C M Y CM MY CY CMY K U najnovijoj BreπiÊevoj knjizi probrani su autorovi Ëlan- ci koji govore o tradiciji hrvatskih knjiæevnih Ëasopisa, o njihovoj praksi i teorijama koje su je pratile. Kako je unutar tradicije ovoga tiskanog medija od 19. stoljeÊa pa sve do nedavno nastajala i oblikovala se i tradicija moderne nacionalne knjiæevnosti, knjiga na monografskoj razini daje medijsku sliku te iste knji- æevnosti i kljuË razumijevanja njezinih modernih æan- rova, diskursa i profesija. I ova autorova knjiga plod je u prvome redu vlastitoga istraæivanja i joπ jedan dokaz kako je u tome postigao zapaæene rezultate te dao nezaobilazan doprinos na- πoj znanosti. Cijena 150,00 kn PRAKSA I TEORIJA KNJIÆEVNIH »ASOPISA SveuËiliπte u Zagrebu Filozofski fakultet Biblioteka Periodica Croatica Urednik Prof. dr. Vinko BreπiÊ Serija Studije Knjiga 5. Vinko BreπiÊ Praksa i teorija knjiæevnih Ëasopisa Urednik Boris Bui Korektor Dr. sc. Domagoj BrozoviÊ CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu pod brojem 879137 ISBN 978-953-175-511-5 Knjiga je objavljena iz sredstava znanstveno-istraæivaËkog projekta koji se pod brojem 13-0000000-0836 vodi u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske Vinko BreπiÊ PRAKSA I TEORIJA KNJIÆEVNIH »ASOPISA Zagreb 2014. KAZALO PREDGOVOR............................................................................... 7 UMJESTO UVODA Isus Ëita Ëasopise Ili ©opova medijska slika svijeta ................................................. 11 I. PRAKSA Kolo i njegov reprint (1842. ‡ 1853. / 1993.) .............................. 29 Neven (1852. ‡ 1858.) ................................................................. 35 Bosanski prijatelj (1850. ‡ 1851.; 1861.; 1870.) ......................... 47 Vienac i njegovih πest inaËica ..................................................... 63 »asopisi Druπtva hrvatskih knjiæevnika ...................................... 69 Matoπev nesueni Kokot ............................................................. 83 »asopisi Antuna Branka ©imiÊa .................................................. 99 Ivo AndriÊ i Knjiæevni jug (1918. ‡ 1919.)................................ 109 Krleæini Ëasopisi ........................................................................ 119 BarËevi Ëasopisi ......................................................................... 129 MarinkoviÊevi Dani i ljudi (1935. ‡ 1936.) .............................. 141 UredniËki epizodist Joæa Horvat ............................................... 149 Svi PavletiÊevi Ëasopisi ............................................................. 159 »asopisi Krste ©poljara ............................................................. 163 Emigrantska Hrvatska revija (1951. ‡ 1990.) ........................... 175 Kaj u raljama tradicije ............................................................... 185 II. TEORIJA HergeπiÊev doprinos hrvatskome Ëasopisoslovlju ..................... 191 Kako je Miroslav VaupotiÊ Ëitao hrvatske Ëasopise? ................ 227 PREDGOVOR Status Ëasopisa u ©icelovoj povijesti ......................................... 245 Frangeπovo Ëitanje Ëasopisa ...................................................... 251 Milivoj Solar i Ëasopisna scena ranih osamdesetih ................... 259 ©to je Razlog Krugovima? ......................................................... 271 Naraπtajnost i Ëasopisnost ......................................................... 277 Je li e-Ëasopis Ëasopis? .............................................................. 291 Kako definirati Ëasopis? ............................................................ 305 UMJESTO ZAKLJU»KA Vrlo kratka povijest hrvatskih Ëasopisa..................................... 313 A very brief history of the Croatian magazines ........................ 325 LITERATURA .......................................................................... 339 KAZALO IMENA .................................................................... 347 KAZALO PERIODIKE ............................................................ 355 BILJE©KA O AUTORU I KNJIZI ........................................... 361 6 PRAKSA I TEORIJA KNJIÆEVNIH »ASOPISA PREDGOVOR U naπoj znanosti periodika ima vaænu, ali relativno sporednu ulogu. Uglavnom je tretirana kao jedan od historiografskih izvora, ali ne i kao autonomna Ëinjenica, joπ manje kao struktura s vlastitom genezom i poetikom. Pa Ëak i oni radovi koji su posve- Êeni pojedinim kalendarima, almanasima, novinama i Ëasopisima tretiraju svoj predmet iskljuËivo kao posrednika, tj. kao pasivni medij koji prenosi neki sadræaj po kojemu onda i oni sami postaju manje ili viπe vaæni. Jednako kao πto do danas ne postoji nijedan ozbiljan pregled hrvatske periodike koji bi pretendirao na kakvo-takvo usustavlji- vanje tako ne postoji niti jedan teorijski ili metodoloπki rad koji bi se bavio njihovim studijem. Pokraj pionirskih pokuπaja Ive HergeπiÊa iz 1936. i Miroslava VaupotiÊa iz 1965. sve je ostalo na razini uglavnom leksikografskih Ëlanaka ‡ toËnije, na kompi- liranju one natuknice koja je nastala joπ davne 1942. u Hrvatskoj enciklopediji. ©toviπe, ne postoji niti suglasnost u pogledu tradicije ovoga medija u nacionalnoj kulturi. Problem je posebno izraæen kada se prijee na podruËje knji- æevnih Ëasopisa, jer ‡ osim pojma Ëasopisa ‡ u igri je i pojam knjiæevnoga, ionako podloæan razliËitim interpretacijama i knji- æevnim sustavima. Nacionalnoj knjiæevnoj povijesti to nimalo ne smeta da svoj korpus dijeli na stari i novi, tj. na stariju i noviju hrvatsku knjiæevnost. Pri tome je svjesna uglavnom jeziËnog stan- darda, vlastite tradicije i europskoga konteksta, ali ne i novog medija. A upravo je novi medij stvorio novu perspektivu u sagle- 7 PREDGOVOR davanje dotadaπnjih regionalizama te otpoËeo pod nacionalnim imenom proizvoditi nove tradicije generiravπi sebi svojstvenim postupcima nove æanrove, diskurse i profesije. Medijsko-recep- cijski razlozi pokazuju se tako kao kljuËni u sagledavanju ne samo umjetniËkih i kulturnih fenomena veÊ i politiËkih. A to svaki Ëaso- pis, pa i knjiæevni, odreuje manje kao knjiæevni a viπe kao politiËki Ëin. Ovako sam nekoÊ formulirao svoje polaziπte u istraæivanju hrvatskih knjiæevnih Ëasopisa. Iako sam bio naginjao i nekim dru- gim temama, Ëini se da me je ova odabrala barem onoliko koliko i ja nju. Æivo se sjeÊam beËke Mladosti koju mi je Nikola MiliÊeviÊ darivao govoreÊi kako bi bilo dobro da se tome netko ozbiljno posveti. To je samo potaklo moju ionako veÊ oËitu sklonost “ko- panju” dok sam tragao za nepoznatim CesariÊevim pjesmama. Miroslav VaupotiÊ, tada docent na istoj Katedri, impresionirao me svojim poznavanjem Ëasopisa i ohrabrivao moje poËetniËke korake. A anegdote o “velikom Antunu Barcu” i njegovim margi- nalijama po novinama i Ëasopisima u SveuËiliπnoj knjiænici, koja je tada bila na MaruliÊevu trgu, svemu su davale neku posebnu dimenziju. O sjeni Stanka LasiÊa porubljenoj priguπenim svjetlom stolne svjetiljke Ëitaonice Ëasopisa ‡ kao na grafikama Josipa Vaniπte ‡ da i ne priËam! Sve to kao da nije bilo dovoljno, pa za volju po æenidbi steËenoga novog zaviËaja latim se, onako usput, istraæivanja virovitiËkog novinstva, da bih tu naiπao na Nadu KlaiÊ, koja mi je ne samo pomagala u pisanju feljtona u povodu 750. godine “glavnog grada Zagreba”, kako smo u πali nazivali srednjo- vjekovnu magna villa Wereucha, veÊ se bila i sama ukljuËila. »ini se da mi je bilo sueno uÊi u red onih koji idu na izvore! No, umjesto Mladosti izbor je pao na Milana MarjanoviÊa, Ëovjeka koji je po Matoπevim rijeËima “patio od bolesti vjeËnog pokretanja novih Ëasopisa”. Sve ostalo stane u bibliografiju koja i sama neπto govori. Danas kada su tiskani mediji u ozbiljnoj defanzivi i cijeli se tip moderne kulture ubrzano mijenja na πtetu “dobre stare” kulture 8 PRAKSA I TEORIJA KNJIÆEVNIH »ASOPISA listanja, πuπtanja i mirisa papirnatih listova, mnogo se toga pro- mijenilo u naπem znanju o knjigama i Ëasopisima, o njihovoj povijesti i tradiciji koju su stvarali i na koju se i doslovno moæemo osloniti. No, tu vrstu nostalgije veÊ naπa djeca ne dijele, pa nam nema druge veÊ se poËeti navikavati na tzv. e-knjige i e-Ëasopise tjeπeÊi se da su u sliËnoj situaciji bili i naπi prethodnici u doba kad je Gutenbergova era tek otpoËinjala. Onaj tko bi ovoga Ëasa ulazio u isti ili sliËan projekt vjerojatno bi svoje polaziπte barem malo korigirao. Neskromno se nadam da u tome ima i neke moje zasluge. U Zagrebu, veljaËa-travanj 2014. 9 PRAKSA I TEORIJA KNJIÆEVNIH »ASOPISA UMJESTO UVODA ISUS »ITA »ASOPISE Ili ©opova medijska slika svijeta Svaka novotarija izaziva podozrenje. Baπ kao πto internet joπ uvijek izaziva razliËite reakcije, tako su svojedobno trnoviti put prolazile i prve novine. Tragova o tome nalazimo i u naπoj kulturi. Jedan od poznatijih primjera koji se spominje u literaturi je onaj iz pisma Matije MaæuraniÊa bratu Antunu od 1. sijeËnja 1839. U njemu Matija navodi kako se novljanski æupnik tuæi na novi obiËaj koji su uvele Gajeve novine, a radi se o izmiπljenim, tzv. “slipim imenima”: ‡ Pokli ove novine ilirske gredu veÊ je svako zlo na svit priπlo, ove paskvile, ovo je sve ‘Danica’ donesla, u njoj se niπ dobra ne Ëuje, ja Ëin god san videl kamo ona smira ja sam ju valje ostavil; a Ëaj to, podpisat se tamo na paskvil Nenad NoÊir, Zloserdo Paklenjak, Nemil ZlotiniÊ, a Ëaj to, ov Êe se svit vas zopaËit, a kakovi su to imena... da je najpervo ‘Danica’ poËela slipa imena nosit, pak da se je otroval vas svit.1 SliËnih svjedoËenja ima i prije negoli su se uopÊe pojavile prve hrvatske