Republika Hrvatska Općina Brdovec

REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA OPĆINA BRDOVEC Brdovec, Trg dr Franje Tuđmana 1 tel: 01 / 33 10 350, fax: 01 / 33 10 322 e-mail: [email protected] G L A S N I K OPĆINE BRDOVEC Službeno glasilo Broj 7, godina VII, 11. studenoga 2010. Odlukom Općinskog načelnika ovaj list je besplatan.

SADRŽAJ Strana:

1. Odluka o donošenju Strategije razvoja općine Brdovec za razdoblje 2010-2020...... 2 2. Strategija razvoja općine Brdovec za razdoblje 2010-2020...... 3

2 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

O P Ć I N S K O V I J E Ć E Na temelju članka 21. Statuta općine Brdovec (Glasnik Općine Brdovec br. 04/09), Općinsko vijeće na sjednici održanoj 7.9.2010. donijelo je

O D L U K U o prihvaćanju Strategije razvoja općine Brdovec za razdoblje 2010-2020. godina

Članak 1.

Strategija razvoja općine Brdovec za razdoblje 2010-2020. godine je strateško-razvojni dokument koji se naslanja na već izrađenu Strategiju razvoja Zagrebačke županije (2007-2013.), vodeći prioritetno računa o interesima stanovništva i gospodarstvu općine Brdovec.

Razlozi donošenja Strategije su: - jačanje gospodarske osnove, - unapređenje životnog standarda, - gospodarenje razvojnim čimbenicima, STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE BRDOVEC - sustavno poticanje razvoja, 2010. – 2020. - aktivno sudjelovanje u stvaranju društva znanja, - ubrzavanje i usmjeravanje razvoja.

Strategija razvoja općine Brdovec temelji se na postavkama vizije razvoja: - ekonomski razvijena i prostorno uređena cjelina s visokom stopom zaposlenosti, - poštivanje europskih ekoloških standarda, - efikasna lokalna administracija, - dinamična lokalna zajednica u svim važnijim aspektima življenja, - osiguranje stanovništvu kvalitetan i perspektivan život. Članak 2.

Donosi se Strategija razvoja općine Brdovec za razdoblje 2010-2020. godine.

Članak 3.

Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Glasniku Općine Brdovec.

Klasa: 021-05/10-10/05-15 Urbroj: 238/034-01/01-10/03 PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE BRDOVEC Stjepan Esih, upr. iur.,v.r. GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 3

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE BRDOVEC 2010. – 2020. 4 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

UVOD

Svaka sredina ţeli napredovati, to je prirodna ţelja i potreba. Pri tome su mogućnosti uvijek na neki način ograničene i odreĎene brojnim okolnostima: ljudskim potencijalima, prirodnim okruţenjem, ekonomskim stupnjem razvoja, te brojnim drugim društvenim i ekonomskim čimbenicima. Upravljanje, koje planira ostvariti taj ţeljeni razvoj i zajednici time donijeti kvalitetniji ţivot, mora osmisliti razvojnu strategiju. Postojanje Strategije razvoja preduvjet je za osmišljeno upravljanje promjenama. Upravo ovaj dokument ima za cilj, temeljem vrednovanja svih relevantnih čimbenika, kako onih društvenih tako i ekonomskih, utvrditi strateške ciljeve i način njihove realizacije u narednom višegodišnjem razdoblju (2010. - 2020.).

Ovu Strategiju donosimo u sloţenim uvjetima. Gospodarstvo i društvo u cjelini trpi negativne učinke ekonomske krize što nas moţe obeshrabriti i demotivirati u pronalaţenju odgovarajućih pravaca razvoja. Politički gledano Republika Hrvatska ulaţe velike napore da što prije okonča pregovore za punopravno članstvo u Europskoj uniji čime ćemo ući u jedno potpuno drugačije okruţenje koje će traţiti daljnje promjene i prilagoĎavanja od sviju nas. I ekonomska kriza, koja će u jednom trenutku prerasti ponovno u gospodarski rast i europske integracije ne smiju nas zateći nespremne. Naša je duţnost, kroz ovu strategiju, planirati upravo one razvojne promjene koje će nam omogućiti poticanje boljitka gospodarstva, razvoj društvenog standarda na području Općine, te istovremeno potaknuti otvaranje prekogranične suradnje, ali i osigurati spremnost na veću trţišnu konkurenciju, kao i suradnju sa susjednim općinama i gradovima.

Ova Strategija razvoja je strateško-razvojni dokument koji se naslanja na već izraĎenu Strategiju razvoja Zagrebačke ţupanije (2007.- 2013.), vodeći prioritetno računa o interesima stanovništva i gospodarstva Općine Brdovec.

Strategija razvoja polazi od statusne analize temeljem koje je provedena SWOT analiza i uočeni mogući pravci razvoja. Time je utvrĎen okvir za planiranje strateških smjernica razvoja koje čine odreĎene projektne ideje i planovi. Pri tome Strategija odgovara na brojna pitanja kao što su: smjernice razvoja, kriteriji za utvrĎivanje prioriteta razvoja, financijski kapaciteti Općine i mogući financijski izvori, te uočava i vrednuje druge relevantne čimbenike koji utječu na razvoj Općine. GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 5

UVOD

Statusna analiza Svaka sredina ţeli napredovati, to je prirodna ţelja i potreba. Pri tome su mogućnosti uvijek na neki način ograničene i odreĎene brojnim okolnostima: ljudskim potencijalima, prirodnim okruţenjem, ekonomskim stupnjem razvoja, te brojnim drugim društvenim i ekonomskim Zemljopisni položaj čimbenicima. Upravljanje, koje planira ostvariti taj ţeljeni razvoj i zajednici time donijeti kvalitetniji ţivot, mora osmisliti razvojnu strategiju. Postojanje Strategije razvoja preduvjet je za osmišljeno upravljanje promjenama. Upravo ovaj dokument ima za cilj, temeljem Općina Brdovec prostire se na 37,27 km² i nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke vrednovanja svih relevantnih čimbenika, kako onih društvenih tako i ekonomskih, utvrditi ţupanije. Prema prirodno-geografskoj regionalizaciji Hrvatske, prostor općine pripada strateške ciljeve i način njihove realizacije u narednom višegodišnjem razdoblju (2010. - jugozapadnom dijelu Panonske megaregije. 2020.). Novim teritorijalnim ustrojstvom Republike Hrvatske iz 1993. godine područje Grada Zagreba Ovu Strategiju donosimo u sloţenim uvjetima. Gospodarstvo i društvo u cjelini trpi negativne smanjeno je na prostor bivših deset općina i Sesvete. Tim novim upravno – teritorijalnim učinke ekonomske krize što nas moţe obeshrabriti i demotivirati u pronalaţenju ustrojem današnji prostor općine Brdovec izdvojen je iz područja Grada Zagreba i prelazi u odgovarajućih pravaca razvoja. Politički gledano Republika Hrvatska ulaţe velike napore da sastav Zagrebačke ţupanije. što prije okonča pregovore za punopravno članstvo u Europskoj uniji čime ćemo ući u jedno potpuno drugačije okruţenje koje će traţiti daljnje promjene i prilagoĎavanja od sviju nas. I Područje općine Brdovec pruţa se u ekonomska kriza, koja će u jednom trenutku prerasti ponovno u gospodarski rast i europske sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke ţupanije izmeĎu integracije ne smiju nas zateći nespremne. Naša je duţnost, kroz ovu strategiju, planirati rijeke Save i Sutle. Na sjeveru općine proteţe se upravo one razvojne promjene koje će nam omogućiti poticanje boljitka gospodarstva, razvoj prigorje Marijagorice, a na jugu aluvijalna ravan rijeke društvenog standarda na području Općine, te istovremeno potaknuti otvaranje prekogranične Save. Zapadnu granicu čini tok rijeke Sutle koja je suradnje, ali i osigurati spremnost na veću trţišnu konkurenciju, kao i suradnju sa susjednim ujedno i granica izmeĎu Republike Hrvatske i općinama i gradovima. Republike Slovenije. Kao dio prostora bivše općine Zaprešić, svojom sjeveroistočnom stranom graniči Ova Strategija razvoja je strateško-razvojni dokument koji se naslanja na već izraĎenu sa današnjim Gradom Zaprešić. Na jugu graniči s Strategiju razvoja Zagrebačke ţupanije (2007.- 2013.), vodeći prioritetno računa o interesima Gradom Samoborom, a na sjeveru s općinama Marija Gorica i Pušća. Svojim zapadnim stanovništva i gospodarstva Općine Brdovec. rubom, općina Brdovec podudara se s drţavnom granicom Republike Hrvatske prema Republici Sloveniji. Središnjim dijelom općine u smjeru istok – zapad, prolazi vaţna drţavna i Strategija razvoja polazi od statusne analize temeljem koje je provedena SWOT analiza i meĎunarodna prometnica, koja omogućuje brzo povezivanje Grada Zagreba i Zagrebačke uočeni mogući pravci razvoja. Time je utvrĎen okvir za planiranje strateških smjernica razvoja ţupanije sa srednjom Europom. koje čine odreĎene projektne ideje i planovi. Pri tome Strategija odgovara na brojna pitanja kao što su: smjernice razvoja, kriteriji za utvrĎivanje prioriteta razvoja, financijski kapaciteti Općina Brdovec dio je šireg metropolskog područja grada Zagreba i u tom kontekstu ima Općine i mogući financijski izvori, te uočava i vrednuje druge relevantne čimbenike koji utječu nekoliko značajnih komparativnih prednosti, prije svega zbog vrlo dobre povezanosti sa na razvoj Općine. 6 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

Zagrebom, te visokog stupnja očuvanosti krajolika, koje ujedno predstavljaju i glavne prostorne i razvojne resurse Općine.

Područje općine dobro je prometno povezano ţupanijskim cestama i prigradskom ţeljeznicom sa susjednim općinama i gradovima i preko Zaprešića s Gradom Zagrebom. U pogledu veličine i gospodarskog značaja pojedinih naselja, moţe se konstatirati da na području općine nema naselja koje bi imalo širi značaj za područje Zagrebačke ţupanije ili drţave.

S prometno-geografskog gledišta općina Brdovec nalazi se na prostoru na kojem se spajaju dva ključna hrvatska prostora – podunavski i jadranski. Rezultat takvog povoljnog geoprometnog poloţaja, na čvorištu europskih i regionalnih prometnih pravaca je relativno mala udaljenost ostalih dijelova Hrvatske (izuzev udaljenijih juţnodalmatinskih prostora).

Klimatske karakteristike

Glavno obiljeţje klime uklapa se u opće klimatske uvjete zapadnog dijela Panonske nizine. Općina Brdovec pripada području umjereno kontinentalne klime u kojoj nema suhog razdoblja tijekom godine. Oborine su podjednako razdijeljene tijekom čitave godine.

Obzirom na reljefne karakteristike više temperature prisutne su na ravničarskom dijelu, a niţe na gorskom području Medvednice. Razlike izmeĎu srednjih temperatura susjednih mjeseci od veljače do lipnja iznose oko 4,4 0C, što pokazuje da je svaki mjesec u prosjeku za toliko Celzijevih stupnjeva topliji od prethodnoga. U razdoblju od rujna do studenoga takve razlike iznose oko –5 0C što znači da se ohlaĎivanje dogaĎa brţe nego zagrijavanje početkom godine. Srednja mjesečna temperatura zraka iznosi:

- siječanj -1 0C - travanj 10 0C - srpanj 20 0C - listopad 10 0C

Apsolutni maksimum temperature je u ljetnim mjesecima i do 35 0C, a apsolutni minimum je do –25 0C, što se isključivo odnosi na siječanj.

Prosječna godišnja količina oborina na ovom području kreće se oko 950 mm, a vlaţnost zraka iznosi 60-70%. Snjeţni pokrivač prisutan je u periodu 40-60 dana s maksimalnom GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 7

Zagrebom, te visokog stupnja očuvanosti krajolika, koje ujedno predstavljaju i glavne visinom do 50 cm (ovisno o lokaciji uz napomenu da u posljednjih 10 godina nije zabiljeţena prostorne i razvojne resurse Općine. navedena visina).

Područje općine dobro je prometno povezano ţupanijskim cestama i prigradskom Vjetrovi nisu posebno registrirani na ovom području, a dominantno strujanje dolazi iz smjera ţeljeznicom sa susjednim općinama i gradovima i preko Zaprešića s Gradom Zagrebom. U NW i WSW budući je Medvednica barijera za vjetrove iz NE smjera. U godišnjem hodu pogledu veličine i gospodarskog značaja pojedinih naselja, moţe se konstatirati da na najjači vjetar puše u proljeće, a najslabiji u jesen i zimi. U proljeće se u prosjeku moţe području općine nema naselja koje bi imalo širi značaj za područje Zagrebačke ţupanije ili očekivati do 8 dana mjesečno s jakim vjetrom, dok su u ostalim godišnjim dobima mjesečno drţave. samo 3-4 dana s jakim vjetrom.

S prometno-geografskog gledišta općina Brdovec nalazi se na prostoru na kojem se spajaju Tijekom proljeća, zime i jeseni češće su pojave mraza i magle i to naročito u nizini rijeke dva ključna hrvatska prostora – podunavski i jadranski. Rezultat takvog povoljnog Save i Sutle. geoprometnog poloţaja, na čvorištu europskih i regionalnih prometnih pravaca je relativno mala udaljenost ostalih dijelova Hrvatske (izuzev udaljenijih juţnodalmatinskih prostora). Reljefna i geološka obilježja

U odnosu na visinsku raščlanjenost prostora jasno su odreĎene dvije krajobrazne cjeline Klimatske karakteristike područja općine i to; sjeverozapadno Marijagoričko prigorje i juţno prostrana nizina rijeke

Glavno obiljeţje klime uklapa se u opće klimatske uvjete zapadnog dijela Panonske nizine. Save i dio nizine donjeg toka rijeke Sutle. Visinske razlike u Marija goričkom prigorju ne Općina Brdovec pripada području umjereno kontinentalne klime u kojoj nema suhog prelaze 300m nm/v. To je izrazito razveden bregoviti kraj. Istaknute kote vrhova u tom dijelu razdoblja tijekom godine. Oborine su podjednako razdijeljene tijekom čitave godine. prigorja od zapada prema istoku kreću se od visine na 255 m Goljak, 235m nm/v Hribarov brijeg, 240m nm/v V. Vrh. Kroz prigorje protiču brojni brdski potoci. Prigorje se spušta sve do Obzirom na reljefne karakteristike više temperature prisutne su na ravničarskom dijelu, a niţe nizine rijeke Save, koja zaprema veću površinu općine. Visina aluvijalne ravni rijeke Save na gorskom području Medvednice. Razlike izmeĎu srednjih temperatura susjednih mjeseci spušta se sa sjevera sa 137m nm/v prema jugu (zaobalju Save) na 130m nm/v. od veljače do lipnja iznose oko 4,4 0C, što pokazuje da je svaki mjesec u prosjeku za toliko Celzijevih stupnjeva topliji od prethodnoga. U razdoblju od rujna do studenoga takve razlike Geološku graĎu prigorja čine meki tercijarni jezerski sedimenti na kojima su se razvila plodna iznose oko –5 0C što znači da se ohlaĎivanje dogaĎa brţe nego zagrijavanje početkom tla pogodna za vinovu lozu i poljoprivredne kulture. Aluvijalnu ravan rijeke Save, a djelomično godine. Srednja mjesečna temperatura zraka iznosi: i Sutle čine mlaĎe kvartalne i holocenske naslage nastale u postglacijalno doba kada su ovim područjima proticale velike količine voda noseći erozioi nanos u vidu šljunka i pijeska različite - siječanj -1 0C 0 granulacije. Debljina aluvijalnog nanosa Save (pijeska, šljunka, gline) kreće se od 5 m do 100 - travanj 10 C - srpanj 20 0C m debljine. - listopad 10 0C

Apsolutni maksimum temperature je u ljetnim mjesecima i do 35 0C, a apsolutni minimum je Prirodni resursi, okoliš i prostor do –25 0C, što se isključivo odnosi na siječanj.

Tlo Prosječna godišnja količina oborina na ovom području kreće se oko 950 mm, a vlaţnost Na obroncima prigorja na jezerskim sedimentima razvio se tip obronačkog pseudogleja. zraka iznosi 60-70%. Snjeţni pokrivač prisutan je u periodu 40-60 dana s maksimalnom Obronačni pseudoglej razvija se na izraţenim obroncima bregova, na povišenim terasama s 8 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

manjim ili jačim utjecajem atmosferskih voda. U Savskoj nizini, kao i u nizini rijeke Sutle, prirodno su se razvili tipovi aluvijalnih tala na holocenskim naslagama, a na mjestima gdje sporo otiče voda ili se dulje zadrţava uz stare rukavce javlja se tip močvarnog oglejenog tla. Gusta naseljenost prigorja i podgorja kao i stoljetna obrada tla za vinograde i ratarske kulture utjecala je i na razvoj antropogenih tala vrtisola, hortisola.

Vode Područje je bogato brojnim brdskim i riječnim vodotocima. Od riječnih vodotoka je izrazit donji tok rijeke Sutle koja utječe kod Drenja Brdovečkog i Ključa. S juţne strane općine protiče Sava koja je dijelom svoga toka i regulirana. Uz tok Save, kao i u priobalju, prisutni su brojni rukavci stare Save obrasle šikarom i biljem vlaţnih staništa koje pruţaju zaklon mnogim ptičjim vrstama. Brdski potoci protiču smjerom sjever-jug. Pripadaju slivu rijeke Save. S istočne strane općine i samog mjesta Brdovec nalazi se vodonosno područje Šibice. Poplave su ograničenog karaktera i relativno kratkog trajanja. MeĎutim potrebno je redovito odrţavati propusnost korita vodotoka, kako bi se smanjila opasnost od poplava od bujičnih voda nastalih prilikom sezonskih pojačanih oborina. Područja općine koja su potencijalno ugroţena poplavom su naselja Drenje Brdovečko i Ključ Brdovečki.

Vegetacija

Biološku raznolikost prirodnih asocijacija područja, čine šume, brdske i dolinske livade kao i očuvani prirodni tokovi gorskih i djelomično dolinskih vodotoka s rukavcima. Šumske površine pruţaju se na sjevernim ekspozicijama na strmijim i blaţim padinama bregova i breţuljaka i u dubokim jarcima. Šume su preteţno panjače i u privatnom posjedu. Sa znatno manjom površinom šuma gospodari J.P. Hrvatske šume, Uprava šuma Zagreb, Šumarija Zagreb.

Od šumskih zajednica zastupljene su na osunčanim padinama bregova klimazonalne zajednice hrasta kitnjaka i običnoga graba (Querco-Carpinetum croaticum Ht.) i hrasta kitnjaka i običnoga graba s primjesom bukve (Querco petrae-Carpinetum ilyricum var. Fagus silvatica). Tlo u šumi hrasta kitnjaka i graba je u prolje će pokriveno najraznolikijim šumskim cvijećem me Ďu kojim se najviše ističu: šafran, biskupska kapica, Salamunov pečat, obična šumarica, pasji zub, jaglac, plučnjak, te procjepak, visibaba i dr. Uz riječne doline pojedinačno pridolaze skupine vrba i joha i topola. U rukavcima Stare Save pridolaze sekundarne zajednice vlaţnih staništa trščaci i visoki šaševi. Na zadanom području biološku raznolikost upotpunjuju i manje površine brdskih livada i znatno zastupljenije dolinske livade. GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 9

manjim ili jačim utjecajem atmosferskih voda. U Savskoj nizini, kao i u nizini rijeke Sutle, Od livadnih zajednica najzastupljenije su livade pahovke i livade krestaca u prigorju, a u prirodno su se razvili tipovi aluvijalnih tala na holocenskim naslagama, a na mjestima gdje dolinama rijeka dolinske livadne zajednice busike i krestaca. Livade se preteţno koriste kao sporo otiče voda ili se dulje zadrţava uz stare rukavce javlja se tip močvarnog oglejenog tla. košanice. Danas se smanjuju širenjem izgradnje i potpunim nestajanjem stoke te postepeno Gusta naseljenost prigorja i podgorja kao i stoljetna obrada tla za vinograde i ratarske kulture prerastaju u šume ili se prenamjenjuju za oranice ili voćnjake. utjecala je i na razvoj antropogenih tala vrtisola, hortisola.

Tablica - Struktura ukupnih površina u općini ( % u odnosu na ţupaniju) Vode Poljoprivredne Neplodne Područje je bogato brojnim brdskim i riječnim vodotocima. Od riječnih vodotoka je izrazit donji Ukupne površine Šume površine površine tok rijeke Sutle koja utječe kod Drenja Brdovečkog i Ključa. S juţne strane općine protiče ha % ha % ha % ha % Sava koja je dijelom svoga toka i regulirana. Uz tok Save, kao i u priobalju, prisutni su brojni 3453 1,13 2423 1,40 551 0,52 479 1,68 rukavci stare Save obrasle šikarom i biljem vlaţnih staništa koje pruţaju zaklon mnogim ptičjim vrstama. Brdski potoci protiču smjerom sjever-jug. Pripadaju slivu rijeke Save. S istočne strane općine i samog mjesta Brdovec nalazi se vodonosno područje Šibice. Općina Brdovec raspolaţe ukupno s 2.423 ha poljoprivrednih površina, što predstavlja oko Poplave su ograničenog karaktera i relativno kratkog trajanja. MeĎutim potrebno je redovito 66% ukupne površine općine. Sve ove površine su u privatnom vlasništvu, izuzev 47 ha koje odrţavati propusnost korita vodotoka, kako bi se smanjila opasnost od poplava od bujičnih su vlasništvo drţave. Najvrednije od obradivih površina nalazi se na pojasu uz tok rijeke voda nastalih prilikom sezonskih pojačanih oborina. Područja općine koja su potencijalno Save. Šumske površine zauzimaju ukupno 551 ha ili 14,8% ukupne površine općine, od čega ugroţena poplavom su naselja Drenje Brdovečko i Ključ Brdovečki. je 420 ha u privatnom vlasništvu. Šume na području općine u nadleţnosti su Uprave šuma Zagreb koja djeluje u sastavu javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj «Hrvatske šume». Vegetacija

Biološku raznolikost prirodnih asocijacija područja, čine šume, brdske i dolinske livade kao i Tablica - Struktura površina prema sektorima vlasništva ( ha ) očuvani prirodni tokovi gorskih i djelomično dolinskih vodotoka s rukavcima. Šumske Ukupne Poljoprivredne Neplodne Šume površine površine površine površine pruţaju se na sjevernim ekspozicijama na strmijim i blaţim padinama bregova i Drţavn Privatn Drţavn Privatn Drţavn Privatn Drţavn Privatn breţuljaka i u dubokim jarcima. Šume su preteţno panjače i u privatnom posjedu. Sa znatno o o o o o o o o manjom površinom šuma gospodari J.P. Hrvatske šume, Uprava šuma Zagreb, Šumarija 488 2956 47 2376 131 420 310 169 Zagreb.

Od šumskih zajednica zastupljene su na osunčanim padinama bregova klimazonalne Prirodna obilježja i korišteni resursi zajednice hrasta kitnjaka i običnoga graba (Querco-Carpinetum croaticum Ht.) i hrasta kitnjaka i običnoga graba s primjesom bukve (Querco petrae-Carpinetum ilyricum var. Fagus Općina Brdovec posjeduje prirodne izvore kao što su: šume, vode, riječni šljunak, silvatica). Tlo u šumi hrasta kitnjaka i graba je u prolje će pokriveno najraznolikijim šumskim poljoprivredno zemljište, aluvijalni sedimenti, te prirodnom i krajobraznom baštinom. Ovome cvijećem me Ďu kojim se najviše ističu: šafran, biskupska kapica, Salamunov pečat, obična valja još pridodati i bogato kulturno-povijesno naslijeĎe, pa sve zajedno predstavlja značajno šumarica, pasji zub, jaglac, plučnjak, te procjepak, visibaba i dr. Uz riječne doline ishodište za sveopći razvitak gospodarskih i drugih djelatnosti. Upravo na tim značajkama pojedinačno pridolaze skupine vrba i joha i topola. U rukavcima Stare Save pridolaze treba jače usmjeriti gospodarenje, što do sada nije dobivalo potrebnu podršku. sekundarne zajednice vlaţnih staništa trščaci i visoki šaševi. Na zadanom području biološku raznolikost upotpunjuju i manje površine brdskih livada i znatno zastupljenije dolinske livade. 10 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

Šume, bilo drţavne ili privatne, veliko su prirodno bogatstvo. Iako one uzmiču pred izgradnjom i potrebom za poljoprivrednim zemljištem, još uvijek su sačuvane razmjerno velike (ali rascjepkane) površine. Šumama bi trebalo bolje gospodariti nego što se to čini, osobito u cilju gospodarskoga probitka. Treba usmjeriti pozornost na sve prateće koristi od šuma i razvijati gospodarske djelatnosti s tim u svezi.

Poljoprivredno zemljište zauzima razmjerno velike površine. Glede kakvoće i pogodnosti tla za poljoprivredne kulture, prevladavaju tri vrste zemljišta: za ratarske kulture, za livade i za vinograde i voćnjake. Obiljeţja kakvoće tla, te usitnjenost i rascjepkanost zemljišta povoljni su za vinogradarstvo, voćarstvo i za proizvodnju tzv. zdrave hrane u manjim količinama.

Šljunčani sedimenti, na području Ţupanije i Općine nalaze se u dolini rijeke Save ispunjene nevezanim i neuslojenim aluvijalnim nanosima prve savske terase, i to duţ čitavog toka rijeke. Debljina aluvijalnog nanosa iznosi 10-25 m, a mjestimično čak i do 45 m.

Prirodno i krajobrazno naslijeĎe osobita je vrijednost općine, kao i cijele Ţupanije. Do sada nije dovoljno uključeno u promišljanje strategije gospodarskoga razvoja općine. Suvremeni pristupi prostornom planiranju i uopće suvremene zamisli o ţivljenju u skladu i poštovanjem prema prirodi, vjerojatno će pomoći boljem vrednovanju prirodnoga naslijeĎa i njenog stvarnog uključivanja u gospodarske tokove. Značajno ishodište za daljnji gospodarski i kulturni razvoj treba imati bogato kulturno-povijesno naslijeĎe. Kulturni turizam, usprkos višedesetljetnom iskustvu europskih zemalja, kod nas vrlo teško kroči put. Ovaj dio Zagrebačke ţupanije ima u tom pogledu velike mogućnosti koje valja promišljeno i sustavno osmisliti i gospodarski oploditi.

U prostorno planskim dokumentima detaljno su navedene mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, meĎutim i nadalje ostaje otvoreno pitanje financiranja nekih od navedenih mjera. Ovo je moţda i najvaţniji dio definiranja vizije, strateških ciljeva i strategije.

Demografska slika i tržište rada

Na području općine nalazi se 13 naselja u 11 mjesnih odbora u kojima prema popisu iz 2001. godine ţivi ukupno 10.287 stanovnika u 3.187 domaćinstava. Naselja su po veličini neujednačena, a prosječan broj stanovnika po naselju iznosi oko 800 stanovnika, što je daleko iznad ţupanijskog prosjeka. Udio stanovništva općine Brdovec u ukupnom GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 11

Šume, bilo drţavne ili privatne, veliko su prirodno bogatstvo. Iako one uzmiču pred stanovništvu Ţupanije koje čini 309.696 stanovnika, što iznosi oko 3%. Prema broju izgradnjom i potrebom za poljoprivrednim zemljištem, još uvijek su sačuvane razmjerno stanovnika općina je na prvom mjestu u Ţupaniji. velike (ali rascjepkane) površine. Šumama bi trebalo bolje gospodariti nego što se to čini, osobito u cilju gospodarskoga probitka. Treba usmjeriti pozornost na sve prateće koristi od Područje općine zauzima površinu od 37,27 km2 odnosno 1,21 % ukupne površine Ţupanije šuma i razvijati gospodarske djelatnosti s tim u svezi. koja iznosi 3.067,50 km2. Prema površini općina je meĎu manjima u Ţupaniji. MeĎu brojnim općinama Ţupanije općina Brdovec pokazuje iznadprosječnu naseljenost koja iznosi 276 Poljoprivredno zemljište zauzima razmjerno velike površine. Glede kakvoće i pogodnosti tla st./km2. Gustoća naseljenosti na području Ţupanije je 100 st./km2, dok je prosječna gustoća za poljoprivredne kulture, prevladavaju tri vrste zemljišta: za ratarske kulture, za livade i za naseljenosti u Hrvatskoj 77,4 st./km2. vinograde i voćnjake. Obiljeţja kakvoće tla, te usitnjenost i rascjepkanost zemljišta povoljni su za vinogradarstvo, voćarstvo i za proizvodnju tzv. zdrave hrane u manjim količinama. Tablica - Odnos ukupne površine, broja stanovnika, te gustoće u Zagrebaĉkoj ţupaniji i općini Brdovec Gustoća Šljunčani sedimenti, na području Ţupanije i Općine nalaze se u dolini rijeke Save ispunjene Stanovnici stanovništva nevezanim i neuslojenim aluvijalnim nanosima prve savske terase, i to duţ čitavog toka Površina rijeke. Debljina aluvijalnog nanosa iznosi 10-25 m, a mjestimično čak i do 45 m. Popis 1991. Popis 2001. Gnst 2001 broj broj 2 2 Prirodno i krajobrazno naslijeĎe osobita je vrijednost općine, kao i cijele Ţupanije. Do sada km % st. % st. % br. st./km UKUPNO 3058,1 282.98 309.69 nije dovoljno uključeno u promišljanje strategije gospodarskoga razvoja općine. Suvremeni ŢUPANIJA 5 100 9 100 6 100 101,27 pristupi prostornom planiranju i uopće suvremene zamisli o ţivljenju u skladu i poštovanjem OPĆINA BRDOVEC 37,27 1,22 8.762 3,10 10.141 3,27 272,10 prema prirodi, vjerojatno će pomoći boljem vrednovanju prirodnoga naslijeĎa i njenog stvarnog uključivanja u gospodarske tokove. Značajno ishodište za daljnji gospodarski i Prema popisu stanovništva iz 1991. i 2001. godine, jedino dva naselja općine pokazuju kulturni razvoj treba imati bogato kulturno-povijesno naslijeĎe. Kulturni turizam, usprkos negativan trend u kretanju broja stanovništva i to Gornji Laduč i Savski Marof. Najveći porast višedesetljetnom iskustvu europskih zemalja, kod nas vrlo teško kroči put. Ovaj dio broja stanovništva u usporedbi dviju posljednjih popisnih godina očitava se kod naselja Zagrebačke ţupanije ima u tom pogledu velike mogućnosti koje valja promišljeno i sustavno Brdovec i Prigorje Brdovečko. osmisliti i gospodarski oploditi.

U prostorno planskim dokumentima detaljno su navedene mjere sprečavanja nepovoljnog Tablica - Pregled površina pojedinih naselja i njihova gustoća naseljenosti (2001.): utjecaja na okoliš, meĎutim i nadalje ostaje otvoreno pitanje financiranja nekih od navedenih Broj Površina Gustoća Naselje 2 2 mjera. Ovo je moţda i najvaţniji dio definiranja vizije, strateških ciljeva i strategije. stanovnika (km ) (st./km ) Brdovec 2.310 4,69 493 Donji Laduč 745 2,28 327 Demografska slika i tržište rada Drenje Brdovečko 694 7,13 97 Gornji Laduč 864 1,75 494 Na području općine nalazi se 13 naselja u 11 mjesnih odbora u kojima prema popisu iz 2001. Harmica 232 0,55 422 Javorje 634 2,20 288 godine ţivi ukupno 10.287 stanovnika u 3.187 domaćinstava. Naselja su po veličini Ključ Brdovečki 663 3,20 207 neujednačena, a prosječan broj stanovnika po naselju iznosi oko 800 stanovnika, što je Prigorje Brdovečko 1.258 4,82 261 Prudnice 641 2,61 246 daleko iznad ţupanijskog prosjeka. Udio stanovništva općine Brdovec u ukupnom Savski Marof 35 0,78 45 Šenkovec 733 0,90 814 12 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

Vukovo Selo 381 1,84 207 Zdenci Brdovečki 1.097 4,54 242 UKUPNO 10.2871 37,27 276

Primjećuje se da je gustoća naseljenosti po naseljima vrlo šarolika, od ispodprosječnih 45 st./km2 u Savskom Marofu do vrlo visokih 814 st./km2 u naselju Šenkovec, odnosno preko 490 st/km² u naseljima Brdovec i Gornji Laduč.

Tablica - Podaci o kretanju broja stanovnika GODINE NASELJA 1981 1991 2001 Brdovec 1.815 1.901 2.310 Donji Laduč 803 625 745 Drenje Brdovečko 664 660 694 Gornji Laduč 589 793 864 Harmica 266 190 232 Javorje 525 578 634 Ključ Brdovečki 583 573 663 Prigorje Brdovečko 725 986 1.258 Prudnice 523 526 641 Savski Marof 76 34 35 Šenkovec 537 626 733 Vukovo Selo 333 325 381 Zdenci Brdovečki 880 945 1.097 UKUPNO 8.319 8.762 10.287

Iz tablice je vidljivo da je skoro polovica stanovništva koncentrirana u naseljima Brdovec, Prigorje Brdovečko i Zdenci Brdovečki.

Pregledom ukupnog broja stanovnika u razdoblju od 1981. do 2001. godine, uočljiv je konstantan porast broja stanovnika skoro u svim naseljima. Izuzetak su naselja Gornji Laduč i Savski Marof.

Od 1991. demografska kretanja u općini Brdovec odvijaju se uz negativni prirodni prirast, a pozitivan saldo migracija, tako da je gustoća naseljenosti ovog prostora ipak u porastu. Pregled broja stanovnika po naseljima pokazuje da su najveći porast u posljednjih dvadeset godina doţivjela naselja Brdovec i Prigorje Brdovečko.

1 Zadnji podaci iz travnja 2009. ukazuju da se broj stanovnika Općine povećao na 12.500 stanovnika

GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 13

Vukovo Selo 381 1,84 207 Zdenci Brdovečki 1.097 4,54 242 UKUPNO 10.2871 37,27 276 Dobna i spolna struktura stanovništva

Primjećuje se da je gustoća naseljenosti po naseljima vrlo šarolika, od ispodprosječnih 45 U cilju analize dobne i spolne strukture stanovništva navodimo podatke u tablicama koje st./km2 u Savskom Marofu do vrlo visokih 814 st./km2 u naselju Šenkovec, odnosno preko slijede. 490 st/km² u naseljima Brdovec i Gornji Laduč.

Tablica - Podaci o kretanju broja stanovnika Tablica - Dobna i spolna struktura stanovništva općine Brdovec GODINE NASELJA 1981 1991 2001 Ukupno Godine starosti Brdovec 1.815 1.901 2.310 Donji Laduč 803 625 745 0-9 10-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60-69 70 i Drenje Brdovečko 664 660 694 više Gornji Laduč 589 793 864 1.076 1.373 1.464 1.468 1.609 1.352 1.101 614 Harmica 266 190 232 Svi 10.287

Javorje 525 578 634 ţene 5.317 532 692 732 747 819 661 603 376 Ključ Brdovečki 583 573 663

Prigorje Brdovečko 725 986 1.258 muškarci 544 781 732 721 790 691 498 238 Prudnice 523 526 641 4.970 Savski Marof 76 34 35 Šenkovec 537 626 733 Vukovo Selo 333 325 381 Zdenci Brdovečki 880 945 1.097 Tablica - Indeks starosti UKUPNO 8.319 8.762 10.287 Naselje Ukupno 0-19 20-39 40-59 60 i više godina godina godina Brdovec 2.310 515 701 689 367 Donji Laduč 745 173 202 227 143 Iz tablice je vidljivo da je skoro polovica stanovništva koncentrirana u naseljima Brdovec, Drenje 694 154 193 184 163 Prigorje Brdovečko i Zdenci Brdovečki. Brdovečko Gornji Laduč 864 224 247 231 162 Pregledom ukupnog broja stanovnika u razdoblju od 1981. do 2001. godine, uočljiv je Harmica 232 55 63 67 47 Javorje 634 149 193 176 116 konstantan porast broja stanovnika skoro u svim naseljima. Izuzetak su naselja Gornji Laduč Ključ Brdovečki 663 152 184 183 144 i Savski Marof. Prigorje 1.258 326 353 366 213 Brdovečko

Prudnice 641 142 171 180 148 Od 1991. demografska kretanja u općini Brdovec odvijaju se uz negativni prirodni prirast, a Savski Marof 35 5 11 14 5 pozitivan saldo migracija, tako da je gustoća naseljenosti ovog prostora ipak u porastu. Šenkovec 733 159 196 223 155 Pregled broja stanovnika po naseljima pokazuje da su najveći porast u posljednjih dvadeset Vukovo Selo 381 78 114 112 77 Zdenci Brdovečki 1.097 282 304 316 195 godina doţivjela naselja Brdovec i Prigorje Brdovečko. UKUPNO 10,287 2.414 2.932 2.968 1.935

Grafiĉki prikaz dobne strukture stanovništva

1 Zadnji podaci iz travnja 2009. ukazuju da se broj stanovnika Općine povećao na 12.500 stanovnika

14 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

Tablica - Nacionalni sastav, 2001. NACIONALNOST BROJ STANOVNIKA Hrvati 9.856 Slovenci 98 Srbi 46 Albanci 24 Bošnjaci 23 Nijemci 6) Makedonci 5 Česi 4 MaĎari 4 Crnogorci 2 Austrijanci 1 Poljaci 1 Rusi 1 Rusini 1 Slovaci 1 ostali 26 neopredijeljeni 79 nepoznato 109

Kvalifikacijska struktura stanovništva

Prema školskoj spremi i pismenosti za stanovništvo iznad 15 godina (prema popisu 2001. godine), stanje je bilo slijedeće:

 1,5% bez školske spreme,  3,4% sa završenih 1-3 razreda osnovne škole,  11,2% sa završenih 4 -7 razreda osnovne škole,  19,7% sa završenom osnovnom školom,  56,2% sa završenom srednjom školom,  2,9% VŠS,  3,6% VSS,  0,2% s magisterijem i  0,1% s doktoratom.

Tablica - Kvalifikacijska struktura stanovništva ( % ) 1 – 3 4 – 7 Bez Završena razreda razreda školske osnovna osnovne osnovne SSS VŠS VSS Magisterij Doktorat spreme škola škole škole 129 289 956 1689 4811 248 310 17 8 ili ili ili ili ili ili ili ili ili 1,5% 11,2% 11,2% 19,7% 56,2% 2,9% 3,6% 0,2% 0,1%

GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 15

Tablica - Nacionalni sastav, 2001. NACIONALNOST BROJ Zaposlenost stanovništva STANOVNIKA Hrvati 9.856 Koncem 2009. godine u općini Brdovec bilo je 419 nezaposlenih osoba od čega 235 ţena sa Slovenci 98 Srbi 46 sljedećom kvalifikacijskom strukturom: Albanci 24  bez osnovne škole ima 15 osoba od čega 7 ţena, Bošnjaci 23  s osnovnom školom ima 97 osoba od čega 59 ţena, Nijemci 6)  kvalificirana zanimanja i strukovna škola do tri godine 170 osoba od čega 76 ţena, Makedonci 5  Česi 4 srednje stručne spreme u trajanju od četiri godine 107 osoba od čega 75 ţena,  MaĎari 4 gimnazija 9 osoba od čega 6 ţena,  Crnogorci 2 visoka školska sprema 14 osoba od čega 8 ţena,  Austrijanci 1 magisteriji i doktorati 7 osoba od čega 4 ţene. Poljaci 1 U isto vrijeme zaposlenih osoba u općini Brdovec bilo je 1.686, od čega su: Rusi 1  Rusini 1 radnici 1.163,  Slovaci 1 obrtnici 183,  ostali 26 poljoprivrednici 35,  neopredijeljeni 79 samostalne profesionalne djelatnosti 16, nepoznato 109  radnici zaposleni kod samostalnih obveznika uplate doprinosa 275,  produţeno osiguranje 14 osoba.

Kvalifikacijska struktura stanovništva Umirovljenika s područja Općine koncem 2009. bilo je 2.189, od čega:  1180 u starosnoj mirovini, Prema školskoj spremi i pismenosti za stanovništvo iznad 15 godina (prema popisu 2001.  476 u invalidskoj mirovini, godine), stanje je bilo slijedeće:  482 u obiteljskoj mirovini,  10 u Hrvatskoj vojsci, i  41 hrvatski branitelji.  1,5% bez školske spreme,  3,4% sa završenih 1-3 razreda osnovne škole, Doseljavanje novih stanovnika u općinu Brdovec motivirano je lijepim krajolikom, dobrom  11,2% sa završenih 4 -7 razreda osnovne škole,  19,7% sa završenom osnovnom školom, komunalnom opremljenosti naselja, cestovnom i ţeljezničkom povezanosti s glavnim gradom  56,2% sa završenom srednjom školom, Zagrebom kao i sa susjednim općinama i gradom Zaprešićem. Općina Brdovec ima na svom  2,9% VŠS, području tri osnovne škole i to Ivan Perkovac u Šenkovcu, Ivana Brlić Maţuranić u Prigorju  3,6% VSS,  0,2% s magisterijem i Brdovečkom i Pavao Belas u Brdovcu. Dječji vrtići su na dvije lokacije i to u Prigorju  0,1% s doktoratom. Brdovečkom i Brdovcu. Uz veći broj sportskih terena, tu je i jedna izgraĎena školska

športska dvorana kao i plan za izgradnju još jedne dvorane za koju se uskoro očekuje Tablica - Kvalifikacijska struktura stanovništva ( % ) raspisivanje natječaja od strane Ministarstva regionalnog razvoja šumskog i vodnog 1 – 3 4 – 7 Bez Završena razreda razreda gospodarstva. Sve to dodatno motivira nastanjivanje na području Općine. školske osnovna osnovne osnovne SSS VŠS VSS Magisterij Doktorat spreme škola škole škole 129 289 956 1689 4811 248 310 17 8 ili ili ili ili ili ili ili ili ili 1,5% 11,2% 11,2% 19,7% 56,2% 2,9% 3,6% 0,2% 0,1% Gospodarstvo

16 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

Najveći gospodarski subjekti s najviše zaposlenih su "Pliva","Kvasac" Savski Marof, drvopreraĎivačka industrija "Bukovinski" (Ključ Brdovečki), tekstilna industrija "Lateks" (Laduč), Izgradnja i odrţavanje brodova MG mehanika, Obrt za graditeljstvo Škrbec, "Laura" d.o.o. (Harmica) i dr. Na području općine Brdovec radi ukupno 200 pravnih osoba i 230 obrtnika.

Većina poduzeća i obrta izvozno je orijentirana, a isto tako radi proširenja svojih osnovnih djelatnosti Općina svojim prostornim planom i raznim vidovima pomoći osigurava rast i razvoj gospodarstva.

Industrija pokazuje smanjenje učešća u odnosu na ranije stanje. To se ne smatra povoljnim, jer je industrija ipak nositelj zapošljavanja. Budući da je proces preustroja gospodarstva u tijeku, očekuje se razvoj industrije u budućnosti. To bi se trebalo odraziti i na razvoj općine u kojoj je danas jedan od većih pogona Plive.

Obrtništvo se je razvijalo prema potrebama pojedinih gospodarskih grana i stanovništva. Obrtništvo je dugo bilo na rubu društvenog i gospodarskog interesa. Danas se ono pokušava nametnuti kao gospodarski i financijski čimbenik ukupne gospodarske stabilizacije uz upotpunjavanjem trţišta raznovrsnim proizvodima, a osobito uslugama. Obrtništvo moţe biti poticaj novom proizvodnom i usluţnom zapošljavanju. Za potrebe razvoja obrtništva treba na području općine planirati i urediti graĎevinsko zemljište, te osigurati početne poticaje i uvjete za uspostavljanje novih obrta i drugih poduzetničkih inicijativa.

Na području općine ne postoji koncentracija proizvodnih ili skladišnih graĎevina odnosno industrijskih objekata koji bi činili gospodarsku ili industrijsku zonu.

Stanje u pogledu gospodarskih sadrţaja ne moţe se smatrati zadovoljavajućim. Značajan dio u gospodarskim djelatnostima imaju trgovine, ugostiteljski objekti te različiti obrti.

GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 17

Od početka devedesetih godina, uslijed političkih i gospodarskih promjena, došlo je do otvaranje novih poduzeća. U svakoj od gospodarskih djelatnosti došlo je do povećanja broja Poljoprivreda i stočarstvo novih tvrtki. Najveći je broj nastao u djelatnosti trgovine, industrije, graĎevinarstva i novčanih usluga. Stope rasta najveća povećanja pokazuju u financijskim uslugama, trgovini, Poljoprivreda u smislu osnovne gospodarske djelatnosti je razvijena u granicama ugostiteljstvu, graĎevinarstvu i komunalnim djelatnostima. mogućnosti. Obradive površine zauzimaju više od trećine površine općine. Velik dio obradivih površina je visoko vrijedno poljoprivredno zemljište, a najveći dio se i obraĎuje. Obiljeţje Najveći gospodarski subjekti s najviše zaposlenih su "Pliva","Kvasac" Savski Marof, poljoprivrednih gospodarstava je usitnjenost posjeda. Poljoprivreda općine odlikuje ratarska i drvopreraĎivačka industrija "Bukovinski" (Ključ Brdovečki), tekstilna industrija "Lateks" povrtlarska proizvodnja. U stočarstvu orijentacija je na uzgoju goveda, svinja i peradi. Većina (Laduč), Izgradnja i odrţavanje brodova MG mehanika, Obrt za graditeljstvo Škrbec, "Laura" zaposlenoga stanovništva u industriji i drugim djelatnostima bave se poljoprivredom kao d.o.o. (Harmica) i dr. Na području općine Brdovec radi ukupno 200 pravnih osoba i 230 dopunskom djelatnošću. obrtnika. Šumske površine zauzimaju ukupno 14.8% površine općine, a učinci od gospodarenja Većina poduzeća i obrta izvozno je orijentirana, a isto tako radi proširenja svojih osnovnih šumama su gotovo zanemarivi. Veći dio šuma je u privatnom vlasništvu, dosta su djelatnosti Općina svojim prostornim planom i raznim vidovima pomoći osigurava rast i razvoj devastirane i pretvorene su većim dijelom u šume panjače. Šume u drţavnom vlasništvu su u gospodarstva. razmjerno dobrom stanju. Lovstvo je razmjerno dobro razvijeno. Postoji zadovoljavajući broj divljači, ali lovni turizam nije razvijen iako postoje potrebni preduvjeti. Industrija pokazuje smanjenje učešća u odnosu na ranije stanje. To se ne smatra povoljnim, jer je industrija ipak nositelj zapošljavanja. Budući da je proces preustroja gospodarstva u Tablica - Struktura poljoprivrednih površina ( ha ) – privatno vlasništvo tijeku, očekuje se razvoj industrije u budućnosti. To bi se trebalo odraziti i na razvoj općine u Oranice Voćnjaci Vinogradi Livade Pašnjaci kojoj je danas jedan od većih pogona Plive. 1527 113 95 392 249

Obrtništvo se je razvijalo prema potrebama pojedinih gospodarskih grana i stanovništva. Obzirom na konfiguraciju poljoprivrednog područja koja su optimalna za uzgoj vinograda Obrtništvo je dugo bilo na rubu društvenog i gospodarskog interesa. Danas se ono pokušava osnovana je Udruga Trsek koja okuplja 140 članova (vinogradara i podrumara) Ova Udruga nametnuti kao gospodarski i financijski čimbenik ukupne gospodarske stabilizacije uz uz pomoć Općine zasadila je 40.000 svojih sadnica na cca.15 ha zemljišta. upotpunjavanjem trţišta raznovrsnim proizvodima, a osobito uslugama. Obrtništvo moţe biti poticaj novom proizvodnom i usluţnom zapošljavanju. Za potrebe razvoja obrtništva treba na Na području Općine djeluje i Udruga stočara koja okuplja proizvoĎače mlijeka i sira (OPG području općine planirati i urediti graĎevinsko zemljište, te osigurati početne poticaje i uvjete Firnkranc, Zorić-Hrgar, Jurkas, Ţupančić) koji mjesečno predaju cca.20,000 litara. Problem za uspostavljanje novih obrta i drugih poduzetničkih inicijativa. daljnjeg razvoja ove grane poljoprivrede leţi u smještaju proizvoĎača u naseljenim mjestima.

Na području općine ne postoji koncentracija proizvodnih ili skladišnih graĎevina odnosno Općina je sukladno programu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu industrijskih objekata koji bi činili gospodarsku ili industrijsku zonu. Republike Hrvatske isto dala u zakup 55 ha zemljišta. Problem ovih djelatnosti je nepostojanje otkupnog mjesta, odnosno veletrţnice. Stanje u pogledu gospodarskih sadrţaja ne moţe se smatrati zadovoljavajućim. Značajan dio u gospodarskim djelatnostima imaju trgovine, ugostiteljski objekti te različiti obrti.

18 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

Turizam

Sam poloţaj općine Brdovec koja je smještena u Sutlansko-savskoj udolini u neposrednoj blizini Zaprešića, a nadomak Zagreba, uz granicu s Republikom Slovenijom, osigurava njezinu prometnu povezanost, zaštićen okoliš, ljepotu i izvornost okoliša i prirodnih resursa kao preduvjeta za razvoj turizma. Organizirano voĎena gospodarska turistička ponuda na pojedinim privatnim posjedima nudi, uz noćenje i konzumaciju jela i pića toga autohtonog kraja i niz drugih kulturnih i turističkih sadrţaja. Korištenje sportskih objekata, team building, biciklizam, pješačenje, skupljanje sezonskih plodina, sudjelovanje u raznim sezonskim i ritualnim etno svečanostima, promatranje i predstavljanje raznih umjetničkih udruga i sudjelovanje u njihovom radu potencijalni su turistički sadrţaji. Od seoskih domaćinstava koja se već tradicionalno nalaze u turističkoj ponudi kraja ističemo seosko imanje Stara hiža.

Unatoč raznolikim sadrţajima i dobrom prometnom poloţaju turistička ponuda nije artikulirano povezana pa samim tim nije odgovarajuće predstavljena na širem trţištu. Stoga se moţe konstatirati da postojeći potencijali razvoja vezanog za turizam nisu niti pribliţno iskorišteni.

Prometna infrastruktura

Prednost prostora Zagrebačke ţupanije, pa tako i općine Brdovec kao njenog sastavnog dijela je u prometnom i geostrateškom poloţaju, te u blizini Grada Zagreba, metropole nacionalnog i europskog značenja. Zagreb je središte ţupanije i najvaţnije prometno čvorište u zemlji odakle se radijalno pruţaju glavni prometni pravci Republike Hrvatske. Upravo blizina Zagreba kao glavnog čvorišta za sve vrste prometne infrastrukture omogućava općini, odnosno njezinim stanovnicima, njihovu funkcionalnu upotrebu. Ovo se osobito odnosi na mogućnost korištenja brzog cestovnog prometa i prigradske ţeljeznice.

Cestovni promet

Mreţu cesta na području Općine Brdovec čine jedna drţavna cesta, te više ţupanijskih i lokalnih cesta, kako je to i prikazano u narednoj tablici.

Tablica - Postojeće stanja cestovne mreţe na podruĉju Općine Brdovec DUŢINA BROJ OPIS CESTE CESTE CESTE U km DRŢAVNE CESTE GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 19

Turizam D-225 GP Harmica-Brdovec-čvor Zaprešić na D1 ŢUPANIJSKE CESTE Sam poloţaj općine Brdovec koja je smještena u Sutlansko-savskoj udolini u neposrednoj Dubravica(Ţ 2186) – Vukovo Selo – Harmica (D Ţ-3005 blizini Zaprešića, a nadomak Zagreba, uz granicu s Republikom Slovenijom, osigurava 225) Ţ-3030 D.Pušća (Ţ 2186) – Marija Gorica – Trstenik – D 225 njezinu prometnu povezanost, zaštićen okoliš, ljepotu i izvornost okoliša i prirodnih resursa Ţ-3033 M. Gorica (Ţ 3030) – Sveti Kriţ – Šenkovec – D 225 kao preduvjeta za razvoj turizma. Organizirano voĎena gospodarska turistička ponuda na Ţ-3035 Gornji Laduč (D 225) – Prudnice – Brdovec – (D225) pojedinim privatnim posjedima nudi, uz noćenje i konzumaciju jela i pića toga autohtonog LOKALNE CESTE L-31014 Vukovo Selo (Ţ 3005) – Sveti Kriţ (Ţ 3033) kraja i niz drugih kulturnih i turističkih sadrţaja. Korištenje sportskih objekata, team building, L-31015 D 225 – Ključ Brdovečki biciklizam, pješačenje, skupljanje sezonskih plodina, sudjelovanje u raznim sezonskim i L-31016 Ţ 3033 – Gornji Laduč – D L 31079 Luţnica – Brdovec (D 225) ritualnim etno svečanostima, promatranje i predstavljanje raznih umjetničkih udruga i UKUPNO sudjelovanje u njihovom radu potencijalni su turistički sadrţaji. Od seoskih domaćinstava koja se već tradicionalno nalaze u turističkoj ponudi kraja ističemo seosko imanje Stara hiža. Drţavne ceste omogućuju temeljnu povezanost glavnih ţarišta razvoja i svih prostora Hrvatske, te povezanost sa susjednim zemljama i Europom. Hrvatske ceste d.o.o. u Unatoč raznolikim sadrţajima i dobrom prometnom poloţaju turistička ponuda nije projekcijama daljnjeg razvoja predviĎaju izmještanje drţavne ceste D-225. Koridor nove brze artikulirano povezana pa samim tim nije odgovarajuće predstavljena na širem trţištu. Stoga ceste predviĎa se sjevernim rubom ţeljezničke pruge Zagreb-Slovenija. Ţupanijske ceste se moţe konstatirati da postojeći potencijali razvoja vezanog za turizam nisu niti pribliţno imaju ulogu povezivanja gradova, središta općina i većih naselja na području ţupanije, dok iskorišteni. lokalne ceste povezuju naselja na području općine. Općina ima 100 kilometara asfaltiranih cesta, te 26 kilometra makadama (neasfaltiranih cesta). Prometna infrastruktura Željeznički promet Prednost prostora Zagrebačke ţupanije, pa tako i općine Brdovec kao njenog sastavnog dijela je u prometnom i geostrateškom poloţaju, te u blizini Grada Zagreba, metropole Područjem Općine prolazi magistralna ţeljeznička pruga MG2 (Savski Marof drţavna granica nacionalnog i europskog značenja. Zagreb je središte ţupanije i najvaţnije prometno čvorište Zagreb – Sisak – Novska – Vinkovci – Tovarnik drţavna granica). Pruga je elektrificirana u zemlji odakle se radijalno pruţaju glavni prometni pravci Republike Hrvatske. Upravo cijelom svojom duţinom jednofaznim izmjeničnim sustavom 25kV, 50 Hz. Magistralna glavna blizina Zagreba kao glavnog čvorišta za sve vrste prometne infrastrukture omogućava općini, ţeljeznička pruga MG2 dio je X. europskog prometnog koridora mreţe magistralnih pruga, odnosno njezinim stanovnicima, njihovu funkcionalnu upotrebu. Ovo se osobito odnosi na koja povezuje zemlje srednje Europe, preko Republike Hrvatske sa ostalim zemljama Bliskog mogućnost korištenja brzog cestovnog prometa i prigradske ţeljeznice. istoka (Munchen – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Bukurešt – Athena – Istanbul). Na magistralnoj glavnoj ţeljezničkoj pruzi na području općine ţeljeznički kolodvor “Savski Marof” Cestovni promet nalazi se u Prigorju Brdovečkom, a stajališta u Ključu Brdovečkom i Brdovcu.

Mreţu cesta na području Općine Brdovec čine jedna drţavna cesta, te više ţupanijskih i Osim magistralnog ţeljezničkog pravca, područjem općine uz samu granicu s Republikom lokalnih cesta, kako je to i prikazano u narednoj tablici. Slovenijom prolazi ţeljeznička pruga II reda (II 202) Savski Marof – Kumrovec (drţavna

granica), ova pruga je elektrificirana i uključena u sustav prigradske ţeljeznice, sa stajalištima Tablica - Postojeće stanja cestovne mreţe na podruĉju Općine Brdovec DUŢINA u Donjem Laduču, Ključu i Harmici. U planu Hrvatskih ţeljeznica je izgradnja još jednog BROJ OPIS CESTE CESTE CESTE stajališta i to u Vukovom selu, čime bi bio omogućen prigradski promet Dugo selo-Vukovo U km DRŢAVNE CESTE selo. TakoĎer se traţe rješenja izmeĎu Hrvatske i Slovenije u cilju nastavka gradnje pruge od 20 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

Vukovog sela do Kumrovca i njezinog spajanja na ţeljezničku mreţu u Republici Sloveniji kao vid snaţnijeg turističkog povezivanja. U juţnom dijelu općine, od ţeljezničkog kolodvora Savski Marof odvaja se kolosijek za poseban promet – industrijska pruga za potrebe tvornice lijekova “Pliva” i kolosijek prema bivšoj vojarni Januševec.

Vodoopskrbni i odvodni sustav

Vodoopskrba

Jedan krak magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda ulazi na područje općine sa sjevera, iz područja općine Marija Gorica i spaja se s „glavnim“ vodom koji dolazi sa istoka od strane Grada Zaprešića. U višim dijelovima općinskih naselja Vukovo Selo, Donji Laduč i Prigorje Brdovečko nalaze se 3+1+1 prekidna komora. Središnja vodosprema nalazi se u naselju Donji Laduč, a spomenutim sjevernim krakom magistralnog vodovoda spojena je sa vodospremom u općini Marija Gorica u mjestu Sveti Kriţ. Korištenje lokalnih vodovoda većinom je nekvalitetno riješeno tako da su veliki gubici vode čak i na samom izvorištu. Najveći je problem nekontrolirano povećanje priključaka, bez obzira na stvarne količine vode u pojedinom izvorištu.

Sustav odvodnje i kanalizacije

Općina Brdovec ima djelomično riješen sustav odvodnje otpadnih voda. Taj sustav spojen je na glavni odvodni kolektor koji u juţnom dijelu naselja. U juţnom dijelu naselja, prije pruge, nalazi se crpna stanica. Prostornim planom predviĎen je i izveden glavni odvodni kanal fekalnih voda duţ drţavne ceste D-225 u duţini od 7,418 metara (glavni kolektor). Za izgradnju sustava odvodnje za naselja juţno od pruge raspisan je javni natječaj i očekuje se u 2010 godini početak radova. Naselja sjeverno od pruge obuhvaćena su projektom koji će se kandidirati za financiranje iz fondova EU-a. Projekt će zajedno kandidirati općina Brdovec, grad Zaprešić i općina Bistra, čiji obuhvat će biti sve do krajnjeg zapada Općine, naselja Harmica gdje je izvedena dodatna crpna stanica te dalje do Vukovog sela. Povoljna konfiguracija terena omogućuje gravitacijsku odvodnju na čitavom sjevernom dijelu Općine, osim u juţnom dijelu gdje će se otpadne vode prepumpavati. Dodatne crpne stanice predviĎene su u naseljima GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 21

Vukovog sela do Kumrovca i njezinog spajanja na ţeljezničku mreţu u Republici Sloveniji Ključ Brdovečki, Drenje Brdovečko, te Zdenci Brdovečki i Javorje. Za odvoĎenje otpadnih kao vid snaţnijeg turističkog povezivanja. U juţnom dijelu općine, od ţeljezničkog kolodvora voda iz (postojećih i planiranih) stambenih i drugih zgrada na području općine do izgradnje Savski Marof odvaja se kolosijek za poseban promet – industrijska pruga za potrebe tvornice cjelovitog sustava odvodnje nuţno je izvesti višedijelne nepropusne septičke jame koje će se lijekova “Pliva” i kolosijek prema bivšoj vojarni Januševec. po potrebi prazniti. Kod odvodnje oborinskih voda nema većih problema jer postoji veliki broj manjih prirodnih vodotoka do kojih se sustavom otvorenih ili poluotvorenih kanala moţe

odvesti sva preostala oborinska voda koja ostane nakon prirodnog upijanja vode u teren. Vodoopskrbni i odvodni sustav Sustav javne odvodnje samo je djelomično izveden u općini, što znači da se otpadne vode i

Vodoopskrba sanitarne otpadne vode zbrinjavaju sukladno zakonskoj regulativi putem nepropusnih septičkih i sabirnih jama. Svi moţebitni onečišćivači morat će poduzeti sve mjere da se Jedan krak magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda ulazi na područje općine sa sjevera, iz isključi svaka mogućnost onečišćenja ili zagaĎenja voda. područja općine Marija Gorica i spaja se s „glavnim“ vodom koji dolazi sa istoka od strane

Grada Zaprešića. U višim dijelovima općinskih naselja Vukovo Selo, Donji Laduč i Prigorje Da bi kakvoća voda bila zadovoljavajuća potrebno je poduzeti sljedeće mjere: Brdovečko nalaze se 3+1+1 prekidna komora. Središnja vodosprema nalazi se u naselju Donji Laduč, a spomenutim sjevernim krakom magistralnog vodovoda spojena je sa  zabraniti ili ograničiti izgradnju na područjima zaštite prirode i krajolika; vodospremom u općini Marija Gorica u mjestu Sveti Kriţ Korištenje lokalnih vodovoda .  ograničiti izgradnju i obavljanje djelatnosti na malim vodotocima gdje ispuštanje većinom je nekvalitetno riješeno tako da su veliki gubici vode čak i na samom izvorištu. otpadnih voda moţe imati utjecaj na kakvoću voda i pored primjene potrebnih mjera Najveći je problem nekontrolirano zaštite; povećanje priključaka, bez obzira na  zabraniti ispuštanje opasnih tvari sukladno Uredbi o opasnim tvarima u vodama; stvarne količine vode u pojedinom  ograničiti ispuštanje opasnih tvari sukladno Uredbi o opasnim tvarima u vodama. izvorištu.

Da bi se spriječilo ili smanjilo onečišćenje voda potrebno je poduzeti sljedeće mjere: Sustav odvodnje i kanalizacije  izgraditi cjeloviti sustav javne odvodnje; Općina Brdovec ima djelomično riješen sustav  izgradnja ureĎaja za pročišćavanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje; odvodnje otpadnih voda. Taj sustav spojen  spriječiti odlaganje krupnoga otpada, strvina, industrijskoga otpada i svih drugih vrsta je na glavni odvodni kolektor koji u otpada u vodotoke i u njihovoj neposrednoj blizini; juţnom dijelu naselja. U juţnom dijelu  smanjiti opterećenje otpadnim vodama iz raznih tehnoloških procesa i prilagoditi naselja, prije pruge, nalazi se crpna sastav otpadnih voda dopuštenim vrijednostima opasnih i drugih tvari. stanica. Prostornim planom predviĎen je i izveden glavni odvodni kanal fekalnih voda duţ drţavne ceste D-225 u duţini od 7,418 metara (glavni kolektor). Za izgradnju sustava odvodnje za naselja juţno od pruge raspisan je javni natječaj i očekuje se u 2010 godini Zbrinjavanje otpada početak radova. Naselja sjeverno od pruge obuhvaćena su projektom koji će se kandidirati Zbrinjavanje komunalnoga otpada postao je posljednjih godina jedan od najvaţnijih zadataka za financiranje iz fondova EU-a. Projekt će zajedno kandidirati općina Brdovec, grad Zaprešić u Hrvatskoj. Smanjenje količina i zbrinjavanje otpada treba postati jedna od neodgodivih i općina Bistra, čiji obuhvat će biti sve do krajnjeg zapada Općine, naselja Harmica gdje je zadaća u zaštiti i unapreĎenju stanja okoliša i zaštiti zdravlja ljudi. Zbrinjavanje otpada ima izvedena dodatna crpna stanica te dalje do Vukovog sela. Povoljna konfiguracija terena osobitu vaţnost s gledišta zaštite okoliša i prirodnih izvora. Zbrinjavanje otpada omogućuje gravitacijsku odvodnju na čitavom sjevernom dijelu Općine, osim u juţnom dijelu podrazumijeva skrb o postupanju s komunalnim i posebnim otpadom. Na području općine gdje će se otpadne vode prepumpavati. Dodatne crpne stanice predviĎene su u naseljima 22 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

Brdovec postoji tehnološki otpad (iz tvornice "Pliva"), čije zbrinjavanje treba rješavati na razini Ţupanije. U budućnosti, s razvojem i izgradnjom proizvodnih pogona u gospodarskim područjima, moţe se očekivati znatnije količine tehnološkoga otpada (krutog i tekućeg).

Odlaganje otpada na području općine nije malen problem, kao uostalom i u cijeloj ţupaniji. Na razini ţupanije pokušava se sustavno riješiti problem odlaganja komunalnoga otpada. Daleko je veći problem s tehnološkim otpadom. Dok za komunalni otpad postoje neki podaci, za tehnološki otpad nije moguće doći do stvarnih podataka. Budući da zbrinjavanje otpada nije dugoročno riješeno ne samo za općinu Brdovec, nego i za susjedne općine i gradove potrebno je ţurno na razini Ţupanije donijeti potrebne odluke i napraviti pripreme za trajno rješenje odlaganja komunalnoga otpada. Ponajprije je potrebno izraditi studiju kojom će se utvrditi moguća mjesta za odlagališta. Takva studija nije napravljena za općinu. Za organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom potrebno je provoditi mjere koje obuhvaćaju sljedeće: 1. smanjenje nastanka otpada, 2. mjere korištenja otpada i 3. sigurno odlaganje neiskoristivog otpada sa svim prethodnim i pratećim mjerama i postupcima osiguranja od bilo koje vrste štetnog djelovanja.

Kao vaţni zadatak nameće se potreba kompostiranja biljnih ostataka u domaćinstvima. Kompostiranje u vlastitom vrtu ili dvorištu smanjit će količinu krutoga otpada koji se odlaţe u odlagalištima, smanjit će cijenu komunalnoga otpada (zbog smanjene količine otpada), smanjit će osobne troškove za umjetna gnojiva, pridonijet će zdravijem i ekološki primjerenijem ţivljenju. Kompostiranje u vlastitom vrtu treba poticati raznim mjerama.

Energetika

Elektriĉna energija

Jugozapadnim rubom općine prolaze dva 400 kV i dva 110 kV dalekovoda koja su od vrlo velike vaţnosti za Republiku Hrvatsku. Osim ovih dalekovoda, područjem općine prolazi veći broj 20/10 kV dalekovoda koji opskrbljuju 42 transformatorske stanice 10/0,4 kV. Prema planovima Elektroprijenosa ucrtana je planirana trasa dvostrukog 2x400 kV dalekovoda koji dolazi sa sjevera, iz općine Marija Gorica i Ključu Brdovečkom te nastavlja prema jugoistoku paralelno sa postojećim dalekovodom. Izlaskom izvan područja općine Brdovec odvaja se od ovog pravca i skreće prema jugu (području Grada Samobora). Krajnjim zapadnim dijelom općine takoĎer prolazi 2x110 kV dalekovod i to u smjeru sjever-jug (iz smjera Republike GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 23

Brdovec postoji tehnološki otpad (iz tvornice "Pliva"), čije zbrinjavanje treba rješavati na razini Slovenije preko Harmice i Ključa Brdovečkog ponovo natrag na područje Republike Ţupanije. U budućnosti, s razvojem i izgradnjom proizvodnih pogona u gospodarskim Slovenije). Drugi, jednostruki, 110 kV dalekovod prolazi krajnjim jugoistočnim dijelom općine. područjima, moţe se očekivati znatnije količine tehnološkoga otpada (krutog i tekućeg). Prostornim planom predviĎena je dogradnja još jednog (dvostrukog) 2x110 kV dalekovoda i to uz postojeći pojas 2x400 kV dalekovoda. Moţebitne nove trafostanice 10(20)/0,4 kV Odlaganje otpada na području općine nije malen problem, kao uostalom i u cijeloj ţupaniji. postavljat će se u skladu sa stvarnim potrebama uz prethodno izraĎenu potrebnu Na razini ţupanije pokušava se sustavno riješiti problem odlaganja komunalnoga otpada. dokumentaciju. Daleko je veći problem s tehnološkim otpadom. Dok za komunalni otpad postoje neki podaci, Plinovod za tehnološki otpad nije moguće doći do stvarnih podataka. Budući da zbrinjavanje otpada nije dugoročno riješeno ne samo za općinu Brdovec, nego i za susjedne općine i gradove Područjem općine prolazi lokalni plinovod koji opskrbljuje sva naselja općine. U Prudnicama potrebno je ţurno na razini Ţupanije donijeti potrebne odluke i napraviti pripreme za trajno nalazi se jedno mjerno mjesto – redukcijska stanica. Na području općine u svim je naseljima rješenje odlaganja komunalnoga otpada. Ponajprije je potrebno izraditi studiju kojom će se izvedena lokalna plinovodna mreţa. Trase magistralnog i lokalnog plinovoda prikazane su na utvrditi moguća mjesta za odlagališta. Takva studija nije napravljena za općinu. Za kartografskom prikazu. Prostornim planom predviĎeno je širenje lokalne distribucijske organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom potrebno je provoditi mjere koje obuhvaćaju plinoopskrbne mreţe u suglasju sa izgraĎivanjem planiranog graĎevnog područja, a prema sljedeće: 1. smanjenje nastanka otpada, 2. mjere korištenja otpada i 3. sigurno odlaganje postojećim kapacitetima. neiskoristivog otpada sa svim prethodnim i pratećim mjerama i postupcima osiguranja od bilo koje vrste štetnog djelovanja. Komunikacijski sustavi

Telekomunikacije Kao vaţni zadatak nameće se potreba kompostiranja biljnih ostataka u domaćinstvima. Kompostiranje u vlastitom vrtu ili dvorištu smanjit će količinu krutoga otpada koji se odlaţe u Na području općine telekomunikacijske usluge fiksne telefonije obavlja HT, a mobilnu odlagalištima, smanjit će cijenu komunalnoga otpada (zbog smanjene količine otpada), telefoniju pokrivaju tri dobavljača sa svojim baznim postajama. Mjesne telefonske centrale smanjit će osobne troškove za umjetna gnojiva, pridonijet će zdravijem i ekološki nalaze se u Brdovcu i Ključu Brdovečkom. Razvod tk-instalacije mreţnim kablovima primjerenijem ţivljenju. Kompostiranje u vlastitom vrtu treba poticati raznim mjerama. proveden je u svim naseljima općine. Prostornim planom predviĎena su širenja i grananja podzemnih korisničkih i spojnih vodova u suglasju sa širenjem sadrţaja prema planiranom graĎevnom području. PredviĎa se, u slučaju povećanih potreba na području općine,

proširenje UPS kapaciteta u naselju Brdovec i Šenkovec. Energetika

Elektriĉna energija Društveni standard

Jugozapadnim rubom općine prolaze dva 400 kV i dva 110 kV dalekovoda koja su od vrlo Postojeću razinu društvenog standarda čine tri osnovne škole i dva područna odjeljenja, velike vaţnosti za Republiku Hrvatsku. Osim ovih dalekovoda, područjem općine prolazi veći jedan dječji vrtić, jedan dječji dom, tri ambulante, dvije ljekarne, dvije pošte, jedan muzej, pet broj 20/10 kV dalekovoda koji opskrbljuju 42 transformatorske stanice 10/0,4 kV. Prema športskih domova, osam vatrogasnih, jedan lovački i šest društvenih domova, jedno kino i planovima Elektroprijenosa ucrtana je planirana trasa dvostrukog 2x400 kV dalekovoda koji matični ured. Unatoč relativno dobro razvijenim sadrţajima društvenog standarda potrebno je dolazi sa sjevera, iz općine Marija Gorica i Ključu Brdovečkom te nastavlja prema jugoistoku nastaviti daljnja ulaganja u ovom području, a osobito glede podizanja kvalitete zdravstvenog i paralelno sa postojećim dalekovodom. Izlaskom izvan područja općine Brdovec odvaja se od obrazovnog sustava. ovog pravca i skreće prema jugu (području Grada Samobora). Krajnjim zapadnim dijelom općine takoĎer prolazi 2x110 kV dalekovod i to u smjeru sjever-jug (iz smjera Republike 24 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

Tablica – Prikaz postojeće razine društvenog standarda

JAVNI I DRUŠTVENI SADRŢAJI

NASELJE

OSNOVNA ŠKOLA AMBULANTA LJEKARNA POŠTA DJEĈIJIVRTIĆ DJEĈIJI DOM MUZEJ KINO DRUŠTVENI DOM ŠPORTSKIDOM VATROGASNI DOM LOVAĈKI DOM MATIĈNIURED

Brdovec + + + + + + + + Donji Laduč + Drenje + + + Gornji Laduč + + + + Harmica + + Javorje + Ključ + + + Prigorje + + + + + + + Prudnice + + + Šenkovec + + + Vukovo Selo + Zdenci + + UKUPNO 5 3 2 2 2 1 1 1 6 5 8 1 1

GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 25

Tablica – Prikaz postojeće razine društvenog standarda Slika - Prostorni prikaz postojeće razine društvenog standarda

JAVNI I DRUŠTVENI SADRŢAJI

NASELJE

OSNOVNA ŠKOLA AMBULANTA LJEKARNA POŠTA DJEĈIJIVRTIĆ DJEĈIJI DOM MUZEJ KINO DRUŠTVENI DOM ŠPORTSKIDOM VATROGASNI DOM LOVAĈKI DOM MATIĈNIURED

Brdovec + + + + + + + + Donji Laduč + Drenje + + + Gornji Laduč + + + + Harmica + + Javorje + Ključ + + + Prigorje + + + + + + + Zdravstvo i socijalna zaštita Prudnice + + + Šenkovec + + + Vukovo Selo + Zdenci + + Na području općine djeluju tri ambulante s liječnikom opće prakse (ugovorni liječnici UKUPNO 5 3 2 2 2 1 1 1 6 5 8 1 1 primarne zdravstvene zaštite), a nalaze se po jedna u Šenkovcu, Prigorju i Brdovcu. U sklopu ambulanti nalaze se stomatološke ordinacije kao i jedan privatni stomatolog. Za ostale

zdravstvene usluge graĎani općine koriste Dom zdravlja u Zaprešiću ili zdravstvene ustanove Grada Zagreba. Područje općine na neki način je pokriveno njegom bolesnika, jer njegu

bolesnika provodi jedan obrt koji za tu djelatnost ima dopusnicu Ministarstva zdravstva. Na području općine uspostavljena je patronaţna sluţba. U cilju poboljšanja primarne

zdravstvene zaštite bilo bi nuţno kadrovsko jačanje Doma zdravlja u Zaprešiću kako bi graĎani općine mogli cjelovitije ostvarivati zdravstvenu zaštitu u mjestu svoga stanovanja.

Na području Općine postoje dvije ljekarne jedna sa sjedištem u Harmici a druga u Brdovcu.

Socijalna skrb rješava se preko Centra za socijalnu skrb u Zaprešiću gdje općina sudjeluje u

podmirenju troškova za osobe sa svog područja. Općina Brdovec nema ustanove za smještaj starih i nemoćnih osoba, ali ţeli izgraditi dom umirovljenika na području općine Brdovec i to

na mjestu bivše vojarne (sjeverni dio). U pogledu socijalne zaštite osobe koje ne mogu ili

26 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

nemaju sredstava za ţivot općina Brdovec u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb iz Zaprešića zbrinjava kroz sustav o kojem skrbi nadleţno Ministarstvo.

Obrazovanje

Osnovne škole i broj učenika od 1-4 razreda i od 5-8 razreda: - OŠ P. Belas Brdovec ima 159 učenika od 1-4 razreda, te 194 učenika od 5-8 razreda koji idu u OŠ Antuna Augustinčića u Zaprešića. Kako bi se svim učenicima od 1. do 8. Razreda omogućilo polaţenje iste škole, izvršena je tijekom ove godine rekonstrukcija i dogradnja u cilju proširivanja kapaciteta postojeće OŠ Pavao Belas. - OŠ Ivana Perkovca Šenkovec ima 107 učenika od 1-4 razreda, te u područnoj školi Drenje od 1-4. 35 učenika. Od 5-8 razreda u matičnoj školi ima 183 učenika. - OŠ I. B. Maţuranić ima 115 učenika od 1-4 razreda, te 41 učenik u područnoj školi u Laduču. Od 5-8 razreda ima 197 učenika u matičnoj školi.

Kultura

Na području Općine djeluje jedna muzejska ustanova, kulturno umjetnička društva i udruge u kulturi i to:

 Muzej Brdovec, GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 27

nemaju sredstava za ţivot općina Brdovec u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb iz  KUD "Januševec", Zaprešića zbrinjava kroz sustav o kojem skrbi nadleţno Ministarstvo.  KUD "Mihovil Krušlin",  Udruga ţena "Ladučanke",

 Udruga ţena "Brdovčanke",  Crkveni zbor Svetog Vida, Obrazovanje  Matica Hrvatska, Ogranak Zaprešić koja pokriva i područje općine Brdovec, te  Udruga Ivan Perkovac.

Prva javna škola na području općine Brdovec i u ovom dijelu Hrvatske otvorena je u Brdovcu 1854. godine, za čije osnivanje je najzasluţniji ţupnik Pavao Belas, jedan od osnivača Matice Muzej Brdovec hrvatske. Privatna škola pretvorena je u javnu i u njoj radi učitelj sa stalnom godišnjom Muzej Brdovec djeluje već dvadeset godina, a od 2000. osnivačka prava preuzela je Općina plaćom. Prvi učitelj u javnoj školi bio je Stjepan Zagozda. Djeca iz Zaprešića išla su u školu u Brdovec. Zgrada u kojoj se nalazi muzej smještena je u Ulici Ilije Gregorića na broju 13, Brdovec punih 50 godina, sve dok 1904. godine nije osnovana pučka škola u Zaprešiću. graĎena je početkom XX. stoljeća i jedinstveni je primjerak obiteljske kuće izgraĎene u Brdovečka osnovna škola djeluje samostalno pod nazivom OŠ Pavao Belas. Na području secesijskom stilu u brdovečkom kraju. Prvobitna namjena muzeja bila je da se u njemu Općine Brdovec djeluju danas još dvije uz Osnovnu školu Pavao Belas tu je Osnovna škola pohranjuje, proučava i prezentira arheološka i etnološka graĎa, te da se u prostoru muzeja Ivana Perkovac iz Šenkovca s područnim odjeljenjem u Drenju Brdovečkom (do 4 razreda), organiziraju razgovori, stručni skupovi, izloţbe te na taj način muzej postane mjesto te Osnovna škola Ivane Brlić Maţuranić s područnim odjeljenjem u Laduču (do 4 razreda). U okupljanja svih zainteresiranih za umjetnost i sve oblike društvenog i kulturnog ţivota Šenkovcu je uz Osnovnu školu izgraĎena školsko sportska dvorana, a izgradnja druge Brdovca. školsko sportske dvorane uz Osnovnu školu Pavao Belas je u planu.

Prenamjena obiteljske zgrade u muzej nikada nije provedena, tako da zgrada u potpunosti ne Osnovne škole i broj učenika od 1-4 razreda i od 5-8 razreda: odgovara potrebama muzeja i čuvanju muzejske graĎe. Neodgovarajući unutarnji prostor, - OŠ P. Belas Brdovec ima 159 učenika od 1-4 razreda, te 194 učenika od 5-8 razreda koji prisutnost vlage, nepostojanje video nadzora, elektronike, rasvjete i broja osoblja muzeja idu u OŠ Antuna Augustinčića u Zaprešića. Kako bi se svim učenicima od 1. do 8. Razreda dovodi u pitanje i sam rad muzeja i osnivačku ideju kakav bi to u budućnosti muzej trebao omogućilo polaţenje iste škole, izvršena je tijekom ove godine rekonstrukcija i dogradnja u biti. cilju proširivanja kapaciteta postojeće OŠ Pavao Belas.

- OŠ Ivana Perkovca Šenkovec ima 107 učenika od 1-4 razreda, te u područnoj školi Drenje Društveni domovi od 1-4. 35 učenika. Od 5-8 razreda u matičnoj školi ima 183 učenika. - OŠ I. B. Maţuranić ima 115 učenika od 1-4 razreda, te 41 učenik u područnoj školi u U dvanaest naselja, odnosno 11 Mjesnih odbora postoji šest društvenih domova što Laduču. Od 5-8 razreda ima 197 učenika u matičnoj školi. predstavlja dobar potencijal za sva društvena okupljanja, kulturna i obrazovna, odnosno sportska obzirom na velik broj sportskih terena.

Kulturna baština Kultura Kompleksna i brojna kulturna baština prisutna je osobito u graditeljskoj dimenziji, a ona se Na području Općine djeluje jedna muzejska ustanova, kulturno umjetnička društva i udruge u sastoji od : kulturi i to:

  Muzej Brdovec, dijelova povijesnih naselja: Brdovec, dio naselja; Gornji Laduč, dio naselja; Harmica, 28 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

dio naselja i Šenkovec, dio naselja;  povijesno graditeljsko- krajobraznog sklopa dvorca Vranyczany Dobrinović, Laduč  crkve i kapele: ţupna crkva sv. Vida, Javorje i kapela sv. Leonarda, Gornji Laduč; kapela sv. Josipa u Prigorju Brdovečkom;  kapele poklonci: kapela sv.Ivana Krstitelja, Brdovec; kapela poklonac, Brdovec; kapela Tri Kralja, Brdovec; kapela Kraljice mira, Drenje Brdovečko; kapela Blaţene Djevice Marije, Harmica; kapela poklonac, Javorje; kapela Srca Isusovog, Ključ Brdovečki; kapela poklonac sv.Antuna Pustinjaka, Prudnice; kapela sv. Barbare, Zdenci Brdovečki i kapelica u Vukovom selu;  stambene graĊevine: dvorac Vranyczany Dobrinović, Gornji Laduč; dvorac; Januševec, Prigorje Brdovečko; stambena vila Janeković, Brdovec; kurija, Prigorje Brdovečko; kurija ţupnog dvora, Javorje;  graĊevine javne namjene: zgrada stare škole Brdovec, zgrada stare škole, Prigorje Brdovečko, zgrada stare škole Šenkovec;  gospodarske i industrijske graĊevine: stara zgrada nekadašnje Tvornice ţeste, Savski Marof i zgrada ţeljezničke čuvarnice, Brdovec;  groblja, spomenici i spomen ploĉe: mjesno groblje,Javorje; mjesno groblje, Gornji Laduč; spomenik palim borcima, Brdovec; spomenik palim borcima, Gornji Laduč; spomenik ţrtvama 1903., groblje Javorje; spomen-ploča, Šenkovec; spomen-ploča NOB-a, groblje Gornji Laduč; spomen-ploča, Ključ Brdovečki; kriţni put i raspelo, Ključ Brdovečki, kriţni put i raspelo Laduč, Prudnice i Brdovec, spomen-ploča, Zdenci Brdovečki; spomen-ploča Drenje, spomenik dr. Franji TuĎmanu;  graĊevine niskogradnje dio sustava 1. ţeljezničke pruge Zidani Most-Zagreb, na području općine, s graĎevinama niskogradnje i tehničkom opremom.

Važnija graditeljska baština

 Crkva sv. Vida, – spominje se 1334. godine kao ţupna crkva, barokizirana je u 18. stoljeću, očuvan inventar barokni oltar iz 1776. g. i slike iz istog razdoblja. Sačuvan je zvonik s puškarnicama i juţni prigraĎeni dio osobito debelih zidova, odakle se naslućuje da je ova crkva svakako jedna iz niza crkvi – utvrda za zaštitu lokalnog stanovništva u doba provala Turaka. Uz crkvu je u 18. stoljeću prigraĎena kruţna kapela sv. Barbare, kod nas vrlo rijedak primjer kruţne graĎevine. Gradnja ove kapele se povezuje s pričom o GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 29

dio naselja i Šenkovec, dio naselja; rudnicima galenita francuskog grofa Cariona podno zapadnih obronaka Medvednice u  povijesno graditeljsko- krajobraznog sklopa dvorca Vranyczany Dobrinović, Laduč Bistri i zaštitnicom rudara sv. Barbarom koju su ovdje pohodili.  crkve i kapele: ţupna crkva sv. Vida, Javorje i kapela sv. Leonarda, Gornji Laduč; kapela sv. Josipa u Prigorju Brdovečkom;  Dvorac Januševec - predstavlja najviši domet klasicističke arhitekture u Hrvatskoj.  kapele poklonci: kapela sv.Ivana Krstitelja, Brdovec; kapela poklonac, Brdovec; Smješten je na padini iznad savske doline, na samom raskriţju ceste Zaprešić - Harmica i kapela Tri Kralja, Brdovec; kapela Kraljice mira, Drenje Brdovečko; kapela Blaţene ceste za Mariju Goricu. Pretpostavlja se da je dvorac projektirao Bartolomej Felbinger, Djevice Marije, Harmica; kapela poklonac, Javorje; kapela Srca Isusovog, Ključ jedan od najpoznatijih graditelja 19. stoljeća u Zagrebu i okolici. Pripada spomenicima Brdovečki; kapela poklonac sv.Antuna Pustinjaka, Prudnice; kapela sv. Barbare, nulte kategorije. SagraĎen oko 1830. za baruna Josipa Vrkljana (Werklein), a 1845. Zdenci Brdovečki i kapelica u Vukovom selu; dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon, te još nekoliko vlasnika: grof  stambene graĊevine: dvorac Vranyczany Dobrinović, Gornji Laduč; dvorac; Dümreicher, Max Mayer, a izmeĎu dva rata Manfred Sternberg. Od 1947. do 1989. Januševec, Prigorje Brdovečko; stambena vila Janeković, Brdovec; kurija, Prigorje dvorac je obnavljan i u njega je smješten dio Drţavnog arhiva Hrvatske. Nekadašnji Brdovečko; kurija ţupnog dvora, Javorje; engleski perivoj oko dvorca gotovo je potpuno nestao a nastao je odmah po izgradnji  graĊevine javne namjene: zgrada stare škole Brdovec, zgrada stare škole, Prigorje dvorca negdje oko 1830. godine. Brdovečko, zgrada stare škole Šenkovec;   gospodarske i industrijske graĊevine: stara zgrada nekadašnje Tvornice ţeste, Dvorac Laduĉ - dvorac i perivoj u Laduču nalaze se na prijelazu izmeĎu savske ravnice i Savski Marof i zgrada ţeljezničke čuvarnice, Brdovec; juţnih padina marijagoričkog pobrĎa. Posjed se spominje od 17. stoljeća kada je postojala plemićka kurija. Današnji dvorac sagraĎen je krajem 19. stoljeća na mjestu nekadašnjih  groblja, spomenici i spomen ploĉe: mjesno groblje,Javorje; mjesno groblje, Gornji Laduč; spomenik palim borcima, Brdovec; spomenik palim borcima, Gornji Laduč; Starih dvora. Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji. Posljednji vlasnici dvorca bili spomenik ţrtvama 1903., groblje Javorje; spomen-ploča, Šenkovec; spomen-ploča su baruni Vranyczany-Dobrinović, a posljednji gospodar imanja bila je barunica Tilda NOB-a, groblje Gornji Laduč; spomen-ploča, Ključ Brdovečki; kriţni put i raspelo, Ključ Vranyczany. Spomenuta je obitelj zauzimala značajno mjesto u privrednom, političkom i Brdovečki, kriţni put i raspelo Laduč, Prudnice i Brdovec, spomen-ploča, Zdenci kulturnom ţivotu Hrvatske u 19. stoljeću. Danas se u dvorcu nalazi socijalna ustanova za Brdovečki; spomen-ploča Drenje, spomenik dr. Franji TuĎmanu; djecu. Perivoj ispred dvorca naglašava sam ulaz u dvorac a perivoj iza dvorca s jezerom i parkovnom šumom spada u sklop engleskih perivoja i pokriva površinu od 4,13 ha.  graĊevine niskogradnje dio sustava 1. ţeljezničke pruge Zidani Most-Zagreb, na području općine, s graĎevinama niskogradnje i tehničkom opremom.

Arheološki lokaliteti i zone Važnija graditeljska baština

Arheološka baština brdovečkog kraja je vrlo bogata. Istraţivanja su dokazala da je kraj koji

 Crkva sv. Vida, – spominje se 1334. godine kao ţupna crkva, barokizirana je u 18. se prostire duţinom lijeve obale Save od Sutle do Zaprešića bio naseljen u rimsko doba te stoljeću, očuvan inventar barokni oltar iz 1776. g. i slike iz istog razdoblja. Sačuvan je arheološke studije na terenu otkrile su ostatke rimske vile. Na području Svetog Kriţa zvonik s puškarnicama i juţni prigraĎeni dio osobito debelih zidova, odakle se naslućuje istraţivanja su dokazala da je ovaj kraj bio kontinuirano naseljavan ljudima i u kamenom i u da je ova crkva svakako jedna iz niza crkvi – utvrda za zaštitu lokalnog stanovništva u ţeljeznom dobu. Tragovi rimskih objekata otkriveni su na mnogim mjestima uz lijevu obalu doba provala Turaka. Uz crkvu je u 18. stoljeću prigraĎena kruţna kapela sv. Barbare, Save ali najgušća naseljenost je bila u Drenju. Lokalitet dobiva naziv Drenje-Laduč. Kako se kod nas vrlo rijedak primjer kruţne graĎevine. Gradnja ove kapele se povezuje s pričom o potencijalni budući arheološki park nalazi na zemljištu u vlasništvu Plive, potrebno ga je, radi 30 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

njegova očuvanja, daljnjeg istraţivanja i prezentiranja te daljnje namjene objekta izuzeti iz posjedovne mase Plivina zemljišta a sve u svrhu zaštite lokaliteta.

Arheološka baština je danas vaţan čimbenik ekonomskog razvoja odreĎenog kraja i imati tako značajne lokalitete na svom terenu ujedno znači i neprocjenjive mogućnosti samoga kraja te, isto tako i rad na razvoju svih onih aktivnosti koje će pomoći oko podizanja svijesti lokalne samouprave o tome što sve arhetipski posjeduje i kako osigurati svemu tome odrţivi razvoj. Na području Općine nalaze se sljedeći lokaliteti:

Brdovec, antika, rimska cesta Brdovec, antika, nalazi metalnog posuĎa Brdovec, prapovijest-brončano doba Drenje Brdovečko, Gorica, antička villa rustica Drenje Brdovečko, Lisičina antička villa rustica Drenje Brdovečko, Zadrugarsko, antička villa rustica Gornji Laduč, Starjak, Goljak prapovijesno naselje Donji Laduč, Gračec, prapovijesno i srednjovjekovno naselje Gornji Laduč, antička villa rustica izmeĎu Drenja i Laduča Harmica, srednji vijek, skupni nalaz novca

Javorje, slučajni nalaz keramičkog lonca, antika 1-2. st. Prudnice, antička villa rustica Savski Marof, lokalitet kurije Vrbina

Na području općine nalaze niz arheoloških nalazišta koja se i danas istraţuju i zaštićena su područja, takoĎer imamo spomen obiljeţja blajburških ţrtava kao i novootkrivena velika grobnica u kojoj su posmrtni ostaci zasad još neidentificiranih ţrtava.

Na padinama naselja Šenkovec prostire se imanje Resovo na kojem su ostaci negdašnjeg veleposjeda s ulaznim vratima na imanje te autohtonim zgradama.

Prirodna baština

U prihvaćenom prostornom planu Zagrebačke ţupanije na temelju izraĎene Studije zaštite prirodne baštine Zagrebačke županije izraĎene 2000. obavljena je ocjena stanja i vrednovanje dijelova prirode koji se nalaze na području općine. Na temelju obavljenog vrednovanja utvrĎeni su dijelovi prirode koji se predlaţu štititi temeljem Zakona o zaštiti prirode u pojedinim kategorijama, te prostorno planskim mjerama i drugim Zakonima. Temeljem Zakona o zaštiti prirode predloţena je zaštita slijedećih dijelova prirode u kategoriji spomenika parkovne arhitekture: GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 31

njegova očuvanja, daljnjeg istraţivanja i prezentiranja te daljnje namjene objekta izuzeti iz  Park oko dvorca Januševec; posjedovne mase Plivina zemljišta a sve u svrhu zaštite lokaliteta.  Park oko dvorca Laduč;  Pojas priobalja uz rijeku Savu i Sutlu; Arheološka baština je danas vaţan čimbenik ekonomskog razvoja odreĎenog kraja i imati  Područje šumskog kompleksa Brdovec, te  Veliki vrh iznad Brdovca. tako značajne lokalitete na svom terenu ujedno znači i neprocjenjive mogućnosti samoga kraja te, isto tako i rad na razvoju svih onih aktivnosti koje će pomoći oko podizanja svijesti lokalne samouprave o tome što sve arhetipski posjeduje i kako osigurati svemu tome odrţivi Civilno društvo razvoj. Na području Općine nalaze se sljedeći lokaliteti:

Razvijenost civilnog društva potvrĎuje općinska evidencija o udrugama koje djeluju na Brdovec, antika, rimska cesta području općine. U toj evidenciji nalaze se 34 udruge meĎu kojima su: 5 udruga u kulturi, 2 Brdovec, antika, nalazi metalnog posuĎa Brdovec, prapovijest-brončano doba udruge za promicanje ekologije i turizma, 18 sportskih udruga, 5 političkih stranaka (HDZ, Drenje Brdovečko, Gorica, antička villa rustica HSS, SDP, HSU, LS i HSP), vatrogasna zajednica, udruga vinogradara i stočara, te udruga Drenje Brdovečko, Lisičina antička villa rustica Drenje Brdovečko, Zadrugarsko, antička villa rustica umirovljenika i udruga hrvatskih vitezova ratnih veterana 1991. Na području općine Brdovec Gornji Laduč, Starjak, Goljak prapovijesno naselje su se u protekle 3 godine razvile dvije udruge orijentirane na rad računala i mreţnih sustava. Donji Laduč, Gračec, prapovijesno i srednjovjekovno naselje Gornji Laduč, antička villa rustica izmeĎu Drenja i Laduča Prva koja je započela radom bila je Udruga korisnika beţičnih sustava BR-Net. Nakon Harmica, srednji vijek, skupni nalaz novca nepunih godinu i pol javljaju se i Udruga Feniks SD i Radio klub Brdovec. Udruge su

Javorje, slučajni nalaz keramičkog lonca, antika 1-2. st. meĎusobno povezane. BR-Net pokriva Zdence, Brdovec i Javorje, a Feniks SD Prudnice, Prudnice, antička villa rustica Drenje, Prigorje i Laduč. Savski Marof, lokalitet kurije Vrbina

Na području općine nalaze niz arheoloških nalazišta koja se i danas istraţuju i zaštićena su Udruge i Sport područja, takoĎer imamo spomen obiljeţja blajburških ţrtava kao i novootkrivena velika Razvijenost sportskog ţivota i djelovanja potvrĎuju brojni sportski klubovi meĎu kojima se grobnica u kojoj su posmrtni ostaci zasad još neidentificiranih ţrtava. ističe broj nogometnih klubova te auto-moto sport klubova.

Na padinama naselja Šenkovec prostire se imanje Resovo na kojem su ostaci negdašnjeg Na području Općine djeluju nogometni klubovi: veleposjeda s ulaznim vratima na imanje te autohtonim zgradama. 1. NK Laduč (4. HNL središte), 2. NK Savski Marof (JŢL), 3. NK BSK Brdovec (JŢL), Prirodna baština 4. NK Sava Drenje Brdovečko (JŢL zapad), 5. NK Vatrogasac Zdenci (1.ŢL, zapad), te U prihvaćenom prostornom planu Zagrebačke ţupanije na temelju izraĎene Studije zaštite 6. NK Sutla, Šenkovec. prirodne baštine Zagrebačke županije izraĎene 2000. obavljena je ocjena stanja i MeĎu sportskim udrugama je i Ţenski rukometni klub „Januševec“. vrednovanje dijelova prirode koji se nalaze na području općine. Na temelju obavljenog vrednovanja utvrĎeni su dijelovi prirode koji se predlaţu štititi temeljem Zakona o zaštiti Auto-moto sport: prirode u pojedinim kategorijama, te prostorno planskim mjerama i drugim Zakonima. 1. Moto-cross klub Savski Marof, Temeljem Zakona o zaštiti prirode predloţena je zaštita slijedećih dijelova prirode u kategoriji 2. Moto-cross klub 97,Ključ Brdovečki, 3. Auto-cross klub Oaza, spomenika parkovne arhitekture: 32 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

4. Moto klub P.S.D.2000,

Lov i ribolov:

1. Lovačko društvo "Srnjak" 2. Športsko-ribolovno društvo "Štuka"

Lokalna uprava

Općina Brdovec je najveća općina u Zagrebačkoj ţupaniji sa cca. 12,5 tisuća stanovnika i planom proračuna za 2009. godinu od 50,2 milijuna kuna.

Odlukom o unutarnjem ustrojstvu Općine Brdovec ustrojena su dva upravna odjela i to: Upravni odjel za opće, pravne, komunalne i društvene poslove, te Upravni odjel za financije. Pročelnici upravnih odjela donose prijedlog Pravilnika o radu upravnih odjela u kojem pobliţe opisuju postupke i rokove za izvoĎenje svih poslovnih aktivnosti. Pravilnik usvaja općinski načelnik do kraja oţujka za tekuću godinu. Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, jedinice lokalne samouprave mogu osnivati i zajednička tijela i sluţbe za dvije ili više jedinica (zajednički upravni odjel, sluţba i trgovačko društvo), kao što je odreĎeno zakonom. Općina Brdovec, zajedno sa Gradom Zaprešićem i susjednim općinama (Marija Gorica, Dubravica, Pušća, Luka i Bistra) ima udio u komunalnom poduzeću Zaprešić d.o.o. Općini Brdovec s obzirom na veličinu, i pripada joj 12% udjela.

Struktura zaposlenika u Općini Brdovec s obzirom na stručnu spremu je izuzetno dobra i svakako je iznad prosjeka zaposlenih u lokalnoj samoupravi u Republici Hrvatskoj. Potrebno je naglasiti da uprava zapošljava ukupno 8 sluţbenika od čega ih četvoro ima visoku stručnu spremu, jedan višu i trojica srednju. Dakle 50% sluţbenika od ukupnog broja zaposlenih ima visoku stručnu spremu dok istovremeno imamo primjera u općinama koje nemaju niti jednog zaposlenog sluţbenika sa VSS. Isto tako je vaţno napomenuti da visoka stručna sprema u Brdovcu pokriva vitalna područja za rad lokalne samouprave: pravo, ekonomiju i urbanizam, a viša komunalne poslove.

Proračun Općine Brdovec u razdoblju od 1996-2009.

Glede transparentnosti rasta proračunskih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka neophodno je napraviti povijesni osvrt na proračun Općine Brdovec. GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 33

4. Moto klub P.S.D.2000, Slika – Proraĉun Općine Brdovec u razdoblju od 1996. - 2009.

Lov i ribolov:

1. Lovačko društvo "Srnjak" 2. Športsko-ribolovno društvo "Štuka"

Lokalna uprava

Općina Brdovec je najveća općina u Zagrebačkoj ţupaniji sa cca. 12,5 tisuća stanovnika i planom proračuna za 2009. godinu od 50,2 milijuna kuna.

Odlukom o unutarnjem ustrojstvu Općine Brdovec ustrojena su dva upravna odjela i to:

Upravni odjel za opće, pravne, komunalne i društvene poslove, te Upravni odjel za financije. Pročelnici upravnih odjela donose prijedlog Pravilnika o radu upravnih odjela u kojem pobliţe Potrebno je istaknuti da je ukupan iznos proračuna za 1996. iznosio 7.209.973,01 kuna da bi opisuju postupke i rokove za izvoĎenje svih poslovnih aktivnosti. Pravilnik usvaja općinski 2009. došao do iznosa 52.916.407,85 kuna što je gotovo osmerostruko povećanje. S aspekta načelnik do kraja oţujka za tekuću godinu. Za obavljanje poslova iz samoupravnog upravljanja proračunom potrebno je napraviti detaljnu analizu strukture prihoda i primitaka u djelokruga, jedinice lokalne samouprave mogu osnivati i zajednička tijela i sluţbe za dvije ili predmetnom razdoblju kako bismo uvidjeli koji su prihodi najizdašniji odnosno porast kojih više jedinica (zajednički upravni odjel, sluţba i trgovačko društvo), kao što je odreĎeno prihoda je doveo do konstantnog rasta proračuna. zakonom. Općina Brdovec, zajedno sa Gradom Zaprešićem i susjednim općinama (Marija Vrlo je bitno napraviti strukturnu prihodovnu analizu po izvorima, te ekonomskoj i Gorica, Dubravica, Pušća, Luka i Bistra) ima udio u komunalnom poduzeću Zaprešić d.o.o. programskoj klasifikaciji kako bi se što preciznije mogle odrediti smjernice za izradu Općini Brdovec s obzirom na veličinu, i pripada joj 12% udjela. projekcija narednog razdoblja. Najizdašniji prihod proračuna Općine Brdovec, kao i svih jedinica lokalne samouprave, su Struktura zaposlenika u Općini Brdovec s obzirom na stručnu spremu je izuzetno dobra i porezni prihodi meĎu kojima najveći udio pripada porezu na dohodak. svakako je iznad prosjeka zaposlenih u lokalnoj samoupravi u Republici Hrvatskoj. Potrebno je naglasiti da uprava zapošljava ukupno 8 sluţbenika od čega ih četvoro ima visoku stručnu Kretanje rasta ukupnih poreznih prihoda u promatranom razdoblju prikazano je u slijedećoj spremu, jedan višu i trojica srednju. Dakle 50% sluţbenika od ukupnog broja zaposlenih ima tabeli. visoku stručnu spremu dok istovremeno imamo primjera u općinama koje nemaju niti jednog zaposlenog sluţbenika sa VSS. Isto tako je vaţno napomenuti da visoka stručna sprema u Tablica - Kretanje rasta ukupnih poreznih prihoda od 1996. - 2009. (u milijunima kuna) 199 199 199 199 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 Brdovcu pokriva vitalna područja za rad lokalne samouprave: pravo, ekonomiju i urbanizam, 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10, 12, 13, 18, 22, 22, a viša komunalne poslove. 3,6 3,8 3,9 4,1 4,3 4,5 5,1 7,4 3 6 1 3 3 3

Iz navedenih podataka vidljivo je da je značajniji rast poreznih prihoda zabiljeţen od 2004. Proračun Općine Brdovec u razdoblju od 1996-2009. godinu. Za analizu predmetnog rasta poreznih prihoda neophodno je napraviti osvrt na

Glede transparentnosti rasta proračunskih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka porezni sustav u Republici Hrvatskoj. U razdoblju 1994. – 2006. godine ukupni porezni neophodno je napraviti povijesni osvrt na proračun Općine Brdovec. prihodi povećali su se 155,7% ili po prosječnoj godišnjoj stopi od 8,05%. 34 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

Kretanje prihoda od poreza i doprinosa na drţavnoj razini raste tijekom promatranog razdoblja s izuzetkom 1999. godine, kada dolazi do smanjenja u odnosu na prethodnu, 1998. godinu. Spomenuto smanjenje iznosi gotovo dvije milijarde kuna i rezultat je smanjenja ubranih prihoda temeljem poreza na dodanu vrijednost što nema utjecaja na lokalne proračune budući da je PDV prihod drţavnog proračuna.

U 1994. godini porezni prihodi temeljem izravnih poreza iznosili su 3.804 milijuna kuna, a u 2006. godini povećali su se na 8.516 milijuna. Iz grafikona, Kretanje poreznih prihoda izravnih poreza, je vidljivo da su porezni prihodi imali divergentna kretanja. Porez na dohodak bio je značajniji porezni prihod do 2003. godine, nakon čega slijedi veća porezna izdašnost poreza na dobit. Razlog povećanju poreznih prihoda temeljem poreza na dobit jest ukinuće zaštitne kamate na kapital. Od ukupno ubranih poreza u 1994. godini 14,4% odnosi se na poreze na dohodak, a njihov udio u 2006. godini iznosio je samo 6,1%. Kod poreza na dobit vrijednosti iznose 2,6% i 8,7% .

Slika – Kretanje rasta poreznih prihoda u razdoblju od 1996. – 2009. GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 35

godini iznosio 58,6% ukupno ubranih poreza, dok se putem trošarinskih poreza prikupilo

8,1% poreznih prihoda. Za 2006. godinu te veličine iznose 60,0 i 19,8% . Valja istaknuti da je

u 1994. godini naglašeni rast poreznih prihoda, nakon Programa stabilizacije iz 1993. godine.

U strukturi proračuna Općine Brdovec porezni prihodi 1996.godine sudjeluju sa 50% ukupnih

prihoda, u razdoblju od 1997. do 2000. prosječno sa 35% u ukupnim prihodima. Razlog tome

je povećanje ukupnog proračuna za prihode po posebnim propisima skupine 65, a koji se Slika – Kretanje rasta poreznih prihoda u razdoblju od 1996. – 2009. odnose na sufinanciranje graĎana u izgradnji plinske mreţe. Izuzevši predmetne prihode njihov udio u promatranom razdoblju dosiţe i do 65% u ukupnim prihodima. U razdoblju od 2001. do 2003. porezni prihodi ostvaruju udio od 51,3% ukupnih prihoda, a u razdoblju koje slijedi, odnosno, od 2004. do 2009. udio se ponovno smanjuje na 46% ukupnih prihoda zbog ponovnog povećanja prihoda po posebnim propisima. Naime, 2004. Općina je započela projekt izgradnje kanalizacijske mreţe, te u petogodišnjem razdoblju prikupila 26 mil. kuna prihoda po toj osnovi. Njihov udio bez prihoda po posebnim propisima s osnove izgradnje kanalizacijske mreţe iznosi 65% u odnosu na ukupne prihode. Razvoj komunalne infrastrukture je bio jedino moguć samo uz donacije graĎana što predstavlja segregaciju u odnosu na neke druge općine u RH (npr. općina Bistra). To je primjer i za takozvano prikriveno financiranje iz dohotka graĎana na koje se ne ostvaruju olakšice, a ni premije za razvoj. 36 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

Razvidno je da porezni prihodi imaju kontinuirani trend rasta, a ovisno o strukturi i visini svih ostalih prihoda njihov se udio mijenja u odnosu na ukupan proračun. Valja istaknuti, da je ovo izuzetno bitna činjenica koju treba posebno uvaţavati prilikom prezentacije proračuna.

Realizacija Proračuna u 2008.i 2009.

Na konkretnom primjeru općine Brdovec, kao najveće općine u Zagrebačkoj ţupaniji, najbolje se moţe vidjeti fiskalni kapacitet jedinica lokalne samouprave.

Prikaz realizacije proraĉuna 2008. – Prihodi i primici Prihodi poslovanja realizirani su u iznosu 34.203.440,66 kuna ili 97,7 %, od godišnjeg plana od čega porezni prihodi iznose 22.278.480,07 kuna ili 65,13% u odnosu na ukupno ostvarene prihode, prihodi od imovine 622.462,53 kuna ili 1,82%, prihodi po posebnim propisima (komunalna naknada, komunalni doprinos, grobarina, naknada za priključenje na kom. infrastrukturu, naknada za razvoj u cijeni vode i plina) 10.554.111,40 kuna ili 30,85% te prihod od potpora odnosno pomoći od subjekata unutar opće drţave ( Zagrebačka ţupanija) u iznosu 459.720,00 ili 1,34% u odnosu na ukupno planirane prihode.

Tablica - Proraĉunski prihodi u 2008. Naziv Iznos Prihodi poslovanja 34.203.440,66 Primici od financijske imovine i zaduţivanja 14.425.786,91 Vlastiti izvori 3.155.209,84

Prihodi Prikaz plana proraĉuna - Prihodi skupin e 65 ostvare ni su u iznosu 10.554. Prihodi poslovanja 111,40 kuna. Primici od financijske imovine i zaduţivanja Vrijedn Vlastiti izvori osno značaj niji prihodi ove skupin GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 37

e su:

Razvidno je da porezni prihodi imaju kontinuirani trend rasta, a ovisno o strukturi i visini svih 1. Prihodi od graĎana za izgradnju kanalizacijske mreţe u iznosu od 2.078.196,63 kuna. ostalih prihoda njihov se udio mijenja u odnosu na ukupan proračun. Valja istaknuti, da je ovo Općina je 2004. krenula u realizaciju Programa izgradnje kanalizacijske mreţe za cjelokupno područje. S graĎanima su sklopljeni ugovori za izgradnju priključnog okna u izuzetno bitna činjenica koju treba posebno uvaţavati prilikom prezentacije proračuna. pojedinačnom iznosu 6.700,00 kuna uz mogućnost otplate do 60 jednakih mjesečnih rata i tijekom 2800. su prikupljena navedena sredstva. Ukupno je sklopljeno 2302 ugovora.

Realizacija Proračuna u 2008.i 2009. 2. Komunalni doprinos u iznosu 1.061.209,22 kuna.

3. Komunalna naknada u iznosu 1.975.291,96 kuna. Općina Brdovec ima 3648 obveznika Na konkretnom primjeru općine Brdovec, kao najveće općine u Zagrebačkoj ţupaniji, najbolje za stambeni prostor te 175 obveznika poslovnog prostora. se moţe vidjeti fiskalni kapacitet jedinica lokalne samouprave. 4. Naknada za razvoj u cijeni plina ostvareno 863.912,58 kuna Prikaz realizacije proraĉuna 2008. – Prihodi i primici Prihodi poslovanja realizirani su u iznosu 34.203.440,66 kuna ili 97,7 %, od godišnjeg plana 5. Naknada za priključenje na kanalizacijsku mreţu ostvarena je u iznosu 1.872.581,88 kuna. GraĎanima je od početka realizacije programa izdano 2302 rješenja o naknadi za od čega porezni prihodi iznose 22.278.480,07 kuna ili 65,13% u odnosu na ukupno ostvarene priključenje na kanalizacijsku mreţu u pojedinačnom iznosu od 5.300,00 kuna uz prihode, prihodi od imovine 622.462,53 kuna ili 1,82%, prihodi po posebnim propisima mogućnost otplate do 60 jednakih mjesečnih rata. Tijekom 2008. realiziran je navedeni iznos. Naplata općinskih prihoda skupine 65 je izuzetno dobra sa ukupnom realizacijom u (komunalna naknada, komunalni doprinos, grobarina, naknada za priključenje na kom. odnosu na zaduţenje te iznosi 97,9%. infrastrukturu, naknada za razvoj u cijeni vode i plina) 10.554.111,40 kuna ili 30,85% te Prihodi skupine 65 utrošeni su izgradnju i odrţavanje komunalne infrastrukture. Komunalna prihod od potpora odnosno pomoći od subjekata unutar opće drţave ( Zagrebačka ţupanija) naknada je u cijelosti utrošena na odrţavanje općinskih cesta i javne rasvjete, komunalni u iznosu 459.720,00 ili 1,34% u odnosu na ukupno planirane prihode. doprinos za izgradnju dijela cesta i javne rasvjete, naknada za priključenje na plinsku mreţu

za proširenje plinske mreţe u dijelu novih naselja.

Tablica - Proraĉunski prihodi u 2008. Naziv Iznos U realizaciji proračuna evidentirani su primici od financijske imovine u iznosu od Prihodi poslovanja 34.203.440,66 14.425.786,91 kuna, a odnose se na povrat oročenog namjenskog depozita za izgradnju Primici od financijske imovine i zaduţivanja 14.425.786,91 kanalizacijske mreţe. Općina Brdovec je u prosincu 2007.godine sklopila Ugovor sa Vlastiti izvori 3.155.209,84 Zagrebačkom bankom o oročavanju sredstava ubranih po osnovi prihoda za izgradnju Prihodi kanalizacijske mreţe. Tijekom 2007.g prikupljena sredstva nisu utrošena iz razloga što Prikaz plana proraĉuna - Prihodi skupin e 65 dokumentacija na temelju koje se moţe graditi nije bila dovršena, te je Općinsko vijeće ostvare donijelo odluku o oročavanju istih na rok od četiri mjeseca uz godišnju kamatu 5,2%. ni su u iznosu Sredstva depozita su 21. travnja 2008.godine vraćena na račun proračuna u iznosu 10.554. 14.425.786,91 kuna i sa pripadajućom kamatom koja iznosi 200.895,88 kuna. Prihodi poslovanja 111,40 kuna. Primici od financijske imovine i zaduţivanja Vrijedn Vlastiti izvori osno Prikaz realizacija proraĉuna 2008. – Rashodi i izdaci značaj Rashodi poslovanja realizirani su u iznosu 18.381.917,88 kuna ili 95,9% od godišnjeg plana. niji Rashodi za nabavu nefinancijske imovine realizirani su u iznosu 12.692.072,37 kuna ili prihodi ove 98,8% u odnosu na godišnji plan. skupin

38 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

Tablica - Proraĉunski rashodi u 2008.

Naziv Iznos

Rashodi poslovanja 18.381.917,88

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 12.692.072,37

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 150.000,00

Prikaz plana proraĉuna - Izdaci

Rashodi poslovanja

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova

Vrijednosno veći izdaci za nefinancijsku imovinu su:

1. izgradnja kućnih priključaka na kanalizacijskoj mreţi u iznosu 1.162.178,54 kuna – izvoĎač HIS Višnjica d.o.o), 2. izgradnja nogostupa uz drţavnu cestu D-225 u iznosu 1.436.787,18 kuna – izvoĎač Hidroelektra niskogradnja d.d. 3. projektna dokumentacija za kanalizaciju u iznosu od 694.229,20 kuna – izvoĎač Institut graĎevinarstva Hrvatske.

Izdaci za financijsku imovinu Općina je u studenom 2008.godine sklopila Ugovor sa Zagrebačkom bankom o oročavanju namjenskih sredstava ubranih po osnovu prihoda za izgradnju kanalizacijske mreţe. Tijekom 2008.godine prikupljena sredstva nisu utrošena iz razloga što graĎevinske situacije nisu fakturirane, te je Općinsko vijeće donijelo odluku o oročavanju istih na rok od šest mjeseci uz godišnju kamatu 5,1%. Sredstva u iznosu 15.000.000,00 kuna oročena su 20. studenog 2008. GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 39

Tablica - Proraĉunski rashodi u 2008. Prikaz realizacije proraĉuna – Funkcijska klasifikacija Naziv Iznos Analizirajući predmetnu realizaciju, razvidno je da općina znatno više izdvaja za tekuće

rashode u odnosu na investicije. Treba uzeti u obzir brojne društvene djelatnosti koje se Rashodi poslovanja 18.381.917,88 financiraju iz proračuna, a evidentiraju se na skupinu 3 računskog plana proračuna odnosno Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 12.692.072,37 na tekućim rashodima.

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 150.000,00 Da bi slika bila jasnija, jer u protivnom se nameće zaključak da općina jako puno izdvaja za

vlastitu potrošnju, neophodno je analizirati strukturu tekućih rashoda. Moramo uzeti u obzir da se za školstvo i predškolski odgoj, kulturu i šport izdvaja 29% poreznih prihoda te za Prikaz plana proraĉuna - Izdaci zdravstvo, socijalnu skrb i zaštitu okoliša 23%. Iz preostalih 48% poreznih prihoda financiraju se svi materijalni rashodi, odrţavanje i reţije svih objekata mjesnih odbora i korisnika kao i troškovi za zaposlene u koje su takoĎer uključeni materijalni rashodi svih korisnika proračuna

Rashodi poslovanja i sredstva za njihove plaće te materijalna prava.

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine Općina Brdovec, u odnosu na druge općine, ima znatniji fiskalni kapacitet i spada meĎu Izdaci za financijsku imovinu najveće općine u Republici Hrvatskoj. Da bi se taj visoki kapacitet optimalno koristio i pruţalo i otplate zajmova graĎanima maksimalno zadovoljenje potreba, iz djelokruga ovlasti općine, vrlo je vaţno strateški usmjereno upravljanje proračunom. Upravljanje proračunom je sloţeni proces koji mora slijediti strategiju razvoja općine uz uvaţavanje i smjernice Vlade.

Vrijednosno veći izdaci za nefinancijsku imovinu su: Tablica – Realizacija proraĉuna u 2008. Naziv Iznos 1. izgradnja kućnih priključaka na kanalizacijskoj mreţi u iznosu 1.162.178,54 kuna – izvoĎač Opće javne usluge 23.733.821,14 HIS Višnjica d.o.o), Javni red i sigurnost 6.481,25 2. izgradnja nogostupa uz drţavnu cestu D-225 u iznosu 1.436.787,18 kuna Ekonomski poslovi 2.824.044,32 Zaštita okoliša 6.862.480,63 – izvoĎač Hidroelektra niskogradnja d.d. Usluge unapreĎenja stanovanja i zajednice 12.283.634,39 3. projektna dokumentacija za kanalizaciju u iznosu od 694.229,20 kuna Zdravstvo 789,85 "Rekreacija, kultura i religija" 4.149.532,33 – izvoĎač Institut graĎevinarstva Hrvatske. Obrazovanje 5.727.557,58 Socijalna zaštita 954.379,52 Izdaci za financijsku imovinu Općina je u studenom 2008.godine sklopila Ugovor sa Zagrebačkom bankom o oročavanju namjenskih sredstava ubranih po osnovu prihoda za izgradnju kanalizacijske mreţe. Tijekom 2008.godine prikupljena sredstva nisu utrošena iz razloga što graĎevinske situacije nisu fakturirane, te je Općinsko vijeće donijelo odluku o oročavanju istih na rok od šest mjeseci uz godišnju kamatu 5,1%. Sredstva u iznosu 15.000.000,00 kuna oročena su 20. studenog 2008. 40 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

Opće javne usluge Prikaz plana proraĉuna - Funkcionalna kl

Javni red i sigurnost

Ekonomski poslovi

Zaštita okoliša

Usluge unapreĎenja stanovanja i zajednice Zdravstvo

"Rekreacija, kultura i religija"

Obrazovanje

Socijalna zaštita U narednom srednjoročnom razdoblju fiskalna politika ostaje u fokusu cjelokupne ekonomske politike Vlade RH. Fiskalna strategija odvijat će se i dalje u smjeru fiskalne prilagodbe, čija će provedba u konačnici rezultirati smanjenjem ukupnog manjka opće drţave, kao i sve manjoj prisutnosti drţave u gospodarstvu. Tome će značajno doprinijeti strukturne reforme, koje će upotpuniti okvir ekonomske politike, a koje su detaljno razraĎene u nastavku dokumenta.

Spomenuti smjer fiskalne politike podrţat će temeljni cilj ekonomske politike Vlade RH, tzv. mjerama na makro planu, svojom usmjerenošću na:

 poticanje pozitivnih stopa gospodarskog rasta,  smanjivanje stope nezaposlenosti i povećanje zaposlenosti,  osiguranje socijalne pravednosti,  smanjenje ukupnog manjka opće drţave i uravnoteţenje proračuna do kraja srednjoročnog razdoblja,  daljnje smanjenje javnog duga i stabiliziranje inozemnog duga.

U tom kontekstu, a sa ciljem odrţivosti javnih financija i daljnjeg razvoja funkcionalnog trţišnog gospodarstva, od iznimnog je značaja ostvarivanje sljedećih strukturnih mjera na lokalnom planu:

 unaprjeĎenje poslovnog okruţja i poticanje razvoja poduzetništva, GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 41

 sustavno poticanje razvoja društva znanja uz ulaganje u obrazovanje, istraţivanje i Opće javne usluge Prikaz plana proraĉuna - Funkcionalna kl razvoj te cjeloţivotno učenje, Javni red i sigurnost  završetak procesa privatizacije,  nastavak reforme javne uprave i pravosudnog sustava uz aktivnu provedbu mjera za: Ekonomski poslovi suzbijanje korupcije, Zaštita okoliša  daljnji regionalni razvoj uz nastavak infrastrukturnih ulaganja, prometna povezivanja te opskrbu vodom i plinom svih dijelova Hrvatske, Usluge unapreĎenja stanovanja i zajednice  jačanje energetske učinkovitosti i energetske stabilnosti, Zdravstvo  nastavak brige za socijalno osjetljive skupine društva uz poboljšanje ciljanosti svih segmenata socijalne sigurnosti, "Rekreacija, kultura i religija"  provedba reforme zdravstva u smjeru povećanja učinkovitosti i financijske odrţivosti Obrazovanje zdravstvenog sustava,

 završetak procesa usklaĎivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU. Socijalna zaštita

U narednom srednjoročnom razdoblju fiskalna politika ostaje u fokusu cjelokupne ekonomske Općina Brdovec sa stanovišta projektnog menadţmenta ima mnogo resursa na kojima bi se politike Vlade RH. Fiskalna strategija odvijat će se i dalje u smjeru fiskalne prilagodbe, čija će mogao temeljiti njen daljnji društveno-gospodarski razvoj, a prvenstveno treba: provedba u konačnici rezultirati smanjenjem ukupnog manjka opće drţave, kao i sve manjoj prisutnosti drţave u gospodarstvu. Tome će značajno doprinijeti strukturne reforme, koje će  obratiti pozornost na značajniju obradu obradivih poljoprivrednih zemljišta u smislu upotpuniti okvir ekonomske politike, a koje su detaljno razraĎene u nastavku dokumenta. eksploatacije i proizvodnje ekološke hrane,  brigu o mladima na način osiguranja zadovoljavajućih kapaciteta športsko-edukativnih Spomenuti smjer fiskalne politike podrţat će temeljni cilj ekonomske politike Vlade RH, tzv. sadrţaja, mjerama na makro planu, svojom usmjerenošću na:  obogatiti kulturne sadrţaje s naglaskom na integraciju domicilnog i novopridošlog stanovništva,  poticanje pozitivnih stopa gospodarskog rasta,  valorizirati tradicionalne djelatnosti u djelu ratarske i stočarske proizvodnje,  smanjivanje stope nezaposlenosti i povećanje zaposlenosti,  privući strani kapital te razmotriti mogućnosti ulaganja u objekte od općeg interesa  osiguranje socijalne pravednosti, putem javno privatnog partnerstva,  smanjenje ukupnog manjka opće drţave i uravnoteţenje proračuna do kraja  poduzimati integrativne napore sa okolnim općinama te gradovima Zaprešićem i srednjoročnog razdoblja, Samoborom, te realizirati prometnu povezanost u smjeru istok-zapad  daljnje smanjenje javnog duga i stabiliziranje inozemnog duga.  razvijati kadrove kako bi se pratili trendovi EU-a i iskoristila sredstva predpristupnih te

kasnije strukturnih fondova U tom kontekstu, a sa ciljem odrţivosti javnih financija i daljnjeg razvoja funkcionalnog  naročito, provesti konkretne mjere na zaštiti i očuvanju okoliša, prvenstveno vode i trţišnog gospodarstva, od iznimnog je značaja ostvarivanje sljedećih strukturnih mjera na zraka, zbog industrijskih zagaĎivača koji djeluju u neposrednom okruţenju. lokalnom planu:

 unaprjeĎenje poslovnog okruţja i poticanje razvoja poduzetništva, Realizacija proraĉuna 2009. Prihodi 42 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

Prihodi poslovanja realizirani su u iznosu 30.333.680,19 kuna ili 93,1% od godišnjeg plana. U realizaciji porezni prihodi prikupljeni su u iznosu 21.306.327,67 kuna ili 70,23% u odnosu na ukupno ostvarene prihode, prihodi od imovine 2.894.656,51 kuna ili 9,54%, prihodi po posebnim propisima (komunalna naknada, komunalni doprinos, grobarina, naknada za priključenje na kom. Infrastrukturu, naknada za razvoj u cijeni vode i plina) 8.092.184,07 kuna ili 26,67%, te prihod od potpora odnosno pomoći od subjekata unutar opće drţave (Zagrebačka ţupanija) u iznosu 553.144,92 ili 1,82% u odnosu na ukupno ostvarene prihode. Na prihodovnoj strani nema značajnijih odstupanja u odnosu na godišnji plan. Prihodi skupine 65 ostvareni su u iznosu 8.092.184,07 kuna. Vrijednosno značajniji prihodi ove skupine su:  Prihodi od graĎana za izgradnju kanalizacijske mreţe u iznosu od 1.812.725,51 kuna. Općina je 2004.g. krenula u realizaciju Programa izgradnje kanalizacijske mreţe za cjelokupno područje. S graĎanima su sklopljeni ugovori za izgradnju priključnog okna u pojedinačnom iznosu 6.700,00 kuna uz mogućnost otplate do 60 jednakih mjesečnih rata i tijekom 2009.g. su prikupljena navedena sredstva. Ukupno je sklopljeno 2340 ugovora.  Komunalni doprinos u iznosu 637.267,69 kuna.  Komunalna naknada u iznosu 2.042.257,45 kuna. Općina Brdovec ima 3.657 obveznika za stambeni prostor te 175 obveznika poslovnog prostora.  Naknada za priključenje na kanalizacijsku mreţu ostvarena je u iznosu 1.350.239,99 kuna. GraĎanima je od početka realizacije programa izdano 2.340 rješenja o naknadi za priključenje na kanalizacijsku mreţu u pojedinačnom iznosu od 5.300,00 kuna uz mogućnost otplate do 60 jednakih mjesečnih rata. Tijekom 2009.g. realiziran je navedeni iznos.

Naplata općinskih prihoda skupine 65 je izuzetno dobra te je realizirana sa 97,1% u odnosu na godišnji plan.

Primici U realizaciji proračuna evidentirani su primici od financijske imovine u iznosu od 15.000.000,00 kuna, a odnose se na povrat oročenog namjenskog depozita za izgradnju kanalizacijske mreţe. Općina Brdovec je u prosincu 2008.godine sklopila Ugovor sa Zagrebačkom bankom o oročavanju sredstava ubranih po osnovi prihoda za izgradnju kanalizacijske mreţe. Tijekom 2008.g prikupljena sredstva nisu utrošena te je Općinsko vijeće donijelo odluku o oročavanju istih na rok od četiri mjeseca uz godišnju kamatu 5,2%. GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 43

Sredstva depozita su 2. travnja 2009.godine vraćena na račun proračuna sa pripadajućom Prihodi poslovanja realizirani su u iznosu 30.333.680,19 kuna ili 93,1% od godišnjeg plana. kamatom u iznosu 382.272,62 kuna. Tijekom godine namjenska neutrošena sredstva za U realizaciji porezni prihodi prikupljeni su u iznosu 21.306.327,67 kuna ili 70,23% u odnosu izgradnju kanalizacije ponovno su oročavana. Na predmetni depozit ostvarena je kamata u na ukupno ostvarene prihode, prihodi od imovine 2.894.656,51 kuna ili 9,54%, prihodi po iznosu 607.268,12 kuna. posebnim propisima (komunalna naknada, komunalni doprinos, grobarina, naknada za Predmetna sredstva nisu utrošena tijekom 2009.g. te je Općinsko vijeće ponovno donijelo priključenje na kom. Infrastrukturu, naknada za razvoj u cijeni vode i plina) 8.092.184,07 kuna odluku o oročavanju istih. 09.12.2009.g. sklopljen je Ugovor o oročavanju sa Zagrebačkom ili 26,67%, te prihod od potpora odnosno pomoći od subjekata unutar opće drţave bankom na rok od šest mjeseci, s godišnjom kamatom 5%. (Zagrebačka ţupanija) u iznosu 553.144,92 ili 1,82% u odnosu na ukupno ostvarene prihode.

Na prihodovnoj strani nema značajnijih odstupanja u odnosu na godišnji plan. Prihodi skupine 65 ostvareni su u iznosu 8.092.184,07 kuna. Vrijednosno značajniji prihodi Tablica - Proraĉunski prihodi u 2009. ove skupine su: Naziv Iznos  Prihodi od graĎana za izgradnju kanalizacijske mreţe u iznosu od 1.812.725,51 kuna. Prihodi poslovanja 33.047.137,54 Općina je 2004.g. krenula u realizaciju Programa izgradnje kanalizacijske mreţe za Primici od financijske imovine i zaduţivanja 15.000.000,00 cjelokupno područje. S graĎanima su sklopljeni ugovori za izgradnju priključnog okna Sredstva prenesena iz 2008. 4.267.180,28 u pojedinačnom iznosu 6.700,00 kuna uz mogućnost otplate do 60 jednakih mjesečnih rata i tijekom 2009.g. su prikupljena navedena sredstva. Ukupno je sklopljeno 2340 ugovora. Rashodi  Komunalni doprinos u iznosu 637.267,69 kuna. Rashodi poslovanja realizirani su u iznosu 33.333.680,19 kuna ili 93,1% od godišnjeg plana. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine realizirani su u iznosu 5.584.060,87 kuna ili 74,4%  Komunalna naknada u iznosu 2.042.257,45 kuna. Općina Brdovec ima 3.657 u odnosu na godišnji plan. obveznika za stambeni prostor te 175 obveznika poslovnog prostora.

 Naknada za priključenje na kanalizacijsku mreţu ostvarena je u iznosu 1.350.239,99 Tablica - Proraĉunski rashodi u 2009. kuna. GraĎanima je od početka realizacije programa izdano 2.340 rješenja o naknadi Naziv Iznos za priključenje na kanalizacijsku mreţu u pojedinačnom iznosu od 5.300,00 kuna uz Rashodi poslovanja 33.333.680,19 mogućnost otplate do 60 jednakih mjesečnih rata. Tijekom 2009.g. realiziran je Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5.584.060,87 navedeni iznos. Iznos ostvarenih izdataka za dane depozite 15.000.000,00

Rekapitulacija prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka Naplata općinskih prihoda skupine 65 je izuzetno dobra te je realizirana sa 97,1% u odnosu na godišnji plan. Naziv Iznos Ukupni prihodi i primici 48.047.713,14 Primici Prenijeta sredstva iz prethodne godine 4.267.180,28 U realizaciji proračuna evidentirani su primici od financijske imovine u iznosu od Ukupni rashodi i izdaci 50.917.741,06 15.000.000,00 kuna, a odnose se na povrat oročenog namjenskog depozita za izgradnju kanalizacijske mreţe. Općina Brdovec je u prosincu 2008.godine sklopila Ugovor sa Zagrebačkom bankom o oročavanju sredstava ubranih po osnovi prihoda za izgradnju kanalizacijske mreţe. Tijekom 2008.g prikupljena sredstva nisu utrošena te je Općinsko vijeće donijelo odluku o oročavanju istih na rok od četiri mjeseca uz godišnju kamatu 5,2%. 44 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

SWOT analiza

U cilju provedbe što detaljnije i kvalitetnije SWOT analize, ona je provedena u tri analitička kruga. U prvom krugu SWOT analizu proveo je stručni tim za izradu strategije razvoja analizirajući detaljno sve prednosti i slabosti općine, te potom sve mogućnosti i prijetnje koje bi mogle utjecati na razvoj općine, posebno cijeneći njezino neposredno i šire okruţenje, kao i gospodarske i društvene procese koji su u tijeku ili se mogu očekivati u razdoblju primjene strategije. U ovom krugu svaki od uočenih čimbenika analiziran je sa gospodarskog i društvenog aspekta, te je vrednovan njegov mogući doprinos, kako pozitivan tako i negativan, budućem razvoju općine. U drugom krugu u cilju razrade i produbljivanja, te potvrde uočenih čimbenika u SWOT analizu uključeni su i predstavnici upravnih i predstavničkih tijela Općine, političkih stranaka, predstavnici Općine u tijelima Ţupanije, kao i predstavnici mladih i drugih relevantnih skupina. Rad u ovako proširenom sastavu odrţan je kroz dvije radionice ( 22. listopada 2009. i 19. siječnja 2010.) u kojima je u interaktivnom radu, raspravom i anketiranjem analizirana postojeća razina razvoja Općine, kao i poţeljne smjernice razvoja u narednom desetgodišnjem razdoblju. Sukladno zaključcima donesenim kao rezultat rasprave na prvoj radionici provedeno je anketiranje mjesnih odbora sa ciljem dopune rezultata do tada provedene SWOT analize. U ovako provedenoj SWOT analizi sudjelovalo je više od trideset i pet osoba kroz koje su na odgovarajući način bile predstavljene sve grupacije (dobne, stručne, profesionalne i dr.) stanovnika općine. Dokumentacija o provedenoj SWOT analizi koju čine zapisnici, anketni upitnici i njihova obrada nalaze se u posjedu Općine te mogu biti i nadalje korišteni u cilju daljnje razrade ove strategije. Uvaţavajući detaljnost provedene SWOT analize u nastavku ćemo iznijeti u skraćenom obliku njezine rezultate oslikavajući najvaţnije argumente iznesene u raspravi na radionicama ili izvan njih, obzirom da je svim sudionicima rasprave omogućeno da za cijelo vrijeme rada na izradi strategije dostavljaju svoje primjedbe i prijedloge. Posebno ovom prigodom treba istaknuti vrlo značajan doprinos svih sudionika na radionicama, osobito u pogledu uočavanja prioriteta, kako u smjernicama tako i u projektima razvoja općine.

Provedenom SWOT analizom utvrĎene su sljedeće: prednosti i snage, mogućnosti i prijetnje. GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 45

Prednosti (snage) Slabosti

Stanovništvo Općine Stupanj razvijenosti gospodarstva SWOT analiza Kompetentna općinska uprava Financijska ovisnost udruga o Razvijen društveni ţivot općinskom proračunu Proračun uravnoteţen potrebama Nedovoljna razvijenost U cilju provedbe što detaljnije i kvalitetnije SWOT analize, ona je provedena u tri analitička (fiskalni kapacitet) poljoprivrede kruga. U prvom krugu SWOT analizu proveo je stručni tim za izradu strategije razvoja Prostorni odnos izmeĎu naselja i Sustav kanalizacije i odvodnje poljoprivrednog, odnosno Obrana od poplava (Drenje i analizirajući detaljno sve prednosti i slabosti općine, te potom sve mogućnosti i prijetnje koje šumskog zemljišta Ključ) bi mogle utjecati na razvoj općine, posebno cijeneći njezino neposredno i šire okruţenje, kao Općina Brdovec Kulturna i prirodna baština Nezadovoljavajuća turistička Sportska infrastruktura ponuda i gospodarske i društvene procese koji su u tijeku ili se mogu očekivati u razdoblju primjene Komunalna infrastruktura7. Javni prijev strategije. U ovom krugu svaki od uočenih čimbenika analiziran je sa gospodarskog i društvenog aspekta, te je vrednovan njegov mogući doprinos, kako pozitivan tako i negativan, budućem razvoju općine. Mogućnosti Prijetnje

U drugom krugu u cilju razrade i produbljivanja, te potvrde uočenih čimbenika u SWOT Povoljan zemljopisni i prometni ZagaĎenje okoliša i voda analizu uključeni su i predstavnici upravnih i predstavničkih tijela Općine, političkih stranaka, poloţaj Blizina nuklearne centrale predstavnici Općine u tijelima Ţupanije, kao i predstavnici mladih i drugih relevantnih Osnivanje gospodarske zone Slaba fiskalna autonomija Izvori pitke vode Konkurencija skupina. Rad u ovako proširenom sastavu odrţan je kroz dvije radionice ( 22. listopada 2009. UnapreĎenje poljoprivredne Poplave i 19. siječnja 2010.) u kojima je u interaktivnom radu, raspravom i anketiranjem analizirana proizvodnje Blizina Zagreba, Zaprešića. postojeća razina razvoja Općine, kao i poţeljne smjernice razvoja u narednom Blizina zagrebačkog trţišta Kulturna i prirodna baština kao Okruţenje desetgodišnjem razdoblju. Sukladno zaključcima donesenim kao rezultat rasprave na prvoj turističke atraktivnosti radionici provedeno je anketiranje mjesnih odbora sa ciljem dopune rezultata do tada Infrastruktura Zagreba i Zaprešića provedene SWOT analize. U ovako provedenoj SWOT analizi sudjelovalo je više od trideset i Sportsko rekreacijske zone Ţeljeznički pravac prema Sloveniji pet osoba kroz koje su na odgovarajući način bile predstavljene sve grupacije (dobne, Klasteri stručne, profesionalne i dr.) stanovnika općine. Most preko rijeke Save-Samobor Dokumentacija o provedenoj SWOT analizi koju čine zapisnici, anketni upitnici i njihova obrada nalaze se u posjedu Općine te mogu biti i nadalje korišteni u cilju daljnje razrade ove Prednosti (snage) strategije.

Uvaţavajući detaljnost provedene SWOT analize u nastavku ćemo iznijeti u skraćenom 1. Stanovništvo općine obliku njezine rezultate oslikavajući najvaţnije argumente iznesene u raspravi na Pokazatelji o stanovništvu Općine izneseni u okviru statusne analize ukazuju na kvalitetan radionicama ili izvan njih, obzirom da je svim sudionicima rasprave omogućeno da za cijelo omjer u dobnoj strukturi stanovništva, te na pozitivnu obrazovnu strukturu. Iako sama vrijeme rada na izradi strategije dostavljaju svoje primjedbe i prijedloge. Posebno ovom obrazovna struktura ne odskače bitno od hrvatskog prosjeka uvaţavajući gospodarsku prigodom treba istaknuti vrlo značajan doprinos svih sudionika na radionicama, osobito u strukturu u kojoj prevladava poljoprivredna orijentacija moţemo smatrati da postojeća pogledu uočavanja prioriteta, kako u smjernicama tako i u projektima razvoja općine. struktura stanovništva ima neiskorištenih potencijala. Blizina zagrebačke obrazovne

infrastrukture, kao i blizina Visoke škole za poslovanje i upravljanje u Zaprešiću pogoduju ne

samo obrazovanju mladih, već i nastavku obrazovanja odraslih. Provedenom SWOT analizom utvrĎene su sljedeće: prednosti i snage, mogućnosti i prijetnje. 46 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

2. Kompetentna općinska uprava

Malobrojni zaposlenici postojeće općinske uprave razrješavaju sve poslove iz nadleţnosti Općine zahvaljujući njihovoj kompetentnosti kao i kontinuiranom stručnom usavršavanju. Uz stručnost, kao jednu od najvaţnijih pretpostavki za efikasan rad, prisutna je i pozitivna radna atmosfera, što pomaţe u prevladavanju problema u poslu.

3. Proraĉun uravnoteţen potrebama (fiskalni kapacitet)

Postojeći proračun ocjenjuje se dostatnim u pogledu sredstava, odnosno fiskalnog kapaciteta. Ovu ocjenu uravnoteţenosti iskazuju jednako anketirani graĎani kao i sluţbenici Općine.

4. Komunalna infrastruktura

Podaci dobiveni analizom ukazuju da se stanje komunalne infrastrukture smatra zadovoljavajućim, uz napominjanje potrebe za izgradnjom cjelovitog sustava kanalizacije i odvodnje.

5. Razvijen društveni ţivot

Postojeći veliki broj udruga, osobito onih koji djeluju u području kulture i sporta, ukazuju na kontinuitet u njihovu radu, kao i interes graĎana za njihovo djelovanje. Upravo postojeći broj udruga, kao i broj sportskih terena, prostora za društvene dogaĎaje i okupljanja potvrĎuju visoku razinu društvenog ţivota. Stoga se kao logičan problem nameće i velik broj zahtjeva za financijskom potporom upućenih Općini.

5. Prostorni odnos izmeĊu naselja i poljoprivrednog, odnosno šumskog zemljišta

Općina ima razmjerno raznoliku i sloţenu namjenu prostora. Temeljna podjela prostora Općine je trojaka: prostor namijenjen za graĎevna područja, prostor izvan graĎevnih područja, te prostor prometnih i infrastrukturnih koridora. Detaljnije, graĎevna područja namijenjena su za:

 graĎevna područja naselja;  graĎevna područja za gospodarsku izgradnju;  graĎevno područje za šport i rekreaciju;  graĎevno područje za poslovno-komunalnu namjenu;  graĎevno područje za ugostiteljsko turističku namjenu te  groblja. GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 47

Površine izvan graĎevnih područja su slijedeće: šumske površine, površine branjevina i 2. Kompetentna općinska uprava šibljaka (privatnih i gospodarskih šuma); poljoprivredne površine. Površine prometnih i Malobrojni zaposlenici postojeće općinske uprave razrješavaju sve poslove iz nadleţnosti komunalno-infrastrukturnih koridora: ceste i ţeljeznica, te pojasevi energetskih i ostalih Općine zahvaljujući njihovoj kompetentnosti kao i kontinuiranom stručnom usavršavanju. Uz infrastrukturnih vodova. stručnost, kao jednu od najvaţnijih pretpostavki za efikasan rad, prisutna je i pozitivna radna atmosfera, što pomaţe u prevladavanju problema u poslu. Red . Ukupno OPĆINA BRDOVEC Oznaka % 3. Proraĉun uravnoteţen potrebama (fiskalni kapacitet) broj ha ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU Postojeći proračun ocjenjuje se dostatnim u pogledu sredstava, odnosno fiskalnog 1.0. POVRŠINA kapaciteta. Ovu ocjenu uravnoteţenosti iskazuju jednako anketirani graĎani kao i sluţbenici 1.1. Građevinska područja naselja ukupno GP 820,29 22,00 Stambena namjena ukupno 766,79 Općine. Mješovita namjena 9,94 Javna i društvena namjena 23,64 4. Komunalna infrastruktura * 19,92 Podaci dobiveni analizom ukazuju da se stanje komunalne infrastrukture smatra Dvorci sa perivojem Građevinska područja izdvojene zadovoljavajućim, uz napominjanje potrebe za izgradnjom cjelovitog sustava kanalizacije i 1.2. namjene ukupno 47,60 1,27 odvodnje. Gospodarsko proizvodna namjena I 14,08 Gospodarsko poslovna namjena K 4,07

Športsko - rekreacijska namjena R 29,45 5. Razvijen društveni ţivot 1.3. Poljoprivredne površine ukupno P 2295,99 61,61 Postojeći veliki broj udruga, osobito onih koji djeluju u području kulture i sporta, ukazuju na Vrijedno i ostalo obradivo tlo P1 2295,99 1.4. Šumske površine ukupno Š 551,00 14,79 kontinuitet u njihovu radu, kao i interes graĎana za njihovo djelovanje. Upravo postojeći broj - gospodarske privatne i državne šume Š1 551,00 udruga, kao i broj sportskih terena, prostora za društvene dogaĎaje i okupljanja potvrĎuju 1.5. Ostale površine ukupno 12,12 0,33 - groblje G 12,12 visoku razinu društvenog ţivota. Stoga se kao logičan problem nameće i velik broj zahtjeva Općina ukupno 3727,00 100,00 za financijskom potporom upućenih Općini.

5. Prostorni odnos izmeĊu naselja i poljoprivrednog, odnosno šumskog zemljišta Anketirane osobe pri izradi SWOT analize potvrdile su odgovarajućim postojeći prostorni

odnos izmeĎu naselja, poljoprivrednog i šumskog zemljišta, kao pozitivan. Takav prostorni Općina ima razmjerno raznoliku i sloţenu namjenu prostora. Temeljna podjela prostora odnos odreĎen je i vaţećim prostornim planovima. Općine je trojaka: prostor namijenjen za graĎevna područja, prostor izvan graĎevnih područja, te prostor prometnih i infrastrukturnih koridora. Detaljnije, graĎevna područja 6. Kulturna i prirodna baština namijenjena su za: Bogatstvo kulturna baštine iskazano u okviru statusne analize predstavlja potencijal i to ne

 graĎevna područja naselja; samo kao vaţan čimbenik područja, već kao atraktivnost koja se moţe usko vezati uz  graĎevna područja za gospodarsku izgradnju; sportsko rekreativne i turističke sadrţaje. Upravo ovaj aspekt baštine predstavlja mogući  graĎevno područje za šport i rekreaciju; potencijal za razvoj gospodarstva.  graĎevno područje za poslovno-komunalnu namjenu;  graĎevno područje za ugostiteljsko turističku namjenu te 7. Sportska infrastruktura  groblja. 48 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

Na području općine postoji veći broj nogometnih i sportskih igrališta, terena i dvorana, staza za moto-cros, te drugih infrastrukturnih preduvjeta za bavljenje sportovima. Time je uspostavljen relativno visok standard sportske infrastrukture.

Slabosti

1. Stupanj razvijenosti gospodarstva

Postojeći stupanj razvijenosti gospodarstva nije primjeren u pogledu konkurentnosti hrvatskog trţišta, a osobito trţišta EU.

2. Sustav kanalizacije i odvodnje

Neriješen sustav kanalizacije i odvodnje na dijelu područja općine, što je većina anketiranih ocijenila kao jedan od vaţnijih problema koji trebaju imati prioritet u budućem razvoju.

3. Nedovoljna razvijenost poljoprivrede

Poljoprivredna proizvodnja najvećim dijelom utemeljena je na usitnjenom posjedu, uzgoju nerentabilnih kultura, nedostatku sustava za navodnjavanje. Proizvodnja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koja su najčešće u juţnom dijelu općine, karakterizira proizvodnja za vlastite potrebe, te prodaju na trţnicama i u maloprodaji. To u pravilu odreĎuje: veličina posjeda od 1-10 ha, slaba opremljenost mehanizacijom i gospodarskim objektima, nedefinirana budućnost ovih gospodarstava i nedostatak ili višak mehanizacije koji nepovoljno utječu na proizvodno-ekonomske efekte. Ova gospodarstva moraju se usmjeriti ka proizvodnji radno intenzivnih kultura: voća, povrća, sitnom stočarstvu ili kooperativnoj proizvodnji za poznatog kupca.

4. Financijska ovisnost udruga o općinskom proraĉunu

Veliki broj udruga koje djeluju na području općine podnosi godišnje zahtjeve za subvencijama. Većina programa koje pokreću udruge teško bi bila ostvariva bez te potpore što ih čini ovisnima o općinskim subvencijama.

5. Nezadovoljavajuća turistiĉka ponuda

Izrazito je malen broj gospodarstvenika na području općine koji nude proizvode i usluge vezane za turističku ponudu. Osim toga postojeći, većinom ugostiteljski objekti, nisu vezani uz dodatne sadrţaje koji bi motivirali na veću potrošnju u tom sektoru. GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 49

Na području općine postoji veći broj nogometnih i sportskih igrališta, terena i dvorana, staza 6. Javni prijevoz za moto-cros, te drugih infrastrukturnih preduvjeta za bavljenje sportovima. Time je uspostavljen relativno visok standard sportske infrastrukture. Osobito je nedostatan cestovni javni prijevoz putnika unutar općine, kao i javni prijevoz koji bi povezivao naselja općine sa susjednim općinama i gradovima. Posebno bi dobro došla brza

ţeljeznička veza na smjeru Dugo Selo – Vukovo Selo. Slabosti

7. Obrana od poplava 1. Stupanj razvijenosti gospodarstva Zbog postojanja vodotoka različitih veličina, obličja terena, obiljeţja podneblja te nepostojanja Postojeći stupanj razvijenosti gospodarstva nije primjeren u pogledu konkurentnosti sustavne zaštite, postoji odreĎena opasnost od poplava, erozija i bujica. Do manjih ili većih hrvatskog trţišta, a osobito trţišta EU. poplava u potočnim nizinama povremeno dolazi u proljeće i jesen, a prilikom ljetnih jakih kiša

2. Sustav kanalizacije i odvodnje dolazi i do erozije tla na padinama. Samo na manjem dijelu općine (Drenje i Ključ) postoji latentni rizik od poplava što traţi veća ulaganja u sustav obrane. Neriješen sustav kanalizacije i odvodnje na dijelu područja općine, što je većina anketiranih ocijenila kao jedan od vaţnijih problema koji trebaju imati prioritet u budućem razvoju. Mogućnosti 3. Nedovoljna razvijenost poljoprivrede

1. Povoljan zemljopisni i prometni poloţaj Poljoprivredna proizvodnja najvećim dijelom utemeljena je na usitnjenom posjedu, uzgoju nerentabilnih kultura, nedostatku sustava za navodnjavanje. Proizvodnja obiteljskih Zemljopisne i prometne odrednice daju prednost općini u razvoju gospodarstva uz korištenje poljoprivrednih gospodarstava, koja su najčešće u juţnom dijelu općine, karakterizira postojeće infrastrukture, kao na području općine, tako i u njezinom susjedstvu. Posebnu proizvodnja za vlastite potrebe, te prodaju na trţnicama i u maloprodaji. To u pravilu mogućnost pruţa razvoj meĎugranične suradnje u svim područjima ţivota, osobito po ulasku odreĎuje: veličina posjeda od 1-10 ha, slaba opremljenost mehanizacijom i gospodarskim Republike Hrvatske u Europsku uniju. objektima, nedefinirana budućnost ovih gospodarstava i nedostatak ili višak mehanizacije koji 2. Osnivanje gospodarske zone nepovoljno utječu na proizvodno-ekonomske efekte. Ova gospodarstva moraju se usmjeriti ka proizvodnji radno intenzivnih kultura: voća, povrća, sitnom stočarstvu ili kooperativnoj Osnivanje gospodarske zone potaklo bi osnivanje i dolazak većeg broja gospodarskih proizvodnji za poznatog kupca. subjekata na područje općine, čime bi se smanjio broj nezaposlenih i otvorila mogućnost povećanja poreznih prihoda općine. Kao oblik gospodarske zone moguće je promišljati i o 4. Financijska ovisnost udruga o općinskom proraĉunu uspostavljanju slobodne zone u Savskom Marofu.

Veliki broj udruga koje djeluju na području općine podnosi godišnje zahtjeve za 3. Kulturna i prirodna baština kao turistiĉke atraktivnosti subvencijama. Većina programa koje pokreću udruge teško bi bila ostvariva bez te potpore

što ih čini ovisnima o općinskim subvencijama. U kulturnoj i prirodnoj baštini koja se nalazi na području općine postoji gospodarski potencijal, osobito glede razvoja turizma i kulturnih djelatnosti. Da bi se aktivirale ti potencijali potrebno 5. Nezadovoljavajuća turistiĉka ponuda je prethodno razriješiti imovinsko-pravna pitanja vlasništva, a potom izvršiti odgovarajuća

Izrazito je malen broj gospodarstvenika na području općine koji nude proizvode i usluge ulaganja. vezane za turističku ponudu. Osim toga postojeći, većinom ugostiteljski objekti, nisu vezani uz dodatne sadrţaje koji bi motivirali na veću potrošnju u tom sektoru.

50 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

4. Izvori pitke vode

Voda je danas izuzetan strateški proizvod, te postojanje izvora pitke vode na području općine treba donijeti dobrobit samoj općini i njezinim graĎanima.

5. UnapreĊenje poljoprivredne proizvodnje

UnapreĎenje i daljnji razvoj poljoprivredne proizvodnje moţe biti jedan od strateških pravaca razvoja i to uvoĎenjem eko-poljoprivrede, te daljnjom specijalizacijom i povezivanjem poljoprivrednih proizvoĎača u cilju osvajanja hrvatskih i inozemnih trţišta.

6. Blizina zagrebaĉkog trţišta

Blizina zagrebačkog trţišta moţe biti velika prednost za gospodarstvenike s područja općine ukoliko bi postali konkurentniji, osobito u poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima i u svim područjima usluţnog sektora.

7. Infrastruktura Zagreba i Zaprešića

Razvojni planovi i programi općine mogu biti rasterećeni ulaganja u infrastrukturu koja postoji u Gradu Zagrebu (npr. Sveučilište, aerodrom, prometna čvorišta itd.) ili gradovima Zaprešiću (Visoka škola, srednješkolstvo itd.) i Samoboru, osobito kada doĎe do izgradnje mosta i povećanja dostupnosti samoborske infrastrukture.

8. Sportsko-rekreacijske zone

Veći broj postojeće sportske infrastrukture na području općine moţe biti korišten za nove sportsko-rekreacijske sadrţaje, kao ponude za širu zajednicu, odnosno graĎanima susjednih općina i gradova.

9. Ţeljezniĉki pravac prema Sloveniji

Postojanje ţeljezničke pruge otvara mogućnost izgradnje cargo centra u Savskom Marofu što bi doprinijelo daljnjem razvoju gospodarstva na području općine.

10. Klasteri

Povezivanje postojećih gospodarstvenika u klastere, a osobito poljoprivrednika, te pruţatelja usluga u turizmu omogućio bi organizirano istupanje na trţišta, te veću konkurentnost malih gospodarstvenika.

GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 51

4. Izvori pitke vode Prijetnje

Voda je danas izuzetan strateški proizvod, te postojanje izvora pitke vode na području općine 1. ZagaĊenje okoliša i voda treba donijeti dobrobit samoj općini i njezinim graĎanima. ZagaĎenje okoliša i voda posljedica je nekontroliranog razvoja, a osobit problem donose

5. UnapreĊenje poljoprivredne proizvodnje autoceste i drugi prometni koridori koji izazivaju zagaĎenje okoliša. Na području općine nalazi se pogon Plive kao potencijalnih zagaĎivača okoliša i voda. Ova prijetnja moţe se i povećati UnapreĎenje i daljnji razvoj poljoprivredne proizvodnje moţe biti jedan od strateških pravaca ukoliko se pri uspostavljanju gospodarskih i poslovnih zona na području općine ne primjene razvoja i to uvoĎenjem eko-poljoprivrede, te daljnjom specijalizacijom i povezivanjem mjere propisane pozitivnim propisima. poljoprivrednih proizvoĎača u cilju osvajanja hrvatskih i inozemnih trţišta.

6. Blizina zagrebaĉkog trţišta 2. Blizina nuklearne centrale

Blizina zagrebačkog trţišta moţe biti velika prednost za gospodarstvenike s područja općine Nuklearna centrala u Krškom (Republika Slovenija) udaljena je od zapadne granice općine ukoliko bi postali konkurentniji, osobito u poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima i u oko 15-tak kilometara zračne linije. Ova mala udaljenost nameće uvaţavanje svih rizika koje svim područjima usluţnog sektora. donosi ovakvo nuklearno postrojenje. Ova vrsta rizika zahtjeva informiranje graĎana i njihovu edukaciju za slučajeve izvanrednih situaciju. 7. Infrastruktura Zagreba i Zaprešića

Razvojni planovi i programi općine mogu biti rasterećeni ulaganja u infrastrukturu koja postoji 3. Slaba fiskalna autonomija u Gradu Zagrebu (npr. Sveučilište, aerodrom, prometna čvorišta itd.) ili gradovima Zaprešiću Uvaţavajući činjenicu kako se porezni i upravni sustavi kreiraju na razini drţavne vlasti (Visoka škola, srednješkolstvo itd.) i Samoboru, osobito kada doĎe do izgradnje mosta i moţemo samo konstatirati kako postoji slabi stupanj fiskalne autonomije na razini općina i povećanja dostupnosti samoborske infrastrukture. gradova, te je time onemogućena kreativnija razvojna politika.

8. Sportsko-rekreacijske zone 4. Konkurencija

Veći broj postojeće sportske infrastrukture na području općine moţe biti korišten za nove Posljedice ekonomske krize, kao i sve veća konkurencija i to ne samo ona gospodarska, već sportsko-rekreacijske sadrţaje, kao ponude za širu zajednicu, odnosno graĎanima susjednih i društvena, jedna je od prijetnji koje će se upravo zbog europskih integracija u narednom općina i gradova. razdoblju još dodatno intenzivirati.

9. Ţeljezniĉki pravac prema Sloveniji 5. Poplave

Postojanje ţeljezničke pruge otvara mogućnost izgradnje cargo centra u Savskom Marofu Iako je prijetnja poplavama moguća samo zbog izlijevanja rijeke Save, upravo posljednje što bi doprinijelo daljnjem razvoju gospodarstva na području općine. poplave ukazuju na potrebu uspostavljanja snaţnijeg i učinkovitijeg obrambenog sustava kako bi se izbjegle štete, kako na stambenim i drugim graĎevinama, tako i na poljoprivrednim 10. Klasteri površinama. Uz opasnost od poplava prisutna je i neriješena odvodnja oborinskih i drugih Povezivanje postojećih gospodarstvenika u klastere, a osobito poljoprivrednika, te pruţatelja voda što u slučaju izuzetno velikih oborina moţe imati slične razorne posljedice za imovinu usluga u turizmu omogućio bi organizirano istupanje na trţišta, te veću konkurentnost malih graĎana i područje općine. gospodarstvenika.

52 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

6. Blizina Zagreba, Zaprešića i Samobora

Blizina ova tri grada, a osobito Zagreba mogu biti prijetnja daljnjem razvoju Općine, jer iz općine odvlače kvalificiranije kadrove, te svojim razvojem mogu pretvoriti Općinu u „spavaonicu“.

GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 53

6. Blizina Zagreba, Zaprešića i Samobora Vizija razvoja Općine Blizina ova tri grada, a osobito Zagreba mogu biti prijetnja daljnjem razvoju Općine, jer iz općine odvlače kvalificiranije kadrove, te svojim razvojem mogu pretvoriti Općinu u Svaka strategija razvoja da bi bila uspješna mora utvrditi svoj strateški cilj, odnosno viziju „spavaonicu“. koju treba pokušati ostvariti u planskom razdoblju. Raspravljajući o razvoju Općine svi

relevantni čimbenici sloţili su se sa sljedećom vizijom razvoja.

Općina Brdovec će biti ekonomski razvijena i prostorno ureĊena cjelina s visokom stopom zaposlenosti, europskim ekološkim standardima i efikasnom lokalnom

administracijom, koja će biti primjer dinamiĉne razvojne lokalne zajednice u svim vaţnijim aspektima ţivljenja, što će njenim stanovnicima osigurati kvalitetan i

perspektivan ţivot.

Pri utvrĎivanju vizije razvoja općine, a osobito u raspravi o smjernicama razvoja uz pomoć

kojih bi trebalo istu ostvariti, svim sudionicima rasprave bilo je jasno kako je to dugoročni posao na kojem treba mobilizirati, ne samo lokalnu samoupravu i njezine institucije već sve graĎane općine. Sudjelovanje svih graĎana, dakako primjereno njihovim mogućnostima,

jedina je garancija za provedbu strategije, te ostvarenje svih mogućih boljitaka, kako za zajednicu u cjelini, tako i za svakog graĎanina koji u njoj ţivi i radi.

Isto tako teško je govoriti o razvoju općine, kao izoliranog područja ili zajednice, već se mora

govoriti o razvoju na razini ţupanije, odnosno svekolike Republike Hrvatske. Naime, mnoge od projekata koji će biti sastavnica u provedbi zacrtane strategije nije moguće realizirati bez

suradnje sa susjednim područjima općina i gradova, odnosno bez suradnje sa nadleţnim tijelima i resorima drţavne vlasti.

Kako se Općina nalazi i uz drţavnu granicu sa Republikom Slovenijom za pojedine

sastavnice razvoja, projekte ili programe, biti će nuţna i prekogranična suradnja, te dobri meĎususjedski odnosi.

54 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

Strateški razvoj Općine

Osmišljavanje strateškog razvoja, odnosno „trnovitog puta“ za ostvarenje zacrtane vizije razvoja, ovisi o smjernicama razvoja i projektima kojima će se operacionalizirati u praksi. MeĎutim, za ocrtavanje i osmišljavanje tog „puta“ nuţno je prepoznati koja su strateška pitanja ključna za daljnji razvoj i moţemo li, upravo kroz smjernice razvoja pronaći odgovarajuće odgovore na njih.

Kritična strateška pitanja

MeĎu najvaţnijim strateškim pitanjima koja su ključna (kritična ili izrazito vaţna) za daljnji razvoj općine su:

 Kako stvoriti motivirajuće/aktivno/dinamično poslovno okruţenje?  Kako stvoriti infrastrukturu koja će podrţati gospodarski razvoj (gospodarska zona)?  Kako omogućiti razvoj Općine kao atraktivno turističko-sportsko-rekreacijskog središta?  Koje proizvodno/usluţne grane će stvoriti zapošljavanje i prosperitet u budućnosti?  Kako doći do adekvatnih financijskih sredstava za rast poslovanja?  Kako podrţati rast poslovanja?  Kako javan i privatan sektor učiniti efikasnijim?  Kako obrazovanje moţe bolje podrţati ljudske potencijale?

Odgovore na ova pitanja dat ćemo u okviru smjernica razvoja i prioritetnih projekata.

Prijedlog smjernica strategije razvoja Općine Brdovec

Raspravljajući moguće smjernice razvoja općine, a u cilju ostvarenja zacrtane vizije razvoja, prevladala su mišljenja prema kojima su najvaţnije sljedeće smjernice:

1. Poboljšanje ekonomskog razvoja; 2. Razvoj infrastrukture; 3. Prostorno ureĎena zajednica s naglaskom na zaštitu ţivotne sredine; 4. Efikasna i otvorena lokalna administracija; 5. Usmjereno i kvalitetno obrazovanje; 6. UnapreĎenje zdravstvene i socijalne zaštite; 7. Razvoj kulture, sporta i turizma; 8. Suradnja sa susjednim općinama i gradovima, kao i meĎugranična suradnja osobito glede razvoja.

GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 55

Strateški razvoj Općine U cilju daljnje analize navedenih smjernica razvoja potrebno je razmotriti njihov odnos prema već utvrĎenim ciljevima i prioritetima na razini Ţupanije, kao i razmotriti njihovu sukladnost sa Osmišljavanje strateškog razvoja, odnosno „trnovitog puta“ za ostvarenje zacrtane vizije smjernicama razvoja susjednih općina i gradova. razvoja, ovisi o smjernicama razvoja i projektima kojima će se operacionalizirati u praksi.

MeĎutim, za ocrtavanje i osmišljavanje tog „puta“ nuţno je prepoznati koja su strateška Usklađenost sa strateškim ciljevima i prioritetima Strategije razvoja Županije pitanja ključna za daljnji razvoj i moţemo li, upravo kroz smjernice razvoja pronaći zagrebačke odgovarajuće odgovore na njih.

Kako bismo mogli ocijeniti usklaĎenost razvojnih smjernica utvrĎenih ovom strategijom sa Kritična strateška pitanja strateškim ciljevima i prioritetima utvrĎenih u Ţupanijskoj razvojnoj strategiji Zagrebačke

MeĎu najvaţnijim strateškim pitanjima koja su ključna (kritična ili izrazito vaţna) za daljnji ţupanije koja se odnosi na razdoblje od 2007.- 2013. godine, ovdje ćemo podsjetiti na razvoj općine su: njezine temeljne odrednice. Ţupanijska strategija razvoja utvrĎuje četiri strateška cilja kod kojih navodi i prioritetne aktivnosti uz pomoć kojih će planirane ciljeve ostvariti. Strateški  Kako stvoriti motivirajuće/aktivno/dinamično poslovno okruţenje? ciljevi su:  Kako stvoriti infrastrukturu koja će podrţati gospodarski razvoj (gospodarska zona)?

 Kako omogućiti razvoj Općine kao atraktivno turističko-sportsko-rekreacijskog 1. Strateški cilj – Uĉinkovito upravljanje razvojnim resursima, potencijalima i razvojem središta? Ovaj cilj podrazumijeva visoki stupanj učinkovitosti i uspješnosti u upravljanju razvojem:  Koje proizvodno/usluţne grane će stvoriti zapošljavanje i prosperitet u budućnosti? učinkovitu koordinaciju, suradnju, protok informacija i organizaciju rada u svim tijelima  Kako doći do adekvatnih financijskih sredstava za rast poslovanja?  Kako podrţati rast poslovanja? Zagrebačke ţupanije. Njegova je realizacija od strateškog značenja za uspješnu provedbu  Kako javan i privatan sektor učiniti efikasnijim? razvojnih programa u svim područjima društvenog i gospodarskog razvitka Ţupanije. Ovaj cilj  Kako obrazovanje moţe bolje podrţati ljudske potencijale? znači prije svega dobro osmišljen i djelotvoran sustav upravljanja ljudskim resursima za

uspješnu pripremu i provedbu razvojnih programa i projekata. U okviru ovog cilja ţupanijska Odgovore na ova pitanja dat ćemo u okviru smjernica razvoja i prioritetnih projekata. strategija ističe sljedeće prioritete:

Prijedlog smjernica strategije razvoja Općine Brdovec  učinkovita ţupanijska i lokalna samouprava;  aktivno graĎanstvo, jačanje uloge civilnog društva u razvoju; Raspravljajući moguće smjernice razvoja općine, a u cilju ostvarenja zacrtane vizije razvoja,  učinkovito integralno upravljanje prostorom, prirodnim i stvorenim resursima; prevladala su mišljenja prema kojima su najvaţnije sljedeće smjernice:  učinkovita suradnja s Gradom Zagrebom i drugim ţupanijama; te  učinkovita meĎuregionalna i prekogranična suradnja.

1. Poboljšanje ekonomskog razvoja;

2. Razvoj infrastrukture; 2. Strateški cilj – Konkurentno i društveno odgovorno gospodarstvo 3. Prostorno ureĎena zajednica s naglaskom na zaštitu ţivotne sredine; Konkurentnost je glavni gospodarski cilj i prioritet svakog nacionalnog i regionalnog 4. Efikasna i otvorena lokalna administracija; gospodarstva, odnosno gospodarskog subjekta. Upravo stoga se, uvaţavajući vlastite snage 5. Usmjereno i kvalitetno obrazovanje; 6. UnapreĎenje zdravstvene i socijalne zaštite; i mogućnosti, Zagrebačka ţupanija opredjeljuje za multisektorski razvoj na „čiste industrije i 7. Razvoj kulture, sporta i turizma; usluge “ i autohtonu poljoprivredu. U okviru ovog cilja strategija ističe sljedeće prioritete: 8. Suradnja sa susjednim općinama i gradovima, kao i meĎugranična suradnja osobito glede razvoja.  razvoj poticajnog poduzetničkog okruţenja;

 uvoĎenje znanja, tehnologija i inovacija u gospodarstvo;  konkurentna poljoprivreda; 56 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

 konkurentna industrija, obrtništvo, malo i srednje gospodarstvo; te  konkurentan sektor turizma i ostalih usluţnih djelatnosti.

3. Strateški cilj – Prepoznatljiva i oĉuvana kulturna i prirodna baština Ovim ciljem nastoje se stvoriti uvjeti za očuvanje i odrţivo korištenje naslijeĎene prirodne i kulturne baštine kao jednog od temeljnih razvojnih resursa Zagrebačke ţupanije. Cilj podrazumijeva jačanje znanstvenih istraţivanja, stvaranje baza podataka i njihovo kontinuirano aţuriranje, jačanje znanja i vještina u zaštiti prirodne i kulturne baštine te jačanje institucija odgovornih za provedbu cilja. Naglašen je značaj strategije upravljanja spomeničkom baštinom radi njihova očuvanja i odrţivog korištenja i njegovanja ţupanijskog identiteta. Za ovaj strateški cilj strategija navodi sljedeće prioritete:  zaštita i odrţivo korištenje prirodne baštine;  zaštita i odrţivo korištenje kulturne baštine; te  jačanje prepoznatljivosti.

4. Strateški cilj – Visoka kvaliteta ţivota Opredjeljenje za visoku kvalitetu ţivota stanovnika na području Ţupanije upućuje na volju i usmjerenost prema ulaganjima i poticanju projekata i programa u području društvenih djelatnosti - jačanju sustava obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi te porastu zapošljavanja. Visokoj kvaliteti ţivota u Ţupaniji takoĎer će doprinijeti i razvijena komunalna infrastruktura – s prioritetnim potrebama vezano za sustav gospodarenja otpadom i sustav vodoopskrbe. U okviru ovog cilja ţupanijska strategija ističe sljedeće prioritete:

 razvoj društva znanja;  razvijene društvene djelatnosti; te  visoka kvaliteta okoliša.

Već na prvi pogled, a osobito nakon analize razvojnih smjernica sa strateškim ciljevima i prioritetima koje utvrĎuje Ţupanijska strategija vidljiv je sklad što je od izuzetne vaţnosti, osobito glede provedbe strategije na razini Općine. Naime, brojne aktivnosti i projekti teško ili gotovo uopće nisu provedivi, ukoliko ih ne podrţi šira zajednica, odnosno Ţupanija. Usuglašenost ovih dviju strategija vaţna je pretpostavka ne samo zbog suradnje i sinergijskog djelovanja izmeĎu Općine Brdovec i Zagrebačke ţupanije, već zbog onih programa i projekata koje u realizaciji strategije treba ostvariti u suradnji sa susjednim općinama i gradovima.

GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 57

 konkurentna industrija, obrtništvo, malo i srednje gospodarstvo; te Razvojni projekti  konkurentan sektor turizma i ostalih usluţnih djelatnosti. Temeljem navedenih smjernica razvoja, a u cilju njihove realizacije u nastavku su navedeni

projekti koje bi trebalo realizirati kako bi se ostvarila predloţena smjernica te razvilo i 3. Strateški cilj – Prepoznatljiva i oĉuvana kulturna i prirodna baština Ovim ciljem nastoje se stvoriti uvjeti za očuvanje i odrţivo korištenje naslijeĎene prirodne i unaprijedilo postojeće gospodarstvo ili društveni aspekt općine. kulturne baštine kao jednog od temeljnih razvojnih resursa Zagrebačke ţupanije. Cilj podrazumijeva jačanje znanstvenih istraţivanja, stvaranje baza podataka i njihovo Poboljšanje ekonomskog razvoja kontinuirano aţuriranje, jačanje znanja i vještina u zaštiti prirodne i kulturne baštine te jačanje Projekti usmjereni na poboljšanje i ubrzanje ekonomskog razvoja predstavljaju pretpostavku institucija odgovornih za provedbu cilja. Naglašen je značaj strategije upravljanja ukupnog daljnjeg razvoja općine, te se meĎu njima ističu osobito sljedeći projekti. spomeničkom baštinom radi njihova očuvanja i odrţivog korištenja i njegovanja ţupanijskog identiteta. Za ovaj strateški cilj strategija navodi sljedeće prioritete:  Izgradnja poslovno stambene zone Januševec  zaštita i odrţivo korištenje prirodne baštine; U okviru ovog projekta trebalo bi izvršiti preuzimanje drţavnog zemljišta radi proširenja  zaštita i odrţivo korištenje kulturne baštine; te poslovno-stambene zone.  jačanje prepoznatljivosti.  Definiranje gospodarske i poslovnih zona sa sadrţajima i komunalnom infrastrukturom 4. Strateški cilj – Visoka kvaliteta ţivota Unutar ovog projekta potrebno je odrediti optimalne lokacije za gospdarsku i poslovne Opredjeljenje za visoku kvalitetu ţivota stanovnika na području Ţupanije upućuje na volju i zone, te sukladno tome planirati izgradnju potrebne infrastrukture, te odrediti usmjerenost prema ulaganjima i poticanju projekata i programa u području društvenih parkiralište za kamione, kao i druga poslovna vozila koji sluţe za obavljanje gospodarske djelatnosti. djelatnosti - jačanju sustava obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi te porastu zapošljavanja. Visokoj kvaliteti ţivota u Ţupaniji takoĎer će doprinijeti i razvijena komunalna infrastruktura –  Osmišljavanje poduzetniĉkog centra Ovim projektom uspostavio bi se centar koji bi pratio i usmjeravao poduzetnike, a isto s prioritetnim potrebama vezano za sustav gospodarenja otpadom i sustav vodoopskrbe. U tako nalazio putove plasmana njihovih proizvoda i usluga. Uz pomoć Centra mogle bi okviru ovog cilja ţupanijska strategija ističe sljedeće prioritete: se realizirati poticajne mjere kojima bi se dodatno potakao razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

 razvoj društva znanja;  UnapreĊenje poljoprivredne proizvodnje  razvijene društvene djelatnosti; te U okviru projekta kojim bi se razradile mjere za unapreĎenje poljoprivredne  visoka kvaliteta okoliša. proizvodnje posebno bi trebalo razmotriti poticanje: eko-proizvodnje u sjevernom dijelu općine (male parcele); poljoprivredne proizvodnje (velike parcele) na juţnom dijelu općine; ispitivanja i uzorkovanja zemljišta i usmjeravanje poljoprivrednika ka Već na prvi pogled, a osobito nakon analize razvojnih smjernica sa strateškim ciljevima i profitabilnoj proizvodnji; okrupnjavanja parcela za poljoprivrednu proizvodnju; te prioritetima koje utvrĎuje Ţupanijska strategija vidljiv je sklad što je od izuzetne vaţnosti, osmišljavanje zelene trţnice (veletrţnice) za plasman domaćih proizvoda. osobito glede provedbe strategije na razini Općine. Naime, brojne aktivnosti i projekti teško ili  Mjere za poticanje zapošljavanja gotovo uopće nisu provedivi, ukoliko ih ne podrţi šira zajednica, odnosno Ţupanija. U okviru projekta mjera za poticanje zapošljavanja posebno je potrebno ostvarivati preduvjete za zapošljavanje mladih, te poticati školovanje za deficitarna zanimanja kao Usuglašenost ovih dviju strategija vaţna je pretpostavka ne samo zbog suradnje i i školovanje mladih osoba. sinergijskog djelovanja izmeĎu Općine Brdovec i Zagrebačke ţupanije, već zbog onih programa i projekata koje u realizaciji strategije treba ostvariti u suradnji sa susjednim općinama i gradovima.

58 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

Razvoj društvenog standarda

Razvoj društvenog standarda trebao bi pratiti stopu gospodarskog razvoja, kako bi se ostvarili što kvalitetniji ţivotni uvjeti za sve stanovnike općine, te smanjio utjecaj različite materijalne situiranosti pojedinih graĎana u odnosu na ostvarivanje prava na zdravlje, obrazovanje, kulturu, kao i druge vaţne sastavnice humanog i kulturnog ţivljenja. U okviru ove smjernice razvoja potrebno je pokrenuti i ostvariti sljedeće projekte.

Projekti izgradnje:  društvenog doma s popratnim sadrţajima u Javorju,  doma za starije i nemoćne u Januševcu,  izgradnja dječjeg igrališta uz Osnovnu školu I.Brlić Maţuranić,  proširenje DV Maslačak u Beluhanovoj ulici naselje Brdovec,  završetak izgradnje i dogradnje društveno sportskih domova,  završetak izgradnje odvodnje fekalnih voda,  izgradnja školsko športske dvorane Brdovec,  izgradnja nogostupa u drţavnu cestu D-225,  asfaltiranje makadamskih cesta,  revitalizacija imanja Resovo,  revitalizacija objekta Muzeja Brdovec s vanjskim dijelom (etno naselje).

Projekti osnivanja:  otvorenog pučkog učilišta;  osnivanje poduzetničkog centra i inkubatora,  osnivanje Turističke zajednice (Brdovec-M.Gorica-Dubravica-Pušća),  osnivanje narodne knjiţnice (stara škola Šenkovec),  osnivanje javne vatrogasne postrojbe s gradom Zaprešićem.

Projekti unapreĊenja:  sustava primarne zdravstvene zaštite i otvaranje pedrijatrijske ambulante;  sustavne skrbi za pomoć starijim i nemoćnim osobama (kućne posjete) uvoĎenjem volontera i patronaţe; te  osnovnog obrazovanja.

Razvoj infrastrukture

Kao najvaţnije projekte za razvoj infrastrukture potrebno je realizirati sljedeće projekte:

Projekti izgradnje:  odvodnje i kanalizacije na cjelokupnom području općine; GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 59

Razvoj društvenog standarda  završetak asfaltiranja ulica i cesta; te  nogostupa u svim naseljima na području općine. Razvoj društvenog standarda trebao bi pratiti stopu gospodarskog razvoja, kako bi se ostvarili što kvalitetniji ţivotni uvjeti za sve stanovnike općine, te smanjio utjecaj različite Projekti osnivanja:  osnivanje komunalnog poduzeća. materijalne situiranosti pojedinih graĎana u odnosu na ostvarivanje prava na zdravlje, obrazovanje, kulturu, kao i druge vaţne sastavnice humanog i kulturnog ţivljenja. U okviru Projekti unapreĊenja:  uspostaviti pristupne puteve za invalide u prilazima javnim ustanovama i sluţbama; ove smjernice razvoja potrebno je pokrenuti i ostvariti sljedeće projekte.  prigradske ţeljeznice Dugo Selo - Vukovo Selo; te  uvoĎenje novog kvalitetnog cestovnog prijevoznika. Projekti izgradnje:

 društvenog doma s popratnim sadrţajima u Javorju, Prostorno uređena zajednica s naglaskom na zaštitu životne sredine  doma za starije i nemoćne u Januševcu,  izgradnja dječjeg igrališta uz Osnovnu školu I.Brlić Maţuranić, U cilju podizanja kvalitete ţivota na području općine potrebna je dosljednija primjena propisa i  proširenje DV Maslačak u Beluhanovoj ulici naselje Brdovec,  završetak izgradnje i dogradnje društveno sportskih domova, standarda vezanih za zaštitu i unapreĎenje okoliša, odnosno ţivotne sredine. MeĎu  završetak izgradnje odvodnje fekalnih voda, najvaţnijim aktivnostima koje bi trebale biti vaţna sastavnica svih projekta koji će se provoditi  izgradnja školsko športske dvorane Brdovec, na području općine izdvajamo:  izgradnja nogostupa u drţavnu cestu D-225,

 asfaltiranje makadamskih cesta,  očuvanje izvora pitke vode i čuvanje vodocrpilišta Šibice;  revitalizacija imanja Resovo,  uspostaviti odgovarajući prostor za nezbrinute ţivotinje;  revitalizacija objekta Muzeja Brdovec s vanjskim dijelom (etno naselje).  izgradnja nogostupa na cjelokupnom području općine u cilju povećanja sigurnosti stanovništva, a osobito djece;

 asfaltiranje makadamskih cesta Projekti osnivanja:  otvorenog pučkog učilišta;  odgovarajuće zbrinjavanje komunalnog otpada;  osnivanje poduzetničkog centra i inkubatora,  zaštita prirodnog okoliša radi kvalitete ţivljenja; te  osnivanje Turističke zajednice (Brdovec-M.Gorica-Dubravica-Pušća),  revitalizacija parkova i perivoja.  osnivanje narodne knjiţnice (stara škola Šenkovec),

 osnivanje javne vatrogasne postrojbe s gradom Zaprešićem. Efikasna i otvorena lokalna samouprava Projekti unapreĊenja:  sustava primarne zdravstvene zaštite i otvaranje pedrijatrijske ambulante; Projekti vezani za unapreĎenje rada i djelovanja lokalne samouprave u osnovi traţe još veću  sustavne skrbi za pomoć starijim i nemoćnim osobama (kućne posjete) uvoĎenjem i kontinuiranu skrb o unapreĎenju ljudskih potencijala kojima je povjereno obavljanje javnih volontera i patronaţe; te poslova. Pri tome je osobito značajno cjeloţivotno obrazovanje, te specijalizacija pojedinih  osnovnog obrazovanja. kadrova za voĎenje projekata i razvojnih programa. Uvaţavajući financijske kapacitete proračuna općine sluţbenici koji obavljaju javne poslove moraju biti sposobni suraĎivati sa Razvoj infrastrukture brojnim subjektima, te realizirati financijsku potporu iz drugih raspoloţivih izvora za razvojne

projekte. MeĎu najvaţnije projekte koji bi trebali povećati efikasnost lokalne samouprave Kao najvaţnije projekte za razvoj infrastrukture potrebno je realizirati sljedeće projekte: ubrajamo:

 izgradnju općinske zgrade u kompleksu stambeno poslovne zone u Januševcu; Projekti izgradnje:  nastavak stručnog usavršavanja sluţbenika lokalne uprave u cilju pruţanja  odvodnje i kanalizacije na cjelokupnom području općine; kvalitetnijih usluga graĎanima; 60 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

 poticanje otvaranja ureda drţavnih i ţupanijskih sluţbi potrebnih graĎanima općine;  sustavnu pripremu i realizaciju razvojnih projekata; te  stvaranje preduvjeta za maksimalno korištenje investicijskih, razvojnih i drugih fondova.

Razvoj turizma

U cilju daljnjeg razvoja turizma na području općine potrebno je realizirati projekte koji će imati za cilj:  osnovati turističku zajednicu i Centar za turizam, rekreaciju i šport;  kulturu i kulturnu baštinu uključiti u turističku ponudu, a osobito dvorce Januševec i Laduč otvoriti javnosti i omogućiti njihovo turističko posjećivanje;  osmisliti i prezentirati turističke ceste;  sustavno informiranje šire javnosti glede sportskih, kulturnih, gastro, etno i drugih atraktivnih sadrţaja na području općine;  povezivanje s gradom Samoborom preko skele kao turističke atrakcije;  povezivanje s Općinom Breţice (Republika Slovenija) radi proširenja turističke ponude;  educirati stanovništvo kako bi se uključilo u turističku ponudu svojim proizvodima i uslugama; te  proširiti smještajne kapacitete na području Općine.

Razvoj kulture i sporta

Kulturna, kao i sportska infrastruktura općine treba se nastaviti unaprjeĎivati i to iz dva razloga: prvo, što je to od bitne vaţnosti za kvalitetu ţivota stanovnika općine, a s druge strane predstavlja dobru osnovu za razvoj kulturnog i športskog turizma. U tom cilju potrebno je podrţati projekte koji će omogućiti:  zaštitu, istraţivanje i predstavljanje javnosti arheoloških lokaliteta i nalaza;  otvaranje novih sportskih sadrţaja, kao i korištenje postojećih ne samo od strane graĎana već i za potrebe sportsko-rekreativnog turizma; te  osnivanje kulturno sportskog centar za sve mlade s područja općine i šire.

Prioritetni razvojni projekti

Od navedenih brojnih projekata tijekom rasprava o smjernicama i projektima razvoja većina sudionika definirala je sljedeće prioritete u njihovoj realizaciji:

1. Uspostavljanje gospodarske zone 2. Izgradnja poslovno stambene zone Januševec GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 61

 poticanje otvaranja ureda drţavnih i ţupanijskih sluţbi potrebnih graĎanima općine; 3. Osnivanje poslovnog centra  sustavnu pripremu i realizaciju razvojnih projekata; te 4. Izgradnja cjelovitog sustava kanalizacije i odvodnje  stvaranje preduvjeta za maksimalno korištenje investicijskih, razvojnih i drugih 5. Poboljšanje prometne infrastrukture fondova. 6. Osnivanje Fonda za razvoj poduzetništva i poduzetničkog inkubatora 7. Osnivanje Centra za turizam, rekreaciju i šport i Turističke zajednice općine 8. Uspostavljanje clastera (poljoprivreda, poduzetništvo) Razvoj turizma 9. Izgradnja doma za starije i nemoćne osobe

U cilju daljnjeg razvoja turizma na području općine potrebno je realizirati projekte koji će imati 10. Osnivanje pučkog otvorenog učilišta 11. Osnivanje komunalnog poduzeća za cilj: 12. Osnivanje javne vatrogasne postrojbe  osnovati turističku zajednicu i Centar za turizam, rekreaciju i šport; 13. Osnivanje Narodne knjiţnice Šenkovec.  kulturu i kulturnu baštinu uključiti u turističku ponudu, a osobito dvorce Januševec i Laduč otvoriti javnosti i omogućiti njihovo turističko posjećivanje; Uvaţavajući činjenicu da se za svaki od navedenih projekata mora prethodno izraditi  osmisliti i prezentirati turističke ceste; odgovarajuća projektna dokumentacija, te osigurati osmišljeno zatvaranje financijske  sustavno informiranje šire javnosti glede sportskih, kulturnih, gastro, etno i drugih konstrukcije, kako bi se uopće moglo prići njihovoj realizaciji, listu prioriteta treba sagledavati atraktivnih sadrţaja na području općine;  povezivanje s gradom Samoborom preko skele kao turističke atrakcije; instruktivno, jer će brzina u realizaciji svakog od pojedinih projekata biti drugačija, zavisno od  povezivanje s Općinom Breţice (Republika Slovenija) radi proširenja turističke realnih mogućnosti i ostvarenih preduvjeta. ponude;  educirati stanovništvo kako bi se uključilo u turističku ponudu svojim proizvodima i uslugama; te Kriteriji za vrednovanje i izbor razvojnih projekata  proširiti smještajne kapacitete na području Općine.

Od donošenja strategije razvoja, tijekom njezine desetogodišnje provedbe pojavit će se Razvoj kulture i sporta brojne ideje i projekti za koje će trebati ocijeniti uklapaju li se ili ne u ovu strategiju razvoja

Kulturna, kao i sportska infrastruktura općine treba se nastaviti unaprjeĎivati i to iz dva općine. Kako se ne bi doveli u poziciju da svaki puta vrednujemo na različit način i pod razloga: prvo, što je to od bitne vaţnosti za kvalitetu ţivota stanovnika općine, a s druge pritiskom politike ili javnosti, najprimjerenije je rukovodeći se interesima razvoja, kao i strane predstavlja dobru osnovu za razvoj kulturnog i športskog turizma. U tom cilju potrebno smjernicama razvoja utvrĎenim u ovoj strategiji utvrditi kriterije po kojima ćemo u narednom je podrţati projekte koji će omogućiti: desetljeću, odnosno vremenu u kojem ćemo provoditi ovu strategiju, vrednovati potencijalne  zaštitu, istraţivanje i predstavljanje javnosti arheoloških lokaliteta i nalaza; razvojne projekte.  otvaranje novih sportskih sadrţaja, kao i korištenje postojećih ne samo od strane graĎana već i za potrebe sportsko-rekreativnog turizma; te Kao relevantni kriteriji za vrednovanje potencijalnih projekata utvrĎeni su:  osnivanje kulturno sportskog centar za sve mlade s područja općine i šire.

 utjecaj projekata na zapošljavanje;

 postotak stanovništva koji će osjetiti efekte projekta; Prioritetni razvojni projekti  dugoročnost projekta;  razvijenost dijela općine na koji se projekt odnosi; Od navedenih brojnih projekata tijekom rasprava o smjernicama i projektima razvoja većina  ekološki utjecaj; sudionika definirala je sljedeće prioritete u njihovoj realizaciji:  utjecaj projekta na mlade;  mogućnost korištenja sredstava iz drugih izvora (RH i EU);

 spremnost stanovništva na ulaganja iz vlastitih izvora; 1. Uspostavljanje gospodarske zone  teritorijalna širina i korist projekta; te 2. Izgradnja poslovno stambene zone Januševec 62 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

 stupanj ulaganja iz proračuna općine u prijašnjem razdoblju.

Osim uspostavljanja kriterija kojima će se vrednovati potencijalni projekti potrebno je utvrditi i prioritet u korist pojedinih kriterija što je moguće utvrĎivanjem različitog faktora vaţnosti. U daljnjem postupku kriteriji su po vaţnosti grupirani u tri skupine i to:

1. Izrazito vaţni ( faktor: 5 ):  utjecaj projekata na zapošljavanje;  dugoročnost projekta;  mogućnost korištenja sredstava iz drugih izvora (RH i EU); te  ekološki utjecaj.

2. Vaţni ( faktor: 4 ):  utjecaj projekta na mlade;  teritorijalna širina i korist projekta; te  spremnost stanovništva na ulaganja iz vlastitih izvora.

3. Sekundarno vaţni ( faktor: 3 ):  postotak stanovništva koji će osjetiti efekte projekta;  stupanj ulaganja iz proračuna Općine u prijašnjem razdoblju; te  razvijenost dijela Općine na koji se projekt odnosi.

Vrednovanje unutar svakog od kriterija provodi se kako slijedi u tablicama.

1. Utjecaj projekta na zapošljavanje Faktor: 5

Projekt zapošljava više od 10 radnika 5 Projekt zapošljava 4-10 radnika 4 Projekt zapošljava 1-3 radnika 3 Projekt ne zapošljava radnike 0

2. Dugoroĉnost projekta Faktor: 5

Efekt projekta je dugoročan 5 Efekt projekta je kratkoročan 3

3. Mogućnost dobivanja financijske podrške projektu izvan Faktor: 5 općinskog proraĉuna

Učešće drugih izvora u financiranju projekta preko 80% 5 Učešće drugih izvora u financiranju projekta 60-80% 4 Učešće drugih izvora u financiranju projekta 40-60% 3 Učešće drugih izvora u financiranju projekta 20-40% 2 Učešće drugih izvora u financiranju projekta do 20% 1 Bez učešća drugih izvora u financiranju projekta 0

4. Ekološki aspekt projekta Faktor: 5

Projekt značajno smanjuje zagaĎenje okoliša 5 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 63

 stupanj ulaganja iz proračuna općine u prijašnjem razdoblju. Projekt djelom smanjuje zagaĎenje okoliša 3 Projekt nema utjecaja na zagaĎenje okoliša 1 Osim uspostavljanja kriterija kojima će se vrednovati potencijalni projekti potrebno je utvrditi i Projekt povećava zagaĎenje okoliša 0 prioritet u korist pojedinih kriterija što je moguće utvrĎivanjem različitog faktora vaţnosti. U 5. Znaĉaj projekta za mlade Faktor: 4 daljnjem postupku kriteriji su po vaţnosti grupirani u tri skupine i to: Projekt ima značaj za mladu populaciju 3 Projekt nema značaj za mladu populaciju 0 1. Izrazito vaţni ( faktor: 5 ):  utjecaj projekata na zapošljavanje;  dugoročnost projekta;  mogućnost korištenja sredstava iz drugih izvora (RH i EU); te  ekološki utjecaj. 6. Teritorijalna širina i korist od projekta Faktor: 4

Projekt obuhvaća cijelu općinu 5 2. Vaţni ( faktor: 4 ): Projekt obuhvaća više od osam naselja 4  utjecaj projekta na mlade; Projekt obuhvaća više od pet naselja 3  teritorijalna širina i korist projekta; te Projekt obuhvaća više od dva naselja 1  spremnost stanovništva na ulaganja iz vlastitih izvora. 7. Spremnost stanovništva na ulaganje vlastitih sredstava u Faktor: 4 realizaciju projekata 3. Sekundarno vaţni ( faktor: 3 ):  postotak stanovništva koji će osjetiti efekte projekta;  stupanj ulaganja iz proračuna Općine u prijašnjem razdoblju; te Učešće stanovništva preko 80% vrijednosti projekta 5 Učešće stanovništva 60-80% vrijednosti projekta 4  razvijenost dijela Općine na koji se projekt odnosi. Učešće stanovništva 40-60% vrijednosti projekta 3 Učešće stanovništva 20-40% vrijednosti projekta 2 Vrednovanje unutar svakog od kriterija provodi se kako slijedi u tablicama. Učešće stanovništva samo u radnoj snazi 1 Stanovništvo ne učestvuje u financiranju projekta 0 1. Utjecaj projekta na zapošljavanje Faktor: 5 8. Postotak stanovnika općine koji će osjetiti efekte Faktor: 3 Projekt zapošljava više od 10 radnika 5 ulaganja

Projekt zapošljava 4-10 radnika 4 Projekt zapošljava 1-3 radnika 3 Efekte ulaganja osjetit će preko 70% stanovnika 5 Projekt ne zapošljava radnike 0 Efekte ulaganja osjetit će 40-70% stanovnika 4 Efekte ulaganja osjetit će 10-40% stanovnika 3 2. Dugoroĉnost projekta Faktor: 5 Efekte ulaganja osjetit će do 10% stanovnika 2

Efekt projekta je dugoročan 5 Efekt projekta je kratkoročan 3 9. Stupanj ulaganja u projekte od strane Općine Faktor: 3

3. Mogućnost dobivanja financijske podrške projektu izvan Faktor: 5 Nije bilo ulaganja u posljednjih 5 godina 5 općinskog proraĉuna Nije bilo ulaganja u posljednje 4 godine 4 Nije bilo ulaganja u posljednje 3 godine 3 Učešće drugih izvora u financiranju projekta preko 80% 5 Nije bilo ulaganja u posljednjoj godini 1 Učešće drugih izvora u financiranju projekta 60-80% 4 Učešće drugih izvora u financiranju projekta 40-60% 3 Učešće drugih izvora u financiranju projekta 20-40% 2 10. Razvijenost djela Općine Faktor: 3 Učešće drugih izvora u financiranju projekta do 20% 1 Bez učešća drugih izvora u financiranju projekta 0 Razvijeno područje 2 Srednje razvijeno područje 3 4. Ekološki aspekt projekta Faktor: 5 Nerazvijeno područje 5

Projekt značajno smanjuje zagaĎenje okoliša 5 64 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 65

Na bazi utvrĎenih kriterija provodi se vrednovanje razvojnih projekata. Vrijednost pojedinog projekta dobiva se tako što se kod svakog od 10 kriterija faktor pomnoţi s odgovarajućim brojem bodova, nakon čega se zbrajaju bodovi dobiveni po svakom kriteriju. Projekt s najviše Kriterij odabira racionalne strategije bodova je prvi na rang listi. Provedena SWOT analiza imala je za cilj utvrditi polazišta i objektivne mogućnosti daljnjeg razvoja općine. Na temelju rezultata SWOT analize utvrĎene su dogovorno smjernice razvoja koje bi trebale biti okosnica razvoja u narednom desetljeću (2010. – 2020.). MeĎutim, ostvarenje svake od smjernica razvoja, kao u osnovi svakog od planiranih projekata, ovisi o nekoliko izuzetno vaţnih čimbenika, a to su.

 materijalni preduvjeti, meĎu kojima je najvaţnije postojanje financijskih sredstava za realizaciju planiranih aktivnosti;  tehnički preduvjeti, što znači da postoji prostor, oprema, potrebni za izvršenje planiranih aktivnosti;  ljudski faktor, odnosno odgovarajući broj stručno kompetentnih osoba koje su ovlaštene i mogu provesti planirane aktivnosti; te  plansko-dokumentacijski preduvjeti, što znači da postoji provediv plan ili projekt koji harmonizira materijalne, tehničke i ljudske kapacitete s ciljem realizacije planiranog.

Isto tako pri utvrĎivanju strategije razvoja ona mora biti racionalna, odnosno sa što manjim ulaganjima ostvariti što bolje rezultate. Najvaţniji kriteriji za odabir racionalne strategije razvoja su:

1. financijska prihvatljivost ili način pribavljanja sredstava za realizaciju strategije razvoja; 2. ostvarivost strategije; 3. prikladnost ili usklaĎenost strategije; te 4. politička prihvatljivost strategije.

Pribavljanje sredstva i financiranje

Kada bi trebalo izraditi financijsku konstrukciju za realizaciju ove strategije samo su dva načina za osiguranje potrebnog novca, a to su:  proračunska sredstva općine i

 drugi financijski izvori (privatna ulaganja, subvencije, nepovratne razvojne pomoći itd.)

Ovako ambicioznu strategiju nije moguće realizirati samo sredstvima proračuna općine, iako će i uz korištenje drugih izvora proračun doţivjeti velika naprezanja i preraspodjele. Upravo ovo proračunsko ograničenje upućuje nas da svi projekti koji budu realizirani kao sastavnica ove strategije nuţno moraju biti utemeljeni na gospodarskim i investicijskim 66 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

načelima, te da se izvršena ulaganja najvećim dijelom moraju vratiti ulagačima. Jedini ulagači koji ne moraju ostvariti novčani povrat uloţenih sredstava su općina, ţupanija i Republika Hrvatska. Slika – Projekcija razvoja proraĉunskih mogućnosti u razdoblju provedbe Strategije 2010. – 2020.

Analizirajući potencijalne proračunske kapacitete u razdoblju realizacije Strategije od 2010. do 2020. potrebno je objektivizirati činjenicu dosadašnjeg proračunskog razvoja, te uvaţiti ekonomske potrese koje je prouzročila ekonomska kriza. Posebne posljedice nastupile su u sferi javne potrošnje, a poteškoće koje su zatekle gospodarske subjekte bitno su poremetile pritok novca u proračun na svim razinama. Stoga valja imati na umu da će u naredne dvije godine visina proračuna stagnirati ili tek neznatno rasti. Za očekivati je da će pravi izlazak iz ekonomske krize uslijediti tek tijekom 2013. čemu će poseban poticaj dati i ulazak Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. Stoga moţemo očekivati da će u razdoblju prvih pet godina po ulasku Hrvatske u Europsku uniju doći do gospdarskog povezivanja, te kvalitetnijeg povezivanja hrvatskog s europskim trţištem. Razdoblje je to u kojem treba očekivati znatnija inozemna ulaganja, te otvaranje još prisnije i ekonomski kvalitetnije suradnje sa susjednim zemljama. Kako se općina Brdovec nalazi uz samu granicu moći će se brţe i učinkovitije povezivati u projekte razvoja, osobito u pogledu prometne i druge infrastrukture. Projecirani rast proračuna neće biti ni pribliţno dostatan za realizaciju zacrtane Strategije razvoja, te će osobitu pozornost trebati usmjeriti na korištenje svih drugih raspoloţivih načina za financiranje projekata razvoja. Pri tome su najvaţnija dva izvora, a to su meĎunarodni GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 67

načelima, te da se izvršena ulaganja najvećim dijelom moraju vratiti ulagačima. Jedini fondovi, osobito razvojni, te poduzetnička investicijska ulaganja. Treća mogućnost ulagači koji ne moraju ostvariti novčani povrat uloţenih sredstava su općina, ţupanija i financiranja razvoja leţi u kreditima koje bi mogla podići općina za realizaciju projekata, Republika Hrvatska. meĎutim, ovaj izvor podloţan je brojnim ograničenjima. Naime, kreditno zaduţivanje moguće Slika – Projekcija razvoja proraĉunskih mogućnosti u razdoblju provedbe Strategije je samo uz prethodnu suglasnost nadleţnog ministarstva, a takva suglasnost se u današnjim 2010. – 2020. okolnostima vrlo teško dobiva. Potencijalni modeli za osiguravanje sredstava potrebnih za provedbu Strategije razvoja mogu se osiguravati iz sljedećih izvora:  ţupanijski proračun;

 drţavni proračun, kroz proračune nadleţnih ministarstava, a sukladno Nacionalnoj strategiji regionalnog razvitka ili drugim razvojnim dokumentima donesenim na drţavnoj razini;

 pretpristupni fondovi Europske unije, a po punopravnom članstvu strukturni i kohezijski fondovi;

 poduzetničkog kapitala kroz investicijska ulaganja, projekte javno-privatnog partnerstva ili koncesijske ugovore;

 financiranje putem kredita, a kao jedna od mogućnosti je i financiranje putem tzv. cash pool-a;

 meĎunarodne financijske institucije, poput Svjetske banke, Europske investicijske

banke, Razvojne banke Vijeća Europe; Analizirajući potencijalne proračunske kapacitete u razdoblju realizacije Strategije od 2010.  Hrvatska banka za obnovu i razvoj, kao i drugi razvojni fondovi i banke; do 2020. potrebno je objektivizirati činjenicu dosadašnjeg proračunskog razvoja, te uvaţiti ekonomske potrese koje je prouzročila ekonomska kriza. Posebne posljedice nastupile su u  kroz vlastite prihode pravnih osoba osnovanih u cilju izvršenja projekta ili dijela strategije razvoja, kao što su npr. otvoreno pučko učilište, poduzetnički centar, centar sferi javne potrošnje, a poteškoće koje su zatekle gospodarske subjekte bitno su poremetile za turizam, rekreaciju i šport. pritok novca u proračun na svim razinama. Stoga valja imati na umu da će u naredne dvije godine visina proračuna stagnirati ili tek neznatno rasti. Za očekivati je da će pravi izlazak iz ekonomske krize uslijediti tek tijekom 2013. čemu će poseban poticaj dati i ulazak Hrvatske u Projekti izgradnje, poput projekta izgradnje poslovno-stambene zone Januševac, izgradnje punopravno članstvo Europske unije. Stoga moţemo očekivati da će u razdoblju prvih pet doma za starije osobe i slični projekti trebali bi se financirati kao projekti javno-privatnog godina po ulasku Hrvatske u Europsku uniju doći do gospdarskog povezivanja, te partnerstva kako bi se u gospodarski i društveni razvoj uključilo što više privatnog kapitala. kvalitetnijeg povezivanja hrvatskog s europskim trţištem. Razdoblje je to u kojem treba Time bi se ostvarili višeslojni učinci, kao što su: otvaranje novih radnih mjesta, rast očekivati znatnija inozemna ulaganja, te otvaranje još prisnije i ekonomski kvalitetnije gospodarskog i društvenog standarda na području općine, te ne samo povećanje broja suradnje sa susjednim zemljama. Kako se općina Brdovec nalazi uz samu granicu moći će poduzetnika već i njihovo vezivanje za područje i boljitak općine u kojoj obavljaju svoju se brţe i učinkovitije povezivati u projekte razvoja, osobito u pogledu prometne i druge djelatnost. infrastrukture. Isto tako u razvojnim projektima, kao što su projekti pretvaranja arheoloških lokaliteta u Projecirani rast proračuna neće biti ni pribliţno dostatan za realizaciju zacrtane Strategije arheološke parkove, projekti unapreĎenja javnog cestovnog prijevoza, zbrinjavanja razvoja, te će osobitu pozornost trebati usmjeriti na korištenje svih drugih raspoloţivih načina komunalnog otpada trebalo bi koristiti ugovore o koncesiji kao model povezivanja javnog za financiranje projekata razvoja. Pri tome su najvaţnija dva izvora, a to su meĎunarodni interesa i gospodarskih aktivnosti. 68 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

Ostvarivost zacrtane strategije

Posljedice ekonomske krize dodatno otvaraju sumnje u mogućnost realizacije ovako postavljene strategije razvoja, te stoga treba podvući vaţnost uvjeta koje treba ostvariti kako bi se omogućila njezina provedba. Za ostvarivost Strategije razvoja nuţno je osigurati dva kjlučna uvjeta, a to su kompetentni ljudski potencijali i financijska sredstva potrebna za realizaciju planiranih projekata. Kompetentni ljudski potencijali su već danas prisutni u izvršiteljima koji obavljaju upravne, financijske i administrativne poslove u općini, ali je njihov broj nedostatan za realizaciju ovako brojnih i zahtjevnih projekata. Unatoč činjenici da su svi stručni zaposlenici prihvatili aktivnu participaciju u sustavu cjeloţivotnog osiguranja, kao i okolnosti da su svoje dodatno obrazovanje stekli u području projektnog menadţmenta trebat će povećati broj tako kvalitetno obrazovanih izvršitelja i to sa dinamikom koja će pratiti aktiviranje projekata predviĎenih strategijom. Drugi vaţan uvjet je osmišljavanje financijskih konstrukcija za svaki pojedini projekt planiran Strategijom razvoja kako bi se na najbolji način iskoristili proračunski kapaciteti i potakla što veća investicijska ulaganja od strane poduzetnika. Ovakva strategija financiranja zahtjevat će primjenu novih načina i modela u financiranju razvoja kao što su javno-privatno partnerstvo, koncesije ili drugi zakonom dopušteni načini financiranja projekata. Kompetentni ljudski potencijali i zaokruţene financijske konstrukcije tek su dvije sastavnice koje osiguravaju ostvarivost strategije, dok će na dinamiku njezina ostvarivanja utjecati sljedeći čimbenici:  institucionalni i zakonodavni okvir,  resursi i vrijeme potrebno za izradu i realizaciju projekata,  administrativne prepreke,  suradnja sa susjednima općinama i gardovima, te  odnos financijskih institucija prema financiranju razvitka.

Prikladnost ili usklađenost strategije

Pri izradi Strategije razvoja općine jedno od polazišta bile su smjernice razvoja utvrĎene strategijom razvoja Zagrebačke ţupanije, a razina usklaĎenosti prikazana je u točki 5.3. ove Strategije. Ova razina usklaĎenosti vaţna je osobito za projekte koji imaju širi značaj, kao što su to infrastrukturni projekti prometnica ili pak projekti kojima se povezuju gospodarske aktivnosti. GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 69

Strategija razvoja usklaĎena je i sa drţavnim razvojnim projektima kako bi se mogli koristiti Ostvarivost zacrtane strategije potencijalni sinergijski efekti i racionalizirati ulaganja u razvoj od šireg značenja, pa tako i razini drţave. Posljedice ekonomske krize dodatno otvaraju sumnje u mogućnost realizacije ovako postavljene strategije razvoja, te stoga treba podvući vaţnost uvjeta koje treba ostvariti kako bi se omogućila njezina provedba. Za ostvarivost Strategije razvoja nuţno je osigurati dva Politička prihvatljivost kjlučna uvjeta, a to su kompetentni ljudski potencijali i financijska sredstva potrebna za realizaciju planiranih projekata. U izradi ove Strategije ostvaren je visoki stupanj transparentnosti i udjela svih zainteresiranih Kompetentni ljudski potencijali su već danas prisutni u izvršiteljima koji obavljaju upravne, subjekata, a osobito je bio omogućen udio u izradi i raspravi svim predstavnicima političkih financijske i administrativne poslove u općini, ali je njihov broj nedostatan za realizaciju ovako stranaka. Time je omogućen utjecaj koji je trebao osigurati sagledavanje strateških smjernica brojnih i zahtjevnih projekata. Unatoč činjenici da su svi stručni zaposlenici prihvatili aktivnu i projekata i sa političkih aspekata, rukovodeći se pri tome jedino dobrobiti stanovnika općine participaciju u sustavu cjeloţivotnog osiguranja, kao i okolnosti da su svoje dodatno Brdovec. obrazovanje stekli u području projektnog menadţmenta trebat će povećati broj tako kvalitetno obrazovanih izvršitelja i to sa dinamikom koja će pratiti aktiviranje projekata predviĎenih Druga razina na kojoj će biti ocijenjena politička prihvatljivost ove Strategije ostvariti će se strategijom. njezinim donošenjem od strane nadleţnih tijela Općine. Drugi vaţan uvjet je osmišljavanje financijskih konstrukcija za svaki pojedini projekt planiran Strategijom razvoja kako bi se na najbolji način iskoristili proračunski kapaciteti i potakla što veća investicijska ulaganja od strane poduzetnika. Ovakva strategija financiranja zahtjevat će primjenu novih načina i modela u financiranju razvoja kao što su javno-privatno partnerstvo, koncesije ili drugi zakonom dopušteni načini financiranja projekata.

Kompetentni ljudski potencijali i zaokruţene financijske konstrukcije tek su dvije sastavnice koje osiguravaju ostvarivost strategije, dok će na dinamiku njezina ostvarivanja utjecati sljedeći čimbenici:  institucionalni i zakonodavni okvir,  resursi i vrijeme potrebno za izradu i realizaciju projekata,

 administrativne prepreke,  suradnja sa susjednima općinama i gardovima, te  odnos financijskih institucija prema financiranju razvitka.

Prikladnost ili usklađenost strategije

Pri izradi Strategije razvoja općine jedno od polazišta bile su smjernice razvoja utvrĎene strategijom razvoja Zagrebačke ţupanije, a razina usklaĎenosti prikazana je u točki 5.3. ove

Strategije. Ova razina usklaĎenosti vaţna je osobito za projekte koji imaju širi značaj, kao što su to infrastrukturni projekti prometnica ili pak projekti kojima se povezuju gospodarske aktivnosti.

70 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

Provedba i nadzor nad provedbom strategije razvoja

Prihvaćanjem vizije i strateških pravaca razvoja, a u cilju ostvarenja utvrĎenih razvojnih programa i projekata, nameću se potrebe za usklaĎivanjem organizacijske strukture lokalne samouprave, izmjenama u sustavu komunikacija i načinu ponašanja, te kadrovskom osposobljavanju i primjeni novih znanja, kako bi se stvorilo odgovarajuće okruţenje za provedbu ove strategije razvoja.

Provedba Strategije

Upravo navedeni razlozi i zahtjevnost provedbe upućuje nas na potrebu osnivanja Vijeća za strateški razvoj čiji je predsjednik po poloţaju načelnik općine, kao najodgovornija osoba općinske administracije. Članove Vijeća za streteški razvoj imenuje načelnik, te utvrĎuje njihove zadaće.

Kontinuirani zadatak Vijeća je vrednovanje i odabir razvojnih projekata uz pomoć kojih će se ostvariti zacrtane razvojne smjernice. U provedbi strategije potrebno je osigurati pravovremeno prikupljanje i obradu informacija, te izbor ključnih čimbenika. Provedba strategije zahtijeva postavljanje razumnih rokova, osobito kod investicija, u cilju izbjegavanja nesigurnih mjerila pri nadzoru. Načelnik, kao predsjednik Vijeća, donijet će uputu s rokovima i načinom prikupljanja i distribucije informacija o provedbi strategije, kao i o načinu na koji će primjena i nadzor na provedbom strategije.

U cilju osiguravanja operativnosti u provedbi Strategije imenovat će se odgovorna osoba za provedbu sa ovlastima projektnog menadţera koja će: operacionalizirati provedbu zacrtanih projekata, obavljati stručne i administrativne poslove nuţne za koordinaciju provedbe strategije ili pojedinih projekata sve dok se za pojedini projekt ne imenuje odgovorna osoba sa ovlastima projektnog menadţera, podnositi načelniku pisana kvartalna izvješća o izvršenju Strategije u cijelini i pojedinačnih projekata pokrenutih temeljem ove Strategije.

O provedbi ove Strategije najmanje jednom godišnje razmatrat će se izvješće koje treba obuhvaćati informacije i financijske pokazatelje o realizaciji svih projekata u izvještajnom razdoblju.

GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.) 71

Provedba i nadzor nad provedbom strategije razvoja Tijela i postupak nadzora

Prihvaćanjem vizije i strateških pravaca razvoja, a u cilju ostvarenja utvrĎenih razvojnih Praćenje i nadzor nad provedbom strategije, provodi Vijeće za strateški razvoj po prethodno programa i projekata, nameću se potrebe za usklaĎivanjem organizacijske strukture lokalne usvojenom akcionom planu nadzorom nad: samouprave, izmjenama u sustavu komunikacija i načinu ponašanja, te kadrovskom osposobljavanju i primjeni novih znanja, kako bi se stvorilo odgovarajuće okruţenje za • operativnom provedbom; provedbu ove strategije razvoja. • promjenama u lokalnoj samoupravi; • subjektima zaduţenim za provedbu pojedinih projekata i programa. Provedba Strategije Pri razradi nadzornih mehanizama jasno će se utvrditi vidovi provoĎenja nadzora po Upravo navedeni razlozi i zahtjevnost provedbe upućuje nas na potrebu osnivanja Vijeća za razinama odgovornosti. Redovni nadzor nad provedbom strategije obavljat će Vijeće za strateški razvoj čiji je predsjednik po poloţaju načelnik općine, kao najodgovornija osoba razvoj, kroz polugodišnju ocjenu provedbe i godišnji sustav izvještavanja nadleţnih općinskih općinske administracije. Članove Vijeća za streteški razvoj imenuje načelnik, te utvrĎuje tijela. njihove zadaće.

O provedbi ove Strategije najmanje jednom godišnje razmatrat će se izvješće koje treba obuhvaćati informacije i financijske pokazatelje o realizaciji svih projekata u izvještajnom razdoblju.

72 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

Korišteni izvori: Prostorni plan ureĎenja Općine Brdovec 2005., Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzaţnu arhitekturu, IZRAĐIVAĈI NACRTA STRATEGIJE Prostorni plan ureĎenja Općine Brdovec, Izmjene i dopune 2007., Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzaţnu arhitekturu, Temeljem ugovora zaključenog izmeĎu Općine Brdovec i tvrtke Hadrian d.o.o. iz Zagreba, glavni voditelj prof.dr.sc.Nenad Lipovac Strateški okvir za razvoj 2006. – 2013., Vlada Republike Hrvatske, 2006., Zagreb. dana 22. rujna 2009. izrada Nacrta strategije razvoja za razdoblje od 2010.- 2015 (2020). Okvir za usklaĎenost strategija 2007. – 2013., Vlada Republike Hrvatske, 2007., Zagreb. povjerena je stručnom timu u sastavu: dr. sc. Jadran Antolović, mr. sc. Marija Valčić i mr. sc. Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Podaci sportskih klubova, Vinko Morović. Podaci Zavoda za zapošljavanje , Načelnik Općine g. Alen Prelec osnovao je Odbor za strategiju razvoja kojem je osobno Podaci Drţavnog zavoda za statistiku, Podaci od Osnovnih škola s područja općine Brdovec, predsjedao, a članovi su: Daniel Bukovinski, Maja Coner i Danimir Štros. Strategija razvoja Zagrebačke ţupanije za razdoblje 2007.- 2013. U tijeku izrade Nacrta strategije razvoja odrţane su tri radionice. U izradi i raspravi Nacrta Europski fondovi za hrvatske projekte, Priručnik o financijskoj suradnji i programima koje u Hrvatskoj podupire EU, Središnji drţavni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova strategije kao i u utvrĎivanju njezinih najvaţnijih sastavnica sudjelovali su: Goran Bukinac, EU, 2009., Zagreb., Stjepan Esih, Kristina Čubela, Marko Krajačić, Marija Ledinski Anić, Miroslav Lepesić, Financiranje regionalnog razvitka – načini i modeli, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet Osijek, 2009., Osijek. Marijan Lepesić, Zlatko Gostović, Nikola Rešetar, Stjepko Rukelj, Renato Šintić, Igor Izazovi javnog menadţmenta – dileme javne uprave, Golden marketing – tehnička knjiga, Ţupančić, Marinka Ognjan, Zoran Nikolić, Ivan Peharec, Zvonko Laljak, Boris Planinc, Ţeljko 2006., Zagreb. Plan zaštite od poţara Općine Brdovec, Protection d.o.o. Umag. Širanović, Damir Slavnović, Ivan Hribar, Mirko Papić, Nikša Crljen, Zlatko Šoštarić, Petra Procjena ugroţenosti od poţara Općine Brdovec, Protection d.o.o. Umag. Filipčić, Mladen Debeljak,Zvonko Ključarić, Iva Hotko Dojčić, Zoran Nekić, Danica Firkelj, Opća i nacionalna enciklopedija, Pro Lerxis d.o.o. i Večernji list d.d. Zagreb, 2005. Statistički godišnjaci, Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb. Zlatko Filipčić, Ana Levojević, Miro Lebo, Ivica Luketić, Zlatko Martić, Davorin Barać, Predrag Popis stanovništva iz 2001., Drţavni zavod za statistiku RH, Zagreb. Franješević. Dokumentacija o kulturnoj baštini Ministarstva kulture RH, Zagreb. Dokumenti Središnjeg drţavnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, Struĉni tim za izradu Nacrta strategije zahvaljuje se svim sudionicima radionica, kao i Zagreb. anketiranim graĊanima na aktivnom sudjelovanju i pruţenoj pomoći, a osobito na Podaci Upravnog odjela za financije i Upravnog odjela za komunalne i društvene poslove Općine Brdovec. prijedlozima i idejama koje su doprinijele kvaliteti izraĊenog dokumenta.

Posebno se zahvaljujemo Danielu Bukovinskom, Maji Coner i Danimiru Štrosu koji su, sukladno svojim zadaćama sluţbenika, uloţili izvanredan napor, te uz sve svoje redovne poslove aktivno sudjelovali u svim fazama i aktivnostima na izradi Strategije razvoja Općine Brdovec. Gospodinu Alenu Prelcu, naĉelniku Općine zahvaljujemo na ukazanom povjerenju, imajući u vidu kako je upravo razvojna strategija jedan od kljuĉnih dokumenata presudnih za daljnji razvoj i napredak Brdovca. U ime tvrtke Hadrian i stručnog tima Dr. sc. Jadran Antolović

74 GLASNIK OPĆINE BRDOVEC (Broj:07 / 11.11.2010.)

Glasnik Općine Brdovec službeno je glasilo Općine Brdovec koja u njemu objavljuje svoje opće akte. Odlukom Općinskog načelnika Općine Brdovec ovaj list je besplatan. Uredništvo: Alen Prelec, načelnik općine Brdovec, Maja Coner i Daniel Bukovinski, pročelnici upravnih odjela tel. 01 / 33 10 350, fax. 33 10 322 Nakladnik: Općina Brdovec, Brdovec, Trg dr Franje Tuđmana 1.