INDUSTRIJSKI SADRŽAJI NASTALI NEOVISNO ŽELJEZNIČKOJ PRUZI Golemi Prostori PRIPREMILI Branko Nadilo I Krešimir Regan Neizvjesne Sudbine

INDUSTRIJSKA BAŠTINA Građevinar 11/2015

INDUSTRIJSKI SADRŽAJI NASTALI NEOVISNO ŽELJEZNIČKOJ PRUZI Golemi prostori PRIPREMILI Branko Nadilo i Krešimir Regan neizvjesne sudbine

Iako su im različiti proizvodni kapaciteti i sudbine, radi se o nekada Prvi se put današnji Podsused spominje vrlo uspješnim tvrtkama koje su ugašene ili posluju s gubicima, a u 13. st. kada se naziva Podgrađe, odno- rastužuje da im ostaci propadaju bez ikakve uočljive javne brige sno naselje koje nastaje podno vlastelin- ske tvrđave, da bi se od 15. st. u izvorima nazivalo "trgovište pod tvrđavom Sused- grad" ili "Pod Susedom". Mjesto je poticaj Već smo u prošlome broju istaknuli da su Zapadnog kolodvora, oko kojeg se i razvila za razvitak dobilo gradnjom željezničke se industrijski sadržaji u Zagrebu spon- stara zapadna industrijska zona (sjeverna pruge 1862. i mosta preko Save 1873. tano počeli razvijati uz željezničku pru- i južna), a razlog njezina nastanka nije bila Od kraja 19. st. Podsused je dobio novu gu, čak i bez ikakvih planskih dokume- blizina željezničke pruge, koju je uspješ- ulogu kada je Zagrepčanima postao omi- nata. Stoga se u tome gradu razvilo čak no koristila tijekom svoga dugog radnog ljeno izletište i kupalište. Tada se naselje šest odvojenih zona industrijske baštine vijeka, već blizina sirovine. Štoviše, bila je širilo, a rastao je i broj stanovnika i djece. koje se nalaze u zapadnom, središnjem i veliki onečišćivač. Njezinom je eksploa- Budući da škola u Stenjevcu više nije mo- i istočnom dijelu grada, a podijeljene su tacijom i proizvodnjom ugrožen okoliš jer gla prihvatiti sve učenike, godine 1886. na sjeverni i južni dio, ovisno o položaju je uzrokovala nastanak velikog klizišta, a otvorena je škola u Podsusedu, i to u u odnosu na prugu koja je grad okružila s radom je prestala 1988. i nije sasvim ja- unajmljenoj zgradi (sadašnja je osnovna s južne strane. Zapravo, dogodio se isti sno je li uzrok bio nedovoljno sirovine za škola izgrađena 1957.). slučaj kao s manufakturama koje su se u daljnji rad ili opasnost koju je predstavljala prethodnome razdoblju spontano razvile za okolne zgrade. Nastanak i povijest tvornice uz potok Medveščak. Ipak, jedan se dio industrijskih pogona Negdašnja tvornica cementa Cijelim krajolikom i danas dominira Tvor- nica cementa u kojoj su radili mnogobroj- razvio neovisno o željezničkoj pruzi i ne u Podsusedu bila je i veliki može se uklopiti u postojeću podjelu, ni stanovnici tog kraja. Tvornica je s ra- a tomu su pripomogle ili blizina sirovi- onečišćivač, a njezina je dom počela 1908., a izgrađena je prema na ili činjenica da su se ti pogoni razvili eksploatacija i proizvodnja projektima tvrtke G. Polysius Eisengiesse- daleko od ondašnjega grada koji se tek uzrokovala nastanak velikog rei u. Machinenfabrik iz Dessaua. Gradila sredinom 19. stoljeća počeo širiti u rav- klizišta ju je poznata zagrebačka građevinska nici prema Savi. Iz istog razloga ni ti iz- tvrtka Hönigsberg & Deutsch, koju su za- dvojeni prostori nisu previše udaljeni od željezničke pruge. Ipak, bez nekih od tih pogona nije moguće shvatiti zagrebačku industrijalizaciju s kraja 19. i početka 20. stoljeća, ali ni zamisliti ukupnu zagrebač- ku industrijsku baštinu.

Bivša tvornica cementa u Podsusedu

Pravi je primjer takvoga industrijskog sa- držaja negdašnja tvornica cementa u Pod- susedu koja se razvila daleko od grada koji ju je u međuvremenu okružio, a smještena je gotovo uz željezničku prugu od koje je dijeli samo vrlo prometna Aleja Bologne, glavna zagrebačka prometnica prema za- Smještaj negdašnjih uspješnih tvrtki na karti Zagreba (1 – Tvornica cementa u Podsusedu, 2 – padu. Udaljena je desetak kilometara od Ciglana Zagreb u Črnomercu, 3 – Tvornica Badel pokraj Kvaterinikova trga)

GRAĐEVINAR 67 (2015) 11 1123 Građevinar 11/2015 INDUSTRIJSKA BAŠTINA

vrećama. Odvozio obližnjem kamenolomu koji je bio pod se izravno željezni- istom upravom radilo 495 radnika. Po- com iz tvorničkog četak se i kraj radnog vremena oglašavao kruga. sirenom. Tvornica je i za tzv. Nakon Drugoga svjetskog rata tvorni- prve i druge Jugo- ca je nacionalizirana i od 1950. nosila slavije uspješno je naziv Sloboda, a potkraj poslovanja i poslovala, pa se u Dalmacijacement. Opseg je proizvodnje Podsused doselilo znatno povećan 1954. pa je kop otvoren mnogo ljudi jer je i u dnu padine. Godine 1962. povećana bilo posla i za rad- je eksploatacija lapora te se s ručnog nike i za stručnjake. iskopavanja prešlo na masovno minira- Zabilježeno je da je nje. Već su sljedeće godine primijećena Prostor koji je zauzimala Tvornica cementa u Podsusedu 1936. u tvornici i u prva oštećenja poput nagnutih stupova i jednički vodili Leo Hönigsberg (1861. – 1911.) i Julije Deutsch (1859. – 1922.), a koja je poslovala od 1889. do 1911. godine. Tvornica je bila u vlasništvu Cementia Holdinga A.G. iz Züricha i zvala se Croatia d.d. sve do kraja Drugoga svjetskog rata. Vjeruje se da je njezin prvi predsjednik uprave bio ugledni poduzetnik i predsjednik Eskomptne banke Fran Švrljuga (1844. – 1921.), međutim pravi vlasnici nisu poznati. Naime, poznato je to da je osnovni pogon kasnijega velikog holdinga kao svojevrsni obrt osnovao djed po- sljednjeg vlasnika i direktora Felixa Man- dla (1898. – godina smrti nepoznata) 1867. godine. U sastavu su tog sustava bile raznovrsne tvornice u Austro-Ugar- skoj Monarhiji, ali čini se da je u njemu Pogled na glavne građevine bivše tvornice bio velik udio mađarskog kapitala koji se nakon Prvoga svjetskog rata pokušavao skloniti u Švicarsku. Na ravničarskom je terenu nadomak padine, na prostoru od 12,5 hektara, izgrađena golema tvornica cementa sa svim potrebnim sadržajima. Tada je iz- građena i upravna zgrada, ali i radnički stanovi s južne strane pruge. Tvorni- ca je kao sirovinu iskorištavala ručno iskopane laporovite naslage na padini iznad tvorničkog kruga i vapnenac koji se dopremao iz obližnjih kamenoloma u Bizeku i Dolju, gdje je postojala tvornica građevnog materijala Dolomit. Taj se ka- men u tvornicu dostavljao prvo žičarom, a poslije i transportnom trakom u isko- panome tunelu. Poznato je da se ce- ment iz tvornice željeznicom otpremao u drvenim bačvama, potom u jutenim vrećama, a znatno poslije i u papirnatim Glavna pogonska zgrada i ostali sadržaji

1124 GRAĐEVINAR 67 (2015) 11 INDUSTRIJSKA BAŠTINA Građevinar 11/2015

Detalj iz tvorničkog kruga s uočljivim oštećenjima pukotina na zgradama u blizini iskopa. kon stečaja cijelo zemljište za bagatel- Problemi s klizištem Zbog sve većih potreba za cementom nu cijenu otkupili oni koji su vjerovali da odlučeno je da će se graditi nova, suvre- će jednog dana na tome dobro zaraditi. Na dijelu gdje je manje ruševina i otpa- mena tvornica. Provedena su istraživa- Vjerojatno su se na dio zemljišta uknjiži- da nalaze se nove zgrade Strojopromet nja tla, ali pritom već prije uočeni nagibi li i bivši dužnici. Uglavnom, na području grupe koja se od 1989. bavi trgovinom i oštećenja nisu uzeti u obzir. Gradnja negdašnje tvornice uknjiženo je četrde- svih vrsta metala, ali i Frementuma d.o.o., je završena 1976., a već su sljedeće setak pravnih i fizičkih osoba. Prostor pekarsko-slastičarske tvrtke. Nejasno je godine uočeni znakovi pojave klizišta. je potpuno devastiran i u ruševinama, imaju li nove zgrade odgovarajuće gra- Tvornica je obustavila rad 1988. kada a zatrpan je i gomilama otpada, ali una- đevne i uporabne dozvole. Prema tvrd- je uočeno da se intenzivnim iskapanjem toč tomu u kompleksu posluju različite njama okolnog stanovništva, središnje lapora (procijenjeno je da ga je na tome manje tvrtke i obrti. Tamo je svojedobno visoke silose i dalje koristi Cemex, pravni području iskopano ukupno 5,3 milijuna poslovao i CIOS, tvrtka za prikupljanje i slijednik Dalmacijacementa, kao skladište kubnih metara, odnosno 13 milijuna primarnu obradu otpada. Poslije se CIOS cementa za područje grada i okolice. tona) aktivirano klizište Kostanjek, jedno zbog snažnih protesta okolnog stanov- Riječ je o jednoj tužnoj i ružnoj priči kojoj od najvećih koje je u urbanoj sredini za- ništva preselio u industrijsku zonu u se ne nazire kraj. Navodno se okolno sta- bilježeno u literaturi. Klizanjem bokova i obližnjem Jankomiru. novništvo ne treba brinuti jer je za pra- sjevernog zaleđa zahvaćeno je područ- ćenje klizišta Kostanjek instalirana najsu- 2 je od 1,2 km u kojemu je petstotinjak Na području bivše tvornice vremenija oprema. Negdje je napisano da bi kompletna sanacija cijelog prostora stambenih i gospodarskih zgrada. uknjiženo je četrdesetak pravnih U vrijeme zatvaranja tvornice izrađen stajala čak 200 milijuna eura. Za sanaciju je i usvojen Generalni urbanistički plan i fizičkih osoba, a prostor ne postoji prevelika volja, a najčešće su zaštite i prenamjene prostora, ali od je potpuno devastiran i u opravdanje neriješeni imovinsko-prav- svega se odustalo. Grad se pravda da ruševinama te zatrpan gomilama ni odnosi. Najtužnije zvuče povremene i ne može ništa učiniti jer su sredinom otpada najave kako će prostor bivše tvornice devedesetih godina prošlog stoljeća na- cementa biti zaštićen kao industrijska

GRAĐEVINAR 67 (2015) 11 1125 Građevinar 11/2015 INDUSTRIJSKA BAŠTINA baština. Naime, takva zaštita kasni naj- grebačkoj obitelji s mnogo djece pa nije dinu dana vratili u Zagreb i kupili posrnuli manje četvrt stoljeća kada je i započela mogao pohađati visoke škole. Završio je dućan Zlatni zvon u Ilici 112, nadomak devastacija i urušavanje toga prostora, samo pučku školu te izučio bačvarski od- Britanskog trga koji još nije postojao. a upitno je i što bi trebalo zaštititi kad je nosno stolarski zanat. Unatoč tomu, pri- I taj je dućan dobro poslovao pa je Adolf uglavnom riječ o sadržajima sagrađeni- pada uskom krugu najzaslužnijih Zagrep- vrlo brzo poslovanje proširio na trgova- ma prije četrdesetak godina. čana uopće. Dovoljno je reći da je izgra- nje ugljenom i opekom. Odmah je, dakle Spomenuli smo već Felixa Mandla, po- dio dvije zgrade koje su temelj današnje već 1883., otvorio ciglanu na Lašćini, sljednjeg vlasnika tvornice. Taj se imućni zagrebačke kulturne ponude – dvoranu gdje su ciglane imali Židovi H. Schwarz Židov tijekom Drugoga svjetskog rata Gradskoga dramskog kazališta Gavella i i J. Grünwald, ali i Herman Bollé, koji je zajedno sa suprugom Anny umjesto u kino Europa. nakon katastrofalnog potresa u Zagrebu Zürich doselio u Zagreb. Uspostavom 1880. Stolnom kaptolu predložio osni- ustaške vlasti tvornica je bila konfiscirana, Poduzetnik Adolf Müller, vanje Nove kaptolske ciglane. Nazvao ju je tako da bi se razlikovala od to vrijeme ali je vraćena nakon utjecajnih političkih utemeljitelj ciglane u Črnomercu, intervencija. Međutim, Mandl je ipak bio daleko najveće Kaptolske ciglane koju su uhapšen pod optužbom da je slušao vije- pripada uskom krugu vodili poduzetnici Janko Grahor i Fra- sti BBC-a, ali je pušten nakon intervencije najzaslužnijih Zagrepčana jer njo Klein. Potom je s njom samostalno mađarske vlade. Do kraja je rata uspijevao je, primjerice, izgradio kazalište upravljala tvrtka Grahor i sinovi koja je po- sačuvati živu glavu, iako je bio pod pri- Gavella i kino Europa sjedovala čak šest tvornica opeke (četiri smotrom zbog suradnje s partizanima. u okolici Zagreba i po jednu u Križevcima Nakon rata osuđen je na deset godina i Bjelovaru) te jednu tvornicu vapna u prisilnog rada kao "predstavnik stranog Povijest obitelji Müller, kako je jednom Ivancu pokraj Zaprešića. kapitala". Pušten je nakon 22 mjeseca napisala povjesničarka umjetnosti dr. sc. Ciglana koja je izgrađena na prijedlog zahvaljujući jednom papiriću na kojemu Bolléa bila je smještena na kaptolskome mu je jedan partizan zahvaljivao na ustu- zemljištu, negdje pokraj Maksimira (vje- pljenome pisaćem stroju. Jugoslaviju je rojatno upravo na Lašćini) i blizu Kaptol- napustio krajem 1950. Vratio se u Švi- ske ciglane. Iako je Bollé bio uvjeren da će carsku i ondje ustanovio da su i tvorni- ciglana zbog obnove nakon potresa biti ce u Mađarskoj i Čehoslovačkoj također vrlo isplativa, to se u početku nije dogo- nacionalizirane. Ipak, pružila mu se mo- dilo. Zato je Bollé Stolnom kaptolu pred- gućnost da u Keniji, pokraj Nairobija, pre- ložio da od njih kupi ciglanu, što je odmah uzme i unaprijedi malu tvornicu cementa. i prihvaćeno, pa je krajem 1882. potpi- Nekoliko godina poslije sreo se i s Titom san kupoprodajni ugovor. Nakon nekog koji je bio zadivljen njegovim znanjem vremena u posao se uključio i graditelj hrvatskog jezika. Objasnio mu je da je 12 Ferdinand Kosseg, a 1888. dvije su tre- godina živio u Zagrebu i da je bio direktor ćine tvrtke otkupili Robert Kolmar i Leon tvornice cementa, ali nije propustio ista- Hönigsberg pa se otad zvala Nova kaptol- knuti da je jezik zapravo naučio u Lepo- ska ciglana Leona Hönigsberga i Bollé više glavi. Svoj je neobičan život i boravak u nije imao utjecaja na njezino poslovanje. Zagrebu detaljno opisao u knjizi In spite No ostvarila se njegova najava da će nova of all the memories remain (Unatoč svemu ciglana podići razinu kvalitete opeke. ostaju sjećanja), koja, nažalost, nikada nije Jedan od rijetkih portreta Adolfa Müllera Naime, proizvedeni su mnogi novi proi- prevedena. zvodi poput glaziranog crijepa koji je bio Snješka Knežević, tipična je povijest ži- postavljen na zagrebačku katedralu i fa- Ciglana u Črnomercu dovskih obitelji: početak od nule, vrtoglav sadne opeke koja se koristila za pročelja uspon i blistav vrhunac. Ipak, u slučaju kanoničkih i prebenderskih kurija. Jedan od najzaslužnijih Zagrepčana obitelji Müller posebnost je to što se ta Ne postoji neki sustavni popis koliko je povijest odnosi samo na dva narašta- u to doba u Zagrebu bilo ciglana, ali se Još je zanimljiviji slučaj jednoga drugog ja, ponajprije na začetnika Adolfa. On je pretpostavlja da ih je bilo mnogo. Primje- poduzetnika i tvorničara Adolfa Müllera 1882. oženio Faniku Mühlhofer iz Kra- rice, glavna je gradska tvornica opeke bila (1857. – 1932.), utemeljitelja velike ci- pine i potom su zajedno otišli u Josipdol, u Frankopanskoj ulici, a ciglane su bile na glane u Črnomercu, također industrijskog gdje su živjeli Fanikini rođaci. U Josipdo- cijelome ravnom prostoru do Savske uli- sadržaja koji je nastao neovisno o gradnji lu je Adolf otvorio dućan mješovite robe ce (uključujući srednjoškolsko igralište i željezničke pruge. Adolf Müller je za ra- s gostionicom koji su poslovali toliko današnju zgradu u kojoj su Arhitektonski, zliku od Mandla rođen u siromašnoj za- uspješno da su se Mülleri već nakon go- Građevinski i Geodetski fakultet), a za-

1126 GRAĐEVINAR 67 (2015) 11 INDUSTRIJSKA BAŠTINA Građevinar 11/2015

meri". U 17. st. na tom su se području spominjala još neka sela kao što su Ču- kovići, Vrhovci, Jelenovac i Domjanići. Na jugozapadu se današnje gradske četvrti Črnomerec nalazi Grmoščica, posjed koji je u srednjem vijeku izvjesni plemić Pe- tar darovao Kaptolu. U opisu se tog prostora spominje blatni brijeg pa zato ne čudi da se sve donedavno na tome prostoru proizvodila opeka. Selo je 1819. imalo 197 stanovnika, a već se 1878. taj broj povećao na 725, čemu je uvelike kumovao snažan gospodarski razvoj. U to se vrijeme spominju i novija naselja kao što su Mikulići, Fraterščica, Bijenik, Novaki, Kustošija… Sve do 1945. granica je Zagreba bila na potoku Kustošaku pa je zapadni dio Črnomerca tek tada postao dio grada. To je inače bilo jedno od najstarijih naselja u zagrebačkoj okolici Dio sadržaja bivše ciglane tvarane su postupno kako se širio grad ili su se gradile vojarne. Jedna je ciglana od 1870. postojala u Ilici na broju 157, dakle znatno prije nego što je 1885. Adolf Müller otvorio vlastitu tvornicu opeke u Črnomercu na broju Ilica 288, koja se poslije razvila u veliki industrijski pogon. Ciglanu je imao i u Baniji, nadomak Kar- lovca, a i rudnik u Kosovskoj Mitrovici. Črnomerec se spominje već u 13. i 14. st. kao jedno od naselja gradečkih kmeto- va. Prema raširenoj zagrebačkoj legendi, potok je i predjel kroz koji prolazi nazvan prema nekom mesaru koji je loše mjerio meso pa se za njega govorilo da "črno Glavna pogonska zgrada bivše ciglane

jer se spominje u ranome novom vijeku. Kustošija do koje se proširila Müllerova ciglana bila je jedno od najstarijih naselja u zagrebačkoj okolici jer se spominje u ranome srednjem vijeku. Pripadala je Kaptolu i naziv je dobila po kanoniku ku- stosu koji je njome upravljao.

Pitanje je što je Müllera potaknulo da se proširi i na područje kulture – je li povod bila fascinacija filmskom umjetnošću ili je naslutio nove poslovne mogućnosti Upravna zgrada ciglane na Ilici

GRAĐEVINAR 67 (2015) 11 1127 Građevinar 11/2015 INDUSTRIJSKA BAŠTINA

Djelatnost i na području kulture

Adolf Müller već je potkraj 19. i počet- kom 20. stoljeća pripadao gospodarskoj eliti pa je bio ugledan i bogat građanin. Postao je i aktivni poduzetnik te je sura- đivao s više građevinskih poduzeća i gradio stambeni blok u Ilici (1898.) te veliku uglovnicu na uglu Frankopanske i Dal- matinske (1904.). Tijekom 1907. i 1908. vodio je građevno poduzeće i tehničku podružnicu Müller & Lubynski i gradio dvije vile i pučku školu na Pantovčaku. Nije poznato što je Adolfa potaknulo na to da svoje djelatnosti od 1910. proši- ri i na područje kulture. Pitanje jest je li povod za taj korak bila fascinacija novom filmskom umjetnošću ili je Müller u tome naslutio nove poslovne mogućno- Štand za prodaju voća uzgojenog na Müllerovu brijegu sti. Poznato je da je fotograf i avangar- dist Franjo Mosinger (1899. – 1956.) već stručnjaka, pa je vrlo vjerojatno (iako to Oni su prvo 1919. poznati restoran Lo- 1896. u dvorani Hrvatskog sokola i Kola nije i sigurno) da je Müller upravo Fische- be-Krizmanić u Samostanskoj, danas Var- organizirao prvu javnu filmsku projekci- ru ponudio projektiranje kino-kazališta šavskoj, u kojem je bila plesna dvorana, ju, a da je 1906. u Zagrebu otvoreno prvo Helios (današnja Gavella) u Frankopanskoj a održavale su se i kinopredstave i ljetne stalno kino Pathé Bioskop, poslije Union, ulici koje je završeno 1917. godine. projekcije na terasi, potpuno preuredi- u Gajevoj 1. Agilni je Mosinger već 1912. Gradnju je te dvorana Adolf Müller po- li u kino, a potom su na istome mjestu potaknuo gradnju kino-kazališta Apollo vezao s gradnjom velike stambeno-po- izgradili kino Balkan-Palace. Projekt su u Ilici 31 (današnje kazalište Kerempuh), slovne zgrade na uglu Frankopanske povjerili arhitektu Srećku Florschützu a njegov je projektant bio Ignjat Fischer i Dalmatinske ulice. Ubrzo potom su (1882. – 1960.), kojemu je to vjerojat- (1870. – 1948.), jedan od najboljih i naj- Helios, Apollo i Union zajedno s filmskim no najuspješnije djelo. U Samostanskoj i plodnijih arhitekata onog doba koji je zavodom Urania spojeni u jedno veliko Marovkoj, današnjoj Masarykovoj, izgra- projektirao i zgradu Hrvatskog sabora i poduzeće. Svoj je najveći projekt, završen dio je dvije reprezentativne zgrade koje palaču Gradske štedionice na Trgu bana 1925., ipak prepustio sinovima Alfredu su podsjećale na palače, a između njih Jelačića. Projekt Apollo donio mu je glas i Leu, velikome filmskom zanesenjaku. probio je prolaz uz koji se proteže kinodvorana. Bila je to prva hrvatska kinodvorana u cijelosti namijenjena za filmske projekcije. Izgrađena je na željeznoj konstrukciji i dugačka je 50 m, a široka 15,5 m. Pro- čelja su jednostavna i bez ukrasa, a na bočnim su stranama istaknuti potpornji konstrukcije. Podijeljena je u dva dijela. U sjevernom su dijelu blagajne i čekaonice, a u južnome gledalište dugo 40 m, širo- ko 14 m i visoko 11,5 m s pozornicom. U luksuznoj je čekaonici u prizemlju bio urešen bife, u sredini je bio vodoskok od umjetnoga kamena koji je izradio kipar Emerik Sunko, a okolne su kiparske ukra- se i kipove na mramornim stupovima izradili kipari Pitzger i Vihrina. Raskoš je tog kina oduševljavala sve naraštaje po- sjetitelja, a od 2013. zaštićeno je kultur- Gledalište sadašnjeg kina Europa no blago. Štoviše, Gradsko poglavarstvo

1128 GRAĐEVINAR 67 (2015) 11 INDUSTRIJSKA BAŠTINA Građevinar 11/2015 iskoristilo je pravo prvokupa i poklonilo ga tzv. filmofilima na upravljanje. Adolf Müller bio je i poznati dobrotvor koji je bio i donator izraelitske škole u Palmo- tićevoj ulici, a bio je i u upravnom i izvrš- nom odboru za gradnju velike i suvreme- ne židovske bolnice. Taj projekt nije doži- vio jer je umro 1932., ali ni bolnica nikada nije izgrađena.

Tužna obiteljska sudbina

Nakon Adolfove je smrti imovina podijeljena na dva dijela. Alfred (rođ. 1888.) je preuzeo kino i donjogradski blok Masarykova – Varšavska s prolazom Balkan, koji je do kraja izgradio, a Leo (rođ. 1894.) preuzeo je ciglanu i blok zgrada u Frankopanskoj i Dalmatinskoj. Alfred je završio kinoopera- terski tečaj i visoku tehničku školu u Beču i u cijelosti se bio posvetio unapređenju Blok bivših pogona tvornice Badel na panorami Zagreba filmskog repertoara, a Leo je ciglanu u Kustošiji proširio i pretvorio u ogledan pri- koji je najavio da će urediti cijeli prostor, me dijelu užega gradskog područja mož- mjer "kapitalizma s ljudskim licem". Rad- no na istočnom je dijelu kompleksa iz- da nisu bili reprezentativan primjer indu- nicima je osiguravao pohađanje večernje građen samo veliki Konzumov supermar- strijske baštine, no blok koji je smješten škole, uzornu kuhinju i radnički orkestar. ket. Poslije se doznalo da je cijeli prostor na negdašnjemu istočnom rubu grada i Za radnike su se služile i mise, a izgradio je prodan nekim mađarskim investitorima nadomak Kvaternikovu trgu osim svojom i kapelicu u sklopu tvornice, ali i pomogao koji su najavili gradnju velikoga stambe- veličinom odiše i vrijednostima industrij- gradnju kustošijanske crkve. Ujedno je sa nog bloka. Istodobno je bilo najavljeno da ske arheologije. Osim toga, i zaštićen je suprugom Nadom na Müllerovu brijegu će na Müllerovu brijegu poduzetnik Dan- kao dio povijesne cjeline grada Zagreba, iznad ciglane uredio ogledni voćnjak s bi- ko Končar i odvjetnik Ante Nobilo graditi ali i zbog svojih povijesnih graditeljskih ranim sortama bresaka i jagoda o kojima luksuzne vile. Čak je 2010. bio raspisan struktura. S obzirom na sadašnje stanje je brinuo cijeli tim agronoma. Zabilježeno natječaj za arhitektonsko-urbanističko toga bloka omeđenog Šubićevom, Marti- je da su se jagode brale posebnim pince- rješenje na kojem su prvu nagradu dobili ćevom, Derenčinovom i Vlaškom ulicom tama i potom vozile u grad na prodaju. Urbanistički institut Hrvatske d.d. i Radioni- te Kvaternikovim trgom, teško bi se ne- Iako su Müllerovi fatalne 1939. poput ca arhitekture d.o.o. Za sada nema ništa ni koga neinformiranog putnika namjerni- mnogih europskih Židova prešli na ka- od jednog ni od drugog projekta. Razlog ka moglo uvjeriti u to da je blok pod bilo toličanstvo i postali Mileri, to im nije po- je možda kriza, a možda i nešto drugo. kakvom zaštitom. Grad Zagreb vlasnik je moglo. Leo je stradao u Jasenovcu 1941., većeg dijela tog bloka. unatoč tomu što je kardinal Stepinac ur- Ciglanu je Leo Müller pretvorio Cijeli blok ima neke posebnosti i u na- girao kod poglavnika Pavelića, a Alfred u stanku i u sadašnjem izgledu. Primjeri- u ogledan primjer "kapitalizma Dachau 1945. godine. Nedavno (2014.) ce, jedini je blok tog dijela grada koji nije umro je Alfredov sin Alan Miler, umi- s ljudskim licem", a radnici su dovršen i nema jasno određenu urbanu rovljeni i skromni pravnik i ekonomist. pohađali večernje škole te imali strukturu i namjenu pa se teško mogu Najstariji je Leov sin Marijan već 1940. uzornu kuhinju i radnički orkestar razumjeti svi slojevi od nastanka krajem otišao u Izrael, a najmlađi Branko živio je 19. st. do danas. Uostalom, razvio se u Njemačkoj, dok je Rajko s obitelji uvi- pokraj trga koji je tradicionalno bio rubni jek živio u Zagrebu. Njihove su sudbine Blok Badel pokraj Kvaternikova dio grada i na kojemu je bila mitnica za uglavnom nepoznate. trga ubiranje daća od prigradskih i ostalih sta- Tvornica je uspješno poslovala nakon novnika koji su u grad ulazili s te strane. Drugog svjetskog rata, a radila je i nakon Nedovršeni gradski blok Taj je dio Donjeg grada još od uvođenja Domovinskog rata, dok nije bila zahvaće- konjskog tramvaja bio okretište, a to je na "famoznom" hrvatskom privatizaci- Prikazani primjeri važnih industrijskih sa- dijelom i danas, iako se tramvajska pru- jom. Potom ju je kupio poduzetnik Todorić držaja na zapadnoj periferiji ili na rubno- ga znatno produljila prema istoku. Trg

GRAĐEVINAR 67 (2015) 11 1129 Građevinar 11/2015 INDUSTRIJSKA BAŠTINA se zvao Međašnim još dugo nakon što zapadnije, na broju 67, smještenom na je naziv dobio prema Eugenu Kvaterniku drugoj strani ulice, iza raskrižja s Vonči- (1825. – 1871.), hrvatskome političa- ninom. Tamo su, vjerojatno u dvorištu, ru, pravniku, piscu i revolucionaru koji je 1862. Gracijan Mišić i Eugen Sablić ute- stradao u nesretnoj Rakovičkoj buni. Na meljili prvu tvornicu likera. tom je trgu dugo bila vrlo popularna trž- nica, koja je sada premještena pedesetak Nastanak i razvoj kompleksa metara južnije, na ugao koji zatvaraju Šu- bićeva i Martićeva ulica. Tvornicu je proslavio Franjo Pokorny Kvatrić, kako svi Zagrepčani nazivaju (1826. – 1893.), podrijetlom iz Petrinje, taj trg, bio je oduvijek mjesto susreta koji je nakon tri razreda pučke škole otišao raskošnih vila uz Petrovu ulicu i nase- izučiti zanat u Karlovac, potom u Sisak, a lje Lašćina te industrijske zone koja se onda i u Zagreb. Radio je kao poslovođa protezala od zavrtnice do Vlaške i Hein- u tvornici likera Mihić-Sabljić. Nakon što zelovom do ondašnjega novog stočnog je svladao potrebna znanja iz tehnologi- sajma. Ujedno je bio veza s dalekom Du- je destiliranja i slično, otplatom je postao bravom te ostalim brojnim sjeveroistoč- njezin vlasnik. Tvornica je tada promijenila nim, istočnim i jugoistočnim prigradskim naziv u Pokorny, kr. povl. zagrebačka dionič- naseljima. Bio je uvijek mjesto susreta i ka tvornica likera i počela primjenjivati nove raznovrsnih trgovačkih odnosa. Reklama za najpoznatiji liker tvornice Pokorny tehnologije u proizvodnji voćnih destilata. Tvornica je proširila djelatnost i na probio namijenjen proizvodnji alkoholnih izvodnju i doradu vina te je, zahvaljujući pića. Točno je vrijeme nastanka bloka primjeni najsuvremenijih postupaka, već vrlo teško odrediti jer je objedinio mno- na Prvoj dalmatinsko-hrvatsko-slavon- ge tvornice koje su svoje pogone imale u skoj izložbi u Zagrebu 1864. osvojila naj- blizini, ali i dosta daleko. Tako je najstariji viša odličja. Slične uspjehe postigla je i na član današnjeg Badela 1862 d.d. osnovan izložbama u Beču, Parizu, Londonu, Phi- upravo 1862. u Vlaškoj ulici, ali znatno ladelphiji, Sidneyu i drugdje. U želji da po-

Crtež poduzetnika Vladimira Arka

Uz zapadni rub Kvaternikova trga i na površini od tri hektara nastao je složen i velik industrijski blok koji je od svog nastanka bio namijenjen proizvodnji alkoholnih pića

Dakle, uz zapadni rub Kvatrića, na istoč- nome rubu Donjeg grada kao povijesne zagrebačke jezgre, na površini od tri hektara nastao je složen i velik industrijski blok. Taj je prostor od svog nastanka Blok Badel snimljen iz zraka

1130 GRAĐEVINAR 67 (2015) 11 INDUSTRIJSKA BAŠTINA Građevinar 11/2015

Kada se govori o nastajanju budućega koncerna, valja reći to da je Mijo Arko, jedan od prvih hrvatskih stručnjaka za podrumarstvo, godine 1867. utemeljio trgovinu vina i rakije. On je 1892. kupio jednokatnicu u Vlaškoj 116 koju je preu- redio u svoju poslovnicu i stan, a u dvo- rištu je izgradio malu tvornicu konjaka. Poznato je da mu je te prilagodbe izvodio arhitekt Karl Greiner. Sin Vladimir Arko (1888. – 1945.) radio je u početku s ocem u veletrgovini vinom, a potom je preuzeo poduzeće koje je znatno proširio i unaprijedio. Već 1915. uređivao je rezidenciju i tvorničku poslovnicu, a potom je otkupio sve susjedne čestice i na njima od 1918. do 1921. izgradio zgrade rafinerije i peca- Upravna zgrada tvornica Arko i Badel re žeste, koje su poslije postale dio tvornice Gorica, te proizvodnu zgradu tvornice mogne poukom svima koji bi u tome poslu u nas koja je u pripremi konjaka slijedila pjenice, a1926. i poslovno-pogonski trakt željeli napredovati, a "na temelju crpljene francuski način proizvodnje. Iz Francuske ispred pogonskih građevina – zgradu pouke iz svog pohoda" (po Francuskoj i su bili nabavljani svi aparati, a i prvi su skladišta. Istodobno je temeljito u dva Italiji) sastavio je knjigu o vinarstvu koja će inženjeri bili Francuzi. Najpoznatiji je pro- navrata obnovio upravnu i rezidencijalnu (barem tako piše u Gospodarskom listu iz izvod Patrie bio Patria brandy medicinal, zgradu. Sve je to izvedeno prema projek- 1868.) "i manje vješta vinara u tom poslu pakiran u pljoskama s prepoznatljivom tima često spominjanog Ignjata Fishera, s valjano poučiti". etiketom, koji je nadživio matičnu tvrtku, time da je na dvije zgrade (tvornici pjenice Najpoznatiji je proizvod te tvornice bio a u pedesetim godinama prošlog stoljeća i skladišta) radio i poznati konstruktor Jo- slavni pelinkovac koji se prodavao širom bio ga je zadržao i Marijan Badel. sip Dvorsky, dipl. ing. građ. svijeta. Zapamćeno je da je Pokorny svo- Proizvodna zgrada pjenice odnosno jim likerima opskrbljivao sve europske Vladimir Arko je poduzeće znatno kvasca, koja je poslije bila Badelova destilerija, bila je zaštitni znak cijelog bloka, metropole, čak i francuski carski dvor proširio i unaprijedio jer je otkupio Napoleona III. a imala je spregnutu željezno-betonsku Tvornica je 1893. prodana novome vla- sve susjedne čestice i na njima od strukturu s metalnom krovnom rešetkom sniku koji je nastavio proizvodnju pod 1918. do 1921., te potom 1926., koja se 2011. urušila. Riječ je i o posebnoj već poznatim i u svijetu uglednim nazi- izgradio brojne nove industrijske kompoziciji fasadne opeke koja je pravi vom. Tridesetih je godina prošlog stoljeća pogone primjer ondašnjih industrijskih standar- stvoren novi i suvremeni logo s inicijalom da u oblikovanju. Radi svjetlosti ugrađe- P koji se pojavljuje na plakatima i etike- tama za boce dizajnera Pavla Gavranića (1905. – 1973.), jednog od pionira naše primijenjene grafike. Tvornica je i nakon Drugoga svjetskog rata nastavila s proizvodnjom, a 1950. udružila se u no- voutemeljeno poduzeće Marijan Badel. I drugi je član budućeg koncerna Arko odnosno Badel nastao 1886. samostalno i na drugome mjestu – Patria, tvornica konjaka i finih likera koja je poslovala na početku Maksimirske ceste, u zgradi u kojoj se danas nalazi Mc Donald’s (u proš- lom smo broju zabunom napisali da je na tome mjestu bio Pokorny). Tvornica je bila zajedničko vlasništvo Zlatka Gavranovića i ugledne obitelji Rosenberg, a bila je prva Pogled sa zapada na tvornički kompleks

GRAĐEVINAR 67 (2015) 11 1131 Građevinar 11/2015 INDUSTRIJSKA BAŠTINA

ko-obrtničke komore u Zagrebu, a 1931. izabran je za predsjednika Zemaljskog saveza industrijalaca u Zagrebu i 1933. za predsjednika centrale industrijskih korporacija u Beogradu. Kada je 1939. osnovana samostalna Industrijska ko- mora u Zagrebu, izabran je za njezina prvog predsjednika. Obitelj je u Basari- čekovoj 24 na Gornjem gradu imala ure- đenu vilu koju je projektirao Albert Albini (1896. – 1978.), arhitekt koji je radio u ateljeu Viktora Kovačića i Huge Erlicha te bio profesor na Arhitektonskom fakulte- tu. Ta je kuća 1970. bila prilagođena za Antu Topića Mimaru, ali on u njoj nije bo- ravio. Poznato je da se Arkovi nasljednici već desetak godina sudski spore oko po- vratka negdašnjeg kaštela Frankopana u Severinu na Kupi, a što su sve posjedovali gotovo je nemoguće doznati. Ostaci proizvodne zgrade pjenice (destilerije) Zahvaljujući kvaliteti svojih proizvoda te širokom gospodarskom i poduzetničkom ni su i krovni prozori. Zgrada rafinerije i uređenje obiteljske kuće i novog glavnog angažmanu, Arko, tvornica vina i rakije, pecare žeste, a poslije i tvornice posuđa, ulaza u tvornicu, ipak je ponovno povjerio uspješno je preživjela Drugi svjetski rat, uglovnica je Martićeve i Šubićeve. Tako- Fisheru. Tako su se u određenome ne- nakon 1945. u izmijenjenim je uvjetima đer ima kompoziciju fasadne obloge, ali skladu našli heterogeni građevni dijelovi nastavila proizvodnju, a 1950. ujedinjena i reklamni displej na krovu, pa je dio kon- tvornice i otmjenost rezidencije visoke je s poduzećem Marijan Badel. To među- ture gradskog bloka i prepoznatljiv znak zagrebačke međuratne buržoazije. tim nije bio kraj kompletiranja budućega u prostoru. Poslovno-pogonski trakt giganta u proizvodnji žestokih alkoholnih ispred pogonskih zgrada detaljem stili- Osnivač Zagrebačke burze pića jer se u pedesetim godinama proš- ziranog portika na sjevernome pročelju log stoljeća u koncern uključio i Badel, ističe reprezentativnost ulaza. Sve su te Vladimir Arko se osim poslovanju tvor- poznata tvornica alkoholnih pića koju zgrade oblikovane u secesijskome stilu. nice posvetio osnivanju raznih novčanih, su znatno prije rata u Sesvetama osno- U tom su golemom kompleksu zaštićene trgovačkih i industrijskih poduzeća, a bio vali otac i stric narodnog heroja Marija- četiri zgrade, i to središnja destilerija, ra- je i među osnivačima Zagrebačke burze. na Badela (1920. – 1944.). Tako je ime finerija, poslovno-pogonski dio i upravna Bio je dugogodišnji predsjednik Trgovač- poznatog revolucionara, za razliku od zgrada u Vlaškoj koja je jedina temeljito obnovljena i u kojoj je današnja Uprava Badela 1862. Ta je reprezentativna zgrada građena kao neoklasicistička palača i služila je kao obiteljska rezidencija, u njoj je bila i Arkova kolekcija slika, a između kuće i međašnog trga bio je uređen pe- rivoj. Uspješno poslovanje i uvođenje novih programa zahtijevalo je podizanje novih tvorničkih pogona u zadanome blo- ku – tvornice etera, tvornice željeznih i limenih bačava te emajliranog posuđa, skladišta lima i pomoćnih sadržaja. Za te je utilitarne namjene Arko angažirao solidne građevinare i građevna podu- zetništva. Projektiranje reprezentativnih dijelova kompleksa, točnije proširenje i Zgrada rafinerije i pecare, poslije dio tvornice Gorica

1132 GRAĐEVINAR 67 (2015) 11 INDUSTRIJSKA BAŠTINA Građevinar 11/2015

Umjesto zaključka

Prikazali smo nekoliko velikih kompleksa koji su nastali neovisno o željezničkoj pruzi uz koju se natiskala glavnina najstarijih zagrebačkih industrijskih postro- jenja. Iako su im proizvodni kapaciteti i sudbine sasvim različite, riječ je o nekada vrlo uspješnim tvrtkama koje su sada ili ugašene ili posluju s gubicima. Rastužu- je da njihovi ostaci propadaju bez ikakve uočljive javne brige, s time da ima i takvih koje su velika opasnost za svoju okolinu poput bivše tvornice cementa u Podsu- sedu. Pitanje je samo radi li se pritom o općoj nebrizi ili samo o potpunoj apatiji.

IZVORI

[1] Šimončić-Bobetko, Z.: Razvoj cemen- tne industrije u Hrvatskoj u razdoblju Prikaz nagrađenog rješenja Bloka Badel između dva svjetska rata (1918-1941), Povijesni prilozi (1988) 2., str. 79-167 mnogih drugih, dobila tvrtka koja je s dva jednakovrijedna otkupa. Prvu je na- [2] Berak, S.: Čitaonice i knjižnica u Podsu- njim ipak bila povezana. Badel se 1970. gradu u iznosu od 226.800 kuna dobio sedu tijekom 20. stoljeća, Libellarium, ujedinio s Vinoproduktom, tvrtkom koja je biro Pablo Pita Architects iz Portugala, od- V., (2012), 1., 15-32 imala vinarije širom Hrvatske, pa je tako nosno par mladih arhitekata – Luís Pedro [3] Knežević, S., Laslo, A.: Židovski Zagreb: započela i tradicija vinarstva. Tvrtka ima das Neves Pereira i Pablo Rebelo. Vrije- kulturno-povijesni vodič, Židovska op- i punionicu izvorske i mineralne vode u me prolazi, ali se ništa ne događa. Tek se ćina Zagreb, Zagreb, 2011. Apatovcu podno Kalnika, a od 2006. u ponegdje stidljivo nagovijesti da će se na [4] Lazanin, B.: Povijest obitelji Müller, njezinu je sastavu i tvrtka Eurobev d.o.o. središnjoj zgradi popraviti urušeno krovi- Jutarnji list 20. 4. 2008. (http://www. koja proizvodi sokove, nektare i sirupe. šte. Zbog krize se vjerojatno i ne može ni- jutarnji.hr/m-llerovi-povijest-jedne- Badel ima i posebne pogone u Sarajevu, šta napraviti jer je bilo planirano da će se zagrebacke-obitelji/188361/ Beogradu i Skoplju. cijeli blok urediti na temelju javno-privat- [5] Paladino, Z.: Zaštita zagrebačke indu- Unatoč tomu tvrtka posluje s gubitkom, nog partnerstva. Deprimira činjenica da strijske baštine izradbom konzerva- a opće je mišljenje da su tu nekad vrlo je Grad prostor iznajmio mnogim tvrtka- torskih elaborata Gradskoga zavoda za uspješnu tvrtku upropastili političari. ma i da uredno ubire najamninu, a da se zaštitu spomenika kulture i prirode u Badel 1862 u starim pogonima odavno pritom u taj vrijedni sklop ništa ne ulaže. Zagrebu, Godišnjak zaštite spomenika ništa ne proizvodi i uglavnom je u vla- Blok Badel prava je gradska sramota, tim kulture Hrvatske (2009./2010.) 33/34, sništvu malih dioničara i financijskih in- uočljivija što se nalazi u užemu gradskom str. 147 – 170 stitucija. središtu. [6] Arčabić, G.: Zagrebačka industrijska Grad Zagreb kao investitor i raspisivač baština kulturnih dobata Republike natječaja te Društvo arhitekata Zagreba Natječaj za idejno urbanističko- Hrvatske, Informativa muzeologica, 38. kao organizator i provoditelj natječaja (2007) 1-2., str. 22 - 29 arhitektonsko rješenje održan raspisali su javni, otvoreni, anketni i ano- [7] Premerl, T.: Industrijska arhitektura nimni natječaj za izradu idejnoga urbani- je 2012. i prvu su nagradu dobili između dva svjetska rata, Čovjek i pro- stičko-arhitektonskog rješenja Bloka Ba- mladi portugalski arhitekti, ali stor (1983.) 32. del. Na natječaj koji je trajao od 10. siječ- vrijeme prolazi i ništa se ne [8] Blok Badel, brošura Zagreb, 2012., nja do 5. travnja 2012. stigla su 242 rada. događa http://www.zagreb.hr/UserDocsI- Ocjenjivački je sud dodijelio tri nagrade i mages/ badel_hr_web _NOVO.pdf)

GRAĐEVINAR 67 (2015) 11 1133