RAZVOJNA PEDIJATRIJA

Ono što možete danas da uradite za svoje dete, ne odlažite za

Razvojna pedijatrija je značajna na prvom mestu za dete, ali i za pedijatre i za roditelje kako bi se blagovremeno prepoznale teškoće u razvoju i reagovalo na

Piše Ana Mitić

ena neulaganja u rani ra- cama najmlađe dece najpre u ranom žno je razumeti da, kao što su zdra- zvoj deteta je veoma vi- prepoznavanju rizika za razvoj i ka- vlje i ishrana važni za svako dete, tako soka. Zato ono što može šnjenja. je i razvoj deteta važan. Ali prevenci- da se učini danas za dete, Profesorka Ertem kaže za ja poteškoća u razvoju je po važnosti ne treba ostavljati za su- da je razvoj deteta 100 posto najvažnija veoma visoka i zapravo je na najvišem Ctra. Posebno kada postoje rizici i ra- tema koja se tiče i roditelja i pedijata- nivou od svih stanja koja imaju du- zvojne poteškoće, koje nisu retke, ali ra, kao i svih onih koji rade sa decom. goročne efekte na dete. Detinjstvo je se vrlo lako otklanjaju ili ublažavaju „Kada govorimo o prevenciji, va- zdrav period života, a hronična obo- ako se otkriju i ako se na njih reaguje ljenja su retka. Ali razvojne poteško- u periodu ranog razvoja. će nisu retke. Na primer, u SAD, koje Praćenjem i podsticanjem razvoja su razvijena zemlja, studije pokazuju deteta, ranim uočavanjem kašnjenja da 17 odsto dece, ili jedno u šest, ima u razvoju i pružanjem podrške dete- razvojne poteškoće, dok je u srednje tu i porodici da se to kašnjenje preva- razvijenim zemljama taj broj mnogo ziđe ili ublaži, bavi se razvojna pedija- veći. Istraživanja objavljena u presti- trija, oblast koja u Srbiji nije razvijena, žnom medicinskom časopisu ‘Lancet’ ni u akademskim krugovima, a ni u pokazuju da je u zemljama sa niskim zdravstvenim ustanovama, pa se po- prihodima taj broj mnogo viši i izno- slednjih godina intenzivno radi na si čak 43 procenta dece koja ne dosti- njenom uvođenju. žu svoj puni potencijal. Srbija je među srednje razvijenim zemljama u tom Profesor dr Ilgi Ertem, svetski pozna- pogledu“, kaže dr Ilgi Ertem. ta razvojna pedijatrica koja je osnova- la ovu granu pedijatrije u Turskoj i na Detinjstvo je zdrav Razlozi za kašnjenje u razvoju kod čelu je Međunarodnog udruženja ra- period života, a dece su veoma različiti. Najčešće je zvojne pedijatrije, višegodišnja sarad- to što se o ranom detinjstvu ne zna nica UNICEF-a i Svetske zdravstvene hronična oboljenja dovoljno i što u nekim porodicama organizacije u našem regionu, jedan su retka. Ali razvojne deca ne dobijaju dovoljno neophodne je od najvažnijih stručnjaka koji po- nege, ljubavi, topline, pažnje ili ne- mažu Srbiji da ova grana pedijatrije poteškoće nisu retke maju adekvatno okruženje. zaživi i kod nas, tako da može da od- „Razlozi za to su svuda slični – ili DR ILGI ERTEM govori na potrebe i podršku porodi- porodica živi u stresnom okruženju,

1 Nedeljnik „Samo jedna od zabluda u našem narodu je da je normalno da dete ne progovori, pogotovo ako je muško, do treće godine. Neznanje objektivno postoji u našem narodu, među profe- sionalcima, a još više među roditelji- ma. Jedno od neznanja je da može da se čeka sa razvojnim intervencijama i postoji neznanje da zapravo te inter- vencije i stimulacije pomažu dete- tu. Što se ranije krene sa njima, to će efekti biti bolji. Prve naznake kašnje- nja treba da budu razlog da se dete uputi na razvojnu procenu kojom će se proceniti svi domeni razvoja de- teta, i ne treba da bude nikakvog če- kanja. Zablude postoje i među profe- sionalcima koji podržavaju čekanje i odlaganje upućivanja deteta i testira- nja, a tako se propušta najdragocejni- ji period – prve tri godine“, priča dr Čuturilo.

Ulaganje u rani razvoj poboljšava akademska i profesionalna postig- ili ne zna značaj ranog razvoja. Siro- nuća pojedinca i smanjuje troškove i maštvo je rizik broj jedan, takođe ni- gubitke države. Možemo dosta da uči- sko obrazovanje onih koji brinu o deci nimo da razvojne, intelektualne, mo- je veoma važno, posebno majke, kao torne poteškoće ili nestanu, ili da se i njihovo psihičko zdravlje. Depresi- njihov intenzitet smanji tako da po- ja i postporođajna depresija su tako- stignemo najbolju funkcionalnost đe veoma česti faktori rizika, zatim dece. Razvojna pedijatrija deluje i pre- loša ishrana, hronična bolest, anemi- ventivno i može mnogo da učini, po- ja, problemi tokom trudnoće, prera- sebno fokusirajući se na razvojno naj- ni porođaj ili komplikacije tokom i osetljiviju decu i porodice, pogotovo nakon porođaja... sve to može uticati jer je danas sve više primera kao što da se u razvoju deteta ispolje razvojna su prevremeno rođena i deca sa ra- kašnjenja ili smetnje“, objašnjava dok- zličitim anomalijama i oštećenjima torka Ertem. zbog komplikacija na porođajima čije Razvojna pedijatrija je značajna na Samo jedna od zabluda je preživljavanje poboljšano zbog na- prvom mestu za dete, ali i za pedija- u našem narodu je da predovanja u medicinskim naukama. tre i za roditelje kako bi se blagovre- Dr Ilgi Ertem kaže da Srbija već meno prepoznale teškoće u razvoju je normalno da dete ne mnogo čini, ocenjujući da smo vrlo i reagovalo na vreme. Doktor Goran progovori, pogotovo brižni kao zajednica, da je posveće- Čuturilo, pedijatar iz Univerzitetske nost deci velika, i da imamo dobar dečje klinike „Tiršova“, kaže da pola- ako je muško, do treće zdravstveni sistem kojim su skoro sva zimo od pretpostavke da većina rodi- godine. Neznanje deca pokrivena, što je viđala samo u telja najbolje zna svoje dete jer ga po- nekim bogatim zemljama. Ali ono što smatra i zato su upravo roditelji veliki objektivno postoji u je neophodno učiniti jeste briga i po- saveznici u ranom prepoznavanju ra- našem narodu, među drška za roditelje ali i veći broj mladih zvojnih poteškoća. Jedan deo novina pedijatara koji će se baviti razvojnom u radu je uvođenje procedura za rano profesionalcima, a još pedijatrijom. prepoznavanje razvojnih poteškoća i pružanje intervencija za decu i po- više među roditeljima Doktorka Ertem je zato razvila i Vo- rodicu, ali su dva velika protivnika u DR GORAN ČUTURILO, dič za praćenje razvoja deteta (Guide tome nedovoljno poznavanje činjeni- PEDIJATAR IZ UNIVERZITETSKE for Monitoring Child Development – ca, predrasude i zablude. DEČJE KLINIKE „TIRŠOVA“ GMCD) koji je instrument praćenja

2 4. oktobar 2018. RAZVOJNA PEDIJATRIJA

razvoja dece s ciljem ranog otkrivanja rodi, sve veštačke stvari koje kreiramo u ranom uzrastu, čak 25 odsto se sma- razvojnih teškoća dece od 0 do 42 me- nas udaljavaju a deca najbolje uče u njuje potencijal da ono ostvari očeki- seca i već nekoliko godina se prime- prirodnom okruženju, i zato je korist vanu zaradu u odraslom dobu. njuje u Srbiji. od nje izuzetno važna. Takođe, decu „GMCD je instrument koji se te- treba držati dalje od tehnologije u ra- Doktor Goran Čuturilo objašnjava da melji na razgovoru s roditeljem/bli- nom periodu odrastanja i tehnologi- na fakultetu ne postoji razvojna pedi- skom osobom metodom otvorenih ja ne bi trebalo da bude ‘bebi siter’. jatrija kao supspecijalizacija, a samim pitanja. U tom razgovoru koji tra- Samo slušanje, razgovaranje sa de- tim ni ljudi koji su u punom radnom je desetak minuta gradi se veza sa tetom, praćenje njegovih potreba je vremenu posvećeni ovoj oblasti kao porodicom i pomaže roditeljima i veoma važno. Teranje dete da nauči što je pedijatrijski kardiolog ili klinič- stručnjacima da na vreme prepo- nešto nije dobra ideja i roditelji bi tre- ki genetičar. Zato se radi na tome da znaju odstupanja u razvoju i planira- balo da su opušteni i da se osećaju do- se stvari strukturišu jer je onda lak- ju adekvatnu podršku. Ovaj instru- bro u vezi sa sobom, da veruju sebi i še tražiti podršku od društva i države. ment je evaluiran na 10.000 dece u svojim instinktima. Ako su pod stre- Poslednjih nekoliko godina u „Tiršo- četiri zemlje i može se primeniti bilo som i ne osećaju se dobro, imaju sum- voj“ je formiran tim od ljudi koji su gde“, priča dr Ilgi Ertem. nje, trebalo bi da potraže profesional- zainteresovani za oblast razvojne pe- Ovaj instrument obuhvata pita- nu pomoć. Za roditelje sa decom sa dijatrije, i on radi na nekoliko polja. nja vezana za sedam područja razvo- poteškoćama veliki problem je stig- „Jedan deo aktivnosti usmeren je ja. Počinje razgovorom o zabrinutosti ma i oni odlažu da potraže pomoć, a na klinički rad i na uvođenje proce- roditelja za neki od razvojnih dome- to plaća dete. Mnoge teškoće u razvo- dura za podršku deci i porodici da se na deteta, preko sagledavanja ekspre- ju deteta mogu biti rešene i minimali- rano otkriju razvojne poteškoće, a po- sivnog i receptivnog govora, kogni- zovane ako se reaguje na vreme i rano red ranog otkrivanja, i da se roditelji- tivnog razvoja, veština finih i grubih se identifikuju, a nismo u mogućnosti ma pruže informacije zašto je rani motoričkih funkcija, socijalno-emoci- da ih prepoznamo ako roditelji ne sa- razvoj bitan, zašto je bitno rano pre- onalnih funkcija, procenjuje igru de- rađuju“, kaže dr Ilgi Ertem. poznati kašnjenje u razvoju, da im teta te sposobnosti brige o sebi. GMCD objasnimo da se odgovarajućim tret- izdvaja decu s razvojnim kašnjenjem Razvojna pedijatrija je grana koja je manima detetu može pomoći, što je u svim područjima i tako je prikladan u zamahu u svetu. U Srbiji nije struk- bitno i za porodicu, i za dete, i za bu- za rano prepoznavanje kognitivnih, turisana i zato je neophodno da se dućnost i finalna postignuća u živo- govorno-jezičkih, motoričkih, komu- uvede kao posebna oblast i na fakul- tu. Razvijamo procedure da se onima nikacijskih, socijalno-emocionalnih tete, dok se u ustanove na svim nivo- koji su najugroženiji obezbede unu- razvojnih poremećaja (uključujući i ima zdravstvene zaštite i bolnice već tar dečje klinike odgovarajući tret- poremećaje iz autističnog spektra). uvodi. Ulaganje u rani razvoj nije to- mani. Dakle, rano prepoznavanje za liko skupo jer se oslanja na postoje- sve, informisanje porodice o značaju O tome šta je najvažnije da svaki ro- će kapacitete u zdravstvu koje Srbija ranog razvoja, o tome kome treba da ditelj zna, profesorka Ertem kaže da ima, te se procenjuje da bi se mini- se jave, kakve su usluge kad se vrate u su u porodici za dete najvažniji lju- malnim investicijama postigao i od- svoju lokalnu zajednicu i obezbeđiva- bav, briga, nega i kvalitetno vreme ličan kvalitet i obuhvat uslugama nje tretmana za one koji su najugro- koje roditelji sa njim provode i kada razvojne pedijatrije. U SAD je proce- ženiji“, priča dr Čuturilo. su u pitanju deca sa najtežim oblici- njeno da je godišnje ulaganje od pola ma poteškoća. dolara po osobi dovoljno da se posto- Naš sagovornik kaže da se intenzivno „I to je prva i najvažnija stvar za sva- jeće usluge nadograde uslugama bri- radi i na edukaciji pedijatara iz oblasti ko dete. Nijedna usluga ne može to da ge o razvoju deteta... ranog razvoja. zameni niti može da bude toliko do- Istraživanja su jasno pokazala da „Imamo veliki broj lekara koji su na bra kao porodica. Druga stvar je da je ulaganje u onu decu koja imaju rano specijalizaciji pedijatrije, koji dolaze iz period ranog razvoja, do treće godi- ispoljene razvojne poteškoće, dovodi svih krajeva Srbije, i već smo oformi- ne, izuzetno važan, jer se mozak ra- do toga da ona kasnije u životu ima- li programe za edukaciju. Njih 120 već zvija ubrzano i tada se stvaraju najva- ju bolja akademska postignuća, lakše provodi vreme na klinici ‘Tiršova’. žnije neuronske veze. Ali to ne znači zapošljavanje, bolje lične i porodične Uspeli smo da omogućimo da oblasti da u dete treba da ‘sipate stvari’ kako prihode, što sve doprinosi kvalite- razvojne pedijatrije budu uključene u bi se ono bolje razvijalo, a to ne bi tre- tu njihovog života. A ako pogledamo obuku studenata i specijalizanata, a balo činiti ni kod dece sa poteškoća- brojčana istraživanja, ona pokazuju pokrenućemo inicijativu da razvojna ma u razvoju. Deca bi trebalo da ima- da ulaganje jednog dolara vraća 17 do- pedijatrija bude i supspecijalizacija pri ju sopstveni tempo razvoja i prirodno lara kasnije, odnosno smanjuju se svi Medicinskom fakultetu od kog ima- okruženje, rutinu u dnevnim aktiv- mogući troškovi za decu i porodicu. mo veliku podršku, kao i od Udruže- nostima. Sa decom treba šetati u par- Postoje procene da ukoliko se ne in- nja pedijatara i UNICEF-a“, rekao je dr ku, koristiti prednosti boravka u pri- vestira i ne podignu potencijali deteta Čuturilo.

3 Nedeljnik