Grafiti Su Sredstvo Za Prijenos Tolerancije, a Ne Čin Vandalizma Riječ Urednika

broj 38/39 proljeće / ljeto 2017. BESPLATNO KVARTOVSKO GLASILO

CEKATE 2017. – 2021. STRATEŠKI PLAN ZA OTVORENI CENTAR

KOLUMNA DUBRAVKE MILJKOVIĆ

MUZEJ GRADA ZAGREBA IZLOŽBA O POVIJESTI TREŠNJEVKE I TRNJA

zid kao platno Grafiti su sredstvo za prijenos tolerancije, a ne čin vandalizma riječ urednika

Dragi Trešnjevčani,

pred vama je još jedan broj časopisa s nizom bitnih tema. Kao i uvijek nastojimo saznati sve što je važno za naš kvart a vri- jedno je vaše pažnje. Donosimo novosti o radovima kojih je dosta: nekoliko je velikih zahvata na pro- metnicama, ali jednako se puno pažnje Novosti iz četvrti posvećuje i uređenju igrališta, šetališta, vježbališta… Planira se i nekoliko velikih projekata koji će znatno promijeniti Trešnjevku. Uskoro su izbori pa ukazujemo na Idemo u njihovu važnost. Osobito su bitni lokalni izbori, jer upravo na lokalnoj se razini CeKaTe možemo angažirati i tako znatno unaprijediti život svoje zajednice. Dosta se bavimo poviješću i sjećanjima: sjećamo se tridesete obljetnice Univerzi- Trešnjevačka posla jade, obljetnice Susreta zagrebačkih glazbenih amatera, kao i uvijek tu je povijesni feljton koji uspoređuje Trešnjevku i Trnje a najavljujemo i veliku izložbu Kvartov- 2 ske priče koja će prikazati dio povijesti i Trešnjevke. Uspomene teže blijede ako su pozorno ukoričene. Krenula je i energetska obnova zgrada, prvi je na redu neboder na Novoj Cesti, a Tehnički muzej već je obnovljen pa smo vidjeli kako sada izgleda, priprema se uređenje i novog Parka izu- Od 7 do 107 mitelja, a vrlo je važan za poduzetništvo i nove tehnologije HUB u Petračićevoj. U intervju predstavljamo naše dobre sugrađane, udrugu koja se bavi „dobrotom“. Saznali smo za vas što sve rade dobroga i što planiraju. Pišemo i o zanimljivoj i vese- loj Školi lijepog čitanja za djecu. Tu je i uvijek rado čitana kolumna Dubravke Milj- ković, osvrćemo se i na grafite, posjetili smo Višeosjetilni park na Jarunu… Prolistajte, jer slijedi i niz drugih zanimljivih tema. Poznati iz susjedstva Nastavili smo suradnju s Veleučilištem VERN, studenti su pripremili i napisali nekoliko tema za ovaj broj. Izađite na izbore, odazovite se pozivu Kvartovskih priča, a javljajte se i nama, redakciji časopisa, predlažite teme, Povijesni feljton komentirajte….

Veselko Leutar

glas trešnjevke | proljeće / ljeto sadržaj

Trešnjevka – sjever Trešnjevka – jug Lokalni izbori str. 4-6 str. 7-9 str. 10-11

Zajedno protiv Razgovor: Marina Jurković, ZGP Strateški plan za stigmatiziranja 40 godina otvoreni centar str. 12 str. 13 str. 14-15

Park izumitelja na Trešnjevci Energetska obnova stambenih zgrada str. 16 str. 17

Tri desetljeća od Univerzijade Muzej grada zagreba Studentske igre koje su preporodile grad Izložba o povijesti Trešnjevke i Trnja str. 18 str. 19-20

Punom parom u Čudesni park za Tehnologija 21. stoljeće sva osjetila je budućnost – HUB 385 str. 21-22 str. 23 str. 24

Kvart grafita Škola lijepog čitanja Kolumna Dubravke Miljković str. 25 str. 26 str. 27

Intervju: Petra Mikić Od kruha za poslije do Portala dobrote str. 28-29

ZAGREBAČKI KVARTOVI Trešnjevka i Trnje - kako su nekadašnja radnička predgrađa postajala grad str. 30-31

glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 3 NOVOSTI IZ ČETVRTI

TREŠ NJEV Završavaju mandat s rekordnim KA – iznosom za Male komunalne SJEV akcije ER

Tekst: Vesna Rems Dobrin Gotovo sedam milijuna kuna ide za Foto: Veselko Leutar uređivanje prometnih površina, a pet za uređenje igrališta i parkova

a svojoj posljednjoj sjednici prije raspuštanja, koja je održana 28. Nožujka, Vijeće Gradske četvrti Trešnjevka – sjever donijelo je Plan komunalnih aktivnosti za 2017.godinu. Najvrjedniji zahvati uređenja jav- noprometnih površina su asfaltiranje ulica Mitrovačke (stajat će 472 tisuće kuna), Taborske (522 tisuće), Ozalj- ske na području od Selske do Okićke (477 tisuća), Labinske od broja 4 do 6a (399 tisuća), Grubišnopoljskog puta od Zagrebačke ceste do Ratarske (378 tisuća), Kalničke do broja 57 (419 tisuća) te veći dio Drežničke (408 tisuća kuna). Predviđena je sanacija i asfaltiranje nogostupa na zapadnom dijelu Nove ceste do Tratinske ulice. Radovi su vred- niji od 600 tisuća kuna.

Obnavlja se nogostup na križanju Nove ceste i Tratinske

glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 4 novosti iz četvrti

Najavljeno je uređenje pomoćnog Otvorit će se pseći park na križanju terena Nogometnoga kluba Trešnjevka ulice Florijana Andrašeca i Vukovarske

U Parku Stara Trešnjevka planira se uređenje vježbališta za odrasle

Dječja igrališta…. …. ali i vježbališta za odrasle Uređuju se i vjerski objekti

Planirani su i vrijedni radovi na Osim dječjih, uredit će se i dva Župa sv. Ane u Rudešu dobit uređenju dječjih igrališta. Ista- igrališta, odnosno vježbališta za će oko 250 tisuća kuna vrijedne knut ćemo samo neke – igrali- odrasle. Jedan kod Doma umi- radove na uređivanju župne šte u Šibenskoj ulici kod broja rovljenika u Drenovačkoj ulici, dvorane, a u crkvi sv. Leopolda 1 (oko 650 tisuća kuna), u Pa- vrijedan 427 tisuća kuna i drugi Mandića u Ulici Dragutina sarićevoj (310.400 kuna), Falle- u Parku Stara Trešnjevka, vrije- Golika uredit će se strop (vri- rovo šetalište od broja 35 do 39 dan 238.400 kuna. jednost radova iznosi oko 210 (247.500 kuna), Jablanska kod Što se tiče prostorija mjesne tisuća kuna). broja 28 i kod broja 40 (sveu- samouprave, postavit će se pro- Centar za kulturu Treš- kupno oko 460.000 kuna). zori i zaštitne mreže u prostori- njevka dobit će novi rashladni jama Dr. Ante Starčević u Ulici sustav vrijedan oko 250 tisuća Dragutina Golika (vrijednost kuna, a uredit će se kuhinja u radova je 100 tisuća kuna), a u školi “Julije Klović” na Novoj MO Pongračevo na Opatijskom cesti, što će stajati oko 180 tisuća trgu i MO Samoborček na Novoj kuna. Također će se urediti dvo- cesti postavit će se novi klima rište vrtića Zvončić u Hanama- uređaji, vrijedni 190 tisuća kuna. novoj (oko 100 tisuća kuna). U OŠ Ljubljanica sanirat će se Puno je vrijednih i korisnih pod u dvorani za tjelesni za što će radova predviđeno i nadamo se se potrošiti oko 350 tisuća kuna, da će ovaj plan gotovo u cijelosti a novi krov dobit će nogometni biti ispunjen. klub Trešnjevka u Veprinačkoj u Pongračevom. Ti će radovi stajati oko 210 tisuća kuna.

glas trešnjevke | proljeće / ljeto novosti iz četvrti

Predsjednik Vijeća Trešnjevka – sjever Ivan Butorac (SDP) zadovoljan je radom u proteklom razdoblju. “Mogu slobodno reći da je u danim okolnostima i uvjetima u kojima je Vijeće gradske četvrti djelovalo, učinjeno puno toga. Ako me pitate da li sam zadovoljan onda kažem da, napose s brojem uređenih i obnovljenih dječjih igrališta i parkova ali naravno uvijek i svugdje može biti i bolje.

01 Što biste istaknuli kao prijedlozima, sugestijama ovlasti VMO i VGČ. Moj uspješno? Što niste, a že- te ukazivanjem na neke pro- osobni stav je da pozdrav- ljeli ste učiniti? bleme, pridonijeti boljitku ljam svaki pomak koji ide u – Ono za čim žalim da nije Trešnjevke. A s nekima od smjeru decentralizacije ako učinjeno u ovom mandatu njih sam i dalje u kontaktu. će to značiti bolje i učinko- jest uređenje Trešnjevač- Naravno ova komunikacija i vitije upravljanje sredstvima kog trga i našeg placa i aktivnosti mogu uvijek biti na lokalnoj razini, a što bi njegovo tramvajsko povezi- i bolje. trebalo u konačnici rezul- vanje kroz dio Vukovarske tirati i boljom svekolikom ulice do tramvaja u Savskoj. 04 Kako ocjenjujete suradnju infrastrukturom. Međutim, Naravno, ovi projekti su s mjesnim odborima? isto tako smatram da dva kapitalne investicije i kao – Što se tiče suradnje s MO mjeseca pred lokalne izbo- takve spadaju pod nadlež- mogu reći da se ona odvija- re ne bi trebalo ići na brzi- nost gradske uprave, koja la na zadovoljavajućoj razini. nu u ovako složene i važne je i obećavala realizaciju Naravno u okviru postojećih promjene, već bi to trebalo istih u nekoliko navrata, ali pravila i akata Statuta, gdje prepustiti novom sazivu je na žalost na tome i ostaje bilo aktivnijih i manje ak- gradske uprave. lo. U nadi sam da će se ovi tivnih MO. 6 projekti, a zaboravio sam 07 Što su po vama prioriteti u spomenuti još i preseljenje 05 Kako ocjenjujete suradnju Gradskoj četvrti? tramvajske remize na novu s Gradom? – Vrlo kratko, prioriteti su lokaciju u Blato, realizirati – Suradnja s Gradom, uzi- upravo ono što građani tra- u sljedećem mandatu tj. da majući u obzir odnos snaga, že, što im najviše nedostaje će u novoj gradskoj upravi mislim tu prije svega na po- i što sami predlažu. Mislim biti više razumijevanja za litički odnos snaga, bila je da je ovo Vijeće poprilično realizaciju istih. kako kada. Koji puta bolja, toga uspjelo riješiti. Narav- koji puta malo lošija. no koliko smo bili uspješni 02 Kako ocjenjujete komuni- ili ne, svoj sud će ipak dati kaciju s građanima? 06 Ima li Gradska četvrt do- građani na skorašnjim lo- – Komunikacija s građanima voljno ovlasti za rješavanje kalnim izborima. se odvijala putem telefona, bitnih problema svojih sta- maila, dopisa ili osobnim novnika i jeste li zadovolj- 08 Što biste na kraju mandata kontaktom tj. dolaskom sa- ni kako se odvija proces poručili Trešnjevčanima? mih građana u prostorije decentralizacije? – Kako je sada predizborno gradske četvrti. – Što se tiče decentrali- vrijeme tj. bliže nam se iz- zacije iz moje perspektive bori, zamolio bih sve Treš- 03 Kako ocjenjujete aktivnost predsjednika VGČ nje nikad njevčanke i Trešnjevčane i sudjelovanje građana u dosta. Naravno i u ovakvim da izađu na izbore u što donošenju odluka i posto- uvjetima može se puno po- većem broju, jer je sada pri- ji li razlika u prvoj godini stići ako se ozbiljno i odgo- lika da svojim glasom utječu mandata u odnosu na ovu vorno pristupi ovom poslu. na vlast u Gradu, gradskoj posljednju? Svjedoci smo da je grad- četvrti i mjesnim odborima – U ove četiri godine upo- ska uprava unatrag mjesec i da to ne prepuste nekom znao sam veliki broj naših dana pokrenula neke novine drugom da učini umjesto sugrađana, dobrih i dragih što se tiču decentralizacije njih samih. ljudi, koji su htjeli, svojim tj. pristupilo se izmjenama

glas trešnjevke | proljeće / ljeto novosti iz četvrti TREŠ Plan MKA NJEV težak više od 16 KA – miljuna kuna JUG

Tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: Veselko Leutar

Kako će izgledati novi Društveni dom Gajevo

7 OVE GODINE ZAPOČINJE etaže s potkrovljem, ukupne Uređivat će se nogostupi u IZGRADNJA DRUŠTVENOG površine više od tisuću četvor- ulici Dekanići kod OŠ Prečko, DOMA GAJEVO, AKCIJA nih metara. U njoj će se održa- u Dobronićevoj, Ožujskoj 1 do NA KOJU TREŠNJEVČANI vati radionice, seminari, tečajevi 23, Listopadskoj te nogostup JUG ČEKAJU VEĆ i drugi društveni i kulturno- na južnoj strani Hećimovićeve. NEKOLIKO GODINA zabavni događaji. Za tu svrhu Uredit će se kolnici u Omišalj- osigurano je pet polivalentnih skoj, Loparskoj, Žurkovskoj, ijećnici Gradske četvrti dvorana, tri manje u prizemlju Predovečkoj, Jelšanskoj i Mrko- Trešnjevka – jug doni- te dvije na katu, od kojih jedna paljskoj od Ulice Jarun do Pre- Vjeli su na 31. sjednici, velika sa 130 predviđenih sje- draga Heruca. 27. veljače 2017. godine, Plan dećih mjesta. Na vrhu zgrade komunalnih aktivnosti Grad- bit će uređena otvorena terasa Park za pse ske četvrti Trešnjevka – jug. s pogledom. Plan je težak 16,40 milijuna Prilaz svim prostorijama pri- Za igrališta i zelene površine kuna, najbogatiji je do sada, a lagođen je osobama s invalidite- predviđeno je oko tri miliju- najviše novca predviđeno je za tom i teškoćama u kretanju. na kuna. Utrošit će se na park uređenje prostora mjesne samo- za pse na križanju Zadarske uprave, čak 6,5 milijuna kuna. Šet milijuna za javne površine i Kninske (718.000), uređenje okoliša vrtića Grigor Vitez Društveni dom Gajevo Za javne prometne površine (350.000), OŠ Vrbani (400.000), predviđeno je 6,2 milijuna kuna. OŠ Horvati (oko 100.000), okoliš Ove godine započinje gradnja Radovi obuhvaćaju uređenje vrtića Srednjaci (171.000) i vrti- Društvenog doma Gajevo, ak- šetnice između Tijardovićeve i ća Jarun u Bartolići (oko 40000). cija na koju Trešnjevčani Jug Zagrebačke (787.000 kuna), no- Obnovit će se dječje igralište u čekaju već nekoliko godina. gostup u Hrgovićima (635.000), Predovečkoj (250.000) te igra- Bit će to moderna, elegantna Kružnoj (689.000) i Prečko od lište Poljana Zvonimira Draži- i funkcionalna zgrada na dvije Josipa Hatzea do Jarnovićeve. ća (170.000 kuna). Bit će tu još

glas trešnjevke | proljeće / ljeto novosti iz četvrti

Saša Molan (SDP), predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka – jug zadovoljan je učinjenim pa kaže: “Proteklo razdoblje mogu ocijeniti kao naju- spješnije do sada jer smo u ovom mandatu najviše napravili. Obnavljali i uređivali smo nogostupe, prometnice, ceste i parkirališta. Sustavno smo nastavili obnovu dječjih igrališta s novim modernim spravama i antitraumatskim podlogama, te uređenja sportskih igrališta i priprema projekata za gradnju novih. Uređivali smo zelene površine i parkove. Organizirali smo kulturne manifesta- Izgradnja dječjeg igrališta u Predovečkoj cije “Dane mjesnih odbora” za koje vjerujemo da su postali tradicionalne manifestacije. U prosto- i niz manjih akcija poput uređivanja rima mjesnih samouprava provode se razni projekti, zelenih površina u Ujevićevoj, Poljani radionice i programi “Savjetovalište u zajednici”, za Zvonimira Dražića, uz Horvaćansku mlade roditelje, djecu s teškoćama u učenju, “Sport od Petrovaradinske prema zapadu i za sve” i druga kulturna događanja. uz Ulicu Ivana Matetića Ronjgova, ze- lena površina na križanju Lipanjske i Hrvatskog sokola te staza u Prečkom od Sibeliusove do Vrbja. 8 ... i pseća livada

Grad je obećao do početka ljeta ogradi- ti pseću livadu na području RŠC-a Ja- run i postaviti sprave za kućne ljubim- ce, za što se vlasnici kućnih ljubimaca RIJEČ PREDSJEDNIKA VGČ već godinama zalažu, a prije godinu TREŠNJEVKA – JUG dana pokrenuli su i peticiju. U zadnje četiri godine, surađujući s Vama i vodeći Gradsku četvrt, pokušali smo našu četvrt, naše mjesne odbore, učiniti ljepšim i ugodnijim za ži- vot. Uređujući parkove, šetnice, dječja i sportska igrališta, gradeći nove društvene objekte, asfalti- rajući ulice i parkirališta, uređujući prostore mjesnih samouprava željeli smo urediti našu četvrt po vašim sugestijama. Želimo da svako domaćinstvo na Trešnjevci Jug ima uvjete za ugodniji i bolji život. Ostvariti taj cilj jedino možemo zajedno s vama. Dosadašnjim radom i ostvarenim rezultatima dajemo garanciju da zajedno možemo i u sljedećem mandatu nastaviti s razvojem naše gradske četvrti i mjesnih odbora po mjeri svojih građana.

Predsjednik Vijeća Gradske četvrti Trešnjevka – jug Križanje Zadarske i Kninske gdje Saša Molan, dipl. oec. će se raditi park za pse

glas trešnjevke | proljeće / ljeto novosti iz četvrti

01 Što biste istaknuli kao 04 Kako ocjenjujete suradnju 07 Što su po vama prioriteti u uspješno? Što niste, a že- s mjesnim odborima? Gradskoj četvrti? ljeli ste učiniti? – Suradnja s mjesnim odbo- – Prioriteti su dogradnja – Uspjeli smo ishoditi sve rima bila je vrlo uspješna. vrtića Matije Gupca na dozvole i uskoro započi- Koordinacijom različitih ak- Knežiji, gradnja vrtića u Vr- njemo gradnju Društvenog tivnosti, zajedničkim radom banima II i Staglišću na Ja- doma Gajevo. Pokrenuli smo u pripremi plana malih ko- runu, Osnovna škola Horvati zajedno s mjesnim odborima munalnih akcija i u organi- (Knežija), gradnja Društve- različite inicijative te iste zaciji dana mjesnih odbora. nog doma i zdravstvene sta- upućivali u Grad. Žao nam nice Vrbani, gradnja doma je što nije bilo sluha kod 05 Kako ocjenjujete suradnju za starije i nemoćne osobe. gradonačelnika i gradske s Gradom? Nastavit ćemo sanaciju pje- uprave za naše inicijative – Suradnja s Gradom je do- šačkih kolnika, nogostupa, za gradnju Doma za starije bra, iako bi mogla i trebala prometnica i parkirališta i nemoćne na području Treš- biti bolja. Potrebni su do- te gradnju novih, također njevke – jug te Društvenog datni napori i rad gradske nastavit ćemo gradnju ne- doma i zdravstvene ambu- uprave, nadležnih ureda kao dostatne javne rasvjete. lante na Vrbanima. npr. obrazovanje, kulturu i Izgradit ćemo nova dječja sport u rješavanja proble- igrališta i urediti i obno- 02 Kako ocjenjujete komuni- ma vrtića, škola kulture i viti s modernim spravama i kaciju s građanima? sportskih klubova i sporta i podlogama postojeća te sa- – U protekle četiri godine rekreacije općenito u četvrti. graditi nove parkove i sport- na Trešnjevci – jug, uvažava- Rješavanje imovinsko-prav- ska igrališta, uredit ćemo i njem prijedloga građana te nih odnosa radi proširenja, zamijeniti podloge na škol- uključivanjem u neposredno dogradnje ili energetske skim i sportskim igralištima. odlučivanje, oblikovali smo obnove vrtića i škola je izu- U narednom razdoblju želi- i uređivali naselja po mjeri zetno važno. Gradska četvrt mo na našoj Trešnjevci – jug 9 njegovih stanovnika. Ko- nema ovlasti rješavanja u razvijati društvene progra- munikacija je svakodnevna takvim slučajevima i inici- me u suradnji s građanima, i moguća na različite nači- jative koje sam spomenuo u udrugama, udruženjima i ne. Građani su sada znatno jednom od prethodnih odgo- ustanovama u prostorima upoznatiji s našim radom vora zastale su zbog slabog mjesnih samouprava. Želimo nego prije nekoliko godina. strateškog razmišljanja i jačanje civilnog društva od- rješavanja potreba građana. nosno uključivanje sve većeg 03 Kako ocjenjujete aktivnosti broja građana i udruga u i sudjelovanje građana u 06 Ima li Gradska četvrt do- procese odlučivanja u lokal- donošenju odluka i posto- voljno ovlasti za rješavanje noj zajednici. To je moguće ji li razlika u prvoj godini bitnih problema svojih sta- kroz društvene djelatnosti, mandata u odnosu na ovu novnika i jeste li zadovolj- aktivnosti i događanja od- posljednju? ni kako se odvija proces nosno putem raznih projeka- – Građani su od godine do decentralizacije? ta i programa za poboljšanje godine sve aktivniji i su- – Proces decentralizacije se odgojno-obrazovne, sport- djeluju u donošenju odluka. napokon pomaknuo nakon sko-rekreacijske, društvene, Posebno treba istaknuti vi- puno godina te su, izmjena- socijalno-zdravstvene, kul- jećnike mjesnih odbora koji ma Statuta, povećane ovla- turne i drugih djelatnosti. su prvi u direktnom kon- sti i izvori financiranja kako taktu s građanima svojeg mjesnih odbora tako i grad- naselja. Dostupnost i rad skih četvrti. Novi koncept svih vijećnika najvažnija je treba razviti i unaprijediti komponenta u funkcionira- tijekom ove godine kako bi nju sustava. u potpunosti ispunio svoju svrhu.

glas trešnjevke | proljeće / ljeto novosti iz četvrti

LOKALNI IZBORI UKLJUČI SE, GLASAJ, OBLIKUJ BUDUĆNOST

Odaziv na lokalne izbore tradicionalno je slab i iznosi tek nešto više od 40 posto. Usporedbe radi, na izbore za zastupnike u hrvatski Sabor izlazi redovito više od 60 posto birača

Tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: Veselko Leutar

vake četvrte godine, treća nedjelja mjeseca zahvaljujući “pritisku” građana uz podršku pred- svibnja je dan kada građani izlaze na birali- stavnika lokalne vlasti, uređen je park Prve stam- Sšta. Ove ćemo godine 21. svibnja birati pred- bene štedionice, ubrzana je gradnja škole i vrtića stavnike vlasti na lokalnoj razini. u novosagrađenom naselju Vrbani III i ostvareno Iako je riječ o lokalnim izborima, nisu oni je još niz drugih akcija. manje važni. Naprotiv, većinu svojih interesa, Da bi ovako idealno zamišljen model mogao potreba i očekivanja (prema istraživanjima čak dobro funkcionirati potrebno je nekoliko ključ- 10 više od 70 posto) ostvarujemo upravo na lokalnih pretpostavki. Prva je da su građani aktivni u noj razini vlasti. Ipak, odaziv na lokalne izbore davanju prijedloga, druga, da njihovi predstav- tradicionalno je slab i iznosi tek nešto više od 40 nici imaju mogućnost odlučivanja o tim prijed- posto. Usporedbe radi, na izbore za zastupnike lozima te da za provođenje odluka imaju pred- u hrvatski Sabor izlazi redovito više od 60 posto viđen budžet. birača. Zašto ta pasivnost? Aktiviranje građana Preko predstavnika u vijećima gradskih četvrti Trešnjevka – sjever i Trešnjevka – jug te mjesnih Učinkovito sudjelovanje građana ključno je za odbora, Trešnjevčani imaju mogućnost pred- dobro upravljanje. Suradnja između vlade, jedi- lagati projekte poput gradnje dječjih igrališta, nica lokalne samouprave i građana dovodi do naj- uređenja zelenih površina, parkirališta, postave boljih političkih i razvojnih odluka pa je za razvoj autobusnih čekaonica, javne rasvjete, asfaltiranja demokracije i za lokalnu samoupravu ključno cesta, uređenja kolnika, prometnih signalizacija, stvaranje okruženja koje će stimulirati sudjelo- izrade nogostupa, sanacije divljih deponija, a za vanje građana da se uključe u proces razvoja i pla- veće i skuplje projekte, poput gradnje vrtića, škole, niranja projekata. Dobar primjer nude gradovi ambulante, doma umirovljenika i slično, imaju Rijeka ili Pazin, koji redovito objavljuju javne mogućnost lobiranja i “pritiskanja odozdo” na pozive građanima za predlaganje malih komu- gradska upravna tijela, koja, unatoč decentrali- nalnih akcija preko lokalnih medija, web stranice, zaciji, o ovim pitanjima još uvijek vode glavnu online obrasca na portalu grada, uz račune za riječ. Svoje prijedloge građani mogu iznijeti komunalnu naknadu na adrese šalju letak s pozi- izravno članovima vijeća te tako definirati prio- vom za dostavu prijedloga aktivnosti. U Zagrebu ritete i akcije na koje će se trošiti javna sredstva. takva praksa ne postoji. Vijeća gradske četvrti kao Do sada su, potpisivanjem peticija, uz podršku i vijeća mjesnih odbora primaju građane u odre- vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora građani đene termine, u pravilu jednom tjedno, telefoni uspjeli spasiti zelenu površinu u Novoj cesti, koju i e-mail adrese vijeća objavljene su na web stra- je Grad namijenio za Lidlovo parkiralište, spasili nici Grada. Nažalost, iako zajedno imaju više su i površinu za istrčavanje kućnih ljubimaca na od sto tisuća stanovnika, ni Trešnjevka – sjever području Rekreacijsko sportskog centra Jarun, ni Trešnjevka – jug nemaju svoju web stranicu,

glas trešnjevke | proljeće / ljeto novosti iz četvrti

svoje novine, Facebook profil, a Glas Trešnjevke Ta su sredstva dostatna tek za manje zahvate u jedina je tiskovina koja prati rad Vijeća i preko komunalnu infrastrukturu, a za zadovoljavanje koje građani mogu doznati više o aktivnostima kulturnih, obrazovnih, zdravstvenih i drugih po- lokalne vlasti. treba ne ostaje gotovo ništa. Još valja uzeti u obzir Hvalevrijedna je organizacija kulturno-zabav- to da za sve radove vijeće gradske četvrti mora nih manifestacija obilježavanja Dana mjesnih angažirati poduzeća u vlasništvu Grada čije su odbora koja se provodi već nekoliko godina i na cijene višestruko veće nego što bi se objektivno kojima sudjeluje sve više građana. Tu se druže s na tržištu moglo postići. vijećnicima koji su njihovi susjedi, koje svakod- Iako se slaže da decentralizacija ide pres- nevno sretnu u trgovini iza ugla, na parkiralištu poro, predsjednik Vijeća Trešnjevke – jug i koji također žive sve kvartovske probleme i Saša Molan ističe kako su posljednjom izmje- potrebe. nom Statuta Grada Zagreba iz prosinca Donošenje odluka i budžet 2016. godine ipak uvedena neka poboljšanja. “Proširena je nadležnost vijeća gradske četvrti 11 Druga važna pretpostavka za razvoj lokalnih poli- pa sada one mogu donositi plan potreba za aktiv- tika jest to da članovi vijeća u mjesnim odborima i nosti, programe i projekte unapređenja kvalitete gradskoj četvrti imaju mogućnost odlučivanja o života građana koji su od interesa za dva ili više prijedlozima građana, što je za sada djelomično mjesnih odbora ili za cijelu gradsku četvrt, a vijeće slučaj. Gradske četvrti još uvijek imaju male ovla- mjesnog odbora može samostalno donositi plan sti, decentralizacija sporo napreduje. O kapital- potreba za aktivnosti, programe i projekte una- nim ulaganjima odlučuju gradska upravna tijela, pređenja kvalitete života građana od interesa pri čemu se mišljenje vijeća gradskih četvrti mogu, za dio mjesnog odbora ili mjesni odbor u cjelini. ali i ne moraju uzeti u obzir. Kada je posrijedi Pod planom potreba za aktivnosti, programe i budžet, naši vijećnici dobro znaju kakvi moraju projekte unapređenja kvalitete života građana biti mađioničari da u plan uguraju što više želja podrazumijeva se iniciranje, organiziranje i pro- i potreba. Mjesnu samoupravu financira Grad s vođenje aktivnosti, programa i projekata u kul- osamnaest posto ostvarenih proračunskih pri- turno-zabavnom životu, sportsko-rekreativnim hoda Grada u prethodnoj godini. Koliko će koja aktivnostima, aktivnostima tehničke kulture, gradska četvrt dobiti sredstava, raspoređuje se promicanja zdravlja i prevencije bolesti, oču- prema omjeru broja stanovnika, površini i prema vanja okoliša i održivog razvoja, brige o djeci i potrebama za komunalnim opremanjem. mladima, odgoju i obrazovanju, aktivnostima u području skrbi o osobama treće životne dobi”, Proračun za komunalne akcije Trešnjevke rekao je Molan te dodao kako su novim Statutom i Sjever i Trešnjevke Jug (u milijun kuna) vijeća mjesnih odbora dobila veće ovlasti, tako da Godina Trešnjevka – jug Trešnjevka – sjever sada i ona mogu organizirati i provoditi kulturne, 2013. 8,24 6,5 sportske, rekreacijske, socijalne, javnozdrav- 2014. 10 8,3 stvene, obrazovne programe, programe čišćenja 2015. 8,8 7,1 i uređenja okoliša i druge programe lokalnog 2016. 14,12 10,9 značaja. Plan malih komunalnih akcija ubuduće 2017. 16,40 14,69 donose vijeća mjesnih odbora, a Gradska četvrt donosi plan komunalnih aktivnosti.

glas trešnjevke | proljeće / ljeto idemo u CeKaTe

IDEMO U CeKaTe “Zajedno protiv stigmatiziranja” “Ogledalo” na dirljiv način govori o patnji osoba obilježenih dijagnozom moguće za katarzičnim rješenjem naših neke psihičke bolesti i o prebroditi. dvojbi, i imamo li na umu što je Stigmom koju ono i bilo u svom iskonu, spo- njihovim problemima nose “psihijatrijski znamo da ono ima potencijal pacijenti” društvo se biti medij za psihoterapiju. Psi- Tekst: Franjo Trgovčić brani od njih. Jasno, i hijatar dr. Hrvoje Handl koji je Foto: Zoran Pero Radaković “pacijenti” se brane. Na to sudjelovao u oblikovanju “Ogle- društvo vraća novim reakci- dala” kaže: eđunarodna konferen- jama i tako se proces okreće u “Prije 12 sam godina u Psihi- cija “Klijent u središtu”, krug. Kada primijenimo tu tzv. jatrijskoj bolnici “Sveti Ivan”, Mo zaštiti mentalnog “kulturu emocija” na stigmatizi- zahvaljujući mentorstvu doc. prim. 12 zdravlja, koja je bila u Hotelu ranje dobit ćemo letalnu kombi- dr. sci. Branke Restek Petrović, Westin 9. i 10. ožujka 2017., naciju zbunjujućih duplih i više- osmislio rad u kojem akteri stva- započela je predstavom “S strukih namjera gdje osoba koja raju svoj tekst i teme a osobno druge strane ogledala” koja je je psihički ranjiva i ne mora biti uobličujem kazališni izričaj. pripremljena u Centru za kul- “psihijatrijski pacijent” postaje Ljudi iz ranjivih skupina tremu turu Trešnjevka u partnerstvu s predmet, objekt, stvar i doista se teže podnose. Presudno je da “Udrugom Ludruga – 100 % ljudi”. tako u nekom trenutku i osjeća. si na sceni sa svojim razlogom. Predstavu su osmislili, kreirali i Uzmemo li u obzir da postoje Kada imaju svoje razloge osobe odigrali članovi Ludruge, osobe psihički simptomi koji nalikuju se na sceni kreću radi sebe, ne s psihosocijalnim izazovima. tome dobit ćemo ludu kombina- radi prikazivanja.”, kaže Handl. Partnerstvo Centra za kulturu ciju izvanjskog komuniciranja Bol, patnja, ruganje samo su Trešnjevka i Udruge Ludruga ludih utjecaja. Tako sami sebe dio svakodnevnice osoba koje traje već dvije godine i ta surad- pretvaramo u još veće “pacijente”. duševno pate. Zahvaljujući svo- nja promovira umjetnost kao U Ludruzi se trude da se to jim psihoterapijama oni poznaju inkluzivni alat. prepozna. Gdje je tu kazali- sebe bolje od drugih i znaju “Ogledalo” na dirljiv način šte?! Uzmemo li kazalište kao ponuditi svoju istinu tako da to govori o patnji osoba obilježe- komunikacijsku formu i potragu bude i tragično i komično. nih dijagnozom neke psihičke bolesti i o njihovim problemima, o stigmatiziranju i odbacivanju, čemu su izloženi u svakodnev- nom životu. Tako su na kon- ferenciji brojni stručnjaci, koji rade na rehabilitaciji i liječenju osoba od mentalnih bolesti, vidjeli kazališno svjedočenje o stigmatiziranju ranjivih skupina i o tome kako je tu stigmu

glas trešnjevke | proljeće / ljeto idemo u CeKaTe

RAZGOVOR: Marina Jurković, voditeljica Zagrebačkog glazbenog podija ČETRDESET GODINA SUSRETA ZAGREBAČKIH GLAZBENIH AMATERA Zadatak platforme jest uklopiti glazbeni amaterizam u suvremeni kontekst, a pritom održati muziciranje u fokusu

Tekst: Nika Štriga Foto: Niko Goga

usreti zagrebačkih glazbenih amatera održavaju se već 40 godina radi praćenja redovi- tog rada glazbenih amatera u Zagrebu i podizanja kvalitete izvedbe amaterskih ansam- S bala. U povodu obljetnice razgovarali smo s voditeljicom Zagrebačkoga glazbenog podija, Marinom Jurković.

GT: Što je Zagrebački glazbeni podij? vrednuju tradicijsku glazbu, aktualna ——To je platforma posvećena glazbenom je u njihovim izvedbama kao malo gdje 13 amaterizmu. Djeluje u sklopu Centra za drugdje. No, vodeći računa o tradiciji ne kulturu Trešnjevka gdje organizira natje- treba zanemariti niti suvremeni izričaj. canja, koncerte i edukacije za amaterske Tradicija i suvremenost supostoje i upravo zborove, klape i orkestre. u amaterizmu pokazuju nešto zajedničko: i jednu i drugu ansambli mogu shvatiti GT: Koje je značenje Podija kao amaterske glaz- kao put vlastitog izražavanja; bitno je oba bene platforme bilo prije 40 godina, a koje izričaja učiniti atraktivnim ansamblu tako je danas? da ih on prepoznaje kao dio svojeg identi- ——Sedamdesete godine prošlog stoljeća teta koji želi prezentirati publici. Umjesto bile su važne za afirmaciju glazbenog da ih se prezentira kao prijetnje jedna amaterizma koja se nastavila uz neke drugoj ili kao vremenski neadekvatne, nove karakteristike koje pojedino vrijeme tradiciju kao zastarjelu, a suvremenost nosi. Multimedija i tehnologija postale su kao pretencioznu, obje treba shvatiti kao važan dio prezentacije muziciranja, kako nešto što osjećamo sada i kao nešto preko profesionalnog, tako i amaterskog. U čega se možemo izraziti. današnjem vremenu disperzirane pozor- nosti i složene ponude sadržaja, zadatak GT: Što nas očekuje u sljedećih 40 godina? platforme je uklopiti glazbeni amaterizam Zavirimo u budućnost! u suvremeni kontekst, a pritom održati —— Možemo očekivati kontinuitet bavlje- muziciranje u fokusu. nja glazbenim amaterizmom, jer iako ne predstavlja svakog trenutka fokus kulture, GT: Koji su izazovi tradicije, a koji su izazovi glazba će uvijek biti aktualna čovjeku. suvremenosti? Podiju će biti važno održavati zanimanje za ——Tradicija je suvremenosti izazov jer, glazbu, ali će pružiti i amaterima dostojan- nužno je najprije razumjeti i cijeniti stvo kako aktivnih sudionika na kulturnoj tradiciju, a zatim je i prezentirati na sceni, tako i građana koji žele kvalitetno odgovarajući način. Glazbeni amateri slobodno vrijeme i bolji život u Zagrebu.

glas trešnjevke | proljeće / ljeto idemo u CeKaTe

CEKATE 2017. – 2021. STRATEŠKI

Tekst: Ivan Hromatko PLAN ZA Foto: Veselko Leutar, Bruno Konjević OTVORENI Strateški plan bit će izraz vizije CENTAR Centra ne samo zaposlenika, već i njegovih korisnika

roteklih mjeseci Centar za kulturu tu metodu, dionici su ravnopravno doprinijeli Trešnjevka intenzivno radi na razvoju definiraju pojmova koji se odnose na Centar P Strateškog plana 2017. – 2021. godine prema elementima SWOT analize, te je svaka kojim cilja definirati strateške ciljeve čijim skupina zasebno definirala interne snage i sla- postizanjem će se Centar programski repozi- bosti Centra, kao i eksterne prilike i prijetnje cionirati i odgovoriti na munjevite društvene koje dolaze iz okoline u kojoj se Centar nalazi. 14 i kulturne promjene. Među sudionicima korisničke fokus Pri izradi strategije Centar djeluje uklju- grupe našli su se korisnici programa svih dje- čivo i transparentno pa strateške ciljeve defi- latnosti Centra (Sociokulturnog odjela, Tea- niraju zajedno svi dio- tra TNT, Trešnjevačke plesne scene, Glazbe- nici djelatnosti Centra. nog podija, Galerije Modulor i programa za Time će strateški plan treću životnu dob Klub Melisa). Oni su dali biti izraz vizije Cen- uvid u snage i slabosti svake od djelatnosti, tra ne samo zaposle- prema viđenju onih koji su Centru najvažniji nika, već i njegovih – korisnici/korisnice programa i rada Centra. korisnika, te partnera Partnerska fokus grupa je okupila neke of (škole, udruge, vijeća partnera Centra – predstavnike IX. gimnazije, gradskih četvrti i portala “Dobrota”, “Diskrepancije” (kluba ostalih organizacija studenata sociologije Filozofskoga fakul- koje djeluju u javnom teta Sveučilišta u Zagrebu), Privatne umjet- prostoru, na korist građana Trešnjevke i ničke gimnazije, Kazališta Prijatelj, udruge Zagreba). Pet Plus, vanjske suradnike, te predstavnike Sukladno tom nastojanju u ožujku 2017. Vijeća Trešnjevka – Sjever i Vijeća Mjesnog godine organizirane su tri fokus grupe – po odbora Knežija). Na kraju, Centar su analizi- jedna za svaku skupinu dionika (stručne rali i stručni suradnici Centra koji vode nje- suradnike, korisnike i partnere) – na kojima gove radioničke, kazališne, plesne, glazbene, je korištena SWOT analiza (SWOT je engleska izložbene, filmske programe za sve dobne kratica za: strenghts, weaknesses, opportu- skupine, uključujući treću životnu dob. Tako nities i threats). Ona je prikladna jer fokusira smo zajedno utvrdili snage i slabosti Centra, diskusiju dionika na konkretne teme, potiče kao i eksterne prilike ili pozitivne trendove uključenost i njeguje demokratsko odlučiva- koje Centar može (i treba) iskoristiti u budu- nje. Drugim riječima, ne dozvoljava samovo- ćem radu, odnosno, eksterne prijetnje ili lju već prihvaća samo ono što je prihvaćeno od negativne trendove koje treba izbjeći ili na većine, demokratskim odlučivanjem. Koristeći njih treba biti spreman odgovoriti.

glas trešnjevke | proljeće / ljeto idemo u CeKaTe

Doprinos sa svih fokus grupa analiziran je digitalnih tehnologija i približiti program Centra pomoću analize internih resursa i PESTLE analize željama i potrebama korisnica i korisnika. eksternih faktora. Dio pojmova koji se odnosi na Analiza eksternih prilika i prijetnji pokazala ono što je Centru interno, smješteni su u tematske je da Centar, uz već tradicionalnu otvorenost za skupine koje predstavljaju snage i slabosti inter- suradnju, može pronaći dodatan prostor za rad nih resursa (brand/imidž u javnosti, prostor, prona inovativnim, hibridnim, međusektorskim gram, kadar i financije). S druge strane, pojmovi programima koji povezuju kulturu, obrazovanje koji se odnose na ono što je Centru eksterno, smje- i digitalne tehno- šteni su u tematske skupine koje predstavljaju logije, te koji uz eksterne prilike i prijetnje, a dolaze iz političkih kulturnu vrijed- (engl. political), ekonomskih (engl. economic), nost donose kon- sociokulturnih (engl. sociocultural), tehnoloških kretnu korist za (eng. technology), pravnih (engl. legal) i okoliš- dobrobit zajed- nih (engl. environmental) faktora ili konteksta u nice i javnog pro- kojima se Centar danas nalazi. stora. Drugim Analiza internih resursa je pokazala da su naj- riječima, prilika veće snage Centra to što je prepoznat u lokalnoj Centra je u “izla- zajednici kao polivalentan Centar kojega krasi sku na teren”, neposredan kontakt s građanima i otvorenost među građane, stručnih suradnika koji su uvijek, unatoč njiho- i stavljanje javnih prostora u funkciju kulture vom malom broju, otvoreni za suradnju s partne- gdje će zatim, u neposrednoj komunikaciji sa rima i korisnicima u ostvarenju aktivnosti. Osim sugrađanima i partnerima, realizirati programe ljudstva, tradicije i pristupa, veliku snagu Centra za dobrobit zajednice – one programe koji će u čini njegov višenamjenski prostor koji se nalazi na digitalno doba konzumerizma zainteresirati naše kvalitetnoj i prometno povezanoj lokaciji, te omo- sugrađane za kulturu i obrazovanje, kreativnost, gućava provedbu brojnih i raznovrsnih aktivnosti. neposrednu interakciju, uključivost i solidarnost Ono što tom prostoru nedostaje jest suvremena u javnom prostoru na korist Trešnjevke i Grada informatička i tehnička oprema, te kvalitetan mar- Zagreba. Svakako, uključenje korisnika i partnera 15 keting koji će proširiti doseg promotivnih aktiv- u definiranje strateških ciljeva korak je u tom, pra- nosti, iskoristiti sve prednosti društvenih mreža i vom smjeru.

glas trešnjevke | proljeće / ljeto TREŠNJEVAČKA POSLA

UDRUGA NIKOLA TESLA Trešnjevka će biti bogatija za – PARK IZUMITELJA

U Kostelskoj ulici uredit će se Tekst i foto: Kristina Tomljanović park u spomen na velikog izumitelja

druga Nikola Tesla – genij za budućnost Također je iskazala kako osjeća veliku čast i – osnovana je radi razvitka i unapređenja zadovoljstvo što može sudjelovati u procesu stva- Uinovativnosti i kreativnosti te radi pro- ranja korisnog parka koji će uskoro moći koristiti micanja inovatorske djelatnosti. Inspiraciju u svi građani, osobito Trešnjevčani. svom radu pronašli su u Nikoli Tesli, geniju koji Prva ideja je bila da se park nazove Park genija, je zadužio svijet. no nakon intervencije Nevena Budaka, povjesni- Kontinuirano rade na projektima koji ne samo čara i člana radne skupine Odbora, odlučeno je što promiču ime Nikole Tesle, već promiču ino- da park bude nazvan Park izumitelja, te da osim vativnost i kreativnost u znanosti i obrazovanju. Nikoli Tesli bude posvećen i ostalim hrvatskim Jedan od takvih projekata je i inicijativa znanstvenicima. Udruge Nikola Tesla – genij za budućnost, da se Ovakav prijedlog podržali su svi članovi u Zagrebu , točnije u Kostelskoj ulici na Trešnjevci, skupštinskog Odbora, a pojam “izumitelji” bit uredi park u spomen na velikog izumitelja. Takav će uvršten u fond imena kako bi i službeno mogla prijedlog pao je na plodno tlo. započeti procedura pretvaranja neuređene livade O imenovanju površine u Gradskoj četvrti u park. Trešnjevka – Sjever, koja bi bila uređena i nazvana Jedna od prednosti ove lokacije jest nepo- po Geniju, raspravljalo se na skupštinskom sredna blizina tvrtke “Ericsson Nikola Tesla d.d.” Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova na koja već sama po sebi daje mnoge inovatorske pro- kojem su gradski zastupnici pokazali sklonost da izvode, a tako i brojne potencijalne znanstvenike. se Tesli posveti još jedan prostor u glavnom gradu. Budućnost radionica i mladih naraštaja znan- “Smatram da bi u Zagrebu Nikoli Tesli trebali stvenika motivirana je i citatom samoga Nikole posvetiti park u kojem bi se skupljali ne samo Tesle: “Mislim da nema nijednog dubljeg ispu- mladi, već bi se u njemu organizirale radionice, njenja koje može obuzeti ljudsko srce kao osjećaj razna događanja te predavanja”, istaknula je izumitelja kada vidi da se njegove ideje ostva- Dragica Mihajlović, predsjednica Udruge Nikola ruju. Takvi osjećaji navedu čovjeka da zaboravi Tesla – genij za budućnost. na hranu, spavanje, prijatelje, ljubav, sve.”

glas trešnjevke | proljeće / ljeto trešnjevačka posla

ENERGETSKA OBNOVA VIŠE STAMBENIH ZGRADA Trešnjevački neboder na Novoj cesti uskoro mjere kojima se osigurava prilagodba više stambene zgrade osobama s invaliditetom i smanjenom u novom pokretljivošću. Jedan od uvjeta prihvatljivosti jest to da mjere energetske učinkovitost koje odluče primijeniti na svojim zgradama rezultiraju uštedom ruhu? energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini od najmanje 50 posto u odnosu na onu prije provedbe Mogućnost sufinanciranja željeli su projekta. iskoristiti stanari čak 80 zagrebačkih “Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređe- nja objavilo je javni poziv, a Fond je bio tehnička zgrada podrška upraviteljima. U tijeku je evaluacija pro- jektnih prijedloga koju radi Posredničko tijelo 2 Tekst: Tatjana Gržan Fonda te bi se rezultati trebali znati najkasnije do Foto: Veselko Leutar lipnja.”, pojasnio je Mladen Ilijević, voditelj proje- 17 kata energetske obnove u Fondu za zaštitu okoliša a zgrade imaju svoj životni vijek znaju svi, a i energetsku učinkovitost. proteklih se godina tim pitanjem odlučila Ovo je bila jedinstvena prilika jer će, ovisno o Dpozabaviti i Vlada Republike Hrvatske visini investicije i 60-postotnom sufinanciranju, iz koje je donijela Program energetske obnove više EU fondova biti moguće dobiti od minimalnih sto stambenih zgrada za razdoblje od 2014. do 2020. tisuća pa do maksimalnih 13 milijuna kuna. godine, a sredstva se od 2016. godine povlače iz Jedan od nebodera koji se kandidirao na natje- Europskih fondova. čaju i onaj je trešnjevački na Novoj cesti 4. “Veliki broj zgrada u Hrvatskoj u lošem je stanju “Suvlasnici navedene stambene zgrade iskazali i troši velike količine energije. Stoga je energet- su želju za energetskom obnovom zgrade te smo ska obnova nužna, a ujedno donosi i velike koristi ih na njihov zahtjev i prijavili. Očekujemo da će – osim ljepšeg izgleda i novog pročelja, udobnosti i stambena zgrada dobiti sredstva za koja smo u zdravijeg životnog prostora, štedi se i na režijskim njihovo ime aplicirali te se očekuje da će energet- troškovima. Starije, neobnovljene zgrade troše pet ska obnova navedene zgrade smanjiti potrebnu puta više od današnjeg standarda gradnje.”, nagla- toplinsku energiju – minimalno za 52,64 posto”, sila je voditeljica Službe za odnose s javnošću kazala je voditeljica odjela ugovaranja i marke- Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost tinga Jelena Koren iz tvrtke BMD d.o.o. Lidija Tošić. Prije same prijave na spomenuti natječaj odr- Mogućnost sufinanciranja željeli su iskoristiti žano je nekoliko sastanaka i prezentacija suvla- stanari čak 80 zagrebačkih zgrada, i to uglav- snicima kako o uvjetima Javnog poziva, tako i oko nom posredstvom svojih upravitelja. Novac će biti financiranja same energetske obnove. Budući moguće dobiti za energetski pregled i energet- da suvlasnici energetskom obnovom, uz uma- ski certifikat, prije i poslije obnove, glavni pro- njene račune za grijanje, podižu i vrijednost svoje jekt, novu fasadu, zamjenu stolarije, renoviranje nekretnine, posve je razumljivo da su vrlo zaintere- krovišta, stubišnu rasvjetu, korištenje obnovljivih sirani za ovaj program koji znatno povećava kvali- izvora energije, a u prihvatljive troškove ulaze i tetu života naših sugrađana.

glas trešnjevke | proljeće / ljeto trešnjevačka posla

TRI DESETLJEĆA OD UNIVERZIJADE Studentske igre koje su preporodile Zagreb Čak 3.195 sportaša iz 122 zemlje natjecala su se u 12 sportova u 77 sportskih objekata

Tekst: Sandra Šimundić Foto: Željko Stojanović, Mladen Perušić

etrnaeste Svjetske stu- Arhitekt Mladen Perušić, Uz to, adaptirano je 17 dvorana, 18 dentske sportske igre autor i glavni projektant regatne između ostalih i Kutija Šibica Č Univerzijada 1987. opi- staze i svih veslačkih objekata te Dom sportova, zatim ŠRC suje se kao zagrebačka infra- na Jarunu ističe: Šalata, ŠRC Mladost i Stadion strukturna renesansa i urbani- – Ne samo da je na Trešnjevci Maksimir. Sagrađeno je šest stički procvat ili po nekima to je bila glavnina sportskih obje- školskih dvorana s tribinama, “drugi ilirski preporod” kata, postojećih i novosagrađe- među njima je i Martinovka. Ubrzani razvitak grada nih, nego je i Odbor za gradnju Preuređen je Trg bana Jela- nametnuo je problem zastar- također bio na Trešnjevci pa se čića, uređena su pročelja na jele komunalne infrastrukture i stoga ovaj kvart može nazvati dvjestotinjak zgrada u sredi- nedostatka sportskih objekata. svojevrsnom bazom Univerzijade štu Zagreba, uređen je Glavni Taj problem, odlučeno je, riješit ‘87. kolodvor. Sagrađen je Autobusni će se održavanjem velike sport- Tada je, uz preinake, prove- kolodvor, Zagrebačko kazalište ske priredbe u Zagrebu, Univer- den dokument “Zapadni pravac mladih, uređen je novi ulaz u zijadom ‘87. razvoja” Urbanističkoga zavoda Zagrebački velesajam, obnovljen U tri godine pripremljena je Grada Zagreba, a najvažnijim je lapidarij Arheološkog muzeja, i održana do tada najveća Uni- projektom smatra se preobrazba odvojen je radio od televizije, verzijada na svijetu i najveća šikarom zarasle šljunčare Jarun otvoren je “Mimara”, otvorena sportska priredba u bivšoj Jugo- u sportsko-rekreacijski centar za su tri hotela, 80-ak trgovina, te slaviji. Čak 3.195 sportaša iz građane. sagrađena zgrada INE. 122 zemlje natjecala su se u 12 Tom prilikom upotpunjeni su Brojni sadržaji smjestili sportova u 77 sportskih objekata. i obnovljeni studentski domovi su tada Zagreb ponovno na Za program se brinulo 25.700 Cvjetno naselje i Stjepan Radić, europsku turističku kartu. Grad- volontera, a na otvaranju je a tramvajska je pruga produžena nja novih objekata praćena je nastupalo 12.500 izvođača. do Vrbana. Novi Zagreb dobio je posebnim ozračjem, entuzijaz- Ovom uspjehu prethodilo je tramvajski prsten. mom i optimizmom. Sve je to interdisciplinarno urbanističko Važno je bilo otvaranje učinilo Univerzijadu neizbri- planiranje i suradnja više od Košarkaške dvorane Dražen sivom u gradskim analima i u tisuću stručnjaka. Petrović, novog doma Cibone. sjećanjima građana.

glas trešnjevke | proljeće / ljeto trešnjevačka posla

GT: Recite nam zašto su baš te dvije četvrti odabrane kao teme sljedeće izložbe? ——Izložbeno predstavljanje pojedinih dijelova grada prati administrativno širenje Zagreba od njegova ujedinjenja 1850. godine do danas. Pri čemu smo naglasili tri najveća širenja Zagreba ili točnije ujedinjenje grada 1850., te širenja 1900. i oko 1950. Želeći u prvi plan staviti one dijelove grada koji su bili do danas manje obrađivani krenuli smo obrnutim kronološkim principom administrativnog širenja Zagreba s izložbama kojima smo istražili i predstavili naselje Trnsko u Novom Zagrebu, Dubravu, Maksimir, a na jesen 2017. na red će doći Trnje i Trešnjevka. PROJEKT ZAGREBAČKI KVARTOVI Naime, 1850. godine ujedinjenjem slobod- nog i kraljevskog grada Zagreba ili Gradeca i biskupskog Kaptola, Nove Vesi te Vlaške ulice s MUZEJ Horvatima kao selom koje je pripadalo Gradecu, nastao je jedinstveni Zagreb. Ujedinjeni Zagreb GRADA sastojao se od četri porezne općine i to Gornji grad, Donji grad, Vlaška ulica i Nova Ves, kojima ZAGREBA su pripadali Kaptol, Prekrižje, Sveti Duh, Fra- terščica te Predgrad Sava (južni dio današnje PRIPREMA Savske ulice), sela Trnje, Horvati i Ljubljanica dijelovi današnjih gradskih četvrti Trešnjevke i IZLOŽBU O Trnja. Poslije ujedinjenja grada 1850. godine do 19 velikog širenja Zagreba dolazi 1900. kada naj- POVIJESTI veći dio današnje četvrti Maksimir ulazi u sastav grada. Dok oko 1950. dolazi do idućeg velikog TREŠNJEVKE administrativnog širenja Zagreba prema sjeveru, zapadu i prema istoku na dio današnje Dubrave, I TRNJA te prema jugu preko Save (1950.) poslije čega započinje gradnja Novog Zagreba.

Projekt čine i sjećanja naših GT: U kojoj su trenutno fazi pripreme za izložbu? sugrađana koja bilježimo ——Traje akcija prikupljanja materijala, prije svega fotografija iz obiteljskih albuma stanovnika kvar- i tako se pripremamo za tova te se rade opsežna istraživanja dnevnog tiska. izložbu i uspomene spremamo Također tu su i istraživanja fondova raznih institucija. Ujedno radi se na definiranju podtema i za nove naraštaje tema koje će činiti koncept izložbe. Isto tako važan dio koncepta Projekta čine i sjećanja naših sugra- Tekst: Vanja Radovanović đana koja bilježimo i tako ne samo da pripremamo Foto: Veselko Leutar sadržaj za predstavljanje na izložbi već uspomene spremamo i za buduće naraštaje. Stoga koristim ovu priliku da pozovem sve koji imaju sačuvane akon uspješnih izložbi posvećenih fotografije svoje četvrti ili imaju zanimljivu kvar- Trnskom, Dubravi i Maksimiru tovsku priču neka nam se jave. NMuzej grada Zagreba priprema za Na kraju, istaknimo da je za ovu izložbu jesen 2017. izložbu posvećenu Trešnjevci i Muzej grada Zagreba dogovorio i suradnju s Trnju. Zato smo popričali s autorom izložbe nekim od lokalnih institucija. Na području Teš- i voditeljem projekta “Zagrebački kvartovi” njevke to su Centar za kulturu Trešnjevka te Kristianom Strukićem. jedan od projekata Centra: Mapiranje Trešnjevke.

glas trešnjevke | proljeće / ljeto trešnjevačka posla

glas trešnjevke | proljeće / ljeto OD 7 D O 107

TEHNIČKI MUZEJ “NIKOLA TESLA” Punom parom u 21. stoljeće Pokreće se pilot projekt o izvorima energije, pa će tako proraditi parni strojevi koji su izložbeni primjerci muzeja

Tekst i foto: Želimir Ciglar (Arhiv - Mapiranje Trešnjevke)

dvorištu Tehničkog muzeja Nikola Tesla, Istražuje se mogućnost pokretanja parnih koji se smjestio uz prugu, na rubu Trešnjev- strojeva. To će biti zabilježeno kamerom, pa će Uke, uz Savsku cestu, zatekli smo autobuse posjetitelji moći dokučiti kako su para i parni stroj 21 iz Bosne i Hercegovine, iz Varaždina. Dvorište se u pokrenuli i promijenili svijet. trenu napunilo djecom koja su htjela upoznati tajne U Teslinom je kabinetu postavljen novi ekran, znanosti koje muzej otkriva i demonstrira. na njemu će biti neprestana demonstracija rada Saznajemo od ravnateljice Markite Franulić strojeva, bit će to stalno dostupno i titlovano na da nerijetko svrate posjetitelji i iz Slovenije jer je engleskom jeziku. Jasno, bit će prikazani i Teslini tamo tehnički muzej u Bistri zimi zatvoren. Iako patenti i njihovo funkcioniranje. Uz biste znanje osnivač muzeja Grad Zagreb, ipak ga redovno stvenika u dvorištu, među kojima su Ruđer Boš- posjećuju skupine iz cijele Hrvatske, BiH i Slo- ković, Penkala i Schwartz, postavit će se odgovara- venije. Ravnateljica želi proširiti krug djelova- jući simboli koji će pokretati filmove na pametnim nja, jer su se od osnutka pojavile mnoge nove telefonima o izumima i djelatnostima tih velikana. tehnologije, a mnoge su i nestale. Budući da je Uz to će biti i dvojezični letak, pa će posjetitelji 21. stoljeće nastupilo punom parom pokreće se moći proučiti i kod kuće ono što ih zanima. pilot projekt o izvorima energije, pa će tako pro- Rekonstrukcija dvorišta raditi parni strojevi koji su izložbeni primjerci i nova pročelja muzeja. Njihovo kretanje zabilježit će video- kamera. “Para, kao suvremeni energent”, izazo- Slijedi rekonstrukcija dvorišta Tehničkog muzeja van je naziv nove izložbe otvorena u travnju 2017. “Nikola Tesla”, Grad je odobrio sredstva, u tijeku Priprema se i izložba o sanaciji radioaktivnog je javna nabava, kako bi se prostor dvorišta sa- otpada, kako bi se pokrile sve tehnologije. Uskoro nirao i uredio. Cijeli kompleks zgrade i dvorišta će biti objavljena i publikacija o izložbi “Iz svakod- kulturno je zaštićeno dobro. O radovima na pro- nevice u baštinu” koja je izazvala veliku pozornost. čelju svjedoče i skele. Uređeno dvorište omogu- Rezultat je to velikog pothvata skupljanja građe što ćit će invalidima lakši pristup sadržajima muze- je trajalo od 2000. godine do danas. Ravnateljica ja. Snacija pročelja trajat će više od godinu dana. Franulić poziva građane da ponude donacije ili da Ravnateljica Franulić kaže kako su aplicirali na potaknu na otkup predmete za muzej. europske fondove kako bi se uredila i Hala B, pa – Imamo mjesta za odložiti i sačuvati vaše bi se tamo uveli novi sadržaji. Bivša “Kerumova” uspomene – kaže. zgrada uz prugu također će se urediti za potrebe

glas trešnjevke | proljeće / ljeto od 7 do 107

Kratka povijest Tehničkog muzeja “Nikola Tesla”

O zgradama

muzeja. Projekt je prijavljen na EU fondove za ob- Odluka o osnivanju muzeja donije- novu te zgrade. ta je 21. prosinca 1954. Pet godina – Tamo bi trebao biti otvoreni depo, ostvarili potom odabrana je današnja loka- bismo bolje uvjete za čuvanje građe, želimo da cija na Savskoj cesti 18. Tamo su već tamo bude i restauratorska radionica, kafić, media postojale zgrade iz 1948. godine lab, želimo da se tamo urede radionice suvremenih koje je projektirao arhitekt Marijan tehnologija, maštamo o vrtovima na krovu, bit će Haberle za Zagrebački velesajam. to prostori za druženje – objašnjava ravnateljica Zgrade su sagrađene od drvenog Markita Franulić. materijala i trebale su služiti privre- Želja je djelatnika muzeja da se oživi taj prostor meno. Kad je Velesajam preseljen, i da ga se ispuni kvalitetnim sadržajima u kojima objekti su bili za društveno-sport- će građani uživati. ske aktivnosti, a potom su dodije- Dizajnerski Plan D ljeni Tehničkom muzeju. Slijedi Plan D u rujnu 2017. godine. Rođen je iz Odjeli Dana D. Riječ je o izložbi dizajna za 2017. godinu. Od 28. rujna do 1. listopada 2017. trajat će ta mani- Godine 1963. otvoreni su prvi odje- festacija koja je dosad bila u bivšoj Tvornici Gredelj, li: Transformacija energije, Promet- u Vojarni, potom u Vlaškoj ulici... na sredstva i Rudarstvo, godinu 22 – Dizajneri žele ovom akcijom dati kredibilitet potom zbirka Nafta, 1965. otvara zapuštenim prostorima i pozivaju svojim akcijama se odjel Astronautika s planetari- da ga uredimo, da stvorimo krug dizajnera, umjet- jem. Godine 1976. ustrojen je De- nika, znanstvenika stručnjaka, a sve to u svrhu monstracijski kabinet Nikole Tesle, populariziranja znanosti – kaže Franulić. potom Osnove poljodjelstva 1981. i Muzej je osobit. Ima 34 zapolenika. Zbog Vatrogastvo 1992 godine. drvene gradnje to je visokorizična zgrada koja Aleja skultpura velikana hrvat- mora imati posebu zaštitu od požara, tj. mora imati skog prirodoslovlja i tehnike u četiri stalno zaposlena vatrogasca. Zato je zaposle- parku na otvorenom otvorena je nih premalo – tvrdi ravnateljica. 1993. Godinu potom proširen je Nužna je popularizacija znanosti pa se oko Odjel Osnove poljodjelstva ogled- Muzeja okupljaju brojni vanjski suradnici. nim pčelinjim košnicama (apija- Festival znanosti je bio od 24. do 29. travnja rijima), a Rudarstvo – geologija 2017. Na njemu je sudjelovalo 20-ak hrvatskih gra- – nafta dobili su sobu Zemljomjer- dova. Ove je godine tema bila “vrijeme”: vrijeme stvo – katastarski ured. Odjel Tran- – kronološko i vrijeme klimatološko. Pripremljene sformacije energije dobio je 1999. su radionice za razne uzraste. Nije nužno neko zbirku modela strojeva nazvanu posebno predznanje. Za Uskrs se otvarala, tradi- Toplinska moć vatre. Godine 2006. cionalno, podmornica. Uvijek je mnoštvo znatiželj- posve je obnovljen Demonstracijski nih, jer riječ je o džepnoj podmornici u koju može kabinet Nikole Tesle. ući samo jedan posjetitelj uz pomoć studenta-asi- stenta. Radionica komunikacije također privlači Ime veliku pozornost. U sklopu projekta Mapiranje Trešnjevke, u Teh- Gradska skupština podržala je 5. ničkom su muzeju boravili i djelatnici Centra za lipnja 2015. prijedlog gradonačelni- kulturu Trešnjevka i njihovi korisnici. Slutimo da ka Milana Bandića i preimenovala slijedi partnersko čvršće povezivanje dviju ključnih Tehnički muzej u Tehnički muzej institucija ovog dijela Zagreba. “Nikola Tesla”.

glas trešnjevke | proljeće / ljeto od 7 do 107

VIŠE OSJETILNI PARK NA JARUNU Čudesni park u kojem možete sve

Tekst: Veselko Leutar Foto: Ivanka Mlinarić

oš donedavno moglo se u projekt zahtijevao je veliki tim i koje služe kao smjerokaz ili za parkovima naići na ploču s puno entuzijazma. Uz glavnu pro- taktilni podražaj: “Mali prijatelj”, Jnatpisom “Ne gazi travu!”. jektanticu Ivanku Mlinarić sudje- “Vesela mačka”, “Šah”, “Geneza Pokušajmo zamisliti djecu i lovali su još kao konzultantice života”, analogno računalo “Aba- njihove dvojbe. Gledaju u ploču. Rea Fulgosi Masnjak te autorice cus Dabracus”, taktilni globus Tu je lopta i ekipa za nogomet, skulptura Margareta Vidmar i “Zemlja je kugla”…. graničar, trčanje… Trava mami – Ivona Biočić Mandić. “Važno je reći da skulpture i ali, zabrana je ozbiljna. Nije bilo lako nenametljivo oprema nisu jednostavno naru- Sigurno nije bilo lako odo- osmisliti prostor prilagođen čeni i postavljeni. Naprotiv, 23 ljeti, pitali bi se u čudu: “Pa, specifičnom načinu orijentacije i uključile su se udruge koje rade gdje ćemo se igrati nego na kretanja i za osobe s posebnim s djecom slabijeg vida “Mala travi…?” potrebama kako bi prostor bio kuća”, djeca su izrađivala ele- Srećom, nema više tih ploča, jednakovrijedan za sve. mente skulpture i sudjelovala parkovi su danas mjesta igre. I ne Završen je 2005. i prvenstveno u opremanju Parka. Članica samo to, na Jarunu je Višeosje- je namijenjen slijepim i slabovid- udruge “Dodir“ Sanja Fališevac tilni Park koji je upravo zamišljen nim osobama, no otvoren je svima. za skulpturu svoga psa vodiča da se u njemu uključe sva osjetila Puno pažnje je posvećeno deta- Vala, ovdje je isto našla mjesto” – – miris, sluh, okus, dodir…. ljima, na sve se mislilo kako bi ističe projektantica Mlinarić. Projektantica Ivanka Mli- se odabranim mirisima, okusima, Posjetili smo Park. Jagoda narić govori o ideji koja stoji u bojama, zvucima te strukturom Bončina-Franjković ističe kako temelju ovog parka: “Kroz povi- djelovalo na sva osjetila. im je drago da je izgrađen baš jest se parkovi i zelene površine Posjetitelji imaju neposredan na Jarunu te ga znatno oboga- uređuju po principima vizualnog dodir s biljem, a odabiru se one ćuje. Dolaze mnogi građani ali i doživljaja i likovnog sklada. Tek koje se ističu nekom značajkom: organizirano skupine i udruge. krajem 20 stoljeća nastaje nova strukturom lista ili kore, mirisom, I ovaj park ima zapovijedi, ali sklonost za prirodu – osvje- jestivim plodom. umjesto “Ne gazi travu”, tu su šćuje se blagotvorno djelovanje Park je izveden bez barijera. ove: DODIRNI ME! - KUŠAJ zelenila, došlo je do osjetilnog Širina staza, odabrani materijali, ME! - ČUJ ME! - POMIRIŠI i sadržajnog obogaćenja. Višeo- boje, oblici, kontrasti, tekstura ME! - VIDI ME! sjetilni vrtovi su oblikovani kako biljaka, edukacijski i rehabili- Zato djeco, i odrasli, kad bi djelovali na sva osjetila. To tacijski materijal – pomno su dođete slušajte zvukove, dodi- su vrtovi u kojima se može dirati, birani. Staze su sagrađene od rujte biljke i skulpture, pre- mirisati, slušati, gledati i kušati.” taktilnih podloga da bi se sli- pustite se mirisima, igrajte se, Tako se 2004. krenulo s grad- jepim i slabovidnim osobama nađete li povrće kušajte ga, i njom Višeosjetilnog parka na omogućilo lagan prolaz. voće. Doći ćete kući umorni, ali Jarunu. Ambiciozno zamišljen Postavljene su i skulpture puni doživljaja.

glas trešnjevke | proljeće / ljeto od 7 do 107 Tehnologija je budućnost HUB385 nova je institucija koja želi podići razinu poznavanja suvremene tehnologije

Tekst: Marta Halužan Foto: arhiva HUB385

ub385, trenutno mala, no s obzirom na koji cijeli život nisu niti pomislili kako bi im njihovu produktivnost, uskoro i velika, dobro išlo programiranje te se kroz našu radi- Hneprofitna organizacija, postavila je onicu zaljube u taj posao”, kaže voditelj. svoje temelje u Petračićevoj 4. Osnivači ove Kroz organizaciju je prošlo oko 400 ljudi, inovativne institucije su Anto Magzan, Ivana od kojih se zadržalo 200 jer su mnogi pro- Šoljan i Ivica Mudrinić. širili svoje firme ili su otišli izvan države. Sigurno se pitate kakva je to inovativna Zanimljiva radionica koju nudi HUB385 zove institucija? HUB385 institucija je kojoj je cilj se Programiranje za žene. podignuti tehnološku razinu naše populacije. “Dolazi mnogo žena iz poslovnih krugova Osnivači su zaključili kako Hrvatska kasni za kako bi prenijele svoje IT znanje ili kako bi drugim zemljama Europe, za koje pogrešno postale mentorice. Mnogi će reći kako je to 24 mislimo da su iza nas. Voditelj organiza- pozitivna diskriminacija. Da je obrnuta situ- cije, Luka Sučić, smatra kako je jedan od acija, radili bismo isto i za muškarce. Sma- većih problema to što mladi napuštaju zemlju tramo kako žene nisu dovoljno zastupljene u misleći kako ovdje nema perspektive. tehnologiji baš zato što im društvo nameće “HUB385 postao je centralno mjesto IT suprotno govoreći kako su one više za soft zajednice. Kao poduzetnički institut ljudima nauke”, kaže Sučić. pomažemo kroz osnovne stvari kao što su: Ovakvu vrstu radionica prati i Zaklada prostor za događaje, spajanje s raznim insti- Luka, koja financira djevojke ili žene slabijeg tucijama ili pojedincima. Podižemo razinu imovinskog stanja, tako što im pružaju školo- znanja”, kaže Luka. vanje ili studiranje. HUB385 iznajmljiuje prostor ili kako ga Ako ste zainteresirani za ponudu HUB385 hubovci zovu – coworking space. Prostor nudi, odazovite se pozivu na Brave New mogu unajmiti upravitelji tvrtki, studenti, World. To je događaj koji će vam približiti freelanceri i drugi. Cilj je pomiješati razli- tehnologiju čak i ako niste toliko zainte- čita društva kako bi zajedno radili i zajedno resirani za taj smjer. Brave New World bit pronašli inspiraciju. Drugi segment orga- će od 2. do 5. srpnja 2017. godine. Možete nizacije je takozvana Academy. Akademija posjetiti izložbu električnih automobila, izbor podrazumijeva edukacijski element. Sučić za najboljeg robota ili možete gledati utrku kaže kako se kroz praktične edukacije razvija dronova. Kako voditelj Luka kaže, dosta ljudi cjeloživotno obrazovanje. ne zna da je utrka dronova zapravo nacio- “Ako netko misli da je zapeo na nekom nalni sport. Ljudi koji se natječu sami slažu poslu ili na fakultetu, mi mu dajemo poticaj i popravljaju dronove. HUB385 održava i da istražuje i izvan toga. Akademija se dijeli tjedne radionice od kojih su neke i besplatne, na nekoliko radionice. Jedna od njih je Uvod u možete sami naučiti kako napraviti svoj programiranje. Mnogi misle kako žele postati sklop za navodnjavanje ili možete skenirati i programeri, a mi im nudimo radionice kroz isprintati osobu u 3D-u. Više detalja provje- koje dosta njih shvati kako im to baš i nije rite na: www.hub385.com – njihovoj internet- životni poziv. Dok s druge strane ima i onih skoj stranici.

glas trešnjevke | proljeće / ljeto od 7 do 107

ZID KAO PLATNO GRAFITI SU SREDSTVO ZA PRIJENOS TOLERANCIJE, A NE ČIN VANDALIZMA

Slaven Kosanović Lunar jedan je od mnogih umjetnika Tekst: Mirta Masnec Foto: Mirta Masnec, koji žele svijet učiniti ljepšim mjestom Slaven Kosanović

rešnjevka je prepuna grafita i kanvasa na zidovima, kao i drugi dijelovi Zagreba. T Postoji podvojeno razmišljanje o grafitima, kao o vandalizmu i bespotrebnom crtanju, te kao o formi umjetnosti i izražavanja svog stava ili kreativnosti. “Ja ne radim grafite da bih ostavio neku poruku, ja crtam prvenstveno radi sebe”, rekao je Slaven Kosanović, čije je poznato umjet- ničko ime Lunar. “Ako i postoji poruka onda je to neka poruka koju neće svi ljudi shvatiti.” Najčešći lik na Slavenovim crtežima je mačka: “Ali crtam i ostale životinja, tipa jazavci, psi, med- vjedi, lasice, lisice, sove, risovi, jeleni…”. 25 Slaven je po struci grafički dizajner, a crta- njem se počeo baviti još u svojim tinejdžerskim danima: “Crtam svime: olovkom, ciglom, blatom, borovnicama, kavom, flomasterom, bojicom...” Slaven surađuje i s drugim umjetnicima, a naj- veća suradnja i doprinos će se vidjeti na ovogo- dišnjem Festivalu tolerancije na kojem će se organiziranje ilustriranje zidova. Slaven svojim grafitima potiče mir i toleran- ciju te preko grafita i crtanja želi ujediniti ljude i pomoći potrebitima. A to pokušava kroz razne festivale, projekte, suradnje i slično. Ljudi pozitivno reagiraju na grafite, javljaju se Slavenu, a njega to jako veseli. “Ako bilo kakvu reakciju dobijem od ljudi, meni je to već dobitak”. Na pitanje o pomoći institucija, bilo financijskoj ili moralnoj, Slaven odgovara: “Ja plaćam njima, a ne oni meni!” Institucija su posve nezainteresi- rane za ovakvu vrstu umjetnosti, a svaki dogovor oko crtanja na neki novi zid Slaven i ostali umjet- nici obavljaju s ljudima koji žive u okolici. Slaven je samo jedan od mnogih umjetnika koji žele svijet učiniti ljepšim mjestom. “Svijet nije pretjerano lijepo mjesto, ali dok god smo tu, mislim da trebamo izvući ono najbolje iz sebe i učiniti ga što boljim za sve koji u njemu borave.”

glas trešnjevke | proljeće / ljeto od 7 do 107

ŠKOLA LIJEPOG ČITANJA Ovo je škola bez ocjena, olovaka ili bilježnica, u njoj se na jastucima čitaju najljepše priče. Dobrodošli u školu za čije satove će djeca poželjeti da – nikada ne završe!

Tekst: Vlatka Milković Foto: Selma Hamidović

ećemo se lagati. Danas su klinci jedni – Radimo tek šest mjeseci, no već surađujemo pored drugih i malo razgovaraju. Pišu s Mozaik knjigom. Djeca su nastupala na Interli- Nporuke mobitelom! beru, na City radiju svake druge subote polaznici Često se i zaljubljuju i postaju cura i dečko naše škole postaju urednici i mali radijski voditelji preko fejsa! Knjige mnogi viđaju samo na poli- u emisiji “ Dajmo da govore” koju sami pripremaju. cama. Broj riječi u komunikaciji se smanjuje. I zato Bili smo i na Adventu u Velikoj Gorici. Tu su i im nedostaje samopouzdanja jer ne vladaju govor- kampanje na Otvorenom radiju. Vrlo smo aktivni nom vještinom. i pokušavamo im dati što više prilika za javne – Inovativnim pristupom vraćamo djeci volju za nastupe – kaže Škandro. 26 čitanjem, učimo ih vještinama najboljih govornika Glazbeni studio je vrlo važan dio priče. Vlasnici i omogućujemo da jednom rečenicom u 30 sekundi Saga studija, Tomo Žaper i Mirza Kurtović, sudje- pridobiju pažnju i steknu samopouzdanje. Čitaju luju kao audio i video podrška. s razumijevanjem. Knjigu sa zanimanjem uzmu u Mirza Kurtović objašnjava: ruke. Čitaju zato što to vole, žele i znaju. Postaju – Ideja je da naši čitači dođu u studio i tada ih sigurni u sebe – govori Adrijana Škandro, začet- pripremamo za javni nastup. Učimo ih kako da se nica i voditeljica projekta Škola lijepog čitanja. ponašaju kao radijski voditelji ili u procesu sin- – Ideja je nastala prvo iz srca, ali i iz dugogo- kronizacije, snimanja reklama... Kada slušaju sebe dišnjeg iskustva rada u medijima. Budući da sam kroz mikrofon, drukčije se percipiraju. Zabavno ih bila okružena djecom, shvatila sam da nailaze na je vidjeti tako male pred mikrofonom, ali to i je naš probleme snalaženja u društvu, na teškoće u soci- krajnji cilj: mikrofon je prijatelj, knjiga je prijatelj. jalizaciji, na manjak samopouzdanja i prihvaćanja Upitali smo majku jedne djevojčice kako je općenito... I tu im čitanje može puno pomoći. zadovoljna: Djeca dolaze dva puta tjedno, svakome se pri- – Moja kći se željela upisati jer bi voljela sin- stupa individualno pa se formiraju grupe od petoro kronizirati crtiće. Petra jedva čeka da dođe na djece sličnih interesa. Škola je namijenjena djeci satove, a sudjelovala je i u emisiji “Dajmo da starijoj od pet godina, nalaze se na Horvaćanskoj govore”, koju je shvatila vrlo ozbiljno. Sastavila cesti 59 te u Velikoj gorici, Zagrebačka 13. Tu su je intervju i oduševila svoje radijske goste – kaže svaki dan, a upisi su stalno otvoreni. Magdalena Margeta Kusulja. Njihova priča u sebi ima i emociju, i psihološku A ono najvažnija je, naravno, zadovoljstvo malih i znanstvenu metodu i intelektualni razvoj, a djeci polaznika čitača. je vrlo jednostavna. Približavamo ih slovima, kad – Idem u 4. razred i jako volim čitati. Zabavno je se slova spoje u riječ djeca shvate koliko je to i naučila sam pravilno čitati, disati i sjediti. zabavno. Bila sam i na radijskoj emisiji... Zabavno je – Naši su edukatori ponajviše iz medija. Mirta rekla nam je veselo Petra Kusulja. Marinić je dugogodišnja radijska i televizijska Majkl Stojčević, ide u 5. razred, a školicu voditeljica, a tu je i terapeut koji je i sam naučio polazi dva mjeseca i jako mu se sviđa. Zašto? jako lijepo čitati. – Zato što sam naučio čitati... Što drugo!”

glas trešnjevke | proljeće / ljeto od 7 do 107

Pokrenite se Pješčani sat Možemo li usporiti vrijeme? Zapravo možemo. Primjerice, jeste li ikad otišli na neko putovanje od par dana, za vikend, recimo? Piše: Dubravka Miljković

jedim u sauni na 90 stup- treba lifta bez pratnje odrasle osobe za vikend, recimo? Teško su njeva (dobro je za zdravlje, (ili tako nekako). A ja nikako da vas na to nagovorili: ne isplati Smantram si). Uglavnom dočekam tih 13 godina! Nije da vam se, kažete, pakirati i bilo žmirim, poučena iskustvom mi je lift baš trebao, stanovala kamo ići na samo dva i po dana. vampirski crvenih očiju iz nekih sam na drugom katu, ali sama No onda ste se ipak spakirali i početničkih saunskih dana. ideja da mi je nešto zabranjeno otišli. Za dva sata vožnje našli Ipak, povremeno provirim da dok ne dorastem, nije mi dala ste se u sasvim novom krajoliku: provjerim pješčani sat što sam mira. U međuvremenu sam obišli botanički vrt, upoznali ga preokrenula i pokrenula na napunila par puta po 13 godina neke zanimljive ljude, okupali ulasku. Čini mi se da sjedim i taj lift, kad idem u posjet sinu se u bazenu...Kad se u nedjelju već dobrih pet minuta a pijeska koji sada u tom stanu živi, vraćate kući, imate osjećaj da nigdje; jedva da se koje zrno rijetko koristim. Dakle, tih prvih ste pet dana bili na putu i obe- spustilo. No onda, samo odjed- 13 godina vuklo se polako. No ćate si kako vas drugi put nitko 27 nom, ostalo je još malo vremena; onda se taj pijesak vremena neće trebati toliko nagovarati. skoro me panika hvata: pijesak počeo ubrzavati; neko vrijeme Odmah ćete pristati. I doista curi k’o lud! Šta je sad to?! Sreća nisam imala kad pratiti ga: ja biste trebali pristati; zapravo, pa u saunu mogu ponovno doći završavala škole, djeca zavr- nemojte čekati da vas netko no – što je sa životom; hoću li šavala škole, ženili se, uda- nagovara; sami se pokrenite. moći opet doći? Sigurno vam vali, zapošljavali, preseljavali... Drugi je način (subjektivnog) je već jasno da ne pišem o sauni I – već sam na odjavnoj špici usporavanja vremena: iščekiva- – saune radi. Nisu moje pod- (kao što prije par godina reče nje nečeg lijepog. Iščekujete, npr. ručje – osim što ih zaposjedam, jedan pjesnik – koji se u među- da vam dijete diplomira, zaposli tu i tamo, pa me taj pješčani sat vremenu i odjavio). Čini li se i se i ode od kuće. Dobro, poslu- upravo i asocirao na moje, na vama da se život ubrzava? Kad žiti može i iščekivanje posla , svačije područje: život. smo imali deset godina, jedna godišnjeg odmora pa iščekiva- Sjećam se kako smo u tre- je godina činila desetinu našeg nje boljih dana. Za razliku od ćem razredu osnovne škole, života; s pedeset, jedna je godina iščekivanja nečeg neugodnog, na Koturaškoj cesti, čekali da pedesetina života; iscuri začas. kao što je npr. susret sa zuba- dođemo na red za uslikavanje Kad pijesak tek počne curiti, sve rom: naruči te za mjesec dana pred školom, na stepenicama, ti je novo: opažaš svaku kapljicu a ispadne da je to preksutra; tu koje su sada ostakljene kako znoja koja ti negdje klizi, svaka vrijeme stvarno proleti. djeca ne bi istrčavala na cestu i je novo iskustvo. Kako je tog U svakom slučaju, razmi- pod auto. Ispred nas namješta iskustva sve više, sve ga manje slite malo o smislu onoga čime se osmi razred. obrađuješ, pretvara se u naviku se bavite dok pijesak cuuuuriii – Kako su ovi stari, već se odavno koje jedva da si i svjestan. A kad (a niste u sauni. Koja je dobra za mogu sami voziti u liftu! – pomije osvijestiš – pijesak je pri kraju. zdravlje.) Naime, što je tog smi- slila sam. I dobro se toga sjećam: Možemo li usporiti vri- sla više, to ćemo manje žaliti za – pokraj ulaza u lift, u zgradi u jeme? Zapravo možemo. Pri- izgubljenim vremenom (i svime kojoj sam živjela, pisalo je: Djeci mjerice, jeste li ikad otišli na onime što smo u njemu mogli ali ispod 13 godina zabranjena je upo- neko putovanje od par dana, nismo).

glas trešnjevke | proljeće / ljeto POZNATI IZ SUSJEDSTVA

PETRA MIKIĆ o Portalu dobrote i o djelatnosti istoimene udruge OD KRUHA GT: Koji je bio osnovni pokretač Portala dobrote? ——Dosta toga negativnog svaki se dan ZA POSLIJE događa oko nas. Svaki dan slušamo tužne priče, svaki dan kad se okrenemo oko sebe vidimo nešto u čemu možemo pomoći. Jed- DO PORTALA nostavno nismo htjele da to ostane na “priči s kauča” iz dnevnog boravka, nego smo se zapitale što mi uistinu možemo napraviti. DOBROTE Znale smo da to ne moraju biti ogromna djela, nego nešto u čemu se veći dio društva Udruga je osnovana radi oglašavanja može pronaći i u tome sudjelovati. onih koji trebaju i pružaju pomoć GT: Koji je bio vaš prvi konkretan potez? ——Započeli smo inicijativu “Kruh za poslije”. Tekst: Bruna Ćorić Čule smo dosta o “kavi za poslije”, to je Foto: Josipa Bjonda Šepović jedna inicijativa koja se razvila u Italiji. Dođete u svoj omiljeni kafić i platite kavu nekome tko to sebi ne može priuštiti. Budući da nam je kava već svima postala luksuz, rodila se ideja da se daruje kruh. Radi se tako da prilikom osnovne kupnje ortal dobrote građanska je inicijativa koja je kruha u obližnjoj pekarnici platite još jedan počela 2012. godine. U početku jedini je cilj bio kruh za onoga koji si ga ne može priuštiti. Posnovati portal na kojem će se moći oglašavati oni koji pomoć trebaju, ali i oni koji mogu pružiti GT: Znate li približno broj pekarnica koje su se pomoć. Primjerice, riječ je o manjku određenih stvari odazvale toj inicijativi? za djecu , ali isto tako govorimo i o dobrim djela koje ——Pekarnice smo prvo mi počele obila- ljudi nude. Primjerice pomoć za šetanje kućnih lju- ziti, kasnije smo ih počele nazivati. Za sad bimaca starijim osobama. U tim okvirima je nastalo sudjeluje petsto prodajnih mjesta u Hrvat- ime Portal dobrote, odnosno stavljena je “dobrota” u skoj. Pekarnice to ništa ne stoji, naprotiv. To drugu dimenziju. Godine 2014. osnovana je i udruga, im je dodatna reklama. Oni jedino trebaju kako bi se neke stvari kroz zakon ipak mogle lakše staviti natpis: “Kruh za poslije”. Svake se riješiti. Osnivačice su četiri žene, no svakim danom godine podijeli oko 250 tisuća hljebova članstvo raste, kao i broj volontera na što su one izu- kruha i tako se ta akcija proširila na BiH, zetno ponosne. Srbiju, Crnu Goru i Sloveniju, a sve je kre-

glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 28 poznati iz susjedstva

nulo od nas. Bilo je i pekarnica koje su nas napis u novinama i prilozi na televiziji gdje smo odbile, govorili su da ne žele da im se siro- vidjeli da djeca mole svoju učiteljicu za malo masi skupljaju po prodajnim mjestima. Dakle, hrane. Počeli smo nazivati ravnatelje škola i nisu svi prepoznali taj projekt kao dobar za shvatili smo da je situacija još puno gora na zajednicu. terenu. Počeli smo prikupljat novac, zamislili smo cijeli proces. Zapravo, htjeli smo dokazati GT: Koji je glavni moto udruge? da biti siromašan nije sramota. Taj princip rada ——Djeluj lokalno kako bi promjene bile glo- Ministarstvo je prepoznalo i danas taj projekt balne. Znači hajdmo pogledati tko živi vrata živi, provodi ga država. do nas, što se događa u našem kvartu! Svaka lavina dobrote se zakotrlja od male grude. I GT: Portal dobrote je nadogradnja na sustav. Je li se tako su sve naše akcije pod lokalnim geslom. teško boriti s njim? Ako probudimo u čovjeku senzibilitet za susjeda ——Sustav je krut, on ima svoja pravila i to je koji nema i ako tako probudimo cijelu Hrvatsku, dobro. Na terenu nailazite na puno prepreka svi će se nahraniti. iz stvarnih životnih situacija. Primjerice, u projektu prehrane za djecu roditelji su morali GT: Nominirani ste za brojne nagrade, jeste li bili ispuniti devet papira na kojima nešto potvr- iznenađeni? đuju, a činjenica je da neki roditelji ne znaju —— Godine 2014. godine nominirane smo za što potpisuju. Europsku nagradu “U borbi protiv siromaštva”. Nominirali su nas naši sindikalni predstavnici, GT: Je li u početku bilo sumnji u vaš rad? jer udruge se same ne mogu nominirati. Prepo- ——Naravno, u svakom radu postoje sumnje. Čiji znate smo kao jedan hrvatski projekt izvoznoga god je rad javan postoje sumnje. Na početku karaktera koji u toj dobroti može svakoga kopirati. su nam postavljali pitanje vezano za inicijativu Nagradu nismo dobili, ali ponosni smo i na nomi- “Kruh za poslije”. Ššto ako jedan kruh uzme naciju. Također smo dobitnice državne nagrade onaj kome nije potreban?! Zato smo i krenuli za promicanje prava djeteta 2015. godine. od lokalnih pekara jer ipak oni znaju kome je 29 nužan. U akciji “Jakne za drugog” bili smo pri- GT: Kakav je odaziv ljudi koji nude pomoć? sutni cijele dane da što bolje možemo svakome ——Po nekim našim analizama,veliki je odaziv, pružiti toplinu, i mogu reći da ih je 99,9 posto samim time što se inicijative šire po cijeloj regiji. otišlo u prave ruke. Mi želimo vratiti vjeru u S jedne nas strane to veseli jer su ljudi pre- udruge, to nam je cilj. poznali kako sudjelovati, s druge strane žalo- sti nas jer apsolutno postoji veća potreba za GT: Postoje li neki projekti koji još nisu ostvareni? osnovnim stvarima. Ljudi se uključuju u akcije ——Ideja nam je napraviti jednu mobilnu aplika- jer Portal dobrote kroz sve svoje projekte potiče ciju, gdje ćemo u stvarnom trenutku moći vidjeti sposobnost darivanja. gdje šta možemo donirati, jeftinije kupit ili neki gotov proizvod jeftinije nabaviti. Zamišljeno je GT: Vdite li napredak od 2012. godine, odnosno od tako da vi u svom frižideru vidite da imate dva vaših početaka? jogurta viška koja znate da nećete iskoristiti, ——Čini mi se da je sad teže jer se promije- na vaš mobitel stiže obavijest u koju najbližu nio zakon o udrugama i zakon o humanitarnoj udrugu vi to možete donirati. Uključili bismo i pomoći. Umjesto da smo okrenuti ljudima, mi restorane i slastičarnice tako da ostatke hrane smo zaokupirani papirima i izvještajima. Lakše toga dana ponude u nekom trenutku jeftinije. je raditi s jedne strane kada ste pet godina u Tako želimo povećati doniranje i smanjiti baca- tome, ali onda dolazite do poražavajuće slike nje hrane iz domova. toga da ljudi u Hrvatskoj nisu istinski svjesni koliko je gladnih i siromašnih. Otprilike 800 GT: Što biste poručili onima koji vas još nisu upoznali? tisuća ljudi u Hrvatskoj je na pragu siromaštva. ——Dobrota je inspiracija. Budite inspiracija drugima. Često pomislimo da bismo trebali GT: Možete li izdvojiti još neku akciju koju ste osobno mijenjati svijet.Moj savjet je: počnimo od sebe, kao Portal pokrenuli? počnimo s malim stvarima. Za dobro djelo pone- ——Pokrenuli smo humanitarnu akciju da niti kad je dovoljan i osmijeh. Moramo znati da jedno djete ne bude gladno. Potaknuo nas je ne postoji mala pomoć, pomoć je uvijek velika.

glas trešnjevke | proljeće / ljeto POVIJESNI FELJTON

TREŠNJEVKA I TRNJE prema jugu. Najstariji prijelaz Save, skelom (koja se održala sve do sredine 20. stoljeća!), bio je u pro- KAKO SU dužetku današnje Petrinjske ulice koja je tijekom vremena i dolaskom željeznice na području južno NEKADAŠNJA od pruge nazvana Trnjanskom cestom. Tek nešto mlađi je prilaz Savskom cestom koji je gradnjom RADNIČKA mosta (1783.) postao važan i kasnije se pretvorio u “liniju razgraničenja” između Trešnjevke i Trnja. PREDGRAĐA Dolaskom željeznice oba su kvarta dobila jasne granice koje su se održale sve do danas, Željeznica POSTAJALA ih je obgrlila sa sjevera, rijeka Sava s juga, Savska cesta ih je dijelila jednog od drugoga i tek su trešnje- GRAD vački zapad i trnjanski istok ostali ne posve jasno definirani i predmetom promjena granica tijekom Na prostoru današnje Trešnjevke 20. stoljeća. I jedna i druga četvrt nisu se baš usrećile u 19. se stoljeću nalazilo nekoliko niti sa svojom sjevernom niti s južnom granicom. Rijeka je Sava tijekom stoljeća bila neugodan susjed malih sela dok se na trnjanskoj strani (sjetimo se samo poplava, a pogotovo najteže, iz nalazilo tek jedno, na potezu između 1964. godine!), a i danas ona ne sudjeluje dovoljno u svakodnevici i jednog i drugog kvarta.Kad je današnjeg Mosta slobode i Kruga pak o željeznici riječ, obje su četvrti još i danas od centra odijeljena željezničkom prugom kao “kine- Tekst i foto: Vanja Radovanović skim zidom” u koji su uključeni i kolodvori kao još masivnije komunikacijske prepreke. Trnje je prvo rešnjevka, Trnje i još istočnija Peščenica čine dobilo željeznički podvožnjak (1913. Kumičićeva/ gradski “vijenac” nekadašnjih zaselaka Miramarska) kao vezu prema gradu, poslije su sli- Tkoja su dolaskom industrijalizacije potkraj jedili pješački nathodnik pa zatim danas postojeći 19. i početkom 20. stoljeća postala područja širenja pothodnik, no Trešnjevka je dobila više prijelaza novosagrađenih tvorničkih pogona, ali i kućica (1929. današnja Adžijina potom i Savska cesta te radnika koji su pristigli u grad. U drugoj polo- Tratinska). Kod oba je kvarta željeznica bila fak- vici 20. stoljeća ti su kvartovi postupno inkorpo- tor koji je njihov razvoj pogurao u smjeru razvoja rirani u grad, no u njima je sve do danas ostalo još industrije i obrta te je, usporedo s time, odgovorna naznaka nekadašnjeg života predgrađa. Na prvi i za naseljavanje doseljenika koji su nalazili posao pogled se čini da su Trešnjevka i Trnje na vrlo sli- u novim industrijskim postrojenjima i tako dopri- čan način prošli dugačak put od blata (doslovno) nosili rastu naselja predgrađa. do zvijezda (u prenesenom značenju). No ako Kao i kroz Trešnjevku, kroz Trnje prolaze dva detaljnije pogledamo faze tog razvoja vidjet ćemo velika magistralna prometna pravca u smjeru kako je u njihovoj tranziciji zapravo više razlika zapad-istok. Jedan od njih je “Autoput”, sagra- negoli sličnosti. Stoga, krenimo na zanimljivo đen potkraj 40-ih i početkom 50-ih, koji traverzira putovanje koje će nas od trošnih kućeraka dove- oba kvarta (pa i treći, Peščenicu), dok se druge sti do avenija i poslovnih tornjeva! transverzale Trešnjevke i Trnja jako razlikuju. Na Na prostoru današnje Trešnjevke u 19. se sto- Trešnjevci je to Horvaćanska cesta koja svojim ne ljeću nalazilo nekoliko malih sela dok se na trnjan- odviše pretencioznim tokom vijuga kroz nova skoj strani nalazilo tek jedno, na potezu između pretežno stambena naselja bez mnogo istaknu- današnjeg Mosta slobode i Kruga. Uza svoje poljo- tih objekata, dok je na Trnju Ulica grada Vuko- privredno značenje i Trešnjevka i Trnje imali su vara koja se svojim nemilosrdno pravilnim tokom i prometnu važnost. Preko njih su vodili putovi probija s kraja na kraj kvarta i uz sebe nosi mnoš-

glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 30 povijesni feljton

Glavni urednik Veselko Leutar

Zamjenica glavnog urednika Anita Končar

Art-direktor tvo reprezentativnih građevina. Ulica grada Trpimir Ježić Vukovara nastala je još u kasnim 30-ima Kolumnistica spajanjem Varaždinske i Dubrovačke ulice, Dubravka Miljković a tijekom 50-ih godina je bila simbol novog Lektura vremena i nove gradnje, ogledni primjer Želimir Ciglar suvremenog “bulevara” tog vremena uz niz Suradnici reprezentativnih javnih i stambenih zgrada. Vesna Rems Dobrin, Vanja Radovanović, Sandra Šimundić, Nika Štriga, Obje se četvrti opravdano ponose svojim Vlatka Milković, Tatjana Gržan, industrijskim naslijeđem koje je tijekom vre- Ivan Hromatko, Franjo Trgovčić

mena doživjelo posve različite sudbine. Treš- Novinari njevački giganti “Končar” i “Ericsson Nikola Studenti studija Novinarstvo Tesla” još su uvijek u kvartu i uspješno posluju, Veleučilišta VERN: Bruna Ćorić, Marta Halužan, dok se trnjanski gigant “Gredelj” odselio iz Mirta Masnec, Kristina Tomljanović četvrti i pred stečajem je. Treba spomenuti i Mentor: zanemarene industrijske objekte: “olupina” Zlatko Herljević, predavač Bubare (otvorena 1892.) na Trešnjevci loka- Fotografija na naslovnici cijom i zanemarenošću podsjeća na mnogo Mirta Masnec poznatije i veće ostatke zgrade Paromlina Nakladnik (pokrenut 1862.) na Trnju. No, kad su posri- Centar za kulturu Trešnjevka Park Stara Trešnjevka 1 jedi suvremenije poslovne zgrade, Trnje ima 10 000 Zagreb 27 najreprezentativniji izbor poslovnih zgrada Časopis izlazi uz financijsku podršku u gradu (od zgrada Vjesnika i Zagrepčanke Grada Zagreba i potporu Vijeća gradskih četvrti na zapadu pa do Zagreb Towera i zgrada u Trešnjevka – sjever i Trešnjevka – jug Strojarskoj na istoku kvarta), dok Trešnjevka Za nakladnika ima tek zgrade Cibone i Sky Office uz neko- Ljiljana Perišić liko manjih poslovnih zgrada uz najvažnije Partner časopisa: prometne pravce. Veleučilište VERN, Kako je sa kvartovskim centrom, tržni- Trg bana Josipa Jelačića 3

cama i trgovinama? Trešnjevka za razliku Dinamika izlaženja od Trnja ima jasno definirano središte: Treš- kvartalno

njevački trg, s nekadašnjom robnom kućom Telefon “NaMa” i jednom od najvećih gradskih tržnica. 01 30 27 411

U Trnju je drukčije. U njemu nema klasičnog Faks centra, stara trnjanska tržnica je gotovo izu- 01 30 24 247

mrla i na životu je tek tržnica Savica. Kao zani- E-adresa mljivost, Trnje ima samo jedan veći trgovački [email protected]

centar, Super Konzum na Radničkoj cesti, dok MB Trešnjevka također ima ispodprosječnu koli- 3239632

činu trgovačkih centara u usporedbi s ostalim Žiro-račun gradskim četvrtima. ZABA Kao zaključak: I Trnje i Trešnjevka su u 2360000-1101429565 protekla dva stoljeća prošli zanimljiv i buran Naklada put od livada i oranica do intenzivno naselje- 5 000 primjeraka nih kvartova šireg centra Zagreba. Nemojte ISSN ove jeseni propustiti izložbu u Muzeju grada 1846–503X Zagreba koja će, vjerujemo, zanimljivo opi- sati tu tranziciju!

glas trešnjevke | proljeće / ljeto www.cekate.hr