SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FILOZOFSKI FAKULTET PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOGA DOKTORSKOG STUDIJA KNJIŽEVNOST I KULTURNI IDENTITET Osijek, 2006. 1 1. UVOD 1.1. Razlozi za pokretanje studija. Promjene visokoškolskog obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj, uvjetovane primjenom Bolonjske deklaracije, zahtijevaju veći broj kvalitetno obrazovanih i specijalistički profiliranih stručnjaka. Doktori znanosti u književnoznanstvenim i kulturološkim disciplinama potrebni su nizu institucija, od Filozofskog fakulteta, Učiteljskog fakulteta i Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu (nastavni i znanstveni podmladak), do Hrvatskog narodnog kazališta, Matice hrvatske, Povijesnoga arhiva, Muzeja Slavonije, Gradske i sveučilišne knjižnice i medija – da spomenemo samo jedan dio potreba grada Osijeka i slavonsko-baranjske regije. Koristeći se prijašnjim iskustvima u znanstvenom i stručnom obrazovanju (na razini Pedagoškog fakulteta), Odsjek za hrvatski jezik i književnost, Odsjek za engleski jezik i književnost i Odsjek za njemački jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku pokreću poslijediplomski doktorski studij Književnost i kulturni identitet. Veći broj doktora znanosti iz područja humanističkih znanosti potrebni su zbog kvalitetnijega izvođenja fakultetske nastave prema zahtjevima Bolonjske deklaracije, ali i zbog intenziviranja znanstvenog istraživanja u području humanističkih znanosti u regiji. Od nemale je važnosti i povećanje broja akademski obrazovanih građana u Republici Hrvatskoj prema načelima Europske zajednice. 1.2. Dosadašnja iskustva predlagača. Na Pedagoškom fakultetu (danas Filozofski fakultet) pokrenut je 2000. godine poslijediplomski magistarski i doktorski studij pod nazivom Hrvatski jezik i književnost u kontekstu srednjoeuropskih jezika i književnosti (voditelj prof. dr. sc. Stanislav Marijanović). Na taj je studij upisana jedna generacija studenata. Nastavnici koji su predavali na tom poslijediplomskom studiju uključuju se i u novopokrenuti studij, osnaženi iskustvima koje su tamo stekli, ali i iskustvima predavanja na drugim poslijediplomskim studijima u Republici Hrvatskoj, kao i gostujućim predavanjima u inozemstvu: 1. dr. sc. Branka Brlenić Vujić, red. prof. u trajnom zvanju – Hrvatska drama 20. stoljeća, Pedagoški fakultet, Osijek, 2000/2001. 2. dr. sc. Milorad Nikčević, red. prof. u trajnom zvanju – Književnost i kultura bokokotorskog mediteranskog kruga – novo čitanje, Filozofski fakultet, Zagreb, 1996/1997. – Susreti i dodiri južnoslavenskih literatura, Sveučilište Janus Panonius, Pečuh, Mađarska, 1998. 2 – Referencija i recepcija savremene crnogorske književnosti u kontaktnim zemljama (Metodološki vidovi i aspekti), Filozofski fakultet Univerziteta u Podgorici, Crna Gora, 2001/2002, 2005. – Hrvatske književne komunikacije s crnogorskom književnošću (Vidovi i aspekti), Pedagoški fakultet, Osijek, 2001/2002. 3. dr. sc. Vlado Obad, red. prof. – Dokumentaristički teatar u Njemačkoj 60-ih godina, Fakultet dramskih umetnosti, Beograd, 1987. – Humoristički aspekti književnosti iz Slavonije, Filozofski fakultet, Graz, 1992. 4. dr. sc. Ana Pintarić, red. prof. – Hrvatska dječja proza u europskom kontekstu, Pedagoški fakultet, Osijek, 2000/2001. 5. dr. sc. Zlatko Kramarić, red. prof. – Postmodernizam, Pedagoški fakultet, Osijek, 1990/1991. – Naratologija, Slawische Seminar Mannheim, Njemačka, 1993. – Suvremene književne teorije i poetika proznog teksta (skupa s izv. prof. dr. sc. Helenom Sablić Tomić), Pedagoški fakultet, Osijek, 2001/2002. 6. dr. sc. Zlata Šundalić, izv. prof. – Osnove komparativne slavistike, Pedagoški fakultet, Osijek, 2000/2001. 7. dr. sc. Sanja Nikčević, izv. prof. – Moderna europska drama i kazalište, University of California, Santa Barbara, 2001. – Povijest svjetske drame, Filozofski fakultet u Zadru, 2002, 2004. 8. dr. sc. Helena Sablić Tomić, izv. prof. – Suvremene književne teorije i poetika proznog teksta (skupa s dr. sc. Zlatkom Kramarićem, red. prof.), Pedagoški fakultet, Osijek, 2001/2002. – Tipovi suvremene hrvatske autobiografske proze, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2002. Izvanjski suradnici: 1. akademik Krešimir Nemec (Filozofski fakultet u Zagrebu) – Postmodernizam, Skupa s C. Milanjom. Poslijediplomski studij – smjer Književnost, Filozofski fakultet u Zagrebu, 1996. 3 – Modeli hrvatskog romana, Poslijediplomski studij – smjer Književnost, Filozofski fakultet u Zagrebu, 1998. – Kič, camp i trivijalna književnost, Poslijediplomski studij kroatistike – smjer Hrvatska književnost, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2001. – Teorija i praksa soneta, Poslijediplomski studij kroatistike – smjer Hrvatska književnost, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2002. – Klasifikacija književnosti, Poslijediplomski studij kroatistike – smjer Hrvatska književnost, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2003. 2. dr. sc. Andrea Zlatar, red. prof. (Filozofski fakultet u Zagrebu) – Historiografski i fikcionalni diskurs, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2001. – Tekst i identitet, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2003/2004. – Tekst i komentar, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2005/2006. 3. dr. sc. Adriana Car-Mihec, red, prof. (Filozofski fakultet u Rijeci) – Crkvena drama, Filozofski fakultet u Rijeci, 2001/2002. 4. dr. sc. Zdenka Janeković Römer, izv. prof. (Zavod za povijesne znanosti HAZU, Dubrovnik) – Paleografija, Filozofski fakultet u Zagrebu, 1997–2004. – Hrvatska povijest u srednjem vijeku, Filozofski fakultet u Zagrebu, 1999–2004. – Historiografija i teorije znanosti o povijesti, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2002–2004. 5. dr. sc. Helena Peričić, izv. prof. (Filozofski fakultet u Zadru) – Načela komparativnog proučavanja književnosti, Filozofski fakultet, Zadar, 2002. – Vrednovanje književnog djela, Filozofski fakultet, Zadar, 2002. 1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata. Bodovni sustav i koncepcija studija omogućuju studentima prijelaz na slične doktorske studije u Republici Hrvatskoj, također i obratno: s drugih domaćih studija moguće je uključiti se u poslijediplomski doktorski studij Filozofskog fakulteta Osijek. Očekujemo da će se u budućnosti studenti Filozofskog fakulteta moći uključivati na doktorske studije inozemnih sveučilišta (prvo na osam sveučilišta uključenih u mrežu sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera, a poslije i na ostala europska sveučilišta uređena prema Bolonjskoj deklaraciji). 4 Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti poticat će studente da slušaju kolegije na kojem srodnom poslijediplomskom doktorskom studiju u Republici Hrvatskoj, ukoliko procijene da bi im kolegiji s nekog drugog studija bili korisni za razvijanje vještina i kompetencija potrebnih u pripremi doktorske disertacije. O izboru kolegija s drugih studija student se pravodobno konzultira s voditeljem poslijediplomskog doktorskog studija i mentorom za pripremu doktorske disertacije. 1.4. Mogućnost uključivanja studija u zajednički program s inozemnim sveučilištima. Program poslijediplomskog doktorskog studija Književnost i kulturni identitet razmjerno je kompatibilan s odgovarajućim inozemnim programima, ponajprije zahvaljujući jedinstvenom bodovnom sustavu (European credit transfer sistem), u nekoj mjeri i po ponudi kolegija. Najlakše se mogu prihvatiti studenti kroatistike i slavistike na inozemnim sveučilištima, no budući da se pojedini kolegiji nude na engleskom i njemačkom jeziku, mogu ih slušati i zainteresirani inozemni studenti humanističkih znanosti (germanistike, anglistike i teatrologije). Program će se ponuditi partnerskim sveučilištima u Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj, SAD, i drugim zainteresiranim sveučilištima. 1.5. Ostali elementi i podaci. 5 2. OPĆI DIO 2.1. Naziv studija, znanstveno područje, polje i grana. Poslijediplomski doktorski studij Književnost i kulturni identitet, znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana teorija i povijest književnosti. 2.2. Nositelj studija i ustanove koje sudjeluju u njegovom pokretanju i izvođenju. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31 000 Osijek, u suradnji sa znanstvenicima s drugih sveučilišta u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. 2.3. Institucijska strategija razvoja doktorskih programa. Poslijediplomski doktorski studij Književnost i kulturni identitet zamišljen je kao studij za izobrazbu znanstvenoga podmlatka, ponajprije na Filozofskom fakultetu Osijek (Odsjek za hrvatski jezik i književnost, Odsjek za engleski jezik i književnost, Odsjek za njemački jezik i književnost), ali i stručnjaka za znanost o književnosti i srodne znanstvene discipline na Umjetničkoj akademiji i Učiteljskom fakultetu u Osijeku. Također, niz drugih kulturnih institucija u Osijeku i široj regiji dobit će uporište za nove, stručno osposobljene i kompetentne kadrove. Nema također zapreke da se studenti zaposle u bilo kojoj sveučilišnoj ili znanstvenoj instituciji u Republici Hrvatskoj, a mogu raditi i na slavističkim (kroatističkim), anglističkim i germanističkim katedrama u inozemstvu. U ovisnosti o odobrenim znanstvenim programima, stvaranju kritične mase nastavnika i njihovih profesionalnih znanstvenih interesa, studij bi s vremenom mogao prerasti u specijalistički studij (v. točku 2.4). 2.4. Inovativnost doktorskog programa. Studij je zamišljen tako da studentima ponudi uvid u književnometodološke inicijative proučavanja književnosti, hermeneutičke instrumente za povijesno-teorijsko tumačenje književnih tekstova, spoznaje o prirodi književnosti, problemima njezina vrstovnog sustava itd. U oblikovanju semestralnh modula vodilo se računa