PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OP ĆINE GORNJA STUBICA KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA za razdoblje 2017.-2022.godine

Plan gospodarenja otpadom verzija 3.1. (prethodno izdanje: Verzija 2.1.-Prijedlog PGO)

Zagreb/Gornja Stubica, prosinac 2018.godine

VODITELJ IZRADE Srđan Černi, dipl.ing.stroj. Specijalist ekološkog inženjerstva Ekologija Černi d.o.o.

IZRA ĐIVA ČI Sr đan Černi, dipl.ing.stroj. Specijalist ekološkog inženjerstva Ekologija Černi d.o.o.

Nada Marija Černi, dipl.ing.bioteh. Ekologija Černi d.o.o.

Marko Matijevi ć, dipl.ing.stroj. Ovlašteni inženjer strojarstva Ekologija Černi d.o.o.

Stjepan Cvitkovi ć, dipl.ing.stroj. Specijalist procjene rizika i kvalitete Ekologija Černi d.o.o.

Ekologija Černi d.o.o.

______Sr đan Černi Direktor društva

0. Korištene kratice i pojmovi 1 0.1. Pojašnjenje korištenih kratica 1 0.2. Pojašnjenje korištenih klju čnih pojmova 1 0.3. Popis korištenih podloga 4

1. Uvod i polazne osnove 5 1.1 Trenutno stanje, na čini, sustav i plan organizacije na razinama iznad op ćinske u gospodarenju otpadom 5 1.2. Zakonodavni okvir 8 1.3. EU okvir 10 1.4. Obveze iz postoje će zakonske regulative RH 12 1.5. Tokovi otpada i uz njih vezani troškovi 14 1.6. Položaj jedinice lokalne samouprave u sustavu gospodarenja otpadom, uloga i obaveze 16 1.7. Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom 23

2. Osnovni podaci o županiji i op ćini 27 2.1. Osnovni podatci o Krapinsko-zagorskoj županiji 27 2.2. Osnovni podatci o Op ćini Gornja Stubica 32 2.3. Zašti ćena podru čja Op ćine Gornja Stubica 35 2.3.1. Zašti ćena podru čja nacionalnih kategorija 35 2.3.2. Zašti ćena podru čja ekološke mreže Natura 2000 37 2.3.3. Staništa i biotopi – Karta staništa 39 2.4. Stanje vodnih tijela 41

3. Analiza, te ocjena stanja i potreba u gospodarenju otpadom uklju čuju ći ostvarivanje ciljeva 43 3.1. Ocjena stanja i potreba u gospodarenju otpadom 43 3.2. Analiza gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica 46 3.3. Potrebe u sustavu gospodarenja otpadom na podru čju Op ćine Gornja Stubica 50 3.3.1. Izgradnja i razvoj postoje ćeg reciklažnog dvorišta 51 3.3.2. Postavljanje spremnika za prikupljanje papira, stakla i plastike te metala i tekstila na adekvatne lokacije u svim naseljima Op ćine Gornja Stubica 54 3.3.3. Kontinuirana edukacija 55

4. Vrste i koli čine proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganje komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanje ciljeva 56 4.1. Proizvodnja i odlaganje komunalnog otpada Op ćine Gornja Stubica 56 4.2. Sastav komunalnog otpada za odlaganje 60 4.3. Projekcija o čekivanih koli čina otpada za period obuhvata plana i ostvarivanje ciljeva 64 4.4. Ostvarivanje ciljeva gospodarenja otpadom Županije i Općine 66

5. Podatci o postoje ćim i planiranim gra đevinama i ure đajima za gospodarenje otpadom te statusu sanacije neuskla đenih odlagališta i lokacija one čiš ćenih otpadom 68 5.1. Postoje će i planirane gra đevine za gospodarenje otpadom 68 5.2. Status sanacije neuskla đenih odlagališta i lokacija one čiš ćenih otpadom 70 5.3. Sredstva za prikupljanje i odvoz otpada s podru čja Op ćine Gornja Stubica 70 5.4. Uspostava zelenih otoka kao dio cjelovitog gospodarenja otpadom 71 5.5. Reciklažno dvorište kao temelj cjelovitog gospodarenja otpadom 74 5.5.1. Problemati čni otpad 77 5.5.2. Upute za upis u O čevidnik reciklažnih dvorišta 78

ć Plan gospodarenja otpadom Op ine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija I za razdoblje od 2017. do 2022. godine – V3.1.

5.6. Mobilna reciklažna dvorišta 79 5.6.1. Izgradnja reciklažnog dvorišta za gra đevni otpad 80 5.6.2. Izgradnja kompostane za otpad prvenstveno sa ure đaja za pro čiš ćavanje otpadnih voda Op ćine Gornja Stubica 80 5.7. Ocjena postoje ćeg stanja 83 5.8. Definiranje ciljeva 84

6. Podaci o lokacijama odba čenog otpada i njihovom uklanjanju 85 6.1. Lokacije odba čenog otpada i plan uklanjanja 86

7. Mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprje čavanja nastanka otpada, uklju čuju ći izobrazno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada 89 7.1. Mjere za uklju čivanje svih doma ćinstava u sustav organiziranog odvoza komunalnog otpada na podru čju Op ćine Gornja Stubica 91 7.2. Ciljevi gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica 91 7.3. Mjere za smanjenja nastanka otpada u ku ćanstvima 92 7.4. Akcije prikupljanja otpada 95

8. Op će mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada 96 8.1. Op će mjere gospodarenja otpadom i ciljevi 96 8.2. Mjere gospodarenja opasnim otpadom 97 8.3. Mjere gospodarenja neopasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada 97 8.4. Mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji 102

9. Mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada 103

10. Mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada 104

11. Popis projekata važnih za provedbu odredbi plana gospodarenja otpadom 105

12. Organizacijski aspekti, izvori i visina financijskih sredstava za provedbu mjera plana gospodarenja otpadom 106 12.1. Izvori financiranja za provedbu mjera PGO-a 106 12.2. Visina financijski sredstava za provedbu mjera PGO-a 107 12.3. Rezultati kao posljedica organiziranog djelovanja 108

13. Rokovi i nositelji izvršenja plana 110 13.1. Vremenski rokovi izvršenja obaveza iz PGO-a 110 13.2. Nositelji izvršenja Plana gospodarenja otpadom 111

Ekologija Černi d.o.o. nositelj je neprenesenih autorskih prava sadržaja ove dokumentacije prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima RH. Zabranjeno je svako neovlašteno korištenje ovog autorskog djela, a osobito umnožavanje, objavljivanje, ustupanje podataka na uporabu tre ćim osobama kao i uporaba istih osim za svrhu i sukladno ugovoru izme đu Naru čitelja i tvrtke Ekologija Černi d.o.o., Zagreb.

ć Plan gospodarenja otpadom Op ine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija II za razdoblje od 2017. do 2022. godine – V3.1.

Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

0. KORIŠTENE KRATICE I POJMOVI

0.1. Pojašnjenje korištenih kratica

AZO Agencija za zaštitu okoliša / HA(Z)O(I)P Hrvatska agencija za okoliš i prirodu BAT Najbolja raspoloživa tehnologija (Best Available Technology) CG(O)O Centar za gospodarenje (opasnim) otpadom EE otpad Elektri čni i elektroni čki otpad EU Europska unija FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku u činkovitost IPPC Integrirano sprje čavanje i kontrola one čiš ćenja (Integrated Pollution Prevention and Control) JLS Jedinica lokalne samouprave KO Komunalni otpad MBO Mehani čko-biološka obrada MZOE Ministarstvo zaštite okoliša i energetike NN Narodne novine NPO Neopasni proizvodni otpad PET Polietilen tereftalat PKO Posebne kategorije otpada PGO Plan gospodarenja otpadom PPU Prostorni plan ure đenja PPKZZ Prostorni plan Krapinsko-zagorske županije RD Reciklažno dvorište RH Republika Hrvatska ROO Registar one čišćivanja okoliša ZOOGO Zakon o održivom gospodarenju otpadom

0.2. Pojašnjenje korištenih klju čnih pojmova

• ambalažni otpad je otpad definiran u kategorijama Kataloga otpada i predstavlja ambalažu i ambalažni materijal koji ostaje nakon što se proizvod otpakira i odvoji od ambalaže, isklju čuju ći proizvodne ostatke; • biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u ku ćanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sli čan otpadu iz ku ćanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad; • centar za gospodarenje otpadom je sklop više me đusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih gra đevina i ure đaja za obradu komunalnog otpada; • divlje odlagalište je odlagalište na koje neko naselje, skupina doma ćinstava ili pojedina doma ćinstva unutar neke op ćine ili grada odlažu svoj otpad na nekontroliran na čin; • gospodarenje otpadom su djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja i druge obrade otpada, uklju čuju ći nadzor nad tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode na lokacijama nakon zbrinjavanja otpada, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili posrednik; • gra đevina za gospodarenje otpadom je gra đevina za sakupljanje otpada (skladište otpada, pretovarna stanica i reciklažno dvorište), gra đevina za obradu otpada i centar za gospodarenje otpadom. Ne smatra se gra đevinom za gospodarenje otpadom gra đevina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabe otpada;

Verzija 3.1. 1 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

• gra đevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje gra đevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postoje ćih gra đevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za gra đenje gra đevine zbog kojeg gra đenja je nastao; • inertni otpad je otpad koji ne podliježe zna čajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama; • krupni (glomazni) komunalni otpad je predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i odre đen je naputkom iz članka 29. stavka 11. Zakona o održivom gospodarenju otpadom; • komunalni otpad je otpad nastao u ku ćanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sli čan otpadu iz ku ćanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva; • miješani komunalni otpad je otpad iz ku ćanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sli čan otpadu iz ku ćanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada ozna čen kao 20 03 01; • NIMBY efekt (Not In My Back Yard - Ne u mojem dvorištu) je kratica za pojavu poteško ća u odre đivanju lokacija za gra đevine koje potencijalno nepovoljno utje ču na okolni prostor; • NIMET efekt (Not In My Election Time - Ne u predizborno vrijeme ili Ne za trajanja mandata) je kratica koja ozna čava neodlu čnost politi čara za poduzimanjem aktivnosti po pitanju gospodarenja otpadom, posebice kod odabira lokacija za zbrinjavanje otpada; • odlagalište otpada je gra đevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno odlagalište), uklju čuju ći: a. interno odlagalište otpada na kojem proizvo đač odlaže svoj otpad na samom mjestu proizvodnje, b. odlagalište otpada ili njegov dio koji se može koristiti za privremeno skladištenje otpada (npr. za razdoblje duže od jedne godine), c. iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjem pogodne za odlaganje otpada.; • odvojeno sakupljanje je sakupljanje otpada na na čin da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sa čuvala vrijedna svojstva otpada; • oporaba otpada je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi ina če trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širem gospodarskom smislu; • otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu zaštite javnog interesa; • opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava odre đenih u ZOOGO; • posjednik otpada jest pravna ili fizi čka osoba koja posjeduje otpad, odnosno kod koje se otpad nalazi; • posebne kategorije otpada propisane su ZOOGO: biootpad, otpadni tekstil i obu ća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadrži azbest, medicinski otpad, otpadni elektri čni i elektroni čki (u daljnjem tekstu: EE) ure đaji i oprema, otpadni brodovi, morski otpad, gra đevni otpad, otpadni mulj iz ure đaja za pro čiš ćavanje otpadnih

Verzija 3.1. 2 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine . voda, otpad iz proizvodnje titan dioksida, otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili (u daljnjem tekstu: PCB). Za šest posebnih kategorija otpada uvedena je „proširena odgovornost proizvo đača“ u vidu naplate naknade za stavljanje na tržište proizvoda od kojih nastaju te posebne kategorije otpada za koje su uspostavljeni sustavi odvojenoga sakupljanja i obrade. To su ambalažni otpad, otpadna vozila, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadne gume i EE otpad; • pretovarna stanica (transfer stanica) je gra đevina za skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog prijevozu prema mjestu njegove oporabe ili zbrinjavanja; • proizvo đač otpada je svaka osoba čijom aktivnoš ću nastaje otpad i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav ili svojstva otpada; • proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvo đača; • problemati čni otpad je opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji uobi čajeno nastaje u ku ćanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i koli čini usporediv s opasnim otpadom koji uobi čajeno nastaje u ku ćanstvu pri čemu se problemati čnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvo đača tog otpada; • recikliranje je svaki postupak oporabe, uklju čuju ći ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prera đuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje; • reciklažni centar je sklop gra đevina i ure đaja za sakupljanje i obradu komunalnog otpada. Obrada otpada su postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja. Reciklažni centar se može sastojati od: a. centra za ponovnu uporabu, b. reciklažnog dvorišta, c. reciklažnog dvorišta za gra đevinski otpad, d. postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnica), e. postrojenja za biološku (aerobnu ili anaerobnu) obradu odvojeno prikupljenog biootpada; • reciklažno dvorište je nadzirani ogra đeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada; • reciklažno dvorište za gra đevni otpad je gra đevina namijenjena razvrstavanju, mehani čkoj obradi i privremenom skladištenju gra đevnog otpada; • recikliranje je svaki postupak oporabe, uklju čuju ći ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prera đuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje; • sakupljanje otpada je prikupljanje otpada, uklju čuju ći prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu; • skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana; • sprje čavanje nastanka otpada su mjere poduzete prije nego li je tvar, materijal ili proizvod postao otpad, a kojima se smanjuju: a. koli čine otpada uklju čuju ći ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka proizvoda, b. štetan u činak otpada na okoliš i zdravlje ljudi ili c. sadržaj štetnih tvari u materijalima i proizvodima.

Verzija 3.1. 3 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

• tehnološki procesi gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu: tehnološki procesi) su odre đene funkcionalno-tehnološke cjeline gospodarenja otpadom kojima se opisuje materijalni tok otpada, a uklju čuju prikupljanje, prihvat, skladištenje, prethodno razvrstavanje i razvrstavanje, miješanje otpada, pakiranje, popravak, čiš ćenje, provjera budu ćeg proizvoda i u slu čaju oporabe ili zbrinjavanja otpada tehnološke procese koje je odredio podnositelj zahtjeva za dozvolu za gospodarenje otpadom sukladno smjernicama; • vlasnik otpada je osoba koja je nositelj materijalnih i drugih prava i obveza u vezi otpada; • zbrinjavanje otpada je svaki postupak koji nije oporaba otpada, uklju čuju ći slu čaj kad postupak kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije; • zeleni otok je skupina raznovrsnih spremnika za odvojeno prikupljanje otpada pogodnih za recikliranje kao npr. staklo, papir, plastika, metal.

0.3. Popis korištenih podloga

• Program mjera za postupanje s otpadom u RH u 2004. (MZOPUG) • Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017.–2022. godine, NN odluka 3/2017 • Plan gospodarenja otpadom Krapinsko-zagorske županije za razdoblje 2008.– 2015. godine (Službene internet stranice Krapinsko-zagorske županije) • Prostorni plan Krapinsko-zagorske županije – II. Ciljane izmjene i dopune (Internet stranice Krapinsko-zagorske županije), izdanje travanj 2015. • Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica za razdoblje 2008.-2016.god. • Prostorni plan ure đenja Op ćine Gornja Stubica (Internet stranice Op ćine Gornja Stubica) I. izmjene i dopune, ožujak 2012.god. i II. izmjene i dopune, 6/2015 god. • Izvješ će o stanju u prostoru Krapinsko-zagorske županije 2007.-2010.godine (Internet stranice Zavoda za prostorno ure đenje Krapinsko-zagorske županije) • Naglasci izvješ ća o stanju okoliša u RH 2014.godina AZO/HAZOIP • Metodologija za odre đivanje sastava i koli čina komunalnog odnosno miješanog komunalnog otpada, AZO/HAZOIP 2016.godina • Izvješ će o komunalnom otpadu za 2010., 2011., 2012., 2013., 2014. i 2015.godinu, velja ča 2016, HZAOIP • Izvješ će o stanju okoliša u RH, svibanj 2015.god. • Nacrt plana upravljanja vodnim podru čjima 2016-2021, Hrvatske vode 2015.g. • Popis stanovništva iz 2001. i 2011. godine, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Prilikom izrade ovog Plana gospodarenja otpadom korištene su sve dostupne podloge javnog sadržaja kao i dostupni Planovi gospodarenja otpadom Županija i susjednih odnosno relevantnih Op ćina izra đeni od strane drugih ovlaštenika, a koji su kao i ovaj Plan u cijelosti utemeljeni na pozitivnim zakonskim propisima RH i pravnim tekovinama EU te najboljoj praksi svih sudionika u postupku gospodarenja otpadom.

Verzija 3.1. 4 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

1. UVOD I POLAZNE OSNOVE

1.1. Trenutno stanje, na čini, sustav i plan organizacije na razinama iznad općinske u gospodarenju otpadom

Izostanak postojanja jedinstvenog i uniformnog sustava gospodarenja otpadom na razini Krapinsko-zagorske županije kao i svih ostalih županija, te zna čajne razlike u postoje ćem sustavu gospodarenja otpadom na razini gradova i općina su osnovne karakteristike kojima definiramo postoje će stanje gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj. Temeljni uzrok takvog stanja nalazi se u činjenici da zakonska regulativa u prošlosti nije bila cjelovita ali nije niti bila dosljedno primjenjivana osobito u pogledu poštovanja propisanih rokova. Posljedice izgradnje takvog nejedinstvenog i neujedna čenog sustava gospodarenja otpadom, često bez dostatnih financijskih ulaganja te organizacijskih nedostataka brojne su i mogu dovesti do neželjene devastacije prostora. Ista će u kona čnici rezultirati padom kakvo će okoliša i življenja te je stoga neophodno problematici gospodarenja otpadom pristupiti sustavno, ozbiljno, predano i bez zadrške. Osim sredstava prikupljenih naplatom izvršenih usluga, financijska sredstva za gospodarenje otpadom osiguravaju se i iz prora čuna JLS (jedinica lokalne samouprave), iz sredstava i programa Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u činkovitost te iz sredstava i programa EU. Sustav financiranja nikako u cijelosti ne pokriva sve troškove gospodarenja otpadom te je potrebno provesti mjere postupnog pove ćanja cijena usluga, uz istovremenu optimizaciju sustava i potpunu primjenu na čela "one čiš ćiva č pla ća". Navedeno načelo definira kako sve troškove gospodarenja otpadom u smislu prevencije, ponovne uporabe, odvojenog sakupljanja, prijevoza, pretovara, skladištenja, sanacije, odlaganja i zbrinjavanja snosi posjednik otpada, prethodni posjednici ili proizvo đači proizvoda od kojih je otpad pristigao, uz uvažavanje cilja iz Nacionalnog plana gospodarenja otpadom.

Gledano iz perspektive svakodnevnog života, zaklju čujemo da je najvažnije otpad nekuda redovito odvesti, što je neosporno nužno, osobito iz sanitarno-higijenskih razloga. Zakapanje otpada na odlagalištima koja nisu ure đena i tehni čko-tehnološki privedena svrsi gospodarenja otpadom, uzrokuje dugotrajna i velika one čiš ćenja, te postaje teret okolišu koji će netko u budu ćnosti morati riješiti uz ve ća financijska ulaganja od sadašnjih - po četnih. Odlaganjem otpada na odlagališta, čak i u slu čaju kada su ista ure đena i potpuno zakonski legalna, bespovratno se gube dragocjene sekundarne sirovine - materijali potrebni za ugradnju u nove proizvode kao i energetske vrijednosti otpada. Zakonom je zabranjeno otpad koji se može iskoristiti, odložiti na odlagalište. Upravo iz navedenog potrebno je odgovorno gospodariti otpadom.

Novije analize sastava komunalnog otpada ve ćih hrvatskih gradova pokazuju da je on u svom morfološkom sastavu iznimno sli čan otpadu iz drugih europskih gradova. Približno tre ćinu volumnog udjela komunalnog otpada čini biootpad, odnosno razgradivi otpad kojeg čine ostatci hrane i prehrambenih artikala te zeleni odnosno vrtni otpad kao što je cvije će, trava, liš će i sl.. Oko jednu četvrtinu čine papir i karton. Staklene otpadne tvari i to uglavnom ostaci staklene ambalaže, čine oko 4%, plastika oko 25%, a volumni postotni udio metala je 2%. Nameće se zaklju čak kako je teoretski iz ku ćnog otpada mogu će iskoristiti 80% masenog udjela otpada što je svakako bitan pokazatelj vrijednosti otpadnog materijala. Ostatak od oko 20% čine sitni otpad ali i neke tako đer potencijalno iskoristive otpadne tvari kao što je primjerice tekstil, guma i drvo.

Verzija 3.1. 5 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Statisti čki podaci govore kako svaki stanovnik u Republici Hrvatskoj godišnje odbaci prosje čno oko 386 kg komunalnog otpada. Za odlaganje svih koli čina otpada koje nastaju npr. u Zagrebu, potrebno je godišnje trajno zauzeti površinu od 2 hektara. Statistika za podru čje KZŽ pokazuje znatno manje koli čine otpada od prosjeka RH po glavi stanovnika te ona iznosi 141 kg/stanovniku.

Temeljni dokument gospodarenja otpadom za Krapinsko-zagorsku županiju je Plan gospodarenja otpadom Krapinsko-zagorske županije. Iako PGO KZŽ nije noveliran odnosno uskla đen s PGO RH za razdoblje 2017.-2022.god., osnovni prioriteti gospodarenja otpadom ostaju isti kao i u prethodnom razdoblju te su za podru čje Republike Hrvatske i Krapinsko-zagorske županije:

• uskla đivanje zakonske regulative s regulativom EU i osiguranje njene trajne uspješne provedbe; • edukacija i obrazovanje stanovništva kao i svih sudionika u procese vezane za gospodarenje otpadom; • izbjegavanje nastanka otpada - smanjenje koli čina i negativnog utjecaja otpada na okoliš; • pove ćanje uspješnosti naplate naknade za optere ćenje okoliša otpadom i pove ćanje ukupne koli čine financijskih sredstava za gospodarenje otpadom; • pove ćanje udjela odvojenog skupljanja otpada u ukupnoj koli čini nastalog otpada; • poboljšanje kona čnog odlaganja i sanacije postoje ćih odlagališta; • pove ćanje kvalitete i opsega podataka o koli činama i tokovima otpada; • izgradnja gra đevina i ure đaja za obradu otpada; • pove ćanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja otpada.

Moderno rješenje za postupanje ve ćim koli činama, volumenima i osobito štetnim kategorijama otpada je provedba cjelovitog sustava gospodarenja otpadom utemeljenog na kružnoj ekonomiji, koji obuhva ća slijede će hijerarhijski navedene mjere:

1. nadzor toka otpada: od mjesta nastanka do mjesta kona čne obrade; 2. izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada; 3. recikliranje i obnavljanje otpadnih tvari; 4. obrada neiskorištenog otpada; 5. minimalno odlaganje obra đenog otpada.

Sustav gospodarenja otpadom neosporno se mora temeljiti na postoje ćem zakonodavstvu Republike Hrvatske, koje je gotovo u cijelosti uskla đeno sa zakonodavstvom Europske Unije. Jednako je bitno i uspostaviti financijsku održivosti samog sustava.

Verzija 3.1. 6 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Osnovni koncept gospodarenja otpadom mora se odvijati kroz tri osnovne faze opisane temeljnim dokumentom - Strategijom gospodarenja otpadom RH (Narodne novine 130/05), na bazi hijerarhijskog koncepta "IVO":

1. Izbjegavanje nastajanja otpada i smanjivanja opasnih svojstava otpada odgojem i obrazovanjem, čistijom proizvodnjom, kroz rad svih sudionika u procesu gospodarenja otpadom; 2. Vrednovanje - oporaba otpada odvojenim skupljanjem, reciklažom i oporabom, mehani čkom obradom, biološkom obradom, termi čkom obradom i kemijsko-fizikalnom obradom; 3. Odlaganje kao kona čno zbrinjavanje ostatnog materijala.

Smisao ovog koncepta je smanjivanje koli čine otpada koji će se trajno odložiti na odlagalište te izdvajanje iz otpada onih kategorija koje se mogu materijalno i energetski ponovno iskoristiti unutar granica tehničko-tehnoloških mogu ćnosti te ekoloških i ekonomskih aspekata. Primarni cilj sustava gospodarenja otpadom jest ostvariti pozitivan u činak na okoliš. Isti je mogu će posti ći dogovorom i razumnim postupanjem s proizvedenim otpadom čime se može jam čiti društveni razvitak u skladu s o čuvanjem prirodnih vrijednosti. Zbog toga je potrebno jasno definirati ciljeve, mjere i rokove koji mogu pridonijeti ostvarenju primarnog cilja. Sukladno navedenom, osnovni ciljevi su:

1. Uspostava jedinstvene organizacije gospodarenja otpadom na razini županije. 2. Izbjegavanje nastajanja otpada i edukacija. 3. Stalni razvoj sustava odvojenog skupljanja otpada. 4. Fazna izgradnja gra đevina za skladištenje, obradu i odlaganje otpada. 5. Sanacija postoje ćih službenih odlagališta otpada. 6. Sanacija nelegalnih odlagališta otpada. 7. Uspostava efikasnog nadzora nad sustavom gospodarenja otpadom.

Osnova za uspostavu organizacije podjela je odgovornosti u gospodarenju otpadom, te je stoga, uz samog proizvo đača otpada, Republika Hrvatska odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom te za spaljivanje otpada, Krapinsko-zagorske županija za gospodarenje svim vrstama otpada, osim opasnim, a jedinice lokalne samouprave za gospodarenje komunalnim otpadom.

Inicijatori procesa izgradnje zajedni čke politike moraju biti tijela Uprave Krapinsko- zagorske županije, u prvom redu Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu, promet, komunalnu infrastrukturu i EU fondove, Upravni odjel za financije, prora čun i javnu nabavu te Upravni odjel za prostorno ure đenje, gradnju i zaštitu okoliša, na čelu sa županom i njegovim zamjenicima. Glavne aktivnosti moraju biti usmjerene na institucionalizaciju suradnje izme đu Krapinsko-zagorske županije, općina i gradova, te postizanje konsenzusa po svim važnim pitanjima koja, u prvom redu obuhva ćaju odabir lokacije objekata za gospodarenje otpadom, uskla đenje prostorno-planske dokumentacije i modele financiranja zajedni čkog sustava gospodarenja otpadom.

Verzija 3.1. 7 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

1.2. Zakonodavni okvir

Gospodarenje otpadom najzahtjevnije je podru čja zaštite okoliša, te zahtijeva prioritetno rješavanje i uskla đivanje sa standardima Europske unije. S pravnog aspekta podru čje gospodarenja otpadom ure đeno je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine 94/13) kojim se utvr đuju mjere za sprje čavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na na čin smanjenja koli čina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se ure đuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizi čnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada., zatim me đunarodnom Konvencijom o kontroli prekograni čnog prometa opasnim otpadom i njegovom odlaganju – Baselska konvencija (Narodne novine – Me đunarodni ugovori, 3/94), Pravilnikom o gospodarenju otpadom (Narodne novine 23/14), Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine 130/05), Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017. – 2022. godine (Narodne novine 3/2017) i više podzakonskih akata koji reguliraju postupanje s posebnim kategorijama otpada.

Odredbe Zakona o održivom gospodarenju otpadom utvrđuju sustav gospodarenja otpadom uklju čuju ći red prvenstva gospodarenja otpadom, na čela, ciljeve i na čin gospodarenja otpadom, strateške i programske dokumente u gospodarenju otpadom, nadležnosti i obveze u gospodarenju otpadom, lokacije i gra đevine za gospodarenje otpadom, djelatnosti gospodarenja otpadom, prekograni čni promet otpada, informacijski sustav gospodarenja otpadom te upravni i inspekcijski nadzor nad gospodarenjem otpadom.

U skladu s pozitivnim zakonskim propisima, gospodarenje otpadom čini skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprje čavanje nastanka otpada, smanjivanje koli čina otpada i/ili njegovih štetnih utjecaja na okoliš, skupljanje, prijevoz, oporabu, te nadzor nad tim djelatnostima i skrb za zatvorena odlagališta na gospodarski učinkovit i po okoliš prihvatljiv na čin.

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine 130/05) kao temeljni planski dokument propisuje smjernice, a Zakon o održivom gospodarenju otpadom propisuje obveze izrade planova gospodarenja otpadom koji zauzimaju mjesto osnovnih provedbenih dokumenata Strategije.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike rješava o zahtjevima za izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom za djelatnost koja uklju čuje gospodarenje opasnim otpadom i postupke termi čke obrade neopasnog otpada, vodi o čevidnike iz podru čja gospodarenja otpadom, izdaje odobrenja za prekograni čni promet otpada koji podliježe notifikacijskom postupku, sudjeluje u izradi podloga za zakonske i podzakonske akte, izra đuje izvješ ća, obavlja upravni i inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom i njegovih podzakonskih propisa te obavlja i druge administrativne i stru čne poslove iz podru čja gospodarenja otpadom. Osnovni cilj ministarstva u ovom podru čju je odgovornim gospodarenjem otpadom o čuvati okoliš i ljudsko zdravlje.

Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica za razdoblje od 2017. do 2022.godine uskla đen je sa Strategijom i ostalim zakonskim dokumentima iz podru čja gospodarenja otpadom, Planom gospodarenja otpadom RH 2017.-2022.godine, a

Verzija 3.1. 8 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine . ujedno je uskla đen i s okvirnom Direktivom EU-a o otpadu (2008/98/EC) koja se temelji na društvu usmjerenom na reciklažu, te koja postavlja prioritete: • Sprje čavanje nastajanja otpada; • Pripremu za ponovnu uporabu; • Recikliranje; • Ponovno korištenje (oporaba), npr. energetsko korištenje i sl.; • Zbrinjavanje ostatnog otpada.

Kao i u drugim podru čjima zaštite okoliša, i u podru čju gospodarenja otpadom najbolji rezultati postižu se sinergijom svih sudionika i čimbenika pa tako i ovaj Plan gospodarenja otpadom uklju čuje suradnju s drugim jedinicama lokalne i regionalne samouprave u rješavanju zajedni čkih pitanja gospodarenja otpadom. Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (Narodne novine 46/02), utvr đeno je da je neodgovaraju će gospodarenje otpadom najve ći problem zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj. Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine 130/05) vizija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadrži slijede će:

• Postupno organiziranje središta gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu, odlagalištima i drugim sadržajima; uz Zagreb, 20 županijskih i 4 regionalna središta, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postoje ćih odlagališta; • Zabranu odlaganja otpada na otocima i gradnju pretovarnih stanica s odvojenim skupljanjem, reciklažom i baliranjem ostatnog otpada i prijevoz u centre na kopno; • Posebnu zaštitu podzemnih voda na krškom podru čju od eventualnih prodora procjednih voda iz odlagališta i drugih građevina; • Sprje čavanje ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke; • Uspostavu centra za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta; • Kontrolirane prioritetne tokove otpada; • Visok stupanj sudjelovanja doma će industrije, opreme i usluga u projektima gospodarenja otpadom kao doprinos smanjenju nezaposlenosti i deficita vanjsko – trgovinske bilance; • Angažman stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija opravdanosti i potporu zajedni čkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog partnerstva na bazi IPPC-BAT tehnologije; • Ja čanje postoje će organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje me đuresorne koordinacije za gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih ministarstava za pojedine tokove otpada; • Edukaciju javnosti, stru čnjaka i upravnih struktura, pri čemu Programi i aktivnosti za podizanje razine znanja trebaju imati razvojni, istraživa čki i djelatni pristup.

Verzija 3.1. 9 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

1.3. EU okvir

Prema odluci Vije ća Europske unije, broj: 2004/648/EC, od 13. rujna 2004. godine, najvažnije preuzete zada će Republike Hrvatske u sektoru gospodarenja otpadom su:

A. kratkoro čno - u roku od 1 do 2 godine: • usvojiti i primjenjivati Plan gospodarenja otpadom na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini.

B. srednjoro čno - u roku od 3 do 5 godina: • osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge sektore gospodarstva uz primjenjivanje politike održivog razvoja; • nastaviti rad na prenošenju pravnog poretka EU-a, s naglaskom na gospodarenje otpadom, kakvo ću zraka i voda; • pove ćanje ulaganja u infrastrukturu, s osobitim naglaskom na sakupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje otpadom.

Okvir za europsku politiku gospodarenja otpadom sadržan je u rezoluciji EU Vije ća o Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na tada važe ćoj okvirnoj direktivi o otpadu (75/442/EEC) i drugim europskim propisima na podru čju gospodarenja otpadom. Postoje tri klju čna europska na čela:

1. prevencija nastajanja otpada; 2. reciklaža i ponovna uporaba; 3. poboljšanje kona čnog zbrinjavanja i nadzora.

Direktive EU-a za podru čje gospodarenja otpadom organizirane su u četiri skupine direktiva, ovisno o podru čju kojeg reguliraju:

1. okvir gospodarenja otpadom (okvirna direktiva o otpadu i direktiva o opasnom otpadu); 2. posebni tokovi otpada (direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu, direktiva o zbrinjavanju otpadnih ulja, direktiva o otpadu iz industrije u kojoj se koristi titandioksid, direktiva o otpadnim vozilima, direktiva o mulju iz ure đaja za pro čiš ćavanje otpadnih voda, direktiva o otpadnoj elektri čnoj i elektroni čkoj opremi, direktiva o baterijama i akumulatorima koji sadrže odre đene opasne tvari, direktiva o zbrinjavanju polikloriranih bifenila i polikloriranih terfenila); 3. pošiljke otpada, uvoz i izvoz otpada (uredba o nadzoru i kontroli otpreme otpada unutar podru čja, na podru čju i s podru čja EU-a); 4. gra đevine za obradu i odlaganje otpada (direktiva o odlagalištima, direktiva o spaljivanju otpada, direktiva o integriranoj prevenciji i kontroli one čiš ćenja).

Najvažnije europske direktive i akti u sektoru gospodarenja otpadom su: • Direktiva 2008/98/EZ Europskoga parlamenta i Vije ća o otpadu i ukidanju odre đenih direktiva (SL L 312, 22. 11. 2008.) • Direktiva 2010/75/EZ Europskoga parlamenta i Vije ća o industrijskim emisijama (integrirano sprje čavanje i kontrola one čiš ćenja) (SL L 334, 17. 12. 2010.) • Direktiva Vije ća 1999/31/EZ o odlaganju otpada (SL L 182, 16. 7. 1999.)

Verzija 3.1. 10 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

• Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vije ća o geološkom skladištenju ugljikovog dioksida i o izmjenama i dopunama Direktive Vije ća 85/337/EEZ, Direktiva Europskoga parlamenta i Vije ća 2006/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ-e) br. 1013/2006 (SL L 140, 5. 6. 2009.) • Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vije ća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima kojom se ukida Direktiva 91/157/EEZ (SL L 266, 26. 9. 2006.) • Direktiva 2004/12/EZ Europskoga parlamenta i Vije ća od 11. velja če 2004. koja izmjenjuje i dopunjuje Direktivu 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 047 18/02/2004.) • Direktiva 2000/53/EZ Europskoga parlamenta i Vije ća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (SL L 269, 21. 10. 2000.) • Direktiva 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vije ća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj elektri čnoj i elektroni čkoj opremi (OEEO) (SL L 197, 24. 7. 2012.) • Uredba (EZ-a) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vije ća o pošiljkama otpada (SL L 190, 12.7.2006.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Uredbom Komisije (EU-e) br. 255/2013 kojom se, u svrhu prilagodbe znanstvenom i tehni čkom napretku, dopunjuju prilozi I.C, VII. i VIII. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vije ća o pošiljkama otpada (SL L 79, 21.3.2013.) • Odluka Komisije 2000/532/EZ koja zamjenjuje Odluku 94/3/EZ koja donosi popis otpada u skladu s člankom 1. to čkom (a), Direktive Vije ća 75/442/EEZ o otpadu i Odluku Vije ća 94/904/EZ koja donosi popis opasnog otpada u skladu s člankom 1. stavkom 4., Direktive Vije ća 91/689/EEZ o opasnom otpadu (SL L 226,6.9.2000.) • Odluka Komisije 2011/753/EU o uspostavi pravila i metoda izra čuna za provjeru poštivanja ciljeva iz članka 11(2) Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vije ća (SL L 310, 25.11.2011.).

U dokumentu Kohezijska politika Europske unije kao podrška razvoju i zaposlenosti, Strateške smjernice zajednice, 2007. – 2013., zemlje članice zajedni čki nastoje maksimalno pove ćati ekonomsku dobit i smanjiti troškove na na čin da riješe zaga đivanja okoliša na samom izvoru. U sektoru gospodarenja otpadom to zna či da se prvenstvo daje prevenciji, reciklaži i biološkoj razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i odlaganje otpada. isto na čelo i danas je na snazi te se u praksu provodi kroz dokument Zelena kohezijska politika 2014. - 2020. te Kohezijske fondove. Kao klju čni alat za pomo ć državama članicama Europske unije u ispunjavanju strategije „Europa 2020.“, Zelene kohezijska politika ima za cilj doprinijeti stvaranju zelenih radnih mjesta, konkurentnosti poduze ća, gospodarskom rastu, održivom razvoju i poboljšanju kvalitete života gra đana.

Ostale važne europske direktive u podru čju gospodarenja otpadom su Okvirna direktiva o otpadu (2006/12/EC), Direktiva o odlagalištima (1999/31/EC), Direktiva o opasnom otpadu (91/689/EEC) s dodatcima (94/31/EC, 166/2006), Direktiva o mulju s ure đaja za pro čiš ćavanje otpadnih voda (86/278/EEC), Direktiva o spaljivanju otpada (2000/76/EC), Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu (94/62/EC) s dodatcima (2005/20/EC, 2004/12/EC, 1882/2003).

Verzija 3.1. 11 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

1.4. Obveze iz postoje će zakonske regulative RH

Pregled propisa vezanih uz PGO koji ure đuju gospodarenje otpadom, okolišem i prirodom u RH:

• Nacionalna strategija zaštite okoliša, NN 46/02 • Nacionalni plan djelovanja na okoliš, NN 46/02 • Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05 • Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske, NN 30/09 • Nacionalni plan djelovanja na okoliš, NN 46/02 • Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017. – 2022. godine, NN odluke 3/2017 • Program vo đenja Informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske za razdoblje 2009-2012 • Zakon o održivom gospodarenju otpadom, NN 94/13 • Zakon o zaštiti okoliša, NN 80/13, NN 78/15 • Zakon o zaštiti zraka, NN 130/11, NN 47/14 • Zakon o zaštiti prirode, NN 80/13 • Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku u činkovitost NN 107/03, 144/12 • Uredba o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu za ekološko upravljanje i neovisno ocjenjivanje (EMAS), NN 77/14 • Uredba o Informacijskom sustavu zaštite okoliša, NN 68/08 • Uredba o grani čnim prijelazima na podru čju Republike Hrvatske preko kojih je dopušten uvoz otpada u Europsku uniju i izvoz otpada iz Europske unije, NN 6/14 • Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, NN 50/05, 39/09 • Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, NN 88/15 • Odluka o podru čjima sakupljanja neopasne otpadne ambalaže, NN 88/15 • Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu, NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10, 10/11, 81/11, 126/11, 38/13, 86/13; Napomena: prestao važiti stupanjem na snagu Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 88/15) osim odredbi članaka 12.,13., 14., 19.a, 20. st. 3., 20.a i članka 25. stavaka 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. i 10. Pravilnika koje važe do stupanja na snagu Uredbe iz članka 53. stavka 4. Zakona i sklapanja ugovora za obavljanje usluge sakupljanja otpadne ambalaže u sustavu kojim upravlja Fond, te članka 16. stavaka 3., 8., 9., 12., 13. i 14. Pravilnika koji vrijedi do uspostave Registra iz članka 29. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 88/15). • Pravilnik o gospodarenju gra đevnim otpadom, NN 38/08 • Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom, NN 50/15 • Pravilnik o gospodarenju muljem iz ure đaja za pro čiš ćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi, NN 38/08 • Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, NN 133/06, NN 31/09, NN 156/09, NN 45/12, NN 86/13 • Pravilnik o gospodarenju otpadnom elektri čnom i elektroni čkom opremom, NN 42/14, 48/14, 107/14, 139/14 • Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektri čnim i elektroni čkim ure đajima i opremom, NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09, 143/12, 86/13 • Pravilnik o ograni čavanju uporabe odre đenih opasnih tvari u elektri čnoj elektroni čkoj opremi, NN 131/13, 16/14

Verzija 3.1. 12 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama, NN 40/06, NN 31/09, NN 156/09, NN 111/11, NN 86/13 • Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje Titan-dioksida, NN 117/14 • Pravilnik o na činu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest, NN 42/07 • Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima, NN 103/14 • Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima, NN 124/06, NN 121/08, NN 31/09, NN 156/09, NN 91/11, NN 45/12, NN 86/13 • Odluka o izmjeni naknade u sustavu gospodarenja otpadnim uljima, NN 95/15 • Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima, NN 136/06, NN 31/09, NN 156/09, NN 53/12, NN 86/13, NN 91/13 • Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 23/14, NN 51/14, 121/15, 132/15 • Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, NN 128/08 • Pravilnik o katalogu otpada, NN 90/15 • Pravilnik o mjerilima, postupku i na činu odre đivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave, NN 59/06, 109/12 • Pravilnik o na činima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada, NN 114/15 • Pravilnik o na činima i uvjetima termi čke obrade otpada, NN 45/07 • Pravilnik o na činu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest, NN 42/07 • Plan intervencija u zaštiti okoliša NN 82/99, 86/99, 12/01 • Pravilnik o znaku zaštite okoliša, NN 70/08, 81/11 • Pravilnik o znaku zaštite okoliša Europske unije - EU Ecolabel, NN 110/14 • Odluka o postupanju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u činkovitost za provedbu mjera radi unapre đenja sustava gospodarenja otpadom koji sadrži azbest, NN 58/11 • Odluka o uvjetima ozna čavanja ambalaže, NN 155/05, NN 24/06, NN 28/06 • Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom, NN 50/15 • Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest, NN 89/08 • Naputak o glomaznom otpadu, NN 79/15 • Zakon o potvr đivanju Baselske Konvencije o nadzoru prekograni čnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju, NN-MU 3/94 • Uredba o okolišnoj dozvoli, NN 08/14 • Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš, NN 64/08 • Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, NN 61/14 • Uredba o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, NN 105/15 • Uredba o gospodarenju otpadnim vozilima, NN 112/15 • Odluka o izmjenama naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i otpadnim gumama, NN 40/15 • Uredba o tvarima koje ošte ćuju ozonski sloj i fluoriranim stakleni čkim plinovima, NN 90/14 • Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom, NN 97/15 • Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti RH, NN 143/08 • Uredba o ekološkoj mreži, NN 124/13, 105/15 • Pravilnik o ciljevima o čuvanja i osnovnim mjerama za o čuvanje ptica u podru čju ekološke mreže, NN 15/14

Verzija 3.1. 13 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

• Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, NN 146/14 • Pravilnik o strogo zašti ćenim vrstama, NN 144/13 • Pravilnik o ciljevima o čuvanja i osnovnim mjerama za o čuvanje ptica u podru čju ekološke mreže, NN 15/14 • Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, NN 88/14 • Zakon o vodama, NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14 • Zakon o zaštiti i o čuvanju kulturnih dobara NN 66/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15 • Uredba (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vije ća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 761/2001 i odluka Komisije 2001/681/EZ i 2006/193/EZ, SL L 342, 22.12.2009.

Postoji još niz propisa koji na neki na čin, tj. indirektno, utje ču ili reguliraju na čin gospodarenja otpadom kao što su Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14), Zakon o kemikalijama (NN 18/13), Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07) i drugi.

1.5. Tokovi otpada i uz njih vezani troškovi

Prema obvezama i odgovornostima u gospodarenju otpadom koje proizlaze iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom svaki sudionik toka otpada ovisno o vrsti i svom pravnom te položaju u samom toku, snosi troškove proizišle iz obveza ali ujedno i ima prava kojima raspolaže prema vlastitim organizacijskim sposobnostima unutar zakonskih okvira. Troškovi gospodarenja otpadom obra čunavaju se prema kriteriju koli čine i svojstvu otpada, uz primjenu na čela "one čiš ćiva č pla ća", te moraju obuhvatiti:

1. troškove odvojenog skupljanja otpada, 2. troškove prijevoza otpada, 3. troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom ostvarenim prometom otpada, 4. procijenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš, 5. troškove oporabe i/ili zbrinjavanja otpada koji obuhva ćaju troškove projektiranja i gradnje gra đevina za oporabu i /ili zbrinjavanje otpada, troškove rada gra đevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada te procjenu troškova zatvaranja gra đevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, njihova naknadnog održavanja i gradnje nove gra đevine koja će se koristiti nakon prestanka rada postoje će.

Gradnja objekata namijenjenih obradi, skladištenju i zbrinjavanju otpada od interesa je za Republiku Hrvatsku. Izra điva č dokumenata prostornog ure đenja dužan je planirati lokacije za gradnju tih objekata. Lokacije se mogu odrediti i u zonama gospodarske namjene tj. gospodarskim zonama u skladu s Planom, ako je to u skladu s odredbama dokumenata prostornog ure đenja. Ako jedinice lokalne i podru čne

Verzija 3.1. 14 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

(regionalne) samouprave svojim prostornim planovima ne odrede lokacije predmetnih gra đevina u roku odre đenom posebnim propisom, odluku o tim lokacijama donosi Vlada RH.

Zakon o zaštiti okoliša donesen 2007. godine temeljno je uredio slijede će stavke:

• na čela zaštite okoliša i održivog razvitka; • zaštita sastavnica okoliša i zaštita okoliša; • dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša; • instrumenti provedbe zaštite okoliša; • pra ćenje stanja u okolišu; • informacijski sustav; • odgovornost za štetu; • financiranje i instrumenti op će politike zaštite okoliša; • nadzor nad primjenom Zakona; • prekršaji i prekršajne kazne.

Zakon je propisao uklju čivanje najšire javnosti u rješavanje pitanja zaštite okoliša čime se osnažio položaj javnosti u pristupu informacijama o okolišu, sudjelovanje javnosti u postupcima donošenja planova, programa i konkretnih odluka povezanih s okolišem, te se ispunjavaju zahtjevi Konvencije o pristupu informacijama i o sudjelovanju javnosti u odlu čivanju i pristupu pravosu đu (Arhuška konvencija) koju je RH ratificirala u prosincu 2006. godine.

Republika Hrvatska dužna je osigurati sanaciju okoliša na zate čenim lokacijama koje su visoko opteretile opasnim otpadom nepoznate osobe ili osoba koja je prestala postojati ako nema utvr đenog pravnog slijednika.

Primjenom Pravilnika o gospodarenju otpadom i njegovom zakonskom praksom ostvarena je zna čajna implementacija i uskla đivanje s propisima EU-a, posebno s Uredbom o europskom registru ispuštanja i prijenosa one čiš ćavala (PRTR) koja je zahtijevala da zemlje članice EU-a do 2009. uspostave odgovaraju će registre. U skladu s Arhuškom konvencijom, javnosti se na taj na čin osigurao pristup podacima o emisijama u zrak, tlo i vodu te, me đu ostalima, i prometu otpada izvan poslovnog kruga (off-site transfer of waste). U Pravilnik su ugra đeni elementi koji su osigurali da, na čelno, sustav Katastra otpada bude podloga iz koje će se filtrirati podaci za PRTR.

Verzija 3.1. 15 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

1.6. Položaj jedinice lokalne samouprave u sustavu gospodarenja otpadom, uloga i obaveze

Iako politika i zakonodavstvo EU ne navodi posebne zadatke za tijela lokalne samouprave, iskustvo pokazuje da su lokalna i regionalna nadležna tijela suo čena s posebno izazovnim pitanjima. Neodrživo i neodgovorno postupanje s otpadom te ratna zbivanja tijekom devedesetih godina dovele su kumulativno do lošeg trenda odbacivanja otpada u prirodu na lokacije koje su apsolutno neprimjerene za odlaganje otpada ili su nastale kao posljedica njihovog povoljnog prometnog položaja u prostoru. Navedeno predstavlja izuzetno ozbiljan problem u gospodarenju otpadom koji se kroz sustav pravne države po čeo rješavati po četkom prvog desetlje ća ovog stolje ća ozbiljnim mjerama donošenjem klju čnog dokumenta u podru čju gospodarenja otpadom 2015. godine, Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske službeno usvojene od strane Hrvatskog sabora 14.10.2005.godine.

Zakonski i podzakonski akti proizišli iz navedene strategije donijeli su umjerene rezultate osobito u podru čju najvažnijem za uspješno gospodarenje otpadom, podru čju primarne selekcije odnosno primarnog odvajanja otpada. Danas važe ćim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom zakonodavac je dao osobit naglasak na obvezu primarne selekcije odnosno primarnog odvajanja te su obveze gradova i općina donekle jasnije definirane uz oštrije sankcije za nepoštivanje zakonskih odredbi uz jasno mehanizme u postupanju provo đenja zakona.

ZOOGO u člancima 24., 29. i 55. Definira preuzete obveze iz pristupnih ugovora s Europskom unijom, te sukladno tome proizišle ciljeve koji su vezani izravno na smanjenje odlaganja otpada te pove ćanje udjela recikliranja. Preduvjet za izvršenje navedenog cilja je jasno uvo đenje sustava primarne reciklaže odnosno primarnog odvajanja otpada uz sanaciju postoje ćih odlagališta, uklanjanje otpada nelegalno odloženog u prirodu i izgradnja novih infrastrukturnih objekata u gospodarenju otpadom – centara za gospodarenje otpadom. Izvršenje ciljeva vremenski je definirano rokom izvršenja krajem 2018.godine kada je predvi đeno da će na prostoru RH biti uspostavljen cjelovit sustav gospodarenja otpadom.

Smanjenje odlaganja otpada planirano je mjerama odvajanja otpada na mjestu nastajanja što zna či da je obaveza primarnog odvajanja na jedinicama lokalne samouprave koji će isti izvršiti omogu ćavanjem gra đanima razvrstavanje sedam iskoristivih komponenti otpada: papira, stakla, plastike, metala, tekstila, glomaznog i problemati čnog otpada.

Odvojeno sakupljanje papira, stakla, plastike i metala putem odlaganja u zasebne spremnike na ku ćnom pragu i u reciklažnim dvorištima, a kroz aktivnosti jedinica lokalne samouprave, rezultirati će pove ćanjem udjela reciklaže od 50% ukupne mase do 2020.godine.

Verzija 3.1. 16 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Slika 1.6./1. Shema sustava gospodarenja komunalnim otpadom (Izvor PGO RH 2017.-2022.godina)

Verzija 3.1. 17 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-2022.godine nalaže: „Prvi korak u cjelokupnom sustavu je osigurati provo đenje mjera za sprje čavanje nastanka otpada definirane Planom sprje čavanja nastanaka otpada (Poglavlje 9. Plana gospodarenja otpadom RH). Najvažnije mjere u poglavlju sprje čavanja nastanka otpada su uspostava Centara za ponovnu uporabu i osiguranje potrebne opreme za ku ćno kompostiranje. Nadalje, težište u sustavu gospodarenja komunalnim otpadom će biti na sustavu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada i to kroz osiguranje potrebne infrastrukture za odvajanje komunalnog otpada: na mjestu nastanka otpada, putem reciklažnih dvorišta, na javnim površinama te kroz provedbu propisa za posebne kategorije otpada (otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna EE oprema itd.). Odvojeno prikupljeni biootpad će se odvoziti na materijalnu oporabu u postrojenja za biološku (aerobnu ili anaerobnu) obradu odvojeno prikupljenog biootpada (kompostište ili anaerobna digestija) u cilju proizvodnje komposta ili digestata i bioplina.. Odvojeno prikupljeni papir, karton, metal, staklo i plastika će se odvoziti na postrojenje za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnice) radi pove ćanja vrijednosti odnosno kvalitete odvojeno prikupljenog otpada i pripreme otpada za recikliranje. Odvojeno prikupljeni otpad će se nakon sortiranja odvoziti ovlaštenim tvrtkama za recikliranje, odnosno obradu. Miješani komunalni otpad (ostatni otpad) će se prikupljati u okviru javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada koju pružaju davatelji te usluge, a prikupljeni otpad će se dopremati do CGO-a izravno ili putem pretovarnih stanica. Uspostavom prethodno opisanog sustava osigurat će se ispunjenje ciljeva ovoga Plana u 2022. godini, a isto tako i promijeniti današnji tokovi otpada. Primjenom mjera sprje čavanja nastanka otpada ispunit će se cilj smanjenja ukupne koli čine komunalnog otpada u 2022. godini na maksimalno 1.571.222 t. Primjenom mjera uspostave sustava odvojenog prikupljanja otpada u 2022. godini će se izdvojiti najmanje 942.733 t sastavnica komunalnog otpada kao što su: papir, karton, staklo, plastika, biootpad, glomazni otpad. U ukupnoj koli čini odvojeno prikupljenog otpada najmanje 201.116 t otpada će biti odvojeno prikupljeni biootpad, što predstavlja 40% od ukupno proizvedenog biootpada, dok će najmanje 741.617 t biti odvojeno prikupljeno korisnih sirovina kao što su papir, karton, staklo, plastika i dr. Primjenom svih mjera na kraju ovog planskog razdoblja preostati će maksimalno 628.489 t miješanog komunalnog otpada.“

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom u članku 28. definirane su obaveze jedinica lokalne samouprave koje će doprinijeti izvršenju ciljeva:

1. osigurati javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog komunalnog otpada, 2. osigurati odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, 3. osigurati sprje čavanje odbacivanja otpada na na čin suprotan Zakonu te uklanjanje tako odba čenog otpada, 4. osigurati donošenje i provedbu Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, 5. osigurati provo đenje edukativno-informativnih aktivnosti na svom podru čju, 6. osigurati mogu ćnost provedbe akcija prikupljanja otpada,

Verzija 3.1. 18 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

7. osigurati provedbu navedenih obveza na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit na čin u skladu s na čelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom osiguravaju ći pri tom javnost rada. 8. sudjelovati u sustavima sakupljanja posebnih kategorija otpada sukladno propisu kojim se ure đuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada, 9. JLS je obveznik pla ćanja poticajne naknade za smanjenje koli čine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na podru čju te JLS, 10. JLS dužna je o svom trošku, na odgovaraju ći na čin osigurati godišnje provedbu edukativno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem podru čju, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio, 11. JLS dužna je u sklopu mrežne stranice uspostaviti i ažurno održavati mrežne stranice s informacijama o gospodarenju otpadom na svojem podru čju, 12. dostavljati godišnje izvješ će o provedbi Plana gospodarenja otpadom jedinici podru čne (regionalne) samouprave do 31. ožujka teku će godine za prethodnu kalendarsku godinu i objaviti ga u svom službenom glasilu.

Ad 1. Osigurati javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog komunalnog otpada

Obaveza je JLS osigurati provedbu navedenih obveza proizišlih iz zakonskih propisa RH i pravnih ste čevina EU na kvalitetan, postojan i ekonomski u činkovit na čin, a u skladu s na čelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom osiguravaju ći pri tom transparentnost rada. Predstavni čko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o na činu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada koja sadrži:

• kriterij obra čuna koli čine otpada, • standardne veli čine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada, • najmanju u čestalost odvoza otpada prema podru čjima, • obra čunska razdoblja kroz kalendarsku godinu, • podru čje pružanja javne usluge, • odredbe propisane uredbom o na činu gospodarenja komunalnim otpadom, • op će uvjete ugovora s korisnicima.

Predstavni čko tijelo JLS u obvezi je donijeti i provesti program izgradnje gra đevina za gospodarenje komunalnim otpadom, a koji je sastavni dio programa je i izgradnja objekata i ure đaja komunalne infrastrukture koji se donosi sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu. Program gradnje gra đevina za gospodarenje komunalnim otpadom dostavlja se u AZO, a sadrži osobito:

• opis poslova s procjenom troškova potrebnih za ostvarenje projekata gradnje gra đevina za gospodarenje otpadom, • iskaz financijskih sredstava po razdobljima potrebnih za ostvarenje programa s naznakom izvora financiranja.

Verzija 3.1. 19 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Izvršno tijelo JLS dužno je podnijeti Izvješ će o izvršenju navedenoga programa predstavni čkom tijelu jedinice lokalne samouprave do 31. ožujka teku će godine za prethodnu kalendarsku godinu i dostaviti ga AZO.

Ad 2. Osigurati odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada

Sukladno ZOOGO, jedinica lokalne samouprave obvezna je organizirati odvojeno prikupljanje problemati čnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na na čin da osigura:

• funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilnog reciklažnog dvorišta na svom podru čju, • postavljanje odgovaraju ćeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje problemati čnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhva ćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini, • obavještavanje ku ćanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problemati čnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, • uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.

Kada je rije č o obvezi osiguravanja odvojenog prikupljanja otpada, ZOOGO utvr đuje obvezu da se otpad koji se smatra posebnom kategorijom mora odvajati na mjestu nastanka, odvojeno sakupljati i skladištiti u skladu sa na činom propisanim propisom kojim se ure đuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada. Nastavno na re čeno, RH će putem nadležnih tijela osigurati odvojeno sakupljanje sljede ćih vrsta otpada: papir, metal, plastika, staklo, elektri čni i elektroni čki otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpadne gume, otpadna ulja, otpadni tekstil i obu ća i medicinski otpad. Tako đer, do dana 01. sije čnja, 2020. godine Republika Hrvatska će putem nadležnih tijela osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje sljede ćih otpadnih materijala: papir, metal, plastika i staklo iz ku ćanstva, a po mogu ćnosti i iz drugih izvora ako su ti tokovi otpada sli čni otpadu iz ku ćanstva, u minimalnom udjelu od 50% mase otpada. Potrebno je posebno naglasiti da bi jedinica lokalne samouprave uop će mogla izvršiti izložene obveze koje propisuje ZOOGO, nužno je da prethodno bude predložen i usvojen odnosno da stupi na snagu relevantan podzakonski propis, lex specialis, o na činu gospodarenja komunalnim otpadom u vezi propisanih obveza jedinice lokalne samouprave, zatim u svezi grani čnih koli čina miješanog komunalnog otpada za odre đena razdoblja i na čina obra čuna poticajne naknade za smanjenje koli čine miješanog komunalnog otpada. Propisani rok za donošenje ove Uredbe je 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ZOOGO, odnosno 23.srpanj, 2014.godine. Do današnjeg dana Uredba još nije donesena. Od dana stupanja na snagu navedene Uredbe, jedinica lokalne samouprave je dužna u roku od tri mjeseca donijeti odgovaraju će akte, uskladiti važe će akte i uskladiti poslovanje davatelja javne usluge prikupljanja otpada. Pritom će biti potrebno slijede će:

• odlukom dodijeliti obavljanje javne usluge trgova čkom društvu/javnoj ustanovi koju osniva jedinica lokalne samouprave,

Verzija 3.1. 20 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

• donijeti odluku o na činu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada, • uskladiti poslovanje davatelja javne usluge, • uskladiti Odluku o komunalnom redu u dijelu koji se odnosi na skupljanje, odvoz i postupanje sa sakupljenim komunalnim otpadom s odredbama ZOOGO i navedene uredbe, • donijeti odluku o mjerama za sprje čavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odba čenog otpada.

Ad 3. Osigurati sprje čavanje odbacivanja otpada na na čin suprotan zakonu te uklanjanje tako odba čenog otpada

Obaveza je JLS osigurati sprje čavanje odbacivanja otpada u okoliš na na čin suprotan ZOOGO te uklanjanje tako odba čenog otpada. Sukladno članku 36. mjere za provedbu uklju čuju:

• uspostavljanje sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odba čenom otpadu, • uspostavljanje sustava evidentiranja lokacija odba čenog otpada, • provo đenje redovnog godišnjeg nadzora podru čja jedinice lokalne samouprave radi utvr đivanja postojanja odba čenog otpada, a posebno lokacija na kojima je u prethodne dvije godine evidentirano postojanje odba čenog otpada.

Ad 4. Osigurati provedbu Plana gospodarenja otpadom RH

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske predstavlja strateški planski dokument najviše razine koji odre đuje i usmjerava gospodarenje otpadom te na temelju analize postoje ćeg stanja na podru čju gospodarenja otpadom i ciljeva gospodarenja otpadom koje navedeni zakon odre đuje, kao i ciljeva za pojedine sustave gospodarenja otpadom, odre đuje mjere za unaprje đivanje postupaka pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje i mjere drugih postupaka oporabe i zbrinjavanja otpada na kopnenom i morskom prostoru pod suverenitetom republike Hrvatske. Sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, jedinice lokalne samouprave dužne su, u okvirima svojih ovlasti, organizirati provedbu mjera propisanih Planom. O provedenim mjerama propisanih Planom, jedinica lokalne samouprave dostavlja godišnje izvješ će jedinici podru čne (regionalne) samouprave do 31. ožujka teku će godine za prethodnu kalendarsku godinu, te ga objavljuje ga u svom službenom glasilu. Temeljem ZOOGO, članka 21., jedinice lokalne samouprave obvezne su donijeti svoje Planove gospodarenja otpadom za odre đeni period primjene (6 godina). Jedinica lokalne samouprave dužna je za prijedlog plana gospodarenja otpadom ishoditi prethodnu suglasnost upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša. Ukoliko je prijedlog Plana gospodarenja otpadom uskla đen s odredbama ZOOGO, nadležno upravno tijelo izdaje prethodnu suglasnost. Sukladno čanku 22. istog zakona, nacrt Plana gospodarenja otpadom JLS objavljuje se radi pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti. JLS izvješ ćuju javnost o mjestu na kojem je nacrt Plana gospodarenja otpadom dostupan te na činu i vremenu

Verzija 3.1. 21 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine . iznošenja mišljenja, prijedloga i primjedbi. Rok u kojem javnost može iznositi primjedbe, prijedloge i mišljenja ne može biti kra ći od 30 dana. Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave donosi predstavni čko tijelo JLS te se isti objavljuje u službenom glasilu JLS.

U okvirima uloge lokalne samouprave, Planovi gospodarenja otpadom imaju klju čnu ulogu u uspostavi, po pravilima, održivog gospodarenja otpadom. Njihova je glavna svrha dati pregled tokova otpada i mogu ćnosti postupanja s njim. Podrobnije, njihov je cilj pružiti okvir za planiranje te osigurati:

• uskla đivanje s politikom i ciljevima gospodarenja otpadom – planovi gospodarenja otpadom, nacionalni kao i lokalni/regionalni, važni su instrumenti koji doprinose primjeni i ostvarivanju politika i ciljeva gospodarenja otpadom na nacionalnoj razini te na razini Europske unije; • pregled karakteristika otpada i dostatnog kapaciteta za gospodarenje otpadom – planovi gospodarenja otpadom pružaju pregled tokova otpada i koli čina kojima je potrebno gospodariti; • osiguravaju uskla đivanje kapaciteta, na čina skupljanja te postupanje s otpadom kojim se mora gospodariti; • kontrolu tehnoloških mjera – karakteristike otpada odre đuju koje tehnološke mjere treba koristiti za eliminiranje ili smanjenje odre đenih vrsta otpada; • pregled ekonomi čnosti i potreba za ulaganjima – planovi gospodarenja otpadom omogu ćavaju navo đenje financijskih zahtjeva za skupljanje, obradu otpada, itd.; na temelju tih podataka mogu se utvrditi potrebe za budu ćim ulaganjima.

Ad 5. Osigurati provo đenje edukativno-informativne aktivnosti na svom podru čju

JLS dužna je o svom trošku, na odgovaraju ći na čin osigurati godišnje provedbu edukativnih i informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem podru čju, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio.

Ad 6. Osigurati mogu ćnost provedbe akcija prikupljanja otpada

Pravna i fizi čka osoba – obrtnik može, u suradnji s osobom koja posjeduje važe ću dozvolu za gospodarenje odre đenom vrstom otpada koja će se prikupljati akcijom, organizirati akciju prikupljanja odre đenog otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili humanitarnog sadržaja ako je ishodila suglasnost nadležnog upravnog odjela jedinice lokalne samouprave.

Nadležni upravni odjel dužan je dostaviti izvješ će o provedenim akcijama na svojem podru čju AZO-u do 31. ožujka, teku će godine za prethodnu kalendarsku godinu.

Potencijalno mogu ći problemi i najve ći izazovi za uspješnu i cjelovitu provedbu PGO-a općina i gradova vjerojatno je isho đenje financijskih sredstava za sanaciju postoje ćih neure đenih odlagališta i otpadom one čiš ćenog okoliša. Iako ove projekte sufinancira FZOEU znatna sredstva moraju se osigurati i iz prora čuna JLS, a pri tome

Verzija 3.1. 22 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine . treba uzeti u obzir i nužnost financiranja prate ćih projekata u podru čju gospodarenja otpadom, nabavku opreme, edukaciju i ustrojavanje discipline postupanja s otpadom.

Nastavno na re čeno potencijalan problem vrlo vjerojatno je i provedba postupka utvr đivanja lokacija za gra đevine namijenjene skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada u dokumentima prostornog ure đenja općina i gradova. U redovnom postupku ovo je osobito vremenski zahtjevan proces, a s obzirom na prirodu gra đevina mogu će je o čekivati otpor javnosti kroz pojavu tzv. NIMBY efekta (eng. “Not in my backyard” - slobodan prijevod: "Ne u mojem dvorištu") što za posljedicu može imati neispunjavanje odre đenih planskih okvira za uspostavu sustava gospodarenja otpadom.

1.7. Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom

Svrha donošenja Plana, u skladu sa na čelima EU-a, je iznalaženje okvira u kome će se mo ći smanjiti koli čina otpada, te istovremeno sa otpadom koji nužno nastaje održivo gospodariti.

Sadržaj se odnosi na plan gospodarenja komunalnim otpadom budu ći da su sukladno članku 28. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) gradovi i općine odgovorni za gospodarenje s komunalnim otpadom na svom podru čju.

Zakon o održivom gospodarenju otpadom propisuje minimalni sadržaj Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave: Članak 21. (1) Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba sadrži najmanje sljede će: 1. analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na podru čju jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, uklju čuju ći ostvarivanje ciljeva, 2. podatke o vrstama i koli činama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva, 3. podatke o postoje ćim i planiranim gra đevinama i ure đajima za gospodarenje otpadom te statusu sanacije neuskla đenih odlagališta i lokacija one čiš ćenih otpadom, 4. podatke o lokacijama odba čenog otpada i njihovom uklanjanju, 5. mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprje čavanja nastanka otpada, uklju čuju ći edukativno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada, 6. op će mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada, 7. mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, 8. mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, 9. popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana, 10. organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja otpadom, 11. rokove i nositelje izvršenja Plana.

Plan gospodarenja otpadom, na razini županija, gradova i općina omogu ćava osobito jasan uvid u postoje će tehnike i tehnologije gospodarenja otpadom, razlaže i pruža

Verzija 3.1. 23 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine . analizu dobrih i loših praksa te predlaže rješenja koja trajno, a ne samo privremeno, uklanjaju i rješavaju problem otpada na odre đenom podru čju.

Temeljem zakonskih akata, Plan gospodarenja otpadom JLS uskla đen je sa slijede ćim dokumentima, koji su ujedno i polazišta za izradu plana:

• Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017. - 2022. godine • Planom gospodarenja otpadom Krapinsko-zagorske županije • Prostornim planom Krapinsko-zagorske županije • Prostornim planom ure đenja Op ćine Gornja Stubica

Postoji još niz propisa koji direktno ili indirektno, utje ču ili reguliraju obaveze postupanja s otpadom po gospodarskim na čelima i na čelima zaštite okoliša, a moraju biti uzeti u obzir prilikom izrade Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave.

Proces sastavljanja i usvajanja Plana gospodarenja otpadom te njegovo održavanje aktualnim kroz niz izmjena i dopuna mogu će je objasniti kroz slijede će korake. Prikupljanjem informacija i utvr đivanjem činjenica uvidom u dokumentaciju - Plan gospodarenja otpadom višeg reda, zakonske okvire RH i EU, izvidom stanja na terenu i prikupljanjem numeri čkih vrijednosti od koncesionara za gospodarenje otpadom na podru čju jedinice lokalne samouprave nastaje Nacrt Plana gospodarenja otpadom koji se nakon dopune uklju čenjem izmjena i dopuna zaprimljenih u svojstvu primjedbi nakon javnog uvida u trajanju od 30 dana, upu ćuje u formi Prijedloga Plana gospodarenja otpadom nadležnom tijelu regionalne uprave radi utvr đivanja njegove sukladnosti sa odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Plan gospodarenja otpadom se nakon primitka pozitivnog odgovora županije usvaja na predstavni čkom tijelu jedinice lokalne samouprave za razdoblje od 6 godina uz izmjene i dopune po potrebi a koje se objavljuju u službenom glasniku i na mrežnim stranicama JLS-a.

Kako je PGO u doslovnom smislu rije či "živi dokument", on se za vrijeme svog "života" kontinuirano mijenja prilikom čega je bitno sagledati jesu li sve pretpostavke Plana ispunjene te dali se prilikom izrade novog pregleda postoje ćeg stanja detaljno analiziralo rezultate prethodnog planskog razdoblja.

Osobite je važno odgovoriti na pitanja:

1. Koji su ciljevi ispunjeni? 2. Koje aktivnosti nisu provedene ili koje aktivnosti nisu polu čile željene rezultate? 3. Je li neka od inicijativa imala neo čekivani utjecaj na druge sektore?

Plan gospodarenja otpadom u svojstvu dokumenta provedbe temelja zakonskih odredbi Zakona o održivom gospodarenju otpadom, jedinici lokalne odnosno regionalne samouprave postavlja temelj gospodarenja otpadom na uvažavanju na čela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se ure đuje zaštita okoliša i pravnom ste čevinom Europske unije zajedno sa na čelima me đunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja uz uvažavanje najbolje svjetske prakse i pravila struke.

Verzija 3.1. 24 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Temelj gospodarenja otpadom je u sljede ćim na čelima:

1. na čelo one čiš ćiva č pla ća – proizvo đač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzro čio ili bi je mogao prouzro čiti otpad; 2. na čelo blizine – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovaraju ćoj gra đevini ili ure đaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimaju ći u obzir gospodarsku u činkovitost i prihvatljivost za okoliš; 3. na čelo samodostatnosti – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan na čin omogu ćavaju ći neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimaju ći pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim gra đevinama za posebne kategorije otpada; 4. na čelo sljedivosti – utvr đivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvo đača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uklju čuju ći i obradu.

Verzija 3.1. 25 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Slika 1.7./1. Shematski prikaz donošenja Plana gospodarenja otpadom JLS

Verzija 3.1. 26 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

2. OSNOVNI PODACI O ŽUPANIJI I OP ĆINI

2.1. Osnovni podaci o Krapinsko-zagorskoj županiji

Krapinsko-zagorska županija zauzima površinu od 1.229 km² i broji 132.892 stanovnika prema popisu iz 2011.godine što je u odnosu na rezultat popisa iz 2001.godine kojim je na istom podru čju živjelo 142.432 stanovnika, smanjenje od 6,70%. Podru čje županije naseljava 3,13% od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske. Prosje čna gusto ća naseljenosti prema popisu iz 2001.godine bila je 115,89 st./km², dok je prema rezultatima popisa iz 2011.godine pala na 108,13 st./km². Broj doma ćinstava na podru čju županije pao je za 4,09% sa 43.832 prema popisu iz 2001.godine na 42.040 prema popisu iz 2011.godine. Prosje čna površina naselja Krapinsko-zagorske županije je 2,91 km², te ih županija broji ukupno 422 s prosje čnom naseljenoš ću od 315 stanovnika po naselju. Županija je ustrojena u 7 gradova i 25 op ćina čime je prosjek stanovnika po jedinici lokalne samouprave 4.153 st/jls.

Krapinsko-zagorska županija nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske. Zasebna je geografska cjelina koja se pruža od vrhova Macelja i Ivan čice na sjeveru do Medvednice na jugoistoku. Zapadna granica, ujedno i državna sa Republikom Slovenijom, je rijeka Sutla, a isto čna granica je vododjelnica porje čja Krapine i Lonje. Ovako razgrani čen prostor Županije podudara se s prirodnom regijom Donje Zagorje.

Županija Krapinsko-zagorska grani či: • na sjeveru sa Republikom Slovenijom i Varaždinskom županijom • na zapadu sa Republikom Slovenijom • na jugu sa gradom Zagrebom i Zagreba čkom županijom • na istoku sa Zagreba čkom i Varaždinskom županijom.

Površinom je jedna od manjih županija ali ima ve će demografsko zna čenje jer je gusto ćom stanovnika od 108,13 stan./km² iznad republi čkog prosjeka koji iznosi 75,8 stan./km², te je, uz Me đimursku i Varaždinsku županiju, najguš će naseljeno podru čje Republike Hrvatske.

Prema Zakonu o podru čjima županija, gradova i op ćina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 10/97 i 68/98) Krapinsko-zagorska županija obuhva ća 25 op ćina i 7 gradova. Op ćine su: Bedekov čina, Budinš čina, Desini ć, Đurmanec, Gornja Stubica, Hraš ćina, , , Konjš čina, , , , , Ma če, , Mihovljan, , , , Stubi čke Toplice, Sv.Križ Za čretje, , Veliko Trgoviš će, i Zlatar Bistrica. Gradovi su: , , , , , i Zlatar. Grad Krapina je sjedište Krapinsko-zagorske županije.

Na podru čju Krapinsko-zagorske županije prevladavaju naselja koja imaju pretežno seoska obilježja. Naselja koja su proglašena gradovima predstavljaju podru čja koja imaju prijelazna obilježja izme đu urbaniziranog prostora i sela, a odgovaraju ćim aktivnostima: prostorno-planerskim, gospodarskim, socijalnim i politi čkim potrebno je ispravno usmjeriti urbanizaciju i razvoj gradova (malih gradskih podru čja). Broj

Verzija 3.1. 27 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine . stanovnika u gradovima Krapinsko-zagorske županije uklju čuje i stanovnike naselja sa izrazito seoskim obilježjima, dok u urbaniziranom podru čju op ćina i gradova živi oko 36.142 stanovnika što je 24% ukupnog broja stanovnika Županije. Porast broja stanovnika kontinuirano je prisutan u svim urbaniziranim naseljima gradova i op ćina Županije dok je smanjenje prisutno u seoskim naseljima.

Na podru čju Krapinsko-zagorske županije, u mikroklimatskim generalnim karakteristikama, vlada kontinentalno-humidni tip klime koji karakteriziraju umjereno topla ljeta, dosta kišovita i hladne zime. Na klimu utje ču op ća atmosferska cirkulacija karakteristi čna za geografsku širinu, utjecaj Panonske nizine, utjecaj planinskog sustava Alpa, utjecaj planinskog sustava Dinarida, reljef kao utjecaj na lokalne klimatske razli čitosti

Najve će temperature koje prelaze 30°C zabilježene su u lipnju, srpnju i kolovozu. Minimalne godišnje temperature niže od 10°C zabilježene su u sije čnju (-20,5°C), velja či (-22°C), ožujku (-15,5°C) i prosincu (-17,2°C). Samo tri mjeseca (lipanj, srpanj, kolovoz) nemaju negativnih temperatura. Ledenih dana u godini ima pretežno u mjesecu sije čnju, velja či i prosincu.

Krapinsko-zagorska županija je podru čje kontinentalnog oborinskog režima sa čestim i obilnim kišama u svibnju, lipnju i srpnju tj. u toku vegetacijskog perioda. Drugi oborinski maksimum je u studenom dok je najmanje oborina u mjesecu velja či i ožujku.

Zapaža se da tijekom cijele godine postoji mogu ćnost pojave magle i to isključivo u jutarnjim i ve černjim razdobljima dana (ljetna sezona godine) odnosno tijekom cijelog dana u zimskom razdoblju. Najve ći broj dana s maglom imaju rujan, listopad, studeni i prosinac. Godišnje je ukupno 56 dana s maglom što predstavlja 15,3% godine sa smanjenom vidljivoš ću.

U Zagorju se strujanje vjetrova modificira pod utjecajem reljefa. Naju čestaliji su zapadni vjetrovi sa 45% trajanjem tijekom godine. Na drugom mjestu su isto čni vjetrovi sa 29% trajanja, dok je vremensko razdoblje bez vjetra oko 6% godišnjeg vremena. Maksimalne ja čine vjetra kre ću se od 6-9 Bofora, a najja či vjetrovi javljaju se od kasne jeseni do po četka prolje ća.

Veliko prometno zna čenje Županiji daje me đunarodna trasa autoceste koja prolazi duž cijele Županije i predstavlja sastavni dio sjeverozapadnog ulaza/izlaza Republike Hrvatske prema Europi.

Podru čje Krapinsko-zagorske županije nalazi se najve ćim dijelom u VIIº seizmi čnosti (MCS), a južni dio u VIIIº seizmi čnosti (MCS).

Verzija 3.1. 28 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Kartogram 2.1./1. Op ćine i gradovi Krapinsko-zagorske županije te položaj Op ćine Gornja Stubica u županiji i okružuju ćim JLS; Izvor: Internet stranice županije

Verzija 3.1. 29 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Prema navodima iz Izvješ ća o stanju u prostoru Krapinsko-zagorske županije iz rujna 2011.godine, na podru čju županije nalazi se šest aktivnih službenih odlagališta komunalnog odnosno neopasnog i inertnog gra đevinskog otpada te jedno odlagalište otpada koje je zatvoreno:

• Gubaševo (Zabok), • Lesi čak (Bedekov čina), • Hum na Sutli (Hum na Sutli), • Gorjak (Gornje Jesenje), • Medvedov Jarak (Klanjec), • Tugonica (Marija Bistrica), • te zatvoreno odlagalište otpada Pustodol (Sveti Križ Za čretje).

U Krapinsko-zagorskoj županiji nema službenih odlagališta opasnog otpada. Prostornim planom Krapinsko-zagorske županije predvi đene su tri lokacije za sabiralište opasnog otpada: Krapina, Zabok i Zlatar Bistrica. U proteklom razdoblju izgra đena je gra đevina za sabiralište opasnog otpada na podru čju Grada Zaboka.

Kako navodi Plan gospodarenja otpadom Krapinsko-zagorske županije, ciljevi u sustavu gospodarenja otpadom su: • CILJ 1 – Uspostava jedinstvene organizacije gospodarenja otpadom na razini Krapinsko-zagorske županije • CILJ 2 – Izbjegavanje nastajanja otpada i edukacija • CILJ 3 – Stalni razvoj sustava odvojenog skupljanja otpada • CILJ 4 – Fazna izgradnja gra đevina za skladištenje, obradu i odlaganje otpada • CILJ 5 – Sanacija postoje ćih službenih odlagališta otpada • CILJ 6 – Sanacija nelegalnih odlagališta otpada • CILJ 7 – Uspostava efikasnog nadzora nad sustavom gospodarenja otpadom

Cilj Plana gospodarenja otpadom Krapinsko-zagorske županije je postaviti smjernice za provedbu zajedni čke politike na razini Krapinsko-zagorske županije, sukladne zakonskoj regulativi Republike Hrvatske, a koja će rezultirati uspostavom jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom, uz poštivanje posebnosti svake jedinice lokalne samouprave.

Šest je osnovnih mjera za ostvarenje navedenog cilja: 1. Izbjegavanje nastajanja otpada i edukacija 2. Stalni razvoj sustava odvojenog skupljanja otpada 3. Sanacija postoje ćih službenih odlagališta otpada 4. Sanacija nelegalnih odlagališta otpada 5. Fazna izgradnja novih gra đevina za skladištenje, obradu i odlaganje otpada 6. Uspostava efikasnog nadzora nad sustavom gospodarenja otpadom

"Nositelji navedenih mjera su, u prvom redu, Krapinsko-zagorska županija i jedinice lokalne samouprave, koje, uz me đusobnu koordinaciju, moraju osigurati i koordinaciju izme đu proizvo đača otpada, ovlaštenih skuplja ča, projektantskih društava i nezavisnih udruga, uz maksimalan stupanj transparentnosti i javnosti." (Plan gospodarenja otpadom Krapinsko-zagorske županije 2008.-2015.godine)

Verzija 3.1. 30 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Kartogram 2.1./2. Gospodarenje otpadom; Izvor: Prostorni plan Krapinsko- zagorske županije II. ciljane izmjene i dopune (Internet stranice Zavoda za prostorno ure đenje Krapinsko-zagorske županije)

Verzija 3.1. 31 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

2.2. Osnovni podaci o Op ćini Gornja Stubica

Podru čje Op ćine Gornja Stubica zauzima površinu od 50 km² na južnom dijelu Županije, gdje je u 20 samostalnih naselja prema popisu 2011.godine živjelo 5.284 stalno prisutnih stanovnika, što predstavlja smanjenje broja stanovnika od 7,72% u odnosu na popis iz 2001.godine kada je na podru čju Op ćine Gornja Stubica živjelo 5.726 stanovnika.

Op ćina Gornja Stubica zauzima 4,07% površine Županije i ima udio od 3,98% stanovnika Krapinsko-zagorske županije. Prosje čna gusto ća naseljenosti iznosila je 105,68 stanovnika na km², što je neznatno manje od prosjeka Krapinsko-zagorske županije koji iznosi 108,13 st/km². Naselja Op ćine Gornja Stubica sa brojem stanovnika prikazana su u tablici 2.2./1.

Tablica 2.2./1. Naselja Op ćine Gornja Stubica sa brojem stanovnika abecednim redom

Naziv naselja broj stanovnika Naziv naselja broj stanovnika Banš ćica 198 Orehova Gorica 67 Brezje 246 Pasanska Gorica 153 Dobri Zdenci 145 Repi ćevo Selo 28 Du bovec 328 Samci 277 Gornja Stubica 831 Sekirevo Selo 34 Gusakovec 217 Slani Potok 381 Hum Stubi čki 580 Sveti Matej 579 Jakšinec 283 Šagudovec 195 Karivaroš 310 Vinterovac 46 Modrovec 363 Volavec 20

Središte Op ćine Gornja Stubica je naselje Gornja Stubica koje je najbrojnije na podru čju Op ćine.

Prema popisu iz 2011.godine u naseljima na podru čju Op ćine Gornja Stubica bilo je ukupno 1.575 ku ćanstva što je negativni pomak od 9,59% u broju ku ćanstava u odnosu na popis 2001.godine kada je Op ćina Gornja Stubica brojala 1.742 ku ćanstvo/doma ćinstvo. Prosje čna starost stanovnika Op ćine Gornja Stubica je 40,1 godina dok je radno sposobnog stanovništva prema popisu iz 2011.godine 3.465.

Prosje čna veli čina doma ćinstva/ku ćanstva održala se na gotovo jednakoj razini od popisa 2001.godine sa 3,29 člana do 3,35 člana prema popisu 2011.godine.

Vidljivo je da se, osim broja stanovnika, u posljednja dva popisa, smanjio i broj ku ćanstava/doma ćinstava. Najviše ku ćanstava/doma ćinstava prema popisu iz 2011.godine broji 1 člana (362 ili 22,98%), pa 2 člana (312 ili 19,81%), a zatim gotovo podjednako 3, 4 i 5 članova (214 - 13,59%, 230 – 14,6% i 203 – 12,89%), dok je 6 članova brojalo (136 - 8,63%) doma ćinstava, a doma ćinstva sa 7 i više članova zastupljena su sa manje od 5%. Popis iz 2011.godine godine pokazuje jednaku distribuciju vrijednosti odnosno broja članova ku ćanstava kako oblikom tako i postotnim vrijednostima koji je gotovo jednak rezultatima popisa stanovništva iz 2001.godine.

Verzija 3.1. 32 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Prema najnovijem popisu iz 2011.godine struktura kućanstava je prikazana tabli čno zbog jednostavnijeg pregleda.

Tablica 2.2./2. Broj članova ku ćanstava na podru čju Op ćine Gornja Stubica

Broj članova ku ćanstava Prosjek Ukupno osoba u 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 >10 ku ćanstvu Br.ku ć. 1.5 75 362 312 214 230 203 136 72 27 13 1 5 3,35 Br.osoba 5.284 362 624 642 920 1.015 816 504 216 117 10 58

Graf 2.2./3. Usporedni grafološki prikaz broja stanovnika naselja Op ćine Gornja Stubica

Verzija 3.1. 33 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Kartogram 2.2./1. Položaj Op ćine Gornja Stubica u odnosu na okružuju će JLS; Izvor: Internet stranice županije

Verzija 3.1. 34 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

2.3. Zašti ćena podru čja Op ćine Gornja Stubica

Op ćina Gornja Stubica prostire se u pojasu od doline rijeke Krapine do vrhova Medvednice. Najnaseljenija su podru čja u središnjem dijelu op ćine. Prostor karakteriziraju potoci koji se slijevaju s Medvednice: Slani potok, Piškorica i Burnjak. Čitavo podru čje op ćine izuzetno je jake hidroaktivnosti.

2.3.1. Zašti ćena podru čja nacionalnih kategorija

Na podru čju Krapinsko-zagorske županije te dijelom Zagreba čke županije i Grada Zagreba, a unutar administrativnih granica naselja Gornja Stubica nalazi se zašti ćeno podru čje naziva Park prirode Medvednica ukupne površine od 22.826 ha. Park prirode proglašen je zašti ćenim podru čjem 1981.godine temeljem njegovih osnovnih zna čajki – planinski masiv visine 1.035m pored Zagreb, dobro o čuvane šume i šumske zajednice, 8 šumskih rezervata, rekreacijsko podru čje.

Na udaljenosti od 8 km sjeveroisto čno od naselja Gornja Stubica na podru čju susjedne JLS Marija Bistrica nalazi se spomenik parkovne arhitekture Park uz dvorac Hellenbach u Mariji Bistrici koji zauzima površinu od 1,91 ha.

Zapadno od naselja Gornja Stubica na udaljenosti od cca 2 km na podru čju JLS Donja Stubica nalazi se spomenik parkovne arhitekture Park i parkovna šuma uz dvorac Stubi čki Golubovec na površini od 21,97 ha.

Na podru čju JLS Bedekov čina, na udaljenosti od 3 km sjeverozapadno od naselja Gornja Stubica nalazi se spomenik parkovne arhitekture Park u Gornjoj Bedekov čini koji zauzima površinu od 6,51 ha.

Južna granica Op ćine Gornja Stubica predstavlja sjevernu granicu zašti ćenog podru čja zna čajnog krajobraza naziva Lipa na Medvednici koja zauzima 266,64 ha površine te je udaljena 4 km južno od naselja Gornja Stubica. Masiv Lipa je kombinacija reljefa, šume i otvorenih prostora koji predstavlja najzanimljiviji krajolik Medvednice, ujedno i botani čki lokalitet.

Posebni rezervat šumske vegetacije Pušinjak – Gorš čica nalazi se 6 km južno od naselja Gornja Stubica i zauzima površinu od 192,29 ha. Isti če se bujnom vegetacijom i bogatstvom vode, izgra đuje ga pretežno sastojina bukve s primjesama jele. Čitavo podru čje isti če se prastarim bukovim sastojinama koje mjestimi čno čine sklopljenu sastojinu dok su u dijelovima prekinutog sklop. Dimenzije bukovih stabala dosižu do 150 cm čime predstavljaju spomenik prirode.

Verzija 3.1. 35 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Kartogram 2.3.1./1. Zašti ćena podru čja nacionalnih kategorija na podru čju i u neposrednoj blizini Op ćine Gornja Stubica

Zašti ćena podru čja nacionalnih kategorija ozna čena su na kartogramu zelenom odnosno žuto obojanom ispunom.

Verzija 3.1. 36 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

2.3.2. Zašti ćena podru čja ekološke mreže Natura 2000

Na podru čju Općine Gornja Stubica i u neposrednoj blizini nalazi se ekološka mreža:

 Medvednica, kod lokaliteta HR2000583

Podru čje o čuvanja zna čajna za vrste i stanišne tipove Medvednica nalazi se na južnom dijelu Op ćine Gornja Stubica i zauzima ukupnu površinu od 18.529,93 ha kroz područje tri JLS. Podru čje je uglavnom pokriveno dobro o čuvanim šumama i šumskim zajednicama. Životinjski svijet uglavnom je sastavljen od srednje Europskih vrsta. Medvednica je bogata potocima i izvorima.

Stanišni tipovi prisutni na podru čju su: hidrofilne visoke trave, vapnena čki obronci, spilje, šume Ilyrian Fagus, Tilio-Acerion, Pannonian-Balcanic, Castanea sativa .

Zna čajne vrste na podru čju su: Bombina variegata, Triturus carnifex, Barbus balcanicus, Cerambyx cerdo, Cordulegaster heros, Euphydryas aurinia, Leptidea morsei, Lucanus cervus, Morimus funereus, Osmoderma barnabita, Rosalia alpina, Barbastella barbastallus, Miniopterus schreibersii, Myotis blythii, Myotis emarginatus, Myotis myotis, Rhinolophus euryale, Rhinolophus ferrumequinum, Rhinolophus hipposideros.

Na podru čju JLS Gornja Stubica i u neposrednoj blizini nema podru čja o čuvanja zna čajnih za ptice POP.

• Židovske jame, kod lokaliteta HR2001190

Židovske jame su Natura 2000 to čkasti lokalitet te pripadaju u kategoriju 8310 Špilje i jame zatvorene za javnost. Važno su stanište podzemne faune i jedno su od dva nalazišta vrste Troglohyphantes subalpinus u Republici Hrvatskoj. Rije č je o jednom od ve ćih speleoloških objekata sjeverozapadne Hrvatske. Samim time na lokaciji se obavljanju detaljnija sistemska istraživanja kanala koja će uz sakupljanje ve ćeg broja jedinki omogu ćiti bolji uvid u živi svijet špilje. Zbog blizine naselja postoji opasnost ugroze flore i faune lokaliteta te je potrebno provesti aktivnosti na edukaciji stanovništva o važnosti i jedinstvenosti špilja kako bi se iste trajno o čuvale za budu će naraštaje. U suradnji sa Hrvatskim biospeleološkim društvom planira se postavljanje edukativnih tabli sa fotografijama unutrašnjosti špilje i špiljskih životinja upotpunjeno popularnim tekstovima. Uz izradu i postavljanje poučnih tabli planira se i tisak odgovaraju ćih letaka i brošura s ciljem oboga ćivanja turisti čke ponude Op ćine.

Na kartogramu 2.3.2./1. prikazano je podru čja ekološke mreže na podru čju Op ćine Gornja Stubica.

Potencijalne lokacije na kojima će se planirati aktivnosti u gospodarenju otpadom Op ćine Gornja Stubica u smislu smještaja reciklažnog dvorišta, te planiranih lokacija smještaja zelenih otoka i kompostane ne će se nalaziti na podru čju Nacionalne ekološke mreže HR, niti će s istom u neposrednoj blizini grani čiti.

Verzija 3.1. 37 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Kartogram 2.3.2./1. Ekološka mreža Op ćine Gornja Stubica

Verzija 3.1. 38 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

2.3.3. Staništa i biotopi - Karta staništa

Podru čje Op ćine Gornja Stubica obuhva ća slijede će stanišne tipove:

 E31 - mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume  I21 - mozaici kultiviranih površina  E92 – nasadi četinja ča  I31 - intenzivno obra đivane oranice na komasiranim površinama  J11 - aktivna seoska podru čja

Prostori smještaj stanišnih tipova Op ćine Gornja Stubica prikazan je na Kartogramu 2.3.3./1.

Verzija 3.1. 39 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Kartogram 2.3.3./1. Karta staništa Op ćine Gornja Stubica

Verzija 3.1. 40 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

2.4. Stanje vodnih tijela

Prostor Op ćine Gornja Stubica nije ugrožen plavljenjem rijeke Krapine jer je njezin vodotok u ovom dijelu ure đen nasipima i prostorno izoliran. Op ćinu ugrožavaju buji čne vode brdskih potoka (trajnih i povremenih) koji čine sliv potoka Toplica (najviše Burnjaka i Slanog potoka). Plavljenje je do 240 ha obradivih površina, prometnica, dijela pruge, tvornice Dona i centra Gornje Stubice, a dešava se ve ć vodama 10 - godišnjeg povratnog perioda. Kriti čni objekti za smanjenje ugroze su još 2 retencije (R1 i R2) od kojih je jedna u cijelosti izgra đena i funkcionalna, a bez kojih je nemogu ć razvoj gospodarske zone Zelenka i središta Gornje Stubice.

Zone sanitarnih izvorišta su: - šire vodozaštitno podru čje III zona, na kojem je izme đu ostalog zabranjeno upuštanje fekalnih i tehnoloških otpadnih voda, izgradnja objekata bazne industrije koji ispuštaju u vodu radioaktivne ili druge za vodu štetne ili opasne tvari, odlaganje radioaktivnih ili za vodu opasnih tvari, izgradnja cjevovoda za transport teku ćina, plinova i krutih tvari štetnih i opasnih za kakvo ću voda za pi će, uskladištenje radioaktivnih i drugih za kakvo ću voda štetnih tvari i opasnih tvari, izgradnja rezervoara za naftu, izgradnja istražnih i eksploatacionih bušotina za proizvodnju nafte, zemnog plina, mineralne vode i sl., izgradnja peradarskih, sto čnih i drugih farmi, izgradnja željezni čkog kolodvora, izgradnja ure đaja za spaljivanje otpada i reciklažu, deponija otpada, pražnjenje vozila za odvoz fekalnih otpadnih voda, otvaranje gra đevinskog iskopa i upuštanje u tlo ve će koli čine rashladne i terminalne otpadne vode. - uže vodozaštitno podru čje II zona, na kojem je zabranjena izgradnja objekata i obavljanje djelatnosti navedenih u gornjoj to čki, izgradnja industrijskih objekata, izgradnja objekata za uzgoj ribe, svaka rudarska i gra đevinska djelatnost, otvaranje šljun čara i pješ ćanika, ispaša i okupljanje ve ćeg broja stoke i individualna izgradnja stambenih i gospodarskih objekata. - podru čje zaštite I zona, na kojem se zabranjuje izvo đenje radova i izgradnje objekata te obavljanje djelatnosti navedenih u to čkama zaštite II i III zone zaštite, javni promet vozila i pješaka unutar podru čja izvorišta, svaka poljoprivredna djelatnost i uporaba stajskog i umjetnig gnojiva, i svaka djelatnost koja nije u funkciji zaštite voda za pi će.

Lokacije objekata na kojima će se razmatrati smještaj objekata za gospodarenje neopasnim i komunalnim otpadom ne nalaze se u vodozaštitnom podru čju kao niti u podru čju opasnosti i/ili rizika od poplava.

Verzija 3.1. 41 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Kartogram 2.4./1. Karta opasnosti od poplava šireg podru čja Krapinsko-zagorske županije uklju čivo i cijelog podru čja Op ćine Gornja Stubica

Crvenom elipsom na karti opasnosti od poplava ozna čeno je šire podru čje Op ćine Gornja Stubica.

Verzija 3.1. 42 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

3. ANALIZA, TE OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM UKLJU ČUJU ĆI OSTVARIVANJE CILJEVA

3.1. Ocjena stanja i potreba u gospodarenju otpadom

Pojam zaštite okoliša podrazumijeva zaštitu voda i mora, tla i zraka. Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito o čuvanje kakvo će okoliša, o čuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije što su osnovni uvjeti zdravog i održivog razvoja. Zaštita okoliša zakonski je u osnovi regulirana Zakonom o zaštiti okoliša te provedbenim Uredbama i Pravilnicima. Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržani su u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do 2022. godine.

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom utvr đuju se mjere za sprje čavanje ili smanjenje opasnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na na čin smanjenja koli čina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se ure đuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizi čnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada.

Prema u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom najve ća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada koja se godišnje smije odložiti na svim odlagalištima i neuskla đenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj u odnosu na masu biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini iznosi:

• 75 %, odnosno 567.131 tona do 31. prosinca 2013. • 50 %, odnosno 378.088 tona do 31. prosinca 2016. • 35 %, odnosno 264.661 tona do 31. prosinca 2020.

Tako đer sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom otpad koji je se smatra posebnom kategorijom otpada mora se odvajati na mjestu nastanka, odvojeno sakupljati i skladištiti u skladu s na činom propisanim propisom kojim se ure đuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada. Do 1. sije čnja 2015. Republika Hrvatska će putem nadležnih tijela osigurati odvojeno sakupljanje sljede ćih vrsta otpada: papir, metal, plastika i staklo, elektri čni i elektroni čki otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpadne gume, otpadna ulja, otpadni tekstil i obu ća i medicinski otpad, a do 1. sije čnja 2020. minimalni udio ponovne uporabe i recikliranja papira, metala, plastike i stakla iz ku ćanstva iznosit će 50% od mase otpada.

Na županijskoj razini, važe ćim PPZŽ-om u njegovim II. izmjenama i dopunama postupanje otpadom definirano je kroz Odredbe za provo đenje, članak 8.: „Članak 56. mijenja se i glasi: Dok se na nivou Županije ne usvoji kona čno rješenje za odlaganje bezopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, u prijelaznom razdoblju odre đenom zakonom i podzakonskim aktima koristiti će se postoje ća odlagališta za koje se sveobuhvatnim analizama, dokaže da za to imaju uvjete. To su na podru čju Županije slijede će deponije: „Tugonica“ – Op ćina Marija Bistrica; „Medvedov Jarek“ – Grad Klanjec; Hum na Sutli;

Verzija 3.1. 43 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

„Gorjak“ – Op ćina Jesenje; „Lesi čak“ – Općina Bedekov čina; „Gubaševo“ – Grad Zabok. Lokacije odlagališta „Lesi čak“ i „Gubaševo“, smatraju se povoljnima za izgradnju kazete za zbrinjavanje azbesta, a to čna lokacija odredit će se temeljem prihvatljivosti za okoliš te prostornim mogu ćnostima izabrane lokacije. Na lokacijama svih navedenih odlagališta mogu ća je gradnja i drugih gra đevina vezanih uz postupanje s otpadom, te prate ćih gra đevina odlagališta.“

Nastavno na navedeno zbrinjavanje azbesta definirano je kroz poglavlje Postupanje s otpadom: „Odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), tijelo nadležno za donošenje dokumenata prostornog ure đenja obavezno je planirati lokaciju kazete za zbrinjavanje azbesta. Na podru čju Krapinsko-zagorske županije postoje slijede ća odlagališta neopasnog otpada: „Gorjak“ – Op ćina Jesenje, „Tugonica“ – Op ćina Marija Bistrica, „Medvedov Jarek“ – Grad Klanjec, „Lesi čak“ – Op ćina Bedekov čina, „Gubaševo“ – Grad Zabok i odlagalište u Op ćini Hum na Sutli. Potrebno je odrediti najpovoljniju lokaciju za mogućnost gradnje kazete za zbrinjavanje azbesta na jednoj od postoje ćih lokacija odlagališta neopasnog otpada.“

Jedinica lokalne samouprave izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problemati čnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigurava funkcioniranje mobilnog reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom podru čju. Jedinica lokalne samouprave koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idu ćih 25.000 stanovnika na svojem podru čju, što Op ćina Gornja Stubica čini u suradnji sa koncesionarom Eko-Flor Plus d.o.o..

Sukladno odredbama navedenih odluka korištenje usluge odvoza komunalnog otpada obavezno je za sve pravne i fizi čke osobe na podru čju Op ćine Gornja Stubica, a otpad od istih može preuzimati samo koncesionar za odvoz komunalnog otpada.

Prekršajnim odredbama zaprije ćeno je kaznom za pravne osobe u iznosu od 500 do 1.000 kuna, za odgovornu osobu u pravnoj osobi 200 kuna, a za fizi čke osobe koje ne žele koristiti uslugu odvoza komunalnog otpada predvi đena je kazna u iznosu od 200 kuna.

Strategija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj izme đu ostalog predvi đa sljede će aktivnosti:

• postupno organiziranje središta gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu, odlagalištima i drugim sadržajima u Zagrebu i županijama, uz postupnu sanaciju i zatvaranje ve ćine postoje ćih odlagališta; • sprje čavanje ispuštanja otpada u jezera, rijeke i potoke; • centar za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta; • kontrolirane prioritetne tokove otpada;

Verzija 3.1. 44 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

• visok stupanj sudjelovanja doma će industrije, opreme i usluga u projektima gospodarenja otpadom kao doprinos smanjivanju nezaposlenosti; • angažman doma ćih i stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija opravdanosti i potporu zajedni čkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog partnerstva na bazi IPPC – BAT tehnologije • ja čanje postoje će organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje me đuresorske koordinacije za gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih ministarstava za pojedine tokove otpada; • edukaciju javnosti, stru čnjaka i upravnih struktura: programi i aktivnosti za podizanje razine znanja trebaju imati razvojni, istraživa čki i djelatni pristup.

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017. – 2022. godine osnovni je dokument o gospodarenju otpadom u RH. Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provo đenja glavnih ciljeva Strategije postavljene za razdoblje od 2005. do 2025. na području gospodarenja otpadom u RH, osobito: • uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom; • sanacija i zatvaranje postoje ćeg odlagališta; • sanacija „crnih to čaka“ - lokacija u okolišu visoko optere ćenih otpadom; • razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, s predobradom otpada prije kona čnog zbrinjavanja ili odlaganja; • uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.

Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2017. do 2022. sadrži sljede će:

• vrste koli čine i porijeklo otpada za koje treba osigurati gospodarenje; • uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada; • procjenu i mogu će izvore sredstava potrebnih za provo đenje ciljeva u gospodarenju otpadom.

Prema Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2007. do 2015.godine udio otpada koji je potrebno izdvajati iz komunalnog otpada primarnim izdvajanjem do 2015. iznosi 23%, dok je realno ostvarena stopa od 18% u 400 jedinica lokalne samouprave gdje je uspostavljeno odvojeno prikupljanje komunalnog otpada. Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-2022.godine predvi đa 50% pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada do 2020.godine odnosno do 2022.godine postizanje cilja: 1. smanjiti ukupnu koli činu proizvedenog komunalnog otpada za 5%; 2. odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada – papira, stakla, plastike, biootpada, metala i dr.; 3. odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada; 4. odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada.

Verzija 3.1. 45 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

3.2. Analiza gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica

Davatelj usluge za poslovnu aktivnost prikupljanja i gospodarenja komunalnim otpadom na podru čju Op ćine Gornja Stubica trgova čko je društvo u 100%-tnom privatnom vlasništvu, Eko-flor plus d.o.o., Mokrice 180C, Oroslavje, OIB: 50730247993. Odgovorna osoba je predsjednik uprave Ivan Pripuz, član uprave Marijana Palijan i prokurist Tajana Tomaševi ć.

Društvo je osnovano sa svrhom gospodarenja neopasnim otpadom nastalim u doma ćinstvima JLS-a i pravnih subjekata koji poslovnu aktivnost obavljaju u RH. Op ćina Gornja Stubica sa koncesionarom Eko-flor plus d.o.o. sklopila je dana 02.03.2015.godine Ugovor o koncesiji za obavljanje usluge sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada s podru čja Op ćine Gornja Stubica za period 02.03.2015. – 02.03.2020. godine, klasa: 363-02/14-01/008, urbroj: 2113/05-03-15-10, odnosno na rok od pet godina od datuma potpisivanja.

Koncesionar se obvezao člankom 10. Ugovora pla ćati naknadu za koncesiju od 8,00% od neto napla ćenih prihoda ostvarenih od obavljanja djelatnosti predmeta koncesije, polugodišnje u roku od trideset dana od isteka obračunskog razdoblja.

Koncesijskim ugovorom od 26.03.2003.godine ugovorene su slijede će cijene usluge odvoza komunalnog otpada s podru čja Op ćine Gornja Stubica uz napomenu kako je tada cijena dizel goriva, koja se uz cijenu odlaganja otpada na odlagalištu smatra referentnom vrijednosti pri izra čunu cijene usluge, iznosila 5,25 kunu/litra sa pdv-om prema tada važe ćem maloprodajnom cjeniku INA d.d.:

Za doma ćinstva, odvoz svaki tjedan, PDV je uklju čen u cijenu: • kante 120 l – 40 kn (za samce i stara čka doma ćinstva iznad 65 godina starosti); • kante 120 l – 50 kn (dvo člana doma ćinstva); • kanta 120 l – 60 kn; • kante 240 l – 80 kn; • korisnici socijalne iskaznice ne pla ćaju odvoz otpada; • vikendaši pla ćaju pola osnovne cijene, odnosno 30 kn mjese čno, • ukoliko se za stambene objekte s više doma ćinstava ili nepristupa čna podru čja dogovori s Općinom postavljanje kontejnera od 1.100 litara, primjenjuje se cijena kante od 120 litara po doma ćinstvu; • za ve će, povremene koli čine otpada, korisnici posuda mogu kupiti vre će od 110 l sa logotipom koncesionara Eko – flor plus d.o.o po cijeni od 17 kn.

Za sve registrirane pravne osobe s podru čja Op ćine, PDV uklju čen, cijene su: • kanta 120 l – odvoz svaki tjedan 97,63 kn; • kanta 240 l - odvoz svaki tjedan 122 kn; • spremnik 1.100 l – odvoz svaki tjedan 366 kn; • spremnik 5 m3 – cijena za jedan odvoz 1.525 kn; • spremnik 7 m3 – cijena za jedan odvoz 1.830 kn; • ukoliko je sjedište fizi čke ili pravne osobe u istom objektu, korisnik ne pla ća odvoz ku ćnog sme ća.

Verzija 3.1. 46 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Prilikom po četka rada koncesionara 2003.godine na podru čju Op ćine Gornja Stubica analizom je utvr đeno kako je uslugom odvoza komunalnog otpada od ukupno registriranih 1.672 objekta obuhva ćena uklju čenost:

• broj objekata – 1.672 • korisnici usluge odvoza otpada – 1.189 • obuhva ćenost odvozom otpada – 71,11 %

Analizom podataka o uklju čenosti doma ćinstava s podru čja Op ćine Gornja Stubica u organiziran odvoz komunalnog otpada iz 2003.godine dobiveni su podaci i rezultati koji su prikazani grafi čki i tabli čno na Grafikonu 3.2./1.

Verzija 3.1. 47 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Grafikon 3.2./1. Obuhva ćenost stanovništva Op ćine Gornja Stubica organiziranim odvozom komunalnog otpada prema analizi iz 2003.godine ZAVRŠNI GRAF - GORNJA STUBICA

Korisnika usluge odvoza otpada % 71,11244019 Obveznika komunalne naknade 1672 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 1189

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 998 83,93608 Vre će - samci,stara čko d. 8 0,672834 Spremnik 120 l - star.uz sugl.op. 158 13,28848 Spremnik 120 l - vikendaši 10 0,841043 Spremnik 120 l - pravne osobe 8 0,672834 Spremnik 240 l - pravne osobe 4 0,336417 Zajedni čki spremnik 1100 l - pravne os. 3 0,252313

Korisnici usluga u postocima

1

0 10 20 30 40 50 60 70 80

Podjela Posuda u postocima Zajedni čki spremnik 1100 l - pravne osobe

0,25 Spremnik 240 l - pravne osobe

0,34 Spremnik 120 l - pravne osobe 0,67

Spremnik 120 l - 1 0,84 vikendaši

13,29 Spremnik 120 l - stara čko uz 0,67 suglasnost op ćine

Vre će - 83,94 samci,stara čko doma ćinstvo

Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 0 20 40 60 80 100

Verzija 3.1. 48 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Ugovor o koncesiji za obavljanje javne usluge sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada sa podru čja Op ćine Gornja Stubica od 02.03.2015.godine u Članku 11. definira cijene usluge, uz napomenu kako je referentna cijena dizel goriva 8,89 kuna/litra sa pdv-om prema tada važe ćem cjeniku INA d.d.:

Za doma ćinstva, odvoz svaki tjedan, PDV je uklju čen u cijenu: • kanta 120 l - 67 kn (doma ćinstvo 2-3 člana); • kanta 120 l – 79 kn (doma ćinstva 4 i više članova); • kanta 120 l – 48 kn (stara čka doma ćinstva); • kante 120 l - 54 kn (sama čka doma ćinstva); • kanta 120 l – 50 kn (vikendaši); • kanta 120 l – 0,00 kn (doma ćinstva koja su korisnici zajam čene minimalno naknade Centra za socijalnu skrb); • kante 240 l - 99 kn; • vre će od 120 l sa logotipom koncesionara Eko – flor plus d.o.o - 30 kn.

Za sve registrirane pravne osobe, obrte i ustanove as podru čja Op ćine cijene su: • kanta 120 l – 98,75 kn sa PDV, odvoz jedanput tjedno; • kanta 240 l – 123,75 kn sa PDV, odvoz jedanput tjedno; • spremnik 1.100 l – 373,75 kn sa PDV, odvoz jedanput tjedno; • dodatna vre ća 120 l - 48,75 kn sa PDV, po odvozu; • spremnik 5 m3 - 1.250 kn sa PDV, po odvozu; • spremnik 7 m3 - 1.500 kn sa PDV, po odvozu.

Cijena goriva je, kao primarna referentna veli čina za usporedbu koncesijskih cijena, prilikom sklapanja koncesijskog ugovora 2015.godine ve ća za 69,3% u odnosu na cijenu iz 2003.godine dok je srednja referentna cijena usluge kod naj češ će kategorije korisnika usluge ve ća za 35%. Potrebno je uzeti u obzir i porast cijene odlaganja otpada na odlagališta otpada koja je u posljednjih deset godina porasla za cca 400% čime je koncesionar bio prisiljen otpad s podru čja Op ćine Gornja Stubica odvoziti na odlaganje u Donji Miholjac, Garešnicu, Vukovar, Varaždin koji su znatno udaljeniji od Krapine gdje se otpad tek djelomi čno odlagao.

Glomazni otpad odvozi se organizirano jedan puta godišnje, na na čin da korisnici isti u najavljenom terminu ostavljaju pored posude za sakupljanje komunalnog otpada. Ovakav na čin organiziranog prikupljanja glomaznog otpada u skladu je sa standardima Europske Unije i u potpunosti sukladan zakonskim odredbama u Republici Hrvatskoj.

U periodu koncesijskog ugovora sa koncesionarom, tvrtkom Eko–flor plus d.o.o., Op ćina Gornja Stubica ispunjavala je i ispunjava sve zakonom propisane obveze vezane za gospodarenje komunalnim otpadom, te su sukladno Planu gospodarenja otpadom Krapinsko-zagorske županije i Zakonu o održivom gospodarenju otpadom planirane i poduzete dodatne mjere iskorištavanja vrijednih svojstava otpada.

Verzija 3.1. 49 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

3.3. Potrebe u sustavu gospodarenja otpadom na podru čju Op ćine Gornja Stubica

Temeljem analize i ocjene postoje ćeg stanja, te definiranih ciljeva mogu će je odrediti potrebe za unaprje đenje sustava gospodarenja otpadom u Op ćini Gornja Stubica. Kao osnovni ciljevi definiraju se smanjenje koli čine miješanog komunalnog otpada koji se upu ćuje na odlaganje i pove ćanje koli čine odvojeno prikupljenog otpada koji je mogu će reciklirati. Preduvjet za ostvarenje navedenih ciljeva je:

• održavanje u funkciji rada mobilnog reciklažnog dvorišta, • izgradnja i razvoj rada reciklažnog dvorišta, • postavljanje spremnika za prikupljanje papira, stakla i plastike te metala i tekstila na adekvatne lokacije u svim naseljima Op ćine, • kontinuirana edukacija gra đana.

Prepoznavši potrebu za harmonizaciju postoje ćeg Ugovora o koncesiji za obavljanje javne usluge sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada sa podru čja Op ćine Gornja Stubica sa pozitivnim zakonskim propisima iz podru čja gospodarenja otpadom a osobito članka 30. stavka 7. Zakona o održivom gospodarenju otpadom te članka 4. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom a sve sukladno članku 32. Statuta Op ćine Gornja Stubica, Op ćinsko vije će Op ćine Gornja Stubica na 6.sjednici dana 30.01.2018. donijelo je Odluku o na činu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada na podru čju Op ćine Gornja Stubica. Navedenom su:

1. definirani kriterij obra čuna cijene usluge sukladno koli čini otpada kroz volumen spremnika i broj pražnjenja istog uz dodatni kriterij udjela korisnika u korištenju spremnika kod zajedni čkih spremnika za objekte sa više korisnika, 2. spremnici za odlaganje otpada su plasti čni ili metalni standardni tj. tipizirani spremnici volumena 120 i 240 litara odnosno kontejneri 1.100 litara, 5 i 7 m³, te vre ća sa logotipom koncesionara, 3. biorazgradivi komunalni otpad korisnici su dužni zbrinjavati kompostiranjem u svojim doma ćinstvima osim u slu čajevima kada to nije mogu će a kada mogu zatražiti od koncesionara odgovaraju ći spremnik za odlaganje, 4. glomazni otpad prikuplja se na lokaciji korisnika usluga sukladno rasporedu jedan puta godišnje u koli čini od maksimalno 5 m³ po korisniku, te je koncesionar neovisno o navedenom dužan na zahtjev korisnika osigurati preuzimanje glomaznog otpada u kojem slu čaju korisnik pla ća cijenu prijevoza tog otpada do reciklažnog dvorišta. Reciklažno dvorište i mobilno reciklažno dvorište kontinuirano prihva ćaju glomazni otpad stanovnika Op ćine bez naknade. 5. u reciklažnom dvorištu nalaziti će se spremnici za odvojeno sakupljanje papira, stakla, plastike, metala i tekstila te problemati čnog otpada, 6. propisana je minimalna u čestalost odvoza miješanog komunalnog otpada od 2 puta mjese čno te jedan puta tjedno za one korisnike koji ne kompostiraju biorazgradivi otpad ve ć isti predaju koncesionaru na odvoz i zbrinjavanje,

Zaklju čno, javna usluga sakupljanja komunalnog otpada sa podru čja Op ćine standardizirana je na na čin da korisnik usluge predaje otpad na obra čunskom mjestu u spremniku uz naknadu dok odvojene sekundarne kategorije otpada odlaže u

Verzija 3.1. 50 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine . reciklažno dvorište kada isto bude izgra đeno odnosno u mobilno reciklažno dvorište prema planu i programu njegovog smještaja na podru čju Op ćine bez naknade. Odvojen biorazgradiv otpad korisnici usluge predaju koncesionaru u odgovaraju ćem spremniku ili kompostiraju u vlastitom dvorištu.

7. odvojeno sakupljanje glomaznog otpada, papira, stakla, plastike, metala i tekstila organizirana je putem mobilnog reciklažnog dvorišta jednom svaka tri mjeseca dok će se u čestalost odvoza smanjiti na jednom svaka četiri mjeseca nakon izgradnje i isho đenja uporabne dozvole za reciklažno dvorište. 8. lokacije mobilnog reciklažnog dvorišta su: • Sveti Matej za naselja Sveti Matej i Karivaroš; • Hum Stubi čki za naselja Hum Stubi čki, Sekirevo Selo, Jakšinec i Slani Potok; • Gornja Stubica za naselja Gornja Stubica, Volavec, Pasanska Gorica i Brezje; • Modrovec za naselja Modrovec, Vinterovec, Orehova Gorica i Samci; • Dobri Zdenci za naselja Dobri Zdenci, Banš ćica, Repi ćevo Selo i Dubovec; • Gusakovec za naselja Gusakovec i Šagudovec. 9. ugovorna kazna za postupanje protivno Odluci definirana člankom 32, te iznosi 500,00 kuna. 10. ku ćanstva koja su korisnici naknade prema zakonskim propisima o socijalno skrbi oslobo đena su pla ćanja naknade te njihov trošak pla ća Op ćina. 11. prilikom provedbe akcije prikupljanja posebnih vrsta tj, kategorija otpada dozvoljeno je koristiti javne površine uz suglasnost nadležnog tijela Op ćine.

Navedena Odluka stupa na snagu dan nakon objave u Službenom glasniku Krapinsko- zagorske županije, a primjenjuje se od 31.01.2018.godine. Stupanjem na snagu iste prestaju važiti odredbe članka 26.-39.Odluke o komunalnom redu objavljene u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije, br.22/01.

Davatelj javne usluge obavezan je uskladiti se s odredbama navedene Odluke do 30.04.2018.godine, te je dužan ispuniti tehni čko-tehnološke uvjete naplate odvoza otpada po volumenu i broju pražnjenja spremnika sa podru čja Op ćine do 31.10.2018.godine.

3.3.1. Izgradnja i razvoj rada reciklažnog dvorišta

Reciklažno dvorište je nadzirani ogra đeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih koli čina posebnih vrsta otpada. Tretira se kao gra đevina za gospodarenje otpadom, te kao takvo mora biti predvi đeno u prostornom planu i zahtjeva izradu tehni čke dokumentacije za isho đenje potrebnih dozvola sukladno Zakonu o gradnji i drugim važe ćim propisima.

Jedinica lokalne samouprave, sukladno članku 35. ZOOGO, izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problemati čnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na na čin da, me đu ostalim, osigura funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom podru čju jedinica lokalne samouprave.

Verzija 3.1. 51 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Pri odabiru lokacije reciklažnog dvorišta, jedinica lokalne samouprave dužna je osigurati da prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta, odnosno na čin rada mobilne jedinice omogu ćava pristupa čno korištenje istih svim stanovnicima podru čja za koje su uspostavljena reciklažna dvorišta, odnosno mobilne jedinice. Jedinica lokalne samouprave koja ima 1.500 stanovnika ili manje, a nije osigurala funkcioniranje reciklažnog dvorišta, dužna je osigurati funkcioniranje istog na svojem podru čju posredstvom mobilne jedinice koja se u smislu Zakon o održivom gospodarenju otpadom smatra reciklažnim dvorištem.

PGO RH za razdoblje 2017.-2022.godine na stranici 48 u poglavlju 3.1.2. Sustav odvojenog prikupljanja komunalnog otpada navodi slijede će: „ZOGO-om je JLS-ovima uvedena obveza da se osigura funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta ovisno o broju stanovnika JLS-a. Iako je u ZOGO-u propisano da je za JLS s više od 1.500 stanovnika potrebno izgraditi jedno reciklažno dvorište, primjenom ZOGO-a je zamije ćeno da se taj kriterij može pove ćati na 3.000 stanovnika zbog smanjenja operativnih troškova JLS-u, a bez da se ugrozi ispunjenje cilja. Radi ispunjenja ove obveze predlaže se uvesti mogu ćnost da se susjedne JLS mogu udružiti u korištenju jednog reciklažnog dvorišta. U okviru reciklažnog dvorišta može se osigurati i odvojeni dio za ponovnu uporabu proizvoda (npr. „kutak ponovne uporabe proizvoda“).“

S obzirom na navedeno, na podru čju Op ćine Gornja Stubica potrebno je uspostaviti reciklažno dvorište. Op ćina Gornja Stubica u suradnji s koncesionarom tvrtkom Eko- Flor Plus d.o.o. pokrenula je aktivnosti u svrhu uspostave reciklažnog dvorišta kroz uvo đenje u rad mobilnog reciklažnog dvorišta. Isto je pokazalo po četkom rada dobre rezultate čime je potvr đena pretpostavka kako će stanovništvo pozitivno reagirati na mogu ćnost odlaganja pojedinih vrsta otpada u reciklažnom dvorištu. Detaljnije informacije o reciklažnom dvorištu dane su u Poglavlju 5.5.

Reciklažno dvorište u svom radu, prema članku 13. Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 24/13, 51/14 , 121/15), mora udovoljiti sljede ćim uvjetima, i to:

• mora biti ozna čeno sukladno ovome Pravilniku; • mora biti opremljeno odgovaraju ćom vagom; • mora biti opremljeno video nadzorom ukoliko se u reciklažnom dvorištu obavlja trgovanje otpadom.

Sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadom reciklažno dvorište u svom radu mora udovoljiti slijede ćim uvjetima iz članka 5.:

1. da je onemogu ćeno istjecanje oborinske vode koja je došla u doticaj s otpadom na tlo, u vode, podzemne vode i more; 2. da je onemogu ćeno raznošenje otpada u okolišu, odnosno da je onemogu ćeno njegovo razlijevanje i/ili ispuštanje u okoliš; 3. da gra đevina ima podnu površinu otpornu na djelovanje otpada; 4. da je neovlaštenim osobama onemogu ćen pristup otpadu; 5. da je gra đevina opremljena ure đajima, opremom i sredstvima za dojavu i gašenje požara; 6. da su na vidljivom i pristupa čnom mjestu obavljanja tehnološkog procesa postavljene upute za rad; 7. da je mjesto obavljanja tehnološkog procesa opremljeno rasvjetom;

Verzija 3.1. 52 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

8. da je do gra đevine omogu ćen nesmetan pristup vozilu; 9. da je gra đevina opremljena s opremom i sredstvima za čiš ćenje rasutog i razlivenog otpada ovisno o kemijskim i fizikalnim svojstvima otpada; 10. mora biti ozna čeno vidljivom oznakom prema članku 14.koja mora sadržavati:

RECIKLAŽNO DVORIŠTE SKRA ĆENI NAZIV TRGOVA ČKOG DRUŠTVA OPERATERA BROJ UPISA U O ČEVIDNIK RECIKLAŽNIH DVORIŠTA RADNO VRIJEME

Ako obavljanje postupka gospodarenja otpadom uklju čuje gospodarenje opasnim otpadom, pored uvjeta iz stavka 1. članka 5., potrebno je udovoljiti i slijede ćim uvjetima:

1. da je gra đevina natkrivena, 2. da je onemogu ćen dotok oborinskih voda na otpad.

Verzija 3.1. 53 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

3.3.2. Postavljanje spremnika za prikupljanje papira, stakla i plastike te metala i tekstila na adekvatne lokacije u svim naseljima Op ćine Gornja Stubica

Sukladno pozitivnim zakonskim propisima te težnji vodstva Op ćine i koncesionara za kontinuiranim unapre đenjem sustava gospodarenja otpadom, tijekom 2003 postavljeni su spremnici za odvojeno prikupljanje stakla na tri lokacije u naselju Gornja Stubica. Stanovništvo je iste vrlo dobro prihvatilo i redovito su u iste odlagali otpadno staklo no zbog porasta vrijednosti sekundarne sirovine na tržištu, spremnici su postali meta ilegalnih sakuplja ča sekundarne sirovine koji su ih vandalizirali prilikom pražnjenja. Bez obzira na re čeno 2004. godine je zapo četo sa aktivnoš ću postavljanja kompleta spremnika za papir, staklo i plastiku na 16 lokacija: Sveti Matej, Hum Stubi čki, Jakšinec, Slani Potok 2, Brezje, Gornja Stubica – kod „Trgostila“, Hrenice, Samci, Dubovec, Dobri Zdenci, Banš ćica, Šagudovec, Gusakovec, Lojzekova Hiža, Pasanska Gorica, Orehova Gorica. Aktivnost je privremeno obustavljena zbog odluke Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u činkovitost kojom je JLS-ima sa podru čja posebne državne skrbi bespovratno sufinancirana nabava opreme sa 80% udjela dok je za one JLS koje nisu sa podru čja posebne državne skrbi taj udio iznosio 40%. Time je nabava opreme postala prevelik financijski teret za Op ćinu koja isti nije mogla samostalno podnijeti. Nastavno na usvojen PGO RH 2017.-2022. predvi đeno je sufinanciranje nabave opreme i opremanje lokacija na kojim će se odvojeno prikupljati otpad čija je vrijednost u smislu sekundarne sirovine zna čajna. Težnja je vodstva Op ćine aplicirati prema sredstvima dostupnih fondova i opremiti lokacije za odvojeno prikupljanje otpada sukladno pravilima i mogu ćnostima sufinanciranja.

Detaljnije o zelenim otocima opisano je u poglavlju 5.4. Uspostava zelenih otoka kao dio cjelovitog gospodarenja otpadom.

Koncesionar, Eko-Flor Plus d.o.o., obvezao se člankom 7. Ugovora o koncesiji prikupljati i zbrinjavati otpadni papir, staklo, metal , tekstil i plastiku putem zelenih otoka koje će postaviti u naselja a sukladno dogovoru sa Op ćinom. Tako đer se u stavku 2 istog članka navodi: „ Budu ći da je na podru čju Op ćine Gornja Stubica postavljen samo jedan zeleni otok, davatelj usluge (koncesionar) dužan je zelene otoke formirati sukladno Planu gospodarenja otpadom na podru čju Op ćine Gornja Stubica.“ Koncesionar se ugovorom obvezao spremnike prazniti u roku od dva radna dana od zaprimljene obavijesti za potrebu pražnjenja istih no potrebno je još naknadno definirati cijenu pražnjenja i odvoza odnosno s druge strane naknadu Op ćini za preuzetu vrijednu sekundarnu sirovinu koja ima promjenjivu tržišnu vrijednost. Tako đer se koncesionar obvezao u članku 17. Ugovora o koncesiji preuzeti poslove upravljanja reciklažnim dvorištem ukoliko troškovi upravljanja ne uzrokuju pove ćanje financijskih ulaganja u slu čaju čega su opravdan razlog za redefiniranje ugovora uz suglasnost Op ćinskog vije ća.

Ukoliko Op ćina ne postigne kvalitetan dogovor s koncesionarom čiji će temelj biti uzajamna financijska korist obzirom da se radi o prikupljanju otpada sve zna čajnije vrijednosti na tržištu sekundarne sirovine, Op ćina će prikupiti ponude drugih ovlaštenih sakuplja ča sekundarnih sirovina i sa najpovoljnijim ponu đačem sklopiti odgovaraju ći ugovor o poslovnoj suradnji za uslugu preuzimanja i odvoza sekundarnih sirovina prikupljenih na lokacijama zelenih otoka i u reciklažnom dvorištu Op ćine Gornja Stubica.

Verzija 3.1. 54 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

3.3.3. Kontinuirana edukacija

Iskustvo pokazuje da čak i u zemljama u kojima nedostaje kultura recikliranja ili odvojenog prikupljanja otpada, ljudi rade ono što je najpovoljnije po njih u tom trenutku. Preporu čljivo je imati rezervnu strategiju za slu čajeve gdje edukacija i poticaji nisu uspjeli potaknuti ljude na odvojeno sakupljanje otpada. U nekim europskim zemljama postoji praksa uvo đenja odre đenih kazni za one koji konstantno odlažu otpad prije nego li ga propisno sortiraju.

Kako bi sustav gospodarenja otpadom mogao zaživjeti, bitno je popratiti ga adekvatnim informiranjem i edukacijom javnosti te je u tom smislu potrebno, paralelno s uvo đenjem sustava, osmisliti i pokrenuti odgovaraju ću kampanju, a koja može obuhva ćati primjerice privla čno dizajnirane i lako razumljive radijske i tiskane oglase, kontinuirano dijeljenje letaka od strane operatera sustava u svrhu obavješ ćivanja ku ćanstva o planovima i rasporedu skupljanja i odlaganja otpada, pružanje adekvatne tehni čke podrške korisnicima sustava (savjetovanje), uklju čivanje nevladinih organizacija u sustav informiranja i sl.

U informacijsko - edukacijskoj kampanji poželjno je koristiti sve dostupne medije (tisak, audio i video mediji, internet). Navedenim putem korisnicima treba pružiti informacije o sustavu, lokacijama prihvatnih kapaciteta, vremenu odvoza, posebnim akcijama i sl. Osim toga korisnicima je potrebno omogu ćiti brz i lak pristup informacijama o na činima postupanja i zbrinjavanja pojedinih vrsta otpada.

Uvo đenje sustava potrebno je popratiti i organizacijom radionica o novom sustavu gospodarenja otpadom, predavanjima za nastavnike i u čenike srednjih i osnovnih škola. Sustav informiranja ujedno treba iskoristiti i za prikupljanje povratnih informacija a što omogu ćuje, s jedne strane operateru bitne podatke o mogu ćnostima unaprje đenja sustava, a sa druge strane korisnik postaje svjestan svoje aktivne uloge u sustavu kao i mogu ćnosti za doprinos njegovom poboljšanju.

Verzija 3.1. 55 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

4. VRSTE I KOLI ČINE PROIZVEDENOG OTPADA, ODVOJENO SAKUPLJENOG OTPADA, ODLAGANJE KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG OTPADA TE OSTVARIVANJE CILJEVA

4.1. Proizvodnja i odlaganje komunalnog otpada Op ćine Gornja Stubica

Komunalni otpad je otpad nastao u ku ćanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sli čan otpadu iz ku ćanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva. Miješani komunalni otpad je otpad iz ku ćanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sli čan otpadu iz ku ćanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada ozna čen kao 20 03 01.

Na podru čju Op ćine Gornja Stubica djelatnost skupljanja i odvoza komunalnog otpada od dana 01.06.2006.godine obavlja Eko-flor plus d.o.o., Mokrice 180 C, Oroslavje. Koncesija je dodijeljena 26.03.2003.godine, te je od tada u kontinuitetu Eko-flor plus d.o.o koncesionar koji prema posljednjem ugovoru od 02.03.2015.godine obavlja javnu uslugu sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada sa podru čja Op ćine Gornja Stubica u periodu od 5 godina, dakle do 2020.godine.

Kako bi problematiku gospodarenja s komunalnim otpadom uskladila sa, u prethodnim poglavljima navedenim zakonskim odredbama, Općina Gornja Stubica donijela je slijede će Odluke :

1. Odluku o obvezatnom korištenju usluge skupljanja i odvoza komunalnog otpada, 2. Odluku o komunalnom redu.

Sukladno odredbama navedenih odluka korištenje usluge odvoza komunalnog otpada obavezno je za sve pravne i fizi čke osobe na podru čju Op ćine Gornja Stubica, a otpad od istih može preuzimati samo koncesionar za odvoz komunalnog otpada.

Kaznenim odredbama zaprije ćeno je kaznom za pravne osobe u iznosu od 500 do 1.000 kuna, za odgovornu osobu u pravnoj osobi 200 kuna, a za fizi čke osobe koje ne žele koristiti uslugu odvoza komunalnog otpada nov čana kazna u iznosu od 200 kuna.

Koli čine sakupljenog komunalnog otpada prikupljenog i odloženog na odlagališta Čakovec, Karlovac, Donji Miholjac, tijekom 2010., 2011., 2012., 2013., 2014. i 2015. godine, u kojem periodu je koncesionar bio Eko-flor plus d.o.o., prikazano je u tablici 4.1./1.

Verzija 3.1. 56 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Tablica 4.1./1. Tabli čni i grafi čki prikaz koli čina skupljenog komunalnog otpada prema godinama, odloženog na odlagališta otpada u Karlovcu, Garešnici, Varaždinu, Čakovcu, Donjem Miholjcu, Krapini i Vukovaru za period do 2010. do 2015.godine s grafi čkim prikazom zbog jasnijeg stjecanja dojma o kretanju vrijednosti

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Komunalni otpad 993,00 551,64 816,70 878,37 846,57 793,35 (tona)

Godina 2010.

Sukladno službenom Izvješ ću o komunalnom otpadu za 2010.godinu AZO-a, miješani komunalni otpad s podru čja Op ćine Gornja Stubica odložen je od strane koncesionara Eko-Flor Plus d.o.o. u koli čini: • 492,37 tone TD Eko Tersus d.o.o., Čakovec; • 500,63 tone na odlagalište Ilovac, Karlovac.

Iz istoga proizlazi da je ukupno na podru čju Op ćine Gornja Stubica prikupljeno i na odlagalište trajno odloženo 993 tone miješanog komunalnog otpada klju čnog broja 20 03 01. Ukupno je u 2010.godini koncesionar Eko-Flor Plus d.o.o. sa podru čja Op ćine Gornja Stubica preuzeo 993 tone otpada od evidentiranih 5585 stanovnika što prosje čno iznosi 177,8 kg/stanovniku.

Godina 2011.

Službeno dostavljenim obrascima PL-SKO uklju čenim u Izvješ ću o komunalnom otpadu za 2011.godinu AZO-a navodi kako je na području Op ćine Gornja Stubica koncesionar Eko-Flor Plus d.o.o. prikupio ukupno 551,64 tona miješanog komunalnog otpada klju čnog broja 20 03 01, otpadnog papira u koli čini od 1,54 tona klju čnog broja 15 01 07 te 369,60 tona biorazgradivog otpada.

Verzija 3.1. 57 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Miješani komunalni otpad odložen je: • 243,32 tona na odlagalište Ilovac, Čisto ća d.o.o., Karlovac; • 55,40 tona na odlagalište Doroslov, KG Park d.o.o., Donji Miholjac; • 209,27 tona TD Eko Tersus d.o.o., Čakovec; • 43,65 tona TD Terracor d.o.o., Čakovec.

Otpadni papir u koli čini od 1,54 tona klju čnog broja 15 01 07 preuzeo je oporabitelj Unija Nova d.o.o., Zagreb

Ukupno je u 2011.godini koncesionar Eko-Flor Plus d.o.o. sa podru čja Op ćine Gornja Stubica preuzeo 922,78 tona otpada od evidentiranih 5585 stanovnika što prosje čno iznosi 165,22 kg/stanovniku.

Godina 2012.

Koncesionar je za godinu 2012. AZO-u dostavio obrazac PL-SKO u kojem je naveo kako je na podru čju Op ćine Gornja Stubica prikupio ukupno 827,2 tone otpada od čega je 816,7 tone miješanog komunalnog otpada klju čnog broja 20 03 01, 10,5 tona ostalih vrsta komunalnog otpada, te 0,8 tona stakla klju čnog broja 15 01 07 koje je predano na recikliranje Vetropack Straža d.o.o., Hum na Sutli.

Miješani komunalni otpad odložen je: • 606,34 tona na odlagalište Doroslov, KG Park d.o.o., Donji Miholjac; • 58,43 tona na odlagalištu Petrova čka dola, Komunalac d.o.o., Vukovar; • 25,13 tona TD Terracor d.o.o., Čakovec; • 48,80 tone na odlagalištu Johova ča, Komunalac d.o.o., Garešnica; • 72,00 tona TD T7 VIS d.o.o., Varaždin; • 6,00 tona na odlagalište Gorjak, Krakom d.o.o., Krapina; • 9,70 tona na odlagalište Doroslov, KG Park d.o.o., Donji Miholjac.

Ukupno je u 2012.godini koncesionar Eko-Flor Plus d.o.o. sa podru čja Op ćine Gornja Stubica preuzeo 827,2 tone otpada od evidentiranih 4194 stanovnika što prosje čno iznosi 197,23 kg/stanovniku.

Godina 2013.

Tijekom 2013.godine na podru čju Op ćine Gornja Stubica prikupljeno je 80,74 tona glomaznog otpada klju čnog broja 20 03 07 odloženog na odlagalište Petrovačka dola, Komunalac d.o.o. iz Vukovara i manji dio na odlagalište Gorjak, Krakom d.o.o. iz Krapine, dok je 0,68 tona otpadnog stakla klju čnog broja 15 01 07 predano na oporabu Vetropack Straža d.o.o., Hum na Sutli, te ukupno 878,37 tone miješanog komunalnog otpada klju čnog broja 20 03 01 koji je odložen: • 79,63 tone na odlagalištu Doroslov, KG Park d.o.o., Donji Miholjac; • 297,62 tona na odlagalištu Johova ča, Komunalac d.o.o., Garešnica; • 156,56 tona TD T7 VIS d.o.o., Varaždin; • 144,50 tona na odlagalište Gorjak, Krakom d.o.o., Krapina; • 95,48 tona TD Održivi razvoj d.o.o., Varaždin; • 104,58 tona na odlagalištu Petrova čka dola, Komunalac d.o.o., Vukovar.

Verzija 3.1. 58 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Ukupno je u 2013.godini koncesionar Eko-Flor Plus d.o.o. sa podru čja Op ćine Gornja Stubica preuzeo 959,79 tona otpada od evidentiranih 5237 stanovnika što prosje čno iznosi 183,27 kg/stanovniku.

Godina 2014.

Izvješ će HAZOIP za 2014.godinu navodi kako je s podru čja Op ćine Gornja Stubica koncesionar prikupio 846,57 tona miješanog komunalnog otpada klju čnog broja 20 03 01, ukupno 11,50 tona glomaznog otpada klju čnog broja 20 03 07 koji je predan TD Doroslov d.o.o., Donji Miholjac, te 1,1 tonu otpadnog stakla klju čnog broja 15 01 07 predano na oporabu Eko-Flor Plus d.o.o., Oroslavje.

Komunalni otpad odložen je u neutvr đenim koli činama na odlagalištu: • Petrova čka dola, Komunalac d.o.o., Vukovar; • Doroslov, KG Park d.o.o., Donji Miholjac; • TD Doroslov, Donji Miholjac; • Gorjak, Krakom d.o.o., Krapina; • Johova ča, Komunalac d.o.o., Garešnica; • TD Održivi razvoj d.o.o., Varaždin.

Ukupno je u 2014.godini koncesionar Eko-Flor Plus d.o.o. sa podru čja Op ćine Gornja Stubica preuzeo 859,17 tona otpada od evidentiranih 5284 stanovnika što prosje čno iznosi 162,60 kg/stanovniku.

Godina 2015.

Izvješ će HAZOIP za 2015.godinu od studenog 2016.godine sukladno obrascima PL- SKO navodi kako je s podru čja Op ćine Gornja Stubica koncesionar prikupio 9,18 tona papira, 11,41 tona plastike, 4,37 tona stakla, 8,22 tona glomaznog otpada, te ukupno 826,53 tone svih vrsta otpada. Iz navedenog proizlazi da je sa podru čja Op ćine Gornja Stubica koncesionar sakupio 793,35 tona miješanog komunalnog otpada. Kada ukupno sakupljenu koli činu od 826,53 tone svih kategorija neopasnog otpada sa podru čja Op ćine Gornja Stubica podijelimo na evidentiranih 5284 stanovnika rezultat je prosje čno 156,42 kg/stanovniku.

Gospodarenje komunalnim otpadom u nadležnosti je gradova i op ćina koji organiziraju i obavljaju djelatnosti prikupljanja komunalnog otpada, odvojenog prikupljanja otpada, prikupljanja i odvoza glomaznog otpada, čiš ćenja divljih odlagališta te odlaganja komunalnog otpada na odlagališta.

Jedinice lokalne samouprave okupljene u Krapinsko-zagorskoj županiji zapo čele su realizaciju sanacije i zatvaranja lokalnih odlagališta temeljem Strategije gospodarenja otpadom RH. Istu će provesti na na čin da se odlagališta saniraju i zatvaraju, dok se odre đena odlagališta saniraju sa zatvaranjem u predstojećem periodu 3 do 5 godina odnosno do izgradnje centara za gospodarenje otpadom. Nekoliko odlagališta preurediti će se u pretovarne stanice odnosno reciklažna dvorišta.

Verzija 3.1. 59 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Odmah nakon po četka rada Centra za gospodarenje otpadom prestati će se sa odlaganjem komunalnog otpada na lokaciji odlagališta otpada Grada Karlovca, Garešnice, Vukovara, Čakovca, Krapine i Varaždina. Iz navedenog razloga biti potrebno izgraditi pretovarnu stanicu za podru čje Op ćine Gornja Stubica ne nužno na podru čju same Op ćine.

Pretovarna stanica je objekt u okviru kojeg se dovozi komunalni otpad sa nekog podru čja i transportira dalje do kona čnog odlaganja. Sukladno Prostornom planu Krapinsko-zagorske županije, Prostornom planu ure đenja Op ćine Gornja Stubica i Planu gospodarenja otpadom Krapinsko-zagorske županije, pretovarna stanica za podru čje Op ćine Gornja Stubica izgradit će se na za to predvi đenoj lokaciji unutar Krapinsko-zagorske županije.

4.2. Sastav komunalnog otpada za odlaganje

Nisu dostupni podaci o sastavu komunalnog otpada sa podru čja Op ćine Gornja Stubica te je iste mogu će pretpostaviti koriste ći podatak iz PGO RH 2017.-2022. koji je odobren od strane nadležnog Ministarstva, a koji prikazuje volumne udjele pojedinih komponenti otpada koji se odlaže na odlagalište.

Tablica 4.2./1. Procijenjeni sastav miješanog komunalnog otpada u RH u 2015.godini (Izvor PGO RH 2017.-2022.)

Komponenta otpa da Volumni udio (%) Kuhinjski otpad 30,9 Papir i karton 23,2 Vrtni otpad 5,7 Drvo 1,0 Tekstil i odje ća 3,7 Staklo 3,7 Metali 2,1 Koža i kosti 0,5 Plastika 22,9 Guma 0, 2 Ostali otpad i nedefiniran otpad 6,3 Ukupno 100

Koli čine otpada nastale na podru čju Op ćine Gornja Stubica prikazane su po osnovnim grupama otpada definiranima Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, relevantnima i specifi čnima za jedinice lokalne samouprave. Tako se u daljnjim poglavljima obra đuju sljede će kategorije otpada:

1. Miješani komunalni otpad – otpad iz ku ćanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sli čan otpadu iz ku ćanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada ozna čen kao 20 03 01; 2. Krupni (glomazni) komunalni otpad – predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i odre đen je naputkom iz članka 29. stavka 11. Zakona o održivom gospodarenju otpadom;

Verzija 3.1. 60 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

3. Biorazgradivi komunalni otpad – otpad nastao u ku ćanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sli čan otpadu iz ku ćanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad;

4. Otpadni papir, metal, staklo, plastika i tekstil;

5. Problemati čni otpad - opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji uobi čajeno nastaje u ku ćanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i koli čini usporediv s opasnim otpadom koji uobi čajeno nastaje u ku ćanstvu pri čemu se problemati čnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvo đača tog otpada.

Ad 1. Miješani komunalni otpad Miješani komunalni otpad je otpad iz ku ćanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sli čan otpadu iz ku ćanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada ozna čen kao 20 03 01. Podaci o koli činama miješanog komunalnog otpada prikupljenog na podru čju Op ćine Gornja Stubica u posljednjih 6 godina zatraženi su i dobiveni od Op ćine, te provjereni s evidencijom HAZOIP. Dostupni podaci o prikupljenim koli činama otpada u proteklim godinama prikazani su tabli čno radi bolje preglednosti u Tablici 4.1./1..

Ad 2. Krupni (glomazni) komunalni otpad Krupni (glomazni) komunalni otpad je predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i odre đen je Naputkom o glomaznom otpadu te je u Katalogu otpada ozna čen kao 20 03 07. Podaci o koli činama prikupljenog krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na podru čju Op ćine Gornja Stubica u posljednjim godinama zatraženi su i dobiveni od Op ćine i AZO-a. Dostupni podaci o prikupljenim koli činama otpada u proteklim godinama prikazani su tabli čno radi bolje preglednosti.

Verzija 3.1. 61 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Graf 4.2./1. Prikupljene koli čine glomaznog otpada 2012., 2013. i 2014.godine u tonama

Ad 3. Biorazgradivi komunalni otpad Biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u ku ćanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sli čan otpadu iz ku ćanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad. Koli čine prikupljenog biorazgradivog otpada nisu poznate. Obzirom da na podru čju Op ćine Gornja Stubica prevladavaju seoska doma ćinstva te velika ve ćina stanovništva živi u ku ćama koja imaju prostrana dvorišta, stanovnici tradicionalno od biorazgradivog otpada proizvode svoj vlastiti ku ćni kompost u malim dvorišnim kompostanama, kojeg koriste za tretiranje tla vlastitih vrtova.

Ad 4. Otpadni papir, metal, staklo, plastika i tekstil Tijekom prethodnih godina u sklopu realizacije mjera iz PGO za 2008-2016. na podru čju Op ćine Gornja Stubica postavljen je zeleni otok na kojem se prikuplja otpadni papir, staklo, plastika i tekstil. Metal se prikuplja zajedno sa plastikom. Papir i plastika tako đer se prikupljaju po modelu „od vrata do vrata“. Koli čine navedenih vrsta otpada koje su prikupljene na podru čju Op ćine Gornja Stubica 2015.godine, za koju postoje podaci dobiveni od Op ćine, navedeni su u poglavlju 4.1..

Ad 5. Problemati čni otpad Problemati čni otpad je opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji uobi čajeno nastaje u ku ćanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i koli čini usporediv s opasnim otpadom koji uobi čajeno nastaje u ku ćanstvu pri čemu se problemati čnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvo đača tog otpada. Trenutno se na podru čju Op ćine Gornja Stubica problemati čni (opasni) otpad prikuplja odvojeno od miješanog komunalnog otpada u mobilnom reciklažnom dvorištu Op ćine Gornja Stubica.

Verzija 3.1. 62 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Slika 4.2./2. Slikovni prikaz volumnog udjela komponenata komunalnog otpada RH (Izvor: HAZOIP; www.mzoip.hr/doc/naviku_usvojimo_i_otpad_odvojimo.pdf)

Verzija 3.1. 63 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

4.3. Projekcija o čekivanih koli čina otpada za period obuhvata plana i ostvarivanje ciljeva

Obzirom na broj stanovnika i ku ćanstava, te sukladno prikazanim generiranim koli činama otpada proizlazi da je prosje čna godišnja koli čina prikupljenog miješanog komunalnog otpada prema službenim podacima za 2015.godinu po stanovniku, a sukladno popisu stanovništva iz 2011.godine, cca 156 kg/stan/god. Ista iznosi gotovo 40% nacionalnog prosjeka od 386 kg/stan/god što upućuje na mogu će odbacivanje otpada bez nadzora u prirodu i/ili potrebe za radom na uklju čivanju svih doma ćinstava s podru čja Op ćine Gornja Stubica u organizirani sustav prikupljanja i odvoza otpada. Podatak o koli čini otpada po stanovniku RH za potrebe ovog razmatranja smatrat će se ne referentnim obzirom da je u službenim dokumentima Županije i HAZOIP iskazan prosje čna koli čina godišnje nastalog otpada po stanovniku Krapinsko- zagorske županije od 141 kg/stan. Usporedno s ovom vrijednosti stanovnici Op ćine Gornja Stubica proizvode svega 10,6% više otpada po stanovniku. Kretanjem koli čine nastalog miješanog komunalnog otpada iskazanog u Tablici 4.1./1.u periodu od 2010. do 2015.godine odnosno promatranih 6 godina, koli čina otpada padala je i rasla bez ikakvih linearnih sli čnosti i mogu ćeg logi čnog objašnjenja.

Za potrebe procjene koli čina generiranog komunalnog otpada za naredni period do 2022.godine obuhva ćen ovim Planom, kao polazišne osnove uzete su slijede će pretpostavke:

1. da je broj stanovnika na razmatranom podru čju padao po prosje čnoj godišnjoj stopi od 0,77 % te će se takav trend nastaviti (toliki je pad Op ćina Gornja Stubica imala izme đu 2001. i 2011. godine prema popisu stanovništva), 2. smanjenje koli čine miješanog komunalnog otpada o čekuje se uslijed razvoja sustava gospodarenja otpadom kroz reciklažno dvorište i odvajanjem vrijednih kategorija otpada u doma ćinstvima vezanog uz standard stanovništva, 3. da će stopa pada specifi čne koli čine komunalnog otpada biti 6% godišnje.

Tablica 4.3./1. Predvi đena promjena broja stanovnika usporedno sa koli činom miješanog komunalnog otpada na podru čju Op ćine uz grafi čki prikaz vrijednosti zbog bolje preglednosti korelacije broja stanovnika i koli čine otpada

Koli čina otpada Ukupna koli čina Godina Broj stanovnika (kg/stan/god) otpada god išnje (t) 2015 5123 161,33 826,53 2016 5084 152,82 776,94 2017 5045 144,76 730,32 2018 5006 137,14 686,50 2019 4967 129,92 645,31 2020 4929 123,14 606,60 2021 4891 116,58 570,20 2022 4853 110,45 535,99

Verzija 3.1. 64 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Verzija 3.1. 65 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Nastavno na gore navedene pretpostavke i tabli čni prikaz u kojem je usporedno prikazan trend pada broja stanovnika JLS usporedno sa iskazanom pretpostavljenom koli činom otpada koji nastaje na godišnjoj razini po stanovniku JLS uz ukupan iskaz godišnje nastalog otpada, uo čljiva je korelacija koja nam govori da će unato č padu broj stanovnika, koli čina ukupno proizvedenog otpada imati strmiju krivulju pada od pada broja stanovnika za cca 1,5% u periodu od šest godina za koji se ovaj PGO donosi.

4.4. Ostvarivanje ciljeva gospodarenja otpadom Županije i Op ćine

Sukladno PGO RH za razdoblje 2017.-2022.godine u poglavlju 6. na stranici 58 definirane su obveze jedinice regionalne i jedinice lokalne samouprave: „Jedinice podru čne (regionalne) samouprave nadležne su za planiranje lokacija odlagališnih ploha za zbrinjavanje azbestnog otpada i lokacija odlagališta otpada, a zajedno s jedinicama lokalne samouprave, putem pravnih osoba koje uspostavljaju i upravljaju centrima za gospodarenje otpadom (temeljem vlasni čkih obveza) osiguravaju kapacitete za obradu miješanog komunalnog otpada i otpada koji preostaje nakon obrade miješanog komunalnog otpada, izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom za koje nije nadležno MZOE, provjeru uskla đenosti plana gospodarenja otpadom proizvo đača otpada, te provjeru uskla đenosti (i izdavanje prethodne suglasnosti) planova gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave s Planom gospodarenja Republike Hrvatske. Jedinice lokalne samouprave nadležne su za osiguravanje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada, uspostavu reciklažnih dvorišta te provedbu mjera sprje čavanja odbacivanja otpada u okoliš kao i uklanjanje u okoliš odba čenog otpada, davanje suglasnosti za akciju prikupljanja otpada, planiranje lokacija gra đevina od lokalnog zna čaja, provedbu izobrazbo-informativnih aktivnosti te provedbu obveza propisanih ovim Planom, te ostalo sukladno ZOGO-u. Tako đer, jedinice lokalne samouprave dužne su, sukladno ZOGO-u provoditi ovaj Plan, što posebice uklju čuje projekte odre đene Popisom projekata važnih za provedbu ovoga Plana (Poglavlje 8). Trgova čka društva u javnom vlasništvu JP(R)S i JLS obavljaju usluge sakupljanja, odnosno obrade odre đene posebne kategorije otpada, pružanje javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada, upravljaju radom CGO, sortirnice, reciklažnog centra. Služba za komunalni red jedinice lokalne samouprave je nadležna za provedbu mjera sprje čavanja nepropisnog odbacivanja otpada u okoliš (evidencija lokacija odba čenog otpada, provedba redovitog godišnjeg nadzora podru čja JLS i ostale utvr đene mjere), i za uklanjanje tako odba čenog otpada, pri čemu je za utvr đivanje činjeni čnog stanja u vezi s odba čenim otpadom ovlaštena zatražiti nalog suda i asistenciju djelatnika ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.“

Kako bi se mogli odrediti ciljevi Plana gospodarenja otpadom, potrebno je izraditi pregled postoje ćeg stanja. Isti služi kao polazište te identificira potrebu za daljnjim razvojem sustava. Nadalje, pregled postoje ćeg stanja nužan je za daljnju procjenu postignu ća u usporedbi s postavljenim ciljevima.

Osnovni cilj Plana gospodarenja otpadom za prostor Krapinsko-zagorske županije je uvo đenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom temeljeno na suvremenim svjetskim sustavima, sa svrhom što ažurnijeg rješavanja nagomilanih problema

Verzija 3.1. 66 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine . otpada. Neodgovaraju će gospodarenje otpadom najve ći je problem zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj, pa tako i u Krapinsko-zagorskoj županiji. Infrastruktura za zbrinjavanje je nedostatna, a sustav gospodarenja otpadom slabo funkcionira te se negativno odražava na sastavnice okoliša: vodu, zrak, more i tlo, te na klimu, ljudsko zdravlje i živi svijet op ćenito. Osobito su ugrožene podzemne vode kao glavni izvor zaliha pitke vode i temeljni županijski resurs. Problemi u sustavu upravljanja otpadom u Krapinsko-zagorskoj županiji, tako i na podru čju Op ćine Gornja Stubica, višestrukog su karaktera. Trenutno u Krapinsko-zagorskoj županiji gradovi i op ćine organiziraju i prikupljaju otpad na na čin koji ne možemo nazvati cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom. Aktivna odlagališta koja služe za potrebe gradova i op ćina ne udovoljavaju kako nacionalnim tako i EU standardima. U proteklih nekoliko godina provode se aktivnosti oko uspostave sustava koje su se intenzivirane donošenjem Strategije.

Krajnji cilj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom je uspostava sustava koji zapo činje izdvajanjem vrijednih kategorija otpada u domaćinstvima te njihovog zasebnog predavanja u reciklažna dvorišta dok se na trajno odlaganje upu ćuje samo preostali miješani komunalni otpad, a koji se daljnjom obradom dodatno pretvara u vrijednu sirovinu dok se u kona čnici odlaže samo preostali neiskoristiv dio. Strategijom gospodarenja otpadom RH potrebno je sanirati i zatvoriti postoje ća lokalna odlagališta i izgraditi odgovaraju ću infrastrukturu za gospodarenje otpadom.

Osnovu sustava gospodarenja otpadom Krapinsko-zagorske županije činit će razvijen sustav gospodarenja otpadom na lokalnoj razini koji će poticati izdvajanje vrijednih kategorija otpada na mjestu nastajanja i njihovog zasebnog odlaganja. Na trajno odlaganje će se predavati preostali komunalni otpad i prethodno obra đeni neopasni proizvodni otpad, dok će se odvojeno skupljenim sastavnicama otpada i opasnim otpadom iz ku ćanstava cijele županije pa samim time i Op ćine Gornja Stubica gospodariti odvojeno. Odvojeno skupljene sastavnice otpada i opasni otpad iz ku ćanstva će se privremeno skladištiti do daljnje predaje ovlaštenim oporabiteljima i zbrinjavateljima, komunalni otpad će se obraditi te zatim odložiti, a eventualni obra đeni neopasni proizvodni otpad odmah odložiti.

Uspostava opisanog sustava, koji će zadovoljavati potrebe čitave Županije, neminovno će predstavljati i zna čajno pove ćanje udaljenosti od pojedinih „proizvo đača“ otpada do mjesta kona čnog zbrinjavanja istog. Ve ćina gradova i op ćina u Županiji stoga će trebati odabrati jednu od sljede ćih mogu ćnosti:

1. izgradnju pretovarnih ili transfer-stanica, koje će omogu ćiti prijevoz otpada iz pojedinih mikroregionalnih središta do centara vozilima velikog kapaciteta, što je daleko racionalnije od prijevoza obi čnim kamionima-sme ćarima ili 2. poboljšanje postoje ćeg voznog parka komunalnih vozila odnosno game vozila koncesionara u cilju postepenog pove ćanja kapaciteta vozila i poboljšanja ekonomi čnosti odvoza otpada do centara.

Verzija 3.1. 67 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

5. PODACI O POSTOJE ĆIM I PLANIRANIM GRA ĐEVINAMA I URE ĐAJIMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM TE STATUSU SANACIJE NEUSKLA ĐENIH ODLAGALIŠTA I LOKACIJA ONE ČIŠ ĆENIH OTPADOM

5.1. Postoje će i planirane gra đevine za gospodarenje otpadom

Obzirom da Op ćina Gornja Stubica na svojem podru čju nema službenog odlagališta komunalnog otpada, odnosno da nema niti zakonske osnove, niti potrebe za gradnjom istoga, komunalni otpad se odvozi na odlaganje izvan podru čja Op ćine Gornja Stubica. Tvrtka Eko-flor Plus d.o.o., koncesionar za komunalni otpad odvozila je miješani komunalni otpad s podru čja Op ćine Gornja Stubica na odlagališta komunalnog otpada Ilovac u Karlovcu, Petrova čka dola u Vukovar, Doroslov u Donji Miholjac, Gorjak u Krapini, Johovača u Garešnici, a koje posjeduju sve potrebite dozvole za rad.

Ova suradnja je utemeljena na pozitivnim zakonskim propisima RH te na čelima gospodarenja otpada, te komercijalnim varijablama koje su temelj tržišnog gospodarstva.

Osnovne postavke Prostornog plana ure đenja Op ćine Gornja Stubica predvi đaju brigu o zaštiti prirodnih vrijednosti, prirode i okoliša. Posebna pažnja mora se posvetiti očuvanju voda i rijeka, ali i o čuvanju od one čiš ćenja podzemnih voda. Sukladno navedenom trajno je opredijeljene da se na podru čju Op ćine Gornja Stubica ne će planirati i izgra đivati odlagališta komunalnog otpada.

Nedavno proglašenim PGO RH za razdoblje 2017.-2022.godina u Poglavlju 4.1., stranica 55 navedene su i opisane gra đevine od lokalnog zna čaja: - centri za ponovnu uporabu; - reciklažna dvorišta; - ostale gra đevine za sakupljanje i obradu otpada koje nisu od državnog i regionalnog zna čaja

„Osnovni kriteriji koji se odnose na odabir i definiranje lokacija gra đevina za gospodarenje otpadom moraju uzimati u obzir osnovne činjenice koje su zna čajne za planiranje navedenih gra đevina u okviru više-kriterijske analize: kategorija gra đevina, pedologija, geomorfologija, hidrološke i hidrogeološke zna čajke lokacije, zaštita voda, zaštita šuma, udaljenost od naseljenih podru čja, odnos prema gra đevinskim podru čjima naselja, prometna povezanost (cestovna, željezni čka), razvijenost infrastrukture uzimaju ći u obzir mogu ćnosti plasiranja proizvoda koji nastaju kao rezultat gospodarenja otpadom (GIO, toplinska i elektri čna energija, kompost i sl.). Odre đivanje lokacija gra đevina za gospodarenje otpadom zasniva se na uvažavanju na čela zaštite okoliša i gospodarenja otpadom definiranih pozitivnim propisima iz navedenog podru čja, znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke te financijsko-ekonomskog aspekta. Gospodarenje otpadom u gra đevinama druge namjene, u kojima se obavlja ili je mogu će obavljati djelatnost oporabe otpada, a koje se ne smatraju gra đevinom za gospodarenje otpadom, potrebno je tako đer koristiti u sustavu gospodarenja otpadom.“

Verzija 3.1. 68 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Nadalje u poglavlju 5., stranica 57 detaljnije se definiraju zahtjevi na gra đevine za gospodarenje otpadom: „Op ći tehni čki zahtjevi za gra đevine i postrojenja za gospodarenje otpadom definirani su u propisima koji ure đuju gradnju sukladno propisanim temeljnim zahtjevima za gra đevinu i posebnim propisima o gospodarenju otpadom koji ure đuju osnovne tehni čke i tehnološke uvjete za gospodarenje otpadom koji se odnose na gra đevine i postrojenja (Pravilnik o gospodarenju otpadom te pravilnici koji ure đuju gospodarenje posebnim kategorijama otpada, termi čku obradu otpada i odlaganje otpada). Gra đevine i postrojenja za gospodarenje otpadom čiji rad podliježe uvjetima i izdavanju okolišne dozvole trebaju biti u skladu sa zahtjevima najbolje raspoloživih tehnika (NRT) - obvezuju će tehnike i tehnologije koje se primjenjuju pri projektiranju, gradnji, održavanju, uporabi i stavljanju izvan uporabe takve gra đevine, uklju čuju ći i grani čne vrijednosti emisija u okoliš. Kod projektiranja bilo koje gra đevine za gospodarenje otpadom isto tako valja uzeti u obzir i primjere najbolje prakse te stanje tehni čke spoznaje u trenutku izrade projekta. Op ći tehni čki zahtjevi za gra đevine, postrojenja i opremu (vozila, spremnici i sl.) moraju biti usmjereni i uskla đeni s uvjetima za postizanje ciljeva u gospodarenju otpadom definiranih ovim Planom.“

Na podru čju Op ćine Gornja Stubica postoji funkcionalan sustav odvojenog prikupljanja svih posebnih kategorija otpada koje se odlažu bez naknade u mobilno reciklažno dvorište čiji funkcionalnost osigurava koncesionar Eko-Flor Plus d.o.o.. U 2018.godini zapo čet će se s aktivnostima na izradi projektne dokumentacije za proširenje funkcionalnosti reciklažnog dvorišta izgradnjom istoga na lokaciji koja će biti odabrana kroz sustav valorizacije i javne rasprave, a koja će biti i utvr đena prostornim planom jedinice lokalne samouprave. Reciklažno dvorište imati će mogu ćnost odvojenog odlaganja bez naknade slijede ćih vrsta otpada do odvoza na reciklažu:

• problemati čan otpad; • metal; • otpadni papir i karton; • baterije i akumulatori; • plastika; • staklo; • otpadne gume bez naplataka; • tekstil; • krupni (glomazni) otpad; • EE otpad • otpadna ulja.

Verzija 3.1. 69 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

5.2. Status sanacije neuskla đenih odlagališta i lokacija one čiš ćenih otpadom

Divlja odlagališta su mjesta na koja neke skupine doma ćinstava odlažu svoj komunalni otpad bez ikakvih dogovora i dozvola. Ova odlagališta sukladno Planu gospodarenja otpadom Krapinsko-zagorske županije moraju se odmah sanirati i zatvoriti. Navedenim Planom nije obuhva ćeno niti jedno divlje odlagalište na podru čju Op ćine Gornja Stubica, što je prije svega rezultat ekološke svijesti stanovnika Op ćine, a svakako i organiziranog odvoza komunalnog otpada s podru čja cijele Op ćine Gornja Stubica.

U slu čaju eventualnog nastanka odlagališta otpada na podru čju Op ćine Gornja Stubica, ista se smatraju divljim i nelegalnim odlagalištima i potrebno ih je zatvoriti i sanirati, te restriktivnim mjerama sprije čiti daljnje nelegalno odlaganje otpada. Obzirom da uklanjanje otpada sa divljih odlagališta otpada potpada u komunalne djelatnosti, radove na sanaciji obaviti će tvrtka registrirana i ovlaštena za sakupljanje, prijevoz i odlaganje otpada, koja istovremeno sukladno zakonskim propisima zadovolji uvjete tražene od ponu đača u okvirima prihvatljive cijene za ponu đene radove. Lokacija na koju će se odvoziti otpad sa divljih odlagališta mora biti definirana u ponudama ponu đača za sanaciju divljih odlagališta otpada.

Tijekom srpnja 2009.godine izvršen je inspekcijski nadzor od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure đenja i graditeljstva, Sektora inspekcijskog nadzora, Podru čna jedinica u Krapini, inspektor Davor Ma đar, na lokaciji nelegalnog odlagališta otpada Ružekovi Kuti ili Jarki s predmetom nadzora postupanja s otpadom odnosno sanacije deponije. Kako na predmetnoj lokaciji nije zate čen nikakav otpad, inspektor je Zapisnikom o obavljenom nadzoru utvrdio kako nije zate čen nikakav otpad te je podru čje fotografirano. Dokumentacija koja je vezana uz odvoz otpada sa predmetne lokacije nalazi se u Op ćinskoj arhivi. Opisana aktivnost je posljednja ve ća akcija sanacije odnosno uop će pojavljivanja nelegalno odloženog otpada na području Op ćine Gornja Stubica.

Svake godine se uz koordinaciju djelatnika Op ćine organiziraju akcije čiš ćenja šuma i livada od otpada koji se tamo zatekao nesavjesnim odbacivanjem od strane nesavjesnih stanovnika. Rije č je o manjim koli činama otpada koji se sakupljaju u spremnike od 120, 240 i 1.100 litara a koje potom odvozi koncesionar na odlaganje.

5.3. Sredstva za prikupljanje i odvoz otpada s podru čja Op ćine Gornja Stubica

Postoje ći kapaciteti za postupanje s otpadom na podru čju Op ćine Gornja Stubica, u ovom trenutku, u potpunosti su ovisni o tehni čkim kapacitetima i mogu ćnostima koncesionara koji prikuplja, odvozi i zbrinjava otpad sa podru čja Op ćine, te o kapacitetima mobilnog reciklažnog dvorišta na lokaciji Op ćine.

Koncesionar raspolaže adekvatnim voznim parkom odnosno transportnim jedinicama kojima prevozi otpad na odlagalište, a koji je skupljen kroz mrežu postavljenih spremnika na podru čju Op ćine.

Verzija 3.1. 70 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Otpad se spremnicima i vozilima na siguran na čin prevozi do lokacije za trajno zbrinjavanje specijaliziranom opremom i vozilima koja onemogu ćavaju širenje neugodnih mirisa, rasipanje i op ćenito negativan utjecaj na okoliš.

Spremnici koji se koriste za skupljanje otpada na podru čju Op ćine Gornja Stubica volumena su 120, 240, 1.100, 3.000, 5.000, 7.000 i 10.000 litara.

5.4. Uspostava zelenih otoka kao dio cjelovitog gospodarenja otpadom

Postavljanje sustava zelenih otoka u smislu pozicioniranja posuda za odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta otpada koje bi se postavilo za potrebe ku ćanstava i bilo više na dohvat ruke, uvelike bi unaprijedilo mogu ćnosti adekvatnog gospodarenja otpadom na podru čju Općine. Navedeni sustav omogu ćio bi olakšano odvajanje najzastupljenijih vrsta otpada na samom mjestu nastanka, tj. ku ćanstvima, ali i posebno je pogodan za primjenu u sredinama s manjom gusto ćom naseljenosti. Navedeni sustav u najve ćem broju slu čajeva u dosadašnjoj praksi implementira se u vidu postavljanja spremnika razli čitih boja za prikupljanje razli čitih vrsta otpada kao što je prikazano na slici 5.4./1.

Raspored i broj zelenih otoka odrediti će se s obzirom na gusto ću naseljenosti pojedinog podru čja Op ćine, eventualnom sezonskom optere ćenju pojedinih podru čja, te raspoloživosti površina. Lokacije će se odabrati tako da maksimalna udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta za smještaj otoka bude oko 350 m i da se nalaze u središtima gusto će stanovništva pojedina čnih mjesnih odbora.

Na podru čju Op ćine Gornja Stubica smisleno je postaviti zelene otoke na 7 lokacija naselja sa brojem stanovnika ve ćim od 300 odnosno povoljnim položajem u geografskom smislu u odnosu na granice JLS Gornja Stubica. Rije č je o naseljima:

 Dubovec  Dobri Zdenci  Gornja Stubica  Hum Stubi čki  Modrovec  Slani Potok  Sveti Matej

Postojanje i funkciju zelenih otoka stanovništvo će dobro prihvatiti obzirom da je ve ć upoznato s na činom funkcioniranja istih i s njima se susretalo u posljednjem desetlje ću na podru čju Op ćine. U periodu proteklog osmogodišnjeg Plana gospodarenja otpadom sustav zelenih otoka nije se održao zbog kontinuiranog ometanja njihovog normalnog rada od strane osoba koje se bave ilegalnim prikupljanjem sekundarnih sirovina, a koje su iste devastirale. Pozicioniranje zelenih otoka na mjesta gdje je promet guš ći i osvjetljenje bolje te uz intervencije komunalnog reda i/ili predstavnika izvršne vlasti - policije, sustav će zasigurno poprimiti obrise civiliziranog na čina odlaganja vrijednih sastavnica komunalnog otpada.

Verzija 3.1. 71 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Na lokacijama zelenih otoka se u odvojenim spremnicima naj češ će prikuplja staklo, plastika i papir u spremnicima koji su mogu nabaviti sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u činkovitost. Lokacije koje se predlažu za postavljanje zelenih otoka nazvane po mjestu na kojem se nalaze, a prikazane su na karti Općine na kartogramu 5.4./2.

Slika 5.4./1. Spremnici za odvojeno prikupljanje otpada

Verzija 3.1. 72 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Kartogram 5.4./2. Predložene lokacije zelenih otoka na podru čju Op ćine Gornja Stubica ozna čene crvenom to čkom na karti Mjerila 1:50.000

Verzija 3.1. 73 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

5.5. Reciklažno dvorište kao temelj cjelovitog gospodarenja otpadom

Reciklažno dvorište je ogra đeno, po potrebi osvijetljeno, povremeno nadzirano mjesto na vodonepropusnoj podlozi za izdvojeno odlaganje odre đenih vrsta otpadnih tvari, koje nastaju u doma ćinstvima, a doma ćinstva ga trebaju odložiti u dane koji nisu predvi đeni za periodi čni odvoz glomaznog otpada. Reciklažno dvorište može biti ure đena javna površina na kojoj su postavljene posude za odlaganje razli čitih vrsta otpada ili prostor sa gra đevinama namijenjenim razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada. U reciklažnim dvorištima može se ali i ne mora provoditi dodatna obrada otpada. Kao glavna uloga reciklažnih dvorišta isti če se prihvat i privremeno skladištenje dok je za kona čnu obradu kao što su fino sortiranje, prešanje, baliranje zaduženo reciklažno dvorište unutar CGO. Reciklažnim dvorištima minimalno treba osigurati odvojeno skupljanje papira/kartona, stakla, plastike, metala, tekstil, glomazni, zelenog (biorazgradivog) otpada, te opasnih komponenti komunalnog otpada (baterija, akumulatora i lijekova) odnosno problemati čnog otpada.

Tako đer, reciklažna dvorišta su ujedno i mjesta gdje građani mogu dobiti informacije o gospodarenju otpadom, na činima smanjenja koli čina otpada i njegovoj oporabi od za to obu čenih osoba.

Na podru čju Op ćine Gornja Stubica za odvojeno sakupljanje neopasnog i problemati čnog otpada putem reciklažnog dvorišta potrebno je primijeniti slijede će mjere:

1. Osigurati funkcionalnost lokacije tlocrtne površine cca 200 m2 sa svim potrebnim infrastrukturnim objektima i priklju čcima. 2. Radno vrijeme treba prilagoditi na činu života i potrebama gravitiraju ćeg stanovništva. 3. Nadzor nad radom reciklažnog dvorišta povjeriti kvalificiranom i obu čenom osoblju. 4. Predvidjeti izdvojeno sakupljanje samo onih otpadnih tvari za koje je osigurano postupanje u skladu sa zahtjevima cjelovitog gospodarenja otpadom. 5. Obzirom na strukturu komunalnog otpada predvidjeti posude odgovaraju ćeg volumena za: papir, karton, bijelo i obojeno ambalažno staklo, bezbojno ravno staklo, drvo (ambalaža i sl.), glomazni otpad, PET ambalažu, metalne limenke od pi ća i napitaka, polistiren (PS), stiropor, tekstil, zeleni otpad (trava, liš će, granje i sl.), ku ćanske aparate (bijela tehnika), metale u obojene metale i kablove, akumulatore, baterije otpadno motorno ulje i sl. 6. Preporu ča se uvijek jasno odijeliti izdvojeno skupljanje štetnih odnosno opasnih tvari od odvajanja otpadnih tvari koje direktno ne ugrožavaju okoliš odnosno zdravlje ljudi. Iz tog razloga se prakticira primjena posebno zatvorenih kontejnera za skupljanje štetnih odnosno opasnih tvari.

Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, JLS izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problemati čnog otpada, otpadnog papira, stakla, metala, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na na čin da osigura funkcioniranje jednog ili više reciklažnog dvorišta na svom podru čju. JLS koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idu ćih 25.000 stanovnika na svojem podru čju.

Verzija 3.1. 74 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Praksa u Hrvatskoj pokazuje da je uvo đenje reciklažnih dvorišta, u kojima stanovnici mogu besplatno odložiti sve komponente otpada, ako su sortirane, ekonomsko- ekološki isplativa. Svrha izdvojenog sakupljanja je izdvajanje korisnih i štetnih komponenti miješanog komunalnog otpada, što ima veliki ekonomski i ekološki zna čaj iskorištavanjem vrijednih svojstava odre đenih komponenti otpada i o čuvanjem prirodnih resursa. Površina potrebna za izgradnju reciklažnog dvorišta sa odgovaraju ćom pristupnom prometnicom odnosno manevarskom površinom za vozila, procjenjuje se na 1.600 do 2.000 m² tlocrtne površine. Na samoj lokaciji ili neposredno uz istu mora biti osigurano dovoljno prostora za parkiranje osobnih vozila s teretnom prikolicom, kao i osiguran prostor za pristup i manipulaciju vozila koja odvoze sakupljeni otpad.

Nakon detaljne analize potreba, dostupnih i prihvatljivih lokacija te rasprave o najboljem rješenju sa svim relevantnim institucijama, izvest će se zaklju čak o najprikladnijoj lokaciji za smještaj reciklažnog dvorišta, trajnog ili privremenog karaktera, odnosno reciklažnog dvorišta Op ćine Gornja Stubica. Preporu čljivo je da sama ogra đena površina dvorišta bude 200m² tlocrtne površine, odnosno cca 2.000 m² tlocrtne površine zajedno sa parkiralištem i manevarskom površinom za vozila.

Detaljnije informacije o radu reciklažnog dvorišta i vrstama otpada koji će se u reciklažno dvorište mo ći odložiti besplatno, biti će dostupan na internetskoj stranici www.gornjastubica.hr, oglasnoj plo či u zgradi Op ćine te na samom reciklažnom dvorištu.

Operater reciklažnog dvorišta biti će odre đen od strane Op ćine Gornja Stubica, kao i odgovorna osoba zadužena za upravljanje reciklažnim dvorištem.

U reciklažnom dvorištu mo ći će se od strane članova doma ćinstva s podru čja Op ćine Gornja Stubica bez naknade odložiti otpad u koli čini primjerenoj nastanku u jednom doma ćinstvu.

Prijedlog rasporeda spremnika unutar reciklažnog dvorišta prikazan je na Slici 5.5./1.

Verzija 3.1. 75 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Slika 5.5./1. Prijedlog rasporeda spremnika unutar reciklažnog dvorišta

Verzija 3.1. 76 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

5.5.1. Problemati čni otpad

Problemati čni otpad je opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji uobi čajeno nastaje u ku ćanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i koli čini usporediv s opasnim otpadom koji uobi čajeno nastaje u ku ćanstvu pri čemu se problemati čnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvo đača tog otpada, što je definirano u članku 4. stavak 1. to čka 46. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 94/13), dok je obveza predavanja problemati čnog otpada odvojeno od miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada propisana člankom 30. stavak 6. to čka 2. ZOOGO. Članak 35. stavak 5. to čka 1. istog zakona nalaže osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem obvezu zaprimanja bez naknade ove kategorije otpada ukoliko je ista nastala u ku ćanstvu uz obavezno vo đenje evidencije o zaprimanju istog.

Problemati čni otpad stanovnici Op ćine Gornja Stubica mo ći će predati u reciklažno dvorište.

Popis problemati čnog otpada kojeg je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna zaprimati propisan je Dodatkom III. Pravilnika o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 23/14, 51/14, 121/15, 132/15), a obuhva ća slijede će vrste problemati čnog otpada:

Verzija 3.1. 77 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

5.5.2. Upute za upis u O čevidnik reciklažnih dvorišta

Upis u Očevidnik reciklažnih dvorišta obavlja se temeljem članka 113. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13), a Ministarstvo stranci dostavlja potvrdu o upisu u predmetni očevidnik. Slijedom navedenog, za upis u Očevidnik reciklažnih dvorišta u gospodarenju otpadom potrebno je priložiti sljede ću dokumentaciju:

1. Zahtjev za upis u očevidnik za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom - Dodatak VIII Pravilnika o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 23/14, 51/14, 121/15) popuniti elektronski na mrežnoj stranici Ministarstva na slijede ćem linku http://ogo.mzoip.hr/Zahtjevi/Predaja

2. Nakon što se kreira zahtjev iz aplikacije preuzeti zahtjev za ispis u PDF–u

3. Na obrazac zahtjeva nalijepiti upravnu pristojbu (državni biljeg u iznosu od 20,00 kn; na kraju obrasca potpis odgovorne osobe i pe čat)

4. Dokumentaciju propisanu člankom 113. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13): • Rješenje Trgova čkog suda i izvadak iz sudskog registra ili rješenje o upisu u obrtni registar i preslika obrtnice u kojem je registrirana i djelatnost sakupljanja otpada, • Dokaz o imenovanju osobe odgovorne za gospodarenje otpadom, • Izvadak iz zemljišne knjige, ugovor o najmu ili neki drugi dokaz da raspolaže reciklažnim dvorištem, • Dokaz da je obavljanje poslova reciklažnog dvorišta osigurao davatelj usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada. Ukoliko podnositelj zahtjeva nije davatelj usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, dužan je dostaviti dokaz da jedinica lokalne samouprave uspostavom predmetnog reciklažnog dvorišta izvršava svoju obavezu odvojenog prikupljanja otpada u skladu s odredbama čl.35. Zakona o održivom gospodarenju otpadom i Pravilnika o gospodarenju otpadom, • Dokaz o ispunjavanju uvjeta iz Pravilnika o gospodarenju otpadom (izjava odgovorne osobe u pravnoj osobi kojom jam či da predmetno reciklažno dvorište udovoljava odredbama Pravilnika o gospodarenju otpadom koje se odnose na na čin rada reciklažnog dvorišta), • Dokaz da je reciklažno dvorište ozna čeno sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadom (naziv, radno vrijeme i mjesto za br. upisa u očevidnik) – fotografija ili grafi čka priprema, • Dokaz da raspolaže spremnicima (fotografije ili tehni čke specifikacije).

Verzija 3.1. 78 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

5.6. Mobilna reciklažna dvorišta

Mobilno reciklažno dvorište – mobilna jedinica je pokretna tehni čka jedinica koja nije gra đevina ili dio gra đevine, a služi odvojenom prikupljanju i skladištenju manjih koli čina posebnih vrsta otpada. Jedinica lokalne samouprave koja ima 1.500 stanovnika ili manje, a nije osigurala funkcioniranje reciklažnog dvorišta, dužna je osigurati funkcioniranje istog na svojem podru čju posredstvom mobilne jedinice koja se u smislu ZOOGO smatra reciklažnim dvorištem. Uvjeti koje mora udovoljiti mobilno reciklažno dvorište – mobilna jedinica su: • mora biti onemogu ćen dotok oborinskih voda na otpad; • mora biti postavljeno na na čin da je omogu ćen pristup vozilu, odnosno drugom prometnom sredstvu; • skladištenje otpada mora se obavljati na na čin kojim se onemogu ćava, odnosno sprje čava rasipanje i razlijevanje otpada; • utjecaj rada reciklažnog dvorišta na okolna zemljišta i zgrade mora biti sveden na najmanju mogu ću mjeru, a osobito u pogledu neugode koju može uzrokovati buka, prašina i/ili neugodni mirisi; • primarni spremnici koji se koriste moraju biti podesni za transport pri čemu ne smije do ći do rasipanja i/ili prolijevanja otpada; • mora biti ozna čeno vidljivom oznakom koja mora sadržavati:

MOBILNO RECIKLAŽNO DVORIŠTE – MOBILNA JEDINICA SKRA ĆENI NAZIV TRGOVA ČKOG DRUŠTVA ILI OBRTA OPERATERA BROJ UPISA U O ČEVIDNIK RECIKLAŽNIH DVORIŠTA RADNO VRIJEME

FZOEU je na svojim mrežnim stranicama sukladno Pravilniku o uvjetima i na činu dodjeljivanja sredstava FZOEU te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda i Programu dodjele državnih potpora za zaštitu okoliša za razdoblje 2015.do 2017.godina na poveznici http://www.fzoeu.hr/hr/gospodarenje_otpadom/reciklazna_dvorista/ objavio javni poziv za neposredno sufinanciranje nabave mobilnih reciklažnih dvorišta predvidive površine od 1.600 do 2.000 m2 i ukupnog iznosa investicije predvidivog do 2.000.000,00 kuna.

Slika 5.6./1. Primjer izgleda mobilnog reciklažnog dvorišta

Verzija 3.1. 79 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

5.6.1. Izgradnja reciklažnog dvorišta za gra đevni otpad

Potrebno je odrediti lokaciju za odlaganje gra đevinskog otpada na podru čju Op ćine Gornja Stubica koja ne će negativno utjecati na okoliš, a koja će omogu ćiti kvalitetno gospodarenje mineralnim sirovinama iz gra đevinskog otpada.

Prilikom odabira lokacije posebno je važno razmotriti tlo i blizinu izvora vode te postojanje eventualnih slivnih površina za tijek voda. Lokacija mora biti u prometnom smislu lako dostupna te je osobito važno omogu ćiti prostor za okretanje manjih kamiona ili vozila sa prikolicom. Lokaciju treba izabrati kroz proces valorizacije temeljem objektivnog ocjenjivanja rješenja za prihvat gra đevinskog otpada.

Predavanje gra đevinskog otpada u reciklažnom dvorištu za gra đevni otpad biti će dozvoljeno samo stanovnicima Op ćine Gornja Stubica, te je cilj tako prikupljeni prvenstveno mineralni materijal preraditi mehani čkim usitnjavanjem i koristiti za održavanje prometnica nižeg reda. Ostale prikupljene komponente gra đevnog otpada ne smiju biti kategorizirane kao opasan otpad te se mogu ponovno iskoristiti u gra đevne svrhe.

Odabir spremnika i na čina postupanja u reciklažnom dvorištu gra đevnog otpada predmet je budu će rasprave za koje je potrebno raspolagati činjenicama o koli činama te vrste otpada koji nastaje ili će nastati na podru čju Op ćine.

5.6.2. Izgradnja kompostane za otpad prvenstveno sa ure đaja za pročiš ćavanje otpadnih voda Op ćine Gornja Stubica

Kako je Op ćina Gornja Stubica ostvarila zapažen uspjeh u provođenju aktivnosti na poboljšanju životnih uvjeta svojih stanovnika tako će i u budu ćnosti pristupiti izgradnji sustava odvodnje otpadnih voda te jednako tako uspješno očekuje se sudjeluje u natje čajima Fondova EU, čime će Op ćini biti omogu ćeni zna čajni infrastrukturni zahvati na podru čju Op ćine sufinancirani Fondovima EU. Predvi đa se u bližoj budu ćnosti u sklopu izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda Op ćine Gornja Stubica, pored ostalih infrastrukturnih objekata, bude izgra đen i ure đaj za pro čiš ćavanje otpadnih voda.

Ure đaj će biti moderan i tehni čko-tehnološki svakako u skladu sa svjetskim trendovima. Otpadni proizvod tehnologije pro čiš ćavanja je mulj, koji je prisutan kod svih ure đaja ove vrste. Muljem je potrebno gospodariti sukladno zakonskim propisima i izvršenoj fizikalno-kemijskoj analizi. Kako je sušenjem smanjenje volumena mulja odnosno otpada zna čajno te kako je on u svojoj osnovi organski spoj, potrebno je razmotriti mogu ćnost odlaganja mulja za postupak sušenja u kompostanu te njegovo daljnje korištenje za oboga ćivanja tla. Isti je mogu će, ukoliko to fizikalno-kemijska analiza potvrdi koristiti u mješavini sa ostalim suhim ali kompostabilnim tvarima za stvaranje komposta koji se može eventualno koristiti u poljoprivredi ili se može slobodno kao inertna masa odlagati bez naknade na za to predvi đena plohe.

Verzija 3.1. 80 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Ovo rješenje za odlaganje mulja možda iziskuje financijsko ulaganje u po četnoj fazi ali nudi trajno rješenje koje ima minimalan trošak te koje je apsolutno održivo s aspekta okolišnog sagledavanja utjecaja i omjera uloženo/dobiveno.

Lokacija kompostane za otpad sa ure đaja za pro čiš ćavanje otpadnih voda ali i gospodarenje biorazgradivim otpadom iz doma ćinstava sa podru čja Op ćine Gornja Stubica biti će predmet razmatranja zapo čet u 2018.godini, te će lokacija biti odabrana nakon pomnog razmatranja ekonomskih i funkcionalnih uvjeta te iscrpne rasprave sa svim zainteresiranim sudionicima procesa.

Slika 5.6.2./1. prikazuje osnovni tlocrtni izgled kompostane s aproksimativnim iskazom dimenzija.

Verzija 3.1. 81 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Slika 5.6.2./1. Skica kompostane s aproksimativnim iskazom dimenzija

Verzija 3.1. 82 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

5.7. Ocjena postoje ćeg stanja

Postoje ći na čin postupanja s komunalnim otpadom i prakse stanovništva u pitanjima gospodarenja otpadom na podru čju Op ćine Gornja Stubica još uvijek nije u cijelosti u skladu s odredbama ZOOGO te je potrebno pove ćati u činkovitost gospodarenja otpadom. Iz komunalnog se otpada nedovoljno izdvajaju iskoristive komponente, što ovakvo postupanje otpadom još uvijek čini nedovoljno racionalnim, ekonomski teško ili uop će neisplativim, a predstavlja i nepotrebno optere ćenje kapaciteta odlagališta na koji se otpad odvozi zbog trajnog odlaganja. Od obaveza koje su propisane ZOOGO Op ćina Gornja Stubica ve ć je ispunila ve ći dio obaveza ili je pokrenula aktivnosti za ispunjenje istih.

Op ćina Gornja Stubica ve ć je donijela Plan gospodarenja otpadom za osmogodišnje razdoblje od 2008.godine do 2016.godine kojeg je gotovo u cijelosti i realizirala. Ovaj Plan izra đuje se za novo šestogodišnje razdoblje od 2017. – 2022. godine.

Na čelnik Op ćine Gornja Stubica svake godine podnosi Op ćinskom vije ću Op ćine Gornja Stubica Izvješ će o izvršenju Plana gospodarenja otpadom.

Op ćina Gornja Stubica je donijela Odluku o dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada sa podru čja Op ćine Gornja Stubica tvrtki Eko-flor plus d.o.o., Mokrice 180 C, Oroslavje, OIB: 50730247993, kojoj se dodjeljuje obavljanje javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada na period od pet godina po čevši od 02.03.2015. odnosno do ožujka 2020.godine.

Na čin prikupljanja pojedinih vrsta otpada detaljnije su opisani u ostalim poglavljima ovog Plana. Sustav odvojenog prikupljanja otpada je uspostavljen djelomi čno, a odnosi se na uvo đenje primarne selekcije otpada u mobilnom reciklažnom dvorištu (problemati čni otpad, papir, staklo i plastika, tekstil, gume, ulje, EE otpad), uspostavom zelenih otoka sa spremnicima za odvojeno prikupljanje otpada (papir i karton, plastika, staklo, tekstil, biootpad) te odvojeno prikupljanje krupnog (glomaznog) otpada.

Cijena usluge skupljanja i odvoza komunalnog otpada u Op ćini Gornja Stubica obra čunava se prema cjeniku tvrtke Eko-flor plus d.o.o. na koji je pribavljena suglasnost Op ćine, a sastavni je dio koncesijskog ugovora. Cijena skupljanja i odvoza krupnog (glomaznog) otpada je uklju čena u cijenu redovnog skupljanja i odvoza komunalnog otpada.

Na podru čju Op ćine Gornja Stubica provodi se edukacija stanovništva o obvezi odvojenog prikupljanja komunalnog otpada. Aktivnosti na edukaciji znatno će se poja čati u predstoje ćem razdoblju, što je i planirano ovim Planom gospodarenja otpadom. Osobito će se poduzeti sve mogu će mjere na edukaciji djece vrti ćke i školske dobi o važnosti pravilnog postupanja s otpadom kroz razne edukativne aktivnosti. Planira se rad s vrti ćkom djecom kroz posebno prilago đene radionice, priredbe i edukativne akcije na otvorenom. Djeca školske dobi, obzirom na ve ću sposobnost razumijevanja, biti će informirana o otpadu kroz radionice i prakti čne primjere kako bi razvila svijest o potrebi pravilnog i održivog gospodarenja otpadom. Stanovništvo zrele dobi biti će informirano o gospodarenju otpadom putem

Verzija 3.1. 83 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine . koncesionara tvrtke Eko-flor plus d.o.o., letaka, plakata, oglasnih plo ča i web stranica posebice o obvezi i na činu odvojenog prikupljanja otpada.

5.8. Definiranje ciljeva

Temeljem analize i ocjene postoje ćeg stanja, te ovisno o mogu ćnostima definiraju se sljede ći ciljevi u gospodarenju otpadom Op ćine Gornja Stubica:

• uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom održavanjem funkcionalnosti reciklažnog dvorišta uklju čuju ći edukaciju gra đana; • smanjenje koli čine miješanog komunalnog otpada koje se upu ćuje na odlaganje; • pove ćanje koli čine izdvojeno prikupljenog otpada kojeg je mogu će reciklirati; • poduzimanje mjera u cilju sprje čavanja ilegalnog odlaganja otpada.

Verzija 3.1. 84 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

6. PODACI O LOKACIJAMA ODBA ČENOG OTPADA I NJIHOVOM UKLANJANJU

Zbrinjavanje otpada nelegalno ili tzv. "nastajanje divljih odlagališta otpada“ jednozna čno jest odlaganje otpada na javne ili privatne površine bez potrebnih zakonom propisanih uvjeta i dozvola. Nije dozvoljeno odlagati otpad na ulicama, travnjacima, parkovima stazama, vodnim putovima i drugim mjestima koja za to nisu predvi đena. Uzroci nastajanja divljih odlagališta otpada su:

• nedostatna obaviještenost lokanog stanovništva i javnosti uop će o posljedicama ilegalnog odlaganja otpada; • ušteda vremena i truda koje zahtjeva legalno zbrinjavanje (posebno vrijedi za glomazan, elektroni čki, gra đevinski i sl. otpad); • nedostupnost odnosno velika udaljenost legalnih odlagališta odnosno reciklažnih dvorišta; • nedostupnost informacija o sustavu i mogu ćnostima prikupljanja i zbrinjavanja pojedinih vrsta otpada; • nepravovremena priprema (iznošenje) otpada za sakupljanje radi neinformiranosti ili sprije čenosti ili selidbe.

Posljedice na okoliš i ljudsko zdravlje "divljih odlagališta otpada“ su:

• štetni utjecaji „divljih odlagališta otpada“ na izvore vode i kvalitetu vode uklju čuje za čepljenje vodenih tokova te posljedi čno nastajanje poplavina; One čiš ćenje površinskih i podzemnih voda kemikalijama štetnim ne samo za okolinu ve ć za ljudsko zdravlje; • rizik za ljudsko zdravlje predstavlja i opasnost od ozljede oštrim predmetima, pojava glodavaca, potencijalno širenje bolesti (virus zapadnog Nila, encefalitis, denge vru ćica, malarija) koje prenose komarci kojima je olakšano razmnožavanje u vodi koja se zadržava u otpadu npr. starim gumama; • možda najvažnija komponenta nastanka ilegalnog odlagališta je kontinuirano obezvrje đivanje okoliša koje za posljedicu ima neminovno ekonomsku deprecijaciju zemljišta i smanjen gospodarski razvoj. Ekonomske posljedice stvaranja „divljih odlagališta otpada“ podrazumijevaju smanjenu vrijednost nekretnina te porast poreza i prireza zajednice radi troškova sanacije odlagališta. Radi navedenog smanjuje se atraktivnost lokaliteta za život pa se posljedi čno narušava i demografska struktura; • sanacija „divljih odlagališta otpada“ jest financijski trošak poreznih obveznika i troši sredstva lokalne zajednice koja bi se u protivnom mogla uložiti u sanaciju lokalnih cesta, izgradnju vrti ća i škola, bolju zdravstvenu uslugu i sli čno; • trovanje i širenje bolesti putem ptica, pasa i ma čaka; • okupljanje pasa lutalica koji se udružuju u čopore i/ili divljih životinja; • domino efekt širenja ilegalnog odlaganja otpada - jedna vre ćica uskoro prerasta u gomilu otpada koja nakon proteka vremena postaje pravi mali deponij.

Nadzor nad trendom ilegalnog odlaganja kao praksa upravljanja uklju čuje korištenje sustava obrazovanja radi upoznavanja gra đana i tvrtki na koji na čin ilegalno odlaganje otpada utje če na one čiš ćenje površinskih i drugih voda. Kroz lociranje i ispravljanje prakse i navika ilegalnog odlaganja korektivnim i obrazovnim mjerama biti će

Verzija 3.1. 85 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine . sprije čeni mnogi rizici povezani sa javnom sigurnoš ću te kvalitetom pitke i površinske vode.

Učestalo je mogu će na terenu uo čiti nekoliko tipova ilegalnog odlaganja od kojih se naj češ će pojavljuje otvoreno odlaganje – ilegalno odlaganje komercijalnog, industrijskog ili komunalnog otpada iz poslovnih ili rezidencijalnih objekata, ku ća za odmor te u ruralnim dijelovima u blizini cesta ili pruga. Ova vrsta ilegalnog odlaganja nastaje radi izbjegavanja pla ćanja komunalnih naknada i naknada za odvoz posebnog otpada ili uštede vremena i truda koje zahtjeva odvoz otpada na ure đena odlagališta ili u reciklažno dvorište.

Programi kontrole ilegalnog odlaganja fokusirani su na sudjelovanje zajednice i ciljanu provedbu mjera radi eliminacije prakse stvaranja i korištenja divljih deponija otpada. Klju č uspjeha nalazi se u podizanju svijesti javnosti o problemu ilegalnih odlagališta te vezanim implikacijama. Programi kontrole ilegalnih odlagališta sastoje se od kombinacije obrazovanja javnosti, sudjelovanja javnosti, saniranja lokacija, održavanja lokacija te mjera provedbe zakona koji se odnose na ilegalno odlaganje.

Važna pitanja koja moraju biti razmotrena kod izrade programa kontrole su:

• lokacija kontinuirane aktivnosti ilegalnog odlaganja; • tipovi otpada koji su odloženi ilegalno i profil osoba koje odlažu otpad na divlja odlagališta otpada; • mogu ći razlozi koji leže iza ilegalnog odlaganja kao što su previsoke naknade, restriktivan sustav odvoza komunalnog otpada, neefektivni programi recikliranja; • prethodne sustave obrazovanja i informiranja te prošle programe sanacije; • trenutne programe kontrole te lokalne pravilnike i odluke koje se bave ovim problemom; • može postojati potreba za dodatnim izvorom prihoda i financiranja za uspješnu provedbu programa kontrole; • učinkoviti programi sprje čavanja nastajanja divljih odlagališta otpada koriste prakse koje educiraju i uklju čuju zajednicu, lokalne tvrtke i industriju, izabrane zastupnike u tijelima samouprave.

6.1. Lokacije odba čenog otpada i plan uklanjanja

Na podru čju Op ćine Gornja Stubica nema otpada odba čenog u prirodu koji bi se smatrao divljim odlagalištem ili nelegalno odloženim otpadom. Ova činjenica govori o visokoj razvijenoj svijesti stanovnika Op ćine Gornja Stubica o štetnosti odbacivanja otpada u prirodu i svim negativnim posljedicama koja isto donosi kako po pitanju velikog financijskog troška za jedinicu lokalne samouprave tako i za dugoro čno štetno djelovanje na biljni i životinjski svijet, a u konačnici i na samog čovjeka.

Lokacije evidentirane tijekom razdoblja 2005. do 2008.godine u cijelosti su sanirane te nakon odvoza otpada nisu nastala nova nelegalna odlagališta. Sanirane lokacije bila su mjesta sa manjom koli činom komunalnog otpada neodgovorno i nezakonito odba čenog u prirodu. Nazivi lokaciju su: Ružekovi Jarki, Sveti Matej, Dobri Zdenci – Šagudi, Hum Stubi čki – Benki, Burnjak šuma, Tok Slanog potoka.

Verzija 3.1. 86 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Bez obzira na utvr đeno pozitivno činjeni čno stanje potrebno je navesti čimbenike koji pogoduju stvaranju "divljih odlagališta otpada":

1. pristup legalnom odlagalištu Ukoliko zajednica ima ograni čeni pristup legalnom odlaganju otpada i recikliranju, bilo da je on skup ili udaljen nastati će problem ilegalnog odlaganja otpada. Povrh toga, takve urbane sredine imaju velik broj najmoprimaca koji uglavnom imaju manji osje ćaj odgovornosti za zajednicu i svoju okolinu od stalnih rezidenata dok vlasnici stanova sporije reagiraju na probleme. Sli čan je problem sa „vikendaškim“ naseljima i turisti čkim odredištima. Stanovnici ruralnih podru čja, gdje je ilegalno odlaganje u čestala praksa, imaju poteško će sa promjenom ustaljenih navika, možda nisu upoznati sa zakonima niti imaju informacije o štetnosti takve prakse.

2. fizi čke karakteristike U ruralnim podru čjima ilegalno odlaganje otpada doga đa se na izoliranim i udaljenim mjestima kojima se relativno lako može pri ći. U urbanim podru čjima lokacije kao što su napuštene zgrade, prazne površine, nekorištene tvornice i udaljenija podru čja ilegalne odlagatelje budu ći da su šanse da budu vi đeni ili prijavljeni smanjene. Druga podru čja uklju čuju slabo osvijetljena mjesta uz ceste i pruge, reciklažna dvorišta i kontejnere za papir, staklo i ostalo. Iz sitog razloga mete ilegalnog ostavljanja otpada su i šume, šumarci, ledine, polja te rubna gradska podru čja. U tim podru čjima rijedak je nadzor policije i komunalnih redara što doprinosi problemu. "Divlja odlagališta otpada" nastaju i na zatvorenim odlagalištima, postajama za prekrcaj otpada te odlagalištima koja se saniraju. Jednom kad se negdje odbaci sme će ono "privla či" još sme ća. Kad je jednom otpad negdje ba čen – kao da je dana "dozvola" da i drugi bacaju na isto mjesto.

3. nedostatak lako pristupnog i povoljnog sustava odvoza otpada i programa recikliranja Podru čja bez redovitog te povoljnog sustava odvoza otpada i recikliranja u praksi imaju više problema sa nastankom ilegalnih odlagališta. Otpad kojemu nije dozvoljen odvoz na legalna odlagališta kao što je bio-otpad, ure đaji koji sadrže freone, stare gume, akumulatori i baterije biti će ba čeni na "divlje odlagalište otpada" ukoliko ne postoji pristupa čan sustav prikupljanja i odvoza koji bi ih zbrinuo na adekvatan na čin.

4. nedostatak provedbe zakona i propisa Ilegalno odlaganje otpada je problem u mnogim podru čjima gdje ne postoji efikasna provedba zakona i propisa koji zabranjuju ilegalno deponiranje i spaljivanje otpada. Obje su radnje zabranjene, me đutim u sustavu prioriteta otpad je često zanemarena kategorija. Ilegalno odlaganje otpada je često teško dokazivo. Tako đer su kazne za ilegalno odlaganje manje od troškova legalnog odlaganja pojedinih vrsta otpada. Uvriježeno je mišljenje da su zakoni o ilegalnom otpadu nedostatni. Me đutim, op ćenito, zakoni su uglavnom kvalitetni i sveobuhvatni. U slu čaju ilegalnog odlaganja daleko ve ći problem od zakona je njegova provedba te visina kazni.

Verzija 3.1. 87 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

U slu čaju pojavljivanja otpada odba čenog u prirodu na na čin koji predstavlja nastanak divljeg odlagališta otpada potrebno je odmah zapo četi sa sanacijom istog. Sanaciju ovakvog odlagališta otpada potrebno je provesti metodom „ex situ“, što zna či da se sav otpad koji se nalazi na lokaciji mora evakuirati, odnosno premjestiti na najbliže službeno odlagalište. Nakon odvoza otpada čitav prostor dotadašnjeg odlagališta potrebno je urediti u skladu sa zahtjevima krajobraza.

Premještanje otpada s divljeg odlagališta mora obuhvatiti slijede će tehnološke etape:

1. Izdvajanje metalnog otpada (glomazni metalni, elektroni čki otpad, olupine automobila, ku ćanski aparati i sl.), te automobilskih guma na zaseban dio odlagališta. Ovaj otpad na daljnju obradu mora preuzeti tvrtka specijalizirana i ovlaštena za postupanje metalnim i sli čnim otpadom. 2. Gra đevinski otpad i dio drugog na odlagalištu inertnog otpada prevozi se do službenog odlagališta, gdje može poslužiti kao materijal za prekrivanje. 3. Utovar miješanog komunalnog otpada i odvoz na službeno odlagalište. Prilikom prijevoza otpada potrebno je otpad prekriti tendom ili folijom ukoliko se isti obavlja kamionima s otvorenom prikolicom. Po potrebi se mogu primijeniti druge mjere zaštite otpada od rasipanja. 4. Nakon odvoza otpada s lokacije, teren je potrebno izravnati (nasipati ukoliko je potrebno dostupnim inertnim materijalom). 5. Posljednja etapa ure đenja odnosi se na formiranje završnog zbijenog pokrovnog sloja i hortikulturno ure đenje lokacije kako bi se dovela u sklad s okolišem (krajobrazom) 6. Postavljanje natpisne plo če kojom se obavještava stanovništvo o zabrani odlaganja otpada u prirodu te o samom trošku izvršene sanacije lokacije. 7. Povremeni nadzor na saniranoj lokaciji odlagališta s ciljem sprje čavanja ponovnog odlaganja otpada od strane lokalnog stanovništva. 8. Preporu čljivo je u slu čaju kada se sumnja na odlaganje i eventualno opasnog otpada prije samog po četka postupka sanacije analizirati vode na izvorištima i bunarima u krugu od 1 km, te ponoviti postupak godinu dana nakon provedbe postupka sanacije, kako bi se sa sigurnoš ću utvrdilo ne postojanje opasnosti po okoliš ili trajne negativne posljedice za biljni i životinjski svijet.

Verzija 3.1. 88 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

7. MJERE POTREBNE ZA OSTVARENJE CILJEVA SMANJIVANJA ILI SPRJE ČAVANJA NASTANKA OTPADA, UKLJU ČUJU ĆI IZOBRAZNO-INFORMATIVNE AKTIVNOSTI I AKCIJE PRIKUPLJANJA OTPADA

Zbog preciznog i jasnog tuma čenja odredbi PGO RH za razdoblje 2017.-2022.godine u cijelosti se citira poglavlje 9.1 Sprje čavanje nastanka otpada uz grafi čki prikaz modela kružnog gospodarstva: „Ograni čenost prirodnih resursa i negativni utjecaji na okoliš uzrokovani njihovom potrošnjom zahtijevaju unaprje đenje postoje ćih i iznalaženje novih modela za njihovo održivo korištenje. Stoga je jedan od osnovnih ciljeva EU, kroz čitav niz financijskih instrumenata i strategija, potaknuti unaprje đenje gospodarskog sustava u smislu učinkovitijeg korištenja resursa i energije. Desetogodišnja razvojna strategija Europa 2020. kao jedan od osnovna tri prioriteta razvoja EU predlaže održivi rast, tj. promicanje ekonomije koja u činkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija. Središnji aspekt ove strategije je prelazak s postoje ćeg, linearnog, na kružno gospodarstvo (Slika 7./1.), ekonomski model koji osigurava održivo gospodarenje resursima i produžavanje životnog vijeka materijala i proizvoda. Cilj ovog modela je svesti nastajanje otpada na najmanju mogu ću mjeru, i to ne samo otpada koji nastaje u proizvodnim procesima, ve ć sustavno, tijekom čitavog životnog ciklusa proizvoda i njegovih komponenti.“

Slika 7./1. Model kružnog gospodarstva (Izvor PGO RH 2017.-2022.)

Verzija 3.1. 89 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Tumačenja modela kružnog gospodarstva u PGO RH za razdoblje 2017.-2022.godine opisano je kako slijedi: „Za prelazak na kružno gospodarstvo potrebne su promjene u cijelom lancu vrijednosti, od učinkovitog upravljanja resursima, dizajna proizvoda, novih poslovnih i tržišnih modela, novih na čina pretvaranja otpada u resurse do novih modela ponašanja potroša ča. To podrazumijeva potpunu promjenu postoje ćeg gospodarskog sustava i inovacije, ne samo u tehnologiji, ve ć i u organizaciji, društvu, metodama financiranja i politikama. Nekim politikama i instrumentima na EU i nacionalnoj razini ve ć su osigurani alati i poticaji u skladu s modelom kružnoga gospodarstva. Naime, 21. prosinca 2005. godine Europska komisija predložila je Tematsku strategiju održivog korištenja prirodnih resursa koja ima za cilj smanjiti utjecaj na okoliš pri korištenju resursa u rastu ćoj ekonomiji, pri čemu fokus na okolišne utjecaje korištenja resursa predstavlja odlu čuju ći faktor u postizanju održivog razvoja u EU. Inicijativa sirovina EU iz 2008. godine ukazuje na važnost pove ćanja u činkovitog upravljanja resursima za održiv razvoj europskih gospodarskih sustava. Planom za Europu koja u činkovitije raspolaže resursima podržava se prelazak na održivi rast putem gospodarstva koje u činkovito koristi resurse s niskim emisijama uglji čnog dioksida, te se predlaže okvir djelovanja i naglašava potreba za integriranim pristupom u podru čjima okolišnih i ekonomskih politika. U svrhu primjene politike gospodarenja otpadom koja podržava smanjenje nastanka otpada kroz razvoj funkcionalnog sustava gospodarenja otpadom, koji ima za cilj otpad koristiti kao vrijedan resurs, Okvirna direktiva o otpadu sukladno okolišnim koristima/troškovima jasno definira red prvenstva gospodarenja otpadom rangiraju ći opcije gospodarenja otpadom u smislu njihovih utjecaja na okoliš. Na vrhu te hijerarhije nalazi se sprje čavanje nastanka otpada i predstavlja naju činkovitiji i najodrživiji na čin korištenja resursa. Kako je RH svoje zakonodavstvo uskladila s pravnom ste čevinom EU, tako je i prihvatila navedeni red prvenstva gospodarenja otpadom kroz odredbe Zakona o održivom gospodarenju otpadom. U svrhu poticanja provedbe aktivnosti sprje čavanja nastanka otpada, sve zemlje članice EU, pa tako i RH dužne su izraditi Plan sprje čavanja nastanka otpada, a sukladno Direktivi 2008/98/EZ njegov okvirni sadržaj definiran je Prilogom IV. navedene Direktive, a koji je prenesen ZOGO-om. Prema ZOGO-u sprje čavanje nastanka otpada podrazumijeva mjere poduzete prije nego neka tvar, materijal ili proizvod postane otpad, u svrhu smanjenja koli čina otpada, uklju čuju ći ponovnu uporabu proizvoda i produljenje njihova životnog vijeka, smanjenje negativnih utjecaja nastalog otpada na okoliš i ljudsko zdravlje, te smanjenje sadržaja opasnih tvari u materijalima i proizvodima. Sprje čavanjem nastanka otpada postiže se smanjenje koli čina i toksi čnosti otpada prije nego bilo koji drugi postupak oporabe ili zbrinjavanja uop će postanu opcija.“

Verzija 3.1. 90 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

7.1. Mjere za uklju čivanje svih doma ćinstava u sustav organiziranog odvoza komunalnog otpada na podru čju Op ćine Gornja Stubica

S ciljem unaprje đenja postupanja s komunalnim otpadom i izbjegavanja stvaranja divljih odlagališta otpada potrebno je provesti mjere za uklju čivanje svih doma ćinstava u sustav organiziranog odvoza komunalnog otpada.

Mjere podrazumijevaju slijede će korake:

1. provo đenje zajedni čke analize popisa doma ćinstava koja nisu uklju čena u organizirani odvoz otpada. Analizu zajedno provede Op ćina i koncesionar. 2. Eliminiranje praznih objekata s popisa obveznika. 3. Obilazak svih doma ćinstava od strane djelatnika koncesionara s ciljem provjere stvarnog stanja. 4. Definiranje statusa korisnika zajedni čkih kontejnera od 1.100 litara 5. Izrada i dostava prijedloga rješenja Op ćini od strane koncesionara. 6. Usuglašavanje na čina rješavanja problema na zajedni čkim radnim sastancima predstavnika Op ćine, mjesnih odbora i koncesionara. 7. Izvršenje dogovorenog rješenja od strane koncesionara uz op ćinski nadzor.

Sukladno navedenom Op ćina Gornja Stubica u suradnji sa koncesionarom ispunjava sve zakonom propisane obveze vezane za gospodarenje komunalnim otpadom.

S obzirom da koncesionar raspolaže opremom i u mogućnosti je podi ći nivo usluge na podru čju odvojenog sakupljanja sekundarnih sirovina, a sve sa ciljem smanjenja koli čine otpada koji završava na odlagalištu komunalnog otpada, potrebno je poduzeti i dodatne aktivnosti na odvojenom prikupljanju sekundarnih sirovina i posebnih vrsta otpada.

7.2. Ciljevi gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica

Rast životnog standarda i potroša čkih navika uzrokovao je i rast nastanka koli čine otpada kojim je neophodno potrebno gospodariti, a velik industrijski rastom sa sobom je donio i pove ćanu proizvodnju ostalih kategorija proizvodnog otpada uklju čuju ći i opasan otpad. Nastojanja da se koli čina otpada za odlaganje smanji te da se isti zbrine na ekološki prihvatljiv na čin zapo četa su još sedamdesetih godina prošlog stolje ća kada su u EU donesene i prve konkretne zakonske odredbe. Danas se navedene odredbe provode i u RH kroz koncept "Integriranog ili cjelovitog sustava gospodarenja otpadom". Navedeni koncept podrazumijeva provo đenje cijelog niza mjera koje se odnose na pra ćenje i postupanje s otpadom od mjesta nastanka pa do mjesta kona čnog zbrinjavanja. Mjere se odnose na prihvat, reciklažu, obradu i zbrinjavanje, i moraju se voditi kriterijima zaštite okoliša, ekonomskim na čelima i društvenom prihvatljivoš ću. Integrirani ili cjeloviti sustavi gospodarenja otpadom imaju za op ći cilj ostvariti pozitivni u činak na kakvo ću okoliša kako se generiranjem otpada ne bi narušile postoje će ekološke bilance i ravnoteža. Navedeno se može posti ći samo odgovornim i razumnim postupanjem s proizvedenim otpadom čime se jedino može jam čiti društveni razvitak u skladu s prirodom, što je terminološki definirano pojmom održivog razvoja.

Verzija 3.1. 91 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

U tom smislu osnovne postavke integriranog ili cjelovitog sustava gospodarenja otpadom polaze od na čela potpunog nazora otpada od mjesta nastanaka pa do mjesta kona čne obrade i zbrinjavanja. Izme đu ove po četne i krajnje to čke postoji cijeli niz mjera koje su u postupku provo đenja hijerarhijski podre đene jedna drugoj. Sukladno zakonskoj regulativi, integrirani ili cjeloviti sustavi gospodarenja otpadom definiraju zbirne radnje u okviru tehni čkih i organizacijskih normi koje sukladno tehni čkim i ekonomskim polazištima podrazumijevaju:

1. izbjegavanje nastanka otpada; 2. smanjenje koli čina i vrsta otpada; 3. ponovna upotreba otpada za istu namjenu uz obradu; 4. recikliranje otpada, iskorištavanje uz obradu; 5. obrada otpada; 6. odlaganje otpada.

Navedeno je preduvjet same srži koncepta izbjegavanja-vrednovanja-oporave tzv. "IVO koncept" koje je prihva ćen i univerzalan koncept postupanja sa svim vrstama otpada i iz svih tehnoloških procesa nastanka otpada. Odgovornost jedinica podru čne (regionalne) samouprave odnosno Županija u procesu unapre đivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom uklju čuje sljede će:

1. donositi županijske (regionalne) planove gospodarenja otpadom, uskla đene s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i u suradnji s gradovima i op ćinama; 2. prostornim planovima utvr đivati lokacije za gra đevine i postrojenja za gospodarenje otpadom; 3. uspostaviti Županijske centre za gospodarenje otpadom, u dogovoru s op ćinama i gradovima, uz mogu ćnost udruživanja s drugim županijama; 4. provesti sanaciju i zatvaranje odlagališta sukladno planu gospodarenja otpadom i uz sufinanciranje; 5. prikupljati i dostavljati podatke u skladu s propisima; 6. stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda; 7. sustavno educirati i informirati upravne strukture i stanovništvo.

7.3. Mjere za smanjenja nastanka otpada u ku ćanstvima

Pojam smanjenja nastanka otpada najlakše definiramo kao skup mjera kojima se od proizvodnje samog proizvoda zapo činje proces stvaranja smanjene koli čine otpada ili izbjegavanje nastanka otpada op ćenito. Skup svih mjera obuhva ća i sve to čke procesa obuhvativši pritom proizvodnju, transport, pakiranje, prodaju s naglaskom na uklju čivanje mogu ćnosti ponovne uporabe. Mjere za smanjenje nastanka otpada na podru čju Op ćine Gornja Stubica nisu prisutne u dovoljnoj mjeri i postoji prostor za poboljšanja. Nedostatak potpunog ispunjenja ovog cilja je i nedostatak odgovaraju će komunalne infrastrukture za gospodarenje otpadom. Prije svega treba ozbiljno pristupiti etabliranju procesa odvojenog prikupljanja otpad a putem reciklažnog dvorišta i zelenih otoka. Nužno je disciplinirano se pridržavati prakse neodlaganja otpada u prirodi. Uspjeh svega navedenog uvelike ovisi i o uspostavi sustava na županijskom nivou.

Verzija 3.1. 92 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Podjela mjera smanjenja nastanka otpada mogu ća je u dva smjera, op ćem i posebnom.

Op će mjere za smanjenje i izbjegavanje nastanka otpada su:

• izbjegavanje kupovine proizvoda koji se ne mogu reciklirati, izbjegavati robu u jednokratnoj ambalaži, odnosno pri kupovanju preferirati povratnu ambalažu, smanjiti korištenje plasti čnih vre ćica i sli čne ambalaže i dr.; • korištenje medija za informiranje i obrazovnih institucije za edukaciju proizvo đača i potroša ča o mogu ćim na činima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogu ćeg smanjenja; • stimuliranje kupovine ekološki povoljnih proizvoda.

Posebne mjere za smanjenje i izbjegavanje nastanka otpada su motivacijske i edukativne kako kod proizvo đača tako i kod samih potroša ča. Zajedni čki napor i odlu čnost u sudjelovanju svih sudionika u proizvodnji otpada neophodne je i nužna uz primjenu Strategije i županijskog Plana u potpunosti poštuju ći pravnu odgovornost sudionika gospodarenja otpadom. Mjere su slijede će:

1. Edukacija i informiranje: • edukacija javnosti, stru čnjaka i upravnih struktura op ćine za rješavanje problema gospodarenja otpadom; • poticanje aktivne suradnje s ekološkim udrugama i svim zainteresiranim pravnim i fizi čkim osobama na implementaciji mjera i kontroli provedbe mjera za izbjegavanje i smanjenje koli čine otpada; • osnovne informacije o mogu ćnostima izbjegavanja i smanjenja otpada pružiti u svim komunikacijskim sredstvima i dokumentima (radio, TV, novine), na panoima, vozilima, u reciklažnim dvorištima, „zelenim otocima“, itd.; • uvesti „otvoreni telefon“ za komunikaciju s gra đanima i izraditi informativne web stranice i/ili korištenje institucije Zelenog telefona i njegove postoje će infrastrukture; • kreirati informacije, ekološke poruke i savjete s ciljem edukacije gra đana (ciljnih skupina) te poticati na pravilno gospodarenje otpadom; • izraditi edukacijski i promidžbeni materijal za pojedine programe (papir, staklo, biootpad, ostatni otpad, divlja odlagališta i dr.); • istraživati javno mišljenje o poznavanju sustava gospodarenja otpadom i zaštiti okoliša op ćenito; • oglašavati postojanje, lokaciju i uporabu eko-otoka te ostalih objekata za prihvat otpada na podru čju op ćine.

2. Unapre đivanje sustava odvojenog skupljanja i recikliranja otpada: • uspostaviti funkcionalne sustave skupljanja i recikliranja pojedinih komponenata komunalnog otpada (staklo, papir, plastika, metali, razgradivi otpad iz kuhinja i vrtova itd.); • uvoditi sustave odvojenog skupljanja komunalnog otpada.

3. Donošenje Plana gospodarenja otpadom i striktna primjena zakonske regulative: • razviti i izgraditi potrebnu infrastrukturu za prakti čnu provedbu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom poštuju ći IVO koncept;

Verzija 3.1. 93 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

• za potrebnu infrastrukturu, gra đevine i postrojenja predvidjeti mjesta i osigurati njihovo unošenje u prostorne planove, urbanisti čke planove i detaljne planove ure đenja; • prilikom izdavanja potrebnih dozvola za gradnju infrastrukture i objekata u funkciji cjelovitog sustava gospodarenja otpadom voditi ra čuna o tome da su isti uskla đeni s novom zakonskom regulativom.

Konkretne mjere primjenjive u svakom ku ćanstvu s ciljem smanjenja i izbjegavanja nastajanja otpada su slijede će:

1. Izbjegavati suvišnu papirnu i kartonsku ambalažu, jer se npr. teku ći napitci mogu uzimati u povratnim bocama (npr. staklene boce). 2. Ponovna uporaba ambalaže (boca, vrećica). 3. Kupovati hranu, higijenska sredstva i sredstva za čiš ćenje u velikim pakiranjima. 4. Treba izbjegavati kupnju proizvoda za jednokratnu upotrebu, tj. onih proizvoda koji se nedugo nakon upotrebe bacaju (papirnate čaše, tanjuri, pribor, salvete). 5. Izbjegavati korištenje folija na na čin da se npr. za namirnice koriste posude koje se mogu zatvoriti. Izbjegavati kupnju lako pokvarljivih namirnica. 6. Izbjegavati suvišno kupovanje konzervirane hrane koja donosi velike koli čine otpada. Umjesto toga kupovati svježe namirnice. 7. Ukoliko mogu ćnosti dopuštaju, organsku hranu kompostirati u malim kompostnim jedinicama koje se mogu smjestiti ili na balkonu ili oku ćnici. 8. Stare stvari (npr. roba, ure đaji) ne bacati ve ć prodati ili pokloniti. Isto tako pri kupnji istih voditi ra čuna o trajnosti i mogu ćnosti njihove reciklaže. 9. Kupovati kvalitetne proizvode koji se mogu reparirati tj., popraviti i koji troše manje energije (struja, voda).

Mjere za smanjenje i izbjegavanje nastajanja komunalnog otpada javnih djelatnosti:

1. U op ćinskim, županijskim i ostalim državnim službama koristiti uredske materijale u koli čini primjerenoj za obavljanje poslova (uredsko pokućstvo, pisa ći pribori, papiri, ljepila, razni plasti čni proizvodi itd.), te iste nakon uporabe odvojeno prikupljati i vra ćati ovlaštenim obra điva čima. 2. U školama i ustanovama omogu ćiti reciklažu, posebice papira koji se pojavljuje u najve ćim koli čina te koristiti namještaje i opremu s dužim vijekom trajanja. 3. U zdravstvenim ustanovama smanjiti korištenje jednokratno upotrebljivih proizvoda, osim u slu čaju kada to zahtijevaju drugi zdravstveni i higijenski razlozi.

Verzija 3.1. 94 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

7.4. Akcije prikupljanja otpada

U svrhu ostvarenja cilja sprje čavanja i smanjenja nastanka otpada, Op ćina Gornja Stubica može sukladno članku 40. ZOOGO provoditi godišnje akcije prikupljanja otpada:

Članak 40. (1) Pravna i fizi čka osoba – obrtnik može, u suradnji s osobom koja posjeduje važe ću dozvolu iz članka 86. ovoga Zakona za gospodarenje vrstom otpada koji će se prikupljati akcijom, organizirati akciju prikupljanja odre đenog otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili humanitarnog sadržaja ako je ishodila suglasnost upravnog odjela jedinice lokalne samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: nadležni upravni odjel). (2) Zahtjev za suglasnost iz stavka 1. ovoga članka podnosi se najmanje dva mjeseca prije po četka akcije. (3) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka odre đuje: 1. vrijeme trajanja akcije, 2. vrstu otpada koji se prikuplja, 3. na čin, uvjete i svrhu provedbe akcije, 4. rok za dostavu izvješ ća o provedenoj akciji. (4) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt. (5) Osoba kojoj je izdana suglasnost iz stavka 1. ovoga članka dužna je osigurati predaju prikupljenog otpada akcijom osobi koja posjeduje važe ću dozvola iz članka 86. Zakona. (6) Nadležni upravni odjel će najkasnije mjesec dana prije po četka akcije osigurati dostavu podataka o akciji u informacijski sustav gospodarenja otpadom. (7) Trajanje akcije iz stavka 1. ovoga članka ograni čeno je na najviše 30 dana. (8) Osoba koja organizira akciju iz stavka 1. ovoga članka smatra se vlasnikom prikupljenog otpada tijekom trajanja akcije. (9) Nadzor nad provedbom akcije iz stavka 1. ovoga članka prikupljanja otpada obavlja komunalni redar. (10) Osoba koja organizira akciju obvezna je u roku osam dana od završetka akcije iz stavka 1. Ovoga članka dostaviti nadležnom upravnom odjelu izvješ će o provedenoj akciji. (11) Nadležni upravni odjel dužan je dostaviti izvješ će o provedenim akcijama iz stavka 1. ovoga članka na svojem podru čju Agenciji do 31. ožujka teku će godine za prethodnu kalendarsku godinu. (12) Temeljem dostavljenih izvješ ća iz stavka 11. ovoga članka i stru čne analize, Agencija izra đuje i na svojim mrežnim stranicama objavljuje godišnje izvješ će o provedenim akcijama u Republici Hrvatskoj. (13) Ako osoba iz stavka 5. ovoga članka organizira do dvije akcije prikupljanja odre đenog otpada u istoj kalendarskoj godini u dvije razli čite jedinice lokalne samouprave, ne smatra se da obavlja djelatnost gospodarenja otpadom.

Provedeno je nekoliko uspješnih akcija čiš ćenja te se planira pove ćanje obima aktivnosti kao i nastavak dosad vrlo uspješnih aktivnosti koje su odli čno prihva ćene od strane lokalnog stanovništva i vikend posjetitelja podru čja Op ćine Gornja Stubica. Za potrebe ostvarenja ciljeva i drugih aktivnosti u čiš ćenju okoliša postoje mogu ćnostima financiranja aktivnosti sredstvima Fondova koji djeluju s ciljem poboljšanja i o čuvanja kvalitete okoliša.

Verzija 3.1. 95 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

8. OP ĆE MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM, OPASNIM OTPADOM I POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA

8.1. Op će mjere gospodarenja otpadom i ciljevi

S ciljem odre đivanja ciljevi Plana gospodarenja otpadom, neophodno je izraditi pregled postoje ćeg stanja. Isti će poslužiti kao polazište i identificirati će potrebu za daljnjim razvojem sustava u smislu smjerova i krajnjih dosega. Pregled postoje ćeg stanja neophodan je i za daljnju procjenu postignu ća u usporedbi s definiranim ciljevima. Mjere gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica su slijede će:

1. Izbjegavanje i smanjivanje stvaranja otpada: a) podizanjem svijesti o nepotrebnom otpadu putem informiranja i edukacije; b) ekonomskim naknadama; c) podupiranjem provo đenja projekata i prakse čistije proizvodnje; d) razmjenom otpada na burzi otpada; e) recikliranjem – ponovnom uporabom otpada u proizvodnom procesu (osim uporabe u energetske svrhe). 2. Organizirano skupljanje i otprema komunalnog otpada. 3. Organizirano skupljanje i prijevoz glomaznog otpada iz doma ćinstava. 4. Uspostava funkcionalnih sustava odvojenog prikupljanja otpada: a) otpada iz doma ćinstava koji se može reciklirati, posebnih kategorija otpada obuhva ćenih posebnim propisima te izdvojenog opasnog otpada organiziranim prikupljanjem u reciklažnim dvorištima; b) odvojenog prikupljanja neopasnog i opasnog proizvodnog otpada koji se može reciklirati te posebnih kategorija otpada obuhva ćenih posebnim propisima od gospodarskih subjekata preko ovlaštenih skuplja ča. 5. Vrednovanje: a) smanjivanje koli čine i opasnih svojstava – obradom otpada; mehani čka, sortiranje; biološka, kompostiranje; termi čka; kemijsko-fizikalna; b) iskorištavanje vrijednih svojstava – oporabom otpada; c) zbrinjavanje. 6. Ostali miješani dio komunalnog otpada i neopasni proizvodni otpad koji se organizirano skupi treba podvrgnuti: a) sekundarnom odvajanju korisnih sirovina koje mogu koristiti u druge svrhe; b) energetskom iskorištavanju pojedinih frakcija otpada; c) smanjenje udjela biorazgradivog otpada uz iskorištavanje njegovog energetskog potencijala; d) odlaganje samo otpada preostalog nakon obrade. 7. Smanjivanje rizika od otpada: a) sanacija postoje ćih odlagališta uz zatvaranje ili produžavanje rada; b) smanjivanje pritisaka na okoliš na zašti ćenim dijelovima prirode; c) korištenje postoje ćih energetskih i industrijskih kapaciteta za zbrinjavanje opasnog otpada; d) primjena prihvatljivih metoda i na čina gospodarenja otpadom.

Verzija 3.1. 96 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

8. Nastavak istraživanja i utvr đivanja stvarnog stanja gospodarenja otpadom prema tokovima otpada: a) procijeniti koli čine koje ne ulaze u postoje ći sustav; b) procijeniti koli čine koje se gube iz sustava i prona ći razloge; c) izraditi pregled raspoloživih postrojenja za gospodarenje otpadom; d) izraditi pregled termoenergetskih i industrijskih postrojenja (po vrstama i kapacitetima). 9. Razvoj infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja.

8.2. Mjere gospodarenja opasnim otpadom

Sukladno obavezama iz Strategije i Programa prostornog ure đenja RH, Prostornim planom Krapinsko-zagorske županije predvi đeno je postupanje s opasnim otpadom na lokaciji na podru čju Grada Krapine unutar lokacije postoje ćeg odlagališta gdje je u funkciji ploha za odlaganje azbesta ili u objektu navedene namjene na podru čju Grada Zaboka.

Donošenjem izmjena i dopuna PPKZŽ biti će definirana druga čija/detaljnija mreža gra đevina za gospodarenje opasnim otpadom.

8.3. Mjere gospodarenja neopasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada

Posebne kategorije otpada podrazumijevaju otpad za koje se na čin gospodarenja odre đuje posebnim zakonskim propisima. Posebnom kategorijom otpada smatra se biootpad, otpadni tekstil i obu ća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadrži azbest, medicinski otpad, otpadni elektri čni i elektroni čki ure đaji i oprema, otpadni brodovi, morski otpad, gra đevni otpad, otpadni mulj iz ure đaja za pro čiš ćavanje otpadnih voda, otpad iz proizvodnje titan dioksida te otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili. Posebnom kategorijom otpada smatra se i:

1. odre đeni otpad za kojeg, temeljem analize postoje ćeg stanja o gospodarenju tim otpadom, ministar odlukom utvrdi da je radi ispunjavanja zahtjeva iz članaka 6., 7. i 9. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 94/13) potrebno odrediti poseban na čin gospodarenja tim otpadom, 2. odre đeni otpad za kojeg je propisom Europske unije ure đen na čin gospodarenja

Ambalažni otpad Ambalaža predstavlja sve proizvode bez obzira na prirodu materijala od kojeg su izra đeni ili su korišteni za sadržavanje, čuvanje, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvo đača do korisnika ili potroša ča. Jednokratna ambalaža je ambalaža izra đena samo za jednu uporabu.

Verzija 3.1. 97 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Povratna odnosno višekratna ambalaža je ambalaža koja se, nakon što se isprazni, ponovno uporabljuje u istu svrhu. Povrat i višekratnu uporabu ove ambalaže osigurava proizvo đač ili prodavatelj sustavom pologa (kaucije) ili na neki drugi na čin. Otpadna ambalaža je ambalaža koja nastaje nakon odvajanja proizvoda od ambalaže u koju je proizvod bio pakiran a koju posjednik odbacuje ili predaje kao otpad. Ambalažni otpad je otpad definiran u kategorijama Kataloga otpada i predstavlja ambalažu i ambalažni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji od ambalaže, isklju čuju ći proizvodne ostatke. U Republici Hrvatskoj postignuti su zavidni rezultati u zbrinjavanju ambalažnog otpada. Staklena, plasti čna i metalna ambalaža od pi ća otkupljuje se od stanovništva, što omogu ćava najve ći mogu ći postotak povrata. Papirna i kartonska ambalaža sakupljati će se u naprijed navedenim spremnicima, a potrebno je predvidjeti i spremnike za papir, plastiku, staklo i metalnu ambalažu u okviru reciklažnog dvorišta. Zna čajne mjere koje se mogu posti ći, a vezane su za promjenu navike potroša ča i pove ćanje ekološke svijesti stanovništva, izvan su nadležnosti op ćine, no potrebno ih je navesti. Tu se prije svega radi o višekratnoj upotrebi ambalaže, promjeni dizajna u cilju smanjenja ambalaže, poticanje ponovne upotrebe, recikliranja i drugih na čina oporabe, strogo ograni čenje i prestanak kona čnog odlaganja ambalažnog otpada na odlagališta otpada, uvo đenje naknada za proizvo đače i uvoznike radi financiranja i organiziranja sustava prikupljanja, obra đivanja i zbrinjavanja ambalažnog otpada.

Sustav povratne naknade Otpadna ambalaža u sustavu povratne naknade je staklena, plasti čna (PET) i metalna (Al/Fe) jednokratna ambalaža za pi će (osim one za mlijeko i teku će mlije čne proizvode) koja je volumena ve ćeg od 0,20 l i koja na sebi ima oznaku sustava povratne naknade. Potroša č (kupac) ima pravo na naknadu u iznosu od 0,50 kn za svaku jedinicu ambalaže za pi će (PET bocu, staklenu bocu i Al-Fe limenku) koja je u sustavu povratne naknade, a koju je vratio u trgovinu ili predao u reciklažno dvorište. Ambalaža koju potroša č vra ća u trgovinu ili predaje u reciklažno dvorište mora biti ispražnjena od sadržaja, ne smije biti zgnje čena ili uništena, a bar-kod i oznaka sustava povratne naknade moraju biti jasno vidljivi i čitljivi. Za ambalažu koja ne odgovara navedenim uvjetima, kao ni za povratnu ambalažu, potroša č nema pravo na spomenutu naknadu. Prodavatelj (trgovina) koji prodaje pi ća, a čiji je prodajni prostor ve ći od 200 četvornih metara te osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem, obvezni su tijekom cijelog radnog vremena preuzimati od potroša ča ambalažu od pi ća te su dužni: • jasno i vidljivo ozna čiti mjesto preuzimanja ambalaže od pi ća te informirati potroša ča o na činu preuzimanja iste (ru čno ili putem aparata za preuzimanje ambalaže); • omogu ćiti prihvat ambalaže i isplatiti naknadu potroša ču za predanu ambalažu.

Prodavatelj koji obavlja trgovinu na veliko i koji u svojoj ponudi ima pi ća, obvezan je omogu ćiti preuzimanje ambalaže od pi ća od svojih kupaca (kafi ća, restorana, hotela i sl.). Prodavatelj (trgovina) čiji je prodajni prostor manji od 200 četvornih metara nije obvezan, ali može od potroša ča preuzimati ambalažu od pi ća samostalno unutar vlastitog prodajnog prostora ili u suradnji sa sakuplja čem izvan vlastitog prodajnog prostora.

Verzija 3.1. 98 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Fizi čke osobe (gra đani) dužne su ambalažu koja je neopasni otpad odvajati od miješanog komunalnog otpada i od ostalih vrsta otpada te ju prema vrsti materijala (staklo, papir i karton, plastika, drvo, metal) odlagati u odgovaraju ći spremnik komunalne tvrtke ili predati u reciklažno dvorište, a mogu je predati i prodavatelju prilikom kupnje proizvoda ili predati sakuplja ču otpadne ambalaže. Registrirane osobe (tvrtke, obrti, ustanove, organizacije i dr.) tako đer su dužne ambalažu koja je neopasni otpad odvajati od miješanog komunalnog otpada i od ostalih vrsta otpada te ju prema vrsti materijala predati sakuplja ču otpadne ambalaže. Otpadna ambalaža koja je opasni otpad je otpadna ambalaža u kojoj je proizvod koji sadrži opasne tvari ili su u takvoj ambalaži ostaci tih tvari (npr. ambalaža od boja, lakova, razrje điva ča, sredstava za čiš ćenje, sredstava za zaštitu bilja i sl.). Fizi čke osobe (gra đani) dužne su ambalažu koja je opasni otpad odvajati od miješanog komunalnog otpada i od ostalih vrsta otpada te ju odvojeno predati u reciklažno dvorište ili prodavatelju (u trgovinu) proizvoda od kojih je nastala ova otpadna ambalaža ili sakuplja ču otpadne ambalaže. Registrirane osobe (tvrtke, obrti, ustanove, organizacije i dr.) dužne su ambalažu koja je opasni otpad predati sakuplja ču otpadne ambalaže. Prodavatelj koji prodaje proizvode u ambalaži od kojih nastaje otpadna ambalaža koja je opasni otpad obvezan je preuzimati otpadnu ambalažu koja je opasni otpad od fizi čkih osoba. Prodavatelj je obvezan postaviti spremnik za sakupljanje otpadne ambalaže koja je opasni otpad i na vidnom mjestu, na ulazu za potroša če u trgovinu, informirati potroša če o mogu ćnosti predaje odnosno obvezi preuzimanja otpadne ambalaže koja je opasni otpad u njegovom prodajnom prostoru tijekom cijelog radnog vremena prodajnog mjesta.

Otpadne gume Otpadne gume su gume osobnih automobila, autobusa, teretnih automobila, radnih strojeva, radnih vozila traktora, zrakoplova i drugih letjelica te sli čni odgovaraju ći proizvodi koje posjednik radi ošte ćenja, istrošenosti, isteka roka trajanja ili drugih uzroka ne može ili ne želi upotrebljavati te ih zbog toga odbacuje ili namjerava odbaciti. Gospodarenje otpadnim gumama obuhva ća djelatnosti njihovog skupljanja i oporabe radi korištenja u materijalne ili energetske svrhe. Pravo obavljanja djelatnosti stje če se temeljem dozvole, a ovlaštenje za obavljanje na odre đenom podru čju temeljem koncesije. Potrebno je osigurati spremnik u reciklažnom dvorištu za odvojeno sakupljanje, sakupljene gume se predaju ovlaštenom sakuplja ču na besplatno zbrinjavanje.

Elektroni čki i elektronski otpad Otpadna elektri čna i elektroni čka oprema i ure đaji su svi otpadni proizvodi (uklju čuju ći sklopove i sastavne dijelove) koji su za svoje pravilno djelovanje ovisni o elektri čnoj energiji ili elektromagnetskim poljima te oprema za proizvodnju, prijenos i mjerenje struje ili jakosti elektromagnetskog polja i namijenjena je korištenju pri naponu koji ne prelazi 1.000 V za izmjeni čnu i 1.500 V za istosmjernu struju. Prema vrsti, koli čini i mjestu nastanka elektri čni i elektroni čki otpad dijeli se na:

• otpadnu elektri čnu i elektroni čku opremu koja nastaje u gospodarstvu i • elektri čni i elektroni čki otpad iz ku ćanstava te proizvodnih i uslužnih djelatnosti kad je po vrsti i koli čini sli čan EE otpadu iz ku ćanstva.

Verzija 3.1. 99 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Gospodarenje EE otpadom podrazumijeva odvojeno skupljanje, obradu, ponovnu uporabu dijelova, oporabu i zbrinjavanje novonastalog otpada, a ovlaštenje za obavljanje tih djelatnosti dobiva se temeljem koncesije. Posjednici, sakuplja či i obra điva či EE otpada vode o čevidnike o nastanku i tijeku otpada, a skuplja či i evidenciju o koli čini i vrsti otpada skupljenog iz ku ćanstava. Pravilnim odlaganjem EE otpada čuvamo naše zdravlje te omogu ćavamo iskorištavanje plemenitih metala i plastike potrebne za proizvodnju novih ure đaja.

Potrebno je osigurati spremnik u reciklažnom dvorištu za odvojeno sakupljanje, te se primaju samo cjeloviti ure đaji koje ovlašteni koncesionar preuzima bez naknade.

Prodavatelj EE opreme s maloprodajnom trgovinom koja ima više od 400 m² prodajne površine za EE opremu i prodaje EE opremu obvezan je na vidnom mjestu na ulazu za kupce u trgovinu naljepnicom i na istaknutom mjestu informirati gra đane o preuzimanju EE otpada. Isti je tako đer u obavezi ure đaje veli čine do 25 cm besplatno preuzeti u trgovini s oznakom "Preuzimamo EE otpad", jednako vrijedi i za ve će ure đaje koje je kupac u mogu ćnosti besplatno predati u trgovini prilikom kupovine novih ure đaja. Žarulje je mogu će predati u svakoj trgovini koja ih prodaje, neovisno o veli čini. Serviser EE ure đaja u obavezi je unutar svog poslovnog prostora bez naknade preuzeti EE opremu za koju se utvrdi da popravak nije mogu ć ili nije komercijalno isplativ.

S ovlaštenim sakuplja čem EE otpada gra đani mogu dogovoriti besplatan odvoz, popis sakuplja ča nalazi se na mrežnim stranicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost www.fzoeu.hr

Otpad životinjskog porijekla Op ćina Gornja Stubica treba se uklju čiti u sustav sakupljanja navedenog otpada na podru čju Krapinsko-zagorske županije. Sukladno zakonskim odredbama isti se sakuplja u rashladne komore i odvozi na zbrinjavanje kod ovlaštenog obra điva ča.

Otpadna vozila Otpadna vozila su vozila koja radi ošte ćenja, dotrajalosti ili drugih uzroka posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Gospodarenje otpadnim vozilima i njihovim dijelovima obuhva ća skupljanje, obradu, ponovnu uporabu dijelova, oporabu otpadnih vozila i zbrinjavanje novonastalog otpada. Ovlaštenje za skupljanje ili obradu i oporabu stje če se temeljem koncesije i ugovora sklopljenim s Fondom.

Otpadna ulja Otpadna jestiva ulja su ulja nastala obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatnosti, u industriji, obrtu, zdravstvenoj djelatnosti, javnoj upravi i drugim sli čnim djelatnostima u kojima se priprema više od 20 obroka dnevno. Otpadna maziva ulja su mineralna i sinteti čka maziva, industrijska, izolacijska i/ili termi čka ulja koja su tijekom korištenja, skladištenja ili prijevoza postala neprikladna za uporabu kojoj su prvobitno bila namijenjena, posebice rabljena motorna ulja, strojna ulja, ulja iz mjenja čkih kutija, mineralna i sinteti čka maziva ulja, ulja za prijenos topline, ulja za turbine i hidrauli čka ulja osim ulja koja se dodaju benzinima kod dvotaktnih motora s unutrašnjim izgaranjem. U ovu kategoriju spadaju mineralna i biljna otpadna ulja. Pod gospodarenjem otpadnim uljima podrazumijeva se djelatnost njihova skupljanja preko ovlaštenih sakuplja ča radi materijalne oporabe (ima prednost pred ostalim

Verzija 3.1. 100 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine . na činima oporabe) ili korištenja u energetske svrhe (prema propisima koji ure đuju podru čje zaštite okoliša u energetskim i proizvodnim postrojenjima instalirane snage ure đaja ve će ili jednake 3MV), odnosno nekog drugog na čina kona čnog zbrinjavanja kada ih nije mogu će oporabiti. Gospodarenje se mora provoditi na na čin kojim se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i okoliš. Osobe registrirane za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadnim uljima djelatnost obavljaju na temelju dozvole koju izdaje nadležni ured državne uprave u županiji, a pravo obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadnim uljima stje če se temeljem koncesije o dodjeli koje odluku donosi županijsko poglavarstvo kada se djelatnost obavlja unutar podru čja županije, odnosno Vlada RH, kada se koncesija dodjeljuje za dvije ili više županija. U reciklažnom dvorištu trebalo bi osigurati dva spremnika kako bi se odvojeno moglo sakupljati mineralno i biljno otpadno ulje. Navedeni otpad preuzimao bi se samo od gra đana, a zbrinjavanje je besplatno budu ći da otpad preuzima ovlašteni koncesionar.

Otpadne baterije i akumulatori Otpadne baterije i akumulatori predstavljaju svaki izvor elektri čne energije proizvedene izravnim pretvaranjem kemijske energije koji se sastoji od jedne ili više primarnih baterijskih ćelija/ članaka (koje se ne mogu puniti) ili jedne ili više sekundarnih baterijskih ćelija/ članaka (koji se mogu puniti), a razlikujemo sljede će vrste: starter, gumbasta baterija, baterijski sklop, prijenosna baterija ili akumulator, industrijska baterija ili akumulator te otpadna baterija ili akumulator. Djelatnost skupljanja, prijevoza i privremenog skladištenja, odnosno obrade i recikliranja otpadnih baterija i akumulatora mogu obavljati pravne ili fizi čke osobe koje imaju dozvolu, ugovor s Fondom i ovlaštenici koncesije za obavljanje djelatnosti na odre đenom podru čju. U reciklažnom dvorištu se moraju osigurati spremnici za odvojeno prikupljanje, preporu ča se dva spremnika, jedan za olovne akumulatore, a drugi za male alkalne baterije. Navedeni otpad bez naknade preuzima ovlašteni koncesionar.

Gra đevni otpad i otpad od rušenja Osiguravanje uvjeta za privremeno odlaganje gra đevinskog otpada obveza je jedinice lokalne samouprave. Predlaže se privremeno rješenje na na čin da se u okviru reciklažnog dvorišta osigura odgovaraju ći spremnik za prikupljanje gra đevinskog otpada. Troškove zbrinjavanja istoga snosi proizvo đač otpada, a isti može preuzeti samo ovlašteni sakuplja č i obra điva č gra đevinskog otpada. Gra đevni otpad nastaje u djelatnosti proizvodnje gra đevinskih proizvoda i poluproizvoda te tijekom gradnje, rušenja i rekonstrukcije gra đevina. Gra đevinski otpad uklju čuje sljede će podgrupe: • beton, opeka, crijep, plo čice i keramika; • drvo, staklo i plastika; • mješavine bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadrža katran; • metali i njihove legure; • zemlja, kamenje i iskop od rada bagera; • izolacijski materijali i gra đevinski materijali koji sadrže azbest; • gra đevinski materijali na bazi gipsa te • ostali gra đevinski otpad i otpad od rušenja.

S obzirom na odredbe Plana gospodarenja otpadom Krapinsko-zagorske županije prema kojima je potrebno odrediti po jednu lokaciju za privremeno odlaganje

Verzija 3.1. 101 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine . gra đevinskog otpada u radijusu 30 do 50 kilometara, potrebno je razmotriti mogu ćnost da se isti odvozi na lokacije odlagališta otpada u Zabok. Na navedenim lokacijama gra đevinski otpad bi se sukladno odredbama navedenog Plana koristio prilikom upravljanja i sanacije postoje ćih odlagališta otpada za dnevne prekrivke, transportne putove i rampe, za istu namjenu otpad bi se koristio i u okviru Centra za gospodarenje otpadom kada ovaj bude u funkciji.

Poljoprivredni i šumarsko drvni otpad Nastaje u zna čajnim koli činama, pa je stoga prioritetno isti iskoristiti na mjestu nastanka. U ovu kategoriju može se smjestiti i biorazgradivi otpad koji nastaje na grobljima. Isti je potrebno organizirano odlagati na izdvojenom mjestu u okviru svakog groblja, budu ći da će uz minimalne troškove i uloženi rad do ći do proizvodnje komposta koji se dalje može koristiti kod održavanja groblja, a istovremeno će se zna čajno smanjiti koli čina otpada koji se odlaže na odlagalište otpada. Svakako nije zanemariv ni financijski efekt za op ćinu koja zbrinjavanje pla ća po volumenu odvezenog otpada.

Otpadni mulj iz ure đaja za pro čiš ćavanje otpadnih voda Prema Zakonu o vodama gradovi i op ćine su dužni sakupiti i pro čistiti komunalne otpadne vode prije njihovog ispuštanja u prirodni prijemnik. U Op ćini Gornja Stubica kanalizacijska mreža djelomi čno je izgra đena i funkcionalna sufinanciranjem kroz projekte strukturnih fondova Europske Unije dok u ostalom dijelu Op ćine ve ćinom odvodnja otpadnih voda provodi skupljanjem u septi čke jame. Ure đaj za pro čiš ćavanje otpadnih voda sastavni je infrastrukturni objekt sustava odvodnje otpadnih voda Op ćine Gornja Stubica te se izgradnja istog planira u skoroj budu ćnosti.

8.4. Mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji

Najbolje raspoložive tehnologije (NRT ili engl. BAT) u zbrinjavanju krutog komunalnog otpada su one koje postižu najbolje u činke u smanjenju koli čina otpada koje je potrebno zbrinuti odlaganjem otpada na odlagališta, iskorištavanju energije otpada i odlagališnog plina te smanjenju emisija u zrak. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom mora biti uskla đen s važe ćim propisima zaštite okoliša.

Naj češ će se primjenjuju sljede će tehnologije s pripadaju ćim objektima:

• mehani čka obrada krutog otpada (MO), • biološka obrada odvojeno skupljenog biorazgradivog (zelenog) otpada s javnih površina te biorazgradivog otpada iz ku ćanstava.

Odvajanje tokova otpada na mjestu nastanka omogu ćuje da se korištenje najbolje dostupne tehnologije provodi uz prihvatljive troškove. Za odre đene vrste otpada koriste se razli čiti postupci sakupljanja ili predobrade i obrade s ciljem potpunog izbjegavanja ili što je mogu će ve ćeg smanjenja koli čina ostatnog otpada. Budu ći da je u gospodarenje otpadom potrebno uložiti velika financijska sredstva, treba težiti da otpada bude manje po masi i volumenu, te da se zbog ograni čene dostupnosti energije i sirovina iz otpada iskoristi sve što je ekonomski isplativo uz na čelo "otpad nije sme će“.

Verzija 3.1. 102 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

9. MJERE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA

Prikupljanje miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje tog otpada na odre đenom podru čju pružanja usluge putem spremnika od pojedinih korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada.

Na podru čju Op ćine Gornja Stubica organiziranim skupljanjem i odlaganjem komunalnog i napasnog otpada obuhva ćeni je nešto više od 90% doma ćinstava koje pretpostavlja se obuhva ća više od 90% proizvođača otpada. Naplata usluga gospodarenja miješanim komunalnim otpadom obavlja se po koli čini proizvedenog otpada odnosno volumenu i broju članova doma ćinstava po jedinici spremnika čiji se otpad preuzima i odvozi na odlaganje.

Biorazgradiv otpad iz doma ćinstva na podru čju Op ćine Gornja Stubica trenutno se skuplja, ukoliko nije odvojen u doma ćinstvu i iskorištena za proizvodnju komposta u dvorištima obiteljskih ku ća, zajedno s preostalim miješanim komunalnim otpadom i bit će tretiran u objektima budu ćeg Centra za gospodarenje otpadom. Na podru čju Op ćine Gornja Stubica predvi đa se izgradnja kompostane koja bi obra đivala otpadnu biljnu masu sa javnih površina op ćine i masu skupljenu sa groblja, tržnica i iz prodajnih mjesta ali i doma ćinstava. Kompostiranje mogu obavljati i sami gra đani ako imaju vrtove. Kako bi se sukladno Zakonu o zaštiti okoliša provodio plan smanjenja nastanka komunalnog otpada, odnosno, kako bi se iz komunalnog otpada izdvojio dio biorazgradivog otpada iz kuhinja i vrtova potrebno je zapo četi s programom edukacije vezane na kompostiranje. U sklopu programa treba educirati stanovništvo kroz radionice i tematska predavanja o važnosti odvajanja i kompostiranja otpada, educirati stanovništvo pisanim materijalima i predavanjima o postupcima kompostiranja otpada u vlastitom vrtu. One koji smanje koli činu biootpada kompostiranjem u vlastitom vrtu treba stimulirati smanjenjem važe će naknade za usluge gospodarenja miješanim komunalnim otpadom.

U Op ćini Gornja Stubica za razvoj sustava kompostiranja u vlastitim vrtovima postoje dobri preduvjeti. Poljoprivrednim ku ćanstvima bi se dodijelili komposteri, koji bi se pribavili sredstvima bespovratne pomo ći kroz programe financiranja Fonda i EU, a u kojima bi se odlagao kuhinjski i sli čan biootpad ili bi se kroz edukaciju stanovništva stvorio preduvjet da vlastitim znanjem i voljom izgrade manje kompostere zapremine do 1 m3 koriste ći drvo i najlon kao osnovni konstruktivni materijal. Proizvedeni kompost bi koristili stanovnici koji su ga proizveli, a eventualni višak bi se mogao, bez naknade i uz prethodnu analizu komposta predati komunalnim poduze ćima koja se bave održavanjem javnih zelenih površina.

Elementi sustava gospodarenja otpadom u Op ćini Gornja Stubica planirani su sukladno danas važe ćim propisima RH koji se odnose na tu djelatnost te smjernicama EU-a. Planirano unapre đivanje gospodarenja otpadom sagledava se kroz dva kriterija:

1. zadovoljavanje najviših standarda zaštite okoliša koja name će postoje ća, ali i budu ća zakonska regulativa (uklju čuju ći uvažavanje direktiva EU-a). 2. tehni čko-financijsku-ekološku opravdanost investicija imaju ći u vidu sadašnju cijenu zbrinjavanja otpada kao i budu ću cijenu usluga, koli čine i strukturu otpada.

Verzija 3.1. 103 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

10. MJERE ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADNOG PAPIRA, METALA, STAKLA I PLASTIKE TE KRUPNOG (GLOMAZNOG) KOMUNALNOG OTPADA

Glavnu ulogu u ure đenom cjelovitom sustavu gospodarenja komunalnim otpadom ima odvojeno prikupljanje korisnih komponenti na mjestu nastanka i njihova oporaba. Na taj na čin se izravno utje če na izbjegavanje i smanjenje koli čina komunalnog otpada. Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom recikliranje se definira kao svaki postupak oporabe, uklju čuju ći ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prera đuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje.

Izdvajanje otpada na mjestu nastanka, prije mogu ćeg miješanja s ostalim komponentama komunalnog otpada naziva se primarna reciklaža. In situ reciklaža je izdvajanje iskoristivih dijelova otpada na samom mjestu nastajanja, tj. stanovnici sami sortiraju u posebnim kontejnerima ili vre ćama, ili donose na posebne platoe kao što su eko – otoci, sabirna mjesta, transfer stanice ili reciklažna dvorišta. Ovaj na čin odvojenog skupljanja otpada na mjestu nastanka ima niz prednosti jer se odvija u neposrednoj blizu nastanka otpada, smanjuje se one čiš ćenje životnog prostora, sirovine su kvalitetnije jer imaju manje ne čisto ća, smanjeni su troškovi transporta i odlaganja, a prikupljeni materijali mogu se direktno plasirati na oporabu i reciklažu. Zahtjevi koji se moraju ispuniti za izdvajanje otpada na mjestu nastanka su sljede ći:

1. osigurati kapitalne investicije u potrebnu opremu i objekte; 2. osigurati osposobljeno i kvalificirano osoblje za vo đenje sustava; 3. redovito odražavati opremu (i po potrebi zamjena); 4. osigurati prostor za odlaganje neupotrebljivih dijelova otpadnih materijala; 5. vršiti kontrolu kakvo će izdvojenih reciklabilnih materijala.

Mjesta nastanka komunalnog otpada uglavnom su doma ćinstva, te javne i uslužne djelatnosti. Iz tog razloga primarna reciklaža zauzima posebno mjestu u "IVO konceptu", jer osim izdvajanja korisnih podrazumijeva i izdvajanje nekih štetnih komponenti komunalnog otpada, kako bi se u kona čnici smanjio eventualno štetan potencijal preostalog dijela komunalnog otpada koji se obra đuje i odlaže. Zakonski okviri inzistiraju na što ve ćoj primarnoj reciklaži, time i na recikliranju i oporabi otpada, kako bi se u prvom redu smanjio rastu ći pritisak na okoliš. U tom smislu postoje definirane i poticajne mjere i mjere sankcioniranja kojima se poti če primarna reciklaža i vra ćanje otpada u novi proizvodni ciklus. Uspješnost odvojenog prikupljanja otpada po čiva u poštovanju pravila koja vrijede za odre đene vrste i kategorije otpada. Kada govorimo o komunalnom otpadu tada se iskoristivim tj. korisnim frakcijama smatraju papir i karton, plastika, tekstil, staklo, metali, glomazni otpad pretežno metalnog sastava, biorazgradivi otpad i zeleni otpad. Uz korisne frakcije u komunalnom otpadu pojavljuje se i neizbježan udio štetnih (opasnih) komponenata kao što su: akumulatori, baterije, lijekovi, boje i lakovi, otapala, ulja, žarulje i sli čno.

Ustrojavanjem reciklažnog dvorišta u potpunosti će ostvariti preduvjeti za odvojeno gospodarenje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i glomaznog otpada odlaganjem u odgovaraju će spremnike razli čitih boja koje će preuzimati i na kona čno zbrinjavanje odvoziti ovlaštene tvrtke.

Verzija 3.1. 104 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

11. POPIS PROJEKATA VAŽNIH ZA PROVEDBU ODREDBI PLANA GOSPODARENJA OTPADOM

Obzirom da na podru čju Op ćine Gornja Stubica prostorno-planskom dokumentacijom nije predvi đena izgradnja niti jednog objekta za postupanje s otpadom na razini višoj od razdvajanja na mjestu nastajanja otpada odnosno reciklažnog dvorišta, tako je i popis projekata važnih za provedbu Plana gospodarenja otpadom sastavljen od osnovnih dokumenata koji su kao podloge i korišteni tijekom izrade ovog Plana.

Pored navedenih osobito je važno održavanje u funkciji uspostavljenog reciklažnog dvorišta i sudjelovanje u projektima edukacije gra đana.

Pregled, za gospodarenje otpadom, bitnih dokumenata na razini RH, Krapinsko- zagorske županije i Op ćine Gornja Stubica koji su korišteni priliko izrade PGO-a:

1. Nacionalna strategija zaštite okoliša, NN 46/02 2. Strategija održivog razvitka RH, NN 30/09 3. Strategija gospodarenja otpadom RH, NN 130/05 4. Program mjera za postupanje s otpadom u RH u 2004. (MZOPUG) 5. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.–2015. godine, NN 85/07, 26/10, 31/11 te izmjene i dopune istog 6. Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-2022.godine NN 3/2017 7. Plan gospodarenja otpadom Krapinsko-zagorske županije za razdoblje 2008.– 2015. godine (Internet stranice županije) 8. Prostorni plan ure đenja Krapinsko-zagorske županije (Internet stranice županije) 9. Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica za razdoblje 2008.-2016. 10. Prostorni plan ure đenja Op ćine Gornja Stubica (Internet stranice Op ćine) 11. Izvješ će o stanju u prostoru Krapinsko-zagorske županije 2007-2010.godine 12. Naglasci izvješ ća o stanju okoliša u RH 2014.godina AZO/HAZOIP 13. Metodologija za odre đivanje sastava i koli čina komunalnog odnosno miješanog komunalnog otpada, AZO/HAZOIP 2016.godina 14. Izvješ će o komunalnom otpadu za 2010., 2011., 2012., 2013., 2014. i 2015.godinu, velja ča 2017, HZAOIP 15. Nacrt plana upravljanja vodnim podru čjima 2016-2021, Hrvatske vode 2015.

Zakonske odredbe navedene su u poglavlju 1.4. i novelirane zaklju čno s datumom 31.sije čanj 2017.godine.

Verzija 3.1. 105 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

12. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI, IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU MJERA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM

12.1. Izvori financiranja za provedbu mjera PGO-a

Utvr đivanje izvora financiranja po četna je to čka uspješnog izvršenja planiranih mjera uspostava sustava gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica. Isti se u ovom planu trebaju uzeti u obzir samo kao okvirni budu ći da se izvori financiranja ne mogu unaprijed definirati. Iz tog razloga u ovom Planu iznijet će se mogu ći izvori financiranja planiranih zahvata koji imaju za cilj unapre đenje sustava gospodarenja otpadom na podru čju Op ćine Gornja Stubica.

Izvori financiranja mogu biti, uz vlastita sredstva, dostupni iz me đunarodnih i javnih fondova, Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) te komercijalnog kapitala, koncesija, javno–privatnih partnerstva, itd.;

Javni izvori Prema Nacionalnoj strategiji gospodarenja otpadom, sredstva za ulaganja u gospodarenje otpadom bit će dostupna iz državnog prora čuna, županijskih prora čuna te gradskih i op ćinskih prora čuna, a sve u zavisnosti od veli čine i važnosti samih zahvata za unapre đivanje gospodarenja otpadom. Za potrebe gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, dio financijskih sredstva je načelno osiguran iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u činkovitost (FZOEU). Osigurana sredstva se najve ćim dijelom odnose na sufinanciranje projekata edukacije i informiranja stanovnika op ćine, te uspostave zelenih otoka, mobilnog reciklažnog dvorišta, reciklažnog dvorišta i reciklažnog dvorišta gra đevnog otpada nabavom opreme, te opremanjem i izgradnjom istih.

Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) ustanovila je dva programa kreditiranja, pogodna za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, tj. program za obnovu i razvoj komunalne infrastrukture i program za sufinanciranje ekoloških projekata. Krediti su u hrvatskim kunama, uz klauzulu u stranoj valuti. Sredstva se mogu dobiti s rokom dospije ća od 10 do 15 godina s odre đenim po čekom. Kamatna je stopa oko 5%. Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) može financirati do oko 75% prora čunske vrijednosti investicije.

Strukturni fondovi EU Strukturni fondovi EU su u službi kohezijske politike EU. Cilj ove politike, koja iznosi preko tre ćine prora čuna EU, je ostvarivanje gospodarske i društvene kohezije odnosno ujedna čen razvoj unutar EU. Iz ovih se fondova financiraju razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika izme đu razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva. Ovi su fondovi na raspolaganju zemljama članicama Europske unije koje imaju potrebe za dodatnim EU ulaganjima u ujedna čen i održiv gospodarski i društveni razvoj. Sredstva EU predstavljaju osnovu za financiranje Planiranog sustava gospodarenja otpadom. Iz fondova EU mogu će je osigurati dio potrebnih sredstava za kapitalne troškove, u prvom redu za financiranje odvojenog skupljanja otpada, pretovarnih stanica i Centara za gospodarenje otpadom, te za kona čno zatvaranje službenih odlagališta.

Verzija 3.1. 106 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Ostali izvori Izvori financiranja mogu biti i prihodi od oporabljenog otpada, naknade za odlaganje inertnog otpada, namjenske naknade koju bi pla ćali proizvo đači otpada - doma ćinstva i gospodarski subjekti te ostali sli čni prihodi. Visina troškova odnosno prihoda kojim se optere ćuju proizvo đači otpada se mogu odrediti odmah nakon izrade tehni čke dokumentacije za pojedine zahvate što će rezultirati osiguravanjem potrebnih vlastitih sredstava kao u češ ća koje op ćina treba osigurati bez obzira koji na čin financiranja odabrao.

Alokacija sredstava koja JLS upla ćuje FZOEU a koja je u naravi poticajna naknada za smanjenje koli čine miješanog komunalnog otpada propisana je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Tom naknadom se poti če jedinica lokalne samouprave (JLS) da provede mjere radi smanjenja koli čine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na podru čju te JLS. JLS naknadu pla ća u FZOEU temeljem mase prikupljenog miješanog komunalnog otpada koja je iznad propisane grani čne koli čine. Ova naknada se koristi radi sufinanciranja odvojenog sakupljanja otpada. Do sada nije u primjeni. Kada bude u primjeni znatnu financijsku uštedu ostvariti će one JLS koje će kontinuirano smanjivati koli čine otpada iz kojeg nisu odvojene vrijedne sirovine.

12.2. Visina financijski sredstava za provedbu mjera PGO-a

Iznosi potrebnih financijskih sredstava za izvršenje planiranih obaveza iz ovog Plana gospodarenja otpadom okvirnog su karaktera. Kako je za uspješnost svake aktivnosti potrebno kontinuirano razvijanje tako je potrebo ulaganje zna čajnih sredstava u sustav gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica. Zakon o zaštiti okoliša predvi đa da su izvori sredstava državni prora čun, prora čun jedinica regionalne samouprave, sredstva me đunarodne pomo ći, prora čun jedinica lokalne samouprave, krediti, ulaganja inozemnih i doma ćih ulaga ča, doprinosi i naknade te drugi izvori utvr đeni posebnim zakonima. Danas se naj češ će ostvaruju financijske podrške projekata iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u činkovitost, prora čun županije i op ćine te sredstva Fondova kohezijske politike Europske Unije.

Sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske s obzirom na današnje relativno niske cijene usluga u djelatnostima gospodarenja otpadom nužno je planirati njihov stalni i postupni rast do visine pokrivanja stvarnih troškova, vode ći ra čuna da je iznos cijena u me đuzavisnosti s koli činama i opasnim svojstvima otpada prema na čelu "one čiš ćiva č pla ća".

Za realizaciju programa gospodarenja otpadom može se koristiti jedan ili više financijskih izvora.

Pretpostavljeni iznosi potrebni financijskih sredstava za provedbu predvi đenih mjera prikazani su u tablici 12.2./1.

Verzija 3.1. 107 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Tablica 12.2./1. Potrebna sredstva za provedbu predvi đenih mjera PGO-a

Mjera Rok provedbe (god. ) Iznos troška (kn) Izrada elaborata izbora lokacije za 2017./2018. 2.000,00 postavljanje i uspostavu zelenih otoka Postavljanje zelenih otoka za odvojeno prikupljanje otpada – set od 5 2018. 280.000,00 spremnika (papir, staklo, plastika, metal, tekstil) na 7 lokacija Nabava spremnika za skupljanje miješanog komunalnog otpada za sva 2018. 900.000,00 doma ćinstva Op ćine – 1.600 kom Nabava spremnika za skupljanje reciklabilnog otpada za sva 2018. 900.000,00 doma ćinstva Op ćine – 1.600 kom Nabava spremnika za skupljanje biorazgradivog otpada za doma ćinstva 2018. 30.000,00 Op ćine bez mogu ćnosti postavljanja dvorišnog kompostera – 50 kom Edukacija stanovništva o sustavu Kontinuirano 30.000,00 / god. odvojenog prikupljanja otpada Informiranje stanovnika o problematici gospodarenja otpadom i mogu ćnostima Kontinuirano 10.000,00 / god. sprje čavanja one čiš ćenja okoliša Izvješ će o provedbi PGO -a Kontinuirano 3.000,00 / god. Revizija Plana gospodarenja otpadom sukladno Izvješ ću na čelnika Županiji Kontinuirano 3.000,00 / god. AZO /HAZOIP i MZOI P Izrada potrebne dokumentacije za proširenje funkcionalnosti mobilnog 2018. 80.000,00 reciklažnog dvorišta izgradnjom stacionarnog objekta Otkup zemljišta za smještaj reciklažnog 2018. 60.000,00 dvorišta Izgradnja i opremanje reciklažnog 2018. 200.000,00 dvorišta Izrada dokumentacije za uspostavu 2021. 20.000,00 reciklažnog dvorišta gra đevnog otpada Izgradnja i opremanje reciklažnog 2021. 45.000,00 dvorišta gra đevnog otpada Izrada dokumentacije za izgradnju 2022. 20.000,00 kompostane Izgradnja i opremanje kompostane 20 22 . 55 .000,00 Organiziranje i provo đenje akcije Kontinuirano 6.000,00 / god. skupljanja otpada odba čenog u prirodu Pra ćenje natje čaja FZOEU i kontinuirano javljanje na iste Kontinuirano 0,00 s ciljem nabave nepovratnih sredstava Fonda

Verzija 3.1. 108 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

12.3. Rezultati kao posljedica organiziranog djelovanja

Kao rezultat uspostave opisanog sustava gospodarenja otpadom sukladno ovom Planu sa svim navedenim elementima, može se o čekivati ispunjavanje strateških ciljeva predstavljenih Strategijom gospodarenja otpadom RH, a to su:

1. znatno smanjenje koli čina otpada koje treba zbrinuti odlaganjem na odlagalištu, 2. smanjenje štetnog potencijala otpada na osnovu izdvajanja korisnih i štetnih komponenti otpada, 3. doprinos zaposlenosti na lokalnom, regionalnom te državnom nivou (razvoj industrije i poduzetništva, usavršavanje organiziranosti industrije, proizvodnja komunalne opreme), 4. sprje čavanje recidiva divljih odlagališta, 5. rješavanje problema divljih odlagališta podi ći će se atrakcija lokacije kao turisti čkog mjesta, 6. sveobuhvatno unaprje đenje kakvo će života na podru čju JLS.

Pravilnim postupanjem – odvajanjem na mjestu nastanka mogu će je u znatnoj mjeri utjecati na ukupnu koli činu otpada koji se odlaže na odlagalište, te ujedno i znatno smanjiti potrošnju prirodnih resursa. Naravno, uspješnost ovakvog sustava uvelike ovisi o popratnim aktivnostima vezano uz informiranje i edukaciju, te spremnosti lokalne samouprave da usmjeri nastojanja u tom smjeru i omogu ći stanovnicima sve neophodne informacije kao i adekvatnu razinu znanja o problematici vezanoj uz gospodarenje otpadom.

Verzija 3.1. 109 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

13. ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA PLANA

13.1. Vremenski rokovi izvršenja obaveza iz PGO-a

Usvajanjem Plana gospodarenja otpadom od strane predstavni čkog tijela jedinice lokalne samouprave zapo činje ciklus trajanja šest godina u kojem će PGO mijenjati i dopunjavati sukladno potrebama i nalazima analiza provedbe Plana. Kako se odredbe Plana po činju primjenjivati odmah tako je i potrebno postupiti sukladno slijede ćoj tablici.

Tablica 13.1./1. Terminski plan izvršenja obaveza iz PGO-a

Obaveza / godina izvršenja 201 7 201 8 201 9 20 20 20 21 202 2 Izrada elaborata izbora lokacije za x x x postavljanje i uspostavu zelenih otoka Postavljanje zelenih otoka za odvojeno x x prikupljanje otpada Edukacija stanovništva o sustavu x x x x x x odvojenog prikupljanja otpada Informiranje stanovnika o problematici gospodarenja otpadom i mogu ćnostima x x x x x x sprje čavanja one čiš ćenja okoliša Izvješ će o pr ovedbi PGO -a x x x x x x Revizija Plana gospodarenja otpadom sukladno Izvješ ću na čelnika Županiji x x x x x x AZO i MZOIP Izrada potrebne dokumentacije za proširenje funkcionalnosti reciklažnog x x dvorišta izgradnjom objekta Izgradnja i opremanje reciklažnog x x dvorišta Izrada dokumentacije za uspostavu x reciklažnog dvorišta gra đevnog otpada Izgradnja i opremanje reciklažnog x dvorišta gra đevnog otpada Izrada dokumentacije za izgradnju x kompostane Izgradnja i opremanje ko mpos tane x Organiziranje i provo đenje akcije x x x x x x skupljanja otpada odba čenog u prirodu Nadogradnja sustava prikupljanja otpada postavljanjem odvojenih posuda x x x x x x na mjestu nastajanja otpada Pra ćenje natje čaja FZOEU i kontinuirano javljanje na iste s ciljem x x x x x x nabave nepovratnih sredstava Fonda

Op.a.: Obaveze predvi đene za 2017.godinu prenesene su u idu ću kalendarsku godinu zbog dužeg vremenskog trajanja procesa izrade, usvajanja i uskla đenja Plana te kona čno i pribavljanja potvrde županijskog tijela o sukladnosti sa ZOOGO.

Verzija 3.1. 110 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

13.2. Nositelji izvršenja Plana gospodarenja otpadom

Planom gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica reguliran je postoje ći sustav zbrinjavanja otpada na podru čju ove jedinice lokalne samouprave. Svakim poboljšanjem i/ili promjenom sustava potrebno je prilagoditi i ovaj Plan u smislu funkcionalnog rada sustava. Op ćina Gornja Stubica dužna je na podru čju jedinice lokalne samouprave osigurati:

• javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i gospodarenje biorazgradivim otpadom, • odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog i problemati čnog otpada, • sprje čavanje odbacivanja otpada na na čin suprotan Zakonu o održivom gospodarenju otpadom te uklanjanje tako odba čenog otpada, • provo đenje edukativno-informativne aktivnosti na svom podru čju i mogu ćnost provedbe akcija prikupljanja otpada.

Op ćina Gornja Stubica dužna je sudjelovati u sustavima sakupljanja posebnih kategorija otpada sukladno propisu kojim se ure đuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada mogu obavljati:

• trgova čko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave i u kojem drži ve ćinski dio dionica, odnosno udjela, • javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave, • pravna i fizi čka osoba na temelju ugovora o koncesiji.

Op ćina Gornja Stubica dužna je o svom trošku, na odgovaraju ći na čin osigurati godišnju provedbu edukativno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem podru čju, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio.

Nadzor nad provedbom ovog Plana i Zakona o održivom gospodarenju otpadom na podru čju Op ćina Gornja Stubica provodi inspekcija zaštite okoliša i zadužene i ovlaštene gradske i županijske službe. U provedbi inspekcijskog nadzora inspektori zaštite okoliša nadziru ispunjavanje propisanih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz podru čja gospodarenja otpadom, vo đenje o čevidnika i drugih evidencija o postupanju s otpadom, ispunjavanje uvjeta, na čin rada i provedbu mjera za zatvaranje i sanaciju gra đevina za zbrinjavanje otpada, provedbu mjera gospodarenja otpadom utvr đenih procjenom utjecaja na okoliš i druge elemente sustava, u skladu s ovlastima utvr đenima Zakonom.

Za tuma čenje ovog Plana nadležan je na čelnik Op ćine Gornja Stubica.

Plan gospodarenja otpadom Op ćina Gornja Stubica donosi se za razdoblje od šest godina, a njegove izmjene i dopune po potrebi. Izmjene i dopune ovog Plana vrše se na na čin propisan za njegovo donošenje i prethodno opisan u Planu.

Verzija 3.1. 111 / 112 Plan gospodarenja otpadom Op ćine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija za razdoblje od 2017. do 2022. godine .

Verzija 3.1. 112 / 112