Elaborat zaštite okoliša
Razminiranje i zaštita šuma na kršu u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije- „Karlovac Karst“
Nositelj zahvata: Hrvatske šume d.o.o., Ulica kneza Branimira 1, 10000 Zagreb Ovlaštenik: Promo eko d.o.o., D. Cesarića 34, 31000 Osijek
Direktor Nataša Uranjek, mag.ing.agr.
Osijek, travanj 2020.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o., Osijek Broj projekta: 3/20-EO-I Datum: travanj 2020.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA – Razminiranje i zaštita šuma na kršu u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije- „Karlovac Karst“
Voditelj izrade elaborata: Nataša Uranjek, mag.ing.agr.
Suradnici: Marko Teni, mag.biol.
Vedran Lipić, mag.ing. aedif.
Ostali suradnici: Andrea Galić, mag.ing.agr.
Vanjski suradnici Saša Uranjek, univ.spec.oec.
U Osijeku, 15.04.2020.
Direktor Nataša Uranjek, mag.ing.agr.
Promo eko d.o.o. – pridržava sva neprenesena prava Sukladno članku 5. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17, 96/18), Promo eko d.o.o. nositelj je neprenesenih autorskih prava sadržaja ove dokumentacije. Zabranjeno je svako neovlašteno korištenje ovog autorskog djela, a napose umnožavanje, objavljivanje, davanje dobivenih podataka na uporabu trećim osobama kao i uporaba istih osim za svrhu sukladno ugovoru između Naručitelja i tvrtke Promo eko d.o.o.
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 1
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Preslika 1. Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike tvrtki Promo eko d.o.o. za obavljane stručnih poslova zaštite okoliša
2 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 3
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
4 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 5
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
POPIS KRATICA ESI fondovi Europski strukturni i investicijski fondovi G.J. gospodarska jedinica HPŠSS Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba HŠ d.o.o. Hrvatske šume d.o.o. IPCC Intergovernmental Panel on Climate Change (hrv. Međuvladin panel za klimatske promjene) MES Minsko eksplozivna sredstvima MSP Minski sumnjiva područja MUP Ministarstvo unutarnjih poslova NUS Neeksplodirana ubojna sredstva OPKK Operativni program Konkurentnost i kohezija POP Područja očuvanja značajna za ptice POVS Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove PPsEŠC Protupožarni prosjek s elementima šumske ceste RDX heksahidro-1, 3, 5-trinitro-1, 3, 5-triazin SRES Special report on emission scenarios (hrv. Posebno izvješće o emisijskim scenarijima) Studija izvodljivosti Studija izvodljivosti za projekt “Razminiranje i zaštita šuma na kršu u Natura 2000 područjima u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije - „Karlovac Karst“” ŠGP Šumskogospodarski planovi UŠP Uprava šuma Podružnica TNT 2,4,6 Tri-nitrotoluen
6 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
SADRŽAJ:
UVOD ...... 9
1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ...... 12
1.1. Ciljevi projekta i planirane projektne aktivnosti ...... 12
1.1.2. Relevantnost projekta ...... 12
1.2. Postojeće stanje na lokaciji planiranog zahvata ...... 16
1.2.1. Prisutnost minski sumnjivog područja u Karlovačkoj županiji ...... 17
1.3. Opis obilježja zahvata ...... 23
1.3.1. Razminiranje šuma i šumskog zemljišta ...... 26
1.3.2. Obnova šumske protupožarne infrastrukture ...... 29
1.3.3. Biološka obnova šuma i šumskog zemljišta ...... 35
1.4. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces ...... 38
1.5. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa i emisije u okoliš 38
1.6. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata ...... 38
1.7. Prikaz varijantnih rješenja zahvata ...... 38
2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ...... 41
2.3. Opis lokacije te opis okoliša ...... 41
2.3.1. Geografski položaj lokacije zahvata ...... 41
2.3.2. Stanovništvo ...... 42
2.3.3. Prirodna i geografska obilježja područja zahvata ...... 43
2.3.4. Vode ...... 44
2.3.5. Zrak ...... 59
2.3.6. Gospodarske značajke ...... 61
2.3.7. Klimatske promjene ...... 76
2.3.8. Bioraznolikost promatranog područja ...... 80
2.3.9. Krajobraz ...... 99
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 7
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
2.3.10. Kulturna dobra ...... 100
3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ...... 103
3.1. Sažeti opis mogućih utjecaja na okoliš ...... 103
3.2. Sastavnice okoliša ...... 104
3.2.1. Utjecaj na vode ...... 104
3.2.2. Utjecaj na tlo ...... 105
3.2.3. Utjecaj na zrak ...... 106
3.2.4. Utjecaj klimatskih promjena na zahvat ...... 106
3.2.5. Utjecaj na kulturnu baštinu ...... 107
3.2.6. Krajobraz ...... 107
3.2.7. Utjecaj na zaštićena područja ...... 108
3.2.8. Utjecaj na ekološku mrežu ...... 109
3.2.9. Utjecaj na staništa ...... 112
3.3. Opterećenje okoliša ...... 114
3.3.1. Buka ...... 114
3.3.2. Otpad ...... 116
3.4. Utjecj na stanovništvo i gospodarske značajke ...... 116
3.4.1. Utjecaj na stanovništvo ...... 116
3.4.2. Utjecaj na šumarstvo ...... 118
3.4.3. Utjecaj na lovstvo ...... 119
3.5. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja ...... 119
3.6. Obilježja utjecaja na okoliš ...... 119
4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ...... 120
5. IZVORI PODATAKA ...... 121
6. PRILOZI ...... 127
8 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
UVOD Projekt koji se razmatra ovim Elaboratom zaštite okoliša je Razminiranje i zaštita šuma na kršu u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije- „Karlovac Karst“. Elaborat analizira Studiju izvodljivosti za projekt “Razminiranje i zaštita šuma na kršu u Natura 2000 područjima u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije - „Karlovac Karst“” - (u daljnjem tekstu: Studija izvodljivosti). U sklopu projekta „Karlovac Karst“ provesti će se sljedeće projektne aktivnosti: A1 Pripremne aktivnosti A2 Razminiranje šuma i šumskog zemljišta A3 Obnova šumske protupožarne infrastrukture A4 Obnova šuma i šumskog zemljišta UP Upravljanje projektom PV Promidžba i vidljivost. Projekt „Karlovac Karst“ obuhvaća razminiranje i zaštitu šuma na kršu u jugozapadnom dijelu Karlovačke županiji, a oko 99 % od gore navedenih projektnih aktivnosti se provode unutar ekološke mreže Natura 2000. Projektom je predviđeno razminiranje šuma i šumskog zemljišta od minsko-eksplozivnih i neeksplozivnih ubojnih sredstava u Natura 2000 području, poboljšanje protupožarne zaštite obnavljanjem protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste te obnova šuma i šumskog zemljišta s ciljem sanacije i restauracije ciljnih šumskih stanišnih tipova unutar područja ekološke mreže Natura 2000. Projektno područje obuhvaća ukupno 1929,08 hektara šuma i šumskog zemljišta na području Karlovačke županije. Od ukupnog projektnog područja, rekonstrukcija protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste predviđena je na 9,37 hektara koje se nalaze van minsko sumnjivog područja, obnova šuma i šumskih zemljišta predviđena je na površini od 210,65 hektara, za razminiranje se predviđa ukupno 1.709,06 hektara šuma i šumskog zemljišta. Obnova te rekonstrukcija protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste koja se nalazi unutar MSP je već obuhvaćena površinom za razminiravanje stoga se posebno ne izražava, a iznosi 12,43 ha, odnosno u duljini 24,87 km. Predviđeno trajanje projekta je 59 mjeseci te su u tom periodu predviđene pripremne aktivnosti, aktivnosti razminiranja, obnove šumske protupožarne infrastrukture, obnove šuma i šumskog zemljišta, aktivnosti upravljanja projektom te promidžbene aktivnosti podizanja svijesti javnosti o projektnim rezultatima.
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 9
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Najveći izvor financiranja će biti iz EU fondova, dok će ostatak biti financiran vlastitim sredstvima prijavitelja i partnera. Projekt „Karlovac Karst“ će se provoditi u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova (u daljnjem tekstu: ESI fondovi), u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (u daljnjem tekstu: OPKK) za razdoblje 2014.-2020. godina. Projekt „Karlovac Karst“ ulazi u Prioritetnu os 6 OPKK - Zaštita okoliša i održivost resursa, odnosno investicijski prioritet je 6iii - Zaštita i obnova bioraznolikosti i tla te promicanje usluga ekosustava, uključujući Natura 2000 i „zelenu infrastrukturu“, odnosno specifični cilj 6iii3 – Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima. Temeljem čl. 82. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“ br. 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18, 118/18) i čl. 25. st. 1. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ br. 61/14, 3/17) izrađen je Elaborat zaštite okoliša uz Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš se provodi sukladno Prilogu II., Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ br. 61/14 i 3/17), a na temelju točke 12. Drugi zahvati za koje nositelj zahvata radi međunarodnog financiranja zatraži ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Za navedeni zahvat, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš provodi Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Prijavitelj projekta i nositelj postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš su Hrvatske šume d.o.o. Ulica kneza Branimira 1, 10 000 Zagreb, a partner na projektu je Ministarstvo unutarnjih poslova. Suradnik na projektu je Javna ustanova NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije. Elaborat zaštite okoliša – Razminiranje i zaštita šuma na kršu u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije- „Karlovac Karst“, izrađen je na temelju ugovora između: Hrvatskih šuma d.o.o., Ulica kneza Branimira 1, 10 000 Zagreb, kao naručitelja i tvrtke Promo eko d.o.o. iz Osijeka kao izvršitelja. Kao podloga za izradu Elaborata zaštite okoliša korištena je Studija izvodljivosti “Razminiranje i zaštita šuma na kršu u Natura 2000 područjima u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije - „Karlovac Karst“” (Ministarstvo unutarnjih poslova, 2019. godina) kao i ostala dokumentacija koja je navedena u poglavlju 5. Izvori podataka.
10 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
PODACI O NOSITELJU ZAHVATA
Opći podaci:
Nositelj zahvata: HRVATSKE ŠUME društvo s ograničenom odgovornošću H Š d.o.o. OIB: 69693144506 MBS: 080251008 Ulica Kneza Branimira 1 10000 Zagreb
Odgovorna osoba: Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić, dipl. ing. šum.
Kontakt:
e-mail: [email protected]
Karlovačka županija Lokacija zahvata: područje administrativnih općina Tounj, Josipdol i Plaški
Zahvat u okolišu prema Prilogu II. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, br. 61/14, 3/17):
Drugi zahvati za koje nositelj zahvata radi međunarodnog 12. financiranja zatraži ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 11
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA
1.1. Ciljevi projekta i planirane projektne aktivnosti Zbog dugotrajne prisutnosti MES-a i NUS-a kao posljedica ratnih djelovanja iz Domovinskog rata na dijelovima Karlovačke županije koji su ujedno zaštićeni ekološkom mrežom Natura 2000, nije moguće: • osigurati siguran pristup građana i djelatnika institucija koje su zadužene za upravljanje i/ili gospodarenje zagađenim područjima • uspostaviti cjeloviti sustav za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 (provesti planove upravljanja) • gospodariti šumama i šumskim zemljištem u skladu s načelima održivog gospodarenja te • uspostaviti šumske sastojine boljeg zdravstvenog stanja fitocenoze i čitavog ekosustava kao i šumsku protupožarnu infrastrukturu. Projekt „Karlovac Karst“ obuhvaća aktivnosti razminiranja, biološke obnove te zaštite šuma i šumskog zemljišta od požara, na područjima ekološke mreže Natura 2000 u Karlovačkoj županiji koji su minirani ili do nedavno minirani te aktivnosti uspostave šumske protupožarne infrastrukture.
1.1.2. Relevantnost projekta Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 38 Područja očuvanja značajna za ptice (POP) i 741 Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) područja (oko 37 % kopnenog teritorija te 15 % obalnog mora). Temeljem odredbi Direktive o staništima države članice EU dužne su uspostaviti mjere očuvanja u roku od šest godina od proglašenja POVS područja. Budući da će se kroz projekt „Karlovac Karst“ područja očuvanja značajnih za vrste, stanišne tipove i ptice nakon razminiranja učiniti dostupnima te će u njima provoditi redovno gospodarenje te obnova degradiranih i zapuštenih površina šumskog zemljišta kao i uklanjanje stranih vrsta drveća i zamjena s autohtonim vrstama drveća. Dugoročno se očekuje i obnova prirodnih šumskih sastojina koje s vremenom mogu postati ciljna šumska staništa, projekt „Karlovac Karst“ će direktno doprinijeti uspostavljanju upravljačkog okvira i očuvanju ekološke mreže Natura 2000 u Republici Hrvatskoj. Predmetni projekt će pružiti potporu provedbi obveza iz EU zakonodavstva u području zaštite prirode i bioraznolikosti odnosno obveza koje proizlaze iz Direktive o staništima i Direktive o pticama, a sve u skladu s nacionalnim zakonodavstvom odnosno Zakonom o zaštiti
12 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš prirode i direktno doprinosi provedbi Strategije EU za prilagodbu klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj. Projekt izravno doprinosi provedbi ciljeva i aktivnosti iz Strategije Europske unije o bioraznolikosti do 2020. (COM(2011) 244 završna verzija od 3. svibnja 2011.) koja je donesena u svrhu sprječavanja daljnjeg gubitka bioraznolikosti i degradacije usluga ekosustava u EU do 2020, posebno sljedećim ciljevima: Poboljšati EU zakonodavstvo odnosno u potpunosti provesti Direktivu o pticama i Direktivu o staništima, Održavati i poboljšati ekosustave i njihove usluge, Povećati doprinos poljoprivrede i šumarstva održavanju i povećanju bioraznolikosti. Projekt izravno doprinosi i Strategiji i akcijskom planu zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje 2017. do 2025. godine („Narodne novine“, br. 72/17) odnosno Strateškom cilju 1. Povećati učinkovitost osnovnih mehanizama zaštite prirode, posebnom cilju 1.2. Oblikovati i uspostaviti reprezentativnu i funkcionalnu mrežu područja značajnih za očuvanje prirode, odnosno Strateškom cilju 2. Smanjiti direktne pritiske na prirodu i poticati održivo korištenje prirodnih dobara i posebnom cilju 2.1. Osigurati održivo korištenje prirodnih dobara kroz sektorske planske dokumente i posebnom cilju 2.5. Očuvati nefragmentirana cjelovita prirodna područja i obnoviti najugroženija degradirana staništa koji je izravno povezan s aktivnosti 2.5.3. „provoditi mjere očuvanja i obnove zelene infrastrukture“, odnosno strateškom cilju 3. Ojačati institucionalne kapacitete u zaštiti prirode; odnosno strateškom cilju 4. Povećati znanje i dostupnost podataka o prirodi te posebnom cilju 4. Povećati znanje o stanju prirode. Projekt izravno doprinosi provođenju ključne horizontalne mjere Dunavske strategije, odnosno stvorit će se preduvjet za održivi razvoj hrvatske dunavske regije, a time i značajno doprinijeti ispunjenju jednom od glavnih njezinih ciljeva, a to je učiniti dunavsku regiju sigurnom, prosperitetnom i regijom jednakih mogućnosti za svih 115 milijuna njezinih stanovnika. Kroz projekt „Karlovac Karst“ će se prvenstveno razminirati šume i šumska zemljišta što će omogućiti održivo upravljanje, obnoviti degradirane šume koje trenutno imaju smanjenu produktivnost, vitalnost i kapacitet za regeneraciju, te će se poboljšati zaštita šuma od požara, a time će se značajno doprinijeti glavnim „Ciljevima za šume za 2020.“ Nove Strategije EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama. S obzirom da će se kroz projekt šumski ekosustavi nakon razminiranja učiniti dostupnim, što će omogućiti održivo gospodarenje, te će se obnoviti i poboljšati zaštita krških šuma, provedba projekta „Karlovac Karst“ će doprinijeti razvoju koncepta zelene infrastrukture.
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 13
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Provedbom projekta Karlovac Karst neposredno će se doprinijeti ispunjavanju ključne obveze iz Ottawske konvencije sadržane u članku 5. Uništavanje protupješačkih mina u miniranim područjima. Također, projekt će direktno doprinijeti ispunjavanju obveze iz članka 6. Međunarodna suradnja i pomoć, na način da Republika Hrvatska prima pomoć drugih država stranaka te Europske unije, čije su sve države članice ujedno i države stranke Ottawske konvencije. Relevantnost u odnosu na Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ Ocjena opravdanosti prijave projekta „Karlovac Karst“ za sufinanciranje iz sredstava Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova temelji se na aktivnostima koje se podržavaju u okviru Specifičnog cilja 6iii3 - Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskih područja u zaštićenim i Natura 2000 područjima, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., koje se planiraju provoditi za šume i šumska zemljišta unutar područja ekološke mreže Natura 2000 u kojima su ili su do nedavno bile prisutne mine ili se sumnja na prisutnost mina. Također, ocjena opravdanosti prijave projekta „Karlovac Karst“ za sufinanciranje iz sredstava ESI fondova temelji se na odobrenim kriterijima za odabir operacija za Specifični cilj 6iii3 - Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskih područja u zaštićenim i Natura 2000 područjima: Kriteriji za odabir operacija i metodologija za odabir operacija unutar investicijskog prioriteta 6iii/specifičnog cilja 6iii1 Poboljšano znanje o stanju bioraznolikosti kao temelja za učinkovito praćenje i upravljanje bioraznolikošću, specifičnog cilja 6iii2 Uspostava okvira za održivo upravljanje bioraznolikošću (primarno ekološkom mrežom Natura 2000) i specifičnog cilja 6iii3 Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima.
Tablica 1. Usklađenost projekta „Karlovac Karst“ sa specifičnim kriterijima prihvatljivosti 6iii3 - Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Specifični cilj Natura 2000 područjima Naziv specifičnog R.br. Usklađenost projekta s kriterijem kriterija prihvatljivosti Hrvatska kao država članica Europske unije ima obvezu adekvatnog upravljanja Natura 2000 Doprinos područjima. Provedbom projekta „Karlovac Karst“ i postizanjem njegovih rezultata izravno će se ispunjavanju doprinijeti snažnijoj provedbi EU Direktiva: Direktiva o zaštiti ptica (Council Directive obveza prema 79/409/EEC; 2009/147/EC) i Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council zakonodavstvu Directive 92/43/EEC), na kojima se temelji Europska ekološka mreža Natura 2000. Nadalje, kroz 1. EU iz područja aktivnost projekta A0. - Pripreme aktivnosti, provest će se postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zaštite prirode i/ili zahvata za ekološku mrežu, te, po potrebi, izradit će se Elaborat zaštite okoliša i provesti postupak ciljeva odnosno ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, čime će se utvrditi da li je potrebno provesti glavnu aktivnosti ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu odnosno postupak procjene utjecaja na okoliš. Ovime će Strategije EU o se provesti potrebni postupci za sve projektne aktivnosti sukladno nacionalnom zakonodavstvu iz
14 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
bioraznolikosti do područja zaštite prirode i okoliša, čime će se doprinijeti ispunjavanju obveza prema zakonodavstvu 2020. godine EU iz područja zaštite prirode. Isto tako, s obzirom da se kroz projekt planira: 1) razminirati šume i šumsko zemljište na kršu u Natura 2000 područjima s kojima će tek tada biti moguće održivo upravljati; 2) poboljšati protupožarna zaštita šumskih ekosustava i time ublažiti negativne utjecaje biotičkih i abiotičkih čimbenika na šumske ekosustave i 3) obnoviti degradirane i oštećene šume u područjima ekološke mreže Natura 2000 u sklopu čega će se zamijeniti strane vrste drveća domaćim vrstama te će se uklanjati invazivne strane vrste, na površini od 210,65 ha, projekt „Karlovac Karst“ značajno će doprinijeti ispunjenju sljedećih ciljeva Strategije EU o bioraznolikosti do 2020. godine:
• poboljšati EU zakonodavstvo odnosno u potpunosti implementirati Direktivu o pticama i Direktivu o staništima • održavati i poboljšati ekosustave i njihove usluge • povećati doprinos poljoprivrede i šumarstva održavanju i povećanju bioraznolikosti • pomoći u sprječavanju gubitka bioraznolikosti na globalnoj razini. Aktivnosti se provode na Projektno područje obuhvaća ukupno 1802,99 ha šuma i šumskog zemljišta na kršu od čega se unutar području šuma i područja ekološke mreže Natura 2000 nalazi 99,40 % (1792,21 ha) projektnog područja, dok se 0,60 šumskih zemljišta % (10,78 ha) projektnog područja ne nalazi unutar područja ekološke mreže, ali dio je minski unutar zaštićenih sumnjivog šumskog kompleksa koji se najvećim dijelom nalazi unutar područja ekološke mreže područja i Natura 2000 i zajedno s njim čini neraskidivu minski sumnjivu cjelinu nakon koje završava minski 2. područja mreže sumnjiv prostor (MSP). Veliki dio (6038,11 ha) šuma i šumskog zemljišta na projektnom području Natura 2000 u i dalje je onečišćen minama i minsko-eksplozivnim sredstvima ili se sumnja na prisutnost mina kojima su ili su do zaostalim iz Domovinskog rata, koje sprječavaju pristup te sustavno i dugoročno održivo upravljanje nedavno bile ovim prostorom, dok su na preostalom dijelu šuma i šumskog zemljišta na projektnom području do prisutne mine ili nedavno također bile prisutne mine i minsko-eksplozivna sredstva. Ovime se potvrđuje kako se se sumnja na projektne aktivnosti provode isključivo na područjima navedenima u ovom kriteriju. prisutnost mina
Površina staništa Kroz projekt će se na 210,65 ha izvršiti supstitucija alohtonih vrsta (europskog ariša, zelene koje se podržava u duglazije, obične smreke, američkog borovca i bijelog bora), ovisno o staništu, hrastom kitnjakom svrhu boljeg podržavajući i ostale vrste autohtonih listača – na površini od 28,02 ha (odsjek 15a). očuvanja čini 3. minimalno 10% Obnova šuma koje su zahvaćene sušenjem i propadanjem uslijed izmjene stanišnih uvjeta - ukupne površine degradirane površine, panjače i šikare graba- unosom hrasta kitnjaka prevesti će se u viši uzgojni na kojoj se oblik na površini od 182,63 ha( odsjeci 34a;34b;35a;36a; 37a;38a).. provodi projekt
Tablica 2. Usklađenost projekta „Karlovac Karst“ sa specifičnim kriterijima odabira. Specifični 6iii3 - Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 cilj područjima Naziv specifičnog R.br. Usklađenost projekta s kriterijem kriterija odabira S obzirom da će se kroz projekt razminirati zapuštene šume i šumska zemljišta na kršu, i time omogućiti održivo upravljanje šumskim ekosustavima, provesti biološka obnova šuma i poboljšati Doprinos protupožarna zaštita šuma i šumskog zemljišta te će se podići svijest javnosti o važnosti ispunjavanju bioraznolikosti šuma i šumskih staništa na kršu i zaštite prirode, provedbom projekta značajno će ciljeva, se doprinijeti postizanju svih 5 strateških ciljeva Strategije i akcijskog plana zaštite prirode aktivnosti ili Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine: 1. pokazatelja Strategije i • povećati učinkovitost osnovnih mehanizama zaštite prirode akcijskog plana • smanjiti direktne pritiske na prirodu i poticati održivo korištenje prirodnih dobara zaštite prirode • ojačati kapacitete sustava zaštite prirode RH • povećati znanje i dostupnost podataka o prirodi • podići razinu znanja, razumijevanja i podrške javnosti za zaštitu prirode. Doprinos Kroz projekt će se unaprijediti edukacija i poboljšati javna svijest o bioraznolikosti i vrijednostima 3. podizanju svijesti usluga ekosustava, važnosti održivog upravljanja šumama i šumskim zemljištem na kršu, čime će javnosti o se značajno doprinijeti podizanju svijesti javnosti o bioraznolikosti šuma i šumskih staništa. bioraznolikosti
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 15
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
šuma i šumskih staništa Provedbom projekta „Karlovac Karst“ poboljšat će se šumska protupožarna infrastruktura, odnosno obnovit (rekonstruirat) će se protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste koje su zapuštene, teško prohodne ili u potpunosti neprohodne i to već više od 20 godina zbog posljedica ratnih djelovanja tijekom Domovinskog rata i miniranja, čime će se doprinijeti održivom upravljanju područja na kojem se provodi projekt.
Doprinos Nakon provedenih radova razminiranja na projektnom području osigurat će se siguran pristup i time održivom omogućiti održivo upravljanje i bolja zaštita šuma, te će se omogućiti nesmetana provedba 6 upravljanju 4. šumskogospodarskih planova usklađenih s uvjetima zaštite prirode, i to za: 1) g.j. „Radošić‟, 2) g.j. područja na „Makovnik‟, 3) g.j. „Krasnica‟, 4) g.j. „Pištenik-Hum“, 5) g.j. „Donje Dubrave-Skradnik“ i 6) kojem se provodi g.j. „Josipdolske šume“, u skladu sa strogim načelima održivog upravljanja šumama. Nadalje, projekt razminiranjem projektnog područja stvorit će se temeljni preduvjeti i tako doprinijeti cjelovitoj uspostavi okvira za održivo upravljanje Natura 2000 područjima, odnosno stvorit će se temeljni preduvjeti za izradu i provedbu Natura 2000 planova upravljanja (kada se izrade) na projektnom području te uspostava sustava praćenja ciljnih vrsta i stanišnih tipova. Isto tako, razminiranjem šuma i šumskog zemljišta na projektnom području omogućit će Javnoj ustanovi NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije učinkovitije održivo upravljanje Natura 2000 područjima na području Karlovačke županije.
Doprinos Doprinos indikatorima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (u daljnjem tekstu: 5. indikatorima iz OPKK) prikazan je i opisan u poglavlju 1.1. OPKK
1.2. Postojeće stanje na lokaciji planiranog zahvata Projektno područje na kojem se planira provoditi projekt „Karlovac Karst” se gotovo u potpunosti (99,40 %) nalazi unutar područja ekološke mreže Natura 2000. Zbog ratnih djelovanja tijekom Domovinskog rata u razdoblju od 1991. do 1995. godine, šume i šumska zemljišta na projektnom području, i dalje su onečišćena minsko-eksplozivnim i neeksplodiranim ubojnim sredstvima ili se sumnja na prisutnost mina, koje sprječavaju pristup te sustavno i dugoročno održivo upravljanje ovim prostorom. Zbog toga, već dugi niz godina nemoguće je uspostaviti cjeloviti sustav upravljanja ekološkom mrežom Natura 2000 i gospodariti šumama u skladu s vodećim načelima održivog upravljanja. Područjem ekološke mreže unutar Karlovačke županije koje je ujedno i proglašeno zaštićeno područje sukladno Zakonu o zaštiti prirode upravlja Javna ustanova NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije. Nemogućnost održivog gospodarenja šumama, šumskim zemljištem i šumskim ekosustavima s sobom donosi i nemogućnost obavljanja šumskouzgojnih radova i radova zaštite šuma, kao i nemogućnost održavanja i korištenja šumske protupožarne infrastrukture. Posljedica navedenog je degradacija (prezrelost) šumskih sastojina lošijeg zdravstvenog stanja fitocenoze (edifikatora) i čitavog ekosustava (onečišćenje tla i voda). Dugoročnom nemogućnošću adekvatnog gospodarenja šumskim sastojinama zbog miniranosti, sve ove štete izravno se negativno odražavaju na općekorisne funkcije šuma, umanjujući njihovu vrijednost, a šteta se s vremenom samo povećava.
16 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Na projektnom području najvećim dijelom državnih šuma gospodari trgovačko društvo u vlasništvu države, Hrvatske šume d.o.o. (HŠ d.o.o.), i to Uprava šuma Podružnica Ogulin (UŠP Ogulin). Također, na projektnom području nalaze se i državne šume i šumska zemljišta u posjedu Republike Hrvatske, Ministarstva obrane Republike Hrvatske, javno dobro i općenarodna imovina, kojima ne gospodare Hrvatske šume d.o.o. Projektno područje prostire se na ukupno šest gospodarskih jedinica (g.j.). Tako se projektno područje nalazi na području četiri gospodarske jedinice državnih šuma kojima gospodare dvije šumarije iz UŠP Ogulin: 1) g.j. „Radošić‟ i 2) g.j. „Makovnik‟ u sastavu Šumarije Josipdol te 3) g.j. „Krasnica‟ i 4) g.j. „Pištenik-Hum“ u sastavu Šumarije Saborsko-Plaški. Nadalje, projektno područje nalazi se i na području dvije gospodarske jedinice privatnih šuma, kojim gospodare privatni šumoposjednici uz potporu Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, i to Podružnice Karlovačke županije: 1) g.j. „Donje Dubrave-Skradnik“ i 2) g.j. „Josipdolske šume“. Ukupna definirana površina projektnog područja projekta „Karlovac Karst“ nalazi se na području Karlovačke županije to na području općina Tounj, Josipdol i Plaški te iznosi 1929,08 ha.
1.2.1. Prisutnost minski sumnjivog područja u Karlovačkoj županiji U razdoblju od 1991. do 1995. godine na području Republike Hrvatske vodio se Domovinski rat s ciljem oslobađanja okupiranih područja i ostvarenja neovisnosti i cjelovitosti hrvatske države. Jedna od značajnih posljedica tih ratnih događanja je zagađenost teritorija Republike Hrvatske minsko-eksplozivnim i neeksplodiranim ubojnim sredstvima što ju svrstava u minski najzagađeniju članicu Europske unije. Prema podacima MUP-a, na dan 22. listopada 2019. godine, prema strukturi površina zagađenih minsko eksplozivnim sredstvima (u daljnjem tekstu: MES) i neeksplodiranim ubojnim sredstvima (u daljnjem tekstu: NUS) u RH najviše sudjeluju šume i šumska zemljišta i to čak s 98,41 %, dok na poljoprivredne površine otpada 1,32 % i na ostalo 0,27 %. Za šume u državnom vlasništvu minski sumnjiva površina iznosi 255,8 km². Ratnim razaranjima bilo je zahvaćeno 70 % Karlovačke županije, čije su posljedice i danas vidljive. Nakon ratnih događanja, 5 % površine županije je ostalo minirano. Na dan 22.10.2019. godine ukupna površina minski sumnjivog prostora Karlovačke županije iznosila je 46,71 km2 (4671 ha), od čega šumske površine čine 98,55 % minski sumnjivog prostora, poljoprivredno zemljište 1,22 % te ostale površine 0,23 %.
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 17
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Danas, minski sumnjiv prostor u Karlovačkoj županiji obuhvaća 6 gradova/općina i to: • Tounj 2,7 km2 (265,6 ha) • Cetingrad 1,7 km2 (168,1 ha) • Saborsko 2,9km2 (294,7 ha) • Plaški 27,2 km2 (2716,7 ha) • Josipdol 10,1 km2 (1011,5 ha) • Rakovica 0,9 km2 (92,0 ha). Dugogodišnja zagađenosti minama i minsko-eksplozivnim sredstvima dijelova Karlovačke županije sa sobom donosi sljedeće probleme i potrebe: • Nemogućnost sigurnog pristupa građana i djelatnika institucija koje su zadužene za upravljanje i/ili gospodarenje područjima • Nemogućnost uspostave cjelovitog sustava za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 • Nemogućnost održivog gospodarenja šumama i šumskim zemljištem što s sobom donosi dodatne probleme: o Degradacija (prezrelost) šumskih sastojina lošijeg zdravstvenog stanja fitocenoze i čitavog ekosustava o Nemogućnost uspostave učinkovite zaštite šuma i šumskih zemljišta od požara.
Tablica 3. Pregled problema i potreba koje generira prisutnost minski-sumnjivog područja u Karlovačkoj županiji Problem Potreba Nemogućnost uspostave cjelovitog sustava za Razminiranje šuma i šumskog zemljišta u svrsi: upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 • osiguranja sigurnog pristupa za građane i djelatnike institucija koje su zadužene za upravljanje i/ili gospodarenje područjima • osiguranja temeljnih preduvjeta za uspostavu Nemogućnost održivog gospodarenja šumama i cjelovitog sustava za upravljanja ekološkom šumskim zemljištem mrežom Natura 2000 (provedba planova upravljanja) • osiguranja temeljnih preduvjeta za održivo gospodarenje šumama i šumskim zemljištem Biološka obnova šuma i šumskog zemljišta u svrsi Degradacija (prezrelost) šumskih sastojina lošijeg uspostave šumskih sastojina boljeg zdravstvenog zdravstvenog stanja fitocenoze i čitavog ekosustava stanja fitocenoze i čitavog ekosustava .
Nemogućnost uspostave učinkovite zaštite šuma i Uspostava šumske protupožarne infrastrukture u svrsi šumskih zemljišta od požara zaštite šuma i šumskog zemljišta od požara.
18 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Nemogućnost sigurnog pristupa građana i djelatnika institucija koje su zadužene za upravljanje i/ili gospodarenje zagađenim područjima Ukupno je u Republici Hrvatskoj od 1996. godine do 2019. godine u minskim incidentima i nesrećama stradalo 595 osoba, od čega su 203 osobe smrtno stradale. Od 1996. do 2018. godine u minskim incidentima i nesrećama na području Karlovačke županije stradala je 61 osoba, od čega je smrtno stradalo 15 osoba. Ukupno stradalih pirotehničara na području karlovačke županije bilo je 10, od kojih je 1 smrtno stradao. Ukupno stradalih osoba mlađih od 18 godina bilo je 2, od kojih je 1 smrtno stradala (Izvor: MUP). U konačnici, minski sumnjiva područja, osim što značajno ugrožavaju živote i imovinu lokalnog stanovništva, ozbiljna su smetnja održivom regionalnom razvoju te korištenju, očuvanju i zaštiti prirodnih vrijednosti. Prisutan je izostanak razvojnih programa i privatnih investicija, što dovodi do gubitaka radnih mjesta i depopulacija područja. Isto tako, trenutna situacija lokalno stanovništvo svakodnevno podsjeća na ratna te moguća nova stradavanja, što izrazito negativno utječe na održivi razvoj čitave regije. Nemogućnost uspostave cjelovitog sustava za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 Područje ekološke mreže Natura 2000 pokriva 36,73 % kopnene površine RH i 15,42 % obalnog mora. Područjem ekološke mreže unutar Karlovačke županije koje je ujedno i proglašeno zaštićeno područje sukladno Zakonu o zaštiti prirode upravlja Javna ustanova NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije. Područjem ekološke mreže koje se nalazi izvan zaštićenog područja proglašenoga sukladno Zakonu o zaštiti prirode, te nije posebno zaštićeno, upravlja Javna ustanova NATURA VIVA, na čijem teritoriju se nalazi područje ekološke mreže. Na području Karlovačke županije nalaze se, između ostalog, područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje, HR2000593 Mrežnica-Tounjčica i HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika, te područja očuvanja značajnog za ptice (POP) HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika. Dio područja očuvanja značajnih za vrste, stanišne tipove i ptice u Karlovačkoj županiji nalazi se u minski sumnjivom području zbog čega oni nisu dostupni institucijama koje su zadužene za upravljanje onemogućujući njihovu dugoročnu zaštitu i očuvanje. Na tim područjima nije moguće provesti obveze koji proizlaze iz Zakona o zaštiti prirode odnosno provesti plan upravljanja područja ekološke mreže. Potrebno je s toga stvoriti temeljni preduvjet (sigurnost pristupa) za cjelovitu uspostavu sustava praćenja i adekvatnog okvira upravljanja
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 19
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš područja ekološke mreže Natura 2000, a tako i zaštitu i očuvanje ekološke mreže Natura 2000 u Karlovačkoj županiji. Dodatno, s aspekta zaštite prirode, zapuštanje zemljišta i neodržavanja livada i pašnjaka dovodi do, između ostalog, širenja stranih i invazivnih vrsta, nemogućnosti kontrole i sprječavanja širenja bolesti biljaka i životinja, posebice divljači, nemogućnosti sprječavanja i kontrole krivolova. Nemogućnost održivog gospodarenja šumama i šumskim zemljištem Problem zagađenosti šumskih ekosustava MES-om i NUS-om sredstvima predstavlja jedan od najvećih problema u održivom gospodarenju šumama u Republici Hrvatskoj. Gospodarenje šumama sukladno važećem Zakonu o šumama („Narodne novine“, broj 68/18, 115/18, 98/19) obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama koji su: • održavanje i odgovarajuće poboljšanje šumskih ekosustava i njihov doprinos globalnome ciklusu ugljika • održavanje zdravlja i vitalnosti šumskog ekosustava • održavanje i poticanje proizvodnih funkcija šume • održavanje, očuvanje i odgovarajuće poboljšanje biološke raznolikosti u šumskom ekosustavu • održavanje i odgovarajuće poboljšanje zaštitnih funkcija u upravljanju šumom (posebno tla i vode) • održavanje drugih socijalno-ekonomskih funkcija i uvjeta. Kako bi se osigurala provedba sveeuropskih kriterija za održivo gospodarenje šumama, svi vlasnici i posjednici šuma dužni su, između ostalog, gospodariti šumama u skladu sa šumskogospodarskim osnovama, što je nemoguće u šumama i šumskom zemljištu koji su zagađeni MES-om i NUS-om. Nemogućnost provedbe sveeuropskih kriterija odnosno šumsko gospodarskih osnova generira sljedeće vezane probleme: • degradacija (prezrelost) šumskih sastojina lošijeg zdravstvenog stanja fitocenoze i čitavog ekosustava • nemogućnost uspostave učinkovite zaštite šuma i šumskih zemljišta od požara.
20 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Degradacija (prezrelost) šumskih sastojina lošijeg zdravstvenog stanja fitocenoze i čitavog ekosustava Neprovođenje šumsko gospodarskih osnova na područjima koji su zagađeni MES-om i NUS-om, odnosno izostanak šumskouzgojnih radova u šumskim sastojinama na tim područjima dovodi do poremećaja u strukturi sastojina, gdje povećan udio broja stabala, obrasta i volumena utječe na povećano odumiranje stabala. Posljedica je degradacija (prezrelost) šumskih sastojina lošijeg zdravstvenog stanja fitocenoze (edifikatora) i čitavog ekosustava (onečišćenje tla i voda). Dugoročnom nemogućnošću adekvatnog gospodarenja šumskim sastojinama zbog miniranosti, sve ove štete direktno se negativno odražavaju na općekorisne funkcije šuma, umanjujući njihovu vrijednost, a štete se vremenskim pomakom bitno povećavaju zbog čega je potrebno pristupiti biološkoj obnovi šuma i šumskog zemljišta. Na projektnom području prisutno je ukupno 7 šumskih zajednica (fitocenoza). Zastupljenost pojedinih fitocenoza na projektnom području je slijedeća: 1. dinarska jelovo-bukova šuma (58,98 %) 2. jelova šuma s milavom (18,74 %) 3. šuma hrasta kitnjaka i običnog graba (16,24 %) 4. brdska bukova šuma s mrtvom koprivom (2,88 %) 5. šuma jele na dolomitu (2,56 %) 6. šuma bukve s kukurjekom (0,58 %) 7. šuma crnog graba s risjem (0,02 %). Prema namjeni, na projektnom području prevladavaju gospodarske šume (85,88 %), zatim slijede gospodarske s ograničenim gospodarenjem (13,81 %) te zaštitne šume (0,31 %). Prema vrsti tla, na projektnom području najzastupljenije je smeđe tlo na vapnencu i dolomitu (99,98 %), te rendzina tla (0,02 %). Nemogućnost uspostave učinkovite zaštite šuma i šumskih zemljišta od požara Šumski požari predstavljaju jednu od najvećih prijetnji za šumske ekosustave u Republici Hrvatskoj, ali ujedno i za ljudske živote i imovinu. Šumski požari jedan su od izvora degradacije tla. Porastu opožarenih površina doprinosi i činjenica da je veliki dio teritorija, koji je bio okupiran pa napušten nakon Domovinskog rata, zarastao u teško pristupačne šikare i šume bez izgrađene, nedovoljno razvijene ili zapuštene šumske protupožarne infrastrukture, a takva područja, koja su istovremeno još uvijek i minirana, predstavljaju veliki problem za zaštitu šuma od požara.
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 21
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj na području mediteranskih šuma nastane oko 3/4 ukupnog broja požara, dok na kontinentu 1/4 šumskih požara čime je Karlovačka županija pored Sisačko-moslavačke, u kontinentalnoj Hrvatskoj, najugroženija požarima s visokim rizikom. Prema podacima Hrvatskih šuma d.o.o., na području Karlovačke županije u razdoblju od 2013. do 2019. godine, bilo je ukupno 27 požara, od čega 19 požara na području Uprave šuma Podružnice Karlovac te 8 požara na području Uprave šuma Podružnice Ogulin, u kojima je opožareno ukupno 191 ha šumskih površina. Pregled broja i površina požara u Karlovačkoj županiji u razdoblju od 2013. do 2019. godine dan je u tablici u nastavku: Tablica 4. Pregled broja i površina požara u Karlovačkoj županiji u razdoblju od 2013. do 2019. godine
Broj požara Opožarena Godina (kom) površina (ha) 2013. 3 6 2014. 2 13 2015. 1 1 2016. 2 1 2017. 15 132 2018. 0 0 2019. 4 38 Ukupno 27 191
Ukupna nastala šteta od požara u Karlovačkoj županiji u razdoblju od 2013. do 2019. godine iznosi 2.011.491,80 HRK. S obzirom na manjak podataka o točnoj utvrđenoj opožarenoj šumskoj površini u privatnim šumama, može se zaključiti kako su opožarene šumske površine na području Karlovačke županije i veće. U šumariji Saborsko-Plaški u razdoblju od 2013. do 2019. godine evidentirani su sljedeći požari: • 27.1.2016. G.J. Plaška glava-Borovac 32a, opožarena površina 0,02 ha, iznos štete 0,00 kn • 26.12.2016. G.J. Bršljanovica 34c, opožarena površina 1,1 ha, iznos štete 34.500,00 kn • 15.3.2017. G.J. Pištenik-Hum 6c, 6d, opožarena površina 4,73 ha, iznos štete 115.106,49 kn • 30.8.2017. G.J. Titra-Javornik 46a, opožarena površina 0,06 ha iznos štete 3.000,00 kn. U šumariji Josipdol u razdoblju od 2013. do 2019. godine nisu evidentirani požari na projektnom području, niti na području gospodarske jedinice Krasnice.
22 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Manjak podataka leži u činjenici da je dio privatnih šuma u Županiji još uvijek neuređen, a za dio su se tek odnedavno izradili šumskogospodarski planovi. Međutim, prema podacima iz Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku iz 2015., udio državnih šuma u ukupnoj opožarenoj površini u odnosu na šume privatnih šumoposjednika je 1:1, što je posljedica nedovoljne brige šumovlasnika, neprovođenja potrebnih mjera zaštite u smislu izgradnje protupožarnih prosjeka, čuvanja šuma i provođenja uzgojnih radova u funkciji zaštite od požara.
1.3. Opis obilježja zahvata Glavne aktivnosti planiranog zahvata Projekt „Karlovac Karst“ obuhvaća razminiranje i zaštitu šuma na kršu u jugozapadnom dijelu Karlovačke županiji, a oko 99 % od gore navedenih projektnih aktivnosti se provode unutar ekološke mreže Natura 2000. Projektom je predviđeno razminiranje šuma i šumskog zemljišta od minsko-eksplozivnih i neeksplozivnih ubojnih sredstava u Natura 2000 području, poboljšanje protupožarne zaštite obnavljanjem protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste te obnova šuma i šumskog zemljišta s ciljem sanacije i restauracije ciljnih šumskih stanišnih tipova unutar područja ekološke mreže Natura 2000. Ukupna definirana površina projektnog područja na kojoj se planira provoditi projekt iznosi 1929,08 ha. Projekt „Karlovac Karst“ planira se provoditi na području Karlovačke županije i to na području administrativnih općina Tounj, Josipdol i Plaški (Slika 1., Slika 2.).
Tablica 5. Površina područja na kojoj se planira provoditi projekt „Karlovac Karst“ Aktivnost projekta Površina (ha) Razminiranje šuma i šumskog zemljišta 1709,06 Obnova i rekonstrukcija protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste 21,80 (PPsEŠC) Obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta 210,65
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 23
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 1. Ortofoto snimak šireg područja zahvata s prikazom lokacije zahvata (Izvor: Geoportal)
24 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 2. Topografski snimak šireg područja zahvata s prikazom lokacije zahvata (Izvor: Geoportal)
Predviđeno trajanje projekta je 59 mjeseci (od 2019. do 2023. godine) te su u tom periodu predviđene pripremne aktivnosti, aktivnosti razminiranja, obnove šumske protupožarne infrastrukture, obnove šuma i šumskog zemljišta, aktivnosti upravljanja projektom te promidžbene aktivnosti podizanja svijesti javnosti o projektnim rezultatima. Dinamika provedbe projekta na razini aktivnosti projekta prikazana je u tablici u nastavku: Tablica 6. Dinamika provedbe projektnih aktivnosti 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. Pripremne aktivnosti 100 % / / / / Razminiranje šuma i šumskog zemljišta 25 % 25 % 25 % 25 % Obnova šumske protupožarne infrastrukture 25 % 25 % 25 % 25 %
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 25
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Biološka obnova šuma i šumskog zemljišta 25 % 25 % 25 % 25 %
Upravljanje projektom 25 % 25 % 25 % 25 % Promidžba i vidljivost 25 % 25 % 25 % 25 %
1.3.1. Razminiranje šuma i šumskog zemljišta Realizacijom ove projektne aktivnosti stvorit će se temeljni preduvjeti za očuvanje i održivo korištenje šuma i šumskog zemljišta na području ekološke mreže Natura 2000, te će se omogućiti adekvatna provedba pet šumskogospodarskih planova. U okviru projekta „Karlovac Karst“ planiraju se razminirati šume i šumska zemljišta kojima najvećim dijelom gospodare Hrvatske šume d.o.o., i to Uprava šuma Podružnica Ogulin, Šumarija Josipdol i Šumarija Saborsko-Plaški, zatim privatni šumoposjednici te drugi javni posjednici. Tako će se provedbom svih podaktivnosti iz ove aktivnosti projekta razminirati ukupno 1709,06 ha šuma i šumskog zemljišta koje se nalazi u područjima ekološke mreže Natura 2000. Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta koja se kroz projekt „Karlovac Karst“ planira razminirati određeno je na dostupnom djelu 210,65 ha koji će izravno doprinijeti restauraciji ciljnih šumskih i nešumskih stanišnih tipova unutar područja ekološke mreže Natura 2000. U prilogu 6. (Prilog 6.) nalazi se detaljan popis površina šumskih odjela/odsjeka državnih šuma na projektnom području na kojima se planiraju izvršiti radovi razminiranja, a kojima na temelju šumskogospodarskih planova (ŠGP) gospodare Hrvatske šume d.o.o., UŠP Ogulin. Osim šumskih odjela/odsjeka državnih šuma kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., UŠP Ogulin, kroz projekt Karlovac Karst“ planiraju se razminirati i državne šume i šumska zemljišta u posjedu Republike Hrvatske, Ministarstva obrane Republike Hrvatske, javno dobro i općenarodna imovina kojima ne gospodare Hrvatske šume d.o.o. Sve te površine nisu obuhvaćene šumskogospodarskim planovima za državne šume, već su, i to samo za jedan dio privatnih šuma, obuhvaćene šumskogospodarskim planovima za privatne šume. Površina šuma i šumskog zemljišta privatnih šumoposjednika te površina državnih šuma i šumskog zemljišta u posjedu RH, MORH, javno dobro i općenarodna imovina, planiranih za razminiranje koje nisu obuhvaćene ŠGP-ovima za državne šume iznose 332,91 ha.
26 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Prikaz projektnog područja u odnosu na područja ekološke mreže Natura 2000 te prikaz područja na kojem se provode aktivnosti razminiranja u odnosu na područja ekološke mreže Natura 2000 nalazi se na slici u nastavku.
Slika 3. Prikaz projektnog područja u odnosu na područja ekološke mreže Natura 2000 (Izvor: Studija izvodljivosti)
Na temelju trenutno dostupnih podataka o MSP-u, poslovi razminiranja na projektnom području, ovisno prvenstveno o terenskim ograničenjima i samoj minskoj situaciji, planiraju se obavljati pomoću dvije glavne metode razminiranja: • 30 % od ukupne planirane površine za razminiranje planira se razminirati kombinacijom strojeva za pripremu površine (stroj za razminiranje) i ručne detekcije mina
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 27
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
• 70 % od ukupne planirane površine za razminiranje planira se razminirati isključivo ručnom detekcijom mina jer je to trenutno najizglednija moguća metoda s obzirom na terenska ograničenja i spoznaje o minskoj situaciji na terenu. Međutim, ukoliko se prilikom samih izvođenja radova razminiranja utvrdi da postoji mogućnost korištenja i drugih metoda razminiranja na projektnom području, a u svrhu što učinkovitijeg i sigurnijeg razminiranja šumskih područja, sukladno Zakonu o protuminskom djelovanju („Narodne novine“, br. 110/15, 118/18, 98/19) primijenit će se i druge metode. Uvođenje u posao razminiranja je, sukladno Zakonu o protuminskom djelovanju („Narodne novine“, br. 110/15, 118/18, 98/19), postupak kojim se upoznaje predstavnika odabranog izvođača radova, odnosno voditelja radilišta s projektnim područjem, detaljima izvođenja radova i mjerama sigurnosti i zaštite na radu prilikom obavljanja poslova. O uvođenju u posao, nadzornik za kontrolu kvalitete koji će provoditi uvođenje će sastaviti Zapisnik o uvođenju u poslove razminiranja. Nadzornik za kontrolu kvalitete, utvrđuje kvalitetu obavljenih poslova razminiranja sukladno odredbama zakona, vodi propisanu dokumentaciju te ovjerava Dnevnik radilišta razminiranja s radnom kartom voditelja radilišta u koji upisuje svoje primjedbe u vezi s opsegom izvedenih poslova, dinamikom obavljanja i planiranim rokovima. Kontrolu kvalitete u tijeku obavljanja poslova razminiranja provodit će ovlašteni djelatnici Hrvatskog centra za razminiranje, odnosno pirotehničari MUP-a za kontrolu kvalitete i nadzornici za kontrolu kvalitete. Nakon što se provede završna kontrola kvalitete sukladno člancima 73.-76. Zakona o protuminskom djelovanju („Narodne novine“, br. 110/15, 118/18, 98/19), izradit će se Zapisnik o završnoj kontroli kvalitete. Na osnovi toga, predsjednik Povjerenstva, ovisno o rezultatima završne kontrole kvalitete, predložit će ravnatelju MUP-a izdavanje potvrde o isključenju područja i/ili građevine iz MSP-a, ako se utvrdi da je postignuta propisana kvaliteta radova, ili ponavljanje poslova razminiranja na površini sukladno utvrđenoj situaciji u zapisniku o završnoj kontroli kvalitete. MUP će u cijelosti biti odgovoran za sve podaktivnosti iz ove aktivnosti projekta, dok će same radove razminiranja provoditi izvođači radova koji će se odabrati u postupku javne nabave. Za sve razminirane površine napravit će se Elaborat geodetske izmjere, u kojem će se izmjeriti svaka točka granice radilišta koja utječe na definirane ukupne površine. Završna analiza razminirane pojedine cjeline idejnog plana razminiranja provodi se nakon ucrtavanja geodetske premjere razminiranog područja, od strane referenta za unos podataka, u minsko-
28 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš informacijski sustav Hrvatskog centra za razminiranje. Cilj završne analize je usporedba podataka iz idejnog plana razminiranja s konačnim, izvedenim stanjem. Ukoliko je završnom kontrolom kvalitete nad obavljenim poslovima razminiranja utvrđeno da su poslovi provedeni sukladno relevantnim zakonskim i podzakonskim aktima, MUP najkasnije u roku od 15 dana od dana potpisivanja Zapisnika o završnoj kontroli kvalitete izdaje Potvrdu o isključenju iz MSP-a. Odmah nakon analize završenih poslova razminiranja nekog područja, a najkasnije u roku od 3 dana, djelatnici MUP-a izvršit će procjenu stanja obilježenosti minski sumnjivog prostora s obzirom na promjene nastale razminiranjem projektne površine. O novom stanju obilježenosti MSP-a, napravit će se Izvješće o obavljenim poslovima obilježavanja
1.3.2. Obnova šumske protupožarne infrastrukture U sklopu ove projektne aktivnosti, provodit će se podaktivnosti obnove postojeće šumske protupožarne infrastrukture, odnosno postojećih protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste na projektnom području, u svrhu provođenja aktivne protupožarne zaštite šuma, posebno u sezoni povećane opasnosti od šumskih požara. Protupožarna zaštita šuma u Republici Hrvatskoj, prema Pravilniku o zaštiti šuma od požara („Narodne novine“, broj 33/14) i dugogodišnjoj šumarskoj praksi protupožarne zaštite, predstavlja skup mjera i postupaka u cilju zaštite šuma od požara i obuhvaća tehničke mjere (izrada protupožarnih prosjeka, protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste i sl.), preventivno-uzgojne mjere (osnivanje i održavanje protupožarnih prosjeka) u cilju smanjenja opasnosti od nastanka i brzog širenja šumskih požara i ranog otkrivanja i dojave šumskog požara, te pravovremenog djelovanja u gašenju šumskog požara. Protupožarna prosjeka s elementima šumske ceste (PPsEŠC) je prosječeni prostor u šumi u obliku pruge, očišćen od drveća i niskog raslinja, širine oko 6 m s elementima šumske ceste širine oko 4 m koji ima namjenu prolaska vatrogasnih vozila do požarišta (Slika 4.). Širina prosijecanja šume i šumskog raslinja za protupožarni prosjek s elementima šumske ceste treba iznositi od 4-15 m, ovisno o vrsti drveća (bjelogorice i crnogorice), starosti sastojina, obliku i sastavu zemljišta te jačini stalnih i povremenih vjetrova. PPsEŠC osim glavne namjene prolaska vatrogasnih i interventnih vozila i prilaza požarištu, služe također i u svrhu prolaska motriteljsko-dojavne službe u sklopu preventivne zaštite šuma od požara. PPsEŠC moraju se redovito čistiti od drvenastog korova na zemljanim bankinama i održavati kamenu (tucaničku) kolovoznu konstrukciju prohodnom za sva vatrogasna i interventna vozila te gasitelje. Obnovom i primjenom navedenih tehničkih, ali i preventivno-uzgojnih mjera omogućit će se
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 29
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš brža detekcija i bolji pristup šumskim požarima od strane interventnih timova i vozila, a time će se osigurati učinkovitije provođenje mjera protupožarne zaštite šuma na projektnom području. Razlog odabira predmetnih 43,60 km PPsEŠC za rekonstrukciju je to što su predmetne PPsEŠC sastavni dio postojeće mreže komunikacija u gospodarskim jedinicama Makovnik i Krasnica na području Šumarija Josipdol i Saborsko - Plaški. Navedene PPsEŠC dijelom su nedostupne, zapuštene i neprohodne zbog ratnih djelovanja tijekom Domovinskog rata te utvrđenog minsko sumnjivog područja, zadnjih 28 godina (Slika 5., Slika 6.). Iste povezuju odsjeke /odjele u gospodarskim jedinicama Makovnik i Krasnica, koji su zahvaćeni ratnim djelovanjem tijekom Domovinskog rata te su zbog utvrđenog minsko-sumnjivog područja radno nedostupni.
Slika 4. PPsEŠC 554B3005J Lovačka kuća, GJ Krasnica (Izvor: Studija izvodljivosti)
30 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 5. PPsEŠC 554B3011J Kapelska vodica, GJ Krasnica (Izvor: Studija izvodljivosti)
Slika 6. PPsEŠC 550B1006J Klipinska cesta, GJ Makovnik (Izvor: Studija izvodljivosti)
Kroz Projekt Karlovac Karst razminirati će se navedeni odsjeci i dijelovi navedenih PPsEŠC te izvršiti u cijeloj dužini rekonstrukcija istih. Glavna namjena PPsEŠC je omogućiti prolazak vatrogasnih vozila do požarišta te prolaz motriteljsko-dojavne službe u sklopu preventivne zaštite šuma od požara. Rekonstrukcijom PPsEŠC omogućit će se bolja zaštita šuma i šumskog zemljišta u projektnom području od šumskih požara, što će izravno doprinijeti i boljoj zaštiti bioraznolikosti i iskorištavanja usluga šumskih ekosustava.
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 31
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Detaljan popis i položaj protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste, koje se kroz projekt „Karlovac Karst“ planiraju rekonstruirati, prikazan je u tablici 7. (Tablica 7.). Površina planiranih protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste (PPsEŠC) unutar minski sumnjivog područja (MSP-a), a koja je istovremeno uključena i u ukupnu planiranu površinu za razminiranje odjela/odsjeka od 1709,06 ha, iznosi 12,43 ha. Obnova i rekonstrukcija protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste izvan MSP iznosi 18,73 km, odnosno 9,37 ha. Obnova te rekonstrukcija protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste koja se nalazi unutar MSP te je već obuhvaćena površinom za razminiravanje stoga se posebno ne izražava iznosi 12,43 ha, odnosno u duljini 24,87 km. Ukupno duljina PPsEŠC predviđenih za rekonstrukciju (unutar MSP + izvan MSP) iznosi 43,6 km. S obzirom da je dinamika izrade glavnih projekata za rekonstrukciju PPsEŠC i dinamika izvođenja samih radova rekonstrukcije PPsEŠC usko povezana s dinamikom izvođenja radova razminiranja minski sumnjivih površina, isti će se detaljno uskladiti i koordinirati u fazi provedbe projekta sve aktivnosti razminiranja, projektiranja i izvođenja radova rekonstrukcije između projektnih partnera po godinama provedbe projekta.
32 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Tablica 7. Detaljan popis protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste (PPsEŠC) koje se kroz projekt „Karlovac Karst“ planiraju rekonstruirati
a
-
a a
Red -
Popis katastarskih čestica
ni Gospo REGI
obuhvaćenih planiranom Identifikacijski
broj ŠUMAR darska STAR NAZIV a (km) a
UŠP - rekonstrukcijom PPsEŠC broj Natura (ha) PPs IJA jedinic SKI PPsEŠC (km)
(podaci iz osnova 2000 područja
PPsEŠC Površina
EŠ a BROJ Površina
(ha) MSP u
MSP
Dio PPsEŠC JAVSUM ili
PPsEŠC (km) gospodarenja)
unutarMSP
Registarski broj Registarskibroj Ukupna duljinaUkupna
C (ha) MSP Van
Ukupna površinaUkupna
planuma PPsEŠC planuma PPsEŠC planuma PPsEŠC Dio PPsEŠC Van Dio Van PPsEŠC Makov Modruš - 2408RH;2413RH;2416JD;74 HR1000019 10 Josipdol- nik i 550B1 Crni 44JD;6325RH;7546JD;7546/ (POVS) 1 Oguli Saborsko 011 BT 10,31 5,16 3,25 1,63 7,06 3,53 Krasni 007J potok - 7545/2524/2525/12525/22508 HR5000019 n -Plaški ca Kosanjak /12508/24042407//O15 (POP) 10 HR1000019 Saborsko Krasni 554B3 Kapelska (POVS) 2 Oguli 011 BT 1,51 0,76 1,51 0,76 0,00 0,00 5045/1RH/O15 -Plaški ca 011J vodica HR5000019 n (POP) 10 HR1000019 Saborsko Krasni 554B2 (POVS) 3 Oguli Tisovac 011 BT 1,86 0,93 1,86 0,93 0,00 0,00 2413RH//O15 -Plaški ca 007J HR5000019 n (POP) 10 Krasnički HR1000019 Saborsko Krasni 554B2 vrh - (POVS) 4 Oguli 011 BT 6,65 3,33 3,08 1,54 3,57 1,79 2413;5045/1RH/O15 -Plaški ca 004J Srnećak HR5000019 n Uk. (POP) 10 HR1000019 Opsika - Makov 550B1 (POVS) 5 Oguli Josipdol Crna kosa 011 BT 5,24 2,62 3,20 1,60 2,04 1,01 6742;7497;7498;/O15 nik 008J HR5000019 Uk. n (POP) 10 HR1000019 Makov 550B1 Klipinska 7507ONI (VANI) ; 7498 RH (POVS) 6 Oguli Josipdol 011 BT 6,47 3,24 5,21 2,61 1,26 0,63 nik 006J cesta Uk. ,2525/1/2525/2/ O15 HR5000019 n (POP) 10 HR1000019 Makov 550B3 Bijela (POVS) 7 Oguli Josipdol 011 BT 0,62 0,31 0,62 0,31 0,00 0,00 2525/2RH; 2404RH/O15 nik 015J kosa HR5000019 n (POP)
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 33
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
HR1000019 10 Saborsko Serežište Krasni 554B2 (POVS) 8 Oguli -Plaški- - 011 BT 3,46 1,73 0,00 0,00 3,46 1,73 2404;2413RH/O15 ca 002J HR5000019 n Josipdol Krmesać (POP) HR1000019 10 Bjele Saborsko Krasni 554B2 (POVS) 9 Oguli Drage - 011 BT 2,45 1,23 0,00 0,00 2,45 1,23 2413RH/O15 -Plaški ca 003J HR5000019 n Bezdanka (POP) HR1000019 10 Saborsko Krasni 554B3 Lovačka (POVS) 10 Oguli 011 BT 0,79 0,40 0,00 0,00 0,79 0,40 5045/1RH/O15 -Plaški ca 005J kuća HR5000019 n (POP) HR1000019 10 Saborsko Krasni 554B3 (POVS) 11 Oguli Rape 011 BT 1,56 0,78 0,00 0,00 1,56 0,78 5045/1RH/O15 -Plaški ca 008J HR5000019 n (POP) HR1000019 10 Makov 550B3 (POVS) 12 Oguli Josipdol Dugi rt 011 BT 1,00 0,50 0,00 0,00 1,00 0,50 2525/2RH; 2404RH/O15 nik 018J HR5000019 n (POP) HR1000019 10 Makov 550B3 Dugi rt - (POVS) 13 Oguli Josipdol 011 BT 1,68 0,84 0,00 0,00 1,68 0,84 2525/2RH; 2404RH/O15 nik 019J Prokop HR5000019 n (POP) UKUPNE DULJINE I POVRŠINE PLANUMA PPsEŠC 43,60 21,80 18,73 9,37 24,87 12,43 PLANIRANIH ZA REKONSTRUKCIJU
34 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
1.3.3. Biološka obnova šuma i šumskog zemljišta Ovim zahvatom je planirana obnovljena površina unutar zaštićenih područja i područja ekološke mreže Natura 2000 u svrhu boljeg očuvanja, i to na način da se sastojine stranih vrsta zamijene sastojinama autohtonih vrsta stabala. U sklopu ove projektne aktivnosti, odnosno biološke obnove šuma i šumskog zemljišta u na 210,65 ha u područjima ekološke mreže Natura 2000, provodit će se podaktivnosti pripreme staništa, sadnje sadnica, zaštite sadnica i njega novopodignutog mladog naraštaja hrasta kitnjaka Na planiranom području od 210,65 ha pripremni radovi obuhvaćaju rad na uklanjanju podrasta i grmlja na površini od 92,92 ha, i rad na čišćenju tla od korova na površini od 117,73 ha te dodatni rad rahljenja tla na površini od 28,02 ha. Na predmetnom području od 210,65 ha planirana je obnova sadnicama hrasta kitnjaka sadnjom na 210,65 ha (379.170 komada sadnica posađenih u Tully cijevi) te popunjavanje 21,06 ha (3.791 komada sadnica posađenih u Tully cijevi). Zaštita sadnica nije potrebna jer biljke imaju zaštitu od Tully cijevi. Na predmetnom području od 210,65 ha aktivnosti njege obuhvaćaju rad na pod zastorom sastojine na površini od 182,63 ha (njega posađenih sadnica kitnjaka ispod nadstojne etaže autohtonih listača cca. 10-ak % drvne mase sjemenjaka koje će ostati na površini); i aktivnosti njege pomlatka i mladika na površini od 28,02 ha (njega posađenih sadnica hrasta kitnjaka iznad kojih nema nadstojnih stabala). Na predmetnom području od 210,65 ha planira se supstitucija alohtonih vrsta (europskog ariša, zelene duglazije, obične smreke, američkog borovca i bijelog bora), ovisno o staništu, hrastom kitnjakom podržavajući i ostale vrste autohtonih listača – na površini od 28,02 ha (odsjek 15a). Obnova šuma koje su zahvaćene sušenjem i propadanjem uslijed izmjene stanišnih uvjeta - degradirane površine, panjače i šikare graba - unosom hrasta kitnjaka prevesti će se u viši uzgojni oblik na površini od 182,63 ha( odsjeci 34a;34b;35a;36a; 37a;38a). Dokaz postignuća za zamjenu stranih vrsta sastojinama autohtonih vrsta su ovjereni kolaudacijski zapisnici. Detaljan položaj odjela i odsjeka te površine na kojoj će se provesti aktivnost biološke obnove šuma i šumskog zemljišta u odnosu na područja ekološke mreže Natura 2000 prikazan je na slici u nastavku.
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 35
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 7. Detaljan položaj odjela i odsjeka te površine na kojoj će se provesti aktivnost biološke obnove šuma i šumskog zemljišta u odnosu na područja ekološke mreže Natura 2000 (Izvor: Studija izvodljivosti)
36 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Detaljan položaj i površina staništa koje će se provedbom projektnih aktivnosti (biološke obnove šuma) podržati u svrhu boljeg očuvanja prikazan je na slici u nastavku.
Slika 8. Prikaz položaja i površina staništa ekološke mreže Natura koje će se provedbom projektnih aktivnosti podržati u svrhu boljeg očuvanja (Izvor: Studija izvodljivosti)
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 37
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
1.4. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces Predmetni zahvat nije proizvodna djelatnost koja uključuje tehnološki proces, stoga ovo poglavlje nije primjenjivo.
1.5. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa i emisije u okoliš Predmetni zahvat nije proizvodna djelatnost koja uključuje tehnološki proces, stoga ovo poglavlje nije primjenjivo.
1.6. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata Budući da će se tijekom izvođenja planiranog zahvata koristiti postojeća infrastruktura, nisu evidentirane druge aktivnosti koje bi mogle biti od važnosti za provođenje zahvata.
1.7. Prikaz varijantnih rješenja zahvata Analizirane su dvije opcije provedbe Projekta kroz usporedbu opsega planiranih aktivnosti, investicijskih troškova te doprinosa pojedine opcije ostvarenju specifičnih ciljeva i pokazatelja Projekta. U tablici u nastavku je dan pregled analiziranih opcija. Tablica 8. Pregled analiziranih opcija Projektna opcija 1 Projektna opcija 2
• Razminiranje 1709,06 ha šuma i šumskih • Razminiranje 1709,06 ha šuma i šumskih zemljišta Opseg zemljišta • Rekonstrukcija 43,6 km protupožarnih planiranih • Rekonstrukcija 43,6 km protupožarnih presjeka s elementima šumske ceste aktivnosti presjeka s elementima šumske ceste • Biološka obnova 210,65 ha šuma i šumskog zemljišta
• SC 1 - Razminirati šume i šumsko zemljište u Natura 2000 područjima u • SC 1 - Razminirati šume i šumsko jugozapadnom dijelu Karlovačke zemljište u Natura 2000 područjima u županije Doprinos jugozapadnom dijelu Karlovačke • SC 2 - Poboljšati šumsku protupožarnu u ostvarenju županije Natura 2000 područjima u jugozapadnom specifičnih • SC 2 - Poboljšati šumsku protupožarnu u dijelu Karlovačke županije ciljeva Natura 2000 područjima u jugozapadnom • SC 3 - Obnoviti šumu i šumsko zemljište dijelu Karlovačke županije u Natura 2000 područjima u
jugozapadnom dijelu Karlovačke županije.
• 1709,06 ha površina miniranih šuma i Doprinos • 1709,06 ha površina miniranih šuma i šumskog zemljišta u područjima ekološke ostvarenju šumskog zemljišta u područjima ekološke mreže Natura 2000 pokazatelja mreže Natura 2000 • 210,65 ha površina staništa koja se podržava u svrhu boljeg očuvanja (ha)
38 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Sukladno prikazanom u prethodnoj tablici, Projektna opcija 1 ima manji opseg planiranih aktivnosti i posljedično manje investicijske troškove u odnosu na Projektnu opciju 2. S druge strane, provedba odabrane Projektne opcije 2 doprinosi ostvarenju svima trima postavljanim specifičnim ciljevima Projekta za razliku od Projektne opcije 1, čija provedba doprinosi ostvarenju dva od tri specifična cilja Projekta. Također, provedba Projektne opcije 2 doprinosi ostvarenju pokazatelja neposrednih rezultata za investicijski prioritet 6iii, za razliku od Projektne opcije, čija provedba doprinosi ostvarenju pokazatelja rezultata za Specifični cilj 6iii3, no ne i ostvarenju pokazatelja neposrednih rezultata za investicijski prioritet 6iii.
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 39
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 9. Projekt „Karlovac Karst“ – Pregledna karta (Izvor: Studija izvodljivosti)
40 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA
2.3. Opis lokacije te opis okoliša 2.3.1. Geografski položaj lokacije zahvata Projektno područje projekta „Karlovac Karst“, odnosno lokacija zahvata nalazi se na području Karlovačke županije i to na području administrativnih općina Tounj, Josipdol i Plaški. Karlovačka županija u kojoj se nalaze predmetne općine Tounj, Josipdol i Plaški smještena je u najjužnijem dijelu središnje Hrvatske, na području gdje se dotiču panonska i gorska Hrvatska. Karlovačka županija graniči sa Zagrebačkom, Sisačko-moslavačkom, Ličko- senjskom i Primorsko-goranskom županijom, te Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom. Predstavlja prometno čvorište i zbog povoljnog prirodnog i prometno-geografskog položaja iznimno je dobro povezana s ostalim dijelovima RH, kao i susjednim zemljama. Administrativno, političko, gospodarsko i kulturno središte je grad Karlovac.
Općina Tounj Općina Tounj se nalazi u južnom dijelu Karlovačke županije. U njezin sastav ulaze slijedeća naselja: Gerovo Tounjsko, KAmenica Skradnička, Potok Tounjski, Rebrović, Tounj, Tržić Tounjski, Zdenac. Okosnicu prometnog sustava Općine čini trasa ceste D23.
Općina Josipdol Josipdol se nalazi u južnom dijelu Karlovačke županije, 58 km od Karlovca, 11 km od Ogulina te 18 km od Plaškog a prostire se na 165,41 km². U njezin sastav ulaze slijedeća naselja: Carevo Polje, Cerovnik, Istočni Trojvrh, Josipdol, Modruš, Munjava Modruška, Munjava, Oštarije, Salopeki Modruški, Skradnik, Sabljaki Modruški, Trojvrh, Vajin Vrh i Vojnovac. Općine je vrlo dobro prometno povezana autocestom Zagreb – Split, magistralnim cestovnim pravcima Zagreb – Karlovac – Josipdol – Senj, Ogulin – Oštarije – Josipdol, Josipdol – Plaški – Saborsko – Plitvička jezera, te željeznicom Zagreb – Josipdol – Split i Rijeka – Ogulin – Josipdol Split.
Općina Plaški Općina Plaški se nalazi u južnom dijelu Karlovačke županije.
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 41
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
U njezin sastav ulaze slijedeća naselja: Janja Gora, Jezero I Dio, Kunić, Lapat, Latin, Međeđak, Plaški, Pothum Plašćanski. Općina Plaški je prometno povezana državnom cestom D-42 Vrbovsko (D3) – Ogulin – Plaški –Poljanak (D1). Ostala naselja općine Plaški razvila su se uz lokalne prometnice L-34137 (Munjava (D 23) - Cerovnik - Kunić - Međeđak (D42)), L-34148 (Janja Gora -Plavča Draga - D42) i L-34149 (L34148 - Jezero - Jakšići - D42). Općinom prolazi glavna magistralna željeznička pruga Zagreb - Karlovac - Oštarije - Split.
2.3.2. Stanovništvo Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine je proveden od 1. do 28. travnja 2011. Popis je proveden na temelju Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine („Narodne novine“ br. 92/10). Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Tounj imala je 1150 stanovnika što je smanjenje u odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine kada je u Općini broj stanovnika iznosio 1242. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Josipdol imala je 3773 stanovnika što je smanjenje u odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine kada je u Općini broj stanovnika iznosio 3987. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Plaški imala je 2090 stanovnika što je smanjenje u odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine kada je u Općini broj stanovnika iznosio 2292. Uzroci negativnog demografskog stanja ponajprije se povezuju s lošim ekonomskim prilikama, koje su rezultat dugogodišnjeg izostanka ulaganja u ovaj prostor, no nakon 1991. i Domovinskog rata, depopulacija postaje izrazito naglašena. Na navedenom području potrebna je demografska obnova koja se može provoditi u sklopu gospodarske obnove kao njen integralni dio i važna pretpostavka svakog planiranja i inovacija u prostoru. Stoga je u model demografske obnove potrebno uključiti i različite oblike gospodarske i općenito ukupne revitalizacije.
42 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
2.3.3. Prirodna i geografska obilježja područja zahvata Općina Tounj Geološki činitelji bili su presudni u oblikovanju sadašnjeg reljefa. Povijest geoloških zbivanja seže unatrag više od 230 milijuna godina, kolika je starost najstarijih stijena i naslaga. Današnja reljefna slika posljedica je utjecaja mnoštva činitelja među kojima krški i fluvijalni (riječni) imaju najveće značenje. Izražena vapnenačko – dolomitna podloga, propust terena, vertikalna cirkulacija vode i njezina okosnica, te zastupljenost svih odgovarajućih krških oblika nisu rezultirali tipičnim krškim pejzažom, već ga karakterizira ozelenjenost krajolika, te ga stručnjaci definiraju kao ozelenjeni pokriveni krš, za razliku od južnohrvatskog oguljenog krša Dalmacije. Polja su pretežno poljoprivredne, odnosno travnate površine većinom sa smeđim tlima, a planinski dio pokrivaju bogate i guste šume bukve i jele koje na visinama prelaze u zonu klekovine.
Općina Josipdol Osnovni pečat području Općine daje jedinica karbonatnih naslaga, koju u osnovi čini geološka sinteza (geološka ograničenja korištenja prostora), vapnenci i dolomiti mezozojske starosti. Prema dubini erozione baze, odnosno dubini do koje je doprla karstifikacija, unutar ove jedinice izdvajaju se dvije zone: • zona visokog krša – zapadno od Ogulina, Josipdola i Plaškog • zona plitkog ili fluvio krša – istočno od Ogulina, do pravca koji ide od Ozlja preko Karlovca do Duge Rese i Slunja. U zoni visokog krša došlo je do razvoja krških fenomena kao što su krška polja, rijeke ponornice, škrape, vrtače, ponikve i slično, a sva površinska voda gubi se gotovo neposredno u podzemlju, stvarajući tokove voda duboko ispod površine. To su ujedno i zone velikih podzemnih pećinskih sustava izuzetne prirodne ljepote. Zona plitkog krša karakterizirana je manjom debljinom karbonatnih naslaga, krške pojave su relativno plitke, pa unatoč brzom poniranju voda, ne dolazi do njihova gubitka iz slivova. Vodeni tokovi su uglavnom površinski, a razvodnice slijede morfologiju terena.
Općina Plaški U geografskom smislu općina Plaški nalazi se na južnom dijelu izdvojene reljefno izjednačene Ogulinsko – plaščanske udoline, omeđene na jugu reljefno višim grebenima Male Kapele, koja se kao reljefna cjelina izdiže iznad plitkog pokupskog krša na sjeveroistoku. Zbog reljefa, njegove vertikalne i horizontalne raščlanjenosti raznolika je i klima. Temperatura opada s visinom reljefa. Veći dio prostora ima više padalina u hladnom nego u toplom dijelu godine i
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 43
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš premda količine padalina znaju doseći 1600-1700 mm, kraj se zahvaljujući otjecanju kroz nekoliko jačih tokova koji završavaju u ponorskim zonama odlikuje relativnom suhoćom. Ogulinsko-plaščanska udolina prima vode sa višeg kapelskog zaleđa. Otjecanje vode iz samih polja usmjereno je prema jugoistoka, dok su podzemne vode generalno orijentirane prema sjeveru. Južno od Plaškog povremeno se zadržava voda tvoreći sezonsko jezero Begovac.
2.3.4. Vode Karakteristike površinskih vodnih tijela dostavljene su od strane Vodnogospodarskog odjela Hrvatskih voda u svrhu izrade Elaborata zaštite okoliša. Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i proglašavanje zasebnih vodnih tijela površinskih voda na: • tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2 • stajaćicama površine veće od 0,5 km2 • prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu. Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama odnosno Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti zaštite kako slijedi: • Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće vodno tijelo. • Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica, stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije). Lokacija predmetnog zahvata nalazi se neposredno uz vodno tijelo CSRN0042_01, Tounjčica. U širem obuhvatu planiranog zahvata, najbliža vodna tijela su: CSRN0478_001, Vera – na udaljenosti od oko 300 m od lokacije zahvata, CSRN0023_003, Mreznica – na udaljenosti od oko 400 m, CSRN0263_001, Dretulja – na udaljenosti od oko 1 km te CSRN0248_001, Vrnjika – na udaljenosti od oko 1,1 km.
44 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Tablica 9. Opći podaci vodnog tijela CSRN0042_001, Tounjčica OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0042_001 Šifra vodnog tijela: CSRN0042_001 Naziv vodnog tijela Tounjčica Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske srednje velike i velike tekućice (8) Dužina vodnog tijela 7.36 km + 0.0 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGN-16 Zaštićena područja HR2000592, HR2000593, HRCM_41033000 Mjerne postaje kakvoće 16754 (nizvodno od Tounja, Tounjčica)
Tablica 10. Stanje vodnog tijela CSRN0042_001, Tounjčica STANJE VODNOG TIJELA CSRN0042_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA
Stanje, konačno dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Ekolosko stanje dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve
Ekolosko stanje dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Biološki elementi kakvoće dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Fizikalno kemijski pokazatelji vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve
Biološki elementi kakvoće dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Fitobentos vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Makrozoobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene
Fizikalno kemijski pokazatelji vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve BPK5 vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni dušik vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni fosfor vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve
Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3- cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 45
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 10. Vodno tijelo CSRN0042_001, Tounjčica (Izvor: Izvadak iz Registra vodnih tijela)
Stanje vodnog tijela CSRN0042_001, Tounjčica (Slika 10., Tablica 10.) je prema ekološkom i kemijskom stanju dobro. Prema biološkim elementima kakvoće vodno tijelo je ocijenjeno kao dobro, za fizikalno – kemijske pokazatelje i za specifične onečišćujuće tvari vodno tijelo je vrlo dobro. Stanje prema hidromorfološkim elementima je dobro. Kemijsko stanje vodnog tijela je dobro prema klorfenvinfos - u, klorpirifos - u, diuron – u te izoproturon – u.
46 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Tablica 11. Opći podaci vodnog tijela CSRN0478_001, Vera OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0478_001 Šifra vodnog tijela: CSRN0478_001 Naziv vodnog tijela Vera Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Gorske i prigorske male povremene tekućice (10A) Dužina vodnog tijela 4.06 km + 6.19 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGN-16 Zaštićena područja HR2000592, HR2000609*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće
Tablica 12. Stanje vodnog tijela CSRN0478_001, Vera STANJE VODNOG TIJELA CSRN0478_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA
Stanje, konačno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ekolosko stanje vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve
Ekolosko stanje vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene
Fizikalno kemijski pokazatelji vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve BPK5 vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni dušik vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni fosfor vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3- cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 47
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 11. Vodno tijelo CSRN0478_001, Vera (Izvor: Izvadak iz Registra vodnih tijela)
Stanje vodnog tijela CSRN0478_001, Vera (Slika 11., Tablica 12.) je prema ekološkom stanju vrlo dobro, a kemijsko stanje vodnog tijela je dobro. Prema biološkim elementima kakvoće za vodno tijelo nema ocijene, a za fizikalno – kemijske pokazatelje i specifične onečišćujuće tvari vodno tijelo je vrlo dobro. Stanje prema hidromorfološkim elementima je vrlo dobro. Kemijsko stanje vodnog tijela je dobro prema klorfenvinfos-u, klorpirifos - u, diuron-u, te izoproturon – u.
48 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Tablica 13. Vodno tijelo CSRN0023_003, Mreznica OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0023_003 Šifra vodnog tijela: CSRN0023_003 Naziv vodnog tijela Mreznica Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Gorske i prigorske srednje velike i velike tekućice (7) Dužina vodnog tijela 26.4 km + 5.15 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGN-16 Zaštićena područja HR53010019, HR2000592*, HR2000593*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće 16453 (Juzbaići, Mrežnica)
Tablica 14. Stanje vodnog tijela CSRN0023_003, Mreznica STANJE VODNOG TIJELA CSRN0023_003 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA
Stanje, konačno dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Ekolosko stanje dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve
Ekolosko stanje dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Biološki elementi kakvoće dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Fizikalno kemijski pokazatelji vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve
Biološki elementi kakvoće dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Fitobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Makrozoobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene
Fizikalno kemijski pokazatelji vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve BPK5 vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni dušik vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni fosfor vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve
Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3- cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 49
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 12. Vodno tijelo CSRN0023_003, Mreznica (Izvor: Izvadak iz Registra vodnih tijela)
Stanje vodnog tijela CSRN0023_003, Mreznica (Slika 12., Tablica 14.) je prema ekološkom i kemijskom stanju dobro. Prema biološkim elementima kakvoće vodno tijelo je dobro, za fizikalno – kemijske pokazatelje i za specifične onečišćujuće vodno tijelo je vrlo dobro. Stanje prema hidromorfološkim elementima je dobro. Kemijsko stanje vodnog tijela je dobro prema klorfenvinfos-u, klorpirifos - u, diuron-u, te izoproturon – u.
50 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Tablica 15. Vodno tijelo CSRN0070_001, Dretulja OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0070_001 Šifra vodnog tijela: CSRN0070_001 Naziv vodnog tijela Dretulja Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Gorske i prigorske srednje velike i velike tekućice (7) Dužina vodnog tijela 5.56 km + 16.3 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGN-16 Zaštićena područja HR2000592, HR2000609*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće 16662 (Izvorište, Plaški, Dretulja)
Tablica 16. Vodno tijelo CSRN0070_001, Dretulja STANJE VODNOG TIJELA CSRN0070_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA
Stanje, konačno dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Ekolosko stanje dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve
Ekolosko stanje dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Biološki elementi kakvoće dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve
Biološki elementi kakvoće dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Fitobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Makrozoobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene
Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve BPK5 vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni dušik vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni fosfor dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve
Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve
Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3- cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 51
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 13. Vodno tijelo CSRN0070_001, Dretulja (Izvor: Izvadak iz Registra vodnih tijela)
Stanje vodnog tijela CSRN0070_001, Dretulja (Slika 13., Tablica 16.) je prema ekološkom i kemijskom stanju dobro. Prema biološkim elementima kakvoće i za fizikalno – kemijske pokazatelje vodno tijelo je dobro, dok je za specifične onečišćujuće vrlo dobro. Stanje prema hidromorfološkim elementima je dobro. Kemijsko stanje vodnog tijela je dobro prema klorfenvinfos-u, klorpirifos - u, diuron-u, te izoproturon – u.
52 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Tablica 17. Vodno tijelo CSRN0248_001, Vrnjika OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0248_001 Šifra vodnog tijela: CSRN0248_001 Naziv vodnog tijela Vrnjika Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Gorske i prigorske male tekućice (6) Dužina vodnog tijela 12.2 km + 19.9 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGN-16 Zaštićena područja HR2000592, HR2000609, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće
Tablica 18. Stanje vodnog tijela CSRN0248_001, Vrnjika STANJE VODNOG TIJELA CSRN0248_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA
Stanje, konačno dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Ekolosko stanje dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve
Ekolosko stanje dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene
Fizikalno kemijski pokazatelji dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve BPK5 vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni dušik vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni fosfor dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve
Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve
Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3- cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 53
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 14. Vodno tijelo CSRN0248_001, Vrnjika (Izvor: Izvadak iz Registra vodnih tijela)
Stanje vodnog tijela CSRN0248_001, Vrnjika (Slika 14.,Tablica 18.) je prema ekološkom stanju i kemijskom stanju dobro. Prema biološkim elementima kakvoće vodno tijelo nema ocjene, a za fizikalno – kemijske pokazatelje vodno tijelo je dobro, dok je za specifične onečišćujuće tvari vodno tijelo je vrlo dobro. Stanje prema hidromorfološkim elementima je vrlo dobro. Kemijsko stanje vodnog tijela je dobro prema klorfenvinfos-u, klorpirifos - u, diuron-u, te izoproturon – u.
54 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Tablica 19. Stanje tijela podzemne vode CSGI_17 – KORANA, CSGI_31 – KUPA, CSGN_15 – DOBRA, CSGN_16 – MREŽNICA
Stanje Procjena stanja
Kemijsko stanje dobro
Količinsko stanje dobro
Ukupno stanje dobro
Stanje tijela podzemne vode CSGI_17 – KORANA, CSGI_31 – KUPA, CSGN_15 – DOBRA i CSGN_16 – MREŽNICA prema tablici 19. (Tablica 19.) je dobro u sve tri prikazane kategorije. Osnovni podaci o tijelu podzemne vode CSGI_17 – KORANA, CSGI_31 – KUPA, CSGN_15 – DOBRA i CSGN_16 – MREŽNICA prikazani su u nastavku (Tablica 20.). Tablica 20. Osnovni podaci o tijelu podzemne vode CSGI_17 – KORANA, CSGI_31 – KUPA, CSGN_15 – DOBRA, CSGN_16 – MREŽNICA Obnovljive Državna Ime tijela zalihe pripadnost Površina Prirodna Kod podzemnih Poroznost podzemne tijela (km2) ranjivost voda vode (*106 podzemnih m3/god) voda srednja 20,5 %, pukotinsko- visoka 27,4 %, CDGI_17 KORANA 1.227 870 HR/BIH kavernozna vrlo visoka 21,1 % srednja 26,8 %, pukotinsko- visoka 28,4 %, CSGI_31 KUPA 1.027 1.429 HR/SL kavernozna vrlo visoka 16,7 % srednja 19,7 %, pukotinska do visoka 27,7 %, CSGN_15 DOBRA 755 758 HR pukotinskokavernozna vrlo visoka 32,8 % srednja 28,4 %, pukotinsko- visoka 33,4 %, CSGN_16 MREŽNICA 1.372 1.324 HR kavernozna vrlo visoka 25,9 %
Prema Prostornom planu uređenja Općine Plaški (Glasnik Karlovačke županije br. 42/06) i prema I. IID Prostornog plana Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije, broj 26/01, 33/01-ispravak, 36/08-pročišćeni tekst) dio planiranog zahvata koji se odnosi na područja razminiravanja, djelomično se nalazi na području II. i III. zone vodozaštitnog područja (Slika 15., Slika 16.).
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 55
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 15. Izvod iz PPUO Općine Plaški – 3.1. Uvjeti korištenja i zaštite prostora (Izvor: PPUO Plaški)
56 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 16. Izvod iz I. IID PP Karlovačke županije – 3.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju (Izvor: PP Karlovačke Županije)
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 57
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 17. Izvod iz kartografskog prikaza osjetljivih područja u Republici Hrvatskoj (Izvor: Odluka o određivanju osjetljivih područja) Temeljem Odluke o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“, br. 81/10, 141/15) u Republici Hrvatskoj određena su osjetljiva područja na vodnom području rijeke Dunav i jadranskom vodnom području. Lokacija planiranog zahvata nalazi se na prostoru sliva osjetljivog područja (Slika 17.).
Slika 18. Izvod iz kartografskog prikaza ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (Izvor: Odluka o određivanju ranjivih područja Republike Hrvatske) Temeljem Odluke o određivanju ranjivih područja Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 130/12) određuju se ranjiva područja u Republici Hrvatskoj, na vodnom području rijeke Dunav i jadranskom vodnom području, na kojima je potrebno provesti pojačane mjere
58 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš zaštite voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog podrijetla. Predmetni zahvat ne nalazi se na ranjivom području (Slika 18.).
Lokacija zahvata se ne nalazi na području opasnosti od poplava (Slika 19.).
Slika 19. Izvadak iz karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja (izvor: Karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava)
2.3.5. Zrak Podaci vezani za kvalitetu zraka na području zahvata preuzeti su iz Izvješća o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2018. godinu. Uredbom o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 1/14), područje RH podijeljeno je u pet zona i četiri aglomeracije. Kada spominjemo aglomeraciju i zonu u smislu prethodno spomenute Uredbe odnosno povezano sa kvalitetom zraka aglomeracija predstavlja područje s više od 250 000 stanovnika ili područje s manje od 250 000 stanovnika, ali s gustoćom stanovništva većom od prosječne gustoće u
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 59
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Republici Hrvatskoj ili je pak kvaliteta zraka znatno narušena te je nužna ocjena i upravljanje kvalitetom zraka. Zona je razgraničeni dio teritorija RH od ostalih takvih dijelova, koji predstavlja cjelinu obzirom na praćenje, zaštitu i poboljšanje kvalitete zraka te upravljanje kvalitetom zraka. Područje zahvata smješteno je u zonu HR 3 „Lika, Gorski kotar i Primorje“ (Slika 20.). Zona HR 3 obuhvaća područja Ličko-senjske županije, Karlovačke županije i Primorsko- goranske županije (izuzimajući aglomeraciju Rijeka). Za prikaz kvalitete zraka odabrana je mjerne postaje Karlovac i Plitvička jezera koje su relativno blizu lokaciji zahvata.
Slika 20. Zone i aglomeracije za potrebe praćenja kvalitete zraka s mjernim postajama za uzajamnu razmjenu informacija i izvješćivanje o kvaliteti zraka (Izvor: Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2018. godinu)
60 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Prema posljednjim dostupnim podacima iz Izvješća o kvaliteti zraka za 2018. godinu zrak je na mjernoj postaji Plitvička jezera, u Državnoj mjernoj mreži, zrak je bio I kategorije s 2 obzirom na SO , NO2, CO, *PM10 (auto.), *PM2,5 (grav.), O3.. Na mjernoj postaji Karlovac, u
Državnoj mreži, zrak je bio I kategorije s obzirom na NO2 i II kategorije s obzirom na O3 (Tablica 21.). Tablica 21. Kategorija kvalitete zraka u zoni HR 1 Kategorija Mjerna Mjerna Onečišćujuća Zona/Aglomeracija Županija kvalitete mreža Postaja tvar zraka *SO2 I kategorija *NO2 I kategorija Ličko – Plitvička *CO I kategorija senjska Državna jezera **PM10 (auto.) I kategorija HR 3 županija mreža PM2,5 (grav.) I kategorija *O3 I kategorija Karlovačka O3 II kategorija Karlovac županija NO2 I kategorija Napomena: Jednom zvjezdicom (*) je označena uvjetna kategorizacija na mjernim mjestima gdje je obuhvat podataka bio veći od 75 %, a manji od 90 %. Dvjema zvjezdicama (**) je označena kategorizacija na mjestima gdje je obuhvat podataka bio manji od 75 %, a kvaliteta zraka je i s nižim obuhvatom podataka svrstana u II kategoriju kvalitete zraka radi prekoračenja dozvoljenog broja satnih i/ili dnevnih graničnih ili ciljnih vrijednosti. Istom oznakom su označena mjerenja korištena kao indikativna sa nezadovoljavajućim obuhvatom podataka.
Sivom bojom su obojane ćelije za one onečišćujuće tvari (PM10 i PM2,5) za koje su napravljene korekcije korekcijskim faktorima sukladno studijama ekvivalencije.
2.3.6. Gospodarske značajke Općina Tounj Glavne privredne grane Tounja su poljoprivredna djelatnost i proizvodnja kamenih materijala za izradu betona, asfalta, proizvodnja tučenog kamena za potrebe hrvatske željeznice te izgradnju i asfaltiranje cesta. Oslanjajući se na razvojne resurse i potencijale, gospodarski razvoj Općine temeljit će se na: ugostiteljstvu i turizmu, intenziviranju poljoprivrede (posebno stočarstva, ratarstva te povrtlarskih kultura), industrijsko-servisnim uslugama, obrtničkim i drugih usluga vezanim za građevinarstvo, izletničko-rekreacijskom turizmu, stvaranjem lokalnog partnerstva / lokalne akcijske grupe ( LAG).
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 61
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Općina Josipdol Općina Josipdol nalazi se na području gustih šuma na obroncima Male Kapele, pa je u ovom kraju početkom 20. stoljeća razvijena drvna industrija. Zbog plodne zemlje i povoljnih klimatskih uvjeta najveći dio stanovništva bavi se poljoprivredom i stočarstvom. Tijekom Domovinskog rata propali su nositelji gospodarstva ovog kraja, DIP Josipdol i TUP Josipdol. U Općini se nastoji razviti turizam, pogotovo lovni, jer su okolne šume bogate raznovrsnom divljači. Razvoju turizma pogoduje obnovljeni (privatizirani) Hotel „Josipdol“ u središtu mjesta, Restoran „Gradina“ sa smještajnim kapacitetima, nekoliko privatnih iznajmljivača, te lovačko društvo „Vepar“ koje gospodari bogatim lovištem josipdolskog kraja. Nastoji se obnoviti poljoprivredna proizvodnja i stočarstvo za što ovaj kraj ima uvjete, te drvna proizvodnja (više manjih pilana). Najzastupljenije gospodarske grane u Općini Josipdol je trgovina koju čine 19 % svih gospodarstava, slijedi ugostiteljstvo sa 14 %, te prerada i obrada drva sa 12 % udjela svih gospodarstava.
Općina Plaški S obzirom da Općina raspolaže znatnim prirodnim resursima koji se mogu koristiti u proizvodnji hrane i preradi drveta, primarne djelatnosti upošljavaju najveći broj aktivnih stanovnika. Od većih gospodarskih subjekata u Plaškom trenutno posluju šumarija, ribnjak i mlin.
2.3.6.1. Poljoprivreda Projekt „Karlovac Karst“, odnosno predmetni zahvat obuhvaća aktivnosti razminiranja, biološke obnove te zaštite šuma i šumskog zemljišta od požara. S ozbirom na navedeno, izvedba zahvata u fazi izvedbe i korištenja ni na koji način neće utjecati na poljoprivredno zemljište šireg područja obuhvata zahvata te će ovaj aspekt biti izuzet iz daljnjeg razmatranja.
2.3.6.2. Šumarstvo Šume i šumsko zemljište kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resurs proglašeni su Ustavom kao dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku.
62 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Pored ekonomskih koristi šume su značajne za zdravlje ljudi, a važan su čimbenik i regulator hidroloških uvjeta. Šume su temelj razvitka turističkog i lovnog gospodarstva, a značajne su i za razvoj drugih gospodarskih grana. Hrvatske šume d.o.o. kao tvrtka koja gospodari šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj javnosti pruža na uvid sažetak osnovnih elemenata gospodarenja. Pregled javnih podataka omogućen je korištenjem kartografskog prikaza čime je uz mogućnost pregleda podataka u tekstualnom i tabličnom obliku omogućen i prostorni prikaz šuma. Kartografski prikaz uključuje više slojeva (razina prikaza), a to su: uprave šuma, šumarije, gospodarske jedinice te odjeli državnih i odsjeci privatnih šuma. Lokacije provedbe aktivnosti razminiranja šuma i šumskog zemljišta Detaljan popis površina šumskih odjela/odsjeka državnih šuma na projektnom području na kojima se planiraju izvršiti radovi razminiranja, a kojima na temelju šumskogospodarskih planova (ŠGP) gospodare Hrvatske šume d.o.o., UŠP Ogulin nalazi se u prilogu 6. (Prilog 6.). Osim šumskih odjela/odsjeka državnih šuma kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., UŠP Ogulin, kroz projekt Karlovac Karst“ planiraju se razminirati i državne šume i šumska zemljišta u posjedu Republike Hrvatske, Ministarstva obrane Republike Hrvatske, javno dobro i općenarodna imovina kojima ne gospodare Hrvatske šume d.o.o. Karta minski sumnjivog područja obuhvaćenog projektom u odnosu na minski sumnjivo područje u Karlovačkoj županiji prikazana je na slici u nastavku.
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 63
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 21. Minski sumnjivo područje obuhvaćeno projektom u odnosu na minski sumnjivo područje u Karlovačkoj županiji (Izvor: Studija izvodljivosti)
Lokacije provedbe aktivnosti obnove i zaštite šuma i šumskog zemljišta te obnove protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste Karta gospodarskih jedinica državnih i privatnih šuma na projektnom području prikazana je u nastavku
64 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 22. Karta gospodarskih jedinica državnih i privatnih šuma na projektnom području (Izvor: Studija izvodljivosti)
Na projektnom području najvećim dijelom državnih šuma gospodari trgovačko društvo u vlasništvu države, Hrvatske šume d.o.o. (HŠ d.o.o.), i to Uprava šuma Podružnica Ogulin (UŠP Ogulin), dok privatnim šumama na projektnom području gospodare privatni šumoposjednici uz potporu Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe (HPŠSS). Također, na projektnom području nalaze se i državne šume i šumska zemljišta u posjedu Republike Hrvatske, Ministarstva obrane Republike Hrvatske, javno dobro i općenarodna imovina, kojima ne gospodare Hrvatske šume d.o.o.
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 65
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Uprava šuma Podružnica Ogulin jedna je od 17 podružnica u sklopu Hrvatskih šuma d.o.o. te se rasprostire na ukupnoj površini od 60 704 ha. Gospodarske šume s 50 080,08 ha imaju udio od 83 %; šume posebne namjene i zaštitne šume ukupne površine 4585,95 ha udio od 8 %, dok šume pod minski sumnjivim površinama od 6038,11 ha zauzimaju 9 % površine. Projektno područje prostire se na ukupno 6 gospodarskih jedinica (g.j.). Tako se projektno područje nalazi se na području tri gospodarske jedinice državnih šuma kojima gospodare dvije šumarije iz UŠP Ogulin: 1) g.j. „Radošić‟ i 2) g.j. „Makovnik‟ u sastavu Šumarije Josipdol te 3) g.j. „Krasnica‟ i 4) g.j. „Pištenik-Hum“ u sastavu Šumarije Saborsko-Plaški. Nadalje, projektno područje nalazi se i na području dvije gospodarske jedinice privatnih šuma, kojim gospodare privatni šumoposjednici uz potporu Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, i to Podružnice Karlovačke županije: 1) g.j. „Donje Dubrave-Skradnik“ i 2) g.j. „Josipdolske šume“.
Gospodarska jedinica „Radošić“ Gospodarska jedinica „Radošić“ obuhvaća dijelom administrativne općine Josipdol (1468,46 ha) i Tounj (103,59 ha) te sljedeće katastarske općine: Josipdol (114,23 ha), Carevo Polje (105,66 ha), Skradnik (696,02 ha), Vajin Vrh (552,55 ha) te Tržić Tounjski (103,59 ha). Prema posjedovnom stanju, Republici Hrvatskoj pripada površina od 91,42 ha (odnosno 5,8% od ukupne površine jedinice), Hrvatskim šumama 1191,03 ha (75,8%), Opće narodnoj imovini 84,82 ha (5,4%) te privatnicima 204,78 ha (13,0%). Gospodarska jedinica „Radošić“ nalazi se unutar područja ekološke mreže Natura 2000, i to unutar područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje i HR2000593 Mrežnica-Tounjčica. U gospodarskoj jedinici „Radošić“ 444,20 ha se smatra minski sumnjivim prostorom, s drvnom zalihom od 34 558 m³ i prirastom od 1342 m³ (Izvor: Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Radošić“ s važnošću od 01.01.2013. do 31.12.2022.). U gospodarskoj jedinici „Radošić” ima 10,30 km šumskih cesta. Otvorenost jedinice iznosi 8,02 km/1000 ha. U cilju planskog provođenja zaštite od požara sve šumarije izrađuju godišnji plan zaštite šume od požara, pa tako i šumarija Josipdol, pod čijom je upravom gospodarska jedinica “Radošić”. U proteklom gospodarskom polurazdoblju su evidentirani šumski požari u odsjecima 12b, 13a i 14c. Površina gospodarske jedinice „Radošić“ ima utvrđene sljedeće stupnjeve opasnosti od požara:
66 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
- II. kategorija - velika ugroženost (149,27 ha); - III. kategorija - srednja ugroženost (368,31 ha); - IV. kategorija - mala ugroženost (1013,94 ha). Gospodarska jedinica „Makovnik“ Gospodarska jedinica „Makovnik“ nalazi se na području dvije županije, veći dio površine obuhvaća Karlovačku županiju 81,11 % (3216,59 ha) i manji dio Ličko-senjsku županiju 18,89 % (749,07 ha). U Karlovačkoj županiji obuhvaća administrativne općine Josipdol (1456,34 ha) i Plaški (1760,25 ha), dok u Ličko-senjskoj županiji obuhvaća općinu Brinje (749,07 ha). Katastarske općine Modruš (1456,34 ha), Međeđak (464,60 ha) i Kunić (1246,69 ha) pripadaju Karlovačkoj županiji, a katastarske općine Jezerane (175,70 ha) i Stajnica (573,37 ha) pripadaju Ličko-senjskoj županiji. Gospodarska jedinica „Makovnik“ nalazi se unutar područja ekološke mreže Natura 2000, i to unutar područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje i HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika te područja očuvanja značajna za ptice (POP) HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika. Trenutna površina minski sumnjivih površina u g.j. „Makovnik˝ je 1595,48 ha. Površina minski sumnjivih ili radno nedostupnih površina u odnosu na ukupnu površinu gospodarske jedinice iznosi 40,23% (1595,48 ha) što se smatra vrlo velikom površinom (Izvor: Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Makovnik“ s važnošću od 01.01.2016. do 31.12.2025.). U gospodarskoj jedinici „Makovnik” ima 62,24 km šumskih cesta koje prolaze kroz gospodarsku jedinicu te 6,19 km javnih cesta koje dodiruju gospodarsku jedinicu, što je ukupno 68,43 km. Otvorenost gospodarske jedinice je 16,65 km/1000 ha obrasle površine gospodarske jedinice. U dosadašnjem gospodarenju gospodarskom jedinicom „Makovnik˝ nisu zabilježene nikakve štete od požara. U cilju planskog provođenja zaštite od požara sve šumarije izrađuju godišnji plan zaštite šume od požara, pa tako i Šumarija Josipdol pod čijim je upravljanjem gospodarska jedinica „Makovnik". Ovom Osnovom gospodarenja propisana je zaštita od požara na površini 3928,08 ha (obraslo+neobraslo) gospodarske jedinice „Makovnik”. U gospodarskoj jedinici „Makovnik” nema izgrađena protupožarna motrionica. Cijela površina gospodarske jedinice „Makovnik“ spada u IV stupanj opasnosti od požara, što znači malu opasnost od požara. Gospodarska jedinica „Krasnica“ Gospodarska jedinica „Krasnica“ nalazi se na području UŠP Ogulin, a pripada Šumariji Saborsko-Plaški. Gospodarska jedinica "Krasnica" nalazi se na području dvije županije, veći
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 67
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš dio površine obuhvaća Karlovačku županiju i manji dio Ličko-senjsku županiju. U Karlovačkoj županiji obuhvaća administrativne općine Saborsko i Plaški, dok u Ličko-senjskoj županiji obuhvaća općine Brinje i Otočac. Katastarske općine Blata (1085,17 ha), Lička Jasenica (164,70 ha), Međeđak (1313,63 ha) i Plaški (1334,64) pripadaju Karlovačkoj županiji, a katastarske općine Stajnica i Dabar Ličko- senjskoj županiji. Prema posjedovnom stanju od ukupne površine zemljišta (3908,58 ha), Republici Hrvatskoj pripada površina od 3880,99 ha, Hrvatskim šumama 10,38 ha te se Opće narodna imovina nalazi na površini od 0,70 ha. Privatnim šumoposjednicima pripada površina od 4,70 ha. Gospodarska jedinica „Krasnica“ nalazi se unutar područja ekološke mreže Natura 2000, i to unutar područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje, HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika, HR5000019 Povremeno jezero Blata i HR2000609 Dolina Gretulje te područja očuvanja značajna za ptice (POP) HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika. Zbog miniranosti, dostupna površina gospodarske jedinice iznosi 1938,57 ha, dok je nedostupna površina 1517,21 ha (Izvor: Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Krasnica“ s važnošću od 01.01.2010. do 31.12.2019.). Razlika od 421,36 ha odnosi se na razliku između dostupne i nedostupne površine, budući da neki odjeli i odsjeci nisu radno nedostupni na cijeloj površini, već samo na dijelu svoje površine. U gospodarskoj jedinici „Krasnica“ ima 52,63 km šumskih cesta. Otvorenost jedinice je 12,8 km/1000 ha obrasle površine jedinice. U cilju planskog provođenja zaštite od požara sve šumarije izrađuju godišnji plan zaštite šume od požara, pa tako i Šumarija Saborsko-Plaški, pod čijim je upravljanjem gospodarska jedinica “Krasnica”. Šumske prometnice moraju se održavati prohodnim radi lakšeg gašenja i lokaliziranja šumskih požara. Šumske sastojine u gospodarskoj jedinici „Krasnica“ su svrstane u III. (srednju) kategoriju ugroženosti od požara. Gospodarska jedinica „Pištenik-Hum“ Gospodarska jedinica „Pištenik-Hum“ nalazi se na području UŠP Ogulin, a pripada Šumariji Saborsko-Plaški. Gospodarska jedinica „Pištenik-Hum“ nalazi se na području Karlovačke županije i općine Plaški i Saborsko. Katastarske općine koje obuhvaća GJ „Pištenik-Hum“ su: Blata, Janja Gora, Jezero, Latin, Lička Jesenica, Pothum plaščanski i Saborsko. Prema posjedovnom stanju od ukupne površine zemljišta 2701,46 ha Republici Hrvatskoj pripada površina od 2135,37 ha, Hrvatskim šumama
68 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
129,12 ha, a preostali dio površine otpada na ostale posjednike (MORH, općina Plaški, ONI, privatnici i drugo). Gospodarska jedinica „Pištenik-Hum“ nalazi se unutar područja ekološke mreže Natura 2000 i to unutar područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove HR2000592 Ogulinsko- plaščansko područje, HR5000019 Gorski kotar i Sjeverna Lika i HR2000609 Dolina Dretulje te unutar područja očuvanja za ptice HR 1000019 Gorski kotar i Sjeverna Lika. Zbog miniranosti, dostupna površina gospodarske jedinice „Pištenik-Hum“ iznosi 2383,25 ha, dok je nedostupna površina 318,21 ha (Izvor: Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Pištenik-Hum“ s važnošću od 01.01.2014. do 31.12.2023.). U gospodarskoj jedinici „Pištenik-Hum“ ima 28,82 km šumskih cesta. Otvorenost jedinice je 7,25km/1000 ha obrasle površine jedinice. U cilju planskog provođenja zaštite od požara sve šumarije izrađuju godišnji plan zaštite šume od požara, pa tako i Šumarija Saborsko-Plaški, pod čijim je upravljanjem gospodarska jedinica „Pištenik-Hum“. Šumske prometnice moraju se održavati prohodnim radi provođenja radova gospodarenja šumama te radi zaštite šuma u svrhu gašenja i lokaliziranja šumskih požara. Šumske sastojine u gospodarskoj jedinici „Pištenik-Hum“ su svrstane u II (veliku), III (umjerenu) i IV(malu) kategoriju ugroženosti od požara. Gospodarska jedinica „Donje Dubrave-Skradnik“ Gospodarska jedinica „Donje Dubrave-Skradnik“ u potpunosti se nalazi na području Karlovačke županije (1139,61 ha). U Karlovačkoj županiji obuhvaća sljedeće jedinice lokalne samouprave: Grad Ogulin (238,21 ha), Općina Josipdol (623,37 ha) i Općina Tounj (278,03 ha). Na području gospodarske jedinice „Donje Dubrave-Skradnik“ nalaze se sljedeće katastarske općine: Donje Dubrave (215,34 ha), Otok Oštarijski (22,87 ha), Carevo Polje (83,76 ha), Oštarije (70,39 ha), Skradnik (469,22 ha), Tounj (185,38 ha) te Tržić Tounjski (278,03 ha). Gospodarska jedinica „Donje Dubrave-Skradnik“ nalazi se unutar područja ekološke mreže Natura 2000, i to unutar područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje i HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika te područja očuvanja značajna za ptice (POP) HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika. Trenutna površina minski sumnjivih površina u g.j. „Donje Dubrave-Skradnik“ je 84,13 ha (Izvor: Program za gospodarenje šumama šumoposjednika za gospodarsku jedinicu „Donje Dubrave-Skradnik“ s važnošću od 01.01.2014. do 31.12.2023.). Površina minski sumnjivih ili radno nedostupnih površina u odnosu na ukupnu površinu gospodarske jedinice iznosi 7,38 % (84,13 ha).
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 69
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
U gospodarskoj jedinici „Donje Dubrave-Skradnik” ima 66,57 km prometnica koje prolaze kroz gospodarsku jedinicu. Otvorenost gospodarske jedinice je 8,34 km/1000 ha obrasle površine gospodarske jedinice. Prema Naputku za procjenu ugroženosti od požara, sastojine u gospodarskoj jedinici „Donje Dubrave-Skradnik“ su svrstane u II. veliku, III. umjerenu i IV. malu kategoriju ugroženosti od požara. Velika ugroženost od požara postoji na 20,55 ha površine, mala na 10,58 ha, dok je srednja na 1100,59 ha površine. Gospodarska jedinica „Josipdolske šume“ Gospodarska jedinica „Josipdolske šume“ nalazi se na području UŠP Ogulin, a najvećim dijelom pripada Šumariji Josipdol (844,66 ha), zatim manjim dijelom Šumariji Ogulin (117,74 ha) te šumariji Saborsko-Plaški (38,38 ha). Gospodarska jedinica se u potpunosti nalazi u Karlovačkoj županiji te obuhvaća 3 jedinice lokalne samouprave: Općinu Josipdol (622,66 ha), Grad Ogulin (293,04 ha) te Općinu Plaški (85,07 ha). Ova gospodarska jedinica obuhvaća sljedeće katastarske općine: Cerovnik (11,92 ha), Josipdol (90,08 ha), Trojvrh (58,83 ha), Vajin Vrh (138,73 ha), Modruš (323,10 ha), Kunić (85,07 ha) i Zagorje (293,04 ha). Gospodarska jedinica „Josipdolske šume“ nalazi se unutar područja ekološke mreže Natura 2000, i to unutar područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje i HR2000593 Mrežnica-Tounjčica. Dio površine ove gospodarske jedinice nalazi se u minski sumnjivom području. Gospodarska jedinica „Josipdolske šume“ je dostupna za gospodarenje na površini od 806,59 ha, dok na nedostupni dio zbog miniranosti šuma i šumskog zemljišta otpada površina od 194,19 ha (Izvor: Program gospodarenja šumama šumoposjednika za gospodarsku jedinicu „Josipdolske šume“ s važnošću od 01.01.2013. do 31.12.2022.). Katastarske općine koje sadrže minski sumnjivo područje (MSP) su Vajin Vrh (102,13 ha), Kunić (70,95 ha), Trojvrh (16,71 ha) te Modruš (4,40 ha). Po šumarijama, najveći dio MSP-a se nalazi u Šumariji Josipdol (165,85 ha) te u Šumariji Saborsko-Plaški (28,34 ha). Na otvorenost ove jedinice utječe ukupna količina državnih, javnih i šumskih cesta u iznosu od 115,25 km. Ukupna otvorenost gospodarske jedinice „Josipdolske šume“ iznosi 7 km/1000 ha. U cilju planskog provođenja zaštite od požara sve šumarije gospodarske jedinice „Josipdolske šume“ izrađuju godišnji plan zaštite šuma od požara. Površina gospodarske jedinice „Josipdolske šume“ ima utvrđene sljedeće stupnjeve opasnosti od požara: - II. kategorija - velika ugroženost (151,98 ha ili 15,21 %), - III. kategorija - srednja ugroženost (540,91 ha ili 54,14 %),
70 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
- IV. kategorija – mala ugroženost (306,17 ha ili 30,65 %).
2.3.6.3. Lovstvo Cilj gospodarenja lovištem je očuvanje i unapređenje staništa svih životinjskih vrsta, a posebice divljači, i provedba propisanih gospodarskih mjera u svrhu postizanja utvrđenih fondova divljači bez štetnih posljedica za stanište i gospodarstvo. Provedbom mjera uzgoja, zaštite i lova potrebno je uspostaviti i održavati propisane fondove divljači i njihovu strukturu, što je ujedno i pretpostavka za uspješno gospodarenje i korištenje lovišta u sportsko-rekreativne svrhe. Lokacija planiranog zahvata se nalazi u obuhvatu slijedećih lovišta: Lovište Površina (ha) Ovlaštenik prava lova Županija IV/1 - BABINA 5448 LD VEPAR Josipdol Karlovačka Slika 25. GORA IV/137 - JANJA 3011 Venari d.o.o Karlovačka Slika 26. GORA IV/133 - ZALIJE 5874 LD Srnjak Tounj Karlovačka Slika 24. IV/7 - MALA LU JELEN Mala 8159 Karlovačka Slika 23. KAPELA I Kapela IX/31 - MALA 5097 KOLIBA d.o.o. Rijeka Ličko-senjska Slika 23. KAPELA II
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 71
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 23. Lovište na području lokacije zahvata – IV/7 - Mala Kapela I i IX/31 - Mala Kapela II (Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Središnja lovna evidencija)
72 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 24. Lovište na području lokacije zahvata – IV/133 – ZALIJE (Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Središnja lovna evidencija)
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 73
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 25. Lovište na području lokacije zahvata – IV/1 – Babina Gora (Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Središnja lovna evidencija)
74 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 26. Lovište na području lokacije zahvata – IV/137 – Janja Gora (Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Središnja lovna evidencija)
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 75
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
2.3.7. Klimatske promjene Statistički značajne promjene srednjeg stanja ili varijabilnosti klimatskih veličina koje traju desetljećima i duže, nazivaju se klimatskom promjenom. Varijabilnost klime može biti uzrokovana prirodnim čimbenicima unutar samog klimatskog sustava. Takvu varijabilnost klime uočavamo u pojavama kao što je Sjeverno – atlantska oscilacija koja predstavlja varijacije atmosferskog tlaka na razini mora na području Islanda i Azora što utječe na jačinu zapadnog strujanja i na putanje oluja nad sjevernim Atlantikom i dijelom Europe (Slika 27.). Prirodna varijabilnost klime može biti uzrokovana i vanjskim čimbenicima, primjerice velikom količinom aerosola izbačenog vulkanskom erupcijom u atmosferu ili promjenom Sunčevog zračenja koje dolazi do atmosfere i Zemljine površine. Osim navedenih prirodnih varijacija klime, od velikog interesa su i promjene klime izazvane ljudskim aktivnostima (antropogeni utjecaj na klimu) kojima u atmosferu dolaze staklenički plinovi, a oni imaju ključnu ulogu u zagrijavanju atmosfere. Najvažniji plinovi koji se prirodno nalaze u atmosferi i koji apsorbiraju dugovalno zračenje Zemlje te ih stoga nazivamo plinovima staklenika su vodena para i ugljikov dioksid
(CO2), a zatim metan (CH4), didušikov oksid (N2O) i ozon (O3).
Slika 27. Primjeri prirodnih i antropogenih čimbenika koji utječu na klimu (Izvor: Državni hidrometerološki zavod) Klimatske promjene su dominantni globalni problem okoliša i jedan od najvećih izazova s kojim se svijet danas suočava. Učinci klimatskih promjena postaju sve vidljiviji, izravno utječu na gospodarstvo, okoliš i društvo u cjelini, a pokušaji da se utjecaj antropogenih emisija zaustavi čine se sve manje izglednima.
76 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Kako bi se mogle procijeniti promjene klime u budućnosti, potrebno je definirati buduće emisije ugljikovog dioksida (CO2) i drugih plinova staklenika u atmosferu. Međuvladin panel za klimatske promjene (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change - IPCC) u svom Posebnom izvješću o emisijskim scenarijima (engl. Special report on emission scenarios - SRES, Nakićenović i sur., 2000.) definirao scenarije emisije stakleničkih plinova uzimajući u obzir pretpostavke o budućem demografskom, socijalnom, gospodarskom i tehnološkom razvoju na globalnoj i regionalnoj razini. S obzirom da razvoj nije moguće točno predvidjeti, scenariji su podijeljeni u četiri grupe mogućeg razvoja svijeta u budućnosti (A1, A2, B1 i B2). Klimatske promjene u budućoj klimi na području Hrvatske dobivene simulacijama klime regionalnim klimatskim modelom RegCM prema A2 scenariju analizirane su za dva 30- godišnja razdoblja. Prema A2 scenariju svijet u budućnosti karakterizira velika heterogenost sa stalnim povećanjem svjetske populacije. Gospodarski razvoj, kao i tehnološke promjene, regionalno su orijentirani i sporiji nego u drugim grupama scenarija. • Razdoblje od 2011. do 2040. godine predstavlja bližu budućnost i od najvećeg je interesa za korisnike klimatskih informacija u dugoročnom planiranju prilagodbe na klimatske promjene. • Razdoblje od 2041. do 2070. godine predstavlja sredinu 21. stoljeća u kojem je prema
A2 scenariju predviđen daljnji porast koncentracije ugljikovog dioksida (CO2) u atmosferi te je signal klimatskih promjena jači. Prema rezultatima RegCM-a za područje Hrvatske, srednjak ansambla simulacija upućuje na povećanje temperature zraka u oba razdoblja i u svim sezonama. Amplituda porasta veća je u drugom nego u prvom razdoblju, ali je statistički značajna u oba razdoblja. Povećanje srednje dnevne temperature zraka veće je ljeti (lipanj - kolovoz) nego zimi (prosinac - veljača). U prvom razdoblju buduće klime (2011-2040) na području Hrvatske zimi se očekuje porast temperature do 0.6°C, a ljeti do 1°C (Branković i sur. 2012) (Slika 28.).
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 77
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 28. Promjena prizemne temperature zraka (u °C) u Hrvatskoj u razdoblju 2011-2040. u odnosu na razdoblje 1961-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno) (Izvor: Državni hidrometeorološki zavod). U drugom razdoblju buduće klime (2041-2070) očekivana amplituda porasta u Hrvatskoj zimi iznosi do 2°C u kontinentalnom dijelu i do 1.6°C na jugu, a ljeti do 2.4°C u kontinentalnom dijelu Hrvatske, odnosno do 3°C u priobalnom pojasu (Branković i sur. 2010) (Slika 29.).
Slika 29. Promjena prizemne temperature zraka (u °C) u Hrvatskoj u razdoblju 2041-2070. u odnosu na razdoblje 1961-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno) (Izvor: Državni hidrometeorološki zavod) Promjene količine oborine u bližoj budućnosti (2011-2040) su vrlo male i ograničene samo na manja područja te variraju u predznaku ovisno o sezoni. Najveća promjena oborine, prema A2 scenariju, može se očekivati na Jadranu u jesen kada RegCM upućuje na smanjenje oborine s maksimumom od približno 45-50 mm na južnom dijelu Jadrana (Slika 30.). Međutim, ovo smanjenje jesenske količine oborine nije statistički značajno.
78 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 30. Promjena oborine u Hrvatskoj (u mm/dan) u razdoblju 2011-2040. u odnosu na razdoblje 1961- 1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za jesen (Izvor: Državni hidrometeorološki zavod) U drugom razdoblju buduće klime (2041-2070) promjene oborine u Hrvatskoj su nešto jače izražene. Tako se ljeti u gorskoj Hrvatskoj te u obalnom području očekuje smanjenje oborine. Smanjenja dosižu vrijednost od 45-50 mm i statistički su značajna (Slika 31.). Zimi se može očekivati povećanje oborine u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te na Jadranu, međutim to povećanje nije statistički značajno.
Slika 31. Promjena oborine u Hrvatskoj (u mm/dan) u razdoblju 2041-2070. u odnosu na razdoblje 1961- 1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno) (Izvor: Državni hidrometeorološki zavod) Zakonom o zaštiti zraka („Narodne novine“, br. 127/19) propisane su obveze praćenja stakleničkih plinova, ublažavanje i prilagodbe klimatskim promjenama te je propisana obveza izrade Nacionalne strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu s Akcijskim planom. Strategijom će se definirati prioritetne mjere i aktivnosti za najranjivije sektore kao što su hidrologija i vodni resursi, poljoprivreda, šumarstvo, bioraznolikost i prirodni ekosustavi, upravljanje obalnim područjem, turizam i ljudsko zdravlje.
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 79
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
2.3.8. Bioraznolikost promatranog područja Temeljni zakonski propisi zaštite prirode u RH su Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) i Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 143/08).
2.3.8.1. Zaštićena područja Kako je vidljivo iz Karte zaštićenih područja RH (Prilog 1.), u blizini planiranog zahvata nema evidentiranih zaštićenih područja. Najbliža zaštićena područja lokaciji planiranog zahvata je značajni krajobraz Dabarsko polje, udaljen oko 7,2 km od lokacije zahvata, značajni krajobrazi Slunjčica i Klek udaljeni oko 13 km od lokacije zahvata te spomenik prirode Soliterna stijena „Visibaba“ udaljen oko 13,8 km od lokacije zahvata (Slika 32.). S obzirom na karakter zahvata te njegovu udaljenost od navedenog zaštićenog područja ne očekuje negativan utjecaj zahvata na isti.
Slika 32. Soliterna stijena „Visibaba“ i značajni krajobraz Klek (Izvor: Javna ustanova NATURA VIVA)
80 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Prilog 1. Karta zaštićenih područja RH s prikazom lokacije zahvata (Izvor: Bioportal)
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 81
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
2.3.8.2. Staništa Predmetnim zahvatom su planirane slijedeće aktivnosti: • razminiranje šuma i šumskog zemljišta • obnova šumske protupožarne infrastrukture, odnosno rekonstrukcija protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste (PPsEŠC) • biološka obnova šuma i šumskog zemljišta. Prema izvodu iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016. (www.bioportal.hr) razminiranje šuma i šumskog zemljišta se planira na slijedećim stanišnim tipovima: • A.2.3./A.3.3. - Stalni vodotoci / Zakorijenjena vodenjarska vegetacija • A.3.3./A.2.3. - Zakorijenjena vodenjarska vegetacija / Stalni vodotoci • A.3.3./A.2.3./D.1.1.2. - Zakorijenjena vodenjarska vegetacija / Stalni vodotoci / Vrbici pepeljaste i uškaste vrbe • C.2.3.2.1. - Srednjoeuropske livade rane pahovke • C.2.3.2.1./D.1.2.1. - Srednjoeuropske livade rane pahovke / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva • C.3.3.1. - Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi • C.3.3.1./C.3.4.3.4. - Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi / Bujadnice • C.3.3.1./C.3.4.3.4./D.1.2.1. - Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi / Bujadnice / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva • C.3.3.1./C.3.4.3.4./E. - Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi / Bujadnice / Šume • C.3.3.1./D.1.2.1. - Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva • C.3.3.1./D.1.2.1./C.2.3.2. - Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Mezofilne livade košanice Srednje Europe • C.3.3.1./D.1.2.1./E. - Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Šume • C.3.3.1./I.2.1. - Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi / Mozaici kultiviranih površina • C.3.4.3.4. – Bujadnice • C.3.4.3.4./C.3.3.1. - Bujadnice / Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi
82 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
• C.3.4.3.4./D.1.2.1. - Bujadnice / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva • D.1.2.1. - Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva • D.1.2.1./C.3.3.1. - Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi • D.1.2.1./C.3.3.1./E. - Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi / Šume • D.1.2.1./C.3.4.3.4. - Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Bujadnice • D.1.2.1./E. - Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Šume • E. – Šume • E./C.3.3.1. - Šume / Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi • E./C.3.3.1./D.1.2.1. - Šume / Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva
• E./C.3.4.3.4. - Šume / Bujadnice.
Prema izvodu iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016. (www.bioportal.hr) obnova šumske protupožarne infrastrukture, odnosno rekonstrukcija protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste (PPsEŠC)se planira na slijedećim stanišnim tipovima: • J./C.3.3.1. - Izgrađena i industrijska staništa / Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi • E. – Šume.
Prema izvodu iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016. (www.bioportal.hr) biološka obnova šuma i šumskog zemljišta, odnosno rekonstrukcija protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste (PPsEŠC) se planira na slijedećim stanišnim tipovima: • C.2.3.2. - Mezofilne livade košanice Srednje Europe • C.3.3.1. - Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi • C.3.3.1./C.2.3.2. - Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi / Mezofilne livade košanice Srednje Europe
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 83
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
• C.3.3.1./D.1.2.1. - Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva • C.3.3.1./D.1.2.1./E. - Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Šume • C.3.4.3.4./D.1.2.1. - Bujadnice / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva • C.3.4.3.4./E. - Bujadnice / Šume • D.1.2.1. - Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva • D.1.2.1./E. - Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva / Šume • E. – Šume • E./C.3.3.1. - Šume / Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi • E./C.3.4.3.4. - Šume / Bujadnice • I.1.8./D.1.2.1. - Zapuštene poljoprivredne površine / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva • I.2.1./C.2.3.2. - Mozaici kultiviranih površina / Mezofilne livade košanice Srednje Europe
• I.5.1./C.2.3.2./E. - Voćnjaci / Mezofilne livade košanice Srednje Europe / Šume.
Prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“, br. 88/14) stanišni tipovi: C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe, C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke, C.3.3.1. Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi, C.3.4.3.4. Bujadnice, D.1.1.2. Vrbici pepeljaste i uškaste vrbe nalaze se na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od Nacionalnog i Europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske (prema Prilogu II. navedenog Pravilnika) (Tablica 22.) te na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova zastupljenih na području Republike Hrvatske značajnih za ekološku mrežu NATURA 2000 (prema Prilogu III. navedenog Pravilnika) (Tablica 23.).
84 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Tablica 22. Ugroženi i rijetki stanišni tipovi od Nacionalnog i Europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske (prema Prilogu II. navedenog Pravilnika) Ugrožena i rijetka staništa (kod i naziv stanišnog tipa prema NKS-u); svaki navedeni stanišni tip NATURA BERN- Res.4 HRVATSKA uključuje sve stanišne tipove niže klasifikacijske razine
C.2.3.2.1., C. unutar klase C.2. C.2.3. C.2.3.2.2., Travnjaci, nalaze se Higrofilni i Mezofilne C.2.3.2.3., cretovi i rijetke i mezofilni livade Srednje C.2.3.2.4. i visoke ugrožene travnjaci Europe C.2.3.2.7. = 6510; zeleni zajednice C.2.3.3. = 6520
C.3.3. Subatlantski mezofilni 6210 (*važni C.3. Suhi travnjaci i lokaliteti za travnjaci brdske livade na kaćune) karbonatnim tlima
C.3.4. Europske suhe vrištine i 4030 i *6230 C.3.4.2.1.=!E1.715 travnjaci trave tvrdače
D.1. D.1.1. Vrbici na D.1.1.1.1.=!F9.111; D. Šikare Kontinentalne D.1.1.1.1. = 3230 sprudovima D.1.1.1.4.=!F9.112 šikare
Napomena: * prioritetni stanišni tip NATURA – stanišni tipovi iz Priloga I Direktive o staništima s odgovarajućim oznakama BERN – Res.4 – stanišni tipovi koji su navedeni u Rezoluciji 4. Bernske konvencije kao stanišni tipovi za koje je potrebno provoditi posebne mjere zaštite, s odgovarajućim oznakama PHYSIS klasifikacije HRVATSKA – stanišni tipovi ugroženi ili rijetki na razini Hrvatske, te oni stanišni tipovi čije su karakteristične biološke vrste rijetke ili ugrožene na razini Hrvatske
Tablica 23. Ugroženi i rijetki stanišni tipovi zastupljeni na području Republike Hrvatske značajnih za ekološku mrežu NATURA 2000 (Prilog III, gore navedenog Pravilnika) NATURA NATURA 2000 NKS 2000 KOD naziv stanišnog tipa Nacionalna klasifikacija staništa Obale planinskih rijeka s Myricaria 3230 D.1.1.1.1. Predalpski vrbici s kebračem germanica 4030 Europske suhe vrištine C.3.4.1. Zapadnoeuropske vrištine Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco- C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske 6210 Brometalia) (*važni lokaliteti za livade na karbonatnim tlima kaćune) Travnjaci tvrdače (Nardus) bogati C.3.4.2. Travnjaci trave tvrdače *6230 vrstama C.3.4.3. Travnjaci vlasaste vlasulje Nizinske košanice (Alopecurus C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke 6510 pratensis, Sanguisorba officinalis) C.2.3.2.2. Livade zečjeg trna i rane pahovke
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 85
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
NATURA NATURA 2000 NKS 2000 KOD naziv stanišnog tipa Nacionalna klasifikacija staništa C.2.3.2.3. Livade brdske zečine i rane pahovke C.2.3.2.4. Livade gomoljaste končare i rane pahovke C.2.3.2.7. Nizinske košanice sa ljekovitom krvarom 6520 Brdske košanice C.2.3.3. Srednjoeuropske brdske košanice
Kao što je vidljivo iz karti kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016. (Prilog 2., Prilog 3., Prilog 4.), unutar obuhvata planiranog zahvata najveću površinu zauzimaju šumska staništa klase stanišnog tipa E. Šume. Na projektnom području prisutno je ukupno 7 šumskih zajednica (fitocenoza). Zastupljenost pojedinih fitocenoza na projektnom području je slijedeća: 1. dinarska jelovo-bukova šuma (58,98 %) 2. jelova šuma s milavom (18,74 %) 3. šuma hrasta kitnjaka i običnog graba (16,24 %) 4. brdska bukova šuma s mrtvom koprivom (2,88 %) 5. šuma jele na dolomitu (2,56 %) 6. šuma bukve s kukurjekom (0,58 %) 7. šuma crnog graba s risjem (0,02 %). Prema podacima Hrvatskih šuma, unutar šumskih sastojina na kojima će se provesti aktivnost biološke obnove šuma i šumskog zemljišta zabilježena je fitocenoza: šuma hrasta kitnjaka i običnog graba (Tablica 24.). Prema podacima Hrvatskih šuma, unutar šumskih sastojina na kojima će se provesti aktivnost obnove protupožarnog prosjeka s elementima šumske ceste (PPsEŠC) zabilježene su fitocenoze: dinarska-jelovo-bukova šuma, šuma jele na dolomitu, dinarska-jelovo-bukova šuma i jelova šuma sa milavom, odnosno stanišni tip E.5.2. Dinarske bukovo – jelove šume (kod i ime stanišnog tipa prema NKS-u).
86 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Tablica 24. Prikaz odjela, odsjeka, površina i fitocenoza na kojima će se provesti aktivnost biološke obnove šuma i šumskog zemljišta KATASTARSKA OPĆINA SKLOP/ NATURA MB POVRŠINA UŠP Ogulin UREĐAJNI GOSPODARSKI TIP NAMJENA ČESTICA Oznaka GJ naziv FITOCENOZA UZGOJNI 2000 k.o. (ha) ŠUMARIJA RAZRED OBLIK TLA ŠUME (Karlovačka OBLIK KOD županija) Smeke šuma hrasta Saborsko- PIŠTENIK tlo na 319252 JANJA GORA 34 b 3,2 ŠIKARA šikara kitnjaka i -/ regularna gospodarska 91L0 Plaški - HUM vapn.i obitnog graba dolomitu Smeke šuma hrasta Saborsko- PIŠTENIK Panjača tlo na nepotpun/ 319252 JANJA GORA 36 a 43,84 panjača kitnjaka i gospodarska 91L0 Plaški - HUM O.GRABA vapn.i raznodobna obitnog graba dolomitu Smeke šuma hrasta Saborsko- PIŠTENIK Panjača tlo na nepotpun/ 319252 JANJA GORA 35 a 29,52 panjača kitnjaka i gospodarska 91L0 Plaški - HUM O.GRABA vapn.i raznodobna obitnog graba dolomitu Smeke šuma hrasta Saborsko- PIŠTENIK Panjača tlo na nepotpun/ 319252 JANJA GORA 37 a 35,85 panjača kitnjaka i gospodarska 91L0 Plaški - HUM O.GRABA vapn.i raznodobna obitnog graba dolomitu Smeke šuma hrasta Saborsko- PIŠTENIK Panjača tlo na nepotpun/ 319252 JANJA GORA 38 a 32,35 panjača kitnjaka i gospodarska 91L0 Plaški - HUM O.GRABA vapn.i raznodobna obitnog graba dolomitu Smeke šuma hrasta Saborsko- PIŠTENIK Panjača tlo na nepotpun/ 319252 JANJA GORA 34 a 37,87 panjača kitnjaka i gospodarska 91L0 Plaški - HUM O.GRABA vapn.i raznodobna obitnog graba dolomitu Smeke šuma hrasta Saborsko- PIŠTENIK Kultura tlo na nepotpun/ 319317 LATIN 15 a 28,02 kulture kitnjaka i gospodarska 91L0 Plaški - HUM O.BORA vapn.i regularna obitnog graba dolomitu
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 87
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Prilog 2. Izvadak iz karte kopnenih nešumskih staništa RH 2016. s prikazom lokacije zahvata biološke obnove šuma (Izvor: Bioportal)
88 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Prilog 3. Izvadak iz karte kopnenih nešumskih staništa RH 2016. s prikazom lokacije zahvata razminiravanja šuma i šumskog zemljišta te obnove PPsEŠC (Izvor: Bioportal)
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 89
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Prilog 4. Izvadak iz karte kopnenih nešumskih staništa RH 2016. s prikazom lokacije zahvata razminiravanja šuma i šumskog zemljišta (Izvor: Bioportal)
90 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
2.3.8.3. Ekološka mreža Na području Karlovačke županije uspostavljena su 3 POP i 47 POVS područja. Područja očuvanja značajna za ptice smještena su na rubnim područjima županije, svojom površinom obuhvaćajući i susjedne županije. Najveći udio u Karlovačkoj županiji ima Pokupski bazen s gotovo 55 % svoje površine, dok područje NP Plitvička jezera zauzima tek oko 9 % županije Dio područja očuvanja značajnih za vrste, stanišne tipove i ptice u Karlovačkoj županiji nalazi se u minski sumnjivom području zbog čega oni nisu dostupni institucijama koje su zadužene za upravljanje onemogućujući njihovu dugoročnu zaštitu i očuvanje. Na tim područjima nije moguće provesti obveze koji proizlaze iz Zakona o zaštiti prirode odnosno provesti plan upravljanja područja ekološke mreže. Potrebno je stoga stvoriti temeljni preduvjet (sigurnost pristupa) za cjelovitu uspostavu sustava praćenja i adekvatnog okvira upravljanja područja ekološke mreže Natura 2000, a tako i zaštitu i očuvanje ekološke mreže Natura 2000 u Karlovačkoj županiji. Dodatno, s aspekta zaštite prirode, zapuštanje zemljišta i neodržavanja livada i pašnjaka dovodi do, između ostalog, širenja stranih i invazivnih vrsta, nemogućnosti kontrole i sprječavanja širenja bolesti biljaka i životinja, posebice divljači, nemogućnosti sprječavanja i kontrole krivolova. Lokacija predmetnog zahvata se nalazi na području ekološke mreže Natura 2000 (Prilog 5.). Projektno područje na kojem se planira provoditi projekt „Karlovac Karst” se gotovo u potpunosti (99,40 %) nalazi unutar područja ekološke mreže Natura 2000. Prema Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19) na lokaciji predmetnog zahvata nalaze se slijedeća područja ekološke mreže Natura 2000: • područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS): o HR2000592 – Ogulinsko – plaščansko područje o HR2000593 – Mrežnica – Tounjčica o HR5000019 – Gorski kotar i sjeverna Lika • područja očuvanja značajna za ptice (POP): o HR1000019 – Gorski kotar i sjeverna Lika.
Kao što je vidljivo iz predloženog kartografskog prikaza zahvat biološke obnove šuma i šumskog zemljišta se provodi na POVS području HR2000592 – Ogulinsko – plaščansko područje koje graniči sa POVS područjem HR2000609 – Dolina Dretulje, ali ga ne obuhvaća.
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 91
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Predmetni zahvat, odnosno projekt „Karlovac Karst“ obuhvaća aktivnosti razminiranja, biološke obnove te zaštite šuma i šumskog zemljišta od požara, na područjima ekološke mreže Natura 2000 u Karlovačkoj županiji koji su minirani ili do nedavno minirani te aktivnosti uspostave šumske protupožarne infrastrukture. Specifični cilj Projekta su: 1. Razminirati šume i šumsko zemljište u Natura 2000 područjima u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije 2. Poboljšati šumsku protupožarnu u Natura 2000 područjima u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije te 3. Obnoviti šumu i šumsko zemljište u Natura 2000 područjima u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije. Provedbom projektnih aktivnosti realizirat će se doprinos ispunjavanju obveza prema zakonodavstvu EU iz područja zaštite prirode i/ili ciljeva odnosno aktivnosti Strategije EU o bioraznolikosti do 2020. godine kao temelj za provedbu aktivnosti očuvanja staništa na području šuma i šumskih zemljišta unutar područja ekološke mreže Natura 2000 u kojima su ili su do nedavno bile prisutne mine ili se sumnja na prisutnost mina.
HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje Ogulinsko-plaščansko područje jedno je od najugroženijih krških područja u svijetu, a ukupna površina područja iznosi 33 109 ha. Administrativna regija područja je kontinentalna Hrvatska. Biogeografske regije koje obuhvaća ovo područje su alpska i kontinentalna regija. Ogulinsko područje i njegova okolica obiluju speleološkim objektima koji su važni iz raznih razloga: speleološki, arheološki, paleontološki i biološki. Na ovom području ističu se dva krška polja: Ogulinsko i Plaščinsko, oba nastala na jurskoj i krednoj vapnenačkoj i dolomitnoj podlozi. U nastavku je dan pregled ciljnih vrsta i stanišnih tipova koje su predmet očuvanja područja ekološke mreže HR2000592 Ogulinsko – plaščansko područje, na kojem se nalazi zahvat.
92 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Tablica 25. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) – HR2000592 Ogulinsko- plaščansko područje
Kategorija za Znanstveni naziv Identifikacijski Naziv ciljnu Hrvatski naziv vrste/hrvatski vrste/Šifra broj područja područja vrstu/stanišni naziv staništa stanišnog tipa tip
Ogulinsko- HR2000592 plaščansko 1 močvarna riđa Euphydryas aurinia područje
Austropotamobius 1 potočni rak torentium*
1 peš Cottus gobio
1 čovječja ribica Proteus anguinus*
1 žuti mukač Bombina variegata
Rhinolophus 1 veliki potkovnjak ferumequinum
1 južni potkovnjak Rhinolophus euryale
Miniopterus 1 dugokrili pršnjak schreibersii
Leptodirus 1 tankovratni podzemljar hochenwartii
Vodni tokovi s vegetacijom 1 Ranunculion fluitantis i 3260 Callitricho-Batrachion
1 Špilje i jame zatvorene za javnost 8310
Ilirske hrastovo-grabove šume 1 91L0 (Erythronio-Carpinion) *Izvor podataka: Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“ br. 80/19).
HR2000593 – Mrežnica – Tounjčica Područje Mrežnica-Tounjčica ima ukupnu površinu 1096 ha. Administrativna regija područja je kontinentalna Hrvatska. Biogeografske regije kojima područje pripada su alpska i kontinentalna regija. U gornjem toku Mrežnice i Tounjčice ističu se kanjonski elementi krajobraza koji ujedno predstavljaju jedne od najistaknutijih vizura cijelog područja. Najistaknutiji brdski kompleksi su Perjasička kosa i Polojska kosa smješteni uz desnu obalu Mrežnice, a predstavljaju kompaktne uzvisine koje značajno doprinose ukupnosti vizualnog doživljaja prirodnih elemenata krajobraza. Rijeke Mrežnica i Tounjčica su fenomen koji
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 93
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš predstavljaju iznimno važna staništa za niz vrsta ihtiofaune, ornitofaune, vodozemaca i biljaka vezanih uz vlažna staništa. U nastavku je dan pregled ciljnih vrsta i stanišnih tipova koje su predmet očuvanja područja ekološke mreže HR2000593 – Mrežnica – Tounjčica, na kojem se nalazi zahvat. Tablica 26. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) – HR2000593 – Mrežnica – Tounjčica
Kategorija za Znanstveni naziv Identifikacijski Naziv ciljnu Hrvatski naziv vrste/hrvatski vrste/Šifra broj područja područja vrstu/stanišni naziv staništa stanišnog tipa tip
Mrežnica – HR2000593 1 obična lisanka Unio crassus Tounjčica
Austropotamobius 1 potočni rak torentium*
1 peš Cottus gobio
1 velika pliska Alburnus sarmaticus
1 dabar Castor fiber
1 vidra Lutra lutra
1 puzavi celer Apium repens
1 potočna mrena Barbus balcanicus
1 plotica Rutilus virgo
Sedrene barijere krških rijeka 1 32A0 Dinarida
Vodni tokovi s 1 vegetacijom Ranunculion 3260 fluitantis i Callitricho-Batrachion *Izvor podataka: Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“ br. 80/19).
HR5000019 – Gorski kotar i sjeverna Lika Ukupna površina područja iznosi 217 445 ha. Administrativno pripada i kontinentalnoj i jadranskoj Hrvatskoj. Biogeografske regije kojima pripada područje su alpska, mediteranska i kontinentalna regija. Gorski kotar i sjeverna Lika nalaze se u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, uz granicu sa Slovenijom. Područje uglavnom pokriva planinsku i šumovitu regiju Gorskog kotara i sjevernog dijela Like.
94 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
U nastavku je dan pregled ciljnih vrsta i stanišnih tipova koje su predmet očuvanja područja ekološke mreže HR5000019 – Gorski kotar i sjeverna Lika, na kojem se nalazi zahvat. Tablica 27. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) – HR5000019 – Gorski kotar i sjeverna Lika
Kategorija za Znanstveni naziv Identifikacijski Naziv ciljnu Hrvatski naziv vrste/hrvatski vrste/Šifra broj područja područja vrstu/stanišni naziv staništa stanišnog tipa tip
Gorski kotar Barbastella 000019 i sjeverna 1 širokouhi mračnjak barbastellus Lika
Rhinolophus 1 mali potkovnjak hipposideros
1 vuk Canis lupus*
1 medvjed Ursus arctos*
1 ris Lynx lynx
1 mirisava žlijezdača Adenophora lilifolia
1 cjelolatična žutilovka Genista holopetala
1 istočna vodendjevojčica Coenagrion ornatum
1 gorski potočar Cordulegaster heros
1 velika četveropjega cvilidreta Morimus funereus
Austropotamobius 1 potočni rak torentium*
(Sub-) mediteranske šume 1 9530* endemičnog crnog bora *Izvor podataka: Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“ br. 80/19).
HR1000019 – Gorski kotar i sjeverna Lika Ukupna površina područja iznosi 223 790 ha. Administrativno pripada i kontinentalnoj i jadranskoj Hrvatskoj. Biogeografske regije kojima pripada područje su alpska, mediteranska i kontinentalna regija. Područje obuhvaća prostrano planinsko područje Gorskog kotara i sjeverne Like s prevladavajućim šumskim staništima. Ovo je najveći šumski kompleks alpskog područja u Hrvatskoj i jedan od najvećih u cijeloj regiji. U nastavku je dan pregled ciljnih vrsta koje su predmet očuvanja područja ekološke mreže HR1000019 – Gorski kotar i sjeverna Lika, na kojem se nalazi zahvat.
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 95
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Tablica 28. Područja očuvanja značajna za ptice (POP) – HR1000019 – Gorski kotar i sjeverna Lika
Status (G = gnjezdarica; Kategorija Identifikacijski Naziv Znanstveni naziv Hrvatski naziv P = za ciljnu broj područja područja vrste vrste preletnica; vrstu Z = zimovalica)
Gorski kotar HR1000019 i sjeverna 2 Actitis hypoleucos mala prutka G Lika
1 Aegolius funereus planinski ćuk G
1 Alcedo atthis vodomar G
1 Alectoris graeca jarebica kamenjarka G
1 Anthus campestris primorska trepteljka G
1 Aquila chrysaetos suri orao G
1 Asio flammeus sova močvarica G
1 Bonasa bonasia lještarka G
1 Bubo bubo ušara G
Caprimulgus 1 leganj G europaeus
1 Ciconia nigra crna roda G
1 Circaetus gallicus zmijar G
1 Circus cyaneus eja strnjarica Z
1 Crex crex kosac G
1 Dendrocopos leucotos planinski djetlić G
1 Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić G
1 Dryocopus martius crna žuna G
1 Emberiza hortulana vrtna strnadica G
1 Falco peregrinus sivi sokol G
1 Ficedula albicollis bjelovrata muharica G
1 Ficedula parva mala muharica G
1 Glaucidium passerinum mali ćuk G
1 Gyps fulvus bjeloglavi sup G****
1 Lanius collurio rusi svračak G
96 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
1 Lanius minor sivi svračak G
1 Lullula arborea ševa krunica G
1 Pernis apivorus škanjac osaš G
1 Picoides tridactylus troprsti djetlić G
1 Picus canus siva žuna G
1 Strix uralensis jastrebača G
1 Sylvia nisoria pjegava grmuša G
1 Tetrao urogallus tetrijeb gluhan G
G**** – tijekom sezone gniježđenja na području se redovito hrane ptice koje gnijezde na Kvarnerskim otocima
Detaljan položaj odjela i odsjeka te površine na kojoj će se provesti aktivnost biološke obnove šuma i šumskog zemljišta u odnosu na područja ekološke mreže Natura 2000 prikazan je na slici 7. (Slika 7.).
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 97
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Prilog 5. Karta ekološke mreže RH s prikazom lokacije zahvata (Izvor: Bioportal)
98 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
2.3.9. Krajobraz Stanje krajobraza u Hrvatskoj promatrano na razini cijele države može se ocijeniti kao dobro. Ipak, postoje mnoga područja narušenih krajobraznih vrijednosti. Najatraktivnija područja ujedno su i najugroženija. Širenje građevinskih područja gradova, nezakonita gradnja i nedovoljna briga o zaštiti vizura u obalnom području i na otocima devastirala je ambijentalne vrijednosti nekih lokaliteta. U degradirane krajobraze mogu se ubrojiti površinski kopovi mineralnih sirovina, klizišta, površine koje su bile zahvaćene požarima, brownfield područja, naselja nastala nezakonitom gradnjom i dr. Urbani krajobrazi brzo se mijenjaju i zbog intenzivne gradnje često poprimaju sličan izgled, jednako u unutrašnjosti kao i na jadranskoj obali. Pučka gradnja, kao što su suhozidi na obalnom području, nestaje i kao ambijent i kao pojedinačne građevine. Zbog svega navedenog pritisci su na krajobraz veliki, a može se očekivati da će biti i veći. Prije svega to se odnosi na: širenje većih gradova u njihovu okolicu, odumiranje malih gradova i ruralnih područja, formiranje novih turističkih područja, izgradnju golfskih igrališta, velike infrastrukturne zahvate te izgradnju elektrana iz obnovljivih izvora energije. Zaštitu zasad imaju samo krajobrazi uključeni u područja nacionalnih parkova, parkova prirode te regionalnih parkova i značajnih krajobraza, malobrojni zaštićeni kao kulturna dobra, te dio krajobraza koji se štite planskom dokumentacijom. Iako Konvencija o krajobrazima priznaje važnost svih krajobraza, a ne samo iznimnih s obzirom na njihov odlučujući utjecaj na kvalitetu života u sklopu krajobrazne politike ostali krajobrazi, koji zauzimaju najveći dio teritorija države, nemaju odgovarajući tretman1. Predmetni zahvat, odnosno projekt „Karlovac Karst“ je planiran na području šuma i šumskog zemljišta koje je trenutno u nemogućnost održivog gospodarenja što sa sobom donosi i nemogućnost obavljanja šumskouzgojnih radova i radova zaštite šuma, kao i nemogućnost održavanja i korištenja šumske protupožarne infrastrukture. Posljedica navedenog je degradacija (prezrelost) šumskih sastojina lošijeg zdravstvenog stanja fitocenoze (edifikatora) i čitavog ekosustava (onečišćenje tla i voda). Dugoročnom nemogućnošću adekvatnog gospodarenja šumskim sastojinama zbog miniranosti, sve ove štete izravno se negativno odražavaju na općekorisne funkcije šuma, umanjujući njihovu vrijednost, a šteta se s vremenom samo povećava. Kroz planirani zahvat će se prvenstveno razminirati šume i šumska zemljišta što će omogućiti održivo upravljanje, obnoviti degradirane šume koje trenutno imaju smanjenu
1 Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (Narodne novine br. 106/17)
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 99
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš produktivnost, vitalnost i kapacitet za regeneraciju, te će se poboljšati zaštita šuma od požara, a time će se značajno doprinijeti glavnim „Ciljevima za šume za 2020.“ Nove Strategije EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama.
2.3.10. Kulturna dobra Projektno područje projekta „Karlovac Karst“, odnosno lokacija zahvata nalazi se na području Karlovačke županije i to na području administrativnih općina Tounj, Josipdol i Plaški. Prema registru kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske na području administrativnih općina Tounj, Josipdol i Plaški se nalaze slijedeća kulturna dobra: Općina Tounj Oznaka Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra dobra potok Nepokretno kulturno dobro - Z – 6275 Izvor Vrelo Božidar Tounjski pojedinačno Kulturno – povijesna ruralna cjelina Nepokretno kulturno dobro – Z – 4807 Rebrovići Orljak kulturno – povijesna cjelina Z – 1786 Rebrovići Tradicijska okućnica, Rebrovići 85 Crkva sv. Ivana Krstitelja i kurija župnog Z – 2714 Tounj dvora Nepokretno kulturno dobro - Z – 2713 Tounj Crkva sv. Ivana Nepomuka pojedinačno Z – 3095 Tounj Ruševine starog grada Tounja Z – 1785 Zdenac Most na rijeci Tounjčici
Općina Josipdol Oznaka Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra dobra Z – 5426 Josidol Crkva sv. Josipa Z – 6213 Modruš Fontana Rožići Ruševine crkve sv. Nikole i pavlinskog Z – 3087 Modruš samostana
Z – 292 Modruš Ruševine starog grada Modruša Nepokretno kulturno dobro - Z – 272 Oštarije Crkva Uznesenja Marijina pojedinačno Kapela poklonac sv. Antuna Z – 6904 Oštarije Padovanskog Z – 3169 Oštarije Most na rijeci Mrežnici Z – 7141 Trojvrh Spomeničko mjesto
100 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Općina Plaški Oznaka Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra dobra
Z – 294 Plaški Hram Vavedenija Presvete Bogorodice Nepokretno kulturno dobro - Z – 293 Plaški Ruševine starog grada Plaškog pojedinačno
Slika 33. Tounj, Most na rijeci Tounjčici2 / Oštarije, Župna crkva Uznesenja Marijina3 (Izvor: Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske) Projekt „Karlovac Karst“ obuhvaća aktivnosti razminiranja, biološke obnove te zaštite šuma i šumskog zemljišta od požara, na područjima ekološke mreže Natura 2000 u Karlovačkoj županiji na području općina Tounj, Josipdol i Plaški, a koji su minirani ili do nedavno minirani te aktivnosti uspostave šumske protupožarne infrastrukture. Prema registru kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske na samom području zahvata nema registriranih i zaštićenih lokaliteta kulturne baštine. Ukoliko bi se prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih zemljanih radova, naišlo na arheološke nalaze, radove je nužno prekinuti te o navedenom bez odlaganja obavijestiti Konzervatorski odjel kako bi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18) i Pravilniku o arheološkim istraživanjima
2 autor fotografije: T. Horvatić 3 autor fotografije: V. Barac
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 101
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
(„Narodne novine“, br. 102/10, 2/20) poduzele odgovarajuće mjere osiguranja nalazišta i nalaza.
102 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ
3.1. Sažeti opis mogućih utjecaja na okoliš Po definiciji okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek. Zahvat u prirodu i okoliš je trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost ili na drugi način može nepovoljno utjecati. Onečišćavanje prirode i okoliša je promjena stanja prirode i okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih za prirodu i okoliš. Pri promatranju mogućih utjecaja zahvata prvenstveno se misli na slijedeće moguće utjecaje: • utjecaj na floru i faunu • utjecaj na vode • utjecaj na tlo • utjecaj na zrak. U svrhu smanjenja mogućih negativnih utjecaja na okoliš važna je dosljedna primjena i kontrola primjene zakonske regulative koja obvezuje zaštitu i čuvanje okoliša. Cilj projekta „Karlovac Karst“ je prvenstveno razminiranje šume i šumskog zemljišta što će omogućiti održivo upravljanje, obnavljanje degradirane šume koje trenutno imaju smanjenu produktivnost, vitalnost i kapacitet za regeneraciju, te poboljšanje zaštite šuma od požara, a time će se značajno doprinijeti glavnim „Ciljevima za šume za 2020.“ Nove Strategije EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama. S obzirom da će se kroz projekt šumski ekosustavi nakon razminiranja učiniti dostupnim, što će omogućiti održivo gospodarenje, te će se obnoviti i poboljšati zaštita krških šuma, provedba projekta Karlovac Karst će doprinijeti razvoju koncepta zelene infrastrukture. Procjena utjecaja planiranog zahvata na sastavnice i čimbenike u okolišu obuhvaća dvije faze: izvođenja radova razminiranja šuma i šumskog zemljišta, obnove šumske protupožarne infrastrukture te biološke obnove šuma i šumskog zemljišta (uključuje privremene utjecaje pripreme, npr. uklanjanje vegetacije, kopanje, priprema gradilišta, te trajno postojanje PPeEŠC te fazu korištenja i održavanja planiranog zahvata (uključuje korištenje i održavanje infrastrukture i pratećih sadržaja planiranih PPeEŠC u cjelini).
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 103
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
3.2. Sastavnice okoliša 3.2.1. Utjecaj na vode Tijekom izvođenja radova ne može doći do onečišćenja voda, izuzev u uslijed akcidentnih situacija, odnosno izlijevanja maziva iz strojeva, izlijevanja goriva tijekom pretakanja, nepropisnog odlaganja otpada, uslijed oštećenja strojeva za razminiravanje kod jačih eksplozija, te oštećenja strojeva i transportnih vozila kod radova obnove šuma. Od ukupne površine koja se planira razminirati, 30 % od ukupne planirane površine za razminiranje planira se razminirati kombinacijom strojeva za pripremu površine (stroj za razminiranje) i ručne detekcije mina; dok se 70 % od ukupne planirane površine za razminiranje planira se razminirati isključivo ručnom detekcijom mina jer je to trenutno najizglednija moguća metoda s obzirom na terenska ograničenja i spoznaje o minskoj situaciji na terenu. Budući da se većina razminiranja izvodi ručnom metodom ne očekuje se negativan utjecaj na površinske vode, izuzev u slučaju akcidentnih situacija pri korištenju strojne metode, kao što je izlijevanje goriva, motornog ulja ili tekućina za hlađenje, uslijed oštećenja strojeva za razminiranje kod jačih eksplozija. Pažljivim izvođenjem radova te redovnim servisiranjem i održavanjem strojeva i opreme tijekom izvođenja radova na minimum će se svesti mogućnost onečišćenja voda nastalog istjecanjem ili neispravnom manipulacijom s gorivom i mazivima iz strojeva, opreme ili vozila u vlasništvu podnositelja ili ugovornih partnera. S obzirom na karakter planiranog zahvata te činjenicu da nakon realizacije planiranog zahvata ne nastaju tvari koje bi mogle utjecati na tijela podzemne vode te da je zahvatom planirano razminiravanje šuma i šumskog zemljišta, može se zaključiti da neće doći do negativnog utjecaja na kemijsko stanje tijela podzemnih voda CSGI_17 – KORANA, CSGI_31 – KUPA, CSGN_15 – DOBRA i CSGN_16 – MREŽNICA. Nadalje, budući da nisu predviđeni nikakvi radovi kojima bi se mijenjalo hidromorfološko stanje vodnih tijela površinskih voda, ne očekuje se nikakav nepovoljan utjecaj radova na ekološko stanje površinskih voda na projektnom području, odnosno na lokaciji zahvata. Sukladno prethodno navedenom i s obzirom na karakter predmetnog zahvata te da na projektnom području nema trajnih objekata kojima bi se utjecalo na stanje voda u smislu promjene hidromorfološkog i ekološkog stanja, ne očekuje se negativan utjecaj na vode i vodna tijela tijekom korištenja zahvata.
104 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
3.2.2. Utjecaj na tlo Minsko-eksplozivna sredstva izrađena su od materijala kao što su metali, drvo i plastika, a sadrže 2,4,6 Tri-nitrotoluenom (TNT), heksahidro-1, 3, 5-trinitro-1, 3, 5-triazina (poznatiji kao RDX ili heksogen). Minsko – eksplozivna sredstva u manjoj mjeri sadrže i druge spojeve, uključujući željezo, mangan, cink, krom, kadmij, nikl, bakar, olovo i živu. Mnogi organske i anorganske tvari i spojevi iz eksploziva dugotrajno su, topljivi u vodi i otrovni su čak i u malim količinama. Zagađivanje se može prenijeti izravno ili indirektno u tlo, vodena tijela, mikroorganizme i biljke pomoću pitke vode, prehrambenim proizvodima ili tijekom disanja/respiracije. Ti zagađujući spojevi mogu se procijediti u podzemne vode i bioakumulirati u organima kopnenih životinja, riba i biljaka. Njihovi učinci mogu biti smrtonosni za neke sisavce i vodene makro i mikroorganizme, djelujući kao neurološki otrov koji ometaju rast (Ahmed, 2014). Mogući utjecaj na tlo planiranog zahvata mogu se pojaviti prilikom obrade tla uz pomoć strojeva za razminiranje ukoliko bi stroj uslijed eksplozije zadobio oštećenja ili ukoliko je došlo do oštećenja strojeva i opreme tijekom pripreme i obnove protupožarnih šumskih prosjeka. Utjecaji na tlo su mogući ukoliko bi došlo do istjecanja goriva, motornog ulja ili tekućine za hlađenje iz strojeva za razminiranje ili strojeva i opreme tijekom obnove protupožarnih šumskih prosjeka. Budući da se 30 % od ukupne planirane površine za razminiranje planira razminirati kombinacijom strojeva za pripremu površine (stroj za razminiranje) i ručne detekcije mina te ukoliko se redovno servisiraju vozila i strojeva navedeni utjecaji su malo vjerojatni te se ne očekuju značajniji negativni utjecaji na tlo. Obnovom postojeće šumske protupožarne infrastrukture, odnosno postojećih protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste na projektnom području, u svrhu provođenja aktivne protupožarne zaštite šuma ostvarit će se posredan pozitivan utjecaj u vidu dugoročnog smanjenja površine opožarenih područja koja su, zbog gubitka vegetacijskog pokrova, podložna eroziji odnosno odnošenju čestica tla vjetrom ili vodom. Provedbom razminiranja projektnog područja i uklanjanjem minsko-eksplozivnih sredstava ostvarit će trajno pozitivan utjecaj na kvalitetu tla budući da će se ukloniti izvori onečišćujućih tvari te time spriječiti daljnje onečišćenje tla kao i potencijalno onečišćenje površinskih i podzemnih vodnih tijela.
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 105
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
3.2.3. Utjecaj na zrak Utjecaji na zrak očekuju se isključivo tijekom provedbe predviđenih radova, tijekom obavljanja aktivnosti korištenja strojeva za radove u razminiranju i za radove u obnovi šuma, tijekom izvedbe sustava protupožarne zaštite, pojačanog prometa radi transporta, uništavanja minsko eksplozivnih sredstava te uklanjanja otpada. Kako će tijekom izvođenja radova na predmetnom području biti povećan broj građevinskih strojeva i teretnih vozila može se očekivati i povećanje emisija plinova izgaranja fosilnih goriva (CO, NOx, SO2, CO2) kao i krutih čestica frakcije PM10. Također, gašenjem pogonskog motora svih vozila i strojeva kada nisu u uporabi, smanjit će emisija plinova izgaranja fosilnih goriva. Svi utjecaji na zrak nastali emisijom ispušnih plinova od strojeva i opreme koji će se koristi za realizaciju planiranih aktivnosti kao i vozila koja dolaze i odlaze s prostora lokacije zahvata su strogo ograničenog karaktera te će završiti po završetku radova, tako da neće doći do pogoršanja kvalitete zraka na širem prostoru lokacije. Prilikom uništavanja MES-a i NUS-a oslobodit će se određena količina plinovitih produkata. Kako je većina sredstava punjena TNT-om, a on spada u eksplozivne tvari koje nemaju dovoljno kisika za potpuno izgaranje ugljika i vodika, uslijed čega u produktima eksplozivnog pretvaranja dolazi do veće količine CO, pojava crnog dima je jako izražena.
Produkti eksplozije TNT-a su CO, CO2, H2, H2O, O2, C, N2 i manje količine amonijaka, ugljikovodika i cijan-spojeva. Iako su navedeni utjecaji neposredni, utjecaj na postojeću kvalitetu zraka bit će kratkoročan te lokalnog karaktera, stoga je procijenjeno da neće biti značajan. Tijekom korištenja zahvata ne očekuje se negativan utjecaj na zrak obzirom na karakter zahvata.
3.2.4. Utjecaj klimatskih promjena na zahvat Smjernice Europske komisije, Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene, su osmišljene kao alat koji može pomoći smanjiti gubitke izazvane klimatskim promjenama u okviru javnih, privatnih i javno-privatnih ulaganja te tako povećati otpornost investicijskih projekata, ali i gospodarstava. Vrste investicija i projekata kojima su ove Smjernice namijenjene navedene su u Prilogu I. Planirani zahvat razminiranje i zaštita šuma na kršu nije na navedenom popisu.
106 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slijedom navedenog, mišljenje je da klimatske promjene neće imati utjecaja na predmetni zahvat, kao ni na djelatnost koja se odvija na lokaciji zahvata.
3.2.5. Utjecaj na kulturnu baštinu Prema registru kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske, na području zahvata nema zaštićene kulturne i povijesne baštine, tako da zahvat neće imati nikakvog utjecaja na istu. Ukoliko bi se prilikom izvođenja razminiranja šuma i šumskog zemljišta, obnove šumske protupožarne infrastrukture te biološke obnove šuma i šumskog zemljišta ili bilo kojih drugih zemljanih radova, naišlo na arheološke nalaze, radove je nužno prekinuti te o navedenom bez odlaganja obavijestiti Konzervatorski odjel kako bi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18) i Pravilniku o arheološkim istraživanjima („Narodne novine“, br. 102/10, 2/20) poduzele odgovarajuće mjere osiguranja nalazišta i nalaza.
3.2.6. Krajobraz Tijekom planiranih aktivnosti razminiravanja, radova u obnovi šuma, tijekom izvedbe sustava protupožarne zaštite (izvedba PPsEŠC) te biološke obnove šuma i šumskog zemljišta utjecaj na krajobraz se odražava kroz prisustvo radnih strojeva i mehanizacije. Ovaj utjecaj je kratkotrajnog karaktera te je ograničen na vrijeme koje je potrebno za završetak radova. Utjecaj zahvata na krajobraz biti će kratkotrajan kod razminiranja, gdje će se već iduće godine obnoviti vegetacija koja je uklonjena radi potreba razminiranja. Aktivnosti pripreme terena u vidu čišćenja trasa protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste od vegetacijskog pokrova (bjelogorične šume, prirodni travnjaci, grmolika vegetacija) neposredno će utjecati na prirodne kvalitete krajobraza njihovim trajnim uklanjanjem. Zahvat na ovoj PPsEŠC podrazumijeva rekonstrukciju donjeg i gornjeg ustroja postojeće šumske ceste s makadamskim zastorom. Prva faza podrazumijeva rekonstrukciju donjeg stroja, tj. izvođenje zemljanih radova. Pod zemljanim radovima misli se na uzdužno izravnavanje neravnina, manje širenje radi potrebe izvedbe odvodnog jarka i širenje serpentina i oštrih zavoja tamo gdje je potrebno. Druga faza podrazumijeva rekonstrukciju gornjeg stroja. Gornji stroj će se rekonstruirati na način da se kameni materijal dopremi iz kamenoloma te ugradi u gornji
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 107
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš ustroj. S obzirom da se radi o prirodnom materijalu očekuje se neutralan utjecaj na kvalitete krajobraza. Obnova protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste stvorit će pravilne geometrijske poteze koji su u suprotnosti sa oblicima prirodnih šumskih elemenata krajobraza. Navedeno će neposredno utjecati na promjene u morfološkoj strukturi područja, no s obzirom da će isti biti vidljive u kraćim segmentima, ne očekuju se značajni utjecaji na prirodne i vizualne kvalitete krajobraza. Najznačajniji utjecaj na krajobraz će biti tijekom radova na biološkoj obnovi šuma i šumskog zemljišta, no radi se o privremenom utjecaju budući da će se na 210,65 ha na kojima se predviđaju aktivnosti njege obuhvaćaju rad na pod zastorom sastojine na površini od 182,63 ha (njega posađenih sadnica kitnjaka ispod nadstojne etaže autohtonih listača cca. 10-ak % drvne mase sjemenjaka koje će ostati na površini); i aktivnosti njege pomlatka i mladika na površini od 28,02 ha (njega posađenih sadnica hrasta kitnjaka iznad kojih nema nadstojnih stabala). Na predmetnom području od 210,65 ha planira se supstitucija alohtonih vrsta (europskog ariša, zelene duglazije, obične smreke, američkog borovca i bijelog bora), ovisno o staništu, hrastom kitnjakom podržavajući i ostale vrste autohtonih listača – na površini od 28,02 ha (odsjek 15a). Obnova šuma koje su zahvaćene sušenjem i propadanjem uslijed izmjene stanišnih uvjeta - degradirane površine, panjače i šikare graba- unosom hrasta kitnjaka prevesti će se u viši uzgojni oblik na površini od 182,63 ha( odsjeci 34a;34b;35a;36a; 37a;38a).
Nakon završetka radova očekuje se pozitivan utjecaj na krajobraz budući da planirani zahvat obuhvaća pošumljavanje i obnovu šuma kroz zamjenu alohtonih sađenih vrsta drveća autohtonim šumskim vrstama, obnovu degradiranih šumskih sastojina, obnovu oštećenih prirodnih šumskih sastojina te uklanjanje sastojina invazivnih vrsta, te zamjenu autohtonim drvećem.
3.2.7. Utjecaj na zaštićena područja Obzirom da u blizini te na širem području planiranog zahvata nema evidentiranih zaštićenih područja zahvat neće imati utjecaj na ista.
108 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
3.2.8. Utjecaj na ekološku mrežu Lokacija predmetnog zahvata se nalazi na području ekološke mreže Natura 2000. Prema Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19) na lokaciji predmetnog zahvata nalaze se slijedeća područja ekološke mreže Natura 2000: POVS područja HR2000592 – Ogulinsko – plaščansko područje, HR2000593 – Mrežnica – Tounjčica, HR5000019 – Gorski kotar i sjeverna Lika te područja očuvanja značajna za ptice (POP) HR1000019 – Gorski kotar i sjeverna Lika.
Biološka obnova šuma i šumskog zemljišta predviđena je na POVS području: • HR2000592 – Ogulinsko – plaščansko područje. Dio predmetnog projekta, odnosno zahvata koji se odnosi na pošumljavanje i obnovu šuma podrazumijeva aktivnosti njege obuhvaćaju rad na pod zastorom sastojine na površini od 182,63 ha (njega posađenih sadnica kitnjaka ispod nadstojne etaže autohtonih listača cca. 10- ak % drvne mase sjemenjaka koje će ostati na površini); i aktivnosti njege pomlatka i mladika na površini od 28,02 ha (njega posađenih sadnica hrasta kitnjaka iznad kojih nema nadstojnih stabala). Na predmetnom području od 210,65 ha planira se supstitucija alohtonih vrsta (europskog ariša, zelene duglazije, obične smreke, američkog borovca i bijelog bora), ovisno o staništu, hrastom kitnjakom podržavajući i ostale vrste autohtonih listača – na površini od 28,02 ha (odsjek 15a). Obnova šuma koje su zahvaćene sušenjem i propadanjem uslijed izmjene stanišnih uvjeta - degradirane površine, panjače i šikare graba - unosom hrasta kitnjaka prevesti će se u viši uzgojni oblik na površini od 182,63 ha( odsjeci 34a;34b;35a;36a; 37a;38a). Sve predviđene aktivnosti predstavljaju pozitivan utjecaj na floru, vegetaciju i stanišne tipove ovog područja. Tijekom izvođenja radova izražen i nepovoljan utjecaji na faunu biti će povećana razina buka, zbog ljudske prisutnosti, korištenja strojeva, povećanog prometa. Uslijed izloženosti navedenim utjecajima, očekuje se da će većina bolje pokretnih životinjskih vrsta napustiti uže područje radova te će se na njega vratiti nakon završetka radova. Budući da će se predmetni radovi obavljati tijekom dana te da nisu predviđeni nikakvi radovi kojima bi se mijenjalo hidromorfološko stanje vodnih tijela površinskih voda navedenog područja, ne očekuje se nikakav nepovoljan utjecaj radova na ciljne vrste POVS područja HR2000592 – Ogulinsko – plaščansko područje.
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 109
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Razminiranje šuma i šumskog zemljišta predviđeno je na POVS području: • HR2000592 – Ogulinsko – plaščansko područje • HR2000593 – Mrežnica – Tounjčica, HR5000019 – Gorski kotar i sjeverna Lika te na području očuvanja značajna za ptice (POP): • HR1000019 – Gorski kotar i sjeverna Lika. Od ukupne površine za razminiravanje, planirano je da se godišnje u razdoblju od 2020. – 2023. godine razminirava 25 % planirane površine (Tablica 6.). Na području projekta, odnosno na lokaciji zahvata, aktivnosti razminiranja provodit će se ručno (70 % područja) i kombinacijom strojnog i ručnog (30 % područja). Aktivnosti ručnog razminiranja mogu se provoditi tokom cijele godine, na svim staništima unutar obuhvata projektnog područja, a uništavanje pronađenih sredstava u suradnji s MUP-om obavljati će se izvan zaštićenog područja, izuzev kada to iz sigurnosnih i objektivnih razloga nije moguće. Detonacija će se iznimno obavljati na licu mjesta ukoliko je to nužno zbog sigurnosti pirotehničara. U slučaju potrebe detonacije na licu mjesta razina buke će se smanjiti prekrivanjem vrećama s pijeskom i zemljom ili drugim sličnim prikladnim načinima. Aktivnosti strojnog razminiranja provodit će se izvan perioda 31. ožujka – 15. srpnja na cjelokupnom području zahvata. Zbog strukture i reljefa područja stanišnih tipova 70 % od ukupne planirane površine za razminiranje planira se razminirati isključivo ručnom detekcijom mina koja nisu pogodna za korištenje strojeva u svrhu razminiranja tako da se na njih ne očekuju utjecaji generirani strojnim razminiranjem. Na ostalim tipovima staništa na 30 % od ukupne planirane površine za razminiranje planira se razminirati kombinacijom strojeva za pripremu površine (stroj za razminiranje) i ručne detekcije mina. Navedeno će generirati negativan utjecaj narušavanja stanišnih uvjeta, s obzirom da će se prilikom razminiranja zadirati u tlo te mlatilicama i udaračima lomiti i uništavati mine, ali i prisutna vegetacija. Što se tiče utjecaja strojnog razminiranja na ciljne vrste flore, najveći utjecaj je na vrste koje pridolaze na travnjačkim staništima jer jedinke mogu biti uništene uslijed strojne obrade njihovog staništa. Navedeni utjecaj je kratkoročan i umjereno negativan jer se nakon provedbe razminiranja očekuje obnova staništa i prisutne vegetacije. Strojno razminiranje također će generirati negativan utjecaj uznemiravanja na ciljne vrste faune. Zbog neprovođenja strojnog razminiranja u periodu 31. ožujka – 15. srpnja za cjelokupno područje zahvata izbjeći će se utjecaj uznemiravanja na većinu ciljnih vrsta prilikom razmnožavanja, osobito gnijezdeće
110 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš ornitofaune. Osim uznemiravanja, u slučaju strojnog razminiravanja doći će i do negativnog utjecaja narušavanja pogodnih staništa, a moguće je i stradavanje jaja te gusjenica ciljnih vrsta leptira. No kako je ovaj utjecaj privremen te je dinamikom projekta planirano da se godišnje (od 2020. – 2023. god.) razminirava 25 % od ukupne planirane površine za razminiravanje (Tablica 6.), te se radi o tipovima staništa koja su životinjama na raspolaganju na užem i širem području zahvata i da se očekuje da će za vrijeme provedbe ove aktivnosti ostale ciljne životinjske vrste povući u mirnija i pogodnija staništa i nakon prestanka radova te obnove degradiranih staništa vratiti na projektno područje, značajno negativan utjecaj na staništa se može isključiti. Kod obavljanja poslova razminiranja pomoću metode ručne detekcije mina vegetacija se uklanja raznim priručnim sredstvima, ovisno o vrsti vegetacije i slaže se na prethodno pregledanu površinu. Vegetacija se uklanja u toj mjeri da se omogući preglednost i nesmetani rad u dijelu radne staze za razminiranje. Uklanjanje vegetacije predstavlja negativan utjecaj, no kako će se uklanjanje mina obavljati ručno, neće doći do uništavanja korijenskog sustava, zbog čega je ovaj utjecaj privremen, a nakon završetka radova očekuje se obnova zatečenog tipa vegetacije, odnosno staništa.
Obnova šumske i protupožarne infrastrukture predviđena je na POVS području: • HR5000019 – Gorski kotar i sjeverna Lika te na području očuvanja značajna za ptice (POP): • HR1000019 – Gorski kotar i sjeverna Lika. Predmetnim projektom predviđena je rekonstrukcija devastiranih i zapuštenih šumskih prosjeka, protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste. Također, u sklopu navedenih radova predviđeno je i uklanjanje invazivnih biljnih vrsta na području izvođenja radova. Tijekom ovih radova očekivan je negativan utjecaj na vegetaciju u smislu zaposjedanja, no kako se radi o malenim površinama te da je priprema i izvođenje radova planirana izvan perioda najveće aktivnosti životinjskih vrsta i izvan perioda gniježđenja ornitofaune te kako su utjecaji svojim najvećim dijelom prostorno ograničeni na područja uz postojeće šumske prosjeke, utjecaji uznemiravanja ciljnih vrsta i potencijalnog stradavanja saproksilnih kornjaša neće ostaviti značajne posljedice na njihove populacije. Sa završetkom radova rekonstrukcije devastiranih i zapuštenih šumskih prosjeka, protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste doći će do posrednog pozitivnog utjecaja na
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 111
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš ciljeve očuvanja ovih područja ekološke mreže, uzmu li se u obzir njihove koristi po vegetaciju i faunu u slučaju pojave šumskih požara stoga se ovaj utjecaj može ocijeniti kao zanemariv. Sukladno prethodno navedenom, nakon završetka svih radova pozitivan utjecaj ovoga projekta na ciljne vrste i stanišne tipove, odnosno postojeće flore i faune obuhvaćenih područja ekološke mreže Natura 2000 očitovat će se neposredno kroz uklanjanje mina, obnovom šumskih staništa na predmetnom području kroz zamjenu alohtonih biljnih vrsta odgovarajućim autohtonim biljnim vrstama, te posredno kroz osiguranje uvjeta za provođenje mjera zaštite i uspostave monitoringa.
3.2.9. Utjecaj na staništa Predmetnim zahvatom su planirane slijedeće aktivnosti: • biološka obnova šuma i šumskog zemljišta • obnova šumske protupožarne infrastrukture, odnosno rekonstrukcija protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste (PPsEŠC) • razminiranje šuma i šumskog zemljišta. Popis svih stanišnih tipova na kojima je planiran predmetni zahvat su navedeni u poglavlju 2.3.8.2. Kao što je vidljivo iz karti kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016. (Prilog 2., Prilog 3., Prilog 4.), unutar obuhvata planiranog zahvata najveću površinu zauzimaju šumska staništa klase stanišnog tipa E. Šume. Nadalje, prema karti kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016. . (Prilog 2., Prilog 3., Prilog 4.) na području planiranog zahvata nalaze se i stanišni tipovi C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe, C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke, C.3.3.1. Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi, C.3.4.3.4. Bujadnice, D.1.1.2. Vrbici pepeljaste i uškaste vrbe, a koji se nalaze na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od Nacionalnog i Europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske (prema Prilogu II. Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“, br. 88/14)) (Tablica 22.) te na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova zastupljenih na području Republike Hrvatske značajnih za ekološku mrežu NATURA 2000 (prema Prilogu III. navedenog Pravilnika) (Tablica 23.).
Prema podacima Hrvatskih šuma na projektnom području prisutno je ukupno 7 šumskih zajednica (fitocenoza). Zastupljenost pojedinih fitocenoza na projektnom području je slijedeća: 1. dinarska jelovo-bukova šuma (58,98 %)
112 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
2. jelova šuma s milavom (18,74 %) 3. šuma hrasta kitnjaka i običnog graba (16,24 %) 4. brdska bukova šuma s mrtvom koprivom (2,88 %) 5. šuma jele na dolomitu (2,56 %) 6. šuma bukve s kukurjekom (0,58 %) 7. šuma crnog graba s risjem (0,02 %).
Prema podacima Hrvatskih šuma, unutar šumskih sastojina na kojima će se provesti aktivnost biološke obnove šuma i šumskog zemljišta zabilježena je fitocenoza: šuma hrasta kitnjaka i običnog graba (Tablica 24.). Od ukupno 210,65 ha na kojima se predviđa aktivnosti njege obuhvaćaju rad na pod zastorom sastojine na površini od 182,63 ha (njega posađenih sadnica kitnjaka ispod nadstojne etaže autohtonih listača cca. 10-ak % drvne mase sjemenjaka koje će ostati na površini); i aktivnosti njege pomlatka i mladika na površini od 28,02 ha (njega posađenih sadnica hrasta kitnjaka iznad kojih nema nadstojnih stabala). Na predmetnom području od 210,65 ha planira se supstitucija alohtonih vrsta (europskog ariša, zelene duglazije, obične smreke, američkog borovca i bijelog bora), ovisno o staništu, hrastom kitnjakom podržavajući i ostale vrste autohtonih listača – na površini od 28,02 ha (odsjek 15a). Obnova šuma koje su zahvaćene sušenjem i propadanjem uslijed izmjene stanišnih uvjeta - degradirane površine, panjače i šikare graba - unosom hrasta kitnjaka prevesti će se u viši uzgojni oblik na površini od 182,63 ha( odsjeci 34a;34b;35a;36a; 37a;38a). Navedenih 210,65 ha (površina staništa koja se podržava u svrhu boljeg očuvanja) čine 10,92 % ukupne površine na kojoj se provodi projekt. Biološka obnova šuma i šumskog zemljišta je planirana u svrhu uspostave šumskih sastojina boljeg zdravstvenog stanja fitocenoze i čitavog ekosustava . Provedbom projektnih aktivnosti realizirati će se doprinos pokazatelju neposrednih rezultata CO23 „Priroda i biološka raznolikost: Površina staništa koja primaju potporu kako bi postigla bolje stanje očuvanosti“. Ovim pokazateljem se mjeri obnovljena površina unutar zaštićenih područja i područja ekološke mreže Natura 2000 u svrhu boljeg očuvanja, i to na način da se sastojine stranih vrsta zamijene sastojinama autohtonih vrsta stabala.
Prema podacima Hrvatskih šuma, unutar šumskih sastojina na kojima će se provesti aktivnost obnove protupožarnog prosjeka s elementima šumske ceste (PPsEŠC) zabilježene su
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 113
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš fitocenoze: dinarska-jelovo-bukova šuma, šuma jele na dolomitu, dinarska-jelovo-bukova šuma i jelova šuma sa milavom, odnosno stanišni tip E.5.2. Dinarske bukovo – jelove šume (kod i naziv stanišnog tipa prema NKS-u). Tijekom ovih radova očekivan je negativan utjecaj na vegetaciju u smislu zaposjedanja, no kako se radi o malenim površinama neće ostaviti značajne posljedice na stanišne tipove koje se nalaze na lokaciji obnove PPsEŠC. Sa završetkom radova i uspostavom i obnovom protupožarne infrastrukture doći će do posrednog pozitivnog utjecaja na stanišne tipove budući da će time biti osigurana zaštita, kako šumskih tako i nešumskih staništa od požara.
Radovi uklanjanja vegetacije za potrebe razminiranja generirati će negativan utjecaj jer će se privremeno izgubiti dio staništa. Međutim, ovaj utjecaj je privremen, a nakon završetka radova očekuje se obnova zatečenog tipa vegetacije, odnosno staništa.
Nakon završetka svih radova pozitivan utjecaj zahvata na floru očitovat će se neposredno kroz uklanjanje mina te obnovu šumskih staništa na predmetnom području kroz zamjenu alohtonih biljnih vrsta odgovarajućim autohtonim biljnim vrstama, te posredno kroz osiguranje uvjeta za provođenje mjera zaštite te uspostavu monitoringa. Predviđenom obnovom i zaštitom aluvijalnih šuma povećat će se površina i kvaliteta šumskih staništa, što će imati pozitivan utjecaj i na vrste životinja koje takva staništa nastanjuju. Planirano pošumljavanje i poboljšanje kvalitete staništa u relativno kratkom vremenu obnoviti će se staništa i sanirati gubitci nastali utjecajem ratnih djelovanja. S obzirom na navedeno, zahvat neće imati utjecaja na ugrožene i rijetke stanišne tipove.
3.3. Opterećenje okoliša 3.3.1. Buka Moguća je pojava buke u okolišu koja nastaje kao posljedica pripreme za poslove razminiranja kao što je uređenje pristupnih putova, mjesta za parkiranje i za odlaganje prateće opreme i sredstava za poslove razminiranja, zatim tijekom postupka detekcije minsko- eksplozivnih sredstava (MES) i neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS), iskopavanja fugasa te uništavanja MES-a/NUS-a. Postupak detekcije MES-a/NUS-a dijelom se obavlja ručnom metodom s detektorima metala i pipalicama te također pomoću strojeva za pripremu površina za razminiranje. Tijekom
114 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obavljanja poslova razminiranja ručnom metodom detekcije, po potrebi se koriste ručne motorne pile, ručne motorne kosilice i motorni trimer za posijecanje žbunja i trave, a ponekad i pumpe za prepumpavanje vode iz kanala, rovova i bunkera. Svi navedeni alati bit će izvor novonastale buke u okolišu. Ručna metoda razminiranja producira manje buke, dok uporabom strojeva za razminiranje dolazi do veće emisije buke u okoliš, ali strojevi brže odrađuju zadane površine te je sam postupak sigurniji za pirotehničare. Od ukupne površine koja se planira razminirati, 30 % od ukupne planirane površine za razminiranje planira se razminirati kombinacijom strojeva za pripremu površine (stroj za razminiranje) i ručne detekcije mina; dok se 70 % od ukupne planirane površine za razminiranje planira se razminirati isključivo ručnom detekcijom mina jer je to trenutno najizglednija moguća metoda s obzirom na terenska ograničenja i spoznaje o minskoj situaciji na terenu. Razine buke koje će se javiti tijekom postupka detekcije nije moguće smanjiti, no prilikom odabira tipa strojeva koji će biti stavljeni u pogon, treba voditi računa da je oprema u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru („Narodne novine“ br. 156/08) koji se odnose na emisiju buke u okoliš te da razine zvučne snage ne premašuju dopuštene granične vrijednosti definirane navedenim Pravilnikom. Najveći utjecaj buke nastajat će tijekom uništavanja MES-a/NUS-a i njihovih dijelova detoniranjem. Uništavanje pronađenih sredstava u suradnji s MUP-om obavljati izvan zaštićenog područja, izuzev kada to iz sigurnosnih i objektivnih razloga nije moguće. Detonacija će se iznimno vršiti na licu mjesta ukoliko je to nužno zbog sigurnosti pirotehničara, a razina buke detonacijom ovisit će o vrsti i količini MES-a/NUS-a koji će se uništavati. Ukoliko se uništavaju manje količine MES-a/NUS-a, s manjom neto masom čistog eksploziva, razina buke bit će minimalna. U slučaju potrebe detonacije na licu mjesta razinu buke potrebno je smanjiti prekrivanjem vrećama s pijeskom i zemljom ili drugim sličnim prikladnim načinima. S obzirom na navedeno može se zaključiti da će se tijekom provedbe razminiranja projektnog područja javiti povećane razine buke u okolišu kao posljedica korištenja strojeva za razminiranje i alata koji produciraju buku te zbog detonacija minsko-eksplozivnih sredstava. Međutim, ovaj utjecaj bit će kratkoročan, a nakon završetka postupka razminiranja stanje okoliša će se vratiti na primarno te se ne očekuje negativan utjecaj zahvata na predmetno područje u vidu razvoja buke, stoga se procjenjuje da ovaj utjecaj neće biti značaj.
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 115
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
3.3.2. Otpad Tijekom faze pripreme i provedbe aktivnosti razminiranja mogu nastati različite vrste otpada u vidu traka kojima se označavaju područja koja se razminiraju, table upozorenja opasnosti od mina, drvenih kolčića, metalnih nosača i sl. Kao rezultat boravka radnika na terenu, dolazit će do nastajanja određenih količina komunalnog otpada koji će se prikupljati u primarnim spremnicima te predavati osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom.. Otpad prikupljen nakon uništavanja MES-a i NUS-a (nesagoreni metalni dijelovi, sitni geleri...) će se privremeno skladištiti u odgovarajućim primarnim spremnicima na za to predviđenom mjestu na lokaciji te predavati osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom. Tijekom radova na obnovi protupožarne šumske infrastrukture moguć je nastanak građevinskog otpada te nastajanje određenih količina komunalnog otpada koji je rezultat boravka radnika na lokaciji zahvata. Sav otpad koji nastaje tijekom obnove protupožarne šumske infrastrukture će se razvrstavati po vrsti te privremeno skladištiti na za to predviđeno mjesto na lokaciji. Po završetku građenja otpad će se uz prateće listove o otpadu predati osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom. Nakon završetka radova sav otpad koji je nastao kao posljedica aktivnosti na lokacijama planiranih projektom „Karlovac Karst“, a koji je skupljen i razvrstan po vrsti te privremeno odložen na za to predviđeno mjesto na lokaciji će se predavati osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom. Tijekom korištenja predmetnog zahvata ne očekuje se nastanak otpada te se stoga ne očekuje negativan utjecaj na okoliš. Otpadom treba gospodariti u skladu s Zakonom o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 94/13, 73/17, 14/19, 98/19), Pravilnikom o katalogu otpada („Narodne novine“ br. 90/15), Pravilnikom o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 117/17) te ostalim zakonima i propisima koji reguliraju gospodarenje otpadom.
3.4. Utjecj na stanovništvo i gospodarske značajke 3.4.1. Utjecaj na stanovništvo Mine su nedvojbeno najotrovnije i najraširenije zagađenje s kojim se suočava čovječanstvo.
116 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Štetni ekonomski učinak mina su gubitak pristupačnog i obradivog zemljišta, nepristupačna opskrba vodom, teret zdravstvenog sustava, gubitak radne snage, sprječavanje povratka izbjeglica i prepreka gospodarskom razvoju. Učinak mina na pojedinom području može trajati više od 100 godina, posebno zbog straha od ulaska stanovništva u područje za koje se zna da sadrži mine (Ahmed, 2014). Obzirom na područje zahvata, planirane aktivnosti predmetnog projekta će se provoditi u nenaseljenim područjima. Najveći negativni utjecaj po ljude je buka od detoniranja MES-a i NUS-a, ali je taj utjecaj kratkotrajnog karaktera. Uništavanje pronađenih sredstava u suradnji s MUP-om obavljati izvan zaštićenog područja, izuzev kada to iz sigurnosnih i objektivnih razloga nije moguće. U slučaju potrebe detonacije na licu mjesta razina buke će se smanjiti prekrivanjem vrećama s pijeskom i zemljom ili drugim sličnim prikladnim načinima. Prilikom izvođenja poslova uništavanja napravit će se izračun sigurnosnih udaljenosti kako bi adekvatnim mjerama zaštitilo, kako vlastito osoblje koje sudjeluje u procesu uništavanja, tako i treće osobe, okolna infrastruktura, ostali građevinski objekti i fauna i flora okolnog područja. Nakon završetka projektnih aktivnosti ne očekuju se nepovoljni utjecaji po lokalno stanovništvo i ukupnu ljudsku zajednicu. Realizacijom planiranog zahvata ostvaruju se brojne ekonomske koristi. Neke od najvažnijih su: • Smanjenje ekonomskih šteta od požara • Sprječavanje smrtnih slučajeva i teških stradavanja od minsko-eksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstava • Mogućnost ponovnog ekonomskog iskorištavanja minski sumnjivog područja • Poboljšanje međunarodne slike Republike Hrvatske kao sigurne zemlje. Aktivnostima izbjegavanja rizičnih situacija u razdoblju dok cijeli minski sumnjivi prostor ne bude očišćen te konačno smanjenje minski sumnjivog prostora i površina zemljišta pod minama pozitivno će utjecati na sigurnije životne uvjete stanovništva te smanjenje broja žrtava uzrokovanih stradanjima od mina. Očišćene minske površine vraćanju se zajednici na uporabu čime se stvaraju uvjeti za razvoj, obnovu i integraciju tih područja te ponovno pokretanje gospodarskih aktivnosti na tim područjima (npr. šumarstva).
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 117
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
3.4.2. Utjecaj na šumarstvo Tijekom faze pripreme i provedbe aktivnosti razminiranja negativni utjecaji na šumski ekosustav očitovat će se kroz uklanjanje površinskog pokrova šumske vegetacije, odnosno sloja prizemnog rašća, grmolike vegetacije i stabala, a u iznimnim situacijama i pojedinih stabala većih promjera. Utjecaji su kratkoročnog karaktera, s obzirom na sposobnost samoobnove šumskog staništa, stoga će i značajnost utjecaja biti zanemariva. Provedbom razminiranja će se omogućiti održivo upravljanje, obnoviti degradirane šume koje trenutno imaju smanjenu produktivnost, vitalnost i kapacitet za regeneraciju. S obzirom da će se kroz planirani zahvat šumski ekosustavi nakon razminiranja učiniti dostupnim, što će omogućiti održivo gospodarenje, te će se obnoviti i poboljšati zaštita krških šuma, čišćenje miniranih površina će pozitivno će utjecati na šumarstvo. Također, čišćenje miniranih površina u će pozitivno utjecati na šumarsku djelatnost predmetnih područja budući da će se razminirane površine vratiti u sustav redovnog gospodarenja.
Predmetnim projektom predviđena je i rekonstrukcija devastiranih i zapuštenih šumskih prosjeka, protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste. Tijekom pripreme i obnove protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste negativni utjecaji na šumski ekosustav očitovat će se kroz čišćenje trase gradilišta od prizemnog rašća, grmolike vegetacije te stabala manjih promjera. Budući da se radi o pretežito ruderalnoj vegetaciji, obrasloj na postojećim izgrađenim trasama, utjecaj se ocjenjuje kao zanemariv. Rekonstrukcijom PPsEŠC omogućit će se bolja zaštita šuma i šumskog zemljišta u projektnom području od šumskih požara, što će izravno doprinijeti i boljoj zaštiti bioraznolikosti i iskorištavanja usluga šumskih ekosustava.
Dio predmetnog projekta, odnosno zahvata koji se odnosi na pošumljavanje i obnovu šuma podrazumijeva supstituciju alohtonih vrsta (europskog ariša, zelene duglazije, obične smreke, američkog borovca i bijelog bora), ovisno o staništu, hrastom kitnjakom podržavajući i ostale vrste autohtonih listača te obnovu šuma koje su zahvaćene sušenjem i propadanjem uslijed izmjene stanišnih uvjeta - degradirane površine, panjače i šikare graba- unosom hrasta kitnjaka prevesti će se u viši uzgojni oblik. Navedena aktivnost predstavlja pozitivan utjecaj na šume jer ima cilj sanaciju i restauraciju ciljnih šumskih stanišnih tipova.
118 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
3.4.3. Utjecaj na lovstvo Tijekom faze pripreme i provedbe aktivnosti razminiranja, rekonstrukcije devastiranih i zapuštenih šumskih prosjeka, protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste te biološke obnove šuma i šumskog zemljišta doći će do uznemiravanja divljači, odnosno narušavanja mira u lovištu samom prisutnošću ljudi te radom strojeva i mehanizacije. Zbog tih razloga, divljač će se povući na preostale dijelove lovišta (gdje faktor stresa nije izražen), čime se posredno smanjuju i lovnoproduktivne površine, jer će divljač određeno vrijeme izbjegavati predmetno područje. Međutim, navedeni utjecaji su kratkoročnog karaktera i ograničeni su na vrijeme izvođenja radnih aktivnosti, stoga se utjecaji na lovnu divljač ocjenjuju zanemarivim. Čišćenje miniranih površina pozitivno će utjecati na lovnu djelatnost predmetnih područja budući da će se razminirane površine vratiti u sustav redovnog gospodarenja te će se povećati lovno-produktivna površina lovišta. Rekonstrukcija devastiranih i zapuštenih šumskih prosjeka, protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste pozitivno će utjecati na lovnu djelatnost jer će smanjiti mogućnost nastanka i širenja šumskih požara koji mogu uzrokovati stradavanje divljači, osobito pomlatka, i dugoročno narušavanje stanišnih uvjeta. Biološka obnove šuma i šumskog zemljišta pozitivno će utjecati na lovnu djelatnost budući da će hrast kitnjak sa svojim urodom žira predstavljati dodatan izvor hrane potreban za prirast i povećanje tjelesne mase divljači.
3.5. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja Planirani zahvat lociran je na zračnoj udaljenosti od oko 23 km od granice s Republikom Slovenijom i 31 km od granice s Bosnom i Hercegovinom. Zbog značajki predmetnog zahvata ne očekuje se pojava prekograničnih utjecaja.
3.6. Obilježja utjecaja na okoliš Razminiranje i zaštita šuma na kršu u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije- „Karlovac Karst“ bit će u skladu s projektnom dokumentacijom, važećim propisima i uvjetima. Uzimajući u obzir da će se zahvat izvoditi u skladu s projektnom dokumentacijom, važećim propisima i uvjetima koje će izdati nadležna tijela u postupcima izdavanja daljnjih odobrenja sukladno posebnim propisima procjenjuje se da predmetni zahvat neće imati značajan negativan utjecaj na okoliš.
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 119
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA Prijedlog mjera zaštite okoliša Sukladno procijenjenim utjecajima planiranog zahvata na okoliš, elaboratom se propisuju sljedeće mjere zaštite okoliša: • U slučaju potrebe detonacije na licu mjesta razinu buke smanjiti prekrivanjem vrećama s pijeskom i zemljom ili drugim sličnim prikladnim načinima. • Aktivnosti strojnog razminiranja provoditi izvan perioda 31. ožujka – 15. srpnja.
Praćenje stanja okoliša Ne propisuje se dodatno praćenje stanja okoliša.
120 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
5. IZVORI PODATAKA
• Ahmed, I., (2014): Landmines: A Threat to Sustainable Development. IOSR Journal of Humanities and Social Science. https://doi.org/10.9790/0837-19340108 • Bralić, I. (1995): Krajobrazno diferenciranje i vrednovanje s obzirom na prirodna obilježja. Sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove hrvatske. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb uređenja, graditeljstva i stanovanja, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 101 - 110 • Berhe, A.A., (2007): The contribution of landmines to land degradation. Land Degradation and Development. https://doi.org/10.1002/ldr.754 • Državni zavod za statistiku. Dostupno na: https://www.dzs.hr/ [3. veljače 2020.] • Državni hidrometerološki zavod. Dostupno na: https://meteo.hr/ [11. veljače 2020.] • Geoportal, Dostupno na: https://geoportal.dgu.hr/ [11. veljače 2020.] • Idejni projekt za projekt rekonstrukcije protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste Modruš-Crni potok-Kosanjak-dio Krasnica, stacionaža: 00 + 00.00 do 103+10,00 m (Uprava šuma Podružnica Ogulin – Proizvodni odjel, Ogulin, rujan 2019.) • Idejni projekt za projekt rekonstrukcije protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste Kapelska vodica, stacionaža: 00 + 00.00 do 15+10,00 m (Uprava šuma Podružnica Ogulin – Proizvodni odjel, Ogulin, rujan 2019.) • Idejni projekt za projekt rekonstrukcije protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste Tisovac, stacionaža: 00 + 00.00 do 18+60,00 m (Uprava šuma Podružnica Ogulin - Proizvodni odjel, Ogulin, rujan 2019.) • Idejni projekt za projekt rekonstrukcije protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste Krasnički vrh-Srnećak, stacionaža: 00 + 00.00 do 66+50,00 m (Uprava šuma Podružnica Ogulin - Proizvodni odjel, Ogulin, rujan 2019.) • Idejni projekt za projekt rekonstrukcije protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste Opsika-Crna kosa, stacionaža: 00 + 00.00 do 52+40,00 m (Uprava šuma Podružnica Ogulin - Proizvodni odjel, Ogulin, rujan 2019.) • Idejni projekt za projekt rekonstrukcije protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste Klipinska cesta, stacionaža: 00 + 00.00 do 64+70,00 m (Uprava šuma Podružnica Ogulin - Proizvodni odjel, Ogulin, rujan 2019.)
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 121
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
• Idejni projekt za projekt rekonstrukcije protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste Bijela kosa, stacionaža: 00 + 00.00 do 6+20,00 m (Uprava šuma Podružnica Ogulin - Proizvodni odjel, Ogulin, rujan 2019.) • Idejni projekt za projekt rekonstrukcije protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste Serežište-Krmesać, stacionaža: 00 + 00.00 do 34+60,00 m (Uprava šuma Podružnica Ogulin - Proizvodni odjel, Ogulin, rujan 2019.) • Idejni projekt za projekt rekonstrukcije protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste Bijele drage-Bezdanka, stacionaža: 00 + 00.00 do 24+50,00 m (Uprava šuma Podružnica Ogulin - Proizvodni odjel, Ogulin, rujan 2019.) • Idejni projekt za projekt rekonstrukcije protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste Lovačka kuća, stacionaža: 00 + 00.00 do 7+90,00 m (Uprava šuma Podružnica Ogulin - Proizvodni odjel, Ogulin, rujan 2019.) • Idejni projekt za projekt rekonstrukcije protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste Rape, stacionaža: 00 + 00.00 do 15+60,00 m (Uprava šuma Podružnica Ogulin - Proizvodni odjel, Ogulin, rujan 2019.) • Idejni projekt za projekt rekonstrukcije protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste Dugi rt, stacionaža: 00 + 00.00 do 10+00,00 m (Uprava šuma Podružnica Ogulin - Proizvodni odjel, Ogulin, rujan 2019.) • Idejni projekt za projekt rekonstrukcije protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste Dugi rt-Prokop, stacionaža: 00 + 00.00 do 16+80,00 m (Uprava šuma Podružnica Ogulin - Proizvodni odjel, Ogulin, rujan 2019.) • INTERPRETATION MANUAL OF EUROPEAN UNION HABITATS, EUR 28 April 2013, dostupno na: http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/docs/Int_Manual_ EU28.pdf [3. veljače 2020.] • Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2018. godinu (KLASA: 351-02/19-26/06, URBROJ: 378-19-5) • Izvješće o stanju u prostoru Karlovačke županije (Klasa: 350-01/13-01/13, Ur Broj: 383-01/15-01/71, Karlovac, svibanj 2015.) • Javna ustanova NATURA VIVA. Dostupno na: http://www.naturaviva.hr/Karlovac_hr/Karlovac_HR.htm [05. veljače 2020.] • Vincze G. i sur. (2014.): Glavni elementi pripreme karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava, Izvješće o Komponenti 3
122 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
• Krajolik, Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske; Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja – Zavod za prostorno planiranje, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu, Zagreb, rujan 1999. • Neformalni dokument Europske komisije: Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene • Pixabay. Dostupno na: https://pixabay.com/ [03. veljače 2020.] • Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021., Izvadak iz Registra vodnih tijela • Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku iz 2015. • Projekt ukupnog razvoja Općine Plaški, Plaški, svibanj 2009. godine • Prethodna procjena rizika od poplava 2018. • Prostorni plan uređenja Općine Josipdol (Glasnik Karlovačke županije br. 36/05) • Prostorni plan uređenja Općine Tounj (Glasnik Karlovačke županije br. 55/05) • Prostorni plan uređenja Općine Plaški (Glasnik Karlovačke županije br. 42/06) • Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije, broj 26/01, 33/01- ispravak, 36/08-pročišćeni tekst) • Središnja lovna evidencija - Ministarstvo poljoprivrede, dostupno na: https://sle.mps.hr/ [18. veljače 2020.] • Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (Narodne novine br. 106/17) • Strategija razvoja Općine Josipdol 2016. – 2020., Josipdol, 2016. • Strategija ukupnog razvoja Općine Tounj 2015.g. – 2020. g., Tounj, 2015. • Studija izvodljivosti “Razminiranje i zaštita šuma na kršu u Natura 2000 područjima u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije - „Karlovac Karst“” (Ministarstvo unutarnjih poslova, 2019. godina) • Web stranice Karlovačke županije. Dostupno na: https://www.kazup.hr/ [04. veljače 2020.] • Web tražilica kulturnih dobara RH. Dostupno na: https://www.min- kulture.hr/default.aspx?id=31 [05. veljače 2020.] • Bioportal - Zaštićena područja. Dostupno na http://www.bioportal.hr/. Pristupljeno: 17. veljače 2020. • Bioportal - Ekološka mreža. Dostupno na http://www.bioportal.hr/. Pristupljeno: 17. veljače 2020.
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 123
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
• Bioportal - Staništa i biotopi. Dostupno na http://www.bioportal.hr/. Pristupljeno: 17. veljače 2020.
124 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
PROPISI Propisi iz područja zaštite okoliša • Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“ br. 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) • Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ br. 61/14, 3/17)
Propisi iz područja zaštite prirode Temeljni propisi iz područja zaštite prirode • Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) • Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine („Narodne novine“, br. 72/17) Ekološka mreža Natura 2000 • Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“, br. 80/19) Vrste i staništa • Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“, br. 144/13, 73/16) • Pravilnik o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima ekološke mreže („Narodne novine“, br. 25/20, 38/20)
Propisi iz zaštite zraka • Zakon o zaštiti zraka („Narodne novine“, br. 127/19) • Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 1/14)
Propisi iz područja otpada • Zakon o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 94/13, 73/17, 14/19, 98/19) • Pravilnik o katalogu otpada („Narodne novine“ br. 90/15) • Pravilnik o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 117/17)
Zaštita voda i vodnog okoliša • Zakon o vodama („Narodne novine“, br. 66/19) • Odluka o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“, br. 81/10, 141/15)
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 125
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
• Odluka o određivanju ranjivih područja Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 130/12)
Buka • Zakon o zaštiti od buke („Narodne novine“, br. 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18) • Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru („Narodne novine“ br. 156/08)
Šumarstvo i lovstvo • Zakon o šumama („Narodne novine“, broj 68/18, 115/18, 98/19) • Zakon o lovstvu („Narodne novine“, broj 99/18, 32/19, 32/20) • Pravilnik o uređivanju šuma („Narodne novine“, broj 97/18, 101/18, 31/20) • Pravilniku o zaštiti šuma od požara („Narodne novine“, broj 33/14)
Kulturna baština • Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20) • Pravilnik o arheološkim istraživanjima („Narodne novine“, br. 102/10, 2/20)
Razminiranje • Zakon o protuminskom djelovanju („Narodne novine“, br. 110/15, 118/18, 98/19)
Autorsko pravo • Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine“, br. 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17, 96/18)
Ostali propisi • Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine („Narodne novine“ br. 92/10).
126 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
6. PRILOZI
Prilog 6. Detaljan popis površina odjela/odsjeka državnih šuma planiranih za razminiranje kroz projekt „Karlovac Karst“ obuhvaćenih ŠGP-ovima za državne šume
r r
u u
-
(ha)
Odjel
(MSP)
Odsjek
(m n.v.)
prostora
Šumarija
Uređajni razred
Oznaka površine
Površina odsjeka
Natura 2000 (ha)
(Izvor: HŠd.o.o.)
Površina MSP u
Identifikacijskibroj
razminiranje unuta
Gospodarska jedinica
Ugroženostod požara
Natura 2000područja Planirana površina za
područja ekološkemreže
(dio odsjeka/cijeliodsjek)
Rasponnadmorske visine Oznaka minskisumnjivog
srednja ugroženost od Josipdol Radošić 1 A 38,14 dio odsjeka 370-400 šikara OID-JOS-41-180810 P52 HR2000592 (POVS) 8,67 požara
srednja ugroženost od Josipdol Radošić 2 A 43,71 dio odsjeka 350-450 panjača bukve OID-JOS-41-180810 P52 HR2000592 (POVS) 41,42 požara
srednja ugroženost od Josipdol Radošić 3 A 20,56 cijeli odsjek 350-397 panjača bukve OID-JOS-41-180810 P52 HR2000592 (POVS) 20,56 požara
srednja ugroženost od Josipdol Radošić 3 B 14,54 dio odsjeka 340-390 panjača bukve OID-JOS-41-180810 P52 HR2000592 (POVS) 12,97 požara
mala ugroženost od Josipdol Radošić 3 C 5,94 cijeli odsjek 350-390 šikara OID-JOS-41-180810 P52 HR2000592 (POVS) 5,94 požara
mala ugroženost od Josipdol Radošić 3 D 9,12 dio odsjeka 370-380 panjača bukve OID-JOS-151-231115 P51 HR2000592 (POVS) 1,50 požara
mala ugroženost od Josipdol Radošić 4 A 36,98 dio odsjeka 325-395 panjača bukve OID-JOS-151-231115 P51 HR2000592 (POVS) 36,83 požara
mala ugroženost od Josipdol Radošić 4 B 4,17 cijeli odsjek 340-380 panjača bukve OID-JOS-151-231115 P21 HR2000592 (POVS) 4,17 požara
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 127
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
srednja ugroženost od Josipdol Radošić 4 C 0,73 dio odsjeka 350-370 panjača bukve OID-JOS-151-231115 P23 HR2000592 (POVS) 0,08 požara
mala ugroženost od Josipdol Radošić 5 A 39,55 dio odsjeka 310-388 panjača bukve OID-JOS-151-231115 P20 HR2000592 (POVS) 0,22 požara
mala ugroženost od Josipdol Radošić 7 A 16,61 dio odsjeka 320-360 panjača bukve OIR-JOS-41-200706 P22-2 HR2000592 (POVS) 3,55 požara
mala ugroženost od Josipdol Radošić 7 B 11,90 dio odsjeka 360-380 panjača bukve OIR-JOS-41-200706 P22-2 HR2000592 (POVS) 0,77 požara
mala ugroženost od Josipdol Radošić 7 C 6,67 dio odsjeka 370-390 panjača bukve OIR-JOS-41-200706 P22-2 HR2000592 (POVS) 1,41 požara
mala ugroženost od Josipdol Radošić 8 A 45,62 dio odsjeka 360-500 panjača bukve OIR-JOS-41-200706 P22-1 HR2000592 (POVS) 6,48 požara
sjemenjača mala ugroženost od Josipdol Radošić 8 B 7,51 dio odsjeka 430-500 OIR-JOS-41-200706 P22-1 HR2000592 (POVS) 0,42 bukve požara
mala ugroženost od Josipdol Radošić 8 C 5,77 dio odsjeka 480-500 panjača bukve OIR-JOS-41-200706 P22-1 HR2000592 (POVS) 0,23 požara
Josipdol Radošić 8 CS 0,41 dio odsjeka - neplodno OIR-JOS-41-200706 P22-2 HR2000592 (POVS) -
mala ugroženost od Josipdol Radošić 26 B 10,07 dio odsjeka 320-360 panjača bukve OIN-JOS-151-151015 PN2 HR2000592 (POVS) 1,46 požara
velika ugroženost od HR2000592 (POVS); Josipdol Radošić 39 A 10,23 dio odsjeka 220-245 kultura o.bora OID-TOU-20-110712 P10 6,25 požara HR2000593 (POVS)
mala ugroženost od HR2000592 (POVS); Josipdol Radošić 39 B 31,28 dio odsjeka 160-245 panjača bukve OIR-TOU-103-220906 P9 22,52 požara HR2000593 (POVS)
srednja ugroženost od Josipdol Radošić 39 C 5,99 dio odsjeka 230-250 panjača bukve OID-TOU-20-110712 P10 HR2000592 (POVS) 1,38 požara
srednja ugroženost od Josipdol Radošić 39 E 5,84 dio odsjeka 230-260 šikara OID-TOU-20-110712 P17 HR2000592 (POVS) 1,82 požara
srednja ugroženost od HR2000592 (POVS); Josipdol Radošić 39 F 3,43 dio odsjeka 220-245 šikara OID-TOU-151-290115 P15 1,70 požara HR2000593 (POVS)
128 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
neobraslo srednja ugroženost od Josipdol Radošić 39 G 2,12 dio odsjeka 220-230 OIR-TOU-103-220906 P9 HR2000592 (POVS) 0,61 proizvodno požara
srednja ugroženost od Josipdol Radošić 40 A 37,57 dio odsjeka 220-250 panjača bukve OID-TOU-151-310815 P11 HR2000592 (POVS) 34,27 požara
srednja ugroženost od Josipdol Radošić 40 B 6,63 dio odsjeka 230-240 šikara OID-TOU-151-310815 P25 HR2000592 (POVS) 4,32 požara Ukupno u gospodarskoj jedinici „Radošić“ 219,57 mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 8 A 52,91 dio odsjeka 720-860 jela OIR-PLA-103-190606 P14 52,59 požara HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 8 CS 0,36 dio odsjeka - neplodno OID-PLA-151-100510 P19 0,14 HR1000019 (POP)
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 9 A 40,32 dio odsjeka 778-830 jela OID-PLA-151-100510 P19 39,92 požara HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 9 CS 1,33 dio odsjeka - neplodno OID-PLA-151-100510 P19 0,87 HR1000019 (POP)
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 10 A 30,54 dio odsjeka 810-880 jela OID-PLA-151-100510 P19 29,36 požara HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 10 CS 0,32 cijeli odsjek - neplodno OID-PLA-151-270412 P12 0,32 HR1000019 (POP)
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 11 A 40,73 dio odsjeka 780-850 jela OID-PLA-151-270412 P12 40,61 požara HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 11 CS 0,31 dio odsjeka - neplodno OID-PLA-151-270412 P12 0,16 HR1000019 (POP)
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 12 A 45,74 dio odsjeka 790-870 jela OID-PLA-151-100510 P41 45,02 požara HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 12 CS 0,80 cijeli odsjek - neplodno OID-PLA-151-100510 P42 0,80 HR1000019 (POP)
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 13 A 49,94 dio odsjeka 800-887 jela OID-PLA-151-100510 P42 49,85 požara HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 14 CS 0,63 dio odsjeka - neplodno OID-PLA-151-100510 P26 0,62 HR1000019 (POP)
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 129
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 17 A 26,52 dio odsjeka 850-970 jela OID-PLA-151-100510 P19 0,11 požara HR1000019 (POP)
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 18 A 36,49 dio odsjeka 850-970 jela OIR-PLA-103-190606 P14 33,12 požara HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 18 CS 0,76 dio odsjeka - neplodno OIR-PLA-103-190606 P14 0,50 HR1000019 (POP)
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 19 A 23,32 dio odsjeka 780-940 jela OID-PLA-151-100510 P19 23,27 požara HR1000019 (POP)
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 19 B 15,49 dio odsjeka 920-940 jela OID-PLA-151-100510 P19 15,47 požara HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 19 CS 0,36 cijeli odsjek - neplodno OID-PLA-151-100510 P19 0,36 HR1000019 (POP)
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 20 A 32,79 dio odsjeka 810-850 jela OID-PLA-151-100510 P19 32,71 požara HR1000019 (POP)
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 20 B 9,75 dio odsjeka 800-860 jela OID-PLA-151-100510 P19 9,73 požara HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 20 CS 0,34 dio odsjeka - neplodno OID-PLA-151-100510 P19 0,33 HR1000019 (POP)
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 21 A 40,71 dio odsjeka 780-860 jela OID-PLA-151-100510 P19 0,04 požara HR1000019 (POP)
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 22 A 31,44 dio odsjeka 830-920 jela OID-PLA-151-100510 P19 5,90 požara HR1000019 (POP)
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 22 B 7,06 dio odsjeka 840-940 jela OID-PLA-151-100510 P19 4,21 požara HR1000019 (POP)
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 23 A 33,09 dio odsjeka 830-840 jela OID-PLA-151-100510 P19 32,25 požara HR1000019 (POP)
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 24 A 43,57 dio odsjeka 770-850 jela OID-PLA-151-100510 P19 42,97 požara HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 24 CS 0,52 cijeli odsjek - neplodno OID-PLA-151-100510 P19 0,52 HR1000019 (POP)
130 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 25 A 40,68 dio odsjeka 630-790 jela OID-PLA-151-100510 P19 40,33 požara HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 25 CS 0,53 dio odsjeka - neplodno OID-PLA-151-100510 P19 0,05 HR1000019 (POP)
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 26 A 31,98 dio odsjeka 680-820 jela OID-PLA-151-100510 P19 31,76 požara HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 26 CS 0,61 dio odsjeka - neplodno OID-PLA-151-100510 P19 0,05 HR1000019 (POP)
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 42 A 51,55 dio odsjeka 550-730 jela OID-JOS-144-030608 P31-1 0,32 požara HR1000019 (POP)
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 43 A 32,11 dio odsjeka 600-700 jela OID-PLA-151-100510 P19 31,06 požara HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 43 CS 0,53 dio odsjeka - neplodno OID-JOS-144-030608 P31-1 0,17 HR1000019 (POP)
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 44 A 31,83 dio odsjeka 800-980 jela OID-PLA-151-100510 P19 0,00 požara HR1000019 (POP)
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 44 B 26,84 dio odsjeka 690-840 jela OID-PLA-151-100510 P19 8,41 požara HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 44 CS 0,54 dio odsjeka - neplodno OID-PLA-151-100510 P19 0,01 HR1000019 (POP)
mala ugroženost od HR5000019 (POVS); Josipdol Makovnik 45 A 45,02 dio odsjeka 820-950 jela OIR-JOS-41-200706 P32 0,15 požara HR1000019 (POP)
Ukupno u gospodarskoj jedinici „Makovnik“ 574,09 UKUPNO U ŠUMARIJI JOSIPDOL 793,65
srednja ugroženost od HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 10 A 28,62 dio odsjeka 830-940 jela OID-PLA-151-200712 P55 17,65 požara HR1000019 (POP)
srednja ugroženost od HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 30 A 40,85 dio odsjeka 800-890 jela i bukva OID-PLA-41-280813 P45 0,37 požara HR1000019 (POP)
srednja ugroženost od HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 31 A 29,90 dio odsjeka 800-947 jela OID-PLA-151-200712 P56 20,13 požara HR1000019 (POP)
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 131
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
srednja ugroženost od HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 32 A 16,92 dio odsjeka 840-947 jela OID-PLA-26-160713 P40 14,90 požara HR1000019 (POP)
srednja ugroženost od HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 32 B 20,60 dio odsjeka 850-902 jela OID-PLA-26-160713 P40 19,91 požara HR1000019 (POP)
srednja ugroženost od HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 33 A 32,45 dio odsjeka 810-850 jela OID-PLA-26-160713 P40 30,57 požara HR1000019 (POP)
srednja ugroženost od HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 34 A 40,25 dio odsjeka 820-850 jela OID-PLA-151-100510 P41 39,50 požara HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 34 CS 1,48 dio odsjeka - neplodno OID-PLA-151-100510 P41 1,27 HR1000019 (POP)
srednja ugroženost od HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 35 A 46,85 dio odsjeka 790-840 jela OID-PLA-26-160713 P40 43,61 požara HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 35 CS 0,65 dio odsjeka - neplodno OID-PLA-151-100510 P41 0,57 HR1000019 (POP)
srednja ugroženost od HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 36 A 55,19 dio odsjeka 800-850 jela OID-PLA-151-100510 P41 54,96 požara HR1000019 (POP)
srednja ugroženost od HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 37 A 48,69 cijeli odsjek 790-860 jela OID-PLA-151-100510 P26 48,69 požara HR1000019 (POP)
srednja ugroženost od HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 40 A 40,79 cijeli odsjek 850-1000 jela OID-PLA-151-270412 P12 40,79 požara HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 40 CS 0,80 dio odsjeka - neplodno OID-PLA-151-270412 P12 0,53 HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 43 CS 0,41 dio odsjeka - neplodno OID-PLA-151-100510 P31 0,36 HR1000019 (POP)
srednja ugroženost od HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 46 A 47,24 dio odsjeka 850-941 jela OID-PLA-166-120511 P21 46,64 požara HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 46 CS 1,82 dio odsjeka - neplodno OID-PLA-166-120511 P21 1,76 HR1000019 (POP)
srednja ugroženost od HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 47 A 50,32 cijeli odsjek 840-1000 jela OID-PLA-151-270412 P12 50,32 požara HR1000019 (POP)
132 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
srednja ugroženost od HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 48 A 39,12 dio odsjeka 830-910 jela OID-PLA-166-120511 P21 38,36 požara HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 48 CS 0,27 cijeli odsjek - neplodno OID-PLA-166-120511 P21 0,27 HR1000019 (POP)
srednja ugroženost od HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 49 A 29,22 dio odsjeka 810-900 jela OID-PLA-166-120511 P21 28,45 požara HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 49 CS 0,81 dio odsjeka - neplodno OID-PLA-166-120511 P21 0,12 HR1000019 (POP)
srednja ugroženost od HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 50 A 36,72 dio odsjeka 810-950 jela OID-PLA-166-120511 P21 36,50 požara HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 50 CS 0,62 cijeli odsjek - OID-PLA-166-120511 P21 0,62 HR1000019 (POP)
srednja ugroženost od HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 56 A 39,09 dio odsjeka 870-960 jela OID-PLA-151-100510 P31 37,71 požara HR1000019 (POP)
srednja ugroženost od HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 56 B 7,57 cijeli odsjek 960-1029 jela OID-PLA-151-100510 P31 7,57 požara HR1000019 (POP)
HR5000019 (POVS); Saborsko-Plaški Krasnica 57 CS 1,00 dio odsjeka - OID-PLA-41-280813 P45 0,37 HR1000019 (POP)
Ukupno u gospodarskoj jedinici „Krasnica“ 582,49 UKUPNO U ŠUMARIJI SABORSKO-PLAŠKI 582,49 SVEUKUPNO HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠP OGULIN 1376,15
Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 133