.V/.V.V.V.V.V.V’ NEDJELJNI TITO I REV OLUCIJA BANJALUKA, 4. i 5. maja 1985. DJELO Broj 4392 G odina XLII C ijena 32 dinara PRETO- ČENO U ŽIVOT Ф T itova metodologija revolucije zasniva se na ključnoj i odredujućoj pozicij i Š l.IST SOCIJALISTIČKOG SAVF.ZA RADNOG NARO DA radničke klase i Saveza komunista u društvu. Samo iz te pozicije moguće je -ij: oblikovati politički sistem u којеш ćese interesi ovih snaga sfobodno izrazavati i -S u što većoj mjeri ostvarivati _ :? Strana 6. :: IZLAZI SVAK O G D A N A O SIM NEDJF.I.JK U POSJET I MEMORIJALNOM CENT RU „JOSIP BRO Z T IT O“ Sve podsjeća na Tita \ * Kroz Memorijalni centar za pet godina prošlo je više od 8.5 miliona posjetilaca. пе računajući doI maće i strane delegacije # Još uvijek se sreduje bogat fond predmeta, kojima če se dopuniti izložene zbirke. вавжмвманмамашамамнжшншммшшанмшмм Strane 12.1 13 .^ G LASOV ' INTERVJU: Rade Šerbedžija. glumac UZ 40-GODIŽNJICU PROBOJA LO G O R A U J A S E N O V C U „KRALJ LIR ILIJIN PUT domovinu sa još j Na trasi dugoj 20 kifoi KAO POVOD ma do T opčidera, gradani DO SLOBODE hvainost predsjedniku T ik * Nedavna premijera Sekspirovog # Za vrijeme kozarske ofanzive, u I eto 1942. omosti i dosljednosti u od brani, očuvanju! jc.<*a»iU w j Kralja Lira" u zagrebaćkom teatru Ilija Ivanović iz Gornjih Podgradaca kao 13 dinstva pokrela nesvrstanosti zasnovanog na iawornin* „Gavella". uz osebujni rediteljski pristup principima. godišnii diečak zatočen je u ustaški logor Jaseno Koste Spaića. donijela је i izuzetnost ar- vac. odakle se krajem rata neobičnim sticajem Na slici: Beograđani pozdravijaju predsjednika Tita tistićke realizacije Rade Serberižije okolnosti uspio izbaviti iz ustaških kandži Strana 5. Strana 8. aktuelnosti DANAS, 4. MAJAU 15,05 KRAJEM NEDJELJE 1 TITU U SPOMEN Cetrdeset I # Radnici će zaustaviti mašine, vozači kamione, djeca će ostaviti svoje igre, Jugoslavija će danas u 15,05, kada se oglase sirene, mi- nutom ćutanja odati poštu čovjeku koji je obilježio našu epohu — dru- godina mira I gu T itu # U školama i jedinicama JNA prvi časovi6. maja biće posveće- ni životu i djelu Josipa Broza Tita Ф Blokovska podijeljeno st svijeta glavna j e opasnost J koj a pr ijeti čovječanstvu 9 1 u pripremama za proslavu | Oglašavanje sirena u cijeloj neumo rno m bo rcu i misliocu. ka jer ono živi i danas. Bratstvo i pobj ede u dru gom svjetsko m ratu prisutne su I zem lji danas u 15,05 časova, na U školama i jedinicama JNA jedinstvo i ravnopravnost svih go d išnjicu smrti druga Tita, prvi časovi 6. maja biće naroda i narodnosti, amanet je blokovske karakteristik e i nadmetanj a pri čemu se . sjetiće nas još jednom na po svećeni životu i djelu Josipa koji nam je Tito oslavio. u i j ponekad potpuno zanemar ju istorijske č n enice i mo- | T itovo veliko dje lo i misao . Broza Tita. Čuće budućevojne Nesvrstani pokret, ciji je Tito ralni obziri I Radn ici će zaustaviti mašine, starješine o m alom Joži iz bio jedan od tvoraca, danas je Ovih dana u svijetu se prosla- oslobodivši se kolonijalnog jar- vozači kamione, djećaseosta- Kumrovca, metalskom radniku real na snaga kojasesuprotsta- vlja četrdeset godina od dana ma. U pokretu nesvrstanih jeviše viti svo je ig re i m inutom ćutanja komunisti koji na čuvenom vlja blokovskoj podjeli svijeta. pobjede nad fašizmom. kada su od dvije trećine svih nezavisnih o daće poštu onome koji je bombaškom procesu izgovara ujedinjenim snagama saveznici država, a u njima živi polovina o bilježio našu epohu — drugu da priznaje samo sud svoje par- Stafeta mladosti, koju nose donijeli definitivnu pobjedu u čovječanstva Blokovska po- T itu. tije, i velikom vojniku čijasest- ruke omladinaca širom Jugo- dijeljenost svijeta glavna je na|krvavijem ratu u istoriji čovj- Na čas Predsjednikove smrti rategija primijenjena na Nere- slavije, na dan Titove smrti u Iečanstva. Vrijedi se podsjetiti da opasnost koja prijeti ćovjećans- tvi proučava na svim vojnim je u njemu živote izgubilo preko tvu. Uskogrude političke i cvijeće na n jegov g rob po ložiće znak počast in a trenutakćesta- 50 miliona Ijudi, da je ratovalo ideološke računice potiskuju u delegacija organa i društveno- školama u svijetu. Naškolskom ti, da bi ponovo nastavila svoj preko 40 država, da su operacije drugi plan one najneophodnije političkih organizacija Federa- čas mladi će saznati o zemlji put simbolizujući bratstvo i ie- vođene praktično na svim kon- težnje koje bi vodile ostvarenju cije, oružanih snaga, republika gradenoj iz ratnih ruševina na dinstvo, i sve tekovine poslije- Itinentima. ali su najveća raza- obećanja napisanih neposredno i po kra jina i delegacijeB eogra- čijem je čelu bio drug Tito, o ratne Jugoslavije. I kao što je ranje ipak bila u Evropi. Ujedno. uoči kraja drugog svjetskog rata. da, Ljubljane i rodnog Titovom odlučnom „ne“ stalji- Kozara nekad pjevaladruguTi- to je bio rat u kome jeprvi put up- Ne treba posebno ukazivati da je Kumrovca. nizmu i njegovoj borbi za neza- tu, tako će i mladost svojim rij- otrebljeno nuklearno oružje, to prije svega obezbjedivanje naj- visnost i akt ivnu miroljubivu ečima ponoviti da je spremna elementarnijih potreba ljudima N a svim radnim i političkim ćime je svijet nesumnjivo zako- koegzistenciju svih zemalja. na još stotinu ofanziva, jer zna račio u svoju novu epohu. koji još uvijekgladuju, a gladuje skupovima minutom ćutanja I daće se pošta Titu radniku. Lekcija oT ito vo m djelu biće la- svoj pul — put druga Tita. svaki ćetvrti čovjek na planeti, Privodeći rat kraju, saveznici prava nazdravlje i pristojan život. su svijetuobećali dugovječni mir i Kad bi sesredstvakojasetrošena slobodu. Vodeće silemedu njima oružje u samo jednoj godini upot- PRENO SIMO „VEČERNJI LIST” preuzele su posebnu obavezu da rijebila u ove svrhe. na zemlji bi to obećanje i ostvare, u prvom re- zavladalo blagostanje. Nažalost, 9 Heroj otpora i spasitelj du kroz organizaciju Ujedinjenih oružje se danas seli i u kosmos Inaroda koja je trebalo da postane čime se višestruko povećava domovine upotpunio je djelo mjesto dogovaranja i čuvanja mi- ugroženost čovječanstva. u povijesnom razdoblju ra. Nažalost, tc obećanje nijeod- I u pripremama za proslavu punom napetosti i uspioodb- Sjećanje na ržano. U protelih četrdeset godi- pobjede u drugom svjetskom ratu raniti temeljne interese svoje r>a širom svijeta vodeno je 160 prisutne su blokovske karakteris- Iratova u kojima je poginulo oko tike i nadmetanja. pri čemu se zemlje i interese mira u Evro- 25 miliona Ijudi i u kojima su, ponekad potpuno zanemaruju pi, kaže u sjećanju na pored ostalih, učestvovale i one istorijske činjenice i moralni Predsjednika Tita Sandro države koje su na sebe preuzele obziri. Amerićki predsjednik Re- Pertini, italijanski set države prijatelja obavezu da garantuju mir i mirno gan najavljuje posjetu groblju na Irješavanje međunarodnih sporo- kome su sahranjeni nacističkizl- va. Cak i na evropskim prostori- očinci. U Moskvi se javljaju teze „Poslije pet godina sjećam se ma. gdje zvanično nije bilo rato- po kojima je dio Njemačke pro- nestanka predsjednika Tita, postignutih Osimskim spora- dobrobit svih zemalja Evrope i vanja, bilo je vojnih intervencija u glašen maltene najaktivnijim heroj otpora i spasitelj domo- zumima. svijeta. kojima »je sila bila glavni ar- borcem protiv nacizma. Sofija se Najotvorenija granica u To je najbolji način da pam- gumenrpolitičkog ubjedivanja. vine upotpunio je djelo u po- I busa u prsa da su njene trupe vijesnom razdoblju punom na- Evropi obilježje je talijansko-; timo Tita: hrabrog partizana, Od okonćanja najkrvavijeg rata oslobadale i oslobodile Jugosla- petosti iuspioobranititeme ljne jugoslovenskegranice. Našaje prosvijećeno g državnika, čvrs- u istoriji ćovjećanstva karakteris- viju. mada su u ćetiri godine rato- tika svjetskih odnosa je ideološka interese svoje zemlje i interese zajednička obaveza jačati ovu tog i postojanog branitelja svog vanja četrdeset mjeseci stajale na mogućnost kontakta radi učv- naroda; mog bratski bliskog i politička podijeljenost svijeta na strani fašizma mira u Evropi. Pod njegovim Idva antagonistička bloka u koji- vodstvom nesvrstanost je pos- ršćivanja našeg prijattHjstva. prijatelja". Sličnih primjerafalsifikataisto- ma je koncentrisana tolika moć i rijedalobiseiošnabrojatino. nije tala konkretni ideal prevlada- kao i radi jačanjarazumijevanja To je u ekskluzivnom napisu snaga oružja da bi njegova up- neophodno. A oni najuvjerljivije vanja blokova i prema tome izmedu dviju vlada, a u dubokoj za zagrebački „Večernji list" otreba znaćila uništenje cijele govore o podredivaju opštih i sredstvo medunarodnog po- uspomeni na ono što je djelo napisao predsjednik Republike planete i sveg živog na njoj. svjetskih interesa trenutnim poli- predsjednika Tita značilo za ItalijeSandro Pertini, u povodu Međutim. treba i taći da u tom puštanja. tičkim opsesijama čija je osnovi- U okviru talijansko-jugoslo- Jugoslaviju, za talijansko- 5-godišnjice smrti predsjedni- svijetu postoje i snage koje su ca u blokovskom videnju svega venskih odnosa pospješio je jugoslovensko prijateljstvo i za ka Tita. svjesne svih opasnosti proiste- što sezbiva ili bi trebalo da sezbi- klih iz bjesomučne trke u na- va Zbog toga i proslava proces nestanka onih ostataka oružanju ienergićnosesuprosta- četrdesetogodišnjice pobjede nerazumijevanja izmedu dvi|u vljaju takvoj politici kojasvijetvo- nad tašizmom nosi u sebi prizvuk zemalja koji su se vukli još iz di ka katastrofi U prvom redu to realnog strahovanja za bu- | ratnog perioda. Danas su su one zemlje koje u okviru dućnost. ko|e i neće biti ako se ne po vjerenje, prijateljstvo, sura- pokreta nesvrstamh djeluju kao prihvale i ostvare obećanja data savjet čovjećanstva, a medu nji- dnja i aktivno traženje mira u na kraju najkrvavijeg rata u istoriji medunarodnim organizacija- ma je najveći broj onih kojesu sv- čovječanstva. ma karakteristika djelovanja oju nezavisnost stekle tek u A.OTOVlC posljednjih četrdeset godina. dviju vlada u duhu dogovora Trajna istorijska R E K U s v j tvorevina Proteklih pet godina od smrti predsjednika Tita rodnooslobodilačkog rata i drugog svjetskog rata pokazalesu da su špekulacijeostalešpekulacije.