VINKOVCI Od a Do Ž Dobro Došli U Vinkovce, Grad Koji Kontinuirano Živi Više Od 8000 Godina!
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
VINKOVCI od A do Ž Dobro došli u Vinkovce, grad koji kontinuirano živi više od 8000 godina! www.vinkovci.hr GRAD VINKOVCI SADRŽAJ A NTONINUS IZ AKVILEJE 6 LJ UBAV 30 B OSUT 7 M UZEJ 32 C IBALE 10 N EOLITIK 34 C IGANSKI SOKAK / Č ARUGA 12 O RION 36 D UŠA SLAVONSKA 14 P ROTKANI ZLATOM 38 E UZEBIJE I POLION 16 R OCK’N’ROLL 40 F ITNESS 18 S VILARSTVO 42 G OSTOLJUBIVOST 20 Š LJIVOVICA / T AMBURAŠI 44 H IMNA / I LIJA 22 U LTRAS / U DALJENOSTI 46 J ABUKA 24 V ALENS I V ALENTINIJAN 48 K RNJAŠ 26 Z EMLJA 50 L OV I RIBOLOV 28 Ž ELJEZNICA 52 IMPRESUM IZDAVAČ Turistička zajednica grada Vinkovaca ZA IZDAVAČA Ivan Bosančić, mag.oec. UREDNICA Martina Matković, dipl.oec. FOTOGRAFIJE Mirjana Pjevac, Petar Klašnja, Dario Ledić, Mario Romulić, Dražen Bota, Darko Puharić, Tihomir Smilović TEKST Željka Klemenčić GRAFIČKI DIZAJN Vedrana Knez, Oprara LEKTURA Ančica Gelo, mag.educ.philol. croat.et mag.paed. TISAK Printera Grupa IZDANJE Ožujak 2019. OD A DO Ž ANTONINUS IZ AKVILEJE A Vinkovčani imaju običaj šaliti se kako se boje motikom zaorati zemlju u bašči da ne bi odmah naletjeli na rimsku ciglu, ćup ili neki drugi prastari artefakt od povijesne važnosti jer na ovom području zaista je velika koncentracija takvih vrijednih pro- nalazaka. U samom središtu Vinkovaca, u Dugoj ulici na broju 26, recimo, pronađena je ostava srebrnog posuđa koju je tamo vjerojatno zakopao još bogati stanovnik Cibala – rimskih Vinkovaca krajem 4. sto- ljeća. Neke od ukupno 45 različitih oblika posuda ukrašene su ugraviranim orna- mentima i tehnikom niello, a natpis na jednoj od najluksuznijih posuda otkriva da ih je izradio majstor Antoninus iz Akvileje. 6 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 7 BOSUT B Bosut je rijeka koja odbija teći. Tako to imaju običaj reći Vinkovčani. Toliko puno istine o Bosutu i o Vinkovčanima dalo bi se iz toga iščitati, samo kada ih malo bolje upozna- te. Sve je tu – ravničarski, panonski humor koji, tipično, upravo sporost i površinsku nevidljivost, nedramatičnost zbivanja lako preokreće u izraz bunta. Bosut nije lijen, on odbija teći kako bi se to od njega moglo očekivati u ovo moderno, užurbano vrijeme površnosti. Doista, golim okom nemoguće je odrediti u kojem smjeru rijeka Bosut teče. Premda je i rijeka malo neprecizan termin. Bosut nema jedan izvor – on je odljevni vodotok same Save, njezin najveći rukavac, a ujedno i potok s Dilja i Krndije. Sam vijugavi nizinski tok ove sjeverne savske pritoke, kako ga Miroslav Slavko Mađer naziva - Asser Savus, odredio je položaj naselja još davno prije vremena imena Vinkovci. 8 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 9 CIBALE C Od svih antičkih naselja što se spominju na području Slavoni- je tek je za manji dio utvrđen točan zemljopisno-topografski položaj. Stoga se o kontinuitetu između antičkih i srednjovje- kovnih naselja može pričati samo u malom broju slučajeva. U kasnorimskoj provinciji Drugoj ili Sirmijskoj Panoniji (obuhva- ćala je današnji Srijem, veći dio Slavonije, dio južnog Posavlja i današnju Baranju) jedan od najpoznatijih gradova bile su Ciba- le. Prostor obuhvaćen cibalskim opkopima odgovara središ- njim dijelovima modernih Vinkovaca – glavni vinkovački trg i Veliki park leži upravo u središtu nekadašnjih rimskih Cibala. U Cibalama su se križale mnoge panonske ceste, a barem trima je važnost nadilazila lokalne okvire. Cibale su, dakle, bile važno prometno čvorište davno prije dolaska željeznice koja je suvre- mene Vinkovce i službeno upisala na karte kao najveće želje- zničko čvorište u Europi. Jedne od glavnih privrednih djelatno- sti u Cibalama bile su lončarstvo i keramičarstvo, a proizvodila se i opeka kojom je bila sagrađena glavnina cibalskih zgrada. 10 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 11 CIGANSKI SOKAK ČARUGA C Č Znate li da u Vinkovcima postoji Ciganski sokak? Lokalno stanovništvo tako katkada zove Ulicu I.G. Kovačića, a iza imena skriva se zanimljiva priča o gradskoj povijesti. Ciganski sokak tek je u govoru iskrivljeni naziv termina “ciglanski sokak”. U Vin- kovcima je postojalo čak desetak ciglana. Još u antičkim Cibalama proizvodile su se kva- Slavonski odmetnik i razbojnik litetne opeke i crijep, kojima su građene, poplo- o kojemu su se pričale legende čavane i pokrivane zgrade i ulice te grobnice. U i pisala književna djela uhićen srednjem vijeku kombiniralo se recikliranje rimske je baš u Vinkovcima. Pravim opeke s proizvodnjom nove pri izgradnji reprezen- imenom Jovo Stanisavljević tativnih objekata, dvoraca i crkvi. U drugoj polovi- poznat samo kao Čaruga, bio ci 19. stoljeća poduzetnici grade zidane ciglanske je član hajdučke družine Kolo peći. Otuda i potječe naziv ulice. U 20. stoljeću gorskih tića, a kasnije postaje nastaju novi industrijski pogoni – ciglane Bohm, harambaša. Počinio je mnoga Kuman, Miskolczy, Bosnić i druge. Tradicija se na- razbojstva i ubojstva, a o nje- stavila do danas pa su Vinkovci i okolica poznati po mu su se češće širile mnoge proizvodnji kvalitetne opeke i crijepa. Tvornica Dilj romantične, ali povijesno neu- najveća je u Hrvatskoj (sada grupacija Nexe). temeljne legende. 12 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 13 DUŠA SLAVONSKA D Širina i dubina slavonske duše lijepo se oslikava u lokalnom go- voru, prvenstveno izvornom šokačkom. Govori se, odnosno di- vani, polako s pomalo otegnutim vokalima, melodično. Izvorna šokačka rič često je ikavskog oblika, bogata turcizmima (avlija, komšija, bunar, pendžer, rakija), germanizmima (bircuz, šlingan, jauzna), mađarizmima (cipela, čizma, čardaš, čopor, kočija, mar- va, tabla, šogor) i mnoštvom specifičnih lokalizama. Usto, Šokci često gutaju slovo h, i na početku i u sredini i na kraju riječi pa kažu lad, lače, naranit i odma (umjesto hlad, hlače, nahraniti i odmah). Izvorni šokački govor, na žalost, sve se rjeđe čuje, tek među starim ljudima pa je za njegovo očuvanje ključno bilježenje u narodnoj i folklornoj umjetnosti. Važan i zaštićen dio ove bašti- ne je i slavonski bećarac – humoristična, satirična i često lasciv- na narodna pjesma u obliku dvostiha koji čine dva deseterca čije se zadnje riječi rimuju. Bećarac je još jedan dobar primjer vesele slavonske duše koja ne shvaća život preozbiljno, zna se šaliti na svoj račun i crpi nadahnuće iz živopisne, dinamične i žive baštine. 14 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 15 EUZEBIJE I POLION E Cibale spadaju među istaknutija ranokr- šćanska središta. Već u 3. stoljeću imale su svog biskupa imenom Euzebije koji je umro kao mučenik u progonima kršćana za cara Valerijana 258. godine. Euzebije Cibalski najraniji je poznati biskup u cijeloj Panoniji. U progonima za careva Dioklecijana i Mak- similijana, i cibalski “prvak lektora” Polion bio je spaljen negdje u okolici grada - vje- ruje se da je nađeno točno mjesto njegova spaljivanja na lokaciji Kamenica, danas nji- va u Prišincima. Sv. Euzebije štuje se zajed- no sa sv. Polionom, spomendan im je 29. svibnja. Župna crkva sv. Ivana Nepomuka u Vinkovcima 1972. promijenila je zaštitnika i otada je Crkva svetih Euzebija i Poliona. 16 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 17 FITNESS F Lako je to previdjeti, ali ovaj grad nudi zaista mnogo mogućnosti za zdrav život i aktivan odmor. Za početak – slavonska ravnica koja nudi nepregledne šume i veliko nebo oduševit će svakog ozbiljnog hodača, trka- ča i biciklista. Kroz Srijem i Slavoniju vodi oko dvjesto kilometara cestovnih i brdskih biciklističkih puteva. Krenete li s mosta na Bosutu, plava staza njivama će vas dovesti do naselja Borinci, dok ćete žutom i crve- nom linijom uživati u prekrasnoj park šumi Kunjevci. Za ljubitelje jahanja jedini će pro- blem biti – odabrati kojim putem krenuti. Tenis, tečajevi letenja u sportskoj luci, pli- vanje u bazenu ili na kupalištu Banja samo su neke od dodatnih mogućnosti za rekre- aciju i drugačiji pogled na Vinkovce. 18 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 19 GOSTOLJUBIVOST G Slavonska je gostoljubivost pomalo legendarna. Ovdje su lju- di široke ruke, pravi domaćini koji vole ljude i nikada ne šte- de kada se hrana i piće trebaju iznijeti pred gosta. Čak i oni koji žive skromno pred gosta će donijeti najbolje što imaju – dugo čuvanu šljivovicu iz dudove bačve, savršeno zrelu sla- ninu, kulen ili dvogodišnju šunku. To je, naprosto, stvar pono- sa. Dati ono najbolje što si stvorio, bez ustezanja ili računice. Uskogrudnost i škrtost ovdje su prezrene osobine i nikada ih nećete sresti kod pravog slavonskog gazde. Ta se galantnost i bogatstvo onda prirodno odražava i u gastronomiji ovoga kra- ja – nema ovdje dijetalnih jela, ovdje se blaguje da bi se uživalo. Masne juhe od starih kokoši s domaćim rezancima, riječna riba u paprikašima podebljana svinjskom mašću, bogata selekcija svatovskih kolača i torte od 12 jaja s pola kilograma oraha – u svečanim se trenucima ovdje ne važe na grame. Upravo zbog toga slavonska kuhinja predstavlja sjajnu vrijednost za novac. 20 Vinkovci od A do Ž Vinkovci od A do Ž 21 HIMNA ILIJA H I Jeste li znali da je i hrvatsku himnu Vinkovci u srednjem vijeku nisu bili skladao jedan Vinkovčanin? Josip Vinkovci nego Sveti Ilija, a tek je u no- Runjanin bio je skladatelj amater i vom vijeku prevladalo današnje ime časnik u austrougarskoj vojsci. Glaz- grada na Bosutu. Ime su dobili po cr- benu je naobrazbu stekao kod voj- kvenom zaštitniku Sv. Iliji, izvorni ma- nog kapelana u Glini gdje je služio đarski oblik je Szentillye, a hrvatska kao carski kadet. Tamo se često kre- inačica Ilinci. Ne radi se samo o tome tao u društvu ilirskih rodoljuba gdje da je novije ime Vinkovci potisnulo i su se čitali i radovi ilirskih pisaca. zamijenilo starije Ilinci, radi se, zapra- Tu je Runjanin prvi put čuo pjesmu vo, o dva različita naselja koja su neko Horvatska domovina Antuna Miha- vrijeme živjela jedno uz drugo, a onda novića, čiji su odabrani stihovi ka- se starije i važnije ugasilo, a mlađe i snije proglašeni hrvatskom himnom.