Naš Današnji Pogled S Balkona Sasvim Je Drugačiji, Ali Jednako Lijep Riječ Urednika

broj 42/43 proljeće / ljeto 2018. BESPLATNO KVARTOVSKO GLASILO

PLAC MLJAC: PROJEKT „S MIRISOM I OKUSOM“

PRIČA O INMUSICU: KAKO POSTATI SVJETSKI, A OSTATI NAŠ POZNATI IZ SUSJEDSTVA: INTERVJU: BRUNO LJOLJE

Trešnjevka – prostor i ljudi Naš današnji pogled s balkona sasvim je drugačiji, ali jednako lijep riječ urednika

Dragi Trešnjevčani,

došlo je vrijeme za proljetno/ljetni broj. Kao i uvijek, nastojali smo doznati što se sve događalo u našem kvartu, a vas bi moglo zanimati. Naravno, u proljeće intenzivnije kreću radovi pa se mnogo radi na infrastrukturi – najviše na uređenju prometnica – ali značajna sredstva odvojit će se i za škole, vrtiće, domove umirov- Novosti iz četvrti ljenika, vjerske objekte, vježbališta za odrasle, dječja igrališta i ostale javne prostore. Sjećamo se dragoga kolege, prijatelja i surad- nika Želimira Ciglara koji nas je nedavno napustio. Želimir je bio i član redakcije, vrsni novinar i Idemo u zaljubljenik u pisanu riječ. Velik je njegov doprinos ovom časopisu. Puno će nam nedostajati. CeKaTe U CeKaTeu održana je premijera jedinstvene kazališne predstave „Čuvari snova“, a završio je i velik natječaj za dječje radove. Na svečanosti proglašeni su pobjednici, a jedan od nagrađenih Trešnjevačka posla tekstova, kratku priču Maje Marković iz Rijeke, donosimo u ovome broju. U sljedećim brojevima moći ćete pročitati i nekoliko prekrasnih pjesama naših malih književnika. 2 U tijeku su završne pripreme velikoga glaz- benog događaja, InMusic festivala, koji se, kao i svake godine, nestrpljivo očekuje. Posjetili smo ih i prisjetili se kako je sve počelo, ali i upitali za planove. U intervju razgovaramo s veterinarom Bru- nom Ljoljom kojeg znaju gotovo svi vlasnici kućnih ljubimaca, kao i nadaleko poznatu ambulantu „Buba“ na Selskoj. Još je mnogo tema koje će vas, vjerujemo, zanimati: povijesni feljton o sportskim objek- tima na Trešnjevki (uistinu, malo koji kvart ima Poznati iz susjedstva toliko sportskih borilišta), tekst o festivalu hrane, osvrt na nedavnu izložbu kroz prizmu obitelji s Vrbana. Donosimo i priču o studentima koji unose živost svojim aktivnostima. Uočite i novu rubriku na kraju broja. Mnogo je poznatih književnika Trešnjevčana koje ćemo Povijesni feljton zamoliti da za naš časopis napišu kratku priču s trešnjevačkim „štihom“. Višestruko nagrađi- / Kratka priča vana mlada književnica Kristina Gavran rado se odazvala i napisala priču „Skok“. Pozivamo vas da nam se i dalje javljate, pred- lažete teme, kritizirate, hvalite, komentirate…

Veselko Leutar

glas trešnjevke | proljeće / ljeto sadržaj

Trešnjevka – sjever Trešnjevka – jug str. 4-6 str. 7-9

U spomen Predstava Knjiga nije hrana, ali Želimir Ciglar Čuvari snova je poslastica str. 10 str. 11 str. 12–13

ODVAJANJE OTPADA Svatko je pozvan dati doprinos zajednici Ekološki osviješten kvart str. 14 str. 15

Trešnjevka – prostor i ljudi Priča o INmusicu Obitelj s izložbe Kako postati svjetski, a ostati naš str. 16-17 str. 18-19

Plac Mljac Kolumna Dubravke Miljković Projekt „S mirisom i okusom“ str. 20 str. 21

Intervju: Bruno Ljolje Veterina je konstanta, to je ljubav koja uvijek tinja! str. 22-23

Simboli kvarta Kratka priča Zašto su sportske dvorane zavoljele Trešnjevku? Kristina Gavran: Skok str. 24-25 str. 26-27

glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 3 NOVOSTI IZ ČETVRTI

TREŠ Vijeće gradske četvrti podiže standard NJEV trešnjevačkim KA – školama i vrtićima Tekst: Vesna Rems Dobrin SJEV Foto: Veselko Leutar, Trešnjevka online ER

Plan komunalnih aktivnosti za 2018. godinu donesen je Iz sredstava plana komunalnih na sjednici Vijeća gradske četvrti 29. ožujka 2018. godine. aktivnosti financirat će se Planirana sredstva nešto su manja nego lani i iznose garderobni ormarići i pametne ploče za OŠ „Julije Klović“, a 13,334.700 kuna, a rasporedit će se na sljedeći način: na postavit će se i dječje sprave uređivanje prometnih površina (kolnika i nogostupa) u Dječjem vrtiću „Zvončići“ potrošit će se oko 6,5 milijuna kuna, na uređivanje igrali- šta i zelenih površina planira se potrošiti oko 3,5 milijuna, odina 2017. završila je na uređivanje prostorija mjesne samouprave i drugih uspješno. Odrađeno je javnih objekata (škola, vrtića, domova umirovljenika i gotovo sve što je i plani- slično) gotovo 2 milijuna kuna. „Javni novac nastojimo rano. Uređena su dječja ravnomjerno rasporediti po mjesnim odborima, a isto Gigrališta na Fallerovu šetalištu, Šiben- tako po institucijama koje su na našem području“, rekao skoj, Jablanskoj i Pasarićevoj ulici, ure- je Ivan Butorac, predsjednik Vijeća gradske četvrti Treš- đeno je vježbalište za odrasle u Parku njevka – sjever. Stara Trešnjevka i dvorištu Doma umi- Od većih akcija valja istaknuti saniranje kolnika u rovljenika u Drenovačkoj, a Vijeće je Severinskoj ulici (830.000 kuna), Valjavčevoj (686.000 izdašno ubacivalo i u škrabice. U crkvi kuna), Cetingradskoj ulici (576.000 kuna), Labinskoj sv. Leopolda Mandića uređen je strop, ulici od kućnog broja 8 do 12 (535.000 kuna) te ulici vrijednost radova iznosila je oko 210.000 Trešnjevac od Voćarskoj puta do Uskočke ulice (441.000 kuna, a u župi sv. Ane uređena je župna kuna). Na istočnoj strani Nove ceste od Kranjčevićeve dvorana u vrijednosti oko 250.000 kuna. do Tratinske uredit će se nogostup, a vrijednost akcije Novi asfalt dobili su kolnici u Mitrovač- bit će 567.000 kuna. Novi nogostup dobit će i Ozaljska koj (470.000 kuna), Taborskoj (522.000 ulica od Puljske do Selske (387.000 kuna) te Ozaljska od kuna), Labinskoj (400.000 kuna) te dio Krapinske do Okićke (554.000 kuna). Grubišnopoljskog puta (211.000 kuna), U Susedgradskoj ulici uredit će se sva dječja igra- Kalnička (419.000 kuna) i Drežnička lišta između nebodera, a vrijednost ove akcije iznosi (880.000 kuna). 606.000 kuna. Uredit će se dječje igralište u Vinkovač-

glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 4 novosti iz četvrti

Vježbalište za odrasle u Drenovačkoj Vježbalište za odrasle u Parku Stara Trešnjevka

koj ulici na Voltinom (620.000 kuna), igralište u niku i na stubištu. Iz sredstava za male komu- Prilazu Grge Antunca na Rudešu (608.000 kuna) nalne akcije uredit će se parketi u učionicama OŠ te na križanju Šetališta Jurija Gagarina i Ulice „Kralj Tomislav“ na Novoj cesti, prostorije NK Florijana Andrašeca, uz prugu (435.000 kuna). Trešnjevka u Veprinačkoj, a Zagrebački hokej- Novo će ruho dobiti i dječje igralište u Parku ski savez u Zagorskoj ulici dobit će novu ogradu pravednika među narodima, a investicija je vri- za pomoćni teren. jedna 150.000 kuna. U Lazinskoj će se proširiti postojeće vježbalište za odrasle (74.000 kuna), a Ulaganje i u vjerske objekte na križanju Selske i Zagorske ulice uredit će se park za pse vrijedan 150.000 kuna. Župa sv. Leopolda Mandića u Golikovoj ulici i Od Mostarske do Anine uredit će se staza uz ove će godine od Vijeća dobiti financijsku pomoć. 5 potok, a radovi su vrijedni 114.000 kuna. U 2018. godini Vijeće je putem plana komunalnih aktivnosti osiguralo 165.000 kuna za nabavku Bolji standard za trešnjevačke umirovljenike novih drvenih klupa.

Prošla godina završila je s dobrim vijestima za Podijeljene sadnice trešanja stanare doma umirovljenika u Drenovačkoj ulici. Naime, Grad Zagreb pokrenuo je postupak ener- I ove godine dolaskom proljeća na Trešnjevač- getske obnove zgrade doma pa će boravak biti kom placu dijelile su se sadnice trešanja, a sve ugodniji, a Vijeće četvrti Trešnjevke – sjever finan- pod motom „Vratimo trešnje na Trešnjevku“. U cirat će uređenje sanitarnog čvora i kupaonice te redu za svoju sadnicu trešnje strpljivo je čekalo postavljanje klupa i stolova. 120 ljudi. Akcija se provodi već punih 18 godina i do danas je ovom akcijom podijeljeno više od tri Pomaganje školama i vrtićima tisuće sadnica trešanja.

Vijeće gradske četvrti podiže standard trešnje- Novo igralište za OŠ Rudeš vačkim školama i vrtićima. Tako će i ove godine financirati iz sredstava plana komunalnih aktiv- Osnovna škola Rudeš napokon će dobiti vanjsko nosti garderobne ormariće i pametne ploče za igralište. Škola ima 655 učenika tako da je, uz već OŠ „Julije Klović“, postavljanje dječjih sprava u postojeću dvoranu koja je sagrađena 1998. godine, Dječjem vrtiću „Zvončići,“ Osnovnoj školi Lju- nužno urediti i vanjsko igralište. Radovi će malo bljanica uredit će dječje igralište u dvorištu škole pričekati jer je potrebno prvo ishoditi lokacijsku i oličiti zidove u učionicama, urediti zelenilo u dozvolu te riješiti imovinsko-pravne odnose za dvorištu Sportske gimnazije u Selskoj. Osnovna dio parcele koja nije u vlasništvu Grada. Cijela škola „August Šenoa“ dobit će također pametne priča pokrenuta je na inicijativu Mjesnog odbora ploče i novouređene sanitarne čvorove, OŠ Vol- Rudeš koji je, u suradnji s ravnateljicom i člano- tino uređen glavni ulaz, a Centar za odgoj i obra- vima Vijeća te uz podršku sportskih klubova, pre- zovanje u Zagorskoj nove kamene obloge u hod- poznao ovu potrebu i započeo ovu inicijativu.

glas trešnjevke | proljeće / ljeto novosti iz četvrti

Ne želimo beton, nego park – neka gori Rođo Investitor

„Ne betonizaciji kvarta“, poručili su stanovnici Trešnjevke – sjever koji od ljetos pokušavaju doznati što se to gradi na popularoj Grbavici, odnosno Munjarskom odvojku, kako se sad zove jedna od rijetkih preostalih zelenih zona u kvartu, na površini stare Samoborčekove trase između Trakošćanske ulice i Selske. Radovi su započeli u Rođo investitor (foto: Trešnjevka online) rujnu prošle godine, a stanari su se okupili u gra- đansku inicijativu „Samoborček“ s porukom „Ne Predsjednik Vijeća gradske četvrti Ivan Butorac želimo beton, želimo park“. Inicijativa je organi- rekao je kako je ovaj zbor pokazatelj da gradska zirala događaj „Gulaš na Grbi – da se podružimo uprava treba više pozornosti obratiti kvalitetnom dok je još zelena“, a okupljanje je kulminiralo informiranju građana. „Zaključak koji je na zboru spaljivanjem simbola devastacije kvarta, Rođe donesen proslijedili smo mjerodavnim gradskim Investitora. uredima na očitovanje i daljnji postupak, no odgo- Inicijativa „Samoborček“ traži da se prostor duž vor do kraja travnja još nismo dobili pa je Vijeće trase Samoborčeka između Trakošćanske i Selske gradske četvrti uputilo požurnicu. Čim dobijemo prenamijeni u zelenu površinu i uredi kao park, odgovor, informirat ćemo inicijativu o svim dalj- da se cesta briše iz GUP-a, da se postojeća zelena i njim postupcima“, zaključio je Butorac. sportsko-rekreacijska zona sjeverno od trase Samo- borčeka zadrži i da se te promjene unesu u Gene- Imenovan Stožer civilne zaštite ralni urbanistički plan Grada Zagreba. Vijeće gradske četvrti na sjednici 30. siječnja Vijeće gradske četvrti Trešnjevka – sjever na sjed- prihvatilo je zahtjev inicijative i 21. veljače orga- nici održanoj 31. siječnja 2018. imenovalo je čla- niziralo zbor građana. Na sjednici su bili i pred- nove Stožera civilne zaštite gradske četvrti Treš- 6 stavnici Grada. Ravnatelj Zavoda za prostorno njevka – sjever. U Stožer civilne zaštite gradske uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis rekao je četvrti Trešnjevka – sjever imenuju se: za načel- kako je izdana lokacijska i građevinska dozvola nika Ivan Butorac, predsjednik Vijeća gradske za gradnju prometnice s komunalnom infrastruk- četvrti, za zamjenika načelnika potpredsjednica turom, kao prve etape produžene Kranjčevićeve Vijeća gradske četvrti te članovi Hrvoje Pernar, ulice, to jest trase Samoborčeka. Istaknuo je da Alan Jurca, Željko Sladović, Marko Majdandžić je gradnja te prometnice već počela i izvedeni su iz Vatrogasne zajednice Grada Zagreba te Mislav grubi građevinski radovi. Prometnica bi trebala Šajatović Šuba iz Gradskog društva Crvenog imati i biciklističku i pješačku stazu. križa Zagreb.

Riječ predsjednika Vgč Trešnjevka–sjever Poštovane Trešnjevčanke i Trešnjevčani,

stiglo nam je proljeće, dani su sve duži i sve topliji te sam uvjeren da će mnogi od vas dane provoditi na zelenim površinama. U želji da podignemo kvalitetu života i poboljšamo komunalni standard, Vijeće gradske četvrti Trešnjevka – sjever i prošle je godine bilo aktivno u uređivanju i obnavljanju parkova, parkovne opreme i staza za šetnju. Na Trešnjevci – sjever uredili smo i parkove za kućne ljubimce te vježba- lišta za odrasle, a jednako ćemo tako nastaviti i u ovoj godini. Stoga pozivam sve da se brinu o svojem zdravlju i da što više vremena provode u šetnji, bicikliranju, vježbanju i uživanju u trešnjevačkim parkovima koji su iz godine u godinu sve ljepši i sve više prilagođeni ugodnom boravku za cijelu obitelj. Ivan Butorac Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka – sjever

glas trešnjevke | proljeće / ljeto novosti iz četvrti

TREŠ Za uređenje četvrti NJEV planirano je više od KA – 14,5 milijuna kuna JUG

Tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: Veselko Leutar

Igralište za pse u Zadarskoj uluci

rana sredstva za realizaciju dvaju velikih projekata, i to za uređenje školskog igrališta Osnovne škole „Josip Nakon uspješne realizacije plana Račić“ (1,393.200 kuna za radove u dvjema etapama) 7 komunalnih aktivnosti u 2017. i Osnovne škole Prečko (2,416.800 kuna za radove na godini, donesen je plan za 2018. godinu, a dolaskom proljeća radovi više igrališta i staza između igrališta). se nastavljaju punom parom Izrađena je projektna dokumentacija za radove na pet dječjih igrališta (Hrgovići 2 istočno, Jarno- ijekom 2017. godine izvršeno je vićeva ulica – Ulica Dore Pejačević, Tijardovićeva 76 akcija, od čega 26 akcija ure- 28-32, Srpanjska ulica 6 istočno), za dva vježbališta đenja javnoprometnih površina na otvorenom (između Beethovenove ulice – Ulice i objekata, 46 uređenja igrališta Marijane Radev – igrališta Kockica, južno od Petro- Ti zelenih površina te četiri akcije uređenja varadinske 47) te za jedan park. Oko 4 milijuna kuna prostorija mjesne samouprave. Što se tiče potrošeno je za uređenje Društvenog doma Gajevo javnoprometnih površina i objekata, ure- (u 2017. godini 321.500 kuna, a 3,568.750 kuna pre- đeno je 720 metara kolnika na šest lokacija, neseno je u 2018. godinu). 1665 metara nogostupa na osam lokacija, 600 četvornih metara pješačkih staza, uređen park za pse na Knežiji opremljeno 355 četvornih metara parkira- lišta na pet lokacija, izrađena je projektna Završeno je uređenje parka za pse na Knežiji kod dokumentacija za uređivanje parkirališta Lidla u Zadarskoj ulici, a sveukupno su radovi sta- na četiri lokacije. Za ove akcije potrošeno jali 716.600 kuna. Cijena je bila malo viša jer se tu nije je više od pet milijuna kuna. radilo o klasičnoj livadi koju je samo trebalo ograditi Kad je riječ o igralištima i zelenim povr- i postaviti sprave na igralište. Naime, trebalo je sve šinama, obavljeni su radovi na dvama počistiti, isplanirati, posaditi travu jer je tamo prije otvorenim dječjim igralištima, na igra- bilo zemljište koje su stanovnici koristili za vrtove. lištu dječjeg vrtića, na igralištima osam Trešnjevka – jug može se pohvaliti kako je jedna od osnovnih škola, na dvama vježbalištima rijetkih gradskih četvrti koja na polovini svojih mje- na otvorenom, uređena su dva parka za snih odbora (čak tri) ima parkove za pse. U parko- pse te okoliši četiriju dječjih vrtića i pet vima mogu uživati kućni ljubimci s područja Vrbana, osnovnih škola. Rebalansom su osigu- Jaruna te Knežije i Srednjaka.

glas trešnjevke | proljeće / ljeto novosti iz četvrti

Plan komunalnih aktivnosti 2,5 milijuna predviđeno je za održavanje za 2018. godinu nerazvrstanih cesta, a za održavanje objekata te vodoopskrbu i odvodnju planirano Vijeće gradske četvrti donijelo je u ožujku je 885.000 kuna. plan komunalnih aktivnosti za 2018. Prema Gradnja društvenog doma u Mjesnom planu komunalnih aktivnosti za ovu godinu odboru Gajevo nastavlja se prema planu, odno- za uređenje Trešnjevke – jug planirano je više sno prva etapa gradnje ide dalje. Nakon zavr- od 14,5 milijuna kuna što je otprilike jednako šetka prve etape kreće se na drugu etapu koja kao i prošle godine. Najviše je i ove godine obuhvaća postavljanje stolarije, pročelje, unu- predviđeno za uređenje i održavanje javnih tarnje žbukanje i završne građevinske radove. površina (8 milijuna kuna) što podrazumi- Za tu stavku u proračunu za 2018. godinu pred- jeva održavanje i njegu krajobraza, košnje viđeno je 990.000 kuna, a ostatak novca dodije- travnjaka, obnove devastiranih travnjaka, lit će se u sljedećem planskom razdoblju. drveća, ukrasnog grmlja, cvjetnjaka, ure- Započelo je uređenje dječjeg igrališta na đenje i održavanje opreme na dječjim igra- lokaciji Hrgovići – Poljana Zdenka Mikine, a lištima, deponiranje otpada i ograđivanje uredit će se i Park hrvatskog proljeća na Kne- uređenih javnih površina. Za čišćenje javnih žiji, za što je osigurano više od milijun kuna. površina predviđeno je oko tri milijuna kuna, Također, uredit će se staze na području MO-a što obuhvaća čišćenje cesta, trgova, javnih Horvati–Srednjaci u Ulici Vincenta iz Kastva prolaza, stuba, mostova, podvožnjaka, nad- te dječja igrališta u ulici Srednjaci i Ulici Vla- vožnjaka, pothodnika, parkirališta, pločnika dimira Filakovca. Zapadni dio igrališta tako- te stajališta javnoga gradskog prijevoza. Oko đer će ukrasiti nove uređene staze.

8 Imenovani članovi Stožera civilne zaštite

Vijeće gradske četvrti u prosincu 2017. godine donijelo je Zaključak o imenovanju čla- nova Stožera civilne zaštite gradske četvrti Trešnjevka – jug. U Stožer civilne zaštite imenovani su slje- deći članovi: načel- Klupa za dojenje Klupa za dojenje u parku na Knežiji nica je Jasmina Zuber na Knežiji jedna je od pet takvih klupa Majerić, predsjednica osiguranih na razini U okviru Gradskog programa promica- Vijeća gradske četvrti, Grada Zagreba nja i unapređenja dojenja, na razini Grada zamjenik je načelnice Zagreba osigurano je pet klupa za premata- potpredsjednik Vijeća nje i dojenje djece. Na području četvrti Treš- gradske četvrti, a čla- njevka – jug takva je klupa postavljena na novi su: Ivan Magić, dječjem igralištu u Ujevićevoj ulici između Davor Laura, Nenad broja 11 i 13, u Mjesnom odboru Knežija. Ljubić, Božidar Ferk Postavljanje klupa inicirao je Gradski ured za iz Vatrogasne zajed- zdravstvo radi bolje podrške obiteljima i djeci nice Grada Zagreba te povećanja dostupnih usluga građanima, te Miroslav Pavlija posebno na lokacijama gdje je više obitelji s iz Gradskog društva malom djecom. Lokaciju je predložilo Vijeće Crvenog križa Zagreb. Mjesnog odbora Knežija.

glas trešnjevke | proljeće / ljeto novosti iz četvrti

Reciklažno dvorište gdje je bilo nekad

Trešnjevka – jug trenutačno nema ni fiksno ni mobilno reciklažno dvori- šte. Mobilno reciklažno dvorište koje je radilo u susjedstvu bivše Name na Vrbanima na Zagrebačkom ave- niji zatvoreno je zbog gradnje hotela na tome zemljištu, a novo još nije Zgrada DVD-a Jarun u Našičkoj ulici postavljeno. Traže se dodatne lokacije za gradnju Jarunski vatrogasci uselili fiksnog i mobilnog reciklažnog dvo- se u novi prostor rišta u našoj gradskoj četvrti. Mjesni odbori aktivno su uključeni. Dostavit Dobrovoljno vatrogasno društvo Jarun napokon je će se dodatni popis lokacija na dalj- dobilo od Grada Zagreba primjeren prostor na kori- nje provjere mjerodavnim uredima štenje. Predstavnici Grada simbolično su im 17. ožujka u Gradu da bi se što prije krenulo u predali ključeve za novi prostor koji se nalazi u Našičkoj realizaciju gradnje i rada reciklažnih ulici. DVD Jarun svojim je radom i zalaganjem svakako dvorišta. „Prednost je mobilnog reci- to zaslužio. Osnovan je davne 1977. godine i tijekom čita- klažnog dvorišta da se ono može vrlo vog razdoblja članovi ovog društva nesebično su poma- brzo, doslovno u jednom danu prese- gali gaseći požare ne samo u Zagrebu, nego i u Dalmaciji liti. Razmontiraju se kontejneri i san- i po cijeloj Hrvatskoj. DVD Jarun dugi niz godina nalazio duci i odsele“, rekla je Zuber Majerić. se u neprimjernim podrumskim prostorijama požarnog Gradska četvrt Trešnjevka – jug toplog prolaza jedne poslovne zgrade na Jarunu, bez četvrt je s najviše postavljenih zelenih sanitarnog čvora i osnovnih uvjeta za obavljanje vatroga- 9 otoka u gradu Zagrebu, što svakako sne djelatnosti, rada s mladim vatrogascima, skladištenja potiče naše sugrađane na razvrstava- skupe vatrogasne opreme i obavljanja hitnih vatrogasnih nje otpada iz kućanstva i recikliranje. intervencija.

Riječ predsjednice Vgč Trešnjevka–jug

Dragi sugrađani,

donijeli smo plan komunalnih aktivnosti, nastojali smo pravedno rasporediti sredstva kako bismo što bolje zadovoljili potrebe za obnovom infrastrukture na području cijele gradske četvrti. U svemu su nam dobri suradnici vijećnici iz mjesnih odbora koji su prvi u kontaktu na terenu i najbolje poznaju svoju mikrolokaciju i njezine potrebe. Trešnjevka – jug može se pohvaliti dobrom urbanom infrastrukturom. Tijekom 2018. godine nastavit ćemo i dalje te pokušati što bolje održavati komunalni standard na području naše gradske četvrti. Posebno me veseli istaknuti kako nam se građani uvijek mogu obratiti i nama u gradskoj četvrti, a također i u mjesne odbore gdje su na raspolaganju vijećnici. Pozivam sve sugrađane da ukažu na probleme koje uoče na području svojih mjesnih odbora. Mi smo uvijek na dispoziciji, vrata naših ureda uvijek su otvorena. Slušamo potrebe građana i pozivamo vas na suradnju.

Jasmina Zuber Majerić Predsjednica Vijeća gradske četvrti Trešnjevka – jug

glas trešnjevke | proljeće / ljeto IDEMO U CeKaTe

U spomen Želimir Ciglar, voditelj TNT-a 13. svibnja 1962. - 26. veljače 2018. Napustio nas je nepopravljivi sanjar Bio je zaljubljenik u glumu i glumište, poštovatelj literature i hrvatskog jezika, ali i njegova moćnoga kajkavskoga rukavca

Tekst: Denis Derk Foto: arhiva

ovinar, kazališni kriti- postupno i kazališni kritičar i mjesto kazališnih događanja u čar, prozaist i teatrolog. novinar specijaliziran za kaza- Zagrebu. Svoj rad na Trešnjevki 10 Tako je Želimira Ciglara lište u Večernjem listu u kojem Ciglar ne koristi samo za poti- enciklopedijski preci- provodi gotovo dvadeset godina. canje dramskog odgoja među Nzno definirala „Hrvatska književna Kao kritičar i novinar Ciglar je mladima, nego i za afirmaciju enciklopedija“. A bio je Želimir bio dobronamjerni i upućeni poezije, slikarstva..., pokrenuvši Ciglar, dečko iz Dubrave rođen 13. posrednik između kazališnih tako i program „Prozor / prizor u svibnja 1962. godine, a preminuo umjetnika i ljubopitljive javnosti, CeKaTeu“. u Zagrebu 26. veljače ove godine, ali i savjesni intelektualac koji Godine 1999. Ciglar objav- i puno više od toga. Bio je zalju- je teško podnosio bespoštednu ljuje i roman za mlade „Deka- bljenik u glumu i glumište, pošto- tranzicijsku diskreditaciju novi- meron za golobrade pustolove“ vatelj literature i hrvatskog jezika, narske i kritičarske struke. Uru- koji dobiva prestižnu Nagradu ali i njegova moćnoga kajkavskoga šavanje kriterija, ali i promjene „Mato Lovrak“, a pod pseudo- rukavca, ljubitelj glazbe, napose u medijskoj praksi, kojima se nimom Ivo Jedvaj Trakošćanski one skladane za gitaru. Bio je Ciglar nije htio prilagođavati objavio je i tri kraća krimina- zatravljen umjetnošću još od škol- pod svaku cijenu, odrazilo se listička romana za odrasle. U skih dana pa ne čudi da je poha- i na njegov profesionalni sta- njegovoj ostavštini ostalo je još đao Centar za kulturu i umjetnost tus, pa 2009. godine napušta rukopisa, ali i fotografija koje u Križanićevoj, ali i da je kao Večernji list. Dvije godine pro- imaju i umjetničku, a ne samo dječak glumio u televizijskoj seriji vodi na Filološkom fakultetu dokumentarističku vrijednost. zagrebačke televizije „Prijatelji“. „Blaže Koneski“ u Skoplju kao Želimir Ciglar, posvećeni obi- Nakon srednje škole studi- lektor hrvatskog jezika. S dr. teljski čovjek, bio je nepopravljivi rao je i glumu na zagrebačkoj Ljubomirom Spasovim koautor sanjar čiji je omiljeni stih bio Akademiji dramske umjetnosti, je „Male makedonsko-hrvatske onaj Shakespeareov „Mi smo da bi diplomirao kroatistiku na čitanke“. A potom Želimir prelazi tvar od koje satkani su snovi/ i zagrebačkom Filozofskom fakul- u Centar za kulturu Trešnjevka ovo malo našega života/ snom tetu. Radio je i kao glumac u gdje postaje voditelj kazališne se zaokružuje“. Želimirov zemalj- Zagrebačkom kazalištu lutaka, djelatnosti, prepun ideja kako ski život sada je zaokružen. Ali a onda se našao s druge strane bi preuređenu dvoranu TNT-a njegovi snovi žive i dalje. barikade, postavši prvo lektor, a pretvorio u reprezentativno

glas trešnjevke | proljeće / ljeto idemo u CeKaTe

INKLUZIVNI TEATAR Kazalište od kojeg su sazdani snovi Snaga predstave „Čuvari snova“ leži u Tekst: Mario Kovač Foto: Sabahudin Jusić njenoj poruci te korištenju znakovnog i glasovnog jezika na ravnopravnoj razini

redstava „Čuvari gdje se, tijekom šestogodišnjeg jama autorice Marine Mutak snova“, rađena po tek- gledanja preko nišana, među pri čemu su se kvalitetom ipak 11 stu finskog autora Eera vojnicima suprotnih spolova isticale animirane sekvence u Enquista, premijerno počinju javljati neobične i za odnosu na one klasične filmske. Pizvedena u Centru za kulturu ratište neočekivane emocije Ipak, snaga ove predstave Trešnjevka, a u koprodukcijskoj nalik na prijateljstvo, razumi- leži u njenoj poruci te korištenju suradnji sa Udrugom „Dlan“, jevanja, međusobne simpatije znakovnog i glasovnog jezika na jedinstven je kazališni događaj pa možda čak i ljubav. Istreni- ravnopravnoj razini. Predstava za hrvatske uvjete. Iako skupina rani da mrze i nijemo slušaju je dio puno šire akcije „Sign & kazališnih amatera entuzijasta naredbe, vojnici i vojnikinje Sound Theatre“ kao projekta već godinama djeluje pod ime- zbunjeni su ovim novim osje- Europske unije gdje se praktički nom „Kazalište, vizualne umjet- ćajima i ne znaju kako bi se istodobno rade predstave po nosti i kultura gluhih „Dlan“ nosili s njima. Predstava se poi- istome tekstu u Belgiji, Bugar- izvodeći predstave na znakov- grava ovom dualnošću na više skoj, Velikoj Britaniji i Portugalu. nom jeziku, ovo je prvi put da nivoa: glumce možemo gledati Cilj je ovog projekta pokušati su se hrabro upustili u nov for- podijeljene u odnosima muško- razoriti granice nametnute ste- mat inkluzivnog bilingualnoga ženski, gluhi-čujući ili lijevi- reotipovima i ostvariti „mješo- kazališta koji podrazumijeva desni. Važno je istaknuti kako vitu“ publiku koja može zajed- suradnju gluhih i čujućih glu- su glumci svoj posao odradili nički pratiti umjetnički čin neo- maca tijekom rada na predstavi. sasvim korektno i uglavnom metana komunikacijskom bari- Pod redateljskom palicom precizno pri čemu je muški dvo- jerom. Ova predstava sigurno Dlanova veterana Angela Nau- jac povremeno uspio ispreplesti stavlja CeKaTe na europsku movskog, dvoje gluhih (Lino dva tipa komunikacije gotovo mapu umjetničkih prostora Ujčić, Iva Vrbos) i dvoje čuju- do neraskidivosti, dok je ženski koji su pioniri u ovakvom tipu ćih glumaca (Kristijan i Korana par ipak ostao odvojen na dva naprednoga kazališnog promi- Ugrina) uprizorili su tekst čija paralelna kolosijeka koji su se šljanja. A trešnjevačka publika, je radnja smještena na pogra- pratili točno i precizno, ali bez kako gluha tako i ona čujuća, bit ničnom području dviju nede- potrebne sinergije. Predstava je će kolateralni dobitnik tih tek- finiranih zaraćenih zemalja bila popraćena i videoprojekci- tonskih promjena.

glas trešnjevke | proljeće / ljeto idemo u CeKaTe

NATJEČAJ ZA DJEČJE LITERARNE RADOVE DJECA SU NAJKREATIVNIJI AUTORI

Tekst: Ksenija Kušec Foto: Marija Krznarić, Veselko Leutar

estival dječje knjige Želimir Hercigonja, književnik i koji niz godina organi- predsjednik povjerenstva, Enes Pobjednici i zira Centar za kulturu Kišević, pjesnik i glumac, Ksenija pohvaljeni autori: Trešnjevka ove godine Kušec, književnica, Dubravka Fbio je bogatiji za još jedan vrlo Težak, književnica i profesorica, »» u kategoriji od osam do 10 zanimljiv sadržaj. Proteklih te Sonja Zubović, književnica. godina: 1. Klaudija Bera- godina na Festivalu je bilo Svečanost proglašenja nek, 2. mjesto dijele Ema veoma raznoliko: gostovali su pobjednika i uručenje nagrada Hren i Antares Jaić, 3. književnici, ilustratori, izdavači, održano je u prepunoj dvorani mjesto dijele Lana Tomac i književni teoretičari, filmski Centra za kulturu Trešnjevka. Nina Višić umjetnici... Ali ono što je novost, Upitali smo Želimira Herci- 12 to je natječaj koji je upravo zavr- gonju, predsjednika stručnog »» u kategoriji od 11 do 13 šio. O čemu se, dakle, radi? povjerenstva za dojmove. godina: 1. Fabijan Vođi- Raspisan je natječaj koji se „Natječaj je pokazao da još nac, 2. Lucija Ravlić, 3. zove „Knjiga nije hrana, ali je uvijek postoje djeca koja imaju Eva Krznarić poslastica“. Već samim nazi- afinitet prema lijepoj riječi i »» u kategoriji od 14 do 16 vom organizator je želio reći što umjetničkom izričaju koji bi godina: 1. Maja Marko- misli o knjizi. jednoga dana mogao postati i vić, 2. Mirna Tomasović, 3. „Natječajem smo htjeli poka- prava književna riječ. Dosta je Rea Matković zati ono što djeca, naša vjerna kvalitetnih poetskih uradaka, i publika, pišu. Kroz ovih jeda- to nam je svima bilo najugod- Posebne pohvale stručnog naest godina Festivala poka- nije iznenađenje. Interes djece povjerenstva dobili su: Tena zalo se da su prognoze o kraju za lijepo napisanu riječ postoji, Ilona Jukić, Oliver Ćosić, knjige ipak preuranjene. Tisuće no treba ga poticati jer danas Anamaria Mavrinac, Iva djece rado sudjeluje, a pristigli je njihovo okruženje prepuno Petrić, Nika Sokač, Barbara radovi govore da djeca, osim svega što im odvlači pažnju Floigl, Maša Kapraljević, što čitaju, puno i pišu“, kažu od lijepih knjiga i umjetničkog Alan Rendulić Jurčić, Ivano organizatori. stvaralaštva. Voljeli bismo da se Hlebec, Tonka Doko, Ilia Natječaj je trajao mjesec dana ovaj literarni natječaj nastavi i Letunić, Mia Matijašić, Vanja i bio je namijenjen djeci od osam sljedećih godina, a ja bih poru- Maravić, Nika Klarić, Patri- do 16 godina. Organizatore je čio djeci da slijede svoje snove, cia Jozić, Anamarija Turković, iznenadio broj priča i pjesama da pišu i stvaraju, jer ako osje- Karla Leontić, Magdalena koji je stigao u mjesec dana. Ima ćaju da nose umjetnost u sebi, Blagec, Anamarija Jukić, ih više od tri stotine pa je žiri trebaju predano raditi na tome Vojislav Đurmanović, Hrvoje imao mnogo posla da bi odabrao da to prepozna i njihovo okru- Novota i Marta Soldić. one najbolje. Radovi su svrstani ženje. Pravi umjetnici uvi- u tri dobne kategorije, a najbolji jek sebi iskrče put da njihova Čestitamo svima! su i i nagrađeni! umjetnost ugleda svjetlo dana“, Stručno povjerenstvo činili su istaknuo je Hercigonja.

glas trešnjevke | proljeće / ljeto idemo u CeKaTe

Objavljujemo pobjednički rad Maje Marković, a u sljedećem broju nekoliko pjesama.

njom. Počela se spuštati prema nekoliko buketa uništi se zbog šetalištu tako da joj je struk bio prejakog stiska svojih vlasnika. u ravnini naših glava. Kako bi Gradonačelnica počne plakati. prošla pokraj koje osobe suznih Gužva se razilazi, svi u očiju, tako bi odvezala balon sa tišini idu kućama. Ne mogu se svoje „letjelice“ i uručila joj ga. pomaknuti. Zurim u tu savr- Kao da se vrijeme zaustavilo, šeno navučenu bijelu poste- prestaše koračati, žuriti, telefo- ljinu koja je već oprana i leži na nirati. Balona je bilo sve manje, madracu koji je već zaboravio ali i tužnih lica. Zatim se djevoj- na djevojčicu. Baš kao što ćemo čica ponovno vinula u nebo i i mi. Nikad joj neću moći zahva- isparila iz vida, iako su ljudi još liti za taj zeleni balon čiju mi je 13 dugo pogledavali gore. Idućeg vezicu nježno utisnula u dlan. Zeleni balon jutra, novinari su objavili tko Objasniti joj kako sam te večeri je „letačica balonima“. Riječ je za njega privezao svoje tablete i vi su nekud išli. Činili su se bila o desetogodišnjoj djevoj- sve druge stvari za kojima sam sretni, ušuškani u debele čici sa zadnjim stadijem raka. posegnuo u želji da noć zauvijek Sjakne dok im se sivo nebo Uz nečiju pomoć išuljala se iz prođe. Polegnem na krevet ruži- nadvijalo nad glavama. Zavidio bolnice i letjela gradom neko- častog medvjedića što sam ga sam im. Srušio sam se na klupu. liko sati dijeleći u letu balone kupio kao poklon. Pokrijem ga Imao sam osjećaj da je sva boja nesretnima. Medicinska sestra plahtom i poravnam mu mašnu. izblijedjela iz mene. Prekinula je kaže da je toliko smršavjela Naći će ga idući pacijent. Možda sa mnom i mrzio sam sve, ponaj- da nije ni čudo što je uspjela on bude njegov zeleni balon. više moje glupo srednjoškolsko poletjeti, ali na pitanje tko joj je zaljubljivanje. Gradska je šetnica pomogao pobjeći, nije odgovo- bila krcata ljudima. Pogledao rila. Gradonačelnica je u znak sam bolje i vidio djevojku sporog zahvale odlučila posjetiti bol- hoda i tupog pogleda. Uočio sam nicu zajedno sa stanovnicima muškarca koji korača smrknuto, koji su dobili balone. Izgledalo a usnica mu drhti. Bilo ih je još, je to krasno, velika skupina još tužnih ljudi, bilo ih je i previše. puna nasmiješenih lica, cvijeća Naglo su počeli zbunjeno i čokoladi što maršira hodni- pokazivati prema nebu. Imalo kom. Barem dok nismo stigli se što vidjeti. Cijela horda šare- do njene sobe. Bila je prazna. nih balona nadvila se nad gra- Djevojčica je sinoć umrla, pre- dom i sporo puzila zrakom. A morena letom. Gledam kako kao da to nije dovoljno neobično, se brojni osmijesi od uha do djevojčica kratke kose, čvrsto uha pretvaraju u oštru, ravnu privezana užetom, letjela je s crtu. Čokolada bubne na pod,

glas trešnjevke | proljeće / ljeto TREŠNJEVAČKA POSLA

ODVAJANJE OTPADA EKOLOŠKI OSVIJEŠTEN KVART U gradskoj četvrti postavljena su 944 spremnika za odvojeno skupljanje otpada među Tekst: Tatjana Gržan Foto: Veselko Leutar kojima je 99 zelenih otoka

„ isli globalno, djeluj lokalno“ izreka s dvama kontejnerima od 1100 litara stoji 69.000 je kojom bismo se svi trebali voditi, kuna, a onaj s trima kontejnerima od 1100 litara posebno kad je u pitanju očuvanje 75.000 kuna. Ipak, mjerodavne su službe uspjele pre- okoliša s kojim ruku pod ruku ide vladati prepreke pa je tako prvi komplet podzemnih 14 Modlaganje i razvrstavanje otpada. Kakvo je stanje u spremnika s trima kontejnerima i jedan komplet s gradskoj četvrti Trešnjevka, provjerili smo s mjero- dvama kontejnerima postavljen u Kranjčevićevoj ulici davnim ustanovama. U četvrti su trenutačno postav- na Trešnjevki. ljena 944 spremnika za odvojeno skupljanje otpada, Ekološki osviještena Trešnjevka ne živi samo na među kojima je 99 zelenih otoka. U njima građani ulicama nego i u kućanstvima. Građanima ovoga mogu odvojeno odložiti otpadni papir i karton, pla- kvarta osigurana su 7304 spremnika za papir te stičnu i metalnu ambalažu te staklo i otpadni tekstil. 1002 kompostera. „Sukladno Uredbi o gospodarenju „Građani sve više sami odvajaju otpad u kućanstvu otpadom i gradskoj odluci, cilj nam je dodijeliti svim pa u 2018. godini planiramo proširiti mrežu zelenih korisnicima spremnike za odvojeno skupljanje papira otoka. Za četvrt Trešnjevka–jug planira se postavlja- i kartona, biootpada i vrećice za otpadnu plastičnu i nje 26 novih zelenih otoka, a za Trešnjevku–sjever 55, metalnu ambalažu, kao što smo i najavili u obavije- sukladno prijedlozima mjesnih odbora. Gdje god je snim letcima koje su zaprimili na kućnim adresama“, moguće, pri budućim rekonstrukcijama ulica ići će se kazala nam je Strenja. na ugradnju podzemnih spremnika“, objašnjava Mire- Spremnici na javnim površinama lla Strenja iz Holdingove podružnice Čistoća. Odvojenim skupljanjem otpada štitimo okoliš, prido- Letci na kućnim adresama nosimo smanjenju količine otpada koja se odlaže na Podzemni spremnici bolja su opcija jer zauzimaju odlagalište, brinemo se za čist i zdrav grad i ostva- manje mjesta od onih iznad zemlje, nema neugod- rujemo održivi razvoj grada. Sav odvojeno skupljeni nih mirisa te nema mogućnosti vandaliziranja i otpad iz spremnika predaje se tvrtkama koje za to pomicanja kontejnera. Ipak, čini se da nije sve tako imaju izdanu dozvolu, sukladno provedenim postup- ružičasto. cima javne nabave. Tvrtke s kojima Grad Zagreb ima Naime, problem se javlja pri planiranju ugradnje ugovor su: 3.K.F., reoma, Regeneracija i Vetropak podzemnih spremnika. Preveliki broj instalacija koje Straža. Spremnici na javnim površinama prazne se se nalaze u zemlji ponekad onemogućuje ugradnju. tijekom cijeloga dana. Da bi se dodatno ubrzao pro- Potrebne dimenzije za ugradnju podzemnih spre- ces odvoza otpada s onih lokacija gdje je to potrebno mnika iznose 8 x 3 metra, a dubina je 2 metra. Uz to, izvan planiranog rasporeda, građanima je za dojave javlja se i financijska prepreka. Podzemni spremnik na raspolaganju telefonski broj 072 500 400.

glas trešnjevke | proljeće / ljeto trešnjevačka posla

SENZIBILIZIRANJE STANOVNIŠTVA Svatko je pozvan dati doprinos

zajednici Letak je podijeljen po kvartu, a videospot ima mnogo pre- Studentice socijalnog rada Pravnog gleda i jako je zapažen. Može se vidjeti na Youtubeu te na Face- fakulteta u sklopu kolegija snimile booku, i to na stranici Centra su videospot o problemima osoba s za kulturu Trešnjevka i „Moji Srednjaci“. Također, studentice invalidnošću koje žive na Trešnjevki su ga objavile na svojim strani- cama na Facebooku da bi i nji- Tekst: Veselko Leutar hovi kolege i vršnjaci vidjeli dio Foto: Nikolina Ruklić projekta.

Studijskom cen- Srednjake. Voditeljica njihovih tru socijalnog rada vježbi bila je upravo doc. dr. sc. Pravnog fakulteta u Ana Opačić. Zagrebu niz godina Najprije su htjele doznati Udoc. dr. sc. Ana Opačić te prof. potrebe građana, a koristile su dr. sc. Nino Žganec vode kole- metode ankete, intervjua, opa- gij Socijalni rad u organiziranju žanja i analizu sadržaja. Istra- zajednice radi osposobljava- živanje je rezultiralo nizom nja budućih magistara soci- podataka. jalnog rada u području rada u Sljedeći je korak djelovanje u zajednici. zajednici. Odlučuju se za aktiv- Riječ je o dobro osmišljenom nosti kojima će senzibilizirali kolegiju: studenti osim preda- stanovništvo. Anita Šoštarić, Franciska Pavičić, vanja imaju i zahtjevan prakti- „Htjele smo osobe s inva- Lucija Slukan, Tena Prodanović čan rad na terenu, i to sustavan lidnošću učiniti vidljivijima u rad koji podrazumijeva istraži- zajednici, ukazati na probleme I njih je iznenadio odjek i vanja, obradu podataka te na s kojima se suočavaju te ukazati pozivi na suradnju: upoznale osnovu rezultata osmišljavanje na ono što svi možemo učiniti su mnogo osoba koje rade u i provođenje programa kojima kako bi im olakšali svakodne- ovom području, povezale se i pridonose integraciji zajednice. vicu“, kaže Franciska. planiraju daljnji rad. Volonti- Mnogo rade, često se jav- Stoga su snimile videospot rale su u predstavi u CeKaTeu u ljaju i u CeKaTe. Organiziraju „Upoznaj me“ i tiskale letak. sklopu projekta „ABBA“, posje- raznolika događanja, tribine, Letak navodi prava osoba s ćuju radionice i tribine Saveza prezentacije rezultata, rasprave, invalidnošću te teškoće s kojima gluhih i nagluhih Zagreba. povezuju udruge i sl., a teme su: se susreću, načine kako im pristu- „Nakon ovog iskustva upravo položaj mladih, kultura, slo- piti i kako komunicirati s njima. bi rad u zajednici bio područje u bodno vrijeme... Videospot prikazuje jedan kojem bih voljela i dalje ostati i Donosimo priču o studen- dan u životu gluhe osobe s Hor- profesionalno se usmjeriti. To ticama čiji je rad izazvao velik vata – Srednjaka te njena isku- je dinamičan posao, stalno upo- interes. Projekt je zaživio, a one stva. Htjele su da se građani znajete puno ljudi. I osjećaj da si su i dalje aktivne. Franciska stave u njihove cipele i poku- nekome pomogao nešto je što Pavičić, Tena Prodanović, Lucija šaju svijet vidjeti iz njihove per- ispunjava“, ističe Franciska. Slukan i Anita Šoštarić odabrale spektive razvijajući empatiju i Sigurno ćemo uskoro čuti za su Trešnjevku, točnije Horvate – solidarnost. njihove nove akcije.

glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 15 trešnjevačka posla

TREŠNJEVKA – PROSTOR I LJUDI Naš današnji pogled s balkona sasvim je drugačiji, ali jednako lijep

Tekst: Zorana Ćetković Foto: Ivana Jandras, Branimir Markač

Obitelj Markač u naselju Vrbani živi već trideset i četiri godine, a nakon što je njihova obiteljska priča postala dio postava izložbe Muzeja grada Zagreba, fotografirali smo ih na istom mjestu gdje su fotografirani 1984. godine

rešnjevka, nekadašnja periferija i nicu spajajući vanjski izgled grada s iskustvima mjesto „uvijek“ brojnih promjena i njegovih „starosjedilaca“. ekspanzija, tijekom godina inspirirala Posjetili smo Vrbane, noviji kvart na Treš- je brojne različite autore i umjetnike u njevki koji se počeo formirati osamdesetih Tnjihovu stvaralaštvu, a njezinu jedinstvenost, godina 20. stoljeća gradnjom stambenog naselja i bogatstvo i preobrazbu prepoznao je i Muzej obitelj Markač koja živi u naselju Vrbani već tri- grada Zagreba organizirajući niz izložbi koje deset i četiri godine, od samog nastanka naselja. prikazuju pojedine kvartove i dijelove Treš- Obitelj smo fotografirali na istom mjestu gdje su njevke. Izložba pod nazivom „Trešnjevka – pro- fotografirani i 1984. godine, u trenutku njihova stor i ljudi“ (studeni 2017. – veljača 2018.) dio je useljenja. Njihova je obiteljska fotografija bila četvrte etape višegodišnjeg interdisciplinarnog dio postava Muzeja grada Zagreba što stvara projekta „Zagrebački kvartovi“ koji je započeo svojevrsnu sponu između Muzeja i građana te 2009. godine te se kontinuirano bavi zagre- se oživljavanjem sjećanja pojedinaca čuva i sje- bačkom periferijom i njezinom promjenom od ćanje na povijest i razvitak samoga grada. druge polovine 19. stoljeća do danas. Studijske Vrbani – živopisan kvart izložbe u sklopu projekta nastoje posjetiteljima predstaviti kvart, njegovu povijest, sadašnjost, Nakon sedam godina podstanarstva Gordana njegovo bȉlo, stanovnike i njihovu svakodnev- Markač sa suprugom Stjepanom i troje djece

glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 16 trešnjevačka posla

vrtićkog i jasličkog uzrasta useljava se u pete- ističe Gordana. Tijekom godina ovo se nase- rosoban stan na Vrbanima čija je gradnja zapo- lje razvija u sve bogatiji i živopisniji kvart koji čela još 1982. godine. Budući da je naselje bilo obiluje parkovima, prodavaonicama, uređenim u osnivanju, nije bilo sagrađenih sadržaja javne igralištima za djecu i modernijim sadržajima. namjene, kao što su vrtić, škola, prodavaonica, Ipak, tad još zadržava svoj autentični izričaj koji 17 crkva, telefonske govornice i ambulanta. No, dokazuju onda prisutne livade, zelenilo i kućice Markači su bili entuzijastični dolaskom na novu, vrbanskih starosjedilaca. obećavajuću lokaciju. Širenje naselja „To prvo vrijeme bilo je najteže zbog neuređe- nosti naselja koje je bilo zapravo veliko gradili- Obitelj Markač sjeća se i trenutka kad je urbani- šte kroz koje smo morali prolaziti, zatim prela- zacija donijela „novi val“ u kojemu su male pro- ziti cestu, bivšu Ljubljansku, danas Zagrebačku davaonice i obrti zamijenjeni velikim centrima aveniju, da bismo djecu smjestili u prvi mogući i novim sadržajima smatrajući i to pozitivnom vrtić“, prisjeća se Gordana Markač. i ambicioznom promjenom za Vrbane. Kvart Svi ti faktori i činjenice da se najbliža telefon- počinje brojiti sve više stanovnika i širiti se na ska govornica nalazila na Ljubljanici, da naselje mjestima gdje su nekada bile oranice i neisko- nije imalo instalacije, da su prometne veze do rišten prostor pa kao rezultat toga širenja danas posla bile slabije, navelo je stanovnike novoga imamo Vrbane II i Vrbane III, elitne lokacije s kvarta, među kojima i Stjepana Markača, na urbanim vrtićem, novom školom i svim onim osnivanje mjesne zajednice unutar koje su se potrebnim zabavnim i obrazovnim sadržajima svi zauzeli za gradnju škole, vrtića, telefonskih za djecu i odrasle. linija pa je život na zelenim Vrbanima postajao „Naš današnji pogled s balkona sasvim je dru- sve lakši, ugodniji i veseliji. Budući da je organi- gačiji, ali jednako lijep. Gledamo u novo naselje, zacija Univerzijade 1987. godine pripala upravo igralište za pse, crkvu, tu je popularni šoping- Zagrebu, Vrbani kao kvart dobivaju na svojoj centar Point u kojem su različiti, korisni sadržaji. važnosti te profitiraju uređenjem jezera Jarun, Veoma sam ponosna i sretna u našem naselju veslačke staze i gradnjom tramvajske pruge. koje nam zaista pruža sve potrebne i za ugodan „Suprug i ja bili smo sretni vidjevši pred život važne sadržaje, a tramvajskom linijom broj zgradom direktnu vezu do svojih radnih mjesta, 17, koja danas prometuje sagrađenom prugom prvi kafić, telefon, male trgovine, pekarnicu, fri- sve do zadnjih dijelova susjednog naselja Prečko, zerske salone, robnu kuću Nama, a devedesetih možemo stići u sam centar grada za tridesetak godina naše je naselje dobilo i osnovnu školu“, minuta“, zaključuje Gordana Markač.

glas trešnjevke | proljeće / ljeto trešnjevačka posla

PRIČA O INMUSIC FESTIVALU Kako postati svjetski, a ostati naš Među tekstovima o INmusic festivalu malo je onih koji su ga pogledali iz drugoga kuta, prikazali kako se razvijao i kakav je njegov doprinos zajednici

Tekst: Sandra Šimundić Foto: Julien Duval (INmusic festival arhiva)

anas INmusic stoji uz bok najvećim svjetskim toj zajednici“, napominje Jelača. Kao jedan od prvih i festivalima, osvaja međunarodne nagrade i najveći festival toga tipa u Hrvatskoj, INmusic u mno- priznanja, poput onoga legendarnog glaz- gočemu je prvi otvarao vrata. Suradnjom s uredima benog magazina NME koji ga predstavlja Grada Zagreba i Rekreacijsko-sportskim centrom Jarun Du kategoriji Najpopularniji festivali, među gigantima olakšano je korištenje lokacije, a uložena su i dodatna poput Glastonburyja i Coachelle. Njegov je šarm sredstva u obnavljanje i vraćanje objekata u funkciju. upravo u suprotnosti ovim dvama festivalima – ugod- Turistički sektor također je uvidio multiplikativni efekt nom, boutique-ugođaju, praktičnosti i dostupnosti. INmusica na turizam Zagreba i Hrvatske pa je festival sada dio strategije njihova brendiranja, a podržavaju ga Jarun nakon šalate financijski i logistički. Ugođaj mogu zahvaliti jedinstvenoj lokaciji – jarunskim No, prema mišljenju organizatora, za napredak otocima. Festival se ondje smjestio tek nakon prvog glazbenih festivala u Hrvatskoj nedostaje nacionalna izdanja održanog na Šalati, kad je uočena potreba za platforma. Stoga je 2015. osnovana Udruga „Promo“ većim kapacitetima. Jarun mu je, osim veće festivalske koja okuplja velike koncertne organizatore i glazbene lokacije, pružio doživljaj europskog festivala na otvo- klubove radi formalnog prepoznavanja rock-glazbe renome po uzoru na one u Ujedinjenome Kraljevstvu, kao javne potrebe u kulturi. Danas je situacija bolja u Španjolskoj i Francuskoj. „Do 2010. godine festival je odnosu na razdoblje prije osnivanja Udruge, uspostav- nastavio razvijati ponudu i privlačiti sve više posjetite- ljen je izravan dijalog s relevantnim akterima, ali kako lja pa je tada otvoren kamp za 500 ljudi koji je ubrzo prezentirani prijedlozi zahtijevaju izmjene i prilagodbe postao nedovoljan za sve željne kampiranja. Stoga se rada javnih tijela i tijela lokalne samouprave, njihova 2014. uspostavlja kamp na otoku Trešnjevka, a danas je realizacija ide sporijim tokom no što Udruga priželjkuje. proširen i na otok Univerzijada te sada ima kapaciteta Bilo kako bilo, neosporno je da su ovo još jedna otvo- za četiri do šest tisuća ljudi“, ističe Ivana Jelača, pro- rena vrata, vjerojatno za druge (alternativne/urbane) gramska koordinatorica festivala. suvremene glazbene (pod)žanrove i njihovo službeno Osvrnemo li se na ove brojke koje služe kao primjer pozicioniranje unutar bogatoga hrvatskoga kulturnoga porasta interesa publike, uočit ćemo postupan razvoj identiteta. uvjetovan činjenicom da INmusic djeluje na domaćem Globalni trendovi tržištu u kontekstu međunarodnog tržišnog natjecanja, unutar produkcijski najzahtjevnijih glazbenih žanrova. Interes za glazbu u svijetu veći je no ikada. U Hrvat- Teško je napraviti iskorak kad cijena ulaznice ostaje skoj stotine tisuća građana sudjeluju kao korisnici u gotovo jednaka, a headlineri i ponuda se poboljšavaju. programima rock-glazbe. Domaća scena prati globalne „Podrška zajednice nužna je za realizaciju ova- trendove, kreativna je i raznovrsna, ali zbog nedostatka kvog projekta, ali i kako bi se pozitivan učinak vratio infrastrukture ostaje skrivena od šire publike. Stoga se

glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 18 trešnjevačka posla

kroz Udrugu cilja stvaranju poticajnog okruženja za glazbenike, a svaki od članova na svoj način prido- nosi zajedničkom cilju. INmusic pruža priliku hrvatskim glazbenicima da nastupe na istoj pozornici kao i najveća imenima današnjice, a kroz program „Breakthrough“ svoj termin dobiju i oni koji tek započinju svoj put. Ivana Jelača objašnjava: „’Breakthrough’ je namijenjen hrvatskim i slovenskim bendovima koji imaju sni- mljenih najmanje 30 minuta autorskog materijala i prisutni su na relevantnim društvenim mrežama.“ Od ove godine one koji će nastupiti odabiru glazbeni portali, što je lijepa gesta za trud i znanje koje glazbeni novinari ulažu u praćenje aktualnosti na sceni. Međunarodna umreženost ipak je važnija domaćim izvođačima. INmusic je partner platformi European Talent Exchange Programme (ETEP) Eurosonic festivala iz Nizozemske koji je od 2003. ugostio više od 1000 izvođača iz 31 zemlje. Partneri predlažu kandidate za nastup na Eurosonicu, a odabrani dobivaju veću pažnju na europskoj razini. 19 Kako je ETEP postao grandiozan projekt, naši izvo- đači ondje teško dolaze do izražaja, što je navelo festivalski tim na osmišljavanje nove platforme. Nastala na temeljima festivala novih europskih imena, platforma EuropaVox stavlja naglasak na europsku raznolikost žanrova i mogućnosti. Sedam renomiranih partnera bendovima nude medijsku platformu i kuratorski program pod vodstvom nosi- telja, francuskog EuropaVox festivala. Iz Hrvatske su ove godine predstavljeni bendovi Them Moose Rush i Tyger Lamb, a jedan od njih započet će per- sonalizirani jednoipolgodišnji mentorski program. Zaključno, InNmusic postao je ugledan festival koji zadovoljava visoke europske standarde kvali- tete, a pritom je zadržao svoju usmjerenost domaćoj publici što i jest, kako napominje moja sugovornica, najvažniji cilj festivalskog tima. A čitajući o festivalu u stranim medijima, lako je uočiti što ga čini pri- vlačnim strancima. Ovogodišnje izdanje, koje će se održati od 25. do 27. lipnja, najavit ću citirajući NME-ova novinara: „(Cijena je ulaznice) četvrtina cijene u Ujedinjenom Kraljevstvu, bez prikrivenih troškova. Plus, INmusic smješten je na trima otocima usred jezera Jarun u Zagrebu – jedan otok za festival, dva za kampiranje – tako da je to kao odmor na otoku, odmor u gradu i rock’n’roll megafestival u jednom.“

glas trešnjevke | proljeće / ljeto trešnjevačka posla

PLAC MLJAC REZERVIRAJTE VRIJEME ZA PROJEKT „S MIRISOM I OKUSOM“

Tekst: GT-ova redakcija Vizual: G.A.D. produkcija Nova manifestacija održat će se na Trešnjevačkom placu početkom srpnja

ema sumnje, svi ćemo se složiti u jed- strogoga središta može biti privlačan i zanimljiv. nom: Trešnjevački plac žila je kuca- Trešnjevka se u tome pogledu pokazala kao najbo- vica i srce trešnjevačkoga kvarta i lji mogući izbor. Ideju o novom projektu objeručke jedna od najljepših vizura zagre- su prihvatile Tržnice Zagreb, a prepoznala ga je i Nbačke metropole. Trešnjevački plac zauzima Turistička zajednica grada Zagreba. važno mjesto u razvoju kvarta i sjećanju brojnih Želja je pritom da se Trešnjevački plac u kasnim Trešnjevčana te već 88 godina redovito hrani svoje poslijepodnevnim i večernjim satima preobrazi u 20 građane najboljim i najsvježijim namirnicama. ugodan prostor za boravak i zabavu, ali da se kroz Tijekom dana Trešnjevački plac živa je i šarena ambijent, uređenje, pa i dio standardne ponude tržnica, jedna od najljepših u Zagrebu. U večer- na štandovima, svakako zadrži i dio izvornoga njim satima, međutim, ovaj atraktivni prostor šarma, dio njegove autohtone priče i atmosfere. ostaje prazan. Stariji sugrađani s nostalgijom Komentari na službenoj stranici projekta na se prisjećaju vremena kad je na Trešnjevačkom Facebooku potvrđuju kako Trešnjevčanima placu bilo ljetno kino, a mnogi se slažu u ocjeni nedostaje ovakva vrsta projekata te da mnogi već kako je placu potrebno vratiti dušu. s nestrpljenjem očekuju „Plac Mljac“ na Trešnje- Nova kulturno-turistička atrakcija „Plac Mljac vačkom placu. I to s pravom, jer ih u sklopu mani- – ljeto na Trešnjevačkom placu“ želi upravo to. Od festacije očekuje, među ostalim, puno dobre klope srijede, 4. srpnja, do nedjelje, 8. srpnja, rezervi- i pića, druženja i ugodne ljetne zabave, kino-pro- rajte, stoga, svoje vrijeme za projekt „s mirisom i jekcija i izložbi na otvorenom, koncerata i žive okusom“, poručuju organizatori. Ne propustite glazbe, od starih zagrebačkih šansona do izvrsnih „Plac Mljac“ na Trešnjevačkom placu! mladih urbanih izvođača. „Bit će to prilika i da se „Godinama razvijamo ovaj projekt i nestrpljivo ugodno spoji s korisnim, jer prvo možete obaviti smo čekali trenutak kad će ‘Plac Mljac’ ugledati špeceraj, a potom se s društvom zabaviti uz dobru svjetlo dana“, komentiraju iz G.A.D. produk- klopu i odličnu mjuzu“, poručuju organizatori. cije, kreativne agencije koja je osmislila ovaj novi Ulaz je slobodan. atraktivni projekt, a koja već stoji iza uspješnih „Plac Mljac“ poziva vas da se vratite u vrijeme manifestacija kao što su „Dvorišta“ na Gornjem kad smo se više družili, a manje sjedili pred ekra- gradu u Zagrebu ili „Kantuna“ na otoku Rabu. nom. Kad smo se svi znali i pozdravljali, kad smo „Ponosni smo da je taj trenutak napokon stigao. od susede posuđivali jaja za palačinke, a teta u Početkom srpnja Trešnjevačku tržnicu želimo dućanu pozdravljala nas je imenom. transformirati u pravu ljetnu gozbu, noćni plac s Ako mogu London, Buenos Aires i New York, puno pozitivnih vibracija, druženja i dobre zabave zašto ne bismo mogli i mi, zaključuju organiza- – i tako pet večeri uzastopce“, nastavljaju te dodaju tori i pozivaju sve Trešnjevčane i Zagrepčane: da su se u osmišljavanju koncepta vodili idejom Početkom srpnja budi faca i postani i ti dio - kako Zagreb nije samo centar te da Zagreb i izvan „Placa Mljaca“!

glas trešnjevke | proljeće / ljeto trešnjevačka posla

ŠKOLA ODGOJA Učinkovitost kazne Često dolazi do pravog paradoksa kažnjavanja: umjesto da se nepoželjno ponašanje ugasi, ono se, kazni usprkos, nastavlja ponavljati Piše: Dubravka Miljković

„ raga učiteljice, htio što je učiteljica promijenila tak- ali – leđima okrenuti ploči! Što sam Vam reći da tiku? Zašto Ivan nije reagirao biste učinili? Profesor kojem je ste mi najdraža na prethodne kritike, opomi- moj gimnazijski razred složio učiteljica. Radio njanja, upozorenja? Kako su takvu scenografiju (razredogra- samD puno nepodopština, ali vas kažnjavali vaši roditelji? fiju?) nije napravio ništa od toga. bih želio da Vam ostanem u No, koliko je svaka od tih kazni Iako smo mi s nestrpljenjem oče- lijepim uspomenama. Kad bila učinkovita i na koji rok? kivali neku njegovu živčanu sam možda bio grub, nisam to Sigurno ćemo se složiti da se reakciju, on nije napravio baš stvarno mislio niti želio. Bilo kao kriterij učinkovitosti može ništa! Totalno nas je ignorirao! mi je lijepo provoditi vrijeme uzeti ponašanje nakon kazne. Nakon obavezne administracije s Vama.“ Ovo je pismo što ga je Ako se ponašanje promijenilo (u sata, napisao je na ploču naslov jedna učiteljica dobila od svog željenom smjeru), onda je kazna nastavne jedinice i, mrtav hla- učenika Ivana na kraju četvr- bila učinkovita. Ako nije, onda dan, započeo ju obrađivati. Mi toga razreda. To je svakako nije. Često čak dolazi do pravog smo se u početku, prilično razo- jedan od onih trenutaka kad paradoksa kažnjavanja: umje- čarani, međusobno pogledavali, 21 su učitelji posebno ispunjeni sto da se nepoželjno ponašanje a onda u tišini počeli prenositi zadovoljstvom zbog posla koji ugasi, tj. izgubi, ono se, kazni stolce na drugu stranu klupe. obavljaju i ponosom kad vide usprkos, nastavlja ponavljati. Kad sam dvadeset i pet godina koliko taj posao, njihov životni Možda će vam se učiniti nevje- poslije došla održati neko pre- poziv, ima smisla. Naime, rad rojatnim, ali to može značiti davanje u školu u kojoj je tada s Ivanom od prvoga je razreda samo jedno: nismo kaznili radio, pitala sam ga sjeća li se bio pun izazova: Marku je olov- neželjeno ponašanje, nego smo toga. „A kako da zaboravim?!“ kom zaderao vrat oponašajući ga nagradili! Međutim, mnogi kaže on. Naravno da se sjeća tog „kako će ga zaklati“, Ani je roditelji i učitelji nastavljaju (do tada) nemogućeg razreda i objasnio što je seksualni odnos, kažnjavati ne uviđajući da tih nemogućih situacija za koje Josipa je gađao komadima cigle kazna ne djeluje i da zapravo ga nitko nije pripremio. „Pa s obližnjeg gradilišta… potiču neželjeno ponašanje kako ste se samo sjetili? Nisam „Drugi smo razred započeli umjesto da ga gase. Vjerovali znao što bih učinio pa zato još burnije“, priča učiteljica. ili ne, pažnja koja se pri kažnja- nisam učinio ništa.“ Pozor, Nakon mjesec dana ‘borbe’, vanju usmjerava na dijete ima govorimo o ignoriranju blažih išli smo na izlet. I to je dan koji veći pozitivni učinak, nego što prekršaja, ne o kriminalu, sulu- nikada neću zaboraviti. Ivan sama kazna djeluje negativno. dom ponašanju. Tako u jednoj mi se obraćao pristojno, igrao Dijete treba pažnju. Ne može li epizodi, u svijetu nalik na Big se, zabio gol u nogometu i dobiti pozitivnu, dobra mu je i Brother, osuđenike ne zatva- nikoga nije gnjavio. Puno sam negativna. I kako će onda dijete raju nego im oko vrata stavljaju razmišljala o tome. I pokušala se dobiti potrebnu dozu pažnje? natpis: „Ja sam nevidljiv“. I sjetiti kada sam ga zadnji puta Napravit će svinjariju na koju će nitko s njima, za trajanja kazne, pohvalila. Odlučila sam druga- netko morati reagirati! Najgori ne smije komunicirati. Bilo je čije. Trudila sam se primijetiti i je oblik kažnjavanja ignoriranje. dovoljno grozno i gledati jed- najmanji napredak, hvalila sam Zamislite da ste srednjoškolski noga takvoga krivca koji tumara njegovu angažiranost . Zašto su profesor, ulazite u jedan „teški“ ulicama bezuspješno pokušava- se stvari promijenile tek nakon razred, svi učenici mirno sjede, jući uhvatiti barem tuđi pogled...

glas trešnjevke | proljeće / ljeto POZNATI IZ SUSJEDSTVA

BRUNO LJOLJE: VETERINA JE KONSTANTA, TO JE LJUBAV KOJA UVIJEK TINJA! Iako se i na Trešnjevki nađe egzotičnih kućnih ljubimaca, Trešnjevčani najviše drže pse, mačke i kuniće

Teks: Zorana Ćetković Foto: privatna arhiva

runo Ljolje, iskusni i poznati zagrebački veterinar splitskih korijena, rođen je 1964., a radi od 1993. godine. Naime, nakon završenog Veterinarskog fakulteta i vremena provedenog u SAD-u, gdje se Busavršavao i volontirao, vratio se u rodni Split gdje se odmah i zaposlio. Nekoliko godina poslije, 1996., prihvaća ponudu u novoj veterinarskoj stanici u Zagrebu te se seli u glavni grad u potrazi za poslovnim izazovom. Četiri godine poslije odlu- čuje krenuti vlastitim putem pa sa svojom suprugom Ivanom Ljolje, tada apsolventicom PMF-a, otvara veterinarsku stanicu „Buba“. Prva lokacija njihove ambulante bila je Ilica 89, a bračni par Ljolje radio je svaki dan u tjednu, uključujući i noćna dežur- stva koja nisu bila rijetkost. Po rođenju kćeri supruga je upi- sala Veterinarski fakultet i diplomirala kemiju. Budući da je posla bilo sve više i da je u Ilici bilo teško pronaći parkirno mjesto, morali su pronaći nov, veći prostor. Iako su voljeli centar, vozeći se Selskom uočili su još neuseljene stanove novogradnje. Bila je to ljubav na prvi pogled. Odmah su doznali koja tvrtka zgrade gradi, pronašli prostor i krenuli u nov izazov. I dalje su jako zadovoljni lokacijom ambulante na adresi Selska ulica 92d te smatraju da je Trešnjevka pun pogodak!

glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 22 poznati iz susjedstva

GT: Zašto baš veterina i u kojem kad vide psa ponašaju se kao da su vidjeli alternativnom zanimanju sebe vidite? najopasnijeg izvanzemljanina. Mislim da je ——Veterina je konstanta, to je ljubav s kojom najvažnije obrazovati djecu od najranije dobi, se rodite i ona uvijek tinja. Naravno, bilo je i a ove popratne stvari doći će same od sebe u drugih ideja. Polagao sam i prijamni ispit na takvom okruženju. glumi u Splitu i položio, ali nakon vojske ipak je veterina bila prvi izbor. Da iz nekog razloga GT: S kojih sve adresa dolaze ljubimci nisam mogao na veterinu, vjerojatno bi moj u Vašu ambulantu? izbor bila hortikultura ili medicina. ——U našu ambulantu dolaze ne samo ljubimci iz drugih dijelova grada, nego i iz cijele Hrvat- GT: Ako uzmemo u obzir broj stanovnika na ske. Imamo neke stalne klijente, to jest paci- Trešnjevki i pretpostavimo da ih većina ima jente i iz dosta udaljenih dijelova Lijepe Naše! nekog kućnog ljubimca, vidimo da ih je mnogo. Smatrate li da je, u tom slučaju, Trešnjevka GT: Jeste li liječili egzotične životinje? dobro uređena za šetnju i igranje životinja? ——Nekad smo liječili prilično mnogo egzotič- ——Trešnjevka je jako velik kvart i ne bih se usu- nih ljubimaca, ali danas, kad postoje kolege dio komentirati cijelo njezino područje. Ipak, koji se bave gotovo isključivo njima, potreba ovaj dio u blizini ambulante smatram zado- za tim poslom u našoj je ambulanti minimalna. voljavajućim u pogledu prostora gdje možete Nekad sam liječio mnogo zmija, kornjača, igu- izvesti svog ljubimca u šetnju. Činjenica je i da, ana i sličnog. s obzirom na velik broj stanovnika na relativno malom prostoru, nikad nema dovoljno parkova GT: Imate li Vi kućnog ljubimca? ni za djecu ni za pse. Smatram ipak da stanje ——Otkako sam odrastao, u mom životu uvijek 23 nije tako loše. postoji najmanje jedan kućni ljubimac. Sad se mogu pohvaliti psom, mačkom i konjem. GT: Koje najčešće životinje Trešnjevčani dovode na liječenje u Vašu stanicu? GT: Budući da već dugo radite i da ste već —— Mislim da Trešnjevčani najviše drže pse, neko vrijeme na Trešnjevki, smatrate li mačke i kuniće kao kućne ljubimce, iako se i da je urbanizacijom porastao ili pao broj na Trešnjevki nađe egzotičnih životinja. Jedan nekih kućnih ljubimaca ili da se pak naglo naš dragi klijent, za kojeg mislim da ima naj- povećao broj nekih vrsta životinja? Koliko više zmija otrovnica u Hrvatskoj, godinama je su se na Trešnjevki promijenili trendovi živio baš na Trešnjevki i u stanu imao sve te posjedovanja kućnih ljubimaca? egzotične ljubimce. —— Rekao bih da se Trešnjevka osjetno ne razli- kuje od ostalog dijela Zagreba, pa ni od osta- GT: Ima li nešto što bi, po Vašem mišljenju, lih gradova u Hrvatskoj. U gradovima nekih trebalo promijeniti na Trešnjevki kako europskih zemalja više je mačaka nego pasa. bi ljubimci imali bolje uvjete? Jednostavnije ih je držati, nije ih potrebno ——Povećanje zelenih površina za kućne lju- izvoditi u šetnju... Smatram međutim da na bimce bio bi pravi raj i za ljubimce i za njihove Trešnjevki to nije slučaj. Ne znam jesam li vlasnike. Ipak mislim da je najveći problem u pravu, ali čini mi se da je pasa ipak više. života ljubimaca na Trešnjevki neobrazova- Moram istaknuti i prilično velik broj kunića nost i netolerancija ljudi koji nemaju kućne koji u gradu postaju sve češći i sve zanimlji- ljubimce, a isto tako nekultura i nepoštovanje viji kućni ljubimci. Nisam siguran je li za veći nekih pravila ponašanja pojedinih vlasnika broj kućnih ljubimaca zaslužna urbanizacija kućnih ljubimaca, osobito vlasnika pasa. Za ili stil života koji danas vodimo. Otuđeni smo, mene je nedopustivo da pas obavi nuždu na nemamo vremana za druženja kao nekad, teh- nogostupu ili uređenoj zelenoj površini a da se nološki smo toliko napredovali pa se čini da je njegov vlasnik na to ogluši. Na žalost, svjedoci kućni ljubimac jedini kontakt s prirodom koji smo toga svaki dan. S druge strane, neki ljudi nam preostaje.

glas trešnjevke | proljeće / ljeto POVIJESNI FELJTON

SIMBOLI KVARTA ZAŠTO SU SPORTSKE DVORANE TAKO ZAVOLJELE TREŠNJEVKU?

Tekst i foto: Vanja Radovanović

Polovina zagrebačkih sportskih objekata u zapadnom je dijelu grada

rešnjevka je posljednjih desetljeća nesum- atletski park te Dom odbojke, a pokraj njih je i Kine- njivo središte zagrebačkog sportskog ži- ziološki fakultet, jedina sportsko-obrazovna ustanova vota. U njoj se, uz izuzetak najvećeg no- u gradu. A zašto su sportske dvorane tako zavoljele gometnog stadiona u gradu (onoga NK Trešnjevku? Zapravo ne znamo. S obzirom na to da TDinama u Maksimiru) i najveće sportske dvorane u su se uz gradsku munjaru i gradski vodovod još od gradu (Arena u Novom Zagrebu), nalazi većina pre- međuratnog razdoblja nalazili sportski tereni, vjero- ostalih najvažnijih sportskih objekata našega grada. jatno se činilo logičnim na toj lokaciji smjestiti i drugu Tu su sportska dvorana Kutija šibica u Moščeničkoj skupinu sportskih objekata među kojima se ističu ulici (već dugo najveća sportska dvorana u gradu), Dom sportova i susjedno mu plivalište. potom sportski kompleks Doma sportova (najveća Dom nogometa iz Kranjčevićeve gradska dvorana gotovo 40 godina), Sportska dvorana Dražena Petrovića, Dom odbojke, plivalište A kad već govorimo o povijesti sportskih objekata, u Daničićevoj (najstariji gradski zatvoreni bazen), šteta bi bila ne ispričati detaljnije priču o stadionu plivalište na Savi (trenutačno najveći plivački kom- Nogometnoga kluba Zagreb u Kranjčevićevoj ulici. pleks), centar hokeja na travi uz toplanu, jedno od Taj je stadion nastao još davne 1918. godine, u doba triju gradskih klizališta, a da i ne govorimo o Jarunu kad je glavni centar nogometnih aktivnosti bio na kao daleko najvećoj sportsko-rekreacijskoj gradskoj Trnju gdje su bila igrališta NK Građanski (danas zoni. Na prvi se pogled čini (a taj pogled vjerojatno nepostojeće) i NK Tipografija (potom terenNK Jedin- ne vara) da se na Trešnjevki nalazi gotovo polovina stvo pa NK Zagrebački plavi, a danas sportski centar zagrebačkih sportskih objekata! u Veslačkoj ulici). Trešnjevka je tad još bila gotovo Kupališta, bazeni, tereni posve nenaseljena pa je za igralište dodijeljena parcela vrlo blizu Savske ceste kojom je i tad vozio tramvaj. Čemu Trešnjevka može zahvaliti toliko bogat izbor Nakon Drugog svjetskoga rata taj je stadion dodi- sportskih aktivnosti? Teško je reći koje su to bile (i jeljen NK Zagrebu koji je na njemu doživio svoje ostale) njezine prednosti. Jedna od njih sigurno je bli- najveće uspjehe: godine igranja u Prvoj jugoslaven- zina rijeke Save i rukavaca zbog kojih su se gradila skoj nogometnoj ligi, ali i naslov prvaka u Hrvatskoj prva gradska kupališta (iako je najstarije ipak bilo nogometnoj ligi 2002. godine. Stadion je svoje slavne sagrađeno na trnjanskoj obali 1857. godine) među trenutke doživio i 1987. godine kad je preuređen za kojima više nijedno nije na životu. No, u blizini potrebe Univerzijade, ali i 28. svibnja 1991. godine kad nekadašnjeg Babinjaka (otvorenog 1928.) sagrađen je na njemu održana svečana smotra 1. brigade Zbora je novi sportski centar Mladosti uz koji je niknuo i narodne garde. Valja spomenuti da se na njemu još

glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 24 povijesni feljton

uvijek nalazi i jedini velodrom (biciklističko trkali- šte) u Hrvatskoj. Danas je najveća zanimljivost stadiona to što na njemu svoje susrete odigravaju čak tri nogometne momčadi, prvoligaši NK Lokomotiva i 25 NK Rudeš te trećeligaš NK Zagreb. Na žalost, stadion je danas u lošem stanju, a kruže i glasine da se na njegovoj lokaciji priprema gradnja triju stambeno- poslovnih nebodera. Urbanističkim je planom to još uvijek površina namijenjena isključivo za sportske objekte, no ne bi bilo prvi put da se preko noći dogode iznenadne izmjene. Ako se to dogodi, bit će to velika šteta jer je taj stadion zbog svoje povijesti i važnosti našao mjesto u srcima stanovnika Trešnjevke. Treba spomenuti da je Trešnjevka već sad preizgrađena i da bi njezina opterećena infrastruktura teško preživjela dolazak novih stanovnika i radnika.

Stadion Nogometnoga kluba Zagreb u Kranjčevićevoj ulici nastao je još davne 1918. godine, a preuređivan je 1987. godine za potrebe Univerzijade i 1991. godine za svečanu smotru 1. brigade Zbora narodne garde

glas trešnjevke | proljeće / ljeto kratka priča

Skok Kristina Gavran Foto: Mirko Cvjetko

ekam je kod Cibone. Kasni. Znao sam Redaju se prazni dućani, napušteni obrti, i lju- da će kasniti, uvijek kasni barem petna- dima danas nepotrebne radnje. I sami se osjećamo est minuta, kaže da je to profesionalna tako, nepotrebno. deformacija, ona je sveučilišna profe- Ulazimo u sivu zgradu na čijem se pročelju Čsorica. Akademska četvrt, ne može ona tu ništa, vijori barjak. Anine potpetice muklo odjekuju navika je to. Svejedno sam došao na vrijeme, kao stubištem. Nekoliko lončanica s cvijećem, svaki i uvijek. Moj život bio je čekanje. Sjedim na ste- stan ima protuprovalna vrata i široku špijunku. penicama, promatram kip Dražena Petrovića u Gleda li netko potajice ovaj naš brodolom? skoku i razmišljam kako se ne sjećam kad sam Slika druga: Ormari i stolice putuju na leđima rad- zadnji put skočio. nika u naš prvi zajednički stan. Na vrata pribijamo Košulja mi se lijepi za leđa. Sam sebi predba- metalnu pločicu s našim imenima i kupujemo tepih za cujem što sam obukao košulju i time dao svečani prag u žarko crvenoj boji. značaj ovom danu. Moje noge su teške, cipele uto- Ulazimo u ured, kavalirski joj pridržavam nule u stepenice. Primjećujem na stotine prožva- vrata, na trenutak zastane kao da se premišlja. 26 kanih i odbačenih žvaka prljavih od prašine, tvore Znam da njoj nije do kavalirskih gesta, uostalom, sivi mozaik na betonu. Koliki su ljudi tu pljunuli ona je uvijek bila ta koja je samopouzdano otva- i otišli. I sam se osjećam kao ispljuvak, kao žvaka rala vrata pred sobom. Sad kad ih treba zatvoriti, zauvijek sudbinom vezana za te prljave stepenice. kao da se njeno samopouzdanje istopilo. Iz razmi- Tramvaj se zaustavlja na stanici. Vrata se otva- šljanja ju prene tajnica sa svježim pramenovima i raju, a putnici omamljeni vrućinom teturaju van, velikim zlatnim narukvicama na zapešćima. na svježi zrak. Primijetim Anin nemarno zave- - Sjednite, gospodin bilježnik će vas uskoro zan rep i dugačak vrat, izdvaja se među ostalim primiti. prolaznicima. Još čekanja. - Hej, tu si – pozdravlja me kao da se čudi što Kazaljke na satu kuckaju jednakim ritmom sam stigao na vrijeme. Zna da je uvijek čekam. kao koraci tajnice koja se udaljava. Ostajemo sami, - Oprosti što kasnim – kaže onako, pro forma, oko nas debela tišina. kako se već mora. Taj njen „oprosti-što-kasnim“ Slika treća: Promatram sat na zidu u bolnici i čekam postao je s godinama dio pozdrava. Zalijepio se vijest da je Ana rodila. Nisu mi dali da budem prisutan za „dobar dan“, „hej“ i „bok“ u jednu rastegnutu na porodu, sezona je gripe, nije pametno. Čekaonica je žvakaću rečenicu. Nije joj žao, ne zapravo. daleko najgore mjesto za čekanje. Krećemo pješke prema Parku Stara Trešnjevka. Otvaraju se vrata. Slika prva: Naša kćerkica Nela u parku prvi put - Izvolite, uđite. vozi bicikl bez pomoćnih kotača. Pada na cestu i izbija Ulazimo i sjedamo, ćelavi bilježnik važnim mliječni zub. Ana je grli, malo krvi završava na njenoj glasom objašnjava zašto smo se ovdje okupili. bijeloj haljini. Poslije mene optužuje jer sam Neli pre- Ispred nas nekoliko bijelih papira s crnim, prije- rano skinuo pomoćne kotače s bicikla. Meni nije bilo tećim slovima. prerano, baš na vrijeme. - Izvolite, potpišite – pruža nam kemijsku. I ovo je na vrijeme. Nakon ljeta, Nela kreće na Ana prva pomakne ruku i uzme ponuđenu fakultet. Seli u London. Više nemamo razloga kemijsku. čekati i odgađati. Slika četvrta: Gradska vijećnica, Anin kitnjasti pot- Ana i ja hodamo u tišini, izbjegavamo jedno pis i poljubac nakon svega. Pljesak okupljenih gostiju. drugo pogledati, pa usmjeravamo oči k izlozima. Potpisuje. Primijetim kako se njen rukopis pro-

glas trešnjevke | proljeće / ljeto kratka priča

Glavni urednik Veselko Leutar

Zamjenica glavnog urednika Anita Končar

Art-direktor Trpimir Ježić

mijenio, slova njenog imena više nisu ljupka Kolumnistica i ukrašena, u njima je više nemira i žustrih Dubravka Miljković pokreta. Odjednom, kemijska je u mojim Lektura rukama. Prsti mi drhte, skliznem na slovu Ana Stipčić „r“, ali dovršavam potpis. Suradnici - Eto – kaže bilježnik dok sklapa potpisane Vesna Rems Dobrin, Vanja Radovanović, Mario Kovač, Zorana Ćetković, Sandra papire. U tom jednom „eto“ nalazi se i suo- Šimundić, Tatjana Gržan, Denis Derk, sjećanje, i osuđivanje, i ravnodušnost i „vidio Ksenija Kušec, Kristina Gavran

sam mnogo takvih“. Eto, gotovo je. Kraj. Fotografija na naslovnici U jednakoj tišini silazimo niz stepenice. Julien Duval (INmusic festival arhiva)

Ipak, njene potpetice kao da cupkaju veselije. Nakladnik Lakša je za jedan cijeli život, za punu torbu Centar za kulturu Trešnjevka slika našeg prošlog života. Park Stara Trešnjevka 1 10 000 Zagreb - Pa eto, hvala ti – kaže mi na tramvajskoj Časopis izlazi uz financijsku podršku stanici. Njen „eto“ udara u pločnik i otkotrlja Grada Zagreba i se prema prvom drvetu. potporu Vijeća gradskih četvrti Trešnjevka – sjever i Trešnjevka – jug Ne znam što bih joj rekao. Nema na čemu? Sve je bilo sporazumno, službeno. Oboje smo Za nakladnika Ljiljana Perišić to htjeli, ali ne znači da se tuga može sažeti u 27 jedan „eto“. Dinamika izlaženja kvartalno Čekamo tramvaj. Ovo je moje posljednje čekanje s njom. Telefon 01 30 27 411 - Znaš, čovjek može biti prilijepljen kao žvaka ili može skočiti – kažem nespretno. Faks 01 30 24 247 - Izgleda da smo nas dvoje odlučili skočiti – odgovori Ana, lagano me poljubi u obraz E-adresa [email protected] i uđe u tramvaj koji se zaustavio na stanici. Ponekad se tako dobro razumijemo. Šteta, MB 3239632 mislim u sebi i mašem na pozdrav dok se plavi tramvaj udaljava. Šteta što nije uspjelo. Žiro-račun ZABA Onda se sjetim svih onih petnaest minuta 2360000-1101429565 čekanja koje sam potrošio u ovih devetnaest Naklada godina braka. 5 000 primjeraka Okrenem se od stanice, ne znam kamo bih ISSN krenuo. Ugledam Dražena u skoku i čitavim 1846–503X svojim bićem poželim skočiti visoko u zrak. Čini se neprimjereno tek tako skakati usred grada, ali odlučim maknuti racionalne misli i samo slušati tijelo. U glavi mi je vrućina, pluća se pune hlad- nim zrakom, uvlačim trbuh i zabacujem ruke, koljena mi podrhtavaju. Napokon, stopala se odvajaju od tla i ja se vinem prema nebu, daleko od navika, od „eto“ i „oprosti-što- kasnim“, daleko od svega. Savršen skok.