Kodeks novinara i samoregulacija Izdavač: No v i n a r s k o samoregulator n o t i j e l o

Predsjedavajući Savjeta NST: Mirsad Rastoder

Usvoio Savjet NST: Vesna Pejović Jovan Plamenac Rajko Šebek Milka Tadić-Miović Savić Jovanović Neđeljko Rudović

Prepress: Adil Tuzović

Štampa:

Tiraž: 1000

Podgorica, 2009. godine Kodeks novinara i samoregulacija

INICIJATIVA za dopunu KODEKSA

Samoregulacija je formalno nova disciplina u Crnoj Gori, ali u našoj tradiciji ima primjera koji nam mogu pomoći da ostvarimo puni profesionalni dignitet. To je stanje svijesti i sposobnost da, poštujući etička načela, poštujemo i sebe i druge.

U stalnom pomjeranju linija slobode, novinari ne smiju zaboraviti da je svako pravo ograničeno pravom drugih i da se to najprije vidi u medijima . Samoregulacija je proces uređenja medijske scene bez uticaja državnih i drugih centara moći.To je zajednički interes profesionalaca da u otvorenoj komunikaciji s javnošću; usvajaju principe ,prihvataju primjedbe i ispravljaju greške.Posmatrajuci usklađenost rada medija sa Kodeksom,Savjet NST je konstatovao da u praksi ima primjera koje je neophodno detaljnije etički precizirati pa u tom kontekstu treba čitati sve tekstove u ovom izdanju .

5 Kodeks novinara i samoregulacija

Cilj INICIJATIVE jeste da podstakne na promišljanje sve učesnike medijske scene da samoregulacijom preduprijedimo sve moguće oblike zloupotrebe profesije i medija.Pozivamo Vas da podržite dopunu Kodeksa novinara Crne Gore i predložite precizna uputstva za principijelno balansiranje odnosa između medijske slobode i odgovornosti za javno izražavanje.

Prioritetni su; Principijelno suzbijanje svih mogućih oblika zloupotrebe novinarstva i medija? Odgovornije predstavljanje i snimanje djece? Poštovanje pretpostavke nevinosti? Imenovanje rodbine i prijetelja osoba osumnjičenih za krivična djela? Humanjije prikazivanje saobraćajnih i drugih nesreća? Rodna, polna i seksualna ravnopravnost? Prećutkivanje događaja? Novinarstvo i reklama? Idr.. ?

*Kodeks novinara je osnov samouređenja medijske zajednice i obave­ zuje novinare, urednike, vlasnike i izdavače da poštovanjem etičkih principa štite profesionalni integritet novinarstva i slobodu javnog oglašavanja.

Sve vaše predloge objavićemo na sajtu Novinarskog samoregulatornog tijela - www.nstcg.org

6 Kodeks novinara i samoregulacija

Predgovor

Slobodni mediji predstavljaju podstrek za demokratiju. Oni društvu pružaju vitalne informacije i pomažu građanima da donesu razuman izbor. Za svako demokratsko društvo od najveće je važnosti poštovanje slobode medi- ja, ali i težnja da se ona ne zloupotrijebi. Medijska samoregulacija predstavlja mehanizam kojim se želi postići i održavati ova ravnoteža. Ravnoteža između slobode medija, sa jedne strane, i obezbjeđivanja profesionalnog, tačnog i poštenog izvještavanja u skladu sa etičkim standardima, s druge strane.

Koncept medijske samoregulacije zasnovan je 1916. sa pojavom prvog savjeta za štampu u Evropi, u Švedskoj - Pressens Opinionsnämnd, PON. Da- nas postoji preko 40 savjeta za štampu u svijetu i dvije krovne organizacije - Savez nezavisnih savjeta za štampu u Evropi (AIPCE) i Svjetski savez savjeta za štampu (WAPC).

Istorijat medijske samoregulacije u Crnoj Gori datira od 2002. godine, kada je medijska zajednica usvojila Kodeks novinara Crne Gore. Od tada je medi- jska samoregulacija u Crnoj Gori prešla trnovit i težak put da preživi i uveća kredibilitet koji uživa u društvu. U tome su joj pomoć pružale međunarodne organizacije.

U okviru svog mandata da podrži reforme medija u zemlji, Misija OSCE u

7 Kodeks novinara i samoregulacija

Crnoj Gori pružala je značajnu pomoć za revitalizaciju medijske samoregu- lacije. Objavljivanje ove brošure je dio obimnog projekta, koji OSCE imple- mentira u saradnji sa Novinarskin samoregulatornim tijelom u 2008. i 2009 . godini. Glavni cilj projekta je višestruk – da ojača i unaprijedi samoregulaciju u Crnoj Gori i da stimuliše diskusiju i razmjenu informacija i iskustava između medijskih poslenika.

Brošura pruža korisne informacije o istoriji, mandatu i razvoju Novinar- skog samoregulatornog tijela Crne Gore, a sadrži i studije slučaja prekršaja Kodeksa novinara Crne Gore u crnogorskim medijima, kako bi se pomoglo medijima da unaprijede svoj rad i usklade kvalitet izvještavanja sa visokim profesionalnim standardima. Cilj je da se spriječi ponovna pojava takvih kršenja u praksi i da se skrene pažnja medijskim poslenicima na to da je neo- phodno ažuriranje i dalji razvoj Kodeksa novinara.

Nadam se da će ova brošura podstaći pokretanje profesionalne diskusije o razvoju medijske samoregulacije u Crnoj Gori i osavremenjavanju Kodeksa novinara Crne Gore, u skladu sa iskustvima koje je Novinarsko samoregula- torno tijelo steklo u praksi tokom procesa odlučivanja o različitim slučajevima i njihovom predstavljanju medijima.

Takođe bih željela da izrazim nadu da će se koncept medijske samoregu- lacije u Crnoj Gori i dalje razvijati i održati, što će doprinijeti unaprjeđenju medijskih standarda i očuvanju slobode medija.

Radka Betcheva

8 Kodeks novinara i samoregulacija

Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda

Član 10 glasi:

Svako ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo obuhvata slobodu mišljenja i slobodu dobijanja ili saopštavanja informacija i ideja bez miješanja državnih vlas- ti i bez obzira na granice. Ovaj član ne spriječava države da preduzeća u domenu radio-difuzije, filma ili televizije podrvgnu režimu dozvola. Pošto ostvarivanje ovih sloboda povlači za sobom dužnosti i odgovornosti, ono može biti podvrgnuto odredjenim formalnostima, uslovima, ograničenjima ili sankcijama koje su propisane zakonom i koje su neophodne u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbijednosti, teritorijalnog integriteta ili javne bez- bijednosti, radi spriječavanja nereda i kriminala, zaštite zdravlja ili morala, zaštite ugleda ili prava drugih, sprečavanja otkrivanja povjerljivih informacija ili očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva. Konvencija je potpisana 04. novembra 1950. god. Stupila na snagu 03. septem- bra 1953.godine.

SUDSKA PRAKSA U VEZI SA ČLANOM 10 EVROPSKE KONVENCIJE O LJUDSKIM PRAVIMA

primjeri

I

U martu 1996, Sud je zaključio da je došlo do kršenja člana 10 u slučaju Good- win, vezanom za nalog kojim se od podnosioca predstavke – jednog novinara – zahtijevalo da otkrije svoje izvore informacija. Sud je ocijenio da „zaštita novinar- skih izvora predstavlja jedan od osnovnih uslova za slobodu štampe“. Značaj ove zaštite naglašavaju mnogi nacionalni kodeksi profesionalne etike, Rezolucija o novinarskim slobodama i ljudskim pravima i rezolucija Evropskog

9 Kodeks novinara i samoregulacija parlamenta o poverljivosti nivinarskih izvora. Samo „viši imperativ u javnom in- teresu“ može da opravda miješanje u zaštitu izvora.

U datom slučaju, ni nalog za otkrivanje izvora, ni novčana kazna zbog neispun- javanja naloga nijesu bili opravdani na osnovu člana 10, stav 2.27.

II

U presudi Surek (br.2)od 8.jula 1999. Sud je izneo ocjenu da je posto- jalo kršenje člana 10. Konvencije. Slučaj se odnosio na osudu podnosioca predstavke zato što je objavio imena nekih funkcionera zaduženih za bor- bu protiv terorizma. S obzirom na težinu prestupa koje su počinili dotični funkcioneri,Sud je odlučio da je bilo u legitimnom interesu javnosti da bude obaviještena ne samo o njihovom ponašanju, već i o njihovom identitetu. Osim toga, pošto su te informacije već bile objavljene u drugim listovima, in- teres zaštite identiteta dotičnih funkcionera bio je „znatno umanjen“ S dru- ge strane, osuda podnosioca predstavke mogla je da obeshrabri štampu da doprinosi otvorenoj raspravi o pitanjima od opšteg interesa.Shodno tome, u nedostatku pravične ravnoteže izmedju zaštite slobode štampe i zaštite iden- titeta državnih funkcionera, Sud je odlučio da je miješanje nesrazmjerno legit- imnim ciljevima kojima se težilo.

III

U slučaju Worm iz avgusta 1997. Sud je ocenio da nalog jednom novinaru da platu kaznu zbog objavljivanja članka koji je mogao da utiče na ishod krivičnog postupka u koji je bio umiješan i jedan bivši ministar ne predstavlja kršenje člana 10. Po mišljenju Suda: Pod uslovom da ne prekoračuje granice postavljanje u interesu adekvatnog sprovodjenja pravde, izveštavanje o sudskim postupcima, uključujući i komen- tare, doprinosi da se javnost upozna sa njima i stoga je kompatibilno sa zahtjevom iz člana 6, stav 1, Konvencije, koji predvidja da saslušanja budu javna.

IV

U slučaju Oberschlick iz jula 1997, Sud je morao da potvrdi gore navedeni zaključak. Ovoga puta, jedan novinar je bio osudjen zbog uvrede. U članku u

10 Kodeks novinara i samoregulacija kome je komentarisao govor jednog političara, on je istog nazvao „kretenom“. Po mišljenju Suda „dotični govor je očigledno imao za cilj da bude provokativan i , samim tim, izazove žestoke reakcije“. Shodno tome, iako se „riječi podnosioca predstavke (...) mogu smatrati polemičkim, one zbog toga ne predstavljaju neo- pravdan lični napad, pošto je autor dao objašnjenje koje je objektivno razumljivo i zasnovano na političkom govoru“. Sud je zaključio da je upotreba riječi „kreten“ srazmjerna „indignaciji“ koju je sv­jesno­ izazvao“ političarev govor. Osuda novinara stoga predstavlja kršenje člana 10.

V

U septembru 1999, u slučaju Dalban, Sud je ocijenio da krivična osuda jed- nog novinara zbog klevete, poslije objavljivanja nekoliko članaka u kojima se javne ličnosti optužuju za učešće u prevari, predstavlja kršenje člana 10 Kon- vencije. On je podsjetio da je štampa dužna da saopštava informacije i ideje o svim pitanjima od opšteg interesa, poštujući ugled drugih, i odbacio je ideju da „novi- nar može da formuliše kritičke sudove samo pod uslovom da može da dokaže njihovu istinitost. U ovom slučaju, sporni članci se nijesu odnosili na privatni život javnih ličnosti, već na njihovo ponašanje i njihove stavove prilikom obavljanja funkcija. Osim toga, nije bilo dokaza da je opis dogadjaja koji je podnosilac pred- stavke izneo u članku potpuno netačan i da je imao za cilj da raspiri kampanju klevete. Shodno tome, Sud je zaključio da, imajući u vidu legitimni cilj kome se težilo, krivična osuda podnosilaca predstavke predstavlja nesrazmerno miješanje u ostvarivanje slobode izražavanja dotičnog novinara.

VI

U maju 2000, sud je doneo presudu u slučaju Bergens Tidende i drugi, koji se odnosi na osudu jednog lista , njegovog bivšeg glavnog urednika i jedne novi- narke da plate odštetu jednom estetsom hirurgu zbog objavljivanja niza članaka koji su sadržali svedočenja nezadovoljnih pacijenata. Sud je odmah konstatovao da se sporni tekstovi „odnose na jedan važan aspekt ljudskog zdravlja i kao takvi pokreću ozbiljna pitanja od javnog interesa“.U ovom slučaju , ocenjeno je da su priče pacijenata u suštini tačne i da ih je list verno preneo. Činjenica da list pod- nosilac predstavke nije precizirao da svedočenja ne treba da sugerišu odsustvo hirurške veštine ne predstavlja dokaz za neuravnoteženo izveštavanje . Sud je, s tim u vezi, podsetio da:

11 Kodeks novinara i samoregulacija

- aktuelne reportaže zasnovane na razgovorima predstavljaju jedno od najznačajnijih sredstava koja omogućavaju štampi da igra svoju ključnu ulogu „javnog čuvara“ (stav 57).

iako je priznao da su se članci negativno odrazili na profesionalni rad dotičnog hirurga, Sud je istakao da:

imajući u vidu opravdane kritike vezane za postoperativnu negu i kasniji tret­ man, bilo je neizbježno da njegov profesionalni ugled u svakom slučaju pretrpi znatnu štetu (stav 59).

Shodno tome, interes hirurga da zaštiti svoj ugled ne može da bude dovoljan da odnese prevagu nad važnim javnim interesom da se sačuva sloboda štampe da pruža informacije o pitanjima od javnog interesa. Sud je, dakle, zaključio da je došlo do kršenja člana 10.

Iz serije izdanja SAVJETA EVROPE o medijima, br. 1.

12 Kodeks novinara i samoregulacija

MEDIJSKA SAMOREGULACIJA

Novinarsko samoregulatorno tijelo osnovano je (2003) s ciljem da se unaprijedi sloboda javnog izražavanja, štite prava građana i, kroz poštovanje Kodeksa novi­ nara Crne Gore, gradi uzajamno povjerenje između novinara – medija i javnosti.­ Upravni odbor NST-a čine predstavnici novinarskih asocijacija, a Savjet Novinarskog samoregulatornog tijela za monitoring i žalbe čine predstavnici novi­narskih udruženja i medija. U Crnoj Gori svakodnevno, početkom2009.iz štampe izlaze troje dnevnih novina, a još dva puta toliko stiže iz susjednih država. Programe emituje oko 60 elektronskih medija. Široko otvoren informativni prostor omogućava objavljivanje i sadržaja koji zloupotrebljavaju slobodu javne riječi, kršeći novinarske profesiona­ lne standarde i etiku. Zato je bitno, u procesu stalne edukacije, podići nivo svijesti o samoregulaciji - usvajanju i poštovanju profesionalnih standarda. Cilj ovog izdanja je da podstakne na promišljanje sve učesnike medijske scene da samoregulacijom preduprijedimo sve moguće oblike zloupotrebe profesije i medija.Pozivamo Vas da podržite dopunu Kodeksa novinara Crne Gore i predložite precizna uputstava za principijelno balansiranje odnosa između medij­ s­ke slobode i odgovornosti za javno izražavanje.

HRONIKA IZAZOVA

Sloboda govora podrazumijeva odgovornost za javnu riječ, a novinari su dužni stalno podizati prag osjetljivosti u balansiranju argumenata od javnog interesa. Samoregulacija je proces uređenja medijske scene bez uticaja državnih i drugih centara moći. Ona smanjuje djelovanje regulacije i pomaže novinarima da preduprijede sudske i druge presude na svoj račun i savjetima pomognu jedni drugima u podizanju kredibiliteta profesije. Medijska samoregulacija je zajednički interes profesionalaca, medija i svih učesnika javne scene da u otvorenoj

13 Kodeks novinara i samoregulacija komunikaciji s javnošću prihvataju primjedbe i ispravljaju greške i razvijaju svijest o tome da ponašanjem u skladu sa etičkim načelima poštujemo i sebe i druge.

Za čast glavu,a čast ni za glavu“!

Formalno nova disciplina, samoregulacija ima uporište u viteškoj tradiciji Crne Gore,koja se može ilustrovati sintagmom „Za čast glavu,a čast ni za glavu“! Grubosti u javnim obraćanjima kažnjavane su po aršinima patrijarhalne zajednice. Tu tradiciju u drugoj polovini XX vijeka,djelimično su zamijenili sudovi časti, s komunističkim ideološkim nazorima. Sudovi časti Udruženja novinara Jugoslavije, udruženja u republikama i redakcijama imala su zadatak da javno ukažu na greške koje su rijetko prolazile pored budnih urednika sljedbenika partijskih ciljeva. Svaka aluzija na rasnu, etničku, nacionalnu ili vjersku netoleranciju oštro je kritikovana obrazloženjima da je to upereno protiv „bratstva i jedinstva, temelja socijalističkog društva“. Sudovi časti nestali su u opštem rasulu koje je počelo 14. Kongresom Saveza komunista Jugoslavije, 22.01.1990.u Beogradu. Raspad Jugoslavije u ratnoj drami od 1991.god. društvene promjene i ekspanzija medija razorili su sistem ondašnje etičke prakse i nastupile su ’“ćorave godine’’ za crnogorsko novinarstvo. Zgažena je važeća maksima socijalističkog novinarstva;“Kada treba da pohvališ,učini to odmah,ako treba da kritikujes,sačekaj ,razmisli pa i onda, ako možeš ublaži !“-Nastupile su „ćorave“ godine medijskog služenja ratno- huškačkim interesima. Devedesetih,novinarstvo je postalo javni sluga svaštočinstva. Glas razuma je protjerivan iz državnih, jedinih medija. Iz otpora profesionalaca, uz podršku medjunarodnih organizacija nastali su prvi nezavisni mediji, konstituisana su udruženja i sindikati, koji su značili otklon od beščašća i nadu za povratak ljudskoj i novinarskoj etici.Na Cetinju je 7.januara1990. oglašeno osnivanje Udruženja profesionalnih novinara CG(UPNCG),koje je zbog administrativnih začkoljica službeno registrovano tek 8.oktobra iste godine.U Titogradu(Podgorici) 3.aprila 1990.osnovano je Crnogorsko društvo nezavisnih književnika CDNK.Objavljen je prvi broj nedjeljnika „Krug“ 26.jula 1990. Nakon 11.brojeva“ Krug“je prestao da izlazi. Prvi broj crnogorskog nezavisnog nedjeljnika „Monitor“ izašao je u Titogradu, 19.oktobra 1990.godine

Novinarski Kodeks

Normalizacija društvenih prilika otvorila je mogućnost iniciranja širih razgovora i debata o usvajanju i primjeni profesionalnih principa po ugledu na demokratska drustva. U prvi plan su stavljene potrebe i izazovi, bez razjašnjenja očiglednih

14 Kodeks novinara i samoregulacija razlika iz nedavne prošlosti i započeto je objedinjavanje medijske zajednice kroz osnivanje : Instituta za medije CG, (novembra 2001) potpisivanje Kodeksa novinara CG, (21.maja 2002) i konstituisanje NOVINARSKOG SAMOREGULATORNG TI­ JELA (24.06.2003). Pozitivan iskorak objedinjavanja medijske zajednice na demokratskim načeli­ ma - bez lustracije u društvu i medijima - nije suštinski potisnuo razlike, podjele. Takođe, činjenica da mnogi novinari, urednici i menadžeri nijesu htjeli da shvate ili, pak, nijesu dovoljno shvatili značaj samoregulacije, uticalo je da rad NST-a ostane nedovoljno zapažen u početnim godinama.

PREPOZNAVANJE SAMOREGULACIJE

Izvjestan napredak ostvaren je organizacionom rekonstrukcijom NST-a početkom 2006. godine. Novizabrani članovi Savjeta redovno su razmatrali monitoring medija i povremene žalbe, te na osnovu toga upozoravali redakcije i novinare kada su i čime prekršili Kodeks. Društvena realnost, krupne odluke u povišenim emocijama (referendum o nezavisnosti Crne Gore 21.maja 2006) opredijelile su Savjet NST-a da prvenstveno analizira rad najuticajnijih medija, s akcentom na teže prekršaje Kodeksa, kao što su: govor mržnje, širenje vjerske i nacionalne netrpeljivosti i prenošenje neistina. Ključni stavovi i ocjene saopštavani su javnosti povremeno, a mnogo češće, članovi Savjeta, nastojali su da u direktnim razgovorima s urednicima i direktorima razjasne grešku i podstiču odgovornost da se ne ponovi. To je bio netransparentan, ali vrlo koristan uticaj Savjeta NST, posebno ako se ima u vidu; predreferendumski ambijent i očigledna pristrasnost, - svrstavanje medija i novinara na pristalice i protivnike nezavisnosti Crne Gore. Po uzoru na primjere iz neslavnog perioda za crnogorsko novinarstvo, kršenje Kodeksa dešavalo se kroz pisma čitalaca, bombastične naslove, simboličke slike, izjave sagovornika i komentare. Kompletni primjeri izvještaja Savjeta o prigovorima i monitoringu medija u periodu 2006-’07-2008. godine, objavljeni su na sajtu NST-a ( www.nstcg.org), a ovdje smo izdvojili neke karakteristične detalje (koji mogu biti znakovi) za analitičko posmatranje. U tom kontekstu skrećemo pažnju na senzacionalističke naslove u kojima je izrečena presuda: „Krijumčarili Albance iz Crne Gore“, „Tajna policija isprovocirala sukobe“, „Majka kćerku ubila makazama“, „Tvrdi da je silovana“, „Starci poharali butike po Igalu“, „Makazama ubila tek rodjeno dijete“, „Zločincima priznali državu“, „ Romi sa Kosova postaju Crnogorci“, „Policija mi je ubila sina“, „Crnogorac finansirao štampariju lažnog novca“, ...

15 Kodeks novinara i samoregulacija

Urednici i novinari treba da imaju u vidu da znak pitanja (?), na kraju naslova, smanjuje efekat; tvrdnje, konstatacije, optuzbe, presude - to nije posao novinara ,vec nadleznih organa i sudova.Preciznije naslove moguce je kreirati kroz isticanje povrijedjenih - kao recimo, „Makazama ubijeno tek rodjeno dijete“, razlika je u jednoj rijeci, ali u preciznoj informaciji nema presude..

PRIMJERI KRŠENJA KODEKSA

KOMENTAR

- U jednom od tekstova autor ( D..R.. )pripisuje mutaciju svima koji podržavaju idej­u nezavisnosti… Mi danas u Montenegru imamo jednu autohtonu dukljansku ra­su, koja nema nikoga bližnjeg na planeti! Taj mutirani metastazirani dukljansko- montenegrinski šestoprsti kleptomanski kentaur ima spljopštenu glavu malog homo eractusa… Najrazvijeniji organ mu je guzica koju stalno ističe u prvi plan, što znači da hoda natraške i četvoronoške,na svojim papcima ima po šest prstiju, pase sve što uoči u svom vidokrugu ,sporazumijeva se na maternjem jeziku,tj. njače,muče,riče i kukuriče, krsti se, tj. prdi dok ga krste u dukljanskoj crkvi i zalaže se za secesiju Montenegra tj. za svoj prirodni ambijentalni rezervat u kojem se najbolje razmnožava - trljanjem guzice o guzicu! Režim pokušava da umijesi i odlije kalup ovog dukljansko-montenegrinskog kentaura od naših Srba, Crnogoraca, Bošnjaka, Muslimana, Albanaca, a uz pomoć ideologije SDP-a i naučnih dostignuća sa montenegrinskog “Univerziteta”, projektujući ga kao budućeg nosioca razvoja Montenegra!”..., Poslije grubih asocijacija, komentator otkriva:..“godinama argu­ me­ntovano tvrdim da ovo nije nikakva država nego najobičniji privatni Milov kokošinjac!“- (DAN, 27.03.06.god ). Kodeks, govor mržnje.

PISMA ČITALACA

- Na stranicama istih novina u rubrici pisma čitalaca, nakon grube prozivke naroda i etničkih zajednica u CG, čitalac upozorava: „Svi vi kao građani dobro došli u našu državu, Crnu Goru, dio zajedničke dr­žave SCG. Ako dođete da stvarate državne i nacionalne međe po Crnoj Gori vratićete se kao što su se vratili i vaši prethodnici...” (DAN,10.06.06.god). Kodeks, 3.7-pisma uredniku.

KRŠENJE IZBORNE ŠUTNJE

- Reemitovanjem dnevnika Radio-televizije Srbije, 6.aprila 2008. u terminu od 19,30h, u kome je bio i prilog s izjavama kandidata za predsjednika CG, TV Elmag

16 Kodeks novinara i samoregulacija prekršila je pravilo o izbornoj ćutnji koje je toga dana u Crnoj Gori važilo do zatvaranja birališta u 21sat.To je u suprotnosti sa zakonskim pa i profesionalnim standardima. - Na prvoj strani dnevnika „Vijesti“ objavljena je na pola strane fotografija sa završnog skupa bloka za nezavisnu i medjunarodno priznatu Crnu Goru,19. o5.2006. Iako je naslovom - “Pssst!” - sugerisana izborna ćutnja pred referendumsko izjašnjavanje, ostaje pitanje: da li je ovim lucidnim rješenjem prekršena izborna šutnja? Tim prije što je uz istu fotografiju, na trećoj strani pisao kvalifikativ “na do sada najvećem mitingu ikada održanom u Podgorici”.Po ocjeni SavjetaNST,ovaj primjer nije obiljezen kao krsenje Kodeksa jer se provukao između načela i smjernica, ali se pamti . Zanimljiv doprinos na ovu temu dali su, u martu 2009,Televizija Crne Gore i dnevni list “DAN “. U dnevniku TV CG,(28.03.o9.u 19,30h) objavljene su rubrike; sa otvaranja novog ski- lifta u Klašinu i priča s P.. P.., dobitnikom najvećeg državnog priznanja za likovnu umjetnost “Lubarda-Milunović-Stijović”,u kojima je, noć uoči izbora prikazan lider vodeće koalicije u ski opremi, a u drugoj kako uručuje nagradu P... DAN je 29.03.09.,na dan parlamentarnih izbora, na naslovnoj strani objavio informaciju o prelasku na evropsko računanje vremena, ali je na fotosu časovnika izbrisao brojeve 8 i 4 pod kojima su bile izborne liste; Socijalističke narodne partije i Narodnjačka koalicija. Da li su ovo primjeri prikrivene izborne reklame,kršenja izborne šutnje i Kodeksa?

SAGOVORNICI

- U centralnoj informativnoj emisiji (TV CG 11.03.’o7) u rubrici o saomubistvima u Crnoj Gori, sagovornik je kazao da Kur’an «ne propovijeda grižu savjesti, niti kajanje zbog učinjenog grijeha» što je po reagovanju iz Islamske zajednice u CG,Foruma Muslimana/Bošnjaka CG i drugih organizacija izazvalo «povredu najdubljih vjerskih osjećanja preko stotinu hiljada sljedbenika islama u Crnoj Gori». Uslijedili su prigovori i rečenica izvinjenja redakcije,ali bez stručnog pojašnjena koje bi otklonilo dilemu iz konstatacije sagovornika u pomenutoj rubrici. (Načelo 4.1 Kodeksa). Novinari ne smiju zaboravljati da posijana sumnja nije u interesu multietničkog društva i demokratske javnosti te da su dužni,sučeljavanjem kompetentnih stavova, razjasniti dilemu i sumnju, a ne ostavljati prostor za moguće nove predrasude.

SAMOUBISTVA

17 Kodeks novinara i samoregulacija

- Dva dnevna lista, (Vijesti i DAN, 22.10.07.god) objavila su pod naslovima »Pismo krije tajnu« i »Pronađeno oproštajno pismo« puno ime i prezime čovjeka koji je izvršio samoubistvo.”Vijesti” ,čak, i njegovu fotografiju na naslovnoj strani. (Vijesti i DAN, 22.10.07.god )(Kodeks, načelo 8. h ,pravo na privatnost).

PRIVATNOST

- U tekstu pod naslovom „VATRENI OBRAČUN IZMEĐU DVIJE ZAVAĐENE KRIMINALNE GRUPE U CENTRU BARA”,piše kako je jedan od povrijedjenih već osmi put izbjegao atentat što je „potkrijepljeno“ konstatacijom i prognozom: “...... Ako je suditi po mitu da mačka ima devet života, onda je Baraninu(puno ime i prezime 35) ostao još jedan...“ (Vijesti,13.05.2008.)( Kodeks,član 8).

PREZUMCIJA NEVINOSTI

Pod naslovom „ŠVERC ORGANIZOVALA DVOJICA SLUŽBENIKA” Dnevni list „Dan” (14. 04. 2008) navodi: ....Među službenicima koji su aktivno učestvovali u tom poslu su i A.. C..(puno ime i prezime) i lice sa prezimenom R... Oni su, kako saznajemo, odmah po izbijanju ove afere (o izdavanju pasoša)napustili Crnu Goru i vratili se u Italiju....”. Istraga je tek prikupljala dokaze o tom slučaju, a novinar apostrofira krivce i u naslovu i u tekstu. (Kodeks, član 10).

IDENTITET ŽRTVE

- U centralnoj televizijskoj informativnoj emisiji,u 19i30h, prikazan je snimak nepokrivenog tijela ubijenog muškarca u lokvi krvi, na kolovozu bulevara, u centru Podgorice, TVCG 07.05.2008.godine. ,,Žrtve nesreće ne smiju se dovesti u situaciju da po drugi put pate zbog prikazivanja u medijima“…( Kodeks s 8.1.j). U smjernicama Kodeksa ima širine za balansiran odnos novinara u prikazivanju nersreća, ali stalnim raspravama na ovu temu treba tražiti bliža uputstva za adekvatne nijanse, posebno za elektronske medije.

PREĆUTKIVANJE DOGAĐAJA

- Povodom 16 godina od deportacije bosanskih izbjeglica iz Herceg Novog,koje su tragično završile u logorima srpske vojske,u Podgorici je(30. 05. 2008) održana javna tribina podsjećanja na zločin i žrtve.Javni servis, TV CG, nije objavio ni vijest o tom obilježavanju godišnjice.Savjet je zaključio, “ u kontekstu opšteg zahtjeva i neminovnosti suočavanja s prošlošću nema profesionalnog opravdanja za taj propust”.(Kodeks, tačka 2).

18 Kodeks novinara i samoregulacija

- Radio Crne Gore u Novostima dana (21.09.08) u 15 i 30h, u rubrici o polaganju kamena temeljca za hram u nikšićkoj Župi, nije informisao javnost da je tom prilikom bilo sukoba izmedju protivnika izgradnje manastira CPC i specijalaca, kada je, privedeno 65 mještana, a novinarima oduzeti foto aparati i diktafoni, sredstava za rad. (Kodeks, tačka 2).

Ovi primjeri sugerišu pitanje, Šta za novinarstvo znači prećutkivanje događaja- koje je moguće uslovjeno politikom vlasnika medija? Javni servis obavezuju i vrlo zahtjevni programski principi RTCG ali pitanje zaslužuje opštu diskusiju jer se interes profesije i vlasnika povremeno razilaze.

ODGOVOR

- Pobjeda je (4.02.2008)objavila reagovanje političke stranke na saopštenje Centra za gradjansko obrazovanje koje čitaoci nijesu mogli pročitati na strani­cama istog lista,jer nije objavljeno, ni prije ni poslije stranačkog reagovanja. (Kodeks, tačka 4). Kroz ovaj primjer treba obratiti pažnju i na one koji,višednevnim kašnjenjem u objavljivanju odgovora, takode krše Kodeks. Pobjeda (06.02.2008) “Predsjednik Odbora za promociju interesa crnogorske pravoslavne crkve S.. V.. je kazao, da CPC raspolaže dokazima o tome da je 90 odsto crkvene imovine u periodu od 1996. do 2000. godine prepisano na beogradsku patrijaršiju”. Demanti na izrečene tvrdnje, POBJEDA je objavila tek poslije četiri dana. (Kodeks,tačka 4).

ŠIRENJE ETNIČKE NETREPELJIVOSTI

- Pod naslovom „Srpstvo kliče, Tadiću izdajnice”DAN je bez ikakve ograde (23.07.o8)objavio izjave mještana sela Petnjica pored Šavnika, koji su grubim uvredama,ostrašćeno govorili o predsjedniku Srbije B.. T.. povodom hapšenja haškog optuženika Radovana Karadzića. “…na vijest o hapšenju”njihovog viteza”… ”nepravda”, “izdaja”. “Od nebrata prizivamo brata i otvaramo krvnicima vrata… Cijelo mu srpstvo kliče izdajniče”… “Novinari posebno moraju voditi računa da ničim ne doprinesu širenju etničke mržnje”….( Kodeks, načelo 5).

SKRIVENO SNIMANJE

- U centralnom Dnevniku, 06.10.07.TVCG emitovala je prilog o prodaji vlas­ ničkog udjela WAZ- a u Vijestima, u kojem su objavljena dva telefonska razgovora novinarke sa jednim od akcionara Vijesti, profesorom M..P...Nakon zvanično

19 Kodeks novinara i samoregulacija završenog razgovora sagovornik je, nakon par minuta. pozvao novinarku da pita s kim je razgovarao, pa je i taj dio razgovora snimljen i upotrijebljen za dodatak rubrici.Bez obzira što se u dodatku čuo konvencionalni dio razgovora o povjerenju, emitovanjem snimka dijela telefonskog razgovora, u kome sagovornik nije znao da ga novinarka snima, prekršen je Kodeks novinara Crne Gore. “Za prikupljanje informacija u bilo kom obliku, novinar koristi profesionalno časne i pravno dozvoljene metode”.( Kodeks,član 6) Televizija je taj stav Savjeta komentarisala u drugom Dnevniku 11.10.o7. a da prethodno nije informisala javnost o sadržaju izvjestaja Savjeta, niti je sljedećeg dana objavila saopštenje Savjeta NST.

SIMBOLIČKE SLIKE

- Povodom odluke Vlade CG da prizna nezavisnost Kosova,na naslovnoj strani “Dana”objavljena je fotografija s otkrivenim leševima i naslovom ” Zločincima priznali državu”, što je u suprotnosti sa Kodeksom i u odnosu prema etničkoj zajednici i zbog isticanja arhivske fotografije bez pojašnjenja . (DAN 10. oktobra 2008) ”Ako neka ilustracija , naročito fotografija , na prosječnog čitaoca može ostaviti utisak da se radi o autentičnom dokumentu, uprkos činjenici da je u pitanju simbolička slika, takav slučaj se mora pojasniti”. (Kodeks,načelo 5. smjernica 3.3 a,5.1). - U istom listu ( 30.09.08) na naslovnoj strani objavljen je tekst naslovljen „Mrtva beba nađena u torbi“, ilustrovan fotografijom čovjeka s najlonskom kesom u ruci ispred Kliničkog centra u Podgorici,što asocira da se zločin dogodio u KBC-u. Ljekari KBC-a su,nakon pregleda porodilje, ukazali na moguće čedomorstvo i mrtva beba je pronadjena u porodičnom stanu. (DAN 30.09.08) (Kodeks, S. 3.3).

SLIKANJE DJECE

Savjet je više puta konstatovao da Atlas TV, u emisijama „Piramida“ i „Tihola­ nd“, ne poštuje prava djece. Debatama i razgovorima u studiju prisustvovala su maloljetna lica. Njima ni termin,(poslije 21h), ni sadržaj i npr, žučne društveno- politicke debate ili razgovori o hirurškim intervencijama... nijesu primjereni. Imajuci u vidu i druge oblike štetnog slikanja djece, skrecemo pažnju na obavezu stalnog preispitivanja i prakse i smjernica za adekvatan odnos medija prema najmlađima.

DIJAGNOZA

- U trci za senzacijama koje će podići čitanost i prodaju, mediji nijesu dovoljno odgovorni ,čak, i kada su novinari u pitanju.Primjer je, CRNOGORSKI NOVINAR KOJI JE NAKON ŠTO JE SVJEDOČIO O FUDBALSKOJ MAFIJI U EMISIJI INSAJDER

20 Kodeks novinara i samoregulacija

PRONADJEN POVRIJEDJEN U SVOM STANU U BARU. U tekstu pod naslovom „Ničeg se ne sjećam”, pozivajući se na saznanje iz MUP-a ,objavljeno je da novinar M.. S..(puno ime i prezime) „boluje od epilepsije i da je sam pao u svom stanu“. U tekstu, s elementima zadiranja u privatnost, plasirana je dijagnoza koja pritom, nije ni provjerena kod relevantnog izvora. „Republika“ 28.05.08. (Kodeks, član 4).

SUČAJEVI NASILJA PROTIV NOVINARA

Uz podsjećanje da je u Podgorici ,27.maja 2004. ubijen Duško Jovanović (glavni i odgovorni urednik(vlasnik) dnenog lista “Dan”),evo primjera iz posmatranog perioda koji ukazuju da medijska zajednica ima mnogo razloga da bude jedinstve­ niija, ne samo u primjeni profesionalnih standarda,već još brža u zaštiti novinara, i ukupnom stvaranju uslova za nesmetan profesionalni angažman. - Novinar i direktor dnevnika “Vijesti” Željko Ivanović pretučen je u centru Podgorice (01.09.2007). Fizički su ga napala tri nepoznata lica, pri čemu su ga dva napadača udarala bejzbol palicama, dok je treće lice s fantomkom na glavi, sa strane posmatralo dogadjaj. Ljekari su konstatovali da je Ivanović zadobio teže tjelesne povrede. - Novinar Radio Berana, Tufik Softić, pretučen je ispred zgrade u kojoj stanuje u Beranama (01.11.2007). Od udaraca po glavi ima trajne posljedice.

NEPOŽELJNI NOVINARI

“Mi već duže ne komuniciramo s vama, ali to neću da komentarišem”. Ova rečenica blago odslikava primjere bahatosti prema novinarima kada se nekom pojedincu ili organizaciji ne dopada pisanje, pa jednostavno ne dozvoljava pristup novinaru ili ga na drugi način želi spriječiti da radi svoj posao. - Povodom utakmice Zeta –Rendžers, predsjednik FK Zeta R.. B.. na konferenciji za novinare 06.08.07. pokušao je da spriječi novinara “Vijesti” “D..P.. da mu postavlja nemila pitanja, a poslije konferencije čak ga je i vrijeđao. - Novinarima i fotoreporterima Vijesti i Republike 31.08.07. nije dozvoljeno da izvještavaju s konferencije za novinare lidera SNS-a A..M .. i radikala T..N.. i to bez ikakvog obrazloženja. - Sportskom novinaru Dana, Fudbalski Savez Crne Gore, u više navrata, nije odobrio akreditaciju za izvještavanje s utakmica reprezentacije ,pa i susreta Crna Gora-Slovenija.(22.08.2007.) - Novinara nedjeljnika Monitor P.. K ..(19. 09.07) u telefonskom razgovoru, grubo je vrijeđao , vlasnik preduzeća “Aleksandrija”, T..K.. - Tokom protesta, zbog postavljanja temeljca za Manastir Crnogorske pravosl­ avne crkve, u Dragovoljicima kod Nikšića, 21.09.2008., policija je novinarima, „Vijesti“,­ „Dana“, „Republike“ i „Večernjih novosti“ oduzela opremu, foto-aparate i

21 Kodeks novinara i samoregulacija diktafone, bez zapisnika. Oprema je kasnije vraćena uz obrazloženje da novinari nijesu imali istaknute pres oznake. - Protestni miting u Podgorici, 13.oktobra 2008, zbog odluke crnogorske Vlade da prizna Kosovo, prerastao je u ulične nerede, a nekoliko snimatelja i izvještača iz različitih medija je povrijedjeno kamenicama i palicama. - Promocija Fordovih modela u budvanskom hotelu Avala, 24. januara 2009. nije bila dostupna za akreditovane novinare,Vijesti, Monitora i Večernjih Novosti, sto su saznali od obezbjedjenja, tek, na ulazu hotela.

MEDIJSKO OGLEDALO

Kada se svemu ovome dodaju visoke novčane kazne novinarima; „Monitora“, „Vijesti“ i „Dana“ za klevetu - duševne boli tužitelja, može se konstatovati da medijsko ogledalo u Crnoj Gori nije blistavo. Principijelnom borbom treba,iznova, braniti sopstvenu i poziciju slobodnog društva, slobodu govora i slobodu javnog oglašavanja kao osnov i civilizacijsko dostignuće demokratije. Ogromna moć, „svemoć medija“ upregnuta u modeliranje svijesti, parcijalnih interesa i društvenih procesa, povećava odgovornost da se u eri „copy-paste“, munjevite razmjene informacija, sačuva prepoznatljivost novinarstva. U globalnoj poplavi svakakvih informacija, legitimitet profesije još više zavisi od kompetentnog, istraživačkog novinarstva, provjerenih informacija i etičke kodifikacije za povje­ renje u hiperprodukciji interaktivnog kruženja riječi. Niti novinari mogu mimo ukupne društvene klime, niti se ukupna društvena klima može mijenjati bez naglašene uloge novinara profesionalaca, koji samore­ gulacijom protežiraju etičnost i harmonizaciju odnosa između slobode i odgovor­ nosti, po nivoima stalno viših standarda za sve učesnike medijske scene. U svakom segmentu društva ogleda se cjelina i u cjelini prepoznaju segmenti, a najprije u medijima. Čast, ljudskost,dostojanstvo i tradicija - jesu polazište, izazov je ogroman, motivacija inspirativna, a odgovornost za tokove nemjerljiva. Novinari i stvaraju i ruše, i obavezni su prema oba toka i ishoda, a dignitet profesije zavisi od balansa između dosljednog služenja javnosti i principijelnog otpora interesnim centrima moći. Samoregulacija je tu da ukaže, afirmiše, podrži ili skrene pažnju, a najmanje da kažnjava. Ohrabruje trend smanjena grubih prekršaja Kodeksa, ali zabrinjavaju posredni i neposredni pritisci na novinare,koji vazda lakše prolaze kroz neslogu medijske zajednice. Za nezavisnost novinara treba se boriti i kroz samu slobodu medija. Analiza je uvijek i vlastito preispitivanje. Bez te uzajamnosti i svijesti o njoj ne bi se valjalo baviti novinarskim poslom, a još manje samoregulacijom.

22 Kodeks novinara i samoregulacija

Mirsad Rastoder Predsjedavajući Savjeta NST

Savjet NST-a konstatuje da mediji u izvještavanju o zločinima i drugim kriminalnim radnjama i dalje ne poštuju prezumciju nevinosti prije sudskog utvrđivanja krivice –presude , čak i bez policijskog , zvaničnog saopštenja imenuju osobu za koju se tek sumnja da je počinila izvjesno krivično djelo.

Savjet NST-a konstatuje da mediji u izvještavanju o zločinima i drugim Kršenja Kodeksa zabilježena su prije svega u senzacionalistickim naslo- kriminalnim radnjama i dalje ne poštuju prezumciju nevinosti prije sudskog vima u štampanim medijima i to npr: utvrđivanja krivice –presude , čak i bez policijskog , zvaničnog saopštenja imenuju Uhapšeni razbojnici osobu za koju se tek sumnja da je počinila izvjesno krivično djelo . Ubila zbog uvrede Kršenja Kodeksa zabilježena su prije svega u senzacionalistickim naslovima u Obijao crkve štampanim medijima i to npr: Učenika tukli i snimali Uhapšeni razbojnici Davila zaovu zbog nasljedja Ubila zbog uvrede Specijalci pištoljima tukli mladića Obijao crkve Prodavala tudje stanove .. itd.. Učenika tukli i snimali Davila zaovu zbog nasljedja Upozoravamo redakcije i novinare da ne koriste ovakve naslove jer se Specijalci pištoljima tukli mladića time krši kodeks i to Smjernica 10.1 Prodavala tudje stanove .. itd.. Izvještavanje iz sudnice i o zločinu Izvještaji o istrazi i sudskim slučajevima Upozoravamo redakcije i novinare da ne koriste ovakve naslove jer se time krši služe da na pažljiv način obavijeste javnost o zločinu, krivičnom gonjenju i kodeks i to Smjernica 10.1 sudskoj presudi. Pretpostavlja se da je osoba nevina sve dok sud ne dokaže Izvještavanje iz sudnice i o zločinu, Izvještaji o istrazi i sudskim slučajevima suprotno, čak iako je on/ona priznala krivicu. Čak i u slučajevima kada je služe da na pažljiv način obavijeste javnost o zločinu, krivičnom gonjenju i sudskoj krivica očigledna za javnost, optužena osoba ne može se predstavljati kri- presudi. Pretpostavlja se da je osoba nevina sve dok sud ne dokaže suprotno, čak vom u okviru sudske procjene sve do donošenja presude. iako je on/ona priznala krivicu. Čak i u slučajevima kada je krivica očigledna za Nije etički u naslovu i tekstu isticati tvrdnju kako će se neko nacionalno javnost, optužena osoba ne može se predstavljati krivom u okviru sudske procjene izjasniti, pr. sve do donošenja presude. Romi sa Kosova postaju Crnogorci Nije etički u naslovu i tekstu isticati tvrdnju kako će se neko nacionalno “Rasu, vjeru, nacionalnost… novinar će pomenuti samo ako je to neo- izjasniti,pr. phodno za informaciju.” Romi sa Kosova postaju Crnogorci Crnogorac finansirao štampariju novca..itd april 2009 “Rasu ,vjeru ,nacionalnost… novinar će pomenuti samo ako je to neophodno za informaciju.” Crnogorac finansirao štampariju novca..itd

23 Kodeks novinara i samoregulacija

MEDIA SELF REGULATION

Journalistic Self Regulatory Body (JSRB) was founded in 2003 in order to improve the freedom of expression, protect the rights of citizens and , through the implemenatation of the Montenegrin Code of Conduct, to enhance the mutual trust between the journalists .i.e media and the public. Members of the Managing Board of JSRB are representatives of journalistic associations, while its Council for media monitoring and complaints is composed from representatives of both- associations and media. There are three dailies in Montenegro now , and the twice more have been distributed daily basis from neighboring countries. Almost 60 broadcasters are on the air .

Huge media pluralism leaves the space for the publishing of contents which abuse freedom of expression by violating journalistic ethical and professional standards. Therefore it is necessary, through constant education, to raise the level of awareness on self regulation – respect and adoption of professional standards. We invite all interested parties to support the amendments of Montenegrin Code of Conduct by sending specific proposals, in order to make more precise instruments for achievement of balance between media freedoms and responsibility for public expression.

CHRONICLE OF CHALLENGES

Freedom of speech also carries the responsibility for public speech, and journalists have to raise standards in balancing of arguments of public interest. Self regulation is a process of arranging a media scene without the influence of state or other centres of power. It reduces the influence of regulation and it represents the way in which journalists can counter law suits and help each other with advice in order to raise the credibility of the profession. Media self regulation is a common interest of all professionals, media and all the players at the public scene which allows them to accept complaints and make amendments in an

25 Kodeks novinara i samoregulacija open communication with the public and to develop the awareness on ethical standards.

A life for the honour, honour for nothing

Formally new discipline, the self regulation relies on knightly tradition of Montenegro “ A life for the honour , honour for nothing’ . Traditionally, the improper public speech was judged upon the criteria of patriarchal community. This tradition has been changed in the second half of the XX century with the introduction of courts of honour, which applied communist and ideological principles. Courts of honour, Associations of Journalists of Yugoslavia, associations in republics and media had a task to point out at the mistakes that have been rarely oversighted by careful and zealous communist editors. Any allusion regarding the racial, ethnic, national or religious intolerance has been harshly criticized with the explanation that they are against the idea of “brotherhood and unity, foundations of socialist society”. Courts of honours have disappeared during the chaos ensued by 14th Congress of Union of Communists of Yugoslavia on 22.01.1990 in Belgrade. Dissolution of Yugoslavia ended in the war , social changes and expansion of media have devastated system of ethical practice and were followed by “blind years” of Montenegrin journalism. The basic principle of journalism has also been trown away: “When praising somebody, do it immediately, and if you have to criticize, wait, think it over and if possible make it milder”. Sadly, media have, during these years, served to the interests of war mongers. Voices of the reason have been evicted from the state owned media, and the first independent media, associations and syndicates, were born from the resistance of the professionals, have been created with the support of international organisations. This meant return of the hope for human and journalistic ethics. On 7th of January 1990, the Association of Professional Journalists (UPNCG) was founded in Cetinje, and registered on 8th of October of the same year. Montenegrin Society of Independent Writters (CDNK) was founded in Titograd (Podgorica) on 3rd of April 1990. The first issue of weekly “Krug” was published on 26th of July 1990. After 11 issues, further printing of Krug was cancelled. The first issue of Montenegrin Independent Weekly “Monitor” was published on 19th of October 1990 in Titograd.

JOURNALISTIC CODE OF CONDUCT

Normalization of social climate opened the opportunity to initiate wide discussions and debates on adoption and implementation of professional principles in line with the ones in democratic societies. The emphasis was put

26 Kodeks novinara i samoregulacija on needs and challenges, without solving the obvious differences in recent past, and consolidation of media community started through opening of: Montenegrin Media Institute, (November 2001), signing of Code of Conduct of Montenegrin journalists , (12st of May 2002) and constitution of JOURNALISTIC SELF REGULATORY BODY (24th of April 2003). Positive step made in order to consolidate media community – that was not followed by the lustration of the society and media – could not essentially solve the differences and heal the divisions. Also, the fact that many journalists, editors and managers did could not, or would not understand the importance of self regulation, had an influence and the work of JSRB remained overlooked in the first few years.

RECOGNITION OF SELF REGULATION

Certain progress was made during the organizational reconstruction of JSRB in the beginning of 2006. Newly appointed members of the Council regularly discussed the results of the monitoring of press and occasional appeals, and warned editors and journalists about when and how they breached the Code. Social circumstances, important decisions and heightened tensions (referendum on Montenegrin independence on 21st of May 2006) have been the reasons for the Council’s decision to analyze only the work of the most influential media, and accentuate the most serious violations of the Code such as: hate speech, dissemination of religious and national animosity, and conveying of untruths. The public was occasionally informed regarding the most important findings and decisions, but much more often the members of the Council through direct contacts, have warned editors and directors about mistakes, and encourage them not to allow faults to be repeated. Although non transparent, it was useful influence of the Council of JSRB. Just like in the most infamous days of Montenegrin journalism, in that period the Code was violated through letters of readers, bombastic headlines, symbolic pictures, statements of interlocutors and comments.

All Council reports in the period between 2006 – 2008. can be found at the web page of the JSRB (www.nstcg.org ), and here we have singled out only some of the specific examples that could be indicative for the analysis. In this context we warn about sensationalist headlines which have violated the presumption of innocence: “Smuggled Albanians from Montenegro”, “Secret police provoked the conflict”, “Mother killed daughter with scissors”, “Claims to be raped”, “Seniors robbed boutiques in Igalo”, “Mother killed newly born baby”, “They recognized the state to villains”, “Roma from Kosovo becoming Montenegrins”, “Police killed my son”, “Montenegrin financed the printing of the forged money”…

27 Kodeks novinara i samoregulacija

Editors and journalists should keep in mind that the question mark (?), at the end of the headline, reduces the effect of claims , statements , accruement, verdict – it is not the job of journalists to make such claims, this should be left to the competent authorities and courts. More precise headlines are also possible if the emphasis is put on the victim, for example, “Newly born baby killed by scissors”, difference is only in one word, but there is no verdict in this information.

EXAMPLES OF VIOLATION OF THE CODE

COMMENT

In one of his texts the author (D.. R..) says that all that supporters of the Montenegrin independence“mutated. “… Today in Montenegro we have an autochthon duklanian race that does not have a kin anywhere in the planet! This mutated metastases duklanian-montenegrin six finger kleptomaniac centaurs have flathead of small Homo erectus… His most developed organ is his arise, which he often emphasizes, which means that he walks backwards and on four legs, his hooves have six fingers each, pastures everything that he sees, he communicates by using the mother tongue i.e. crows, growls, moos and brays, he gets baptized, i.e. he farts while being baptized in duklanian church, and he stands up for the independence of Montenegro i.e. his natural reservation in which he breads by – rubbing an ass to an ass! The regime is trying to mould a model for this kind of duklanian-montenegrian centaurs for our Serbs, Montenegrins, Bosnians, Muslims, Albanians, with the assistance of SDP ideology and scientific achievements of the Montenegrin “University”, projecting it to be the bearer of future development of Montenegro!” …. After several other rough associations, the commentator reveals “… for years I claim with arguments that this is not the state but the Milo’s private henhouse!” – (DAN, 27th of March 2006, Code, Hate speech)

LETTERS OF READERS

- On the pages of the same daily, after the rude provocation of nations and ethnic communities in Montenegro, the reader warns: „ As citizens, you are all welcome in our state, Montenegro, a part of the joint state Serbia and Montenegro. But if you come to create state and national borders in Montenegro, you will go the same way as your predecessors did…" (DAN, 10th of June 2006). Code, 3.7 Letters to the editor

28 Kodeks novinara i samoregulacija

VIOLATION OF ELECTION SCILENCE

TV Elmag has violated the rules on election silence by broadcasting the daily news of RTV Serbia on 6th of April 2008, at 19:36h, which contained the statement of a presidential candidate in Montenegro. This is a breach of both legal and professional standards… The front page of daily “Vijesti” on 19th of May 2006, contained half- page picture of the closing meeting of block for independent and internationally recognized Montenegro. Even though the headline “Hushhhh!” suggests the election silence before the referendum, the question remains: did this lucid solution represent the violation of the election silence? Especially having in mind that next to the same picture on the third page the line said: “at the biggest meeting ever held in Podgorica”. The Council of JSRB decided that this was not the violation of the Code, because this example is somewhere in between principles and guidelines, but it is still memorized???

Interesting contributions to this topic were given by Television of Montenegro (TVCG) and daily “DAN”, in the eve of the latest election in the country In the TVCG main newscast (28th of March 2009), the night before the elections, there were two peaces about the opening of the new ski lift in Kolašin and interview with P.. P.., the winner of the highest state award for the art „Lubarda- Milunović-Stijović“, where a leader of the ruling coalition was shown first in the ski suit, and than in the ceremony where he awarded P... Was this the violation of election scilence and the Code? . On 29th of March 2009, on the Election Day, daily DAN has published information about adjusting the clock for the summer period. On the picture of the clock, numbers 8 and 4, the election numbers for Socialists’ Peoples Party and Peoples’ Coalition, were deleted. Are all of these examples of concealed election marketing, violation of the election silence and the Code?

INTERLOCUTORS

-In prime time news (TV CG 11th of March 2007), in the peace that dealt with the suicides in Montenegro, interlocutor said that Kur’an „does not preach guilt, nor a remorse because of the commited sin”, which had as a consequence, judging upon the reactions of Islamic Community in MNE, Forum of Muslims/Bosnians in MNE and other organizations, “injury of the deepest religious feelings of over one hundred thousand followers of Islam in Montenegro”. This was followed by the objections and the one sentence apology of the editor, but without experts’ explanation which would have explained the claim of the interlocutor in this

29 Kodeks novinara i samoregulacija peace. Principle 4.1 of the Code. Journalists must not forget that raised suspicions is not in the interest of multiethnic society and democratic public, and that they are obliged to clear out the dilemmas and suspicions by employing competent opinions, instead of leaving space for new prejudices.

SUICIDES

- Two dailies (Vijesti and DAN, 22nd of October 2007) published the full name of the person who committed the suicide under the headlines “Letter conceals the secret” and “Goodbye latter found”. Vijesti even put his picture on the front page (Vijesti and DAN 22nd of October 2007), the Code, principle 8. h) Right to privacy

PRIVACY

- Text with the headline “GUN FIGHT BETWEEN TWO CRIMINAL GROUPS IN CENTRE OF BAR”, says that one of the injured has escaped the assassination for the eight time, which was “backed up” with the claim : “… If one can judge upon the myth that the cat has nine lives, than the resident of Bar (full name 35) has one more left…” (Vijesti, 13th of May 2008) Code, article 8.

PRESUMPTION OF INNOCENCE

Under the headline “SMUGGLING ORGANIZED BY TWO CLERKS”, Daily “DAN” (14th of April 2008) reports: …. A.. C.. and a person with the last name R.., among others, actively participated in this business. They have, as we find out, left Montenegro as soon as this affair was revealed (regarding issuing of passports) and returned to Italy…” The investigation was only just gathering evidences on this case, and the journalist already pronounces who are the guilty parties both in the headline and in the text. Code, article 10.

IDENTITY OF A VICTIM

- In prime time news, at 19:30, uncovered body of a murdered man lying in a pool of blood in the centre of Podgorica was shown, TVCG 7th of May 2008. Code, G 8.1 j - Victims of misfortune must not be made to suffer a second time by their portrayal in the media.”… Guidelines of the Code leave enough space for the balanced reporting on accidents, but continuous discussions should define even more precise guidelines,

30 Kodeks novinara i samoregulacija especially for the electronic media.

REPORTING ON EVENTS

- Public tribune was held in Podgorica (30th of May 2008) in order to honor victims, condemn the crime and remind that there are 16 years since deportation of Bosnians refugees from Herzeg Novi that ended up tragically in the camps of Serbian army. Public service TV CG never reported on this event. It was the decision of the Council “in the context of general demand and inevitability to face with the past, there are no professional justifications for this omission”. Code, article 2. - Radio Montenegro, in the daily news at 15:30 h (21st of August 2008) in a peace about laying of the foundation stone for the temple in Nikšić Župa, omitted to report that there was a conflict between opposes of the building of the temple of CPC and special unit, as well as that 65 locals were taken in the custody, and cameras and Dictaphones taken away from journalists. These examples suggest the question: What does not reporting on events mean for journalism? – Possible due to the policy of media owner. Public service is also obligated by very demanding programmatic principles of RTCG, but the issue also should be brought up for a public discussion, because interests of owners and of profession sometimes differ.

RESPONSE

Daily Pobjeda published (4th of February 2008) the response of political party regarding the statement of Centre for Civic Education, even though this statement was never published in this daily, neither prior nor after the response. Code, article 4. This example should also bring attention to those media that publish responses with a delay, which is also a violation of the Code. Pobjeda (6th of February 2008) “President of the Board for promotion of interest of Montenegrin Orthodox Church ( MOC) , Stevo Vucinic said that MOC has evidences that 90 per cent of the church assets has been sign over to Belgrade Patriarchy between 1996 to 2000.” POBJEDA published the denial only four days later. Code, article 4.

SPREADING OF ETHNIC INTOLERANCE

Under the headline “Serbs cry out, Tadic traitor!” DAN published (23rd of July 2008) statements of residents of village Petnjica next to Savnik, who talked about the president of Sebria B.. T.. regarding the arrest of Radovan Karadzic by using

31 Kodeks novinara i samoregulacija vulgar insults “… news about the arrest of their knight … injustice, betrayal. We turn away from our brothers and open the door to our enemies… All the Serbs cry out, traitor!”… Code, principle 5. (b) Journalists must take utmost care to avoid contributing to the spread of ethic hatred ….

SECRET RECORDING

- TVCG, in main daily news on 6th of July 2007, broadcasted a peace on sale of share of WAZ in Vijesti, which contained two telephone conversations of journalists with one of the stock holders, professor M.. P... After the official conversation was over, the interlocutor called again in a few minutes to ask who he spoke to. This part was recorded as well and used as an addendum to the peace. Despite the fact that the conventional part of conversation about trust was recorded in the addendum, broadcasting pf a peace in which the interlocutor was not aware that the conversation was recorded was a breach of the Code of Conduct. (Article 6 of the Code: In order to collect information in any form, a journalist should use professionally honorable and legally allowed methods.) Television commented on the decision of the Council in the daily news on 11th of September 2007, even though it failed to report on the Councils’ report in the first place. The next day it also did not report on the statement of the Council.

SYMBOLIC PICTURES

- Regarding the decision of the Government of Montenegro to recognize the independence of Kosovo, “Dan” published on a front page a picture of dead bodies and a headline “They recognized a state to villains”, which is a breach of the Code both regarding the insult towards ethnic community and because of publishing of archived picture without explanation. (DAN, 10th of October 2008) K.Načelo 5. Smjernice 3.3 a,5.1. Code, article 5, guideline 3.3 to 5.1: “If an illustration, especially a photograph may leave an impression on an average reader that it is an authentic document, in spite of the fact that it is merely a symbolic picture, such a case must be made clear.”

- The same daily (30th of September 2008) published on a front page a text with a headline “Dead baby found in a bag”, with the photography of a man with plastic bag in his hand in front of Clinic Hospital Centre in Podgorica, which indicated that the crime happened at the CHC. Doctors of CHC, after they examined the woman who gave birth, have warned against possible infanticide and the dead baby was found in a family apartment. (DAN 39th of September 2008) Code, Guideline 3.3

32 Kodeks novinara i samoregulacija

OF CHILDREN

Council repeatedly warned that the Atlas TV does not respect the rights of children in the shows “Pyramid” and “Tiholand”. Adolescents were present at the debates and conversations in the studio. Neither timing, after 9 PM nor the content was appropriate for them: i.e. heated social-political debates or discussions about surgical procedures… Having in mind this and other examples of inappropriate shooting and taking pictures of children, we warn that both practice and the guidelines regarding the adequate treatment of the youngest should be subject of constant reconsideration.

DIAGNOSIS

-. In the race for the sensations that will boost the circulation, media do not show enough responsibility, even when they report on other journalists. The example is, MONTENEGRIN JOURNALIST WHO TESTIFIED ABOUT FOOTBALL MAFIA IN SHOW INSIDER FOUND INJURED IN HIS APARTMENT IN BAR. In the text under headline “I don’t remember anything”, quoting the police source, it was published that the journalist M.. S.. suffers from epilepsy and that he fell on his own in his apartment”. Within the text, which had the elements of breaching of privacy, diagnosis was set and it was not even checked with the relevant source for prevention and health. “Republika” 28th of May 2008. Code, article 4.

VIOLENCE AGAINST JOURNALISTS

Beside the reminder that the editor- in- chief (owner, as well) of DAN Dusko Jovanovic was murdered on 27th of May 2004, here are examples from the monitored period that demonstrate that the media community would have a lot of reasons to be more united, not only in terms of professional standards, but also regarding the protection of journalists and overall work on the creation of suitable professional environment. - Journalist and director of daily “Vijesti” Zeljko Ivanovic was beaten up in the centre of Podgorica (1st of September 2007). He was assaulted by three unidentified persons, two of them hit him with a baseball bat, wile the third with the mask on his face observed the event. Doctors concluded that Ivanovic suffered heavy bodily injuries. - Journalist of Radio Berane Tufik Softic was beaten up in front of his building in Berane (1st of November 2007). He sustained permanent injuries due to the hit

33 Kodeks novinara i samoregulacija

UNWELCOMED JOURNALISTS

“For a long time we do not communicate with you, but I will not comment on it”. This sentence reflects the examples of rudeness towards journalists any time some person or an organization does not like the writing, so they simply deny him access or try to prevent him from doing his job some other way.

- Regarding a match Zeta – Rangers president of FC Zeta R..B.. tried to prevent the journalist of Vijesti D.P. at the press conference to ask him unpleasant questions, and even insulted him afterwards. - Journalists and photographers of Vijesti and Republika were not allowed to report from a press conference of leader of SNS A.. M.. and Radical party T.. N.. on 31st of August 2007, without an explanation. - Football Association of Montenegro refused to issue accreditation to sport journalist of Dan for reporting on national team, and a match Montenegro – Slovenia (22nd of August 2007) - P.. K.., journalist of weekly Monitor was ruthlessly insulted over the phone by T.. K.., owner of company “Aleksandrija” (19th of August 2007). - During the protest against laying a foundation stone for the monastery of Montenegrin Orthodox Church in Dragovoljici next to Niksic on 21st of September 2008, police took away equipment, cameras and dictaphones to journalists of “Vijesti”, “Dan”, “Republika” and “Vecernje novosti”, without official minutes. The equipment was later returned, with an explanation that the journalists did not have visible press identification signs. - Protest meeting in Podgorica 13th of October 2008, because of the decision of Montenegrin Government to recognize Kosovo, escalated into a street riot, and several cameramen and reporters from different media have been injured by stones and bats. -. Promotion of Ford’s models in hotel Avala in Budva was closed for accredited journalists of Vijesti, Monitor and Vecernje novosti, as they were informed by security at the entrance of the hotel.

MEDIA MIRROR

When high fines to journalists of weekly Monitor and daily Vijesti for mental pains of plaintiffs are added to this account, one can come to the conclusion that media mirror does not look to shiny in Montnenegro. Once again, principled fight should be fought in order to defend the position of media, free society, freedom of speech and freedom of public expression as a basis and achievement of democracy.

34 Kodeks novinara i samoregulacija

Immense power, “omnipotence of media”, put in a service of shaping of conscience, partial interests and social processes also increases the responsibility to preserve the journalism in an era of „copy-paste“. In global flood of all kind of information, legitimacy of the profession more than ever depends on competent, investigative journalism, reliable information and ethic codification in order to preserve a trust in hyper-production of interactively circulation of words. Journalists can not escape social climate, but at the same time the social climate can not be changed without active role of journalists, professional who use the self regulation to protect ethics, harmonization between freedom and accountability, and to raise standards for all participants on media scene. The whole picture is reflected in every segment of society, and segments are recognized in the overall picture, and first of all in media. Honor, humanity, dignity and tradition are the starting points, but the challenge is huge, motivation inspiring and responsibility immense. Journalists both destroy and create and they are responsible in both cases, and the dignity of the profession depends on balance between constant service to the public and principled resistance to the centers of power. The role of self regulation is to point out, affirm, support or bring attention to the problem, and least of all to punish. Decrease of number of heavy violations of the Code is encouraging, but direct and indirect pressures against journalists are worrying, and more likely to happen when there are disagreements in the media community. Freedom of media should also be a stage for the fight for independence of journalists. Analysis always mean to question yourself. Without reciprocity and awareness on this one should not be engaged in journalistic profession, and least of all in self regulation.

Mirsad Rastoder Chairman of the Council of JSRB

35 Kodeks novinara i samoregulacija

SUD ČASTI I SAMOREGULACIJA

Novinarska profesija u svim zemljama, počiva na postulatima čija su osnovna određenja suštinski, jednakoznačna, bez obzira na različito formulisanje tih te- meljnih pravila struke. Na svim meridijanima, poslenici javne riječi dužni su da se pridržavaju profesionalnog kodeksa i jedino tako bivaju dosljedni i dostojni zvanja novinar.

No, pošto su i novinari ljudi - što će reći podložni mogućim greškama i grije- hovima tokom obavljanja svojih profesionalnih zadataka - to se oduvijek nametala i potreba ustanovljavanja načina sankcionisanja propusta, učinjenih od novinara koji nijesu postupili u skladu sa uzusima svog profesionalnog kodeksa.

Sve negdje do kraja dvadesetog vijeka u svim nacionalnim novinarskim asoci- jacijama postojali su takozvani sudovi časti, čiji je osnovni zadatak bio da sagledaju, ocijene i eventualno sankcionišu profesionalne propuste, odnosno pojedinačno nepoštovanje utvrđenih pravila profesije,prije svega moralnih normi na koje su se obavezali.

Od jedne do druge asocijacije predviđene moguće sankcije bile su različite, mada je u osnovi bila potreba da se učinjena - konstatovana - greška javno saopšti i obrazloži, a grešnik opomene. Time je, istovremeno, trebalo da se svim poslenici- ma javne riječi ukaže na suštinu i uzrok greške, ali i upozori na nužnost i obavezu svih novinara da se moraju pridržavati jedinstvenih etičkih postulata profesije.

Razvoj demokratije, prije svega u zapadnim društvima, uslovio je i potrebu daljeg osvajanja ukupnih medijskih sloboda, a posebno slobode javne riječi i na osnovu toga novog načina organizovanja medijskih zajednica i poslenika javne riječi. Novim medijskim zakonima usvajanim potonjih godina i Crna Gora je pri- hvatila najveći dio dostignuća demokratskog svijeta, pa i onih koje se odnose na medije, među kojima je i princip medijske samoregulacije.

37 Kodeks novinara i samoregulacija

Kao što i sama riječ govori, radi se o autoregulaciji sopstvenog profesionalnog ponašanja, koju novinari treba sami, dobrovoljno, da ustanove, kako u pogledu formulisanja i usvajanja pravila, tako i u pogledu mjera i načina sankcionisanja eventualnog nepridržavanja usvojenih, za sve važećih pravila, odnosno jedinst- venog profesionalnog kodeksa.

Prihvatajući se realizacije takve obaveze, predstavnici medijske zajednice Crne Gore, odnosno svih njenih asocijacija, posredstvom Instituta za medije - sačinili su i u maju 2002. godine usvojili – koncizan i jasan profesionalni Kodeks, sa odgovarajućim smjernicama za praktičnu primjenu,zasnovan na pozitivnim iskustvima evropskih demokratskih društava, odnosno medijskih asocijacija.

Bio je to prvi akt medijske samoregulacije u Crnoj Gori, koji, kao i svaki početak, nije bio lak i jednostavan. Nagli razvoj medijske scene, odnosno brz i veliki porast broja elektronskih i štampanih medija nije pratila i adekvatna profesionalna os- posobljenost sve brojnijih poslenika u javnim glasilima. Nevolje društva u tran- ziciji, koje se posebno ogledaju u još nedovoljnoj razvijenoj demokratskoj praksi, naime, neminovno se ispoljavaju i u toj oblasti, tako da se još ne može govoriti o dosljednom poštovanju samoregulacijom utvrđenih uzusa, tačnije pridržavanja svih odredbi sopstvenog profesionalnog Kodeksa.

Kako se radi o prvim iskustvima, još uvijek se ne bi moglo tvrditi da je princip samoregulacije uhvatio čvrste korijene u crnogorskoj medijskoj, odnosno novi- narskoj zajednici i njenim asocijacijama, odnosno redakcijama.

Nadati se da je to, ipak, samo prolazno stanje koje je skoro uvijek neminovna posljedica afirmacije i praktične primjene demokratskih noviteta i nastojanja da se osvajaju nove medijske i ukupne građanske slobode.

Danilo Burzan Jedan od potpisnika odluke o osnivanju NST

38 Kodeks novinara i samoregulacija

Medijska pismenost kao gimnazijski izborni predmet u službi medijske samoregulacije

Uloga medija u današnjim društvima je izrazito velika. Mediji ne predstavl- jaju samo najznačajniji izvor informacija, već u isto vrijeme u velikoj mjeri utiču na oblikovanje pogleda na svijet pojedinaca i promovišu vrijednosti i obrasce ponašanja unutar društva. Stoga je kritičko razumijevanje i osviješćeno korišćenje medija od presudne važnosti za autonomno djelovanje pojedinaca i za njihovu aktivnu građansku participaciju.

Snaga mas-medija traži odgovor u vidu kritičkog potrošača. Sa tim u vezi je sv- jetski trend da djeca u školama uče da se kritički odnose prema medijima, odnosno da, uz spremnost i sposobnost da koriste oblike masovne kulture, razvijaju svijest o mehanizmima manipulacije koji ih porobljavaju. Krajnji cilj je da učenici steknu automatsku vještinu da u dodiru sa medijskom porukom postavljaju pitanja koja su uslov i medijske pismenosti i temelj istinske demokratije: Ko je napisao/kon- struisao ovu poruku; koje je kreativne tehnike koristio da privuče moju pažnju; kako ovu istu poruku različiti ljudi mogu doživjeti na različite načine; koje vrijed- nosti i životni stilovi mi se porukom nameću ili se iz nje izostavljaju; najzad, zbog čega se poruka šalje, pošto znamo da je većina medijskih poruka formulisana tako da ostvari profit i/ili moć. To je bio razlog da se i u crnogorske gimnazije opšteg smjera od školske 2008/9. godine uvede izborni predmet „medijska pismenost“.

Medijska pismenost je zamišljena kao doprinos sticanju suštinskih vještina koje su neophodne građanima demokratskih društava ukoliko nastoje da razum- iju, učestvuju i doprinose javnoj debati. Medijski pismen pojedinac umije da pre- pozna i zauzme kritičan stav prema određenim problemima kao što su politička korektnost, vidljivost svih društvenih grupa u medijima, nasilje, pornografija, stereotipi, industrija zabave, osobito kada je riječ o njihovom medijskom pred- stavljanju. Kroz ovu nastavu učenici shvataju kakva je uloga i značaj medija u

39 Kodeks novinara i samoregulacija demokratiji, šta je cenzura a šta propaganda, šta je pravo na informaciju, a šta pravo na privatnost, koji su suštinski postulati etike medija.

Medijska pismenost takođe osposobljava učenice i učenike da sami obli- kuju („pišu“) medijske tekstove, da koriste medije kako bi pomoću njih izrazili svoje ideje i stavove i na taj način aktivno učestvovali u kreiranju javnog prostora građanskog društva. Vještina analiziranja i kritičkog „čitanja“ medijske poruke raz- vija svijest o tome kako riječi i narativi, slika i zvuk mogu da se koriste u promociji određenih ideja i ciljeva. Taj aspekt nastave predmeta u isto vrijeme doprinosi razvoju kreativnih potencijala i estetskog senzibiliteta mladih.

Onaj ko drži moć i vlast, ko kontroliše javna glasila, ko ima povlašćen pristup informacijama i ko poznaje tehnike ubjeđivanja, taj može da ubijedi bilo koga da misli, vjeruje i uradi bilo šta. Od javnih glasila se uvijek očekivalo da budu realistično ogledalo društva, u kome ce svaka društvena klasa, sloj i grupa imati svoju sliku i čuti svoj glas. Ali iz slike o društvu koju nam nameću mediji, pa i oni u Crnoj Gori, ispale su mnoge grupe i ne čuju se mnogi važni glasovi. Slično je i ako se krene od šire scene. Protokom vijesti u svijetu dominiraju samo četiri agencije koje obezbjeđuju devet desetina informativnog materijala svjetskim medijima. Jas- no je da manipulacija može doći i sa te strane. Umjesto različitih informacija često se dobija brižljivo upakovana laž; umjesto tržišta ideja imamo monopol ideologije jedne grupe. Opšti problem globalizovanog društva sa snažnim mas-medijima je da se nudi višak vijesti i manjak istine.

Pitanje je da li je uopšte moguće stvoriti medije koji neće biti ekspoziture cen- tara novčane i političke moći. Neka zakonska rješenja (na primjer u Njemačkoj, Americi, Italiji) nastoje da nađu dodirne tačke između civilnog društva i države. U gotovo svim zemljama zapadne demokratije značajan doprinos tim nastojanjima daje i nastava medijske pismenosti na svim školskim nivoima.

Kada je riječ o našoj sredini, pojedina istraživanja društvenih stavova u Crnoj Gori pokazuju da među mladima postoji veoma izražena autoritarnost, što znači da je i prostor za razne oblike manipulacije uvećan, a prostor za obrazovanje u pravcu demokratskih vrijednosti znatno smanjen. Školski sistem u cjelini, a medi- jska pismenost posebno, svakako su jedan od načina da mladi Crne Gore ne post- anu „zbunjeno stado koje gazi i urliče“ i da se pripreme da u javnim debatama ne budu samo podanici, već aktivni i konstruktivni građani-učesnici.

Božena Jelušić

40

Kodeks novinara i samoregulacija

KODEKS NOVINARA

• Novinar je u službi javnog interesa. Kredibilitet novinara i novinarske pro- fesije počiva na profesionalnom poštenju, integritetu i znanju. U interesu je sva- kog novinara, i njegova je dužnost, da se pridržava ovog Kodeksa.

1. Dužnost je novinara da poštuje istinu i istrajno traga za njom, imajući uvijek u vidu pravo javnosti da zna i ljudsku potrebu za pravičnošću i humanošću.

2. Novinar je dužan da brani slobodu i pravo na neometano prikupljanje i saopštavanje informacija, kao i na slobodan komentar i kritiku. Novinar radi u duhu ideje da bude kritički posmatrač onih koji su moćni u društvu, politici i ekonomiji.

3. Za novinara su činjenice neprikosnovene, a njegova obaveza je da ih stavlja u pravilan kontekst i onemogući njihovu zloupotrebu, bilo da se radi o tekstu, slici ili tonu. Glasine i pretpostavke moraju se nedvosmisleno naznačiti kao takve. Obaveza je da vijest i komentar budu jasno razdvojeni.

4. Obaveza novinara je da dopuni nepotpunu i ispravi netačnu informaciju, pogotovo onu koja može naškoditi, pridržavajući se, pri tom, pravila da ispravka mora biti istaknuta na odgovarajući način.

5. Rasu, vjeru, nacionalnost, etničku pripadnost, seksualnu orijentaciju i poro­ dični status čovjeka, novinar će pomenuti samo ako je to neophodno za infor- maciju.

6. Za prikupljanje informacija u bilo kom obliku, novinar koristi profesionalno časne i pravno dozvoljene metode. Odstupanje od ovog pravila dopušteno je je- dino u slučajevima kada te metode nijesu dovoljne, a informacija do koje treba doći izuzetno je važna za javnost.

7. Pravo i obaveza je novinara da štiti povjerljive izvore informacija, ali i da uvi- jek provjeri motive povjerljivog izvora prije nego mu obeća anonimnost i zaštitu.

43 Kodeks novinara i samoregulacija

8. Novinar je dužan da se krajnje pažljivo odnosi prema privatnom životu ljudi. Pravo na privatnost obrnuto je srazmjerno značaju javne funkcije koju pojedinac obavlja, ali je i u tim slučajevima nužno poštovati ljudsko dostojanstvo.

9. Novinar je dužan da štiti integritet maloljetnih osoba, drugačijih i hendike- piranih.

10. Kada izvještava o istražnim i sudskim postupcima, novinar mora uvažavati pretpostavku da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno, i ne smije ničim preju- dicirati ishod sudskog postupka.

11. Novinar ne smije prihvatati privilegije bilo koje vrste koje bi mogle ogra­ ničiti ili dovesti u sumnju njegovu autonomnost i nepristrasnost, i nauditi slobodi odlučivanja izdavača i redakcije.

12. Obaveza je novinara da bude solidaran sa kolegama u mjeri koja ga neće onemogućiti da valjano obavi profesionalni zadatak, niti dovesti u opasnost da se ogriješi o osnovne principe novinarskog kodeksa.

• Kao što je spreman da svoj rad neprestano izlaže sudu javnosti, novinar ta­ ko treba da bude voljan da se izloži sudu nepristrasnog tijela koje brine o zaštiti ugleda profesije.

SMJERNICE ZA TUMAČENJE I PRIMJENU OSNOVNIH NAČELA KODEKSA

SMJERNICE ZA NAČELO 1

1.1 Opšti standardi Novinari moraju da njeguju najviše profesionalne i etičke standarde. Oni mora- ju da preduzmu sve razložne korake kako bi bili sigurni da objavljuju isključivo tačne informacije, i da su njihovi komentari čestiti. Novinari nikada ne smiju da objave informaciju za koju znaju da je lažna ili zlonamjerna i neosnovanu optužbu na račun drugih, koja ima za cilj da ugrozi njihovu reputaciju. Pravo je novinara da odbije zadatak koji je u suprotnosti sa etičkim kodeksom.

44 Kodeks novinara i samoregulacija

1.2 Tačnost (a) Prije objavljivanja izvještaja, novinar treba da bude siguran da su preduzete sve odgovarajuće mjere kako bi se provjerila njegova tačnost. Novinari moraju težiti da obezbijede cjelovite izvještaje o dogadjajima i ne smiju prećutkivati ili potiskivati suštinske informacije. (b) Pravo javnosti da zna ne može biti opravdanje za senzacionalističko izvješta­ vanje. Stoga, novinari ne smiju iskrivljivati informacije pretjerivanjem, neadekvat- nim naglašavanjem jednog aspekta priče ili jednostranim izvještavanjem. Novinari moraju izbjegavati naslove ili reklamne slogane koji bi mogli navesti na pogrešan zaključak o suštini dogadjaja ili pojave. Činjenice ne smiju biti iskrivljivane tako što će biti stavljene van konteksta u kome su se desile.

1.3 Saopštenje za medije Saopštenja za medije data od predstavnika vlasti, političkih partija, javnih službi, udruženja, klubova i ostalih interesnih grupa moraju biti jasno označena kao takva.

1.4 Skupovi u toku izborne kampanje Prilikom izvještavanja o skupovima sa izbornih kampanja, novinari će izvje­ štavati i o onim stavovima sa kojima se ne slažu i vrijednostima koje ne dijele. Takav pristup pitanje je novinarske korektnosti, služi pravu gradjana na slobodu informisanja, i podržava princip jednakih šansi za sve političke partije i druge učesnike u izbornom procesu.

SMJERNICE ZA NAČELO 3

3.1 Komentar Mišljenja i ocjene u komentaru moraju biti zasnovani na činjenicama. Ko- mentar ne smije da bude prezentiran tako da stvara utisak da se radi o utvrdjenoj činjenici.

3.2 Intervju (a) Intervju se može smatrati potpuno ispravnim sa novinarskog stano­ višta ako je autorizovan od intervjuisane osobe, njegovog/njenog pred- stavnika, ili je očigledno da postoji saglasnost intervjuisanog sa namjerom objavljivanja neautorizovanog intervjua. Korektno je, takodje, objaviti neau- torizovan intervju ako je jasno i intervjuisanom i osobi koja intervjuiše da će njihov razgovor u cjelini ili djelimično biti publikovan u pisanoj ili audio- vizuelnoj formi. Ako je sadržaj intervjua prenesen u cjelosti ili djelimično, medij koji ga objavljuje mora da navede i njegov izvor. Ako se parafrazira

45 Kodeks novinara i samoregulacija osnovni sadržaj nečijih usmeno izraženih misli, pitanje je novinarske časti da navede izvor. (b) U slučaju kada intervjuu prethodi izvještaj, kao forma najavljivanja, mora se voditi računa da najava ne odudara od sadržaja programskog konteksta koji se najavljuje. I u ovom slučaju se mora voditi računa da se intervjuisana osoba zaštiti od bilo kakvih neistina ili bilo čega drugog što bi moglo da ugrozi njegovo/njeno dostojanstvo ili pravne interese.

3.3 Simboličke slike (a) Ako neka ilustracija, naročito fotografija, na prosječnog čitaoca može os- taviti utisak da se radi o autentičnom dokumentu, uprkos činjenici da je u pitanju simbolička slika, takav slučaj se mora pojasniti. Foto montaža ili druge interven- cije na autentičnim dokumentima moraju biti jasno označene kao takve u pro- pratnom tekstu ili na neki drugi, odgovarajući način. (b) Ako medij prilikom emitovanja/štampanja koristi rekonstruisane scene, takav postupak mora biti jasan publici ili to mora biti nedvosmisleno označeno glasom ili tekstom. (c) Arhivski materijali na televiziji moraju biti jasno označeni kao takvi, a ton- ski inserti koji se koriste iz arhive radija moraju biti glasom najavljeni kao takvi.

3.4 Embargo Nametanje embarga, tokom kojeg je odredjena informacija zadržana, oprav- dano je samo ako je to suštinski važno za objektivno i pažljivo izvještavanje. U principu, embargo predstavlja slobodan dogovor između informatora i medija. Embargo treba poštovati samo ako postoji objektivno opravdanje za to, kao što je slučaj govora koji tek treba da budu održani, unaprijed datih izvještaja o poslovnoj i drugim vrstama aktivnosti ili informacija o budućim dogadjajima (sastanci, od- luke, svečane ceremonije itd.). Mediji ne smiju koristiti embargo za sticanje pred- nosti u odnosu na konkurente.

3.5 Rezultati istraživanja javnog mnjenja Kada objavljuju rezultate agencija za ispitivanje javnog mnjenja, mediji treba da navedu broj ispitanika, datum sprovodjenja istraživanja, identitet naručioca istraživanja, kao i pitanja postavljena u anketi. Ako niko nije naručio istraživanje, mediji treba da istaknu da je ono sprovedeno na inicijativu same agencije.

3.6 Dnevne ankete U slučaju dnevnog, ad-hoc, anketiranja gradjana o kontroverznim društvenim pitanjima, neophodno je ispoljiti posebnu dozu opreza i izbjeći mogućnost ma- nipulacija.

46 Kodeks novinara i samoregulacija

3.7 Pisma uredniku (a) Pisma uredniku su, po formi i sadržaju, pogodna da pruže čitaocima/ slušaocima/gledaocima mogućnost da izraze vlastito mišljenje i tako učestvuju u procesu kreiranja javnog mnjenja. Dužnost je medija da pri objavljivanju tih pisama vode računa da njihov sadržaj ni na koji način ne bude u suprotnosti sa novinarskim kodeksom. (b) Prepiska sa izdavačima i uredništvima može biti publikovana u vidu pisa- ma uredniku, ako iz njene forme i sadržaja proizilazi da je to u skladu sa željama pošiljaoca. Saglasnost se može podrazumijevati ako se pisma odnose na izvještaje i priče koje je objavio medij o kojem je riječ, ili na pitanja od opšteg interesa. Mediji nijesu zakonom obavezani da objave takva pisma. (c) Uobičajena je praksa da pisma uredniku budu objavljena sa imenom autora. Samo u izuzetnim slučajevima, na zahtjev autora, njegovo ime se može izostaviti, uz napomenu: “Ime poznato redakciji”. Mediji ne treba da objavljuju adresu autora pisma. Ako postoji bilo kakva sumnja u pravi identitet pošiljaoca, pisma ne treba objaviti. Nespojivo je sa ulogom medija objavljivanje pisama čije autorstvo nije pouzdano utvrdjeno. (d) Skraćivanje pisama je moguće ukoliko rubrika “Pisma uredniku” sadrži stalnu napomenu da urednik zadržava pravo skraćivanja pisama, a da se, pri tom, ne promijeni njihovo značenje. Ukoliko pošiljalac izričito zabranjuje promjene ili skraćenja, uredništvo se mora ili povinovati toj želji ili odbiti da objavi pismo. (e) Sva pisma čitalaca/slušalaca/gledalaca poslata uredniku tretiraju se kao urednička tajna. Ona se nikada ne smiju dostaviti trećim licima.

SMJERNICE ZA NAČELO 4

4.1 Ispravke (a) Ako medij utvrdi da je objavio izvještaj koji sadrži bitno iskrivljene činjenice, taj medij mora u najkraćem roku objaviti ispravku. Ispravka mora biti plasirana tako da odgovara plasmanu izvještaja na koji se odnosi. Pri tom se mora jasno naznačiti da se ispravka odnosi na prethodni nekorektni izvještaj. (b) Ako medij utvrdi da je objavio pogrešan izvještaj i time ugrozio reputaciju neke osobe ili institucije, mora, u najkraćem roku, objaviti izvinjenje. Izvinjenje mora biti plasirano tako da odgovara plasmanu izvještaja na koji se odnosi. (c) “Odgovara plasmanu” u ovom kontekstu znači objavljivanje ispravke na istom mjestu (u slučaju štampanih medija) ili u istoj emisiji (u slučaju elektronskih medija). (d) U slučaju kada su neke osobe ili organizacije uvjerene da izvještaj medija sadrži netačne informacije ili neutemeljene kritike na njihov račun, one mogu od medija koji je objavio takav izvještaj da zahtijevaju mogućnost odgovora i

47 Kodeks novinara i samoregulacija ispravke netačnih navoda. Medij treba da uvaži to pravo ukoliko se složi da je izvještaj sadržao netačne informacije ili neutemeljene kritike.

4.2 Dokumentacija U slučajevima navedenim u smjernicama 4.1., mediji moraju netačnosti isprav- iti i u svojim arhivama, dokumentacijama i bazama podataka.

SMJERNICE ZA NAČELO 5

5.1 Govor mržnje (a) Mediji ne smiju da objavljuju materijal koji je namijenjen širenju nepri- jateljstva ili mržnje prema osobama zbog njihove rase, etničkog porijekla, nacio- nalnosti, pola, fizičkih nedostataka, vjere ili političke pripadnosti. Isto važi i ako postoji velika vjerovatnoća da će objavljivanje nekog materijala izazvati prethod- no navedeno neprijateljstvo i mržnju. (b) Novinari posebno moraju voditi računa da ničim ne doprinesu širenju etničke mržnje kada izvještavaju o događajima i pojavama koji u sebi sadrže elemente etničke mržnje. Obaveza je novinara da poštuje druge države i nacije.

5.2 Izvještavanje o zločinu Kada se izvještava o zločinu, nije dozvoljeno da se pominje vjerska, etnička ili druga manjinska pripadnost osumnjičenog, osim ako ta informacija može biti va­ žna da javnost shvati događaj. Naročito se mora imati na umu da pominjanje vjer- ske, etničke i druge manjinske pripadnosti osumnjičenog, može izazvati ili produ- biti predrasude prema manjinskim grupama, kojima je, inače, potrebna zaštita.

SMJERNICE ZA NAČELO 6

6.1 Istraživanje (a) Novinarsko istraživanje je nezamjenljiv instrument profesionalne obaveze da se poslu pristupa sa dužnom pažnjom i marljivošću. (b) U normalnim okolnostima novinari bi trebali da koriste otvorene me- tode prikupljanja informacija, što podrazumijeva njihovu jasnu profesionalnu identifikaciju. Nije u skladu sa profesijom novinara i ulogom medija da se novinari tokom istraživanja lažno predstavljaju i daju pogrešne informacije o svom radu. (c) Tajnom pribavljanju informacija može se pribjeći samo onda kada one ne mogu da se dobiju korišćenjem otvorenih metoda, a od izuzetnog su značaja za

48 Kodeks novinara i samoregulacija javnost. Te metode se, na primjer, mogu koristiti u slučajevima otkrivanja kriminal- nih radnji, zloupotreba položaja ili u slučajevima otkrivanja nečega što predstavlja opasnu prijetnju po zdravlje i bezbjednost gradjana. (d) U slučajevima nesreća i prirodnih katastrofa, novinari moraju imati u vidu da pružanje hitne pomoći žrtvama i osobama u opasnosti ima prioritet u odnosu na pravo javnosti da zna.

6.2 Istraživanje medju ljudima koji traže zaštitu Novinarsko istraživanje treba da bude sprovedeno sa dužnim saosjećanjem i diskrecijom u slučajevima gdje postoji lična žalost ili šok, kada su u pitanju ljudi sa fizičkim i mentalnim oštećenjima, kao i djeca i mladi uopšte. Ograničena moć ra- sudjivanja ili posebna situacija u kojoj se nalaze takvi ljudi, ne smije se zloupotre- bljavati radi dobijanja informacija.

6.3 Ekskluzivne informacije Uobičajena je novinarska praksa da se objavljuju ekskluzivne informaci- je i priče. Do njih se dolazi jedino procesom prikupljanja podataka, a ne traženjem monopola na informacije koje se dobijaju od javnih ličnosti. Javne ličnosti treba da daju informacije ne favorizujući ograničeni broj novinara, odnosno medija.

6.4 Plaćanje informacija Novinari ne bi trebalo da plaćaju ljudima kako bi došli do informacija, osim u slučajevima kada je vrijednost informacije od izuzetnog značaja za javnost.

SMJERNICE ZA NAČELO 7

7.1 Povjerljivost (a) U slučaju kada je neka osoba pristala da pruži informacije samo pod us- lovom da se njen identitet ne otkrije i novinar se složi sa tim uslovom, on mora da poštuje tu odluku i odbije da otkrije identitiet izvora informacija. Novinar, medjutim, treba da kaže osobi koja je izvor informacija da će njen/njegov iden- titet morati da bude otkriven pred sudom ako je ta informacija neophodna za razrješenje ili osujećivanje teškog krivičnog djela. (b)Elektronski mediji će odgovarajućim tehničkim postupcima (distorzija gla- sa i zamagljivanje lica) obezbijediti tajnost identiteta osobe koja daje izjavu pod uslovom anonimnosti. (c) Dokumenti označeni kao tajni mogu se objaviti ako se, poslije pažljivog razmatranja, utvrdi da potreba javnosti da zna ima prevagu nad razlozima kojima se opravdava tajnost.

49 Kodeks novinara i samoregulacija

7.2 Djelatnost tajnih službi Aktivnosti novinara i izdavača u tajnim službama nespojivi su sa ulogom medi- ja u društvu i njihovim prestižom. Informacije tajnih službi ne smiju se dovoditi u vezu sa pravom novinara na profesionalnu tajnu.

SMJERNICE ZA NAČELO 8

8.1 Pravo na privatnost (a) Novinar ne smije da zadire u privatni život neke osobe i izvještava o njemu bez dozvole te osobe. Pravo javnosti da zna, mora se uvijek pažljivo odmjeriti u odnosu na lična prava ljudi. (b) Izvještavanje o privatnom životu neke osobe može biti opravdano samo u slučajevima od posebnog interesa za javnost. Takvi slučajevi su, na primjer, radnje koje ugrožavaju zdravlje i bezbjednost gradjana i društva (kriminalne i terorističke radnje, korupcija, itd.). Izvještavanje o privatnom životu neke osobe, opravdano je i ako se time sprječava da javnost bude zavedena izjavom ili postupkom nekog pojedinca, kao, recimo, u slučaju kada neka osoba radi odredjene stvari u privat- nom životu, a javno ih osudjuje. (c) Novinari imaju pravo da istražuju privatni život nekoga ko obavlja ili namjerava da obavlja javnu funkciju. Korektno se postupa onda kada se time želi utvrditi pogodnost te osobe za posao koji obavlja ili želi da ga obavlja. (d) Žrtve nesreća ili zločina imaju pravo na posebnu zaštitu svojih imena. Nije uvijek pravilo da se otkrije identitet žrtve radi toga da bi javnost bolje razumjela nesreću ili zločin. Izuzeci se mogu tolerisati ako je dotična osoba javna ličnost ili u slučaju posebnih okolnosti. (e) Kada su u pitanju članovi porodice i drugi ljudi koji su indirektno pogod- jeni nesrećom ili koji nemaju ništa sa zločinom i nesrećom, mora se biti krajnje obazriv pri objavljivanju njihovih imena i slika. (f) Privatne adrese ljudi uživaju posebnu zaštitu. (g) Fizičke ili mentalne bolesti, kao i povrede, pripadaju sferi privatnosti pogodjenih osoba. Iz obzira prema takvim osobama i članovima njihovih porod- ica, u takvim slučajevima mediji ne treba da objavljuju imena i fotografije, i treba da izbjegavaju omalovažavajuće izraze da bi opisali bolest i patnju. Tako se treba vladati čak i kada su pomenuti izrazi u svakodnevnoj upotrebi. (h) Izvještavanje o samoubistvima od novinara zahtijeva krajnju uzdržanost i odmjerenost. U takvim situacijama ne treba objavljivati imena i detaljan opis okol- nosti u kojima se samoubistvo desilo. Izuzeci su opravdani samo ako je to od izuzetnog interesa za javnost. (i) Izvještaj je neadekvatno senzacionalan ako se osoba na koju se on odnosi tretira kao objekat. Ovo se naročito tiče slučajeva kada izvještaji o osobama koje

50 Kodeks novinara i samoregulacija umiru, fizički ili mentalno pate, prevazilaze interes javnosti i potrebu publike za informacijom. (j) Prihvatljiva granica, prilikom izvještavanja o nesrećama i prirodnim katastr­ ofama, je ona koja znači poštovanje prema patnji žrtava i osjećanjima članova nji- hovih porodica. Žrtve nesreće ne smiju se dovesti u situaciju da po drugi put pate zbog prikazivanja u medijima. (k) Sve smjernice koje se tiču prava na privatnost važe – gdje je to moguće - i kada se radi o pokojnicima.

8.2 Medicinska istraživanja i terapija (a) Izvještaji o navodnim uspjesima ili neuspjesima medicinskih ili farma- ceutskih istraživanja u borbi protiv ozbiljnih bolesti zahtijevaju obazrivost i povećan osjećaj odgovornosti. Stoga, ni tekst, ni prezentacija, ne treba da obuh- vate bilo šta što bi moglo da podgrije neosnovane nade bolesnima i članovima nji- hovih porodica u mogućnost izlječenja u dogledno vrijeme, ako to nije u skladu sa stvarnim stanjem medicinskih istraživanja. Nasuprot tome, kritički intonirani ili jednostrani izvještaji ne bi trebalo da dovedu ozbiljno bolesne osobe u situaciju koja povećava njihovu nesigurnost i dodatno podstiče sumnju u mogući uspjeh terapeutskih mjera. (b) Kada izvještava o aktivnostima samozvanih iscjelitelja i nadriljekara, novi- nar mora iskazati posebnu dozu razložne sumnje i uzdržanosti. (c) Izvještavajući o širenju zaraznih i drugih boesti, novinar mora imati u vidu činjenicu da pravo na proglašavanje epidemija ima samo za to nadležan državni organ.

SMJERNICE ZA NAČELO 9

9.1 Interesi djece (a) Mediji su obavezni da postupaju u skladu sa načelima Konvencije Ujedin- jenih nacija o pravima djece i da sa posebnom pažnjom istražuju informacije koje zadiru u interese djece. (b) Mediji su obavezni da iskažu poseban obzir kada intervjuišu, fotografišu ili snimaju maloljetnike.

SMJERNICE ZA NAČELO 10

10.1 Izvještavanje iz sudnice i o zločinu (a) Izvještaji o istrazi i sudskim slučajevima služe da na pažljiv način obavijeste javnost o zločinu, krivičnom gonjenju i sudskoj presudi. Pretpostavlja se da je os-

51 Kodeks novinara i samoregulacija oba nevina sve dok sud ne dokaže suprotno, čak i ako je on/ona priznala krivicu. Čak i u slučajevima kada je krivica očigledna za javnost, optužena osoba ne može se predstavljati krivom u okviru sudske procjene sve do donošenja presude. (b) Portretisanje ličnosti kojim se prejudicira njen karakter, kao i optužbe na njegov/njen račun narušavaju ustavni princip zaštite ljudskog dostojanst- va, i to pravilo takodje važi za one koji mogu biti proglašeni kriminalcima. Cilj izvještavanja iz sudnice ne smije biti da se okrivljeni kazni sa društvenog aspekta, tako što će mediji biti korišćeni kao “stub srama”. (c) Kada medij počne da izvještava o odredjenom krivičnom slučaju, mora ga pratiti i u kontinuitetu izvještavati o njemu. Kada medij izvještava o optuženom čije je ime naveo ili je ono poznato širem krugu javnosti, mora da informiše i o eventualnoj oslobadjajućoj presudi ili ublažavanju optužbe. Ovo se tiče i slučajeva odustajanja od istrage. (d) Kritika i komentar u vezi odredjenog slučaja moraju se jasno razlikovati od izvještavanja o sudskoj proceduri. (e) Mediji ne smiju da otkrivaju identitet žrtava seksualnog nasilja ili da ob- javljuju materijal koji bi mogao da doprinese otkrivanju njihovog identiteta. Drugačije se može postupati samo ako su žrtve saglasne da im se otkrije identitet ili ako zakon ovlašćuje medije da to učine. (f) Mediji bi, generalno gledano, trebali da izbjegavaju objavljivanje identiteta rođaka ili prijatelja optuženih ili osuđenih za zločin. Drugačije se može postupati ako je to neophodno za kompletno, pravično i tačno izvještavanje o zločinu ili zakonskom postupku. (g) Kada se izvještava o istrazi i krivičnom sudskom postupku protiv mladih osoba i njihovom pojavljivanju na sudu, mediji moraju biti posebno obazrivi, imajući u vidu budućnost takvih osoba. Ovo se takodje odnosi i na mlade koji su žrtve zločina.

10.2 Izvještavanje o nasilju Izvještavajući o stvarnom ili prijetećem činu nasilja, mediji treba da pažljivo odvagaju interes javnosti za informacijom i interes žrtava i drugih ljudi koji su uključeni. U takvim slučajevima treba se posebno truditi da izvještavanje bude ne- pristrasno, i ne smije se dozvoliti da medij postane instrument kriminalaca. Mediji ne treba da samoinicijativno pokušavaju da posreduju izmedju policije i krimi- nalaca. Ne smiju se intervjuisati izvršioci nasilnih radnji, ukoliko nije apsolutno neophodno pokriti dogadjaj korektno i neutralno u višem interesu javnosti.

10.3 Koordinacija sa vlastima / “restrikcije” vijesti. U principu, mediji ne prihvataju “restrikcije” vijesti. Koordinacija izmedju medija i policije moguća je samo u slučajevima kada novinari svojim činjenjem ili nečinjenjem mogu pomoći da se zaštiti ili spasi život i zdravlje žrtve i drugih

52 Kodeks novinara i samoregulacija uključenih osoba. Mediji će, po zahtjevu policije, uvesti djelimični ili kompletni embargo na vijesti na odredjeno vrijeme u cilju rješavanja zločina, ako je zahtjev uvjerljivo opravdan.

SMJERNICE ZA NAČELO 11

11.1 Pozivi i pokloni Sloboda odlučivanja i nezavisnog procjenjivanja medija i njihovih uredništava biće ugrožena u slučajevima primanja poklona čija vrijednost premašuje uobič­ ajeni simbolični nivo. Novinari, stoga, ne treba da prihvataju nikakva plaćanja, nadoknadu troškova, popuste, donacije, besplatna ljetovanja, poslovna putovanja, poklone ili bilo koje druge beneficije koje bi mogle da nanesu štetu njihovom profesionalnom kredibilitetu, kao i reputaciji medija za koji rade. U slučaju prihvatanja bilo kakvih beneficija novinar mora prethodno da obez- bijedi saglasnost glavnog urednika ili direktora medija u kojem radi.

11.2 Pritisak ili uticaj Novinari ne smiju da podlegnu pritiscima i uticaju osoba koje imaju politički, akcionarski ili zastupnički interes u medijima za koje rade i prikriju ili iskrivljuju informacije koje javnost ima pravo da zna.

11.3 Podjela funkcija Ako novinar ili izdavač obavljaju i neku drugu funkciju uz novinarski posao, na primjer u vladi, organima javne uprave ili preduzeću, oni moraju strogo voditi računa da odijele te funkcije. Isti princip važi i ako je u pitanju obrnut slučaj. Treba stalno imati na umu da sukob interesa nanosi štetu poziciji medija.

11.4 Razlika izmedju informativnog sadržaja i reklama Reklame, novinske strane ili programi koje plaćaju sponzori, moraju se jasno razlikovati od informativnog sadržaja i moraju biti tako kreirane i predstavljene da ih čitalac/slušalac/gledalac prepozna kao takve. Novinar ne smije da se bavi reklamno - propagandnim poslovima.

11.5 Materijal namijenjen za odnose sa javnošću Potreba za stalnim sticanjem i održavanjem kredibiliteta medija iziskuje posebnu pažnju kada se radi o propagandnim i reklamnim sadržajima. Tekstovi, tv i radio prilozi ili programi koji se odnose na preduzeća, njihove proizvode, us- luge ili dogadjaje u vezi sa preduzećima ne smiju da prekorače granicu prikrivene reklame. Rizik da se to učini naročito je veliki ako priča prevazilazi opravdani interes javnosti ili interesovanje publike za tu informaciju. Ovo se takodje odnosi

53 Kodeks novinara i samoregulacija na reklamne tekstove, fotografije, tv i radio priloge i ilustracije koji nijesu prošli uredjivačku obradu.

SMJERNICE ZA NAČELO 12

12.1 Solidarnost Novinari treba da budu solidarni i štite medjusobno svoja prava bez obzira na razlike u političkim ili drugim uvjerenjima.

12.2 Plagijat Novinar ne smije da se bavi plagiranjem. Pod plagijatom se podrazumijeva korišćenja tudjih informacija, riječi, ideja i slika bez odgovarajućeg navodjenja iz- vora. Ove smjernice nijesu definitivne, već se mogu doradjivati u skladu sa etičkim dilemama koje bude donosila praksa. Samoregulatorno tijelo koje će brinuti o poštovanju Kodeksa novinara Crne Gore biće ovlašćeno da, u duhu opštih etičkih normi Kodeksa, predlaže nove smjernice ili dopunu postojećih.

Potpisnici Kodeksa 21. maja 2002. godine

mail: [email protected], web: www.nstcg.org

54 Kodeks novinara i samoregulacija

Programski principi i profesionalni standardi javnih radio-difuznih servisa Radio Crne Gore i Televizija Crne Gore

Radio Crne Gore i Televizija Crne Gore su slobodni, nezavisni i profesionalni mediji javnog servisa građanstva Crne Gore.

Radio Crne Gore i Televizija Crne Gore imaju cilj da zadovolje potrebe građanstva za kvalitetnim informativnim, obrazovnim, kulturno-umjetničkim i za- bavnim programima.

Radio Crne Gore i Televizija Crne Gore preuzimaju pred javnošću odgovor- nost da proizvode i emituju programe na svojim kanalima u skladu sa najvišim opštim standardima i vrijednostima demokratskog društva, naročito u pogledu raznovrsnosti, kvaliteta sadržaja i uredničkog integriteta.

Obaveze RTCG kao javnog servisa

RTCG, kao javni radio-difuzni servis građana, obrezbjeđuje informisanje građana Republike Crne Gore na nivou standarda koji su sadržani u međunaro- dnim dokumentima o javnom elektronskom emitovanju. RTCG ima obavezu da informiše, zabavi i edukuje građanstvo. Za svoj rad od- govara javnosti. Ostvarivanje uloge RTCG zasniva se na opštim principima javnog servisa kao što su univerzalnost, raznolikost, nezavisnost i prepoznatljivost. Radio Crne Gore i Televzija Crne Gore kao javni radio-difuzni servisi Crne Gore moraju da budu dostupni sveukupnom građanstvu. Obraćaju se cjelokupnom stanovništvu, bez obzira na društveni položaj ili prihode. Univerzalna dostupnost

55 Kodeks novinara i samoregulacija podrazumijeva da slušaoci i gledaoci mogu ne samo da primaju programe u pod- jednakoj mjeri na cijeloj teritoriji Republike, već da mogu da ih prate i razumiju. RTCG će obezbjeđivati vijesti i o međunarodnim zbivanjima, kao i kvalitetne pro- grame koje svijet nudi, poštujući principe otvorenog društva po kojima su građani Crne Gore građani Evrope i svijeta. Radio Crne Gore i Televizija Crne Gore, kao javni radio-difuzni servisi, odraža­ va­­će puni spektar javnih interesa nudeći raznovrsnost programskih sadržaja i žanrova. Radio Crne Gore i Televizija Crne Gore, kao javni radio-difurzni servisi pred- stavljaju javne forume na kojim se ideje izražavaju slobodno, gdje cirkulišu infor- macije, mišljenja i kritike. Radio Crne Gore i Televizija Crne Gore teže da slušaocima i gledaocima budu prepoznatljivi po kvalitetu i osobenom karakteru svojih programa, po original- nom pristupu, svestranosti žanrova, programskim inovacijama i afirmisanjem vr- hunskih standarda u audio-vizuelnoj produkciji. Radio Crne Gore i Televizija Crne Gore samostalno proizvode, uređuju i emituju programe nezavisno od političkih, ekonomskih i drugih centara moći. Oslanjanje na finansiranje informativnog programa sredstvima dobi- jenim naplatom od korisnika osnova je uređivačke nezavisnosti i institu- cionalne autonomije Radija Crne Gore i Televizije Crne Gore, kao i njihove prvenstvene obaveze prema slušaocima i gledaocima i odgovornosti ukup- noj javnosti.

Ciljevi RTCG

RTCG izlazi u susret zahtjevima i interesima slušalaca i gledalaca, u skladu sa odredbama Zakona o RTCG i Statuta RTCG, da oba programa Radija Crne Gore i oba programa Televizije Crne Gore i jedan radijski i jedan televizijski program posredstvom satelita: a) budu javni servisi za informacije, edukaciju, kulturu, umjetnost, zabavu i sport; b) stimulišu, odražavaju i afirmišu raznolikost i bogatstvo životne i kulturne stvarnosti u CG; c) pravovremeno, sveobuhvatno, objektivno, uravnoteženo i vjerodostojno obrađuju događaje u Crnoj Gori, regionu i šire, podržavajući fer i konstruktivan dijalog na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou; d) sadrže obrazovne programe uključujući i opšte i specijalističke sadržaje; e) uključuju visok standard programa za djecu i mlade; f) sadrže proporcionalan spektar programa za pripadnike nacionalnih i etničkih zajednica u Crnoj Gori.

56 Kodeks novinara i samoregulacija

Profesionalni standardi

Informativni programi i svi drugi programi RTCG pridržavaju se sljedećih pro- fesionalnih standarda:

Tačnost

Prenesena poruka mora da reflektuje tačne činjenice i ne smije navoditi na pogrešan zaključak. U prilozima koji prikazuje stvarne osobe moraju se izbjega- vati tehnike virtuelne stvarnosti, osim u slučajevima kada je to u službi poruke ili zaštite ličnih interesa, i kada je to na odgovarajući način označeno.

Objektivnost

Izvještavanje ne smije da sadrži vrijednosne kvalifikacije od strane autora. Činjenice i stavovi moraju biti predstavljeni ravnopravano, a izvještavanje mora nepristrstrasno uzeti u obzir sve osobe, institucije, događaje, relevantne za temu. Objektivnost u informativnim programima ne obezbijeđuje se samo ravnote­ žom suprotstavljenih stavova, već i kompletnim predstavljanjem okolnosti koje su dovele do tih stavova. Pri izvještavanju treba izbjegavati sve što izaziva razumnu sumnju u objek- tivnost novinara ili javnog radio-difuznog servisa i što bi moglo stvoriti predstavu da su oni izloženi pritisku ideološke, političke, finansijske, socijalne, vjerske ili kulturne prirode. Reporter može da izrazi profesionalni, novinarski sud zasnovan na relevant- nim činjenicama, ali ne i lično mišljenje koje je posljedica jednostranih stavova vezanih za određena pitanja. Kreatori radio i televizijskih programa krše profesionalne standarde ako kriju, zanemaruju, ili u neadekvatan kontekst plasiraju informacije sa kojima se lično ne slažu.

Cenzura

Prema ustavu Republike Crne Gore, koji pruža pravo na slobodno i nezavisno informisanje, svaka vrsta cenzure je nezakonita i neetička. Urednici i novinari RTCG ne smiju podleći nikakvoj vrsti pritiska, direktnog niti indirektnog, da se njihovi programi cenzurišu. Razne forme konformističke autocenzure, nespojive su sa nezavisnim novinarstvom.

57 Kodeks novinara i samoregulacija

Provjeravanje činjenica

Novinari i urednici RTCG su dužni da prije emitovanja provjere sve činjenice. Ukoliko provjera nije moguća, mora se precizno navesti izvor. U slučajevima od posebnog interesa za javnst, može se garantovati anonim- nost izvoru u zamjenu za bitnu informaciju. Identitet ovakvog izvora mora biti poznat nadležnim uredncima programa, a njegov krediblitet provjeren. Posebno je nužan oprez i provjera podataka prilikom korišćenja neautorizo- vanih izvora sa Interneta, jer on omogućava neograničen pristup i neselek- tivno korišćenje podataka što može dovesti do dezinformisanja javnosti. Ukoliko se neautorizovan izvor sa Interneta ipak koristi, treba da bude jasno označen kao takav.

Kredibilitet

Novinari i drugi autori programa RTCG moraju biti nezavisni u radu i zadržati autonomiju novinarske profesije i svih ostalih profesija koje pomažu u formiranju sadržaja radio i televizijskih programa. Informativni programi moraju tačno da prenose događaje, podatke i izjave omogućavajući gledaocima i slušaocima da sami formiraju stavove. Novinari i urednici su odgovorni ne samo za ono što objave već i za ono što prešute a od interesa je za javnost. RTCG neće emitovati programe koji sadrže i promovišu poruke mržnje, pod- stiču na mržnju ili predarsude prema pojedincu, grupi ili zajednici. Za sticanje i očuvanje kredibiliteta posebno je važno da se u programima ja- sno razgraniči razlika između novinarskih priloga i reklame, i da se izbjegne za- mgaljivanje granice između njih. Obavezna je distanca od informacija koje plasiraju agencije za odnose s javno- šću, koje stvaraju imidž i reputaciju određenim ličnostima za novac. Pravo na odgovor i ispravku RTCG neće oklijevati da prizna materijalnu grešku kada se utvrdi da je do nje došlo. Greške moraju biti jasno i tačno i blagovremeno korigovane. Ispravka mora biti blagovrmeno objavljena i ne može u značajnoj mjeri prevazići dužinu prvobit- nog netačnog emitovanja.

Javnost rada

Novinarski rad je javan i novinari RTCG su obavezni da kategorično odbiju svaki pokušaj bilo koje institucije ili pojedinca da ograniči pristup infromacijama ili ga koriste za interese koji nisu u skladu sa principima slobode i nezavisnosti novinarske profesije.

58 Kodeks novinara i samoregulacija

Pravednost

Ne smatra se da su bilo koja vijest ili programski sadržaj pravedni ako: a) ne uključuju sve relevantne činjenice; b) uključuju beznačajne činjenice a zanemaruju važne c navode gledaoce i slušaoce na pogrešan zaključak; d) reporteri koriste izraze ili šeme koji otkrivaju njihovu pristrasnost.

Jezik

RTCG, kao javni radio-difuzni servis koji proizvodi nacionalni program, mora posebno obratiti pažnju na jezik kao ustavnu kategoriju. Jezik mora biti jasan i jednostavan, izbjegavati preuveličavanja i dvosmislenost. Spikeri i voditelji programa, kao i novinari (i svi drugi zaposleni ili slobodni autori programa) obavezni su da u svim programima uključujući programe nacionalnih i etničkih zajednica koriste književni jezik. U glavnim informativnim programima preporučljivo je makar povremeno emitovati priloge autora albanske i drugih nacionalnih i etničkih zajednica na nji- hovom maternjem jeziku sa titlom. U principu, u programima RTCG nije dozvoljeno korišćenje vulgarnih izraza niti korišćenje jezika koji nije u skladu sa važećim društvenim normama.

Promocija jezika, kulture i umjetnosti

RTCG afirmišre crnogorski nacionalni i kulturni identitet i jezik i promovi- še vrijednosti crnogorskog multikulturnog društva u svoj njegovoj raznolikosti. RTCG emituje, podstiče i afirmiše multikulturno stvaralaštvo Crne Gore i sama mu doprinosi vlastitom produkcijom. RTCG ima obavezu da njeguje i afirmiše jezik kao ustavnu kategoriju u govor- noj (sinhronizacija) i štampanoj (titlovanje) formi. Obezbjeđivanjem da građanstvo ima uvid u najbolja ostvarenja u regionu, Evropi i šire, uz adekvatran procenat nezavisne rtv produkcije, RTCG teži da daje pečat crnogorskoj kulturnoj sceni svojstveno kreativnosti medija javnog servisa. RTCG razvija partnerski odnos sa kulturnim institucijama (državnim i drugim) u Crnoj Gori i šire.

Pristup javnosti važnim događajima

RTCG će izvještavati uživo o događajima od javnog interesa iz društvenog, ekonomskog, političkog, kulturnog i sportskog života (festivali, sportska takmi­ čenja, debate u parlamentu i dr.), u skladu sa listom značajnih događaja koju

59 Kodeks novinara i samoregulacija

će, saglasno članu 59. Zakona o radio-difuziji, utvrditi Savjet Agencije za radio- difuziju.

Spektar tema

U programima RTCG mora se obezbijediti odgovarajuća ravnoteža između međunarodnih, nacionalnih, regionalnih i lokalnih vijesti. Značajno je da novinari i drugi autori programa RTCG istražuju i predstavljaju pozitivne kao i negativne događaje, ličnosti i društvene pojave, iako oni možda neće privući opštu pažnju.

Uravnoteženost izvještavanja

Programi RTCG koji se bave pitanjima od javnog interesa koja izazivaju razli- čite stavove u javnosti moraju adekvatno i jednako predstaviti različite tačke gle- dišta. To podrazumjeva nepristrasnost i razumno procjenjivanje težine ordeđenih stavova i mišljenja, njihov značaj ili potencijalni značaj. Kad god je to moguće, novinari moraju da pronađu predstavnike svih uključenih strana i obezbijede u programu sve relevantne stavove. Ukoliko je to nemoguće, oni o tome jasno i direktno moraju obavijestiti javnost. Novinari i urednici moraju biti svjesni neophodnosti ravnoteže u tretiranju spornih pitanja. Profesionalni je standard RTCG da se o kontroverznim temama obezbijedi i neutralno, ekspertsko mišljenje. Suprotstavljena mišljenja o kontroverznim događajima, temama i pojavama prezentiraju se u istom prilogu ili emisiji, odnosno u narednoj emisiji koja čini dio iste serije emisija.

Uravnotežnost u informisanju u dramama i dokumentarcima

Kada se u drami na realističan način opisuju živi ljudi ili savremene situacije na kontroverzan način, ona ima obavezu da bude tačna i pravedna u odnosu na najznačajnije činjenice. Treba napraviti jasnu distinkciju između drama zasno- vanih na činjenicama ili stvarnim likovima, i dramatizovanih dokumentaraca koji imaju za cilj rekonstrukciju stvarnih događaja. Publici mora biti jasno da li gledaju činjenice ili fikciju.

Izvještavanje o radu Parlamenta

Radio Crne Gore i Televizija Crne Gore će iscrpno i sveobuhvatno pratiti par- lamentarni život u Crnoj Gori. Izvještaji o radu Parlamenta u programima RTCG moraju dati nepristrasnu sliku aktivnosti Skupštine. To znači da su obavezni

60 Kodeks novinara i samoregulacija da predstave čitav spektar stavova o određenom pitanju na izbalansiran način. Novi­nar mora u izvještaju da informiše javnost o raspravi poslanika za i protiv određenog pitanja. I kada je rasprava zaključena, a i dalje izaziva kontradiktorne stavove, RTCG je obavezna da ih prezentira, sve dok, po njenom sudu, svi relevant- ni stavovi ne budu predstavljeni. Prilikom montaže govora iz Parlamenta mora se jasno pokazati kada su korišćena dva dijela govora pauzom ili objašnjenjem novinara kojim se daje do znanja da ova dva dijela nisu u kontinuitetu. Prilikom montaže nedopustiv je svaki oblik manipulacije. Izjave date u Parlamentu imaju imunitet prilikom izvještavanja, što pruža RTCG odbranu od optužbi za klevetu. Zbog izuzetnog značaja određenih sjednica Parlamenta za javnost, Radio Crne Gore i Televizija Crne Gore na jednom od svojih kanala direktno prenose skupštinska zasijedanja kada je na dnevnom redu:

• Donošenje Ustava • Konstitusanje Skupštine i izbor predsjednika Skupštine • Izbor predsjednika Vlade • Izbor i razrješenje Vlade, • rasprava o povjerenju Vladi, • Obraćanje predsjednika Republike Crne Gore i predsjednika Vlade Repub- like Crne Gore Parlamentu i diskusija tim povodom • Usvajanje prostornog plana, Budžeta i završnog računa Republike donošenje sistemsih zakona o kojima Parlament odlučuje većinom glasova ukupnog broja poslanika • Svečane sjednice Parlamenta

U skladu sa uređivačkom politikom, uredjivačka tijela donose odluku o preno- su ostalih sjednica Skupštine Repubike Crne Gore.

Izvještavanje o političkim partijama

Radio Crne Gore i Televizija Crne Gore izvještavaju o svakodnevnim aktivno- stima političkih partija, pri čemu je njeihovzadatak kao javnih radio-difuznihg ser- visa da imaju nepristrasan stav prema svim partijama. U skladu sa Zakonom o radio-difuziji, član 96., u programima Radija Crne Gore i Televizije Crne Gore nije dozvoljena politička propaganda, osim u vrijeme pre- dizborne kampanje. Prisustvo političke partije u emisijama RTCG zavisi od njene aktivnosti. Konfer- encije za novinare nijesu jedino mjerilo stranačkih aktivnosti. RTCG nije obavezna, osim za vrijeme predizbornih kampanja, da unaprijed obezbijedi političkim parti- jama jednako vrijeme u programima. Urednici su dužni da u određenom vremen-

61 Kodeks novinara i samoregulacija skom periodu na odgovarajući način obezbijede predstavncima svih parlamen- tarnih stranaka da prezentiraju stavove o aktuelnim temama. RTCG je obavezna da pozove na raspravu sve parlamentarne stranke. Kada pozvani učesnik odbije učešće ili nije u mogućnosti da prisustvuje, to obično ne treba da bude razlog za ot- kazivanje emisije. U tom slučaju, RTCG treba da nastoji da obezbijedi odgovarajuću zamjenu kako bi mogla predstaviti različite stavove. Ako to može prouzrokovati jed- nostranost i neuravnoteženost programa neophodno je odložiti emisiju. U slučaju emitovanja dužih razgovora sa predsjednikom Vlade o aktuelnim pitanjima, neophodno je obezbijediti sličnu priliku za emitovanje stavova opozi- cionih partija. Ukoliko opoziciju čini više od dvije stranke, emitovanje ne smije da traje više od jedne i po dužine priloga predsjednika Vlade. Program mora biti emitovan u ekvivalentnoj emisiji, ako je moguće odmah poslije pojavljivanja pred- sjednika Vlade ili u sljedećoj emisiji istog serijala.

Predizborne kampanje

U skladu sa članom 97. Zakona o radio-difuziji Savjet RTCG donijeće posebna pravila o političkoj propagandi za vrijeme predizbornre kampanje.

Odnosi sa državnim organima

Iako je osnovana od strane Republike Crne Gore, RTCG je nezavisan i au- tonoman javni radio-difuzni servis. Uređivački timovi i novinari sarađuju sa državnim organima na ravnopravnoj osnovi i ne primaju niti izvršavaju njihova naređenja. Programi RTCG pružaju integralne i detaljne izvještaje o radu Vlade i drugih državnih organa i tačno i detaljno prenose stavove opozicije i predstavnika građanskog sektora. Urednici i novinari treba da zadrže profesionalnu distancu od svih instrume- nata vlasti, jer u suprotnom mogu ugroziti integritet RTVCG. Zakonske odredbe o državnim i vojnim tajnama nameću obavezu da funk- cioneri i institucije čuvaju takve dokumente. Vojna ili zvanična tajna može u određenim slučajevima služiti kao paravan za interese pojedinaca, grupa ili službi koje žele da sakriju značajne činjenice ili nelegalne radnje od javnosti. O objavlji- vanju takvih dokumenata i činjenica odlučuju direktor Radija Crne Gore i direktor Televizije Crne Gore.

Odnosi sa vojskom

Prilikom izvještavanja o vojnim pitanjima, uređivački timovi RTCG poštuju demokratski princip da se vojska nalazi pod civilnom upravom.

62 Kodeks novinara i samoregulacija

Odnosi sa policijom

RTCG pomaže javnosti emitujući poruke policije i upozorenja u vezi sa prob- lemima u saobraćaju i hitnim slučajevima. Informativni program prenijeće apel policije za informacije o ozbiljnom zločinu. Informativni program objektivno prati ulogu policije, kao i svih državnih organa. Praćenje policije na određenim operativnim dužnostima urednici i novinari moraju razmotriti kroz prednosti i mane prihvatanja takvih poziva s obzirom na to da postoji korist za javnost da vidi sprovođenje operacija, ali postoje i rizici.

Standardi produkcije

Prikupljanje informacija

Ankete

Anketiranje i rezultati anketiranja treba da su u skladu sa profesionalnim stan- dardima tačnosti, nepristrasnosti i vjerodostojnosti. Ankete ne sprovode novinari i redakcije RTCG, već se povjeravaju drugim institucijama i ekspertima kompe- tentnim i ovlašćenim da sprovode ankete zasnovane na provjerenim metodama i prihvaćenim standardima. Sve inicijative za anketiranje mora unaprijed odobriti direktor programa. Emitovanje rezultata anketa Prije emitovanja rezultata bilo koje ankete, od novinara se očekuje da: a) prikupi sve neophodne informacije o korišćenim metodama, kao i glavne rezultate ankete; b) uporedi interpretaciju rezultata autora studije sa mišljenjem drugih eksper- ata iz te oblasti; c) utvrdi validnost korišćenih metoda i interpretacije razultata. Prilikom emitovanja rezultata ankete, novinar mora: a) dati prednost činjenicama u odnosu na interpretaciju tih činjenica; b) objaviti ime osobe ili organizacije koja je sprovela anketu, i kada je to rele- vantno, političko opredjeljenje, naziv sponzora, populaciju obuhvaćenu anketom, veličinu uzorka, period anketiranja, odnos odgovora i marginu greške. Detaljni podaci su dostupni na internet stranicama RTCG.

63 Kodeks novinara i samoregulacija

Nenaučne ankete

Ankete koje nisu sprovedene u skladu sa priznatim standardima ne pružaju validne rezultate niti su izvor pouzdanih informacija. Posebnu pažnju treba obratiti prilikom prezentacije, bilo u direktnom preno- su ili prethodno snimljene, na izjave prikupljne u razgovorima sa slučajno odab- ranim osobama ili publikom u kontakt programima. Komentari prikupljeni na ovaj način moraju biti predstavljeni samo u svrhu ilustrovanja spektra i vrste javnog mnjenja. Ne smije se nagovijestiti da takva mišljenja o određenom pitanju odražavaju rasprostranjenost ili težinu mišljenja u zajednici. U slučajevima ad hoc anketiranja građana o protivrječnim društvenim temama, neophodno je ispoljiti visoku dozu opreza i izbjeći mogućnost manipulisanja.

Telefonsko glasanje

U svojim informativnim programima, RTCG ne praktikuje telefonsko glasanje niti emituje rezultate takvih glasanja. Izuzeci su neki zabavni programi gdje je tele- fonsko glasanje u skladu sa metodologijom međunarodnih i drugih takmičenja i gdje nedostatak pouzdanosti i kredibiliteta telefonskog glasanja ima protivtežu u drugim metodama glasanja i evaluacije takmičara ili učesnika.

Kontakt programi

U kontakt programima koji se emituju uživo producenti moraju biti u prip- ravnosti zbog mogućnosti da oni koji se uključe u program prekrše zakon ili opšteprihvaćene norme ukusa, pristojnosti ili izražavanja. Oni koji se uključuju u program moraju biti predstavljeni imenom i prezi- menom, što je naročito važno u programima koji se bave političkim temama (gla- sanjem o ličnostima i izjavama, itd.). Predstavljanje imenom i prezimenom nije obavezno u takozvanim savjeto- davnim programima (programima koji se bave zdravstvom, poljoprivredom, itd.).

Privatnost i prikupljanje informacija

Privatnost nasuprot javnog života

Privatnost pojedinca u okviru programa RTCG u ovom smislu podrazumjeva privatni život za razliku od njegovog javnog života. Može se desiti da novinari pov- remeno narušavaju privatan život pojedinca. To je dozvoljeno samo u slučajevima

64 Kodeks novinara i samoregulacija kada privatni život pojedinca utiče ili postane dio njegovog javnog života ili post- ane predmet opravdanog interesovanja javnosti. Postoje brojne situacije u kojima pojedinci ne mogu ili ne treba da budu iden- tifikovani. U ovim slučajevima, ne smiju biti korišćene fotografije ili detalji koji bi mogli nagovijestiti identitet pojedinca. Opšteprihvaćen je profesionalni standard da je pravo na privatnost obrnuto srazmjerno značaju javne funkcije koju pojedinac obavlja. I kada lični život javnih ličnosti postane opravdan predmet istrage, oni nijesu lišeni svih prava na privat- nost. Od suštinskog je značaja da se poštuje pravo ljudi na dostojanstvo a da se istražuju i utvrđuju relevantne činjenice za javnost.

Identitet osumnjičenog

Prilikom izvještavanja o osobama koje se nalaze pod istragom policije, treba pažljivo razmotriti da li je važniji interes javnosti ili zaštita pojedinca. U slučajevima kada se informacijom koju da policija ili drugi istražni organi otkrije identitet osumnjičenog (npr. njegovi inicijali, itd.) u tolikoj mjeri da ga nije potrebno prikrivati u izvještaju, njegovo ime ili identitet može biti naveden, uz prethodno odobrenje direktora.

Identitet optuženog

Optuženi u sudskim postupcima ne prikazuju se u ponižavajućim okolnos- tima. Pri otkrivanju identiteta osobe optužene za krivično djelo, emituje se samo dio sudskog procesa, imajući u vidu da između optužbe i suđenja može proći dug vremenski period i s obzirom na to da posljedice mogu biti štetne po nevinu osobu. Kada se u programu RTCG otkriva identitet osobe optužene za krivično djelo, mora uslijediti izvještaj od jednakog značaja o sudskoj pre- sudi.

Identitet žrtava zločina

Radio Crne Gore i Televizija Crne Gore imaju posebnu obavezu da u svojim programima nikada ne nanesu nepotrebnu bol žrtvama i, po pravilu ne objavljuju njihov identitet. Izuzetak mogu biti slučajevi: a) kada žrtva pristane na otkrivanje identiteta (pismeno ili preko snimka); b) kada žrtva dobrovoljno ustupi svoju priču za emitovanje; c) kada u izuzetnim slučajevima preovlada interes javnosti. Kada, bez odgovarajućeg zakonskog procesa, navodna žrtva optuži nekoga

65 Kodeks novinara i samoregulacija za zločin, RTCG ne garantuje anonimnost navodnoj žrtvi. Prenošenje optužbi zavisi od detaljne provjere kredibiliteta osobe od strane uređivačkog tima i pravnog odjeljenja, kao i dokaza koje ona iznosi i rizika od tužbe zbog kle- vete. Ni pod kojim okolnostima, osim u slučaju smrti žrtve, RTCG neće otkriti iden- titet maloljetne žrtve zločina.

Zaštita izvora informacija

Informacija dobijena od izvora koji ne želi da bude identifikovan u javnosti može se koristiti ukoliko je izvor poznat novinaru i ako uživa prima facie kredibilitet. Da bi se izbjegla mogućnost manipulacije objavljivanjem netačnih ili neob- jektivnih informacija, novinar mora pažljivo provjeriti pouzdanost izvora i mora doći do dokaza koji potvrđuju informaciju iz najmanje dva druga odgovarajuća izvora. Otkrivanje izvora nadležnom uredniku ne treba miješati sa javnim otkrivan- jem izvora. Urednik programa mora da tretira takvu informaciju sa apsolutnom povjerljivošću. Kada urednik programa smatra da nedostaju određeni elementi koji omogućavaju utvrđivanje kredibiliteta i tačnosti, ima pravo da odbije emito- vanje takvog izvještaja. Zaštita izvora informacija moralno je pravo profesije, koja poput medicinske ili pravne profesije, ima odeđena prava i mora se pridržavati određenih obaveza. Novinar i urednik moraju znati razloge zbog kojih izvor želi da ostane anoniman. Dužni su da razjasne sve uslove koji se tiču bilo kakvog obećanja koje se daje u zamjenu za infromaciju. Novinar ne može garantovati zaštitu izvora infromacija ako bi time bila ugrožena bezbjednost građana ili štićene kriminalne radnje. U tom slučaju, RTCG neće savjetovati zaposlenom da odbije da se povinuje zahtjevu suda.

Anonimni učesnici programa

Tačnost i integritet u novinarstvu zahtijevaju da identitet intervjuisane osobe bude poznat publici. Slučajevi u kojima je dozvoljen anonimni učesnik intervjua zahtijevaju pre- thodno odobrenje odgorvornog urednika informativnog programa.

Odbijanje učešća u programu

Svako ima pravo da odbije učešće u programu. Kada publika može s pravom postaviti pitanje zašto određeni pojedinac nije zastupljen, potrebno je dati tačno objašnjenje.

66 Kodeks novinara i samoregulacija

Zabrane

Urednici i novinari RTCG dužni sa da poštuju zabranu emitovanja određenog materijala. To ih ne sprječava da pokušaju ubijediti izvor infor- macija da povuče ili promijeni svoju zabranu. Ukoliko drugi mediji prekrše zabranu, RTCG će u svakom pojedinačnom slučaju razmotriti opravdanost tog postupka.

Vijesti i izvještaji

Vijesti i izvještaji moraju biti jasni, neosporni, vjerodstojni i otvoreni za provjeru. Ne smiju da uključuju elemente komentara. RTCG neće emito- vati takozvane komentarisane vijesti i izvještaje. Sve prenesene činjenice moraju biti provjerene; kada provjera nije moguća, moramo jasno navesti izvor.

Intervjui

Autor intervjua mora prije intervjua da obavijesti osobu koju intervjuiše o svrsi u koju će intervju biti korišćen. Prilikom korišćenja intervjua, RTCG se mora ponašati u skladu sa uslovima dogovorenim prije intervjua. Kada se obavlja intervju sa dvije ili više osoba pojedinačno za isti program ili serijal programa, nijednom od učesnika se ne smije dozvoliti da čuje stavove drugih učesnika. Kada je intervju snimljen za kasniju montažu, treba imati fer tretman prema intervjuisanim osobama. To podrazumjeva da budu informisane o tome da će njihov prilog biti naknadno montiran. Intervjuisanoj osobi od koje se traži da odgovori na detaljnu kritiku treba pružiti priliku da u potpunosti odgovori na sve glavne tačke kritike. Biranje samo slabijih odgovora intervjuisane osobe u odnosu na efektno demantovanje nije fer. Treba biti oprezan sa pristankom da se intervjui koji će biti snimljeni tretiraju kao intervjui “uživo”.

Telefonski intervjui

Osoba od koje se traži intervju telefonom mora biti obaviještena o svrsi inter- vjua i mora se dobiti njeno odobrenje prije emitovanja intervjua. Kada se telefonski intervjui koriste za konsekutivno intervjuisanje su- protstavljenih strana, prvi učesnik mora biti informisan o prisustvu dugog prije početka intervjua. Kada je tema kontroverzno pitanje, obavezna je ravnoteža.

67 Kodeks novinara i samoregulacija

Komentar

Zadatak je RTCG da informiše građanstvo što je detaljnije moguće na nepris- trasan način o događajima od nacionalnog i međunarodnog značaja. Novinari ni u kom slučaju ne smiju koristiti samo one činjenice koje odgovaraju njihovom ličnom mišljenju. Kada se emituje komentar, to mora biti jasno stavljeno do znanja publici. Ko- mentari moraju uključivati sve glavne tačke gledišta na određena pitanja.

Plaćanje

RTCG ima opšte pravilo da ne plaća izvorima informacija. Ukoliko je u izuzetnim slučajevima zbog javnog interesa potrebno razmotriti plaćanje izvorima informacija nužno je odobrenje direktora. Činjenica da je došlo do takvog plaćanja mora se emitovati.

RTCG neće vršiti bilo kakve isplate zaposlenima u državnim instutucijama (poslanicima, odbornicima, ministrima, vladinim i partijskim funkcionerima) kao izvorima informacija.

Izvještavanje o izuzetnim događajima

Izvještavanje o demonstracijama

Prilikom izvještavanja, novinari RTCG dužni su da se pridržavaju sljedećih standarda: a) Novinari treba da saznaju identitet organizatora, svrhu demonstracija i broj učesnika. b) O odluci da se izvještava sa demonstracija ne treba obavještavati nikoga van RTCG. Mogućnost izvještavanja može uticati na posjećenost i planove orga- nizatora. c) Novinari su dužni da održavaju distancu od organizatora i demonstranata. d) Timovi koji izvještavaju treba da budu oprezni kada su u pitanju osobe ili grupe kojima je cilj da budu snimljene. e) Timovi koji izvještavaju ne smiju prihvatati nikakve sugestije ili zahtjeve demonstranata koji bi mogli dovesti do insceniranja događaja. f) Kada je planirani javni događaj prekinut demonstracijama, sam događaj treba da dobije zasluženu medijsku pažnju.

68 Kodeks novinara i samoregulacija

g) Odluka da se emituje izvještaj mora biti zasnovana na značaju događaja, protesta ili demonstracija.

Građanski nemiri

Kada se planira izvještavanje o događajima prilikom kojih se može očekivati nasilje, treba preduzeti sve mjere predostrožnosti da se obezbijedi da prisustvo novinara, kamera ili mikrofona RTCG ne predstavlja provokaciju. Ukoliko njihovo prisustvo očigledno izaziva potencijalno opasnu situaciju, oni treba da prestanu da koriste opremu za snimanje i, u nekim slučajevima, da je sklone.

Terorizam

Novinari Radija Crne Gore i Televizije Crne Gore dužni su da objektivno izvještavaju o svim vidovima terorizma. Novinari RTCG moraju se postarati da bilo koja njihova aktivnost ne ugrozi živote talaca niti ometa napore nadležnih organa za oslobađanje talaca. Kada izvještavaju o aktivnostima terorista, novinari i kamermani RTCG treba da se pridržavaju sljedećih smjernica: a) Svaku direktnu komunikaciju sa teroristima/osobama koje drže taoce koja sadrži informacije o trenutnim ili planiranim terorističkim akcijama treba odmah prenijeti direktorima Radija i Televizije. b) Neće se direktno prenositi izjave ili intervjui sa teroristom/osobom koja drži taoce bez odobrenja direktora programa. Takvo odobrenje daće se samo u izuzetnim slučajevima. c) Izjave ili zahtjevi terorista/osoba koje drže taoce spadaju u sastavni dio in- cidenta. U većini slučajeva treba ih emitovati u skraćenoj verziji da bi se izbjegla opasnost manipulacije. d) Telefonski ili drugi kontakt sa taocima ili teroristima/osobama koje drže taoce treba ostvariti samo ako, po procjeni direktora Radija i Televizije, ta aktivnost ne ometa komunikaciju nadležnih organa niti još više ugrožava sigurnost talaca. e) Reporteri i producenti treba odmah da prenesu direktorima Radija i Tele- vizije svaki zahtjev nadležnih organa da se iz bezbjednosnih razloga odloži emito- vanje određene informacije vezane za krizu ili istragu koje je u toku.

Izvještavanje o kriminalu i nezgodama

Prilikom izvještavanja o kriminalu i nezgodama, treba izbjegavati senzacional- izam. Treba nastojati da se izbjegne stvaranje neosnovane panike. Neophodno je objektivnim izvještavanjem obavještavati ljude o opasnosti od nasilnog kriminala. Prilikom izvještavanja o kriminalu, novinari RTCG dužni su da tragaju za svim

69 Kodeks novinara i samoregulacija relevantnim činjenicama, uzimajući u obzir da pravo na informisanje ne treba da ugrozi pravo na privatnost i dostojanstvo pojedinaca.

Profesionalna sredstva

Tekst

Tekst treba da se fokusira na činjenice. Kada se izvještava o krivičnim djelima, možemo govoriti o osumnjičenima, ali ne i o kriminalcima. Primjenjuje se princip da je svako nevin dok ga sud ne proglasi krivim. Kada nije dostupna informacija iz zvaničnih izvora, novinari RTCG dužni su navesti iz kojih su izvora dobili po- datke. Novinari RT CG se u principu oslanjaju na nalaze istražnih organa, policije i stručnjaka. Kada otkriju dvosmislenost, kontradikciju, obmanu, neaktivnost ili nekonzistentnost u zvaničnoj istrazi, mogu pokrenuti paralelno novinarsko istraživanje. O tome su dužni da obavijeste direktora programa. I kada zvanični izvori objavljuju inicijale osumnjičenih a radi se o javnim lično­ stima (iz politike, sporta, estrade, itd.), može se objaviti puno ime uz prethodno odobrenje direktora programa. U tom slučaju treba uputiti na izvor.

Slika

Kada se snimaju i montiraju izvještaji o kriminalu, nije u skladu sa našim pro- fesionalnim standardima da: a) prikazujemo bespomoćne žrtve zločina, nezgode, krupni plan okrvavljenih lica, tijela, itd. Takve scene treba snimati iz daljine, tako da detalji koji bi mogli otkriti identitet žtrtve ne budu prepoznatljivi. b) novinari i drugi stvaraoci programa RTCG dužni su da se postaraju da aso- cijalno ili kriminalno ponašanje ne predstavljaju tako da mogu podsticati identi- fikaciju i podražavanje. Posebno treba biti oprezan u prezentiranju kriminalnih tehnika.

Prikrivene metode prikupljanja vijesti

Prikrivene metode prikupljanja vijesti treba primjenjivati samo poslije razmatranja njihove zakonitosti, pravednosti i narušavanja privatnosti. Ovaj način prikupljanja podataka praktikuje se jedino ako su u pitanju informaci- je od nespornog značaja za javnost a ne mogu se dobiti ni na koji drugi način.

70 Kodeks novinara i samoregulacija

Lažno predstavljanje

Prilikom prikupljanja informacija zaposleni u RTCG ne smiju se služiti nečas­ nim metodama i nelegtimnim sredstvima. Zaposleni u RTCG ne smiju se lažno predstavljati niti lažno prikazivati svoje namjere da bi došli do informacije. Međutim, može biti slučajeva kada služi legitimnoj programskoj svrsi da novinar ne otkrije svoju profesiju, već da traži informacije kao običan građanin. Do toga može doći, na primjer, prilikom ispitivanja načina obmanjivanja javnosti. Ukoliko se smatra važnim i u javnom interesu da se traži informacija, bez otkrivanja da će biti korišćena u novinarske svrhe, na mjestima gdje javnost obično nema pristup, mora se dobiti prethodno odobrenje direktora Radija i Televiizje.

Skrivene kamere i mikrofoni

Kao opšte pravilo, novinari RTCG ne mogu koristiti skrivene kamere i mikro- fone za prikupljanje informacija. U izuzetnim slučajevima dozvoljeno je korišćenje skrivenih uređaja za sniman- je. Skriveno snimanje moraju odobriti direktori Radij i Televizije. Odobrenje se može dati samo ako je dobijena informacija od nespornog interesa javnosti, ako je nezamjenjljiva, i ne može se do nje doći na drugi način. Laki zabavni i slični programi mogu sadržati ulične ankete ako ljudi koji se pojavljuju u ovim snimcima daju dozvolu prije emitovanja materijala.

Prikupljanje zvaničnih/povjerljivih informacija

Informacije koje iz vladinih institucija dođu do novinara nezvaničnim putem posebna su vrsta anonimnog informisanja koja se koristi kada određeni državni funkcioneri žele da obavijeste javnost o povjerljivim temama. Uvijek se mora pažljivo provjeriti kredibilitet i cilj takvih informacija.

Istraživačko novinarstvo

Od suštinskog je značaja da se programi RTCG baziraju na skrupuloznom i iscrpnom istraživanju da bi bili u skladu sa principima tačnosti, integriteta, praved- nosti i sveobuhvatnosti. Novinari moraju da uzmu u obzir sve raspoložive dokaze i uključe spektar stavova vezanih za temu koja se obrađuje. Neophodno je omogućiti svim stranama koje su direktno uključene da pred- stave svoj stav. Kako bi se izbjegla mogućnost zloupotrebe plasiranjem netačnih ili neobjektivnih informacija, novinar mora pažljivo provjeriti pouzdanost izvora i prikupiti dokaze iz drugih izvora.

71 Kodeks novinara i samoregulacija

Obrada informacija

Voditelji i autori intervjua

Voditelji i autori intervjua moraju imati fer odnos prema svojim gostima. Oni ne treba da budu zahtijevni i kritični prema jednima, a pomirljivi i naklonjeni drugima.

Reporteri

Uloga reportera je da prenosi vijesti slušaocima i gledaocima, uz maksimalnu korektnost, tačnost i integritet. Svrha smještanja u kontekst i obezbjeđivanja analize jeste u tome da se osigura da publika, koja se na novinarstvo oslanja kao na primarni izvor informisanja, do- bije što jasnije objašnjenje o vijestima, ličnostima i problemima.

Gosti komentatori

RTCG ne prihvata kao svoja mišljenja komentatora koje poziva da artikulišu različit spketar mišljenja o aktuelnoj temi. RTCG se trudi da obezbijedi pred- stavljanje širokog dijapazona mišljenja, posebno kada je riječ o kontroverznim temama. RTCG, dakle, pokušava da odabere komentatore sa referencama koje ih kvalfikuju da daju stručna mišljenja. Svaki značajan aspekt komentatorove reputa- cije mora jasno biti naveden, kako bi publika bila u prilici da iz prave perspektive ocijeni njegovo gledište.

Montaža

Uprkos vremenskim ograničenjima koja nameću radio i televizijska produkci- ja, proces montaže mora da rezultira stvarnim reflektovanjem onoga što se prvo- bitno vidjelo i čulo. Krajnji rezultat montaže jeste kompresija stvarnosti, dio stvarnosti, koji mora u jednakoj mjeri da reflektuje esencijalnu istinu.

Montaža intervjua

Prilikom montaže intervjua novinari i producenti se pridržavaju smjernica: a) pitanja i odgovore ne treba montirati tako da izmijene prvobitno značenje, ili iskrive smisao prvobitnog intervjua u cjelini.

72 Kodeks novinara i samoregulacija

b) Odgovori na pitanja dati u jednom kontekstu ne smiju biti montirani u drugom. c) Odgovor na pitanje ne smije biti smješten u program i predstavljen kao odgovor na drugo pitanje. d) U slučajevima kada proces montaže zahtijeva ponavljanje pitanja, reakcija i snimljenih dodataka, priroda i namjera originalnog odgovora mora biti očuvana. e) Slušaoci i gledaoci ne smiju biti zavedeni da pomisle da se među ljudima odvija diskusija, kada takva diskusija nije snimljena. f) Radi pravednosti i profesionalizma, snimljeni intervjui ne smiju trpjeti doda- vanja, izmjene, iskrivljavanja, ili potpuno nova pitanja koja postavlja novinar.

Upotreba arhivskog materijala

Potrebno je obavijestiti publiku kada su audio ili vizuelni materijali koji se prikazuju snimljeni mnogo ranije. Ponovno prikazivanje intervjua ili dijela intervjua treba obaviti na takav način da se ne iskrivi kontekst originalnog intervjua. Upotreba tehnologije u uređivačke svrhe Specijalni efekti, uključujući zvučne efekte, treba da budu upotrebljavani s posebnom pažnjom kada je predstavljanje novinarskog materijala u pitanju. U rijetkim prilikama, kada se oni koriste, treba strogo prosuditi da ne dođe do iskriv- ljavanja stvarnosti i da se ne stekne utisak o uredničkom komentaru.

Kompozicija slika

Zbog dominantne sugestivne snage, snimci kamerom su presudni faktori u postizanju emocionalne i racionalne identifikacije, stvaranja utisaka, sudova i mišljenja. Dva su preovlađujuća pristupa kamere, subjektivni ili lični (u igranim progrmamima) i objektivni ili izvještački (u informativnim programima). Snimci u informativnom programu treba da reflektuju događaj ili aktivnost ob- jektivno. Jedini mogući elemenat fikcije je trajanje, kada stvarno trajanje događaja biva adaptirano prekidima i montažom, kako bi se smjestilo u odgovarajući vre- menski okvir. Živi prenosi događaja i aktivnosti predstavljaju izuzetak. Vizuelna sredstva dozvoljavaju nenamjerna ili namjerna odstupanja od realne slike događaja, okolnosti ili ličnosti. Otud, treba da pažljivo osmotrimo pozicije i ug- love kamere i postprodukcione izmjene koje uzrokuje primjena tehničkih sredstava.

Snimanje, odabir pozicija i uglova kamere

U informativno-dokumentarnim programima treba izbjegavati upotrebu don- jih i gornjih rakursa kada se prikazuju ličnosti posebno iz javnog života.

73 Kodeks novinara i samoregulacija

Donji rakurs daje gledaocu utisak većeg pri prikazivanju osobe, dok gornji postiže upravo suprotan efekat. Snimci koji otkrivaju privatan život i reakcije prikazanog pojedinca ili intimne detalje mogu biti upotrijebljeni jedino ukoliko se dobije odobrenje osobe koja je prikazana.

Korišćenje post-produkcione kompjuterske tehnologije

Korišćenje kompjuterske animacije i specijalnih efekata može kompromito- vati autentičnost i integritet snimljenog materijala. U informativnim programima treba izbjegavati upotrebu efekata kao što su zaustavljanje kadra, usporavanje kre- tanja, dvostruko eksponiranje i drugih koji modifikuju prikazano, osim onda kada omogućuju dobijanje detaljnijih informacija o događaju, dešavanjima ili ličnosti.

Rekonstrukcija i simulacija događaja

Rekonstrukcija ili simulacija može biti najefektnije sredstvo prenošenja nekih tipova informacija kao što su istraživanje prostora ili događaja koji situiraju neku nesreću. Ukoliko je neki događaj, ili njegov dio, rekonstruisan ili simuliran u toku programa, ovo se mora na auditivan ili vizuelan način, predočiti publici.

Arhivski materijal

Etiketiranje arhivskog materijala

Arhivski materijal koji se koristi da ilustruje tematske događaje ili problema- tiku treba da bude jasno označen. Arhivski materijal ne bi trebalo koristiti u svrhu ilustrovanja događaja na način koji bi naveo gledaoce i slušaoce da povjeruju da je to zapravo taj događaj.

Zloupotreba arhivskog materijala

Ukoliko to nije jasno iz konteksta izvještaja, upotreba arhivskog materijala mora biti etiketirana kao “arhivski materijal” sa datumom snimanja. Ne treba da upotrebljavamo arhivski materijal da ilustrujemo događaje na način koji bi mogao dovesti publiku do pogrešnih zaključaka: a) Arhivski materijal jednog događaja ne treba koristiti za ilustraciju drugog događaja. b) Dramatizovani prikazi ili rekonstrukcije ne treba da budu predstavljani kao dokumentarni materijal. Dramatizovana scena kao sredstvo pripovijedanja u do-

74 Kodeks novinara i samoregulacija kumentarnom filmu, zbog nedostatka autentičnog materijala mora biti jasno sig- nalizirana publici, c) Događaj može biti rekonstruisan sa prevashodnom svrhom prenosa stvarnih informacija a zbog nedostatka autentičnog materijala i to mora biti jasno označeno. d) Stalno ponavljanje istog materijala u ilustrovanju različitih tema koje su pred- met vijesti i aktuelnosti može da dovede do pogrešnog razumijevanja, posebno onda kada uključuje snimke ljudi koje je moguće identifikovati.

Arhivski materijal koji prikazuje zločine

Svaka upotreba materijala koji prikazuje zločine treba da bude predmet posebne odluke zasnovane na prosuđivanju i dobrom ukusu: a) Nije dozvoljeno koristiti arhivski materijal jednog poznatog zločina da se ilustruje drugi zločin b) Nije prikladno upotrebljavati slike scene zločina u najavi predstojeće is- trage ili suđenja. c) Prilikom odabira ilustrativnog arhivskog materijala, moramo izbjeći nesmotrenu i učestalu upotrebu rasnih, nacionalnih, religijskih, seksualnih i drugih stereotipa.

Miješanje stvarnosti i dramatizacije

Novinarski programi ne smiju da kao pravilo prihvate princip miješanja stvar- nosti (vizuelnih i auditivnih prikaza stvarnih događaja i stvarnih ljudi) sa dramati- zovanim prikazom realnih i istorijskih ličnosti i događaja. U slučaju da se to dogodi, dramatizovani dio mora jasno biti identifikovan.

Satira

Prilično je dvosmislena u svom efektu pa njena upotreba u takvim pro- gramima može dovesti do zabune kod publike. Satirične sadržaje treba treti- rati na način da ih publika jasno prepozna kao informacije predstavljene iz humorističkog ugla.

Poštovanje shvatanja slušalaca i gledalaca

Poštovanje dobrog ukusa

U primjeni ovih standarda naročito u pogledu jezičkog izražavanja, nasilja i seksualnog ponašanja, postojaće određen stepen odgovorne fleksibilnosti. Svjes-

75 Kodeks novinara i samoregulacija ni smo da postoje različiti standardi koji se mogu primijeniti na različite ciljne grupe. Postoje oštre razlike oko onoga što se smatra prihvatljivim za emitovanje zavisno od društvene sredine i generacijske pripadnosti. Ne postoji konsenzus oko toga što je “protivno dobrom ukusu”, “pristojno” ili “eksplicitno” u prikaziva- nju seksualnih pitanja, na primjer. Ono što se smatra nepristojnim u jednoj staros- noj grupi savršeno je prihvatljivo za druge.

Scene nasilja: Neće se prikazivati materijal koji odobrava, promoviše ili veliča nasilje. Ove restrikcije se ne odnose na bona fide naučne, dokumentarne, dramske, umjetničke ili debatno-diskusione programe. Scene bola i patnje: Mogu se koristiti samo onda kada je to neophodno za razumijevanje informacija važnih za publiku. Lični bol može ponekad biti program- ski legitimno prikazati, ali se ne smije eksploatisati radi senzacionalističkog efekta.

Scene seksa: Neće se emitovati materijal koji sadrži scene u kojima su osobe mlađe od 18 godina prikazane u seksualnim kontaktima, ili koji prikazuje eksplic- itne scene seksa ili bestijalnosti, ili seksualno ponašanje kojim se degradira osoba u smislu zagovaranja određenog oblika mržnje zasnovane na polu i koje podstiče na nasilje. Sva ova ograničenja ne odnose se na bona fide naučne, dokumentarne, umjetničke, dramske materijale.

Jezik: Uvredljiv jezik se neće koristiti prije 22 časa na televiziji, ili u vrijeme kada je vjerovatno da će veliki broj djece biti u publici.

Program za odrasle: Programi na televiziji koji sadrže scene nasilja, ek- splicitne seksualne scene ili uvredljivi jezik koje su namijenjene odrasloj publici neće se prenositi prije graničnog vremena, koje počinje u 22h00.

Djeca u auditorijumu i program za djecu: RTCG neće emitovati sadr- žaj koji nije podoban za djecu u terminima kada se može očekivati da djeca čine veliki dio publike. Programi za djecu moraju se pridržavati specijalnih smjernica vezanih za jezičko izražavanje, nasilje, konflikte u porodici, smrt ili moguće imit- acije ovih događaja. Radio i Televzija u svojim programima namijenjenim djeci i mladima poseb- no će promovisati i podsticati multukulturni i multinacionalni pristup kako bi im omogućili da odrastaju u razumijevanju da je kulturna, vjerska i nacionalna različitost prirodan i pozitivan činilac crnogorskog društva.

Zdravstvena pitanja: Prije emitovanja, sve činjenice sa potencijalnim uticajem na zdravlje ljudi treba provjeriti sa medicinskim stručnjacima, čak i kada to može dovesti da kašnjenja u produkciji tog programa. RTCG se striktno

76 Kodeks novinara i samoregulacija pridržava principa povjerljivosti podataka o pacijentima i njihovim medicinskim dosijeima. RTCG ne smije, ni na koji način, povrijediti osjećanja pacijenta niti njegovo dostojanstvo. Obavezna je da poštuje privatnost pacijentovih bližnjih i drugih rođaka. Privatnost ljudi treba da bude zaštićena i prilikom izvještavanja o prirodnim katastrofama. Krupni planovi povrijeđenih, ili na drugi način ugroženih pojedinaca treba izbjegavati kad god je to moguće.

Uputstva za gledaoce i slušaoce: Kako bi se publici pomoglo u oda- biru programa, kada ti programi sadrže nasilje, scene seksa i/ili uvredljiv jezik, RTCG će pružati savjetodavnu pomoć, koja će, na početku programa i kada god je to potrebno, uključivati smjernice vezane za uzrast.

Programi od posebnog interesa

Programi za nacionalne i etničke zajednice

RTCG posvećuje stalnu pažnju životu pripadnika svih nacionalnih i etničkih zajednica u Crnoj Gori. U tom cilju: a) RTCG će podsticati, afirmisati i promovisati multikulturalnost, multikonfe- sionalnost i multuetnički sklad u CG, kao temeljne odrednice i najviše civilizaci- jske vrijednosti; b) RTCG će prikazivati kulturne, etničke i vjerske zajednice uravnoteženo i objektivno, izbjegavajući stereotipe; c) RTCG će podsticati i promovisati kulturu tolerancije multikulturnim pro- gramskim sadržajima, obavezno uključujući najgledanije termine;

Crnogorci i pripadnici nacionalnih i etničkih zajednica u di- jaspori

Crnogorci i pripadnici nacionalnih i etničkih zajednica u inostranstvu pre- okupacija su programa javnog servisa RTCG. Njihov život i rad reflektuju se u programima RTCG koji se bave njihovim specifičnim potrebama i održavaju vezu sa njima.

Predstavljanje pojedinih djelova društva

RTCG ima obavezu da služi svim slojevima društva. RTCG u svojim programima isključuje mogućnost diskrimancije na osnovu

77 Kodeks novinara i samoregulacija pola, mjesta porijekla, kulture, političkog mišljenja, socijalnog statusa, seksualne orijentacije, religijske pripadnosti, bračnog statusa ili invalidnosti.

Prikazivanje žena

Neprikladno je stvarati utisak i naglašavati da su neke aktivnosti rezervisane samo za jedan pol, a pošto za gotovo sve profesije postoje termini koji nisu seksisti­ čki, treba da koristimo te termine.

Prikazivanje invalida

Ljudi sa nedostacima treba da budu predstavljeni na pravi način u svim pro- gramima RTCG, a publika treba da bude tačno i nepristrasno obaviještena i upo- zorena o njihovim problemima i interesima. Posebnu pažnju treba obratiti na to da terminologija koja se koristi bude moderna i priznata od strane stručnjaka, te da se izbjegne upotreba zastarjelih, uvredljivih termina iz svakodnevnog govora. Kada se govori o djeci sa invaliditetom, u istom kontekstu koristimo prigodnu terminologiju. Invalidima treba omogućiti da uđu u studio gdje se programi produciraju i treba ih predstaviti u programu onako kako oni žele.

Prikazivanje seksualnih manjina

Kada se prikazuje seksualnost treba izbjegavati pojednostavljivanja, stereotipe i donošenje ličnih sudova. Ne smijemo zamijeniti homoseksualnost sa transvestiz- mom ili transseksualnošću.

Programi namijenjeni starijim osobama

RTCG obraća posebnu pažnju na prikazivanje starijih ljudi; cilj je da se po- mogne oblikovanje odgovarajućeg stava javnosti prema rastućem broju starije populacije. Ovo uključuje i programe namijenjene starijim osobama.

Djeca i maloljetnici u programima RTCG

Djeca mogu biti uključena u programe na više načina: kao glumci, intervjui- sani, učesnici programa i čak, povremeno, autori programa. Takođe, treba da poštujemo interesovanja djece kao gledalaca i slušalaca pro- grama RTCG i kada su ti programi namijenjeni specijalno njima ili generalnoj pub- lici.

78 Kodeks novinara i samoregulacija

Često je potrebno tražiti pristanak roditelja, zakonskih staratelja ili škole prije intervjuisanja djece ili njihovog drugačijeg uključivanja u programe. Novinari i drugi autori treba da pažljivo razmotre mogući uticaj programa na dijete koje je u njega uključeno - na način na koji je program kreiran, kao i na uticaj koji može imati kada bude emitovan. Kada se obrađuje opasna ili nezakonita aktivnost vezana za djecu, kao što je uzimanje droge ili prostitucija, preporučljivo je da programske timove, u njiho- vom kontaktu sa tom djecom, prate stručnjaci. Kada dokumentarni programi sadrže prikaze djece uključene u nezakonitu ili asocijalnu aktivnost, njihova identifikacija može pokrenuti ozbiljna etička pitanja. Može postojati interes javnosti da se ta djeca identifikuju, ali dugoročni interesi djeteta ukazuju na potrebu da ona ostanu anonimna. Autori programa treba da se obrate svom pretpostavljenom onda kada nisu sigurni kako da izbalansiraju interese u posebnim slučajevima. Pristanak roditelja ne mora biti dovoljan razlog da se otkrije identitet djeteta ukoliko bi za budućnost djeteta bilo bolje očuvati anonimnost. Prilikom snimanja asocijalnih ili kriminalnih aktivnosti djece, obavljenih u cilju pokazivanja prakse a ne počinilaca, opšte je pravilo da se u RTCG identitet djece ne otkriva. Intervjui sa djecom zahtijevaju posebnu pažnju. Djecu je lako navoditi na odgovore sugestivnim pitanjima. Autori programa treba da budu oprezni u pro- vociranju djece i da im dozvole da sami govore. Djecu ne treba unižavati niti im povlađivati. Sve pojedinosti koje se tiču identifikacije maloljetnika na sudu, bilo u svojst- vu svjedoka, optuženog ili drugog, ne treba da budu otkrivene. Ove zabrane uključuju i naziv škola i adresu. Ne smije se emitovati snimak osobe ispod 18 go- dina. Dijete koje je uključeno u kriminalne aktivnosti, žrtva ili svjedok, ne smije biti identifikovano. Isto važi za suđenja o dodjeljivanju, usvajanju, starateljstvu i drugim pitanji- ma. Djeca žrtve seksualnog nasilja takođe ne smiju da budu identifikovana.

Uticaji na program

Zahtjevi RTCG da ne emituje materijal

Kada je materijal snimljen u skladu sa novinarskim pravilima, može se koristiti za emitovanje ukoliko se ne ispriječe preovlađujući interesi programa i ako nije

79 Kodeks novinara i samoregulacija bilo drugih dogovora postignutih u vrijeme snimanja. Da bi se izvagali razlozi za zahtjev za neemitovanje materijala zbog program- skih potreba moramo se osloniti na sopstveno rasuđivanje. Ukoliko se pojave zahtjevi za neemitovanje nakon što je do snimanja materi- jala došlo uz pristanak sagovornika, producenti i supervizori moraju da ispi- taju prirodu dogovora postignutog u vrijeme snimanja. Ukoliko je namjeravana upotreba materijala u skladu sa tim dogovorom zahtjevu za neemiitovanje ma- terijala se neće izaći u susret. Uvijek treba uložiti napor da se objasni pozicija RTCG.

Veto na programski materijal od strane pozvanih učesnika u programu

Učesnicima u programu se neće dati pravo veta na bilo koji dio progra- ma.

Zaštita profesionalnih standarda

U skladu sa zakonima koji važe za RTCG, slušaoci i gledaoci treba da se sa svojim žalbama, predlozima i sugestijama najprije obrate Komisiji za predstavke i prigovore slušalaca i gledalaca i Komisiji za programske sadržaje na albanskom i jezicima drugih nacionalnih i etničkih zajednica. Ove komisije Savjeta RTCG služiće se gore navedenim ciljevima i standardima kao osnovom za donošenje svojih preporuka i stavova. Preporuke i stavovi komi- sija objavljuju se u Biltenu RTCG. Savjet odlučuje o kršenju programskih pricipa i profesionalnih standarda i predlaže direktorima programa preduzimanje odgovarajućih mjera.

Reklamiranje, promocija i sponzorstvo na programima RTCG

U skladu sa Statutom RTCG, Savjet RTCG donosi poseban pravilnik o oglaša­vanju i sponzorstvu na programima RTCG na osnovu programskih kvo- ta koje će propisati Savjet Agencije za radio-difuziju u skladu sa evropskim standardima.

Ostala prava, obaveze i odgovornosti novinara, urednika, drugih autora programa i organa RTCG

Ostala prava, obaveze i odgovornosti novinara, urednika, drugih auto- ra i organa RTCG utvrđuju se Etičkim kodeksom RTCG koji donosi Savjet RTCG.

80 Kodeks novinara i samoregulacija

Završne odredbe

Programski principi i profesionalni standardi RTCG stupaju na snagu usvajan- jem od strane Savjeta RTV Crne Gore. Ovaj dokument će biti dostupan javnosti u štampanoj i elektronskoj verziji i distribuiran zaposlenima.

Podgorica, septembar 2003.

Predsjednik Savjeta RTCG

Branislav Ćalić, s.r.

81 Kodeks novinara i samoregulacija

PRINCIPI IZVJEŠTAVANJA O KRIZNIM DOGAĐAJIMA

- usaglašeni stavovi učesnika diskusije na radionici, održanoj 06. – 07. 2006. u Institutu za medije CG

1. Mediji i vladine agencije moraju da prepoznaju potencijalne krizne događaje i da, shodno tome, planiraju. Krizni plan treba da sadrži imena i brojeve telefona ključnih osoba unutar medija i agencija i izvora informacija koje treba odmah kon- taktirati. Sami novinari treba uvijek sa sobom da nose identifikacione kartice, a u prtljažniku kola opremu za hitne situacije (poput vode za piće, džepne lampe, baterije, dubokih cipela i cerade za kišu).

2. Izvještavanje o kriznim događajima treba da predstavi karakter, realnost i stepen ozbiljnosti događaja, ali da pri tom ne pređe prag prihvatljivih standarda osjetljivosti unutar zajednice. Izvještavanje bi trebalo, idealno, da se primakne “iv- ici dopuštenog”. Tu granicu dopuštenog izvještavanja treba zajedno da usaglase novinari i menažment medija prije kriznih događaja. Snimanje i fotografisanje otkinutih dijelova tijela i lica poginulih smatra se u većini slučajeva prelaženjem granice dopuštenog.

3. Novinari treba da znaju osnove pružanja prve pomoći, ali i da shvate da nije njihov posao da pružaju pomoć povrijeđenima i da ih spašavaju. U nekim okolnostima, može se razmišljati o pružanju izvjesnog stepena prve pomoći. Međutim, mora se imati u vidu činjenica da pomjeranje povrijeđenih ili pokušaji da im se pruži pomoć od strane onih koji nijesu medicinski profesionalci mogu da dovedu do novih povreda. U većini slučajeva, novinari treba da pozovu medicin- ske profesionalce, a da se sami koncentrišu na dokumentovanje novinarske priče o kriznom događaju.

4. Prednost prilikom izvještavanja o krizama i tragedijama imaju žrtve, pog-

83 Kodeks novinara i samoregulacija inuli i povrijeđeni, o kojima sa brigom i interesovanjem traže i očekuju vijesti nji- hovi prijatelji i rodbina. O odgovornosti za krizni događaj može se izvještavati i istraživati kao o sljedećem prioritetu nakon prikladnog vremenskog intervala.

5. Tačnost treba da ima prednost nad brzinom u izvještavanju o kriznim događajima. Sirovi, nemontirani video materijal ili izvještaji uživo treba da budu prezentirani pažljivo i bez iznenađenja. Svi snimljeni kadrovi kriznog događaja treba uvijek da budu tačno i potpuno identifikovani, pa makar bilo nužno pozvati kamermana da to utvrdi prije emitovanja priloga.

6. Uzmite imena i brojeve telefona svjedoka i zvaničnika koji su bili prisutni na mjestu kriznog događaja. Planirajte nastavak istraživanja nakon što bude zado- voljeno interesovanje za žrtve.

7. Prilikom izvještavanja sa kriznih mjesta, kontrolišite vlastite emocije. Ne vičite i ne povećavajte haos. Budite mirni.

8. Tačnost je iznad brzine. Glasine su neprijatelji razboritosti, a ako nemamo dobro izvještavanje imaćemo glasine i spekulacije.

Podgorica, 2006. Priredio: Don North

84 Sadržaj:

Inicijativa za dopunu kodeksa...... 5

Predgovor...... 7

Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda...... 9

Medijska samoregulacija...... 13

Media self regulation...... 25

Sud časti i samoregulacija...... 37

Medijska pismenost kao gimnazijski izborni predmet u službi medijske samoregulacije...... 39

Kodeks novinara...... 43

Programski principi i profesionalni standardi javnih radio-difuznih servisa radio crne gore i televizija crne gore...... 55

Principi izvještavanja o kriznim događajima...... 83 SAVJET NOVINARSKOG SAMOREGULATORNOG TIJELA

Mirsad Rastoder Vesna Pejović Jovan Plamenac Rajko Šebek Milka Tadić-Miović Savić Jovanović Neđeljko Rudović

Članovi Upravnog odbora NST:

Ranko Vujović Jovanka Kovačević – Đuranović Senko Čabarkapa Nebojša Redžić Boris Darmanović

Članovi Savjeta NST, u prethodnim sazivima od početka 2006. godine bili su:

Draško Đuranović Vesna Banović Darko Šuković Željko Ivanović Igor Milošević Marina Vuković Mihailo Jovović Duško Vuković Petar Komnenić

Prijatelji samoregulacije: