Strategija Razvoja Grada Jastrebarskog Za Razdoblje 2016

Sadržaj

UVOD ...... 5 ANALIZA STANJA ...... 8 1. OPDI PODACI ...... 9 1.1. Geografski položaj ...... 9 1.2. Klima ...... 10 1.3. Reljef ...... 10 1.4. Geološke i pedološke znafajke šireg podrufja ...... 10 1.5. Hidrografska obilježja ...... 11 2. STANOVNIŠTVO ...... 11 2.1. Broj i gustoda stanovništva ...... 11 2.2. Dobna i spolna struktura ...... 14 2.3. Obrazovna struktura stanovništva ...... 15 3. RADNA SNAGA ...... 16 3.1. Zaposlenost ...... 16 3.2. Nezaposlenost ...... 16 4. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA...... 18 4.1 Prometna infrastruktura...... 18 4.1.1. Cestovni promet ...... 18 4.1.2. Željeznifki promet ...... 19 4.2. Pošta i telekomunikacijska infrastruktura ...... 19 4.3. Elektroopskrba ...... 20 4.4. Javna rasvjeta ...... 20 4.5. Plinoopskrba ...... 21 4.6. Vodoopskrbni sustav i odvodnja ...... 21 4.7. Gospodarenje otpadom ...... 22 4.8. Groblja ...... 24 5. GOSPODARSTVO ...... 24 5.1. Poduzetništvo i obrtništvo ...... 25 5.2. Gospodarske zone ...... 27 5.3. Poljoprivreda ...... 29 5.4. Šumarstvo i drvoprerađivafka industrija ...... 34 5.5. Lov i ribolov ...... 36 5.6. Obnovljivi izvori energije i energetska ufinkovitost ...... 37

5.7. Turizam ...... 39 6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI I INFRASTRUKTURA ...... 44 6.1. Institucije javne uprave ...... 44 6.2. Obrazovanje ...... 46 6.2.1. Predškolski odgoj ...... 46 6.2.2. Osnovnoškolsko obrazovanje ...... 47 6.2.3. Srednjoškolsko obrazovanje ...... 48 6.3. Zdravstvo i socijalna zaštita ...... 49 6.4. Ustanove u kulturi ...... 49 6.5. Sportsko rekreativni sadržaji i infrastruktura ...... 50 6.6. Vjerske zajednice ...... 51 6.7. Udruge ...... 51 6.8. Vatrogasni i društveni domovi ...... 52 7. KULTURNO POVIJESNA I PRIRODNA BAŠTINA ...... 53 7.1. Povijest grada Jastrebarskog ...... 53 7.2. Kulturna baština ...... 54 7.3. Prirodna baština ...... 56 7.4. Biljne i životinjske zajednice ...... 57 PROGRAMSKI DIO ...... 59 8. METODOLOŠKI OKVIR ...... 60 9. SWOT ANALIZA ...... 62 9.1. Tematska cjelina: Uprava, infrastruktura i okoliš ...... 63 9.2. Tematska cjelina: Gospodarstvo i poljoprivreda ...... 64 9.3. Tematska cjelina: Društvene djelatnosti ...... 66 10. VIZIJA RAZVOJA GRADA JASTREBARSKOG ...... 68 11. CILJEVI RAZVOJA GRADA JASTREBARSKOG ...... 71 STRATEŠKI CILJ 1: ...... 72 POVEDANJE SVEUKUPNOG STANDARDA ŽIVOTA STANOVNIKA ...... 72 STRATEŠKI CILJ 2: ...... 73 POVEDANJE MOGUDNOSTI OTVARANJA NOVIH RADNIH MJESTA ...... 73 STRATEŠKI CILJ 3: ...... 77 POVEDANJE KVALITETE KULTURNOG, DRUŠTVENOG, SPORTSKOG ŽIVOTA U ZAJEDNICI ...... 77 12. PRIORITETI RAZVOJA GRADA JASTREBARSKOG ...... 80 13. RAZRADA MJERA GRADA JASTREBARSKOG ...... 82

14. BAZA PROJEKATA ZA REALIZACIJU ...... 115 15. IZVORI FINANCIRANJA ...... 116 15.1. Vrste izvora financiranja ...... 116 15.2. Financiranje provedbe Strateškog programa razvoja ...... 119 16. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVEDBU, PRADENJE I IZVJEŠTAVANJE O PROVEDBI STRATEGIJE 122 16.1. Kljufni sektorski dionici u provedbi Strategije ...... 122 16.2. Pradenje i izvještavanje o provedbi Strategije ...... 123 17. STRATEŠKO - PLANSKA DOKUMENTACIJA RELEVANTNA ZA IZRADU STRATEŠKOG DOKUMENTA – STRATEGIJE RAZVOJA GRADA JASTREBARSKOG ZA RAZDOBLJE 2016. – 2020. GODINE ...... 125 18. ZAKLJUČAK ...... 126 PRILOZI ...... 127 PRILOG 1; BAZA PROJEKATA ...... 128

UVOD

Strateško upravljanje razvojem zahtjeva kvalitetno planiranje razvoja na sve tri razine upravljanja: državnoj, regionalnoj i lokalnoj. Na državnoj razini izrađuje se strateški dokument koji određuje smjernice sveukupnog gospodarskog i društvenog razvoja, kao i razvoja pojedinih gospodarskih i društvenih podrufja na nacionalnoj razini. Vezano na nacionalno strateško planiranje, regionalno strateško planiranje u Republici Hrvatskoj provode županije, a lokalno strateško planiranje jedinice lokalne samouprave (gradovi i opdine). Ovaj je sustav upravljanja razvojem definiran u Strateškim dokumentima Republike Hrvatske koje donose Vlada i Sabor Republike Hrvatske, Županijskim razvojnim strategijama (ŽRS) koje donose županije te Strategijama razvoja gradova/opdina, gradovi i opdine preuzimaju odgovornost za ukupan razvoj, gospodarski i društveni, svojih JLS-ova.

Strategija razvoja Grada Jastrebarskog 2016. – 2020. (dalje u tekstu; Strategija) je sveobuhvatni razvojni dokument Grada izrađen u skladu sa smjernicama politika regionalnog razvoja Republike Hrvatske i standardima EU, s ciljem efikasnijeg upravljanja sredstvima iz europskih i nacionalnih fondova te potencijalima lokalne zajednice. Strategija je nastala kao rezultat rada Gradonafelnika grada Jastrebarskog, zaposlenika grada i dužnosnika, te Partnerskog vijeda. Partnersko vijede fini fetrdeset flanova, a podijeljeni su s obzirom na sektore, u tri tematske radne skupine: uprava, infratruktura i okoliš; gospodarstvo i poljoprivreda; društvene djelatnosti. Tijekom procesa izrade Strategije održano je niz radnih sastanaka na kojima su definirani glavni razvojni problemi na temelju kojih je proizašla vizija grada Jastrebarskog, strateški ciljevi, strateški prioriteti i mjere kao okvir za provedbu aktivnosti i realizacije projekata, kao nafin pradenja i vrednovanja cjelokupnog dokumenta. U procesu izrade Strategije pozvani su i svi zainteresirani lokalni dionici da svoje razvojne ideje i projekte ukljufe u Strategiju.

Svrha izrade Strategije je stvoriti dobar i sveobuhvatan razvojni plan, u skladu sa nacionalnim i EU standardima, koji de služiti kao osnova bududeg gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja grada Jastrebarskog. Da bi se iskoristili potencijali, te da bi se odgovorilo na kljufne izazove kao što su gospodarski napredak, upravljanje kulturnim nasljeđem, kvaliteta življenja od presudne je važnosti da su bududi strateški razvoj i investicije dobro definirani. Stoga je prepoznata važnost zajednifkog, koordiniranog i integriranog pristupa planiranju razvoja grada koji de omoguditi efikasnije iskorištavanje prednosti i prilika iz okoline, a sve u cilju podizanja ekonomske modi i standarda, te postizanja zadovoljstva građana.

Kvalitetna razvojna strategija olakšava donošenje odluka o ulaganjima u društveno- gospodarski razvoj sukladno definiranim prioritetima, te ostvarenje postavljene vizije i ciljeva. Stoga de ovaj dokument pomodi pri rješavanju problema s kojima se Grad susrede, a koji se mogu odnositi na prihode, privlafenje investicija, pristup kapitalu, komunalne usluge, prometnu infrastrukturu, te na sve ostale segmente koji su izravno povezani s održivim društvenim i gospodarskim razvojem koji je u funkciji podizanja konkurentnosti i razine kvalitete života građana grada Jastrebarskog. Strategija definira dugorofne ciljeve, prioritete i mjere razvoja podrufja grada za fetverogodišnje razdoblje (2016. – 2020.) te je usklađena s razvojnim potrebama i uvjetima okruženja.

U procesu izrade Strategije razvoja Grada Jastrebarskog za razdoblje 2016. – 2020. godine sudjelovali su flanovi Partnerskog vijeda. Partnersko vijede okuplja dionike privatnog, javnog i civilnog

5 sektora s podrufja Grada Jastrebarskog u ulozi savjetodavnog tijela. U Partnersko vijede imenovani su:

1. Zvonimir Novosel – gradonafelnik Grada Jastrebarskog 2. Željka Kovafid – predsjednica Gradskog vijeda Grada Jastrebarskog 3. Irena Strmefki Šlat – profelnica Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, gospodarstvo, društvene djelatnosti, komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Grada Jastrebarskog 4. Maja Lovretin – profelnica Upravnog odjela za opde poslove, lokalnu i mjesnu samoupravu i financije Grada Jastrebarskog 5. Dr.sc. Dijana Vuletid – Hrvatski šumarski institut 6. Tomislav Ciban – predstavnik Vode Jastrebarsko d.o.o. 7. Alen Vufina – predstavnik Ceste Jastrebarsko d.o.o. 8. Mario Brnabid – predstavnik Groblja Jastrebarsko d.o.o. 9. Tomislav Preprotid – voditelj Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebafke županije 10. Mladen Lonfarid – viši savjetnik Odsjeka za komunalno i vodno gospodarstvo Grada Jastrebarskog 11. Iva Sirovica – flanica Gradskog vijeda Grada Jastrebarskog 12. Stipe Bufar – zamjenik gradonafelnika Grada Jastrebarskog, predsjednik Udruženja obrtnika Jastrebarsko 13. Marina Grgas – predsjednica Ceha trgovaca Udruženja obrtnika Jastrebarsko 14. Boris Magovac – Gardening j.d.o.o. 15. Dubravko Turkalj – Tehmont-gradnja d.o.o. 16. Dominik Jagunid – Klub prijatelja dobrog vina 17. Dubravka Horvat Uzelac – Udruga vinara i vinogradara Sveta Jana 18. Danica Jelenid – AGRO-SLAVETID d.o.o. 19. Ivan Puhar – T.B.S. d.o.o., flan Gospodarskog vijeda Grada Jastrebarskog 20. Banjavfid Željko – vodar, flan Gradskog vijeda Grada Jastrebarskog 21. Jelena Popovid – Radio Jaska d.o.o. 22. Željko Pavkovid – PA-VIN d.o.o., flan Gospodarskog vijeda Grada Jastrebarskog 23. Ivan Rubinid – DIR-Drvna industrija Rubinid d.o.o., flan Gospodarskog vijeda Grada Jastrebarskog 24. Ivana Herceg – Turistifka zajednica Grada Jastrebarskog 25. Miljenko Pavlakovid – flan Gradskog vijeda Grada Jastrebarskog 26. Domagoj Šlat – zamjenik gradonafelnika Grada Jastrebarskog 27. Sanja Sertid – Osnovna škola Ljubo Babid – ravnateljica 28. Ivan Hodak – Karate klub Jastreb 29. Đurđica Lonfarid – Srednja škola Jastrebarsko-ravnateljica 30. Ignac Smetko – Zajednica kulturno-umjetnifkih udruga Grada Jastrebarskog 31. Željko Popovid – Vatrogasna zajednica Grada Jastrebarskog 32. Dragutin Fabijanid – Glazbena škola Jastrebarsko 33. Kristijan Hlafa – predsjednik Savjeta mladih Grada Jastrebarskog 34. Karlo Mrakužid – flan Savjeta mladih Grada Jastrebarskog 35. Dragica Severinac – Centar za Kulturu Jastrebarsko

36. Snježana Pavkovid – Centar za socijalnu skrb Jastrebarsko-ravnateljica 37. Jadranka Stojkovid – Djefji vrtid Radost 38. Gordana Pavkovid-Pasecky – voditeljica Ureda državne uprave u Zagrebafkoj županiji 39. Ivan Razum, dr.med. – pedijatar 40. Ivan Budišdak – flan Gradskog vijeda Grada Jastrebarskog

U procesu izrade Strategije razvoja Grada Jastrebarskog za razdoblje 2016. – 2020. godine također su aktivno sudjelovali predstavnici svih upravnih odjela Grada Jastrebarskog pod koordinacijom Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, gospodarstvo, društvene djelatnosti, komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša (dalje u tekstu; nadležni upravni odjel), odnosno uz strufno vodstvo Radne grupe u sastavu:

Zdravko Režek, voditelj Odsjeka za gospodarstvo i društvene djelatnosti Danijela Bufar Trivifevid, voditeljica Pododsjeka za planiranje i investicije Velimir Kokot, savjetnik u Pododsjeku za EU projekte Grada Jastrebarskog

Ispred izrađivafa Sintagma konzultantske usluge u izradi Strategije razvoja Grada Jastrebarskog za razdoblje 2016. – 2020. godine sudjelovale su sljedede strufne osobe:

Senka Vranid Gordana Milter Kristina Janefek Vanja Dalušid

ANALIZA STANJA

1. OPDI PODACI

1.1. Geografski položaj

Zagrebačka županija smještena je u središnjem dijelu Republike Hrvatske te prema NUTS kvalifikaciji pripada regiji Kontinentalna Hrvatska. Podrufje županije je prstenasto, s istofne, južne i zapadne strane okružuje glavni grad Republike Hrvatske, Zagreb. Na sjeveru Zagrebafka županija granifi s Krapinsko-zagorskom, Varaždinskom i Koprivnifko-križevafkom županijom, na jugozapadu s Karlovafkom županijom, na jugu sa Sisafko-moslavafkom, a na istoku s Bjelovarsko-bilogorskom županijom. Dio sjeverozapadne granice Zagrebafke županije ujedno je i državna granica Republike Hrvatske s Republikom Slovenijom. Površinom od 3.078 km² županija je šesta po velifini te zauzima 5,44% ukupne površine Republike Hrvatske.

Grad Jastrebarsko smješten je u jugozapadnom dijelu Zagrebafke županije. Sa svoje južne strane granifi sa Karlovafkom županijom, na sjeveru sa gradom Samoborom, na zapadu s opdinom Krašid, te na istoku s opdinama Pisarovina i Klinfa Selo. Podrufje grada Jastrebarskog zauzima površinu od 229 km², što predstavlja 7,4% površine Zagrebafke županije.

Slika: Grad Jastrebarsko unutar Zagrebačke županije

Grad Jastrebarsko udaljen je 30-tak kilometara od administrativnog središta Županije – Grada Zagreba i pripada u zagrebafku metropolitansku zonu. U sastavu Grada nalazi se gradsko naselje Jastrebarsko, te 58 prigradskih naselja: Belfidi, Brebrovac, Brezari, Breznik Plešivifki, Bukovac Svetojanski, Celine, Crna Mlaka, Cvetkovid, Čabdin, Čeglje, Črnilovec, Dolanjski Jarak, Domagovid, Donja Reka, Donji Desinec, Draga Svetojanska, Dragovanšfak, Goljak, Gorica Svetojanska, Gornja Kupfina, Gornja Reka, Gornji Desinec, Grabarak, Grafac Slavetidki, Guci Draganifki, Hrastje Plešivifko, Hrašda, Ivanfidi, Izimje, Jurjevfani, Kuped Dol, Lanišde, Lokošin Dol, Malunje, Miladini, Novaki Petrovinski, Orešje Okidko, Paljugi, Pavlovfani, Pesak, Petrovina, Plešivica, Prhod, Prilipje, Prodin Dol, Rastoki, Redovje, Slavetid, Srednjak, Stankovo, Špigelski Breg, Tihofaj, Toplice, Vlaškovec, Volavje, Vranov Dol, Vukšin Šipak i Zdihovo.

S prometno-geografskog gledišta grad Jastrebarsko izvrsno je prometno povezan jer se nalazi uz samu autocestu Zagreb-Karlovac, zatim na regionalnoj cestovnoj prometnici, te uz željeznifku prugu. Prometnoj povezanosti pogoduje blizina zrafne luke i morske luke (Jastrebarsko – Zrafna luka Zagreb 40 km, Jastrebarsko – Rijeka 120 km).

1.2. Klima

Podrufje grada Jastrebarskog pripada podrufju s umjereno toplom kišnom klimom u kojoj tijekom godine nema suhog razdoblja, a oborine su jednoliko raspoređene tijekom cijele godine. Oborinski maksimum nastupa 2 puta godišnje. Prvi se događa u proljede (u svibnju), dok drugi nastupa u kasnom ljetu (srpanj i kolovoz), a između navedenih oborinskih maksimuma je sušno razdoblje. Najsuši dio godine javlja se u hladno godišnje doba. Temperatura najhladnijeg mjeseca u godini krede se iznad -3˚C, dok je srednja mjesefna temperatura najtoplijeg mjeseca iznad 22˚C. Srednja relativna vrijednost vlage zraka na podrufju grada Jastrebarskog iznosi 82%.

1.3. Reljef

Podrufje grada Jastrebarskog karakteriziraju fetiri prirodne cjeline od kojih su dvije rubne i manje po površini, dok se preostale dvije nalaze u središnjem dijelu. te su površinski prostranjenije. Krajnji jugoistofni dio promatranog podrufja pripada nizinskom podrufju (između 100 i 115 metara nadmorske visine) sjevero-istofnog dijela karlovafke kotline, s najnižim, šumovitim i jako zamofvarenim podrufjem Crne Mlake, te manjim vodotocima koji se pripajaju rijeci Kupfini. Središnje ocjedito zaravnjeno podrufje nalazi se između 115 i 155 metara nadmorske visine. Plešivifko i Svetojansko prisojno brežuljkasto prigorje nalazi se između 155 i 400-500 metara nadmorske visine, te je karakteristifno po brojnim vodnjacima i vinogradima. Krajnje sjeverozapadno brdsko podrufje iznad 400 i 500 metara nadmorske visine s dijelovima gorskog masiva Žumberka i Plešivice pripada pretežito šumovitom podrufju.

1.4. Geološke i pedološke znafajke šireg podrufja

Šire podrufje aglomeracije izgrađeno je od miocenskih vapnenih lapora, pijesaka, pješfenjaka, konglomerata i brefa, pliocenskih pijesaka, pjeskovitih i glinovotih lapora i glina, zatim pliopleistocenskih šljunaka, glina, te holocenskih aluvijalnih naslaga predstavljenih šljuncima, pijescima i glinama. U tektonskom pogledu promatrano podrufje pripada depresiji Crna Mlaka. U formiranju depresije sudjeluju rasjedi na jugoistofnim padinama Žumberka, smjera sjeveroistok-

10 jugozapad, kao i oni dinarskog pružanja uz jugoistofne rubove Vukomerifkih gorica. Prema pedološkoj karti Republike Hrvatske, prevladavajudi tipovi tala na širem promatranom podrufju su rendzina tla na laporu ili mekim vapnencima, pseudoglej obronfana tla, pseudoglejna tla na zaravni, mofvarno glejna tla djelomifno hidromeliorirana te mofvarna glejna vertifna tla.

1.5. Hidrografska obilježja

Hidrografska obilježja na podrufju grada Jastrebarskog predstavljaju rijeka Kupfina koja je ujedno i najveda rijeka žumberafkog kraja, potoci Volavfica, Reka, Malunjfica, Toplice, Buhovac, Gonjeva, Lateralni kanal uz autoput, te vode stajadice kao što su Dubrava u Donjem Desincu, ribnjak u Park, ribnjak u Govidu u Jastrebarskom, te ribnjaci u Novakima. Nedaleko Jastrebarskog nalazi se ornitološki rezervat Crna Mlaka koji obuhvada 750 hektara vodnih površina.

Slika: Rijeka Kupčina

2. STANOVNIŠTVO

Temeljnu pretpostavku društvenog i gospodarskog razvoja zajednice fini njeno stanovništvo. Stanovništvo kao nositelj gospodarskog razvoja predstavlja radnu snagu koja pokrede i usmjerava gospodarske aktivnosti u nekom geoprostoru.

2.1. Broj i gustoda stanovništva

Obilježja stanovništva su vrlo bitne znafajke svakog podrufja bududi da pojedine demografske karakteristike u velikoj mjeri određuju njegov gospodarski, kulturni i opdi društveni razvitak, te su indikatori razvojnog potencijala određene lokalne sredine. Prema podacima Popisa stanovništva 2011. godine na podrufju grada Jastrebarskog živi 15.866 stanovnika u ukupno 5.141 kudanstvu. Udio stanovništva grada Jastrebarskog u ukupnom broju stanovnika Zagrebafke županije iznosi 4,99%.

Tablica: Kretanje broja stanovnika Grada Jastrebarskog u razdoblju od 1991-2011. godine.

1991. godina 2001. godina 2011. godina Broj stanovnika 17.859 16.689 15.866 Razlika -6,56 % - 11,6%

Izvor: DZS, Popis stanovnika 2011.

Iz prikazane tablice može se uofiti kako je na podrufju grada Jastrebarskog u razdoblju od 1991.-2011. godine uofen trend opadanja broja stanovnika po stopi od 11,6%. Depopulacija na ovom podrufju izazvana je prirodnim putem (više stanovnika umire nego se rađa), zatim su tu ekonomski problemi koji su ujedino i razlog odlaska mladih ljudi posebice iz ruralnih podrufja.

Tablica: Kretanje broja stanovnika po naseljima u razdoblju od 1991. do 2011. godine

Naselje 1991. godina 2001. godina 2011. godina

Belčidi 106 93 91 Brebrovac 160 121 74 Brezari 79 85 66 Breznik Plešivički 143 134 91 Bukovac Svetojanski 113 92 85 Celine 83 80 68 Crna Mlaka 61 42 30 Cvetkovid 708 692 616 Čabdin 173 170 139 Čeglje 562 445 373 Črnilovec 140 137 123 Dolanjski Jarak 59 44 32 Domagovid 433 502 541 Donja Reka 304 325 349 Donji Desinec 845 844 799 Draga Svetojanska 246 212 408 Dragovanščak 181 120 101 Goljak 141 84 59 Gorica Svetojanska 163 137 116 Gornja Kupčina 247 195 148 Gornja Reka 352 324 359 Gornji Desinec 516 552 651 Grabarak 6 0 - Gračac Slavetidki 27 12 5 Guci Draganički 564 385 302

Hrastje Plešivičko 140 165 182 Hrašda 187 139 86 Ivančidi 287 212 198 Izimje 278 246 221 Jastrebarsko 5.380 5.419 5.493 Jurjevčani 126 108 99 Kuped Dol 146 110 97 Lanišde - - - Lokošin Dol 83 87 95 Malunje 292 238 211 Miladini 79 73 58 Novaki Petrovinski 321 324 292 Orešje Okidko 22 10 16 Paljugi 41 17 10 Pavlovčani 229 280 290 Pesak 60 23 13 Petrovina 388 274 246 Plešivica 299 312 292 Prhod 220 242 235 Prilipje 250 261 225 Prodin Dol 144 105 97 Rastoki 103 106 109

Redovje 42 37 29 Slavetid 163 116 84 Srednjak 68 67 45 Stankovo 402 378 370 Špigelski Breg - - - Tihočaj 10 4 3 Toplice 157 110 96 Vlaškovec 135 120 120 Volavje 499 445 398 Vranov Dol 173 145 137 Vukšin Šipak 461 387 310 Zdihovo 298 302 306 UKUPNO 17.895 16.689 15.866

Izvor: DZS, Popis 1991., 2001.,2011. godina

Iz prethodno prikazane tablice koja obuhvada razdoblje od 1991.-2011. godine vidljiv je znatan pad broja stanovnika u pojedinim naseljima, što je posljedica prirodne depopulacije (smanjenje broja stanovnika zbog više umrlih nego rođenih).

Prosjefna gustoda naseljenosti na podrufju grada Jastrebarskog iznosi 69,28 stan/km², što je ispod županijskog prosjeka koji doseže 103,97 stan/km², te ispod prosjefne gustode stanovnika u Republici Hrvatskoj koja iznosi 77,08 st/km².

2.2. Dobna i spolna struktura

Promatrajudi dobnu strukturu stanovništva na podrufju grada Jastrebarskog vidljiva je dominacija radno sposobnog stanovništva u dobi od 15-64 godine starosti s udjelom od 66,03% u ukupnom broju stanovnika. Iz tablice koja slijedi također je vidljivo da je udio stanovništva starijeg od 65 godina za 3,5% vedi od udjela djece do 14 godina starosti. Na podrufju grada stanuje 4.007 osoba starih 60 i više godina, te 2.432 osobe mlađe od 14 godina. Koeficijent starosti na podrufju grada Jastrebarskog iznosi 25,3% što znafi da je stanovništvo zašlo u proces starenja.

Tablica: Dobna struktura stanovnika prema spolu

Dob Ukupan broj Muškarci Žene stanovnika 0-14 2.432 1.187 1.152 15-64 10.477 5.261 5.216 65+ 3.047 1.139 1.908 Ukupno 15.866 7.587 8.279

Izvor podataka: DZS, Popis stanovnika 2011.

Grafikon: Dobna struktura stanovništva grada Jastrebarskog

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godina

Prema spolnoj strukturu stanovništva na podrufju grada Jastrebarskog udio ženske i muške populacije je uravnotežen. Udio ženske populacije u ukupnom broju stanovnika grada Jastrebarskog iznosi 52,18%, dok je muškaraca 47,82%.

Grafikon: Spolna struktura stanovništva grada Jastrebarskog

47,82% 52,18% žene muškarci

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godina

2.3. Obrazovna struktura stanovništva

Prema razini obrazovanja struktura stanovništva na podrufju grada Jastrebarskog je sljededa: od ukupno 10.477 stanovnika starih 15 i više godina, 34% ima nisku strufnu spremu (bez škole, 1-3 razreda osnovne škole, 4-7 razreda osnovne škole, osnovna škola), 55% ima srednju strufnu spremu (industrijske i obrtnifke strukovne škole, škole za zanimanje u trajanju 1-3 godine, škole za KV I VKV radnike, tehnifke i srodne strukovne škole, škole za zanimanje u trajanju 4 i više godina, gimnazija), dok samo 11% stanovništva ima završeno visoko obrazovanje (viša škola, I. (IV.) stupanj fakulteta i strufni studij, fakulteti, umjetnifke akademije i sveufilišni studiji, magisterij, doktorat).

Tablica: Obrazovna struktura stanovništva prema spolu

Naziv Spol Ukupno Bez 1-3 4-7 Osnovna Srednja Visoko škole škola škola obrazovanje Grad sv. 13.524 79 118 1.389 2.937 7.348 1.545 Jastrebarsko muškarci 4.400 16 29 408 1.186 4.005 729 žene 7.124 63 94 981 1.751 3.343 816

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godina

Grafikon: Obrazovna struktura stanovništva

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godina

3. RADNA SNAGA

Radna snaga se definira kao broj stanovnika starijih od 15 godina koji su ili zaposleni ili nezaposleni, ali aktivno traže posao. Radno sposobno stanovništvo kao demografski okvir predstavlja izvor egzistencije za cjelokupno stanovništvo te je pokazatelj društveno-gospodarske razvijenosti nekog prostora.

3.1. Zaposlenost

Radno sposobno stanovništvo kao demografski okvir predstavlja izvor egzistencije za cjelokupno stanovništvo te predstavlja temelj bududeg rasta i razvoja nekog podrufja. Rad postaje sve važniji gospodarski resurs, a kontinuirano poboljšanje njegove kvalitete pretpostavka je ekonomskog rasta i razvoja. Zaposlenost određuje proizvodne mogudnosti gospodarstva i utjefe na životni standard stanovništva.

Ukupan broj radno sposobnog stanovništva starosne dobi između 15 i 64 godine na podrufju grada Jastrebarskog je 10.477 stanovnika, od fega je udio muškaraca i žena uravnotežen, udio muškaraca iznosi 50,2%, a žena 49,8%.

U pogledu zaposlenosti na podrufju grada Jastrebarskog, sukladno podacima Porezne uprave temeljenim na zadnjim dostupnim podacima iz Obrasca JOPPD za obrafunsko razdoblje listopad 2015. godine, evidentiran je 5.531 stjecatelj primitaka s osnove nesamostalnog rada (zaposlenih) koji imaju prebivalište na podrufju grada Jastrebarskog.

Prema podacima Popisa stanovništva 2011. godine, od ukupno 10.477 radno sposobnog stanovništva u dobi između 15 i 64 godine, 53% je ekonomski aktivno stanovništvo promatrajudi primitke s osnove nesamostalnog rada.

3.2. Nezaposlenost

Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na dan 30. studenog 2015. godine evidentirane su 634 nezaposlene osobe. Registrirane nezaposlene osobe su osobe od 15 do 65 godina starosti, sposobne za rad, a koje nisu u radnom odnosu.

Tablica: Nezaposlene osobe prema stupnju obrazovanja i spolu

Razina obrazovanja Spol Ukupno Muškarci Žene Bez završene škole 10 2 12 Osnovna škola 37 56 93 Srednja škola 163 250 413 Prvi stupanj fakulteta, stručni studij, viša 17 19 36 škola Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 17 33 50 UKUPNO 274 360 634

Izvor: HZZ, stanje na dan 30. prosinac 2015.

Iz priložene tablice vidljivo je da najvedi udio nezaposlenih fine osobe sa završenom srednjom školom (68%). Po udjelu u ukupnoj nezaposlenosti na podrufju grada Jastrebarskog slijede osobe sa završenom osnovnom školom (16%), osobe sa završenim visokim obrazovanjem (fakultet, akademija, magisterij, doktorat) 8%, osobe sa završenom višom školom (prvi stupanj fakulteta, strufni studij, viša škola) 6%, te osobe bez završene osnovne škole sa 2%.

Promatrajudi odnos nezaposlenih žena i muškaraca iz prethodne tablice, vidljivo je da od ukupno 634 nezaposlene osobe s podrufja grada Jastrebarskog 56,6% fine žene, dok 43,4% nezaposlenih fine muškarci. Što se tife dobne strukture nezaposlenih osoba, 227 (35,8%) osoba pripada skupini mladih nezaposlenih do 29 godina, dok ih 176 (27%) pripada u skupinu teže zapošljivih osoba starijih od 50 godina života.

Grafikon: Dobna struktura nezaposlenih

Izvor: HZZ, prosinac 2015.

Promatrajudi kretanje broja nezaposlenih od 2008. godine vidljiv je konstantan rast broja nezaposlenih koji svoj maksimum doseže tijekom 2013. godine kada broj nezaposlenih osoba na podrufju grada Jastrebarskog iznosi 839. U razdoblju od 2013. godine može se primjetiti kontinuirani pad broja nezaposlenih koji je u studenom 2015. iznosio 634.

Grafikon: Kretanje broja nezaposlenih u razdoblju od 2008. do studenog 2015

Izvor: HZZ, prosinac 2015.

4. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

Izgrađena infrastruktura temelj je kvalitete života stanovništva nekog podrufja i neophodan preduvjet razvoja. Visoki stupanj izgrađenosti komunalne, prometne i javne infrastrukture omoguduje kvalitetniji komunalni standard, bolje uvjete života, ali i olakšava privlafenje potencijalnih ulagafa.

4.1 Prometna infrastruktura

Kako bi se omogudilo što efikasnije putovanje ljudi i roba potrebno je kontinuirano ulagati u razvoj prometne infrastrukture. Razvojem i unapređenjem prometne infrastrukture pridonijet de se razvoju gospodarstva na podrufju grada Jastrebarskog, a time i povedanju životnog standarda lokalnog stanovništva. Kvalitetna prometna infrastruktura pridonijet de vedoj sigurnosti svih sudionika u prometu.

4.1.1. Cestovni promet

Grad Jastrebarsko nalazi se na prostoru glavnih cestovnih prometnica Zapadna Europa- Zagreb-Jadranska obala, uz autocestu A1/E97, koja se poklapa s međunarodnim cestovnim pravcem E-59 (dio Pyhrnske autoceste) Nürnberg-Linz-Graz-Macelj-Zagreb-Split. Autocesta A1 podrufjem grada Jastrebarskog prolazi u duljinu od 9.300 m. Državnom cestom D1 Grad je povezana s Karlovcem i glavnim gradom Republike Hrvatske, Zagrebom. Uz državne i autoceste koje su u nadležnosti Hrvatskih cesta, na podrufju Grada razvijena je mreža županijskih i lokalnih cesta koje su u nadležnosti Županijske uprave za ceste Zagrebafke županije. Naselja unutar Grada povezana su mrežom nerazvrstanih cesta u dužini od 241.010,51 m. Bududi da su nerazvrstane ceste u nadležnosti Grada, trošak održavanja istih stoga je vrlo visok. Nedostatak financijskih sredstava znatno usporava sve procese izgradnje i održavanja, te de Grad u bududem periodu navedeni problem rješavati jafim korištenjem razlifitih fondova kojim se ostvaruje mogudnost sufinanciranja izgradnje/rekonstrukcije nerazvrstanih cesta na podrufju grada.

Tablica: Popis državnih, županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta na području grada Jastrebarskog

BROJ CESTE OPIS TRASE DUŽINA (m) Državne ceste na području grada Jastrebarskog D1 Donji Desinec-Čeglje 13.776.10 D310 Cvetkovafka- N. Tesle 1.275,74 D310 Čabdin 2.390,65 UKUPNO državne ceste 17.442,49 Županijske ceste na području grada Jastrebarskog ŽC3055 Plešivica 10.763,5 ŽC3100 Slavetid 5.436,52 ŽC3101 V.Šipak- Guci 2.895,47 ŽC3102 Sv. Jana- Malunje 8.197,27 ŽC3102 Petrovina- Volavje 11.135,50 ŽC3103 Domagovid 2.495,47 ŽC3105 Stankovo 3.112,29 UKUPNO županijske ceste 44.036,02

Lokalne ceste na području grada Jastrebarskog LC31131 Slavetid- Goljak 1.016,02 LC31134 Hrašde- Dragovanšfak 4.411,87 LC31135 Brebrovac- Petrovina 2.637,09 LC31136 Čeglje- Kupfina 4.062,95 LC31137 Črnilovec- Gorica Sv. 8.892,65 LC31138 Ivanfidi-Gornja Reka 6.446,36 LC31139 Cvetkovid 709,68 LC31140 Donji Desinec 1.833,07 LC31140 Plešivica- G. Desinec 7.835,21 LC31141 G. Desinec-Lokošin Dol 3.013,63 LC31142 Breznik- Jaska 4.534,06 LC34039 Pesak 373,4 UKUPNO lokalne ceste 45.765,99 Nerazvrstane ceste na području grada Jastrebarskog UKUPNO nerazvrstane ceste 241.010,51

Izvor: Grad Jastrebarsko, prosinac 2015.

Tablica: Ukupna dužina cesta na području grada Jastrebarskog

CESTE DUŽINA (m) NEPROHODNO POLJSKI PUT MAKADAM ASFALT Državne 17.442,49 0,00 0,00 0,00 17.442,49 ceste Županijske 44.036,02 0.00 0,00 0,00 44.036,02 ceste Lokalne 45.765,99 0,00 0,00 793,40 44.972,59 ceste Nerazvrstane 241.010,51 0,00 0,00 117.247,93 123.762,58 ceste Poljski put 74.986,58 0,00 74.986,58 0,00 0,00

Izvor: Grad Jastrebarsko, prosinac 2015.

4.1.2. Željeznifki promet

Podrufjem grada Jastrebarskog prolazi željeznifka pruga Zagreb-Rijeka, na kojoj se nalaze tri željeznifke stanice (Donji Desinec, Jastrebarsko, Domagovid), a omoguduje dobru povezanost s gradom Zagrebom, te drugim gradovima. Vozni red željeznifkog prometa zadovoljava potrebe lokalnog stanovništva

4.2. Pošta i telekomunikacijska infrastruktura

Na podrufju grada Jastrebarskog nalaze se 2 poštanska ureda, u naselju Jastrebarsko te u naselju Gorica Svetojanska. Navedeni poštanski uredi u potpunosti zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva.

Telefonska mreža na podrufju Grada u potpunosti je digitalizirana, te fini dio telefonske mreže Zagrebafke županije. Sve mjesne centrale vezane su na tranzitnu centralu Zagreb

19 svjetlovodnim kablovima. Što se tife signala mobilne mreže, može se redi da je stanje zadovoljavajude bududi da on pokriva cijelo podrufje Grada.

4.3. Elektroopskrba

Elektrifna mreža za opskrbu elektrifnom energijom izgrađena je na fitavom podrufju grada Jastrebarskog, te na taj nafin omoguduje opskrbu elektrifnom energijom svih sektora, gospodarstva, ustanova i kudanstava.

Stanje u opskrbi elektrifne energije nije u potpunosti zadovoljavajude. Razvedenost naselja otežava distribuciju elektrifne energije na podrufju Grada, što rezultira padovima napona i lošom kvalitetom elektrifne energije. Kako bi se unaprijedila opskrba elektrifnom energijom, te zadovoljile potrebe potrošafa, potrebno je izgraditi kapitalne objekte za 110 kV mrežu, te pripremiti postrojenja za prelazak na 20 kV mrežu.

4.4. Javna rasvjeta

Na podrufju grada Jastrebarskog izgrađenost sustava javne rasvjete iznosi 86%.

Tablica: Broj rasvjetnih tijela na području grada Jastrebarskog

Redni Naselje Broj rasvjetnih Redni Naselje Broj broj tijela broj rasvjetnih tijela 1. Belfidi 28 27. Kuped Dol 20 2. Brebrovac 76 28. Lokošin Dol 91 3. Brezari 27 29. Miladini 23 4. Breznik Plešivifki 36 30. Novaki Petrovinski 31 5. Bukovac Svetojanski 17 31. Pavlovfani 64 6. Celine 21 32. Petrovina 39 7. Cvetkovid 38 33. Pesak 5 8. Črnilovec 17 34. Plešivica 133 9. Čabdin 61 35. Malunje 84 10. Čeglje 117 36. Paljugi 8 11. Dolanjski Jarak 9 37. Prhod 71 12. Domagovid 60 38. Prilipje 40 13. Donja Reka 55 39. Prodin Dol 22 14. Donji Desinec 166 40. Rastoki 19 15. Draga Svetojanska 30 41. Redovje 20 16. Dragovanšfak 48 42. Slavetid 45 17. Goljak 18 43. Srednjak 9 18. Gorica Svetojanska 30 44. Stankovo 75 19. Gornja Reka 69 45. Toplice 18 20. Gornji Desinec 143 46. Vlaškovec 52 21. Guci Draganifki 78 47. Izimje 26 22. Gornja Kupfina 56 48. Vukšin Šipak 69 23. Hrašde 21 49. Volavje 74 24. Ivanfidi 47 50. Vranov Dol 52

25. Jastrebarsko 919 51. Zdihovo 62 26. Jurjevfani 28 52. Izimje 26 UKUPNO 3.404

Izvor: Grad Jastrebarsko

Iz priložene tablice vidiljivo je da se broj postavljenih rasvjetnih tijela na podrufju grada krede s manje od 10 rasvjetnih tijela u naseljima Dolanjski Jarak, Pesak, Paljugi i Srednjak, pa sve do 919 koliko ih ima u naselju Jastrebarsko. Od ukupna 3.404 postavljena rasvjetna tijela, 31 naselje ima od 1-50 rasvjetnih tijela, 17 naselja ima od 51-100, dok je u naselju Čeglje postavljeno 117, u Donjem Desinecu 166, Gornjem Desinecu 143, te u Plešivici 133 rasvjetna tijela. Naselje Jastrebarsko raspolaže s 919 rasvjetnih tijela što fini udio od 27% ukupno postavljenih rasvjetnih tijela na podrufju grada.

Problematika javne rasvjete ogleda se u dotrajalim svjetlosnim armaturama koje ne prate današnje standarde u pogledu minimalnog svjetlosnog onefišdenja. Određen broj rasvjete još uvijek koristi živine svjetiljke koje nisu ekološke, niti predstavljaju ekonomifne svjetlosne izvore. Iz tog razloga Grad Jastrebarsko je u suradnji s HEP-ESCO-m pristupio postavljanju energetski ufinkovite javne rasvjete.

Kako bi se energetska ufinkovitost na podrufju grada Jastrebarskog što ufinkovitije i kvalitetnije provodila Grad je izradio Akcijski plan energetski održivog razvoja Grada Jastrebarskog. Realizacijom istoga provodi se modernizacija postojede javne rasvjete s ciljem smanjenja svjetlosnog onefišdenja i ostvarivanja ušteda u potrošnji elektrifne energije.

4.5. Plinoopskrba

Podrufje grada Jastrebarskog prikljufeno je na plinoopskrbni sustav Zagrebafke županije. Koncesiju za opskrbu plinom Zagrebafka županija dala je trgovafkom društvu „Montcogim-plinara“ Sveta Nedelja putem kojeg se grad Jastrebarsko, te naselja u njegovoj neposrednoj blizini opskrbljuju plinom. Duljina izgrađene srednjetlafne plinske mreže iznosi 31.750 m, a ukupan broj potrošafa na podrufju grada Jastrebarskog iznosi 1.187, od toga je 1.070 u kategoriji kudanstvo, a 117 u kategoriji pravne osobe. U naseljima do kojih nije došla plinska mreža, kudanstva koriste kruta goriva i lož ulje kao primarni energent. Daljni razvoj i unapređenje sustava plinoopskrbe na podrufju grada Jastrebarskog izvodit de se u sklopu razvoja opskrbe plinom Zagrebafke županije.

4.6. Vodoopskrbni sustav i odvodnja

Na podrufju grada Jastrebarskog izgrađeno je oko 464 kilometra glavnih i sekundarnih vodova vodoopskrbne mreže, te se na taj nafin vodom opskrbljuje 55 od ukupno 59 naselja na podrufju grada Jastrebarskog. Postotak izgrađenosti vodoopskrbne mreže u odnosu na ukupan broj stanovnika iznosi 96%. Procjenjuje se da je na vodovodni sustav prikljufeno oko 6.500 potrošafa.

U sklopu vodoopskrbnog sustava Jastrebarsko voda se koristi iz više izvora koja su podjeljena u tri vodoopskrbna sustava i to Plešivica, Sveta Jana i Hrašda sa ukupno 110.9 l/s iz ukupno 10 vodozahvata – izvorišta.

Vodoopskrbni sustav “Sveta Jana” ima najviše izvorskih kapaciteta, ali i manjak vodospremnog prostora. U sustavu se trenutno nalaze vodospreme ”Malunje” V=100m3, “Srednjak” V=90m3, i “Govid” V=1000m3. Povezan sa sustavom “Plešivica” osigurava vodoopskrbu Jastebarskog, Donjeg Desinca i dijelom opdinu“Klinfa sela.

Vodoopskrbni sustav “Hrašda” vezan je na izvorište “Hrašda” kapaciteta 24 l/s. Dopuna sustava vrši se iz kaptaže Drage Svetojanske kapaciteta 14,6 l/s, pa sustav raspolaže sa ukupno 38,6 l/s. Izvorište Hrašda je djelomifno iskorišteno, te predstavlja potencijal koji bi se prema potrebi mogao koristiti u bududnosti.

Vodoopskrbni sustav “Plešivica” zasniva se na izvorištima “Sopot I-1”, “Sopot I-2” i „Sopot I- 3“ ukupnog kapaciteta 13.8 l/s, te vodospremama “Plešivica” V=150m3, “Prilipje” V=50m3, “Pavlovfani” V=50m3, “Breznik” V=50m3, “Zdihovo” V=600 m3.

Kako bi se dugorofno osigurale dovoljne kolifine vode potrebne za razvoj Grada, na postojedim izvorištima potrebno je povedati kapacitete izvedbom zdenaca. Bududi da su Vode Jastrebarsko s Državnom upravom za vode sklopili ugovor o koncesiji do 2018. godine omogudeno je daljnje ulaganje u poboljšanje sustava snabdijevanja vodom Grada Jastrebarskog i gradskih naselja vezanih na ove sustave.

Na podrufju grada Jastrebarskog izgrađeno je 48 kilometara mješovitog sustava odvodnje otpadnih voda koji obuhvada sljededa naselja: Jastrebarsko, Čabdin, Cvetkovid, Zdihovo i Donja Reka. Uređaj za profišdavanje otpadnih voda nije izgrađen. Putem javnog kanalizacijskog sustava fija ukupna izgrađenost iznosi 48 kilometara, otpadne vode privremeno se ispuštaju u vodotok Reku i Bresnicu putem fetiri ispusta ukupne kolifine cca 1.858m³/dan kudanskih i industrijskih otpadnih, te oborinskih voda.

U vedini naselja, sela i zaselaka fekalne otpadne vode riješavaju se septifkim taložnicama, dok se oborinske vode odvode kanalima ili cestovnim jarcima u najbliže vodotoke. Najvedi broj sabirnih jama je procjedan, bez dna, pa se otpadna voda direktno infiltrira u podzemne slojeve.

Bududi da ukupna izgrađenost sustava odvodnje otpadnih voda u odnosu na ukupan broj stanovnika Grada iznosi tek 40%, izgradnja i proširenje sustava odvodnje otpadnih voda, te izgradnja profistafa otpadnih voda jedan je od prioritetnih problema koje je potrebno rješavati s ciljem ofuvanja izvorišta te povedanja životnog standarda lokalnog stanovništva.

4.7. Gospodarenje otpadom

Na podrufju grada Jastrebarskog provodi se organizirani nafin prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada kojeg provodi komunalno poduzede Eko – Flor Plus d.o.o.. Organiziranim odvozom komunalnog otpada obuhvadena su sva domadinstva na podrufju grada. Otpad se prikuplja u kantama zapremine 120 i 240 litara, te u kontejnerima zapremine 1.100 litara. Odvoz komunalnog otpada iz domadinstava odvozi se jednom tjedno.

Na podrufju Grada omogudeno je selektivno prikupljanje pojedinih vrsta otpada (staklo, metal, PET ambalaža) putem mreže zelenih otoka. Trenutno je postavljeno:

 5 zelenih otoka – papir, staklo, pet-met, tekstil

 6 zelenih otoka – papir, staklo, pet-met  1 zeleni otok – sa molok spremnicima (polupodzemni 3mᶾ) – papir, staklo, pet-met  19 pozicija samo za staklo

Uz brojne zelene otoke (31), izgrađeno reciklažno dvorište, grad Jastrebarsko otišao je i korak dalje kada je u pitanju gospodarenje otpadom. Kako bi svim svojim stanovnicima u svim naseljima omogudio dostupnost spremnika za razdvajanje otpada, Grad je tijekom lipnja 2015. godine nabavio mobilno reciklažno dvorište. Nabavkom mobilnog reciklažnog dvorišta omogudeno je kvalitetnije gospodarenje komunalnim otpadom, te njegovim vrijednim sirovinama. Prikupljeni komunalni otpad s podrufja Grada komunalno poduzede Eko – Flor Plus d.o.o. odvozi u Beli Manastir, Ogulin i Vukovar. Unatof postojanju organiziranog nafina prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada, on se i dalje nelegalno odlaže na više lokacija diljem grada Jastrebarskog. Lokacije na kojima se otpad odlaže najfešde predstavljaju slufajno odabrani prostor koji je idealan za nelegalno odlaganje otpada (laka dostupnost i teža kontrola ). Takve neuređene prostore, koji nisu predviđeni za odlaganje otpada zovu se „divlja“odlagališta. „Divlja“ odlagališta otpada predstavljaju iznimno veliku opasnost za okoliš, prvenstveno zbog onefišdenja tla, vode i zraka. Mogudi su izvori zaraza koji direktno ili indirektno utjefu na zdravlje ljudi, ali i ostalih živih organizama. U ljetnim mjesecima festo su izvori požara. Na podrufju grada Jastrebarskog evidentirana su sljededa odlagališta otpada:

Tablica: Popis odlagališta otpada na području grada Jastrebarskog

Naselje Odlagalište/status Količina otpada (m³) Stanje sanacije Legalno odlagalište Jastrebarsko Božidka Sanirano i zatvoreno lipanj 2013. „Divlja odlagališta“ Jurjevfani Dom M.vitezova Sanirano Stankovo Orešje Sanirano Jurjevfani Jurjevfani Sanirano Plešivica Plešivica Sanirano Prilipje Marifka-Sopote 50 Prilipje Marifka-kod mlina Sanirano Kupef Dol Kupef Dol 150 Cvetkovid Cvetkovid-polje Sanirano Petrovina Petrovina Sanirano Brebrovac Brebrovac 20 Paljugi Paljugi 50 G.Kupfina G.Kupfina 100 G.Izimje G.Izimje Sanirano Čabdin Čabdin 100 UKUPNO 470

Izvor: Grad Jastrebarsko, prosinac 2015.

Iz priložene tablice vidljivo je kako je vedina od ukupnog broja registriranih divljih odlagališta na podrufju grada Jastrebarskog sanirana, te je u planu sanirati preostalih šest (Marifka-Sopote, Kupef Dol, Brebrovac, Paljugi, G. Kupfina). Pretpostavka je da na podrufju Grada postoji određen broj manjih odlagališta, ali njihove lokacije, niti kolifine otpada nisu evidentirane.

Jedan od problema na podrufju grada predstavlja i građevinski otpad i otpad od rušenja za koji ne postoje infrastruktura i objekti (reciklažno dvorište) za privremeno odlaganje i zbrinjavanje. Stoga je gospodarenje građevinskim otpadom jedan od prioritetnih problema koje je potrebno rješavati na podrufju grada u svrhu recikliranja tj. obrade posebnim postupcima i ponovne upotrebe za gradnju.

Gospodarenje otpadom na podrufju grada Jastrebarskog provodi se prema Planu gospodarenja otpadom Grada Jastrebarskog za razdoblje od 2015. do 2021. godine. Plan gospodarenja otpadom Grada Jastrebarskog usklađen je sa svim zakonskim dokumentima iz podrufja gospodarenja otpadom kao i sa okvirnom Direktivom EU-a o otpadu, koja se temelji na društvu usmjerenom na reciklažu.

4.8. Groblja

Na podrufju grada Jastrebarskog nalazi se 13 groblja, te su sva u fukciji.

Tablica: Groblja na području grada Jastrebarskog

Lokacija Površina Postojedi broj Postojedi ukopni Mrtvačnica (m²) grobnih mjesta kapacitet JASTREBARSKO 38.103 1.723 3.136 DA GORICA SVETOJANSKA 5.380 1.175 1.686 DA GORNJI DESINEC 5.651 571 1.049 DA PLEŠIVICA 5.100 558 1.070 DA VOLAVJE 10.392 527 941 DA CVETKOVID 6.691 428 795 DA PETROVINA 16.034 388 598 DA SLAVETID 3.471 290 467 DA DOMAGOVID 5.712 212 371 DA DRAGOVANŠDAK 2.265 191 390 DA GORNJA KUPČINA 1.632 109 192 DA PAVLOVČANI 5.280 199 414 DA STANKOVO 4.941 125 252 DA

Izvor: Grad Jastrebarsko

5. GOSPODARSTVO

Gospodarstvo je djelatnost koju fine tri osnovna fimbenika, a to su proizvodnja, potrošnja i razmjena. Razvoj gospodarstva na podrufju grada Jastrebarskog određen je prirodnim predispozicijama poput geografskog položaja, klime, prirodnih resursa, ali isto tako ovisi o postojedoj infrastrukturi, tehnologiji. Zahvaljujudi svom geografskom položaju, specififnosti regije i blizini hrvatske metropole Grad Jastrebarsko gradi svoju gospodarsku strukturu koja je temeljena na prerađivafkoj industriji, poljoprivredi usmjerenoj na vinogradarstvo i vinarstvo, dugogodišnjoj tradiciji obrtništva te turizmu.

5.1. Poduzetništvo i obrtništvo

Prema podacima Registra poslovnih subjekata od ukupno 9.835 poduzeda registriranih na podrufju Zagrebafke županije, 372 poduzeda registrirana su na podrufju grada Jastrebarskog. Prema pravnom obliku 282 poduzeda registrirana su kao društvo s ogranifenom odgovornošdu, 65 je jednostavnih društava s ogranifenom odgovornošdu, 11 ustanova, 8 zadruga, 3 inozemna osnivafa i 3 dionifka društva. Njihov broj prikazan je i na grafikonu koji slijedi.

Grafikon: Broj poduzeda prema pravnom obliku na području grada Jastrebarskog

Izvor: Registar poslovnih subjekata, prosinac 2015.

Prema broju zaposlenih 301 poduzede je malo, 3 su srednja, a 68 poduzeda pripadaju u skupinu neodređenih.

Uz poduzetnike znafajnu ulogu u razvoju gospodarstva imaju i obrtnici, a na podrufju grada Jastrebarskog registrirano je 392 obrtnika. U odnosu na broj obrtnika Zagrebafke županije na fijem je podrufju prema podacima Obrtnog registra registrirano 4.931 obrta, na podrufju grada Jastrebarskog udio obrtnika je 7,94 % (392 obrtnika).

Prema podacima Porezne uprave u 2012. godini bilo je registrirano 490 obrta, dok je u odnosu na 2015. godinu zabilježen znafajan pad broja obrtnika, za fak 20 %. Posljedice znafajnog pada broja obrta su izumiranje tradicionalnih i umjetnifkih obrta, te opadanje interesa mladih za pojedinim obrtnifkim zanimanjima.

Tablica: Popis poduzeda i obrta prema djelatnostima

Šifra po NKD-u Djelatnost Poduzede Obrt Ukupno A poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 16 11 26 B rudarstvo i vađenje 1 0 1 C prerađivafka industrija 48 72 112 D opskrba elektrifnom energijom, plinom, parom i 3 0 0 klimatizacija E opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, 3 1 3 gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša F građevinarstvo 39 46 76

G trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i 112 57 142 motocikala H prijevoz i skladištenje 17 29 35 djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i 32 57 75 I usluživanja hrane J informacije i komunikacije 17 9 22 K financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 2 2 4 L poslovanje nekretninama 4 4 8 M strufne, znanstvene i tehnifke djelatnosti 36 27 59 N administrativne i pomodne uslužne djelatnosti 7 15 21 O javna uprava i obrana, obavezno socijalno osiguranje 0 0 0 P obrazovanje 7 0 7 Q djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 12 1 12 R umjetnost, zabava i rekreacija 7 0 2 S ostale uslužne djelatnosti 9 61 70 T djelatnosti kudanstava kao poslodavaca 0 0 0 U djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela 0 0 0 UKUPNO 372 392 764

Izvor: Registar poslovnih subjekata, Obrtni registar, prosinac 2015.

Grafikon: Poduzeda i obrti prema djelatnosti

U S Q O M K I G E C A

0 50 100 150 200 Izvor: Registar poslovnih subjekata, Obrtni registar, prosinac 2015. TVRTKE OBRTI Prema podacima navedenim u prethodnoj tablici, te priloženom grafikonu vidljivo je kako je najvedi broj poslovnih subjekata registriran za djelatnost skupine G-trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala, zatim slijedi C-prerađivafka industrija, F- građevinarstvo, I- djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, te S-ostale uslužne djelatnosti.

Među znafajnijim poduzedima koja zapošljavaju najvedi broj zaposlenika istifu se: Palma d.o.o. za proizvodnju pogrebnih potrepština sa 216 zaposlenih, Dir-Drvna industrija Rubinid d.o.o. sa 127 zaposlenih, Drvoproizvod d.d. za proizvodnju i promet drvenih i građevinskih proizvoda sa 121 zaposlenih, Tehmont-Gradnja d.o.o.- gradnja stambenih i nestambenih zgrada sa 162 zaposlena, Piko d.o.o. za uzgoj i proizvodnju peradi sa 48 zaposlenih, Ceste Jastrebarsko sa 33 zaposlena, Mladina d.d. – proizvodnja vina sa 33 zaposlena, Veterinarska stanica Jastrebarsko d.o.o sa 29 zaposlenih i dr.

5.2. Gospodarske zone

Gospodarske zone su infrastrukturno opremljena podrufja namijenjena obavljanju određenih vrsta poduzetnifkih, odnosno gospodarskih aktivnosti. Izgradnjom gospodarskih zona nastoji se potaknuti razvoj gospodarstva, povedati broj gospodarskih subjekata, poboljšati poslovne rezultate, povedati konkurentnost poduzetnika, te povedati zaposlenost i udio proizvodnje u ukupnom gospodarstvu.

Grad Jastrebarsko kontinuirano radi na osiguranju kvalitetne gospodarske infrastrukture, što obuhvada ulaganja u opremanje gospodarske zone te razvoj poduzetnifkih potpornih institucija. Od gospodarske infrastrukture grad Jastrebarsko ima Gospodarsku zonu Jalševac koja se smatra jednom od najatraktivnijih gospodarskih zona u Republici Hrvatskoj. Inicijativa za pokretanje/formiranje Gospodarske zone pokrenuta je 1997. godine kada je Gradsko vijede Grada Jastrebarskog usvojilo Regulacijski plan Gospodarske zone Jalševac. GZ Jalševac smještena je u pravcu paneuropskog prometnog koridora 5B, neposredno uz autocestu Rijeka-Zagreb-Budimpešta i željeznifku prugu Zagreb-Rijeka.

Tablica: Popis prometnih pravaca i njihova udaljenost od GZ Jalševac

Prometna povezanost Udaljenost Autocesta A1, E65, E71 0 km (odmah do zone) Željeznica 0 km (odmah do zone) Državna cesta E 310 Glavni cestovni pravac zone Zrafna luka Zagreb 40 km Pomorska luka Rijeka 120 km

Izvor: Grad Jastrebarsko, prosinac 2015.

Tablica: Površina, poduzetnici, zaposleni na području GZ Jalševac

Površina zone 333 ha Popunjenost zone 33,2% Raspoloživa površina za izgradnju 179 ha Broj tvrtki/poduzetnika 25 Broj zaposlenih 850 Prednosti Lokacijski smještaj zone – uređena komunalna infrastruktura Lokalni poticaji za investitore – nizak iznos komunalnog doprinosa (30,00 kn/m3)

Izvor: Grad Jastrebarsko, prosinac 2015.

Kao što je vidljivo iz tablice Gospodarska zona Jalševac ukupne je površine 333 hektara od fega je 179 hektara slobodnog zemljišta. U poduzetnifkoj zoni trenutno posluje 25 poslovnih subjekata, te je zaposleno oko 850 zaposlenika. Prednost GZ Jalševac predstavlja dobra prometna infrastruktura, njen lokacijski smještaj, blizina zagrebafke zrafne luke, pomorske luke Rijeka, uređena komunalna infrastruktura, te nizak iznos komunalnog doprinosa.

Poslovni subjekti u Gospodarskoj zoni Jalševac su sljededi: Bankovid, vl. Bankovid Đurđica - usluge dizalicom, Velinac d.o.o - proizvodnja namještaja, Lidl d.o.o.k.d. - logistifki distributivni centar, Ezerka Oprema d.o.o. - trgovina, Kemis d.o.o. - zbrinjavanje opasnog otpada, Vibrobeton d.o.o. - izgradnja betonskih konstrukcija, Possehl d.o.o. - građevinarstvo, IT Soft d.o.o. - IT tehnologija, MM Beton – proizvodnja betona, Ciban Benz d.o.o., vl. Ciban Krešimir - skladištenje robe, Krka-Farma d.o.o. – trgovina, farmacija, Jamnica d.d. - proizvodnja pida, Pa-vin d.o.o. - trgovina poljoprivrednom opremom, Drvoproizvod d.d. - prerada drva, Bob´s d.o.o. – proizvodnja pida, Tifon d.o.o. - trgovina naftnim derivatima, Vufkovid d.o.o. - ugostiteljstvo, Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. (Pavušin d.o.o. ) - brownfield, Signoplast d.o.o. - kemijska industrija, Comet – automobilska industrija, Megamobil d.o.o. - trgovina automobilima, Milšped d.o.o. - transport i logistika, Holcim d.o.o. – proizvodnja cementa, Hagleitner Hygiene Hrvatska d.o.o. – trgovina, Kaufland Hrvatska k.d. – trgovina.

Trenutna popunjenost Gospodarske zone Jalševac je 33,2%.

S obzirom na podrufje namjene Gospodarska zona Jalševac razvrstana je u sljedede kategorije i to:

 Gospodarska namjena – na površinama gospodarske namjene omogudena je gradnja građevina gospodarske namjene, te pomodnih građevina. Pod građevinama gospodarske namjene, odnosno gospodarskih djelatnosti podrazumijevaju se sve proizvodne, prerađivafke, poslovne, ugostiteljsko turistifke građevine, komunalno servisne, te građevine koje de poslužiti u svrhu skladišta.  Mješovita namjena – površine predviđene za mješovitu namjenu podjeljene su u dvije podnamjene: pretežito stambenu namjenu na podrufju naselja Čabdin i pretežito gospodarsku namjenu na podrufju naselja Cvetkovid i Čabdin.  Površine infrastrukturnih sustava – namjenjene su smještanju linijskih i površinskih objekata prometnog, telekomunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog sustava.  Zaštitne zelene površine - predstavljaju negradive površine koje tvore kultivirani krajobraz unutar kojih se omoguduje poljodjelska djelatnost, sađenje vodnjaka, gospodarske ili zaštitne šume.

Kako bi se privukao što vedi broj domadih i stranih investitora na podrufju Gospodarske zone Jalševac svi novi poslovni subjekti oslobođeni su pladanja komunalne naknade u iznosu od 100% za prvu godinu rada, 75% za drugu godinu, te 25% za tredu godinu. Osim komunalnih olakšica za potencijalne ulagafe, u razvoju gospodarskih zona vrlo je važno voditi rafuna o prometnoj povezanosti unutar zone i izvan gospodarske zone. Cestovni pristup Gospodarskoj zoni Jalševac omoguden je putem prometne mreže i to: državnom cestom D 310, nerazvrstanom cestom prema donjem Desincu, te ulifnom mrežom prema naselju Cvetkovid.

Slika: Gospodarska zona Jalševac

Na zadnjem Vijedu usvojeni su dokumenti i definirana je nova Gospodarska zona Trešnjevka, na južnom ulazu u grad, površine 30 ha. Razvojem gospodarskih zona Jalševac i Trešnjevka osigurat de se dugorofni uvjeti za razvoj obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, smanjit de se nezaposlenost, otvoriti nova radna mjesta, potaknuti suradnja između poduzetnika i obrtnika u realizaciji konkretnih razvojnih projekata unutar zona, te de se potaknuti razvoj novih proizvoda i novih tehnologija.

5.3. Poljoprivreda

Poljoprivreda na podrufju grada Jastrebarskog predstavlja važnu gospodarsku granu bududi da poljoprivredna zemljišta zauzimaju oko 55% površine grada Jastrebarskog. Posebno je razvijeno vinogradarstvo sa vinarstvom, posljednjih godina manje je zastupljeno stofarstvo sa ratarstvom (proizvodnja kvalitetne stofne hrane), te vodarstvo.

Promatrajudi kakvodu i pogodnosti tla za poljoprivredne kulture na podrufju grada prevladavaju 3 vrste zemljišta, i to: zemljišta pogodna za vinograde i vodnjake koja omoguduju kvalitetnu proizvodnju i uzgoj voda (jabuke, šljive, breskve, lješljak), te uzgoj grožđa za proizvodnju vina. Nadalje, zemljišta pogodna za ratarske kulture koja omoguduju kvalitetan uzgoj i proizvodnju žitarica (pšenica, raž, pšenoraž, jefam, kukuruz), uzgoj industrijskog bilja (suncokret, soja, uljana repica) i ljekovitog bilja, te zemljišta za livade. Veliki dio tradicionalno obrađivanih površina trenutno je zapušten zbog faktora depopulacije, starafkih domadinstava te usitnjenosti posjeda i parcela.

Prema popisu poljoprivrede iz 2003. godine na podrufju grada Jastrebarskog registrirano je 2.370 poljoprivrednih kudanstava fija je osnovna djelatnost poljoprivreda. Ukupno raspoloživo poljoprivredno zemljište iznosilo je 6.016,57 hektara, od fega je korišteno 3.887,01 hektara.

Tablica: Stanje prijavljenih poljoprivrednih površina

Grad Korišteno poljoprivredo zemljište (ha) Ukupno Oranice i Livade Pašnjaci Vodnjaci Vinogradi Povrtnjaci vrtovi Jastrebarsko 2.122,47 1.256,71 84,63 84,20 315,46 23,54 3.887,01

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.

Iz priložene tablice vidljivo je da su na podrufju grada najzastupljenije oranice i vrtovi, zatim slijede livade, vinogradi, pašnjaci, vodnjaci, povrtnjaci.

Prema podacima Agencije za pladanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na podrufju grada Jastrebarskog registrirana su 1.223 poljoprivredna gospodarstva, što fini udio od 8,9% u ukupnom broju poljoprivrednih gospodarstava na podrufju Zagrebafke županije (13.739 poljoprivrednih gospodarstava).

Tablica: Broj poljoprivrednih gospodarstava prema vrsti

PG prema vrsti Broj PG-a Obiteljsko gospodarstvo 1.186 Obrt 20 Trgovačko društvo 16 Zadruga 1 UKUPNO 1.223

Izvor: APPRRR, prosinac 2015. godine

Iz tablice je vidljivo da na podrufju grada od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava prema pravnom obliku prevladavaju obiteljska gospodarstva, njih 1.186 (96%), potom 20 obrta, 16 trgovafkih društava i 1 zadruga. Iako raspolaže kvalitetnim poljoprivrednim zemljištem koje je pogodno za razvoj poljoprivrednih djelatnosti, poljoprivreda na podrufju grada nedovoljno je i/ili neadekvatno zastupljena i obavlja se na malim poljoprivrednim površinama.

Tablica: Prikaz broja poljoprivrednika prema veličini poljoprivrednog zemljišta na području grada Jastrebarskog

Veličina poljoprivrednog Broj PG Ukupno obrađeno zemljišta poljoprivredno zemljište Do 3 ha 723 1.020,64 ha Od 4 do 20 ha 306 1.588,20 ha Od 21 do 100 ha 17 742,56 ha Od 101 do 1.500 ha 2 348,28 ha SVEUKUPNO 1.048 3.699,68

Izvor: APPRRR, stanje iz ARKOD baze

U poljoprivrednoj djelatnosti na podrufju grada Jastrebarskog prevladavaju mala poljoprivredna gospodarstva na kojima se poljoprivredna proizvodnja uglavnom odvija na površinama od 2-3 hektara. Mala poljoprivredna gospodarstva nemaju odgovarajuda sredstva za proizvodnju (oprema, skladišta, silosi, hladnjafe, prerađivafki kapaciteti i sl.), koja su pojedinom

30 poljoprivredniku preskupa za nabavu ili izgradnju. Iz tog razloga uglavnom proizvode za vlastite potrebe, dok su manje kolifine namjenjene tržištu. 19 poljoprivrednih gospodarstava organizirano je na nafin da im je poljoprivredna proizvodnja osnovna i jedina djelatnost, što znafi da je povedan obim proizvodnje koji je iskljufivo usmjeren na tržište. Ta gospodarstva obrađuju i vede površine (21- 1.500 ha).

Grad Jastrebarsko je u proteklom razdoblju nizom programa i poticajnih mjera pokušao pomodi poljoprivrednim proizvođafima da unaprijede i povedaju proizvodnju. Najznafajniji su programi subvencija u vinogradarstvu, vodarstvu i stofarstvu. Kako bi se osigurao vedi obujam proizvodnje, plasiralo proizvod na tržište potrebno je potaknuti poljoprivrednike na umrežavanje i suradnju.

Tablica: Broj poljoprivrednih gospodarstava prema vrsti i spolu nositelja

Vrsta PG-a Spol Ž M Obiteljsko gospodarstvo 326 860 Obrt 3 17 Trgovačko društvo 4 12 Zadruga - 1 UKUPNO 333 890

Izvor: APPRRR, prosinac 2015. godine

Promatrajudi spolnu strukturu nositelja poljoprivrednih gospodarstava vidljiva je zastupljenost žena tek u udjelu od 37% (333 žene-nositelji PG-a), dok je 63% muškaraca (890 muškaraca).

Tablica: Broj poljoprivrednih gospodarstava prema dobi nositelja PG-a

Dob Broj nositelja Broj nositelja Broj nositelja Nositelj Ukupno nositelja obiteljskog obrta trgovačkog zadruge PG-a gospodarstva društva (god.) <=40 95 5 5 - 105 41-45 55 3 1 - 59 46-50 79 3 2 - 84 51-55 117 5 5 - 127 56-60 140 - 1 1 142 61-65 191 4 1 - 196 >65 509 - 1 - 510 UKUPNO 1.186 20 16 1 1.223

Izvor: APPRRR, prosinac 2015. godine

Promatrajudi dobnu strukturu nositelja poljoprivrednih gospodarstava, vidljivo je da fak 510 nositelja obiteljskih gospodarstava pripada u skupinu starog stanovništva sa 65 i više godina, dok je tek 105 mladih poljoprivrednika, 8,5% od ukupnog broja. Podatak ukazuje na nedovoljnu zainteresiranost mladih za bavljenje poljoprivredom, tradicionalizam koji poljoprivreda nudi, kao i nedostatak financija i zastarjelost koncepta poljoprivredne proizvodnje.

Velik dio poljoprivrednih površina obrađuje se konvencionalnim metodama, prihranjuje organskim i mineralnim gnojivima, štiti herbicidima i pesticidima, ponekad i u prekomjernim kolifinama što ima za posljedicu zagađivanje tla. Kako bi se ofuvao okoliš potrebno je iskoristiti postojede resurse i potencijale te potaknuti razvoj ekološke poljoprivrede u što vedoj mjeri.

Tablica: Broj poljoprivrednih gospodarstava prema školskoj spremi

Školska sprema nositelj PG-a Broj nositelj PG-a Nema podataka 349 Nezavršena OŠ 80 Osnovna škola 356 Srednja škola 343 Visoka škola 26 Fakultete 32

Izvor: APPRRR, prosinac 2015.

Promatrajudi obrazovnu strukturu nositelja poljoprivrednih gospodarstava vidljivo je da prevladavaju nositelji s nezavršenom i završenom osnovnom školom, njih fak 364, potom sa završenom srednjom školom (343) i tek 58 nositelja ima završenu visoku školu ili fakultet. Stoga je u svrhu daljneg razvoja poljoprivrede na podrufju grada potrebno sustavno provoditi edukacije za poljoprivrednike, s ciljem jafanja njihovih znanja i vještina, kako bi u bududnosti kvalitetnije poslovali, dostigli standard suvremenih ufinkovitih poljoprivrednih proizvođafa, ulagali u proizvodnju poljoprivrednih proizvoda s višom dodanom vrijednošdu, te postigli ekonomske i ekološke uštede i ufinke u skladu s nafelima održivog razvoja.

Vinogradarstvo i vinarstvo znafajne su grane poljoprivrede na podrufju grada Jstrebarskog koje karakterizira višestoljetna tradicija. Na podrufju grada sve vedi znafaj daje se proizvodnji vina i njegovoj prezentaciji kroz razlifite manifestacije među kojima je najznafajnija „Jaskanske vinske svefanosti“ koja se radi promoviranja vinarstva na podrufju grada održava ved 24 godine.

Zbog povoljnih klimatskih uvjeta i plodnog zemljišta vinogradarstvo na podrufju grada Jastrebarskog donosi znafajne rezultate. Tu se nalaze brojni vinogradi zasađeni kvalitetnim sortama, a predstavljaju garanciju za uspjeh u proizvodnji kvalitetnih vina i pjenušaca. Po površini dominiraju vinske sorte poput rajnskog rizlinga, chardonaya, sauvignona, silvanca zelenog, graševine, portugisca, crnog pinota.

Posljednjih godina u sektoru vinogradarstva uložena su znatna sredstva namjenjena obnovi i podizanju novih dugogodišnjih nasada vinove loze, te je uofljivo da se iz godine u godinu sve više sadi autohtona sorta portugizac. Nasadi vinove loze po tehnološkoj razvijenosti i primjeni suvremenih dostignuda sve više udovoljavaju najvišim kriterijima.

Kako bi se pridonijelo razvoju vinogradarstva i vinarstva, Gradsko vijede Grada Jastrebarskog je 2004. godine usvojilo Program razvoja vinogradarstva i vinarstva fiji je glavni cilj osuvremenjivanje postojede proizvodnje i stanja u toj djelatnosti u cjelini. Navedenim programom omogudilo se sufinanciranje nabave loznih cijepova s ciljem podizanja novih nasada. Danas, prema tehnološkoj razvijenosti i primjeni suvremenih tehnologija prilikom obrađivanja vinograda, nasadi vinove loze na podrufju grada sve više udovoljavaju najvišim kriterijima i standardima.

Slika: Vinogradi na području grada Jastrebarsko

Osim poljodjelstva i vinogradarstva na podrufju grada prisutna je i stofarska proizvodnja. Prema podacima iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015. godine brojno stanje stoke je 2.130 grla, dok se stofarstvom bavi 261 poljoprivredno gospodarstvo. U stofarstvu, udjel u ukupnom broju uzgajatelja koji imaju više od 10 grla je relativno mali, te se njihov broj kroz pretekla razdoblja smanjivao. Unatof potpori Grada fiji je glavni cilj bio smanjiti taj negativni trend on je i dalje prisutan.

Na podrufju grada veliki znafaj ima i vodarska proizvodnja, prvenstveno proizvodnja jabuke. No za daljnji razvoj vodarstva ogranifavajudi faktor predstavlja nepostojanje hladnjafe za skladištenje proizvoda, jer se vode osim potrošnje u svježem stanju, duže ili krade vrijeme može fuvati u hladnjafama i koristiti za razlifite oblike prerade.

Pfelarstvo je također grana poljoprivrede koja na podrufju grada Jastrebarskog ima vidljiv gospodarski znafaj. Prema podacima iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015. godine registrirane su 892 košnice i 261 poljoprivredno gospodarstvo registrirano u djelatnosti pfelarstva. Pfelari s podrufja grada Jastrebarskog udruženi su u Pfelarsko društvo Lipa, te posljednjih godina osvajaju brojne nagrade za svoje proizvode. Posjeduju mnoge sajmove u zemlji i inozemstvu, uspješno surađuju s ostalim pfelarskim udrugama, te su sudionici gotovo svih manifestacija u gradu.

Usprkos znatnom napretku u pojedinim djelovima poljoprivredne proizvodnje, znafajan broj poljoprivrednih proizvođafa nedovoljno prati i usvaja moderne pristupe i tehnologije, zbog fega ukupna produktivnost u proizvodnji zaostaje za zemljama flanicama EU. Razvoj poljoprivrede na podrufju grada ima povoljne uvjete za razvoj kroz povezivanje gospodarskih subjekata iz poljoprivrede i obiteljskih gospodarstava, potom kroz prerađivafke kapacitete, te povezivanje poljoprivrede i turizma. Trenutno nedostaju snažni oblici povezivanja (moderne zadruge i ukljufivanje u klastere na županijskoj i međužupanijskoj razini) koji bi posebno onim manjim poljoprivrednim proizvođafima pružili bolju tržišnu poziciju, jafu pregovarafku mod te nove mogudnosti poslovne suradnje.

5.4. Šumarstvo i drvoprerađivafka industrija

Osim što predstavljaju osnovu za razvoj drvne industrije, šume su znafajne i u turistifkim i lovnim djelatnostima. Šume imaju znafajnu i opdekorisnu funkciju, i to kroz zaštitu tla od erozije, bujica i poplava, utjecaj na vodni režim, utjecaj na klimu, zaštite i unapređenje ljudskog okoliša, stvaranje kisika, na poljoprivrednu proizvodnju, rekreativno-turistifka, zdravstvena i utjecaj na faunu. Iako uzmifu pred izgradnjom i potrebom za poljoprivrednim zemljištem, još uvijek su safuvane razmjerno velike (ali rascjepkane) površine.

Na podrufju grada Jastrebarskog šumskim zemljištem gospodare Hrvatske šume d.o.o..

Glavne šumske zajednice koje dolaze na podrufju Grada Jastrebarskog:

U nizinskom dijelu:

 Tipifna šuma hrasta lužnjaka i obifnog graba (Carpino betuli – Quercetum roboris typicu Rauš 1969) – terminalna zajednica u Pokupskom bazenu, zauzima najviše dijelove koji nisu obuhvadeni poplavama  Šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem (Genisto elatae – Quercetum roboris caricetosum brizoides Horvat 1938) – u vertikalnom pogledu nadovezuje se na šumu hrasta lužnjaka i obifnog graba  Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašom (Genisto elatae – Quercetum roboris caricetosum remotae Horvat 1938) – tipifna zajednica lužnjakovih šuma vezana za poplavna staništa i smatra ju se tipskom šumom slavonske ravnice  Šuma poljskog jasena i kasnog drijemovca (Leucoi – Fraxinetum angustifoliae Glavaf 1959) – zajednica koja je najviše izložena djelovanju površinskih i visokih podzemnih voda tako da na tim staništima poljski jasen najfešde tvori fiste sastojine (konkurentska sposobnost ostalih vrsta veoma mala)

U brežuljkastom i brdovitom dijelu:

 Ilirska šuma kitnjaka i obifnog graba (Epimedio – Carpinetum betuli Horvat 1938/Borhidi 1963) široko rasprostranjena zajednica koja raste na brdskim terenima i nižem gorju do 500 m nadmorske visine. Dolazi u podrufjima koja su fovjeku najinteresantnija za poljodjelsku djelatnost (oranice, vodnjaci, vinogradi u gradu Jastrebarskom izmjenjuju se sa šumskim površinama)  Acidofilna šuma kitnjaka s runjikom (Hiceracio racemosi – Quercetum patraeae Vukelid 1991) izrazito acidofilna zajednica kitnjakovih šuma, raste na kiselim staništima  Termofilna šuma hrasta kitnjaka s crnim grahorom (Lathyro – Quercetum petreae Horvat 1958) – termofilna zajednica kitnjakovih šuma koja pridolazi na toplim, plitkim i strmim staništima  Brdska bukova šuma s mrtvom koprivom (Lamio orvale – Fagetum silvaticae Horvat 1938) – ova zajednica smatra se optimumom bukovih šuma kod nas  Bukova šuma s crnim grabom (Ostryo – Fagetum M. Wraber ex Trinjastid 1972) – termofilna zajednica bukovih šuma koje dolaze na toplijim staništima

 Šuma bukve s lazarkinjom ( Aspeulo odoratae – Fagetum Sougnez et Thill 1959) – zajednica bukovih šuma s optimumom pridolaska u submontanskom dijelu  Šume bukve s bjelkastom bekicom (Luzulo – Fagetum Meusel 1937) – zajednica bukovih šuma koja dolazi na izrazito acidofilnim tlima u montanskom pojasu

Vrlo bitna finjenica za grad Jastrebarsko je znafajna površina šumskih kultura fetinjafa. Iste kulture su ovdje alohtone, vedina po starosti uskoro ide u obnovu i dosta su podložne raznim djelovanjima abiotskih i biotskih fimbenika. Iste bi trebalo u bududnosti konverzijom pretvoriti u autohtone sastojine.

Uprava šuma podružnica Karlovac, šumarija Jastrebarsko.

Tablica: Površine šuma kojima gospodari UŠP Karlovac na području grada Jastrebarskog

ŠIFRA GOSPODARSKE NAZIV GOSPODARSKE JEDINICE POVRŠINA GJ NA PODRUČJU JEDINICE GRADA JASTREBARSKOG (ha) 421 DRAGANIČKI LUGOVI 7,14 422 JASTREBARSKI LUGOVI 2.456,9 423 PISAROVINSKI LUGOVI 4,68 428 SLAPNICA 22,54 430 JAZBINA-VUČJAK 93,35 431 JASTREBARSKE-PRIG.-ŠUME 1.644,9 432 PLEŠIVICA 1.656,21 UKUPNO 5.885,72

Tablica: Površine privatnih šuma na području grada Jastrebarskog

NAZIV GOSPODARSKE JEDINICE POVRŠINA GJ NA PODRUČJU GRADA JASTREBARSKOG (ha) KRAŠID DOMAGOVID KO GORNJA KUPČINA 234,53 KO ČEGLJI 124,92 KO DOMAGOVID 0,00 CVETKOVID 1,84 ZDENČINA Dio KO ZDENČINA 353,63 PEDNO-VOLAVJE KO SLAVETID 793,52 KO SVETA JANA 814,78 KO PETROVINA 216,73 KO VOLAVJE 232,78 JASTREBARSKO-OKID KO PLEŠIVICA 265,06 KO PLEŠIVIČKA REKA 168,71 KO JASTREBARSKO 79,42 KO DESINEC 439,92 Dio KO OKID 232,20 UKUPNO 3.958,04

Izvor: UŠP-Karlovac

Iz prethodnih tablica vidljivo je da je površina šuma kojima gospodari UŠP Karlovac na podrufju grada Jastrebarsko (državne šume) ukupno 5.885,72 ha (7 gospodarskih jedinica), dok je površina privatnih šuma 3.958,04 ha (4 gospodarske jedinice), stoga je sveukupna površina koju pokrivaju šume na podrufju grada Jastrebarskog 9.843,76 ha. Za sve gospodarske jedinice koje su u državnom vlasništvu izrađeni su šumogospodarski planovi, kod privatnih šuma za sada nisu izrađeni programi gospodarenja za gospodarske jedinice „Pedno-Volavje“ i „Jastrebarsko-Okid“.

Tablica: Drvna zaliha državnih šuma prema podacima važedih šumskogospodarskih osnova

VRSTA ŠUME DRVNA ZALIHA DRŽAVNIH ŠUMA (mᶾ) HRAST LUŽNJAK 275482 HRAST KITNJAK 158674 POLJSKI JASEN 122016 OBIČNA BUKVA 234076 OBIČNI GRAB 118390 OSTALA TVRDA BJELOGORICA 50524 CRNA JOHA 35655 OSTALA MEKA BJELOGORICA 6893 ČETINJAČE (OB, SMREKA, CRNI BOR, OBIČNI 87279 BOR, ARIŠ, DUGLAZIJA, AMERIČKI BOROVAC) UKUPNO 1.088,989 Izvor: UŠP-Karlovac

Prema tablici je vidljivo da je ukupna drvna zaliha državnih šuma 1.088,989 mᶾ, odnosno 185,02 mᶾ/ha. Godišnji prirast drvne mase državnih šuma iznosi 27.707 mᶾ, odnosno 4,71 mᶾ/ha.

Drvna i drvo-prerađivafke industrija je najrazvijenija, zapošljava najviše radne snage, te je ujedno i najvedi izvoznik. Najznafajniji gospodarski subjekti koji se bave ovom djelatnošdu su Palma d.o.o. sa 216 zaposlenih, Drvoproizvod d.d. sa 121 zaposlenim, te DIR-Drvna industrija Rubinid sa 127 zaposlenih.

5.5. Lov i ribolov

Na podrufju grada Jastrebarskog potencijal za razvoj lovstva predstavljaju kvalitetna prirodna staništa za uzgoj visoke i niske divljafi. Podrufje grada broji 6 lovišta na površini od 18.000 hektara. Lovišta su namijenjena zadovoljavanju lovnih potreba domade i inozemne klijentele, kao i uzgoju zdrave krupne i srednje divljafi. Pored srne, zeca, fazana, trfke i prepelice pudpure, u lovištima se gospodari i s ostalim vrstama divljafi (prepelica, divlja patka, šljuka, divlji golub, te ostali dlakavi i pernati grabežljivci) uz održavanje njihovih staništa.

Na podrufju grada Jastrebarskog djeluje devet lovafkih udruga. Šest lovafkih društava posjeduju lovište i to su lovafko društvo „Kuna“ Cvetkovid, „Srnjak“ Volavje, „Sokol“ Petrovina, „Sv. Hubert“ Desinec, „Jastreb“ Jastrebarsko, i „Golub“ Sveta Jana, dok tri lovafka društva nemaju lovište – „Srndad“ Plešivica, „Vepar“ Jastrebarsko i „Sv. Hubert“ Jastrebarsko.

Podrufje grada Jastrebarskog obiluje brojnim vodotocima koji su bogati ribljim fondom kao što su amerifki somid, amur, babuška, crvenperka, deverika, karas, klen, som, smuđ, šaran, pastrva,

36 te mnogim drugim ribljim vrstama. Vode na kojima je omoguden ribolov ukljufuju potoke (visinke i nizinske), rijeke i vode stajadice.

Vode na kojima je dozvoljen ribolov:

 Visinske vode (potoci) - Kupfina (od izvora do mosta za G. Kupfinu), Volavfica s potokom Toplica, Reka.  Nizinske vode (potoci) - Volavfica (od sela Novaki P. do kanala autoputa, Gonjeva, Kupfina (od mosta za G. Kupfinu, ispod ceste Jastrebarsko-Karlovac lijeva strana, sabirni kanal autoputa).  Nizinske vode (stajadice) - Dubrava u D. Desincu, ribnjak u Parku u Jastrebarskom, ribnjak u Govidu u Jastrebarskom, ribnjaci u Novakima

Navedenim vodama gospodari Športsko ribolovno društvo „Jastrebarsko“ koje ujedno organizira radne akcije u svrhu fišdenja i ofuvanja voda na podrufju grada, te na taj nafin produbljuje ekološku svijest svojih flanova. Uz brojne akcije fišdenja športsko ribolovno društvo „Jastrebarsko“ organizator je razlifitih turistifkih sadržaja poput ribifkih natjecanja.

5.6. Obnovljivi izvori energije i energetska ufinkovitost

Grad Jastrebarsko pristupio je Sporazumu gradonafelnika, 9. ožujka 2010. godine preuzevši time obvezu izrade, provedbe i izvještavanja o provedbi Akcijskog plana energetski održivog razvitka grada. Grad Jastrebarsko izradio je Akcijski plan, a isti je prihvaden na Gradskom vijedu 14. prosinca 2011. godine kao službeni provedbeni dokument.

Sukladno Akcijskom planu energetski održivog razvitka Grada Jastrebarskog definirane su mjere energetske ufinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u daljnjem razvoju grada. Glavni ciljevi provedbe Akcijskog plana su: smanjiti emisije CO2 iz svih sektora provedbom mjera energetske ueinkovitosti, korištenjem obnovljivih izvora energije, upravljanjem potrošnjom, edukacijom i drugim mjerama za više od 20%; u što vedoj mjeri pridonijeti sigurnosti i diverzifikaciji energetske opskrbe grada; smanjiti energetsku potrošnju u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete; povedati udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora; omoguditi transformaciju urbanih u ekološki održiva podrufja.

Za proces pripreme i provođenja projekata energetske ufinkovitosti i informiranja građana i poduzetnika o energetskoj ufinkovitosti i obnovljivim izvorima energije Grad je zadužio Upravni odjel za imovinsko pravne poslove, gospodarstvo, društvene djelatnosti, komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Grada Jastrebarskog. Od izrade Akcijskog plana na podrufju grada kontinuirano se provode mjere energetske ufinkovitosti u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete. Projekti su financirani bespovratnim sredstvima iz raznih programa i fondova Europske unije, sredstvima iz prorafuna ovisno o financijskim mogudnostima Grada i od strane resornih ministarstava.

U periodu od 2011. godine, kada je Gradsko vijede prihvatilo Akcijski plan kao službeni provedbeni dokument, pa do listopada 2015. godine realizirane su sljedede mjere:

1. Provedene mjere energetske ufinkovitosti za sektor zgradarstvo:

 Provedene su brojne obrazovne i promotivne aktivnosti na temu energetske ufinkovitosti i obnovljivih izvora energije s ciljem ostvarenja energetskih ušteda i smanjenja emisije CO2 u gradu  Modernizirana rasvjeta u Glazbenoj školi Jastrebarsko  Energetski pregledane i certificirane zgrade u vlasništvu Grada Jastrebarskog (ukupna površina pregledanih i certificiranih objekata je 6.550 m²)  Proveden projekt GREEN-IT (Serveri – smanjenje sa 7 jedinica na 2; Rafunala – smanjenje instalirane snage na ukupno 25 rafunala)  1. rujna 2014. godine otvoren niskoenergetski Djefji vrtid Radost u Gornjem Desincu. U objektu se koriste obnovljivi izvori enegije.  Energetski obnovljene (52) obiteljske kude na podrufju Grada Jastrebarskog (16 sufinancirano uz potporu Grada)  Donešene Odluke Gradskog vijeda o smanjenju komunalnog doprinosa za izgradnju novih niskoenergetskih i pasivnih zgrada stambenog sektora, komercijalnog i uslužnog sektora

2. Provedene mjere energetske ufinkovitosti za sektor promet:  Nabavljeno 5 novih elektrifnih, ekološki prihvatljivih vozila (u vlasništvu trgovafkog društva Grada)  Nabavljeno 15 elektrifnih bicikala s ciljem unapređenja biciklistifkog prijevoza i smanjenja potrošnje energenata, odnosno smanjenja onefišdujudih tvari na podrufju Grada  Izgrađeno/uređeno 9 autobusnih stajališta

3. Provedene mjere energetske ufinkovitosti za sektor javne rasvjete:  Sudjelovanje u projektu VARČUJ/ŠTEDI – projektom je modernizirana rasvjeta Crkve Sv. Nikole u Jastrebarskom i Crkve Sv. Jurja u Plešivici. Cilj projekta je promidžba prekogranifne suradnje između Republike Slovenije i Republike Hrvatske kroz transfer znanja i primjera dobre prakse na podrufju energetske ufinkovitosti javne rasvjete s ciljem smanjenja potrošnje el. energije  provedba projekta „Probuđena kulturna baština“ – projektom je obnovljen objekt žitnice u perivoju Erdödy u Jastrebarskom

Tablica: Prikaz ostvarenih energetskih ušteda za mjere energetske učinkovitosti po sektorima na području grada Jastrebarkog

Br. Naziv mjere Ostvareno smanjenje emisije (t CO2) SEKTOR ZGRADARSTVO 1. Provedba obrazovnih i promotivnih aktivnosti ne temu energetske 15,84 ufinkovitosti i obnovljivih izvora energije 2. Modernizacija razsvjete u Glazbenoj školi Jastrebarsko 0,92 3. Ugradnja energetski visokoufinkovitih prozora u zgrade u vlasništvu 55,63 Grada 4. Energetski pregledi i certificiranje zgrada u vlasništvu Grada 1,05

5. Niskoenegretski djefji vrtid u Gornjem Desincu 36,21 6. Program energetske obnove obiteljskih kuda 84,12 8. Program GREEN-IT 1,84 9. Donošenje odluke Gradskog vijeda o smanjenju komunalnog doprinosa 34,96 za izgradnju novih niskoenergetskih i pasivnih zgrada stambenog sektora 10. Donošenje odluke Gradskog vijeda o smanjenju komunalnog doprinosa 12,07 za izgradnju novih niskoenergetskih i pasivnih zgrada komercijalnog i uslužnog sektora 11. Sufinanciranje kupnje A+++ kudanskih uređaja 6,26 UKUPNO SEKTOR ZGRADARSTVO 248,91 SEKTOR PROMET 1. Nabava novih elektrifnih vozila 9,00 2. Unaprjeđenje biciklistifkog prijevoza 8,50 3. Unaprijeđenje autobusnog prijevoza 18,29 UKUPNO SEKTOR PROMET 35,79 SEKTOR JAVNE RASVJETE 1. Eu projekti 10,02 UKUPNO SEKTOR JAVNE RASVJETE 10,02 SVEUKUPNO 294,72

Izvor: Grad Jastrebarsko

5.7. Turizam

Turizam predstavlja jednu od najmasovnijih, najdinamifnijih i najsloženijih društveno ekonomskih pojava novijeg doba. Obuhvada splet odnosa i pojava koji nastaju za vrijeme turistifkog putovanja, a u svojoj realizaciji zadire ne samo u ekonomski, ved i u ekološki, socijalni, te kulturni aspekt života. Dinamifan razvoj sredinom 20. stoljeda stavlja ga u centar mnogih strufnih i znanstvenih istraživanja, a zbog mnogih znanstvenih disciplina koje ga proufavaju turizam predstavlja jedno od najmultidiscipliranijih podrufja istraživanja.

Na podrufju grada Jastrebarskog turizam se bazira na prirodnim i kulturnim znamenitostima, njihovoj ofuvanosti i atraktivnosti, na vinogradarstvu i vinarstvu, te na potencijalima za seoski i športski, lovni i ribolovni turizam.

Znafajnije turistifke destinacije na podrufju grada Jastrebarskog svakako predstavljaju sakralni objekti od kojih su najznafajniji:

 Franjevafki samostan i Crkva sv. Marije – pripada najvišoj kategoriji spomenifke vrijednosti u Hrvatskoj.  Crkva sv. Nikole – prvi puta se spominje još 1257. godine kada je Gradu Jastrebarskom dodjeljen status slobodnog kraljevskog grada. Današnji izgled crkva je dobila krajem 19. stoljeda.  Kapela Blažene Djevice Marije Snježne (Volavske) – smještena je u Volavju usred naselja, te je okružena zidanom ogradom s baroknim portalom iz 1732. godine. Bogato je oblikovana klesarskim detaljima i ima vrijedan barokni inventar. Prvotno je sagrađena srednjovjekovna kapela iz 15.st., da bi 1704. godine bila dovršena nova crkva.

 Crkva sv. Petra – jedinstveni je spomenik kulture jastrebarskog kraja najviše spomenifke vrijednosti. Crkva sv. Petra prvi puta se spominje na popisu župa 1334. godine. Freske koje ukrašavaju crkvu danas se smatraju neprocjenjivima, dok se oltari iz 17. stoljeda posvedeni Mihaelu Arhanđelu i Žalosnoj gospi ubrajaju u najljepše maniristifke oltare sjeverozapadne Hrvatske.  Kapela sv. Franje Ksaverskog – smještena na brežuljku izvan naselja Plešivica. Kapelu karakteriziraju iznimno vrijedni barokni oltari koji se u njoj nalaze.  Relikvije svetog Šimuna – 22.9.2014. godine zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljid predao je dio relikvije svetog Šimuna grkokatolifkoj župnoj crkvi Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom.

Osim sakralnih objekata koji predstavljaju izniman potencijal za razvoj turizma, na podrufju Grada nalaze se 3 dvorca:

 Dvorac Erdödy – predstavlja najstarije zdanje u gradu. Posjeduje visoku arhitektonsku, povijesnu i urbanistifko-ambijentalnu vrijednost te status zaštidenog kulturnog dobra upisanog na Listu zaštidenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.  Dvorac Oršid – predstavlja srednjovjekovnu građevinu iznimne vijednosti. Nakon što je promijenio nekoliko vlasnika 1468. godine dolazi u posjed grofova Oršid sve do 1869. godine kada mu vlasnik postaje Levin Rauch. Danas je dvorac u privatnom vlasništvu.  Dvorac Zwilling (Ribograd) – dvorac se nalazi u središtu Specijalnog ornitološkog rezervata Crna mlaka.

Slika: Dvorac Erdödy

Bududi da Grad karakterizira bogata sakralna i kulturna baština nužno je kontinuirano provoditi mjere zaštite za ofuvanje ovih spomenika hrvatske povijesne baštine. Jafanje turistifke valorizacije sakralne i kulturne baštine omogudilo bi gradu Jastrebarskom stvaranje prepoznatljivog turistifkog proizvoda, te bi se na taj nafin privukao vedi broj turistifkih posjetitelja i unaprijedio turizam.

Za razvoj turizma važno je spomenuti da se dio podrufja grada Jastrebarskog nalazi u sklopu Parka prirode Samoborsko gorje - Žumberak koji svojim ljepotama i sadržajem privlafi brojne

40 posjetitelje. Najatraktivnije izletnifke destinacije su: Ornitološki rezervat Crna Mlaka, Plešivifka vinska cesta, najviši vrh Samoborske gore – Japetid (879 m).

Postojedi prirodni resursi, vodene površine, šumske zone i krajolik omoguduju intenzivniji razvoj sportsko rekreativnog i izletnifkog turizma, dok se ribnjaci koji su dio zaštidenog Ramsarskog podrufja trebaju intenzivnije valorizirati u smislu ornitološkog turizma. Bogatstvo vodotoka koje karakterizira bogati riblji fond, te brojna lovišta i aktivne lovafke udruge omoguduju razvoj lovnog i ribolovnog turizma.

Ornitološki rezervat Crna Mlaka, udaljen je 14 kilometara od grada, ofuvan u gotovo izvornom obliku, veliko je ravnifarsko šumovito prostranstvo, s hrastom lužnjakom. Po svojim jedinstvenim hidrografskim i vegetacijskim obilježjima, kao i bogatstvu ptifjih vrsta izuzetna je europska i svjetska vrijednost. Tu se tijekom vedeg dijela godine zadržavaju zaštidene i rijetke ptice: orao štekavac, kormoran, crna roda, gnjurac, faplja, razne vrste pataka i druge. Ornitolozi su na Crnoj Mlaki primijetili fak 230 vrsta ptica, pa je ona 1980. godine proglašena posebnim ornitološkim rezervatom i nalazi se pod posebnom zaštitom. Ornitološki rezervat Crna Mlaka uvršten je u Ramsarski popis mofvarnih podrufja od međunarodne važnosti. Površina rezervata je 6,87 fetvornih kilometara. U tom najnižem dijelu pokupskog bazena krajem dvadesetih godina ovog stoljeda izgrađen je sustav ribnjaka koji se i danas koristi. Na podrufju Crne mlake odvija se i gospodarska aktivnost proizvodnje slatkovodne ribe koja je vedim dijelom (90%) namijenjena izvozu.

Od atraktivnih izletišta na podrufju Grada svakako treba istaknuti i Plešivičku vinsku cestu koja je otvorena 2001. godine. Cesta se sastoji od 40–tak vinara koji omoguduju bogatu i raznoliku turistifku ponudu. Turistifka ponuda Plešivifke ceste može se podijeliti na 3 vrste:

 Degustacija vina  Ugostiteljska ponuda, odnosno usluge hrane  Usluge smještaja

Jednako atraktivan sa svojih 879 metara Japetid je najviši vrh Samoborske gore. Proglašen je rezervatom šumske vegetacije, zbog ofuvanih prirodnih ljepota. Napose su vrijedni ostaci stare bukove šume, koja se prostire na 29 hektara. Na samom vrhu se nalazi piramida za razgledavanje, visoka 12 metara. S nje se pruža pogled na cijelo Samoborsko gorje. No, prekrasan pogled na Prigorje, Žumberak, Pokuplje, Klek, za lijepa vremena fak i na Alpe, puca i s terase planinarskog doma na Žitnici. Dom je omiljeno izletište, stalno je otvoren za posjetitelje, a na glasu je i zbog odlifne domade kuhinje. U blizini je i staro selo Grabarak. Do Japetida vode oznafene planinarske staze iz Ivanfida i dobra cesta preko Drage Svetojanske.

Nadalje, na podrufju grada Jastrebarskog, kraja bogatog vodom, nekada je radilo mnogo mlinova koji su predstavljali važnu kariku seoskog života. Do danas je ostalo samo nekoliko mlinova, dok su ostali srušeni. Prepoznavši turistifki potencijal, etno udruga Sveta Jana obnovila je jedan od preostalih mlinova, te na taj nafin omogudila svim generacijama da ga posjete, te da vide kako se nekada mljelo žito. Uz mlin u Dragi Svetojanskoj od travnja 2009. godine nalazi se još jedno kulturno dobro, Mlinareva iža. Mlinareva iža je originalna mlinareva kuda u kakvoj je nekada živjela mlinareva obitelj. Iako manjih dimenzija, kuda ima sve tradicionalne elemente koje je jedna ovakva kuda imala.

S ciljem jafanja turistifkih sadržaja Grada mlin i Mlinarevu ižu potrebno je što više promovirati i ukljufiti u turistifku ponudu.

Slika: Mlinareva iža

Tradicionalne manifestacije također fine znafajan dio turistifke ponude u ovim krajevima. Najznafajnija tradicionalna turistifko-gospodarska manifestacija na podrufju grada je „Jaskanske vinske svefanosti“ koje ved 2 desetljeda svake jeseni promoviraju vina i vinare jastrebarskog kraja. Događanja pofinju tradicionalnom povorkom od Strossmayerovog trga do šatora gdje se vatrometom obilježava otvaranje svefanosti. Tijekom dana događaj obuhvada bogat kulturno-umjetnifki program, dok se u vefernjim satima odvijaju brojni zabavni sadržaji. „Jaskanske vinske svefanosti“ nekada su bile obogadene Dionizovim veferima koje su se održavale na gospodarstvima vinara Plešivifke ceste. Osim brojnih događanja koja se održavaju na Plešivifkoj vinskoj cesti i sajmištu „Jaskanske vinske svefanosti“ upotpunjene su izložbom na temu vina, održavaju se konjifki i biciklistifki maratoni. Vinske svefanosti postale su tradicionalno mjesto na kojem se predstavljaju i kandidatkinje za vinsku kraljicu Zagrebafke županije.

U posljednjih nekoliko godina na podrufju grada Jastrebarskog tj. na plešivifkim vinogradima održava se manifestacija „Diplomatska berba“, do sada je održana fetiri puta. Diplomatska berba“ originalna je i zaštidena manifestacija kao intelektualno vlasništvo Grada Jastrebarskog, a zamišljena je kao druženje stranih veleposlanika i njihovih supružnika u pitoresknim pleševifkim vinogradima, koji kroz berbu grožđa upoznaju vinare i vrhunsku kvalitetu vina jaskanskog podneblja.

Osim tradicionalnih „Jaskanskih vinskih svefanosti“ i „Diplomatske berbe“, manifestacija koje predstavljaju najznafajniju turistifku atrakciju na podrufju Grada, potrebno je istaknuti i:

 „Dani meda“ – manifestacija posvedena prezentaciji meda jaskanskih proizvođafa, kao i mednih proizvoda poput kolafa, suvenira, rakija i sl.  „Ljeto u Jaski“ - pripada kategoriji zabavno sportskih-manifestacija, koja ukljufuje sportske igre, zabavno glazbeni program, te igre za djecu. Održava se u perivoju dvorca Erdödy.  Vinske igre – manifestacija koja se održava od 1984. godine u organizaciji udruge „Klub prijatelja dobrog vina“. Vinske igre jaskanskih vinara održavaju se na središnjem gradskom trgu u Jastrebarskom gdje posjetitelji prilikom dolaska dobivaju fašu za kušanje i katalog Vinskih igara. Nakon kušanja vina, u vefernjim satima održava se tradicionalni Vinski bal na

kojem se dodjeljuju odlifja nagrađenim vinima, te se proglašavaju šampioni po sortama i ukupni šampioni. Manifestacija završava zabavnim programom.  Dani Vladka Mafeka - svefanom sjednicom, izložbama, raznim događanjima i prigodnim kulturno-umjetnifkim programom stanovnici grada Jastrebarskog od 1993. godine slave predsjednika Hrvatske seljafke stranke i tvorca Banovine Hrvatske – Vladka Mafeka, rođenog u središtu Jastrebarskog 1879. godine.  Zelena livada – manifestacija koja njeguje tradiciju djedova i baka kroz pufko-pastirske igre poput gađanja lukom i strijelom, guranja drvenih kola kroz šumu, bacanja štapa u dalj rukom i nogom, hodanja na štulama, kozanja, potezanja konopa i penjanja po užetu. Navedena manifestacija zapofinje povorkom u narodnim nošnjama, a zvuk roga oznafava pofetak igara. Za vrijeme trajanja manifestacije na „Zelenoj livadi“ izloženi su stari vrijedni eksponati i narodne nošnje, predstavljaju se tradicionalna jela poput fanjki, štrukli i zlevanke. Održava se od 1984. godine u Volavju.  „Sanjkaški kup Plešivica“ – tradicija sanjakanja na Plešivici stara je ved više od 100 godina, a manifestacija se u veljafi 2015. godine održala fak po 108. put. Po legendarnoj stazi Kamenice sanjkalo se još davne 1907. godine, tako je sanjkanje ved dugi dio plešivifke povijesti, ali i sadašnjosti. Manifestaciju organizira „Sanjkaški klub Plešivica 1907“, a osim natjecanja u sanjkanju, u ponudi su hrana i vino, te nakon natjecanja zabava u starom crkvenom podrumu uz tamburaški sastav.  „Fašnik u Jaski“ je karnevalska manifestacija u organizaciji Turistifke zajednice grada Jastrebarskog. Osim djefjeg fašnika na kojem se predstavljaju skupine Djefjeg vrtida Radost, tu je i odrasla fašnifka povorka, a nakon povorki održava se zabavni program za sve posjetitelje.

Uz navedene manifestacije tu su još i Uskrsni sajam u Jastrebarskom, Božid u Volavju, obilježavanje Dana Grada Jastrebarskog (u 2015. godini obilježen je 766. rođendan Grada), vinski sveci (vincekovo, urbanovo, miholje, martinje), te mnoge druge.

Određen broj manifestacija na podrufju grada organizira Grad Jastrebarsko i/ili Turistifka zajednica, dok ostale organiziraju udruge uz pomod Grada.

Prema podacima Turistifke zajednice grada Jastrebarskog na podrufju grada nalazi se 11 smještajnih kapaciteta koji raspolažu sa ukupno 187 ležajeva.

Tablica: Smještajni kapaciteti na području grada Jastrebarskog

Naziv smještaja Sobe Broj kreveta Jednokrevetna Dvokrevetna Trokrevetna Kolarid 1 9 5 34 Planinarski dom 35 Žitnica Pastuh Pub 9 22 (+4 pomodna) Režekov podrum 10 20 Ciban 6 12 Vinarstvo Španid 1 3 4 19 Vinska kuda Jana 9 18

Repro Eko 1 4 9 Bajka 2 4 Ruralna kuda 4 8 Jelenid Sobe Šeperid 3 6 UKUPNO 3 157 27 187

Izvor: Turistička zajednica grada Jastrebarskog

S ciljem unapređenja uvjeta boravka turista, promocije turistifkog proizvoda, razvijanja svijesti o važnosti turizma, 1999. godine osnovana je Turistifka zajednica grada Jastrebarskog (u daljnjem tekstu TZGJ). TZGJ aktivno pofinje djelovati u sijefnju 2008. godine zapošljavanjem strufne suradnice. Uz navedene aktivnosti, obavlja i brojne druge poslove i zadade, i to:

 Naglašava potrebu za poboljšanjem fovjekova okoliša  Vodi brigu o ofuvanju kulturnih dobara  Ulaže napore u poticanje, unapređenje i promicanje specififnih društvenih vrijednosti  Sudjeluje u provedbi programa i akcija turistifke zajednice županije od zajednifkog interesa za sve subjekte u turizmu s podrufja županije.  Potife sudjelovanje u aktivnostima obrazovanja stanovništva o zaštiti okoliša  Potife organiziranje kulturnih, zabavnih, umjetnifkih, sportskih i drugih manifestacija koje pridonose obogadivanju turistifke ponude.  Prikuplja podatke o turistifkom prometu (dnevno, tjedno, mjesefno)

Za potrebe obavljanja strufnih i administrativnih poslova osnovan je Turistifki ured u kojem se posjetitelji mogu informirati o turistifkim potencijalima grada Jastrebarskog. Kako bi se turistima koji ne poznaju grad omogudilo lakše snalažanje, u kolovozu 2011. godine postavljena je turistifka signalizacija fime je oznafeno 60-tak razlifitih objekata. Projektom su obuhvadene sve važnije crkve, kapele, groblja, dvorci, škole, te lokacije i objekti kao što su pošta, kolodvor, Turistifki ured. Osim turistifke signalizacije na ulazima u grad Jastrebarsko postavljene su i table dobrodošlice.

6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI I INFRASTRUKTURA

Društvena infrastruktura najuže je povezana s razvitkom i razmještajem stanovništva, a njenim razvojem postiže se viši i bolji standard i kvaliteta života. Zatvaranje podrufnih škola, nedostatak ili velika udaljenost djefjih vrtida, nepostojanje objekata za kulturne ili društvene aktivnosti, sportskih sadržaja, nedostatak ili neadekvatnost zdravstvene skrbi, uzrokovat de iseljavanje mladog stanovništva u podrufja s boljim uvjetima života.

6.1. Institucije javne uprave

Grad Jastrebarsko ustrojen je kao jedinica lokalne samouprave na podrufju Zagrebafke županije. U administrativnom središtu Grada, smještena je gradska uprava koju fine:

 Gradsko vijede

 Gradonafelnik  2 zamjenika gradonafelnika  Upravni odjel za opde poslove, lokalnu i mjesnu samoupravu i financije  Upravni odjel za imovinsko-pravne poslove, gospodarstvo, društvene djelatnosti, komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša

Unutarnja i vanjska koordinacija i suradnja gradske uprave je dobra. Postoje pravila i procedure koje osiguravaju ufinkovito upravljanje i suradnju svih sektora, kako javnog, tako i privatnog i civilnog. S ciljem jafanja ljudskih potencijala zaposlenih u gradskoj upravi omogudeno je kontinuirano pohađanje seminara, edukacija, radionica kao i informatifkih tefajeva i tefajeva stranih jezika.

Slika: Zgrada gradske uprave Jastrebarsko

Na podrufju grada Jastrebarskog osnovani su mjesni odbori kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlufivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Na podrufju Grada djeluje 30 mjesnih odbora: Breznik Plešivifki, Cvetkovid, Čabdin, Čeglje, Črnilovec, Donji Desinec, Donja Reka, Donji Pavlovfani, Gornji Desinec, Gornja Reka, Gornji Pavlovfani, Domagovid, Draga Svetojanska, Gorica Svetojanska, Guci Draganifki, Hrastje Plešivifko, Izimje, Malunje, Gornja Kupfina, Novaki Petrovinski, Petrovina, Plešivica, Slavetid, Stankovo, Sveta Jana, Toplice, Vlaškovec, Volavje, Vukšin Šipak, Zdihovo. Na podrufju Grada osnovane su i dvije gradske fetvrti, Donja i Gornja Jaska.

Temeljem odluke Gradskog vijeda grada Jastrebarskog osnovan je Savjet mladih u koji su izabrani mladi od 15-30 godina starosti. Savjet mladih osnovan je s ciljem aktivnog ukljufivanja mladih u javni život Grada, a njegova osnovna uloga je aktivirati mlade da sudjeluju u akcijama, daju prijedloge za poboljšanje uvjeta života mladih, te isto tako afirmacija mladih da se aktivno ukljufe u proces donošenja odluka o potrebama, strategijama i planovima za mlade. Savjet mladih ima 9 flanova ukljufujudi predsjednika i potpredsjednika, a njihov mandat traje 3 godine.

Grad Jastrebarsko je tijekom vremena uspostavio fvrste i prijateljske odnose s gradovima prijateljima/partnerima, i to: Grad Senj, Grad Hvar, te Grad Milicz iz Poljske. Osnovni razlog sklapanja Sporazuma o prijateljstvu i suradnji s gradovima prijateljima/partnerima je uspostavljanje suradnje kao i mogudnosti za njezino razvijanje, te unapređenje gospodarskog i društvenog razvoja.

6.2. Obrazovanje

Obrazovanje kao pojam ima višestruko znafenje. Pod obrazovanjem se podrazumijeva ustanova, proces, sadržaj i rezultat organiziranog i/ili slufajnog ufenja u funkciji razvoja razlifitih kognitivnih sposobnosti, kao i stjecanje razlifitih znanja i vještina. Obrazovanje ljudi dijeli se na formalno (odvija se u školi) i neformalno ( odvija se izvan škola).

U Republici Hrvatskoj naobrazba se dijeli na šest stupnjeva:

 Predškolsko obrazovanje  Osnovnoškolsko obrazovanje  Srednjoškolsko obrazovanje  Dodiplomsko obrazovanje  Diplomsko obrazovanje  Postdiplomsko obrazovanje

U tekstu koji slijedi bit de spomenute one razine obrazovanja znafajne za grad Jastrebarsko:

6.2.1. Predškolski odgoj

Djefji vrtid na podrufju grada Jastrebarskog zapofeo je s radom 3. studenog 1975. godine sa 16 zaposlenih, te je mogao primiti 130 djece. Od tada se vrtid neprekidno proširuje, te se otvaraju podrufni uredi. Kako bi se osigurala kvalitetna odgojno obrazovna infrastruktura, u rujnu 2014. godine otvoren je novi niskoenergetski objekt u Desincu i od tada podrufno odjeljenje u Desincu više ne djeluje u prostorima podrufne škole nego u svom vlastitom prostoru.

Prema Godišnjem planu za pedagošku godinu 2015/2016, u Redoviti program predškolskog odgoja i obrazovanja upisano je 586 djece u 24 odgojne skupine, na 5 lokacija.

 Djefji vrtid Jastrebarsko, Brade Radid 10 – 325 djece  Djefji vrtid Jastrebarsko, Tome Erdödya Bakafa bb – 119 djece  Djefji vrtid Jastrebarsko, G. Desinec – 94 djece  Djefji vrtid Jastrebarsko, Cvetkovid 123 – 23 djece  Djefji vrtid Jastrebarsko, Gorica Svetojanska – 25 djece

Tablica: Broj odgojnih skupina po pojedinoj lokaciji

Lokacija Odgojna skupina Jaslice Vrtid Djefji vrtid Jastrebarsko, Brade Radid 10 4 9 Djefji vrtid T.E.Bakafa bb 4 Djefji vrtid Jastrebarsko, G. Desinec 2 2 Djefji vrtid Jastrebarsko, Cvetkovid 123 1 Djefji vrtid Jastrebarsko, Gorica 1 Svetojanska

Izvor: Program javnih potreba u predškolskom odgoju na području grada Jastrebarskog za 2016. godinu

Osim Redovitog programa, djefji vrtid „Radost“ Jastrebarsko organizira i provodi program predškole, kradi program ranog ufenja engleskog jezika-engleska igraonica, program opde igraonice, te kradi program sporta. Za kvalitetu odgoja i provedbu Programa brine se 81 djelatnik, i to:

 51 odgajatelj  4 djelatnika u administraciji  22 djelatnika pomodno tehnifkog osoblja  Strufni tim

Slika: Dječji vrtid „Radost“ Jastrebarsko

6.2.2. Osnovnoškolsko obrazovanje

Osnovnoškolsko obrazovanje na podrufju grada Jastrebarskog odvija se u Osnovnoj školi ''Ljubo Babid'' koja broji 1.121 ufenika u 60 razrednih odjela. Uz matifnu školu, pripada joj i osam podrufnih škola u Cvetkovidu, Čegljima, Desincu, Domagovidu, Petrovini, Plešivici, Svetoj Jani i Volavju.

U sklopu škole od 2002. djeluje Ufenifka zadruga ''Grozdek'' koja okuplja sekcije vezilja, keramifara, pfelara, posjeduje etno-zbirku, a njezini se flanovi bave i izradom nakita te kudnom radinošdu, Dramska družina ''Ivana Brlid-Mažuranid''.

Osnovna škola ''Ljubo Babid'' od svibnja 2006. ima status međunarodne Eko-škole.

Od 2003. godine na podrufju grada Jastrebarskog djeluje Glazbena škola Jastrebarsko, ustanova je u vlasništvu Grada Jastrebarsko. Djelatnost Glazbene škole Jastrebarsko je ostvarivanje programa glazbene umjetnosti za polaznike predškolskog obrzovanja i osnovnog glazbenog obrazovanja. Zastupljena je poduka iz sljededih instrumenata: glasovir, violina, flauta, klarinet, truba, saksofon, gitara i violonfelo. U školskoj godini 2015./2016. Glazbenu školu pohađa oko 230 ufenika.

6.2.3. Srednjoškolsko obrazovanje

Povijest srednjeg školstva u Jastrebarskom zapofinje 1974. godine kada škola radi kao podrufno odjeljenje Srednjoškolskog centra Samobor. Tri godine kasnije Skupština opdine Jastrebarsko donijelo je Rješenje o osnivanju Srednjoškolskog centra „Brada Kazid“. U školskoj godini 1981./1982. Škola prvi puta dobiva odobrenje za upis polaznika, organizaciju i provođenje strufnog osposobljavanja uz rad na III. stupnju u drvnoj struci za zanimanje stolar. S osamostaljenjem Republike Hrvatske, 1991. godine Centar mijenja naziv u Srednja škola Jastrebarsko.

Danas, Srednja škola Jastrebarsko radi u dvije didaktifke cjeline, kao opda gimnazija i kao strukovna škola koja obrazuje u sljededim sektorima:

 Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija za zanimanja automehanifar, instalater grijanja i klimatizacije (tri godine).  Ekonomija, trgovina i poslovna administracija za zanimanja: ekonomist - 1. i 4. razred (fetiri godine), ekonomist - novi strukovni kurikulum u eksperimentalnoj provedbi - 2. i 3. razred (fetiri godine), prodavaf (tri godine).

U školskoj godini 2015./2016. srednju školu Jastrebarsko polazi ukupno 452 ufenika raspoređenih u 18 razrednih odjela. Od toga je u prve razrede upisano 114 ufenika.

Tablica: Broj upisanih učenika po programima i razredima

Broj učenika Red. Razredni Program M Ž Ukupno vjeronauk Etika broj odjel 1. 1.g1 Opda gimnazja 11 15 26 22 4 2. 1.g2 Opda gimnazja 9 17 26 23 3 3. 2.g1 Opda gimnazja 12 17 29 25 4 4. 2.g2 Opda gimnazja 12 15 27 24 3 5. 3.g1 Opda gimnazja 12 16 28 24 4 6. 3.g2 Opda gimnazja 7 21 28 12 16 7. 4.g1. Opda gimnazja 8 22 30 26 4 8. 4.g2 Opda gimnazja 7 22 29 22 7 Ukupno gimnazija 78 145 223 178 45 9. 1.e Ekonomist 7 16 23 21 2 10. 2.e Ekonomist 9 18 27 21 6 11. 3.e Ekonomist 12 19 31 19 12 12. 4.e Ekonomist 12 17 29 22 7 Ukupno ekonomista 40 70 110 83 27 13. 1.t Prodavaf 10 10 20 19 1 14. 2.t Prodavaf 11 9 20 15 5 15. 3.t Prodavaf 15 11 26 26 0 Ukupno prodavača 36 30 66 60 6 Automehanifar 12 0 16. 1.s Inst. grij. i klima 8 0 20 14 6 Automehanifar 11 0 17. 2.s Inst. grij. i klima 6 0 17 16 1

Automehanifar 12 0 18. 3.s Inst. grij. i klima 5 0 17 8 9 Ukupno strukovno obrtnički 54 0 54 38 16 SVEUKUPNO 208 245 453 359 94

Izvor: Srednja škola Jastrebarsko, Godišnji plan i program za školsku godinu 2015/2016.

U sklopu srednje škole Jastrebarsko provode se programi obrazovanja odraslih za stjecanje strufne spreme i prekvalifikaciju u zanimanja: ekonomist, komercijalist i prodavaf.

6.3. Zdravstvo i socijalna zaštita

U gradu Jastrebarskom zdravstvena zaštita osigurana je putem Doma zdravlja Zagrebafke županije s ispostavom u Jastrebarskom, fija je osnovna djelatnost osiguravanje primarne i dijela specijalistifko–konzilijarne zdravstvene zaštite. Uz ispostavu Doma zdravlja u Jastrebarskom na podrufju grada djeluje i jedna podrufna ambulanta (Bukovac).

Dom zdravlja u svom sastavu u skladu sa osnovnom mrežom zdravstvene djelatnosti ima sljedede ambulante: opda medicina, stomatološka, ginekološka, pedijatrijska, patronaža, zubna tehnika, RTG i UZV dijagnostika, ortodoncija, laboratorij, fizikalna terapija, te otorinolaringološka i ortopedska ambulanta fiji je rad sufinanciran sredstvima Grada Jastrebarskog.

Čitavo gradsko podrufje pokriveno je službom hitne pomodi koja je u nadležnosti Zavoda za hitnu medicinu Zagrebafke županije – Ispostava Jastrebarsko. Blizina grada Zagreba omoguduje stanovnicima dostupnost kvalitetne medicinske skrbi.

Za pružanje socijalne zaštite osnovan je Centar za socijalnu skrb Jastrebarsko. Centar je nadležan za podrufje grada Jastrebarskog, te opdina Klinfa Selo, Krašid, Žumberak, Pisarovina. Uz Centar za socijalnu skrb na podrufju grada Jastrebarskog djeluje 7 domova za stare i nemodne, te udomiteljske obitelji koje pružaju smještaj i skrbe o starim i nemodnim osobama. Socijalno ugroženim stanovnicima Grad Jastrebarsko pruža razlifite vrste pomodi temeljem Programa socijalne zaštite: novfana pomod za opremu novorođene djece, novfana pomod za nabavu udžbenika, sufinanciranje prijevoza, novfana pomod umirovljenicima, novfana pomod za troškove stanovanja, troškove lijefenja, novfana pomod za školovanje i studiranje (stipendije), novfana pomod za djecu s posebnim potrebama i osobe s invaliditetom.

Na podrufju grada nalazi se veterinarska stanica Jastrebarsko koja je osnovana 1952. godine. Od 1992. godine je privatizirana, te od tada posluje pod nazivom Veterinarska stanica d.o.o.. U njezinom sastavu djeluju fetiri podrufne ambulante, Jastrebarsko, Klinfa Selo, Krašid, Pisarovina.

U ljekarnifkoj djelatnosti na podrufju grada djeluju tri ljekarne.

6.4. Ustanove u kulturi

Kultura kao sustav materijalnih i duhovnih vrijednosti, određuje nafin i kakvodu življenja u nekom društvu. Rezultat je ljudskih aktivnosti i ponašanja, ali se istovremeno te iste aktivnosti obavljaju pod njezinim utjecajem. Bogatstvo kulture može se išfitati iz brojnih izložbi u muzejima i galerijama, knjižnicama, pogledati u kazališnim predstavama.

Na podrufju grada Jastrebarskog djeluju sljedede ustanove u kulturi, i to:

 Centar za kulturu Jastrebarsko, u sklopu kojeg je Narodna knjižnica i fitaonica Jastrebarsko (broji oko 1.500 flanova kojima je na raspolaganju preko 30.000 knjiga). Centar je nastao 1955. godine. Mjesto gdje se organiziraju kazališna gostovanja za djecu i odrasle, koncerti, dodatno obrazovanje odraslih, glazbeno-plesno obrazovanje.  Gradski muzej i galerija Jastrebarsko - nisu osnovane kao samostalne ustanove, ved su smještene u preuređenoj zgradi stare gradske vijednice, građenoj 1826. godine. U muzeju se fuva arheološka, kulturno-povijesna i etnografska baština jastrebarskog kraja. Ovdje je izložena i glasovita bula-povelja kralja Bele IV. kojom je 12. sijefnja 1257. Jastrebarsko dobilo status slobodnog kraljevskog trgovišta. Nadalje, u muzeju se može vidjeti i povijesna zbirka koja svojim dokumentima, predmetima i fotografijama opisuje povijest grada Jastrebarskog u razdoblju od 13. do prve polovice 20. stoljeda.  Gradsko kazalište Jastrebarsko-djeluje preko 40 godina, te se sastoji od 2 ansambla. Dramske družine Tomaš Mikloušid koja okuplja odrasle flanove i Dramske družine Ivana Brlid- Mažuranid koja okuplja ufenike osnovne i srednje škole. Gradsko kazalište, osim redovnog održavanja kazališnih predstava, organizira i tradicionalnu manifestaciju „Nod kazališta“.

Slika: Gradski muzej Jastrebarsko

6.5. Sportsko rekreativni sadržaji i infrastruktura

Grad Jastrebarsko se tijekom godina definirao kao grad sporta bududi da je u njega ukljufen znatan broj lokalnog stanovništva. Čemu svjedofi brojnost sportskih klubova i sportaša, raznovrsnost sportova i sportskih natjecanja i događanja. Osim velikog broja sportaša i rekreativaca na podrufju grada prisutan je i vedi broj objekata sportske infrastrukture, o femu svjedofe brojni sportsko rekreativni sadržaji koji su namijenjeni održavanju treninga, raznih sportskih manifestacija ili rekreativnim druženjima.

Sportsku infrastrukturu grada Jastrebarskog fine: 37 sportskih terena (33 terena za nogomet i momfadske sportove i 4 teniska terena) u 21 naselju; dva sportsko-rekreacijska centra (ŠRC Jaska, ŠRC Mladina), dvije sportske dvorane, motocross staza u Mladini, streljana, ribnjaci, staze i tereni za planinarenje, cross trfanje, paragliding i rekreativni sport u brdskim podrufjima.

Osim ulaganja u sportsku infrastrukturu, potife se i rad sportskih udruga kojih je na podrufju grada registrirano 81, te fine 32,4% od ukupnog broja udruga.

Na podrufju grada uređena su 23 djefja igrališta, i to: Trg Ljube Babida-Jastrebarsko, perivoj Erdödy-Jastrebarsko, Gornji Desinec, Novaki Petrovinski, Plešivica, Ulica Kamila Tompe, Donja Reka, Petrovina, Cvetkovid, Čabdin, Volavje, Vukšin Šipak, Ulica kralja Tomislava, Prilipje, Čeglje, Čeglje škola, Rastoki, Izimje, Gorica Svetojanska, Malunje, Donji Desinec, Domagovid kod groblja, Domagovid kod škole.

6.6. Vjerske zajednice

Prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku na podrufju grada Jastrebarskog 95,89% stanovništva izjašnjava se katolicima, dok su ostali zastupljeni u manjoj mjeri, i to: pravoslavci 0,71%, muslimani 0,48%, protestanti 0,06%, istofne religije 0,03%.

Tablica: Stanovništvo prema vjeri na području grada Jastrebarskog

Redni Vjera Broj pripadnika Udio u ukupnom broj stanovništvu (%) 1. Katolici 15.214 95,89 2. Pravoslavci 113 0,71 3. Protestanti 9 0,06 4. Ostali i kršdani 15 0,09 5. Muslimani 76 0,48 6. Istofne religije 5 0,03 7. Ostale religije, pokreti, svjetonazori 3 0,02 8. Agnostici i skeptici 51 0,32 9. Nisu vjernici i ateisti 194 1,92 10. Ne izjašnjava se 134 0,84 11. Nepoznato 52 0,33

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godina

6.7. Udruge

Udruge su važan fimbenik društvenog života, a spektar pitanja kojima se bave je širok. Osnivaju se kao oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizifkih odnosno pravnih osoba, te kroz svoje djelovanje unapređuju kvalitetu društvenog sadržaja, zauzimaju se za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode, te na taj nafin pozitivno utjefu na trajne društvene promjene u lokalnoj zajednici.

Prema podacima Registra udruga iz prosinca 2015. godine na podrufju grada Jastrebarskog registrirano je 250 udruga.

Tablica: Popis udruga prema djelatnosti na području grada Jastrebarskog

Redni Djelatnost Broj udruga broj 1. Sportska 81 2. Gospodarska 40 3. Humanitarna 33 4. Kulturna 32 5. Ostale djelatnosti 20 6. Kultura i umjetnost 8 7. Zaštita prava 6 8. Udruge domovinskog rata 4 9. Zaštita prava 4 10. Tehnifka 4 11. Ekološka 4 12. Okupljanje i zaštita djece, mladeži i obitelji 4 13. Zdravstvena 3 14. Socijalna 2 15. Glazbena 1 16. Hobistifka 1 17. Informacijska 1 18. Duhovna 1 19. Nomenklatura sportova 1 UKUPNO 250

Izvor: Ministarstvo uprave, Registar udruga, prosinac 2015.

Iz priložene tablice vidljivo je da udruge s podrufja grada Jastrebarskog obuhvadaju 19 razlifitih djelatnosti, od kojih su najzastupljnije udruge iz djelatnosti sporta, zatim slijede udruge iz djelatnosti gospodarstva, humanitarne, kulturne, te ostale djelatnosti. Udruge okupljaju velik broj flanova, ali vrlo mali broj ima zaposlene djelatnike. Mnoge udruge nemaju sustavne izvore financiranja, te svoje programe i aktivnosti uglavnom provode volonterski uz pojedinafna pokroviteljstva ili se financiraju iz prorafuna grada.

6.8. Vatrogasni i društveni domovi

Društveni domovi obogaduju društveni život stanovnika na podrufju grada na nafin da osiguravaju prostor za organiziranje razlifitih manifestacija, te isto tako osiguravaju prostor za rad udruga. Na podrufju grada nalazi se 8 objekata društvenih domova od kojih je 7 u funkciji i služe za potrebe mještana i to u naseljima: Brebrovac, Prilipje, Pavlovfani, Gornja Kupfina, Hrašda, Jurjevfani, Belfidi, te u naselju Donja Reka koji trenutno nije u funkciji.

Osim društvenih domova na podrufju grada se nalaze 24 objekta vatrogasnih domova koji prvenstveno služe obavljanju djelatnosti dobrovoljnih vatrogasnih društava u svakom od naselja, te za potrebe mještana. Isti se nalaze u naseljima: Belfidi, Petrovina, Volavje, Domagovid, Donje Izimje, Novaki Petrovinski, Guci Draganidki, Vukšin Šipak, Črnilovec, Malunje, Vranov Dol, Gornja Reka, Plešivica, Gornji Desinec, Donji Desinec, Stankovo, Čabdin, Cvetkovid, Zdihovo, Miladini, Čeglje, Gorica Svetojanska, Dragovanšdak te u Jastrebarskom.

7. KULTURNO POVIJESNA I PRIRODNA BAŠTINA

Prirodno i kulturno-povijesno nasljeđe predstavlja iznimno vrijedan dio prostora i identiteta grada Jastrebarskog, te ujedno podrazumijeva obvezu zaštite istog. Stoga, kako bi se ofuvala prirodna i kulturno-povijesna baština ona mora biti obuhvadena planovima bududeg razvoja grada Jastrebarskog.

7.1. Povijest grada Jastrebarskog

Grad Jastrebarsko se prvi puta spominje 1249. godine kao „Zemlja Jastrebarska“ i gradsko naselje 'forenses de Jastraburcza'' u ispravi bana Stjepana, kojom se tvrđavi Podgorske županije vradaju otuđene zemlje. Od tog naziva došao je i danas popularni skradeni naziv grada – Jaska. Na molbu lokalnog stanovništva, kralj Bela IV. dodijelio je Jastrebarskom 12. sijefnja 1257. povlasticu ''slobodnog kraljevskog trgovišta'', koja je gotovo 600 godina bila osnovni pravni dokument na temelju kojeg su građani mogli ofuvati svoju slobodu od feudalaca. Kasnije su je potvrđivali i drugi vladari, a danas se fuva u Gradskom muzeju. Iste godine Grad Jastrebarsko dobio je grb koji koristi i danas. Povijesni grb Grada je u obliku štita, podloga je modre boje, a na podlozi se nalazi žuti jastreb okrenut u desno.

U razdoblju od 1519.–1848. godine presudan utjecaj na život grada imali su flanovi vlastelinske obitelji Erdödy fiji dvorac danas predstavlja najstarije zdanje u gradu. Obitelj Erdödy je bila hrvatsko-ugarska velikaška obitelj podrijetlom iz ugarske županije Szatmár, te je imala brojne posjede u Ugarskoj, Slavoniji i Hrvarskoj sjeverno od Kupe. Stoljedima je imala istaknutu ulogu u politifkom i društvenom životu Hrvatske. Mirom u Schönbrunnu 1809. godine hrvatski kraljevi južno od Save ukljufeni su u ilirske pokrajine. Jastrebarsko vlastelinstvo je došlo pod Francusku vlast, no Franzuci se u ljeto 1813. povlafe iz Jastrebarskog. Revolucijom 1848. godine završilo je feudalno razdoblje u povijesti jastrebarskog vlastelinstva i trgovišta.

Jastrebarsko se intenzivnije razvilo u drugoj polovici 19. stoljeda, a razvoju grada i cijelog kraja znatno je pridonijela izgradnja željeznifke pruge od Zagreba do Karlovca. Izgradnjom željeznifke pruge 1965. dolazi do snažnog razvoja kulturnih, društvenih i športskih djelatnosti. Na prošlost i trgovafku tradiciju grada Jastrebarskog još ponegdje u gradu podsjedaju ukrasni prozori i konzole starih gradskih kuda među kojima ima i drvenih, te neki finije ornamentirani kudni ulazi.

Slika: Jastrebarsko 1916. godina

7.2. Kulturna baština

Podrufje grada Jastrebarskog karakterizira bogata i raznovrsna kulturna baština koja u bududnosti može postati temelj gospodarskog razvoja promatranog podrufja, posebice kroz razvoj turistifkih djelatnosti. Prema podacima Ministarstva kulture na podrufju grada registrirano je 37 kulturnih dobara, od fega jedno ima status preventivno zaštidenog kulturnog dobra.

Tablica: Zaštidena kulturna dobra na području grada Jastrebarskog

Oznaka Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra dobra Z-3034 Crna Mlaka Dvorac Zwilling Nepokretno kulturno dobro - pojedinafno Z-1884 Cvetkovid Crkva sv. Emerika Nepokretno kulturno dobro - pojedinafno Z-1883 Domagovid Crkva sv. Katarine Nepokretno kulturno dobro - pojedinafno Z-5527 Domagovid Inventar u crkvi sv. Pokretno kulturno dobro -zbirka Katarine Aleksandrijske Z-1586 Gorica Svetojanska Srkva sv. Ane Nepokretno kulturno dobro - pojedinafno Z-4754 Gorica Svetojanska Stara drvena kofija Pokretno kulturno dobro - pojedinafno Z-4755 Gorica Svetojanska Stara vatrogasna kola Pokretno kulturno dobro - pojedinafno Z-4756 Gorica Svetojanska Transportna volovska Pokretno kulturno dobro - pojedinafno kofija Z-1890 Gornja Kupfina Crkva sv. Margarete Nepokretno kulturno dobro - pojedinafno Z-1892 Gornji Desinec Crkva sv. Ivana Krstitelja Nepokretno kulturno dobro - pojedinafno Z-5913 Hrašda Inventar u crkvi sv. Vida Pokretno kulturno dobro -zbirka Z-2768 Ivanfidi Planinarska piramida Nepokretno kulturno dobro - pojedinafno Z-1889 Izimje Crkva sv. Roka Nepokretno kulturno dobro - pojedinafno Z-6211 Jastrebarsko Bafvarska zbirka obitelji Pokretno kulturno dobro -zbirka Golub Z-2068 Jastrebarsko Crkva sv. Duha Nepokretno kulturno dobro - pojedinafno Z-1452 Jastrebarsko Crkva sv. Nikole Nepokretno kulturno dobro - pojedinafno Z-1574 Jastrebarsko Dvorac Erdödy Nepokretno kulturno dobro - pojedinafno Z-1453 Jastrebarsko Franjevafki samostan s Nepokretno kulturno dobro - crkvom Uznesenja pojedinafno Blažene Djevice Marije Z-2629 Jastrebarsko Kulturno povjesna Nepokretno kulturno dobro–kulturno urbanistifka cjelina povjesna cjelina Jastrebarsko Z-1880 Jastrebarsko Napoleonova bolnica Nepokretno kulturno dobro - pojedinafno

Z-4971 Jastrebarsko Orgulje u crkvi sv. Pokretno kulturno dobro - pojedinafno Nikole Z-6652 Jastrebarsko Zgrada ljekarne Nepokretno kulturno dobro - pojedinafno Z-3531 Novaki Petrovinski Crkva sv. Isusa Nepokretno kulturno dobro - pojedinafno Z-1882 Pavlovfani Crkva sv. Pavla Nepokretno kulturno dobro - pojedinafno Z-5576 Pavlovfani Inventar u crkvi sv. Pokretno kulturno dobro -zbirka Pavla Z-3923 Petrovina Crkva sv. Petra Apostola Nepokretno kulturno dobro - pojedinafno Z-5447 Petrovina Glavni oltar u crkvi Pokretno kulturno dobro - pojedinafno Tijela Kristova Z-851 Plešivica Crkva sv. Franje Nepokretno kulturno dobro - Ksaverskog pojedinafno Z-1881 Plešivica Crkva sv. Jurja Nepokretno kulturno dobro - pojedinafno Z-5630 Plešivica Inventar u crkvi sv. Pokretno kulturno dobro -zbirka Franje Ksaverskog Z-1888 Slavetid Crkva sv. Antuna Nepokretno kulturno dobro - Pustinjaka pojedinafno Z-2254 Slavetid Dvorac Oršid Nepokretno kulturno dobro - pojedinafno Z-6416 Slavetid Kulturnopovjesna Nepokretno kulturno dobro–kulturno ruralna cjelina Slavetid povjesna cjelina Z-4602 Slavetid Orgulje u crkvi sv. Pokretno kulturno dobro - pojedinafno Antuna Pustinjaka Z-5688 Slavetid Umijede izrade ogrlice Nematerijalno kulturno dobro pletene koladre Z-1419 Volavje Crkva Blažene Djevice Nepokretno kulturno dobro - Marije (Volavske) pojedinafno Z-5914 Volavje Inventar crkve Majke Pokretno kulturno dobro -zbirka Božje Snježne

Izvor: Ministarstvo kulture, prosinac 2015.

Neki od znafajnijih objekata materijalne kulturne baštine na podrufju grada Jastrebarskog su kulturni spomenici u središnjem gradskom naselju, i to:

 Dvorac Erdödy  Franjevafki samostan s proštenjarskom crkvom Blažene Djevice Marije  Župna crkva svetog Nikole

Uz navedene objekte materijalne kulturne baštine na podrufju Jastrebarskog kraja postoje mnogi vrijedni kulturno povjesni spomenici kao što su kapela Marije Snježne u Volavju, kapela svetog Franje Ksaverskog u Plešivici, dvorac Oršida u Slavetidu, dvorac Ribograd, župne crkve svetog Petra u Petrovini, te mnogi drugi koji su navedeni u prethodnoj tablici, a pripadaju zaštidenim kulturnim dobrima na podrufju grada Jastrebarskog. Baštini grada Jastrebarskog pripadaju planinarski dom, te najstarija hrvatska sanjkaška staza na Plešivici. 55

Uz bogatu materijalnu kulturnu baštinu, grad Jastrebarsko ima bogatu i nematerijalnu kulturnu baštinu koju fine pjesme, plesovi, nošnje, obifaji i proslave koji se fuvaju, te koja prenose brojna kulturno-umjetnifka društva i udruge.

7.3. Prirodna baština

Od podrufja prirodne baštine na podrufju grada Jastrebarskog najviši stupanj zaštite uživa posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka. Po svojim jedinstvenim hidrografskim i vegetacijskim obilježjima, kao i bogatstvu ptifjih vrsta izuzetna je europska i svjetska vrijednost fija površina danas iznosi 6,87 fetvornih kilometara.

Crna Mlaka je mofvarno podrufje jugoistofno od Jastrebarskog, sastoji se od kompleksa ribnjaka, a cijelo podrufje je okruženo šumom. Na dijelu neprekidno plavljenog tla izgrađeni su šaranski ribnjaci, a u središnjem dijelu rezervata uređen je park s ukrasnim vrstama drveda i grmlja. Rezervat karakterizira iznimna biološka raznolikost, te bogata kulturno-povjesna baština bududi da je prvi vlasnik Kornellius Zwilling, usred parka izgradio dvorac Ribograd. Crna Mlaka proglašena je 1980. godine specijalnim ornitološkim rezervatom i nalazi se pod posebnom zaštitom. Rezervat je uvršten u popis Ramsarske konvencije i u projekt Ornitološki rezervati važnih podrufja u Europi IBA.

Slika: Ornitološki rezervat Crna Mlaka

Uz ornitološki rezervat Crna Mlaka na podrufju grada Jastrebarskog pod zaštitom su sljededi dijelovi prirode:

 Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje - nalazi se na podrufju više gradova i opdina na ukupnoj površini od 33.000 hektara. Park karakterizira ofuvana priroda, šume, potoci, slapovi, speleološki objekti (spilje, jame), brdski obronci prekriveni vinogradima, pašnjaci te tradicionalna seoska imanja.  Plešivica – drugi po visini vrh u Samoborskom gorju (779 metara), te poznato planinarsko izletište.  Šumska vegetacija Japetid - najviši vrh Samoborske gore (879 m) jedno je od poznatih izletišta ovoga kraja. Zbog svoje ofuvane prirodne ljepote, proglašen je rezervatom šumske vegetacije fija površina iznosi 28,8 ha

 Ornitološki Jastrebarski lugovi – nalaze se uz lijevu obalu rijefice Okifnice u Crnoj Mlaki fija je površina 61,18 hektara. Jastrebarske lugove fini mješovita nizinska sastojina hrasta lužnjaka, jasena, brijesta, klena, johe. Uslijed depresije tog podrufja voda se dugo zadržava, pa je šumsko tlo mofvarno. Proglašen je posebnim ornitološkim rezervatom kao obitavalište orla štekavca, rijetke i ugrožene grabljivice.  Perivoj dvorca Erdödy - nastanak se veže za prijelaz iz 19. u 20. stoljede. Perivoj svojim postojanjem i vlastitom florom znafajno doprinosi bogatstvu biološke i ekološke raznolikosti Jastrebarskog kraja. Unutar perivoja nalaze se jezero Park, potok Reka, te najstariji safuvani spomenik kulture u Jastrebarskom, dvorac Erdödy. Zaštidena površina parka iznosi 9,47 hektara.

Uz navedena zaštidena podrufja, posebne rezervate, te spomenik parkovne arhitekture, pod prirodnom baštinom Jastrebarskog kraja potrebno je uvrstiti i izvore vode u Svetoj Jani, te izletište Mladina koje je u prošlosti pripadalo grofovima Erdödy.

7.4. Biljne i životinjske zajednice

Osnovne reljefne osobine grada Jastrebarskog odredile su i osnovne tipove vegetacijskog pokrova. Krajnji jugoistofni dio karakterizira šumsko i mofvarno podrufje Crne Mlake na fijem se podrufju nalaze sljedede biljne zajednice, i to:

 biljna zajednica mofvara sa biljnim vrstama: lopofa i lokvanja, trske i rogoza, ježinca, busenastog šaša.  biljna zajednica šuma sa biljnim vrstama: hrasta lužnjaka i velike žutilovke, crne johe s trušljikom, hrasta lužnjaka i obifnog graba. Na podrufju Crne Mlake nalaze se i brojne vrste cvijeda koje inafe obitavaju u brdovitim predjelima, kao što su: femerika, jedid, crveni ljiljan, obifni jaglac.  biljna zajednica livada sa biljnim vrstama: na mofvarnim dijelovima - livade brusike, na sušnim - zajednica krestaca.

Na podrufju Plešivifkog prigorja nalazi se gusta bjelogorifna šuma s manjim podrufjima crnogorifne šume. Crnogorifna šuma navedenog podrufja nije prirodnog porijekla, ved je nastala kao rezultat pošumljavanja.

Krajnje sjeverozapadno brdsko podrufje s dijelovima gorskog masiva Žumberka pripada pretežito šumskom podrufju gdje se mogu nadi šume bukve, hrast kitnjak, obifni grab, hrast medunac, crni grab. U navedenim šumama mogu se pronadi ugrožene vrste, i to: hrvatska perunika, te blagajev likovac. Uz šume, sjeverozapadno brdsko podrufje stanište je mnogim lišajevima i gljivama od kojih je najpoznatija i najotrovnija zelena pupavka. Središnje podrufje grada Jastrebarskog koje se nalazi između 115 i 155 metara nadmorske visine karakteriziraju livade i pašnjaci.

Uz bogatstvo i raznolikost flore, podrufje grada Jastrebarskog poznato je i po brojnim životinjskim vrstama, bududi da se na podrufju grada nalazi poseban ornitološki rezervat Crna Mlaka u kojem su svoje stanište pronašle sljedede životinjske vrste:

 ribe – šaran, linjak, bijeli amur, tostolobik, smuđ, som, te mnoge druge riblje vrste.

 vodozemci - Crna Mlaka obiluje vodozemcima, osobito raznim vrstama žaba koje su važan dio hranidbenog lanca mnogih životinja rezervata.  gmazovi – od kojih su najzastupljeniji bjelouška, barska kornjafa, sljepid, živorodna gušterica.  ptice – ptifji svijet Crne Mlake je raznolik bududi da je na širem podrufju zabilježeno 235 razlifitih ptifjih vrsta.  sisavci – od kojih je najugroženija i najpoznatija vidra

Osim faune koja je karakteristifna za nizinsko podrufje kojem pripada rezervat Crna Mlaka, krajnje sjeverozapadno brdsko podrufje stanište je mnogih životinjskih vrsti među kojima se posebno istifu smeđi medvjed, vuk, jastreb, sova.

Na podrufju grada stalno ili povremeno živi niz ugroženih i zaštidenih vrsta, od kojih se prvenstveno izdvajaju sisavci, ptice, vodozemci, gmazovi, leptiri i ribe.

PROGRAMSKI DIO

8. METODOLOŠKI OKVIR

Strategija razvoja Grada Jastrebarskog za razdoblje 2016. - 2020. godine je sveobuhvatan programski dokument temeljen na pregovorima i zajednifkim zakljufcima, koji omoguduje jasno definiranje potreba u razvoju, usuglašavanje oko razvojnih ciljeva i prioriteta, te razvijanje ideje i predlaganje projekata koji opravdavaju investiranje javnih sredstava u pojedina podrufja. Strategija daje prikaz trenutnog stanja, određuje ciljeve koji bi trebali biti postignuti do 2020. godine kao i nafin na koji de se ti ciljevi postidi. Strategija određuje odgovornost i uloge na razvojnom putu, daje vremenski plan realizacije pojedinih kljufnih projekata i programa te definira potencijalne izvore financiranja s planiranjem razvojnog podrufja. Strategija je dinamifan dokument, usklađen s razvojnim potrebama i uvjetima okruženja, što je i razlog njezina stalnog ažuriranja i pradenja u skladu s time.

Strateško planiranje razvoja ujedno je i pokazatelj visoko osvještene razvojne politike, a ofituje se kroz unaprijed utvrđen pristup izradi strategije kojeg karakterizira međusektorska suradnja te zajednifko definiranje kljufnih problema fiji se prioritet definira na temelju rezultata društveno- gospodarske analize i strateških ciljeva upravljanja Gradom.

Pri izradi Strategije primijenjena je suvremena participativna EU metodologija strateškog planiranja, te je utvrđen jedinstveni pristup izradi iste, partnerski pristup. Partnerstvo je jedno od temeljnih nafela politike lokalnog razvoja, a temelji se na suradnji između tijela javnog, privatnog i civilnog sektora. Ono podrazumjeva suradnju između Grada i gradskih službi, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva. Partnerstvo djeluje kao forum za dijalog i postizanje konsenzusa između razlifitih skupina dionika i ima savjetodavnu ulogu u izradi i provedbi strateškog dokumenta. Partnerstvo se u svom radu rukovodi sljededim nafelima:

 Konsenzus i međuovisnost – poticanjem napretka u postizanju sporazuma kroz pregovarački konsenzus.  Jednakost - niti jednom članu nije omoguden dominantan utjecaj u radu partnerstva.  Raznolikost – članovi se mogu razlikovati s obzirom na obrazovanje, iskustvo i ciljeve.  Transparentnost i otvorenost – svi sudionici potpuno su informirani i upoznati s aktivnosima koje partnerstvo poduzima u svom radu.

Strategija je nastala na temelju angažmana Radne grupe, Partnerskog vijeda, te vanjskog konzultantskog tima. U Radnu grupu ukljufeni su dužnosnici i zaposlenici Grada Jastrebarskog, a na operativnoj razini ista je zadužena za organizaciju i koordinaciju svih aktivnosti između dionika u procesu izrade Strategije.

Partnersko vijede, fiji je predstavnik gradonafelnik, fine flanovi iz privatnog, javnog i civilnog sektora s podrufja grada Jastrebarskog. Sastav Partnerstva odražava razlifite interese društveno- ekonomskog razvoja Grada Jastrebarskog, te je Partnersko vijede sastavljeno od predstavnika koji pokrivaju razlifita podrufja, a posebice: poduzetništvo, obrt, poljoprivredu, predškolski odgoj, sport, školstvo, zdravstvo, kulturu, javni sektor i upravu, organizacije civilnog društva i dr.. Članovi Partnerskog vijeda podijeljeni su u tri Tematske radne skupine oformljene prema kljufnim razvojnim sektorima:

1. Uprava, infrastruktura i okoliš (predstavnici lokalne i regionalne samouprave, trgovafka društva u vlasništvu Grada Jastrebarskog i dr.) 2. Gospodarstvo i poljoprivreda (poduzetnici, obrtnici, poljoprivrednici i dr.) 3. Društvene djelatnosti (vatrogasna udruženja, športske udruge, kulturno-umjetnifka društva, obrazovne institucije i dr.)

Proces razvoja Strategije temeljio se na postupcima prikupljanja podataka iz svih dostupnih izvora, organizaciji i provedbi sastanaka i konzultacijskih radionica. Tijekom sastanaka primjenjen je participativni pristup rada sa sudionicima, što je ukljufivalo aktivnu interakciju svih flanova tematskih radnih skupina pojedinafno i dijeljenje rezultata grupnih radova s ostalim sudionicima. Primjenjena metodologija tijekom sastanka odnosi se na primjenu alata strateškog planiranja, odnosno na primjenu krugova utjecaja, SWOT analize, stabla problema, stabla ciljeva, logifke matrice kao i brainstorminga.

Strategija razvoja Grada Jastrebarskog 2016. – 2020. sadrži sljededa bitna poglavlja:

 Analiza stanja - poglavlje koje sadrži najvažnija razvojna obilježja u području prirodno prostornih obilježja, infrastrukturnog i prometnog sustava grada, zaštite okoliša, gospodarstva, društvenih djelatnosti i sl.  SWOT analiza - sadrži ocjenu snaga i slabosti (unutar grada), te prilika i prijetnji (izvan grada) bitnih za razvoj svih važnih područja obrađenih analizom stanja, te time obrazlaže i tumači koji su i kakvi stvarni čimbenici razvoja i potencijali za razvoj, ali i ograničenja i prepreke razvoju.  Vizija - opis zamišljenog sveobuhvatnog bududeg postignuda u razvoju grada Jastrebarskog.  Strateški ciljevi – predstavljaju konzistentan i sažet opis namjeravanih ishoda s jasno izraženim i mjerljivim postignudima koja proizlaze iz vizije. Ciljevi su ostvarivi, jasno formulirani, društveno i okolišno prihvatljivi, pridonose razvoju grada koji je određen vizijom i sukladni su ciljevima Županijske razvojne strategije.  Prioriteti i mjere – proizlaze iz vizije i razrađuju strateške ciljeve. Mjere su intervencije i aktivnosti u nektom sektoru/području i predstavljaju okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih projekata.  Provedba Strategije – poglavlje koje sadrži projektne prijedloge, izvore financiranja, nadzor i evaluaciju Strategije.

Strategija nije samo politifki dokument, ona je iznimno važan alat za upravljanje Gradom. Njezini prioriteti i ciljevi moraju se uvažavati pri donošenju gradskog prorafuna i investicijskih programa, kako nalažu i nacionalne smjernice. Ofekivani rezultati se, stoga, mogu sagledati u kontekstu polazišnih vrijednosti, pri femu se naglasak stavlja na izbor indikatora razvoja znafajnih za realizaciju ciljeva. To se definira u procesu evaluacije i monitoringa na nafin da se ne sagledavaju samo ekonomske, nego i okolišne i društvene koristi prioritetnih projekata. Temeljni cilj izrade ovog strateškog dokumenta je stvaranje konkurentnog gospodarstva za ostvarenje visokog standarda i kvalitete življenja u gradu Jastrebarskom. Strategija ostvaruje definiranje kvalitetanog razvojnog plana u skladu sa standardima EU, kao osnovu bududeg sveobuhvatnog razvoja Pametnog Grada, koji de u konafnici omoguditi visoku kvalitetu življenja. Strategija de pridonijeti i uspješnijem privlafenju i natjecanju za financijska sredstva iz raznih potencijalnih izvora za financiranje razvoja i to od nacionalnih programa i institucija RH, onih u EU, zatim mnogih bilateralnih i multilateralnih, vlastitih

61 izvora do privatnih ulagatelja. Strategijom se dobiva dobro strukturiran razvojni plan, dobra podloga za utvrđivanje i određivanje prioritenih razvojnih projekata i za njihovo primjereno predstavljanje i kandidiranje za financiranje.

Strategija razvoja Grada Jastrebarskog 2016.-2020. važan je korak u razvoju grada, no ona nije nefleksibilan i završni dokument ved dokument koji de se stalno ažurirati i obnavljati. Uspješnost provođenja Strategije temelji se na usmjeravanju energije, vremena i snage na podrufja koja možemo kontrolirati sa svrhom postizanja cilja, te na snazi javno-privatnog partnerstva i zajednice u cijelosti.

9. SWOT ANALIZA

SWOT analiza je najpoznatiji i najfešde korišteni ekonomski alat, koji u potpunosti mora imati uporište u pogledu socio-ekonomske situacije, odnosno osnovne analize, što znafi da je SWOT analiza uređena, organizirana i selektirana osnovna analiza. Svaki podatak iz SWOT analize deskriptivno je i kvantitativno obrađen u osnovnoj analizi, te je kroz SWOT analizu dodatno naglašen njegov znafaj u daljnjem strateškom smislu.

Termin SWOT analiza skup je 4 prva slova engleskih rijefi koje prevedene na hrvatski jezik podrazumijevaju Snage, Slabosti, Mogudnosti i Prijetnje.

Kvalitetna SWOT analiza upuduje:  potrebno je optimalno iskoristiti sve snage  neophodno je sve slabosti usmjeriti u pravcu osnaživanja, pretvoriti ih u snage i u što kradem roku valorizirati  nastojati svim regularnim sredstvima uskladiti ih sa snagama u cilju postizanja vizije  zaobidi potencijalne nepogode razvoja te ih sukladno potrebama pretvoriti u prilike

SWOT analizom prikazuju se snage i slabosti kao unutarnji fimbenici, te prilike i prijetnje kao vanjski fimbenici koji ukazuju na potencijalne prijetnje razvoju grada, ali i otvorene mogudnosti za bududi razvoj. Pri tome snage i prilike predstavljaju pozitivne, a prijetnje i slabosti negativne fimbenike gospodarskog razvoja.

Snage grada su vlastiti prostori, resursi i sposobnosti na koje se može osloniti ili ih koristiti u svom daljnjem razvoju, te koje imaju najvede mogudnosti za uspjeh, a daju mu i komparativnu prednost pred drugim podrufjima, dok slabosti ukazuju na ogranifavajude faktore unutar samog grada koje mora riješiti vlastitim snagama koristedi prilike koje mu se pružaju, ali i paziti na prijetnje koje mogu ugroziti razvojne planove i projekte te se pripremiti za njih i uvažavati ih, jer su izvan njegova obuhvata djelovanja i utjefu na sve aktivnosti, a time i ostvarenje ciljeva i vizije.

Bududi da je iz osnovne analize razvidno da se Grad Jastrebarsko susrede s brojnim izazovima kako bi se stvorili dobri temelji za razvoj, u SWOT analizi je obuhvadeno više tematskih cjelina: Uprava, infrastruktura i okoliš; Gospodarstvo i poljoprivreda; Društvene djelatnosti.

9.1. Tematska cjelina: Uprava, infrastruktura i okoliš

SNAGE SLABOSTI

 Podrufje povoljnih klimatskih uvjeta  Nedovoljno iskorištene klimatske i  Velika podrufja ofuvanih krajobraza i prirodne prednosti koje podrufje grada biološke raznolikosti Jastrebarskog posjeduje  Kvalitetno prostorno planiranje kao  Nedostatno poznavanje i razvijena svijest preduvjet ulaganja u komunalnu o ofuvanju i održivom korištenju biološke infrastrukturu u skladu s željama razvoja i krajobrazne raznolikosti podrufja  Kontinuirano ulaganje u izradu tehnifke i  Nedovoljno razvijena svijest lokalnog projektne dokumentacije stanovništva o kulturnim, prirodnim i  Stabilan prorafun Grada ostalim resursima kao potencijalu za razvoj

 Dobra razgranatost cestovnih mreža  Nerazvrstane ceste nisu upisane u  Snimljene i ucrtane sve nerazvrstane katastar i zemljišne knjige ceste na podrufju grada (cca 240 km) - e (neusklađenost stvarnog stanja s ceste imovinskim)  pokrenut projekt PAMETNI PROMET  Veliki trošak održavanja komunalne  Kontinuirano ulaganje u modernizaciju infrastrukture nerazvrstanih cesta  Djelomifno uspostavljen GIS sustav za  Zadovoljavajude stanje elektroopskrbne pradenje kompletnih troškova održavanja mreže (100% pokrivenost) komunalne infrastrukture  Izgrađena telekomunikacijska mreža  Nedovoljna izgrađenost nogostupa na (100%) podrufju grada  Pokrenut projekt Zagrebafke županije  Nedostatak širokopojasnog interneta u izgradnje širokopojasnog interneta ruralnim podrufjima  Vodoopskrbni sustav izgrađen na vedem  Nepostojanje sustava za elektronifko dijelu podrufja djelovanja Grada (u 55 pradenje utroška vode – digitalni naselja od 59) vodomjeri  Kontinuirano ulaganje u izgradnju i  Nedovoljno izgrađen sustav odvodnje modernizaciju sustava odvodnje  Nedostatak vlastitith financijskih  Plinska mreža izgrađena u dužini od sredstava brži razvoj komunalne 31.750 m infrastrukture  Izgrađena javna rasvjeta - 86 %  Nedostatak uređaja za profišdavanje  Kontinuirano ulaganje u modernizaciju otpadnih voda sustava javne rasvjete te uvođenje  Vedi dio stanovništva koristi privatne ekoloških štednih žarulja sabirne jame kao sustav odvodnje otpadnih voda  Korištenje obnovljivih izvora energije  Ispuštanje otpadnih voda u vodotoke  Provođenje Akcijskog plana energetski (Reku i Bresnicu) na podrufju grada održivog razvitka grada  Nedostatak sustava za upravljanje  Realizacija projekata zaštite i obnove energetski ufinkovitom javnom javnih objekata s ciljem smanjenja rasvjetom troškova energije i energetske efikasnosti  Djelomifna provedba Akcijskog plana  Izrada Master plana javne rasvjete energetski održivog razvitka grada

 Organiziranim odvozom otpada obuhvadeno 100% domadinstava  Nedovoljna osvještenost ljudi o potrebi razvrstavanja otpada

 Ulaganja u selektiranje otpada (31 zeleni  Pojava „divljih odlagališta“ otpada otok na podrufju grada)  Degradacija prostora kao posljedica  Izgrađeno reciklažno dvorište „divljih“ odlagališta otpada  Postojanje mobilnog reciklažnog dvorišta  Kontinuirano ulaganje u fišdenje „divljih odlagališta“ – konstantan trend smanjenja istih PRILIKE PRIJETNJE

 Jafe korištenje vanjskih izvora  Usporenost državne administracije u financiranja (fondova EU) za realizaciju ishođenju tehnifkih dozvola za infrasrukturnih projekata infrastrukturne projekte  Edukacija i jafanje svijesti građana o  Visoke (skupe) investicije za izgradnju potrebama i mogudnostima zaštite kanalizacijske mreže okoliša  Nepropisno izvedene i neispravne  Potreba planiranja kvalitetnijeg i sabirne jame koje se izlijevaju u okoliš, te ispravnijeg rješenja za sustav odvodnje nepropisno ispuštanje otpadnih voda u (prema gospodarsko tehnifkim uvjetima) kanale  Neusklađenost stvarnog stanja cesta s  Sporo rješavanje imovinsko pravnih imovinskim (katastar i zemljišne knjige) odnosa za projekte komunalne onemoguduje javljanje na EU fondove infrastrukture  Usporeno ulaganje u izgradnju i održavanje lokalnih i državnih cesta

9.2. Tematska cjelina: Gospodarstvo i poljoprivreda

SNAGE SLABOSTI

 Povoljan geoprometni položaj  Nedovoljna iskorištenost geoprometnog (autocesta, željeznica) i dobra prometna položaja za razvoj gospodarstva povezanost sa vedim gradovima u  Depopulacija i starenje stanovništva okruženju (Zagreb, Karlovac)  Velik broj nezaposlenih u dobi do 29  Izgrađena obilaznica (izlaz na autocestu) godina

 Tradicija obrtništva i poduzetništva (372  Znafajan pad broja obrta u posljednje 3 gospodarska subjekta, 392 aktivna obrta) godine (20%)  Tradicija postojanja prerađivafke  Nedovoljna informiranost i znanje industrije uz konstantan porast uslužnih poduzetnika i obrtnika o korištenju EU djelatnosti fondova  Postojeda GZ Jalševac s osnovnom  Usporen razvoj gospodarske zone infrastrukturom (25 poslovnih subjekata) (najvedi dio parcela u privatnom vl.)  Ulaganje u razvoj gospodarskih zona  Nedostatak kadra za rad u (Gospodarska zona Jalševac, drvoprerađivafkoj industriji (nedostatak Gospodarska zona Trešnjevka) programa prekvalificiranja u skladu s  Raspoloživost prostora u Gospodarskoj potrebama tržišta rada i nedostatak zoni Jalševac (179 ha) motivacije mladih za upis u zanimanja  GIS Gospodarske zone Jalševac - javni tražena na tržištu rada) pristup investitorima sa svim potrebnim  Nedovoljno pradenje novih trendova informacijama (slobodnim parcelama, vezano za mogudnost financiranja i nafin korištenja, cijenama i sl.) ulaganja u nove projektne ideje

 BFC Certifikat Grada s povoljnim  Nedostatak marketing plana razvoja poslovnim okruženjem Gospodarske zone  Potencijali razvoja drvoprerađivafke  Nedostatak potporne institucije u industrije poduzetništvu  Bogatstvo šumskih površina – blizina  Nedostatak programa cjeloživotnog sirovine za drvoprerađivafku industriju obrazovanja za jafi rast i razvoj  Postojanje potpornih mjera za razvoj postojedih poduzetnika i obrtnika malog i srednjeg poduzetništva  Potporne mjere Grada za poduzetništvo  Mogudnost korištenja vojarne u nemaju mehanizam procjene ufinaka gospodarske svrhe  Potrebe velike rekonstrukcije (uređenja)  Postojedi objekti privatnog i javnog vojarne kako bi se ista stavila u funkciju vlasništa na podrufju grada za potrebe gospodarstva gospodarskih djelatnosti  Ne postoji cjeloviti registar imovine  Ne postoje Programi jafeg valoriziranja  Aktivnost 1.223 poljoprivrednih imovine u svrhu gospodarstva gospodarstava na 3.699,68 ha poljoprivrednog zemljišta  Prevladavaju mala poljoprivredna  Kvalitetne poljoprivredne površine – gospodarstva - usitnjenost znafajan resurs za jafi razvoj poljoprivredne proizvodnje, poljoprivrede, prvenstveno ekološke poljoprivrednih posjeda i parcela, poljoprivrede i inovativnih kultura nedostatak inovativnosti u odabiru (lavande) kultura  Razvoj visokokvalitetnih poljoprivrednih  Nedostatak tržišta i nestabilnost tržišnih proizvoda (grožđa i vina) poljoprivrednih proizvoda  Postojanje potpornih mjera za razvoj  Komercijalna poljoprivredna poljoprivrede gospodarstva – mali broj  Nedovoljna umreženost poljoprivrednih proizvođafa (međusobno) i turizma  Brojni ofuvani i raznoliki prirodni resursi  Nedostatan razvoj dopunskih djelatnosti važan su potencijal za razvoj turizma – osobito prerade na OPG-ima i (Park prirode podrufje Japetida i agroturizma Plešivice)  Slaba financijska mod poljoprivrednih  Kulturna baština (dvorci) gospodarstava za ulaganje u proširenje  Iskustvo i tradicija u organizaciji i proizvodnje te usklađivanje proizodnje s prepoznatljivosti turistifkih manifestacija važedim standardima i programa u turizmu  Slabo korištenje EU fondova od strane  Postojanje smještajnih kapaciteta na OPG-a podrufju grada Jastrebarskog  Konvencionalna poljoprivreda –  Potencijal za selektivne oblike turizma – onefišdenje okoliša, tla, vode, zraka ruralni, seoski, zdravstveni, sportski i dr.  Nedostatna turistifka prepoznatljivost  Postojanje inicijativa i oblika seoskog Grada Jastrebarskog turizma kao dobri primjeri prakse  Nedovoljan broj smještajnih kapaciteta  Razvijen lovni turizam - bogata lovna za turizam podrufja (6 lovišta na 18.000 ha)  Nedovoljna valorizacija i promocija  Postojanje Plešivifke vinske ceste kulturne baštine u turistifke svrhe PRILIKE PRIJETNJE

 Kulturna baština u funkciji razvoja turizma  Blizina grada Zagreba  Jafe korištenje potencijala  Parcele u privatnom vl. u gospodarskoj poljoprivrednih, drvoprerađivafkih i zoni

drugih djelatnosti  Neusklađenost obrazovnog sustava s  Mogudnost ulaganja u izgradnju potrebama tržišta rada toplinskih sustava (toplana) koji koriste organski otpad iz poljoprivrede i šumarstva (biomasu) zbog blizine sirovine i razvijene drvoprerađivafke industrije  Postojanje brojnih nacionalnih programa za poticanje razvoja malog i srednjeg gospodarstva  Osposobljavanje i poticanje malih proizvođafa za zajednifki nastup na tržištu, te njihovo ukljufivanje u turistifku ponudu  Jafanje razvoja prerade na OPG-ima  Razvoj ekološke poljoprivrede  Brendiranje autohtonih proizvoda  Udruživanje u poljoprivredne zadruge  Stvaranje pogodne klime za ostanak mladih, posebno visokoobrazovanih  Jafe aktivnosti marketinga za privlafenje novih investicija i investitora

9.3. Tematska cjelina: Društvene djelatnosti

SNAGE SLABOSTI

 Odgojno obrazovna infrastruktura -  Nedovoljno razvijena svijest stanovnika i predškolski odgoj, osnovno i srednje predstavnika MO o važnosti i ulozi školstvo Mjesnih odbora  Zadovoljavajudi broj mjesnih odbora i  Nedovoljna zastupljenost društvenih njihov aktivan angažman na domova (8 društvenih domova) u smislu prepoznavanju i definiranju potreba u korištenja zajednici  Nedostatak sredstava za uređenje i  Postojanje i djelovanje Savjeta mladih rekonstrukciju društvenih domova  Mogudnost formalnog, neformalnog i  Potrebna obnova i izgradnja djefjih cjeloživotnog obrazovanja igrališta u razlifitim naseljima na  Visok stupanj brige o djeci predškolskog podrufju grada Jastrebarskog odgoja  Nedovoljna participacija i ukljufenost  Dobra opremljenost djefjih vrtida građana u potrebnim namještajem i didaktifkim kulturnim/športskim/društvenim igrafkama manifestacijama  Razvijenost srednjoškolskog obrazovanja  Nedostatak svijesti o vrijednosti i (gimnazija, strukovni programi) važnosti kulturne baštine, te nedovoljno  Osigurana zadovoljavajuda razina djelovanje u cilju podizanja razine svijesti zdravstvene zaštite, te dobra suradnja na građana o stvarnim vrijednostima u razini Županije kulturi  Osigurana zadovoljavajuda razina  Nedovoljno prisutna svijest društva o socijalne zaštite važnosti organizacija civilnog društva za  Veliki broj udruga koje pokrivaju sva društveni razvoj

podrufja djelovanja  Nedostatak kvalitetnih programa udruga  Veliki broj sportskih udruga, koje kojima bi se unaprijedio život zajednice okupljaju razlifite dobne skupine te  Nedostatak znanja o nafinima provode spektar sportskih aktivnosti i upravljanja i vođenja udruga rekreacije  Nedostatak financijskih sredstava za  Uspostavljen institucionalni mehanizam pokrivanje svih potreba djelovanja JLS i civilnog društva udruga civilnog društva  Sportska infrastruktura  Nedovoljna informiranost udruga o  Postojanje vanjskih sportskih terena mogudnostima korištenja vanjskih izvora  Postojanje djefjih igrališta financiranja - ovisnost o gradskom  8 društvenih domova prorafunu  Izuzetno vrijedna kulturna baština  Nedostatak programa aktivnog korištenja  Veliki broj kulturnih dobara spada u društvene infrastrukture kategoriju zaštidenih ili preventivno  Dvorac – visoki troškovi uređenja, zaštidenih kulturnih dobara (dvorac) obnove, održavanja  Vojarna – potreba korištenja društvene infrastrukture  Dostupna povijesna i muzejska baština  Kvalitetna gradska knjižnica i fitaonica  Postojanje Gradskog kazališta PRILIKE PRIJETNJE

 Javno-privatno partnerstvo kao podrška  Ogranifena sredstva iz viših razina razvoju društvene i socijalne prorafuna usmjerena na odgojno- infrastrukture obrazovni sektor  Međusektorska suradnja  Sve vede potrebe socijane skrbi u  Sustavno prilagođavanje svih razina suvremenom društvu obrazovanja suvremenim trendovima,  Ogranifena sredstva prorafuna i novim tehnologijama i stvarnim promjena propisa može dovesti do razvojnim potrebama gospodarstva, te snižavanja standarda primarne lokalne i šire zajednice zdravstvene zaštite  Izgradnja i implementacija sustava  Nedovoljna ulaganja u suvremenu cjeloživotnog ufenja u svim segmentima zdravstvenu opremu, instrumente i lokalne zajednice tehnologiju  Umrežavanje odgojno-obrazovnih  Nerazumjevanje zajednice za aktivnosti, institucija metode i rezultate koje žele ostvariti  Senzibiliziranje svih društvenih slojeva za udruge civilnog društva koordinirano djelovanje na podizanju  Nedostatak financijskih sredstava za socijalnog standarda i pomodi socijalno izgradnju, restauraciju i održavanje ugroženima zgrada i programa u kulturi  Unapređenje sustava svih oblika  Devastacija vrijedne kulturne baštine zdravstvene zaštite sukladno zbog nedorefenih propisa i nedovoljne standardima svjetske zdravstvene svijesti ljudi organizacije i stvarnim problemima građana  Organizirano djelovanje svih udruga s ciljem podizanja razine i kvalitete života svih stanovnika grada Jastrebarskog

10. VIZIJA RAZVOJA GRADA JASTREBARSKOG

Vizija predstavlja opis željenog stanja u bududnosti grada Jastrebarskog. Vizija se zasniva na rezultatima analize postojedeg stanja, SWOT analize, te idejama Radne grupe i Partnerskog vijeda za izradu Strategije o njihovom viđenju bududeg razvoja grada Jastrebarskog kroz narednih pet godina. Ona obuhvada sva prioritetna podrufja djelovanja i sadrži sve relevantne vrijednosti koje zajednica priznaje kao komparativne prednosti i mogudnosti koje je potrebno iskoristiti na putu ostvarivanja lokalnog razvoja.

Uspješna vizija ima znafajke realnosti i koherentnosti, kroz koju se jasno utvrđuju glavni strateški ciljevi i ofekivani rezultati strategije. Sadrži težnje prema kojima bi se razvoj grada Jastrebarskog u razdoblju od 2016. do 2020. godine trebao kretati. Predstavlja put usmjeren na poticanje gospodarstva, razvoj javne infrastrukture, zaštitu okoliša i razvoj ljudskih potencijala. Grad Jastrebarsko gradi svoju bududnost na konceptu pametnog grada u kojem sinergijski povezuje 6 fimbenika.

1. Grad treba biti usmjeren na poticanje razvoja poduzetništva i osobito poticati razvoj inovativnih malih poduzeda kroz razvoj moderne infrastrukture, udruživanje i klasterizaciju.

2. Gradska administracija treba biti dostupna i efikasna te racionalna u upravljanju lokalnim resursima. Potrebno je implementirati moderne tehnologije u svrhu poboljšanja usluge građanima i povedati transparentnost upravljanja, te stupanj sudjelovanja građana u procesima odlufivanja.

3. Pri razvoju gradskog prometa i prometne dostupnosti potrebno je primjenjivati nova tehnološka rješenja te uspostaviti sustav niskougljifnog prometa, optimizirati prometne tokove te racionalno organizirati intermodalni promet.

4. Održivo gospodarenje energijom, otpadom i prirodnim resursima neophodno je za razvoj svakoga grada. Kroz projekte razvoja inovativnih tehnologija, uspostavu novih organizacijskih modela te kvalitetnu edukaciju i promociju mogude je postidi promjene ustaljenih dosadašnjih životnih navika.

5. Unapređenje funkcioniranja Grada kao životne zajednice mogude je kroz implementaciju inovativnih tehnifkih i tehnoloških rješenja, npr. koncepti zajednifkih aktivnosti, dijeljenje resursa, prostora i kompetencija, te korištenje modernih tehnologija za uspostavu novih kooperacija i proizvodnju novih javnih dobara.

6. Pametno življenje inkorporira sustavno racionalno korištenje prethodnih 5 segmenata u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca, u cilju poboljšanja kvalitete življenja.

Grad Jastrebarsko de, u skladu sa zakonom, otvoreno i transparentno usmjeriti svoja znanja i resurse kako bi osigurao najkvalitetnije uvjete politike: razvoja, gospodarenja i zaštite prostora, upravljanja komunalnom imovinom, zadovoljavanje potreba stanovništva u podrufju predškolstva i školstva, promicanja poduzetništva, promicanja kulture, sporta, turizma, zaštite životnog standarda i socijalne skrbi. Provodedi uvjete politike, uzimaju se u obzir potrebe bududih naraštaja i održivost lokalne zajednice.

Razvojni koncept obuhvatio je nekoliko kljufnih znafajki koje su dovele do definiranja vizije i strateških (razvojnih) ciljeva kao i razvojnih prioriteta i aktivnosti (mjera) kojima se dostiže:

 uvođenje novih tehnologija, energetska samoodrživost, nova znanja, razvoj i privlafenje ljudskih resursa, jednake mogudnosti  ofuvanost podrufja, krajobrazna raznolikost, priroda, zdrav život  prepoznatljivost, jedinstvenost, razlifitost, potražnja tržišta, organizacija i povezanost proizvođafa i pružatelja usluga  kulturno-povijesna i tradicijska baština, razvoj selektivnih oblika turizma

Stoga, na temelju svega navedenoga nastala je i vizija grada Jastrebarskog koja glasi:

Jastrebarsko je grad koji njeguje svoju prošlost, živi sadašnjost

i kao „pametan grad“ ulaže u budućnost.

11. CILJEVI RAZVOJA GRADA JASTREBARSKOG

Razvojni ciljevi imaju kljufnu važnost za ostvarenje vizije razvoja Grada Jastrebarskog. Ciljevi opisuju namjeravane ishode te su jasno formulirani, vremenski definirani, međusobno usklađeni te društveno i okolišno prihvatljivi. Definirani su na temelju identificiranih snaga, slabosti, prilika i prijetnji iskazanih u SWOT analizi, odnosno temeljem svih prethodnih istraživanja i analiza, a međusobno se nadopunjuju i nadovezuju na prijašnje razvojne smjernice te su usklađeni sa strateškim ciljevima krovnih dokumenata kako na lokalnoj, tako i na regionalnoj i nacionalnoj razini.

Definirana su tri strateška cilja, s pripadajudim prioritetima i mjerama, te predstavljaju konzistentan i sažet opis namjeravanih ishoda razvoja, jasno izraženih i mjerljivih. Važno je za napomenuti da su ujedno svi ciljevi vremenski povezani s razdobljem trajanja strategije. Oni se, nadalje, temelje na raznovrsnosti, dovoljnosti i vrijednosti vlastitih resursa predmetnog podrufja, upuduju na potrebu pronalaženja mogudnosti i nafina za njihovu tržišnu orijentiranost, sve u cilju ostvarenja vede dodane vrijednosti, gospodarskog rasta, razvoja i zapošljvanja te time povedanje društvenog i životnog standarda.

Shematski prikaz strateških ciljeva daje se u nastavku kao i njihov opis.

STRATEŠKI CILJ 1: POVEDANJE SVEUKUPNOG STANDARDA ŽIVOTA STANOVNIKA

Unaprijediti Grad visokog društvenog standarda znafi stvoriti uvjete koji de doprinijeti unapređenju kvalitete života svih stanovnika. U današnje vrijeme brzog napretka tehnologije i inovacija u svim sferama ljudskog života, bez razvijene infrastrukture teško je zamisliti ikakav razvoj i napredak. Planiranje i kapacitiranje javne, komunalne i prometne infrastukture predstavlja poseban izazov u planiranju razvoja grada, bududi kapaciteti infrastrukture moraju pratiti dinamifne promjene u razlifitim sastavnicama života grada (novi modeli ponašanja, nove navike stanovnika, porast broja automobila i sl.). Pri strateškom promišljanju bududnosti Grada Jastrebarskog, treba imati u vidu da je sukladno teorijskim spoznajama i praktifnim iskustvima sektor infrastrukture jedan od kljufnih fimbenika rasta konkurentnosti Grada pri privlafenju novih investicija. Grad Jastrebarsko izdvaja iz svog prorafuna znafajna financijska sredstva da bi se unaprijedilo stanje prometne, komunalne i javne infrastrukture i podigao ukupni standard grada i uvjeti za poslovanje gospodarskih subjekata. Grad Jastrebarsko odlikuje se dobrim geoprometnim položajem, a uz znafajnu dužinu nerazvrstanih cesta (241 km), daljnji razvoj prometa trebao bi biti usmjeren ka održavanju i podizanju nivoa sigurnosti sudionika u prometu te osuvremenjivanju postojedih prometnih pravaca i izgradnji novih uz nadogradnju komunalne infrastrukture (parkirališta, nogostupa, biciklistifkih staza), kvalitetnog upravljanja prometom, povedanja prometne sigurnosti, jafanja prometnog tržišta, te rasta atraktivnosti Jastrebarskog kao gospodarske destinacije. Na podrufju grada Jastrebarskog izgrađeno je oko 464 km glavnih i sekundarnih vodova vodoopskrbne mreže, te se na taj nafin vodom opskrbljuje 55 naselja od ukupno 59 naselja. Postotak izgrađenosti vodoopskrbne mreže u odnosu na ukupan broj stanovnika iznosi 96%, odnosno sagledavajudi razinu potrebe može se redi da je isti izgrađen u cijelosti. Stoga je u narednom razdoblju osnovni cilj osigurati trajno, sigurno i kvalitetno opskrbljivanje vodom svih domadinstava uz trajno pradenje kvalitete vode, zaštitu njezinih izvorišta, održavanje i unapređivanje sustava cjevovoda i uređaja, te uvođenje sustava za kontrolu i smanjenje gubitaka vode fime bi se osiguralo ufinkovitije upravljanje vodnim resursima iz vlastitih izvorišta. Bududi da su vodotoci najugroženija kategorija okoliša, jer se koriste kao otvoreni kanali za ispuštanje otpadnih voda iz naselja, u cilju njihove zaštite i zaštite okoliša je izgradnja sustava za odvodnju otpadnih voda s obaveznom izgradnjom uređaja za profišdavanje. Bududi da je ukupna izgrađenost sustava odvodnje otpadnih voda u odnosu na ukupan broj stanovnika tek 40%, a izgradnja mreže odvodnje i profišdavanja otpadnih voda predstavlja najvedi izazov u komunalnom opremanju grada zbog visoke cijene izvedbe, te konfiguracije terena, kao i velike površine podrufja koje obuhvada grad Jastrebarsko, bit de potrebno postaviti određene prioritete koji se prvenstveno odnose na vede zagađivafe te za planirane nove gospodarske sadržaje. Od velikog znafaja za Grad predstavlja i unapređenje sustava javne rasvjete i ostale komunalne infrastrukture pri femu se najvedi naglasak stavlja na automatizaciju sustava javne rasvjete i energetske ufinkovitosti iste. Od izrade Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada (2011. godine), na podrufju grada Jastrebarskog kontinuirano se provode mjere energetske ufinkovitosti u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete te ostvaruju energetske uštede. No današnji tempo gospodarskog rasta i razvoja, te nafin života, zahtijeva sve više energije koju bi u narednim godinama trebalo osigurati kroz energetsku ufinkovitost u svim sferama društva i kroz obnovljive izvore energije. Porastom snage instalirane u obnovljivim izvorima energije rast de i broj zaposlenih u tom sektoru, pridonijet de se pojafanom

72 razvoju zelenih tehnologija što de u konafnici priodnijeti ofuvanju i zaštiti prirodnih vrijednosti, održivom razvoju i sveukupnom standardu života stanovnika. Grad Jastrebarsko primjenjuje, živi i gradi bududnost prema konceptu „pametnog grada“. Sam koncept „pametni grad“ se može najjednostavnije definirati kao sustav koji koristi digitalne i komunikacijske tehnologije u svrhu zadovoljenja svih potreba svojih građana te unaprijedi ufinkovitost gradskih usluga. „Pametan grad“ uz to smanjuje troškove i potrošnju energije, što stvara fišdi okoliš i podiže životni standard stanovnika. Konkretno, „pametni grad“ integrira sve funkcije javnih usluga poput rasvjete, prometa ili proizvodnje energije te na taj nafin povedava njihovu efikasnost, smanjuje troškove elektrifne energije, ubrzava komunikaciju među spomenutim podsustavima i znatno smanjuje emisije CO2. Jastrebarsko kao pametan grad raste ne samo zahvaljujudi tehnologiji, nego i viziji onih koji ga vode. Samo suradnja svih segmenata društva, lokalne samouprave, gospodarstvenika, akademske zajednice i dr., njihova komunikacija, zajednifko djelovanje stvaraju novo pametno i kreativno okruženje. Grad Jastrebarsko teži ka razvoju cjelovitog i održivog grada, u kojem de kvaliteta ljudskog života, ali i odnosa prema prirodnoj okolini biti na znatno vedoj razini.

STRATEŠKI CILJ 2: POVEDANJE MOGUDNOSTI OTVARANJA NOVIH RADNIH MJESTA

Razvoj konkurentnog gospodarstva ovisi o nizu fimbenika na koje Grad u skladu sa svojim prorafunskim mogudnostima i zakonskim ovlastima može utjecati. S toga je neophodno identificirati smjernice gospodarskog razvoja koji de biti usklađen s mogudnostima, željama i potrebama svih društvenih grupa. Prvenstveno je potrebno identificirati potencijale koji mogu generirati održivi rast i razvoj gospodarstva, te u isto vrijeme raditi na unaprijeđenju poslovnog okruženja kroz aktivnosti i mjere kao što su razvoj i jafanje poduzetnifke infrastrukture, poticanje razvoja klastera, povezivanje poduzetnika, edukacija kadrova u svim podrufjima i na svim razinama, izravni poticaji poduzetnicima itd. S obzirom na raspoložive razvojne potencijale i postojedu razinu razvijenosti gospodarstva, osnovni smjerovi razvoja gospodarstva prepoznati su u turizmu, poljoprivredi, te malom i srednjem poduzetništvu. Usmjerenost na specififne sektore vrlo je važna kako bi se najbolje iskoristili vlastiti resursi. Grad Jastrebarsko treba se usmjeriti na investicije u infrastrukturi, kako bi se olakšao protok roba, usluga i informacija; proizvodnju i visoke tehnologije, poticanje proizvodnje s visokom dodanom vrijednosti, izvoza i zapošljavanja; energetiku i zaštitu okoliša kako bi se osigurala manja ovisnost o uvozu energije i održivost; te turizam kako bi se maksimalno iskoristili postojedi prirodni i kulturni resursi. Održivi gospodarski razvoj je onaj koji poštuje i fuva okoliš, te ufinkovito koristi prirodna bogatstva i resurse fuvajudi ih i za budude generacije. Stoga je u promišljanju razvoja potrebno uvažavati ne samo ekonomske, ved i socijalne i okolišne kriterije. Snaga lokalnog gospodarstva odražava kvalitetu i konkurentnost poduzetnifkog okruženja. Poduzetništvo opdenito nije dovoljno konkurentno, stoga je potrebno podidi razinu konkurentnosti kroz izgradnju (osiguranje) poslovne infrastrukture i usluga za poduzetnike, smanjenje financijskih i administrativnih tereta, ubrzavanje procedura, povedanje dostupnosti financijskih sredstava, te izobrazbu poduzetnika i njihovih zaposlenika. Uspješan sektor malog i srednjeg gospodarstva, drvna i drvo-prerađivafka industrija,

73 kljufan je za rast zapošljavanja na podrufju grada Jastrebarskog, te u konafnici, za ukupan gospodarski i društveni razvoj. Razvoju malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva uvelike pridonosi razvoj gospodarskih zona, programi potpora i olakšica koje Grad nudi, kao i dobiveni BFC certifikat u međunarodnom projektu „Certificiranje gradova s povoljnim poslovnim okruženjem“. Njime se Jastrebarsko svrstava u odabranu grupu lokalnih zajednica u Hrvatskoj dugorofno posvedenih razvoju gospodarstva, koje de nastojati stvoriti i kontinuirano unapređivati okruženje pogodno postojedim i novim poduzetnicima i potencijalnim investitorima. Time se potife stvaranje novih gospodarskih subjekata i radnih mjesta i pozicioniranje grada Jastrebarskog kao Grada s pozitivnom poduzetnifkom klimom i konkurentnim uvjetima poslovanja. U gradu sveukupno djeluju 372 poduzeda i 392 obrta, koji pokrivaju razlifita podrufja djelovanja i smatraju se glavnim fimbenicima gospodarske održivosti. U 2015. godini, u odnosu na 2012. godinu, zabilježen je znafajan pad broja obrta stoga je važan korak promicati obrtništvo, poticati razvoj obrta, posebno tradicijskih, zastupati interese obrtnika i doprinosti njihovim dostignudima. Promatrajudi industrijska postrojenja, drvna i drvo-prerađivafka industrija na podrufju grada je najrazvijenija, zapošljava najviše radne snage, te je ujedno i najvedi izvoznik. No za poticanje daljnjeg razvoja i unapređenja gospodarstva u cjelosti osim poticajnih programa važno je nastaviti osiguravati uvjete za poduzetnike pofetnike i obrtnike, promicati kulturu poduzetništva i obrtništva s ciljem pokretanja gospodarskih aktivnosti koje de korištenjem postojedih resursa, novih tehnologija, inovacija, znanja, omoguditi razvoj novih proizvoda i usluga s višom dodanom vrijednošdu. U današnjem okruženju globalnog tržišnog gospodarstva mogud je napredak samo onog gospodarstva koje vrednuje znanje i inovacije te ulaže odgovarajuda sredstva u inovativnost, istraživanje i razvoj. Nova dostignuda kao rezultat inovativnosti, istraživanja i razvoja omoguduju uspješni razvoj tvrtki i njihovu kompetitivnost na tržištu. Unapređenje konkurentnosti gospodarstva zahtjeva razvoj zelenog gospodarstva, stoga je potrebno poticati korištenje alternativnih izvora energije fime se smanjuju troškovi proizvodnje, pridonosi zaštiti okoliša i povedava mogudnost održivog razvoja. Unapređenje konkurentnosti koja se temelji na znanju treba biti platforma koja de osigurati profitabilnost, rast, vedi izvoz i sl.. Visokokvalitetna osposobljenost kako poduzetnika i obrtnika, tako i zaposlenika (radne snage) može se osigurati samo predanošdu cjeloživotnom ufenju. Neophodno je podupirati izobrazbu i prekvalifikaciju jer neodgovarajuda ponuda vještina, koje se traže, usporava stvaranje radnih mjesta i dugorofan razvoj sektora. Ulaganje u znanja i kompetencije utjecat de na sve aspekte poslovanja, ne samo na proizvodnju nego i na marketing, prodaju, inventar, kvalitetu, radne odnose i produktivnost. Povedanje ulaganja u stvaranje novog znanja na svim znanstvenim podrufjima i pretvaranje tog znanja u svekoliki razvoj stoga je nužno, ne samo za stvaranje društva temeljenog na znanju, ved i za poboljšanje kvalitete života pojedinca i društva u cjelini, smanjivanje nesklada na tržištu rada, stvaranje socijalne pravifnosti i povezanosti svih skupina društva. Gospodarski napredak nadalje je potrebno osigurati i kroz modernizaciju proizvodnje, kroz uvođenje novih, ufinkovitijih postrojenja i strojeva, tehnologija, postupaka i normi, a nužan je i razvoj institucija koje pružaju potporu poduzetnicima, kako bi mogle kvalitetno odgovoriti potrebama i zahtjevima koje se pred njih postavljaju. Uz kontinuiran razvoj ljudskih potencijala, dobro razrađene programe i projekte te njihovu provedbu s ciljem osiguravanja prepoznatljivosti, uz jasno definirani marketinški plan koji ciljano privlafi domade i strane investitore, potife povoljne poduzetnifke klime, podrufje grada Jastrebarskog ima znafajne predispozicije za uspješan i održiv gospodarski razvoj. Poljoprivredna proizvodnja primarna je gospodarska djelatnost i temelj je razvoja drugih gospodarskih grana poput turizma. Poljoprivreda na podrufju grada Jastrebarskog predstavlja važnu gospodarsku granu bududi da poljoprivredna zemljišta zauzimaju oko 55% površine grada

Jastrebarskog. Posebno je razvijeno vinogradarstvo sa vinarstvom, vodarstvo, a posljednjih godina manje je zastupljeno stofarstvo sa ratarstvom. Poljoprivrednu proizvodnju karakteriziraju mala i nekonkurentna gospodarstva, veliki broj starafkih gospodarstava, rascjepkano poljoprivredno zemljište, male proizvodne parcele, niska tehnološka razina proizvodnje te nedostatak organizirane tržišne infrastrukture. Poseban problem leži u tradicijskoj strukturi proizvodnje i neorganiziranosti poljoprivrednih proizvođafa. Potrebno je stoga koncipirati proizvodne, poljoprivredne programe koji de omoguditi održivi rast i razvoj obiteljskih gospodarstava (kojih je trenutno na podrufju grada registrirano 1.223) inicirati i poticati aktivnosti, locirati i ukljufiti lokalne potencijale, te razvijati poticajno okruženje kroz povezivanja i partnerstva među nositeljima razvoja. Konkurentna poljoprivreda temeljena je na podizanju razine znanja u poljoprivredi radi intenziviranja razvoja i povedanja konkurentnosti kroz osposobljavanje poljoprivrednih proizvođafa za proizvodnju, preradu i marketing vlastitih poljoprivrednih proizvoda i upravljanje gospodarstvom, ufinkovito upravljanje i korištenje poljoprivrednog zemljišta, za dobivanje financijskih sredstava nacionalnih fondova i fondova Europske unije u svrhu jafeg razvoja i konkurentnosti poljoprivrednih i nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima. Potrebno je primjenjivati održivu poljoprivrednu proizvodnju, odnosno poljoprivredno zemljište koristiti u skladu s nafelima održivog gospodarenja poljoprivrednim površinama na nafin unapređenja poljoprivredne proizvodnje uvođenjem agrotehnifkih mjera zaštite poljoprivrednih površina i poljoprivredne proizvodnje. Razvijati i jafati ekološku poljoprivrednu proizvodnju kroz razvoj svijesti o mogudnostima, prednostima i uvjetima koje je potrebno zadovoljiti za bavljenje ekološkom poljoprivredom, te prednostima koje ona donosi za razvoj cjelokupnog ruralnog podrufja. Konkurentna poljoprivredna proizvodnja zahtjeva zaštitu, ofuvanje i brendiranje autohtonih poljoprivrednih proizvoda s podrufja grada Jastrebarskog, kako bi se ofuvali isti i omogudilo njihovim proizvođafima da kroz kontrolirani postupak proizvodnje koji osigurava standardiziranu kvalitetu ostvare dodanu vrijednost i prepoznatljivost na tržištu. Konkurentna poljoprivredna proizvodnja zahtjeva i kreiranje koncepta održivosti malih poljoprivrednih gospodarstava usmjeravanjem istih na proizvodnju ekonomski isplativih kultura prilagođenih njihovim usitnjenim parcelama (npr. lavanda), te njihovo povezivanje s tržištem (otkupljivafem). Turizam se na podrufju grada Jastrebarskog bazira na prirodnim i kulturnim znamenitostima, njihovoj ofuvanosti i atraktivnosti, na vinogradarstvu i vinarstvu, te na potencijalima za jafi razvoj seoskog i sportskog, lovnog, ribolovnog, kulturnog i zdravstvenog turizma. Poželjan turistifki razvoj grada Jastrebarskog podrazumjeva upravljanje ukupnim resursima na nafin koji de pridonijeti dugorofno održivom razvoju. Konkurentnost turizma nužno podrazumjeva umrežavanje i stalnu komunikaciju dionika, te suradnju javnog i privatnog sektora. Polazedi od finjenice da je osjetiti „atmosferu mjesta“ jedan od osnovnih motiva odmorišnih putovanja, ofuvanje atmosfere grada Jastrebarskog i specififne slike njegovih turistifkih tofaka u samoj je biti njegove turistifke konkurentnosti. Njegovanje autentifnosti ambijenta time je temelj turistifkog razvoja grada Jastrebarskog. Ofuvani prirodni resursi temeljna su vrijednost suvremenog društva, a ekološka osjetljivost bitan je faktor ukupne atraktivnosti turistifke destinecije, „zelena orijentacija“ grada Jastrebarskog kako u odnosu prema korištenju i upravljanju prostorom tako i prema energetskoj ufinkovitosti, također je važan potencijal turistifke konkurentnosti. „Pametan“ razvoj gospodarstva utemeljenog na znanju, inovacijama, novim tehnologijama i kreativnoj industriji, ali i kreiranju kulturnog sadržaja, poticanje inovativnosti u raznim oblicima turistifke ponude smjernica je koja upuduje na održivi razvoj turizma na podrufju grada Jastrebarskog. Valorizirajudi suvremenu turistifku praksu i tržišne trendove te strateške prednosti grada cilj je razvijati turizam na principima

75 održivosti. Grad Jastrebarsko je kreativna i dinamifna sredina, visoko sadržajna i svojom atmosferom nadasve ugodna destinacija, zajedno sa svojom slikovitom okolicom privlafna razlifitim segmentima posjetitelja za jednodnevne i višednevne turistifke boravke. Turizam grada temelji se na kulturnom i prirodnom nasljeđu, ali njegova kreativnost vidljiva je i u brojnim inovativnim projektima koji podižu konkurentnost turistifke ponude. Daljnji razvitak stoga treba osigurati u kontinuitetu, na nafin da se strategija ostvaruje dinamifki uz uvažavanje povijesnog nasljeđa, resursne osnovice, tržišnih trendova, te ofekivanja u bududnosti. Razvitak ni u jednoj tofki ne pofinje od nifega nego se bududi razvitak oslanja na ved postojede okolnosti, uvjete i temelje. Tako se i razvoj Jastrebarskog oslanja na ono što su prethodne generacije stvorile, a toga nije malo. Ved više od 750 godina života na ovim prostorima ostavilo je bogat trag u brojnim crkvama, kapelicama i dvorcima grofova Erdödy i Oršid, a dio kulturne baštine fuva se danas u lijepo uređenom Gradskom muzeju. Neprocjenjiva je vrijednost i važnost prirodne baštine Grada Jastrebarskog. Najvrednija prirodna baština svakako je ornitološki rezervat Crna mlaka, 1980. godine proglašen specijalnim ornitološkim rezervatom i nalazi se pod posebnom zaštitom, potom rezervat šumske vegetacija Japetid, park Erdödy, izvori vode u Svetoj Jani, Plešivica i dr.. Za vinorodni kraj poput Jastrebarskog osim atraktivnih vinograda i vinskih podruma te vina, vrlo su važne manifestacije vezane uz vino i vinske svefanosti, pa se tako od 1984. godine održavaju Vinske igre, potom Jaskanske vinske svefanosti, Diplomatska berba na kojoj se okupljaju brojni veleposlanici iz raznih zemalja, te brojne druge manifestacije koje predstavljaju i grade identitet grada Jastrebarskog. Na podrufju grada postoje potencijali za razvoj brojnih selektivnih oblika turizma (sportski, izletnifki, lovni, zdravstveni, kulturni, eko turizam i sl.), međutim kako bi isti zaživjeli potrebno je strateški promišljati o razvoju turizma, povezati turistifke dionike, intenzivirati suradnju javnog i privatnog sektora sa Turistifkom zajednicom, te poticati sinergijsko djelovanje poljoprivrednih i turistifkih djelatnosti. Kako bi se Grad izdvojio od ostalih slifnih destinacija potrebno je kreirati specififne turistifke proizvode koji de omoguditi prepoznatljivost na turistifkom tržištu. Razvoj Grada se promišlja u ravnoteži povijesnog nasljeđa i suvremenih trendova, a temeljeno na resursnoj osnovici i drugim pogodnostima koje treba iskoristiti u koncipiranju asortimana ponude, koja de biti konkurentna i prepoznatljiva na tržištu. Turizmu kao potencijalu gospodarskog napretka potporu trebaju pružiti ostale gospodarske grane i drugi sudionici izravno i neizravno ukljufeni u oblikovanje turistifkog proizvoda turistifke destinacije kao cjeline. Time se doseže i veda kvaliteta života domicilnog stanovništva, te privlafi turiste koji žele kvalitetan boravak u sredini koja nudi odgovarajudi asortiman ponude (turistifki proizvod), ali i kvalitetno okruženje u kojem se taj proizvod konzumira.

Za postizanje gospodarskog razvoja potrebno je utvrditi u koje djelatnosti i sektore valja priritetno ulagati s obzorom na postojede gospodarske fimbenike na razini Grada, kao i potrebu za proizvodima i uslugama koje de nastati kao rezultat navedenih ulaganja. U tom smislu je potrebno precizno evaluirati postojedu gospodarsku situaciju, utvrditi pozitivne i negativne trendove razvoja te potrebe tržišta kako bi se osiguralo ulaganje u one sektore koji de u razumnom periodu generirati prihod i dobit. Njihov razvoj poduprijet de smanjenje administrativnih barijera od strane Gradske uprave te uspostavljanje infrastrukturnih preduvjeta za razvoj poslovanja. Jastrebarsko de postati grad koji umrežava i podržava lokalne dionike iz svih sektora s ciljem realizacije postojedih razvojnih potencijala.

STRATEŠKI CILJ 3: POVEDANJE KVALITETE KULTURNOG, DRUŠTVENOG, SPORTSKOG ŽIVOTA U ZAJEDNICI

Visoka kvaliteta života znafi i visoku kvalitetu usluga za stanovništvo, a to ne znafi samo hranu, odjedu i smještaj, ved podrazumijeva i sva ona dobra koja ljudima osiguravaju kvalitetu življenja u uvjetima koji osiguravaju određeni stil i ljepotu ambijentalnih vrijednosti, slobodu izražavanja i civilizacijski odnos prema stefevinama suvremenog društva. Stoga je potrebno osigurati i stvoriti sredinu privlafnu za življenje, osobni i profesionalni razvoj, osigurati programe i sadržaje za sve skupine stanovništva, osigurati dostupnost javnim prostorima i sadržajima i sl. Osobni i profesionalni razvoj treba temeljiti na ufinkovitom obrazovanju što podrazumjeva sve oblike (formalnog, neformalnog) ufenja. Ulaganje u sve razine formalnog obrazovanja, te briga o svim oblicima cjeloživotnog ufenja je pravo i obveza svih interesnih skupina na podrufju grada Jastrebarskog s posebnim naglaskom na potrebu stalne prilagodbe obrazovnih programa potrebama gospodarstva, temeljeno na spoznaji da je kreiranje i korištenje znanja najvažniji finitelj prosperiteta i održivog razvoja društvene zajednice. Od ukupno 10.477 stanovnika starih 15 i više godina na podrufju grada Jastrebarskog obrazovnu strukturu fini 34% stanovnika sa niskom strufnom spremom, 55% sa srednjom strufnom spremom, te svega 11% stanovnika ima završeno visoko obrazovanje. Bez ulaganja u istraživanja i razvoj nede se stvarati nova znanja, a bez ulaganja u obrazovanje nede se dogoditi primjenjena znanja i nede se osposobiti ljudi za njegovo korištenje, stoga naglasak mora biti na ostvarenju mogudnosti i poticaja osposobljavanja svih kadrova koji de biti konkurentni na tržištu rada, usmjereni prema stvarnim potrebama rastudih sektora, što ukljufuje i sustav poticaja deficitarnih zanimanja. U koncipiranju sustava obrazovanja grada Jastrebarskog mladim ljudima treba ponuditi one obrazovne programe koji de stvarati kvalificiranu radnu snagu traženu na tržištu rada. Omoguditi im strufnu praksu, stjecanje znanja i vještina koje se nakon završenog školovanja neposredno mogu primjeniti odmah po zaposlenju. Pored toga nužno je ustrojiti sustav strufnog osposobljavanja nakon završetka formalnog obrazovanja, što znafi da cjeloživotno ufenje postaje integralnim dijelom obrazovnog procesa, obzirom da jednom stefena znanja brzo zastarijevaju. Također treba poticati sve oblike povezanosti akademske zajednice i gospodarstva, kao kvalitetne pretpostavke usmjeravanja karijera i osobnog razvoja pojedinca. Potrebno je poboljšati stupanj cjeloživotnog ufenja, promifudi sve oblike cjeloživotnog ufenja na radnom mjestu i mimo njega, kao pretpostavka za bolje zapošljavanje ili za podizanje opde kulture odnosno unapređenje opde razine znanja svih dobnih skupina, što ukljufuje i osobe trede dobi. Obrazovne potencijale kojima raspolaže grad Jastrebarko potrebno je sustavno usklađivati sa svjetskim trendovima u obrazovanju kako bi se osigurala visoka razina i kvaliteta ljudskih potencijala koji de biti sposobni inovirati, usmjeravati i realizirati gospodarski razvoj, a sve kako bi se osiguralo sinergijsko djelovanje javnog i privatnog sektora. U konafnici obrazovanje predstavlja temeljnu pokretafku snagu rasta i razvoja gospodarstva te društva u cjelini. Uslijed demografskih fimbenika na podrufju grada Jastrebarskog, kao i na podrufju cijele Republike Hrvatske, evidentiran je porast broja korisnika zdravstvene i socijalne skrbi. Zastarjelost cjelokupnog sustava namede uvođenje novih normi i standarda u sustav zdravstva i socijalne skrbi. To se posebno odnosi na konstruktivno rješavanje problema vezanih za starost, siromaštvo i bolesti, odnosno fuvanje dostojanstva građana trede dobi. Socijalna osjetljivost se povezuje s prepoznavanjem problema, potife na razmišljanje, istraživanje i rad na stvaranju humanijeg, socijalno senzibilnijeg i manje stresnog društva sutrašnjice. Socijalna i društvena osjetljivost se posebno mjeri razinom opremljenosti društva sadržajima za djecu i mlade, podršci koja se osigurava obiteljima s

77 malom djecom i zaposlenim majkama te osobama trede dobi, posebno starim i bolesnima. Ovdje su jednako važni projekti i programi rješavanja otvorenih problema, kao i infrastrukturne pretpostavke bez kojih ih nije mogude u cijelosti i kvalitetno realizirati. Stanovnicima je potrebno osigurati višu kvalitetu života u svim podrufjima, treba potaknuti usvajanje vrijednosti i nafina života koji omogudavaju ostvarenje koncepta preventivnog ofuvanja i unapređenja zdravlja, pri femu je posebnu skrb potrebno usmjeriti na ugrožene ciljne skupine. Stoga je potrebno unaprijediti zdravstvene i socijalne usluge, poticati razvoj izvaninstitucionalnih oblika socijalne i zdravstvene skrbi, razvoj programa socijalne ukljufenosti za osobe s invaliditetom i ranjive socijalne skupine stanovništva, jafati socijalnu osjetljivost stanovništva prema osobama s invaliditetom i ranjivim socijalnim skupinama stanovništva, unaprijediti ljudske resurse za pružanje pomodi osobama s invaliditetom, za pružanje usluga socijalno iskljufenim skupinama stanovništva i poticati volontiranje u podrufju socijalnih usluga. Podizanjem razine svijesti o invaliditetu kao jednom elementu ljudske raznolikosti, rješavanjem određenih zapreka i problema koji zahtjevaju multidisciplinarna rješenja, te pružanjem kvalitetnih i inovativnih usluga pridonijelo bi se poboljšanju kvalitete života osobama s invaliditetom te njihovim obiteljima, s naglaskom na njihovu integraciju i potpuno sudjelovanje u društvu, bududi da pristupafno društvo predstavlja dobrobit za fitavo stanovništvo. Također briga za mlade, obitelj te starije i nemodne osobe još uvijek nije dovoljno prepoznata u zajednici, a mora se sagledati u znatno širem kontekstu ukoliko se želi osigurati visoka kvaliteta života, te govoriti o gradu visoke socijalne osjetljivosti. U tom kontekstu se svaka dobna skupina može pojavit kao socijalno ugrožena skupina, a da bi se to sprijefilo, potrebno je pravovremeno naglasak staviti na unapređenje odnosa prema svim ciljnim skupinama, a posebno prema djeci i mladima kojima je potrebno osigurati odrastanje i razvoj u sigurnoj i zdravoj sredini koja nudi dovoljno kvalitetnih i kreativnih sadržaja; obiteljima normalne uvjete za opstanak, razvoj i kvalitetu života; osobama trede dobi, starima i nemodnima, potrebno je osigurati relevantne sadržaje i mogudnost da zadovolje svoje stvarne potrebe primjerene njihovoj dobi i interesu; kreativno djelovanje u lokalnoj zajednici, pomod u kudi, kvalitetne domove za starije osobe, zdravstvenu skrb te pozitivan odnos društva prema starijim osobama. Stoga, realizacija ovog dijela cilja 3 bit de usmjerena na jafanje sinergijskog međuinstitucionalnog djelovanja svih institucija, poduzetnika i/ili neprofitnog sektora koji de osigurati preventivne mjere djelovanja na navedene ciljne skupine, što de rezultirati smanjenjem broja i razine problema, dok de se modernizacijom postojedih i razvojem novih socijalnih usluga jafati socijalna osjetljivost, posebno prema osobama s invaliditetom i socijalno ranjivim skupinama, jafati volontiranje u podrufju socijalnih usluga što de uvelike pridonijeti boljim uvjetima i kvaliteti života te uspješnom integriranju u gospodarski i društveni život svim stanovnicima, a posebno onim potrebitima. Kako bi se izgradio grad visokog društvenog standarda potrebno je stvoriti sredinu privlafnu za življenje, osigurati brojne društvene programe i sadržaje koji obuhvadaju sva podrufja djelovanja, a usmjereni su svim skupinama stanovništva na podrufju grada Jastrebarskog. Iako je grad neprestano ukljufen u organizaciju društvenih, sportskih i kulturnih događanja i sadržaja, još uvijek u dovoljnoj mjeri nisu ispunjeni svi uvjeti i potrebe današnjeg suvremenog društva, posebno mladog stanovništva i djece fiji se razvoj, odrastanje i oblikovanje temelji na smjernicama suvremenog društva. Stoga je potrebno poticati i osmišljati nove programe vezane za kulturu grada, organizirati nove događaje i manifestacije, unaprijediti sport kroz razvoj novih sportskih i rekreativnih sadržaja namjenjenih svim dobnim skupinama, ukljufiti sportske i rekreativne sadržaje u turistifku ponudu, te obogatiti društvene sadržaje namjenjene djeci i mladima. Realizacijom navedenog podigao bi se društveni

78 standard na višu razinu što bi utjecalo na zadržavanje mlađe populacije na podrufju grada, a samim time, kroz razlifita podrufja djelovanja pridonijelo bi se i cjelokupnom razvoju grada Jastrebarskog. Veliku važnost u razvoju grada predstavljaju i organizacije civilnog društva. Jafanje civilnog i socijalnog dijaloga predstavlja unapređenje zajednifke suradnje javnog, privatnog i civilnog sektora grada Jastrebarskog s konafnom svrhom promicanja gospodarskog i sveukupnog društvenog razvoja. Jafe ukljufivanje stanovništva u aktivnosti planiranja i razvoja Grada jedna je od temeljnih pretpostavki održivog socio-ekonomskog razvitka, stoga je potrebno poticati razvoj organizacija civilnog društva, jafanje kapaciteta civilnog sektora u podrufjima upravljanja organizacijama, prikupljanja financijskih sredstava za rad, pripreme projekata, upravljanje projektima i sl. Udruge su važan fimbenik društvenog života na podrufju grada Jastrebarskog, a spektar pitanja kojima se bave je širok. Kroz svoje djelovanje unapređuju kvalitetu društvenih sadržaja, zauzimaju se za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode, održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska i druga uvjerenje, ali i zagovaraju interese razlifitih društvenih skupina fime pozitivno utjefu na trajne društvene promjene u lokalnoj zajednici. Stoga je poticanje svijesti građanstva o nužnosti jafeg aktiviranja zajednice, formiranju aktivnog građanina u lokalnoj zajednici prepoznato kao važna mjera razvoja podrufja grada, a sve u svrhu rješavanja problema s kojim se svakodnevno suofavamo. Da bi se unaprijedilo djelovanje organizacija civilnog društva, potrebno je da se isti usmjere ne rješavanje specififnih problema. Potrebno je bolje razraditi kriterije financiranja ovisno o njihovom pojedinafnom doprinosu u stvaranju javnog mišljenja, te u promicanju vrijednosti civilnog društva. Potrebno je poticati razvoj socijalnog poduzetništva kako bi se povedala financijska stabilnost organizacija civilnog društva. Socijalno poduzetništvo predstavlja stvaranje socioekonomskih struktura, a sama djelatnost uvijek je u skladu i sinergiji s vizijom i misijom organizacije, te se sav ostvareni profit koristi za projekte, programe i rad udruge. Na taj nafin bi se potaklo jafe i efikasnije djelovanje organizacija civilnog društva, te bi se povedale gospodarske aktivnosti i zapošljavanje/samozapošljavanje u domeni socijalnog poduzetništva.

Ostvarenje opdih i posebnih programa u podrufju socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, kulture, zdravstva, sporta, rekreacije, zapošljavanja bit de uspješnije ako sve institucije budu djelovale u sinergiji odnosa, kao mreža javnih ustanova, službi i izvaninstitucionalnih oblika na putu ostvarenja zajednifkog cilja, uz pomod, podršku i koordinaciju službi Grada Jastrebarskog. Navedeno treba biti jedan od segmenata u složenom sustavu mjera i sadržaja, koji grad Jastrebarsko fine mjestom ugodnim za življenje, s visokom razinom društvenog standarda.

12. PRIORITETI RAZVOJA GRADA JASTREBARSKOG

Strateški prioriteti razvoja grada Jastrebarskog predstavljaju strateške pravce djelovanja, a utvrđuju se u okviru svakog strateškog cilja. Za svaki strateški prioritet definiraju se mjere koje osiguravaju ostvarenje strateškog prioriteta. Provedbene mjere ostvaruju se planskim aktivnostima koje se, u implementaciji, oblikuju kao konkretni projekti. Razrada strateških prioriteta i provedbenih mjera temelji se na viziji i strateškim ciljevima, te na kljufnim razvojnim izazovima. Sažetak strateških ciljeva, prioriteta i pripadajudih mjera provedbe prikazan je u tablicama:

CILJ 1: POVEDANJE SVEUKUPNOG STANDARDA ŽIVOTA STANOVNIKA

PRIORITETI MJERE

Mjera 1.1.1. Planiranje prostornog razvoja u svrhu podizanja standarda Prioritet 1.1. stanovanja Razvoj komunalnih Mjera 1.1.2. infrastrukturnih sustava i Razvoj prometne infrastrukture u urbanom i ruralnom podrufju objekata Mjera 1.1.3. Izgradnja i modernizacija vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje Mjera 1.1.4. Razvoj ostale infrastrukture u urbanom i ruralnom podrufju Mjera 1.2.1. Prioritet 1.2. Razvoj ljudskih resursa Jačanje i razvoj lokalne Mjera 1.2.2. samouprave Poboljšanje ufinkovitosti lokalne samouprave kroz razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija Mjera 1.2.3. Unapređenje partnerstva i suradnje Mjera 1.3.1. Zaštita i održivo korištenje prirodnih vrijednosti i prirodne baštine Mjera 1.3.2. Prioritet 1.3. Uspostava održivog gospodarenja otpadom Unapređenje zaštite okoliša i Mjera 1.3.3. energetske učinkovitosti Razvoj energetske ufinkovitosti i povedanje udjela obnovljivih izvora energije

CILJ 2: POVEDANJE MOGUDNOSTI OTVARANJA NOVIH RADNIH MJESTA

PRIORITETI MJERE

Mjera 2.1.1. Razvoj poslovne infrastrukture i unapređenja investicijskog Prioritet 2.1. okruženja

Jačanje konkurentnosti Mjera 2.1.2. gospodarstva Jafanje ljudskih potencijala u svrhu razvoja poduzetništva Mjera 2.1.3. Jafanje konkurentnosti i povezivanje MSP-a, te razvoj društvenog poduzetništva Mjera 2.1.4. Gospodarstvo temeljeno na novim tehnologijama i znanju Mjera 2.2.1. Ufinkovito upravljanje i korištenje poljoprivrednog i šumskog zemljišta Prioritet 2.2. Mjera 2.2.2. Ruralni razvoj Jafanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje Mjera 2.2.3. Povedanje konkurentnosti vinogradarsko-vinarskog sektora Mjera 2.3.1. Prioritet 2.3. Unapređenje turistifke infrastrukture i usluga Razvoj turizma Mjera 2.3.2. Razvoj selektivnih oblika turizma Mjera 2.3.3. Ofuvana kulturna baština u funkciji turizma

CILJ 3: POVEDANJE KVALITETE KULTURNOG, DRUŠTVENOG, SPORTSKOG ŽIVOTA U ZAJEDNICI

PRIORITETI MJERE

Mjera 3.1.1. Prioritet 3.1. Unapređenje odgojo-obrazovne infrastrukture i programa Kvalitetan odgojno-obrazovni Mjera 3.1.2. sustav dostupan svima Stvaranje uvjeta za povedanje dostupnosti odgojno-obrazovnih programa Mjera 3.2.1. Prioritet 3.2. Razvijanje mreže socijalnih usluga u zajednici Unapređenje socijalnih i Mjera 3.2.2. zdravstvenih usluga Razvijanje mreže zdravstvenih usluga u zajednici Mjera 3.3.1. Prioritet 3.3. Razvoj sportske infrastrukture i sadržaja Poboljšanje standarda življenja Mjera 3.3.2. na području grada Unapređenje kulturnih objekata i sadržaja Mjera 3.3.3. Unapređenje javnih objekata i sadržaja Mjera 3.4.1. Prioritet 3.4. Izgradnja kapaciteta OCD-a i promocija cjeloživotnog ufenja Jačanje civilnog i socijalnog Mjera 3.4.2. dijaloga kroz razvoj OCD-a Jafanje OCD-a u pružanju usluga od opdeg interesa

13. RAZRADA MJERA GRADA JASTREBARSKOG

Mjere su postupci, intervencije ili nafin djelovanja nadležnih institucija u prioritetna podrufja u svrhu ostvarivanja ciljeva. One trebaju biti sadržajno nedvojbeno u funkciji otklanjanja ili unapređenja okolnosti radi kojih se donose. Za intervencije u prioritetnim podrufjima za Grad Jastrebarsko, a u svrhu ostvarivanja ciljeva definirane su sljedede provedbene mjere:

CILJ 1 Povedanje sveukupnog standarda života stanovnika

PRIORITET 1.1. Razvoj komunalnih infrastrukturnih sustava i objekata

MJERA 1.1.1. Planiranje prostornog razvoja u svrhu podizanja komunalnog standarda

CILJ MJERE Riješiti jedan od „gorudih“ problema Grada Jastrebarskog - unaprijediti sređivanje imovinsko-pravnih odnosa, pravodobno vršiti potrebne izmjene i dopune prostorno planske dokumentacije uvažavajudi standarde zaštite okoliša, izraditi potrebnu projektno-tehnifku dokumentaciju i dr. Planiranje korištenja prostora i intervencija u njemu temelji se na strukturalnoj analizi svih stalnih i promjenjivih komponenti koje definiraju prostor i djeluju u njemu danas, te onih koje se mogu predvidjeti u bududnosti. Upravljanje prostorom grada, planiranje razvoja, racionalno korištenje i zaštita prostora, te stvaranje preduvjeta za provedbu razvojnih projekata osnovni je uvjet održivog razvoja. Upravljanje prostorom grada, planiranje razvoja i zaštita prostora mora se temeljiti na ažurnim i cjelovitim podacima, stoga je potrebno operativno implementirati cjelovit sustav za pregledavanje, analizu, razmjenu i distribuciju prostora i projektnih podataka u cilju opdeg razvoja i razvoja infrastrukture za potrebe gradske uprave, gospodarstva i građana.

AKTIVNOSTI  Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa  Provedba geodetsko-katarstarske izmjere podrufja Grada  Pravovremene izmjene/dopune prostorno planske dokumentacije, sukladno definiranim potrebama i zakonskim odredbama  Izrada projektno-tehnifke dokumentacije za izgradnju/rekonstrukciju potrebnih infrastrukturnih sustava i objekata  Stavljanje u funkciju razvoja grada prostor bivše vojarne – Rakitovica (poslovne, javne i uslužne, kulturne, športske, stambene i dr. namjene)  Legalizacija objekata u vlaništvu Grada  Izrada prostornih i urbanistifkih planova uređenja grada  Priprema projekata za sufinanciranje iz državnog prorafuna i EU fondova i programa

OČEKIVANI REZULTATI Kvalitetnije prostorno planiranje, održivo gospodarenje prostornim resursima, urbanistifki i imovinsko pravno uređene festice za izgradnju ili uređenje javnih objekata ili površina, ažurni, cjeloviti i dostupni

podaci za potrebe gradske uprave, gospodarstva i građana dovode do poticajnog okruženja za privlafenje investitora i jafanja sveukupne gospodarske aktivnosti grada Jastrebarskog. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, Zavod za prostorno uređenje, Državna geodetska uprava

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, Ministarstvo regionalnog FINANCIRANJA razvoja i fondova EU, Državna geodetska uprava, EU fondovi i programi

Povedanje sveukupnog standarda života stanovnika

PRIORITET 1.1. Razvoj komunalnih infrastrukturnih sustava i objekata

MJERA 1.1.2. Razvoj prometne infrastrukture u urbanom i ruralnom podrufju

CILJ MJERE Unaprijediti postojedu prometnu infrastrukturu urbanog i ruralnog podrufja grada, poboljšati prometnu povezanost, povedati sigurnost u prometu istovremeno vodedi brigu o zaštiti okoliša i kvaliteti življenja. Izgraditi nove cestovne prometne pravce i povedati parkirališni kapacitet na fitavom podrufju grada. Povedati kvalitetu i opseg usluge javnog prijevoza, uspostaviti međusobno povezane i funkcionalne mreže biciklistifkih staza. S ciljem uvođenja inovativnih tehnoloških rješenja i održivog razvoja poticati daljnji razvoj elektromobilnosti i pripadajude infrastrukture uz istovremeni ufinak poboljšanja kvalitete zraka i zaštite okoliša.

AKTIVNOSTI  Daljnji razvoj GIS sustava u podrufju prometne (e-ceste) i komunalne infrastrukture grada  Izgradnja/rekonstrukcija cestovnih prometnica  Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa  Izgradnja/rekonstrukcija javnih parkirališnih mjesta i ostalih javnih prometnih površina  Rekonstrukcija glavnog gradskog trga  Unapređenje prometne infrastrukture ruralnog podrufja  Ufinkovito održavanje prometne infrastrukture  Unapređenje sustava javnog prijevoza  Poticanje elektromobilnosti (elektrifni autobusi, automobili, skuteri, bicikli)  Razvoj infrastrukture brzih punionica za elektrifna vozila  Priprema projekata za apliciranje na EU fondove i programe

OČEKIVANI REZULTATI Razvoj prometne infrastrukture u urbanom i ruralnom podrufju grada

pridonosi ravnomjernom razvoju podrufja, potife gospodarski napredak, te pripomaže povoljnoj prostornoj disperziji stanovništva. Unapređenje postojedih i izgradnja novih cestovnih pravaca pridonosi poboljšanju protofnosti i boljem korištenju geoprometnog položaja, boljoj organizaciji prometa, sigurnosti u prometu, te kvaliteti življenja što rezultira porastom broja stanovnika i smanjenjem negativnog utjecaja na životnu okolinu. Povedanje kvalitete i sigurnosti svih sudionika u prometu postidi de se i kroz razvoj dodatne infrastrukture (javna parkirališna mjesta i ostale javne prometne površine). Razmatranje mogudnosti razvoja ekološki održive mreže javnog prijevoza dostatnog opsega rezultiralo bi unapređenjem kvalitete i povedanjem korištenja javnog prijevoza te smanjenjem prometnog opteredenja. Povedanje elektromobilnosti i potrebne infrastrukture pridonijelo bi jednostavnijem i jeftinijem putovanju uz manju potrošnju energije i ofuvanje okoliša. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, Ministarstvo pomorstva, FINANCIRANJA prometa i infrastrukture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Županijska uprava za ceste, Hrvatske ceste, Ministarstvo poljoprivrede, EU fondovi i programi

CILJ 1 Povedanje sveukupnog standarda života stanovnika

PRIORITET 1.1. Razvoj komunalnih infrastrukturnih sustava i objekata

MJERA 1.1.3. Izgradnja i modernizacija vodoopkrbnog sustava i sustava odvodnje

CILJ MJERE Postidi 100% pokrivenost vodoopskrbom na podrufju grada Jastrebarskog s obzirom da pojedina naselja još uvijek nisu u sustavu kontrolirane vodoopskrbe, te obnoviti postojedu vodoopskrbnu mrežu radi zaštite, podizanja kvalitete voda i njene maksimalne iskoristivosti. Uspostaviti sustav za unapređenje, održavanje i upravljanje sustavom vodoopskrbe. Rekonstrukcija dotrajale kanalizacijske mreže te izgradnja nove u dijelovima grada koji nisu pokriveni kanalizacijskom mrežom te razvoj sustava profišdavanja. U naseljima unutar kojih konfiguracija terena uvjetuje gradnju, koristiti druge sustave profišdavanja koji omoguduju prihvatljivu razinu fistode otpadnih voda.

AKTIVNOSTI  Uspostava GIS sustava komunalno-vodnih građevina  Jafanje kapaciteta za unapređenje, održavanje i upravljanje sustavom vodoopskrbe

 Održavanje i modernizacija postojede javne vodoopskrbne mreže  Širenje mreže komunalno-vodnih građevina u ruralnom podrufju  Razvoj sustava automatskog daljinskog ofitanja vodomjera  Jafanje kapaciteta za unapređenje, održavanje i upravljanje sustavom odvodnje otpadnih voda  Izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda  Izgradnja uređaja za profišdavanje otpadnih voda  Poticanje korištenja suvremenih tehnologija u sustavu zbrinjavanja otpadnih voda  Ufinkovito održavanje komunalne infrastrukture  Mjere zaštite izvorišta pitke vode i vodnih resursa  Projekti razvoja/jafanja svijesti stanovništva o potencijalnim rizicima nekontroliranog ispuštanja otpadnih voda u okoliš  Priprema dokumentacije za apliciranje projekata na EU fondove i programe

OČEKIVANI REZULTATI 100% pokrivenost grada Jastrebarskog vodoopskrbnom mrežom, obnovljena postojeda vodoopskrbna mreža i uspostavljen sustav kontrole i smanjenja gubitaka vode. Izgrađena kanalizacijska mreža u vedini naselja grada Jastrebarskog, sanacija i rekonstrukcija postojede mreže, te izgradnja profistafa. Smanjena kolifina otpadnih voda koje se ispuštaju u okoliš i povedan broj prikljufaka na vodoopskrbni sustav i sustav odvodnje. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, Vode Jastrebarsko d.o.o., Zagrebafka županija

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Vode Jastrebarsko d.o.o., Zagrebafka županija, FINANCIRANJA Hrvatske vode, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo poljoprivrede, EU fondovi i programi

CILJ 1 Povedanje sveukupnog standarda života stanovnika

PRIORITET 1.1. Razvoj komunalnih infrastrukturnih sustava i objekata

MJERA 1.1.4. Razvoj ostale infrastrukture u urbanom i ruralnom podrufju

CILJ MJERE Stvaranje preduvjeta za nesmetani rast i razvoj gospodarstva/gospodarskih aktivnosti te povedanje kvalitete života građana kroz ufinkovito održavanje komunalne infrastrukture, te izgradnju/rekonstrukciju nogostupa, autobusnih ugibališta i sl. Rekonstrukcija i dogradnja zastarjelog sustava javne rasvjete u svrhu

povedanja sigurnosti u prometu, poboljšanja energetske ufinkovitosti sustava javne rasvjete i zaštite okoliša od svjetlosnog onefišdenja. Uvođenje ufinkovitih tehnoloških rješenja za organiziranje i distribuciju plina. Uređenje groblja, te javnih prostora grada u svrhu prepoznatljivosti identiteta grada. Izgradnja i razvoj širokopojasnog interneta (razvoj podatkovne infrastrukture za brz pristup internetu) na ruralnom porufju grada, posebice u podrufjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes, te novih telekomunikacijskih tehnologija (hotspot lokacije) u svrhu povedanja produktivnosti rada i ravnomjernog razvoja podrufja grada Jastrebarskog.

AKTIVNOSTI  Uspostava GIS sustava javne rasvjete  Automatizacija sustava javne rasvjete  Provođenje Akcijskog plana ekološki ufinkovite javne rasvjete  Izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju i gradnju sustava javne rasvjete  Izgradnja ekološki ufinkovite javne rasvjete  Ufinkovito održavanje komunalne infrastrukture  Izgradnja/rekonstrukcija nogostupa, autobusnih stajališta i sl.  Ufinkovit razvoj ostale infrastrukture u ruralnim podrufjima  Uvođenje i korištenje tehnoloških rješenja za organiziranje i distribuciju prirodnog plina  Izgradnja i razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa/interneta (posebice u podrufjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes)  Izgradnja novih telekomunikacijskih tehnologija (hotspot lokacije)  Proširenje/uređenje groblja i mrtvafnica  Uređenje javnih prostora u cilju jafanja prepoznatljivosti identiteta gradskih obilježja (Perivoj, djefja igrališta, zelene površine i ostalo)  Priprema projekata za apliciranje na EU fondove i programe

OČEKIVANI REZULTATI Izrađen GIS javne rasvjete, smanjenje svjetlosnog onefišdenja i troškova elektrifne energije kroz provedbu Akcijskog plana ekološki ufinkovite javne rasvjete. Izrađena ufinkovita tehnološka riješenja za organiziranje i distribuciju plina. Pristup internetu na ruralnom podrufju grada Jastrebarskog, te dostupna hot spot lokacija (wifi tofka). Proširena i uređena groblja i mrtvafnice, parkovi, djefja igrališta, zeleni i ostali javni prostor. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, Ministarstvo zaštite okoliša i FINANCIRANJA prirode, Ministarstvo poljoprivrede, FZOEU, EU fondovi i programi

CILJ 1 Povedanje sveukupnog standarda života stanovnika

PRIORITET 1.2. Jafanje i razvoj lokalne samouprave

MJERA 1.2.1. Razvoj ljudskih resursa

CILJ MJERE Pristupiti procjeni potreba izobrazbe temeljene na objektivnoj procjeni podrufja u kojima zaposlenici mogu i trebaju poboljšati svoje kompetencije. Razvijati postojede kapacitete kako bi udovoljili zahtjevima postavljenim pred modernu lokalnu samoupravu koja služi građanima. Ojafati koncept cjeloživotnog ufenja koji podrazumjeva ufenje kroz sve stadije života s ciljem unapređenja postojedih i razvoja novih kompetencija u svrhu riješavanja sve vedih zahtjeva u dinamifnom poslovnom okruženju. Uspostaviti kvalitetan i lako dostupan javni servis prema građanima, partnerski odnos s javnim i privatnim sektorom, te otvoreni dijalog s organizacijama civilnog društva kroz uvođenje sustavnih promjena metodologije rada i daljnjeg razvoja dosadašnjeg dobrog iskustva u radu.

AKTIVNOSTI  Izrada, provođenje i vrednovanje program za poboljšanje strufnih kompetencija službenika i stalno strufno osposobljavanje i usavršavanje za pružanje visoko kvalitetne javne usluge (edukacija zaposlenika, rukovođenje i organizacija)  Razvoj ufinkovitog sustava podrške, pradenja i mentorstva u razdoblju pripravništva  Jafanje postojedih kapaciteta za izobrazbu zaposlenika  Uspostavljanje sustava napredovanja i kontinuirano pradenje napredovanja zaposlenika  Jafanje sustava društveno odgovornog poslovanja u rad Gradske uprave  Uspostavljanje kvalitetnog i lako dostupnog javnog servisa prema građanima iz djelokruga rada Gradske uprave  Promicanje postupaka zelene javne nabave  Jafanje struktura za otvoreni dijalog s OCD  Unapređenje aktivnosti vidljivosti provedbe i promocije projekata u zajednici  Brendiranje Grada – razvoj prepoznatljivosti podrufja  Izrada, programsko planiranje i pradenje/razvoj i implementacija sektorskih strategija

OČEKIVANI REZULTATI Ufinkovita lokalna samouprava prilagođena zahtjevima suvremenog društva, transparentna, građanima orijentirana, racionalna, profesionalna i ufinkovita. Kao takva doprinosi ufinkovitom poslovnom okruženju, a bududi da obuhvada sve segmente života društvene zajednice pridonosi razvoju boljeg standarda svih građana. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, Ministarstvo uprave, EU FINANCIRANJA fondovi i programi

CILJ 1 Povedanje sveukupnog standarda života stanovnika

PRIORITET 1.2. Jafanje i razvoj lokalne samouprave

MJERA 1.2.2. Poboljšanje ufinkovitosti lokalne samouprave kroz razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija

CILJ MJERE Modernizacija informacijske i komunikacijske tehnologije u svrhu razvoja e-uprave – uvođenje novih rješenja s ciljem unapređenja poslovnih procesa kroz spajanje s novim tehnologijama u alat kojim de se unaprijediti cjelokupno poslovanje.

AKTIVNOSTI  Modernizacija rafunalne i komunikacijske infrastrukture  Razvoj e-uprave (digitalne interakcije između javne uprave i građana, poduzeda, zaposlenika, drugih tijela uprave/vladinih organizacija)  Unapređenje GIS sustava (katastar infrastrukture, nekretnina u gradskom vlasništvu, javnih površina i sl.)  Registar imovine (baza podataka o imovini Grada/sustav održivog upravljanja imovinom)  Cjelovito planiranje prostornog razvoja/unapređenje sustava upravljanja podacima o prostoru Grada  Unapređenje kvalitete opreme u smislu razvoja IKT-a/daljnja digitalizacija i informatizacija Gradske uprave  Priprema programa i projekata za sufinanciranje iz državnog prorafuna i EU fondova i programa

OČEKIVANI REZULTATI Modernizirana informacijsko-komunikacijska tehnologija, omoguden razvoj e-uprave (vedi broj e-usluga za građane i poduzetnike), uspostavljeno elektronifko uredsko poslovanje i unaprijeđeno zajednifko djelovanje lokalne samouprave. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, Ministarstvo uprave, EU FINANCIRANJA fondovi i programi

CILJ 1 Povedanje sveukupnog standarda života stanovnika

PRIORITET 1.2. Jafanje i razvoj lokalne samouprave

MJERA 1.2.3. Unapređenje partnerstva i suradnje

CILJ MJERE Uspješni razvoj podrufja grada Jastrebarskog kroz unapređivanje suradnje Grada s javnim, privatnim i neprofitnim sektorom, te ZŽ i JLS u okruženju s ciljem zajednifkog rješavanja svih razvojnih ogranifenja te jafanja integralnog planiranja.

AKTIVNOSTI  Uspostava trajnih partnerskih odnosa i suradnje s ZŽ i JLS u okruženju kroz zajednifko sudjelovanje u pripremi i realizaciji strateških razvojnih projekata i programa od zajednifkog interesa  Definiranje baze projektnih prijedloga zajednifke suradnje s županijskim institucijama i JLS u okruženju  Razvoj partnerskih odnosa kroz LAG Sava  Razvoj partnerskih odnosa s privatnim, javnim i neprofitnim sektorom  Jafanje sinergijskog djelovanja Grada i OCD-a  Unapređenje sustava pradenja, vrednovanja i jafanja kapaciteta OCD-a

OČEKIVANI REZULTATI Uspostavljeni trajni partnerski odnosi i suradnja Grada s javnim, privatnim i neprofitnim sektorom, ZŽ i JLS u okruženju, te kroz LAG Sava. Povedanje konkurentnosti i kvalitete „zagrebafkog prostora“. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, JLS u okruženju

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Grad Zagreb, Zagrebafka županija, JLS u okruženju, FINANCIRANJA LAG Sava

CILJ 1 Povedanje sveukupnog standarda života stanovnika

PRIORITET 1.3. Unapređenje zaštite okoliša i energetske ufinkovitosti

MJERA 1.3.1. Zaštita i održivo korištenje prirodnih vrijednosti i prirodne baštine

CILJ MJERE Ukljufiti zaštitu i ofuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti u sveobuhvatne planove razvoja te utvrditi uvjete i instrumente za dugorofno održivo ofuvanje istih. Prirodnim resursima gospodariti na nafin da se održava biološka raznolikost, sposobnost obnavljanja,

vitalnost i potencijal, jer de se ofuvanjem prirodnih, vodnih i šumskih, resursa ofuvati stanje prirodne ravnoteže. Najvišim stupanjem zaštite na podrufju grada obuhvadeni su ornitološki rezervat Crna Mlaka, Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje, Plešivica, šumska vegetacija Japetid, Jastrebarski lugovi, perivoj dvorca Erdödy, te brojna druga vrijedna podrufja. Identificirati i staviti na korištenje potencijalne turistifke atrakcije u vidu prirodnih resursa te na temelju istih razvijati turizam i ekološku proizvodnju na podrufju grada Jastrebarskog. Stvarati preduvjete za razvoj turistifkih destinacija i ekoloških poljoprivrednih proizvoda i na taj nafin poticati samozapošljavanje kroz obrtništvo i obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

AKTIVNOSTI  Identifikacija, valorizacija i interpretacija prirodnih vrijednosti i prirodne baštine u svrhu zaštite i održivog razvoja  Izrada planova zaštite i upravljanja zaštidenim podrufjem  Podizanje svijesti stanovništva o vrijednosti, ofuvanju i korištenju prirodnih vrijednosti i prirodne baštine u svrhu razvoja ruralnog podrufja  Zaštita i održivo korištenje prirodnih vrijednosti i prirodne baštine u svrhu turizma i rekreacije te kao resurs tradicionalne poljoprivrede  Promocija prirodnih vrijednosti i prirodne baštine kroz turistifku ponudu i ostale oblike održivog gospodarstva  Uspostava i održavanje vodozaštitnih podrufja  Uređenje vodotoka i zaštita izvorišta voda  Ofuvanje postojedih šuma pravilnim gospodarenjem  Pošumljavanje površina  Održavanje prirodnih livada i pašnjaka  Potpora izradi lovnogospodarskih osnova  Zaštita kulturnog krajolika sprjefavanjem neplanske gradnje  Zaštita ugroženih biljnih i životinjskih vrsta  Podrška programa i projekata koje provode udruge civilnog društva iz podrufja zaštite okoliša i prirode i održivog korištenja prirodnih resursa  Priprema programa i projekata za sufinanciranje iz državnog prorafuna i EU fondova i programa

OČEKIVANI REZULTATI Zaštideni prirodni resursi i ofuvana prirodna ravnoteža na podrufju grada. Zaštita i održivo korištenje valoriziranih prirodnih vrijednosti i prirodne baštine u gospodarskom smislu, odnosno u svrhu održivog korištenja resursne osnove za stvaranje novih vrijednosti, novo zapošljavanje i gospodarski rast, stvaranje prepoznatljivosti grada na turistifkom tržištu. Podignuta razina kvalitete života građana i svijest o vrijednosti prirodne baštine. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, Vode Jastrebarsko d.o.o., JU Park prirode Žumberak- Samoborsko gorje, OCD-i

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, Ministarstvo zaštite okoliša i FINANCIRANJA prirode, Ministarstvo poljoprivrede, Fond za zaštitu okoliša i energetsku ufinkovitost, Vode Jastrebarsko d.o.o., Hrvatske šume, EU fondovi i programi

CILJ 1 Povedanje sveukupnog standarda života stanovnika

PRIORITET 1.3. Unapređenje zaštite okoliša i energetske ufinkovitosti

MJERA 1.3.2. Uspostava održivog gospodarenja otpadom

CILJ MJERE Uspostaviti uvjete za održivo gospodarenje otpadom i provođenje aktivnosti koje su predviđene mjerama Plana gospodarenja otpadom Grada Jastrebarskog za razdoblje od 2015. do 2021. godine: sprjefavanje nastajanja otpada, pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje, ponovno korištenje (oporaba) npr. energetsko korištenje i dr., te zbrinjavanje ostatnog otpada. PGO Grada Jastrebarskog usklađen je sa Strategijom i ostalim zakonskim dokumentima iz podrufja gospodarenja otpadom, a ujedno je usklađen i s okvirnom Direktivom EU-a o otpadu (2008/98/EC) koja se temelji na društvu usmjerenom na reciklažu.

AKTIVNOSTI  Ulaganje u infrastrukturu i objekte potrebne za adekvatno gospodarenje otpadom (RD građevnog otpada, pretovarna stanica)  Širenje mreže zelenih otoka  Podizanje kvalitete usluge reciklažnog dvorišta (opremanje)  Redovito saniranje divljih odlagališta  Edukacija stanovništva o razvrstavanju otpada posebno vezana na kompostiranje, provođenje pilot projekata  Priprema programa i projekata za sufinanciranje iz državnog prorafuna i EU fondova i programa

OČEKIVANI REZULTATI Provedba mjera Plana Gospodarenja otpadom kroz sinergiju svih sudionika i fimbenika, te suradnja s drugim jedinicama lokalne samouprave u rješavanju zajednifkih pitanja gospodarenja otpadom. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, koncesionar

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. -2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, ZŽ, Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova, FINANCIRANJA Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, FZOEU, EU fondovi i programi

CILJ 1 Povedanje sveukupnog standarda života stanovnika

PRIORITET 1.3. Unapređenje zaštite okoliša i energetske ufinkovitosti

MJERA 1.3.3. Razvoj energetske ufinkovitosti i povedanje udjela obnovljivih izvora energije

CILJ MJERE Razvoj grada na nafelima energetsko-ekološke održivosti kroz kontinuiranu i uspješnu provedbu mjera energetske ufinkovitosti prema Akcijskom planu u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete. Smanjenje energetske potošnje u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete, smanjenje emisija CO2, podizanje svijesti građana o nužnosti štednje energije u svim sektorima života i rada, poticanje korištenja energije iz obnovljivih izvora te olakšano uvođenje sustava koji koriste ovakvu energiju kroz pokretanje programa subvencioniranja (sustav grijanja na biomasu, fotonaponski moduli, solarni kolektori, organske solarne delije – pametne klupe, mali vjetroagregati i sl.). Uvođenje novih energetski ufinkovitih tehnologija.

AKTIVNOSTI  Daljnja provedba Akcijskog plana energetske održivosti razvitka Grada Jastrebarskog u sektoru prometa, zgradarstva i javne rasvjete  Energetska obnova zgrada u vlasništvu grada  Uvođenje novih poticajnih mjera zelene gradnje  Vede korištenje obnovljivih izvora energije (sustav grijanja na biomasu, mali vjetroagregati, fotonaponski moduli, solarni kolektori, organske solarne delije i sl.)  Pojafan razvoj zelenih tehnologija  Pradenje globalnih trendova i stjecanje novih znanja u podrufju energetske ufinkovitosti  Priprema programa i projekata za sufinanciranje iz državnog prorafuna i EU fondova i programa

OČEKIVANI REZULTATI Pozitivni ekološki i ekonomski ufinci kao posljedica razvoja energetske ufinkovitosti i vede primjene obnovljivih izvora energije. Transformacija urbanih u ekološki održiva podrufja kroz povedani udio energije proizveden iz obnovljivih izvora, smanjena potrošnja energije u javnom i privatnom sektoru, te smanjen negativan utjecaj na okoliš. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, javni i privatni sektor, građani

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Fond za zaštitu okoliša i energetsku ufinkovitost, FINANCIRANJA Vode Jastrebarsko d.o.o., Ministarstvo zaštite okoliša, EU fondovi

CILJ 2 Povedanje mogudnosti otvaranja novih radnih mjesta

PRIORITET 2.1. Jafanje konkurentnosti gospodarstva

MJERA 2.1.1. Razvoj poslovne infrastrukture i unapređenja investicijskog okruženja

CILJ MJERE Unaprijediti poslovnu infrastrukturu kako bi se povedala poslovna atraktivnost i konkurentnost grada Jastrebarskog. Jafanje zona za podrušku poduzetništvu, te potpornih institucija usmjerenih pružanju podrške i promicanju poduzetništva i obrtništva. Dati podršku razvoju gospodarstva za lakše pokretanje poduzetnifkih aktivnosti, te povezivanje i suradnju s institucijama koje rade s potencijalnim investitorima. Ufinkovito i uspješno promovirati lokacije, djelatnosti te gospodarske i druge subjekte koji su spremni za ulaganja, sveobuhvatno upoznavati potencijalne investitore s uvjetima i mogudnostima ulaganja, kontinuirano promovirati i brendirati Grad Jastrebarsko kao poduzetnifki Grad s razvijenom i kvalitetnom poslovnom infrastrukturom pogodnom za investiranje.

AKTIVNOSTI  Održavanje i infrastrukturno opremanje postojede Gospodarske zone Jalševac  Planiranje, razvoj i izgradnja novih gospodarskih zona prema urbanistifkim planovima  Stavljanje u funkciju objekata u vlasništvu grada u gospodarske svrhe  Ulaganje u razvoj poduzetnifkih potpornih institucija  Poticanje otvaranja novih poduzeda  Promocija Grada Jastrebarskog kao dobre i povoljne lokacije za ulaganje i poslovne aktivnosti  Poboljšanje uvjeta za privlafenje stranih i domadih ulaganja  Uspostava koordinacije za podršku investitorima i poduzetnicima/Gospodarsko vijede  Povezivanje i suradnja s institucijama (Županijskim, Gradom Zagrebom, te državnim i poduzetnifkim) koje rade s potencijalnim investitorima  Unapređenje promotivnih aktivnosti u svrhu razvoja gospodarstva, izvozne orijentacije poduzetnika i dr.  Unaprijediti/provesti recertifikaciju BFC certifikata Gradu  Priprema programa i projekata za sufinanciranje iz državnog prorafuna i EU fondova i programa

OČEKIVANI REZULTATI Implementacijom navedene mjere uspostavit de se kvalitetna poduzetnifka infrastruktura i unaprijediti investicijsko okruženje, stvoriti uvjeti za lakše i brže procedure ulaganja u razvoj poduzetništva, olakšati pofetke poduzetnifkih aktivnosti, povedati prihodi iz poduzetništva, povedati broj zaposlenih. Kroz daljnji marketing grada, kao dobre i povoljne lokacije za ulaganje, povedat de se privlafnost i prepoznatljivost Jastrebarskog kao mjesta ulaganja, te stvoriti uvjeti za aktivno upravljanje ulaganjima koja de doprinijeti ekonomskom razvoju i konkurentnosti gospodarstva.

Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, poduzetnici

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, Ministarstvo gospodarstva, FINANCIRANJA Ministarstvo poduzetništva i obrta, EU fondovi i programi, poduzetnici

CILJ 2 Povedanje mogudnosti otvaranja novih radnih mjesta

PRIORITET 2.1. Jafanje konkurentnosti gospodarstva

MJERA 2.1.2. Jafanje ljudskih potencijala u svrhu razvoja poduzetništva

CILJ MJERE Ojafati razvoj poduzetništva i olakšati poslovanje poduzetnika kroz osiguranje i dostupnost kvalitetnih obrazovnih programa koji pridonose unapređenju znanja i kompetencija poduzetnika i njihovih zaposlenika, te vedoj konkurentnosti gospodarskih subjekata. Razviti suradnju obrazovnog i gospodarskog sektora te unaprijediti kvalitetu postojedih programa i povedati zainteresiranost poduzetnika za pohađanje programa i ishođenje dozvola za izvođenje praktifnog dijela naukovanja u svrhu stvaranja kvalificirane radne snage. Radna snaga mora imati sposobnost odgovoriti na promjene vezane uz rast i razvoj, te na promjenjive uvjete na tržištu. Intelektualni potencijal odnosno znanje i vještine pojedinaca, kljufni su fimbenici u privlafenju investicija u sektore s visokom dodanom vrijednosti te za jafanje i razvoj cjelokupnog održivog gospodarstva grada Jastrebarskog.

AKTIVNOSTI  Razvoj suradnje između obrazovnog i gospodarskog sektora  Ishođenje dozvola za izvođenje praktifnog dijela naukovanja ufenika  Razvoj ljudskih potencijala u smislu usklađivanja s potrebama tržišta rada (dokvalifikacije, osposobljavanje i sl.)  Poticanje cjeloživotnog obrazovanja poduzetnika u sklopu nacionalnih, regionalnih i lokalnih projekata (Poduzetnifki impuls i sl.)  Unapređenje znanja i kompetencija poduzetnika i njihovih zaposlenika  Stipendiranje ufenika za deficitarna zanimanja  Poticanje promjene obrazovnih programa usklađenih s tržištem rada  Korištenje kadrovskih potencijala strukovnih škola u poduzetnifke svrhe  Poticanje educiranja i zapošljavanja nezaposlenih, posebno žena i marginaliziranih skupina

 Stvaranje modela prekvalifikacije u skladu s potrebama tržišta rada  Edukacija poduzetnika za primjenu novih tehnologija  Jafanje kapaciteta za pripremu i provedbu razvojnih projekata iz gospodarskog sektora namjenjenih privlafenju sredstava iz EU fondova i programa  Osigurati prijenos znanja između uspješnih poduzetnika i poduzetnika pofetnika

OČEKIVANI REZULTATI Razvojni ufinci ofitovat de se u povedanom broju obrazovnih programa i radionica namjenjenih poduzetnicima i njihovim zaposlenicima kroz ulaganje u izobrazbu i usavršavanje znanja i vještina, u povedanom broju izvođenja praktifnog dijela naukovanja ufenika, te kroz efikasnu i efektivnu suradnju uspješnih poduzetnika i poduzetnika pofetnika što de pridonijeti razvoju lokalnog tržišta rada, smanjenju broja nezaposlenih posebno mladih i dugotrajno nezaposlenih, te u konafnici i ostanku visokoobrazovanih mladih kadrova koji teže usavršavanju. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, poduzetnici, Zagrebafka županija

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, Ministarstvo gospodarstva, FINANCIRANJA Ministarstvo poduzetništva i obrtništva, EU fondovi i programi

CILJ 2 Povedanje mogudnosti otvaranja novih radnih mjesta

PRIORITET 2.1. Jafanje konkurentnosti gospodarstva

MJERA 2.1.3. Jafanje konkurentnosti i povezivanje MSP-a, te razvoj društvenog poduzetništva

CILJ MJERE Pridonijeti povedanju mogudnosti za rast poduzeda i lakše pokretanje novih poduzeda, poboljšati i pokrenuti nove programe za potporu poduzetnicima, poticati proizvodnju s vedom dodanom vrijednosti, poticati jafanje sektora u razvoju. Poticati poslovne subjekte na međusobno povezivanje putem klastera i zadruga kako bi proširili poslovnu suradnju, ostvarili bolji pristup resursima, povedali fleksibilnost, brzinu i kvalitetu poslovanja, stvorili nove poslovne kontakte, otvorili nova tržišta, povezali se s novim dobavljafima ili partnerima u zajednifkim ulaganjima. Kroz povezivanje malih sa srednjim i velikim poduzedima i obrtima ojafale bi se njihove pozicije na tržištu, proizvodnja, konkurentnost, smanjili troškovi poslovanja, te je stoga potrebno potaknuti i ubrzati uspostavljanje zadruga i klastera, osposobljavanje kadrova za osnivanje i pradenje istih, educiranje i informiranje poslovnih subjekata o djelovanju i razvoju istih, a sve u

cilju povedanja poslovne ufinkovitosti i kokurentnosti gospodarstva na podrufju grada Jastrebarskog. Cilj ove mjere je i potaknuti razvoj društvenog poduzetništva što ukljufuje socijalno ugrožene osobe, osobe iz marginaliziranih skupina (mladi, nezaposleni i sl.) i osobe s invaliditetom. Društveni poduzetnici festo rade u organizacijama civilnog društva, no isto tako mogu raditi i u privatnom i javnom sektoru, finedi važnim svoj utjecaj na društvo.

AKTIVNOSTI  Pokretanje inicijativa za osnivanje zadruga i klastera  Osposobljavanje kadrova za osnivanje i pradenje zadruga i klastera  Informiranje i educiranje poduzetnika o djelovanju i razvoju zadruga i klastera  Poticanje programa javnog privatnog partnerstva  Poticanje MSP-a i obrtništva kroz programe potpore grada  Poticanje društvenog poduzetništva kroz partnerstvo s OCD- ima  Razvoj društveno odgovornog poslovanja poduzetnika s podrufja grada  Jafanje partnerstva u poduzetnifkom sektoru/umrežavanje  Priprema programa i projekata za sufinanciranje iz državnog prorafuna i EU fondova i programa

OČEKIVANI REZULTATI Otvaranje novih radnih mjesta, te bolja povezanost poslovnih subjekata u pojedinim segmentima gospodarstva na nafin koji de im olakšati razlifite aspekte poslovanja i omoguditi vedu konkurentnost na tržištu. Postidi dobit kroz društveno poduzetništvo na nafin da se dobit manifestira u višestrukim pozitivnim ufincima na društvo, lokalnu zajednicu ili poboljšanje situacije za određenu ciljnu skupinu. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, poduzetnici, OCD-i

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, poduzetnici, Zagrebafka županija, nadležna FINANCIRANJA ministarstva, EU fondovi i programi

CILJ 2 Povedanje mogudnosti otvaranja novih radnih mjesta

PRIORITET 2.1. Jafanje konkurentnosti gospodarstva

MJERA 2.1.4. Gospodarstvo temeljeno na novim tehnologijama i znanju

CILJ MJERE Razvoj gospodarstva zasnovanog na inovacijama, suvremenim tehnologijama i znanju što de pridonijeti postizanju pozitivnih

ekonomskih ufinaka na gospodarstvo jafanjem konkurentnosti i proizvodnju gotovih proizvoda visoke dodane vrijednosti.

AKTIVNOSTI  Inovacijeske aktivnosti (generiranje novih znanja putem istraživanja i razvoja), uvođenje tehnologija i normi za unapređenje ufinkovitosti  Unapređenje tehnifkih normi i sustava kvalitete  Jafanje zelenog gospodarstva  Poticanje i razvoj digitalizacije i informatizacije u gospodarstvu  Potpora u aktiviranju revitalizacije drvoprerađivafke industrije/poticanje ulaganja u razvoj novih i revitalizacija postojedih prerađivafkih kapaciteta  Pružanje potpore u modenizaciji postrojenja i opreme  Razvoj novih proizvoda temeljenih na visokoj dodanoj vrijednosti  Potpore inovatorstvu u razvoju i zaštiti inovacija  Podrška djelovanju inovatora (sajmovi, promidžba, inicijative, povezivanje s investitorima i sl.)  Priprema programa i projekata za sufinanciranje iz državnog prorafuna i EU fondova i programa

OČEKIVANI REZULTATI Podignuta razina inovativnosti i tehnološkog napretka. Osigurana potpora inovatorstvu u razvoju, komercijalizaciji i zaštiti inovacija. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, poduzetnici

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. - 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, Ministarstvo gospodarstva, FINANCIRANJA Ministarstvo poduzetništva i obrtništva, poduzetnici, EU fondovi i programi

CILJ 2 Povedanje mogudnosti otvaranja novih radnih mjesta

PRIORITET 2.2. Ruralni razvoj

MJERA 2.2.1. Ufinkovito upravljanje i korištenje poljoprivrednog i šumskog zemljišta

CILJ MJERE Poboljšati održivo gospodarenje zemljišnim resursima.

AKTIVNOSTI  Poticanje okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta  Informiranje i motiviranje poljoprivrednih proizvođafa o potrebama okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta  Provođenje formalnih i neformalnih programa educiranja poljoprivrednika

 Poticanje rješavanja imovinsko-pravnih odnosa  Aktivacija neobrađenog i zapuštenog poljoprivrednog zemljišta  Uređenje i izgradnja šumskih cesta i puteva  Uređenje i izgradnja pristupnih cesta i putova do poljoprivrednih površina  Poticanje izgradnje sustava za navodnjavanje  Dovođenje komunalne infrastrukture do gospodarsko- proizvodnih objekata  Priprema projekata i programa za sufinanciranje iz državnog prorafuna i EU fondova i programa

OČEKIVANI REZULTATI Smanjen broj neobrađenih poljoprivrednih površina, povedanje kolifine i kvalitete poljoprivredne proizvodnje, rast prihoda gospodarstva, ofuvanje tla za budude generacije, te ufinkovito gospodarenje šumama. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, poljoprivredni subjekti

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, Ministarstvo poljoprivrede, FINANCIRANJA Agencija za pladanje u poljoprivredi, ribarstvu i rurlnom razvoju, EU fondovi i programi

CILJ 2 Povedanje mogudnosti otvaranja novih radnih mjesta

PRIORITET 2.2. Ruralni razvoj

MJERA 2.2.2. Jafanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje

CILJ MJERE Usklađivanje poljoprivredne proizvodnje i prerade s tržišnim trendovima i standardima te poboljšanje strukture gospodarskih aktivnosti, jer jedina konstanta poslovanja i proizvodnje je potreba stalnog prilagođavanja novonastalim promjenama i uvjetima proizvodnje i prerade s ciljem razvoja dugorofno održive poljoprivrede, promicanja ruralnog razvoja podrufja grada, povedanja konkurentnosti domadih poljoprivrednika i njihovih proizvoda, te otvaranja novih tržišnih niša. Razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje i visokokvalitetnih eko poljoprivrednih proizvoda prepoznatih na tržištu.

AKTIVNOSTI  Ulaganje u znanja i kompetencije OPG-a (edukacije)  Razvoj formalnih i neformalnih programa osposobljavanja za zanimanja u poljoprivredi, za bavljenje seoskim turizmom  Jafanje sposobnosti za korištenje financijskih sredstava nacionalnih fondova i EU fondova

 Primjena novih tehnologija u proizvodnji i preradi poljoprivredi proizvoda  Poticanje OPG-a kroz programe potpore Grada  Poticanje proizvodnje poljoprivrednih proizvoda za kojima postoji potražnja na tržištu (lavanda)  Poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje  Edukacija i strufna potpora u osiguravanju eko-certifikata  Poticanje staklenifkog i hidroponskog uzgoja poljoprivrednih proizvoda  Ulaganje u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda OPG-a  Unapređenje uvjeta za ulaganje u izgradnju suvremenih proizvodno-prerađivafkih i skladišnih kapaciteta u poljoprivredi (hladnjafa za vode i povrde)  Poticanje stvaranja klastera i zadružnog poljoprivrednog poduzetništva  Certificiranje i brendiranje proizvoda  Umrežavanje poljoprivrednih proizvođafa  Poticanje i provedba marketinških aktivnosti za podizanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda i otvaranje novih tržišnih niša  Organiziranje tržišta i plasman domadih proizvoda  Povezivanje poljoprivrednog i turistifkog sektora  Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na gospodarstvu  Priprema projekata i programa za sufinanciranje iz državnog prorafuna i EU fondova i programa

OČEKIVANI REZULTATI Osigurani povoljni uvjeti za optimalni rast i razvoj poljoprivredne proizvodnje i prerade, posebno ekološke poljoprivredne proizvodnje, fime de se unaprijediti rad poljoprivrednika, omoguditi proizvodnja s višom dodanom vrijednosti, osigurati prepoznatljivost na tržištu i ostvariti povedanje prihoda. Planirane aktivnosti dovest de do ravnomjernijeg razvoja ruralnog podrufja, a samim time do zadržavanja stanovnika, posebno mladog, radno sposobnog stanovništva. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, poljoprivredni subjekti

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, ZŽ, Ministarstvo poljoprivrede, Agencija za pladanje FINANCIRANJA u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, EU fondovi i programi

CILJ 2 Povedanje mogudnosti otvaranja novih radnih mjesta

PRIORITET 2.2. Ruralni razvoj

MJERA 2.2.3. Povedanje konkurentnosti vinogradarsko-vinarskog sektora

CILJ MJERE Razvitak vinogradarstva i vinarstva temeljen na najnovijim tehnološkim rješenjima koja de zadovoljiti kriterije za proizvodnju vina najviše kvalitete; poboljšanju konkurentnosti vinogradarsko-vinarskog sektora; poboljšanju kvalitete života na ruralnom podrufju grada Jastrebarskog. Razvoj brenda i turistifke destinacije temeljene na vinogradrstvu i vinarstvu jaskanskog kraja.

AKTIVNOSTI  Potpora korištenju novih tehnologija i inovacija u vinogradarsko-vinarskom sektoru  Jafanje znanja i kompetencija vinogradara i vinara (edukacije)  Standardizacija kakvode i brendiranje vina  Razvoj marketinga i širenje tržišta  Poticanje proizvodnje vina od autohtonih sorti  Umrežavanje gospodarskih subjekata s znanstvenim i strufnim institucijama, te stvaranje inovativnih proizvoda i usluga  Razvoj turistifke ponude na vinogradarsko-vinarskim gospodarstvima  Potpora prodaji i promocija vina na lokalnom turistifkom tržištu  Uspostava Centra vina u Jastrebarskom  Umrežavanje vinske i turistifkr ponude kroz razvoj vinske ceste  Priprema programa i projekata za sufinanciranje iz državnog prorafuna i EU fondova i programa

OČEKIVANI REZULTATI Unaprijeđena proizvodnja i poslovanje vinogradarsko-vinskog sektora, njihova konkurentnost i gospodarska uspješnost te prepoznatljivost grada Jastrebarskog putem marketinškog, razvojnog, inovacijskog i poslovnog povezivanja. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, vinarske udruge, OPG-i, poduzetnici, TZ, ZŽ

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, Ministarstvo poljoprivrede, FINANCIRANJA Agencija za pladanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, EU fondovi i programi

100

CILJ 2 Povedanje mogudnosti otvaranja novih radnih mjesta

PRIORITET 2.3. Razvoj turizma

MJERA 2.3.1. Unapređenje turistifke infrastrukture i usluga

CILJ MJERE Kontinuirano i usklađeno razvijanje svih segmenata turistifke infrastrukture, usluga i poslovne suradnje sa svrhom da se ujednafenim razvojem postignu sinergijski ufinci i osigura razvoj održivog turizma temeljenog na atraktivnostima turistifke destinacije.

AKTIVNOSTI  Unapređenje postojede i razvoj nove turistifke infrastrukture u skladu sa standardima suvremene potražnje (izgradnja autokampa, bazena, otvorenih sportskih terena, infrastruktura u funkciji lovnog turizma i sl.)  Razvoj i uređenje cikloturistifke infrastrukture (biciklistifke staze, odmorišta, vidikovci i sl.)  Poticanje razvoja poduzetnifke turistifke infrastrukture (poticanje izgradnje/rekonstrukcije smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, seoskih domadinstava i sl.) i porast kvalitete ponude  Jafanje kapaciteta TZ Grada Jastrebarskog  Brendiranje Grada Jastrebarskog  Jafanje marketinga turistifke ponude Grada Jastrebarskog  Sustavno povezivanje i umrežavanje sa Gradom Zagrebom i srodnim turistifkim podrufjima, turistifkim agencijama i turistifkim gospodarstvom radi poboljšanja turistifke ponude s naglaskom na vrednovanje i ofuvanje tradicijskih, sutohtonih vrijednosti i obifaja  Osnaživanje povezanosti turistifkog, kulturnog, poljoprivrednog, ekološkog, obrazovnog sektora u svrhu kreiranja turistifkih proizvoda i razvoja turistifke destinacije  Organiziranje tribina, koncerata, izložbi, festivala, radionica, predstava, projekcija, manifestacija i sl.  Jafanje promocije kulturnih/turistifkih manifestacija  Certifikacija turistifkih proizvoda (dodjela specijalnih oznaka)  Edukacije za potrebe razvoja turizma  Poticanje sinergijskog djelovanja poljoprivrednih i turisrtifkih djelatnosti  Priprema turistifkih programa i projekata za sufinanciranje iz državnog prorafuna i EU fondova i programa

OČEKIVANI REZULTATI Unaprijeđena turistfka infrastruktura i usluge neophodne za povedanje broja turistifkih dolazaka. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, Turistifka zajednica Grada Jastrebarskog, Centar za kulturu Jastrebarsko, Gradski muzej i galerija Jastrebarsko, javni i privatni sektor, OCD-i

101

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, Ministarstvo turizma, FINANCIRANJA Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska turistifka zajednica, Fond za razvoj turizma, EU fondovi i programi

CILJ 2 Povedanje mogudnosti otvaranja novih radnih mjesta

PRIORITET 2.3. Razvoj turizma

MJERA 2.3.2. Razvoj selektivnih oblika turizma

CILJ MJERE Obogatiti turistifku ponudu grada Jastrebarskog kako bi se zadržali postojedi i privukli novi turisti kroz kreiranje i unapređenje turistifkih proizvoda i njihovo povezivanje u turistifke pakete za razlifite skupine turista.

AKTIVNOSTI  Unapređenje turistifke ponude kroz razvoj sportskog turizma (climbing, motokros, planinarenje, jahanje, biciklizam, aero sportovi, sanjkanje na prirodnim stazama i sl.)  Stvaranje uvjeta za razvoj konjifkog turizma/Razvoj polo sporta  Razvoj izletnifkog i zdravstvenog turizma temeljnog na prirodnoj baštini (Japetid, Plešivica, izvori vode u Svetoj Jani, Crna Mlaka i dr.)  Razvoj kulturnih i povijesnih turistifkih programa temeljenih na kulturnoj baštini (sakralni objekti, dvorci, kurije, kulturne institucije)  Poticanje razvoja ruralnog turizma; osnivanja i razvoj malih uslužnih gospodarstava – seoski turizam (usluga prehrane i nodenja)  Razvoj eko turizma temeljenog na prirodnoj baštini, te kroz poticanje proizvodnje i prerade eko proizvoda (zdrave hrane) na obiteljskim gospodarstvima  Razvoj obrazovnog i znanstevnog turizma temeljenog na prirodnoj i kulturnoj baštini  Tematizacija eno-gastronomske ponude bazirane na zdravim domadim namirnicama i tradiciji  Razvoj turistifke ponude kroz prezentaciju tradicijskih obrta (bafvar, kovaf, tkanje na tkalafkom stolu)  Kreiranje turistifke ponude na vinogradarstvu i vinarstvu (obilazak vinski cesta, proširenje i povedanje kvalitete ponude)  Unapređenje lovnog i ribolovnog turizma te povezivanje s drugim oblicima turizma

102

 Priprema turistifkih programa i projekata za sufinanciranje iz državnog prorafuna i EU fondova i programa

OČEKIVANI REZULTATI Segmentacijom turizma postiže se stvaranje novih, atraktivnijih turistifkih proizvoda te na taj nafin povedava privlafnost destinacije široj skupini turista i posjetitelja. Uz navedeno razvojni ufinak ofitovat de se i u povedanju gospodarske aktivnosti i zapošljavanja u sektoru turizma. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, Turistifka zajednica Grada Jastrebarskog, Centar za kulturu Jastrebarsko, Gradski muzej i galerija Jastrebarsko, javni i privatni sektor, OCD-i

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, Ministarstvo turizma, FINANCIRANJA Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo poduzetništva i obrtništva, Hrvatska turistifka zajednica, EU fondovi i programi

CILJ 2 Povedanje mogudnosti otvaranja novih radnih mjesta

PRIORITET 2.3. Razvoj turizma

MJERA 2.3.3. Ofuvana kulturna baština u funkciji turizma

CILJ MJERE Uspostaviti i razvijati ufinkovitije i uspješnije upravljanje zaštitom i ofuvanjem materijalne i nematerijalne kulturne baštine i istodobno potaknuti i osnažiti gospodarsko korištenje razvojnih potencijala te baštine u skladu s nafelima i praksom održivog razvoja. Pridonijeti jafanju i njegovanju identiteta grada Jastrebarskog.

AKTIVNOSTI  Valoriziranje kulturne baštine Grada i stavljanje u funkciju razvoja kulturnog, edukativnog turizma (Dvorac Erdödy s perivojem)  Zaštita materijalne i nematerijalne kulturne baštine i prezentacija u kulturno-obrazovne i turistifke svrhe  Poboljšati postojede i stvarati nove programe za održivo korištenje kulturne baštine  Promoviranje materijalne i nematerijalne kulturne baštine i podupiranje kulturno-umjetnifkog, folklornog i tradicijskog djelovanja u kontekstu održivog razvoja  Upoznavanje, educiranje i motiviranje poduzetnika, investitora, kulturnih menadžera, turistifkih organizacija i drugih subjekata

103

o mogudnostima održivog korištenja kulturne baštine  Jafanje djelovanja strukovnih udruga za zaštitu (konzervatori i restauratori) kroz programe obnove i zaštite materijalne i nematerijalne kulturne baštine  Omogudavanje kvalitetnog upravljanja kulturnom baštinom kroz povezivanje svih sektora  Podizanje svijesti javnosti o vrijednostima kulturne baštine i mogudnostima koje ona pruža za razvoj ruralnog podrufja  Priprema turistifkih programa i projekata temeljenih na kulturnoj baštini za sufinanciranje iz državnog prorafuna i EU fondova i programa

OČEKIVANI REZULTATI Zaštita i valorizacij kulturne baštine u provedbi, fime se utjefe na jafanje prepoznatljivosti grada Jastrebarskog kao turistifke destinacije. Povedanje broja turistifkih dolazaka. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, vlasnici objekata kulturne, povijesne i sakralne baštine

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, Ministarstvo kulture, FINANCIRANJA Ministarstvo turizma, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Hrvatska turistifka zajednica, Fond za razvoj turizma, INTERREG, EU programi i projekti

CILJ 3 Povedanje kvalitete kulturnog, društvenog, sportskog života u zajednici

PRIORITET 3.1. Kvalitetan odgojno-obrazovni sustav dostupan svima

MJERA 3.1.1. Unapređenje odgojno-obrazovne infrastrukture i programa

CILJ MJERE Unaprijediti odgojno-obrazovnu infrastrukturu i kvalitetu rada odgojno- obrazovnih institucija na podrufju grada Jastrebarskog kako bi bile u mogudnosti zadovoljiti pedagoške standarde, odgovoriti potrebama djeteta, pridonijeti stjecanju novih znanja i vještina te promjenama na tržištu rada. Uspostaviti kvalitetnu suradnju gospodarskih subjekata i odgojno-obrazovnih institucija kao doprinos kvaliteti obrazovnih programa i njihovoj usklađenosti s potrebama tržišta, te ufiniti polaznike tih programa konkurentnijima na tržištu.

AKTIVNOSTI  Izgradnja novih odgojno-obrazovnih objekata i pratedih sadržaja postojedih objekata predškolskog, osnovnog i

104

srednjoškolskog obrazovanja  Rekonstrukcija i opremanje postojedih odgojno-obrazovnih ustanova prema pedagoškim standardima i po mjeri djeteta (prostori za izvannastavne aktivnosti, radionice za praktifnu nastavu i sl.)  Obrazovne programe uskladiti s potrebama gospodarstva i zahtjevima tržišta rada  Razvoj inovativnih programa u djefjim vrtidima, osnovnim i srednjim školama  Razvoj inovativnih nafina ufenja  Poticanje predškolskog glazbenog obrazovanja  Realizacija projekata i aktivnosti koji djeci i mladima omogudavaju razvoj dodatnih znanja i vještina  Obrazovanje i usavršavanje djelatnika u sustavu odgoja i obrazovanja  Poticanje rada s darovitom djecom  Poticanje i promicanje tehnifke kulture i populariziranje znanosti i tehnike  Provođenje programa odgoja i obrazovanja i osposobljavanja djece i mladih za stjecanje tehnifkih, tehnoloških i informatifkih znanja i vještina  Promicanje deficitarnih zanimanja kroz suradnju odgojno- obrazovnih institucija (tjedan poduzetništva – razvoj poduzetnifkog duha i inovativnosti kod djece)  Priprema programa i projekata za sufinanciranje iz državnog prorafuna i EU fondova i programa

OČEKIVANI REZULTATI Poboljšana kvaliteta predškolskog, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, kvalitetnija ponuda programa za djecu prema iskazanim potrebama i interesima, uspostavljena suradnja odgojno-obrazovnog i gospodarskog sektora, bolja usklađenost ponude i potražnje na tržištu rada kroz nove obrazovne programe prilagođene potrebama gospodarstva, usmjereni razvoj kljufnih kompetencija u skladu s pedagoškim standardima i po mjeri djeteta, uspostavljen program ranog profesionalnog usmjeravanja, realizirani projekti suradnje obrazovnih institucija i gospodarstva te kvalitetnija radna snaga koja može odgovoriti na izazove tržišta. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, odgojno-obrazovne institucije, Zagrebafka županija

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, ZŽ, Ministarstvo socijalne politike i mladih, FINANCIRANJA Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, EU fondovi i programi

105

CILJ 3 Povedanje kvalitete kulturnog, društvenog, sportskog života u zajednici

PRIORITET 3.1. Kvalitetan odgojno-obrazovni sustav dostupan svima

MJERA 3.1.2. Stvaranje uvjeta za povedanje dostupnosti odgojno-obrazovnih programa

CILJ MJERE Poticanje obrazovanja i stvaranje uvjeta za cjelovit razvoj djece u skladu s mogudnostima, potrebama i interesima djeteta kroz odgojno obrazovne programe, organizaciju i uvjete života, te potporu strufnjaka i institucija za ostvarivanje prava djece.

AKTIVNOSTI  Poticanje darovitih i socijalno ugroženih ufenika kroz sustav stipendiranja  Poticanje integracije ufenika s teškodama u redovan sustav odgoja i obrazovanja  Osiguranje prijevoza za djecu iz udaljenijih naselja  Osiguranje programa predškolskog odgoja za djecu iz ranjivih skupina  Osiguranje pomodnika u nastavi za djecu/mlade s teškodama (na svim razinama odgoja i obrazovanja)  Edukacija odgojno-obrazovnih djelatnika za rad s djecom/mladima s teškodama  Priprema i sufinanciranje projekata koji promifu inkluziju

OČEKIVANI REZULTATI Ostvareni uvjeti za olakšano školovanje djece s poteškodama, zdravstvenim ili ekonomskim. Poboljšana obrazovna struktura na podrufju grada Jastrebarskog. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, odgojno-obrazovne institucije, Zagrebafka županija

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, Ministarstvo znanosti, FINANCIRANJA obrazovanja i sporta, Ministarstvo socijalne politike i mladih, EU fondovi i programi

CILJ 3 Povedanje kvalitete kulturnog, društvenog, sportskog života u zajednici

PRIORITET 3.2. Unapređenje socijalnih i zdravstvenih usluga u zajednici

106

MJERA 3.2.1. Razvoj mreže socijalnih usluga u zajednici

CILJ MJERE Unaprijeđenje postojedih i razvoj novih socijalnih usluga, poboljšanje uvjeta i kvalitete života socijalno marginaliziranih skupina te njihovo uspješno integriranje u gospodarski i društveni život. Podizanje svjesti o važnosti djelovanja u okviru lokalne zajednice, podizanje razine blagostanja društva i smanjenje razine socijalno potrebitih.

AKTIVNOSTI  Jafanje mogudnost zapošljavanja teško zapošljivih skupina  Razvijanje institucionalnih i izvaninstitucionalnih oblika skrbi za starije i nemodne  Suradnja s organizacijama koje okupljaju starije osobe u svrhu povedanja kvalitete društvenog života starijih osoba  Organiziranje edukacija za pružatelje usluga brige i smještaja za starije osobe  Poticanje sustava socijalne zaštite starijih i nemodnih kroz program potpore  Rekonstrukcija/izgradnja objekata za smještaj starijih i nemodnih (Hotelski kompleks za starije osobe sa zdravstvenim sadržajima)  Poticanje udomiteljstva  Senzibiliziranje javnosti o važnosti obiteljskog života djece s teškodama u razvoju i OSI  Poticanje i provođenje programa ufenja životnih i društvenih vještina koje OSI omogudavaju ravnopravno sudjelovanje u obrazovanju i svakodnevnom životu zajednice  Senzibiliziranje javnosti za problematiku i poboljšanje uvjeta života OSI  Poticanje sustava socijalne zaštite obitelji kroz programe potpore (novorođenfad i dr.)  Financiranje postojedih i poticanje registracije novih udruga za pomod djeci s teškodama u razvoju  Poticanje socijalnog ukljufivanja mladih kroz projekte OCD-a  Razvijanje modela socijalnih inovacija/Poticanje razvoja inovativnih socijalnih usluga  Uređenje raspoloživih gradskih prostora za pružanje socijalnih usluga  Priprema programa i projekata za sufinanciranje iz državnog prorafuna i EU fondova i programa

OČEKIVANI REZULTATI Unaprijeđen sustav socijalne zaštite, stvoreni bolji uvjeti za život starijima i nemodnima, obiteljima i mladima, te osobama s teškodama u razvoju i invaliditetom. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za

107

naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, GD Crvenog križa Jastrebarsko, udruge i ustanove

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, Ministarstvo socijalne politike i FINANCIRANJA mladih, EU fondovi i programi

CILJ 3 Povedanje kvalitete kulturnog, društvenog, sportskog života u zajednici

PRIORITET 3.2. Unapređenje socijalnih i zdravstvenih usluga u zajednici

MJERA 3.2.2. Razvoj mreže zdravstvenih usluga u zajednici

CILJ MJERE Unapređenje mreže preventivnih zdravstvenih usluga na podrufju grada Jastrebarskog s ciljem poboljšanja zdravstvenog stanja i kvalitete života lokalnog stanovništva.

AKTIVNOSTI  Podizanje kvalitete zdravstvene usluge putem specijalistifkih ordinacija  Poticanje programa preventivne zdravstvene zaštite  Podizanje svijest javnosti o zdravom nafinu života  Jafanje djelovanja OCD-a u podrufju zdravlja s ciljem zastupanja potreba zajednice (edukacije i savjetovanja, zagovaranje prava na lijefenje, suzbijanje stigme i diskriminacije i sl.)  Stavljanje u funkciju prostora bivše bolnice Plešivica

OČEKIVANI REZULTATI Stvoreni uvjeti za razvoj postojedih i poticanje novih programa preventivne zdravstvene zaštite, povedana svijest građana o znafenju prevencije i zdravom nafinu života, ojafani kapaciteti civilnog društva potrebni za rad i ukljufivanje u sve segmente društva radi podizanja svijesti o važnosti djelovanja u okviru lokalne zajednice, a radi podizanja kvalitete života kroz ostvarenja potreba zajednice u podrufju preventivne zdravstvene zaštite i zdravog nafina života. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, organizacije civilnog društva, Zagrebafka županija, GD Crvenog križa Jastrebarsko, ustanove

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

108

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, Ministarstvo zdravstva, FINANCIRANJA Ministarstvo socijalne politike i mladih, organizacije civilnog društva

CILJ 3 Povedanje kvalitete kulturnog, društvenog, sportskog života u zajednici

PRIORITET 3.3. Poboljšanje standarda življenja na podrufju grada

MJERA 3.3.1. Razvoj sportske infrastrukture i sadržaja

CILJ MJERE Osigurati bavljenje sportom u gradu Jastrebarskom na višoj razini od dosadašnje. S obzirom na broj udruga, organizacija i pojedinaca u sportu, pojafati sportske kapaciteti u pojedinim segmentima, te sportske aktivnosti realizirati u adekvatnijim prostorima i omoguditi razvoj dodatnih sadržaja. Osigurati bavljenje sportom na višoj razini od dosadašnje podrazumijeva stvaranje boljih uvjeta za bavljenje sportom i uvođenje novih sadržaja koji se odvijaju tijekom cijele godine. Sportske objekte, pored sportskih aktivnosti namjeniti i kulturnom, društvenom i javnom životu stanovnika, te ih na taj nafin ufiniti multifunkcionalnima. Raspoložive kapacitete valorizirati i u turistifke svrhe, fime de se omoguditi bavljenje sportom domadem stanovništvu i turistima. Sportske sadržaje osmišljati i obogatiti uravnoteženo uzimajudi u obzir potrebe djece, mladih, vrhunskih sportaša, stanovnika koji se sportom bave rekreativno. Prilagoditi sportske i rekreacijske infrastrukture i sadržaje osobama s invaliditetom i posebnim potrebama. Ukljufiti u sport i rekreaciju što vedi broj građana, djece, mladih, osoba s invaliditetom i osoba trede životne dobi. Poticati izvrsnost u sportu kroz ulaganje u razvoj mladih sportaša radi stvaranja kvalitetne osnove kao uvjeta daljnjeg napretka i ofuvanja dostignute razine kvalitete sporta. Stvoriti grad zdravog i aktivnog življenja, gdje svaki pojedinac može pozitivno utjecati na zdravstveno stanje.

AKTIVNOSTI  Rekonstrukcija/izgradnja/upravljanje sportskim objektima i centrima  Ufinkovit razvoj i korištenje sportskih objekata u urbanom i ruralnom podrufju  Modernizacija postojedih i izgradnja novih igrališta i sportskih terena  Prilagodba sportske i rekreacijske infrastrukture za osobe s invaliditetom i posebnim potrebama  Obrazovanje i usavršavanje kvalitetnog i visoko strufnog trenerskog kadra  Razvijanje inovativnih sportskih i rekreativnih programa za sve dobne skupine  Poticanje izvrsnosti u sportu

109

 Ukljufivanje svih dobnih skupina, posebno djece i mladih, te osoba s invaliditetom i posebnim potrebama u rekreacijske aktivnosti  Podizanje svijesti građana o važnosti bavljenja sportom (tribine, radionice, predavanja...)  Organiziranje i promoviranje domadih i međunarodnih sportskih priredbi i natjecanja  Osiguravanje materijalnih uvjeta za djelovanje sportskih udruga  Priprema i sufinanciranje projekata koji promifu sport  Priprema programa i projekata za sufinanciranje iz državnog prorafuna i EU fondova i programa

OČEKIVANI REZULTATI Podignuta razina kvalitete sportskih kapaciteta i sadržaja namjenjenih svim dobnim skupinama, posebno djeci i mladima i osobama s posebnim potrebama. Povedana turistifka ponuda grada kroz valoriziranje sportske infrastrukture i ponude (domade i međunarodne sportske priredbe i natjecanja). Podignuta svijest javnosti o znafenju sporta i rekreacije na podrufju grada Jastrebarskog, jer sport pridonosi zdravom životu građana, odgoju i obrazovanju, te gospodarskom razvoju društva, a finitelj je humanih odnosa među ljudima. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, ŠZGJ, Zagrebafka županija

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. - 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, nadležna ministarstva, EU FINANCIRANJA fondovi i programi

CILJ 3 Povedanje kvalitete kulturnog, društvenog, sportskog života u zajednici

PRIORITET 3.3. Poboljšanje standarda življenja na podrufju grada

MJERA 3.3.2. Unapređenje kulturnih objekata i sadržaja

CILJ MJERE Unaprijediti kulturne objekte i sadržaje, ufiniti ih dostupnijima te na taj nafin doprinijeti kvaliteti života lokalne zajednice. Razviti strateško upravljanje u kulturi te osigurati dugotrajnu zaštitu kulturnih vrijednosti koje doprinose održivom razvoju grada Jastrebarskog.

AKTIVNOSTI  Izgradnja novih i rekonstrukcija postojedih objekata u kulturi  Strateško upravljanje u kulturi  Razvoj društveno kulturnih centara

110

 Poticanje kulturnih aktivnosti u OCD-ima i javnim ustanovama  Organizacija kulturnih aktivnosti i radionica namjenjenih mladima, osobama trede životne dobi, te nezaposlenim osobama  Ufinkovit razvoj i korištenje kulturnih objekata u ruralnim podrufjima  Ufinkovitija primjena marketinga u kulturi  Stvaranje mreže partnera u razvoju kulturne ponude  Priprema programa i projekata za sufinanciranje iz državnog prorafuna i EU fondova i programa

OČEKIVANI REZULTATI Revitalizirani postojedi i izgrađeni novi objekti u kulturi, donešen jasan i održiv plan upravljanja u kulturi, novi i dostupniji kulturni sadržaji koji doprinose poboljšanju kvalitete života lokalne zajednice. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, Centar za kulturu Jastrebarsko, Gradski muzej Jastrebarsko, Glazbena škola Jastrebarsko, Zajednica kulturno umjetnifkih udruga grada Jastrebarsko, OCD-i

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, nadležna ministarstva, EU FINANCIRANJA fondovi i programi

CILJ 3 Povedanje kvalitete kulturnog, društvenog, sportskog života u zajednici

PRIORITET 3.3. Poboljšanje standarda življenja na podrufju grada

MJERA 3.3.3. Unapređenje javnih objekata i sadržaja

CILJ MJERE Cilj mjere je unapređenje javnih objekata i sadržaja kroz rekonstrukciju vatrogasnih objekata, zgrada i prostorija koje služe za smještaj vatrogasne opreme i rad djelatnika odnosno flanova vatrogasnih organizacija; rekonstrukciju/izgradnju društvenih domova koje je potrebno ufiniti multofunkcionalnijima i profitabilnijima u korist svim građanima; izgradnja stanova s ciljem rješavanja stambenih problema građana, narofito mladih i mladih obitelji, stambeno zbrinjavanje obitelji.

AKTIVNOSTI  Rekonstrukcija, izgradnja, modernizacija i opremanje vatrogasnih objekata i domova  Osposobljavanje vatrogasaca na temelju posebnih propisa

111

 Poticanje izvrsnosti i aktivnosti u vatrogasnim natjecanjima te puhafkim i tamburaškim orkestrima  Edukacija predavafa za osposobljavanje vatrogasaca, voditelje vatrogasnih orkestara i trenere natjecateljskih odjeljenja  Poticanje provedbe programa za mlade u dobrovoljnim vatrogasnim društvima  Organizacija i promocija vatrogasnih priredbi  Osiguranje materijalnih uvjeta (opremanje spremišta, nabavka vatrogasnih vozila i osobne zaštitne opreme) za rad dobrovoljnih vatrogasnih društava u pogledu provedbe vatrogasne djelatnosti  Priprema programa i projekata za sufinanciranje iz nacionalnih i EU fondova i programa  Rekonstrukcija/izgradnja društvenih domova  Poticanje aktivnosti dobrovoljnih vatrogasnih društava i OCD-a u podrufju zaštite od požara, zaštite i spašavanja  Ufinkovit razvoj i korištenje društvenih/vatrogasnih domova u ruralnim podrufjima  Razvoj društveno kulturnih centara kroz partnerstvo s OCD-ima  Revitalizacija prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo s OCD-ima  Izgradnja stanova visoke kvalitete i standarda stanovanja  Izgradnja/uređenje stambenih prostora za socijalno ugrožene skupine stanovništva

OČEKIVANI REZULTATI Unapređeni javni objekti, vatrogasni objekti i domovi, te društveni domovi s multifunkcionalnom svrhom. Izgrađenost stanova. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, VZGJ, DVD-i, udruge

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. - 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, nadležna ministarstva, EU FINANCIRANJA fondovi i programi

CILJ 3 Povedanje kvalitete kulturnog, društvenog, sportskog života u zajednici

PRIORITET 3.4. Jafanje civilnog i socijalnog dijaloga kroz razvoj OCD-a

MJERA 3.4.1. Izgradnja kapaciteta OCD-a i promocija cjeloživotnog ufenja

112

CILJ MJERE Cilj mjere je poticanje i unapređenje razvoja civilnog društva, jafanje kapaciteta organizacija za ufinkovit dijalog i partnerstvo, jafanje profesionalne infrastrukture (ljudskih i finacijskih resursa), jafanje unutarnjeg upravljanja u svrhu dugorofne održivosti (adekvatno unutarnje upravljanje i visok potencijal za mobilizaciju volontera), jafanje međusobne suradnje OCD-a i Grada kao preduvjet za stvaranje visoke vrijednosti društvenog povjerenja te osnove za pripremu, donošenje i provedbu lokalnih javnih politika razvoja grada. Stvaranje koncepta cjeloživotnog ufenja, dostupniji svima, koji promovira postupnu preobrazbu u zajednicu novih znanja, zadovoljnih pojedinaca, a time i društva utemeljenog na neprestanom stvaranju, obnavljanju i primjeni novih znanja, vještina i stavova. Jafanje cjeloživotnog ufenja kroz podizanje opde razine obrazovanosti svih građana, jafanje osobnih potencijala i sposobnosti, oblikovanje društveno aktivnih, ukljufenih i odgovornih pojedinaca.

AKTIVNOSTI  Stvaranje uvjeta za nastavak školovanja svih dobnih skupina  Organiziranje radionica i edukacija iz podrufja informatike, kulture i sl. za osobe trede životne dobi  Osiguravanje uvjeta za razvoj cjeloživotnog ufenja  Jafanje kapaciteta lokalnih ustanova za obrazovanje odraslih  Poticanje doprinosa OCD-a razvoju zajednice, javne uprave i društvenog poduzetništva  Jafanje profesionalne infrastrukture  Provođenje programa edukacije volontera u OCD-ima i javnim ustanovama  Jafanje kapaciteta za ufinkovit dijalog i partnerstvo s javnom upravom u oblikovanju i provođenju reformi  Poticanje širenja baze flanstva  Jafanje unutarnjeg upravljanja u svrhu dugorofne održivosti  Povezivanje i umrežavanje OCD-a  Suradnja OCD-a i javne uprave s ciljem uspostave javne usluge orijentirane prema građanima  Unaprijeđenje kapaciteta OCD-a za provođenje projekata, posebno onih financiranih iz EU sredstava  Podrška izgradnji materijalnih i ljudskih kapaciteta organizacija civilnog društva

OČEKIVANI REZULTATI Razvijeno i dugorofno održivo civilno društvo na podrufju grada Jastrebarskog. Povedana informiranost, dostupnost i svijest građana o programima cjeloživotnog ufenja. Grad poticajnog okruženja, usvojenih novih znanja, vještina i sposobnosti, konkurentan na tržištu rada. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

113

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, udruge i institucije usmjerene razvoju civilnog društva

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, nadležna ministarstva, EU fondovi i programi FINANCIRANJA

CILJ 3 Povedanje kvalitete kulturnog, društvenog, sportskog života u zajednici

PRIORITET 3.4. Jafanje civilnog i socijalnog dijaloga kroz razvoj OCD-a

MJERA 3.4.2. Jafanje OCD-a u pružanju usluga od opdeg interesa

CILJ MJERE Povedati ufinkovitost i unaprijediti sposobnosti OCD-a za pružanje usluga od opdeg interesa, te jafati partnerstva i suradnju civilnog društva s ostalim dionicima koji djeluju u podrufju pružanja usluga od opdeg interesa.

AKTIVNOSTI  Uvođenje inovatinih mjera za poboljšanje potencijala OCD-a za mobiliziranje građana i volontera  Osnažiti ulogu organizacija civilnoga društva u provođenju projekata građanskog odgoja i obrazovanja odraslih  Poticati OCD-e u provođenju projekata dobrog upravljanja u lokalnoj zajednici (sudjelovanje građana u odlufivanju i sl.)  Poticati i razvijati volonterske programe u organizacijama/ustanovama pružateljima socijalnih usluga  Poticanje javne promidžbe primjera dobre prakse OCD-a  Povedanje javnog utjecanja i javnosti djelovanja organizacija civilnog društva  Provođenje programa namjenjenih razvoju zajednice (društvena, ljudsko-pravna, politifka, sportska, socijalna, kulturna, gospodarska ili ekonomska, te ekološka dimenzija)  Provođenje informativne aktivnosti s ciljem podizanja svijesti i aktivnijeg ukljufivanja OCD-a o mogudnostima za financiranje iz EU strukturnih instrumenata  Revitalizacija prostora u javnom vlasništvu, te razvoj društveno kulturnih centara kroz partnerstvo OCD-a i lokalne uprave

OČEKIVANI REZULTATI Organizacije civilnog društva ufinkovite u podrufju pružanja usluga od opdeg interesa. Detaljna razrada rezultata definirana je u Planu/Izvršenje razvojnih programa Grada Jastrebarskog za prorafunsku godinu i projekcije za naredne dvije godine.

114

NOSITELJI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, nadležna ministarstva, udruge i institucije usmjerene razvoju civilnog društva

RAZDOBLJE PROVEDBE 2016. – 2020.

POTENCIJALNI IZVORI Grad Jastrebarsko, Zagrebafka županija, Ministarstvo socijalne politike i FINANCIRANJA mladih, Ministarstvo obrazovanja, Ministarstvo branitelja, EU fondovi i programi

14. BAZA PROJEKATA ZA REALIZACIJU

U svrhu ufinkovitog planiranja razvoja na podrufju grada Jastrebarskog uspostaviti de se baza projekata. Baza projekata predstavlja registar gradskih projekata i projektnih prijedloga privatnog, civilnog i javnog sektora na podrufju grada, te na jednom mjestu objedinjuje sve projekte koji omoguduju planiranje razvojnog smjera Grada Jastrebarskog za sljedede programsko razdoblje. Cilj i svrha baze projekata je ufinkovito planiranje i pradenje provedbe politike lokalnog razvoja. Baza projekata ne definira se konafno, ved je ista podložna ažuriranju tijekom strateškog programskog razdoblja. S obzirom da je Strategija dokument kojeg je potrebno prilagođavati novonastalim društvenim promjenama, najmanje jednom tijekom razdoblja važenja Strategije objavit de se Javni poziv za prijavu projektnih prijedloga od zainteresirane javnosti (privatni, civilni i javni sektor). Svrha javnog poziva je identificirati i prikupiti relevantne ideje, prijedloge i projekte, koji jesu ili mogu biti od vitalnog znafaja za dugorofni razvoj grada Jastrebarskog. Baza projekata, prikupljenih u fazi izrade Strategije, prilog je strateškom dokumentu. Gradski odjel nadležan za provedbu Strategije, tijekom cijele godine, ažurira i dopunjava bazu onih projekata koji su u direktnoj nadležnosti Grada (kao nositelja ili partnera u projektu) i njegovih institucija, te takvu ažuriranu bazu objavljuje jednom godišnje na službenim web stranicama. Baza projekata je upravo onaj dio Strategije kojom se definirani ciljevi i prioriteti postupno realiziraju radi ostvarenja vizije razvoja grada.

U bazu ulaze projektni prijedlozi koji zadovoljavaju osnovni kriterij: usklađenost sa Strategijom Grada Jastrebarskog, ciljevima, prioritetima i mjerama, te povezivanje s istima, te koji pridonose razvoju grada i sveukupnog standarda svih njegovih građana. Projektni prijedlozi koji sadrže vedi dio aktivnosti ili su sastavni dio ved postojedeg projekta u bazi, nede se posebno uvrštavati. Kod unosa projektnih prijedloga u bazu isti de se dalje klasificirati prema: nazivu i tipu projekta, razini spremnosti projekta za provedbu, mogudim izvorima financiranja te predlagatelju projekta. Projekti odnosno projektni prijedlozi više razine pripremljenosti razmatrat de se odvojeno od projekata niže razine, te de se dalje filtrirati za provođenje u odnosu na mogude vanjske izvore financiranja (regionalni, državni, EU fondovi), fiskalne kapacitete prorafuna grada, kao i potencijalne nositelje projekta i partnerstva u projektu. Isto tako, ne znafi da su najspremniji projektni prijedlozi ujedno i „prioritetni“, zbog fega de određeni projektni prijedlozi „niže pripremljenosti“ imati prednost upravo radi svog doprinosa zadanim ciljevima i ravnomjernom razvoju grada.

Obzirom na finjenicu kako je jedna od osnovnih uloga Strategije razvoja Grada Jastrebarskog usmjeravanje i koordiniranje parcijalnih razvojnih inicijativa radi ostvarivanja jedinstvene i cjelovite usvojene razvojne vizije, iznimno je važno uspostaviti trajno pradenje, analiziranje, usmjeravanje i

115 poticanje usklađivanja predloženih pojedinafnih razvojnih projekata sa prepoznatim i definiranim razvojnim ciljevima/prioritetima/mjerama.

15. IZVORI FINANCIRANJA

15.1. Vrste izvora financiranja

Osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava, kao i upravljanje tim sredstvima te pradenje njihova korištenja važan su aspekt provedbe Strategije razvoja Grada Jastrebarskog 2016.-2020.. Nakon definiranja strateških ciljeva, prioriteta i mjera, potrebno je predvidjeti i mogude izvore financiranja projektnih ideja definiranih Strategijom.

Uz prorafunska sredstva Grada Jastrebarskog, projekte definirane ovim dokumentom mogude je financirati putem sljededih izvora financiranja na nacionalnoj i regionalnoj razini:

. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, . Ministarstvo poljoprivrede, . Ministarstvo gospodarstva, . Ministarstvo poduzetništva i obrta, . Ministarstvo turizma, . Hrvatska turistifka zajednica, . Ministarstvo kulture, . Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, . Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, . Ministarstvo socijalne politike i mladih, . Ministarstvo zdravlja, . Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, . Fond za zaštitu okoliša i energetsku ufinkovitost, . Ured za udruge Republike Hrvatske, . Hrvatske vode, . Hrvatske željeznice, . Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG), . Poslovno inovacijski centar Hrvatske (BICRO), . Zagrebafka županija.

Grad Jastrebarsko kao jedinica lokalne samouprave za realizaciju kapitalnih infrastrukturnih projekata, može se također zadužiti putem poslovnih banaka ili koristiti model javno privatnog partnerstva. Sredstva iz ostalih izvora obuhvadaju privatna sredstva poduzetnika (društveno odgovorno poslovanje) i fizifkih osoba, ali i mogude financijske izvore nevladinih organizacija, lokalnih organizacija i sl.

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, Gradu Jastrebarskom dostupni su programi Unije, te strukturni i investicijski fondovi.

116

Programi Unije predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska unija u svrhu promicanja suradnje između država flanica u razlifitim podrufjima povezanim sa zajednifkim politikama EU. Projekti definirani ovom Strategijom mogu se financirati putem sljededih programa Unije:

 Kreativna Europa,  Obzor 2020,  Program za konkurentnost poduzeda i malih i srednjih poduzeda,  Program život,  Europa za građane,  Program zapošljavanje i socijalne inovacije,  Inicijativa za zapošljavanje mladih,  Erasmus +,  Program o pravima, jednakosti i građanstvu,  LIFE program za zaštitu okoliša i klimatske akcije.

Usvojenim Sporazumom o partnerstvu s Hrvatskom utvrđuje se nafin korištenja strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju od 2014.-2020. godine, a tijekom navedenog razdoblja Republici Hrvatskoj je dostupno 10,6 milijardi EUR-a. Europska komisija dodjeljuje novac u obliku bespovratnih sredstava, zajmova i garancija s ciljem provedbi projekata ili aktivnosti.

Strukturni i investicijski fondovi Europske unije obuhvadaju:

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) - European Regional Development Fund - ima za cilj jafanje ekonomske i socijalne kohezije, te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU. Vedinom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Sredstva iz ovog fonda usmjeravaju se na statistifke prostorne jedinice prema EU klasificikaciji tzv. NUTS regije. U okviru kohezijske politike EU te regije služe kako bi se utvrdila razina i vrsta pomodi kojom EU financira kohezijsku politiku, tj. razvojne aktivnosti zemalja flanica sukladno strateškim smjernicama donesenim na razini EU.

Europski socijalni fond (ESF) - European Social Fund predstavlja glavni financijski instrument Europske unije za ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja. Fond osigurava podršku europskim regijama koje su pogođene visokom stopom nezaposlenosti. Europski socijalni fond kao glavni instrument Europske unije usmjeren je na poticanje poduzetništva, pružanje pomodi posloprimcima u pronalaženju boljih radnih mjesta i uspostavi pravednijih mogudnosti za sve građane EU-a prilikom njihovog zapošljavanja, a njegovo se djelovanje temelji na ulaganju u ljudske resurse. Financijska sredstva ulaže u projekte vezane uz zapošljavanje koji se provode na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini diljem Europske unije, pofevši od malih projekata fiji su nositelji male dobrotvorne ustanove kojima se želi pomodi osobama s poteškodama u pronalaženju prikladnog radnog mjesta do projekata kojima se promife strukovno obrazovanje među stanovništvom.

Kohezijski fond (Cohesion Fund – CF) je financijski mehanizam za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na podrufju prometa i zaštite okoliša u svrhu postizanja gospodarske i socijalne kohezije Europske unije, te poticanja održivog razvoja.

117

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD) - ima za cilj jafanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Pridonosi ekološkoj i teritorijalnoj ravnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju inovacija u poljoprivredni sektor. Aktivnosti koje se podupiru povezane su s mjerama grupiranim oko fetiri osi:  konkurentnost,  okoliš,  kvaliteta života i  LEADER

Europski ribarski fond (European Fisheries Fund, EFF) - instrument je koji financira zajednifku ribarsku politiku. Fond je koncipiran tako da osigurava održivo ribarstvo i industriju akvakulture u EU.

Hrvatska je odlufila koristiti sredstva za projekte iz svih raspoloživih tematskih cjelina njihovom razradom kroz nacionalne operativne programe. Operativni programi oznafavaju detaljne planove i nafine na koje država flanica namjerava koristiti dodijeljena sredstva, te detaljni prikaz financijskih iznosa i prioriteta u koje de se ti iznosi usmjeriti. Uredbom o fondovima utvrđena je struktura samih operativnih programa, međutim njihov broj određuje sama država flanica.

Republika Hrvatska ima fetiri operativna programa.

Konkurentnost i kohezija – Operativni program Konkurentnost i korezija financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda te je ujedno i najvedi operativni program. Operativni program podijeljen je na prioritetne osi koje se dijele na investicijske prioritete unutar kojih su određeni specififni ciljevi i aktivnosti koje je mogude financirati.

Ufinkoviti ljudski potencijali – Operativni program Ufinkoviti ljudski potencijali financira se iz Europskog socijalnog fonda. Temeljni cilj ovog Operativnog programa je pridonijeti rastu zapošljavanja i jafanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Ukupno ima pet prioritetnih osi koje su podijeljene na investicijske prioritete i specififne ciljeve, a prioriteti su : visoka zapošljivost i mobilnost radne snage, socijalna ukljufenost, obrazovanje i cjeloživotno ufenje, pametna administracija.

Program ruralnog razvoja – strateški je dokument koji bi trebao pridonijeti razvoju hrvatske poljoprivrede i ruralnom razvoju te predstavlja preduvjet za korištenje sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Sredstva su u najvedoj mjeri namjenjena poljoprivrednicima i vlasnicima poljoprivrednih gospodarstava. Programom su definirani strateški ciljevi: poticati konkurentnost poljoprivrede, osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama, postidi uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih podrufja, ukljufujudi stvaranje i ofuvanje radnih mjesta.

Operativni program za pomorstvo i ribarstvo – Operativni je program kojim Republika Hrvatska kroz korištenje sredstava iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo doprinosi ostvarenju sveobuhvatnog cilja Zajednifke ribarske politike – osigurati da aktivnosti ribarstva i akvakulture doprinose dugorofnim, održivim uvjetima koji se odnose na okoliš i koji su potrebni za gospodarski i

118 socijalni razvoj. Sredstva su u najvedoj mjeri namjenjena ribarskom sektoru, a programom su definirani sljededi ciljevi: promicanje konkurentnog, okolišno i gospodarski održivog društveno odgovornog ribarstva i akvakulture; poticanje provedbe Zajednifke ribarske politike; promicanje uravnoteženog i ukljufivog teritorijalnog razvoja ribarskih podrufja i akvakulturnih podrufja u akvakulturi; poticanje razvoja i provedbe Integrirane pmorske politike Unije.

Financijska sredstva za provedbu pojedinih projekata mogu se osigurati i putem vanjskih investitora. Podnositelji projekata trebaju potražiti partnere koji sa svojim ljudskim i financijskim kapacitetima mogu doprinijeti ostvarenju projekata.

15.2. Financiranje provedbe Strateškog programa razvoja

Temeljem Zakona o prorafunu (NN 87/8, 136/12, 15/15) jedinice lokalne samouprave i njihovi prorafunski korisnici obvezni su pri izradi prorafuna, osim opdeg i posebnog dijela, izraditi i plan razvojnih programa za trogodišnje razdoblje. Plan razvojnih programa mora sadržavati ciljeve, prioritete i mjere iz strateškog dokumenta direktno povezane s programskom (na razini planiranih aktivnosti i projekta) i organizacijskom (ustrojstvene jedinice odgovorne za provedbu) klasifikacijom prorafuna, te jasno iskazanim financijskim iznosima, kao i ofekivanim odnosno ostvarenim pokazateljima rezultatima provedbe istih. Na taj nafin, a sukladno uspostavljenom zakonodavnom okviru, Plan razvojnih programa predstavlja ujedno i sam Akcijski plan provedbe Strategije razvoja Grada Jastrebarskog. Plan razvojnih programa kao strateško – planski dokument važan je i u kontekstu pripreme za korištenje sredstava iz fondova Europske unije, zato što programi i projekti koji se planiraju financirati iz navedenih fondova moraju imati jasnu vezu sa strateškim ciljevima i prioritetima razvoja grada, te istovremeno biti u suglasju s nacionalnim i EU strateškim ciljevima.

U sljededim tablicama prikazan je financijski okvir provedbe strateških ciljeva/prioriteta/mjera Strategije razvoja Grada Jastrebarskog temeljem Plana razvojnih programa Grada Jastrebarskog za razdoblje 2016. – 2018. („Službeni vjesnik Grada Jastrebarskog“, broj 8/15).

(u tisudama kn) STRATEŠKI CILJ 1: POVEDANJE SVEUKUPNOG STANDARDA ŽIVOTA 2016. 2017. 2018. STANOVNIKA 33.151 30.588 31.573

Prioritet 1.1. 21.268 17.990 20.490 Prioritet 1.1. Mjera 1.1.1. 289 240 340 Razvoj komunalnih Planiranje prostornog razvoja u svrhu infrastrukturnih sustava i podizanja standarda stanovanja objekata Mjera 1.1.2. 13.155 9.950 10.650 Razvoj prometne infrastrukture u urbanom i ruralnom podrufju Mjera 1.1.3. 750 800 1.050 Izgradnja i modernizacija vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje Mjera 1.1.4. 7.074 7.000 8.450 Razvoj ostale infrastrukture u urbanom i ruralnom podrufju

119

Prioritet 1.2. 10.971 11.946 10.411 Prioritet 1.2. Mjera 1.2.1. 4.729 4.746 4.784 Jačanje i razvoj lokalne Razvoj ljudskih resursa samouprave Mjera 1.2.2. 5.227 5.618 4.625 Poboljšanje ufinkovitosti lokalne samouprave kroz razvoj informacijsko- komunikacijskih tehnologija Mjera 1.2.3. 1.015 1.582 1.002 Unapređenje partnerstva i suradnje Prioritet 1.3. 912 652 672 Prioritet 1.3. Mjera 1.3.1. 340 352 372 Unapređenje zaštite Zaštita i održivo korištenje prirodnih okoliša i energetske vrijednosti i prirodne baštine učinkovitosti Mjera 1.3.2. 195 150 150 Uspostava održivog gospodarenja otpadom Mjera 1.3.3. 377 150 150 Razvoj energetske ufinkovitosti i povedanje udjela obnovljivih izvora energije

(u tisudama kn) STRATEŠKI CILJ 2: POVEDANJE MOGUDNOSTI OTVARANJA NOVIH 2016. 2017. 2018. RADNIH MJESTA 5.404 10.610 14.755

Prioritet 2.1. 2.623 8.560 12.655 Prioritet 2.1. Mjera 2.1.1. 1.983 7.920 11.950 Jačanje konkurentnosti Razvoj poslovne infrastrukture i gospodarstva unapređenja investicijskog okruženja Mjera 2.1.2. 65 60 60 Jafanje ljudskih potencijala u svrhu razvoja poduzetništva Mjera 2.1.3. 575 580 645 Jafanje konkurentnosti i povezivanje MSP-a, te razvoj društvenog poduzetništva Mjera 2.1.4. - - - Gospodarstvo temeljeno na novim tehnologijama i znanju Prioritet 2.2. 485 485 485 Prioritet 2.2. Mjera 2.2.1. 10 10 10 Ruralni razvoj Ufinkovito upravljanje i korištenje poljoprivrednog i šumskog zemljišta Mjera 2.2.2. 275 275 275 Jafanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje Mjera 2.2.3. 200 200 200 Povedanje konkurentnosti vinogradarsko-vinarskog sektora

120

Prioritet 2.3. 2.296 1.565 1.615 Prioritet 2.3. Mjera 2.3.1. 2.001 1.070 1.120 Razvoj turizma Unapređenje turistifke infrastrukture i usluga Mjera 2.3.2. 95 95 95 Razvoj selektivnih oblika turizma Mjera 2.3.3. 200 400 400 Ofuvana kulturna baština u funkciji turizma

(u tisudama kn) STRATEŠKI CILJ 3: POVEDANJE KVALITETE KULTURNOG, 2016. 2017. 2018. DRUŠTVENOG, SPORTSKOG ŽIVOTA U ZAJEDNICI 17.065 16.094 15.948

Prioritet 3.1. 9.849 10.037 9.835 Prioritet 3.1. Mjera 3.1.1. 9.418 9.606 9.404 Kvalitetan odgojno- Unapređenje odgojno-obrazovne obrazovni sustav infrastrukture i programa dostupan svima Mjera 3.1.2. 431 431 431 Stvaranje uvjeta za povedanje dostupnosti odgojno-obrazovnih programa Prioritet 3.2. 1.641 1.625 1.670 Prioritet 3.2. Mjera 3.2.1. 1.235 1.225 1.250 Unapređenje socijalnih i Razvoj mreže socijalnih usluga u zdravstvenih usluga zajednici Mjera 3.2.2. 406 400 420 Razvoj mreže zdravstvenih usluga u zajednici Prioritet 3.3. 5.053 3.907 3.908 Prioritet 3.3. Mjera 3.3.1. 1.626 1.330 1.270 Poboljšanje standarda Razvoj sportske infrastrukture i sadržaja življenja na području Mjera 3.3.2. 1.935 1.712 1.723 grada Unapređenje kulturnih objekata i sadržaja Mjera 3.3.3. 1.492 865 915 Unapređenje javnih objekata i sadržaja Prioritet 3.4. 522 525 535 Prioritet 3.4. Mjera 3.4.1. 20 20 20 Jačanje civilnog i Izgradnja kapaciteta OCD-a i promocija socijalnog dijaloga kroz cjeloživotnog ufenja razvoj OCD-a Mjera 3.4.2. 502 505 515 Jafanje OCD-a u pružanju usluga od opdeg interesa

Za svaku sljededu godinu provedbe poveznica ciljeva/prioriteta/mjera sa prorafunskim stavkama bit de donesena usvajanjem Prorafuna Grada Jastrebarskog. Izmjenama Prorafuna Grada Jastrebarskog sukladno potrebi, radit de se i izmjena Plana razvojnih programa, odnosno ažurirat de se Strateški program razvoja.

121

16. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVEDBU, PRADENJE I IZVJEŠTAVANJE O PROVEDBI STRATEGIJE

Institucionalni okvir sadrži kratak popis svih ukljufenih dionika, opis njihovih uloga i odgovornost vezano za provedbu, pradenje i izvještavanje o provedbi Strategije kao i nafin njihove komunikacije i koordinacije.

16.1. Kljufni sektorski dionici u provedbi Strategije

Grad Jastrebarsko – kljufnu ulogu u provedbi Strategije ima Grad, odnosno njegova zakonodavna, izvršna upravna i radna tijela. Gradsko vijede Grada Jastrebarskog usvaja Strategiju i prati napredak u provođenju iste. Gradonafelnik usklađuje aktivnosti svih gradskih tijela i drugih dionika provedbe Strategije donošenjem provedbenih akata, predlaganjem mjera njezine provedbe, nadzorom nad provedbom tih mjera, sudjelovanjem u postupku odabira razvojnih projekata, te izvještavanjem Gradskog vijeda. Gospodarsko vijede kao radno tijelo Gradonafelnika ima savjetodavnu ulogu te ga savjetuje u procesu izrade, kao i predlaganjem mjera za ufinkovitom provedbom iste. U okviru svog djelokruga rada upravna tijela Grada zadužena su za pripremu i provedbu razvojnih projekata i aktivnosti definiranih ovom Strategijom. Nadležni upravni odjel nakon usvajanja Strategije koordinira pripremu i provedbu razvojnih projekata, te o provedenim aktivnostima i rezultatima izvještava Gradonafelnika.

Partnersko vijede - savjetodavno tijelo putem kojega se ostvaruje partnerstvo u fazi izrade i provedbe. Partnersko vijede djeluje kao forum za dijalog i postizanje konsenzusa između razlifitih skupina multisektorskih dionika i ima savjetodavnu ulogu, kako u izradi, tako i u provedbi planskih dokumenata politike razvoja. U definiranom programskom razdoblju Partnersko vijede de također imati kljufnu ulogu u planiranju aktivnosti na razini Grada među svim dionicima, te bi trebalo pridonijeti i jafoj prepoznatljivosti Strategije kao referentnog dokumenta za budude programiranje i definiranje razvojnih potencijala Grada.

Radna grupa za izradu Strategije – operativno tijelo koje fine predstavnici nadležnog upravnog odjela Grada Jastrebarskog. Radna grupa zadužena je, na operativnoj razini, za organizaciju i koordinaciju svih aktivnosti između dionika u procesu izrade Strategije, za formiranje strukture Strategije tijekom svih faza njezine izrade (analiza stanja, definiranje ciljeva, prioriteta, mjera, provedbenih aktivnosti te pokazatelja rezultata), te nakon provedene javne rasprave za izradu konafnog prijedloga Strategije razvoja Grada Jastrebarskog uz strufnu podršku ovlaštenog izrađivafa.

Javni sektor - ukljufuje institucije i tvrtke iz javnog sektora s podrufja Grada Jastrebarskog. Dionici iz javnog sektora imaju kljufnu ulogu u pripremi i provedbi projekata iz podrufja svojeg djelovanja. Jafanje i uloga javnog sektora kljufni su u narednom prorafunskom razdoblju 2016.-2020.

Civilno društvo - organizacije civilnog društva (OCD) imaju posebno znafajnu ulogu u podrufjima zaštite prirodne i kulturne baštine te razvoja ljudskih resursa. OCD ujedno mogu aktivno utjecati na dotok dodatnih sredstava iz nacionalnih i EU fondova za financiranje inicijativa koje ne pokrivaju ostali dionici u regionalnom razvoju. Uloga OCD-a, razvoj participacijskih procesa kao i partnerskih odnosa s javnim i gospodarskim sektorom, jedna su od kljufnih razvojnih smjernica za sljedede razdoblje.

122

Privatni sektor - Privatni gospodarski sektor je glavni pokretaf gospodarstva i stvaranja radnih mjesta. Svrha Strategije je, između ostalog, stvoriti preduvjete za što kvalitetnije djelovanje privatnog sektora. Ona de se, prije svega, ostvarivati razvojem suradnje i dijaloga gospodarskog i javnog sektora. Iz tog razloga, sudjelovanje dionika iz privatnog sektora u pripremi i provedbi Strategije od izrazite je važnosti. Na taj nafin, djelovanje javnog sektora kontinuirano se usklađuje s potrebama privatnog sektora, naravno, vodedi rafuna o poštivanju nafela održivog razvoja.

Shematski prikaz strukture kljufnih dionika Strategije:

16.2. Pradenje i izvještavanje o provedbi Strategije

Kako bi se osigurala što ufinkovitija provedba Strategije iznimno je važno kontinuirano pratiti, vrednovati i izvještavati o provedbi iste. Kroz proces kontinuiranog pradenja prikupljaju se ostvareni pokazatelji provedbe Strategije koji prikazuju napredak realizacije planiranih aktivnosti u odnosu na željene ishode, potrebne resurse i predviđene rokove.

Pradenje i izvještavanje o provedbi Strategije odvijat de se kontinuirano tijekom fitavog razdoblja na koje se Strategija odnosi. Jednom godišnje Gradonafelnik podnosi izvješde Gradskom vijedu o napretku provedbe Strategije, a temeljem prethodno dostavljenog nacrta izvješda od strane nadležnog upravnog odjela. U okviru sustava pradenja i izvještavanja o provedbi, nadležni upravni odjel koordinirat de među ostalim upravnim odjelima i ustrojstvenim jedinicama Grada, prikupljanje, obradu, analizu i pohranu informacija, podataka i pokazatelja, te na osnovu istih izraditi izvješde.

Izvješde o provedbi Strategije sadržavat de prikaz utrošenih financijskih sredstava odnosno realizacije definiranih strateških ciljeva, prioriteta i mjera. Sastavni dio izvješda sadržavat de i prikaz izvršenja kapitalnih razvojnih projekata planiranih Planom razvojnih programa Grada Jastrebarskog za

123 predmetno razdoblje s informacijama o utrošenim sredstvima, izvorima njihova financiranja, ostvarenim rezultatima provedbe istih, te doprinos njihova ostvarenja pojedinom strateškom cilju/prioritetu/mjeri.

Sljededa tablica jasno definira uloge pojedinih dionika u procesu izrade, provedbe, pradenja i izvještavanja o provedbi Strategije:

Dionici Uloga Odgovornost

 usvaja Strategiju Gradsko vijede  donošenje  odluka/ Izvješda razmatra godišnje Izvješde o napretku provedbe Strategije  donosi mogude izmjene i dopune Strategije  prati izradu Strategije Gradonafelnik  donošenje  odluka upravlja provedbom i pradenjem provedbe Strategije  usvaja predložene razvojne projekte  nadzor izrade i  pruža podršku nositeljima provedbe pojedinih mjera i provedbe projekata Strategije  podnosi godišnji Izvještaj o provedbi Strategije  izvještavanje  Savjetuje u procesu izrade Strategije Gospodarsko  savjetodavna  Predlaže aktivnosti/mjere za ufinkovitu provedbe vijede uloga Strategije  Savjetuje Gradonafelnika o potrebama izmjene i dopune Strategije  sudjeluju u izradi Strategije Upravni odjeli  priprema i  provedba pripremaju i provede razvojne projekte i aktivnosti definirane Strategijom Strategije  provode aktivnosti unutar mjera za koje su odgovorni  prikupljaju i dostavljaju podatke o pokazateljima provedbe Strategije u svrhu izrade godišnjeg izvješda  sudjeluje u izradi Strategije Nadležni upravni  koordinacija  potife i koordinira provedbu/ažuriranje Strategije odjel pripreme i provedbe  potife i koordinira pripremu i provedbu razvojnih projekata  pradenje i  prati provedbu Strategije izvještavanje  izrađuje nacrt Izvještaja o provedbi Strategije  Formiranje strukture Strategije tijekom faza njezine Radna grupa  Koordinacija izrade izrade  Sudjelovanje u definiranju razvojnih prioriteta/mjera Strategije  Koordinacija svih aktivnosti i dionika u procesu izrade  savjetuje u procesu izrade Strategije Partnersko vijede  savjetodavna  uloga predlaže prioritetne projekte za provedbu Strategije  prati provedbu Strategije  sudjeluju u izradi Strategije Gradske ustanove/  provedba  prijavljuju razvojne projekte po pozivu na prijavu trgovafka društva Strategije projektnih prijedloga  provode razvojne projekte i aktivnosti unutar mjera u

124

kojima su određeni kao nositelji  provodi aktivnosti i projekte iz svog djelokruga rada Civilni, privatni i  provedba javni sektor Strategije  prijavljuju razvojne projekte po Javnom pozivu na prijavu projektnih prijedloga (zainteresirana  sudjeluje u provedbi razvojnih projekata javnost)

17. STRATEŠKO - PLANSKA DOKUMENTACIJA RELEVANTNA ZA IZRADU STRATEŠKOG DOKUMENTA – STRATEGIJE RAZVOJA GRADA JASTREBARSKOG ZA RAZDOBLJE 2016. – 2020. GODINE

U procesu izrade Strategije razvoja Grada Jastrebarskog 2016.-2020. uzeti su u obzir temeljni dokumenti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere Strategije razvoja Grada Jastrebarskog 2016. – 2020. komplementarni su s relevantnim nacionalnim, regionalnim i lokalnim strateškim dokumentima. Imajudi u vidu relevantnost pojedinih dokumenata posebno se mogu izdvojiti:

Strateški dokumenti na razini Republike Hrvatske

. Strateški okvir za razvoj 2006. - 2013. godine . Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine . Strategija regionalnog razvoja RH 2011-2013. godine . Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020. . Strategija razvoja klastera u Republici Hrvatskoj 2011.-2020. . Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2008-2013. . Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. . Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine . Strategija ofuvanja, zaštite, i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.-2015. . Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije . Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016. godine . Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. . Operativni program Ufinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. . Program ruralnog razvoja 2014.-2020.

Strateški dokumenti na regionalnoj razini

 Županijska razvojna strategija Zagrebafke županije 2011. – 2013.  Strategija razvoja ljudskih potencijala Zagrebafke županije 2014. – 2020.  Plan gospodarenja otpadom Zagrebafke županije  Program energetske ufinkovitosti u neposrednoj potrošnji Zagrebafke županije 2012.-2014. godine  Prostorni plan Zagrebafke županije

125

Dokumenti na lokalnoj razini

 Prostorni plan uređenja Grada Jastrebarskog  Plan gospodarenja otpadom Grada Jastrebarskog za razdoblje od 2015. -2021. godine  Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Jastrebarskog

18. ZAKLJUČAK

Strategija razvoja Grada Jastrebarskog 2016. – 2020. vlasništvo je svih građana Grada Jastrebarskog. Strategija je rezultat rada temeljenog na partnerstvu između kljufnih dionika razvojnih sektora, te predstavlja njihov konsenzus oko razvojnog smjera i bududnosti Grada Jastrebarskog.

Tijekom izrade Strategije postignuta je razina svijesti o razvojnim potrebama i ogranifenjima s kojima je Grad suofen. Strategija je detektirala kljufne razvojne pravce, te je uspostavila komunikaciju između svih dionika javnog, privatnog i civilnog sektora s podrufja grada što u bududnosti treba poslužiti kao „infrastruktura“ za provedbu definirane razvojne politike grada.

Krajnja svrha cijelog procesa strateškog planiranja i izrade Strategije je osigurati višu kvalitetu života za sve građane Jastrebarskog, a to znafi unaprijediti prostor i infrastrukturu grada, podidi razinu gospodarske konkurentnosti, unaprijediti društveni život i ofuvati okoliš. Da bi se navedeno ostvarilo potrebno je kontinuirano i fokusirano raditi na stvaranju pozitivnog okruženja koje de rezultirati poboljšanjem kvalitete življenja i stvaranjem pozitivne razvojne perspektive grada Jastrebarskog.

Pred gradskim vodstvom sada je izazov da sve zacrtane ciljeve razvoja zajednifki ostvare, te da vizija razvoja grada Jastrebarskog postane realnost.

„Jastrebarsko je grad koji njeguje svoju prošlost, živi sadašnjost i kao „pametan grad“ ulaže u bududnost.“

126

PRILOZI

127

PRILOG 1; BAZA PROJEKATA

Rb. Naziv projekta Strateški Lokacija Tip Razina Potencijalni Predlagatelj cilj/ projekta spremnost izvori prioritet i projekta financiranja 1 Ulice u gradu- 1/1.1 Jastrebarsko INFp 1 GJ, ZŽ Grad rekonstrukcija u fazama Jastrebarsko (Bakafeva, Prigorska, Radideva, Smifiklasa, Okifko naselje) 2 Ulice u gradu- 1/1.1 Jastrebarsko INFp 2 GJ, ZŽ Grad rekonstrukcija u fazama Jastrebarsko (Vlaisavljevida, Nazora, Domjanida, Mihanovida, k.Tomislava, Vidrida) 3 Izgradnja/rekonstrukcija 1/1.1 Jastrebarsko INFp 1 GJ, HC Grad ulice P.Svafid s raskrižjem Jastrebarsko ulica V.Mafeka, bana J.Jelafida 4 Izgradnja/rekonstrukcija 1/1.1 Jastrebarsko INFp 1 GJ, ZŽ Grad u fazama (blok trga Jastrebarsko Lj.Babida; ulica Mirni put, parkiralište Lj.Babida) 5 Izgradnja Radnifke ulice 1/1.1 Jastrebarsko INFp 2 EU fondovi, GJ Grad Jastrebarsko 6 Izgradnja nastavka glavne 1/1.1 Jastrebarsko INFp 3 EU fondovi, GJ Grad gradske obilaznice GG1 Jastrebarsko Murat 7 Izgradnja nogostupa uz 1/1.1 Jastrebarsko INFp 1 EU fondovi, GJ Grad glavnu gradsku obilaznicu Jastrebarsko GG1 jug-sjever 8 Rekonstrukcija i izgradnja 1/1.1 Jastrebarsko INFp 1 PRR Grad ceste NC 1102 Čabdin / Čabdin Jastrebarsko 9 Izgradnja ceste NC 1/1.1 Jastrebarsko INFp 2 PRR GJ/Danica Slavetid / Slavetid Jelenid 10 Master plan AC Zgb-Ri 1/1.1 ZŽ, Grad INFp 3 EFRR AC RI-Zgb, izgradnja 3.traka na Zagreb, OPPromet 07- Zagrebafka autocesti Karlovac, 13 županija, Grad Jastrebarsko Jastrebarsko, JLS-i Ka, KS, Stup. 11 Izgradnja/rekonstrukcija 1/1.1 Jastrebarsko INFp 1,2 ZŽ, EIB, ESCO, Zagrebafka javne rasvjete prema JPP, GJ županija, Grad Master planu Javne Jastrebarsko rasvjete; energetski pregled JR, uspostava GIS-a JR 12 Rekonstrukcija glavnog 1/1.1 Jastrebarsko INFp 2 EU fondovi, GJ Grad gradskog trga - Jastrebarsko Strossmayerov trg 13 Izgradnja nogostupa uz 1/1.1 Jastrebarsko INFp 2 HC, GJ Grad D1 u Čegljima / Čeglje Jastrebarsko 14 Rekonstrukcija/uređenje 1/1.1 Jastrebarsko INFp 1 PRR Grad groblje Domagovid / Domagovid Jastrebarsko

128

15 Rekonstrukcija/uređenje 1/1.1 Jastrebarsko INFp 2 PRR Grad groblje Plešivica / Plešivica Jastrebarsko 16 Rekonstrukcija/uređenje 1/1.1 Jastrebarsko INFp 3 PRR Grad groblje Desinec / G.Desinec Jastrebarsko 17 Izgradnja širokopojasne 1/1.1 Jastrebarsko INFp 3 EU fondovi, Zagrebafka infrastrukture u , K.Sela, privatni i javni županija, Grad nekomercijalnim Krašid, sektor Jastrebarsko, podrufjima prema Planu Žumberak JLS-i razvoja širok.inf. 18 Integrirani eko sustav 1/1.2 Jastrebarsko INFp 3 ITU, (OPKK) Grad javnog prijevoza Grada Jastrebarsko Jastrebarskog

19 Razvoj WEB-GIS sustava 1/1.2 Jastrebarsko Sp 2 OPKK, ZŽ Grad (komunalna Jastrebarsko infrastruktura, upravljanje imovinom/ nekretninama, prostorno planiranje, investicijski projekti, javna uprava otvorena građanima) 20 Izgradnja građevine za 1/1.3 Jastrebarsko INFp 3 OPKK, FZOEU Grad gospodarenje Jastrebarsko građ.otpadom 21 Izgradnja i uređenje 1/1.3 Jastrebarsko INFp 1 ZŽ, FZOEU,GJ, Grad zelenih otoka/ Interreg Jastrebarsko polupodzemni kontejneri za selektivno zbrinjavanje otpada 22 Uvođenje mini- 1/1.3 Jastrebarsko INFp 1 ZŽ, FZOEU,GJ, Grad kompostera za odvojeno Interreg Jastrebarsko skupljanje otpada za kudanstva 23 Izgradnja E-punionica na 1/1.3 Jastrebarsko INFp 1 ZŽ, FZOEU,GJ Grad podrufju grada Jastrebarsko / Zagrebafka županija 24 Energetska obnova 1/1.3 Jastrebarsko INFp 2 OPKK, FZOEU, Grad zgrade Glazbene škole Interreg Jastrebarsko /Glazbena škola 25 Obnova i rekonstrukcija 1/2/3 Jastrebarsko INFp 3 ITU Grad komunalne Jastrebarsko infrastrukture na prostoru bivše VOJARNE sa svrhom održivog urbanog razvoja 26 Izgradnja Djefjeg igrališta 1/1.1; Jastrebarsko INFp 1 Interreg Grad u parku Erdody (jed.D) 2/2.3 Jastrebarsko 27 Izgradnja parkirališta OŠ 1/1.1; Jastrebarsko INFp 2 ZŽ Grad LJ.Babid 3/3.1 Jastrebarsko /Osnovna škola 28 Izgradnja NC0754 1/1.1 Jastrebarsk/ INFp 4 PRR Grad Bukovac Sv. – Tihofaj Bukovac, Jastrebarsko Paljugi,

129

Tihofaj

29 Oblikovanje i uspostava 1/1.3 Jastrebarsko INFp 2-3 Interreg Grad mreže Zelene Jastrebarsko infrastrukture urbanog dijela grada kroz ofuvanje bioraznolikosti

Rb. Naziv projekta Strateški Lokacija Tip Razina Potencijalni Predlagatelj cilj/ projekta spremnosti izvori prioritet projekta financiranja 1 Građenje glavnog 1/1.1 Jastrebarsko/ INFp 1 OPOkoliš 07- Vode kolektora sanitarne Volavje, 13 Jastrebarsko kanalizacije sa Novaki sekundarnim kanalima Petrovinski i Volavje-Novaki Domagovid Petrovinski-Domagovid 2 Građenje transportnog 1/1.1 Jastrebarsko/ INFp 1 OPOkoliš 07- Vode kolektora „D1“ spoj Čabdin 13 Jastrebarsko Čabdin-UPOV, 3 Izgradnja kanalizacije 1/1.1 Jastrebarsko INFp 2 OPOkoliš 07- Vode Zagrebafke ulice 13 Jastrebarsko 4 Sanitarna kanalizacija 1/1.1 Jastrebarsko/ INFp 1 OPOkoliš 07- Vode naselja Gornje Izimje Gornje Izimje 13 Jastrebarsko 5 Sanitarna kanalizacija 1/1.1 Jastrebarsko/ INFp 1 OPOkoliš 07- Vode naselja Donje Izimje Donje Izimje 13 Jastrebarsko 6 Sanitarna kanalizacija 1/1.1 Jastrebarsko/ INFp 1 OPOkoliš 07- Vode naselja Gornja Reka Gornja Reka 13 Jastrebarsko 7 Sanitarna kanalizacija 1/1.1 Jastrebarsko/ INFp 1 OPOkoliš 07- Vode naselja Donja Reka Donja Reka 13 Jastrebarsko 8 Sanitarna kanalizacija 1/1.1 Jastrebarsko/ INFp 1 OPOkoliš 07- Vode naselja Prhof Prhof 13 Jastrebarsko 9 Sanitarna kanalizacija 1/1.1 Jastrebarsko/ INFp 1 OPOkoliš 07- Vode naselja Gornji Desinec Gornji 13 Jastrebarsko Desinec 10 Kolektor Domagovid- 1/1.1 Jastrebarsko/ INFp 1 OPOkoliš 07- Vode UPOV Domagovid 13 Jastrebarsko 11 Sanitarna i oborinska 1/1.1 Jastrebarsko INFp 1 OPOkoliš 07- Vode kanalizacija Zdihovafka, 13 Jastrebarsko Mafekova, Jastrebarsko 12 Rekonstrukcija 1/1.1 Jastrebarsko/ INFp 2 OPOkoliš 07- Vode postojedih kanala i Cvetkovid, 13 Jastrebarsko izgradnja retencijskih Čabdin bazena RB1 i RB2 13 Vodoopskrbni cjevovod 1/1.1 Jastrebarsko/ INFp 2 OPOkoliš 07- Vode Bukovafi breg Bukovafki 13 Jastrebarsko breg 14 Vodoopskrbni cjevovod 1/1.1 Jastrebarsko/ INFp 2 OPOkoliš 07- Vode Paljugi dio Bukovca 13 Jastrebarsko 15 Vodosprema Hrašfa 1/1.1 Jastrebarsko/ INFp 2 OPOkoliš 07- Vode Hrašfa 13 Jastrebarsko

130

16 Vodosprema Draga 1/1.1 Jastrebarsko/ INFp 2 OPOkoliš 07- Vode Svetojanska Draga 13 Jastrebarsko Svetojanska 17 Vodosprema Jurjevfani II 1/1.1 Jastrebarsko/ INFp 2 OPOkoliš 07- Vode Jurjevfani 13 Jastrebarsko 18 Izgradnja uređaja za 1/1.1 Jastrebarsko INFp 2 OPOkoliš 07- Vode profišdavanje otpadnih 13 Jastrebarsko voda - UPOV 19 Sanitarna kanalizacija 1/1.1 Jastrebarsko/ INFp 1 EIB-CEB Vode naselja Petrovina Petrovina Jastrebarsko 20 Vodoopskrbni cjevovod 1/1.1 Jastrebarsko/ INFp 1 EIB-CEB Vode Čeglji-Gornja Kupfina G. Kupfina, Jastrebarsko Čeglje 21 Vodoopskrbni cjevovod 1/1.1 Jastrebarsko/ INFp 1 EIB-CEB Vode Gorica Svetojanska- G. Jastrebarsko Redovje Svetojanska, Redovje 22 Vodoopskrbni cjevovod 1/1.1 Jastrebarsko/ INFp 1 EIB-CEB Vode "Izvorište Perlid Mlin- G. Jastrebarsko Klorinatorska stanica Svetojanska Draga Svetojanska" 23 Vodoopskrbni cjevovod 1/1.1 Jastrebarsko/ INFp 1 EU fondovi Vode Izvorište Sopote-PK Prilipje Jastrebarsko Prilipje 24 Sanitarna kanalizacija sa 1/1.1 Jastrebarsko/ INFp 2 EU fondovi Vode sekundarnim kanalima Čeglje Jastrebarsko Čeglje

ZAINTERESIRANA JAVNOST – PROJEKTNI PRIJEDLOZI

Rb. Naziv projekta Strateški Lokacija Tip Razina Potencijalni Predlagatelj cilj/ projekta spremnosti izvori prioritet projekta financiranja

1 Izgradnja novog javnog 1/1.1 Jastrebarsko INFp 4 - Jelena Beketid parkirališta 2 Rekonstrukcija ulice od 1/1.1 Jastrebarsko INFp 4 - Petra Kosid, Zrinski-Frankopana do mag.oec., MBA; mjesta Malunje Boris Kosid, ing.traff. 3 Izgradnja gradske fontane 1/1.1 Jastrebarsko INFp 4 - Gardening j.d.o.o. 4 Izrada lovnogospodarskih 1/1.3; Jastrebarsko Sp 4 ZŽ, PRR, Dr.sc. Krunoslav osnova, održavanje 2/2.2 Interreg Pintur, prirodnih livada I dr.vet.med., L.D. pašnjaka, potpore Srnjak, volavje projektima OCD-a iz podrufja zaštite okoliša

131

Rb. Naziv projekta Strateški Lokacija Tip Razina Potencijalni Predlagatelj cilj/ projekta spremnost izvori prioritet i projekta financiranja 1 Razvoj poduzetnifke 2/2.1 GZ Jalševac INFp 2 ITU Grad infrastrukture - Izgradnja Jastrebarsko ceste T2,T3 (stara Čabdinska) 2 Razvoj poduzetnifke 2/2.1 GZ Jalševac INFp 2 ITU Grad infrastrukture - Izgradnja Jastrebarsko ceste T2 (do nadvožnjaka) 3 Razvoj poduzetnifke 2/2.1 GZ Jalševac INFp 2 ITU Grad infrastrukture - Izgradnja Jastrebarsko ceste S3,S4,T10 (do profistafa)s raskrižjem D310/Gospodarska ul. 4 Razvoj poduzetnifke 2/2.1 GZ Jalševac INFp 3 ITU Grad infrastrukture - Izgradnja Jastrebarsko ceste S2 5 Nogostup uz D310 2/2.1 GZ Jalševac INFp 2 ZŽ, GJ Grad izgradnja (od nadvožnjaka Jastrebarsko – u fazama) 6 Aktivno do radnog mjesta 2/2.1 Jastrebarsko Sp 2 ITU Grad – inicijativa za mlade Jastrebarsko, poduzetnici/ Osnovna škola, SŠ 7 Jafanje konkurentnosti 2/2.1 Jastrebarsko Sp 3 Intereg Grad MSP-a kroz regionalnu Jastrebarsko suradnju i partnerstvo 8 Poslovno-tehnološki 2/2.1 Jastrebarsko INFp 4 ITU Grad centar Jastrebarsko Jastrebarsko 9 Poticanje uzgoja lavande 2/2.2 Jastrebarsko Sp 4 OPULJP, PRR Grad Jastrebarsko 10 Zelena tržnica 2/2.2 Jastrebarsko INFp 4 GJ, ZŽ Grad Jastrebarsko Jastrebarsko 11 Obnova i revitalizacija 2/2.3 Jastrebarsko INFp 2 ITU, (OPKK) Grad dvorca ERDODY te Jastrebarsko korištenje njegovih potencijala u razvojnu svrhu 12 Izgradnja paviljona u parku 2/2.3 Jastrebarsko INFp 1 Intereg Grad Erdody Jastrebarsko 13 Rekonstrukcija/uređenje 2/2.3 Jastrebarsko INFp 3 ITU, (OPKK) Grad Stambene zgrade u Jastrebarsko perivoju dvorca Erdody s novom funkcijom 14 Uređenje Centra za 2/2.3 Jastrebarsko INFp 1 Interreg Grad posjetitelje - turistifka Jastrebarsko infrastruktura 15 Rekonstrukcija zgrade 2/2.3; Jastrebarsko INFp 2 OPKK, Grad Gradskog muzeja 1/1.3 FZOEU, Jastrebarsko Interreg 16 Razvoj Cikloturizma - 2/2.3 Jastrebarsko INFp 1 Interreg Grad oznafavanje biciklistifkih Jastrebarsko staza, uređenje odmorišta i vidikovaca

132

17 Uređenje posjetiteljske 2/2.3; Jastrebarsko INFp 3 OPKK, Grad infrastrukture (cesta do 1/1.3 / PP Interreg Jastrebarsko, Japetida, centralni ulaz Žumberak- PP Žumberak- Plešivica, dodatni sadržaji i Samoborsko Samoborsko dr.) na podrufju Parka gorje gorje prirode Žumberak- Samoborsko gorje

ZAINTERESIRANA JAVNOST – PROJEKTNI PRIJEDLOZI

Rb. Naziv projekta Strateški Lokacija Tip Razina Potencijalni Predlagatelj cilj/ projekta spremnosti izvori prioritet projekta financiranja 1 Povezivanje gospodarske 2/2.1 Jastrebarsko INFp 4 OPKK, GJ, ZŽ Drvoproizvod zone s urbanim dijelom d.d. grada 2 Gradski povrtnjak I 2/2.2 Jastrebarsko INFp 4 - Gardening cvjetnjak j.d.o.o. 3 Proširenje vinske ceste 2/2.2; Jastrebarsko INFp 4 PRR, ZŽ,GJ UVV Sveta Jana 2.3 4 Unapređenje postojede i 2/2.3 Jastrebarsko INFp 4 PRR Dr.sc. Krunoslav razvoj nove turistifke inf. Pintur, u funkciji lovnog turizma; dr.vet.med., razvoj obrazovnog, L.D. Srnjak, znanstvenog I ekoturizma volavje baziranog na prirodnoj baštini 5 Poticanje razvijanja gastro 2/2.3 Jastrebarsko Sp 4 GJ Udruga ponude vrhunske Dolfevita kvalitete u gradu Jastrebarskom 6 Likovna kolonija 2/2.3 Jastrebarsko Sp 4 OPULJP,ZŽ CZK "Jaskanski vinorell" Jastrebarsko, Gradski muzej i galerija 7 Osnivanje turistifke 2/2.3 Jastrebarsko INFp/Sp 4 - Marijana agencije Knezoci 8 Sanjkaška staza 2/2.3; Jastrebarsko/ INFp 4 OPKK, PRR, Sanjkaški klub Plešivica/Poljanice 3/3.3 Plešivica Interreg Plešivica 1907 9 Brendiranje grada 2/2.3 Jastrebarsko Sp 4 - UVV Sveta Jana Jastrebarskog kao vinarskog središta 10 Svadbeni turizam u 2/2.3 Jastrebarsko Sp 4 - Tajana Jugovid Jastrebarskom

133

Rb. Naziv projekta Strateški Lokacija Tip Razina Potencijalni Predlagatelj cilj/ projekta spremnosti izvori prioritet projekta financiranja

1 Izgradnja nove Osnovne 3/3.1 Jastrebarsko INFp 2,3 ZŽ,OPKK, Grad škole sa sunfanom FZOEU Jastrebarsko, elektranom Zagrebafka županija 2 Izgradnja novog Djefjeg 3/3.1 Jastrebarsko INFp 3 OPKK, Grad vrtida na podrufju grada FZOEU, PRR Jastrebarsko 3 Izgradnja djefjeg 3/3.1 Jastrebarsko/G. INFp 2 PRR Grad igrališta - objekt Desinec Jastrebarsko, podrufnog vrtida Djefji vrtid G.Desinec 4 Razvoj kroz darovitost 3/3.1 Jastrebarsko Sp 2 OPULJP Grad Jastrebarsko 5 "Od vrata do vrata - 3/3.2 Jastrebarsko Sp 2 Intereg, Zagrebafka usluga od zlata" OPULJP županija / Grad Jastrebarsko 6 Projekt "54+" socijalno 3/3.3 Jastrebarsko Sp 2 OPULJP, ITU Grad ukljufivanje starijih Jastrebarsko osoba u kulturne aktivnosti 7 Izgradnja i uređenje 3/3.3 Jastrebarsko INFp 2-3 ZŽ, GJ Grad Športskog rek.centra Jastrebarsko ŠRC Centrala 8 Izgradnja bazena na 3/3.3 Jastrebarsko INFp 4 ZŽ, EU Grad podrufju grada Jastrebarsko 9 Rekonstrukcija 3/3.3 Jastrebarsko/ INFp 3 ZŽ, GJ, Grad Društvenog doma D.Reka FZOEU Jastrebarsko D.Reka u višestambenu zgradu 10 Uređenje društveno 3/3.3 Jastrebarsko INFp 2 OPULJP Grad kulturnog centra Jastrebarsko namijenjenog osobama trede životne dobi 11 OCD-i partneri u razvoju 3/3.4 Jastrebarsko Sp 2 OPULJP Grad lokalne zajednice Jastrebarsko 12 Poticati zapošljavanje 3/3.2 Jastrebarsko Sp 3 ITU Grad dugotrajno nezaposlenih Jastrebarsko osoba s naglaskom na teže zapošljive skupine

ZAINTERESIRANA JAVNOST – PROJEKTNI PRIJEDLOZI

Rb. Naziv projekta Strateški Lokacija Tip Razina Potencijalni Predlagatelj cilj/ projekta spremnosti izvori prioritet projekta financiranja 1 Izgradnja atletskih borilišta 3/3.1; Jastrebarsko INFp 4 ZŽ, GJ Srednja škola uz SŠ Jastrebarsko ili na 3.3 Jastrebarsko drugoj odgovarajudoj lokaciji

134

2 Nadogradnja SŠ 3/3.1 Jastrebarsko INFp 4 ZŽ Srednja škola Jastrebarsko Jastrebarsko 3 Španjolski I ruski jezik kao 3/3.1 Jastrebarsko Sp 4 OPULJP, ZŽ Tajana Jugovid izborni predmeti u Srednjoj školi Jastrebarsko 4 WINTER WONDERLAND 3/3.3 Jastrebarsko Sp 4 OPULJP. GJ Društvo naša djeca Jastrebarsko 5 Adaptacija I opremanje 3/3.3 Jastrebarsko/ INFp 4 ZŽ, GJ, EU DVD Petrovina vatrogasnog doma u Petrovina fondovi Petrovini 6 Renoviranje Vatrogasnog 3/3.3 Jastrebarsko/ INFp 4 PRR, ZŽ, GJ DVD Plešivica doma Plešivica Plešivica

Legenda Opis TIP PROJEKTA

INFp Infrastrukturni projekti (ukljufuju projektnu, tehnifku dokumentaciju, dozvole i sl.) Sp "Soft" projekti (ne ukljufuju projektnu, tehnifku dokumentaciju, dozvole i sl.) RAZINA SPREMNOSTI PROJEKTA moguda realizacija projekta u kratkorofnom planskom razdoblju (do 1 g.; spremnost za provedbu, u 1 provedbi) 2 moguda realizacija projekta u srednjorofnom planskom razdoblju (od 1-3 g.; u fazi pripreme)

3 moguda realizacija projekta u dugorofnom planskom razdoblju (3 i više g.; faza razvoja projekta)

4 projektni prijedlog

135