Broj 18 Ožujka 2013. GLJIVARSKI GLASNIK SADRŽAJ

Broj 18 Ožujka 2013. GLJIVARSKI GLASNIK SADRŽAJ

Boletus fechtneri, Lepenice, 14.08.2011. Morchella esculenta, Ilovik, 31.10.2012. Broj 18 ožujka 2013. GLJIVARSKI GLASNIK SADRŽAJ: GLASILO UDRUGE GLJIVARA "OŢUJKA" - RIJEKA 1. RIJETKE GLJIVE SKRADA I OKOLICE (Ruben Kneţević) Broj 18 oţujka 2013. 2. TRI CORTICIACEAE s.l. S KRKA (Milan Franko) UDRUGA GLJIVARA "OŢUJKA" 3. MOJE SHII-TAKE Mjesni odbor "Bulevard - Sušak" (Tita Golubić) Ivana G. Kovačića 12, 51000 Rijeka 4. MISTERIOZNI "ŽUĆKO" S GLAVOTOKA http://www.ozujka.hr (Anđelko Šikić) Prostorija za sastanke: 5. MEDVJEDI I GLJIVE (Marko Randić) ponedjeljkom od 19,30 sati (ljeti) ili 18,30 sati (zimi) 6. PRVI NALAZ ZVJEZDASTE SITARICE U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI (Ruben Kneţević) 7. KISELJENJE GLJIVA (Ervin Raguzin) 8. POPIS GLJIVA SA LII. IZLOŽBE GLJIVA Urednici: Milan Franko Predrag Grubišić Ervin Raguzin ISSN 1334-8191 TISKANJE OVOG BROJA OMOGUĆIO JE: GRAD RIJEKA Fotografije na omotu: Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju Ervin Raguzin i gospodarenje zemljištem RIJETKE GLJIVE SKRADA I OKOLICE Ruben Kneţević U radu su prikazane neke rijetke gljivlje vrste u Hrvatskoj pronađene u skradskoj okolici. U izboru autora našle su se sljedeće vrste (poredane kronološkim redom nalaza): Pseudoboletus parasiticus, Cantharellus friesii, Boletus depilatus, Boletus subappendiculatus, Craterocolla cerasi, Pycnoporellus fulgens, Boletus fechtneri te Boletus rubrosanguineus. U dodatku je naveden i Suillus luteus. Kamilo Blagaić navodi ga 1931. kao tadašnju rijetku gljivlju vrstu koju je uspio pronaći u okolici Skrada. Kraćemu opisu posebnosti ovih rijetkih gljiva pridodane su i autorove izvorne fotografije sa staništa. Uvodno je ukratko pojašnjen pojmovnik rijetkih, ugroženih i zaštićenih gljivljih vrsta. UVOD Već i usputan susret s obiljem jestivih Premda sam Skrad i okolicu posjećivao gorskokotarskih gljiva – ponajprije s vrganjima – još od 1980-ih godina, zapaţanja o rijetkim, u svakom će izletniku, pa i dobrom gljivaru, ugroţenim i zaštićenim gljivljim vrstama koje odmah pobuditi „lovaĉke“ i gastronomske rastu na tom podruĉju odnose se, uz jedan vaţan nagone. Poĉesto će im se, meĊutim, istodobno nalaz iz 2009., uglavnom na razdoblje od 2010. zatvoriti vidici na skrivene ljepote vrlo rijetkih, nadalje, od kada povremeno prebivam u ugroţenih i zaštićenih gljivljih vrsta, najširem skradskom naselju Velikom Selcu. puku uglavnom nepoznatih. Skradska okolica nije U tekstu što slijedi naglasak je preteţno u tome izuzetak. Štoviše, zahvaljući svojim na rijetkim gljivljim vrstama u skradskoj okolici, specifiĉnim geografskim obiljeţjima (visinske imajući pritom u vidu one vrste koje su, prema razlike od tristotinjak do tisuću metara nadmorske mojim saznanjima, rijetke i u Gorskom kotaru, te visine, izrazite reljefne suprotnosti, miješanje diljem Hrvatske, a koje se i ponegdje u literaturi kontinentalne i subalpske klime s povremenim navode kao rijetke, neovisno o tome jesu li ili nisu dotokom jakih juţina, obilje vodenih tokova, gusta zakonskim i drugim propisima proglašene pošumljenost) ĉine ovu regiju gotovo posebnim ugroţenima odnosno (strogo) zaštićenima. Stoga biološko-klimatskim rezervatom unutar Gorskog u tom smislu treba napomenuti da se kategorije kotara. Stoga ona naroĉito obiluje bogatstvom rijetkih (prema gornjem odreĊenju), te kategorije biljnih i ţivotinjskih vrsta, kao i nekim rijetkim, ugroženih, strogo zaštićenih i zaštićenih gljivljih ugroţenim i zaštićenim vrstama gljiva u vrsta samo djelomiĉno preklapaju. Primjerice, Hrvatskoj. Kad je pak rijeĉ o geografskom Prilog 1 Pravilnika o proglašavanju divljih svojti prostoru kojim se u širem smislu proteţe zaštićenim i strogo zaštićenim1 navodi u popisu skradska okolica, tada se grubo ima u vidu „Strogo zaštićenih zaviĉajnih divljih svojti“ i površina ĉije rubove zatvara zraĉna linija koja, jelenovo uho (Polyporus umbellatus) na kojeg se, idući od istoka prema zapadu, zaokruţuje meĊutim, ĉešće zna naići u skradskoj okolici oko podruĉje izmeĊu naselja Donja Dobra – Ţrnovac naselja Rogi, te u šumama izmeĊu Planine i – Gorica Skradska – Pucak – Rogi – Zeleni Vir – Pucka, stoga u ovom tekstu nije ubrojeno u Hribac – Bukov Vrh – Mala Dobra – Donja Dobra. rijetke gljive. U istom je popisu nareĉenog Pravilnika i maglen (Scutiger pes-caprae) kojim 1 skradsko podruĉje doslovno obiluje, te uz poznati nalaza i popraćene izvornim fotografijama sa ovdašnji vrganjevski trolist (Boletus edulis, B. staništa. pinophilus, B. reticulatus) i crne trube (Craterellus cornucopioides) predstavlja jednu od skradskih 1. Pseudoboletus parasiticus gljivljih posebnosti.2 U popisu pak „Zaštićenih (=Boletus parasiticus) zaviĉajnih divljih svojti“ nalazi se velik broj gljiva (=Xerocomus parasiticus) koje u skradskoj okolici takoĊer rastu u izobilju Parazitski baršunovac, Vrganj nametnik (Boletus edulis, B. pinophilus, B. reticulatus, Nadnevak prvog nalaza: 19. 8. 2009. Armillaria mellea, A. ostoyae, Lactarius Opis staništa: S boĉne strane usjeka/ deterrimus, L. salmonicolor i Hydnum repandum). vododerine, iz zemlje meĊu ţilama staroga One, dakle, ni u kojem sluĉaju nisu u skradskoj bukova panja. Neposredni je okoliš miješana okolice rijetke zaviĉajne vrste, ĉak što se tiĉe i šuma bukve i crnogorice. cjeline Gorskog kotara. U potonjem se popisu Lokacija staništa: Dvjestotinjak metara niţe od ipak opravdano nalazi i nekad vrlo raskršća ceste Planina – Zeleni Vir – Gorica rasprostranjena lisiĉica (Cantharellus cibarius) Skradska u smjeru Zelenog Vira, desno u šumi. koju bi, zbog njezina nestajanja i ponegdje Crveni popis gljiva Hrvatske: Ne. gotovo išĉeznuća posljednjih godina, moţda Zaštićenost prema Pravilniku: Ne. trebalo unijeti i meĊu strogo zaštićene zaviĉajne divlje svojte.3 Popis rijetkih gljivljih vrsta što niţe slijedi podudarat će se dijelom i s ugroţenim vrstama evidentiranim u tzv. Crvenoj knjizi i u Crvenom popisu gljiva, u koje pojedine vrste ulaze na temelju procjene ugroţenosti, a u skladu s kriterijima i uputama MeĊunarodne unije za oĉuvanje prirode (International Union for Conservation of Nature – IUCN) za ĉije provoĊenje kod nas skrbi nadleţno ministarstvo i Drţavni zavod za zaštitu prirode. Stoga su Neobiĉna jestiva gljiva koja izrasta niţe u popisu rijetkih vrsta u skradskoj okolici odnosno parazitira na otrovnoj Sclerodermi naznaĉene i poveznice s Crvenim popisom citrinum (Raspucana krumpiraĉa). Jedina je gljiva u Republici Hrvatskoj.4 vrganjevka nametnik na podruĉju Hrvatske. O nalazu sam tada obavijestio determinatora PRIKAZ GLJIVLJIH VRSTA Ervina Raguzina iz rijeĉke „Oţujke“ koji mi je Slijedi popis i kraći opis posebnosti i napomenuo da je to jedini nalaz ove vrste u zanimljivosti o nekim rijetkim gljivljim vrstama u Primorsko-goranskoj ţupaniji, a gljiva je vrlo Hrvatskoj koje rastu u skradskoj okolici, dok se rijetka i u cijeloj Hrvatskoj.5 Naredne godine opće znaĉajke i detaljan opis pojedinih gljiva (31. 8. 2010.) i on je na istom mjestu uglavnom ne navode, budući da ih je većinu fotografirao novo pojavljivanje ove gljive ĉime je moguće pronaći u svakom boljem priruĉniku. ona i sluţbeno evidentirana. Tijekom 2011. i Vrste su poredane kronološki prema nadnevku 2012. Pseudoboletus parasiticus nije izniknuo 2 na tom staništu, vjerojatno zbog suše. Godine Skradu, dok je ljubiĉastoţuta pronaĊena 15. 8. 2011. nazirao se ipak poĉetak izbijanja 2010. u okolici sela Rogi kod Kupjaka. Scleroderme citrinum koja je, meĊutim, brzo usahnula. Na drugim mjestima u okolici Skrada 3. Boletus depilatus nisam zabiljeţio pojavu P. parasiticusa, iako se Glatki vrganj na više staništa (okolica Hribca i Tustog Vrha) Nadnevak prvog nalaza: 31. 8. 2010. moţe na proplancima uz rubove šuma naići na Opis staništa: Proplanak okruţen raznim niskim ĉitava gnijezda Scleroderme citrinum. raslinjem (glog, bukvići, breze i dr.) uz rub preteţno bukove šume. 2.Cantharellus friesii Lokacija staništa: Neposredno uz planinarsku Sitna lisičica, Baršunasta lisičica, Friesova šetnicu koja se od Velikog Selca spušta prema lisičica Šiljaru, stotinjak metara niţe od poĉetka Nadnevak prvog nalaza: 24. 8. 2010. šetnice. Opis staništa: Busenĉić s jednim većim i Crveni popis gljiva Hrvatske: Da. nekoliko sitnijih primjeraka izrastao je na tlu Zaštićenost prema Pravilniku: Strogo zaštićen. meĊu lišćem u bukovoj sastojini. Lokacija staništa: Šuma Šiljar u Skradu. Crveni popis gljiva Hrvatske: Da. Zaštićenost prema Pravilniku: Strogo zaštićena. Gljivu je, stotinjak metara niţe kuće u Velikom Selcu 11, prvi pronašao Ervin Raguzin. Rasla su tri primjerka. Na najstarijem je primjerku klobuk bio izrazito udubljen kao Vrlo rijetka lisiĉica sjajnobaršunastoga izudaran ĉekićem, što je odlika ove vrste, dok naranĉastog klobuka koja raste busenasto. se bijeloţuti struĉak gotovo presijavao u svojoj Nisam je prije ni poslije nalazio u Gorskom glatkoći. Kad gljiva ne bi bila strogo zaštićena, a kotaru. Taj moj prvi nalaz determinirao je Ervin poţeljelo bi ju se degustirati, tada bi se moglo Raguzin. Pored obiĉne lisiĉice (Cantharellus reći – parafrazirajući J. Actona i N. Sandlera6 – cibarius) pronašao sam na skradskom da je sladokuscima izuzetno ukusna i podruĉju, osim Friesove, još dvije vrste rjeĊih preporuĉljiva. U okolici staništa raslo je tada i lisiĉica: ametistnu (C. amethysteus) i više primjeraka Gorkoga vrganja (Boletus ljubiĉastoţutu (C. ianthinoxanthus). Ametistna radicans). je evidentirana 31. 10. 2010. u šumi Šiljar u Boletus depilatus pojavio se na istome staništu i naredne godine, evidentirao sam 24. 3 9. 2011. svega jedan, ali prelijep primjerak. na petstotinjak metara, ispod naselja Planina Godine 2012. nije izniknuo.

View Full Text

Details

  • File Type
    pdf
  • Upload Time
    -
  • Content Languages
    English
  • Upload User
    Anonymous/Not logged-in
  • File Pages
    35 Page
  • File Size
    -

Download

Channel Download Status
Express Download Enable

Copyright

We respect the copyrights and intellectual property rights of all users. All uploaded documents are either original works of the uploader or authorized works of the rightful owners.

  • Not to be reproduced or distributed without explicit permission.
  • Not used for commercial purposes outside of approved use cases.
  • Not used to infringe on the rights of the original creators.
  • If you believe any content infringes your copyright, please contact us immediately.

Support

For help with questions, suggestions, or problems, please contact us