SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA POVIJEST OPĆINA OGULIN U DOMOVINSKOM RATU Diplomski rad MENTOR: STUDENT: dr. sc. IVICA ŠUTE IVAN VUKOVIĆ Zagreb, 2015. SADRŽAJ UVOD__________________________________________________________________ 3 1. TERITORIJALNI USTROJ I SASTAV STANOVNIŠTVA___________________ 5 2. GOSPODARSKA DJELATNOST________________________________________ 11 3. POLITIČKE PRILIKE RANIH 1990.-IH__________________________________ 13 4. POČETAK RATA I KLJUČNI DOGAĐAJI_______________________________ 25 5. VRIJEME NAJZNAČAJNIJEG INTENZITETA RATA____________________ 43 6. DALJNJI TIJEK RATA I SVAKODNEVNI ŽIVOT________________________ 65 7. ZAVRŠETAK RATA___________________________________________________ 79 8. POSLJEDICE RATA___________________________________________________ 88 ZAKLJUČAK___________________________________________________________ 94 SAŽETAK______________________________________________________________ 96 SUMMARY_____________________________________________________________ 96 BIBLIOGRAFIJA________________________________________________________ 97 PRILOZI_______________________________________________________________ 103 2 UVOD U diplomskom radu prikazat ću utjecaj Domovinskog rata od 1991. do 1995. godine na život u bivšoj općini Ogulin (današnje administrativne jedinice Grad Ogulin i općine Josipdol, Tounj, Plaški i Saborsko) u ekonomskom, demografskom i političkom smislu, s naglaskom na mjestima najviše pogođenim ratom i vremenu najznačajnijeg intenziteta rata. Svakodnevni život u ekonomskom, demografskom i političkom smislu u općini Ogulin znatno se razlikovao od područja do područja. Možemo izdvojiti slobodni teritorij grada Ogulina, slobodna etnički srpska naselja (Jasenak, Drežnica…), slobodna etnički većinski hrvatska naselja (Oštarije, Josipdol, Modruš…), slobodna etnički hrvatska naselja na prvoj crti bojišnice (Kamenica Skradnička, Cerovnik, Modruški Sabljaki), okupirana etnički većinska srpska naselja (Plaški i ostatak Plaščanske doline i Jeseničke kotline), te etnički većinsko hrvatsko naselje Saborsko, okupirano 12. 11. 1991., koje je i naselje najviše pogođeno ratom na prostoru bivše općine Ogulin, kao i jedino okupirano većinski hrvatsko naselje na istom prostoru. Moja povezanost s područjem istraživanja je velika, iako se osobno ne sjećam razdoblja najvećeg intenziteta rata. Do početka Domovinskog rata u općini Ogulin živio sam u Saborskom, a najveći dio Domovinskog rata proveo sam u progonstvu u Ogulinu. Kad je o korištenim i analiziranim izvorima riječ, za područje i razdoblje navedeno u naslovu rada postoje izvori hrvatske provenijencije, kao i izvori provenijencije pobunjenih Srba, većinom sadržani u Plaščanskom ratnom biltenu. Zahvalan izvor za svakodnevni život su novine iz vremena Domovinskog rata. Pomoću njih, prikazat ću i kakva je bila reakcija javnosti na rat u općini Ogulin. Koristit ću i neka od brojnih svjedočanstava i sjećanja sudionika Domovinskog rata u općini Ogulin, kako hrvatskih branitelja i civila, tako i vojnika JNA i srpskih snaga i civila. Od ostalih korištenih dokumenata, ističem presude Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY), Međunarodnog suda pravde (ICJ), Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Županijskih sudova u Karlovcu i Rijeci. Prikazat ću gospodarske prilike ranih 1990.-ih, gospodarsku djelatnost i zaposlenost, teritorijalni ustroj i sastav stanovništva, početak rata i ključne događaje. Prikazat ću posljedice rata i komparirati stanje prije i poslije rata s naglaskom na sastav i broj stanovnika u naseljima na prostoru bivše općine. Područje općine Ogulin bilo je strateški važno za Hrvatsku, kao i za planove srpskih snaga i političara o stvaranju tzv. Velike Srbije (linija Virovitica – Karlovac – Ogulin – 3 Karlobag kao zapadna granica proširene Srbije). Prostor Ogulina, Josipdola i Tounja srpskim pobunjenicima bio je brana koja je onemogućavala spajanje tzv. SAO Krajine s etnički srpskim naseljima u Gorskom kotaru (Gomirje, Srpske Moravice...), zapadnom dijelu općine Ogulin (Drežnica) i sjevernom dijelu općine Ogulin (Jasenak, Potok Musulinski, Vitunj, Ponikve, Popovo Selo, Donje i Gornje Dubrave...). Južni dio općine Ogulin (s etnički srpskom Ličkom Jesenicom i Plaščanskom dolinom i Plaškim kao najznačajnijim naseljem) bio je okupiran. Zbog toga je etnički hrvatsko područje Saborskog na samom jugu općine Ogulin bilo izuzetne strateške važnosti i do okupacije se nalazilo ukliješteno između okupiranog područja Plaškog i Ličke Jesenice s jedne strane i okupiranog područja Plitvičkih jezera i Korenice s druge strane, te u neposrednoj blizini slunjskog vojnog poligona. Zauzimanjem Saborskog i njegovih zaselaka od strane JNA i srpskih snaga, okupirana područja u današnjoj općini Josipdol, okupirani prostor čitave današnje općine Plaški, te okupirana Lička Jesenica u današnjoj općini Saborsko, povezali su se s ostatkom tzv. SAO Krajine. Okupacijom sjevernog dijela općine Ogulin, JNA i srpske snage došle bi u neposrednu blizinu granice sa Slovenijom i praktički omogućile presijecanje Hrvatske na dva dijela. U prvom poglavlju, uz zemljopisne karte, objasnit ću teritorijalni ustroj bivše općine Ogulin, kao i sastav stanovništva (nacionalnu strukturu, dobnu i rodnu strukturu). U drugom poglavlju prikazat ću gospodarske prilike ranih 1990.-ih. Bit će prikazana gospodarska djelatnost i zaposlenost na području općine Ogulin. U trećem poglavlju govorit ću o političkim prilikama ranih 1990.-ih. Prikazat ću rezultate izbora 1990. na razini SRH i općine Ogulin, te kako su glasali Hrvati, a kako Srbi. Četvrto poglavlje govorit će o početku rata, o razlozima zašto je rat bio na prostoru općine Ogulin, te o ključnim događajima. U petom poglavlju bit će riječ o vremenu najznačajnijeg intenziteta rata 1991. godine. Govorit ću o životu u općini Ogulin, o utjecaju rata na svakodnevicu. Prikazat ću i kakva je bila reakcija javnosti na rat u općini Ogulin, s obzirom da je u središtu pozornosti javnosti bilo područje istočne Slavonije. Od hrvatskih dnevnika i tjednika najveću pozornost području općine Ogulin u Domovinskom ratu posvetio je Novi list, koji je u vrijeme najvećeg intenziteta rata svakodnevno izvještavao o novostima u spomenutom prostoru. Šesto poglavlje govorit će o daljnjem tijeku rata i svakodnevnom životu s naglaskom na dokumente srpske provenijencije. Bit će riječi i o Zakonu o područjima županija, gradova i općina, kojim su se na teritoriju općine Ogulin ustrojili Grad Ogulin i općine Josipdol, Plaški i Saborsko. 4 U sedmom poglavlju prikazat ću oslobađanje okupiranih krajeva u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja, završetak rata i svjedočanstva o događajima u oslobođenim srpskim i hrvatskim naseljima u bivšoj općini. U osmom poglavlju bavit ću se posljedicama rata, usporedbama stanja prije i poslije rata s naglaskom na sastav i broj stanovnika u naseljima na prostoru bivše općine. Govorit ću o presudama ICTY-a (MKSJ-a) Milanu Martiću i Milanu Babiću, presudama Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Županijskih sudova u Rijeci i Karlovcu, te presudi ICJ-a o tužbama Hrvatske i Srbije za genocid. 1. TERITORIJALNI USTROJ I SASTAV STANOVNIŠTVA Općina Ogulin 1991. godine imala je površinu od 1077 km2, 29 095 stanovnika i gustoću naseljenosti od 27 st./km2.1 Po površini je bila najveća u Zajednici općina Rijeka i među 10 najvećih općina u SR Hrvatskoj. U općini su bila 82 naselja. Udio Hrvata prema popisu stanovništva 1991. bio je 60,37% (17566), Srba 34,76% (10113), a izjašnjenih kao Jugoslavena 1,99% (580). Popis je zabilježio 342 stanovnika koji se nisu nacionalno izjasnili prema čl. 170 Ustava, 62 Muslimana, 44 Albanca, 31 Slovenca, 18 Makedonaca, 13 Mađara, 5 Bugara, 5 Čeha, 4 Crnogorca, 3 Roma, 3 Poljaka, 3 Talijana, 21 ostalih i 282 nepoznatih. U 31 naselju s hrvatskom većinom živjelo je 17 241 Hrvata i 2070 Srba. U 50 naselja sa srpskom većinom živjelo je 8043 Srba i 348 Hrvata. Naselje Brezno Drežničko na popisu je bez stanovnika. Broj stanovnika općinskog središta Ogulina iznosio je 10857, od čega 8668 Hrvata (79,84%), i 1499 Srba (13,81%). Nacionalno neizjašnjenih bilo je 489 (4,5%), od čega 290 Jugoslavena (2,67%). Što se tiče današnje administrativne jedinice Grad Ogulin, broj stanovnika iznosio je 16 732, od čega 11 580 Hrvata (70,73%) i 4329 Srba (25,87%). Uz već spomenuto naselje Ogulin, najveća naselja s hrvatskom većinom na području današnjeg Grada Ogulina bila su Zagorje Modruško s 427 stanovnika (416 Hrvata i 1 Srbin), Gornje Zagorje s 415 stanovnika (391 Hrvat i 5 Srba) i Puškarići s 411 stanovnika (374 Hrvata i 24 Srba). Najveća naselja sa srpskom većinom na istom području bila su Otok Oštarijski s 471 stanovnikom (376 Srba, 43 Hrvata i 40 Jugoslavena), Jasenak s 331 stanovnikom (284 Srba, 13 Hrvata i 30 Jugoslavena) 1 Zdenko Radelić, Davor Marijan, Nikica Barić, Albert Bing i Dražen Živić, Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, Školska knjiga, 2006), 444. (dalje: SHDIDR) 5 i Donje Dubrave s 209 stanovnika (192 Srba, 6 Hrvata i 9 Jugoslavena). Jasenak je imao najveći udio izjašnjenih kao Jugoslavena (9,06%), znatno više od 2,67% u Ogulinu i 1,99% u općini. Udio Jugoslavena na području općine bio je veći u pretežno srpskim nego ostalim naseljima (uz iznimku područja Ličke Jesenice, gdje se nitko nije izjasnio kao Jugoslaven), što znači da su lokalni hrvatski Srbi prihvatili ideju jugoslavenske nacije u većoj mjeri od Hrvata. Sjeverozapadni dio općine Ogulin (Jasenak, Vitunj, Brestovac, Potok Musulinski i područje Partizanske Drežnice) imao je značajnu