58/08-19 Od 31. Srpnja 2008

ELABORAT: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MLJET 2010. IZVOD IZ VIŠEG PLANA

NOSITELJ IZRADE: ŽUPANIJA DUBROVAČKO-NERETVANSKA OPĆINA MLJET, 20225 Babino Polje

STRUČNI IZRAĐIVAČ: SVEUČILIŠTE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET ZAVOD ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I PEJZAŽNU ARHITEKTURU Kačićeva ul. 26, 10000 ZAGREB, TEL.: 01/4561 256, FAX/TEL.: 01/482 63 26

BROJ UGOVORA: 58/08-19 od 31. srpnja 2008.

ODGOVORNI VODITELJ I KOORDINATOR: Prof.dr.sc. OLEG GRGUREVIĆ, dipl.ing.arh. dipl.ing.šum.

STRUČNI TIM U IZRADI PLANA: Prof.dr.sc. OLEG GRGUREVIĆ, dipl.ing.arh. dipl.ing.šum. Doc.dr.sc. KRUNOSLAV ŠMIT, dipl.ing.arh Doc.dr.sc. DAMIR KRAJNIK, dipl.ing.arh. Doc.dr.sc. IVAN MLINAR, dipl.ing.arh. IVONA JERKOVIĆ, dipl.ing.arh. HRVOJE VIDOVIĆ, dipl.ing.arh. MARKO JAKELIĆ, ing.arh. DEANKA HIRJAN, dipl. iur. Mr.sc. IVO BROZOVIĆ, dipl.ing.prom. Mr.sc. HRVOJE CARIĆ, dipl.oecc. ANA STAMAĆ stud.arh.

KOORDINATOR I SURADNIK OD STRANE NARUČITELJA: DRAGEC LEVAK, dipl.iur.

PREDSTOJNIK ZAVODA: Prof.dr.sc. JESENKO HORVAT, dipl.ing.arh.

3 4

Županija: Grad/Općina: DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA OPĆINA MLJET Naziv prostornog plana: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MLJET 2010.

Naziv kartografskog prikaza: IZMJENE I DOPUNE PPUO MLJET – IZVOD IZ VIŠEG PLANA Broj kartografskog prikaza: Mjerilo kartografskog prikaza:

Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan: Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet ZAVOD ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I PEJZAŽNU ARHITEKTURU Zagreb, Kačićeva 26, tel./fax. (01) 4639 284; http://www.arhitekt.hr Predstojnik zavoda: Odgovorna osoba:

Prof.dr.sc. JESENKO HORVAT, Prof.dr.sc. OLEG GRGUREVIĆ, dipl.ing.arh. dipl.ing.arh., dipl.ing.šum.

______

Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan: Pečat odgovorne osobe: Koordinator plana: Prof.dr.sc. Oleg Grgurević, dia., diš.

Stručni tim:

1. Prof.dr.sc. Oleg Grgurević, dia, diš. 6. Marko Jakelić, dia. 2. Doc.dr.sc. Krunoslav Šmit, dia. 7. Deanka Hirjan, dipj.jur. 3. Doc.dr.sc. Damir Krajnik, dia. 8. Mr.sc.Ivo Brozović, d.i.prometa 4. Doc.dr.sc. Ivan Mlinar, dia. 9. Mr.sc.Hrvoje Carić, dipl.oecc. 5. Ivona Jerković, dia. 10. Ana Stamać, stud.arh.

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru: Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo): (službeno glasilo): Sl. glasnik Općine Mljet br.: 01/10 Sl. glasnik Općine Mljet br.:

Javna rasprava (datum objave): Javni uvid održan „Slobodna Dalmacija“ 16. 06. 2010. od: 25. lipnja 2010. do: 10. srpnja 2010. Pečat tijela odgovornog za provođenje javne Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: rasprave: Dragec Levak, dipl.iur.

______Suglasnost na plan prema članku 97. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, br.76/2007., 38/2009.), broj suglasnosti: klasa: , urbroj: , datum: . Predsjednik predstavničkog tijela: Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

______

Pečat nadležnog tijela: Pečat nadležnog tijela:

5 6

S A D R Ž A J

UVODNO

TEKSTUALNI DIO – IZVOD IZ ODREDABA ZA PROVOĐENJE

KARTOGRAFSKI DIO – IZVODI IZ PPDNŽ

7 8

UVODNO

Ovim izmjenama i dopunama prostornog plana uređenja Općine Mljet izvršeno je usklađenje sa ZPUG-om, u strukturi Plana, sadržajnom i terminološkom dijelu odredaba.

Također, izvršeno je usklađenje sa rješenjima izmjena i dopuna prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije donesenim u sedmom mjesecu 2010. godine („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“ broj: 06/03, 03/05, 03/06 i 07/10) u sadržajnom i normativnom dijelu odredaba..

Kao izvod iz višeg plana priloženi su:  izvod iz odredaba za provođenje u dijelovima u kojima se taksativno navodi općina Mljet;  izvodi i iz kartografskih prikaza za područje Općine Mljet.

Među ostalim, najvažnije izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Mljet izvršene su u segmentu korištenja i namjene prostora. Naglasili bi samo bitne:

Gospodarska namjena – ugostiteljsko turistička, planirane su TZ (izvan naselja) „Pinjevica 1“ i „Pinjevica 2“ planirana je LN „Sobra“ u uvali Sobra – stara riva ukinuta je LN „Okuklje“

Gospodarske namjene – (K) namjena. Planirana je GZ „Crnac Kok“ Planirano je odlagalište inertnog otpada

Gospodarska namjena – (H2) promijenjene su pozicije ribogojilišta (H2), s time da je ukinuto ribogojilište u uvali Sobra.

Pomorski promet: Na lokaciji Podškoji planirana je luka otvorena za javni promet lokalnog značaja.

Promjene su vidljive na priloženom kartografskom izvodu iz Prostornog plana Dubrovačko- neretvanske županije, list „Korištenje i namjena površina“.

TEKSTUALNI DIO: IZVOD IZ ODREDABA ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI (kartografski prikaz 1. „Korištenje i namjena prostora“)

(1) Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (u daljnjem tekstu: PPDNŽ) uvažavanjem prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, razrađuje načela prostornog uređenja i utvrđuje ciljeve prostornog razvoja te organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora Dubrovačko-neretvanske županije (u daljnjem tekstu: Županije).

(2) PPDNŽ sadrži prostornu i gospodarsku strukturu Županije, sustav središnjih naselja regionalnog značenja, sustav razvojne regionalne infrastrukture, osnove za uređenje i zaštitu prostora, mjerila i smjernice za gospodarski razvoj, za očuvanje i unapređenje prirodnih, kulturno- povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te druge elemente od važnosti za Županiju.

(4) Prostor županije podijeljen je u skladu s prirodno-geografskim, društveno-gospodarskim i funkcionalno-gravitacijskim obilježjima na fizički gotovo odvojene tri veće geografske cjeline:  Dubrovačko priobalje: grad Dubrovnik i općine Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje  otočno i poluotočno područje: Grad Korčula te općine Lastovo, Vela Luka, Blato, Smokvica, Lumbarda, Mljet, Orebić, Trpanj, Janjina i Ston  Donjo-neretvanski kraj: Gradovi Metković, Ploče i Opuzen te općine Pojezerje, Slivno, Kula Norinska i Zažablje.

(5) Prostor Županije u odnosu na zemljopisni položaj dijeli se na:  kontinentalno područje: gradovi Ploče, Metković, Opuzen te općine Dubrovačko primorje, Konavle, Kula Norinska, Pojezerje, Slivno, Zažablje i Župa dubrovačka,  kontinentalno-otočno područje: Grad Dubrovnik,  otočno područje: Grad Korčula te općine Blato, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Smokvica i Vela Luka,  polu-otočno područje: općine Janjina, Orebić, Ston i Trpanj.

(6) Zaštićeno obalno područje mora (ZOP) obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Granice i područje ZOP-a prikazani su na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj ortofoto-kartama.

(7) U prostoru Županije su na temelju geomorfološke raščlambe kopnenog dijela obalnog područja, batimetrijskih, fizikalno-kemijskih i bioloških značajki izdvojena sljedeća područja:  vanjska obalna zona i otvoreno more,  Koločepski kanal,  Mljetski kanal,  Neretvanski, Korčulanski i Pelješki kanal,  Župski zaljev,  Mljetska jezera,  estuarij Omble i Gruška luka,  Malostonski zaljev,  akvatorij ušáa Neretve.

(8) Prostor Županije obzirom na smještaj pojedinih gradova i općina na teritoriju Države, dijeli se na:  pogranidno podrudje,  ostalo podrudje.

U pogranično područje pripadaju:  na kopnu: Grad Metković te općine: Pojezerje, Kula Norinska, Zažablje, Slivno,  na kopnu i moru: Grad Dubrovnik te općine Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka, Konavle,  na moru: općine Mljet, Lastovo i Ston. U ostalo područje pripadaju: gradovi Korčula, Opuzen i Ploče te općine Blato, Janjina, Lumbarda, Orebić, Smokvica, Trpanj i Vela Luka.

4 (9) Područje Županije ovim je Planom prema korištenju i namjeni površina razgraničeno za razvoj i uređenje na sljedeći način:  I Razvoj i uređenje prostora/površina naselja  II Razvoj i uređenje prostora/površina izvan naselja

(10) Prostori / površine za razvoj i uređenje određuju se na slijedeći način: I Razvoj i uređenje prostora / površina naselja - izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja  Naselja površine veće od 25,0 ha (na Kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena prostora“ prikazana su poligonom)  Naselja površine manje od 25,0 ha (na Kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena prostora“ prikazana su todkom) II Razvoj i uređenje prostora/površina izvan naselja a) Građevinska područja izdvojene namjene:  Gospodarska namjena - proizvodna I o pretežito industrijska I1 o pretežito zanatska I2 o pretežito prehrambeno-prerađivačka I3 o pretežito građevinarska (asfaltna baza) I4  Gospodarska namjena - površine za iskorištavanje mineralnih sirovina E o kamen E3 o sol E5  Gospodarska namjena - površine uzgajališta (akvakultura) H o uzgajalište školjkaša H1 o kavezni uzgoj riba H2 o kavezni uzgoj riba i školjkaša H3 o otpremni centar H4  Gospodarska namjena - poslovna namjena K o pretežito uslužna K1 o pretežito trgovačka K2 o komunalno-servisna K3 o pretežito reciklažna K4 o mješovite zone pretežito poslovne K5  Gospodarska namjena - ugostiteljsko-turistička T o hotel T1 o turističko naselje T2 o auto-kamp T3 o konačište i sl. T4 o luka nautičkog turizma LN o golf R1  Sportsko-rekreacijska namjena R o golf R1 o vodeni sportovi R2 o športska dvorana R3 o športska igrališta R4 o rekreacijski park R5  Posebna namjena N  Groblja G b) Prostori / površine izvan građevinskih područja  Poljoprivredne, šumske i vodene površine o Poljoprivredno tlo - osobito vrijedno obradivo tlo P1 o Poljoprivredno tlo - vrijedno obradivo tlo P2 o Poljoprivredno tlo - vrijedno obradivo tlo P2 (istražno podrueje melioracije) o Poljoprivredno tlo - ostalo obradivo tlo P3 o Sume - gospodarske i zaštitne S1 i S2, o Sume - posebne i rekreativne S3 o Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište PS, te kamenjari i goleti o Vodene površine V - vodotoci, jezera i more  Površine infrastrukturnih sustava o Energetski sustavi o Prometni sustavi o Obrada, skladištenje i odlaganje otpada

(11) Građevinsko područje naselja namijenjeno je izgradnji naselja, a sastoji se od izgrađenog dijela i neizgrađenog dijela predviđenog za daljnji razvoj.

5 U građevinskom području se zadovoljavaju funkcije stanovanja i drugih funkcija sukladnih značenju i važnosti naselja (javna i društvena namjena, gospodarska - proizvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistička, turistička - luke posebne namjene i sl., športsko-rekreacijska, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja, posebna namjena - obrana i dr.).

(12) Građevinsko područje izdvojene namjene izvan naselja je površina određena za gospodarsku (proizvodna, iskorištavanje mineralnih sirovina, akvakultura, poslovna, ugostiteljsko-turistička), športsko-rekreacijsku, posebnu namjenu te komunalnu namjenu (groblja koja se zbog svoje veličine, strukture i načina korištenja smješta izvan naselja) U površinama iz stavka 1. ove odredbe ne može se planirati nova stambena namjena.

(13) Površine infrastrukturnih sustava dijele se za:  građevine prometa i građevine veza: o kopnene (ceste, željeznice, terminali, naftovodi, plinovodi, optički kabeli i dr.), o pomorske (luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene) o zračne (aerodromi, helidromi).  građevine vodno-gospodarskog sustava za: o vodoopskrbu – vodo-zahvati i prijenos vode, o korištenje i zaštitu voda - zaštitne i regulacijske građevine o odvodnju oborinskih i otpadnih voda - odvodni kanali, uređaji za čišćenje i ispusti,  energetske građevine za proizvodnju, transformaciju i prijenos energenata (elektriena energija, plin, ugljen, nafta, vjetar, sunce).

(14) Površine infrastrukturnih sustava razgraničuju se na:  koridore infrastrukturnih građevina i  površine za ostale dijelove infrastrukturnih građevina.

(15) Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar i izvan građevinskog područja.

(17) Izvan građevinskog područja može se prema smjernicama i kriterijima utvrđenim u prostornim planu uređenja općine/grada planirati zahvati u prostoru za:  infrastrukturne građevine (promet, energetika, vodno i pomorsko gospodarstvo i dr.),  građevine obrane,  stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, ako su u funkciji poljoprivrednih djelatnosti,  rekonstrukciju legalno izgrađenih stambenih građevina u postojećim gabaritima. U gradnji izvan građevinskog područja obvezno je spriječiti:  formiranje naselja, ulica i skupina građevnih čestica,  zauzimanje obalnog područja,  korištenje prostora vrijednih, posebno uređenih poljoprivrednih zemljišta.

(20) Poljoprivredne površine isključivo osnovne namjene za poljoprivrednu proizvodnju određene su kao:  osobito vrijedno obradivo tlo,  vrijedno obradivo tlo,  ostalo obradivo tlo.

(21) Na šumskim i vodnim površinama, ljudske aktivnosti se odvijaju iskljudivo u funkciji zaštite i oduvanja relativno stabilnih ekosustava ili u funkciji ogranidenog i kontroliranog gospodarskog iskorištavanja prirodnih resursa (šumarstvo, vodno gospodarstvo, lovstvo, rekreacija i turizam).

(22) Šumske površine određene prema namjeni su:  posebne i rekreativne šume,  gospodarske i zaštitne šume.

(23) Vodne površine određene prema namjeni, korištenju i zaštiti su:  jezera (Baćinska jezera, jezero Kuti),  vodotoci (rijeka Neretva, Ombla, Ljuta)  blatine i slatine (na otoku Mljet-u).

(24) Razgraničenje morske površine - akvatorija provodi se određivanjem namjene za:  prometne djelatnosti (lučki bazeni, sidrišta i plovni putovi),  ribarenje,  rekreaciju (dijelovi akvatorija uz obalu koji su namijenjeni kupanju i sportovima na vodi),  ostale djelatnosti (eksploatacija podmorskih sirovina i dr.).

6 (26) Osnovna namjena, korištenje i zaštita prostora prikazani su na kartografskim prikazima 1. "Korištenje i namjena prostora", 2. “Infrastrukturni sustavi i mreže” i 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora”, sve u mjerilu 1:100 000.

(27) Detaljnije razgraničenje pojedinih zona i kategorija, načina i uvjeta korištenja i uređenja određuje se u prostornim planovima uređenja općina/gradova, na temelju programskih smjernica određenih u PPDNŽ i u skladu s odgovarajućim propisima.

2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

(29) Na podruIju Županije - gradevine od važnosti za Republiku Hrvatsku su sljedeóe:

Gradevine za korištenje voda:  vodoopskrbni sustav Dubrovnik  vodoopskrbni sustav Neretva-Pelješac-Kordula-Lastovo-Mljet.

Gradevine posebne namjene:  vojne gradevine i gradevine od posebnog znadaja za obranu države, sukladno posebnim propisima (kartografski prikaz 1. „Korištenje i namjena prostora“): o Opóina Mljet: „Gruj“ - pp MOL, „Planjak vrh“ - OUP, „Rt Goli“ - pp MOL, „Pomena“ - maskirni vez i plutada, „Veliki grad“ - OUP, „Saplunara“ - maskirni vez i plutada Vodne gradevine Regulacijske i zaštitne vodne gradevine:  bujične građevine na području Konavala, Župe dubrovačke, Srđa, Komolačke kotline, Mokošice, Orašca, Trstenog, Brsečina, Slanog, Stona, Trpnja, Kleka i Pojezerja, kao i na čitavom nizu manje značajnih kopnenih priobalnih bujica i bujica poluotoka Pelješca, kao i bujica otoka Korčule, Lastova, Mljeta i Elafita. Gradevine za zaštitu voda:  sustav za odvodnju otpadnih voda Nacionalnog parka Mljet.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH I OSTALIH SADRŽAJA U PROSTORU (kartografski prikaz 1. „Korištenje i namjena prostora“)

3.1. Općenito

(31) Planom se omogučuje smještaj gospodarskih sadržaja u :  građevinskom području naselja  građevinskim područjima izdvojene namjene izvan naselja  izvan građevinskih područja.

(31a) Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u naselju u zonama mješovite namjene određuju se u PPUO/G, GUP odnosno UPU.

(31b) U okviru razvoja gospodarske strukture utvrđuju se osnovna usmjerenja za razmještaj sadržaja u građevinskim područjima izdvojene namjene izvan naselja:  Gospodarska namjena - proizvodna I  Gospodarska namjena - površine za iskorištavanje mineralnih sirovina E  Gospodarska namjena - površine uzgajališta (akvakultura) H  Gospodarska namjena - poslovna namjena K  Gospodarska namjena - ugostiteljsko-turistidka T

(34b) Pri izradi prostornih planova užeg obuhvata dozvoljava se promjena planiranih zahvata na šumi i šumskom zemljištu te korekcija granica njihovih obuhvata što proizlazi iz podloge i uvjeta koji se odnose na šume i šumsko zemljište sukladno odredbama Zakona o šumama (Narodne novine broj 140/05. i 82/06.)

(32) Razmještaj gospodarskih sadržaja u građevinskim područjima izdvojene namjene izvan naselja prikazan je na kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena prostora" u mjerilu 1:100 000.

3.2. Gospodarska namjena - proizvodna namjena I (kartografski prikaz 1. „Korištenje i namjena prostora“)

(38) Kategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izvan naselja za proizvodnu namjenu su sljedeće: - pretežito industrijska I1 - pretežito zanatska I2 - pretežito prehrambeno-preradiva6ka I3 - pretežito gradevinarska (asfaltna baza) I4

3.3. Gospodarska namjena - eksploatacija mineralnih sirovina E (kartografski prikaz 1. „Korištenje i namjena prostora“, kartografski prikaz 3.2. „Uvjeti za korištenje, uredenje i zaštitu prostora - Podrudja posebnih ogranidenja u korištenju“ kartografski prikaz 3.3. „Uvjeti za korištenje, uredenje i zaštitu - Podrudja primjene posebnih uvjeta uredenja i zaštite“)

(41 b) Kategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izdvojene namjene izvan naselja za iskorištavanje mineralnih sirovina su sljedeće: - kamen E3 - sol E5

(47) Postojeća eksploatacijska polja mogu se koristiti (proširivati) u skladu s propisanim uvjetima, a dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati ili prenamijeniti prema dokumentaciji za sanaciju izrađenoj na načelima zaštite okoliša. Eksploatacijsko polje tehničkog građevnog kamena Krmača u Općini Lumbarda smješteno na samoj obali se zbog devastacije prostora ne zadržava u PPDNŽ i nakon sanacije će se prenamijeniti. Napuštena eksploatacijska polja: Osobjava u Općini Janjina, Žukovac u Općini Mljet, Ćilipi i Mikulići u Općini Konavle, Komolac u Gradu Dubrovniku i Giđa u Općini Vela Luka treba sanirati i namijeniti sukladno odredbama PPUG/O.

9 3.4. Gospodarska namjena - površine uzgajališta (akvakultura) H (kartografski prikaz 1. „Korištenje i namjena prostora“)

(66b) Kategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izvan naselja za akvakulturu su sljedeće:  uzgajalište školjkaša H1  kavezni uzgoj riba H2  kavezni uzgoj riba i školjkaša H3  otpremni centar H4

(66c) Prema prirodnim obilježjima, razvijenosti infrastrukture, kompeticijskim ograničenjima (podmorski ispusti naselja i industrijskih kapaciteta, marine, hoteli, podmorski kablovi i dr.), utvrđene su potencijalna područja pogodna za potrebe akvakulture.

(67) Potencijalna područja pogodna za potrebe razvoja uzgoja su sljedeća: Opdina/Grad Naselje Lokalitet Vrsta Površina (ha) Post/ plan. Sobra Sobra*** H2 9,00 pt Prožura oto6i6 Galiönjak H2 9,0 pl Mljet Sobra, Babino polje, Sjeverna obala otoka izmedu H2 222,80 pl Kozarica naselja Kozarica i Sobra

*** dozvoljava se zadržavanje na postoje6oj lokaciji Sobra najviše 5 godina, i u tom razdoblju je potrebno obaviti sve predradnje za izmještanje na drugu lokaciju. Nakon isteka roka od 5 godina nije mogu6e ishoditi koncesiju na lokaciji Sobra.

(69b) Na kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena prostora“ u mjerilu 1:100000 su označene zone potpune zabrane ribolova, zabrane primjene pojedinih ribolovnih alata, vremenskog ograničenja primjene pojedinih ribolovnih alata, te zone bez ograničenja ulova.

3.5. Gospodarska namjena - poslovna namjena K (kartografski prikaz 1. „Korištenje i namjena prostora“) 61. (40b) Kategorije za razvoj i uredenje prostora/površina izdvojene namjene izvan naselja za poslovnu namjenu su sljede6e:  pretežito uslužna K1  pretežito trgovačka K2  komunalno-servisna K3  pretežito reciklažna K4  mješovito zone pretežito poslovne K5 62. (41) Izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske namjene pretežito K - poslovne su sljede ća: Površina Post/ Opdina/Grad Naselje Lokalitet Vrsta ZOP (ha) plan

Babino polje Babino polje - Žukovac K1, K2, K3, K4 2,0 pl da da Mljet Sobra Zaglavac K1 1,0 pl Prožura Crnac kok K1 i K2 1,0 pl da Napomena: Vrste i površine zona su okvirnog karaktera te áe se detaljnije utvrditi u PPUO/G.

(41a) Planirani gospodarski sadržaji se moraju utvrditi u Prostornim planovima uređenja Općina/Gradova. Površina zona će se definirati ovisno o terenskim prilikama, maksimalno do 200 ha, a temeljem Urbanističkog plana uredenja ili Detaljnog plana uredenja.

3.6. Gospodarska namjena - ugostiteljsko-turistička namjena T (kartografski prikaz 1. „Korištenje i namjena prostora“)

(52) Kategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izdvojene namjene izvan naselja za ugostiteljsko-turističku namjenu su sljedeće:  hotel T1  turističko naselje T2  autokamp T3  konačište i sl. (pojedinačne ugostiteljsko-turističke građevine (konačište i sl.) koje mogu formirati i zasebne cjeline) T4  golf R1

(54a) Izdvojena građevinska područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene su sljedeća: 10 Površina Opdina/ Post/ Naselje Lokalitet Vrsta Kapacitet ZOP Grad (ha) plan Gornja Pinjevica 1 T2 9,2 400 pl da Mljet Saplunara Gornja Pinjevica 2 T1 4,5 300 pl da

(54b-1) Rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene planira se tako da se ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veličine veće od onih određenih u stavku 1. prethodne odredbe.

(54b-1) Radi što kvalitetnije pripreme projekta na razini UPU-a će se za izdvojena građevinska područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene i golf igrališta utvrditi potreba, način i smjernice rješenja rekonstrukcije, dogradnje, izgradnje, te ukidanje postojećih infrastrukturnih sustava koji se nalaze unutar ili utječu na projekt. Na razini UPU-a će se odrediti i stvarni iznosi za infrastrukturne standarde (kapaciteti) u pogledu elektroopskrbe, vodoopskrbe, odvodnje oborinskih i otpadnih voda i zbrinjavanja otpada za izdvojena građevinska područja (izvan naselja) ugostiteljsko- turističke namjene i golf igrališta.

(54b-2) Luka nautičkog turizma u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području izvan naselja može se prostornim planom županije proširiti ili planirati nova s površinom akvatorija od najviše 10 ha. U luci nautičkog turizma mogu se planirati ugostiteljski, trgovački, uslužni, športski i rekreacijski sadržaji. Luke nautičkog turizma detaljnije će se planirati u PPUO/G.

(54d) Luke nautidkog turizma županijskog znadaja su sljedeôe: Kapacitet Post/ Opdina/grad naselje naziv/lokalitet (broj vezova) plan

Do 100 vezova Prožurska luka Prožurska luka do 100 pl Mljet Polade Polade * do 100 pl Sobra stara riva u naselju do 50 pl * Preuzima se Prostorni plan „Nacionalnog parka Mljet“ „Narodne novine“, broj 23. od 23. ožujka 2001. ** Preporuda se sidrenje brodova na stalno sidro (corpo morto) zbog osjetljivosti podrudja

3.7 Športsko-rekreacijska namjena R (kartografski prikaz 1. „Korištenje i namjena prostora“)

(54i) Kategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izdvojene namjene izvan naselja za športskorekreacijsku namjenu su sljedeće:  golf R1  vodeni sportovi R2  športska dvorana R3  športska igrališta R4  rekreacijski park R5

(55) Izdvojena građevinska područja izvan naselja sportske namjene su sljede6a:

Opdina/Grad Naselje Lokalitet Vrsta (ha) Po (ha) Post/ plan ZOP

Babino Polje ŠRC Omani R5 3,0 pl da Mljet Ropa ŠRC Ropa R5 1,0 pl da

3.8. Posebna namjena N (kartografski prikaz 1. „Korištenje i namjena prostora“)

(56b) Kategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izdvojene namjene izvan naselja za posebnu namjenu su sljedeće:  posebna namjena N  vojne luke državnog znadaja LV.

11 (56c) Područja posebne namjene u županiji su sljedeća: Opdina/ Naselje Vojna lokacija ZOP Napomena Grad Saplunara „Gruj“ - pp MOL da Korita „Planjak vrh“ - OUP da Pomena „Rt Goli“ - pp MOL da „Pomena“ - maskirni Mljet Pomena da vez i plutada „Saplunara“ - maskirni Saplunara da vez i plutada Babino polje „Veliki grad“ - OUP da

3.9. Groblja (kartografski prikaz 1. „Korištenje i namjena prostora“)

(56h) Mjesna groblja u Općini Mljet su slijedeća: Babino Polje (Sv.Vlaho, Mirogoj), da Blato (Sv.Petar i Pavao), da Goveclari (Sladin gradac, Sv.Marija), ne Korita (Sv.Vid), ne Op6ina Mljet Kozarica da Ropa ne Maranoviai (Sv.Antun), ne Prožura (Sv.Martin) ne

(42) Gradnja novih, odnosno rekonstrukcija (proširenje) postojećih groblja utvrđuje se prostornim planom uređenja općine/grada na temelju programa uredenja groblja za vremensko razdoblje od najmanje trideset godina.

3.10. Poljoprivreda, šumarstvo i stočarstvo (kartografski prikaz 1. „Korištenje i namjena prostora“)

(56i) Kategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izvan naselja za poljoprivredne, šumske i vodne površine su sljedeće:  poljoprivredno tlo - osobito vrijedno obradivo tlo P1  poljoprivredno tlo - vrijedno obradivo tlo P2  poljoprivredno tlo - vrijedno obradivo tlo P2 (istražno podrudje melioracije)  poljoprivredno tlo - ostalo obradivo tlo P3  šume - gospodarske i zaštitne 81 i 82  šume - posebne i rekreativne 83  ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište P8, te kamenjari i goleti  vodene površine V - vodotoci, jezera i more  retencije.

(61) Određuju se vrijedna tla za poljoprivrednu proizvodnju označena na kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena prostora“ u mjerilu 1:100 000:  manje polje u središtu otoka u blizini Babinog Polja, polje sela Maranovići (Općina Mljet), Poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ove odredbe iskorištavati će se i uređivati na način utvrđen u PPDNŽ, a njegova namjena može se promijeniti samo u slučajevima utvrđenim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.

(65) Na svakom poljoprivrednom proizvodnom području uspostaviti će se poljoprivredni centri.

- centri III. reda: Babino polje (Općina Mljet).

(66a) Za intenzivan uzgoj poljoprivrednih kultura potrebno je osigurati dostatne količine vode na

površinama pogodnim za navodnjavanje, a sukladno Planu navodnjavanja ,,Dubrovačko- neretvanske županije (dolina donjeg toka rijeke Neretve, Konavosko polje, Župsko polje, Vrgorsko polje, na otoku Korčuli Blatsko polje, Čarsko polje, Smokvičko polje i Donje polje kod Lumbarde, te polje Kruševo, Vrbovica i Bradat kod Vela Luke, na otoku Mljet u polje Blato i Babino polje, u Dubrovačkom primorju poljoprivredne površine oko Slanog i u njegovom zaleđu, poljoprivredne površine u okolici Dubrovnika, na Elafitima Šipansko polje, na poluotoku Pelješcu Stonsko polje i područje Janjina-Potomje-Kuna-Donja banda, na otoku Lastovu Vino polje, polje Prgovo i polje Duboka i drugo).

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU (kartogram 3. „Sustav središnjih naselja i razvojnih središta“)

(75) U skladu s planiranim razmještajem stanovništva, njihovim potrebama, gospodarskim mogućnostima i postavljenim kriterijima predviđa se razvijanje planiranog sustava središnjih naselja u Županiji do 2015. godine na sljedeći način: Sustav središnjih naselja Županije Definicija središta Naselje LASTOVO BABINO POLJE SMOKVICA LUMBARDA OREBIĆ TRPANJ JANJINA lokalno središte OTRIĆ-SEOCI KULA NORINSKA MLINIŠTE SLANO ZATON SREBRENO - Kupari, Mlini, Petrada i Cibada mala lokalna središta u sustavu Republike Hrvatske, inicijalna razvojna žarišta

(81) Mreža uprave na području Županije (za Općinu Mljet) obuhvaća sljedeće ustanove: policijske postaje - Babino Polje,

(82) U svim sjedištima općina i gradova nalaze se institucije lokalne uprave, a mreža se podudara s mrežom koja je definirana propisima.

(86) Planiranje gradnje objekata i sadržaja vjerskih zajednica potrebno je sustavno uključiti u izradu prostornih planova na razini općina i gradova.

(94) Mreža prosvjete na području Županije (za Općinu Mljet) obuhvaća sljedeće ustanove: djedji vrtic -Babino Polje, osnovna škola - Babino Polje.

(97) Mreža kulture na području Županije (za Općinu Mljet) obuhvaća sljedeće ustanove: knjižnice i ditaonice -, Babino Polje, domovi kulture-kina - Babino Polje, radio postaje - Babino Polje. ambulante opće/obiteljske medicine - Babino Polje, ljekarne - Babino Polje,

5. UVJETI ODREĐIVANJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA I KORIŠTENJA IZGRAĐENOG I NEIZGRAĐENOG DIJELA PODRUČJA (kartografski prikaz 1. „Korištenje i namjena prostora“)

(102) U skladu s "Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova" („Narodne novine“ broj 106/98, 39/04 i 45/04- ispravak, 163/04) na kartografskom prikazu broj 1: "Korištenje i namjena prostora" prikazuju se građevinska područja naselja veća od 25,0 ha poligonom te za naselja manja od 25,0 ha simbolom. Građevinska područja iz stavka 1. ove odredbe primjenjuju se samo kao planski pokazatelj površine za razvoj naselja i drugih namjena.

(107) Na području Županije s obzirom na racionalnost korištenja utvrđuju se: 1. prostori visokog intenziteta korištenja, 2. prostori srednjeg intenziteta korištenja, 3. prostori niskog intenziteta korištenja.

(108) Prostori visokog intenziteta korištenja su dijelovi naseljenih i izgrađenih područja s visokom koncentracijom gospodarskih kapaciteta i zaposlenih

(109) Prostori srednjeg intenziteta korištenja su dijelovi obalnog područja srednje gustoće naseljenosti (150-300 st/km2), u kojem je značajna zastupljenost izgradnje za povremeno/sekundarno stanovanje i turizam.

(110) Prostori niskog intenziteta korištenja su ekstenzivno izgrađena područja s malim brojem ili bez stalnog stanovništva, vrlo niskog ili nikakvog standarda komunalne infrastrukture i opreme, najčešće bez valjane prostorne organizacije cjelina koje bi odredile identitet naselja ili njegovog dijela. Zauzetost obalne crte je nesrazmjerno visoka (npr. 22% u Općini Blato) i u odnosu na druge pokazatelje pokazuje izrazito neracionalno zaposjedanje obale:  sjeverna obala otoka Korčule, zapadno od Račišća pa do Vela Luke,  južna obala otoka Korčule i to obalni pojas Općine Blato i Zavalatica,  obalni pojas Općine Ston, posebice u Malostonskom zaljevu i Malom moru,  sjeverna obala otoka Mljet od Pomene do Okuklja i otoka Lastova od Ludice na zapadu pa do Skrivene Luke,  uvala Gornji Molunat. Za prostore iz stavka 1. ove odredbe predviđa se nastavak gradnje i koncentracija planiranih namjena samo unutar označenih dijelova za obale koje su trajno izmijenile osobine, a povećanje građevinskih područja se ne predviđa. Ostale dijelove obalnog područja obilježava nizak postotak zaposjedanja obale, uz relativno veliku gustoću naseljenosti unutar postojećih tradicionalnih aglomeracija:  Elafitski otoci Lopud i Šipan, te naselje Slano,  ostali dijelovi obalnog područja. U prostorima iz stavka 3. ove odredbe, u općinama gdje je postotak izgrađenosti prostora veći od postotka izgrađenosti Županije (6,1%), ne mogu se povećavati postojeća građevinska područja niti utvrđivati nova, bez obzira na njihov smještaj.

(113) Za građevinska područja u obalnom području, ako se nalaze unutar obuhvata nacionalnog parka, parka prirode te posebnih rezervata vrijede kriteriji propisani prostornim planom posebnih obilježja. Do donošenja prostornog plana iz stavka 1. ove odredbe za područja predloženog parka prirode Donja Neretva i predloženog regionalnog parka Elafitski otoci, postojećih i predloženih posebnih rezervata: Malostonski zaljev i Malo more, otok Lokrum, Velika dolina na Mljetu, otoci Mrkan, Bobara i Supetar kod Cavtata, Pod Gredom, Prud i Orepak kod Metkovića, jugoistočni dio Delta Neretve i otočić Osinj, Sv. Ilija iznad Orebića, Lokve kod Gornjih Majkova, Konavoske stijene, Delta Neretve - Parila, jezero Kuti te Parka prirode Lastovsko otočje primjenjuju se odredbe za gradnju iz PPUG/O.

(120) Određuju se kriteriji za veličinu, prostorni razmještaj i oblik građevinskih područja. Dimenzioniranje građevinskih područja naselja temeljiti će se na projekciji broja stanovnika Županije 2015. godine koja iznosi 125 000-135 000 stanovnika. Procjenjuje se sljedeći broj stanovnika i gustoća stanovništva središnjih naselja Županije:

Optimalna veliaina naselja Gusto6a stanovništva Definicija središta Naselje 2015.g. (broj stanovnika) 2015.g. (stanovnika/ha) Lokalno središte Babino Polje 500 - 1.000 10 - 15 Smokvica 500 - 1.000 10 - 15 Lumbarda 1.000 - 1.500 10 - 15 Trpanj 500 - 1.000 10 - 15 Janjina 500 - 1.000 10 - 15

(121) Za razvoj gradova i ostalih naselja određuje se primjerenim sljedeći pravac preobrazbe:  revitalizacija za ruralna područja (Babino Polje, Vlaka, Janjina, Smokvica, Kula Norinska, Otrió Seoci, Mlinište) i ostala naselja u Županiji (manja naselja i sela).

Za male gradove i naselja s gradskim obilježjima (Cavtat, Opuzen, Ston te potencijalno Orebić i Lastovo - područna središta) kao i lokalna središta (Slano, Trpanj, Lumbarda, Zaton i Srebreno - inicijalna razvojna žarišta unutar urbanog područja te Babino Polje, Janjina, Smokvica, Kula Norinska, Otrió Seoci, Mlinište i potencijalno Vlaka - inicijalna razvojna žarišta ruralnog prostora) predlaže se urbanizacijski proces provoditi kombinacijom postupaka za reurbanizaciju, revitalizaciju i infrastrukturnu rekonstrukciju.

(122) Unutar građevinskog područja u planovima užih područja svrhovito je prikazati osnovne funkcije, namjene i način korištenja prostora uvažavajući slijedeće preporuke: niska stambena izgradnja višestambena izgradnja slobodnostojeći objekt dvojni objekt stambeni niz max. izgrađenost 40% 40% 50% 30% max. katnost Po + P + 1 + Pk Po + P + 4 + Pk mješovita stambena pretežito poslovna namjena max. izgrađenost 40% max. katnost Po + P + 2 + Pk mješovita stambena pretežito turistička namjena max. izgrađenost 40% max. katnost P + 1 + Pk

6. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRDIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU

6.1. Prometni sustavi (kartografski prikaz 2.1.1. „Infrastrukturni sustavi - cestovni promet“ kartografski prikaz 2.1.2. „Infrastrukturni sustavi - željeznički, pomorski i zračni promet“ kartografski prikaz 2.2.1 „infrastrukturni sustavi - pošta i telekomunikacije“, kartografski prikaz 2.2.2 „Infrastrukturni sustavi - javne telekomunikacije u pokretnoj mreži - zajednički plan razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture na samostoje6im stupovima na području DNŽ za razdoblje od 2008-2011. godine“)

(134) Na ostalim državnim cestama se planiraju rekonstrukcije, te određuju koridori novih dionica državnih cesta:  D-120 - obilaznica Polača, definirana Prostornim planom Nacionalnog parka “Mljet”, obilaznica Sobre.

(139) Na području Županije sustav pomorskog prometa čine luke otvorene za javni promet:

Općina/ naziv/ Nazivi luka prema Vrsta Značaj Napomena) grad naselje lokalitet Naredbi o razvrstaju (PL, (M, D, luka...(96/96) TL) Ž, L) Kozarica Kozarica Luka Kozarica PL L Okuklje Okuklje Luka Okuklje PL L Proširenje Polače Polače Luka Polače PL L Proširenje Pomena Pomena Luka Pomena PL L Proširenje Mljet Prožurska Luka Prožura Luka Prožura PL L Proširenje Podškoji PL L nova Saplunara Saplunara Luka Saplunara PL L

Sobra Naselje Luka Sobra PL L Proširenje na dio rive u naselju

iskrcajna mjesta za ribarska plovila duljine ispod 15 metara Polače, Sobra, Saplunara (Općina Mljet).

(145c) Na podrudju Županije planira se izgradnja i potpuno uređenje helidroma, odnosno njihovo opremanje za nočno slijetanje na otocima Lastovu, Mljetu, poluotoku Pelješcu, te u dolini Neretve, u Općini Dubrovačko primorje, te u Gradu Dubrovniku:

Grad/Opdina Lokacija Postojedi/planirani Općina Mljet Planjak vrh u blizini Korita planirani Uz naselje Polače planirani NP Mljet Na brdu Veliki Planjak planirani

6.2. Energetski sustav (kartografski prikaz 2.3. „Infrastrukturni sustavi - energetski sustavi“)

(155) U cilju unapređenja elektroenergetske mreže potrebno je izgraditi sljedeće građevine:

na distribucijskom sustavu:  TS 35(20) kV "Blato“ - Mljet,  podzemni kabel 35(20) kV K Rt Goli (Mljet) - Ropa ,  dalekovod 35(20) kV D Zaglavac (Mljet) - Ropa  dalekovod + podmorski kabel D+K 35(20) kV Ston - Prapratno - Zaglavac(Mljet)

6.3. Vodnogospodarski sustav (kartografski prikaz 2.4. „Infrastrukturni sustavi - vodnogospodarski sustav“)

6.3.1. Korištenje voda 6.3.1.1. Vodoopskrba

(163) Vodoopskrbni sustavi s trasama cjevovoda i lokacijama vodoopskrbnih građevina prikazani su na kartografskom prikazu 2.4. „Infrastrukturni sustavi - vodnogospodarski sustav". 16

(164) Gradovi Metković i Opuzen, te Općine Kula Norinska, Zažablje i Slivno na neretvanskom području, Općine Trpanj, Janjina i Orebić, te naselja Žuljana, Putnikovići, Tomislavac, Dančanje, Brijesta, Sparagovići i Metohija u Općini Ston na poluotoku Pelješcu, Grad Korčula i Općine Lumbarda, Blato, Smokvica i Vela Luka na otoku Korčuli, te Općine Mljet i Lastovo opskrbljivat će se vodom s neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovskog vodovoda, s tim da za Općine Blato, Vela Luka i Smokvica ostaju i dalje aktivni vodozahvati u Blatskom polju. Vodoopskrbni sustav temeljit će se na zahvaćanju vode na izvorištu rijeke Norin u Prudu.

(164a) U prvoj etapi razvitka neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovskog vodovoda je potrebno izvesti nezavršene dionice cjevovoda i vodoopskrbne objekte na otoku Korčuli i poluotoku Pelješcu, čime bi se omogućilo dovođenje vode na nezadovoljavajuće opskrbljena područja (otoci Mljet i Lastovo, središnji i zapadni dio otoka Korčule i središnji dio poluotoka Pelješca). drugoj etapi ovisno o potrebama potrebno je ostvariti povećanje kapaciteta vodovodnog sustava.

(174a) Vodoopskrba otoka Mljeta će se riješiti povezivanjem na regionalni Neretvansko-pelješko- korčulansko-lastovski vodovod preko već položenog podmorskog cjevovoda uvala Kupjenova na Pelješcu - uvala Zaklopita na Mljetu. Razvod glavne mreže cjevovoda i smještaj vodoopskrbnih objekata u Nacionalnom parku rješavat će se u skladu s Prostornim planom Nacionalnog parka. U prijelaznom razdoblju do izgradnje kompletnog vodoopskrbnog sustava otoka vezanog za regionalni NPKL(M) vodovod planira se opskrba naselja Maranovići, Okuklje, Prožura, Prožurska Luka, Sobra, Babino Polje, Blato, Ropa i Kozarica u središnjem dijelu otoka korištenjem podzemnih zaliha boćate vode na lokacijama Blatina kod Sobre, Blatsko polje i Slatina kod Kozarice, te izgradnja vodopostrojenja za desalinizaciju morske vode na lokacijama Govedari i Saplunara za okolna pripadajuća naselja na zapadnoj i istočnoj strani otoka.

6.3.1.2. Sustavi za navodnjavanje

(175a) Područja za navodnjavanje, zahvati vode za navodnjavanje, prijedlog koncepcije navodnjavanja, te veličina obuhvata za navodnjavanje prikazani su na kartografskom prikazu 2.4. „Infrastrukturni sustavi - vodnogospodarski sustav“ sukladno Planu navodnjavanja za područje Dubrovačko-neretvanske županije izrađenom i usvojenom u sklopu provedbe NAPNAV-a (Nacionalni program navodnjavanja).

(176c) Na ostalim planiranim sustavima za navodnjavanje (Stonsko polje i Kuna polje na Pelješcu, Blatsko polje, Donje blato, Čarsko polje, Smokvičko polje, Kruševo, Vrbovica i Bradat na otoku Korčuli, te Desne u Općini Kula Norinska i Raba-Stolovi u Općini Slivno), kao i ostalim površinama pogodnim za navodnjavanje (Dubrovačko primorje, Pelješac, otoci Korčula, Lastovsko otočje, Mljet, Elafiti) planirano je korištenje voda iz podzemlja i kišnice uz izgradnju mikroakumulacija.

(180c) Za naselja izvan ZOP-a, koja se zbog topografskih uvjeta i male gustoáe naseljenosti, te relativno malog broja stanovnika neáe obuhvatiti javnim kanalizacijskim sustavima predvida se individualno zbrinjavanje otpadnih voda sa septidkim jamama ili nepropusnim sabirnim jamama koje bi se praznile na uredajima za prodišáavanje. Ukoliko bude iskazan odgovarajuái interes ova naselja mogu formirati izdvojene sustave odvodnje s vlastitim uredajima za prodišáavanje otpadnih voda i ispustom u prijamnik.

(180d) Kanalizacijski sustavi se planiraju za sva veća naselja, naselja u obalnom području, naselja uz vodotoke i jezera te naselja u vodozaštitnom području izvorišta koja se koriste u vodoopskrbi. Prioritet su radovi na odvodnim sustavima Dubrovnika, Molunta, Cavtata, Župe Dubrovačke, Zatona i Orašca, Slanog, Elafita, Nacionalnog parka Mljet, Saplunare, Malostonskog zaljeva, Janjine, Orebića, Trpnja, Lovišta, Korčule, Žrnovske Banje, Lumbarde, Blata, Smokvice, Vela Luke, Ubla, Lastova, Skrivene Luke, Metkovića, Opuzena, Ploča, Staševice, Otrić-Seoca i Kobiljače.

6.3.3. Zaštitni i regulacijski sustavi 17

(187) Na bujičnim i erozijskim površinama Konavoskog polja, Župe Dubrovačke, Srđa, Komolačke kotline, Mokošice, Orašca, Slanog, Stona, Trpnja, Orebića, Kleka i Pojezerja, kao i na čitavom nizu manje značajnih bujica od lokalnog značaja na kopnenom priobalnom području, poluotoku Pelješcu, te otocima Korčuli, Lastovu, Mljetu i Elafitima potrebno je provesti zaštitu od erozije i uređenje bujica koja če obuhvaćati biološke i hidrotehničke radove. Biološko-tehnički radovi na zaštiti od štetnog djelovanja voda obuhvaćati će pošumljavanje slijevnih površina, uzgoj i održavanje zaštitne vegetacije, krčenje raslinja i izgradnju terasa. Hidrotehnički radovi obuhvaćaju čišćenje korita bujica i izradu betonske obloge, stepenica i pregrada u koritima. Radove je potrebno uskladiti s poljodjelskom i šumarskom djelatnošću i sa zahtjevima zaštite prirode.

7. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI (kartografski prikaz 3.2. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područje posebnih ograničenja u korištenju“)

(199) U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti potrebno je izraditi Krajobraznu osnovu Hrvatske kao prostorno plansku podlogu integralne zaštite raznolikosti i identiteta krajolika, te prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prostora.

(200) Krajobraznu osnovu treba uspostaviti i održavati na državnoj, županijskoj i gradskoj/općinskoj razini, pri nadležnim službama prostornog uređenja, uz multidisciplinarnu suradnju službi zaštite prirodne i graditeljske baštine, zaštite okoliša te nositelja relevantnih znanstvenih i stručnih projekata.

(201) Do uspostave Krajobrazne osnove vrednovanje krajolika na županijskoj razini treba provoditi na temelju smjernica za očuvanje krajobrazne raznolikosti područja, seoskih krajolika i prostornog identiteta gradova utvrđenih Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, kao i smjernica u PPDNŽ za polazišta u izradi prostornih planova užih područja.

(202) Na području Županije predlaže se temeljem Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije očuvati 61 osobito vrijedan predio - prirodni krajobraz, te nakon razmatranja mogućnosti kroz stručne studije nadležne službe zaštite prirode u budućnosti pojedine zaštititi u odgovarajućim kategorijama po zakonu. To su:

Redni Grad/Opdina Podrudje broj 39 Blatina kod Blata na Mljetu 40 Slatina na Mljetu 41 Blatine kod Sobre na Mljetu 42 Prožura na Mljetu Vela Spilja kod Blata, špilja kod Grabove glave, Movrica, Ostaševica, 43 polušpilja kod Sobre; bočate jame: jama na rtu Lenga ispod Stupe, jama Opdina Mljet ispod Maranovića; izvori bočate i slatke vode, izvor Vodice 44 potez od obalne linije od luke Gonoturska do rta Zaglavac sjeverna obala od Pustog rta u uvali Sobra do rta Stoba kod uvale Okuklje 45 sa svim otocima i akvatorijem 46 Kozarica 47 akvatorij od rta Vratnidki do rta Zaglavac

(204) Na području Županije određeni su osobito vrijedni predjeli - kulturni krajobrazi i to: Redni Grad/Opdina Podrudje broj Opdina Mljet 11 otok Mljet sa pripadajućim akvatorijem

8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA (kartografski prikazi 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora“)

8.1. Zaštita prirodne baštine (kartografski prikaz 3.1.1. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja - Prirodna i graditeljska baština“)

(205a) Na području Dubrovačko-neretvanske županije zaštićeno je i potencijalno vrijedno za zaštitu 68 područja prirodne baštine. Prema stupnju zaštite (Zakon o zaštiti prirode, Narodne novine broj 70/08. VI. 2005.), do sada su zaštićena 43 prirodno vrijedna područja i to: 1 nacionalni park (Mljet), 1 park prirode (Lastovsko otodje), 10 posebnih rezervata, 8 park šuma, 7 značajnih krajobraza, 6 spomenika prirode te 10 spomenika parkovne arhitekture.

(207) Na području Županije temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićene su sljedeće prirodne vrijednosti:

Kategorija Ukupno Podkategorija Lokalitet a) nacionalni park Nacionalni park Mljet

b) posebni rezervat šumske vegetacije Šumski predjel Velika dolina u NP Mljet d) značajni krajobraz Predjel Saplunara na otoku Mljetu

(208e) Predlaže se Odlukom Županijske skupštine uz suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu prirode revidirati, odnosno detaljno utvrditi granice zaštićenih područja za koje su u postojećim odlukama o zaštiti utvrđene vjerojatne pogreške: Velika i mala Petka - Dubrovnik; Arboretum Trsteno; Gradski park Hober - Korčula; Park Foretić, Korčula; park-šuma Predolac-Šibanica kod Metkovića; značajni krajobraz predjel Saplunara na otoku Mljetu.

(208t) Prilikom provođena postupaka određenih Zakonom o zaštiti okoliša te Zakonom o zaštiti prirode posebnu pozornost obratiti na sljedeće planirane zahvate uključujući i sagledavanje kumulativnih efekata s ostalim postojećim i planiranim zahvatima koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže:  Planirana marikulturu na području posebnog rezervata Malostonski zaljev i Malo more, te na području Mljetskog kanala (područja ekološke mreže)  Planirane turističke zone u posebno osjetljivim područjima kao što su Baćinska jezera, Ušće Neretve, Saplunara (Gornja Pinjevica), Prevlaka, Lumbarda (Berkovica), Čemprijesi (otok Šipan), Sreser, Uvala VuIina i Divna (Donja Vrućica), Malostonski zaljev i Malo more, Lastovsko otočje

8.2. Dijelovi ekološke mreže u Županiji

(213a) Ekološka mreža je sustav funkcionalno povezanih područja važnih za ugrožene vrste i staništa. Funkcionalnost ekološke mreže osigurana je zastupljenošću njezinih sastavnica. Područja ekološke mreže sukladno EU ekološkoj mreži NATURA 2000 podijeljena su na područja važna za ptice te područja važna za divlje svojte osim ptica i stanišne tipove. Unutar ekološke mreže njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim ekološkim koridorima. Ekološki koridor je ekološka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omogućuju kretanje populacijama živih organizama od jednog lokaliteta do drugog. U Hrvatskoj je ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode, a obuhvaća tzv. ekološki važna područja od međunarodne i nacionalne važnosti koja su međusobno povezana koridorima. Ekološka mreža proglašena je Uredbom Vlade Republike Hrvatske u listopadu 2007. (Narodne novine broj 109/07).

Mljet Lastovski i Mljetski kanal 28,132,133 Ostaševica špilja 6000 Movrića špilja 6000 Babino polje Polušpilja 1 km sjeveroistočno 6000 od Babinog polja Blatina kod Blata 33,108 Blato Velika špilja kod Blata 6000 Govedari Jezero Mljet - Veliko 29,133 Špilja kod Nerezinog dola 6000 Špilja na Mljetu 6000 Jama Bjejaka 11, Ostalo: oćuvati povoljne stanišne uvjete Obalna linija od luke Gonoturska Govedari-Saplunara 23,132,133, Ostalo: regulirati izlov koralja do rta Vratnidki 4 113,114 Korita Mljet Jama Zaglavica 11, Ostalo: oduvati povoljne stanišne uvjete 26,33,108 Kozarica Slatina na Mljetu Špilja kod brda Grabova glava 6000 Boôata jama ispod Maranovića 11, Ostalo: oćuvati povoljne stanišne uvjete Maranoviôi Mljet 3 18,30,120 Jama na rtu Lenga 11, Ostalo: oćuvati povoljne stanišne uvjete Polade Špilja 40m na rtu Lenga 11, Ostalo: oćuvati povoljne stanišne uvjete Pomena Jezero Mljet -Malo 29,133 Pomena, Govedari, Nacionalni park Mljet 11,28, Ostalo: nacionalni park Polade Blatina kraj Prožure 33,108 Prožura Mljet 2 18,30,120 Mljet 5 113,114 Saplunara Saplunara 22,23,26,29 Blatina kraj Sobre 33,108 18,30,120 Sobra Mljet 1 Polušpilja kod Sobre 6000 Pukotina u stijeni kod Sobre 6000 Sjeverna obala od rta Pusta u uvali Sobra do rta Stoba kod Sobra-Okuklje 25,32,132,133 uvale Okuklje s otocima i akvatorijem

Medunarodno važna podrudja za ptice Važna podrudja za divlje svojte i stanišne tipove Grad/ Općina Naziv Smjernice 11; 28; ostalo: zabrana izgradnje objekata na Mljet Nacionalni park Mljet gnijezdedim kolonijama i njihovoj neposrednoj blizini

8.3. Zaštita kulturne baštine (kartografski prikaz 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora“, kartografski prikaz 3.1.1. „Područja posebnih uvjeta korištenja - Prirodna i graditeljska baština“ i kartografski prikaz 3.1.2. „Područja posebnih uvjeta korištenja - Uvjeti zaštite graditeljske baštine“)

8.3.1. Uspostava zaštite nad kulturnim dobrom

(214) U cilju zaštite graditeljske baštine utvrđen je popis zaštićenih kulturnih dobara (Z), preventivno zaštićenih kulturnih dobara (PZ) i evidentiranih (E) dobara koji je sastavni dio PPDNŽ, a prikazana su na Kartografskom prikazu 3.1.1. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Prirodna i graditeljska baština“. Mjere zaštite za pojedina kulturna dobra naznačene na Kartografskom prikazu 3.1.2. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Uvjeti zaštite graditeljske baštine“ sastavni su dio ovih Provedbenih odredbi.

9. POSTUPANJE S OTPADOM (kartografski prikaz 2.5 „Infrastrukturni sustavi - Obrada , skladištenje i odlaganje otpada“)

(230) Utvrđuje se cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (izdvojeno skupljanje otpada, recikliranje otpada, kompostiranje organskog otpada, termičku obradu ostatnog organskog otpada iz procesa predobrade i sortiranja otpada, te odlaganje ostatka nakon obrade) i određuju potencijalne lokacije za objekte u sustavu gospodarenja otpadom.

(235a) Gra đevine za odlaganje otpada na području Dubrovačko-neretvanske županije su: Površina Post/ Općina/Grad Naselje Lokalitet Vrsta ZOP (ha) plan Mljet Babino polje Babino polje-Žukovac GO, PS, RD 1,13 pl da

(235b) U prostornim planovima užih područja (PPUG/O, UPU) utvrdi će se lokacije sabirališta otpada (reciklažna dvorišta, zeleni otoci). Lokacije reciklažnih dvorišta se mogu odrediti i unutar poslovnih zona.

10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

10.1. Izvješće o stanju okoliša i Program zaštite okoliša

(241) Županija je obvezna donijeti Izvješće o stanju okoliša i Program zaštite okoliša za devetogodišnje razdoblje.

(242) Izvješće o stanju okoliša treba sadržavati podatke o stanju okoliša, utjecaju pojedinih zahvata na okoliš, ocjenu provedenih mjera i dr., s naglaskom na zaštitu zaštićenih dijelova prirode, mora, podzemnih i površinskih voda, šuma, tla.

(243) U Programu zaštite okoliša se posebice utvrđuje stanje okoliša po pojedinim dijelovima prirode (vode, more, šume, tlo, zrak) i prostornim cjelinama, mjere za sprječavanje onečišćenja, smjernice za očuvanje i unapređenje stanja okoliša, interventne mjere u iznenadnim slučajevima onečišćenja.

10.9. Ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

(295n) Zakonom su određeni planovi/zahvati za koje je obvezno provesti postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (OPZEM), uključujući sagledavanje kumulativnih efekata s ostalim postojećim i planiranim zahvatima koji (bez obzira gdje su smješteni) mogu imati negativan utjecaj na područja Nacionalne ekološke mreže. U tom smislu treba posebno obratiti pažnju na sljedeće planove/zahvate:  Marikultura o Mljetski kanal: sjeverna obala otoka između Kozarice i Sobre, Popova Luka - H2 (uzgoj riba)

23 11. MJERE PROVEDBE

11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja

(297) Prostor se može trajno uređivati samo na temelju odredbi PPDNŽ i drugih prostornih planova koji se donose na temelju tog prostornog plana, kao i na temelju onih odredbi postojećih prostornih planova koje nisu u suprotnosti s odredbama PPDNŽ. Prostorni planovi užih područja moraju se izraditi u skladu i na temelju smjernica i kriterija utvrđenih u PPDNŽ.

(298) Na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji i u smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode, Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske te planskih usmjerenja i određenja u PPDNŽ utvrđuje se potreba izrade dokumenata prostornog uređenja i to: b) Izmjene i dopune Prostornih planova uređenja općina/gradova (PPUO/G) za:  općine: Blato, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Pojezerje, Slivno, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka, Zažablje i Župa dubrovačka. c) Urbanistički plan uređenja za neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja i neizgrađena područja izvan naselja te za dijelove tih područja planiranih za urbanu obnovu.

(298a) Preporuča se izrada Urbanističkog plana uređenja (UPU) za obuhvat funkcionalne cjeline naselja sa pripadajućim akvatorijem:  sjedišta općina: Babino Polje.

11.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera

(304b) Programi ukupnog razvoja (PUR) za jedinice lokalne samouprave su jednako tako strateški gospodarsko-ekonomsko-razvojni programi koji na nižoj lokalnoj razini imaju isto značenje kao i Županijska razvojna strategija na županijskoj razini i koji moraju biti usklađeni s njom. Trenutno su usvojeni PUR-ovi: Gradovi Plode i Kordula te Opdine Vela Luka, Mljet, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje, Janjina, Blato, Lastovo i Pojezerje na usvajanje čeka PUR za Općinu Smokvica. Do kraja 2010. u planu je izrada PUR-ova za Grad Metković te Općine Lumbarda, Ston i Orebić.

(307) Pogranično područje Županije je od strateškog značenja za Republiku Hrvatsku, a obuhvaća gradove Dubrovnik i Metković te općine: Dubrovačko primorje, Konavle, Kula Norinska, Lastovo, Mljet, Pojezerje, Slivno, Ston, Zažablje i Župa dubrovačka.

(310) Rubna i manje razvijena područja obuhvaćaju općine i gradove na otocima Lastovo, Mljet, poluotoku Pelješcu, te u zagorskom dijelu Županije općine Pojezerje, Zažablje i Kula Norinska. Na ovim područjima predviđa se, s ciljem postupnog smanjivanja razlika u razvoju u odnosu na druga područja, primijeniti mjere za:  revitalizaciju naselja, gospodarstva i poljodjelstva na realnim osnovama,  stimuliranje stanovništva za ostanak u područjima gdje je moguće stvoriti realne perspektive za razvoj i za one djelatnosti kojima će se osigurati primjereni uvjeti za život (sufinanciranje, kreditiranje, porezne olakšice i sl.).

11.3. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru

(311) Za nedovoljno istražena područja te područja koja su ekološki vrijedna i potencijalno ugrožena planiranim aktivnostima, potrebno je organizirati programe istraživanja:  biološke raznolikosti i bogatstva podmorja, te osnovnih kemijskih parametara, posebno specifičnosti pojedinih područja:  detaljna ekološka istraživanja: o kopnenog dijela i akvatorija istočnog dijela otoka Mljeta, osobito uvala Saplunara i Blace te istraživanja svih špilja, blatina i slatina na otoku Mljetu, bentoskim zajednicama hridinastog dna na južnim klifovima otoka Mljeta.

KARTOGRAFSKI PRIKAZI: IZVOD ZA PODRUČJE OPĆINE MLJET