NacionalniNacionalnionalni parkovi SrbijeSrbije Tara:Tara: Elegantna i : nepredvidiva Pančićeva omorika Josif Pančić je 1875. godine otkrio ovu retku vrstu i dao joj naučni opis, a po nje- mu je kasnije i dobila ime. Pančićeva omorika je posebna jer je relikt i endemit, preživela je ledeno doba. Specifična je zbog svog izgleda – izuzetno je , ima mali prečnik i usku krunu. Zabluda je da se ona javlja jedino na području Tare. U Stolcu, koji je geografski gledano deo Tare, nalazi se najveće stanište Pančiće- ve omorike, a ima je i u kanjonu Mileševke. Nekad se mogla naći u okolini Tuzle na Ozrenu, ali je odatle iščezla. Uzroke nest anka podmlatka Pančićeve omori- ke vrlo je jednostavno objasniti. Ona je pionirska vrsta, prva naseljava nepristu- pačne terene. Kad stvori uslove, promene se mikroklima i geološka podloga i taj predeo počnu da naseljavaju jače, dominantnije vrste, smrča, jela i bukva, koje potiskuju omoriku i njen podmladak, a tada nema mogućnosti za klijanje.

6969 Fotografije: Ivan Šepić

Prema jednoj od legendi, planina Tara je dobila ime po Taru, bogu šume oko prve zone zaštite, park-šume, naučno-istraživačka polja, se- ilirskog plemena Autarijata koji je u antičko doba naseljavao ovaj menske sastojine, lovno-uzgojni i lovno-naučni rezervati. Preostali prostor. Tar je zbog lepote izabrao upravo ovu planinu da na njoj sa- deo parka, koji se prostire na 44 odsto ukupne površine, predstavlja gradi svoj božanski presto. “Taru treba doživeti, osetiti pod nogama treću zonu zaštite. Ova zona obuhvata društvene šume van prvog i u travi i blatu, u steni, u duši i srcu, u mirisu smole i majčine dušice, u drugog stepena zaštite, ali i manji deo privatnih šuma, poljoprivredne boji ciklama i božura”, ovako glase prvi stihovi pesme koju je Miodrag površine, građevinsko područje turističkih centara. Kaluđerske Petrović, rukovodilac službe nadzora Nacionalnog parka “Tara”, po- se nalaze na jugoistočnom delu planine Tare, na krečnjačkoj zaravni, svetio planini u koju je zaljubljen i kojoj je posvetio tri decenije rada. gde su u poslednjih nekoliko decenija izgrađena vikend naselja i po- “Ona je velika kao medved, elegantna kao omorika, ponosita kao znati hoteli “Omorika” i “Beli bor”. U ovom delu izvire reka Solotuša, bor, dostojanstvena kao divokoza na steni pri zalasku sunca, divlja koja je dobila ime po srednjovekovnom utvrđenju Solotnik, čiji osta- kao mladica u brzaku Drine, surova kao vuk kada uleti među ovce, ci se još uvek mogu videti. Područje Ravne Tare nalazi se u central- neuhvatljiva kao soko u letu, nepredvidiva kao orao koji kruži nebe- nom delu Nacionalnog parka. Tu se nalaze rezervati “Račanska Šlji- skim plavetnilom, meka kao mlada jela u senci, nežna kao oči srne vovica”, “Gorušica” i “Crveni ”, kao i poznato dečje odmaralište dok posmatra lane, neponovljiva kao vilin konjic koji živi za ljubav.” “Mitrovac”. Na oko pet kilometara od odmarališta nalazi se vidiko- Naslov ove pesme je “Duša planine u dubini šume”, a kako Miodrag vac “Banjska stena”, najlepši vidikovac na celoj planini, i jezera u Za- Petrović tvrdi, ovi stihovi je najbolje opisuju. ovinama. Crni vrh se pruža jugozapadnim delom Nacionalnog par- ka, na granici sa Republikom Srpskom. U ovom delu se nalaze Kozji LIČNA KARTA NACIONALNOG PARKA “TARA”: Na pla- rid, najviši vrh Parka, i rezervati “Crvene stene”, “Bilo” i “Ljuti breg”. Sa nini Tari, koja se nalazi u srednjem Podrinju zapadne Srbije, 1981. go- obližnjeg vidikovca na Vitmirovcu može se videti predeo sa najvećim dine osnovan je Nacionalni park. Prve inicijative da se Tara proglasi brojem stabala Pančićeve omorike. Područje planine Zvijezda tako- parkom od nacionalnog značaja potekle su još 1950. godine, ali se za đe pripada NP “Tara”. Poznata je po tome što se na njoj nalazi jedno konačnu odluku čekalo čitave tri decenije. Nacionalni park se prostire od poslednjih staništa mnogih tercijarnih biljnih vrsta i retkih živo- na 19.175 hektara i pokriva najveći deo planine. Obuhvata predeone tinja. Takođe, poznata je i po Bilješkim stenama, koje se izdižu iznad celine Kaluđerske bare, Ravnu Taru, Crni vrh i Zvezdu. Cela površina kanjona Drine i sa kojih se pogled pruža na Bosnu, Perućac i Nacionalnog parka prostire se na deset katastarskih opština koje pri- hidrocentralu na jezeru. padaju opštini Bajina Bašta, a to su Jagoštica, Rastište, Zaovine, Konj- FLORA NACIONALNOG PARKA “TARA”: Zahvaljujući po- ska Reka, Perućac, , , Rača, Mala Reka i Solotuša. voljnom geografskom položaju, Nacionalni park “Tara” naseljava ve- Najviši vrh u okviru Nacionalnog parka je Kozji rid na Crnom vrhu, liki broj biljnih vrsta; do sada ih je otkriveno ukupno 1100, što pred- koji doseže visinu od 1591 metara, a najniža tačka iznosi 291 metar. stavlja jednu trećinu fl ore Srbije. Tara predstavlja utočište za mnoge ZONE: Park je podeljen na tri zaštitne zone. Prva zona čini oko 16 ugrožene endemične, reliktne i endemo-reliktne vrste, među kojima odsto ukupne površine Nacionalnog parka i obuhvata prirodne re- je najpoznatija i najznačajnija vrsta Pančićeva omorika. Najveće bo- zervate, nepokretna kulturna dobra i prirodne memorijalne spome- gatstvo Tare čine 34 šumske biljne zajednice, koje zauzimaju preko nike. Druga zona zauzima oko 40 odsto parka i u nju spadaju zaštitne osamdeset odsto površine Nacionalnog parka, a od kojih preovlađuju

70 VREME  23/08/12 MILICA TOMIĆ, pomoćnica direktora za Sektor planiranja, zaštite i razvoja u javnom preduzeću Nacionalni park “Tara” Ponosni na očuvanu prirodu Nacionalni park “Tara” postoji već 34 godine. učestvovali smo zajedno i u promovisanju Sr- Milica Tomić, pomoćnica direktora za Sek- bije i njenih prirodnih lepota”, kaže Milica. tor planiranja, zaštite i razvoja u javnom pre- Površina NP “Tara” u potpunosti pripada duzeću Nacionalni park “Tara”, objašnjava za opštini Bajina Bašta. Ukupan broj stanovni- “Vreme” kako izgleda ekonomski asp ekt vođe- ka koji živi na prostoru Nacionalnog parka je nja jednog zaštićenog područja, kakva je struk- manji nego pre tridesetak godina, kada je ovo tura stanovništva i koje su delatnosti najviše područje stavljeno pod zaštitu države. Sada u zastupljene. Kada je reč o finansiranju Naci- samom parku postoje dva sela, Rastište i Jagoš- onalnog parka, zakonom je definisano da se nica. Trenutno u njima živi oko 350 stanovni- svi parkovi finansiraju od sopstvenih prihoda. ka. Milica Tomić kaže da pored toga što je JP i velikom broju životinjskih i biljnih vrsta. “Kod nas je to oko 80 odsto prihoda od plan- Nacionalni park “Tara” upravljač zaštićenog Ono što je karakteriše je i endemična Pančiće- skog upravljanja šumama, zakonom je određe- nacionalnog područja, jedna od njegove delat- va omorika i Pančićev skakavac koji su zastu- no da Nacionalni park ima pravo na 40 odsto nosti je i plansko upravljanje prirodnim resur- pljeni na Tari i na srednjem toku reke Drine. površine. Prirodi je prepušteno 15 odsto, to je sima i šumama, pa se samim tim stvara i dobra Populacija medveda je ovde takođe najbrojni- prvi stepen zaštite, na drugom stepenu zaštite baza za drvnu industriju. Ona je okosnica ra- ja u Srbiji. Na teritoriji parka se nalazi oko 50 je ograničeno dejstvo čoveka i u trećem stepe- zvoja privrede u Bajinoj Bašti, posle elektro- jedinki. Imamo jedinstveni projekat satelit- nu je aktivno, ali plansko delovanje”, kaže Mi- privrede. Takođe, na teritoriji Nacionalnog skog praćenja medveda koji traje već pet godi- lica Tomić. Na Tari se na svakih deset godina parka radi oko dve stotine ljudi. Oni žive i rade na u saradnji sa Biološkim fakultetom. Takođe, svako stablo premeri. Koliko je poraslo za de- u samom parku, te samim tim oko dvest a po- imamo i novi projekat koji počinje od ove go- set godina, kolika je njegova visina i popišu se rodica privređuje od parka i ovog preduzeća. dine – lociranje divokoza. Populacija divokoza ostale karakteristike. Svaki deo šume se opiše i Stanovništvo ovog područja se u velikom bro- kod nas je u dobrom brojnom stanju. Za ovaj na osnovu toga nastaju planovi za upravljanje. ju bavi poljoprivredom. Uglavnom je reč o in- projekat je JP Nacionalni park ‘Tara’ iz budže- Zahvaljujući tome, poslednjih šezdeset godi- dividualnoj proizvodnji, razvija se organska ta Republike dobio sredstva da prebacimo na šume na Tari su očuvane. Pored šumarstva proizvodnja, bez vešt ačkog đubriva. Proizvod- određeni broj divokoza u Kraljevo i područja postoji i neznatan prihod od lova jer je divljač, nja malina i kupina se pak odnosi na veće trži- gde postoji prirodno stanište divokoza, a nema poput medveda, divokoza ili srna, zaštićena. šte. Jedna od prednosti ovog kraja je voćarstvo, ih dovoljno. Ovde aktivno šumarstvo datira Dozvoljen je planski lov, zatim od prihoda su a u poslednjih nekoliko godina zastupljeno je već više od jednog veka. U poslednjih šezde- tu ribolov i turizam. Milica Tomić objašnja- i pčelarstvo. “Kada je reč o lokalnom stanov- set godina razvili smo plansko šumarstvo i ra- va da je oko deset odsto prihoda na godišnjem ništvu, još uvek nema podsticaja za porodice cionalnu upotrebu ovih resursa. Drago nam je nivou iz budžeta, ali to se ostvaruje pomoću koje žive na teritoriji parka. Nemaju dodatne da u krugovima ljudi koji se bave zaštitom pri- projekata sa kojima JP Nacionalni park “Tara” subvencije niti bilo kakve beneficije. JP Naci- rodnih dobara dobijamo redovne pohvale i to učestvuje na konkursima. Glavna delatnost onalni park “Tara” je iz svojih sredstava radio nam mnogo znači. Mi smo formirani među parka, pored osnovne koja se odnosi na za- programe podsticaja, postojale su subvencije prvih šest šumskih uprava. Najstariji šumarski štitu i očuvanje prirodnih vrednosti, jest e šu- za pčelarstvo i stočarstvo kojima smo posebno rasadnik nalazi se u Bajinoj Bašti. Pored svih marstvo. Šumsko područje zauzima 85 odsto želeli da podstaknemo razvoj ovih delatnosti prednosti, Tara još mnogo toga nije pokazala. teritorije, odatle park najviše prihoduje, ali se jer se veoma mali broj ljudi time bavi. Sredstva Njeno vreme tek dolazi. Ovde se posetioci iz u tu oblast i najviše ulaže, naglašava Milica To- su bila namenjena starim domaćinstvima par- svih krajeva sveta dive sadržaju koji postoji na mić. NP “Tara” je kao i ostali parkovi od 1995. ka, a pozajmice su mogli da vrate bez kama- tako malom prostoru. Imamo i mnogo neistra- godine član Evrofederacije nacionalnih par- te nakon tri godine”, objašnjava Milica Tomić. ženih područja. Pećine su poznate samo po lo- kova Evrope. Milica Tomić kaže da je to član- Poslovi od kojih domaćinstva ovog kraja pri- kalnim nazivima i pričama mešt ana, vegetacija stvo bilo od velike pomoći u nekoliko navrata. hoduju u najvećem broju slučajeva su i rad u nije kompletno istražena, imamo 62 kilome- “Pomoću projekata Evrofederacije organizo- krečani i pilani. tra lovačke staze. To su metar i po široke staze vali smo kamp mladih rendžera, to je već bli- KARAKTERISTIKE TARE: Svaki nacio- koje mogu da se iskoriste za adrenalinski turi- zu desetak godina kamp koji je svojstven Tari. nalni park je sp ecifičnost za sebe. Tara je, kako zam, koji je sve popularniji. Ovo je takvo me- Pre dve godine napravljena je i asocijacija na- kaže Milica Tomić, sp ecifična po najočuvani- sto da mešt ani znaju da kažu ‘mi imamo tih cionalnih parkova Srbije. S njom smo imali za- jim šumama u Srbiji. “To su mešovite šume li- ugroženih vrsta koliko hoćete!’”, kaže ispred JP jedničke projekte i nastupanja na sajmovima, a šćara i četinara. Izdvaja se po biodiverzitetu Nacionalni park “Tara” Milica Tomić.

VREME  23/08/12 71 Jezero Perućac mešovite šume jele, smrče i bukve, dok šume omorike ovaj predeo čine kojih su posebno značajni šareni daždevnjak, mrmoljak, gatalinka, jedinstvenim. Takođe, ono što ga čini specifi čnim jeste i 25 endemič- grčka žaba, šumska kornjača, stepski smuk i poskok. U vodotocima nih biljnih vrsta, kao što su drvenasti različak, cvakija, golocvetna mle- i jezerima ima 19 vrsta riba. Pretpostavlja se da postoji oko 4000 vr- čika, Pančićeva bedrenica, monaški pucavac. Pored omorike, zabele- sta insekata kao što su odonate, skakavci, leptiri, mušice, bube, mra- žene su i druge retke reliktne drvenaste vrste, poput tise, planinskog vi i pčele. Karakterističan je veliki broj dnevnih leptira, a među kri- javora, zelenike i drugih. Tara predstavlja prirodno stanište pet vrsta latim insektima se posebno izdvaja Pančićev skakavac, koji je takođe četinara – jele, smrče, belog i crnog bora. Šumske zajednice Tare se endemo-reliktna vrsta ovog područja. nalaze pod prvim režimom zaštite jer predstavljaju rezervate prirode. RETKE I UGROŽENE VRSTE FLORE I FAUNE: Pod zašti- FAUNA NACIONALNOG PARKA “TARA”: Kao rezultat po- tom države na području Nacionalnog parka nalazi se 210 vrsta bi- voljnih klimatskih uslova, na Tari postoji dugo održana i dobro oču- ljaka, od kojih su 47 strogo zaštićene. Najznačajnije ugrožene biljne vana bogata fauna. U ne tako davnoj prošlosti čovek je svojim de- vrste Tare su: Pančićeva omorika, planinski javor, tisa, božikovina, lovanjem bitno izmenio karakter njihovih zajednica, što je uticalo drvenasti različak, muški i ženski bošur, orhideje i druge. Vrste koje na smanjenje brojnosti ili čak potpuno iščezavanje pojedinih vrsta daju posebnost nekom području su endemične. Pančićeva omorika divljači. Prema geografskoj analizi raznovrsnosti faune Srbije, na po- pripada toj grupi i predstavlja simbol ovog područja, često nazivana dručju Nacionalnog parka “Tara” žive 53 vrste sisara, što predstavlja carica endemita, tercijarno reliktna vrsta stara je desetine miliona 57 odsto svih vrsta nastanjenih u celoj zemlji. Više od polovine ovih godina i danas u celom svetu naseljava samo područje oko srednjeg vrsta su zaštićene zakonom kao prirodne retkosti u koje spadaju alp- toka reke Drine. Beskičmenjaci su takođe kao najbrojnija i najrazno- ska rovčica, resasti večernjak, velika voluharica, medved, vidra, veliki vrsnija grupa organizama živog sveta i najmanje istraživani organiz- broj slepih miševa. Nacionalni park je pribežište medveda, a na ovom mi na Tari. Dovoljno su istraženi samo puževi. U endemo-reliktne prostoru takođe su nastanjeni i ris, vuk, srna i divlja svinja, kao i div- vrste spada i Pančićev skakavac, koji je jedini predstavnik ove vrste lje mačke, belogrudi ježevi... Pretpostavlja se da na Tari postoji oko na Balkanskom poluostrvu. Najsrodnije forme ovog insekta naselja- 170 vrsta ptica, iako zvanični podaci tvrde da ih ima 140. Gnezadri- vaju još samo staništa daleke Palestine i Kurdistana. Danas je Panči- ce čine 125 vrsta, te se Nacionalni park nalazi na Listi međunarodno ćev skakavac na Tari ugrožena vrsta zbog seče šuma i krčenja borovih značajnih područja za očuvanje ptica Evrope. Fauna Tare se izdvaja panjeva koji ovoj vrsti služe za polaganje jaja. Sa pojedinih lokaliteta i po pticama grabljivicama, poput surog orla, sivog sokola, orla zmi- na Tari, ovi insekti su potpuno iščezli. Kada je reč o ihtiofauni, riblje jara i jastreba. Vodozemci i gmizavci su registrovani u 23 vrste, od vrste koje su strogo zaštićene su veliki vijun i linjak. Herpetofauna, tj.

72 VREME  23/08/12 RANKO MILANOVIĆ, rukovodilac službe za turizam i edukaciju JP NP “Tara” Turizam na Tari Nacionalni park “Tara” ima veliki potenci- legende sa planine. U istoj sali primamo i tu- jal za razvijanje turizma. Postoji mnogo turi- rističke grupe, a koristi se i za seminare. Ove stičkih aktivnosti koje su privlačne mnogim godine smo radili ono što nam je u redovnom posetiocima ove planine. Kamp rendžera je programu, a to su terenska nastava i ekskur- događaj po kome je turistička ponuda na Tari zije”, kaže Ranko Milanović. U posete dolaze prepoznatljiva, pored raftinga, biciklizma, studenti sa Geografskog fakulteta, Turizma, kanjoninga i drugih adrenalinskih sportova. Šumarstva i Biološkog fakulteta. U zavisnosti Ranko Milanović, rukovodilac službe za tu- od afiniteta grupe, neko od vodiča ih usmera- rizam i edukaciju, govori za “Vreme” o infra- va na terenu. U ponudi su i klasične vodičke strukturi i kapacitetu turističkog sadržaja: usluge, tako što se jave agencije, a JP Nacio- “Nacionalni park ‘Tara’ trenutno raspolaže nalni park ponudi prilagođen program. – junior ranger, a Ranko Milanović kaže da je sa tri objekta i ukupno 54 ležaja. Jedan obje- Javnom preduzeću Nacionalni park “Tara” to jedino mest o u Srbiji gde postoji takav pro- kat je edukativni centar na Račanskoj Šljivo- jedan deo prihoda dolazi i iz turističko edu- gram. “Za šest godina kroz kamp je prošlo vici, dok na Mitrovcu ima dva objekta. Imali kativne delatnosti. Pored centra za posetio- preko 500 mališana, uzrasta od 7 do 15 godi- smo dva motela i jedan planinarski dom, ali ce na Mitrovcu, tu je i centar u Bajinoj Bašti, na. Mališani idu na izlet, obilaze jezera Za- smo te objekte dali u zakup. Objekti kojima gde se nalazi kancelarija Službe za turizam i ovine, mest a otkrića Pančićeve omorike i raspolažemo namenjeni su za smešt aj struč- edukaciju. Ovaj prostor je sada ustupljen Pri- najkraću reku u Srbiji, reku Vrelo dugu 365 nih saradnika i poslovnih partnera. Među- rodnjačkom muzeju iz Beograda za izložbe. metara, poznatu pod nazivom ‘Reka duga go- tim, služe i u komercijalne svrhe, izdaju se u Poslednje tri postavke su se odnosile na aler- dinu dana’. Zatim, tu je i obilazak manastira sezoni, tako da od toga ostvarujemo solidne gene biljke, ptice grabljivice i na svet riba sa Rača i manastirske riznice, šetnja manasti- prihode.” ovih prostora. “U okviru Nacionalnog parka rom od termalnog vrela Lađevac, dužine dva Centar za posetioce na Mitrovcu obuhvata imamo dvadeset pet planinarskih markiranih kilometra i povratak na Mitrovac”, kaže Mi- info-pult sa suvenirnicom, etno i prirodnjač- staza, koje čine ukupno preko 200 kilometa- lanović i podseća da svaki dan ima predviđen ku postavku, kao i šumski bioskop, odnosno ra dužine. Njih šest je namenjeno za edukaci- deo za prepričavanje događaja u kampu i te- salu za prezentacije sa nekih pedesetak me- ju i na njima se nalaze table sa sadržajem koji matsku radionicu koja se održava sa instruk- sta. Preko cele godine tu se održavaju razni objašnjava karakteristike predela na kom se torima. Neka deca redovno posećuju ovaj seminari. Deca koja su smešt ena na Mitrov- nalaze”, kaže Ranko Milanović. kamp. Iako su stalni gosti, svake godine može cu imaju mogućnost da gledaju ekološke fil- Kamp mladih rendžera osnovan je 2006. nešt o novo da se nauči, a kako kaže Ranko move i da na taj način izgrađuju ekološku godine, podstaknut idejom evropske Euro- Milanović, program se menja i prilagođava svest i ljubav prema prirodi. “Čest o puštamo park federacije – evropske federacije nacio- interesovanjima malih kampera. Kamp, osim film Šum sa Tare, koji je pre desetak godina nalnih parkova i zaštićenih dobara. U okviru dece iz Srbije, posećuju i deca iz Crne Gore, sniman sa Aljošom Vučkovićem, gde on priča nje osnovana je Federacija mladih rendžera Republike Srpske i Mađarske. vodozemci i gmizavci, na nacionalnom nivou ima 16 zaštićenih vrsta, utvrđenja Solotnik. Ono se nalazi devet kilometara istočno od mesta a na evropskom tri. To su veliki mrmoljak, barska kornjača i žuto- Kaluđerske Bare. Po narodnom predanju, gradnja Solotnika pripisuje trbi mukač. Vrste ptica koje su zaštićene na evropskom nivou su pr- se legendarnoj Prokletoj Jerini, ali o vremenu nastanka same tvrđave davac, koji se gnezdi na planinskim livadama, tetreb i troprsti detlić. ne postoje pouzdani istoriografski podaci. Zna se da je nastala u 15. Tara se nalazi na listi IBA područja (important bird area) zahvaljuju- veku na temelju ranijih ilirskih, a zatim ranovizantijskih utvrđenja. ći populaciji šest vrsta ptica. Značajna je za gnežđenje šumske šljuke i Turci su Solotnik zauzeli između 1449. i 1466. godine. Tokom arhe- za leštarke i dugorepe sove. Sa aspekta zaštite sisara na nacionalnom oloških istraživanja u utvrđenju su pronađeni oružje, kamena topov- nivou, zaštićeno je 19 vrsta, a neke od evropskog značaja su i vidra, ska đulad, delovi mačeva, vrhovi strela i samostrela, zatim ostaci peći, vuk, medved i ris. Biljke i životinje koje predstavljaju prirodne retko- delovi sača i cisterna za vodu sa bunarom. sti zaštićene su posebnim Zakonom o zaštiti prirode, pa uništavanje RAČANSKA BAŠTINA: U blizini Bajine Bašte nalazi se manastir ovih vrsta osim što nanosi neprocenjivu štetu biodiverzitetu, istovre- Rača, na desnoj obali istoimene reke. Ovaj spomenik kulture je od veli- meno je i krivično delo. ke važnosti i najposećenije mesto u Nacionalnom parku. Po narodnim NP “Tara” ima bogato kulturno-istorijsko nasleđe i obiluje trago- pričama i kasnijim izvorima, manastir je u drugoj polovini 13. veku vima praistorije, antičke, rimske, vizantijske i srpske srednjovekov- osnovao kralj Dragutin Nemanjić, kao svoju zadužbinu. Sve do Veli- ne kulture. Od srednjovekovnih utvrđenja na Tari se nalaze ostaci ke seobe Srba 1690. godine tu je bila čuvena Račanska prepisivačka

VREME  23/08/12 73 Kasnije, kroz ceo 17. vek lokalitet se naziva , na kome postoji Skit Svetog Đorđa sa jednom bogomoljom u blizini. Na levoj obali Rače, nalazi se lokalitet Orašac, gde se po pre- danju nalazila crkva Presvete Bogorodice, čije je ruševine zapazio Joakim Vujić 1862. godi- ne. Sredinom 20. veka bujica, koja je izazvala urušavanje zemljišta, otkrila je njene temelje i ostatke popločanog . Jedna od kulturno-istorijskih atrakcija na Tari je i Ravna stena, poznata pod imenom Grad. Ovaj monolit nastao je abrazijom ne- kadašnjeg Panonskog mora, na njemu se na- laze ostaci drevnog srednjovekovnog utvrđe- nja koje, prema legendi, potiče iz doba srp- skih dinastija Kotromanića ili Altomanovića, a u kasnijim vremenima, kako navodi Stojan Obradović u delu Načertanije okruga užičkog, i utočište slavnog i legendarnog Kostreš Ha- rambaše, hajduka i odmetnika od turskog zu- Priča o medvedima luma. Grad ima samo dva prilaza, jedan kroz pećinu sa jugozapadne strane i drugi, klesa- Još od 1953. godine, kada je Vladimir Živančević objavio knjigu Medved, divokoza – zadnje ni, sa severa. Legendu o gradu zapisao je Mi- pribežište na Tari, ukazano je da se stanište medveda i divokoza drastično smanjuje u Srbiji. lan Đ. Milićević 1874. godine, tadašnji mini- Do danas su se jedino održali na području Tare. Kad se pogleda zvanična dokumentacija o star prosvete Srbije, u delu Kneževina Srbija. broju divljači, čak i u zapisniku o primopredaji lovišta iz 1947. godine, gde se nabrajaju vrste SREDNJOVEKOVNE NEKROPOLE: divljači, nigde se ne pominje medved. On se prvi put pominje zvanično u popisu iz 1950. go- Na području Nacionalnog parka ima nekoliko dine koji je radio profesor Milojković za gazdovanje šumama. Populacija medveda je veoma srednjovekovnih nekropola koje narod nazi- stabilna na ovom području. Miodrag Petrović, rukovodilac Službe za nadzor JP Nacional- va mramorjem, rimskim ili grčkim grobljima. ni park “Tara” i inženjer šumarstva, kaže za “Vreme” da je još tih godina utvrđeno da njihov Reč je o stećcima, kamenim spomenicima ti- broj iznosi oko 50 i do danas taj broj je ostao nepromenjen. U okviru projekta translokacije pološki razvrstanim u oblike ploča, sanduka medveda u saradnji sa Biološkim fakultetom iz Beograda i Zavodom za zaštitu prirode, če- usadnika i krstača. Neki primerci imaju speci- tiri medveda na Tari su obeležena satelitskim ogrlicama. One daju signal na svakih sat vre- fi čnu reljefnu ornamentiku i natpise, a na svim mena i pomoću njih se utvrđuje gde se medved nalazi. To se naziva telemetrijsko praćenje spomenicima na kojima su tragovi u dovolj- medveda, objašnjava Petrović. Ogrlica se automatski otkopčava i spada kad se baterija po- noj meri sačuvani, utvrđeno je da je korišćeno troši. Lov na medvede je zabranjen od 1. januara 2003. godine, a hranilišta koja sad postoje, ćirilično pismo. Na lokalitetu Bagruša iz 15. nekad su bila čeke za medvede – mest a gde su ih lovci namamljivali hranom. Otkad je med- veka, u Perućcu, nalazi se 85 spomenika, što ved stavljen pod zaštitu zakona, te čeke su postale hranilišta. “Mi ne radimo prehranu, već ovaj lokalitet čini najvećom nekropolom ste- prihranu medveda. Uglavnom ih hranimo kukuruzom, uginulom stokom koja je prošla kroz ćaka u ovom delu zemlje i kulturnim dobrom obavezan veterinarski pregled. Broj životinja na ovom prostoru je znatno smanjen zbog kri- od izuzetnog značaja. Lokalitet Uroševina u volova. Divokoza je dva puta u poslednjih sto godina dolazila na biološki minimum, i to selu Rastištu ima nekropolu na kojoj je saču- uvek posle ratova. Još jedan od faktora je i širenje naselja, čime se smanjuje njihovo stanište. vano 38 spomenika. Takođe, mesto Gajevi u Sada imamo četiri hranilišta koja intenzivno rade, pokrivaju ceo Nacionalni park i smešt ena istom selu na nekropoli ima 35 stećaka. Ne- su u blizini mest a gde borave medvedi”, objašnjava Miodrag Petrović. kropole u Rastištu takođe potiču iz 15. veka, škola. Na ovom mestu su stvarana poslednja sagrađena u raškom stilu, potiče iz 1836. go- ali na njima nije bilo arheoloških istraživanja. dela naše srednjovekovne književnosti. Mana- dine. U toku Drugog svetskog rata u Raču je Povodom pokrenute inicijative da se ove ne- stir Rača je stradao nakon Velike seobe Srba, sklonjeno i tako spaseno Miroslavljevo jevan- kropole uvrste na listu Svetske kulturne ba- a stotinak godina kasnije bratstvo manasti- đelje, pisano u 12. veku. štine, započet je i postupak prethodne zašti- ra Tronoša podiže manastir iz ruševina da bi U turskim poreznim popisima 1528–1530. te ovih objekata. Đurđica Bogosavljević krajem Prvog srpskog ustanka bio ponovo za- godine na ovom području se pominje i ma- Sanja Zrnić paljen. Sadašnja crkva Hristovog Vaznesenja, nastir Lanište, o kome danas nema saznanja.

74 VREME  23/08/12 Solarni punjači za mobilne uređaje niču po Srbiji Telekom Srbija i Strawberry energy postavili još jedan solarni punjač u Kikindi

U savremenom društvu u kome postoje sasvim realna ograničenja kada su u pitanju prirodni izvori energije, i velike kompanije imaju ne samo zadatak, već i potrebu da doprinesu pronalaženju održivih rešenja i tako podstaknu na razmišljanje o ovom problemu

Prepoznajući u projektu postavljanja solar- bude i mesto za odmor 10 korisnika dok čekaju čovečanstva za celu godinu. nih punjača veliki značaj za zajednicu i odli- da im se baterija dopuni. Kako je u blizini no- Prednosti solarne energije su višestruke, čan spoj osnovnih vrednosti kompanije sa kon- vog punjača omogućen besplatan pristup in- ali svakako najznačajnije je to što ne zaga- ceptom korišćenja obnovljivih izvora energi- ternetu, dok pune svoje mobilne uređaje, ko- đuje vazduh ugljen-dioksidom i drugim štet- je koji primenjuje kompanija mladih i predu- risnici mogu i da se zabave surfujući interne- nim gasovima koji stvaraju efekat staklene zimljivih studenata Beogradskog univerziteta tom i to znatno većim brzinama, zahvaljujući bašte. Solarnom energijom se može zagreja- Strawberry energy, Telekom Srbija je sa velikim modernizovanoj mt:s mreži. ti voda u bazenu, obezbediti ulično osvetlje- zadovoljstvom podržao ovaj projekat. U nastavku saradnje sa Strawberry energy nje ili puniti baterija, a sve to bez proizvod- Tako je još prošlog oktobra ispred Doma planirano je postavljanje solarnih punjača u nje dodatne buke. kulture “Vuk Karadžić” u Beogradu postav- još tri grada u Srbiji. Vekovima su ljudi koristili solarnu energiju ljeno prvo “Strawberry drvo”, solarni punjač Strawberry energy, pobednik na “Nede- uzimajući u obzir kretanje Sunca i optimiza- za mobilne uređaje, kao poklon Telekoma Srbi- lji održive energije 2011” u Briselu, mlada je ciju toplote i svetlosti. Mnoge drevne civiliza- ja gradu. U nastavku saradnje tima Strawberry kompanija koja se bavi istraživanjem i razvo- cije, poput Indijanaca i Egipćana, obožavale energy i ove kompanije sledi predstavljanje jem u oblastima obnovljivih izvora energije i su sunce kao izvor života na zemlji. Renesan- prenosivog modela “Strawberry prijatelja” na održivog razvoja, vođena idejom “Učiniti svet sni naučnik i umetnik Leonardo da Vinči u 15. ovogodišnjem ATP turniru, koji je izazvao ve- boljim mestom”. veku osmislio je industrijsku upotrebu solar- liko interesovanje posetilaca i mt:s korisnika. ne energije, korišćenjem konkavnih ogledala Odnedavno i građani Kikinde imaju mogućnost Zanimljivosti o solarnoj energiji za zagrevanje vode. da dok su u pokretu i van kuće dopune baterije Solarna energija ili energija koja se dobija od Solarna energija ima sve veći značaj u in- svojih prenosivih uređaja – mobilnog telefona, sunca, ne proizvodi otpad ili zagađenje i odno- dustrijski razvijenim zemljama, jer je obnov- digitalne kamere, tablet računara ili mp3 ple- si se na pretvaranje energije sunca u električ- ljiv izvor energije za razliku od fosilnih goriva jera i to koristeći energiju dobijenu od sunca. nu energiju. Sunce je nama najbliža zvezda i, koji korišćenjem izazivaju efekat globalnog za- Novo “Strawberry drvo” postavljeno na Trgu neposredno ili posredno, izvor gotovo sve ras- grevanja i zagađenja. Upotreba solarne ener- srpskih dobrovoljaca u Kikindi, takođe poklon položive energije na Zemlji. gije je atraktivna i za zemlje u razvoju poput Telekoma Srbije, visoko je pet metara i okru- Zemlja za 71 minut primi dovoljno solar- Indije i zemalja Afrike, jer ne zahteva skupu ženo klupama, tako da istovremeno može da ne energije da zadovolji energetske potrebe infrastrukturu.

VREME  23/08/12 75 Copyright © NP Vreme, Beograd

Upotreba materijala iz ovog fajla u bilo koje svrhe osim za ličnu arhivu dozvoljena je samo uz pisano odobrenje NP Vreme

PDF izdanje razvili: Saša Marković i Ivan Hrašovec Obrada: Marjana Hrašovec