S A D R Æ A J Uvodna rijeË predsjednika Hrvatskog druπtva skladatelja Æeljka BrkanoviÊa 3 Izvjeπtaj o poslovanju Hrvatskog druπtva skladatelja u 2006. godini 5 Izvjeπtaj StruËne sluæbe za zaπtitu autorski muziËkih prava 13 Financijski rezultati StruËne sluæbe za zaπtitu autorski muziËkih prava u 2006.7.18 Izvjeπtaj Nadzornog odbora HDSa o poslovanju u 2006. i 2007. g. 22 Izvjeπtaj revizorske tvrtke 23 HDS ZAMP GODI©NJE IZVJE©∆E ZA 2006. 2 UVODNA RIJE» PREDSJEDNIKA HRVATSKOG DRU©TVA SKLADATELJA ÆELJKA BRKANOVI∆A Hrvatsko druπtvo skladatelja jedina je strukovna udruga glazbenih stvaralaca u Hrvatskoj. Osnovali su je skladatelji, muzikolozi i glazbeni pisci joπ 1945. godine s ciljem postizanja boljih uvjeta za glazbeno stvaralaπtvo, te takoer s ciljem oËuvanja glazbene baπtine i afirmacije nacionalnog glazbenog identiteta u svijetu. Ta je zadaÊa ukljuËivala i formiranje vlastite struËne sluæbe za zaπtitu njihovih prava kako bi se i buduÊim naraπtajima omoguÊilo profesionalno glazbeno djelovanje. HDS danas predstavlja i ostvaruje prava za oko 300 redovnih i 4000 pridruæenih Ëlanova iz Hrvatske, te viπe od 2 milijuna inozemnih autora glazbe. Kroz svoju struËnu sluæbu HDS ZAMP djelujemo kao poveznica izmeu glazbenih autora i korisnika njihovih djela. Kao vaæan Ëimbenik u kulturnom æivotu Hrvatske, HDS je nositelj niza glazbenih manifestacija: MuziËkog biennala Zagreb, koji je od 1961. godine ne samo naπ prozor u svjetsku suvremenu HDS ZAMP GODI©NJE IZVJE©∆E ZA 2006. glazbu veÊ i naπ prodor meu svjetska glazbena kretanja. Zagrebfest je najstariji festival 3 zabavne glazbe na ovim prostorima, Glazbena tribina u Puli posveÊena je recentnom glazbenom stvaralaπtvu u Hrvatskoj, a dva jazz festivala (Proljetna revija jazza i Meunarodni dani jazza) i Jazz ciklus su, uz povremena gostovanja svjetskih zvijezda, posebno posveÊena promicanju suvremene europske i hrvatske jazz glazbe. IzdavaËka djelatnost HDS-a ogleda se u nekoliko stotina izdanja edicija Ars Croatica i Zabavnih melodija, a u novije vrijeme nosaËa zvuka suvremene hrvatske glazbe. Takoer moramo istaknuti da je HDS izdavaË svoga glasila Cantus koje je u ovome trenutku jedino izdanje takva profila u Hrvatskoj. HDS je bio i utoËiπte mladih i neafirmiranih ansambala, koji su svoj umjetniËki identitet definirali kroz izvoenje suvremene hrvatske glazbe. Danas pri HDSu djeluje ansambl Cantus, jedini hrvatski ansambl za suvremenu ozbiljnu glazbu, koji nakon nekoliko godina aktivnosti postaje znaËajnim Ëimbenikom i na europskoj i svjetskoj sceni. Zajedno s Hrvatskom diskografskom udrugom i Hrvatskom glazbenom unijom HDS je suutemeljitelj Instituta hrvatske glazbene industrije, koji se bavi ekonomskim aspektom glazbe i njenom ulogom u druπtvu. I u 2006. godini nastavio se rast autorske naknade u Hrvatskoj, ukljuËujuÊi tu i neke nove izvore prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima. Istovremeno HDS biljeæi stabilizaciju svojih troπkova, ali ne na uπtrb projekata koje provodi na korist svojih Ëlanova i hrvatskog druπtva u cjelini. I to ukazuje na vrijednost HDSa kao kulturne institucije, ali poglavito na njegovu efektivnost kao strukovne udruge koja postoji radi svojih Ëlanova, no od koje posredno profitira Ëitava hrvatska kultura. Predsjednik HDSa Æeljko BrkanoviÊ Broj redovnih Ëlanova blago se poveÊao i danas nas je 309, a pridruæenih je oko 4.000. Od posljednje Skupπtine zauvijek su nas napustili redovni Ëlanovi Emil Cossetto, Ivo Mrvelj - Fabijan, akademik Stanko Horvat, Miroslav Berta, Ivan - Ivica Percl, Kreπimir BlaæeviÊ i –ore NovkoviÊ. U istom periodu u redovno Ëlanstvo primljeni su: Igor Breπan, Denis DumanËiÊ, Zoran JelenkoviÊ, Boris NovkoviÊ, Jure Perdija, Maja RogiÊ, David Vurdelja, Toni Glowatzky, Dalibor GrubaËeviÊ, Darko BakiÊ, Tihomir PreradoviÊ, Jovica ©karo, Duπko TambaËa, Mate MatiπiÊ, Matej MeπtroviÊ, Lidija Bajuk i HDS ZAMP GODI©NJE IZVJE©∆E ZA 2006. Aleksandar Dragaπ. 4 HDS Gradski ured Ministarstvo Sponzorstvo Prodaja za kulturu kulture Zagreb 1.799.073,76 kn 1.197.000,00 kn 733.866,00 kn 490.154,84 kn 170.349,51 kn 3.88% 11.16% 40.98% HDS Gradski ured za kulturu Zagreb Ministarstvo kulture 16.72% Sponzorstvo Prodaja 27.26% IZVJE©TAJ O POSLOVANJU HRVATSKOG DRU©TVA SKLADATELJA U 2006. GODINI IzvjeπÊe glavnog tajnika Antuna Tomislava ©abana Nakon πto je krajem 2005. Europska komisija pokrenula lavinu s namjerom reforme sustava zaπtite autorskih prava, skladatelji cijele Europe i njihova druπtva, koja u veÊoj ili manjoj mjeri financiraju svoj rad iz autorskog novca, munjevito su reagirali i barem privremeno preokrenuli dogaanja u svoju korist. Hrvatski autori, odnosno naπ HDS, od samog su poËetka dio tog skladateljskog pokreta i po pitanju interakcije s EU i njenim regulativama predstavljaju avangardu meu hrvatskim udrugama. Ovdje u Hrvatskoj smo joπ uvijek u zavjetrini i ne osjeÊamo svu silinu promjene koja se moæe dogoditi, no pitanje je vremena kada Êemo postati dijelom zajedniËkog træiπta bez moguÊnosti amnestije. Dok se to ne dogodi, stanje moæemo nazvati redovnim. Predsjedniπtvo Druπtva odræalo je izmeu dviju skupπtina 11 sjednica, dok je odbor za ZAMP odræao dvije. Nadzorni odbor odræao je dvije sjednice; zapisnik je takoer meu materijalima za Skupπtinu. Predsjedniπtvo je takoer oformilo nekoliko radnih tijela koja su se tijekom godine bavila specifiËnom problematikom rada Druπtva. To su, izmeu ostalih, Komisija za prijam u Ëlanstvo, Povjerenstvo za godiπnje nagrade, Komisija za izdavaπtvo itd. HDS ZAMP GODI©NJE IZVJE©∆E ZA 2006. UMJETNI»KE AKTIVNOSTI Prije izvjeπtaja o svakom projektu posebno, valja istaknuti neke vaæne promjene koje su 2006. godine uvedene u planiranje svih umjetniËkih projekata Druπtva. Naime, svi ti projekti su u veÊoj ili manjoj mjeri financirani iz sredstava Druπtva, odnosno od 10% koje izdvajaju sami autori iz svojih tantijema. U svrhu racionalizacije troπkova umjetniËkih aktivnosti, ali i radi transparentnosti financijskog poslovanja, Predsjedniπtvo je poËetkom 2006. godine definiralo godiπnji proraËun, odnosno koliËinu sredstva koja Êe se iskoristiti za te projekte. Ujedno je redefiniran kljuË po kojem se dijele sredstva po tim projektima, Ëime se odgovorilo na promjene potreba nazoËnosti HDSa na hrvatskoj kulturnoj sceni kao Ëimbenika kulturne politike, odnosno na promjene naËina na koje se ta kulturna politika provodi. Ukinut je tako jedan projekt (Dani hrvatske glazbe), a ustanovljen je jedan novi, suvremeniji i u danaπnje vrijeme prikladniji za promociju suvremenih glazbenih djela i njihovih autora (autorski koncerti). ProraËun koji je Predsjedniπtvo usvojilo iznosio je u 2006. godini tri milijuna kuna. Od sedam projekata jedino je na projektu Ëasopisa Cantus doπlo do probijanja proraËuna, a taj neplanirani troπak pokriven je rebalansom poËetkom 2007. godine. Za 2007. godinu Predsjedniπtvo je takoer donijelo proraËun za umjetniËke projekte u istom iznosu od 3.000.000 kuna. U 2006. godini je za pripreme MuziËkog biennala Zagreb 2007. Ministarstvo kulture RH uplatilo 400.000,- kuna, a Gradski ured za obrazovanje, kulturu i πport Zagreba 500.000,- kuna. Kako se radi o projektu koji pripada 2007. godini, cjelokupni financijski podaci za MBZ bit Êe ukljuËeni u izvjeπÊe za 2007. godinu AUTORSKI KONCERTI Dosadaπnja praksa pokazala je da autorski koncert, popraÊen opseænim katalogom te ponekim notnim izdanjem izvedenog djela kao trajnim proizvodima, moæe biti vrlo snaæno i djelotvorno sredstvo promocije i provoenja ciljeva Druπtva. Tako su tijekom 2006. godine odræana tri koncerta u Preporodnoj dvorani Narodnog doma na zagrebaËkom Gornjem gradu, kojima su obiljeæene obljetnice roenja πestorice skladatelja: 28. 9. 2006. Nikπa NjiriÊ i Zlatko Pibernik povodom 80. roendana 18. 10. 2006. Marko Ruædjak povodom 60. roendana 17. 11. 2006. Boris Papandopulo, Milo Cipra, Ivan BrkanoviÊ povodom 100. obljetnice roenja Povodom ove vaæne obljetnice trojice velikana hrvatske glazbe dvadesetog stoljeÊa odræan je i muzikoloπki simpozij “Generacija 1906.” kojeg je priredio Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju HAZU. JAZZ KLUB ZAGREB Jazz projekti HDSa odvijali su se prema svojoj uobiËajenoj shemi: dva festivala (Proljetna revija jazza i Meunarodni dani jazza) i jazz ciklus. Uz to je odræano nekoliko sluπaonica i projekcija u dvorani HDSa. Izmeu ostalog, u suradnji s AmeriËkim veleposlanstvom prikazana je dokumentarna serija Jazz od 12 epizoda autora Kena Burnsa. Na koncertima je prezentiran niz domaÊih solista i ansambala, ukljuËujuÊi i proslavu 75. roendana Draæena BoiÊa. Uz najrelevantnije europske jazz sastave, ponovo je nastupio recentni dobitnik Europske jazz nagrade, ali i velike zvijezde poput Petera Erskinea, Miroslava Vitouπa i Kevina Mahoganyja. VeÊinu programa snimili su Hrvatski radio i HTV, πto je posebno znaËajno zbog velikog udjela domaÊih glazbenika, Ëlanova Druπtva, Ëija su djela ovako naπla put do javnog radija i televizije. GLAZBENA TRIBINA PULA Od 9. do 12. studenoga ‘06., nastavljajuÊi moto Susreti generacija, Tribina je proπetala Pulom: crkvom sv. Franje, Domom hrvatskih branitelja, Filozofskim fakultetom, Circolom (Zajednicom Talijana), Hotelom Histria, te crkvom Roenja Marijina u Labinu. U Poslijepodnevima jednog skladatelja predstavljeni su istaknuti uËitelji i uËenici triju naraπtaja: Stjepan ©ulek, Stanko Horvat i Berislav ©ipuπ. UpriliËena su i SjeÊanja na Igora KuljeriÊa i Nevena BelamariÊa. SveËani koncert uz 100. obljetnicu roenja Mila Cipre, Ivana BrkanoviÊa i Borisa Papandopula odræao je Varaædinski komorni orkestar pod ravnanjem Pavla Deπpalja. Pod nazivom Splitski skladateljski krug nova djela dalmatinskih