IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU
OPĆINE BRINJE
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
SADRŽAJ:
I. POLAZIŠTA ...... 4
1. OSNOVA I CILJEVI IZRADE IZVJEŠĆA ...... 4 2. ZAKONODAVNO -INSTITUCIONALNI OKVIR ...... 4 3. OSNOVNA OBILJEŽJA OPĆINE BRINJE ...... 5 4. OPĆINA BRINJE U OKVIRU PROSTORNOG UREĐENJA LIČKO -SENJSKE ŽUPANIJE ...... 8 II. ANALIZA I OCJENA STANJA, PROVEDBE I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA ...... 9
1. PROSTORNA STRUKTURA KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA OPĆINE BRINJE ...... 9 Struktura korištenja površina i zemljišta ...... 9 2. SUSTAV NASELJA ...... 11 2.1. Sustav središnjih naselja prema veličini i funkciji ...... 11 2.2. Sustav središnjih naselja prema tipu odnosno stupnju urbaniziranosti ...... 11 3. GOSPODARSKE DJELATNOSTI ...... 12 3.1. Struktura izdvojenih površina za razvoj izvan naselja (izdvojena građevinska područja izvan naselja) 12 3.2. Turizam, sport i rekreacija ...... 13 3.3. Poljoprivreda ...... 13 3.4. Istraživanje i vađenje mineralnih sirovina ...... 14 3.5. Šumarstvo ...... 15 4. OPREMLJENOST PROSTORA INFRASTRUKTUROM ...... 17 4.1. Prometna infrastruktura ...... 17 4.1.1. Cestovni promet ...... 17 4.1.2. Željeznički promet ...... 19 4.2. Komunalna infrastruktura ...... 19 4.2.1. Elektroenergetski sustav ...... 20 4.2.2. Vodno-gospodarstvo - vodoopskrbni sustav ...... 23 4.2.3. Odvodnja otpadnih voda ...... 25 5. ZAŠTITA I KORIŠTENJE DIJELOVA PROSTORA OD POSEBNOG ZNAČAJA ...... 28 5.1. Zaštićeni dijelovi prirode ...... 28 5.2. Nacionalna ekološka mreža ...... 28 5.3. Kulturna baština ...... 29 6. OBVEZNI PROSTORNI POKAZATELJI ...... 33 6.1. Naseljenost ...... 33 6.1.1. Gustoća naseljenosti ...... 33 6.1.2. Životni standard – stanovanje ...... 34 6.2. Opća demografska obilježja ...... 35 6.2.1. Stanovništvo ...... 35 6.2.2. Socijalno-gospodarska struktura ...... 36 6.3. Opremljenost društvenom infrastrukturom (mreža i organiziranost) ...... 41 6.3.1. Dječji vrtići ...... 41 6.3.2. Osnovne škole ...... 42 6.3.3. Srednje škole, visoko školstvo i cjeloživotno obrazovanje ...... 44 6.3.4. Kultura ...... 45 6.3.5. Sport i rekreacija ...... 46 6.3.6. Vjerske zajednice, manjine i civilne udruge ...... 47 6.3.7. Zdravstvena zaštita ...... 47 6.3.8. Socijalna skrb ...... 47 6.3.9. Pravosuđe ...... 49 III. ANALIZA IZRADE I PROVEDBE DOKUMENATA PROSTORNOGA UREĐENJA ...... 50
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 2 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
1. IZRADA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ...... 50 2. PROVEDBA DOKUMENATA PROSTORNOGA UREĐENJA ...... 51 3. PROVEDBA DRUGIH RAZVOJNIH I PROGRAMSKIH DOKUMENATA ...... 52 4. PROVEDBA ZAKLJUČAKA , SMJERNICA I PREPORUKA IZ PRETHODNOG IZVJEŠĆA O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE ...... 54 IV. PREPORUKE ZA UNAPRJEĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU S PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI ...... 56
1. POTREBE , MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA DALJNJEG ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU OPĆINE BRINJE S OBZIROM NA OKOLNOSTI , SEKTORSKA OPTEREĆENJA I IZAZOVE ...... 56 1.1. Potrebe razvoja...... 56 Komunalna infrastruktura - Energetski sustav ...... 56 Komunalna infrastruktura - Vodoopskrbni sustav ...... 56 Komunalna infrastruktura - Odvodnja otpadnih voda ...... 57 Komunalna infrastruktura – Promet ...... 57 1.2. Mogućnosti i ograničenja razvoja ...... 57 Površine za razvoj ...... 57 Neizgrađene površine ...... 59 Minski sumnjiv prostor ...... 59 Otpad ...... 60 2. OCJENA POTREBE IZRADE NOVIH I /ILI IZMJENE I DOPUNE POSTOJEĆIH DOKUMENATA PROSTORNOGA UREĐENJA NA RAZINI OPĆINE BRINJE ...... 61 3. PRIJEDLOG AKTIVNOSTI ZA UNAPRJEĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU ...... 62 Kontinuirano praćenje stanja u prostoru – geografski informacijski sustav ...... 62 Infrastrukturni sustavi – održavanje, rekonstrukcija, izgradnja ...... 62 Elektroopskrba ...... 63 Obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost ...... 63 Prometni sustav ...... 63 Biciklistički promet ...... 64 Prostorno-planska / projektna dokumentacija ...... 64 Gospodarenje otpadom ...... 65 V. IZVORI PODATAKA ...... 66
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 3 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
I. POLAZIŠTA
1. OSNOVA I CILJEVI IZRADE IZVJEŠĆA
Sukladno Zakonu o prostornom uređenju (NN 153/13) Izvješće o stanju u prostoru je jedini i osnovi dokument kojim se prati stanje u prostoru na prostoru Općine Brinje
Na temelju članka 40. stavka 2. spomenutog Zakona Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja donijela je Pravilnikom o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima Izvješća o stanju u prostoru (NN 48/14)
Osnovna svrha izrade Izvješća je ocjena postojećeg stanja, analiza prostornog razvoja i planiranje razvoja za naredno razdoblje. Cilj izrade Izvješća je planirati i predvidjeti mogući razvoj koji se temelji na postojećim uvjetima.
Zadnje Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru (Županijski glasnik 21/06) Općina Brinje donijela je. godine za četverogodišnje razdoblje, a na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04). U međuvremenu su doneseni novi zakoni i propisi koji bitno utječu na formiranje uvjeta za prostorni razvoj i načine korištenja prostora.
Izvješće se, prema Pravilniku radi tako da bude u funkciji izrade Izvješća na razini Županije i Države. Traži se da sva Izvješća budu oblikovno, grafički i sadržajno ujednačena što je i određeno Pravilnikom.
Ciljevi ovog Izvješća su analiza stanja u prostoru i prostorno razvojnih potreba, te utvrđivanje smjernica za daljnji razvoj i unapređjenje stanja kako po pitanju društveno-socijalnog razvoja tako po pitanju gospodarskog razvoja, a sve u skladu sa potrebama i težnjama za zaštitu okoliša i zaštitu osjetljivih područja.
Cilj izrade Izvješća je osim provjere provedbe važeće Prostorno-planske dokumentacije i:
1. Osiguranje podataka i stvaranje informacijske osnove (s grafičkim prikazima);
2. Kompletiranje informacijsko-podatkovne osnove;
Rad na izradi Izvješća koordinirao je Zavod za prostorno uređenje Ličko-senjske županije.
2. ZAKONODAVNO-INSTITUCIONALNI OKVIR
Izvješće o stanju u prostoru (u daljnjem tekstu: Izvješće) izrađuje se na temelju Zakona o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu: Zakon ) i prema Pravilniku o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima Izvješća o stanju u prostoru , kao dokument praćenja stanja u prostoru za period od četiri godine.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 4 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Prema članku 40. Zakona o prostornom uređenju , Izvješće sadrži analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju obveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru, analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata te ocjenu stanja i prijedloge za unaprjeđenje prostornog razvoja s planom aktivnosti i prijedlogom pokazatelja za iduće razdoblje.
Zakonom o prostornom uređenju je propisana obveza izrade Izvješća za jedinice lokalne samouprave kao četverogodišnji dokument praćenja stanja u prostoru.
S obzirom na navedeno Općina Brinje naručila je izradu Izvješća.
Izvješće, sukladno članku 5. Pravilnika sadrži:
I POLAZIŠTA,
II ANALIZU I OCJENU STANJA, PROVEDBE I TRENDOVA RAZVOJA U PROSTORU,
II ANALIZU PROVEDBE DOKUMENATA PROSTORNOGA UREĐENJA I DRUGIH DOKUMENATA, te
III PRIJEDLOGE ZA UNAPRJEĐENJE RAZVOJA S OSNOVNIM PREPORUKAMA ZA NAREDNO RAZDOBLJE
3. OSNOVNA OBILJEŽJA OPĆINE BRINJE
Općina Brinje nalazi se na sjeveru Ličko-senjske županije , unutar koje graniči s nekoliko jedinica lokalne samouprave iz iste županije i to na jugu s Gradom Otočcem, na jugozapadu s Gradom Senjom, a na sjeveroistoku i sjeveru s Općinom Plaški, Općinom Josipdol i Gradom Ogulinom iz Karlovačke županije, dok na jugozapadu graniči s gradom Novi Vinodolski iz Primorsko-goranske županije.
Pokazatelji o Općini Brinje dani su u Prostornom planu uređenja Općine, a ovdje bi spomenuli samo osnovne. Površina Općine iznosi 358,22 km 2, ima 12 naselje gdje ukupno živi 3.256. stanovnika prema popisu iz 2011. godine
Današnji regionalni značaj Općine nesumnjivo pripada rubnom prostoru Županije, a istovremeno je i općinsko središte u području uz županijsku granicu Sukladno Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske ovo brdsko-planinsko područje i područje kojim prolazi autocesta i druga strateška državna infrastruktura su od posebnog značaja za Ličko-senjsku županiju i za Republiku Hrvatsku.
Prostorom Općine, pored izgrađenih naseljenih dijelova prostora pretežno dominiraju šumske površine, a poljoprivredne površine zauzimaju ¼ površine. Zastupljena su i poplavna područja te manje vodene površine. Riječ je o kraju kontinentalne i umjerene planinske klime koji obiluje prirodnim resursima.
Kontaktno područje obronaka Male Kapele i podkapelskih polja spaja izuzetno raznolika prirodna obilježja praćena velikom raznolikošću i bogatstvom prirodnih resursa.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 5 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Krajobraznu raznolikost čine niz malih polja kao što je Crnač polje, Stajničko polje i Brinjsko polje.
Na području Općine nalaze se dva osobito vrijedna predjela i to Stajnička Jaruga gdje se sačuvao potočni rak (ihtiološki rezervat) koji se sada koristi za obnovu potočnog raka u Centru za autohtone vrste u Ličkom Lešću i močvarno područje Crnač polja. Nastavno na posebni rezervat tu je i cijelo podkapelsko područje Ličko-senjske županije s osobito vrijednim predjelom - prirodnim krajobrazom.
Valja napomenuti vrijedan i zanimljiv krajolik uz županijsku cestu Ž 5113 od čvora Križpolje preko Lipica i Glibodola prema Nacionalnom parku Plitvička Jezera. Ova cesta predstavlja jednu od najkraćih veza sa autoceste A1 do Nacionalnog parka ali je dijelom u minski sumnjivom prostoru što ograničava njeno korištenje. Problem je što je dijelom kroz Općinu Brinje obnovljena što upućuje posjetitelje prema Nacionalnom parku kroz minsko polje.
Zanimljiva je kao panoramska cesta iako se ne koristi, a također bi interes za nju bio povećan u slučaju kaptiranja Velikog Vrela u Ličkoj Jesenici za vodoopskrbni sustav Ličko-senjske i Karlovačke županije koji bi eliminirao potrebu uzimanja vode iz kaptaža u prostoru Nacionalnog parka.
Na području Općine Brinje evidentna je velika zastupljenost šumama i iznosi 40,40% odnosno 14.472 ha,pa je prema PPUO 22 080,40 ha šumskih površina kod čega valja napomenuti da je značajna površina zapuštenih pašnjaka PŠ (7.608,40 ha) koja se svrstava i u šumske površine i u poljoprivredne površine, a u stvari s tim površinama se ne gospodari.
Šume su u nadležnosti Uprave šuma Gospić. Šume su gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom. Sve se šume, bez obzira na postojanje formalne zaštite, tretiraju kao šume s naglašenom ekološkom funkcijom pročišćavanja atmosfere utjecajem na faunu, vodni režim, plodnost tla. Imaju zdravstvenu, turističku, rekreacijsku i lovnu funkciju.
Prema podacima Hrvatskih šuma Uprave šuma Gospić ukupna površina šumskog zemljišta u Općini Brinje je 21 952,14 ha od čega je 19 289,77 ha državnih šuma gdje ima 505,12 ha neobraslih površina, a 2662,37 ha je privatnih šuma gdje nema neobraslih površina.
Prirodni resursi koji su zastupljeni na području su dijelovi bogati građevnim kamenom, pa tako imamo dva eksploatacijska polja koja su korištena pri gradnji autoceste (Vukov Vrh – i sada se koristi, Javorov Vrh – samo za šumske ceste) i za gradnju šumskih cesta. Poznate su i povijesne lokacije na kojima se eksploatirao arhitektonski kamen.
Hidrografska mreža na ovom području je srednje razvijena. Postoji niz potoka i povremenih vodotoka koji odvode vodu s brdovitog dijela i od kojih u srednjem brežuljkastom pojasu nastaju glavni vodotoci ovog područja.
Veliki značaj za vodoopskrbu Općine ima crpilište Žižića vrelo koje je ugroženo uzvodno smještenim dijelovima naselja od kojih većina objekata nema riješenu odvodnju, poljoprivrednim površinama, udubljenjima napunjenim različitim otpadom i prometnicama. S obzirom na značaj ovog crpilišta u budućoj vodoopskrbi Općine posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti ove zone. Za područje crpilišta Žižić vrela izrađen je prijedlog Odluke o vodozaštitnim zonama.
U gospodarstvu najzastupljenije su grane malo poduzetništvo i poljoprivreda. Na području Općine Brinje 2009. bilo je 69 obrtnika i 30 trgovačkih društava.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 6 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Najveći broj poduzetnika djeluje u području trgovine i usluga u području prerađivačkih djelatnosti.
Od baštine u arheološkom i povijesnom smislu, registrirani su spomenici kulture dvorac Sokolac i uz njega zaštićena povijesna jezgra naselja. Uz dobar geoprometni položaj, Općina se razvija u pokretača razvojnih procesa u svom okruženju, te od svog osnutka postaje važan čimbenik i potpora poduzetničkih aktivnosti.
Ličko - Broj Broj stanovnika Gustoća naseljenosti senjska Površina naselj 1991. 2001. 2011. 1991. 2001. 2011. županija a km 2 % broj % broj % broj % st/km 2 Županija 5350,50 100 252 85.135 100 53.677 100 50.927 100 15,91 10,03 9,52 Općine: 3095,58 57,86 146 34.616 40,66 18.819 5,06 17.559 34,48 11,18 6,08 5,67 ukupno 1. Brinje 358,22 6,69 12 6.035 7,09 4.108 7,65 3.256 6.39 16,85 11,47 9,09
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 7 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
4. OPĆINA BRINJE U OKVIRU PROSTORNOG UREĐENJA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE
Općina Brinje jedna je od dvanaest jedinica lokalne samouprave na prostoru Ličko-senjske županije. Od svih JLS unutar Ličko-senjske županije, Općina Brinje površinom od 358,22 km 2 koja u ukupnoj površini Ličko-senjske županije (5350,50 km 2) čini 6,69% površine županije, predstavlja jednu od rjeđe naseljenih jedinica lokalne samouprave s gustoćom naseljenosti nešto manjom od prosjeka Županije iako je po popisima stanovnika iz 1991. i 2001. godine imala gustoću naseljenosti veću od prosjeka Županije. Gledano s aspekta prostornog uređenja Općina Brinje je 2003. g. usvojila Prostorni plan uređenja Općine, koji je u periodu od deset godina doživio jednu promjenu i to 2009. godine.
Kartogram-Položaj Općine Brinje u Ličko-senjskoj županiji
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 8 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
II. ANALIZA I OCJENA STANJA, PROVEDBE I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA
1. PROSTORNA STRUKTURA, KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA OPĆINE BRINJE
Struktura korištenja površina i zemljišta Tablica: Korištenje i namjena površina
% od Red. Ukupno OPĆINA BRINJE Oznaka površine br. (ha) ha/stan. Općine GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA - 1. UKUPNO GP 658,50 1,83 0,20 1.1. izgrađeni dio građevinskon područja naselja 536,4 1,49 0,16 neizgrađeni dio građevinskog područja 1.2. naselja 122,1 0,34 0,04 IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA – 2. UKUPNO - 203,4 0,56 0,06 Gospodarska namjena – gospodarska zona 2.1. Brinje 10,0 Gospodarska namjena – gospodarska zona 2.2. Križpolja 26,3 Gospodarska namjena – gospodarsko - 2.3. turistička zona Obadine 15,4 Gospodarska namjena – gospodarska zona 2.4 uz interregionalni čvor Žuta Lokva 10,0 Gospodarska n amjena (iskorištavanje 2.5 sunčeve energije) – Rapain Klanac SP 2,1 Površine za iskorištavanje mineralnih 2.6. sirovina – ostalo E3 131,8 2.7. Športsko -rekreacijska namjena R 5,3 2.8. Groblja izvan građevinskog područja + 2,5 3. POLJOPRIVREDNE POVR ŠINE – ukupno 8.634,0 24,10 2,65 3.1. vrijedno obradivo tlo P2 2.672,0 7,46 0,82 3.2. ostalo obradivo tlo P3 5.962,0 16,64 1, 83 4. ŠUMSKE POVRŠINE – ukupno Š 14.472,0 40,40 4,44 4.1. gospodarske šume Š1 14.472,0 40,85 OSTALE POLJOP. I ŠUMSKE POV RŠINE - 5. ukupno PŠ 11.305,7 31,56 3,47 6. VODNE POVRŠINE – ukupno V 203,30 0,56 0, 06 6.1. Vo dotoci - 60,3 0,16 0,0 2
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 9 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
% od Red. Ukupno OPĆINA BRINJE Oznaka površine br. (ha) ha/stan. Općine 6.2. Retencija (plan) - 145,0 0,40 0,04 7. OSTALE POVRŠINE – ukupno 343,1 0,95 0, 10 7.1. Površine infrastrukturnih sustava IS 343,1 0, 95 0, 10 OPĆINA BRINJE - ukupno 35 .820 100,0 11
Iz rasporeda izdvojenih građevinskih područja izvan naselja, vidljivo je da su površine isključivo za gospodarsku namjenu (bez stanovanja) - proizvodni i poslovni sadržaji, smješteni pretežno uz glavne prometne osi Općine što će reći, duž državnih i županijskih cesta. Struktura površina dana je u tablici, po namjenama i po naseljima:
GRAĐ. PODRUČ. NASELJA (ha) IZDVOJENO GRAĐ. PODRUČJE IZVAN NASELJA (ha) Groblje Infrastr NASELJE GOSPODARSKA (K)/UGOSTITELJSKO TURISTIČKA (T) građ. I SPORTSKO-REKREACIJSKA (R) NAMJENA K T R post. plan. ukupno post. plan. ukupn pos. plan. ukupn pos. plan. ukupn post. o o o BRINJE 168,50 46,50 215,00 15,40 15,40 13,0 13,0 % 78,30 % 21,70% 12,60 12,60 Holj. selo GLIBODOL 4,30 0,20 4,50 % 95,50% 4,5 % JEZERANE 63,30 14,70 78,00 5,50 5,50 % 81,10% 18,90% Holj.s.z KRIŽ 26,20 2,80 + 29,00 KAMENICA % 90,30% 9,70% KRIŽPOLJE 61 ,40 24,0 85,40 26,30 26,30 6,50 6,50 % 70,20% 29,80% R selce LETINAC 33,80 2,20 36,00 % 93,90% 6,10% LIPICE 37,20 6,80 44,00 % 84,50% 15,50% PROKIKE 18,50 4,50 23,00 % 80,40% 19,60% RAPAIN 8,80 0,60 9,40 9,0 2,10 11 ,10 KLANAC 93,60% 6,40% Cvor + 1,0 1,0 % Žuta l. Ž.l STAJNICA 51,90 14,00 65,90 % 78,70% 21,30% VODOTEČ 56,20 3,80 60,0 0 % 93,70% 6,30% ŽUTA LOKVA 6,30 2,00 8,30 % 75,90% 24,10% UKUPNO 536,40 122,10 658,50 9,0 57,40 66,40 25,0 25,0 2,50 343,10 81,4 % 18,6% 100 % IZVOR:PPUO
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 10 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
2. SUSTAV NASELJA
2.1. Sustav središnjih naselja prema veličini i funkciji
U skladu s usmjerenjima i ciljevima razvoja naselja iz Strategije prostornog razvoja Hrvatske, Prostorni plan Ličko-senjske županije utvrdio je mrežu središnjih naselja Županije.
Mrežom središnjih naselja Prostorni plan Ličko-senjske županije je uspostavio policentrični sustav. Jačanjem mreže lokalnih središta te orijentacijom naselja na razvoj gospodarskih djelatnosti, turizma, sporta i rekreacije (koji se temelji na korištenju prirodnih resursa) te dobra prometna povezanost naselja osnovni su uvjeti za revitalizaciju ruralnih područja.
Sustav središnjih naselja u prostoru Općine Brinje uglavnom je u skladu s dostignutim stupnjem razvoja.
Tako na prostoru Općine Brinje imamo
- Općinsko središte Brinje
- Lokalno središte, Križpolje, Jezerane
Sukladno Prostornom planu razvoj naselja na području Općine Brinje temelji se na njihovoj demografskoj strukturi i mogućnostima osiguranja osnovnih komunalnih sustava .
S obzirom na postojeću strukturu naselja i ekonomske mogućnosti može se pretpostaviti umjereni razvitak naselja Brinje, Križpolje i Jezerane jer se nalaze neposredno uz trasu autoputa i u atraktivnom Podkapelskom prostoru koji bi trebalo kvalitetnije turistički valorizirati.
2.2. Sustav središnjih naselja prema tipu odnosno stupnju urbaniziranosti
Prema tipu odnosno stupnju urbaniziranosti pojedinih naselja, na prostoru Općine Brinje naselja su podijeljena u tri kategorije i to:
URBANIZIRANA NASELJA Brine, Križpolje, Jezerane RURALNA NASELJA Križ Kamenica, Letinac, Lipice, Prokike, Stajnica Vodoteč ZASEOCI (do 20 stanovnika) Glibodol , Rapain Klanac, Žuta Lokva
Sa stanovišta demografije, u tablici dan je numerički prikaz rasporeda stanovnika prema tipovima naselja. Iz tako prikazanih podataka vidljivo je da je gotovo 70 %stanovnika naseljeno u 3 urbanizirana naselja, dok je od preostali broj stanovnika, njih 28,66% naseljen u ruralnim naseljima, a tek 1,33 % u zaseocima.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 11 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
3. GOSPODARSKE DJELATNOSTI
3.1. Struktura izdvojenih površina za razvoj izvan naselja (izdvojena građevinska područja izvan naselja)
Izdvojene površine izvan naselja u smislu izdvojenih građevinskih područja izvan naselja isključivo za gospodarsku namjenu (bez stanovanja), kako je to određeno Zakonom o prostornom uređenju , na prostoru Općine Brinje, kategoriziraju se u slijedeće skupine:
- gospodarske - proizvodne površine (I);
- gospodarske - poslovne površine (K), te kao posebna kategorija
- zone posebne namjene (N).
Općina Brinje nema zona posebne namjene što je vidljivo iz PPUO
Gospodarske zone vidljive su u tabeli izdvojenih građevinskih područja , a u Odredbama za provođenje PPUO propisana je izrada UPU-a i dane smjernice.
Gospodarska zona Holjevac selo površine 12,6 ha određena je u PPUO i za nju propisana izrada UPU-a i propisane smjernice
Gospodarsko turistička zona na području Obadina predviđena je površine 15,40 ha i za nju propisana izrada UPU-a i propisane smjernice.
Prostornim planom Općine predviđena je i zona ugostiteljsko-turističke namjene Holjevac Selo površine cca 5,50 ha i Holjevac Selo Istok površine 10,60 ha i za njih određena izrada UPU-a i propisane smjernice .
Sportsko-rekreacijska zona Selce površine cca 6,50 ha predviđena je u PPUO , te za nju također propisana izrada UPU-a i propisane smjernice
Sportsko rekreacijska zona Jezero površine cca 13,0 ha predviđena je u PPUO , te za nju također propisana izrada UPU-a i propisane smjernice
Manje turističke zone smještene su uz autocestu A1 –odmorište Brinje.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 12 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
3.2. Turizam, sport i rekreacija
Sport i rekreacija mogu se ubrojiti u gospodarske djelatnosti za koje se također utvrđuju izdvojena građevinska područja izvan naselja. Prostornim planom uređenja Općine Brinje određena izdvojena građevinska područja izvan naselja namijenjena primarno za sadržaje sporta i rekreacije su:
- zona sporta i rekreacije Jezero (UPU3) površine 13 ha
- zona sporta i rekreacije Selce (UPU7) površine 6,5 ha
Zona vodenih površina retencije Crnač polje koju bi trebalo višenamjenski koristiti i to za potrebe navodnjavanja , potrebe retencije HE Gojak , vodnu površinu za šport i rekreaciju jer je površina od 145, ha Planom određena kao vodena površina ako se ne privede višestrukoj namjeni neiskorišten mrtvi kapital Općine.
Površine za razvoj sporta i rekreacije koncentrirane su oko područja jače urbanizacije uglavnom uz autocestu primarno se odnose na sportove vezane uz korištenje slobodnog prostora (trčanje, biciklizam, i sl.). Poneke manje zone u naseljima predstavljaju slobodne površine nogometnih i drugih igrališta bez ili uz neki manji popratni oblik izgradnje (pomoćne klupske prostorije i sl.).
Površine za sport i rekreaciju u pravilu su uređene kao otvoreni prostori, što će reći: nogometna igrališta (s ili bez popratnih građevina i sadržaja;
- vanjska igrališta za ostale sportove;
- šetnice,
- i dr.
3.3. Poljoprivreda
Poljoprivredno zemljište, naročito osobito vrijedno obradivo tlo (P1) odnosno vrijedno obradivo tlo (P2), vrijedan je prirodni i gospodarski resurs koji je prije svega potrebno čuvati od prenamjene, a potom aktivno koristiti.
Na prostoru Općine Brine nema osobito vrijednog obradivog tla tako da je u prvom planu vrijedno obradivo tlo P2
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 13 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Tablica: Struktura površina poljoprivrednog i ostalog zemljišta
% od Ukupno % površine površine OPĆINA BRINJE Oznaka (ha) 100 Općine 19.939,70 55,67 % Poljoprivredne površine ukupno P 8.634,0 43,3 24,10 - vrijedno obradivo tlo P2 2. 672,0 13,4 7,46 - ostala obradiva tla P3 5.962,0 29,9 16,64 - ostale poljoprivredne i šumske površine PŠ 11.30 5,70 58,6 31,56 Izvor: PPUO Brinje, I izmjene i dopune
Površine iskazane u tablici, u kojoj je vidljiva struktura poljoprivrednih i ostalih površina na prostoru Općine Brinje
Dostupni statistički podaci iz 2003. g. koji se odnose na konkretno korištenje gore navedenih površina prikazuju kako se poljoprivredne i druge ne izgrađene površine koriste u naravi.
3.4. Istraživanje i vađenje mineralnih sirovina Eksploatacija mineralnih sirovina važna ja gospodarska grana. Na području Općine Brinje postojećim odobrenjem eksploatira se tehnički građevni kamen.
Važećim Prostornim planom uređenja Općine Brinje nisu predviđeni novi prostori za iskorištavanje mineralnih sirovina već su analizirani postojeći u tu svfrhu devastirani prostori sa planerskim usmjerenjima za sanaciju.
Prema podacima iz popisa Istražnih prostora i eksploatacijskih polja (kojim raspolaže Ministarstvo gospodarstva), navedeno je:
EKSPLOAT ACIJSKA POLJA Mineralna sirovina Eksploatacijsko Površina Nositelj odobrenja JLS Oznaka polje Tehnički građevni Javorov vrh - 1,26 ha Hrvatske šume Brinje E-19 kamen Stubica Uprava šuma Gospić Tehnički građevni Vukov vrh 29,940 Millem d. o. o. Lički Osik Brinje E-20 kamen Ukupno: 31,16 ha ISTRAŽNI PROSTORI Tehnički građevni Grabari (Rudo 50,000 Bechtel International Brinje I-15 kamen Brdo) Inc., Ogulin Sveukupno 81,20 ha
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 14 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Površina označena u važećem Prostornom planu uređenja Općine Brinje za eksploataciju tehničkog građevnog kamena nije izračunata
Kako podaci iz koncesije odnosno projektne dokumentacije kojom je utvrđen točan poligon eksploatacijskog polja nisu određeni u važećem Prostornom planu uređenja Općine Brinje prilikom izrade Rudarsko-geološke studije mineralnih sirovina Ličko-senjske županije utvrđena su sukladno podacima Ministarstva gospodarstva eksploatacijska polja i istražni prostori kako je to navedeno u tabeli. Utvrđeno je i nekoliko devastacija u prostoru na području Općine Brinje –ostaci nelegalnih eksploatacija mineralnih sirovina (bivših „pozajmišta“ )
EVIDENTIRANE LOKACIJE NESANIRANIH PROSTORA
Mineralna sirovina Lokalitet Površina Napomena JLS Oznaka Tehnički građevni Razvala –M. 0,60 ha Brinje N -51 kamen Kapela Tehnički građevni Križpolje 1,50 ha N-52 kamen Tehnički građevni Javorov vrh - 0,60 ha Unutar N-53 kamen Stubica EPJavorov Vrh Stubica Ukupno: 2.70 ha
Prostornim planom uređenja Općine spomenute su lokacije vezane za arhitektonski kamen
Lokalitet Žuta Lokva uz cestu Senj-Vratnik-Otočac
Arhitektonski zanimljiv srednjolijaski tamni dobrouslojeni vapnenac s litiotidima
Lokalitet zapadno od Brinja
Arhitektonski kamen – tamnosivi oolitički vapnenac gornjojurske starosti
Ove lokalitete trebalo bi detaljnije označiti u Prostornom planu kako bi se mogli ponuditi zainteresiranim koncesionarima. Načelno su u PPUO dane površine za iskorištavanje mineralne sirovine i ostalo u ukupnoj površini 131,80 ha , pa se tu vjerojatno podrazumjevaju svi načeti i nesanirani lokaliteti vezani uz ovu djelatnost .
3.5. Šumarstvo Šume i šumske površine na području Ličko-senjske županije zauzimaju 327.188,69 ha po podacima Hrvatskih šuma, prema podacima iz prostorno planske dokumentacije ta površina je 415 896,08 ha
Uočeno je preklapanje poljoprivrednih i šumskih površina jer se i u jednim i drugim podacima nalaze pašnjačke površine
Šume Velebita, Plješivice, Kapele i Sredogorja, koje pripadaju Ličko-senjskoj županiji, predstavljaju sirovinsku osnovu drvne industrije u Županiji. Ukupna površina šuma iznosi 306.750 ha (podaci iz
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 15 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Županijske razvojne strategije LSŽ 2011-2013.g). Gospodarske šume nalaze se na 84,49% površine, 3,02% su zaštitne šume, a 9,49% su šume posebne namjene.
U gospodarskim šumama najviše su zastupljene šume bukve i jele koje su najznačajnije za industrijsku preradu. Ukupna drvna zaliha iznosi cca 37 mln m3 , a od toga 65% se odnosi na bukvu, 22% na jelu i smreku i 13% na ostalo drvo.
Šume Velebita,Plješivice, Kapele i Sredogorja, koje pripadaju Ličko-senjskoj županiji, predstavljaju sirovinsku osnovu drvne industrije u Županiji. Ukupna površina šuma iznosi 306.750 ha. Gospodarske šume nalaze se na 84,49% površina, 3,02% su zaštitne šume, a 9,49% su šume posebne namjene.
Prema PPUO prostor Općine Brinje bogat šumama je što se jasno da pročitati iz tablice. gdje je vidljivo da šume zauzimaju 40,4 % površine Općine, a ostale poljoprivredne površine i šumsko zemljište pokrivaju 31,56 % površine Općine, što je sveukupno 71,96 %.
Šume koje se nalaze na prostoru Općine Brinje predstavljaju vegetaciju tipičnu za ovo brdsko- planinsko područje . Slična količina šuma i tipologija prisutna je u širem kontaktnom prostoru Općine.
Navedena podjela šuma iz tablice 3.5.1. znači slijedeće: gospodarske šume (Š1) : - namijenjene prvenstveno za proizvodnju drva i drugih proizvoda, zaštitne šume (Š2): - namijenjene prvenstveno za zaštitu zemljišta, vodnih tokova, erozivnih područja, naselja, gospodarskih i drugih građevina,
šume posebne namjene (Š3): - šume koje pripadaju zaštićenim područjima
- šume koje predstavljaju posebne rijetkosti ili su od posebnog znanstvenog ili povijesnog značenja (posebni rezervati i park šume),
- šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi i drugim potrebama (obrana), te potrebama utvrđenim posebnim propisima,
- šume namijenjene za odmor i rekreaciju.
Ostalo poljoprivredno i šumsko
Zemljište (PŠ)- zapuštene poljoprivredne i šumske površine-šikare
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 16 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Podaci iz PPUO
ŠUMSKE POVRŠINE - ukupno Š 25.777,70 gospodarske šume Š1 14.472,00 zaštitne šume Š2 Šume posebne namjene Š3 Ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište PŠ 11.305,70
Podaci o šumskim površinama i privatnim šumama na području Općine Brinje, prema postojećim šumsko-gospodarskim osnovama
državne privatne šume šume ukupno postotak ukupna površina šumskog zemljišta 19289.77 2662.37 21952.14 100 obrasla površina 18673.30 2662.37 21335.67 97,2 neobrasla površina 505.12 0 505.12 2,3 neplodna površina 111.35 0 111.35 0,5 prosječna drvna zaliha obrasle 241 156 230 površine ukupna drvna zaliha 4 500 179 416 501 4.916.680 100 struktura drvne zalihe listače 3 962 466 393.852 4.356.318 88,6 četinjače 537.713 22.649 560.362 11,4 prirast drvne zalihe (prosječni 96 625.00 11 879 108 504 godišnji prirast) režim korištenja šumskog fonda 80 586.10 9 186 89772 (prosječni godišnji etat)
Ako se usporede tabele dane u PPUO i tabela s podacima sada dobivenim po Hrvatskim šumama prema šumsko-gospodarskim osnovama uočavamo bitne razlike, te bi kod izrade novog PPUO trebalo izvršiti korekcije ovih podataka u grafičkom i tekstualnom dijelu Plana.
4. OPREMLJENOST PROSTORA INFRASTRUKTUROM
4.1. Prometna infrastruktura
4.1.1. Cestovni promet Jedan od bitnih razvojnih činitelja svakako je prometni položaj. Općinom Brinje prolaze prometnica za kretanje motornih vozila, od državnih cesta pa do ostalih i nekategoriziranih prometnica i stambenih ulica.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 17 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
U tabelarnom prikazu u tablici dan je prikaz kategorija prometnica te njihovih ukupnih dužina na prostoru Općine Brinje
Tablica 4.1.1 Javne ceste na području Općine Brinje
DULJINA U OPĆINI BRINJE KATEGORIJA BROJ I SMJER CESTE ukupno Asfalt Tucanik (km) (km) Državne ceste 23 Duga Resa (D3) - Josipdol - Žuta Lokva - Senj (D 29.80 29.80 8) 50 Žuta Lokva (D23) - Špilnik - Gospić - Gračac 4.400 4.40 (D27) Županijske ceste 5110 Krivi Put - Prokike (D23) 6.500 6.500 0 5111 Križ Kemenica - Križpolje (D23) 2.700 2.700 0 5112 Stajnica - Ž 5113 3.000 3.000 0 5113 Križpolje (D23) - Glibodol - Lička Jasenica (D42) 26.800 18.360 8.420 5114 Brinje (D23) - Letinac 7.800 7.800 0 5191 Gr. Županije – Jezerane (D23) 7.000 7.000 0 Lokalne ceste 59003 Krivi Put (Ž5110) - Vodoteč - Brinje (D23) 14.900 8.000 6.900 59005 L 59003 - Križ Kemnica (Ž5111) 3.200 3.200 0 59006 Brinje (D2 3) - Linarići 3.800 3.800 0 59007 Jezerane (D23) - Staj nica (Ž5112) - Tominac 9.500 9.500 0 Draga 59015 Brinje (D23) – Hobari – Vučetići – (Ž5114) 8.900 8.900 0
Ukupno državne ceste 34.20 34.20 Ukupno županijske ceste 39.38 14.42 53.80 Ukupno lokalne ceste 28.20 12.10 40.30 Autocesta 20,0 20,0 Sveukupno javne ceste 148,30 121,78 26,52
Stanje Državnih cesta u odnosu na prikazano u PPUO razlikuje se u tome što je cesta D32 postala županijska cesta Ž 5191. U PPUO dan je krivi podatak o duljini državnih cesta na području Općine Brinje odnosno dan je podatak o ukupnim duljinama pojedinih državnih cesta.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 18 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
U PPUO dani su podaci i o nerazvrstanim cestama čije je održavanje u nadležnosti Općine Brinje , pa tako prema PPUO ima ukupno 143,0 km nerazvrstanih cesta, od toga danas 90,5 km sa suvremenim kolovozom, a 46,5 km sa tucaničkim zastorom.
4.1.2. Željeznički promet Prema Prostornom planu Ličko-senjske županije imamo postojeće građevine Državnog značaja: Željezničku prugu:Ogulin-Gospić-Knin (na kojoj je izvršena rekonstrukcija i modernizacija). Trasa ove željezničke pruge ne prolazi prostorom Općine Brinje, pa iako su stanovnici ovog prostora učestvovali u njenoj gradnji ,a naročito kod gradnje tunela kroz Kapelu ista nema veći značaj za stanovnike Općine. Neposredno blizu granice Općine nalazi se željeznička stanica Lička Jasenica.
Potencijalnu prugu: Drežnička trasa brze pruge Zagreb-Split, za koju je u PPŽ-u određen koridor, a Hrvatske željeznice prema očitovanju iz siječnja 2013. godine kod izrade nove prometne strategije neće predlagati zadržavanje ovog koridora. Kako je Primorsko-goranska županija zadržala u svom PPŽ-u ovaj koridor, a Ličku prugu nemoguće je po sadašnjoj trasi dovesti u visoki nivo služnosti predlažemo da se u našem PPŽ-u i dalje zadrži ovaj koridor koji prolazi sredinom Općine Brinje, a od granice Grada Otočca do Županijske granice kod Štikade ova trasa gotovo se poklapa sa trasom postojeće pruge.
4.2. Komunalna infrastruktura
Komunalna infrastruktura koja postoji izgrađena na prostoru Ličko-senjske županije pa tako i u Općini Brinje u osnovi se dijeli u dvije osnovne skupine:
- Infrastruktura energetskog sektora;
- Infrastruktura vodnogospodarskog sektora.
Od komunalne infrastrukture energetskog sektora, na prostoru Općine Brinje postoji izgrađen elektroenergetski sustav prijenosnog (dalekovodi visokog napona) i distributivnog karaktera (dalekovodi srednjeg napona i distributivna mreža opskrbe korisnika);
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 19 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
4.2.1. Elektroenergetski sustav
Sadašnje stanje distribucijske mreže na području Općine Brinje
Distribucijska 35 kV, 20 kV i 10 kV mreža
Trenutno se područje Općina Brinje napaja preko 35 kV mreže iz TS 220/35 kV Brinje podzemnim kabelskim 35 vodovima: KDV 35 kV TS 220/35 kV Brinje – TS 35/20-35/10(20) kV Brinje. Rezervno napajanje je preko nadzemnog 35 kV voda TS 110/35 kV Otočac – TS 35/20-35/10(20) kV Brinje.Osim navedene trafostanice TS 35/20 – 35/10 kV Brinje koja na području Općine Brinje je izgrađena i TS 35/20 kV Mala Kapela (Jezerane) koja je do 2014. godine služila isključivo za napajanje objekata koji su izgrađeni u sklopu aute-ceste A1. Obje trafostanice imaju instaliranu snagu 16 MVA (2x8 MVA).Od TS 35/20-35/10(20) kV Brinje i TS 35/20 kV Mala Kapela (Jezerane) izgrađena su četiri 20 kV izlaza i pet 10 kV izlaza koje napajaju ukupno 65 trafostanica 20/0,4 kV i 10/0,4 kV.Mreža je različite pouzdanosti. Nova 20 kV podzemna mreža je iznimno pouzdana, dok je pouzdanost za nadzemnu 10 kV mreža na razini prosječnih vrijednosti za ruralne, duge i radijalne vodove (uvažavajući zemljopisno-klimatski prilike u Lici).Kabelska (podzemna) mreža naponske razine 20 kV je dominatno izgrađena pri gradnji auto-ceste te je većim dijelom trasa je unutar koridora auto-ceste. Duljina 20 kV mreže je oko 30 km. Na predmetnu 20 kV mrežu je priključeno 11 trafostanica 20/0,4 kV instalirane snage 8560 kVA. Na dominatnu nadzemnu 10 kV mrežu priključeno je 54 trafostanice 10/0,4 kV ukupne instalirane snage 4750 kVA. Duljina 10 kV mreže je oko 93 km.
Niskonaponska mreža (0,4 kV) i priključci (0,4 kV)
Niskonaponska mreža na auto-cesti napajana je iz transformatorskih stanica 20/0,4 kV.
Iz 10 kV mreže preko 54 transformatorskih stanica naponske razine 10/0,4 kV napaja se mreža niskog napona (nazivni napon 0,4 kV) te niskonaposki priključci stambenih i gospodarskih objekata Općine Brinje. Procjenjena duljina niskonaponske mreže i priključaka niskog napona iznosi oko 250 km. Broj mjernih mjesta (kupaca) na području Općine Brinje iznosi oko 2200. Na niskom naponu u pojedinim naseljima očekuje da će porastom opterećenja doći do narušavanja naponskih prilika, pa su predviđene interpolacije trafostanica 10(20)/0,4 kV ili 20/0,4 kV iz programa sanacija naponskih prilika. Također, dio niskonaponske mreže će biti zamijenjen ili rekonstruiran iz razloga dotrajalosti ili očekivanih u budućnosti loših naponskih prilika.
Navedeni kratki opis mreže 35 kV, 20 kV, 10 kV i 0,4 kV dat je i tablično:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 20 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Udio nadzemne mreže i Duljina (km) Napomena priklju čaka (%) Mreža 35 kV 12 75% Sva mreža gra đenja prilikom Mreža 35 kV (HEP/HAC) 33,7 0% izgradnje auto-ceste A1 je podzemna (kablirana). Sva mreža gra đenja prilikom Mreža 20 kV (HEP/HAC) 29,7 0% izgradnje auto-ceste A1 je podzemna (kablirana). Predvi đen daljnji rast udjela podzemne mreže i opadanja udjela nadzemne mreže. Mreža 10 kV 92,7 94% Predvi đena postepena priprema za prelazak na nazivni napon 20 kV. Mreža 0,4 kV i priklju čci (0,4 kV) 250 95% Broj trafostanica Instalirana snaga (kVA) Napomena Predvi đen rast broja trafostanica Trafostanice 10/0,4 kV i Trafostanice 20/0,4 kV i postepena priprema za 54 4750 (HEP/HAC) prelazak na nazivni napon 20/0,4 kV. Trafostanice 20/0,4 kV (HEP/HAC ili HAC) 11 8560 Izgra đene u sklopu auto-ceste Ukupno 65 13310 Udio u instaliranoj snagi Elektri čna snaga transformacije 10/0,4 kV i Napomena (kVA) 20/0,4 kV (%) Vršno optere ćenje 5000 37,5% Srednje optere ćenje (procjena) 1900 14,3% Ukupno Broj mjernih mjesta (kupaca) 2200
Prikaz SN mreže na području Općine Brinje
Prijenosna mreža 400 kV
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 21 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Prostorom Općine Brinje prolazi magistralni dalekovod 400 kV Meline-Velebit, bez transformacije na nižu razinu
Prilog 3: Razvoj distribucijske mreže na području Općine Brinje
Prema podacima iz PPUO prijenosna mreža 220 kV povezuje HE Senj i RP Brinje . U Brinju se dalekovod grana tako da jedan krak ide na sjever prema Mraclinu (Zagreb), drugi na jugoistok preko Gospića prema Konjskom (Split), a treći ide prema Melini (Rijeka).
Područjem Općine Brinje prolaze uglavnom slijedeće trase dalekovoda
-DV -220kV Brinje –Konjsko
-DV 220kV Senj-Brinje
-DV 220 kV Mraclin –Brinje
-DV 220 kV ulaz i izlaz iz RP kao privremeni spoj DV 400 kV Meline –Obrovac u RP Brinje.
Razvoj mreže naponske razine 220/110 kV i 35 kV mreža
U dugoročnim planovima razvoja prijenosne i distribucijske mreže je predviđeno da se Općina Brinje i dalje napaja iz TS 220/35 kV Brinje u normalnom pogonskom stanju. Rezervno napajanje je predviđeno iz TS 110/x kV Otočac preko distribucijske mreže naponske razine 35 (20) kV. Također je predviđeno da će se distribucijska mreža naponske razine 10 kV zamijeniti sa nazivnim naponom 20 kV. Kako je 35 kV mreža relativno nova i pouzdana, unutar vijeka uporabe neće se raditi preinake i veći zahvati, osim redovnog održavanja.
Trafostanica TS 35/20 – 35/10 kV Brinje će u potpunosti preći na naponsku razinu 35/20 kV dok će trafostanica TS 35/20 kV Mala Kapela (Jezerane) zadržati navedenu transformaciju. Instalirane snage od 16 MVA (8 MVA + 8 MVA) u obje trafostanice zadovoljavaju sadašnje i buduće potrebe, pa nije niti srednjeročno niti dugoročno potrebno povećanje instalirane snage.
Razvoj mreže 20 kV , 10 kV i 0,4 kV mreže
Srednjeročno će se na pouzdanu 20 kV mrežu prebaciti dio kupaca koji se napajaju iz 10 kV mreže ili će mreža naponske razine 10 kV biti pripremljena i dograđena za prijelaz na naponsku razinu od 20 kV. Time se omogućuju veća opterećenja i bolje naponske prilike i u slučajevima neočekivanog velikog rasta opterećenja i potrošnje za dulji period.
Zbog interpolacija trafostanica 10(20)/0,4 kV u cilju sanacije naponskih prilika i priključenja novih kupaca, predviđen je i porast broja trafostanica 10(20)/0,4 kV ili 20/0,4 kV unutar trogodišnjeg i desteogodišnjeg perioda. Automatizacija dijela SN mreže je također bitna odrednica planova razvoja 10(20) kV mreže.
Predviđeni su zahvati / rekonstrukcije na niskonaponskoj mreži u ruralnom dijelu uz zadržavanje nadzemne niskonaponske mreže, ali će se goli vodiči mijenjati samonosivim kabelskim snopom sa izoliranim vodičima većeg presjeka (vodič, aluminij: 70 mm2 i 35 mm2). Uz navedene interpolacije
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 22 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE trafostanica 10(20)/0,4 kV opisane u razvoju 10 kV mreže prevenirati će se pogoršanje naponskih prilika te omogućiti razvoj ovog područja. U naseljima poslovnih zona, te u slučaju porasta opterećenja unutar određenih naselja Općine Brinje predviđen je dio izgradnje podzemne (kabelske) mreže niskog napona (0,4 kV) presjeka aluminijskog vodiča 150 mm 2 te pripadajućih priključaka aluminijskog vodiča 50 mm2, 35 mm2 i 25 mm2.
4.2.2. Vodno-gospodarstvo - vodoopskrbni sustav
Od komunalne infrastrukture vodnogospodarskog sektora, na prostoru Općine Brinje postoji izgrađen:
- vodoopskrbni sustav, te
- sustav odvodnje otpadnih voda u izgradnji
Prostornim planom Ličko-senjske županije za područje Jadranskog i Crnomorskog sliva određeni su sustavi za zaštitu i regulaciju voda , te sustavi za korištenje voda. Kod korištenja voda prednost se daje javnoj vodoopskrbi u odnosu na ostala gospodarska korištenja voda
Iz tabele koju su nam dostavile Hrvatske vode, a gdje je dan popis koncesionara vidljiva je i namjena koncesije te da se znatan dio vode slivova Like i Gacke koristi i u energetske svrhe.
Na prostoru Općine Brinje korisnik koncesije je vodovod Brinje i voda se koristi za vodoopskrbu.
Javna vodoopskrba vodozahvat lokacija korisnik Kapacitet l/s Dozvoljena grad/općina količina u m 3 Žižići Brinje Vodovod d. o. o. 80,0 2.522.880 Brinje Maljkovac, Brinje Vodovod d. o. o. 8,0 252.288 Lončari Brinje Podaci: Hrvatske vode VGO Rijeka- podaci vezani za izdašnost u zagradi odnose se na minimalnu izdašnost mjerenu listopada 2011 Iz podataka u tabeli vidljivo je da je izdašnost pojedinih izvora gdje je vršena kontrola za ekstremnih uvjeta suše 2011. godine daleko manja od one do tada evidentirane po Hrvatskim vodama, te da o tome treba voditi računa kod daljnjeg rješavanja Vodoopskrbe pojedinih područja.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 23 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Prikaz vodoopskrbne mreže prema Profilima cijevi i materijalima
Tabela: Sustav-Brinje
Duljina prema materijalu (m) Ukupno (m) Profil (mm) AC ČE LŽ NL PC PEHD PVC 32 -50 50 20.000 20.000 63 65 31.000 31.000 75 3.000 3.000 80 90 1.000 19.000 20.000 100 6. 000 3.000 9.000 110 125 140 19.000 19.000 150 160 200 5.000 5.000 225 4.000 4.000 250 280 300 9.000 9.000 315 400 Ukupno (m) 15.000 5.000 4.000 96.0 00 120.000 Podaci:Vodovod d.o.o.. Brinje
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 24 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Kartogram vodoopskrbne mreže –postojeće stanje prema Vodoopskrbnom planu
4.2.3. Odvodnja otpadnih voda
Postojeći izgrađeni sustav odvodnje otpadnih voda vezan je uglavnom za gradska i općinska sjedišta. Sustav koji je predložen PPŽ-om te PPUO/G predviđa izgradnju kanalizacione mreže koja otpadne vode dovodi na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, a pročišćena voda se upušta u recipijent. Rješenja ovog tipa u pravilu su malobrojna u Republici Hrvatskoj pa tako i u Ličko-senjskoj županiji. Skromna je izgrađenost kanalizacionih sustava. Pojedina naselja imaju mješoviti sustav odnosno odvode se zajedno oborinske i fekalne vode dok druga imaju odvojeni sustav. Većina izgrađenih kanalizacionih sustava je vodopropusna s parcijalnim rješenjima i ispustima u vrtače, more i vodotoke.
Zaključak je da će za potrebe kvalitetnog budućeg razvoja, te ekonomičnog i svrsishodnog korištenja sredstava gradova i općina u Županiji biti potrebno :
- Izgraditi cjelovite sustave odvodnje otpadnih voda
- Izgraditi sustave pročišćavanja otpadnih voda
- utvrditi točne trase postojećih cjevovoda
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 25 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
- datum izgradnje / revizije cjevovoda te
- izvršiti kontrolu stanja cijevi.
To je preduvjet kako bi se kvalitetno moglo planirati prioritete aktivnosti te potrebna sredstva za bilo održavanje ili izgradnju novih dijelova mreže prema planskim smjernicama. A napose iz razloga zaštite okoliša s obzirom na to da nekontrolirano istjecanje ne tretiranih otpadnih voda izravno utječe na podzemne vode, ako se uzme u obzir to da se sva gradska i općinska sjedišta u Ličko-senjskoj županiji nalaze u sklopu krškog područja i da se sve nečistoće procjeđuju u podzemne tokove iz kojih se nekoliko kilometara dalje crpi voda za vodoopskrbu.
Grad/Opći Upravitelj Broj Broj Hidraulič Izvedeni Izvedeni Ispušten Status na s.j.o. st. st. ki kapacitet stupanj e ot. UPOV-a priklju priklju kapacitet UPOV (ES) pročišćav vode 2011. čenih čenih UPOV anja (m3) na na (l/s) 2011. s.j.o. UPOV 2011. 2011. Općina Vodovod 0 0 0 1.2358 2 0 Nije u Brinje d.o.o. fuknciji Brinje Ukupno 15.850 9.440 - - 1.637.0 - LSŽ: 00 Izvor podataka Hrvatske vode VGO Rijeka za 2011.g.
* van sezone/usezoni Kratice: ** procjena komunalnog društva s.j.o. - sustav javne odvodnje *** procjena Hrvatskih voda VGO Rijeka UPOV - uređaj za pročišćavanje otpadnih voda st. - stanovnik ES - ekvivalent stanovnik LSŽ - Ličko-senjska županija
Odvodnja otpadnih voda Jedinica Vrijednost
Broj stanovnika priključenih na UPOV: N 9.500
Postotak stanovnika priključenih na UPOV % 18
UPOV-i prema stupnju pročišćavanja N dva 2º , jedan 1º i jedan prethodnog
(u funkciji) stupnja pročišćavanja
Veličina i kapacitet UPOV-a (u funkciji) ES 25.150
Volumen ispuštenih pročišćenih otpadnih voda: m 3 1.180,00
Volumen ispuštenih nepročišćenih otpadnih voda: m3 457,000
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 26 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Prema podacima Hrvatskih Voda danim u tabeli vidimo da na području Općine Brine ima Izgrađen prečistač koji nije u funkcij, a da priključenih na sustav odvodnje nema.
Ako analiziramo sumarne podatke u Županiji vezane za odvodnju vidimo da nam je tek nešto više od jedne četvrtine stanovnika spojeno na sustav javne odvodnje te da je duljina cjevovoda odvodnje gotovo deset puta manja od duljine cjevovoda vodoopskrbe. Kod uređaja za pročišćavanje vidimo da su u funkciji u Gradu Novalji, Gradu Otočcu i Senju dok su u ostalim mjestima uređaji neizgrađeni ili nisu u funkciji što je za područje Županije kao područje osjetljivog krškog ekosustava posebno važno.
Duljina prema materijalu (m) Ukupno (m) Profil (mm) PEHD ACC BETON PVC DN 90 184,00 DN 110 430,00 DN 250 Rebraste 4010,0 DN 300 Rebraste 2310,0 Ukupno (m) 6934,00
Izgrađen je i prečistač otpadnih voda ali nije u funkciji
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 27 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
5. ZAŠTITA I KORIŠTENJE DIJELOVA PROSTORA OD POSEBNOG ZNAČAJA
5.1. Zaštićeni dijelovi prirode
Od zaštićenih dijelova prirode koji su zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti prirode, na prostoru Općine Brinje po PPUO podaci su dani u tabeli:
ZAŠTIĆENE CJELINE Redni Ukupno % od P ha/sta broj OPĆINA BRINJE Oznaka ha Općine n 1. ZAŠTIĆENA PRIRODNA BAŠTINA 1.948,20 5,43 0,54
1.1 Posebni (ihtiološki)rezervat Stajnička Jaruga 566,60 4,29 0,15 Zaštićeni krajolik državnog značaja -okoliš starog 1.2. grada Sokolca ZK 6,0 Zaštićeni krajolik lokalnog značaja –Crnac polje kod 1.3. Jezerana ZK 411,50 1,14 0,39 OPĆINA BRINJE UKUPNO 35.820,0 100,00 11,00
Prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode i njihovoj bazi podataka (stanje na dan 27.03.2014.) koja se odnosi na zaštićena područja na području Općine Brinje nema područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode.
Dakle očito je kako postoji nesklad između PPUO i podataka koje je dala nadležna institucija , te stoga treba zatražiti službenu zaštitu područja definiranih u PPUO , te obrazloženje od Državnog zavoda za zaštitu prirode.
5.2. Nacionalna ekološka mreža
Pored navedenih dijelova prirode koji se zbog svojih karakteristika štite bilo temeljem Zakona o zaštiti prirode bilo odredbama Prostornog Plana, na prostoru Općine Brinje nalaze se još i dijelovi prirode koji pripadaju Nacionalnoj ekološkoj mreži i to:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 28 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
PODRUČJE EKOLOŠKE MREŽE RH (EU EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000) —OPĆINA BRINJE r Naziv područja Oznaka 1 Područje očuvanja znaajno za ptice -POP Gorski kotar ,sjeverna Lika HR 1000019 2 (Područje posebne zaštite –SPA) Lička krška polja HR 1000021 3 Sinčić špilja HR 2000119 4 Područja očuvanja značajna Rokina bezdana HR 2001126 5 Za vrste i stanišne tipove -POVS Markarova špilja HR 2001127 6 (Predložena područja Gorski kotar ,sjeverna Lika HR 5000019 7 Od značaja za zajednicu Crnačko polje HR 2000633 8 -p SCI) Stajničko polje HR 2000634 9 Jezerane HR 2001295 Ukupno: 9 područja :7546,90 ha ++ +točkasti lokalitet
++ površina je dobivena izuzimanjem zona preklapanja Područja očuvanja značajnih za ptice i Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove
5.3. Kulturna baština
Na temelju uvida u dokumentaciju Konzervatorskog odjela u Gospiću i usporedbe predmetne dokumentacije s popisom zaštićenih i evidentiranih kulturnih dobara Općine Brinje, koji se nalazi u člancima 126 i 127. Odredbi za provođenje PPUO Brinje („Županijski glasnik Ličko-senjske županije 125/03#) Odjel je dao Mišljenje da na predmetni popis nemaju primjedbi, te se stoga predmetni popis može koristiti u svrhu izrade Izvješća o stanju u prostoru općine Brinje .
Potrebno je naglasiti da još uvijek postoje neistražena područja, te se stoga mora računati na mogućnost dodatnih saznanja i otkrića novih kulturnih dobara. Nepokretna kulturna dobra, koja su predložena za zaštitu štite se mjerama zaštite propisanim Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, Zakonom o prostornom uređenju, drugim propisima i ovim Planom. Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti najbližu Upravu za zaštitu kulturne baštine (Gospić).
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 29 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Popis zaštićenih i evidentiranih kulturna dobra ARHEOLOŠKA BAŠTINA ARHEOLOŠKI LOKALITETI/NALAZI – evidentirana kulturna dobra R.br. lokalitet Naselje Razdoblje Stupanj zaštite 1. Humac (vjerojatno japodsko -rimski Brinje prapovijest Moneci) 2. Prokike Prokike antika P 3. Žuta Lokva - rimska postaja Žuta Lokva antika E 4. Arheol oška zoana Maljen Jezerane Srednji vijek 5. Arheološka zona Sokolac Brinje srednjovjekovni i prapovijesni lokalitet 6. Arheološka zona Sinčića špilja Brinje prapovijesni i srednjovjekovni lokalitet 7. Arheološka zona Umac Brinje prapovijesni i srednjovjekovni lokalitet
POVIJESNI SKLOPOVI I GRAĐEVINE R.br lokalitet Naselje Razdoblje Stupanj . zaštite 1. Kapela Sv. Fabijana i Sebastijana Brinje pol. 16. stoljeća R – sakralna građevina 2. Stari grad Sokolac - graditeljski sklop Brinje 14. stoljeće R 3. Župna crkva Sv. Marije - sakralna Brinje 1476. godina P građevina 4. Kapela Sv. Vida /groblje/ - sakralna Brinje 14. stoljeće R građevina 5. Kameni most - gospodarska građevina Brinje 1801. godina R 6. Kapela Sv. Stjepana - sakralna građevina Brinje - 1894. godina E Holjevci 7. Kapela Sv. Križa sakralna građevina Brinje poč. 20. stoljeća E 8 Pravoslavna crkva Preobraženja Brinje poč. 19. stoljeća E Gospodnjeg – sakralna građevina 9 Stambena kuća br. 44 - civilna građevina Brinje E 10 Stambena kuća br. 52 - civilna građevina Brinje E 11 Rodna kuća narodnog heroja Ivice Brinje R Lovinčića - civilna građev ina 12 Rodna kuća Srđana Uzelca - civilna Brinje R građevina
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 30 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
13 Poklonac Sv. Antuna - sakr alna građevina Vučetići 1924. godina E 14 Župna crkva Sv . Jurja Mučenika Jezerane 1821. godina E - sakralna građevina 15 Kameni mosta – gospodarska građevina Jezerane E 16 Ostatak Jozefi nske cestge – graditeljski Razvala 1775. - 1779. E sklop godine 17 Župna crkva Našašća Sv. Križa Križpolje 1821. godina E/R - sakralna građevina 18 Kapela Sv. Nedjeljice – sakralna građevina Brinjska E Kam 19 Župna crkva Sv . Ivana Krstitelja Lipice E - sakralna građevina 20 Pravoslavna kapela Sv. Duha Prokike 1758. godina E - sakralna građevina 21 Ruše vine pravoslavne crkve Sv. Mihajla Vodoteč E - sakralna građevina 22 Župna crkva Sv . Antuna Padovanskog Latinac 1907. godina R - sakralna građevina 23 Kapela Sv. Duha – sakralna građevina Radjeni – E Letinac 24 Žu pna crkva S v. Nikola Blaženi Stajnica 1792. godina E/R - sakralna građevina 25 Kapela Sv. Petra – sakralna građevina Područje E/R Stajnica Kulturna dobra navedena u popisu u naprijed danim tabelama imaju svojstvo kulturnog dobra i podliježu odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, bez obzira na njihov trenutni pravni status.
Prema podacima Ministarstva kulture Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Gospiću od donošenja PPUO do 15. svibnja 2014. dogodile su se slijedeće promjene:
• Župna crkva Našašća Sv. Križa u Križpolju, župna crkva Sv. Ivana Krstitelja u Lipicama i župna crkva Sv. Antuna Padovanskog u Letincu u međuvremenu su od stanja iz 2003. prema podacima iz županijskog glasnika Ličko-senjske županije prevedene iz statusa evidentiranih u regisgtrirana nepokretna kulturna dobra (treba zamijeniti u tablici slovo E slovom R); • Župna crkva Sv. Nikole Blaženog u Stajnici i kapela Sv. Petra u području Draženovića u postupku su registracije i čekaju sjednicu komisije uza registracije kulturne baštine u Ministarstvu kulture koja će biti početkom srpnja, pa mislimo da i njih možete označiti slovom R; • Poslan je i prijedlog registracije za „lokomobil“ multifunkcionalni parni stroj iza zgrade nedadašnje uprave Pilane blizu kapele Sv. Fabijana i Sebastijana (unutar zone nekadašnjeg pogona industgrogradnje) kao kulturno dobro iz domene tehničke kulture koji će se registrirati na spomenutoj sjednici; • Drugih promjena o stanju u prostoru nema te se može ponoviti postojeće izvješće s gornjim dopunama.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 31 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Konzervatorski odjel i nadalje radi na pripremi registracija za dio centra Brinja u zoni mosta koji će se također pojedinačno registrirati, te za još nekoliko pojedinačnih civilnih građevina u zoni centra, također i za mlin na rubu centra, te za radnu kuću patrijarha Josipa Rajačića u selu Lučani blizu Brinja. Navedene promjene unsene su u tabelu u zagradi.
Kartogram kulturne baštine
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 32 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
6. OBVEZNI PROSTORNI POKAZATELJI
6.1. Naseljenost
Broj stanovnika u Županiji u međupopisnom razdoblju pao je za 2750 djelomično i zbog nove metodologije izračuna ukupnog broja stanovnika, što je za mali broj stanovnika Županije značajno smanjenje. Gustoća naseljenosti je pala sa 10,3 st/km 2 na 9,52 st/km 2 što je znatno ispod prosjeka za Republiku Hrvatsku (75,16 st/km 2).
Drugi dodatni problem vezan za demografiju je starosna struktura stanovništva i ako se promatraju samo rezultati iz popisa 2011. godine iz tabele u ovom prilogu vidljivo je stanje.
Cijela Republika Hrvatska ima preko 75% zrelog i starog stanovništva dok je taj postotak u Ličko- senjskoj županiji još nepovoljniji i imamo 80% zrelog i starog stanovništva pa smo prema demografskim obilježjima područje krajnje duboke starosti.
Općina Brinje je po popisu iz 2011. u odnosu na popis iz 2001. godine izgubila 852 stanovnika što je u prosjeku nešto manji gubitak od prosjeka Županije.
6.1.1. Gustoća naseljenosti
Opća gustoća naseljenosti za Općinu Brinje je 9,651 st/km 2.
Gustoća naseljenosti za naselje Brinje , odnosno sjedište jedinice lokalne samouprave je 32,48 st/km2 što je znatno manje od prosjeka gustoće naseljenosti za Republiku Hrvatsku.
Opća gustoća naseljenosti za Općinu Brinje u odnosu na ostale općine i Ličko-senjsku županiju je
Ličko- Broj Broj stanovnika Gustoća naseljenosti senjska naselj županija Površina a 1991. 2001. 2011. 1991. 2001. 2011.
km 2 % broj % broj % broj % st/km 2
Županija 5350,50 100 252 85.135 100 53.677 100 50.927 100 15,91 10,03 9,52
Općine: 3095,58 57,86 146 34.616 40,66 18.819 35,06 17.559 34,48 11,18 6,08 5,67 ukupno
Općina 358,20 6,82 12 6.035 7,09 4.108 3.256 6.39 16,85 11,4 9,09 Brinje 7,65
Ličko-senjska županija Obrađeno po teritorijalnom ustroju od 2011. g.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 33 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Tablica:-gustoća naseljenosti po naseljima
NASELJE POVRŠINA STANOVNICI DOMAĆINSTVA GUSTOĆA 2001. 2011. 2001. 2011. NASELJEN. km 2 % br. % br. % br. Kuć./sta (2011)st./km 2 n 1. Brinje 47,5 14,8 1.707 41,50 1.543 45,30 551 506/730 32,48 2. Glibodol 5,30 1,6 41 0,9 6 0,18 19 3/3 1,13 3. Jezerane 38,9 12,1 375 9,1 332 9,75 114 103/189 8,53 4. Križ 13,0 4,0 286 6,9 237 6,96 84 76/112 18,23 Kamenica 5. Križpolje 30,1 9,4 655 15,9 524 15,38 202 168/255 17,40 6. Letinac 24,5 7,6 222 5,4 156 4,58 78 62/128 6,37 7. Lipice 12,9 4,0 254 6,1 162 4,75 91 72/132 12,56 8. Prokike 20,0 6,2 122 2.9 106 3,11 65 49/128 5,30 9. Rapain 6,8 2,1 10 0,2 22 0,65 7 12/26 1,03 Klanac 10. Stajnica 38,4 12,0 301 7,3 229 6,72 107 92/220 5,96 11. Vodoteč 78,9 24,6 98 2,3 70 2,06 49 41/102 0,89 12. Žuta Lokva 4,0 1,2 37 0,9 17 050 11 7/20 4,25 Ukupno 358,20 100,0 4.108 100,0 3406 100 1378 1191/20 9, 51 Općina 61 Brinje
Kao što je vidljivo iz tablice opća gustoća naseljenosti po naseljima najveću gustoću naseljenosti ima naselje Brinje , a najmanju Vodoteč gdje su svega sedamdeset stanovnika u cijelom naselju površine 78,90 km 2.
Sva naselja osim Brinja imaju ispod tisuću stanovnika , a tri naselja imaju ispod sto stanovnika, a Glibodol ispod deset stanovnika.
6.1.2. Životni standard – stanovanje
Graditeljstvo u Općini Brinje tradicionalno obilježava širenje naselja dijelom longitudinalno duž prometnica.
Iako pretežno niska –jednokatna , nova obiteljska gradnja van jezgre naselja ima urbana obilježja.
Broj stanova gotovo je jednak broju stanovnika ali je veliki broj stanova devstiran i neupotrebljiv zbog neodržavanja , te niskog energetskog standarda.
Naime većina stanovnika gradila je prevelike objekte za velike obitelji u vlastitoj režiji, te je kvaliteta tih objekata upitna , a danas u ogromnom prostoru živi samo jedna starija osoba koja objekt ne može održavati ,dok su mlađi članovi otišli u svijet tražiti posao.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 34 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Zbog potrebnog energetskog certifikata i neudovoljavanja i minimalnim standardima veliki broj objekata se ne može staviti na tržište.
Tablica. Površina, stanovi, domaćinstva
Stanovi Domaćinstva Ličko-senjska Površina županija 2001. 2011. 2001. 2011. km2 % broj % broj % broj broj Županija 5.350 100 35.876 100 46.268 100 19.900 19.999 Općine: 3.095 57,9 13.341 37,2 15.351 33,18 7.316 7.328 ukupno Općina Brinje 358,20 6,69 1.953 5,4 2.061 4,45 1.378 1.191 Izvor: Državni zavod za statistiku
Ako se broj stanovnika Županije po popisu iz 2011. podjeli sa brojem stambenih jedinica dobijemo 1,1 stanovnika po stambenoj jedinici što je iznad prosjeka Republike Hrvatske.
6.2. Opća demografska obilježja
6.2.1. Stanovništvo
Na području Ličko-senjske županije je, prema podacima popisa stanovništva 2001. godine, živjelo 53.677 stanovnika, što je, u odnosu na prostor Republike Hrvatske sa 4.437.460 stanovnika, činilo udio od 1,21% stanovništva Republike Hrvatske. Godine 2011. je u Ličko-senjskoj županiji živjelo 50.927 stanovnika, a u Republici Hrvatskoj 4.284.889 stanovnika pa je udio Županije svega 1,19 %.
Ukupno stanovništvo Ličko-senjske županije u razdoblju od 1981.-2011. godine kontinuirano se smanjuje, s tim što je zbog ratnih zbivanja izraziti pad bio u periodu 1991.-2001. godine.
Na području Općine Brinje je, prema podacima popisa stanovništva 2001. godine, živjelo 4075 stanovnika, što je, u odnosu na prostor Ličko-senjske županije, činilo udio od 7,6% stanovništva Županije. Godine 2011. je u Općini živjelo 3256 stanovnika,što čini udio od 6,41% stanovništva Županije (50 927 stanovnika).
Evidentan je značajan pad broja stanovnika u Županiji, a taj pad je još izraženiji u Općini Brinje.
Ukupno stanovništvo Općine Brinje u razdoblju od 1981.-2011. godine kontinuirano se smanjuje.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 35 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Dobni sastav i pokazatelj ostarjelosti stanovništva u Općini Brinje Ličko-senjskoj županiji 2001. i 2011. g.
Dobne skupine Ukupa Ukupa 2001 2011 2001 2011 2001 2011 Prostorna n broj n broj cjelina st. st. Mladi (0-19) Mladi (0-19) Zreli (20-59) Zreli (20-59) Stari (60+) Stari (60+) 2001. 2011. Aps. % Aps. % Aps. % Aps- % Aps. % Aps. %
103137 REPUBLIKA 441815 428488 105324 23,8 20,9 240935 54,5 235691 55,0 21,6 3 24,0 896605 955556 5 9 0 4 2 9 3 1 1 5 7 HRVATSKA
LIČKO - 20,8 18,6 45,6 44,6 33,4 31,0 SENJSKA 53411 50927 11189 9506 25915 22748 16307 15784 4 7 7 7 9 0 ŽUPANIJA
Općina 4075 3256 737 18,0 584 17,9 2031 49,8 1567 48,1 1307 32,0 1105 33,9 Brinje
Drugi dodatni problem vezan za demografiju je starosna struktura stanovništva i ako se promatraju rezultati iz popisa 2011. godine u odnosu na 2011. godinu vidimo da postotak starih stanovnika raste.
Prema demografskim obilježjima prostor Općine karakterizira duboka starost.
Općinu pritišću dva teško rješiva problema, a to su negativni demografski trend i kako dovesti mlado stanovništvo na prostor Općine.
6.2.2. Socijalno-gospodarska struktura Stanovništvo je jedan od najznačajnijih čimbenika društveno-gospodarskog razvitka.
Na području Ličko-senjske županije ukupna demografska slika nije stabilna i zadovoljavajuća, zbog posljedica rata. Vitalnost ukupnog stanovništva nije očuvana. Demografski potencijal će predstavljati ozbiljno ograničenje daljnjem ukupnom razvitku, pa je potrebno provođenje hitnih mjera.
Gospodarska struktura Županije je heterogena i zasniva se na novoplaniranim i izgrađenim kapacitetima, što će biti slučaj i u buduće, s tim da će uz navedeno, biti od važnosti geoprometni položaj, te mogućnosti dotoka kapitala, kao i nezaobilazan ljudski potencijal.
Kao pokazatelj ekonomskog rasta i razvijenosti određenog područja koristi se indeks razvijenosti prema kojemu se jedinice lokalne samouprave razvrstavaju u skupine (Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne, područne i regionalne samouprave prema stupnju razvijenosti NN, 89/10.), a na temelju članka 24. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN, 153/09.).
Ova tema obrađena je u Razvojnoj strategiji Ličko-senjske županije pa u ovom Izvješću dajemo izvod iz tog dokumenta sa elementima bitnim za Izvješće o stanju u prostoru.
U strukturi ukupne bruto dodane vrijednosti u Ličko-senjskoj županiji 2007. godine jednak udio imale su djelatnosti javne uprave i obrane, socijalnog osiguranja, zdravstva i ostalih društvenih djelatnosti kao i djelatnosti rudarstva, vađenja, prerađivačke industrije i opskrbe električnom energijom zbirno
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 36 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
(18,8%). U odnosu na Jadransku Hrvatsku i Republiku Hrvatsku, Ličko-senjska županija ostvarila je veću bruto dodanu vrijednost u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, građevinarstva i javne uprave dok je niži udio u odnosu na RH i Jadransku Hrvatsku ostvaren u djelatnosti trgovine, financijskog posredovanja i poslovanja nekretninama. Udio djelatnosti javne uprave i obrane, socijalnog osiguranja zdravstva i ostalih društvenih djelatnosti te djelatnosti rudarstva, vađenja, prerađivačke industrije i opskrbe električnom energijom zbirno u strukturi bruto dodane vrijednosti ostvarene na području Ličko-senjske županije bitno se ne razlikuju od udjela istih djelatnosti u strukturi BDV ostvarene na području Jadranske Hrvatske ili RH.
BDP Ličko-senjske županije u 2010. godini iznosio je 406 milijuna EUR-a što predstavlja 1%
BDP-a Republike Hrvatske.
Mjereno visinom ostvarenog BDP-a po stanovniku u 2010. godini Ličko-senjska županija je bila osma županija u RH, a u 2010. godini BDP po glavi stanovnika u Županiji iznosio je 8.278 Eura što je za 17,7 % niže od BDP-a po glavi stanovnika u RH u 2010. godini, dok je zaostatak za Jadranskom Hrvatskom 16,2 % . Iako su prosječne stope rasta odabranih pokazatelja u Ličko-senjskoj županiji u posljednjih pet godina gotovo na razini stopa rasta u Republici Hrvatskoj, gospodarstvo Ličko-senjske županije karakterizira još uvijek skroman udio u ukupnom gospodarstvu Republike Hrvatske u apsolutnom smislu (udio u broju zaposlenih, broju trgovačkih društava, ostvarenom ukupnom prihodu). Slični su i relativni pokazatelji (robni izvoz po stanovniku).
Ukupni prihodi i ukupni rashodi po jedinicama lokalne samouprave na području Ličko-senjske županije u 2011. godini dani su u sljedećoj tabeli
Tabela : Ukupni prihodi i ukupni rashodi po jedinicama lokalne samouporave na području Ličko- senjske županije u 2011. godini
Ukupni prihodi Ukupni rashodi 2011. godina Indeks Udio u 2011. Indeks UP - UR 11/10 LSŽ 11/10 BRINJE 65.383.308 132,5 3,6 62.562.130 130,3 2.821.178 D. LAPAC 2661.460 97,8 0,1 3.033.198 95,8 -371.738 GOSPIĆ 418.956.627 93,9 23,3 415.348.480 99,2 3.608.147 KARLOBAG 19.570.172 124,6 1,1 30.392.7 80 176,7 -10.822.608 LOVINAC 14.008.621 86,5 0,8 18.049.256 91,9 -4.040.635 NOVALJA 272.812.472 109,5 15,1 269.472.776 107,7 3.339.696 OTOČAC 325.411.714 112,7 18,1 337.151.341 103,5 -11.739.627 PERUŠIĆ 22.336.318 103,0 1,6 28.605.581 109,3 730.737 SE NJ 256.481.631 159,5 14,2 248.552.263 129,3 7.929.368 PL. JEZERA 366.456.849 101,3 20,3 340.004.001 103,0 26.452.848 UDBINA 27.980.513 108,5 1,6 37.514.337 145,0 -9.533.824 VRHOVINE 2.097.074 164,7 0,1 2.269.630 175,2 -172.556 Ukupno 1.801.156.759 109, 4 100,0 1.792.955.773 108,1 8.200.986 Izvor: FINA, Središnji ured Zagreb, lipanj 2012.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 37 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Iz tabele je vidljivo kako jedan dio jedinica lokalne samouprave u Županiji ima veće rashode od prihoda dok Općina Brinje ima za gotovo tri milijuna veće prihode od rashoda što je svrstava u uspješnije jedinice lokalne samouprave.
Poduzetnici Grada Gospića i Grada Otočca zajedno su ostvarili u 2010. godini 41,4% ukupnih prihoda na području Županije, dok su poduzetnici općine Plitvička Jezera (1 veliki poduzetnik) ostvarili čak 20,3% ukupnih prihoda gospodarstva Županije.
Promatrano po jedinicama lokalne samouprave, ukupno najveći pozitivni financijski rezultat u 2011. godini ostvarila je općina Plitvička Jezera, slijede Grad Senj, Grad Gospić, Grad Novalja, Općina Brinje, te Općina Perušić. Ostale jedinice lokalne samouprave imale su negativan financijski rezultat ostvaren u 2011. godini.
Ukupno ostvarena dobit nakon oporezivanja 2011. godine u Županiji je za 20,4% niže nego ista ostvarena prethodne godine. Ukupno najveći porez na dobit 1 naplaćen je na području općine Plitvička Jezera (31,2% ukupno naplaćenog poreza na dobiti u Županiji), Grada Gospića (25,7%), Grada Novalje (16,7%), Grada Senja (9,3%) i Grada Otočca (9,2%).
Ukupno ostvareni gubitak nakon oporezivanja smanjen je u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu za 34,7%. Prosječna mjesečna neto plaća u 2011. godini porasla je ukupno 2,7%u odnosu na 2010. godinu, što je više od istog porasta na nivou RH (0,9%). Indeks rasta prosječne mjesečne neto plaće ostvaren je u svim jedinicama lokalne samouprave na području ličko-senjske županije osim u Gradu Novalji i Općinama Brinje i Perušić.
Porezne olakšice u 2011. godini sukladno Zakonu o PPDS-u utvrđene su za poduzetnike s više od 5 zaposlenih na neodređeno radno vrijeme (od kojih više od 50% ima prebivalište na području PPDS-a) i to:
I. skupina PPDS.a u Županiji : Pl. Jezera i D. Lapac - plaćaju 25% od propisane stope,
II. skupina PPDS-a u Županiji: Gospić, Otočac, Lovinac, Udbina i Vrhovine - plaćaju 75% od propisane stope
III. skupina PPDS-a u Županiji: Brinje, Perušić - plaćaju 85% od propisane stope
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje stopa nezaposlenosti prema administrativnim izvorima na dan 31. 12. 2011. godine u Ličko-senjskoj županiji iznosila 18,8% što predstavlja smanjenje za 2,0 postotna poena u odnosu na kraj 2010. godine kada je stopa nezaposlenosti iznosila 20,8%. U Republici Hrvatskoj stopa nezaposlenosti na dan 31. 12. 2011. godine iznosila je 17,7%.
Tijekom 2011. godine evidentirano je prosječno mjesečno 3.210 nezaposlenih osoba što je za 2,9% niže od prosječnog mjesečnog prosjeka u 2010. godini. Istovremeno je na području RH u 2011. godini mjesečno evidentirano 305.333 nezaposlenih osoba ili za 1,0% više osoba.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 38 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Kretanje broja nezaposlenih po gradovima i općinama Ličko-senjske županije prikazano je sljedećom tabelom:
Tabela: broj nezaposlenih po gradovima i općinama u Ličko-senjskoj županiji
Grad/Općina 31. 12. 2010. 31. 12. 2011. Indeks 31. 12. 2012. Indeks I 11/10% 12/11% Broj Udio Broj Udio Broj Udio Brinje 264 7,5 248 7,8 93,9 264 7,2 6,5 Donji Lapac 354 10,0 304 9,6 85,9 309 8,5 1,6 Gospić 757 21,4 640 20,2 85,4 787 21,6 23,0 Karlobag 58 1,6 58 1,8 100,0 58 1,6 0,0 Lovinac 56 1,6 50 1,6 89,3 57 1,6 14,0 Novalja 210 5,9 144 4,5 68,6 210 5,8 45,8 Otočac 629 17,8 603 19,1 95,9 705 19,3 16,9 Perušić 154 4,4 118 3,7 76,6 143 3,9 21,2 Pl. Je zera 249 7,0 239 7,6 96,0 264 7,2 10,5 Senj 644 18,2 594 18,8 92,2 657 18,0 10,6 Udbina 87 2,5 76 2,4 87,4 107 2,9 40,8 Vrhovine 78 2,2 91 2,9 116,7 89 2,4 -2,2 UKUPNO LSŽ 3.540 100,0 3.165 100,0 89,4 3.650 100,0 15,3 Izvor: HZZ Područna služba Gospić Od ukupnog broja nezaposlenih na dan 31. 12. 2011. godine 53,0% čine žene. U strukturi nezaposlenih osoba u 2011. godini u Ličko-senjskoj županiji bilo je 34,2% osoba sa srednjom školom u trajanju do 3 godine i škola za VKV radnike, 27,4% nezaposlenih sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 godine i završenom gimnazijom, 31,6% osoba s osnovnom i/ili bez završene osnovne škole te 6,8% nezaposlenih s višim školama i fakultetima.
Tabela: Odabrani pokazatelji gospodarstva LSŽ i RH 2007. - 2011. godine
% udio Pokazatelj 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. LSŽ RH (2008.) Broj trgovačkih društava 601 656 674 692 632 0,6 Broj obrtnika 1.485 1.422 1.305 1.260 1.216 1,4 UKUPNA ZAPOSLENOST 13.688 14.114 13.771 13.277 12.785 0,95 Pravne osobe 10.000 10.406 10.412 10.176 9.951 0,86 Obrti 3.199 3.261 2.940 2.693 2.435 1,2 Poljoprivrednici (HZMO) 489 447 419 408 399 1,2 POSLOVANJE TRGOVAČKIH DRUŠTAVA (FINA) Ukupni prihodi (u mil. HRK) 1.667 1.803 1.584 1.620 1.801 0,3 Ukupni ras hodi (u mil. HRK) 1.585 1.785 1.557 1.641 1.793 0,3 Broj zaposlenih 4.400 4.575 4.465 4.463 4.736 0,5 Prosječna neto plaća (RH=100) 3.367 3.450 3.582 3.645 3.747 77,3
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 39 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
POSLOVANJE OBRTNIKA (MFIN PU) Ukupni primici obrta (u 000 HRK) 38 9.773 393.637 321.164 294.364 1,16 Ukupni izdaci obrta (u 000 HRK) 338.521 343.393 279.160 253.942 1,16 VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA (u 000 USD) Izvoz 11.399 8.825 6.167 7.809 13.326 Uvoz 11.473 11.409 6.636 11.321 17.148 Saldo -74 -2.584 -469 -3.512 -3.823 OSTVARENE INVESTICIJE U DUGOTRAJNU IMOVINU (PRAVNIH OSOBA) U 000 HRK 297.707 264.022 177.465 184.212 - BDP, tekuće cijene (u mil. HRK) 3.017 3.068 3.190 - - BDP, po stanovniku (EUR) 8.039 9.725 8.707 - - NETO PLAĆA - pravne osobe u HRK 4.192 4.461 4.777 4.923 - BROJ NEZAPOSLENIH, prosječno 3.400 2.998 3.088 3.305 3.210 mjesečno STOPA NEZAPOSLENOSTI 18,7 17,5 19,4 20,8 18,8 DOLASCI TURISTA (u 000 359 366 387 404 426 NOĆENJA TURISTA ( u 000) 1.3 18 1.410 1.520 1.619 1.697 Izvor podataka: DZS i Upravni odjel za gospodarstvo LSŽ
Međutim, važno je napomenuti da pokazatelji temeljeni na podacima FINA-e ne obuhvaćaju financijske rezultate i zaposlene u velikim državnim tvrtkama (HŽ, HT, HEP, INA, Hrvatske šume, Hrvatske vode, Hrvatske pošte) kao i velikim trgovačkim lancima koji se ostvare na području Ličko- senjske županije nego su prikazani u okviru rezultata za Grad Zagreb jer se podaci evidentiraju prema administrativnom sjedištu tvrtke iako se stvarna poduzetnička aktivnosti odvija na području cijele Republike Hrvatske.
Prema veličini poduzetnika u strukturi gospodarstva Ličko-senjske županije dominiraju mali poduzetnici koji čine 98% ukupnog broja poduzetnika Županije.
Promatrano po veličini gospodarskih subjekata, udio zaposlenih kod malih poduzetnika u Ličko- senjskoj županiji veći je od istog udjela na nivou kako RH tako i Jadranske regije. Isto tako mali poduzetnici ostvaruju veći udio u ukupnim prihodima gospodarstva u našoj Županiji u odnosu na udio istih u ukupnim prihodima gospodarstva RH i Jadranske Regije, te daleko veći udio u ostvarenoj dobiti i realiziranim investicijama.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 40 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
6.3. Opremljenost društvenom infrastrukturom (mreža i organiziranost)
6.3.1. Dječji vrtići
U predškolskom odgoju zbog sve većeg broja djece potrebno je osposobljavanje novih kapaciteta za prihvat djece, bilo izgradnjom, bilo adaptacijom postojećih prostora. Za podizanje kvalitete u provedbi predškolskog odgoja potrebno je stručno usavršavanje odgojnih djelatnika putem radionica, stručnih grupa odnosno njihovo prisustvovanje na što većem broju stručnih skupova. Djelatnost predškolskog odgoja i naobrazbe provodi se kroz sedam ustanova:
Pregled broja djece i skupina po vrtićima Ličko-senjske županije za pedagoške godine od 2004./2005. do 2009./2010.
2004./2005. 2005./2006. 2006./2007. 2007./2008. 2009./2010.
R. br. NAZIV USTANOVE BROJ BROJ DJECE BROJ SKUPINA BROJ DJECE BROJ SKUPINA BROJ DJECE BROJ SKUPINA BROJ DJECE BROJ SKUPINA BROJ DJECE BROJ SKUPINA 1. DJE ČJI VRTI Ć „PAHULJICA“ GOSPI Ć 265 12 277 13 305 14 329 15 344 16 (podru čni vrti ći Peruši ć, L. Osik i Gospi ć) 2. DJE ČJI VRTI Ć 83 4 77 4 76 4 89 4 115 5 „CICIBAN“ OTO ČAC 3. DJE ČJI VRTI Ć 123 6 117 6 116 6 129 6 125 6 „TRAVICA“ SENJ 4. DJE ČJI VRTI Ć 78 3 80 3 70 3 86 3 72 3 „CARI Ć“ NOVALJA 5. DJE ČJI VRTI Ć 22 1 15 1 18 1 23 1 23 1 „TRATIN ČICA“ BRINJE 6. DJE ČJI VRTI Ć 65 4 66 4 65 4 65 4 84 4 „SLAPI Ć“ KORENICA (podru čni vrti ć „Vidra“) 7. DJE ČJI VRTI Ć 18 1 7 1 8 1 13 1 13 1 „MEDO“ UDBINA SVEUKUPNO 654 29 639 32 658 33 734 34 776 36
Izvor: Dječji vrtići
Iz tabele je vidljivo da se ukupan broj djece u dječjim vrtićima sa 654 u 2009./2010. godini povećao za 122 djece u odnosu na 2004./2005.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 41 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Pregled broja djece i skupina po vrtićima Ličko-senjske županije od pedagoške godine 2008./2009. do 2011./2012.
2008./2009. 2009./2010. 2010./2011. 2011./2012.
R. NAZIV USTANOVE BROJ BROJ DJECE BROJ BROJ DJECE BROJ BROJ DJECE BROJ BROJ DJECE BROJ SKUPINA br. SKUPINA SKUPINA SKUPINA 1. DJEČJI VRTIĆ „PAHULJICA“ GOSPIĆ
(područni vrtići 278 16 302 17 301 16 288 16 Perušić, Lički Osik i Gospić) 2. DJEČJI VRTIĆ 101 5 107 5 112 5 110 5 „CICIBAN“ OTOČAC 3. DJEČJI VRTIĆ 139 6 125 6 123 6 129 6 „TRAVICA“ SENJ 4. DJEČJI VRTIĆ 80 3 72 3 110 5 104 5 „CARIĆ“ NOVALJA 5. DJEČJI VRTIĆ 23 1 20 1 21 1 25 1 „TRATINČICA“ BRINJE 6. DJEČJI VRTIĆ „SLAPIĆ“ KORENICA 84 4 84 4 84 4 84 4 (područni vrtić „Vidra“) 7. DJEČJI VRTIĆ 18 1 13 1 11 1 14 1 „MEDO“ UDBINA SVEUKUPNO 746 36 709 36 739 38 768 39 Izvor: Dječji vrtići
Iz danih tabela vidljivo je da broj djece u dječjem vrtiću Tratinčica u Brinju varira od dvadeset do dvadesetpetero djece, te da nema kontinuirani rast ili pad broja djece već da broj djece ovisi o mogućnosti zapošljavanja roditelja , te da bi trebalo omogućiti i djeci iz okolnih naselja izvan naselja Brinje korištenje vrtića jer je to bitno radi rane socijalizacije djece i kao dobra priprema za daljnji odgoj i obrazovanje.
6.3.2. Osnovne škole U osnovnom obrazovanju razvoj djelatnosti treba nastaviti i k ontinuirano unapređivati uspostavom optimalne mreže osnovnih škola na području Ličko-senjske županije uz suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (mreža škola obuhvaća utvrđivanje sjedišta osnovnih škola, statutarna obilježja, nazive mjesta u kojima se izvode programi, utvrđivanje upisnih područja, ovisno o demografskom stanju).
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 42 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Djelatnost osnovnog školstva na području Ličko -senjske županije provodi se u 15 osnovnih škola, te 38 područnih škola. Osnovne škole na području Županije imaju dva osnivača: Ličko-senjska županija je osnivač 12 osnovnih škola, a Grad Gospić preostale 3 škole. Unatoč relativno velikom broju područnih škola, jedna od specifičnosti je geografska razvedenost koja izaziva povećane troškove organizacije prijevoza učenika do škola.
Učenici s teškoćama u razvoju osnovnoškolskog uzrasta uglavnom su integrirani u redovne razredne odjele. U Osnovnoj školi Zrinskih i Frankopana Otočac djeluje posebni razredni odjel za djecu s teškoćama, a suglasnost za navedeni odjel također je dobila i Osnovna škola Dr. Jure Turića Gospić.
Očito je kako su djeca s teškoćama u razvoju odnosno njihovi roditelji sa područja Općine Brinje upućeni na putovanje u Otočac kao najbliži centar u kojem u Osnovnoj školi djeluju posebni razredni odjeli za spomenutu djecu.
UKUPNI BROJ UČENIKA I RAZREDNIH ODJELA
U OSNOVNIM ŠKOLAMA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE
šk. god. šk. god. šk. god. šk. god. R. NAZIV OSNOVNE 2009./2010. 2010./2011. 2011./2012. 2012./2013. br. ŠKOLE Broj Broj Broj Broj Broj Broj Broj Broj učen. odjela učen. odjela učen. odjela učen. odjel.
osnivač Ličko-senjska županija
1. OŠ S. S. Kranjčevića 519 33 505 33 457 32 451 29 Senj 2. OŠ „Anž Frankopan“ 38 9 39 8 34 8 Kosinj 3. OŠ Luke Perkovića 256 18 252 17 238 17 236 17 Brinje 4. OŠ Zrinskih i 899 62 854 62 817 60 760 60 Frankopana Otočac 5. OŠ Perušić 133 9 130 9 121 8 114 8 6. OŠ Karlobag 41 6 40 6 42 6 38 6 7. OŠ A. G. Matoša 347 21 330 21 340 20 346 21 Novalja 8. OŠ Lovinac 61 6 60 6 60 6 53 6 9. OŠ dr. Franje 294 17 288 17 277 17 266 16 Tuđmana Korenica
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 43 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
10. OŠ kralja Tomislava 113 9 104 9 113 9 109 9 Udbina 11. OŠ Plitvička Jezera 147 9 137 10 135 10 120 10 12. OŠ Donji Lapac 85 8 78 8 83 8 88 6 2.933 207 2.817 206 2.717 201 2.614 197 UKUPNO
SVEUKUPNO 4.135 274 4.004 273 3.848 268 3.696 264 Izvor: osnovne škole
Iz dane tabele vidljivo je da broj djece posljednjih deset godina u osnovnim školama kako u Županiji, tako i u Općini Brinje kontinuirano pada što je zabrinjavajuće . Broj djece u osnovnoj školi u Brinju pao je sa 256 na 236 dakle za jedno odjeljenje pa je očito da treba učiniti sve da se taj trend zaustavi jer se može dogoditi da će se netko u reorganizaciji školstva sjetiti da školu u Brinju ugasi .
6.3.3. Srednje škole, visoko školstvo i cjeloživotno obrazovanje
Razvijenost srednjoškolskog obrazovanja (gimnazije, strukovne škole) i kvaliteta visokih škola/fakulteta važni su za svekoliki razvoj Županije. Kako bi se odgovorilo na izazove suvremenog gospodarstva, sustav obrazovanja zahtijeva velika ulaganja. U djelatnosti srednjeg i visokog obrazovanja na području Ličko-senjske županije potrebno je razvijati srednje, više i visoke škole. Očekuje se da će se daljnji razvoj ovog stupnja obrazovanja temeljiti na utvrđivanju plana mreže srednjih škola.
PREGLED UKUPNOG BROJA UČENIKA I RAZREDNIH ODJELA
U SREDNJIM ŠKOLAMA
šk. god. šk. god. šk. god. šk. god. R. NAZIV SREDNJE ŠKOLE 2009./2010. 2010./2011. 2011./2012. 2012./2013. br Broj Broj Broj Broj Broj Broj Broj Broj . učen. odjela učen. odjela učen. odjela učen. odjela 1. SREDNJA ŠKOLA 464 22 477 21 465 21 485 23 OTOČAC 2. GIMNAZIJA GOSPIĆ 203 9 222 10 257 11 274 12 3. SREDNJA ŠKOLA PAVLA RITTERA VITEZOVIĆA 225 12 224 12 248 13 234 13 SENJ 4. STRUKOVNA ŠKOLA 435 20 430 21 458 22 504 24 GOSPIĆ 5. SREDNJA ŠKOLA 164 10 191 10 205 10 233 13 PLITVIČKA JEZERA UKUPNO 1.491 73 1.544 74 1.633 77 1.730 84
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 44 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
PREGLED UKUPNOG BROJA UČENIKA I STUDENATA SMJEŠTENIH U UČENIČKIM DOMOVIMA LIČKO- SENJSKE ŽUPANIJE
BROJ UČENIKA I STUDENATA SMJEŠTENIH U UČENIČKIM DOMOVIMA LIČKO- SENJSKE ŽUPANIJE
R. NAZIV br UČENIČKOG DOMA šk. god. . šk. god. šk. god. 2011./2012. šk. god. 2012./2013. 2010./2011. 2009./2010 br . br. br. br. br. br. . učenika studen. učenika studen. učenika studen. 1. Učenički dom u 46 58 0 59 0 53 0 Korenici pri SŠ Plitvička Jezera 2. Učenički dom u 26 41 48 48 48 58 39 Gospiću pri Strukovnoj školi u Gospiću 3. Učenički dom u Otočcu 0 14 10 17 11 12 12 pri SŠ Otočac ∗ UKUPNO 72 113 58 124 59 123 51 Izvor: srednje škole
Kako u Općini Brinje nema srednje škole učenici imaju mogućnost školovati se u srednjim školama u Otočcu, Senju ili Gospiću ili izvan Županije ovisno o mogućnostima roditelja.
Do Otočca i Senja moguće je rješenje prijevoza učenika autobusima, a postoji i mogućnost korištenja učeničkih domova kako je to navedeno u tabeli.
6.3.4. Kultura Sukladno Zakonu o financiranju javnih potreba u kulturi Ličko-senjska županija financira programe ustanova i udruga za svaku tekuću godinu. Sredstva se izdvajaju za ustanove i udruge koje svojim programima potiču razvoj kulturne djelatnosti na području Ličko-senjske županije.
Isto tako i jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine), u svojim proračunima osiguravaju sredstva za financiranje javnih potreba u kulturi.
U svezi s kulturnom ponudom na području Ličko-senjske županije, među ostalim, treba istaknuti sljedeće kulturne manifestacije: Lički likovni anale, Gospićko glazbeno ljeto, Jesen u Lici, Županijska smotra folklora, Otočko kulturno ljeto, Senjski ljetni karneval, Festival sjevernojadranskih klapa, Novaljsko glazbeno ljeto, Novaljski trijatar, Uskočki dani u Senju i dr. Na Županijskoj smotri folklora
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 45 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE redovno sudjeluje kulturno umjetničko društvo iz Brinja, koje učestvuje i na Ličkim večerima udruga Ličana diljem Hrvatske.
Pored navedenih manifestacija, na području gradova i općina Ličko-senjske županije, održavaju se i mnoge druge kulturne manifestacije, kao i prigodna obilježavanja državnih i vjerskih blagdana.
Tehnička kultura
Temeljne zadaće Zajednice tehničke kulture su poticanje i promicanje svekolike djelatnosti tehničke kulture, sudjelovanje u utvrđivanju i ostvarivanju politike promicanja tehničke kulture, te poticanje istraživačkog i stručnog rada.
Županija putem javnih potreba osigurava sredstva namijenjena djelatnosti tehničke i prometne kulture, a usmjerena su prema udrugama unutar Zajednice tehničke kulture Ličko-senjske županije.
Djelatnost tehničke kulture predstavlja svojevrstan segment "društvene nadgradnje" posebice kod mlađih uzrasta i obuhvaća prije svega odgoj, obrazovanje i osposobljavanje za stjecanje tehničkih, tehnoloških i informatičkih znanja i vještina. Županija nastoji u suradnji sa Zajednicom kao i udrugama članicama Zajednice (Zajednica tehničke kulture Grada Otočca i Gospića, Hrvatski auto klub Otočac, Hrvatski moto-klub Otočac, Aero klub "Krila Gacke" Otočac, Zmajarski klub „Gacka”, Otočac, Auto klub Senj, Klub za slobodno letenje "Fobos" Gospić, Astronomsko društvo Korenica, Klub mladih tehničara Strukovne škole Gospić, Auto klub Lika, Društvo informatičara Gospić i dr.), kreirati programske orijentacije i putem Programa javnih potreba tehničke i prometne kulture sufinancirati aktivnosti istih.
6.3.5. Sport i rekreacija Problematici sporta prilazi se s posebnim interesom uzimajući u obzir sve segmente te civilizacijske tekovine. To je prilika da djeca i mladi ljudi mogu svestrano razvijati svoje sposobnosti, što dovodi do eliminiranja asocijalnog ponašanja kao što su pušenje, alkoholizam, uživanje droga, pojave maloljetničke delikvencije i sl.
Upravo zbog promicanja sporta i obavljanja sportskih djelatnosti i ostvarivanja drugih zajedničkih interesa utemeljen je i Savez športova Ličko-senjske županije kao zajednica sportskih udruga i saveza u Ličko-senjskoj županiji.
Svake godine tradicionalno se organizira Plitvički maraton u Plitvicama i Jedriličarska regata u Senju; KUP Ličko-senjske županije u ribolovu, Športske igre mladih, Liga malog nogometa otoka Paga, Kup Sv. Antona, memorijalni turniri u čast na poginule hrvatske branitelje, te mnoge druge aktivnosti koje privlače zaljubljenike sporta.
Košarka, nogomet, rukomet, tae-kwan-do, hrvanje, atletika i šah sve su to sportovi čiji se značaj ne ogleda samo u provođenju tjelesnih aktivnosti zbog postizanja sportskih dostignuća, već i u socijalizaciji djece i mladih te u borbi protiv raznih oblika devijantnog ponašanja u društvu. Pravilno korištenje slobodnog vremena najbolja je prevencija prema spomenutim pojavama.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 46 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
6.3.6. Vjerske zajednice, manjine i civilne udruge Od vjerskih zajednica na prostoru Ličko-senjske županije najzastupljenija je kršćanska zajednica u kojoj su najbrojniji katolici i pretežito prostor Županije pokriva Gospićko-senjska biskupija u kojoj se Gospićki, Otočki i Senjski dekanat nalaze u cijelosti u Ličko-senjskoj županiji, dok se Ogulinski , Slunjski i novoosnovani Udbinski dekanat protežu van granica Županije i dijelom van granica RH.
Župe u Općini Brinje pripadaju uglavnom Otočkom dekanatu
Sukladno PPUO planiranje vjerskih sadržaja i objekata kako u domeni katoličke crkve, tako i u domeni srpske pravoslavne crkve i drugih vjerskih zajednica bit će rješavano u procesima planiranja prostora na lokalnoj razini.
6.3.7. Zdravstvena zaštita
U cilju razvoja i postizanja optimalne razine zdravstvenog sustava i skrbi u Ličko-senjskoj županiji djeluju:
1. Opća bolnica Gospić, 2. Dom zdravlja Gospić, 3. Dom zdravlja Otočac, 4. Dom zdravlja Senj, 5. Dom zdravlja Korenica, 6. Dom zdravlja Novalja, 7. Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije.
Opća bolnica Gospić provodi zdravstvenu zaštitu sukladno odrednicama koje proistječu iz osnovnih zakonskih propisa i ugovora koji su zaključeni temeljem istih. Općenito poslovanje Opće bolnice Gospić usmjereno je ka poboljšanju kvalitete u pružanju zdravstvenih usluga korisnicima zdravstvene zaštite, povećanja opsega dijagnostičkih postupaka i sl. Kontinuiranim rekonstrukcijama i adaptacijama objekata i prostorija Opće bolnice Gospić te nabavkom suvremene medicinske opreme stvaraju se i dalje preduvjeti za proširenje djelatnosti i povećanje kvalitete zdravstvene zaštite na svim razinama u bolničkoj i specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti.
6.3.8. Socijalna skrb
Socijalna skrb je djelatnost od posebnog interesa kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba koje one same ili uz pomoć članova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti.
Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, korisnik socijalne skrbi je samac ili obitelj koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom ili prihodom od imovine ili iz drugih izvora, tjelesno ili mentalno oštećeno ili psihički bolesno dijete/odrasla osoba, dijete žrtva obiteljskog nasilja te druge osobe koje su u nevolji zbog poremećenih odnosa u obitelji, ovisnosti o alkoholu, drogama i sl.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 47 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Okosnicu rada u djelatnosti socijalne skrbi na području Ličko-senjske županije čine sljedeći centri za socijalnu skrb sa svojim podružnicama:
1. Centar za socijalnu skrb Gospić, 2. Centar za socijalnu skrb Gospić s Podružnicom Korenica, 3. Centar za socijalnu skrb Senj, 4. Centar za socijalnu skrb Senj s Podružnicom Otočac.
Centri za socijalnu skrb obavljaju poslove na temelju javnih ovlasti te ostale stručne poslove utvrđene zakonom i statutom.
Na području Ličko-senjske županije u 2008. godini započeo je sa radom Obiteljski centar Ličko-senjske županije sa zadaćom osnaživanja obitelji i jačanja društvene svijesti o obiteljskim vrijednostima. Centar potiče i razvija volonterski rad, rad udruga građana koje su potpora roditeljima, obiteljima i socijalno osjetljivim skupinama stanovništva.
Kao ustanove namijenjene za socijalnu skrb stanovništva na području Ličko-senjske županije djeluju i domovi za starije i nemoćne osobe i to u Gospiću, Udbini i Otočcu, a osnovani su za obavljanje skrbi izvan vlastite obitelji i to kao dom za odrasle osobe (tjelesno, mentalno ili s višestrukim oštećenjima ili psihički bolesne osobe, ovisnike o alkoholu, drogama, osobama kojima je potrebna dugotrajna zdravstvena zaštita i njega, odnosno stacionarna skrb te starije i nemoćne osobe). Domovi pružaju usluge stanovanja, prehrane, osobne higijene, brige o zdravlju, organiziranja radne aktivnosti i korištenja slobodnog vremena.
Kako bi se olakšao smještaj psihički bolesnih odraslih osoba sa područja Ličko-senjske županije, ali i drugih županija otvoren je privatni Dom za psihički bolesne odrasle osobe Bistričak – Podružnica Otočac u Brlogu, čiji smještajni kapacitet je 126 mjesta sa 29 zaposlenih radnika.
Briga o starijima i nemoćnim osobama razvija se i kroz izvaninstitucionalnu skrb koja se u ovom smislu odnosi na Dnevni boravak za starije i nemoćne osobe, pomoć u kući starijim i nemoćnim osobama, dostava toplih obroka i sl. Tako su putem Programa Ministarstva obitelji branitelja i međugeneracijske solidarnosti, realizirani projekti „Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama“ i pomoć i njega u kući starijim osobama u Lovincu i Vrhovinama.
Grad Otočac, Općina Plitvička jezera, Općina Udbina, Općina Donji Lapac u suradnji s Ministarstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti provode Projekt Pomoći u kući starijim osobama.
Cilj Projekta je izvaninstitucionalni razvoj oblika skrbi o starijim osobama i to:
• sprječavanje izolacije starijih osoba, • aktivno uključivanje starijih osoba u život lokalne zajednice, • poticanje svijesti javnosti o potrebi uzajamnog pomaganja i brige o starijim i nemoćnim osobama, • što duže zadržavanja u obiteljskom okruženju, • poticanje volonterstva.
Caritas Gospićko-senjske biskupije preuzima veliki udio u provedbi socijalnog program, u promicanju uloge obitelji kao središnje institucije društva te osobito u promicanju kulture i kvalitete skrbi za
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 48 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE djecu i mlade. Veliku ulogu ima u pružanju pomoći starijim i nemoćnim osobama te socijalno najugroženijim obiteljima.
Županijsko Društvo Crvenog Križa Ličko-senjske županije u suradnji sa ostalim gradskim i općinskim društvima crvenog križa, svatko na svom području, preuzima određenu karitativnu ulogu pomoći i njege u kući.
6.3.9. Pravosuđe Na prostoru Ličko-senjske županije temeljem Zakona o područjima i sjedištima sudova („Narodne novine“, broj 144/10 i 84/11) djeluju:
- Županijski sud u Karlovcu za područja Općinskih sudova u Karlovcu, Ogulinu i Gospiću. - Općinski sud u Gospiću za područje Općina: Gračac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Donji Lapac, Plitvička Jezera, Udbina, Brinje i Vrhovine i gradova: Gospić i Otočac.
Temeljem Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava („Narodne novine“, broj 84/11) djeluje Općinsko državno odvjetništvo u Gospiću za područje Općinskog suda u Gospiću.
Na području Ličko-senjske županije temeljem Zakona o područjima i sjedištima prekršajnih sudova („Narodne novine“, broj 137/09) osnivani su prekršajni sudovi u Gospiću, Senju i Novalji.
Prekršajni sud u Gospiću za područje općina: Gračac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Donji Lapac, Plitvička Jezera, Udbina, Brinje i Vrhovine i gradova: Gospić i Otočac.
Prekršajni sud u Senju za područje grada Senja.
Prekršajni sud u Novalji za područje grada Novalje.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 49 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
III. ANALIZA IZRADE I PROVEDBE DOKUMENATA PROSTORNOGA UREĐENJA 1. IZRADA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA
Prostorni plan Ličko-senjske županije (PPŽ) donesen je 2002. godine, a do danas su donesene četiri izmjene i dopuna s tim što je zadnja, četvrta izmjena i dopuna PPŽ-a donesena na Županijskoj skupštini2012. godine. Ovim Izmjenama i dopunama PPŽ-a uklonjene su prepreke i nedostaci Plana koji su se javljali njegovim provođenjem kroz Prostorne planove Gradova i Općina.
Kroz spomenuti niz Izmjena i dopuna u Prostorni plan Županije kvalitetno su ugrađeni elementi vezani na gospodarske i turističke zone, golf igrališta, obnovljivi izvori energije, naročito vjetroelektrane. Posebno kvalitetno je obrađena mreža pokretne komunikacije te visokotlačni plinovod i županijska visokotlačna plinoopskrbna mreža.
Problem gospodarenja otpadom riješen je u PPŽ-u i usklađen sa Državnim planom gospodarenja otpadom, ali novim promjenama Državnog plana ovaj se problem ponovno aktualizira.
Prostorni plan Općine Brinje
Općina Brinje je kroz Izmjene i dopune PPUO pratila i usklađivala Prostorni plan Općine sa prostorno- planskom dokumentacijom višeg reda te donosila dokumente prostornog uređenja kako je to navedeno u sljedećoj tabeli:
Na prostoru Općine Brinje na snazi su slijedeći dokumenti prostornog uređenja:
Tablica : Broj popis izrađenih dokumenata prostornog uređenja
Vrsta Naziv Plana Objava (službeni glasnik, broj) Obuhvat % od Plana (ha) površine Općine PPUO 1 Prostorni plan uređenja Općine Brinje Županijski glasnik br. 25/2003 35.820 100 2. Izmjene i dopune PPUO Županijski glasnik br. 24a/2009 3. Izmjene i dopune PPUO Županijski glasnik br. 21/14 UPU 1. UPU Obadine Županijski glasnik 3/11 15,44 0,04
DPU
U važećem Prostornom planu uređenja Općine Brinje, dan je prikaz obuhvata provedbenih dokumenata prostornog uređenja od kojih su:
Izrađeni i važeći dokumenti prostornog uređenja:
• UPU naselja Obadine
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 50 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Poslovna namjena - UPU/DPU;
Prostornim planom uređenja Općine predviđene su dvije gospodarske zone uglavnom uz autocestu A 1 i to zona kod interregionalnog čvora Žuta Lokva unutar naselja Rapain Klanac i Zona kod Križpolja.
Šport-rekreacija i turizam-Na području Općine razmatrane su dvije zone športa i rekreacije u koje bi se sukladno odredbama Prostornog plana Županije mogle smjestiti i zone turizma površine do 1 ha
Načelno je razmatrano planiranje zone rekreacije Križpolje i zone rekreacije Jezero za šport i rekreaciju
Zone mješovite izgradnje (u sklopu građevinskih područja naselja):
- UPU- Uvidom u stanje izgrađenosti i površina planiranih za uređenje i izgradnju na prostoru Općine Brinje utvrđeno je da pored navedenih zona, za koje su već izrađeni ili su za izradu određeni obuhvati provedbenih dokumenata prostornog uređenja, planom su predviđene i zone: 1. gospodarska zona Holjevac selo 12,6 ha 2. zona ugostiteljsko-turističke namjene Holjevac selo 5,5 ha + 10,6 ha
2. PROVEDBA DOKUMENATA PROSTORNOGA UREĐENJA Kako je već prikazano u poglavlju "Struktura korištenja površina i zemljišta", Prostornim planom uređenja Općine Brinje određene su izgrađene i za izgradnju predviđene površine, te za njih određene osnovne namjene i sadržaji.
Tablica: Struktura izgrađenih i za izgradnju i uređenje predviđenih površina određenih u PPUO Brinje
Red. % od površine OP ĆINA BRINJE Oznaka Ukupno ha % površine br. Općine
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU 1.0. POVRŠINA 1.1. Građevinska područja naselja ukupno GP 658,50 100 1,83 izgrađeni dio 536,40 81,45 1,49 neizgrađeni dio 122,10 18,55 0,34 Građevinska područja izdvojene namjene - K, I, T 2 - ukupno K,I 203,40 30,9 0,56 Proizvodna namjena - postojeće I 9,0 Proizvodna namjena - planirano Poslovna namjena - postojeće K Poslovna namjena - planirano K 54,80 8,32 0,15 Ugostiteljsko – turistička namjena – kamp - planirano T3 Građevinska područja izdvojene namjene - SR, N - ukupno SR Sportsko-rekreacijska namjena - postojeće Sportsko-rekreacijska namjena - planirano 19,50 2,96 0,05 – dio SR - Šume posebne namjene (Š3) – dio SR -Vodene površine V 203,30 0,56 Posebna namjena N Ostale površine ukupno 343,10 0,95
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 51 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Red. % od površine OP ĆINA BRINJE Oznaka Ukupno ha % površine br. Općine
- infrastrukturni sustavi, promet IS 343,10 0,95 - groblja izvan GP G 2,50 81,20* - eksploatacija mineralne sirovine E3 131,80 pp 0,36 OPĆINA UKUPNO 35.820
Iz podataka iz tablice vidljivo je da je od ukupnih površina određenih planom, neizgrađeno i predviđeno za izgradnju: • 18,55 % površina građevinskih područja naselja,
a od građevinskih područja izdvojene – ne stambene namjene to su;
• 54,80 ha površina gospodarsko-poslovne namjene; • 5,30 ha površina sportsko-rekreacijske namjene • 81,20 ha* eksploatacija mineralne sirovine
Vezano za eksploataciju mineralne sirovine dan je podatak o zauzetim površinama u tu svrhu bilo za istraživanje bilo za eksploataciju.
Podatak je preuzet iz Rudarsko-geološke studije Ličko-senjske županije.
Vodene površine koje bi se mogle višenamjenski koristiti zauzimaju površinu 203,30 ha.
Prostornim planom uređenja Općine predviđena je samo obveza izrade Urbanističkog plana uređenja za naselje Brinje, te za nova građevinska područja izdvojene namjene veća od 2 ha
Što se operativne strane provedbe navedenih planova tiče, prema dostupnim podacima riječ je o sumarno nekoliko desetaka ishođenih raznih akata za građenje, najveći broj na prostoru obuhvata:
Planom se ne predviđa obveza izrade DPU- već je predviđeno da se ista propiše UPU-om.
Točna evidencija i prostorna analiza akata za građenje po kategorijama i vrstama nije izrađena i ne postoji za potrebe izrade ovog Izvješća, te će biti naknadno izrađena kao podloga za izradu Izmjena i dopuna ili posve novih dokumenata prostornog uređenja te za potrebe novog Izvješća.
3. PROVEDBA DRUGIH RAZVOJNIH I PROGRAMSKIH DOKUMENATA Posve je jasno da izrada prostorno planskih dokumenata više i niže razine, kao i raznih sektorskih studija, programa i projekata predstavlja nužnost koja sama po sebi neće rezultirati povećanjem standarda i kvalitete življenja na ovom području, ali će u svakom slučaju «otvoriti vrata» razvitku izraženom kako kroz izgradnju novih gospodarskih potencijala, tako i kroz uređenje urbanih područja i njihovo podizanje na nivo višeg urbanog, infrastrukturnog i komunalnog standarda te osigurava očuvanje kvalitete prostora za buduće generacije.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 52 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Izrada prostorno-planskih dokumenata mora se temeljiti na sektorskim studijama, programima i projektima kako bi na odgovarajući način odgovorila potrebama društva uzimajući u obzir stvarno i točno stanje kao pretpostavku kvalitetnog planiranja.
Od drugih za razvoj Općine značajnih razvojnih mjera jest dugogodišnja "Investor friendly" politika Općine koja se realizira kroz trajno nisku cijenu komunalnih doprinosa i naknada, te kroz uspješnu i blisku suradnja općinskih struktura s poduzetnicima i investitorima.
Za potrebe održivog razvoja onih sadržaja koji su u nadležnosti lokalne samouprave podupiru se projekti vezani za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.
Navedeni dokument kroz analize utroška energije na području zgradarstva, prometa, javne rasvjete ukazuje na segmente u kojima bi se kroz određene investicije te promjenu u načinu ponašanja mogle postići ne samo uštede nego i daleko povoljniji utjecaj na okoliš no što je to trenutno stanje.
To će reći da je u tijeku prikupljanje potrebnih podataka za potrebe izrade programa te potom i dokumentacije za potrebe poboljšanja energetski najugroženijih zgrada i sustava, tj. onih na kojima bi ekonomski i učinci na okoliš bili najznačajniji.
Također, u tijeku je i analiza stanja utroška energenata zgrada javnog sektora koji provodi UNDP Croatia kroz izradu baze podataka dosadašnjeg utroška energenata – škola i vrtića, a rezultat čega su vrijedni podaci koji će ukazivati na probleme, potencijale, opravdanost, ekonomsku isplativost i druge segmente poboljšanja energetskog statusa zgrada i građevina.
Zaključci i mjere ovog Akcijskog plana ne idu samo u pravcu sanacije stanja, već ukazuju na općenitu potrebu promjene promišljanja prilikom zahvata u prostoru, primarno od strane državnih tijela i institucija pa potom i od strane drugih pravnih i fizičkih osoba.
Ličko-senjska županija provodi Natječaj za provedbu Programa povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća u Županiji.
Javni natječaj je objavio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,a Općina Brinje će u okviru Ličko-senjske županije za svoje područje pomoći svojim građanima oko prijava za Natječaj i pri realizaciji natječaja.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 53 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
4. PROVEDBA ZAKLJUČAKA, SMJERNICA I PREPORUKA IZ PRETHODNOG IZVJEŠĆA O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Posljednje Izvješće o stanju u prostoru Općine Brinje dano je za razdoblje 2003 do 2006. godine i temeljem istog donesen je Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Brinje i oba su objavljena u Županijskom glasniku broj 21/2006.
Dakle prošao je prilično dugi period koji nije pokriven Izvješćem o stanju u prostoru pa ćemo u ovoj analizi dati kratak osvrt na Županijsko izvješće i događanja u prostornom uređenju Županije.
Prethodnim Izvješćem o stanju u prostoru Županije u zaključku je predložen niz mjera i aktivnosti pa ovdje dajemo kratak osvrt vezan na njihovu provedbu od 2007. godine na ovamo istim slijedom kako su spomenuti u prethodnom izvješću:
1. Izmjene i dopune PPŽ-a
Sveukupno su do danas donesene četiri izmjene i dopune PPŽ-e po uobičajenoj proceduri, a ako se tomu doda i izmjena izvršena po uputi nadležnog Ministarstva vezano na usklađenje sa odredbama ZOP-a to je sveukupno pet Izmjena i dopuna Plana.
Od 2007. godine do danas donesene su sljedeće Izmjene i dopune: a) Odluka o donošenju II. Izmjena i dopuna PPŽ-a (“Županijski glasnik”, broj 19/07 od 29. rujna 2007. g.) kojima su određeni položaj, vrsta, veličina i kapacitet izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko turističke namjene unutar zaštićenog obalnog pojasa i dane smjernice i mogućnosti planiranja manjih turističkih zona van ZOP-a u PPUO/G. Osim spomenutog u ovim izmjenama izvršeno je usklađivanje PPŽ-a sa važećom zakonskom regulativom, te izvršene manje izmjene vezane za korištenje mineralne sirovine, gospodarske zone, marikulturu, zone posebne namjene i drugo.
b) Odluka o donošenju III. Izmjena i dopuna PPŽ-a (“Županijski glasnik”, broj 13/10 od 27. srpnja 2010. g.). Ovim Izmjenama i dopunama PP-a primarno su obrađene slijedeće razvojne teme:
- razvoj elektroničkih komunikacija-pokretnih i nepokretnih zemaljskih mreža,
- razvoj sustava transporta, distribucije i opskrbe korisnika plinom,
- razvoj sustava korištenja obnovljivih izvora energije,
- sustav gospodarenja otpadom sukladno Programu gospodarenja otpadom,
- usklađenje s Planom navodnjavanja na prostoru LSŽ.
Izrađene su i druge potrebne korekcije pojedinih odedbi Plana sukladno potrebama, promjenjenim Zakonskim odredbama te zahtjevima nadležnih institucija i tijela.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 54 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE c) Odluka o donošenju IV. Izmjena i dopuna PPŽ-a (“Županijski glasnik”, broj 19/11 od 25. listopada 2011. g.). Ovdje je izvršena korekcija plana vezano za eksploataciju mineralne sirovine. Prostorni plan Županije provodi se kroz prostorne planove gradova i općina , a njegovim izmjenama i dopunama uklanjane su prepreke u provođenju ovih planova, i realizaciji pojedinih zahvata u prostoru.
Plan navodnjavanja Ličko-senjske županije (“Županijski glasnik”, broj 5/08) donesen je na Županijskoj skupštini 28. ožujka 2008. godine s ciljem utvrđivanja postojećih prirodnih uvjeta, zemljišnog fonda, sadašnje poljoprivredne proizvodnje, predlaganja strukture poljoprivredne proizvodnje u uvjetima navodnjavanja, određivanja površina sa objektivnim prednostima za ovu svrhu i predlaganje pilot projekata. Kao što je spomenuto elementi iz ovog dokumenta ugrađeni su u prostorno plansku dokumentaciju i pristupilo se realizaciji Pilot projekata.
Plan gospodarenja otpadom Ličko-senjske županije („Županijski glasnik“, broj 7/10) donesen je 29. travnja 2010. g. na Županijskoj skupštini i u njemu je prihvaćena varijanta sa izgradnjom Županijskog centra gospodarenja otpadom, a razmatrane su i varijante priključivanja pojedinih dijelova Županije regionalnim centrima u susjednim županijama. Odrednice iz ovog dokumenta ugrađene su u PPŽ-e te je na taj način ostvarena pretpostavka za daljnju realizaciju projekta. Osim kratke analize lokacije i analize geodetske podloge, daljnjoj realizaciji projekta nije se pristupilo jer je isto bilo nemoguće bez pomoći Države preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Obveza jedinica lokalne samouprave pa tako i Općine Brinje je sukcesivno usklađivanje Prostorno planske dokumentacije sa PPŽ-om kao Planom višeg reda.
Prostorni plan Županije provodi se kroz prostorne planove jedinica lokalne samouprave i tu se prilikom provedbe uočavaju zapreke i ograničenja koja se uklanjaju kroz izmjene i dopune PPŽ-a.
Prostorni plan Županije kao strateški dokument podložan je proceduri Strateške procjene , što iziskuje dodatne napore i troškove , te izradu dodatnih Studija, ali u konačnici se dobivaju kvalitetnija i za okoliš prihvatljivija planska rješenja.
Provedba Zaključaka iz prethodnog Izvješća i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Brinje uglavnom je izvršena .
Donesen je Prostorni plan uređenja Općine Brinje kako je to navedeno u naprijed danoj tabeli
Donesen je Urbanistički plan uređenja naselja Obadine.
Izvršeno je i pribavljanje kartografskih podloga i drugih dokumenata potrebnih za izradu dokumenata prostornog uređenja, te je tako izrađena Konzervatorska podloga i sustav mjera zaštite za potrebe izrade Urbanističkog plana uređenja naselja Brinje.
Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Brinje za razdoblje 2006-2010 objavljenim u Županijskom glasniku br. 21/2006.određena je obveza izrade UPU-a Naselja Brinje te izrada Detaljnih planova uređenja Gospodarsko poslovne zone uz interregionalni čvor Žuta Lokva, zatim DPU gospodarsko poslovne zne u Križpolju, te DPU zone Glavice u Brinju.
Obveza izrade DPU-a je kasnije ukinuta, a ostaje izrada UPU-a kako je to navedeno u Planu.
Iz naprijed dane tabele vidi se vrijeme realizacije i usvajanja spomenutih dokumenata.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 55 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
IV. PREPORUKE ZA UNAPRJEĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU S PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI
1. POTREBE, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA DALJNJEG ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU OPĆINE BRINJE S OBZIROM NA OKOLNOSTI, SEKTORSKA OPTEREĆENJA I IZAZOVE
Osnovne potrebe Općine u cilju daljnjeg održivog razvoja su u osnovi:
• kvalitetan sustav komunalne infrastrukture (opskrba energijom, opskrba pitkom vodom te napose sustav odvodnje otpadnih voda), te
• prometni sustav
1.1. Potrebe razvoja
Komunalna infrastruktura - Energetski sustav Od sustava komunalne infrastrukture ističe se sustav opskrbe primarno električnom energijom na kojeg će se sve više postavljati zahtjevi za fleksibilnošću po pitanju priključka zgrada i građevina u sklopu kojih su izvedeni lokalni manji sustavi korištenja obnovljivih izvora energije. To je ključno. U cilju održivog razvoja bilo da je riječ gospodarskim djelatnostima, bilo da je riječ o kućanstvima, preporuka je osigurati prije svega uvijete na nivou sustava a potom i poticati izgradnju manjih lokalnih sustava korištenja obnovljivih izvora energije kao sastavni dio sustava zgrade / građevine. Ti sustavi ne samo da će za potrebe tih zgrada i građevina rezultirati određenim pozitivnim ekonomskim učincima, oni će u konačnici smanjiti i opterećenje postojećeg sustava opskrbe električnom energijom, te u cjelini pridonijeti manjem štetnom utjecaju na okoliš. Smanjenje opterećenje postojećeg sustava znači smanjenje troškova kroz smanjenu potrebu za izgradnjom novih uređaja, smanjenu cijenu održavanja i popravaka sustava (do kojih dolazi zbog preopterećenja i zastare sustava zbog preopterećenja), itd. Pozitivna praksa zemalja Europske unije koje primjenjuju takav način poticanja lokalne proizvodnje električne energije ukazuju na opravdanost preuzimanja takvih najboljih praksi.
Za male turističke zone uz vodotoke i atraktivna područja uz rijeku Unu kao manji lokalni sustavi korištenja obnovljivih izvora energije moguće je u okviru obnove postojećih vodenica instalirati mini hidroelektrane
Komunalna infrastruktura - Vodoopskrbni sustav Analizom stanja postojećeg vodoopskrbnog sustava utvrđeno je da za značajan broj cjevovoda nisu poznati osnovni podaci, kao što su godina izgradnje i materijal od kojih su izrađeni. Također nisu poznati podaci o mjerenjima i procjenama gubitaka u mreži i mjestima gdje se ti gubici dešavaju.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 56 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Na nivou prikupljanja, analizi i vođenja stanja podataka o prostoru, preporuka je stoga da se sustavno krene u utvrđivanje stanja i izradi kvalitetan katastar vodova u cjelini na principima GIS-a (uz prethodno definiran i s nadležnim institucijama usklađen standard i metodologiju), jer je to osnova za daljnje kvalitetno i ekonomično upravljanje sustavom i upravljanje troškovima.
Komunalna infrastruktura - Odvodnja otpadnih voda Sustav odvodnje otpadnih voda također je potrebno u cjelini snimiti i izraditi katastar vodova koje treba izraditi na istim principima kao i spomenuti vodoopskrbni sustav.
Uočena je ogromna razlika u duljinama cjevovoda vodoopskrbe i odvodnje što znači da sustav odvodnje, a naročito pročišćavanja otpadnih voda treba žurno unaprijediti odnosno barem ići na pripremu Projekata i probati iznaći sredstva i ispitati mogućnost angažiranja sredstava iz EU fondova. Kako uz veća naselja u Općini nema pogodnih recipijenata za upuštanje pročišćenih otpadnih voda u projektiranju sustava i prečistača treba uvažavati spomenute činjenice i primjenjivati tehnologiju koja će maksimalno zaštititi okoliš.
Komunalna infrastruktura – Promet Pri izradi Prometne strategije RH sa nivoa Ličko-senjske županije upozoravano je na planiranje poprečnih veza jer je Županija uzdužno izuzetno dobro povezana s nekoliko državnih prometnica počevši od D1, Autoceste, D50, D8, dok su poprečne veze daleko slabije. Ove poprečne veze bi Općinu Brinje kvalitetnije povezalo s Općinom Plaški i Općinom Plitvička Jezera, Nacionalnim parkom Plitvička Jezera i željezničkom postajom Lička Jesenica, te podigle značaj čvorova na Autoputu i budućeg interregionalnog čvora Žuta Lokva.
1.2. Mogućnosti i ograničenja razvoja
Površine za razvoj Iz podataka iz tablice Korištenje i namjena površina dane u poglavlju I. " Analiza i ocjena stanja, provedbe i trendova prostornog razvoja", 1. " Prostorna struktura korištenja i namjene površina Općine Brinje", te „Struktura korištenja površina i zemljišta ", vidljivo je da je od ukupnih površina određenih važećim Prostornim planom uređenja Općine neizgrađeno i predviđeno za izgradnju 18,54 % površina (122,10 ha) od ukupnog G.P. Općine određenog za građevinska područja naselja (658,50 ha)
Ako se kao gruba jedinica za izgradnju jednoobiteljskih stambenih zgrada uzme površina zahvata oko 1000 m 2, onda je 122,10 ha planiranih površina građevinskih područja naselja dostatno za novih 1221 jedno-obiteljskih stambenih zgrada, što ako se uzme prosjek RH od 3,2 stanovnika / stanu iznosi novih 3907 stanovnika što bi bilo dovoljno i da se broj stanovnika u Općini (3256) udvostruči.
Realizira li se izgradnja u ovom obimu to bi značilo povećanje postojećeg broja stanovnika za dva puta. Realnost tih brojki je upitna.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 57 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Ako se pak pogledaju građevinska područja izdvojene – ne stambene namjene, važećim Prostornim planom, uređenja Općine Brinje neizgrađeno i predviđeno za izgradnju je;
• 0,18 % površina Općine ili 9,69 % GP Općine za proizvodne namjene i poslovne namjene (63,80 ha); • 0,70% površina GP Općine sportsko-rekreacijske namjene (5,30ha) • GP Općine površina ugostiteljsko-turističke namjene –(ha) nema izvan građevinskog područja naselja ali bi se moglo ukomponirati u zone sporta i rekreacije. Ako se kao gruba jedinica za izgradnju uzme površina od 5000 m 2 za pojedini zahvat u prostoru sadržaja proizvodne / poslovne namjene onda je planiranih 63,80 ha za proizvodne odnosno poslovne sadržaje dostatno za novih 128 poslovnih subjekata koji bi mogli zaposliti između tisuću do par tisuća novih radnika (10 zaposlenih po poslovnom subjektu) do (50 zaposlenih po poslovnom subjektu).
Projekcijom podatka iz popisa iz 2011. g. moglo bi se zaključiti da bi prostor Općine mogao prihvatiti više radno sposobnog stanovništva nego što je sadašnji ukupni broj stanovnika.
Realizacijom gospodarskih subjekata prema načelnoj procjeni 5000 m 2 za pojedini zahvat uz broj zaposlenih 10 po poslovnom subjektu), dobiveni broj od novozaposlenih od 1200 značio bi znatno povećanje od sadašnjeg broja zaposlenih u narednom planskom periodu.
Na žalost na prostoru Općine nakon pada broja stanovnika uzrokovanog ratom i lošom gospodarskom situacijom, demografski oporavak je vrlo spor.
Ovakve grube računice načelnog su i okvirnog karaktera da se pokuša barem okvirno utvrditi o kojim je parametrima riječ, nikako se ne mogu uzeti za relevantne u smislu točnih brojeva već samo kao informativni raspon vrijednosti da se vidi zadovoljavaju li postojeće planirane površine potrebe za srednjoročnim razvojem (5 – 10 god) ili ne.
Ocjena ovog izvješća uz uzimanje u obzir i:
• trenutno stanje gospodarstva i procjene razvoja u slijedećih nekoliko godina, i • demografske projekcije i očekivanja;
je da su ove površine bilo za razvoj sadržaja naselja i/ ili gospodarskih sadržaja više nego zadovoljavajuće u smislu mogućnosti koje one pružaju. Ono što može biti upitno jest raspored u prostoru tih planiranih površina u odnosu na vlasničku strukturu, prometnu povezanost, opremljenost komunalnom infrastrukturom, mogućnost i realnost realizacije, ograničenja iz mogućnosti gradnje zbog zaštite dijelova prirode, podzemnih voda i dr.
Mogućnost razvoja ostalih sadržaja kao što su sportsko – rekreacijski sadržaji nisu u tolikoj mjeri značajni kao površine za razvoj i uređenje naselja i gospodarskih sadržaja jer su u pitanju većim dijelom šumske površine koje je samo manjim zahvatima potrebno privesti namjeni i omogućiti stanovnicima njihovo aktivno korištenje. Izgradnja koja je u sklopu njih omogućena je neznatna je u odnosu na izgradnju na površinama za razvoj naselja i gospodarskih sadržaja. U većim zonama sporta
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 58 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE i rekreacije moguće je sukladno važećem Prostornom planu Županije planirati i turističke zone površine do 1,0 ha što bi u potpunosti zadovoljilo potrebe Općine.
Neizgrađene površine Ograničenja također proizlaze i iz topografije, vrijednosti okoliša i vrijednosti obradiva tla kao ključnog resursa u održivom razvoju Općine . Prostor Male Kapele i prostor uz vodotoke koje kao takve kroz ograničena širenja zona predviđenih za izgradnju i dalje treba čuvati od neadekvatne izgradnje .
Poljoprivredne površine naselja kategorizirane su kao vrijedno obradivo tlo i njega je planskim mjerama i odrednicama (sukladno i Zakonu o poljoprivrednom zemljištu ) potrebno čuvati od neopravdanog širenja izgradnje i čuvati ga i kao krajobraznu odliku ali i kao gospodarski resurs.
Preporuka je stoga ovog Izvješća što se izgradnje tiče da se kroz kvalitetnu analizu već planiranih površina, te kroz provedbene dokumente prostornog uređenja a napose zemljišnu politiku otkupa, komasacije, pripreme čestica za mogućnost gradnje – da naglasak na urbanizaciju i povećane stupnja urbane uređenosti i definiranosti naselja, a tek potom na širenje na neizgrađene poljoprivredne površine. I svakako na analizu realizacije planiranih površina i po potrebi njihova izbacivanja iz građevinskog područja naselja te planiranja na mjestima na kojima to iz aspekta potreba, mogućnosti, očuvanja okoliša ima više smisla.
A što se tiče korištenja zemljišta, preporuka je da se aktiviraju postojeće institucije kao što su Agencija za poljoprivredno zemljište i da se mjerama lokalne politike financijskih benefita, olakšica i dr., potakne zainteresirane na korištenje trenutno neuređenih i neobrađenih površina.
Također, potrebno je pratiti stanje izvršavanja koncesijskih obveza u smislu sanacije prostora iskopa građevnog tehničkog kamena kako bi se ovaj prostor doveo u stanje zatvaranja predviđeno projektom zatvaranja.
Minski sumnjiv prostor
Posebno ograničenje u razvoju kako za Ličko-senjsku županiju tako i za Općinu predstavljaju minirana i minski sumnjiva područja za čije razminiranje i uređenje bi trebalo tražiti državna i međunarodna sredstva.
Na kraju Domovinskog rata površina minski sumnjivog prostora u Županiji bila je oko 200,0 km2, a 2009. godine oko 185,0 km2 dok je danas ta površina oko 148,0 km2.
Prema podacima HCR-a od početka Domovinskog rata do danas na području Županije stradalo je u minskim nesrećama 177 osoba od čega 42 smrtno.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 59 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Prema podacima HCR-a od 30.12. 2013. stanje MSP-a u Ličko-senjskoj županiji i Općini Brinje bilo je :
R.br. Općina MSP (m 2) Za razminiranje Za pretraživanje Na vl. odgovornost
Županija
1. Brinje 970.936,0 970.936,0
2. Ličko - 148.073.026 99.910.464 50.036.535 8.016 senjska županija
Cjelokupna površina MSP-a od oko 1,0 km 2 nalazi se na granici s Karlovačkom županijom na području Male Kapele, te na prostoru Crni Javor i to sve uglavnom na šumskim površinama, pa ovaj problem treba rješavati u suradnji sa Karlovačkom županijom te pokušati osigurati bespovratna sredstva i donacije međunarodne zajednice.Načelno se sada rješavaju ovi problemi preko velikih projekata, a koji se financiraju dobrim dijelom iz EU sredstava, pa će vjerojatno do 2019. godine cijeli prostor MSP-a u Općini Brinje biti rješen u jednom Projektu.
Otpad I kao zadnje ali ne manje bitno ograničenje za razvoj naselja i sadržaja na prostoru Općine Brinje je otpad. Realizacijom autoceste povećanjem broja sadržaja, korisnika, stanovnika, istovremeno se i proizvode veće količine otpada. Kako je općenito potrebno odnos spram otpada promijeniti iz problema u izvor novih vrijednosti tako je potrebno i na lokalnom nivou stvoriti preduvjete da se u tom smjeru ide.
Iz iskustava drugih zemalja vidljivo je da je nebriga ili pasivan pristup toj problematici dugoročno izrazito opasan. Opasan i u ekonomskom/financijskom smislu ali napose opasan u ekološkom smislu.
Generalno, gospodarenje otpadom riješeno je usvojenim sustavom gospodarenja otpadom za prostor Ličko-senjske županije. Ono što može biti u rukama općinskih vlasti je gospodarenje otpadom do trenutka njegova transporta. Kako su troškovi transporta u cijeloj sumi troška gospodarenja otpadom značajni, ocjena je da je u cilju postizanja ušteda i stvaranja dugoročno održivog sustava potrebno djelovati lokalno kroz mjere tretiranja i odvajanja otpada na mjestu nastanka.
U suradnji s regionalnom upravom potrebno je razraditi metodologiju edukacije, poticanja stanovništva te mjere benefita i sankcioniranja onih koji krše pravila kako bi se reducirale količine otpada koje se transportiraju na odlagalište.
To konkretno znači da je potrebno na razini naselja razviti mrežu "zelenih otoka" mjesta na kojima građani mogu u zasebne kontejnere zasebno odlagati otpad (staklo, plastiku, aluminij, papir) a za ostale vrste otpada urediti nekoliko reciklažnih dvorišta za bakar, druge metali, drvo, guma, elektronički otpad, itd.). Također, potrebno je u suradnji s obrazovnim institucijama razviti
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 60 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE kontinuirane programe edukacije djece predškolske i školske dobi koje je potrebno sinkronizirati i sa mjerama poticanja odvajanja otpada u kućanstvima (zasebne vrećice, kante, itd.) ili sankcioniranja kroz veće pristojbe i dr.
Cjelokupnoj problematici gospodarenja otpadom potrebno je pristupiti sistematično jer jedino takav pristup i međusobno nadopunjujuća rješenja stvaraju pretpostavke za kvalitetan dugoročni razvoj. Ako se to ne uradi, taj će problem postati gorući i daleko kompliciraniji za rješavanje ako bude u rukama trećih osoba.
2. OCJENA POTREBE IZRADE NOVIH I/ILI IZMJENE I DOPUNE POSTOJEĆIH DOKUMENATA PROSTORNOGA UREĐENJA NA RAZINI OPĆINE BRINJE
Sadržaj, izgled i metodologija izrade dokumenata prostornog uređenja temelji se na regulativi koja je uz manje ili veće izmjene i korekcije prisutna zadnjih 18 godina. I ona kao takva je u određenim segmentima zastarjela i ne stvara kvalitetne pretpostavke za budući razvoj niti za zaštitu okoliša. Izmjene zakonskih odredbi novom regulativom koja je stupila na snagu početkom 2014. godine otklonjen dio prepreka.
Pod time se misli primarno na metodologiju ali napose na sinkroniziranost korištenja i tumačenja dokumenta prostornog uređenja i provediva rješenja prostornih problema.
Kvalitetna priprema, program ali i izrada i tehnički nivo dokumenata prostornog uređenja koje se misle izraditi od izrazite su važnosti za kvalitetu njihove provedbe. Pod kvalitetnom pripremom misli se na potrebu izrade sektorskih studija za kojima se ocjeni potreba (npr. prometna studija), na potrebu sistematiziranja podataka o ishođenim aktima za građenje ( u formi digitalne prostorne baze podataka), koji će daleko kvalitetnije ukazati na provedbu postojećih planova i ukazati na potencijalne probleme u provedbi istih.
U okviru realizacije procesa Postupanja sa bespravno izgrađenim zgradama u Ličko-senjskoj županiji dobit će se točni i sistematizirani podaci kako o izdanim aktima za građenje tako i o iskazanim intencijama za razvoj, planovima, programima, zahtjevima i dr., za uređenje i izgradnju površina na prostoru Općine .
Dakle očita je potreba izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Brinje i to ne samo zbog usklađivanja sa Prostornim planom Županije već i zbog novih tendencija u razvoju i korištenju obnovljivih izvora energije, komunalnom gospodarstvu i gospodarenju otpadom, novom infrastrukturnom povezivanju itd.
Temeljem digitalnih orto-foto podloga i podataka iz procesa „legalizacije“ dobit će se točniji podaci o stvarnoj izgrađenosti, pa će i prikaz izgrađenog i planiranog dijela građevinskih područja trebati korigirati.
Činjenica je da je Prvi prostorni Plan Općine donesen u analognom obliku i bez kvalitetnih digitalnih podloga i previše vremena prošlo od donošenja PPUO Brinje (2004. g.) do danas, uz niz Izmjena i
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 61 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE dopuna i utvrđivanja zapreka i ograničenja koja je donio, pa bi sada nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju, a nakon izrade Državnog prostornog plana i novog PPŽ-a izraditi i PPUO nove generacije. Već je desetak godina autoput stvarnost na prostoru Općine, a još ga Državna geodetska uprava nije u cijelosti unijela u Kartografske podloge. Uvođenje Informacijskog sustava prostornog uređenja, te digitalnih Prostornih planove i temeljem njih otvaranje mogućnosti ishođenja E-dozvola iziskuje novi pristup prostornom planiranju i praćenju provedbe Planova.
3. PRIJEDLOG AKTIVNOSTI ZA UNAPRJEĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU
Kontinuirano praćenje stanja u prostoru – geografski informacijski sustav Prvi korak je sustavno, usklađeno praćenje stanja u prostoru na način da se vodi evidencija o:
• Infrastrukturi (kroz katastar vodova), • Prometnicama (evidencijom stanja, stupnja uređenosti, opremljenosti...), • Izdanim aktima za građenje, • Radovima i investicijama na zgradama javnih institucija, • Drugim investicijama proračunskih sredstava.
Vezano za akte o građenju izvjesno je kako će u skoro vrijeme trebati uvesti rješavanje i izdavanje ove dokumentacije u elektronskom obliku što podrazumjeva stvaranje kvalitetnog geografsko- informacijskog sustava.
S obzirom na to da se sva dokumentacija i općenito funkcioniranje sustava vodi digitalnim putem, prijedlog je utvrditi zajednički standard izrade, pripreme podataka, njihova sistematiziranja i međusobne razmjene kako bi se u budućnosti izbjegli nepotrebni koraci, gubilo vrijeme, nepotrebno utvrđivalo nešto što je postojeće itd. To podrazumijeva suradnju i s nadležnim institucijama na principu aktivne razmjene podataka. Sve to predstavlja osnovu za izradu geografskog informacijskog sustava koji u konačnici putem sistematiziranih podataka omogući vrlo lako i jednostavno utvrđivanje stanja i potrebe s ciljem preciznog dimenzioniranja aktivnosti, troškova, budućih očekivanih obveza itd. Na takav način se mogu potrebna proračunska sredstva daleko preciznije utvrditi i puno preciznije kontrolirati njihovo trošenje.
Infrastrukturni sustavi – održavanje, rekonstrukcija, izgradnja Postojeće sustave treba nastaviti održavati i po potrebi dalje ih izgrađivati sukladno planskim smjernicama i važećim propisima. Također, potrebno je izvršiti reviziju dijelova sustava koji su u određenim aspektima, koje ističe ovo Izvješće, problematični i o kojima treba povesti posebnog računa. Pod time se misli npr. na vodoopskrbne cjevovode koji su od azbestcementa ili kojima je nepoznat datum izgradnje ili koji su najstarijeg datuma, itd.
Obvezno koordinirati radove na održavanju i izgradnji prometnica i komunalne infrastrukture kako bi se na što učinkovitiji način i uz minimalne troškove realizirali zahvati na njima.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 62 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Elektroopskrba U suradnji s nadležnim službom HEP-a nastaviti s preispitivanjem mogućnosti revitalizacije visokonaponskih dalekovoda. Planirati zamjenu postojeće zračne dalekovodne mreže srednjeg napona kabliranim vodovima.
Obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost Osmisliti lokalnu politiku (ili primijeniti dobru praksu drugih gradova i općina koji su navedeni problem kvalitetno riješili) po pitanju poticanja ugradnje opreme u cilju korištenja obnovljivih izvora energije primarno u funkciji umanjenja energetskih potreba zahvata i boljeg sumarnog učinka na okoliš.
Mjerama umanjenja naknada poticati ugradnju fotonaponskih elemenata na krovove velikogabaritnih zgrada – proizvodnih / poslovnih i drugih namjena. Izričito zahtijevati da se krovovi i/ili površine pročelja sportskih dvorana u sklopu škola (ili druge velikogabaritne zgrade javne društvene namjene – vrtići) koriste i za postavu fotonaponskih elemenata, odnosno da se ugradnjom sustava korištenja i drugih oblika obnovljive energije umanje dugoročno troškovi grijanja i hlađenja.
U tom smislu pokrenuti zajedno s MGIPU potrebne aktivnosti na poboljšanju energetske učinkovitosti zgrada javne namjene – škola, vrtića, ambulanti, i dr. Preporuka je koordinirati aktivnosti i s UNDP Croatia i po mogućnosti ako postoji mogućnost uskladiti svoje projekte s njihovima u cilju preuzimanja znanja i informacija koje mogu skratiti vrijeme i uštedjeti financijska sredstva.
Utvrditi mogućnost prijave tih projekata za financiranje iz EU fondova (projekcija troškova i osiguranje potrebnog udjela od 15 % sredstava za navedene projekte).
Zahtijevati da oprema i uređaji koji se ugrađuju a koji se financiraju iz proračunskih sredstava svoje energetske potrebe rješavaju koristeći vjetar, sunce uz minimalni utrošak energije iz sustava i koji svojim tehničkim rješenjima osiguravaju najduži vijek trajanja i najmanji stupanj održavanja i razinu dnevnih troškova.
Analizirajući korištenje energije vode kroz povijest može se zaključiti da su je naši djedovi puno kvalitetnije koristili jer su bili na to prisiljeni , pa nam je ostao niz vodenica koje se danas urušavaju, a trebalo bi ih obnoviti i kao kulturnu baštinu i prenamijeniti u energetske objekte –mini hidroelektrane .
Prometni sustav Izraditi prometnu studiju odnosno na drugi način proanalizirati kvalitetu vođenja svih vidova prometa kroz naselja - motornih vozila, biciklista i pješaka, utvrditi kritične točke te pokrenuti potrebne radnje za njihovo rješavanje (bilo kroz izradu potrebne projektne dokumentacije za potrebe uređenja, rekonstrukcije / izgradnje (ili kroz korekciju prometne regulacije unutar postojećih prometnih površina).
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 63 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Izraditi prostornu bazu podataka o stanju prometnica u cilju izrade nužnih analiza za potrebe planiranja financijskih sredstava za njihovo održavanje, uređenje, planiranje izgradnje i dr. Isto koordinirati i s drugim nadležnim institucijama (uspostaviti standard sinkroniziranja i usklađivanja podataka).
Općenito, nastaviti sa stupnjem uređenja prometnica u cilju osiguranja većeg stupnja sigurnosti kretanja svih sudionika u prometu.
Biciklistički promet Kako bi dugoročno naselje Brinje postalo mirnije, tiše i manje zagađeno, ali i zbog ekonomske krize potrebno je raznim mjerama poticati stanovništvo da u što većoj mjeri i što češće, napose u lokalnom prometu kroz naselja, koriste bicikl kao osnovno prijevozno sredstvo. Za to postoji dobra praksa drugih gradova (na žalost u pravilu izvan RH i to pretežno u sjevernim dijelovima Europe) koji su jednostavnim ali sustavnim pristupom tijekom vremena naglasak lokalnog prometa s automobila prebacili na bicikl odnosno manje skutere/motocikle.
Te aktivnosti podrazumijevaju prije svega:
• Osiguranje infrastrukture – biciklističke staze / odvojeni neovisni putovi, elementi uz prijelaze kolnika, signalizacija i dr. • Osiguranje mjesta sigurnog i zaštićenog privremenog ostavljanja bicikala uz sve zgrade javne namjene i na javnim površinama na kojima se očekuje ili je prisutan drug broj interesantnih sadržaja, • Osiguranje od blokiranja biciklističkih staza motornim vozilima (zaustavljanjem ili parkiranjem na biciklističkim stazama i sl.),
Dugoročno, politika korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva dobro je i za okoliš ali i za građanstvo, jer takav oblik svakodnevne rekreacije može samo poboljšati zdravstvenu sliku stanovništva, što će posredno utjecati na smanjenje drugih troškova. Ono što mora biti imperativ je mrežu planirati na način da se kretanje bicikala osigurava u kontinuitetu, po istim principima po kojima se osigurava kontinuitet kretanja motornih vozila. Samo je sigurna, razrađena i kontinuirana mreža biciklističkih staza i putova preduvjet za povećanje broja biciklista u narednom periodu.
Prostorno-planska / projektna dokumentacija Općenito, prvi korak kao preduvjet mogućnosti realizacije zahvata u prostoru javnih sadržaja i provedbe dokumenata prostornog uređenja, je sukladno Odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (ako već nije), utvrditi zone naselja i pripadajuće cijene zemljišta kako za potrebe otkupa i uređenja javnih površina, tako i za potrebe urbane komasacije i promjene oblika čestica u građevne čestice.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 64 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
Od dokumenata prostornog uređenja koje će u narednom periodu biti potrebno napraviti jesu:
• Izmjene i dopune Prostornog plan uređenja Općine (PPUO) ili PPUO nove generacije • UPU naselja Brinje–kroz Izmjene i dopune uskladiti nakon Izmjena i dopuna PPUO
• DPU naselja -preispitati
Projektnu dokumentaciju za potrebe izgradnje komunalne infrastrukture i prometnica, temeljiti na potrebama i planovima nadležnih službi i institucija.
Također, u suradnji s Hrvatskim vodama potrebno je pokrenuti radnje na pripremi dokumentacije te sanacije sustava odvodnje i prečistača otpadnih voda
Drugi razvojni dokumenti i programi (studije, istraživanja, razvojne koncepcije) s osnovnim polazištima
Dokumenti i programi koje je također potrebno izraditi (ako nisu) su:
• Procjena ugroženosti stanovništva • Plan zaštite i spašavanja • Plan zaštite od požara U cilju stvaranja mjera i preduvjeta za zaštitu stanovništva.
Za potrebe aktiviranja nekorištenih poljoprivrednih površina, preporuka je napraviti
• Istraživanje potencijala, interesa, kultura i djelatnosti te program i smjernice korištenja neuređenih i nekorištenih poljoprivrednih površina
Navedeno je potrebno koordinirati s Agencijom za poljoprivredno zemljište i prostornom bazom korištenja poljoprivrednog zemljišta (Arkod), a u cilju poticanja gospodarskih aktivnosti kroz razvoj poljoprivrede.
Gospodarenje otpadom Kreirati strategiju i lokalnu politiku s ciljem odvajanja otpada na mjestu nastanka kao jedine dugoročno održive mjere, te njegovo usmjeravanje i korištenje kao resursa razvoja. Obvezno ići za time da se biološki razgradiv otpad (najveće mase) odlaže lokalno u kompostane i da ga se pokuša iskoristiti kao gospodarski resurs (gnojivo,zemlja za cvijeće i dr.). Cilj je u konačnici smanjenje masa i volumena otpada koji se transportira na odlagalište.
Za to je potrebno:
• Napraviti strategiju i program s jasnim koracima i akcijama koje je potrebno poduzeti (preporuka je pronaći i proanalizirati te u odgovarajućoj mjeri i preuzeti najbolju praksu drugih općina i gradova unutar RH ili izvan RH koji su taj problem kvalitetno riješili); • Sukcesivno osiguravati što bolju infrastrukturu za odvajanje otpada, kroz izgradnju "zelenih
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 65 IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BRINJE
otoka" (mreže kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada), kroz mrežu kontejnera za odvajanje otpada u naseljima, kroz uređenje reciklažnih dvorišta, sa sustavom kanti/kontejnera / vrećica za domaćinstvo; • Mjerama i politikom cijena, olakšica i penala pokušati nametnuti kulturu vođenja brige o vrstama i tretiranju otpada na mjestu nastajanja; • Programima edukacije djece predškolske/školske dobi, vanjske nastave, akcijama u cilju osvještavanja vrijednosti otpada i njegova oporabljivanja, akcijama čišćenja grada i naselja itd. • Javnim tribinama, okruglim stolovima, predavanjima i prikazivanjem loših i dobrih praksi podići svijest stanovništva. • Poticati poduzetničke programe koji za ulaznu sirovinu imaju određene vrste otpada (uz nužne mjere zaštite okoliša)
V. IZVORI PODATAKA
1. Državni zavod za statistiku 2. Prostorni plan uređenja Općine Brinje 3. Prostorni plan Ličko -senjske županije (važeće 4. IiD) 4. Općina Brinje, Jedinstveni upravni odjel 5. Ličko -senjska županija –Upr avni odjel za gospodarstvo 6. Ličko -senjska županija –Upravni odjel za društvene djelatnosti 7. Ličko -senjska županija –Upravni odjel za graditeljstvo zaštitu prirode I okoliša i komunalno gospodarstvo 8. HEP OPS, 9. HEP ODS d.o.o Elektrolika Gospić 10. Vodoopskrba i odvodnja –Komunalac 11. Hrvatske ceste, d.o.o., Zagreb 12. Minstarstvo zaštite okoliša i prirode 13. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 14. Hrvatska gospodarska komora, Zagreb 15. Ličko -senjska županija –Županijska upr ava za ceste (ŽUC) 16. Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP)
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 66