47. Tamburaški Festival Hrvatske Bratske Zajednice U Organizaciji HMI-Ja, Zagreb, 5

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ / NO. 6 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION LIPANJ / JUNE 2013. EGIDA

47. Tamburaški festival Hrvatske bratske zajednice u organizaciji HMI-ja, Zagreb, 5. - 7. srpnja ISSN 1330-2140 ISSN

FESTIVAL CFU FEATURE SUPPLEMENTSU IN ENGLISH Mjesečna revija HRVATSKE MATICE ISELJENIKA / Monthly magazine of the Posjetite stranice web portala Croatian Heritage Foundation Hrvatske matice iseljenika! Godište / Volume LXIII Broj / No. 6/2013 Nakladnik / Publisher Web stranice Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation HMI čitaju se Za nakladnika / For Publisher Marin Knezović diljem

Glavni urednik / Chief Editor svijeta, Hrvoje Salopek dostupne su na Uredništvo / Editorial Staﬀ Željka Lešić, Vesna Kukavica tri jezika

Tajnica / Secretary (hrvatski, Snježana Radoš engleski, Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček španjolski) Tisak / Print: i bilježe Intergraﬁka TTŽ d.o.o. stalan porast posjećenosti.

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 www.matis.hr

Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima. Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika!

Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: Naslovnica: Q BANERI QSPONZORIRANI ČLANAK Q SPONZORIRANE RUBRIKE Sjedište Hrvatske bratske zajednice u Pittsburghu Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora tel. (+385 1) 61 15 116 Q fax. (+385 1) 61 11 522 mob. 099 61 15 116 Q E-mail: [email protected] SADRŽAJ NAŠI GRADOVI 48 VUKOVAR

4 Darmstadt: Hrvatski kulturni tjedan 24 Knjiga: Augustin Blazović – književnik, 7 Beč: Radni posjet ravnatelja HMI-ja dušobrižnik 9 HMI: Izložba Dubravka Naumova 26 Uz 90. rođendan vinara Miljenka Grgicha 10 Subotica: Zbornik “Hrvati u Vojvodini” 29 Umro istaknuti srijemski Hrvat Ivan Bonus 12 HMI Split: Dnevnik o boravku u Argentini 30 Matičin vremeplov 15 Rijeka: Monograﬁja “Veliki val” 39 Prekrasna Hrvatska 16 Gdje je stvarno mjesto Hrvatske u EU? 40 Blago Krešić, povratnik iz SAD-a 18 Reakcija HSK na presudu ‘šestorki’ 44 Strani državnici hrvatskog podrijetla 19 Iseljavanje mladih iz Hrvatske 51 Split: Sopranistica Cynthia Hansell Bakić 20 Predstojnica Krstičević posjetila Hrvate u 56 BiH: Muzej franjevačkog samostana Tolisa Južnoj Americi 58 Osnovan Savjet za Hrvate izvan RH 22 Maribor: Sabor hrvatske kulture u Sloveniji

The 47th CFU Junior Tamburitza Festival

Poseban prilog na engleskom o Festivalu HBZ-a, na stranicama 31 do 38

KOLUMNE 11 43 48 54 59 60 Globalna Hrvatska (S)kretanja Naši gradovi Povijesne obljetnice Govorimo hrvatski Glas iz tuđine (Vesna Kukavica) (Šimun Šito Ćorić) (Zvonko Ranogajec) (Željko Holjevac) (Sanja Vulić) (Jozo Župić)

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 Naručite i vi svoju MATICU jer 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 MATICA je most hrvatskoga zajedništva Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam popunjenu E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / other European countries 25 EUR Ime i prezime / Name and surname Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Kanada / Canada 65 CAD Adresa / Address Australija / Australia 70 AUD ostale prekomorske države / other overseas countries 70 USD Grad / City DEVIZNI RAČUN BROJ / FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: Država / State Pošt. broj / Zip Code Acc. No. 702000-VAL-9100000-132344-273 IBAN HRO6 2340 0091 5102 96717 SWIFT CODE: PBZGHR2X Tel. Fax. Privredna banka Zagreb, Račkog 6 ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / E-mail DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT IN KUNA: Acc. No. 2390001-1100021305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka DARMSTADT: HRVATSKOMI KULTURNI TJEDAN Spektakl hrvatske kulture za pamćenje

Hrvatska je predstavljena opširno i temeljito, tradicionalno i moderno – kroz naočale druge iseljeničke generacije i, na žalost, bez ikakve ﬁnancijske potpore hrvatske države

Jagoda Marinić Nastup Lada – Bunjevački plesovi

Piše: Petar Ćosić (CroExpress) Darmstadtu. U nazočnosti veleposlani- četrdeset godina. Na kraj ovom prired- Snimio: Damir Dragun ka RH dr. Mire Kovača, gradonačelnika bom želim pomoći potrebitoj djeci u Darmstadta Jochena Partscha, predstav- gradu Darmstadtu odnosno udruzi Kin- ajveći spektakl hrvat- nice Državnoga ureda za Hrvate izvan derschutzbund”, rekao je Zelić, ujedno ske kulture u Njemačkoj Republike Hrvatske mr. Katharine Hinić, ove godine dogodio se u generalnoga konzula RH u Frankfurtu Darmstadtu! U povodu Josipa Špoljarića i ostalih mnogobrojnih ulaska Republike Hrvat- uzvanika i gostiju uvertiru u tjedni pro- Nske u Europsku uniju, Hrvatski svjetski gram u Darmstadtu pružio je inicijator kongres u Njemačkoj i Hrvatska katolič- i autor projekta mr. Edi Zelić. ka zajednica (HKZ) Darmstadt na noge su postavili vrhunski program s izni- JAČATI SURADNJU IZMEĐU mnim sudionicima. Tematski su pokrive- NJEMAČKE I HRVATSKE na područja književnosti, znanosti, filma, “Hrvatskim kulturnim tjednom u Darm- umjetnosti, plesa i glazbe. Odaziv publi- stadtu s jedne strane želimo jačati su- ke bio je odličan tijekom cijelog tjedna radnju na području kulture imeđu Nje- u Darmstadtu, a u posebnom pamćenju mačke i Hrvatske, ali isto tako obnoviti mnogima će zasigurno dugo ostati na- i osnažiti kooperaciju HKZ s gradskim stupi uživo nacionalnog Ansambla na- vlastima u Darmstadtu. Važno nam je rodnih pjesama i plesova “Lado” u dvo- istaknuti kulturne posebnosti Republi- rani Böllenfalltorhalle, u Luisencentru i ke Hrvatske uoči punopravnog pristu- u crkvi sv. Fidelisa. pa Europskoj uniji, a isto tako naglasiti No, krenimo redom. “Hrvatski tjedan odličnu integraciju Hrvata u njemačko kulture” otvoren je posebnom svečano- društvo, posebno ovdje u Darmstadtu, Prof. Đikić s predstavnicima HSK Njemačka šću u prostorijama Justus Liebig Haus u gdje naša zajednica postoji već više od 4 MATICA lipanj/june 2013. zahvaljujući sponzorima, pokrovitelji- ma i podupirateljima projekta “Hrvat- skoga kulturnog tjedna”. Program na pozornici Justus Liebig Haus sjajno je vodila Laura Martino- vić, glasnogovornica učenika gimnazije Lichtenberg i aktivna članica HKZ Darmstadt. Gradonačelnik Jochen Par- tsch izrazio je čast što je prisutan na otvorenju “Hrvatskog tjedna kulture” te je spomenuo dobru integraciju Hrvata u gradu Darmstadtu. Partsch je naglasio i trnoviti put Republike Hrvatske u Europ- Domaćini s uzvanicima iz Državnog ureda za Hrvate izvan RH sku uniju te je rekao da je datum 1. srpnja zaista dan vrijedan posebne zdravice. zahvalio i gradu Darmstadtu i gradona- čelniku Partschu na gostoprimstvu te je HRVATI DRUGOG I TREĆEG govorio o dugogodišnjoj želji i ambiciji NARAŠTAJA Republike Hrvatske da se priključi Eu- U ime Državnoga ureda za Hrvate izvan ropskoj uniji. Veleposlanik RH ocrtao je RH, mr. Hinić čestitala je organizatori- put od osamostaljenja preko prvih faza ma na uloženome trudu kako bi se tije- približavanja Europskoj uniji, sklapanja kom tjedna kulture njemačka javnost, a asocijacijskog sporazuma, vođenja pre- posebice mladi, uživo upoznali s Hrvat- govora, sve do ratifikacije pristupnoga skom i njezinom bogatom baštinom, ali ugovora i punopravnog učlanjenja koje i suvremenim djelima koja su doprinos će se dogoditi 1. srpnja. napretku na raznim područjima ljud- skoga života. “Hrvati su narod koji je UPORABNA UPUTA ZA HRVATSKU uvijek bio vrlo privržen svojoj domovi- U prigodnom programu na pozornici ni, stoga je lijepo vidjeti Hrvate drugog nastupili su pjevačica Karolina Kovač te pa i trećeg naraštaja koji su očuvali hr- vrhunski gitarist Mario Raič iz Kassela. Djeca na radionici u Luisencentru vatski identitet, kulturu i jezik istodob- Mato Radić, direktor Hrvatske turistič- no poštujući zemlju u kojoj žive i koju ke zajednice u Njemačkoj, kao jedan od također smatraju svojom domovinom”, glavnih pokrovitelja večeri, govorio je o tuacijama i anegdotama Marinić je na- rekla je Katharina Hinić. Hrvatskoj kao jednoj od najpopularnijih smijala prepunu dvoranu u kući litera- Veleposlanik Kovač također je zahva- turističkih destinacija u Europi. ture u Darmstadtu. Tijekom priredbe lio i čestitao organizatorima na programu Mnogobrojni uzvanici, među kojima Jagoda Marinić odgovarala je i na pita- “Hrvatskoga kulturnog tjedna”. Kovač je su bili poznata glumica i pjevačica Du- nja moderatora Andreasa Lehmanna, a nja Rajter, članovi predsjedništva HSKNj za glazbeni ugođaj pobrinula se mlada i mnogi drugi uživali su do večernjih učenica Katarina Mihaljević iz HKZ u sati uz ponuđene hrvatske specijalitete. Darmstadtu. U nastavku “Tjedna hrvatske kulture” u prostorijama Literaturhaus Darmstadt NEPONOVLJIVI PROFESOR ĐIKIĆ svoju je novu knjigu pod naslovom “Ge- Znanost je bila u središtu pažnje treće- brauchsanweisung für Kroatien” (Upo- ga dana “Hrvatskoga kulturnog festivala” rabna uputa za Hrvatsku) predstavila u Darmstadtu. Trenutno najuspješniji i književnica Jagoda Marinić. Marinić je najpriznatiji hrvatski znanstvenik, prof. premijerno pročitala nekoliko kratkih dr. Ivan Đikić održao je iznimno zani- ulomaka i priča o hrvatskim klišejima i mljivo predavanje o izazovima znanosti prepoznatljivostima. u borbi protiv tumora. U reprezentativ- Jagoda Marinić čitala je o svom viđe- nim prostorijama hessenskoga držav- nju Zagreba, hrvatske metropole koja se nog arhiva mnogobrojni gosti su sa za- uvijek percipirala za jednu stubu niže od nimanjem pratili izlaganje dr. Đikića o Beča. Pravedno ili nepravedno, dobro je ulozi matičnih stanica u ljudskome or- pitanje. Posebno upečatljiv dojam osta- ganizmu, nastanku tumora i aktualnim vila je priča “Baba Jaga”, odnosno crtice mogućnostima liječenja, odnosno spre- koje opisuju bakice koje uzduž unutraš- čavanja širenja opake bolesti. Odličnim njosti pokraj cesta prodaju sireve, med primjerima i slikovitim podlogama, čak i ostale domaće proizvode. Mnogim si- i filmskim animacijama Đikić je impre- 5 MATICA lipanj/june 2013. cijelu misu i većinu vjernika dirnuo do suza. Sjajni aranžmani i iznimni voka- li nisu ostavili ravnodušnim ni generalnog vikara koji je poželio nastup našeg ansambla u katedrali u Mainzu. “Od Vas Hrvata mi Nijemci možemo puno toga naučiti. Možemo naučiti kako se cijeni obitelj, kako se cijeni svoj jezik, vjera i kultura, možemo naučiti kako roditelji s djecom u naručju mogu doći u crkvu na svetu misu”, među ostalim je rekao Gie- Sportska dvorana belmann. Njemu su fra Nediljko Brečić Böllenfalltor u i Edi Zelić, predsjednik župskog vijeća, Darmstadtu predali prigodnu dvojezičnu monografiju o ansamblu “Lado”. sionirao prisutne goste. “U svom labo- na ruke – i to u posebnim majicama koje “Hrvatski tjedan kulture” u Darm- ratoriju u Frankfurtu redovito dajem je za ovu prigodu pripremio AS Druck stadtu na samom kraju je, naravno, te- mogućnost mladim studentima iz Hr- Ivana Šarića. U Luisencentru svoje je ra- matizirao i ulazak Hrvatske u Europsku vatske da osjete atmosferu koja vlada u dove prezentirala i umjetnica Valentina uniju. U sklopu podijske diskusije svoje Europi. Često naši znanstvenici imaju Kvesić iz Dietzenbacha, svoje su umijeće viđenje o pristupnome procesu, šansa- kompleks vrijednosti. Važno je da uvi- pokazale i folklorne grupe HKZ Darm- ma i rizicima pristupa te perspektivama de na licu mjesta da svojim znanjem ap- stadt te pjevač Robert Čolina. Vrhunac Hrvatske u Europskoj uniji dali su Bri- solutno mogu konkurirati u Europi”, re- događaja u Luisencentru, ali i cijeloga gitte Zypries, zastupnica u Bundestagu kao je Đikić. “Hrvatskog tjedna kulture” svakako je i bivša njemačka ministrica pravosuđa, Ljubitelji filmova došli su u Darm- bio nastup ansambla “Lado”. Klaus Peter Willsch, zastupnik u Bun- stadtu na svoje prikazivanjem hrvatskih destagu i član njemačko-hrvatske par- djela “Povratak” režisera Damira Luka- LADO U MAINZU lamentarne skupine te Bernd Posselt, čevića i “Ničiji sin” Arsena Antona Osto- U lijepom ambijentu sportske dvorane član Europskoga parlamenta. U ime hr- jića. Oba filma u prostoru programmki- Böllenfalltor u Darmstadtu, oko 1.500 vatskoga Ministarstva vanjskih poslova norex bila su odlično posjećena. Dok je posjetitelja iz cijele srednje Njemačke, bio je najavljen Hrvoje Marušić, pomoć- “Povratak” oslikao tipične “gastarbaj- ali i udaljenijih gradova frenetičnim je nik ministrice Pusić, ali je svoj dolazak terske” klišeje, situacije i dogodovštine, pljeskom ispratilo svaki nastup ansam- zbog drugih obveza morao otkazati. Po- “Ničiji sin” je publiku iznenadio, pa go- bla “Lado”. Prekrasne nošnje i profesi- dijsku raspravu moderirao je Edi Zelić. tovo i šokirao. onalnost jednostavno su oduševili posjetitelje. “Lado” na kraju nije smio s U ISELJENIŠTVU IMA SJAJNIH FESTIVAL U LUISENCENTRU pozornice a da ne otpleše nekoliko bi- POTENCIJALA Vrlo je zanimljivo spomenuti kako je seva. Nakon “Lada” zabavu je nastavio Bernd Posselt ispričao je mnoge detalje “Hrvatski tjedan kulture” u Darmstadtu do sitnih jutarnjih sati Robert Čolina o svojim posjetima Hrvatskoj, susretima zapravo sadržavao još jedan mali, ali sa svojim bendom. s tamošnjim političarima, a posebno za- cjeloviti kulturni program u sebi, i to I kada se mislilo, ovo je bio vrhunac, nimljive bile su njegove priče o konstela- na najfrekventnijem gradskome mjestu koncertni nastup “Lada” ne može se nad- cijama snaga u europskim tijelima i lo- – Luisencenter Darmstadt. Susretljivo- mašiti, uslijedilo je sveto misno slavlje bističkim strujama koje su favorzirale ili šću menadžmenta, u centru je tijekom u crkvi sv. Fidelisa. U veličanstvenom kočile hrvatski pristupni proces. “Nijedna “Hrvatskoga tjedna kulture” postavljena ambijentu s “Ladom” u narodnim noš- zemlja do sada nije morala ispuniti toli- izložba starih i prepoznatljivih hrvatskih njama i pod vodstvom prelata i gene- ko pristupnih kriterija kao Hrvatska. To predmeta koje su skupili članovi HKZ ralnog vikara biskupije Mainz, Dietma- je jednostavno nepravedno. Sretan sam Darmstadt, a svoj doprinos dao je i GK ra Giebelmanna te fra Nediljka Brečića, što je Hrvatska sada nadomak cilju, a ja RH Frankfurt. Štoviše, Hrvatska turistič- uz nazočnost delegata vlč. Ivice Koma- ću hrvatski ulazak u EU dočekati u Vu- ka zajednica svojim je štandom privukla dine te njemačkoga, poljskoga i talijan- kovaru”, rekao je Posselt koji nije zabo- golem interes oko 200.000 prolaznika u skoga župnika održano je misno slavlje ravio spomenuti važnu ulogu iseljene sedam dana. Na posebnom “akcijskom” u znak zahvalnosti za veleban događaj Hrvatske, vrijednih pojedinaca poput prostoru svoje je proizvode prezentirala hrvatske kulture i u znak zahvalnosti Ivone Dončević, uz istodobnu kritiku na stolarija Kolar, djeca Hrvatske nastave iz svetome Leopoldu Mandiću, zaštitni- račun Hrvatske koja u nedovoljnoj mjeri Darmstadta, Griesheima i okolice s uči- ku HKZ Darmstadt. “Lado” je otpjevao koristi sjajne potencijale iseljeništva. Q teljima Vedranom Moslavac i Oliverom Zekom izradila su plakate o hrvatskim ENG The premier Croatian culture event in Germany, the Croatian Culture Week, was staged in prepoznatljivostima te su u Luisencen- Darmstadt this year and coincides with Croatian accession to the EU. The event was co-organised tru prolaznicima “tetovirala” glagoljicu by the Croatian World Congress in Germany and the Croatian Catholic Community of Darmstadt. 6 MATICA lipanj/june 2013. BEČ: RADNI POSJET RAVNATELJA HMIja I PROMOCIJA KNJIGE Kulturne veze Matice i bečkoga Hrvatskog centra

Ravnatelj Knezović podržao je obrazovnu inicijativu Hrvatskoga centra iz Beča vezanu uz pokretanja škole za poučavanje hrvatskoga standardnog jezika u toj metropoli, kojoj su se prema riječima domaćina - pridružile sve tamošnje hrvatske organizacije

Prezentacija knjige: prof. Vesna Kukavica, dr. Aleksandra Šćukanec, mr. Marin Knezović i akademik Nikola Benčić

Napisala: Vesna Kukavica Snimio: Petar Tyran Hrvatski centar najvažnije je druš- dišćanskohrvatskog okupljališta, otvo- tveno i kulturno središte gradišćanskih renoj 2010. avnatelj Hrvatske matice ise- Hrvata u glavnome austrijskom gradu, Za knjižni fond Matičin ravnatelj mr. ljenika mr. sc. Marin Knezo- smješteno u funkcionalnoj višekatnoj sc. Marin Knezović uručio je poklon pa- vić, sa suradnicima, boravio zgradi u 4. bečkom kotaru, aﬁrmiravši se ket knjiga glavnoj tajnici Gabrijeli Karall- je 22. svibnja u jednodnev- kao najznačajnije kulturno središte i sa- Novak. Ta knjižnica, koja nosi ime jeziko- nome radnom posjetu Hr- stajalište svih Hrvata naseljenih u Beču. slovca i pisca iz Gradišća Franje Rottera vatskomeR centru u Beču, gdje se susreo U Centru su smješteni Hrvatski akadem- (1970. - 2002.), ima za sada više od tri s istaknutim predstavnicima toga Cen- ski klub (HAK), Hrvatsko gradišćansko tisuće naslova, a njezini se osnivači na- tra i sudjelovao u prezentaciji knjige Nje- kulturno društvo u Beču (HGKD) i vi- daju da će joj se fond stalno obogaćivati. mačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću šejezični dječji vrtić Viverica. Predsjednik Hrvatskoga centra Ti- autorice dr. sc. Aleksandre Ščukanec. bor Jugović uručio je Matičinu ravnate- Domaćini, predsjednik Hrvatskoga HRVATSKO KULTURNO SREDIŠTE lju prvi nacrt za projekt Hrvatske dvoje- centra Tibor Jugović i glavna tajnica Ga- Hrvatski centar raspolaže i rezidencijal- zične škole u Beču. brijela Karall-Novak te ugledni publicist nim prostorima za mobilnost učenika i Gospodin Marin Knezović podržao i urednik Hrvatskih novina Petar Tyran studenata, u kojem trenutno borave tri je obrazovnu inicijativu Hrvatskoga cen- izložili su sažeto Matičinu ravnatelju do- studenta na razmjeni na Sveučilištu u tra iz Beča vezanu uz pokretanje škole minantne izazove s kojima se susreće ta Beču. Uz mali galerijski prostor, u kojem za poučavanje hrvatskoga standardnog hrvatska autohtona manjina s naglaskom je trenutačno izložba tradicijskoga na- jezika u toj metropoli, kojoj su se prema na obrazovnoj inicijativi za poučavanje kita iz okolice Zagreba, Hrvatski centar riječima domaćina - pridružile sve ta- hrvatskoga standardnog jezika tj. pro- ponosi se prvom našom javnom knjiž- mošnje hrvatske organizacije. Ta se inici- jektu o hrvatskoj školi u Beču. nicom u vlastitim prostorijama tog gra- jativa pokazuje, zaključeno je prigodom 7 MATICA lipanj/june 2013. Razmjena darova

Napisala: Željka Lešić Snimio: Dean Miculinić

organizaciji Hrvatske matice iseljenika u Za- grebu 15. svibnja javnosti je predstavljen ciklus “Zbogom infinitiv” Dubravka Naumova, makedonsko-hrvatskoga slikara koji živi u Kana- di. Pozdravno slovo nazočnima uputio je rav- Unatelj HMI-ja, mr. sc. Marin Knezović. “Suvremena umjetnost je poziv slobodi i to ponajprije poziv slobodi dosjetke, ideje pojedinca. Često se taj poziv pogreš- no shvaća, kao neka vrsta poziva na samodovoljnost, samo- zadovoljstvo. Da, umjetnost treba osloboditi autora, ali u još većoj mjeri treba oslobađati i hrabriti promatrače umjetnič- kog djela. To jako dobro shva- radnoga susreta, iznimno zanimljivom i u svjetlu očuvanja ćaju dizajneri i to posebno oni te razvitka hrvatskoga jezika u Europskoj uniji, koji će biti koji se izražavaju u različitim 24. službeni jezik EU-a od 1. srpnja 2013. medijima i koji rade za različite U večernjim satima u HC-u svečano je predstavljena klijente. Oni tako promiču svo- knjiga Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću auto- jevrsnu revolucionarnu propa- rice dr. sc. Aleksandre Ščukanec, koju su zajednički obja- gandu komercijalnim sadrža- vili Hrvatska matica iseljenika i Znanstveni institut gra- jima pri čemu ovo posljednje dišćanskih Hrvatov iz Trajštofa. O knjizi su govorili, uz obilježje, uz sva mnogobrojna Matičina ravnatelja mr. sc. Marina Knezovića, akademik ograničenja koja određuje pro- Nikola Benčić iz Znanstvenoga instituta GH te urednica izvod i klijent, mogu dosegnuti knjige prof. Vesna Kukavica, kao i autorica knjige dr. sc. tisuće ljudi. To vidim i u djelu Aleksandra Ščukanec s Filozofskoga fakulteta Sveučili- Dubravka Naumova. Naumov šta u Zagrebu. Predstavljanje je vodio agilni Petar Tyran, je tako majstor povezivanja na urednik Hrvatskih novina. što kao da ga je predodredilo i njegovo podrijetlo. Moj po- Voditeljica izložbe s PROMOCIJA KNJIGE sao, posao moje institucije je umjetnikovom majkom - Nagrađena jezikoslovna monografija Njemačko-hrvat- povezivanje. Ponekad je ono Ljerkom Toth-Naumovom ski jezični dodiri u Gradišću, istaknuo je akademik Niko- teško. U ovom slučaju to nije la Benčić - daje cjelovitu sliku suvremenog stanja gradi- tako. Umjetnost Dubravka Naumova sve nas povezuje vrlo, šćanskohrvatskoga jezičnog blaga i dominantnih procesa vrlo lako”, naglasio je ravnatelj Knezović. u njegovoj povijesnoj dimenziji u sklopu germanofone zajednice u Austriji. - Analiza obuhvaća jezičnu građu od TELEFONSKO JAVLJANJE IZ TORONTA pisanih izvora do internetskih blogova i foruma - dodala Nazočnima se obratio i predsjednik Vijeća makedon- je urednica knjige Vesna Kukavica - istaknuvši vrijednost ske nacionalne manjine Tome Apostoloski, a izložbu je monografije u sklopu recentne literature iz područja do- otvorila veleposlanica RM u Zagrebu Daniela Karagj- dirnoga jezikoslovlja. Autorica Ščukanec u svome kratkom ozoska. Program je vodila Ljerka Galic, rukovoditeljica obraćanju zahvalila je svima u Austriji koji su joj pomogli Odsjeka iseljeničke baštine. U glazbenome dijelu progra- u realizaciji istraživanja - koje je prethodilo knjizi. Dokto- rica Ščukanec istaknula je kako je u prošloj i tekućoj aka- Prizor s otvorenja demskoj godini utemeljila gradišćansko-hrvatski seminar izložbe u sklopu Odsjeka za germanistiku zagrebačkoga Filozof- skog fakulteta za studente koji se zanimaju za problematiku utjecaja njemačkoga jezika na gradišćanskohrvatski. - Njezina izvrsna ekolingvistička studija obrađuje jezične dodire u Gradišću multidisciplinarnom metodologijom iz nekoliko perspektiva poput sistemskolingvističke, socio- lingvističke i jezičnobiografske - zaključio je akademik Ni- kola Benčić. Opsežna studija Aleksandre Ščukanec sastoji se od osam preglednih poglavlja te popisa germanizama s čak 1.200 natuknica. Q

ENG CHF director Marin Knezović and aids made a one-day working trip to the Croatian Centre in Vienna this May 22nd to meet with representatives of the Centre and take part in the presentation of the book Germano-Croat Linguistic Contact in Gradišće. 8 MATICA lipanj/june 2013. HMI: OTVORENA IZLOŽBA MAKEDONSKOHRVATSKOGA SLIKARA DUBRAVKA NAUMOVA “Ispunila mi se želja da izlažem u domovini svoje majke”

Projekt obuhvaća slike izrađene na akvarelnome papiru u kombiniranoj tehnici - crtež, tuš, pastel i akrilik - s implementiranim detaljima u kolažu, kao i perforaciju same pozadine. Umjetnička djela predstavljaju produžetak opusa inspiriranog princezama

Lovincu. O slikarevu opusu koji prvi put izlaže u domovini svoje majke nazočne je izvijestila Antoaneta Štefančić, magistrica kulturologije, predstavnica grada Skoplja.

PRINCEZE DIJELE SUDBINU AUTORA Projekt obuhvaća slike izrađene na akvarelnome papiru u kombiniranoj tehnici - crtež, tuš, pastel i akrilik - s implementiranim detaljima u kolažu, kao i perforaciju same pozadine. Umjetnička djela predstavljaju produžetak opusa inspiriranog princezama. “Opus s princezama počeo je prije više od jednog desetljeća. Njegova analogija Predstavljači izložbe otkriva egzistencijalnu poruku povezanu unutrašnjom borbom između umjetnika ma nastupio je Stanislav Kovačić na violončelu, koji je ta- i trivijalnosti svakidašnjega života. Princeze, prema opažanju knuo mnoga srca nazočnih ljubitelja likovne umjetnosti. Naumova, određene svojim društvenim statusom i socijalnom Posebno dirljiv trenutak bio je kada se telefonski iz To- funkcijom, dijele sudbinu umjetnika, pasivno slijedeći njegov ronta javio i autor Dubravko Naumov, koji je pozdra- krut, neumoljiv dnevni protokol, isto kao glagol u infinitivu: vio sve nazočne i zahvalio svima koji su omogućili neodređeni i neoformljeni. Ova Dubravkova duga geneza evo- realizaciju izložbe. Naglasio je kako je sretan što mu se is- luira u nekoliko etapa da bi konačno došla do točke oslobo- punila želja da izlaže u Hrvatskoj, domovini svoje majke. đenja, kada princeze preuzimaju kontrolu nad svojom sudbi- Na otvorenju su, uz ostale, bili prisutni načelnik Općine Reše- nom i visoko lete iznad oblaka u projektu Zbogom infinitivu”, tari Zlatko Aga, predsjednik Književno-likovnog društva “Re- objasnila je mr. Štefančić. Istaknula je kako likovni kritičari za šetari” Ivan De Villa, predsjednica make- djela Dubravka Naumova kažu da obiluju donsko-hrvatske udruge Spectrum Slavica Dubravko Naumov rođen je u Skoplju. suptilnim lirizmom i angažiranim inte- Koretić, Orce Lambevski, predsjednik Slikarstvo je diplomirao na Fakultetu lektualizmom u atmosferi muzičke poe- Zajednice Makedonaca u RH, književ- likovnih umjetnosti u Skoplju 1993., a tike nadrealnog i futurističkog. Slike su nik Đuro Vidmarović, priznata hrvat- 2006. diplomirao je u Torontu reklamni višeslojne, no uvijek izravne i kristalno sko-makedonska pjesnikinja i slikareva dizajn na Ontario College of Art &De- jasne kako u umjetničkome izrazu, tako majka Ljerka Totch-Naumova, tajnik Od- sign (OCAD University). Umjetnik je i u poruci koju nose, naglasila je na kra- izlagao na mnogim samostalnim i sku- bora za Hrvate izvan RH dr. Mišo Muni- pnim izložbama diljem Europe, Kana- ju Antoaneta Štefančić. vrana, Andrey Davydov, tajnik u Velepo- de i Japana. Danas živi i radi u Torontu. U glazbenome dijelu programa na- slanstvu Ruske Federacije u RH, Mladen Izložba “Zbogom infinitiv” akademsko- stupio je Stanislav Kovačić na violončelu, Pejnović, predstojnik Državnoga ureda za ga slikara Dubravka Naumova prvi put koji je sviranjem oduševio sve nazočne. Q upravljanje državnom imovinom i mno- je ugledala svjetlo dana u salonu magi predstavnici ministarstava, kulturnih kedonskog veleposlanstva u Parizu, institucija te ljubitelji umjetnosti. Zani- zatim u Bruxellesu i na najpoznatijim ENG An exhibition of the Good Bye Infinitive kulturnim manifestacijama u Make- series by Dubravko Naumov, a Macedonian- mljivo je da je na otvorenju izložbe bila i doniji - Skopskom i Ohridskom ljetu. Croatian painter now living in Canada, opened naša iseljenica iz Kanade, Josipa Kloštra- Sada je izložba napokon i u Hrvatskoj. at the Croatian Heritage Foundation in Zagreb nec, koja se nalazi na odmoru u svome on May 15th. 9 MATICA lipanj/june 2013. SUBOTICA: PREDSTAVLJEN ZBORNIK “HRVATI U VOJVODINI: IDENTITETI, PROCESI I DRUŠTVENE AKTIVNOSTI” Bolje razumijevanje i rješavanje problema identiteta

U zborniku se nalazi jedanaest radova kojima se s povijesnog, političkog, pravnog i sociološkog stajališta promatraju vojvođanski Hrvati, a riječ je o sunakladničkome projektu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba

gućuje njihovo bolje razumijevanje, ali i rješavanje. Ovaj zbornik je i prilog for- miranju svijesti i samosvijesti o suživo- tu, odnosno o onima koji s nama žive, o njihovim sličnim ali i različitim problemima s kojima se suočavaju”, istaknuo je prof. Čupić. “Formiranjem novih država nakon raspada Jugoslavije, i Hrvatska i Srbija, a posebice Srbija, potrudile su se stvo- Promotori Zbornika riti nacionalne, a ne građanske države. U takvim je okolnostima bilo vrlo teško Napisao: Tomislav Žigmanov “Djelo je nastalo kao rezultat potre- ‘smjestiti’ manjine, a osobito novu ma- be da se tematizacija u području znano- njinu poput hrvatske”, istaknuo je prof. bornik “Hrvati u Vojvodini: sti, kada je riječ o hrvatskoj zajednici u Kovačević. Identitet(i), procesi i druš- Vojvodini, usustavi i osnaži. U Zborni- Predstavljanju zbornika, uz pred- tvene aktivnosti” predstav- ku se iz više znanstvenih disciplina re- stavnika hrvatskih manjinskih institu- ljen je u Subotici 31. svib- ferira na određene identitetske sastav- cija, nazočili su i veleposlanik RH u Be- nja, u organizaciji Zavoda za nice, pokušavaju se doznačiti određene ogradu mr. sc. Željko Kuprešak, ravnatelj Zkulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH). vrste identitetskih prijepora koji postoje Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Marin U zborniku se nalazi jedanaest radova u hrvatskoj zajednici, napose kada je ri- Knezović i pravna savjetnica u HMI- kojima se s povijesnog, političkog, prav- ječ o Bunjevcima. Također su analizira- ju Dijana Mašala Perković, zamjenik nog i sociološkog stajališta promatraju ni pokušaji u hrvatskoj zajednici u sve- predstojnice Državnoga ureda za Hr- vojvođanski Hrvati, a riječ je o suna- zi s artikuliranjem interesa i izgradnjom vate izvan Hrvatske Petar Barišić, gene- kladničkome projektu Zavoda za kul- institucionalne infrastrukture”, istaknuo ralni konzul RH u Subotici Dragan Đu- turu vojvođanskih Hrvata i Instituta za je Tomislav Žigmanov. rić, podtajnik u Pokrajinskom tajništvu migracije i narodnosti iz Zagreba. Ure- Autori su u Zborniku identiﬁcira- za obrazovanje, upravu i nacionalne za- dili su ga Mario Bara i Aleksandar Vu- li jedan broj problema koji prate Hrva- jednice mr. sc. Mato Groznica, zastupnik kić, uz potporu Državnoga ureda za Hr- te u Vojvodini, rezimirao je prof. Čupić. u Narodnoj Skupštini Republike Srbije vate izvan Hrvatske. “Otvorenost autora da priopće proble- Petar Kuntić i predsjednik Hrvatskoga Na subotičkom predstavljanju o me javnosti u objema državama omo- nacionalnog vijeća dr. sc. Slaven Bačić. Q zborniku su govorili savjetnik predsjednika RH i politolog prof. dr. sc. Siniša Ta- talović, politolog prof. dr. sc. Čedomir Čupić iz Beograda, politolog prof. dr. sc. Boško Kovačević i ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov, obojica iz Subotice. Prof. Tatalović rekao je kako istraži- vanja koja se odnose na manjine nasta- le raspadom Jugoslavije, među koje spa- da i hrvatska manjina u Srbiji, nemaju dugu tradiciju. Hrvatska manjina u Sr- biji dugo vremena tražila je svoj status suočavajući se s različitim problemima. 10 MATICA lipanj/june 2013. GLOBALNA HRVATSKA Milenijska luka

Hrvatska je članica Europske unije, a uplovljavanje u vlastitu milenijsku luku obilježava konferencijama i mnogobrojnim svečanostima u inozemstvu i kod kuće, čiji se vrhunac očekuje u Zagrebu 30. lipnja

ornji dom čanje gospodarske suradnje Sjećam se kada je prije 23 godine prvi njemačkoga sa svijetom. hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, parlamenta - Nakon niza godi- baš početkom ljeta, proglasivši hrvat- Bundesrat na Hrvatska ulazi u novu sku neovisnost, istaknuo kako nam je cilj jednoglasno asocijaciju, Europsku uniju, ulazak u euroatlantske integracije. Doš- Gje 7. lipnja ratificirao hrvat- svojom voljom i sama kreira li smo do te točke i sada sve naše inte- ski pristupni ugovor čime svoju budućnost - istaknuo lektualne elite, bez obzira na ideološka je dovršena parlamentar- je na Konferenciji predsjed- opredjeljenja, treba usmjeriti u konku- na procedura ratifikacije u nik Hrvatske gospodarske rentni gospodarski rast. Njemačkoj, posljednjoj čla- komore Nadan Vidoše- Uz prijatelje RH iz stranih zemalja, u nici EU-a koja je potvrdila Piše: Vesna Kukavica vić, dodavši kako u takvim konzulatima diljem svijeta golem dopri- članstvo RH u Uniji od 1. okolnostima, za nas posve nos domovini, uz ostale, dali su počasni srpnja ove godine. Njemač- novim, trebamo osmisliti i konzuli iz redova hrvatskog iseljeništva ki parlamentarci istaknuli su predsjedni- novi pristup razvitku zemlje. - Sustav koji kao što su: Nikola Nakić (Cordoba) iz ku Hrvatskoga sabora Josipu Leki, koji smo napustili i bolna tranzicija ostavi- Argentine, Drago Mužević (Cochabam- je bio nazočan na berlinskoj svečano- li su posljedice, prije svega na mentali- ba) iz Bolivije; Rudi Josip Mijač Kusano- sti, kako su ondje naši iseljenici cijenje- tet ljudi. Promjena mentaliteta, naravno, vić (Punta Arenas) i dr. Pedro Antonio ni ljudi u toj vodećoj ekonomiji svijeta. traži vrijeme. Kriza u okruženju produ- Marinov Martinic (Antofagasta) iz Čilea; Ostalo je povijest! Hrvatska je članica bljuje strukturne reforme u hrvatskom dr. Nela Sršen (Padova) iz Italije; Marko Europske unije, a uplovljavanje u želje- društvu. Trećina stanovništva je ili ne- Mladineo (St. John) iz Kanade; Mijo Ka- nu milenijsku luku Lijepa Naša obilje- zaposlena ili u mirovini. Natalitet je ni- ragić (Budimpešta) iz Mađarske; Branko žava lipanjskim konferencijama i mno- zak i to izravno utječe na konkurentnost Maretić (Bitola) i Vita Huzjan (Strumica) gobrojnim svečanostima u inozemstvu države u cjelini - naglasio je Vidošević. iz Makedonije; Ante Čović (Auckland) i kod kuće - čiji se vrhunac očekuje u No, hrvatsko gospodarstvo ipak će s Novoga Zelanda; Antica Peinović Ma- Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića imati veće koristi nakon priključenja sle de Kuljevan (Lima) iz Perua; Frank u noći s 30. lipnja na 1. srpanj 2013. Uz Uniji, ako je suditi prema pokazateljima Brozovich (Seattle), Judith K. Vogelsang hrvatski državni vrh na čelu s predsjed- iz zemalja koje su posljednje pristupile (Kansas City), James Coleman (New Or- nikom Ivom Josipovićem, na svečanosti EU poput Latvije ili Slovačke u kojima leans), Marion M. Vujevich (Pittsburgh) će biti nazočni šefovi država zemalja čla- je zabilježen rast BDP-a po stanovniku. i Philip Berquist (Houston) iz SAD-a; nica Europske unije. U skladu s iskustvima drugih očekuje se Šime Ivanjko (Maribor) i Božo Dimnik Ministarstvo vanjskih i europskih da će i hrvatski BDP biti povoljniji na- (Koper) iz Slovenije; Eduardo Rodolfo poslova, kao najpozvanije u integracij- kon priključenja te da su koristi od ula- Antonich (Montevideo) iz Urugvaja te skim procedurama, lipanjsko slavlje na- ska veće nego u slučaju ostanka izvan EU. Zdravko Sančević (Caracas) iz Venezuele. šega europskog pridruživanja započelo je Iskustva zemalja iz posljednja dva vala Našim počasnim konzulima pridru- već početkom mjeseca kada je u Zagrebu proširenja pokazuju rast izravnih inve- žit će se od ovog ljeta još jedna važna 3. i 4. lipnja organizirana Prva konferen- sticija. Hrvatska će nedvojbeno Unijinim mreža uglednika, koje je Vlada RH 6. lip- cija hrvatskih počasnih konzula. Sudio- članstvom postati atraktivnija ulagačima. nja imenovala u Savjet za Hrvate izvan nici su razgovarali o jačanju aktivnosti Tim optimističnim tonovima na Republike Hrvatske s ciljem su-kreira- počasnih konzula u promociji hrvat- Konferenciji u nadi stabilnije hrvatske nja i provedbe politike i programa u od- skoga izvoza i privlačenju stranih inve- budućnosti u ovome mileniju pridružio nosu na Hrvate koji žive izvan granica sticija. Otvarajući konferenciju, na kojoj se i naš počasni konzul iz Santa Cruza, Lijepe Naše. Savjet čine, uz dvadesetak je bilo okupljeno šezdesetak konzula sa cijenjeni bolivijski poduzetnik Robert Ja- čelnika stožernih institucija RH, pred- svih kontinenata, uz voditelje predstav- kubek, koji je ocijenio da se osjeća zna- stavnici hrvatskih zajednica iz cijelog ništava Hrvatske gospodarske komore čajan napredak hrvatskog društva koji svijeta i to devet predstavnika Hrvata iz u inozemstvu, potpredsjednica Vlade i su ostvarili svi građani RH. - Zar nije BiH, 17 predstavnika hrvatske manjine ministrica vanjskih i europskih poslo- lijepo - zapitao se taj rođeni Zagrepča- i 29 predstavnika dijaspore, većinom iz va Vesna Pusić konzulima je predstavila nin - što ostvarujemo zacrtane planove. prekooceanskog iseljeništva. Q glavne smjernice hrvatske vanjske poli- ENG The first conference of honorary Croatian consuls organised by the Ministry of Foreign and tike u idućem razdoblju. One, uz ostalo, European Affairs was held in June of 2013 and was dedicated to the best methods of positioning predviđaju mijenjanje fokusa s dosadaš- Croatia abroad, especially in the area of economic cooperation. Participating in the conference was njih napora u približavanju Uniji na ja- the majority of our honorary consuls on all continents joined by leading public figures in Croatia. 11 MATICA lipanj/june 2013. DNEVNIK O BORAVKU U ARGENTINI BRANKE BEZIĆ FILIPOVIĆ HMI SPLIT Posjet udaljenim i manje poznatim hrvatskim zajednicama u Argentini

Svi troje bili smo zadovoljni obavljenim poslom i toplim prijemom ne samo u Chacu, nego i u drugim krajevima Argentine. U manje od dva tjedna prošli smo oko 6.000 km i umorni, ali zadovoljni zaključili smo da bi ovakvu avanturu trebalo napraviti i u drugim dijelovima Argentine

potrebama i nadama i tako budem što spremniji na sastanak na koji ću krajem kolovoza otići u Zagreb. Kada je 11. svibnja završio sajam u Rosariu, Branka, Gustavo i ja krenuli smo u Cordobu, prvo u gradić Villa Car- los Paz, poznato turističko središte. Gra- dić je smješten 30 km od grada Cordobe na brežuljcima uz jezero. Tamo smo bili smješteni u hotelu Meson de la Montana u vlasništvu Antonija Delica, gospodarstvenika hrvatskog podrijetla iz okolice Splita. On je u svom hotelu još 2005. godine bio ugostio Branku na njezinoj tur- neji po Argentini s veteranima Hajduka. Idućeg dana, u nedjelju, trebali smo Na Hrvatskom štandu sajma FIAR u Rosariu: se naći s hrvatskom zajednicom u Hr- Joza Vrljičak i Gustavo vatskome domu u gradu Cordobi. Dom Abdelmalek Luetic s je osnovan 1956. godine i smješten je u posjetiteljem u sredini privlačnoj rezidencijalnoj četvrti Cerro

Napisao: Joza Vrljičak žati u Splitu 2. i 3. rujna. Branka je inače Mirjana Cavic predsjednica voditeljica splitske podružnice Hrvatske Hogar Croata ranka Bezić Filipović sletje- matice iseljenika. Nakon sajma, njezi- u Cordobi la je u Buenos Aires 8. svib- na namjera bila je obići neke hrvatske nja pa smo je moja supruga zajednice u Argentini i dogovoriti bu- Adriana Smajić i ja dočekali duće programe. Neke od tih zajednica u zračnoj luci i odmah od- znala je otprije jer je ovo bio njezin tre- Bvezli u Rosario. To je grad udaljen od ći posjet Argentini, a željela je upoznati Buenos Airesa oko 300 km i nalazi se u i neke nove. Budući da smo i nas dvoje, pokrajini Santa Fe. Morali smo se požu- Gustavo i ja, imali istu želju, pratili smo riti jer se tog dana otvarao Međunarod- Branku na njezinu putu i pomogli smo ni sajam prehrane, najveći u Argentini. joj povezati se s nekim ljudima koje do Naša gošća došla je iz Splita na poziv tada nije poznavala. Gustava Abdelmaleka Luetica, predsjednika Argentinsko-hrvatske gospodarske VILLA CARLOS PAZ komore iz Rosaria. Trebala je sudjelovati Hrvatska zajednica nedavno je moju ma- na sajmu i izvidjeti mogućnosti dolaska lenkost izabrala da budem, uz gđu Vjeru Gospodarske komore Dalmacije, te po- Bulat, član Savjeta pri Vladi RH za Hrva- zvati Hrvate iz Argentine na nadolaze- te izvan domovine. Ovo mi je bila prilika ći gospodarski sastanak koji će se odr- da porazgovaram s ljudima o njihovim 12 MATICA lipanj/june 2013. Cordoba - sopranistica Greta Ciklic vodi dječji zbor Kolo (kolito)

de las Rosas. Predsjednica doma je Mirja- na Cavic. Pod njezinim vodstvom uprav- ni odbor odlučio se na preuređenje prostora, koji je postao premalen za potrebe članova. Bilo je u planu organizirati sve- čano otvorenje u bliskoj budućnosti, što se ubrzalo najavljenim dolaskom gošće iz Splita i njezinih pratilaca. Dan je bio predivan, ali i odaziv je bio izvan svih očekivanja. Ne pamti se prigoda na kojoj se pojavilo toliko ljudi. Više član i Argentinsko-hrvatska gospodar- co. Poznato je po umjetničkom obrtu pa od dvjesto osoba bilo je na ručku, koji je ska komora, kojoj je Društvo osiguralo mjesto posjećuju domaći i strani turisti. započeo govorom predsjednice Mirjane ured u svojoj prekrasnoj zgradi u sredi- Međutim, tu su naseljeni i Hrvati čiji su Cavic i dobrodošlicom gostima iz Spli- štu grada, čije će se otvorenje prirediti prvi dolasci zabilježeni još prije stotinjak ta, Buenos Airesa i Rosaria. Slijedili su u najskorije vrijeme. godina, najviše s otoka Hvara i Brača te nastupi folklornog kola “Velebit”, zbora Nakon dolaska u Buenos Aires, Bran- splitske okolice. Odmah nakon dolaska djece Male škole koji od milja zovu Ko- ku su dočekali i osigurali joj smještaj uputili smo se na radio Origen Areco na lito (deminutiv od kolo) te na kraju mla- njezini dragi Splićani Vjera Bulat i Ar- intervju s vlasnikom dr. Gabrielom Ete- de i talentirane sopranistice Grete Ciklic. sen Petrošić. rovicem za njegovu emisiju Hrvatska - U srijedu 15. svibnja, moja supruga zemlja naših djedova. Nakon gostovanja EMOTIVAN SASTANAK Adriana i ja pratili smo Branku u San na radiju, gosti su razgledali grad u prat- Ovom vrlo emotivnom sastanku bili su Antonio de Areco, mjesto udaljeno 115 nji članova hrvatske zajednice. Na kraju nazočni počasni konzul RH Nikola Na- km od Buenos Airesa, u Argentini po- svog boravka u ovome slikovitom gradi- kić i poznati kardiolog, kirurg dr. Oscar znato kao kolijevka tradicije. To je staro ću posjetili smo i mali pogon te muzej Bauk, te druge istaknute osobe poput no- naselje gauča smješteno uz rijeku Are- za izradu srebrnih predmeta koju tradi- vinara, pisaca i ostalih. Dan je protekao cionalno drži obitelj Draghi, koja se za u srdačnom ozračju druženja domaćina nekoliko mjeseci sprema posjetiti Split. i gostiju, koje su tijekom poslijepodneva primili u svojoj kući Mirjana Cavic i Jure HRVATI U MJESTU ZARATE Lovrincevic. Dan je završio druženjem Idućeg dana Branka i Gustavo posjetili u domu Silvane Ferlin i Ive Sprljana u su Veleposlanstvo RH u Buenos Airesu gradiću Villa Carlos Paz, gdje su nam se i upoznali veleposlanika Željka Belaja i pridružili i supružnici Delic koji su nam njegovu suradnicu Dušku Paravić. Na- pružili gostoprimstvo u svom hotelu. kon toga otišli su vidjeti Hrvatski trg Idućeg dana, na povratku u Buenos koji je smješten u blizini veleposlanstva. Aires, kratko smo se zadržali u Rosariu. Iste večeri bio je dogovoren sastanak s Jedan razlog bio je oprostiti se od Bran- hrvatskom zajednicom u mjestu Zara- kine ljubazne domaćice u tom gradu Ju- te, udaljenom od Buenos Airesa 95 km, anite Luetic. Drugi razlog bio je sasta- gdje smo se Gustavo i ja uputili s Bran- nak s Ricardom Diabom, predsjednikom Zarate - Mariano Sosa argentinski kom. Zajednica Zarate - Campana u po- Društva gospodarstvenika Rosaria čiji je olimpijac i reprezentativac u veslanju sljednjih godina pokazala je vrlo živu aktivnost, a njezini članovi mahom su s otoka srednje Dalmacije ili iz splitskog zaleđa. Sastanak je bio upriličen u veli- koj kući Roberta Marticha, a gostima je dobrodošlicu zaželio predsjednik Hr- vatskoga centra Zarate - Campana Ivan Ostoja, dok su gosti kao i prije pričali o svojim aktivnostima. U petak 17. svibnja Branka se našla s članicama ženske klape Valovi, a dala je i intervju Stelli Hubmayer za njezin radiosat Croacias Totales. Na večer je za Branku bilo upriličeno primanje u Hr- vatsko-argentinskome kulturnom klubu. Nazočnima se obratio predsjednik klu- Zarate - Ivan Ostoja predsjednik Hrvatskog centra Zarate-Campana, ba ing. Davorin Poric i dao riječ Branki, Gustavo Abdelmalek Luetic, supružnici Martich i Joza Vrljicak koja je govorila o aktivnostima Hrvatske 13 MATICA lipanj/june 2013. matice iseljenika i podružnice Split. Sli- jedila su pitanja iz publike koja je za ovu temu bila vrlo zainteresirana. Na kraju je Branka dala intervjue za dva radiopro- grama, onoga koji pod naslovom Hrvat- ska danas vodi Jozo Ivkovic i drugoga kojeg pod naslovom Hrvatska u mom srcu vodi Jure Papac. U subotu smo automobilom, nas tro- Buenos Aires – Hrvatsko argentinski kulturni klub: predsjednik ing Davorin Poric, je - Branka, Gustavo i ja, krenuli na put Branka Bezić Filipović i Jozo Ivkovic voditelj radio emisije Hrvatska danas u 1.200 km udaljenu pokrajinu Chaco. Cilj su nam bila mjesta Quitilipi i Pre- svim mjestima bili lijepo primljeni, mo- grbom i natpisima. Šetalište je svečano sidencia Saenz Pena u kojima je najve- ram istaknuti da je naš dolazak u Cha- otvoreno 12. svibnja 2001. godine kada ća koncentracija Hrvata u toj pokrajini, co izazvao puno emocija jer zbog veli- je u posjet došlo važno izaslanstvo iz Bu- ali i u sjevernoj Argentini. Bilo je kasno ke udaljenosti od Buenos Airesa posjeti enos Airesa. Gosti su se nastavili druži- noću kada smo došli u Quitilipi u kuću Hrvatima u ovom kraju Argentine nisu ti s Hrvatima u kući Bebe Plantic gdje naših ljubaznih domaćina Mirte Slavich česta pojava. su, uz ostale Hrvate, bili i njezini sinovi i njezina supruga Oscara Alvareza. Tog poslijepodneva otišli smo i na Mario i Cristian, oboje liječnici. glavni trg gdje je postavljena ploča s Nakon povratka u Quitilipi posjeti- PRESIDENCIA SAENZ PENA 385 prezimena hrvatskih doseljenika li smo i njihov trg, gdje se nalazi ploča Idućeg dana uputili smo se na sastanak ne samo u Saenz Penu, nego i u okolna slična kao i u Saenz Peni, a na kojoj su s Hrvatima u 23 km udaljenome mjestu mjesta poput: Tres Isletas, Campo Lar- imena hrvatskih iseljenika iz tog mje- Presidencia Saenz Pena. Nakon dolaska go, La Matanza, Bajo Hondo Grande, sta i okolnih kao što su: Leguas, Cam- bili smo primljeni u prostorijama Druš- General Pinedo, Colonia Jose Marmol, po Feldman, Pampa del Indio, La Tam- tva za preradu drva gdje nas je dočekalo Juan J. Castelli, Campo Grande, Bajo bora, Bajo Hondo Chico y Grande i La oko četrdesetak Hrvata, većinom rođe- Hondo Chico, Villa Angela y San Ber- Matanza. Većina Hrvata došla je na to nih na tom području. Među njima bilo nardo, Colonia La Mascota, Concepcion područje uzgajati i brati pamuk. je i pet gospođa koje su se rodile u Hr- del Bermejo, Pampa del Indio, La Tam- Idućega dana čekao nas je dugi put vatskoj i došle su živjeti u Chaco tride- bora, Margarita Belen, Hermoso Cam- povratka u Buenos Aires. Na putu smo setih godina prošlog stoljeća. Nazočnima po, Las Brenas, Colonia La Chiquita y se zaustavili u glavnome gradu Chaca se prvo obratila prof. Estefania Plantic Pampa del Inﬁerno. Skrenut ću pažnju koji se zove Resistencia. Tamo nas je do- Varela, poznata kao Beba, koja je no- na naziv posljednjeg mjesta. Pampa del čekao Jorge Monaco Skunca, predsjed- silac mnogobrojnih aktivnosti u tome Inﬁerno znači Paklena polja, a taj naziv nik Društva Hrvata Chaca i Juan Anto- mjestu. Ona je osnivačica Kulturnoga dobiven je zbog velikih vrućina karak- nio Budalic, dopredsjednik, te njegova centra, voditeljica radiosata i predava- terističnih za to područje. kći Melina. Ovo društvo nastalo je kao čica hrvatskoga jezika. Nakon nje mali ogranak Kulturnoga centra Chaca, koji je govor održao sam prvo ja, pa Gustavo i ŠETALIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE osnovala Beba Plantic. Društvo je 2005. na kraju Branka. Osim ploče na glavnome trgu, u mjestu godine napravilo mali Hrvatski trg na Druženje s Hrvatima nastavljeno je postoji i Šetalište Republike Hrvatske. najvažnijoj gradskoj prometnici i imaju u jednom restoranu u vlasništvu Hrva- Na njemu je spomenik Gospi od Među- veliku volju za radom, u čemu ćemo im ta, gdje se tražio stolac više. Iako smo na gorja, a mjesto je ukrašeno i hrvatskim svi u sklopu svojih mogućnosti pomoći. Povratak u Buenos Aires je, kao i dolazak u Chaco, bio iscrpljujući, ali je hva- la Bogu sve dobro završilo. Svi troje bili smo zadovoljni obavljenim poslom i toplim prijemom ne samo u Chacu, nego i u drugim krajevima Argentine. U manje od dva tjedna prošli smo oko 6.000 km i umorni, ali zadovoljni zaključili smo da bi ovakvu avanturu trebalo napraviti i u drugim dijelovima velike i velikodušne Argentine. Q

ENG Branka Bezić Filipović, who heads the CHF branch oﬃce in Split, recently visited Ar- gentina where she travelled over 6 thousand Presidencia Saenz Pena – ispred kilometres to meet even the less well known ploče s hrvatskim imenima Croatian communities. 14 MATICA lipanj/june 2013. RIJEKA: MONOGRAFIJA “VELIKI VAL  ISELJAVANJE IZ SREDNJE EUROPE U AMERIKU 1880.  1914.” Rijeka – velika iseljenička luka

Monograﬁja donosi sintezu nacionalnih iseljeničkih priča Hrvata, Čeha, Mađara, Nijemaca, Poljaka, Rumunja, Rusina i Slovaka koji su se u razdoblju od 1903. do 1914., prema procjenama autora njih više od 330.000, baš preko riječke luke iselili u “obećanu zemlju” Ameriku.

Napisala: Diana Šimurina-Šoufek S predstavljanja treće monograﬁje Snimio: Dean Miculinić u Rijeci

ijeka je za povijest iselje- ništva značajna kao luka iz koje je na prekomorski put kretalo mnoštvo stanovnika Srednjejp Europe. Danas,R zahvaljujući Muzeju grada Rijeke izložbe i monografska izdanja odlaze u svijet, ponovno do Ellis Islanda. Izložba “Merika: iseljavanje iz Srednje Europe u Ameriku 1880. - 1914.” predstavljena je tako prošle go-- zičnuzi monografiju na promociji su pred tridesetak autora dine u New Yorku, naa MERIKAM - Iseljava- predstavili ravnatelj Muzeja grada Rijeke mjestu prvoga dodiraa njen iz Srednje Euro- Ervin Dubrović, kustosica Jelena Duna- većine iseljenika s No-- pep u Ameriku 1880. to, dr. Dragutin Roksandić s Filozofsko- vim svijetom, u Muzejuu - 1914./Emigration ga fakulteta u Zagrebu, te gost sa Sveu- imigracije na Ellis Islan-n- fromf Central Euro- čilišta u Udinama dr. Javier P. Grosutti, du, gdje su bile izloženee pep to America 1880 istraživač povijesti migracija s prostora fotografije, dokumenti,ti, - 1914, čiji je au- nekadašnjeg Austrougarskog primorja. zapisi, video snimci i sl.sl. tor bio Ervin Du- Monografija donosi sintezu nacional- koji su na taj način pred-d- brović. nih iseljeničkih priča Hrvata, Čeha, Ma- stavili veliki val iselja-a Izložbu prati i đara, Nijemaca, Poljaka, Rumunja, Ru- vanja u Ameriku do početka Prvoga monografija FROM CENTRAL EURO- sina i Slovaka koji su se u razdoblju od svjetskog rata, kada se iz Europe odse- PE TO AMERICA 1880 - 1914/IZ SRED- 1903. do 1914., prema procjenama auto- lilo gotovo 50 milijuna ljudi. Izložba je NJE EUROPE U AMERIKU 1880. - 1914., ra njih više od 330.000, baš preko riječke prikazala tokove iseljavanja iz Srednje također iz pera Ervina Dubrovića. Iako luke iselili u “obećanu zemlju” Ameriku. Europe, razvijenu organizaciju, paro- je ovo izdanje 2012. objavljeno na en- “Meriku” je na Ellis Islandu proš- brode i kompanije, iseljeničke agente i gleskome jeziku, cjeloviti tekst na kra- le godine vidjelo više od sedamsto ti- luke, kao i sudbine pojedinih migranata ju knjige objavljen je i na hrvatskome. suća posjetitelja pa je time postala naj- i njihovih obitelji te u konačnici njiho- Treća monografija predstavljena je posjećenija hrvatska izložba u svijetu, a vih potomaka, uspješnih Amerikanaca. nedavno u Rijeci, također u izdanju Mu- 2009. proglašena je i najboljom izlož- Autor joj je bio Ervin Dubrović, rav- zeja grada Rijeke 2012., a nazvana je VE- bom u Hrvatskoj. Najavljeno je kako je natelj riječkoga Muzeja, a izložba “Meri- LIKI VAL - Iseljavanje iz Srednje Europe Muzej grada Rijeke u pregovorima za ka” bila je najprije postavljena u Muzeju u Ameriku 1880. - 1914., grupe autora, gostovanje ove uspješne izložbe u Chi- od prosinca 2008. do lipnja 2009. godine. koju je uredio Ervin Dubrović. Ovo op- cagu, Beču, Budimpešti i Cluj Napoci Prethodila su joj opsežna istraživanja u sežno i sadržajno najpotpunije izdanje (Rumunjska). Q koja su uključeni istraživači i suradni- ENG The Great Wave—Emigration from Central Europe to America from 1880 to 1914, was recently ci iz europskih zemalja i SAD-a, a pri- presented in Rijeka and offers a synthesis of the national emigrant stories of some 330,000 Cro- premni radovi započeti su 2005. godine. atians and members of the other nations of the former Austro-Hungarian monarchy who, from O njoj je Muzej 2008. izdao i dvoje- 1903 to 1914, departed by way of the Rijeka for the “Promised Land.” 15 MATICA lipanj/june 2013. GDJE JE STVARNO MJESTO HRVATSKE U EU? Trebamo se riješiti kompleksa male zemlje i malog naroda!

Jasno nam je da Hrvatska u sljedećih nekoliko godina ne može postati gospodarska sila, ali već sutra može osvijestiti i pokazati svijetu neke svoje vrijednosti i potencijale, koji i te kako mogu biti ulaznica za visoko društvo

okvirima kako nam se čini. Primjerice, više nije presudna, već sposobnost. Uz površinom su čak devet članica Europ- već spomenute članice EU-a, o tome ske unije manje od Hrvatske – Belgija, nam svjedoče i neke od najutjecajnijih Cipar, Malta, Danska, Estonija, Luksem- i najbogatijih država svijeta poput Švi- burg, Nizozemska, Slovačka i Slovenija. carske, Izraela, Singapura, Kuvajta, Kata- A kad je broj stanovnika u pitanju, onda ra, Bahreina... Neke od tih država imaju ovoj listi možemo pridružiti Latviju i iznimne prirodne potencijale poput naf- Litvu. Gledajući te mjerljive pokazate- te i plina, neke su poput Singapura vje- lje Hrvatska se mirne duše može početi što iskoristile svoj zemljopisni položaj, rješavati kompleksa male i nebitne dr- a neke su bile sposobne stvoriti konku- žave. Uostalom, kad ste čuli od Danaca rentna gospodarstva i postati nezaobi- ili Iraca da su mali i nevažni za funkci- lazne točke u svjetskim tokovima robe, oniranje EU-a!? usluga, kapitala i informacija. Te države Napisao: Božo Skoko nisu plakale nad svojom sudbinom malih ALIBI ZA NEDOSTATAK VIZIJE i nevažnih država, već su odlučno poka- rvatska je premala zemlja Ali, čak da je Hrvatska mala država, iako zale svijetu da se može kad se hoće. Da- da bi na bilo što ozbilj- se teoretičari vrlo teško slažu oko toga pače, neke bi nam pozavidjele da imaju nije mogla utjecati! – ta koju državu u međunarodnim odnosi- položaj na karti svijeta poput Hrvatske, je tvrdnja postala opće- ma možemo nazvati malom, to nam ne da imaju naše more, slavonsku žitnicu ili prihvaćena istina među može biti alibi za nedostatak vizije i kre- Dunav. A mi njima možemo jedino za- našimH ljudima bez obzira na to je li ri- ativnosti, lijenost ili gospodarsku nein- vidjeti na sposobnim i hrabrim vođama. ječ o odnosima s Haaškim sudom, zašti- ventivnost odnosno lošu vanjsku politi- Vrijeme za reforme i rezove je iste- ti ribljega fonda u Jadranu ili smanjenju ku. Naime, živimo u svijetu gdje veličina klo, poduzetnici skapavaju pod teretom uvoza proizvoda koje hrvatski poljo- privrednici i sami proizvode. Tvrdnja kako moramo znati gdje nam je mjesto i kako nemamo što petljati s velikima jer smo u bilo kakvoj usporedbi bez šan- si postala je i dobar izgovor za sve naše neuspjehe – od pljuski koje nam dijele kreditne agencije do lošeg plasmana na pjesmi Eurovizije. S kompleksom kako smo mali, slabi i nemoćni ulazimo u Eu- ropsku uniju, lišeni bilo kakvih nada da ćemo ondje moći nametnuti neke svoje interese ili predvoditi neku ozbiljni- ju igru. Doduše, malo optimizma pruža nam jedino sport gdje smo na gotovo svim borilištima pokazali zube i daleko nadmoćnijima. Međutim, statistika je neumoljiva pa čak i letimičnim pogledom na zemljo- vid Europe možemo vidjeti da Hrvatska baš i nije tako mala država u europskim 16 MATICA lipanj/june 2013. nameta i neplaćanja, međusobno povje- renje na najnižim je granama, umjesto inovativnosti i konkurentnosti potiče se poslušnost i prosječnost. A gospodarski patriotizam je pojam koji vladajući ni u prošlom sazivu, a ni u ovom još nisu usvojili. Dok poljski predsjednik lobira za prodaju Croatia osiguranja poljsko- me osiguravajućem društvu, a Ameri- kanci otvoreno traže micanje admini- strativnih prepreka svojim ulagačima, naši političari otvoreno optužuju hrvatske poduzetnike za nekooperativnost i gotovo ništa ne čine da bi i nakon ulaska u EU sačuvali njihovu prednost na regionalnom tržištu ili da im omoguće da svoj kapital ulože u hrvatske kompanije i tako ih spase od propadanja ili rasprodaje. Uostalom, svi vidimo što se zahvaljujući nedostatku gospodarskoga patriotizma dogodilo s INA-om.

STATUS MALE SILE Predsjednik Josipović često ponavlja kako Hrvatska u sklopu Europske unije čin stvari uzme u svoje ruke. Tako je i s no ima, ali je još prilično neosviještena. status male zemlje treba zamijeniti sta- Hrvatskom, kojoj će nedvojbeno porasti Činjenica je da Hrvatska već godinama tusom male sile. Njegov savjetnik pro- cijena na globalnom tržištu ulaskom u mami uzdahe posjetitelja iz cijeloga svi- fesor Dejan Jović u jednom od svojih EU. No, to neće biti dovoljno da posta- jeta. Istina je da je Hrvatska već davno radova deﬁnirao je pojam male sile kao ne važan i cijenjen član te zajednice te položila testove demokratičnosti, kakve “zemlje koja ima veće mogućnosti utje- da iskoristi svoje prednosti, koje nadma- naši susjedi neće još godinama. Svjetski canja na međunarodne odnose nego što šuju njezinu veličinu ili broj stanovnika. mediji sve više hvale našu kulturu, ga- bi se očekivalo, s obzirom na veličinu stronomiju, velikane... Naši inovatori i njezina teritorija i druge značajke”. Na- MEKA MOĆ poduzetnici pobjeđuju i daleko uigra- ime, male države obično su beznačajne Jasno nam je da Hrvatska u sljedećih ne- nije ekipe. Sportskim uspjesima tjeramo na globalnoj pozornici i uglavnom živo- koliko godina ne može postati gospo- čak i veliki BBC da se zapita – u čemu je tare u klijentelističko-patronskome za- darska sila, ali već sutra može osvijestiti tajna takvoga hrvatskog talenta, a hrvat- visnom odnosu prema velikim silama, i pokazati svijetu neke svoje vrijednosti i ska glazba još uvijek cijelu regiju baca u dok se male sile i te kako pita što imaju potencijale koji i te kako mogu biti ula- trans... E, sad, kad bismo imali i simpa- reći o pojedinim gospodarskim ili poli- znica za visoko društvo. Znamo da glo- tične, otvorene, mudre i poštene političa- tičkim globalnim pitanjima. Međutim, balnu ekonomiju sve više potiču usluge, re, učinkovitu i ljubaznu administraciju, taj status ne dolazi automatski ili na te- intelektualna imovina i “virtualni” pro- provedivije zakone, više tolerancije, su- melju naših želja. Njega treba zaslužiti. izvodi. Ljudski kapital zemalja postaje radnje i poštovanja, a manje ljubomore Prilika je svakako pred nama – ulazak više nego ikada ranije ključni čimbenik i podmetanja – nema dvojbe da bi nova u Europsku uniju. Naime, bez obzira na u njezinu razvoju, a nedostatak konven- hrvatska zvjezdica vrlo brzo zasvijetlila to što ta zajednica ima svojevrsna ogra- cionalno utrživih sredstava manja je pre- na europskom nebu i svijet osvojila svo- ničenja i traži neka odricanja od svojih preka ekonomskome napretku nego što jom karizmom. I koga bi bilo briga je- članica, članstvo u EU je - uz sigurno- je to bio slučaj u prošlosti. Upravo zato smo li veliki ili mali? Uostalom, ionako sno jamstvo - kvalitetna karta za izlazak u međunarodnim odnosima sve značaj- se u znanosti već godinama relevantnim na globalnu scenu. Naime, nije svejedno niju ulogu igra tzv. meka moć nauštrb kriterijem drži i procjena samih država surađuje li netko s malom i nepoznatom onoj tvrdoj, kao što je ekonomska, po- o sebi – ako se smatraju malima, onda državom ili s članicom EU-a. Možemo litička ili vojna. ih se tako i tretira. A ako još uvijek ne to usporediti s udajom mladenke iz si- Ima li Hrvatska meku moć kojom vjerujemo statistici, budimo barem ve- romašne seoske obitelji u bogatu ple- će “osvojiti” Europsku uniju? Nedvojbe- liki duhom. Q mićku kuću. Uzimanjem novog prezimena mijenja se i odnos dojučerašnjih ENG What its Croatia’s real place in the EU? Croatia needs to rid itself of the ﬁxation of being a susjeda prema dotičnoj dami. Ipak, sve “small country” and a “small people.” Clearly Croatia cannot in the space of a few years become nadalje ovisi o njezinim sposobnostima an economic powerhouse, but it can quickly raise awareness and demonstrate its values and po- prilagodbe i umijeću da na mudar na- tential to the global community—our ticket to the highly developed world. 17 MATICA lipanj/june 2013. REAKCIJA HRVATSKOGA SVJETSKOG KONGRESA NA PRESUDU “ŠESTORKI” U DEN HAAGU HSK: Kreće borba za slobodu “šestorke” “Sve dok istina ne pobijedi, ne samo Hrvatski svjetski kongres nego i cijeli hrvatski narod treba se nastaviti boriti za dignitet Domovinskoga rata i rata za obranu Hrvata u Bosni i Hercegovini. Žrtvu onih osoba koje su branile i oslobodile našu domovinu ne smijemo i nećemo zaboraviti”

rvostupanjska presuda Haškoga suda, kojom hrvatskog naroda “šestorci” izostala. Očekujemo da će dru- se određuje zatvorska kazna bivšem premijeru gostupanjsko vijeće pred sudnicom u Den Haagu dočeka- Herceg-Bosne Jadranku Prliću (25 godina), za- ti najmanje 500 Hrvata kako bi molitvom i suosjećanjem povjednicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO) iskazali kršćansku bliskost s hrvatskim uznicima. Slobodanu Praljku i Milivoju Petkoviću (po 20 Što nas očekuje idućih mjeseci? Jedan od odvjetnika gene- Pgodina), bivšemu ministru obrane Herceg- Bosne Bruni rala Mladena Markača pratio je suđenje u Den Haagu pa Stojiću (20 godina), zapovjedniku Vojne policije HVO-a stoga ne treba isključiti mogućnost da će obrambeni timo- Valentinu Ćoriću (16 godina) te Berislavu Pušiću, predvi konsolidirati redove za drugostupanjsko ročište s ciljem stojniku ureda HVO-a za razmjenu zarobljenika (10 go- rušenja tvrdnje o “zajedničkome zločinačkom pothvatu”. dina), sramotna je i nepravedna. Ono što je sigurno jest da je hrvatska politika suđenjem Razumljiva je razočaranost i nevjerica velikog broja Prliću, Praljku i ostalima još jednom pokazala da je, blago Hrvatica i Hrvata u svijetu, Bosni i Hercegovini i Hrvat- rečeno, do krajnje mjere inertna. Hrvatsko vodstvo u BiH skoj kojima je neshvatljivo osuđivanje istaknutih pojedi- godinama šuti i ne čini ništa osim što se pred međunarod- naca obrane hrvatskoga dijela Bosne i Hercegovine po nom i inom zajednicom stalno pravda da nije crnokošu- zapovjednoj odgovornosti. Ovakva presuda vraća nas na ljaška i da ne mrzi sve one koji nisu na “ti” sa šahovnicom i početak te proziva sve hrvatske branitelje kao sudionike križem. Nevjerojatno, ali Republika Hrvatska je još i gora. zločinačkoga pothvata. Odvjetnici “šestorke” više puta su izjavljivali, a potvrdili su Hrvatski svjetski kongres odlučno odbija prvostupanj- to ovih dana i u Den Haagu, da im se čak dokumenti iz sku presudu “šestorci” za višekratne zajedničke zločinačke hrvatskih državnih arhiva nisu davali besplatno, nego je pothvate, udruživanje s tadašnjim vodstvom Republike Hr- službeni Zagreb čak i kopiranje naplaćivao. Premijer Mi- vatske radi navodne agresije na Bosnu i Hercegovinu, te etnič- lanović i predsjednik Josipović vješto promatraju situaciju ko čišćenje područja Herceg-Bosne u cilju pripajanja Hrvat- u kojoj se faktički država, kojoj su oni (trenutno) na čelu, skoj, a sve radi navodnog stvaranja “Velike Hrvatske”. proglašava agresorskom. Ministrica vanjskih poslova i eu- Svi Bošnjaci zajedno za 14.000 logoraša, koliko ih je bilo ropskih integracija, Vesna Pusić, zasigurno je pomalo i po- u logorima Armije BiH, te za više od 1.000 ubijenih civi- nosna jer je ICTY samo potvrdio njezinu ne tako davnu la dobili su šest godina zatvora. Sada se Prlić i ostali osu- izjavu u Hrvatskome saboru o hrvatskoj agresiji na BiH. đuju na 111 godina? Teško je u tome naći logiku... Pod- Sada gospođa Pusić i službeno može putovati u Bruxelles sjećamo da je upravo Republika Hrvatska među prvima kao šeﬁca diplomacije jedne države koju je Međunarodni priznala Republiku Bosnu i Hercegovinu, državni vrh Re- kazneni sud proglasio agresorom, odnosno kao ministri- publike Hrvatske pozvao je Hrvate u BiH da glasuju za ca vanjskih poslova jednog naroda koji je stavljen na op- njezinu samostalnost, a iz Bosne i Hercegovine u Hrvat- tuženičku klupu i tamo osuđen kao agresor. skoj je smješteno čak 700.000 izbjeglica. I onda ICTY tvr- Budimo realni, što bi ti haaški suci, od kojih je samo di da je posrijedi “zločinački pothvat” i agresija odnosno predsjedavajući Jean Claude Antonetti stalni sudac na etničko čišćenje? ICTY-ju u ovome predmetu, nakon takvih izjava mogli Sve dok istina ne pobijedi, ne samo Hrvatski svjetski i trebali odlučiti? Treba li nas čuditi što neki od sudaca kongres nego i cijeli hrvatski narod treba se nastaviti bo- tijekom prvostupanjske presude izjavljuju da se Hrvati riti za dignitet Domovinskoga rata i rata za obranu Hrvata u BiH još uvijek aktivno bore za treći entitet? u Bosni i Hercegovini. Žrtvu onih osoba koje su branile i Republika Hrvatska, koja i te kako proﬁtira od trgovinske oslobodile našu domovinu ne smijemo i nećemo zabora- razmjene s Bosnom i Hercegovinom, u slučaju “šestorka” viti. Budućim generacijama trebamo ostaviti jasnu sliku o ponašala se nezainteresirano, izdajnički i kukavički. Nema tome tko je bio agresor, a tko je branio svoj dom. U tom druge, hrvatski narod u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i smislu najavljujemo i naše buduće aktivnosti za ostvariva- dijaspori stvari mora uzeti u svoje ruke, treba se suprot- nje pravde za BiH-šestorku i vraćanje pravde u ravnotežu, staviti nepravdi i odlučno izboriti za istinu, baš kao što je najkasnije drugostupanjskim zasjedanjem suda. to uspjelo u slučajevima Gotovina i Markač. Za istinu, za Žalosno je što je prvostupanjsku presudu u Den Haagu buduće generacije, za sve nas! dočekalo pedesetak Bošnjaka, ali je istodobno veća potpora Tekst: Edi Zelić (Hrvatski svjetski kongres)

18 MATICA lipanj/june 2013. ISELJAVANJA OSOBA MLAĐE DOBNE SKUPINE SE NASTAVLJAJU Hrvatsku napustilo više od 50.000 mlađih osoba

Ako se trend iseljavanja nastavi istim tempom, Republika Hrvatska uskoro će postati zemlja još starijih (povećava se udio stare dobne skupine od 65 i više godina u ukupnom stanovništvu), nepismenih i neobrazovanih ljudi...

Napisala: Rebeka Mesarić Žabčić

rvatsku je u posljednje tri godine napustilo otprilike 32.500 osoba mla- đe dobne skupine koji su posao potražili u Nje- Hmačkoj, Austriji, SAD-u, Kanadi, Šved- skoj te mnogobrojnim drugim zemljama. Statistika govori kako je u posljednjih pet godina domovinu napustilo više od 50.000 mlađih osoba. I dalje je tako jer Push i Pull životni čimbenici rade svoje... Prvi su privlačni (Pull Factors), a drugi su potisni (Push Factors). Između prostora u kojem prevladavaju jedni i drugi činitelji događa se pokretanje, migracija stanovništva. Može se reći kako su bolji radni uvje- nih, dolaskom npr. u Australiju ili Kana- Privlačni činitelji djeluju izvana, s ti, viša primanja i kraći rok za pronalazak du posao mogu pronaći u vrlo kratkom drugog mjesta i iz drugog područja, ze- posla najvećim dijelom razlozi zbog ko- roku što je poticajno i primamljivije nego mlje, kontinenta. Oni su funkcija pro- jih mlađe dobne skupine u tolikom bro- čekati prvi ili novi posao na jednom od storno različite razvijenosti, demograf- ju napuštaju Republiku Hrvatsku. Prošle Zavoda za zapošljavanje u Republici Hr- ske dinamike i strukture, šire društvene godine DZS (Državni zavod za statistiku) vatskoj. Broj nezaposlenih na hrvatskim podjele rada i sporijeg priraštaja stanov- evidentirao je kako se iz Hrvatske odse- burzama iz mjeseca u mjesec se poveća- ništva i radnih kontingenata, a veće po- lilo više od 12.699 građana, uglavnom iz va, a šanse mlađoj dobnoj i obrazovanoj trebe za radnom snagom. Kao najčešće razvijenijih dijelova Hrvatske: Zagreba, skupini da pronađu posao sve su manje, “Push” faktore iseljenici izdvajaju teško- Primorsko-goranske i Splitsko-dalma- što je za njih vrlo demotivirajuće za osta- ću nalaženja zaposlenja u boravištu, pri- tinske županije. nak u Hrvatskoj. tisak obitelji, nezadovoljavajuće lokalne Većina mladih koji se iseljavaju ima Iako političari prepoznaju probleme socijalne uvjete, nezadovoljavajuće po- višu i visoku stručnu spremu, što je već mlađe dobne skupine i iako je trend ise- litičke uvjete i sl., a s druge strane pri- trebalo postati glavna tema rasprave na ljavanja zabrinjavajući, na žalost, čini se vlačni tzv. “Pull” faktori koji ih potiču na višim instancama u Republici Hrvatskoj već dulje vrijeme kako “praćenje iselja- iseljavanje su: mogućnost zaposlenja ve- jer su podaci vrlo zabrinjavajući za Hr- vanja” postaje tek jedno u nizu statistič- zano uz postojeću potražnju za radnom vatsku već danas, a o budućnosti da ne i kih izvješća jer se ne poduzimaju mjere snagom, mogućnost stjecanja viših zara- govorimo. Pitanje je hoćemo li moći vra- koje bi mlade zadržale u Hrvatskoj. Ako da, mogućnosti poboljšanja uvjeta rada titi danas iseljene ili pronaći “sutra” kva- se trend iseljavanja nastavi istim tem- (modernija sredstva rada, bolja zaštita litetnu mlađu radnu snagu koje se danas pom, Republika Hrvatska uskoro će pona radu, suvremenija organizacija rada, tako olako odričemo!? Tko će zaraditi za stati zemlja još starijih (povećava se udio mogućnost profesionalnijeg usavršava- mirovine danas zaposlenih građana Re- stare dobne skupine od 65 i više godina nja), mogućnosti poboljšanja kvalitete publike Hrvatske itd.!? u ukupnom stanovništvu), nepismenih života (veća ponuda i bolja opremlje- Prema saznanjima i pričama iselje- i neobrazovanih ljudi... Q nost stanova, širi izbor i kvalitetnija po- trošnja dobara, širi asortiman i kvalitet- ENG About 32,500 young people have left Croatia over the past three years looking for work in nije usluge itd.). Germany, Austria, the USA, Canada, Sweden and many other countries. 19 MATICA lipanj/june 2013. PREDSTOJNICA DRŽAVNOGA UREDA ZA HRVATE IZVAN RH POSJETILA HRVATE U JUŽNOJ AMERICI Prigoda za jačanje veza iseljene Hrvatske s domovinom

“Republika Hrvatska i svi mi možemo biti uistinu sretni što imamo vas, koji s ponosom pokazujete svekoliko bogatstvo hrvatske kulture u Južnoj Americi”, rekla je predstojnica mr. sc. Daria Krstičević

ljenika u Južnoj Americi, predstavljeni su programi i projekti koje Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske provo- di na ovom polju. Prije svega istaknut je Croaticum - program učenja hrvatskoga jezika u domovini za koji postoji veliki interes, a uz pomoć kojeg Državni ured polaznicima osigurava školarinu, smje- štaj u studentskim domovima i subvenci- oniranu prehranu. Od ove godine pruža se mogućnost pohađanja nastave osim u Zagrebu i u drugim hrvatskim sveu- čilišnim gradovima: Splitu, Rijeci, Osi- jeku, Zadru i Puli. Susret u Hrvatskom domu u Montevideu koji djeluje već 84 godine UGOVORI O RASPODIJELI FINANCIJSKIH SREDSTAVA Tekst: Uredništvo noga ureda za Hrvate izvan Republike Predstavljen je i program stipendiranja Snimke: Drž. ured za Hrvate izvan RH Hrvatske, boravila je od 23. travnja do za pripadnike hrvatskoga naroda izvan 1. svibnja 2013. godine u Čileu, Argen- Lijepe naše, a razgovaralo se i o inicija- ciljem jačeg povezivanja Re- tini, Brazilu i Urugvaju, gdje se susrela s tivi osnivanja lektorata hrvatskoga je- publike Hrvatske s hrvatskim predstavnicima hrvatskih udruga i ista- zika u Čileu, kao i o mogućnostima or- iseljenicima u Južnoj Ameri- knutim pojedincima hrvatskih korijena ganiziranja ljetnih kampova za djecu u ci, boljeg upoznavanja stanja i koji djeluju u tim zemljama. Hrvatskoj. položaja hrvatskih zajednica, S obzirom na to da je 2012., u cilju Steškoća s kojima se susreću, kao i zbog PROGRAM STIPENDIRANJA ostvarivanja i jačanja hrvatskog zajedniš- prilika i mogućnosti za daljnje jačanje i S obzirom na važnost očuvanja hrvatsko- tva, prvi put od hrvatske neovisnosti po- unapređenje međusobne suradnje, mr. ga jezika, osobito kad su u pitanju treća, krenuto ﬁnanciranje programa i projeka- sc. Daria Krstičević, predstojnica Držav- četvrta ili peta generacija hrvatskih ise- ta hrvatskog iseljeništva, tijekom posjeta

Antofagasta, susret s predstavnicima hrvatskih iseljeničkih udruga: Hrvatske zajednice, Hrvatskog Posjet Hrvatskom domu u Buenos Airesu Sokola te počasnim konzulom dr. Pedrom Marinovim. 20 MATICA lipanj/june 2013. Posjet Hrvatskom stadionu (Estadio Croata) u Santiagu i susret s predstavnicima institucija hrvatskih iseljenika

Predstojnica Krstičević i predsjednica Fondacije Lukšić potpisani su i ugovori o raspodjeli ﬁnan- zdravili su ovu inicijativu, naglasivši da sretni što imamo vas, koji s ponosom cijskih sredstava. Tako će se, zahvaljuju- će to savjetodavno tijelo pridonijeti dalj- pokazujete svekoliko bogatstvo hrvatske ći potpori Republike Hrvatske, u Brazilu njem unapređenju odnosa domovinske kulture u Južnoj Americi”, rekla je pred- osnovati Hrvatski informacijski centar, i iseljene Hrvatske. Posebno su istaknuli stojnica Krstičević naglasivši da hrvatske u Urugvaju će se opremiti dvorana za važnost činjenice da hrvatske zajednice zajednice i pojedinci svojim djelovanjem kulturne i druge aktivnosti, u Argenti- same predlažu svoje predstavnike u Sa- promiču ugled Hrvatske u zemljama u ni će se otvoriti knjižnica, organizirat će vjet. Biranjem najboljih u zajednicama kojima žive. S obzirom na strateški cilj se sportski susreti mladih. Uz to, potpo- – onih koji dobro znaju problematiku koji si je Republika Hrvatska postavila - ra je dana i za nabavu glazbenih instru- svake pojedinačne zajednice - moći će očuvanje, jačanje i razvoj hrvatskog za- menata za hrvatske folklorne skupine i se snažnije i odgovornije zastupati nje- jedništva te gospodarski i opći napredak, tamburaški sastav te su osigurana sred- zini interesi, davati kvalitetniji prijedlo- kako Hrvata u domovini, tako i Hrva- stva i za nabavu prikladnoga materija- zi i sugestije - istaknuli su. ta koji žive u drugim zemljama, osniva- la za lakše svladavanje hrvatskoga jezi- njem Državnoga ureda za Hrvate izvan ka. U Čileu će se, uz osnivanje hrvatske ZAJEDNIČKI NAPORI Republike Hrvatske još više će se raditi klape, organizirati i Međunarodni susret Posjet Južnoj Americi bio je prigoda i na zaštiti prava i interesa Hrvata izvan hrvatskoga folklora. da se hrvatskim zajednicama zahvali Hrvatske i jačanju njihovih zajednica. Tijekom posjeta Južnoj Ameri- na svemu što su učinili i čine na očuva- A samo zajedničkim naporima i surad- ci predstojnica Krstičević susrela se i nju i promicanju hrvatskih običaja, tra- njom možemo uspješno čuvati našu hr- s kandidatima za članove Savjeta Vla- dicijskih posebnosti, kulturnog naslije- vatsku kulturu i identitet – zajednički je de RH za pitanje Hrvata izvan njezinih đa i baštine svojih predaka. “Republika zaključak ovoga posjeta. Q granica. Hrvati u Južnoj Americi po- Hrvatska i svi mi možemo biti uistinu

Razgovor s lektorima hrvatskog jezika na Sveučilištima u Buenos Airesu i Rosariu

Čileansko hrvatsko kulturno društvo ENG Daria Krstičević, head of the State Oﬃce for Croatians Abroad, was in Chile, Argentina, Bra- Domovina dobilo je potporu za projekt rd st Drugi međunarodni susret hrvatskog folklora zil and Uruguay from April 23 to May 1 to meet with representatives of Croatian associations and prominent ﬁgures of Croatian extraction active in these countries. 21 MATICA lipanj/june 2013. MARIBOR: IZVRSTAN PROGRAM DRUGOGA SABORA HRVATSKE KULTURE U SLOVENIJI Saborovanje hrvatskih amaterskih stvaralaca iz cijele Slovenije

“Hrvatsko kulturno društvo u Mariboru pune dvadeset i tri godine prezentira hrvatske kulturne sadržaje slovenskoj javnosti, nastojeći pritom pridonijeti kulturnome mozaiku Slovenije u različitim umjetničkim izričajima”, rekao je mr. Mandir

euharistiju ovom prigodom predvodio je fra Josip Bebić, ravnatelj Hrvatske inozemne pastve. Mnoštvo razdraganih Mariborčana pozdravljalo je svečani mimohod svih skupina hrvatskih društava preko Glav- noga trga, Gosposkom ulicom do Graj- skega trga. Uz put na Trgu svobode po- sjetitelji i sudionici mogli su razgledati štandove Hrvatske turističke zajednice i Udruge Lepoglavske čipke, čije su čla- nice prezentirale autohtono rukotvor- stvo svoga kraja. Svečani mimohod kroz središte Maribora U popodnevnim satima održan je Su- sret delegacija Saveza hrvatskih društva Napisala: Vesna Kukavica Mnogobrojni sudionici manifestacije Slovenije i Općine Maribor u prostori- Snimke: HKD Maribor okupili su se u narodnim nošnjama na jama počasnoga mariborskog Konzu- Koroškoj cesti pred crkvom sv. Alojzija, lata RH, koji vodi uzorni aktivist prof. Mariboru je uspješno u čijoj lijepoj baroknoj bazilici u središtu dr. Šime Ivanjko. Uz predsjednika Save- završen Drugi sabor hr- Maribora svake nedjelje misu na hrvat- za Petra Antunovića i predsjednike svih vatske kulture, novoute- skome jeziku služi dušobrižnik Marko naših društava iz raznih krajeve Slove- meljene manifestacije Sa- Zadravec. Blagoslov povorke i svečanu nije, na susretu su bile nazočne i pred- veza hrvatskih društava USlovenije - koja na godišnjoj razini pre- Klapa Bevanda iz Pirana zentira recentno kulturno stvaralaštvo naših udruga i individualnih stvaralaca u raznim umjetničkim izričajima i to 18. svibnja 2013. Nakon utemeljiteljskoga Prvog sabora hrvatske kulture koji je lani privukao veliku pozornost javnosti u Lendavi, organizacije se prihvatilo Hrvatsko kulturno društvo u Mariboru, na čijem je čelu aﬁrmirani mladi glazbenik i agilni kulturni aktivist mr. Marko Mandir.

SVEČANI MIMOHOD Mariborsko saborovanje hrvatskih amaterskih stvaralaca iz cijele Slovenije doga- đalo se, u sklopu ovogodišnjega tradici- onalnog Tjedna hrvatske kulture počevši od 11. svibnja, u magičnoj štajerskoj metropoli koja je s pravom ponijela ugled- nu titulu Europske prijestolnice kulture. 22 MATICA lipanj/june 2013. stavnice Hrvatske matice iseljenika i to zagorja u aranžmanu Zlatka Bacingera Diana Mašala Perković i Vesna Kukavica. i koreografiji Sonje Bacinger. Publika je Vrhunac mariborskoga saborovanja zatim uživala u nastupu HD Ljubljana iz hrvatskih amaterskih kulturnih stvara- Ljubljane i to u pjesmama mandolinsko- laca, uz izložbe slikara i nastupe pjesni- ga sastava Lavanda, te pjevačke skupine ka te drugih literarnih stvaralaca, kao i Mlade Hrvatice, kao i ugledne pjesniki- promicatelja kulturnoga turizma - bila nje Mile Vlašić Gvozdić, koja desetljeći- je svečana cjelovečernja priredba u Uni- ma objavljuje stihove u Sloveniji nakon onskoj dvorani. što je u Ljubljani diplomirala slavistiku Pozdravni govor Drugoga sabora hr- i romanistiku te ondje na Pedagoškome vatske kulture u ime pokrovitelja - pred- fakultetu našla zaposlenje i vlastitu pje- sjednika obiju prijateljskih i susjednih sničku oazu. država, Boruta Pahora i Ive Josipovića - održao je veleposlanik RH iz Ljubljane MLADI PONOSNI NA SVOJE dr. sc. Svjetlan Berković. KORIJENE Veleposlanik Berković istaknuo je Slijedio je veseli nastup KD Međimur- značaj očuvanja i razvitka hrvatskih kul- je iz Velenja s odlično uvježbanom fol- turnih vrednota u sklopu suvremenih klornom skupinom u aranžmanu Mile Mr. Marko Mandir slovenskih kulturnih procesa i to kao Trampuš i koreografiji Neve Trampuš, najpouzdaniji znak izvrsne integracije da bi nas zatim oduševila tamburaška Hrvata u slovensko društvo, obogaćuju- skupina koju vodi prof. Gorazd Planko. Prva žrtva rata 1991. - ći ga hrvatskim stvaralačkim tragovima. Uživali smo i u nastupu HKD Istra iz Pi- član HKD Maribor Ti stvaralački napori trebali bi u buduć- rana i odličnoj klapi Bevanda, te skupi- - Sudbonosni događaji kojima je po- nosti utjecati i na ubrzanje procesa pri- ni Glas Kondžila voditelja Ante Pejića. sljednjega desetljeća prošlog stolje- znavanja statusa te materinskoga jezika Kolaž program izvelo je HKU iz Novog ća započinjao sukob naroda u bivšoj mnogobrojne hrvatske zajednice u Slo- Mesta i to Hrvatski pleter čiji su izvođači zajedničkoj federaciji, događali su se veniji kojoj se pomladak - čiji smo pro- odlično izveli niz antologijskih recitaci- upravo u Mariboru i okolici. Na asfal- gram s oduševljenjem pratili - diči svo- ja naših klasika; šarmantan program potu, dva kilometra od samog središta Maribora u podnožju Pohorja, kraj jom višejezičnošću. nudilo je HKD Međimurje iz Ljubljane, Doma teritorijalne obrane u mjestu Nakon pozdravnih govora, domaći- osobito Pjevačka družina Katruže pod Pekre još su i danas vidljivi tragovi na i predstavnika javnoga života, u pro- vodstvom vrijedne Katarine Kopasić te granatiranja iz ondašnje vojarne Ju- gramu Drugoga sabora hrvatske kulture tamburaška skupina Đilkoši pod men- goslavenske narodne armije, smje- u Mariboru uspješno su nastupili HKD torstvom Josipa Lileka. Dojmljiv je bio štene u mariborskome predgrađu. Pomurje iz Lendave i to folklorna i tam- nastup dječje skupine Žabice s vodite- Nakon tzv. pekrskog incidenta građa- buraška skupina te pjevački zbor, odlič- ljicom Magdalenom Žeželj koji su izveli ni Slovenije izašli su na ulice tražeći no izvodeći pjesme i plesove Hrvatskoga niz recitacija i solo pjesama. Odličnom odgovor na pitanje zašto vojska JNA puca na vlastiti narod. Usudio bih se stoga ustvrditi da je fitilj na bačvi bal- kanskoga baruta upaljen baš u doju- čerašnjoj europskoj prijestolnici kulture - Mariboru. I prva civilna žrtva krvavih devedesetih na ovim prostorima bila je član u to doba utemelje- noga Hrvatskoga kulturnog društva u Mariboru, prvog društva takve vrste u Sloveniji, čija je osnivačka skup- ština održana 16. prosinca 1990. Naš dvadesetogodišnji mladić Josef Šim- čik izgubio je život 24. svibnja 1991. pod kotačima vojnoga transportera dok je pokušao golim rukama prepri- ječiti mu put da iziđe na ulice sloven- skoga Maribora - rekao je mr. Marko Mandir, predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva iz Maribora, u čijoj se odličnoj organizaciji održao Drugi sabor hrvatske kulture Saveza hrvatskih društava Slovenije. HKD Pomurje iz Lendave

23 MATICA lipanj/june 2013. Svečanu euharistiju predvodio je fra Josip Bebić, ravnatelj Hrvatske inozemne pastve

dikcijom istaknuli su se Ivan Dominik vatske u europsku obitelj naroda. Hr- Napisao: Đuro Vidmarović Snimio: Petar Tyran i Ivanka Matotek. Splet kola iz bosan- vatsko kulturno društvo u Mariboru sko-hercegovačke Komušine izvelo je pune dvadeset i tri godine prezentira od uredničkim vodstvom HKD Komušina iz Škofje Loke pod hrvatske kulturne sadržaje slovenskoj Mirka Berlakovića Hrvatsko vodstvom vrijedne Maje Kovačević. javnosti, nastojeći pri tome u sklopu štamparsko društvo iz Želje- Na kraju su nastupili domaćini HKD vlastitih stvaralačkih mogućnosti pri- znoga u austrijskoj pokrajini Maribor s izvrsnom klapom Dalmari. donijeti kulturnome mozaiku Slovenije Gradišće objavilo je mono- Saborovanje je završeno podjelom u različitim umjetničkim izričajima te Pgraﬁju o velikome gradišćanskohrvat- zahvalnica te zajedničkom izvedbom pojedinim društvenim aktivnostima, a skome i hrvatskome književniku, pate- pjesme Moja domovina. sve u cilju razvijanja kulturnih veza iz- ru Augustinu Blazoviću. Izvan pozornice dojmljivi su bili među Republike Slovenije i Republike Blazović je rođen 20. siječnja 1921. u susreti s pretežno mladim izvođači- Hrvatske - rekao je predsjednik mari- poznatome gradišćanskohrvatskom selu ma, koji su ponosni na svoje hrvatske borskog HKD mr. Marko Mandir za- Frakanavi (Frankenau). Krsno ime bilo korijene. Na kraju su svi sudionici i hvalivši pritom svim sudionicima i ak- mu je Franc. Nakon osnovne škole u Fra- domaćini nastavili nezaboravno dru- tivistima iz Maribora koji su pridonijeli kanavi i gimnazije u Kisegu pristupio je ženje na večeri te prigodnoj zabavi u odličnoj organizaciji Drugoga sabora redu benediktinaca u mađarskome gra- mariborskome hotelu City. hrvatske kulture u Sloveniji. du Pannonhalmi. Dobio je redovničko - Ovaj je Sabor kruna ovogodiš- Treći sabor hrvatske kulture u Re- ime Augustin. Godine 1946. zaređen je njega Tjedna kulture u Mariboru, koji publici Sloveniji održat će se iduće go- za svećenika. Nakon toga završio je u Bu- posvećujemo ulasku Republike Hr- dine u svibnju u Ljubljani. Q dimpešti studij matematike i ﬁzike tako da je stekao i diplomu srednjoškolsko- Splet kola iz Komušine izvelo je ga profesora. Kao profesor radio je do HKD Komušina iz Škofje Loke 1948. na benediktinskoj gimnaziji u Če- pelu. To je veliki otok pokraj Budimpe- šte na kojemu je podignuto puno indu- strijskih postrojenja. Ovdje se nalazilo nekada veliko hrvatsko naselje Tukulja.

PLODNO DJELOVANJE Nakon što je mađarska država oduzela Crkvi škole, Blazović predaje vjerona- uk u nekoliko škola u Šopronu, ali us- pijeva prijeći u Austriju prije nego što je Mađarska zatvorila granice i smjestiti se kod tamošnjih benediktinaca. Tada po- činje njegovo plodno djelovanje za gra- dišćanske Hrvate. S njima i među njima djeluje i kao svećenik i kao duhovnik, ali najvažnije njegovo djelo, po naše- mu mišljenju, književni je rad na gradi- šćanskohrvatskome književnom jeziku. U Beču završava studij sociologije i fi- lozofije. Vidimo kako je riječ o iznimno ENG The Second Croatian Culture Congress in Slovenia is the crown of this year’s Culture Week in Maribor, dedicated to Croatian accession to the European Union and organised by obrazovanom čovjeku s tri fakultetske the Croatian Culture Association in Maribor. 24 MATICA lipanj/june 2013. KNJIGA: AUGUSTIN BLAZOVIĆ  KNJIŽEVNIK, DUŠOBRIŽNIK, ŽELJEZNO, 2012. Monografija o velikome gradišćanskohrvatskom književniku

Zahvaljujući istaknutome predstavniku gradišćanskih Hrvata, Mirku Berlakoviću, te njegovim suradnicima, a poglavito udruzi Hrvatsko štamparsko društvo, dobili smo knjigu koja pokazuje intelektualne i tehničke dosege ove vitalne manjinske zajednice diplome. Treba podsjetiti da je 1974. Bla- Beču, dok je Ivan Karall predstavio pa- zović postao član Komisije za hrvatsku tera Blazovića kao narodnoga misionara. liturgiju. Bio je dugotrajni (1965. - 1999.) Augustin Blazović veliko je ime gra- suradnik u izdavanju Rimskoga misala dišćanskohrvatske etničke manjine koja za gradišćanske Hrvate na njihovome je stvorila vlastiti književni standard i ra- književnom standardu. Preveo je dvije zvila književnu djelatnost vrijednu po- knjige Staroga zavjeta, Psalme i Knjigu zornosti. Nekoliko njihovih književnika mudrosti. Obnašao je i visoke dužnosti ulaze u gornji dio cjelokupne hrvatske u svome redu. nacionalne književne baštine. Uz Matu Književnim radom Blazović se počeo Meršića Miloradića (1850. - 1928.) u tu baviti 60-ih godina 20. stoljeća. Godine skupinu ulazi i Augustin Blazović. Stoga 1961. objavljena mu je knjiga “Vigilia”, nama u Zagrebu, odnosno državi Blazo- 1977.: “Rosa i dim”, 1987.: “S licem pre- vićeva matičnoga naroda, predstoji ve- ma narodu”, a 1991.: “Trnule”. Pjesme su liki zadatak proučiti njegovo književno, mu objavljivane u različitim austrijskim prevodilačko i pastoralno djelo kako bi i hrvatskim antologijama. Osim pjesa- se stručno vrednovalo i ubaštinilo u kor- ma pisao je i dramske tekstove. Godine pusu cjelokupne hrvatske književnosti i 1967. objavio je knjigu “Od Vulke u Ve- nacionalne kulture. lebit”, 1983.: “Tri drame”, 1991.: “Slike i Monografija koju smo predstavili sudbine”, a 2001. roman: “Čežnja”. je vrijedan prilog Ivana Sučića: “Blazo- stručnim sadržajem, ali i grafičkom i vić kot graditelj jezika na putu od Vul- tehničkom opremljenošću, predstavlja PRILOZI EMINENTNIH AUTORA ke u Velebit”. divot-izdanje. Zahvaljujući istaknutome O Blazovićevu književnome radu objav- Akademik Nikola Benčić predstavio predstavniku etničke elite gradišćanskih ljeni su u ovoj monografiji prilozi nekoli- je dramsku književnost Augustina Blazo- Hrvata, Mirku Berlakoviću, te njegovim ko eminentnih autora. Vladimir Vuković vića. On je autor i vrlo zanimljivog ese- suradnicima, a poglavito dragocjenoj piše svoj rad pod naslovom “Izvabljeni ja: “Blazovićeve ugarske pjesme”. Naime, manjinskoj udruzi Hrvatsko štampar- zvuki. Pjesme Augustina Blazovića”. Jelka u široj je javnosti manje znano kako je sko društvo kojemu je sjedište u Želje- Koschat skupila je i popisala sve hrvat- pater Blazović pisao poeziju i na mađar- znom, dobili smo knjigu koja pokazuje ske pjesme Augustina Blazovića omogu- skome jeziku. intelektualne i tehničke dosege ove vi- ćivši time svima koji će proučavati nje- Robert Haiszan obradio je temu: “Au- talne manjinske zajednice. Monografija govo djelo jednostavan pristup njegovoj gustin Blazović u zrcalu Glasnika. Cri- o Augustinu Blazoviću služi na ponos ostavštini. O proznome djelu Augustina kveni glasnik Gradišća do 1955. ljeta”. svim Hrvatima, a usuđujem se reći ne Blazovića esej je priložila Anita Jugovits- Mariška Jahns posvetila je pažnju du- samo da je nepravedno, već i herostrat- Csenar. Svome radu priložila je biblio- šobrižničkom djelu Augustina Blazo- ski to što je nedostupna kulturnoj jav- grafiju proznih djela Augustina Blazo- vića među gradišćanskim Hrvatima u nosti u Hrvatskoj. Q vića. Posebno poglavlje u monografiji koju predstavljamo nosi naslov “Blazo- ENG Under the editorial leadership of Mirko Berlaković the Croatian Printing Society of Željezno vić kot graditelj jezika na putu od Vulke in the Austrian Burgenland region has published a monograph on distinguished Gradišće Croat u Velebit”. U ovome poglavlju objavljen writer Father Augustin Bazović.

25 MATICA lipanj/june 2013. KALIFORNIJA: 90. ROĐENDAN PROSLAVLJENOG VINARA MILJENKA GRGICHA Životni jubilej u znaku velike donacije

Vitalni i radišni Miljenko uoči svoga 90. rođendana postao je jedan od najvećih donatora u povijesti Hrvatske školske zaklade (Croatian Scholarship Fund) iz Kalifornije, najveće hrvatsko-američke zaklade za stipendiranje talentiranih studenata u domovini

u domovini, odnosno ulagati u mladost, znanje i energiju. Time želi osigurati da mladi ljudi ne moraju poput njega na- puštati svoju domovinu kako bi se usa- vršavali i dokazivali u poslu negdje u inozemstvu, već da pridonose razvoju Hrvatske i uz nju vežu svoju budućnost. Tom prigodom posjetili su ga čelni ljudi zaklade Branko Barbir i Tony Ujdur, s kojima je podijelio rođendansku tortu. Kad susretnete Miljenka ili Mikea (kako ga Amerikanci radije zovu), ni po čemu ne možete zaključiti koliko ima godinag jer vam se jednostavno učini ne- mogućimm da čovjek njegove dobi jošjoj predano radi u vinogra- dud i vinariji i nekoliko putap godišnje putuje izmeđui Hrvatske i Miljenko Grgich s Kalifornije.K Sa širo- Tonyjem Ujdurom koji kimk osmijehom na mu čestita rođendan licul i prepoznatlji- vomv “francuskom Napisao: Božo Skoko za stipendiranje ta- beretkom” na gla- lentiranih studenata vi, sigurnog koraka me Miljenka Mikea Grgića posta- u domovini. Iako je poput mladića obila- lo je jedan od najvećih hrvatskih dogovor Grgića i za- zi vinariju i pozdrav- brendova u Sjedinjenim Američ- klade, zahvaljujući kojoj lja mnogobrojne turiste kim Državama. To i ne čudi kad se je u domovini diplomiralo koji svakog dana dolaze na zna kako je riječ o čovjeku koji je više od 200 vrhunskih stručnja- kušanje vina te kupuju butelje i Iostvario svoj američki (a i hrvatski) san, ka u proteklih dvadesetak godina djelo- suvenire s Mikeovim potpisom. Mnogi vinaru koji je proslavio američka i hrvat- vanja, da ne otkrivaju iznos koji je Gr- od njih kažu kako je ovaj vinar živa le- ska vina diljem svijeta te poslovnom čo- gić donirao, neslužbeno doznajemo da genda. Ne samo zbog svoje životne pri- vjeku i stručnjaku koji je postao sinonim iznos doseže vrtoglavu znamenku koja če, već i zbog činjenice da je u devetom uspjeha, vizije, upornosti i kvalitete. No, će osigurati dugoročnu stabilnost zakladi desetljeću uspio podići novu vinariju u ovih dana dodatno je privukao pozornost te pomoći da odgoji još mnoge generaci- Hrvatskoj te je prepun planova za bu- hrvatske zajednice u Americi i izazvao je mladih stručnjaka na svim područji- dućnost. Mike se na to samo nasmije kao neizmjerno oduševljenje. Naime, vitalni ma života i rada, a posebice enologa, na da mu godine ništa i ne znače. i radišni Miljenko krajem travnja prosla- čemu je inzistirao Miljenko. Kao da je bilo jučer kad je u ljeto vio je svoj 90. rođendan! A uoči rođen- 1954. godine prekinuo studij na Agro- dana postao je jedan od najvećih dona- ULAGANJE U MLADE nomskome fakultetu u Zagrebu i napu- tora u povijesti Hrvatske školske zaklade Dakle, umjesto primanja rođendanskih stio rodnu Hrvatsku, samo s 34 dolara (Croatian Scholarship Fund) iz Kalifor- darova, Mike je odlučio prigodom svoga (koje je skrio u potplat cipele) i jugo- nije, najveće hrvatsko-američke zaklade životnog jubileja darivati najpotrebitije slavenskom putovnicom (koja je vrije- 26 MATICA lipanj/june 2013. dila samo četiri mjeseca) i zaputio se na studijski boravak u Zapadnu Njemač- ku, odakle se otisnuo na put pun neiz- vjesnosti, najprije u Kanadu, a zatim i u Kaliforniju. Zasigurno tada nije mogao ni sanjati da će pedesetak godina poslije, u ožujku 2008. među prvima ući u kuću najslavnijih svjetskih vinara – Vintners Hall of Fame, koja je osnovana pri Culi- nary Institute of America.

UPORNOST I STALNO DOKAZIVANJE Između tih dvaju značajnih datuma, kao na ﬁlmskoj vrpci, odvio se cijeli jedan život prepun borbe, uspjeha i padova, te strahova i nada začinjenih vizijom i Ulaz na imanje vjerom. Mnogi će reći kako je njegov ži- Grgich Hills vot bio ispunjen i da je imao dosta sreće. Zasigurno jest, ali – netko mudar reče francuski stručnjaci uspoređivali neka od svoga oca Nikole, stečeno znanje s fa- – sreća je ionako proizvod upornosti i od najslavnijih svojih vina s novom ge- kulteta i iskustva iz nekoliko kalifornij- stalnog stvaranja okolnosti za uspjeh. A neracijom manje poznatih kalifornijskih skih vinarija, gdje je radio kao pomoć- Miljenko je to radio punih dvadeset go- vina, koja su do tada imala imidž ispod nik. Taj događaj osigurao mu je pravu dina otkako je 1958. stigao u Kaliforniju prosječnosti i jeftinoće. Nisu mogli ni sa- američku šansu. kako bi se zaposlio kao pomoćni radnik njati da će njihovo slijepo kušanje pot- u vinariji, do sedamdesetih godina kad puno izmijeniti vinsku industriju i po- VINO ZA BIJELU KUĆU je konačno preuzeo proizvodnju vina u taknuti novi početak za vinogradarstvo Boca vina koje je proslavilo Ameriku za- vinariji Chateau Montelena, s pomalo i vinarstvo na novim kontinentima da- vršila je u glasovitoj zbirci Nacionalnoga nerealnom željom da napravi najbolji leko od Europe. Naime, prvi put u po- muzeja američke povijesti, a nije dugo Chardonnay na svijetu. vijesti jedno kalifornijsko vino progla- trebalo čekati da se upravo Grgićevo Upornost i stalno dokazivanje ispla- šeno je boljim od francuskoga. Bio je to vino počne točiti u Bijeloj kući. Sve to tilo se 1976. godine. Bilo je to negdje na Chardonnay vinarije Chateau Montele- osiguralo mu je popularnost među ka- pola Grgićeva iseljeničkoga puta. Do- na iz 1973. koje je proizveo upravo Mi- lifornijskim vinarima, ali i dalo snage da slovce, dogodilo se čudo u Parizu. Bila ljenko Grgić, kombinirajući iskustva iz krene u samostalan posao. Samo godi- je to povijesna degustacija na kojoj su rodne Dalmacije gdje je o vinima učio nu dana poslije, na američki Dan neovisnosti 4. srpnja 1977., zajedno s novim partnerom Austinom Hillsom, poslovnim čovjekom iz San Francisca, uteme- ljio je novu vinariju koju danas znamo kao “Grgich Hills”. Danas vinarija uzgaja vlastito grož- đe na 162 hektara prvorazrednih vinograda u dolini Napa. Njezina godišnja proizvodnja iznosi oko 80.000 sanduka i uglavnom je naručena unaprijed. Miljenko Grgić se zalaže da proizvodnja ne prijeđe sto tisuća sanduka kako ne bi stradala kvaliteta nauštrb kvan- titete. Vinarija proizvodi šest različitih vina, iako polovicu proizvodnje i dalje čini Chardonnay koji je i proslavio Gr- gića. Grgich Hills Cabernet Sauvignon, vino koje je uvršteno među 100 najve- ćih vinskih legendi svijeta, čini otprilike četvrtinu proizvodnje. Uz njih proizvodi Zinfandel, Merlot, Fume Blanc i jedno predikatno, koje je dobilo ime po Miljen- kovoj kćerki jedinici – Violeti. 27 MATICA lipanj/june 2013. ra umjesto mina zasaditi lozu. Zajedno s jordanskom kraljicom Noor dobitnik je najvišeg priznanja te humanitarne organizacije “Global Citizen Award”. Do- bitnik je i nekoliko hrvatskih priznanja, a s njime su se u znak zahvalnosti rado družila i oba bivša hrvatska predsjednika.

OSTVARENI SAN “Nije lako poslovati u Hrvatskoj jer puno toga još treba urediti kako bi se olakšala ulaganja, a treba promijeniti i mentalitet ljudi koji žele zaraditi novce bez puno truda dok se rad više ne cijeni kao nekada”, rekao mi je Miljenko prije tri godine kad sam ga posjetio u dolini Napa, Pogleda na Grgichevo imanje ali svejedno ističe kako je zadovoljan jer uspio je ostvariti svoj san da ima vlasti- Iako Miljenko još uvijek osobno nad- nističkih funkcionara, podržavši jedno- tu vinariju u svojoj Hrvatskoj, te je uspio gleda proizvodnju vina, budućnost vina- ga “nepoćudnog” profesora u njegovim svijetom pronijeti glas o svojoj domovini rije je osigurana zahvaljujući mladim, pravima. Nije trebao polagati razliku is- koja je proizvodila vina još dok je Ame- obrazovanim i predanim snagama. Pro- pita jer su se naraštaji profesora uvjerili rika bila potpuno nepoznata zemlja. Pre- izvodnju vina vodi Miljenkov nećak Ivo u njegovo umijeće proizvodnje vina i uz- poznatljiv hrvatski grb na naljepnicama Jeramaz, koji je na njegov nagovor 1986. goja vinove loze, ali za svaki slučaj ipak svih Grgićevih vina ondje ponosno stoji napustio rodni Metković i došao stjeca- je bio napisao diplomski rad, što je još već tri i pol desetljeća i svjedoči o prkosu ti znanje i iskustvo u vinariji. Grgićeva jedanput potvrdilo njegovu temeljitost. i ponosu hrvatskoga iseljenika, pričaju- kći Violeta glavna je direktorica i ujed- Tako je zatvoren krug i na najljepši ći svijetu priču o značajnom doprinosu no direktorica prodaje. Njihov uspjeh u mogući način ispričana priča o hrvat- Hrvata razvoju američkog vinarstva. Kad proizvodnji vina dao je poticaj Miljenku skom znanju, iskustvu i upornosti, ali i to kažemo, ne mislimo samo na Grgića da se više posveti svojoj staroj domovi- domoljublju. No, to mu nije bilo dovolj- i mnogobrojne druge hrvatske vinare u ni i snu o vinariji na poluotoku Pelješcu. no pa se zajedno s kćeri Violet aktivno Kaliforniji poput Milata i ostalih, već i angažirao u humanitarnoj organizaci- na činjenicu da su upravo hrvatski ise- POVRATAK NA PELJEŠAC ji “Roots of Peace”, na njezinu projektu ljenici sadili prve nasade vinove loze po Naime, nakon pada komunizma, Grgić se razminiranja u Hrvatskoj poznatom po obroncima kalifornijske prerije. 1995. vratio u Hrvatsku i kupio kamenu nazivu “Mines to Vines”, čija je namje- Grgićeva vinarija danas je jedno od kuću u Trsteniku na poluotoku Pelješ- atraktivnih turističkih odredišta, ali i ne- cu, udaljenu 120 kilometara od njegova Miljenko Mike Grgich zaobilazna postaja svim Hrvatima koji rodnog sela Desne u jadranskom zale- putuju sjevernom Kalifornijom. Vozite li đu. Znao je da najbolje može pomoći rase cestom br. 29 kroz najpoznatiju ame- tom poharanoj domovini ako pomogne ričku vinorodnu regiju - dolinu Napa na razvoju hrvatskog vinarstva i ako prido- sjeveru Kalifornije, negdje u njezinu sre- nese uspjehu hrvatskih vina u svijetu. Na dišnjem i ujedno najljepšem dijelu, gdje Pelješcu je podigao suvremenu vinariju idilu vinograda dodatno krase slikovite “Grgić vina”, koja danas proizvodi oko vinarije, pozornost će vam odjednom tri i pol tisuće sanduka Pošipa i Plavca privući hrvatska zastava. Ona se viho- maloga. Posebna zanimljivost vinarije je ri kraj ceste tik uz američku, koja redo- stara vinska preša, koju je dopremio iz vito krasi kuće i imanja diljem Kalifor- Kalifornije, a koju je koristio u vinariji nije. Čak i manje upućeni znaju da je Chateau Montelena u proizvodnji po- ovo nadaleko poznata vinarija “Grgich bjedničkoga Chardonnaya. Hills” i da trobojnica s grbom, uz ame- Godine 1997., četrdeset i tri godine ričke “Stars and Stripes”, predstavlja do- nakon što je otišao iz Hrvatske, Grgić je movinu Miljenka Grgicha, čovjeka koji od Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u je promijenio povijest proizvodnje vina Zagrebu konačno dobio diplomu iz vino- u Sjedinjenim Američkim Državama. Q gradarstva i vinarstva budući da pedese- tih godina nije uspio završiti studij iako ENG Ahead of his 90th birthday celebrated Californian vintner Miljenko Mike Grgich has become ga je priveo kraju. Naime, bio je prisiljen one of the largest donators in history to the California-based Croatian Scholarship Fund, the larg- otići nakon što je pao u nemilost komu- est Croatian-American foundation providing assistance to gifted students in the homeland. 28 MATICA lipanj/june 2013. IN MEMORIAM

Ivan Bonus (Stari Slankamen, 4. ožujka 1943. – Zagreb, 24. travnja 2013.)

Nakon duge i teške bolesti u Za- ga je da im se pridruži te mu se grebu je 24. travnja preminuo tako pružila prilika proputovati srijemski pučki pjesnik, glazbe- cijelu Hrvatsku i recitirati o do- nik i društveni djelatnik Ivan Bo- moljublju i čovjekoljublju, pri nus. Rođen je 4. ožujka 1943. u čemu je posvuda bio rado do- Starome Slankamenu (istočni čekivan i slušan. U povodu Dana Srijem) od oca Josipa i majke neovisnosti Republike Hrvatske Jelene rođ. Nerandžić. Odrastao predsjednik Republike Hrvatske je u seljačko-ribarskoj obitelji u dr. sc. Ivo Josipović odlikovao rodnome Srijemu, a još kao vrlo ga je 11. listopada 2012. godi- mlad počeo je samouko pjevati ne Redom hrvatskoga pletera i pisati stihove. Završio je samo za izniman i uspješan doprinos osnovno obrazovanje jer je kao u promicanju razvitka i unapre- jedino muško dijete u obitelji đivanju tradicijskih vrijednosti bio prisiljen baviti se poljopri- i baštine protjeranih Hrvata te vredom. očuvanju vlastitoga kulturnog Kao sedamnaestogodišnjak identiteta u širokoj lepezi hrvat- uključio se u rad Kulturno-um- ske kulture. jetničkog društva “Stjepan Ra- Sa suprugom Anom ima četvero dić” u Novome Slankamenu djece: Jelenu (udana Šimunović) (danas Hrvatsko kulturno-pro- koja je rođena 1968., sada živi svjetno društvo “Stjepan Radić”), odbora, najvišeg tijela Zajednice. U na otoku Visu, Maricu (udana Bratić) gdje je u dramskoj i glazbenoj sek- svome bogatome književnom opu- koja je rođena 1973. i sada živi u Če- ciji počelo njegovo javno djelova- su izdao je 22 knjige, a bio je i član pinu pokraj Osijeka, Katarinu (udana nje, a kasnije je u sklopu tog društva Uredničkog vijeća časopisa “Zov Sri- Pranjić) koja je rođena 1975. i sada osnovao i literarnu sekciju. Odglu- jema” i njegov stalni kolumnist te je živi u Brodarici te Josipa, koji je ro- mivši na desetke uloga u dramama pisao i za glasilo Zavičajnoga klu- đen 1977., sada živi u Zagrebu. i raznim skečevima te pjevajući pred ba Hrtkovčana “Gomolava” i druge Njegova djela stvorila su mu mje- publikom, postao je vrsni amaterski listove zavičajnog značenja. Dugo- sto u antologiji u izboru Dubravka zabavljač, a skladao je i nekoliko tam- godišnji je član Hrvatskoga žrtvo- Horvatića i Stjepana Sučića “Dunav buraških pjesama za KUD “Stjepan slovnog društva. u hrvatskom pjesništvu od srednjo- Radić” u kojem je djelovao. Godinama je nastupao na kulturnoj vjekovlja do danas” (2005.) te u an- Jedan je od osnivača Demokratske manifestaciji “Đakovački vezovi”, a je- tologiji “Hrvatska riječ u Srijemu: an- stranke Hrvata Vojvodine (DSHV) u dan je od osnivača Sijela pisaca Sla- tologija srijemskih pisaca”, Dubravka Subotici 1990. i član njegova Vijeća vonije, Baranje i Srijema čije je sjedi- Horvatića i ostalih suradnika (1995.). te osnivač Ogranka DSHV-a Slanka- šte, u čast dotad najstarijega pučkog Ivan Bonus pokopan je 26. travnja na men. Na prvim parlamentarnim iz- pjesnika Tune Gavranovića, bilo u mjesnom groblju naselja Nart, pokraj borima neposredno nakon raspada Đeletovcima. Sijelo je izdalo i zbir- Ivanje Reke, a od pokojnika su se u Jugoslavije bio je kandidat te stranke, ku pjesama “Pjesniče naroda mog”, ime rodbine i mnogobrojnih prija- a nedostajalo mu je samo 13 glasova u kojoj su s nekoliko stihova zastu- telja prigodnim govorima oprostili za ulazak u Narodnu skupštinu Jugo- pljeni svi pjesnici sudionici Sijela. Mato Jurić, predsjednik Zajednice slavije. Zbog prijetnje ubojstvom bio Za vrijeme ratnih 1990-ih godina bio protjeranih Hrvata iz Srijema, Bač- je prisiljen odseliti se u Zagreb 1991. je hrvatski dragovoljac s perom u ke i Banata, dr. sc. Zvonimir Šeparo- godine, gdje je 28. prosinca iste go- ruci te je u teškim ratnim vremeni- vić, predsjednik Hrvatskoga žrtvo- dine s istomišljenicima osnovao Za- ma nastupao diljem Hrvatske. Go- slovnog društva, vlč. Dragan Majić jednicu protjeranih Hrvata iz Srijema, dine 1994. Udruga hrvatskih drago- te književnik i scenarist Mario Ra- Bačke i Banata, a nešto kasnije i Za- voljaca Domovinskoga rata pozvala guž. (Zlatko Žužić) vičajni klub Slankamenaca. Osim što je utemeljitelj Zajednice, bio je jedno ENG Folk poet, musician and social activist Ivan Bonus passed away in Zagreb on April 24th vrijeme i njezin glavni tajnik te, go- following a protracted and diﬃcult illness. He was born in Stari Slankamen (eastern Sri- tovo do svoje smrti, član Glavnoga jem) on March 4th, 1943.

29 MATICA lipanj/june 2013. Od 1951. izlazi mjesečnik Hrvatske matice iseljenika Matiin Vremeplov

Prronnaša li smom u Matatici zaa mjjeesesec liipapanj godine… Priprema: Hrvoje Salopek 1956. Od početka svog izlaženja Matica je pratila i sportske događaje. Kao i ove godine i 1956. prvak države bio je zagrebački Dinamo. No, tada izborene titule imale su daleko veći značaj jer je trebalo nadjačati velike politički moćne beogradske klubove – Crvenu Zvezdu i Partizan.

1978. Tunel kroz Učku bio je važan projekt hrvatskoga političkog vodstva tijekom hrvatskoga proljeća. Slamanjem tzv. maspoka projekt je zanemaren, da bi sedam godine kasnije tunel ipak bio probijen.

1993. U Hrvatskome saboru više od 400 delegata iz cijele hrvatske dijaspore sudjelovalo je na osnivačkoj skupštini Svjetskoga hrvatskog kongresa. Za prvoga predsjednika Kongresa izabran je Nikola Kirigin iz SAD-a.

30 MATICA lipanj/june 2013. The 47th CFU Junior Tamburitza Festival Young CFU Members in Zagreb

The Annual CFU Junior Tamburitza Festival will be hosted in Zagreb for the sixth time by the Croatian Heritage Foundation, from July 5th to 7th 2013 at the Vatroslav Lisinski concert hall

ifteen ensembles will perform in the role of art director and choreo- grown out of the tamburitza movement from US and Canadian fra- grapher of the Cleveland Junior Tambu- in the Croatian Fraternal Union of Ame- ternal centres in Merriville, ritzans. This is the premier youth festival rica and the American-Croatian Sin- Pittsburgh, Cokeburg, Youn- celebrating Croatian music and dance ging Association, founded in Cleveland gstown, Pueblo, McKeesport, heritage in America. Launched 47 years in 1949. FRankin, Steelton, Cleveland, St. Louis, ago, the festival has been enriched in re- The CHF has played host to young Waukegan, Aliquippa, Milwaukee and cent decades with various intercultural tamburitza players from many cities Toronto. The performers from America phenomena symbolising today’s multi- across the US and Canada and staged will be joined by the Sveti Juraj Culture cultural American society. their attractive festival concerts in 1976, & Arts Society of Ogulin, home to the The virtuosos of American tambu- 1981, 1986, 1997 and in 2004 for the ho- 2001 Frankopan Lodge of the CFU. The ritza music like prim player and com- meland celebration of the 110th anni- honorary festival conductor is Katarina poser Jerry Grcevich, inducted in the versary of the CFU. They will be with Lukačević of Sisak, whom we shall see Tamburitza Hall of Fame, have largely us again this summer in, for our people, the historic year 2013 when Croa- CFU National tia will, on 1 July accede to full Europe- Board 2013 an Union membership.

TWOWEEK TOURS OF CROATIA The ﬁrst three festival tours featuring Croatian tamburitza players from Ame- rica in the old homeland were realised by CHF staﬀer Ante Kličinović working with the CFU and CHF leaderships in Pittsburgh and Zagreb. The last three festival projects in Croatia have been staged under the encouraging direction of Srebrenka Šeravić, the head of the Croa- tian Heritage Foundation culture depar- tment and a graduate of English langua- 31 MATICA lipanj/june 2013. The 47th CFU Junior Tamburitza Festival

For 62 years the Croatian Heritage dance heritage within the American cul- Foundation has engaged in creative co- tural mosaic. Founded forty-seven years operation with the Croatian Fraternal ago, this tamburitza and folklore festi- Union of America. val has developed into the largest ama- Although the most touching mo- teur culture phenomenon among young ments of the CFU festival tours in the Americans of Croatian extraction and old country are the meetings of young has become in the USA a forerunner of Americans with relatives and people sha- sorts for the planetary and modern mul- ring the same surnames recently disco- ticulturalism of our day, the paradigm of vered on social networks like Facebo- which is based on the wealth of diversity ok, the greatest energy is awoken in the among cultures, languages and nations. hearts of American enthusiasts of Cro- atian traditional culture when holding THIRD AND FOURTH a dangubica at an authentic site of tam- GENERATION buritza music. Croatian traditional culture enthusiasts However unforgettable in those som- born and educated in the USA and Ca- bre times the first arrival of young CFU nada are children of the information and members in their ancestral homeland communication era and logically direct following the crackdown against the Cro- their free time activities to nurturing folk atian Spring in the 1970s was, prominent creativity in the new homeland, which Matica cover for July 1986—the CFU Festival in the heart of every American and Ca- has broken the frame of the old enli- participants arrive at Zagreb’s main square nadian Croatian is the first arrival in an ghtenment ideas of their ancestors from independent Croatia in 1997 following the time of the First Spring of European ge studies with many years of experience the end of the Homeland War of Inde- nations and the Illyrian Revival, encum- in the field of ethnology. These festivals pendence—during which their families bered by the reconstruction of ossified have served as mutually beneficial and sent massive humanitarian aid to threa- heritage forms and the ghettoisation of first-rate study trips focused on ethno- tened people, above all to war orphans in the Croatian identity. The fact is that the musicology and ethnochoreology. Croatia, wards of the Dora Foundation. Festival has over the past almost five de- The CHF will stage a welcome con- cades developed towards the integration cert for the participants of the festival at HISTORY OF THE FESTIVAL & of young American Croatians, contrary Zagreb’s Vatroslav Lisinski concert hall INTERNET SOCIAL NETWORKING to the insistence on the assimilation pa- featuring performances by the Croatian Ever since the first tamburitza festival of radigm of the “melting pot,” thereby be- Radio & Television Tamburitza Orche- the CFU Junior Cultural Federation was coming a visible cultural stakeholder in stra under the baton of maestro Siniša staged in 1967—in one of the most popu- modern American society. This fact is Leopold, the Zagreb Folklore Ensem- lous American regions, Cook County, on evident in American daily life and on ble, the Croatian Navy Sveti Juraj Kla- the stage of the former CFU Children’s the global Internet. pa and solo singers Renata Sabljak and Home in the Des Plaines suburb of Chi- Nowadays all of the ensembles of the Đani Stipaničev. cago—it has been evident that the chil- CFU Junior Cultural Federation are lin- The CHF is also organising two-week dren of Croatian immigrants would find ked via Internet social networks like Fa- tours of Croatia and Bosnia-Herzegovina affirmation of their ethnic music and cebook and Twitter. Thanks to these new for the young CFU members. The performers have an opportunity to participa- CFU president John Badovinac at the 10th te in the CHF’s School of Croatian Fol- Festival staged in Zagreb in 1976 klore and Traditional Instruments, folk costume workshops or Croatian language and culture courses.

MEETINGS WITH RELATIVES Through Srebrenka Šeravić’s organisati- onal concept and the rich CHF summer programme oﬀer, American youth of Croatian extraction have a straight- forward avenue to learning the culture and history of Our Beautiful Homeland. The CFU and CHF have found long time and reliable partners in the City of Za- greb Tourism Board and the Speranza tourist agency. 32 MATICA lipanj/june 2013. The 47th CFU Junior Tamburitza Festival

Croatian President Franjo Tuđman visits the CFU in 1993 ts of Croatia where orchestral tamburitza playing penetrated latest—Gorski Kotar, Primorje and Dalmatia. In expla- ining this phenomenon ethnomusicolo- gists and folklorists like Richard March or Stjepan Sremac agreed with emigration historians such as George J. Prpic and Ivan Čizmić that the cause lay in the fact that the majority of people emigra- ting since the mid 1900s left precisely these regions, including the most massive wave of half a million people lea- ving for America at the turn of the 19th and 20th centuries. Today’s tamburitza orchestras in America perform songs and dances from all Croatian regions—Dalmatia, Istria and the Kvarner, highland Croa- mediums communication between en- by the parents of our young tamburitza tia, central and northwestern Croatian, sembles is frequent and can, in virtual players. The well-organised festivals at Međimurje, Podravina, Slavonia, Bara- space, take place in all directions, inclu- the major US hubs of fraternalism later nja and Srijem. ding towards Croatia’s digitalised herita- began to visit the Croatian centres of the ge and its rich sound archives of original fraternal movement in Canada. The mid A MAGICAL QUALITY ethnic music, music notation from the 1970s, a decade and a half ahead of the The tale of the CFU Cultural Federati- leading composers of tamburitza mu- fall of the Berlin Wall and the struggle of on—which for the past quarter century sic and videos featuring amateur per- Croatians to regain their independence, has also had numerous projects aimed formers of Croatian folk songs accessi- saw the first long awaited festival tours at the senior population such as the 25th ble via YouTube. of Croatia itself. CFU Festival staged last year in Washi- During every festival season in July Without a doubt, this festival is the ngton with twenty-two senior tambu- the creative energy of young third and unique product of the hearts of young ritza ensembles from across America— fourth generation American Croatians American Croatians, proud of their takes on a magical quality when we all presents the multiethnic metropolises American identity and Croatian cultu- remember the adventures and success of the USA and Canada with their great ral heritage! of our children! wealth of folk culture, which the liberal The deepest impression in the collec- American society has moved from the CFU JUNIOR CULTURAL tive memory of our families in America public to the private sphere as a specific FEDERATION are from the 3rd Junior Tamburitza Festi- element of cultural diversity worthy of The CFU Junior Cultural Federation of val staged in Pittsburgh’s Civic Arena in particular respect. the USA and Canada was founded in 1969, when the people of Pennsylvania It is not by chance then that young 1966 at the initiative of present day CFU American Croatians and their parents, national president Bernard M. Luketich Priceless Croatian folk conductors and choreographers, honour and Milan Vraneš. The CFU Junior Cul- costumes their new homeland very year with a tural Federation was joined by nineteen exhibited at the CFU home tamburitza festival held on Independen- tamburitza ensembles, eleven of which office ce Day in memory of the Fourth of July performed at the first festival in Illino- 1776 when the famed American Dec- is in 1967. laration of Independence was adopted. The current CFU Junior Cultural Fe- After the success of the first and se- deration gathers forty tamburitza grou- cond festivals, staged in Des Plaines, the ps of players, singers and dancers from CFU Cultural Federation recognised the the US and Canada in which Croatian desire of the young performers and their musical heritage and folklore is nurtured families to have the festival staged every and disseminated among the thousands year in a different US city with the aim of Croatian ethnic heritage fans in North of seeing the performers gain as com- America. The members of these choirs plete knowledge as possible of their new and orchestras are also active in the CFU homeland. junior wing and all bear a common re- The significant costs of the festival cognisable title—Junior Tamburitzans. and its tours, it should be kept in mind, The majority of American tamburitza are borne, along with the CFU, largely players in the 20th century hail from par- 33 MATICA lipanj/june 2013. The 47th CFU Junior Tamburitza Festival

this was also a period of the burgeoning of Croatian language ethnic schools and ethnic parishes in which our people he- ard mass served in Croatian. American youth of Croatian extraction has always been fascinated by the folklore heritage of their ancestors, including my own daughters and grandchildren. Some li- ked the music, some the stunning folk costumes and dance traditions, others sent their children to supplementary ethnic language schools and yet others were attracted to our diverse ethno-cu- linary tradition,” explains CFU national president Bernard M. Luketich—besi- An ancient tamburitza, the pride of the CFU des attending to his leadership duties he has for decades penned his own column were delighted by twenty-two children’s Weakley, who assumed the post from about the society that cares in the Zajed- tamburitza choirs in colourful folk costu- long time and successful president Joan ničar, the oﬃcial CFU organ. me. The enthusiasm and number of yo- Kutz ahead of the 43rd Festival in Chi- ung CFU members in the tamburitza cago at the Federation’s annual meeting, FOLKLORE HERITAGE OF THE movement in America has grown from held on January 24th 2009 in Milwau- ANCESTORS year to year and the CFU Junior Cultural kee (WI). Also elected was a new ma- The largest festival to date, with a record Federation on its tenth birthday in 1976 nagement board of two vice presidents, 35 junior tamburitza ensembles perfor- staged its festival in the Croatian capi- Bernadette Luketich-Sikaras and Goldie ming over two days, was staged in 1987 at tal of Zagreb. Some eight hundred per- Malone, secretary Ivan Begg and trea- the David L. Lawrence convention cen- formers from ten ensembles delighted surer Ted Sebetich. The current Cultu- tre in Pittsburgh. Over the past two de- Croatian audiences. “It was a bridge joi- ral Federation board of advisors inclu- cades festivals have largely hosted about ning families and young musicians from des Joan Kutz, Virginia Michtich, Mary twenty ensembles with a total of seven Croatia and North America,” Bernard M. Ann Mikula and Carol Sees, with Don to eight hundred performers from the Luketich proudly remembers. Bowman, Janet Craig, Mike Ricci, Chri- US and Canada. There is no doubt that the Zagreb stine Kejas, Emil Riccio and Bernard M. Although last year’s 46th festival in tours, the junior CFU festivals, have Luketich serving as trustees. Detroit only saw seventeen ensembles enriched our musical album with the- “New ensembles were established in perform, there is no lack of optimism ir irresistible charm. In the decades that the many US cities in which lodges are among CFU members. The year earlier followed the Festival saw a growth in present in the second half of the 20th cen- (2011) the 45th festival staged in Orlan- choirs and tamburitza orchestras acro- tury, which motivated children of Croa- do saw twenty-two groups take part with ss the US and Canada. tian extraction and their friends to learn over 800 performers. The festival in Flo- The CFU Junior Cultural Federati- folk songs and dances and the Croatian rida saw similar participation in 1991 on is currently led by musician Donald language. We should bear in mind that and 2000. The 44th CFU festival staged

CFU president Vjekoslav I. Mandić with his wife visits the CHF in CFU founder 1965 where they are received by president Većeslav Holjevac Zdravko Mužina

34 MATICA lipanj/june 2013. The 47th CFU Junior Tamburitza Festival in Toronto in early July of 2010 gathered twenty ensembles. That year special recognition went to Patsy Lucas, Nancy Požgaj, Julie Ewend and Ken Werner to mark the 25th anniversary of the Milwa- ukee CFU Tamburitzans.

INTERESTING FACTS Croatian emigration historian Ivan Čiz- mić (1994) notes that there was a tradition at American universities in the second half of the 20th century that, along with classroom and research work, a social activity through which students can gain popularity. Some universities nurtu- The ﬁrst wards of the CFU Children’s Home re music and dance associations, athletic and football clubs. The Duquesne Uni- versity Tamburitzans of Duquesne Uni- around the world—making a signiﬁcant art director of this renowned tamburitza versity in Pittsburgh (PA), for example, contribution to the popularity of Croa- ensemble Walter W. Kolar (Walter W. Ko- had a number of popular Croatian tam- tian tamburitza music among American lar: A History of the Tambura, 1975). This buritza compositions on its repertoire students, and it comes as no surprise that collaboration provided expert support to that it performed across America and the Bernard M. Luketich connected with the young CFU members.Q

All of the performers on the stage at last year’s CFU Festival in Detroit

Participants of the 47th Tamburitza Festival of the CFU Junior Cultural Federation Under the high patronage forward to the performan- Wisconsin), Rankin Juni- nac Junior Tamburitzans of Croatian Government, ces by the young singers, or Tamburitzans (Rankin, (Pittsburgh, Pennsylva- Zagreb will play host from dancers and tamburitza Pennsylvania), Okolitza Ju- nia), Hoosier Strings Junior July 5th to 7th 2013 to the players. nior Tamburitzans (Pueblo, Tamburitzans (Merrillville, 47th Croatian Fraternal Uni- Performing at Vatroslav Li- Colorado), Croatian Juni- Indiana) from the USA and on Junior Tamburitza Festi- sinski concert hall for the or Tamburitzans (St. Louis, the Parish Folklore Group val. The event is organised art directors and audien- Missouri), American Zagreb Jadran (Toronto, Ontario) by the Croatian Heritage Fo- ces will be the: American Junior Tamburitzans (Cle- from Canada. undation. Croatian Waukegan Tam- veland, Ohio), Jadran Juni- The performers from Ameri- CFU Junior Cultural Federa- buritzans (Waukegan, Illi- or Tamburitzans (Aliquippa, ca will be joined by the Sve- tion president Donald Wea- nois), St. George Junior Pennsylvania), Happy Hear- ti Juraj Culture & Arts Soci- kley, honorary conductor of Tamburitzans (Cokeburg, ts Junior Tamburitzans (Yo- ety of Ogulin, home to the this year’s Festival Katarina Pennsylvania), Sacred He- ungstown, Ohio), Cleveland 2001 Frankopan Lodge of Lukacevich and the nume- art Junior Tamburitzans Junior Tamburitzans (Cleve- the CFU. rous prominent CFU mem- (McKeesport, Pennsylva- land, Ohio), Sv. Lovro Juni- The Festival is to be ble- bers with their host CHF di- nia), Milwaukee Croatian or Tamburitzans (Steelton, ssed by Gospić & Senj Bis- rector Marin Knezović look Tamburitzans (Milwaukee, Pennsylvania), Hrvatski Ta- hop Mile Bogović.

35 MATICA lipanj/june 2013. The 47th CFU Junior Tamburitza Festival The Zajedničar The official organ of the Croatian improving the lot of our numer- Fraternal Union of America is the ous Diaspora in America and in bilingual Croatian-English biweek- strengthening political freedom ly Zajedničar, published in Pitts- in Croatia from the late 19th to the burgh for the past one hundred first decades of the 20th century. nine years, since 1904. For sixty- They have been honoured in the two years, since the 8th conven- homeland with two streets named tion of 1951*od 8. konvencije iz after them in the nation’s capital 1951*, the publication has been of Zagreb. Bernard divided into six Croatian and six The editorial board is based at CFU M. Luketich English pages. headquarters in Pittsburgh and The Zajedničar regularly features connects some million and a half AN AMERICAN reports and wonderful photos citizens of Croatian extraction in from all the festival events. North America. Prominent and CROATIAN LEADER Over the past decade the Zajedničar particularly valuable among the Croatian Fraternal Union national presi- has been edited by Ivan Begg in co- articles is a column penned over dent Bernard M. Luketich (Cokeburg, 1931) operation with Lorraine Turkall. the past three decades by nation- is a prominent social and culture activist, The organ is the highest circulation al president Bernard M. Luketich, publicist and publisher and one of the Croatian emigrant newspaper and who has been steadfast in advo- leading intellectual figures of the Croatian is available in print and electronic cating unity among our people in Diaspora in our time on the North Amer- format, with a print run of some 30 the Diaspora. ican continent. He has held the post of thousand copies distributed free of Matica magazine has a fruitful president of this, the oldest Croatian fra- charge to the membership across cooperation with the Zajedničar, ternal organisation, to which he has been the US and Canada. with the greatest number of arti- elected at nine democratic conventions, The first editor of the Zajedničar cles contributed in this past dec- since 1978. Luketich’s magnetic formula was Josip Marohnić a pioneer ade by publicist and CFU vice pres- for the success of this fraternal union is of Croatian book publication in ident Franjo Bertović. without a doubt founded in the creative America of the 1890s. Prominent Throughout their long history the culture, education and humanitarian pro- among the many distinguished Croatian Fraternal Union and the grammes he has launched in the second editors was Don Niko Gršković, a Zajedničar have always supported half of the 20th century - the positive ef- priest and publicist, who assumed the people of the old homeland, fects of which are enjoyed by the present the post of editor in early Novem- in particular during the Croatian and numerous membership in the USA, ber 1909 following the 10th CFU struggle for independence in the Canada and Croatia. convention*početkom studeno- Homeland War of the 1990s. The He is the founder of the CFU Junior Culture ga 1909. nakon 10. konvencije Za- Zajedničar wholeheartedly sup- Federation, initiator of the National Feder- jednice*. At the time Gršković was ports the work of humanitarian or- ation of Croatian Americans, the Croatian one of the most influential Croa- ganisations. In issues published in American Professional and Business Asso- tian intellectuals among the em- the 21st century the Zajedničar has ciation of Pittsburgh and a number of oth- igrant communities and founded supported Croatian membership er prominent associations and projects. A the Croatian Federation in North in the European Union, noting in brilliant business decision was the acqui- America. Distinguished intellec- the latest issue that their member sition of Chicago’s Croatian Catholic Com- tuals and editors of the Zajedničar, Tonino Picula has been elected to munity in 2006. For his innovations to fra- Josip Marohnić and Niko Gršković European Parliament at the recent ternal programmes he has been awarded made significant contributions to elections in Croatia. the John Jordan Upchurch Award, named after the founder of this major American social movement, presented to him by the Pennsylvanian Fraternal Congress in 2003. He has held a top post at the National Fra- ternal Congress of America. In 1983 the Tamburitza Association of America presented him with their award for achieve- ments in music. He is the recipient of a number of deco- rations conferred in Croatia and the USA. 36 MATICA lipanj/june 2013. The 47th CFU Junior Tamburitza Festival Croatian Fraternal Union

he Croatian Fraternal Uni- working class to thank for the on is an influential non- bulk of its development. Ha- profit fraternal benefit and ving come to a foreign and insurance association of Cro- unknown country in which atian immigrants in the USA people spoke many different Tand Canada and a major humanitarian, languages and kept diverse cu- cultural and patriotic organisation. It stoms, immigrants created a was founded in 1894 in Allegheny near sense of unity and solidarity Pittsburgh. With less than 300 members within two institutions: ethnic in 1894, the membership now stands at churches and fraternal orga- about 100 thousand volunteers. CFU nisations. These two organi- assets are estimated at about 400 milli- sations eased their transition on US dollars. into a new society, providing Serving as CFU presidents were a place for prayer, for soci- Zdravko Mužina, Ivan Ljubić, Petar Pa- al gatherings and a place at vlinac, Franjo Zotti, Pavao Hajdić, Josip which to learn how to adapt Marohnić, Vinko Vuk, Tomo Bešenić, to the values of the new Ame- Anton Gazdić, Ivan Butković, Vjekoslav rican society. The beginnings I. Mandić, John Badovinac and, for the of benefit, i.e. fraternal organi- past 35 years, Bernard M. Luketich. A sations stretch back 145 years prominent ethnic leader, his nine terms in America, to the year 1868 The first building owned by the National Croatian Society in Pittsburgh have seen the CFU grow into a busine- when John J. Upchurch, a ra- ss giant, proud of its philanthropic acti- ilway worker, organised the vity among local communities. first such association, The Ancient Or- in Rijeka, Lodge 2006 in Split and Lod- American fraternalism is among the der of United Workmen. ge 2007 in Županja. most robust social movements in US The highest concentration of CFU history, focused on providing personal THE CHANGING UNION membership is traditionally in the sta- and family insurance in the event of ill- STATISTICS tes of Pennsylvania, Ohio, Illinois, Cali- ness or death. Social, cultural and politi- The CFU has to date held twenty-three fornia and in the Canadian province of cal activities have also developed in the conventions at which about 220 delega- Ontario. Pittsburgh, Cleveland, Chica- frame of fraternal institutions. Through tes represent the membership of 567 lod- go, Los Angeles and Toronto in Canada fraternal institutions immigrants have ges and nests. The majority of the lod- can be considered the modern hubs of worked for the affirmation of their et- ges, ninety-two, are based in US cities fraternalism. hic rights in the domicile society and and towns, and somewhat fewer in Ca- also provided economic and political nada. In the 21st century six lodges were CURRENT CFU OPERATIONS support to their people in the old home- founded in Croatia, these being Lodge The Croatian Fraternal Union has de- land in their struggle for national eman- 2000 in Zagreb, Lodge 2001 in Ogulin, monstrated great stability in its opera- cipation. American fraternalism has the Lodge 2004 in Koprivnica, Lodge 2005 tions during the recent financial crisis in the USA. Bonds, which make up 87.7% of total CFU assets, retained their excellent investment robustness thanks to the business acumen of the Luketich team. In recent years every month has seen about two million dollars sold in insurance, and the CFU has an annual turnover of about 25 million dollars in new life insurance sales. The CFU, hea- ded by president Bernard M. Luketich, vice president Franjo Bertović and national secretary Edward W. Pazo has made great progress. “We are delighted that membership loyalty has remained at the levels our The president’s office at the CFU membership expressed in the signifi- 37 MATICA lipanj/june 2013. The 47th CFU Junior Tamburitza Festival cantly more productive periods of the 1980s and 1990s. When reviewing the results of the past year and comparing them to previous years, it is clearly evident that we achieved much greater re- venues in previous periods. We cannot, however, as a result of the crisis, expect any great returns from our about 150 volunteer recruiters and the small professional staff of the CFU headquarters,” says national president Luketich. The conservative investment strategy of an insurer and the traditional fraternal caution in times of great profits on the stock market may seem unattractive, but at a time of financial crisis they take CFU president Ivan Butković on an entirely new significance, say top and Archbishop Alojzije CFU officers. Small but safe investment Stepinac in 1938 during returns once again appear more attracti- the first organised visit by Croatian emigrants to Croatia ve than greater but riskier returns, which insurers should know how to make the best of, notes the CFU. Fraternalism as a ans…) during the early industrialisation in the world’s most developed country. part of the American insurance industry, of the USA, always endeavoured to stay Over the past fifty-seven years the assets created in the fold of the major immi- abreast of the industry, as is vividly evi- of the Scholarship Foundation from the grant communities, largely from Euro- dent in the business initiatives of the general fund and the special endowment pe (Polish, Czech, Croatians, Hungari- National Fraternal Congress of Ameri- funds has continued to grow and provi- ca (NFCA), of which the CFU is a long ded for an average of 250 scholarships The CFU home standing member. For a full 126 years the a year. In the current academic year the office on Forbes Street, Pittsburgh NFCA has gathered 74 non-profit frater- CFU Scholarship Foundation has gran- nal volunteer societies in all fifty states, ted a record 263 scholarships worth a to- the District of Columbia and in Canada. tal of 200 thousand US dollars. This American umbrella association re- Just in the first decade of the Scho- presents almost 10 million people in 36 larship Foundation’s general fund five thousand local branches, making it one separate endowment funds were crea- of the largest membership networks on ted for membership monetary contri- the North American continent. butions - there are currently over eighty. Funds for the Scholarship Foundation THE SCHOLARSHIP FOUNDATION are gathered every year in the frame of  THE PRIDE OF US CROATS the Christmas Campaign. This CFU pro- Youth education is one of the key CFU gramme is the pre-eminent education goals and it has been providing aid to pu- programme in the history of Croatian pils and students for the past fifty-seven emigration. Investment in youth edu- years. The CFU Scholarship Foundation cation is the key to the success of this has directly contributed to improving the community! social mobility of American Croatians By: Vesna Kukavica 47. Tamburaški festival HBZ-a Hrvatska bratska zajednica Riječ je o najljepšem etno-festi- burg, 1931.) istaknuti je društve- formulom uspjeha fraternali- Amerike održava svoj 47.Tam- valu mladih hrvatskih korijena ni i kulturni djelatnik, publicist stičke Zajednice u Luketichevu buraški festival Kulturne fede- što se u Americi priređuje skoro i izdavač, postavši jedna od vo- konceptu mogu se nedvojbe- racije mladih u organizaciji Hr- pola stoljeća s ciljem očuvanja dećih intelektualnih osobnosti no smatrati kreativni kulturni, vatske matice iseljenika i pod hrvatske glazbene i plesne ba- hrvatske dijaspore naših dana obrazovni, sportski i humani- visokim pokroviteljstvom Vlade štine. Festivali mladih Zajedni- na sjevernoameričkome konti- tarni programi koje je pokrenuo RH u Zagrebu od 5. do 7. srpnja čara dosad su gostovali u Hrvat- nentu. Predsjedničku dužnost u drugoj polovici 20. stoljeća, a 2013. Nastupit će 15 ansambala skoj 1976., 1981.,1986., 1997. i HBZ-a, na koju je biran 9 puta čije pozitivne učinke uživa da- iz fraternalističkih središta SAD- 2004. Glavni predsjednik HBZ- demokratskim izborima, obna- našnje brojno članstvo u SAD- a i Kanade, uz prijatelje iz RH. a Bernard M. Luketich (Coke- ša od godine 1978. Čarobnom u, Kanadi i Hrvatskoj.

38 MATICA lipanj/june 2013. Prekrasna Hrvatska okom fotografa Meimurje Snimio: Filip Lučin (više fotograﬁja prekrasne Hrvatske pogledajte na www.ﬁliplucin.com)

Međimurje je najsjevernija hrvatska županija, smještena između rijeka Mure na sjeveru i Drave na jugu. Sa zapadne strane s pitomim brežuljcima završavaju Alpe, dok se na istok proteže plodna ravnica. To je poljoprivredni kraj s mnogobrojnim oranicama, pašnjacima, vinogradima i šumama. Središte Međimurja je grad Čakovec koji je upravno, političko i gospodarsko središte. Na istoku pokraj rijeke Drave je grad Prelog, a na sjeveru uz rijeku Muru je najsjeverniji grad Hrvatske, Mursko Središće. U posljednjim godinama ovaj kraj se proﬁlira kao turističko odredište te područje s kvalitetnim vinom, najviše oko Štrigove.

39 MATICA lipanj/june 2013. INTERVJU: BLAGO KREŠIĆ, VRATIO SE IZ SADA NAKON 35 GODINA RADA U HOTELIJERSTVU “Nikada nisam požalio što sam se vratio”

Njegova iseljenička priča nije preslika mnogih drugih priča jer Blago je svoj iseljenički život proveo u glamuru, družeći se s najpoznatijim osobama iz svijeta politike, glume, sporta, iz svijeta američkoga jet seta

Blago Krešić bama iz svijeta politike, glume, sporta, iz pića plaća kao u najskupljim hotelima”, u HMI-ju svijeta poznatog jet seta. Naime, Krešić je objašnjava Krešić napominjući kako mu 22 godine radio kao hotelski menadžer je taj rad za Trumpa došao kao šlag na u luksuznome hotelu “Breakers” u Palm torti u njegovoj profesionalnoj karijeri. Beachu na Floridi, hotelu s pet zvijezda i pet dijamanata, gradeći zavidnu karije- BLISTAVA KARIJERA ru hotelskoga menadžera. Zahvaljujući No, kako je Blago Krešić iz Mostara sti- uzornome radu u hotelu “Breakers” po- gao do poznatih hotela u Švicarskoj i stao je Mr. Chris, čovjek koji sve može Americi? Nakon završetka ugostiteljske i koga svi poštuju. Glamurozni hoteli škole u Mostaru, Blago je kao stipendist omiljene su destinacije kojima se ponose pohađao Saveznu školu za hotelijerstvo u multimilijarderi poput Donalda Trum- Zagrebu te nakon nekoliko godina rada pa. “Posljednje dvije godine radio sam u mostarskome hotelu “Bristol”, kao šef kao menadžer hrane i pića kod Trum- sale, ambicije i želje za usavršavanjem pa u njegovu poznatom klubu Mar-a- dovele su toga mladog čovjeka u Švicar- Lago u Palm Beachu, u koji dolaze samo sku. Ondje je namjeravao ostati dvije go- članovi kluba, čija je članarina 100.000 dine na usavršavanju, no ostao je devet $ godišnje, dok se konzumacija hrane i godina. U Švicarskoj je nakon nekoliko

Razgovarala: Željka Lešić Fotograﬁje: Snježana Radoš i iz obiteljskog albuma B. Krešića

tac mi je pričao kako su Krešići došli u okolicu Mostara i Kreševa. Na- ime, u malom selu kraj Stoca živjeli su naši pre- “ci,O tri brata i sestra. U selo su došli Tur- ci, kako bi po običaju odveli sestru, no braća su se pobunila, pobili Turke, nakon čega su morali ugasiti ognjište i pobjeći u navedene krajeve kako bi izbjegli od- mazdu”, objasnio je naš sugovornik podrijetlo Krešića. Njegova iseljenička pri- ča nije preslika mnogih drugih priča jer Blago je svoj iseljenički život proveo u U Zagrebu na imanju glamuru, družeći se s najpoznatijim oso- 40 MATICA lipanj/june 2013. Blago s obitelji

Oproštaj od kolega iz hotela The Breakers godina rada uštedio 15.000 franaka i tu uglednome hotelu, zapošljava se u jed- to priznanje koje je naš, tada iseljeni Hr- ušteđevinu uložio je u poslovno usavrša- nom od najljepših i najboljih hotela svije- vat, dobio u glamuroznome hotelu koji vanje. “Najbolji poslovni potez u životu ta, hotelu “The Breakers” u Palm Beachu. prima 1.100 gostiju i koji ima isto toli- bio je upis u privatnu Školu jezika i ho- “To je hotel u koji se dolazi vidjeti i biti ko zaposlenika. To uistinu ne čudi jer je telske administracije. Znanje je uistinu viđen”, objašnjava nam Krešić, odnosno Krešić zahvaljujući svojim poslodavcima moć jer nakon te škole mnoga su mi se Mr. Chris. U “The Breakersu” radio je 22 bio dva puta na usavršavanju na sveuči- vrata otvorila”, objašnjava Blago. godine kao šef servisa hrane i pića i pod lištu za menadžment Cornell University, Ponajprije je četiri godine radio u ho- njegovim vodstvom radilo je 175 djelat- jednom od najpoznatijih za hotelijerstvo. telu u Luzernu, zatim u hotelu “Palace” nika. Koliko je bio omiljen među gosti- u Montreauxu, gdje ga je direktor hote- ma i čelnim ljudima kuće svjedoči reče- POSLUŽIVAO SVJETSKE ZVIJEZDE la preporučio prijatelju, direktoru hotela nica iz jednog od mnogobrojnih članaka “Klijentela hotela bila je naj, naj, jer ako Waldorf Astoria u New Yorku budući da o Krešiću, u kojem piše: Mr Chris is The ste bogati u SAD-u, a nemate kuću u je bio odabran među 12 europskih prak- Breakers. Za svoj predani rad u hotelu Palm Beachu, onda niste bogati”, objaš- tikanata. Radio je tada sa sinovima i kće- koji je prije dvije godine proslavio 100. njava nam naš sugovornik koji je rade- rima bogatih i uspješnih poslovnih ljudi. obljetnicu, Mr. Chris bio je 1991. godine ći u ekskluzivnome hotelu služio najpo- Zahvaljujući školi u Švicarskoj i praksi u proglašen menadžerom godine. Veliko je znatije svjetske zvijezde, ali i političare. U svome 22-godišnjem radu i s obzi- Krešić s priznanjem kojim je 1991. rom na poziciju na kojoj je bio (Maitre proglašen menagerom godine d’Hotel) imao je prigodu i čast sudjelovati u organizaciji prijma čak pet američ- kih predsjednika. U razgovoru kaže da još i danas pamti kako su mu se “odsje- kle” noge kada je u hotelu prvi put vidio predsjednika Nixona. Pripovijeda kako su ga važni ljudi američke politike zva- li u razgled Bijele kuće, što je za njega i njegovu obitelj bio događaj za pamćenje. Budući da su Krešićevi gosti u “The Breakersu” bili mnogobrojni političari i utjecajni ljudi, Krešić je ta poznanstva iskoristio pišući im mnogobrojna pisma tijekom Domovinskoga rata, promiču- ći tako istinu o Hrvatskoj. Pisao je tada i Bobu Doleu, Jamesu Bakeru, Alu Go- reu te Georgeu Bushu senioru, koji su mu odgovorili na pisma i obećali po- moć. “Svatko je od nas iseljenih Hrvata tada lobirao i pomagao Hrvatskoj koliko je mogao”, kaže Blago prisjećajući se kako mu je iz tog doba ostala draga us- pomena Croata kravata koju je predsjednik Tuđman darovao Melvinu Salbergu, 41 MATICA lipanj/june 2013. čelniku jedne od najvećih i najutjecajnijih židovskih organizacija u SAD-u, a on ju je zatim darovao Krešiću. Sjeća se kako mu je Salberg darujući kravatu rekao: “Nadam se da ćete je nositi s ponosom s kojim sam je i sam primio.” Nakon završetka blistave karijere u glamuroznome “The Breakersu”, vlasnik hotela Franck H. Kenan priredio je sve- čani ispraćaj vjernome djelatniku. Tada je rekao: “Svaki uspjeh hotela je u tvo- me nastojanju što si hotel učinio najpoznatijim u svijetu i ja ti na tome zaista zahvaljujem.” Nakon dugogodišnje sjajne karijere u “The Breakersu”, Krešić dobiva ponudu koju nije mogao odbiti i počinje raditi za multimilijardera Donalda Trumpa u njegovu ekskluzivnom “The Mar-a-Lago Ispred glamuroznog hotela u Palm Beachu clubu” u koji navraćaju zvijezde poput Oprah. Ondje postaje jedan od njegovih nezamjenjivih ljudi te od Trumpa za svoj vratak puno kompliciraniji od odlaska, gometne reprezentacije 1998., doček ru- rad dobiva i značku s pet dijamanata. odluka nije bila teška i jedna je od naj- kometaša na Trgu bana Jelačića te Koste- boljih koje sam donio u životu. Nikada lića, kao i koncert Thompsona na Trgu NAJBOLJA ODLUKA U ŽIVOTU nisam požalio što sam se vratio”, napo- na kojem je bilo više od 100.000 ljudi. Unatoč velikome poslovnom uspjehu, minje Blago ističući kako je supruga uvi- Tu bih dodao i odlazak na proslavu 400. došao je trenutak odluke o povratku u jek imala razumijevanja za njegov rad te obljetnice imena Raguž u Hercegovinu domovinu u koju se uvijek želio vratiti. mu je pružala potporu. “Ona je žrtvova- (Stolac), te veličanstveni doček generala Naime, na vjenčanju je supruzi Jadran- la dio svoje liječničke karijere kako bi se Gotovine i Markača nakon njihova oslo- ki obećao da će se vratiti u domovinu, a posvetila djeci i obitelji”, kaže Blago koji bađanja. To su sve doživljaji koji se teš- obećanja se moraju izvršiti, kaže Blago. je i u domovini nastavio raditi u turiz- ko mogu zaboraviti”, kaže naš povratnik. Nakon, kako on kaže, interkontinental- mu budući da kćerki i sinu pomaže ra- noga braka, došlo je vrijeme da obitelj: diti na imanju u Zagrebu. VEZE IZMEĐU DOMOVINE I supruga Jadranka, djeca Željko i Nata- Jedno od najneugodnijih pitanja koje ISELJENIŠTVA lija, zajedno s njim napokon 1997. godi- je doživio kao povratnik u domovinu je Kao vrsni hotelijerski stručnjak, Krešić ne dođu u domovinu i uživaju u toplini - A zašto ste se vratili? “Uvijek me raz- odgovornima za turizam poručuje kako doma i ljepotama Hrvatske. “Iako je po- ljuti takvo pitanje jer kao da vlada neka- uz religiozni i klasični turizam trebaju kva kuga u domovini, koja je tako lijepa razmisliti i o iseljeničkome turizmu, čiji Na golfu s i pruža mnoge mogućnosti bez obzira potencijal nije zanemariv. “Neki od hote- Donaldom Trumpom na globalnu krizu. Potrebno je malo više lijera kojima je Gospa omogućila to što optimizma u Hrvatskoj. Ima toliko puno danas imaju, trebali bi ponuditi speci- posla koji treba obaviti pa nema potrebe jalno povoljne cijene za naše iseljenike odlaziti iz domovine”, kaže Blago Krešić jer znamo da Amerika nije svakome bila i zaključuje kako sada proživljava naj- Amerika. Stoga treba omogućiti i onima ljepše dane u svome životu iako je živio koji su u poznim godinama da osjete u glamuru i na najpoznatijim svjetskim bilo svoje rodne grude. Upravo su i oni destinacijama. za svoga aktivnog života pomagali rod- “Kao dugogodišnji iseljenik, više od bini i svojoj rodnoj grudi te tako prido- 35 godina, i na kraju povratnik, želio bih nijeli da regija Hercegovine bude to što istaknuti neke svoje doživljaje koji se ne jest danas. Krajnje je vrijeme da ponov- mogu usporediti ni s kakvim kapitalom no učvrstimo vezu između domovine i i glamurom svijeta u kojem sam živio. iseljeništva jer je to jedina nada za bolji- Nabrojit ću neke: Papin posjet Zagrebu, tak domovine”, poručio je na kraju raz- doživljaj vojne parade na Jarunu, Oluja i govora Blago Krešić. Q oslobađanje Knina, doček hrvatske no-

ENG An interview with Blago Krešić, a returnee from the USA who has returned to the old homeland after a brilliant 35-year career as a hotelier, for the most part at luxury hotels in Florida. 42 MATICA lipanj/june 2013. ( S ) K R E T A N J A

ečisti ljudski i, neki kažu, načkoga pothvata”. Ne čajno da ne dođe do demonski elementi učini- čudim se što je biskup ovakve presude, nego li su svoje na UN-ovu tri- dr. Mile Bogović na- su joj i kumovali. Bez bunalu. Sumnjivo je već pisao da je ovdje ri- obzira na to što je i bilo kad su za “hrvatsku ječ o “zločinačkome Hrvatska stavljena na Nšestorku” imenovani suci Francuz J. C. pothvatu haškog su- optuženičku klupu! Antonetti, Švicarac S. Trechsler i Mađar dišta”! To je još jače HNS-ova ministrica A. Prandler. Dvojica od njih nikada prije došlo do izražaja vanjskih poslova nije u životu nisu bili suci. Švicarac je iz pro- kad je sutradan po nikada opozvala svo- fesorske fotelje otišao u mirovinu, Mađar toj presudi nečuve- je saborske tvrdnje o kao djelatnik nekih međunarodnih or- no nemoralno sudac Hrvatskoj kao agre- ganizacija, a imao je i prošlost na koju su Orie opravdavao srp- Piše: dr. fra Šimun Šito Ćorić, Švicarska soru na BiH, a aktual- svi upozoravali. Kad su 1956. umarširali sku agresiju i rugao se ([email protected]) ni hrvatski predsjed- Rusi u Mađarsku, ugušili liberalne težnje žrtvama Vukovara i nik više je u Sarajevu i smaknuli premjera I. Nagyja i njegove Hrvatske. Oslobađajući Stanišića i Sima- opterećivao Hrvatsku nego muslimanski suradnike, Prandler je prešao na rusku tovića ustvrdio je kako oni nisu došli iz predsjednik. Ni slova o srpskoj agresiji stranu i do pada komunizma ostao re- Srbije radi poticanja zločina, nego radi kao glavnome razlogu rata u BiH i u RH! žimski čovjek. Bez obzira na sve to, gl. “potpore uspješnom vojnom zauzima- Svjetski pravni autoritet prof. M. Damaš- tajnik UN-a i njegova svita odgovorni su nju Vukovara”. Čak je i jedan Jutarnji (S. ka, shvativši da je ulog za RH prevelik, jer su pozvali njih dvojicu laika i nepro- Pavić) nazvao to apsurdom! svjedoči da je tražio od Vlade RH da se fesionalaca upravo za ovaj najzahtjevniji Ozareni tužitelj Scott reče da je “vrlo za “hrvatsku šestorku” i sve ono što je proces na UN-ovu tribunalu, kao i njih zadovoljan” presudom. Kako to kad je tra- išlo s njome angažiraju, ali su ga hladno dvojica koji su, uz svu svoju nekompe- žio dvostruko veće kazne?! Očito, UN- odbili! Ali kad su se njih šestero javili da tentnost, prihvatili taj poziv. ovi tužitelji ponovno su bili daleko od idu u Haag, na najvećoj državnoj razini I sad su upravo njih dvojica, za vri- iskrenosti i pravde. Oni su jedina profe- obećavali su im brda i doline, zahvalju- jeme procesa često u neskrivenim sva- sija koja može bez posljedica nekažnje- jući im do neba “jer vi niste svjesni ko- đama s predsjedavajućim sudcem J. C. no montirati dokaze i lagati! Apsurdno je liku uslugu činite Hrvatskoj”, govorio im Antonettijem i protiv njegovih zaklju- što Republika Srpska može postojati, ali je potpredsjednik Vlade RH. Bilo je to čaka, donijeli ovakvu presudu! Ni neki je i pomisao na Herceg-Bosnu kažnjiva. vrijeme neuspješnog lova na Gotovinu od njihove rodbine i prijatelja sad ne Što bi bilo da u sklopu BiH nije uteme- pa im je njih šestero spasonosno došlo shvaćaju zašto su ova dvojica 80-godiš- ljena Herceg-Bosna?! Hrvati u BiH bili da pokažu kako Hrvatska “surađuje”. A njaka pred svoj odlazak s ovoga svijeta bi jedino “čisti” da su se pustili kao janje čim su se za njima prvi put zalupila haš- okaljali svoj život tom sramotnom pre- na klanje najprije pred JNA i drugim ka vrata, od njih su prali ruke svojom pr- sudom i još sramnijim obrazloženjima, srpskim jedinicama, a onda pred mu- ljavom vodom. a koja bi trebala biti “izvan svake razu- slimanskom vojskom. A Srbi i Muslima- I u vezi s ovim nije vezana samo razo- mne sumnje”? ni počinili su u tom ratu tolike zločine i čaranost zbog nadmoći zla oko nas, nego Na javnoj presudi čuli smo nabrajanje protjerali toliko Hrvata s njihovih rod- je ipak riječ o činjenicama koje ostaju! zala koja su učinjena žrtvama. Sve zlo što nih ognjišta da su Hrvati ostali bez po- Znači li izjava premjera Milanovića da je navodno s hrvatske strane bilo tko uči- lovice svoga pučanstva u BiH! Ništa od “nije bilo zločinačkog pothvata i da za nio natovareno je “hrvatskoj šestorci”, ali toga ona dvojica sudaca nisu željeli znati! to postoje čvrsti dokazi” da će se Hrvat- ne da su nešto osobno učinili ili naredili, Njihovim izopačenim odlukama po- ska na kraju pokušati umiješati i pomo- nego preko izmišljenoga “zločinačkoga magali su im iz Hrvatske strani plaćeni- ći? Znam da jednom vječni Sudac hoće, pothvata”! Čak je bilo vremena i za takvu ci. Treba samo zaviriti u najnoviju knji- ali hoće li ovozemaljski moćnici ispra- pojedinost (pazi!) što je neki nepozna- gu Z. Tomca o domaćim dušama “pete viti zlo, molit ćemo i vidjeti u ove dvi- ti lopov ukrao nekom Muslimanu auto, haške kolone”. Hrvatske vlasti u RH i je godine trajanja žalbenoga postupka i ali nije bilo dokaza za postojanje “zloči- BiH ne samo da nisu činili ništa zna- konačne presude. Q Tužitelji su jedina profesija koja smije nekažnjeno montirati i lagati.

43 MATICA lipanj/june 2013. STRANI DRŽAVNICI HRVATSKOG PODRIJETLA Hrvati kao vladari Slovačke, Kostarike i Argentine

Nekoliko osoba hrvatskog podrijetla bilo je na čelu američkih država – Michael Stepovich bio je guverner Aljaske od 1955. do 1958., Rudy Perpich bio je guverner Minnesote od 1976. do 1979. i od 1983. do 1991., Rose Perica Moﬀord guvernerka je Arizone od 1988. do 1991. te je John Kasich guverner države Ohio od 2011.

Napisao: Marijan Lipovac Antun Pušić (1760. - 1838.), guverner nije 2012. uspio osigurati reizbor pa je Zelenortskih otoka od 1818. do 1821. tako Gašparovič trenutno jedini europ- ad Hrvatska 1. srpnja po- ski predsjednik koji je sin doseljenika, a stane članica Europske među najvišim državnim dužnosnicima unije, Ivo Josipović neće zemalja EU-a društvo mu pravi jedino biti jedini Hrvat među 28 Elio Di Rupo, sin talijanskih doseljeni- šefova država koje čine EU. ka koji je 2011. izabran za belgijskoga KKao što je u Hrvatskoj općepoznato, Hr- premijera. Zanimljivo je da su hrvatsko vat je i slovački predsjednik Ivan Gašpa- podrijetlo imala još dvojica čelnika eu- rovič, barem po ocu Vladimiru koji je ro- ropskih država iz 20. stoljeća – majka po- đen prije točno sto godina, 1913. u selu sljednjega komunističkog predsjednika Baretiću u Vinodolu. On se s roditelji- Čehoslovačke Gustáva Husáka (1913. - ma, Tomom i Agnom, kao dječak 1920. 1991.) bila je slovačka Hrvatica Marija preselio u Slovačku gdje je Tomo Gašpa- Fratrić, rodom iz sela Lamoča kraj Brati- rović radio kao umjetnički klesar. Nje- slave. Husák je 1987. tijekom posjeta Ju- gov unuk često navraća u Hrvatsku, a goslaviji odlučio posjetiti i Zagreb, što se 2008. svoj je govor u Hrvatskome sabo- tumačilo njegovim djelomičnim hrvat- ru zaključio s nekoliko rečenica na hr- skim podrijetlom. Fred Sinowatz (1929. vatskome koji inače ne govori, ali do- - 2008.), austrijski kancelar od 1983. do bro razumije. 1986., podrijetlom je bio gradišćanski PREDSJEDNIK SLOVAČKE GAŠPAROVIČ Izbor Ivana Gašparoviča za predsjednika Slovačke 2004. bio je svojevrstan prese- dan jer doista je u Europi bilo neobično da za predsjednika, i to na neposrednim izborima, bude izabran netko tko je pri- padnik manjinske etničke zajednice, a ka- moli sin emigranta s prezimenom koje jasno upućuje na strano podrijetlo. Slo- vaci su tako očitali lekciju narodima koji se smatraju demokratskijima od njih, ali korak naprijed u tom smislu učinili su još 1999. kad je za slovačkog predsjednika izabran Rudolf Schuster, pripad- nik autohtone njemačke manjine koji je porazio bivšega autoritarnog premi- Francisco Gustáv Husák jera Vladimíra Mečiara. Nicolas Sarkozy, José Orlich (1913. - 1991.), po ocu Mađar, čije pravo prezime glasi Bolmarcich posljednji (1907. - 1969.), komunistički Sárközy de Nagy-Bócsa, za predsjednika predsjednik predsjednik Francuske izabran je tri godine poslije Kostarike od Čehoslovačke Gašparoviča, 2007. i za razliku od njega 1962. do 1966. 44 MATICA lipanj/june 2013. Fred Sinowatz (1929. - 2008.), austrijski kancelar od 1983. do 1986., podrijetlom je bio gradišćanski Hrvat Ivan Gašparovič , predsjednik Slovačke

Hrvat, ali nije znao govoriti hrvatski niti sko – brazilski predsjednik Juscelino Ku- nomije i trgovine, ali rano se počeo bavi- ga je razumio pa je na njegove korijene bitschek potjecao je iz Češke, paragvajski ti politikom pa je već 1930. postao gra- podsjećalo tek prezime. diktator Alfredo Stroessner iz Njemač- donačelnik svoga rodnog San Ramóna. ke, čileanski diktator Augusto Pinochet Nekoliko puta bio je zastupnik i mini- SAD  GUVERNERI HRVATI iz Francuske, njegov nasljednik Patri- star, a za predsjednika se prvi put kan- Za razliku od Europe, u Sjevernoj, Sred- cio Aylwin iz Engleske, dok je čileanski didirao 1957. Kao predsjednik razvio je njoj i Južnoj Americi, koje su tradici- predsjednik Eduardo Frei imao švicar- dobre odnose s SAD-om pa ga je 1963. onalna iseljenička odredišta, manje je sko podrijetlo, a predsjednica Michelle posjetio i John Kennedy, a poduzeo je i neobično kad visoke položaje u politici Bachelet francusko. velike infrastrukturne radove i poticao osvajaju potomci stranaca, čak i oni ro- razvoj obrazovanja pa ga je 1977. parla- đeni u inozemstvu. U SAD-u su tako še- FRANCISCO JOSÉ ORLICH ment posthumno proglasio ‘Dobročinite- fovi diplomacije bili Henry Kissinger iz BOLMARCICH ljem domovine’ (Benemérito de la Patria). Njemačke i Madeleine Albright iz Češ- Zbog velikog broja hrvatskih iseljenika Godinu dana nakon Orlicheve smrti ke, ali tek 2008. je sin jednog stranca iza- u Latinskoj Americi ne čudi da je dvojici postojala je mogućnost da i Čile dobije bran za američkoga predsjednika. Barack njihovih potomaka uspjelo postići naj- predsjednika hrvatskog podrijetla. Kan- Obama u povijest je ušao kao prvi pri- više dužnosti u svojim zemljama. Prvi didat demokršćanske stranke na izbori- padnik crne rase koji se uselio u Bijelu je bio Francisco José Orlich Bolmarcich ma bio je Radomiro Tomic Romero koji kuću, no on nije klasični Afroamerika- (1907. - 1969.), predsjednik Kostarike od je s 28 posto glasova osvojio treće mjesto, nac jer ne pripada zajednici američkih 1962. do 1966. Otac mu je bio José Ra- dok je pobjednik bio Salvador Allende. crnaca koja već stoljećima živi u Americi. fael Orlich Zamora, podrijetlom iz Pun- Tomic je umro 1992., a prema svjedoče- Obamin otac je, naime, bio Kenijac koji ta na Krku, a majka Georgina Bolmar- je u SAD došao na studij, a majka bijela cich Lemecich s Cresa. Djed Frane Orlić Amerikanka iz Kanzasa. Nezahvalno je bio je osnivač Austro-hrvatskoga paro- nagađati hoće li jednog dana neki Hrvat brodarskoga dioničkog društva koje je postati američki predsjednik, ali već je prethodnik današnje Jadrolinije, a u Ko- nekoliko osoba hrvatskog podrijetla bilo stariki, gdje se oženio bogatom Kostari- na čelu američkih država – Michael Ste- kankom Franciscom Zamorom, obogatio povich bio je guverner Aljaske od 1955. se kao trgovac kavom. I nakon iseljenja u do 1958., Rudy Perpich bio je guverner Kostariku obitelj je zadržala veze s rod- Minnesote od 1976. do 1979. i od 1983. nim krajem pa je Francisco Orlich ondje do 1991., Rose Perica Moﬀord guverner- boravio kao jednogodišnjak. Kad mu je ka je Arizone od 1988. do 1991. te je John bilo 14, došao je s majkom na Cres, ondje Kasich guverner države Ohio od 2011. boravio godinu dana i djelomice naučio U Južnoj Americi sinovi doseljenika hrvatski. Ponovno je u Hrvatsku došao još su osamdesetih godina 20. stoljeća u ožujku 1962., odmah nakon izbora, a dospjeli na predsjedničke položaje pa je zajedno sa suprugom posjetio je Cres, u Peruu šef države bio Alberto Fujimo- Punat i Rijeku. “Možda za svoje uspje- ri, po ocu i majci Japanac, a u Argentini he u ekonomiji i politici mogu zahvaliti Carlos Menem kojem su oba roditelja bili upravo tome što potječem iz ovih kra- iz Sirije. Prezimena još nekih latinskoa- jeva i što sam naslijedio upornost ovih John Kasich, guverner meričkih predsjednika govore o tome da naroda”, izjavio je Orlich tom prigodom države Ohio od 2011. im podrijetlo nije španjolsko ili portugal- novinarima. Orlich je završio studij agro- 45 MATICA lipanj/june 2013. ći Argentinu iz teške gospodarske krize Rose Perica Moﬀord, guvernerka (neki će u tome vidjeti utjecaj švicarskih Arizone od 1988. do 1991 i bračkih gena), dok je u vanjskoj politici zagovarao odmak od SAD-a i suradnju zemalja Latinske Amerike. Na predsjed- ničkoj dužnosti naslijedila ga je supruga Cristina Fernandez de Kirchner koju hr- Rudy Perpich, guverner Minnesote vatski mediji ponekad nazivaju “hrvat- od 1976. do 1979. skom snahom”. Priča o Hrvatima koji su vladali dru- nju tadašnjega hrvatskog veleposlanika gim državama može se promatrati i u u Čileu Frane Krnića, bio je vrlo rezer- vremenskom rasponu širem od posljed- viran prema Hrvatskoj. njih pola stoljeća. Smatra se da je hrvatskog podrijetla bio papa Siksto V. (1585. MAJKA ARGENTINSKOGA - 1590.), čije pravo ime je bilo Felice PREDSJEDNIKA Peretti pa bi mu pravo prezime moglo Idući latinskoamerički predsjednik hr- glasiti Perić ili Kruščić (pera je na tali- vatskoga podrijetla bio je Néstor Car- janskome kruška). U prilog njegovu hr- los Kirchner Ostoic koji je 2003. postao vatstvu mogla bi govoriti činjenica da je predsjednik Argentine. Otac mu je bio u Rimu dao obnoviti 120 crkava, a sagra- podrijetlom iz Švicarske, a majka María diti samo jednu - hrvatsku crkvu sv. Je- vao meksičkim potkraljem. O tome nema Juana Ostoic Dragnic iz Punta Arenasa ronima čiju gradnju je osobno nadzirao. detaljnijih podataka pa se ne zna ni koli- bila je podrijetlom s Brača. Umrla je u Također, jedini netalijan kojeg je u prvoj ko dugo je Bune bio na toj dužnosti. Si- veljači u dobi od 92 godine, nadživjevši godini papinstva imenovao kardinalom gurno je, međutim, da je jedan Dubrov- svog sina koji je umro od srčanog uda- bio je Hrvat Juraj Drašković. Osim Ka- čanin vladao Zelenortskim otocima uza ra 2010. Kirchner je znao samo nekoliko toličkom crkvom, Siksto V. kao svjetov- zapadnu obalu Afrike koji su od 1975. riječi hrvatskog, a prigodom inauguraci- ni vladar vladao je Papinskom državom samostalna država. Bio je to Antun Pu- je vrlo se razveselio kad mu je pristupila koja je u njegovo doba obuhvaćala velik šić (1760. - 1838.), koji je bio guverner savjetnica iz hrvatskoga veleposlanstva dio središnje Italije. Zelenortskih otoka od 1818. do 1821. Renee Ivin. Čak je pozvao i svoju maj- Kao časnik dubrovačke mornarice stu- ku riječima: “Mama, vidi, iz Hrvatske.” DUBROVČANI pio je u portugalsku službu te je napre- Kirchner se rodio 1950. u Rio Gallego- Prema nekim izvorima, potkraj 16. sto- dovao do čina kontraadmirala. Uz to je su, po struci je bio pravnik, a prije izbo- ljeća jedan Hrvat vladao je Meksikom. pisao putopisne i ekonomske radove, a ra bio je guverner pokrajine Santa Cruz. Bio je to Dubrovčanin Vice Bune (1559. guvernersko mjesto dobio je od portu- Predsjednik je bio do 2007. i uspio izvu- - 1612.) kojeg je španjolski kralj imeno- galskoga kralja Ivana VI. kao nagradu za vjernost jer je odbio ponudu austrijskog cara Franje I. koji ga je htio privući u svoju službu nudeći mu grofovsku titulu. U Portugalu je Pušić poznat pod imenom António Pusich, ali je poznatija njegova kćerka Antónia Pusich (1805. - 1883.) koja je bila prva portugalska novinarka. Hrvate nalazimo u gotovo svim dijelovima svijeta, a iz domovine se na žalost mnogi iseljavaju i danas. Stoga će možda i ubuduće biti predsjednika koji su potomci hrvatskih iseljenika, ali globalni migracijski trendovi su takvi da više nije velika senzacija ako na čelo neke države dođe osoba kojoj su kori- jeni negdje daleko. Q

ENG When on July 1st Croatia becomes a member of the European Union, President Ivo Josipović will not be the only Croat among the 28 heads of state in the EU. Slovakian Pres- ident Ivan Gašparovič is also an ethnic Croa- Néstor Carlos Kirchner Ostoic je 2003. postao predsjednik Argentine tian. Find out what other foreign statespeople have Croatian roots. 46 MATICA lipanj/june 2013. ISELJENIČKE VIJESTI

BILOSNIĆ U ALBANIJI, JAPANU, AMERICI, RUSIJI I AUSTRIJI ALBANIJA - Albanski tjednik Nacional u najnovijem broju nastavlja s objavljivanjem poeme Vukovar Tomislava Marija- na Bilosnića. Tako je u broju od 21. do 28. travnja na naslovnici najavljeno, a na cijeloj 17. stra- nici velikog formata objavljeno drugo i treće poglavlje poeme. OTVORENA IZLOŽBA SLIKA JAGODE LASIĆ Podsjetimo, Nacional, koji izlazi u Tirani, a koji je u ožujku DUBROVNIK - U dubrovačkoj podružnici Hrvatske matice ove godine počeo s objavljivanjem poeme Vukovar u prije- iseljenika otvorena je izložba dubrovačke slikarice Jagode vodu Mustafe Spahiu na albanski jezik, višekratno ove go- Lasić na kojoj je izloženo sedamnaest slika na platnu s mo- dine posvećuje svoje stranice književnom djelu Tomislava tivima linđa, tradicionalnoga plesa južne Hrvatske. Izložba Marijana Bilosnića, što je jedinstven slučaj za ove novine je ponajprije namijenjena hrvatskim iseljenicima koji su u koje svoje stranice ustupaju poznatim svjetskim autorima. Dubrovnik došli u povodu obilježavanja dana Dubrovačko- Vukovar će poslije objave u Nacionalu ugledati i svoje uko- neretvanske županije 12. svibnja i blagdana njezina zaštit- ričeno albansko izdanje tijekom 2013. godine. Tako će po- nika, svetoga Leopolda Bogdana Mandića. ema Vukovar kojom Bilosnić odašilje u svijet snažan antirat- Voditeljica podružnice Maja Mozara pozdravila je prisutne i ni krik, poslije hrvatskog izdanja i nedavnog objavljivanja iznijela zanimljiv podatak kako arhivski izvori govore da je u Austriji, zaživjeti i u Al- u Dubrovniku u 16. stoljeću osnovano prvo bratstvo slikara, baniji, gdje je prevedeno odnosno prvo udruženje likovnih umjetnika na ovim prosto- već pet Bilosnićevih zbir- rima. Ta je konstatacija izmamila veliki pljesak prisutnih ise- ki pjesama. ljenika. Povjesničar umjetnosti Marin Ivanović nadopunio je U glasovitome japanskom ovu tvrdnju činjenicom kako je i današnje Hrvatsko društvo haiku časopisu Ko objav- likovnih umjetnika nastalo upravo inicijativom Dubrovčanina ljene su haiku pjesme To- Vlahe Bukovca u Zagrebu 1897. godine kao Društvo hrvatskih mislava Marijana Bilosni- umjetnika. Zatim je naglasio kako je Jagoda Lasić nagrađiva- ća iz ciklusa afrički haiku, na slikarica, s velikim brojem samostalnih i skupnih izložbi te iz zbirke Osamljeno drvo je pročitao predgovor katalogu, iz kojeg donosimo nekoliko koja je nedavno objavlje- uvodnih rečenica: “Slikarica Jagoda Lasić dugo je prisutna na na na hrvatskome, engle- dubrovačkoj likovnoj sceni pa su i njezini motivi prepoznat- skome i albanskome. ljivi, ponajviše ljudske figure, odnosno Konavljani odjeve- Ugledni američki časopis ni u nošnju. Slikala je Modern haiku u ovogodiš- i izlagala vedute Du- njem izdanju objavljuje ta- brovnika, glazbenike kođer Bilosnićev haiku. i druge motive, ali naj- O Bilosnićevu romanu zaa više željene likovnosti djecu Pustolovine morskogg uspjela je ostvariti u konjica raspravljalo se ovee motivima koje imamo godine i na dalekome Ura-- priliku vidjeti na ovoj lu, o čemu je tiskan posebnii izložbi. U formalnom tekst u znanstvenome zbor-r smislu, riječ je o prika- niku Detestkaja kniga o živoj prirode: poznavatelnie, nrav- zima šetnje, procesije, stvennie i jestetičeskie aspekti (Nižni Tagil, 2013., Rusija). O plesa – pokreta – ljud- Pustolovinama morskog konjica dr. sc. Sanja Knežević piše skih figura, a Jagoda pod naslovom: Morski svijet u spletu stvarnosti i bajkovitosti je pronašla način kako u romanu Pustolovine morskog konjica T. M. Bilosnića. tu dinamiku donijeti I konačno, zbornik Panonski ljetopis 2013., koji izdaje Panon- na platno, kako inter- ski institut iz Pinkovca/ Güttenbach u Gradišću, u Austriji, pretirati trenutak koji ove godine posvetio je u posebnom bloku punih sedam- i pred nama mora biti deset stranica književnome, publicističkome i likovnome treperav, fluidan i pro- djelu Tomislava Marijana Bilosnića iz pera nekoliko auto- lazan.” (Maja Mozara) ra. (Željka Lovrenčić)

47 MATICA lipanj/june 2013. NAŠI GRADOVI: VUKOVAR Grad heroj na Dunavu

Ono što je ovaj grad trajno usadilo u biće čitave Hrvatske je njegov hrabri otpor velikosrpskoj agresiji. Grad sa svojim herojskim braniteljima, ali i civilima sve do pada 18. studenoga 1991. godine ispričao je najslavnije, ali i najtužnije priče na ovim prostorima

Bijeli križ - spomenik hrvatskim svoje korito usjekla rijeka Dunav. Na braniteljima na rijeci Vuki u strmim lesnim obalama nizvodno od Vukovaru Vukovara mogu se promatrati različiti slojevi pjeskovite gline, prapora i sme- đeg tla koji govore o geološkoj povijesti, a pokraj Vučedola, pet kilometara jugoi- stočno od grada pronađeni su najznačaj- niji ostaci materijalne kulture vremena neolitika. Vučedolska kultura trajala je od 3000. do 2400. g. pr. Kr., a karakteri- zirala ju je prerada bakra, karakteristič- ne kuće megaroni, kao i predivna kera- mika. Upravo je vučedolska golubica ili jarebica postala zaštitni znak vučedol- ske kulture i najpoznatiji suvenir i simbol grada Vukovara. U rimskom razdoblju vukovarski prostor bio je dio limesa na Dunavu, a od 7. stoljeća ovaj kraj naseljavaju Hrvati. Srednjovjekovni naziv grada je Vukovo, a osim tog imena u pi- sanim dokumentima još se koristi ime

Piše: Zvonko Ranogajec trajno poštovanje i pijetet čitave zemlje Vukovarski Vodotoranj, simbol stradanja i otpora grada, izgrađen Snimke: Z. Ranogajec, arhiva HMI-ja radi žrtava koje je podnio za slobodu. Od je 1968. godine, a visok je 50 metara Domovinskoga rata, Vukovar je postao ukovar je političko sre- svehrvatski simbol i grad heroj. dište najistočnije hrvat- Područje grada Vukovara ima povr- ske županije, Vukovarsko- šinu od 100,26 četvornih kilometara, a srijemske, koja ima dugi graniči sa šest općina u Vukovarsko-sri- kontinuitet postojanja, baš jemskoj županiji i Republikom Srbijom Vkao i njezino središte Vukovar. Grad je na istoku. Na sjeveru Vukovar graniči s uz to najveća hrvatska riječna luka smje- općinom Borovo, na zapadu Trpinjom štena na ušću Vuke u Dunav na mjestu i Bogdanovcima, na jugu Negoslavcima dodira zapadnog Srijema i istočne Sla- i Tompojevcima te na jugoistoku opći- vonije. Zahvaljujući spomenutom polo- nom Lovas. Državna granica prema Sr- žaju na dodiru različitih značajnih regija, biji i Vojvodini pruža se rijekom Duna- a na obali prometnog Dunava, Vukovar vom. U Vukovaru se u Dunav ulijeva je od najranijih vremena to kapitalizirao rijeka Vuka koja je dužinom od 112 ki- u razvoju prometa, kao i značajnih gos- lometara 13. po dužini rijeka Hrvatske i podarskih, upravnih i kulturnih funkci- po kojoj je Vukovar i dobio ime uz maja. Ono što je ovaj grad trajno usadilo u đarski nastavak var, što znači grad (slič- biće čitave Hrvatske je njegov hrabri ot- no kao i Bjelovar i Daruvar). por velikosrpskoj agresiji. Grad sa svojim herojskim braniteljima, ali i civilima PLODNI VUKOVARSKI RAVNJAK sve do pada 18. studenoga 1991. godine U reljefnome pogledu Vukovar leži na ispričao je najslavnije, ali i najtužnije pri- plodnome Vukovarskom ravnjaku, vrlo če na ovim prostorima, čime je zadobio debelome sloju prapora ili lesa u koji je 48 MATICA lipanj/june 2013. Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata

Dvorac Eltz, barokni dvorac smješten na obali Dunava

Volko ili Wolkov. Od 14. stoljeća koristi lja slavonske županije, a Vukovar po- hrambenu industriju (današnji Vupik). se mađarski naziv Vukovar koji 1231. go- staje središte velike Srijemske županije. Paralelno se razvija i snažna kultura dine dobiva poveljom hercega Koloma- Godine 1736. veliki posjed s 35 naselja i pismenost. Od 1730. godine razvijeno na status slobodnoga kraljevskoga grada. u Vukovarskome kraju kupuje njemač- je osnovno školstvo za pripadnike ra- U gradu se razvija obrt, stasaju plemićke ki grof Filip Karlo Eltz iz Mainza i otad zličitih vjerskih konfesija, u čemu pred- obitelji, a grad postaje središte Vukovske sve do danas razvoj Vukovara vezan je njače franjevci. Iz Vukovara je pozna- županije. Od mnogobrojnih redovničkih uz tu njemačku plemićku obitelj čiji je ti književnik Julije Benešić, dramaturg zajednica najznačajniji su franjevci koji dvorac na obali Dunava uništen u Do- Nikola Andrić, književnik Pavao Pavli- su se do danas zadržali u gradu, a čiji je movinskome ratu, ali je danas obnovljen čić, kemičar nobelovac Lavoslav Ružič- samostan jedan od glavnih središta du- te je jedan od zaštitnih znakova grada. ka, farmaceut Franjo Benzinger, novinar hovnoga te kulturnoga i gospodarskoga Oni podižu razinu agrarnog razvoja, po- i književnik Siniša Glavašević, glumac i razvoja grada. tiču vinogradarstvo, proizvodnju žitari- redatelj Vlado Štefančić i plivačica Mir- ca, stočarstvo. na Jukić. Između dvaju svjetskih ratova RAZVOJ GRADA Sredinom 19. stoljeća u Vukovaru se znatno se promijenila etnička slika Vu- Od 1526. godine i osvajačkog prodo- intenzivno razvija promet, 1840. godine kovara jer je odlukama državnih vlasti ra Sulejmana Veličanstvenog pa sve do prvi parobrod plovi Dunavom, a 1878. Kraljevine Jugoslavije agrarnom refor- 1687. godine Vukovarom vladaju Tur- krenula je i željeznička veza, čime na zna- mom zemlja dijeljena solunskim dobro- ci. Hrvati i Mađari protjerani su iz gra- čaju dobiva riječna luka. Industrija ipak voljcima, a u Vukovaru je 1920. godine da u okolne šume, a dio njih okupljaju nema jači intenzitet sve do razdoblja iz- osnovana i Komunistička partija Jugo- u gradu franjevci. Oslobođen odlukom među dvaju svjetskih ratova kada se u slavije. Nasilno mijenjana etnička slika Bečkog dvora, u opustošeni vukovarski Borovu otvara pogon “Bate”, industri- na štetu domicilnih Hrvata i Nijemaca kraj naseljavaju se Srbi, Mađari, Nijemci, je gume i obuće, koja će postati zaštitni koji su nakon Drugoga svjetskog rata Slovaci, Židovi, Ukrajinci i Rusini. Cari- znak gospodarskoga rasta kraja. Vuko- protjerani iz grada i zemlje kulminirala ca Marija Terezija 1745. godine obnav- var dobiva tekstilnu industriju, kao i pre- je u Domovinskome ratu.

Vukovar je najveća hrvatska riječna luka smještena na ušću Vuke u Dunav

49 MATICA lipanj/june 2013. Naša Kuhinja DubrovačkaPriprema: Marija Hećimović baklava

Recept koji je pred vama pribavio je vrsni cavtatski kuhar Spomen dom hrvatskih branitelja Vukovar na Trpinjskoj i istraživač povijesti kulinarstva Božo Lučić. Gospar Lučić cesti svečano je otvoren 24. rujna 2011. godine. Zgrada je napravljena u obliku čvrsto stisnute šake, koja simbolizira zaslužan je što baklava neće pasti u zaborav jer ju je uspio naći u snagu kojom se branio Vukovar od agresije jednoj dubrovačkoj obitelji koja je recept prenosila s koljena na TROMJESEČNA OPSADA koljeno posljednjih 150 godina. Baklava je zasigurno donesena U tromjesečnoj opsadi i bitki za Vukovar grad je postao iz Turske u vrijeme Dubrovačke Republike, ali je ovaj slatki svehrvatski simbol otpora velikosrpskoj agresiji, a nakon orijentalni kolač prilagođen dubrovačkome ukusu tako da su mu herojskog otpora grad je pao 18. studenoga 1991. godine. jabuke glavni sastojak, a ne orasi koji se nalaze u ovome kolaču Nakon više od 100 dana opsade i okruženja, herojskom u maloj količini. Stoga je dubrovačka baklava laganija za jelo i, obranom i zaustavljanjem srpske agresije dao je moguć- nost ostalome dijelu Hrvatske da se konsolidira. Tijekom dakako, manje kalorična u odnosu na originalnu baklavu. Složit 1998. godine grad je mirnom reintegracijom vraćen pod ćemo se s kuharima Dubrovačko-neretvanske županije da je puni suverenitet Republike Hrvatske. Vodotoranj oštećen osobito važno njegovati izvorni način pripremanja ovoga kolača. mnogobrojnim razaranjima simbol je ovoga grada hero- ja, baš kao i Memorijalni centar i groblje na Ovčari koji spadaju u neizostavni dio obilaska ovoga grada u sagle- davanju svih tragičnih događaja za vrijeme srpske agresije kada je pobijeno više od 200 civila dovedenih iz vu- kovarske bolnice. Nakon mirne reintegracije došlo je do obnove grada, u čemu su osim središnje državne vlasti pomogle i sve župa- nije. Odnedavno je obilazak Vukovara postao obvezan i za školsku mladež koja na licu mjesta uči o najnovijoj povijesti. U gradu se razvija i turizam. Područje grada Vukovara sastoji se od samo četiri naselja: Vukovara, Sotina, Lipo- Vrijeme pripreme: vače i Grabova. Prema posljednjem popisu stanovništva došlo je do blagog smanjenja s 31.670 stanovnika u 2001. 60 min godini na 31.521 stanovnika 2011. godine. Q ZA NADJEV SASTOJCI 1,5 kg ribanih jabuka Spomen dom Ovčara 12,5 dag margarina 4 kom jaja 75 dag kora za pitu 0,7 dcl griza 2 dcl ulja ZA ŠERBET 15 dag mljevenih oraha 50 dag šećera 5 dag suhih grožđica 5 dcl vode ribana korica jednog limuna 1 limun izrezan na ploške 2 vrećice praška za pecivo (bez korice) 3 vrećice vanilijina šećera PRIPREMA Sve sastojke za nadjev dobro izmiješati. U dublji podmazani lim staviti na dno nekoliko kora premazanih istopljenim margarinom. Rasporediti polovicu nadjeva, opet staviti nekoliko kora premazanih margarinom. Staviti drugu polovicu nadjeva i povrh staviti preostale kore premazane margarinom. Gornju koru dobro premazati preostalim margarinom i peći oko 1 sat. Pećnicu zagrijati na 200 C i kratko peći na toj temperaturi, a onda sma- njiti na 180 C. Kora treba lijepo požutjeti. Izvaditi kolač, ohla- ENG Vukovar is the administrative seat of Vukovar-Srijem Coun- diti i zaliti dobro ukuhanim šerbetom. Kolute limuna posložiti ty, the easternmost city in Croatia and the largest river port at the po kolaču. Kolač treba dobro ohladiti i sjeći na željene komade. meeting of the Vuka and Danube rivers. The city has an ancient Servirati ukrašeno s listovima mente. history of inhabitation, culture and entrepreneurship. During the Homeland War, resisting the Greater Serbian aggressor, it became a heroic symbol of modern Croatia. 50 MATICA lipanj/june 2013. SPLIT: SOPRANISTICA AMERIČKOG PODRIJETLA CYNTHIA HANSELL BAKIĆ Četiri desetljeća na hrvatskoj opernoj sceni

Cynthia Hansell Bakić odrasla je u Virginiji u SAD-u, a pjevanjem se počela baviti još kao dijete. Kao 11-godišnjakinja imala je zavidnu zbirku nagrada, a nakon srednje škole bila je i Miss New Jerseyja

ra. Nešto poslije bila sam na blagajni u izbora morala sam ići dalje pa sam tako teatru pokušavajući zamijeniti karte za išla i na izbor za Miss New Jerseyja i po- mjuzikl za karte za operetu i kada sam bijedila, no krunu sam odbila. Svi su bili blagajnici na engleskom pokušavala obja- u šoku, osim naravno prve pratilje koja sniti što želim, iza mene obratio mi se je pokraj mene vrištala od sreće. Rekla muškarac nudeći pomoć. Po glasu sam sam im da sam dobila stipendiju za če- znala da je to isti glas s Peristila. Bio je tverogodišnji studij i da je meni pjeva- to Ante koji je u to vrijeme bio majstor nje život, a titula misice nije mi bila važ- rasvjete u HNK Split. Počeli smo izlaziti, na. Nisam se mogla posvetiti obvezama vjenčali se, dobili dvije djevojčice i tako koje nosi titula - kaže Cynthia. smo u braku 40 godina - kaže Cynthia U Splitu, Cynthiu je ponajprije odu- Hansell Bakić. ševila Dioklecijanova palača, ali i ljepota ljudi. Bila je sretna što su muškarci ve- IZMEĐU MAJČINSTVA I GLAZBE ćinom viši od nje, što nije bio slučaj u Cynthia Hansell Bakić odrasla je u Virgi- Americi. Svidio joj se temperament lju- niji u SAD-u, a pjevanjem se počela ba- di jer je i podrijetlom južnjakinja, vese- viti još kao dijete. Kao 11-godišnjakinja la i otvorena. imala je zavidnu zbirku nagrada, a nakon srednje škole bila je i Miss New Jerseyja. HUMANITARNI RAD Cynthia Hansell Bakić - Za kandidatkinje za Miss tražili su naj- Na vrhuncu karijere uspijevala je balan- bolje studentice, lijepoga izgleda, kako bi sirati između majčinstva i glazbe, imala Napisala: Rebeka Mesarić Žabčić predstavljale grad, okrug i saveznu dr- je veliku pomoć Antinih roditelja s ko- žavu. Prijavila sam se na izbor zato što jima su živjeli 11 godina. Putovala je po opranistica Cynthia Hansell je nosio stipendiju koju sam i dobila na Americi, Europi i zemljama bivše Ju- Bakić, operna diva, Amerikan- natjecanju u svom okrugu. Nakon prvoga goslavije, a tijekom karijere tumačila je ka i hrvatska nevjesta u Split je došla živjeti s 22 godine, a U društvu prijateljica u proteklim tjednima velikim Skoncertom u HNK u Splitu proslavila je 40 godina karijere. U Splitu je imala i debitantski nastup na Peristilu, 1972. godine, kao Leonora u Trubaduru. Su- pruga Antu Bakića upoznala je te godine, točnije njegov duboki glas iz mraka ju je ohrabrio na prvome nastupu i ujedno ju je očarao. - Čekajući nastup na Peristilu, imala sam veliku tremu - kaže Cynthia. - Sjedi- la sam sama iza pozornice, nisam imala nikoga da mi pruži potporu. A onda, tik pred izlazak na pozornicu iz mraka, ne- kako s visine, čula sam nekoga kako mi govori: ‘Don’t worry, you’re God’s child’, pogledala sam gore, pomislila tko to govori i tada su se upalila svjetla reflekto- 51 MATICA lipanj/june 2013. više od 60 glavnih uloga. Teško joj je izdvojiti najdražu ulogu. Tijekom godina ipak se iskristaliziralo da sam ja ‘puccini- ISELJENIČKA VIJEST janka’, najbolje mi leže Tosca, Madame Butterfly, La Boheme, kaže Cynthia. Na pitanje koje su joj uloge bile najzahtjevnije priznaje da su to one na hrvatskome jeziku, npr. ‘Ero s onoga svijeta’. Osim hrvatskog i engleskog tečno govori i talijan- ski jezik, a uči i francuski. Puna života, razumijevanja prema drugima, Cynthia se bavi i humanitarnim radom i smatra da čovjek uvijek mora učiti. Voli čitati, ali i jedriti sa suprugom, iako, ističe, suprug jedri, a ona kuha kavu. Kao najdražu pozornicu izdvaja Split, ali uživa u svakom gradu gdje gostuje i trenutačno živi na relaciji Split - Zagreb. U Splitu je još 1989. godine osnovala Odjel solo pjevanja u područnome odje- lu Muzičke akademije u Zagrebu. Poslije je to utemeljila na Umjetničkoj akademiji u Splitu 2005. gdje još radi honorar- no. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu radi kao redoviti profesor solo pjevanja. U Ameriku putuje svake godine i nedostaje joj obitelj. - Gubitak roditelja bio je težak, osjetila sam se kao sama na svijetu - kaže Cynthia. Posjećujem svoje tri sestre i brata, ali oni HRVATI SKANDINAVIJE HODOČASTILI U imaju obitelji i poslove te se stalno lovimo. Kada izgubite ro- VADSTENU ditelje više nemate ognjište oko kojega se okuplja obitelj - kaže ŠVEDSKA - Dubrovački biskup Mate Uzinić predvodio Cynthia. Kao baka četvero unučadi Cynthia na prvo mjesto je 25. svibnja središnje euharistijsko slavlje u gradu Vad- stavlja svoju veliku obitelj. Hrvatska s ponosom slavi Cynthi- stenu u Švedskoj, uz grob sv. Brigite, suzaštitnice Euro- jin 40-godišnji rad, osobu punu optimizma, veličanstven glas pe, na 14. hodočašću Hrvata Skandinavije u Vadstenu. i veliku humanitarku. Q Suslavili su hrvatski svećenici u Skandinaviji, među kojima i kancelar biskupije mons. Stjepan Željko Biletić, a Na pozornici pjevao je zbor Hrvatske katoličke misije iz Stockholma. splitskog HNK Biskup Uzinić zahvalio je na pozivu da bude predvo- ditelj tog slavlja, posebice mons. Biletiću, dugogodiš- njem dušobrižniku Hrvata u Švedskoj, kao i mjesnome biskupu Andersu Arboreliusu. Geslo četrnaestog hodočašća Hrvata u Vadstenu bilo je: “I obrisat će Bog svaku suzu s njihovih očiju, i više neće biti smrti, ni tuge, ni vike, ni boli više neće biti.” Hodoča- snici pristigli iz svih dijelova Švedske prije mise imali su mogućnost za sakrament pomirenja i posjet grobu sv. Brigite. U poslijepodnevnome dijelu programa održan je koncert hrvatskih plesova, kola i pjesama u sportskoj dvorani Ishallen, a nastupili su: HKD Jadran iz Malmöa, HKD Plitvice iz Skillingaryda Vaggeryda, HKD Sokadija iz Göteborga i drugi. Hrvati Švedske i ranije su posjećivali grob sv. Brigite, no od 2000. godine organiziraju zajedničko hodoča- šće, najčešće posljednje subote mjeseca svibnja, koje postaje tradicionalno. Danas je Katolička crkva u Švedskoj manjinska crkva, što je posljedica reformacije u 16. stoljeću. Ima više od 100.000 vjernika, prema podacima iz 2011. godine. Ka- tolička biskupija Stockholm koja obuhvaća čitavu Šved- sku dobila je 1998. godine prvoga domaćeg biskupa, Šveđanina Andersa (Andriju) Arboreliusa, karmelićani- na. On je tri godine kasnije za svoga generalnog tajni- ka izabrao Hrvata – mons. Biletića. U Švedskoj postoje četiri hrvatske katoličke misije: u Göteborgu na zapadu Švedske, u Malmöu na jugu, a istočnije i sjevernije ENG American opera diva and Croatian bride, soprano Cynthia Hansell Bakić came to Split at the age of 22. She recently staged a major con- su još Jönköping i Stockholm. (IKA) cert at the National Theatre in Split to mark the 40th year of her career. 52 MATICA lipanj/june 2013. la koja su važna za identitetski prostor MANJINSKE VIJESTI Hrvata u Vojvodini. Kada su u pitanju ciljevi Kulturne strategije, oni moraju okupljati oko dvije najvažnije cjeline – razvoja kulturnog stvaralaštva i razvoja aktivnosti na očuvanju kulturne ba- štine”, rekao je Žigmanov. “U Vojvodini djeluje oko 40 hrvatskih kulturnih udruga koje se razlikuju po misiji, vrstama programa, institucional- nim kapacitetima i lokaciji. Te udruge organiziraju najviše programa, a imaju najmanje novca. S druge strane, institucije koje financira država imaju mali broj sadržaja koji se odnose na hrvatsko kulturno naslijeđe. Djelovanje velikog broja hrvatskih kulturnih udruga je RADNI SUSRET PREDSTAVNIKA HRVATSKIH KULTURNIH UDRUGA atomizirano, tj. organiziraju se mahom VOJVODINE lokalni kulturni događaji. Manjkaju sa- SRBIJA - Zavod za kulturu vojvođan- Žigmanov, ravnatelj Zavoda, Darko Sa- držaji koji prikazuju veće cjeline, doga- skih Hrvata u suradnji s Hrvatskim na- rić Lukendić, predsjednik Izvršnoga od- đaji izvan značaja lokalne sredine i slič- cionalnim vijećem organizirao je u su- bora Hrvatskoga nacionalnog vijeća no. Zato se ovom prilikom razgovaralo botu, 1. lipnja, u Bačkome Monoštoru te Petar Barišić, zamjenik predstojnice o potrebi stvaranja okvira za regionalnu radni sastanak s predstavnicima hrvat- Državnoga ureda za Hrvate izvan RH. suradnju, o stvaranju asocijacije hrvatskih kulturnih udruga. Tema sastanka Ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov skih kulturnih udruga, dakle o stvara- bila je Kulturna strategija Hrvata u Srbi- u svome uvodnom izlaganju objasnio nju svijesti o jedinstvenome kulturnom ji za razdoblje od 2013. do 2020. godi- je kako Kulturna strategija Hrvata u Sr- prostoru”, kaže Žigmanov. ne, dok je cilj skupa bio da se zajednički biji treba biti temeljni dokument HNV- Radni susret završio je otvorenjem izlož- definiraju sadržaji ovoga dokumenta, a a. Ona mora sadržavati dva bitna ele- be slika Sipana Kovača iz Monoštora. Na bilo je riječi i o obilježavanju stoljetnih menta: glavne značajke kulturne scene susretu su bili nazočni i predstavnici hr- obljetnica hrvatskih velikana u Vojvo- hrvatske zajednice te dati smjernice za vatskih institucija - ravnatelj Hrvatske dini tijekom 2013. godine. njezin razvoj. “Kultura u manjinskim matice iseljenika (HMI) mr. sc. Marin Radni susret na kojemu su sudjelovali nacionalnim zajednicama mora se ra- Knezović i pravna savjetnica HMI-ja Dia- članovi gotovo 30 udruga, od njih če- zumijevati u jednome užem značenju, na Mašala Perković, zamjenik predstoj- trdeset, te predstavnici Hrvatskoga na- kao individualno duhovno stvaralaš- nice Državnoga ureda za Hrvate izvan cionalnog vijeća i NIU “Hrvatska riječ”, tvo, prije svega u području znanosti, Republike Hrvatske Petar Barišić te ge- organizirao je Zavod za kulturu vojvo- umjetnosti i tvoračkih umijeća, koje za neralni konzul Dragan Đurić i konzul đanskih Hrvata (ZKVH). Pozdravne rije- posljedicu ima neku vrstu materijalnih Neven Marčić iz Generalnoga konzu- či prisutnima su uputili prof. Tomislav tragova. U ta tri područja nastaju dje- lata RH u Subotici. (Tomislav Žigmanov)

U Australiji umro vlč. Stjepan Gnječ

Svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije ka 29. 6. 1963. u splitskoj katedrali. Bio je Stjepan Gnječ, koji je posljednjih 39 godi- pet godina župnik u župi Ravča-Kljenak- na pastoralno djelovao u Hrvatskoj kato- Kokorići kod Vrgorca, a zatim pet godina ličkoj misiji Geelong u Australiji, preminuo u župi Ruda kod Sinja u Splitsko-makar- je 5. lipnja. Vlč. Stjepan Gnječ rođen je 1. skoj nadbiskupiji. Od 1. kolovoza 1973. do kolovoza 1936. u mjestu Krvavcu, župa 1. ožujka 2012. bio je u hrvatskoj inoze- Bagalovići, kod Metkovića, od roditelja: mnoj pastvi u Australiji kao dušobrižnik Andrije i Ivke (rođ. Ujdur) Gnječ. Završio i voditelj HKM Geelong. Kao veliki zalju- je osnovno četverogodišnje školovanje bljenik u svoju domovinu, jezik i baštinu, u rodnome mjestu Krvavcu, trogodišnje cijeli svoj život vlč. Gnječ sakupljao je na- (sedmogodišnju školu) u obližnjem gra- rodno blago, zapisivao narodne poslovi- diću Opuzenu, a veliku maturu (5 godina) ce, molitve, priče i pjesme, ostavivši ne- u splitskom Sjemeništu. Teološki studij za- koliko knjiga u zalog budućim hrvatskim vršio je u Zagrebu. Zaređen je za svećeni- naraštajima. (kta/ika)

53 MATICA lipanj/june 2013. POVIJESNE OBLJETNICE Turci pod Siskom

Nakon što su u travnju 1593. sagradili novi most kraj Petrinje i osvojili Drenčinu, Turci su 15. lipnja započeli treću opsadu Siska. Kaštel je branilo 300 ljudi pod vodstvom kanonika Blaža Đuraka i Matije Fintića

Piše: Željko Holjevac je zapazila kritika. Povijesna pozadina Ivan Kukuljević Kukuljevićeve drame bila je presudna Sakcinski rvatski preporoditelj, bitka za Sisak prije 420 godina, kada je povjesničar i književ- bosanski beglerbeg Hasan-paša Predo- nik Ivan Kukuljević Sak- jević s osmanskom (turskom) vojskom cinski dovršio je 1839. navalio na dobro utvrđeni kaštel Sisak “junačku igru u trih či- u posjedu zagrebačkog aKaptola, ali je nih”H pod naslovom Juran i Soﬁja ili Tur- pretrpio težak poraz pod njegovim zi- ci pod Siskom, prvu modernu hrvatsku dinama i izgubio život u bijegu. dramu, pisanu novim Gajevim pravo- pisom. Praizvedbom drame s prologom NA VRATIMA HRVATSKE Ivana Mažuranića 10. lipnja 1840. u za- Iako su se još potkraj 14. stoljeća Hr- grebačkome Domorodnome teatralnom vati prvi put susreli s azijskim Turcima društvu, koje je kraće vrijeme izvodilo koji su po svome prvom vladaru Osma- predstave na hrvatskome jeziku u sklopu nu nazvani Osmanlijama, oni su se po- njemačkoga kazališta, rođeno je novije javili na vratima Hrvatske neposredno hrvatsko glumište: prvi put je prikazana nakon što su od 1352. do 1463. osvojili drama suvremenoga pisca i prvi put su Balkanski poluotok od obala Male Azije u Bitci na Krbavskom polju, a u kolovo- glumili profesionalni glumci. Oni su bili do Bosne. Hrvati su pružili otpor osman- zu 1526. na bojnom polju blizu trgovi- ponosni jer su izveli ono “što nikad nit- skoj invaziji, ali su Turci u rujnu 1493. šta Mohač u južnoj Mađarskoj slomili ko pokušao nije na mjestu ovom”, kako teško porazili hrvatsku plemićku vojsku su Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo. Pola godine kasnije Hrvati su ušli u državnu zajednicu s Habsburgovcima, gospoda- rima Svetog Rimskog Carstva njemačke narodnosti, koji su tijekom 16. stoljeća u “ostacima ostataka nekoć slavnoga hrvatskog kraljevstva” ustrojili Vojnu krajinu – uspješan sustav obrane od Osmanlija s tri ključna uporišta: uskočkom utvrdom Nehaj u Senju, kaptolskim kaštelom Si- skom i karlovačkom ratnom tvrđavom. Osmanska osvajanja prouzročila su velike selidbe Hrvata i ujedinjenje staleških sabora Hrvatske i Slavonije, a u ugrože- nim krajevima od Drave do Jadrana raz- mahalo se sudbonosno hrvatsko-osman- sko ratovanje. Ono je potrajalo više od 200 godina: od Krbavske bitke (1493.) kao hrvatskoga poraza, preko Sisačko- ga boja (1593.) kao prekretnice u tome ratovanju, do mira u Srijemskim Karlov- cima (1699.) i uzmaka Osmanlija iz da- našnjih hrvatskih zemalja. Senjski poli- histor Pavao Ritter Vitezović označio je na početku 18. stoljeća to razdoblje sin- tagmom “dva stoljeća hrvatskoga plača”. “Ostaci ostataka” Hrvatske, 1594. 54 MATICA lipanj/june 2013. OPERACIJE U POKUPLJU Turci su prvi put opsjeli Sisak u kolovozu 1591. tijekom ratnih operacija u Po- kuplju. Posada pod zapovjedništvom zagrebačkih kanonika Nikole Mikca i Stjepana Kovačevića odbila je napade oko 18.000 Turaka pa je beglerbeg Ha- san-paša Predojević prekinuo opsadu i povukao se u Bosnu. Tada je koprivnič- ki zapovjednik Stjepan Grasswein potu- kao Hasan-pašinu zaštitnicu, a hrvatski Stari grad u Sisku danas ban Toma Erdödy oslobodio Moslavinu. Nakon što je ovladala Bihaćem u dolini Une, turska vojska ponovno je u srpnju i učinjena prekretnica u 200-godišnjoj ve Kuer-bega, zapovjednika petrinjsko- 1592. krenula na Sisak. Iskusni kanonik obrani hrvatskih zemalja, zbog čega su ga Rustan-bega i nećaka cara turskoga Mikac ponovno je odbio sve turske ju- i turski kroničari nazvali godinu 1593. Mehmed-bega. Da nijesmo tako razbi- riše i spriječio izdaju, zbog čega je Ha- “godinom propasti”. li pašu, tvrđava bi Sisak bila zauzeta ili san-paša drugi put bio prisiljen preki- neprijatelju prepuštena i predana. I to se nuti opsadu Siska i uzmaknuti s bojišta. ‘OVO NESRETNO KRALJEVSTVO’ jučer ovdje pod vladom Vaše Prejasno- Nakon što su u travnju 1593. sagradili Hrvatski ban Toma Erdödy izvijestio sti a s pomoću i milošću Božjom dogo- novi most kraj Petrinje i osvojili Dren- je bečki dvor o Bitci kod Siska 22. lip- dilo. Otesmo neprijatelju sedam velikih činu, Turci su 15. lipnja započeli treću nja 1593. sljedećim riječima: “Koliko je topova i nekoliko falkoneta pa tako i ne- opsadu Siska. Kaštel je branilo 300 ljudi Hasan-paša u ovim krajevima i oblasti- koliko novih lađa. U taboru u Sisku 23. pod vodstvom kanonika Blaža Đuraka ma Njegova ces. Veličanstva neko vrije- lipnja 1593.” i Matije Fintića koji je poginuo tijekom me bjesnio i kako je opustošio ovo ne- Sultan Murat III. navijestio je u ko- prvih turskih juriša. Nakon tjedan dana sretno kraljevstvo, to ne sumnjam da je lovozu 1593. rat caru Rudolfu II. kako stigla je u pomoć hrvatsko-njemačka Vaša Prejasnost već odavna razabrala. bi osvetio turski poraz pod Siskom, ali vojska pod zapovjedništvom Ruprech- Njemu dodija mir i ugovor, te zauze pre- su banske i njemačke postrojbe pod za- ta Eggenberga, Tome Erdödyja i Andrije đašnjih dana kaštel Drenčin; a jer mu se povjedništvom Ruprechta Eggenber- Auersperga. Ona je 22. lipnja 1593. na- sreća nasmijala, opkoli i podsjedne 15. o. ga opsjele Petrinju. No, na glas da pre- pala oko 10.000 Turaka koji su pod Ha- m. Sisak. I bio ga je bez prestanka iz šest ma Petrinji stiže rumelijski beglerbeg san-pašom Predojevićem prešli na lijevu velikih mjedenih topova. A među tim to- Hasan Sokolović s čak 40.000 vojnika, obalu Kupe i opsjedali Sisak. U bitci koja povima bijaše prvi i osobit onaj, što ga Eggenberg je prekinuo opsadu i povu- je potrajala dva sata Turci su razbijeni, a je jednom izgubio Ivan Kacijaner, a van- kao postrojbe prema Zagrebu. Poslije Hasan-paša i većina preživjelih koji su u redne je veličine. Kad smo za te pokuša- toga je vojska rumelijskoga beglerbega panici počeli bježati s bojnog polja uto- je i navale pašine čuli, gospodin general opsjela Sisak četvrti put. Iako su kano- pila se u Kupi. Pobjedom kraj Siska zau- hrvatski, gospodin Ekenberg, pa i ljudi nici Andrija Kovačić i Gašpar Granđa stavljeno je daljnje napredovanje Turaka s granice slavonske, krenusmo neustra- branili kaštel s malom posadom punih šivo da Sisku donesemo pomoć i da za- šest dana, premoćna turska sila pod Ha- Car Rudolf II. đemo na otok rečene tvrđave Sisak. Paša sanom Sokolovićem probila je bedeme nam iziđe s 10.000 po izbor konjanika i i ušla u Sisak, ali se ubrzo morala povu- pješaka ususret da se s nama pobije. Mi ći iz kaštela. Nakon toga je velika vojska spravni na borbu i obranu kraljevstva pod vodstvom habsburškog nadvojvode ljuto se sedmi dan podsjedanja sukobi- Maksimilijana i bana Tome Erdödyja op- smo s neprijateljem. On je našoj navali sjela Petrinju i u kolovozu 1594. zauze- neko vrijeme junački odolijevao, ali naj- la osmanske utvrde Goru i Hrastovicu. poslije kišom hitaca mušketira karlovač- Na to je turski zapovjednik Rustanbeg kih potisnut naže u bijeg; a za njim na zapalio Petrinju, a turska posada napu- bijegu u tabor, što ga je imao s onu stra- stila Sisak. Habsburško-osmanski “dugi” nu Kupe, navalismo mi i natjerasmo ga rat, pokrenut Bitkom kod Siska, završio u pomenutu rijeku Kupu. On potone s je 1606. povoljnim mirom na ušću Žitve četiri bega i s cijelom gotovo vojskom. u Dunav: granice se nisu bitno promi- Pašino su tijelo danas izvukli, i zaroblje- jenile, ali su habsburški vladari prestali nici su ga prepoznali. Izvukli su i leše- plaćati danak osmanskim sultanima. Q

ENG The Battle of Sisak was waged on June 22nd 1593 for control of the Renaissance fortress Za- greb’s Kaptol had begun to erect in 1544 at the meeting of the Kupa and Sava rivers for the defence of the Croatian Kingdom. The Ottomans suﬀered a major defeat—one they never recovered from. 55 MATICA lipanj/june 2013. FRANJEVCI SAMOSTANA U TOLISI NEUMORNO SU PRIKUPLJALI I ČUVALI POVIJESNO NASLIJEĐE Dom bogatoga kulturnog naslijeđa Bosanske Posavine

Iza zidina samostana u Tolisi pohranjeni su mnogobrojni eksponati koje su posavski franjevci tijekom duge povijesti sačuvali, baštinili i izložili u muzeju “Vrata Bosne”

Napisala: Nada Koturić došli s istom namjerom da daju potporu onome što čine franjevci samostana u edna večer unutar zidina povi- Tolisi, duhovnog središta Bosanske Po- jesnog zdanja franjevačkoga sa- savine. A učinili su doista puno na oču- mostana u Tolisi, u Bosanskoj vanju riznice kulturne baštine pohra- Posavini, bila je drukčija od svih njene u muzeju. Jranijih. Prvi put otvorena su mu- zejska vrata koja se nalaze pod krovom TURISTIČKA MONOGRAFIJA franjevačkoga samostana u Tolisi “Vra- Uz međunarodnu muzejsku priču upri- ta Bosne”. Za izniman kulturni događaj ličena je i promocija Turističke mono- Posavci mogu zahvaliti fratrima koji su graﬁje koja prezentira umjetničko blago godinama neumorno prikupljali i čuvali sadržano u muzeju, crkvi i samostanu. povijesno naslijeđe i dali mu stalni dom. Gvardijan toliškog samostana fra Mari- Zahvaljujući njihovoj marljivosti saču- jan Živković otvorio je večer muzeja ne vane su bogate zbirke kulturnoga blaga izdvajajući nikoga jer, naglasio je, ovo Bosanske Posavine. Istina, nije to bilo nije službeno otvorenje muzeja. Ipak nije Razgledanje muzejskih službeno otvorenje, ali svakako odlič- propustio vrijednog i samozatajnog Peru izložaka na prigoda da se na međunarodni Dan koji je strpljivo skupljao građu spremnu muzeja čuje više o tom dragulju kultu- za istraživanje kulture posavskoga kra- re i čuvaru kulturne baštine posavsko- ja. U sklopu večeri promovirana je Tu- nađenje priredio je Župni zbor mladih ga kraja. Bio je otvoren za javnost do ka- ristička monograﬁja. Prigodne riječi tim pod ravnanjem prof. Marije Nedić čija snih noćnih sati. Najmlađi župljani, ali i su povodom uputili profesori: Đurđica izvedba može ići “ uz rame” s vrhunskim oni koji su uz pomoć štapa stigli do mu- Jezerčić, Marijan Damjanović, zatim Vi- profesionalnim zborovima, kao i klavir- zeja, dužnosnici, intelektualci, poljopri- dan Janjić te u ime Turističke zajednice ske skladbe u izvedbi Marije Živković i vrednici, učenici, domaćice, bake, svi su Oliver Oršolić. Ugodno glazbeno izne- Mateje Mišković.

Veliki interes za noć muzeja

Gvardijan fra Marijan Živković otvorio je večer muzeja

56 MATICA lipanj/june 2013. Vrijedna knjižnica sa preko 40.000 naslova Samostan u Tolisi

KNJIŽNICA U ABONOSU Sve što se može vidjeti u zbirke oružja iz 18. i 19. stoljeća, zbirka U multimedijalnoj prezentaciji posjetite- muzeju “Vrata Bosne” u fosila i minerala, etno zbirka, sakralna ljima je gvardijan Živković prikazao ra- franjevačkome samosta- zbirka i jako bogata numizmatička zbir- skošnu ljepotu samostanskoga komplek- nu u Tolisi pronađeno je ka - objasnila je prof. Jezerčić istaknuvši sa te se osvrnuo na faze njegove obnove. ili iskopano u našoj sredi- kako je posebno važno to što je odsad i Prof. Đurđica Jezerčić u kratkom izlaga- ni. Neka od nalazišta su Gradić u Matići- muzej u Tolsi dio europske Noći muzeja. nju osvrnula se na muzejsko i crkveno ma, Staro selo u Boku, Gradišta između Tolise i Boka, Živkovića brdo i Kućišta u umjetničko blago te blago franjevačko- FRANJEVCI SVJETIONICI KULTURE D. Mahali itd. O svim nalazištima i zbir- ga samostana. - Stil uređenja interijera kama više ćete pronaći u ovoj monogra- Važnost događaja za kulturni život Posa- je poseban jer je sav namještaj muzeja i ﬁji. Od umjetnina u samoj crkvi izdvaja se vine istaknuo je i prof. Damjanović. Na- knjižnice izrađen od tisućljećima staroga raspelo istaknutoga hrvatskog kipara Iva- dahnutim riječima naglasio je značenje drveta – abonosa, pa s ponosom kažemo na Rendića. Raspelo je najvjerojatnije na- prikupljanja i čuvanja predmeta, umjet- da su svi vrijedni predmeti i knjige izlo- stalo oko 1880. godine. Rađeno je za đa- nina i dokumenata koji prenose ideje po- ženi na način koji i zaslužuju. U muzeju kovačkoga biskupa Josipa Strossmayera hranjene u njima. - Knjižnica i arhiv ta- su jako vrijedne zbirke koje su postav- koji ga je 1882. godine poklonio našoj kođer su iznimno važni, a svećenici su ljene tako da prate vremenski slijed od crkvi - objašnjava prof. Đurđica Jezerčić. od samog početka bili svjesni prosvje- prapovijesti do suvremenog doba. Prva ćivanja, odgoja i obrazovanja - istaknuo od njih je zbirka pretpovijesne kerami- je prof. Damjanović. Prof. Janjić rekao je ke, zatim zbirka oruđa i oružja od ne- željeznog doba, bogati i vrijedni ostaci iz kako su franjevci još jednom ispred in- olita do mlađega kamenog doba, razni rimskog razdoblja, kao i vrijedna zbirka stitucija jer su u cijeloj BiH zapravo ini- nalazi iz bakrenog, brončanog i mlađega ﬁbula različitih oblika i veličina. Tu su još cijatori osnivanja muzeja. Q

Zahvaljujući marljivosti franjevaca sačuvane bogate zbirke kulturnog ENG The Gates of Bosnia Museum, housed at the Franciscan monastery in Tolisa in the Bosan- blaga ska Posavina region, has opened and features culture and history exhibits that have been tire- lessly gathered and preserved for many years by the local Franciscans. 57 MATICA lipanj/june 2013. PRIOPĆENJE IZ DRŽAVNOG URED ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

Osnovan Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske Pomagati će u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate koji žive izvan granica Lijepe naše

a sjednici održanoj 6. lipnja 2013., Vlada Republike Hrvat- ca iz cijelog svijeta, ali i predstavnici najznačajnijih institucija u Nske je donijela Odluku o osnivanju i imenovanju članova domovini. Svi će oni pomagati hrvatskoj Vladi u kreiranju i pro- Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hr- vedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate koji vatske. Savjet čine najugledniji predstavnici hrvatskih zajedni- žive izvan njenih granica.

Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske: Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republi- Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje su predstav- ke Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i instituci- nike u Savjet predložile iz redova najznačajnijih i najbrojnijih ja Hrvata izvan Republike Hrvatske, osobe uvažene u sredi- udruga i organizacija. Njihova zastupljenost određena je su- ni u kojoj žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog kladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa s hrvat- i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu skom domovinom. na aﬁrmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske

PREDSTAVNICI HRVATA IZ 13. ANTONELLA D’ ANTUONO, 13. MIJO MARIĆ, predstavnik za Saveznu BOSNE I HERCEGOVINE: predstavnik za Italiju Republiku Njemačku 1. ILJO KOPIĆ 14. SEBASTIJAN ČOLAKIĆ, predstavnik 14. IVICA ORLOVIĆ, predstavnik za 2. ILIJA NAKIĆ za Kosovo Saveznu Republiku Njemačku 3. BRANKO IVKOVIĆ 15. SNJEŽANA TROJAČANEC, 15. JOSE MARIA VRLJIČAK, predstavnik 4. JOSIP SUVALJ predstavnik za Makedoniju za Argentinu 5. DRAGO BILANDŽIJA 16. PETAR HATEGAN, predstavnik za 16. VJERA BULAT PETROŠIĆ, predstavnik 6. prof.dr.sc. NEVENKO HERCEG Rumunjsku za Argentinu 7. ZORAN TOMIĆ 17. RADOSLAV JANKOVIČ, predstavnik 17. MARCO BUZOLIĆ BUZOLIĆ, 8. VLADO DŽOIĆ za Slovačku. predstavnik za Čile 9. predstavnik Katoličke crkve za Bosnu 18. FRANCO FERRERA CVITANOVIĆ, i Hercegovinu prof. dr. preč. DARKO PREDSTAVNICI HRVATSKOG predstavnik za Čile TOMAŠEVIĆ. ISELJENIŠTVA/DIJASPORE : 19. MIROSLAV PIPLICA, predstavnik za 1. NENAD BACH, predstavnik za Austriju PREDSTAVNICI HRVATSKE Sjedinjene Američke Države 20. DUBRAVKA SIDONIJA ŠUTO, MANJINE: 2. JOHN PETER KRALJIĆ, predstavnik za predstavnik za Brazil 1. SLAVEN BAČIĆ, predstavnik za Srbiju Sjedinjene Američke Države 21. YVAN CINDRIĆ, predstavnik za 2. PETAR KUNTIĆ, predstavnik za Srbiju 3. IVAN TOMIĆ, predstavnik za Francusku 3. TOMISLAV ŽIGMANOV, predstavnik Sjedinjene Američke Države 22. LUKA KRILIĆ, predstavnik za Italiju za Srbiju 4. ZVONKO LABAS, predstavnik za 23. DANIJELA TASOVAC, predstavnik za 4. GABRIELA NOVAK – KARALL, Sjedinjene Američke Države Južnoafričku Republiku predstavnik za Austriju 5. NIKO HAZDOVAC, predstavnik za 24. LEO PENZIĆ, predstavnik za Novi 5. STANKO HORVATH, predstavnik za Sjedinjene Američke Države Zeland Austriju 6. STJEPAN ASIĆ, predstavnik za 25. JOSIP ZORICA, predstavnik za 6. MIŠO HEPP, predstavnik za Mađarsku Australiju Švedsku 7. FRANJO PAJRIĆ, predstavnik za 7. MLADEN LEKO, predstavnik za 26. ŠIMUN ŠITO ĆORIĆ, predstavnik za Mađarsku Australiju Švicarsku 8. ĐANINO KUTNJAK, predstavnik za 8. LUKA BUDAK, predstavnik za 27. MIRA MALOVIĆ - YEELES, predstavnik Sloveniju Australiju za Ujedinjeno Kraljevstvo 9. FILIP BOŽIĆ, predstavnik za Sloveniju 9. ZVONIMIR ANIČIĆ, predstavnik za 28. EDITA LEŠ LOTHE, predstavnik 10. JOSIP ROKO ĆOLAK, predstavnik za Kanadu za Belgiju, Dansku, Luksemburg, Bugarsku 10. IVAN TOMISLAV GRBEŠIĆ, Nizozemsku i Norvešku 11. ANDRIJA VUKSANOVIĆ, predstavnik predstavnik za Kanadu 29. ROBERT JAKUBEK, predstavnik za za Crnu Goru 11. CAROLINE SPIVAK, predstavnik za Boliviju, Ekvador, Paragvaj, Peru, 12. LENKA KOPRIVOVA, predstavnik za Kanadu Urugvaj i Venezuelu. Češku 12. MONIKA ADŽAMIĆ, predstavnik za Saveznu Republiku Njemačku 58 MATICA lipanj/june 2013. Članovi Savjeta iz Republike Hrvatske: 1. mr.sc. DARIA KRSTIČEVIĆ, 12. zamjenik ministra turizma 22. DUNJA SEITER – ŠVERKO, predstojnica Državnog ureda za 13. zamjenik ministra regionalnog predstavnica Nacionalne sveučilišne Hrvate izvan Republike Hrvatske razvoja i EU fondova knjižnice 2. PETAR BARIŠIĆ, zamjenik 14. zamjenik ministra ﬁnancija 23. dr.sc. ZLATKO ŠRAM, predstavnik predstojnika Državnog ureda za 15. zastupnici u Hrvatskom saboru koji znanstvenih institucija koje se bave Hrvate izvan Republike Hrvatske predstavljaju Hrvate izvan Republike pitanjima Hrvata izvan Republike 3. zamjenik ministrice vanjskih i Hrvatske Hrvatske europskih poslova 16. mr.sc. MARIN KNEZOVIĆ, ravnatelj 24. DAVORKO VIDOVIĆ, predstavnik 4. zamjenik ministra unutarnjih Hrvatske matica iseljenika Hrvatske gospodarske komore poslova 17. prof.dr.sc. MATEO MILKOVIĆ, 25. DRAGUTIN RANOGAJEC, predstavnik 5. zamjenik ministra znanosti, predstavnik sveučilišne zajednice Hrvatske obrtničke komore obrazovanja i sporta 18. dr.sc. IVAN KOVAČ, ravnatelj 26. IVAN MILOLOŽA, predstavnik 6. zamjenik ministrice kulture Državnog zavoda za statistiku Hrvatske udruge poslodavaca 7. zamjenik ministra gospodarstva 19. VLADIMIR KUMBRIJA, predstavnik 27. prof.dr.sc IVAN LOVRINOVIĆ, 8. zamjenik ministra poduzetništva i Hrvatske radiotelevizije predstavnik nevladinih udruga obrta 20. akademik MIRKO ZELIĆ, predstavnik koje u svom djelovanju promiču 9. zamjenik ministra rada i mirovinskog Hrvatske akademije znanosti i razvijanje odnosa s Hrvatima izvan sustava umjetnosti Republike Hrvatske 10. zamjenik ministra zdravlja 21. fra. JOSIP BEBIĆ, predstavnik 11. zamjenik ministrice socijalne politike Katoličke crkve (ravnatelj inozemne i mladih pastve)

GOVORIMO HRVATSKI O anglizmima iznova

pravdanost i neopravdanost jezič- kao npr. bringati (prema engl. bring = donijeti), noga posuđivanja omiljena je tema hejtati (prema engl. hate = mrziti) itd. Koliko ne samo hrvatskih jezikoslovaca i god takvi oblici bili nakaradni, prednost im je općenito kroatista nego i svih izvor- što su lako uočljivi te tako ostaju isključivo na nih govornika koji vole svoj hrvatski razini slenga i razgovornoga jezika niže razine. Ojezik. Posljednjih desetljeća najčešće se raspravlja Za razliku od te skupine anglizama, znatno o različitim anglizmima koji postupno preplavlju- je teže prepoznati one koji su u razgovorni je- ju europske jezike, pa tako i hrvatski. Osobito ta zik ušli kao prijevodi engleskih izraza. Jedan od tema postaje aktualna nakon najnovije elektronič- takovih izraza koji se svakodnevno može čuti ke revolucije. I to opet ne u svim državama i naro- jest Ne bih znao / znala, koji se rabi kao niječni dima podjednako. Piše: Sanja Vulić odgovor na pitanje, tj. kao jednostavna niječna Kada su npr. računala preplavila njemačke do- rečenica. Riječ je o izravnom prijevodu engle- move i urede, već su sadržavala sve programe i naredbe na skoga izraza I wouldn’t know. U engleskom je takav kondicio- njemačkom jeziku. Isto su tako i švedska računala imala sve nal uobičajen, ali u hrvatskom je umjesto kondicionala znatno na švedskom. U Hrvatskoj su se pak korisnici računala barem prikladniji kraći i jednostavniji niječni prezent Ne znam. Do- jedno desetljeće susretali isključivo s engleskim jezikom. Tako duše, i u hrvatskom se standardnom jeziku kondicional može se npr. na računalima sejva (prema engl. save = spremiti, oču- rabiti za ublažavanje tvrdnje, ali to ipak ne opravdava ovakovo vati), dilita (prema engl. delete = izbrisati), kopipejsta (prema izravno prevođenje engleskih izraza jer je jednostavna rečenica engl. copy paste = prepisati i zalijepiti) itd. itd. Kada su konač- s prezentom ne znam kraća i jasnija od one s kondicionalom. no stigla u prodaju računala s naredbama na hrvatskom jezi- Sukladno tomu, pod utjecajem zagrebačke kajkavštine sve se ku, mnogi se nisu snalazili!! Slijedilo je sveopće elektroničko češće čuje rečenica Ne bih se htjela miješati i sl. (prema ne bi umrežavanje i razvikani facebook sa svojim lajkanjem (prema se štela mešati) umjesto jednostavnijega i jasnijega izričaja u engl. like = sviđati se) i nizom drugih anglizama. Po uzoru na prezentu, tj. rečenice Ne želim se miješati. Tako se normirani takve glagole i glagolske imenice s engleskom osnovom i hr- književni jezik pomalo rastače na svim jezičnim razinama.Q vatskim suﬁksom, naši su mladi počeli rabiti i ostale glagole 59 MATICA lipanj/june 2013. FRA JOZO ŽUPIĆ: “GLAS IZ TUĐINE”  KRATKE PRIČE IZ ŽIVOTA HRVATSKIH ISELJENIKA KOJI ŽIVE ILI SU ŽIVJELI U BERLINU

Pijani “papagaj” vonimir je prvu godinu dana ca. Ponio je sa sobom knjigu. Ona će mu Tad reče: “Bitte, zwei Halbe!” Srdačno radio, spavao i učio njemač- pomoći. Jednom mora početi. se nasmija i reče OK! Na stol donesoše ki. Učio ga je doma, u uba- Uđe u gostionicu. Pozdravlja. Svi mu dvije čaše od pola litre. Sebi reče: “Ti si nu (podzemnoj željeznici), odzdraviše. Dobar početak, reče u sebi. lud, sad tek ništa ne znaš!” Odjednom se u autobusu dok je putovao Otvori knjigu i po njoj naruči jednu čašu pogledaše. Policajac reče Zvonimiru da naZ posao ili se vraćao s posla. Literature piva. Doslovno reče: “Bitte, ein Glas Bier!” ga se odnekud sjeća. “Da, da, vi ste onaj je imao dosta. Dva puta tjedno odlazio Pivo ne dolazi. Ponovio je nekoliko puta. s dobrom pantomimom i dobar ste cr- je i u večernju školu, ali je išlo teško. On Ništa! U sebi reče: “Mora da je stari ›naci‹ tač!” Zvonimir uze knjigu da mu pravil- misli da bi prije završio još jedan fakul- koji ne voli strance.” Osjećao se ponižen, no odgovori, a policajac će : “Pusti to, go- tet nego bi naučio strani jezik. Kaže da omalovažen, a baka mu je uvijek priča- vori sa mnom, naći ćemo riječi. OK. Ako je antitalent za jezike. Vrijeme je letjelo la da su Nijemci naši stvarni prijatelji. sve ne razumiješ, imaš tu olovku i papir, ludo. Zvonimir je učio, ali ništa. Jedno- Kome će povjerovati: baki ili ovoj knji- tvoja pantomima je super, pa ćemo se ra- ga dana susretne profesoricu hrvatsko- zi i njenom prijevodu, ili je zaista toli- zumjeti, jer njemački jezik je težak, svat- ga jezika. Poznavao ju je iz studentskog ko glup za jezike. Pođe k vratima, a na ko priča kako mu paše, barem na ovim doma. Ona mu je dala knjigu “Nova me- vrata ulazi čovjek (vidi se da je već neg- mjestima. Na ulici je već drugi žargon toda učenja njemačkoga jezika”. U toj dje nešto popio) koji ga pozdravi: “Hallo itd.” Zvonimir je shvatio da tu ima logi- knjizi bile su rečenice na njemačkom je- Kumpel komm wir trinken ene”. U tom ke. Sjetio se Hrvatske. Mala je to zemlja, ziku, a ispod njih hrvatski prijevod. Time trenutku prepozna čovjeka. Pa, to je onaj a ima dijalekata mnogo. Gotovo svako se služe samo u intelektualnim krugovi- gospodin u policijskoj stanici koji mu je selo ima svoj dijalekt. Književnim jezi- ma, ali ne i u svakidašnjici, miješanom pomogao naći stan, prvoga dana njegova kom govorimo samo u školi i to samo društvu, u što se Zvonimir dva mjeseca dolaska u Berlin, 2. listopada 1973. godi- radi ocjene. Čim smo na dvorištu Dal- kasnije i uvjerio. ne. O Bože, reče u sebi, bilo bi lijepo za- matinci “tuku” svojim, Slavonci svojim, Njegovoj prijateljici profesorici to je hvaliti se tom gospodinu, ali kako? Ma Zagorci svojim itd. Nakon treće runde pomoglo, jer se kretala u takvom društvu, ništa, pokušat će još jednom, možda će piva progovori Zvonimir kao “papagaj”. no njemu ne, jer on je čovjek od tehni- sada dobiti pivo, kad je policajac s njim. Bez kompleksa i veće vrijednosti. Uz ke, u pogonu gdje ima raznih proﬁla, a Nije uspio otvoriti knjigu kad se začu po- vrlo malo pantomime i crtačkog objaš- k tome i svih narodnosti, a najviše onih licajčev glas: “Zwei Halbe!” Dvije minu- njavanja, oslobodio se. Shvatio je da sve koji ne znaju govoriti, ni pisati njemač- te kasnije dođoše dvije čaše od pola litre zna. Samo ga je strah kočio da ne bude ki jezik kao ni on. Način učenja prema na njihov stol. Dok se policajac (njegov ismijan kao prvoga dana i kada se de- preporuci profesorice išao je “brzo”. Čim prijatelj) pozdravljao s drugima, krišom belo postidio. Pijan i sretan napustio je otvori knjigu i pogleda rečenicu, sve zna. je otvorio knjigu. Sve je u njoj znao, gdje gostionicu i otišao doma. Npr.: “Dozvolite mi da vam se obratim je što, ali tako nešto nije našao. Reče u Sutradan u tvrtki nitko nije došao pitanjem.” Kada je to trebalo primijeniti sebi: “Prokletstvo. Pa koji to jezik učiš, do riječi od njega, svi su bili šokirani, a u stvarnosti, Zvonimir bi stao kao žaba ti antitalentu.” Policajac se vratio za stol. nisu znali kako je to moguće da on go- pred zmijom. Bio je paraliziran, u sebi je Nazdraviše jedan drugome. Zvonimir je vori njemački. imao neki čudan strah, iako je inače bio gotovo sve razumio vrlo komunikativna osoba i čovjek bez što mu ovaj govo- straha, u svakom društvu prilagodljiv. ri, a za ostalo je Jednoga dana susretne svoju profesori- potvrđivao klima- cu u crkvi. Pita ga ona o učenju njemač- njem glave. Čaše su koga jezika. On se od svega srca nasmi- bile skoro prazne. ja, te joj reče da mu učenje ide super. Sve Sada je pokušao zna. Cijelu knjigu napamet, ali kad treba biti brži i naručiti s nekim razgovarati, ne može izgovoriti piće. Opet po knji- nijednu riječ. Na to će ona njemu da ima zi: “Darf ich Sie um kompleks, strah da neće što reći grama- etwas bitten?” On tički pravilno. Najednom se pojavi nje- odgovori: “Ja bitte, zin muž i brzo se rastadoše. Vrati se Zvo- zwei Glas Bier”. I nimir u svoj stan. Mnoge misli prolaze pogleda Zvonimi- mu kroz glavu. Supruga mu radi drugu ra prazno. U očima smjenu. Odluči poći negdje na piće. U mu se ne vidi mr- njegovoj ulici nalazi se jedna gostioni- žnja niti cinizam.

60 MATICA lipanj/june 2013. Probudio ga telefon ra Rafo je spavao dubokim ka. Nestali su netragom vori:v “Ako ćeš ti unu- snom. Probudilo ga je zvonje- iz kuće. U blizini je bol- tra,t ja neću!” “Dakud nje telefona. Mislio se hoće li nica. “Da nisu u bolni- ću nego unutra, ženo ili neće podignuti slušalicu. ci”, upita fra Rafo. Nije se Božja”, Boškan će. Lju- Jedan sat je poslije pola noći. dvoumio. Pošao je u bol- bica s Ljubičicom ode FPodigao je telefon i javio se. S druge stra- nicu do hitne pomoći. U u pravcu uban stani- ne žice začuje glas: “Ovdje Ljubica. Muž čekaonici nalazi Boškana ce. Svi pogledaše za mi je rastjerao djecu i ne znam što ću.” i Jakova. Sjeo je do njih. njom. Boškan će sinu Dobro je poznavao Ljubicu i njezina Uskoro se pojavi i Jadranka. Izlazi iz jed- Jakovu: “Kud je sad đava nosi? Uban ne muža Boškana. Novine su pisale o njiho- ne sobe u pratnji liječnice. Ugledavši fra radi do šest sati ujutro. Evo ti sto ma- vu sinu Jakovu kao najboljem učeniku u Rafu uskliknu: “Rafo, otkud ti?” Padne raka, nek uzme taksi ako će nekud ići.” njegovoj školi. Sestra mu Jadranka lijepa mu u zagrljaj i zaplače. Liječnica mu tu- Mali Jakov otrči vičući: “Mama, uban ne kao san, a mala Ljubičica još na majči- mači da je s Jadrankom sve u redu. Dala radi.” Dade joj sto maraka i vrati se nazad. nim rukama. Više je puta odlazio u po- joj je neke tablete za smirenje. Boškan, Fra Rafo je i dalje pokušavao održa- sjet toj obitelji. Bili su mu dobri prijate- Jakov i Jadranka odlaze radosni iz bolni- vati vezu s tom obitelji. Međutim, kola lji. Prođoše ga trnci. Mora nešto učiniti. ce. Jakov pita Boškana: “Tata, gdje ćemo su krenula nizbrdo. Mira nije bilo među Ljubica će ga čekati u ulici Bürger, ove godine na odmor?” Boškan će: “Sin- njima. Sve veći razdor i sve veća otuđe- na broju 27. Našao ju je na točno dogo- ko, ići ćemo tamo gdje ti i Jadranka za- nost doveli su do tragičnog epiloga: Boš- vorenu mjestu. Sva je u suzama. U jeca- želite.” Pođoše do Ljubice i Ljubičice. Ja- kan se oženio drugom ženom, Jakov je jima opisuje nastalu situaciju. Došlo je dranka poljubi mamu. Svi skupa pođoše završio na psihijatriji, Jadranka se odala do svađe u obitelji. Ne zna ni gdje su joj u njihov stan. Već je tri sata poslije pola prostituciji, a Ljubica s Ljubičicom pro- muž Boškan, sin Jakov i kćerka Jadran- noći. Boškan otključava vrata. Ljubica go- sila je za uzdržavanje. Zamjena imena životu je svećenik Rafo brzinom pokušava se sjetiti ima li čega platiti vaše osiguranje, pa ste jednom promijenio više auta. u njegovu životu zbog čega bi morao na šipkom htjeli udariti gospodina po gla- Najdraži mu je bio “sim- sud. “Zašto parnica”, čudeći se pita. Gos- vi.” U taj se mah nije snašao. Zna da nije ca”. Francuski model, pođa sudac hladnokrvno i mirno poku- imao sudara i da mu nikakvo osiguranje ugodan i neobično po- šava ga smiriti i poziva ga riječima: “Ako nije trebalo platiti. U glavi mu se odvija Uvozit. Prve zime kad je došao u Berlin želite znati, dođite u sud, soba br. 47, pa ﬁlm i raspoloženo govori: “Nisam imao pokvari mu se auto. Nazvao je autome- ću vam rastumačiti. Radim do 14 sati.” nikakav sudar. Mom su autu otkazala haničarsku radnju “Blumen”. Automeha- Ostavlja ručak, sav uplašen sjeda u “sim- električna postrojenja. Gospodina Blu- ničari došli šleperom i odvezli mu auto. cu” i vozi u Neuköln. Pokuca na vrata. mena uopće ne znam, niti sam ga ikad Kad je auto popravljen, otišao je po njega, Ljubazni glas daje dopuštenje da može vidio. Platio sam svoj račun jednoj gos- platio račun, ali tajnica nikako ne može ući. U sobi je pred gospođom koja ga je pođi koja je zaposlenica te radnje. Ona naći njegovu dozvolu. Pretražila je sve telefonski nazvala. Pred njom neki spisi. mi nije mogla pronaći prometnu dozvo- spise i ladice po stolovima, ali vozačke Nakon pozdrava, ona čita njegovo ime i lu, pa sam morao praviti duplikat.” “I ja nema. Morao je kod policije dobiti du- prezime, datum rođenja, ulicu stanova- sam mišljenja da jedan svećenik to ne plikat. Račun je platila automehaničar- nja i zanimanje. “Jeste li to vi?” “Jesam.” bi uradio”, kazala je gospođa sutkinja i ska radnja “Blumen”. Prošlo je nekoliko “Imate li auto ›simcu‹?” “Imam”, odgo- nadodala: “Vjerojatno se radi o zamjeni mjeseci. Sve je otišlo u zaborav. Jednoga vara. “Popravljate li auto kod gospodi- imena.” Nazvala je radnju “Blumen”. Doš- utorka zakasnio na ručak. Ulazi u kuhi- na Blumena?” “Popravljam.” “Je li vaš la je tajnica i kazala: “Ne radi se o Begiću. nju. Upravo je zazvonio telefon. Kuharica auto bio na popravku 23. veljače ove Zamijenili smo imena.” Tada će njemu će: “Telefon je za vas.” Uze slušalicu. Javi 1976. godine?” Malo je stao. Razmislio. gospođa sutkinja: “Hoćete li tužiti gos- se ženski glas. Spominje njegovo ime i Iz džepa je izvukao rokovnik. Pogledao podina Blumena što vas je krivo optu- prezime. Želi provjeriti je li to on. “Da, u nj i rekao: “Da, toga dana moj je auto žio?” Odgovorio je: “Ako on neće tjera- ja sam to”, odgovara. Tada će ona: “Zo- bio na popravku kod gospodina Blume- ti onoga tko mu je to učinio, onda neću vem vas iz suda u Neukölnu. Sudac sam na.” Gospođa sudac će njemu: “Vi ste uči- ni ja njega.” Rafo nikad nije doznao tko za prekršaje. Protiv vas se vodi parnica.” nili kriminalno djelo. Niste htjeli plati- je bio taj s “naše strane”. Nije mu jasno. Uznemirio se. Filmskom ti račun gospodinu, nego ste rekli da će

61 MATICA lipanj/june 2013. SPONZORIRANA REPORTAŽA Izvrstan vid prema standardima NASAe

svijetu. Na godišnjim IMAB-ovim sastanci- ma, naši kirurzi stječu znanja o najnovijim dostignućima na području laserske korekcije. Ono što nas posebno čini ponosnima je da tim statističara svakodnevno obrađuje podatke iz naše baze (Clinical Outcomes) u kojem se nalaze svi podaci svih pacijenata čitave grupe, i temeljem tih podataka unapređuje znanja svih kirurga u grupi - objašnjava Ana Kričković, voditeljica za- grebačke klinike. Statistike nesumnjivo pokazuju kako je Optical Express “broj jedan” u Europi za lasersku korekciju vida, a da se zahvati ni u čemu ne razlikuju u, primjerice, Londonu i Zagrebu potvrdio je i dr. Steve Schallhorn, predsjednik IMAB-a i medicinski direktor grupe: U svijetu imamo više od 200 klinika i konzultacijskih centara. Klinika u Za- grebu ni po čemu ne zaostaje od klinika u ostatku Europe. Dapače, apsolutno jed-

ptical Express centar u Za- grebu jedini u centralnom i DR. STEVE SCHALLHORN od pilota do vodećeg istočnom dijelu Europe ko- svjetskog oftalmologa Dr. Steve Schallhorn, risti tehnologiju za lasersku medicinski direktor Optical Expressa korekciju vida koju je odo- Dr. Steve Schallhorn međunarodno je priznat kao jedan od najuglednijih re- brilaO i NASA za astronaute. frakcijskih kirurga na svijetu. U svom bogatom životopisu rado ističe kako je Optical Express Grupa, čiji je član i za- bio pilot u američkoj vojsci te da su neke “epizode” iz njegove karijere poslu- grebački centar, osnovana je 1991. godine žile kao predložak za snimanje ﬁlmske uspješnice “Top Guna” budući da je i danas je vodeća europska grupa u refrak- obavljao i posao TOP GUN instruktora. Rado priča i o svojoj besprijekornoj cijskoj kirurgiji. vojno-medicinskoj ulozi koju na različite načine obnaša još i danas. Bio je on Nije samo tehnologija ono što izdvaja i direktor u Mornaričkom medicinskom centru San Diego gdje je osmislio, po- Optical Express. Tu je i ogromno iskustvo krenuo i vodio program refrakcijske kirurgije za Ministarstvo obrane. Stoga od preko milijun zahvata laserske korekcije je upravo on prvi kirurg u američkom Ministarstvu obrane koji je izveo LASIK i PRK postupke na vojnim pilotima. Vrijednost tih zahvata zahvaljujući nje- vida, konstantna ulaganja u edukaciju ki- mu uvaženi su, priznati i preporučeni kako od američkog Ministarstva obra- rurga i osoblja, te inzistiranje na izvrsnosti ne tako i od NASA-e čiji je konzultant. u svakom segmentu poslovanja. Iz tog ra- - Iz prve sam ruke znao kolika je važnost dobrog, zapravo savršenog vida u zloga pacijenti mogu biti sigurni da su im vojnom zrakoplovu, odnosno koje su pogreške moguće ako pilot ne vidi dona raspolaganju vrhunska skrb i vrhunsko bro. Dobar vid jednako je važan i za astronaute pa često i rado surađujemo - kliničko iskustvo. pojašnjava dr. Schallhorn. Svi oftalmolozi grupe su specijalisti u Složit će se on skromno i s tvrdnjom da je bio vizionar jer je daleko prije dru- području refrakcijske kirurgije te ih svake gih prepoznao potencijal u laserskoj korekciji vida i potrebi da ljudi određe- godine evaluira Međunarodni savjetodavni nih profesija moraju imati ništa manje od preciznog vida. odbor za medicinu (IMAB) čiji su članovi Umirovljen je kao kapetan Američke mornarice no i danas ima privatnu prak- neki od vodećih svjetskih kirurga, struč- su u San Diegu te savjetima pomaže mnoge refrakcijske kirurge kao i vodeće njaka za refrakcijsku kirurgiju. agencije u svijetu kao što su FBI, ATF, NATO, NASA, FAA i druge. Kao nadareni govornik, često gostuje i kao predavač na uglednim sveučilištima - Harvard, Među njima su dr. Steve Schallhorn, biv- Baylor, UCSF i USC, a u IMAB-u predsjeda savjetodavnim odborom koji redo- ši ravnatelj Oftalmologije Američke morna- vito evaluira kirurge. rice i prof. Jan Venter, vodeći očni kirurg u 62 MATICA lipanj/june 2013. naku kvalitetu usluge pacijent će dobiti ovdje u Londonu i u Zagrebu - ističe VODEĆA TEHNOLOGIJA dr. Schallhorn ne krijući zadovoljstvo Optical Express u Zagrebu koristi VISX S4IR laser kojim se tretira više od 60 posto postignućima kirurga sa zagrebačke pacijenata u SAD-u gdje se, naglasimo, izvodi većina laserskih zahvata u svijetu. Nove Vesi. VISX excimer laser ima nježnu, hladnu zraku koja uklanja manje tkiva s rožnice Među pacijentima zagrebačkog cen- po prepisanoj dioptriji nego većina drugih lasera. tra do sada su se našla i mnoga imena - Kako bi se osigurali najviši standardi kvalitete vida, svi laseri Optical Expres- javnih osoba. I oni su nam redom posa opremljeni su naprednom tehnologijom praćenja pokreta oka (eye tracking). 3-D uređaj za praćenje pokreta oka vodi zraku dok se kreće preko rožnice, osigu- tvrdili kako je riječ o kratkom i bez- ravajući tako da laser tretira samo onaj dio rožnice koji treba remodelirati. 3-D bolnom zahvatu koji im je promijenio uređaj za praćenje pokreta oka također osigurava da, ako se oko pomakne, la- život. Među njima su Goran Ivaniše- serska zraka prati taj pokret, tako omogućujući siguran i precizan tretman neo- vić, košarkaški trener Neven Spahija, visno o pokretima oka tijekom zahvata - objasnio je mr. sc. Dean Šarić prednosti televizijska novinarka i urednica Mir- VISX lasera dodajući kako napredna tehnologija pruža više u smislu individual- na Zidarić, rukometni reprezentativac nog pristupa, veće preciznosti, boljih rezultata i bržeg oporavka. Jakov Gojun, manekenka Iva Jerković, olimpijka Ivana Brkljačić i mnogi drugi. Optical Express je i partner Hrvat- Posebne pogodnosti! skog vaterpolo saveza, čiji su brojni re- prezentantici svoj vid korigirali u ovoj Optical Express centar u Zagrebu trenutno daje 50% popusta na klinici. sve metode laserske korekcije vida. Ako ste i vi zainteresirani više in- Tu je i Ambasador program Optical Express-a – preporučite dva formacija možete dobiti na broj telefo- pacijenta i svi troje ostvarite dodatnih 15% popusta na zahvat!!! na 00385 48 60 797 ili 00 385 48 60 644, www.opticalexpress.hr

tel.+385 49 326 600 bluesun hotel kaj, Marija Bistrica [email protected] www.hotelkaj.hr GASTRO · VJENČANJA · WELLNESS & SPA www.facebook.com/HotelKaj Skrivena oaza ljepote QDGRPDN=DJUHED 3RVMHWLWHLLVWUDåLWHGUHYQRKUYDWVNRPDULMDQVNRVYHWLãWHXNRMHP KUYDWVNLQDURGVWROMHüLPDSURQDOD]LVSDVHQMHLGXKRYQLPLU CRORAMA

Prijem za hrvatske počasne konzule

Počasne konzule Republike Hrvatske i voditelje predstavništava Hrvatske gospodarske komore u inozemstvu primio je predsjednik Republike Ivo Jo- sipović te im zahvalio na zdušnom predstavljanju Hrvatske i naporima na promicanju njezinih interesa u svijetu. “Vaš rad je od iznimne važnosti za Re- publiku Hrvatsku, a vaše obveze velike, posebno u doba ekonomske krize”, rekao je predsjednik Josipović i naglasio da Hrvatska uskoro pristupa u Eu- ropsku uniju, što otvara nove mogućnosti za angažman počasnih konzula.

Prezentacija opreme i naoružanja na Jarunu

U rekreativno-športskom centru Jarunu obilježena je 22. godišnjica ustro- javanja Oružanih snaga RH. Tijekom cijelog dana za posjetitelje je održana prezentacija opreme i naoružanja postrojbi OSRH i MUP-a, sredstava Vojno- ga muzeja, braniteljskih udruga, a svi zainteresirani mogli su se informirati i o projektu privlačenja osoblja u OSRH. Program je u poslijepodnevnim satima nastavljen prigodnim letačkim programom akrobatske grupe “Krila Olu- je” te preletom borbenoga zrakoplova MiG-a 21 i padobranskim skokovima, prikazom borilačkih vještina pripadnika OSRH te prikazom vježbi dekonta- minacije motornih vozila…

Natpis ‘Dobro došla, Hrvatska’ istaknut u Bruxellesu

Još je samo nekoliko dana do ulaska Hrvatske u Europsku uniju. I Bruxelles je već prigodno uređen tim povodom. Veliki natpis “Dobro došla, Hrvatska” na zgradi Europske komisije već je postavljen. 64 MATICA lipanj/june 2013. Norijada - slavlje zagrebačkih maturanata

Okupljanjem više od 4.000 učenika završnih razreda sred- njih škola na Trgu bana Jelačića u Zagrebu počelo je slavlje zadnjeg dana škole, tradicionalna Norijada, odakle su, kao i prošlih godina, krenuli prema Bundeku gdje je za njih pripremljen bogat glazbeno-scenski program. Dobrog ras- položenja zagrebačkim maturantima na proslavi ovako važ- nog događaja u životu nije nedostajalo, kao ni hrabrosti da se okupaju u zagrebačkome Manduševcu unatoč prohlad- nom i oblačnom vremenu.

Veliki kameni križ na Marjanu

Splitski Marjan odnedavno krasi 10-metarski križ koji se navodno vidi čak i iz Kaštela. Bila je to posljednja akcija bivšega kontroverznoga splitskoga gradonačelnika Ke- ruma prije lokalnih izbora. Križ je postavljen na najvišem vrhu Marjana - Telegrinu, a nakon uređenja okoliša križ će biti i svečano otvoren.

Suzana najbrža u štiklama

Već četvrta Storyjeva ‘Utrka na štiklama’ održala se na Trgu bana Jelačića kad su se natjecateljice u visokim petama re- gistrirale te počele zagrijavati ne bi li osvojile vrijedne na- grade. Glavnu nagradu od 10.000 kuna na potrošačkoj kar- tici u ﬁnalnoj utrci koja se odigrala točno u podne osvojila je Suzana Sainović dok su drugo i treće mjesto osvojile Mi- rela Tandarić i Jelena Kuzmanović. Nešto prije samog ﬁnala događala se i zanimljiva aukcija sa štiklama poznatih dama koje su dale svoj par cipelica u humanitarne svrhe. 65 MATICA lipanj/june 2013. IZ SPORTA

HAJDUKU HRVATSKI KUP Nogometaši Hajduka pobjednici su hrvatskoga Kupa. U svome desetom ﬁnalu splitski “bili” su nakon 2 : 1 na Poljudu, u Maksimiru pred 10.000 gledatelja remizirali 3 : 3 i tako šesti put osvojili Rabuzinovo sunce. Lokomotiva je, pak, kao 12. klub koji je nastupio u završnome ogledu domaćega Kupa izgubila svoje prvo ﬁnale. Stigao je tako Igor Tudor do svoga prvog trofeja na klupi Hajduka, u čemu mu je poprilično pomogao i strateg Lokomotive Tomislav Ivković koji je, kao i prije dva tjedna na Poljudu, nakon vodstva prerano nare- dio svojim pulenima da se povuku i kazna je ubrzo stigla.

EUROPSKA UNIVERZIJADA 2016. U ZAGREBU I RIJECI Zagreb i Rijeka ugostit će Europsku univerzijadu koja će biti održana u srpnju 2016. godine. Hrvatski gradovi bit će do- maćini natjecanja za koje neće biti potrebno ulaziti u do- datne troškove u izgradnji infrastrukture s obzirom na to da već postoje prikladna sportska borilišta i smještajni ka- paciteti u studentskim domovima... Kako je otkrio Gordan Kožulj, bivši proslavljeni hrvatski plivač, koji je bio u ulozi predsjednika kandidacijske misije Zagreba i Rijeke, riječ je o natjecanju koje se razlikuje od Univerzijade održane u Za- grebu 1987. godine. Kožulj je rekao da se na Europskoj uni- verzijadi ne natječu države, već sveučilišta, za koja mogu nastupati i strani studenti sportaši.

CIBONA PRVAK DRŽAVE Košarkaši Cibone obranili su naslov i došli do svoje 18. titule prvaka Hrvat- ske! Cibosi su i u trećoj utakmici finala nadjačali Zadar, ovaj put s rješenjem svih dvojbi u posljednjoj četvrtini, bi- jegom do nedostižnih 20 bodova prednosti... Drugu godinu zaredom, a 18. put u samostalnoj Hrvatskoj, Cibona se može pohvaliti naslovom prvaka države. Vukovi su završili finalnu se- riju protiv Zadra pobjedom i u trećoj utakmici, sa 101 : 83 u Domu Dražena Petrovića pred 5.000 gledatelja, čime su osigurali drugi s trofej u posljednje dvije sezone, nakon onoga lanjskog u zagrebačkome finalu protiv Cedevite. 66 MATICA lipanj/june 2013. ŠKOTSKA ŠOKIRALA HRVATSKU Hrvatska nogometna reprezentacija uvelike je umanjila svoje izglede za osvajanje prvoga mjesta u skupini A kvalifikacija za odlazak na Svjetsko pr- venstvo koje će se sljedeće godine odr- žati u Brazilu izgubivši u Maksimiru od Škotske s 0 : 1 (0 : 1). Strijelac jedinoga gola bio je Robert Snodgrass u 26. mi- nuti. Ovim porazom Hrvatska je ostala na drugome mjestu sa 16 bodova, koliko ima i vodeća Belgija, ali Hrvat- ska je odigrala utakmicu više, dok je Škotska pobjegla s posljednjeg mjesta pa je sada peta s pet bodova. “Zbog ovoga poraza nećemo pokleknuti, mi ćemo se dići. Znali smo da imamo pravo na jedan kiks, on se dogodio i sada moramo pobijediti u sve tri preostale utakmice”, rekao je izbornik Štimac nakon utakmice. HRVATSKI KANAĐANIN POPOVIC NOVI BRANIČ MEDVEŠČAKA Kanađanin hrvatskih korijena Mark Popovic prvi je branič kojega su čelnici hokejaša Medveščaka angažirali pred pre- mijernu sezonu u ruskoj KHL ligi. Mark je igrač koji ima KHL i NHL iskustvo. Od njega očekujemo da bude vođa na ledu i u svlačionici, a svakako ima potencijala biti i naš prvi branič. “Mark se iznimno veseli što mu se konačno pružila prilika da dođe doma i da bude dio Medveščakove obitelji”, predstavio je 31-godišnjeg Popovica sportski direktor Medveš- čaka Aaron Fox. “S nestrpljenjem čekam da upoznam nove suigrače. Ovo će biti izvrsna sezona”, kratko je poručio prije nekoliko dana Popovic na svojem blogu aludirajući na svoj dolazak u Medveščak. Popovic se tako pridružio vra- taru Marku Dekanicu, napadačima Mikeu Glumcu, Hughu Jessimanu, Charlesu Lingletu i Ryanu Vesceu te glavnome treneru Marku Frenchu koji su proteklih dana potpisali ugo- vore s Medvjedima.

PERKOVIĆ PRVA, VLAŠIĆ TREĆA U RIMU Hrvatska atletičarka Sandra Perković, olimpijska prvakinja u bacanju diska, pobijedila je na mitingu Dijamantne lige u Rimu s hicem od 68,25 metara. To je samo 23 centime- tra kraće od najboljega hica sezone u svijetu koji je Sandra bacila na mitingu u New Yorku. Na Golden Gala mitingu u Rimu nastupila je i najbolja hrvatska visašica Blanka Vlašić koja je osvojila treće mjesto s preskočenih 195 centimeta- ra. Blanki je miting u Rimu bilo tek drugo natjecanje nakon teške ozljede, duge pauze i povratka u svjetsku atletiku, a njezinih 195 cm bolje je od rezultata s kojim je pobijedila na mitingu u New Yorku (194 cm). 67 MATICA lipanj/june 2013.