Instrument Koji Nestaje 1 Naka Nikšić PIRINČE – INSTRUMENT KOJI NESTAJE

Pirinče – instrument koji nestaje 1 Naka Nikšić PIRINČE – INSTRUMENT KOJI NESTAJE

Izdavač: Kulturno-umetničko društvo mladih Novi Pazar 2018. godine

Lektura: Emina Brunčević

Fotografija: Rifat Salihović

Naslovnica: Redžep Nikšić CIP - Каталогизација у публикацији Народна библиотека Србије, Београд Print layout & DTP:

681.818.5 Grafičko-izdavački centar SIMURG, Novi Pazar 788.5 Štamparija: “Grafičar”, Užice НИКШИЋ, Нака, 1979- Tiraž: 100 primeraka Pirinče : instrument koji nestaje / Naka Nikšić ; [fotografija Rifat Salihović]. - Novi Pazar : Kulturno-umetničko društvo mladih, 2018 (Užice : Grafičar). - 15 str. : ilustr. ; 20 cm Štampanje publikacije finansijski podržalo

Tiraž 100. Ministarstvo kulture i informisanja ISBN 978-86-900767-0-3 Republike Srbije a) Народни музички инструменти u okviru projekta Pirinče - instrument koji nestaje COBISS.SR-ID 271771660 Projekat je realizovan 2018. godine Pirinče – instrument koji nestaje 3

Traganje za muzičkim instrumentom pirinče

Sela Pešterske visoravni, Štavičkog basena raturi poznat je kao pirinčova frula (Slika 1.), a u i Mokre gore su na osnovu fizičko-geografskih narodu kao sviralja od pirinča ili pirinče. osobina odvijek bila predodređena za stočar- U radu Petra Vukosavljevića Mikrointerval- stvo. Čuvanje stoke, kao i određeni običaji sta- ska sazvučja1 nailazimo na prvo pominjanje novnika ovih sela bili su, i još uvijek su, prožeti ovog instrumenta, njegovu ilustraciju, objaš- različitim oblicima muziciranja, posebno svira- njenje da su na njemu svirali pastiri proizvode-

Slika 1. Pirinčova frula (Preuzeto iz Vukosavljević, 1989: 229) njem. Zastupljenost instrumenata, način njiho- ći melodije tužnog karaktera koje su oslikavale ve izrade i prilike za sviranje u dobroj mjeri bile usamljeni pastirski život, da je poznat kao al- su uslovljene vegetacijom, načinom privređi- banski kaval i da se rupice na njemu nalaze na vanja ljudi i porijeklom stanovništva. U narodu jednakom rastojanju. su najčešće pravljeni signalni i aerofoni melo- Tragajući za ovim instrumentom prvo sam dijski instrumenti kao što su piskovi od različi- se obratila novinaru Ramizu Etemoviću, autoru tih vrsta drveta, borija, frula, kalem, dvojnice, svirala, kaval i gajde. Međutim, u muzičkoj tra- diciji Bošnjaka koji žive u ovim selima nailazimo 1 Vukosavljević, P. (1989). Mikrointervalska sazvučja. i na jedan aerofoni instrument koji nije nimalo Glasnik etnografskog muzeja u Beogradu, knjiga 52 - lak za pravljenje. On je u etnomuzikološkoj lite- 53, str. 185 - 240. Beograd: Etnografski muzej. 4

duge vožnje makadamom i čestog usputnog raspitivanja u strahu da ne odemo pogreš- nim putem, došli smo do Mujkove kuće. Pred nama se pojavio kurpolentan čovjek, koji je, nakon kraćeg upoznavanja, pristao da svira na pirinču. Ovo sviranje zabilježili smo kamerom, a ujedno smo fotografisali i sam instrument. Tada sam iskazala Mujku i svoju želju da zašti- tim instrument pirinče i sviranje na njemu i za- tražila pomoć, na šta je on sa radošću i dječjim sjajem u očima pristao. Slika 2. Početak projekta (na fotografiji se, U namjeri da dokumentujem, zaštitim, s desna u lijevo, nalaze Mujko Ugljanin, popularizujem i njegujem sviranje na instru- Nazim Manić i Naka Nikšić) mentu pirinče, uz podršku kolege Sabahudina Selmanovića i Emine Brunčević, predsjednice Kulturno-umetničkog društva mladih Novi Pazar, kao i nesebične savjete Edisa Demića, izvršnog direktora Centra za razvojnu politiku i saradnju, osmislila sam projekat pod nazivom Pirinče – emsije Vama na selu, koji već dugo bilježi i po- instrument koji nestaje. U martu mjesecu 2018. pularizuje kulturu seoskog stanovništva sa po- godine Kulturno-umetničko društvo mladih Novi dručja Novog Pazara, Sjenice i Tutina. Arhivski Pazar apliciralo je s ovim projektom na Konkursu audio-video zapisi koje mi je ustupio, savjeti za finansiranje ili sufinansiranje projekata iz obla- koje mi je dao, kao i upućivanje na narodnog sti kulturnog nasleđa u RS u 2018. godini – oblast svirača Mujka Ugljanina, poljoprivrednika iz nematerijalnog kulturnog nasleđa koji je raspisa- sela Dolova nadomak Tutina, bili su od nepro- lo Ministarstvo kulture i insformisanja Republike cjenjivog značaja za moj dalji rad. Srbije. Nadležna komisija je pozitivno ocijenila U februaru 2018. godine otišla sam u Tutin ovaj projekat, tako da je on od strane ovog mi- u namjeri da pronađem Mujka Ugljanina. Na nistarstva (mada u značajno manjem iznosu od stanici me je čekao moj prijatelj, Nazim Manić, potrebnog) finansiran u 2018. godini. Tako smo nastavnik Državnog univerziteta u Novom Pa- se Nazim Manić i ja, u jesen 2018. godine, opet zaru, koji me je poveo u selo Dolovo. Nakon našli u kući Mujka Ugljanina (Slika 2.). Pirinče – instrument koji nestaje 5

Tok projekta

Zbog nedostatka sredstava, projekat je –– Mujko Ugljanin, 59 godina, osnovna u toku realizacije morao biti modifikovan, ali škola, poljoprivrednik, selo Dolovo, op- smo, ipak, uspjeli da realizujemo većinu po- ština Tutin; stavljenih zadataka i time, u dobroj mjeri, –– Mersad Selmanović, 45 godina, srednja ostvarimo njegov cilj, a to je zaštita i očuvanje škola, poljoprivrednik, selo Dolovo, za- ovog nematerijalnog kulturnog nasljeđa. Pro- seok Debeljak, opština Tutin; jekat se sastojao iz više aktivnosti od kojih je –– Asmir Selmanović, 24 godine, fakultet, prva bila dokumentovanje instrumenta i svira- poljoprivrednik, selo Dolovo, zaseok nja na njemu. Ona je realizovana u više navrata Debeljak, opština Tutin; u septembru mjesecu kada smo fotografisali Druga projektna aktivnost odnosila se na instrument i snimali sviranje i razgovore sa više obuku za izradu instrumenta. Radionica za izra- nosioca ovog elementa nematerijalne kulture du pirinča održana je u novembru 2018. godi- iz sela Dolovo, Debeljak i Špiljani. Njihova ime- ne u Novom Pazaru, u prostorijama ASMAT-a. na su: Radionici je prisustovalo 25 osoba uzrasta –– Ahmatović Hasan, 75 godina, muško, od 16 do 60 godina. Nju je, uz pomoć Mujka osnovna škola, poljoprivrednik, selo Ugljanina, realizovao majstor Merdan Ljuhar, Špiljani (rođen i odrastao u Dragi), op- sa kojim smo građu ovog instrumenta dobro ština Tutin; proučili još prilikom pripreme projektne do- –– Fahrija Selmanović, 73 godine, osnov- kumentacije. On je objašnjavajući i pokazujući na škola, domaćica, selo Dolovo, zase- svaku etapu rada obučio polaznike radionice ok Debeljak, opština Tutin; da izrađuju ovaj instrument. U radionici su po- –– Šerif Selmanović, 71 godina, osnovna sebno bili motivisani mladi (podjednako dječa- škola, čobanin, selo Dolovo, zaseok De- ci i djevojčice) koji su samostalno izradili svoje beljak, opština Tutin; instrumente (Slika 3.). 6

kom decembra 2018. godine u prostorijama ASMAT-a, polaznici su obučeni da ovladaju držanjem instrumenta i položajem usana pri sviranju, proizvođenjem zvuka, tehnikom disanja koja se zove “predisanje” i sviranjem jednostavnih melodija (uspješniji i složenijih) (Slika 4.). Pomoć u realizaciji svih aktivnosti projekta pružio mi je snimatelj Rifat Salihović čija se predanost i srčanost u radu uočavala u toku vožnje opasnim, jedva prohodnim putevima, kada je, da bi okom kamere zabilježio div- ne predjele kojima smo prolazili, izlazio kroz prozor automobila. Kompletni audio-video zapisi zabilježeni tokom svih aktivnosti projekta nalaze se u mojoj privatnoj arhivi, a za potrebe dokumentovanja i popularizovanja ovog instrumenta i sviranja na njemu od sni- mljenog materijala urađen je i dokumentarni film. Nakon završene prve tri aktivnosti projekta prvo sam izdvojila melodijske obrasce koje smo snimili od narodnih svirača (svi su dati u Slika 3. Polaznici radionice izrađuju pirinče dokumentarnom filmu), a zatim sam pristupi- la transkribovanju razgovora sa njima i ostalim nosiocima ovog elementa nematerijalne kulture. U redovima koji slijede iznosim sistema- tizovana saznanja i grupisane transkribovane razgovore sa nosiocima ovog elementa nema- Treća aktivnost projekta bila je obuka terijalnog kulturnog naslijeđa u cilju pružanja za sviranje na pirinču. Kroz više radionica jasne slike o ovom instrumentu i sviranju na koje su održane krajem novembra i počet- njemu. Kako je i ovaj element nematerijalne Pirinče – instrument koji nestaje 7

Slika 4. Polaznici radionice sviraju kulture svakodnevno izložen različitim faktori- skrenemo pažnju na ovaj problem kao i mjere ma koji ugrožavaju njegov opstanak u bošnjač- koje je potrebno preuzeti u cilju njegove popu- koj nacionalnoj zajednici, bilo je neizbježno da larizacije, čuvanja i njegovanja. 8

Pirinče i sviranje na njemu - rezultati istraživanja

Posmatranjem svirala od pirinča koje su ljašnjeg prečnika cijevi 18 mm, a debljine zida nam bile dostupne utvrdili smo da je pirinče 1 mm. Na pirinču se nalazi 6 rupica prečnika 8 aerofoni instrumentu iz roda labijalnih svirala mm koje su jednako udaljene jedna od druge. bez piska, napravljen od mesinga. Ova činjeni- Udaljenost rupica od vrha ka dnu je sljedeća: ca nam, ujedno, otkriva i otkuda potiče naziv 206 mm; 239 mm; 272 mm; 305 mm; 338 mm; ovog instrumenta. Naime, mesing se na tur- 371 mm. Spoljašnjost instrumenta ukrašava se skom kaže pirinç. Mjerenjem pirinča u vlasniš- graviranjem vegetativnih motiva. tvu Mujka Ugljanina (Slika 5.) ustanovili smo da Pri sviranju svirala od pirinča/ pirinče drži se ga čini cijev dužine 437 mm, spoljašnjeg preč- nika 20 mm i debljine zida 1 mm. Na donjem, malo ukoso, baš kao i kaval. Pri proizvođenju a katkad i gornjem kraju instrumenta, sa spo- zvuka veliku ulogu igraju usne koje se postav- ljašnje strane nalazi se prsten dužine 15 mm, ljaju direktno na ivicu cijevi i njihovim pogod- spoljašnjeg prečnika 22 mm i debljine zida nim položajem upravlja se vazduh u instru- 1 mm. Pirinče na kome svira Mujko Ugljanin ment. Prilikom sviranja Mujko Ugljanin prekrsti nema gornji prsten, ali on ističe da ga je nekad i malo podigne desnu nogu preko lijeve (Slika imao. Na donjem kraju instrumenta sa unu- 6.). “Ranije se sviralo ovako’” pokazuje Mujko trašnje strane nalazi se još jedan prsten spo- Ugljanin i kaže: “Ja prekrstim ovako, ka begovi”.

Slika 5. Pirinče / svirala od pirinča Mujka Ugljanina Pirinče – instrument koji nestaje 9

Slika 6. Mujko Ugljanin - Položaj tijela i Slika 7. Mujko Ugljanin pokazuje „predisanje“ instrumenta pri sviranju polaznicima radionice

Zatim blago iskosi instrument u desnu stranu i Pri izvođenju, svirač posebnom tehnikom osloni ga na koljeno stvarajući njime potporu, krišom uzima vazduh na nos, odnosno, kako a zatim uduvava vazduh u cijev. narodni svirači kažu „prediše“. Uz pomoć ove 10 tehnike disanja svirači su u stanju da satima sviraju bez prestanka. Mujko Ugljanin je tokom jedne radionice za obuku sviranja na pirinču ispričao polaznicima kako je kao dječak na insi- stiranje oca „puho u slamku, u vodu“. On je polaznicima radionice demonstrirao ovu tehniku (Slika 7.) govoreći „voda mora stalno da ključa... ne smije da se zaustavi“. Na pirinču se svira samostalno i u paru (Sli- ka 8.). U paru se svira na tri načina. Kod prvog, najzastupljenijeg načina sviranja u paru, jedan instrument izvodi melodiju, a drugi „drži glas“. Slika 8. Mujko Ugljanin i Asmir Selmanović Kod drugog načina sviranja drugi instrument sviraju u paru na samom početku „drži glas“, a da zatim sa za- kašnjenjem ponavlja melodiju ili motive prvog instrumenta (tako naizmenično). U oba slučaja nu na svadbu ovi stari ljudi. Bio sam kod Dulja konstano je prisutno disonantno sazvučje. Tre- iz Liplje...Šemko me bio zvo jednom na Polji- ći način sviranja je da oba instrumenta istovre- ce malo iznijeli tu jeli pilji i sviralji”. Gledajući meno sviraju istu melodiju. Zvuk ovog instru- svoju sviralju od pirinča Mujko kaže ”...kad sam menta je nežan, prijatan i mek. Uz njega može raspoložan mogu, a kad nisam neće da svira” da se pjeva (Slika 9.) i igra. kaže gledajući u instrument “nema volju, neće Sjećajući se prošlih vremena Mujko Uglja- ni ona da zaječi.” nin kaže: “Iz brda u brda se sviralo i bila ljepo- Hasan Ahmatović (Slika 10.) nam, takođe, ta... Sviralo se ka Kosovu, najviše tamo Draga i Pešter, ovaj Sandžak tu...” i dodaje “Čuje se govori o prilikama kada se sviralo. „Sviralji bi zvuk i sad sviralja u moje selo... Najviše su svira- kod kuće, na posedak, krompira. Hajde da svi- lji za stokom, za ovcama i kad se skupe na neki rate. Hajde da sviramo. Sa bratom od amidže.” posedak, neki skup. To ta je sviralja postojala i On kaže da bi na skupovima svirao narodna više ništa nije imalo...to je samo ta sviralja od kola, a zatim nam objašnjava kako je jednom prije sto godina pa na tamo bila”. Zatim dodaje otišao u Žirče na teferidž. “I ja odo prije dva- “i u Žirče na teferidž smo sviralji...zadnje dvije, nest, kad oni završili. Euuu, ja zakasnio. Uglav- tri godine ne sviramo...Vala ponekad me zov- nom ne svirah...” Zatim nam je ispričao kako bi Pirinče – instrument koji nestaje 11

Slika 9. Mersad Selmanović pjeva u pratnji zvuka pirinča s bratom od amidže namjerno odlazio da svira i deda Sada Ugljanina, izvjesnog Nura koji je kad bi žene išle po vodu “a ja bi čeko sve dok bi otišao za Tursku, Lata i Memiju Suljića iz De- natovarilje i napunilje, i krenulje ...i mi bi udari beljaka i Hamdiju Halilovića iz Đerekara. Asmir da sviramo, one sve stani i drže ono u ruke...što Selmanović dodaje “ti glavni što su sviralji gore bi zasviro one bi tamo na drugo mesto zapeva- svi su odseljili, neki pomrli, neki za Tursku otišli, le“. Hasan Ahmatović dalje nastavlja “Pevale su Muratovići što su bili...sve to nestalo”. Oboica pesme O moj dragi, te ovo , te ono…Mnogo bi ističu da na ovom instrumentu sviraju i Husko im ja sviro, a one bi pevale uz sviralju.” Turković iz Krnje Jele, Bećir Čalaković iz Drage, Pričajući o ljudima koji su svirali na pirin- ali i da na njemu sviraju “i na drugoj strani San- ču Mujko Ugljanin spominje svog oca Rama džaka”, pokazujući rukom u pravcu Crne Gore. 12

Slika 10. Hasan Ahmatović Slika 11. Šerif Selmanović

Na osnovu razgovora sa sviračima i ostalim je o njemu ovako pripovjedao: “Lato Suljić što nosiocima ovog elementa nematerijalne kultu- je bio tu on je dofatio sviralju i onije su krom- re zaključujemo da je u selima koja smo posje- pir izvadilji, otišli i izvadilji krompire i opralji te tili najviše ostao upamćen izvjesni Lato Suljić krompire i prestavilji te krompire i donelji po- koji je, kako Mujko Ugljanin kaže, “učio Hamdi- sećarima i on je besprekidno sve sviro…tri sata ju, Memiju i mog oca. Posle smo mi naučili od besprekidno što je sviro…a ovde kad je bio, to njih.” Čobanin Šerif Selmanović (Slika 11.) nam sam čobanin 15 godina tuder, e sviro je četiri Pirinče – instrument koji nestaje 13

dodaje: “Jednom kad zasvira nešto one odu pa pasu, pa zamiruju, pa se rasturaju, pa posle jednom kad zasvira one se skupe”. Fahrija Selmanović (Slika 12.) se sjeća svog djetinjstva. “Sviro je mojo tac u tu sviralju od pirinča. Mala sam bila i on mi kaže hajde da pe- vaš. A ja bih sela kraj njega i pevala bi Karanfil se na put sprema, pa poslen Uvehlo mi lišće borovo…imalo je tih pesmi…Ada Bogami ču- valji smo stoku. U svako brdo su sviralje bile…i tu bi kolo do dvanest sati do jedan igralji. Sva ova kola smo igralji i znalji. ..ta put se sviralo u sviralju od pirinča…Imo je mojo tac tu sviralju, al’ne znam đe je deo. I moj brat je sviro’ Boga- mi. Bio je u Balotiće tamo mi ta brat moj u na- jamtu i tamo naučio. Tamo Šiptari bili i naučio je na Šiptare da svira….”. Mujko Ugljanin je dobio pirinče od svog oca, a njegov otac od svog oca i “sve tako s ko- ljena na koljeno...do deda dalje ne znam”, kaže on. “To je sve bilo starina...ko zna koliko godina Slika 12. Fahrija Selmanović ima ova sviralja, možda i 200 godina...” i dodaje da kod njegovog tetkića Meta Halilovića ima dobra sviralja. Asmir Selmanović ponosito ističe “Ovo su moje sviralje – to sam našo kod ipo sata. To sam upamtijo. Baš to da je sedeo… starih svirača. Ova sviralja stara je možda 300 bez prestanka četiri sata…nije uopšte stado… godina...to je prava sviralja, ona je najbolja od On kad bi zasviro nek’su đesu te ovce one bi svih njih”, dok govori pokazuje rukom na ne- došle kod njega…šta je da mu se izgubi jed- koliko svirala od pirinča na stolu (Slika 11.), “Nju na brav, da otidne Bog zna u čije ovce, đe čula sam nabavio od jednog starog čoveka u Tutin na sviralju njegovu te bi zasviro, ona bi došla”. dolje. On nije sviro nego njegov otac, davno Mujko Ugljanin na Šekinu priču o Latu Suljiću nekad, te slučajno sam video da ima tu sviralju. 14

Ona je bila siva. Nije bila ovakva. kad sam je is- trljo šmirglom, ona je došla žuta. Ova je iz Peći došla. Nju sam u Peć uzo. Ona nije mnogo stara. Kažu da je od mesinga samo što nije to taj pravi materijal” kaže Asmr Selmanović pokazu- jući rukom na sviralu od pirinča koja se nalazi u gornjem desnom uglu Slike 13. Mujko Ugljanin kaže da su mu na svirali od mesinga svirali djed i otac i dodaje “ti starine, to išlo tako redom...Najviše sam naučio da sviram od oca mog...On mi je sviro u sviralju...i ja sam to svatijo. Nešto mi bilo merak i učio i učio. Prilično Slika 13. Sviralje Asmira Selmanovića sam naučio... On mi je pričo kako su to oni sviralji ovako, onako, kako su to oni učili i predisali - u slamku puhalji, u vodu da bi predisali”. je od starine. Ja sam osto to naslijedio...čisto se Hasan Ahmatović ovako opisuje trenutak raspoložim...uživam u to”, kaže Mujko Ugljanin. kad je dobio sviralu od pirinča: „Sviralju brat Mujko Ugljanin ističe da je pored Asmira kad je vido kupio i zvo me i dade mi je. Ja je Selmanovića učio sa Memijom i Hamdijom iz pogljeda, uhhh, obradova se, pa ti fiknem Đerekara i nekog druga iz Debeljaka da svira odma za Dragu peške na vrh jednija bregova. i da će se „borit“ da nauči i mlađe generacije. Ja udarim da sviram, a ono se čuje daleko od Međutim, kako je za sviranje na ovom instru- Drage.“ mentu zbog posebne tehnike disanja potreb- Mujko Ugljanin više puta ponavlja da je no dobro zdravlje Mujko Ugljanin naglašava svirala od pirinča “data od Allaha muslimanima pokazujući na sviralu od pirinča: “U ovo ne da sviraju...Da sviraju nije im grijeh nego sevap. more da se svira dugo. Ja eto još par godina, Ona je iz dženeta, kažu, izašla...Taj zvuk ona što još heftu i kraj”. Asmir Selmanović nam otkriva ima nikakav instrument na svijetu nema. Tako drugi problem. On kaže da su u prošlosti ljudi ono nešto pitomo... Stari ljudi ko čuje tu svira- čuvajući stoku svirali po cijeli dan, a da on da- lju suze mu toču...volji da čuje...Kažu kad ja svi- nas radi sam sve poslove i nema puno vreme- ram ptice u gori stanu i slušaju. Osjećam neko na za sviranje, te kaže: “Treba veliko spremanje. veljko zadovoljstvo, i to mi je osto merak što Ne možeš ti da radiš fizičke poslove i da sviraš”. Pirinče – instrument koji nestaje 15

Ugroženost muzičkog svega desetak osoba u selima Dolovo, Debeljak, instrumenta pirinče i Draga i Špiljani. U saradnji sa regionalnim koordinatorom iz mogućnost njegove zaštite muzeja u Čačku, Snežom Ašanin i nastavnikom na katedri za etnologiju Univerziteta u Beogradu, Pirinče kao i sviranje na njemu, poput većine Milošem Milenkovićem, pokušavam da upišem ostalih elemenata nematerijalne kulture Bošnjaka, pirinče u Nacionalni registar nematerijalne kultu- uslijed niza okolnosti i dejstva više negativnih fak- re u Srbiji. Nakon toga uslijediće rad na organizo- tora, izložen je postepenom zaboravu i nestajanju. vanju novih radionica za obuku sviranja na pirin- Obilne zimske padavine i loša sobraćajna poveza- ču, takmičenja u sviranju na njemu i formiranju nost (do većine sela nema asfalta) doprinose da su narodnog orkestra u okviru KUD-a mladih Novi putevi od decembra do početka maja teško pro- Pazar gdje će biti zastupljen i ovaj instrumet. Ta- hodni što ugrožava pristup ne samo elementima kođer, ćemo pokušati da popularizujemo pirinče i nematerijalne kulture, već i ljudima koji tu žive. U sviranje na njemu u okviru aktivnosti Bošnjačkog cijeloj regiji ne postoji nijedan etnomuzikolog, et- nacionalnog vijeća/ Saveta Bošnjačke nacionalne nokoreolog, niti orkestar narodnih instrumenata, manjine u Srbiji i turističkih organizacija u Novom a uređenje muzičkog života sredine prepušteno Pazaru, Sjenici i Tutinu. Smatram i da je u nasta- je nekompetentnim licima. Pored toga, jak utjecaj vi na bosanskom jeziku, u okviru nastave muzič- imaju mas-mediji koji plasiraju i popularizuju tur- ke kulture potrebno uvesti pirinče i sviranje na bo-folk i druge negativne muzičke pravce i poja- njemu kao nastavni sadržaj na različitim nivoima ve, kao i instrumente sa sintetičkim zvukom, što za obrazovanja (u okviru aktivnosti slušanja muzike), krajnji rezultat ima to da lokalno stanovništvo sve a putem medija i naučnih skupova jačati svijest manje sluša tradicionalnu muziku, ređe svira na bošnjačkog stanovništva u Srbiji o značaju ovog tradicionalnim muzičkim instrumentima i, uglav- muzičkog instrumenta za njihov kulturni i nacio- nom, je neobavješteno o njima. Neobavještenost nalni identitet. o pirinču prisutna je čak i u selima koja smo istra- Na kraju ove brošure želim da se zahvalim živali, te Mujko Ugljanin kaže: “Ova omladina čuje mojim sviračima Mujku Ugljaninu, Asmiru Sel- to, ali ne zna baš šta znači sviralja.” Uz to mlađa manoviću i Husku Ahmatoviću, kao i ostalim populacija sela Pešterske visoravni, Štavičkog nosiocima ovog elementa nematerijalne kulture basena i Mokre gore, u velikom broju iseljava u Bošnjaka, koji su me primili u svoje domove, pre- zemlje Evropske unije, što, također, ugrožava op- nijeli svoje znanje i pomogli da napravim prve stanak ovog instrumenta. Zato danas na pirinču, korake na putu dokumentovanja i zaštite instru- na osnovu podataka kojima mi raspolažemo, svira menta pirinče. 16