PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE SVETI FILIP I JAKOV
ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADAR, ožujak 2002. Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 2 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA...... 4 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave Županije i Države...... 4
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA...... 18 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja ...... 18 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja...... 20 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine...... 22
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA ...... 25 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije...... 25 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina...... 26 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti...... 31 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora...... 32 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava...... 38 3.6. Postupanje s otpadom...... 43 3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš...... 44
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
0. OPĆE ODREDBE ...... 45
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE SV. FILIP I JAKOV. 46
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA...... 47 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju ...... 47 2.2. Građevinska područja naselja...... 47 2.3. Izgrađene strukture van naselja...... 64 2.4. Izgradnja i uređenje prostora/površina izvan građevinskih područja ...... 72
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI...... 76 Naselja obalnog pojasa – Sv. Filip i Jakov, Sv. Petar i Turanj ...... 77 Naselja zaobalja – Donje Raštane, Gornje Raštane i Sikovo ...... 78
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI ...... 80
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA...... 83
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA...... 89
7. POSTUPANJE S OTPADOM ...... 90
8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ ...... 91
9. MJERE PROVEDBE PLANA...... 95 9.1. Obveza izrade prostornih planova ...... 95 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera...... 98 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni...... 98
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 3 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave Županije i Države Zadarska županija je vrlo složena prostorna struktura s izrazitim posebnostima i raznolikostima u gotovo svim područjima od demografskog do gospodarskog. Zadarska županija po svom zemljopisnom položaju zauzima ključno mjesto u državi. Županija graniči s dvije susjedne županije, Ličko-senjskom i Šibensko-kninskom, te ima i državnu granicu prema Bosni i Hercegovini i međunarodnu granicu na moru dugu preko 80 km. Zadarska županija kao dio šire regije županija jadranske Hrvatske ima specifičan status u povezivanju sjevera ,i juga ove regije, gdje u prometnom pogledu zauzima centralno mjesto u povezivanju sjeverne i južne Hrvatske, kako u cestovnom tako i željezničkom prometu. Kroz ovu županiju prolazi trasa Jadranske autoceste, koja će u budućnosti biti sastavni dio međunarodno kategoriziranog Jonskog prometnog pravca, kao i željeznički pravci u smjeru sjever-jug. Glede pomorskih pravaca treba istaknuti dužjadranski obalni pravac, ali posebice, nedovoljno valoriziran, međunarodni trajektni pravac Zadar - Ancona, kao jedan od važnih smjerova i najkraće veze srednje Europe preko Zagreba i Zadra prema Italiji južno od Rima. Ovu činjenicu posebice afirmira jak prometni pravac Zadar - Maslenički most - tunel Sv.Rok - Zagreb. Zadarsko područje zajedno sa Splitom i Šibenikom ulazi u glavne okosnice razvoja Južne Hrvatske čiji se razvitak temelji prvenstveno na industriji, turizmu i poljoprivredi. Općina Sveti Filip i Jakov (u daljnjem tekstu Općina), gravitira prema gradovima Zadar i Biograd na Moru. Područje Općine obuhvaća dvije prirodno-geografske cjeline: kopneni i u manjem dijelu otočni dio koje se s prostorno–razvojnog aspekta diferenciraju u tri cjeline: obala, otoci i zaobalje. Općina je smještena u JI dijelu Zadarske županije. Okružena je područjem grada Biograda na Moru s JI strane, na SI područjem općine Polača, na S područjem grada Benkovca, na SZ područjem općine Sukošan, s južne strane je more Pašmanskog kanala. Smještena je na 44° sjeverne geografske širine i 15° istočne geografske dužine. Općina obuhvaća površinu od 47,3 km², na kojoj živi 4.599 stanovnika (prema popisu pučanstva iz 1991. godine). Gustoća naseljenosti iznosi 97 stanovnika po km². Sukladno postavkama Prostornog plana Zadarske županije, područje Općine Sv. Filip i Jakov prostire se unutar dvije veće fizionomske cjeline i to: I. Zadarska urbana regija (kopneni dio) II. Zadarsko-biogradski otoci (otočni dio)
I. Zadarskoj urbanoj regiji pripada 6 naselja: 1. Donje Raštane 2. Gornje Raštane 3. Sikovo 4. Sveti Filip i Jakov 5. Sveti Petar 6. Turanj
II. Zadarsko-biogradskim otocima pripada 1 naselje na 1 naseljenom otoku: 1. Babac - na istoimenom otoku 2. Otok Frmić (nenaseljen) 3. Otok Planac (nenaseljen).
Iako Prostorni plan Zadarske županije (PPZŽ) svrstava zaobalna naselja (Donje i Gornje Raštane, te Sikovo) u zadarsku urbanu regiju, ta naselja su ipak tipična ravnokotarska naselja. Razvojna struktura Općine je tipična za gotovo sve morsko orijentirane općine – visoka koncentracija naseljenosti i djelatnosti na obali, za razliku od zaobalja i otoka koji su rijetko naseljeni, a u slučaju ove općine, otoci su nenaseljeni (prema kategorizaciji otočkih skupina Prostornog plana Zadarske županije (PPZŽ)).
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 4 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
Dužina pripadajuće morske obale Općine Sv. Filip i Jakov na kopnu i otocima vidljiva je iz sljedećih podataka: Prostorna zona duljina obale (km) % ukupne duljine Kopno: Sv. Filip i Jakov 1,91 11,26 Sv. Petar 5,21 30,72 Turanj 3,93 23,17 u k u p n o k o p no 11,05 65,15 Otoci: Babac 4,63 27,30 Frmić 0,26 1,53 Planac 1,02 6,01 u k u p n o o t o c i 5,91 34,85 u k u p n o općina Sv. Filip i Jakov 16,96 100
S obzirom na pripadajuću dužinu obale otoka i kopna iz navedenih podataka očigledno je da je obala nerazvedena, za razliku od ostalih obalnih i otočnih područja Zadarske županije. Središte Općine, istoimeno naselje Sv. Filip i Jakov, je najveće urbano središte i najbrojnije naselje u Općini. U hijerarhiji i sustavu naselja prema PPZŽ-u, Sv. Filip i Jakov ima ulogu općinskog središta, kome gravitiraju okolna naselja. Taj utjecaj je ograničen zbog utjecaja obljižnjih jačih i jakih razvojnih središta - gradovi Biograd na Moru i Zadar. Sv. Filip i Jakov je administrativno, privredno i kulturno središte Općine. Općina Sv. Filip i Jakov ima prirodne potencijale koji pružaju mogućnosti za daljnji razvoj. One se zasnivaju na povoljnim zemljopisnim i geoprometnim obilježjima prostora: • maritimna eksponiranost • plodna kontaktna zona s Ravnim kotarima • zalihe vode u neposrednoj blizini • mediteranska klima • prometna povezanost Jadranskom turističkom magistralom (JTC) u pravcu SZ-JI.
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
Naselja i stanovništvo Općini Sv. Filip i Jakov pripadaju sljedeća naselja: Donje i Gornje Raštane, Sikovo, Sveti Filip i Jakov, Sveti Petar i Turanj (s naseljem Babac). Dakle, ukupno 6 naselja. Gradova nema. Općina obuhvaća 1,32% teritorija Županije, a prema veličini teritorija kojeg obuhvaća, nalazi se na 21. mjestu među općinama i gradovima Županije. Prema broju stanovnika, Općina se nalazi na 10. mjestu među općinama i gradovima Županije, a u njoj živi 2,1% stanovnika Županije. Po gustoći naseljenosti, Općina zauzima 9. mjesto među općinama i gradovima Županije. TABLICA 1: PODACI O POVRŠINI, STANOVNICIMA, STANOVIMA I DOMAĆINSTVIMA, TE GUSTOĆA NASELJENOSTI U ODNOSU NA ŽUPANIJU STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA Gustoća JEDINICA Površina naseljenosti LOKALNE Popis 1981 Popis 1991 Popis 1991 Popis 1981 Popis 1991 SAMOUPRAVE km2 % broj % broj % broj % broj % broj % stan/km2 Županija ukup. 3.643,33 100.0 197.152 100.0 214.614 100.0 84.819 100.0 49.361 100.0 59.122 100.00 59
Sv. Filip i Jakov 47,29 1.3 4.125 2.1 4.599 2.1 1.939 2.3 939 0.21 1.153 1.95 97
1. D. Raštane 4,87 - 527 - 537 - 114 - 107 - 127 - 110
2. G. Raštane 6,66 - 503 - 591 - 116 - 88 - 127 - 88
3. Sikovo 12,69 - 477 - 497 - 109 - 87 - 99 - 39
4. Sv. Filip i Jakov 10,97 - 1451 - 1645 - 775 - 344 - 425 - 150
5. Sv. Petar 7,77 - 241 - 267 - 255 - 63 - 79 - 34
6. Turanj 4,33 - 926 - 1062 - 570 - 250 - 296 - 245
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 5 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
TABLICA 2: PODACI O POVRŠINI, STANOVNICIMA I GUSTOĆI NASELJENOSTI 1991. GOD. U ODNOSU NA GEOGRAFSKA PODRUČJA Gustoća naseljenosti Stanovnici 2 Površina (st/km ) ZADARSKA Popis Popis Popis 1981. Popis 1991. ŽUPANIJA 1981. 1991. Općina udio u Sv. Filip i Jakov 2 povr. km broj % broj % broj broj općine % Obalno 23,07 48,78 2618 63,47 2974 64,67 114 129 čl. 45. Zakona o prostornom uređenju Otočno otoci * * * * * * * čl. 45. Zakona o nenaseljeni prostornom uređenju Kontinentalno ------granično
Ostalo 24,22 51,22 1507 36,53 1625 35,33 62 67
O p ć i n a 47,29 100 4125 100 4599 100 87 97 u k u p n o * Naselje na Babcu je evidentirano u svojstvu naselja Turanj
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
Prostorno-razvojna struktura Sukladno postavkama Prostornog plana Zadarske županije područje Općine Sv. Filip i Jakov prostire se unutar dvije veće fizionomske cjeline i to: I. Zadarska urbana regija (kopneni dio) II. Zadarsko-biogradski otoci (otočni dio)
Prostor Općine je uglavnom podijeljen na obalni i zaobalni dio. Neznatna površina otpada na otoke i otočiće koji su definirani PPZŽ-om kao “nenaseljeni” otoci”. Obala je gospodarski najrazvijenije područje Općine sa svim karakteristikama rivijere. Unutrašnjost ima ruralne karakteristike zaobalja. Zbog specifičnosti prostora pojedninih mikro cjelina unutar granica Općine Sv. Filip i Jakov, Planom se detaljnije razrađuju manje prostorno-razvojne zone unutar PPZŽ-om utvrđenih fizionomskih cjelina i to na sljedeći način: I. Zadarska urbana regija: 1. obalni pojas 2. zaobalje II. Zadarsko-biogradski otoci: 3. nenaseljeni otoci
1. Obalni pojas obuhvaća naselja koja se nižu uz samu morsku obalu od sjeverozapada prema jugoistoku. To su naselja: Sv. Petar, Turanj i Sv. Filip i Jakov. Ovo je daleko najrazvijenija i urbano najopremljenija prostorno razvojna zona unutar područja Općine.
2. Zaobalje je kontaktno područje između obalnog pojasa i prostrane zaravni Ravnih Kotara, koja se naslanja na područje Općine Sv. Filip i Jakov.
3. Nenaseljeni otoci obuhvaćaju mali broj nenaseljenih otoka i otoćića. To su otoci Babac, Frmić i Planac.
Prirodne značajke prostora
Reljef i geomorfološka osnova Prostor Općine spada u dio Dalmatinske obale gdje su se planinski lanci Dinarida udaljili od same obale, pa je stoga pretežno uravnjen s mjestimično izdignutim terenima do nivoa brežuljaka. Rijetko gdje visine sežu preko 100 m nadmorske visine. Najveći vrhovi koji su pretežno udaljeni oko 1,4 km od obale su: Pećina, SI od Sv. Petra, visine 156 m i Crni krug, SZ od Turnja, visine 138 m. Između njih je Gradina, visine 154 m. Dakle reljef je statičan, što opet odudara od uobičajene dinamike reljefa Zadarske županije.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 6 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
Ovim prostorom dominira mlađa morfološka evolucija u neogenu. Izmjenjuju se karbonatna bila i flišne, često mlađim naslagama prekrivene udoline. Već je naglašeno da bila rijetko prelaze 150 m visine. Uglavnom su vapnenačka, kredne ili tercijarne starosti, a udoline su laporne i pješčenjačke, eocenske starosti, no zbog poremećenosti sjevernodalmatinskih bora ima i slučajeva da su flišne zone izdignute, a karbonatne spuštene. Zbog procesa mlađe evolucije reljefa u pleistocenu i postpleistocenu, često su flišne zone proširene ili prekrivene značajnim zonama aluvijalnih ravni. Ova izmjena antiklinala i sinklinala glavna je morfostrukturna značajka ovog područja i bitno se odražava na gospodarstvo i mogućnosti njegova razvoja. Na krajnjem SI Općine veliki dio prostora pripada Vranskom polju koje je građeno od jezerskih sedimenata što upućuje na povremeno plavljenje Vranskog jezera u toku evolucije ovog prostora ili su čak vezani za doba pleistocena i postanak samog jezera.
Iz navedenih obilježja terena jasno je da mineralnih sirovina nema.
Pedološka osnova tla
red i klasa podklasa broj dominantna ostale jedinice pogodnosti pogodnosti tla tla P-3 sk2, p2 31 antropogena flišnih i Rendzina na flišu (laporu) krških sinklinala i Sirozem silikatno –karbonatan koluvija Močvarno –glejno Pseudoglej obronačni, Koluvij N-2 st2, du1, p1 61 crnica vapnenačko Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu dolomitna Rendzina na trošini vapnenca Lesivirana na vapnencu i dolomitu N-2 st1, du2, p1 55 crvenica plitka i Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu srednje duboka Rendzina na trošini vapnenca Lesivirana na vapnencu i dolomitu P-2 dro, v, p1 12 hidromeliorirano Smeđe tlo na vapnencu aluvijalno (fluvisol) Vapneno dolomitna crnica Antropogena N-2 ka, 54 kamenjar Crnica vapnenačko dolomitna st1,dr2,p3 Rendzina, smeđe na vapnencu Crvenica N-2 n,st2,du2, 53 Euterično smeđe na Ranker euterični, Kiselo smeđe, p1 eruptivima i drugim Lesivirano, Rendzina bazama bogatim nanosima
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 7 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
P-3 vt, n, p1 21 Euterično smeđe na Rendzina na laporu, Lesivirano, flišu ili mekom Smeđe na vapnencu i dolomitu, vapnencu Sirozem silikatno-karbonatni P-2 st2, p1 15 Crvenica lesivirana i Crnica vapnenačko-dolomitna, tipična duboka Smeđe na vapnencu i dolomitu Izvor: Namjenska pedološka karta, Zavod za pedologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996.godine
Objašnjenje kratica N – 2: trajno nepogodna tla za obradu P – 3: ograničeno obradiva tla P – 2: umjereno ograničeno obradiva tla stjenovitost st1: > 50% stijena st2: < 50% stijena stupanj osjetljivosti prema kemijskim polutantima p1: slaba osjetljivost p2: umjerena osjetljivost p3: jaka osjetljivost skeletnost: sk1: > 50% skeleta sk2: < 50% skeleta dubina tla du1:<30 cm du2:<60 cm dreniranost dro = slaba dr2 = ekscesivna v = stagnirajuće površinske vode ka = kamenitost vt = vertičnost, > 30% gline n = nagib terena > 15 i/ili 30%
Raspored tala je sljedeći: • broj 54 zastupljen je na otoku Babcu, Frmiću i Plancu • brojevi 15, 31 i 61 zastupljeni su na obalnom pojasu • brojevi 21, 53, 54, 55 i 12 zastupljeni su u zaobalju.
Crvenica je zastupljena duž cijelog obalnog pojasa. Uz zadovoljavanje određenih uvjeta predstavlja značajan plodni potencijal. Smeđa karbonatna tla na kvartarnim ilovinama zastupljena su oko naselja Sv. Filip i Jakov i Turanj te se smatraju najboljim vinogradarskim tlima ovoga prostora. Dio Vranskog polja koje seže u administrativne granice Općine su mineralna močvarna tla, također plodna.
Biljni pokrov Uvjetovano podlogom i klimatskim obilježjima na području Općine, diferenciraju se dvije osnovne skupine: 1. Otoci i priobalje gdje je makija najzastupljenija, te u manjem mjerilu planski zametnute zajednice alepskog bora, koje se najvećim dijelom nalaze na području Sv. Filipa i Jakova i Turnja. 2. Zaobalje gdje dominiraju polja. Ipak na području Gornjeg Raštana nalazi se degradirana zajednica panjače hrasta medunca. Ostale površine su prekrivene makijom.
Bitno je naglasiti da su navedene biljne zajednice uglavnom autohtone. Međutim, neplanskim gospodarenjem danas se na ovim prostorima mogu naći razni degradirani stadiji makije, koji mjestimično prelaze u krške pašnjake i gole kamenjare.
Hidrogeologija Prema navedenom petrominerološkom sastavu koji dominira u građi terena Općine, voda koja se nađe na površini prodire u podzemlje te je na taj način onemogućeno stvaranje akumulacije na površini, a
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 8 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE isto tako otežano je slijediti vodene tokove u podzemlju. Isti uvjeti vrijede i za eventualne zagađivače, koji bi na taj način vrlo lako prodrli u unutrašnjost i onečistili i podzemne tokove.
Međutim, Vransko polje i jezero spadaju u vodom izrazito bogata područja u krškim uvjetima. Podzemne vode se ovdje prazne preko niza krških izvora, od kojih većina nije pod uplivom mora pa su pogodni za kaptiranje vode. Postojeći kapaciteti su tek neznatno iskorišteni. U Vranskom polju koristi se oko 125 l/sek vode u sušnom razdoblju. Pokusnim crpljenjem povremenih izvora i oka krške podzemne vode ustanovljeno je daljnjih 135 l/sek, a ima još vodnih objekata, koji se mogu ispitivati crpljenjem (ukupna izdašnost procjenjena je na oko 100 l/sek).
Seizmotektonika Obala i otoci Općine pripadaju zoni od 7° MCS, a zaobalje zoni od 6° MCS. Intenzitet očitan s karte znači maksimalno zapažen stupanj na srednjim uvjetima tla u vremenu nastajanja potresa. To znači da zapaženi potres u relativno kratkom vremenu ne mora biti i najjači koji se u zadanom području može i dogoditi. Revizija ove karte vrši se svake pete godine, odnosno odmah nakon zabilježenog potresa, koji utječe na izmjenu seizmičkog intenziteta postojeće seizmološke katre. Za izgradnju značajnih objekata koristi se Pravilnik o državnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju.
Klima
Poznavanje karakteristika osnovnih klimatskih elemenata omogućuje korištenje prednosti klime za zaštitu od nepovoljnih obilježja u planiranju različitih ljudskih djelatnosti. Podaci o klimi i vremenskim prilikama služe kao argumenti za svrstavanje područja Općine u klimatski vrlo ugodne prostore, kako za život ljudi tako i za biljni pokrov. Za analizu klimatskih obilježja koriste se podaci iz razdoblja od 1961. do 1990, koje Svjetska meteorološka organizacija preporučuje kao najprikladnije klimatsko razdoblje za prikaz suvremene klime.
Klasifikacija klime prema W. Köppenu Obala, otoci i zaobalje pripadaju istom tipu klime: Csa. Osnovno obilježje ovoj klimi daje veliko slovo “C” koje je obilježava kao umjereno toplu kišnu klimu gdje srednja temperatura najhladnijeg mjeseca nije niža od -3°C, a najmanje jedan mjesec u godini ima srednju temperaturu višu od 10°C. Sljedeće malo slovo “s” svrstava klimu u određeni razred prema količini i rasporedu padalina u toku godine: suho razdoblje je ljeto, tzv. mediteranski pluvijalni režim, najsuši mjesec ima prosječno ≤ 40 mm kiše i manje od 1/3 od najvlažnijeg mjeseca. Konačno, malo slovo “a” označava raspored i vrijednosti temperature zraka: vruće ljeto; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca ≥ 22°C.
Bitno obilježje klime “C” je postojanje pravilnog ritma godišnjih doba po čemu se razlikuje od većine ostalih klima. Nema neprekidno visokih ili neprekidno niskih temperatura, kao što ne postoje dugi periodi suše ni kiše u kojima bi pala gotovo sva godišnja količina padalina.
Vremenske prilike Vremenske prilike bi se mogle svrstati u tri veće skupine prepoznatljivih vrsta vremena: • Stabilno i lijepo vrijeme ljeti i u ranu jesen. • Burno, suho i hladno vrijeme u hladnijoj polovici godine. • Vrijeme juga u hladnijoj polovici godine. Postoje dva tipa: a) ciklonalno jugo - oblačno i vlažno, s jakim vjetrom i velikim valovima popraćeno obilnim kišama i čestim grmljavinama b) anticiklonalno jugo - vedro, toplo i manje vlažno vrijeme
Insolacija Podaci o insolaciji značajni su za turizam kao i za poznavanje ekonomije topline tla koja je bitna u poljoprivrednim djelatnostima, ali je i jedan od faktora koji će odrediti vegetacijski pokrov, a samim time i kulture koje će čovjek moći uzgajati u njihovom prirodnom ambijentu.
U uvjetima narušene ekološke ravnoteže, energija sunca je obnovljivi izvor energije, ekološki prihvatljiv, a u vezi s iskorišćenošću energije, bitan je izvor dnevnog svjetla i topline, pa stoga trajanje insolacije štedi potrošnju ostalih oblika energije koji su često ekološki manje prihvatljivi. Biljni pokrov je jedan od vrlo bitnih faktora pri ocjeni ljepote krajolika, a njegovo postojanje u direktnoj je ovisnosti o insolaciji.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 9 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
Insolacija iznosi oko 2490 h/god (Vis 2700, Hvar 2696, Rab 2479, Šibenik 2572, Rijeka 2000, Zagreb 1800 Osijek 1859). Radi se o znatnoj globalnoj radijaciji i insolaciji koja tek malo zaostaje za južnim Jadranom, dok je oko 10% veća nego na sjevernome Jadranu.
Srednja količina sunčeva zračenja iznosi oko 600 cal/cm²/dan u srpnju i oko 110 cal/cm²/dan u prosincu, a prosječno godišnje oko 350 cal/cm²/dan.
Temperatura zraka i mora Temperatura zraka, kao jedan od dominantnih klimatskih parametara, određuje, između ostalog, izbor građevinskog materjala, duljinu graditeljskog razdoblja tijekom godine, način gradnje objekata, trajanje izletničke i turističke sezone, i naravno, izbor kultura za uzgoj, te prirodni vegetacijski pokrov koji daje značajan udjel vrednovanju krajolika. Osim insolacije i temperature, bitan su faktor i padaline. One će količinom i rasporedom utjecati na izbor kultura za uzgoj, a o njima će ovisiti prirodni vegetacijski pokrov, vodostaj nadzemnih i podzemnih tokova, a samim time i opskrba vodom. Raspored padalina određuje raspored građevinskih i svih ostalih radova na otvorenom, ali i trajanje izletničke i turističke sezone. Sliku o temperaturnim prilikama upotpunit će analiza učestalosti dana s različitim temperaturnim karakteristikama: • ledeni dani tmin. ≤ -10° C: 0 dana, • studeni dani tmax. < 0° C: 2 dana u siječnju 1963, 1 u siječnju 1968. i 3 u siječnju 1985; ukupno 6 dana u 29 godina, • hladni dani tmin. < 0° C: prosječno oko 12 dana godišnje od studenog do ožujka; najčešći su u siječnju - 4 do 5 dana, • topli dani tmax. ≥ 25° C: od svibnja do listopada; ima ih prosječno 83 godišnje; najviše ih je u srpnju i kolovozu kad ih je 85% od svih dana u navedenim mjesecima, • vrući dani tmax. ≥ 30° C: prosječno 12 dana godišnje; prosječno 5 u srpnju i 5 u kolovozu, • dani s toplim noćima tmin. ≥ 20° C: prosječno 25 dana godišnje - po 11 dana u srpnju i kolovozu.
Ovo su prosječne vrijednosti nastale analizom višegodišnjih mjerenja, što ne znači da u pojedinim godinama ne može biti zamjetnih odstupanja od prosjeka.
Srednja godišnja temperatura mora (16°C) veća je od srednje godišnje temperature zraka (14,7°C) za 1,3°C. More je najhladnije u veljači (10,8°C), a najtoplije u kolovozu (22,7°C). Za analizu navedenih temperaturnih vrijednosti mora, bitno je naglasiti neke posebnosti u odnosu na zrak: more se sporije zagrijava i sporije hladi. Jadransko more spada u toplija mora, ali ni ovdje nije svejedno da li se radi o moru u nekom plitkom zatvorenom zaljevu koje može doseći 27°C, ili su to vode otvorenog mora. Važna je i dubina mora čija temperatura se mjeri i na kojoj dubini se mjeri.
Tlak zraka i vjetrovitost Prosječne vrijednosti tlaka zraka u siječnju kreću se između 1015,5 hP i 1016,0 hP, a u srpnju između 1013,5 hP i 1014,0 hP.
Utjecaj vjetra se može diferencirati kao pozitivan i negativan, ograničavajući i poticajni. U prometu, ribarstvu, potrošnji energije za grijanje, te šteti koju jači i olujni vjetrovi mogu izazvati na objektima i u poljoprivredi, vjetar ima negativan predznak. Statistika ukazuje na rijetkost ovakvih pojava na području Općine. Pozitivni predznak odnosi se na ulogu osvježivača u ljetnim mjesecima za etezijskih strujanja maestrala. Vjetrovitost primorskog kraja ima značajnu ulogu u sve zastupljenijem segmentu turističke ponude - jedrenju. Provjetrenost je značajna za smanjenje koncentracije ispušnih plinova nad gradovima u zimskim mjesecima, posebno zbog grijanja, industrije i prometa. I konačno, vjetar spada u ekološki prihvatljive obnovljive izvore energije.
Dominantni vjetrovi su uvjetovani konfiguracijom terena - reljefom i pravcem pružanja obale. Tijekom godine izdvajaju se: najčešći je JI vjetar, jugo. Zatim prema učestalosti slijede: vjetar SZ smjera, maestral, te istočnjak ili levanat. Iz ta tri smjera puše oko 51% svih vjetrova u godini. Prevladavaju slabi vjetrovi (65%) i tišine (20%), a jak vjetar je rijedak, prosječno godišnje oko 25 dana. U promatranih 20 godina u terminima motrenja zabilježena su samo dva dana s vjetrom olujne jakosti, i to jugom. Zahvaljujući ravničarskom zaleđu, bura (SI) je slabija u odnosu na dijelove Jadranskog primorja koji su neposredno u podnožju planinskih lanaca.
Ljeti prevladavaju etezijska strujanja tj. osvježavajući maestral koji ublažuje ljetne vrućine, zimi bura i jugo, a slabije tramontana, levanat i pulenat, a u proljeće i jesen jugo. Razdoblje bure je od listopada do ožujka, ponekad i do svibnja. S vjetrom snage 6 i više beauforta može se očekivati oko 15 dana godišnje (jaki vjetar), a s 8 i više beauforta do 2 dana godišnje (olujni vjetar).
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 10 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
Vlaga zraka i padaline Srednja godišnja vrijednost vlage iznosi 72%. Najvlažniji dijelovi godine su proljeće i jesen, zima je tek nešto suša, a najsušniji dio je ljeto. Svibanjski maximum relativne vlage od 74% posljedica je povećanog utjecaja atlantskih ciklona, koje donose vlažan i svjež zrak. Srpanjski minimum od 67% vezan je za visoke srpanjske temperature, ali i za znatno umanjen prodor vlažnog oceanskog zraka. Vezana za relativnu vlagu je i pojava magle, koja se javlja u danima s visokom vlagom. Dani s visokom vlagom su oni u kojima je u 14 h, kad je obično minimum vlage tijekom dana, relativna vlaga veća od 80%. Takvih je dana oko 55 godišnje, od listopada do ožujka, 5 do 8 dana mjesečno. Vezano za dnevni hod temperature zraka, najveća vlaga je ujutro, a najmanja poslijepodne.
Raspodjela padalina tijekom godine je nepravilna - najmanje padalina ima ljeti (16%), a najviše u jesen (36%).
Snijeg je rijetka pojava. U analiziranom razdoblju od 30 godina, od 1961-1990. godine snježni pokrivač visine barem 1 cm izmjeren je u samo 11 zima ili prosječno svake treće zime. Zadržavao se vrlo kratko, 1 do 6 dana, a samo jednom, 1985. godine u siječnju čak 10 dana. U dvije zime izmjeren je maximum visine snježnog pokrivača - 1967. godine u siječnju 19 cm i 1985. godine u siječnju 15 cm. U ostalim zimama visina snježnog pokrivača iznosila je 1 do 8 cm.
Meteorološke pojave Među bitne, ali rjeđe činitelje vremenskih prilika spadaju i meteorološke pojave. To su najupečatljivija grmljavina, zatim tuča, magla i mraz.
Meteorolške pojave su rijetke. Najupečatljivija je grmljavina koja je i najčešća. Pojavljuje se u 35 dana u godini, a najčešće u lipnju i kolovozu, kada se pojavljuje u 4 do 5 dana u mjesecu. Slijedi mraz koji se pojavljuje u 20 dana u godini, najčešće u siječnju, veljači i prosincu, kada se pojavljuje u oko pet dana u mjesecu. Nešto rjeđe pojavljuje se magla, pet dana u godini, a najčešće u listopadu i ožujku. U ostalim mjesecima i danima se pojavi, ali ne traje čak niti jedan cijeli dan. Tuča je najrjeđa meteorološka pojava, koja se javlja samo 2 dana u godini. Ta dva dana odnose se na mjesec prosinac i razdoblje od veljače do travnja.
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova
Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja
Dokumenti prostornog uređenja šireg područja čije su odredbe obvezujuće za ovaj Plan su Strategija i Program prostornog uređenja Države, te Prostorni plan Zadarske županije (PPZŽ). Ovi dokumenti prostornog uređenja analiziraju ulogu i značaj gradova i naselja i njihov međusobni odnos. Sukladno usvojenoj podjeli gradova i naselja, naselje Sv. Filip i Jakov je svrstano kao općinsko središte.
Prostornim planom Županije preuzete su obveze iz Strategije i Programa prostornog uređenja Države. Dio tih obveza odnosi se na obalno i otočno područje. Veći dio prostora Općine gravitira ovom području ili se u njemu nalazi.
Sukladno tome, osnovne planske postavke Prostornog plana Općine Sv. Filip i Jakov moraju se temeljiti na načelima: • more, morska obala i otoci su dobra od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu posebnu zaštitu, • obalno područje kao nacionalno bogatstvo, ali i područje od najvećeg poduzetničkog interesa i samim tim i najugroženiji prostor čitave Države, potrebno je štititi planski, sukladno Zakonu o uređenju i zaštiti obalnog područja mora, • optimalni model obnove i razvitka otočne zajednice podrazumjeva očuvanje nedegradiranog prostora otoka za kasniju snažnu revitalizaciju, • cestovni i pomorski promet s otocima treba koncipirati na sljedećim elementima: - povezivanje kopna s otokom Pašmanom radi međusobnog cestovnog povezivanja mjesta u svrhu bolje komunikacije i osnovnog servisiranja otočkih mjesta,
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 11 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
• turističke zone predviđene važećim prostornim planovima treba pažljivo prestrukturirati i redefinirati, • nautički turizam kao važan gospodarski resurs treba biti adekvatno zastupljen u prostornim planovima, • gradnju velikih nautičkih centara treba ograničiti do donošenja Programa razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske.
Sukladno postavkama Prostornog plana Zadarske županije i s gledišta dostignutog gospodarskog razvoja, na prostornoj matrici općine Sv. Filip i Jakov prepoznatljive su dvije razvojne cjeline: - Zadarska urbana regija obuhvaća obalni pojas i zaobalni prostor unutar kojeg je naselje Sv. Filip i Jakov žarište lokalnog gospodarskog i prostornog razvoja. Ovdje se uočava znatna razlika između obalnog i zaobalnog pojasa, odnosno naselja obalnog i ruralnog karaktera. - Zadarsko-biogradski otoci otoci ove Općine su klasificirani prema PPZŽ-e kao nenaseljeni, iako postoji manji broj kuća na otoku Babcu.
U cilju prevladavanja nasljeđenog stanja i niveliranja zatečenih različitosti u gospodarskom, demografskom, prometnom i kulturnom značenju PPZŽ ističe potrebu povezivanja otoka s kopnom i otoka međusobno. Konačni rezultat toga bilo bi ostvarenje prostornog integriteta, a s tim u svezi i gospodarska obnova cjelokupnog prostora. U tu svrhu, ključnu ulogu bi odigrala izgradnja mosta: kopno – otok Pašman.
PPZŽ definira ulogu Sv. Filipa i Jakova kroz administrativni ustroj, pložaj u prostoru, demografsko stanje i gospodarsku osnovu samog naselja, te utvrđuje ciljeve i pravce razvoja. Prema tome, Sv. Filip i Jakov je definiran unutar županijskog prostora kao općinsko središte, te kao centar nižeg reda ili lokalno razvojno žarište, pružajući ograničene društvene sadržaje i razvojni poticaj naseljima koja pripadaju općini Sv. Filip i Jakov. Za upotpunjenje ekonomskog, društvenog i administrativnog razvoja, naselja općine Sv. Filip i Jakov prvenstveno gravitiraju gradu Biogradu, koji je prema gore navedenim dokumentima definiran kao središte prostorno razvojne cijeline i manje regionalno razvojno središte. Ovaj odnos je rezultat razvojne politike iz prošlosti, koja je omogućila razvoj grada Biograda kao središta mikroregije, temeljen na gravitacijski međuodnos okolnih mikrocentara među kojima je i Sv. Filip i Jakov. Ovaj razvoj nije bio centraliziran, već je omogućio policentričan razvoj mikroregije teritorijalnom raspodjelom određenih društvenih, kulturnih i gospodarskih sadržaja. Ovdje treba napomenuti da se gravitacijska međuovisnost naselja i centara upotpunjuje gradom Zadrom, koji ima status županijskog središta. Grad Zadar također ima status i najjačeg razvojnog središta županije.
Afirmacija Sv. Filipa i Jakova kao lokalnog razvojnog središta će se osigurati putem optimalne uporabe agrarnih i drugih resursa, težeći prema konačnom cilju formiranja uređenog i organiziranog urbo-agrarnog i turističkog okoliša uz osiguranje razvoja proizvodnih i uslužnih djelatnosti na temelju modernih tehnologija i znanosti.
Ocjena postojećih prostornih planova
Postojeći planovi: OPP Biograd n/m Revizija I (1985. godine) (Službeni vjesnik općina Benkovac, Biograd n/m, Obrovac i Zadar, broj 12/88).
Planovi u izradi: Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov.
Prostorni plan bivše općine Biograd n/m je temeljni prostorno-planski dokument, izrađen 1985. godine i obuhvaća plansko razdoblje do 2000. god. Plan je izrađen u posve drugim društveno- gospodarskim odnosima u zemlji i prilikama u svijetu.
Temeljem planskih postavki OPP-a gospodarski, socijalni i prostorni razvoj bivše općine zasniva se na prirodno-geografskim i geoprometnim obilježjima općine, na dostignutoj razini razvoja gospodarstva, neprivrednih i društvenih djelatnosti, stanovništvu i naseljima, kao primarnim razvojnim resursima. OPP također utvrđuje probleme i ograničavajuće čimbenike razvoja, te predlaže mjere za što brži, ravnomjerniji i skladniji razvoj cijelog prostora bivše općine, te zaštitu i unapređenje okoiša. Sukladno tome, Planom su utvrđene komparativne prednosti i prioritetni
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 12 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE pravci razvoja bivše općine. S tim u svezi definirana je namjena površina i način korištenja prostora.
Glavnim nositeljima gospodarskog razvoja u Općini definirani su: industrija, promet, turizam i poljoprivreda, za čiji razvoj je bivša općina imala znatne komparativne prednosti, a koje su trebale povoljno utjecati na demografski rast i razvoj svih drugih djelatnosti na prostoru bivše općine.
Planirani i ravnomjerniji razvoj bivše općine ovisio je i o razmještaju stanovništva. Pored grada Biograda, sa statusom regionalnog središta, čije će funkcije u širem prostoru i dalje jačati, razvoj u prostoru Općine trebao se oslanjati na određeni broj područnih i lokalnih središta među kojima je bio i Sv. Filip i Jakov.
Kvalitetno prometno povezivanje Biograda n/m s centrom države i okosnicom razvoja na sjeveru zemlje, te izgradnja temeljnih infrastrukturnih sustava prometnica, vodoopskrbe i elektroopskrbe, bitan je preduvjet bilo kakvog razvoja bivše općine.
Zaštita i unapređenje prostora i čovjekove okoline jedan je od ciljeva Plana koji je trebao postati integralnim dijelom gospodarskog, demografskog i socijalnog razvoja općine.
OPP je detaljno na kopijama katastarskih podloga definirao granice građevinskih područja (u daljnjem tekstu GP) svih naselja u općini, te planiranih turističkih i industrijskih zona i zona posebne namjene, i utvrdio potrebu izrade provedbenih planova. No, kako veći dio tih provedbenih planova nikada nije izrađen, OPP se često koristio kao njihova zamjena, što je bilo neadekvatno i na štetu prostora.
Plansko razdoblje valjanosti Plana je proteklo, a Plan je i dalje na snazi sve do donošenja prostornih planova svih općina koje su nekad sačinjavale bivšu općinu Biograd n/m.
Ostali dokumenti prostornog uređenja Svi ostali dokumenti prostornog uređenja koji su nekada važili na području općine Sv. Filip i Jakov stavljeni su van snage.
1.1.4. Ocjena stanja mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke i prostorne pokazatelje
Demografski podaci Kretanje broja stanovnika naselja u administrativnom sastavu današnje općine Sv. Filip i Jakov od 1948. do 1991. godine ukazuje uglavnom stalni rast stanovnika u gotovo svim naseljima, osim u razdoblju između 1971. godine i 1981. godine. Popis stanovništva iz 1991. godine ukazuje na ponovni rast svih naselja, što je najvjerojatnije posljedica turističkog razvoja iz prethodnog razdoblja.
Izvor: Izvor: M. Korenčić: “Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971” i popis stanovništva (konačni rezultati) 1981. i 1991.godine Godina popisa stanovništva Naselje 1948 1953 1961 1971 1981 1991 Donje Raštane 368 425 516 539 527 537 Gornje Raštane 384 476 596 593 503 591 Sikovo 245 288 339 374 477 497 Sveti Filip i Jakov 889 1002 1189 1325 1451 1645 Sveti Petar 195 220 280 244 241 267 Turanj 770 863 860 880 926 1062 Ukupno 2851 3274 3780 3955 4125 4599
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 13 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
Kretanje broja stanovnika naselja općine Sveti Filip i Jakov 1800 Donje Raštane 1600
1400 Gornje Raštane 1200 Sikovo 1000
800 Sveti Filip i Jakov 600 Sveti Petar 400 200 Turanj 0 1948 1953 1961197119811991
U svim godinama popisa, brojem stanovnika ističe se središnje obalno naselje Sv. Filip i Jakov. Slijedi ga naselje Turanj, koje je tek 1991. uspjelo dostići preko 1 000 stanovnika, također obalno naselje. Jedino obalno naselje koje odudara od uobičajenog trenda najvećih naselja na obali je naselje Sv. Petar koje se među svim naseljima Općine ističe kao naselje s najmanjim brojem stanovnika.
Među naseljima u zaobalju, brojem stanovnika ističe se Gornje Raštane, za kojim neznatno zaostaje naselje Donje Raštane. Naselje s najmanjim brojem stanovnika među naseljima u zaobalju je Sikovo, koje ipak ima veći broj stanovnika od naselja Sv. Petar na obali.
Odnosi broja stanovnika među naseljima na obali i u zaobalju te istima međusobno ukazuju na značenje plodnog, poljoprivrednog zaleđa koje je tijekom najnepovoljnijeg razdoblja poljoprivredno stanovništvo uspjelo održati čak porast broja stanovnika.
STRUKTURA DOMAĆINSTAVA Broj domaćinstava Prosječna veličina (osobe po stanu) Naselje 1981 1991 1981 1991 D. Raštane 107 127 4,9 4,2 G. Raštane 88 127 5,7 4,7 Sikovo 87 99 5,5 5,0 Sv. Filip i 344 425 4,2 3,9 Jakov Sv. Petar 63 79 3,8 3,4 Turanj 250 296 3,7 3,6 Ukupno 939 1153 4,6 4,1 Izvor: Osnove korištenja i zaštite prostora općine Biograd na Moru, Zavod za urbanizam, Zadar, 1992.
Uspoređujući prosječan broj stanovnika po stanu, uočljivo je da su domaćinstva zaobalnih naselja znatno veća nego domaćinstva obalnih naselja. U razdoblju između dva popisa također se primjećuje da je broj domaćinstva povećan dok je prosječan broj stanovnika po stanu pao. Ovakva kretanja su u skladu sa svjetskim trendovima, koji pokazuju na smanjenje broja stanovnika po domaćinstvu u skladu s tehnološkim i gospodarskim razvojem.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 14 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
DISTRIBUCIJA STANOVA PREMA NAMJENI: ukupan povremeno stanovanje druge broj stalno za rad u nastanjene Naselje stanova stanovanje za odmor poljoprivredi prostorije D. Raštane 114 113 1 0 0 G. Raštane 116 114 2 0 0 Sikovo 109 106 3 0 0 Sv. Filip i 775 518 251 0 0 Jakov Sv. Petar 255 78 172 0 0 Turanj 570 334 225 2 1 Ukupno 1939 1263 654 2 1 Izvor: Osnove korištenja i zaštite prostora općine Biograd na Moru, Zavod za urbanizam, Zadar, 1992.
Ova tablica pokazuje temeljnu razliku u namjeni stanova i stanovanja između zaobalnih naselja, gdje su stanovi gotovo isključivo namjenjeni za stalno stanovanje, i obalnih naselja, gdje je velik broj stanova namjenjen za povremeno stanovanje, to jest, za odmor. Sv. Petar je posebno uočljiv, jer u tom naselju ima daleko više stanova za odmor nego li za stalno stanovanje. Zanimljivo je da u tom naselju ima skoro jednak broj stanova kao i zbroj stalnih stanovnika.
Namjena stanova u priobalnim naseljima upućuje na moguće velike razlike u broju stanovnika, odnosno korisnika prostora, u toku godine, posebno ljeti. Takvo stanje otežava planiranje i uređenje potrebne društvene i komunalne infrastrukture, koja se ne može ravnomjerno koristiti u toku cijele godine. Ovaj problem je posebno istaknut u Sv. Petru.
DOBNA STRUKTURA STANOVNIKA Dobna struktura (starosne skupine) Naselje % % 60 i % 0-19 (naselje) 20-59 (naselje) više (naselje) ukupno D. Raštane 168 31,52 283 53,10 82 15,38 533
G. Raštane 188 32,36 315 54,22 78 13,43 581
Sikovo 167 33,67 273 55,04 56 11,29 496 Sv. Filip i 556 34,09 846 51,87 229 14,04 1631 Jakov Sv. Petar 79 30,38 133 51,15 48 18,46 260
Turanj 314 29,88 614 58,42 123 11,70 1051 Ukupno 1472 32,34 2464 54,13 616 13,53 4552 Općina Izvor: Osnove korištenja i zaštite prostora općine Biograd na Moru, Zavod za urbanizam, Zadar, 1992.
Prema prethodnoj tablici vidi se da je mlađe, dinamičnije pučanstvo, više zastupljeno u zaobalnim naseljima nego u obalnim naseljima uz izuzetak Sv. Filipa i Jakova. Međutim, razlike su vrlo skromne, pa se prema tome može zaključiti da je najveći broj stanovnika vitalno i radno sposobno. Dostupni statistički podaci pokazuju da je najveći broj stanovnika Općine bez škole ili ima samo osnovnu školsku spremu.
Gospodarski pokazatelji
Gospodarski razvoj područja općine Sv. Filip i Jakov bio je spor, uvjetovan prometnom izolacijom, koja je trajala sve do početka šezdesetih godina 20. stoljeća kada je izgrađena Jadranska magistrala. Jadranska magistrala je omogućla i potakla gospodarski razvoj na području Općine, prvenstveno na području turizma i poljoprivrede.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 15 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
Industrija Za sada ne postoji gotovo nikakva proizvodna djelatnost na području Općine. Najnoviji događaji, prvenstveno državni poticaj za razvoj obrtništva i malog i srednjeg poduzetništva, mogao bi promijeniti to stanje.
Privredni razvoj će se najvjerojatnije zasnivati uglavnom na poljoprivrednim sirovinama (proizvodnja maslinovog ulja i sl) te na drugu proizvodnju i preradu, kao i na skladištenju, obrtništvu i uslužnim djelatnostima. S obzirom da će primarne gospodarske djelatnosti ostati na razvoju turizma i poljoprivrede, zona proizvodne namjene u Sv. Filipu i Jakovu je predviđena za lake i čiste proizvodne procese kako bi se zadržao karakter ekološki čistog područja sa zdravim okolišem.
Planom se predlaže podrška razvitka i obiteljskog i seoskog gospodarstva, koja će uglavnom biti smještena u ruralnim krajevima općine, pretežno u funkciji prerade i proizvojdnje poljoprivrednih dobara.
Poljoprivreda i marikultura Općina Sv. Filip i Jakov ima značajnu ulogu u razvoju poljoprivrede. Na prostoru Općine razlikuju se dvije poljoprivredno-proizvođačke zone: - rubni pojas Ravnih Kotara i - primorski dio.
Rubni pojas Ravnih Kotara kontaktno je područje Općine s najbogatijim poljoprivrednim područjem Županije. Do Domovinkog rata, ovo je područje bilo značajni proizvođač voća i povrća u Hrvatskoj. Zbog toga su na ovom prostoru i locirana dva glavna nosioca poljoprivredne proizvodnje ovoga kraja: P.Z. "Nova Zora" iz Sv.Filipa i Jakova, koja širi svoje površine i na prostor Sikova, i dio R.O. "Vrana" sa sjedištem u Jankolovici na prostoru grada Bigrada n/m. Na primorskom dijelu poljoprivredna proizvodnja je izrazito mediteranskog tipa s uglavnom razvijenim kulturama masline.
Danas je suvremena poljoprivredna proizvodnja nezamisliva bez uspješnog otkupa, skladištenja, pakovanja, prerade i prodaje. To su sve poslovi koji se u uvjetima tržišnog gospodarstva organiziraju i razvijaju u urbanim centrima kojima takve poljoprivredne površine gravitiraju. S obzirom na smještaj Sv. Filipa i Jakova i predratni poljoprivredni razvoj u njegovoj neposrednoj blizini (prvenstveno P.Z. “Nova Zora” i R.O. “Vrana”), smjernice i ciljevi PPZŽ-a upućuju na stvaranje uvjeta za prihvat poljoprivrednih dobara u Sv. Filipu i Jakovu.
U najnovije vrijeme povećan je interes za dodjelu koncesija za marikuturu. U tom pogledu, zbog plićine i nerazvedenosti morske obale, kao i zbog intenziteta izgrađenosti obale, Općina nije pogodna za marikulturne zahvate.
Turizam Općina ima dobre mogućnosti za razvoj turizma. Razlog tome prije svega su postojeći prirodni potencijali koji su do danas djelomično iskorišteni. Razvoj turizma na prostoru Općine odvijao se uglavnom neorganizirano, uglavnom sveden na kućnu radinost - “privatni smještaj”. Kućna radinost (u početku iznajmljivanje soba, a zatim sve intenzivnija izgradnja apartmana i malih autokampova) je širom zastupljena na priobalnom prostoru Općine. Turistička naselja kao i hotelski smještaji nisu dobro zastupljeni na ovom području iako su veće površine rezervirane za razvoj kvalitetne turističke ponude. Zahvaljujući tim rezerviranim površinama dio prirodnog prostora Općine je sačuvan od devastacije izazvanom bespravnom gradnjom (vikend izgradnja i apartmani) i uzurpacijom pomorskog dobra.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 16 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
PREGLED SMJEŠTAJNIH KAPACITETA NA PROSTORU OPĆINE. Broj kreveta po smještajnim kapacitetima Naselje Kućna Hoteli Sobe Apartmani Odmarališta Kampovi Ukupno radinost D. Raštane 0 0 0 0 4 0 4 G. Raštane 0 0 0 0 0 0 0 Sikovo 0 0 0 0 0 0 0 Sv. Filip i 299 24 265 66 834 504 1992 Jakov Sv. Petar 0 0 0 0 520 0 520 Turanj 0 24 0 0 931 0 955 Ukupno 299 48 265 66 2289 504 3475 Izvor: Ured za turizam Zadarske županije, stanje na dan 13. ožujka, 2001. godine.
Prethodna tablica pokazuje neravnomjeran raspored smještajnih kapaciteta turističke ponude vezano za pojedina naselja Općine. Sv. Filip i Jakov daleko premašuje ostala naselja u svim kategorijama turističke ponude. Među ostalim naseljima po broju ležaja ističe se Turanj i Sv. Petar, ponajprije zahvaljujući kućnoj radinosti. Posebno je vidljiva nezastupljenost bilo kakvih smještajnih kapaciteta u zaobalnim naseljima.
U sklopu svih obalnih naselja (kao i na otoku Babcu) formirana je mjesna lučica različite razine uređenja i opreme. U većini slučajeva ovi prostori su loše uređeni i opremljeni. Stoga se sa stajališta prostornog uređenja nameće potreba urgentong uređenja kompletnog obalnog pojasa temeljem detaljnih planova uređenja (u daljnjem tekstu DPU) koji bi trebali biti osnova bilo kakavih aktivnosti u obalnom pojasu svih naselja Općine.
Stanje i uređenost plaža na prostoru Općine, unatoč prirodnim pogodnostima kao što su pristupačnost, prirodna ljepota i relativno čisto more, uglavnom ne zadovoljava zahtjevima lokalnog stanovništva pa i turista. Duž obalnog pojasa uređene plaže uglavnom su vezane uz turističke kapacitete ili športske aktivnosti. Lokalni napori pojedinih mjesnih odbora ili pojedinaca da samoinicjativno urede neke manje površine ili prostore uz privatne objekte u svrhu javnih mjesnih plaža nisu dovoljni, često rezultirajući degradacijom prostora. S obzirom da je obalni pojas najkvalitetniji prostor i najdragocjenije područje od osobite vrijednosti ne samo za područje Općine nego i RH, nameće se potreba pažljivijeg odnosa prema tom najvrijednijem prirodnom potencijalu. Stoga se ovim Planom utvrđuje potreba oblikovanja i uređenja svih mjesnih plaža u sklopu uređenja obalnog pojasa, postavkama DPU-a.
Analizom cjelokupnih turističkih potencijala na prostoru Općine, može se zaključiti da po svojim prirodnim ljepotama, svojom urbanom fizionomijom i mediteranskim koloritom, prostor Općine ima sve preduvjete da postane prepoznatljivo turističko središte. Problemi postoje u odnosu prema zatečenim vrijednostima i načinu njihove zaštite, korištenja i prezentacije. U tom pogledu, poštivanje postavki prostornih planova umnogome bi pomoglo pri oblikovanju konačnog i prepoznatljivog turističkog proizvoda, kao i kvalitetnijoj turističkoj ponudi na ovom području.
Osim kupališnog turizma, koji će vjerojatno i dalje ostati dominantan oblik turističke potražnje, moguć je razvitak i drugih oblika turizma, posebno kongresni turizam, vansezonski turizam za starije osobe, neke oblike izletničkog ruralnog turizma, nautički turizam, te lovni turizam. Također se ne smije zaboraviti ni seoski turizam. Područje zaobalnih naselja pruža jedinstven pejzaž – bogato polje uokruženo brežuljcima i istočkano malim zaseocima. Uzvisine pružaju mogućnost prelijepih vidikovaca. Ovo područje omogućava pravi ruralni doživljaj - domaća hrana, razne aktivnosti i običaji, a sve u dohvatu mora.
Promet Promet kao podrška gospodarskoj grani, prvenstveno u razvitku turizma, ima značajno mjesto u strukturi privrede Općine. Probitak Jadranske magistrale je najznačajniji faktor oživljavanja obalnih naselja sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. Jadranska turistička cesta (JTC) je potakla nagli razvoj turizma. Nažalost, nespremnost administrativnih struktura s obzirom na utjecaj JTC-a potakla je neorganiziran razvoj i omogućila uzurpaciju obale bespravnom izgradnjom. Strogo provođenje Planova može znatno poboljšati sadašnje stanje u prostoru i usmjeriti nov i kvalitetniji budući razvoj.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 17 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja
Globalni ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja su: • unapređenje kvalitete života • očuvanje prirodnih ekosustava, spomeničke i druge baštine • ostvarenje skladnog demografskog razvoja • osiguranje prostornih pretpostavki za rast i razvoj manjih i malih razvojnih središta • maksimalno korištenje prednosti prometnog položaja • razvoj tehničke i komunalne infrastrukture • razvoj društvene infrastrukture i servisno-uslužnih djelatnosti • podizanje standarda javnih usluga • repozicioniranje Županije kao turističke destinacije • razvoj agrara, poljoprivrednih resursa i djelatnosti • razvoj marikulture • poboljšanje režima zaštite okoliša
2.1.1. Razvoj Sv. Filipa i Jakova (općinsko središte) i ostalih naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
Sukladno postavkama PPZŽ-a i utvrđenim ciljevima istog, naselje Sv. Filip i Jakov je predviđeno kao općinsko središte, te kao razvojno središte lokalnog značaja. Kako bi upotpunio administrativne, gospodarske i kulturne sadržaje, Sv. Filip i Jakov će i dalje gravitirati prvenstveno prema gradu Biogradu n/m kao regionalno razvojno središte, te na županijsko središte grad Zadar koji pripada krugu primarnih razvojnih središta Države.
Moguće je ostvariti naprijed utvrđeni cilj: • putem uspješnih gospodarskih programa, • agrikulturom usmjerenom prema turističkom proizvodu ekoloških atributa, • afirmativnom politikom demografske obnove, • osmišljenom politikom protoka kapitala.
PPZŽ-e ističe potrebu preusmjerenja demografskih tokova u županiji na način da se smanji gravitacijska moć Zadra kao jakog imigraciskog centra i tako omogući i zadrži demografski rast ostalih središta u županiji među koje spada i Sv. Filip i Jakov.
Potrebno je nadalje težiti daljnjem razvoju urbanog tkiva Sv. Filip i Jakova, s već utvrđenim ciljem učvršćivanja njegovog položaja kao općinskog središta te kao lokalnog razvojnog središta, kako ne bi s vremenom postao “prigradsko” naselje grada Biograda.
Razvoj ostalih naselja na prostoru Općine ostvariv je isključivo poticanjem rasporeda stanovništva u prostoru sukladno prirodnim i proizvodnim resursima u pojedinim dijelovima. To istovermeno znači poticanje stanovnika za ostajanjem u slabije naseljenim područjima odnosno za naseljavanjem istih područja na način da se na cjelokupnom prostoru Općine: • izgrađuje komunalna i urbana infrastruktura, • ostvaruju dobre prometne veze, • ostvare mogućnosti za održivi razvoj.
Na taj se način ostvaruju temeljni preduvjeti daljneg razvoja, mogućnosti formiranja i otvaranja novih radnih mjesta i preduvjeti za zadržavanje domicilnog stanovništva, što u konačnici znači i demografsku obnovu prostora.
Temeljni razvoj infrastrukturnih sustava prema postavkama i ciljevima PPZŽ-a vezan je direktno na: • prometnu mrežu koja će osigurati efikasno povezivanje općinskog središta s glavnim razvojnim žarištima Županije • sigurnost prometa u cjelini • ostvarenje efikasnog uključivanja Općine u državnu željezničku mrežu što će se postići osiguranjem prostornih pretpostavki za koridor brze željezničke pruge – jadranske željeznice
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 18 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
• razvoj mjesnih luka za potrebe domicilnog stanovništva i posjetitelja • postizanje kontinuiranih cestovnih tokova s kopna prema otocima putem mosta • osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode, te zaštita istih • planiranje kvalitetnih sustava odvodnje otpadnih voda • razvoj telekomunikacijskog sustava • razvoj elektroenergetskog sustava • razvoj, tj. korištenje alternativnih izvora energije • zbrinjavanje posebnog i opasnog otpada.
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
Ciljevi zaštite i racionalnog korištenja osobito vrijednih resursa su : • očuvanje rezervi podzemnih voda na čitavom prostoru Općine, • očuvanje čitavog prostora voda i mora od svih negativnih utjecaja i zagađivača koji bi mogli negativno utjecati na biološku ravnotežu vodotoka i podmorja, • očuvanje čitavog prostora zraka od svih negativnih utjecaja i zagađivača koji bi mogli negativno utjecati na stabilnost atmosfere, • zaštita i očuvanje svih kvalitetnih poljoprivrednih i šumskih prostora.
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
Ekološku stabilnost karakterizira sposobnost okoliša da prihvati promjene prouzročene vanjskim utjecajem i da pritom zadrži svoja prirodna svojstva. To znači da je održivost okoliša zadovoljavanje ljudskih potreba pri čemu se ne ugrožavaju razvojne mogućnosti budućih generacija. Ona pretpostavlja dubok i radikalan zaokret u ljudskom ponašanju kako bi se dugoročni gospodarski, ekološki i društveni ciljevi doveli u suglasje i ravnotežu.
Da bi se planiralo i gradilo na održiv način potrebno je poznavati kako prirodne tako i antropogene sastavne dijelove krajobraza i njihove interakcije, te osigurati funkcioniranje prirodnih tokova biljnog i životinjskog svijeta. Stoga je u cilju održivog korištenja prostora nužno obaviti sljedeće radnje: • vrednovanje prostora, • definiranje njegove posebnosti, • usklađivanje planirane preobrazbe.
To je važno kako zbog nastojanja da se ostvari što zdraviji život za lokalno stanovništvo, tako i zbog ponovnog uspostavljanja prostorne ravnoteže na području čitavog kontinenta.
Naselja Općine su sklop tehničkih uređaja nastala na izvorno prirodnoj podlozi šuma i poljoprivrednih površina. Gradnjom se prekidaju prirodni tokovi i narušavaju prirodni procesi u okolišu, te trajno remeti uspostavljena dinamička ravnoteža i stvaraju novi odnosi.
Stoga se Planom nastoji ostvariti zadovoljavajući odnos izgrađenih i neizgrađenih površina, te omogućiti postojanje cjelovite i povezane mreže prirodnih i neizgrađenih zelenih površina. Pri tome nije dovoljno samo zadovoljiti količinu nego i uspostaviti odgovarajući raspored slobodnih i zelenih površina, te odgovarajuće fizičke veze među njima. Uspješno funkcioniranje održivog metabolizma Općine zahtijeva postojanje dovoljnog udjela prirodnih i kultiviranih javnih površina u Sv. Filipu i Jakovu, ali i u ostalim naseljima unutar granica Plana. S tim ciljem prostor Općine treba planirati i uređivati na način da se: • racionalno gospodari pripadajućim prostorom kao potrošivim resursom, • kod svakog zahvata u prostoru štititi okoliš i čuvati biološku raznolikost za sadašnje i buduće generacije.
Uz to se mora voditi računa o kakvoći života stanovnika na cjelokupnom prostoru Općine vezano uz dijametralno različite ambijentalne situacije kao što su: • velika gustoća naseljenosti i visok intenzitet aktivnosti u obalnim naseljima, • manja gustoća i nerazvijenost zaobalnih naselja.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 19 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja
Temeljni ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja su: • definiranje mjera demografskog razvoja • povoljan odabir prostorne i gospodarske strukture • skladan i svrhovit razvoj svih dijelova Općine sukladno prirodnim resursima • poboljšavanje svih oblika komunikacije • zaštita krajobraznih vrijednosti • zaštita prirodnih i kulturnih vrijednosti
Navedene ciljeve potrebno je planski ostvariti sustavom dokumenata prostornog uređenja kroz njihovu izradu i donošenje na način da se osigura racionalno korištenje i zaštita prostora, skladan demografski razvoj, te unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture.
2.2.1. Demografski razvoj
Ciljevi demografskog razvoja su: • Raspored stanovništva u prostoru sukladno prirodnim i proizvodnim resursima u pojedinim dijelovima Općine. • Poticaj zadržavanja stanovnika u slabije naseljenim područjima odnosno poticaj za naseljavanjem istih područja na način da se: izgrađuje komunalna i urbana infrastruktura, osiguraju prostorni preduvjeti za otvaranje novih radnih mjesta, ostvaruju dobre prometne veze, osmišljava kvalitetnije i unosnije korištenje prostora na temelju održivog razvoja.
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
Zatečena prirodna osnova na prostornoj matrici Općine formirala je tri prostorno razvojne cijeline. To su: • obalno područje Zadarske urbane regije, • zaobalno područje Zadarske urbane regije, • otoci Zadarsko-biogradskog arhipelaga.
Kopneni dio Općine poistovjećuje se s pojmom Zadarske urbane regije koja je kao prostorno- planska kategorija preuzeta iz Prostornog plana Zadarske županije (PPZŽ). Otoci pripadaju Zadarsko-biogradskom arhipelagu.
Među navedenim prostorno-razvojnim cjelinama evidentan je niz različitosti u pogledu: • postojećih prirodnih potencijala, • naslijeđenog stupnja gospodarskog razvoja, • ekonomske moći i interesa kapitala, • stupnja zatečenih uloženih vrijednosti, • infrastrukturne i komunalne opremljenosti, • gravitacijske moći i demografskih procesa.
Temeljni cilj Plana je osigurati prostorne predispozicije za razvoj svake pojedine prostorno- razvojne cjeline, sukladno prirodnim pogodnostima, zatečenom stanju i smjernicama razvoja. Stoga je definiranje temeljnih ciljeva prostornog razvoja svake pojedine prostorno-razvojne cjeline vezano uz utvrđivanje osnovnih ciljeva daljnjeg gospodarskog, a samim time i prostornog razvoja.
Ciljevi prostornog razvoja kopna - Zadarske urbane regije su: • redefiniranje poljoprivrede i poticanje intenzivnijeg poljodjeljstva, • repozicioniranje turizma ulaganjem u kvalitetniji oblik turističke ponude razvojem pratećih sadržaja svekolike turističke ponude, • razvitkom proizvodnje kao značajne grane gospodarstva uz podvrgavanje prostornim, ekološkim i morfološkim ograničenjima, • održavanje i rast prometa kao kralježnicu razvoja, • porast svih ostalih uslužnih djelatnosti.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 20 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
Ciljevi prostornog razvoja na prostoru Zadarsko-biogradskih otoka: • poticanje razvoja poljodjelstva i maslinarstva temeljeno na zanemarenoj ostavštini, • repozicioniranje turizma i ulaganje u nov oblik turističke ponude primjereniji obliku i mjeri ekosustava, • ulaganja u izgradnju temeljnih infrastrukturnih sustava
Sukladno navedenom, očigledno je da utvrđivanje gospodarske strukture po prostorno-razvojnim cjelinama na području Općine ima za cilj na prostoru kopna - Zadarske urbane regije: • dati prednost bržem rastu gospodarskih djelatnosti na području: - turizma - trgovine - poljodjelstva • proizvodnju treba razvijati u skladu s propisanim ekološkim uvjetima i standardima dajući prednost manjim pogonima i modernim tehnologijama, • formirati prepoznatljivu turističku ponudu na razini cjelokupne Zadarsko-biogradske rivijere. na prostoru Zadarsko-biogradskih otoka: • neposredno i intenzivno ulagati u vodoopskrbu i odvodnju, • izgraditi prateću komunalnu infrastrukturu, • razvijati poljodjelstvo na temelju postojećih resursa.
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture
Razvoj naselja treba osigurati kroz svrhovit i učinkovit razvoj društvene, prometne i komunalne infrastrukture.
Ciljevi razvoja društvenih djelatnosti su: • planiranje mreže osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, športa i rekreacije, zdravstva i socijalne skrbi, te uprave i administracije, • planiranje novih oblika djelovanja u domeni kulture: - osmišljavanjem multimedijskog informacijskog centra, - osmišljavanjem prezentacije sadržaja vezanih za pomorsku tradiciju stimuliranjem niskoprofitabilnih djelatnosti, - divulgacijom kulture u zaleđu. • planiranje novih oblika djelovanja u domeni zdravstva i socijalne skrbi posebno u odnosu na: - pučanstvo zaleđa i otoka, - generaciju starije dobi i mladež, - turista. • približavanje uprave i administracije pučanstvu i gospodarskim subjektima.
Ciljevi i projekcije razvitka infrastrukture su: • izgradnja cestovne mreže u planiranim industrijskim, turističkim, stambenim, poljoprivrednim i drugim zonama u odnosu na vrijednost prostora i njegovo optimalno korištenje, • osiguranje prostornih pretpostavki za promet u mirovanju, • osiguranje prostornih pretpostavki za mjesne luke, • razvijanje ostalih infrastrukturnih mreža (vodoopskrbne mreže, sustavi odvodnje i otpadnih voda, telekomunikacijske mreže, elektroenergetske mreže) koje trebaju pratiti ukupni gospodarski rast.
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno- povijesnih cjelina
Ciljevi zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti, te zaštite kulturno-povijesnih cjelina su: • očuvati stabilnost prirodnih šumskih ekosustava, proširiti biološku raznolikost šuma, te općekorisne funkcije šuma, • ubrzati progresivne procese razvoja šumske vegetacije u više, kvalitetnije stadije, kao što su klimatogene šume hrasta medunca, • provoditi preventivne mjere u svrhu zaustavljanja degradacije i usmjeravanja u pravcu progresivnog razvoja, čiji je cilj stabilan, trajan i produktivan šumski ekosustav,
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 21 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
• zaštiti i očuvati autentične prostore kao dokaz razvoja parkovne misli kroz razna povijesna razdoblja, uvažavajući činjenicu da parkovno oblikovani prostori čine integralnu cjelinu sa spomenicima arhitekture i dio su kulturno povijesne baštine, • posvetiti osobitu pažnju zastupljenosti zelenila i to ne samo kao ekološke kategorije, nego naročito kao bitne komponente Plana namjene površina s kategorijama pejzažno – zaštitnih, rekreativnih i vrtno – tehničkih sadržaja, • osigurati realizaciju parkovnih površina u novim stambenim zonama zbog lakše dostupnosti i boljeg korištenja parkova u skladu s njihovom osnovnom namjenom, • utvrditi osnovni cilj razvoja Općine po radijalno koncentričnom prostornom modelu temeljenom na graditeljskim i pejzažnim datostima, • definitati lokacije za sva postojeća groblja na području Općine, a gdje su proširenja moguća osigurati površine za tu namjenu, • utvrditi korektan odnos prema arheološkim lokalitetima, kako onima koji su već evidentirani, tako i prema onima koji se mogu naknadno utvrditi, jer su u pitanju neobnovljive vrijednosti i svaka devastacija arheološkog lokaliteta predstavlja štetu koja se više ne može popraviti, • očuvati postojeće spomenike graditeljstva i arheološke lokalitete, kao i njihov položaj i ulogu unutar širih prostornih ili graditeljskih cjelina, • spriječti gradnju novih objekata (osobito ako su velikih dimenzija) u neposrednoj blizini spomenika graditeljstva, • utvrditi potrebu prilagodbe planskih zahvata i izgradnje u prostoru u slučaju adekvatne prezentacije eventualnih arheoloških nalaza, • sačuvati ostatke tradicijske arhitekture koja je ugrožena novijom građevinskom djelatnošću, budući da vlasnici kuća najčešće nisu svjesni njihove vrijednosti.
2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine
Ciljevi uređenja naselja su: • podizanje standarda javnih usluga, • poboljšavanje svih oblika komunikacije, • oblikovanje i razvitak novog javnog prostora, • osiguranje prostornih pretpostavki za razvoj društvenih djelatnosti, • planiranje mreže objekata predškolskog odgoja, • podizanje kvalitete stanovanja, • zaštita krajobraznih vrijednosti unutar naselja.
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
U cilju racionalnog korištenja i zaštite prostora potrebno je: • odrediti područja vrijednih resursa na kojima je isključena prenamjena prostora, • predvidjeti gašenje neprimjerenih sadržaja, a prostor sanirati i revitalizirati, • poboljšati sve aspekte postojećih već angažiranih prostora, • prioritetno ispitati mogućnosti korištenja postojećih koridora pri planiranju trasa velike infrastrukture i izbjegavati zauzimanje novih površina vrijednih resursa osobito poljodjelskih i šumskih.
2.3.2. Utvrđivanje GP-ova naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću naseljenosti, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina
Ciljevi utvrđivanja GP-ova: • preispitivanje važećih GP-ova u odnosu na izgrađenost u prostoru, • nezaposjedanje novih prostora za izgradnju naselja formiranjem novih GP-ova, • redefiniranje granica pojedinih naselja sukladno s novonastalom situacijom i potrebama, kao i promjenama nastalim u politici planiranja prostora i zaštite okoliša.
Osnovni kriteriji određivanja novih granica GP-a su: • racionalno i svhovito korištenje prostora, • očuvanje i unapređenje postojećih vrijednosti okoline.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 22 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
Širenje GP-a, kada je to potrebno i opravdano, treba usmjeravati u dubinu prostora obale i otoka štiteći osjetljiv obalni pojas i pripadajući akvatorij, distancirati od prometnih koridora magistralnih i regionalnih prometnica, istovremeno težeći zaokruživanju postojećih grupacija i koncentracija, te ukoliko je moguće i kada to ne narušava ambijent lokacije, njihovom povezivanju i spajanju.
Faktori koji utječu na proširenje GP-a naselja su: • pozitivni trendovi demografskih kretanja naselja (stvarni ili očekivani), • postojeći i planirani sustav centralnih naselja.
Faktori ograničenja širenja GP-a su: I. zatečena prirodna osnova: • nepovoljni mikroklimatski uvjeti stanovanja, • tektonski rasjedi, • nagibi zemljišta veći od 12%, • zemljišta nedovoljne nosivosti, • zemljišta s visokim podzemnim vodama, • plavljenja zemljišta, • zone pod utjecajem učestalih i jačih zagađenja. II. zatečeni resursi područja: • zone poljoprivredne djelatnosti, • zone privrednih djelatnosti, • infrastrukturni i rezervni koridori, • šumsko zemljište, • zaštićeni objekti i dijelovi prirode, • spomenici kulture i njihove zaštitne zone, • zone specijalne izgradnje, • zone koje nije moguće ekonomično komunalno opremiti.
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
Uređenje naselja u direktnoj je vezi s podizanjem kvalitete urbanog življenja. To prije svega znači definiranje i uređenje javnih površina.
Tijekom vremena intenzivnog i stihijskog rasta naselja degradiran je pojam javnog prostora i marginalizirana potreba uređenja svega što nije isključivo u funkciji stanovanja, proizvodnje ili usluge, što je rezultuiralo degradacijom života u naseljima.
To vrijedi za sve tipove naselja.
Stoga je stalni cilj pri urbanom oblikovanju i oplemenjivanju naseljenog prostora potrebno urediti i sadržajno osmisliti javne prostore koje čine: • pješačke ulice i trgovi, • šetnice i okupljališta, • plaže, parkovi i javno zelenilo, • dječija igrališta • športske tereni, te biciklističke i druge staze.
Razvoj naselja i urbano preoblikovanje treba pratiti i adekvatna infrastrukturna opremljenost, s ciljem podizanja kvalitete i komunalne opremljenosti naselja. Ciljevi razvitka komunalne infrastrukture: • izgradnja i održavanje lokalne i nerazvrstane cestovne mreže u planiranim industrijskim, turističkim, stambenim, poljoprivrednim i drugim zonama, u odnosu na vrijednost i optimalno korištenje prostora, • poboljšanje prijevoza putnika u javnom prometu, • osiguranje dostatnog parkirališnog prostora sukladno potrebama i namjeni susjednih mikrolokacija, • održavanje javnih površina, • osiguranje prostornih pretpostavki za razvoj i uređenje mjesnih lučica i privezišta, • distribucija elektroenergetskog sustava na racionalan način, tako da u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na stanje okoliša,
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 23 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
• razvijanje ostalih infrastrukturnih sadržaja koji trebaju učinkovito pratiti ukupni gospodarski rast na lokalnoj razini (vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, telekomunikacijski sustav), • održavanje čistoće, • odlaganje komunalnog otpada, • osiguranje trajnog i kvalitetnog obavljanja komunalne djelatnosti, • osiguranje održavanja komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti, • poduzimanje mjera za očuvanje i zaštitu okoliša.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 24 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije
Sv. Filip i Jakov kao općinsko središte sastavni je dio šireg razvojnog koridora, koji se u prostornom smislu očituje kroz longitudinalni sklop naselja Zadarsko-biogradske rivijere.
Unutarnje povezivanje ovoga koridora treba slijediti povezivanje na Europske tokove definirane PPZŽ-om radi veće iskoristivosti prostora, bolje povezanosti, a time i bržeg razvoja cjelokupnog područja.
Analize pokazuju da prostorno – gospodarsku strukturu Županije čini niz manjih cjelina koje po određenim geomorfološkim i razvojnim karakteristikama imaju zajednička obilježja. Temeljem postavki PPZŽ-a, prostor Županije definiran je kroz sljedeće prostorno - razvojne cjeline: 1. Zadarska urbana regija 2. Zadarsko-biogradski otoci 3. Otok Pag 4. Prostor podvelebitskog kanala 5. Ravnokotarski zaobalni prostor 6. Bukovica 7. Ličko-pounski prostor.
Navedene cjeline određuju osnovne fizionomske karakteristike cjelokupnog prostora Zadarske županije. Ovakva podjela prostora nema teritorijalno-administrativnih pretenzija. Ona služi isključivo prostorno planerskim analizama i utvrđivanju osnovnih ciljeva prostornog razvoja, jer sistematičnije i određenije definira temeljna prostorno-funkcionalna usmjerenja svake zone i njihovu interakciju. Unutar tako definiranog prostora, područje općine Sv. Filip i Jakov zahvaća dijelove sljedećih prostorno - razvojnih cjelina: 1. Zadarska urbana regija 2. Zadarsko-biogradski otoci
Zadarska urbana regija proteže se duž priobalnog prostora od općine Vir do općine Pakoštane, te zadire u relativno uski zaobalni pojas omeđen općinama Zemunik, Galovac, te nekim naseljima općine Poličnik.
Ovaj potez je danas urbano najjače eksploatiran prostor, a u nastupajućem vremenu taj će interes dodatno porasti. Imajući to u vidu, vrlo je važno osigurati dovoljno planske fleksibilnosti, da se omogući održivi razvoj s najmanje negativnih posljedica. Oslonac za ostvarenje toga cilja trebaju biti prostorni planovi gradova i općina ovoga prostora, koji trebaju slijediti temeljne postavke PP Zadarske županije.
Ishodišna točka i težište razvoja čitavog ovog prostora je grad Zadar koji je upotpunjen mrežom gradova, općinskih središta i ostalim naseljima. Od primarnog značaja za planirani razvoj regije jest proces decentralizacije funkcija što označava potrebu jačanja drugih centara: Biograda, Nina i Paga.
Zadarsko-biogradski otoci su svakako najosjetljiviji i najugroženiji dio Županije. To je ograničeni prostor ogromnog prirodnog potencijala s jedne strane, te gospodarskoga i demografskog deficita s druge strane. Prepoznavajući egzistencijalne probleme života na otocima, Država je utvrdila posebnu skrb o otocima vrednujući njihovu prostornu problematiku jedinstveno kroz Nacionalni program razvitka otoka, a u pripremi je i novi Zakon o otocima.
Otoci općine Sv. Filip i Jakov samo se djelomično uklapaju u ovu sliku zaboravljenog prostora i ljudi na njima, jer je jedino otok Babac djelomično naseljen stalnim stanovnicima, iako je kategoriziran prema PPZŽ-u kao “nenaseljeni” otok. Otok Babac se nalazi u neposrednoj blizini obale pa kao takav nije izoliran, a zbog veličine naselja posebne mjere prometnih komunikacija očito nisu opravdane. Međutim, u cilju realizacije Plana potrebno je osigurati uvjete za uređenje i građenje kvalitetne putničke lučke infrastrukture.
U okviru naznačenih prostorno-razvojnih cjelina kao urbanističke kategorije razlikuju se:
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 25 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
1.Priobalni urbani teritorij, kao nositelj glavnih razvojnih potencijala Ovo je prostor velikog interesa za korištenjem u različite svrhe. Srazmjerno postojećem interesu, potrebno mu je pružiti i odgovarajuću zaštitu i realno procjeniti želje i mogućnosti, jer je racionalnim korištenjem prostora moguće očuvati ekološku stabilnost ovog područja. Stoga se ovom prostoru mora posvetiti velika pažnja kroz izradu prostornih planova. Prilikom definiranja detaljne namjene prostora, osnovni je kriterij poštivanje svih bitnih vrijednosti zaštite i očuvanja okoliša.
2.Neizgrađeni obalni prostor na kopnu i otocima Ovaj je prostor nositelj karakteristika autohtonoga pejzaža. Postojeći dijelovi neizgrađenog obalnog prostora na kopnu su često degradirani zbog izgradnje u njihovoj neposrednoj blizini. Otoci su uglavnom neizgrađeni. Zbog očuvanih ambijentalnih vrijednosti prostor je izuzetno atraktivan, ali i ekološki osjetljiv, pa ga je potrebno sustavno štititi od štetnih oblika urbanizacije.
3. Poljoprivredne površine Kvalitetne poljoprivredne površine zaobalnih naselja predstavljaju rubni pojas Ravnih kotara na kojima se plodna polja u zaravnima smjenjuju s neplodnim pojasima niskih bila. U manjoj mjeri plodne enklave razasute su i po priobalnim naseljima u obliku vrtova i okućnica. To su ekološko i prirodno vrijedni prostori čiju prenamjenu Planom treba onemogućiti.
4. Vrijedne šumske cjeline Ovi prostori obuhvaćaju šumske površine na prijelazu između najuže obale i zaobalnog prostora, prvenstveno na području Sv. Filipa i Jakova, pa u Turnju, i manje površine u Sv. Petru. Ovaj prostor uglavnom sačinjavaju ambijentalno vrijedne sastojine borovine. Najveće šumske površine su prekrivene makijom.
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina
Prostor unutar administrativnih granica Općine raznovrsno je područje sastavljeno iz niza različitih mikrocjelina kojega čine: dominantni urbani centar, primorska naselja, ruralna naselja, tri uglavnom nenaseljena otoka te rubni pojas plodnih kotara. Iako je moguće sažeti različitosti temeljem PPZŽ- a u dvije već navedene prostorno-razvojne cjeline, analiza temeljena na organizaciji prostora i osnovnoj namjeni i korištenju površina zahtjeva i detaljniju podjelu na sljedeće mikrocjeline: • obalni pojas • zaobalje • otoci
Navedene cjeline oblikuju osnovnu mrežu prostorne strukture, te kroz Planom utvrđene dozvoljene namjene mogućeg načina korištenja, definiraju osnovnu ogranizaciju prostora.
Obalni pojas Obalno područje Općine izgrađeno je u tolikoj mjeri da je u nekim slučajevima teško definirati pojedina naselja, a negdje i samu jezgru naselja. Stoga je samo moguće govoriti o odnosu urbano-prirodno, na spoju teritorija i akvatorija, kao cjelovitom sustavu “obale”.
Pojam “rivijere” ograničen je funkcionalni pojam koji definira skupinu elemenata njene tipologije. U slučaju Općine Sv. Filip i Jakov, taj pojam je jasno apliciran, ali ne i potpuno razvijen. Rivijera je urbani fenomen struktura koje su precizno definirane njegovom funkcijom i formativnim elementima. Urbana tipologija rivijere definirana je linearnom dispozicijom i karakterističnim profilom. Osnovni elementi profila po redoslijedu su: plaža, promenada, rezidencija i vrt. Među spomenutim elementima, promenada je eminentno javni prostor, dok ostala tri mogu imati različita svojstva javnih i privatnih režima. Drugi element definicije rivijere, linearna dispozicija, počiva na neprekidnosti, kontinuitetu linearnog prostiranja sklopa karakterističnog profila. Tamo gdje jedan od aktera sklopa mijenja svoju ulogu dolazi do poremećaja ili prekida, što narušava identitet rivijere. Svojstva rivijera su najugroženija na području Sv. Petara, gdje je obalni prostor agresivno napadnut bespravnom izgradnjom.
Obalni pojas Općine je urbani teritorij koji sažima niz entiteta - od povijesnih urbanih jezgri, obalnih fragmenata suvremenog naselja, manjih naselja, turističkih kompleksa, do prirodnih sadržaja obale i otočića. U konfiguraciji urbanog i prirodnog svaki entitet ima svoja posebna obilježja. Urbane se promjene mogu pratiti u cijelom pojasu, a svaki se entitet može razmatrati zasebno. Posebno su važna mjesta prekida i granice, rubna područja s novim potencijalima.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 26 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
Isprekidanost obalnog pojasa proturječnim urbanim programima i režimima otežava redefiniciju rivijere, a na pojedinim mjestima je u potpunosti onemogućuje. Ukoliko se želi preoblikovati obalni pojas u formu rivijere, moraju se reprogramirati svi obalni entiteti te izgraditi nova pravila urbanog dizajna.
Obala teritorija Općine je gotovo u cijelosti izgrađena, s izuzetkom manjih prekida površinama prirodne obale.
Osim relacijskih parova urbano – prirodno, na obali se u fragmentima nalaze parovi prirodno - prirodno, tamo gdje je odnos teritorija i akvatorija sačuvan u djevičanskim oblicima prirode. Ova mala područja imaju karakter rezervata, moguće ih je očuvati pod uvjetima zajedničke volje i organizirane kontrole.
Prekide u konfiguraciji rivijere čine enklave i urbane praznine. Enklave su područja posebnih režima dostupnosti. Njihova dispozicija bitno narušava kontinuitet rivijere. Promjena režima je moguća prenamjenom dijelova ili cijelih enklava. Moguće je promijeniti režime dostupnosti samo na određenim sektorima uz odgovarajuće preoblikovanje fizičkog okruženja. Urbane praznine su područja niskog urbanog intenziteta ili fragmenti prirodnog teritorija bez jasne funkcionalne uloge. Ta se područja još nisu dovoljno transformirala u javne programe, pa su dijelom zbog nedostatka odgovarajućih programa, a dijelom zbog netransparantnih režima, urbano prazna i ne sudjeluju u konfiguraciji rivijere.
Naselja Sv. Filip i Jakov i Turanj ističu se kao najrazvijenija urbana središta na obalnom području Općine, razvijena na temelju srednovjekovnih organičkih struktura. Za budući razvitak naselja, posebno što se tiče jezgre naselja, bitno je očuvati ovo načelo.
U izgrađenim dijelovima priobalnih naselja postoji niz zanemarenih prostora - napuštene ili slabo korištene infrastrukturne lokacije, pojedinačne građevine i prostori istrošenih programa kojima je moguće naći novu ulogu javnog karaktera s programima koji će im osigurati opstanak u sastavu urbane mreže.
Urbane praznine sačinjene od polja i od zelenih poteza određuju rubove urbanih entiteta i čine ih čitljivim. Bez praznina prepoznatljivost entiteta bila bi nemoguća, a ukupna slika Općine totalno kaotična. Stoga je nužno o njima misliti, ne kao o nekim ostacima ili nečem nedovršenom, nego kao o dragocjenom prostoru o kojem se mora voditi briga.
Otoci Posebnosti otoka ove Općine je u tome što su otoci uglavnom nenaseljeni. Izuzetak čini otok Babac na kojem se nalazi vrlo maleno istoimeno naselje kao zaseban urbani entitet. Najveći dio otoka nije izgrađen, tako da je prirodni ekosustav dominantan.
Zaobalje Zaobalje je rubni pojas Ravnih kotara, gospodarski u uskoj sprezi s općinskim središtem uzrokovanoj fizičkom blizinom, ali je to fizionomski preslikan entitet ravnokotarskih naselja u kojima se tipologija gradnje temelji na dugom nizanju urbanih enklava uz prometnicu kraj poljoprivrednih površina. U većini slučajeva radi se više zaseoka povezanih internim prometnicama. Naselja su nastala na poljoprivrednoj osnovi, tako da ne postoje urbani javni prostori. Zajednički prostori su gotovo isključivo vjerskog obilježja, sastavljeni od crkve i groblja.
Procesi modernizacije ugrožavaju tradicionlne oblike društvene i fizičke strukture ruralnih naselja. Stanovnici napuštaju tradicionalno agrarni način življenja i mijenjaju ga s urbaniziranim životom, pretvarajući svoju okolinu u nekakvu “suburbiju”, radeći u urbanim sredinama a živeći u ruralnim naseljima. Ruralne zajednice se individualiziraju i preoblikuju u urbane forme.
Osnovna namjena prostora Osnovna namjena prostora Općine definirana je kroz tri temeljne kategorije korištenja prostora, a to su: • GP • izvangrađevinsko područje • obalno područje
Pod kategorijom GP-a ovaj Plan podrazumijeva sljedeće prostorne zone: • GP naselja
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 27 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
• zona središnjih funkcija naselja • zona ugostiteljsko-turističke namjene • zona proizvodne namjene • zona javne i društvene namjene • zone športsko-rekreacijske namjene • zona škole • površine infrastrukturnih sustava • groblja
GP naselja je prostorna zona koja je sastavljena od izgrađenog područja naselja i Planom utvrđene površine potrebne za razvoj i širenje naselja. Unutar GP-a naselja Planom je utvrđeno stanovanje kao osnovna namjena korištenja prostora, ali je dozvoljeno korištenje prostora i u druge namjene koje su prateće funkcije stanovanja i direktno utječu na poboljšanje kvalitete stanovanja. To su javne zelene povšine, parkovi, šetnice, igrališta, kupališta, površine za šport i rekreaciju, te građevine društvenog standarda.
Unutar GP-a naselja, Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje manjih poslovnih i proizvodnih te društvenih sadržaja, uz uvjet da ne ometaju stanovanje kao osnovnu funkciju ove prostorne zone ili na bili koji način smanjuju kvalitetu lokacije.
Planom je utvrđen GP svih naselja unutar administrativnih granica Općine.
Zona središnjih funkcija naselja je Planom utvrđen GP uz jezgru naselja u kojem je moguća izgradnja i uređenje objekata i površina za javne sadržaje kao što su zdravstvene ustanove, tržnica i drugi javni prostori.
Zone ugostiteljko-turističke namjene su Planom utvrđeni GP-ovi u sklopu kojih je moguća izgradnja turističkih kapaciteta za smještaj i boravak, te pratećih ugostiteljskih sadržaja, kao i sadržaja za šport, zabavu i rekreaciju, komunalnih objekata i objekata infrastrukture. Unutar ugostiteljsko-turističkih zona, Planom se ne predviđa izgradnja isključivo stambenih građevina.
Planom su utvrđene sljedeće vrste turističkih sadržaja unutar turističkih zona u sklopu prostora Općine: • hotel • hotelsko naselje • apartmansko naselje • motel • autokamp
Ovim Planom definirane su sve postojeće i planirane zone ugostiteljko-turističke namjene unutar administrativnih granica Općine, dozvoljena veličina prostornog obuhvata svake pojedine zone, vrste planiranih turističkih sadržaja prema naprijed navedenoj tipologiji i maximalni kapaciteti.
Zona proizvodne namjene je Planom utvrđen GP određen za gradnju i uređenje proizvodnih i prerađivačkoh pogona, zanatskih i servisnih djelatnosti, skladišnih prostora, te ostalih sličnih djelatnosti. Unutar ove zone nije dozvoljena izgradnja i uređenje stambenih sadržaja.
Zona javne i društvene namjene je Planom utvrđen GP određen za gradnju i uređenje društvenih djelatnosti koje obuhvaćaju škole, vjerske ustanove, specijalne zdravstvene ustanove (Zavod za mentalno nedovoljno razvijenu djecu i omladinu, Sv. Filip i Jakov) i sl. Unutar ove zone dozvoljena je stambena izgradnju samo u funkciji osnovne namjene.
Zone športsko-rekreacijske namjene su Planom utvrđene prostorne zone namjenjene za šport i rekreaciju stanovništva. To je specifična vrsta GP-a unutar kojega je dozvoljen vrlo mali postotak gradnje u odnosu na površinu cjelokupne prostorne zone, dok je veliki dio površina rezerviran za uređenje negradivih športskih i zelenih površina.
Pod kategorijom vangrađevinskog područja ovaj Plan podrazumjeva sljedeće površine: • poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene • šume isključivo osnovne namjene • ostalo poloprivredno tlo, šume i šumsko zemljište • površinu mora i voda
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 28 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene je Planom utvrđen prostor obradivog poljoprivrednog tla na cjelokupnom području Općine. Zakonska obveza zaštite vrijednih poljoprivrednih potencijala je prenesena ovim Planom. To se naročito odnosi na poljoprivredne površine (maslinici i sl.) u priobalnom pojasu koje su pod velikim pritiskom gradnje.
Šume isključivo osnovne namjene su vrijedne šumske površine koje je, sukladno postavkama ovog Plana, potrebno štititi i adekvatno održavati. Sukladno Zakonu o šumama (NN br. 52/90), šumom se smatra zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari.
Prema namjeni vrijedne šumske površine mogu biti • šumskogospodarsko područje • šume posebne namjene
Šumskogospodarska područja su najzastupljenije šumske površine na prostoru Općine. Nalaze se na velikom djelu Općine poglavito kao površine zarasle makijom. Ove površine prvenstveno imaju funkciju zaštite prostora prvenstveno od erozije, ali istovremeno utječu i na slikovitost i ambijentalnu vrijednost krajobrzne osnove.
Šume posebne namjene na prostoru Općine su šume namjenjene za odmor i rekreaciju na lokacijma utvrđenim ovim Planom i prikazane su na grafičkom prilogu (kartografski prikaz br. 1 - Korištenje i namjena površina).
Ostalo poloprivredno tlo, šume i šumsko zemljište je prostor autohtonog pejzaža čija je namjena pašnjaci, livade ili golet.
Obalno područje, sukladno postavkama ovoga Plana, obuhvaća izuzetno vrijednu i specifičnu prostornu cjelinu vezanu uz način i oblike korištenja privlačnog obalnog pojasa. Područjem obale smatra se funkcionalna cjelina obalnog mora i pripadajućeg pojasa kopna čija je Planom utvrđena namjena vezana uz korištenje mora i svih njegovih prednosti i pogodnosti. Planom su utvrđene dvije kategorije obalnog područja i to: • zona prirodne obale • zona uređene obale
Zona prirodne obale je prostorna cjelina unutar koje je zabranjena bilo kakva aktivnost u smislu preoblikovanja ili prenamjene postojećeg prirodnog fenomena, već se postojeće prirodno okruženje zadržava u zatečenom stanju.
Zona uređene obale je prostorna cjelina u načelu u neposrednom kontaktu s GP-om naselja u sklopu koje su Planom utvrđene određene aktivnosti, odnosno, planirano je uređenje prostora sukladno Planom definirnanim namjenama. U sklopu zone uređene obale, Planom su definirane sljedeće zone namjene i korištenja prostora: • zona luke • zona kupališta
Sukladno Zakonu o morskim lukama i Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN br. 142/99), unutar zone luka Planom su definirane sljedeće prostorne cjeline: • luka posebne namjene: športska luka nautička luka (privezište) turistička luka
Ovim Planom predviđeno je da se u sklopu zona športskih luka osigura dostatan broj vezova za potrebe domicilnog stanovništva unutar zona mjesnih luka u svim naseljima obalnog i otočnog dijela Općine.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 29 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van naselja, poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine
Tablica 3 Red. Općina Sv. Filip i Jakov Oznaka Ukupno % od stan/ha broj ha površine ha/stan* općine 1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA 1.1. GP ukupno/ GP 459,2 9,7 10,0 izgrađeni dio GP ukupno 298,8 6,3 15,4 - obalno 175,5 3,7 16,9 - otočno - - - - kontinentalno – granično - - - - ostalo 123,3 2,6 13,2 1.2. Izgrađene strukture van GP-a I 21,5 0,5 - ukupno E - - H - - K - - T 50,1 1,1 R 1.3. Poljoprivredne površine ukupno P 1756,3 37,1 *0,38 - obradive P1 - - P2 - - P3 - - 1.4 Šumske površine ukupno Š 2182,9 46,1 *0,48 - gospodarske Š1 - - - šumskogospodarsko područje Š 2095,5 44,3 - posebne namjene Š3 87,5 1,8 1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno PŠ 139,0 2,9 *0,0 1.6. Vodne površine ukupno V - - * - vodotoci - jezera - akumulacije - retencije - ribnjaci 1.7. Ostale površine ukupno N 2,7 0,1 * IS 118,3 -
Općina ukupno 4730,0 100,0 *1,0 2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE 2.1. Zaštićena prirodna baština ukupno - nacionalni park NP - - * - park prirode PP - - - ostali zaštićeni dijelovi prirode 0,89 0,0 2.2. Zaštić. graditeljska baština ukupno 58,3 1,2 * - arheološka područja 53,3 1,1 - povijesne graditeljske cjeline 5,0 0,1 Općina ukupno 59,2 1,2 *0,0 3.0. KORIŠTENJE RESURSA 3.1. More i morska obala obalno područje 11,05 km 65,15 - otočno 5,91 km 34,85 3.2. Energija proizvodnja - potrošnja 3.3. Voda vodozahvat - ne iskazuje se potrošnja 3.4. Mineralne sirovine - Općina ukupno 16,96 100,0 -
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 30 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti
Opći cilj za prostorne cjeline u okviru Općine je porast dohotka u cjelini i po stanovniku uz očuvanje barem postojeće razine kvalitete prirodnih eko-sustava, povijesne i kulturne baštine, te kvalitete života.
Geoprometni položaj Općine u Jadranskom prostoru sam po sebi čini značajan razvojni resurs, koji bi trebao doći do punog izražaja izgradnjom Jadranske autoceste. Ova će prometnica privući veći dio prometa na relaciji kontinentalna Hrvatska - južna Hrvatska, što će otvoriti široke mogućnosti razvoja brojnih uslužnih djelatnosti uz taj koridor.
Na prostoru Zadarske urbane regije, kojoj pripada i općina Sv. Filip i Jakov, struktura gospodarstva neće se bitnije mijenjati, no očekuje se brži rast turizma, trgovine i drugih uslužnih djelatnosti u odnosu na industriju, kojoj je žarišno središte grad Zadar.
Udarna grana gospodarstva svakako će biti turizam u svim svojim oblicima. Nastojanja će se usmjeriti na formiranje prepoznatljive turistčke ponude Zadarsko-biogradske rivijere, s vlastitim i na tržištu prepoznatljivim turističkim proizvodom. Zadarsko-biogradska turistička rivijera proteže se od Nina preko Zadra i Biograda n/m pa do Pakoštana. Ovu zonu je potrebno planirati, osmisliti i zaštititi posebnim razvojnim i prostornim planovima.
Zadarska urbana regija ostvarivat će najveće stope rasta gospodarstva u Županiji. Ovaj je prostor ujedno i pokretač razvoja cijele Županije i svih njezinih dijelova.
Općina Sv.Filip i Jakov kao sastavni dio Zadarske urbane regije koristit će potencijale regije i svog teritorija kako bi sudjelovala u raspodjeli rezultata gospodarskog rasta: • opći razvoj urbane regije stvorit će nova radna mjesta za sadašnje i buduće stanovnike Općine, • razvoj turizma, prometa i usluga preusmjerit će stanovništvo Općine s primarnih i sekundarnih djelatnosti na više stupnjeve stvaranja dohotka, • poljoprivredna će proizvodnja doživjeti promjene prelaskom većeg dijela s tradicionalnih oblika proizvodnje na specijaliziranu robnu proizvodnju, • intenzivna će poljoprivredna aktivnost potaknuti otvaranje viših oblika prerade poljoprivrednih proizvoda u malim pogonima, • porast će potreba za servisiranjem lokalnih djelatnosti, poglavito poljoprivrednih, što će tražiti otvaranje poslovno-servisnih sadržaja, odnosno zone proizvodne namjene, • uz poljoprivrednu djelatnost razvijat će se seoski turizam kao komplementarni oblik turističke ponude (uz kupališni i lovni turizam), što će utjecati na potrebu očuvanja prirodnog krajolika i kulturne baštine.
Prirodni resursi i kvalitete općine u suprotnosti su s trenutačnim stanjem gospodarskog razvoja. Kao bitne karakteristike, odnosno najvažnije kvalitete na promatranom prostoru, potrebno je prije svega istaknuti: • more i morsku obalu zajedno sa svim mogućnostima koje su time date (turizam i nautički turizam) • plodno tlo i mogućnost intezivnog poljodjelstva • pogodan prometno geografski položaj (blizina prometnih puteva te neposredno susjedstvo većih urbanih centara).
U skladu s tim, kroz sve dosad donesene razvojne planove Općine, postavljaju se u prvi plan kao glavne privredne grane, turizam i poljodjelstvo, a zatim razvoj tercijarnih djelatnosti, kao direktna posljedica prvih dviju. Na taj se način razvijaju trgovina i uslužne djelatnosti i dr.
Naglašena je i važnost turizma u kontekstu čega se biogradsko područje predviđa jednim od funkcionalnih središta razvoja turizma u širem sjevernodalmatinskom području. Prostor Općine, u skladu s pogodnostima prostorno-geografskog položaja, očituje se kao prostor prvenstveno turističkog usmjerenja. Iznesena teza nalazi potvrdu u dosadašnjem (iako često neprimjerenom) razvoju turizma, ali i u daljnjem planiranju njegovog uređenja odnosno razvoja i planske politike u cjelini. To se prvenstveno odnosi na obalno područje.
Za eventualnu izgradnju turističkih zona neophodna je izrada provedbene planske dokumentacije kako bi se osigurao kvalitetan razvoj u skladu s pricipima održivog razvoja.
Obalni pojas je generator razvoja Općine, prostor gušće naseljenosti i s izrazitom tendencijom daljnjeg turističkog razvoja. Istovremeno su na plodnim poljoprivrednim površinama, prvenstveno
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 31 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE na obali, nicali stambeni objekti. Posljedica ovakve bespravne izgradnje velikog broja kuća za odmor i povremeno stanovanje je devastacija prostora u svakom pogledu.
Općina ima izvanredne uvjete za razvoj poljoprivrede, gdje se naročito prostor Vranskog bazena tretira jednim od najznačajnijh poljoprivrednih potencijala regije. Zbog percepcije obilja kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, tolerantniji je odnos prema izgradnji na njemu nego na obalnom području. No, zbog tendencije zadržavanja stanovništva na ovom prostoru, odnosno eventualnog novog naseljavanja, treba dati mogućnosti formiranja relativno velikih parcela i fleksibilnije mogućnosti korištenja prostora.
Bitno je razvijati i društvene sadržaje u zaobalnim naseljima kako bi se održao i povećao broj stanovnika. Javni prostor se gradi na uvođenju infrastrukture koja osigurava brze kontakte i međusobnu povezanost teritorija Općine, pa tako i središta Općine s drugim, većim urbanim središtima Županije i Države. U urbanom sloju poglavito obalnih naselja, pojavljuju se oblici društvenog standarda: škole, mjesni uredi, trgovine, vjerske ustanove i sl., te novi upravni i gospodarski organizmi.
3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora
Uvjeti i način korištenja cjelokupnog prostora Općine određeni su Planom definiranom namjenom prostora. Prikladnost prostora za određeni način korištenja, odnosno namjenu, utvrđuje se nizom kriterija koji trebaju potvrditi pogodnost određene lokacije ili prostorne cjeline za planiranu namjenu. Kriteriji pogodnosti su: • prikladnost prirodne osnove • postojanje potrebnih resursa • interes aktivnih sudionika, korisnika prostora • ekonomska opravdanost • mogući štetan utjecaj na ekološku stabilnost uže i šire lokacije • nasljeđeno stanje u prosoru • mogućnost zaštite prostora
Vrijednost i prikladnost pojedinog kriterija ovisi o namjeni pojedine prostorne zone, odnosno o općim i specifičnim karakteristikama prostora na koje se odnose. Sukladno tome, Planom su utvrđeni kriteriji za određivanje svake pojedine prostorne zone, te uvjeti korištenja iste.
Građevinsko područje naselja Planom su utvrđeni GP-ovi naselja samo na mjestima već postojećih naselja, redefiniranjem njihovih oblika i realnijim dimenzioniranjem potrebnih površina. Planom se ne dozvoljava formiranje novih GP-ova naselja. Na pojedinim lokacijama, gdje su uslijed razvoja naselja pojedini GP-ovi naselja formirani kao zasebne graditeljske cjeline, Planom se ne uvjetuje njihovo povezivanje iz razloga zaštite pojedinih vrijednih prirodnih cjelina kao što su polja, zbog zaštite ruralnog ambijenta zaseoka ili zbog realne procjene potrebne veličine prostora zone. Stoji i činjenica da je vremenska provjera pokazala da navedeni prostori nisu korišteni za gradnju i kad je to postojećom planskom dokumentacijom bilo dozvoljeno.
GP-ovi naselja ovim se Planom dimenzioniraju prema potrebama stvarnih korisnika prostora. Stvarni korisnici prostora unutar GP-ova naselja su: • postojeće stalno stanovništvo u naselju • planirani porast/prirodni prirast stalnog stanovništva • povremeno stanovništvo – građani koji posjeduju nekretnine unutar GP-a naselja i njima se povremeno koriste i turisti • planirani prirast stanovništva uslijed promjenjenih životnih prilika (ekonomske migracije)
Redefiniranje GP-a prvenstveno ima za cilj zaštitu vrijednog prostora i racionalnije raspolaganje njime. Kako bi se dobila realna slika iskoristivosti prostora unutar izgrađenog djela GP-a naselja, potrebno je kao optimalne pokazatelje uzeti ukupan broj izgrađenih stambenih jedinica i pomnožiti ga s prosječnim brojem članova domaćinstva kako bi se obuhvatili ne samo stalni stanovnici, već i povremeni stanovnici, uključujući i turiste.
S obzirom da se ukidaju određene površine koje su do donošenja ovoga Plana pripadale GP-u naselja, uviđa se činjenica da su mnoge parcele kupljene kao građevinske parcele i ishođene su lokacijske i građevinske dozvole. S time u vidu, i s ciljem očuvanja i obnavljanja poljoprivrednih
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 32 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
površina i djelatnosti (jer se spomenute površine uglavnom nalaze u sastavu plodnih poljoprivrednih površina), definirana je mješovita zona – pretežno poljoprivrednog gospodarstva (M4). U mješovitoj će zoni biti moguće graditi obiteljske kuće, objekte obiteljskog gospodarstva, turističke sadržaje i drugo, ali prvenstveno u funkciji poljoprivredne namjene.
Prema postavkama PPZŽ-a, GP naselja se može širiti samo pod sljedećim uvjetima: • ukupno neizgrađeni dio GP-a ne smije prelaziti izgrađeni dio u postotku: - 15% za središnja naselja - 5% za ostala naselja • minimalna gustoća naseljenosti u naseljima Zadarske urbane regije: - općinska središta 40 st/ha - ostala naselja 20 st/ha • minimalna gustoća naseljenosti u naseljima Ravnokotarskog zaobalnog prostora: - ostala naselja 20 st/ha • minimalna gustoća naseljenosti u naseljima Zadarsko-biogradskih otoka: - ostala naselja 20 st/ha
Slijedi analiza prema pojedinačnom naselju: I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. neizgrađeni GP izgrađeni neizgrađeni dio bez gustoća projecirani gustoća naselje ukupno dio dio mješovite izgrađenost broj izgrađenost (ha) (ha) (ha) zone M4 (st/ha)* stanovnika** (st/ha)*** (ha) Donje 70,4 39,2 31,2 31,2 13,7 479 12,2 Raštane Gornje 59,9 45,1 14,8 14,8 13,1 545 12,1 Raštane Sikovo 52,2 39,0 13,2 13,2 12,7 545 14,0 Sv. Filip i 108,3 80,7 29,4 26,1 20,4 2999 37,2 Jakov Sv. Petar 72,7 39,7 33,3 11,5 6,7 850 21,4 Turanj (s otokom 95,7 55,1 40,5 11,0 19,3 2023 36,7 Babac) Ukupno 459,2 298,8 162,4 107,8 15,4 7441 24,9 * temeljeno na popisu pučanstva iz 1991. godine ** broj stanovnika projeciran na temelju prosječnog domaćinstva iz popisa 1991. godine pomnožen brojem objekata. *** temeljeno na stupcu br. VII.
Sv. Petar je prema popisu stanovnika iz 1991. godine brojio 267 stanovnika i prema postavkama OPP Biograd n/m Revizija I, imao planirani GP veličine od 80 ha. To daje prosječnu gustoću naseljenosti od jedva nešto više od 3 st/ha. Analiza promatranog područja ukazala je na potrebu izuzimanja određenih površina GP-a, dok su neke površine prenamjenjene u mješovitu zonu – pretežno poljoprivrednog gospodarstva. Uglavnom se radi o neizgrađenim površinama distanciranim od jezgre naselja na plodnim površinama uz magistralu. Prenamjenom površina omogućena je eksploatacija prostora u skladu s principima održivog razvoja (zaštita i obnova poljoprivrednih i drugih ruralnih djelatnosti), te formirana prijelazna zona između ruralnog i urbanog entiteta.
Na taj način redefinirane granice GP-a ovog naselja formiraju površinu veličine 72,7 ha i prosječnu gustoću 6,7 st/ha odnosno 21,4 st/ha (prema stupcu VIII). Neizgrađeni dio GP-a iznosi 45,8% (odnosno 15,8% bez mješovite zone M4) ukupnog GP-a.
Turanj (s otokom Babac) je prema popisu stanovnika iz 1991. godine brojio 1062 stanovnika. OPP Biograd n/m Revizija I, formirala je GP veličine 150 ha s gustoćom naseljenosti od 7 st/ha. Postignuta gustoća uglavnom je vezana za staru jezgru i centar mjesta na prostoru između obale i Jadranske turističke ceste (JTC), dok su površine iznad magistrale rjeđe naseljeni prostori novije izgradnje. Ovo je prostor, vezan uz plodne površine iznad magistrale, nepotrebno velikih rezervnih GP-ova, koji se dijelom izuzimaju iz GP-ova naselja, a dijelom prenamjenjuju u mješovitu zonu – pretežno poljoprivrednog gospodarstva.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 33 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
Tako je planirana površina GP-a veličine 95,7 ha s gustoćom naseljenosti od 19,3 st/ha odnosno 36,7 st/ha prema stupcu VIII., što predstavlja visoku gustoću izgradnje na promatranom području. Neizgrađeni dio GP-a iznosi 42,3% (odnosno 11,5% bez mješovite zone M4) ukupnog GP-a.
Babac je otok koji administrativno-statistički pripada naselju Turanj. OPP Biograd n/m Revizija I, definirala je GP. Ovim se Planom predviđa GP koji bi trebalo zadovoljiti autohtono stanovništvo koje će se uglavnom osloniti na turističko-ekološke potencijale otoka.
Sv. Filip i Jakov je prema popisu stanovnika iz 1991. godine brojio 1645 stanovnika i u skladu s OPP Biograd n/m Revizija I, imao formiranu građevinsku površinu veličine 116 ha i relativno veliku gustoću naseljenosti od 14 st/ha.
Naselje je formirano s obje strane JTC-a i dalje se širi u unutrašnjost. Relativno velika površina je rezervirana uz obalu za turističku namjenu, što je rezultiralo zaštitom najatraktivnijih terena na promatranom prostoru. Unatoč ispravnom pristupu u odnosu na prostor GP-a, i u skladu s tim postignutoj relativno visokoj gustoći naseljenosti, uočena je potreba redefinicije granica GP-a u određenom pogledu. To se prvenstveno odnosi na nenaseljen prostor iznad JTC-a i na plodna polja koja na sjeveroistočnom dijelu prelaze u zelene šumovite padine blagog nagiba. Granice GP- a su redefinirane na način da je dio neizgrađenog GP-a izuzet dok je dio prenamjenjen u mješovitu zonu – pretežno poljoprivrednog gospodarstva, a jedan je dio proširen u unutrašnjost naselja na neplodno krško područje.
GP od 108,3 ha s gustoćom naseljenosti od 20,4 st/ha, odnosno 37,2 st/ha prema stupcu VII., doseže gustoću naseljenosti preporučenu PPZŽ-om za Općinska središta. Neizgrađeni dio GP-a iznosi 27,1%, odnosno 24,1% (bez mješovite zone M4) ukupnog GP-a naselja.
Zaobalna naselja
Donje Raštane je prema popisu stanovništva (1991. god.) brojilo 537 stanovnika. OPP Biograd n/m Revizija I, definirala je GP veličine 110 ha. Na taj način dobivamo planiranu gustoću naseljenosti od 5 st/ha.
Ocjenjujući da je planirani GP nepotrebno zahvatio velike, do danas neizgrađene površine kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, a istovremeno ostavljajući još uvijek dostatne slobodne prostore za širenje naselja u skladu s planiranim razvojem, predlaže se smanjenje građevinskih površina na prostor veličine 70,4 ha. Na taj se način prosječna planirana gustoća naseljenosti povećava na 13,7 st/ha. Neizgrađeni dio GP-a iznosi 44,3% ukupnog GP-a.
Gornje Raštane je prema podacima iz popisa stanovništva (1991. god.) brojilo 591 stanovnika. OPP Biograd n/m Revizija I. formirala je na promatranom prostoru dva zasebna, međusobno distancirana GP-a, vezana za dvije mjesne zajednice. To su M.Z. Tičevo Viterinci i M.Z. Raštane Gornje. Ove dvije mjesne zajednice tvore jedno statističko naselje, ukupne građevinske površine (prema OPP Biograd n/m Revizija I) od 112 ha i gustoćom od 5 st/ha.
Analizom planiranih građevinskih površina ustanovljena je potreba smanjenja građevinskog područja u odnosu na OPP Biograd n/m Revizija I. Tako u skladu sa smjernicama za redefiniciju postojećih granica, dobivamo novoformirani prostor ukupne površine 59,9 ha. U skladu s postavljenom korekcijom dobiva se povećana gustoća naseljenosti od 13,1 st/ha. Neizgrađeni dio GP-a iznosi 24,7% ukupnog GP-a naselja.
Sikovo je prema podacima iz popisa stanovništva (1991. god.) brojilo 497 stanovnika. OPP Biograd n/m Revizija I, znatno je proširila granice GP-a formirajući građevinsko zemljište na svim izdvojenim zonama naselja. Tako formiran GP čini prostor veličine 110 ha. Na taj je način dobivena niska prosječna gustoća naseljenosti od jedva 5 st/ha.
U okvirima ovoga Plana smanjen je GP na neizgrađenom poljoprivrednom zemljištu. Još uvijek su unutar granica GP-a ostavljeni veliki rezervni prostori za moguću izgradnju u skladu s tendencijama da se potakne naseljavanje prostora unutrašnjosti Općine.
Na taj je način veličina građevinskog zemljišta korigirana i iznosi 52,2 ha s gustoćom naseljenosti od 12,7 st/ha, odnosno 14 st/ha. Neizgrađeni dio GP-a iznosi 25,3% ukupnog GP-a naselja.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 34 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
Zone ugostiteljsko-turističke namjene Planom su utvrđene sve građevinske zone ugostiteljsko-turističke namjene na području Općine. Lokacija ovih zona je uglavnom određena uz GP naselja duž obalnog pojasa.
Prilikom određivanja veličine i prostorne dispozicije, Planom su utvrđeni i uvaženi sljedeći uvjeti uređenja zone ugostiteljsko-turističke namjene: • gotovo sve zone ugostiteljsko-turističke namjene u pravilu su locirane uz naselja kako bi se iskoristila postojeća infrastuktura u naselju. Gdje postojeće stanje ne zadovoljava nove potrebe, gradila bi se nova ili poboljšala postojeća infrastrukutra, • zone ugostiteljsko-turističke namjene locirane su u neposrednoj blizini prirodnih vrijednosti u cilju zaštite prirodnih dobara, ali istovremeno i osiguranja dostupnosti atraktivnih prostora, • prilikom dimenzioniranja i utvrđivanja granica obuhvata zona ugostiteljsko-turističke namjene potrebno je voditi računa o urbanom mjerilu i strukturi neposrednog naselja, te nastojati navedene kriterije preslikati na planiranu zonu, odnosno prilagoditi tipologiju planirane gradnje i volumen graditeljskih cjelina mjerilu postojećeg naselja, • izgradnju na prostoru zona ugostiteljsko-turističke namjene treba svakako udaljiti u unutrašnjost prostora, a obalni pojas namjeniti javnim i dostupnim sadržajima, te zelenilu, šetnji i rekreaciji, • postojeće poljske puteve i mocire koji se nalaze unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene treba prilikom izgradnje i uređenja prostora respektirati kao naslijeđe pučkog graditeljstva i koristiti ih kao oblikovni i fizički parametar nove strukture, tako da se njihove trase ne mjenjaju, već samo korigiraju radi odvijanja nesmetanog prometa, • u sklopu zona ugostiteljsko-turističke namjene, gdje okolnosti dopuštaju, Planom se utvrđuje potreba izgradnje i uređenja luka nautičkog turizma. Kapacitet ovih lučica mora biti prilagođen kapacitetu turističkog naselja. Izgrađenost javnog prostora lučice može biti najviše 10%. U lučicama se mogu smjestiti sljedeći sadržaji: ugostiteljstvo, trgovine, usluge, športski i parkovno-rekreacijski sadržaji, te kupališni uređaji, • zone ugostiteljsko-turističke namjene s lučicom moraju se tretirati kao jedinstvene urbane cjeline.
U sklopu zona ugostiteljsko-turističke namjene, Planom su utvrđene sljedeće vrste turističkih sadržaja: - hotel - hotelsko naselje - apartmansko naselje - motel - autokamp - popratni ugostiteljsko-zabavni sadržaji
Prema odredbama PPZŽ-a, na prostoru Zadarske urbane regije treba smjestiti turističke aktivnosti vrlo visokog inetnziteta.
Zona proizvodne namjene Planom je utvrđena mogućnost formiranja zone proizvodne namjene kao samostalne zone u blizini naselja. Unutar područja Općine određena je jedna zona proizvodne namjene i to u neposrednoj blizini Sv. Filip i Jakova, kao GP koji će se osloniti na zonu proizvodne namjene grada Biograda.
Navedene planske postavke imaju gospodarsku opravdanost, ali su istovremeno i planerski utemeljene na kriterijima iz PPZŽ-a, koji uvjetuje formiranje industrijske proizvodnje srednjeg i niskog intenziteta uz općinska središta. Sukladno tome zasebna građevinska zona proizvodne namjene u blizini Sv. Filipa i Jakova je GP rezerviran za izgradnju i uređenje pretežno obrtničkog i malopoduzetničkog sadržaja.
U drugim zonama je također moguće organizirati određene vrste zanatsko uslužnih djelatnosti, ali pod uvjetom da neće ometati osnovnu namjenu prostora (stanovanje, poljoprivreda i sl.).
Marikultura Utvrđeno je da na području Općine ne postoje prikladne lokacije za razvoj marikulture zbog intenzivnog razvoja obale i plićine mora.
Zaštita poljoprivrednog zemljišta Poljoprivredno zemljište zaštićeno je posebnim zakonom o poljoprivrednom zemljištu i u načelu njegovu prenamjenu u druge oblike korištenja treba izbjegavati, posebice kod kvalitetnijeg obradivog zemljišta. Raspoložive poljoprivredne površine na području Općine iznose 1756,3 hektara.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 35 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
Ove obradive površine nameću potrebu njihove racionalne upotrebe, pa u tom smislu Planom treba predvidjeti izmjenu strukture njihovog korištenja u korist produktivnijih poljoprivrednih kultura i načina korištenja, kao i smanjenje neobrađenih površina i njihovo dovođenje u stanje racionalne upotrebe. U tom pogledu utvrđena je mješovita zona – pretežno poljoprivredne namjene, i ograničeni oblici korištenja poljoprivrednih površina s namjerom da se omogući kvalitetnije i unosnije korištenje poljoprivrednog zemljišta, a samim time i njegova zaštita. Ovakve mjere su u skladu s politikom RH, jer će se poticati okrupnjavanja poljoprivrednog dobra. Također, dodatna prednost uređenja određenih poljoprivrednih površina zonom mješovite namjene jest stvaranje prijelaza između poljoprivrednih i urbanih prostora.
Optimalna upotreba poljoprivrednih površina je usko vezana uz njegovu zaštitu, a to se prvenstveno odnosi na: • ograničavanje svake daljnje nenamjenske izgradnje na tim površinama i prioritetno rješavanje svih drugih suprotnosti između korisnika prostora, u cilju sprečavanja daljnjeg devastiranja i smanjenja znatno ograničenih obradivih površina, • intenziviranje primjene odgovarajućih agromelioracijskih mjera (odvodnja, navodnjavanje, uređenje vodotoka i sl.), te korištenje površina u skladu s odgovarajućim bonitetom zemljišta, • ograničavanje i kontroliranje prekomjerne upotrebe zaštitnih kemijskih sredstava, te poduzimanje daljnjih istraživačkih aktivnosti u svrhu ispitivanja kvalitete tla, njegove potrebe i zaštite u cjelini, uz neophodno utvrđivanje zona poljodjeljskog zemljišta najviših bonitetnih klasa koje se ne bi smjele prenamjenjivati.
3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline)
Prirodni resursi, krajobraz i prirodne vrijednosti
Od prirodnih fenomena u blizini područja Općine ističe se park prirode Vransko jezero. Jezero se nalazi oko 6 km JI od granice Općine. Poljoprivredne površine zaobalnih naselja, prvenstveno Sv. Filipa i Jakova i Sikova, čine Vransko polje, koje je sastavni dio Vranskog bazena. Vode s ovoga područja protječu u Vransko jezero.
U prošlosti je izvršena melioracija Vranskog polja za potrebe poljoprivredne proizvodnje. Dio jezera mjestimično je i nasipavano. Svi izvršeni i planirani radovi, kao i način korištenja poljoprivrednih površina, znakovito su utjecali na prirodno stanje promatranog akvatorija. Rezultat toga jest da jezero nije dovoljno zaštićeno, što je u potpunom neskladu s prirodnim vrijednostima i značajkama kvalitete cijelog okoliša. Mijenjanje oblika i načina poljoprivredne proizvodnje uvelike će pridonijeti zaštiti Vranskog jezera.
Od prirodnih vrijednosti i rijetkosti koje svakako treba istaknuti, odnosno nastojati sačuvati, ističe se veoma lijep vrt u sklopu kuće Borelli u Sv. Filipu i Jakovu. Vrt je jedini na ovom području sačuvani primjerak hortikulturnog uređenja iz 19. stoljeća.
Zaštita kulturne i graditeljske baštine
Svi registrirani i evidentirani kulturno-povijesni spomenici zaštićeni su na osnovi Zakona o zaštiti spomenika kulture i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti spomenika kulture (Narodne novine, br. 7/1967. i 52/1994.). O njihovoj zaštiti i čuvanju vodi brigu Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine. Stoga svaki projekt obnove, pregradnje ili prenamjene tih građevina kao i graditeljski zahvat na arheološkim lokalitetima, mora biti usklađen s odredbama zakona i vođen pod nadzorom nadležne službe.
U odnosu prema pojedinačnim spomenicima graditeljstva, prostornim planom mora biti predviđeno, ne samo fizičko očuvanje postojećih spomenika graditeljstva i arheoloških lokaliteta, već i njihov položaj i uloga unutar širih prostornih ili graditeljskih cjelina. Povijesno-kulturni značaj pojedinih građevina njihov je integralni dio, no estetski utisak, a samim tim i valorizacija spomenika, uvelike su ovisni o okruženju. Brojni primjeri nespretnih rješenja iz prošlosti pokazuju u kolikoj mjeri neadekvatan okoliš može narušiti ambijentalne vrijednosti spomenika. Zbog toga treba što je više moguće izbjegavati gradnju prometnica, infrastrukturnih objekata i novih zgrada (osobito ako su velikih dimenzija) u neposrednoj blizini spomenika graditeljstva. Budući da je opća namjera ovog Plana očuvanje ambijentalnih vrijednosti krajolika, to posebno mora doći do izražaja u slučajevima gdje je dio tih ambijentalnih vrijednosti i neki spomenik graditeljstva.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 36 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
Sakralna arhitektura prisutna je u svim naseljima na promatranom prostoru. Uz karakter nosioca i preteče određene kulture graditeljstva, promatrani objekti definiraju sliku dostignute kulturne razine svakog pojedinog naselja. Najznačajniji kulturni spomenik sakralne arhitekture na ovom prostoru, popisan u Registar regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Split, je
Crkva Sv. Roka u Rogovu, Sv. Filip i Jakov. Crkva pripada romaničkom dobu 12. st., koji je rijetko sačuvan izvan srednjovjekovnih primorskih gradova. Zbog toga je crkva svrstana u drugu kategoriju spomenika kulture.
Svi ostali sakralni objekti za pojedina naselja Općine Sv. Filip i Jakov, evidentirani su kao spomenici kulture: Sv. Filip i Jakov: - župna crkva Sv.Mihovila Arhanđela s pripadajućim zvonikom, na temeljima stare crkve posvećene Sv.Filipu i Jakovu, u jezgri naselja - ostaci Benediktinskog dvora (u Sv.Filipu i Jakovu bila je i luka benediktinske opatije na Rogovu) Sv. Petar: - crkva Sv. Petra Apostola, 18. st. Turanj: - crkva posvećena Gospi od Karmela, 15. st. - crkva Sv. Marije, lokalitet Tukljača - u neposrednjoj blizini obale - crkva Sv. Andrije, 13-15. st, Babac, otok Babac G. Raštane: - ostaci crkve Sv. Jure – evidentriani Sikovo: - ostaci crkve Svih Svetih (pretpostavljeno)
Na prostoru zaobalja uz nove crkve kao dominantne građevine u svakom pojedinom naselju, evidentirani su i ostaci nekadašnjih sakralnih objekata. U Gornjim Raštanima to su ruševni zidovi crkve Sv. Jure, dok se u Sikovu nalaze ostaci jednog objekta za kojega se pretpostavlja da bi mogla biti crkva Svih Svetih. Na otoku Babcu evidentirana je crkva Sv. Andrije (od 13-15. st.) kao vrijedan objekt sakralne arhitekture.
Profana arhitektura na ovom prostoru ostavila je također značajne i vrijedne objekte. Sv. Filip i Jakov bio je luka benediktinske opatije na Rogovu, tako su sačuvani ostaci benediktinskog dvora s podrumima, mlinovima za masline i skladištima za ulje.
Povijesnu jezgru Sv. Filipa i Jakova čini stari dio naselja zbijenog tipa s izgradnjom karakterističnom za dalmatinsku pučku arhitekturu. Uske ulice odvajaju sklopove kamenih kuća priljubljenih jedna do druge. Kuće su najčešće dvokatnice, s konobom u prizemlju, dvostrešnog krova s pokrovom kupe kanalice. Karakterističan je ulaz na kat, gdje su smještene stambene prostorije, preko vanjskog stubišta i balature. Ulice su bile popločane kaldrmom.
Tipična dalmatinska arhitektura dobro je sačuvana, dok se tendencije njenog zanemarivanja, a ponegdje čak i potpune degradacije, uočavaju u novijim objektima čija se gradnja širi oko središta naselja.
Od značajnih primjera profane arhitekture na ovom prostoru potrebno je istaknuti još neke slučajeve: Sv. Filip i Jakov: - Park Borelli. Vrijedan spomenik parkovne arhitekture u jezgri naselja. - Ostaci Benediktinskog dvora na Rogovu, pregrađenog na tri razine. Najstariji dio potječe iz 12. st., južni je dio nastao u srednjem vijeku, a gornji sloj potječe iz doba Turaka. - kuća Oštrića – evidentirana - kuća Borelli – evidentriana Sv. Petar: - ostaci srednjovjekovnih gospodarskih zgrada koje su pripadale opatiji na Rogovu Turanj: - stari dio naselja je sačuvao karakteristike utvrđenog protuturskog zbjega
Postoje i značajni arheološki lokaliteti u svim naseljima Općine: Sv. Filip i Jakov: - otočić Frmić: ostaci ville rustice s cisternom bačvstog svoda; sa zapadne su strane otočića u moru ostaci temeljne konstrukcije pristaništa u obliku slova “L” Sv. Petar: - gradina, lokalitet Pećina - pećina Buta Turanj: - željeznodobna gradina iznad naselja, lokalitet Crni krug - arheološko područje, Tukljača D. i G. Raštane: - villa rustica, položaj Grudine ispod sela, južno od ceste Gorica – Kakma u Serdarima (Serdarovići)
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 37 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
- ostaci crkve Sv. Jure (ostaci zida s apsidom) i kasnosrednjovjekovno groblje; položaj Crkvine, odnosno Podjaretine, oko 500 m južno od ceste Gorica – Kakma - nizinsko brončanodobno naselje na rubu polja, na blagoj jugozapadnoj padini kose ispod zaseoka Veterinci (Vinterinci). - ostaci brončanodobnog naselja na površini od oko 500x500 m; položaj Šiminke uz sjeveroistočni rub polja ispod naselja, zaseok Lužine Sikovo: - položaj Koinka – njiva u podnožju Osridak sa sjeveroistočne strane sela; Istraživanja su pronašla veću količinu keramike starije neolitike (Smilčićka kultura). Tridesetak metara istočno od ove lokacije nalazi se humak Šimokovka gdje su pronađeni ostaci poda u slogu opus spicatum. - položaj Crkvina podno brda Osridak; utvrđeni ostaci kasno- srednjovjekovne crkve (moguće crkva Svi Svetih) s grobljem. Crkva je vjerojatno nastala u blizini starije, kasnoantičke građevine.
Arheološki lokaliteti poznati iz literature kojima trenutno nije moguće utvrditi točan položaj: - ostaci crkve na položaju Crkvina, Donje Raštane, - nekoliko stotina metara dugi dvostruki zid s mnogo rimske keramike u šumi iznad sela Gornje Raštane, - srednjovjekovno groblje na lokalitetu Njive ispod sela Gornje Raštane, - niz suhozidnih kućica na položaju Zidine podno Sikova.
Pregled kulturno-povijesnog blaga na promatranom prostoru daje sliku kontinuiteta naseljenosti i stvaranja određenih dobara i kulture koja je od neprocjenjive važnosti za autohtono stanovništvo, ali i obilježava njegovo postojanje na ovom tlu.
Ratna razaranja nisu uspjela značajnije oštetiti spomeničko blago na ovom području.
Zbog toga je glavni cilj njegovog daljnjeg očuvanja prvenstvena zaštita od dotrajalosti uslijed utjecaja vremena, odnosno, daljnje saniranje u skladu s odrednicama koje će izdati nadležan Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Zadra.
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav (ceste, željeznice, zračne, morske i riječne luke, javne telekomunikacije, produktovodi)
Cestovni promet Na osnovu Odluke o razvrstavanju ceste u državne ceste (NN br. 51/97) i Odluke o razvrstavanju javnih cesta Republike Hrvatske (NN br. 46/91 i 50/91), na području općine Sv. Filip i Jakov glavnu cestovnu mrežu čine prometnice sljedećih kategorija: - državna cesta D8 (Jadranska turistička cesta - JTC) Zadar - Split, duljine 10 km*, širine 5-6 m - županijska cesta Ž 6042 Donji Zemunik - Galovac - Kakma - Biograd n/m, duljine 5,9 km širine 7,0 m - županijska cesta Ž 6045 Sv. Petar - Donje Raštane, duljine 3,4 km - županijska cesta Ž 6046 Sv. Filip i Jakov - Sikovo, duljine 5,7 km - lokalna cesta L 63138 (obalna cesta) Sv. Petar - Turanj - Sv. Filip i Jakov, duljine 2,5 km - lokalna cesta L36114 Donje Raštane - Donje Raštane (općina Sukošan) - Gornje Raštane (općina Sukošan), duljine 0,5 km - lokalna cesta L63139 Sv. Filip i Jakov (između JTC i obale), duljine 1,4 km ______* Duljina označava dionicu ceste koja se nalazi na području Općine
Glavni razvojno vezni pravac za povezivanje općine Sv. Filip i Jakov sa Zadrom, Biogradom i šire je državna cesta D8 (Rijeka-Zadar-Split-Dubrovnik). Sva križanja i odvojci s ove ceste su u istoj razini s regulacijom prometa putem prometnih znakova i horizontalne signalizacije. Prilično je opasan dio ceste kroz naselja Sv. Petar, Turanj i Sv. Filip i Jakov, gdje se uz ograničenje brzina promet odvija otežano zbog čestih ulaza/izlaza na postojeću cestu, internog prometa vozila iz samog naselja, a još više zbog kretanja pješaka uz cestu što smanjuje propusnu moć ceste i utječe na sigurno prometovanje na ovoj značajnoj prometnici za općinu Sv. Filip i Jakov.
Središte općine Sv. Filip i Jakov i naselje Sv. Petar povezano je poprečnim spojnim vezama putem lokalnih cesta sa zaobalnim dijelom općine gdje su naselja: Donje Raštane, Gornje Raštane i Sikovo sa zaseocima Galešići, Jurjevići, Glavica, Lužine, Zrilići, Sikovo i Šarići. Glavni poprečni
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 38 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE spoj naselja Sv. Petar za D. i G. Raštane ostvaruje se asfaltnom cestom Ž6045. Sjedište općine Sv. Filip i Jakov i Turanj spojeni su lokalnom cestom L63138, koja spaja ova mjesta županijskom cestom Ž6046 sa Sikovom. Spoj s G. Raštanima je nastavljen nesvrstanim cestama. Sjeverni rubni dio Općine povezan je županijskom cestom Ž6042 (D.Zemunik - G.Raštane - Biograd n/m).
U samom središtu Sv. Filip i Jakova, te naselja Sv. Petar i Turanj, postoji mjesna ulična mreža raznih širina i gabarita s nepovoljnim tehničkim elementima, a što je uvjetovano postojećom izgrađenosti objekata i naselja. Ova mreža naselja je uglavnom asfaltirana, što se ne može reći za mjesnu uličnu mrežu u zaobalnom dijelu Općine.
Sjedište općine Sv. Filip i Jakov povezano je s ostalim naseljima Općine čestim lokalnim autobusnim vezama, te vrlo čestim međugradskim autobusnim linijama sa Zadrom, Biogradom i drugim važnijim središtima. Promet vrše poduzeća Croatia line Zadar i Liburnija Zadar na lokalnim prugama. U naseljima Općine ne postoje autobusni kolodvori, a prihvat putnika se odvija putem autobusnih stajališta izvan kolnika.
Prema Zakonu o javnim cestama (NN br. 199/96), sve javne ceste u Republici Hrvatskoj dijele se na državne, županijske i lokalne ceste. Na području općine Sv. Filip i Jakov državna cesta D-8 je sadašnja jadranska turistička cesta (JTC), tj. bivša magistralna cesta M2 Rijeka - Zadar - Split - Dubrovnik. Ceste županijskog značaja su: Ž 6042 (D. Zemunik - Galovac - G. Raštane - Kakma - Biograd n/m), te Ž 6045 (Sv. Petar - D. Raštane) i Ž 6046 (Sv. Filip i Jakov - Sikovo). Sve ostale ceste na području Općine su ceste lokalnog značaja ili nerazvrstane, i kao takve se zadržavaju i poboljšavaju korekcijom po pravcu i niveliteti. Buduću glavnu cestovnu funkciju na ovom području vršit će planirana zamjenska cesta Zadar - Biograd umjesto državne ceste D8 kroz naselja Sv. Petar, Turanj i sjedište općine Sv. Filip i Jakov. Ova zamjenska cesta se nameće kao neminovnost u planskom razdoblju, posebno s obzirom na budući porast prometa u naseljima, te regionalni promet na pravcu Zadar - Biograd. Trasa ove prometnice je vođena tako da poveže obalna naselja Općine na brz i jednostavan način, a uz poprečnu vezu u Turnju prema zaobalju Općine. Omogućuje se spoj otoka Pašmana na prometnu mrežu Općine i šire prema Biogradu i Zadru. U cilju boljeg povezivanja zaobalja Općine, planira se izvršiti rekonstrukcija dijelova postojećih lokalnih cesta, a posebno poteza od naselja D. Raštane preko naselja Sikovo do županijske ceste Ž 6046 koji vodi za naselje Sv. Filip i Jakov, kao dijela buduće glavne županijske zaobalne ceste od Zadra (Dračevac Zadarski) do sjedišta Općine na kojoj leže naselja zapadno od općine Sv. Filip i Jakov - Debeljak, Sukošan i Bibinje.
Iz gore izloženog se vidi da će se u planiranom razdoblju, uz izgradnju zamjenske ceste Biograd - Zadar iznad JTC, te rekonstrukcijom županijske ceste uzduž i sredinom zaobalja, doći do boljeg prometnog povezivanja naselja i sjedišta općine s okolnim područjima Županije. Izgradnjom ovih prometnica omogućit će se daljnji razvoj cjelokupnog područja Općine, prije svega turizma i poljoprivrede, kao dvije najvažnije i komplementarne grane gospodarstva, bitne za sam razvoj novoformirane općine Sv. Filip i Jakov.
Željeznički promet Područje Općine nema željezničkih pruga, pa tako niti prijevoza putnika i roba ovim vidom prometa.
Prema studiji Instituta za promet i veze iz Zagreba, koji je izradio Studiju jadranske željezničke pruge Rijeka - Zadar - Split - Dubrovnik, predviđa se da nova pruga velikih brzina prođe ovim prostorima. Po tom rješenju trasa pruge presjeca područje naselja G. Raštane, te se nastavlja po dužini SI granice Općine. S obzirom da su ta rješenja na razini studije bez pobližih ispitivanja drugih mogućnosti trasa i koridora, moguća je korekcija trase.
Zračni promet Blizina zračne luke u Zemuniku Donjem omogućuje povezanost Općine na zračne linije. Najbrže se do Zemunika Donjeg dolazi županijskom cestom Ž 6042 (Biograd - Kakma - Gornje Raštane - Galovac - Donji Zemunik).
S obzirom na planiranu izgradnju novih cestovnih prometnica i poboljšanje nekih postojećih, cijelo područje Općine bit će vrlo dobro i brzo vezano na zračnu luku u Zemuniku, što će pridonijeti većoj mogućnosti za dolazak i odlazak gostiju na ovaj dio obale, odnosno, učiniti općinu Sv. Filip i Jakov vrlo privlačnu za posjetitelje.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 39 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
Pomorski promet U sklopu svih obalnih naselja (kao i na otoku Babcu), formirana je mjesna lučica različite razine uređenja i opreme. U većini slučaja ovi prostori su loše uređeni i opremljeni. Stoga se sa stajališta prostornog uređenja nameće potreba urgentnog uređenja svih mjesnih lučica putem DPU-a.
Mjesne lučice na području Općine nemaju karakter javnih putničkih luka. Sve mjesne lučice su uglavnom namjenjene za potrebe lokalnog stanovništva i u funkciji turizma. Lučice su kategorizirane kao luke posebne namjene - športske luke i luke nautičkog turizma (privezišta i turistička luka). Prema PPZŽ-u, kapaciteti luka na području Općine su:
luke za posebne namjene naselje /luka (prema djelatnosti) djelatnost broj vezova Sv. Filip i Jakov LS*, LN** (u mjestu) Sv. Filip i Jakov manje od 200 (u sklopu ugostiteljsko-turističke zone kod granice s LN gradom Biogradom) Turanj LS, LN manje od 200 (u mjestu) Otok Babac LS (u mjestu Babac) nije kategorizirano Otok Babac L1*** prema PPZŽ-u (Uvala Smiljica) Sv. Petar LS manje od 200
Navedeni podaci govore isključivo o broju vezova i na taj način daju samo okvirnu sliku o prostornim mogućnostima, dok bi se u pogledu opremljenosti i uređenosti ovih prostora svakako trebala voditi veća skrb, budući da se radi o atraktivnim i osjetljivim prostorima čija je kvaliteta usluge i razina uređenja prostora često sporna.
Telekomunikacijski sustav Prema podacima HT - Telekomunikacijski centar Zadar, područjem Općine prolazi magistralni svjetlovodni kabel Zadar - Biograd n/m - Šibenik, koji prati trasu postojeće JTC do naselja Sv. Filip i Jakov odakle napušta JTC i nastavlja lokalnom cecstom L 63139 prema Biogradu n/m. Kroz naselje Turanj i Sv. Filip i Jakov postoji mjesni telefonski kabel koji je vezan na svjetlovodni magistralni kabel. U Općini postoje telefonske centrale uz obalu: Sv. Petar s 232 instalirana telefonska priključka, Sv. Filip i Jakov s 1152 priključka. U zaobalnom dijelu Općine, telefonske centrale se nalaze u naseljima G. i D. Raštane s po 256 instaliranih telefonskih priključaka. Za plansko razdoblje planira se zamjena postojećih telefonskih centrala – komutacija, tako da će broj instaliranih priključaka tada iznositi: Sv. Filip i Jakov - 2048, G. i D. Raštane - 2 x 256 i naselje Sv. Petar s novih 256 priključaka.
Uz telefonske centrale postoji i poštanski ured u Sv. Filip i Jakovu gdje se pošta sakuplja, razrađuje, sređuje i šalje u glavni poštanski centar županije - Zadar.
3.5.2. Energetski sustav Elektroopskrba Općine rješavana je u sklopu elektro-energetskog sustava bivše općine Biograd n/m. Nova administrativna podjela samo je formalne prirode kada je u pitanju elektro-energetski sustav, koji se i dalje vezuje na Biograd n/m, a preko njega na jedinstven elektro-energetski sustav Zadarske županije.
Na području općine Biograd n/m postoje sljedeći važniji elektro-energetski objekti: • Trafostanice - TS 110/kV "Biograd" 2 x 20 MVA - TS 35/10 kV "Biograd" 2 x 8 MVA • 110 kV dalekovodi - TS 110/35 kV "Biograd" - TS 35/10 kV "Bilice" - TS 110/35 kV "Biograd" - TS 110/35 kV "Zadar
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 40 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
• 35 kV dalekovodi - 110/35 kV "Biograd" - TS 35/10 kV "Benkovac" - TS 110/35 kV "Biograd" - TS 110/35 kV "Zadar • veći broj TS 10/0,4 kV s pripadajućim priključnim dalekovodima.
Napajanje naselja općine Sv. Filip i Jakov danas se vrši zračnim putem preko 10 kV dalekovoda od TS 110/35/10 kV "Biograd" - naselja Sv. Petar. Dužina ovog dalekovoda je 8,5 km, a direktno napajanje naselja ostvaruje se putem TS “Filipjakov 1, 2 i 3“ i TS “Rasadnik” i TS “Dječji dom” za naselje Sv. Filip i Jakov.
S istog 10 kV dalekovoda opskrbljuju se strujom naselja Turanj, preko TS “Turanj 1, 2 i 3”, te Sv. Petar preko TS “Sv. Petar 1, 2, 3 i 4”.
3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja)
Vodoopskrba Problem vodoopskrbe stalno je prisutan i kao takav limitira razvoj i odvijanje života u Općini, slično kao i u ostalim mjestima Sjeverne Dalmacije. S obzirom na nepovoljni raspored oborina koje su najčešće u jesen i zimi, kapacitet lokalnih izvorišta u opskrbi vodom najmanja je u ljetnom periodu kada su potrebe u potrošnji vodom najveće. Upravo takav odnos potrebe za vodom i mogućnosti dotoka vode uvjetuje oskudice i slabiju kvalitetu vode, što uz stalna ograničenja potrošnje vode čini problem vodoopskrbe stalno aktualnim i teško rješivim zadatkom.
Sv. Filip i Jakov, Sv. Petar i Turanj opskrbljuju se vodom iz javnog vodovoda koji snabdijeva obalna mjesta Biogradske rivijere. Na ovom području kao i na području okolnih naselja postoji kaptirano izvorište Biba, koje se nalazi na sjeveroistočnoj strani Vranskog polja, kapaciteta 15 l/sek. Voda iz kaptaže otječe u gravitacijski cjevovod ∅ 300 mm preko kojeg se vrši opskrba vodom naselja Pakoštane i Drage, prepumpavanjem u vodospremu Pakoštane V = 100 m3, i naselja Biograd, Sv. Filip i Jakov i Turanj preko vodospreme Biograd zapremine V = 400 m3. Vodovod Biba izgrađen je 1933. godine. Zbog sve većih razvojnih potreba 1969. godine kaptiran je izvor Kakma na sjevernom dijelu Vranskog polja minimalnog kapaciteta 65 l/sek. Crpnom postajom "Kakma" zahvaćena voda se doprema tlačnim cjevovodima do vodospreme "Straža" V = 4000 m2 za daljnju distribuciju vode prema području Biogradske rivijere. Dodatni izvor, bunar Kutijin stan, nalazi se s južne strane Vranskog polja s minimalnim kapacitetom 20 l/sek.
Vode ovog izvora uglavnom se upotrebljavaju za navodnjavanje, a povremeno se uključuju za potrebe vodoopskrbe Biogradske rivijere u količini od 10 l /sek. Tijekom domovinskog rata, 1993. godine, izvršen je zahvat na izvorištu Begovača kapaciteta 20 l/sek, a zatim je u vodoopskrbu uključena i voda s Turanjskog jezera kapaciteta 20 l/sek.
Na prostor općine Sv. Filip i Jakov, osim regionalnog vodovoda Šibenik - Zadar, kao magistralnog pravca, postoji općinska mreža cjevovoda koji napajaju područje općine vodom iz vodospreme "Straža". Značajniji vodosprovodnici su: cjevovod Sv. Filip i Jakov - Turanj (s odvojkom za otok Pašman) - Sv. Petar. Dimenzije ovih cjevovoda su ∅ 400 mm kroz Sv. Filip i Jakov, ∅ 250 mm kroz Turanj i ∅ 200 mm prema Sv. Petru i ∅ 150 mm kroz naselje Sv. Petar. Za dio Općine prema Biogradu izveden je cjevovod ∅ 300 mm, odnosno ∅ 150 mm uz obalu. Izgrađen je cjevovod od naselja Sukošan do naselja Sv. Filip i Jakov, te crpne postaje Sv. Petar kako bi se dovele vode sa Zrmanje do biogradskog područja.
Naselja u zaobalju Općine, G. i D. Raštane i Sikovo nemaju riješenu vodoopskrbu.
Za sagledavanje rješenja vodoopskrbe u budućnosti, izrađena je Studija opskrbe vodom biogradskog područja. Tom studijom cjelovito je razmatran problem vodoopskrbe na cjelokupnom prostoru Biogradske rivijere, pa tako i općine Sv. Filip i Jakov. U okviru Studije posebno se obrađuje "grupni vodovod Biograd n/m" i "seoski grupni vodovod Raštane", kojima se predlaže rješenje vodoopskrbe zaobalnih naselja.
Planirane količine vode za potrebe vodoopskrbe osigurat će se iz druge etape projekta povezivanja vodoopskrbnih sustava Krke i Zrmanje uz već realiziranu prvu etapu od 200 l/sek za potrebe zadarskog i biogradskog područja, i korištenje već postojećih izvorišta koja do sada nisu dovoljno ispitana i u cijelosti korištena. Ova lokalna izvorišta mogu se s obzirom na blizinu
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 41 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE potrošačkih mjesta, uz male troškove, vrlo dobro eksploatirati, jer se samo na širem prostoru Vranskog polja nalaze relativno bogata lokalna izvorišta kvalitetne pitke vode (Turanjsko jezero, Kutijin stan, Biba, Begovača). Uz dodatno uređenje može se iz ovih izvorišta dobiti oko 160 l/sek, što je naročito bitno za savladavanje vrhova potrošnje vodoopskrbe u ljetnom razdoblju.
Predloženim rješenjem vodoopskrbe planira se izgradnja nove vodospreme "Straža 2" V = 2 x 5.500 m3 novog cjevovoda ∅ 600 mm, te cjevovoda ∅ 450 iz crpne postaje "Kakma" u distributivnu općinsku i mjesnu mrežu Općine. Novim rješenjem osigurala bi se ravnomjernost vodoopskrbnim količinama uz optimalniji rad uređaja za crpljenje vode. Planiranim rješenjem vodoopskrbe predviđeno je da se iz tlačnog cjevovoda ∅ 450 mm izvrši napajanje vodom naselja D. i G. Raštane i Sikovo, uz izgradnju naseljske mreže cjevovoda ∅ 80 - 125 mm. Na ovaj način potpuno bi bila riješena vodoopskrba cijelog područja Općine, zadovoljavajući potrebe stanovništva za pitkom vodom i vodom za navodnjavanje u poljoprivredne svrhe.
Odvodnja Kanalizacijska mreža naselja Biogradske rivijere, pa tako i općine Sv. Filip i Jakov, rješavana je parcijalno bez zacrtane koncepcije sakupljanja otpadnih voda. Pojedina odmarališta, kao i grupe turističkih objekata i kompleksa, rješavali su problem odvodnje pojedinačno, tako da se danas u te mini odvodne sustave može uključivati samo nekoliko susjednih gravitirajućih objekata. Na području naselja Sv. Petar i naselja Turanj, kanalizacija je riješena putem individualnih septičkih jama, uglavnom vodopropusnog dna pa je omogućena izravna infiltracija otpadnih tvari u tlo. Oborinske krovne vode i vode s prometnih površina nisu posebno vođene, već se isto tako upuštaju u tlo, izuzev uskog obalnog pojasa u naseljima, gdje se oborinske vode slijevaju direktno u more.
U naselju Sv. Filip i Jakov egzistiraju dva lokalna kolektora, odnosno dva sustava odvodnje otpadnih voda. Prvi je izveden u zoni bolnice i za odmaralište poduzeća "Hrvatske vode Zagreb", s ukupnom dužinom kanala 340 m, Imhoff-ovom taložnicom i podmorskim ispustom u more na udaljenosti 300 m od obale. Drugi sustav odvodnje predstavlja sabirni kolektor hotelskog objekta "Mayica" s direktnim obalnim ispustom u more. Osim toga izgrađen je dio mjesne mreže za turističke kapacitete PZ "Zora" sa svojim podmorskim ispustom.
U zaobalnim naseljima ne postoji mreža odvodnje otpadnih voda, već svaki objekt posebno rješava problem sakupljanja otpadnih voda putem vodopropusnih septičkih jama, ispuštanjem otpadnih voda u podzemlje, što je posebna opasnost za podzemne vode i izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu. Može se zaključiti da je odvodni sustav na području Općine vrlo slab, građen neplanski, i kao takav s ograničenim vremenom trajanja.
U cilju zaštite obalnog mora kao recipijenta svih otpadnih voda, a uzimajući u obzir plan razvoja Općine prvenstveno temeljen na intenzivni turizam i poljoprivredne djelatnosti, nužno je prići sveobuhvatnom rješavanju sakupljanja, pročišćavanja i rješavanja otpadnih voda. Odnoseći se na prostor Općine kao dio šireg prostora Biogradske rivijere, izrađeno je i prihvaćeno idejno rješenje odvodnje otpadnih voda na ovom području s jednim zajedničkim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. Kapacitet uređaja planiran je za oko 55.000 ES u budućnosti, a mjesto uređaja je na rtu Kumenat istočno od Biograda n/m. Projektom uređaja za pročišćavanje, vođeno je računa o utjecaju na čovjekovu okolinu i s tim u svezi izrađena je i napravljena studija. Sam uređaj je planiran na bazi mehaničko-biološkog pročišćavanja otpadnih voda, a ispuštanje pročišćene vode vrši se putem podmorskog ispusta dužine 2.800 m, ∅ 500 m, s difuzorom na kraju ispusta. Samo ispuštanje vrši se na dubini od cca 20 m u smjeru Vrgadskog kanala. Prikupljanje otpadnih voda do uređaja za pročišćavanje planirano je otpadnim kolektorom, tzv. sjevernim i južnim kanalizacijskim sustavom. Područjem Općine prolazi sjeverni obalni kolektor, koji se pruža od naselja Sv. Petar, gdje se putem crpnih postaja Sv. Petar I i II disponiranje otpadnih voda diže na više kote do prekidnog okna, odakle kanal teče gravitacijom do crpne postaje Turanj. Dalje, pumpama se otpadna voda podiže na visinu do prekidne komore za tok prema crpnoj postaji Sv. Filip i Jakov I i II. Od crpne postaje Sv. Filip i Jakov II planiran je gravitacijski tok kanala prema Biogradu n/m. Na ovaj glavni otpadni kolektor priključuje se mjesna mreža budućih kanala koji prikupljaju otpadne vode od krajnjih korisnika. Vrijedno je napomenuti da se jedino na ovakav način ispravno rješava pitanje tretmana otpadnih voda, a to je i najprihvatljivije ekonomsko rješenje u odnosu na neka druga parcijalna rješenja odvodnje.
Uređenje vodotoka i voda Glavni i najznačajnij vodotok, jaruga Kotarka, prolazi kroz polja naselja G. Raštane, Sikovo i Sv. Filip i Jakov. Na sjevernom području Vranskog polja (naselja Sikovo i Sv. Filip i Jakov), vodotok Kotarke kao i drugi manji vodotoci su uređeni sustavom kanala za melioraciju tog područja. U
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 42 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE svezi s time, PPZŽ određuje potrebu ispitivanja mogućnosti korištenja voda Vranskog polja radi navodnjavanja poljoprivrednih površina. Daljnja istraživanja se očekuju.
3.6. Postupanje s otpadom 3.6.1. Postupanje s komunalnim otpadom Osnovni cilj postupanja s otpadom na području Općine je izgradnja cjelovitog sustava postupanja s otpadom na osnovu izrađene Studije o postupanju s otpadom za područje Zadarske županije. Ostvarivanje navedenog cilja postići će se dosljednom provedbom koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom “IVO”, kojem su glavni prioriteti: • Izbjegavanje nastanka otpada (edukacijom, smanjenjem otpada, čišćom proizvodnjom i sl.) • Vrednovanje neizbježnog otpada - odvojeno sakupljanje i recikliranje korisnih i štetnih sastojaka otpada - biološka obrada odvojeno sakupljenog bio otpada (kompostiranje) - izgradnja reciklažnih pogona • Odlaganje ostatnog otpada - sanacija postojećih neuređenih odlagališta - odvoz otpada s otoka - izgradnja transfer postaja - donošenje konačne odluke, na osnovi izrađene Studije o postupanju otpadom za područje Zadarske županije, prema propisima EU - odlaganje ostatnog otpada s manje od 5% organske tvari
Prema Pravilniku o postupanju s otpadom (NN br. 123/97, NN br. 112/01) do 01.07.2003. godine, moraju se sanirati sva odlagališta, odnosno odrediti prenamjena onih koja se neće koristiti.
3.6.2. Postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom Neopasni tehnološki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima, a po količinama, sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada. To je otpad koji za razliku od opasnog tehnološkog otpada ne sadrži ili sadrži malo tvari koje podliježu fizikalnoj, kemijskoj ili biološkoj razgradnji pa ne ugrožavaju okoliš.
U skladu sa Zakonom o otpadu (NN br. 34/95), županije osiguravaju provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom, pri čemu više županija mogu sporazumno osigurati provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom.
Na području Općine, ova vrsta otpada miješa se zajedno s komunalnim otpadom na odlagalištu komunalnog otpada. Potrebno je uspostaviti sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnološkog otpada (metali, papir, staklo itd.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno korištenje.
3.6.3. Postupanje s opasnim otpadom Opasan otpad je utvrđen dodacima I, II, i III Zakona o ratifikaciji konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (NN Međunarodni ugovori, br. 3/94). Sadrži tvari koje imaju jedno od ovih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nagrizanje, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Komunalni i/ili tehnološki otpad svrstava se u opasan otpad ako sadrži tvari koje imaju jedno od spomenutih svojstava.
Vlada Republike Hrvatske osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom utvrđenih Strategijom zaštite okoliša.
Na području Zadarske županije, komunalni otpad s karakteristikama opasnog otpada sakuplja se i odlaže zajedno s ostalim komunalnim otpadom na smetlišta ili odlagališta bez ikakve kontrole. Stoga je potrebno, na osnovu Programa i Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, uspostaviti mrežu sabirališta i skladištenja opasnog otpada. Na području Općine nije predviđeno uspostavljanje građevine za skladištenje i obrađivanje opasnog otpada.
Proizvođač je dužan skladištiti opasni tehnološki otpad na propisan način do trenutka predaje ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada do konačnog zbrinjavanja o čemu skrbi Vlada Republike Hrvatske.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 43 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE
3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 3.7.1. Zrak Ne očekuje se znatan negativni utjecaj na kakvoću zraka od gospodarskih aktivnosti, s obzirom da ne postoje zagađivači poput kamenoloma, teške industrije i sl. Ovim Planom nisu omogućeni spomenuti i slični zagađivači.
Oblikovanjem sustava prometa, orijentacijom na javni prijevoz (putem čestih i kvalitetnih linija) i bezolovna goriva, osigurat će se rasterećivanje urbanih i drugih naseljenih područja od intenzivnog prometa i negativnog utjecaja onečišćavanja zraka.
Zaštita zraka osigurat će se i sustavnom kontrolom rada malih kotlovnica.
3.7.2. More i vode S obzirom da se najveća aglomeracija stanovništva i gospodarskih čimbenika nalazi neposredno uz obalu, more je glavni prijemnik kućnih i gospodarskih otpadnih voda.
Potencijalni izvori onečišćenja su: - otpadne vode iz parcijalno riješenih i neriješenih podmorskih kanalizacijskih ispusta, - brojni manji onečišćivači (farme, servisi, divlja odlagališta otpada, septičke jame s propusnim dnom, izljevi fekalija, kotlovnice itd.), - otpad koji se baca u more, te na morskom dnu izaziva nepopravljive posljedice po životinjski i biljni svijet, - brodski balast, otpadna ulja u mjesnim lukama i lučicama.
Kako bi se spriječila veća onečišćenja bit će potrebno: - intenzivirati izgradnju središnjeg uređaja za biološku obradu otpadnih voda, - organizirati službu, odnosno poduzeće za čišćenje mora i sakupljanje otpada s brodova, - povećati broj uređaja na kopnu za prihvat i obradu sakupljenog otpada s mora, - osuvremeniti i proširiti kanalizacijski sustav.
3.7.2. Tlo Do onečišćenja tla dolazi uslijed raznih ljudskih aktivnosti, gdje osobito veliku ulogu imaju odlagališta otpada koja su u manjoj ili većoj mjeri neodržavana, osobito kad je riječ o divljim odlagalištima otpada.
Korištenje pesticida i herbicida u poljodjelstvu također uzrokuje velika onečišćenja tla, koja i nakon prestanka aktivnosti na njima ostaju još dugo vremena kontaminirana.
Racionalnim korištenjem građevinskog prostora uz ograničenja u korištenju neizgrađenih površina Općine, a posebno uređenjem javnih zelenih i zaštitnih površina, sačuvat će se tlo, a time i biološka raznolikost, krajobrazne vrijednosti te ukupna kvaliteta okoliša.
Sukladno reljefnim te inženjersko-geološkim obilježjima prostora, odredit će se mogućnosti korištenja i sanacija nestabilnih padina te područja ugroženih erozijom.
3.7.4. Buka Buka i vibracije imaju nepovoljan premda često teško primjetljiv ili prikriven utjecaj na okoliš. U svezi s time, sadržaji su razmješteni prema njihovoj osjetljivosti na buku, odnosno na lokacije gdje neće nepovoljno utjecati na postojeće sadržaje gdje je to moguće. Također su ugrađeni planerski mehanizmi putem ovoga Plana kako bi se spriječile ili smanljile neprikladne razine buke.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 44 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
0. OPĆE ODREDBE
Članak 1. Ovom se Odlukom donosi Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov (u daljnjem tekstu: Plan), za razdoblje do 2010. godine. Članak 2. Plan je sadržan u elaboratu "Prostorni plan uređenja Općine Sv. Filip i Jakov" što ga je izradio Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije i sadrži sljedeće priloge: tekstualni dio: I. Obrazloženje II. Odredbe za provođenje grafički dio: 1. Korištenje i namjena površina (mjerilo 1:25 000) 2. Infrastrukturni sustavi (mjerilo 1:25 000) 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora (mjerilo 1:25 000) 4. Građevinska područja naselja i drugih sadržaja (mjerilo 1:5 000) Članak 3. Planom je obuhvaćen sukladno Zakonu o područjima Županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 10/97) cijeli prostor Općine unutar zakonom utvrđenih granica, a koji se sastoji od naselja Sv. Filip i Jakov, Sv. Petar, Turanj (s otokom Babac), Donje Raštane, Gornje Raštane i Sikovo, te nenaseljenih otočića i hridi s pripadajućim akvatorijem.
Članak 4. S Planom moraju biti usklađeni urbanistički i detaljni planovi uređenja, drugi prostorni planovi i dokumenti prostornog uređenja općine Sv. Filip i Jakov (u daljnem tekstu: Općina), te lokacijske dozvole koji se donesu nakon donošenja ovoga Plana.
Članak 5. Ovim Planom određeni su ciljevi prostornog razvoja, mjere korištenja, zaštite prostora i okoliša, te druge mjere za uređenje prostora.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 45 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE SV. FILIP I JAKOV Korištenje prostora Članak 6. Ovim se Planom određuje način korištenja prostora. Članak 7. U granicama Općine prostor se koristi za sljedeće osnovne namjene: a) GP naselja gdje je glavna namjena stanovanje s pratećim sadržajima a sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela. b) Površine izvan GP-a naselja za razne namjene uključujući groblja, športsko-rekreacijske sadržaje (R), specijalne zdravstvene ustanove (D) i površine za infrastrukturu. c) GP turističko-ugostiteljske namjene (T) gdje je smještaj turista i ostalog turističkog sadržaja osnovna djelatnost. d) GP za gospodarske i proizvodne djelatnosti (I). e) Površine poljoprivredne namjene (P). f) Šumske površine (Š). g) Površine priobalnoga pojasa kao javni prostor koji uključuje i površinu pripadajućeg akvatorija, a bit će u funkciji uređenja mjesnih luka, kao i kupališno i športsko-rekreacijskih zona (R).
Uvjeti za određivanje namjene površina Članak 8. Ovim se Planom utvrđuju kriteriji za korištenje i namjenu površina: a) Prostor kao ograničeni resurs mora se koristiti krajnje racionalno i svrhovito što prvenstveno pretpostavlja poštivanje principa organskog širenja postojećih naselja u okvirima zadanih mjerila i unutar utvrđenih granica GP-a. b) U cilju zaštite okoliša, građevinske aktivnosti se pretežno ograničavaju na već korištene prostore. Korištenje novih neiskorištavanih prostora mora biti argumentirano izrazitom gospodarskom koristi za lokalnu zajednicu, s time da se dokaže kako neće doći do ugrožavanja prirodnih vrijednosti (polja, šuma, mora, vodotoka, podzemnih voda itd.), odnosno, ukoliko neizbježno do toga dođe, treba primijeniti mjere nadoknade za ugrožene prirodne vrijednosti. c) U definiranju uvjeta za formiranje granica GP-a naselja primjenjuje se pravilo korištenja već izgrađenih, postojećih struktura i njihovo logično povezivanje u urbane cjeline. Pri tome se razlikuju zone postojeće/stare jezgre naselja, zone naselja koje su rijetko izgrađene i moguća je njihova dogradnja, te zone nove izgradnje u proširenim dijelovima GP-a. d) Širenje GP-a naselja usmjerava se u dubinu prostora vodeći računa o potrebi zaokruživanja urbane strukture u prostorno-funkcionalnu cjelinu. U tu svrhu, vrednovani su relevantni elementi kao što su stalni i povremeni stanovnici. e) Formiranje GP-a turističko-ugostiteljske aktivnosti zasnovano je na postojećem stanju, kriterijima propisanim kroz projekciju potencijalnih kapaciteta i odredbama za provođenje PPZŽ-a i prema principima održivog razvoja. f) Osnivanje GP-a za proizvodne aktivnosti temelji se na procjeni o potrebi premještaja gospodarskih aktivnosti u prikladniju zonu, te zbog poticanja proizvodnje i obrtništva. g) U svrhu proširenja rekreativnog sadržaja domicilnom stanovništvu kao i proširenja turističke ponude, potrebno je osigurati prostore za športsko-rekreacijske i kupališne svrhe. U sklopu prezentacije prirodnih i povijesnih vrijednosti treba osigurati odgovarajuće pješačke staze. h) Luke na području Općine, postojeće i planirane, ovim su Planom definirane kao luke prvenstveno za potrebe lokalnog stanovništva za koje mora biti osiguran dovoljan broj vezova, pa tek onda za potrebe turističkog sadržaja. i) Očuvanje polja i poljoprivrednih površina moguće je provesti kroz stvaranje uvjeta njihove trajne obrade, omogućavanje navodnjavanja, te kroz izbjegavanje korištenja tih površina kao građevinskog zemljišta. U sustavu karakterističnih površina su polja i maslinici, čije je održavanje i unapređivanje od posebnog značenja za Općinu. j) Očuvanje šuma koje se sastoje od prirodne makije i kompleksa borove šume treba provoditi sustavno, naročito u pogledu zaštite od požara.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 46 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju
Članak 9. Ovaj Plan određuje uvjete uređenja prostora i građevina od važnosti za Državu i Županiju, sukladno odredbama PPZŽ-a, člancima 4.-7., a to su:
Članak 10. Prometne građevine Cestovni objekti s pripadajućim građevinama i uređajima : a) državna cesta D8 (Jadranska turistička cesta - JTC): Zadar - Split, duljine 10 km* b) županijske ceste: - Ž 6042: Ž 6040 - Galovac - Kakma (D503), duljine 5,9* km - Ž 6045: Sv. Petar - Donje Raštane, duljine 3,4 km - Ž 6046: Sv. Filip i Jakov - Sikovo, duljine 5,3 km c) planirane županijske ceste: - zaobalna obilaznica za rasterećenje državne ceste D8 - priključak obilaznica Turanj - Pašmanski most (planirani) d) lokalne ceste: - L 63138 (obalna cesta): Turanj (D8) - Sv. Filip i Jakov (L 63139), duljine 2,5 km - L 63114: Gorica (Ž 6042) - Donje Raštane (Ž 6045), duljine 0,5 km - L 63139: Sv. Filip i Jakov (D8) - Biograd n/m (D503), duljine 1,4 km ______* Duljina označava dionicu ceste koja se nalazi unutar područja Općine Željeznički objekti s pripadajućim građevinama i uređajima: - mogući pravac Jadranske željeznice (potencijalni). Članak 11. Energetske građevine Elektroenergetske građevine: - dalekovodi
Članak 12. Širine koridora, tj. minimalnog poprečnog presjeka državnih cesta određene su grafičkim prilogom Plana (karta 1. korištenje i namjena prostora, mj 1:25 000) i točkom 5 ovih odredaba. Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase ceste terenskim uvjetima. Rješenje po lokacijskoj dozvoli učvršćuje se na temelju stručne podloge za gradnju nove dionice ili rekonstrukcije postojećih dionica državnih cesta. U koridoru ceste moguća je gradnja građevina koje neće ugrožavati sigurnost odvijanja prometa, kao što su benzinske postaje, odmarališta, vidikovci i sl. Sve zahvate na terenu koji nastaju gradnjom ili rekonstrukcijom ceste (npr. usjeci i nasipi), potrebno je sanirati, po mogućnosti ozeleniti radi očuvanja krajobraza. Usjeke je potrebno izvesti u odgovarajućoj širini i uz primjenu mjera zaštite od odronjavanja kamenja i zemlje po kolniku ceste.
Članak 13. Uvjeti za uređenje infrastrukturnih objekata i površina dati su u točki 5 – uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava.
2.2. Građevinska područja naselja Opći uvjeti Članak 14. GP naselja je cjelovit prostor naselja koji se sastoji od izgrađenog i neizgrađenog djela GP-a. Članak 15. Planom je definirana mogućnost širenja GP-a naselja (neizgrađeni dio GP-a) temeljem kriterija iz Programa prostornog uređenja RH i Prostornog plana Zadarske županije, pri čemu su se primijenili dodatni kriteriji koji se temelje na specifičnostima razvojnih potencijala naselja, kao što je ukupan
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 47 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE broj izgrađenih stambenih jedinica unutar pojedinog naselja i temeljem toga projeciran broj korisnika prostora. Sukladno odredbama Prostornog plana Zadarske županije, GP naselja može se proširivati pod uvjetom da je gustoća naseljenosti u zoni izgrađenog (postojećeg) dijela naselja prešla minimalnu granicu od: 40 st/ha - za općinska središta u Zadarskoj urbanoj regiji (Sv. Filip i Jakov), 20 st/ha - u ostalim naseljima Zadarske urbane regije (Sv. Petar, Turanj, Gornje Raštane, Donje Raštane i Sikovo), 20 st/ha - u ostalim naseljima zadarsko-biogradskih otoka (otok Babac). Članak 16. Granice GP-a se u pravilu određuju granicama katastarskih čestica, a iznimno gdje to nije moguće (velike katastarske parcele, ili gdje se radi o oblicima parcelacije koju treba prilagoditi postojećem stanju, velike izdužene nepravilne parcele ili sklopovi takvih parcela), granice GP-a definiraju se tako da je povučena - ucrtana linija razgraničenja po kojoj treba izraditi parcelacijski elaborat. Članak 17. U slučaju gdje razgraničenje namjena nije jasno obilježeno fizičkim elementima kao što su infrastrukturni koridori (ceste, vodovi i sl.), prirodni elementi (obala, potok i sl.), izgrađene površine, ili nekim drugim elementima, granica razgraničenja se smatra područje uz crtu razgraničenja u dubini do 15 m sa svake strane crte. Članak 18. Planom su određene površine GP-ova naselja koje sadržavaju prostor izgrađenoga dijela naselja i područje za razvoj naselja (neizgrađeni dio) s iskazom ukupne gustoće izgrađenosti za svako naselje sukladno zadanim kriterijima iz PPZŽ-a na osnovi ocjene stvarnih korisnika prostora i to:
neizgrađeni gustoća GP izgrađeni dio dio izgrađenost naselje (ha) (ha) (ha) (st/ha)* Donje Raštane 70,4 39,2 31,2 11,6 Gornje Raštane 59,9 45,1 14,8 10,3 Sikovo 52,2 39,0 13,2 11,2 Sv. Filip i Jakov 109,2 79,8 29,4 37,6 Sv. Petar 72,7 39,7 33,3 25,2 Turanj (s otokom Babac) 95,7 53,8 41,8 41,8 Ukupno 460,1 296,6 163,7 25,9 * Broj stanovnika projeciran na temelju prosjeka domaćinstva pomnožen brojem objekata Svi naprijed navedeni GP-ovi naselja prikazani su grafičkim prilogom (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). Članak 19. Planom je utvrđeno stanovanje kao osnovna namjena prostora unutar granica GP-a naselja. Stanovanje se može odvijati u jezgri naselja, u zonama pretežno stambene namjene, u zonama mješovite namjene i u drugim zonama uvjetovano odredbama ovoga Plana. Članak 20. Pored stanovanja kao osnovne namjene unutar GP-a naselja, Planom su definirani i sljedeći javni prostori: a) javne površine različite namjene (parkovi, drvoredi, travnjaci, trgovi, tržnice i sl.), b) uređene obale i mjesne lučice, c) površine športsko rekreacijskih sadržaja (igrališta, dvorane i sl.), d) vrtovi izvan okućnica (građevinskih parcela), koji se koriste kao poljodjelske površine, e) groblja, f) infrastrukturni koridori. Članak 21. Izgradnja i širenje naselja dozvoljena je isključivo unutar granica GP-a naselja.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 48 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 22. Unutar granica GP-a naselja, građevine se mogu graditi isključivo na građevinskim parcelama. Članak 23. Svaka pojedina građevinska parcela mora imati osiguran kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 5,0 m. Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja, kada to nasljeđena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja, ali ne manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m.
Članak 24. Regulacijska crta je mjesto priključenja parcele na javnu prometnu površinu. Građevinski pravac definira obveznu i najmanju moguću udaljenost fronte građevine od regulacijske crte. Ukoliko se na prednjem pročelju građevine pojavi bilo kakva istaka (balkon, streha i sl.) građevinski pravac definiran je njom.
Članak 25. U pretežno izgrađenim dijelovima naselja, a pesebno u starim jezgrama, u slučajevima kada je građevni pravac uz određenu formiranu ulicu definiran postojećom izgradnjom, građevine mogu stajati direktno do javne prometne površine, što znači da se građevina treba uskladiti sa zatečenim stanjem, postojećim uvjetima terena, okolnim građevinama i cjelokupnim krajobrazom.
Članak 26. Kod dogradnje postojećih građevina dograđeni dio zadržava postojeću građevinsku liniju (pravac).
Članak 27. Udaljenost samostojeće građevine od susjedne međe ne može biti manja od h/2 pri čemu je h visina građevine od najniže točke uređenog terena uz građevinu do krovnog vijenca građevine. Na isti način moraju biti udaljene od granice građevne čestice i susjednih građevina završne kuće skupnih građevina sa svoje dvije slobodne strane ili dvojnih građevina sa svoje tri slobodne strane. Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na bočnoj ili stražnjoj fasadi građevine. Moguće je graditi samostojeću građevinu na međi dviju parcela uz sljedeće uvjete: a) zid koji se nalazi na međi ne smije sadržavati otvore, b) zid koji se nalazi na međi mora biti udaljen od susjedne građevine najmanje h/2 (prema prethodnom stavku), ali ne manje od od 3 m; ovako će se osigurati privatnost, funkcionalnost i koristivosti privatnih površina stražnjih dvorišta, c) gradnja na međi zahtjeva suglasnost vlasnika susjedne parcele i pravnu regulaciju pristupa sa susjedne parcele za moguće servisiranje građevine koja se nalazi na međi.
Članak 28. Minimalna širina ulične fronte građevinske parcele treba biti: a) za samostojeće objekte 14 m, b) za dvojne objekte 10 m, c) za objekte u nizu 6 m. Odstupanje od utvrđenih vrijednosti iz prethodnog stavka dozvoljeno je za samostojeće i dvojne objekte i to isključivo u pretežno izgrađenim dijelovima naselja, a može biti maksimalno 1,0 m. Izuzetak čine interpolacije u starim jezgrama gdje se dozvoljava veće odstupanje u skladu sa zatečenim stanjem.
Članak 29. Na građevinskoj parceli mora biti osiguran prostor za smještaj prometa u mirovanju prema uvjetima utvrđenim ovim Planom iz točke 5 – uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. Uvjeti iz prethodnog stavka nisu obveza za izgradnju zgrada u sklopu GP-a naselja na otoku Babac.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 49 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar starih jezgri naselja Članak 30. U slučajevima rekonstrukcije postojećih građevina unutar stare jezgre naselja, Planom se dozvoljava gradnja iako nisu ispunjeni uvjeti minimalne površine građevinske čestice, udaljenosti od susjeda ili koeficijenta izgrađenosti, pod uvjetom da se dozvoljenom gradnjom zadrže zatečeni gabariti građevine i kvaliteta stanovanja postojećih susjednih građevina. Iznimno se rekonstrukcijom iz prethodnog stavka može dozvoliti i dogradnja etaže ili povećanje visine građevine ukoliko se na taj način slijedi visina susjednih građevina, uz uvjet da sa ishodi suglasnost od nadležnog tijela za zaštitu spomenika kulture (Zakona o zaštiti spomenika kulture, NN 7/67 i 52/94).
Uvjeti za gradnju stambenih i pomoćnih građevina unutar građevinskog područja naselja Članak 31. Pod pojmom stambenih zgrada ovim se Planom podrazumjevaju građevine u kojima je 50% ili više ukupne korisne (netto) površine zgrade namjenjeno za stambene svrhe (sukladno Klasifikaciji vrsta građevina NN br. 11/98).
Članak 32. Na jednoj građevinskoj parceli Planom je dozvoljena izgradnja samo jednog stambenog objekta.
Članak 33. Planom se dozvoljava izgradnja sljedećih vrsta stambenih objekata: a) manji stambeni objekti, b) višeobiteljska kuća. Članak 34. Manji stambeni objekti se sastoje od najviše dva stana. Planom utvrđena maksimalno dozvoljena katnost manje stambene građevine je Po+P+1+Krov ili Po+VP+Pk, gdje je: Po – podrum, P – prizemlje, 1 – jedan kat, VP – visoko prizemlje i Pk – potkrovlje. Maksimalna visina građevine je 7,5 m mjerena od najniže točke uređenog terena uz građevinu do krovnog vijenca građevine. Brutto razvijena površina obiteljske kuće ne smije prelaziti 400 m2. U suprotnome će se zahtjevati ishođenje lokacijske dozvole sukladno odredbama ovoga Plana.
Članak 35. Višeobiteljska kuća se sastoji od najviše četiri stana. Dozvoljena katnost višeobiteljske kuće je Po+P+2+Krov ili Po+VP+1+Pk, gdje je: Po – podrum, P – prizemlje, VP – visoko prizemlje, 1 – jedan kat, 2 – dva kata i Pk – potkrovlje. Maksimalna visina krovnog vijenca je 9,0 m mjerena od najniže točke uređenog terena uz građevinu do krovnog vijenca građevine.
Oblikovanje građevina Članak 36. Građevine u cjelini, kao i pojedini njihovi elementi moraju sadržavati osobitosti autohtone i tradicionalne arhitekture. Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijal, moraju biti usklađeni s okolnim objektima, načinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja. Građevine koje se izgrađuju kao dvojne građevine ili građevine u nizu moraju s građevinom uz koju su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu.
Članak 37. Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i sl. moraju se izvesti tako da ne narušava izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice i građevina.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 50 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 38. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt, koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati postojeće drveće. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala, potrebno je posaditi odgovarajući broj na slobodnim dijelovima parcele.
Članak 39. Male parcele, koje su do sada ostale neizgrađene, čija veličina i oblik ne omogućavaju izgradnju objekata, ili koje nemaju direktan pristup s javne površine, mogu se uklopiti u sustav zelenih površina.
Članak 40. Planom je definirana pripadnost svakog naselja pojedinoj prostorno-razvojnoj cjelini:
Prostorno-razvojna cjelina Naselje Sv. Filip i Jakov obalni pojas Sv. Petar Turanj (s otokom Babac) Donje Raštane zaobalje Gornje Raštane Sikovo
Članak 41. Planom se, pored općih uvjeta, utvrđuju i posebni uvjeti za gradnju stambenih građevina unutar GP-a svakog tipa naselja. Naselja obalnog pojasa - Sv. Filip i Jakov, Sv. Petar i Turanj (s otokom Babac) Članak 42. Unutar GP-ova naselja obalnog pojasa, sukladno planiranim namjenama pojedinih prostorno- funkcionalnih cjelina, Planom se utvrđuju sljedeće zone stanovanja: a) stara jezgra naselja b) središnje funkcije naselja c) pretežno stambena zona d) mješovita zona – pretežno stambena e) mješovita zona – pretežno poljoprivrednog gospodarstva
Stara jezgra naselja
Članak 43. Stara jezgra naselja obuhvaća prostor pretežno izgrađene povijesne cjeline unutar GP-a naselja. Planom je ovaj prostor definiran kao područje posebne urbane vrijednosti, pa ga je kao takvog potrebno i štititi. Sukladno tezi iz prethodnog stavka, unutar stare jezgre naselja Planom se dozvoljava samo rekonstrukcija postojećih građevina ili interpolacija novih koje po tipu izgradnje, namjeni, obliku i veličini moraju biti srodne postojećim. Planom se također dozvoljavaju trgovački, uslužni i ugostiteljski sadržaji u sklopu stambenih objekata. Također je dozvoljena izgradnja, obnova ili rekonstrukcija nestambene gospodarske zgrade u jezgri naselja u cilju promicanja kulturno-povijesne baštine ili obnove tradicionalnog obrtništva, sukladno prethodnim stavkama i točki 3 – uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti.
Članak 44. Građevinski zahvati unutar stare jezgre naselja zahtjevaju suglasnost nadležnog tijela za zaštitu spomenika kulture.
Članak 45. Planom su utvđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju unutar stare jezgre naselja ovisno o tipu građevine:
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 51 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
min. površina građevinske max. koeficijent max. koeficijent tip građevine parcele izgrađenosti iskoristivosti (m2) samostojeća građevina 300 0,40 0,9
dvojna građevina 250 0,45 1,0
građevina u nizu 200 0,50 1,0
Zona središnjih funkcija naselja
Članak 46. U sklopu zone središnjih funkcija naselja Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje središnjih mjesnih sadržaja iz područja zdravstva, kulture i gospodarstva. Navedeni sadržaji mogu se planirati u sklopu stambenih objekata ili kao samostalne građevine. Sukladno prethodnom stavku, Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje javne tržnice, trgovačkih, uslužnih i ugostiteljskih sadržaja kao samostalnih objekata ili u sklopu objekata s drugim sadržajima. Uvjeti gradnje i uređenja u zoni središnjih funkcija naselja vrijede kao i za zonu stare jezgre naselja u pogledu dozvoljene visine, katnosti i volumena, uz dodatne uvjete koji su ovim Planom propisani, posebno uvjeti iz točke 3 – uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti i točke 4 – uvjeti smještaja društvenih djelatnosti.
Članak 47. Planom se zabranjuje izgradnja i uređenje terena unutar zone središnjih funkcija naselja prije donošenja DPU-a sukladno točki 9.1 - obveza izrade prostornih planova. Granica područja za koje je potrebna izrada DPU-a prikazana je grafičkim prilogom Plana (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000).
Članak 48. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje DPU određuje: a) tržnica (“pijaca”) se treba organizirati po modelu tradicionlnih dalmatinskih tržnica (“pijaca”), b) uređenje i izgradnja tržnice se mora odvijati na takav način da ne ugrožava susjedne stanare u smislu buke (posebno u neprimjerenoj dobi dana), smrada, otpada i sl, c) način opsluživanja tržnice sa prometno-uslužnim vozilima, d) planirani razvoj se mora funkcionalno i ambijentalno uklopiti u postojeće stanje, posebno u odnosu na staru jezgru naselja.
Pretežno stambena zona
Članak 49. Unutar pretežno stambene zone dominira stanovanje kao osnovna namjena prostora, ali se Planom dozvoljavaju trgovački, uslužni i turističko-ugostiteljski sadržaji u sklopu stambenih objekata ili samostalni objekti društvenog standarda, uz uvjet da ne ometaju stanovanje kao osnovnu funkciju ili na bilo koji način smanjuju vrijednost prostora. Samostalni objekti društvenog standarda iz prethodnog stavka trebaju prilikom projektiranja i izvođenja zadovoljavati uvjete iz točke 4 ovih odredbi – uvjeti smještaja društvenih djelatnosti.
Članak 50. Unutar pretežno stambene zone naselja obalnog pojasa Planom je dozvoljena izgradnja manjih stambenih objekata i višeobiteljskih kuća.
Članak 51. Planom su utvđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju manjih stambenih objekata unutar pretežno stambene zone naselja obalnog pojasa, ovisno o tipu građevine:
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 52 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
min. površina građevinske max. koeficijent max. koeficijent tip građevine parcele izgrađenosti iskoristivosti (m2) samostojeća građevina 400 0,30 0,6 dvojna građevina 300 0,35 0,7 građevina u nizu 250 0,40 0,8
Izuzetak čine građevinske parcele u izgrađenim područjima GP-ova naselja gdje površina građevinske parcele može biti i manja od 400 m2, ali ne manja od 350 m2, ako ne postoji mogućnost preparcelacije kako bi se postigla minimalna površina od 400 m2 zbog izgrađenosti susjednih parcele, ili kada se ne može postići dogovor sa susjednim vlasnicima. Članak 52. Planom su utvđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju višeobiteljske kuće unutar pretežno stambene zone naselja obalnog pojasa, ovisno o tipu građevine:
min. površina građevinske max. koeficijent max. koeficijent tip građevine parcele izgrađenosti iskoristivosti (m2) samostojeća građevina 500 0,30 0,8
dvojna građevina 400 0,35 0,9
Članak 53. Planom se zabranjuje bilo kakva izgradnja i uređenje terena unutar neizgrađenog dijela GP-a pretežno stambene zone prije donošenja urbanističkog plana uređenja (u daljnjem tekstu UPU) ili ishođenje lokacijske dozvole, prema odredbama ovoga Plana.
Članak 54. Planom se utvrđuje obveza izrade UPU-a za sve dijelove pretežno stambene zone određene odredbama ovog Plana sukladno točke 9.1 - obveza izrade prostornih planova. Granice UPU-a prikazane su grafičkim prilogom Plana (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). Granice UPU-a mogu obuhvatiti i izgrađena područja kako bi se omogućio usklađen i integralni razvoj cjelokupnog područja i integracija novonastalih građevina u već izgrađeni prostor. Sukladno prethodnom stavku, UPU-ovi se mogu izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili više područja obuhvata.
Članak 55. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje UPU određuje: a) svaka parcela mora imati osiguran kolni pristup, a garažni i parkirališni prostor mora se riješiti na vlastitoj parceli, b) poželjno je da pretežno stambena zona ima internu prometnu mrežu tako da pojedinačne građevinske parcele ne mogu imati poseban priključak na državne, županijske i važnije lokalne prometnice, ako je to racionalno tehnički izvedivo i ako ne narušava postojeći građevni ambijent, c) osiguranje najmanje 20% ukupne površine obuhvata za zajedničke javne potrebe i to za prometnice i parkirališta, izgradnju igrališta, zelenih površina i šetnica, te za lociranje uslužno- servisnih funkcija (dječji vrtić i sl.), Članak 56. Planom se utvrđuje obveza ishođenja lokacijske dozvole za sve neizgrađene dijelove pretežno stambene zone za koje nije obvezna izrada UPU-a. Prilikom ishođenja lokacijske dozvole moraju se poštivati uvjeti izgradnje i uređenja propisani ovim odredbama, kao i uvjeti iz predhodnog članka.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 53 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Mješovita zona - pretežno stambena
Članak 57. Unutar mješovite zone – pretežno stambene, stanovanje je osnovna namjena prostora, ali se Planom dozvoljava pored trgovačkih-uslužnih sadržaja u sklopu stambenih objekata i izgradnja samostalnih objekata u funkciji turističko-ugostiteljske djelatnosti, sve uz uvjet da dodatni sadržaji ne ometaju stanovanje kao osnovnu funkciju ili na bilo koji način smanjuju vrijednost prostora.
Članak 58. Pod samostalnim objekatima u funkciji turističko-ugostiteljske djelatnosti iz prethodnog članka, Planom se utvrđuje i dozvoljava izgradnja sljedećih nestambenih objekata (Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata, NN br. 57/95 i 110/96): hotel, apartmani, motel, pansion, autokamp, restoran, gostionica, kavana i sl. Nestambeni objekti iz prethodnog stavka moraju visinom, katnošću, maksimalnim volumenom i tipom gradnje ispunjavati uvjete za stambene objekte u zoni mješovite namjene uz obvezatne dodatne uvjete koji su Planom propisani za izgradnju nestambenih objekata unutar građevinskih zona, točka 3 – uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti.
Članak 59. Unutar mješovite zone naselja obalnog pojasa, Planom je dozvoljena izgradnja manjih stambenih objekata i višeobiteljskih kuća.
Članak 60. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju manjih stambenih objekata unutar mješovite zone naselja obalnog pojasa, ovisno o tipu građevine: min. površina građevinske max. koeficijent max. koeficijent tip građevine parcele izgrađenosti iskoristivosti (m2) samostojeća građevina 500 0,30 0,6 dvojna građevina 400 0,35 0,7 građevina u nizu 300 0,40 0,8
Članak 61. Planom su utvđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju višeobiteljske kuće unutar mješovite zone naselja obalnog pojasa, ovisno o tipu građevine: min. površina građevinske max. koeficijent max. koeficijent tip građevine parcele izgrađenosti iskoristivosti (m2) samostojeća građevina 600 0,30 0,8
dvojna građevina 500 0,35 0,9
Članak 62. Planom se zabranjuje bilo kakva izgradnja i uređenje terena unutar mješovite zone – pretežno stambene, prije donošenja UPU-a ili ishođenja lokacijske dozvole prema odredbama ovoga Plana.
Članak 63. Planom se utvrđuje obveza izrade UPU-a za sve dijelove mješovite zone – pretežno stambene, određene odredbama ovoga Plana sukladno točke 9.1 – obveza izrade prostornih planova. Granice UPU-ova prikazane su grafičkim prilogom Plana (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). Granice UPU-a mogu obuhvatiti i izgrađena područja kako bi se omogućio usklađen i integralni razvoj cjelokupnog područja i integracija novonastalih građevina u već izgrađeni prostor. Sukladno prethodnom stavku, UPU-ovi se mogu izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili više područja obuhvata.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 54 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 64. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje UPU određuje: a) svaka parcela mora imati osiguran kolni pristup, a garažni i parkirališni prostor mora se riješiti na vlastitoj parceli, b) poželjno je da pretežno stambena zona ima internu prometnu mrežu tako da pojedinačne građevinske parcele ne mogu imati poseban priključak na državne, županijske i važnije lokalne prometnice, ako je to racionalno tehnički izvedivo i ako ne narušava postojeći građevni ambijent. Članak 65. Planom se utvrđuje obveza ishođenja lokacijske dozvole za sve neizgrađene dijelove pretežno stambene zone za koje nije obvezna izrada UPU-a. Prilikom ishođenja lokacijske dozvole moraju se poštivati uvjeti izgradnje i uređenja propisani ovim odredbama, kao i uvjeti iz predhodnog članka.
Mješovita zona – pretežno poljoprivrednog gospodarstva
Članak 66. Unutar mješovite zone – pretežno poljoprivrednog gospodarstva, poljoprivreda dominira kao osnovna namjena prostora ali se Planom dozvoljavaju stambeni objekti, te uslužni i ugostiteljski sadržaji u sklopu stambenih objekata. Planom su također dozvoljeni, uz stambene objekte na istoj parceli i samostalni objekti u funkciji manjih uslužnih i prerađivačkih postrojenja (obiteljsko gospodarstvo, prerada poljoprivrednih proizvoda i sl.) i turističko-ugostiteljske djelatnosti (seoski turizam), sve uz uvjet da dodatni sadržaj ne ometa poljoprivredu kao osnovnu funkciju ili ne smanjuje vrijednost zatečenog prostora.
Članak 67. Pod samostalnim objekatima u funkciji turističko-ugostiteljske djelatnosti iz prethodnog članka, Planom se utvrđuje i dozvoljava izgradnja sljedećih nestambenih objekata (Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata NN br. 57/95 i 110/96): pansioni, apartmani, sobe, autokampovi, restorani, gostionice, kavane i sl.).
Članak 68. Nestambeni objekti iz članka 66. i 67. moraju visinom, katnošću, maksimalnim volumenom i tipom gradnje ispunjavati uvjete za stambene objekte u ovoj zoni uz obvezatne dodatne uvjete koji su Planom propisani za izgradnju nestambenih objekata unutar građevinskih zona, točka 3 - uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti.
Članak 69. Unutar mješovite zone – pretežno poljoprivrednog gospodarstva, Planom je dozvoljena izgradnja manjih stambenih objekata i višeobiteljsih kuća.
Članak 70. Planom su utvđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju manjih stambenih objekata unutar mješovite zone – pretežno poljoprivrednog gospodarstva: min. površina max. max. max. građevinske izgrađena tip građevine koeficijent koeficijent parcele površina 2 izgrađenosti iskoristivosti 2 (m ) (m ) samostojeća građevina 2.000 0,10 0,2 500
građevina za stanovanje i pomoćne gospodarske 2.300 0,15 0,25 800 građevine
Članak 71. Planom su utvđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju višeobiteljske kuće unutar mješovite zone naselja obalnog pojasa:
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 55 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
min. površina max. max. max. građevinske izgrađena tip građevine koeficijent koeficijent parcele površina 2 izgrađenosti iskoristivosti 2 (m ) (m ) samostojeća građevina 3.000 0,10 0,15 700 građevina za stanovanje i pomoćne gospodarske 3.500 0,15 0,20 1.000 građevine
Članak 72. Planom se zabranjuje bilo kakva izgradnja i uređenje terena unutar mješovite zone – pretežno poljoprivrednog gospodarstva, prije donošenja UPU-a ili ishođenja lokacijske dozvole prema odredbama ovoga Plana.
Članak 73. Planom se utvrđuje obveza izrade UPU-ova za sve dijelove mješovite zone – pretežno poljoprivrednog gospodarstva, određene odredbama ovoga Plana sukladno točki 9.1 – obveza izrade prostornih planova. Granice UPU-ova prikazane su grafičkim prilogom Plana (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). UPU-ovi mogu se izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili više područja obuhvata.
Članak 74. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje određuje UPU: a) svaka parcela mora imati osiguran kolni pristup, a garažni i parkirališni prostor mora se riješiti na vlastitoj parceli, b) prostor između građevinske i regulacijske linije mora biti ozelenjen autohtonim biljnim vrstama (maslina, crnika, hrast medunac, vinograd i sl) u omjeru od najmanje 10 stabala na 2000 m2 površine, c) planirani razvoj se mora funkcionalno i ambijentalno uklopiti u postojeći, odnosno ruralni ambijent, d) rješenje otpadnih fekalnih voda (nepropusnim septičkim jamama, kućnim pročišćivačima i sl.), Članak 75. Planom se utvrđuje obveza ishođenja lokacijske dozvole za sve neizgrađene dijelove mješovite zone – pretežno poljoprivrednog gospodarstva, za koje nije obvezna izrada UPU-a. Prilikom ishođenja lokacijske dozvole moraju se poštivati uvjeti izgradnje i uređenja propisani ovim odredbama, kao i uvjeti iz predhodnog članka.
Zaobalna naselja (Donje Raštane, Gornje Raštane i Sikovo) Članak 76. Unutar GP-ova zaobalnih naselja, sukladno planiranim namjenama pojedinih prostorno- funkcionalnih cjelina, Planom se utvrđuje pretežno stambena zona stanovanja.
Pretežno stambena zona
Članak 77. Unutar pretežno stambene zone zaobalnih naselja dominira stanovanje kao osnovna namjena prostora, ali se Planom dozvoljavaju trgovački, uslužni i ugostiteljski sadržaji u sklopu stambenih objekata ili samostalni objekti društvenog standarda, obiteljskog gospodarstva i turističko- ugostiteljske djelatnosti, uz obvezatne dodatne uvjete koji su Planom propisani za izgradnju nestambenih objekata unutar građevinskih zona, točka 3 – uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti ili točka 4 – uvjeti smještaja društvenih djelatnosti.
Članak 78. Unutar pretežno stambene zone zaobalnih naselja, Planom je dozvoljena izgradnja manjih stambenih objekata i višeobiteljskih kuća.
Članak 79. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju manjih stambenih objekata unutar pretežno stambene zone zaobalnih naselja, ovisno o tipu građevine:
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 56 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
min. površina građevinske max. koeficijent max. koeficijent tip građevine parcele izgrađenosti iskoristivosti (m2) samostojeća građevina 500 0,30 0,6 dvojna građevina 400 0,35 0,7 građevina u nizu 300 0,40 0,8
Članak 80. Planom su utvđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju višeobiteljske kuće unutar pretežno stambene zone zaobalnih naselja, ovisno o tipu građevine: min. površina građevinske max. koeficijent max. koeficijent tip građevine parcele izgrađenosti iskoristivosti (m2) samostojeća građevina 600 0,30 0,8
dvojna građevina 500 0,35 0,9
Članak 81. Unutar pretežno stambene zone zaobalnih naselja Planom je dozvoljeno, pored stambenih i pomoćnih građevina, i izgradnja pomoćnih gospodarskih objekata u sklopu građevinske parcele.
Članak 82. Pod pojmom pomoćnih gospodarskih objekata u smislu odredbi ovoga Plana podrazumjevaju se objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje kao što su: a) građevine za sklanjanje stoke i peradi, b) građevine za smještaj poljoprivrednih strojeva i uređaja. Objekti iz prethodnog stavka mogu se graditi u sklopu ostalih građevina na parceli, ili kao samostalne građevine. Ukoliko se navedeni objekti grade kao samostalne građevine na parceli, za njih vrijede uvjeti u pogledu smještaja i minimalnih udaljenosti od ruba parcele kao i za stambene građevine. Pomoćni gospodarski objekti mogu se graditi isključivo kao prizemne građevine.
Članak 83. Planom se zabranjuje bilo kakva izgradnja i uređenje terena unutar neizgrađenog dijela GP-a prije donošenja UPU-a ili ishođenja lokacijske dozvole prema odredbama ovoga Plana.
Članak 84. Planom se utvrđuje obveza izrade UPU-ova za sve dijelove pretežno stambene zone određene odredbama ovoga Plana sukladno točki 9.1 - obveza izrade prostornih planova. Granice UPU-ova prikazane su grafičkim prilogom Plana (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). Granice UPU-a mogu obuhvatiti i izgrađena područja kako bi se omogućio usklađen i integralni razvoj cjelokupnog područja i integracija novonastalih građevina u već izgrađeni prostor. UPU-ovi mogu se izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili više područja obuhvata.
Članak 85. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje mora poštovati UPU: a) svaka parcela mora imati osiguran kolni pristup, a garažni i parkirališni prostor mora se riješiti na vlastitoj parceli, b) planirani razvoj se mora funkcionalno i ambijentalno uklopiti u postojeći, odnosno ruralni ambijent, c) rješenje otpadnih fekalnih voda (nepropusnim septičkim jamama, kućnim pročišćivačima i sl.). Članak 86. Planom se utvrđuje obveza ishođenja lokacijske dozvole za sve neizgrađene dijelove pretežno stambene zone za koje nije obvezna izrada UPU-a. Prilikom ishođenja lokacijske dozvole moraju se poštivati uvjeti izgradnje i uređenja propisani ovim odredbama, kao i uvjeti iz prehodnog članka.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 57 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Uvjeti izgradnje i uređenja nestambenih zona unutar građevinskog područja naselja općine Sv. Filip i Jakov Članak 87. Unutar granica GP-a naselja, pored zona stanovanja kao osnovne namjene, Planom su utvrđene sljedeće zone: a) ugostiteljsko-turistička zona (T) b) zona športsko-rekreacijske namjene (R) c) zona javne zelene površine (Z1) d) zona škole (D5) e) zona morske obale f) zona morskih luka g) površine infrastrukturnih sustava
Članak 88. Granice nestambenih zona iz prethodnog članka prikazane su grafičkim prilogom Plana (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000).
Članak 89. Uvjeti izgradnje i uređenja nestambenih zona unutar GP-a naselja iz članka 93. određeni su odredbama ovoga Plana i istoimenim zonama iz točke 2.3 – izgrađene strukture van naselja. Sukladno prethodnom stavku, uvjeti koji slijede za izgradnju i uređenje zona unutar GP-a naselja, imaju prednost nad uvjetima iz točke 2.3.
Opći uvjeti izgradnje i uređenja nestambenih zona unutar GP-a naselja Općine
Članak 90. Unutar nestambenih zona treba biti osiguran prostor za promet u mirovanju sukladno standardima definiranim ovim Planom. Potreban broj parkirališnih mjesta definiran je ovim odredbama, točka 5 – uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. Uvjeti iz prethodnog stavka nisu obveza za izgradnju nestambenih zgrada u sklopu GP-a naselja na otoku Babac.
Članak 91. Prostor za promet u mirovanju može opsluživati dvije ili više različitih namjena koje se nalaze u neposrednoj blizini ako koriste zajednički parkirališni prostor u različitim vremenskim razdobljima.
Članak 92. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati postojeće drveće. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala, odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele.
Članak 93. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt, koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. U ovom prostoru se mogu smjestiti i parkirališne površine.
Uvjeti za izgradnju i uređenje zona ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja
Članak 94. Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene moguća je izgradnja turističkih kapaciteta za smještaj i boravak osoba te pratećih ugostiteljskih sadržaja, kao i sadržaja za šport, zabavu i rekreaciju, zatim komunalnih objekata i objekata infrastrukture koji utječu na bolju kvalitetu ugostiteljsko- turističke ponude.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 58 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 95. Zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole u slučaju značajnih građevinskih zahvata u smislu izmjene postojećeg sadržaja, uz zakonskih obveza treba poštovati i odredbe ovoga Plana kao i dodatne uvjete koji slijede: a) popis postojećih stabala (vrsta, veličina, kvaliteta i sl.) i stabla predložena za otklanjanje, te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta, veličina, položaj i sl), b) rješenje otpadnih i oborinskih voda do priključenja na sustav odvodnje, c) način o zbrinjavanju otpada. Članak 96. Građevinski zahvati iz prethodnog članka trebaju biti usklađeni sa zatečenim stanjem, postojećim uvjetima terena, okolnim građevinama i cjelokupnim prirodnim i kulturno-povijesnim krajobrazom, i to u pogledu: a) završne obrade fasada, b) oblika krovnih ploha, c) odabira materijala za pokrov, d) volumena. Članak 97. Minimalna veličina građevinske parcele je 2 000 m2.
Članak 98. Ostali uvjeti za izgradnju i uređenje zone turističko-ugostiteljske namjene određeni su člancima iz točke 2.3 – izgrađene strukture van naselja.
Uvjeti za izgradnju i uređenje zone športsko-rekreacijske namjene unutar građevinskog područja naselja
Članak 99. Unutar zone športsko-rekreacijske namjene, sukladno postavkama Plana, definiran je prostor/ površina za šport i rekreaciju zajedno s pratećim sadržajima. U sklopu ove zone Planom su definirani i prostori/površine uređenih plaža i kupališta. Unutar ove zone nije dozvoljena izgradnja stambenih sadržaja ni smještajnih kapaciteta.
Članak 100. Ostali uvjeti za izgradnju i uređenje zone športsko-rekreacijske namjene, određeni su uvjetima istoimene zone iz točke 2.3 – izgrađene strukture van naselja.
Uvjeti za izgradnju i uređenje zone javnih zelenih površina unutar građevinskog područja naselja
Članak 101. U sklopu javnih zelenih površina Planom su utvrđene površine namjenjene parkovima i igralištima, te zaštitnom zelenilu.
Članak 102. Unutar zone javnih zelenih površina, Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje: a) građevina i površina u funkciji parkova, igrališta, zaštitnog zelenila, šetnica i sl. b) pomoćnih građevina i infrastrukture u funkciji rekreacije i zaštite javnih zelenih površina (sanitarni čvorovi, uređene pješačke i biciklističke staze, punktovi pitke vode, objekti za održavanje i zaštitu javnih zelenih površina i sl.) c) objekata infrastrukture gdje ih nije ekonomski racionalno provesti izvan javnih zelenih površina.
Članak 103. Planom se dozvoljava izgradnja popratnih građevina strogo u funkciji osnovne namjene, a ne smiju prelaziti ukupno izgrađene površine veće od 50 m2 (sanitarni čvorovi i sl.).
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 59 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Uvjeti za izgradnju i uređenje zone škole unutar građevinskog područja naselja
Članak 104. Unutar zone škole (D5) moguća je izgradnja i razvoj građevina, sadržaja i površina u funkciji školstva, te pratećih sadržaja za šport, rekreaciju i naobrazbu.
Članak 105. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje zone škole: a) maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0,3 b) maksimalna iskoristivost parcele je 0,5 c) dozvoljena katnost građevina je Po+VP+1+Pk ili Po+P+2+Krov, d) visina krovnog vijenca ovisi o namjeni građevine, ali ne može biti veća od 10,5 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu. Članak 106. Građevine treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele, kao i od pristupnog puta, polovica visine građevine.
Članak 107. U sklopu uređenja površina za promet u mirovanju, sukladno odredbama ovoga Plana, mora se omogućiti izgradnja okretišta za opskrbna vozila. Dimenzije okretišta su ovisne o vrsti vozila koja će opsluživati planirani zahvat, a ne mogu biti manja od površine potrebne za sigurno i neometano okretanje vozila veličine malog kamiona.
Članak 108. Planom se zabranjuje bilo kakva izgradnja i uređenje terena unutar zone škole prije donošenja DPU-a.
Članak 109. Planom se utvrđuje obveza izrade DPU-a za zonu škole sukladno točki 9.1 - obveza izrade prostornih planova. Granica DPU-a prikazana je grafičkim prilogom Plana (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). DPU-ovi mogu se izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili više područja obuhvata.
Članak 110. Građevine iz prethodnog članka trebaju biti usklađene sa zatečenim stanjem, postojećim uvjetima terena, okolnim građevinama i cjelokupnim prirodnim i kulturno-povijesnim krajobrazom, i to u pogledu: a) završne obrade fasada, b) oblika krovnih ploha, c) odabira materijala za pokrov, d) volumena.
Uvjeti za izgradnju i uređenje zone morske obale unutar građevinskog područja naselja
Članak 111. Planom je definirana zona morske obale, ucrtana na grafičkom prilogu karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5.000.
Članak 112. Planom se određuje na neizgrađenim dijelovima GP-a naselja osiguranje javnog prostora najmanje širine 15,0 m.
Članak 113. Unutar zone morske obale iz prethodnog stavka, u sklopu GP-a naselja, Planom su dozvoljeni sljedeći sadržaji: a) izgradnja ili proširenje postojećih sidrišta i privezišta, b) uređenje mjesnih plaža, c) uređenje terena za šport i rekreaciju, d) izgradnja i rekonstrukcija građevina maritimne zaštite, e) izgradnja i uređenje pješačke šetnice - lungo mare,
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 60 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE f) izgradnja ugostiteljsko turističkih sadržaja (cafe-terasa, sanitarni čvor, turistički informacijski punkt i sl). Ukupna izgrađenost zone morske obale je 10%.
Članak 114. Planom se određuje u zoni morske obale u svim obalnim naseljima obvezatno osiguranje koridora za izgradnju i uređenje šetnice – lungo mare. Minimalna širina koridora za uređenje šetnice iz prethodnog stavka je 3.0 m.
Članak 115. Planom se utvrđuje obveza izrade DPU-ova sukladno točki 9.1 – obveza izrade prostornih planova za zonu morske obale unutar GP-ova svih naselja u obalnom pojasu. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje DPU mora poštivati: a) plan komasacije, b) osiguranje prohodnosti i dostupnosti obalnog pojasa u cjelokupnoj dužini unutar GP-a naselja vodeći računa o oblikovanju šetnice “lungo mare”, Članak 116. Građevinski zahvati iz prethodnog članka trebaju biti usklađeni sa zatečenim stanjem, postojećim uvjetima terena, okolnim građevinama i cjelokupnim prirodnim i kulturno-povijesnim krajobrazom, i to u pogledu: a) završne obrade, b) odabira materijala, c) volumena.
Članak 117. Planom se zabranjuje svako nasipanje zone morske obale ili izgradnja pojedinačnih lukobrana, privezišta, lučica i sl. bez prethodne izrade DPU-a.
Uvjeti za izgradnju i uređenje zona morskih luka unutar građevinskog područja naselja
Članak 118. Unutar zone morske luke, sukladno postavkama Plana, definiran je prostor / površina za uređenje i izgradnju sadržaja javne namjene što uključuje pristaništa, privezišta, plaže, šetnice, zelene površine, športsko-rekreacijske sadržaje, te ugostiteljstvo i trgovinu. Ukupna površina izgrađenosti zone lučica ne može prijeći 10% ukupne javne površine.
Članak 119. Planom se utvrđuje namjena, djelatnost i površina zone mjesnih luka unutar GP-ova svih obalnih naselja u sastavu Općine i to: luke za posebne namjene luke otvorene (prema djelatnosti) za javni promet naselje / luka djelatnost površina (prema značaju) (ha) Sv. Filip i Jakov - LS*, LN** 11,4 (u mjestu) Sv. Filip i Jakov (u sklopu ugostiteljsko-turističke zone kod - LN 2,1 granice s gradom Biogradom) Turanj - LS, LN 8,8 (u mjestu) Otok Babac - LS 0,4 (u mjestu Babac) Otok Babac - L1*** 2,6 (Uvala Smiljica) Sv. Petar - LS 16,7 *LS označava luku posebne namjene – športska luka **LN označava luku posebne namjene – nautička luka (privezište) ***L1 označava luku posebne namjene – turističku luku
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 61 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 120. Luke na području Općine imaju višestruku namjenu (za potrebe lokalnog stanovništva, turizma i sl.) koja se mora i nadalje sačuvati.
Članak 121. Svakoj luci je potrebno osigurati priključak na mjesne prometnice (gdje postoje ili gdje su planirane), opskrbu strujom, vodom i telekomunikacijskim vezama.
Članak 122. Potrebno je opremiti luke servisno-uslužnom, sanitarnom i informatičkom podrškom. Članak 123. Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade DPU-a za zone morskih luka sukladno točki 9.1 – obveza izrade prostornih planova. Granice DPU-a sukladne su granicama zona morskih luka prikazanim grafičkim prilogom Plana (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). DPU-ovi mogu se izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili više područja obuhvata.
Članak 124. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje DPU mora poštivati: a) plan komasacije, b) poboljšanje kvalitete, sigurnost i opremljenost postojećih vezova, c) kontaktni obalni pojas urediti svim potrebnim pratećim sadržajima, Članak 125. Građevinski zahvati iz prethodnog članka trebaju biti usklađeni sa zatečenim stanjem, postojećim uvjetima terena, okolnim građevinama i cjelokupnim prirodnim i kulturno-povijesnim krajobrazom, i to u pogledu: a) završne obrade, b) odabira materijala, c) volumena. Članak 126. Izgradnja i uređenje zona morskih luka moguća je tek nakon donošenja DPU-a.
Uvjeti za izgradnju i uređenje površina infrastrukturnih sustava unutar građevinskog područja naselja
Članak 127. Planom su definirani koridori i površine infrastrukturnih sustava na području Općine, i ucrtani su na grafičkim prilozima ovoga Plana (karta 1. Korištenje i namjena površina, mj 1:25 000; karta 2. infrastrukturni sustavi, mj 1:25 000).
Članak 128. Izgradnja i uređenje svih infrastrukturnih površina odvijat će se sukladno odredbama ovoga Plana i točke 5 – uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava.
Članak 129. Planom je definirana zona javnog parkirališta ili garaže (P/G).
Članak 130. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje zone javnog parkirališta ili garaže: a) maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0,6 b) maksimalna iskoristivost parcele je 1,8 c) dozvoljena katnost građevine za javno parkiralište ili garažu je Suteren+VP+1+Pk ili Po+P+2+Krov d) visina krovnog vijenca ne može biti veća od 10 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu e) građevinska parcela treba imati osiguran kolni pristup minimalne širine 6 m f) građevinama mora biti osiguran priključak na objekte infrastrukture (struja, voda, odvodnja, telekomunikacija).
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 62 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 131. Gradnja nije moguća prije ishođenja lokacijske dozvole na temelju zahtjeva za ishođenje lokacijske dozvole koja će poštivati odredbe ovoga Plana i dodatne uvjete koji slijede: a) plan komasacije, b) plan parcelacije s uvjetima uređenja i korištenja parcela, c) položaj, površinu i uvjete za izgradnju novih građevina, zadržavanje, uklanjanje i rekonstrukciju postojećih građevina, s detaljnom namjenom i gabaritima građevina, te uvjetima korištenja parcele i građevine, d) uvjete za oblikovanje građevina, uvjete za uređenje, oblikovanje i zaštitu vrijednosti prostora, e) način o zbrinjavanju otpada, f) rješenje komunalne infrastrukture; komunalna infrastruktura – struja, vodovod, odvodnja i telekomunikacijski kabeli, po mogućnosti će se polagati podzemno i to u zajedničkim rovovima, g) uvjeti gradnje i uređenja građevinskog zemljišta.
Članak 132. Građevine iz prethodnog članka trebaju biti usklađene sa zatečenim stanjem, postojećim uvjetima terena, okolnim građevinama i cjelokupnim prirodnim i kulturno-povijesnim krajobrazom, i to u pogledu: a) završne obrade fasada, b) oblika krovnih ploha, c) odabira materijala za pokrov, d) volumena.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 63 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
2.3. Izgrađene strukture van naselja
Članak 133. Izgrađenim strukturama i prostorima/površinama van GP-a naselja smatraju se: a) zona proizvodne namjene van naselja (I), b) zone ugostiteljsko-turističke namjene van naselja (T) - ona područja koja se izravno ne vežu na GP naselja, odnosno područja koja se formiraju uz GP naselja kao posebna fizička cjelina, c) zone športsko-rekreacijske namjene van naselja (R), d) izdvojeni vjerski objekti s grobljima van naselja, e) zona javne društvene namjene (D3) van naselja, Članak 134. Ostalim izgrađenim strukturama izvan GP-a naselja ovim Planom smatraju se : a) stambene kuće koje su izgrađene izvan GP-a naselja, kao pojedinačni, osamljeni zahvati u prostoru, a zatečeni su u prostoru u vrijeme izrade ovoga Plana. Ovi objekti se Planom zadržavaju i mogu se legalizirati pod uvjetom da svojim volumenom, arhitektonskim izgledom i položajem u prostoru bitno ne odstupaju od uvjeta za takvu vrstu objekata te ne narušavaju vrijednost okoliša, b) izgradnja objekata i uređaja obrane, prema posebnom programu Ministarstva obrane i postojećem zakonu, c) infrastrukturni objekti kao što su vodospreme, razne nadzemne i podzemne instalacije, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda i drugi, za koje se ne formira GP. Ovi se objekti mogu izgrađivati po posebnom programu u okviru zakona, d) vidikovci, različiti športsko-rekreacijski, kupališni, izletnički, memorijalni, lovački i drugi objekti, za koje se ne formira GP.
Opći uvjeti za izgradnju i uređenje struktura van naselja Članak 135. Unutar površina za izgradnju i uređenje objekata i površina izvan GP-a naselja treba biti osiguran prostor za promet u mirovanju, sukladno odredbama definiranim ovim Planom. Prostor za promet u mirovanju može opsluživati dvije ili više različitih namjena koje se nalaze u neposrednoj blizini jedna drugoj ako dotične namjene koriste zajednički parkirališni prostor u različitim vremenskim razdobljima. Potreban broj parkirališnih mjesta definiran je ovim odredbama, točka 5 – uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava.
Članak 136. Izgrađene i uređene površine treba urediti u zaštitnom i ukrasnom zelenilu koristeći autohtone biljne vrste. Zatečena stabla moraju se zaštiti. Odstranjivanje stabala je dozvoljeno samo ako se stabla ne mogu racionalno uklopiti u namjenjeni sadržaj. Svako odstranjeno stablo mora se zamjeniti jednakim ili sličnim stablom na drugoj lokaciji unutar ili u neposrednoj blizini građevinske parcele. Uređenje parcele sa zelenilom se osobito odnosi na parkirališne površine i prostor u kontaktu s javnim površinama.
Uvjeti za izgradnju i uređenje zone proizvodne namjene van naselja Članak 137. Planom definirane zone proizvodne namjene (I) su područja za izgradnju i razvoj proizvodnih i prerađivačkih pogona, zanatskih i servisnih djelatnosti, skladišnih prostora, te ostalih sličnih djelatnosti. Članak 138. Unutar Planom definirane zone proizvodne namjene izvan granica naselja nije dozvoljena izgradnja stambenih građevina.
Članak 139. Ovim Planom utvrđena je zona proizvodne namjene izvan GP-a naselja Sv. Filip i Jakov (lokalitet “Gajina”). Površina zone proizvodne namjene iz prethodnog stavka je 21,5 ha. Granica zone proizvodne namjene utvrđena je ovim Planom i ucrtana na grafičkom prilogu (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1: 5 000).
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 64 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 140. Unutar zone proizvodne namjene, Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje građevina i pogona sljedeće namjene: a) obrtničke i zanatske radionice, b) proizvodni pogoni male privrede, c) pogoni za primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda, d) skladišta, e) trgovački i uslužni sadržaji u funkciji male privrede i usluge mjesnoj radnoj snazi (male trgovine mješovitom robom, lokal za tople i druge obroke i sl.). Članak 141. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje zone proizvodne namjene: a) minimalna veličina građevinske parcele je 1.000 m2 b) minimalna širina ulične fronte građevinske parcele je: - 20 m za samostojeću gradnju, - 15 m za dvojne objekte, - 12 m za objekte u nizu. Objekti u nizu su dozvoljeni samo gdje je omogućen pristup najmanje malim kamionima stražnjem dvorištu u svrhu opsluživanja privredne namjene kao i samog objekta. c) maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0,4 d) maksimalna iskoristivost parcele je 0,7 e) dozvoljena katnost građevina je Po+P+Galerija+Krov (galerija maksimalne veličine 30% površine prizemlja koja može služiti u svrhu izložbenog ili uredskog prostora), f) visina krovnog vijenca ovisi o namjeni građevine, ali ne može biti veća od 6,0 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu, odnosno 7,5 m za građevine s galerijom, g) sve građevinske parcele trebaju imati osiguran kolni pristup min. širine 9,0 m (kolnik od 6m), h) svim građevinskim parcelama treba biti osiguran priključak na objekte infrastrukture (struja, voda, odvodnja, telekomunikacije). Članak 142. Građevinu treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele, kao i od pristupnog puta, polovica visine građevine.
Članak 143. U sklopu uređenja površina za promet u mirovanju, sukladno odredbama ovoga Plana, mora se omogućiti izgradnja okretišta za teretna vozila u sklopu svake građevinske parcele. Dimenzije okretišta su ovisne o vrsti teretnih vozila koja će opsluživati planirani zahvat, a ne mogu biti manje od površine potrebne za sigurno i neometano okretanje vozila veličine malog kamiona.
Članak 144. Sve radnje vezane za proizvodnju, svi alati i materijali potrebni za proizvodnju, proizvodi i rezultirajući otpad mogu se nalazati samo iza građevinske linije sklonjeni s javnih površina i izvan vidika s javnih površina. Proizvodni pogoni mogu sadržavati izložbeni i uredski prostor koji ne mora biti vizuelno sklonjen od javnih površina.
Članak 145. Oborinske vode će se s radnih površina sakupljati i pročišćavati putem separatora prije ispusta, kako bi se spriječilo širenje zagađivača u okoliš (ulje, mazut, boje, i sl).
Članak 146. Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade DPU-a zone proizvodne namjene sukladno točki 9.1 – obveza izrade prostornih planova. Granica DPU-a sukladna je granicama zone proizvodne namjene prikazana grafičkim prilogom Plana (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1: 5 000).
Članak 147. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje DPU mora poštivati: a) zona proizvodne namjene treba imati posebno uređen kolni ulaz u zonu i internu prometnu mrežu tako da pojedinačne građevinske parcele ne mogu imati poseban priključak na županijske i lokalne prometnice, b) rubni dio zone proizvodne namjene do planiranog koridora zaobilaznice kao i prema međi zone društvene namjene (D3) bit će gusto zasađen autohtonim zelenilom u širini od 5 m, kako
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 65 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
bi se spriječio neposredan pristup pojedinačnih parcela ove zone na javne prometnice i radi stvaranja vizuelne barijere između ove zone i drugih površina, c) osiguranje samostalnog uređaja za kondicioniranje i separaciju otpadnih i tehnološki zagađenih voda na razini zone ili na pojedinačnim građevinskim parcelama do razine čistoće za vraćanje pročišćenih voda u sustav zone radi navodnjavanja i sl. ili u sustav odvodnje. Članak 148. Izgradnja i uređenje zone proizvodne namjene moguća je tek nakon donošenja DPU-a.
Uvjeti za izgradnju i uređenje zona ugostiteljsko-turističke namjene van naselja Članak 149. Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene moguća je izgradnja turističkih kapaciteta za smještaj i boravak osoba te pratećih ugostiteljskih sadržaja kao i sadržaja za šport, zabavu i rekreaciju, komunalnih objekata i objekata infrastrukture koji utječu na bolju kvalitetu ugostiteljsko-turističke ponude.
Članak 150. Unutar Planom definiranih zona ugostiteljsko-turističke namjene, moguća je izgradnja stambenih jedinica samo kao pratećeg sadržaja u funkciji turističko-ugostiteljske namjene (smještaj osoblja i sl.). Sukladno prethodnoj stavci, ako su zatečene stambene ili druge građevine od kulturno-povijesnog značaja, moraju se zadržati i uklopiti u namjenu zone.
Članak 151. Planom se utvrđuju zone ugostiteljsko-turističke namjene izvan GP-a naselja na sljedećim lokalitetima:
naselje lokalitet površina maksimalni kapaciteti (ha) (minimalna površina po smještajnoj jedinici) hotelsko naselje: Sv. Filip i Lokalitet “Artić”, 100 m2 po postelji Jakov primorje. hoteli i apartmanska naselja: 9,55 50 m2 po postelji autokamp: 60 m2 po smještajnoj jedinici autokamp: Autokamp “Đardin” 3,08 60 m2 po smještajnoj jedinici Apartmansko naselje hoteli i apartmanska naselja: 3,20 “Croatia” 50 m2 po postelji
autokamp: Turanj “Turanjski krš” 2,98 60 m2 po smještajnoj jedinici hoteli i apartmanska naselja: Između lokaliteta 50 m2 po postelji “Dubravice” i hotelsko naselje: 16,60 “Smiljice” 100 m2 po postelji autokamp: 60 m2 po smještajnoj jedinici autokamp: Sv. Petar Kod “Klančeve torine” 14,16 60 m2 po smještajnoj jedinici UKUPNA POVRŠINA (ha) 49,57 Granice turističko-ugostiteljskih zona izvan GP-a naselja, ucrtane su u grafički prilog ovog Plana (karta 1. Korištenje i namjena površina, mj 1:25.000 i karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5.000).
Članak 152. Unutar granica turističko-ugostiteljske zone prema Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (NN br. 57/95 i 110/96), Planom je dozvoljena izgradnja sljedećih objekata i drugih srodnih sadržaja: a) hoteli (hotel, hotelsko naselje, apartmansko naselje u sklopu turističkog naselja, motel),
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 66 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE b) kampovi i prateći sadržaj (sanitarni čvorovi, restorani i sl.), c) objekti i površine za komunalnu i drugu infrastrukturu. Sukladno prethodnom stavku, u zoni turističko-ugostiteljske namjene u sklopu istog GP-a, mogu se smjestiti i sljedeći sadržaji: ugostiteljski, trgovački, zabavni i športsko-rekreacijski sadržaji. Apartmani se mogu graditi samo kao integralni dio hotelskog ili turističkog naselja. Ne mogu se graditi kao samostalne cjeline u ovoj zoni niti se mogu koristiti za stanovanje. Također je zabranjena gradnja kuća za odmor (“vikendice” i sl.) u turističko-ugostiteljskoj zoni.
Članak 153. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje turističko-ugostiteljske zone: a) minimalna veličina građevinske parcele je 4.000 m2 b) maksimalna veličina građevinske parcele je 100.000 m2 c) maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0,3 d) maksimalni koeficijent iskoristivosti građevinske parcele je 0,5 e) maksimalni kapacitet izgrađenosti za hotelska naselja je 100 m2 po postelji, f) maksimalni kapacitet izgrađenosti za ostale smještajne kapacite (osim autokampova) je 50 m2 po postelji, g) maksimalni kapacitet izgrađenosti za autokampove je 60 m2 po jednoj smještajnoj jedinici, h) dozvoljena katnost građevina je Po+P+1+Krov ili Po+VP+Pk, i) volumenske i oblikovne karakteristike izgradnje moraju biti usklađene s karakterom graditetljske cjeline obljižnjeg naselja i osjetljivošću mikrolokacije, j) izgradnju na prostoru zona ugostiteljsko-turističke namjene treba svakako udaljiti u unutrašnjost prostora, a obalni pojas namjeniti javnim i dostupnim sadržajima te zelenilu, šetnji i rekreaciji, k) prilikom izgradnje i uređenja prostora, treba respektirati kao naslijeđe pučkog graditeljstva, postojeće poljske puteve i mocire koji se nalaze unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene i koristiti ih kao oblikovni i fizički parametar nove strukture, tako da se njihove trase ne mijenjaju već samo korigiraju radi odvijanja nesmetanog prometa, l) u sklopu zona ugostiteljsko-turističke namjene, gdje okolnosti dopuštaju, Planom se utvrđuje potreba izgradnje i uređenja luke nautičkog turizma. Kapacitet ovih lučica mora biti prilagođen kapacitetu turističkog naselja. Izgrađenost javnog prostora lučice može biti najviše 10%. U lukama se mogu smjestiti sljedeći sadržaji: ugostiteljstvo, trgovine, usluge, parkovi, športsko- rekreacijski sadržaji, te kupališni sadržaji, m) zone ugostiteljsko-turističke namjene s lukama moraju se tretirati kao jedinstvene urbane cjeline. Članak 154. Građevinu treba smjestiti na parceli tako da je udaljenost od susjedne građevinske parcele i od javnih cesta najmanje polovica visine građevine.
Članak 155. Unutar turističko-ugostiteljske zone (T3) – autokamp, dozvoljeno je uklanjanje zatečenih stabala samo pod sljedećim uvjetima: a) za smještaj građevina nužno potrebnih za funkcioniranje autokampa (sanitarni čvorovi, upravne zgrade, restorani i sl), b) za uspostavljanje interne prometne mreže. Članak 156. Planom se zabranjuje bilo kakva izgradnja i uređenje terena unutar zona ugostiteljsko-turističke namjene prije donošenja UPU-a ili DPU-a, ovisno o veličini razvoja. Izuzetak čine autokampovi koji se mogu graditi na temelju lokacijske dozvole u turističko- ugostiteljskoj zoni do donošenja UPU-a prema odredbama ovoga Plana. Sukladno prethodnom stavku, do donošenja UPU-a sljedeći uvjeti izgradnje imaju prednost nad ostalim uvjetima ovoga Plana: a) Minimalna veličina građevinske parcele je 2.000 m2. b) Ne mogu se graditi fiksne građevine. Izuzetak čine popratni sadržaji potrebni za funkcioniranje autokampova kao što su sanitarni čvorovi i sl. Među dozvoljenim fisknim građevinama se ne podrazumijevaju restorani ili slični objekti. Članak 157. Planom se utvrđuje obveza izrade UPU-a za zone turističko-ugostiteljske namjene veće od 5 ha. Za ostale zone turističko-ugostiteljske namjene koje nisu privedene namjeni, obvezno je donošenje DPU-a.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 67 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Granice UPU-a ili DPU-a kao i uvjeti gradnje i uređenja određene su točkom 9.1 – obveza izrade prostornih planova.
Članak 158. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje mora poštivati UPU: a) ugostiteljsko-turistička zona mora imati internu prometnu mrežu tako da je ograničen priključak na županijske i lokalne prometnice gdje postojeće stanje to omogućava i gdje je to racionalno i tehnički opravdano, b) parkirališni prostor mora se riješiti na vlastitoj parceli, c) popis postojećih stabala (vrsta, veličina, kvaliteta i sl.), d) sva GP-a namjenjena turističko-ugostiteljskoj djelatnosti vezana uz obalni potez, trebaju obuhvatiti i definirati način korištenja i uređenja obale i/ili lučice sukladno zadanim kriterijima ovog Plana, e) novi ili renovirani turističko-ugostiteljski sadržaji trebaju nadograditi postojeće infrastrukturne sadržaje ako se pokaže da će se znatno povećati pritisak na infrastrukturne sadržaje na koje se priključuju, f) na razini zone ili na pojedinačnim građevinskim parcelama, osiguranje samostalnog uređaja za kondicioniranje i separaciju otpadnih / zagađenih voda do razine čistoće za vraćanje pročišćenih voda u sustav zone radi navodnjavanja i sl. ili u sustav odvodnje. g) način zbrinjavanja otpada, Članak 159. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje DPU mora poštivati: a) sva GP-a namjenjena turističko-ugostiteljskoj djelatnosti vezana uz obalni potez, trebaju obuhvatiti i definirati način korištenja i uređenja obale i/ili lučice sukladno zadanim kriterijima ovog Plana, b) zona turističko-ugostiteljske namjene treba imati internu prometnu mrežu tako da je ograničen priključak na županijske i lokalne prometnice pojedinačnim građevinskim parcelama gdje je to racionalno tehnički moguće, c) popis postojećih stabala (vrsta, veličina, kvaliteta i sl.) i stabla predložena za otklanjanje, te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta, veličina, položaj i sl), d) novi ili renovirani turističko-ugostiteljski sadržaji trebaju nadograditi postojeće infrastrukturne sadržaje ako se pokaže da će se znatno povećati pritisak na infrastrukturne sadržaje na koje se priključuju, e) na razini zone ili na pojedinačnim građevinskim parcelama, osiguranje samostalnog uređaja za kondicioniranje i separaciju otpadnih i tehnološki zagađenih voda do razine čistoće za vraćanje pročišćenih voda u sustav zone radi navodnjavanja i sl. ili u sustav odvodnje,
Uvjeti za izgradnju i uređenje športsko-rekreacijske zone van naselja Članak 160. Planom definirana zona športsko-rekreacijske namjene (R) je područje za izgradnju i uređenje športskih igrališta, terena i dvorana, kao i parkova i drugih rekreacijskih sadržaja.
Članak 161. Unutar Planom definirane športsko-rekreacijske zone izvan GP-a naselja nije dozvoljena izgradnja stambenih građevina. Izuzetak čini zgrada za smještaj osoblja za čuvanje i održavanje športsko- rekreacijskih sadržaja. Najviša ukupno izgrađena površina takovog objekta može biti 140m2.
Članak 162. Ovim Planom utvrđena je športsko-rekreacijska zona i zona šume posebne namjene (za odmor i rekreaciju) izvan GP-a naselja Sv. Filip i Jakov (lokalitet “Vrtlajci”). U svrhu planiranja, izgradnje i uređenje športsko-rekreacijskih sadržaja na lokalitetu “Vrtlajci”, pristupa se integralnim pristupom planiranja koji će obuhvatiti športsko-rekreacijsku zonu i zonu šume posebne namjene (za odmor i rekreaciju) na ovom lokalitetu. Na ostalim lokalitetima, planiranje, uređenje i izgradnja može se odvijati odvojeno, prema odredbama ovog Plana. Zona športsko-rekreacijske namjene i zona šume posebne namjene (za odmor i rekreaciju) utvrđena je ovim Planom i ucrtana na grafičkom prilogu (karta 1. Korištenje i namjena površina, mj 1:25 000 i karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000).
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 68 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 163. Unutar športsko-rekreacijske zone Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje građevina i površina u funkciji: a) športskih igrališta (teniski centar, športski stadion, mini golf i sl.), b) športskih dvorana (streljana, mali nogomet, rukomet, košarka i sl.), c) jahačkog centra / hipodroma: (građevni sklopovi u funkciji ovog sadržaja mogu se smjestiti isključivo na području športsko rekreacijske zone (R), dok jahačke staze nisu ograničene ovom zonom), d) zabavni parkovi (luna park, karting, i sl.), e) noćni klubovi, disko, i sl. (samo na lokalitetu “Vrtlajci”, Sv. Filip i Jakov), f) javne zelene površine (javni park, igrališta, biciklističke i trim staze, pješačke staze i sl.).
Članak 164. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje športsko-rekreacijske zone: a) prehrambeni, trgovački i drugi sadržaji mogu se graditi kao izdvojene građevine u sklopu određene namjene ili na središnjoj lokaciji određenoj UPU-om, b) trgovački i slični sadržaji ne mogu zauzimati više od 50 m2 izgrađene površine. Nadležno tijelo za izdavanje lokacijske dozvole može dozvoliti i veću površinu, ali ne veću od 150 m2, i samo na temelju DPU-a, c) popratne građevine strogo u funkciji dozvoljene namjene ne smiju prelaziti površine veće od 100 m2 (staja za konje, skladišta za športsku opremu, i sl.). Nadležno tijelo za izdavanje lokacijske dozvole može dozvoliti i veću površinu, ali ne veću od 300 m2, i samo na temelju DPU-a.
Članak 165. Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade integralnog UPU-a za športsko-rekreacijsku zonu i za zonu šuma posebne namjene (za odmor i rekreaciju) na lokalitetu “Vrtlajci” (Sv. Filip i Jakov) sukladno točki 9.1 – obveza izrade prostornih planova. Gradnja i uređenje u ovoj zoni nije moguća prije donošenja UPU-a. Granice UPU-a, sukladne su ovim Planom definiranim granicama športsko-rekreacijske zone i zone šume posebne namjene (za odmor i rekreaciju).
Članak 166. Prilikom izrade UPU-a moraju se poštivati uvjeti izgradnje i uređenja športsko-rekreacijske zone i zone šume posebne namjene (u sljedećem odjeljenju) propisani ovim odredbama. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje mora poštivati UPU: a) športsko-rekreacijska zona i zona šume posebne namjene (za odmor i rekreaciju) mora imati posebno uređen kolni priključak na javne ceste i internu prometnu mrežu tako da pojedinačne građevinske parcele i sadržaji ne mogu imati poseban priključak na županijske i lokalne prometnice, b) prikaz sustava pješačkih, biciklističkih i drugih staza, c) na razini zone ili na pojedinačnim građevinskim parcelama, osiguranje samostalnog uređaja za kondicioniranje i separaciju otpadnih i tehnološki zagađenih voda do razine čistoće za vraćanje pročišćenih voda u sustav zone radi navodnjavanja i sl. ili u sustav odvodnje.
Uvjeti za izgradnju i uređenje izdvojenih vjerskih objekata s grobljima van naselja Članak 167. Planom su definirani uvjeti za izgradnju i uređenje izdvojenih objekata vjerskog sadržaja s grobljima.
Članak 168. U sklopu izdvojenih objekata vjerskog sadržaja s grobljima izvan GP-a naselja nije dozvoljena izgradnja stambenih građevina.
Članak 169. Ovim Planom su utvrđeni lokaliteti izdvojenih objekata vjerskog sadržaja s grobljima izvan GP-a naselja:
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 69 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
postojeća površina za naselje lokalitet površina proširenje (m2) (m2)
lokalitet “Vrtlajci” Sv. Filip i Jakov (kod športsko rekreacijske zone izvan 5.100 3.250 GP-a naselja)
na cesti Sv. Petar 530 300 Sv. Petar – Donje Raštane
Turanj lokalitet “Rt Tukljačan” 3.800 1.800
Sikovo između “Glavičice” i “Mrkića” 1.900 950
Izdvojeni objekti vjerskog sadržaja s grobljima izvan GP-a naselja utvrđeni su ovim Planom i ucrtani na grafičkom prilogu (karta 1. Korištenje i namjena površina mj 1:25.000 i karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000).
Članak 170. Na lokalitetima izdvojenih objekata vjerskog sadržaja s grobljima dozvoljava se rekonstrukcija, izgradnja i uređenje građevina i površina u funkciji: a) vjerskog objekta (crkva, kapelica, nužne popratne građevine i sl.), b) groblja (grobovi, spomenici, nužne popratne građevine i sl.), c) ozeleljenja (ukrasni vrtove, stabla, biljke i sl), d) ograde, e) komunalna infrastruktura (voda, struja i sl).
Članak 171. Planom se određuje zaštitni pojas od najmanje 50 m oko seoskog groblja. Unutar ovoga pojasa je moguće izvesti potrebna proširenja.
Članak 172. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje izdvojenih objekata vjerskog sadržaja s grobljima: a) visina krovnog vijenca popratnih građevina ne može biti veća od 3,0 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu, b) bruto površina izgrađenosti popratnih objekata ne može biti veća od 50 m2. Izuzetak čini površina kod postojećeg groblja na lokalitetu “Vrtlajci”, Sv. Filip i Jakov, c) pristup objektima vjerskog sadržaja s grobljima treba biti osiguran kolnim pristupom min. širine 6,0 m d) ograda mora biti usklađena s karakterom graditetljske cjeline obljižnjeg naselja, tradicijom, kulturom i osjetljivošću mikrolokacije (prvenstveno u lokalnim materijalima – kamen i sl.), e) unutar lokaliteta ili u neposrednoj blizini objekta vjerskog sadržaja s grobljima treba biti osiguran prostor za promet u mirovanju sukladno odredbama ovoga Plana, f) svim objektima treba biti osiguran priključak na osnovnu infrastrukturu gdje je to racionalno moguće (struja, voda, odvodnja, telekomunikacije).
Članak 173. U slučaju proširenja groblja potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu na temelju Zakona o prostornom uređenju.
Članak 174. Dodatni uvjeti koje mora sadržavati zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole jesu: a) potrebno je ishoditi uvjete i suglanost Zavoda za zaštitu spomenika kulture, b) proširenje se mora ambijentalno uklopiti u postojeći sadržaj, c) proširenje se mora uklopiti u zatečenu kulturnu baštinu lokaliteta. U skladu s time, moraju se koristiti tradicionalni materijali i načini izvedbe (kamen i sl.).
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 70 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Uvjeti za izgradnju i uređenje zone javne i društvene namjene van naselja Članak 175. Planom definirana zona javne i društvene namjene izvan GP-a naselja – zdravstvena (D3) je prostor unutar kojeg je moguća izgradnja javne i društvene namjene u svrhu posebne zdravstvene njege za hendikepirane osobe.
Članak 176. Ovim Planom utvrđena je zona javne i društvene namjene za posebnu zdravstvenu njegu izvan GP-a naselja Sv. Filip i Jakov (lokalitet kod “Stare Straže”). Površina zone javne i društvene namjene za posebnu zdravstvenu njegu iz prethodnog stavka je 10 ha. Granica zone javne i društvene namjene za posebnu zdravstvenu njegu utvrđena je ovim Planom i ucrtana grafičkim prilogom Plana.
Članak 177. Unutar zone javne i društvene namjene za posebnu zdravstvenu njegu Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje građevina sljedeće namjene: a) specijalizirane građevine za njegu hendikepiranih osoba, b) prateći sadržaji u funkciji namjene ove zone, c) stambene jedinice u funkciji namjene ove zone, d) trgovački sadržaji u funkciji namjene ove zone (male trgovine mješovitom robom, restoran, cafe- bar i sl.).
Članak 178. Unutar Planom definirane zone javne i društvene namjene moguća je izgradnja stambenih jedinica samo kao prateći sadržaj u funkciji javne i društvene namjene za specijaliziranu zdravstvenu njegu (smještaj osoblja, smještaj patrona pacijenata i sl.).
Članak 179. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje zone javne i društvene namjene za posebnu zdravstvenu njegu: a) maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0,1 b) dozvoljena katnost građevina je Po+P+P1+Krov ili Po+VP+Pk c) maksimalna visina krovnog vijenca je 7,5 m d) volumenske i oblikovne karakteristike izgradnje moraju biti usklađene s karakterom graditetljske cjeline obljižnjeg naselja i osjetljivošću mikrolokacije, e) građevinska parcela mora imati osiguran kolni pristup najmanje širine 6,0 m f) građevinska parcela treba imati osiguran priključak na objekte infrastrukture (struja, voda, odvodnja, telekomunikacije). Može se izgraditi lokalni pročišćivač za otpadne fekalne vode ako priključak na odvodnu infrastrukturu nije moguć.
Članak 180. Građevine treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele kao i od pristupnog puta najmanje polovica visine građevine.
Članak 181. Planom se utvrđuje obveza izrade DPU-a za gradnju i uređenje zone javne i društvene namjene za posebnu zdravstvenu njegu prema točki 9.1 – obveza izrade prostornih planova. Granica DPU-a je sukladna grafičkim prilozima ovoga Plana (karta 1. Korištenje i namjena površina, mj 1:25 000 i karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000).
Članak 182. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje mora poštovati i odrediti DPU: a) osiguranje samostalnog uređaja za kondicioniranje i separaciju otpadnih i drugih zagađenih voda do razine čistoće za vraćanje pročišćenih voda u sustav zone radi navodnjavanja i sl. ili u sustav odvodnje.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 71 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
2.4. Izgradnja i uređenje prostora/površina izvan građevinskih područja Članak 183. Prostori/površine za izgradnju i uređenje izvan građevinskih područja smatraju se: a) prostori/površine šuma isključivo osnovne namjene (Š) i ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, b) prostori/površine prirodne obale, c) prostori/površine poljoprivredne namjene.
Članak 184. Ostali zahvati u prostoru izvan GP-a naselja ovim Planom smatraju se : a) stambene kuće koje su izgrađene izvan GP-a naselja, kao pojedinačni, osamljeni zahvati u prostoru, a zatečeni su u prostoru u vrijeme izrade ovoga Plana. Ovi objekti se Planom zadržavaju i mogu se legalizirati pod uvjetom da svojim volumenom, arhitektonskim izgledom i položajem u prostoru bitno ne odstupaju od uvjeta za takvu vrstu objekata te ne narušavaju vrijednost okoliša, b) izgradnja objekata i uređaja obrane, prema posebnom programu Ministarstva obrane i postojećem zakonu, c) infrastrukturni objekti kao što su vodospreme, razne nadzemne i podzemne instalacije, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda i drugi, za koje se ne formira GP. Ovi se objekti mogu izgrađivati po posebnom programu u okviru zakona, d) vidikovci, različiti športsko-rekreacijski, kupališni, izletnički, memorijalni, lovački i drugi objekti, za koje se ne formira GP.
Opći uvjeti za izgradnju i uređenje prostora/površina izvan građevinskih područja Članak 185. Unutar površina za izgradnju i uređenje prostora/površina izvan GP-a treba biti osiguran prostor za promet u mirovanju, sukladno odredbama definiranim ovim Planom. Prostor za promet u mirovanju može opsluživati dvije ili više različitih namjena koje se nalaze u neposrednoj blizini jedna drugoj ako dotične namjene koriste zajednički parkirališni prostor u različitim vremenskim razdobljima. Potreban broj parkirališnih mjesta definiran je ovim odredbama, točka 5 – uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava.
Članak 186. Izgrađene i uređene površine treba urediti u zaštitnom i ukrasnom zelenilu koristeći autohtone biljne vrste. Zatečena stabla moraju se zaštiti. Odstranjivanje stabala je dozvoljeno samo ako se stabla ne mogu racionalno uklopiti u namjenjeni sadržaj. Svako odstranjeno stablo mora se zamjeniti jednakim ili sličnim stablom na drugoj lokaciji unutar ili u neposrednoj blizini građevinske parcele. Uređenje parcele sa zelenilom se osobito odnosi na parkirališne površine i prostor u kontaktu s javnim površinama.
Uvjeti za izgradnju i uređenje prostora/površina šuma isključivo osnovne namjene i ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište Članak 187. Planom definirane površine šuma isključivo osnovne namjene su područja za razvoj šuma i šumskih površina gdje je dozvoljeno uređenje sadržaja za rekreaciju i komunalnih i drugih objekata infrastrukture. Planom definirane površine ostalog poljoprivrednog tla, šume i šumskog zemljišta su područja za razvoj poljoprivrede, šuma i šumskih površina.
Članak 188. Ovim Planom utvrđene su površine šuma isključivo osnovne namjene i ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište van GP-ova. Ove površine se dijele na sljedeće zone: a) šumskogospodarsko područje (Š) – za gospodaranje šumskim površinama prema Zakonu o zaštiti šuma, b) šuma posebne namjene (Š3) – za uređenje rekreacijskog sadržaja, c) ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) – za razvoj poljoprivrede, šuma i šumskih površina.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 72 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Površine šuma isključivo osnovne namjene i ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište utvrđene su ovim Planom i ucrtane na grafičkom prilogu - karta 1. Korištenje i namjena površina mj 1: 25 000).
Članak 189. Izgradnja i uređenje unutar prostora/površina šuma isključivo osnovne namjene i prostora/površina ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta će se odvijati prema Zakonu o šumama, odnosno prema šumskogospodarskoj osnovi i programu za gospodaranje šumama. Dodatno, Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje: a) pomoćnih građevina i infrastrukture u funkciji zaštite šuma (objekti za održavanje i zaštitu šuma, šumske ceste, infrastruktura za zaštitu od požara, i sl.). b) građevina i površina u funkciji rekreacije (objekti za uređenje i održavanje šumskih površina, biciklističke i trim staze, pješačke staze, staze za jahanje i sl.). c) lovački domovi. d) objekata infrastrukture ako to iz tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan zone šuma isključivo osnovne namjene. Izuzetak čine površine za retenciju oborinskih voda i infrastruktura za ublažavanje bujica, koje su čak poželjne ako su izvedene u skladu s okolišem (retencijska jezera, vodotoci i sl.). Lovački domovi se mogu graditi na temelju lokacijske dozvole koja mora poštivati i odredbe ovoga Plana i sljedeće uvjete: a) dozvoljena je gradnja samo jednog (1) lovačkog doma na pojedinačnom lovnom području, b) maksimalna ukupna izgrađena površina lovačkog doma jest 150 m2, c) maksimalna visina krovnog vijenca je 4,5 m mjerena od najniže točke uređenog terena uz građevinu do krovnog vijenca građevine, d) objekt mora biti izgrađen u skladu sa naslijeđenom urbanom kulturom obližnjeg naselja i u tradicionalnim materijalima (kamen, drvo, opeke i sl.). Unutar površina šuma posebne namjene (Š3) – za uređenje rekreacijskog sadržaja, dozvoljene su i pomoćne građevine i infrastruktura u funkciji rekreacije (sanitarni čvorovi, punktovi pitke vode, ugostiteljski objekti, objekti za pružanje rekreacijskih usluga npr: punktovi za iznajmljivanje športsko rekreacijske opreme, objekti za pružanje prve pomoći i sl.). Unutar površina ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ) dozvoljene su i poljoprivredne aktivnosti pod istim uvjetima kao i za zone poljoprivredne namjene, uz dodatni uvjet da se ne mogu graditi stambene ni gospodarske građevine.
Članak 190. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje šuma posebne namjene (Š3) – za uređenje rekreacijskog sadržaja: a) rekreacijski, ugostiteljski i drugi sadržaji iz prethodnog članka mogu se graditi kao izdvojene pojedinačne građevine ili na središnjoj lokaciji određenoj UPU-om, b) tlocrtna površina izgrađenosti građevine iz prethodnog članka ne može biti veća od 50 m2. Izuzetak čine jahački centri čija uređena površina ne može biti veća od 5.000 m2, a ukupna izgrađena površina građevinskih objekata ne može biti veća od 200 m2, c) pojedinačne građevine iz prethodnog članka ne mogu se graditi na čestici manjoj od 10.000 m2. Ako se gradi skup spomenutih građevina na središnjoj lokaciji, ukupna površina čestice ne može biti manja od ukupnog broja objekata x 10.000 m2. Izuzetak čine objekti komunalne infrastrukture čija je izgradnja i uređenje uvjetovano odredbama definiranim u točki 5 – uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava.
Članak 191. Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade UPU-a za površine šuma posebne namjene (Š3) – za uređenje rekreacijskog sadržaja prema točki 9.1 – obveza izrade prostornih planova. Granice UPU-a sukladne su granicama šuma posebne namjene (Š3) – za uređenje rekreacijskog sadržaja definiranim ovim Planom.
Članak 192. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje mora poštovati i odrediti UPU: a) prikaz priključaka na javne ceste; priključci na javne ceste moraju biti ograničeni, tako da pojedinačni objekti nemaju zasebne priključke na javne ceste (izuzetak čine šumske ceste), b) prikaz sustava pješačkih, biciklističkih i drugih staza, c) osiguranje samostalnog uređaja za kondicioniranje otpadnih voda za pojedinačne građevine ili za sklop građevina, te vraćanje pročišćenih voda u sustav zone radi navodnjavanja i sl.,
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 73 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 193. Sukladno prethodnom članku, može se napraviti zajednički UPU za sva područja šuma posebne namjene (Š3) – za uređenje rekreacijskog sadržaja ili pojedinačno za svaku površinu.
Članak 194. Izgradnja i uređenje prostora/površina šuma posebne namjene (Š3) – za uređenje rekreacijskog sadržaja moguća je tek nakon donošenja UPU-a. Izuzetak čine sadržaji iz članka 189. stavak 1. alineje a, b, c i d, koji se mogu graditi i prije donošenja UPU-a. Izgradnja i uređenje ostalih šumskih prostora/površina prema odredbama ovoga Plana dozvoljena je nakon ishođenja lokacijske dozvole.
Uvjeti za izgradnju i uređenje prostora/površina prirodne obale Članak 195. Planom definirani prostori/površine prirodne obale su područja za zaštitu prirodnih površina obale, kao i za uređenje sadržaja za rekreaciju, komunalnih i drugih objekata infrastrukture.
Članak 196. Unutar prostora/površina prirodne obale Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje: a) pomoćnih građevina i infrastrukture u funkciji zaštite prirodne obale (objekti za održavanje i zaštitu, infrastruktura za zaštitu od požara, i sl.). b) građevina i površina u funkciji rekreacije (objekti za uređenje i održavanje površina prirodne obale, biciklističke i trim staze, pješačke staze, staze za jahanje i sl.). c) objekata infrastrukture ako to iz tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan zone prirodne obale.
Članak 197. Izgradnja i uređenje prostora/površina prirodne obale odvijat će se prema odredbama ovoga Plana nakon ishođenja lokacijske dozvole.
Uvjeti za izgradnju i uređenje prostora/površina poljoprivredne namjene Članak 198. Unutar Planom definiranim prostorima/površinama poljoprivredne namjene mogući su sadržaji za proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda, te pratećih poljoprivrednih sadržaja.
Članak 199. Unutar poljoprivrednih površina, Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje: a) gospodarskih objekata (građevina za pohranu poljoprivrednih strojeva, ribarskog i drugog alata, poljoprivrednih proizvoda i sl.), b) zona štala izvan GP-a naselja Sv. Filip i Jakov i Turanj, za smještaj i uzgoj stoke i peradi, c) građevina za uzgoj i sklanjanje stoke i peradi, d) građevina za čuvanje maslinika, vinograda i voćnjaka (skrovišta), e) staklenika, plastenika i sličnih objekata za koje se ne formira GP, f) lokava ili bazena i drugih rezervi vode za navodnjavanje.
Članak 200. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje poljoprivrednih površina: a) građevine se mogu smjestiti samo na poljoprivredne površine lošije kvalitete (izuzetak čine skrovišta, plastenici i staklenici), b) građevine mogu biti isključivo u funkciji obavljanja poljoprivrednih aktivnosti (spremišta, staje, skloništa od nevremena i sl.). Maksimalna netto površina skrovišta može biti 20 m2 i smije se izgraditi uz granicu parcele po mogućnosti na neobradivom terenu, c) udaljenost od granice morske obale za građevine koje se podižu uz more ne može biti manja od 50 m. Građevine će se oblikovati u tradicionalnim materijalima i oblicima (kamen i sl.), d) izgradnja građevina proizvodnog karaktera (staklenici, prerada poljoprivrednih proizvoda, peradarnik, svinjac, staja i sl.) mogu se odobriti pod sljedećim uvjetima: - najveća dopuštena površina staklenika ili plastenika nije ograničena i mogu se locirati na rubovima seoskih polja odnosno na obradivim površinama. Staklenici veći od 500 m2 zahtjevaju lokacijsku dozvolu koja će se izdati na temelju zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 74 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
- peradarnik, svinjac i slični sadržaji mogu biti smješteni na neobradivim površinama izvan naselja i u zoni štala. Gdje je površina ovakvih sadržaja veća od 100 m2, priložit će se zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole koji će se temeljiti na odredbama ovoga Plana i u skladu s Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 59/2000). e) lokve i druge rezerve vode za navodnjavanje ne smiju nepovoljno utjecati na prirodne vodotoke (stalne i privremene) tako da preusmjeravaju ili zaustavljaju prirodni tok voda. Lokve i druge rezerve vode također se moraju ograditi i označiti na način kako bi se zaštitili ljudski životi i izbjegla materijalna šteta. Lokve i vodene rezerve veće od 100 m3 zahtjevaju lokacijsku dozvolu koja će se izdati na temelju zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, f) za sve navedene građevinske zahvate potrebno je osigurati prilazni put minimalne širine 5 m, spremnike vode i sanitarni prostor s kompostanom. Članak 201. Nije dozvoljeno poduzimati zahvate iz predhodnog članka prije ishođenja lokacijske dozvole.
Članak 202. Uz Zakonom određenim sadržajem, dodatni uvjeti koje mora sadržavati zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole jesu: a) popis postojećih stabala (vrsta, veličina, kvaliteta i sl.) i stabla predložena za otklanjanje, te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta, veličina, položaj i sl), b) zbrinjavanje prometa u mirovanju, c) način sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, d) rješavanje otpadnih zagađivačkih voda (posebno za staklenike, peradarnike, svinjce i sl), e) način zbrinjavanja otpada. Članak 203. Sve građevine treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele i od pristupnog puta polovica visine građevine, osim ako nije drugačije propisano odredbama ovoga Plana.
Članak 204. Zabranjeno je držati materijale vezane za proizvodne procese i sakupljati otpad ispred građevinske linije, odnosno na javnim površinama. Spomenuti sadržaji se moraju držati iza građevne linije i izvan vidika s javnih površina.
Članak 205. Oborinske vode s površina zahvata iz članka 199. koja zahtjevaju ishođenje lokacijske dozvole (osim lokve i vodne rezerve, građevine za čuvanje maslinika i sl, i skloništa), će se sakupljati u posebne sustave gdje će se zagađene vode pročišćavati i odvajati od zagađivača do razine čistoće za vraćanje pročišćenih voda u sustav namjene ili u okoliš, kako bi se spriječilo širenje (putem ispiranja) zagađivača u okoliš (pesticidi, kemikalije vezane za proizvodne procese, fekalije i sl).
Članak 206. Parcelu treba urediti u zaštitnom i ukrasnom zelenilu koristeći autohtone biljne vrste. Uređenje parcele se osobito odnosi na parkirališne površine i prostor između građevinske i regulacijske linije.
Članak 207. Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade DPU-a za zonu štala prema točki 9.1 – obveza izrade prostornih planova. Granice DPU-a sukladne su granicama zone štala definirane ovim Planom.
Članak 208. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje mora poštovati i odrediti DPU: a) zona štala mora imati posebno uređen kolni ulaz u zonu i internu prometnu mrežu tako da pojedinačne građevinske parcele ne mogu imati poseban priključak na županijske i lokalne prometnice, b) rješavanje otpadnih zagađivačkih voda i fekalija, c) rješavanje oborinskih voda i sprečavanje zagađivanja okoliša putem ispiranja (ispiranje kemikalija i odvodnja u širi eko-sustav i sl.), Članak 209. Izgradnja i uređenje zone štala moguće je tek nakon donošenja DPU-a.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 75 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 210. Planom se dozvoljava izgradnja i smještaj nestambenih zgrada gospodarskih djelatnosti unutar GP-a naselja uz uvjet da njihovo funkcioniranje ili sadržaj nije u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili na bilo koji način smanjuje kvalitetu stanovanja.
Članak 211. Planom se zabranjuje unutar GP-a naselja izgradnja sadržaja koji zagađuju zrak, tlo ili vodu, izazivaju buku veću od normi utvrđenih za stambene zone, privlače promet teretnih vozila većih od malih kamiona, ili na bilo koji drugi način negativno utječu na kvalitetu stanovanja.
Članak 212. Pod pojmom nestambenih zgrada ovim se Planom podrazumjevaju građevine po klasifikaciji vrsta građevina (NN br. 11/98) nemaju stambene površine ili je manje od 50% ukupne korisne (neto) površine zgrade namjenjeno za stambene svrhe.
Članak 213. Nestambene građevine iz prethodnog članka mogu se graditi isključivo na građevinskim parcelama koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min. širine 5,0 m. Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja, kada to nasljeđena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja, ali ne manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m.
Članak 214. Minimalna širina ulične fronte građevinske parcele treba biti 14,0 m.
Članak 215. Građevinu treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele, kao i od pristupnog puta, polovica visine građevine.
Članak 216. Visina prizemne etaže uvjetovana je tipom gospodarske djelatnosti.
Članak 217. Na parceli mora biti osiguran prostor za smještaj prometa u mirovanju prema uvjetima utvrđenim ovim planom (točka 5 - uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava). Uvjeti iz prethodnog stavka nisu obveza za izgradnju nestambenih zgrada u sklopu GP-a naselja na otoku Babac.
Članak 218. Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele iznosi 0,4.
Članak 219. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt, koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond.
Članak 220. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati postojeće drveće. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala, odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele.
Članak 221. Nije dozvoljeno poduzimati zahvate u prostoru prije ishođenja lokacijske dozvole. Lokacijska dozvola iz prethodnog stavka se izdaje na temelju Zakona o prostornom uređenju.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 76 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 222. Dodatni uvjeti koje mora sadržavati zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole jesu: a) popis postojećih stabala (vrsta, veličina, kvaliteta i sl.) i stabla predložena za otklanjanje, te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta, veličina, položaj i sl), b) zbrinjavanje prometa u mirovanju, c) način sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš. Članak 223. Nestambene građevine treba uskladiti sa zatečenim stanjem, postojećim uvjetima terena, okolnim građevinama i cjelokupnim prirodnim i kulturno-povijesnim krajobrazom, i to u pogledu: a) završne obrade fasade, b) oblika krovnih ploha, c) odabira materijala za pokrov, d) dozvoljene katnosti, e) volumena.
Članak 224. Ukupna površina proizvodnih i prerađivačkih pogona kao i obrtničkih radionica ne može biti veća od 100 m2 izgrađene površine i moraju biti smještene iza građevinske linije. Pogoni i radionice iz prethodnog stavka ne smiju utjecati na susjedstvo u odnosu na neprimjerenu buku, prašinu, kruti otpad, otpadne vode, automobilski i drugi promet i sl.
Članak 225. Sve radnje vezane za tehnološke procese, svi alati i materijali, proizvodi i rezultirajući otpad, može se nalazati samo iza građevinske linije, vizuelno sklonjen od javnih površina. Proizvodni i prerađivački pogoni kao i obrtničke radionice mogu sadržavati izložbeni i uredski prostor koji ne mora biti vizuelno sklonjen od javnih površina.
Članak 226. Planom se zabranjuje izgradnja nestambenih građevina unutar stare jezgre naselja osim u svrhu rekonstrukcije ili obnove građevine za tradicionalne obrte ili radnje, ili u svrhu promicanja kulturno- povijesne baštine, kao i za boravak i smještaj gostiju. Sukladno prethodnom stavku, nestambenu građevinu treba uskladiti sa zatečenim stanjem, postojećim uvjetima terena, okolnim građevinama i cjelokupnim krajobrazom.
Naselja obalnog pojasa – Sv. Filip i Jakov, Sv. Petar i Turanj
Članak 227. U priobalnim naseljima Planom se dozvoljava izgradnja samostalnih nestambenih građevina gospodarskog sadržaja unutar zone jezgre naselja, mješovite zone – pretežno stambene namjene, i mješovite zone – pretežno poljoprivrednog gospodarstva.
Zona jezgre naselja Članak 228. U sklopu zone jezgre GP-ova priobalnih naselja, Planom je dozvoljena izgradnja nestambenih građevina sljedećih sadržaja: a) tradicionalno obrtništvo (čipkarstvo, kovačke radionice i sl.), b) suvenirnice i sl., c) građevine za smještaj i boravak gostiju (hotel, pansion), d) građevine za pružanje ugostiteljskih usluga (restorani, pizzerije, barovi i sl.).
Mješovita zona – pretežno stambena namjena (M1) Članak 229. U sklopu mješovite zone – pretežno stambene namjene GP-ova priobalnih naselja, Planom je dozvoljena izgradnja nestambenih građevina sljedećih sadržaja: a) građevine za smještaj i boravak gostiju (hotel, motel, pansion, autokamp), b) građevine za pružanje ugostiteljskih usluga (restorani, pizzerije, barovi i sl.), c) trgovački sadržaji (suveniri, mješovita roba i sl.).
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 77 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 230. Veličina građevinske parcele za gradnju nestambene zgrade u mješovitim zonama – pretežno stambene namjene priobalnih naselja: a) minimalna površina građevinske parcele je 500 m2 b) maksimalna površina građevinske parcele je 2.500 m2
Mješovita zona – pretežno poljoprivrednog gospodarstva (M4) Članak 231. U sklopu mješovite zone – pretežno poljoprivrednog gospodarstva, Planom je dozvoljena izgradnja nestambenih građevina sljedećih sadržaja: a) građevine za smještaj i boravak gostiju u sklopu seoskog turizma ili obiteljskog gospodarstva (pansion, apartmani, sobe, autokamp), b) građevine za pružanje ugostiteljskih usluga (restoran, pizzerija, barovi i sl.), c) obrtničke radionice (kovač, stolar, mehaničar i sl.), d) trgovački sadržaji (poljoprivredni proizvodi, suveniri, autohtoni proizvodi, mješovita roba i sl.) e) uslužne djelatnosti (poljoprivredna apoteka, i sl.), f) objekti prerade primarne poljoprivredne proizvodnje (vinarija, uljara, pršutana i sl.). Članak 232. Zatečeni maslinici, vinogradi i druge trajne poljoprivredne kulture (smokva, jabuka i sl.) moraju se zaštiti. Krčenje je dozvoljeno samo radi zamjene starih stabala i trsja novim biljkama, ili u minimalnim količinama, gdje je to neophodno za funkcioniranje namjenjenog sadržaja (putevi, neophodni prateći sadržaji i sl.).
Naselja zaobalja – Donje Raštane, Gornje Raštane i Sikovo
Članak 233. U zaobalnim naseljima, Planom se dozvoljava izgradnja nestambenih građevina gospodarskih sadržaja unutar pretežno stambene zone GP-a naselja.
Članak 234. Unutar GP-a naselja iz prethodnog članka, nestambene zgrade mogu se graditi za obavljanje sljedećih djelatnosti: a) građevine za smještaj i boravak gostiju u sklopu seoskog turizma ili obiteljskog gospodarstva (hotel, motel, apartmani, sobe, autokamp, pansion), b) građevine za pružanje ugostiteljskih usluga (restoran, pizzerija, barovi i sl.), c) obrtničke radionice (kovač, stolar, mehaničar i sl.), d) trgovački sadržaj (trgovina mješovite robe, mesnica, pekara, poljoprivredni proizvodi, suveniri i autohtoni proizvodi i sl.), e) objekti prerade primarne poljoprivredne proizvodnje (vinarija, uljara, pršutana i sl.), f) uslužne djelatnosti (poljoprivredna apoteka, i sl.). Članak 235. Zatečeni maslinici, vinogradi i druge trajne poljoprivredne kulture (smokva, jabuka i sl.) moraju se zaštiti. Krčenje je dozvoljeno samo radi zamjene starih stabala i trsja novim biljkama, ili u minimalnim količinama, gdje je to neophodno za funkcioniranje namjenjenog sadržaja (putevi, neophodni prateći sadržaji i sl.).
Članak 236. Maksimalna katnost nestambene građevine iz prethodnog članka uvjetovana je visinom prizemne etaže i to: a) Po+P+1+ Krov za slučaj da tip proizvodne djelatnosti zahtjeva svijetlu visinu do 3,0 m b) Po+P+Pk za slučaj da tip proizvodne djelatnosti zahtjeva svijetlu visinu do 5,0 m c) Po+P za slučaj da tip proizvodne djelatnosti zahtjeva svijetlu visinu iznad 5,0 m Članak 237. Veličina građevinske parcele za gradnju nestambene zgrade u sklopu pretežno stambene zone zaobalnih naselja: a) minimalna površina građevinske parcele za trgovačke radnje, obrtničke radionice, i građevine za pružanje ugostiteljskih usluga je 500 m2
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 78 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE b) minimalna površina građevinske parcele za objekte za smještaj i boravak gostiju te za objekte prerade primarne poljoprivredne proizvodnje je 700 m2. Sukladno prethodnom stavku, u svrhu rekonstrukcije ili obnove građevine za tradicionalne obrte ili radnje, ili u svrhu promicanja kulturno-povijesne baštine, minimalna površina parcele može biti manja, ali ne manja od 350 m2.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 79 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 238. Planom se dozvoljava izgradnja i smještaj nestambenih zgrada društvenih djelatnosti unutar GP-a naselja uz uvjet, da njihovo funkcioniranje ili sadržaj nije u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili na bilo koji način smanjuje kvalitetu stanovanja.
Članak 239. Sukladno prethodnom članku, Planom se zabranjuje, unutar GP-a naselja, izgradnja sadržaja koji izazivaju buku veću od normi utvrđenih za stambene zone, privlače pretjerani promet vozila ili na bilo koji drugi način negativno utječu na kvalitetu stanovanja.
Članak 240. Pod pojmom nestambenih zgrada društvenih djelatnosti ovim se Planom podrazumjevaju građevine društvenog standarda kao što su: uprava i administracija, obrazovanje, kultura, šport i rekreacija, zdravstvo i socijalna skrb, te vjerske ustanove, uz uvjet da sukladno Klasifikaciji vrsta građevina (NN br. 11/98), nemaju stambene površine ili je manje od 50% ukupne korisne (neto) površine zgrade namjenjeno za stambene svrhe.
Članak 241. Sukladno prethodnom članku, utvrđuju se sljedeći sadržaji društvenih djelatnosti za područje Općine: a) uprava i administracija: organi općinske uprave, mjesni odbori, te turističke zajednice s ispostavama (temeljem zakona), b) obrazovanje: predškolske ustanove, osnovne i srednja škola, c) kultura: knjižnica, čitaonica, društveni dom polivalentnog karaktera i drugi kulturni sadržaji za koje postoji interes, d) šport i rekreacija: tereni za športske klubove i rekreativno bavljenje športskim aktivnostima (igrališta, biciklističke staze i sl.), športske dvorane polivalentne namjene i površine za pasivnu rekreaciju (parkovi, urbane šume, šetališta i sl.). U novim GP-ovima treba osigurati najmanje 10% površine, odnosno 5% u postojećim GP-ovima, za potrebe aktivne i pasivne rekreacije, gdje je to racionalno moguće. Površine trebaju biti funkcionalne, ugodne, vidljive i ne mogu biti oblikovane kao nepravilne i nekorisne površine (uske izdužene parcele i sl.), e) zdravstvo: zdravstvene stanice sa specijalističkim ambulantama opće prakse, zubarske i ginekološke ambulante, te hitna pomoć i dr. f) socijalna skrb: prihvatilišta za stare i nemoćne, stacionari za cjelogodišnji boravak kao dopuna turističke ponude, te drugi sadržaji socijalne skrbi na temelju posebnog programa, g) vjerske ustanove, h) seoska groblja. Članak 242. Pri dimenzioniranju sadržaja iz prethodnog stavka, treba imati u vidu mnogostruko povećane potrebe u ljetnoj sezoni.
Članak 243. Svi navedeni sadržaji društvenih djelatnosti mogu se disperzno locirati u okviru svakoga naselja Općine i definirani su kao minimum koji treba zadovoljiti potrebe lokalnog stanovništva.
Članak 244. Uvjeti izgradnje i uređenja unutar GP-a naselja za sadržaje iz članka 243. su određeni odredbama ovoga Plana i istoimenim zonama iz točke 2.3 – izgrađene strukture van naselja. Sukladno prethodnom stavku, uvjeti koji slijede za izgradnju i uređenje sadržaja društvenog standarda unutar GP-a naselja, imaju prednost nad uvjetima iz točke 2.3.
Članak 245. Nestambene građevine društvenog standarda mogu se graditi isključivo na građevinskim pacelama koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min. širine 5,0 m. Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja, kada to nasljeđena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja, ali ne manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 80 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 246. Minimalna širina ulične fronte građevinske parcele treba biti 14,0 m.
Članak 247. Maksimalna visina građevine može biti podrum i dvije nadzemne etaže s mogućnošću korištenja potkrovlja. Sukladno odredbama iz prethodnog stavka maksimalna dozvoljena visina krovnog vijenca je 8,0 m. Iznimno se na kosim terenima Planom dozvoljava maksimalna visina vijenca od 10,5 m mjereno od najniže kote uređenog terena uz građevinu.
Članak 248. Planom je dozvoljeno odstupanje od uvjeta iz prethodnog članka samo za vjerske objekte.
Članak 249. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju nestambene građevine društvenih djelatnosti u svim naseljima Općine, ovisno o naselju: minimalna veličina max. koeficijent max. koeficijent naselje: građevinske parcele: izgrađenosti iskorištenosti Donje Raštane 600 0,4 0,7 Gornje Raštane 600 0,4 0,7 Sikovo 600 0,4 0,7 Sv. Filip i Jakov 450 0,4 0,8 Sv. Petar 500 0,4 0,8 Turanj 450 0,4 0,8
Članak 250. Građevinu treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele, kao i od pristupnog puta polovica visine građevine. Odstupanje od uvjeta iz prethodnog stavka, dozvoljeno je jedino prilikom oblikovanja ulične fronte, ukoliko to diktira zatečeno stanje.
Članak 251. Unutar površina za izgradnju i uređenje sadržaja društvene djelatnosti treba biti osiguran prostor za promet u mirovanju sukladno standardima definiranim ovim Planom. Prostor za promet u mirovanju može opsluživati i dvije ili više različite namjene koje se nalaze u neposrednoj blizini jedna drugoj, ako dotične namjene koriste zajednički parkirališni prostor u različitim vremenskim razdobljima. Uvjeti iz stavka 1. ovoga članka nisu obveza za izgradnju nestambenih zgrada u sklopu GP-a naselja na otoku Babac. Potreban broj parkirališnih mjesta definiran je ovim odredbama, točka 5 – uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava.
Članak 252. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt, koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond.
Članak 253. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati postojeće drveće. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala, odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. Uređenje parcele sa zelenilom se osobito odnosi na parkirališne površine i prostor u kontaktu s javnim površinama.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 81 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 254. Nije dozvoljena gradnja i uređenje prostora u svsi društvene djelatnosti prije ishođenja lokacijske dozvole. Lokacijska dozvola iz prethodnog stavka se izdaje na temelju Zakona o prostornom uređenju.
Članak 255. Dodatni uvjeti koje mora sadržavati zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole jesu: a) popis postojećih stabala (vrsta, veličina, kvaliteta i sl.) i stabla predložena za otklanjanje, te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta, veličina, položaj i sl), b) zbrinjavanje prometa u mirovanju, c) način sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš. d) rješenje otpadnih i oborinskih voda do priključenja na sustav odvodnje, Članak 256. Nestambene građevine treba uskladiti sa zatečenim stanjem, postojećim uvjetima terena, okolnim građevinama i cjelokupnim prirodnim i kulturno-povijesnim krajobrazom, i to u pogledu: a) završne obrade fasade, b) oblika krovnih ploha, c) odabira materijala za pokrov, d) dozvoljene katnosti, e) volumena. Članak 257. U slučajevima interpolacije ili izgradnje građevina društvenih djelatnosti u užem urbanom području, Planom se dozvoljava odstupanje od naprijed utvrđenih vrijednosti u pogledu dozvoljene visine, koeficjenta izgrađenosti i iskoristivosti parcele, s ciljem da se građevine prilagode stvarnim mogućnostima terena, okolnoj izgrađenosti i ambijentalnim vrijednostima.
Članak 258. U slučajevima iz prethodnog članka, oblik i veličina građevinske čestice, koeficjent izgrađenosti, i visina građevine utvrdit će se na temelju zahtjeva za ishođenje lokacijske dozvole kojim se treba dokazati opravdanost odstupanja od općih Planom utvrđenih uvjeta.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 82 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Cestovni promet Članak 259. Planom je obuhvaćena mreža javnih razvrstanih cesta, nerazvrstanih cesta i ulica u naselju, te rekonstrukcija postojeće cestovne mreže u skladu s planskim značajem pojedinih cestovnih pravaca. Mreža javnih razvrstanih cesta određena je temeljem Zakona o javnim cestama (NN br. 100/96 i 76/98), te Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN br. 79/99). Popis razvrstanih i planiranih cesta je sadržan u članku 12. točki 2.1. ovih odredbi, a označene su u grafičkom prilogu ovoga Plana (karta 1. Korištenje i namjena površina, mj 1:25 000).
Članak 260. Ovim Planom se utvrđuju zaštitni koridori koje je potrebno rezervirati i očuvati za izgradnju planirane, te proširenje i modernizaciju postojeće cestovne mreže: koridor planirani postojeći
državna cesta 100 m 12
županijska cesta 70 m 10
lokalna cesta 30 m 10
Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase ceste terenskim uvjetima. Nerazvrstana cestovna mreža će se odrediti UPU-ovima ili DPU-ovima.
Članak 261. Unutar utvrđenih koridora nije dozvoljena nikakva gradnja do ishođenja lokacijske dozvole za cestu (ili njen dio na koji je orijentirana građevina). Nakon ishođenja lokacijske dozvole, odnosno zasnivanja građevinske čestice ceste odredit će se zaštitni pojasevi ceste u skladu s člankom 269. ovih odredbi, dok će se prostor koridora izvan zaštitnog pojasa priključiti susjednoj planiranoj namjeni.
Članak 262. Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi, ovim Planom se utvrđuju širine zaštitnih pojaseva, sukladno Zakonu, i to od vanjskog ruba zemljišnog pojasa sa svake strane: a) za državne ceste - 25 m b) za županijske ceste - 15 m c) za lokalne ceste - 10 m. Članak 263. Unutar zaštitnog pojasa izgradnja se određuje temeljem suglasnosti Hrvatskih cesta ili Županijske uprave za ceste, uz uvjet da se ovim Planom ne dozvoljava izgradnja bliže od 10 m za državne ceste, odnosno 5 m za županijske i lokalne ceste od postojećeg ruba ceste. U slučaju rekonstrukcije već postojećih prometnica unutar izgrađenog dijela GP-a, udaljenost može biti i manja. U zaštitnom pojasu javne ceste mogu se graditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima, a predviđeno projektom ceste (cestovne kućice, odmarališta, sezonske postaje, parkirališta, odmorišta i sl.). Prije izdavanja lokacijske dozvole za te građevine potrebno je zatražiti uvjete nadležne uprave za ceste.
Članak 264. Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u postupku ishođenja lokacijske dozvole ili izrade DPU-a, prema Pravilniku o uvjetima za projektianje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (NN br. 73/98).
Članak 265. Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojećih, potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena uz
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 83 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE minimalno korištenje podzida, usjeka i nasipa. Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena obvezno je saniranje nasipa, usjeka i podzida i to ozeljenjavanjem, formiranjem terase i drugim radovima kojima se osigurava najveće moguće uklapanje ceste u krajobraz.
Članak 266. Sustavom javnog prijevoza je obvezno povezivanje svih naselja unutar Općine korištenjem javnih i dijela nerazvrstanih cesta. Daljnji razvoj sustava javnog prijevoza zasniva se na uređenju prometnog terminala u Sv. Filipu i Jakovu. Uvjeti za utvrđivanje lokacije i uvjeti za projektiranje autobusnih stajališta na javnim cestama određuju se na temelju Pravilnika o autobusnim stajalištima (NN br. 36/91).
Članak 267. Promet u mirovanju rješava se javnim ili privatnim parkiralištima / garažnim prostorom. Postojeći deficiti parkirališnog prostora nadoknađuju se postupnom gradnjom javnih parkirališta, osobito u jezgrama Sv. Filipa i Jakova i Turnja. Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojećih građevina, ovisno o vrsti i namjeni, potrebno je urediti parkirališta / garaže na građevnoj čestici. Utvrđuje se sljedeći broj potrebnih parkirališnih / garažnih mjesta (PM), ovisno o vrsti i namjeni: Namjena Broj parkirališnih mjesta GRAĐEVINE ZA STANOVANJE: Obiteljske građevine (kuće za stanovanje, obiteljska 1 PM po svakom stanu na građevinskoj čestici na kuća i višeobiteljska kuća) kojoj se nalazi građevina ili na zasebnoj građevinskoj čestici za sklop građevina. GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ I BORAVAK GOSTIJU: Apartmani i sobe u sklopu obiteljskih građevina ili u 1 PM po apartmanu; 1 PM po sobi. sklopu samostojećih gospodarskih građevina. Hotel, pansion, motel. UGOSTITELJSKI OBJEKTI: 1 PM na 4-10 sjedala. 2 TRGOVINE: 4 PM na na 100m brutto izgrađene površine. USLUŽNO-PROIZVODNE DJELATNOSTI: Proizvodne, zanatske, obrtničke, uslužne i slične Najmanje 2 PM po građevini i dodatno 1 PM na 3- djelatnosti (u sklopu samostojećih građevina) 8 zaposlenih u većoj radnoj smjeni.
Proizvodne, zanatske, obrtničke, uslužne i slične Najmanje 2 PM po djelatnosti. djelatnosti (u sklopu građevine za stanovanje) DRUŠTVENA I KULTURNA NAMJENA: Kino i sl. 1 PM na 10 sjedala Športske dvorane i igrališta. Vjerske građevine.
Škole i dječje ustanove 1 PM na 2 zaposlena i po 1 PM na jednu učionicu
ZDRAVSTVENA NAMJENA: Ambulanta, poliklinika i sl. 1 PM na 4 zaposlena u smjeni, 2 PM na svakog stalnog liječnika i 1 PM na svako vozilo hitne pomoći.
Bolnica i sl. 1 PM na svakih 8 kreveta, 1 PM na svakog stalnog liječnika, 1 PM na svakih 5 zaposlenika i 1 PM na svako vozilo hitne pomoći OSTALI PRATEĆI SADRŽAJI STANOVANJA: 1 PM na svaka 3 zaposlenika.
Sukladno prethodnoj tablici, moguće je urediti zasebnu građevinsku česticu za potrebe prometa u mirovanju za više građevinskih čestica pod uvjetom da građevine u sklopu tvore jednu cjelinu (kuće u nizu, kuće orijentirane na zajedničke javne prostore i površine, turistička naselja, sklop uslužno-proizvodnih građevina odnosno djelatnosti i sl). Željeznički promet Članak 268. Planom je rezerviran potencijalni koridor brze jadranske željezničke pruge koja je načelno naznačena Strategijom i Programom prostornog uređenja RH i Prometnom strategijom RH.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 84 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Širina potencijalnog koridora određuje se prema propisima o zaštitnom pojasu željezničke pruge koja iznosi 200 m.
Pomorski promet Članak 269. Ovim se Prostornim planom utvrđuju morske luke prema Zakonu o morskim lukama (NN br. 108/95): 1. Morske luke posebne namjene - športske luke: Sv. Filip i Jakov, Sv. Petar, Turanj, Babac (otok Babac). 2. Morske luke posebne namjene - luke nautičkog turizma (privezišta): Sv. Filip i Jakov (planirana), Turanj (planirana) 3. Morske luke posebne namjene - luke nautičkog turizma (turističke luke): Otok Babac (planirana) Članak 270. Ovim se Planom utvrđuje potreba uređenja i održavanja svih postojećih i planiranih luka putem DPU-a. Sve naznačene luke utvrđene namjene treba definirati na način da im se točno kvantificiraju kapaciteti, vodeći pri tome računa o opće utvrđenim kriterijima zaštite propisanim za ovaj prostor i to : a) sve luke na prostoru Općine imaju višeznačne namjene, pa se taj karakter mora i nadalje održavati, b) potrebno je svakoj lučici osigurati priključke na mjesne prometnice (gdje postoje ili gdje su planirane), te osigurati opskrbu strujom, vodom i telekomunikacijskim vezama, c) potrebno je sve lučice opremiti servisno-uslužnim, sanitarnim i informatičkim funkcijama, d) vršni kapaciteti vezova trebaju se odrediti na temelju stvarnih prostornih mogućnosti uz primjenu važećih propisa a nesmiju prelaziti 200 vezova.
Telekomunikacijski promet Članak 271. Lokalne komutacije nalaze se u mjestima Donje Raštane, Gornje Raštane, Sv. Petar i Sv. Filip i Jakov. Planom se predviđa proširenje priključaka svih lokalnih komutacija.
Članak 272. Svaka postojeća i novooplanirana građevina treba imati osiguran priključak na telefonsku mrežu. TK mreža se u pravilu izvodi podzemno, i to kroz postojeće prometnice, prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Ako se projektira i izvodi izvan prometnica, treba se provoditi na način da ne onemogućava gradnju na građevinskim parcelama, odnosno izvođenje drugih instalacija. Projektiranje i izvođenje TK mreže rješava se sukladno posebnim propisima, a prema rješenjima ovog Plana. Građevine telefonske infrastrukture mogu se rješavati kao samostalne građevine na vlastitim građevinskim parcelama ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline.
Energetski sustav
Elektroenergetika
Članak 273. Mjesna transformatorska postrojenja postavljaju se tako da je moguć kolni pristup barem jednom pročelju i da su uklopljena u okoliš. Ako se grade kao samostalne građevine, obvezno je hortikulturno uređenje okoliša. Udaljenost transformatorske stanice od kolne ceste iznosi najmanje 3,0 m, a od susjedne međe najmanje 1,0 m. Na području Općine, posebno u priobalnim naseljima, poželjno je kabliranje elektroenergetske mreže.
Članak 274. Uz nadzemne postojeće i planirane dalekovode određuju se širine zaštitnih pojasa: a) DV VN 110 kV i više - 40 m b) DV SN 35 kV i niže - 30 m
U zaštitnim pojasevima nadzemnih dalekovoda moguća je rekonstrukcija i gradnja građevina uz obveznu prethodnu suglasnost nadležnog tijela elektroprivrede.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 85 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 275. Planom je predviđena minimalna površina građevinske parcele od 40 m2 za 10/04 kV trafostanicu. Članak 276. Za svaku postojeću i novoplaniranu građevinu mora biti osiguran priključak na elektromrežu. Elektromreža se projektira i izvodi sukladno posebnim propisima prema planskim rješenjima.
Članak 277. Sve trafostanice, osim stupnih, trebaju biti izvedene na zasebnim građevinskim parcelama ako nisu planirane u sklopu drugih građevina. Dimenzije su definirane veličinom opreme i postrojenja koja se u njih ugrađuju, a sukladno posebnim propisima. Do svake trafostanice treba biti osiguran kolni pristup.
Članak 278. Svi podzemni elektrovodovi izvode se kroz prometnice, odnosno priključci za pojedine građevine kroz priključne kolne puteve. Nadzemni vodovi izvode se paralelno s prometnicama, odnosno pristupnim putevima neposredno uz granice građevinskih parcela. Nije dopušteno projektiranje niti izvođenje elektrovodova (podzemnih i nadzemnih) kojima bi se ometalo izvođenje građevina na građevinskim parcelama, odnosno realizacija planiranih građevina, iz razloga izmještanja uvjetovanog naknadnom gradnjom planiranih građevina.
Članak 279. Instalacije javne rasvjete u pravilu se izvode postojećim, odnosno planiranim nogostupom uz prometnice. Prilikom odobravanja izvedbe javne rasvjete, rasvjetna tijela treba definirati, sukladno građevinama na području kojih se javna rasvjeta izvodi.
Potencijalni i lokalni izvori energije
Članak 280. Obnovljivi energetski izvori koje prema nacionalnim energetskim programima treba primijeniti u budućnosti su voda, sunce i vjetar. Ovi prirodni izvori energije mogu u velikoj mjeri doprinijeti smanjenju korištenja tradicionalnih izvora, a riješit će se studijama i stručnim podlogama, kojima će se pokazati racionalno i svrhovito korištenje prostora te zaštita istog.
Vodnogospodarski sustav
Korištenje voda
Članak 281. Razvoj vodoopskrbe priobalnih naselja Općine odvijat će se u sklopu rješenja vodoopskrbe biogradskog područja pod nazivom “grupni vodovod Biograda n/m”, dok će se vodoopskrba za zaobalna naselja rješavati unutar istog programa pod nazivom “seoski grupni vodovod Raštane”.
Članak 282. Planom se određuje izgradnja sljedećih građevina: a) uređenje lokalnih izvorišta za povećanje njihove eksploatacije kao ispomoć u ljetnim mjesecima, b) izgradnja novog cjevovoda od crpne postaje “Kakma” do distributivne mreže Općine i u mjesnu mrežu Sv. Filip i Jakov, c) izgradnja vodospreme “Straža 2” i novog cjevovoda do općinske mreže i mjesne mreže u Sv. Filipu i Jakovu, d) izgradnja mjesnih mreža zaobalnih naselja, spojenih na tlačni cjevovod Ø 450 mm, e) unapređenje informacijskog sustava, tj. povezivanje preko dispečerskog centra cijele mreže vodoopskrbnog sustava, f) izgradnja uređaja za kondicioniranje voda za sva izvorišta. Članak 283. Za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih voopskrbnih građevina potrebno je osigurati kolni pristup do parcele građevine, te zaštitnu, transparentnu ogradu visine do najviše 2,0 m. Najmanja
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 86 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE udaljenost građevine od ruba parcele iznosi 2,0 m. Potrebno je osigurati sve značajnije građevine u sustavu vodoopskrbe. Vodoopskrbne cijevi se postavljaju u nogostup ili zeleni pojas javno-prometne površine usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Prilikom rekonstrukcije vodovodne mreže, ili rekonstrukcije ceste, potrebno je istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste. Moguća su odstupanja od predviđenih trasa vodovoda, ukoliko se tehničkom razradom dokaže racionalnije i pogodnije rješenje mreže.
Članak 284. Svakoj postojećoj i novoplaniranoj građevini mora se osigurati priključenje na vodoopskrbni sustav. Vodoopskrbna mreža, osim magistralne za koju je Plan definirao koridore, sa svim pratećim elementima u pravilu se izvodi kroz nogostupe prometnica, tj. pristupne putove. Unutar naselja treba planirati hidrantsku mrežu, a prema Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara. Sve građevine na vodoopskrbnom sustavu projektiraju se i izvode sukladno zakonskoj regulativi te hrvatskim normama. Nije dozvoljeno projektiranje i građenje vodoopskrbne mreže na način kojim bi se štetilo građenju građevina na građevnim parcelama (dijagonalno i sl.) kako bi se spriječilo eventualno naknadno izmještanje uvjetovano gradnjom planirane građevine.
Članak 285. Vodoopskrbne sustave treba izgraditi sa svim pratećim vodnim građevinama te primjenom kriterija racionalnog korištenja postojećih sustava vodoopskrbe, što podrazumijeva rješenje distribucije u okviru minimuma dopuštenih gubitaka vode, svođenje potrošnje vode na stvarne potrebe komunalnog standarda i dr.
Članak 286. Zaštitu postojećih i budućih javnih vodocrpilišta treba provoditi temeljem Odluka o određivanju zona sanitarne zaštite izvora vode za piće sljedećim elaboratima: a) “Crpilište Turanjsko jezero” Izvođač: Institut za geološka istraživanja – Zagreb, Sachsova 2 (br. 74/97.) b) “Izvorište Kakma” Izvođač: Institut za geološka istraživanja – Zagreb, Sachsova 2 (br. 93/90.)
Građevine za zaštitu voda
Članak 287. Ovaj Plan određuje koncepciju razvoja odvodnog sustava temeljem rješenja šire “Biogradske rivijere” sa zajedničkim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. Uređaj će biti smješten na području grada Biograda, lokacija rt Kumenat, s planiranim kapacitetom od 55.000 ES. Predviđen je uređaj na temelju mehaničko-biološkog pročišćavanja otpadnih voda, koje će se ispuštati putem podmorskog ispusta dužine 2.800 m i širine Ø 500 mm, s difuzorom na kraju ispusta. Otpadne vode će se prikupljati sjeverno obalnim kolektorom, koji prolazi područjem općine Sv. Filip i Jakov. Otpadne vode će se putem crpnih postaja Sv. Petar I i II, Turanj, Sv. Filip i Jakov I i II, te tlačnim i gravitacijskim cjevovodima, odvesti do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Biogradu.
Članak 288. Za naselja zaobalja i za otočno naselje na Babcu treba razmotriti mogućnosti korištenja otpadnih voda, prethodno obrađenih na klasičan način ili preko gotovih tipskih uređaja za biološko pročišćavanje, u poljoprivredne svrhe, za navodnjavanje pojedinih mediteranskih poljoprivrednih kultura. To zahtijeva prethodnu pažljivu analizu lokalnih prilika i racionalnost odabranog sustava glede investicijskih troškova i troškova održavanja. Poželjno je da gotovi tipski uređaji za biološko pročišćavanje otpadnih voda budu što jednostavniji za izvedbu i održavanje, sa što povoljnijim tehničkim, ekološkim i ekonomskim pokazateljima.
Članak 289. Kanalizacija se u pravilu izvodi kroz prometnice, odnosno priključni spojevi građevina kroz pristupne putove.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 87 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Sve građevine na kanalizacijskoj mreži izvode se sukladno propisima kojima je regulirano projektiranje i izgradnja ovih građevina (Zakon o vodama, NN br. 107/95). Nije dozvoljeno projektiranje i građenje kolektora i ostalih građevina u sustavu ukupne kanalizacijske mreže kojim bi se nepotrebno ulazilo na prostore drugih građevinskih parcela, odnosno prostore namijenjene drugim građevinama, radi sprečavanja eventualnih naknadnih izmještanja uvjetovanih gradnjom tih građevina.
Članak 290. Na područjima gdje nema izgrađenih ili nisu projektirani kanalizacijski sustavi, odvodnja otpadnih voda rješavat će se izgradnjom vlastitih septičkih jama, na način: a) da jama bude izvedena kao nepropusna za okolni teren, b) da se locira izvan zaštitnog pojasa prometnice, c) da od susjedne građevinske čestice bude udaljena minimalno 3,0 m, d) da joj se omogući kolni pristup radi čišćenja. Otpadne vode iz septičkih i sabirnih jama, pod uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom, mogu se ispuštati u sustav javne odvodnje, a mjesto ispuštanja određuje Općinsko vijeće. Članak 291. Sukladno prethodnom članku, Planom se preporučuje primjena suvremenih uređaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za domaćinstva i ostale korisnike na pojedinačnoj ili skupnoj osnovi.
Članak 292. Proizvodni pogoni, obrtničke i uslužne radionice obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave i uređaje ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje prema Pravilniku o ispuštanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 88 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
Članak 293. Ovim se Planom utvrđuju kao osobito vrijedna područja: a) područja krajobraznih obilježja, b) područja kulturno-povijesnih vrijednosti. a) Područja krajobraznih obilježja Članak 294. Područja krajobraznih obilježja: more s podmorjem, obalni pojas, reljef kopna sa svim važnim morfološkim obilježjima, karakteristične šumske zajednice, te polja sa svim strukturalnim karakteristikama poljodjelstva.
Članak 295. Prostornim planom Općine Sv. Filip i Jakov određuje se potreba poštivanja utvrđenih kriterija čuvanja i zaštite posebno vrijednih lokaliteta u prostoru.
Članak 296. Posebnu brigu treba posvetiti zaštiti obalnog pojasa i njegova sustavnog čuvanja i uređenja, zaštiti biljnog pokrova, te sprečavanju svih oblika nekontrolirane izgradnje.
Članak 297. Posebnim se zakonskim odredbama štiti način gospodarenja morem, podmorjem i priobalnim pojasom, kao i šumskim i poljoprivrednim površinama: a) Zakon o morskom ribarstvu i Zakon o pomorskom dobru, b) Zakon o poljoprivrednom zemljištu, c) Zakon o šumama (NN br. 52/90, 61/91 i 76/93) - šumskim površinama se smatraju zemljišta obrasla šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari. b) Područja kulturno-povijesnih vrijednosti Članak 298. Područja kulturno-povijesnih vrijednosti su arheolški nalazi iz raznih vremenskih razdoblja, cjeline graditeljskog naslijeđa urbanog obilježja, pojedinačni objekti sakralnog i svjetovnog obilježja, te svi registrirani i neotkriveni nepokretni spomenici kulturno-povijesne baštine. Način zaštite područja kulturno-povijesnih vrijednosti propisan je Zakonom o zaštiti kulturno- povijesne baštine i u nadležnosti je Državne uprave za zaštitu kulturno-povijesne baštine.
Članak 299. Treba postići najviši mogući stupanj zaštite registriranih i evidentiranih vrijednosti, te cjelina registriranih kao urbani kompleksi, arheoloških lokaliteta na kopnu i moru, te pojedinačnih spomenika graditeljske baštine. Detaljni popis svih cjelina kulturno-povijesne baštine nalazi se u tekstu obrazloženja ovoga Plana (Poglavlje 3.4. Zaštita kulturno-povijesne baštine).
Članak 300. Smjernice za uređenje, mjere zaštite i način prezentacije, odredit će nadležna ustanova za zaštitu kulturno-povijesne baštine u Zadru.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 89 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
7. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 301. Ovim Planom se utvrđuje izgradnja cjelovitog sustava za postupanje s otpadom (na osnovi izrađene Studije o postupanju s otpadom za područje Zadarske županije), sa što manje štetnih utjecaja na zdravlje, okoliš i klimu, uz što bolje gospodarsko korištenje otpada i što manje trajno odlaganje neobrađenog otpada dosljednom provedbom koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom.
Članak 302. Prema Pravilniku o postupanju s otpadom (NN br. 123/97, NN br. 112/01) do 01. 07. 2003. godine, moraju se sanirati sva odlagališta otpada, odnosno odrediti prenamjena onih koja se neće koristiti.
Članak 303. Ovim Planom određuje se, do usvajanja konačnog rješenja na osnovi izrađene Studije o postupanju s otpadom, privremeno odlaganje otpada na postojećem odlagalištu (“Baštijunski brig”, Grad Biograd), uz istovremenu sanaciju odlagališta u športsk rekreacijsku namjenu, te poboljšanje sanitarno-tehničkih uvjeta odlagališta.
Članak 304. Otpad s otoka Babac odvozit će se na kopno.
Članak 305. Uspostaviti sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnološkog otpada za cijelo područje Općine (metali, papir, staklo itd.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno korištenje. Koristiti građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (osim proizvoda koji u sebi sadrže katran) kao inertni materijal za sanaciju postojećih odlagališta otpada kao i za nasipavanje obale, utvrđeno DPU-om. Potrebno je odrediti lokaciju za odlaganje inertnog otpada (iskopi, građevni materijali i sl.) do donošenja DPU-a iz predhodnog stavka ili do donošenja Strategije o postupanju s otpadom za područje Zadarske županije.
Članak 306. Opasni tehnološki otpad proizvođač je dužan skladištiti na propisan način do trenutka predaje ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada. Tehničko-tehnološke uvjete kojima mora udovoljavati prostor, oprema ili građevina za skladištenje opasnog otpada, propisuje ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 90 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 307. Ovim Planom određena je potreba provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN br. 82/94 i 128/99) i prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 59/00). U slučaju da se na relativno malom prostoru planira niz istovrsnih zahvata čije su pojedinačne veličine ili kapaciteti ispod propisanih granica, ali ukupni kapaciteti iznad granica propisanih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 59/00), za iste je obvezatna provedba postupka procjene utjecaja na okoliš prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN br. 82/94 i 128/99) i prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 59/00). Članak 308. Ovim Planom određuje se potreba izrade Programa zaštite okoliša općine Sv Filip i Jakov sa zakonom propisanim sadržajem. Za potrebe Programa zaštite okoliša potrebno je utvrditi uvjete, smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne resurse: vodu (pitka voda i odvodnja), more, šume, tlo i krajolik.
Zaštita tla Članak 309. U cilju zaštite tla bit će potrebno poduzeti sljedeće aktivnosti: a) dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati funkcije tla, primjereno staništu, smanjenjem uporabe površina, izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i smanjenjem unošenja štetnih tvari, b) razvoj naselja prioritetno usmjeriti na postojeće dijelove naselja i time ograničiti rast naselja na nove površine, c) podupirati težnje i mjere koje su u skladu sa zaštitom tla i ciljevima ekološki usmjerenog korištenja tla, d) površine koje se više neće koristiti (npr. odlagališta otpada, klizišta i sl.) potrebno je ponovno obrađivati (rekultivirati), e) u svrhu zaštite od erozije i štetnog zbijanja tla potrebno je primjenjivati odgovarajuće poljoprivredne i šumarske postupke specifične za pojedina područja Općine (“Pravila dobre poljoprivredne i šumarske prakse”), f) površine oštećene erozijom i klizanjem potrebno je što je više moguće obnoviti, g) poticati ekološko, odnosno biološko poljodjelstvo, h) u cilju zaštite od prirodnih razaranja potrebno je poticati procese prirodnog pomlađivanja šuma i autohtone šumske zajednice, i) obaviti kartiranje rasprostiranja osjetljivih područja i izradu planova (karata) ugroženih područja, koje će obuhvatiti i područja s geološkim, hidrogeološkim i seizmološkim rizicima.
Zaštita zraka Članak 310. Proširiti postojeću mrežu za praćenje kakvoće zraka na području Općine s parametrima koji će naknadno biti određeni, i koji će dati potpunu sliku kakvoće zraka na području Općine.
Članak 311. U cilju poboljšanja kakvoće zraka, određuju se sljedeće mjere i aktivnosti za postojeća postrojenja koja štetno utječu na kakvoću zraka: a) upotreba niskosumpornog loživog ulja sa sadržajem sumpora do 1%, odnosno nekog drugog energenta u svim kotlovnicama koja koriste loživo ulje na području grada Zadra, b) održavanje javnih površina redovitim čišćenjem prašine s ulica, c) zabrana korištenja ugljena u kućnim kotlovnicama na području Općine i zabrana prodaje ugljena na malo sa sadržajem sumpora većim od 0.55 g/MJ. Članak 312. U cilju poboljšanja kakvoće zraka, određuju se sljedeće mjere i aktivnosti za nove zahvate u prostoru: a) Izvođenjem zahvata u prostoru Općine ne smije se izazvati značajno povećanje opterećenja zraka. Razina značajnog povećanja opterećenja ocjenjivat će se temeljem rezultata procjene utjecaja na okoliš. Zbog dodatnog opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 91 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE b) Maksimalno dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja u ovisnosti o kategoriji zraka prikazuje sljedeća tablica:
SMJERNICE ZA DODATNO IMISIJSKO OPTEREĆENJE ZBOG EMISIJE NOVOG IZVORA Porast Kategorije kakvoće Porast prosječne koncentracije 98 Porast maksimalne zraka godišnje vrijednosti percentila koncentracije III kategorija 0.01 GV 0.05 GV98 0.1 GVm II kategorija 0.03 GV ili 0.03 GV50 0.15 GV98 0.3 GVm I kategorija 0.1 PV ili 0.1 PV50 0.3 PV98 0.4 PVm GV i PV – vrijednosti iz Uredbe o preporučenim vrijednostima kakvoće zraka
Članak 313. U cilju poboljšanja kakvoće zraka određuju se sljedeće mjere i aktivnosti za mobilne izvore onečišćenja zraka: a) proširiti pješačke zone i unaprijediti javni gradski prijevoz, b) primijeniti plin u vozilima gradskog javnog prijevoza i dostavnim vozilima; novi autobusi moraju prometovati po normama EURO II i EURO III, c) učestalije obavljati inspekcije onečišćenja zraka za vozila gradskog javnog prijevoza, dostavna teretna vozila, te sva vozila starija od 5 godina, d) po potrebi uvoditi pješačke zone, te zone ograničenog i smirenog prometa, e) osigurati protočnost prometnica.
Emisije SO2 i NOx u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama moraju se smanjiti.
Zaštita voda Članak 314. Sve komunalne otpadne vode treba tretirati preko pročišćivača otpadnih voda. Za naselja odnosno građevine koje neće moći biti uključene u sustav odvodnje, ili do njihovog uključivanja u sustav, obvezna je izgradnja trodjelnih nepropusnih septičkih jama. Potrebno je intenzivirati gradnju središnjeg uređaja (biološko pročišćavanje) za pročišćavanje otpadnih voda.
Članak 315. Treba uvesti kontrolu nad upotrebom količine i vrste zaštitnih sredstava u poljoprivredi na području vodonosnika, kako bi se prišlo smanjivanju količine štetnih tvari (prije svega nitrata) u podzemnoj pitkoj vodi.
Zaštita mora Članak 316. Na područjima gdje je obalno more još uvijek zadovoljavajuće kakvoće, namijenjeno kupanju, športu i rekreaciji, usklađenim i kontroliranim razvojem turizma i gospodarstva općenito, obavezno je održavati postojeću kakvoću mora.
Članak 317. Potrebno je intenzivirati izgradnju središnjeg uređaja (biološkog) za pročišćavanje otpadnih voda s podmorskim ispustima, te obvezno kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja, uključujući i izvedbu odgovarajućih građevina za taloženje (s aeracijom), prije podmorske dispozicije u cilju zaštite mora i podmorja.
Članak 318. Razvoj industrije treba ograničiti da se ne planiraju tehnološki procesi iz kojih se izdvajaju otpadne vode s toksičnim i drugim opasnim tvarima koje se ulijevaju u more.
Članak 319. U lukama na području Općine potrebno je osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, te ugraditi uređaje za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica, kontejnere za odlaganje istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 92 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Zaštita od buke Članak 320. Izraditi kartu buke za područje Općine.
Članak 321. Ovim Planom utvrđuje se potreba određivanja najveće dopuštene buke za pojedina područja i to za stambene zone, poslovne zone, turističke zone, prometne zone, potreba primjene mjera tehničke izolacije od buke (kod gradnje i rekonstrukcije građevina) i mjera prometne regulacije, te fizičkih i zelenih barijera uz prometnice.
Mjere posebne zaštite
Sklanjanje ljudi
Članak 322. Ovim Planom određuje se izgradnja skloništa osnovne i dopunske zaštite, te prilagođavanje pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi, u područjima obvezne izgradnje skloništa. Skloništa osnovne zaštite su otpornosti 100-300 kPa, a dopunske zaštite otpornosti 50 kPa. Grade se na utvrđenim područjima uzimajući u obzir racionalnost izgradnje, vrstu i namjenu građevine, prosječan broj ljudi koji borave, rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u građevini, ugroženost građevine, geološko–hidrološke uvjete građenja i slično.
Članak 323. Skloništa u zonama obvezne izgradnje ne treba graditi: a) ukoliko je sklanjanje osigurano u već izgrađenom skloništu, b) u građevinama za privremenu uporabu, c) u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari, d) u razini nižoj od podruma zgrade: - u okviru građevina turističkih naselja i - u okviru građevina arheoloških lokaliteta, e) u područjima s nepovoljnim geološko–hidrološkim uvjetima.
Članak 324. Pri planiranju i gradnji podzemnih javnih, komunalnih i sličnih građevina, dio kapaciteta nužno je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi, ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način.
Članak 325. Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno se planiraju i projektiraju kao dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom namjenom u skladu s opredjeljenjima i interesima investitora ili projektantskim smjernicama prostornih planova i UPU-ova. Dvonamjenske objekte i skloništa kojima nije moguće odrediti mirnodopsku namjenu, treba projektirati kao višenamjenske poslovne prostore s ovim minimalnim zahtjevima: svjetla visina minimalno 2,80 m, kolni prilaz prema glavnom ulazu i rezervnom izlazu, sanitarni čvorovi (u objektu ili neposredno uz njega) s fleksibilnom izvedbom priključka na vodovod i kanalizaciju, priključak za telefon i antenske priključke. Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta treba predvidjeti tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevina.
Članak 326. Zone obvezne izgradnje skloništa i lokacija pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta, utvrđuju se uz suglasnost nadležnog tijela uprave.
Zaštita od rušenja
Članak 327. Ceste i ostale prometnice treba posebnim mjerama zaštititi od rušenja zgrada i ostalog zatrpavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 93 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Kod križanja cesta u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može preprojektirati za odvijanje na jednoj razini.
Zaštita od požara
Članak 328. Da bi se vjerojatnost izbijanja požara i eksplozija na području Općine svela na najnižu razinu, te da bi se smanjila šteta koju bi prouzročio eventualni požar ili eksplozija, te izbjeglo stradanje osoba, predlaže se provesti sljedeće mjere zaštite od požara: a) donijeti plan gašenja u kojemu treba riješiti specifičnost glede organizacije vatrogasne službe na otocima, b) sačiniti plan oporavka i obnove voznog parka Javne vatrogasne postrojbe, c) sačiniti plan nabavke opreme za dobrovoljna vatrogasna društva, d) vatrogasna zajednica treba organizirati i provesti obuku članova dobrovoljnih društava, e) kako bi se brzo i učinkovito djelovalo pri akcidentalnim događajima u cestovnom, željezničkom ili pomorskom prometu, potrebno je donijeti plan za postupanje u slučaju nezgoda s opasnim tvarima, f) kod projektiranja i uređenja okoliša stambenih i poslovnih građevina poštivati odredbe Pravilnika za vatrogasne pristupe, g) planovima nižeg reda, riješiti vatrogasne prilaze, te izbjegavati zatvorene blokove zgrada, h) za pojedina područja predvidjeti cjevovode i sve ostale elemente hidrantske mreže, i) oko visokih objekata označiti prostore koji su predviđeni za vatrogasni prilaz i pristup, j) zadužiti poduzeća koja održavaju stambene objekte da hitno postupe u skladu s odredbama Uredbe o održavanju zgrada u dijelu koji se odnosi na dimnjake, dimovodne kanale, instalacije za gašenje požara, vatrogasne aparate, kotlovnice za centralna grijanja, stubišta za evakuaciju stanara, te nužne i “panik” rasvjete, k) pojačati nadzor nad radom dimnjačarske službe, l) parkiranje vozila na gradskim prometnicama regulirati tako da je u svim ulicama osigurana najmanja širina od 3,5 m, m) zabraniti parkiranje vozila na mjestima gdje su hidranti, n) u okviru poduzimanja mjera zaštite šuma donijeti Program gospodarenja u okviru kojega će se predvidjeti i radovi na zaštiti šuma od požara, o) u tijeku ljetne sezone provoditi osmatranje; da bi se osmatranje provelo što učinkovitije, predlaže se da te poslove preuzme DVD, na temelju ugovorenih obveza. Članak 329. Ovim Planom određuje se objedinjavanje operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša na području Općine u jedan jedinstveni plan.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 94 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
9. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 330. Ovim Planom utvrđuju se mjere provedbe prostornog plana uređenja općine Sv. Filip i Jakov, te donošenja drugih dokumenata prostornog uređenja za područje Općine. Mjere su utvrđene Zakonom o prostornom uređenju (NN br. 30/94), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (NN br. 68/98 i 61/00) i Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN br. 106/98).
9.1. Obveza izrade prostornih planova
Članak 331. Ovim Planom utvrđuje se, temeljem Zakona, nadležnost Općinskog vijeća za donošenje Prostornog plana uređenja Općine, te planova nižega reda (UPU-ova i DPU-ova). Ovim se Planom utvrđuje potreba izrade sljedećih planova nižega reda : a) UPU-ova naselja prema prioritetu i dinamici koju će utvrditi Općinsko vijeće (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). b) DPU-ova za dijelove GP-ova naselja za koje treba definirati detaljnu organizaciju prostora i priključivanja na komunalnu infrastrukturu (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). c) UPU-ova mješovite zone – pretežno poljoprivrednog gospodarstva prema prioritetu i dinamici koju će utvrditi Općinsko vijeće (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). d) UPU-ova i DPU-ova za GP-ove planom namjenjene za turističku izgradnju (T) (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). e) DPU-a za zonu proizvodne namjene i za zonu štala za koje treba definirati detaljnu organizaciju prostora i priključivanja na komunalnu infrastrukturu (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). f) DPU-ova svih luka posebne namjene (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). g) DPU-ova morske obale kao športsko-kupališne i rekreacijske zone od posebnog značenja za čitavu Općinu, s pripadajućim prostorom na kopnu i moru (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). h) UPU-ova za športsko-rekreacijske zone van GP-ova naselja (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). i) UPU-ova za šumska područja posebne namjene (Š3) na čijoj se površini predviđaju zahvati u prostoru (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). Članak 332. Prikaz GP-ova naselja za koja se donose UPU-ovi: Površina Oznaka Mjesto Opis zahvata namjene (ha) Pretežno Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno 26,8 stanovanje plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) Sv. Filip i Jakov Mješovita zona – pretežno Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno 3,3 poljoprivredno plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) gospodarstvo Pretežno Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno 18,1 stanovanje plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) Mješovita zona – pretežno Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno poljoprivredno 19,4 Sv. Petar plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta gospodarstvo (M4) Mješovita zona – Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno pretežno 11,1 plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) stanovanje (M1)
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 95 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Pretežno Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno 24,7 stanovanje plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) Mješovita zona – Turanj pretežno Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno poljoprivredno 33,3 plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) gospodarstvo (M4) Pretežno Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno D. Raštane 30,7 stanovanje plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) Pretežno Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno G. Raštane 14,2 stanovanje plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) Pretežno Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno Sikovo 8,8 stanovanje plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) Zajedničke površine: Pretežno Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno Sv. Filip i Jakov i 10,3 stanovanje plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) Turanj Zajedničke površine: Pretežno Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno 8,2 D. Raštane i Sikovo stanovanje plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.)
Članak 333. Prikaz GP-ova naselja za koja se donose DPU-ovi: Površina Oznaka Mjesto Opis zahvata namjene (ha) Središnje Označeno svjetlo plavim točkastim okvirom funkcije naselja i 0,6 (graf. prilog karta 4.) Sv. Filip i Jakov parkiranje Označeno svjetlo plavim točkastim okvirom Zona škole (D5) 6,7 (graf. prilog karta 4.) Za sva priobalna Zona morske Označeno crvenom iscrtkanom linijom (graf. - naselja obale prilog karta 4.)
Članak 334. Prikaz izgrađenih struktura i prostora/površina van naselja za koja se donose UPU-ovi: Površina Oznaka Mjesto Opis zahvata namjene (ha) Označeno tamno plavim točkastim okvirom Turistička zona (graf. prilog karta 4.), i obuhvaća mješovitu 13,2 (T) zonu M1. Športsko Sv. Filip i Jakov rekreacijska zona Označeno tamno plavim točkastim okvirom i šuma posebne 38,7 (graf. prilog karta 4.) namjene (“Vrtlajci”) (R) Zona šume Označeno tamno plavim točkastim okvirom Sv. Petar posebne 41,3 (graf. prilog karta 4.) namjene (Š3) Turistička zona Označeno tamno plavim točkastim okvirom 16,5 (T) (graf. prilog karta 4.) Turanj Zona šume posebne Označeno tamno plavim točkastim okvirom 21,1 namjene (otok (graf. prilog karta 4.) Babac) (Š3)
Članak 335. Prikaz izgrađenih struktura i prostora/površina van naselja za koja se donose DPU-ovi:
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 96 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Površina Mjesto Oznaka namjene Opis zahvata (ha) Zona društvene namjene – Označeno svjetlo plavim točkastim 2,7 zdravstvena ustanova okvirom (graf. prilog karta 4.) (D3) Sv. Filip i Jakov Označeno svjetlo plavim točkastim Proizvodna zona (I) 22,0 okvirom (graf. prilog karta 4.) Označeno svjetlo plavim točkastim Zona štala 8,9 okvirom (graf. prilog karta 4.) Označeno svjetlo plavim točkastim Sv. Petar Turistička zona (T3) 14,3 okvirom (graf. prilog karta 4.) Označeno svjetlo plavim točkastim Turistička zona (T3) 3,5 okvirom (graf. prilog karta 4.) Turanj Označeno svjetlo plavim točkastim Zona štala 9,3 okvirom (graf. prilog karta 4.)
Članak 336. Prikaz morskih luka za koje se donose DPU-ovi: Površina Mjesto luka Namjena obuhvata (ha) Sv. Filip i Jakov LS, LN (privezište) 11,5 Sv. Filip i Jakov U sklopu ugostiteljsko-turističke zone kod granice s gradom LN (privezište) 2,1 Biogradom Turanj Turanj (dvije zone u mjestu) LS, LN (privezište) 8,8 Turanj (Otok Mjesto Babac LS 0,4 Babac) Uvala Smiljica LN (turistička luka) 2,6 Uvala Ograde LS 6,3 Sv. Petar Južno od Rta Krmčine LS 3,3 Sjeverno od Rta Krmčine LS 7,0 Tumač kratica: LS: luka posebne namjene – športska luka LN: luka posebne namjene – luka nautičkog turizma (dalje raščlanjeno na privezište i na turističku luku) Članak 337. Na navedenim područjima nije moguća nikakva izgradnja do usvajanja UPU-a ili DPU-a.
Članak 338. Prilikom izrade UPU-a moraju se poštovati uvjeti izgradnje i uređenja propisani ovim odredbama. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje UPU određuje: a) plan komasacije i parcelacije, b) razgraničenje parcela, javno prometnih površina i površina građevina javne namjene od ostalih površina, c) pobližu namjenu parcela s građevinskom linijom te druge elemente uređenja prostora i izgradnje (obvezni i dozvoljeni gabariti i veličine parcela i građevina), d) svaka parcela mora imati osiguran kolni pristup, e) na jednom uličnom potezu ograde moraju biti ujednačene (ne jednake) visinski i upotrebom materijala (preporučuje se izvedba ograda od kamena ili zelenila) ograde ne smiju biti građene tako da ugrožavaju sigurnost u prometu zatvaranjem preglednosti, posebno na križanjima, f) planirani razvoj se mora funkcionalno i ambijentalno uklopiti u postojeće stanje, g) osnovna mreža i prostor za vođenje infrastrukture, te način priključka na šire sustave. Infrastruktura će se po mogućnosti polagati podzemno i to u zajedničkim rovovima, h) uvjeti detaljnog planiranja ili uvjete za izvedbu užih cjelina.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 97 Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 339. Prilikom izrade DPU-a moraju se poštivati uvjeti izgradnje i uređenja propisani ovim Planom. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje DPU određuje: a) opis planiranog zahvata, b) plan parcelacije s uvjetima uređenja i korištenja parcela, c) položaj, površine i uvjete za izgradnju novih građevina, zadržavanje, uklanjanje i rekonstrukciju postojećih građevina s detaljnom namjenom i gabaritima građevina te uvjetima korištenja parcele i građevine, d) uvjeti za oblikovanje građevina, uvjeti za uređenje, oblikovanje i zaštitu vrijednosti prostora, e) uvjeti uređenja građevinskog zemljišta, f) prikaz rješenja komunalne infrastrukture: - plan prometnica i način priključenja na javni prometni sustsav. - rješenje protoka vozila i pješaka kao i zbrinjavanje vozila u mirovanju. - plan infrastrukture: energetika, vodovod, odvodnja i telekomunikacije. Infrastruktura će se po mogućnosti polagati podzemno i to u zajedničkim rovovima. - rješenje otpadnih i oborinskih voda do priključenja na sustav odvodnje ako takav ne postoji. - uvjeti zbrinjavanja otpada. g) plan zelenih i vodnih površina, h) popis postojećih stabala (vrsta, veličina, kvaliteta i sl.) i stabla predložena za otklanjanje, te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta, veličina, položaj i sl), i) gdje granica obuhvata DPU-a prelazi u izgrađena područja, planirani razvoj se mora funkcionalno i ambijentalno uklopiti u postojeće stanje, j) uvjeti izvedbe.
9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
Članak 340. Ovim se Planom utvrđuje potreba primjene posebnih razvojnih i drugih mjera važnih za poticanje demografskoga rasta i zadržavanje radnog stanovništva u Općini, a naročito u zaobalnim naseljima, a koje se odnose na poboljšanje općih životnih uvjeta s jedinstvenim ciljem održiva razvoja i to: a) u gospodarskom kompleksu treba ostvarivati razvojne programe iz domene posebnih oblika turističke djelatnosti primjerenih vrijednostima prostora, poljodjelstva (naročito maslinarstva i vrtlarstva), te svih oblika maloga poduzetništva i uslužnih djelatnosti, b) u društvenom pogledu poticati poboljšavanje zdravstvene i socijalne zaštite stanovništva i školstva, c) u prometnom sustavu treba osigurati i očuvati zaštitni koridor glavnih prometnica od svih oblika devastacije, te osigurati redovno održavanje svih javnih prometnica, d) u vodoopskrbi trajno poticati potrebu izgradnje cjelovitog sustava, e) u rješavanju problema otpadnih voda treba što prije pristupiti izgradnji lokalnih kanalizacijskih sustava za zamjenu “crnih jama”; sustav bi trebao biti odvojenog tipa – posebna odvodnja oborinskih i fekalnih voda, f) izgradnja i uređenje svih mjesnih luka po posebnom Programu uređenja i temeljem DPU-a prostora, g) podupirati sve nove Programe koji će omogućiti razvojne procese, a pri tome voditi računa o zaštiti prostora.
9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Članak 341. Ovim se Planom omogućava rekonstrukcija građevina koje su bile izgrađene po propisima važećim do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (NN br. 30/94), a čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj ovim Planom ili drugim planom rađenim temeljem ovoga Plana. Rekonstrukcija se može odobriti samo za one građevine za koje je bila izdana građevinska dozvola ili su bile izgrađene prije 15. veljače 1968. godine.
Članak 342. Pod rekonstrukcijom se podrazumijeva obnova krova i svih dotrajalih konstruktivnih dijelova, te promjena namjene. Promjena namjene se može prihvatiti samo ako će promjena približiti namjenu planiranoj svrsi prema ovome Planu, ili smanjiti negativan utjecaj na okoliš postojeće namjene.
Članak 343. U postupku ishođenja lokacijske dozvole potrebna je suglasnost Općinskog poglavarstva.
Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 98