kap
PLAN RAZVOJA
ŠIROKOPOJASNE
INFRASTRUKTURE
RAZVOJ INFRASTRUKTURE ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA
NA PODRUČJU KAŠTELA
NARUČITELJ: Grad Kaštela Braće Radić 1 21212 Kaštel Sućurac
Svibanj 2019
PRŠI - područje Kaštela
SKRAĆENICE
Skraćenica Opis ADSL Asymmetric Digital Subscriber Line
A1 A1 Hrvatska d.o.o.
BDP Bruto domaći proizvod
CAPEX Capital Expediture
DAE Digital Agenda for Europe
DBO Design, Build and Operate
DOCSIS Data Over Cable Service Interface Specification
DSLAM DSL Access Multiplexer
DTK Distributivna telekomunikacijska kanalizacija
DZS Državni zavod za statistiku
EK Europska komisija
ENPV Economic Net Present Value (Ekonomska neto sadašnja vrijednost)
ERR Economic Rate of Return (Ekonomska interna stopa povrata)
EU Europska unija
FINA Financijska agencija
FNPV Financial Net Present Value (Financijska neto sadašnja vrijednost)
FRR(C) Financial Rate of Return of the Investment (Financijska stopa povrata investicije) Financial Rate of Return on National Capital (Financijska stopa povrata FRR(K) nacionalnog kapitala) FTTC Fiber To The Curb/Cabinet
FTTH Fiber To The Home
FTTH P2MP Fiber To The Home Point To Multipoint (GPON)
FTTH P2P Fiber To The Home Point To Point
GIS Geographic Information System
GPON Gigabit Passive Optical Network
HFC Hybrid Fiber-Coaxial
HSPA High Speed Packet Access
HT Hrvatski Telekom d.d.
ICT Informacijska i komunikacijska tehnologija
JLS Jedinica lokalne samouprave
JPP Javno-privatno partnerstvo
Svibanj 2019 Stranica 2 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Skraćenica Opis LTE Long Term Evolution
MICE Meetings, Incentive, Conferences and Exhibitions
MINGPO Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
MRRFEU Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
MUP Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
MVNO Mobile Virtual Network Operator
NGA Next Generation Access
NN Narodne novine
NP Nositelj projekta Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u NP-BBI područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) OIE Obnovljivi izvori energije Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u ONP područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja OPKK Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
OPEX Operational Expenditure
PDV Porez na dodanu vrijednost
PPUG Prostorni plan uređenja grada
PPUO Prostorni plan uređenja općine
PRŠI Plan razvoja širokopojasne infrastrukture
PSC Public Sector Comparator
RENPV Relativna ekonomska neto sadašnja vrijednost
RH Republika Hrvatska
RNPV Relativna neto sadašnja vrijednost
UMTS Universal Mobile Telecommunications System
VDSL Very high bit rate DSL
SDŽ Splitsko-dalmatinska županija
VULA Virtual Unbundled Local Access
WiMAX Worldwide Interoperability for Microwave Access
ZEK Zakon o elektroničkim komunikacijama
ZJN Zakon o javnoj nabavi
Svibanj 2019 Stranica 3 od 186
PRŠI - područje Kaštela
SADRŽAJ
1 SAŽETAK PLANA RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE ... 11 1.1 Sažeci poglavlja ...... 12 2 OPIS PROJEKTA ...... 15 2.1 Definiranje nositelja projekta (NP) i ostalih dionika ...... 15 2.1.1 Podaci o nositelju projekta (NP) ...... 15 2.1.2 Podaci o projektom obuhvaćenim JLS-ovima ...... 16 2.1.3 Podaci o izvršitelju ...... 25 2.2 Prostorni obuhvat projekta ...... 26 2.2.1 Grad Kaštela ...... 29 2.2.2 Grad Split ...... 30 2.2.3 Grad Trogir ...... 30 2.2.4 Općina Lećevica ...... 31 2.2.5 Općina Marina ...... 31 2.2.6 Općina Okrug ...... 32 2.2.7 Općina Prgomet ...... 32 2.2.8 Općina Primorski Dolac ...... 33 2.2.9 Općina Seget ...... 33 2.3 Ciljevi projekta...... 35 3 DETALJNIJA ANALIZA DEMOGRAFSKIH, SOCIJALNIH I GOSPODARSKIH KORISTI KOJE PROJEKT DONOSI UNUTAR CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA ...... 37 3.1 Demografsko, socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području...... 37 3.1.1 Demografsko stanje na projektnom području ...... 37 3.1.2 Socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području ...... 41 3.2 Analiza koristi od projekta ...... 48 3.2.1 Koristi na području Europske unije ...... 48 3.2.2 Koristi na području Republike Hrvatske ...... 49 3.2.3 Analiza demografskih koristi na projektnom području ...... 50 3.2.4 Analiza socijalnih i gospodarskih koristi na projektnom području ...... 51 4 ANALIZA STANJA POSTOJEĆE ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE TE DOSTUPNOST I PONUDA USLUGA ZA POJEDINE KATEGORIJE KRAJNJIH KORISNIKA ...... 53 4.1 Širokopojasne tehnologije ...... 53 4.2 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture i mreža ...... 55 4.2.1 Širokopojasna infrastruktura telekomunikacijskih operatora ...... 58 4.3 Kategorije krajnjih korisnika usluga širokopojasnog pristupa ...... 63 4.4 Ponuda širokopojasnih usluga ...... 63 4.4.1 Usluge xDSL pristupa putem bakrenih parica ...... 64 4.4.2 Usluge pristupa putem pokretnih mreža ...... 64 4.4.3 Usluge pristupa svjetlovodnom mrežom ...... 65 4.5 Potražnja za brzinama širokopojasnog pristupa Internetu ...... 65
Svibanj 2019 Stranica 4 od 186
PRŠI - područje Kaštela
4.5.1 Pokazatelji upotrebe širokopojasnog pristupa ...... 65 4.5.2 Upotreba širokopojasnih usluga na projektnom području ...... 66 4.5.3 Trend korisničkog potencijala ...... 70 5 REZULTATI MAPIRANJA ...... 73 5.1 Pravila određivanja boja područja ...... 73 5.2 Određivanje boja - NGA pristup ...... 74 5.2.1 Inicijalno određivanje boja u nacrtu PRŠI-ja ...... 74 5.2.2 Inicijalno određivanje boja za potrebe ponovljenog postupka javne rasprave...... 78 5.2.3 Javna rasprava ...... 81 5.2.4 Verifikacija boja ...... 85 6 DEFINICIJA CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA, ZAJEDNO S LOKACIJAMA SVIH POTENCIJALNIH KORISNIKA KOJI MORAJU BITI OBUHVAĆENI MREŽOM GRAĐENOM UZ POTPORE ...... 88 6.1 Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu i njihova lokacija ...... 88 6.2 Ciljana razina podržanog širokopojasnog pristupa (značajni iskorak) ...... 94 7 ANALIZA POTRAŽNJE NA CILJANOM PODRUČJU PROVEDBE PROJEKTA, PREMA KATEGORIJAMA KORISNIKA ...... 95 7.1 Korisnički potencijal ...... 95 7.2 Analiza i poticanje potražnje na lokalnoj razini ...... 96 8 DEFINICIJA LOKACIJA DEMARKACIJSKIH TOČAKA PREMA AGREGACIJSKOJ MREŽI ...... 102 9 POSTOJEĆA INFRASTRUKTURA KOJA MOŽE BITI ISKORIŠTENA U PROJEKTU ...... 108 9.1 Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija ...... 108 9.2 Iskorištavanje postojeće infrastrukture ...... 109 10 DEFINIRANJE INVESTICIJSKOG MODELA, ZAJEDNO S OBRAZLOŽENJEM ODABIRA ...... 112 10.1 Model A: Privatni DBO model ...... 113 10.2 Model B: Javni DBO model ...... 114 10.3 Model C: Kombinirani javno-privatni model (JPP) ...... 114 10.4 Odabir investicijskog modela ...... 115 11 SPECIFIKACIJA ZAHTJEVA MINIMALNE RAZINE PRUŽENIH MALOPRODAJNIH USLUGA U POGLEDU KVALITETE I CIJENA ...... 118 11.1 Zahtjev minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u pogledu kvalitete i cijena u izgrađenoj NGA mreži ...... 118 12 SPECIFIKACIJA PODRŽANIH VELEPRODAJNIH USLUGA TE PRAVILA ODREĐIVANJA I NADZORA VELEPRODAJNIH NAKNADA I UVJETA PRISTUPA IZGRAĐENOJ MREŽI ...... 120 12.1 Minimalni skup podržanih veleprodajnih usluga ...... 120 12.2 Pravila određivanja i nadzora veleprodajnih naknada ...... 121
Svibanj 2019 Stranica 5 od 186
PRŠI - područje Kaštela
13 SPECIFIKACIJA POSTUPKA KOD DEFINIRANJA ULAGAČA U PROJEKT ...... 123 13.1 Pred-odabir operatora ...... 123 13.2 Kriteriji za pred-odabir operatora...... 123 13.3 Tehnička specifikacija implementacije projekta ...... 124 13.4 Specifikacija zahtjeva gradnje ...... 124 14 PROVJERA POVRATA POTPORA (CLAWBACK) ...... 126 14.1 Postupak provjere potpora ...... 126 14.2 Naknadni postupak provjera potpora ...... 126 15 ANALIZA TROŠKOVA IMPLEMENTACIJE POJEDINIH INFRASTRUKTURNIH I TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA TE FINANCIJSKA ANALIZA ISPLATIVOSTI PROJEKTA ...... 127 15.1 Analiza troškova implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija ...... 127 15.1.1 Analiza opcije "bez investicije" ...... 127 15.1.2 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "bez intervencije" ...... 128 15.1.3 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "s intervencijom" ...... 128 15.2 Financijska analiza isplativosti projekta ...... 135 15.3 Ekonomska analiza isplativosti projekta ...... 138 16 PRELIMINARNI FINANCIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA ...... 143 17 OKVIRNA ANALIZA RIZIKA KOJI MOGU UTJECATI NA USPJEŠNU PROVEDBU PROJEKTA ...... 150 18 ORGANIZACIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA ...... 155 18.1 Redoslijed aktivnosti na pripremi i provedbi projekta ...... 155 18.2 Organizacijski aspekt provedbe projekta - organigram ...... 155 18.2.1 Koordinacija izvođenja projekta ...... 156 18.2.2 Operativno izvođenje projekta ...... 157 18.2.3 Savjet projekta ...... 157 18.3 Operativni rad ...... 158 18.4 Definiranje odgovornosti ...... 158 18.4.1 Definiranje odgovornosti NP-a ...... 159 18.4.2 Definiranje odgovornosti PP-a ...... 159 18.4.3 Praćenje i izvješćivanje NOP-a o provedbi projekta...... 160 19 OKVIRNI VREMENSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA ...... 162 20 REFERENCE ...... 163 PRILOG 1: REZULTATI MAPIRANJA ...... 167 PRILOG 2: POSLOVNE ANALIZE ...... 168
Svibanj 2019 Stranica 6 od 186
PRŠI - područje Kaštela
POPIS TABLICA
Tablica 1: Podaci o nositelju projekta (NP) [50]...... 15 Tablica 2: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Grad Kaštela [50]...... 16 Tablica 3: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Grad Split [51]...... 17 Tablica 4: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Grad Trogir [52]...... 18 Tablica 5: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Lećevica [53]...... 19 Tablica 6: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Marina [54]...... 20 Tablica 7: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Okrug [55]...... 21 Tablica 8: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Prgomet [56]...... 22 Tablica 9: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Primorski Dolac [57]...... 23 Tablica 10: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Seget [58]...... 24 Tablica 11: Podaci o izvršitelju – ProFUTURUS d.o.o. Maribor...... 25 Tablica 12: Površine JLS-ova na projektnom području [1], [49]...... 27 Tablica 13: Obuhvaćene administrativno-upravne jedinice [1]...... 28 Tablica 14: Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa...... 35 Tablica 15: Mjerljivi ciljevi projekta...... 35 Tablica 16: Promjena u ukupnom broju stanovnika projektnog područja [1]...... 37 Tablica 17: Promjene u dobnoj strukturi stanovništva projektnog područja [1]...... 38 Tablica 18: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi (2011. godina) [1]...... 39 Tablica 19: Stanovništvo prema migracijskim obilježjima (2011. godina) [1]...... 40 Tablica 20: Informatička pismenost stanovnika iznad 10 godina starosti (2011. godina) [1]...... 40 Tablica 21: Stanovništvo staro 15 i više prema aktivnosti (2011. godina) [1]...... 41 Tablica 22: Usporedni prikaz gospodarskih pokazatelja RH i prosjeka EU-a [3]...... 41 Tablica 23: Kretanje BDP-a po glavi stanovnika u periodu od 2001. do 2016. godine u EUR...... 43 Tablica 24: Broj obrta, mikro, malih i srednjih poduzeća [11]...... 44 Tablica 25: Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti [4]...... 45 Tablica 26: Izvori prihoda stanovništva (udio u ukupnom stanovništvu) [1]...... 46 Tablica 27: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, SDŽ, projektno područje, JLS)...... 47 Tablica 28: Kategorizacija tehnologija prema ostvarivoj razini pristupa...... 53 Tablica 29: Analiza razvoja tehnologija...... 54 Tablica 30: Pokazatelj stanja širokopojasne infrastrukture [6]...... 55 Tablica 31: Opremljenost kućanstava računalom i pristup Internetu na razini RH [1]...... 66 Tablica 32: Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup [11]...... 74 Tablica 33: Inicijalne boje za NGA pristup – nacrt PRŠI-ja...... 75 Tablica 34: Inicijalne boje za NGA pristup – ponovljeni postupak javne rasprave...... 78 Tablica 35: Verifikacija boja za NGA pristup...... 85 Tablica 36: Metodologija određivanja broja kućanstava, privatnih, poslovnih i javnih korisnika [50], [51], [52], [53], [54], [55], [56], [57], [58]...... 90 Tablica 37: Broj potencijalnih korisnika u projektu...... 92 Tablica 38: Minimalne brzine na NGA mreži izgrađenoj u projektu [11]...... 94 Tablica 39: Kućanstva na bijelim i sivim područjima...... 97
Svibanj 2019 Stranica 7 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 40: Analiza utilizacije NGA brzina od strane kućanstava na sivim područjima...... 97 Tablica 41: Utilizacija širokopojasnog pristupa...... 98 Tablica 42: Utilizacija prema kategorijama korisnika...... 98 Tablica 43: Korisnički potencijal prema kategorijama korisnika...... 99 Tablica 44: Lokacije agregacijskih čvorova temeljem NP-BBI programa [17]...... 104 Tablica 45: Lokacije demarkacijskih točaka predložene od strane operatora elektroničkih komunikacija...... 106 Tablica 46: Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija [11]...... 108 Tablica 47: Matrica alokacije rizika...... 115 Tablica 48: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (VDSL (FTTC))...... 116 Tablica 49: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (FTTH P2P)...... 116 Tablica 50: Multikriterijska analiza investicijskih modela...... 117 Tablica 51: Prosjek kvalitete i cijena u sadašnjim mrežama...... 119 Tablica 52: Minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u NGA mreži...... 119 Tablica 53: Popis obaveznih veleprodajnih usluga u projektu...... 120 Tablica 54: Investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn)...... 129 Tablica 55: Struktura investicijskih troškova s obzirom na analiziranu tehnološku opciju (u kn)...... 132 Tablica 56: Izračun godišnjih prihoda poslovanja (u kn)...... 133 Tablica 57: Izračun godišnjih operativnih troškova (u kn)...... 134 Tablica 58: Izračun financijskih indikatora po analiziranim tehnologijama...... 137 Tablica 59: Godišnji inducirani prihodi po analiziranim tehnologijama (u normalnoj godini poslovanja)...... 141 Tablica 60: Izračun ekonomskih indikatora po analiziranim tehnologijama...... 142 Tablica 61: Dinamika investicijskih troškova po analiziranim tehnologijama (u kn)...... 143 Tablica 62: Informativni izračun financijskog jaza po analiziranim tehnologijama...... 145 Tablica 63: Izvori financiranja prihvatljivih troškova projekta po analiziranim tehnologijama...... 146 Tablica 64: Primjer zaduživanja za namjene predfinanciranja EU sredstva i nacionalnog dijela sufinanciranja...... 148 Tablica 65: Analiza rizika...... 151 Tablica 66: Rezultati analize osjetljivosti...... 153 Tablica 67: Podjela odgovornosti i obveza u projektu...... 158 Tablica 68: Okvirni vremenski plan izvedbe projekta na projektnom području...... 162
Svibanj 2019 Stranica 8 od 186
PRŠI - područje Kaštela
POPIS SLIKA
Slika 1: Geografski položaj projektnog područja [49]...... 26 Slika 2: Prostorni obuhvat projekta...... 27 Slika 3: Kaštel Sućurac, Grad Kaštela [50]...... 30 Slika 4: Grad Split [51]...... 30 Slika 5: Grad Trogir [52]...... 31 Slika 6: Općina Lećevica [53]...... 31 Slika 7: Općina Marina [54]...... 32 Slika 8: Općina Okrug [55]...... 32 Slika 9: Općina Prgomet [56]...... 33 Slika 10: Općina Primorski Dolac [57]...... 33 Slika 11: Općina Seget [58]...... 34 Slika 12: Kretanje indeksa BDP-a SDŽ...... 43 Slika 13: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, SDŽ, projektno područje)...... 47 Slika 14: Utjecaj 10 posto povećanja ulaganja na povećanje BDP [28]...... 50 Slika 15: Populacijska pokrivenost osnovnim širokopojasnim pristupom (lijevo) i populacijska penetracija nepokretnog širokopojasnog pristupa po županijama [17]...... 56 Slika 16: Udio priključaka širokopojasnog pristupa putem nepokretnih mreža u RH [16]...... 56 Slika 17: Broj širokopojasnih priključaka po županijama u RH (Q4 2018) [16]...... 57 Slika 18: Gustoća priključaka širokopojasnog pristupa Internetu (Q4 2018) [16]...... 57 Slika 19: Udio operatora pokretnih mreža s obzirom na broj korisnika [16]...... 58 Slika 20: Širokopojasni pristup [18]...... 61 Slika 21: Pokrivenost 3G i 4G signalom HT (a, b) i A1 (c) [36], [37]...... 63 Slika 22: Kućanstva s pristupom Internetu (2017.) [3]...... 65 Slika 23: Upotreba računala i pristup Internetu po dobnim skupinama i radnom statusu [1]...... 66 Slika 24: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na području obuhvaćene županije (Q4 2018) [18]...... 67 Slika 25: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na projektnom području (Q4 2018) [18]...... 67 Slika 26: Korištenje brzina širokopojasnog pristupa u JLS-ovima projektnog područja (Q4 2018) [18]...... 69 Slika 27: Broj priključaka širokopojasnog pristupa Internetu putem nepokretne mreže [16]...... 70 Slika 28: Trend porasta korisnika 2D, 3D i 4D paketa [16]...... 71 Slika 29: Udio priključaka prema tehnologijama s obzirom na ukupan broj priključaka (Q4 2018) [16]...... 71 Slika 30: Prikaz postupka verifikacije boja područja [11]...... 73 Slika 31: Inicijalna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa. 80 Slika 32: Konačna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa. 87 Slika 33: Lokacije potencijalnih korisnika...... 94 Slika 34: Penetracija kod širokopojasnog pristupa u EU i RH [6]...... 95 Slika 35: Porast korisnika brzog i ultrabrzog širokopojasnog pristupa u EU [6]...... 96
Svibanj 2019 Stranica 9 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Slika 36: Shematski prikaz arhitekture mreže [17]...... 102 Slika 37: Prikaz planirane agregacijske infrastrukture na projektnom području...... 104 Slika 38: Mogući investicijski modeli na projektnom području...... 112 Slika 39: Postupak određivanja veleprodajnih naknada i uvjeta u projektu [11]...... 121 Slika 40: Ukupni investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn)...... 129 Slika 41: Ekonomska interna stopa povrata (ERR) i B/C koeficijent po analiziranim tehnologijama...... 142 Slika 42: Skala za ocjenu rizika...... 150 Slika 43: Organigram projekta...... 156
Svibanj 2019 Stranica 10 od 186
PRŠI - područje Kaštela
1 SAŽETAK PLANA RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture (u nastavku: PRŠI) izrađen je uz aktivno sudjelovanje i suradnju tijela jedinica lokalne samouprave. Projekt pridonosi stvaranju uvjeta za ispunjavanje ciljeva određenih Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. i Okvirnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (ONP) i to kroz tri načela koja se u ovom dokumentu dodatno razrađuju: • načelo uslužne i tehnološke neutralnosti, • načelo neutralnosti mreže, • načelo uključivanja širokopojasnog pristupa Internetu unutar opsega univerzalnih usluga, ovisno o budućem razvoju mjerodavnog regulatornog okvira EU, a nakon prethodno provedene analize tržišta.
U projektu se načelom uslužne i tehnološke neutralnosti nastoji postići sljedeće: • ne davati prednost u poticanju niti jedne određene vrste usluga i tehnologija, • osigurati uvjete za uravnoteženi razvoj i izgradnju infrastrukture širokopojasnog pristupa temeljenog na načelu otvorenosti, ravnopravnosti i poštivanja zakonodavnog okvira, • potaknuti ponudu i potražnju za uslugama koje će se pružati na temelju infrastrukture širokopojasnog pristupa, • osigurati djelotvorno natjecanje u području elektroničkih komunikacija.
Svrha ovog dokumenta jest dati okvire i definirati pravila i odrednice provođenja projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa Internetu na području Kaštela (Grad Kaštela, Grad Split, Grad Trogir, Općina Lećevica, Općina Marina, Općina Okrug, Općina Prgomet, Općina Primorski Dolac, Općina Seget) sukladno pravilima državnih potpora za širokopojasne mreže.
Za potrebe pripreme projekta u prvom koraku izrađene su Studije izvodljivosti razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa za svaki JLS uključen u projekt, te Studija izvodljivosti za cjelokupno područje provedbe projekta. Potom je izrađen nacrt PRŠI-ja, temeljem kojeg je proveden postupak javne rasprave kako bi se svim zainteresiranim stranama predstavio projekt te kako bi se prikupili dodatni podatci i informacije potrebni za izradu konačne verzije PRŠI-ja. Nakon pribavljanja podataka koji poradi javne nedostupnosti nisu mogli biti uključeni u nacrt PRŠI-ja, te nakon uzimanja u obzir opravdanih komentara zainteresiranih strana o ključnim aspektima projekta, izrađen je predmetni dokument, odnosno konačna verzija PRŠI- a.
Svibanj 2019 Stranica 11 od 186
PRŠI - područje Kaštela
1.1 Sažeci poglavlja
U poglavlju 2 definiran je nositelj projekta, tj. Grad Kaštela (u nastavku: NP), te ostali dionici u projektu, odnosno pojedini JLS-ovi. Definiran je i izvođač PRŠI-ja. U tom je poglavlju također predstavljen i optimalni prostorni obuhvat projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa, odnosno definirano je područje Kaštela (u nastavku: projektno područje). Na kraju poglavlja 2 utvrđeni su ciljevi projekta.
Poglavlje 3 započinje sažetom analizom demografskog, socijalnog i gospodarskog stanja, uzimajući u obzir studiju izvodljivosti. Temeljem iskustava i analiza Svjetske banke i EU, u nastavku se opisuje doprinos projekata takve vrste na području EU, koristi koje infrastruktura širokopojasnog pristupa pruža cijelom području RH, te demografske, socijalne i ekonomske koristi, odnosno pozitivni učinci izgradnje širokopojasne infrastrukture na samom projektnom području.
U okviru poglavlja 4 dan je pregled postojećih širokopojasnih tehnologija kategoriziranih po brzinama. Izrađena je okvirna analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture, koja utvrđuje djelomičnu pokrivenost projektnog područja brzim i ultrabrzim pristupom. Analizirana je ponuda usluga, definirane su kategorije krajnjih korisnika širokopojasnih usluga, analizirana potražnja za brzinama širokopojasnog pristupa, te je utvrđeno da na projektnom području ne postoje planovi operatora za gradnju NGA mreže.
Temeljem pravila određenih u ONP-u, lokacijama potencijalnih korisnika na adresnoj razini dodijeljene su pripadajuće boje s obzirom na stanje NGA širokopojasnog pristupa, što je prikazano u poglavlju 5.
U poglavlju 6 definirani su svi potencijalni korisnici na bijelim područjima prema vrsti, predočene su njihove lokacije na ciljanom području, te je definirana ciljana razina podržanog širokopojasnog pristupa kojom će se po izgradnji mreže postići značajan iskorak s obzirom na sadašnje stanje.
Broj priključaka predviđen za izgradnju u sklopu projekta definiran je s obzirom na pojedinu kategoriju korisnika: • privatni korisnici: 22.729, • poslovni korisnici: 1.084, • javni korisnici: 24.
U nastavku su analizirani pokazatelji upotrebe širokopojasnog pristupa na području Republike Hrvatske (u nastavku: RH) i Splitsko-dalmatinske županije (u nastavku: SDŽ) te projektnom području, što je pokazalo nedovoljnu utilizaciju širokopojasnog pristupa i njegovu nezadovoljavajuću kvalitetu. Također je analiziran i tržišni, odnosno korisnički potencijal koji na projektnom području, temeljem svega predočenog, ima tendenciju rasta. Prema već definiranim kategorijama korisnika u poglavlju 7 je definiran njihov broj, odnosno predočena je korisnička baza projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području: 14.698 privatnih korisnika, 1.084 poslovnih korisnika, 24 javnih korisnika.
Svibanj 2019 Stranica 12 od 186
PRŠI - područje Kaštela
U poglavlju 8 predstavljene su vrste mreža i njihov obujam, te su definirane buduće točke pristupa novoizgrađene pristupne mreže agregacijskoj mreži, odnosno demarkacijske točke prema agregacijskoj mreži.
U poglavlju 9 opisani su infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija, te su opisani rezultati okvirne analize postojeće raspoložive infrastrukture javnih dionika i mrežnih operatora, uključujući telekomunikacijske operatore, na projektnom području.
U poglavlju 10 predstavljeni su mogući investicijski modeli izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području, na temelju objektivnih analiza izvršen je odabir najoptimalnijeg modela (Privatni DBO), te je odabir investicijskog modela obrazložen.
Planiranje tehničkih osobina i kapaciteta mreže mora biti povezano s uslugama koje će se pružati na maloprodajnoj razini. Stoga je u poglavlju 0 dana specifikacija minimalne razine maloprodajnih usluga, točnije minimalna razina njihove kvalitete, odnosno brzine pristupa prema kategorijama korisnika, te minimalna razina cijena maloprodajnih usluga, sve temeljem odgovarajućih sadašnjih referentnih vrijednosti na tržištu.
U poglavlju 12 predstavljena je osnovna podjela veleprodajnih proizvoda koji su i opisani, te je specificiran minimalni skup veleprodajnih usluga i opcionalne usluge veleprodajnog pristupa, s obzirom na implementiranu tehnologiju. Poradi poremećaja na tržištu kojima mogu rezultirati neadekvatno postavljene vrijednosti veleprodajnih naknada, u ovom poglavlju također su definirana i pravila određivanja veleprodajnih naknada, te pravila njihovog nadzora.
U poglavlju 13 opisan je postupak definiranja ulagača u projekt kroz proceduru pred-odabira operatora u sklopu javnog poziva za sufinanciranje projekta iz fondova EU. Definirani su i predstavljeni zahtjevi projekta, u smislu tehničke specifikacije implementacije projekta i specifikacije zahtjeva gradnje.
Projekt izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području provodit će se uz pomoć državnih potpora, njegova financijska isplativost, odnosno održivost vezana je uz poslovne planove koji nastaju još prilikom pripreme projekta, odnosno kod planiranja potrebnih iznosa potpora pa poradi toga sadrže i određenu razinu nepouzdanosti. Stoga je visinu potrebnih potpora nužno provjeriti po završetku izgradnje mreže. U poglavlju 14 specificiran je početni postupak provjere potrebnog iznosa potpore te postupanje u slučaju povrata.
Analiza troškova implementacije pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških rješenja dana je u poglavlju 15 pomoću analize opcija "bez investicije", "s investicijom i bez intervencije" te opcije "s investicijom i s intervencijom". Pošto opcija "bez investicije" ne nudi rješenje problema na dugoročno održivi način, a opcija "s investicijom i bez intervencije" (zbog nedostatka komercijalnog interesa i ograničenja kod definiranja cijena veleprodajnih naknada) nije izvediva, detaljno su analizirane opcije koje mogu na zadovoljavajući način pridonijeti uspostavi širokopojasne infrastrukture na projektnom području. Definirani su investicijski troškovi po tehnologijama u HRK: • VDSL (FTTC): 84.144.610, • FTTH P2MP: 218.346.920,
Svibanj 2019 Stranica 13 od 186
PRŠI - područje Kaštela
• FTTH P2P: 252.433.830, • Kabelski pristup (DOCSIS, HFC): 103.214.210, • LTE (4G): 197.847.100, • FTTC / FTTH P2P: 188.073.930.
Provedene informativne financijske analize i negativne vrijednosti financijskih indikatora impliciraju financijsku neisplativost projekta po svim analiziranim tehnološkim rješenjima i potrebu da se projekt sufinancira sredstvima iz fondova EU-a. Rezultate financijske analize potrebno je pak staviti u pozadinu, jer nisu mjerodavni za donošenje odluke o provedbi investicije. Poradi toga je izrađena i ekonomska analiza u koju su uključeni i elementi pomoću kojih se investicija obrađuje sa šireg društvenog aspekta. Pozitivna ekonomska neto sadašnja vrijednost i ekonomska interna stopa povrata koja je iznad ekonomske diskontne stope 5 %, ukazuju na opravdanost provedbe investicije s društveno-ekonomskog stajališta.
U poglavlju 16 predstavljen je okvirni financijski plan projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području, koji obuhvaća modalitete sufinanciranja iz fondova EU, izvore sredstava nacionalnog sufinanciranja, te moguće izvore sredstava potrebnih za predfinanciranje projekta, uključujući i informativnu specifikaciju najvećih ukupnih dozvoljenih visina potpora i očekivanih sredstava privatnog operatora potrebnih za sufinanciranje investicijskih troškova, odnosno za pokrivanje eventualnih troškova predfinanciranja.
U okviru poglavlja 17 izrađena je analiza rizika. U analizi rizika navedeni su rizici koji mogu ugroziti projekt, vjerojatnost njihova nastanka, posljedice i utjecaj na projekt, te mjere kojima ih se može izbjeći ili umanjiti njihove posljedice. Zaključeno je da je ukupna rizičnost investicije zanemariva. Osjetljivost investicije se razlikuje po tehnologijama, a rezultati analize ukazuju na to da je investicija najviše osjetljiva na promjenu vrijednosti prihoda. Obzirom da su kod projekcija ulazni podaci oblikovani realno i uz primjenu pesimističkog scenarija, opća osjetljivost projekta je niska.
U poglavlju 18 opisana je organizacijska struktura projekta s obzirom na odabrani investicijski model izgradnje širokopojasne infrastrukture, prikazan je organigram projekta, te su definirane odgovornosti i obveze partnera i dionika u projektu.
Završno, u poglavlju 19 predstavljen je okvirni vremenski plan projekta, s uključenom detaljnom vremenskom razradom svih aktivnosti u projektu.
Svibanj 2019 Stranica 14 od 186
PRŠI - područje Kaštela
2 OPIS PROJEKTA
2.1 Definiranje nositelja projekta (NP) i ostalih dionika
Projekt izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području obuhvaća više susjednih JLS-ova u SDŽ, stoga ulogu nositelja projekta preuzima Grad Kaštela.
2.1.1 Podaci o nositelju projekta (NP)
Tablica 1: Podaci o nositelju projekta (NP) [50].
Nositelj: Grad Kaštela
Adresa: Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac
OIB: 08727843572
Matični broj: 02580993
Telefon: +385 21 205 200
Fax: +385 21 224 201
E-mail: [email protected]
Web stranica: www.kastela.hr
Odgovorna osoba: Denis IVANOVIĆ, gradonačelnik
Potpis:
Pečat:
Svibanj 2019 Stranica 15 od 186
PRŠI - područje Kaštela
2.1.2 Podaci o projektom obuhvaćenim JLS-ovima
Tablica 2: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Grad Kaštela [50].
JLS: Grad Kaštela
Adresa: Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac
OIB: 08727843572
Matični broj: 02580993
Telefon: +385 21 205 200
Fax: +385 21 224 201
E-mail: [email protected]
Web stranica: www.kastela.hr
Odgovorna osoba: Denis IVANOVIĆ, gradonačelnik
Svibanj 2019 Stranica 16 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 3: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Grad Split [51].
JLS: Grad Split
Adresa: Obala kneza Branimira 17, 21000 Split
OIB: 78755598868
Matični broj: 02605902
Telefon: +385 21 310 252
Fax: +385 21 310 254
E-mail: [email protected]
Web stranica: www.split.hr
Odgovorna osoba: Andro KRSTULOVIĆ OPARA, gradonačelnik
Svibanj 2019 Stranica 17 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 4: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Grad Trogir [52].
JLS: Grad Trogir
Adresa: Trg Ivana Pavla II br. 1/II, 21220 Trogir
OIB: 84400309496
Matični broj: 02545004
Telefon: +385 21 800 401
Fax: +385 21 800 408
E-mail: [email protected]
Web stranica: www.trogir.hr
Odgovorna osoba: Ante BILIĆ, gradonačelnik
Svibanj 2019 Stranica 18 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 5: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Lećevica [53].
JLS: Općina Lećevica
Adresa: Trg Ante Bužančića Tice 1, 21202 Lećevica
OIB: 14292080724
Matični broj: 02728621
Telefon: +385 21 250 099
Fax: +385 21 250 037
E-mail: [email protected]
Web stranica: www.lecevica.hr
Odgovorna osoba: Ante BARAN, načelnik
Svibanj 2019 Stranica 19 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 6: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Marina [54].
JLS: Općina Marina
Adresa: Ante Rudana 47, 21222 Marina
OIB: 84238675791
Matični broj: 02819074
Telefon: +385 21 889 088
Fax: +385 21 889 524
E-mail: [email protected]
Web stranica: www.marina.hr
Odgovorna osoba: Ante MAMUT, načelnik
Svibanj 2019 Stranica 20 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 7: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Okrug [55].
JLS: Općina Okrug
Adresa: Ulica bana Jelačića 17, 21223 Okrug Gornji
OIB: 78330919596
Matični broj: 02675684
Telefon: +385 21 796 841
Fax: +385 21 887 477
E-mail: [email protected]
Web stranica: www.okrug.hr
Odgovorna osoba: Ivica RADIĆ, načelnik
Svibanj 2019 Stranica 21 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 8: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Prgomet [56].
JLS: Općina Prgomet
Adresa: Dr. Franje Tuđmana 10, 21201 Prgomet
OIB: 96601278857
Matični broj: 02775930
Telefon: +385 21 797 788
Fax: +385 21 797 790
E-mail: [email protected]
Web stranica: www.opcina-prgomet.hr
Odgovorna osoba: Ivan SKELIN, načelnik
Svibanj 2019 Stranica 22 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 9: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Primorski Dolac [57].
JLS: Općina Primorski Dolac
Adresa: Primorski Dolac 2, 21227 Primorski Dolac
OIB: 90811277065
Matični broj: 02740605
Telefon: +385 21 899 445
Fax: +385 21 899 445
E-mail: [email protected]
Web stranica: www.primorskidolac.hr
Odgovorna osoba: Joško DUJMOVIĆ, načelnik
Svibanj 2019 Stranica 23 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 10: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Seget [58].
JLS: Općina Seget
Trg hrvatskog viteza Špiro Ševo Frzelin 1, 21218 Seget Adresa: Donji
OIB: 03663954500
Matični broj: 02543664
Telefon: +385 21 880 037
Fax: +385 21 880 171
E-mail: [email protected]
Web stranica: www.opcinaseget.hr
Odgovorna osoba: Vinko ZULIM, načelnik
Svibanj 2019 Stranica 24 od 186
PRŠI - područje Kaštela
2.1.3 Podaci o izvršitelju
Tablica 11: Podaci o izvršitelju – ProFUTURUS d.o.o. Maribor.
Izvršitelj PRŠI: ProFUTURUS d.o.o.
Adresa: Črtomirova ulica 11, 2000 Maribor
Porezni broj: SI57007616
Matični broj: 2264412000
Telefon: +386 40 357 457
Fax: +386 59 925 664
E-mail: [email protected]
Web stranica: www.profuturus.eu
Odgovorna osoba: Dr. Matej POŽARNIK, direktor
Svibanj 2019 Stranica 25 od 186
PRŠI - područje Kaštela
2.2 Prostorni obuhvat projekta
Optimalni prostorni obuhvat projekta razvoja širokopojasne infrastrukture prema ONP-u bio bi vezan uz administrativno-upravnu podjelu po jedinicama lokalne samouprave kao potencijalnim nositeljima projekta. Međutim, uzevši u obzir pokretanje i provedbu projekta s Gradom Kaštela kao nositeljem projekta (NP), te poradi objedinjavanja prostornog obuhvata projekata na više susjednih manjih JLS-ova koji imaju zajedničke strateške ciljeve i podjednako stanje širokopojasne infrastrukture i dostupnosti usluga, određuje se da će projekt obuhvaćati devet administrativno-upravnih jedinica lokalne samouprave i pripadajuća naselja.
Grad Kaštela Grad Split
Grad Trogir Općina Lećevica -
Općina Marina Općina Okrug
Općina Prgomet - Općina Primorski Dolac
Općina Seget -
Geografski položaj SDŽ i projektnog područja prikazan je na slici 1, površine i gustoća naseljenosti pojedinog JLS-a projektnog područja prikazani su u tablici 12, dok su prostorni obuhvat projekta i obuhvaćeni JLS-ovi s naseljima, prikazani na slici 2 i u tablici 13.
Slika 1: Geografski položaj projektnog područja [49].
Svibanj 2019 Stranica 26 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 12: Površine JLS-ova na projektnom području [1], [49].
Gustoća naseljenosti JLS Površina u km2 Broj stanovnika u st/km2 Grad Kaštela 57,85 38.667 668,40 Grad Split 79,69 178.102 2.234,94 Grad Trogir 39,21 13.192 336,45 Općina Lećevica 87,42 583 6,67 Općina Marina 118,25 4.595 38,86 Općina Okrug 9,82 3.349 341,04 Općina Prgomet 77,25 673 8,71 Općina Primorski Dolac 31,30 770 24,60 Općina Seget 78,21 4.854 62,06 Ukupno projektno područje 579,00 244.785 422,77
Slika 2: Prostorni obuhvat projekta.
Svibanj 2019 Stranica 27 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 13: Obuhvaćene administrativno-upravne jedinice [1].
Područje Broj stanovnika Broj privatnih kućanstava Projektno područje 244.785 85.817 Grad Kaštela 38.667 12.659 Kaštel Gomilica 4.881 1.592 Kaštel Kambelovac 5.027 1.660 Kaštel Lukšić 5.425 1.741 Kaštel Novi 6.411 2.033 Kaštel Stari 7.052 2.357 Kaštel Sućurac 6.829 2.222 Kaštel Štafilić 3.042 1.054 Grad Split 178.102 62.843 Donje Sitno 313 104 Gornje Sitno 392 119 Kamen 1.769 512 Slatine 1.106 446 Split 167.121 59.371 Srinjine 1.201 335 Stobreč 2.978 902 Žrnovnica 3.222 1.054 Grad Trogir 13.192 4.635 Arbanija 374 144 Divulje 26 13 Drvenik Mali 87 71 Drvenik Veliki 150 99 Mastrinka 947 344 Plano 553 162 Trogir 10.923 3.759 Žedno 132 43 Općina Lećevica 583 247 Divojevići 49 26 Kladnjice 142 62 Lećevica 218 81 Radošić 174 78 Općina Marina 4.595 1.779 Blizna Donja 258 82 Blizna Gornja 93 35 Dograde 194 59
Svibanj 2019 Stranica 28 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Područje Broj stanovnika Broj privatnih kućanstava Gustirna 349 130 Marina 1.117 399 Mitlo 75 33 Najevi 42 19 Poljica 681 269 Pozorac 137 43 Rastovac 89 40 Sevid 267 129 Svinca 112 35 Vinišće 774 359 Vinovac 75 34 Vrsine 332 113 Općina Okrug 3.349 1.418 Okrug Donji 268 131 Okrug Gornji 3.081 1.287 Općina Prgomet 673 287 Bogdanovići 184 78 Labin 97 50 Prgomet 105 39 Sitno 144 67 Trolokve 143 53 Općina Primorski Dolac 770 267 Primorski Dolac 770 267 Općina Seget 4.854 1.682 Bristivica 348 117 Ljubitovica 485 166 Prapatnica 177 65 Seget Donji 2.681 920 Seget Gornji 136 48 Seget Vranjica 1.027 366
2.2.1 Grad Kaštela
Grad Kaštela smješten je u južnom dijelu RH, u zapadnom dijelu SDŽ. Područje Grada Kaštela na sjevernoj strani graniči s Općinama Klis, Lećevica i Prgomet, na istočnoj s Gradom Solinom, na zapadnoj s Gradom Trogirom i Općinom Seget, a nasuprot Grada Kaštela nalazi se otok Čiovo. Površina grada iznosi 57,85 km2, što čini 1,27 % površine SDŽ. Grad Kaštela ustrojen
Svibanj 2019 Stranica 29 od 186
PRŠI - područje Kaštela
je sa sjedištem u naselju Kaštel Sućurac, a obuhvaća još 6 naselja: Kaštel Gomilica, Kaštel Kambelovac, Kaštel Lukšić, Kaštel Novi, Kaštel Stari i Kaštel Štafilić.
Slika 3: Kaštel Sućurac, Grad Kaštela [50].
2.2.2 Grad Split
Grad Split smješten je u južnom dijelu RH, u zapadnom obalnom dijelu SDŽ. Područje Grada Splita na sjevernoj strani graniči s Gradom Solinom, te Općinama Klis i Dugopolje, na istočnoj s Gradom Omišem, na južnoj s Općinom Dugi Rat, te na zapadnoj strani s Gradom Trogirom i Općinom Podstrana. Površina grada iznosi 79,69 km2, što čini 1,76 % površine SDŽ. Grad Split ustrojen je sa sjedištem u naselju Split, a obuhvaća još 7 naselja: Donje Sitno, Gornje Sitno, Kamen, Slatine, Srinjine, Stobreč i Žrnovnica.
Slika 4: Grad Split [51].
2.2.3 Grad Trogir
Grad Trogir smješten je u južnom dijelu RH, u zapadnom dijelu SDŽ. Područje Grada Trogira na zapadnoj strani graniči s Općinom Seget, na istočnoj s Gradom Kaštela, na jugoistočnoj s Gradom Splitom, te na južnoj strani s Općinom Okrug i otokom Šolta. Površina grada iznosi 39,21 km2, što čini 0,86 % površine SDŽ. Grad Trogir ustrojen je sa sjedištem u naselju Trogir, a obuhvaća još 7 naselja: Arbanija, Divulje, Drvenik Mali, Drvenik Veliki, Mastrinka, Plano i Žedno.
Svibanj 2019 Stranica 30 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Slika 5: Grad Trogir [52].
2.2.4 Općina Lećevica
Općina Lećevica smještena je u južnom dijelu RH, u zapadnom dijelu SDŽ, na prostoru Dalmatinske zagore. Općina Lećevica na sjevernoj strani graniči s Šibensko-kninskom županijom i Općinom Muć, na južnoj s Gradom Kaštela, na istočnoj s Općinom Klis, te na zapadnoj s Općinom Prgomet. Površina općine iznosi 87,42 km2, što čini 1,93 % površine SDŽ. Općina Lećevica ustrojena je sa sjedištem u naselju Lećevica, a obuhvaća još 3 naselja: Divojevići, Kladnjice i Radošić.
Slika 6: Općina Lećevica [53].
2.2.5 Općina Marina
Općina Marina smještena je u južnom dijelu RH, u zapadnom dijelu SDŽ. Općina Marina na sjevernoj i zapadnoj strani graniči s Šibensko-kninskom županijom, te na istočnoj strani s Općinom Seget. Površina općine iznosi 118,25 km2, što čini 2,60 % površine SDŽ. Općina Marina ustrojena je sa sjedištem u naselju Marina, a obuhvaća još 14 naselja: Blizna Donja, Blizna Gornja, Dograde, Gustirna, Mitlo, Najevi, Poljica, Pozorac, Rastovac, Sevid, Svinca, Vinišće, Vinovac i Vrsine.
Svibanj 2019 Stranica 31 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Slika 7: Općina Marina [54].
2.2.6 Općina Okrug
Općina Okrug smještena je u južnom dijelu RH, u zapadnom dijelu SDŽ, na Otoku Čiovu. Općina Okrug na sjevernoj strani graniči s Općinom Seget, na sjeveroistočnoj s Gradom Trogirom, dok se južno od općine nalazi otok Šolta i istoimena općina. Površina općine iznosi 9,82 km2, što čini 0,22 % površine SDŽ. Općina Okrug ustrojena je sa sjedištem u naselju Okrug Gornji, a obuhvaća još naselje Okrug Donji.
Slika 8: Općina Okrug [55].
2.2.7 Općina Prgomet
Općina Prgomet smještena je u južnom dijelu RH, u zapadnom dijelu SDŽ. Općina Prgomet na istočnoj strani graniči s Općinom Lećevica, na južnoj s Gradom Kaštela i Općinom Seget, na sjevernoj s Šibensko-kninskom županijom, te na zapadnoj s Općinom Primorski Dolac. Površina općine iznosi 77,25 km2, što čini 1,70 % površine SDŽ. Općina Prgomet ustrojena je sa sjedištem u naselju Prgomet, a obuhvaća još 4 naselja: Bogdanovići, Labin, Sitno i Trolokve.
Svibanj 2019 Stranica 32 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Slika 9: Općina Prgomet [56].
2.2.8 Općina Primorski Dolac
Općina Primorski Dolac smještena je u južnom dijelu RH, u zapadnom dijelu SDŽ, na prostoru Dalmatinske zagore. Općina Primorski Dolac na zapadnoj strani graniči s Šibensko-kninskom županijom, na južnoj s Općinom Seget, te na istočnoj i sjevernoj s Općinom Prgomet. Površina općine iznosi 31,30 km2, što čini 0,69 % površine SDŽ. Općina Primorski Dolac ustrojena je sa sjedištem u jedinom naselju Primorski Dolac.
Slika 10: Općina Primorski Dolac [57].
2.2.9 Općina Seget
Općina Seget smještena je u južnom dijelu RH, u zapadnom dijelu SDŽ. Općina Seget na istočnoj strani graniči s Gradom Kaštela i Općinom Prgomet, na zapadnoj strani s Općinom Marina i Šibensko-kninskom županijom, te na sjevernoj strani s Općinom Primorski Dolac. Površina općine iznosi 78,21 km2, što čini 1,72 % površine SDŽ. Općina Seget ustrojena je sa sjedištem u naselju Seget Donji, a obuhvaća još 5 naselja: Bristivica, Ljubitovica, Prapatnica, Seget Gornji i Seget Vranjica.
Svibanj 2019 Stranica 33 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Slika 11: Općina Seget [58].
Svibanj 2019 Stranica 34 od 186
PRŠI - područje Kaštela
2.3 Ciljevi projekta
Projekt slijedi namjenu i temeljne ciljeve Strategije širokopojasnog pristupa [15]: • Namjena: razvijati pozitivne stečevine dosadašnjeg razvoja širokopojasnog pristupa, zacrtanog Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj do 2015. godine. • Temeljni cilj 1: pokrivenost pristupnim mrežama sljedeće generacije (NGA - Next Generation Access Networks), koje omogućuju pristup internetu brzinama većim od 30 Mbit/s za sve stanovnike RH. • Temeljni cilj 2: da najmanje 50 % kućanstava u RH budu korisnici usluge pristupa internetu brzinom od 100 Mbit/s ili većom. Tablica 14 prikazuje ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa, kako ga definiraju DAE [2] i Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine [15]. Strategija u potpunosti slijedi ciljeve DAE.
Tablica 14: Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa.
Dokument Pokazatelj / ciljna vrijednost 2020. Ostvarenje opće pokrivenosti širokopojasnim 100 % pristupom minimalne brzine. (≥ 30 Mbit/s) DAE % kućanstava koristi širokopojasni pristup minimalne Barem 50 % brzine. (≥ 100 Mbit/s) Dokument Pokazatelj / ciljna vrijednost 2020. Strategija razvoja Ostvarenje opće pokrivenosti širokopojasnim 100 % širokopojasnog pristupa pristupom minimalne brzine. (≥ 30 Mbit/s) u Republici Hrvatskoj u % kućanstava koristi širokopojasni pristup minimalne Barem 50 % razdoblju od 2016. do brzine. (≥ 100 Mbit/s) 2020. godine
Glavni cilj projekta je izgradnja NGA širokopojasne mreže na koju će biti priključeni svi potencijalni korisnici, definirani u poglavlju 6.1.
Tablica 15 prikazuje mjerljive ciljeve projekta, definirane na temelju glavnog cilja projekta, koji su usklađeni sa strateškim dokumentima i to po kategorijama korisnika.
Tablica 15: Mjerljivi ciljevi projekta.
Privatni Poslovni Cilj Vrijednost Javni korisnici korisnici korisnici ≥ 40 Mbit/s 100 % 100 % 100 % download Ostvarenje opće ≥ 100 Mbit/s pokrivenosti širokopojasnim 75 % 90 % 100 % download pristupom minimalne brzine ≥ 100 Mbit/s 40 % 60 % 100 % simetrično
Svibanj 2019 Stranica 35 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Postizanje ciljeva, definiranih u tablici 15 omogućava postizanje ciljeva definiranih u DAE [2] i Strategiji širokopojasnog pristupa [15].
Svibanj 2019 Stranica 36 od 186
PRŠI - područje Kaštela
3 DETALJNIJA ANALIZA DEMOGRAFSKIH, SOCIJALNIH I GOSPODARSKIH KORISTI KOJE PROJEKT DONOSI UNUTAR CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA
3.1 Demografsko, socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području
3.1.1 Demografsko stanje na projektnom području
Tablica 16 prikazuje da je između 2001. i 2011. godine prema Popisima stanovništva 2001. i 2011. godine [1] na razini projektnog područja došlo do negativnog pomaka u ukupnom broju stanovnika (-2,41 %). Analizirajući pojedinačne gradove i općine, razvidno je da je u većini JLS-a došlo do pada u broju stanovnika, izuzev Grada Kaštela i Trogir te Općine Okrug gdje je zabilježen rast stanovnika.
Tablica 16: Promjena u ukupnom broju stanovnika projektnog područja [1].
%
Područje Broj Broj 2001. 2011. Promjena 2001/2011 stanovnika stanovnika
Republika Hrvatska 4.437.460 4.284.889 -3,44 Splitsko-dalmatinska županija 463.676 454.798 -1,91 Projektno područje 250.823 244.785 -2,41 Grad Kaštela 34.103 38.667 13,38 Grad Split 188.694 178.102 -5,61 Grad Trogir 12.995 13.192 1,52 Općina Lećevica 740 583 -21,22 Općina Marina 4.771 4.595 -3,69 Općina Okrug 2.980 3.349 12,38 Općina Prgomet 797 673 -15,56 Općina Primorski Dolac 839 770 -8,22 Općina Seget 4.904 4.854 -1,02
Promjene u dobnoj strukturi (tablica 17) ukazuju na lošije stanje mlađeg stanovništva (0-14) na projektnom području, poradi njegovog smanjenja i manjeg udjela u ukupnom broju stanovnika nego što je to slučaj na razini županije. Udio radno sposobnog stanovništva je veći dok je udio starijeg stanovništva (65+) manji nego u RH i županiji.
Svibanj 2019 Stranica 37 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 17: Promjene u dobnoj strukturi stanovništva projektnog područja [1].
Radno sposobno stanovništvo Stanovništvo od 0 do14 godina starosti Stanovništvo 65+ godina starosti (od 15 do 64 godina starosti) 65
Područje
1 1 1 % % % % % % 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. Udio 65+ 65+ Udio Promjena Promjena Promjena Promjena Udio 0 - 14Udio 2001/2011 2001/2011 2001/2011 2001/2011 Udio 15 - Udio
Republika Hrvatska 754.634 652.428 -13,54 15,23 2.969.981 2.873.828 -3,24 67,07 693.540 758.633 9,39 17,70 Splitsko- dalmatinska 85.585 74.432 -13,03 16,37 309.666 304.915 -1,53 67,04 66.251 75.451 13,89 16,59 županija Projektno područje 43.726 37.894 -13,34 15,48 171.768 166.424 -3,11 67,99 34.228 40.467 18,23 16,53 Grad Kaštela 6.959 6.999 0,57 18,10 23.314 26.544 13,85 68,65 3.673 5.124 39,50 13,25 Grad Split 32.122 26.665 -16,99 14,97 129.653 121.242 -6,49 68,07 26.140 30.195 15,51 16,95 Grad Trogir 2.266 2.107 -7,02 15,97 9.031 8.993 -0,42 68,17 1.618 2.092 29,30 15,86 Općina Lećevica 56 59 5,36 10,12 442 334 -24,43 57,29 234 190 -18,80 32,59 Općina Marina 727 611 -15,96 13,30 3.049 2.965 -2,76 64,53 973 1.019 4,73 22,18 Općina Okrug 514 501 -2,53 14,96 1.992 2.220 11,45 66,29 453 628 38,63 18,75 Općina Prgomet 80 82 2,50 12,18 460 386 -16,09 57,36 242 205 -15,29 30,46 Općina Primorski 127 126 -0,79 16,36 530 483 -8,87 62,73 181 161 -11,05 20,91 Dolac Općina Seget 875 744 -14,97 15,33 3.297 3.257 -1,21 67,10 714 853 19,47 17,57 Napomena: Prema podacima o kontingentima stanovništva iz Popisa stanovništva 2001. godine, za RH je zabilježeno 19.305 stanovnika nepoznate dobne skupine, za obuhvaćenu županiju njih 2.174, Grad Kaštela 157, Grad Split 779, Grad Trogir 80, Općina Lećevica 8, Općina Marina 22, Općina Okrug 21, Općina Prgomet 15, Općina Primorski Dolac 1 te Općina Seget 18.
1 Podatak za 2011. godinu
Svibanj 2019 Stranica 38 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Podaci o najvišoj završenoj školi stanovništva projektnog područja prikazani u tablici 18 prikazuju osrednju situaciju. Prema podacima iz 2011. godine, stanovništva bez obrazovanja ima manje u odnosu na obuhvaćenu županiju i RH, a udio stanovništva sa završenom višom i visokom školom veći je nego u obuhvaćenoj županiji i RH.
Tablica 18: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi (2011. godina) [1].
Udio % Završena Završeno Završena Bez Područje osnovna srednje viša ili visoka Nepoznato obrazovanja škola obrazovanje škola 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. Republika Hrvatska 18,62 9,52 21,75 21,29 47,06 52,63 11,89 16,39 0,68 0,17 Splitsko-dalmatinska 16,00 8,83 17,76 16,90 52,09 56,12 13,49 18,00 0,66 0,15 županija Projektno područje 11,48 5,93 15,60 15,21 54,84 56,13 17,54 22,55 0,54 0,19 Grad Kaštela 14,57 7,17 20,10 19,03 54,67 59,42 9,84 14,03 0,83 0,35 Grad Split 9,13 4,97 14,49 13,49 55,72 55,56 20,19 25,85 0,47 0,13 Grad Trogir 15,15 6,25 17,06 18,89 55,51 58,69 11,50 15,66 0,78 0,51 Općina Lećevica 52,49 36,64 17,69 21,76 26,75 38,55 2,05 3,05 1,02 0,00 Općina Marina 34,12 15,64 22,40 26,28 39,49 50,68 3,61 7,30 0,37 0,10 Općina Okrug 20,88 5,97 12,29 18,01 53,20 59,80 12,49 15,98 1,14 0,25 Općina Prgomet 49,65 37,73 20,92 22,84 25,80 32,99 1,39 6,09 2,23 0,34 Općina Primorski 44,10 25,93 18,12 26,71 36,80 43,94 0,98 3,11 0,00 0,31 Dolac Općina Seget 24,13 10,07 17,70 22,73 49,57 54,74 8,12 12,31 0,50 0,15
Migracijska obilježja ukazuju na to da se na projektno područje doselio veći postotak stanovništva s drugih prostora, nego ukupno na području županije (tablica 19), dok je informacijska pismenost stanovništva područja, prikazana u tablici 20, na višoj razini nego u županiji, te postotak udjela informatičke pismenosti te prati trend na razini SDŽ i RH.
Svibanj 2019 Stranica 39 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 19: Stanovništvo prema migracijskim obilježjima (2011. godina) [1].
Udio % Od rođenja Doseljeno stanovništvo Područje stanuju u S područja Iz Nepoznato istom Ukupno naselju RH inozemstva Republika Hrvatska 47,66 52,26 38,14 14,12 0,08 Splitsko-dalmatinska županija 50,34 49,59 36,91 12,67 0,07 Projektno područje 47,83 52,07 38,49 13,58 0,09 Grad Kaštela 34,64 65,12 50,08 15,04 0,24 Grad Split 51,23 48,71 36,02 12,69 0,06 Grad Trogir 42,33 57,50 39,33 18,16 0,17 Općina Lećevica 72,04 27,96 25,39 2,57 0,00 Općina Marina 49,10 50,90 37,58 13,32 0,00 Općina Okrug 27,08 72,77 38,52 34,25 0,15 Općina Prgomet 64,93 35,07 33,14 1,93 0,00 Općina Primorski Dolac 73,77 26,23 24,81 1,43 0,00 Općina Seget 47,18 52,80 39,62 13,19 0,02
Tablica 20: Informatička pismenost stanovnika iznad 10 godina starosti (2011. godina) [1].
Broj Udio % stanovnika Područje iznad 10 Obrada Tablični Korištenje e- Korištenje godina teksta izračuni poštom Internetom starosti Republika Hrvatska 3.867.863 52,05 45,20 53,14 57,45 Splitsko-dalmatinska 407.099 54,47 48,80 56,19 60,76 županija Projektno područje 220.301 58,71 52,99 60,58 64,67 Grad Kaštela 34.123 55,89 47,67 58,25 63,26 Grad Split 160.961 60,82 55,42 62,66 66,67 Grad Trogir 11.785 55,94 52,74 57,26 60,32 Općina Lećevica 538 18,03 18,22 23,61 26,39 Općina Marina 4.190 38,66 31,96 37,54 41,62 Općina Okrug 3.023 52,93 47,77 56,90 59,35 Općina Prgomet 623 26,00 17,17 21,83 29,21 Općina Primorski 687 32,02 30,57 34,64 37,85 Dolac Općina Seget 4.371 47,91 42,67 49,97 53,65
Svibanj 2019 Stranica 40 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Podaci o aktivnosti stanovništva prikazuju relativno bolju situaciju za projektno područje, nego što je to za područje županije. Tablica 21 prikazuje manji udio nezaposlenog stanovništva na projektnom području nego na razini županije.
Tablica 21: Stanovništvo staro 15 i više prema aktivnosti (2011. godina) [1].
Broj Udio % stanovnika Ekonomski Područje Zaposleno Nezaposleno iznad 15 neaktivno Nepoznato stanovništvo stanovništvo godina stanovništvo Republika Hrvatska 3.632.461 41,40 8,05 50,49 0,06 Splitsko-dalmatinska 380.366 39,28 9,39 51,31 0,02 županija Projektno područje 206.891 41,33 9,35 49,29 0,03 Grad Kaštela 31.668 42,08 10,83 47,06 0,03 Grad Split 151.437 41,97 9,02 48,98 0,02 Grad Trogir 11.085 39,50 10,60 49,84 0,05 Općina Lećevica 524 23,47 6,30 70,23 0,00 Općina Marina 3.984 30,72 8,63 60,64 0,00 Općina Okrug 2.848 30,76 9,55 59,62 0,07 Općina Prgomet 591 44,84 6,77 48,39 0,00 Općina Primorski 644 37,73 6,52 55,75 0,00 Dolac Općina Seget 4.110 36,72 8,61 54,65 0,02
3.1.2 Socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području
Poradi višegodišnje ekonomske recesije i nepovoljne gospodarske situacije od 2008. godine nadalje, u RH došlo je do snažnog pada relevantnih pokazatelja. Na razini RH javlja se kontinuirani pad BDP-a, prosječni BDP po stanovniku zadržava se na vrijednostima od oko 60 % prosječne vrijednosti na razini EU, a do 2014. godine kontinuirano je rasla stopa anketne nezaposlenosti, kao i razlika prema prosječnoj stopi nezaposlenosti u zemljama EU-a (anketna nezaposlenost). Posljednji podatci pokazuju zaustavljanje negativnih trendova i male pozitivne pomake.
Tablica 22: Usporedni prikaz gospodarskih pokazatelja RH i prosjeka EU-a [3].
Područje 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. BDP, Hrvatska, 45,1 45,1 44,8 43,9 43,7 43,3 44,5 46,3 48,6 milijardi EUR Realni rast -7.4 -1.4 -0.3 -2.2 -0.6 -0.1 2.3 3.2 2.8 BDP-a, % BDP per capita, 10.500 10.500 10.500 10.300 10.300 10.200 10.600 11.100 11.700 Hrvatska, EUR
Svibanj 2019 Stranica 41 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Područje 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. BDP per capita, % u 62 59 60 60 60 59 59 60 61 odnosu na prosjek EU28 Anketna stopa nezaposlenosti 9,3 11,8 13,7 15,8 17,4 17,2 16,1 13,4 11,1 - RH Anketna stopa nezaposlenosti 9 9,6 9,7 10,5 10,9 10,2 9,4 8,6 7,6 - prosjek EU28
Podaci o bruto društvenom proizvodu za razdoblje od 2000. do 2015. godine dostupni su na nivou EU [3], RH [1], [7] i obuhvaćene županije [1], a prikazani su u tablici 23. Na projektnom području sredinom 2012. godine zabilježeno je ukupno 13.487 obrta, mikro, malih i srednjih poduzeća, kao što je prikazano u tablici 24.
Projektno područje obuhvaća JLS-e uvrštene u 1., 2., 3., 5., 6., 7. i 8. skupinu jedinica lokalne samouprave prema vrijednosti indeksa razvijenosti. Indeks razvijenosti županije iznosi 103,930 i ona spada u 3. skupinu jedinica regionalne samouprave. Najmanji prosječni dohodak po stanovniku zabilježen je u Općini Okrug u iznosu od 21.872,24 kn. Najmanji proječni izvorni prihodi po stanovniku u iznosu od 1.651,07 kn zabilježeni su u Općini Lećevica. Najviša prosječna stopa nezaposlenosti, je zabilježena u Općini Prgomet (0,2468), dok je najviši stupanj visoko obrazovanog stanovništva zabilježen u Gradu Split (0,3539). Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti prikazano je u tablici 25.
Prema podacima iz Popisa stanovništva 2011. godine [1], što je prikazano u tablici 26, od ukupnog broja stanovnika na projektnom području, njih 34,04 % je bez prihoda. Prihode od stalnog rada imalo je 33,12 % stanovnika, od privremenog rada 2,41 %, od poljoprivrede 0,47 %, od starosne mirovine 14,29 %, dok je socijalnu naknadu primilo 3,21 % stanovništva.
Svibanj 2019 Stranica 42 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 23: Kretanje BDP-a po glavi stanovnika u periodu od 2001. do 2016. godine u EUR.
Područje 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Europska 19.701 20.387 20.647 21.584 22.441 23.632 24.955 25.008 23.483 24.443 25.135 25.540 26.600 27.300 28.700 29.300 unija Republika 6.047 6.632 7.137 7.759 8.455 9.313 10.192 11.168 10.484 10.514 10.473 10.309 10.297 10.259 10.606 11.184 Hrvatska Splitsko- dalmatinska 4.908 5.292 5.714 6.490 6.815 7.585 8.700 9.093 8.390 8.393 8.167 7.897 7.904 7.918 8.228 8.654 županija Indeks 79,82 84,47 83,25 83,64 87,41 83,99 84,68 88,85 84,66 82,72 83,12 78,87 76,54 77,19 77,80 78,71 (RH=100) Indeks 22,19 24,86 25,90 27,60 30,09 30,35 32,06 34,80 36,28 35,60 34,20 32,40 30,87 29,64 28,87 28,52 (EU=100)
90,00 80,00 70,00 60,00 50,00 40,00 30,00 20,00 10,00 0,00 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Index (RH=100) Index (EU=100)
Slika 12: Kretanje indeksa BDP-a SDŽ.
Svibanj 2019 Stranica 43 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 24: Broj obrta, mikro, malih i srednjih poduzeća [11].
Broj Prosječno stanovnika po gospodarskom subjektu Područje Ukupno Mikro Mala Srednja Mikro Mala Srednja Obrti Ukupno Obrti Ukupno stanovnika poduzeća poduzeća poduzeća poduzeća poduzeća poduzeća
Republika Hrvatska 4.284.889 83.939 110.266 10.569 2.153 206.927 51,05 38,86 405,42 1.990,19 20,71
Splitsko-dalmatinska 454.798 9.966 12.375 1.015 167 23.523 45,63 36,75 448,08 59,68 19,33 županija Projektno područje 244.785 4.359 8.357 671 100 13.487 56,16 29,29 364,81 2447,85 18,15
Grad Kaštela 38.667 691 555 47 8 1.301 55,96 69,67 822,70 4.833,38 29,72
Grad Split 178.102 2.818 7.103 570 82 10.573 63,20 25,07 312,46 2.171,98 16,84
Grad Trogir 13.192 510 393 36 6 945 25,87 33,57 366,44 2.198,67 13,96
Općina Lećevica 583 2 14 0 0 16 291,50 41,64 - - 36,44
Općina Marina 4.595 91 55 7 1 154 50,49 83,55 656,43 4.595,00 29,84
Općina Okrug 3.349 104 143 2 0 249 32,20 23,42 1.674,50 - 13,45
Općina Prgomet 673 2 1 0 0 3 336,50 673,00 - - 224,33
Općina Primorski Dolac 770 7 9 0 0 16 110,00 85,56 - - 48,13
Općina Seget 4.854 134 84 9 3 230 36,22 57,79 539,33 1.618,00 21,10
Svibanj 2019 Stranica 44 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 25: Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti [4].
Prosječni Prosječni Opće Stupanj dohodak izvorni Prosječna kretanje Indeks starenja obrazovanja Indeks Razvojna Područje po prihodi po stopa stanovništva (2011.) (VSS, razvijenosti skupina stanovniku stanovniku nezaposlenosti (2016./2006.) 2011.) (kn) (kn)
Splitsko-dalmatinska županija 28.190,12 3.476,57 0,1923 99,75 102,3 0,2472 103,930 3
Grad Kaštela 24.423,97 2.320,26 0,1978 113,21 77,1 0,1849 104,697 7
Grad Split 33.308,78 3.402,41 0,1948 94,24 113,4 0,3539 107,784 8
Grad Trogir 27.662,08 3.917,17 0,1750 101,14 110,0 0,2098 105,783 7
Općina Lećevica 27.279,59 1.651,07 0,2228 71,16 301,2 0,0513 90,086 1
Općina Marina 23.667,24 3.173,07 0,1797 104,49 171,3 0,1061 100,560 5
Općina Okrug 21.872,24 4.432,84 0,2007 122,66 138,8 0,2230 106,063 7
Općina Prgomet 27.258,66 1.967,10 0,2468 79,01 244,1 0,1008 93,929 2
Općina Primorski Dolac 24.953,00 1.897,21 0,1922 91,88 126,4 0,0452 97,431 3
Općina Seget 25.452,58 2.959,09 0,1827 98,65 121,3 0,1693 102,785 6
Svibanj 2019 Stranica 45 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 26: Izvori prihoda stanovništva (udio u ukupnom stanovništvu) [1].
Prihodi od Prihodi od Povremena Prihodi od Starosna Ostale Prihodi od Socijalne Ostali Bez Vrsta stalnog povremenog potpora poljoprivrede mirovina mirovine imovine naknade prihodi prihoda rada rada drugih
Republika Hrvatska 32,62 % 2,43 % 1,85 % 14,26 % 11,33 % 0,57 % 4,17 % 2,23 % 1,56 % 32,15 % Splitsko-dalmatinska 30,63 % 2,83 % 0,84 % 13,57 % 11,45 % 1,05 % 3,71 % 2,26 % 1,44 % 35,50 % županija
Projektno područje 33,12 % 2,41 % 0,47 % 14,29 % 10,88 % 0,57 % 3,21 % 2,27 % 1,41 % 34,04 %
Grad Kaštela 32,65 % 2,10 % 0,32 % 11,36 % 9,71 % 0,27 % 3,91 % 2,05 % 1,11 % 38,66 %
Grad Split 34,01 % 2,32 % 0,12 % 14,67 % 11,17 % 0,61 % 3,00 % 2,35 % 1,50 % 32,70 %
Grad Trogir 31,01 % 2,99 % 1,96 % 15,06 % 8,89 % 0,58 % 3,43 % 2,32 % 1,14 % 36,83 %
Općina Lećevica 19,55 % 1,37 % 0,51 % 17,15 % 20,41 % 0,00 % 7,72 % 1,72 % 0,17 % 33,10 %
Općina Marina 25,24 % 3,87 % 3,37 % 18,48 % 12,34 % 0,91 % 4,68 % 2,35 % 1,20 % 33,58 %
Općina Okrug 24,07 % 5,05 % 0,15 % 17,77 % 10,39 % 0,99 % 2,03 % 2,06 % 2,93 % 37,92 %
Općina Prgomet 20,95 % 1,93 % 13,97 % 25,26 % 9,21 % 0,00 % 5,94 % 1,93 % 0,30 % 28,97 %
Općina Primorski Dolac 29,74 % 1,17 % 0,00 % 17,92 % 11,82 % 0,13 % 2,47 % 0,91 % 0,39 % 36,62 %
Općina Seget 27,63 % 3,63 % 6,08 % 12,63 % 13,06 % 1,34 % 3,42 % 1,46 % 0,76 % 36,79 % Napomena: Suma udjela svih izvora prihoda iznosi više od 100 % poradi mogućnosti primanja prihoda iz više izvora.
Svibanj 2019 Stranica 46 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Hrvatski zavod za zapošljavanje redovno objavljuje podatke o registriranoj nezaposlenosti na razini JLS-ova, odnosno broj nezaposlenih na zadnji dan u mjesecu. Poradi mogućnosti realne usporedbe stopa nezaposlenosti pojedinih JLS-ova, obuhvaćene županije i RH, one su izračunate kao udio registriranih nezaposlenih osoba (godišnji prosjek) [5] u radno aktivnom stanovništvu iz podataka Popisa stanovništva 2011. godine [1]. Navedene stope prikazane su u tablici 27 i slici 13. Prikazani podaci ukazuju dobru na tržištu rada na projektnom području, budući da se stopa nezaposlenosti konstantno kreće ispod razine obuhvaćene županije.
Tablica 27: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, SDŽ, projektno područje, JLS).
Područje 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. Republika Hrvatska 19,19 % 18,25 % 15,90 % 13,45 % 10,79 % 8,54 % 8,76 % Splitsko- dalmatinska 24,78 % 23,87 % 21,62 % 19,10 % 16,44 % 13,80 % 15,10 % županija Projektno područje 24,14 % 23,05 % 20,87 % 18,36 % 15,79 % 13,26 % 14,01 % Grad Kaštela 27,71 % 25,07 % 21,73 % 18,87 % 15,30 % 13,26 % 15,58 % Grad Split 23,23 % 22,52 % 20,83 % 18,45 % 16,24 % 13,51 % 13,57 % Grad Trogir 23,33 % 22,58 % 18,98 % 16,10 % 12,41 % 10,49 % 14,24 % Općina Lećevica 42,25 % 38,57 % 32,91 % 28,26 % 26,34 % 24,36 % 31,09 % Općina Marina 26,03 % 23,74 % 19,43 % 17,21 % 13,07 % 10,98 % 14,76 % Općina Okrug 28,98 % 27,28 % 22,46 % 18,26 % 13,61 % 10,95 % 13,70 % Općina Prgomet 24,78 % 22,87 % 20,68 % 19,21 % 16,94 % 14,62 % 19,18 %
Općina Primorski 23,57 % 24,04 % 21,55 % 18,60 % 16,67 % 15,79 % 12,28 % Dolac Općina Seget 25,66 % 23,72 % 19,64 % 16,70 % 14,27 % 12,82 % 14,89 %
24,78%24,14% 23,87%23,05%
21,62%20,87% 19,19% 19,10% 18,25% 18,36% 16,44% 15,90% 15,79% 15,10% 14,01% 13,45% 13,80% 13,26% 10,79% 8,54% 8,76%
2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.
Republika Hrvatska Splitsko-dalmatinska županija Projektno područje
Slika 13: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, SDŽ, projektno područje).
Svibanj 2019 Stranica 47 od 186
PRŠI - područje Kaštela
3.2 Analiza koristi od projekta
Koncept sveobuhvatne širokopojasne infrastrukture na određenom području je nezaobilazni faktor gospodarskog razvoja, razvoja znanosti, obrazovanja, osiguranja učinkovitijeg zdravstva, kulture, turizma, itd. Širokopojasna infrastruktura omogućava sveukupan gospodarski rast, posebice u informatički intenzivnim sektorima, te samim time i veću zaposlenost.
Razvoj širokopojasne infrastrukture kao dio razvojne strategije revitalizirati će ruralna područja pokretanjem spirale razvoja tih područja, te će rezultirati smanjenjem iseljavanja mlade populacije, potaknuti povratak školovanih, čime će se povećati intelektualni potencijal područja, drugi pozitivni doprinosi, itd. Osim toga, širokopojasna infrastruktura je pretpostavka za značajno povećanje učinkovitosti zdravstva (e-zdravstvo), obrazovanja (e-obrazovanje), gospodarstva i drugih aspekata života u tim područjima. Stoga je vrlo bitno da JLS-ovi projektnog područja nastave program stimulacije uvođenja širokopojasnog pristupa.
Sigurna i pouzdana širokopojasna mreža omogućava korisnicima kvalitetno iskustvo, koje ih potiče daljnjoj upotrebi i jača potražnju za novim uslugama i sadržajima, kao i za daljnjim razvojem Interneta. Time se otvaraju i nove mogućnosti za razvoj interaktivnih multimedijskih aplikacija, usluga i sadržaja.
3.2.1 Koristi na području Europske unije
Sa širokopojasnom infrastrukturom povezane su značajne ekonomske i socijalne koristi koje često ne mogu biti prikazane kvantitativno. Brzi i ultrabrzi širokopojasni pristup ključni je čimbenik u razvijanju naprednih digitalnih usluga koje se oslanjaju na dostupnost, brzinu, pouzdanost i elastičnost fizičkih mreža. Razvoj brzih i ultrabrzih mreža otvara put pružanju sve inovativnijih usluga koje koriste sve veće brzine. Između ostalog, koristi su slijedeće [27]: • Razvoj širokopojasne infrastrukture i digitalnih usluga doprinosi smanjenju emisije stakleničkih plinova, kroz omogućavanje energetski učinkovitih rješenja u mnogim sektorima europske ekonomije, te uz neka ograničenja, vezana uz gradnju mreža i upravljanje infrastrukturom, doprinosi ostvarenju ciljeva EU. • Interoperabilnost širokopojasne infrastrukture i digitalnih komunikacija vezanih uz energetske mreže omogućuje konvergentnost komunikacija ka razvoju pouzdanih, energetski i troškovno održivih digitalnih mreža. • Razvoj, implementacija i dugoročno osiguravanje interoperabilnih prekograničnih usluga na područjima e-uprave poboljšati će funkcioniranje jedinstvenog tržišta EU. • Funkcioniranje zajedničke elektronske javne usluge primijenjene u skladu s Odlukom 922/2009/EK Europskoga parlamenta i Vijeća teži dostupnosti zajedničkih službi kao potpori prekograničnoj i međusektorskoj interakciji između europskih javnih uprava, dok Direktiva 2011/24/EU daje pravni okvir za prekogranično pružanje zdravstvene zaštite, za primjenu prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, uključujući e-zdravlje uslugu u EU. Od navedene implementacije se očekuje da će poboljšati kvalitetu zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata, smanjiti troškove liječenja, pridonijeti modernizaciji nacionalnih zdravstvenih sustava i povećati njihovu učinkovitost, kako bi
Svibanj 2019 Stranica 48 od 186
PRŠI - područje Kaštela
postali bolje prilagođeni individualnim potrebama građana, bolesnika, zdravstvenih djelatnika, te se suočili sa izazovima društva koje stari. • Povećanje i očuvanje pristupa bogatim i raznovrsnim kulturnim sadržajima i podacima kojima raspolažu tijela javnog sektora širom EU, te omogućavanje ponovnog korištenja istih, s punim poštovanjem autorskih i srodnih prava. Nesmetan pristup ponovno upotrebljivim višejezičnim resursima biti će pomoć pri prevladavanju jezičnih barijera koje otežavaju jedinstveno tržište e-usluga i ograničavaju pristup znanju. • U području sigurnosti, europska široka platforma za dijeljenje resursa, informacijskih sustava i softverskih alata koji promiču online sigurnost, doprinijeti će stvaranju sigurnijeg okruženja i za djecu, te omogućiti referentnim centrima učinkovito rukovanje stotinama tisuća zahtjeva i upozorenja godišnje i djelovanje na području cijele EU. Infrastrukturom kritičnih informacija unaprijediti će se sposobnost za pripravnost, razmjenu informacija, koordinaciju i odgovaranje na cyber prijetnje sigurnosti.
Ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu rezultirati će većom konkurentnošću i inovativnošću gospodarstva, omogućiti učinkovitiju i efikasniju javnu službu, te doprinijeti sveopćoj konkurentnosti i produktivnosti gospodarstva EU.
3.2.2 Koristi na području Republike Hrvatske
Na razini RH, projekti izgradnje širokopojasne infrastrukture donose sljedeće koristi [28]: • ravnomjerniji razvoj regija, • brži rast korištenja Interneta i širokopojasnog pristupa Internetu, • doprinos sveukupnom razvoju i dinamiziranju gospodarstva, • povećanje bruto nacionalnog dohotka, • omogućavanje pristupa Internetu i obuka ruralnog stanovništva u korištenju Interneta, • unaprjeđenje sustava obrazovanja na ciljanim područjima, • unaprjeđenje sustava zdravstva na ciljanim područjima, • potpora razvoju poljoprivrede u ruralnim područjima kroz razvoj dodatnog distribucijskog kanala, • potpora razvoju turizma u ruralnim područjima.
Širokopojasnost pokreće spiralu razvoja ruralnih i nerazvijenih krajeva jer kao posljedicu ima: • prestanak iseljavanja mlade populacije, • povratak školovane populacije, • povećanje intelektualnog potencijala, • povećanje doprinosa, • povećanje učinkovitosti zdravstva (e-zdravstvo), • povećanje učinkovitosti obrazovanja (e-učenje), • povećanje učinkovitosti gospodarstva.
Prema analizi Svjetske banke [28], ulaganje od 1.000.000,00 kn u širokopojasni pristup otvara 5 do 15 novih radnih mjesta, dok 10 % povećanja ulaganja u širokopojasni pristup rezultira
Svibanj 2019 Stranica 49 od 186
PRŠI - područje Kaštela
povećanjem bruto domaćeg proizvoda od 1.21 % kod razvijenih zemalja, odnosno 1.38 % kod zemalja u razvoju.
1,38% 1,21% 1,12%
0,81% 0,73% 0,77% 0,60% 0,43%
Fiksna telefonija Mobilna telefonija Internet Širokopojasni pristup
Razvijene zemlje Nerazvijene zemlje
Slika 14: Utjecaj 10 posto povećanja ulaganja na povećanje BDP [28].
3.2.3 Analiza demografskih koristi na projektnom području
Pozitivan utjecaj dostupnosti širokopojasnog pristupa na lokalnoj razini projektnog područja ogledava se u slijedećem: • digitalni standard življenja postaje isti kao u ostatku RH, što za posljedicu ima sprečavanje smanjenja, odnosno iseljavanja stanovništva, • stvaranje potencijala za razvitak samostalnih gospodarskih djelatnosti ili različitih aspekata udaljenog rada, odnosno rada od kuće, što će doprinijeti zadržavanju i privlačenju mlađeg i radno aktivnog stanovništva, • smanjenje troškova zdravstvenih usluga, prvenstveno za starije stanovništvo, poradi mogućnosti uvođenja usluga e-zdravstva, • povećanje dostupnosti obrazovnih usluga, posebice u kontekstu cjeloživotnog učenja za stariji dio stanovništva, odnosno dio stanovništva s nezadovoljavajućim najvišim dosegnutim stupnjem obrazovanja, putem usluga e-obrazovanja i učenja na daljinu, • korištenje naprednih javnih usluga poput e-Uprave ili e-Građani doprinosi smanjenju troškova pojedinaca, ali i javnih administrativnih izdataka na lokalnoj i nacionalnoj razini, • povećanje udjela populacije s najvišim dosegnutim stupnjem obrazovanja u prosjeku za 4,5 %, kao dugoročna posljedica dostupnosti naprednih širokopojasnih usluga povezanih s obrazovanjem, • povećanje stope informiranosti i obrazovanosti stanovništva doprinosi općem napretku društva u cjelini. Na području većine JLS-ova projektnog područja, bilježi se trend opadanja stanovništva. Neke općine u obuhvatu projekta pokazuju lošu starosnu strukturu stanovništva pa će izgradnja širokopojasne infrastrukture biti poticaj zadržavanju mlađeg, radno sposobnog stanovništva i
Svibanj 2019 Stranica 50 od 186
PRŠI - područje Kaštela
privlačenju novog, dok će istovremeno olakšati pružanje povećanog opsega javnih usluga usmjerenih prema starijem stanovništvu (npr. telemedicinske usluge).
Nadalje, nezadovoljavajuća obrazovna struktura stanovništva, uz istovremeno značajan udio radno sposobnog stanovništva, jest prilika da se uz pomoć širokopojasne infrastrukture omogući e-obrazovanje sa svrhom cjeloživotnog učenja i/ili prekvalifikacije. Time se doprinosi višoj zapošljivosti stanovništva, ali i generiranju novih izvora prihoda te kompetencija povezanih uz e-poslovanje.
Obzirom da na projektnom području postoji nezanemariv udio mladog stanovništva, izgrađena širokopojasna infrastruktura znači osigurane preduvjete za implementaciju cjelovitih programa učenja na daljinu, čime se olakšava provedba obveznog osnovnoškolskog obrazovnog procesa. Ovakav vid obrazovanja može zamijeniti i/ili kvalitativno upotpuniti područne škole, smanjiti potrebu za svakodnevnim prijevozom učenika do većih mjesta te spriječiti daljnje iseljavanje. Također, srednjoškolskoj, studentskoj, ali i ostaloj zainteresiranoj populaciji se otvara mogućnosti za sudjelovanje u studijskim programima koji se pohađaju putem Interneta, i to bez napuštanja mjesta stanovanja te uz znatno niže troškove vezane uz visoko obrazovanje.
Online usluge i servisi znatno reduciraju potrebu za fizičkim posjetom određenoj lokaciji, iz čega proizlazi da se njihovim omogućavanjem kroz izgradnju širokopojasne infrastrukture osiguravaju značajne uštede za okoliš, posebice u vidu ispušnih plinova te ostalih zagađenja proizašlih iz prometa. Osim što se povećava šanse za kvalitetniji i dugotrajniji život u zdravoj i čistoj okolini, korisnici imaju koristi od uštede vremena i troškova vezanih uz transport, gdje se sačuvani vremenski i financijski resursi mogu usmjeriti u druge osobne potrebe.
Osiguranje mogućnosti širokopojasnog pristupa predstavlja vid poduzetničke potporne infrastrukture, čime se potiču profesionalna orijentacija i samozapošljavanje u smjeru e- poslovanja u mjestu stanovanja.
3.2.4 Analiza socijalnih i gospodarskih koristi na projektnom području
U pogledu gospodarskog rasta i razvoja, projekt izgradnje širokopojasne infrastrukture valja sagledati kroz slijedeće aspekte: • kratkoročne gospodarske aktivnosti na lokalnoj razini, vezane uz poslove izgradnje i stavljanja širokopojasne mreže u operativni status, • održavanje i upravljanje širokopojasnom mrežom, odnosno sve povezane aktivnosti kojima se dugoročno održava operativno stanje infrastrukture i mreže (očekivano razdoblje od barem 20 godina, u pravilu i duže), • dostupnost napredne širokopojasne infrastrukture, kao jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarivanje pozitivnih učinaka u dužem razdoblju u lokalnoj zajednici: gospodarskih (povećanjem konkurentnosti postojećih i potencijalom otvaranja novih gospodarskih subjekata, odnosno razvoja novih djelatnosti u okviru ICT-a), te socijalnih i demografskih
Svibanj 2019 Stranica 51 od 186
PRŠI - područje Kaštela
(povećanjem kvalitete života za sve građane kroz mogućnost korištenja elektroničkih usluga javne uprave, zdravstvenih i obrazovnih elektroničkih usluga, itd.).
Dugoročne koristi koje donosi širokopojasni pristup prikazuju se kroz povećanje analiziranih ključnih pokazatelja: • povećanje BDP-a: procjene stopa rasta BDP-a variraju od 0,47 % do 1,38 % u razdoblju od nekoliko godina u kojem dolazi do značajnog povećanja broja korisnika širokopojasnog pristupa, • otvaranje novih radnih mjesta vezanih uz izgradnju širokopojasne infrastrukture: procjene za RH govore o novih 40.000 radnih mjesta u razdoblju ostvarenja ciljeva DAE- a do kraja 2020.
Ultrabrzi širokopojasni pristup biti će od velike koristi posebice malim i srednjim poduzećima koja sada nemaju mogućnost korištenja web usluga (npr. cloud servisa), poradi sadašnje neadekvatne brzine pristupa u postojećoj mreži, što će doprinijeti njihovom značajnom produktivnom rastu, te otvoriti nove poslovne mogućnosti i stimulirati stvaranje novih radnih mjesta.
Nadalje, zadovoljavajuća obrazovna struktura stanovništva na projektnom području, te istovremeno i značajan udio radno sposobnog stanovništva jest prilika da se uz pomoć širokopojasne infrastrukture omogući daljnje otvaranje radnih mjesta, odnosno novih obrta i poduzeća. Pružanje usluga e-obrazovanja za cjeloživotno učenje, kao i učenje na daljinu, olakšati će provedbu osnovnoškolskog obrazovnog procesa (zadržavanjem područnih škola bez potrebe svakodnevnog prijevoza do glavnih škola) i time doprinijeti daljnjem zadržavanju postojećeg i privlačenju novog stanovništva.
Svibanj 2019 Stranica 52 od 186
PRŠI - područje Kaštela
4 ANALIZA STANJA POSTOJEĆE ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE TE DOSTUPNOST I PONUDA USLUGA ZA POJEDINE KATEGORIJE KRAJNJIH KORISNIKA
4.1 Širokopojasne tehnologije
Širokopojasna tehnologija naziv je za skup tehničkih standarda, standardiziranih sučelja i propisa, koji omogućuju međusobno usklađen rad mrežne opreme i sustava unutar elektroničke komunikacijske mreže, odnosno pružanje elektroničko komunikacijskih usluga. Prema brzini pristupa u dolaznom smjeru (engl. downstream za nepokretne tehnologije, engl. downlink za bežične tehnologije) širokopojasne tehnologije razvrstane su u tri skupine prema prosječno ostvarivoj brzini pristupa kojeg mogu osigurati: • osnovni pristup - za brzine u rasponu od minimalne širokopojasne brzine (2 Mbit/s) do 30 Mbit/s, • brzi pristup - za brzine u rasponu od 30-100 Mbit/s, • ultrabrzi pristup - za brzine iznad 100 Mbit/s.
Pod NGA pristupom podrazumijeva se brzi i ultrabrzi pristup, gdje se postojeće širokopojasne tehnologije mogu nadograditi prema zahtjevima za NGA mreže.
NGA mrežama smatraju se mreže svjetlovodnim vlaknima, koje mogu pružiti značajno bolju kvalitetu usluga u odnosu na postojeće mreže temeljene na osnovnim širokopojasnim tehnologijama, pružaju bolju propusnost u odlaznom smjeru (upstream, uplink). NGA mrežama se smatraju FTTx (FTTH, FTTC, FTTB), kabelske mreže (DOCSIS 3.0) i bežične mreže velikih brzina.
Tablica 28 prikazuje širokopojasne tehnologije i njihove karakteristike s obzirom na brzinu pristupa koju omogućuju u dolaznom i odlaznom smjeru.
Tablica 28: Kategorizacija tehnologija prema ostvarivoj razini pristupa.
Prosječne brzine (dolazni Prosječne brzine (odlazni Tehnologija Standard
smjer / download) smjer / upload) BRZI ULTRABRZI VDSL ITU-T G.993 40-800 Mbit/s 16-40 Mbit/s x (FTTC) 2,3 Gbit/s dijeljeno 1,15 Gbit/s dijeljeno FTTH P2MP ITU-T G.984 x (do 64 korisnika) (do 64 korisnika) FTTH P2P IEEE 802,3 ah 925 Mbit/s 925 Mbit/s x
Svibanj 2019 Stranica 53 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Prosječne brzine (dolazni Prosječne brzine (odlazni Tehnologija Standard
smjer / download) smjer / upload) BRZI ULTRABRZI Kabelski DOCSIS 56-445 Mbit/s dijeljeno 31-129 Mbit/s dijeljeno x x 2 pristup (ITU-T J.122) (100 - 200 korisnika) (100 - 200 korisnika) 100 Mbit/s dijeljeno 50 Mbit/s dijeljeno LTE (4G) IMT Advanced x (po baznoj stanici) (po baznoj stanici)
Infrastrukturna rješenja za brze širokopojasne priključke koja imaju mogućnost naknadnog povećanja brzine implementacijom naprednijih mrežnih tehnologija, prije svega pretpostavljaju FTTH rješenja u kojima je barem jedno dedicirano svjetlovodno vlakno položeno od pristupnog čvora do svakog potencijalnog krajnjeg korisnika (P2P). Uz pretpostavku aktivne mrežne opreme i njenih mogućnosti, moguće je brzine prijenosa svjetlovodnim vlaknima povećavati prema potrebi po korisniku - inicijalno brzi širokopojasni priključak može postati i ultrabrzi. Isto tako je moguće povećavati brzine i unutar 4G bežičnih mreža (LTE) s implementacijom novih verzija LTE standarda koji će omogućiti veće brzine u pristupnoj radio-frekvencijskoj mreži.
Tablica 29 prikazuje analizu podrške proizvođača, zastupljenost na razini EU, te očekivanu zastupljenost na razini EU za pojedine širokopojasne tehnologije.
Tablica 29: Analiza razvoja tehnologija.
Podrška Zastupljenost na Očekivana zastupljenost u Tehnologija proizvođača razini EU EU u razdoblju od 5 god. VDSL (FTTC) velika u porastu srednja FTTH P2MP velika u porastu srednja FTTH P2P velika u porastu srednja / velika Kabelski pristup (DOCSIS, HFC) srednja ograničena ograničena LTE (4G) velika u porastu porast / srednje
2 Ultrabrzi pristup odnosi se na DOCSIS 3.1.
Svibanj 2019 Stranica 54 od 186
PRŠI - područje Kaštela
4.2 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture i mreža
Pod osnovnom širokopojasnom infrastrukturom podrazumijevaju se sva infrastrukturna i tehnološka rješenja koja omogućuju širokopojasni pristup s brzinama od 2 do 30 Mbit/s, što se u RH uglavnom odnosi na xDSL tehnologije, kabelske tehnologije do DOCSIS 2.0 standarda, UMTS/3G bežične mreže, WiMAX mreže i satelitski pristup.
Većina RH je pokrivena osnovnom paričnom pristupnom infrastrukturom HT-a, gdje xDSL tehnologija predstavlja dominantnu tehnologiju za pružanje osnovnog širokopojasnog pristupa. Kabelskim mrežama pokrivena su tek najgušće naseljena područja unutar nekoliko najvećih hrvatskih gradova.
NGA širokopojasna infrastruktura s druge strane podrazumijeva sva infrastrukturna i tehnološka rješenja koja se djelomično ili u potpunosti temelje na svjetlovodnim elementima i kojima je moguće pružiti širokopojasne usluge boljih karakteristika u odnosu na postojeće osnovne širokopojasne mreže, odnosno osiguravaju brzi i ultrabrzi pristup s brzinama većim od 30 Mbit/s (u smjeru prema korisniku, engl. downstream) [29]. NGA pristup moguće je osigurati putem FTTx tehnologija (FTTH, FTTB, FTTC), te kombinaciji istih s VDSL tehnologijom, odnosno kabelskom DOCSIS 3.0 tehnologijom. Kod bežičnih tehnologija NGA pristup moguće je osigurati putem LTE/4G tehnologije.
Prema rezultatima DAE Scoreboard [6], pokrivenost hrvatskih kućanstava osnovnim nepokretnim širokopojasnim pristupom 2017. godine iznosi 99,3 %, dakle ukupna pokrivenost osnovnim širokopojasnim pristupom u Hrvatskoj je relativno dobra i usporediva s prosjekom EU-a (99,7 %). Međutim, pokrivenost kućanstava s NGA širokopojasnim pristupom niža je od pokrivenosti kućanstava na razini EU i iznosi 67,4 %, što je prikazano u tablici 30.
Tablica 30: Pokazatelj stanja širokopojasne infrastrukture [6].
Prosjek Pokazatelj Hrvatska EU-a Pokrivenost kućanstava s osnovnim nepokretnim širokopojasnim pristupom. 99,3 % 99,7 % Pokrivenost kućanstava s NGA nepokretnim širokopojasnim pristupom. 67,4 % 80,1 %
Iz podataka Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture (u okviru NP-BBI [17]) o dostupnosti i penetraciji širokopojasnog pristupa, razvidno je da je 98,1 % stanovništva RH i 99,00 % stanovništva obuhvaćene županije pokriveno osnovnim nepokretnim pristupom, dok je penetracija nepokretnog širokopojasnog pristupa na županijskoj razini iznad nacionalnog prosjeka (22,6 %) i iznosi 24,50 %, a što se u obliku grafikona prikazuje na slici 15.
Svibanj 2019 Stranica 55 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Slika 15: Populacijska pokrivenost osnovnim širokopojasnim pristupom (lijevo) i populacijska penetracija nepokretnog širokopojasnog pristupa po županijama [17].
Prema podacima HAKOM-a o širokopojasnom pristupu za RH za Q4 2018 (slika 16), u definiranim tehnologijama priključaka širokopojasnog pristupa u nepokretnim mrežama najveći udio zauzima xDSL tehnologija s 52,60 %, dok je FTTx tehnologija zastupljena sa samo 7,03 %.
11,68% 7,03%
14,13% 52,60%
14,56%
xDSL Kabelske mreže Usluga bitstream pristupa FTTx Ostale tehnologije pristupa
Slika 16: Udio priključaka širokopojasnog pristupa putem nepokretnih mreža u RH [16].
Svibanj 2019 Stranica 56 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Na području SDŽ postoji 132.254 širokopojasna priključka u nepokretnoj komunikacijskoj mreži, odnosno njihova gustoća je 29,08 % [16].
Slika 17: Broj širokopojasnih priključaka po županijama u RH (Q4 2018) [16].
Slika 18: Gustoća priključaka širokopojasnog pristupa Internetu (Q4 2018) [16].
Svibanj 2019 Stranica 57 od 186
PRŠI - područje Kaštela
U pokretnim mrežama, s tržišnog stajališta, krajem četvrtog kvartala 2018. godine najveći tržišni udio imao je HT (46,26 %), zatim A1 (34,95 %) i Tele2 (18,79 %), što prikazuje slika 19.
Slika 19: Udio operatora pokretnih mreža s obzirom na broj korisnika [16].
4.2.1 Širokopojasna infrastruktura telekomunikacijskih operatora
Putem HAKOM-a dostupni su podaci o područjima dostupnosti širokopojasnog pristupa u mjesecu prosincu 2018., koji se temelje na podacima koje su dostavili operatori. Slika 20 prikazuje pokrivenost korisnika na projektnom području osnovnim, brzim i ultrabrzim širokopojasnim pristupom u nepokretnoj širokopojasnoj mreži, te osnovnim i brzim pristupom u pokretnoj širokopojasnoj mreži. Iz prikazanog je razvidno da na projektnom području postoji dostupnost osnovnog širokopojasnog pristupa. Također je vidljivo da na tom području postoji i nekoliko lokacija na kojima postoji dostupnost brzog i ultrabrzog pristupa.
Svibanj 2019 Stranica 58 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Svibanj 2019 Stranica 59 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Svibanj 2019 Stranica 60 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Slika 20: Širokopojasni pristup [18].
Putem operatora HT i A1 dostupne su karte pokrivenosti koje prikazuju pokrivenost projektnog područja 3G i 4G mrežom, što je prikazano na slici 21. Iz prikazanog je razvidno da HT kao jedan od operatora pokretne mreže na projektnom području samo djelomično ostvaruje pokrivenost 4G mrežom odnosno LTE tehnologijom, te potpunu pokrivenost 3G mrežom odnosno UMTS/HSPA tehnologijom, te da A1 kao drugi operator pokretne mreže na projektnom području djelomično ostvaruje pokrivenost 4G odnosno LTE tehnologijom, te djelomično pokrivenost 3G mrežom.
Svibanj 2019 Stranica 61 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Svibanj 2019 Stranica 62 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Slika 21: Pokrivenost 3G i 4G signalom HT (a, b) i A1 (c) [36], [37].
4.3 Kategorije krajnjih korisnika usluga širokopojasnog pristupa
Za financijsku i ekonomsku analizu (ocjena isplativosti, iznos vanjskih poticaja i sufinanciranja u obliku državnih potpora) operacije izgradnje širokopojasnog pristupa vrlo je važna procjena potražnje za širokopojasnim uslugama i kretanje stvarnog broja aktivnih korisnika (utilizacija u razdoblju operativnog rada mreže). Ciljani krajnji korisnici usluga širokopojasnog pristupa prema ONP-u definiraju se kroz tri osnovne kategorije [11]: • Privatni korisnici. • Poslovni korisnici. • Javni korisnici.
4.4 Ponuda širokopojasnih usluga
Dobrobit dostupnosti širokopojasnog pristupa jest i kompetitivna ponuda usluga, odnosno mogućnost odabira između više pružatelja usluga od strane krajnjih korisnika.
Usluge maloprodaje širokopojasnog pristupa na projektnom području realizirane su putem operatora koji ili imaju izgrađenu vlastitu infrastrukturu ili koriste veleprodajne usluge ostalih operatora kako bi osigurali pristup do krajnjeg korisnika.
Svibanj 2019 Stranica 63 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Prema dostupnim podacima usluga širokopojasnog pristupa na projektnom području ostvaruje se xDSL pristupom putem bakrene parice, putem pokretnih mreža, iznajmljenim vodovima te sustava besplatnog pristupa putem Wi-Fi tehnologije na ključnim lokacijama (Wi-Fi Hot-Spots).
ADSL pristup omogućava prijenos podataka prema korisniku većom brzinom (eng. downstream) i manjom prema ponuditelju usluge (eng. upstream), pri čemu prijenosna brzina ovisi o dužini i tipu parice.
Skraćivanjem bakrene parice, odnosno zamjenom za svjetlovodni kabel od razdjelnika do sabirne točke (postavljanjem DSLAM-a), operator putem VDSL (VDSL2) tehnologije omogućava krajnjim korisnicima brži prijenos podataka na kraćim udaljenostima u odnosu na prijenos podataka putem ADSL tehnologije.
Širokopojasni pristup putem pokretnih mreža je nakon xDSL najzastupljeniji način pristupa, a temelji se na 3G (UMTS, HSPA) i 4G (LTE) signalu, koji je krajnjem korisniku dostupan upotrebom podatkovne kartice ili podatkovnog modema, a kvaliteta usluge određena je karakteristikama pristupne tehnologije i zemljopisnoj pokrivenosti signalom.
Usluga iznajmljenog voda namijenjena je gospodarskim subjektima i javnim korisnicima, čija se poslovna komunikacija temelji na potrebi stalne prisutnosti na Internetu kao i potrebi prijenosa podataka velikim brzinama. Prednosti su: velika brzina, sigurnost, maksimalna pouzdanost, te istodobni pristup za veći broj korisnika.
4.4.1 Usluge xDSL pristupa putem bakrenih parica
Usluge operatora za xDSL pristup na projektnom području za privatne korisnike omogućavaju brzine pristupa od 2 do >100 Mbit/s, a cijene usluga (svibanj 2019) kreću se između 80,00 kn i 225,00 kn mjesečno (PDV uključen). Gospodarskim subjektima i javnim korisnicima operatori također omogućavaju brzine pristupa od 2 do >100 Mbit/s, a cijene usluga kreću se također između 80,00 kn i 225,00 kn mjesečno (PDV uključen). Cijene usluga se razlikuju prema sadržaju usluga u paketu, a svi operatori uglavnom nude kao najpovoljnije pakete one koji u sebi sadrže dvije (2D), tri (3D) usluge (Internet, telefon, TV).
4.4.2 Usluge pristupa putem pokretnih mreža
Usluge pristupa Internetu putem pokretnih mreža, odnosno ponude paketa za mobilni Internet za privatne korisnike na projektnom području, uključuju količinu podataka između 512 MB i 25 GB, a cijene usluga (svibanj 2019) kreću se između 59,00 kn i 600,00 kn mjesečno (PDV uključen), ovisno o tarifnim modelima i tarifnim paketima. Usluge za gospodarske subjekte i javne korisnike uključuju količinu podataka između 512 MB i 50 GB, a cijene usluga (svibanj 2019) kreću se također između 59,00 kn i 600,00 kn mjesečno (PDV uključen), ovisno o tarifnim modelima. Osim mobilnog Interneta, krajnji korisnici koriste Internet i putem mobilnih telefona, a cijene i uključeni promet ovisni su o tarifnim modelima i tarifnim paketima.
Svibanj 2019 Stranica 64 od 186
PRŠI - područje Kaštela
4.4.3 Usluge pristupa svjetlovodnom mrežom
Usluge pristupa Internetu svjetlovodnom mrežom na projektnom području pružaju se u području Grada Kaštela, Split i Trogir, te Općina Marina, Okrug, Prgomet, Primorski Dolac i Seget, a omogućavaju korisnicima brzine pristupa veće od 100 Mbit/s. Cijene usluga se razlikuju prema sadržaju usluga u paketu, a kao najpovoljniji paketi nude se oni koji u sebi sadrže dvije (2D) ili tri (3D) usluge (Internet, telefon, TV).
4.5 Potražnja za brzinama širokopojasnog pristupa Internetu
4.5.1 Pokazatelji upotrebe širokopojasnog pristupa
Broj korisnika Interneta pokazuje trend ubrzanog rasta u svijetu, pa i u RH. Međutim, korištenje Internetom na području RH nema željenu konkurentnost u usporedbi sa zemljama EU. Na razini EU postotak kućanstava s pristupom Internetu iznosi 87 %, dok za RH taj postotak iznosi 76 %, što prikazuje slika 22.
Slika 22: Kućanstva s pristupom Internetu (2017.) [3].
Jedan od pokazatelja upotrebe, odnosno penetracije širokopojasnog pristupa je i udio kućanstava koja koriste pristup Internetu i koja posjeduju računalo. Broj kućanstava koja pristupaju Internetu u RH se povećao za 9 postotnih poena od 2014. do 2015. godine, što je prikazano u tablici 31.
Svibanj 2019 Stranica 65 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 31: Opremljenost kućanstava računalom i pristup Internetu na razini RH [1].
Pokazatelj 2014. 2015. Kućanstva koja posjeduju računalo 66 % 77 % Kućanstva koja pristupaju Internetu 68 % 77 %
Slika 23 prikazuje upotrebu računala i pristup Internetu po dobnim skupinama i radnom statusu u RH 2016. godine, iz koje je razvidno da čak 99 % populacije starosti od 16-24 i 97 % populacije starosti od 25-34, te 100 % svih učenika i studenata upotrebljavaju računalo i pristup Internetu.
100,00% 99,00% 97,00% 93,00% 91,00% 78,00% 74,00%
54,00%
33,00%
18,00%
Učenici i Zaposleni Nezaposleni Ostali 16-24 25-34 35-44 45-54 55-64 66-74 studenti
Slika 23: Upotreba računala i pristup Internetu po dobnim skupinama i radnom statusu [1].
4.5.2 Upotreba širokopojasnih usluga na projektnom području
Putem HAKOM-a su dostupni podaci o udjelu stvarnih korisnika (kućanstava) nepokretnog širokopojasnog pristupa, odnosno utilizaciji (engl. take-up rate), s ugovorenim brzinama 2 Mbit/s i više, što je za obuhvaćenu županiju i projektno područje prikazano na slikama 24 i 25.
Iz slike 24 je razvidno da na razini obuhvaćene županije 66,18 % kućanstava koristi nepokretni širokopojasni pristup brzine od 2 Mbit/s i veće. Među njima najveći dio njih koristi ugovorene brzine od 20 do 30 Mbit/s (njih 15,56 %), 15,25 % kućanstava koristi brzine od 50 do 100 Mbit/s, 14,62 % kućanstava koristi brzine od 4 do 10 Mbit/s, 7,22 % ih koristi brzine iznad 100 Mbit/s, 5,78 % kućanstava koristi brzine od 10 do 20 Mbit/s, 5,68 % ih koristi brzine od 30 do 50 Mbit/s, dok 2,05 % kućanstava koristi brzine od 2 do 4 Mbit/s.
Svibanj 2019 Stranica 66 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Slika 24: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na području obuhvaćene županije (Q4 2018) [18].
Iz slike 25 je razvidno da JLS-ovi projektnog područja, prema udjelu kućanstava koja koriste nepokretni širokopojasni pristup ugovorene brzine 2 Mbit/s i veće, pripadaju grupama korištenja od 0 % do 85 %.
Slika 25: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na projektnom području (Q4 2018) [18].
Svibanj 2019 Stranica 67 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Slika 26 prikazuje da u većini JLS-ova projektnog područja kućanstva najviše koriste nepokretni širokopojasni pristup ugovorene brzine od 2 do 4 Mbit/s (od 0,41 % do 4,81 %), brzine od 4 do 10 Mbit/s koriste se od 3,66 % do 34,58 %, brzine od 10 do 20 Mbit/s koriste se od 0,35 % do 13,40 %, brzine od 20 do 30 Mbit/s koriste se od 1,22 % do 43,07 %, brzine od 30 do 50 Mbit/s koriste se od 0,71 % do 10,12 %, brzine od 50 do 100 Mbit/s koriste se od 0,08 % do 30,33 %, dok se brzine veće od 100 Mbit/s koriste u Gradovima Kaštela, Split i Trogir (od 0,05 % do 16,74 %).
Svibanj 2019 Stranica 68 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Slika 26: Korištenje brzina širokopojasnog pristupa u JLS-ovima projektnog područja (Q4 2018) [18].
Svibanj 2019 Stranica 69 od 186
PRŠI - područje Kaštela
4.5.3 Trend korisničkog potencijala
Sadržaji, usluge i elektroničke komunikacijske mreže planiraju se, projektiraju, grade i razvijaju ovisno o potrebama i očekivanjima korisnika, jer je iskustvo korisnika o kakvoći pojedine usluge ujedno i mjerilo kakvoće usluga i komunikacijskih mreža. Korisnički zahtjevi i očekivanja određuju se kroz dostupnost, brzinu prijenosa i odziva komunikacijske mreže, pouzdanost i sigurnost.
Dostupni podaci govore o konstantnom trendu povećanja broja priključaka i nepokretnog i pokretnog pristupa Internetu. Tako slika 27 pokazuje trend rasta broja priključaka širokopojasnog pristupa Internetu u RH putem nepokretne mreže. Prema dostupnim podacima HAKOM-a za Q4 2018 broj priključaka u RH putem pokretnih mreža iznosio je 3.514.032 priključka [16].
Slika 27: Broj priključaka širokopojasnog pristupa Internetu putem nepokretne mreže [16].
Konstantan je i porast korisnika 2D i 4D paketa u RH, gdje se vidi da se od prosinca 2016. do prosinca 2018. godine broj korisnika 2D paketa povećao za 1,8 %, a broj korisnika 4D paketa za čak 219 % što je prikazano na slici 28. Broj korisnika 3D paketa je u laganom padu od prosinca 2016. godine.
Svibanj 2019 Stranica 70 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Slika 28: Trend porasta korisnika 2D, 3D i 4D paketa [16].
Slika 29 prikazuje da već 42,81 % priključaka u RH otpada na IPTV tehnologiju za koju je neophodna NGA infrastruktura širokopojasnog pristupa velikih brzina. Udio IPTV tehnologije će biti još i veći kada će infrastruktura omogućavati veći doseg širokopojasnog pristupa velikih brzina.
7,39%
14,51% Zemaljska naplatna TV 42,81% SAT TV Samostalna TV usluga KTV 17,32% IPTV
17,98%
Slika 29: Udio priključaka prema tehnologijama s obzirom na ukupan broj priključaka (Q4 2018) [16].
Svibanj 2019 Stranica 71 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Jedan od elemenata povećanja potražnje za brzinama širokopojasnog pristupa je i dostup e- usluga RH, kojima se želi osigurati pristup javnim informacijama i informacijama o javnim uslugama na jednom mjestu, siguran pristup osobnim podacima i elektronička komunikacija građana i javnog sektora. Za sve e-usluge nužni su najmanje brzi NGA širokopojasni priključci.
Usluge e-uprave donose dodatan imperativ poticanja razvoja širokopojasne infrastrukture i jačanja potražnje za pristupom širokopojasne infrastrukture. Povećano korištenje usluga e- uprave, odnosno povećana utilizacija izgrađene širokopojasne infrastrukture, poboljšava ekonomska očekivanja i buduće rezultate operativnog rada širokopojasne mreže. U okviru e- uprave dostupne su slijedeće usluge: • Središnji državni portal - središnji portal za pristup informacijama o javnim uslugama i informacijama te dokumentima vezanima uz provođenje politika. • Osobni korisnički pretinac - siguran i povjerljiv način primanja, pregledavanja, praćenja i upravljanja svim službenim komunikacijama građana s javnim sektorom. • E-zdravstvo - međusobna interakcija među pružateljima zdravstvenih usluga (e- uputnica, e-recept, e-naručivanje, e-liste čekanja i e-karton). • E-obrazovanje i e-znanost - usluge u sustavu obrazovanja, odnosno visokog obrazovanja i znanosti (e-upis na visoke škole i fakultete, e-upis u srednje škole, učenje na daljinu, e-lektira, e-knjižnica, Informacijski sustav visokih učilišta - ISVU, e-dnevnik za osnovne i srednje škole). • E-pravosuđe - usluge e-uprave koje su organizacijski obuhvaćene ili su vezane uz pravosudni sustav (e-izvadak, e-oglasna ploča, e-Predmet, e-tvrtka). • E-porezna - usluge Porezne uprave koje omogućavaju elektroničku prijavu poreza i uvid u porezno knjigovodstvenu karticu. • E-poljoprivreda - usluge e-uprave vezane uz sektor poljoprivrede (ARKOD, agronet, Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi - TISUP, Geoinformacijski sustav ribarstva - GISR).
Širokopojasni pristup Internetu preduvjet je i za osnovne komercijalne usluge i aplikacije, te usluge isporuke televizijskih i video sadržaja putem IPTV usluge, što je primarno usmjereno prema privatnim korisnicima. Širokopojasni priključci, odnosno širokopojasne usluge za gospodarske subjekte zahtijevaju veće kapacitete poradi povezivanja dislociranih ispostava u logički jedinstvenu virtualnu mrežu (tzv. Virtual Private Network - VPN) i korištenja tzv. usluge u oblaku (engl. cloud services). Cloud usluge u pravilu zahtijevaju veće kapacitete prijenosa u oba smjera (downstream i upstream), te su upravo NGA brzi i ultrabrzi širokopojasni priključci pogodni za njihovu primjenu.
Svibanj 2019 Stranica 72 od 186
PRŠI - područje Kaštela
5 REZULTATI MAPIRANJA
5.1 Pravila određivanja boja područja
Postupak određivanja boja područja provodi se s ciljem definiranja područja u kojima je opravdano provoditi projekte državnih potpora za razvoj širokopojasne infrastrukture. Pravila određivanja boja područja definirana su putem ONP-a i provode se za NGA pristup. Postupak određivanja boja prikazuje slika 30.
Slika 30: Prikaz postupka verifikacije boja područja [11].
U ovom dokumentu proveden je postupak verifikacije boja područja, u sklopu kojeg se uzimaju u obzir inicijalno određene boje za sve adrese projektnog područja, opravdane primjedbe svih sudionika u javnoj raspravi te mogući iskazi komercijalnog interesa operatera, odnosno najavljena ulaganja u širokopojasne mreže u slijedeće tri godine.
Kod mapiranja boja s obzirom na NGA pristup poštivao se samo pristup Internetu putem nepokretnih mreža. Glavni razlog za nepoštivanje pristupa Internetu putem pokretnih mreža je činjenica da cjenovne i kvalitativne karakteristike usluga pristupa Internetu putem pokretnih mreža trenutno još nisu usporedive s karakteristikama usluga pristupa putem nepokretnih mreža.
Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup prikazana su u tablici 32.
Svibanj 2019 Stranica 73 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 32: Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup [11].
Najmanji prostorni obuhvat kod Boja područja/oznaka Obuhvaćena područja određivanja boja (granulacija) • Adresa (ulica i kućni broj), • naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese nedostupni ili nedovoljno • Bez NGA širokopojasnih mreža, pouzdani, vrijedi samo kod • privatni operatori ne planiraju Bijela naselja s manje od 500 izgradnju NGA širokopojasnih stanovnika) - boja područja mreža u iduće tri godine. utvrđuje se prema dostupnosti infrastrukture koja vrijedi za većinu područja naselja. • Adresa (ulica i kućni broj), • naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese nedostupni ili nedovoljno • S jednom NGA mrežom, pouzdani, vrijedi samo kod • niti jedan drugi operator ne Siva naselja s manje od 500 planira izgradnju NGA mreže u stanovnika) - boja područja iduće tri godine. utvrđuje se prema dostupnosti usluga koja vrijedi za većinu područja naselja. • Adresa (ulica i kućni broj) • naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese nedostupni ili nedovoljno • S barem dvije NGA mreže ili će pouzdani, vrijedi samo kod barem dvije NGA mreže Crna naselja s manje od 500 različitih operatora biti stanovnika) - boja područja izgrađene u iduće tri godine. utvrđuje se prema dostupnosti usluga koja vrijedi za većinu područja naselja.
5.2 Određivanje boja - NGA pristup
Postupak verifikacije boja u okviru PRŠI proveden je na svim adresama unutar definiranog prostornog obuhvata projekta, i to nakon inicijalnog određivanja boja u nacrtu PRŠI-ja, te uzimanja u obzir komentara s javne rasprave, sukladno pravilima ONP-a.
5.2.1 Inicijalno određivanje boja u nacrtu PRŠI-ja
Za potrebe inicijalnog određivanja boja u nacrtu PRŠI-ja, adrese unutar projektnog područja su bile podijeljene na naseljene i nenaseljene. Za potrebu utvrđivanja naseljenosti, a sukladno kategorijama korisnika propisanih ONP-om [11], broj privatnih kućanstava po pojedinoj adresi definiran je na osnovi podataka MUP-a i Popisa stanovništva iz 2011. godine. Podatci o poslovnim i javnim korisnicima preuzeti su iz registara FINA-e, MINGPO-a te internih evidencija JLS-ova uključenih u projekt.
Svibanj 2019 Stranica 74 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Naseljene adrese obuhvaćale su sve krajnje korisnike usluga širokopojasnog pristupa, dok su nenaseljene podrazumijevale one adrese bez krajnjih korisnika.
Prilikom inicijalnog određivanja boja područja unutar definiranog prostornog obuhvata projekta, a radi usklađenosti sa strukturnim pravilima ONP-a, korišteni su u tom trenutku važeći podaci HAKOM-a (Q1 2017) o dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa i namjerama gradnje svjetlovodnih distribucijskih mreža. Navedene podatke HAKOM objavljuje putem Interaktivnog GIS portala. Poradi potrebe obrade podataka, do slojeva dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa pristupilo se putem WFS servisa.
Za određivanje geolokacija svih adresa unutar definiranog prostornog obuhvata projekta korišten je sloj kućnih brojeva od strane Središnjeg registra prostornih jedinica Državne geodetske uprave.
Spajanjem slojeva dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa i slojeva kućnih brojeva odnosno geolokacija svih adresa putem GIS aplikacije, te identifikacijom adresa na terenu definirane su geolokacije svih adresa s i bez NGA širokopojasnog pristupa odnosno geolokacije inicijalno određene kao siva 3 i bijela područja.
Od ukupno 44.801 adresa na prostornom obuhvatu projekta, postupak inicijalnog određivanja boja rezultirao je utvrđivanjem 25.609 adresa koje se nalaze na bijelom području, te 19.192 adresa koje se nalaze na sivom području.
Tablica 33 prikazuje inicijalne boje područja za definirani prostorni obuhvat projekta na adresnoj razini svakog pojedinog naselja.
Tablica 33: Inicijalne boje za NGA pristup – nacrt PRŠI-ja.
Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Grad Kaštela 10.290 6.932 67,37% 3.358 32,63% Kaštel Gomilica 1.013 613 60,51% 400 39,49% Kaštel Kambelovac 1.226 493 40,21% 733 59,79% Kaštel Lukšić 1.424 1.087 76,33% 337 23,67% Kaštel Novi 1.868 1.283 68,68% 585 31,32% Kaštel Stari 2.018 1.594 78,99% 424 21,01% Kaštel Sućurac 1.741 1.172 67,32% 569 32,68% Kaštel Štafilić 1.000 690 69,00% 310 31,00% Grad Split 17.424 5.877 33,73% 11.547 66,27% Donje Sitno 139 90 64,75% 49 35,25%
3 Obzirom da crna područja, jednako kao siva, ne ulaze u obuhvat projekta, crna područja nisu posebno iskazana, već su objedinjena sa sivim područjima radi jednostavnosti prikaza i opisa.
Svibanj 2019 Stranica 75 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Gornje Sitno 199 186 93,47% 13 6,53% Kamen 453 433 95,58% 20 4,42% Slatine 881 468 53,12% 413 46,88% Split 13.716 3.512 25,61% 10.204 74,39% Srinjine 374 322 86,10% 52 13,90% Stobreč 580 171 29,48% 409 70,52% Žrnovnica 1.082 695 64,23% 387 35,77% Grad Trogir 5.361 3.637 67,84% 1.724 32,16% Arbanija 295 109 36,95% 186 63,05% Divulje 65 58 89,23% 7 10,77% Drvenik Mali 353 307 86,97% 46 13,03% Drvenik Veliki 555 524 94,41% 31 5,59% Mastrinka 530 478 90,19% 52 9,81% Plano 345 302 87,54% 43 12,46% Trogir 3.100 1.741 56,16% 1.359 43,84% Žedno 118 118 100,00% 0 0,00% Općina Lećevica 656 646 98,48% 10 1,52% Divojevići 73 73 100,00% 0 0,00% Kladnjice 178 176 98,88% 2 1,12% Lećevica 190 185 97,37% 5 2,63% Radošić 215 212 98,60% 3 1,40% Općina Marina 4.334 3.379 77,96% 955 22,04% Blizna Donja 196 180 91,84% 16 8,16% Blizna Gornja 72 72 100,00% 0 0,00% Dograde 114 114 100,00% 0 0,00% Gustirna 243 156 64,20% 87 35,80% Marina 721 248 34,40% 473 65,60% Mitlo 78 78 100,00% 0 0,00% Najevi 43 43 100,00% 0 0,00% Poljica 407 361 88,70% 46 11,30% Pozorac 82 80 97,56% 2 2,44% Rastovac 128 126 98,44% 2 1,56% Sevid 716 648 90,50% 68 9,50% Svinca 75 75 100,00% 0 0,00% Vinišće 1.101 901 81,83% 200 18,17% Vinovac 102 102 100,00% 0 0,00%
Svibanj 2019 Stranica 76 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Vrsine 256 195 76,17% 61 23,83% Općina Okrug 2.958 2.062 69,71% 896 30,29% Okrug Donji 456 263 57,68% 193 42,32% Okrug Gornji 2.502 1.799 71,90% 703 28,10% Općina Prgomet 660 655 99,24% 5 0,76% Bogdanovići 208 208 100,00% 0 0,00% Labin 148 147 99,32% 1 0,68% Prgomet 74 73 98,65% 1 1,35% Sitno 117 117 100,00% 0 0,00% Trolokve 113 110 97,35% 3 2,65% Općina Primorski 492 484 98,37% 8 1,63% Dolac Primorski Dolac 492 484 98,37% 8 1,63% Općina Seget 2.626 1.937 73,76% 689 26,24% Bristivica 258 258 100,00% 0 0,00% Ljubitovica 327 327 100,00% 0 0,00% Prapatnica 161 161 100,00% 0 0,00% Seget Donji 944 418 44,28% 526 55,72% Seget Gornji 216 209 96,76% 7 3,24% Seget Vranjica 720 564 78,33% 156 21,67% Ukupno projektno 44.801 25.609 57,16% 19.192 42,84% područje
Svibanj 2019 Stranica 77 od 186
PRŠI - područje Kaštela
5.2.2 Inicijalno određivanje boja za potrebe ponovljenog postupka javne rasprave
Prilikom ponovnog inicijalnog određivanja boja područja unutar definiranog prostornog obuhvata projekta, a za potrebe ponavljanja postupka javne rasprave sukladno uputi NOP-a4, korišteni su u tom trenutku važeći podaci HAKOM-a (Q4 2018) o dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa i namjerama gradnje svjetlovodnih distribucijskih mreža.
Od ukupno 44.805 identificiranih adresa na prostornom obuhvatu projekta, postupak je rezultirao utvrđivanjem 22.426 adresa koje se nalaze na bijelom području i 22.379 adresa koje se nalaze na sivom području.
Tablica 34: Inicijalne boje za NGA pristup – ponovljeni postupak javne rasprave.
Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Grad Kaštela 10.290 6.946 67,50% 3.344 32,50% Kaštel Gomilica 1.013 588 58,05% 425 41,95% Kaštel Kambelovac 1.226 523 42,66% 703 57,34% Kaštel Lukšić 1.424 1.070 75,14% 354 24,86% Kaštel Novi 1.868 1.349 72,22% 519 27,78% Kaštel Stari 2.018 1.630 80,77% 388 19,23% Kaštel Sućurac 1.741 1.129 64,85% 612 35,15% Kaštel Štafilić 1.000 657 65,70% 343 34,30% Grad Split 17.428 3.900 22,38% 13.528 77,62% Donje Sitno 139 69 49,64% 70 50,36% Gornje Sitno 199 196 98,49% 3 1,51% Kamen 453 101 22,30% 352 77,70% Slatine 881 475 53,92% 406 46,08% Split 13.720 2.147 15,65% 11.573 84,35% Srinjine 374 359 95,99% 15 4,01% Stobreč 580 45 7,76% 535 92,24% Žrnovnica 1.082 508 46,95% 574 53,05% Grad Trogir 5.361 3.187 59,45% 2.174 40,55% Arbanija 295 78 26,44% 217 73,56% Divulje 65 45 69,23% 20 30,77% Drvenik Mali 353 310 87,82% 43 12,18% Drvenik Veliki 555 375 67,57% 180 32,43%
4 Uputa o ponavljanju javne rasprave https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/Uputa%20o%20ponavljanju%20druge%20JR.pdf.
Svibanj 2019 Stranica 78 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Mastrinka 530 329 62,08% 201 37,92% Plano 345 276 80,00% 69 20,00% Trogir 3.100 1.656 53,42% 1.444 46,58% Žedno 118 118 100,00% 0 0,00% Općina Lećevica 656 589 89,79% 67 10,21% Divojevići 73 73 100,00% 0 0,00% Kladnjice 178 147 82,58% 31 17,42% Lećevica 190 167 87,89% 23 12,11% Radošić 215 202 93,95% 13 6,05% Općina Marina 4.334 2.903 66,98% 1.431 33,02% Blizna Donja 196 152 77,55% 44 22,45% Blizna Gornja 72 72 100,00% 0 0,00% Dograde 114 114 100,00% 0 0,00% Gustirna 243 32 13,17% 211 86,83% Marina 721 226 31,35% 495 68,65% Mitlo 78 78 100,00% 0 0,00% Najevi 43 43 100,00% 0 0,00% Poljica 407 243 59,71% 164 40,29% Pozorac 82 82 100,00% 0 0,00% Rastovac 128 126 98,44% 2 1,56% Sevid 716 653 91,20% 63 8,80% Svinca 75 75 100,00% 0 0,00% Vinišće 1.101 786 71,39% 315 28,61% Vinovac 102 102 100,00% 0 0,00% Vrsine 256 119 46,48% 137 53,52% Općina Okrug 2.958 2.003 67,71% 955 32,29% Okrug Donji 456 207 45,39% 249 54,61% Okrug Gornji 2.502 1.796 71,78% 706 28,22% Općina Prgomet 660 606 91,82% 54 8,18% Bogdanovići 208 200 96,15% 8 3,85% Labin 148 147 99,32% 1 0,68% Prgomet 74 52 70,27% 22 29,73% Sitno 117 117 100,00% 0 0,00% Trolokve 113 90 79,65% 23 20,35% Općina Primorski 492 485 98,58% 7 1,42% Dolac Primorski Dolac 492 485 98,58% 7 1,42%
Svibanj 2019 Stranica 79 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Općina Seget 2.626 1.807 68,81% 819 31,19% Bristivica 258 237 91,86% 21 8,14% Ljubitovica 327 286 87,46% 41 12,54% Prapatnica 161 124 77,02% 37 22,98% Seget Donji 944 427 45,23% 517 54,77% Seget Gornji 216 200 92,59% 16 7,41% Seget Vranjica 720 533 74,03% 187 25,97% Ukupno projektno 44.805 22.426 50,05% 22.379 49,95% područje
Slika 32 prikazuje inicijalno utvrđenu dostupnost i nedostupnost NGA širokopojasnog pristupa na području obuhvata projekta, to jest stanje prije provedbe javne rasprave. Bijelom bojom prikazane su geolokacije svih adresa bez dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa, odnosno bijela područja, dok su zelenom bojom označene geolokacije svih adresa s dostupom NGA pristupa, odnosno siva područja5.
Slika 31: Inicijalna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa.
5 Radi jednostavnosti prikaza, crna i siva područja označena su istom bojom.
Svibanj 2019 Stranica 80 od 186
PRŠI - područje Kaštela
5.2.3 Javna rasprava
Nacrt PRŠI-ja, uključujući u tom trenutku aktualan popis svih adresa obuhvaćenog područja i naznake inicijalno određenih boja adresa 6, bio je dostupan tijekom javne rasprave provedene u razdoblju od 24.08.2017. do 25.09.2017. godine. Informacija o provedbi javne rasprave, zajedno s nacrtom PRŠI-ja, popisom adresa i obrascem za komentiranje, objavljena je na mrežnim stranicama NP-a. Osnovna svrha postupka javne rasprave bila je prikupljanje komentara i potpunih informacija od operatera o njihovoj mogućnosti pružanja usluga NGA pristupa internetu minimalnim brzinama 30 Mbit/s te planiranim samostalnim ulaganjima u NGA infrastrukturu na razini svake pojedine adrese. Ujedno su sve zainteresirane strane imale mogućnosti dati primjedbe o projektu i ukazati na postojanje dodatnih adresa na prostoru obuhvata projekta, za koje se također provodi postupak inicijalnog određivanja boja i prikupljanja komentara od strane operatera.
Tijekom javne rasprave očitovale su se 2 zainteresirane strane, odnosno operatori HT d.d. i VIPnet d.o.o. (A1 d.o.o.).
Sukladno ONP-u, primjedbe na nacrt PRŠI-a, ocijenjene kao opravdane, uzimaju se u obzir prilikom izrade konačnog PRŠI-a. Svi zaprimljeni komentari su analizirani, sažeti i javno objavljeni na mrežnim stranicama NP-a u izvješću o provedenoj javnoj raspravi u roku od 30 dana nakon završetka javne rasprave.
Slijedom službenih uputa nadležnih tijela te neovisno o prihvaćanju ili neprihvaćanju komentara u trenutku izrade izvješća s javne rasprave, NP kod izrade konačnog PRŠI-ja nije uzeo u obzir zaprimljena očitovanja vezana uz sljedeće: - Kriteriji za odabir ponude u postupku javne nabave za odabir operatora – prijedlozi vezani uz kriterije i pondere. Obrazloženje: Odabir operatora vrši se sukladno propozicijama Javnog poziva za dostavu prijava za postupak pred-odabira u sklopu jedinstvenog Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47]. - Prijedlog ugovora – prijedlozi izmjena i dopuna. Obrazloženje: Iz konačne verzije PRŠI-ja izostavlja se prijedlog Ugovora o javnoj nabavi sukladno uputi NOP-a7.
U konačnoj verziji PRŠI-a uvaženi su komentari vezani uz sljedeće: - Lokacije demarkacijskih točaka – prijedlozi vezani uz lokacije i broj demarkacijskih točaka. Obrazloženje: U konačnoj verziji PRŠI-ja NP je prikazao prijedloge operatora sukladno uputi NOP-a 8.
6 Sukladno tada važećim podatcima HAKOM-a (Q1 2017). 7 Uputa o izostavljanju ugovora https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/IZ-EU-UP-NP- Uputa%20nositeljima%20projektata%20vezano%20uz%20prijedlog%20ugovora_27072018.pdf. 8 Uputa o demarkacijskim točkama https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/IZ-EU-UP- Demarkacijske%20to%C4%8Dke%20uputa-20190228.pdf.
Svibanj 2019 Stranica 81 od 186
PRŠI - područje Kaštela
- Ciljni obuhvat projekta – napomena da određeni broj adresa nedostaje u Prilogu 3 (Upitnik za operatore) te da na nekim od navedenih adresa broj kućanstava ne odgovara broju iz Priloga 3. Obrazloženje: NP je zatražio dostavu dodatnih adresa za koje je operator utvrdio odstupanje te ih je nakon analize i konzultacija s drugim operatorima uključio u obuhvat projekta.
Komentari koji nisu prihvaćeni vezani su uz sljedeće: - Ciljevi projekta – komentar kojim se naglašava potreba da se svim kućanstvima omogući brzina od najmanje 100 Mbit/s, s mogućnošću jednostavnog prelaska na 1 Gbit/s, te da se svim glavnim pokretačima socijalno, ekonomsko i gospodarskog razvoja (javni i gospodarski sektor) osigura gigabitna povezivost. Obrazloženje: Mjerljivi ciljevi koji su određeni u poglavlju 2.3. PRŠI u potpunosti su sukladni s ciljanom razinom određenom u ONP-u, te neposredno doprinose ostvarenju ciljeva DAE 2020. i Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u RH 2020. - Struktura i razina maloprodajnih paketa – komentar vezan uz visoku cijenu paketa usluga u iznosu od 280 kn koja generira iskrivljenu sliku prihoda što u konačnici rezultira pogrešnim očekivanjima u financijskom planu projekta. Obrazloženje: NP je kao referentnu okvirnu maloprodajnu cijenu paketa prikazao prosječnu cijenu bez ugovorne obveze korisnika prema operatoru, definiranu nakon recentne analize tržišta. Iz PRŠI-ja je vidljivo da u okviru financijskih i ekonomskih analiza projekta okvirna maloprodajna cijena paketa nije uključena u procjenu prihoda. - Razina penetracije – primjedba da je očekivana razina penetracije u nacrt PRŠI-a vrlo optimistična, ali i precijenjena. Obrazloženje: Razina penetracije je potkrijepljena relativnim analizama unutar nacrta PRŠI-a. Slijedom dodatnog smanjivanja obuhvata projekta nakon javne rasprave, kod financijske analize u konačnoj verziji PRŠI-a ponovno je procijenjena razina očekivane penetracije. Sukladno ONP-u, vrijednost udjela potpore, koja ovisi i o procjeni penetracije, utvrdit će se po okončanju postupka pred-odabira operatora. Ujedno se skreće pažnja na strukturno pravilo povrata prekomjernih potpora Okvirnog programa (engl. Clawback). - Širokopojasne tehnologije – primjedba da VDSL tehnologija ne može omogućiti brzine od 100 Mbit/s te da primjenom VDSL-a neće biti moguće ostvariti cilj DAE da 50 % korisnik koristi ultrabrzi Internet tj. brzine od 100 Mbit/s. Obrazloženje: Svi projekti koji se provode u sklopu ONP-a moraju se pridržavati strukturnog pravila tj. pravila tehnološke neutralnosti. To znači da NP mora omogućiti svim zainteresiranim stranama da u svojim ponudama predvide implementaciju različitih tehnologija (engl. technology mix). Obveza odabranog privatnog partnera / operatora je da izabere adekvatnu tehnologiju ili kombinaciju tehnologija koja će u potpunosti ispuniti ciljeve određene u konačnoj verziji PRŠI-a. - Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija – komentar o manjkavoj kalkulaciji troška aktivne opreme iz tablice strukture troškova za različite tehnologije (precijenjeni za FTTH P2MP rješenje, podcijenjeni za VDSL rješenje).
Svibanj 2019 Stranica 82 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Obrazloženje: NP je u PRŠI-u prikazao prosječne vrijednosti investicijskih troškova koje se temelje na iskustvima iz širokog skupa drugih, već provedenih projekata izgradnje širokopojasne infrastrukture. Sukladno ONP-u stvarni iznos investicijskih troškova, kao i vrijednost udjela privatnih potpora bit će definiran od strane odabranog ponuditelja u okviru postupka pred-odabira operatora. - Financijska analiza – napomena da nisu jasno definirane bitne pretpostavke za izradu poslovnog modela i financijskog plana projekta, odnosno primjedbe vezane uz 1. definiranje bijelih i sivih područja te utjecaj na cijenu gradnje po korisničkom priključku; 2. nerealno velik broj aktivnih korisnika na bijelom području te utjecaj na manji potrebni iznos državnih potpora; 3. neopravdano visok očekivani prihod po korisniku; 4. diskontnu stopu. Obrazloženje: 1. Broj inicijalnih adresa bijele boje koji je određen u nacrtu PRŠI-a, te prikazan na adresnoj razini u Prilogu 3 nacrta PRŠI-a, rezultat je postupka mapiranja opisanog u poglavlju 5. Postupak mapiranja proveden je sukladno strukturnim pravilima ONP-a. 2. Razina penetracije procijenjena je na objektivan način, te je potkrijepljena relativnim analizama unutar PRŠI-a. 3. U poglavlju 11.1 PRŠI-a, NP je kao referentnu okvirnu maloprodajnu cijenu paketa prikazao cijenu koja ne uključuje ugovornu obvezu korisnika prema operatoru, definiranu nakon recentne analize tržišta. Iz PRŠI-a je vidljivo da u okviru financijskih i ekonomskih analiza projekta okvirna maloprodajna cijena paketa nije uključena u procjenu prihoda. 4. U financijskim analizama u nacrtu PRŠI-a korištena je financijska diskontna stopa od 4%, a sukladno priručniku Europske komisije „Guide to Cost-Benefit Analysis of Investment Projects, Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020.“, te Delegiranoj uredbi Europske komisije 480/2014. U konačnoj verziji PRŠI-a primjenjuje se financijska diskontna stopa sukladno propozicijama javnog poziva [47], čime se dio komentara o diskontnoj stopi, koji je inicijalno odbačen, u konačnici djelomično uvažio. - Organizacijski plan provedbe projekta – primjedba da predloženi organizacijski plan nije u skladu s odabranim modelom A, već da je više prilagođen modelu C i/ili modelu B te da je za potrebe primjene u privatnom modelu prekompleksno strukturiran; predlaže se isključivo imenovanje voditelja projekta za koordinaciju odnosa unutar NP- a i preuzetih obveza. Obrazloženje: Proces provedbe projekta je kompleksan, a količina javnog novca u projektu je izrazito visoka. Sukladno ONP-u za provođenje projekta i izvještavanje o njegovoj provedbi odgovoran je NP. Stoga je neophodna adekvatna uključenost predstavnika NP, kao i šire stručne javnosti, uz naknadnu napomenu da su formulacije u organizacijskom planu provedbe usklađene s propozicijama javnog poziva [47]. - Okvirni vremenski plan provedbe projekta – primjedba da nisu ispravno određeni počeci faza projekata, odnosno da se faze ne smiju preklapati (kad jedna faza završi, iduća faza bi trebala započeti) kako bi okvirni vremenski plan bio realan i provediv. Obrazloženje: U nacrtu PRŠI-a, kao i u konačnoj verziji istog, potrebno je predočiti okvirni vremenski plan projekta. Okvirni vremenski plan projekta izrađen je u jedinici vremena „kvartal“. Poradi toga je vjerojatno da u istom kvartalu jedna faza završi a druga započne. Pri tome ne dolazi do preklapanja faza, već do preklapanja kvartala u kojima određene faze završavaju, a određene započinju. Naknadno se napominje da je konačni vremenski plan usklađen s novonastalom situacijom i očekivanim rokovima sukladno propozicijama javnog poziva [47].
Svibanj 2019 Stranica 83 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Od strane operatora HT d.d. i VIPnet d.o.o.(A1 d.o.o.) iskazan je komercijalni interes temeljem najavljenih ulaganja u širokopojasne mreže u slijedeće tri godine. NP je donio odluku o prihvaćanju najavljenih ulaganja operatora HT d.d. i VIPnet d.o.o. (A1 d.o.o.).
Javna rasprava je rezultirala i prikupljanjem te ažuriranjem podataka o postojanju NGA infrastrukture na svim adresama identificiranim prilikom izrade nacrta PRŠI-ja. Od strane operatora je utvrđeno postojanje dodatnih 4 adresa na projektnom području, koje prvobitno nisu bile obuhvaćene.
Sukladno uputi NOP-a9, u razdoblju od 18.04.2019. do 03.05.2019. godine ponovno je provedena javna rasprava sa svrhom prikupljanje najrecentnijih i potpunih informacija od operatera. Inicijalno mapiranje je izrađeno temeljem tada aktualnih podataka iz HAKOM aplikacije (Q4 2018). Na mrežnim stranicama NP-a i NOP-a objavljen je konačno utvrđen popis svih adresa projektnog područja, uključujući pregled rezultata inicijalnog mapiranja. Tijekom ponovno provedene javne rasprave očitovale su se 2 zainteresirane strane, odnosno operatori HT d.d. i A1 d.o.o.
Od strane operatora A1 d.o.o. iskazan je dodatni komercijalni interes temeljem najavljenih ulaganja u širokopojasne mreže u slijedeće tri godine. NP je donio odluku o prihvaćanju najavljenih ulaganja operatora A1 d.o.o.
9 Uputa o ponavljanju javne rasprave https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/Uputa%20o%20ponavljanju%20druge%20JR.pdf.
Svibanj 2019 Stranica 84 od 186
PRŠI - područje Kaštela
5.2.4 Verifikacija boja
Na osnovi iskaza operatora tijekom obje javne rasprave, broj adresa inicijalno određenih kao bijele se smanjio za 333. Na broj konačnih bijelih adresa je utjecala i naknadna provjera inicijalno sivih adresa za koje operatori nisu naznačili postojanje infrastrukture tijekom ponovljene javne rasprave i/ili komercijalnog interesa kod obje javne rasprave. Provjere je izvršio NOP, a rezultati su, sukladno uputi NOP-a, uzeti u obzir kod verifikacije boja.
Od ukupno 44.805 adresa na prostornom obuhvatu projekta, postupak verifikacije boja rezultirao je definiranjem 22.093 adresa koje se nalaze na bijelom području, te 22.712 adresa koje se nalaze na sivom području.
Tablica 35 daje pregled konačnih boja područja na adresnoj razini po naseljima i obuhvaćenim JLS-ovima.
Tablica 35: Verifikacija boja za NGA pristup.
Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Grad Kaštela 10.290 7.221 70,17% 3.069 29,83% Kaštel Gomilica 1.013 722 71,27% 291 28,73% Kaštel Kambelovac 1.226 609 49,67% 617 50,33% Kaštel Lukšić 1.424 1.188 83,43% 236 16,57% Kaštel Novi 1.868 1.313 70,29% 555 29,71% Kaštel Stari 2.018 1.776 88,01% 242 11,99% Kaštel Sućurac 1.741 1.202 69,04% 539 30,96% Kaštel Štafilić 1.000 411 41,10% 589 58,90% Grad Split 17.428 2.803 16,08% 14.625 83,92% Donje Sitno 139 71 51,08% 68 48,92% Gornje Sitno 199 199 100,00% 0 0,00% Kamen 453 48 10,60% 405 89,40% Slatine 881 492 55,85% 389 44,15% Split 13.720 1.142 8,32% 12.578 91,68% Srinjine 374 374 100,00% 0 0,00% Stobreč 580 51 8,79% 529 91,21% Žrnovnica 1.082 426 39,37% 656 60,63% Grad Trogir 5.361 3.312 61,78% 2.049 38,22% Arbanija 295 106 35,93% 189 64,07% Divulje 65 48 73,85% 17 26,15% Drvenik Mali 353 329 93,20% 24 6,80% Drvenik Veliki 555 404 72,79% 151 27,21%
Svibanj 2019 Stranica 85 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Mastrinka 530 329 62,08% 201 37,92% Plano 345 281 81,45% 64 18,55% Trogir 3.100 1.697 54,74% 1.403 45,26% Žedno 118 118 100,00% 0 0,00% Općina Lećevica 656 589 89,79% 67 10,21% Divojevići 73 73 100,00% 0 0,00% Kladnjice 178 147 82,58% 31 17,42% Lećevica 190 167 87,89% 23 12,11% Radošić 215 202 93,95% 13 6,05% Općina Marina 4.334 3.057 70,54% 1.277 29,46% Blizna Donja 196 153 78,06% 43 21,94% Blizna Gornja 72 72 100,00% 0 0,00% Dograde 114 114 100,00% 0 0,00% Gustirna 243 36 14,81% 207 85,19% Marina 721 241 33,43% 480 66,57% Mitlo 78 78 100,00% 0 0,00% Najevi 43 43 100,00% 0 0,00% Poljica 407 302 74,20% 105 25,80% Pozorac 82 82 100,00% 0 0,00% Rastovac 128 127 99,22% 1 0,78% Sevid 716 661 92,32% 55 7,68% Svinca 75 75 100,00% 0 0,00% Vinišće 1.101 842 76,48% 259 23,52% Vinovac 102 102 100,00% 0 0,00% Vrsine 256 129 50,39% 127 49,61% Općina Okrug 2.958 2.131 72,04% 827 27,96% Okrug Donji 456 231 50,66% 225 49,34% Okrug Gornji 2.502 1.900 75,94% 602 24,06% Općina Prgomet 660 603 91,36% 57 8,64% Bogdanovići 208 200 96,15% 8 3,85% Labin 148 148 100,00% 0 0,00% Prgomet 74 52 70,27% 22 29,73% Sitno 117 117 100,00% 0 0,00% Trolokve 113 86 76,11% 27 23,89% Općina Primorski 492 485 98,58% 7 1,42% Dolac Primorski Dolac 492 485 98,58% 7 1,42%
Svibanj 2019 Stranica 86 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Općina Seget 2.626 1.892 72,05% 734 27,95% Bristivica 258 238 92,25% 20 7,75% Ljubitovica 327 286 87,46% 41 12,54% Prapatnica 161 124 77,02% 37 22,98% Seget Donji 944 468 49,58% 476 50,42% Seget Gornji 216 200 92,59% 16 7,41% Seget Vranjica 720 576 80,00% 144 20,00% Ukupno projektno 44.805 22.093 49,31% 22.712 50,69% područje
Slika 32 prikazuje dostupnost i nedostupnost NGA širokopojasnog pristupa na području obuhvata projekta nakon postupka verifikacije. Bijelom bojom prikazane su geolokacije svih adresa na kojima nema dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa, odnosno bijela područja, dok su zelenom bojom označene geolokacije svih adresa s dostupom NGA pristupa, odnosno područja u postupku verifikacije definirana kao siva.
Slika 32: Konačna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa.
Svibanj 2019 Stranica 87 od 186
PRŠI - područje Kaštela
6 DEFINICIJA CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA, ZAJEDNO S LOKACIJAMA SVIH POTENCIJALNIH KORISNIKA KOJI MORAJU BITI OBUHVAĆENI MREŽOM GRAĐENOM UZ POTPORE
Ciljano područje provedbe projekta su sve lokacije, odnosno adrese na području obuhvata projekta na kojima se nalaze krajnji korisnici, a koje su označene kao konačna bijela područja. Potencijalni korisnici projekta su svi krajnji korisnici koji se nalaze na bijelim područjima unutar definiranog prostornog obuhvata projekta.
Provedenim postupkom verifikacije boja područja iz poglavlja 5 određen je točan broj adresa na području obuhvata projekta koje su označene kao bijela područja, te točan broj adresa koje su označene kao siva područja. Sukladno strukturnim pravilima ONP-a sve adrese na sivim područjima se isključuju iz projekta.
6.1 Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu i njihova lokacija
U ovom poglavlju definiraju se lokacije i broj potencijalnih korisnika te povezani pokazatelji neposrednih rezultata projekta. Kako je broj potencijalnih korisnika ekvivalent broju priključaka koji će se izgraditi u okviru projekta, on služi i kao polazište za kasniji izračun troškova implementacije projekta.
Potencijalni korisnici projekta su svi krajnji korisnici, odnosno: • Privatni korisnici, • Poslovni korisnici, • Javni korisnici, koji se nalaze na bijelim područjima unutar definiranog prostornog obuhvata projekta.
Broj privatnih korisnika se utvrđuje kao broj stanova 10 kojima je dostupan širokopojasni pristup internetu s brzinom od najmanje 40 Mbit/s, a kojima je prethodno bio dostupan osnovni širokopojasni pristup (s brzinama do 30 Mbit/s) ili uopće nisu imali dostupan širokopojasni pristup.
Poslovnim korisnicima smatraju se trgovac, trgovačko društvo, trgovac pojedinac, obrt i poljoprivrednik sukladno zakonskim definicijama [20], [21], [22].
Javni korisnici obuhvaćaju tijela javne vlasti, vjerske zajednice, udruge i zadruge sukladno zakonskim definicijama [23], [24], [25], [26].
10 Stan je građevinski povezana cjelina namijenjena za stanovanje, koja se sastoji od jedne ili više soba s odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kuhinja, smočnica, predsoblje, kupaonica, zahod i sl.) ili bez pomoćnih prostorija i ima svoj poseban ulaz [19].
Svibanj 2019 Stranica 88 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Dodatni pokazatelj neposrednih rezultata projekta je broj kućanstava 11 kojima je dostupan širokopojasni pristup internetu s brzinom od najmanje 30 Mbit/s kao posljedica projekta, a kojima je prethodno bio dostupan samo osnovni širokopojasni pristup (s brzinama manjim od 30 Mbit/s) ili uopće nisu imali dostupan širokopojasni pristup. Podatci o broju kućanstva na adresnoj razini prikazani su u prilogu 1.
Podatke o broju korisnika utvrdili su projektom obuhvaćeni JLS-ovi sukladno metodologiji prikazanoj u tablici 36.
11 Kućanstvo je je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju, odnosno osoba koja u naselju popisa živi sama i nema kućanstvo u drugom naselju RH ili inozemstvu (samačko kućanstvo). Kućanstvom se smatra i tzv. institucionalno kućanstvo, tj. kućanstvo sastavljeno od osoba koje žive u ustanovama za trajno zbrinjavanje djece i odraslih, u bolnicama za trajni smještaj neizlječivih bolesnika, samostanima, objektima vojske, policije, pravosuđa, kampovima za smještaj izbjeglica i prognanika i sl [19].
Svibanj 2019 Stranica 89 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 36: Metodologija određivanja broja kućanstava, privatnih, poslovnih i javnih korisnika [50], [51], [52], [53], [54], [55], [56], [57], [58].
Datum Datum prikupljanja i/ili posljednjeg provjere ažuriranja JLS Izvor podataka podataka za Komentar / Pretpostavke primijenjene kod filtriranja podataka korištenog svrhu izrade izvora konačnog podataka PRŠI-ja
Kućanstva
Split Interne evidencije JLS-a. 24.05.2019. Na svim bijelim adresama, na kojima temeljem korištenih evidencija nisu utvrđeni korisnici, definirano je postojanje 1 stana (sukladno mišljenju NOP-a "Svaka adresa s pripadajućim kućnim brojem podrazumijeva objekt koji se u jednom trenutku koristio ili se koristi stalno ili povremeno te je evidentno da postoji barem jedan potencijalni korisnik u smislu projektnih prijedloga za Svi JLS-ovi DGU. 01.2016. 27.05.2019. dodjelu bespovratnih sredstava u okviru poziva „Izgradnja mreža NGN pristupnih mreža sljedeće generacije u NGA bijelim područjima“ koji razlikuju kućanstva kao stalno nastanjene stanove i ostale stanove"). U nedostatku alternativnih podataka, primijenjen je i princip 1 stan = 1 kućanstvo radi određivanja stope utilizacije. Stanovi (privatni korisnici) Ako je nakon uparivanja podataka došlo do toga da na određenoj adresi postoji Split Interne evidencije JLS-a. 24.05.2019. 1 ili više kućanstava, a ne postoji stan, tada je primijenjena pretpostavka da na toj adresi postoji 1 stan te su podatci ručno usklađeni. Na svim bijelim adresama, na kojima temeljem korištenih evidencija nisu utvrđeni korisnici, definirano je postojanje 1 stana (sukladno mišljenju NOP-a "Svaka adresa s pripadajućim kućnim brojem podrazumijeva objekt koji se u jednom trenutku koristio ili se koristi stalno ili povremeno te je evidentno da Svi JLS-ovi DGU. 11.2015. 27.05.2019. postoji barem jedan potencijalni korisnik u smislu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru poziva „Izgradnja mreža NGN pristupnih mreža sljedeće generacije u NGA bijelim područjima“ koji razlikuju kućanstva kao stalno nastanjene stanove i ostale stanove").
Svibanj 2019 Stranica 90 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Trgovačka društva (poslovni korisnici)
Split Interne evidencije JLS-a. 24.05.2019. Filtrirani pravni subjekti. Svi JLS-ovi FINA registar. 08.02.2016. Subjekti na obuhvaćenom području. (osim Split) Svi JLS-ovi Sudski registar. 28.05.2019. Provjera aktivnih subjekata na bijelim adresama. (osim Split) Obrti i OPG-i (poslovni korisnici) Split Interne evidencije JLS-a. 24.05.2019. Filtrirani obrti. Svi JLS-ovi Obrtni registar. 10.12.2015. Subjekti na obuhvaćenom području. (osim Split) Svi JLS-ovi Provjera subjekata "u radu" na bijelim adresama, dodavanje novih subjekata Obrtni registar. 27.05.2019. (osim Split) "u radu". Tijela javne vlasti, udruge i vjerske zajednice (javni korisnici)
Svi JLS-ovi Interne evidencije JLS-a. 16.02.2016. (osim Split)
Svibanj 2019 Stranica 91 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Izvori podataka o potencijalnim korisnicima ne posjeduju njihove geolokacije. Stoga su podaci o adresama potencijalnih korisnika upareni s podacima Središnjeg registra prostornih jedinica od strane Državne geodetske uprave, odnosno geolokacijama kućnih brojeva.
Broj potencijalnih korisnika u projektu određen je zbrajanjem broja korisnika iz prihvatljivih kategorija, koji se nalaze na bijeloj adresi unutar projektnog područja projekta. Tablica 37 predočuje broj potencijalnih korisnika koji su obuhvaćeni projektom.
Tablica 37: Broj potencijalnih korisnika u projektu.
Poslovni korisnici Privatni Javni JLS / Naselja Poduzeća / Ukupno korisnici Obrti korisnici OPG-ovi Grad Kaštela 6.853 221 192 19 7.285 Kaštel Gomilica 670 23 38 4 735 Kaštel Kambelovac 570 26 24 0 620 Kaštel Lukšić 1.143 43 0 5 1.191 Kaštel Novi 1.287 28 1 1 1.317 Kaštel Stari 1.677 57 51 3 1.788 Kaštel Sućurac 1.117 39 59 4 1.219 Kaštel Štafilić 389 5 19 2 415 Grad Split 4.222 31 153 0 4.406 Donje Sitno 84 2 1 0 87 Gornje Sitno 254 2 2 0 258 Kamen 68 0 3 0 71 Slatine 739 1 25 0 765 Split 2.035 22 103 0 2.160 Srinjine 424 3 6 0 433 Stobreč 92 0 3 0 95 Žrnovnica 526 1 10 0 537 Grad Trogir 3.045 182 132 1 3.360 Arbanija 97 5 6 0 108 Divulje 47 0 1 0 48 Drvenik Mali 326 3 0 0 329 Drvenik Veliki 400 4 0 0 404 Mastrinka 316 9 4 1 330 Plano 254 11 18 0 283 Trogir 1.492 145 103 0 1.740 Žedno 113 5 0 0 118 Općina Lećevica 583 2 5 0 590 Divojevići 73 0 0 0 73 Kladnjice 146 1 0 0 147 Lećevica 163 1 4 0 168 Radošić 201 0 1 0 202 Općina Marina 3.057 0 0 0 3.057
Svibanj 2019 Stranica 92 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Poslovni korisnici Privatni Javni JLS / Naselja Poduzeća / Ukupno korisnici Obrti korisnici OPG-ovi Blizna Donja 153 0 0 0 153 Blizna Gornja 72 0 0 0 72 Dograde 114 0 0 0 114 Gustirna 36 0 0 0 36 Marina 241 0 0 0 241 Mitlo 78 0 0 0 78 Najevi 43 0 0 0 43 Poljica 302 0 0 0 302 Pozorac 82 0 0 0 82 Rastovac 127 0 0 0 127 Sevid 661 0 0 0 661 Svinca 75 0 0 0 75 Vinišće 842 0 0 0 842 Vinovac 102 0 0 0 102 Vrsine 129 0 0 0 129 Općina Okrug 2.012 75 70 1 2.158 Okrug Donji 225 1 5 0 231 Okrug Gornji 1.787 74 65 1 1.927 Općina Prgomet 596 3 4 0 603 Bogdanovići 199 0 1 0 200 Labin 146 0 2 0 148 Prgomet 50 2 0 0 52 Sitno 115 1 1 0 117 Trolokve 86 0 0 0 86 Općina Primorski 469 3 11 3 486 Dolac Primorski Dolac 469 3 11 3 486 Općina Seget 1.892 0 0 0 1.892 Bristivica 238 0 0 0 238 Ljubitovica 286 0 0 0 286 Prapatnica 124 0 0 0 124 Seget Donji 468 0 0 0 468 Seget Gornji 200 0 0 0 200 Seget Vranjica 576 0 0 0 576 Ukupno projektno 22.729 517 567 24 23.837 područje
Lokacije potencijalnih korisnika prikazane su na slici 33.
Svibanj 2019 Stranica 93 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Slika 33: Lokacije potencijalnih korisnika.
6.2 Ciljana razina podržanog širokopojasnog pristupa (značajni iskorak)
Tablica 38 definira minimalnu razinu karakteristika širokopojasnog pristupa koja mora biti podržana u projektu, kako bi projekt rezultirao značajnim iskorakom u odnosu na postojeće stanje infrastrukture i dostupnih usluga.
Tablica 38: Minimalne brzine na NGA mreži izgrađenoj u projektu [11].
Kategorija Definirana brzina Brzina prema korisniku (download) 40 Mbit/s Brzina od korisnika (upload) 5 Mbit/s
Svibanj 2019 Stranica 94 od 186
PRŠI - područje Kaštela
7 ANALIZA POTRAŽNJE NA CILJANOM PODRUČJU PROVEDBE PROJEKTA, PREMA KATEGORIJAMA KORISNIKA
Za financijsku i ekonomsku analizu (ocjena isplativosti, iznos vanjskih poticaja i sufinanciranja u obliku državnih potpora) gradnje širokopojasnog pristupa vrlo je važna procjena potražnje za širokopojasnim uslugama i kretanja stvarnog broja aktivnih korisnika (utilizacija u razdoblju operativnog rada mreže). Najveći udio u ukupnom broju priključaka, odnosno glavni utjecaj na utilizaciju mreže imaju privatni korisnici, kod kojih bi utilizacija mreže u idealnim uvjetima mreže trebala biti 100 %, odnosno sva kućanstva bi trebala biti spojena na širokopojasnu mrežu. Međutim, takva idealna razina utilizacije mreže može se ostvariti tek kroz duže razdoblje. Kod gospodarskih subjekata i javnih korisnika, poradi potreba svakodnevnog poslovanja, očekuje se da će svi oni koristiti širokopojasne usluge. Širokopojasne priključke javnih korisnika, čija će utilizacija najvjerojatnije biti potpuna, promatra se i kao sredstvo osiguranja dostupnosti naprednih javnih usluga prema privatnim korisnicima i gospodarskim subjektima. Dostupnost takvih usluga dugoročno će dodatno povećati potražnju, odnosno utilizaciju mreže i kod privatnih korisnika i gospodarskih subjekata.
7.1 Korisnički potencijal
Slika 34 prikazuje poziciju RH u usporedbi s područjem EU po pitanju penetracije širokopojasnog pristupa. Iz slike je razvidno da RH (pa tako i obuhvaćena županija) još uvijek nije učinila značajniji iskorak prema europskom prosjeku i najrazvijenijim zemljama, odnosno da osjetno kaska po pitanju korištenja širokopojasnog pristupa Internetu.
Penetracija kod širokopojasnog pristupa u razvijenim zemljama EU i RH od 2011. do 2018. godine 50 45 40 35 30 25 20 15 10
BROJ PRETPLATNIKA NA NA 100 OSOBA PRETPLATNIKA BROJ 5 0 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019
Penetracija EU Penetracija RH Penetracija Njemačka Penetracija Francuska
Slika 34: Penetracija kod širokopojasnog pristupa u EU i RH [6].
Svibanj 2019 Stranica 95 od 186
PRŠI - područje Kaštela
U usporedbi s razvijenijim zemljama, u RH i obuhvaćenoj županiji, te sukladno tome i na projektnom području postoji veliki neiskorišteni potencijal glede širokopojasnog pristupa, a koji će se moći iskoristiti u provedbi projekta. To potvrđuje i slika 35 koja prikazuje trend povećanja korisnika brzog i ultrabrzog širokopojasnog pristupa u EU. Isti trend javlja se u RH, a potencijalno i na projektnom području.
Korištenje širokopojasnog pristupa u EU od 2011. do 2018. godine 60%
50%
40%
30% udio pretplatnika 20%
10%
0% 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 06.2018
do 30 Mbit/s do 100 Mbit/s
Slika 35: Porast korisnika brzog i ultrabrzog širokopojasnog pristupa u EU [6].
7.2 Analiza i poticanje potražnje na lokalnoj razini
Dostupnost širokopojasnih priključaka potrebno je osigurati kako za privatne korisnike, tako i za poslovne i javne korisnike, definirane u poglavlju 6.
Korisnici koji će koristiti usluge nove mreže doprinositi će realizaciji prihoda nove mreže. Prihodi nove mreže u direktnoj su korelaciji s njezinom utilizacijom, te je stoga nužna njena procjena. U tu svrhu se, uz sadašnju utilizaciju širokopojasne infrastrukture prikazanu na slici 26, koristi i usporedba podataka o korištenju NGA brzina od strane privatnih kućanstava u odnosu na dostupnost navedenih brzina, odnosno analiza sadašnje utilizacije u sivim područjima.
Analiza utilizacije u sivim područjima na razini JLS-ova prikazana je u tablici 40. U okviru analize su korišteni podaci o stvarnom broju kućanstava na bijelim područjima (prilog 1) i procijenjenom broju kućanstava na sivim područjima 12 (tablica 39), te podaci o sadašnjoj
12 Broj kućanstava na sivim područjima je aproksimacija temeljem podataka MUP-a i Popisa stanovništva 2011. godine (nacrt PRŠI-ja).
Svibanj 2019 Stranica 96 od 186
PRŠI - područje Kaštela
utilizaciji širokopojasne infrastrukture prikazani na slici 26. Poradi bolje preglednosti, sadašnja utilizacija širokopojasnog pristupa (slika 26) prikazuje se u obliku tablice 41. U svrhu procjene utilizacije nove mreže ONP predviđa mogućnost provođenja anketnog ispitivanja. Ono je svrsishodno u slučaju odabira investicijskog modela Javni DBO, kod kojeg se cjelokupni rizik potražnje nalazi na strani NP-a, odnosno tijela javne vlasti. Na području provođenja projekta odabran je investicijski model Privatni DBO (poglavlje 10.4). On podrazumijeva potpuno preuzimanje rizika potražnje za širokopojasnim uslugama nove NGA mreže od strane privatnog operatora.
Tablica 39: Kućanstva na bijelim i sivim područjima.
Kućanstva na bijelim Kućanstva na sivim JLS Ukupno kućanstva područjima područjima
Grad Kaštela 11.263 6.853 4.410 Grad Split 63.037 903 62.134 Grad Trogir 5.571 3.045 2.526 Općina Lećevica 608 583 25 Općina Marina 3.975 3.057 918 Općina Okrug 2.724 2.012 712 Općina Prgomet 627 596 31 Općina Primorski Dolac 472 469 3 Općina Seget 2.570 1.892 678 Ukupno projektno 90.847 19.410 71.437 područje
Tablica 40: Analiza utilizacije NGA brzina od strane kućanstava na sivim područjima.
Udio privatnih kućanstava Korištenje NGA brzina Kućanstva Ukupno koja koriste JLS na sivim kućanstva NGA brzine područjima Broj na sivim Udio kućanstava područjima Grad Kaštela 11.263 5,57% 627 4.410 14,22% Grad Split 63.037 53,44% 33687 62.134 54,22% Grad Trogir 5.571 11,07% 617 2.526 24,43% Općina Lećevica 608 0,81% 5 25 20,00% Općina Marina 3.975 8,72% 347 918 37,80% Općina Okrug 2.724 13,55% 369 712 51,83% Općina Prgomet 627 0,71% 4 31 12,90% Općina Primorski 472 1,52% 3 3 100,00% Dolac Općina Seget 2.570 8,70% 224 678 33,04% Ukupno projektno 90.847 - 35.883 71.437 50,23% područje
Svibanj 2019 Stranica 97 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Iz analize je razvidno da prosječno 50,23 % kućanstava na sivim područjima koristi NGA širokopojasni pristup. Uzevši u obzir da su podaci preuzeti iz HAKOM-ovog preglednika područja dostupnosti širokopojasnog pristupa [18] ispravni, može se zaključiti da je utilizacija NGA brzina na sivim područjima relativno niska.
Temeljem sadašnje utilizacije širokopojasnog pristupa (tablica 41), analize utilizacije u sivim područjima (tablica 40), te demografskog, gospodarskog i socijalnog stanja i trendova na području provedbe projekta (poglavlje 3.1), izrađena je procjena utilizacije nove NGA mreže (tablica 42) i njezin korisnički potencijal (tablica 43).
Tablica 41: Utilizacija širokopojasnog pristupa.
Ukupno korištenje JLS Korištenje brzina <30 Mbit/s širokopojasnog pristupa Grad Kaštela 54,31% 59,88% Grad Split 29,90% 83,34% Grad Trogir 56,24% 67,31% Općina Lećevica 5,69% 6,50% Općina Marina 53,23% 61,95% Općina Okrug 95,33% 108,88% Općina Prgomet 9,54% 10,25% Općina Primorski Dolac 27,70% 28,41% Općina Seget 55,61% 57,13%
Tablica 42: Utilizacija prema kategorijama korisnika.
JLS Privatni korisnici Poslovni korisnici Javni korisnici
Grad Kaštela 60% 100% 100% Grad Split 83% 100% 100% Grad Trogir 68% 100% 100% Općina Lećevica 15% 100% 100% Općina Marina 63% 100% 100% Općina Okrug 80% 100% 100% Općina Prgomet 15% 100% 100% Općina Primorski Dolac 35% 100% 100% Općina Seget 60% 100% 100%
Svibanj 2019 Stranica 98 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Iz tablice 42 razvidno je da je procijenjena utilizacija nove NGA mreže viša od sadašnje utilizacije NGA brzina na sivim područjima (tablica 40), te nešto viša od trenutne ukupne utilizacije širokopojasnog pristupa (tablica 41) osim kod Općine Okrug 13.
Procijenjeno korištenje nove NGA mreže temelji se na njenoj otvorenosti i kvaliteti. Cijene usluga koje će se putem nje pružati će poradi otvorenosti biti konkurentnije, te će pristup novoj NGA mreži biti cjenovno prihvatljiviji (280 kn u usporedbi sa sadašnjih 300 kn). Nova mreža će obuhvatiti 100 % područja bijele boje, te će njome biti obuhvaćen veliki broj potencijalnih korisnika.
Tablica 41 prikazuje sadašnje korištenje širokopojasnog pristupa. Iz tablice je razvidno da se u okviru korištenja širokopojasnog pristupa velika većina udjela odnosi na korištenje brzina <30 Mbit/s, odnosno korištenje osnovnog širokopojasnog pristupa. Poradi neusporedivo bolje kvalitete pristupa koji će nova NGA mreža pružati (NGA brzine umjesto sadašnjih <30 Mbit/s i viša razina simetričnosti brzina), kao i poradi nižih cijena Interneta, 2D i 3D paketa u usporedbi s onima za koje im je sada dostupna lošija kvaliteta pristupa na bijelim područjima, upravo ona kućanstva koja sada koriste brzine <30 Mbit/s (tablica 41) biti će zainteresirana za korištenje nove NGA mreže. Uz njih, iz istog razloga, za korištenje nove NGA mreže biti će zainteresirana i ona kućanstva koja sada ne koriste širokopojasni pristup, kao i ona koja uopće ne koriste pristup Internetu.
S druge strane, poradi odabira investicijskog modela Privatni DBO, rizik potražnje za širokopojasnim uslugama nove mreže u cijelosti leži na privatnom operatoru. Njemu je u interesu da nova mreža ostvaruje dostatne prihode, te će ju stoga aktivno promovirati.
Temeljem procijenjene visine utilizacije nove mreže i broja potencijalnih korisnika (tablica 37) izračunat je korisnički potencijal prema kategorijama korisnika koji je prikazan u tablici 43. On u kategoriji privatnih korisnika iznosi 14.698 priključaka. Potencijalnih korisnika u kategoriji poslovnih i javnih korisnika na bijelim područjima obuhvata projekta ima 1.108. Korisnički potencijal te kategorije korisnika je 100 %-tni, odnosno u apsolutnom broju iznosi 1.108 priključaka pa se, dakle, zajedno s kategorijom privatnih korisnika procjenjuje ukupni korisnički potencijal koji iznosi 15.806 priključaka. Tablica 43 prikazuje korisnički potencijal prema pojedinim kategorijama korisnika na projektnom području.
Tablica 43: Korisnički potencijal prema kategorijama korisnika.
Poslovni korisnici Privatni Javni JLS / Naselja Poduzeća / Ukupno korisnici Obrti korisnici OPG-ovi Grad Kaštela 4.111 221 192 19 4.543 Kaštel Gomilica 402 23 38 4 467 Kaštel Kambelovac 342 26 24 0 392
13 Za Općinu Okrug je ukupna utilizacija korištenja brzina širokopojasnog pristupa po službenim podacima HAKOM-a za Q42018 veća od 100% (broj priključaka je veći od broja kućanstava, zbog apartmana koji se ne vode kao kućanstvo, a imaju priključak). Iz toga razloga je procijenjena utilizacija za potrebe financijskog izračuna u PRŠI-ju niža.
Svibanj 2019 Stranica 99 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Poslovni korisnici Privatni Javni JLS / Naselja Poduzeća / Ukupno korisnici Obrti korisnici OPG-ovi Kaštel Lukšić 686 43 0 5 734 Kaštel Novi 772 28 1 1 802 Kaštel Stari 1.006 57 51 3 1.117 Kaštel Sućurac 670 39 59 4 772 Kaštel Štafilić 233 5 19 2 259 Grad Split 3.504 31 153 0 3.688 Donje Sitno 70 2 1 0 73 Gornje Sitno 211 2 2 0 215 Kamen 56 0 3 0 59 Slatine 613 1 25 0 639 Split 1.689 22 103 0 1.814 Srinjine 352 3 6 0 361 Stobreč 76 0 3 0 79 Žrnovnica 437 1 10 0 448 Grad Trogir 2.072 182 132 1 2.387 Arbanija 66 5 6 0 77 Divulje 32 0 1 0 33 Drvenik Mali 222 3 0 0 225 Drvenik Veliki 272 4 0 0 276 Mastrinka 215 9 4 1 229 Plano 173 11 18 0 202 Trogir 1.015 145 103 0 1.263 Žedno 77 5 0 0 82 Općina Lećevica 87 2 5 0 94 Divojevići 11 0 0 0 11 Kladnjice 22 1 0 0 23 Lećevica 24 1 4 0 29 Radošić 30 0 1 0 31 Općina Marina 1.924 0 0 0 1.924 Blizna Donja 96 0 0 0 96 Blizna Gornja 45 0 0 0 45 Dograde 72 0 0 0 72 Gustirna 23 0 0 0 23 Marina 152 0 0 0 152 Mitlo 49 0 0 0 49 Najevi 27 0 0 0 27 Poljica 190 0 0 0 190 Pozorac 52 0 0 0 52 Rastovac 80 0 0 0 80 Sevid 416 0 0 0 416 Svinca 47 0 0 0 47 Vinišće 530 0 0 0 530
Svibanj 2019 Stranica 100 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Poslovni korisnici Privatni Javni JLS / Naselja Poduzeća / Ukupno korisnici Obrti korisnici OPG-ovi Vinovac 64 0 0 0 64 Vrsine 81 0 0 0 81 Općina Okrug 1.610 75 70 1 1.756 Okrug Donji 180 1 5 0 186 Okrug Gornji 1.430 74 65 1 1.570 Općina Prgomet 90 3 4 0 97 Bogdanovići 30 0 1 0 31 Labin 22 0 2 0 24 Prgomet 8 2 0 0 10 Sitno 17 1 1 0 19 Trolokve 13 0 0 0 13 Općina Primorski 164 3 11 3 181 Dolac Primorski Dolac 164 3 11 3 181 Općina Seget 1.136 0 0 0 1.136 Bristivica 143 0 0 0 143 Ljubitovica 172 0 0 0 172 Prapatnica 74 0 0 0 74 Seget Donji 281 0 0 0 281 Seget Gornji 120 0 0 0 120 Seget Vranjica 346 0 0 0 346 Ukupno projektno 14.698 517 567 24 15.806 područje
Svibanj 2019 Stranica 101 od 186
PRŠI - područje Kaštela
8 DEFINICIJA LOKACIJA DEMARKACIJSKIH TOČAKA PREMA AGREGACIJSKOJ MREŽI
Širokopojasna telekomunikacijska mreža sastoji se od slijedećih cjelina: • jezgrena mreža (nacionalne mreže), • agregacijska mreža (regionalne mreže), • pristupne mreže.
Jezgrena mreža je infrastrukturna okosnica telekomunikacijske mreže, te obuhvaća međusobno povezane čvorove u većim gradovima. Agregacijsku mrežu čine veze između lokalnih čvorova i jezgrene mreže, najčešće kabelske veze i manjim dijelom bežične usmjerene mreže. Pristupni dio mreže, odnosno pristupna mreža jest infrastrukturni razvod kabela od lokalnog čvora do svakog korisnika u nepokretnoj mreži, odnosno bežično radio sučelje između korisnika i baznih stanica u bežičnoj mreži.
DSL modem
DNS DHCP AAA Agregacijsko stikalo VoIP Ethernet agregacija VoIP DSL modem/ usmerivač DSLAM // MSAN eMail NTP WWW IPTV
Jezgreni usmerjevač DSL modem
Jezgrena mreža Internet DSL modem BRAS//BNG POP
DSLAM // MSAN ISPISP1 ISPISP2 Agregacijsko stikalo Ethernet agregacija DSL modem/ usmerivač
DSL modem
Lokalna mreža - kučna mreža Pristupna mreža Agregacijska mreža Jezgrena mreža
Slika 36: Shematski prikaz arhitekture mreže [17].
Prema ONP-u, demarkacijske točke se definiraju kao točke između pristupne i agregacijske mreže, odnosno čvora/ova agregacijske mreže u kojem/ima je moguće agregirati promet iz pristupne mreže. Nadalje, kod provedbe projekata u sklopu ONP-a, definiranje demarkacijskih točaka prema agregacijskoj mreži mora biti usklađeno s planom implementacije NP-BBI programa izgradnje agregacijske mreže [17]. Shodno tome, demarkacijske točke unutar PRŠI- ja određuju se kao točke spoja između pristupne mreže implementirane kroz projekt u sklopu ONP-a te agregacijske mreže NP-BBI programa ili agregacijske mreže trećeg operatora.
Nositelj NP-BBI programa je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI). Poduzeće Odašiljači i veze d.o.o. (OiV) je nositelj tehničke provedbe NP-BBI programa koji je, u ime i za račun RH, nadležan za tehničku provedbu NP-BBI programa, odnosno za izgradnju, održavanje i upravljanje agregacijskom infrastrukturom širokopojasnog pristupa. Prije dodjele bespovratnih sredstava za provedbu NP-BBI programa, program mora proći postupak prijave i odobrenja velikog projekta u tijelima Europske komisije (eng. major project
Svibanj 2019 Stranica 102 od 186
PRŠI - područje Kaštela
notification), nakon čega se pristupa projektiranju, ishođenju dozvola i gradnji agregacijske infrastrukture.
Agregacijska mreža povezuje pristupne mreže s jedne strane i jezgrene mreže s druge strane. Prema programu NP-BBI čvorovi agregacijske mreže su: • N0 – prijelazni čvorovi, označavaju čvorove prijelaza između jezgrene i agregacijske mreže. Mikrolokacije prijelaznih čvorova unutar naselja bit će određene u fazi projektiranja. • N1 – agregacijski čvorovi, označavaju čvorove prijelaza između agregacijske i pristupne mreže. Po jedan agregacijski čvor bit će smješten u svakom opravdanom naselju NP-BBI programa do kojeg će biti implementirana agregacijska infrastruktura. Agregacijski čvorovi će biti izgrađeni u naseljima prioritetne skupine 1. U naseljima prioritetne skupine 2 i 3, agregacijski čvorovi će biti izgrađeni ako se ta naselja nalaze na planiranim trasama za povezivanje naselja prioritetne skupine 1 ili su u blizini tih trasa. Agregacijski čvor će biti smješten u odgovarajuće infrastrukturno opremljenom kolokacijskom prostoru u kojem je operatorima omogućen pristup neosvjetljenim agregacijskim nitima preko svjetlovodnog distribucijskog razdjelnika (engl. optical distribution frames).
Planirane trase agregacijske mreže NP-BBI dijele se na: • Nove agregacijske trase – trase na kojima se planira izgradnja nove kabelske kanalizacije sa svjetlovodnim kabelom. • Postojeće trase – trase iz projekta Objedinjavanje svjetlovodne infrastrukture u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske (OSI) [48] i ostale trase s dovoljno raspoloživog prostora u postojećoj kabelskoj kanalizaciji, a na kojima se planira izgraditi nova agregacijska mreža postavljanjem novog svjetlovodnog kabela.
NOP je za predmetni PRŠI od OiV zatražio inicijalni plan izgradnje agregacijske mreže, s popisom naselja iz obuhvata predmetnog PRŠI-ja u kojima se planira uspostaviti agregacijski čvor te planirane trase za povezivanje tih čvorova na kartografskoj podlozi.
Podatci o trasama i obuhvaćenim naseljima koje je OiV dostavio NOP-u za predmetni PRŠI, temelje se na planu agregacijske mreže, a prije prijave i odobrenja NP-BBI programa kao velikog projekta (major project). Tijekom postupka odobrenja velikog projekta, kao i u fazama projektiranja i izgradnje moguće su promjene obuhvata i prioriteta opravdanih naselja ili planiranih trasa. U slučaju promjene obuhvata opravdanih naselja moguće je da neka od naselja budu izostavljena. U slučaju promjene planiranih trasa moguće je da neka naselja prioriteta 2 ili 3 budu izostavljena, a neka druga naselja budu uključena. MMPI će kao nositelj NP-BBI programa uz podršku OiV te u suradnji s NOP-om odrediti prioritete izgradnje ciljanih područja NP-BBI programa, uzimajući u obzir i provedbu ONP programa. OiV će o svakoj promjeni u odnosu na dostavljene podatke u najkraćem roku obavijestiti NOP, slijedom čega će NOP obavijestiti nositelja predmetnog PRŠI-ja i/ili korisnika državne potpore. OiV se vezano za upit o inicijalnom planu izgradnje agregacijske mreže očitovao kako slijedi.
Svibanj 2019 Stranica 103 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Na području obuhvata predmetnog PRŠI-ja kroz NP-BBI program planira se izgraditi agregacijska infrastruktura (pasivna svjetlovodna infrastruktura) kako prikazuje slika 37.
Slika 37: Prikaz planirane agregacijske infrastrukture na projektnom području.
Za predmetni PRŠI predviđena je uspostava N0 čvora Split. Tablica 44 prikazuje planirane agregacijske čvorove.
Tablica 44: Lokacije agregacijskih čvorova temeljem NP-BBI programa [17].
Šifra naselja Prioritetna Br. JLS (grad, općina) Naselje [DZS] skupina 1 Lećevica Lećevica 34592 1 2 Lećevica Radošić 53562 2 3 Marina Gustirna 23116 2
Svibanj 2019 Stranica 104 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Šifra naselja Prioritetna Br. JLS (grad, općina) Naselje [DZS] skupina 4 Marina Marina 39268 1 5 Marina Poljica 50474 2 6 Marina Pozorac 74756 2 7 Marina Vrsine 71200 2 8 Okrug Okrug Gornji 44903 1 9 Prgomet Labin 33979 2 10 Prgomet Prgomet 51861 1 11 Prgomet Sitno 57711 2 12 Primorski Dolac Primorski Dolac 52175 1 13 Seget Seget Donji 56731 1 14 Seget Seget Vranjica 70416 2 15 Split Slatine 58114 1 16 Split Srinjine 59579 1 17 Split Žrnovnica 74497 1 18 Trogir Arbanija 337 2 19 Trogir Mastrinka 39918 2 20 Trogir Plano 48348 2 21 Trogir Trogir 65862 1 22 Trogir Žedno 74055 2
Sukladno ONP-u, operatori elektroničkih komunikacija zainteresirani za sudjelovanje u projektu su također pozvani na predlaganje lokacija demarkacijskih točaka tijekom javne rasprave za predmetni projekt. Predložene lokacije na razini naselja prikazane su u tablici 45.
Svibanj 2019 Stranica 105 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 45: Lokacije demarkacijskih točaka predložene od strane operatora elektroničkih komunikacija.
Operator JLS / Naselje Adresa Grad Split Split A1 d.o.o. Grad Trogir Trogir Seget Bristivica bb Trogir Drvenik mali bb Trogir Drvenik veliki bb Kaštela Žrtava rata 6 Kaštela Putaljski put bb Lećevica Kladnjice bb Prgomet Prgomet bb HT d.d. Seget Seget Vranjica bb Split Kralja Tomislava 9 Split Vinkovačka 19 Split Poljička cesta 43 Trogir Gradska ulica 5 Prgomet Trolokve bb Marina Vinišće bb Split Krešimirova 7
Izabrani operator u svojstvu korisnika državne potpore za izgradnju pristupne mreže temeljem ONP-a, u sklopu projekta preuzima sljedeće obveze: • Za predmetni PRŠI optimalno planirati jedan ili više čvorova pristupne mreže, koji će ujedno biti i demarkacijske točke, na način da se mora moći pristupiti svim korisnicima u obuhvatu PRŠI-ja. • Ukoliko se planirani pristupni čvor nalazi u istom naselju u kojem je i planirani NP-BBI agregacijski čvor, s nositeljm tehničke provedbe programa NP-BBI (OiV) u fazi projektiranja i izgradnje usuglasiti uvjete i odgovornosti kako bi se osiguralo smještanje oba navedena čvora na istu mikrolokaciju. Pri tome korisnik državne potpore treba osigurati transparentne informacije o lokaciji svog pristupnog čvora, a OiV specificirati svoje potrebe koje mora zadovoljavati agregacijski čvor (ukupna kvadratura, procjene vezane uz smještaj aktivne opreme operatora koji će kolocirati u agregacijskom čvoru i sl.). • U koordinaciji s OiV-om osigurati transparentno planiranje i gradnju novih ili proširenje postojećih trasa/kapaciteta kabelske kanalizacije na području obuhvata projekta kako bi strana koja prva gradi kabelsku kanalizaciju, na zajedničkim dijelovima trase osigurala dostatan kapacitet i za potrebe druge strane.
Svibanj 2019 Stranica 106 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Navedeni postupak usuglašavanja o određivanju točnog položaja (mikrolokacija) agregacijskih čvorova temelji se na smjernicama definiranim NP-BBI programom o načinu odabira lokacija NP-BBI čvorova 14: • Čvorovi će se smjestiti u zatvorene prostore (engl. indoor), gdje god to bude moguće. • Agregacijski čvorovi bit će smješteni u postojećim čvorovima pristupne mreže s dostatnim raspoloživim kolokacijskim prostorom, ako će takvi čvorovi također služiti i kao NGA mrežni čvorovi (tj. takvi čvorovi bit će definirani kao demarkacijske točke prema NGA mrežama izgrađenim u okviru ONP-a). • Agregacijski čvorovi bit će smješteni u nove NGA mrežne čvorove s dostatnim raspoloživim kolokacijskim prostorom (pod pretpostavkom da takvi NGA čvorovi budu definirani kao demarkacijske točke prema NGA mrežama izgrađenim u okviru ONP-a). • Agregacijski čvorovi bit će smješteni u blizini postojećih čvorova pristupnih mreža ili čvorova nove NGA mreže, definiranih kao demarkacijske točke prema NGA mrežama izgrađenima u okviru ONP-a (vidi prethodne b) i c) slučajeve), u slučaju da neće biti tehnički moguće zaključiti neosvijetljene niti NP-BBI programa u ovim pristupnim čvorovima i/ili u slučaju da neće biti dovoljno kolokacijskog prostora na raspolaganju u ovim pristupnim čvorovima (u ovom će se slučaju kolokacijski prostor izgraditi u okviru NP-BBI programa). • Ako neće biti moguće smjestiti agregacijske čvorove u postojeće ili nove pristupne čvorove, ili u njihovoj blizini; ili ako neće biti moguće odrediti demarkacijsku točku za određena opravdana naselja, npr. zbog toga što povezani NGA projekt(i) neće biti pokrenuti u ovim opravdanim naseljima, agregacijski čvorovi će se smjestiti u središtima naselja, kako bi se osigurali optimalni tehnički preduvjeti za pokrivanje svih krajnjih korisnika u NGA mrežama koje će se izgraditi u određenim naselju – u ovom slučaju će se nastojati agregacijske čvorove smjestiti u prostore u javnom vlasništvu.
14 Poglavlje 2.1. NP-BBI programa.
Svibanj 2019 Stranica 107 od 186
PRŠI - područje Kaštela
9 POSTOJEĆA INFRASTRUKTURA KOJA MOŽE BITI ISKORIŠTENA U PROJEKTU
9.1 Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija
Širokopojasne mreže grade se uz odgovarajuću infrastrukturu i infrastrukturne objekte za razvod i prihvat medija, te smještaj prateće aktivne opreme. U tom kontekstu razlikujemo: • Kabelska kanalizacija (distributivna telekomunikacijska kanalizacija - DTK) je podzemna mreža cijevi i bunara za razvod (svjetlovodnih niti, koaksijalnih kabela, bakrenih parica). • Nadzemna mreža je mreža stupova o koje su ovješeni kabeli (svjetlovodnih niti, koaksijalnih kabela, bakrenih parica). Gradnja je dozvoljena samo u ruralnim područjima. Nedostaci su: povećana osjetljivost na atmosferske utjecaje (padaline, vjetar, elektrostatička pražnjenja) i kraći životni vijek u odnosu na podzemnu mrežu. • Kabineti (ulični i vanjski) služe kao lokacije pasivnog prospajanja kabela u pristupnoj mreži. U njih se smještaju i pasivni razdjelnici kod FTTH P2MP tehnologija, te aktivna oprema u VDSL (FTTC) i kabelskim mrežama. • Lokalni čvor je sučelje između pristupne i agregacijske mreže (fizički prihvat pristupne mreže, te smještaj aktivne opreme za agregaciju prometa iz pristupne mreže i usmjeravanje prometa prema agregacijskoj mreži). Najčešće odgovara lokaciji lokalne telefonske centrale (funkcijska lokacija). • Antenski stup ima primopredajnu radiofrekvencijsku funkciju u pristupnom dijelu bežičnih mreža. Bazna stanica (logičko mjesto s nadzorom primopredajnih funkcija u pristupnom djelu bežičnih mreža) uobičajeno se fizički nalazi uz lokaciju antenskog stupa. Infrastrukturni i regulatorni zahtjevi pojedinih širokopojasnih tehnologija prema ONP-u prikazani su u tablici 46.
Tablica 46: Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija [11].
Potrebni infrastrukturni Tehnologija Medij pristupne mreže Regulatorne dozvole objekti • Kabelska • Bakrene parice kanalizacija i/ili (u završnom segmentu), nadzemna mreža, VDSL (FTTC) - • svjetlovodna vlakna (u • (ulični) kabineti, dovodu). • prostor lokalnog čvora.
Svibanj 2019 Stranica 108 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Potrebni infrastrukturni Tehnologija Medij pristupne mreže Regulatorne dozvole objekti • Kabelska kanalizacija i/ili nadzemna mreža, • prostor FTTH P2MP • Svjetlovodna vlakna. distribucijskog - čvora, • prostor lokalnog čvora. • Kabelska kanalizacija i/ili nadzemna mreža, • prostor FTTH P2P • Svjetlovodna vlakna. distribucijskog - čvora, • prostor lokalnog čvora.
Kabelski • Kabelska pristup • Koaksijalni kabeli, kanalizacija i/ili - (DOCSIS, • svjetlovodna vlakna. nadzemna mreža, HFC) • prostor HFC čvora. Dozvola za upotrebu • Radiofrekvencijski LTE (4G) • Antenski stupovi. radiofrekvencijskog spektar. spektra.
9.2 Iskorištavanje postojeće infrastrukture
Postojeća infrastruktura definirana u Pravilniku o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme [35], koja je relevantna za izgradnju NGA širokopojasne mreže obuhvaća: • kabelsku kanalizaciju, • antenske stupove i • sve ostale zatvorene prostore, koji mogu poslužiti kao lokalni čvorovi novoizgrađenih mreža.
Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina [38] propisuje mjere za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina koje se odnose na pristup i zajedničko korištenje postojeće fizičke infrastrukture. Zakon mrežne operatore i fizičku infrastrukturu definira na slijedeći način: • "mrežni operator: operator javne komunikacijske mreže te druga pravna osoba koja daje na korištenje fizičku infrastrukturu koja je namijenjena pružanju usluga proizvodnje, prijenosa ili distribucije plina, električne energije, uključujući javnu rasvjetu, i toplinske energije te usluga proizvodnje, prijenosa ili distribucije vode, uključujući ispuštanje ili pročišćavanje otpadnih voda i kanalizacije i sustave odvodnje, kao i upravitelj fizičke
Svibanj 2019 Stranica 109 od 186
PRŠI - područje Kaštela
infrastrukture koja je namijenjena odvijanju željezničkog, cestovnog, riječnog, pomorskog i zračnog prometa", • "fizička infrastruktura: bilo koji sastavni dio mreže namijenjen za smještanje drugih sastavnica mreže, pri čemu sam ne postaje aktivna sastavnica mreže, kao što su cijevi, stupovi, vodovi, nadzorne sobe, zdenci, ormarići, zgrade ili ulazi u zgrade, antenske instalacije, antenski tornjevi, stupovi i prihvati. Kabeli, uključujući svjetlovodne niti koje se ne koriste, kao i sastavnice mreže koje se koriste za opskrbu vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju ne čine fizičku infrastrukturu u smislu ovoga Zakona".
Poradi nedostupnosti katastra gospodarske javne infrastrukture putem geoinformacijske baze unutar Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (www.nipp.hr), tijekom pripreme nacrta PRŠI neposredno je ispitano postojanje infrastrukture u javnom vlasništvu, sukladne ONP-u i navedenoj legislativi, a koju bi bilo moguće koristiti u okviru projekta.
Ispitivanje je izvršeno na način da su upiti o slobodnim kapacitetima postojeće infrastrukture u javnom vlasništvu poslani svim JLS-ovima koji su obuhvaćeni projektom, te slijedećim mrežnim operatorima: • Vodovod i odvodnja d.o.o., Kralja Zvonimira 50, Šibenik, • Vodovod i kanalizacija d.o.o., Biokovska 3, Split. Temeljem odgovora zaprimljenih od JLS-ova i mrežnih operatora, utvrđeno je da na području provođenja projekta postoje slobodni kapaciteti infrastrukture u javnom vlasništvu, a koje je moguće koristiti u okviru projekta. Slobodni kapaciteti su opisani u nastavku.
Grad Kaštela u svojem vlasništvu posjeduje stupove javne rasvjete uz lokalne prometnice. Tehnički uvjeti korištenja i naknade za korištenje nisu definirani.
Općina Lećevica u svojem vlasništvu posjeduje stupove javne rasvjete uz lokalne prometnice. Tehnički uvjeti korištenja i naknade za korištenje nisu definirani.
Općina Marina u svojem vlasništvu posjeduje zatvorene prostore u društvenim domovima u naseljima općine, a koji se mogu koristiti u okviru projekta. Tehnički uvjeti korištenja i naknade za korištenje nisu definirani.
Pod mrežnim operatorima podrazumijevaju se i telekomunikacijski operatori, od kojih su tijekom javne rasprave zatraženi podatci o raspoloživoj elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi koju posjeduju ili kontroliraju na području obuhvata projekta.
Prikupljeni podatci su dostavljeni NOP-u prilikom provjere konačne verzije PRŠI-ja, dok zbog oznake stroge povjerljivosti nisu dostupni za javnu objavu.
Neovisno o tome, a sukladno Smjernicama za primjenu pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža [29], telekomunikacijski operatori su dužni dostaviti drugim investitorima, koji su tijekom javne rasprave iskazali interes za sudjelovanjem u projektu, sve relevantne podatke o svojoj infrastrukturi (trase, kapaciteti, raspoloživost
Svibanj 2019 Stranica 110 od 186
PRŠI - područje Kaštela
slobodnog prostora postojeće infrastrukture) za prostorni obuhvat ovog PRŠI. Navedene podatke trebaju dostaviti dovoljno rano kako bi svi ponuditelji informacije o raspoloživoj infrastrukturi mogli uzeti u obzir prilikom izrade svojih ponuda.
Svibanj 2019 Stranica 111 od 186
PRŠI - područje Kaštela
10 DEFINIRANJE INVESTICIJSKOG MODELA, ZAJEDNO S OBRAZLOŽENJEM ODABIRA
Studija odabira najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa resornog ministarstva [30] obrađuje prednosti i nedostatke različitih investicijskih modela provedbe projekata poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture. Modeli se međusobno razlikuju s obzirom na investicijske udjele tijela javnih vlasti, odgovornosti za projektiranje i izgradnju mreže, te kasniji operativni rad i održavanje mreže.
S obzirom na administrativne i operativne kapacitete te strateške potrebe obuhvaćenog područja, pokrivenost širokopojasnom infrastrukturom, broj potencijalnih korisnika, minimalnu razinu širokopojasnog pristupa (40 Mbit/s u smjeru prema korisniku, 5 Mbit u smjeru od korisnika), te posebno uzimajući u obzir princip ne predodređenosti infrastrukturnih i tehnoloških rješenja, na projektnom području je najvjerojatnija implementacija investicijskih modela, prikazanih na slici 38.
Model B
Javni DBO (design, build, operate) model
Model A Model C
Privatni DBO (design, Kombinirani javno- build, operate) model privatni model (JPP)
Mogući investicijski modeli izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području
Slika 38: Mogući investicijski modeli na projektnom području.
Pored navedenih osnovnih investicijskih modela (privatni DBO, javni DBO i JPP), u praksi poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture u državama EU pojavljuju se i kombinacije modela: • Model odozdo prema gore (engl. bottom-up): predviđa inicijativu krajnjih korisnika koji se samostalno organiziraju s ciljem izgradnje širokopojasne infrastrukture. Pri tome korisnici ulažu svoja sredstva, rad, zemljište, itd., te mogu pridobiti i eventualna javna sredstva. Takav model je primjenljiv za manja geografska područja sa snažno povezanom lokalnom zajednicom. Uobičajeno je da se za provedbu projekta odabire i privatni
Svibanj 2019 Stranica 112 od 186
PRŠI - područje Kaštela
telekomunikacijski operator koji posjeduje potrebno tehničko znanje i iskustvo, a može nuditi usluge. Tijela javnih vlasti nisu uključena u provedbu, stoga infrastruktura ostaje u vlasništvu krajnjih korisnika, a model ima većinu karakteristika privatnog DBO modela. • Model vanjskih usluga (engl. outsourcing): predviđa sklapanje ugovora između javnog tijela i operatora za planiranje, izgradnju i upravljanje širokopojasnom infrastrukturom na određeno vremensko razdoblje, pri čemu izgrađena infrastruktura ostaje u javnom vlasništvu. Model vanjskih usluga posjeduje karakteristike ugovornog JPP, a isto tako se može kombinirati i u kasnijim fazama javnog DBO modela (npr. nakon izgradnje se odabere pružatelj usluga za održavanje mreže). Model je primjenjiv za projekte izgradnje širokopojasne infrastrukture na većim zemljopisnim područjima. • Model zajedničkog ulaganja (engl. joint venture): javni i privatni partner dijele vlasništvo nad izgrađenom infrastrukturom i to razmjerno sredstvima koja su uložili u projekt. Privatni partner u pravilu preuzima izgradnju i upravljanje. Model je primjenjiv u slučajevima u kojima su oba sektora spremna zajednički snositi sve rizike projekta. Model zajedničkog ulaganja posjeduje karakteristike statutarnog JPP, a do sada se još nije šire primjenjivao u praksi u državama EU-a.
Poradi primjerenosti za izgradnju širokopojasne infrastrukture na projektnom području, u daljnju analizu su uključena osnovna tri investicijska modela koji se opisuju u nastavku. Sva tri modela omogućavaju doseg zadanih ciljeva projekta.
10.1 Model A: Privatni DBO model
JLS-ovi ne posjeduju dostatno znanje i kapacitete za provedbu potrebnih aktivnosti na projektiranju, izgradnji i održavanju mreže (engl. design, build and operate - DBO) pa je ekonomski racionalnije osloniti se na znanje, iskustvo i postojeću mrežnu infrastrukturu privatnih partnera, odnosno telekomunikacijskih operatora.
U privatnom DBO modelu ili modelu A privatni partner preuzima zadatak planiranja, izgradnje i upravljanja širokopojasnom infrastrukturom, pri čemu izgrađena infrastruktura ostaje u njegovom trajnom vlasništvu. Kod dodjela sredstava državnih potpora za izgradnju širokopojasne infrastrukture u takvom investicijskom modelu posebno je bitno da prednost, koja se daje pojedinačnom operatoru, ne ugrožava kompetitivnost operatora na tržištu elektroničkih komunikacija, a koja mora biti osigurana kroz relevantne veleprodajne točke pristupa mreži. Isto tako, karakteristično za ovaj model je da sredstva državnih potpora nikada ne pokrivaju puni iznos potrebnih investicija, stoga operator sudjeluje u investiciji djelomično i s vlastitim sredstvima. Dodjelom potpora, javne vlasti zadržavaju mogućnost nadzora nad provođenjem projekta, prvenstveno u smislu dosega društvenih koristi projekta i kvalitete ponuđenih usluga za krajnje korisnike (npr. pokrivenost mrežnom infrastrukturom ili razina pruženih usluga).
Isplativost ulaganja indicira se kroz iznos potpore koju je odabrani operator zatražio u postupku pred-odabira [47], a u kojem se vrednuje i iznos vlastitih sredstava koje je operator spreman uložiti u izgradnju mreže. Vrijednost potpora varira ovisno o demografskoj i zemljopisnoj veličini naselja, stanju postojeće infrastrukture, reljefnim karakteristikama područja, izboru
Svibanj 2019 Stranica 113 od 186
PRŠI - područje Kaštela
infrastrukturnog rješenja i slično (s ciljem osiguravanja potrebne razine pristupa na određenim područjima uz najmanja ulaganja). Rizik potražnje korisnika i odgovornost za financijsku isplativost projekta potpuno preuzima privatni operator.
10.2 Model B: Javni DBO model
Odgovornost za projektiranje, izgradnju i upravljanje mrežom u ovom modelu preuzima tijelo javne vlasti (javni DBO model ili model B). Kod ovog modela predviđen je samostalni angažman tijela javne vlasti i javno financiranje takvih projekata u 100 %-tnom iznosu. Budući da model zahtjeva značajno veće administrativne, organizacijske i financijske kapacitete u tijelima JRS/JLS-a, te isti nose sve rizike uspješne provedbe projekta (dostatna potražnja za uslugama, koja osigurava financijsku održivost projekta), potrebno je provesti detaljniju poslovnu analizu iz koje su vidljivi razlozi koji uvjetuju odabir modela B.
U slučaju potrebe angažiranja specijaliziranih privatnih poduzeća unutar modela B za pojedine aktivnosti projektiranja, izgradnje ili upravljanja mrežom, nositelji projekta su se dužni pridržavati relevantnih propisa iz javne nabave, a privatna poduzeća nemaju pravo prikupljanja naknada od krajnjih korisnika mreže. Operator koji upravlja javnom mrežom dužan je poslovati isključivo po veleprodajnom poslovnom modelu i nuditi usluge pristupa mreži svim zainteresiranim operatorima pod jednakim uvjetima.
Tijela javne vlasti u modelu B ne smiju svoje poslovne aktivnosti oko širokopojasnih mreža širiti na ostala komercijalno isplativa područja izvan prostornog obuhvata projekta. Isto tako aktivnosti oko izgradnje, upravljanja i/ili održavanja mrežom u modelu B ne smiju donositi dobit, odnosno svi ostvareni prihodi ne smiju premašiti troškove upravljanja i održavanja mreže.
Odsutnost privatnih sredstava kod ulaganja u razvoj mreže i korištenje postojećom infrastrukturom predstavlja glavnu slabost modela, jer onemogućava učinkoviti razvoj mreža većih dimenzija i kontinuiranu upotrebu najsuvremenijih tehnoloških rješenja, čime se smanjuju i potencijalne koristi za konačne korisnike.
10.3 Model C: Kombinirani javno-privatni model (JPP)
Kombinirani javno-privatni model općenito kombinira pojedinačne prednosti investicijskih modela A i B, u kojem se odgovornost za izgradnju i/ili upravljanje širokopojasnom infrastrukturom raspodjeljuje između tijela javne vlasti (JRS/JLS-a) i privatnih partnera (operatora).
U ovom modelu privatni partner uobičajeno preuzima odgovornost za projektiranje, izgradnju, upravljanje i održavanje mreže, te dijelom i financira izgradnju mreže, dok javni osigurava financiranje djela mreže kroz državne potpore. Izgrađena mreža se, nakon proteka razdoblja trajanja ugovora, vraća na raspolaganje i ostaje u trajnom javnom vlasništvu, što predstavlja prednost u odnosu na investicijski model A. Prednosti u odnosu na model B svode se na manje investicijske troškove (zbog participacije privatnog partnera), te potrebu za manjim operativnim kapacitetima JRS/JLS-a uključenih u izgradnju, upravljanje i održavanje mreže. Slično kao i
Svibanj 2019 Stranica 114 od 186
PRŠI - područje Kaštela
kod modela B, obveze vezane uz otvorenost mreže i nesudjelovanje na maloprodajnom tržištu vrijede i u modelu C za operatora - privatnog partnera u JPP projektu koji upravlja mrežom.
Model C (JPP) je prikladan za primjenu ako su, dugoročno, ukupni životni troškovi vezani uz izvedbu projekta manji od troškova izvedbe projekta po modelu B (tradicionalni način). Zbog toga potrebno je provesti sličnu detaljniju poslovnu analizu kao i kod odabira modela B, te izraditi komparator javnih troškova (PSC) koji izračunava vrijednost za novac modela C nasuprot modelu B.
Prilikom odabira modela C, predviđaju se nešto niži investicijski troškovi (prvenstveno zbog privatnih ulaganja), te niži operativni troškovi (zbog jeftinijeg održavanja i veće kontrole nad troškovima). Preporučeno je da JRS/JLS-ovi kao javni partneri u JPP-u i NP-i u modelu C, u svim slučajevima rizik raspoloživosti izgrađene mreže i rizik potražnje prenesu na privatnog partnera. Preuzimanje rizika potražnje od strane javnog partnera može dugoročno rezultirati prevelikim financijskim obvezama za JRS/JLS-e u slučaju slabije potražnje za uslugama. Primjer raspodjele rizika između javnog i privatnog partnera u modelu C vidljiv je iz matrice alokacije rizika u tablici 47.
Tablica 47: Matrica alokacije rizika.
Rizik Javni Privatni Podijeljeni Pogreške u projektiranju x Povećanje troškova izgradnje x Kašnjenje završetka izgradnje x Zastarjevanje tehnološke opreme x Povećanje operativnih troškova x Manja potražnja od očekivane x Povećanje cijene usluga x Smanjenje izvora financiranja x Povećanje kamatne stope x Zastoji kod plaćanja računa x Promjena relevantnih zakona x Nedobivanje raznih dozvola x Protivljenje javnosti x
10.4 Odabir investicijskog modela
Pomoću pojednostavljene financijske analize moguće je uspoređivati različite investicijske modele. Iako postoje razlike u primjerenosti upotrebe pojedinih tehnoloških rješenja u pojedinom investicijskom modelu, poradi što veće objektivnosti usporedbe u analizu su uključene tehnologije FTTC i FTTH P2P (iako se može, zbog sličnih značajki i identične
Svibanj 2019 Stranica 115 od 186
PRŠI - područje Kaštela
raspodjele rizika, s velikom vjerojatnošću ustvrditi da bi se i kod ostalih tehnologija dobile slične razlike u rezultatima).
U tablicama 48 i 49 su prikazani rezultati izrađenih financijskih analiza za investicijske modele A, B i C.
Tablica 48: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (VDSL (FTTC)).
VDSL (FTTC) Financijski elementi A B C Diskontna stopa 15 8,73% 8,73% 8,73% Diskontirani investicijski troškovi (u kn) 60.801.321 63.985.486 62.240.488 Diskontirani operativni troškovi (u kn) 48.722.249 50.607.800 49.560.272 Diskontirani prihodi (u kn) 73.612.066 71.481.905 71.850.998 Diskontirani rizici (u kn) 0 5.704.664 3.051.995 Neto sadašnja vrijednost (u kn) -35.911.505 -48.816.046 -43.001.758
Tablica 49: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (FTTH P2P).
FTTH P2P Financijski elementi A B C Diskontna stopa15 8,73% 8,73% 8,73% Diskontirani investicijski troškovi (u kn) 182.285.419 191.157.250 187.517.010 Diskontirani operativni troškovi (u kn) 20.809.736 21.731.608 21.385.958 Diskontirani prihodi (u kn) 97.892.771 91.309.366 96.690.904 Diskontirani rizici (u kn) 0 9.223.347 2.941.325 Neto sadašnja vrijednost (u kn) -105.202.384 -130.802.838 -115.153.390
S obzirom na predstavljene značajke područja jedinica lokalne samouprave, pojedinih tehnologija i investicijskih modela, može se ustvrditi da na odabir optimalnog investicijskog modela za izgradnju širokopojasne infrastrukture na projektnom području, pored financijskih, bitno utječu i brojni drugi kriteriji. Poradi toga je izrađena i multikriterijska analiza pomoću koje je zaključen konačni odabir investicijskog modela.
Tablica 50 prikazuje analizu koja uključuje financijske i nefinancijske kriterije, te tako daje uvid u ekonomsku učinkovitost pojedinog investicijskog modela. Vrijednošću svakog kriterija ocijenjen je utjecaj pojedinog investicijskog modela na izgradnju širokopojasne infrastrukture na projektnom području (svaki kriterij može poprimiti vrijednosti od 1 do 5, pri čemu vrijednost kriterija 5 znači da odabir dotičnog modela ima najveći mogući pozitivan utjecaj na izgradnju
15 Sukladno Odluci o stopi povrata uloženog kapitala za nepokretnu mrežu u RH [14], primijenjena je diskontna stopa 8,73 %.
Svibanj 2019 Stranica 116 od 186
PRŠI - područje Kaštela
širokopojasne infrastrukture na projektnom području). Važnost kriterija za projekt širokopojasne infrastrukture na obuhvaćenom području određena je ponderima, a optimalni investicijski model je onaj koji ima najveći ukupni broj bodova.
Tablica 50: Multikriterijska analiza investicijskih modela.
Kombinirani javno- Privatni DBO model Javni DBO model privatni model (JPP) Kriterij Vrijednost Vrijednost Vrijednost Ponder Ukupno Ponder Ukupno Ponder Ukupno kriterija kriterija kriterija Vrijednost 0,05 5,00 0,25 0,05 3,00 0,15 0,05 4,00 0,20 investicije Operativni troškovi i 0,05 5,00 0,25 0,05 1,00 0,05 0,05 4,00 0,20 prihodi Potrebna 0,15 5,00 0,75 0,15 1,00 0,15 0,15 4,00 0,60 javna sredstva Optimalni prostorni 0,05 5,00 0,25 0,05 3,00 0,15 0,05 4,00 0,20 obuhvat Prikladnost s obzirom na 0,10 5,00 0,50 0,10 3,00 0,30 0,10 4,00 0,40 značajke područja Angažiranost 0,10 5,00 0,50 0,10 1,00 0,10 0,10 4,00 0,40 javnog sektora Prijenos rizika na privatni 0,05 5,00 0,25 0,05 1,00 0,05 0,05 3,00 0,15 sektor Vlasništvo / kontrola nad 0,15 1,00 0,15 0,15 5,00 0,75 0,15 3,00 0,45 infrastrukturom Korištenje postojeće 0,10 4,00 0,40 0,10 3,00 0,30 0,10 5,00 0,50 infrastrukture Brzina izgradnje 0,05 5,00 0,25 0,05 4,00 0,20 0,05 4,00 0,20 mreže Kombiniranje različitih 0,05 5,00 0,25 0,05 1,00 0,05 0,05 4,00 0,20 tehnologija Uvođenje 0,05 5,00 0,25 0,05 2,00 0,10 0,05 4,00 0,20 inovacija Količina javnih 0,05 1,00 0,05 0,05 5,00 0,25 0,05 3,00 0,15 koristi Ukupno 1,00 - 4,10 1,00 - 2,60 1,00 - 3,85
Iz tablice 50 je razvidno da na projektnom području najviše ekonomskih koristi donosi izgradnja širokopojasne infrastrukture uz primjenu privatnog DBO investicijskog modela. S obzirom na odabir modela A, financijske projekcije u poglavljima 15 i 16, kao i detaljne poslovne analize prikazane u prilogu 2, odnose se na primjenu tog modela.
Svibanj 2019 Stranica 117 od 186
PRŠI - područje Kaštela
11 SPECIFIKACIJA ZAHTJEVA MINIMALNE RAZINE PRUŽENIH MALOPRODAJNIH USLUGA U POGLEDU KVALITETE I CIJENA
Budući da je ponuda maloprodajnih usluga od strane operatora najviše ovisna o veleprodajnim uvjetima pristupa mreži, operator otvorene mreže u projektu mora prilagoditi strukturu veleprodajnih usluga specificiranim zahtjevima ponude maloprodajnih usluga.
Kao što je definirano u članku 35. Zakona o elektroničkim komunikacijama [31], maloprodajne usluge moraju biti dostupne svim krajnjim korisnicima po pristupačnoj cijeni, uz uvažavanje načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, te uz što manje narušavanje tržišnog natjecanja, dok struktura maloprodajnih paketa treba biti usporediva sa strukturom maloprodajnih paketa putem najzastupljenijeg mrežnog rješenja na tržištu, prilagođena lokalnim prilikama, te potrebama privatnih, poslovnih i javnih korisnika.
11.1 Zahtjev minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u pogledu kvalitete i cijena u izgrađenoj NGA mreži
Specifikacija minimalne razine maloprodajnih usluga definira se temeljem minimalnih ciljanih razina usluga širokopojasnog pristupa koje moraju biti ispunjene projektom da bi se postigao značajan iskorak, temeljem postojeće strukture maloprodajnih paketa u NGA neproblematičnim sivim i crnim područjima, ali i strukture paketa najzastupljenijeg mrežnog rješenja na tržištu RH.
Pristupna NGA mreža izgrađena u projektu morati će omogućavati uporabu višestrukih tehnologija s podrškom kvalitete usluge u kojoj su funkcije neovisne o transportnim tehnologijama (IP mreža), omogućavati neometani korisnički pristup mrežama i alternativnim pružateljima usluga (žična, bežična i svjetlovodna pristupna mreža), te podržavati neograničenu pokretljivost koja omogućuje konzistentno i sveprisutno pružanje usluga (stacionarno, nomadsko i pokretno komuniciranje).
Slijedeći ciljeve Digitalne agende za Europu u pogledu stvaranja jedinstvenog europskog digitalnog tržišta koje će brzim i ultrabrzim internetskim vezama i interoperabilnim aplikacijama donositi trajne gospodarske i društvene koristi, ostvarivanje osnovnog cilja projekta (poglavlje 2.3) postići će se izgradnjom mreže koja minimalno mora: • omogućavati 3D usluge (telefon, Internet, TV), • koristiti skalabilne tehnologije okrenute budućnosti, • povećavati kvalitetu digitalnih usluga uvođenjem naprednih usluga temeljenih na internetskom protokolu (video na zahtjev, HDTV i sl.), • smanjivati troškove održavanja. Obzirom na sve navedeno, te temeljem Benchmarking analize sažeto prikazane u tablici 51, u tablici 52 su navedene minimalne brzine pristupa i okvirne maloprodajne cijene paketa, koje u projektu izgrađena mreža mora moći pružati pojedinim kategorijama korisnika.
Svibanj 2019 Stranica 118 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 51: Prosjek kvalitete i cijena u sadašnjim mrežama.
Sadašnje mreže Prosječan paket 3D usluga Prosječna cijena u kn Usluga (PDV uključen) TV 80 programa Telefon Neograničeno u fiksnoj mreži 340,00 Internet 10/5 Mbit/s Napredne usluge /
Tablica 52: Minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u NGA mreži.
Privatni korisnici Gospodarski subjekti Javni korisnici
Paket 3D usluga Karakteristike Karakteristike Karakteristike u kn (PDV uklj) u kn (PDV uklj.) u kn (PDV uklj.) Prosječna cijena Prosječna cijena Prosječna cijena
Brzina 40 Mbit/s 40 Mbit/s 100 Mbit/s TV 80+ programa 80+ programa 80+ programa Neograničeno u Neograničeno u Neograničeno u Telefon 280,00 280,00 280,00 fiksnoj mreži fiksnoj mreži fiksnoj mreži Video na Video na Video na Napredne zahtjev, HDTV i zahtjev, HDTV i zahtjev, HDTV i usluge sl. sl. sl.
Svibanj 2019 Stranica 119 od 186
PRŠI - područje Kaštela
12 SPECIFIKACIJA PODRŽANIH VELEPRODAJNIH USLUGA TE PRAVILA ODREĐIVANJA I NADZORA VELEPRODAJNIH NAKNADA I UVJETA PRISTUPA IZGRAĐENOJ MREŽI
S obzirom da će se širokopojasne mreže u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja graditi uz državnu potporu, u projektu se mora osigurati ravnopravni veleprodajni pristup širokopojasnoj infrastrukturi za sve operatore koji su prisutni na tržištu i koji zatraže takav pristup. Isto tako, krajnjim korisnicima se mora omogućiti mogućnost izbora više pružatelja širokopojasnih usluga.
Veleprodajni uvjeti pristupa odnose se na novoizgrađenu infrastrukturu u projektu, na postojeću infrastrukturu koja se koristi u projektu, te na sve ostale dijelove mreže koji su povezani s novoizgrađenom ili postojećom infrastrukturom u projektu, a koji su funkcionalno nužni za pružanje zahtijevanih veleprodajnih usluga. U projektu je poželjno implementirati i širi skup veleprodajnih obveza, odnosno točaka pristupa mreži koja je građena uz poticaje, kako bi se slijedile postojeće vrste veleprodajnog pristupa (propisane od strane HAKOM-a) unutar projekta.
12.1 Minimalni skup podržanih veleprodajnih usluga
Minimalni skup podržanih veleprodajnih usluga u projektu ovisi o skupini područja, te o primijenjenom infrastrukturnom i tehnološkom rješenju. Tablica 53 prikazuje obavezne veleprodajne usluge koje mora pružati operater u projektu.
Tablica 53: Popis obaveznih veleprodajnih usluga u projektu.
Tehnologija Obvezne usluge veleprodajnog pristupa • Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova i neosvijetljenim nitima (dark fibre). • Izdvojeni pristup lokalnim potpetljama na temelju svjetlovodnih niti (na razini distribucijskog čvora). FTTH • Izdvojeni pristup lokalnim petljama na temelju svjetlovodnih niti (P2P). • VULA (P2MP) • Bitstream (Ethernet razina). • Bitstream (regionalna razina). • Bitstream (nacionalna razina). • Pristup kabelskoj kanalizaciji / nadzemnoj mreži stupova i neosvijetljenim nitima (dark fibre). • Izdvojeni pristup lokalnim potpetljama/petljama na temelju bakrene parice. VDSL/FTTX • VULA. • Bitstream (Ethernet razina). • Bitstream (regionalna razina). • Bitstream (nacionalna razina).
Svibanj 2019 Stranica 120 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tehnologija Obvezne usluge veleprodajnog pristupa • Pristup antenskim stupovima. Bežične NGA • Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova. tehnologije • Pristup neosvijetljenim nitima (dark fibre). • Bitstream. • Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova. Kabelski NGA pristup • Pristup neosvijetljenim nitima (dark fibre). (DOCSIS) • Bitstream.
Veleprodajne usluge moraju biti dostupne barem 6 mjeseci prije nego što mreža postane operativna, a s ciljem da operator mreže koji je ujedno i pružatelj usluga na maloprodajnom tržištu ne stekne prednost na maloprodajnom tržištu u odnosu na ostale operatore korisnike veleprodajnih usluga putem novoizgrađene NGA mreže. Sve obvezne veleprodajne usluge operator je dužan pružati na tržištu u razdoblju od najmanje 7 godina od trenutka u kojem mreža izgrađena potporama postane operativna. Nakon toga, razdoblja mjere veleprodajnog pristupa moguće je zadržati ili modificirati. Obveza veleprodajnog pristupa pasivnoj mrežnoj infrastrukturi izgrađenoj u projektu je trajna.
12.2 Pravila određivanja i nadzora veleprodajnih naknada
Operator će prije stavljanja mreže u operativni rad, predložiti veleprodajne naknade i uvjete pristupa za sve veleprodajne usluge koje će imati u ponudi. Predložene veleprodajne naknade, uz detaljno obrazloženje primijenjene metode i postupka kojom su iste formirane, operator će, zajedno s pripadajućim uvjetima pružanja usluga, dostaviti HAKOM-u. U slučaju da HAKOM smatra da je primijenjena metoda određivanja naknada, odnosno same vrijednosti naknada i/ili pripadajući uvjeti pružanja usluga neodgovarajući i da mogu značajno narušiti kompetitivnost tržišta, vratit će prijedlog privatnom operatoru na doradu. Nakon dorade, operator će ponovo uputiti prijedlog HAKOM-u. U slučaju ponovnog negativnog mišljenja operator će se konzultirati s NOP-om te, uvažavajući mišljenja HAKOM-a, a uz suglasnost NOP-a, definirati konačne vrijednosti naknada i uvjete pružanja usluga.
Slika 39: Postupak određivanja veleprodajnih naknada i uvjeta u projektu [11].
Svibanj 2019 Stranica 121 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Operator će veleprodajne naknade predložiti na temelju: • metode usporedivih cijena (engl. benchmarking), s obzirom na iste ili usporedive usluge koje se nude na ostalim područjima u Hrvatskoj u kojima operatori posluju pod uobičajenim tržišnim uvjetima, uključujući i usluge koje pružaju SMP operatori i čije su cijene određene kroz regulatorne mjere HAKOM-a, • metode usporedivih cijena s obzirom na iste ili usporedive usluge u državama EU-a (u slučaju da se iste ili usporedive usluge ne pružaju u Hrvatskoj), pri čemu valja voditi računa o svim razlikama i specifičnostima hrvatskog tržišta u odnosu na tržišta ostalih država EU-a, • principa troškovne usmjerenosti, što može uključivati sve povezane metode, prema pravilima i s parametrima koje primjenjuje HAKOM u postupcima proračuna troškovno usmjerenih naknada [11].
Postupak naknadne provjere će biti proveden svakih godinu dana računajući od trenutka inicijalnog odobrenja, odnosno od trenutka posljednje provjere veleprodajnih naknada i uvjeta. Postupke naknadnih provjera provoditi će se u razdoblju od najmanje 7 godina za sve veleprodajne usluge, osim usluga pristupa na razini pasivne infrastrukture (kabelska kanalizacija, nadzemni stupovi, neaktivna vlakna, vanjski kabineti), za koje je obveza naknadne provjere trajna, budući da se i veleprodajne usluge pristupa pasivnoj infrastrukturi pružaju trajno.
U svrhu osiguranja transparentnosti i zaštite tržišnog natjecanja, operator je obvezan objaviti na svojim mrežnim stranicama informaciju o odobrenim veleprodajnim uvjetima i naknadama (standardnu ponudu). Obaveza se odnosi na inicijalni postupak i svaki naknadni postupak u intervalima od godinu dana.
Svibanj 2019 Stranica 122 od 186
PRŠI - područje Kaštela
13 SPECIFIKACIJA POSTUPKA KOD DEFINIRANJA ULAGAČA U PROJEKT
13.1 Pred-odabir operatora
U investicijskom modelu A razina kompetitivnosti postupka dodjele državnih potpora osiguran je kroz transparentan postupak pred-odabira privatnih telekomunikacijskih operatora kao ulagača u projekte. Budući da doprinos države kod ove vrste projekata nije osiguran u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima, dodijeljena bespovratna sredstva smatraju se državnom potporom. Stoga se kroz postupak pred-odabira operatora u prvom koraku, te kroz postupak dodjele bespovratnih sredstava u drugom koraku, osigurava da je svaka potpora ograničena na najmanji iznos potreban za određeni projekt.
Pred-odabir operatora u projektima izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa vršit će MRRFEU sukladno propozicijama Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47], u skladu sa sastavnim pozivom za dostavu prijava za sudjelovanje u postupku pred-odabira. Operatori definirani pred-odabirom stječu status prihvatljivih prijavitelja te pravo podnošenja projektnog prijedloga za određeni projekt u okviru ograničenog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava [47]. Obzirom da se državne potpore dodjeljuju izravno prihvatljivim prijaviteljima projekata odabranim u postupku dodjele bespovratnih sredstava, a da dodijeljena financijska potpora omogućava obavljanje komercijalne djelatnosti pod uvjetima koji inače ne bi bili dostupni na tržištu, operatori postaju i korisnici državne potpore.
Korisnici državne potpore će morati, uz vlastita investicijska sredstva koja će uložiti u projekt, osigurati sva potrebna investicijska sredstva za pokrivanje svih troškova projekta do trenutka isplate bespovratnih sredstava iz fondova EU-a, odnosno sredstva za predfinanciranje, poradi operativne procedure sufinanciranja bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a.
13.2 Kriteriji za pred-odabir operatora
Sukladno propozicijama poziva za dodjelu bespovratnih sredstava [47] i uz njega vezanog poziva na dostavu prijava operatora, kod pred-odabira obvezno se provjerava opća prihvatljivost predmetnog projekta i zainteresiranih operatora. Zainteresirani operatori obvezno trebaju dostaviti poslovne planove projekta, iz kojih su razvidni proračuni ukupnih investicija u mrežu, proračuni traženih iznosa potpora, te planirani dio vlastitog sufinanciranja investicije.
Kvalitativna procjena dostavljene dokumentacije operatora vrši se sukladno unaprijed definiranim kriterijima poziva za iskaz interesa. Ocjenjuje se sljedeće: • Relativni traženi iznos državnih potpora. • Model upravljanja NGA mrežom unutar projekta. • Broj stanova u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup.
Svibanj 2019 Stranica 123 od 186
PRŠI - područje Kaštela
• Ukupan udio stanova u bijelim područjima, kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično.
Operator koji je ispunio sve kriterije i ostvario više bodova stječe pravo u sljedećem koraku kandidirati projektni prijedlog vezan uz predmetni projekt na ograničeni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava [47].
13.3 Tehnička specifikacija implementacije projekta
Kod implementacije projekta operator osigurava projektiranje, izgradnju i upravljanje širokopojasnom infrastrukturom na projektnom području. Slijedom ONP-a i načela tehnološke neutralnosti, omogućeno je predvidjeti implementaciju različitih tehnologija (engl. technology mix), sukladno optimalnim ekonomskim i tehničkim karakteristikama primjene pojedinih tehnologija na projektnom području.
Pri izgradnji otvorene širokopojasne mreže potrebno je uzeti u obzir relevantni zakonodavni i regulatorni okvir iz područja elektroničkih komunikacija. Tehnička rješenja moraju biti sukladna sa slijedećim zakonom i pravilnicima: • Zakonom o elektroničkim komunikacijama [31]. • Pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama [32]. • Pravilnikom o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada [33]. • Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju [34]. • Pravilnikom o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme [35]. Dozvoljena je uporaba različitih tehnologija ili njihovih kombinacija, pod uvjetom da sva tehnološka rješenja ispunjavaju uvjete projekta (minimalna brzina pristupa, pokrivenost korisnika, minimalne maloprodajne i veleprodajne usluge, …).
13.4 Specifikacija zahtjeva gradnje
Operator mora osigurati 100 %-tnu pokrivenost svih potencijalnih korisnika na ciljanom području, s brzinama prijenosa koje zahtjeva pojedina kategorija korisnika (vidi poglavlje 2.3).
Operator mora izgraditi mrežu koja omogućava: • brzinu preuzimanja (download) od najmanje 40 Mbit/s, • brzinu učitavanja (upload) od najmanje 5 Mbit/s.
Vezano uz pojedine kategorije korisnika, novoizgrađena mreža mora također osiguravati: • Brzinu preuzimanja (download) od najmanje 40 Mbit/s za 100 % privatnih korisnika, za 100 % poslovnih korisnika i za 100 % javnih korisnika.
Svibanj 2019 Stranica 124 od 186
PRŠI - područje Kaštela
• Brzinu preuzimanja (download) od najmanje 100 Mbit/s za 75 % privatnih korisnika, za 90 % poslovnih korisnika i za 100 % javnih korisnika. • Brzinu od najmanje 100 Mbit/s simetrično za 40 % privatnih korisnika, za 60 % poslovnih korisnika i za 100 % javnih korisnika. Svakom korisniku potrebno je osigurati dostupnost širokopojasnog pristupa odnosno mogućnost spajanja na pristupnu NGA mrežu u kući ili stanu ili poslovnom ili javnom objektu. Područje dostupnosti podrazumijeva mogućnost aktivacije NGA širokopojasnih usluga na zahtjev korisnika u roku od najviše 60 dana, gdje aktivacija usluga zahtjeva instalaciju korisničke opreme, te u slučaju žičanih mreža, postavljanje vodova od pristupnog prostora objekta do korisničkog prostora, ukoliko isti vodovi nisu već postavljeni tijekom izgradnje NGA mreže.
Kod izgradnje otvorene širokopojasne mreže dijelom ili u potpunosti bežičnom tehnologijom, krajnjim korisnicima mreže izgrađene u okviru projekta mora se osigurati minimalna brzina predviđena projektom u svakom trenutku.
Novoizgrađena kabelska kanalizacija mora sadržavati kapacitete za moguće proširenje u budućnosti.
Širokopojasna mreža mora biti izgrađena i stavljena u operativno stanje najkasnije do 31.12.2023. godine.
Operator mora na određenom području omogućiti pristup otvorenoj širokopojasnoj mreži svim zainteresiranim korisnicima i svim zainteresiranim ponuditeljima usluga pod jednakim komercijalnim uvjetima.
Tehnologija koju će operator predvidjeti u projektu mora osiguravati dostatnost svim zahtjevima ovog dokumenta.
U projektu izgradnje širokopojasne NGA mreže potrebno je poštivati cjelokupni regulatorni okvir za područje očuvanja okoliša i prirode, te sve PPUO/PPUG JLS-ova na ciljanom području. Posebice je važno uzeti u obzir i poštivati činjenicu da je dio ciljanog područja NATURA 2000 područje.
Svibanj 2019 Stranica 125 od 186
PRŠI - područje Kaštela
14 PROVJERA POVRATA POTPORA (CLAWBACK)
Financijska isplativost i održivost širokopojasnih projekata vezani su uz prethodne poslovne planove i sadrže određenu razinu nepouzdanosti, pa je relevantne financijske pokazatelje projekta i stvarno potrebne iznose potpora potrebno provjeriti odmah nakon završetka izgradnje mreže.
14.1 Postupak provjere potpora
Postupak provjere potpora provesti će se u trenutku završetka aktivnosti na izgradnji mreže, a prije početka operativnog rada mreže, s ciljem provjere stvarne razine ostvarenih investicijskih troškova izgradnje mreže u odnosu na planirane. Nacionalno tijelo nadležno za kontrolu EU projekata će sve troškove provjeriti, te ih uz popratnu dokaznu dokumentaciju dati na uvid ugovornom tijelu koje je dodijelilo državnu potporu. Tako će se osigurati nadzor nad financijskim aspektom projekta te će prijavljeni troškove moći usporediti s investicijskim sredstvima koje je korisnik državne potpore specificirao prilikom pred-odabira i prijave za bespovratna sredstva.
Ako će ukupno prijavljeni investicijski troškovi izgradnje mreže biti manji od onih prethodno specificiranih, korisniku državne potpore će se iznos potpore ograničiti na vrijednost koja odgovara inicijalno specificiranom relativnom udjelu potpora u prijavljenim investicijskim troškovima.
U slučaju viših prijavljenih investicijskih troškova od inicijalno predviđenih, najveći prihvatljivi iznos potpore bit će ograničen apsolutnom vrijednošću zatraženog iznosa potpore kod pred- odabira i prijave za bespovratna sredstva. Prihvatljiv iznos potpore predstavlja osnovu za izračun iznosa sufinanciranja iz sredstava EU fondova, a odnosi se samo na prihvatljive izdatke na temelju primjenjivih općih i provedbenih pravila [10], [47].
14.2 Naknadni postupak provjera potpora
ONP-om je predviđena obveza naknadnog postupka provjere potpore u slučaju dodjele javne potpore u iznosu većem od 10 milijuna eura. Budući da je operativnom procedurom sufinanciranja bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a [47] maksimalni iznos javne potpore u projektima koji se provode po modelu A ograničen na 63,5 milijuna kuna za troškove izgradnje mreže, navedena odredba strukturnih pravila nije primjenjiva u ovom projektu.
Svibanj 2019 Stranica 126 od 186
PRŠI - područje Kaštela
15 ANALIZA TROŠKOVA IMPLEMENTACIJE POJEDINIH INFRASTRUKTURNIH I TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA TE FINANCIJSKA ANALIZA ISPLATIVOSTI PROJEKTA
15.1 Analiza troškova implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija
15.1.1 Analiza opcije "bez investicije"
Opcija "bez investicije" znači daljnje očuvanje trenutnog stanja širokopojasne infrastrukture na projektnom području, koje je analizirano u poglavljima 4 i 9, odnosno korištenje postojeće telekomunikacijske infrastrukture koja ne omogućuje ostvarenje širokopojasnih priključaka s dostatnom (minimalnom) brzinom od 30 Mbit/s. Uzevši u obzir potrebe privatnih i javnih korisnika te gospodarskih subjekata, vidljivo je da postojeće brzine nisu dostatne da zadovolje potražnju.
U narednim godinama nepromijenjeno stanje na projektno području dovest će do još većeg digitalnog raskoraka među područjima u kojima operatori nisu iskazali interes za izgradnju odgovarajuće infrastrukture i ostalim komercijalno zanimljivim područjima. Trenutna situacija već sada negativno utječe na kvalitetu života na projektnom području. S obzirom na sve veće potrebe stanovništva, ovakvo stanje u sljedećim će godinama zasigurno dovesti do odljeva mozgova i opadanja stanovništva, čime će se zaustaviti razvoj naselja na projektnom području i smanjiti konkurentnost lokalnih gospodarskih subjekata.
Razmatrana opcija predstavlja stanje koje nije u skladu s DAE [2], razvojnim strategijama i poduzetim mjerama na području uspostave infrastrukture širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj, te ne slijedi viziju skladnog razvoja regija i ruralnih područja. Jednako tako, onemogućava postizanje definiranih ciljeva i iskorištavanje razvojnih mogućnosti projektnog područja.
Temeljem svega navedenog, može se zaključiti da je investiranje u izgradnju infrastrukture širokopojasnog pristupa neophodno, odnosno da opcija "bez investicije" ne nudi rješenje problema na dugoročno održivi način. Poradi toga se ova opcija odbacuje, a u obzir se uzimaju opcije koje mogu na zadovoljavajući način pridonijeti uspostavi širokopojasne infrastrukture na projektnom području.
Postojeće stanje predstavlja polazište za inkrementalnu analizu infrastrukturnih i tehnoloških rješenja koja mogu biti primijenjena za rješenje problema i dostignuće postavljenih ciljeva projekta.
Svibanj 2019 Stranica 127 od 186
PRŠI - područje Kaštela
15.1.2 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "bez intervencije"
Ova opcija pretpostavlja da na projektnom području postoji komercijalni interes izgradnje širokopojasne infrastrukture i da će operatori samostalno poduzeti sva potrebna financijska ulaganja. Zbog regulatorno nadziranih cijena veleprodajnih naknada, okvirne analize isplativosti pokazale su međutim neisplativost takvih ulaganja. Isto tako može se sa sigurnošću kazati da bi dozvola regulatornih organa za povećanjem veleprodajnih "isplativih" cijena imala za posljedicu rast maloprodajnih cijena i upad potražnje (utilizacije), čime bi projekt opet postao financijski neisplativ.
Na temelju izrađenih analiza može se rezonirati da implementacija ove opcije nije moguća, pošto je u svakom slučaju izgradnja širokopojasne infrastrukture na projektnom području "bez intervencije" za privatne ulagače neisplativa. Nedostupnost širokopojasnih priključaka ima negativne posljedice na kvalitetu života i gospodarski razvoj područja, te na postizanje postavljenih ciljeva projekta. Zato se ova opcija odbacuje, a u nastavku analiziraju opcije koje predviđaju izgradnju mreže s intervencijom.
15.1.3 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "s intervencijom"
Primjene pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" (izgradnja širokopojasne infrastrukture) i "s intervencijom" (uz potpore iz EU fondova te ostalih javnih sredstava) imaju različite financijske implikacije na investicijske troškove, prihode i troškove poslovanja. Pored osnovnih (jednoznačnih) tehnoloških opcija, moguće su i primjene različitih kombinacija tehnologija koje mogu, posebice u ruralnim područjima, bitno smanjiti troškove projekta, te tako optimizirati ulaganja u mrežu i koristi koje donosi projekt. Jedna od takvih opcija (kombinacija tehnologija: FTTC za 40 % kućanstava i FTTH P2P za 100 % gospodarskih subjekata i javnih korisnika te 60 % kućanstava) analizirana je u nastavku. Poradi načela tehnološke neutralnosti, na sličan je način moguća primjena i ostalih kombinacija različitih tehnoloških rješenja.
Tablica 54 prikazuje analizu investicijskih, odnosno kapitalnih troškova (CAPEX) pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških opcija. Pri definiranju iznosa jediničnog troška po priključku su, pored međunarodnih analiza [39], [40], korištene reference konzultanta. Prosječni troškovi projekata izgradnje širokopojasne infrastrukture izvedenih u razdoblju od 2008. do 2016. godine obrađeni su kao ulazni parametri unutar vlastito razvijene algoritamske aplikacije poduzeća ProFUTURUS d.o.o. U okviru procesiranja veći ponder dodijeljen je projektima provedenima nakon 2012. godine.
U procesu definiranja iznosa uzete su u obzir lokalne karakteristike područja, odnosno gustoća naseljenosti i reljef.
Svibanj 2019 Stranica 128 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Planirani broj izvedenih priključaka na području provođenja projekta odnosi se na rezultate analize broja privatnih, poslovnih i javnih korisnika na lokacijama koje su u postupku određivanja boja označene kao bijele.
Tablica 54: Investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn).
Prosječni troškovi Planirani broj Ukupni investicijski Tehnologija (tržišni nazivi) po izvedenom izvedenih troškovi priključku priključaka VDSL (FTTC) 3.530 23.837 84.144.610 FTTH P2MP 9.160 23.837 218.346.920 FTTH P2P 10.590 23.837 252.433.830 Kabelski pristup (DOCSIS, HFC) 4.330 23.837 103.214.210 LTE (4G) 8.300 23.837 197.847.100 FTTC / FTTH P2P 7.890 23.837 188.073.930
300.000.000
250.000.000
200.000.000
150.000.000
100.000.000
50.000.000
0 VDSL FTTH P2MP FTTH P2P KABELSKI P. LTE FTTC / FTTH P2P
Slika 40: Ukupni investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn).
Investicijski troškovi izraženi su bez PDV-a u stalnim cijenama16. Najviši investicijski troškovi pojavljuju se u slučaju izgradnje širokopojasne infrastrukture putem FTTH P2P tehnologije, a najniži kod VDSL (FTTC) tehnologije. Treba napomenuti da tehnološke opcije VDSL (FTTC) i kabelski pristup obuhvaćaju samo troškove uspostave novog čvora i izvedbu svjetlovodne veze do čvora, tako da bi u slučaju nepostojeće infrastrukture do krajnjih korisnika investicijski troškovi mogli porasti do razine ostalih tehnologija.
Također treba napomenuti mogućnost kombiniranja različitih tehnologija. Poradi odabira investicijskog modela A, odabrani privatni operator će izabrati opciju koja će za njega predstavljati ekonomski najučinkovitiji način izgradnje širokopojasne infrastrukture na području
16 Za svibanj 2019. Stalne cijene razlikuju se od tekućih cijena koje uključuju utjecaj inflacije.
Svibanj 2019 Stranica 129 od 186
PRŠI - područje Kaštela
provođenja projekta, te slijedom toga izraditi potrebne detaljnije poslovne analize. Poslovne analize u nastavku dokumenta služe samo kao sredstvo koje olakšava provedbu projekta i omogućava usporedbu ponuda operatora.
Različite opcije, odnosno tehnologije, nose sa sobom i različite visine pojedinih sastavnica investicijskih troškova. Kod bežične tehnologije su građevinski troškovi očekivano u prosjeku nešto niži, ali je zato trošak aktivne i ostale opreme nešto viši nego kod ostalih (kabelskih) tehnologija i obratno. Raščlambu investicijskih troškova po tehnologijama prikazuje tablica 55.
Osnova za raščlambu su reference konzultanta, te međunarodne referentne analize koje definiraju troškove izgradnje širokopojasne infrastrukture [41], [42]. Pri izračunima je korištena metoda komparativne analize, u kojem postupku su se usporedbom različitih primjera, te analizom proučavanog područja, definirale okvirne sastavnice investicijskih troškova:
• Troškovi izrade projektne dokumentacije i pribavljanja potrebnih dozvola: - troškovi izrade projektne dokumentacije za izgradnju širokopojasne infrastrukture, - troškovi pribavljanja svih potrebnih dozvola i odobrenja, - troškovi upisa u katastar infrastrukturnih objekata. • Troškovi građevinskih i instalacijskih radova: - troškovi građevinskih radova, - troškovi opremanja ili kupnje prostora za zajedničko korištenje postojećih objekata širokopojasne infrastrukture, - troškovi opreme i materijala. • Troškovi provedbe pasivnog dijela širokopojasne infrastrukture: - troškovi razdjelnika i njihove instalacije, ormarića, komunikacijskih ormarića, spojnica za svjetlovodne kablove, završnih kablova, povezujućih niti, adaptera, konektora, cijevi, razdjelnih šahtova, - troškovi završavanja svjetlovodnih veza na razdjelnicima, - troškovi postavljanja i povezivanja baznih stanica (funkcijskih lokacija). • Troškovi za nadzor izgradnje širokopojasne infrastrukture: - troškovi nadzora građevinskih radova, izvedbe pasivnog dijela i instaliranja aktivne opreme. • Troškovi aktivne opreme - troškovi nabave i ugradnje aktivne opreme koja je potrebna za djelovanje mreže (napajanje s ispravljačima s rezervnim napajanjem, klima uređaji za održavanje klimatskih uvjeta i sl.).
Građevinski radovi odnose se na izgradnju potpuno nove infrastrukture. Detaljnu strukturu investicijskih troškova izraditi će odabrani privatni operator kod izrade ponude u procesu pred- odabira, kad će definirati za projekt najoptimalniju tehnologiju ili kombinaciju istih. Pri tome će u okviru izračuna uzeti u obzir također i eventualno korištenje postojeće infrastrukture.
Drugi dio analize financijskih aspekata implementacije pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških opcija odnosi se na definiranje godišnjih prihoda i operativnih troškova nakon izgradnje širokopojasne infrastrukture. Analiza godišnjih prihoda i operativnih troškova izrađena je na temelju tržišnih analiza postojećih upravitelja širokopojasne infrastrukture u RH [43], [44], te
Svibanj 2019 Stranica 130 od 186
PRŠI - područje Kaštela
relevantnih međunarodnih analiza [45], [46]. Godišnji prihodi poslovanja sastoje se iz predviđene veleprodajne naknade te drugih prihoda poslovanja koji se odnose na tržišne aktivnosti upravitelja infrastrukture.
Iz tablice 56 razvidno je da se najveći godišnji prihodi poslovanja mogu ostvariti ponudom usluga putem FTTH P2P mreže, a najmanji putem kabelskog pristupa. Slično kao i prihodi poslovanja, po različitim tehnologijama razlikuju se i operativni troškovi (OPEX) koji se sastoje iz troškova održavanja i upravljanja. Iz tablica 56 i 57 razvidno je da godišnji prihodi poslovanja pokrivaju operativne troškove po svim analiziranim tehnologijama. Projekcije prihoda i troškova po različitim tehnologijama za širokopojasnu infrastrukturu na području provođenja projekta prikazane su u sklopu priloga 2.
Svibanj 2019 Stranica 131 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 55: Struktura investicijskih troškova s obzirom na analiziranu tehnološku opciju (u kn).
Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE FTTC / FTTH P2P
Troškovi izrade projektne dokumentacije i 8.414.461 21.834.692 25.243.383 10.321.421 17.806.239 18.807.393 pribavljanja potrebnih dozvola Troškovi građevinskih i 47.962.428 120.090.806 138.838.607 58.832.100 116.729.789 105.321.401 instalacijskih radova Trošak provedbe pasivnog dijela širokopojasne 16.828.922 43.669.384 50.486.766 20.642.842 29.677.065 37.614.786 infrastrukture Troškovi za nadzor izgradnje širokopojasne 841.446 2.183.469 2.524.338 1.032.142 1.978.471 1.880.739 infrastrukture
Trošak aktivne opreme 10.097.353 30.568.569 35.340.736 12.385.705 31.655.536 24.449.611
Ukupno 84.144.610 218.346.920 252.433.830 103.214.210 197.847.100 188.073.930
Svibanj 2019 Stranica 132 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 56: Izračun godišnjih prihoda poslovanja (u kn).
FTTC / FTTH Vrsta prihoda VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P
Mjesečni prihodi po priključku iz naslova 70 82 89 71 72 85 veleprodajne naknade
Planirani broj korisnika - penetracija 15.806 15.806 15.806 15.806 15.806 15.806
Broj mjeseci 12 12 12 12 12 12
Godišnji prihodi iz naslova veleprodajne 13.365.114 15.475.395 16.882.250 13.435.457 13.646.485 16.178.822 naknade
Ostali godišnji prihodi (tržišne aktivnosti) 801.907 1.238.032 1.688.225 806.127 887.022 1.294.306
Ukupni godišnji prihodi poslovanja 14.167.021 16.713.427 18.570.474 14.241.584 14.533.507 17.473.128
Svibanj 2019 Stranica 133 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 57: Izračun godišnjih operativnih troškova (u kn).
FTTC / FTTH Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P
Mjesečni troškovi održavanja po priključku 37 11 9 34 14 20
Planirani broj korisnika - penetracija 15.806 15.806 15.806 15.806 15.806 15.806
Mjesečni troškovi upravljanja po priključku 8 8 8 8 8 8
Planirani broj izvedenih priključaka 23.837 23.837 23.837 23.837 23.837 23.837
Broj mjeseci 12 12 12 12 12 12
Godišnji troškovi održavanja 7.104.613 2.110.281 1.617.882 6.471.529 2.673.023 3.798.506
Godišnji troškovi upravljanja 2.333.842 2.333.842 2.333.842 2.333.842 2.333.842 2.333.842
Ukupni godišnji operativni troškovi 9.438.455 4.444.123 3.951.724 8.805.371 5.006.864 6.132.348
Svibanj 2019 Stranica 134 od 186
PRŠI - područje Kaštela
15.2 Financijska analiza isplativosti projekta
Financijska analiza isplativosti projekta izrađena je uz pomoć analize troškova i koristi u skladu s Priručnikom Europske komisije "Guide to Cost-benefit Analysis of Investment Projects. Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020." [12], Metodološkim radnim dokumentom "Guidance on the methodology for carrying out cost-benefit analysis; Working Document No. 4" [13], kojeg je također izradila Europska komisija, te pravilima sufinanciranja bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a [47].
Analiza troškova i koristi je metodološki alat za ocjenu gospodarskih koristi projekata, u kojem su definirani financijski, gospodarski i socijalni utjecaji. Cilj izrade analize troškova i koristi je novčana ocjena svih mogućih utjecaja, te slijedom toga definiranje troškova i koristi projekta. Na temelju objedinjenih rezultata (neto koristi) donosi se odluka o tome da li je projekt poželjan i isplativ za provođenje.
U analizi troškova i koristi također je izrađena i ocjena rizika, koja je bitni dio cjelovite analize, budući da omogućava razumijevanje ocjenjenih utjecaja projekta. Temeljita analiza rizika osnova je za pouzdanu strategiju upravljanja rizicima, koji se potom uzimaju u obzir u planu projekta.
Koristi investicije su slijedeće: • investicijom se slijede smjernice i ciljevi za uravnoteženiji razvoj regije, • konkurentno gospodarstvo i brži rast, • dvosmjerni protok i primjena znanja za gospodarski razvoj i kvalitetna radna mjesta, • moderna socijalna država i veća zaposlenost sa sinergijskim efektima koji omogućuju stvaranje novih radnih mjesta, • racionalan i učinkovit prostorni razvoj.
Svrha analize projekta jest: • prikazati da je projekt poželjan iz ekonomske perspektive i da pridonosi ciljevima regionalne politike RH i EU te, • prikazati učinkovitost tehnoloških opcija, dokazati izbor modela financiranja, te neophodnost poticajnih mjera.
Financijska analiza isplativosti je analiza prihoda i troškova bez amortizacije. Investicijski troškovi, godišnji prihodi i operativni troškovi po različitim tehnologijama prikazani su u poglavlju 15.1. Izgradnja širokopojasne infrastrukture predviđena je u 2021., 2022. i 2023, početak djelovanja mreže u 2024., pri čemu se u prvoj godini (2024.) planira ostvarivanje 50 % planiranih godišnjih prihoda i operativnih troškova. Predviđena utilizacija biti će dosegnuta u 2025. godini, koja predstavlja prvu "normalnu" godinu poslovanja. U analizama su uzete u obzir stalne cijene za svibanj 2019., te financijska diskontna stopa od 8,73 % [14], pri čemu diskontiranje počinje u prvoj godini investicije (2019.).
Svibanj 2019 Stranica 135 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Ekonomsko razdoblje s uključenim projektiranjem mreže i trogodišnjom izgradnjom iznosi 20 godina [12]. Naime, širokopojasni pristup kao preduvjet gospodarskog rasta i razvoja predviđa održavanje i upravljanje širokopojasnom mrežom, odnosno sve povezane aktivnosti kojima se dugoročno održava operativno stanje infrastrukture barem 20 godina. U izračunima financijskih i ekonomskih indikatora amortizacija nije uključena jer ne znači odljev novca. Troškovi amortizacije se inače izračunavaju uzimajući u obzir propisane amortizacijske stope i dan aktivacije osnovnih sredstava. Za mrežu je definirana amortizacijska stopa od 5 %, a za aktivnu opremu 10 %. Predviđena je zamjena istrošene aktivne opreme nakon 10 godina upotrebe. Ostatak vrijednosti razvidan je iz poslovnih analiza i jednak je visini neamortizirane vrijednosti investicije.
U prilogu 2 su prikazane projekcije budućih prihoda i troškova, te financijske analize po različitim tehnologijama, dok su u tablici 58 prikazani izračuni financijskih indikatora.
Negativna vrijednost financijske neto sadašnje vrijednosti (engl. FNPV - Financial Net Present Value) na kraju referentnog razdoblja implicira financijsku neisplativost projekta i potrebu da se projekt sufinancira sredstvima iz fondova EU-a. Zbog visokih ulaganja i preniskih neto prihoda poslovanja za pokrivanje tih ulaganja unutar ekonomskog razdoblja, svi dinamični financijski indikatori su negativni i ukazuju na financijsku neisplativost projekta (financijska interna stopa povrata - engl. FRR(C); relativna neto sadašnja vrijednost - engl. RNPV). Pozitivna razlika između prihoda i troškova poslovanja te pozitivni kumulativni neto novčani tijek ukazuju na financijsku održivost projekta i podrazumijevaju situaciju u kojoj ostvareni prihodi projekta, odnosno prihodi od pruženih usluga u širokopojasnoj mreži, pokrivaju sve operativne troškove vezane uz rad i održavanje mreže u dužem vremenskom razdoblju rada mreže. Financijska interna stopa povrata nakon EU potpore - FRR(K) prikazuje isplativost nacionalnog kapitala, pri čemu vrijednosti ispod diskontne stope ukazuju na to da predviđena potpora EU nije previsoka (engl. not over-proportionate) [12].
Rezultate financijske analize potrebno je pak staviti u pozadinu, jer nisu mjerodavni za donošenje odluke o provedbi investicije. U analizu je potrebno uključiti i ostale društveno- ekonomske koristi koje investicija ima na društvo kao cjelinu.
Svibanj 2019 Stranica 136 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 58: Izračun financijskih indikatora po analiziranim tehnologijama.
FTTC / FTTH Indikator VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P
Neto sadašnja vrijednost (FNPV) u -35.911.505 -93.001.874 -105.202.384 -45.741.715 -93.111.893 -75.871.568 kn
Interna stopa povrata FRR(C) -0,35% -0,42% -0,18% -0,80% -1,67% 0,19%
Relativna neto sadašnja vrijednost -0,5906 -0,5898 -0,5771 -0,6133 -0,6529 -0,5585 (RNPV)
Razdoblje povrata investicije (RPI) > 20 > 20 > 20 > 20 > 20 > 20 u godinama
Interna stopa povrata FRR(K) - 6,50% 6,47% 6,57% 6,32% 5,94% 6,70% poslije EU potpore
Svibanj 2019 Stranica 137 od 186
PRŠI - područje Kaštela
15.3 Ekonomska analiza isplativosti projekta
Ekonomska analiza izrađena je na osnovi novčanog tijeka i ostalih projekcija iz financijske analize, te obuhvaća investiciju iz perspektive društva. U ekonomsku analizu uključeni su elementi pomoću kojih se investicija obrađuje sa šireg društvenog vidika i omogućava pregled socijalnih i društvenih utjecaja implementacije projekta na ekonomiju lokalne zajednice, regije ili države.
Prvi korak ekonomske analize projekta napravljen je na osnovi korekcije financijske analize. Kod ocjene troškova upotrijebljena je metoda korekcijskih faktora za odbitak poreza i doprinosa, te drugih transfera iz vrijednosti investicije i troškova poslovanja. Isto tako su u korekcijskom faktoru uvažene računovodstvene (fiktivne) cijene koje odražavaju oportunitetne troškove ulaganja i spremnost potrošača na plaćanje donosa. Time se anulira utjecaj monopola, trgovinskih barijera, reguliranje tržišta rada, nepotpune informacije, itd. na iskrivljenje tržišne cijene. Korekcijski faktor za isključenje svih navedenih elemenata iznosi 0,8 i primijenjen je kod ocjena: • troškova održavanja i upravljanja, • ostalih troškova poslovanja, • amortizacije, • investicijskih troškova.
Drugi korak predstavlja izračun dodatnih prihoda, odnosno proizvoda, koji će se posredno ostvariti zbog nove investicije, te predstavlja korekciju financijske analize zbog vanjskih čimbenika (eksternalija). Kod prihoda (koristi), pored izravnih, u analizu su uključeni i različiti posredni ili inducirani prihodi koji odražavaju učinke projekta na obuhvaćenu županiju i gospodarstvo RH. U slučaju analize izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području uključene su sljedeće prevladavajuće eksternalije koje imaju utjecaj na visinu induciranih prihoda investicije: 1. Povećan broj zaposlenih poradi upotrebe ICT-a. Ocjenjuje se da će, zbog izgradnje širokopojasne infrastrukture, te putem veće upotrebe ICT-a, doći do povećanja zaposlenosti, posebice u segmentu gospodarstva (industrija, turizam, itd.). U analizi je uzet u obzir broj zaposlenih od 35 do 105, ovisno o ponuđenoj tehnologiji. Koristi jednog zaposlenog dobivene su preračunom fiktivne plaće po formuli:
= (1 ) (1 )
FP – 3.831 kn 𝐹𝐹𝐹𝐹 𝑇𝑇𝑇𝑇 ∗ − 𝑢𝑢 ∗ − 𝑡𝑡 TP – – fiktivna plaća: 14, % ( ) t – financijska tržišna plaća (bruto): 7.900 kn % u stopa nezaposlenosti: 01 projektno područje
stopa naknade za doprinose i ostali porezi: 43,60 2. Povećana dodana vrijednost u gospodarstvu zbog upotrebe ICT-a. Bolji uvjeti na području ICT-a pridonose većoj upotrebi ICT-a, a samim time i većem obujmu poslovanja putem ICT-a, te veće i bolje poslovne aktivnosti i veću dodanu vrijednost u uslugama i proizvodima. U analizi se predviđa da će postojeća poduzeća
Svibanj 2019 Stranica 138 od 186
PRŠI - područje Kaštela
koje posluju na projektnom području realno prosječno povećati dodanu vrijednost na godišnjem nivou za 7.000 kn/godinu, odnosno da će od 330 do 1.000 postojećih poduzeća povećati dodanu vrijednost, ovisno o izabranoj tehnologiji.
3. Uštede zbog upotrebe ICT-a kod razvoja i upotrebe e-usluga. Upotreba ICT-a i usluga koje se mogu realizirati putem Interneta dovodi do određenih ušteda zbog bržeg i učinkovitijeg poslovanja (ušteda na vremenu, uštede zbog manje upotrebe prijevoznih sredstava, uštede zbog automatskog procesiranja i sl.). Ocjenjuje se da će od 50.000 do 240.000 stanovnika područja (ovisno o izabranoj tehnologiji) barem jednom godišnje upotrijebiti e-uslugu. Ušteda kod usluga iznosi 50 kn/uslugu.
4. Koristi zbog novih poduzeća na području ICT-a. Zbog veće upotrebe Interneta odnosno ICT-a, ocjenjuje se da će doći do veće ponude na području ICT usluga, a samim time i do osnivanja novih poduzeća koja bi nudila određene usluge. Na projektnom području predviđa se od 30 do 95 novih poduzeća (ovisno o izabranoj tehnologiji) koja bi posredno stvarale koristi putem plaćanjem naknada, sponzorstava, humanitarnih i dobrotvornih aktivnosti, itd. Očekuju se godišnje koristi u visini od 20.000 kn/poduzeće.
Visina dodatnih posrednih prihoda koji izlaze iz izvedbe investicije različita je s obzirom na izabranu tehnologiju. Navedene eksternalije prikazuje tablica 59.
Pozitivni učinci izgradnje širokopojasne infrastrukture imaju utjecaj i na neke druge društveno- ekonomske koristi koje su najčešće povezane s većom dobrobiti stanovništva i povećanjem vrijednosti njihove imovine. Pošto se takve koristi u pravilu vrlo teško procjenjuju novcem, nisu ocijenjene u okviru te analize: • povećanje globalne konkurentnosti iniciranjem inovativnosti i poduzetništva, širenjem upotrebe ICT-a, te učinkovitim osuvremenjivanjem i ulaganjem u učenje i izobrazbu, usavršavanjem, te istraživanjima i razvojem, • brži razvoj regije i smanjenje zaostajanja za razvijenim regijama, • utjecaj na smanjenje zagađenosti okoliša, te smanjenje broja oboljelih i smrtnosti zbog manjih pritisaka na okoliš, • održivo korištenje prirodne i kulturne baštine, • razvoj ljudskih potencijala, društvene infrastrukture i trajno povećanje dobrobiti i kvalitete života stanovnika, • multiplikacijski učinak dugoročnog gospodarskog razvoja gradova i općina, s novim posrednim zapošljavanjem i s time povezanim stvaranjem dodatnih radnih mjesta.
Ostale pretpostavke ekonomske analize na temelju kojih su izračunani ekonomski indikatori su slijedeće: • dinamika nastanka prihoda iz naslova eksternalija usklađena je s dinamikom utilizacije, • investicija ne uzrokuje društveno-ekonomske troškove, • ekonomska diskontna stopa je 5 % [12], • ekonomsko razdoblje iznosi 20 godina [12],
Svibanj 2019 Stranica 139 od 186
PRŠI - područje Kaštela
• investicijski projekt je terminski i sadržajno primjeren, • izvori financiranja su osigurani, • investicija je usklađena s potrebama stanovnika, razvojnim projektima i strategijama.
Ekonomske analize po različitim tehnologijama nalaze se u prilogu 2, dok su u tablici 60 prikazani izračuni ekonomskih indikatora po tehnologijama.
Pozitivna ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) i relativna ekonomska neto sadašnja vrijednost (RENPV), te ekonomska interna stopa povrata (ERR) iznad diskontne stope 5 % ukazuju na opravdanost izvedbe investicije s društveno-ekonomskog stajališta po svim analiziranim tehnologijama. Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) je razlika između diskontiranog ekonomskog tijeka svih priljeva i diskontiranog ekonomskog tijeka svih odljeva investicije. Kad je ENPV kod definirane diskontne stope 5 % veća od nule, investicija je opravdana. Ekonomska interna stopa povrata (ERR) označava onu diskontnu stopu kod koje je ekonomska neto sadašnja vrijednost 0. Kriterijski zahtjev je da je ERR ≥ 5 %. U tom je slučaju izvedba investicije opravdana. Koeficijent diskontiranih ekonomskih koristi i troškova (engl. benefit cost B/C ratio) koji je veći od 1, ukazuje na ekonomsku održivost projekta i podrazumijeva situaciju u kojoj su ekonomske koristi projekta veće od troškova.
Izračunato razdoblje povrata investicije ukazuje na opravdanost investicije po svim analiziranim tehnologijama, pošto su sve vrijednosti indikatora kraće od ekonomskog razdoblja trajanja projekta (20 godina).
Na temelju rezultata ekonomske analize može se ustvrditi da je investicija razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području opravdana iz šireg društveno-ekonomskog stajališta po svim analiziranim tehnologijama.
Svibanj 2019 Stranica 140 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 59: Godišnji inducirani prihodi po analiziranim tehnologijama (u normalnoj godini poslovanja).
Kabelski FTTC / FTTH Vrsta induciranih prihoda VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P LTE pristup P2P
Broj novozaposlenih 35 95 105 40 80 85
Koristi novozaposlenih (u kn) 1.609.176 4.367.762 4.827.527 1.839.058 3.678.116 3.907.998
Broj postojećih poduzeća 330 850 1.000 350 700 750
Koristi upotrebe ICT u poduzećima (u kn) 2.310.000 5.950.000 7.000.000 2.450.000 4.900.000 5.250.000
Broj stanovnika koji koristi e-usluge 50.000 200.000 240.000 70.000 140.000 160.000
Koristi upotrebe e-usluga (u kn) 2.500.000 10.000.000 12.000.000 3.500.000 7.000.000 8.000.000
Broj novih poduzeća 30 85 95 35 70 75
Koristi novih poduzeća (u kn) 600.000 1.700.000 1.900.000 3 1.400.000 1.500.000
Ukupno 7.019.176 22.017.762 25.727.527 7.789.061 16.978.116 18.657.998
Svibanj 2019 Stranica 141 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 60: Izračun ekonomskih indikatora po analiziranim tehnologijama.
FTTC / FTTH Indikator VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P Ekonomska neto sadašnja vrijednost 52.668.127 134.879.798 159.686.691 56.200.299 87.175.131 123.828.961 (ENPV) u kn Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 13,86% 13,82% 14,00% 12,84% 11,61% 14,29%
Relativna ekonomska neto sadašnja 0,9463 1,0051 0,9567 0,8855 0,6671 1,0710 vrijednost (RENPV) Razdoblje povrata investicije (RPI) u 10,51 10,49 10,43 10,87 11,29 10,35 godinama Koeficijent koristi i troškova (B/C) 1,4714 1,8142 1,8676 1,4696 1,5540 1,7911
16,00% 2,0000 14,00% 1,8000 1,6000 12,00% 1,4000 10,00% 1,2000 ERR 8,00% 1,0000 B/C ratio 6,00% 0,8000 0,6000 4,00% 0,4000 2,00% 0,2000 0,00% 0,0000 VDSL FTTH P2MP FTTH P2P KABELSKI P. LTE FTTC / FTTH P2P
Slika 41: Ekonomska interna stopa povrata (ERR) i B/C koeficijent po analiziranim tehnologijama.
Svibanj 2019 Stranica 142 od 186
PRŠI - područje Kaštela
16 PRELIMINARNI FINANCIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA
Financijski plan provedbe projekta daje uvid u način osiguravanja izvora sredstava za pokrivanje investicijskih troškova projekta.
Od operatora u postupku pred-odabira tražit će se ponuda po sistemu "Ključ u ruke", što znači da će vrijednosti budućih investicijskih troškova biti realne i već uvažavati utjecaj inflacije. Slijedom toga, stalne cijene izjednačuju se s tekućima (operateri ugrađuju očekivane stope inflacije u ponudu i snose rizik njene promjene). Tablica 61 prikazuje dinamiku investicijskih troškova po tehnologijama u stalnim (tekućim) cijenama.
Okvirni program za razvoj pristupne širokopojasne infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatni komercijalni interes za ulaganja od strane operatora i pružatelja usluga na tržištu (takvo je i projektno područje), određuje da je izgradnju širokopojasne infrastrukture moguće sufinancirati javnim sredstvima, odnosno sredstvima državnih potpora.
Tablica 61: Dinamika investicijskih troškova po analiziranim tehnologijama (u kn).
Tehnologije 2019 2020 2021 2022 2023 Ukupno VDSL (FTTC) 841.446 3.365.784 24.233.648 29.114.035 26.589.697 84.144.610 FTTH P2MP 2.183.469 8.733.877 62.447.219 74.674.647 70.307.708 218.346.920 FTTH P2P 2.524.338 10.097.353 72.196.075 86.332.370 81.283.693 252.433.830 Kabelski pristup 1.032.142 4.128.568 29.725.692 35.712.117 32.615.690 103.214.210 (DOCSIS, HFC) LTE (4G) 1.780.624 7.122.496 56.188.576 67.465.861 65.289.543 197.847.100 FTTC / FTTH 1.880.739 7.522.957 53.977.218 64.697.432 59.995.584 188.073.930 P2P
Uz pomoć izrađenih financijskih analiza isplativosti (prikazanih u prilogu 2) i definiranjem financijskog jaza, određuje se kritični iznos državnih potpora u projektu, a koji je potreban da bi projekt postao financijski isplativ, odnosno financijski održiv. Iako se udio potpora u projektima koji primjenjuju investicijski model A određuje neposredno kroz kompetitivni postupak pred-odabira i dodjele bespovratnih sredstava te ovisi o poslovnim projekcijama potencijalnog operatora, izrađen je preliminarni proračun iznosa financijskog jaza prema provedbenim pravilima prijava projekata za sufinanciranje sredstvima EU fondova, kako bi se informativno utvrdili najveći dozvoljeni iznosi potpora (pri čemu su dozvoljena odstupanja od navedenih vrijednosti sukladno lokalnim prilikama i odabiru optimalnog infrastrukturnog i tehnološkog rješenja).
Tablica 62 prikazuje očekivane iznose potpora iz naslova EU fondova te visinu nacionalnog dijela sufinanciranja koji osigurava država. Preostale izvore financiranja prihvatljivih troškova projekta predstavljaju vlastita sredstva potencijalnog operatora. Izvore financiranja prihvatljivih troškova projekta detaljnije prikazuje tablica 63.
Svibanj 2019 Stranica 143 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Pošto operativne procedure sufinanciranja iz fondova EU-a ne garantiraju isplatu nepovratnih sredstava prije nastanka prihvatljivih izdataka, operator mora, poradi kontinuirane provedbe projekta, osigurati potrebna sredstva za pokrivanje svih troškova projekta do trenutka isplate nepovratnih sredstava iz fondova EU-a, te tako zatvoriti financijsku konstrukciju projekta. Za namjene pred-financiranja EU sredstava i nacionalnog dijela sufinanciranja, predviđa se da će operator osigurati vlastita sredstva ili uzeti kratkoročni premošćujući kredit. Jedan od mogućih oblika zaduženja prikazan je u tablici 64.
Prikazano je kratkoročno sukcesivno zaduživanje u pet dijelova (30.06.2019., 30.06.2020., 30.06.2021., 30.06.2022. i 30.06.2023.). Povrat i plaćanje kamata je petkratno (30.06.2019., 30.06.2020., 30.06.2021., 30.06.2022. i 30.06.2023.), kada se očekuje isplata EU sredstava i nacionalnog dijela sufinanciranja. U ovom slučaju troškovi financiranja (kamate) u okviru projekata unutar Okvirnog nacionalnog programa za razvoj širokopojasne infrastrukture predstavljaju neprihvatljive izdatke, te bi ih u projektu izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području morao osigurati odabrani operator iz vlastitih sredstava.
Dakako, prikazani način (pred)financiranja samo je jedna od mogućnosti i potpuno je informativne naravi, pošto će operatori prilikom izrade ponude sami odlučiti i opredijeliti vrstu i način financiranja projekta sukladno svojim mogućnostima.
Iz provedenih izračuna u nastavku definiran je okvirni financijski plan provedbe projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području. Iz njega su razvidne okvirne visine pojedinih izvora sredstava koje treba osigurati da bi projekt bio izvediv i financijski isplativ, odnosno financijski održiv. Detaljniji financijski plan biti će izrađen od strane operatera kod iskaza interesa u postupku pred-odabira.
Svibanj 2019 Stranica 144 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 62: Informativni izračun financijskog jaza po analiziranim tehnologijama.
Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE FTTC / FTTH P2P
Diskontirani investicijski 60.801.321 157.670.863 182.285.419 74.580.657 142.608.478 135.854.543 troškovi (DIC)
Diskontirani neto prihodi 24.889.816 64.668.988 77.083.035 28.838.942 49.496.585 59.982.975 (DNR)
Najviši prihvatljivi izdaci 35.911.505 93.001.874 105.202.384 45.741.715 93.111.893 75.871.568 (maxEE = DIC - DNR)
Financijski jaz (R) 59,06% 58,98% 57,71% 61,33% 65,29% 55,85%
Prihvatljivi izdaci (EC) 57.554.913 148.039.212 171.150.137 70.598.520 132.557.557 128.078.346
Izračun najvišeg iznosa 33.994.056 87.320.663 98.775.878 43.299.395 86.549.448 71.528.745 potpora (DA=EC*R)
Izračun iznosa EU (85 %) 28.894.948 74.222.563 83.959.496 36.804.486 73.567.031 60.799.433
Izračun iznosa nacionalnog udjela HR 5.099.108 13.098.099 14.816.382 6.494.909 12.982.417 10.729.312 (15 %)
Svibanj 2019 Stranica 145 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 63: Izvori financiranja prihvatljivih troškova projekta po analiziranim tehnologijama.
Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE FTTC / FTTH P2P EU sredstva 2019 422.441 1.094.728 1.238.341 538.077 988.214 892.796 Nacionalni udio 2019 74.548 193.187 218.531 94.955 174.391 157.552 Privatni operator 2019 344.457 895.554 1.067.467 399.110 618.019 830.391 Ukupni troškovi 2019 841.446 2.183.469 2.524.338 1.032.142 1.780.624 1.880.739 EU sredstva 2020 1.689.763 4.378.912 4.953.363 2.152.309 3.952.855 3.571.185 Nacionalni udio 2020 298.193 772.749 874.123 379.819 697.563 630.209 Privatni operator 2020 1.377.828 3.582.215 4.269.868 1.596.440 2.472.078 3.321.563 Ukupni troškovi 2020 3.365.784 8.733.877 10.097.353 4.128.568 7.122.496 7.522.957 EU sredstva 2021 12.166.294 31.309.223 35.416.543 15.496.626 31.183.637 25.623.256 Nacionalni udio 2021 2.146.993 5.525.157 6.249.978 2.734.699 5.502.995 4.521.751 Privatni operator 2021 9.920.361 25.612.839 30.529.554 11.494.368 19.501.945 23.832.211 Ukupni troškovi 2021 24.233.648 62.447.219 72.196.075 29.725.692 56.188.576 53.977.218 EU sredstva 2022 14.616.450 37.439.700 42.351.250 18.617.474 37.442.325 30.712.195 Nacionalni udio 2022 2.579.374 6.607.006 7.473.750 3.285.437 6.607.469 5.419.799 Privatni operator 2022 11.918.211 30.627.941 36.507.369 13.809.206 23.416.067 28.565.438 Ukupni troškovi 2022 29.114.035 74.674.647 86.332.370 35.712.117 67.465.861 64.697.432 EU sredstva 2023 13.349.128 35.297.379 40.807.777 16.374.426 32.778.052 30.120.265 Nacionalni udio 2023 2.355.728 6.228.949 7.201.372 2.889.605 5.784.362 5.315.341 Privatni operator 2023 10.884.840 28.781.380 33.274.543 13.351.660 26.727.129 24.559.977 Ukupni troškovi 2023 26.589.697 70.307.708 81.283.693 32.615.690 65.289.543 59.995.584 EU sredstva ukupno 42.244.076 109.519.942 124.767.274 53.178.912 106.345.083 90.919.698
Svibanj 2019 Stranica 146 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Nacionalni udio ukupno 7.454.837 19.327.049 22.017.754 9.384.514 18.766.779 16.044.653 Privatni operator ukupno 34.445.697 89.499.930 105.648.802 40.650.784 72.735.238 81.109.579 Prihvatljivi troškovi ukupno 84.144.610 218.346.920 252.433.830 103.214.210 197.847.100 188.073.930
Svibanj 2019 Stranica 147 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 64: Primjer zaduživanja za namjene predfinanciranja EU sredstva i nacionalnog dijela sufinanciranja.
FTTC / FTTH Troškovi financiranja VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P Visina kredita 1. dio 496.989 1.287.915 1.456.871 633.032 1.162.605 1.050.349 Datum najma kredita 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 Trošak kamata 24.849 64.396 72.844 31.652 58.130 52.517 Ostali troškovi kredita 1.242 3.220 3.642 1.583 2.907 2.626 Ukupni troškovi financiranja 1. dio 26.092 67.616 76.486 33.234 61.037 55.143 Visina kredita 2. dio 1.987.957 5.151.662 5.827.485 2.532.128 4.650.418 4.201.395 Datum najma kredita 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 Trošak kamata 49.699 128.792 145.687 63.303 116.260 105.035 Ostali troškovi kredita 2.485 6.440 7.284 3.165 5.813 5.252 Ukupni troškovi financiranja 2. dio 52.184 135.231 152.971 66.468 122.073 110.287 Visina kredita 3. dio 14.313.287 36.834.380 41.666.521 18.231.324 36.686.632 30.145.007 Datum najma kredita 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 Trošak kamata 357.832 920.859 1.041.663 455.783 917.166 753.625 Ostali troškovi kredita 17.892 46.043 52.083 22.789 45.858 37.681 Ukupni troškovi financiranja 3. dio 375.724 966.902 1.093.746 478.572 963.024 791.306 Visina kredita 4. dio 17.195.824 44.046.706 49.825.001 21.902.910 44.049.794 36.131.994
Svibanj 2019 Stranica 148 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Datum najma kredita 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 Trošak kamata 429.896 1.101.168 1.245.625 547.573 1.101.245 903.300 Ostali troškovi kredita 21.495 55.058 62.281 27.379 55.062 45.165 Ukupni troškovi financiranja 4. dio 451.390 1.156.226 1.307.906 574.951 1.156.307 948.465 Visina kredita 5. dio 15.704.856 41.526.328 48.009.150 19.264.031 38.562.414 35.435.606 Datum najma kredita 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 Trošak kamata 392.621 1.038.158 1.200.229 481.601 964.060 885.890 Ostali troškovi kredita 19.631 51.908 60.011 24.080 48.203 44.295 Ukupni troškovi financiranja 5. dio 412.252 1.090.066 1.260.240 505.681 1.012.263 930.185 Ukupni troškovi financiranja 1.317.642 3.416.041 3.891.350 1.658.907 3.314.705 2.835.386
Svibanj 2019 Stranica 149 od 186
PRŠI - područje Kaštela
17 OKVIRNA ANALIZA RIZIKA KOJI MOGU UTJECATI NA USPJEŠNU PROVEDBU PROJEKTA
Analiza rizika predstavlja metodu za definiranje vjerojatnosti ili mogućnosti pojave za investiciju opasnih događaja i mogućih posljedica istih. Upravljanje rizikom znači djelovanje koje će spriječiti negativne posljedice, a u isto vrijeme dovesti do željenih rezultata projekta.
Identificirani potencijalni rizici su: • R1: Rizici u procesu izgradnje. • R2: Rizici u procesu održavanja i upravljanja. • R3: Rizici ostvarivanja prihoda. • R4: Financijski rizici. • R5: Ostali rizici.
Što je veća vjerojatnost ili posljedica specifičnog čimbenika, to je veća ocjena rizika. Ocjena rizika je definirana kao produkt vjerojatnosti čimbenika i ocjene teže posljedice odnosno utjecaja. Što veći je produkt, to je veći rizik i važnije su mjere za njegovo izbjegavanje ili umanjivanje njegovih posljedica.
1 2 3 4 5 6 7 8 9
– – od 1 do uključujući 3,5 rizik– je zanemariv iznad 3,5 do uključujući 6,5 rizik je prihvatljiv iznad 6,5 do uključujući 9 rizik jeSlika neprihvatljiv 42: Skala za ocjenu rizika.
Rezultati analize navedenih rizika predstavljeni su u tablici 65.
Svibanj 2019 Stranica 150 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 65: Analiza rizika.
Čimbenik / Posljedica Ocjena Rizik Vjerojatnost Mjere za izbjegavanje rizika kritična točka / utjecaj rizika Odabir iskusnih projektanata, Pogreške u 1 3 3 detaljno definirane projektiranju. karakteristike. R1 Povećanje Prije izvedbe provjeriti teren i Rizici u troškova 1 3 3 objekte, stručna kontrola procesu izgradnje. dodatnih radova. izgradnje Kašnjenje Sistematičan pristup nadzoru završetka 1 2 2 planiranih terminskih izgradnje. dostignuća. Ukupno 2,67 Rizik R1 je zanemariv Zastarijevanje Implementacija viših R2 tehnološke 1 3 3 standarda i opreme s Rizici u opreme. mogućnošću nadogradnje. procesu Povećanje Konstantno praćenje svih održavanja i operativnih 2 2 4 aspekata poslovanja, stručne upravljanja troškova. sposobnosti zaposlenika. Ukupno 3,50 Rizik R2 je zanemariv Manja Dodatna promocija za R3 potražnja od 1 3 3 povećanje interesa konačnih Rizici očekivane. korisnika. ostvarivanja Pronalaženje uzroka, Povećanje prihoda 2 2 4 učinkovita raspodjela cijene usluga. dodatnih troškova. Ukupno 3,50 Rizik R3 je zanemariv Smanjenje Pronalaženje novih izvora izvora 1 3 3 financiranja. financiranja. R4 Povećanje Primjenjivanje kamatnog Financijski 3 1 3 kamatne stope. swap-a. rizici Zastoji u Uzimanje kredita za plaćanju 1 2 2 premošćivanje nelikvidnosti. računa. Ukupno 2,67 Rizik R4 je zanemariv Promjena Praćenje zakonskih relevantnih 1 2 2 promjena, komunikacija s zakona. ministarstvom. R5 Odgovarajuće planiranje i Nedobivanje Ostali rizici 1 2 2 organizacijska struktura raznih dozvola. projekta. Protivljenje 1 3 3 Informiranje javnosti. javnosti. Ukupno 2,33 Rizik R5 je zanemariv
Rizik investicije 2,93 Rizik investicije je zanemariv
Ukupna rizičnost investicije je zanemariva. Najveći rizik koji ugrožava investiciju svakako je potencijalna odsutnost osiguranja predviđenih izvora financiranja sa strane svih partnera. U tom slučaju je izvedba investicije u planiranom opsegu i terminskom planu neizvediva. Isto
Svibanj 2019 Stranica 151 od 186
PRŠI - područje Kaštela
tako, došlo bi do promijenjenih ekonomskih i financijskih učinaka koji su uzeti u obzir u ovom dokumentu.
Rizici koji bi nastali uz odsutnost izvedbe projekta su još veći. U situaciji izostanka realizacije projekta razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području, došlo bi do još većih strukturnih problema, gledajući razvijenost elektroničkih komunikacija. U toj situaciji ne bi došlo do novih ulaganja u elektroničke komunikacije koje bi generirale razvoj različitih usluga, povećale učinkovitost javnih institucija i gospodarstva, omogućile brži dostup do znanja i razvoj poduzetništva s visokom dodanom vrijednošću i u udaljenijim krajevima. To bi onemogućilo postizanje postavljenih strateških ciljeva projektnog područja i ugrozilo blagostanje stanovništva.
U okviru analize rizika izrađena je i analiza osjetljivosti investicije. To je metoda pomoću koje se određuje u kojoj je mjeri ciljna vrijednost indikatora investicije osjetljiva na odstupanja od predviđenih vrijednosti jednog ili više ulaznih parametara investicije, odnosno određuje se u kojoj mjeri bi takva negativna odstupanja mogla promijeniti isplativo ulaganje u neisplativo. To možemo odrediti na dva načina: • izračunom kritičnih vrijednosti ulaznih parametara investicije, • izračunom koeficijenata reagibilnosti ciljane vrijednosti investicije.
U prvom slučaju izračunava se na koju vrijednost bi se mogao promijeniti pojedini ulazni parametar investicije (npr. vrijednost investicijskih troškova, rashodi, prihodi, itd.), uz nepromijenjene vrijednosti ostalih parametara, a da bi investicija bila u granicama ekonomske prihvatljivosti. Kod metode NPV investicije, traže se one vrijednosti pojedinih ulaznih parametara investicije kod kojih bi ona bila jednaka nuli uz nepromijenjene vrijednosti ostalih parametara NPV.
Na temelju izračunatih kritičnih vrijednosti pojedinih parametara ocjenjuje se koliki je manevarski prostor kod pojedinog parametra, uspoređujući razliku između predviđene i kritične vrijednosti promatranog parametra. U drugom slučaju izračunava se promjena (pogoršanje) ciljne vrijednosti investicije (npr. ENPV, ERR), ako se za određeni postotak (npr. 5 %) promjeni (pogorša) predviđena vrijednost promatranog ulaznog parametra.
Na osnovi navedenih promjena ulaznih parametara, izrađene su različite poslovne projekcije sa izračunom praćenih indikatora (ENPV, ERR). Rezultati projekcija su prikazani u tablici 66.
Svibanj 2019 Stranica 152 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Tablica 66: Rezultati analize osjetljivosti.
Kabelski FTTC / FTTH Vrsta induciranih prihoda VDSL(FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P LTE pristup P2P
Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 52.668.127 134.879.798 159.686.691 56.200.299 87.175.131 123.828.961
Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 13,86% 13,82% 14,00% 12,84% 11,61% 14,29%
Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 49.885.163 127.661.054 151.341.004 52.786.635 80.640.958 117.609.876 Povećanje vrijednost investicije + 5 % Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 13,13% 13,08% 13,26% 12,13% 10,92% 13,55% Povećanje vrijednost investicije + 5 % Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 49.703.741 133.465.577 158.425.304 53.432.412 85.586.245 121.890.741 Povećanje vrijednost rashoda + 5 % Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 13,43% 13,74% 13,94% 12,50% 11,50% 14,17% Povećanje vrijednost rashoda + 5 % Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 44.448.279 119.852.821 142.499.895 47.406.108 74.949.211 109.810.760 Smanjenje vrijednost prihoda - 5 % Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 12,65% 12,97% 13,17% 11,76% 10,77% 13,39% Smanjenje vrijednost prihoda - 5 % Povećanje vrijednosti investicije kad je 94,63% 93,42% 95,67% 82,32% 66,71% 99,56% ENPV=0
Povećanje vrijednosti rashoda kad je ENPV=0 88,83% 476,87% 632,98% 101,52% 274,33% 319,44%
Smanjenje vrijednost prihoda kad je ENPV=0 32,04% 44,88% 46,46% 31,95% 35,65% 44,17%
Svibanj 2019 Stranica 153 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Osjetljivost investicije se razlikuje po tehnologijama, no rezultati analize prikazuju da je investicija najviše osjetljiva na promjenu vrijednosti prihoda. Dakle, promjena tog ulaznog parametra ima najveći utjecaj na vrijednost praćenih indikatora. Stoga tijekom ekonomskog razdoblja investicije na taj parametar treba obratiti posebnu pažnju, poradi postizanja predviđenih ciljnih vrijednosti. Najkritičnija točka je kod tehnologije kabelski pristup, gdje smanjenje prihoda za 31,95 % može prouzročiti neopravdanost investicije (ENPV=0). Najveći manevarski prostor vezan uz taj parametar je kod odabira tehnologije FTTH P2P, gdje se prihodi mogu smanjiti čak i za 46,46 % (uz nepromijenjene vrijednosti ostalih parametara), a da ENPV još uvijek bude pozitivna i investicija opravdana.
Kod tehnologije VDSL (FTTC) najmanja osjetljivost zabilježena je na ulaznom parametru vrijednost investicije, dok je kod ostalih tehnologija najmanja osjetljivost na parametru vrijednost rashoda.
S obzirom da su kod projekcija ulazni podaci oblikovani realno i uz primjenu pesimističkog scenarija, dobiveni rezultati analize osjetljivosti u svim slučajevima ukazuju na nisku opću osjetljivost projekta i minimalnu vjerojatnost da investicija bude neopravdana.
Iz više navedenih razloga i analiza vidljivo je da je ulaganje u izgradnju širokopojasne infrastrukture za daljnji razvoj projektnom području nužno, te se savjetuje investitoru da obavi daljnje aktivnosti i postupke za realizaciju investicije.
Svibanj 2019 Stranica 154 od 186
PRŠI - područje Kaštela
18 ORGANIZACIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA
18.1 Redoslijed aktivnosti na pripremi i provedbi projekta
Aktivnosti na projektu grupirane su na slijedeći način: • Priprema projekta: o studija izvodljivosti, o izrada nacrta Plana razvoja širokopojasne infrastrukture, o javna rasprava, o definiranje konačnog Plana razvoja širokopojasne infrastrukture, o odluka o pokretanju projekta, o definiranje prijavitelja projekta (operatora), o zatvaranje financijske konstrukcije i prijava projekta za sufinanciranje sredstvima fondova EU.
• Provedba projekta: o izrada izvedbenog projekta - projektiranje mreže i ishođenje dozvola, o izgradnja mreže i dovođenje u operativno stanje, o inicijalna provjera potpora, o definiranje i odobrenje veleprodajnih uvjeta pristupa, o nadzor i izvještavanje o provedbi projekta.
18.2 Organizacijski aspekt provedbe projekta - organigram
Poradi obuhvata više pojedinačnih JLS-ova u projektu, Grad Kaštela određuje se kao nositelj projekta (NP) za vrijeme pripreme PRŠI-ja, do konačne odluke o pokretanju projekta. U razdoblju provedbe projekta, operator kao korisnik državne potpore preuzima ulogu NP-a, dok inicijalni NP postaje projektni partner (PP).
Odabrani investicijski model je model A (privatni DBO) te je sukladno tome, a uzimajući u obzir propozicije poziva za dodjelu bespovratnih sredstava [47], definiran organigram provedbe projekta.
Organizacija provedbe projekta dijeli se na dvije operativne razine: • Operativno izvođenje projekta. • Koordinacija izvođenja projekta.
Slika 43 prikazuje organigram projekta, odnosno položaj i odnose sudionika u projektu izgradnje širokopojasnog pristupa Internetu na projektnom području.
Svibanj 2019 Stranica 155 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Slika 43: Organigram projekta.
18.2.1 Koordinacija izvođenja projekta
Koordinacijsko vijeće projekta najviše je upravljačko tijelo projekta, u kojem članove čine odgovorna osoba NP-a (voditelj projekta), ujedno i predsjednik Koordinacijskog vijeća, čelnik PP-a te čelnici ostalih JLS-ova na čijem području se projekt provodi.
Koordinacijsko vijeće (na traženje voditelja projekta) donosi prijedloge odluke o načinu rješavanja poteškoća koje se mogu dogoditi tijekom provedbe projekta. Tijekom provedbe projekta i nakon završetka projekta, ocjenjuje postignute rezultate u odnosu na postavljene ciljeve na početku projekta, daje mišljenje o veleprodajnim uvjetima i naknadama uz naglašavanje transparentnosti, te vrši funkciju odnosa s javnošću.
Djeluje na strateškoj razini i pruža podršku voditelju projekta u donošenju svih relevantnih strateških odluka tijekom provedbe projekta, odnosno: • konzultira sve relevantne dionike projekta, • donosi prijedloge odluka u vezi financijske konstrukcije projekta, • donosi prijedloge odluka u vezi investicijskih troškova projekta, • donosi prijedloge odluka u vezi korištenja sredstava iz fondova EU, • daje mišljenje na izvještaje projektnog tima, • daje preporuke voditelju projekta, • vrši nadzor projekta.
Svibanj 2019 Stranica 156 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Voditelj projekta uzima u obzir mišljenja i daje konačnu suglasnost na odluke.
18.2.2 Operativno izvođenje projekta
Voditelj projekta imenovan je od strane NP-a, koji odgovara za provedbu projekta ugovornom tijelu koje je dodijelilo državnu potporu.
Voditelj projekta: • odgovoran je za izvršavanje svih obveza koje proizlaze iz ugovora o dodjeli državne potpore, • vodi brigu o projektu, • promatra i nadzire sve aktivnosti vezane uz izgradnju mreže i stavljanje iste u operativno stanje, • koordinira operativne sudionike u projektu, • priprema i izvještava Koordinacijsko vijeće i NOP o operativnim radovima i financijskim planovima, • osigurava provedbu projekta kroz sve u projektu definirane aktivnosti, • komunicira s predstavnicima svih zainteresiranih strana, • uz pomoć projektnog tima provodi odluke Koordinacijskog vijeća.
Projektni tim formira i njime upravlja voditelj projekta. U timu sudjeluju ostali predstavnici NP- a, PP-a i ostalih JLS-ova uključenih u projekt. Sastavljen je od voditelja pojedinih cjelina aktivnosti, stručnih suradnika, konzultanata i pomoćnog osoblja, te koordinira upravljanje projektom u projektnim aktivnostima koje su obuhvaćene u slijedećim cjelinama: • upravljanje vremenskim rasporedom, • upravljanje troškovima, • upravljanje kvalitetom, • upravljanje ljudskim resursima, • upravljanje razmjenom informacija, • upravljanje rizicima, • upravljanje javnom nabavom u projektu.
18.2.3 Savjet projekta
Savjet projekta je savjetodavno tijelo provedbe projekta, odnosno tijelo koje daje prijedloge i komentare u vezi ciljeva, obuhvata, poboljšanja učinkovitosti vođenja i realizacije projekta, prati provedbu projekta promovirajući projekt u lokalnoj zajednici i šire. Djeluje na volonterskoj osnovi. Članovi savjeta su predstavnik NP-a, predstavnici svih JLS-ova obuhvaćenih projektom, dva predstavnika privatnih korisnika, dva predstavnika javnih korisnika te dva predstavnika gospodarskih subjekata, a prihvaćaju i izvršavaju zadatke koje im definira projektni tim.
Svibanj 2019 Stranica 157 od 186
PRŠI - područje Kaštela
18.3 Operativni rad
Projektni tim sastaje se jednom tjedno na poziv voditelja projekta. Na koordinacijskim sastancima projektnog tima projekta promatraju se izvješća neovisnog nadzornika građevinskih i instalacijskih radova, prezentiraju izvještaji o opcijama izvođenja radova i preporukama za daljnji rad, razmatra se i usklađuje oko aktualnih poteškoća, te se pripremaju izvještaji i prijedlozi za odlučivanje Koordinacijskog vijeća.
Voditelj projekta redovno o svemu obavještava Koordinacijsko vijeće. Koordinacijsko vijeće sastaje se jednom mjesečno. Najmanje tri dana prije vijeća saziva se sastanak projektnog tima, na kojem se pripremaju materijali vezani uz financijske i ostale aspekte projekta. Na sastanku vijeća se razmatraju operativna i financijska izvješća, te preliminarna izvješća za NOP i HAKOM. Ukoliko postoji potreba, na sastancima prisustvuje i širi operativni menadžment NP-a i PP-a (pravna služba, konzultanti, financijski menadžment i drugi). Dogovara se o mogućim dodatnim radovima, vremenskim i terminskim odstupanjima, aneksima, pravnim aspektima i ostalome.
Svi zapisnici, evidencije i projektna dokumentacija javno su dostupni svim ovlaštenim osobama, a čuvaju se u arhivu NP-a. Voditelj projekta zadužen je za pohranjivanje cjelokupne dokumentacije sukladno hrvatskim i europskim preporukama.
18.4 Definiranje odgovornosti
67 shematski prikazuje odgovornost i obveze NP-a i PP-a u projektu izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa Internetu na projektnom području, s obzirom na odabrani investicijski model, odnosno privatni DBO te odgovornosti koje se vežu uz dodjelu državne potpore.
Tablica 67: Podjela odgovornosti i obveza u projektu.
Oznaka odgovornosti Odgovornosti i obveze PP NP EU sufinanciranje x Voditelj projekta x Koordinacijsko vijeće x x Projektni tim x x Dozvole iz domene prostornog uređenja i gradnje x x Projektna dokumentacija x Predfinanciranje x Financijski plan x Izgradnja x Nadzor nad aktivnostima x x Nadzor nad operativnim stanjem mreže x
Svibanj 2019 Stranica 158 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Oznaka odgovornosti Odgovornosti i obveze PP NP Izvještavanje NOP-a x Dostupnost podataka o mreži x Upravljanje mrežom x Veleprodajne naknade x Provjera povrata potpora x Nadzor i izvještavanje x
18.4.1 Definiranje odgovornosti NP-a
Operator u svojstvu NP-a je odgovoran za sve radnje vezane uz EU sufinanciranje17 i provedbu projekta u skladu s pravilima struke, što podrazumijeva sljedeće: • Predfinanciranje projekta. • Projektiranje, izgradnju i upravljanje mrežom. • Izrada i priprema izvedbenog projekta te rasporeda građevinskih i instalacijskih radova. • Osiguranje optimalnog materijalnog i financijskog tijeka projekta. • Poštovanje tehničkih standarda i smjernica. • Ishođenje odobrenja predloženih veleprodajnih uvjeta i naknada. • Izvještavanje nadležnih tijela i PP-a. Osim toga, NP će osigurati dostupnost ključnih podataka o izgrađenoj mreži svim zainteresiranim operatorima (potencijalnim veleprodajnim korisnicima), te isto dostaviti HAKOM-u i tijelu državne uprave koje će prikupljati i voditi bazu podataka o izgrađenoj elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi.
NP imenuje voditelja projekta, Koordinacijsko vijeće, dio članova projektnog tima, slijedom čega se kroz njihove odgovornosti ogledava i odgovornost NP-a.
18.4.2 Definiranje odgovornosti PP-a
Poradi opredijeljenosti investicijskog modela A, odnosno izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa po investicijskom modelu privatnog DBO, kao i slijedom propozicija Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47], na strani PP-a je potreban minimalni stručni i administrativni angažman u projektu.
17 Sukladno propozicijama Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47], operatori izabrani u postupku pred-odabira postaju prihvatljivi prijavitelji projekta, te kod dodjele bespovratnih sredstava dobivaju status korisnika državne potpore.
Svibanj 2019 Stranica 159 od 186
PRŠI - područje Kaštela
Budući da tijela javne uprave obavljaju poslove izdavanja dozvola i suglasnosti iz domene prostornog uređenja i gradnje, PP će osigurati pomoć NP-u u procesima pribavljanja navedenih dozvola, odnosno suglasnosti vezanih uz upotrebu infrastrukture koja je u javnom vlasništvu, a koja može biti iskorištena u projektu.
Sve druge odgovornosti PP-a bit će definirane u ugovoru s NP-om i ugovornim tijelom koje dodjeljuje državnu potporu.
18.4.3 Praćenje i izvješćivanje NOP-a o provedbi projekta
NP je dužan redovito izvješćivati NOP o svim pripremnim i provedbenim aktivnostima na projektu, kako bi NOP, sukladno pravilima vezanim uz transparentnost i izvješćivanje iz Smjernica za primjenu pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža [29] (čl. 78j i 78k) mogao skupno pratiti provedbu cijelog ONP-a i redovito izvješćivati EK o svim potrebnim pojedinostima u pogledu ONP-a kao nacionalne sheme državnih potpora.
Izvješćivanje NP-a prema NOP-u mora najmanje obuhvatiti dolje navedene ključne informacije i podatke, ovisno o fazi i aktivnostima provedbe projekta. Dinamiku izvještavanja određuje NOP.
Praćenje i izvješćivanje tijekom pripremnih aktivnosti projekta podrazumijeva:
• Dostavu informacija o završetku izrade nacrta PRŠI-ja i provođenju druge javne rasprave, kako bi NOP tu informaciju, zajedno s nacrtom PRŠI-ja, mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama. • Dostavu informacija o završetku postupka druge javne rasprave, uključujući i konačnu verziju PRŠI-ja, kako bi NOP tu informaciju mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama. • U slučajevima projekata koji se provode po investicijskom modelu A i C, informaciju o ishodu postupka pred-odabira operatora za izgradnju mreže uz potpore (operator, planirana infrastrukturna i tehnološka rješenja te planirani iznos potpora i udio potpora).
Za praćenje i izvješćivanje tijekom pripremnih aktivnosti projekta odgovoran je Grad Kaštela.
Praćenje i izvješćivanje tijekom provedbenih aktivnosti projekta podrazumijeva:
• Dostavu informacija o odobrenju projekta za sufinanciranje unutar OPKK-a od strane nadležnog upravljačkog tijela/posredničkog tijela. • Dostavu informacija o završetku izgradnje mreže te isplati sredstava državnih potpora (posebno podatke o ukupno isplaćenim potporama, ukupnim investicijskim troškovima te konačnom udjelu potpora u projektu). • Dostavu informacija o odobrenim veleprodajnim uvjetima i naknadama (standardnu ponudu), ako bi NOP istu mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama – odnosi se na inicijalni postupak i svaki naknadni postupak u intervalima od godinu dana.
Svibanj 2019 Stranica 160 od 186
PRŠI - područje Kaštela
• Dostavu informacija o osnovnim pokazateljima operativnog rada mreže (broj pokrivenih korisnika, broj veleprodajnih korisnika, vrste veleprodajnih usluga, broj maloprodajnih korisnika, vrste maloprodajnih usluga s pripadajućim cijenama). • Dostavu informacija o provedenom naknadnom postupku provjere potpora, te eventualnom iznosu potpora koji je vraćen.
Za praćenje izvješćivanje tijekom provedbenih aktivnosti projekta odgovoran je operator u svojstvu korisnika državne potpore.
Uz sve navedeno, operatori mreža izgrađenih uz potpore su dužni osigurati da svi ključni podaci o izgrađenoj mreži i povezanim veleprodajnim uslugama budu dostupni svim drugim operatorima kao potencijalnim veleprodajnim korisnicima (kroz specifikaciju i/ili priloge unutar veleprodajne standardne ponude). Također, podatke o novoj infrastrukturi u mrežama izgrađenim uz potpore (npr. kabelskoj kanalizaciji i svjetlovodnim nitima) operatori moraju dostaviti tijelima državne uprave nadležnim za prikupljanje i vođenje centralnog registra izgrađene elektroničke komunikacijske infrastrukture (DGU), te HAKOM-u (kako je propisanom Zakonom o elektroničkim komunikacijama).
Svibanj 2019 Stranica 161 od 186
PRŠI - područje Kaštela
19 OKVIRNI VREMENSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA
Vremenski plan definiran je sukladno pravilima i smjernicama, odnosno na način kako je to određeno u ONP-u. Za izvedbu projekta na projektnom području definira se okvirni vremenski plan, prikazan u tablici 68.
Tablica 68: Okvirni vremenski plan izvedbe projekta na projektnom području.
2019 2020 2021 2022 2023 Faza projekta Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Nacrt Plana razvoja širokopojasne infrastrukture (PRŠI) Javna rasprava i konačna verzija PRŠI Odluka o pokretanju projekta
Pred-odabir operatora
Prijava za sufinanciranje projekta Projektiranje mreže i ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti
Izgradnja mreže Inicijalni postupak provjere potpora Odobrenje veleprodajnih uvjeta i naknada Nadzor i izvještavanje o provedbi projekta
U slučaju eventualnog kašnjenja u realizaciji pojedine faze projekta iz objektivnih razloga, uzeti će se u obzir kašnjenje cijelog terminskog plana izvedbe projekta.
Svibanj 2019 Stranica 162 od 186
PRŠI - područje Kaštela
20 REFERENCE
[1] Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr). [2] Digitalni plan za Europu (www.ec.europa.eu/digital-agenda/). [3] Eurostat (www.ec.europa.eu/eurostat). [4] Ministarstvo regionalnog razvoj i fondova Europske unije (www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405). [5] Hrvatski zavod za zapošljavanje (www.hzz.hr). [6] Digital Agenda for Europe Scoreboard (https://ec.europa.eu/digital-single- market/en/news/study-broadband-coverage-europe-2017). [7] Hrvatska narodna banka (www.hnb.hr). [8] Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, NN 61/2014 i 03/2017 (www.narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_05_61_1138.html). [9] Zakon o javnoj nabavi, NN 120/2016 (www.nn.hr). [10] Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Documents/01%20OPKK%202014- 2020%20hrv%2027112014.docx). [11] Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristup u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, NN 68/2016 (www.nn.hr). [12] Guide to Cost-benefit Analysis of Investment Projects. Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020. Prosinac 2014. (www.ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/studies/pdf/cba_guide.pdf). [13] Guidance on the methodology for carrying out cost-benefit analysis; Working Document No. 4 (www.ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/2007/working/wd4_cost_en.pdf). [14] Odluka o stopi povrata uloženog kapitala za nepokretnu mrežu u RH, HAKOM (www.hakom.hr/UserDocsImages/2016/odluke_rjesenja_presude/Odluka- Izra%C4%8Dun%20WACC-a%201.1.2017.-kona%C4%8Dna%20odluka- 20160531.pdf). [15] Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine, NN 68/2016 (www.nn.hr). [16] Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti - HAKOM (www.hakom.hr). [17] Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) http://www.mppi.hr/UserDocsImages/NP- BBI-Program-HR%20konacno%202018%2020-04_18.pdf). [18] Interaktivni GIS portal, HAKOM (http://mapiranje.hakom.hr/). [19] Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u RH 2011., NN 92/10 (www.nn.hr). [20] Zakon o trgovačkim društvima, NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15 (www.nn.hr). [21] Zakon o obrtu, NN 143/13 (www.nn.hr). [22] Zakon o poljoprivredi poljoprivredi, NN 30/15 (www.nn.hr). [23] Zakon o pravu na pristup informacijama, NN 25/13, 85/15, (www.nn.hr). [24] Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, NN 83/02, 73/13 (www.nn.hr). [25] Zakon o udrugama, NN 74/14, 70/17 (www.nn.hr). [26] Zakon o zadrugama, NN 34/11, 125/13, 76/14 (www.nn.hr).
Svibanj 2019 Stranica 163 od 186
PRŠI - područje Kaštela
[27] Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European Commission, COM(2011) 657, SEC(2011) 1230. [28] Program razvoja Interneta i širokopojasnog pristupa Internetu na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima (www.hakom.hr/UserDocsImages/2012/studije/Studija- Program%20razvoja%20BB.pdf). [29] Smjernice za primjenu pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža, Europska komisija, OJ 2013/C 25/01 (https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/UL-OFEU-SM- Smjernice_EU_za_primjenu_pravila_o_drzavnim_potporama_u_odnosu_na_brzi_razv oj_sirokopojasnih_mreza.pdf). [30] Odabir najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa (www.mppi.hr/UserDocsImages/Lator_MMPI_studija_Izvr%C5%A1ni_sa%C5%BEetak _final.pdf). [31] Zakon o elektroničkim komunikacijama, NN 73/2008, 90/2011, 133/2012, 80/2013, 71/2014 i 72/2017 (www.mppi.hr/UserDocsImages/ZEK2008-2014%20RED-T%2018- 6_14.pdf). [32] Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama, NN 57/2014 (www.narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_05_57_1087.html). [33] Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada, NN 155/2009 (www.narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/406017.pdf). [34] Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju, NN 114/2010, 29/2013 (www.hakom.hr/UserDocsImages/2013/propisi_pravilnici_zakoni/Neslu%C5%BEbeni% 20pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20tekst_Pravilnik%20o%20%20tehni%C4%8D kim%20uvjetima%20za%20kabelsku%20kanalizaciju.pdf). [35] Pravilnik o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, NN 36/2016 (www.nn.hr). [36] Karta pokrivenosti, HT (www.hrvatskitelekom.hr/karta-pokrivenosti). [37] Karta pokrivenosti, A1 (https://www.a1.hr/karta-pokrivenosti). [38] Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, NN 121/2016 (www.nn.hr). [39] Emmanuelle Auriol, Alexia Lee González Fanfalone: Benefits and Costs of the Infrastructure. Targets for the Post-2015 Development. Agenda. Post-2015 Consensus (http://www.copenhagenconsensus.com/sites/default/files/infrastructure_- _assessment_-_auriol_fanfalone.pdf). [40] An assessment of the total investment requirement to reach the Digital Agenda broadband targets, Study for the European Investment Bank. (http://ec.europa.eu/information_society/newsroom/cf/document.cfm?action=display&d oc_id=777). [41] White Paper: Innovative FTTH Deployment Technologies. Fiber to the home Council Europe (http://www.ftthcouncil.eu/documents/Publications/DandO_White_Paper_2_2014.pdf).
Svibanj 2019 Stranica 164 od 186
PRŠI - područje Kaštela
[42] Cost Model – Country Analysis Report (CAR) for Germany. Fiber to the home Council Europe (http://www.ftthcouncil.eu/documents/Reports/2013/Cost_Model_CAR_Germany_Augu st2013.pdf). [43] Tržište veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji, HAKOM, 2015. [44] Tržište maloprodaje širokopojasnog pristupa internetu, HAKOM, 2015. [45] The digital single market and telecoms regulation going forward. Report for ECTA - European Competitive Telecommunications Association, 2015 (http://www.ectaportal.com/en/upload/Press_Releases_2015/Analysys%20Mason%20fi nal%20%20report%20for%20ECTA%2018-09-2015%20CLEAN.PDF). [46] Comparative analysis of outcomes in the UK broadband market: coverage, connectionsand competition. Final Report to BT, 2016 (https://www.ofcom.org.uk/__data/assets/pdf_file/0030/93639/BT-Annex-Analysys- Mason.pdf). [47] Ograničeni poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ (https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/javni-poziv-za- iskaz-interesa-za-sudjelovanje-u-postupku-pred-odabira-na-temelju-odobrenih- planova-razvoja-sirokopojasne-infrastrukture-a-vezano-za-odabir-prihvatljivih- prijavitelja-te-ispunjavanje-k/) [48] Projekt Objedinjavanje svjetlovodne infrastrukture u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, NN 159/2013 (https://narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_159_3334.html). [49] Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (http://zzpu-sdz.hr/prostorni-plan- %C5%BEupanije). [50] Službene internetske stranice Grada Kaštela (https://www.kastela.hr/). [51] Službene internetske stranice Grada Split (http://www.split.hr/Default.aspx). [52] Službene internetske stranice Grada Trogir (http://www.trogir.hr/). [53] Službene internetske stranice Općine Lećevica (http://www.lecevica.hr/). [54] Službene internetske stranice Općine Marina (http://www.marina.hr/). [55] Službene internetske stranice Općine Okrug (http://www.okrug.hr/). [56] Službene internetske stranice Općine Prgomet (http://opcina-prgomet.hr/wp/). [57] Službene internetske stranice Općine Primorski Dolac (https://www.primorskidolac.hr/). [58] Službene internetske stranice Općine Seget (http://www.opcinaseget.hr/).
Svibanj 2019 Stranica 165 od 186
PRŠI - područje Kaštela
PRILOZI
Svibanj 2019 Stranica 166 od 186
PRŠI - područje Kaštela
PRILOG 1: REZULTATI MAPIRANJA
Svibanj 2019 Stranica 167 od 186
PRŠI - područje Kaštela
PRILOG 2: POSLOVNE ANALIZE
Svibanj 2019 Stranica 168 od 186
PRŠI - područje Kaštela
VDSL (FTTC) FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi Investicijski Operativni zamjene i Neto Investicijski Operativni zamjene i Neto Godina Prihodi Godina Prihodi troškovi troškovi ostatak novčani tok troškovi troškovi ostatak novčani tok vrijednosti vrijednosti 1 2019 841.446 0 0 0 -841.446 2019 773.886 0 0 0 -773.886 2 2020 3.365.784 0 0 0 -3.365.784 2020 2.847.000 0 0 0 -2.847.000 3 2021 24.233.648 0 0 0 -24.233.648 2021 18.852.573 0 0 0 -18.852.573 4 2022 29.114.035 0 0 0 -29.114.035 2022 20.830.747 0 0 0 -20.830.747 5 2023 26.589.697 0 0 0 -26.589.697 2023 17.497.115 0 0 0 -17.497.115 6 2024 0 5.886.148 7.083.511 0 1.197.362 2024 0 3.562.336 4.286.987 0 724.652 7 2025 0 9.438.455 14.167.021 0 4.728.566 2025 0 5.253.578 7.885.565 0 2.631.987 8 2026 0 9.438.455 14.167.021 0 4.728.566 2026 0 4.831.765 7.252.428 0 2.420.663 9 2027 0 9.438.455 14.167.021 0 4.728.566 2027 0 4.443.820 6.670.126 0 2.226.307 10 2028 0 9.438.455 14.167.021 0 4.728.566 2028 0 4.087.022 6.134.578 0 2.047.555 11 2029 0 9.438.455 14.167.021 0 4.728.566 2029 0 3.758.873 5.642.028 0 1.883.156 12 2030 0 9.438.455 14.167.021 0 4.728.566 2030 0 3.457.071 5.189.026 0 1.731.956 13 2031 0 9.438.455 14.167.021 0 4.728.566 2031 0 3.179.500 4.772.396 0 1.592.896 14 2032 0 9.438.455 14.167.021 0 4.728.566 2032 0 2.924.216 4.389.218 0 1.465.001 15 2033 0 9.438.455 14.167.021 -10.097.353 -5.368.787 2033 0 2.689.429 4.036.805 -2.877.178 -1.529.802 16 2034 0 9.438.455 14.167.021 0 4.728.566 2034 0 2.473.493 3.712.687 0 1.239.194 17 2035 0 9.438.455 14.167.021 0 4.728.566 2035 0 2.274.895 3.414.593 0 1.139.698 18 2036 0 9.438.455 14.167.021 0 4.728.566 2036 0 2.092.242 3.140.433 0 1.048.191 19 2037 0 9.438.455 14.167.021 0 4.728.566 2037 0 1.924.255 2.888.286 0 964.031 20 2038 0 9.438.455 14.167.021 23.560.491 28.289.057 2038 0 1.769.755 2.656.384 4.417.704 5.304.332 Ukupno 84.144.610 138.024.517 205.421.805 13.463.138 -3.284.184 Ukupno 60.801.321 48.722.249 72.071.540 1.540.526 -35.911.505 FNPV -35.911.505 FRR (C) -0,35% FRR (K) 6,50%
Svibanj 2019 Stranica 169 od 186
PRŠI - područje Kaštela
VDSL (FTTC) FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20
I . PRILJEVI 841.446 3.365.784 24.233.648 29.114.035 26.589.697 7.083.511 … 14.167.021 14.167.021 … 37.727.512
1. PRIHODI 0 0 0 0 0 7.083.511 … 14.167.021 14.167.021 … 14.167.021 2. IZVORI FINANCIRANJA 841.446 3.365.784 24.233.648 29.114.035 26.589.697 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 422.441 1.689.763 12.166.294 14.616.450 13.349.128 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 74.548 298.193 2.146.993 2.579.374 2.355.728 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 344.457 1.377.828 9.920.361 11.918.211 10.884.840 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 23.560.491
II. ODLJEVI 841.446 3.365.784 24.233.648 29.114.035 26.589.697 5.886.148 … 9.438.455 19.535.808 … 9.438.455
4. INVESTICIJA 841.446 3.365.784 24.233.648 29.114.035 26.589.697 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 10.097.353 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 5.886.148 … 9.438.455 9.438.455 … 9.438.455 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA
III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 1.197.362 … 4.728.566 -5.368.787 … 28.289.057 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 1.197.362 … 39.025.891 33.657.104 … 80.860.426
Svibanj 2019 Stranica 170 od 186
PRŠI - područje Kaštela
VDSL (FTTC) EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 673.157 0 0 0 -673.157 2019 641.102 0 0 0 -641.102 2 2020 2.692.628 0 0 0 -2.692.628 2020 2.442.293 0 0 0 -2.442.293 3 2021 19.386.918 0 0 0 -19.386.918 2021 16.747.149 0 0 0 -16.747.149 4 2022 23.291.228 0 0 0 -23.291.228 2022 19.161.751 0 0 0 -19.161.751 5 2023 21.271.757 0 0 0 -21.271.757 2023 16.666.979 0 0 0 -16.666.979 6 2024 0 4.708.919 10.593.098 0 5.884.180 2024 0 3.513.868 7.904.733 0 4.390.866 7 2025 0 7.550.764 21.186.197 0 13.635.433 2025 0 5.366.187 15.056.634 0 9.690.447 8 2026 0 7.550.764 21.186.197 0 13.635.433 2026 0 5.110.654 14.339.652 0 9.228.998 9 2027 0 7.550.764 21.186.197 0 13.635.433 2027 0 4.867.290 13.656.811 0 8.789.521 10 2028 0 7.550.764 21.186.197 0 13.635.433 2028 0 4.635.514 13.006.487 0 8.370.973 11 2029 0 7.550.764 21.186.197 0 13.635.433 2029 0 4.414.775 12.387.130 0 7.972.355 12 2030 0 7.550.764 21.186.197 0 13.635.433 2030 0 4.204.548 11.797.267 0 7.592.719 13 2031 0 7.550.764 21.186.197 0 13.635.433 2031 0 4.004.331 11.235.492 0 7.231.161 14 2032 0 7.550.764 21.186.197 0 13.635.433 2032 0 3.813.649 10.700.469 0 6.886.820 15 2033 0 7.550.764 21.186.197 -8.077.883 5.557.550 2033 0 3.632.047 10.190.923 -3.885.600 2.673.277 16 2034 0 7.550.764 21.186.197 0 13.635.433 2034 0 3.459.092 9.705.641 0 6.246.549 17 2035 0 7.550.764 21.186.197 0 13.635.433 2035 0 3.294.373 9.243.467 0 5.949.094 18 2036 0 7.550.764 21.186.197 0 13.635.433 2036 0 3.137.498 8.803.302 0 5.665.804 19 2037 0 7.550.764 21.186.197 0 13.635.433 2037 0 2.988.094 8.384.097 0 5.396.004 20 2038 0 7.550.764 21.186.197 18.848.393 32.483.825 2038 0 2.845.804 7.984.855 7.103.761 12.242.812 Ukupno 67.315.688 110.419.614 307.199.851 10.770.510 140.235.060 Ukupno 55.659.273 59.287.723 164.396.962 3.218.161 52.668.127 ENPV 52.668.127 ERR 13,86% B/C ratio 1,4714
Svibanj 2019 Stranica 171 od 186
PRŠI - područje Kaštela
FTTH P2MP FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 2.183.469 0 0 0 -2.183.469 2019 2.008.157 0 0 0 -2.008.157 2 2020 8.733.877 0 0 0 -8.733.877 2020 7.387.684 0 0 0 -7.387.684 3 2021 62.447.219 0 0 0 -62.447.219 2021 48.580.831 0 0 0 -48.580.831 4 2022 74.674.647 0 0 0 -74.674.647 2022 53.428.825 0 0 0 -53.428.825 5 2023 70.307.708 0 0 0 -70.307.708 2023 46.265.366 0 0 0 -46.265.366 6 2024 0 3.388.982 8.356.714 0 4.967.731 2024 0 2.051.034 5.057.538 0 3.006.504 7 2025 0 4.444.123 16.713.427 0 12.269.304 2025 0 2.473.662 9.302.931 0 6.829.269 8 2026 0 4.444.123 16.713.427 0 12.269.304 2026 0 2.275.050 8.555.993 0 6.280.943 9 2027 0 4.444.123 16.713.427 0 12.269.304 2027 0 2.092.385 7.869.027 0 5.776.642 10 2028 0 4.444.123 16.713.427 0 12.269.304 2028 0 1.924.386 7.237.218 0 5.312.832 11 2029 0 4.444.123 16.713.427 0 12.269.304 2029 0 1.769.876 6.656.137 0 4.886.261 12 2030 0 4.444.123 16.713.427 0 12.269.304 2030 0 1.627.771 6.121.711 0 4.493.940 13 2031 0 4.444.123 16.713.427 0 12.269.304 2031 0 1.497.077 5.630.195 0 4.133.119 14 2032 0 4.444.123 16.713.427 0 12.269.304 2032 0 1.376.875 5.178.143 0 3.801.268 15 2033 0 4.444.123 16.713.427 -30.568.569 -18.299.265 2033 0 1.266.325 4.762.387 -8.710.324 -5.214.262 16 2034 0 4.444.123 16.713.427 0 12.269.304 2034 0 1.164.651 4.380.012 0 3.215.361 17 2035 0 4.444.123 16.713.427 0 12.269.304 2035 0 1.071.141 4.028.338 0 2.957.198 18 2036 0 4.444.123 16.713.427 0 12.269.304 2036 0 985.138 3.704.900 0 2.719.762 19 2037 0 4.444.123 16.713.427 0 12.269.304 2037 0 906.041 3.407.432 0 2.501.391 20 2038 0 4.444.123 16.713.427 62.228.872 74.498.176 2038 0 833.294 3.133.847 11.668.208 13.968.761 Ukupno 218.346.920 65.606.701 242.344.692 31.660.303 -9.948.626 Ukupno 157.670.863 23.314.705 85.025.809 2.957.885 -93.001.874 FNPV -93.001.874 FRR (C) -0,42% FRR (K) 6,47%
Svibanj 2019 Stranica 172 od 186
PRŠI - područje Kaštela
FTTH P2MP FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20
I . PRILJEVI 2.183.469 8.733.877 62.447.219 74.674.647 70.307.708 8.356.714 … 16.713.427 16.713.427 … 78.942.299
1. PRIHODI 0 0 0 0 0 8.356.714 … 16.713.427 16.713.427 … 16.713.427 2. IZVORI FINANCIRANJA 2.183.469 8.733.877 62.447.219 74.674.647 70.307.708 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 1.094.728 4.378.912 31.309.223 37.439.700 35.250.244 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 193.187 772.749 5.525.157 6.607.006 6.220.631 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 895.554 3.582.215 25.612.839 30.627.941 28.836.833 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 62.228.872
II. ODLJEVI 2.183.469 8.733.877 62.447.219 74.674.647 70.307.708 3.388.982 … 4.444.123 35.012.692 … 4.444.123
4. INVESTICIJA 2.183.469 8.733.877 62.447.219 74.674.647 70.307.708 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 30.568.569 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 3.388.982 … 4.444.123 4.444.123 … 4.444.123 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA
III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 4.967.731 … 12.269.304 -18.299.265 … 74.498.176 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 4.967.731 … 103.122.165 84.822.901 … 208.398.294
Svibanj 2019 Stranica 173 od 186
PRŠI - područje Kaštela
FTTH P2MP EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.746.775 0 0 0 -1.746.775 2019 1.663.596 0 0 0 -1.663.596 2 2020 6.987.101 0 0 0 -6.987.101 2020 6.337.507 0 0 0 -6.337.507 3 2021 49.957.775 0 0 0 -49.957.775 2021 43.155.405 0 0 0 -43.155.405 4 2022 59.739.717 0 0 0 -59.739.717 2022 49.148.013 0 0 0 -49.148.013 5 2023 56.246.167 0 0 0 -56.246.167 2023 44.070.343 0 0 0 -44.070.343 6 2024 0 2.711.186 19.365.595 0 16.654.409 2024 0 2.023.129 14.450.905 0 12.427.776 7 2025 0 3.555.298 38.731.189 0 35.175.891 2025 0 2.526.684 27.525.533 0 24.998.849 8 2026 0 3.555.298 38.731.189 0 35.175.891 2026 0 2.406.366 26.214.793 0 23.808.428 9 2027 0 3.555.298 38.731.189 0 35.175.891 2027 0 2.291.777 24.966.470 0 22.674.693 10 2028 0 3.555.298 38.731.189 0 35.175.891 2028 0 2.182.645 23.777.590 0 21.594.946 11 2029 0 3.555.298 38.731.189 0 35.175.891 2029 0 2.078.709 22.645.324 0 20.566.615 12 2030 0 3.555.298 38.731.189 0 35.175.891 2030 0 1.979.723 21.566.975 0 19.587.252 13 2031 0 3.555.298 38.731.189 0 35.175.891 2031 0 1.885.451 20.539.977 0 18.654.526 14 2032 0 3.555.298 38.731.189 0 35.175.891 2032 0 1.795.667 19.561.883 0 17.766.215 15 2033 0 3.555.298 38.731.189 -24.454.855 10.721.036 2033 0 1.710.159 18.630.364 -11.763.203 5.157.002 16 2034 0 3.555.298 38.731.189 0 35.175.891 2034 0 1.628.723 17.743.204 0 16.114.481 17 2035 0 3.555.298 38.731.189 0 35.175.891 2035 0 1.551.165 16.898.290 0 15.347.125 18 2036 0 3.555.298 38.731.189 0 35.175.891 2036 0 1.477.300 16.093.609 0 14.616.309 19 2037 0 3.555.298 38.731.189 0 35.175.891 2037 0 1.406.952 15.327.247 0 13.920.295 20 2038 0 3.555.298 38.731.189 49.783.098 84.958.989 2038 0 1.339.955 14.597.378 18.762.726 32.020.149 Ukupno 174.677.536 52.485.361 561.602.245 25.328.243 359.767.591 Ukupno 144.374.864 28.284.404 300.539.543 6.999.523 134.879.798 ENPV 134.879.798 ERR 13,82% B/C ratio 1,8142
Svibanj 2019 Stranica 174 od 186
PRŠI - područje Kaštela
FTTH P2P FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 2.524.338 0 0 0 -2.524.338 2019 2.321.658 0 0 0 -2.321.658 2 2020 10.097.353 0 0 0 -10.097.353 2020 8.541.001 0 0 0 -8.541.001 3 2021 72.196.075 0 0 0 -72.196.075 2021 56.164.956 0 0 0 -56.164.956 4 2022 86.332.370 0 0 0 -86.332.370 2022 61.769.788 0 0 0 -61.769.788 5 2023 81.283.693 0 0 0 -81.283.693 2023 53.488.016 0 0 0 -53.488.016 6 2024 0 3.142.783 9.285.237 0 6.142.455 2024 0 1.902.033 5.619.487 0 3.717.454 7 2025 0 3.951.724 18.570.474 0 14.618.751 2025 0 2.199.586 10.336.590 0 8.137.004 8 2026 0 3.951.724 18.570.474 0 14.618.751 2026 0 2.022.979 9.506.659 0 7.483.679 9 2027 0 3.951.724 18.570.474 0 14.618.751 2027 0 1.860.553 8.743.363 0 6.882.810 10 2028 0 3.951.724 18.570.474 0 14.618.751 2028 0 1.711.168 8.041.353 0 6.330.185 11 2029 0 3.951.724 18.570.474 0 14.618.751 2029 0 1.573.777 7.395.708 0 5.821.930 12 2030 0 3.951.724 18.570.474 0 14.618.751 2030 0 1.447.418 6.801.902 0 5.354.484 13 2031 0 3.951.724 18.570.474 0 14.618.751 2031 0 1.331.204 6.255.773 0 4.924.569 14 2032 0 3.951.724 18.570.474 0 14.618.751 2032 0 1.224.321 5.753.493 0 4.529.172 15 2033 0 3.951.724 18.570.474 -35.340.736 -20.721.986 2033 0 1.126.019 5.291.541 -10.070.123 -5.904.601 16 2034 0 3.951.724 18.570.474 0 14.618.751 2034 0 1.035.610 4.866.680 0 3.831.070 17 2035 0 3.951.724 18.570.474 0 14.618.751 2035 0 952.461 4.475.931 0 3.523.471 18 2036 0 3.951.724 18.570.474 0 14.618.751 2036 0 875.987 4.116.556 0 3.240.569 19 2037 0 3.951.724 18.570.474 0 14.618.751 2037 0 805.653 3.786.035 0 2.980.382 20 2038 0 3.951.724 18.570.474 71.943.642 86.562.392 2038 0 740.967 3.482.052 13.489.773 16.230.858 Ukupno 252.433.830 58.466.916 269.271.880 36.602.905 -5.025.961 Ukupno 182.285.419 20.809.736 94.473.121 3.419.651 -105.202.384 FNPV -105.202.384 FRR (C) -0,18% FRR (K) 6,57%
Svibanj 2019 Stranica 175 od 186
PRŠI - područje Kaštela
FTTH P2P FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20
I . PRILJEVI 2.524.338 10.097.353 72.196.075 86.332.370 81.283.693 9.285.237 … 18.570.474 18.570.474 … 90.514.116
1. PRIHODI 0 0 0 0 0 9.285.237 … 18.570.474 18.570.474 … 18.570.474 2. IZVORI FINANCIRANJA 2.524.338 10.097.353 72.196.075 86.332.370 81.283.693 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 1.238.341 4.953.363 35.416.543 42.351.250 39.874.569 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 218.531 874.123 6.249.978 7.473.750 7.036.689 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 1.067.467 4.269.868 30.529.554 36.507.369 34.372.435 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 71.943.642
II. ODLJEVI 2.524.338 10.097.353 72.196.075 86.332.370 81.283.693 3.142.783 … 3.951.724 39.292.460 … 3.951.724
4. INVESTICIJA 2.524.338 10.097.353 72.196.075 86.332.370 81.283.693 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 35.340.736 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 3.142.783 … 3.951.724 3.951.724 … 3.951.724 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA
III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 6.142.455 … 14.618.751 -20.721.986 … 86.562.392 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 6.142.455 … 123.092.460 102.370.474 … 247.407.869
Svibanj 2019 Stranica 176 od 186
PRŠI - područje Kaštela
FTTH P2P EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 2.019.471 0 0 0 -2.019.471 2019 1.923.305 0 0 0 -1.923.305 2 2020 8.077.883 0 0 0 -8.077.883 2020 7.326.878 0 0 0 -7.326.878 3 2021 57.756.860 0 0 0 -57.756.860 2021 49.892.548 0 0 0 -49.892.548 4 2022 69.065.896 0 0 0 -69.065.896 2022 56.820.683 0 0 0 -56.820.683 5 2023 65.026.955 0 0 0 -65.026.955 2023 50.950.320 0 0 0 -50.950.320 6 2024 0 2.514.226 22.149.001 0 19.634.774 2024 0 1.876.154 16.527.925 0 14.651.771 7 2025 0 3.161.379 44.298.001 0 41.136.622 2025 0 2.246.733 31.481.762 0 29.235.029 8 2026 0 3.161.379 44.298.001 0 41.136.622 2026 0 2.139.746 29.982.631 0 27.842.885 9 2027 0 3.161.379 44.298.001 0 41.136.622 2027 0 2.037.853 28.554.887 0 26.517.033 10 2028 0 3.161.379 44.298.001 0 41.136.622 2028 0 1.940.813 27.195.130 0 25.254.318 11 2029 0 3.161.379 44.298.001 0 41.136.622 2029 0 1.848.393 25.900.124 0 24.051.731 12 2030 0 3.161.379 44.298.001 0 41.136.622 2030 0 1.760.374 24.666.785 0 22.906.410 13 2031 0 3.161.379 44.298.001 0 41.136.622 2031 0 1.676.547 23.492.176 0 21.815.629 14 2032 0 3.161.379 44.298.001 0 41.136.622 2032 0 1.596.711 22.373.501 0 20.776.790 15 2033 0 3.161.379 44.298.001 -28.272.589 12.864.033 2033 0 1.520.677 21.308.096 -13.599.599 6.187.820 16 2034 0 3.161.379 44.298.001 0 41.136.622 2034 0 1.448.264 20.293.425 0 18.845.161 17 2035 0 3.161.379 44.298.001 0 41.136.622 2035 0 1.379.299 19.327.071 0 17.947.772 18 2036 0 3.161.379 44.298.001 0 41.136.622 2036 0 1.313.618 18.406.734 0 17.093.116 19 2037 0 3.161.379 44.298.001 0 41.136.622 2037 0 1.251.065 17.530.223 0 16.279.158 20 2038 0 3.161.379 44.298.001 57.554.913 98.691.535 2038 0 1.191.491 16.695.451 21.691.841 37.195.802 Ukupno 201.947.064 46.773.533 642.321.018 29.282.324 422.882.745 Ukupno 166.913.734 25.227.738 343.735.921 8.092.243 159.686.691 ENPV 159.686.691 ERR 14,00% B/C ratio 1,8676
Svibanj 2019 Stranica 177 od 186
PRŠI - područje Kaštela
KABELSKI PRISTUP FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.032.142 0 0 0 -1.032.142 2019 949.271 0 0 0 -949.271 2 2020 4.128.568 0 0 0 -4.128.568 2020 3.492.213 0 0 0 -3.492.213 3 2021 29.725.692 0 0 0 -29.725.692 2021 23.125.110 0 0 0 -23.125.110 4 2022 35.712.117 0 0 0 -35.712.117 2022 25.551.596 0 0 0 -25.551.596 5 2023 32.615.690 0 0 0 -32.615.690 2023 21.462.467 0 0 0 -21.462.467 6 2024 0 5.569.606 7.120.792 0 1.551.186 2024 0 3.370.762 4.309.551 0 938.788 7 2025 0 8.805.371 14.241.584 0 5.436.214 2025 0 4.901.194 7.927.068 0 3.025.874 8 2026 0 8.805.371 14.241.584 0 5.436.214 2026 0 4.507.674 7.290.599 0 2.782.924 9 2027 0 8.805.371 14.241.584 0 5.436.214 2027 0 4.145.750 6.705.232 0 2.559.482 10 2028 0 8.805.371 14.241.584 0 5.436.214 2028 0 3.812.885 6.166.865 0 2.353.979 11 2029 0 8.805.371 14.241.584 0 5.436.214 2029 0 3.506.746 5.671.723 0 2.164.977 12 2030 0 8.805.371 14.241.584 0 5.436.214 2030 0 3.225.188 5.216.337 0 1.991.149 13 2031 0 8.805.371 14.241.584 0 5.436.214 2031 0 2.966.235 4.797.514 0 1.831.279 14 2032 0 8.805.371 14.241.584 0 5.436.214 2032 0 2.728.074 4.412.319 0 1.684.244 15 2033 0 8.805.371 14.241.584 -12.385.705 -6.949.491 2033 0 2.509.036 4.058.051 -3.529.230 -1.980.214 16 2034 0 8.805.371 14.241.584 0 5.436.214 2034 0 2.307.584 3.732.227 0 1.424.644 17 2035 0 8.805.371 14.241.584 0 5.436.214 2035 0 2.122.306 3.432.565 0 1.310.258 18 2036 0 8.805.371 14.241.584 0 5.436.214 2036 0 1.951.905 3.156.962 0 1.205.057 19 2037 0 8.805.371 14.241.584 0 5.436.214 2037 0 1.795.185 2.903.487 0 1.108.302 20 2038 0 8.805.371 14.241.584 28.899.979 34.336.193 2038 0 1.651.049 2.670.364 5.418.883 6.438.199 Ukupno 103.214.210 128.844.794 206.502.973 16.514.274 -9.041.758 Ukupno 74.580.657 45.501.575 72.450.864 1.889.653 -45.741.715 FNPV -45.741.715 FRR (C) -0,80% FRR (K) 6,32%
Svibanj 2019 Stranica 178 od 186
PRŠI - područje Kaštela
KABELSKI PRISTUP FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20
I . PRILJEVI 1.032.142 4.128.568 29.725.692 35.712.117 32.615.690 7.120.792 … 14.241.584 14.241.584 … 43.141.563
1. PRIHODI 0 0 0 0 0 7.120.792 … 14.241.584 14.241.584 … 14.241.584 2. IZVORI FINANCIRANJA 1.032.142 4.128.568 29.725.692 35.712.117 32.615.690 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 538.077 2.152.309 15.496.626 18.617.474 17.003.242 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 94.955 379.819 2.734.699 3.285.437 3.000.572 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 399.110 1.596.440 11.494.368 13.809.206 12.611.876 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 28.899.979
II. ODLJEVI 1.032.142 4.128.568 29.725.692 35.712.117 32.615.690 5.569.606 … 8.805.371 21.191.076 … 8.805.371
4. INVESTICIJA 1.032.142 4.128.568 29.725.692 35.712.117 32.615.690 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 12.385.705 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 5.569.606 … 8.805.371 8.805.371 … 8.805.371 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA
III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 1.551.186 … 5.436.214 -6.949.491 … 34.336.193 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 1.551.186 … 45.040.896 38.091.405 … 94.172.452
Svibanj 2019 Stranica 179 od 186
PRŠI - područje Kaštela
KABELSKI PRISTUP EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 825.714 0 0 0 -825.714 2019 786.394 0 0 0 -786.394 2 2020 3.302.855 0 0 0 -3.302.855 2020 2.995.787 0 0 0 -2.995.787 3 2021 23.780.554 0 0 0 -23.780.554 2021 20.542.537 0 0 0 -20.542.537 4 2022 28.569.693 0 0 0 -28.569.693 2022 23.504.357 0 0 0 -23.504.357 5 2023 26.092.552 0 0 0 -26.092.552 2023 20.444.197 0 0 0 -20.444.197 6 2024 0 4.455.685 11.365.321 0 6.909.636 2024 0 3.324.901 8.480.978 0 5.156.077 7 2025 0 7.044.296 22.030.645 0 14.986.349 2025 0 5.006.250 15.656.768 0 10.650.518 8 2026 0 7.044.296 22.730.642 0 15.686.346 2026 0 4.767.857 15.384.993 0 10.617.136 9 2027 0 7.044.296 22.730.642 0 15.686.346 2027 0 4.540.816 14.652.375 0 10.111.558 10 2028 0 7.044.296 22.730.642 0 15.686.346 2028 0 4.324.587 13.954.642 0 9.630.056 11 2029 0 7.044.296 22.730.642 0 15.686.346 2029 0 4.118.654 13.290.136 0 9.171.481 12 2030 0 7.044.296 22.730.642 0 15.686.346 2030 0 3.922.528 12.657.272 0 8.734.744 13 2031 0 7.044.296 22.730.642 0 15.686.346 2031 0 3.735.741 12.054.545 0 8.318.804 14 2032 0 7.044.296 22.730.642 0 15.686.346 2032 0 3.557.848 11.480.519 0 7.922.671 15 2033 0 7.044.296 22.730.642 -9.908.564 5.777.782 2033 0 3.388.427 10.933.828 -4.766.189 2.779.212 16 2034 0 7.044.296 22.730.642 0 15.686.346 2034 0 3.227.073 10.413.169 0 7.186.096 17 2035 0 7.044.296 22.730.642 0 15.686.346 2035 0 3.073.403 9.917.304 0 6.843.901 18 2036 0 7.044.296 22.730.642 0 15.686.346 2036 0 2.927.051 9.445.051 0 6.518.001 19 2037 0 7.044.296 22.730.642 0 15.686.346 2037 0 2.787.667 8.995.287 0 6.207.620 20 2038 0 7.044.296 22.730.642 23.119.983 38.806.329 2038 0 2.654.921 8.566.940 8.713.678 14.625.697 Ukupno 82.571.368 103.075.835 328.894.314 13.211.419 156.458.530 Ukupno 68.273.272 55.357.725 175.883.806 3.947.490 56.200.299 ENPV 56.200.299 ERR 12,84% B/C ratio 1,4696
Svibanj 2019 Stranica 180 od 186
PRŠI - područje Kaštela
LTE FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.780.624 0 0 0 -1.780.624 2019 1.637.656 0 0 0 -1.637.656 2 2020 7.122.496 0 0 0 -7.122.496 2020 6.024.672 0 0 0 -6.024.672 3 2021 56.188.576 0 0 0 -56.188.576 2021 43.711.918 0 0 0 -43.711.918 4 2022 67.465.861 0 0 0 -67.465.861 2022 48.271.024 0 0 0 -48.271.024 5 2023 65.289.543 0 0 0 -65.289.543 2023 42.963.207 0 0 0 -42.963.207 6 2024 0 3.670.353 7.266.753 0 3.596.400 2024 0 2.221.322 4.397.887 0 2.176.565 7 2025 0 5.006.864 14.533.507 0 9.526.642 2025 0 2.786.892 8.089.556 0 5.302.664 8 2026 0 5.006.864 14.533.507 0 9.526.642 2026 0 2.563.131 7.440.041 0 4.876.910 9 2027 0 5.006.864 14.533.507 0 9.526.642 2027 0 2.357.335 6.842.675 0 4.485.340 10 2028 0 5.006.864 14.533.507 0 9.526.642 2028 0 2.168.063 6.293.272 0 4.125.209 11 2029 0 5.006.864 14.533.507 0 9.526.642 2029 0 1.993.988 5.787.982 0 3.793.994 12 2030 0 5.006.864 14.533.507 0 9.526.642 2030 0 1.833.890 5.323.261 0 3.489.371 13 2031 0 5.006.864 14.533.507 0 9.526.642 2031 0 1.686.645 4.895.853 0 3.209.208 14 2032 0 5.006.864 14.533.507 0 9.526.642 2032 0 1.551.224 4.502.762 0 2.951.538 15 2033 0 5.006.864 14.533.507 -31.655.536 -22.128.894 2033 0 1.426.675 4.141.232 -9.020.048 -6.305.491 16 2034 0 5.006.864 14.533.507 0 9.526.642 2034 0 1.312.126 3.808.730 0 2.496.604 17 2035 0 5.006.864 14.533.507 0 9.526.642 2035 0 1.206.775 3.502.925 0 2.296.150 18 2036 0 5.006.864 14.533.507 0 9.526.642 2036 0 1.109.882 3.221.673 0 2.111.791 19 2037 0 5.006.864 14.533.507 0 9.526.642 2037 0 1.020.769 2.963.003 0 1.942.234 20 2038 0 5.006.864 14.533.507 57.375.659 66.902.301 2038 0 938.811 2.725.101 10.758.208 12.544.498 Ukupno 197.847.100 73.766.455 210.735.845 25.720.123 -35.157.587 Ukupno 142.608.478 26.177.527 73.935.953 1.738.160 -93.111.893 FNPV -93.111.893 FRR (C) -1,67% FRR (K) 5,94%
Svibanj 2019 Stranica 181 od 186
PRŠI - područje Kaštela
LTE FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20
I . PRILJEVI 1.780.624 7.122.496 56.188.576 67.465.861 65.289.543 7.266.753 … 14.533.507 14.533.507 … 71.909.166
1. PRIHODI 0 0 0 0 0 7.266.753 … 14.533.507 14.533.507 … 14.533.507 2. IZVORI FINANCIRANJA 1.780.624 7.122.496 56.188.576 67.465.861 65.289.543 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 988.214 3.952.855 31.183.637 37.442.325 36.234.508 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 174.391 697.563 5.502.995 6.607.469 6.394.325 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 618.019 2.472.078 19.501.945 23.416.067 22.660.710 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 57.375.659
II. ODLJEVI 1.780.624 7.122.496 56.188.576 67.465.861 65.289.543 3.670.353 … 5.006.864 36.662.400 … 5.006.864
4. INVESTICIJA 1.780.624 7.122.496 56.188.576 67.465.861 65.289.543 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 31.655.536 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 3.670.353 … 5.006.864 5.006.864 … 5.006.864 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA
III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 3.596.400 … 9.526.642 -22.128.894 … 66.902.301 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 3.596.400 … 79.809.537 57.680.643 … 162.689.513
Svibanj 2019 Stranica 182 od 186
PRŠI - područje Kaštela
LTE EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.424.499 0 0 0 -1.424.499 2019 1.356.666 0 0 0 -1.356.666 2 2020 5.697.996 0 0 0 -5.697.996 2020 5.168.251 0 0 0 -5.168.251 3 2021 44.950.861 0 0 0 -44.950.861 2021 38.830.244 0 0 0 -38.830.244 4 2022 53.972.689 0 0 0 -53.972.689 2022 44.403.465 0 0 0 -44.403.465 5 2023 52.231.634 0 0 0 -52.231.634 2023 40.924.852 0 0 0 -40.924.852 6 2024 0 2.936.282 15.755.811 0 12.819.529 2024 0 2.191.099 11.757.229 0 9.566.130 7 2025 0 4.005.492 31.511.622 0 27.506.131 2025 0 2.846.628 22.394.722 0 19.548.094 8 2026 0 4.005.492 31.511.622 0 27.506.131 2026 0 2.711.074 21.328.306 0 18.617.232 9 2027 0 4.005.492 31.511.622 0 27.506.131 2027 0 2.581.976 20.312.673 0 17.730.697 10 2028 0 4.005.492 31.511.622 0 27.506.131 2028 0 2.459.024 19.345.402 0 16.886.378 11 2029 0 4.005.492 31.511.622 0 27.506.131 2029 0 2.341.928 18.424.193 0 16.082.265 12 2030 0 4.005.492 31.511.622 0 27.506.131 2030 0 2.230.408 17.546.850 0 15.316.443 13 2031 0 4.005.492 31.511.622 0 27.506.131 2031 0 2.124.198 16.711.286 0 14.587.088 14 2032 0 4.005.492 31.511.622 0 27.506.131 2032 0 2.023.045 15.915.511 0 13.892.465 15 2033 0 4.005.492 31.511.622 -25.324.429 2.181.702 2033 0 1.926.710 15.157.629 -12.181.483 1.049.436 16 2034 0 4.005.492 31.511.622 0 27.506.131 2034 0 1.834.962 14.435.837 0 12.600.875 17 2035 0 4.005.492 31.511.622 0 27.506.131 2035 0 1.747.583 13.748.416 0 12.000.834 18 2036 0 4.005.492 31.511.622 0 27.506.131 2036 0 1.664.364 13.093.730 0 11.429.365 19 2037 0 4.005.492 31.511.622 0 27.506.131 2037 0 1.585.109 12.470.219 0 10.885.110 20 2038 0 4.005.492 31.511.622 45.900.527 73.406.658 2038 0 1.509.628 11.876.399 17.299.426 27.666.197 Ukupno 158.277.680 59.013.164 456.918.521 20.576.098 260.203.776 Ukupno 130.683.478 31.777.736 244.518.402 5.117.943 87.175.131 ENPV 87.175.131 ERR 11,61% B/C ratio 1,5540
Svibanj 2019 Stranica 183 od 186
PRŠI - područje Kaštela
FTTC / FTTH P2P FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.880.739 0 0 0 -1.880.739 2019 1.729.734 0 0 0 -1.729.734 2 2020 7.522.957 0 0 0 -7.522.957 2020 6.363.409 0 0 0 -6.363.409 3 2021 53.977.218 0 0 0 -53.977.218 2021 41.991.591 0 0 0 -41.991.591 4 2022 64.697.432 0 0 0 -64.697.432 2022 46.290.246 0 0 0 -46.290.246 5 2023 59.995.584 0 0 0 -59.995.584 2023 39.479.564 0 0 0 -39.479.564 6 2024 0 4.233.095 8.736.564 0 4.503.469 2024 0 2.561.897 5.287.426 0 2.725.530 7 2025 0 6.132.348 17.473.128 0 11.340.781 2025 0 3.413.352 9.725.791 0 6.312.440 8 2026 0 6.132.348 17.473.128 0 11.340.781 2026 0 3.139.292 8.944.901 0 5.805.610 9 2027 0 6.132.348 17.473.128 0 11.340.781 2027 0 2.887.236 8.226.710 0 5.339.474 10 2028 0 6.132.348 17.473.128 0 11.340.781 2028 0 2.655.418 7.566.182 0 4.910.764 11 2029 0 6.132.348 17.473.128 0 11.340.781 2029 0 2.442.213 6.958.688 0 4.516.476 12 2030 0 6.132.348 17.473.128 0 11.340.781 2030 0 2.246.126 6.399.971 0 4.153.845 13 2031 0 6.132.348 17.473.128 0 11.340.781 2031 0 2.065.783 5.886.113 0 3.820.330 14 2032 0 6.132.348 17.473.128 0 11.340.781 2032 0 1.899.920 5.413.514 0 3.513.593 15 2033 0 6.132.348 17.473.128 -24.449.611 -13.108.830 2033 0 1.747.374 4.978.859 -6.966.765 -3.735.280 16 2034 0 6.132.348 17.473.128 0 11.340.781 2034 0 1.607.077 4.579.103 0 2.972.027 17 2035 0 6.132.348 17.473.128 0 11.340.781 2035 0 1.478.043 4.211.444 0 2.733.401 18 2036 0 6.132.348 17.473.128 0 11.340.781 2036 0 1.359.370 3.873.305 0 2.513.935 19 2037 0 6.132.348 17.473.128 0 11.340.781 2037 0 1.250.226 3.562.315 0 2.312.089 20 2038 0 6.132.348 17.473.128 53.130.885 64.471.666 2038 0 1.149.844 3.276.294 9.962.293 12.088.743 Ukupno 188.073.930 90.085.963 253.360.359 28.681.274 3.881.741 Ukupno 135.854.543 31.903.171 88.890.618 2.995.528 -75.871.568 FNPV -75.871.568 FRR (C) 0,19% FRR (K) 6,70%
Svibanj 2019 Stranica 184 od 186
PRŠI - područje Kaštela
FTTC / FTTH P2P FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20
I . PRILJEVI 1.880.739 7.522.957 53.977.218 64.697.432 59.995.584 8.736.564 … 17.473.128 17.473.128 … 70.604.013
1. PRIHODI 0 0 0 0 0 8.736.564 … 17.473.128 17.473.128 … 17.473.128 2. IZVORI FINANCIRANJA 1.880.739 7.522.957 53.977.218 64.697.432 59.995.584 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 892.796 3.571.185 25.623.256 30.712.195 28.480.204 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 157.552 630.209 4.521.751 5.419.799 5.025.918 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 830.391 3.321.563 23.832.211 28.565.438 26.489.461 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 53.130.885
II. ODLJEVI 1.880.739 7.522.957 53.977.218 64.697.432 59.995.584 4.233.095 … 6.132.348 30.581.959 … 6.132.348
4. INVESTICIJA 1.880.739 7.522.957 53.977.218 64.697.432 59.995.584 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 24.449.611 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 4.233.095 … 6.132.348 6.132.348 … 6.132.348 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA
III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 4.503.469 … 11.340.781 -13.108.830 … 64.471.666 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 4.503.469 … 95.229.714 82.120.883 … 191.955.671
Svibanj 2019 Stranica 185 od 186
PRŠI - područje Kaštela
FTTC / FTTH P2P EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.504.591 0 0 0 -1.504.591 2019 1.432.944 0 0 0 -1.432.944 2 2020 6.018.366 0 0 0 -6.018.366 2020 5.458.835 0 0 0 -5.458.835 3 2021 43.181.774 0 0 0 -43.181.774 2021 37.302.040 0 0 0 -37.302.040 4 2022 51.757.946 0 0 0 -51.757.946 2022 42.581.390 0 0 0 -42.581.390 5 2023 47.996.467 0 0 0 -47.996.467 2023 37.606.488 0 0 0 -37.606.488 6 2024 0 3.386.476 18.065.563 0 14.679.087 2024 0 2.527.040 13.480.801 0 10.953.761 7 2025 0 4.905.878 36.131.126 0 31.225.248 2025 0 3.486.516 25.677.717 0 22.191.201 8 2026 0 4.905.878 36.131.126 0 31.225.248 2026 0 3.320.491 24.454.968 0 21.134.477 9 2027 0 4.905.878 36.131.126 0 31.225.248 2027 0 3.162.373 23.290.446 0 20.128.073 10 2028 0 4.905.878 36.131.126 0 31.225.248 2028 0 3.011.784 22.181.377 0 19.169.594 11 2029 0 4.905.878 36.131.126 0 31.225.248 2029 0 2.868.365 21.125.121 0 18.256.756 12 2030 0 4.905.878 36.131.126 0 31.225.248 2030 0 2.731.777 20.119.163 0 17.387.386 13 2031 0 4.905.878 36.131.126 0 31.225.248 2031 0 2.601.692 19.161.108 0 16.559.416 14 2032 0 4.905.878 36.131.126 0 31.225.248 2032 0 2.477.802 18.248.674 0 15.770.872 15 2033 0 4.905.878 36.131.126 -19.559.689 11.665.559 2033 0 2.359.811 17.379.689 -9.408.545 5.611.333 16 2034 0 4.905.878 36.131.126 0 31.225.248 2034 0 2.247.439 16.552.085 0 14.304.646 17 2035 0 4.905.878 36.131.126 0 31.225.248 2035 0 2.140.418 15.763.891 0 13.623.472 18 2036 0 4.905.878 36.131.126 0 31.225.248 2036 0 2.038.494 15.013.229 0 12.974.735 19 2037 0 4.905.878 36.131.126 0 31.225.248 2037 0 1.941.423 14.298.313 0 12.356.891 20 2038 0 4.905.878 36.131.126 42.504.708 73.729.956 2038 0 1.848.974 13.617.441 16.019.577 27.788.045 Ukupno 150.459.144 72.068.770 523.901.328 22.945.019 324.318.434 Ukupno 124.381.697 38.764.399 280.364.024 6.611.033 123.828.961 ENPV 123.828.961 ERR 14,29% B/C ratio 1,7911
Svibanj 2019 Stranica 186 od 186