Izgradnja Podvožnjaka U Ulici Svetog Leopolda Bogdana Mandića Ispod Pruge Osijek - Zagreb I Nove Intrazonske Ceste S Priključnim Prometni Cama U Osijeku

Maxicon d.o.o. Kružna 22 10 000 Zagreb

Nositelj zahvata : GRAD OSIJEK F. Kuhača 9 31000 Osijek IZGRADNJA PODVOŽNJAKA U ULICI SVETOG LEOPOLDA BOGDANA MANDIĆA ISPOD PRUGE OSIJEK - ZAGREB I NOVE INTRAZONSKE CESTE S PRIKLJUČNIM PROMETNI CAMA U OSIJEKU

Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Broj projekta: 1 9 - 01 /1 9 Voditelj izrade : Valentina Habdija Žigman, mag.ing.prosp arch. Maxicon d.o.o

S tručni sur adnici: Željko Varg a, mag.ing. prosp.arch Maxicon d.o.o Margareta Šeparović, dipl.ing.biol., prof. biol.

mr. sc. Ivan Barbić, dipl.ing.građ.

Matea Relić, mag.ing.geod.e geoinf.

Direktor: mr. sc. Ivan Barbić, dipl.ing.građ. Maxicon d.o.o.

Zagreb, veljača 201 9 .

4 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku

5 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku

6 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku

7 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku

8 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku SADRŽAJ:

1 UVOD ...... 11

1.1 P ODACI O NOSITELJU ZA HVATA ...... 11 1.2 S VRHA PODUZIMANJA ZAH VATA ...... 11 2 PODACI O ZAHVATU I O PIS OBILJEŽJA ZAHVAT A ...... 12

2.1 O PIS OBILJEŽJA ZAHVAT A ...... 12 2.1.1 Horizontalno rješenje ...... 13 2.1.2 Vertikalno rješenje ...... 14 2.1.3 Nadvožnjaci ...... 14 2.1.4 Objekti za osiguranje trupova trasa ...... 15 2.1.5 Odvodnja ...... 15 2.1.6 Projektno rješenje javne rasvjete ...... 16 2.1.7 Sanitarno fekalna i oborinska kanalizacija ...... 16 2.1.8 Varijantna rješenja zahvata ...... 16 2.1.9 Grafički prilozi ...... 16 3 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVAT A ...... 17

3.1 L OKACIJA ZAHVATA ...... 17 3.2 O DNOS PREMA POSTOJEĆI M I PLANIRANIM ZAHVA TIMA ...... 17 3.2.1 Prostorni plan uređenja Osječko - baranjske županije sa pripadajućim izmjenama i dopunama (Županijski glasnik br. 01/02, 4/10, 3/16, 5/16 i 6/16 - pročišćeni tekst) ...... 18 3.2.2 Prostorni plan uređenja Grada Osijeka s pripadajućim Izmjenama i dopunama (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 8/05, 5/09, 17a/09, 12/10 i 12/12, 20A/18) ...... 18 3.3 S TANJE OKOLIŠA NA LOK ACIJI ZAHVATA ...... 20 3.3.1 Meteorologija i klima ...... 20 3.3.2 Geološka i seizmotektonska obilježja lokacije ...... 23 3.3.3 Hidrogeološke i hidrološke značajke ...... 26 3.3.4 Šumski sustavi i lovstvo ...... 43 3.3.5 Krajobraz ...... 44 3.3.6 Materijalna i kulturna dobra ...... 45 3.3.7 Stanovništvo, naselja i gospodarstvo ...... 46 4 ODNOS ZAHVATA PREMA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIM A I PODRUČJIMA EKOLO ŠKE MREŽE ... 47

4.1 E KOLOŠKA MREŽA (EU E KOLOŠKA MREŽA N ATURA 2000) ...... 47 4.2 Z AŠTIĆENA PODRUČJA PR IRODE ...... 49 4.3 K LAS IFIKACIJA STANIŠTA ...... 51 5 OPIS MOGUĆIH UTJECAJ ZAHVATA NA OKOLIŠ ...... 54

5.1 M OGUĆI UTJECAJ NA VOD E I STANJE VODNIH TI JELA ...... 54 5.2 M OGUĆI UTJECAJI NA KV ALITETU ZRAKA ...... 54 5.3 M OGUĆI UTJECAJ NA KLI MU I PRILAGODBA KLIM ATSKIM PROMJENAMA ...... 55 5.4 M OGUĆI UTJECAJI NA TL O ...... 63 5.5 M OGUĆI UTJECAJ NA ZAŠ TIĆENA PODRUČJA I PO DRUČJA EKOLOŠKE MREŽ E ...... 63 5.6 U TJECAJ ZAHVATA - NASTANAK OTPADA ...... 64 5.7 M OGUĆI UTJECAJI POVEĆ ANOM RAZINOM BUKE ...... 64 5.8 M OGUĆI UTJECAJI NA MA TERIJALNA I KULTURNA DOBRA ...... 65 5.9 M OGUĆI UTJECAJI NA ST ANOVNIŠTVO ...... 65 5.10 M OGUĆI UTJECAJI U SLU ČAJU AKCIDENTA ...... 65 5.11 V JEROJATNOST ZNAČAJNI H PREKOGRANIČNIH UTJ ECAJA ...... 65

9 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku 5.12 K UMULATIVNI UTJECAJI ...... 65 5.13 O BILJEŽJA UTJECAJA ZA HVATA ...... 65 6 PRIJEDLOG MJERA ZAŠT ITE OKOLIŠA I PROGRA MA PRAĆENJA STANJA O KOLIŠA ...... 67 7 LITRATURA ...... 68

7.1 P ROJEKTNA DOKUMENTACI JA /S TUDIJE /R ADOVI ...... 68 7.2 P ROSTORNO - PLANSKA DOKUMENTACIJ A ...... 69 7.3 P ROPISI ...... 70 8 PRILOZI ...... 72

8.1 L OKACIJSKA DOZVOLA (KLASA: UP/I - 350 - 05/08 - 01/38; URBROJ: 2158/01 - 12 - 01/13 - 08 - 5 JP OD 10. STUDENOG 2008.)...... 72 8.2 P OTVRDA GLAVNOG PROJE KTA (KLASA: 361 - 03/10 - 01/79; URBROJ: 2158/01 - 12 - 00/01 - 18 - 11, OD 22. KOLOVZA 2018.)...... 73 8.3 M IŠLJENJE O POTREBI P ROVEDBE POSTUPKA OCJ ENE O POTREBI PROCJE NE UTJECAJA NA OKOLI Š (KLASA: 351 - 03/19 - 01/02, URBROJ: 517 - 03 - 1 - 1 - 19 - 2, OD 28. SIJEČNJA 2019.) ...... 74

10 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku 1 UVOD Zahvat koji se analizira ovim elaboratom je izgradnja podvožnjaka u Ulici sv. L.B.Mandića ispod pruge Osijek - Zagreb i nove i ntrazonske ceste s priključnim prometnicama . Planirana zahvat je definiran a Idejnim rješenjem broj 55/2007 od rujna 2007.godine izrađeno u Zavodu za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek . Zahtjev za provođenjem postupka OPUO, provodi se s ukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17 ); Prilog II, točka 9.1 . Zahvati urbanog razvoja (sustavi odvodnje, sustavi vodoopskrbe, ceste, groblja, krematoriji, nove stambene zone, kompleksi sportske, kulturne, obrazovne namjene i drugo . Nositelj zahvata oslobođen je plaćanja pristojbe za zahtjev sukladno članku 8. Zakona o upravnim pristojbama (NN 115/16).

1.1 Podaci o nositelju zahvata Naziv i sjedište pravne osobe: GRAD OSIJEK F. Kuhača 9 31000 Osijek OIB: 30050049642 Ime odgovorne osobe: Ivan Vrkić, gradonačelnik Kontakt: [email protected]

1.2 Svrha poduzimanja zahvata Predmetna izgradnja radi se prvenstveno zbog toga što je Ulica sv. L. B. Mandića najopterećenija gradska transverzala, ulazno - izlazna ulica iz Osijeka u smjeru Čepina i Đakova. Osim toga, izuzetno je značajno da su uz ulicu sv. L. B. Mandića formirane značajnije i najstarije industrijsko - poslovne zone i trgovački centri što n a nju dovodi veliki promet koji kao posljedicu ima usiljeni prometni tok – vožnja u koloni sa čestim zastojima tokom cijelog dana i zagušenja uz vrlo nisku sigurnost svih sudionika u prometu. Kulminaciju permanentnih prometnih problema uzrokuju čekanja na pružnom prijelazu u razini koja, zbog male međusobne udaljenosti, blokira kružni tok „Đakovština“ i križanje Županijske i Gundulićeve ulice. Kako je Gundulićeva jedina ulica koja dvosmjerno povezuje istočni i zapadni dio grada (glavna uzdužna veza – spojni ca Ulice J.J. Strossmayera i Vukovarske ulice), a županijska ulica nosi glavni poprečni promet u/iz centra grada, spuštanje rampe u Ulici sv. L. B. Mandića implicira apsolutnu blokadu prometa šireg centra grada te je stoga i izrađen glavni projekt i ishođe n akt za građenje podvožnjaka. Naime, izgradnja podvožnjaka je u postojećem koridoru trase Ulice sv. L. B. Mandića odnosno zahvat u prostoru je denivelacija postojećeg cestovnog u odnosu na postojeći željeznički koridor. Opis zahvata u nastavku preuzet je iz Glavnih projekata.

11 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku 2 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

2.1 Opis obilježja zahvata Obuhvat zahvata je izgradnja podvožnjaka u Ulici Sv.L.B.Mandića ispod HŽ pruge Osijek – Zagreb koji obuhvaća dijelove ulica: - intrazonske ceste u dužini od cca. 300 m - Ulica Sv.L.B.Mandića u dužini od cca. 550 - Ulica Sv. Ane u dužini od cca. 160 m (uključujući izgradnju produžetka Ulice Sv. Ane preko Ulice Sv.L.B.Mandića do spoja na novu intrazonsku cestu)

ULICA SV. L.B. MA NDIĆA U DUŽINI cca 550 m I ULICA SV. ANE U DUŽINI OD cca. 160 m Grad Osijek planira izgradnju cestovne prometnice na potezu od Vinkovačke ulice do Ulice svetog Leopolda Bogdana Mandića (Čepinska cesta), usporedo sa željezničkom prugom Varaždin - Dalj. Isto tako u planu je deniveliranje križanja Ulice svetog Leopolda Bogdana Mandića sa prugom na način da se cesta podvožnjakom provede ispod pruge. Željeznička pruga Varaždin - Koprivnica - Virovitica - Osijek - Dalj je pruga od značaja za regionalni promet. U km 24+ 45 8 pruga se u razini križa sa Ulicom sv. Leopolda Bogdana Mandića (Čepinska cesta). Na tom dijelu trasa pruge je u košarastom luku polumjera 505 do 1160 m, da bi odmah iza križanja sa Čepinskom cestom prešla u dulji pravac u smjeru Našica.

Slika 2 . 1 Početak dionice – iz smjera Čepina Slika 2 . 2 Dionica uz groblje sv. Ane

Slika 2 . 3 Križanje Ulice sv.L.B.Mandića s željezničkom Slika 2 . 4 Početak dionice – most preko Vinkovačke ulice prugom i Ulicom S.S.Kranjčevića (buduća intrazonska cesta) (južni rub)

Za izgradnju podvožnjaka Ulice svetog Leopolda Bo gdana Mandića ispod pruge traži se takva tehnologija radova koja će najmanje ometati odvijanje željezničkog prometa, te istodobno omogućiti

12 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku kontinuiranu izvedbu radova na izgradnji podvožnjaka. Zaključeno je da se to može postići ako se prethodno obavi izm ještanje željezničke pruge na dovoljnu udaljenost da se mogu nesmetano izvoditi radovi na podvožnjaku u zoni buduće dvokolosiječne pruge.

INTRAZONSKA CESTA U DUŽINI OD cca. 300 m

Na dionici intrazonske ceste nalazi se potpuno neuređen prostor. Dio tog pros tora nalazi se na dijelu bivše tvornice „Mobilia“, a dio između ograde tvornice i HŽ pruge. Na dijelu tvornice u toku je izgradnja trgovačkog centra „Interspar“. Lokacijskom dozvolom za izgradnju tog trgovačkog centra (Klasa: UP/I - 350 - 05/05 - 01/480; Urbroj : 2158 - 03 - 1/1 - 05 - 31 R od 28.12.2005.) formiran je koridor za intrazonsku cestu, a u dijelu uz trgovački centar. Na istočnom dijelu intrazonske ceste nalazi se izgrađeni cestovni most preko Vinkovačke ulice sa širinom kolnika od 10,5 m te obostranim pješačk im stazama širine 1,50, odnosno 2,20 m, a isti se nalazi neposredno uz željeznički most.

Početak dionice (istok) je na mostu preko Vinkovačke ulice. Kolnik na samom mostu bio bi 9,00 m (kao nastavak intrazonske ceste na dionici Kašićeva – Vinkovačka za što je ishođena Lokacijska dozvola). U središnjem dijelu kolnik bi bio širine 7,50 m, dok bi na zapadnom dijelu bio 10,5 m sa središnjim razdjelnim otokom. Kako se na ovom (zapadnom) dijelu kolnik približava željezničkoj pruzi na manje od 8,0 0 m uz kolnik je potrebno postaviti jednostranu distantnu ogradu. Izgradili bi se kolni prilazi do k.č.br. 3965/1, 3965/8 i 3965/11.

Sa sjeverne strane bi se izgradila pješačka staza širine 1,80 m i biciklistička staza širine 2,20 m. Između kolnika i bicik lističke staze bi bio zeleni pojas sa sadnjom novog drvoreda. Vrstu sadnica odredit će Investitor tokom izrade Glavnog, tj. Izvedbenog projekta. Sve ostale površine potrebno je hortikulturno urediti zatravnjivanjem.

Na spojnom djelu prema Ulici sv. L.B.Man dića izgradio bi se kolnik širine 10,50 m. Obostrano bi se izgradila pješačka staza širine 1,80 m, a jednostrano (istočna strana) biciklistička staza širine 2,20 m.

2.1.1 Horizontalno rješenje Horizontalno rješenje se ne razlikuje od onoga u već spomenutom projektu Zavoda za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek iz veljače 2007. godine. Os intrazonske ulice je u cijelosti preuzeta iz tog rješenja. Osi ulica Sv. Ane i Sv.L.B.Mandića su zadržane kao u postojećem stanju, a osi kolosjeka HŽ pruge su u cij elosti prema projektu Granove – Sesvete.

Sve tri ceste imaju, načelno, dvotračne kolnike sa širinom trake od 3.50 m kojima je pred križanjima dodana traka za lijevo skretanje. Izuzetak je produžetak Ulice Sv.Ane gdje su se lijeve trake – zbog kratkoće dion ica – protegle cijelom dužinom pa taj dio ima kolnik s četiri trake.

Rješenjem Zavoda za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek iz veljače 2007. godine predviđena je s desne strane izgradnja biciklističke staze za dvosmjerni promet širine 2.20 m i pješačke staz e širine 1.80 m. U nastavku trase intrazonske ceste zbog rubnih objekata i nadvožnjaka preko Ulice Sv.L.B.Mandića obje su staze pomaknute u profilu prema kolniku, a između kolnika i biciklističke staze planirana je zaštitna traka širine 0,70 m koja na dion ici preko i oko nadvožnjake ima i elastičnu sigurnosnu ogradu.

Uslijed svega ovog, u profilu koji odgovara jugoistočnom uglu groblja Sv. Ane nema mjesta za sve planirane elemente. Ako nema mogućnosti da se za izgradnju prometnice angažira i potrebni dio pa rcele groblja treba na suženom mjestu pješačku stazu provesti u punoj širini, a suziti ili prekinuti biciklističku stazu.

13 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku 2.1.2 Vertikalno rješenje Rješenje nivelete podvožnjaka Ulice Sv.L.B.Mandića počivalo je na analizi prolaznosti ispod nadvožnjaka HŽ pruge Osijek – Našice i intrazonske ceste. Visina mjerodavnog GRŠ je 91.10 m, a osi kolnika u mjerodavnom presjeku ceste 90.40 m. Ovo je uz predviđene visine konstrukcija dalo visine podgleda objekata:

- željezničkog na koti 89.89 i - cestovnog na koti 89,67.

Kote k olnika podvožnjaka su u kritičnim točkama koje su zbog kosog presjeka osi smještene na zapadnoj strani južnog ruba željezničkog nadvožnjaka s visinom 85.05 (svijetla visina 4.84 m) i na istočnoj strani sjevernog ruba cestovnog nadvožnjaka s visinom 84.95 ( svjetla visina 4.72 m).

Tjeme vertikalnog zaobljenja je kod južnog ruba cestovnog nadvožnjaka na visini 84.41 m. Prilazna rampa (u smjeru stacionaže) ima uzdužni nagib od 4,5 %, a izlazna na dionici do križanja s Ulicom Sv. Ane nagib od 5 %. U zoni križanj a i dalje taj je nagib smanjen na 2,5 %.

Tako postavljena niveleta dobro opslužuje postojeće i planirane prilaze bočnim lokacijama:

- u stacionaži 1+04,64 je niveleta niža 0,28 m - u stacionaži 4 + 15,50 je razlika 0,25 m.

Obje se ove razlike lako svladavaju u poprečnom profilu.

Niveleta Ulice Sv.Ane i njenog produžetka je određena kotom u križanju s Ulicom Sv.L.B.Mandića i rezultantnim nagibom u presjeku. Prilazni nagib križanju i izlazni nagib od križanja su gotovo simetrični (cca 3,0 %), a u daljnjem tijeku izlazni nagib povećan je na 4,5 % radi blizine gospodarskog ulaza na stacionaži 1 + 00,58. Tu je postignuta razlika visine nivelete i ulaza od 0,31 m što zadovoljava. Bilo bi dobro kada bi se mogao postići sporazum da se ulaz u lokaciju pomakne cca 20 m u smjeru stacionaže, jer bi se u tom slučaju mogao zadržati izlazni nagib rampe od 3,1 % što bi bilo znatno povoljnije za pješake.

Nagibi pješako - biciklističkih staza u Ulici Sv.L.B.Mandića ne prelaze 2,5 % s najnižom kotom na 87.11 pa je i taj dio komforno riješen.

Niveleta intrazonske ulice se uglavnom drži visina postojećeg terena, a na dijelu nadvožnjaka je horizontirana na koti 90.40 m. Konveksna niveleta bi, s obzirom na mali kut (cca 43 %) križanja trasa, previše iskomplicirala geometriju nadvožnjaka.

Trasa budućeg željezničkog koridora VC iznad Ulice sv. L. B. Mandića (prema GUP - u Grada Osijeka) ucrtana je u Situaciji prometnog rješenja. Visinski položaj pruge nije određivan i nije ga potrebno odrediti prilikom izrade predmetnog projekta. Visina će se odrediti u sklopu projektiranja koridora VC s tim da se mora zadržati niveleta Ulice sv. L.B.Mandića prema ovom projektu.

Sve gore navedene visinske kote su okvirne i mogu varirati pri izradi Glavnih, tj. Izvedbenih projekata.

2.1.3 Nadvožnjaci Projektant je morao određujući konstruktivnu visinu cestovnog i željezničkih nadvožnjaka donijeti neke odluke.

Mjerodavno za njih je bilo uvjerenje projektanta da će, uz razumnu pretpostavku visokih podzemnih voda i uz sasvim izvjesnih potreba za potporni m zidovima duž cijelog objekta podvožnjaka u Ulici

14 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku Sv.L.B.Mandića biti – u cilju racionaliziranja cijele investicije – biti potrebno inzistirati na smanjenju dubina iskopa na trasi podvožnjaka.

Zbog toga je, kao konstruktivni sistem za nadvožnjake načelno izabrana spregnuta čelično – betonska konstrukcija.

Ovako izabrana konstrukcija ima i druge prednosti od kojih ističu:

- mogućnost da glavni nosači čelične konstrukcije poligonalno prate osi nadvožnjaka, - da se poprečne ukrute prilagode malom (svega 43 o ) kutu presijecanja trasa prometnica, - da se rasponske konstrukcije izvode pojedinačno i - da se betoniranje masivnih dijelova istih izvodi bez skele.

U z takvo opredjeljenje određene su i konstruktivne visine rasponskih konstrukcija:

- za željezničke nadvožnjake 121 cm i - za cestovni nadvožnjak 73 cm.

Ove su veličine korištene za daljnju analizu prohodnosti zone nadvožnjaka i određivanje nivelete podvožnjaka u Ulici Sv.L.B.Mandića.

2.1.4 Objekti za osiguranje trupova trasa Za osiguranje trupov a trasa ili građevina uz njih planirani su slijedeći objekti: - uz intrazonsku cestu potporni zid s lijeve strane prema pruzi na dionicama prije i poslije nadvožnjaka gdje je razlika visina GRŠ pruge i nivele ceste manja od 1,22 m (visina lica zida 1,00 m). - uz južnu prilaznu rampu Ulice Sv.L.B.Mandića s desne strane na vanjskom rubu pješačke staze potporni zid za osiguranje postojećih građevina i kolno – pješački prilaz do njih širine 4,50 m. - uz sjevernu prilaznu rampu Ulice Sv.L.B.Mandića s lijeve strane na vanjskom rubu pješačke staze potporni zid za osiguranje ograde Aninog groblja. Manji zidovi planirani su i uz ostale lokacije. - u podvožnjaku planirana je zaštita kolnika od visokih podzemnih voda u obliku kade. Podzemne vode se očekuju zbog blizine Našičko g bajera.

Prikazani presjeci ovih zaštitnih objekata su načelni, a moći će se utvrditi kada na raspolaganju budu geomehanički podaci.

2.1.5 Odvodnja U spomenutom Idejnom rješenju intrazonske ceste prezentirano je rješenje odvodnje u kojem je planirana izgradnja kolektora sanitarno fekalne mješovite kanalizacije DN 1000 kojom se kanalizacija iz Vinkovačke ulice vodi na zapad i s istočne strane Ulice Sv.L.B.Mandića prolazi ispod HŽ pruge i duž ulice vodi prema uljevu u Glavni gradski kolektor. Ovo je rješenje zadrž ano, a za nastavak trase južno od pruge se koristi kolno pješački pristup iza potpornog zida.

U istom rješenju planirana je izgradnja i separatne kišne kanalizacije DN 400 koja je imala priključak na postojeću kanalizaciju u Ulici Sv.L.B.Mandića. Ova se ka nalizacija zbog izgradnje podvožnjaka ruši. Rješenje je izmijenjeno i dopunjeno na način da se kišne kanalizacije planiraju duž južne i sjeverne rampe podvožnjaka i prepumpnom stanicom planiranom prostoru između intrazonske ceste i HŽ pruge s istočne stran e (u neposrednoj blizini najniže točke nivelete ceste) vode podignu i upuste u spomenuti mješoviti kolektor. Na krak uz sjevernu rampu se kod križanja podvožnjaka s Ulicom Sv. Ane priključuje i planirana kišna kanalizacija rekonstruiranog dijela Ulice Sv. Ane i već spomenuta kišna kanalizacija DN 400.

15 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku Dio trase intrazonske ceste zapadno od podvožnjaka oslanja se na postojeću kanalizaciju u Ulici S.S.Kranjčevića.

2.1.6 Projektno rješenje javne rasvjete U sklopu uređenja izgradnje podvožnjaka u ulici sv.L.B.Mandića te nove intrazonske ceste i produžetka ul.Sv Ane u Osijeku, predviđena je izgradnja nove javne rasvjete.

Na predmetnoj lokaciji predviđeno je postavljanje 28 stupova visine 10 m na razmaku od 30 m za rasvjetu ulica. Predviđene snage svjetiljaka za rasvjetu ceste je min. 150 W. Ujedno je predviđeno i postavljanje svjetiljki za rasvjetu pješačkih staza koje se postavljaju na iste stupove pod kutom od 180° od svjetiljki za rasvjetu ceste. Za rasv jetu podvožnjaka predviđena je rasvjeta tipa fluo i reflektorska rasvjeta koja se postavlja na strop podvožnjaka. Predviđena angažirana snaga javne rasvjete je 27600 W trofazno. Ukupna dužina trase je cca. 750 m.

Javna rasvjeta će se napojiti kabelom PP00 4x16 mm2 koji se polaže u zemlju. Predviđen je trofazni priključak i predviđena potrošnja iznosi 40000 kWh godišnje. Predviđena je spajanje nove javne rasvjete na najbližu postojeću transformatorsku stanicu prema uvjetima HEP - a koji će biti izdani u sklopu izdavanja lokacijske dozvole.

Sva električna instalacija javne rasvjete se izvodi kabelima PP00 4x16 mm 2 , spajanje rasvjetnih mjesta je po principu ulaz - izlaz, a prilikom spajanja treba paziti da se faze pravilno izmjenjuju po rasvjetnim mjestima. Zajedn o s kabelom javne rasvjete polaže se čelična pocinčana traka P 25x4 mm HRN N. B4.901 Č. Na uzemljivač se spaja svaki stup preko križne spojnice u kutiji zalivenoj bitumenom. Za električni razvod se primjenjuje sistem tipa TN - C, a u stupovima TN - S, a u skl adu s HRN N.B2.741. Zaštita od indirektnog dodira ostvarena je pomoću automatskog isključenja napajanja. Po završetku montaže, stupove treba označiti brojevima prema projektu.

2.1.7 Sanitarno fekalna i oborinska kanalizacija Na predmetnoj dionici potrebno je izv esti sanitarno fekalnu i oborinsku kanalizaciju koja će povezati Vinkovačku ulicu i Ulicu svetog Leopolda Bogdana Mandića. Kanalizacija se na istočnoj strani spaja na dionicu već isprojektirane kanalizacije PE rebrasta cijev DN 1000 koja vodi od Vinkovačke ulice prema Ulici sv.L.B. Mandića (Zavod za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek, veljača 2007. godine) i za istu je ishođena Lokacijska dozvola (Klasa: UP/I - 350 - 05/07 - 01/151; Urbroj: 2158 - 03 - 1/6 - 07 - 22 RK od 02.07.2007. godine). Trasa nove kanalizacije ide s jevernom stranom novoprojektirane ceste, skreće na jug, prolazi ispod ceste i kolosjeka željezničke pruge te dalje paralelno sa Ulicom svetog Leopolda Bogdana Mandića gdje se priključuje na postojeću kanalizaciju.

Novu kanalizaciju izvesti od rebrastih PE cijevi DN 1000 mm, ukupne dužine cca 450 m.

2.1.8 Varijantna rješenja zahvata Za zahvat nisu razmatrana varijantna rješenja.

2.1.9 Grafički prilo zi 1. Situacijski plan s ucrtanim namjeravanim zahvatom M 1 : 1000 2. Uzdužni profil Ul. sv. L.B.Mandića M 1 : 1000/100 3. Karakt eristični poprečni presjeci intrazonske ulice 4. Karakteristični poprečni presjeci Ul. sv. Ane 5. Karakteristični poprečni presjeci Ulice sv. L.B.Mandića 6. Načelni poprečni presjek kroz rasponske konstrukcije 7. Načelni poprečni presjek kroz podvožnjak

16 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Ime vlasnika: Grad Osijek SITUACIJSKI PLAN Broj predmeta: 932-06/07-02/...... MJERILO = 1: 1000

c g

d b a d

f c

PODVOŽNJAK U UL.SV.L.B.MANDIĆA

b a / ispod nove ceste i HŽ pruge Osijek-Našice / NOVA INTRAZONSKA CESTA I f PRODUŽETAK UL.SV.ANE TUMAČ SITUACIJSKI PLAN S NAMJERAVANIM ZAHVATOM 1 : 1000

Kanalizacija

Izradio : ART GEA Osijek U Osijeku, svibanj 2007.g. List br. 4

i L s t

r b .

5 2 2 2

, , ,

5 5 5

0 0 0

0 0 0 0 5 5 4 4 3

2 3 3 3 0 2

% % %

+ + + + + + + + +

, , , , , ,

7 5 2 0 0 0 0 0 5

T I V

P O

R 5 0 E 0 0 5 0 N

J E

L N

8 3 8 0 A 3 3 9 9 4

0 0 0 0 0 0

, , , , , , , , ,

% % % % % %

0 2 2

7 7 7 0 2 2 7 7 7

, , ,

2 2 2 0 7 7 4 4 4

0 5 5

0 0 0

% % %

5 4

+ + R

A C V

R 5 2 = 3

0 m 6

3 5

, ,

2 4

7 8

2 2 1 4 3 3 3 2

8 9 8 9 9 9 8 8 9

K R 7 1 6 U 0 7 6 2 8 N V A N E S

J K O G

D E S N O G

Z I D 8 0 9 A 0 0 0 9 8 0

0 7 1 0 0 3 9 5

, , , , , , , , ,

2 4 5 4 4 0 2 2 4

, , , , , , , ,

9 1 8 2 7 4 1 8

0 5 0 8 8 9 3 0 5

1 8 1 0 7 6 9 3

2 1 4 3 3 3 2

8 9 9 9 9 9 8 8

K K R 1 5 U N V A 7 N E S

0 7 4 3 J K O G

I L J E V O G

Z I D 8 A 0 0 0 0 0 9 9

8 6 0 1 6 2 4

, , , , , , , ,

, , , , , , ,

3 4 4 4 2 2 9 9

1 4 9 5 9 7 1

5 0 0 5 5 5 0 0

2 2 2 1 1 4 9

3 2 2 2 2 2 2 1

8 8 8 8 8 8 8 8

T K R 9 8 3 2 1 3 U 7 D 2 O Z N I V A

K U O Z A

K L N 9 I 8 7 7 7 7

7 7

9 8 5 3 8 6 3 0

, , , , , ,

, ,

5 2 4 1 1 4

, , , , , , , ,

1 1

1 3 8 3 6 1 6 4

1 1

0 0 3 9 9 3

9 3 3 3 2 2 2 5

8 8 9 9 9 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 9 9 9 9 9 9 9 9 8 8 8 8 8 8 8 V

I N

L E

7 9 0 0 0 E 9 9 8 8 7 6 5 4 4 4 4 4 5 5 6 8 0 0 0 0 0 0 0 0 9 9 9 7 5 4 4

, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

2 4 4 3 3 6 2 6 3 9 9 0 6 4 5 7 9 0 3 4 4 1 3 2 2 2 2 1 1 0 7 4 4 7 9 4

3 0 1 8 6 4 2 2 8 9 0 4 5 1 3 3 2 5 1 2 8 7 5 4 5 6 6 5 0 4 7 0 5 2 5 7

, = 0 y t 7 2 , 3 = 2 g , = 0 y t 6 1 , = 0 t y , 5 = 2 g 8 0 , 2 = 1 g 5 1 0 0 0 5 , 2 = 5 L , 8 = 4 L 9 9 0 7 6 4 = 1 L , 4 = 8 L 3 , 7 = 8 L 6 , 7 = 5 L 9 , 0 5 7 3 0

G A

I B

L E

E , = 0 y t 6 5 , 3 = 2 g 5 7

i R , = 0 0 = 1 v i

R i 4 0 0 = 1 v

, = 0 , =

i 0

R i 0 = 2

5 v

0 , = 0 4 , = 0 0

2 0 2 0 , = 0 2 0 0 0 3 6 0 0 0 0 0 5 5 5 5

i , = 0 0 0 m e r p a 3 1

t s o p j o m e ć e m e r p a i R , = 0 0 = 5 v 9 0

t s o p j o m e ć e 0 5

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

O K

0 0 0 0 A 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

4 3 3 3 2 3 2 2 0 7 5 4 4 3 2 2 2 2 2 2 3 5

3 8 5 6 6 1 8 8 2 4 0 6 6 9 4 5 6 6 6 9 0 1

+ 0 0 0 + 1 0 0 + 2 0 0 + 3 0 0

+ 4 0 0 + 5 0 0 , , 0 0 0 0 , , 0 0 0 0 , , 0 0

0 2 0 5 2 0 5 0 8 6 5 4 3 2 2 1 9 7 4 0 0 8 6 4 2 2 1 7 3 6 S

A N O

I C

2 1 2 9 A 0 4 9 5 2 4 8 6 9 1 5 1 3 5 4 3 5 5 5 4 0 5 8 2 2

, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . , ,

6 8 9 4 9 7 2 8 6 4 3 2 1 7 9 0 1 5 6 2 5 4 3 1 3 5 7 7 6

1 7 0 6 2 4 4 3 1 7 7 5 9 5 8 2 2 5 4 7 2 8 6 5 7 0 7 4 1

, 2 8 0 0

o p k c ž ž b k o

r e e e r

u d o d

s l l

d v č v

j j

e e

o o

u , 3 8 0 o 0

z z

j j

a a

n n

, 3 8 5 8 a

k k

i i

č č

d d

k k

v , 4 8 0 e 0 e

i i

s s

n n

, 4 8 5 . 9

a a

, 5 8 5 v 0

o o

d d

v v , 5 8 0 v 0

o o

ž ž

n n

j j

e n

a a , 6 8 0 n 0

k k

1 :

/ 0 0 1 1 0 0 0 i

- -

1 2

. .

k k

- , 7 8 0

s 0

o o

l l

e U Z D U Ž o o N I

P R O F I

L U . L S V . . L B . M A N D e I Ć A r

s s

j j

e e , 8 8 0 j 0

k k

, 8 8 7 0 n

, 9 8 0 p 0

o P R O D U Ž E A T K

U . L S V . A N E a

l , 0 9 0 0

, 9 8 7 6

, 9 8 9 8

N O N I V A

T R A Z O N S C K A

E S A T I

, 0 9 6 2

, 0 9 0 4 , 0 9 4 4

, 1 9 0 0

G R Š

9 , 1 0 0 1 G R Š

9 , 1 8 9 0

i p s

d o o n

e v s e c t

e i

H Ž e g

u r p

O i s j k e N i š a - c

, 2 9 0 0

P O D V O Ž N A J K

U . L S V . . L B . M A N D I Ć A PROFIL a - a

PROFIL PRUGE JE PREUZET IZ PROJEKTA: IDEJNO RJEŠENJE DVOKOLOSJEČNEPRUGE NA IZLAZU IZ KOLODVORA OSIJEK / "GRANOVA"- Sesvete,veljača 2007./ 13,95

8,95 5,00 12,38

1,50 3,50 1,00 1,50 4,50 0,70 2,20 1,80 PROMJENLJIVO 400 475 300 promjenjivo 100 promjenjivo 220 50 130 130 50 115 50 130 130 50 220 promjenjivo 100 718 237 238 694

24+227,42 6+72,44

s VISINAKA RAZLIKA PRUGA - CESTA = - 1.31 m

GTR+-0.000 60 E1 GTR=91,01

betonski prag betonski prag

1 :1 ZAŠTITNA TRAKAZAŠTITNA .5 .5 PJEŠAČKA STAZA :1 LINIJAREGULACIONA

5 1 BICIKLISTIČKA STAZA . LINIJAREGULACIONA :1 min 0.30 5% min 0.30 1: 1 Ev = 100MPa 1. 5% 2 5% Ev = 10 5 2 0MPa MPa 0.30 0.30 5 Ev = 60 % Ev = 60MPa 2 2 3,0% 89,70 1 :1 3,0% -0.73 -0.73 .5 5 tučenac 5 1. 1. 1: 1: -1.03 -1.03 5% 5% 5% skidanje humusa cca 20 cm ugradnja geotekstila masa min 350 g/m skidanje humusa cca 20 cm vlačna čvrstoća min 20 kN/m HŽN G1. 802 HŽN G1. 802 PROFIL b - b

/najmanji razmak osi/ 12,17

7,17 5,00 10,63

1,50 3,50 4,43 0,70 2,20 1,80 1,50 PREMA SITUACIJI

400 500 600 promjenjivo 220 50 130 130 50 140 50 130 130 50

250 250 425

a a

24+332,16 a

k k

e e

j j

i i

o o S

a ZAŠTITNA KONSTRUK

l CIJA l

o o

k k

g g

o VIS s

INAKA RAZLIKA PRm UGA - CESTA = - 0,78 m

O n

s e

d p

GTR+-0.000 60 E1 GTR=91,08 SIGURNOSNA OGRADASIGURNOSNA

betonski prag TRAKAZAŠTITNA betonski prag PJEŠAČKA STAZA SIGURNOSNA OGRADASIGURNOSNA BICIKLISTIČKA STAZA 1,00 LINIJAREGULACIONA 1 :1 .5 .5 :1 .5 1 :1 min 0.30 5% min 0.30 1: 5 3,0% 90,30 1 Ev = 100MPa 1. :1. 5% 2 5% Ev = 10 5 1 3,0% 2 0MPa 5% MPa 0.30 0.30 5 5 Ev = 60 % E 1. 2 v = 60MPa 1: 2 -0.73 -0.73 tučenac -0,70 PODVOŽNJAK U UL.SV.L.B.MANDIĆA -1.03 -1.03 HŽN G1. 802 / ispod nove ceste i HŽ pruge Osijek-Našice /

skidanje humusa cca 20 cm NOVA INTRAZONSKA CESTA I ugradnja geotekstila masa min 350 g/m PRODUŽETAK UL. SV A vlačna čvrstoća min 20 kN/m NE REGULACIONA LINIJAREGULACIONA BETONSKI ZID POTPORNI KARAKTERISTIČNI PROFILI NOVE PROFIL c - c INTRAZONSKE CESTE 13,89

8,89 5,00 11,85

400 500 1,50 3,50 4,43 0,70 2,20 1,80 600 promjenjivo 220 50 130 130 50 140 50 130 130 50

250 250 425 a

a 24+332,16 k

k 10,45

o 9,45

S k

k ZAŠTITNA KONSTRUKCIJA

o p VIS

INAKA RAZLIKA PRUGA - CESTA = - 1,03 m

a s

o p

GTR+-0.000 60 E1 GTR=91,11 REGULACIONA LINIJAREGULACIONA

betonski prag betonski prag ZAŠTITNA TRAKAZAŠTITNA

1 :1 .5 .5 1,00 :1 .5 1 :1 min 0.30 5% min 0.30 1: 5 1 Ev = 100MPa 1. :1. 5% 2 5% Ev = 10 5 1 2 0MPa 5% 2,5% 90,08 MPa 0.30 0.30 5 2 5 Ev = 60 % E ,5% 1. 2 v = 60MPa 1: 2 -0.73 -0.73 tučenac -0,70 80 skidanje humusa cca 20 cm -1.03 -1.03 130 HŽN G1. 802

ugradnja geotekstila TK VN NN VODOVOD PLINOVOD List br. 6 JAVNA RASVJETAJAVNA KANALIZACIJA REGULACIONA LINIJAREGULACIONA BETONSKI ZID POTPORNI

. r b

t s i L

2 5 , %

89,70 2 5 , %

90,40 90,45

0,40 0,10 1,80 1,50 7,00 3,50 1,80 0,10 0,40

e L I F O R P

2 0 , 5 %

88,58 2 0 , 5 %

E N . A V S 90,09

E C I L U

L I I F O R P

N I Č I T S I R E T K R A A K

0,50 0,10 1,80 1,00 1,50 7,00 7,00 1,50 1,00 1,80 0,75

N E A V

. U L

A K T E Ž D U O R P

I A T E S C

A K S N O A Z R T I N

A V O N

d L I F O R P / e

c i a š - N e k s j i O e

u g p r

Ž H

i e

s t c e

e o v n

o d s i p

Ć A I D A N M B . . L . S V L . U U

A K J N Ž V O D O P

. r b

t s i L

89,34

90,40

89,48

0,40 1,80 1,00 2,86 7,00 3,50 0,70 1,00 1,80 0,30

h L I F O R P

3,07 6,20 5,60 2,90

A Ć I D N A M . B . L . V S

85,19

E C I L U

L I I F O R P

N I Č I T S I R E T K R A A K 84,34

N E A V

. U L

A K T E Ž D U O R P 84,67

I A T E S C

A K S N O A Z R T I N

A V O N

/ e

c i a š - N e k s j i O e

u g p r

Ž H

i e

s t c e

e o v n

o d s i p

85,96

86,00

Ć A I D A N M B . . L . S V L . U U

A K J N Ž V O D O P

87.22

89,25

90,25

3,20 0,40 0,90 1,80 1,00 0,30 0,60

4,27 3,50 0,60 0,30 1,00 1,80 0,90 0,40 0,33

g L I F O R P

2,30 6,20 5,60 2,90

85,19

85,22

85,55

86,84 86,78

88.22

89,25

4,50 1,23 1,80 1,00 0,30 0,60 3,50 3,50 0,60 0,30 1,00 1,80 0,90 0,40

f L I F O R P PODVOŽNJAK U UL.SV.L.B.MANDIĆA cca 12,39 / ispod nove ceste i HŽ pruge Osijek-Našice / 3,20 max 5,00 - min 4,75 3,20 cca 3,89 5,20 8,40 NOVA INTRAZONSK 0,20 0,80 2,20 2,20 0,60 - 0,35 2,20 2,20 0,80 0,20 0,20 0,80 0,70 3,50 3,50 0,70 2,20 1,80 0,20 A CESTA I PRODUŽETAK UL. SV ANE

NAČELNI POPREČNI PRESJEK KROZ RASPONSKE KONSTRUKCIJE REVIZIONA STAZA REVIZIONA STAZA REVIZIONA STAZA ZAŠTITNA TRAKAZAŠTITNA PJEŠAČKA STAZA SIGURNOSNA OGRADASIGURNOSNA OGRADASIGURNOSNA BICIKLISTIČKA STAZA ZAŠTITNA ZAŠTITNA KONSTRUKCIJA 91,10 91,10 ZAŠTITNA KONSTRUKCIJA 0,75 1,00 90,40 3,0%

89,89 89,67

0,10 0,90 4,40 0,10 0,10 4,40 0,90 0,10 0,10 0,90 11,35 1,15 0,10 0,40 - 0,15

NAPOMENA : Zbog malog kuta križanja trasa u stvarnosti ne postoji profil, koji odgovara prikazanom poprečnom presjeku. Zbog toga su prikazane horizontalne i vertikalne mjere načelne, ali važne za očuvanje integriteta prikazanog geometrijskog rješenja . Stvarne dimenzije konstruktivnih elemenata odrediti će statički proračun.

List br. 9 PODVOŽNJAK U UL.SV.L.B.MANDIĆA 3,70 0,05 3,85 9,60 0,05 3,70 / ispod nove ceste i HŽ pruge Osijek-Našice / 3,35 0,15 0,20 0,60 8,10 8,10 0,60 0,20 0,15 3,35 NOVA INTRAZONSKA CESTA I PRO 90,40 DUŽETAK UL. SV ANE

NAČELNI POPREČNI PRESJEK KROZ 89,67 0,40 0,80 1,90 1,00 0,80 0,30 4,10 4,40 0,80 2,90 0,80 0,40 PODVOŽNJAK PJEŠAČKA STAZA STUPIŠTE STUPIŠTE BICIKLISTIČKA STAZA 87,11

0,20 0,10 8,20 0,10 0,20 0,70 3,50 3,50 0,70 NASIP DRENAŽA NAPOMENA : Zbog malog kuta križanja trasa u stvarnosti ne postoji INSTALACIJE profil, koji odgovara prikazanom poprečnom presjeku. 84,65 Zbog toga su prikazane horizontalne i vertikalne mjere 84,47 84,41 2,5% načelne, ali važne za očuvanje integriteta prikazanog ŠLJUNAK geometrijskog rješenja .

Pitanje potrebe "kade" za zaštitu kolnika definitivno će 83,12 se riješiti utvrđivanjem visine podzemnih voda.Ako to nije potrebno stupišta će se osloniti na trakaste temelje. 83,12 Dimenzije temeljnih stopa i debljine potpornih i zidova 82,01 "kade" utvrditi će se temeljem geomehaničkog izvješća i proračuna,a dimenzije konstruktivnih elemenata sta- tičkim računom. 3,70 5,60 6,20 3,10 Zbog navedenog kotirani su samo elementi važni za uspostavu zadane nivelete i zadanih gabaritnih mjera. List br. 10 Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku

3 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1 Lokacija zahvata Izgradnja podvožnjaka u Ulici sv. L.B.Mandića ispod pruge Osijek - Zagreb i nove Intrazonske ceste s priključnim prometnicama nalazi se u Osje čko - baranjskoj županiji, na području Grada Osijeka , odnosno na njegovom s jeveroistočnom dijelu. Grad Osijek kao jedinica lokalne samouprave obuhvaća prostor od 275 km 2 . Gradsko središte, Osijek, najveći je grad u Slavoniji i četvrti po veličini grad u Hrva tskoj. Smješten je u ravnici, na desnoj obali rijeke Drave, 22 km od ušća u Dunav. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine ukupan broja stanovnika na području Grada iznosi 108.048 (gustoća naseljenosti Grada je 393 stanovnika na km²).

Slika 3 . 1 Lokacija zahvata prikazana na Topografskoj karti 1:25 000 (izvor: https://geoportal.dgu.hr/ )

3.2 Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima Prema upravno – teritorijalnom ustroju RH, lokacija zahvata se nalazi na području Osječko - baranjske županije i Grada Osijeka . Za područje zahvata na snazi su:  Prostorni plan uređenja Osječko - baranjske županije sa pripadajućim izmjenama i dopunama (Županijski glasnik br. 01/02, 4/10, 3/16, 5/16 i 6/16 - pročišćeni tekst )  Prostorni plan uređenja Grada Osijeka s pripadajućim Izmjenama i dopunama (Službeni Glasnik Grada Osijeka br. 8/05, 5/09, 17a/09, 12/10 i 12/12 , 20A/18 )

17 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku 3.2.1 Prostorni plan uređenja Osječko - baranjske županije sa pripadajućim izmjenama i dopunama (Županijski glasnik br. 01/02, 4/10, 3/16, 5/16 i 6/16 - pročišćeni tekst) U poglavlju UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRĐIVANJA PROMETNIH I OSTALIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROST ORU navodi se sljedeće: Članak 66. (1) Cestovni prometni sustav je u PPOBŽ utvrđen tako da mreža državnih i županijskih cesta povezuje sva centralna naselja te gospodarske i druge sadržaje od važnosti za Državu i Županiju, a ostale sadržaje povezuje mreža lokalnih i nerazvrstanih cesta. (2) Pod lokalnim i nerazvrstanim cestama podrazumijevaju se i ceste koje povezuju sva ostala naselja, izdvojena građevinska područja izvan naselja i izgrađene, odnosno planirane strukture izvan građevinskih područja na prost orima poljoprivrednog zemljišta. (3) U cestovnom prometu planira se izgradnja autoceste, četverotračne brze ceste te obilaznica naselja, uređenje kritične dionice, korekcije postojećih trasa i izgradnja novih cesta u kategoriji ostalih državnih i županijsk ih cesta. Članak 67. (1) Radi povećanja sigurnosti prometa potrebno je izgraditi suvremeni kolnik na svim državnim, županijskim i lokalnim cestama. (2) Postojeću cestovnu mrežu potrebno je dograditi, rekonstruirati i ojačati radi povećanja propusne moći i sigurnosti prometa, povećanja nosivosti, poboljšanja elemenata i proširenja kolnika užih od 5 m. (3) Rekonstrukcije cesta s korekcijama prometno tehničkih elemenata trase ne smatraju se promjenom trase. (4) Ceste planirane u PPOBŽ potrebno je projektirati s najnovijim tehničko - sigurnosnim rješenjima i gdje god je to moguće međusobna križanja rješavati deniveliranjem, bez obzira da li su ista predviđena PPOBŽ - om. Članak 68. (1) Na svim javnim cestama potrebno je sustavno povećavati sigurnost prometa vozila, sigurnost prometa biciklima i sigurnost pješaka gradnjom namjenskih prometnih površina kada to zahtijeva gustoća odgovarajućeg prometa. (2) Na svim cestama potrebno je sustavno poboljšavati dostupnost sredstvima javnog cestovnog prijevoza izgradnjom nedostajućih autobusnih stajališta i kolodvora. Ocjena usklađenosti Zahvata s Prostornim planom Osječko - baranjske županije U Prostornom planu županije (Županijski glasnik br. 6/16 - pročišćeni tekst) predmetni Zahvat ( izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u Osijeku ) nije izričito naveden, međutim planom su dane smjernice za projektiranje križanja deniveliranjem, dok se rekonstrukcije ne smatraju promjenom trase , budući da se podvožnjak gradi na postojećoj trasi . Time je Zahvat sukladan s Prostornim planom Osječko - baranjske županije.

3.2.2 Prostorni plan uređenja Grada Osijeka s pripadajućim Izmjenama i dopunama (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 8/05, 5/09, 17a/09, 12/10 i 12/12 , 20A/18 ) U odredbama za provođenje PPUG Osijeka navodi se sljedeće: Članak 26 .

18 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku (1) U Izmjenama i dopunama PPUGO - a omogućuje se građenje javnih i nerazvrstanih cesta, osnovne i sekundarne ulične mreže, građevina za njegu i opskrbu vozila i pružanje usluga sudionicima u prometu te građevina za potrebe sustava javnog prijevoza putnika, parkirališta i garaža, trgova, kolno – pješačkih površina i mreže biciklističke i pješačke infrastrukture. (2) Promjena oznake javnih cesta, oznake željezničkih pruga, referentnog koda zračnih luka te oznake plovnih putova odlukom nadležnog tijela ne zahtje va izmjenu PPUGO - a. Članak 27. (1) Najmanja širina kolnika prometnice iznosi 5,5m, a iznimno 4,5m u postojećim ulicama kada su prostorni elementi ograničavajući faktor. (2) U novim ulicama jedna prometna traka za dvosmjerni promet može se graditi samo izni mno i to: - u ulicama koje ne mogu biti duže od 500m pod uvjetom da se na svakih 100m izgradi mimoilaznica najmanje širine 5,5m (uključujući izgrađenu prometnu traku) i da se dvije susjedne mimoilaznice dogledaju - u slijepim ulicama pod uvjetom da se na svaki h 100m izgradi mimoilaznica najmanje širine 5,5m (uključujući izgrađenu prometnu traku) i da se dvije susjedne mimoilaznice dogledaju. Članak 30. (1) Na cestama i ulicama mogu se graditi ili rekonstruirati križanja i odvojci u jednoj ili dvije razine, ovis no o tehničkoj razini ceste i prometnim potrebama. (2) Križanja i odvojci mogu se graditi ili rekonstruirati kao prijelazna rješenja u skladu s prometnim potrebama. Ocjena usklađenosti Zahvata s Prostornim planom uređenja Grada Osijeka U Prostornom planu G rada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka 20A/18 ) predmetni Zahvat ( izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge Osijek - Zagreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u Osijeku ) nije izričito je naveden. Međuti m, prikazan je na kartografskim prikazima 2 . 1 .1. C e stovni, željeznički, riječni i zračni promet kao planirani most (nadvožnjak - podvožnjak) . Time je Zahvat sukladan s Prostornim planom Grada Osijeka.

19 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku

Slika 3 . 2 Izvod i PPUG Osijeka 2. Infrastrukturni sustav, 2.1. Promet, 2.1.1 Cestovni, željeznički, riječni i zračni promet

3.3 Stanje okoliša na lokaciji zahvata

3.3.1 Meteorologija i klima Klimatska obilježja prostora Osječko - baranjske županij e dio su klime šireg prostora Istočne Hrvatske gdje prevladava umjereno kontinentalna klima, koja se s obzirom na prostorni položaj javlja u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina, gdje su promjene vremena česte i intenzivne. Prema Köppenovoj klasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom formulom Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu kišnu klimu kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina. Osnovne karakteristike ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10°C tijekom više od četir i mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22°C, te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između - 3°C i +18°C. Obilježje ove klime je nepostojanje izrazito suhih mjeseci, a oborina je više u toplom dijelu godine, a prosječne godi šnje količine se kreću od 700 - 800 mm. Od vjetrova najčešći su slabi vjetrovi i tišine, dok su smjerovi vjetrova vrlo promjenjivi. Klimatske prilike na području zahvata okarakterizirane su na osnovu provedenih mjerenja osnovnih klimatskih elemenata na meteo rološkoj postaji Osijek. Temperatura zraka Prosječna temperatura zraka, prema izvršenim mjerenjima za razdoblje od 1993. - 1999. na meteorološkoj postaji Osijek iznosi 11,0°C. Srednje mjesečne temperature su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (rjeđe s e maksimum temperature javlja u kolovozu ili lipnju) s prosječnom mjesečnom temperaturom od 21,6°C. Najhladniji mjesec je siječanj sa srednjom temperaturom od 0,7°C. Ovakav raspored prosječnih temperatura zraka ukazuje da se u godišnjem hodu temperature ja vlja jedan par ekstrema, jedan maksimum i jedan minimum temperature. Srednja godišnja amplituda

20 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku temperature, između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi za Osijek 22,3°C što je odlika kontinentalnih osobina područja. Maksimalne temperature zraka javlj aju se u ljetnim mjesecima, a apsolutni maksimum temperature na području Županije zabilježen je u Osijeku 38,6°C izmjereno u razdoblju 1959. - 1978. godine. Minimum temperature javlja se u zimskoj polovici godine, a apsolutni minimum zabilježen u vremenu od 1959. - 1978. godine u Osijeku iznosio je - 25,4°C. Međutim, vjerojatnost pojavljivanja ekstremnih temperatura je vrlo mala, čak ispod 1%. Oborine Prosječna godišnja količina oborine na području Osijeka zabilježena u razdoblju od 1993. - 1999. godine iznosila je 748,5 mm. U godišnjem hodu oborine izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja početkom ljeta (najčešće u VI mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI mjesecu. Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u X mjesecu, a sporedni krajem zime il i početkom proljeća u II i III mjesecu. Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo duboko prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog režima. Primarni maksimum oborine, ugla vnom se javlja u VI mjesecu, a sekundarni u XI mjesecu. Minimumi oborine javljaju se u XI mjesecu (primarni minimum i sekundarni u II i III mjesecu). Maksimalne dnevne količine oborina također ukazuju na veliku varijabilnost oborine koja varira iz godine u godinu. Maksimalna dnevna količina oborine, zabilježena u Osijeku u razdoblju od 1959. - 1978. iznosila je 101,2 mm. Oborine u obliku snijega javljaju se prosječno 26 dana u godini, ali se ne zadržavaju dugo. Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka. Br oj dana s maglom javlja se u prosjeku 30 - 50 dana godišnje. Najveći broj magli u nizinama su radijacijskog porijekla, tj. prizemne magle koje nastaju ižaravanjem tla u vedrim noćima. Pojave mraza javljaju se u prosjeku od 30 - 50 dana godišnje. Najveći broj d ana s mrazom imaju zimski mjeseci, osobito prosinac (8 dana). Ponekad se mraz može javiti i u svibnju i lipnju, zbog utjecaja polarnih zračnih masa. U jesen se također javljaju mrazevi ali ne u tolikoj mjeri kao u proljeće, dok se jaki mrazevi javljaju tek u studenom. Insolacija i naoblaka Trajanje insolacije i naoblake međusobno je povezano, a raspored naoblake usklađen je i s režimom oborina. Srednja godišnja naoblaka za meteorološku postaju Osijek iznosila je 5,7 desetina, u razdoblju od 1959. - 1978. godi ne. Najveće vrijednosti naoblake zabilježene su u jesenskim i zimskim mjesecima. Tada je insolacija, tj. trajanje sijanja sunca najmanje (najmanje registrirana insolacija je u prosincu), dok je najduže trajanje sijanja Sunca zabilježeno u srpnju. Ukupna go dišnja količina insolacije u dvadesetogodišnjem razdoblju (1959. - 1978.) na meteorološkoj postaji Osijek iznosila je 1.904,6 sati, odnosno 1.793,3 sata. Strujanje zraka Prema godišnjoj ruži vjetrova na području Osijeka, najučestaliji su vjetrovi iz sjeveroz apadnog, zapadnog te jednakog udjela sjevernog i jugoistočnog smjera. Zimi je najčešće vjetar iz jugoistočnog smjera, dok su ljeti najčešći vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera. U proljeće i jesen najčešći su vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera i općenito su najčešća strujanja iz zapadnog smjera. Pojave tišina vezuju se uz ljeto i jesen, a u najvećem broju javljaju se vjetrovi jačine 1 - 2 bofora, tijekom cijele godine.

3.3.1.1 Promjena klime Na razini Republike Hrvatske tijekom 20. stoljeća izmjeren je kontinuiran por ast prosječne temperature od 0,02 do 0,07°C po desetljeću. Primijećen je trend laganog pada stope godišnje količine oborina tijekom 20. stoljeća, koji se na početku 21. stoljeća nastavlja te povećanje broja suhih dana u cijeloj Hrvatskoj. Također, povećala se učestalost sušnih razdoblja, odnosno broj uzastopnih dana bez oborina.

21 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku Prema projekcijama promjene temperature zraka na području zahvata (Branković i sur. 2013) 1 , u bližoj budućnosti (2011. - 2040.; P1) najveće promjene srednje temperature zraka očekuju se ljeti kada bi temperatura mogla porasti do oko 0,8°C te isto toliko u jesen, dok očekivana promjena temperature zraka zimi i u proljeće iznosi 0,2°C - 0,4°C. Zimske minimalne temperature zraka na području zahvata mogle bi porasti do oko 0,5°C, a l jetne maksimalne temperature zraka porast će oko 0,8°C. U drugom razdoblju (2041. - 2070.; P2) projiciran je porast temperature između 2,5°C i 3°C tijekom zime i ljeti ( Slika 3 . 3 . a) i c)), dok u ostale dvije sezone porast iznosi između 2°C i 2,5°C. Projekcije za treće razdoblje (2071. - 2099.; P3) upućuju na mogući izrazito visok porast temperature te na veće razlike u proljeće i jesen u odnosu na projicirane promjene u ranijim razdobljima 21. stoljeća. Zimi je projicirani porast temperature od 3,5°C do 4°C ( Slika 3 . 3 . b)), dok ljetni, vrlo izražen, projicirani porast temperature iznosi između 4°C i 4,5°C ( Slika 3 . 3 . d)). Porasti temperature u ostale dvije sezone (proljeće i jesen) upućuju na porast između 3°C i 3,5°C tijekom proljeća te između 3,5°C i 4°C tijekom j eseni.

Slika 3 . 3 Razlika srednjaka skupa u T2m: zima (DJF) a) P2 - P0 i b) P3 - P0 te ljeto (JJA) c) P2 - P0 i d) P3 - P0. Mjerene jedinice su °C. U svim točkama dvije trećine modela daje isti predznak promjene kao srednjak skupa svih modela (izvor: Branković i sur., 2013.)

Prema projekcijama promjene oborine na području zahvata (Branković i sur. 2013) 2 , najveće promjene u sezonskoj količini oborine u prvom razdoblju (2011. - 2040.; P1) projicirane su za jesen kada se može očekivati povećanje oborine između 2% i 12%, dok u ostalim sezonama model projicira povećanje oborine 2% - 8%. Na području zahvata očekuj e se statistički značajno povećanje godišnje količine oborine između 2% i 6%. Za drugo razdoblje (2041. - 2070.; P2) na području zahvata očekuje se zimski porast količine oborine između 5% i 15% ( Slika 3 . 4 . a)) , tijekom ljeta očekuje osjetnije smanjenje oborine, između - 15% i - 25% ( Slika 3 . 4 . c)) , dok je za jesen projiciran porast oborine od 5% - 15%. U trećem razdoblju (2071. - 2099.; P3), kao i u drugom, tijekom zime projiciran je porast količine oborine između 5% i 15% ( Slika 3 . 4 . b)). te smanjenje oborine tijekom ljeta od - 15% do - 25% ( Slika 3 . 4 . d)).

1 http://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DHMZ.pdf 2 http://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DHMZ.pdf

22 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku

Slika 3 . 4 Relativna razlika srednjaka skupa za ukupnu količinu oborine R: klimatološka zima (DJF) a) P2 - P0 i b) P3 - P0 te ljeto (JJA) c) P2 - P0 i d) P3 - P0. Mjerene jedinice su %. S oznakom + su označene točke u kojima dvije trećine modela daje isti predznak promjene kao srednjak skupa te je relativna razlika srednjaka skupa izvan intervala ±5% (izvor: Branković i sur., 2013.)

Od svih opasnosti potaknutih klimatskim promjenama, Nacionalna procjena opasnosti navodi kao veliku opasnost u Hrvatskoj samo poplave (Šimac/Vitale 2012: 19). Osnovni razlog velikog rizika od poplava predstavl ja smještaj Hrvatske unutar dunavskog bazena i snažni utjecaj savskog i dravskog bazena. Drugi problem predstavljaju urbana područja, na kojima kratkotrajne i intenzivne oborine u kombinaciji s lošim prostornim planiranjem uzrokuju poplave. Ostale opasnost i koje mogu biti izazvane klimatskim promjenama, a koje su prepoznate kao rizici za Hrvatsku, uključuju porast razine mora, ekstremne temperature i oborine, suše i vjetar. Moguća je pojava ekstremnih vremenskih događaja, koji uključuju povećanje broja i t rajanja toplotnih udara tijekom ljeta te povećanje učestalosti i/ili intenziteta ekstremnih vremenskih prilika (olujno nevrijeme, ciklonalni poremećaj, itd.) 3 .

3.3.2 Geo loška i seizmotektonska obilje žja lokacije

3.3.2.1 Geološka obilježja Glavninu prostora Županije čine mlade naslage koje pokrivaju stare blokove u većim dubinama. U strukturi prostora posebno su važne pleistocenske naslage. Procesima zamrzavanja i odmrzavanja trošeno je površinsko tlo i nastao je pokrov koji je u doba otapanja klizio prema nižim krajevima. Takve naslage karakteriziraju podnožja gora prema Pridravskoj ravnici. Posebno su važne naslage prapora ili lesa, karakterističnog elementa u pokrovu ovog dijela Panonske ravnice. Debele nasl age (i do 20 m) prekrivaju padine istaknutih dijelova, npr. Bansko brdo, Jabučku kosu i Erdutsko brdo. Znatni su dijelovi prapornog pokrova sprani i pretaloženi te čine nižu stepenicu, odnosno višu naplavnu ravnicu, koja je glavna obradiva površina. U mlad im i neotpornim pleistocenskim taložinama rijeke su usjekle prostrane i znatnim dijelom močvarne nizine. To je najmlađi element u sastavu područja.

3 http://klima.hr/razno/priopcenja/NHDR_HR.pdf

23 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku Prema geološkoj karti koja predstavlja izvadak iz Osnovne geološke karte karte (list Osijek, Magaš, 1:100 00 0, N.,Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 1987) šire područje lokacije zahvata izgrađeno je od pleistocenskih i holocenskih naslaga kvartarne starosti ( Slika 3 . 5 ).

Slika 3 . 5 I zvadak iz Osnovne geološke karte karte (list Osijek, Magaš, 1:100 000, N.,Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 1987

Pleistocen je predstavljen kopnenim i barskim lesom, različitim drugim varietetima lesoidnih taložina te riječnim paleoterasama. Riječna paleoterasa (t 2 - w - Q 1 ) ima značajno rasprostranjenje na potezu južno od recentnog toka Drave. Ukupna debljina taložina na paleoterasi iznosi najviše do desetak metara. Ova je paleoterasa izgrađena od naslaga barskog lesa. Najčešće su gline i siltovi s manganskim konkrecijama i organskim sastojcima. Osim toga javljaju se i leće glinovitih pijesaka visokog stupnja s ortiranosti.

24 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku

Barski les (lb - w - Q 1 ) je široko rasprostranjen na istraživanom području te prekriva znatan dio terena južno i jugoistočno od Osijeka. Ove su naslage vremenski i genetski istovrsne s naslagama kopnenog lesa, barsko - kopnenog i jezersko - barskog le sa samo su odlagane u prostranim plitkim močvarama. Zbog specifičnih uvjeta sedimentacije uvjetovane čestim temperaturnim kolebanjima, ovaj sediment ima poseban izgled. To je šarena taložina s čestom horizontalnom laminacijom. Od litotipova najčešći su gli noviti silt, silt i siltni pijesak. Prevladavaju sive, smeđe i žućkaste nijanse. Vapnene i rjeđe limonitne konkrecije redovito su prisutne. Bogata je zajednica mekušaca koja ukazuje na paleoklimatske i sedimentacijske promjene. Prevladavaju močvarne forme nad kopnenim. Osnovni mineralni sastojak je kvarc, a zatim feldspati, čestice stijena, karbonati i muskovit. Debljina barskog lesa je promjenjljiva, a može iznositi i do 30 m.

Jezersko - barski les (ljb - w - Q 1 ) nalazi se uz naprijed opisanu genetsku jedinicu, ali znatno manjeg površinskog rasprostranjenja. To su akvatični talozi nešto dubljih jezersko - barskih voda s čestim uticajem vodenih tokova, odnosno struja. Zbog toga su ove naslage predstavljene izmjenom pjeskovitih siltova (pijesaka) sa glinovito - limonit ičnim siltom. Litološki sastav je jednoličan na širokom prostoru, a debljina ove jedinice vidljive na površini iznosi 4 - 5 metara.

Barsko - kopneni les (lbk - w - Q 1 ) zauzima manje površine u području naselja Sarvaš. Najčešći litotipovi su silt i glinovito - pjesko viti silt. Ovaj izdvojeni genetski tip čini prijelaz koji se nalazi između kopnenog i akvatičnog lesa. Temeljna je karakteristika veoma česta i brza vertikalna i horizontalna izmjena barskog i kopnenog lesa. Debljina mu varira i dostiže najviše do 12 m. Na temelju svih prikupljenih karakteristika ovih naslaga one su izdvojene kao facijes virmskog paleofluvijala.

Kopneni les (l - w - Q 1 ) nema veliko površinsko rasprostranjenje, nalazi se ga se u području južno od naselja Sarvaš, kao dvije izolirane pojave. Holoc enske taložine su zastupljene naslagama poplavnog područja (sedimentima povodnja), aluvijalnim sedimentima terase, sedimentima mrtvaja i barskim sedimentima.

Sedimenti povodnja (ap - Q 2 ) nalaze se sjeverno uzduž cijelog toka rijeke Drave gdje prekrivaju vel ike površine. Od taložina aluvijalne terase odvojene su terasastim odsjekom visine do 2 m. Za vrijeme visokih voda na tim područjima se odlažu znatne količine sitnozrnastih i prašinastih pijesaka. Njihov mineralni sastav odgovara sastavu pijesaka aluvijaln e terase.

Aluvijalni sedimenti terase (t 1 - Q 2 ) široko su rasprostranjeni uzduž toka rijeke Drave. To je erozijsko - akumulacijska terasa koja je u ovom području pretežno akumulacijskih karakteristika.

Sedimenti mrtvaja (am - Q 2 ) nalaze se u poplavnim područji ma Drave i Dunava i predstavljaju zaostale dijelove napuštenog korita. Nastale su na akumulacijsko - erozijskim terasama. Uglavnom su ispunjene vodom i obrasle barskim biljem. Od taložina susrećemo prašinaste pijeske i muljeve bogate organskim ostacima. Sedi mentacija se odvija i danas.

Barski sedimenti (b - Q 2 ) razvijeni su u širem području toka rijeke Drave između Nemetina i Sarvaša. Nastajali su i nastaju u hipsometrijski najnižim dijelovima terena koji su pretvoreni u močvarišta. Ograničenog su rasprostranje nja. U takvim područjima istaložene su gline i glinoviti siltovi s znatnim udjelom organske tvari.

3.3.2.2 Seizmotektonska obilježja Područje Osječko - baranjske županije smješteno je u pojasu Panonskog bazena koji pripada istočnom dijelu unutrašnjih Dinarida. Unut ar ovog pojasa izdvojene su tri veće strukturno - tektonske cjeline: Dravska depresija, Baranja i Kopačevsko - apatinska struktura. Dravska depresija predstavlja složeno strukturirani sinklinorij s nizovima istok - zapad orijentiranih manjih struktura. Najmarkan tnije strukture unutar Dravske depresije predstavljaju pragovi - horstovi, jugoistok - sjeverozapad i istok - zapad pružanja. To su Daljski lesni ravnjak istočno i Đakovačko – Vinkovački lesni ravnjak položen južno od područja zahvata.

25 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku U usporedbi s ostalim dij elovima Hrvatske (posebno predjeli oko Zagreba i priobalni dio) seizmička, a i tektonska aktivnost na području Županije slabije je izražena. Ipak, uz Dilj Goru i sjeverno od Osijeka (prema Belom Manastiru) nalaze se zone pojačane seizmičke aktivnosti. U nj ima su se do sada dogodili potresi magnituda 5,0 - 5,7 odnosno intenziteta u epicentralnom području oko VIII stupnjeva MCS ljestvice. Slika 3 . 6 i Slika 3 . 7 prikazuju isječke iz seizmoloških karata sa označenom lokacijom zahvata na kojima su prikazani stupnjevi maksimalnih intenziteta očekivanih potresa prema MCS skal i. Prema seizmološkoj karti Republike Hrvatske, M 1:100.000 područje istraživanja za povratni period od 500 i 100 godina nalazi se u prostoru s magnitudom 8º odnosno 7º MCS ljestvice intenziteta (MCS, Mercalli - Cancani - Siebergova ljestvica).

Slika 3 . 6 Seizmološka karta područja zahvata za povratni period od 500 godina (Geofizički zavod, PMF, Zagreb)

Slika 3 . 7 Seizmološka karta područja zahvata za povratni period od 100 godina (Geofizički zavod, PMF, Zagreb)

3.3.3 Hidro geološke i hidrološke značajke

3.3.3.1 Hidrogeološke značajke U hidrogeološkom smislu, prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. lokacija zahvata nalazi se na području grupiranog vodnog tijela podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA ( Slika 3 . 8 ). Grupirano vodno tijelo Istočna Slavonija - sliv Drave i Dunava pruža se na krajnjem istoku Republike Hrvatske karakteriziranom prostranim ravnicama u kojima su se tijekom

26 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku kvartara istaložile debele klastične naslage. Današnji morfološki izgled terena u najvećoj mjeri je rezultat postpliocenskih gibanja koja su u ovom području snažno izražena. U mikroreljefu najjasnije se ocrtava oko 10 km široko inundacijsko područje Drave koje pretežno zauzi ma rubne dijelove Baranje. Ova riječna nizina ulazi u još šire inundacijsko područje Dunava i to u predjelu Kopačkoga rita, zaostale velike prirodne akumulacije kao najniže depresije ovih predjela. Na području Baranje u reljefu dominira Bansko brdo te se p ojavljuju dva izražena praporna ravnjaka. U jugozapadnom dijelu vodno tijelo pruža se duž sjevernih obronaka Papučkog gorja.

Slika 3 . 8 Pregledna karta grupiranih tijela podzemnih voda na vodnom području rijeke Dunav, s naznačenom lokacijom zahvata ( Karta preuzeta iz Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.)

Vodnim tijelom dominiraju aluvijalne naslage međuzrnske poroznosti (slik a 3.3.3 - 2.). Litološki su zastupljeni uglavnom glina, prah i pijesak koji se miješaju u svim omjerima kako lateralno, tako i vertikalno. Krovinu kvartarnog vodonosnika čine slabopropusne glinovito - prahovite naslage debljine uglavnom oko 10 do 25 m. Vodon osnik predstavljaju propusne naslage koje se izmjenjuju s glinovito – prahovitim slojevima, što je vidljivo na uzdužnom (slika 3.3.3 - 3.) i poprečnom hidrogeološkom profilu (slika 3.3.3 - 4.). Propusne naslage izgrađene su uglavnom od jednoličnog sitno do sr ednjezrnastog pijeska, dok se ponegdje pojavljuju tanji slojevi i leće šljunka. Vodonosnik je poluzatvorenog do zatvorenog tipa, a podzemna voda je pod arteškim i subarteškim tlakom. Debljina vodonosnika iznosi od 30 do 50 m na području Baranje do oko 100 m u istočnom dijelu područja. Prema rubnim dijelovima smanjuje se debljina vodonosnika. Vrijednosti hidrauličke vodljivosti se kreću prosječno u rasponu od 10 do 30 m/dan. Podina vodonosnika izgrađena je uglavnom od glinovitih i prašinastih slojeva, te lap ora. Podzemne vode se uglavnom obnavljaju infiltracijom oborina kroz slabopropusnu krovinu. Za hidrografsku mrežu karakteristično je da drenira podzemne vode. Smjerovi toka podzemne vode su različiti, no generalni smjer toka podzemne vode je od zapada/jugo zapada prema istoku/sjeveroistoku. U skupinu važnijih vodonosnika pripadaju i karbonatni vodonosnici na južnoj granici vodnog tijela koja obuhvaća sjeverne obronke Papuka. Stratigrafski su zastupljene naslage trijaske i miocenske starosti. Izdašnost izvora u sušnom razdoblju redovito opada na ispod desetak l/s (Nakić i dr., 2016). Najznačajnija crpilišta unutar vodnog tijela koja se koriste za vodoopskrbu su: Donji Miholjac (Q=20 l/s), Vinogradi (Q=450 l/s), Đurđenovac (Q=10 l/s), Velimirovac (Q=40 l/s), Fa tovi (Q=50 l/s), Cerić - Trpinja (Q=200 l/s), Dalj (Q=10 l/s), Turska skela (Q=20 l/s), Beli Manastir (Q=50 l/s) i Mece (Q=20 l/s).

27 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku

Slika 3 . 9 Shematska hidrogeološka karta grupiranog vodnog tijela Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava, s naznačenom lokacijom zahvata (preuzeto iz Nakić i dr., 2016.)

Slika 3 . 10 Uzdužni shematski hidrogeološki pro fil kroz grupirano vodno tijelo Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava (preuzeto iz Nakić i dr., 2016.)

28 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku

Slika 3 . 11 Poprečni shematski hidrogeološki profil kroz grupirano vodno tijelo Istočna Slavonija – sli v Drave i Dunava (preuzeto iz Nakić i dr., 2016.)

Temperature podzemnih voda su u intervalu 10 do 13°C, a p H vrijednosti ukazuju da su vode slabo kisele, neutralno do slabo alkalne (Marković i dr., 2015). Podzemne vode uglavnom pokazuju značajke vodonosnih slojeva nastalih u reduktivnim uvjetima. Debelim krovinskim slabopropusnim naslagama su relativno dobro zaštićene od onečišćenja s površine. Na području vodnog tijela povremeno su povišene koncentracije željeza, mangana, arsena, olova, cinka, amonija, fos fata i sume tetrakloretilena i trikloretilena. Uglavnom se radi o prirodno povišenim koncentracijama navedenih parametara. Treba napomenuti da se radi o povremenim i točkastim podacima koji se ne mogu s pouzdanošću primijeniti na cijelo vodno tijelo zbog n edostatka podataka i monitoringa. Prema dobivenim podacima od Hrvatskih voda putem Zahtjeva za pristup informacijama (Izvadak iz Registra vodnih tijela, Klasifikacijska oznaka: 008 - 02/17 - 02/742, Urudžbeni broj: 375 - 17 - 1, studeni 2017.), ukupno stanje vodno g tijela Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava procijenjeno je kao „dobro“. Lokacija predmetnog zahvata ne nalazi se unutar granica zona sanitarne zaštite izvorišta ( Slika 3 . 12 ). Također, sva aktivna crpilišta javne vodoopskrbe nalaze se na razmjerno velikim udaljenostima od lokacije ( Slika 3 . 9 ).

Slika 3 . 12 Pregledna karta zona sanitarne zaštite izvorišta vode namijenjene ljudskoj potrošnji, s označenom lokacijom zahvata (karta preuzeta iz Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.)

29 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku 3.3.3.2 Hidrološke značajke područja Hidrografski se u Osječko - baranjskoj županiji ističu Drava s južnim i Dunav sa zapadnim pritocima od kojih je, dakako, najznačajnija Drava. Osnovno hidrografsko obilježje površja jest ekscentričnost tekućica. Najveće i najvažnije rijeke teku rubno. To se o dražava i u reljefnoj slici kraja, a uvjetovano je geotektonskim značajkama širega prostora. Inače na vodene prilike u cjelini utjecali su još diferencirani klimamorfološki procesi u prošlosti, pri čemu su u detaljima pored hidrogeoloških osobina stijena i mali značajnu ulogu i noviji društveno - gospodarski zahvati. Vodotoci na području Županije značajni za Republiku (državne vode) su međudržavne vode Dunav, Drava, Karašica (Baranja), Odvodni kanal Karašica, Borza, Hatvan, Travnik te ostali vodotoci Vuka do c este Đakovo - Osijek, Vučica i Karašica, akumulacija Borovik i akumulacija Lapovac II, a ostale površinske vode su lokalne vode. Osim rijeke Drave, posredan utjecaj ima i rijeka Dunav, u koji Drava utječe i o kojoj ovisi stvaranje uspora na Dravi. Sliv koji se formira unutar granica šireg područja promatranja ima neznatan utjecaj na karakteristike Drave i Dunava. Obje rijeke su recipijenti koji na graničnim profilima imaju velika slijevna područja, dovoljna da im daju čvrste režimske karakteristike. Izvorište Drave je u Dobiaškom polju (Italija), a ušće kod sela Aljmaš. Geološki sastav terena donjeg toka Drave uključuje sedimentne slojeve šljunka, pijeska, gline i ilovače, što omogućava stvaranje meandara, rukavaca, napuštenih korita i zavoja. Promatrajući hod mjesečnih protoka uočava se jak glacijalni režim (prihranjuje se sniježnicom i ledenjacima). Glavni maksimum protoka javlja se u lipnju, a sekundarni u studenom, dok je glavni minimum u siječnju, a sporedni u listopadu.

3.3.3.3 Stanje vodnih tijela Za upravljanje vodama izdvojene su najmanje jedinice - vodna tijela. Vodna tijela na području zahvata pripadaju vodnom području rijeke Dunav , odnosno području podsliva rijeke Save koje obuhvaća dio kopnenog teritorija Republike Hrvatske s kojega vode površinskim ili pod zemnim putem otječu prema rijeci Dunavu ( Slika 3 . 13 ). Površina vodnog područja rijeke Dunav iznosi 35.117 km 2 , što predstavlja 62% hrvatskog kopnenog teritorija. Okosnice otjecanja s vodnog područja su rijeke Sava i Drava, čija vododijelnica je reljefno određena i prolazi gorskim nizom Ivanščica - Kalnik - Bilogora - Papuk. Područje podsliva rijeke Save, na kojem se nalazi lokacija zahvata zauzima 25.764 km 2 ili 73% površine vodnoga područja rijeke Dunav. Vodno područje rijeke Dunav u Republici H rvatskoj je dio šireg međunarodnog vodnog područja Dunava. Veliki broj voda vodnoga područja su granične ili prekogranične vode i imaju međudržavni značaj.

30 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku

Slika 3 . 13 Vodno područje rijeke Dunav u Republici Hrvatskoj, s označenom lokacijom zahvata 4

Vodno područje rijeke Dunav ima veliku koncentraciju površinskih voda i razgranatu mrežu tekućica, osobito u svom panonskom dijelu. Gustoća hidrografske mreže iznosi 0,3 km/km 2 ako se računaju vodotoci sa slivnom p ovršinom većom od 10 km 2 , odnosno 1,6 km/km 2 uzmu li se u obzir svi evidentirani vodotoci. Najveće rijeke na vodnom području su Dunav, Sava, Drava, Kupa i Mura i imaju vrlo velike slivne površine (više od 10.000 km 2 ). Velike rijeke na području podsliva ri jeke Save, sa slivnom površinom od 1.000 do 10.000 km 2 su Krapina, Lonja - Trebež, Česma, Ilova - Pakra, Orljava, Biđ - Bosut. Osim toga, na području podsliva rijeke Save ima 50 - ak rijeka koje imaju srednje veliku slivnu površinu (od 100 do 1.000 km 2 ). Stanje ti jela podzemnih voda Na vodnom području rijeke Dunav izdvojeno je 20 grupiranih vodnih tijela podzemne vode. U panonskom dijelu vodnog područja utvrđeno je 15 tijela podzemnih voda prosječne veličine 1.942 km 2 te većina ima prekogranični karakter. Od 15 tijela podzemnih voda (TPV), 8 TPV sadrži vodonosnike međuzrnske poroznosti, unutar 6 TPV dominantno su zastupljeni vodonosnici međuzrnske poroznosti i znatno manjim dijelom pukotinske poroznosti, a jedno TPV sa drži vodonosnik isključivo pukotinske do pukotinsko - kavernozne poroznosti. U krškom dijelu vodnog područja izdvojeno je 5 TPV prosječne veličine 1.194 km 2 , od čega se tri prostiru i u susjedne države, tj. imaju prekogranični karakter. Kako je već prethodno opisano u poglavlju hidrogeoloških značajki istraživanog područja, prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. lokacija zahvata nalazi se na području grupiranog tijela podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA . Radi se o vodonosniku međuzrnske poroznosti, površine 5.009 km 2 , s obnovljivim zalihama podzemne vode od 421x106 m 3 /god te 84% područja umjerene do povišene ranjivosti. Prema dobivenim podacima od Hrvatskih voda putem Zahtjeva za pristup informacijama (Izvadak iz R egistra vodnih tijela, Klasifikacijska oznaka: 008 - 02/17 - 02/742, Urudžbeni broj: 375 - 17 - 1, studeni

4 Karta preuzeta iz Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. („Narodne novine“, br. 66/16)

31 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku 2017.) ukupno stanje tijela podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA procijenjeno je kao „dobro“, kao i njegovo kemijsko i količinsko stanje (tablica 3.3. 3 - 1 .). Tablica 3.3 . 1 Stanje tijela podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

Stanje površinskih vodnih tijela Mala vodna tijela Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i proglašavanje zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:  tekućicama s površinom sliva većom od 10 km 2 ,  stajaćicama površine veće od 0,5 km 2 ,  prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu. Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama odnosno Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodni m tijelom primjenjuju se uvjeti zaštite kako slijedi:  Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće vodno tijelo.  Za manja vo dna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica, stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije. Za potrebe izrade predmetnog Elaborata, Hrvatske vode dostavile su pregled stanja vodnih tijela na području planiranog zahvata prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. („Narodne novine“, br. 66/16), a prema Zahtjevu za pristup informacijama (Izvadak iz Registra vodnih tijela, Klasifikacijska oznaka: 008 - 02/17 - 02/742, Urudžbeni broj: 375 - 17 - 1, studeni 2017.). Prema dobivenim podacima, na širem području zahvata nalazi se pet (5) malih vodnih tijela površinskih voda, i to: 1) Vodno tijelo CDRN0002_001, Drava; 2) Vodno tijelo CDRN0035_001, Hulovski kanal; 3) Vodno tijelo CDRN0106_001, Glavni Tenjski; 4) Vodno tijelo CDRN0216_001, Kanova Bara; U nastavku je dan prikaz karakteristika i st anja gore navedenih površinskih vodnih tijela prema Planu u pravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016. - 2021., Izvodu iz Registra vodnih tijela.

32 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku Tablica 3.3 . 2 Opći podaci vodnog tijela CDRN0002_001, Dra va

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0002_001 Šifra vodnog tijela: CDRN0002_001 Naziv vodnog tijela Drava Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske vrlo velike tekućice - donji tok Save i Drave (5C) Dužina vodnog tijela 29.5 km + 22.4 km Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeka Drave i Dunava Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU, ICPDR Tjela podzemne vode CDGI - 23 HR13311201, HR1000016*, HR53010002*, HR2000372*, HR2000394*, HR2001308*, Zašt ićena područja HR15602*, HR15605*, HR3493049*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) 25055 (prije utoka u Dunav, Drava), 25053 (Višnjevac (kod hipodroma), Dr ava), 25054 Mjerne postaje kakvoće (Nemetin (kod Tranzita), Drava)

33 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku Tablica 3.3 . 3 . Stanje vodnog tijela CDRN0002_001, Drava

STANJE VODNOG TIJELA CDRN0002_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno umjereno loše loše loše ne postiže ciljeve Ekolosko stanje umjereno loše lo še loše ne postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje umjereno loše loše loše ne postiže ciljeve Biološki elementi kakvoće umjereno umjereno nema ocjene nema ocjene nema procjene Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro loše loše loše ne postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće umjereno umjereno nema ocjene nema ocjene nema procjene Fitoplankton umjereno umjereno nema ocjene nema ocjene nema procjene Fitobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Makrozoobentos umjereno umjereno nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve BPK5 dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Ukupni dušik vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni fosfor dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobr o vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ci ljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi dobro loše loše loše ne postiže ciljeve Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti loše loše loše loše ne postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Kem ijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos - etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Makrofiti, Ribe, pH, KPK - Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10 - 13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, D DT ukupni, para - para - DDT, 1,2 - Dikloretan, Diklormetan, Di(2 - etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i n jezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3 - cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

34 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku Tablica 3.3 . 4 Opći podaci vodnog tijela CDRN0035_001, Hulovski kanal

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0035_001 Šifra vodnog tijela: CDRN0035_001 Naziv vodnog tijela Hulovski kanal Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske srednje velike i velike tekućice (4) Dužina vodnog tijela 16.1 km + 8.48 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeka Drave i Dunava Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CDGI - 23 HR1000016, HR2000394, HR2001308*, HR15602*, HR15605*, HR3493049*, Zašt ićena područja HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) 21004 (Kopačevo, Stara Drava), 21018 (ustava Kopačevo, Stara Drava prije j. Sakadaš), Mjerne postaje kakvoće 21005 (Sakadaš, Jezero Sakadaš)

35 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku Tablica 3.3 . 5 Stanje vodnog tijela CDRN0035_001, Hulovski kanal

STANJE VODNOG TIJELA CDRN0035_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE CILJEVA NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. OKOLIŠA

Stanje, konačno loše loše umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ekolosko stanje loše loše umjereno umjereno procjena nije pouzdana Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje loše loše umjereno umjereno procjena nije pouzdana Biološki elementi kakvoće loše loše nema ocjene nema ocjene nema procjene Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće loše loše nema ocjene nema ocjene nema procjene Fitobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Makrofiti umjereno umjereno nema ocjene nema ocjene nema procjene Makrozoobentos loše l oše nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana BPK5 umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ukupni dušik vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni fosfor vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Kemijs ko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos - etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene ne ma procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: NEMA OCJENE: Fitoplankton, Ribe, pH, KPK - Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10 - 13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para - para - DDT, 1,2 - Dikloretan, Diklormetan, Di(2 - etilhe ksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Okt ilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Ben zo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3 - cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

36 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku Tablica 3.3 . 6 Opći podaci vodnog tijela CDRN0106_001, Glavni Tenjski

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0106_001 Šifra vodnog tijela: CDRN0106_001 Naziv vodnog tijela Glavni Tenjski Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske male tekućice s šljunkovito - valutičastom podlogom (2B) Dužina vodnog tijela 17.1 km + 78.5 km Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: rijeke Duna v Podsliv: rijeka Drave i Dunava Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CDGI - 23 Zašt ićena područja HRCM_41033000 Mjerne postaje kakvoće

37 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku Tablica 3.3 . 7 Stanje vodnog tijela CDRN0106_001, Glavni Tenjski

STANJE VODNOG TIJELA CDRN0106_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE CILJEVA NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. OKOLIŠA

Stanje, konačno umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Ekolosko stanje umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Kemijsko stanje nije dobro nije dobro nije dobro nije dobro procjena nije pouzdana

Ekolosko stanje umjereno vr lo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari umjereno loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve BPK5 vrlo loše vrlo loše loše loše ne postiže ciljeve Ukupni dušik vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Ukupni fosfor vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve

Specifične onečišćujuće tvari umjereno loše umjereno umjereno ne p ostiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar loše loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluorid i vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo do bro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje nije dobro nije dobro nije dobro nije dobro procjena nije pouzdana Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klor pirifos - etil) dobro stanje dobro stan je nema ocjene nema ocjene nema pr ocjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Fluoranten nije dobro nije dobro nije dobro nije dobro procjena nije pouzdana Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Olovo i njegovi spojevi dobro stanje dobro stanje dobro stanje d obro stanje procjena nije pouzdana Živa i njezini spojevi nije dobro nije dobro nije dobro nije dobro procjena nije pouzdana NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ri be, pH, KPK - Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10 - 13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, D DT ukupni, para - para - DDT, 1,2 - Dikloretan, Diklormetan, Di(2 - etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol , Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3 - cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

38 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku Tablica 3.3 . 8 Opći podaci vodnog tijela CDRN0216_001, Kanova Bara

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0216_001 Šifra vodnog tijela: CDRN0216_001 Naziv vodnog tijela Kanova Bara Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito - pjeskovitom podlogom (2A) Dužina vodnog tijela 1.14 km + 0.597 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeka Drave i Dunava Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CDGI - 23 Zašt ićena područja HR1000016, HR2000394, HR15602, HR15605, HRCM_41033000 Mjerne postaje kakvoće

39 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku Tablica 3.3 . 9 Stanje vodnog tijela CDRN0216_001, Kanova Bara

STANJE VODNOG TIJELA CDRN0216_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA POSTIZANJE PARAMETAR NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ekolosko stanje vrlo dobro vrlo dobro vrlo d obro vrlo dobro postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiž e ciljeve Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve BPK5 vrlo dobro vrlo d obro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni dušik vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni fosfor vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluorid i vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro post iže ciljeve Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) vrlo dobro vrlo dobro v rlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klor pirifos - etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoob entos, Ribe, pH, KPK - Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10 - 13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para - para - DDT, 1,2 - Dikloretan, Diklormetan, Di(2 - etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, H eksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, N ikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo (b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3 - cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

3.3.3.4 Opasnosti od poplava i plan obrane od poplava na širem području zahvata Područje zahvata pripada branjenom području 34: Međudržavne rijeke Drava i Dunav na područjima malih slivova Baranja, Vuka, Karašica - Vučica i Županijski kanal, Sektora B - Dunav i donja Drava . Dijelovi sliva međudržavnih rijeka Drave i Dunava koji pripadaju branjenom području 34, protežu se sjevernim dijelom središnje i istočne Hrvatske, na području Virovitičko - podravske (12 %), Osječko - baranjske (58 %) te Vukovarsko - srijemske (30 %) županije. Gradovi i općine na branjenom području 34, na području Osječko - baranjske županije su: Draž, Kneževi Vinogradi, Čeminac, Bilje, Erdut, Darda, Jagodnjak, Petlovac, Osijek, Petrijevci, Valpovo, Belišće, Marijanci, Donji Miholjac, Viljevo, Podravska Moslavina . Branjeno područje 34 čine sve zaštitne vodne građevine, odnosno svi lijevo i desnoobalni nasipi na 176,45 km donje Drave, od ušća u Dunav (rkm 0+000) do granice Virovitičko - podravske i Koprivničko - križevačke županije koja ide po desnoj obali Rog - strug kanala (rkm 176+450) te sve zaštitne vodne građevine, odnosno svi desnoobalni nasipi na 137,55 km Dunava, od granice s Mađarskom (rkm

40 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku 1433+060) do granice s Republikom Srbijom kod Iloka (rkm 1295+510), kao i lijevoobalni dunavski nasip Kenđija, koji se pro teže od rkm 1432+200 do 1425+900. Kod zadnje pojave velikih voda pokazalo se da na nekim dionicama postojeće nasipe treba rekonstruirati jer nemaju zadovoljavajuću visinu i dimenzije. Izgradnjom i kasnijim rekonstruiranjima obrambenih nasipa Drava - Dunav i Zmajevac - Kopačevo omogućena je učinkovita zaštita Baranje od 100 - godišnjih velikih voda Drave i Dunava, ali i očuvanje širokih poplavnih površina uz ušće Drave u Dunav čime je poboljšana i zaštita od poplava na nizvodnom području uz Dunav. Poseban problem kod zaštite od poplava na Dunavu i donjoj Dravi čini pojava ledostaja. Na Dravi postoji vrlo veliki broj lokacija pogodnih za zaustavljanje ledenih santi i stvaranje ledenih barijera, a to su u pravilu oštre krivine, plićaci i mostovi. Najveća vjerojatnos t za formiranje ledenih barijera na Dravi javlja se na potezu od ušća u Dunav pa sve do Belišća, odnosno do granice uspora uslijed velikih dunavskih voda. Šire područje lokacije zahvata nalazi se na dionici obrane od poplava B.34.12.: r. Drava, d.o. (ušće r. Drave u r. Dunav - ušće r. Vučice, rkm 0+000 - 29+300, duljina 29,300 km). Predmetna dionica r. Drave na kojoj je smješten nasip Višnjevac - Osijek proteže se od ušća r. Drave u Dunav (rkm 0+000) do ušća r. Vučice u r. Dravu (rkm 29+300). Sastoji se od po ddionica rkm 0+000 - 15+000 i rkm 15+000 - 29+300. Na prvu poddionicu ove dionice d.o. r. Drave, koja se proteže od rkm 0+000 (ušće u Dunav) do rkm 15+000, naslanja se Općina Erdut s naseljem Bijelo Brdo i vikend naseljem „Ušće“ te naselja Sarvaš i Nemetin na području Grada Osijeka. Kako na pretežitom dijelu ove dionice kote terena obalnog pojasa znatno nadmašuju povjesne ekstremne vodostaje Drave, nabrojana naselja, osim vikend naselja „Ušće“, koje je na samoj desnoj obali Drave, nisu ugrožena velikim vodam a Drave. Zbog toga, osim regulacijskih vodnih građevina koje su izgrađene u svrhu sprječavanja erozije obala, poboljšanja protočnosti i uvjeta plovidbe, na ovoj poddionici Drave nema izgrađenih zaštitnih vodnih građevina - nasipa ( Tablica 3.3 . 10 ). Šezdesetih i sedamdesetih godina 20. st., u vrijeme intezivnih ulaganja u sustav obrane od poplava, ovdje nije bilo potrebe za građenjem zaštitnih vodnih građevina. Za navedena nas elja karakteristično je da su izgrađena na, u smislu zaštite od poplavnih voda Drave, povoljnim konfiguracijama terena, dok se u novije vrijeme (unazad 20 - 30 godina) gradilo kuće za odmor u vikend naselju „Ušće“, na lokacijama uz rijeku, izloženim poplavam a, odnosno u inundacijskom području. Naselja Bijelo Brdo, Sarvaš i Nemetin locirana su na terenu koji kotama dominira iznad vodonosnog korita Drave pa ih ni ekstremni vodostaji ne ugrožavaju. U donjoj tablici prikazani su objekti na kojima se provode mjer e obrane od poplava na prvoj poddionici dionice obrane r. Drave B.34.12. koja se proteže od rkm 0+000 (ušće u Dunav) do rkm 15+000. Tablica 3.3 . 10 Objekti na kojima se provode mjere obrane od poplava na šire m području lokacije zahvata na prvoj poddionici dionice B.34.12. (preuzeto iz Provedbenog plana obrane od poplava BP 34, Hrvatske vode, 2014.)

Na ovoj poddionici locirana je i Luka Osijek u Nemetinu, na potezu na kojem je devedestih godina prošlog stoljeća, s ciljem osiguranja bolje protočnosti, pronosa leda i nanosa i osiguranja boljih uvjeta plovidbe, izveden prokop. Istim je presječena oštra k rivina toka Drave, a u dijelu starog korita

41 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku predviđen je razvoj akvatorija Luke. Kineta prokopa je danas proširena na minimalnu širinu zatjevanu nautičkim uvjetima pa je izvedena i I faza pregrade starog korita r. Drave na rkm 14, na uzvodnoj strani buduće bazenske luke, a druge prokopu popratne regulacijske građevine tada izvedene, uglavnom su ispunile svoju funkciju i stabilizirale tok Drave. Ekstremni vodostaji ne ugrožavaju postojeće objekte na lučkom teritoriju izvedene na platou u razini maksimalno za bilježenih vrijednosti, a uzvodni dio lučkog područja još uvijek služi kao prirodni retencijski prostor - neuređeno inundacijsko područje - poplavnih voda. Na drugu poddionicu ove dionice d.o. r. Drave, koja se proteže od rkm 15+000 do ušća r. Vučice (rkm 29+3 00), naslanja se Grad Osijek s naseljima Osijek, Višnjevac i Josipovac te Općina Petrijevci s naseljem Petrijevci i naseljem „Karašica“, nastalim iz vikend naselja izgrađenog u poplavnom području. Idući u uzvodnom smjeru ove poddionice, sva su naselja, osi m naselja Karašica, zaštićena od velikih voda Drave. Predmetno zahvat nalazi se unutar inundacijskog pojasa rijeke Drave i podložno je utjecaju visokih vodostaja. Rijeka Drava ima tri maksimuma u godišnjem vodostaju i protjecanju. Prva dva padaju u pr oljeće i rano ljeto, dok se treći, sporedni maksimum javlja u jesen kao odraz mediteranskoga kišnog režima u dijelu njezina izvorišnog područja. U tablici 3.3.3 - 13. prikazani su zabilježeni maksimalni godišnji vodostaji rijeke Drave na hidrološkoj postaji Osijek, u razdoblju od 1990. - 2016. godine , iz čega je vidljivo da je maksimalni zabilježeni nivo visokih voda rijeke Drave u navedenom razdoblju 542 cm (25.06.1965. godine) odnosno 86,90 m.n.m. Tablica 3.3.3 - 13. Tablica 3.3 . 11 Mjerenja vodostaja hidrološke postaje Osijek za razdoblje od 1900. - 2016. godine (podaci preuzeti sa http://hidro.dhz.hr/ , prosinac 2017.)

Hidrološka postaja Osijek (šifra:5053) Kota nule vodokaza ( m.n.m): 81,481 Vrsta mjerenja Info

Ekstremi Razdoblje: 1900. - 1908. Kota nule: 81,269 m.n.m Minimum: 6. 1. 1901. - 50 cm Maksimum: 25. 5. 1907. 419 cm Razdoblje: 1909. - 1944. Kota nule: 81,481 m.n.m Minimum: 28. 1. 1933. - 86 cm Maksimum: VODOSTAJ 16. 7. 1926. 482 cm Razdoblje: 1946. - 1951. Kota nule: 81,511 m.n.m Minimum: 23. 10. 1947. - 74 cm Maksimum: 16. 6. 1951. 430 cm Razdoblje: 1952. - 2016. Kota nule: 81,481 m.n.m Minimum: 29. 9. 2003. - 168 cm Maksimum: 25. 6. 1965. 542 cm Prema izvodu iz Karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja na kojoj su prikazane mogućnosti razvoja određenih poplavnih scenarija na području zahvata, vidljivo je da se predmetni

42 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku zahvat dijelom nalazi na poplavnoj površini velike vjerojatnos ti pojavljivanja ( Slika 3 . 14 ). Cjelokupni zahvat, prema Karti nalazi se izvan područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava (PPZRP). Poplavne linije određene su kao anvelopne poplavne linije različitih izvora plavljenja. Dubine vode za jedinstv ene poplavne linije određene su korištenjem digitalnog modela terena Državne geodetske uprave i niza tehničkih i matematičko - modelskih analiza. Z a hvat se nalazi na području gdje se dubina poplavnih voda kreće do 3,0 m u odnosu na kotu tere na. Prema tome, planirane dijelove zahvata koji su u zoni plavljenja je potrebno projektirati i izgraditi na način da se tehničkim mjerama zaštite od opasnosti plavljenja.

Slika 3 . 14 Opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja na području zahvata (izvor: http://voda.giscloud.com/map/321490/karta - opasnosti - od - poplava - po - vjerojatnosti - poplavljivanja )

3.3.4 Šumski sustavi i lovstvo Na širem području predmetnog zahvata šumama u državnom vlasništvu gospodari Uprava šuma podružnica Osijek, Šumarija Osijek. Šumarija Os ijek smještena je u Osječko – baranjskoj županiji. Jedna je od 7 šumarija koje pripadaju Upravi šuma Podružnica Osijek. Šumariju Osijek čine tri gospodarske jedinice (GJ): Osječke nizinske šume, Kopačevske podunavske šume i Osječke podravske šume. Prema K arti gospodarskih jedinica Hrvatskih šuma, predmetni zahvat nalazi se na području GJ Osječke podravske šume (020), Slika 4 . 4 .

43 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku

Slika 3 . 15 Prikaz Gospodarskih jedinica Šumarije Osijek, s označenom lokacijom zahvata (Hrvatske šume, 201 9 )

Gospodarska jedinica Osječke podravske šume je razdijeljena na 91 odjel. Ukupno je izdvojeno 392 odsjeka o d toga 336 obrasle površine. Površina GJ Osječke podravske šume iznosi 3004,86 ha, od čega je 2556,52 ha obraslo, 345,30 ha neobraslo proizvodno, 53,32 ha neobraslo neproizvodno i 49,72 ha neplodno. Prema namjeni šume i šumska zemljišta ove gospodarske jed inice spadaju u gospodarske šume. U gospodarskoj jedinici nalaze se sljedeće vrste drveća: crna topola Populus nigra , bijela topola Populus alba i vrba Salix sp. Lokacija zahvata smještena je na području Županijskog lovišta XIV/132 – Osijek . Županijsko l ovište zauzima površinu od 6.835,0 ha i otvorenog je tipa. Ovlaštenik prava lova je LD Mursa iz Osijeka. Glavne vrste divljači su: jelen obični, srna obična, svinja divlja, zec. fazan, divlja patka te lisica.

3.3.5 Krajobraz Prema krajobraznoj regionalizaciji H rvatske (Bralić I., 1995), područje lokacije zahvata pripada 1. krajobraznoj jedinici nizinska područja sjeverne hrvatske . Osnovna karakteristika ovog prostora je agrarni krajobraz s kompleksima hrastovih šuma i poplavnim područjima. Kao nosioci identiteta ovog područja određeni su rubovi šuma i fluvijalo - močvarni ambijenti. Područje grada Osijeka predstavlja ravničarski prostor u dolini rijeke Drave koje se prvenstveno odlikuje agrarnim krajobrazom bez izraženih šuma, zatim urbanim krajobrazom grada Osij eka i manjih naselja te prirodnim krajobrazom rijeke Drave. Krajobrazne karakteristike ovog područja nastale su pod značajnim antropogenim utjecajem. Agrarni krajobraz definira pravilna i gusta mreža puteva,

44 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku međa i kanala. Grad Osijek kao urbana gradska sredina nositelj je karakteristika urbanog (izgrađenog) krajo braza. Krajobrazne karakteristike definira i k ontrast urbanog, agrarnog i prirodnog krajobraza rijeke Drave sa svojim inundacijskim pojasom kao različitih struktura krajobraza.

3.3.6 Materijalna i kulturna dobra U analizi kulturne baštine ovog dijela županije ko rišten je Prostorni plan Grada Osijeka te podaci iz Registra kulturnih dobara Ministarstva kulture. Prema Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture RH n a području šire lokacije zahvata nalaze se sljedeća kulturna dobra:

OZNAKA MJESTO NAZIV VR STA KULTURNOG DOBRA DOBRA Z - 4341 Osijek Kulturno - povijesna cjelina Nepokretno kulturno dobro - kulturno – grada Osijeka povijesna cjelini Z - 5843 Osijek Groblje sv. Ane, Ulica sv. An Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelin i Z - 6547 Osijek Židovsko groblje, Ulica Rastanka Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelin i Z - 5940 Osijek Židovsko groblje, Ulica Sv. Nepokretno kulturno dobro - kulturno – Leopolda Bogdana Mandića 23 povijesna cjelin i Z - 6380 Osijek Arheološka zona "Mursa, Nepokretno kulturno dobro - kulturno – Pristanište i Vijenac Ivana povijesna cjelin i Meštrovića Z - 5500 Osijek Arheološko nalazište "Mađarska Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Retfala" Z - 1699 Osijek Crkva sv. Jakova sa samostanom Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Z - 1698 Osijek Crkva sv. Križa sa samostanom Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Z - 1260 Osijek Crkva Sv. Marije Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Z - 1252 Osijek Crkva Sv. Mihaela Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Z - 1267 Osijek Crkva sv. Petra i Pavla Nep okretno kulturno dobro - pojedinačno Z - 1266 Osijek Reformirana kršćanska crkva Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Z - 1782 Osijek Crkva sv. Nikolaja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Za sva navedena dobra zadužen je Konzervatorski odjel u Osijeku.

45 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku

Slika 3 . 16 Karta položaja kulturnih dobara evidentiranih Prostornim planom Grada Osijeka u odnosu na lokaciju za hvata

3.3.7 Stanovništvo , naselja i gospodarstvo Osijek je četvrti grad po veličini u Hrvatskoj, najveći grad Slavonije i Baranje te sjedište Osječko - baranjske županije. Smješten je oko 13 km uzvodno od ušća s Dunavom, a uz desnu obalu rijeke Drave i predstavlja regionalno središte. U sastavu Grada Osijeka nalazi se ukupno 11 naselja, i to: Brijest, Briješće, Josipovac, Klisa, Nemetin, Osijek, Podravlje, Sarvaš, Tenja, Tvr đavica i Višnjevac. Gospodarstvo Grada Osijeka imalo je do sada osobine tradicionalne strukture , tek s nekoliko industrijskih grana koje imaju orijentaciju na tržišta izvan lokalnog područja. Prema djelatnostima, najvažniju ulogu imaju trgovina, prerađivačka industrija i građevinarstvo, i to po kriterijima ukupnog prihoda, zaposlenosti i izvoznoj or ijentiranosti.

46 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku 4 ODNOS ZAHVATA PREMA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA I PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE

4.1 Ekološka mreža (EU Ekološka mreža Natura 2000) Prema izvodu iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske ( Slika 4 . 1 ) predmetn I zahvat nalazi se u blizini područja području ekološke mreže značajnom za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001308 Donji tok Drave te području ekološke mreže značajnom za ptice (POP) HR1000016 Podunavl je i donje Podravlje . Za prethodno navedena područja ekološke mreže RH definirani su ciljevi očuvanja navedeni u donjim tablicama. Tablica 4.1 . 1 Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)

HR2001308 Donji tok Drave Područje ekološke mreže HR2001308 Donji tok Drave dio je regionalnog parka Drava – Mura. Ističe se bogatstvom riječnih staništa uključujući pješčane sprudove, otoke, erodirane i strme riječne obale, močvarna područja i meandre. Područje predstavlja važna staništa za vodozemce ( Triturus dobrogicus i Bombina bombina ), gmazove ( Emys orbicularis ), leptire ( Lycaena dispar ) i ihtiofaunu. Na ovom području nalazi se zna čajna populacije vidre ( Lutra lutra ), rogatog regoča ( Ophiogomphus cecilia ) i velikog tresetra ( Leucorrhinia pectoralis ). Područje je važno za očuvanje Livade Cnidion dubii i Aluvijalne šume ( Alno - Padion , Alnion incanae , Salicion albae ). 1 rogati regoč Ophiogomphus cecilia 1 veliki tresetar Leucorrhinia pectoralis 1 kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar 1 dvoprugasti kozak Graphoderus bilineatus 1 bolen Aspius aspius 1 prugasti balavac Gymnocephalus schraetser 1 veliki vretenac Zingel zingel 1 mali vretenac Zingel streber 1 crveni mukač Bombina bombina 1 barska kornjača Emys orbicularis 1 vidra Lutra lutra 1 veliki panonski vodenjak Triturus dobrogicus 1 ukrajinska paklara Eudontomyzon mariae 1 sabljarka Pelecus cultratus 1 Balonijev balavac Gymnocephalus baloni 1 istočna vodendjevojčica Coenagrion ornatum 1 zlatni vijun Sabanejewia balcanica 1 vijun Cobitis elongatoides 1 bjeloperajna krkuša Romanogobio vladykovi 1 gavčica Rhodeus amarus 1 plotica Rutilus virgo 1 Livade Cnidion dubii 6440 Aluvijalne šume (Alno - Padion, Alnion incanae, Salicion 1 91E0* albae) 1 - kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip: 1 = međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ

Tablica 4.1 . 2 Područja očuvanja znača jna za ptice (POP)

kategorija hrvatski naziv vrste/hrvatski znanstveni naziv vrste/šifra status (G=gnjezdarica, naziv staništa stanišnog tipa P=preletnica, Z=zimovalica) HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

47 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku Područje ekološke mreže HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje obuhvaća površinu od 66452,81 ha. Područje karakteriziraju veliki kompleksi riječnih, močvarnih i šumskih staništa uz rijeku Dunav i uz donji tok rijeke Drave, s brojnim sprudovima, rukavcima, strmim riječnim obalama, barama i manjim rijekama. Od šuma su znažajni kompleksi lužnjakovih te topolovih i vrbovih riječnih šuma. Pašnjačkih površina je vrlo malo, kako vlažnih tako i stepskih i u tom pogledu je potrebno provesti revitalizaciju tih staništa. Ovo područje je važno mjesto migracja i zimovanja za močvarne ptice, od toga 15000 jedinki gusaka ( Anser fabalis , A. anser i A.albifrons ), 50000 jedinki patki ( Anas platyrhynchos , A. crecca, A. penelope, A. clypeata, A. strepera, A. acuta, Aythya ferina, A. fuligula ), 250 jedinki malog vranca ( Phalacrocorax pygmaeus ), 1100 jedinki velike bijele čaplje ( Egretta alba ) i 1000 jedinki žličarke ( Platalea leucorodia ). Području ekološke m reže važno je gnijezdilište za nacionalne populacije sljedećih vrsta: Acrocephalus melanopogon (27%), Ardea purpurea (42%), Ardeola ralloides (7,7%), Botaurus stellaris (20%), Aythya nyroca (26%) Luscinia svecica (50%), Anser anser (82%), Anas strepera (12 ,5%), Panurus biarmicus (33%) i Riparia riparia (22%). 1 crnoprugasti trstenjak Acrocephalus melanopogon G,P 1 mala prutka Actitis hypoleucos G 1 vodomar Alcedo atthis G 1 patka kreketaljka Anas strepera G 1 divlja guska Anser anser G 1 orao klokotaš Aquila clanga Z 1 orao kliktaš Aquila pomarina G 1 čaplja danguba Ardea purpurea G,P 1 žuta čaplja Ardeola ralloides G,P 1 patka njorka Aythya nyroca G,P 1 bukavac Botaurus stellaris G,P,Z 1 leganj Caprimulgus europaeus G 1 velika bijela čaplja Casmerodius albus G,P,Z 1 bjelobrada čigra Chlidonias hybrida G,P 1 crna čigra Chlidonias niger P 1 roda Ciconia ciconia G 1 crna roda Ciconia nigra G,P 1 eja močvarica Circus aeruginosus G 1 eja strnjarica Circus cyaneus Z 1 crvenoglavi djetlić Dendrocopos medius G 1 sirijski djetlić Dendrocopos syriacus G 1 crna žuna Dryocopus martius G 1 mala bijela čaplja Egretta garzetta G,P 1 mali sokol Falco columbarius Z 1 crvenonoga vjetruša Falco vespertinus P 1 bjelovrata muharica Ficedula albicollis G 1 ždral Grus grus P 1 štekavac Haliaeetus albicilla G 1 vlastelica Himantopus himantopus G,P 1 čapljica voljak Ixobrychus minutus G,P 1 rusi svračak Lanius collurio G 1 modrovoljka Luscinia svecica G,P 1 crna lunja Milvus migrans G 1 patka gogoljica Netta rufina G 1 veliki pozviždač Numenius arquata P 1 gak Nycticorax nycticorax G,P 1 bukoč Pandion haliaetus P 1 brkata sjenica Panurus biarmicus G 1 škanjac osaš Pernis apivorus G 1 mali vranac Phalacrocorax pygmaeus G,Z 1 pršljivac Philomachus pugnax P 1 siva žuna Picus canus G

48 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku 1 žličarka Platalea leucorodia P,Z 1 siva štijoka Porzana parva G,P 1 riđa štijoka Porzana porzana G,P 1 bregunica Riparia riparia G 1 crvenokljuna čigra Sterna hirundo G 1 pjegava grmuša Sylvia nisoria G 1 prutka migavica Tringa glareola P značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica (patka lastarka Anas acuta , patka žličarka Anas clypeata , kržulja Anas crecca , zviždara Anas penelope , divlja patka Anas plathyrhynchos , patka pupčanica Anas querquedula , patka kreketaljka Anas strepera , lisasta guska Anser albifron s, divlja guska Anser anser, guska glogovnjača Anser fabalis , glavata patka Aythya ferina, krunata patka Aythya 2 fuligula, pat ka batoglavica Bucephala clangula, crvenokljuni labud Cygnus olor, liska Fulica atra, šljuka kokošica Gallinago gallinago, crnorepa muljača Limosa limosa, patka gogoljica Netta rufina, kokošica Rallus aquaticus, crna prutka Tringa erythropus, krivokljuna p rutka Tringa nebularia, crvenonoga prutka Tringa totanus, vivak Vanellus vanellus, veliki pozviždač Numenius arquata ) 1 - kategorija za ciljnu vrstu: 1 = međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ, 2=redovite migratorne vrste za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/EZ

Slika 4 . 1 Izvod iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske s označenom lokacijom zahvata (podloga preuzeta s www.bioportal.hr )

4.2 Zaštićena područja prirode Prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu ( veljača 201 9 ), n a širem području predmetnog zahvata (do 5 km) ( Slika 4 . 2 ) nalaze se sljedeća područja zaštićena Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13): Naziv prema Kategorija Podkategorija Broj Naziv Površina aktu zaštite zaštite Spomenik OSIJEK - PERIVOJ Park kulture u 297 parkovne Park 18.13 KRALJA TOMISLAVA Osijeku arhitekture 466 MURA - DRAVA Mura - Drava Regionalni park 87448.7

49 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku Spomenik OSIJEK - PARK KRALJA Park Maršala 292 parkovne Park 2.5 PETRA KREŠIMIRA IV. Tita u Osijeku arhitekture

Slika 4 . 2 Izvod iz Karte zaštićenih područja prirode RH na širem području zahvata (podloga preuzeta s www.bioportal.hr )

Osijek - Perivoj Kralja Tomislava Perivoj je omeđen Mažuraničevom ulicom sa zapada, Europskom avenijom sa juga, Kuhačevom ulicom s ustoka i Promenadom sa sjevera. Određeno je 83 svojti drveća i grmlja, od kojih 12 četinjača i 71 listača.Park predstavlja svojevrsan miniarboretum, a naročito vrijedan primjerak je Sibirske bazilime,Ilex aquifolium L . (Obična božikovina), Ginkgo biloba L. (Ginko), Pinus stobrus L. (Weymounthov bor), Hedera helix L.(Obični bršljan),Acer campestre (Javor klen). 1996.g. napravljena je studija obnove, a važi do 2016.g., 20god je predugi period za nekontrolu drveća i grml ja,svakih 5god.treba se pregledati stanje parka. Regionalni park Mura – Drava Vlada Republike Hrvatske je dana 10. veljače 2011. donijela Uredbu o proglašenju Regionalnog parka Mura – Drava. Tom Uredbom je čitav tok rijeke Mure i Drave sukladno Zakonu o za štiti prirode zaštićen u kategoriji regionalnog parka. Ovo je ujedno i prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj. Obuhvaća poplavno područje formirano duž riječnih tokova, a uključuje i prijelazno područje s poljoprivrednim površinama i manjim naseljima u z rijeke sve do ušća Drave u Dunav kod Aljmaša. Sukladno Uredbi o proglašenju Regionalnog parka Mura - Drava njegova ukupna površina unutar svih pet županija koje obuhvaća iznosi 87.680,52 ha. Udio po županijama je različit, a dio koji se nalazi na teritor iju Osječko - baranjske županije iznosi 26.102,49 ha tj. 29.84 % u ukupnoj površini Parka. Poseban značaj ovom prostoru daju vlažna staništa koja su rijetkost na europskoj razini, a koja se još uvijek u velikoj mjeri mogu vidjeti uz ove dvije rijeke: poplavn e šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri, sprudovi te strme, odronjene obale. Šire područje rijeka ujedno je i područje rasprostranjenosti velikog broja ugroženih i zaštićenih vrsta ptica kao što su mali vranac ( Phalacrocorax pygm aeus ), brezov zviždak ( Phyloscopus trochilus ), štekavac ( Haliaeetus albicilla ), mala cigra ( Sterna

50 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku albifrons ), čaplja danguba ( Ardea purpurea ), bijela čaplja ( Egretta alba ), crna roda ( Ciconia nigra ). Drava je ujedno i ribljim vrstama najbogatija rijeka u Hrvatskoj od kojih je 5 regionalnih endema dunavskog slijeva. Vlažna staništa ovih rijeka pogodna su staništa za brojne vrste gmazova i vodozemaca, a vrlo je značajna i izuzetno bogata fauna vretenaca te leptira. Među rijetkim i ugroženim biljkama na europ skoj razini ističu se sibirska perunika ( Iris sibirica ), strelica ( Sagitaria sagittifolia ), vodoljub ( Buttomus umbelatus ) te kritično ugrožena vrsta u Hrvatskoj koja raste na sprudovima, kebrač ( Myricaria germanica ). Osijek - Park Kralja Petra Krešimira I V Park se nalazi gotovo u centru Osijeka. Park se dijeli na tri dijela, pripada Gornjoj četvrti Gornji grad. Europskom avenijim odjeljen je od Perivoja kralja Tomislava , a zgradom Doma zdravlja od Parka kralja Držislava. Određeno je 36 svojt i drveća i grmlja, od kojih 7 četinjača i 29 listača. Ginkgo biloba L. (Ginko), Pinus stobrus L.( Weymounthov bor), Exochorda racemosa ( Kineski bisernjak), Cornus mas L( Tvrdi drijen), Quercus robur L. „Fastigiata“( kultivar „Fastigiata“hrasta lužnjaka), Acer campestre L (Javor klen). Park je u dobrom stanju, obavlja se redovita košnja trave,uklanjanje sušaca. Unutar parka nalazi se fontana prijateljstva.

4.3 Klasifikacija staništa Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa i izvodu iz karte staništa Republik e Hrvatske (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, veljača, 2019 ) predmetni zahvat nalazi se na kopnenom nešumskom stanišnom tipu J .2.2. Gradske stambene površine . U širem obuhvatu predmetnog zahvata (do 2 km) prisutni su sljedeći stanišni tipovi: - A.2.3. Stalni vodotoci - C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe - E.1.1./E.1.2. Poplavne šume vrba / Poplavne šume topola - I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama - I.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene površine - J.1.1. Aktivna seoska područja - J.2.2. Gradske stambene površine. Prema izvodu iz Karte kopnenih staništa Republike Hrvatske (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, studeni 2017), predmetni zahvat nalazi se na stanišnom tipu J. Izgrađena i industrijska staništa ( Slika 4 . 3 ). Prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“, broj 88/14) stanišni tipovi C.2.2. Vlažne livade Srednje Eu rope , E.1.1. Poplavne šume vrba i E.1.2. Poplavne šume topola spadaju u rijetke i ugrožene stanišne tipove prema Direktivi o staništima i Bernskoj konvenciji. Stanišni tip A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica spada u rijetke i ugrožene stanišne tipove prema Bernskoj konvenciji. Unutar stanišnog tipa C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe postoje rijetke i ugrožene zajednice na razini Hrvatske, dok unutar stanišnog tipa A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica postoje važna staništa za ishranu mingratornih ptica koja su također rijetka i ugrožena na razini Hrvatske. Stanišni tipovi E.1.1. Poplavne šume vrba i E.1.2. Poplavne šume topola smatraju se ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima i prema Prilogu III istog Pravilnika. Preostala s taništa prisutna na širem području predmetnog zahvata ne smatraju se rijetkim i ugroženim stanišnim tipovima.

51 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku Tablica 4.3 . 1 Pregled ugroženih i rijetkih stanišnih tipova na širem području predmetnog zahvata prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“, broj 88/14)

Ugrožena i rijetka staništa Kriteriji uvrštavanja na popis

NATURA BERN – Res.4 HRVATSKA

C. C.2. unutar klase C.2.2. C.2.2.1. = 6440; C.2.2.1.=!E3.43; Travnjaci, nalaze se Higrofilni i C.2.2.3.=!E3.41; cretovi i Vlažne livade C.2.2.2. = 6410 i rijetke i mezofilni C.2.2.4.=!E3.46; visoke Srednje Europe 6440 ugrožene travnjaci C.2.2.2.1.=!E3.513 zeleni zajednice

E.1.1. E.1.1.1.=!G1.1141; E.1. *91E0 E.1.1.2.=!G1.1141; Poplavne šume vrba E.1.1.3.=!G1.1141; E. Priobalne poplavne Šume E.1.2. šume vrba i topola Poplavne šume E.1.2.2. = *91E0 E.1.2.2.=!G1.1141 topola

* prioritetni stanišni tipovi NATURA - stanišni tipovi iz Priloga I Direktive o staništima s odgovarajućim oznakama BERN - Res.4 - stanišni tipovi koji su navedeni u Rezoluciji 4. Bernske konvencije kao stanišni tipovi za koje je potrebno provoditi posebne mjere zaštite , s odgovarajućim oznakama PHYSIS klasifikacije HRVATSKA - stanišni tipovi ugroženi ili rijetki na razini Hrvatske, te oni stanišni tipovi čije su karakteristične biološke vrste rijetke ili ugrožene na razini Hrvatske

52 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku

Slika 4 . 3 Izvod iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske (podloga preuzeta s www.bioportal.hr )

Slika 4 . 4 Izvod iz Karte staništa RH na širem području zahvata (podloga preuzeta s www.bioportal.hr )

53 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku 5 OPIS MOGUĆIH UTJECAJ ZAHVATA NA OKOLIŠ

5.1 Mogući utjecaj na vode i stanje vodnih tijela Prema dobivenim podacima, na širem podr učju zahvata nalazi se pet (5) malih vodnih tijela površinskih voda, i to: 1) Vodno tijelo CDRN0002_001, Drava; 2) Vodno tijelo CDRN0035_001, Hulovski kanal; 3) Vodno tijelo CDRN0106_001, Glavni Tenjski; 4) Vodno tijelo CDRN0216_001, Kanova Bara; Šire područje lokacije zahvata izgrađeno je od pleistocenskih i holocenskih naslaga kvartarne starosti. Lokacija zahvata ne nalazi se na vodozaštitnom području. Tijekom izgradnje zahvata moguća su zagađenja tla, a time i podzemnih voda izlijevanjem većih k oličina tvari korištenih za rad strojeva (strojna ulja, maziva, gorivo,...) u slučaju akcidenta. Pravilnim rukovanjem ovim tvarima (skladištenje u prijenosnim tankvanama, korištenje nepropusne podloge prilikom dolijevanja u strojeve) sprječava se njihovo e ventualno curenje i mogućnost zagađenja tla, a time i podzemnih voda te je ovaj utjecaj sveden na minimum. Tijekom korištenja zahvata može doći do potencijalnog onečišćenja podzemnih voda u slučaju prometnih nesreća (prevrtanje vozila koja prevoze opasne t vari i otpad ) te u slučaju izlijevanja štetnih tvari (nafta i sl.) u području zahvata. Odnos zahvata prema zaštićenim područjima sukladno članku 48. Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) može se sagledati kroz udaljenost zahvata od nav edenih područja. Ranjiva područja propisana su Odlukom o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj, a kojom se utvrđuje okvir za provedbu pravnog akta EU 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja. Tim aktom određena su ranjiva područja sukladno kr iterijima Uredbe o standardu kakvoće voda i provedenom monitoringu voda. Prema prilogu 2. navedene Odluke, zahvat izgradnje prometnice od Državne ceste D113 do pretovarne stanice Brač, ne nalazi se u blizini ranjivih područja, te stoga , na ista nema nikakv ih utjecaja. Također, lokacija zahvata ne nalazi se na osjetljivim područjima i slivovima osjetljivih područja određenih Odlukom o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15) te na ista nema utjecaja. Lokacija zahvata se nalazi na području grupiran og vodnog tijela podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA čije je stanje procijenjeno kao „dobro“ po pitanju kemijskog, količinskog i ukupnog stanja. Primarni utjecaj na stanje grupiranog vodnog tijela podzemne vode je njeno zahvaćan je, a s obzirom da zahvatom to nije obuhvaćeno, neće doći do promjene količinskog i kemijskog stanja navedenog grupiranog vodnog tijela podzemne vode.

5.2 Mogući utjecaji na kvalitetu zrak a Tijekom izgradnje zahvata utjecaj na zrak predstavljaju emisije prašin e uzrokovane građevinskim radovima i kretanjem građevinskih strojeva i transportnih sredstava. Ovaj utjecaj je privremenog karaktera i ograničen na područje gradilišta te nije označen kao značajan. Također, na kakvoću zraka utjecat će i ispušni plinovi nas tali uslijed rada strojeva koji će se koristiti za izgradnju i transportnih sredstava. Očekivane koncentracije ovih ispušnih plinova su premale da bi značajnije utjecale na kakvoću zraka na lokaciji zahvata i njegovoj okolici.

Tijekom korištenja zahvata u tjecaj na zrak smanjen. Izgradnjom predmetnog zahvatao siguran je brži i sigurniji protok vozila što smanjuje emisije onečišćenja u odnosu na postojeće stanje. U slučaju povećanja prometnog opterećenja potrebno je izvršiti mjerenja kvalitete zraka te u skl adu sa rezultatima mjerenja uvesti mjere zaštite (ubrzati protočnost, reducirati prometnu signalizaciju i dr.)

54 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku 5.3 Mogući utjecaj na klimu i prilagodba klimatskim promjenama

Opasnosti od klimatskih promjena na području zahvata Utjecaj klimatskih promjena na predmetni zahvat procijenjen je na temelju metodologije opisane u Smjernicama Europske komisije (engl. Non - paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient 5 ). Alat za analizu klimatske otpornosti 6 sastoji se od 7 modula koji se primij enjuju tijekom razvoja projekta:  Modul 1: Analiza osjetljivosti (SA),  Modul 2a i 2b: Procjena izloženosti (EE),  Modul 3a i 3b: Analiza ranjivosti (VA),  Modul 4: Procjena rizika (RA),  Modul 5: Identifikacija mogućnosti prilagodbe (IAO),  Modul 6:Procjena mogućnosti prilagodbe (AAO) i  Modul 7: Uključivanje akcijskog plana za prilagodbu u projekt (IAAP). Na razini predmetnog Elaborata zaštite okoliša izrađuje se prvih 6 modula, uz napomenu da je moguće zanemariti module 4, 5 i 6 ukoliko je prethod no utvrđeno da ne postoji značajna ranjivost i rizik. U nastavku je provedena analiza klimatske otpornosti kroz prva tri modula te nije je utvrđena potreba za provedbom ostala tri modula.  Modul 1: Analiza osjetljivosti projekta (SA) 7 Osjetljivost zahvata na ključne klimatske varijable i s njima povezane opasnosti (primarne klimatske promjene i sekundarne efekte) procjenjuje se kroz četiri teme osjetljivosti: - imovina, - ulaz (voda, energija i dr.), - izlaz (korisnici i eventualni prihodi) i - transport. Osjetlj ivost zahvata ocjenjuje se prema donjoj tablici kao: - visoka osjetljivost: klimatska varijabla/opasnost može imati značajan utjecaj na imovinu, ulaz, izlaz i transport, - umjerena osjetljivost: klimatska varijabla/opasnost može imati blagi utjecaj na imovinu, ulaz, izlaz i transport, - zanemariva osjetljivost : klimatska varijabla/opasnost nema utjecaja.

Osjetljivost na klimatske promjene

Visoka

Umjerena

Zanemariva

O sjetljivost zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti procijenjena je samo kroz jednu temu osjetljivosti, i to imovinu ( Tablica 5.3 . 1 ).

5 http://ec.europa.eu/clima/policies/adap tation/what/docs/non_paper_guidelines_project_managers_en.pdf 6 engl. climate resilience analyses 7 engl. Sensitivity analyses

55 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku Tablica 5.3 . 1 Analiza osjetljivosti zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti

Vrsta zahvata – IZGRADNJA PODVOŽNJAKA U ULICI SVETOG LEOPOLDA BOGDANA MANDIĆA ISPOD PRUGE OSIJEK - ZAGREB I NOVE INTRAZONSKE CESTE S PRIKLJUČNIM PROMETNICAMA U OSIJEKU I m o v

TEMA OSJETLJIVOSTI i n a

KLIMATSKE VARIJABLE I S NJIMA POVEZANE OPASNOSTI Primarni klimatski učinci Povećanje prosječnih temperatura zraka 1 Povećanje ekstremnih temperatura zraka 2 Promjena prosječnih količina oborina 3 Povećanje ekstremnih oborina 4 Prosječna brzina vjetra 5 Maksimalna brzina vjetra 6 Vlažnost 7 Sunčeva radijacija 8 Sekundarni efekti/povezane opasnosti Dostupnost vodnih resursa/suša 9 Oluje 10 Poplave 11 Erozija tla 12 Požar 13 Kvaliteta zraka 14 Nestabilnost tla/klizišta 15 Koncentracija topline urbanih središta 16

 Modul 2 a i 2b: Procjena izloženosti projekta (EE) 8

Ova procjena odnosi se na izloženost opasnostima koje mogu biti prouzročene klimatskim promjenama, a vezane su uz lokaciju zahvata. U sljedećoj tablici 5.3 - 2. prikazana je procjena izloženosti lokacije zahvata sadašnjim (Modul 2a) i budućim klimatskim opa snostima (Modul 2b).

8 engl. Evaluation of exposure

56 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku

Tablica 5.3 . 2 Procjena izloženosti lokacije zahvata sadašnjim i budućim klimatskim opasnostima

Osjetljivost Izloženost lokacije — sada šnje stanje (Modul 2a) Izloženost lokacije — buduće stanje (Modul 2b) Primarni klimatski učinci Prema projekcijama promjene temperature zraka na području zahvata, u bližoj budućnosti (2011. - 2040.) najveće promjene srednje temperature zraka očekuju se ljeti kada bi temperatura mogla porasti do oko 0,8°C te isto toliko u jesen, dok očekivana promje na temperature zraka zimi i u proljeće Prosječna temperatura zraka na predmetnom području iznosi 11,0°C. Srednje iznosi 0,2°C - 0,4°C. Zimske minimalne temperature zraka na području mjesečne temperature su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (rjeđe se zahvata mogle bi porasti do oko 0,5°C, a ljetne maksimalne temperature maksimum temperature javlja u kolovozu ili lipnju) s prosječnom mjesečnom zraka porast će oko 0,8°C. U drugom razdoblju (2041. - 2070.) projiciran je Povećanje temperaturom od 21,6°C. Najhladniji mjesec je siječanj sa srednjom temperaturom poras t temperature između 2,5°C i 3°C tijekom zime i ljeti, dok u ostale dvije prosječnih od 0,7°C. Ovakav raspored prosječnih temperatura zraka ukazuje da se u godišnjem sezone porast iznosi između 2°C i 2,5°C. Projekcije za treće razdoblje (2071. - temperatura zraka hodu temperature javlja jedan par ekstrema, jedan maksimum i jedan minimum 2099.) upućuju na mogući izrazito visok porast temperature te na veće temperature. Srednja godišnja amplituda temperature, između najhladnijeg i razlike u proljeće i jesen u odnos u na projicirane promjene u ranijim najtoplijeg mjeseca iznosi za Osijek 22,3°C što je odlika kontinentalnih osobina razdobljima 21. stoljeća. Zimi je projicirani porast temperature od 3,5°C do područj a. 4°C, dok ljetni, vrlo izražen, projicirani porast temperature iznosi između 4°C i 4,5°C. Porasti temperature u ostale dvije sezone (proljeće i jesen) upućuju na porast između 3°C i 3,5°C tijekom proljeća te između 3,5°C i 4°C tijekom jeseni (Branković i sur. 2013). http://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DHMZ.pdf Maksimalne temperature zraka javljaju se u ljetnim mjesecima, a apsolutni Moguća je pojava ekstremnih vremenskih događaja, koji uključuju maksimum temperature zabilježen u Osijeku iznosio je 38,6°C izmjereno u razdoblju povećanje broja i trajanja toplotnih udara tijekom ljeta te povećanje Povećanje 1959. - 1978. godine. Minimum temperature javlja se u zimskoj polovici godine, a učestalosti i/ili intenziteta ekstremnih vremenskih prilika (olujno nevrijeme, ekstrem nih apsolutni minimum zabilježen u vremenu od 1959. - 1978. godine u Osijeku iznosio ciklonalni poremećaj, itd.). temperatura zraka je - 25,4°C. Međutim, vjerojatnost pojavljivanja ekstremnih temperatura je vrlo http://klima.hr/razno/priopcenja/NHDR_HR.pdf mala, čak ispod 1%. http://www.int - res.com/articles/cr_oa/c052p227.pdf Prosječna godišnja količina oborine na području Osijeka iznosi 748,5 mm. U Prema projekcijama promjene oborine na području zahvata, najveće godišnjem hodu oborine izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja promjene u sezonskoj količini oborine u prvom razdoblju (2011. - 2040.) početkom ljeta (najčešće u VI mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI mjesecu. projicirane su za jesen kada se može očekivati povećanje oborine između Promjena Glavni minim um oborine je sredinom jeseni u X mjesecu, a sporedni krajem zime ili 2% i 12%, dok u ostalim sezonama model projicira povećanje oborine 2% - prosječnih količina početkom proljeća u II i III mjesecu. Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na 8%. Na području zahvata očekuje se statistički značajno povećanje godišnje oborina utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo duboko prodiranje u kontinent. količine oborine između 2% i 6%. Za drugo razdoblje (2041. - 2070.) na Također je izražena i vrlo vel ika varijabilnost oborinskog režima. području zahvata očekuje se zimski porast količine oborine između 5% i Oborine u obliku snijega javljaju se prosječno 26 dana u godini, ali se ne zadržavaju 15%, tijekom ljeta o čekuje osjetnije smanjenje oborine, između - 15% i - 25%, dugo. dok je za jesen projiciran porast oborine od 5% - 15%. U trećem razdoblju

57 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku

Osjetljivost Izloženost lokacije — sada šnje stanje (Modul 2a) Izloženost lokacije — buduće stanje (Modul 2b) (2071. - 2099.), kao i u drugom, tijekom zime projiciran je porast količine oborine između 5% i 15% te smanjenje oborine tijekom ljeta od - 15% do - 25% (Branković i sur. 2013). http://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DHMZ.pdf Primarni maksimum oborine, uglavnom se javlja u VI mjesecu, a s ekundarni u XI mjesecu. Minimumi oborine javljaju se u XI mjesecu (primarni minimum i Povećanje Najveća dnevna količina oborine iznosi 68 mm za povratni period od 10 sekundarni u II i III mjesecu). Maksimalne dnevne količine oborina također ukazuju ekstremnih godina, 83 mm za povratni period od 20 godina, 107 mm za povratni period na veliku varijabilnost oborine koja varira iz godine u godinu. Maksimalna dnevna oborina od 50 godina i 131 mm za povratni period od 100 godina. količ ina oborine izmjerena je u lipnju 2010. godine i iznosila je 107 mm, odnosno 123% prosječne mjesečne količine u lipnju. Prema godišnjoj ruži vjetrova na području Osijeka, najučestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog, zapadnog te jednakog udjela sjevernog i jugoistočnog smjera. Zimi je najčešće vjetar iz jugoistočnog smjera, dok su ljeti najčešći vjetrovi iz Prosječna brzina sjeverozapadnog smjera. U proljeće i jesen najčešći su vjetrovi iz sjeverozapadnog Ne očekuju se promjene izloženosti za buduće razdoblje. vjetra smjera i općenito su najčešća strujanja iz zapadnog smjera. Pojave tišina vezuju se uz ljet o i jesen, a u najvećem broju javljaju se vjetrovi jačine 1 - 2 bofora, tijekom cijele godine. Tijekom razdoblja s podacima na meteorološkoj postaji Osijek maksimalna 10 - minutna brzina vjetra iznosila je 15,6 m/s i izmjerena je u travnju 2005. godine uz Prema proračunu ekstremnih vrijednosti očekivana maksimalna 10 - minutna WNW smjer vjetra. Maksimalna trenutna (sekundna) izmjerena brzina vjetra brzina vjetra za povratni period od 10 godina na 10 m iznad tla iznosi 15,0 Maksimalna brzina iznosila je 28,8 m/s i zabilježena je u svibnju 2007. godine za S smjer vjetra. m/s, a maksimalna trenutna za istu visinu i isti povratni period 27,9 m/s. Za vjetra Prema 20 - godišnjem razdoblju u Osijeku se javlja jak vjetar prosječno 21 dan u 100 - godišnji povratni period maksimalna 10 - minutna brzina vjetra iznosi godini, a olujni vjetar 2 dana. 16,8 m/s, a maksimalna trenutna brzina vjetra iznosi 30, 3 m/s. http://www.obz.hr/hr/pdf/2014/12_sjednica/19_procjena_ugrozenosti_stanovnis tva _materijalnih_i_kulturnih_dobara_i_okolisa_za_podrucje_obz.pdf Projicirane sezonske promjene učestalosti vlažnih (R75) i vrlo vlažnih (R95) dana su zanemarive. Jedino se na godišnjoj razini uočava porast R75 od jednog do tri dana, koji je i statistički značajan. Iako je promjena učestalosti vrlo vlažnih dana (R95) nezamjetna, udio sezonske (godišnje) količine Srednja mjesečne vrijednosti relativne vlažnosti iznose od 68% u srpnju do 88% u Vlažnost oborine koja padne u te dane u ukupnoj sez onskoj (godišnjoj) količini prosincu, a srednja godišnja vrijednost iznosi 76%. oborine (indeks R95T) mijenja se u budućoj klimi. Povećanje R95T predviđeno je u proljeće, a ljeti je nešto jače izražen porast R95T (1% - 5%) što ukazuje na veće količine pljuskovitih oborina koje ovdje dominiraju ljeti. U jesen na području zahvata vidljivo je povećanje R95T (više

58 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku

Osjetljivost Izloženost lokacije — sada šnje stanje (Modul 2a) Izloženost lokacije — buduće stanje (Modul 2b) od 6%) gdje je i statistički značajno, a može se i statistički značajno povećati na godišnjoj razini Budući da je u svim sezonama i za godinu promjena učestalosti ekstremnih oborina (R95) zanemariva, po većanja R95T su uglavnom povezana s povećanjem količina ekstremnih oborina, a u manjem dijelu i sa smanjenjem ukupne sezonske odnosno godišnje količine oborine. (Branković i sur., 2013). http ://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DHMZ.pdf Ukupna godišnja količina trajanja sijanja Sunca iznosi oko 1.900 sati, uz napomenu da su najveće vrijednosti insolacije u srpnju. Sunčeva radijacija Trajanje insolacije i naoblake međusobno je povezano, a raspored naoblake u skladu Očekuje se lagani porast sunčevog zračenja. je s režimom oborina. Srednja godišnja vri jednost naoblake iznosi oko 5,4 desetina, a srednji godišnji broj vedrih dana iznosi 69 (najviše u kolovozu). Sekundarni efekti/povezane opasnosti Najznačajniji vodotok predmetnog područja je rijeka Drava, a posredan utjecaj ima i rijeka Dunav, u koji Drava utječe i o kojoj ovisi stvaranje uspora na Dravi. Rijeka Drava je najveći pritok Dunava s ušćem u Republici Hrvatskoj, u koji se ulijeva na rkm 1382+300 Dunava , kod naselja Aljmaš. Ukupna slivna površina rijeke Drave iznosi 41.238 km 2 od čega u Hrvatskoj 7.015 km 2 , a ukupna duljina rijeke iznosi 749 km od čega u Hrvatskoj 323 km. Srednji protok rijeke Drave u Hrvatskoj je 552 m 3 /s Dostupnost vodnih (izmjeren na najnizvodnijoj pos taji Belišće). Ne očekuju se promjene izloženosti za buduće razdoblje. resursa /suša Lokacija zahvata nalazi se na području grupiranog vodnog tijela podzemne vode CDGI_23 Istočna Slavonija - sliv Drave i Dunava površine 5.009 km 2 , s obnovljivim zalihama podzemne vode od 421x106 m 3 /god te 84% područja umjerene do povišene ra njivosti. Zahvat se ne nalazi se unutar granica zona sanitarne zaštite izvorišta, a sva aktivna crpilišta javne vodoopskrbe nalaze se na razmjerno velikim udaljenostima od lokacije. Prema Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za područje Osječko - baranjske županije: U narednom razdoblju se također mogu očekivati or kanska nevremena s http://www.obz.hr/hr/pdf/2014/12_sjednica/19_procjena_ugrozenosti_stanovnis katastrofalnim posljedicama za pogođeno područje. Posebna opasnost Oluje tva _materijalnih_i_kulturnih_dobara_i_okolisa_za_podrucje_obz.pdf prijeti od pojave pijavica koje se u zadnje vrijeme pojavljuju i u na širem području Osječko - baranjske županije je olujno nevrijeme odnosno jak kontinentalnom dijelu, a moguća je i pojava tuče. Pri tom su mogući ozbiljni vjetar izazvao katastrofalne učinke tj. velike nesreće pa je u posljednjih 10 - tak zastoji u prometu i materi jalna šteta. godina proglašena elementarna nepogoda pet puta.

59 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku

Osjetljivost Izloženost lokacije — sada šnje stanje (Modul 2a) Izloženost lokacije — buduće stanje (Modul 2b) Sanacija je obuhvatila intervenciju na kućama, električnim vodovima i raščišćavanju prometnica od granja i srušenog drveća, ali i jednu ljudsku žrtvu te potrebu privremenog smještaja osoba čije su kuće bile ozbiljno oštećene i privremeno neuporabljive. Područje zahvata pripada branjenom području 34: Međudržavne rijeke Drava i Dunav na područjima malih slivova Baranja, Vuka, Karašica - Vučica i Županijski kanal, Sektora B - Dunav i donja Drava. Na prvu poddionicu dionice d.o. r. Drave B.34.12., koja se proteže od rkm 0+000 (ušće u Dunav) do rkm 15+000, naslanja se Općina Erdut s naseljem Bijelo Brdo i vikend naseljem „Ušće“ te naselja Sarvaš i Nemetin na Poplave području Grada Osijeka. Ne očekuju se promjene izloženosti za buduće razdoblje. Prema Karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti pop lavljivanja: http://voda.giscloud.com/map/321490/karta - opasnosti - od - poplava - po - vjerojatnosti - poplavljivanja predmetni zahvat nalazi se dijelom un utar poplavne površine velike vjerojatnosti pojavljivanja. Prema Kartama potencijalnog i stvarnog rizika od erozije tla vodom, područje U slučaju pojave ekstremnih oborin a i suša moguće je povećanje erozije, uz zahvata se nalazi u zoni niskog rizika. Erozija tla napomenu da se ovi ekstremi ne očekuju. http://www.mps.hr/ipard/UserDocsImages/Postpristupno%20razdoblje%20%20E http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene AFRD/STUDIJE/LFA_studija_V4.pdf Pojava požara uobičajena je za urbano područje, a od prirodnih fenomena značajno je spomenuti mogućnost pojave uslijed dužih sušnih razdoblja, udara groma i sl. Nastanak požara pod utjecajem suše i toplinskog vala može se očekivati u srpnju i kolovozu. N e očekuje se povećana opasnost od pojave požara tipičnih za urbana N a širem području zahvata požari mogu ugroziti veći broj ljudi i značajniju imovinu područja, uz napomenu da je požar moguć i kao prateća nesreća u slučaju Požar u svim vrstama objekata gdje boravi veći broj ljudi te u tehnološkim postrojenjima i potresa (na području zahvata je umjerena do velika opasnost od potresa: 7 ostalim dijelovima infrastrukture gdje se pojavljuju zapaljive tvari (plinovi, tekućine - 8°MCS za povratni period od 100 odnosno 500 godina. i krutine). http://www.obz.hr/hr/pdf/2014/12_sjednica/19_procjena_ugrozenosti_stanovnis tva _mat erijalnih_i_kulturnih_dobara_i_okolisa_za_podrucje_obz.pdf Kvaliteta zraka na širem području zahvata se prati na mjernim postajama za trajno praćenje kvalitete zraka: Osijek - 1 (gradska, prometna) i Kopački rit (ruralno - Ne očekuje se promjena postojeće kvalitete zraka u širem području Kvaliteta zraka regionalna, pozadinska). okr uženja lokacije zahvata. U 2015. godini zrak je na mjernoj postaji Osijek – 1 (aglomeracija Osijek) koja je dio državne mreže, bio I kategorije s obzirom na SO 2 , NO 2 i CO, a uvjetno I kategorije s

60 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku

Osjetljivost Izloženost lokacije — sada šnje stanje (Modul 2a) Izloženost lokacije — buduće stanje (Modul 2b)

obzirom na benzen i O 3 . Za onečišćujuću tvar PM 10 (auto.) na ovoj postaji napravljena je korekcija korekcijskim faktorima sukladno studijama ekvivalencije, te je zrak bio uvjetno II kategorije s obzirom na istu. Na području Osječk o - baranjske županije (izuzimajući aglomeraciju Osijek), na mjernoj postaji Kopački rit, koja je dio državne mreže, zrak je bio I kategorije s obzirom na O 3 , PM10 (auto.) i PM 2,5 (auto.) Na području Osječko – baranjske županije nije zabilježeno ni jedno veće aktivno klizište. Mogući su odroni na obali rijeke Drave u vikend naselju kod sela Gat, gdje U slučaju povećanja ekstremnih oborina, može se povećati rizik od pojave je rijeka potkopala visoku obalu. Proces se ne može zaustaviti intervencijom, već se klizišta na kosim padinama, uz napomenu da takvih padina na neposrednom Nestabilnost treba zaustaviti svaka daljnja gradnja uz visoke obale rijeka Drave. području zahvata nema. tla/klizišta Na užem području zahvata nisu zabilježena klizišta. Također, klizišta mogu nastati i kao štetne posljedice u slučaju potresa ili http://www.obz.hr/hr/pdf/2014/12_sjednica/19_procjena_ugrozenosti_ olujnog nevremena. stanovnistva_materijalnih_i_kul turnih_dobara_i_okolisa_za_podrucje_obz.pdf Zahvat se ne nalazi na području osjetljivom na erozijske procese. Koncentracija Zahvat se nalazi na znatnoj udaljenosti od većih urbanih središta sa značajnom topline urbanih Ne očekuju se promjene izloženosti za buduće razdoblje. koncentracijom topline tijekom ljeta. središta

61 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku  Modul 3a i 3b: Analiza ranjivosti projekta (VA) 9 Ranjivost (V) se računa prema sljedećem izrazu: V = S x E gdje je S osjetljivost 10 , a E izloženost 11 koju klimatski utjecaj ima na zahvat. Ranjivost zahvata iskazuje se prema sljedećoj klasifikacijskoj matrici:

Izloženost lokacije zahvata (Modul 2a i 2b)

Zanemariva Umjerena Visoka Zanemariva Osjetljivost zahvata Umjerena (Modul 1) Visoka Razina ranjivosti Visoka Umjerena Zanemariva

U sljedećoj tablici 5.3 - 3. prikazana je analiza ranjivosti zahvata na sadašnje ( Modul 3a) i buduće (Modul 3b) klimatske varijable/opasnosti dobivena na temelju rezultata analize osjetljivosti zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti (Modul 1) i procjene izloženosti lokacije zahvata klimatskim opasnostima (Modul 2a i 2b). Tablica 5.3 . 3 Ranjivost zahvata s obzirom na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti

Vrsta zahvata – IZGRADNJA PODVOŽNJAKA U ULICI SVETOG E E J J

LEOPOLDA BOGDANA MANDIĆA ISPOD PRUGE OSIJEK - N N A A T

ZAGREB I NOVE INTRAZONSKE CESTE S PRIKLJUČNIM T S a a

n n E i i

PROMETNICAMA U OSIJEKU E J v v Ć N o o

U Š a m m D A I I n i U D v B A

TEMA OSJETLJIVOSTI o S –

m – I T

S T S O O N s s E KLIMATSKE VARIJABLE I S NJIMA POVEZANE OPASNOSTI N o o Ž E v v Ž

i i O j j t t L O n n Z L I Primarni klimatski učinci a a Z I I R R

Povećanje prosječnih temp. zraka 1 Povećanje ekstremnih temp. zraka 2 Promjena prosječnih količina oborina 3 Povećanje ekstremnih oborina 4 Prosječna brzina vjetra 5 Maksimalna brzina vjetra 6 Vlažnost 7 Sunčeva radijacija 8 Sekundarni efekti/povezane opasnosti Dostupnost vodnih resursa/suša 9 Oluje 10

9 engl. Vunerability analysis 10 engl. Sensitivity 11 engl. Exposure

62 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku Poplave 11 Erozija tla 12 Požar 13 Kvaliteta zraka 14 Nestabilnost tla/klizišta 15 Koncentracija topline urbanih središta 16

Provedba daljnje analize varijanti i implementacija dodatnih mjera (modul 4, 5,6 i 7) nije potrebna u okviru predmetnog projekta.

5.4 Mogući utjecaji na tlo

Mogući utjecaji na tlo tijekom sanacije Tijekom radova na izgradnji zahvata očekuje se pojava prašine kao i pojačan promet vozila i mehanizacije na lokaciji (kamioni s materijalom, dolazak radnika, mehanizacija na gradilištu), a vezano uz to i mogućnost pojačane emisije onečišćujućih tvari u oko lno tlo. S obzirom na ograničeno vrijeme trajanja radova navedeni mogući utjecaji su privremenog karaktera te nisu označeni kao značajni. S obzirom da je zahvat smješten na lokaciji koja je prema Osnovnoj pedološkoj karti RH klasificirana kao ostala građe vinska zemljišta, ne očekuje se negativan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju s obzirom na trenutno korištenje prostor a .

5.5 Mogući utjecaj na zaštićena područja i područja ekološk e mrež e

Mogući utjecaji tijekom sanacije Utjecaji na zaštićena područja prirod e Zahvat se nalazi u blizini zaštićenog područja prirode Regionalni park Mura – Drava kojeg karakteriziraju poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri, sprudovi te strme, odronjene obale. Tijekom izvođenja građevinskih radova , uslijed rada strojeva i ostale mehanizacije, doći će do negativnih utjecaja u vidu buke i prašenja. S obzirom da se radi o privremenom utjecaju usko vezanom za lokaciju zahvata, relativno maloj površini zahvata u odnosu na udaljenost zaštićeno g područj a te činjenici da se izgradnjom zahvata neće narušiti prirodne vrijednosti koje karakteriziraju zaštićeno područje, navedeni utjecaj se može smatrati manje značajnim i prihvatljivim. Utjecaji na staništa Prema izvodu iz Karte kopnenih nešumskih staništa Repu blike Hrvatske (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, veljača 201 9 ), predmetni zahvat nalazi se na stanišnom tipu J.2.2. Gradske stambene površine . S obzirom da se radi o antropogenom staništu, utjecaj na isto je manje značajan. Tijekom izgradnje, ne očekuju se značajniji utjecaji na staništa u širem obuhvatu predmetnog zahvata. Utjecaji na ekološku mrežu Prema izvodu iz Karte ekološke mreže Repu blike Hrvatske predmet n i zahvat nalazi se na oko 100 m od područj a ekološke mreže značajnom za vrste i stanišne tipove HR2001308, Donji tok Drave . C iljne vrste isključivo su vezane uz vodena staništa, te s obzirom na udaljenost zahvata od rijeke Drave veću od 700 m, ne očekuju se značajniji utjecaji na ciljeve očuvanja kao ni na cjelovitost očuvanja ekološke mreže. Također, dio predmetnog zahvata nalazi se na oko 100 m od područj a ekološke mreže značajnom za ptice HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje . Ci ljevi očuvanja ekološke mreže su 22 vrste ptica gnjezdarica, tri vrste ptica zimovalica, šest vrsta ptica preletnica, 17 vrsta ptica koje dijele status gnjezdarica i/ili zimovalica i/ili preletnica te 24 značajnih negnijezdećih (selidbenih) populacija ptic a. Tijekom izgradnje zahvata, uslijed rada strojeva i ostale mehanizacije, očekuju se negativni utjecaji u

63 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku vidu buke i prašenja, koji mogu djelovati uznemirujuće na ciljne vrste ptica. S obzirom na privremene utjecaje usko vezane za lokaciju zahvata, isti se mogu smatrati manje značajnim i prihvatljivim. Tijekom izgradnje, ne očekuju se značajniji utjecaji na ciljeve očuvanja i cjelovitost udaljenijih područja ekološke mreže.

5.6 Utjecaj zahvata - nastanak otpada Tijekom izgradnje zahvata nastat će otpadne tva ri koje se prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) mogu svrstati unutar jedne od kategorija iz tablice 4.8 - 1. Može se zaključiti da se radi o malim količinama koje će se moći zbrinuti unutar postojećeg sustava gospodarenja otpadom.

Tablica 5.6 . 1 Otpad koji će nastati tijekom izgradnje zahvata razvrstan prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15)

KLJUČNI NAZIV OTPADA MJESTO NASTAJANJA BROJ OTPADA OTPADA 13 Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva gradilište - parkiralište i 13 01 otpadna hidraulična ulja servisna zona za vozila i 13 02 otpadna maziva ulja za motore i zupčanike strojeve koji sudjeluju u 13 08 zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način izvođenju radova 15 Otpadna ambalaža, apsorbensi, tkanine za brisanje, filtarski materijali i gradilište - privremeno zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način skladište za prihvat 15 01 Ambalaža (uključujući od vojeno skupljenu ambalažu iz komunalnog materijala za građenje, otpada) gradilišni ured 17 Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata gradilište 17 03 Mješavine bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadrže katran 17 05 zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i otpad od jaružanja 20 Komunalni otpad (otpad iz kućanstav a i slični otpad iz ustanova i gradilište - gradilišni ured i trgovinskih i proizvodnih djelatnosti ) uključujući odvojeno skupljene popratne prostorije sastojke

20 03 ostali komunalni otpad

5.7 Mogući utjecaji povećanom razinom buke Tijekom izgradnje zahvata, radom građevinskih strojeva i vozila doći će do povećanja razine buke u području zahvata. S obzirom na smještaj zahvata, očekivano povećanje buke ne predstavlja značajan problem na vanjski okoliš. U neposrednom okolišu nema osjetljivih receptora. Zahvatu najbliže naselje nalazi se na cca 1 200 m zračne udaljenosti. Rad strojeva (transportnih vozila, utovarivača, buldožera) tijekom radova na izgradnji zahvata izaziva buku, međutim s povećanjem udaljenosti od izvora buke smanjuje se njen intenzitet i to kako slijedi: Tablica 5.7 . 1 Količina buke s obzirom na udaljenost od izvora

UDALJENOST KOLIČINA BUKE (Db) 100 m 50 200 m 44 300 m 40 400 m 38 Nadalje, prema čl. 17. - Radovi na otvorenom prostoru i na građevinama, Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (''Narodne novine'', br. 145/04), tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 8 do 18 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A). Nakon završetka radova neće dolaziti do pojave povišene razine buke.

64 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku Zaključno, s obzirom da se radi o privremenom i kratkotrajnom utjecaju umjerene jakosti koji prestaje završetkom radova na izgradnji zahvata, a koji ne prekoraču je propisane vrijednosti Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), radi se o prihvatljivom utjecaju.

5.8 Mogući utjecaji na materijalna i kulturna dobra Sukladno Prostornom planu Grada Osijeka i Registru kulturnih dobara RH u zoni utjecaja zahvata (500 m) nema evidentiranih kulturnih dobara. Ukoliko se tijekom izvođenja radova na sanaciji zahvata naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, Izvođač radova dužan je sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturn ih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17) prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo. Zaključno, ne očekuje se utjecaj zahvata na materijalna i kulturna dobra.

5.9 Mogući utjecaji na stanovništvo U zoni izgradnje zahvata moguć je negativni utjecaj zahvata na lokalno stanovništvo u smislu poteškoća u odvijanju prometa, kratkotrajnih zastoja i čekanja (tijekom izgradnje priključka prometnice na državnu cestu D113). Moguće je smanjenje kvalitete zraka uslijed povećanja prašine i ispušnih plinova od radnih strojeva, te povećanje ugroženosti bukom uslijed građevinskih radova. Navedeni utjecaji su privremenog karaktera i ograničeni na obuhvat zahvata. Zaklju čno, s obzirom da su navedeni utjecaji prilikom izvođenja radova privremenog karaktera (ograničeni na vrijeme izvođenja radova sanacije i zatvaranja) i slabe jakosti te prestaj u završetkom radova na sanaciji i rekonstrukciji zahvata, zaključak je da se rad i o prihvatljivom utjecaju.

5.10 Mogući utjecaji u slučaju akcidenta

Tijekom izgradnje moguće su akcidentne situacije vezane uz nepravilnu organizaciju gradilišta koja za posljedicu može imati sljedeće: - onečišćenje tla i voda naftnim derivatima i otpadnim vodam a s gradilišta, - požari na otvorenom, - sudari prilikom ulaza i izlaza vozila i strojeva na područje zahvata, - nesreće uzrokovane višom silom (nepovoljni vremenski uvjeti, udar groma i sl.), tehničkim - kvarom i/ili ljudskom greškom. Uz dobru organizaciju gradil išta utjecaji na okoliš uslijed akcidenta mogu se spriječiti ili umanjiti. Tijekom korištenja najveći utjecaj na okoliš predstavljaju akcidentne situacije u kojima sudjeluju vozila koja prometuju cestom (sudari, izlijetanje i prevrtanje vozila, izlijevanje nafte i naftnih derivata i drugih štetnih tvari u okoliš) pri kojima može doći do ekoloških nesreća.

5.11 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja S obzirom na lokacij u tj. udaljenost od državne granice ( oko 2 0 km) i značajke zahvata , ne očekuju se prekogranični utjecaj i .

5.12 Kumulativni utjecaji Provođenjem zahvata neće doći do pojave kumulativnih utjecaja.

5.13 Obilježja utjecaja zahvata U tablici u nastavku sažeto su označeni svi OPUO - m prepoznati utjecaji opisani kroz elaborat zaštite:

65 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku

UTJECAJ ODLIKA KARAKTER JAKOST TRAJNOST (pozitivan/ negativan utjecaj) VODE/CILJEVI ZAŠTITE VODA Tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN Tijekom korištenja + IZRAVAN SLAB PRIVREMEN ZRAK Tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN Tijekom korištenja + IZRAVAN SLAB TRAJAN KLIMA/KLIMATSKE PROMJENE Tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN Tijekom korištenja NU NU NU NU TLO Tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN Tijekom korištenja - IZRAVAN UMJEREN TRAJAN ZAŠTIĆENA PODRUČJA, Tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN EKOLOŠKA MREŽA I STANIŠTA Tijekom korištenja NU NU NU NU RAZINA BUKE Tijekom izgradnje - IZRAVAN UMJEREN PRIVREMEN Tijekom korištenja - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN ŠUME I LOVSTVO Tijekom izgradnje NU NU NU NU Tijekom korištenja NU NU NU NU KRAJOBRAZ Tijekom izgradnje NU NU NU NU Tijekom korištenja NU NU NU NU MATERIJALNA I Tijekom izgradnje NU NU NU NU KULTURNA DOBRA Tijekom korištenja NU NU NU NU GOSPODARENJE OTPADOM Tijekom izgradnje + IZRAVAN SLAB PRIVREMEN Tijekom korištenja NU NU NU NU PROMETNICE I PROMETNI Tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN TOKOVI Tijekom korištenja NU NU NU NU STANOVNIŠTVO Tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN Tijekom korištenja + IZRAVAN UMJEREN TRAJAN SLUČAJ AKCIDENTA Tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN Tijekom korištenja - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN PREKOGRANIČNI UTJECAJI Tijekom izgradnje NU NU NU NU Tijekom korištenja NU NU NU NU KUMULATIVNI UTJECAJI Tijekom izgradnje NU NU NU NU Tijekom korištenja NU NU NU NU

66 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku 6 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Ovim elaboratom se ne predlažu ostale mjere zaštite okoliša osim onih koje proizlaze iz zakona, drugih propisa i standarda kao i posebnih uvjeta koje izdaju tijela s javnim ovlastima u postupku ishođenja akata o građenju.

67 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku 7 LITRATURA

7.1 Projektna dokumentacija/Studije/Radovi - Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bo gdana Mandića ispod pruge Osijek - Zagreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u Osijeku - idejno rješenje za ishođenje lokacijske dozvole, (Zavod za urbanizam i izgradnju d.d.) Osijek, rujan, 2007. - Podvožnjak u ulici sv. L.B.Mandića, dva most a, intrazonska cesta s priključnim prometnicama i potrebna infrastruktura – glavni projekt (Zavod za urbanizam i izgradnju d.d.), Osijek, prosinac, 2008. - Krajolik – Sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja & Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 1999.) - Barčić, D., Panić, N. (2011): Ekološke vrednovanje u zaštićenom području Parka prirode Kopački rit. Šumarski list br. 7 – 8, CXXXV, 379 – 390. - Državni zavod za statistiku. Popi s stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm - Branković i sur. (DHMZ, 2013.): Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) http://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DH MZ.pdf - European Commission (2013): Guidance on Integral Climate Change and Biodiversity into Environmental Impact Assessment http://ec.europa.eu/environment/eia/pdf/SEA%20Guidance.pdf - European Commission (2013): Non - paper Guidelines for Project Managers: Making vunerable investments climate resilient http://ec.europa.eu/clima/policies/adaptation/what/docs/non_paper_guidelines_project_m anagers_en.pdf - European Investment Bank (2014): Metodolo gies for the Assessment of projects GHG Emissions and Emission Variations - Hrvatske vode (ožujak, 2014.): Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja, Sektor B – Dunav i donja Drava, branjeno područje 34: Međudržavne rijeke Drava i Dunav na područj ima malih slivova Baranja, Vuka, Karašica - Vučica i Županijski kanal - JU ''Park prirode Kopački rit'' (2011): Plan upravljanja Parkom prirode Kopački rit. Lug, 135 str. - Marković, T., Larva, O., Brkić, Ž., Dolić, M., Kuhta, M. (2015): Stanje podzemnih voda na vodnom području rijeke Dunav s obzirom na prirodan sadržaj metala i njihov antropogeni utjecaj. Hrvatski geološki institut, Zagreb. - Međuvladin panel o promjeni klime - IPCC (2007.): Promjene klime 2007.: Fizička osnova - Sažetak za donositelje politike, D oprinos 1. radne skupine Četvrtom izvješću o procjeni Međuvladinog panela o promjenama klime http://klima.hr/razno/priopcenja/IPCC_WG1.pdf - Nakić, Z., Bačani, A., Parlov, J., Duić, Ž., Perković, D., Kovač, Z., Tumara, D., Mijatović, I., Špoljarić, D., Ugrina, I., Stanek, D., Slavinić, P. (2016): Studija „Definiranje trendova i ocjena stanja podzemnih voda na području panonskog dijela Hrvatske“. Rudarsko – geološko – naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Osječko – baranjska županija (2014): Informacija o stanju, gospodarenju i zaštiti šuma na području Osječko - baranjske županije http://www.obz.hr/hr/pdf/2014/9_sjednica/13_informacija_o_stanju_gospodarenju_i_zastit i_suma_na_podrucju_obz.pdf - Peleikis, Grätz, Brnada (2014.): Prilagodba klimatskim promjenama u Hrvatskoj - Radni materijal za nacionalno savjetovanje – siječanj 2 014 - http://croatia.rec.org/wp - content/uploads/2014/01/HRV_Country_Brief_Adaptation.pdf - Šimac, Vitale (2012.): Procjena ranjivosti od klimatskih promjena - Biop ortal. Karta ekološke mreže Republike Hrvatske - Bioportal. Karta staništa Republike Hrvatske

68 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku - Bioportal. Karta zaštićenih područja prirode Republike Hrvatske - European Commission DG Environment. 2013. Interpretation manual of EU habitats – EUR 28. - Pregledn ik http://gospodarenje - otpadom.azo.hr/ - Geološki Zavod Zagreb, Osnovna geološka karta 1: 100000, Zagreb, 1986. - Prilagodba klimatskim promjenama u Hrvatskoj, Radni materijal za nacionalno savjetovanje – CroAdapt, 2014. - UNDP (2008): Dobra klima za promjene. Klimatske promjene i njihove posljedice na društvo i gospodarstvo u Hrvatskoj. Izvješće o društvenom razvoju 2008. Zagreb. http://www.undp.hr/upload/file/206/103447/FILENAME/NHDRHR_web.pdf - Branković i sur. (DHMZ, 2013.): Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) - http://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DHMZ.pdf - Near - future climate change over Europe withfocus on Croatia in an ensemble of regional climatemodel simulations, Branković, Patarčić, Güttler, Srnec, DHMZ, 2012. http://www.int - res.com/articles/cr_oa/c052p227.pdf - Plan upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. (Hrvatske vode; 2015.) - Metodologija primjene kombiniranog pristupa (Hrvatske vode; 2015.) - Nac ionalna klasifikacija staništa RH (IV. dopunjena verzija) (2014.), Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb - Vukelić, J i sur. (2008): Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj, DZZP, Zagreb - Državni zavod za zaštitu prirode (2005): Nacionalna ekološk a mreža Važna područja za ptice u Hrvatskoj - Državni zavod za zaštitu prirode (2004): Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Republike Hrvatske - Tutiš, V., Kralj, J., Radović, D., Ćiković, D., Barišić, S. (ur.) (2013): Crvena knjiga ptica Hrvatske. Minis tarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 258 str. - Nikolić, T. i Topić, J. (urednici) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb - Jelić, D., Kuljerić, M. , Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Podnar - Lešić, M., Janev Hutinec, B., Bogdanović, T., Mekinić, S. i Jelić, K. (2012): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb - Antolović J., E. Flajšman, A. Frkovi ć, M. Grgurev, M. Grubešić, D. Hamidović, D. Holcer, I. Pavlinić, N. Tvrtković i M. Vuković (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. - Boršić I., Milović M., Dujmović I., Bogdanović S., Cigić P. , Rešetnik I., Nikolić T. i Mitić B. (2008): Preliminary Check - list of Invasive Alien Plant Species (IAS) in Croatia, Nat. Croat. Vol. 17, 2: 55 - 71. - Zovko M. (2010): Procesi razgradnje deponiranog organskog otpada na komunalnoj deponiji; m - Kvadrat stručni časopis – članak - Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (www.dzzp.hr), 15.02.2019 . - Hrvatske šume, javni podaci o šumama (www.hrsume.hr), 15.02.2019 . - Informacijski sustav središnje lovne evidencije (https://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost), 15.02.2019 . - Informacijski sustav zaštite prirode Republike Hrvatske, http://www.bioportal.hr/gis/), 15.02.2019 . - Javna ustanova Park prirode Kopački rit (https://pp - kopacki - rit.hr/), 02.11.2017.

7.2 Prostorno - planska dokumentacija - Prostorni plan uređenja Osječko - baranjske županije sa pripadajućim izmjenama i dopunama (Županijski glasnik br. 01/02, 4/10, 3/16, 5/16 i 6/1 6 - pročišćeni tekst)

69 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku - Prostorni plan uređenja Grada Osijeka s pripadajućim Izmjenama i dopunama (Službeni Glasnik Grada Osijeka br. 8/05, 5/09, 17a/09, 12/10 i 12/12 , 20A/18 )

7.3 Propisi Okoliš općenito 1. Nacionalna strategija zaštite okoliša (''Narodne novine'', broj 46/02) 2. Zakon o zaštiti okoliša (''Narodne novine'', broj 80/13, 78/15 , 12/18, 118/18 ) 3. Zakon o gradnji (''Narodne novine'', br. 153/13, 20/17) 4. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (''Narodne novine'', brojevi 61/14, 3/17) Vode 5. Zakon o vod ama (''Narodne novine'', broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14 , 46/18 ) 6. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (''Narodne novine'', br. 80/13, 43/14, 27/15, 3/16) 7. Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (''Narodne novine'', broj 66/11 i 47/13) 8. Odluka o granicama vodnih područja (''Narodne novine'', broj 79/10 , 31/13 ) 9. Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (''Narodne novine'', broj 66/16) 10. Strategija upravljanja voda ma („Narodne novine“, br. 91/08) Zrak 11. Zakon o zaštiti zraka (''Narodne novine'', br. 130/11, 47/14 , 61/17 , 118/18 ) 12. Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (''Narodne novine'', broj 87/17) 13. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (''Narodne novine'', broj 117/12, 84/17) 14. Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova, politike i mjera za njihovo smanjenje u Republici Hrvatskoj (''Narodne novine'', broj 5/17) 15. Pravilnik o praćenju kvalitete zraka („Narodne novine“, br. 79/17) Klimatske promjene 16. Izmjene iz Dohe Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Doha, 2012.); Zakon o potvrđivanju Izmjene iz Dohe Kyotskog protokola objavljen je u „Narodne novine - Međunarodni ugovori“, br. 6/15 17. Kyotski protokol uz Okvirnu k onvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Kyoto, 1999.); Republika Hrvatska potpisala je Protokol 1999. godine; Zakon o potvrđivanju Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime objavljen je u „Narodne novine - Međunarodn i ugovori“, br. 5/07 18. Odluka o donošenju Šestog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime („Narodne novine“, br. 18/14) 19. Okvirna Konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Rio de Janeiro, 1992. ); Objavljena u „Narodne novine - Međunarodni ugovori“, br. 2/96, stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 7. srpnja 1996. Biološka i krajobrazna raznolikost 20. Zakon o zaštiti prirode (''Narodne novine'', br. 80/13 , 15/18, 14/19 ) 21. Uredba o ekološkoj mreži (''Narodne novine'', br. 124/13, 105/15) 22. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (''Narodne novine'', broj 146/14) 23. Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (''Narodne novine'', broj 90/09, Prilog III) 24. Pra vilnik o strogo zaštićenim vrstama (''Narodne novine'', broj 144/13, 73/16)

70 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku 25. Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (''Narodne novine'', broj 15/14) 26. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa t e ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (''Narodne novine'', broj 88/14) Kulturno - povijesna baština 27. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (''Narodne novine'', br. 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18 ) Buka 28. Zakon o zaštiti od buke (''Narodne novine'', br. 30/09, 55/13, 153/13, 41/16 , 114/18 ) 29. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (''Narodne novine'', br. 145/04) Otpad 30. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (''Narodne novine'', br. 94/13, 73/17 , 14/19 ) 31. Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom (''Narodne novine'', br. 50/17) 32. Pravilnik o katalogu otpada (''Narodne novine'', broj 90/15) Šume i lovstvo 33. Zakon o lovstvu (''Narodne novine'', br. 99/18 ) 34. Zakon o šumama (''Narodne novine'', br. 68/18, 115/18 ) Tlo 35. Zakon o poljoprivredi („Narodne novine“, br. 118/18 ) 36. Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Narodne nov ine“, br. 20/18, 115/18 ) Ostalo 37. Zakon o zaštiti od požara (''Narodne novine'', broj 92/10) 38. Zakon o prostornom uređenju (''Narodne novine'', br. 153/13 , 65/17, 114/18 ) 39. Zakon o zaštiti na radu (''Narodne novine'', br. 71/14, 118/14, 154/14 , 94/18, 96/18 )

71 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku 8 PRILO ZI

8.1 Lokacijska dozvola (KLASA: UP/I - 350 - 05/08 - 01/38 ; URBROJ: 2158/01 - 12 - 01/13 - 08 - 5 JP od 10.studenog 20 08 .).

72 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb

Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku 8.2 Potvrda glavnog projekta (KLASA: 361 - 03/10 - 01/79; URBROJ: 2158/01 - 12 - 00/01 - 18 - 11, od 22 . kolovza 20 1 8.).

73 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb

Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge O sijek - Z agreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u O sijeku 8.3 Mišljenje o potrebi provedbe postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš (KLASA: 351 - 03/19 - 01/02, URBROJ: 517 - 03 - 1 - 1 - 19 - 2, od 28.siječnja 2019.)

74 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb