VINKOVCI Od a Do Ž Dobro Došli U Vinkovce, Grad Koji Kontinuirano Živi Više Od 8000 Godina!

VINKOVCI od A do Ž Dobro došli u Vinkovce, grad koji kontinuirano živi više od 8000 godina!

www.vinkovci.hr

GRAD VINKOVCI SADRŽAJ

A NTONINUS IZ AKVILEJE 6 LJ UBAV 30

B OSUT 7 M UZEJ 32

C IBALE 10 N EOLITIK 34

C IGANSKI SOKAK / Č ARUGA 12 O RION 36

D UŠA SLAVONSKA 14 P ROTKANI ZLATOM 38

E UZEBIJE I POLION 16 R OCK’N’ROLL 40

F ITNESS 18 S VILARSTVO 42

G OSTOLJUBIVOST 20 Š LJIVOVICA / T AMBURAŠI 44

H IMNA / I LIJA 22 U LTRAS / U DALJENOSTI 46

J ABUKA 24 V ALENS I V ALENTINIJAN 48

K RNJAŠ 26 Z EMLJA 50

L OV I RIBOLOV 28 Ž ELJEZNICA 52

IMPRESUM

IZDAVAČ Turistička zajednica grada Vinkovaca ZA IZDAVAČA Ivan Bosančić, mag.oec. UREDNICA Martina Matković, dipl.oec. FOTOGRAFIJE Mirjana Pjevac, Petar Klašnja, Dario Ledić, Mario Romulić, Dražen Bota, Darko Puharić, Tihomir Smilović TEKST Željka Klemenčić GRAFIČKI DIZAJN Vedrana Knez, Oprara LEKTURA Ančica Gelo, mag.educ.philol. croat.et mag.paed. TISAK Printera Grupa IZDANJE Ožujak 2019. OD A DO Ž ANTONINUS IZ AKVILEJE A

Vinkovčani imaju običaj šaliti se kako se boje motikom zaorati zemlju u bašči da ne bi odmah naletjeli na rimsku ciglu, ćup ili neki drugi prastari artefakt od povijesne važnosti jer na ovom području zaista je velika koncentracija takvih vrijednih pro- nalazaka. U samom središtu Vinkovaca, u Dugoj ulici na broju 26, recimo, pronađena je ostava srebrnog posuđa koju je tamo vjerojatno zakopao još bogati stanovnik Cibala – rimskih Vinkovaca krajem 4. sto- ljeća. Neke od ukupno 45 različitih oblika posuda ukrašene su ugraviranim orna- mentima i tehnikom niello, a natpis na jednoj od najluksuznijih posuda otkriva da ih je izradio majstor Antoninus iz Akvileje.

6 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 7 BOSUT B

Bosut je rijeka koja odbija teći. Tako to imaju običaj reći Vinkovčani. Toliko puno istine o Bosutu i o Vinkovčanima dalo bi se iz toga iščitati, samo kada ih malo bolje upozna- te. Sve je tu – ravničarski, panonski humor koji, tipično, upravo sporost i površinsku nevidljivost, nedramatičnost zbivanja lako preokreće u izraz bunta. Bosut nije lijen, on odbija teći kako bi se to od njega moglo očekivati u ovo moderno, užurbano vrijeme površnosti. Doista, golim okom nemoguće je odrediti u kojem smjeru rijeka Bosut teče. Premda je i rijeka malo neprecizan termin. Bosut nema jedan izvor – on je odljevni vodotok same Save, njezin najveći rukavac, a ujedno i potok s Dilja i Krndije. Sam vijugavi nizinski tok ove sjeverne savske pritoke, kako ga Miroslav Slavko Mađer naziva - Asser Savus, odredio je položaj naselja još davno prije vremena imena Vinkovci.

8 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 9 CIBALE C

Od svih antičkih naselja što se spominju na području Slavoni- je tek je za manji dio utvrđen točan zemljopisno-topografski položaj. Stoga se o kontinuitetu između antičkih i srednjovje- kovnih naselja može pričati samo u malom broju slučajeva. U kasnorimskoj provinciji Drugoj ili Sirmijskoj Panoniji (obuhva- ćala je današnji Srijem, veći dio Slavonije, dio južnog Posavlja i današnju Baranju) jedan od najpoznatijih gradova bile su Ciba- le. Prostor obuhvaćen cibalskim opkopima odgovara središ- njim dijelovima modernih Vinkovaca – glavni vinkovački trg i Veliki park leži upravo u središtu nekadašnjih rimskih Cibala. U Cibalama su se križale mnoge panonske ceste, a barem trima je važnost nadilazila lokalne okvire. Cibale su, dakle, bile važno prometno čvorište davno prije dolaska željeznice koja je suvre- mene Vinkovce i službeno upisala na karte kao najveće želje- zničko čvorište u Europi. Jedne od glavnih privrednih djelatno- sti u Cibalama bile su lončarstvo i keramičarstvo, a proizvodila se i opeka kojom je bila sagrađena glavnina cibalskih zgrada.

10 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 11 CIGANSKI SOKAK ČARUGA C Č

Znate li da u Vinkovcima postoji Ciganski sokak? Lokalno stanovništvo tako katkada zove Ulicu I.G. Kovačića, a iza imena skriva se zanimljiva priča o gradskoj povijesti. Ciganski sokak tek je u govoru iskrivljeni naziv termina “ciglanski sokak”. U Vin- kovcima je postojalo čak desetak ciglana. Još u antičkim Cibalama proizvodile su se kva- Slavonski odmetnik i razbojnik litetne opeke i crijep, kojima su građene, poplo- o kojemu su se pričale legende čavane i pokrivane zgrade i ulice te grobnice. U i pisala književna djela uhićen srednjem vijeku kombiniralo se recikliranje rimske je baš u Vinkovcima. Pravim opeke s proizvodnjom nove pri izgradnji reprezen- imenom Jovo Stanisavljević tativnih objekata, dvoraca i crkvi. U drugoj polovi- poznat samo kao Čaruga, bio ci 19. stoljeća poduzetnici grade zidane ciglanske je član hajdučke družine Kolo peći. Otuda i potječe naziv ulice. U 20. stoljeću gorskih tića, a kasnije postaje nastaju novi industrijski pogoni – ciglane Bohm, harambaša. Počinio je mnoga Kuman, Miskolczy, Bosnić i druge. Tradicija se na- razbojstva i ubojstva, a o nje- stavila do danas pa su Vinkovci i okolica poznati po mu su se češće širile mnoge proizvodnji kvalitetne opeke i crijepa. Tvornica Dilj romantične, ali povijesno neu- najveća je u Hrvatskoj (sada grupacija Nexe). temeljne legende.

12 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 13 DUŠA SLAVONSKA D

Širina i dubina slavonske duše lijepo se oslikava u lokalnom govoru, prvenstveno izvornom šokačkom. Govori se, odnosno divani, polako s pomalo otegnutim vokalima, melodično. Izvorna šokačka rič često je ikavskog oblika, bogata turcizmima (avlija, komšija, bunar, pendžer, rakija), germanizmima (bircuz, šlingan, jauzna), mađarizmima (cipela, čizma, čardaš, čopor, kočija, mar- va, tabla, šogor) i mnoštvom specifičnih lokalizama. Usto, Šokci često gutaju slovo h, i na početku i u sredini i na kraju riječi pa kažu lad, lače, naranit i odma (umjesto hlad, hlače, nahraniti i odmah). Izvorni šokački govor, na žalost, sve se rjeđe čuje, tek među starim ljudima pa je za njegovo očuvanje ključno bilježenje u narodnoj i folklornoj umjetnosti. Važan i zaštićen dio ove bašti- ne je i slavonski bećarac – humoristična, satirična i često lasciv- na narodna pjesma u obliku dvostiha koji čine dva deseterca čije se zadnje riječi rimuju. Bećarac je još jedan dobar primjer vesele slavonske duše koja ne shvaća život preozbiljno, zna se šaliti na svoj račun i crpi nadahnuće iz živopisne, dinamične i žive baštine.

14 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 15 EUZEBIJE I POLION E

Cibale spadaju među istaknutija ranokr- šćanska središta. Već u 3. stoljeću imale su svog biskupa imenom Euzebije koji je umro kao mučenik u progonima kršćana za cara Valerijana 258. godine. Euzebije Cibalski najraniji je poznati biskup u cijeloj Panoniji. U progonima za careva Dioklecijana i Mak- similijana, i cibalski “prvak lektora” Polion bio je spaljen negdje u okolici grada - vje- ruje se da je nađeno točno mjesto njegova spaljivanja na lokaciji Kamenica, danas nji- va u Prišincima. Sv. Euzebije štuje se zajedno sa sv. Polionom, spomendan im je 29. svibnja. Župna crkva sv. Ivana Nepomuka u Vinkovcima 1972. promijenila je zaštitnika i otada je Crkva svetih Euzebija i Poliona.

16 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 17 FITNESS F

Lako je to previdjeti, ali ovaj grad nudi zaista mnogo mogućnosti za zdrav život i aktivan odmor. Za početak – slavonska ravnica koja nudi nepregledne šume i veliko nebo oduševit će svakog ozbiljnog hodača, trka- ča i biciklista. Kroz Srijem i Slavoniju vodi oko dvjesto kilometara cestovnih i brdskih biciklističkih puteva. Krenete li s mosta na Bosutu, plava staza njivama će vas dovesti do naselja Borinci, dok ćete žutom i crve- nom linijom uživati u prekrasnoj park šumi Kunjevci. Za ljubitelje jahanja jedini će problem biti – odabrati kojim putem krenuti. Tenis, tečajevi letenja u sportskoj luci, pli- vanje u bazenu ili na kupalištu Banja samo su neke od dodatnih mogućnosti za rekre- aciju i drugačiji pogled na Vinkovce.

18 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 19 GOSTOLJUBIVOST G

Slavonska je gostoljubivost pomalo legendarna. Ovdje su ljudi široke ruke, pravi domaćini koji vole ljude i nikada ne šte- de kada se hrana i piće trebaju iznijeti pred gosta. Čak i oni koji žive skromno pred gosta će donijeti najbolje što imaju – dugo čuvanu šljivovicu iz dudove bačve, savršeno zrelu sla- ninu, kulen ili dvogodišnju šunku. To je, naprosto, stvar pono- sa. Dati ono najbolje što si stvorio, bez ustezanja ili računice. Uskogrudnost i škrtost ovdje su prezrene osobine i nikada ih nećete sresti kod pravog slavonskog gazde. Ta se galantnost i bogatstvo onda prirodno odražava i u gastronomiji ovoga kraja – nema ovdje dijetalnih jela, ovdje se blaguje da bi se uživalo. Masne juhe od starih kokoši s domaćim rezancima, riječna riba u paprikašima podebljana svinjskom mašću, bogata selekcija svatovskih kolača i torte od 12 jaja s pola kilograma oraha – u svečanim se trenucima ovdje ne važe na grame. Upravo zbog toga slavonska kuhinja predstavlja sjajnu vrijednost za novac.

20 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 21 HIMNA ILIJA H I

Jeste li znali da je i hrvatsku himnu Vinkovci u srednjem vijeku nisu bili skladao jedan Vinkovčanin? Josip Vinkovci nego Sveti Ilija, a tek je u no- Runjanin bio je skladatelj amater i vom vijeku prevladalo današnje ime časnik u austrougarskoj vojsci. Glaz- grada na Bosutu. Ime su dobili po cr- benu je naobrazbu stekao kod voj- kvenom zaštitniku Sv. Iliji, izvorni ma- nog kapelana u Glini gdje je služio đarski oblik je Szentillye, a hrvatska kao carski kadet. Tamo se često kre- inačica Ilinci. Ne radi se samo o tome tao u društvu ilirskih rodoljuba gdje da je novije ime Vinkovci potisnulo i su se čitali i radovi ilirskih pisaca. zamijenilo starije Ilinci, radi se, zapra- Tu je Runjanin prvi put čuo pjesmu vo, o dva različita naselja koja su neko Horvatska domovina Antuna Miha- vrijeme živjela jedno uz drugo, a onda novića, čiji su odabrani stihovi ka- se starije i važnije ugasilo, a mlađe i snije proglašeni hrvatskom himnom. manje postupno ojačalo i naraslo. U Danas glazbena škola u Vinkovcima današnje vrijeme na blagdan sv. Ilije nosi njegovo ime. 20. srpnja održava se Dan Grada i tim povodom u Vinkovcima se nude mnogi zabavni sadržaji.

22 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 23 JABUKA

kih jeseni sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća ovom priredbom J imali su ideju obilježiti početak berbe i početak sezone ubiranja plodova. Nekada se taj početak čak i odvijao na plantaži Borinci, gdje je djevojka u noš- nji ubirala prve jabuke i time simbolič- no obilježila početak berbe i početak jeseni. Taj je običaj kasnije napušten, ali Vinkovačke su jeseni izrasle u naj- veću kulturnu manifestaciju u regiji. Jabuka je jedan od simbola Vinkova- To je smotra koja teži trajnoj afirmaciji ca – simbol koji objedinjuje zdravlje, izvornog kulturno-umjetničkog narod trajni prosperitet i dugovječnost, što nog stvaralaštva, nastala iz želje da se je vrlo prikladno za grad koji, između pokaže bogatstvo slavonske tradicije, ostaloga, ima i reputaciju naselja s naj- ljepota slavonskih nošnji i običaja te duljim kontinuitetom života u Europi, očuva glazbena baština. Vinkovačke oko 8000 godina. Jabuka nije oda- su jeseni priredba koja slavi vedar duh brana slučajno. Na samom rubu grada i snagu ovdašnjeg čovjeka, koji puno i su Borinci, voćnjak koji je 70-ih godina teško radi, ali se zna i veseliti, zaplesati prošlog stoljeća bio najveća plantaža i zapjevati. Svečani mimohod s konjani- jabuka u Europi. Cijeli ovaj kraj bogato cima, konjima lipicancima i ukrašenim je zasađen jabukama i drugim voćem, zapregama, folklorne večeri i Šokački a jabuka je tako postala i simbol Vin- divani samo su dio bogatog programa kovačkih jeseni – najstarije i najznačaj- koji se za vrijeme trajanja Jeseni odvija nije kulturno-umjetničke manifestacije u cijelom gradu i privlači publiku iz ci- ovog podneblja. Začetnici Vinkovač- jele države pa i šire.

24 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 25 KRNJAŠ K

Krnjaš je poznati vinkovački toponim, dio Vinkovaca smješten na višoj obali Bosuta, i posljednja vinkovačka šo- kačka ulica. Krnjaš je i najvažnije mjesto - ključni sokak vinkovačke knji- ževnosti - jer su ondje rođeni među ostalima Josip i Ivan Kozarac, kao i Joza Ivakić. Krnjaš i danas obilježava graničarska arhitektura s tradicional- nim slavonskim zabatima na kućama u kojima su živjele stare vinkovačke šokačke obitelji, uglavnom poljodjelci. Uz spomenutu specifičnu arhitekturu i zelenilo obale Bosuta, ovo je dio grada kojim je u svako doba godine po- djednako lijepo šetati.

26 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 27 LOV I RIBOLOV L

Ako u Vinkovce dolazite s autoputa, već prije ulaska u grad proći ćete kroz stoljetnu hrastovu šumu na Kunjev- cima. Bez obzira na to jeste li strastveni lovac i ribolovac ili tek zainteresirani promatrač prirode, slavonska je šuma vrijedna vašeg dolaska. U njoj obitavaju: jelen lopatar, mu- flon, srna i divlja svinja, a od sitne divljači: prepelica, fazan, guska, patka i zec. Lovišta se protežu na više od 40.000 ha spačvanskog bazena i predstavljaju idealno mjesto za lov i druge vrste aktivnog odmora – osim Kunjevaca nadomak grada su i lovišta Spačva i Merolino. Ništa manje uzbuđe- nja ne čeka ni ribolovce – rijeke Bosut, Spačva te otočki i bošnjački virovi koji su bogati slatkovodnom ribom. Ovdje se love: šaran, smuđ, štuka, som, linjak, grgeč i karas. U bogatstvu slavonske šume najbolje je uživati polako pa za obilazak rezervirajte nekoliko dana. Moguće je organizirati sasvim nezaboravan doživljaj – vožnju čamcem po Bosutu ili obližnjem Dunavu, jahanje ili kuhanje u prirodi – na vatri u kotliću. Obilazak neće biti potpun bez okusa na vatri skuhanog fišpaprikaša ili gulaša od divljači.

28 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 29 LJUBAV LJ mogući. Pritisak javnosti bio je toliki da je Ivan čak i zbirku svojih pjesama Mariji morao posvetiti nekoj izmi- šljenoj Vesni. Najpoznatija Mariji po- svećena ljubavna pjesma je “Milovo sam garave i plave”, koja je postala narodni klasik ovoga kraja i vječno svjedočanstvo platonske ljubavi. U Najpoznatija vinkovačka ljubavna čast te ljubavi na obali Bosuta na priča je ona o “šokačkom Romeu i Krnjašu 2016. godine postavljen je Juliji” – Mariji i Ivanu Kozarcu. Pri- spomenik Mariji i Ivanu Kozarcu koji ča je to o zabranjenoj, nikada rea- sjede na klupi i drže se za ruke, što liziranoj ljubavi dvoje mladih ljudi je za njihova života bilo nezamislivo. koji su zajedno odrastali u naselju Marija se udala za vinkovačkog po- Krnjaš, uz samu obalu Bosuta. Nji- duzetnika Guttmana, a njezin unuk, hova je ljubav bila nemoguća iz više koji i danas živi u Vinkovcima svje- razloga – bili su u krvnom srodstvu doči da je bila vrijedna i crkvi vrlo (rođaci u trećem koljenu), ali ništa posvećena žena, koja je u molitve- manji problem nije bilo ni Ivanovo niku držala Ivanovu sliku i nekoliko siromaštvo i neizlječiva bolest, tu- njegovih rukopisa i pjesama. berkuloza od koje je bolovao (i pre- Najvažnije Kozarčevo književno dje- rano umro). Premda su za njihovu lo “Đuka Begović” objavljeno je tek ljubav svi znali, kontakt ili bilo kakvo nakon njegove smrti i obilježilo ga viđanje prije braka u to doba nisu bili je kao pripovjedača života Šokadije.

30 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 31 MUZEJ M

U samom središtu Vinkovaca, nedaleko od čuvene vinko- vačke lampe, centralni je gradski park čijom vizurom do- minira impresivna zgrada muzeja. Kasnobarokna građevina izgrađena je osamdesetih godina 18. stoljeća za potrebe zapovjedništva 7. Brodske graničarske pukovnije, a stal- ni postav muzeja tu je smješten 1952. godine s izloženom građom od prapovijesti do 1945. godine. U sklopu komplek- snog zavičajnog muzeja danas djeluju Arheološki, Povijesni, Etnološki i Galerijski odjel s vrijednom i bogatom građom s vinkovačkog i drugih područja, a možete pogledati i holo- gramski prikaz bana Šokčevića. Crtice iz života bana kroz svoje programe živuće povijesti nudi posjetiteljima Turistič- ka zajednica grada Vinkovaca – “Stari Vinkovci bana Šokče- vića”. Svi posjetitelji koji dođu posredstvom turističke agen- cije mogu uživati u u navedenome programu ili pak u priči o rođacima Kozarcima, Jozi Ivakiću i likovima iz njihovih najpoznatijih djela u “Slavonskoj krvi vinkovačkih književnika”.

32 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 33 NEOLITIK N

Kontinuitet življenja i priča o Vinkovcima kao naj- starijem naselju u Europi započinje prije više od 8000 godina. Nema nikakve sumnje da su na ovom području ljudi živjeli još u vrijeme mlađeg kamenog doba, odnosno neolitika. Mnogobrojni su arheološ- ki dokazi starčevačke i sopotske kulture (ujedno eponimni lokaliteta) pronađeni na ovom području, a među najveća nova otkrića spada i cijelo naselje iz mlađeg kamenog doba koje je ujedno i najveće poznato takvo naselje na području Hrvatske, otkriveno nekoliko kilometara zapadno od Vinkovaca: Borinci - Blato. Ono datira iz petog ili četvrtog ti- sućljeća prije Krista. Uz zemunice, bunare i peći za keramičko posuđe nađene su, recimo, i ograde za sušenje ribe. Uz meso i ribu, ljudi toga doba hranili su se još i pšenicom i ječmom, a meso i žitarice do danas čine okosnicu prehrane na ovim prostorima.

34 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 35 ORION O

je kalendar, i to najstariji u Europi. Samo za usporedbu, oko 500 godina je stariji od čuvenog lokaliteta Stonehenge. Bez obzira na to u koje doba po- sjetili Vinkovce, za vedrih noći po- dignite pogled prema zvjezdanom Orion je pravi mali vinkovački mi- nebu i pokušajte pronaći simbole sterij koji bi mogao promijeniti ži- s Oriona. U proljeće to su Orion i vot ovog uspavanog grada. Orion Sunce, u ljeto Plejade, Kasiopeja je posuda neobične ljepote, kera- i Labud, u jesen Plejade Blizanci i mički lonac, oslikan crno bijelim Ribe/Pegaz, a zimi Plejade Blizanci, kvadratićima. Otkriven je 1978. go- Ribe/Pegaz, Kasiopeja i Orion. dine prilikom kopanja skloništa za Ako bi se ovom nevjerojatnom ot- objekt hotela Slavonija. Znakovito, kriću dao sav povijesni značaj koji na prvi dan proljeća. Naknadno je zaslužuje i ako bismo na Orion gle- otkriveno da posuda datira 2600. dali kao na dokaz samih početaka godina prije Krista, u vrijeme vu- indoeuropske civilizacije koji su se čedolske kulture! Dvadeset godina odvijali baš na ovom tlu, Vinkovci nakon njezina pronalaska riješena odjednom postaju grad s velikim je i tajna jedinstvenih ornamena- turističkim potencijalom koji bi ta – riječ je o simboličkom prikazu mogao iz temelja promijeniti nje- neba iznad grada. Točnije, Orion gov život.

36 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 37 PROTKANI ZLATOM P

Službeni slogan Vukovarsko-srijemske županije “protkani zlatom” lijepo ističe zlatnu boju kao nit poveznicu koja spaja specifičnu lokaciju i običaje - slavonsku žitnicu, polja kukuru- za, suncokreta i uljane repice, bogatstvo jabuka i suvenirskih tikvica koji su simboli Slavonije. Trud i rad na zemlji donosi plodove, zadovoljstvo i bogatstvo koje je onda zlatom utkano u slavonske nošnje i druge tradicijske običaje. Život protkan zlatom oslikava se i u protkanosti manifestacijama koje Vin- kovci svojim sugrađanima i gostima nude tijekom cijele godine. Od Pokladnog jahanja, Karnevala, Lutkarskoga proljeća te Sajma zdravlja i Festivala glumca u proljeće do Rimskih dana i Vinkovačkog ljeta uz Hang Loose Rockabilly festival tijekom ljetnih mjeseci, u jesen vas uvode Vinkovačke jeseni, dok pravo blještavilo možete doživjeti u prosincu na Adventu u Vinkovcima te Rock Marinfestu. Bogatstvo manifestacija još jednom potvrđuje da ovdašnji čovjek puno i teško radi, ali se voli veseliti i gostu nuditi bogate plodove svog truda i rada.

38 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 39 ROKENROL R

Vinkovci su rokerski grad. Možda i naj- značajniji doprinos urbanoj kulturi Vin- kovci su ostvarili upravo putem rokenrol glazbe među kojima svakako kultno mjesto pripada Majkama. Rokenrol je dio ovdašnje povijesti i kulture, dio imidža grada i lokalne mitologije. Ko- joti, Septica, The Karambol, Punčke… samo su neka od važnijih imena vinko- vačke alternativne scene, a u svakom trenutku desetak novih mladih bendo- va negdje neumorno vježba nove ri- ffove i nastavlja ravničarsku rokersku tradiciju. Dio te urbane kulture je i živa vinkovačka strip-scena.

40 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 41 SVILARSTVO S

Ako prošetate lijepim ušorenim selima ovoga kraja možda uz cestu primijetite da drvo duda ovdje nije ri- jetkost. Razlog tome je poticanje uzgoja svilene bube kao manje poznate povijesne činjenice. Austrijska Carevina poticala je razvoj svilene bube u Vojnoj gra- nici. Sedma Brodska pukovnija odredila je sađenje dudova zbog prehrane dudova svilca (1761.). Vinko- vačka predionica svile, svilana, odnosno filanda spo- minje se već 1776. godine. Imala je 32 kotla. Nalazila se u zgradi bivše vojarne 9. Vinkovačke satnije u Vo- jarskoj ulici. Radila je do 1860. godine kada je sagra- đena nova katnica svilane uz cestu prema Nuštru. U svilani su radile djevojke i žene koje su morale “čuva- ti” ruke od drugih grubih poslova. Proizvodnja čahura dudova svilca i poznavanje tehnologije odmatanja niti omogućili su ženama da same tkaju svilu i izrađu- ju najsvečaniju žensku odjeću vezenu svilom.

42 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 43 ŠLJIVOVICA TAMBURAŠI Š T

Rakija od šljive najvažnije je piće ovih Tambura je simbol, barem koliko i instru- prostora. Barem nekoliko stabala ment. Ona utjelovljuje zvučnu kulisu Slavo- šljive skriva gotovo svaki voćnjak i nije, daje ovdašnjem životu ton, ritam i boju. svako veće dvorište, a bogatstvo šlji- Teško bi bilo prebrojati koliko u Vinkovcima va u jesen kao rezultat ima i obilnu postoji tamburaških orkestara u kojima se proizvodnju finih alkoholnih pića od svira na svim oblicima žičanih instrumenata, njezina ploda. Rakija u čokanjčiću od najmanjih bisernica do klasičnih gitara. tradicionalni je znak dobrodošlice Tamburaši njeguju autohtonu glazbu ovoga koji će vas dočekati u većini seoskih kraja u kojoj se čuva lokalni govor i pokriva domaćinstava, ali i restorana. Šljivo- cijela paleta tema od ljubavne tematike do vica je svestrana, lako igra uloge od nostalgične i tugaljive pjesme. Uz tamburu aperitiva do digestiva, a dobro parira se slavi i žaluje, ali ponajprije bećarski živi. i suhomesnatim proizvodima te ma- Ona je lokalni ekvivalent country glazbe, snijim i ljućim jelima koja nose ga- uglazbljena usmena predaja, narodsko pje- stronomski potpis ovoga kraja. sništvo uz strastvenu žičanu pratnju.

44 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 45 ULTRAS UDALJENOSTI U U

Ultrasi su navijačka skupina nogo- Udaljenosti Vinkovaca metnog kluba iz Vinkovaca. Tradi- od okolnih gradova: cionalno su smješteni na istočnoj tribini stadiona HNK Cibalia u vinko- • Beograd - 147 km vačkom parku Lenije. Ultrasi pred- • Sarajevo - 220 km stavljaju svojevrstan fenomen na • Zagreb - 272 km navijačkoj sceni jer se radi o lojalnoj • Budimpešta - 308 km i srčanoj skupini navijača kluba koji • Ljubljana - 410 km nema značajnijih uspjeha ni trofeja. • Beč - 434 km Upravo zbog ideje lojalnosti klubu • Bratislava - 482 km bez obzira na rezultat zaslužili su • Bukurešt - 737 km ugled i poštovanje te postali jedan • Istanbul - 1096 km od simbola vinkovačkog inata i bor- • Rim - 1166 km benog duha. • Atena - 1241 km • Amsterdam - 1597 km

46 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 47 VALENS I VALENTINIJAN V

carstva. Valentinijan, zbog svojih velikih vojnih uspjeha, ima značajno pozitivniju reputaciju, dok njegov brat Valens, kojega je proglasio suvladarom 364., nije zapamćen po dobru, premda je i sam vladao dosta pragmatično i uspješno, mi U Cibalama su rođena dva rimska sleći na dobrobit običnog čovje- cara, braća Valentinijan i Valens. ka. Valentinijan je bio fizički jak, a Oni su ujedno jedini rimski carevi Valens je, kaže priča, bio debeo, rođeni na teritoriju današnje Hrvat- krivonog i nije vidio na jedno oko. ske. Ta informacija nije nepoznata, Usto, dobio je i pogrdni nadimak: ali nisu naširoko poznati detalji o “sabaiarius” – pivopija. Po njemu se njihovu životu i vladavini – mnogo i vinkovačko craft pivo zove Valens. je priča isprepletenih s mitovima i Ono što spaja oba vinkovačka različitih verzija događaja koje nije rimska cara jest naprasit tempe- moguće sa sigurnošću utvrditi. No rament i prgavost. Nezgodna na- upravo te priče, uz poznate činjeni- rav, čini se, bila je obiteljska crta. ce, stvorile su čvrst temelj za razvoj Jedna od legendi kaže da je Va- nove manifestacije – Rimski dani. lentinijan i umro od bijesa, točnije Braća su podijelila teritorij vlada- od moždanog udara koji je zado- vine – Valentinijan je vladao za- bio u nastupu bijesa, pokušava- padnim, a Valens istočnim dijelom jući pregovarati s neprijateljem.

48 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 49 ZEMLJA Z

Lokalni je čovjek ovoga kraja od pamtivijeka vezan za zemlju. U doslovnom i prenesenom smislu ovdje se živi na zemlji i od zemlje. Sve najvažnije kulture ovoga kraja neodvojive su od zemlje – ratarska kultura odnosno bogata povijest uzgoja žitarica, kera- mičarska kultura, koja je bila osobito razvijena još u antičko doba, kao i uz nju vezano ciglarstvo, a onda i drvna industrija izrasla na bogatstvu hrastovih šuma ovoga kraja. Plodna slavonska crnica poče- tak je bogate slavonske gastronomije utemeljene na bogatstvu plodova koji se ovdje ubiru krajem ljeta i početkom jeseni. Domaće brašno od žitarica, obilje voća, delicije od suhog mesa, divlje riječne ribe i jela od divljači, samo su neki okusi Slavonije koje ne smijete propustiti, a kojih ne bi bilo da se zemlja ovdje toliko ne poštuje.

50 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 51 ŽELJEZNICA Ž svake četiri minute, katkad ih je bilo i 360 dnevno. To znači da je dnevni pro- tok kolodvora bio oko 50.000 putnika! U ta slavna vremena, kolodvor je bio i važno mjesto za izlazak i druženje, ko- lodvorska restauracija radila je cije- lu noć, a stepenice kojima se i danas uspinjete na kolodvor bile su krcate Željeznica u životu Vinkovčana ima po- putnicima iz cijele Europe. Izvanredan sebno mjesto. Vožnja vlakom uz prizore geografski položaj Vinkovaca uočio je nepregledne ravnice kroz prozor sjeća- mađarski inženjer Arpad Knothy, koji se nje je koje nosi baš svaki stanovnik ovog još 1886. godine izborio za novu trasu grada, bilo da se radi o noćnim odlas- pruge koja je dotad beznačajnu postaju cima na more, redovitim odlascima na pretvorila u važno prometno sjecište. studij ili tek kraćim rutama do nekog od Zapadnu Europu s Jugoistočnom ov- okolnih sela. Vinkovce su zvali i gradom dje su povezivali mnogi međunarodni željezničara, jer je u zlatno doba vinko- ekspres vlakovi, među kojima i čuveni vačkog kolodvora na željeznici radilo Orient-Express. U njemu se, negdje iz- čak 3000 ljudi i gotovo je svaka obitelj među Vinkovaca i Slavonskog Broda, imala nekog člana povezanog sa želje- dogodilo i zagonetno ubojstvo koje je u znicom. To nije čudno ako znate da su svom romanu opisala Agatha Christie. 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća O tome kao i o mnogim drugim zani- Vinkovci imali status jednog od naj- mljivim detaljima iz povijesti vinkovač- važnijih željezničkih čvorišta u Europi. ke željeznice možete doznati u zbirci Nekad je vlak iz ovog kolodvora kretao smještenoj na vinkovačkom kolodvoru.

52 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 53 UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA VINKOVCI

Lovački dom Kunjevci smješten je na samo 5 km udaljenosti od centra Vinkovaca i nudi mir u stoljetnoj hrastovoj šumi. Ovdje možete noćiti u sobama i apartmanima imenovanima prema drvetu od kojega je pojedina smještajna jedinica uređena. RADNO VRIJEME U svojoj ponudi restoran dnevno ima gulaš i čobanac od jelena i divlje svinje, a petkom je tradicionalno na meniju fiš, dok Utorak - Petak 09:00–19:00 Subota 09:00–13:00 svakako treba spomenuti široku ponudu svih ostalih autohtonih jela pripremljenih od divljači iz vlastitoga lovišta.