Mirko ANDROIĆ Ludbreg- gnijezdo republikanizma i boljševizma
(Odjeci Oktobra u ludbreškom, topličanskoni, novomarofskom i varaždinskom kraju 1919.)
I Duga nadanja i vjerovanja da će Južni Sla partija«, iako u stvari još i nije bila osnovana, veni ujedinjenjem godine 1918. doživjeti i na letke potpisuje »Jugoslavenska komunistička cionalno oslobođenje i socijalnu pravdu nisu Ako iznesemo da je i znatan dio Jugoslavena našla svoje ispunjenje i novonastaloj državi učestvovao u toj mađarskoj revoluciji, da se je Srba, Hrvata i Slovenaca. Umjesto nacionalne posebno istakla tu i jugoslavenska komunistič slobode, dočekali su nova nacionalna ugnjetava ka frakcija na čelu sa Ivanom Matuzovićem, nja, umjesto socijalne pravde daljnja besprav- ujedno predsjednikom i komandantom jugosla venskih jedinica Crvene garde. lja i porobljavanja. Istaknuti je na ovome mjestu naročito teš A upravo je to poslijeratno vrijeme bilo pu ke poslijeratne prilike u vidu velike nestašice no svih elemenata najnaprednijeg, najzdravijeg, industrijskih proizvoda široke potrošnje, visoke svega onoga za čim je ne samo radništvo i se cijene poljoprivrednih proizvoda u trgovini (ne ljaštvo, već i ogromna većina južnoslavenskih kod proizvođača seljaka), besavjesne špekulaci naroda, težila sve od Narodnog preporoda i s je s jedne strane, a s druge zadržavanje rad kojim je težnjama sav narod pun nadanja za ničkih nadnica na nivou ratnog perioda kraj vršio prvi svjetski rat i ušao u svoju vlastitu inflacije. Osim svega zakonom uopće nije bilo južnoslavensku državu. uređeno radno vrijeme radnika. Pa i sve akcije Zahtijevala su se adekvatna politička željezničara nisu ništa drugo no posljedica rješenje prvenstveno nestanak starog omraže strašnog socijalnog stanja i izrabljivanja tih nog režima: radništvo je tražilo svoju političku namještenika i radnika. partiju, svoja radnička vijeća, bezemljaško Istina je da je Narodno vijeće u listopadu seljaštvo pod svaku cijenu zemlju, svoja se 1918. godine iznijelo neka svoja obećanja rad ljačka vijeća. nicima, radnici su neprestano zahtijevali reali Ogoljele mase, izgladnjeli narod, međutim, zaciju tih obećanja, ali ih je vlada stalno u pot ne nalazi rješavanja bremenitih socijalnih prob punosti ignorirala. Posljedica takvog stanja su lema, pa započinje revolucionarnim podhvati- neprestani tarifni štrajkovi i pokreti radnika. ma: »zeleni kadar«, povratnici s frontova i Tek veoma zaoštrenim stanjem i stalnim štraj sirotinja navaljuje spontano na veleposjede, kovima radništvo je uspjelo domoći se naredbe vlastelinstva, dvorove, žandarmeriju, trgovine, o osamsatnom radnom vremenu. župne dvorove, općinske zgrade, a znademo da Politički zahtjevi radnika i seljaka mogu se je u Ferićancima, Petrijevcima i Donjem Mi- svesti pod jedan jedini nazivnik: »socijalistička holjcu narod proglasio republiku. Vojnici koji republika, uvođenje socijalističke republike«, su učestvovali u Oktobarskoj revoluciji, ili su kako se to govorilo i pisalo na svim dnevnim bili u kontaktu s učesnicima, donose, prenose redovima radničkih socijalističkih skupština. i šire oduševljeno ideje socijalizma. Razumljivo da kralj i njegova vlada zbog toga Posebno treba naglasiti da je napose u ovim zahtjeva vrše najšire represalije nad radniš našim krajevima vidnu ulogu u revolucionira- tvom, da zabranjuju takove skupove. nju narodnih masa imala socijalistička revolu Seljaštvo, kao većina stanovništva, pristalice cija u Mađarskoj. Već u siječnju 1919. godine su najvećim dijelom politike Stjepana Radića, revolucionarni i antimilitaristički duh se širi koji također gleda narod u republikanskoj drža i lecima bacanim iz aviona a u ožujku takove vi. »Poslanica robovima zemlje« i »Kome pri-
32 pada zemlja?« dva su letka-brošure kojima se 8 L A v N 0 GRADSKO ZASTUPSTVO ! traži besplatna podjela zemlje onima koji je obrađuju, tj. seljacima. Seljaštvo, kad je u pitanju zemlja, postaje najoštrije, najrevolucio Teikl dani frrada .araždlna, 6to ih je protivio u ove četiri i pol narnije, a to je posebno u toj 1919. godini do godine. Iznijeli su na vidjelo trulež, Sto vlada u gradakoj upravi.» lazilo do izražaja. Nepravda, protekcije, korupeija cinizam prema airo tin ji, to au Buržoazija, kralj, vlada nastoje stalno u to lmana onih Sina, i djelovanja, Sto au ae ovo ratno doba oaječala u revolucionarno vrijeme ne samo otupiti oštri našem gradu.* cu revolucije, nego u potpunosti onemogućiti Doha, koje je oavanulo traži, da ae odatraae iz naÄera jav- svaki i najmanji pokušaj naprednog značaja. noga života a«a ta imena, dakle, da ae maknu elem enti, koji au lh Rješenost obračunavanja sa radničkim pokre podržavali! tom manifestira se i kod zabrana prvomajskih uradako zastupatvo bilo Je zvano u prvom redu da spriećl te proslava, koje se ali i protiv takovih zabrana Sine nače upra»e u ovone gradu za vrieme rata.- održavaju. Na komuniste se obara bespoštedno '.radeko zastupstvo to nije učinilo.- Grddsko iaatupatvo poka ministar unutrašnjih poslova Svetozar Pribi- zalo Je kažnjivu indoleneiju prema činlma gradakih Činovnika, a na čević. Naročito su učestali progoni nakon Kon ročito gradonačelnika.- gresa ujedinjenja. T a J e i r . d o l e n o l j a > , Jer Je to gradako zaatupetvo Nesmijemo zaboraviti ovdje spomenuti da birano na nezdravom tem elju, na tem elju atranog i nepravednog izbor je na samim počecima stvaranja nove državne nog reda.- Zlo radja rio ! pa kako 1 atari izborni r*d mogao Je da tvorevine na tlu Južnih Slavena kralj i vlada doneae samo nesposobno i indolentno zastupstvo.- uvelike stao koristiti nacionalne razlike u no Jučera& nja skuStlna aooijalno demokratake at.rank», nazvana po voj državi, a sa svrhom održanja i osiguranja Kadsičkov Vijeću u Varaždinu, zaključila je lzraaiti nepovjerenje svoje vlasti. To je išlo tako daleko da je u gradskom zaatupatvu grada Varaždina i pozvati ga, da kao nesavreme- Hrvatskoj srpska vojska bila stacionirana u no 1 nesposobno odatupl aa evojeg m jesta.- posebnim kasarnama odvojeno od hrvatskih U VARAŽDIN U, dne 25. a tuđena 1918. vojnika, ustanovljene su razlike u plaći i preh ZA RADNIČKO VIJEĆE : rani dapače. Razumljivo da takova stanja ra Predsjednik : Tajnik : đaju nezadovoljstvom, da je dolazilo i do otka zivanja poslušnosti, zatim do šovinističkih ispa da, ali i do veoma čestog korištenja srpskih vojnika u održavanju svoga nametnutoga »reda i mira« u ovdašnjim krajevima. II Naglašeno revolucionarno raspoloženje na roda u ovdašnjim našim krajevima-Ludbregu, Toplicama, Varaždinskom kraju — bilo je de Faksimil odluke Radničkog vijeća u Varaž vetnaeste toliko burno i snažno, da je često do lazilo do najviše točke vrenja, do stanja oru dinu od 25. studenog 1918. godine, kojom se žanih buna. Upoznajmo se s tim toliko izražava nepovjerenje i traži ostavka Grad značajnim događajima, koji su i opet ponovno skog zastupstva dokazali da je to kraj »Gubčevih kmetova«, ko ji će kasnije jednako dokazati i prikazati se »Titovim revolucionarima«. To i stoga da se stariji podsjete, a mlađi upoznaju s burnim re -kmetica, radnica u Predioni prave svile u Va volucionarnim danima devetnaeste radnika, se raždinu;1 kad je već 1875. godine ovdje osnova ljaka i naprednog građanstva Ludbrega, Novog no Radničko izobrazujuće društvo;2 kad se već Marofa, Malog Bukovca, Varaždinbrega, Halića, u Varaždinu slavi 1. svibanj kao međunarodni Jalžabeta, Ljubeščice, Varaždinskih Toplica, radnički blagdan od godine proglašenja 1. ma Črnila, Petkovca, Svibovca, Pišćanovca, Hras- ja radničkim praznikom.3 tovca, Čurilovca, Varaždina i drugih mjesta ov I upravo je 1918. godine 27. travnja u gradu dašnjih naših krajeva. Varaždinu opet održana skupština socijalista pred prvomajsku proslavu. Glavni govornik na III tom skupu bio je Kaurić iz Zagreba. U govo ru naglašava internacionalno značenje radnič Kako je to bilo u Varaždinu? kog pokreta, daje posebno mjesto radničkom Ne, Varaždin nije tada bio grad penzionera. socijalističkom pokretu u toj godini zahtjeva Dapače, upravo protivno. Jedan od najrevolu da se završi rat i da se svakome narodu dade cionarnijih gradova onoga vremena. pravo samoopredjeljenja. Tada se u Varaždinu U Varaždinu je sve počelo kao i drugdje — kliče »Crvenoj internacionali i slobodi svakog ali mnogo intenzivnije. Revolucionarno raspolo naroda i čovjeka pojedinca«. Samome skupu ženje često je dospjelo do vrhunske točke vre prisustvuju i radnici i obrtnici i seljaci, a i nja. napredna akademska omladina. Pa to je i posve normalno, kad tadašnji Iste godine je za prvomajski praznik svuda Varaždin ima za sobom već jedan od prvih obustavljen rad, održan je sastanak s referenti otpora radnica — 1803. godine »štrajk« žena- ma o tom prazniku, a nakon toga je upriličena
33 zabava uz koncert i gradske glazbe i radničkog — Štrajkovima, pjevačkog zbora »Sloboda«.4 — I napokon pravim pravcatim oružanim Da li će nam sada biti teško shvatiti takav ustankom — bunom komunista i vojnika Varaždin, revolucionarni, koji je odmah nakon u Varaždinu 23. srpnja 1919. godine. rata već 24. studenoga 1918. donio »Rezoluciju« Koje su to akcije. sa zahtjevom da i Zastupstvo grada Varaždina i Zeleni kadar napada 2. XI 1918. u Petrijancu. gradonačelnik neodgodivo podnesu ostavke. Kotarski predstojnik Zdravković tumači da je Taj je akt donesen u velikoj skupštini rad to djelo »mlađarije« iz sela Družbinca i Strm- nika, obrtnika, građana i seljaka sazvanoj po ca.7 Radničkom vijeću u Varaždinu. Više od 800 Zeleni kadar i seljaci — njih 30 — napadaju ljudi u toj skupštini zahtijeva ove ostavke,5 a 7. XI 1918. kaznionicu u Lepoglavi. Bilo je mrt Radničko vijeće 25. XI 1918. donesenu rezoluci vih i ranjenih.8 ju predaje gradskom zastupstvu, odnosno gra Uprave zagorskih općina plaše se u kolovozu donačelniku. Evo što govori rezolucija o ostavci 1919. godine da će doći do napada 40 »kadera- zastupstva: ša« — civila i vojnika iz Ivančice, koji se nao »Teški dani grada Varaždina, što ih je pro ružani tamo sakrivaju.9 živio iznijeli su na vidjelo sav trulež, što vlada Štrajkovi rudara izbijaju u rudnicima Iva u gradskoj upravi. Nepravda, protekcija i ko nec i Ladanje na početku veljače 1919. godine, 0 rupcija, cinizam prema sirotinji — to su eto a štrajk trgovačkih namještenika u Varaždinu imena onih čina i djelovanja, što su se u ovo 4. 6. 1919. U štrajk je stupilo 120 trgovačkih ratno doba osjećala u našem gradu. namještenika. S poslodavcima pregovaraju na Doba, koje je osvanulo, traži da se odstrane Gradskom poglavarstvu u Varaždinu N. Graber, iz našega javnoga života sva ta imena. Dakle, Franjo Thavanet, Rudi Jalušić, Vladimir Per da se maknu elementi koji su ih podržavali. šin, Zvonko Zubanjek i Aleksa Puhan. Već 6. Gradsko zastupstvo bilo je zvano u prvome VI je štrajk okončan, jer su radnici u trgovini redu, da spriječi te čine naše uprave u ovome u toku dva dana postigli sporazum o svojim gradu. plaćama.11 Gradsko zastupstvo to nije učinilo. U štrajku su 6. listopada 1919. knjigovežarski Gradsko zastupstvo je pokazalo kažnjivu i tipografski radnici, i to 11 radnika muškaraca, indolenciju prema činima gradskih činovnika, 3 radnice žene, 9 slagara, 2 knjigovežara i 2 a naročito gradonačelnika. pomoćne radnice. Svi su zaposleni kod tvrtke To je razumljivo, ta indolencija od tuda, Štifler, Narodne tiskare, Platzera i Hartmanna. jer je gradsko zastupstvo birano na nezdravom Predsjednik Ivan Vežić i tajnik Ivan Petanjek temelju starog i nepravednog izbornog reda. obavještavaju Gradsko poglavarstvo da su u Zlo rađa zlo. štrajku, jer nije udovoljeno tipografskim i knji- govežarskim radnicima glede povišice plaća. Tako je stari izborni red mogao da donese Štrajk je tada trajao svega 8 sati. Slagari su samo nesposobno i indolentno zastupstvo. postigli povišicu za 30%, pomoćni radnici 50%, Jučerašnja skupština sazvana po »Radnič a knjigovežarski se radnici nisu nagodili i do kom yiječu« u Varaždinu zaključila je izraziti bili su otkaz.12 nepovjerenje Gradskom Zastupstvu grada Va Na potezu Varaždin — Maruševec — Lada raždina i pozvati ga da odstupi sa svoga mje nje — Banjski Dvori — pak zatim Šaulovec u sta«. svrhu pacifikacije seljaka pojavljuje se na po Ovako pak je rečeno gradonačelniku Varaž četku mjeseca ožujka 1919. godine jedna četa dina od strane socijalista i seljaka preko Rad 25. pješadijskog puka iz Čakovca. Komandant ničkog vijeća: te čete nas informira o akcijama seljaka u »Gospodine gradonačelniče! Osvanulo je do Banjskim Dvorima, Maruševcu i Šaulovcu: pri ba demokracije i slobode. Vaša su vremena za opkoljavan ju Maruševca, Maruševčani su voj uvijeke prošla. Vi današnje naše vrijeme ne sku dočekali oružjem. Poginulo ih je 7, a više razumijete. Jučerašnja skupština sazvana po ih je ranjeno. Radničkom vijeću u Varašdinu zaključila je da I u Šaulovcu je vojska naišla na otpor se Vam se izrazi nepovjerenje i da Vas se pozove ljaka 9. ožujka 1919. godine, pa je i tu bilo ra da odstupite sa stolice načelničke. To stoga jer njenih. ste nedostojan zvati se prvim građaninom na Iz ove »kaznene vojne ekspedicije protiv šega grada. seljaka« njih 50 je uhapšeno.13 Izvolite ovim putem to primiti do zna U Jalžabetu su zabilježeni nemiri seljaka 4. nja«.6 lipnja 1919., kao i u Leštakovcu i Grešćevini. Dakle, dva prvorazredna dokumenta vrhun Tu se pale klijeti i kuće odbornika agrarne re ske revolucionarnosti zahtjeva za potpunim ras forme.14 kidom sa starim režimom i ljudima nosiocima Seljaci su svoju volju pokazali i prigodom toga režima. izbora općinskih odbornika u Vidovcu i Vinici. A kojim se oružjem socijalisti Varaždina U Vinici i Vidovcu silom su otjerani, odnosno 1918/1919. godine služe u svojoj borbi. onemogućeni »izbornici velikoporeznici«, tj. oni — Socijalističkim skupštinama, s većim posjedom ili veleposjednici. Izabrani — Akcijama zelenog kadra, su samo oni s malim posjedima.15 — Akcijama seljaka za podjelom velepos- Skupštine socijalista na kojima sudjeluju i jedničke zemlje, seljaci i napredna varaždinska akademska om
34 Faksimil prve i druge stranice izvještaja varaždinskog župana od 21. lipnja 1919. go dine o širenju boljševizma u ludbreškom kraju (Historijski arhiv Varaždin)
ladina od onih 1918. do ovih prve polovice 1919. Ivan Tišler, privatni činovnik, zahtijevao je godine, kao govornici se pojavljuju Fran Leh- najoštrije da zastupstvo i gradonačelnik odmah pamer, Lavoslav Kovačić, Ivan Košmerl, Stje podnesu ostavke.16 pan Martinić, Ivan Tišler, Mirko Vajda, Josip Cagran, svi iz Varaždina, te Gizela Blažaić iz Dana 23. ožujka održane su dvije skupštine: Varaždinskih Toplica. jedna u Varaždinu u gostioni Đure Klasta, dru ga na Varaždinbregu u krčmi Koprivnjaka. Na skupštini u Varaždinu 24. XI 1918. godine sudjelovalo je više od 800 radnika, obrtnika, U Varaždinu su se knjigovežarski pomoćnik seljaka i akademičara. Mirko Vajda i pokostar Josip čagran izjašnja vali u skupštini za boljševizam uz osobitu po Krojački obrtnik Lavoslav Kovačić govorio dršku radnika Mije Krušnjaka, Stjepana Crnči je o ideji socijalizma, o organizaciji, o radnič ća, Srećka Meliša, Slavka Jakopovića i Franje kom osiguranju. Najoštrije je napao kapitali Pšeita, kao i mnogih drugih koji nisu identi zam, klerikalizam i militarizam. Založio se je ficirani. Tu su se čule i ovakve riječi: Mi smo za odvajanje crkve od države, podržavajući boljševici, a braća ruski boljševici već dolaze Narodno vijeće. Radnici i seljaci međutim, da nam pomognu — tvrdi Gradsko redarstvo treba da kontroliraju to vijeće putem svoga Varaždin.17 Radničkog vijeća. Na Varaždinbregu istoga dana, 3. III 1919., Krojački pomoćnik Stjepan Martinić napao u prisutnosti 300 seljaka pretežno iz Kneginca je grašku upravu, posebice instituciju aprovi- Gornjeg,^ Kućana i Varaždinbrega, govorili su zacije, da djeluje potpuno suprotno potrebama Ivan Košmerl i Lavoslav Kovačić iz Varaždina, radnika, te je najvećma za takvo stanje optužio te Gizela Blažaić iz Varaždinskih Toplica. Kova gradonačelnika. čić je govorio o socijalizmu, Blažaićka o potrebi
35 upisa seljaka u Socijaldemokratsku stranku. ljaštvu i radništvu. Upada u oči da su ta bolj Svakako je najznačajniji govor bio Ivana Koš- ševička zločinstva uslijedila redovno iza skup merla: kapitalisti i velika gospoda su krivci ština obdržavanih po odborima socijaldemo prvog svjetskog rata. Socijalisti niti su željeli, kratske stranke u Varaždinu ... njihovo »Brat niti žele, a niti će ikada podržavati bilo kakav stvo« ... označuje predigrom požare u Vidovcu ratni sukob. Glede zemlje i njezine podjele se i Jakopovcu. ljacima, Košmerl se je izjasnio za organizirani Zaletavanja socijalističkih agitatora iz Varaž nastup radnika i seljaka te samopodjelu zem dina u rudokop je Ivanec i Ladanje urodiše pro lje, ako im zemlju ne donese agrarna reforma. šli mjesec štrajkom rudara, a i pljačkom i pa- S tim u vezi Košmerl naglašava neodrživost lenjem prekrasnog dvorca »Banski dvori« ... veleposjeda, bilo da se taj nalazio u rukama knjigoveški pomoćnik Mirko Vajda i pokostar grofova, baruna ili crkve. Josip Čagran govorili su... u gostionici Đure Uz veliko odobravanje prisutnih Košmerl se Klasta u Varaždinu dne 23. ožuika za boljše je nedvoumno izjasnio za socijalističku repub vizam ... liku.18 Obzirom... da članovi ovih boljševičkih so cijalista na teritoriju grada Varaždina i okoli Već naredna skupština, koja je trebalo da ce drže neprestane skupštine ... seljake ... po se održi na Hali ću 30. ožujka 1919. godine, nije zivaju ... da si sami dijele posjede, ako ih se mogla održati, jer ju je policija zabranila. vlast odmah ne razdijeli«, optužuje u svome Sazvao ju je bivši mjesni starješina Pintarić, pismu redarstvo socijaliste u Varaždinu, pa koji je bio sazivač i ove na Varaždinbregu.19 zaključuje s prijedlogom »da se do daljnjega U Varaždinu je 6. ožujka počeo izlaziti list obdržavanje skupština u Varaždinu i okolici »Bratstvo« — glasilo socijal-demokratske orga ne samo javnih već i pouzdanih sastanaka za nizacije Varaždina i okolice. Do 10. srpnja 1919. brani«.20 izašlo je 19 brojeva tih novina. Kasnije, u 1920., pojavilo se je svega još 5 brojeva. Međutim, u Varaždinu su štrajkali tipograf Zašto izlazimo, naslov je prvog članka tih ski radici, trgovački namještenici, a izvan Va socijalističkih varaždinskih novina 6. III 1919. raždina rudari Ladanja i Ivanca (na početku godine. Odgovor je širenje socijalističkog pok 1919.) i rudnika Ivanovo Polje (16. II 1919.), reta i rast organizacija. »Radi vanjskih organi dok se rudari rudnika Konjščina, Rasinja, Bele- zacija prisiljeni smo osnovati list. Mi se u gradu tinec, Golubovec i Krapina dogovaraju o pri lako sastanemo i porazgovorimo o našem radu jedlozima svojih zahtjeva sa socijalistima u za bolju budućnost. Oni u selu mogu to učiniti Varaždinu na početku ožujka 1919. godine, ko jedino pomoću štampe«, odgovara uredništvo je bi zatim podnijeli poslodavcima.21 na vlastiti upit »zašto Izlazimo«. Skupštine socijalista i seljaka održavaju se Tu upravo i jest važna uloga socijalističkog ne samo u Varaždinu već i u Var. Toplicama, pokreta i snage socijalista u Varaždinu: utjecaj Ljubešćici, Maruševcu, Ivancu, Ladanju Dol- na široku varaždinsku okolicu izgovorenom so njem, Jakopovcu, Kaštelancu, Ludbregu i Šte- cijalističkom riječju na skupštinama izvan Va fancu uprkos nastojanju vlasti da se ne drže.22 raždina i napisanom revolucionarnom riječju Dakle, Varaždin je u to burno doba ne sa u listu »Bratstvo«. mo na »špici« revolucionarnosti već i jednako »Zato ćemo im posvetiti najveću pažnju. Oso snažno žarište socijalističkih ideja u najširoj bito u pokretu rudarskih organizacija. Imamo regiji Zagorja i Podravine. u Zagorju lijepi broj rudnika. U nekojim rud Koliko je sve to bilo organizirano, dokazat nicima još se radi pod bajunetom. Vojništvo će nam još jedan neposredni slučaj. se imade odstraniti iz svih rudnika — nismo Ban je 11. ožujka 1919. preko komande IV mi radnici kažnjenici..., piše »Bratstvo«. armijske oblasti i komande Savske divizijske »Tražimo osim toga uvođenje općeg, jedna oblasti primio izvještaj komandanta čete 25. kog i izravnog prava za ženske i muške držav pješadijskog puka iz Čakovca od 9. III 1919. ljane ... zakone za zaštitu seljačkog pokretnog i godine. Ova je četa imala zadatak pacificiranja nepokretnog posjeda ... podjelu zemlje neimuć- seljaštva oko sela Maruševca. Izvještaj je pi nim poljodjelcima ... tražimo da se urede rad san na licu mjesta, pa je to zanimljiviji, infor- nička pitanja, koja će im osigurati uživanje mativniji i važniji dokument o stanju u ovom svoga rada ... minimum plaće, skraćivanje rad kraju. Tu se kaže: »Pokret u Varaždinskoj žu nog vremena, osnutak radničkih sanatorija, ku paniji je ozbiljnijeg karaktera. On je bio briž pališta, građenje radničkih stanova, konzumnih ljivo pripremljen i za nj su pri dobiveni gotovo zadruga, sve uvjete za razvitak radnog naroda, svi seljaci. bio on seljak, radnik ili maloobrtnik«. Cilj seljačkog pokreta nije pljačka, kako je Tako »Bratstvo« o svojoj ulozi i o zahtje to izgledalo. Cilj je anarhija i uništavanje, jer vima. su seljaci palili i uništavali sve našta su naišli. A ti zahtjevi i takva uloga socijalističkog Čak i ono što su mogli za svoju upotrebu od pokreta Varaždina prema širokoj okolici nije, nijeti. Po brzini kojom je pokret otpočeo, po jasno, odgovarala vlastima. Gradskom redar kret je mogao uzeti i mnogo ozbiljnije razmje stvo u Varaždinu 27. III 1919. tuži Predsjedniš re, da se seljaci nisu, pošto su se dočepali po tvu vlade u Zagrebu varaždinske socijaliste u- druma u Banovom zamku, napili. Tu ih je pravo zbog ove njihove uloge prema vani. iznenadila žandarmerija i vojska. ».. .Zaredali su se u okolici varaždinskoj požari Prilikom opkoljavanja sela Maruševca, se i pljačke vlastelinskih dobara po domaćem se ljaci su se oduprli oružjem u ruci, te je vojska
36 w aeoa ms nAPTMCHor qtatyi a izvod iz PAirroKoo statuta 3. OfMUrMoaJa riapr*j»4 I. O rgm lriatft PtrH)« : а.) MAciit 0praHH3flH«J# n o o |< p « ii- Sofiubtifta Fflftjja 3hqks1iM| k.)Mesm orfaalziclje I paverenlt- l u r a a . 3 « noim uM opranasaniij* oorpft&po U «»». Za zaanlfanja oreaafsacii« potrebno j* HajMÄfee 2 ) 'Uiaftoaa ■ OAoöpoM.e Haj&murer Omb- najmanje 20ćlanova I oJobfen]eNadletnoE O*. ciior CerpeTapaja-ra. Tä* je Äpoj hjihmoba ***** In n rn n Iimji lyrw«Ä oA WaacHaBajy et noaepeifurrM . Jupasy xecuo •d jOiasnivalu ac M iaieniilv*. Upravu qimm opraMwauuje ro 300 ‘la&tuaa canatvaaajy 7 am tu, lofliilttttu Stran fes Sugtsfaifli MS»irtaao*je đo 3« W * M a ačtafam ju t l K , a oprahNdajuje upewo 300 taaHOBa 9 juma. ynpaba * oripahtacljeprek» 800 žl»n»n> V lica. Upra fiMpa as cBOjt cpeaHHc: .np«AccAHBH«, ceKperq^a, va bira i; «vote « ra d in e : piinl-cOmkn, s tk re - O.i^rajHHKa » 3 HMia
Faksimil članske karte Komunističke parti je Jugoslavije iz 1919. godine (Historijski arhiv Varaždin)
morala upotrijebiti oružje. Tom je prilikom Vrhunac toga svakako je buna komunista i palo 7 mrtvih i više ranjenih pobunjenika. vojnika u Varaždinu 23. VII 1919. godine, o Zasad je u okolici Maruševca mir, ali se kojoj ovdje nećemo pisati. Reći ćemo tek da svuda osjeća da se stvar neće na ovome za su pobunjeni revolucionari i vojnici držali Va vršiti i da će za koji dan buknuti nanovo po raždin u svojim rukama, da su po ugušen ju buna, možda ozbiljnija no prva.« bune pohapšeni, odvedeni u vojne zatvore Ni Dakle organizirano seljaštvo, tvrdi ovaj voj ša, njih 133 osuđeni na smrt, a zatim iz politič ni komandant, koji je to na licu mjesta osob kih razloga pomilovani. no i osjetio, a ne samo konstatirao, napadalo je veleposjede i njegove dvorove. IV Ono to nije činilo radi pljačke, naglašava Varaždinske Toplice i socijalisti toga mjesta ovaj vojnik očevidac, već da uništi, odnosno zauzimaju u devetnaestoj vrlo značajno mjes zbog revolta protiv višestoljetnih izrabljivača to. — feudalne gospode. Tamošnji socijalistički pokret u onovreme »Uhapšeni izjavljuju da oni znaju za namje nim akcijama sačuvao je izvanredne i prvoraz na vlade, da im se vlasteoska imanja podijele redne dokumente. To su primjerice »Knjiga i da vjeruju da će to biti, ali su ogorčeni na zapisnika sjednica Odbora Radničkog vijeća u vlastelu, koja ih je kinjila i mučila i neće joj Varaždinskim Toplicama«, odnosno »Knjiga dati da iznese ma što s imanja«, nastavlja se članstva i članarine Radničkog vijeća«. Dovolj u vojnom izvještaju od 9. III 1919. godine.’3 no je reći da je 1919. godine u tu Knjigu čla Dakle, upravo ono, što se je u revolucionar nova upisano oko tisuću onih koji su redovito nom zanosu i jedino moglo očekivati. No to je plaćali članarinu. Bilo je tu seljaka, radnika, i potvrda više da su varaždinski socijalisti dob obrtnika i drugih građana, kako Var. Toplica ro uspjeli organizirati selo za takve revolucio tako i svih tamošnjih okolnih sela. narne akcije, da je doista Varaždin djelovao Već 1. prosinca 1918. godine sastaje se u Va u devetnaestoj kako smo utvrdili toliko revolu raždinskim Toplicama »Narodni odbor«. cionarno, da je često to raspoloženje u samim Na tom je sastanku najoštrije kritiziran stvarnim akcijama dospijevalo do vrhunske »stari režim, koji je cijeli narod, a napose se tačke vrenja, prestalo u pravu revoluciju. ljački i radnički doveo do krajnje propasti«,
37 kako to u svome izlaganju iznosi »drug Dušak Listovi moraju otvoreni ići — naskoro će Stjepan«. Isti Dušak »poziva sakupljanje da se nam i skupštine zabraniti, novinske članke za što čvršće politički organiziraju, jer će jedino pi jen ju ju, kradu, tuku ljude svojim srpskim tim putem moći poraditi da u buduće dođe do vojnicima: To nije boljševizam: srpski dug i pravednijeg državnog uređenja«. kralja nam hoće nametnuti. Al kad mi to ho Na tom je sastanku prihvaćen prijedlog Jo ćemo da odbranimo od sebe, tad smo boljše sipa Drvarića da se osnuje kao političko udru vici. — Jest doći će dan, kad ćemo biti uistinu ženje »Radničkog Vijeća u Varaždinskim Top boljševici, nemilosrdni osvetnici i jao si ga licama«. vama onda gospodo!«24 U Odbor »Radničkog vijeća« ušli su Stjepan Prva javna pučka skupština u Varaždinskim Dušak, kao predsjednik, Josip Drvarić, kao Toplicama sazvana po njihovom Radničkom potpredsjednik, Blažić Gizela, kao tajnik, An vijeću održana je 8. prosinca 1918. godine. Go tun Kanešić, kao blagajnik, te kao odbornici vornici su od domaćih bili Dušak, a iz Varaž Antun Matkun, Josip Varga i Stjepan Cahun.23 dina sji došli socijalisti Kovačić i Lehpamer. Moramo odmah reći da su srce i duša čita Dušak je na toj skupštini agitirao za dobru vog socijalističkog pokreta i samog Radničkog organizaciju, Kovačić je govorio o političkom vijeća u Var. Toplicama i okolnim naseljima stanju nedavne prošlosti i tadašnjice, ukazu bili Josip Drvarić, Mirko Blažaić i Gizela Bla jući, na potrebu dobre organizacije, a Lehpa žaić. Oni su bili nosioci svih akcija bilo skup mer je prisutne skupštinare pozvao na ustra štinskih, bilo oko jačanja proširenja organi jan politički rad. zacije, bilo onih vezanih uz seljački socijalis Svi su najoštrije osudili svako »petljansko tički pokret, a napokon i oružanih, kad je i mimoilaženje narodne volje«, te zaključili do takvih poteza socijalista ovih krajeva doš »svim sredstvima podupirati borbu za socija lo. A imali su za sobom doista jednu veliku lističku republiku, te posvemašnije uništenje socijalističku »vojsku« seljaka, radnika, obrt kapitalističkog poretka do potpune pobjede so nika i građana. I ne samo muškaraca, već i cijalizma.«25 znatan broj vrlo aktivnih žena. Za sve to ima Narednu javnu pučku skupštinu sazvalo je mo sačuvane suvremene pisane dokumente, Radničko vijeće u Varaždinskim Toplicama za dapače i njihovih protivnika, koji su im se 1. siječnja 1919. godine. upravo divili. Istoj su prethodile neke izmjene u Odboru Kakvi su to revolucionari bili upoznat će Radničkog vijeća. Naime, već izvanredna sjed nas^ i razjasniti nam jedno pismo »družice Bla nica Radničkog vijeća 27. XII 1918. godine oči žaić« — Gizele Blažaić, koja je doživjela i po to govori o rascjepu u Odboru: radikalniji Dr dosta godina naših socijalističkih dana, ono varić, Blažaić Mirko i Gizela bili su za izravni- vremene tajnice Radničkog vijeća u Var. Top je akcije i sveobuhvatne, a ostali članovi Rad licama. Piše ga Mihovilu Danku, uredniku lista ničkog vijeća jedino za uspostavljanje dobre »Bratstvo« u Varaždinu. organizacije Socijaldemokratske stranke i niš »Cijenjeni druže! Dakle, što je s vama u ta više. »... u pitanju taktike vođenja organi Varaždinu? puntate se i slažete revolucije, a zacije pojavila se je oštra nesuglasica, to se u nama pišete da umirimo ljude. No bukne li interesu mirnog razvoja organizacije povlače revolucija, tad ni mi nećemo mirovati«, piše neki članovi odbora, koji i predaju ostalim čla Blažaićka. Nastavljajući pismo kaže: »Da li se novima svoje poslove u najboljem redu«, kon vi bojite bolševika? Mi ni najmanje. Ne odo statira se na toj sjednici Odbora Radničkog vi bravam doduše ubojstva i krvoprolića, no i jeća od 27. XII 1918. godine. to će morati biti. Ne dadu nam milom, pa će Upravo je zbog istupanja nekih članova iz se morati upotrijebiti sila. Radničkog vijeća i sazvana javna skupština za Htjeli bi nam mrsko kraljevstvo narinuti i 1. I 1919., kako bi se mogli izabrati novi od još gorje okove od starih nametnuti. Volim bornici i popuniti Odbor. slavno umrijeti, no živjeti sramotnim ropskim Međutim, nije došao dovoljan broj člano životom. va, pa je izbor odgođen za 5. I 1919. Srpski vojnici ovdje upravo izazivaju naš Skupština je međutim održana. I na ovu narod. Mi sve to ustrpljivo podnašamo, no su skupštinu opet došli iz Varaždina Kovačić zaboravit toga nećemo. Kuju u zvijezde svoga i Lehpamer. Od domaćih govorili su Drvarić i Petra i da on mora biti naš kralj. »družica Blažaić«, kako su Gizelu stalno svi Brutalni su do skrajnosti, pretražuju kuće, zvali, a ona se je tako i potpisivala. otimaju svilene marame (to bar nije vojničko), Socijalist — Varaždinac, Kovačić — govorio tuču kundacima ljude, a žene najrađe vežu i je na toj skupštini o putevima borbe do »po tjeraju sudu bez ikakva razloga. Ta ti se služe bjede socijalističkih težnji«, Drvarić o prilika nekadašnjim turskim sistemom. ma u Rusiji, o ruskoj boljševičkoj revoluciji. Naš svijet jest previše dobar i ustrpljiv, al Drvarić je sakupljenom narodu napose na i uzrujan, nezadovoljan do skrajnosti. Zar je glasio da ne nasjeda »kojekakvim krivim ele onda čudo, ako će i oni taj boljševizam vratiti mentima, kojima je svrha da ruše socijalizam boljševizmom«. Nastavljajući Blažaićka kaže: koji mi želimo graditi«. »Sad se svet tek bori za slobodu... Bolševizam Lehpamer je sve pozivao na složeni i us vlada svuda, al od gospode. Doći će dan, kad trajni rad. Napose je pozdravio brojnost žena će i radnički bolševizam početi dje i njihovo javno, političko istupanje na područ lovati. ju Toplica i okolnih mjesta. »Tako se i nada
38 lje organiziraju i začlanjuju, neka budu po pozitivno znamo da su u Var. Toplicama odr moćnice muževima u borbi za naša prava i u žane još dvije: jedna 27. travnja, a druga uz tom pravcu neka odgajaju djecu«, završio je proslavu 1. maja 1919. godine.28 svoje izlaganje Lehpamer. Prije svega treba reći da je gradsko redar Blažaićka poziva na pretplatu lista »Slo stvo u Varaždinu 27. III 1919. zatražilo od Pred boda« i na učlanjenje u Socijal. stranku. sjedništva vlade u Zagrebu da se zabrani odr Odgođeni izbori odbornika Radničkog vije žavanje skupština »zagorskih socijalista«.29 Mi ća u Varaždinskim Toplicama doista su i odr nistar unutrašnjih poslova Pribičević je u Beo žani 5. I 1919. godine. Od tada je Josip Drva- gradu primio telegrafsku obavijest 6. travnja rić predsjednik Odbora Radničkog vijeća u od bana o zabrani održavanje skupštine soci Toplicama, Mirko Blažaić potpredsjednik, Gi- jalista. Naredba o zabrani slavljenja 1. svib zela Blažaić tajnik, kao i do tada, dok su od nja 1919. godine stigla je također 28. travnja, bornici: Andrija Bešenić, Stjepan Janušić, Đu ali i još jedna druga — suzbijanje pod svaku ro Hlebec, Ivan Grabnik, Marko Gajski, Jo cijenu prevrata, koji se sprema za 1. svibnja sip Posavec i Đuro Hrženjak. Izabran je i je 1919. godine.30 dan pododbor od 10 osoba, kao i delegati za Tako se ne bi niti bilo gdje, pa ni u Varaž »konferencu« u Varaždinu: Drvarić, Gizela dinskim Toplicama, mogla održati skupština Blažaić, Hlebec Đuro, i Gajski Marko. socijalista sazvana za 27. IV, a jasno ni prošla Na toj je skupštini donesena rezolucija o viti 1. svibanj 1919. godine. protestu zbog talijanskih presizanja na našu No, Odbor Radničkog vijeća je još 13. IV obalu, te pozdravljeno oslobođenje Međimur donio zaključak o programu proslave 1. maja: j a najprije će biti održan sastanak Radničkog vi Govorili su još Posavec Josip o ulozi žene u jeća, pa narodna skupština prije podne, te ma borbi za socijalizam, te Blažaićka o »nekorekt nifestacija po Toplicama i zabava u šumici nosti odbora, koji je sudionikom nepravednih Brezje kod Tuhovca. djela umjesto zaštitnikom jadne sirotinje«. Radničko vijeće, međutim, uprkos zabrana Mirko Blažaić, otac Gizelin, poziva i muš ma održalo je sazvanu skupštinu 27. travnja i karce i žene »i dalje na podupiranje Odbora u Toplicama je 1. svibanj proslavljen kao rad Radničkog vijeća ..., jer samo slogom će uz- nički blagdan. moći srušiti krive bogove i prigrliti pravu vje Na skupštini su govorili Josip Drvarić, Gi ru, a ta je socijalizam; uz nj eg će doći do zela Blažaić, Josip Posavec i — Hrvat iz Ameri potpune pobjede i slobode«.24 ke Stjepan Dojčić. I Ljubešćica je, uz čitav niz mjesta oko Va Dojčić je govorio o pitanju agrarne refor raždinskih Toplica bila mjesto gdje su socija me, odnosno podjeli zemlje seljacima bez od listi iz Toplica i Varaždina oživjeli politički štete. Svoj je govor završio riječima: »Živjela rad. U tom je mjestu Franjo Maltar bio centra socijalistička republika«. la za svekoliku mjesnu političku aktivnost. Drvarić je govorio o agrarnoj reformi koja Dana 11. siječanja 1919. godine na skupštini se sada na nepravedan način provodi. Pozivao organiziranoj po Radničkom vijeću iz Var. je narod da se pridruži prvomajskoj proslavi, Toplica, govornici su Josip Drvarić, Mirko Bla da to bude pod »crvenim barjakom«, »čitav žaić i Stjepan Janušić. svijet se mora za 1. svibnja naći na nogama«, Drvarić upućuje prisutne na toj skupštini naglasio je Drvarić, pa je nakon toga pozvao u Ljubešćici koju i kakvu ulogu treba da ima radnike da ne rade dulje od 8 sati. Isto tako ju u borbi za socijalistička prava da potpune je pozvao ljude da ne odlaze u vojsku, jer se slobode. Blažaić o opreznosti od provokacija ova vojska sprema protiv Mađara, koji su sa neprijatelja, a govor Stjepana Janušića je jed da u revoluciji i istomišljenici ovdašnjih so na nova tema koja se tiče vojske. cijalista. Janušić je najprije ukazao kakva je vojska U istom je duhu govorio i Posavec. bila u prošlim režimima i razjsnio pojavu mi Gizela Blažaić kritizirala je uopće ovakvo litarizma. Običnim je rječnikom prikazao stanje, uvedenu cenzuru, neslobodu štampe, »običnu momčad« kao one na kojima sve leži, kao i žandarsko kundačenje i tjeranje ljudi u a nemaju nikakva prava. Obični vojnici bili su vojsku. često i gladni, naglašava Janušić. Oficiri su u Svuda su osvanuli prvomajski plakati, što privilegiranom položaju, vrlo su često u kance ih je napisala Gizela Blažaić. Oni su pozivali larijama punili svoje nezasitne džepove. sav radni narod na proslavu. Vojska koju treba socijalizam, bit će narod »Približava se naš najveći radnički blagdan na vojska, ona će služiti obrani naroda, a ne 1. SVIBANJ, koji dan mora da bude dostojno kao do sada kapitalista. proslavljen. Rad među svim radnim ljudima Blažaićka se osvrće na klerikalizam i kleri- taj dan mora da počiva. Pohrlite svi da u kalce. Iznosi da se je od ovih vrlo često mog uzornim redovima manifestiramo crvenim bar lo čuti »da su socijalisti antikristi koji hoće jacima u 2 sata poslije podne u Varaždinskim sye uništiti. Međutim, socijalizam treba da je Toplicama, gdje se svi skupite crveno okićeni. vjera ovoga naroda. Kad će ta vjera zavladati Tu će se držati govori i tu stavimo svoje za narodom, pa i svećenstvom, onda će vladati htjeve: svijetom mir, ljubav i sloga«.27 1. Samoodređenje naroda Ovakve se skupštine održavaju u Jakopovcu, 2. Mir naroda u Kaštelancu i drugim okolnim mjestima, a 3. Politička prava
39 4. Saziv konstituante može sav svoj posjed sam obrađivati bez rad 5. Uvođenje socijalističke republike. nika. Ovo vijeće raspravlja o izboru »agrarnih Da živi socijalistička republika«. odbornika«, pa Drvarić smatra da takvog bira I prvomajska je proslava održana mirno i svako selo za sebe. Isto se je raspravljalo uop dostojanstveno usprkos postojećoj zabrani.31 će o ogrjevu pučanstva, o stanovima, o aprovi- Jer su skupštine bile zabranjene kao i pro zacijskom odboru i neophodnosti da taj pod slava za 1. svibanj 1919., trebalo je uredovati nese ostavku.34 oružništvo. To se, međutim nisu usudili. Pod Ima svakako i takvih djelatnosti Odbora nijeli su najprije 27. IV 1919. prijavu protivu Radničkog vijeća u Varždinskim Toplicama, Drvarića, Posavca i Gizele Balažić radi skup koje nam nisu sačuvane u zapisniku sjednica, štine. Općinsko poglavarstvo u Toplicama je dapače se i nisu niti smjele zapisati. One se pak tužilo Kotaru u N. Marof Drvarića, da je samo osjećaju kao organizirane: 27. II 1919. poskidao u Toplicama plakate o zabrani pros su seljaci N. Marofa provalili u tamošnje vlas lave 1. m aja.32 telinstvo. Govori se o grupi od 60 seljaka koje No skupštine su bile i ovdje samo jedan ob oružnička postaja nije uspjela pronaći. Nared lik djelatnosti socijalista. Radničko vijeće u ni je dan došla vojska iz Vraždina (60 vojnika Varaždinskim Toplicama djelovalo je i na dru i 6 oficira), koji su utvrdili krivce i predali ih gi način. vlastima.35 Moramo odmah reći da se je ponašalo kao U Jakopovcu je 1. ožujka 1919. potpaljeno prava pravcata vlast, i to kao predstavništvo 13 vagona slame, koja je gorjela 30 sati.36 naroda. Narod — seljaci, radnici, obrtnici — Isto tako je 8. ožujka u Jakopovcu i Varaž građani Varaždinskih Toplica i drugih mjesta dinskim Toplicama došlo do oružanog sukoba davali su mu punu podršku. između seljaka i vojnika. Bilo je ranjenih s Radničko je vijeće već 11. XII 1918. osno jedne i s druge strane. valo »akcioni odbor« od dva člana — Josipa Kraj postojećih veleposjeda — napose kap Drvarića i Marka Gajskog. Svrha mu je bila tolskog — ovdašnji je seljak bio kao malo- uopće briga o stanovništvu, posebno prehra posjednik uvijek prikraćen u zemlji. A to je ni. Ovaj će »akcioni odbor« moći vršiti pre svakao značilo jednu stalnu glad za zemljom. metačine kod trgovaca i sumnjivih osoba, ko Podaci od 6. ožujka 1919. nam govore da se ji bi sakrivali živežne namirnice i drugu robu. ljaci sela Pišćanovec, Hrastovec i Čurilovec sa U tu je svrhu zatraženo i odobrenje Kotara iz mi dijele zemlju.37 Novog Marofa. Među rudarima u Ivanovom Polju kraj Lju- Radničko vijeće je 2. ožujka 1919. godine bešćice često su se našli socijalisti iz Toplica. istupilo i u jednom pitanju obrazovanja dje Rezultat tih posjeta i razgovora je i »memo ce u Topličkoj školi. Marko Gajski, član odbo randum« tih rudara od 22. veljače 1919. godi ra Radničkog vijeća, optužio je učitelja i kate ne, kojim traže povišenje nadnica. hetu, da tumače djeci u školi »dinastiju«. Ovaj akt učitelja i katehete rastavlja djecu od ro Imali su ti rudari u to vrijeme — pretkopa- ditelja, jer su roditelji za »republiku«. Radnič či 8—15 kruna, a vozači 5—7 kruna. ko vijeće je zaključilo da se učitelju i kate Ovim »memorandumom« zahtijeva se za heti zabrani »vođenje politike sa školskom dje pretkopače 30 kruna, za radove u jami na dan com«. I pismeno su predsjednik Drvarić i taj 20 kruna, ili po vozu ugljena u komadima 8 nik Gizela Blažaić pozvali 7. III 1919. učitelja kruna, odnosno za voz sitnog 4 K; za kovače da ne raspravlja s djecom o političkim pita dnevno 20—25 K. Za prekovremeni rad (iznad njima, npr. o dinastiji. Da su neshvatljive uči 8 sati) dvostruku nadnicu. Za neispitane loža- teljeve izjave »da samo bedasti seljaci hoće če 20 kruna, za nadglednika sisaljke 25 K, republiku«. Vijeće je upozorilo učitelja i vjero nadziratelju dvorišta 25 K, nadziratelju rovo učitelja, da se »u školi neimade ništa rasprav va 30 K, za ostale vanjske radnje 15 K. ljati o politiki, jer škola i crkva nije za politi Osim toga, rudari pojedinačno zahtijevaju ku voditi«.33 mjesečno 20 kg bijelog brašna uz maksimirane Istoga dana, 2. ožujka 1919., kad je Radnič cijee i 1 metar drva ili ugljena, te dnevno 300 ko vijeće raspravljalo o toj »politici učitelja i grama karabita po osobi. vjeroučitelja«, donesen je i zaključak da Ko Ovim su »memorandumom« rudari dali u- tarska oblast raspiše u roku od 8 dana iz pravi rudokopa rok od 14 dana da riješi njiho bore za novi općinski odbor u Varaždinskim ve zahtjeve. U protivnom, rudari Ivanovog Po Toplicama. lja ulaze u štrajk, javljeno je upravi Zagorskog U Vijeću su i ovakvi predmeti raspravljani ugljeničkog d. d. »Concordia« u Zagrebu.21 i donašani su odgovarajući zaključci: poziva se vlastelinstvo u Toplicama da podijeli žiteljima A što drugo da zaključimo nakon svih tih sela Hrastovec i Kaštelanec ogrjevno drvo, po dokumentiranih akcija Radničkog vijeća u Va ziva se Općinsko poglavarstvo u Varaždinskim raždinskim Toplicama, no da je ono imalo iza Toplicama da se održavaju tjedni sajmovi su sebe čitav radnički i seljački svijet tih predje botom kao i ranije da obćina obskrbi školu u la. »De facto« je ono bilo vlast, i to narodna Toplicama i Kaštelancu ogrjevom, da učitelj vlast. ne prekida obuku radi čišćenja nužika, da Jedan slijedeći slučaj još više će nas uvje se zagrebačkome Kaptolu stavi službeni upit riti u kojoj je mjeri Radničko vijeće bilo dois po Odboru Radničkog vijeća, da li taj Kaptol ta pravi predstavnik naroda.
40 Sjetimo se izlaganja da je ovaj Odbor Rad ničkog vijeća u Var. Toplicama zahtijevao 2. III 1919. godine od Kotara u Novom Marofu da se u roku od 8 dana raspišu izbori za novi Radni narode! općinski odbor. Isto je tako bilo zahtijevano Socilalno-demokratska organ izm i od aprovizacionog odbora da podnese ostavku. To se, međutim, nije provelo. clja za grad Varaždin i okolicu ofo- Da bi se stvari pokrenule u pravcu rješava državatt će u nedjelju 27. o. mj. U nja, već naredni dan — 3. III — skupilo se je s a ti podne u 1 pred zgradom Općine u Varaždinskim Toplica ma oko 600 ljudi predvođenih Josipom Drvari- ćem i Mirkom Blažaićem, zahtijevajući da op Iiju b eščici ćinsko zastupstvo odmah odstupi, jer će ga u protivnom narod rastjerati. Isto tako i omra ženi nepravedni aprovizacioni odbor. Glavar kotara Novi Marof obavještava velikog župana SKUPŠTINU varaždinskog da je utrošio 2 sata na uvjera t vanje prisutnog naroda da će se sve povoljno za proslavu I. svibnja urediti, dok se nisu napokon razišli kućama.38 Dakle, odluka Odbora Radničkog vijeća u sa slijedećim dnevnim redom: Var. Toplicama trebala bi se provesti, jer je to 1. Samoopredjeljenje naroda. upravo odluka radnog naroda toga kraja. 2. Mir naroda. Narod je stajao iza Radničkog vijeća i u nekim, nazovimo ih »veselim slučajevima«. Politička prava. Htjelo se je ismijati vlast i dinastiju, sve ra 4. Saziv konstituante . 1 nije carske režime. Za ovaj pothvat pripremio 5. Općinski novi red. je Josip Drvarić akciju u obliku »političkog fašnika«. Naime 4. ožujka 1919. godine sam Dolazi govornik iz Varaždina. Drvarić je iznio iz kuće jedan veliki limeni lonac, te je stao po njemu bubnjati, obilaze ći mjestom i objavljući taj »politički fašnik«. Odbor socijalno-deraokratske slranke. Pozivao je narod da se skupi u što većem bro ju, te da pod zastavama, na kojima će stajati Ttefc.r. nilttroM » natpis »Smrt carom«, pođu u žalobnoj povor ci iza pravoga lijesa — »Pokop dinastije«. Narod se je skupio i doista je pod reče Poziv na narodnu skupštinu u Ljubeščici u nom zastavom »Smrt carom« u žalobnoj spro povodu proslave 1. svibnja 1919. godine vodnoj povorci otpratio prema groblju lijes s natpisom »Pokop dinastije«. Lijes su i kraj groblja ukopali u iskopanu jamu uz cestu uz raznorazne porugljive čine.39 Eto, i na ovaj je ća — Komorskih, odnosno u to vrijeme 3919. način narod rekao svoje mišljenje o carevima, godine, baruna Kuševića po udaji, te obitelji kraljevima i starim režimima, kao i o tadaš Jordis — Lohausen. njem. Ta on je za socijalističku republiku! On Vrbanovec posjeduje barun Rauch, Martija- želi da ga zastupa ne samo »de facto«, već i nec je Patačićev, pa Rauchov, te u to vrijeme »de iure« njegovo »Radničko vijeće«. udajom Vučetićev. Sam Ludbreg je u XVII stoljeću Turoczi- V Dubovica, nekad vlastelinstvo obitelji Žbull jev, pa knezova Batthyany — Strattman. »Ludbreg — gnijezdo republikanizma i bolj postaje udajom dobro Kukuljevića Sakcin- ševizma« skih, te je prodano napokon Toplaku iz Ko Kakva je bila devetnaesta u Ludbregu? privnice. Što o toj burnoj godini znamo za Ludbreg Veliki Bukovec s majurima Mali Bukovec, i njegovu okolicu? Ponajprije, Županija varaždinska ima za Molve, Marindvor i Lizindvor pripada trećoj Ludbreg naziv, koji ćemo odmah nedvoumno lozi Draškovića Trakošćanskih. spoznati što je narod toga kraja i onoga vre Vlastelinstvo Rasinja s majurima Kuzminec, mena: »Ludbreg je gnijezdo republikanizma i Prkos, Gorica, Imbrovec, Ferdinandvor, Đeleko boljševizma ..., tu se šire pred nosom kotar vec, Grbaševec, Ludmilindvor i Gizelindvor skog glavara boljševički leci u hrpama.« Tako najposlije je postalo posjed plemića Inkey de se kaže o jednom aktu za Ludbreg, kojeg je Pallin. upravitelj Varaždinske županije upravio Vladi Imbriovec je 1919. godine vlasništvo dr Vla u Zagreb.40 dimira Đurđevića.41 Ludbreg i šira njegova okolica je agrarni Koje li dakle čudo, što upravo ludbreški kraj s mnogo veleposjeda počevši od Jalžabeta kraj u ovo revolucionarno vrijeme s tolikim s njegovim majurom Štefanec, nekada vlasniš veleposjedima baruna, grofova, plemića i bo tvo obitelji Bakić de Lak, pak zatim Bedekovi- gatih drugih građana van Ludbrega, postaje 41 70t V.». »Narode! Dođi taj dan, a ma kakvo vrijeme ’5*97 bilo, u što većem broju u Ludbreg«, kaže Doj- ?ić*v »Nemojte kazat, da niste moguće iz Lud- ^TPÖRPt • v ** Of*!-n*»— ;>—•*p»l>(tf jr>. breškog kotara. Kad se takove stvari rješava ju, kao što je danas agrarna reforma, onda ne smije biti mjesta strančarstvu, ni granice ko tara. Prf dsJaAiUt*»/ kr.V ~.fl i w.*»tib1 jsk« *l«da Narode! To neće biti kortešačka skupština, već bezstranačka, tj. kako i na koji način će se oduzeti zemljište preuzvišenoj gospodi: kne Z • K r • b u zovima, grofovima, barunima, biskupima i os talim veleposjednicima, tj. kapitalistima. * 1* ä.f'tbaja u 10 aatt prije podna prelati« ja t apdtnft Nužno je da se svi iz gornje Podravine, Me Pa tama. o praroan fmaojt Upada 1 Ltdbra* j<*bm đimurja i Zagorja sakupimo taj dan u središ tu veleposjeda Hrvatske — u Ludbregu. Naš ta na pafcjakt btdo notak rasaavratath l*t»ka i brakrw-e* ? glas da se čuje u Beogradu, gdje se sastaje dr kojth aa B kanada rn S o g «sdrfaja tona t * U i ■ žavno vijeće SHS. Tamo će se odlučiti sudbina t an«ja radJ pr«0a<*.- ' J veleposjeda i zemljoradnika, koji nema zem Orllat*ot poäm 9m i av wo po p-adatojnlki. kotiraka i lje. «fclaiti v i t . i da bude naša«, govori Stjepan Dojčić seljaci- n?a pajšire regije sjeverozapadne Hrvatske, po zivajući ih u Ludbreg na skupštinu.42 Iz suvremenih novina smo obaviješteni da je ova skupština u Ludbregu bila u tolikom Priaaljeno kod predsjedništva broju posjećena, kako to još niti jedna skup u » »;•» ^ ština nije bila. Došao je sav narod iz okolnih mjesta, a bilo ga je i iz Međimurja, a i građa y v t . f o j c & . .£» na iz Koprivnice. Mnogo je seljaka došlo i iz novomarofskog kotara. C - t f Vlast se je upravo Dojčića, varaždinskih so cijalista i te skupštine u Ludbregu vrlo popla- šila. Kad je bila ova skupština po Dojčiću na T f r ^ r n _ t javljivana za 2. ožujka, vel. župan Županije va raždinske je i skupštinu i Dojčića tretirao kao komunističku akciju: »Kako je glavna lozinka, Informacija o avionu mađarskih revolucio dajte nam zemlje bez otštete, dakle posve jas nara, koji je početkom svibnja 1919. godine na komunistička tendencija, te kako seljačtvo kotara Ludbreg ne dopušta vlastelinstvu da bacao letke između Legrada i Ludbrega zemlju ore, molim«, kaže vel. župan, »da se u Ludbreg svakako prije 2. ožujka 1919. odpoša- Ije jedan jači odred vojske«. Iz novina koje su nas informirale o ogrom upravo primjer akcija socijalista i tamošnjeg nom interesu i sudjelovanju građana i seljaka seljačkog svijeta na rješavanju svih pitanja ve lzZagorja, Podravine i Međimurja na toj skup zanih uz neophodnost podjele zemlje onima štini u Ludbregu 2. III 1919. godine, saznajemo, koji je obrađuju — seljacima. da je u Ludbreg stvarno i bila poslana vojna Dokumentarno je zabilježeno da je već za asistencija iz Varaždina. 22. veljače 1919. godine u Ludbregu, »središtu veleposjeda^ Hrvatske« bila sazvana, pa odgo Novine nas također informiraju da je vrlo đena, skupština o pitanju davanja zemlje selja uspješna skupština održana po Dojčiću, Lavo- cima. Sazivač ove skupštine, pa zatim one na slavu Kovačiću i Franju Lehpameru u selu redne za 2. III 1919. godine, jest Hrvat iz Ame Štefanec istoga dan na povratku iz Ludbrega u rike, nekadašnji atentator na bana škrlca, Varaždin. I u Ludbregu su govornici bili Doj Stjepan Dojčić. čić, Lehpamer i Kovačić.43 »Dajte nam zemlje bez otštete«, naslov je Evo nekih podataka, odnosno zapažanja u- tiskanog proglasa, koji je objavljen za ovu opće o socijalističkom pokretu u ludbreškom skupštinu i raspačavan po čitavom Zagorju, kotaru. Podravini i Međimurju. »Početkom o. g. počelo se vrlo živo raditi oko organizacije sela ludbreškog kotara, te je Velika narodna pučka skupština sazvana je do danas postignut krasan uspjeh. za nedjelju 2. ožujka 1919. godine u 10 i pol Zavidni nam elementi na tom uspjehu, po sati prije podne na Trgu sv. Trojstva. čeli su seljake te okolice zastrašivati sa raz- 42 nim pretnjma ne bi li im kako uspjelo odmah fradatejniđtva k r . ketaraka »nla»%l u Krapini, 0 u početku taj pokret ugušiti. Tako neki trube üroj: l*a.Pra.-l>»ltf. Xr*in«. 84. Ht*0* 191«. seljacima da svi oni, koji će biti organizirani u našoj političkoj organizaciji, neće dobiti ni pedlja zemljišta, a drugi ih opet uvjeravaju, da TaU*UW 'ÄMJi su socijal demokratske političke organizcije — «W. organizacije, koje su protiv Boga, ruše vjeru itd. ^ ^ - 'V______Dapače ovaj strašni svjetski rat poučio je potpunoma niže narodne klase, da će do svog Iw ii» ■ H H iraii «dpi*« »d lM >Pl* •»•»**•$ IT*, boljeg socijalnog položaja doći jedino zajed F r» , m m naalavu, da Je deJae da rutax iz sei* ničkom organizacijom. r,Jal«lwao , kotar* T.u^r^g le fk redjwalah holjiavlk« n >a- To je činjenica, koja je nepobitno dokaza na time, što se jatomice organiziraju... to piaaai: . Ha4iioi i vajnici" . 8lr«*«ol-H»t«r»* t m m « hrpa«» buržoazijske naše stranke, a pogotovo one ele pred 14 cMia 1* iraineg U Jetala, a aadrlaje peilv na rulanje mente, koji se ćute u tom pokretu najviše po paatejeöega st«ija 1 ustrajanje aevj»tsxa ropunlike. gođeni. Takavi letaci dl Jala aa J ar/he 1 ha« HuOcavlh r«r>rl jn)u< Stoga se i stavljaju i izlažu najviše u protu- Vo r * ] ? r a . borbi tog pokreta, ali neka zapamte, da su IlfM tnjjtr Baelev re w ijtjtjl n l‘f m u t »i troj 1 (6. prešla vremena, kada su bile dovoljne šuplje h-s, u predmetu uvadar.ja stalna degla«ia aluiee, kaja sa inada riječi, a nikakova djela za postignuće odličnog najvaöla paspJeSanjeai 1 na najal®orM J» naö» uraditi > tetoa povjerenja i poštovanja kod naši nižih klasa, jer se i te klase danas nedaju više na lijepak. pr «v &di t i • Tako je i kod nas u Ludbregu bila obdrža- KadUdje ixp«>z*ruj«in n% 3l«v, fca T\»jv* . ¾ ljavanju stanovništva područja kotara Ludbreg. MM: ««frwfiii». tratet«; IW#Oh( Wi» Samo u toku 1903/1904. godine kotarska oblast ^ W Ä r i t e M « a i udar«* Ludbreg, obavještava Varaždinsku županiju da se je iselilo 300 — 400 osoba, najvećim dije lom u Ameriku i Njemačku. To i usprkos po stojećim mogućnostima osnivanja industrija, y/M» ISMMSA-'* / odnosno rudarstva-ugljenokopa u Rasinji i Bolfanu posebice, a u okolici Ludbrega su na *!*/ L7 ^ u i ^ T lazišta nafte.49 -?? *rm » HHtatta Oaatfea aimaajii ■»>*■«■«*»* Za stanje i politički odnos, prema vlastima svakako je od interesa ukazati i na izbore župa i« 1**« Vmm+Dtim tW U + m m )* mtlmtX nijskih skupštinara — za kotar Ludbreg, Va- * »l-T«*ko* i S l*«lJlrfliSBU anal B ÜWIM* lenka Josip, Franje Kezić, Jakoba Kolarić, Jo i**«iTe% M i t a t M l p riM clta buAio M a ia ajtv a « o b « , sipa Šavor i Ljudevita Vrančić.50 Međutim, na ■ B^«i« 45 se.. Godine 1890. je u mnogim zemljama došlo do prvo majskih manifestacija. — Vidi opširnije o tome »Počeci ljivo pripremljen i za nj su zadobiveni skoro svi seljaci. modernog radničkog pokreta u Hrvatskoj«, Zagrerb 1958. Cilj ...... mje pljačka, kako je izgledalo, nego uopšte Josip Cazi u suradnija sa Cvetkom Knapić-Krhen, Ivanom anarhija i u n ištav a n je « AH, ZV 6-14/175-1437-3011/1919. Balagovicem, Josipom Vidmarom, Dinkom Foretićem, Mir kom Androićem i Matom Uradin, Knjiga II, str. 10—11. 14 Podžupan županije varaždinske zahtijeva od Posadne U gradu Varaždinu se 1. svibnja proslavlja iste 1890. go komande odred vojske za Jalžabet zbog tih »nemira«. Od dine i godimice unaprijed uza sve zabrane. Radnički od borniku agrarnom Jakobu Pavličeku od podmetnute vat- re K r-’ a štefu Križaniću 25.000 Kruna. bor 17. travnja 1890. poziva radništvo grada Varaždina da — A n, VZ 16D6/I1919. proslavi 1. maj kao međunarodni blagdan. — HAV AGV spisi 4132/1890. *'j.Kotarska oblast Varaždin obaviještava podžupana va raždinske županije o takvom postupku u Vidovcu i Vinici; 4 O toj skupštini socijalista i prvomajskoj proslavi u osim toga kaže se da ti odbornici nisu savjetodavci, već X?£^dinu 1918. godine piše nam socijalističko glasilo da vrse pritisak pojedinačno i na agrarna povjerenstva. — »PRAVDA« u broju 20/1918. od 9. 5. 1918., str. 4. Još AH, VŽ 1549/1919. opširnije nas informira »Hrvatsko pravo« 27. 4. 1918 u broju 17., str. 3, zatim 4. 5. 1918., broj 18., str. 2. 16 HAV, AGV, Praes. 59/1918. j »Volja naroda« broj 24/1918. od 28. 11. 1918. o toj radničkoj skupštini daje opširan izvještaj na str. 2. 17 HAV, AGV, Praes. 18/1919. 6 »Volja naroda« br. 24/1918., od 28. 11. 1918., str 4 18 GAV, AGV, Praes. 17/1919. r i n ^ 'n , oOV£ rezolucije čuva se u HAV, AGV, spisi 12.013/1918. Prethodno je potrebno ovdje naglasiti da je u 19 Gradski varaždinski kapetan Antun Antunović (šef po kontinuitetu od spominjane skupštine socijalista u Varaž- licije) upoznao je načelnika si. i kr. grada Varaždina, da ijmuv27. travnja 1918. i proslave 1. svibnja stalno radništvo je zapovjednik redarstvene straže u svojstvu izaslanika Varaždina organizaciono jačalo i brojčano se organizacija Redarstva na licu mjesta zabranio održavanje skupštine radnika povećala pod vodstvom Frana Lehpamera (»Volia na Haliću 30. III 1919. — HAV, AGV, Praes. 20/1919T naroda« b r 1/1918., od 4. 7., str. 6.), uključujući i tvor ničke radnike (»Volja naroda«, br. 3/1918. od 18. 7., str. HAV, AGV, praes. 19/1919; AH, ZV — 2462 Pr. 4.); skupštine i sastanci radnika se redaju (11. i 18 ’ 8 u 1919-2350-6-14-l75/1919 Zanimljiva je i skupština održana gostioni kod »Vujčeka«) »Volja naroda« br. 6/1918., od 8. l i .i . 1919. u selu Strmec. Reformirao je Ljuština, koji je 8., str. 3; br. 8. od 1918. 22. 8., str. 4; te 1. 9. opet — zatim ušao i u. polemiku sa mjesnim žuipnikom. Tu je do »Volja naroda« br. 9/1918. od 29. 8., str. 4; br. 10/1918. nesena rezolucija; 1 — Da se feudalna, veleposjednička i °* i Str‘ 4; 27' 1.°-. »Volja naroda« br. 17/1918., od 10.,’ crkvena zemljišta skupa sa svim sredstvima proizvodnje s . .* *1 su sastanci i skupštine rezultirali najprije dele- lzvlaste; 2 — Da se pruži potpora siromašnim ženama i giranjem u »Narodni odbor Varaždina« na radničkoj skup- djeci, kojima su poginuli muževi i očevi u ratu; 3 — Da iltlni “ prisustvu 500 radnika i građana delegata Leopolda sf H .najkraće vrijeme provedu izbori za ustavotvornu KOVa^A/C,’nioranaI Lehpamer i Mirka Vajdu, (»Volja naroda« skupštinu (Ronstituantu) putem općega tajnoga glasanja br. 20/1918., od 31. 10., str. 3), a zatim 21. studenog 1918. s proporcijom; 4 — Da se počne s demobilizacijom vojske izborom, — osnotukom »Radničkog vijeća u Varaždinu« i ukinućem zakona o obvezatnom vojnom službovanju; 5 koje će biti na pomoć »Odboru Narodnog vijeća«. — HAV’ Zahtijevamo apsolutnu slobodu sastajnja, govora i štam- o r zapisnik 11.781/1918.; »Volja naroda« br. P?’.P — Najoštrije osuđujemo svaku kontrarevolucionarnu 23/1918., od 21. 11., str. 4. — O dbor Radničkog vijeća ima akciju naše vlasti proti mađarskim seljacima i radnicima tirana S. Lehpamera kao predsjednika, Lavoslava Kovačić — »Sloboda« broj 33/1919. od 27. 3., str. 4. i Dragutina Rotanić kao potpredsjednike, tajnici su Mirko Isto tako je već ranije održana bila javna pučka skup Vajda, Branko Svoboda, Mihovil Manko, blagajnik, dok sti rui u ^ Mađarevu 22. veljače 1919. na kojoj Su govornici su zamjenici Stjepan Martinić i Ivan Tišljar; revizori Jo bila Maltar iz Ljubeščice, te Drvarić i Gizela Blažaić iz sip Lorbek i Bagdan Babić, a u odboru su Đuro Košćec, Varaždinskih Topilca. — »Sloboda« br. 23/1919., od 1. 3 |y,an lpsa’ Ljudevit Balog, Miroslav Niki, Stjepan Filipa- 1919. .c, Stjepan Korpar, Josip Cagran, Stjepan Paklec, Ljude vit Petanjek, Miroslav Posmodi, Ivan Košmerl, Franjo 21 *0 rudarima iz Ljubešćice« — Ivtanovo Polje [piše Spigelj, Franjo Kociper, Josip švagel, Oskar Herrnheiser, »Bratstvo« br. 1/1919. od 6. 3., str. 3., pa kaže da su isti Kazimir Herceg, Vatroslav Balog, Franjo Fulir, Aleksan- rudar1 predali svoj »Memorandum« upravi zagorskog uglje- cler Harastovic, dr August Engelhart, Ladislav Dolenc, nićkog dioničarskog društva »Concordia« u Zagrebu za po- Ivan Vrhovec, Mijo Horvatić, Stjepan Crnčić i Mijo Ca- višenjem nadnica. Štrajka, kaže »Bratstvo« neće biti bude tuk. Ovaj je odbor Radničkog vijeća izabran u skupštini • d.°, If,, volJe kod »Concordie«. Isti list »Bratstvo« u bro- 24. studenoga, kad je i zatraženo kako od gradskog za fLl*.“i od 10. 4., str. 3., govori o posredovanju socija stupstva, tako i od gradonačelnika Varaždina Magdića da lističke organizacije u Varaždinu između uprave radnika podnesu ostavke. — »Volja naroda« br. 24/1918., od 28 11 Ladanje Donje i rudara. Tu se govori na istome mjestu str. 2; HAV, AGV, Praes. spisi 59/1918. i o štrajku rudara iz rudnika Ivanovo Polje, koji je za- P°čeo 16. 2. 1919. godine. »Bratstvo« od 6. 3. 1919. u bro f V Ä Zagreb (AH), Varaždinska županija ju 1/1919. na str. 3. poziva sve zagorske crudnike da se (VŽ) broj od 3792/1918, y J jave uredništvu lista radi međusobnog povezivanja. 8 Brzojav »Vladi unutarnji« — AH, VŽ br. 3859/1918. 22 »Bratstvo«, broj 1/1919., od 6. 3., str. 3. . bune 23. _srpnja 1919. u Varaždinu svi su iz 23 Knjiga zapisnika sjednica Odbora Radničkog vijeća u vještaji Županije puni straha od »oružanih bandi« u Za V.ar., Toplicama te »Knjiga članstva i članarine Radničkog gorju. — AH, ZV, 6-14/4788-1919 (K 4967-1920; 8628-1919.) i vajeca« fotokopirane čuvaju se u Historijskom arhivu u Va drugi. raždinu. v Ame, .Gradskog redarstva u Varaždinu gradski na j 4 Žandarmerija je izvršila premetačinu 31 svibnja 1919. čelnik Magdic 27. 3. 1919. piše Predsjedništvu Zemaljske godine po nalogu upravitelja redarstva u Varaždinu u vlade među inim da »Zaletavanje socijalističkih agitatora u rasipa _ Drvarica, te brata Franje i sestre mu Gizele rudokope Ivanec ii Ladanje urodiše štrajkom .... i pljač islazaic. Kod Gizele je pronađena korespondencija sa Miho kom; zapaljen i stranom u zrak dignut dvorac »Banski vilom Dankom, te njezinim prijateljicama u Vukovaru i dvori« — HAV, AGV, Praes. 19/1919. Karlovcu uz ostale stvari. Žandarmerija je sve predmete dosta vila Redarstvu grada Varaždina, a prijavu o tome 11 »Bratstvo« u svom Članku »Pokret trgovačkih namješ Komandi IV žandarmerijske brigade AH ZV tenika i privatnih nam ještenika« (br. 14/1919., od 5 6 6-14/175-5327-8698/1919. S ’ AV str. 3.), završavajući razmatranje stanja kaže: »Nadamo se da ce^ ih ovo naučiti pameti i da će svom robiju iz kojega sisu krv na najbestidniji način izaći u susret.« Iz r, j Podatak. je uzet iz »Knjige zaipisnika sjednica Odbora vorni dokumenti o štrajku trgovačkih namještenika ču Radničkog vijeća u Var. Toplicama«. vaju se u HAV, AGV, spisi 5436/1919. 26 Svi podaci od 1. I 1919. o skupštinama i izborima • i,12eÄ o Prijavlj,uje štrajk ~ HAV’ AGV’ sP]si 10300/1919. odbornika govornicima na skupštinama i sadržajima go 1 110/5/.1:^19. vora također su uzeti iz spominjane »Knjige zapisnika«. 13 O tome pokretu seljaka komandant čete 25. pešad. 27 O Skupštini u Ljubešćici 11. 1. 1919. i o sadržajima puka iz Čakovca kaže, da je taj pokret seljaka »bio briž govora podaci su uzeti iz »Knjige zapisnika«. 46 28 Podaci su uzeti AH, Sudbeni stol Varaždin, novi krivce i štetu«. Oružnici nisu ispunili zadatak, jer da 1-404/a-8-1919. _ »Sloboda« br. 50/1919. od 10. 5., strana 6. su bili u životnoj opasnosti. Tek je 60 »jahača« tj. konja Dodajmo da je 2. ožujka održana također skupština u Var. nika, vojnika sa 6 oficira, naredni dan utvrdilo »krivce« Toplicama. Govornici su: Drvarić, Janušić F. i Gizela Bla- i predalo ih Kotarskom sudu i N. Marofu, kaže novo- zaić. Rezolucija je postavila pitanje Kaptolu, među inim, m arofski kotarski predstojnik. — AH, VŽ, b r. 624/1919. dali može sam bez radništva obraditi posjed. »Sloboda« broj 26/1919., od 8. 3., str. 5. 36 U nastavku izvještaja iznosi se i taj podatak o 13 va gona slame. — AH, VŽ, br. 624/1919. 29 Prijedlog je išao preko velikog župana i ovaj se je također složio Sa prijedlogom. »Pljačkanja d paleži vlaste 37 U tom spominjanom izvještaju, kotarski predstojnik linstva uslijedili su samo uslijed toga što je seljacima ne iznosi i taj slučaj diobe zemlje po žiteljstvu Pršćanovaca, prestano već od početka preloma govoreno na skupštinama, Hrastovca i Ćurilovca, a i još jedan: samo do 15. ožujka da su sva vlastelinstva od sada njihovo vlasništvo, da će će žiteljstvo čekati da im se podjeli zemlja novomarofskog mu se najkasnije do siječnja 1919. porazdijeliti, a ako vlastelinstva. to u tom roku ne uslijedi, neka si sami uzmu. Pučanstvo Nakon toga će to sami učiniti i razdijeliti si vlastelin primirit će se čim ne bude skupština. — AH, ZV, ske oranice. — AW, VŽ, br. 624/1919. 6-14/175-1817-2350-2961/1919. 38 Iz istog izvještaja kotarskog novomarofskog predstoj 30 »Skupštinu socijalista u Varaždinu zabranio je jer su nika od 7. 3. 1919. podnesenog vel. županu Varaždinske nepodijeljeni, a jača je struja boljševička Zabranju županije. ju se sada sve skupštine ljevicama i nepodijeljenih, jer je većina ljevičara « brzojavlja ban Pribičeviću u Beo 39 Kotarski novomarofski predstojnik tu kaže da su po grad —• AH, ZV, 6-14/175-1817-2779/1919. Ovo je ban brzo- kopali »dinastiju na najnedostojniji način« tako da su si javio 6. travnja 1919., a 28. 4. su naredbom Pribičevića, nekoji odvezali hlače i gaće i činili primjer, da će se na kao ministra unutrašnjih dela, ne samo zabranjene mani dinastiju koju su pokopali p i«. Tu su usput nošene festacije i skupština prigodom 1. m aja 1919. — HAV, AGV, »željezne vile i motike za veče ruglo«. — AH, VŽ, br. Praes. 52/1919. — već je izdana naredba o »preprečenju 624/1919. prevrata za 1. maj« — HAV, AGV, praes. 55/1919. Grad ski je načelnih dr Pero Magdić sa tom zabranom upoznao 40 AH, VŽ 1502 res. — /1919. od 21. lipnja 1919. i svoga šefa policije Antuna Antunovića — HAV, AGV, praes. 42/1919. —, kao i sa uputam a dolđe li eventualno 41 O tome detalje vidi Belošević Županija varaždinska i do štrajkova povodom 1. maja. — HAV, AGV, praes. slobodni Kraljevski grad Varaždin, Varaždin 1926. str. 43/1919. »Bratstvo« je povodom te 30-te godišnjice proslav- 128—133. Ijanja 1. maja pisalo: »To je blagdan naš, to je blagdan 42 Veliki župan Županije varaždinske dostavio je banu rada i onih koji rade. To je blagdan radnog svijeta, na 28. veljače primjerak Proglasa Stjepana Dojčića, koji isti čijim žuljevima počiva država i sve ono, kud ljudsko oko saziva za 2. ožujka 1919. u Ludbregu veliku narodnu puč siže ..... Prvi svibanj je dan protesta protiv društvene ku skupštinu u predmetu podjele zemlje. Župan kaže »ka zapostavljenosti radnika i seljaka i zato se mi priključuje ko je glavna lozinka dajte nam zemlje bez odštete, dakle mo svima onima koji danas u znak prosvjeda kliču: »Ne posve jasna komunistička tendencija, te kako seljaštvo ka živi socijalizam, živila socijalna demokracija!« — »Brat kotara Ludbreg ne dopuštaju vlastelinstvu da zemlju ore, stvo« br. 9/1919., od 1. 5., str. 1. m o lim ...... da se u Ludbreg svakako prije 2. 31 »Sloboda« u broju 50/1919. od 10. 5., na str. 6. do ožujka 1919. odpošlje jedan jači odred vojske, jer se je nosi prikaz te proslave u Toplicama, koja je održana us bojati pljačkanja«. prkos zabrani. Kad se saznalo za zabranu, koliko se je Iz samog Dojčićevog proglasa se vidi da je privatno sve radovalo tome danu, upravo stoga stupaju svi u ge bio sazvao skupštinu za 22. veljače 1919., pak zatim ju je neralni štrajk, ulice se pune, kreće se na kraj Toplica, odgodio na 2. ožujka. Evo čitavog teksta toga proglasa. gdje će se svečano otvoriti crveni barjak uz govore Drva »DJTE NAM ZEMLJE BEZ ODŠTETE Jugoslavenski na rića, Varge, Hrženjaka, Janušića, te Blažaića i Gizele rode!« Blažaić. Povorku je činilo preko 1200 ljudi i žena pjevajući Skupštinu koju sam sazvao za dan 22. veljače o. g. ni marseljezu i druge radničke pjesme. Na slozi, redu i mini se mogla obdržavati, pošto sam obolio. (Zdravlje sam iz i sami protivnici su bili posramljeni. Povorka i govori su gubio u hrvatskim i mađarskim tamnicama, u koje sam zauzeli čitavo popodne, a iza toga su krenuli svi u selo bačen ka Hrvat-Američanin u borbi »za Slobodu Hrvat Tuhovec, gdje je održana zabava sve do mirnog razlaza ku ske«.) ćama. Ponovno sazivljem veliku narodnu pučju skupštinu u Ludbregu za nedjelju 2. ožujka 1919. u 10 i pol sati pr. p. 32 Josip Drvarić, Josip Posavec i Gizela Blažaić, I 35 go na trgu sv Trojstva. dina star. II 20 godina, III 20 godina, iz Var. Topilca i Narode! Tuhovca, poljveljelci za 27. 4. siu sazvali skupštinu, pozvav Dođi, taj dan, a ma kakvo vrijeme, u što većem broju, ši na istu i agitatora Dojčića iz Ludbrega, održana je (svi muškarci i žene) u Ludbreg. Nemojte kazat, da niste skupština sa govorima. Žandarmerija je skinula plakat pi moguće iz Ludbrežkog kotara: kad se takove stvari reša- san po Blažaiću i poslala ga sa prijavom Sudbenom stolu vaju, kao što je danas agrarna reforma, onda nesimje biti Varaždin — AH, Sudbeni stol Varaždin 1-404/a-84919. strančarstvu ni granice kotareva. Drvarića su uhvatili oružnici i vojnici u Varaždinskim Narode! Toplicama, ali je u općinski ured došao Franjo Varga, te To neće biti kortešačka skupština, već bezstranačka, je iznio zahtjev naroda da se Drvarić pusti iz zatvora. U t. j. kako i na koji način će se oduzeti zemljište preuzvi- protivnom će narod doći da ga oslobodi. Osim toga opći šenoj gospodi: knezovima, grofovima, barunima, biskupi ni je rečeno da će im zgrade srušiti bilo to u Toplicama ma i ostalim veleposjednicima, t. j. kapitalistima. ili su N. Marofu, ako će u njima biti Drvarić zatvoren. Nužno je, da se svi, (iz gornje Podravine, Međimurja i »Kako se narod sve više u Toplicama sakupljao« kažu u Zagorja) sakupimo taj dan u jedištu veleposjeda Hrvatske svom izvještaju Kotarskoj oblasti N. Marof Općinsko po u Ludbregu; a naš glas da se čuje u Beogradu, gdje se glavarstvo Varaždinske Toplice, »pak je zato pušten na sastaje Državno Vijeće SHS. Tamo će se odlučiti sudbina slobodu« — AH, Sudbeni stol Varaždin I-404-a-8/1919. Ipak veleposjeda i zemljoradnika koji nema zemljišta. su bili svi pohapšeni i dopraćeni u Varaždin, pa je tele Narode! gramom na regenta Aleksandra Danka, pokušao isposlovati Dođi, bilo kakvo vrijeme, jer je potrebno da se i njihovo oslobođenje, jer da nije bilo izgreda. — AH, ZV, Tvoj neposredni glas čuje, kako Ti misliš da je najpošte 6-14/776-1919/175. »Bratstvo« je o tom hapšenju donjelo nije, t. j. na koji način da se uzme zemlja onima, koji opširniji prikaz — »Bratstvo« br. 11 od 15.5., str. 1. je nisu nikada orali niti ju oru, a bome i ju ne žele ora ti. Već naši očevi su jiu orali, mi ju oremo i hoćemo da 33 Predsjednik J. Drvarić i tajnica Odbora Radničkog vi bude naša. jeća 7. 3. 1919. upoznaju učitelja i vjeroučitelja pismeno sa prijedlogom Radničkog vijeća u Varaždinskim Topli Narode! cama da se u »školi neimade ništa raspravljati o politiki, Želim ti opet istinu kazat, koji Ti ni nisam nikad pres jer škola i crkva nije za politiku voditi«. — AH, Sudbeni tao. Govorio sam ti u Americi; kad sam se vratio iz Ame stol Varaždin, br. I-404-a-8/1919. rike; kad sam bio pred ruljom sudaca, a sada želim nas taviti gdje sam prestao (na optuženički klupi dne 25. ruj 34 Podaci su iz spominjane »Knjige zapisnika«. na 1913.). Da li imam pravo đa govorim o seljačkim pi tanjima neka govori slijedeća. 35 Kotarski predstojnik u N. Marofu iznosi u svome iz Jedno jest, da su Dojčić i Jukić bili izvršitelji jedne vještaju međutim i taj podatak. Da bi se otrili krivci iz posve opravdane stvari (atentati na carske komesare), a među tih 60 seljaka, kotarski je predstojnik oružničkoj drugo je glavno što je dokazano, da su ti ljudi bezprikor- postaji u N. Marofu izdao poziv »da na licu mjesta usta ni, u najvećem stepenu čedni, idealni, da su to naciona- 47 liste i demokrati — kao što bi to izišlo iz današnjeg go 54 Najprije je Županski tajnik Sokolić 15. 6. 1919. pod- vora gospodina bana, koji je vanredno važan — to spo banu dr Tomljenoviću na ruke predao izvještaj o letku minjem zato, jer isto je nacionalizam i demokratizam; is »Sovjetska republika i radni narod« koji je dz zračnog to je biti narodnjak i pučki čovjek a i za te ljude je to lijetala bacan u Malom Bukovcu i okolici. Ujedno upoz bilo isto. Obojica su seljačka djeca, obrazovani. Hrvati naje Povjereništvo za unutrašnje poslove Zem. vlade u rodom, prosvjećeni ljudi. — To je bio govor gospodina Zagrebu da je oštro zatražio od Kotarske oblasti izvještaj Stjepana Radića, narodnog zastupnika ludbreškog kotara, kako se taj letak može širiti na području kotara Ludbreg, u Hrvatskom saboru dne 17. lipnja 1917. (Po stenografskom a da oblast o tome ništa nezna. — AH, VŽ Res. 16/1919. zapisniku CLXV. sjednice sabora). Nešto kasnije 21. 6. 1919. Sokolić piše Predsjedništvu Zem. Narode! vlade u Zagrebu i podnosi letak mađarske sovjetske vla Ja sam ono što sam i bio, i ostat ću. Jer sam kazao de »Radnici-! Vojnici-! Siromasi Ratari!-«, kojeg je dobio kada je jošte opstojala Austro-Ugarska: tko sustane u od jednog dječaka iz Đelekovca, a koji je letak na stoti borbi za narodnu slobodu, taj se nije borio iskreno. ne bacan iz aviona pred 14 dana u Đeiekovcu. Sokolić na Sazivač: Stjepan Dojčić Američki Hrvat i atentator pro pominje da je naročito na red zbog pozvao Glavara kota tiv nasilja Austro-ugarske nad Hrvatskom«. — AH, ZV, br. ra ludbreškoga na opravdanje »kako da se ovakovi i dru 6-14/1437-1626-1593/1919. gi letci u hrpama širena području njegova kotara, a da podpisnici (tj. Sokolić) dozna za nje i dobije ih od svuda, 43 »Sloboda« br. 28/1919. od 18. 3., str. 2. prije, nego od onoga, kojemu je najpreča dužnost uzdrža- nje javnog mira i reda i obezbeđenje sigurnosti naše na 44 Daljnjih 8 redaka je bilo po cenzuri zabranjeno ob rodne države«. — AH, ZV, 6-14-3179-19/1919. (6. 328 Praes. javiti. Redci su u samim novinama cenzurirani. — »Slo 1919). boda« 28/1919., od 18. 3., str. 2. 55 Iz telegarama bana dr Palečeka ministru Pribičeviću 43 U »Podravskom zborniku« 1977. članak — rasprava od 12. 7. 1919. među ostalim stoji i slijedeće: »U Županiji Mirko Androić »Ludbreški kraj u revolucionarnoj 1903.«, varaždinskoj kotar Ludbreg dogodila se dva palža zgrada str. 39—49. odbornika za agrarnu reformu. Protivnici reforme nahuš kali žitelje i navalili na uredovnicu agrarnog odbora hoteći 46 AH, Namjesničko vijeće (NV), opći spisi sv. 20, br. spise potrgati, ali je to vojskom osujećno. Krivci paleža 9676/11862 , 9090/1863, kut. 168. kao i nemira, tri seljaka i tri lugara vlastelina Kuševića uhvaćeni. U Zlatar poslano 20 momaka, jer agrarni po 47 Seljaci Tomo Picer i Ivan Gašparić su na svome po kret prelazi mjere dopuštenosti. — AH, ZV, 6—14/175-4788- digli zgradu za mlin i dobavili mlinski stroj godine 1864. -6905/1919. Rasinjsko vlastelinstvo ih je tužilo da se bespravno bave mlinarstvom, a Kotarski sud u Koprivnici donosi presudu 56 »Mali Bukovec, kotar Ludbreg napali oružništvo. Zli da mogu ostati u posjedu te zgrade, odnosno mlinarskog kovci raspršeni, jedan mrtav, više ranjenih . . . Danas se stroja, ali da ga mogu koristiti samo za vlastite potrebe. u Klanjcu i Luidbregu očekuje napadaj . . .« dio je teksta Picer i Gašparić nisu međutim niti gradili zgradu za telegrama vel. župana varaždinskom Predsjedništvu Zem. mlin, a niti su kupovali mlinsko postrojenje za sebe, već vlade u Zagreb. — AH, VŽ, br. 3798/1919. da melju brašno drugima. Rasinjski ih vlastelin ponovno tuži, pa je presuda glasila: Globa, ponovna zabrana mli- narenja, jer to rade bez dozvole vlastelinstva, a osuđeni su na naplatu svih parbenih troškova. — AH, NV, opći spisi sv. 20, br. 11251/1864, kut. 171. Glede krčmarenja u Ludbregu vlastelinstvo 1863. podi že i otvara dvije krčme. Općina Ludbreg se protivi. Vlas telinstvo daje utok na taj općinski stav. Namjesničko vijeće koje je seljacima Segovine i Torčeca glede korišće- nja šume dalo pravo, ovdje staje temeljem zakona na stranu vlastelinstva. Poništava i odluku Kotarskog suda u Ludbregu glede tih krčmi, te daje upute da je neograni čeno pravo vlastelinstva da otvaraju krčme, ako se udovo ljava redarstvenim i obrtnim propisima (Čl. VI § 2 iz 1936 — AH, NV, opći spisi sv. 20, '16426/1863., kut. 168. Kako je sa sajmenim pravom i vlastelinstvima upoznaje nas slučaj traženja suglasnosti svih okolnih vlastelinstava u pogledu predloženih četiriju sajmova Rasinji od strane općine Rasinja. To vrijedi spomenuti iako su vlastelinstva dala općini Rasinja tu suglasnost, premda se u najbližoj okolini vlastelinstva Ludbreg i Bukovec održavaju već go dišnje sajmovi 24. veljače, 21. lipnja, 16. rujna i 4. pro sinca. — AH, NV, opći spisi sv. 21, br. 2585-11281/1864, kut. 176. 48 AH, ZV, VI-1091§1871-1462/1872, kutija 29. 49 AH, ZO-Varaždin, br. 13073/1904, kutija 361. Jednako tako saznajemo 1908. da se oko 300—400 osoba vratilo iz Amerike, ali je još toliko tamo ostalo. — AH, VŽ, Praes. 47/1908. kut. 367. 50 AH, VŽVŽ, Praes. br. 184§1886, k ut. 279. si AH, VŽVŽ, Praes. br. 193/1886, kut. 279. AH, VŽVŽ, Praes. br. 384/1887, kut. 281. Iste je godine optužen po kot. predstojniku Mijo Hor- vat, učitelj iz Martijanca, jer izbornike narodne stranke naziva mađaronima i nagovara sve da ne glasaju za vla dinog kandidata. — AH, VŽVŽ, Praes. br. 387/1887, kut. 281. 53 Letke i brožure bacane iz aviona 9. svibnja u 10 sati prije podne između Legrada i Ludbrega dostavio je pred sjednik Kotarske oblasti Koprivnica vel. županu Bjelovar ske županije, a ovaj pak Predsjedništvu Zem. vlade u Zagrebu. Poglavarstvo općine Peteranec ih je predalo predstojniku Kotarske oblasti Koprivnica. — AH, ZV, -6-14/3179/1919-175. — Već 30. 4. 1919. nam je zabilježeno bacanje takovih letaka nad Koprivnicom po avionu na- došlom iz M ađarske. — AH, ZV, 6-14/175-3179-5235/1919. Naslovi letaka su: »Tko su boljševici?« te »Radnici, vojnici, seljaci!«. 48