Program Ukupnog Razvoja Općine Tinjan

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE TINJAN 2015.-2020.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE TINJAN 2015.-2020.

Izrađivač:

BALA d.o.o, Kringa 32A, 52444 Tinjan www.bala.hr, [email protected]

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

SADRŽAJ:

1. UVOD ...... 4 2. ANALIZA STANJA ...... 8 2.1. Geostrateški položaj, prirodna i kulturna obilježja ...... 8 2.2. Demografska analiza ...... 18 2.3. Javna infrastruktura ...... 21 2.4. Zaštita prirode i okoliša ...... 27 2.5. Gospodarstvo, malo i srednje poduzetništvo ...... 30 2.5.1. Analiza industrijske proizvodnje i poslovnih zona ...... 31 2.5.2. Analiza poljoprivrednog sektora ...... 32 2.5.3. Analiza turističkog sektora ...... 34 2.6. Društvene djelatnosti i civilno društvo ...... 36 2.7. Prostorni plan uređenja ...... 36 2.8. Domaća i međunarodna suradnja ...... 38 3. USKLAĐENOST PROGRAMA UKUPNOG RAZVOJA S DOKUMENTIMA VIŠIH RAZINA ...... 40 4. SWOT ANALIZA ...... 42 5. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE TINJAN ...... 50 6. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE ...... 53 7.1. STRATEŠKI CILJ 1: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva ...... 53 7.2. STRATEŠKI CILJ 2: Razvoj selektivnih oblika ruralnog turizma i poljoprivrede ...... 56 7.3. STRATEŠKI CILJ 3: Izgradnja i rekonstrukcija javne infrastrukture ...... 60 7.4. STRATEŠKI CILJ 4: Zaštita okoliša i dugoročno održivi razvoj ...... 64 7. FINANCIJSKI PLAN REALIZACIJE RAZVOJNIH PROJEKATA ...... 67 7.1. Financijski instrumenti kohezijske politike Europske unije za razdoblje 2015.-2020. . 71 7.2. Financiranje strateških projekata u općini Tinjan ...... 74 8. INSTITUCIONALNI MODEL RAZVOJA OPĆINE TINJAN ...... 77 8.1. Pretpostavke uvođenja institucionalnog modela razvoja ...... 77 8.2. Prijedlog institucionalnog modela razvoja ...... 78 9.3. Grafikon Institucionalnog modela razvoja (IMR) općine Tinjan ...... 79

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

10. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE ...... 84 11. BAZA RAZVOJNIH PROJEKATA ...... 86

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

1. UVOD

Općina Tinjan je svoj prvi Program ukupnog razvoja izradila 2009. godine, no od tog trenutka gospodarske, kulturne, političke i tržišne okolnosti su se izmijenile te je Općina odlučila izraditi novi Program ukupnog razvoja kojim će detaljnije definirati svoju viziju, strateške ciljeve i planove u razdoblju od 2015.-2020. godine. Program ukupnog razvoja općine Tinjan (PUR) je temeljni strateški dokument razvoja lokalne zajednice, formiran u svrhu planiranja, provedbe, kontrole i ocjenjivanja ukupnog razvitka u razdoblju od 2015.-2020. godine. PUR predstavlja razvojni dokument koji određuje što sve u narednim godinama treba učiniti da život u općini Tinjan bude uspješniji, bogatiji, kvalitetniji i ljepši te služi kao vodič i okvir lokalnoj samoupravi u procesu razvoja. Osim toga, potencijalnim investitorima daje uvid u strategiju razvoja zajednice u koju žele ulagati, dok je za donatore osnovni dokument na temelju kojega odlučuju o raspodjeli bespovratnih sredstava. Njegova svrha je da omogući:  zadovoljstvo stanovnika općine  optimalno korištenje resursa  postizanje zadanih ciljeva razvoja i prioriteta  dugoročno održivi razvoj zajednice

Zbog iznimne važnosti ovog dokumenta (kao podloge za apliciranje raznih projekata na domaće i EU fondove) Općina Tinjan (izrađivač) je inicirala njegovu izradu kako bi se definirao razvojni put općine u sljedećih nekoliko godina. To je još važnije od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju zbog čega jedinice lokalne samouprave moraju pripremiti vlastite kapacitete na procese koji slijede iz razloga što će one općine i gradovi koje se uspiju kvalitetnije pripremiti biti u prednosti u realiziranju projekata i iskorištavanju sredstava namijenjenih regionalnom i lokalnom razvoju.

Općina Tinjan nalazi se u vrlo specifičnom, prelaznom razdoblju, s dugogodišnjom tradicijom malog poduzetništva koje se u posljednjih nekoliko godina sve teže „bori“ s općenitim stanjem i padom gospodarskih aktivnosti u društvu, a s druge strane, svi očekuju značajnije kapitalne investicije, potpore te razne subvencije javnom i privatnom sektoru. Najznačajniji projekti općine Tinjan u narednom razdoblju su razni projekti izgradnje javne infrastrukture, asfaltiranja 4

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

nerazvrstanih cesti, rekonstrukcija protupožarnih puteva, izgradnja novog vrtića, rekonstrukcija osnovne škole s pratećim sadržajima i sportskom dvoranom, izgradnje novih sustava odvodnje, uređenja trga, te priprema projektne i prostorno-planske dokumentacije za ostale projekte koji će biti u službi dugoročnog održivog gospodarsko-kulturnog života u općini Tinjan. Temeljem toga, nameće se nužnost kvalitetnog planiranja i koordiniranja ovih projekata kako bi ovo prijelazno „razvojno“ razdoblje u životu općine Tinjan ostavilo za sobom pozitivne efekte na lokalno stanovništvo i ukupnu kvalitetu života općine. U izradi Programa primijenjena je suvremena, participativna razvojna metodologija tako da su u njegovoj izradi sudjelovali i svi zainteresirani stanovnici općine Tinjan – predstavnici javnog, gospodarskog i civilnog sektora.

Nakon analize dostupnih podatka može se zaključiti da na području općine postoje brojni pozitivni procesi ali i razvojni problemi koje treba detaljno sagledati i strateški o njima promisliti. To je učinjeno putem zajedničke radionice i tematskog sastanka na kojima su sudjelovali predstavnici gospodarstva, društvenih djelatnosti, općinske uprave, nevladinih udruga i ostalih interesnih skupina s područja općine Tinjan. Nakon analize osnovnih razvojnih problema definirana je razvojna vizija i ciljevi koje treba doseći kako bi se problemi uklonili. Na kraju su predložene mjere i projekti koje treba početi odmah provoditi kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi.

Uzimajući u obzir strateške dokumente viših razina Program ukupnog razvoja općine Tinjan izrađen je u skladu s nacionalnim i županijskim strateškim usmjerenjima. Na izradu strateških ciljeva utjecali su raspoloživi i predvidivi izvori financijske potpore domaćih i europskih fondova. Program ukupnog razvoja općine Tinjan je dokument otvoren promjenama i intervencijama koje će neminovno uslijediti. Strateško promišljanje u manje razvijenim sredinama često podrazumijeva pretjerano usmjeravanje pozornosti ka postavljanju i realizaciji isključivo gospodarskih ciljeva što je ponajprije rezultat poistovjećivanja kvalitete života i materijalnog standarda. Iako je ovo drugo neizostavna pretpostavka prvo navedenog, kvaliteta života mnogo je širi pojam o kojem treba voditi računa, a koji, prilikom razmatranja razvoja, podrazumijeva ekonomski, socijalno i ekološki održivi razvoj koji će budućim naraštajima osigurati raspoloživost resursa najmanje u količini i stanju u kojem su danas zatečeni u lokalnoj zajednici.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Cijeli postupak izrade PUR-a podrazumijevao je aplikaciju smjernica i metodologije za izradu strateških razvojnih programa čime je osiguran metodološki standardizirani pristup kakav se primjenjuje u Europskoj uniji. Prvi korak u izradi Programa ukupnog razvoja obuhvaća provođenje temeljite osnovne analize razvojnih područja što je rezultiralo utvrđivanjem postojećih stanja raspoloživih resursa kao i pripadajućih razvojnih problema i potreba s kojima je suočena općina Tinjan. U narednom su koraku, nakon analize prostorno planske dokumentacije, izdvojene razvojne snage i slabosti općine te mogućnosti i prijetnje iz okruženja (SWOT analiza). Upravo su one predstavljale polazište za definiranje razvojne vizije koja će se nastojati realizirati putem četiri strateška razvojna cilja u okviru kojih je istaknuto više mjera i prioriteta u cilju dugoročnog održivog razvoja općine Tinjan.

Poticanje povezivanja subjekata gospodarskog, javnog i civilnog sektora u razvojno partnerstvo, s ciljem zajedničkog osmišljavanja i provođenja strateških ciljeva i prioriteta, u skladu sa uvjetima, resursima i kapacitetima općine osnovni je cilj izrade ovog Programa ukupnog razvoja, no on predstavlja tek prvi korak u zajedničkom naporu prema ostvarivanju ciljeva. Važnu ulogu u tom procesu, načinu razmišljanja i djelovanja, imaju nositelj razvoja, predstavnici javnog, privatnog i civilnog sektora kao i svi građani općine Tinjan. Programom su definirani strateški ciljevi usmjereni ka razvoju općine, jačanju i očuvanju njezinih potencijala, te zaustavljanju procesa depopulacije i starenja stanovništva. Sadržaj strateškog dokumenta je slijedeći:  Uvod  Analiza stanja  Usklađenost programa ukupnog razvoja s dokumentima viših razina  SWOT analiza  Vizija razvoja općine Tinjan  Strateški ciljevi, prioriteti i mjere  Financijski plan realizacije razvojnih projekata  Institucionalni model razvoja općine Tinjan  Praćenje i izvještavanje  Baza razvojnih projekata

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Izrada detaljne analize i ocjena stanja područja predstavlja temelj svakom strateškom planu jer se na osnovu prepoznatih pokazatelja utvrđuju pravci budućeg razvoja. Na temelju SWOT analize razvojnih mogućnosti, statističkih podataka, analize resursa te održanih radionica, radna skupina Programa, utvrdila je viziju općine Tinjan, strateške ciljeve koji su razrađeni kroz prioritete i mjere te očekivane učinke koje bi trebalo postići u razdoblju provedbe ovog Programa.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

2. ANALIZA STANJA

U cilju realnog prikaza stanja za područje općine Tinjan bilo je potrebno izvršiti analizu geoprometnog položaja, zemljopisnih, prirodnih i kulturnih obilježja područja, te prikaz demografskih i gospodarskih značajki. Korištene su službene baze podataka i interne evidencije Općine Tinjan i Turističke zajednice središnje Istre, podaci Programa ukupnog razvoja iz 2009. godine, podaci Popisa stanovništva iz 2001. i 2011. godine, statistički pokazatelji Hrvatske gospodarske komore Istarske županije te ostali dostupni podaci.

Općina Tinjan je smještena u središnjem dijelu Istarskog poluotoka, 12 km zapadno od administrativnog centra županije, Grada Pazina. Površina općine je 54,46 km² što je 1,93% površine Istarske županije. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine u općini Tinjan živi 1.684 stanovnika (smanjenje od 5% u odnosu na 2001.) što je 0,81% stanovništva Istarske županije. Gustoća stanovništva u općini Tinjan je 31 st/km² što je manje od gustoće stanovništva u Istarskoj županiji. Od osamostaljenja Republike Hrvatske pa do 1993. godine Općina Tinjan je administrativno bila u sklopu Općine Pazin, a od iste godine (preustrojem jedinica lokalne i regionalne samouprave) dobiva status općine te je takvu ulogu administrativno-upravno-političkog, gospodarskog i prometnog te posredničkog i uslužnog lokalnog središta zadržala do današnjih dana.

2.1. Geostrateški položaj, prirodna i kulturna obilježja

U cilju analize geostrateškog položaja općine, prirodnih i kulturnih obilježja u nastavku je dat prikaz osnovnih karakteristika Istarske županije, Lokalne akcijske grupe „Središnja Istra“, geoprometnog smještaja općine Tinjan, reljefnih i klimatskih obilježja, prirodnih resursa, kulturno-povijesne baštine te nematerijalne kulturne baštine.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Istarska županija Istarska županija smještena je na krajnjem sjeverozapadu Republike Hrvatske, s tri strane okružena morem. Na sjeveru graniči sa Slovenijom, na istoku i jugu s Primorsko-goranskom županijom, a na zapadu ima morsku granicu s Italijom. Geografski zauzima najveći dio Istre – najprostornijeg jadranskog poluotoka te ima površinu od 2.813 km². Ima 208.055 stanovnika. Istarsku županiju čini 41 teritorijalna jedinica lokalne samouprave: 10 gradova i 31 općina. Druga je po broju naselja u Republici Hrvatskoj (655 naselja) odmah iza Zagrebačke županije. Glavno upravno, administrativno i prometno središte Istarske županije je grad Pazin, a najveće urbano središte u Istarskoj županiji je grad Pula. Istra ima povoljni zemljopisni položaj jer se nalazi na pola puta između ekvatora i sjevernog pola pa povezuje srednjoeuropski kontinentalni prostor s mediteranskim.

Lokalna akcijska grupa „Središnja Istra“ Lokalna akcijska grupa središnje Istre, LAG „Središnja Istra“ je udruga čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave (JLS) Grad Pazin, te Općine Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun , Tinjan i Sv. Petar u Šumi, predstavnici privatnog sektora te predstavnici civilnog sektora s područja središnje Istre. Osim navedenih osam JLS-ova kao osnivača, LAG “Središnja Istra” od svibnja 2015. godine obuhvaća i Grad Poreč te Općine Funtana, Sveti Lovreč, Višnjan, Vrsar i Žminj. Njegova ukupna površina iznosi 872,06 km², a broj stanovnika prema Popisu iz 2011. godine iznosi 44.386 stanovnika. LAG „Središnja Istra“ osnovan je s ciljem stvaranja kvalitetne baze od koje sve jedinice lokalne samouprave i članovi mogu imati višestruku korist s posebnim naglaskom na pružanje informacija o mogućnostima boljeg i kvalitetnijeg korištenja postojećih resursa te uspješnog apliciranja na razne domaće i EU fondove.

Aktivnosti LAG-a “Središnja Istra” usmjerene su na prepoznavanje i unaprjeđenje već postojećih potencijala i osobitosti područja LAG-a, kako bi se zajedničkim aktivnostima osmislili projekti bazirani na specifičnim lokalnim potrebama, te definirala strategija razvoja cjelokupnog područja.

LAG “Središnja Istra” potiče razvoj ruralnog područja primjenom LEADER pristupa (pristup odozdo prema gore). Svojim sugrađanima pruža informacije o natječajima za dodjelu

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

financijskih sredstava iz nacionalnih i EU fondova te ih savjetuje o kandidiranju projekata te djeluje kao svojevrstan posrednik između krajnjeg korisnika – malog poduzetnika, poljoprivrednika, zadruge, udruge, lokalne samouprave i fondova Europske unije. Kroz međusobno povezivanje i suradnju promiče se ostvarenje zajedničkih razvojnih ciljeva te poboljšanje kvalitete života i rada za sve stanovnike područja LAG-a “Središnja Istra”. Sljedeća slika prikazuje područje Lokalne akcijske grupe „Središnja Istra“.

Slika 1: Područje Lokalne akcijske grupe „Središnja Istra“

Izvor: www.slideshare.net

LAGUR „Istarski švoj“ Upisom u Registar udruga Republike Hrvatske, 1. prosinca 2015. godine službeno je osnovana Lokalna akcijska grupa u ribarstvu „Istarski švoj“. Radi se o prvoj lokalnoj akcijskoj grupi u ribarstvu (LAGUR) u Istarskoj županiji koja obuhvaća područje Grada Pazina, Grada Poreča, te općina Funtane, Tar-Vabrige, Tinjana, Višnjana i Vrsara.

LAGUR predstavlja poseban oblik lokalne akcijske grupe specijalizirane za područje ribarstva, prerade ribe i marikulture s ciljem preuzimanja uloge nositelja gospodarskog razvoja ribarstva

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

na lokalnom području kroz doprinos stvaranju, održavanju i poboljšanju radnih mjesta u ribarstvu i doprinos zaštiti i dodavanju vrijednosti ribljim proizvodima.

Općina Tinjan - Geoprometni položaj Područje općine Tinjan predstavlja vrlo važno geoprometno središte u Istarskoj županiji iz razloga što se općina smjestila na križanju cesti koje povezuju dva grada unutar Istarske županije (Poreč i Pazin – državna cesta D48), županijskim i lokalnim je cestama povezana sa susjednim općinama Višnjan, Karojba, Sveti Petar u Šumi i Sveti Lovreč, te svega 5 km udaljena od Istarskog ipsilona (čvorište Baderna) što omogućuje općini brzi direktan izlaz na puni profil autoceste. Ti prometni pravci i prometno čvorište Tinjan još nisu u potpunosti prometno valorizirani iz razloga nedovoljne industrijske razvijenosti općine, no predstavljaju veliku komparativnu prednost koju bi općina u budućnosti trebala gospodarski valorizirati.

Krajobraz općine Tinjan karakteriziraju manji brežuljci i uvale, vapnenački supstrakt zemlje s crvenicom na površini te submediteranska klima. Općina Tinjan obiluje velikim bogatstvom biljnih vrsta, odnosno zajednica, a to bogatstvo uvjetovano je djelovanjem niza prirodnih čimbenika kroz povijest. Biljni svijet šuma, pašnjaka i kamenjara spada u zonu listopadnih šuma i šikara, hrasta medunca i cera, s bjelograbićem i crnim grabom. Po udolinama i vrtačama, na vlažnijim tlima, javljaju se mezofilne vrste običnog graba, klena, lijeske te druge vrste. Centralno mjesto zbivanja u općini predstavlja naselje Tinjan, smješteno na brežuljku, a naseljeno još u pretpovijesno doba. Sljedeća slika prikazuje geostrateški položaj općine Tinjan u Istarskoj županiji.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Slika 2: Područje općine Tinjan na karti Istre

Izvor: http://istra.lzmk.hr

Reljefna i klimatska obilježja Teritorijalni prostor općine Tinjan nalazi se u središnjoj Istri, na prostoru zapadne strane Drage, zahvaća naselja Tinjan, Kringu i Munrilj s pripadajućim naseljima. Administrativne granice dijeli, na istoku s Gradom pazinom i Općinom Sveti Petar u Šumi, južno s općinama Žminj i Kanfanar, . Zapadno graniči s općinama Sv. Lovreč Pazenatički, Gradom Porečom i Općinom Višnjan, a na sjeveru s Općinom Karojba. Na naseljavanje i kontinuitet života ovoga prostora utjecao je povoljan zemljopisni položaj uz Dragu. Geomorfološke karakteristike terena te povoljan i pristupačan kraj omogućili su kvalitetan život ljudskih zajednica. Pogodni pedološki uvjeti, uz dobru klimu s blagim zimama i ne suviše toplim ljetima, bili su uvjet za dugotrajan opstanak čovjeka u ovom prostoru.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Zemljopisni pojas na potezu od Tinjana do Kringe nastao je u donjoj kredi, a čine ga pretežno tanko uslojeni i pločasti vapnenci s proslojcima glinca i lećama kremenog pijeska. Slojevi su postavljeni u smjeru sjever – jug, a obuhvaćaju kako zapadnu, tako i istočnu stranu Drage. Sama Draga najnovijeg je, holocenskog nastanka prekrivena zemljom crvenicom (terra rosa). Gornji, sjeverni prostor okolice Tinjana nastao je u gornjoj kredi, a kojeg također, kao i one iz donje krede, čine pretežno vapnenci. U geološkom smislu prirodnih resursa ima malo, a sporadično se pojavljuju ležišta boksita. Dragom je nekad tekla rječica koja je donosila život, a li se njena „hirovita ćud“ ispoljavala i povremenim poplavama. Danas njen tok ocrtava bujna vegetacija jer sredinom zavale „teče“ vijugava crta stabala i niskog raslinja. Tekuće vode i izvora na pločama ponad Drage ima malo, no ljudi su se oduvijek opskrbljivali vodom i iz mnogobrojnih lokava. Duž obronaka Drage izviru vrela pitke vode od kojih je najpoznatiji „Pišćet“, a izvor pitke vode nalazi se i na Rajkovom vrhu kod Muntrilja. Zbog takvih reljefnih obilježja i dobre prirodne podloge dogodio se gospodarski razvoj općine u prošlosti, a pored lova i sakupljanja plodova osnovne grane gospodarstva u prapovijesti bile su stočarstvo i poljodjelstvo.

Područje općine pripada tipu klime submediteranskih osobina u manjem dijelu, dok je u većem dijelu to modificirana kontinentalna klima. Od šuma prevladavaju šume medunca i bjelograba, a tlo je srednje pogodno za poljodjelstvo (stočarstvo, ratarstvo i vinogradarstvo) uz veća ograničenja. Područje općine se može svrstati po ljepoti u prirodne krajolike sačuvanih bitnih obilježja, no postoji i nekoliko lokacija s bitnim zahvatima u prostoru koji narušuju izgled okoliša (boksitna nalazišta i dr.). Otvoreni prostori Tinjanštine su antropogenog podrijetla, zbog vjekovnog ekstenzivnog stočarenja i drvarenja, a u uvjetima labilne ekološke ravnoteže to je rezultiralo eliminiranjem prirodne šumske vegetacije. Sretna je okolnost da se vrlo često radi o blagim padinama, što je spasilo tlo od znatnije degradacije. Općinu Tinjan karakterizira topla i suha ljeta s više od 10 sati sunca dnevno, te prohladne i vlažne zime. Sljedeća slika prikazuje položaj općine Tinjan s obzirom na sastav zemlje.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Slika 3: Općina Tinjan u Crvenoj Istri

Izvor: Leksikografski zavod Miroslava Krleže 2008.

Prirodni resursi U cilju postizanja gospodarskog rasta i razvoja svaka lokalna samouprava treba maksimalno iskoristiti svoje prirodne resurse, no istodobno, voditi računa o zaštiti prirode i okoliša kako bi se sačuvala preostala šuma od sječe i propadanja, poljodjelske površine od ne-agrarnih namjena, naselja i građevinska zemljišta od neracionalne i neekonomične izgradnje, dok kod eksploatacije boksita i kamena treba paziti da ne dođe do devastacije krajolika. S obzirom na prirodne komparativne prednosti na čitavom području općine Tinjan treba podržavati takve programe gospodarskog razvitka koji već u startu imaju prednost zbog prirodnih resursa u prostoru a to su vinogradarstvo, povrćarstvo, stočarstvo uključujući farme peradi, industrija, obrt, promet, ruralni turizam, trgovina, razne usluge, kultura i sl. Općina Tinjan treba voditi računa o nastavku razvoja malog i srednjeg poduzetništva na svome prostoru iz razloga što ono ima dugu tradiciju, a obrtnici i poduzetnici su već prepoznatljivi na tržištu kao kvalitetni ponuđači roba i usluga. Dakle, potrebno je razvijati one aktivnosti i djelatnosti koje su vezane za vrijednosti i pogodnosti ovog prostora, odnosno za njegove komparativne prednosti.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Kulturno-povijesna baština Općina Tinjan se sastoji od tri veća naselja: Tinjan, Kringa i Muntrilj, koji dijele čitav niz zajedničkih gospodarskih, turističkih i povijesno – kulturoloških čimbenika, no s druge strane i toliko različitosti.

Tinjan Područje je bilo naseljeno u prapovijesti (gradine na rubovima Drage) i u rimsko doba, kad se nalazilo na samom rubu agera parentinske kolonije (nekoliko arheol. nalazišta iz rim. doba). Prvi se put spominje 1177. u ispravi pape Aleksandra III., i to kao župa Antoniana, a zatim ponovno 1194., 1225. itd. U to je doba došao u feudalni posjed pazinskoga kneza, a od XIV.st. i službeno je bio dijelom Pazinske knežije. Tada je naselje utvrđeno zidinama i kulama te je postalo graničnom utvrdom prema mletačkom posjedu (Sv. Lovreč). Mnoge ratne epizode u XIV. i XVI.st. vezuju se za mjesto ističući sve veću njegovu važnost, a 1578. Tinjan je u pazinskom urbaru stekao i status grada (Stadt), iako je poslije degradiran u gradić (Stättl). Za Uskočkoga rata osvojili su ga Mlečani, ali su ga nakon sklapanja mira napustili, prethodno srušivši zidine. Na najvišoj točki male jezgre naselja nalazi se župna crkva sv. Šimuna i Jude apostola. Izgrađena je 1773. u ranom neoklasicističkom slogu, s primjesama baroknih elemenata i rokokoa, posebno u uređenju unutrašnjosti. Na njezinu se mjestu prije nalazila crkva koja je bila posvećena sv. Antunu opatu. Pročelje je lezenama s bazama i kapitelima podijeljeno na tri polja, iznad kojih je vijenac te trokutasti zabat. Unutar svakog polja po jedna je niša s kipom: bočno sv. Šimuna i sv. Jude Tadeja, a nad glavnim ulazom, oblikovanim u baroknom slogu, Djevice Marije. Neke su stare kuće oko crkve popravljene, a od zidina nema više traga, osim podzida iznad Drage. Na južnom rubu ulaznoga trga, što ga tvori glavna cesta s ulicama koje ulaze u jezgru Tinjana, nalazi se ladonja sa županskim stolom. Stara grobljanska crkva Sv. križa, izgrađena u XIII.st. u romaničkom slogu, ima preslicu iznad glavnog ulaza i polukružnu apsidu, a obnovljena je 1728., 1894. i 1980 godine.

Danas je Tinjan sredina koja ponosno čuva svoju povijest i tradiciju, bilo da je riječ o simbolima ovog kraja – kamenom suhozidu i lokvama, kosirima i rankunima, folklornom i graditeljskom nasljeđu, predaji i legendama ili pak o vrhunskim gastronomskim delicijama poput istarskog pršuta. Tradiciju proizvodnje vrhunskog pršuta danas na Tinjanštini čuva nekoliko registriranih

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

pršutana, a 2006. Tinjan se proglasio Općinom istarskog pršuta. Još jedna znakovita tradicija ovoga kraja je kovački zanat, a nadaleko su poznati Tinjanski kosiri, pa se listopadu u sklopu Internacionalnog sajma pršuta u Tinjanu tradicionalno održava smotra kosira i drugih kovačkih proizvoda kovača iz cijele Istre.

Tinjan se može najbolje upoznati ukoliko se krene od vidikovca nad Dragom kod županskog stola oko kojeg su u prošlosti zasjedali župani i suci. Do samog stola, uz put koji vodi u dolinu, stoji kip Sv. Ivana Nepomuka, zaštitnika protiv poplava, te ispovjednika, kraljica, siromašnih i graditelja mostova. S vidikovca se pruža pogled duž plodne doline prema obližnjoj Kringi, a naziru se i kuće Sv. Petra u Šumi i Ježenja s druge strane Drage. Tuda je u prošlosti tekla rijeka sve do obale mora i Limskog zaljeva. S toga mjesta stara popločana ulica vodi u Geto koji je bio povezan mostom na samom ulazu u kaštel.

Skrene li se na pola ulice desno kroz voltu, prolazi se kroz najstariji dio grada uz kuće na kojima se vide uklesani simboli njihovih vlasnika: kovača, austrijskih vojnih kapetana, a posebnu pažnju privlači kuća Depiera iz 1670. s arkadama, cisternom i visokim izbočenim dimnjakom. Dalje uz ulicu stara je Tinjanska škola Casamara, a uz nju spomenik njenom najznamenitijem učeniku, kasnije istarskom i tršćanskom biskupu Jurju Dobrili (1812.-1882.) rodom iz obližnjeg Ježenja. Župna crkva Sv. Šimuna i Jude Tadeja potječe iz 18. st i zanimljiv je primjer kasnoga baroka u Istri. Od crkve odvojeni zvonik visok 28 metara razlikuje se od većine istarskih zvonika po svom kruništu, što daje poseban pečat vizuri Tinjana. Vrativši se drugom ulicom na vidikovac pod landonje prolazi se uz rustikalnu kamenu voltu i spomenik Tinjancima nastradalim u II. svjetskom ratu te dolazi do lokalne konobe. U susjednoj kući rođen je znameniti jezikoslovac i leksikograf Josip Voltić (1750.-1825.), autor trojezičnog Ričoslovnika objavljenog 1803. u Beču. Do konobe nalazi se Županski stol koji predstavlja svjedočanstvo srednjovjekovne lokalne samouprave: za ovakvim stolom, pod hladovinom stabala ladonje, župan i mjesno vijeće odlučivali su o svim važnim pitanjima svoje zajednice. Romanička crkvica sv. Križa sagrađena krajem XIII. stoljeća nalazi se nešto dalje od centra naselja na cesti prema Poreču, a odmah uz nju je Tinjanska kalvarija iz 1894. Atilina glava na jednom dvorišnom ulazu kuće iz 16. stoljeća svjedoči o bogatom duhovnom nasljeđu Tinjanštine, te o predajama i legendama ovoga kraja.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Kringa Pet kilometara južnije od Tinjana na mjestu željeznodobne gradine i kasnije rimske utvrde nalazi se Kringa, drugo po veličini naselje u Općini Tinjan. Među nalazima iz mlađeg kamenog doba ističu se neobični, gotovo umjetnički izrađeni idoli. U pisanim se izvorima Kringa spominje od 1102. pod imenima Curitico ili Coriticum. U srednjem je vijeku također sastavni dio Pazinske knežije. U središtu naselja je župna crkva Sv. Petra i Pavla iz 1787., a trg krase i dvije rustikalne kamene cisterne i stablo ladonje. Iz Kringe potječe poznati istarski svećenik i javni djelatnik Božo Milanović (1890.-1980.), jedan od predstavnika Istre na mirovnoj konferenciji u Parizu 1946. na kojoj se odlučivalo o sudbini Istre nakon rata. Njemu je u čast postavljena spomen ploča na zgradi u kojoj je živio i radio te uređen park s njegovom bistom u središtu mjesta. Ovo malo mjesto ima još tri manje, ali starije crkvice koje se mogu obići u kraćoj kružnoj šetnji: crkvu Sv. Ane iz 1558. na groblju, Sv. Katarine i crkvu Sv. Antuna Opata te rustikalnu kalvariju sagrađenu 1876. Danas je Kringa sve poznatija po Juri Grandi, najstarijem europskom vampiru i neobičnim događajima iz 1672. koje je u vezi s njim zabilježio Johann Weikard Valvasor. Pješačka Staza suhozida započinje na ulazu u mjesto i vodi prema Tinjanu. Na istome mjestu započelo se s izgradnjom Europskog suhozida (turističkog projekta koji omogućuje svim posjetiteljima koji dođu u Kringu da postave jedan kamen na zid i za to dobiju Certifikat).

Muntrilj Pet kilometara sjeverozapadno od Tinjana nalazi se treće po veličini naselje u općini – Muntrilj. Za razliku od Tinjana i Kringe, Muntrilj je u srednjem vijeku bio na teritoriju Venecije te je zbog blizine granice s Pazinskom grofovijom često bio meta razaranja i ponovnih naseljavanja. Crkva Sv. Roka potječe iz XVII st., a sačuvane matične knjige iz nje svjedoče o korištenju starog hrvatskog pisma – glagoljice sve do XIX st.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Manifestacije Općina Tinjan svake godine održava čitav niz kulturnih, sportskih i zabavnih događaja, među kojima su najznačajniji:

 22.ožujak - Dan vode  08. svibanj - Dan Općine Tinjan  15. kolovoz - Sveta Marija Velika Kringa  16. kolovoz - Rokova Muntrilj  Treći vikend u listopadu - ISAP – Internacionalni sajam pršuta Tinjan

Tijekom godine Općina Tinjan organizira razne manifestacije i događaje samostalno ili u suradnji s raznim predstavnicima javnog i privatnog sektora. Jedan od vrlo poznatih događaja koje Općina Tinjan iz godine u godinu kontinuirano obilježava jest Dan voda koji se i nekoliko puta obilježio bogatim kulturno-umjetničkim programom na lokvi Pajićka. Povodom oslobođenja Općine Tinjan 1945. godine i obilježavanja antifašističke borbe za slobodom svih žitelja općine, svake godine, 08.svibnja se obilježava kao Dan općine Tinjan, popraćen raznim svečanim, kulturnim, zabavnim i sportskim manifestacijama. U kolovozu (15.08.) se u Kringi obilježava veliki praznik – Sveta Marija Velika, a dan kasnije (16.08. ili prvu sobuto iza tog dana) u Muntrilju svetac Sv.Rok (Rokova). Najznačajnija manifestacija Općine Tinjan u proteklih 10 godina je ISAP – Internacionalni sajam pršuta, koji je već odavno poprimio razmjere prepoznatljive međunarodne manifestacije vezano uz promociju, izložbu i predstavljanje pršuta iz raznih europskih zemalja. ISAP godišnje posjeti preko 20.000 posjetitelja te predstavlja jednu od najposjećenijih manifestacija u Istarskoj županiji.

2.2. Demografska analiza

Prema posljednjem popisu stanovništva od 2011. godine, područje općine Tinjan ima 1.684 stanovnika. U odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine bilježi pad od 4,9 %, dok područje Istarske županije bilježi blagi porast od 0,65%. Gustoća naseljenosti iznosi 36,9 stanovnika/km² što je značajno manje nego na razini Istarske županije (74 stanovnika/km²).

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Sljedeća tablica prikazuje kretanje broja stanovnika općine Tinjan od 1857. godine do posljednjeg popisa stanovništva (2011).

Grafikon 1: Kretanje broja stanovnika Općine Tinjan od 1857.-2011. godine.

Izvor: www.dzs.hr

Iz grafikona je vidljivo da je općine Tinjan sredinom 19.st. imala oko 2.700 stanovnika te da se taj broj eksponencijalno povećavao do 1921. godine kada je na području općine živjelo 3.771 stanovnika. Nakon toga počinje konstantni pad broja stanovnika koji je i danas prisutan, a u općini po posljednjem popisu stanovnika živi 1.684 stanovnika. Sljedeća tablica prikazuje broj stanovnika općine Tinjan s popisa iz 2011. godine grupiranih po dobnim skupinama.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Slika 4: Broj stanovnika u općini Tinjan (popis 2011.) Sveukupno Muško Žensko 1.684 828 856 0-4 85 40 45 5-9 63 29 34 10-14 98 58 40 15-19 102 63 39 20-24 118 57 61 25-29 109 55 54 30-34 105 48 57 35-39 85 40 45 40-44 122 68 54 45-49 134 65 69 50-54 122 62 60

Starost 55-59 115 63 52 60-64 89 39 50 65-69 73 32 41 70-74 98 55 43 75-79 78 28 50 80-84 53 15 38 85-89 27 9 18 90-94 8 2 6 --- 95 i više Izvor: www.dzs.hr

Iz tablice je vidljivo da se u općini prosječno rodi 15-ak djece te da je prisutna starosna podjela stanovništva u korist srednjeg i starijeg stanovništva što se u budućnosti može negativno odraziti na gospodarska i kulturna zbivanja. Najveći broj nezaposlenih osoba ima srednju stručnu spremu. Stopa nezaposlenosti u općini Tinjan se posljednjih nekoliko godine kreće oko 80 što čini stopu nezaposlenosti od 3,5 %. Taj postotak otprilike i predstavlja prirodnu stopu nezaposlenosti te se može zaključiti da nezaposlenost ne predstavlja veliki problem za Općinu Tinjan. Isto tako, u posljednje je vrijeme na području općine uočljiv trend okretanja lokalnog stanovništva turizmu i raznim inicijativama za razvoj i unapređenje kvalitete turističke ponude što je doprinijelo naglom povećanju smještajnog kapaciteta i ostvarenih noćenja. Sljedeći grafikon prikazuje kretanje broja nezaposlenih osoba u razdoblju od 2004.-2015. godine.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Grafikon 2: Broj nezaposlenih na području općine Tinjan

Izvor: www.hzz.hr

Iz grafikona je vidljivo da Općina Tinjan nema veliku stopu nezaposlenih osoba te da se ona kreće oko prirodne stope nezaposlenosti i ne predstavlja veliki problem za gospodarski razvoj općine.

2.3. Javna infrastruktura

Cijelo područje općine Tinjan ima u potpunosti riješenu vodovodnu, elektroenergetsku i telekomunikacijsku mrežu s potrebom da se u pojedinim dijelovima naselja ona rekonstruira i pojača, dok asfaltirane prometnice nema samo nekolicina manjih zaseoka (Stancija Zavod, Rajkova stancija – dio županijske ceste). Svake se godine sukladno proračunskim mogućnostima ulaže u izgradnju nove i rekonstrukciju dotrajale javne infrastrukture, dok su najznačajnija sredstva u proteklom razdoblju uložena u izgradnju groblja, mrtvačnica i asfaltiranje nerazvrstanih cesti. Otvaranjem mogućnosti korištenja fondova Europske unije općina je već realizirala nekoliko projekata izgradnje javne infrastrukture te se intenzivno priprema za kandidiranje ostalih projekata izgradnje javne infrastrukture koji su potrebni za dugoročni održivi razvoj zajednice (nerazvrstane ceste, sustav odvodnje, uređenje javnih površina, javna rasvjeta i dr.)

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Cestovni sustav Općina ima vrlo razgranat sustav asfaltiranih i neasfaltiranih nerazvrstanih cesti te do svih (osim dva) naselja na području općine postoji asfaltirana cesta. Prema podacima iz Prostornog plana Istarske županije cestovni sustav dobro pokriva unutarnje potrebe te na području cijele županije odnos km' cesta / km2 površine je visok u odnosu na hrvatske okvire, no postoji problem uzimajući u obzir tehničke karakteristike prometnog sustava. Sukladno tome treba napomenuti da je prostor općine Tinjan sa radijalno postavljenom mrežom glavnih prometnica unutar općinskog prostora te centralnim navođenjem prema Tinjanu također izuzetno dobro pokriven čime se općenito može zaključiti da su prethodno definirani prometni pravci, a sve prema postojećem stanju uspjeli ostvariti funkcionalno povezivanje kako unutar prostora općine tako i šire.

Promatrajući problematiku cesti javlja se problem tehničke opremljenosti mreže županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta koje ne zadovoljavaju standarde uslužnosti, a pogotovo se to odnosi na duže dijelove županijskih cesti koje još nisu asfaltirane. Prostornim planom određena je osnovna mreža razvrstanih cesta koju na području Općine Tinjan čine: državne ceste, županijske ceste, lokalne ceste. Državna cesta na području Općine je dio ceste D48 (Baderna (D21) – Pazin – čvor Rogovići (A8), postojeća i djelomično nova – netom postavljen novi asfalt. Mrežu županijskih cesta čine dio ceste Ž5074 (Lovreč D21 – Mofardini (L50098)– Kringa – Ž5075) - postojeća, dio ceste Ž5075 (Tinjan (D48) – Sv. Petar u Šumi (Ž5076) – Žminj (Ž5190)) - postojeća i djelomično nova. Mrežu lokalnih cesta čini dio ceste L50095 (Sv. Ivan (D21) – Muntrilj – Tinjan(D48)), dio ceste L50063 (Škropeti Ž5007–Muntrilj L50095, cesta L50096 (Rajki(L50095) – Žužići – Milohanići – Butori(D48)), cesta L50098 (Jakovici(D48) – Mofardini(Ž5074)), cesta L50099 (D48 – Kringa – Ž5074), cesta dio L50100 (Kringa(Ž5074) – Radetići – L50101) i dio ceste L – 50062 (D21 – Rapavel – Smolici – Kvešti – Muntrilj (L50095). Prostornim planom definirana je osnovna mreža nerazvrstanih cesti, koja se ažurira kroz Registar nerazvrstanih cesti na području Općine Tinjan koji vodi Jedinstveni upravni odjel Općine Tinjan. Dominantan prometni pravac državne ceste D48 vodi prema središtu Istarske županije (Pazinu) s jedne strane te prema Poreču i čvorištu Baderna gdje se cesta priključuje na puni profil Istarskog "Y" koji svojim prometno – tehničkim elementima udovoljava visokim standardima

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

primijenjenim u europskim i svjetskim elementima cestogradnje. Isto tako, općinska uprava ima u svojim dugoročnim planovima realizirati pregledne i sigurnije prometne priključke na državnoj cesti prema Tinjanu, Muntrilju i Kringi te riješiti problem transporta kroz naselje Kringa – izgradnjom zaobilaznice naselja. Preko prethodno spomenutih pravaca osigurana je cestovna povezanost sa svim općinama i gradova u Istarskoj županiji. Na sustav županijskih prometnica naslanja se sustav lokalnih cesta, kao osnovu na koju se vežu dnevna putovanja unutar prostora općine. Upravo se u sustav lokalnih prometnica moraju uložiti napori za poboljšanje građevinskog stanja i nivoa tehničkog standarda i sigurnosti. Kroz općinu Tinjan ne prolazi željeznica a niti razvojnim planovima nije definirana potreba spajanja općine s postojećim željezničkim pravcima u Istarskoj županiji. Sljedeća slika prikazuje geoprometni položaj općine Tinjan u Istarskoj županiji.

Slika 5: Geoprometni položaj općine Tinjan

Izvor: http://www.huka.hr/mreza-autocesta

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Telekomunikacijski sustav Područje cijele općine Tinjan pokriveno je nepokretnom i pokretnim telekomunikacijskim (TK) mrežama. Nepokretna TK mreža izgrađena je do svakog naselja i zaselka općine. Podijeljena je na tri pristupne mreže s komutacijskim pristupnim čvorom (područna telefonska centrala) Tinjan, Kringa, Muntrilj. Pristupne TK mreže (korisnički vodovi) izgrađene su u najvećem dijelom podzemnim kabelima s bakrenim vodičima, a tek manjim dijelom, za udaljenije zaselke s manjim brojem stanovnika, nadzemnim kabelima. Komutacijski čvorovi (područne telefonske centrale) Tinjan, Kringa i Muntrilj kao udaljeni pretplatnički stupanj izgrađeni su u digitalnoj tehnologiji. Spajanje komutacijskih čvorišta na nadređeni pristupni čvor (matična mjesna telefonska centrala) izgrađena je digitalnim transmisijskim sustavima po svjetlovodnim kabelima (spojni vodovi). Osnova transmisijske mreže su magistralni svjetlovodni kabeli Pazin - Poreč, od kojeg su izgrađeni odvojci do komutacijskih čvorova. Područje općine Tinjan pokriveno je i pokretnim mrežama i to sustavom baznim postaja koje su smještene na teritoriju i izvan teritorija općine. Pokretne mreže imaju vrlo visoku pokrivenost teritorija i stanovništva i ne postoje veće smetnje u sustavu.

Elektroenergetski sustav Elektroenergetski sustav na području općine čine samo objekti distribucije. Postojeći objekti distribucije su nadzemni i podzemni vodovi naponskih razina 10(20) kV i 0,4 kV, s pripadnim transformatorskim stanicama 10(20)/0,4 kV. Navedeni objekti dio su distribucijske mreže HEP- a. Današnje napajanje potrošača na području općine Tinjan vrši se iz postojećih TS koje se nalaze na području općine i susjednih općina. S obzirom na instaliranu snagu na području općine stanje je za sada zadovoljavajuće za normalno funkcioniranje. Za slučaj u izvanrednih potreba (npr. slučaj neraspoloživosti jednog voda ili transformatora), napajanje općine Tinjan vršilo bi se uz preopterećenje (u granicama dozvoljenog ) preostalih transformatora u okolnim napojnim transformatorskim stanicama i uz nešto veći pad napona u 10 kV mreži u odnosu na normalno stanje. Na području općine u planu je i izgradnja nekoliko postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije te se može očekivati da će se i na taj način doprinijeti održavanju stabiliteta tražene količine električne energije na području općine Tinjan.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Vodoopskrba Sustav vodoopskrbe na području Općine Tinjan čini postojeća vodosprema – Jelovci, postojeća vodna komora u građevinskom području naselja Jakovici, postojeći magistralni cjevovod – Butoniga te mreža ostalih vodoopskrbnih cjevovoda unutar općine. Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja drugih korisnika prostora. U slučajevima kad nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima, i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom. Prostornim je planom određeno priključivanje svih naselja i građevina na javnu vodovodnu mrežu u slučaju ispunjavanja uvjeta i izgrađenosti vodovodnog ogranka u naselju, a mreža se Mreža vodovoda ukapa se najmanje 80 cm ispod površine tla, a prema uvjetima nadležnog javnog komunalnog poduzeća. Uz prometnice izvodi se mreža hidranata , a najveća međusobna udaljenost hidranata je 150 metara, izuzev u naseljima sa samostojećim obiteljskim kućama gdje udaljenost dva susjedna hidranta smije iznositi najviše 300 metara.

Područje općine Tinjan nema izvorišta vode pogodnih za eksploataciju te se opskrbljuje vodom iz sustava Sv. Ivan sustava „Istarskog vodovoda“ Buzet . Potrošnju vode u načelu može se podijeliti na tri osnovna dijela: potrošnja stanovništva, potrošnja industrije i potrošnja poljoprivrede. Svaki od ovih dijelova potrošnje karakteriziran je svojim specifičnostima, kako u pogledu veličine, tako i u pogledu vremenske distribucije potrošnje. Ciljevi unapređenja koje je potrebno doseći su slijedeći: predvidjeti rekonstrukcije vodoopskrbne mreže u starogradskim jezgrama naselja Tinjan, Kringa i Muntrilj, zajedno sa sustavom odvodnje; osigurati ujednačeni komunalni standard za sve gospodarske subjekte i stanovništvo naselja; uvesti posebne mjere komunalne politike za dijelove naselja s povlaštenim uvjetima izgradnje (zone izgradnje socijalnih stanova) i za dijelove naselja osobitih lokacijskih pogodnosti (zone elitne rezidencijalne izgradnje); pratiti promjene i usmjeravanje promjena namjene izgrađenih dijelova naselja po načelu minimalnih dodatnih infrastrukturnih zahvata; osigurati dovoljno rezervoarskog prostora; osigurati vodoopskrbu za nove dijelove nove zone koje se pripremaju

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

za izgradnju; uspostaviti sustav trajne koordinacije osoba s javnim ovlastima u kratkoročnom i srednjoročnom planiranju izgradnje komunalne infrastrukture.

Odvodnja otpadnih voda Na području cijele općine Tinjan ne postoji sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda, a u planu je izgradnja tri sustava (za naselje Tinjan, Kringa i Muntrilj). dovođenje sustava u cjelokupnu funkciju potrebno je izgraditi preostali dio kolektorske mreže. Radi definiranja koncepcije i sustava odvodnje potrebno je izraditi odgovarajuće planske i studijske dokumente. U skladu s time, potrebno je izraditi Studiju odvodnje kojom bi se trebali definirati kriteriji sustava odvodnje i obrade otpadnih sanitarnih voda na području općine Tinjan, s posebnim naglaskom na definiranje sustava kanalizacije, definiranje normi potrošnje, definiranje načina obrade otpadnih voda u skladu sa važećim propisima i prema utvrđenim zonama zaštite, te definiranje lokacije uređaja, definiranje tehnologija obrade i dispozicije mulja (decentralizirano i gdje) i ostalih odgovarajućih ulaznih podataka. Planirani sustav odvodnje na području općine Tinjan bi u svakom slučaju, u svakom naselju, bio razdjelnog tipa. To znači da se prikupljene sanitarne vode obrađuju zasebnim sistemom, a oborinske vode se rješavaju također zasebno.

Sakupljanje komunalnog otpada Odlaganje otpada je najstariji i najčešći postupak zbrinjavanja otpada koji danas u razvijenom svijetu doživljava velike promjene, ali je bitno znati da u bilo kojem sustavu gospodarenja otpadom objekt odlagališta je apsolutno neizbježan i mora se izgraditi po tehničko tehnološkim normama kojim se utjecaj takve građevine na okoliš svodi na minimum sukladno prihvaćenom programu održivog razvoja. Odlaganje komunalnog otpada na području Općine Tinjan odvija se u skladu sa Planom gospodarenja otpadom općine Tinjan za razdoblje do 2015. godine. Visoki kriterij zbrinjavanja otpada zadovoljava deponija Jelenčići koja se nalazi unutar prostora Grada Pazina te udovoljava kriterijima zbrinjavanja otpada za područje LAG-a Središnja Istra. Ova deponija planirana je u sustavu kao jedna od četiri organizirane transfer stanice s reciklažnim dvorištima i kompostanama na području županije te kao jedno od organizirana četiri sabirna mjesta sa jednostavnom tehnologijom pred obrade za opasan otpad. Općina Tinjan svoj komunalni otpad zbrinjava na navedenoj deponiji.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

2.4. Zaštita prirode i okoliša

Općina Tinjan je 2009. godine za razdoblje od 2009. do 2015. godine donijela Plan gospodarenja otpadom općine Tinjan. Plan gospodarenja otpadom obuhvaća: analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području jedinice lokalne samouprave, uključujući ostvarivanje ciljeva; podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva; podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom te statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom; podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju; mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući obrazovno - informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada; opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada; mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada; mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada; popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana; organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja otpadom te rokove i nositelje izvršenja Plana.

Za područje općine Tinjan tvrtka Usluga d.o.o. iz Pazina obavlja poslove sakupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpada, a sljedeća tablica prikazuje količine sakupljenog komunalnog otpada u posljednjih nekoliko godina.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Tablica 1: Projekcija količine prikupljenog komunalnog otpada na području općine Tinjan za razdoblje 2015.-2020.

Izvor: Izrađeno na temelju postojećeg Plana gospodarenja otpadom općine Tinjan

Iz tablice se može zaključiti da postoje predviđanja da će se količina komunalnog otpada na području općine Tinjan povećavati za cca. 3% godišnje do 2020. godine i to prvenstveno zbog povećanja turističkih aktivnosti u prostoru te postepenom najavljenom oporavku malog gospodarstva i obrtništva.

Na području Općine nalaze se tri lokacije sa zelenim otokom (Tinjan, Kringa i Muntrilj) na kojem su smješteni spremnici za papir, spremnika za staklo i spremnik za plastiku te postoji plan izgradnje tri mini reciklažna dvorišta (Tinjan, Kringa i Muntrilj), 8 zelenih otoka te dvorišta za sakupljanje ulja. Provođenje održivog sustava gospodarenja otpadom prioritetno je pitanje u pogledu zaštite okoliša kao i ljudskog zdravlja. Gospodarenje otpadom znači uspostaviti, provoditi i nadzirati cijeli niz aktivnosti, mjera i odluka koje su usmjerene na povećanje udjela odvojeno prikupljenog otpada, recikliranje i ponovnu uporabu otpada, prethodnu obradu prije konačnog odlaganja, smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu, smanjenje količina otpada koje se odlažu na odlagalištima, smanjivanje štetnih utjecaja otpada na okoliš te samoodrživo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

S obzirom da ne postoje detaljni podaci o strukturi i sastavu komunalnog otpada s područja općine Tinjan, prema dostupnim podacima Izvješća o komunalnom otpadu dostupnim na internet stranicama www.azo.hr, u nastavku je izrađena projekcija sastava otpada za područje općine Tinjan te je ista prikazana na sljedećem grafikonu.

Grafikon 3: Projekcija sastava komunalnog otpada s područja općine Tinjan

Izvor: Procjena temeljem dostupnih podataka na www.azo.hr

Analiza projekcije sastava komunalnog otpada ukazuje na činjenicu da se gotovo trećina komunalnog otpada odnosi na papir, karton i ostale slične materijale, zatim slijedi glomazni otpad s 20 „biootpad s 14 i staklo i proizvodi od stakla s 12% udjela u ukupnoj količini otpada. Postojeće stanje gospodarenja otpadom na području općine Tinjan je, općenito, zadovoljavajuće: djelomično se provodi odvojeno sakupljanje otpada, a broj nelegalnih odlagališta se višestruko smanjio. Isto tako, postoji još puno prostora za poboljšanje sustava i to: kroz veće ulaganje u edukaciju, jasnije definiranje tokova svih kategorija otpada te povećanje odvojeno sakupljenih sastavnica otpada. Posljedice neprimjerenog gospodarenja otpadom mogu biti brojne, od nepovoljnog stanja u prostoru, do bitnog smanjenja kakvoće okoliša i življenja te je zbog toga bitno detaljno analizirati postojeće stanje postupanja s otpadom, kako bi se lakše i kvalitetnije planirale buduće aktivnosti na uvođenju cjelovitog, prihvatljivog i održivog sustava gospodarenja otpadom. 29

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

2.5. Gospodarstvo, malo i srednje poduzetništvo Općina Tinjan treba temeljiti svoj dugoročno održivi razvoj na optimalnom korištenju komparativnih prednosti područja i na odgovarajućoj disperziji gospodarskih sadržaja u prostoru uz neophodnu izgradnju infrastrukture, ozbiljno vodeći računa o problemu demografskog potencijala i o zaštiti i unapređivanju okoliša. Vodeći računa o razvoju onih gospodarskih djelatnosti kod kojih to raspoloživi resursi omogućavaju, potrebno je definirati i konkretne prioritete i mjere koji će podržati takvo promišljanje i strategiju. Dugoročni razvoj gospodarstva temelji se na razvoju postojećih gospodarskih struktura, razvoja poljoprivredne proizvodnje te razvoju ruralnog turizma koji se iz godine u godinu sve više razvija. Prostorno relevantne gospodarske aktivnosti obzirom na prirodne resurse područja, te naslijeđeno stanje u prostoru i dalje su: industrija, iskorištavanje mineralnih sirovina, uslužne djelatnosti i turizam.

Općina Tinjan je prema Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske kojim je uređeno ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne i regionalne samouprave prema razvijenosti razvrstana u III. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske (99,22). Općina Tinjan ima razvijeno malo poduzetništvo i nedovoljno razvijen ruralni turizam, no s velikim potencijalem za razvoj istoga zbog svoje bogate nematerijalne kulturne baštine i trenda gradnje ruralnih objekata s bazenom za iznajmljivanje.

Analiza sektorskih djelatnosti na području općine Tinjan ukazuje na podatak da se većina poduzetnika bavi uslužnim djelatnostima, obavljanjem prijevozničkih usluga, prerađivačkom industrijom, trgovinom i ugostiteljstvom. Najveći je broj zaposlenih u sektoru prerađivačke industrije, a najveći je broj registriranih gospodarskih subjekata iz sektora turizma, trgovine i prijevoza. Prema podacima Fine i Obrtnog registra Ministarstva poduzetništva i obrta, na području općine Tinjan evidentirano je ukupno 102 poslovna subjekta, od kojih je 58 obrta. Najveće tvrtke na području općine Tinjan bave se:  trgovinom građevinskog materijala i opreme  autoprijevozom  preradom drva  preradom mesa 30

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

 obradom kamena  krojačkom djelatnošću  proizvodnjom kruha i pekarskih proizvoda  turizmom i pružanjem ugostiteljskih usluga

2.5.1. Analiza industrijske proizvodnje i poslovnih zona

Analizirajući industrijsku proizvodnju u Općini Tinjan dolazi se do činjenice da općina spada u razvijenije općine uzimajući u obzir proizvodni kapacitet i ostvarenu dodatnu vrijednost iz proizvodnje. Na području općine Tinjan planirano je ukupno deset zona pretežito poslovne namjene (K) i pretežito proizvodne namjene (I) i to na površinama izvan naselja za izdvojene namjene i to: Zone pretežito poslovne namjene (K): naselje Tinjan – Butori (K1), naselje Tinjan (K2), naselje Jakovici (K3), naselje Kringa (K4), naselje Radetići – Jelovci (K5), naselje Brečevići – Banki (K6) i Zone pretežito proizvodne namjene: naselje Muntrilj – Finida (I1), naselje Muntrilj – Brečevići (I2), naselje Muntrilj (I3), naselje Kringa – Pavletići (I4). Od svih planiranih zona na prostoru općine Tinjan jedino su dvije u funkciji i to zona poslovne namjene Jakovici u kojoj se proizvode betonski elementi i ostali betonski proizvodi, te zona proizvodne namjene u Pavletići u kojoj je smještena pilana za piljenje drva, za izradu raznih drvenih proizvoda (paleta, stolova, klupa, dasaka itd.) te sušara za drvne poluproizvode.

Najveći gospodarski potencijal općine Tinjan predstavljaju zone proizvodne namjene Finida, Muntrilj i Brečevići u kojima se već razvija nekoliko projekata vezanih uz obnovljive izvore energije, preradu šumskih plodova te izgradnju centralne klaonice. Nakon donošenja Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Istarske županije te će se zone spojiti u jednu veliku proizvodnu zonu Finida koja će imati oko 25 ha površine. Zbog svog geostrateškog položaja na Istarskom poluotoku i dobre prometne povezanosti, područje općine Tinjan je vrlo pogodno za razvoj malih proizvodnih kapaciteta te malog i srednjeg poduzetništva.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

2.5.2. Analiza poljoprivrednog sektora

Zbog specifičnih razvijenosti poljoprivrednih resursa, zemljišta i prirodnih-klimatskih pogodnosti općina Tinjan ima znatnih izgleda za razvitak poljoprivrede temeljene na uzgoju tipičnih mediteranskih kultura, a što bi moglo pozitivno utjecati na druge gospodarske grane, kao što je prehrambeno-prerađivačka djelatnost i turizam. U skladu s prirodnim obilježjima područje općine pripada poljoprivredno-ekološkoj regiji umjerenog kontinentalnog klimatskog pojasa. Prema podjeli na proizvodne skupine poljoprivrednih tala (pedo ekološka karta) područje Općine spada u područje povoljno za razvoj poljoprivrede. S obzirom da prirodni resursi (poglavito veličinom, te strukturom i kvalitetom) nisu dostatni za intenzivniji razvitak velikih poslovnih subjekata, razvitak se temelji na malim gospodarstvima (obiteljska gospodarstva mješovite poljodjelske proizvodnje, s time da je moguć razvoj i gospodarstava sa specijaliziranom proizvodnjom (veličina, oblik i karakter gospodarstva ovisit će o prostornoj lokaciji) i što boljem korištenju karakteristika prostora.

Nakon ulaska u Europsku uniju te živeći u vremenu sve veće globalizacije obiteljska poljoprivredna gospodarstva su se morala prilagoditi novonastalim uvjetima na tržištu te nalaziti određene niše poljoprivredne proizvodnje kako bi mogli opstati na sve zahtjevnijem tržištu. Jedan od osnovnih problema, odnosno kočnica intenzivnijeg razvoja poljoprivredne proizvodnje na području općine Tinjan, čini usitnjenost poljoprivrednog zemljišta i nemogućnost obrade zemlje u jednom komadu čime se podižu troškovi proizvodnje i dolazi do nekonkurentnosti u odnosu na druge proizvođače koji imaju pogodnije uvjete za proizvodnju. Usitnjenosti zemljišta vrlo je teško riješiti u praksi s ciljem okrupnjavanja zemljišta iz razloga što vlasnici nisu voljni vršiti razmjenu svog zemljišta, a ne postoje zakonske osnove odnosno pravni propisi kojima bi bila regulirana mogućnost izvršenja komasacije.

U cilju praćenja novih tehnoloških dostignuća u poljoprivredi i razvoja poljoprivredne struke sve je potrebnija primjena rezultata biotehnologije, a sve u cilju unapređenja postojećih i razvoja novih proizvodnih procesa uz primjenu suvremenih i kontroliranih agrotehničkih postupaka (hidro melioracija, agro melioracija, komasacija i drugo). Takve bi mjere trebale doprinijeti proširivanju kvalitetnih poljodjelskih površina i povećanju njihovih proizvodnih 32

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

doprinosa. Agrotehničke aktivnosti treba usuglasiti s vodnim gospodarstvom i drugim relevantnim korisnicima prostora. Da bi došlo do održivog razvoja poljoprivredne proizvodnje na području općine Tinjan biti će potrebno osmisliti alternativne načine plasmana poljoprivrednih proizvoda kroz finalne proizvode krajnjim kupcima i turistima kojih iz godine u godinu ima sve više.

Poljoprivredne površine općine Tinjan spadaju u prirodno vrlo čista područja te bi poljoprivredni proizvođači trebali svoju proizvodnju usmjeravati ka čistoj ekološkoj proizvodnji čiji finalni proizvodi iz godine u godinu imaju sve više kupaca i spremni su za takve proizvode platiti skuplju cijenu. Isto tako, poljoprivredne bi površine na kojima se odvija intenzivna poljoprivredna proizvodnja trebalo u dugoročnom razdoblju prenamijeniti u područja integrirane proizvodnje. Uz razne načine korištenja tla javljaju se i mogućnosti pružanja podrške tradicijskim obrascima „održivog“ gospodarenja tlom, te zaštite tla s ciljem očuvanja biološke raznolikosti i drugih ekološki povoljnih učinaka. Kvalitetno poljoprivredno zemljište treba štititi od prenamjene, prvenstveno izgradnje. Takova je zaštita preduvjet za obnovu poljoprivredne djelatnosti, a značajniji poljoprivredni prostori koje treba štititi od nenamjenskog korištenja definirani su i označeni u Prostornom planu uređenja općine Tinjan. Većina je tla na području općine Tinjan pogodno za uzgoj ratarskih kultura te ograničeno pogodno za uzgoj povrća. Vezano uz uzgoj vinove loze i voćnih kultura identificirana su područja kao dobra, umjereno dobra, ograničeno pogodna i trajno nepogodna za uzgoj ratarskih kultura, vinove loze i voćnih kultura. Sukladno tome napravljena je klasifikacija i određena namjena tla kako slijedi:  Vrijedno obradivo tlo (P2) – površine pogodne za uzgoj višegodišnjih kultura za razvoj vinogradarstva i voćarstva te površine koje se mogu navodnjavati, a pogodne su za uzgoj ratarskih kultura;  Ostalo obradivo tlo (P3) – odnosi se na vrlo mali dio poljoprivrednih površina pogodnih za uzgoj žitarica, industrijskih kultura, krmnog bilja i povrtlarstva;  Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumske površine (PŠ) – predstavlja izdvojeno obradivo zemljište manjeg gospodarskog značenja i ostalo šumsko.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Na području općine Tinjan djeluje 50-ak poljoprivrednih gospodarstava, a na području općine djeluje i udruga poljoprivrednih proizvođača – AgroDraga čiji je osnovni cilj bio nabavka i podjela sufinanciranog sadnog materijala poljoprivrednicima te informiranje poljoprivrednika o najnovijim aktualnostima vezanih uz poljoprivredu. Osim aktivnijih proizvođača pršuta, vina i povrća u plastenicima, na području općine postoji čitav niz poljoprivrednih proizvođača koji se bave i proizvodnjom sira, maslinovog ulja te voća i povrća, ali ne u većim količinama. Na području općine ne postoje veći poljoprivredni proizvođači već se proizvodnja odvija u sklopu obiteljskih gospodarstava u kojima uglavnom rade vlasnici i njihova obitelj.

2.5.3. Analiza turističkog sektora

Prostor središnje Istre u posljednjih nekoliko godina postaje sve atraktivniji na turističkom tržištu i sve se više turista odlučuje za odabir svog ljetovanja u ruralnim kućama s bazenom u mirnoj atmosferi. Područje općine Tinjan krajobrazno je atraktivno turističko područje, a u kombinaciji s povoljnim prostornim smještajem ima veliki turistički potencijal za razvoj raznih selektivnih oblika ruralnog turizma. Prema definiciji Vijeća Europe, ruralni turizam je turizam na seoskom području sa svim aktivnostima koje se provode na tom području, a najvažnije karakteristike takve vrste turizma su mirna sredina, odsutnost buke, očuvani okoliš, komunikacija s domaćinima, domaća hrana i upoznavanje seoskih poslova. S obzirom na opći trend koji se u posljednjih nekoliko godina sve više širi u središnjoj Istri, općina Tinjan bi trebala svoj dugoročno održivi turistički razvoj temeljiti na revitalizaciji već postojeće tradicijske gradnje, odnosno baštine, kojoj se daje nova turistička namjena. Ovaj oblik turizma nema potrebu za izgradnjom novih kapaciteta, već, dapače, susreće se s izazovima kako na najbolji i najkvalitetniji način iskoristiti postojeće strukture.

Analiza statističkih podataka pokazuje da se turizam ozbiljnije počeo razvijati na području općine Tinjan u posljednjih 10-15 godina prateći trendove potražnje za mirnim, očuvanim, autohtono oblikovanim i neindustrijaliziranim područjima. Karakteristika većine većih naselja na području središnje Istre (uključujući i općinu Tinjan) jest postojanje starogradske jezgre, urušenih i dijelom vidljivih zidina, starih urušenih kamenih građevina koje treba urediti te neorganizirane turističke ponude zbog nedovoljno aktivnog privatnog sektora koji oskudijeva 34

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

s financijskim sredstvima za investicije u turističku ponudu. U cilju održivog razvoja turizma na svome području privatni će se iznajmljivači morati više udruživati i tražiti alternativna rješenja zajedničkog nastupa na tržištu i nuđenja zajedničke ponude. Udruživanjem više vlasnika (investitora) u jedan zajednički projekt po predmetnom modelu mogao bi se kreirati jedan potpuno novi oblik turizma u naselju Tinjan po uzoru na primjere dobre prakse iz razvijenih turističkih destinacija. Dakle, difuzni oblik smještaja - „albergo diffuso“ koji u prijevodu na hrvatski jezik znači „prošireni hotel“ mogao bi biti jedan od modela koji ima sve preduvjete za budući razvoj u naselju Tinjan. Isto tako, u većini naselja postoji mogućnost realizacije jednog inovativnog turističkog modela u ruralnim krajevima, tzv. „difuzno domaćinstvo“, gdje jedna obitelj u tom naselju preuzima ulogu moderatora i domaćina gostiju koji dolaze u to naselje, na način da ih dočeka, smjesti u određeni objekt, pruži potrebne informacije, organizira doručak te hranu i piće po potrebi. Turizam postaje sve više ljudska potreba, a ne razonoda te je i to jedan od razloga povećanja turističke potražnje za ruralnim turizmom u središnjoj Istri i općini Tinjan. Zahvaljujući općem trendu povećanja potražnje za boravkom u mirnim ruralnim sredinama u Istarskoj županiji, došlo je i do izgradnje novih smještajnih kapaciteta u općini Tinjan te povećanja broja dolazaka i noćenja turista u proteklih nekoliko godina. Sljedeći grafikon prikazuje porast broja noćenja u općini Tinjan u posljednjih devet godina.

Grafikon 4: Broj noćenja u općini Tinjan u razdoblju od 2007.-2015. godine

Izvor: www.central-istria.com

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Iz grafikona je vidljivo da se broj noćenja u općini Tinjan iz godine u godinu eksponencijalno povećava u gotovo identičnim godišnjim povećanjima. U 2007. godini općina Tinjan je imala oko 2.500 noćenja, a u 2015. taj se broj popeo na 43.619 što čini jedno od najvećih turističkih povećanja broja noćenja u Republici Hrvatskoj.

2.6. Društvene djelatnosti i civilno društvo

Na području općine Tinjan djeluje područni Dječji vrtić Olga Ban s 40 djece u predškolskom odgoju i Osnovna škola Tinjan koju trenutno pohađa 106 učenika. Na području općine djeluje više udruga i zajednica i to: Lovačka udruga „Golub“ koja broji 126 članova, Karate klub „Tinjan“ 65 članova, Folklorno društvo „Kumpanija kosirići“ 42 člana, Ženski odbojkaški klub „Draga“ 26 članova uz naznaku da okuplja članice iz općine Tinjan i općine Sveti Petar u Šumi, a treninzi se odvijaju u obje općine. Jedan od najuspješnijih sportskih klubova Općine Tinjan u posljednjih nekoliko godina je Pljočkarski klub „Tinjan“ koji je ujedno i najuspješniji pljočkarski klub u Istarskoj županiji s obzirom na osvojena klupska i pojedinačna prvenstva u posljednjih nekoliko godina. Na području općine Tinjan djeluje i jedan boćarski klub – BK „Muntrilj“ koji okuplja 18 članova te se takmiči u županijskoj boćarskoj ligi Istarske županije. Na području općine redovito se na malonogometnim igralištima u Tinjanu, Kringi i Muntrilju amaterski okupljaju malonogometaši koji redovito sudjeluju na lokalnim turnirima u Središnjoj Istri, a postoji i nekoliko inicijativa za osnivanjem drugih kulturnih i sportskih udruga.

2.7. Prostorni plan uređenja

Općina Tinjan kao nositelj razvoja svoga područja, nastoji povećati vlastitu djelotvornost i učinkovitost, s ciljem što potpunijeg zadovoljavanja zahtjeva i očekivanja svojih građana i drugih zainteresiranih strana. Jedan od osnovnih mehanizama utjecaja na dugoročno održivi strateški razvoj predstavlja donošenje Prostornog plana uređenja te njegovo kasnije usklađivanje s realnim potrebama javnog i privatnog sektora. U cilju ostvarenja dugoročnog održivog razvoja na području općine bilo je potrebno definirati namjenska područja za gradnju, 36

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

proizvodnju te posebne namjene. Prvi prostorni plan Općina Tinjan donijela je 2004. godine te je isti usklađen s prostorno-planskom dokumentacijom Istarske županije. Planom je utvrđena koncepcija i organizacija prostora na području općine Tinjan, smjernice i mjere za provođenje Plana i izradu prostornih planova užeg područja, te prava i obveze subjekata u planiranju na području općine Tinjan. Plan je predvidio mjere kojima se razvoj u prostoru usmjerava u cilju kvalitetnijeg korištenja postojećih gospodarskih resursa i spomenika kulture; određivanja veličine, strukture, kvalitete i kapaciteta turističke ponude; racionalizacije površine građevinskog područja; određivanja mjera za zaštitu voda, šuma, ostalih osobito vrijednih dijelova prirode, poljoprivrednog zemljišta i graditeljske baštine.

Nakon izrade prvog Prostornog plana uređenja Općine Tinjan 2004. godine kojim je definirana osnovna namjena i korištenje površina sa zatečenim prostornim strukturama, kojim se vodilo računa o zaštiti i čuvanju temeljnih obilježja i vrijednosti prostora te osiguranju temeljnih uvjeta za ukupni društveni i gospodarski razvitak, zaštitu okoliša te racionalno i svrhovito korištenje prostora, prirodnih i kulturno-povijesnih dobara, uslijedila je prva izmjena i dopuna 2011. godine u kojoj se tekstualni dio plana prilagodio novim zakonskim propisima i postojećim potrebama stanovništva, a grafički je dio dao dodatne mogućnosti gradnje i formiranja zona posebne namjene sukladno zahtjevima stanovnika i poduzetnika. Druge izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Tinjan stupile su na snagu početkom 2016. godine, a u njima se djelomično revidirao tekstualni i grafički dio plana te uskladio s potrebama stanovnika i poduzetnika, napravljene su male prilagodbe građevinskog područja, izmjene vezane uz gospodarske zone, turističke punkteve, adrenalin park, te su izbačeni kamenolomi izvan funkcije.

Prostorni plan uređenja općine Tinjan utvrđuje mjere za uređenje i oblikovanje naselja Tinjan kao općinskog sjedišta i za uređenje i oblikovanje ostalih naselja te za uređenje građevinskih područja i građevina van građevinskih područja. U Prostornom su planu definirani ciljevi budućeg željenog prostornog razvoja i uređenja, plan prostornog uređenja s prikazom prostornog razvoja u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije. Isto tako, definirana je organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina, prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti, uvjeti korištenja i zaštite prostora, razvoj infrastrukturnog sustava,

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

postupanje s otpadom, sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš i mjere zaštite od ratnih opasnosti. U odredbama za provođenje definirani su opći uvjeti, uvjeti za određivanje namjena površina na području općine, uvjeti za uređenje prostora, građevine i zahvati od važnosti za Državu i Istarsku županiju, građevinska područja naselja, izgrađene strukture izvan naselja, uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti, uvjeti smještaja društvenih djelatnosti, uvjeti uređivanja koridora i površina za komunalnu infrastrukturu, mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, postupanje s otpadom, mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, mjere provedbe plana, obveza izrade prostornih planova uređenja (UPU), rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni te mjere zaštite od ratnih razaranja.

U cilju prilagodbe postojećeg Prostornog plana uređenja novonastalim potrebama javnog i privatnog sektora Općina Tinjan svakih nekoliko godina vrši izmjene i dopune Prostornog plana uređenja kako bi omogućila realizaciju raznih projekata u javnom i privatnom sektoru, koji su od strateškog značaja za Općinu, a čija je realizacija onemogućena zbog aktualnih odredbi Plana koje su na snazi.

2.8. Domaća i međunarodna suradnja

Istarska županija se ubraja u hrvatske županije s najrazvijenijom međunarodnom suradnjom. Politička suradnja ima za cilj poticanje gospodarske, kulturne, znanstvene i drugih oblika suradnje. Općina Tinjan ima potpisan sporazum o suradnji i prijateljstvu s Općinom Kruševo u Makedoniji, Općinom Auersbach (sadašnji Feldbach) u Austriji, gradom Jerez de los Caballeros iz Španjolske, Gradom Zlatibor iz Srbije, Gradom Parma i općinom Langhirano iz Italije, a sve u cilju međusobne suradnje, razmjene iskustva te mogućeg kandidiranja zajedničkih projekata na EU fondove. Općina Tinjan ima vrlo intenzivne kontakte s primorskim mjestima u Sloveniji (Sežana i dr.) koje se intenzivno bave proizvodnjom pršuta, s proizvođačima pršuta u Portugalu, Španjolskoj, Italiji (proizvođači pršuta te predstavnici konzorcija za proizvodnju pršuta iz Parme), Austiji, BiH, Srbiji i Crnoj Gori te se većina kontakata ostvaruje upravo zahvaljujući proizvodnji pršuta po čemu je Općina Tinjan već prepoznata i izvan granica domovine. Općina

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Tinjan je uspješno sudjelovala u provedbi dva projekta Europa za građane u kojima je s raznim partnerima iz Francuske, Austrije, Mađarske i Poljske sudjelovala na raznim manifestacijama i projektima, a zaposlenici su Općine stekli potrebno iskustvo u prijavama i implementaciji EU projekata koje će moći iskoristiti u cilju realizacije novih ideja i projekata u budućnosti.

Sporazum o osnivanju Lokalne akcijske grupe Središnja Istra, Općina Tinjan je potpisala 2012. godine s Gradom Pazinom te općinama Sveti Petar u Šumi, Gračišće, Lupoglav, Cerovlje, Karojba i Motovun. Udruženje obrtnika Pazin i LAG Središnja Istra, redovito informiraju obrtnike i poduzetnike s područja LAG-a, o načinu korištenja EU fondova, o natječajima, aktivnostima putem radionica, seminara i web stranice te na taj način omogućuju svim zainteresiranim poduzetnicima i poljoprivrednim gospodarstvima da apliciraju svoje projekte na EU natječaje. Od 01.prosinca 2015. godine Općina Tinjan je i punopravna članica Lokalne akcijske grupe u ribarstvu „Istarski švoj“, koja obuhvaća područje Grada Pazina, Grada Poreča, te općina Funtane, Tar-Vabrige, Tinjana, Višnjana i Vrsara.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

3. USKLAĐENOST PROGRAMA UKUPNOG RAZVOJA S DOKUMENTIMA VIŠIH RAZINA

U cilju ostvarenja ciljeva Programa ukupnog razvoja općine Tinjan, potrebno je imati ažuriranu prostorno plansku dokumentaciju, strateške dokumente razvoja i pridržavati se smjernica navedenim u nadređenim strateškim dokumentima Europske unije, Republike Hrvatske i Istarske županije. Prilikom izrade Programa ukupnog razvoja općine Tinjan vodilo se računa da on bude u skladu i koherentan sa strateškim planovima viših razina, tj., izrađen je u skladu s europskim i nacionalnim politikama, odnosno u skladu sa ciljevima:  Međunarodne strategije Europe 2020 za 2014.-2020,  Partnerskog sporazuma Republike Hrvatske, krovnog plansko-programskog dokumenta kojim RH utvrđuje nacionalnu strategiju za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014.-2020.,  Strategije Vladinih programa za 2015.-2017.,  Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.,  Strateškog plana MRRFEU za 2014.-2016.,  Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.,  Županijske razvojne strategije Istarske županije  Strategije razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.,  Strategije razvoja turizma RH do 2020.,  Lokalne razvojne strategije Lokalne akcijske grupe „Središnja Istra“.

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, osnovni strateški dokument Europske unije – Strategija 2020 postaje vodič i temelj svim razvojnim strategijama i programima na području Europske unije te je i predmetni Program izrađen u skladu s tri prioriteta koja strategije predlaže i koji se međusobno nadopunjuju, a to su:

 Pametan rast – razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji,  Održiv rast – promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija,

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

 Uključiv rast – njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu povezanost.

Nakon pristupanja Europskoj uniji Republika Hrvatska je partnerskim sporazumom definirala nacionalne ciljeve do 2020. godine koji su usmjereni na povećanje konkurentnosti, smanjenje regionalnih nejednakosti i siromaštva te jačanje ljudskih resursa. Glavni ciljevi Partnerskog sporazuma temelj su i Strategije Vladinih programa za 2015.-2017. koja na trogodišnjoj osnovi određuje glavna prioritetna područja i instrumente primjenom kojih će se postići ti ciljevi. Sukladno načelima Strategije Europa 2020 izrađen je Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske, na osnovu kojeg Republika Hrvatska stječe pravo korištenja sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Usklađenost sektorskih ciljeva Programa ukupnog razvoja općine Tinjan sa strateškim dokumentima viših razina je važna jer daje prednost pri dobivanju financijskih sredstava iz domaćih i EU fondova za implementaciju razvojnih projekata od strateškog značaja za Općinu Tinjan.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

4. SWOT ANALIZA

Da bi se došlo do detaljne analize svih čimbenika koji čine sastavni dio društveno – gospodarskog sustava u općini Tinjan, a uzimajući u obzir specifičnosti prostora središnje Istre i područja općine Tinjan - kao područja s određenim specifičnim karakteristikama i komparativnim prednostima, izrađena je SWOT analiza. Analizom osnovnih čimbenika razvoja s područja općine Tinjan došlo se do niza korisnih informacija o internim snagama, slabostima te vanjskim prilikama i prijetnjama iz okruženja. Analiza razvojnih snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji ključni je instrument prepoznavanja razvojnih perspektiva općine Tinjan. Razvojne snage i slabosti ukazuju na potencijal Općine sadržan u njezinim materijalnim i nematerijalnim resursima, odnosno prikazuju što općina Tinjan, odnosno općinska uprava mogu učiniti imajući u vidu mogućnosti i prijetnje iz šireg okruženja koje također predstavljaju neizostavni dio SWOT analize. SWOT analizom vrednuje se usklađenost sposobnosti općine Tinjan s uvjetima koji prevladavaju u njezinoj okolini čime se stvara ključni prijelaz iz osnovne analize ka strateškom promišljanju o budućim razvojnim pravcima. Rezultat SWOT analize jest SWOT matrica u kojoj su transparentno prikazane, u osnovnoj analizi utvrđene, snage i slabosti općine Tinjan koje će se nastojati angažirati na način da se iskoriste mogućnosti i/ili minimiziraju prijetnje iz okruženja. Izradi SWOT matrice pristupilo se na sljedeći način:  Utvrđene su razvojne snage i slabosti te izdvojile mogućnosti i prijetnje iz okruženja po pojedinim razvojnim područjima općine Tinjan,  Definirani su elementi SWOT analize rangirani prema važnosti i vjerojatnosti pojavljivanja,  Analizirani su međuodnosi mogućnosti sa snagama i slabostima te prijetnji sa snagama i slabostima čime se stvorilo polazište za donošenje vizije, strateških ciljeva, prioriteta i razvojnih mjera. SWOT analiza općine Tinjan razrađena je po slijedećim razvojnim područjima: 1. Prirodni i demografski resursi, okoliš, prostor i infrastruktura 2. Gospodarstvo 3. Turizam 4. Poljoprivreda i 5. Društvene djelatnosti i civilni sektor.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Sve veća atraktivnost područja općine Tinjan kao područja s razvijenim malim poduzetništvom, bogate kulturne i nematerijalne baštine te s velikim potencijalom za razvoj ruralnog turizma posljedica je prirodnih, socijalnih, ekonomskih i kulturnih značajki, velikim je dijelom nastalih zbog učinka četiri skupine čimbenika koji danas određuju razvojni proces općine Tinjan i to:  Povijesno-kulturološki i socijalni faktori – tradicija, posljedice promjene političkih sustava (migracije, druženje različitih kultura, politička svijest i sudjelovanje u procesu donošenja odluka, lobiranje, organizacija lokalne zajednice), dob i obrazovna struktura stanovništva (postotak starih ljudi koji nisu skloni promjenama u usporedbi s mladim poduzetnicima), svijest o kulturnom nasljeđu i tradicionalnim vrijednostima;  Prirodni potencijal područja (klimatski i hidrološki uvjeti, kvaliteta tla, šuma, podjela naselja);  Gospodarski faktori – udaljenost do tržišta, naročito većih gradskih centara, struktura i organizacija lokalnog tržišta, pristup osnovnoj infrastrukturi, financijska snaga lokalnog proračuna, ekonomska učinkovitost tvrtki, poduzetništvo;  Administrativni faktori – zakoni i propisi njihovo provođenje, stupanj lokalnog sudjelovanja u donošenju odluka, učinkovitost administracije.

SWOT analiza Općine Tinjan temelji se na prikupljenim i analiziranim podacima, kao i na stručnim i razvojnim dokumentima koji su dobiveni na uvid. Uz to, korištene su i informacije dobivene od učesnika radionica, općinske uprave te razni članci dostupni na elektronskim medijima. Uzimajući u obzir analizu stanja stvorena je polazišna osnova za definiranje prijedloga institucionalnog modela razvoja općine Tinjan. Sljedeća tablica daje prikaz unutarnjih snaga i slabosti te vanjskih prilika i prijetnji raspoređenih na prethodno nabrojana razvojna područja.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Tablica 2: SWOT analiza općine Tinjan SNAGE SLABOSTI

PRIRODNI I DEMOGRAFSKI RESURSI, PRIRODNI I DEMOGRAFSKI RESURSI, OKOLIŠ, PROSTOR I INFRASTRUKTURA OKOLIŠ, PROSTOR I INFRASTRUKTURA

 Povoljan geostrateški položaj unutar  Nedovoljno iskorišten geoprometni Istarske županije s blizinom pristupa položaj Istarskom ipsilonu  Neučinkovito gospodarenje otpadom:  Dobra prometna povezanost sa širom neriješena divlja odlagališta, regijom nepostojanje odlagališta građevinskog  Ugodna mediteranska klima otpada  Bogatstvo i raznolikost prirodnih  Neizgrađen sustav kanalizacije i resursa odvodnje otpadnih voda za sva naselja  Ekološki očuvane i atraktivne prirodne  Nedovoljno razvijena prometna ljepote, kultivirani značajni krajobrazi infrastruktura u svim naseljima  Veliki prostor i potencijal daljnjeg  Nedovoljno organiziran lokalni javni razvoja prijevoz  Pristupačnija obrazovanost mladih  Nepostojanje planova nižeg reda i  Entuzijazam mladih za uključenjem u konzervatorske podloge javne aktivnosti  Sve veća starost stanovništva i prisutna depopulacija manjih naselja  Dotrajalost infrastrukture u starim jezgrama naselja Tinjan, Kringa i Muntrilj

GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

 Duga tradicija malog i srednjeg  Neiskorištenost potencijalnih prostora i poduzetništva resursa (pr. bivše Purisove farme)  Duga tradicija proizvodnje  Smanjenje industrijske proizvodnje,  Veliki broj malih poduzetnika zastarjela tehnologija i nedostatak  Heterogeni – disperzirani razvoj značajnijih investicija poduzetništva na području općine  Devastirana područja na kojima se Tinjan vadio kamen  Međusobna suradnja malih poduzetnika  Nedostatak ponude tradicijskih obrta i na području općine registriranih majstora tradicijskih obrta  Sve više obrazovanih mladih stručnjaka  Neusklađenost obrazovne strukture sa koji završavaju visoke škole te potrebama tržišta rada posjeduju najnovija znanja iz raznih  Nedovoljna pripremljenost za područja tehnike, poduzetništva, dobivanje sredstava iz EU fondova zdravstva, obrazovanja, inovacija i dr.  Nedostatnost vlastitih izvora  Čista industrija bez većih zagađivača financiranja za nova ulaganja i nove projekte 44

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

 Blizina obalnog područja i mogućnost  Nesređeni imovinsko pravni odnosi plasmana vlastitih proizvoda i usluga  Pravna nesigurnost prema turističkom tržištu  Visoke kamatne stope  Nedostatak efikasnih mjera za povećanje izvoza  Nedostatne potpore za poduzetnike  Nedostatak poslovne infrastrukture za mikropoduzetnike

TURIZAM TURIZAM

 Sastavni dio područja koje već ima  Ne postoji samostalna turistička snažni brand (Istra) zajednica koja bi strateški osmišljavala  Značajan potencijal za razvoj turizma i turistički razvoj općine pozicioniranje općine Tinjan kao  Nema većih turističkih objekata koji bi prepoznatljive ruralne turističke bili pokretači razvoja i podizanja destinacije turističke ponude (hotelski smještaj ili  Prepoznatljivi kulturni i turistički sl.) proizvodi (Internacionalni sajam pršuta,  Nedovoljno diferencirana turistička ruralne kuće za domor s bezenima itd.) ponuda  Bogata nematerijalna kulturna baština  Nedovoljno razvijena turistička  Mogućnost revitalizacije starogradskog infrastruktura: pješačke i biciklističke dijela naselja Tinjan staze, odmorišta, izletišta  Postojeća biciklistička i pješačka staza  Nedovoljna promocija turističkih potencijala  Sezonalnost turističke ponude  Nedovoljno valorizirani i iskorišteni prirodni resursi, kulturna i povijesna baština

POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

 Područje plodne zemlje crvenice koja je  Nedovoljno razvijena poljoprivredna bogata raznim mineralima proizvodnja i poljoprivredna  Velika površina zemljišta pogodnog za infrastruktura uzgoj mediteranskih kultura  Neracionalna iskorištenost  Mogućnost parcijalnog zalijevanja poljoprivrednog područja poljoprivrednih površina  Usitnjenost poljoprivrednog zemljišta,  Tradicijsko znanje bavljenja neusklađenost stanja u zemljišnim poljoprivredom knjigama sa stanjem u katastru i na  Povoljni klimatski uvjeti za podizanje terenu plastenika i staklenika  Nezadovoljavajuća organiziranost i  Dugogodišnja tradicija uzgoja vinove povezanost poljoprivrednih loze i proizvodnje vina proizvođača

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

 Dugoročni postupci davanja državnog zemljišta u zakup  Ne postoji sustav navodnjavanja  Slaba povezanost poljoprivredne proizvodnje s turizmom i trgovinom  Nedovoljno uključeni poljoprivrednici u turističke pakete  Visoka cijena zemljišta  Nepostojanje centralnog skladišta ili centralnog frižidera za poljoprivredne proizvode  Neriješeni imovinsko-pravni odnosi

DRUŠTVENE DJELATNOSTI DRUŠTVENE DJELATNOSTI I CIVILNI SEKTOR I CIVILNI SEKTOR

 Velika uključenost stanovništva u rad  Nedostatak sportsko rekreacijskih kulturnih udruga objekata s popratnim sadržajima  Duga tradicija sportskih aktivnosti te (dvorana i dr.) uključenosti mladih u sport  Mali udio visokoobrazovanog  Stipendiranje studenata stanovništva  Osiguran rad dječjeg vrtića i osnovne  Nedostatak konsantne škole zainteresiranosti za rad u civilnom  Održavanje raznih kulturnih i sportskih sektoru manifestacija  Sve manji broj djece u osnovnoj školi  Dovoljan broj kvalitetnog ljudskog  Ne postoji sustavna ponuda kulturnih kadra koji je spreman uključiti se u razne događanja (kazalište, predstave ili sl.) javne aktivnosti i organizacije raznih manifestacija

PRILIKE PRIJETNJE

PRIRODNI I DEMOGRAFSKI RESURSI, PRIRODNI I DEMOGRAFSKI RESURSI, OKOLIŠ, PROSTOR I INFRASTRUKTURA OKOLIŠ, PROSTOR I NFRASTRUKTURA

 Razvoj prometne infrastrukture:  Neracionalno korištenje resursa rekonstrukcija cesta i makadamskih  Devastacija okoliša zbog pojačanog puteva turističkog razvoja te intenzivne  Mogućnosti korištenja EU fondova za poljoprivrede uz neodgovarajuću realizaciju raznih infrastrukturnih izgrađenost sustava kanalizacije, projekata odvodnje i pročišćavanja otpadnih  Korištenje poticaja za obnovljive izvore voda, te neučinkovitog sustava energije i energetsku učinkovitost upravljanja otpadom  Nedovoljno razvijena ekološka svijest 46

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

 Mogućnost izgradnje sustava  Nizak stupanj korištenja inovacija i kanalizacije i pročišćavanja otpadnih novih tehnologija rezultira voda obavljanjem djelatnosti s niskom  Učinkovito gospodarenje otpadom: dodanom vrijednošću izgradnja pretovarne stanice, selektivno  Neodgovarajuća obrazovna struktura prikupljanje otpada predstavlja ograničavajući čimbenik  Izgradnja komunalne infrastrukture u razvoja poslovnim zonama  Depopulacija lokalnog stanovništva  Zaštita i valorizacija nematerijalnog  Emigracija mladih i obrazovanih kulturnog nasljeđa kadrova  Daljnji razvoj telekomunikacijske mreže  Nesređeno i nejasno zakonodavstvo i  Prenamjena neiskorištene infrastrukture preklapanje ingerencija različitih (industrijski objekti, stare škole, domovi) nadležnih institucija  Očuvanje objekata i imovine od daljnjeg  Neučinkovita i spora državna propadanja administracija  Donošenje planova upravljanja i mjera  Nedostatak analiza i alternativa u zaštite zaštićenih područja slučaju klimatskih promjena  Povećano ulaganje u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost  Podizanje ekološke svijesti stanovništva  Izgradnja domova za starije i nemoćne  Porast broja visokoobrazovanih osoba

GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

 Razne mogućnosti korištenja povoljnih  Utjecaj ekonomske krize na lokalno poduzetničkih kredita i EU fondova za gospodarstvo malo i srednje poduzetništvo  Nedovoljna zainteresiranost  Mogućnosti korištenja raznih oblika investitora za ulaganje javno – privatnog partnerstva  Nedovoljan interes poduzetnika,  Valorizacija neiskorištene industrijske koncesionara, nedovoljna kvaliteta infrastrukture (stare farme i dr.) za usluga potrebe razvoja  Nekonkurentnost proizvodnje i  Korištenje potencijala gospodarskih zona gospodarskih subjekata zbog zastarjele koje su uvrštene u prostorno-plansku tehnologije i loše organizacije dokumentaciju  Nedostatak kvalificirane radne snage  Povećanje investicijskih ulaganja u svim  Neusklađenost katastra i zemljišnih djelatnostima posebno u turizmu, knjiga poljoprivredi, industriji, prometu  Nedovoljni izvori financiranja i visoke  Dostupnost inovativnih tehnologija za kamatne stope jačanje konkurentnosti gospodarstva  Brojnost, neusklađenost, neizvjesnost i  Poslovno pozicioniranje na novim nedorečenost zakonskih propisa i tržištima njihovih tumačenja  Otvaranje novih radnih mjesta

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

 Stvaranje sinergije između turističkog,  Neuvažavanje povratnih učinaka i poljoprivrednog i industrijskog sektora iskustava koja gospodarstvenici i JLS-  Poticanje raznih oblika udruživanja i i imaju u svom poslovanju umrežavanja gospodarstvenika: zadruga,  Negativni utjecaji novih zakonskih klastera izmjena na proračune jedinica lokalne  Poticanje razvoja OPG-a, obrtništva, samouprave malog i srednjeg poduzetništva  Rasprodaja javne i privatne imovine  Modernizacija obrazovnog sustava i  Prijevoz opasnih tereta njegova prilagodba tržištem radne snage  Pritisak strane konkurencije na  Razvoj telekomunikacijske infrastrukture nespremne domaće proizvođače i interneta  Velike oscilacije cijena energenata  Revitalizacija starih obrta i zanimanja

TURIZAM TURIZAM

 Razne mogućnost korištenja EU fondova  Promjena trendova na tržištu za izgradnju novih turističkih kapaciteta i  Globalna konkurencija atraktivnosti  Konkurencija ostalih istarskih ruralnih  Rastući interes emitivnih tržišta za destinacija ruralnim turizmom  Potencijalno zagađenje  Razni programi razvoja turizma i  Vizualna degradacija prostora spremnost države na financijske potpore  Turbulentno i nepredvidljivo  Mogućnost vezivanja branda općine uz okruženje naziv „Istra“ kao jednog od najjačih  Nemogućnosti dobivanja povoljnih brandova u Republici Hrvatskoj kredita za nove investicije  Valorizacija starog naselja i jezgre  Nedovoljno ulaganje u obrazovanje i naselja Tinjan edukaciju vlasnika objekata u  Razvoj selektivnih oblika turizma ruralnom turizmu  Razvoj cjelogodišnjeg turizma  Razvoj industrijske proizvodnje i  Turističko povezivanje priobalja i eksploatacija mineralnih sirovina unutrašnjosti negativno može utjecati na razvoj  Poboljšanje konkurentnosti turističke turizma ponude uz osvajanje novih tržišta  Nedovoljno dobra suradnja svih  Osmišljavanje turističkih projekata pružatelja ugostiteljskih usluga u vezanih uz razne oblike ruralnog turizma općini (zajedničke marketinške akcije i  Izgradnja nove turističke infrastrukture u dr.) cilju dugoročno održivog razvoja ruralnog turizma  Potpore privatnim iznajmljivačima i malim hotelima  Stvaranje autohtonih suvenira

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

 Velika mogućnost korištenja Europskog  Nemogućnost dobivanja potpora i poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj sredstava EU onih koji nisu upisani u  Razvoj ekološke poljoprivrede Upisnik  Korištenje komparativne prednosti za  Nekontroliran uvoz poljoprivrednih ekološki uzgoj voća i povrća proizvoda i nekonkurentnost domaće  Rastući interes tržišta za poljoprivredne proizvodnje (uvozni lobi) proizvode koji u svom tehnološkom  Usitnjenost poljoprivrednog zemljišta postupku koriste prirodne karakteristike usporava unaprjeđenje tehnologije i područja mehaniziranost poljoprivredne  Stvaranje udruženja proizvođača proizvodnje  Podizanje kvalitete i kvantitete  Zagađenje tla proizvodnje mediteranskih kultura i  Konkurencija poljoprivrednih razvoj visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvođača iz ostalih zemalja EU proizvoda  Nemogućnost izgradnje sustava  Davanje poljoprivrednih površina u navodnjavanja zbog neriješenih državnom vlasništvu u dugoročnu imovinsko-pravnih pitanja koncesiju i zakup

DRUŠTVENE DJELATNOSTI DRUŠTVENE DJELATNOSTI I CIVILNI SEKTOR I CIVILNI SEKTOR

 Mogućnosti korištenja vanjskih izvora  Smanjen interes za kulturu zbog sredstava za izgradnju društvene tehnoloških dostignuća infrastrukture  Opadanje motiva kod mladih ljudi za  Poticanje nataliteta i naseljavanja mladih bavljenje društvenim djelatnostima obitelji  Nemogućnost izgradnje kvalitetne  Daljnji razvoj odgojno-obrazovnog društvene infrastrukture sustava, izgradnja dvorane, izgradnja  Nemogućnost financiranja potrebnog novog vrtića i opremanje kadra te održavanja prostora i opreme  Rekonstrukcija osnovne škole zbog smanjenja fiskalnih prihoda  Povećanje razine obrazovanja  Smanjenje standarda zdravstvene  Stambeno zbrinjavanje mladih zaštite zbog ograničenih sredstava  Podizanje kvalitete zdravstvenih usluga, državnog proračuna i zakonske te usluga za starije i nemoćne osobe regulative  Informatizacija cjelokupnog društva  Nedovoljna osjetljivost društvene  Jačanje civilnog sektora kroz aktivnije zajednice prema određenim socijalnim uključivanje mladih kategorijama  Izostanak financijske potpore civilnom društvu  Socijalna isključenost ugroženih skupina ljudi

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

5. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE TINJAN

Uzimajući u obzir sve karakteristike Općine Tinjan kao sastavnog dijela središnje Istre, rezultate SWOT analize i prijedloga sudionika radionica vezanih uz izradu Programa ukupnog razvoja, definirana je vizija općine Tinjan koja glasi:

OPĆINA ISTARSKOG PRŠUTA, RAZVIJENOG RURALNOG TURIZMA, POLJOPRIVREDE I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI, OSNAŽENE PODUZETNIČKE ORIJENTACIJE I PREPOZNATLJIVE SURADNJE JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA

Vizija općine Tinjan definirala se uzimajući u obzir prijedloge sudionika radionica, strateške projekte Općine Tinjan te nužnost potrebe da se sve relevantne institucije, fizičke i pravne osobe uključe u kreiranje novih ideja, projekata i znanja, a sve u cilju ostvarenja dugoročnog održivog razvoja općine Tinjan na svim područjima. Sama izjava o viziji bila je predložena u širem obliku gdje su naznačene potrebe razvoja ekološke svijesti na cijelom ciljanom području, potrebe kompletiranja infrastrukture u komunalnoj i institucionalnoj formi, kao i visoke razine socijalne osviještenosti, razvijenog civilnog društva, poduzetnički iskoristivog potencijala i drugo što je bilo navedeno u SWOT analizi, a bilo je prikazano kao iskoristiv potencijal. Ideja definiranja vizije Općine, bila je vođena mišlju stanovništva kako želi vidjeti svoju općinu za pet do deset godina te plansko socio-ekonomskim razvojem, odnosno uspješnim gospodarenjem. Da bi se postigao i u konačnici valorizirao takav menadžerski pristup u razvoju općine, potrebno je pretpostaviti nekoliko važnih komponenti tj. odgovoriti na konkretna pitanja:  Što drugi govore o općini Tinjan i po čemu je Općina Tinjan prepoznatljiva? (usporedba sa sličnim jedinicama lokalne samouprave po određenim kriterijima; stav medija; stav susjednih općina i gradova; status u Istarskoj županiji; status u RH; status u Europi i šire?)  Koje djelatnosti zapošljavaju najviše osoba te u kojim se djelatnostima može akumulirati dodatna potreba za novim zapošljavanjem? (uključenost lokalne zajednice; kvalifikacija; potrebne vještine; doseljena i sezonska radna snaga; demografska slika; položaj uposlenika; socijalni status; mogućnost obrazovanja i perspektiva?)

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

 Koje su najvažnije gospodarske aktivnosti općine Tinjan? (koji su nosioci; koliko doprinose razvoju općine; s kolikim učešćem su u proračunu općine; kako iskorištavaju resurse; kakvi su daljnji potencijali i kako djeluju na okoliš?)  Koje su usluge na raspolaganju u općini te koja je njihova kvaliteta? (vrste i kvaliteta usluga; nedostatak usluga; cijene usluga; pravovremenost i trend pružanja usluga?)

Definirana vizija opisuje očekivanu budućnost općine Tinjan kakva se očekuje u narednih desetak godina. To je konačni ili ukupni cilj Programa ukupnog razvoja općine Tinjan na osnovu kojeg će se donijeti ostale odluke vezane uz izradu i kasniju implementaciju projekata od strateškog značaja za lokalnu zajednicu i poduzetnike s područja općine.

Predložena vizija općine Tinjan „Općina istarskog pršuta, razvijenog ruralnog turizma, poljoprivrede i društvenih djelatnosti, osnažene poduzetničke orijentacije i prepoznatljive suradnje javnog i privatnog sektora“ realno i izvedivo treba opisati sliku i imidž općine Tinjan kroz najvažnije gospodarske aktivnosti uključujući i usluge uz jasno definiranje kvantitete i kvalitete zapošljavanja. Vizija je najvećim dijelom bazirana na neposrednim pokazateljima osnovne SWOT analize. Općina Tinjan je već od ranije prepoznatljiva po svojim komparativnom prednostima (gospodarskim, kulturnim i turističkim), ali je neophodno uskladiti niz drugih potencijalnih čimbenika koji također sudjeluju u kreiranju slike ciljanog područja. Bez promišljenog i planskog razvoja gospodarstva nemoguće je ostvariti dugoročno održivi razvoj lokalne zajednice pa je iz tog razloga gospodarstvo dominantna tema strateškog plana, no ipak izjava o viziji uključuje sve elemente društvenih aktivnosti. No, isto tako, nikako se ne smije zanemariti obveza realnosti same izjave, jer iako zvuči vrlo jednostavno s elementima vrlo uspješne i marketinški prihvatljive parole, izjava o viziji općine Tinjan jasno ukazuje na oportunitetnu želju za poboljšanom institucionalnom organizacijom i potrebom određenog restrukturiranja postojećeg gospodarskog, poljoprivrednog, turističkog i društvenog sektora kao i identificiranja novih gospodarskih mogućnosti. Upravo tu leži snaga uključivanja lokalne zajednice u prepoznavanju i definiranju pravaca razvoja što dokazuje transparentnost i osigurava održivost. Vizija razvoja općine Tinjan je usklađena sa svim postojećim strateškim operativnim planovima na regionalnoj, nacionalnoj i višim razinama po vertikalnoj, kao i srodnim planovima i nacrtima na horizontalnoj liniji.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

U cilju ostvarenja vizije, a vodeći računa o sinergiji gospodarskih, poljoprivrednih, turističkih i društvenih resursa te socijalne uključivosti i zaštite okoliša identificirana su četiri strateška cilja razvoja općine Tinjan kao prvi korak u ostvarenju vizije i to: 1. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva 2. Razvoj selektivnih oblika ruralnog turizma i poljoprivrede 3. Izgradnja i rekonstrukcija javne infrastrukture 4. Zaštita okoliša i dugoročno održivi razvoj Da bi došlo do ostvarenja vizije potrebno je definirati strateške prioritete kao „temeljne stupove“ postizanja općinske razvojne vizije, a u nastavku je dat grafički prikaz definiranih prioriteta razvoja. Slika 6: Vizija i strateški razvojni ciljevi općine Tinjan

VIZIJA Općina istarskog pršuta, razvijenog ruralnog turizma, poljoprivrede i društvenih djelatnosti, osnažene poduzetničke orijentacije i prepoznatljive suradnje javnog i privatnog sektora

STRATEŠKI STRATEŠKI STRATEŠKI STRATEŠKI CILJ 1: CILJ 2: CILJ 3: CILJ 4:

RAZVOJ IZGRADNJA I SELEKTIVNIH REKONSTRUKCIJA ZAŠTITA RAZVOJ MALOG I OBLIKA JAVNE OKOLIŠA I SREDNJEG RURALNOG DUGOROČNO INFRASTRUKTURE PODUZETNIŠTVA TURIZMA I ODRŽIVI RAZVOJ POLJOPRIVREDE

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

6. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE

Uzimajući o obzir informacije s provedene rasprave, analizu postojećih čimbenika koji najviše utječu na cjelokupni održivi razvoj područja općine Tinjan i definiranu viziju, u nastavku su obrazloženi strateški ciljevi tako da ih se povezuje s prije utvrđenim razvojnim potrebama, mogućnostima, opasnostima i prijedlozima.

7.1. STRATEŠKI CILJ 1: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Vrlo važno područje i fokus ulaganja i investiranja u svekolikom razvoju zemalja, a posebice onih koje su netom ušle u Europsku uniju zauzima razvoj konkurentnog gospodarstva. Osnaživanjem gospodarstva s posebnim naglaskom na proizvodne djelatnosti s visokim stupnjem dodane vrijednosti omogućuje se zauzimanje bolje početne pozicije prilikom otvaranja velikog i prihodovno snažnog europskog tržišta, a osigurava se istovremeno i zadovoljenje domaće potražnje što u postojećem stanju gospodarstva Republike Hrvatske svakako treba predstavljati prioritet. Poseban naglasak je pritom neophodno pridati pokretanju malog poduzetništva te njegovom jačanju i razvoju, budući se na taj način potiče najefikasnija valorizacija raspoloživih materijalnih i nematerijalnih resursa pojedinog područja čime se njegovi postojeći resursi preoblikuju u konkurentne prednosti i omogućuju pojedinoj lokalnoj samoupravi i gospodarskim subjektima s tog područja dobro pozicioniranje na tržištu i ostvarivanje pozitivnih financijskih rezultata.

Razvoj malog i srednjeg poduzetništva, kao prvi strateški cilj, svoje ishodište ima u tradiciji proizvodnih djelatnosti na području općine Tinjan, geoprometnom položaju te raspoloživoj infrastrukturi. Svjesna važnosti i uloge proizvodnih djelatnosti u općem gospodarskom razvoju, Općina Tinjan postavila je na prvo mjesto razvoj prvenstveno malog proizvodnog gospodarstva ne umanjujući pritom značenje ostalih djelatnosti, među kojima su one za razvoj najznačajnije, zauzele zasluženo mjesto, kako u ovom, tako i u zasebnom razvojnom cilju. Uz moderno oživljavanje nekad snažnih proizvodnih djelatnosti prvim ciljem obuhvaćen je također i razvoj konkurentnog gospodarstva čime Općina želi povećati zaposlenost i materijalni standard svojih

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

žitelja. Strateški cilj razvoja malog i srednjeg poduzetništva obuhvaća ukupno četiri prioriteta s ukupno 14 mjera te su prikazani u sljedećoj tablici.

Tablica 3: STRATEŠKI CILJ 1: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva PRIORITET MJERA Mjera 1.1.1. Dovršetak izgradnje infrastrukture u postojećim gospodarskim zonama s ciljem jačanja proizvodne djelatnosti Izgradnja poslovne infrastrukture i Mjera 1.1.2. Povećanje primjene znanja, inovacija i novih Prioritet 1.1. jačanje suradnje malog i srednjeg tehnologija u gospodarstvu poduzetništva Mjera 1.1.3. Povezivanje malih i srednjih poduzetnika u razne oblike udruživanja u cilju racionalizacije poslovanja (klasteri, zadruge i dr.)

Mjera 1.2.1. Osiguranje novih prostornih kapaciteta postojećim i novim poduzetnicima Mjera 1.2.2. Programi poticanja poduzetništva Prioritet 1.2. Poticanje ulaganja Mjera 1.2.3. Programi poticaja poduzetništva putem raznih olakšica vezanih uz komunalna davanja

Mjera 1.3.1. Programi edukacije putem specijalističkih programa namijenjenih potrebama gospodarstva Mjera 1.3.2. Programi poticanja cjeloživotnog obrazovanja Edukacija stanovništva i Prioritet 1.3. poduzetnika Mjera 1.3.3. Osnivanje savjetodavnog centra za poduzetnike Mjera 1.3.4. Stipendiranje i sufinanciranje deficitarnih zanimanja Prioritet 1.4. Poticanje mladih ljudi da se bave Mjera 1.4.1. Programi poticanja mladih poduzetnika poduzetništvom Mjera 1.4.2. Programi stručnog osposobljavanja mladih poduzetnika Mjera 1.4.3. Programi edukacije mladih poduzetnika Mjera 1.4.4. Programi poticajne stanogradnje za mlade

Prvi prioritet u okviru strateškog cilja razvoja i poticanja malog i srednjeg poduzetništva je revitalizacija i razvoj konkurentnog gospodarstva kroz razne mjere jačanja malog i srednjeg poduzetništva. Bez ulaganja u gospodarstvo i poduzetništvo nema stvaranja nove vrijednosti u društvu te je osiguranje kvalitetne infrastrukturne opremljenosti postojećih gospodarskih zona, uz istodobno osmišljavanje raznih programa poticanja poduzetništva i davanja olakšica poduzetnicima koji će razvijati projekte od strateškog značaja za općinu Tinjan, jedan od 54

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

najbitnijih strateških prioriteta. Tradicija malog poduzetništva na području općine Tinjan ponajviše je rezultat raspada velikih gospodarskih subjekata 90-ih godina prošloga stoljeća na području središnje Istre, nakon čega su stručne osobe iskoristile svoje znanje i mogućnost pokretanja privatnog posla (nakon osamostaljenja Republike Hrvatske) i osnovale uspješne tvrtke koje do dana današnjeg uspješno posluju. Po formiranju značajnijeg broja malih poduzetnika nije uslijedilo njihovo daljnje jačanje i okrupnjavanje što je neophodno za oživljavanje i razvoj konkurentnog gospodarstva.

Sa svojom dugom tradicijom malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva Općina Tinjan je vrlo agilna općina u Istarskoj županiji, a da bi se ta činjenica dodatno potvrdila, potrebno je izgraditi infrastrukturu u gospodarskim zonama s ciljem započinjanja prave proizvodne djelatnosti, povećati primjenu znanja, inovacija i novih tehnologija kod lokalnih poduzetnika te povezati male i srednje poduzetnike u razne oblike udruživanja. Kako bi došlo do stvaranja dodatne sinergije svih gospodarstvenika s područja općine Tinjan, potrebno je njihovo udruživanje u klastere, zadruge ili druge oblika zajedničkog funkcioniranja radi uspješnijeg nastupa na sve zahtjevnijem hrvatskom i europskom tržištu.

Dugoročni održivi gospodarski rast i razvoj konkurentnog gospodarstva nemoguć je bez dostatnih i kvalitetnih ljudskih resursa. U tom smislu, Općina Tinjan definirala je više Mjera u cilju edukacije stanovništva putem specijalističkih programa namijenjenih potrebama gospodarstva, poticanja cjeloživotnog obrazovanja, osnivanja savjetodavnog centra za poduzetnike te stipendiranjem i sufinanciranjem deficitarnih zanimanja. Posljednja zbivanja u globalnom gospodarstvu ukazuju na činjenicu da su mladi ljudi najugroženija radno sposobna populacija koja sve teže pristupa tržištu rada. Iz tog razloga poticanje mladih ljudi da se bave poduzetništvom je definirano kao jedan od prioriteta općine Tinjan, a da bi se to ostvarilo Općina će sukladno vlastitim financijskim mogućnostima i mogućnostima dobivanja sredstava od vanjskih izvora osmisliti programe poticaja za mlade poduzetnike, programe stručnog osposobljavanja mladih poduzetnika te programe edukacije za mlade poduzetnike.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

7.2. STRATEŠKI CILJ 2: Razvoj selektivnih oblika ruralnog turizma i poljoprivrede

Prirodni položaj općine Tinjan i navedeni reljefni oblici pogoduju razvoju poljoprivredne djelatnosti s naglaskom na mediteranske kulture, a u posljednje vrijeme sve više na važnosti dobivaju i selektivni oblici turizma. Prepoznavši raspoloživost niza prirodnih i nematerijalnih resursa, Općina Tinjan je definirala razvoj selektivnih oblika ruralnog turizma i poljoprivrede sukladno načelima održivog razvoja kao drugi strateški cilj. Općina Tinjan svjesna je da demografska kretanja u većini zemalja obilježavaju naglašeni pritisci na gradske sredine, odnosno koncentriranost stanovništva u tim sredinama što je slučaj i u Republici Hrvatskoj. Navedeno vrlo često rezultira zapuštanjem ruralnih predjela uz istovremenu pojavu niza problema svojstvenih pritiscima na urbane sredine. Sukladno tome, Općina Tinjan je u ovom strateškom cilju integrirala razvoj ruralnih predjela i to ponajprije putem razvoja selektivnih oblika ruralnog turizma i poljoprivrede. Strateški cilj razvoja selektivnih oblika ruralnog turizma i poljoprivrede s posebnim naglaskom na razvoj ruralnih predjela sadrži osam prioriteta koja su razrađena kroz ukupno 43 mjere.

Tablica 4: STRATEŠKI CILJ 2: Razvoj selektivnih oblika ruralnog turizma i poljoprivrede PRIORITET MJERA Mjera 2.1.1. Programi poticanja razvoja turističkih punkteva za ruralni turizam Mjera 2.1.2. Programi poticanja za nove turističke projekte Mjera 2.1.3. Programi poticanja izgradnje ugostiteljskih objekata Mjera 2.1.4. Programi poticanja razvoja seoskog turizma Prioritet 2.1. Razvoj selektivnih oblika turizma Mjera 2.1.5. Programi poticanja razvoja lovnog turizma Mjera 2.1.6. Programi poticanja gastro i eno turizma Mjera 2.1.7. Programi poticanja razvoja izletničkog i sportskog turizma Mjera 2.1.8. Programi poticanja za razvoj kulturnog turizma Mjera 2.1.9. Programi poticanja konjičkog turizma Mjera 2.1.10. Poboljšanje kvalitete turističkih smještajnih kapaciteta na području općine Tinjan

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

PRIORITET MJERA Mjera 2.1.11. Trasiranje i izgradnja pješačkih, biciklističkih, planinarskih staza Mjera 2.1.12. Poticanje izgradnje kušaona, izletišta i ostalih ugostiteljsko - turističkih objekata u kojima će se nuditi lokalni poljoprivredni proizvodi Prioritet 2.1. Razvoj selektivnih oblika turizma Mjera 2.1.13. Stvaranje preduvjeta za izgradnju novih turističkih naselja Mjera 2.1.14. Poticanje otvaranje malih uzletišta i sletišta za ultralight zrakoplovstvo Mjera 2.1.15. Promocija turističkih sadržaja Mjera 2.2.1. Kvantitativno i kvalitativno poboljšanje turističko-ugostiteljske usluge Mjera 2.2.2. Turistička valorizacija postojećih prirodnih i kulturnih resursa u općini Tinjan Mjera 2.2.3. Podizanje kvalitete i kvantitete turističke ponude Razvoj turističke ponude Mjera 2.2.4. Turistička valorizacija starogradskih naselja Prioritet 2.2. osmišljavanjem novih turističkih Tinjan, Kringa i Muntrilj proizvoda Mjera 2.2.5. Zaštita i obnova graditeljske baštine Mjera 2.2.6. Povezivanje turizma i ugostiteljstva s poljoprivrednom proizvodnjom i industrijskom baštinom Mjera 2.2.7. Očuvanje i razvoj tradicijskih i umjetničkih obrta u funkciji turizma Mjera 2.3.1. Organizacija stručnih radionica o mogućnostima korištenja domaćih i EU fondova Mjera 2.3.2. Organiziranje seminara, edukacija, stručnih skupova i putovanja o temama bitnim za Edukacija dionika u turističkoj Prioritet 2.3. razvoj turizma i ugostiteljstva djelatnosti Mjera 2.3.3. Izrada web portala i poboljšanje komunikacije i razmjene informacija (informiranje internetom, izdavanjem promidžbenih materijala, organiziranje događaja) Mjera 2.4.1. Poticanje marketinških aktivnosti za pojedina događanja i manifestacije Prioritet 2.4. Promocija i marketing Mjera 2.4.2. Poticanje zajedničke promocije na tuzemnom i inozemnom tržištu

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

PRIORITET MJERA Mjera 2.5.1. Udruživanje i zajednički nastup proizvođača poljoprivrednih proizvoda Poticanje prerade poljoprivrednih Prioritet 2.5. Mjera 2.5.2. Osnivanje zadruge ili klastera proizvođača proizvoda u finalne proizvode poljoprivrednih proizvoda Mjera 2.5.3. Brandiranje autohtonih poljoprivrednih proizvoda Mjera 2.6.1. Okrupnjavanje poljoprivrednih površina Mjera 2.6.2. Sufinanciranje nabavke sadnica Mjera 2.6.3. Programi poticanja razvoja vinogradarstva i vinarstva Mjera 2.6.4. Programi poticanja razvoja maslinarstva, Poticanje selektivnih oblika Prioritet 2.6. voćarstva i povrtlarstva poljoprivredne proizvodnje Mjera 2.6.5. Programi poticanja razvoja pčelarstva Mjera 2.6.6. Programi poticanja razvoja stočarstva Mjera 2.6.7. Programi poticanja ekološke poljoprivredne proizvodnje Mjera 2.6.8. Izgradnja sustava za navodnjavanje Mjera 2.7.1. Organizacija putovanja s ciljem stjecanja znanja iz primjera dobre prakse Edukacija poljoprivrednih Mjera 2.7.2. Organizacija edukativnih tečajeva za Prioritet 2.7. proizvođača poljoprivrednike Mjera 2.7.3. Organizacija tematskih predavanja za poljoprivrednike Mjera 2.8.1. Poticanje nastupa na poljoprivrednim Poticanje poljoprivrednih Prioritet 2.8. sajmovima i manifestacijama marketinških aktivnosti Mjera 2.8.2. Poticanje zajedničkog oglašavanja

Uzimajući u obzir turističke pokazatelje, Istarska županija (kao i područje cijelog obalnog prostora Republike Hrvatske) ima naglašeni sezonalni karakter dolazaka i noćenja turista (ljetni mjeseci), no odgovarajućom valorizacijom prirodnih i kulturnih resursa putem razvoja selektivnih oblika turizma, općina Tinjan bitno može utjecati na povećanje broja gostiju i izvan središnje ljetne sezone. Upravo zato razvoj kulturnog, zavičajnog, gastronomskog i ostalih oblika selektivnog turizma, programi poticanja novih turističkih projekata, razni programi poticanja izgradnji ugostiteljskih objekata, ulaganje u podizanje kvalitete turističkog smještaja i sadržaja, izgradnja pješačkih i biciklističkih staza te promocija postojećih turističkih sadržaja mogu pozitivno utjecati na dugoročno održivi rast turističke ponude i potražnje u općini Tinjan.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Općina Tinjan iz godine u godinu nastoji osmisliti razne načine podizanja kvalitete turističko – ugostiteljskih usluga na svome području u cilju održivog razvoja turizma i ukupne turističke ponude te turistički valorizirati starogradsko naselje Tinjan i Internacionalni sajam pršuta – ISAP. Isto tako, biti će potrebno povezati turističku i ugostiteljsku djelatnost s poljoprivrednim proizvođačima i industrijskom baštinom te poticati očuvanje starih zanata i tradicijsko- umjetničkih vještina. Da bi došlo do bržeg razvoja turizma na području općine, potrebna je intenzivna edukacija svih turističkih dionika u javnom i privatnom sektoru, a to se prije sve odnosi na organizaciju stručnih radionica o mogućnostima korištenja domaćih i EU fondova, organizaciju seminara, stručnih skupova i putovanja. U cilju bolje promocije turističkih projekata i usluga s područja općine Tinjan, bit će potrebno izraditi web portal radi bolje, uspješnije prezentacije turističke ponude i bolje komunikacije svih dionika te osmisliti razne promotivne i marketinške aktivnosti u cilju stvaranja prepoznatljivog branda destinacije.

Razvoj selektivnih oblika poljoprivrede u drugom strateškom cilju obuhvaća četiri prioriteta, i to: poticanje selektivnih oblika poljoprivredne proizvodnje, poticanje prerade poljoprivrednih proizvoda u finalne proizvode, edukaciju poljoprivrednih proizvođača i marketinške aktivnosti. Selektivni oblici poljoprivredne proizvodnje prvenstveno se odnose na vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo, pčelarstvo i stočarstvo u okviru kojega posebno mjesto zauzima uzgoj vinove loze, maslina i povrća. Uz poticanje navedenih grana poljoprivrede odgovarajućim programima, neophodno je, također poduzeti aktivnosti usmjerene ka okrupnjavanju poljoprivrednih posjeda, izgradnji sustava za navodnjavanje te sufinanciranju nabavke sadnica i repromaterijala.

U cilju ostvarenja prioriteta prerade poljoprivrednih proizvoda potrebno je organizirati sustav prerade poljoprivrednih proizvoda kroz zadruge ili klastere, omogućiti zajednički nastup proizvođača poljoprivrednih prerađevina na lokalnom, regionalnom i nacionalnom tržištu kao i brandiranje izvornih vrsta poljoprivrednih proizvoda (uz već postojeći zaštićeni proizvod – Istarski pršut – oznakom izvornosti) uz isticanje zemljopisnog porijekla. Uzimajući u obzir kontinuirani razvoj tehnologije i poljoprivredne struke, sustavni razvoj poljoprivrede nemoguć je bez odgovarajuće educiranosti poljoprivrednika i osoba uključenih u poticanje i razvoj poljoprivredne proizvodnje. Iz tog se razloga poboljšanje postojećeg sustava edukacije

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

poljoprivrednika namjerava provesti organizacijom edukativnih tečajeva i tematskih predavanja te organizacijom stručnih putovanja s ciljem stjecanja znanja na primjerima dobre prakse. Kako bi se autohtoni lokalni poljoprivredni proizvodi mogli bolje i uspješnije plasirati na tržište biti će potrebno osmisliti razne marketinške aktivnosti, promociju tih proizvoda na raznim sajmovima i manifestacijama te poticati zajedničko oglašavanje u lokalnim i nacionalnim medijima.

7.3. STRATEŠKI CILJ 3: Izgradnja i rekonstrukcija javne infrastrukture

Izgradnja suvremene javne infrastrukture (komunalne i društvene) pretpostavka je razvoja svih djelatnosti unutar općine Tinjan, a ujedno i značajan čimbenik kvalitete života stanovništva. U nastojanju da izgradi kvalitetno polazište svekolikog razvoja, Općina Tinjan kao treći razvojni cilj postavila je izgradnju i rekonstrukciju javne infrastrukture sukladne razvojnim potrebama u okviru kojeg je utvrđeno devet prioriteta za naredno razdoblje s ukupno 47 mjera.

Tablica 5: STRATEŠKI CILJ 3: Izgradnja i rekonstrukcija javne infrastrukture

PRIORITET MJERA Mjera 3.1.1. Priprema natječajne dokumentacije za domaće i EU fondove Mjera 3.1.2. Izgradnja i rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava Mjera 3.1.3. Izgradnja sustava odvodnje i pročistača Mjera 3.1.4. Izgradnja reciklažnog dvorišta Mjera 3.1.5. Proširenje i rekonstrukcija elektroenergetske infrastrukture i javne rasvjete Mjera 3.1.6. Proširenje i rekonstrukcija Rekonstrukcija i izgradnja telekomunikacijske i mrežne infrastrukture Prioritet 3.1. infrastrukturnog sadržaja na Mjera 3.1.7. Osiguranje dovoljnog broja parkirališnih području općine Tinjan mjesta Mjera 3.1.8. Uređenje javnih površina i javnih prostora u vlasništvu Općine (ulice, trgovi, parkovi, tržnice te ostale javne površine i prostori) Mjera 3.1.9. Rekonstrukcija starogradskih ulica Mjera 3.1.10. Uređenje pješačko - biciklističkih staza Mjera 3.1.11. Proširenje groblja Mjera 3.1.12. Izgradnja, rekonstrukcija ili uređenje nerazvrstanih cesti, šumskih, protupožarnih i poljskih puteva 60

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

PRIORITET MJERA Mjera 3.2.1. Izgradnja i kompletiranje prometne infrastrukture u gospodarskim zonama Mjera 3.2.2. Izgradnja i kompletiranje elektroenergetske mreže u gospodarskim zonama Infrastrukturno opremanje Mjera 3.2.3. Izgradnja i kompletiranje sustava Prioritet 3.2. gospodarskih zona vodoopskrbe i odvodnje u gospodarskim zonama Mjera 3.2.4. Izgradnja telekomunikacijske mreže u gospodarskim zonama Mjera 3.2.5. Uređenje okoliša u gospodarskim zonama Mjera 3.3.1. Izgradnja sportske zone Mjera 3.3.2. Uređenje i opremanje sportskih igrališta Mjera 3.3.3. Izgradnja sportske infrastrukture Prioritet 3.3. Unapređenje sporta i rekreacije Mjera 3.3.4. Izgradnja sportske dvorane Mjera 3.3.5. Edukacija voditelja sportskih aktivnosti Mjera 3.3.6. Programi poticanja svih dobnih skupina za bavljenje sportom Mjera 3.4.1. Izgradnja doma i osiguranje dnevnog boravka za samce, starije i nemoćne osobe Briga o starijim i nemoćnim Prioritet 3.4. Mjera 3.4.2. Realizacija programa pomoći u kući starijim osobama osobama Mjera 3.4.3. Izrada informativnog vodiča za starije osobe Mjera 3.5.1. Izgradnja i uređenje novog dječjeg vrtića Mjera 3.5.2. Rekonstrukcija i opremanje osnovne škole sa Podizanje kvalitete u sustavu Prioritet 3.5. sportskom dvoranom odgoja i obrazovanja Mjera 3.5.3. Organizacija različitih programa cjeloživotnog obrazovanja Mjera 3.6.1. Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje društvenih domova Mjera 3.6.2. Očuvanje i obnova prioritetnih objekata Razvoj kulturnih sadržaja i očuvane kulturne baštine Prioritet 3.6. kulturne baštine Mjera 3.6.3. Osiguranje potrebnog stručnog kadra zaduženog za područje kulture Mjera 3.6.4. Izgradnja i/ili rekonstrukcija, uređenje i opremanje tematskih muzeja Mjera 3.6.5. Uređenja multifunkcionalnog centra namijenjenog kulturnim događanjima Mjera 3.7.1. Osiguranje kvalitetne zdravstvene zaštite za osobe s posebnim potrebama Mjera 3.7.2. Organizacija preventivnih zdravstvenih Poboljšanje kvalitete zdravstvene programa Prioritet 3.7. zaštite Mjera 3.7.3. Osiguranje specijalističkih djelatnosti sukladnih potrebama stanovništva Mjera 3.7.4. Osiguranje prostora za primarnu zdravstvenu zaštitu 61

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

PRIORITET MJERA Mjera 3.8.1. Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje vatrogasnog doma Mjera 3.8.2. Uključivanje osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u život zajednice Unapređenje ostalih društvenih Mjera 3.8.3. Organizacija radionica za osobe s posebnim Prioritet 3.8. sadržaja potrebama Mjera 3.8.4. Osiguravanje nužnog smještaja za osobe bez stana (smještaja) Mjera 3.8.5. Umrežavanje i veća suradnja socijalnih ustanova i udruga Mjera 3.9.1.Promocija aktivnosti civilnog sektora Mjera 3.9.2. Uređenje prostora za predstavnike civilnog sektora Prioritet 3.9. Razvoj civilnog sektora Mjera 3.9.3. Organizacija raznih radionica i edukacija za predstavnike civilnog sektora Mjera 3.9.4. Potpora programima civilnog društva

U cilju ostvarenja strateškog cilja 3 - Projekti rekonstrukcije i izgradnje infrastrukture u naseljima općine Tinjan, potrebno je dovršenje izgradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnog sustava, izgradnja sustava odvodnje i mini pročistača, uređenje prometnica, dovršetak javne rasvjete te unapređenje telekomunikacijske i elektroenergetske infrastrukture kako bi se osigurale pretpostavke razvoja djelatnosti u tim područjima te spriječilo iseljavanje stanovništva. S obzirom da se većina manifestacija na području općine održava upravo u naselju Tinjan, potrebno je u neposrednoj blizini osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za sve potencijalne posjetitelje.

Uzimajući u obzir bogatu povijesnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, poznati županski stol i otvaranje zavičajne zbirke Enrika Depiere, naselje Tinjan postaje sve interesantnije turističko odredište mnogim prolaznicima i ljubiteljima povijesti, a da bi se omogućio kvalitetniji prijem svih tih gostiju i posjetitelja, potrebno je dodatno urediti javne površine, dovršiti rekonstrukciju starogradskih ulica te izgraditi nekoliko pješačko – biciklističkih staza oko naselja Tinjan.

Infrastrukturno uređenje gospodarskih zona podrazumijeva izgradnju novih infrastrukturnih sadržaja. Infrastrukturno opremanje gospodarskih zona pretpostavka je razvoja gospodarstva i to posebice proizvodnih djelatnosti.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Suvremeni trendovi utječu na sve manje fizičko kretanje stanovništva što ukazuje na činjenicu da lokalna samouprava treba voditi računa o izgradnji sportske i rekreativne infrastrukture za svoje stanovništvo kako bi aktivno sudjelovalo u prevenciji raznih problema koji nastaju uslijed smanjene pokretljivosti. Ovim se programom definira više mjera u cilju ostvarenja ovog prioriteta s posebnim naglaskom na izgradnju nove polivalentne sportske dvorane, uređenje i opremanje sportskih igrališta te izgradnju dodatne sportske infrastrukture.

Briga o starijim i nemoćnim osobama predstavlja jedan od najbitnijih prioriteta o čemu Općina Tinjan mora posebice voditi računa, budući da demografska kretanja ukazuju na relativno staro stanovništvo čije će potrebe u budućnosti biti vjerojatno sve naglašenije. Programom je predviđena izgradnja doma za starije i nemoćne osobe (ili uređenjem postojećeg prostora za sličnu namjenu), osmišljavanje programa pomoći u kući starijim osobama te izrada informativnog vodiča za skupinu starijih osoba kojima bi se na taj način olakšale svakodnevne aktivnosti.

S ciljem podizanja kvalitete u sustavu odgoja i obrazovanja definirano je više mjera s naglaskom na izgradnju i opremanje novog dječjeg vrtića. Osim toga, planom je predviđena rekonstrukcija osnovne škole i opremanje iste. Razvoj kulturnih sadržaja i očuvanje kulturne baštine općine Tinjan prepoznate su kao potrebe kojima je u narednom razdoblju potrebno također ozbiljno pristupiti te je Općina Tinjan definirala mjere koje se uglavnom odnose na osiguranje materijalne osnove za kvalitetno organiziranje kulturnih sadržaja, sanaciju prioritetnih objekata kulturne baštine te osiguranje stručnog kadra zaduženog za područje kulture.

Poboljšanje kvalitetne zdravstvene zaštite kao postavljeni prioritet obuhvaća osiguranje kvalitetne zdravstvene zaštite djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, organizaciju preventivnih zdravstvenih programa, osiguranje specijalističkih djelatnosti te osiguranje prostora za primarnu zdravstvenu zaštitu. U prioritetu unapređenja različitih društvenih sadržaja definirane su mjere čija je svrha organizacija radionica za osobe s posebnim

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

potrebama, izgradnja vatrogasnog doma, osiguranje nužnog smještaja za osobe bez smještaja te umrežavanje i veća suradnja socijalnih ustanova i udruge.

U cilju dugoročnog razvoja civilnog sektora, kao sfere društvenog života koja ne pripada niti državnom, niti privatnom - profitnom sektoru, predložene su mjere kojima će se promovirati aktivnosti civilnog sektora, urediti prostor za predstavnike civilnog sektora, organizirati razne radionice i edukacije te omogućiti potporu daljnjem razvoju civilnog sektora. Razvijeni civilni sektor znači aktivan odnos građanki i građana prema javnim službama i poslovima: od sudjelovanja u javnim raspravama u utjecaju na formiranje političke volje, preko konkretnih inicijativa usmjerenih na određene političke i pravne mjere, do preuzimanja dijela javnih poslova kojeg država i javne institucije ne mogu obaviti uopće, u potpunosti, ili dovoljno kvalitetno. Civilni sektor može se ustrojiti u obliku udruga, zaklada i fundacija, privatnih ustanova, sindikata i neformalnih građanskih inicijativa.

7.4. STRATEŠKI CILJ 4: Zaštita okoliša i dugoročno održivi razvoj

Općina Tinjan četvrtim je strateškim ciljem utvrdila ulogu zaštite okoliša i dugoročno održivog razvoja u svojem razvoju. Ovim strateškim ciljem naglašena su tri prioriteta s ukupno 17 provedbenih mjera. Izrada i donošenje odgovarajućih strateških i prostorno-planskih dokumenata u kojoj su znanstveno utemeljeno razrađene odrednice relevantne za prostorno planiranje, stavljajući pritom poseban naglasak na zaštitu prirode i okoliša koji predstavljaju jedan od temeljnih razvojnih resursa, te u kojoj su uvažene razvojne potrebe, neizostavan je element koji zaslužuje odgovarajuću pozornost prilikom razmatranja dugoročnog strateškog održivog razvoja. Sljedeća tablica daje prikaz strateških prioriteta i mjera.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Tablica 6: STRATEŠKI CILJ 4: Zaštita okoliša i dugoročno održivi razvoj PRIORITET MJERA Mjera 4.1.1. Izrada ili izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Mjera 4.1.2. Izrada i izmjena Urbanističkih planova nižeg reda za građevinska, gospodarska i turistička područja Mjera 4.1.3. Izrada i izmjena ostalih planova definiranih prostornim planom uređenja i zakonskim Izrada i ažuriranje planova za razvoj Prioritet 4.1. aktima općine Mjera 4.1.4. Izrada ili izmjena i dopuna strateškog razvojnog programa Mjera 4.1.5. Izrada ili izmjena i dopuna strateških planova razvoja pojedinih gospodarskih sektora Mjera 4.1.6. Izrada ili izmjena i dopuna planova zaštite i upravljanja koji se odnose na područja visoke prirodne vrijednosti Mjera 4.2.1. Kontinuirano utvrđivanje kvalitete zraka, tla, vode te razine buke Mjera 4.2.2. Analiza i prikupljanje postojećih podataka o bioraznolikosti područja Očuvanje bioraznolikosti područja i Prioritet 4.2. Mjera 4.2.3. Analiza vrijednog krajobraza u cilju njegove okoliša zaštite i turističke eksploatacije Mjera 4.2.4. Definiranje i zaštita postojećeg stanja pojedinih lokaliteta i učinkovito gospodarenje Mjera 4.2.5. Izgradnja, uređenje protupožarnih puteva Mjera 4.2.6. Održivo gospodarenje šumama Mjera 4.3.1. Sanacija i zatvaranje zatečenih starih ("divljih") deponija Mjera 4.3.2. Edukacija stanovništva vezana uz zbrinjavanje otpada, zaštitu okoliša i korištenje obnovljivih Zbrinjavanje otpada i korištenje izvora energije Prioritet 4.3. obnovljivih izvora energije Mjera 4.3.3. Organizacija selektivnog prikupljanja otpada Mjera 4.3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije Mjera 4.3.5. Povećanje energetske učinkovitosti u sektorima industrije, zgradarstva, prometa i javne rasvjete

U cilju očuvanja okoliša i zaštite prirode u Programu je definirano da je potrebno prilagoditi prostorno – plansku dokumentaciju novim zakonskim uvjetima i strateškim odrednicama Europske unije, očuvati bioraznolikost područja i okoliša, nastaviti s kvalitetnim zbrinjavanjem otpada te poticati korištenje obnovljivih izvora energije. Da bi se ostvarili predloženi prioriteti

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

biti će nužno svakih nekoliko godina uskladiti Prostorni plan općine Tinjan s trenutnim potrebama, a vodeći maksimalno računa o zaštiti okoliša i očuvanju prirode te donijeti ostale planove nižih razina kojima će se definirati mogućnosti i zaštite intervencija u prostoru. Da bi se postigli kvalitetni uvjeti življenja svih stanovnika predlaže se kontinuirano utvrđivanje kvalitete zraka, tla, vode i buke, analiza bioraznolikosti na području općine te obilježavanje zaštićenih lokaliteta i učinkovito gospodarenje istima.

Utjecajem sve veće globalizacije i suvremenog načina života dolazi do sve veće prijetnje zaštiti prirode i okoliša, a poseban naglasak u tom je smislu usmjeren na otpad. Općina Tinjan je odredila zbrinjavanje otpada kao jedan od vrlo važnih prioriteta za naredno razdoblje u okviru kojeg će se sanirati i zatvoriti sva postojeća stara („divlja“) odlagališta te organizirati selektivno prikupljanja otpada. U cilju očuvanja kvalitete prirode i okoliša potrebno je organizirati razne akcije usmjerenih na edukaciju stanovništva i njihovog aktivnog uključivanja u aktivnosti zaštite prirode i okoliša.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

7. FINANCIJSKI PLAN REALIZACIJE RAZVOJNIH PROJEKATA

U cilju realizacije strateških projekata, Općina Tinjan je u svojim dugoročnim planovima za razdoblje 2015.-2020. godine definirala Financijski plan koji okvirno daje prikaz alokacije sredstava prema izvorima financiranja, strateškim ciljevima i vremenskim razdobljima. Metodologija korištena pri izračunu raspodjele sredstava prema izvorima financiranja podrazumijeva planiranje na osnovu slijedećih pokazatelja:  vlastite financijske mogućnosti  financijske mogućnosti privatnih subjekata na području općine  mogućnosti korištenja sredstava iz EU fondova  mogućnosti korištenja sredstava iz domaćih fondova Ministarstava  kreditna sredstva

Počevši od začetka gospodarske krize (2008. godina) Republika Hrvatska bilježi konstantan pad gospodarskih aktivnosti što ima svoje negativne implikacije na proračune lokalnih samouprava čiji prihodi ovise o trendu rasta, odnosno pada gospodarskih kretanja u okruženju. Pretpostavka je da će lokalne samouprave (uključujući i općinu Tinjan) u narednom razdoblju još teže dolaziti do realizacije raznih infrastrukturnih projekata kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, bez pomoći iz domaćih ili stranih (EU fondova) institucija. Proračun Općine Tinjan nije dovoljan za financiranje čak ni dijela projekata koji su zadani svim prioritetima i mjerama u ovome Programu, već se proračunom financiraju tekući troškovi funkcioniranja Općine, sufinanciranja rada društvenog sektora, sporta i kulture te ulaganja u manje infrastrukturne projekte od bitnog značaja za širu zajednicu. Sljedeći grafikoni prikazuju projekciju ukupnih prihoda Općine Tinjan, prihoda od komunalnog doprinosa i naknada te projekciju planiranih rashoda za ulaganje u komunalne djelatnosti i pomoći građanima i kućanstvima do 2020. godine.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Grafikon 5: Projekcija ukupnih prihoda Općine Tinjan do 2020. godine u kn

Izvor: Izrađeno na temelju dostupnih podataka na: www.minf.hr i procjene

Grafikon 6: Projekcija ukupnih prihoda od komunalnog doprinosa do 2020. godine u kn

Izvor: Izrađeno na temelju dostupnih podataka na: www.minf.hr i procjene

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Grafikon 7: Projekcija ukupnih prihoda od komunalne naknade do 2020. godine u kn

Izvor: Izrađeno na temelju dostupnih podataka na: www.minf.hr i procjene

Grafikon 8: Projekcija ukupnih prihoda od komunalnog doprinosa i komunalne naknade do 2020. godine u kn

Izvor: Izrađeno na temelju dostupnih podataka na: www.minf.hr i procjene

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Grafikon 9: Pomoći građanima i kućanstvima do 2020. godine u kn

Izvor: www.minf.hr

Uzimajući u obzir ostvarenje proračuna u proteklih nekoliko godina, stanje gospodarstva i buduću procjenu, iz prethodnih je grafikona vidljivo da Općina Tinjan trenutno ostvaruje ukupne proračunske prihode u visini od cca. pet milijuna kuna što je dostatno za pokrivanje tekućih troškova funkcioniranja svih djelatnosti na području općine te ulaganja u manje infrastrukturne projekte. U 2014. godini ostvareni su nešto veći prihodi zbog isplate sredstava za realizirani IPARD projekt. Veće se investicije, a sukladno tomu i prihodi, očekuju u 2017. i 2020. godini zbog projekata koji će se financirati iz EU fondova. U projekciji ukupnih prihoda do 2020. godine planira se realizirati izgradnja i opremanje novog dječjeg vrtića u 2017. godini te nekoliko većih infrastrukturnih projekata u 2020. godini. Projekcija ukazuje na optimistično promišljanje općinske uprave u kontekstu oporavka ukupnog gospodarstva, cjelokupne gospodarske situacije, početka realizacije investicijskih projekata, što će se u konačnici odraziti i na povećanje prihoda lokalnog proračuna. Općina Tinjan trenutno ostvaruje prihode od naplate komunalnog doprinosa u iznosu od 700 tisuća kuna (u 2014. godini bio je nešto veći prihod po ovoj namjeni zbog legalizacije objekata) te komunalne naknade 300 tisuća kuna. U projekciji predmetnih prihoda do 2020. godine očekuje se konstantno povećanje istih te njihovo ulaganje u izgradnju i rekonstrukciju postojeće i nove infrastrukture uz istodobno korištenje ostalih izvora financiranja (EU fondovi, sredstva Ministarstava, razne druge potpore iz proračuna te

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

sufinanciranje projekata od strane privatnih partnera). Općina Tinjan želi dugoročno ostati socijalno osjetljiva sredina, a projekcija izdataka za pomoći građanima i kućanstvima kroz razne naknade pokazuje trend njihovih povećanja do 2020. godine, što će u konačnici rezultirati ostvarivanjem cilja socijalne pravednosti i osiguravanjem minimalnog životnog standarda svim stanovnicima s područja općine Tinjan.

7.1. Financijski instrumenti kohezijske politike Europske unije za razdoblje 2015.-2020.

Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju (01.07.2013.) javnim i privatnim osobama omogućeno je da svoje projekte apliciraju na razne natječaje koji se objavljuju od strane fondova Europske unije. Nakon korištenja pretpristupnih fondova (IPA) Republici Hrvatskoj je dana mogućnost korištenja svih fondova kohezijske politike kao što je to i prikazano na sljedećoj slici. Slika 7: Instrumenti kohezijske politike i EU fondovi za razdoblje 2014.-2020.

Izvor: www.mrrfeu.hr

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije sudjeluje u provedbi zajedničkih europskih strategija i politika u okviru višegodišnjeg financijskog razdoblja od 2014. do 2020. godine. Pristupanjem Europskoj uniji, Republika Hrvatska postaje i dio zajedničkog prostora s ciljem postizanja gospodarske i teritorijalne kohezije europskog prostora. Republici Hrvatskoj i svim njenim regionalnim i lokalnim područjima se ulaskom u Europsku uniju značajno povećavaju mogućnosti društvenog i gospodarskog rasta i razvoja kroz financiranje razvojnih projekata iz dostupnih EU fondova. Za očekivati je da će i Općina Tinjan te poduzetnici s područja općine bar djelomično koristiti europske fondove u tom razdoblju za izgradnju infrastrukture i održivi gospodarski razvoj u svim sektorima, od poljoprivrede i ruralnog razvoja do novih tehnologija i inovacija. Da bi se maksimalno iskoristili fondovi Europske unije važno je razumjeti prioritete i ciljeve Europske unije, njene strateške i programske dokumente te fondove koji ih prate. Dogovorenom zajedničkom politikom svih zemalja članica, ciljevi Europske unije se prenose u sve nacionalne strategije i daju im okvir unutar kojeg svaka zemlja članica može definirati svoje vlastite nacionale prioritete kako bi oni bili usklađeni i na taj način pravilno iskorištena sredstva. Projekt koji se želi financirati iz fonda Europske unije mora biti usklađen sa strateškim razvojnim dokumentima lokalne samouprave, te pridonositi EU prioritetima i ciljevima, inače neće moći ostvariti financiranje iz EU fondova te su iz tog razloga u ovom Programu obuhvaćeni svi strateški projekti bitni za dugoročni održivi razvoj općine Tinjan.

Kao ispodprosječna razvijena zemlja Europske unije, Republika Hrvatska može kao punopravna članica, koristiti većinu instrumenata kohezijske politike, kao jedne od najvažnijih politika Europske unije koja ima za cilj ujednačiti razvoj svih članica unije. Kohezijska politika stavlja na raspolaganje članicama Europske unije sredstva Kohezijskog fonda i Strukturnih fondova. Strukturni fondovi su Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond. Republika Hrvatska u sklopu Kohezijske politike ima na raspolaganju sredstva iz Fonda za pomorstvo i ribarstvo te Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Regionalna, odnosno kohezijska politika, je s aspekta utjecaja na razvoj regija i ulaganja u regionalne razvojne projekte najznačajnija politika Europske unije. Ogleda se to u iznosu financijskih sredstava kojima raspolažu instrumenti / fondovi kohezijske politike. Ta su sredstva raspoređena u Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond 72

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

(ESF), Kohezijski fond te novi financijski instrument Connecting Europe Facility. Strukturni fondovi i Kohezijski fond glavni su instrumenti kojima Europska unija financira i provodi tzv. Kohezijsku politiku. Promatrajući financijske pokazatelje može se zaključiti da je riječ o financijski drugoj po redu najznačajnijoj politici, odmah iza Zajedničke poljoprivredne politike, na koju u aktualnoj sedmogodišnjoj perspektivi Europske komisije otpada 35,7% ukupnog proračuna Unije, odnosno 308 milijardi eura. Kohezijskom politikom, koja se naziva još i politikom solidarnosti, Europska unija osigurava sredstva za manje razvijene regije, odnosno slabije razvijene zemlje članice Europske unije.

Kao instrument poravnavanja razlika među regijama - Kohezijska politika značajno treba pridonijeti dugoročno održivom rastu pomažući i potičući investicije i projekte koji dotiču energetsko, klimatsko i područje zaštite okoliša. Nova europska inicijativa koja potiče učinkovito korištenje resursa naglašava značaj snažnije upotrebe fondova za regionalni razvoj (strukturni i kohezijski) u ovom važnom području. Pretpostavka je da će korištenje europskih fondova dodatno potaknuti nacionalna javna sredstva ali i privatna ulaganja. Kohezijska politika konstantno financira projekte vodoopskrbe, odvodnje i gospodarenja otpadom pomažući regijama postići ciljeve zacrtane direktivama za ova područja. Isto tako, sve se više naglašava potreba učinkovitog korištenja resursa, energetska učinkovitost, smanjenje negativnih učinaka na klimu smanjenom emisijom stakleničkih plinova, prilagodba klimatskim promjenama, smanjenje negativnog učinka na okoliš u svim područjima ljudskog djelovanja te poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

Jedan od glavnih prioriteta kohezijske politike predstavlja uključivi rast, a u sklopu tog će se prioriteta poticati i financirati projekti ulaganja u ljudski kapital, obrazovni sustav, programi obuke i cjeloživotno obrazovanje. Sastavni dio kohezijske politike je poticanje programa modernizacije tržišta rada, restrukturiranja i prekvalifikacije te diversifikacije djelatnosti u gospodarstvu. Kohezijska politika također sudjeluje u unapređenju usluga i projekata u zdravstvu, održivosti socijalnog sustava, borbi protiv socijalne isključenosti i siromaštva.

Dostizanje definiranih ciljeva u glavnoj strategiji razvoja Europske unije – „Europe 2020“ u značajnom će dijelu ovisiti i o odlukama koje će se donositi na lokalnoj i regionalnoj razini. Razni instrumenti politike kohezijskog razvoja najvećim dijelom trebaju potaknuti razvojne

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

projekte i potencijale Europske unije promičući razvoj u svim regijama. Kohezijska politika to može postići tako da poboljša uvjete za pametan rast, uvjete za obrazovanje i inovacije, potičući istraživanja i razvoj, investicije zasnovane na znanju i novim tehnologijama te aktivnosti koje rezultiraju visokom dodanom vrijednošću. Kohezijska politika zauzima središnju ulogu u uključivanju i promicanju investiranja prema projektima koji potiču održivi rast, zaštitu okoliša i razvoj solidarnosti.

Jedna od najvažnijih zadaća kohezijske politike jest smanjiti značajne gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike koje postoje između EU regija, ali također i jačati globalnu konkurentnost europskog gospodarstva. Pri tome Europska unija nastoji djelovati po takozvanom principu „catching up“ sukladno kojem stope rasta slabije razvijenih regija trebaju dostići stope rasta natprosječno razvijenih regija, međutim pri tome se ne smije ograničavati rast vodećih regija. Okosnicu Kohezijske politike čini djelovanje u smjeru ostvarenja tri temeljna cilja, a to su: konvergentnost, konkurentnost i zapošljavanje te europska teritorijalna suradnja.

7.2. Financiranje strateških projekata u općini Tinjan

Komunalni doprinos, komunalna naknada i ostali lokalni porezi, izrada i izmjena prostornog plana, formiranje raznih udruženja – klastera i sufinanciranje strateških djelatnosti, samo su neki od institucionalnih mehanizama na koje općinska uprava može utjecati u cilju dugoročnog razvoja svog prostora. Korištenjem mogućnosti takvog utjecaja općinska uprava može ubrzani razvitak i efikasnije korištenje svih resursa na području općine Tinjan kao posebnom području Istarske županije koje je karakteristično po nedovoljno iskorištenom gospodarskom i turističkom potencijalu, ali i velikom potencijalu bogate kulturne i povijesne baštine, te očuvane prirodne ljepote. Analizirajući skromni proračun lokalne samouprave, stanje cjelokupnog gospodarstva, no i otvaranje mogućnosti korištenja kohezijskog, strukturnih i drugih fondova može se zaključiti da općina Tinjan ima velike komparativne prednosti za razvoj raznih gospodarskih, poljoprivrednih i turističkih djelatnosti uz istovremenu brigu o socijalnom statusu svojeg stanovništva. Da bi se to provelo, potrebno je riješiti imovinsko-pravne odnose na parcelama na kojima se želi graditi nova infrastruktura ili rekonstruirati postojeća, u kontinuitetu svakih nekoliko godina uskladiti prostorno-plansku i stratešku dokumentaciju s 74

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

razvojnim ciljevima te ishoditi potrebne dozvole za sve one projekte koje se želi aplicirati na objavljene natječaje. Uzimajući u obzir sadašnji financijski kapacitet, realno je za očekivati da će se većina projekata realizirati uz korištenje vanjskih izvora sufinanciranja te korištenjem povoljnijih dugoročnih kredita. S obzirom na dane mogućnosti korištenja EU sredstava sljedeći grafikon prikazuje predviđenu projekciju financiranja javnih projekata u kojima će Općina Tinjan biti nositelj.

Grafikon 10: Projekcija izvora financiranja projekata čiji će nositelj biti Općina Tinjan za razdoblje 2015.-2020.

Izvor: Procjena općinske uprave

Analizom grafikona vidljivo je da bez sufinanciranja javnih projekata od strane EU fondova neće biti moguća njihova realizacija, odnosno, procjenjuje se da će udio EU sredstava u ukupnoj realizaciji projekata vezanih uz investicije Općine Tinjan iznositi cca. 80%. Osim EU sredstava Općina će u svojim proračunima predvidjeti i dio vlastitih sredstava, prvenstveno za rješavanje imovinsko-pravnog stanja nekretnina i ishodovanje potrebne dokumentacije. Dio sufinanciranja

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

se očekuje iz proračuna Istarske županije, dio iz državnog proračuna, a onaj dio koji ne bude moguće ishoditi kroz sufinanciranje (po procjeni cca. 9%) realizirati će se uz uzimanje dugoročnih kredita kod komercijalne banke ili Hrvatske banke za obnovu i razvoj.

Prilikom realizacije projekata od javnog značaja postoji mogućnost većeg sufinanciranja u odnosu na projekte čiji je nositelj privatni investitor. Dakle, privatni investitori također imaju na raspolaganju razne mogućnosti korištenja domaćih i EU sredstava, no postotak sufinanciranja takvih projekata je manji u odnosu na projekte od javnog značaja. Ovisno o vrsti natječaja i investitoru, sljedeći grafikon daje prikaz procjene financiranja projekata u privatnom sektoru na području općine Tinjan u razdoblju 2015.-2020.

Grafikon 11: Projekcija izvora financiranja projekata na području općine Tinjan čiji će nositelji biti privatni investitori za razdoblje 2015.-2020.

Izvor: Procjena općinske uprave

Iz grafikona je vidljivo da procjena ukazuje na podatak da će privatni investitori s područja općine Tinjan za realizaciju vlastitih projekata (po procjeni općinske uprave) u razdoblju od 2015.-2020. godine koristiti cca. 20 % vlastitih sredstava, 4 % pomoći iz državnog proračuna, 20 % EU sredstva, dok će najveći dio financirati sredstvima dugoročnih kredita kod komercijalnih banaka ili povoljnijim kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR).

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

8. INSTITUCIONALNI MODEL RAZVOJA OPĆINE TINJAN

Na temelju izrađene SWOT analize te dobivenih podataka i pokazatelja o poljoprivrednom, gospodarskom i turističkom sektoru općine Tinjan, može se zaključiti da je područje općine Tinjan posebno s obzirom na prirodne, ljudske, kulturne i povijesne resurse te je vrlo teško doći do takvog analitičko-ekonomskog institucionalnog modela razvoja koji bi bio „optimalan“ i primjenjiv u svakoj situaciji i na svakome području. Ipak, moguće je konstruirati takav „prihvatljivi model“ kojim bi se trebali rukovoditi predstavnici javnog sektora prilikom izrade strategije razvoja općine Tinjan, vodeći računa o uključivanju svojih stanovnika u sve strateške projekte razvoja. Takav prihvatljivi model bi trebao uzeti u obzir analizu stanja, dosadašnje iskustvo u zemlji i inozemstvu, komparativne prednosti kraja, želje stanovnika, mišljenje javnog, ali i privatnog sektora o njihovim potrebama i očekivanjima te ekonomsku opravdanost pojedinog projekta bez koje projekti sami po sebi nemaju smisla. U sljedećim su poglavljima objašnjene pretpostavke uvođenja takvog modela, kako bi on trebao izgledati te je objašnjeno koji su očekivani učinci Institucionalnog modela razvoja općine Tinjan (IMR).

8.1. Pretpostavke uvođenja institucionalnog modela razvoja

Da bi došlo do izrade „prihvatljivog“ analitičko-ekonomskog institucionalnog modela razvoja, korištene su razne metode, izvori literature, iskustva sličnih lokalnih samouprava te zakonska osnova. Najprije se pošlo od osnovnih postulata menadžmenta koji govori o tome da se svaki proces sastoji od pet koraka i to: analize i planiranja, organiziranja, kadroviranja, vođenja i kontroliranja. Nakon detaljne analize stanja na nekome području, potrebno je definirati dugoročnu strategiju razvoja, viziju, prioritete i mjere sa što preciznijim aktivnostima koje treba provesti. Nakon što se javni i privatni sektor usuglase oko zajedničke strategije dugoročnog razvoja područja, treba definirati osnovne akcije i radnje koje su potrebne u cilju početka realizacije te strategije. U tom smislu planiranje predstavlja proces utvrđivanja ciljeva i izbor instrumenata adekvatnih za realizaciju te strategije. Planiranje mora omogućiti predstavnicima javnog i privatnog sektora da bolje sagledaju koje je njihovo glavno područje djelovanja, da znaju koje su dobre i loše strane realizacije pojedinih zadataka, da mogu identificirati i

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

uspostaviti odgovarajuće standarde performansi te da definiraju pravila ponašanja koja će slijediti sudionici u projektu u izvršavanju ciljeva projekta.

U fazi organiziranja dolazi do izgradnje strukture, postupaka i primjene sredstava važnih za uspješnu provedbu Programa ukupnog razvoja lokalne samouprave. Kadroviranje predstavlja fazu u kojoj se okupljaju svi potrebni stručnjaci koji moraju sudjelovati u procesu implementacije programa. Nakon kadroviranja tima koji vodi postupak realizacije i provedbe programa razvoja, važno je motivirati ljude kako bi pridonijeli ostvarenju tog programa – potrebno je ustrojiti vodstvo i podijeliti zadatke s točno definiranim rokovima izvršenja. U završnoj se fazi (tijekom realizacije) primjenom odgovarajućih aktivnosti provodi se mjerenje i korekcija performansi, a radi ostvarenja funkcija provedbe definiranog programa. To se ostvaruje na način da se postavljaju standardi, mjeri uspješnost, uspoređuju standardi sa ostvarenjem i poduzimaju akcije u cilju uklanjanja uočenih nedostataka.

8.2. Prijedlog institucionalnog modela razvoja

Vodeći računa o definiranoj hipotezi da je nemoguće formirati takav optimalni Institucionalni model razvoja (IMR) općine Tinjan koji bi bio univerzalni, u nastavku je dan prijedlog prihvatljivog modela IMR-a. Za model je od krucijalne važnost da ukaže svim nositeljima javnih i privatnih aktivnosti u općini Tinjan na jedan novi način promišljanja i osmišljavanja strategija razvoja. Model mora prilagođavati odluke stvarnim potrebama, biti u službi podizanja razine općeg obrazovanja, bolje upotrebe svih dostupnih resursa, te potrebe za iznalaženjem dodatnih i alternativnih načina financiranja projekata od strateškog značaja za Općinu. Institucionalni model razvoja (IMR) obuhvaća tri faze i to: 1. Izrada IMR grafikona i njegova analiza; 2. Davanje prijedloga za poboljšanje IMR koeficijenta; 3. Provedba predloženih mjera.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Sljedeći grafikon prikazuje faze IMR procesa koji se stalno nadopunjuje novim idejama, prijedlozima i načinima povećanja IMR koeficijenta, na način da se za svako postojeće stanje traže novi prijedlozi koji će poboljšati i unaprijediti postojeće stanje.

Shema 1: IMR proces

Prijedlozi za IMR poboljšanje grafikon i IMR analiza koeficijenta

Provedba predloženih mjera

Predložena shema prikazuje međusobnu povezanost između IMR grafikona, novih prijedloga i provedbe predloženih mjera u cilju stalnog traženja boljih rješenja i uspostave kontinuiranog procesa dugoročnog razvoja. Temeljem izrađene analize stanja u općini Tinjan izrađen je IMR grafikon koji se analizira i temeljem analize se predlažu konkretne mjere u cilju dugoročnog razvoja. Nakon definiranja konkretnih mjera potrebno je predložene mjere provesti te nakon toga ponovno izraditi analizu stanja i procijeniti koliko se situacija poboljšala. Nakon toga ponovno se izrađuje IMR grafikon, izračunava se IMR koeficijent te se postupak ponavlja u težnji da IMR koeficijent postane maksimalan (IMR=1).

9.3. Grafikon Institucionalnog modela razvoja (IMR) općine Tinjan

Da bi se izradio IMR grafikon bilo je potrebno izraditi detaljnu analizu stanja u općini Tinjan te doći do realnih i relevantnih pokazatelja koji utječu na ukupni gospodarski razvoj.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Temeljem analize stanja, odrađenih radionica i prikupljenih informacija došlo se do spoznaje da postoji pet pokazatelja pomoću kojih se može izmjeriti razina razvoja općine Tinjan a to su: 1. Razvoj malog konkurentnog gospodarstva 2. Razvoj poljoprivrede i ruralnog turizma 3. Komunalna infrastruktura 4. Društvena infrastruktura 5. Zaštita prirode i okoliša

Kod IMR grafikona svi se čimbenici ocjenjuju ocjenama od jedan do pet (1..5) i to na sljedeći način: 1= uopće nije razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i vrlo negativno utječe na ukupni razvoj; 2= slabije je razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i negativno utječe na ukupan razvoj; 3= srednje je razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i nema utjecaja na ukupni razvoj; 4= vrlo dobro razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i pozitivno utječe na ukupni razvoj; 5= odlično razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i predstavlja veliku snagu u cilju ukupnog razvoja.

Sljedeći grafikon prikazuje Osnovni IMR grafikon koji se sastoji od peterokuta koji su međusobno povezani linijama koje označavaju jedinice pomoću kojih se vrši analiza ili ocjenjivanje postojećeg stanja na terenu.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Grafikon 12: Osnovni IMR grafikon

Osnovni IMR grafikon predstavlja ukupnu površinu između pet pokazatelja, a računa se kao: *5a 2 *sin( 72) P = , gdje je 2 P = površina IMR grafikona a = maksimalna veličina ocjenjivanja varijable (max. vrijednost =5) sin(72) = sinus od 360/5

S obzirom da peterokut IMR grafikona zatvara puni kut od 360 stupnjeva, svaki kut trokuta ima 72 stupnja, a sinus od 72 iznosi 0,951057. Iz toga proizlazi da je poznat i taj podatak pa je površina IMR grafikona: P= 59,44103 Površina Realnog IMR grafikona računa se na način da se zbroje površine svih trokuta koje zatvaraju s ishodištem grafikona, a računa se kao:

a b b c c d d e e f P = * *sin( 72) + * *sin( 72) + * *sin( 72) + * *sin( 72) + * *sin( 72) , 2 2 2 2 2 ili: P = 0,475528 * (a*b + b*c + c*d + d*e + e*f), gdje je:

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

a = ocjena razvoja malog konkurentnog gospodarstva u općini Tinjan b = ocjena razvijenosti selektivnih oblika poljoprivrede i turizma c = ocjena kvalitete izgrađenosti komunalne infrastrukture d = ocjena kvalitete izgrađenosti društvene infrastrukture e = ocjena stanja očuvane prirode i okoliša

Nakon izrade Realnog IMR grafikona može se izračunati Koeficijent institucionalnog modela razvoja općine Tinjan (k (IMR)), a on predstavlja omjer između površine Realnog IMR grafikona i Osnovnog IMR grafikona ili:

PO k (IMR) = , gdje je: PR k (IMR) = koeficijent Institucionalnog modela razvoja općine Tinjan

PO = površina Realnog IMR grafikona

PR = površina Osnovnog IMR grafikona

Koeficijent Institucionalnog modela razvoja općine Tinjan k (IMR) mjeri stupanj razvoja Općine. Temeljem izvršenog istraživanja i izrađenih tablica stupanj razvoja može se pozicionirati u pet kategorija i to:

1. 0 ,00 0,04 – nazadovoljavajuće

2. 0,04 0,16 – slabo

3. 0,16 0,36 – dobro

4. 0,36 0,64 – vrlo dobro

5. 0,64 1,00 – odlično

Sljedeći grafikon prikazuje Realni IMR koji je izračunat na osnovi analize stanja, provedenih radionica i prikupljenih podataka o čimbenicima koji najviše utječu na ukupnu kvalitetu dugoročnog razvoja općine Tinjan.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Grafikon 13: Realni IMR općine Tinjan

Na temelju provedenog istraživanja i izrade Realnog IMR-a općine Tinjan može se izračunati

Koeficijent Institucionalnog modela razvoja k(IMR) te na osnovi njega zaključiti na kojem je stupnju razvoja općina Tinjan, uzimajući u obzir subjektivnu procjenu izrađivača Programa ukupnog razvoja. Računajući k(IMR) dolazi se do podatka da on iznosi 0,352, a to znači da su čimbenici koji utječu na dugoročni razvoj prostora općine Tinjan dobro razvijeni, te da teže granici vrlo dobre razvijenosti, no da i dalje traže kontinuirano ulaganje posebice u izgradnju društvene infrastrukture.

Nakon izrade Institucionalnog modela razvoja za Općinu potrebno je odrediti smjernice razvoja i poboljšanja onih značajki koje utječu na cjelokupan razvoj pojedinog područja unutar općine Tinjan, tj. potrebno je definirati daljnje korake vezano uz razvoj konkurentnog gospodarstva, definiranje strategije koja će omogućiti razvoj selektivnih oblika poljoprivrede, i turizma, izgradnju potrebne infrastrukture, strategije i aktivnosti zaštite prirode i okoliša te strategiju razvoja društvenih djelatnosti i civilnog sektora.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

10. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE

Realizacija definirane vizije, prioriteta i mjera sastavni je dio Programa ukupnog razvoja općine Tinjan za razdoblje 2015.–2020. godine. Provedbenim planom osigurava se implementacija Programa ukupnog razvoja tako da se u provedbi strateških ciljeva, prioriteta i pripadajućih mjera određuju nositelji i njihove nadležnosti. U sljedećoj shemi prikazana je odgovornost za cjelokupnu provedbu Programa ukupnog razvoja. . Shema 2: Odgovornost za provedbu cjelokupnog PUR-a

OPĆINSKO VIJEĆE

JAVNOST POLITIKA

NAČELNIK & ZAMJENIK NAČELNIKA

STRATEŠKI CILJ 1 STRATEŠKI CILJ 2 STRATEŠKI CILJ 3 STRATEŠKI CILJ 4

Izvor: Izrađeno na temelju procjene općinske uprave. Napomena: Nazivi funkcija u muškome rodu imaju jednoznačno značenje i za ženski rod.

Iz sheme je vidljivo da načelnik(ca) sa zamjenikom(com) preuzima odgovornost za provedbu cjelokupnog Programa ukupnog razvoja, o čemu redovito trebaju izvještavati Općinsko vijeće, političke stranke i građane općine Tinjan (javnost). Način i dinamika izvještavanja bit će definirani posebnim aktom kojeg će donijeti Općinsko vijeće Općine Tinjan. 84

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Kontinuirano praćenje i vrednovanje provedbe Programa ukupnog razvoja općine Tinjan omogućit će transparentnu i učinkovitu provedbu programa. Pri ocjeni učinkovitosti provedbe Programa analizira se i vrednuje: 1. opravdanost- utvrđivanje potrebe postojanja PUR-a; 2. relevantnost- kvaliteta i potpunost informacija sadržanih u PUR-u u odnosu na trenutno stanje u općini; 3. dosljednost ciljeva, prioriteta i mjera- njihova međusobna usklađenost i usklađenost sa strategijama i programima više razine; 4. ostvarenje ciljeva, prioriteta i mjera, te efikasnost u korištenju dostupnih resursa općine.

Vrednovanje provedbe i kontinuirano izvješćivanje prema nadležnom tijelu (Općinskom vijeću) omogućit će stalnu informiranost nositelja predstavničke i izvršne vlasti u Općini o svim aktualnostima, projektima koji se namjeravaju provoditi, koji se provode te onima koji se tek namjeravaju realizirati. Redovitim se izvješćivanjem mogu poboljšati učinci različitih mjera i programa, a sukladno metodologiji izrade i načinu vrednovanja Općina će pratiti sljedeće osnovne skupine pokazatelja:  stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera;  ostvarene rezultate i učinke na razvoj, učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava;  ostvarenje prema utvrđenom financijskom okviru;  sudjelovanje i doprinos partnerstva;  učinkovitost rukovođenja i organizacije provedbe;  periodički računati IMR koeficijent i uspoređivati ga s prethodnim razdobljem.

Praćenje provedbe PUR-a se obavlja kontinuirano tijekom čitavog razdoblja provedbe, a o rezultatima provedbe najmanje jednom godišnje izvješćuje se Općinsko vijeće i to najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

11. BAZA RAZVOJNIH PROJEKATA

U nastavku su nabrojani glavni razvojni projekti općine Tinjan s ciljem dugoročno održivog razvoja u koje se ubrajaju projekti izgradnje i/ili obnove komunalne, gospodarske, turističke, poljoprivredne, socijalne, okolišne i energetske infrastrukture. U bazi razvojnih projekata nabrojane su i druge potporne infrastrukture, za razvoj, izgradnju i/ili jačanje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i drugih kapaciteta, jačanje i izgradnju društvene infrastrukture te drugi projekti kojima se pridonosi lokalnom ili regionalnom razvoju.

Općina Tinjan je na temelju realnih potreba u gospodarstvu, kulturi, obrazovanju, sportu i ostalim društvenim djelatnostima kreirala bazu podataka većih infrastrukturnih i neinfrastrukturnih projekata koje bi trebalo realizirati u cilju bržeg i kvalitetnijeg razvoja područja općine. Općina Tinjan će izrađeni popis projekata iz područja gospodarstva, poljoprivrede, turizma, društvenih djelatnosti i civilnog sektora jednom godišnje revidirati (usklađivati) te na taj način održavati ovaj Program „živim dokumentom“ koji će realno prikazivati stanje stvari u općini. Na taj će način Popis potencijalnih projekata biti relevantan s obzirom na trenutno stanje i mogućnosti financiranja u danom trenutku. U nastavku je dat prikaz potencijalnih projekata Općine Tinjan za proračunsko razdoblje 2015.-2020.

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

Tablica 7: Projekti u općini Tinjan za obračunsko razdoblje 2015.-2020.

R.br. Naziv Projekta Opis projekta Područje

Izgradnja sustava odvodnje u naselju Tinjan, Kringa, Muntrilj te 1 Općina Tinjan okolnim manjim mjestima

Izgradnja pročistača otpadnih voda u naselju Tinjan, Kringa, 2 Općina Tinjan Muntrilj te okolnim manjim mjestima

3 Izgradnja reciklažnog dvorišta u naselju Tinjan. Kringa i Muntrilj Općina Tinjan

4 Obnova zvonika u Tinjanu Tinjan

5 Proširenje groblja Muntrilj Muntrilj

Izgradnja i rekonstrukcija javne rasvjete naselja Tinjan, Kringa i 6 Tinjan, Kringa, Muntrilj Muntrilj

Komunalna infrastruktura Izgradnja i rekonstrukcija javne rasvjete u drugim naseljima Općine 7 Općina Tinjan Tinjan

8 Asfaltiranje nerazvrstanih cesta Općina Tinjan

9 Uređenje protupožarnih puteva Općina Tinjan

10 Uređenje ostalih nerazvrstanih cesti na području općine Općina Tinjan

Izgradnja skretnog kolosjeka s državne ceste na cestu prema 11 Tinjan Sv.Petru u Šumi

Izgradnja skretnog kolosjeka s državne ceste na cestu prema 12 Tinjan Kringi

Izgradnja skretnog kolosjeka s državne ceste na cestu prema 13 Tinjan Muntrilju

14 Poticajne mjere za razvoj poljoprivrede Općina Tinjan

15 Edukacija poljoprivrednika i poduzetnika Općina Tinjan

16 Poticajne mjere za mlade poduzetnike Općina Tinjan

17 Poticajne mjere za razvoj malog gospodarstva Općina Tinjan

18 Poticanje ugradnje obnovljivih izvora energije Općina Tinjan

Poticajne mjere za otvaranje ugostiteljskih objekata u kojima će se 19 Općina Tinjan Gospodarstvo služiti autohtoni lokalni proizvodi

20 Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Tinjan Općina Tinjan

21 Izrada i/ili izmjena Programa ukupnog razvoja općine Tinjan Općina Tinjan

22 Izrada, izmjene i dopune UPU-a Gospodarskih zona Općina Tinjan

23 Izrada UPU-a Turističkih zona Općina Tinjan

Izrada geodetskih podloga-usklađenje katastarskih mapa sa 24 Općina Tinjan stanjem na terenu i u zemljišnim knjigama 87