Pogled u divljinu

broj 3., prosinac 2018. UREDNICI UVODNIK Iva Naglić Dolić Sadržaj: Zdravko Budimir Dragi čitatelji, prijatelji Udruge Biom, AUTORI TEKSTOVA evo nas na kraju još jedne godine, 12. godine postojanja naše Ante Kodžoman 02 06 10 12 udruge. Za nas je 2018. bila iznimno aktivna. Teško bismo izdvo- Biljana Ječmenica

LIFE Artina Terenski dnevnik: Udruga Biom postala Kratke novosti jili najvažniji događaj, ali svakako ćemo ju pamtiti po brojnim Bolesław Słociński Palagruža partner BirdLifea BirdLife partnera aktivnostima usmjerenim na borbu protiv krivolova, izlasku Ivan Budinski dugo očekivanog priručnika „Ptice Hrvatske i Europe“ i početku Ivan Katanović 14 20 24 27 velikog projekta LIFE Artina za zaštitu morskih ptica. Iako se ne Ivana Selanec bavimo samo pticama, složili bismo se s dr. Thomasom Love- Ivana Šarić Kapelj Stopama Hrvatsko izdanje Borba protiv krivolova - Policija educirana joyom, tvorcem pojma bioraznolikost: “Ako se pobrinete za ptice, Krešimir Mikulić Quail Warriorsa Collinsovog priručnika borba protiv vjetrenjača? o krivolovu pobrinuli ste se za većinu okolišnih problema u prirodi“! Sven Kapelj Kad smo započeli s izlaženjem časopisa, želja nam je bila da on Tena Miličević 28 30 34 38 bude kratak godišnji pregled aktivnosti za naše članove i čitate- Tomislav Hudina lje. Iznimno nam je drago što u izradi ovog boja nismo sudjelovali Vedran Lucić Rezultati borbe Intervju: Priče s terena: Popis većih projekata u samo mi, zaposlenici Bioma, već i naši članovi, suradnici, polaznici Zdravko Budimir protiv krivolova Željko Vuković Duh u divljini kojima Biom sudjeluje naših edukacija i prijatelji. Aktivnosti i projekata u kojima sudjelu- Željka Rajković jemo je mnogo i nisu svi dobili zasluženo mjesto u časopisu, stoga 40 42 45 48 vas pozivamo da i dalje pratite naše ostale kanale komunikacije. DIZAJN Nika Sviben Like za vrtnu Lokrum nekad Treba li nam još Ponovno gniježđenje crvene Hvala svima koji na bilo koji način podržavate naš rad, bilo strnadicu i danas pošumljavanje na kršu? lunje u Hrvatskoj članstvom i odazivanjem na naše volonterske akcije, bilo dijelje- TISKARA njem naših vijesti i poziva na događanja, čime i vi sudjelujete u Kerschoffset Zagreb d.o.o. 51 54 56 58 popularizaciji znanosti i širenju svijesti o važnosti individualnog doprinosa očuvanju prirode. Veseli nas stalno povećanje broja NAKLADA LUSH manufaktura – NaturaList Kampanja #ProtectWater Zaštita prirode kao prioritet članova i pratitelja, ali pred nas stavlja još veću odgovornost u 1000 primjeraka odgovoran odnos prema opažanja za zaštitu voda! predsjedanja Hrvatske EU? svemu što radimo. Bez vašeg uključivanja ne bismo bili ovdje prirodi i zaposlenicima gdje smo danas – jedna od vodećih organizacija civilnog društva UČESTALOST IZLAŽENJA 60 62 64 66 za zaštitu prirode u Hrvatskoj i predstavnik Hrvatske u Bird- Godišnjak Life Internationalu, najvećoj svjetskoj mreži za zaštitu ptica i Integracija HAOP-a CCNet i Otvoreni standardi Izbor je tvoj! Volonterski kampovi prirode. To nam daje snagu da sudjelujemo u još više projekata i Udruga BIOM u državnu upravu za zaštitu prirode na Učki aktivnosti i dopremo do još više ljudi. Preradovićeva 34 10 000 Zagreb 68 70 72 76 Pozivamo vas da i u 2019. što je moguće više vremena provede- biom.hr te uživajući u prirodi te da se aktivno uključite u njenu zaštitu Učka 2018 u brojkama Uključite se u borbu za Provedite 2019. s Moje EVS iskustvo zaštitu prirode Biomom! promatranjem i hranjenjem ptica, volontiranjem, izlaskom na izbore za EU parlament,…načina je bezbroj. Uključite se zbog vas 78 80 82 i generacija koje dolaze.

Zimovka Balkonska pastorala Č-igranje! Iva Naglić Dolić Impressum

POGLED U DIVLJINU 3 astovsko otočje mnogi nazivaju još i rajskom oazom Mediterana. I zai- L sta, svatko tko je imao priliku po- sjetiti ga, mogao je posvjedočiti njegovoj opuštenoj, masovnim turizmom još neta- knutoj ljepoti. Osim po čistom moru i divljim otočićima LIFE Artina i hridima, Lastovsko otočje je poseb- mreža za zaštitu ptica na Jadranu no i u ornitološkom smislu. Naime ono je dom cjevonosnicama, zanimljivoj skupini ptica koje gotovo svo vrijeme Gregula (Puffinus yelkouan), života provode na otvorenom moru, a brige kretati i gnijezditi foto: BIOM na kopno dolaze samo za vrijeme gni- na kopnu tokom noći. ježđenja. Ime su dobile prema cijeva- Kako su ljudi naseljavali stim strukturama na kljunu pomoću kojih kon- i posjećivali sve, pa tako i te najizoliranije dijelove centriraju sol iz morske vode što im omogućuje svijeta, paralelno su to činili i naši vjerni sustana- da piju more i budu neovisne o izvorima slatke ri –štakori! Oportunistička narav ovih malih si- vode. Kada im dođe sezona gniježđenja, ove ptice savaca omogućila im je da se snađu i iskoriste sve s otvorenog mora pod okriljem noći dolaze na, če- moguće izvore hrane pa tako i jaja i bespomoćne sto nedostupne, otočiće ili litice gdje u škrapama ptiće cjevonosnica. Nažalost, niti Lastovsko otoč- savijaju gnijezdo. U mraku se snalaze istančanim je nije iznimka u ovoj priči, terenska istraživanja osjetilom mirisa i, pomalo sablasnim, zavijajućim zadnjih godina su pokazala kako na gotovo svim glasanjem kako bi našle svog partnera na gnijez- kolonijama cjevonosnica na Lastovskom otoč- du. Smatra se da je takvo noćno ponašanje nasta- ju žive i štakori. Pojedine kolonije zbog toga trpe lo kao prilagodba na bijeg od predatorskih ptica velike štete u vidu mortaliteta ptića, primjerice poput galebova ili pomornika koji po noći miruju. uspješnost gniježđenja gregula na Zaklopatici je u Naime, izvorne kolo- SVEN KAPELJ nije cjevonosnica bile su nenastanjene sisav- cima, koji su većinom Iznimno smo ponosni što je započeo petogodišnji projekt „LIFE Artina aktivni noću, pa su se cjevonosnice mogle bez – Mreža za zaštitu ptica na Jadranu“, čiji smo voditelj. Cilj projekta je identificirati morska područja u južnom dijelu Jadrana važna za 3 vrste morskih ptica (sredozemni galeb, kaukal i gregula), procijeniti glavne prijetnje koje utječu na njihove populacije te definirati i provoditi Istraživanje nas je odvelo na aktivnosti koje će ih ublažiti. Jabuku,

foto: BIOM

4 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 5 dnjih desetak godina su se tako vidjeli smo u Life programu Europske u Europi i svijetu poduzimali unije* . Ključna stvar kod planiranja Life projekata je odabir kvalitetnih Mrtva brojni projekti eradikacije šta- gregula, kora s njihovih kolonija. Osim i pouzdanih partnera. Kao partne- predacija riješavanja problema invazivnih re smo okupili Javnu ustanovu Park štakora, prirode Lastovsko otočje koja uprav- sisavaca, dosta je truda uloženo foto: BIOM i u istraživanje kretanja tih pti- lja područjem gdje se nalazi veći dio ca s ciljem proglašavanja novih kolonija cjevonosnica u Hrvatskoj, zaštićenih područja na otvore- Udrugu Sunce iz Splita te BirdLife nom moru. Zbog prirode rada Maltu. Projekt smo simbolično na- s morskim pticama, činjenice zvali Artina, što je lastovski lo- da se moraju obilaziti daleki i nedostupni tereni, kalni naziv za cjevonosnice, te se provoditi značajna količina vremena na otvore- upustili u dugotrajan i zahtjevan nom moru ili koristiti skupa moderna tehnologija proces prijave. Prstenovanje kaukala, foto: Goran Šafarek godinama kada se ne bi provodila kontrola brojno- za telemetriju, ti projekti su uglavnom dugotrajni Devet mjeseci kasnije, iz EA- sti štakora bila 0 (nula) %. Da bi stvar bila gora, sve i skupi, što ih čini nedostupnima manjim organi- SME-a** nam stižu sretne vijesti: cjevonosnice pa tako i naše imaju samo jedno jaje zacijama koje nemaju odgovarajući kapacitet za naš projekt je uvršten među 40 godišnje i nisu u stanju nadoknaditi gubitak jajeta njihovu provedbu. najboljih na razini cijele Europe iz potprograma Life *Life program je financijski instrument Europske Unije ili ptića zamjenskim leglom. Prilikom višegodišnjih istraživanja cjevonosnica „Priroda i bioraznolikost“ za 2017. godinu te mu je čiji je cilj sufinancirati projekte koji doprinose imple- Cjevonosnice - veličanstveni albatrosi, kaukali i gre- na Jadranu, uvidjeli smo potrebu za intenzivnijim odobreno sufinanciranje. Također, Life Artina je i mentaciji EU politika na području okoliša i klime. Radi gule – jedna od najugroženijih skupina ptica u svijetu! radom na njihovoj zaštiti, no tek smo prije godinu jedini projekt iz tog potprograma odobren u 2017. se o programu koji je za razdoblje 2014-2020 godine Danas su cjevonosnice, što uključuje veličan- dana došli do ljudskog i vremenskog kapaciteta za Hrvatsku u kojemu je vodeći partner iz Hrvatske osigurao 2,59 milijardi eura za projekte provedbe kon- stvene albatrose i naše (jednako veličanstvene) potrebnog za prijavu ovako ambicioznog projek- te prvi projekt koji će voditi hrvatska udruga. kretnih mjera zaštite okoliša i prirode. kaukale i gregule, na svjetskoj razini prepoznate ta. Našu priliku za financiranjem takvog pothvata Unutar 5 godina trajanja projekta implementi- kao jedna od najugroženijih skupina ptica. Ra- rat ćemo konkretne mjere zaštite na kolonijama ** Executive Agency for Small and Medium-sized En- zlozi njihove ugroženosti proizlaze prvenstveno cjevonosnica u Lastovskom arhipelagu. Na mini- terprises (EASME) je izvršna agencija Europske komisi- iz ljudskih aktivnosti, od zaga- Kaukal (Calonectris diomedea), malno 10 otočića na kojima se nalaze kolonije ka- je za mala i srednja poduzeća, koja upravlja programima đivanja njihovih mora plasti- foto: Goran Šafarek ukala i gregule ćemo uspostaviti kontrolu popu- EU-a kojim poduzećima pomažu da budu konkurentni kom, unošenja stranih invaziv- lacije štakora kako bi pticama omogućili uspješno te programima za istraživanje, zaštitu okoliša, energiju nih vrsta sisavaca poput štakora gniježđenje. Također, upotrebom najmodernijih i ribarsku industriju. na njihove kolonije do direktnog uređaja za praćenje ptica prikupit ćemo podatke o povećavanja mortaliteta upo- njihovom kretanju kako bi odredili koje su im po- trebom raznih ribolovnih alata. dručja bitna za hranjenje ili odmaranje. Te podat- Kumulativan utjecaj tih prijetnji ke ćemo potom iskoristiti za identifikaciju granica Partneri projekta: doveo je mnoge vrste u ozbiljne prijedloga novih Natura 2000 područja na moru. probleme, tako je danas 14 od U suradnji s našim partnerima procijenit ćemo ukupno 22 vrste albatrosa na sa- glavne prijetnje koje utječu na populacije kaukala i mom rubu izumiranja. Kako su gregule te definirati i provesti učinkovite mjere za znanstvena i šira zajednica po- njihovo ublažavanje. Provedba ovako velikog pro- stajale sve svjesnije tih problema jekta će svakako biti veliki izazov za nas, ali ujedno i tako su se postepeno i povećavali iznimna prilika da temeljitim pristupom osiguramo napori za njihovu zaštitu. U za- pozitivan konzervacijski status za naše albatrose.

6 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 7 IVANA ŠARIĆ KAPELJ Terenski dnevnik Palagruža

Posao biologa u Biomu prepun je putovanja te gotovo ne postoji dio Hrvatske, kojeg u potrazi za pticama, sisavcima ili biljkama, naše gojzerice nisu posjetile. No, jedno se terensko istraživanje u 2018. iščekivalo s posebnim uzbuđenjem - odlazak na Palagružu, najudaljenije otočje Jadrana! foto: Goran Šafarek

8 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 9 alagruža je zapravo skupina od desetak preći sve životne teme. Tako je i bilo. Istraživanje jak od vode, zaključili otoka, otočića i hridi, a najveće su Vela i se odvijalo u večernjim i noćnim satima, kada se smo kako ćemo ga “pu- P Mala Palagruža, koje smo posjetili u srp- kaukali vraćaju u svoje kolonije, dok su dani bili nktirati” s čavlom koji nju ove godine. rezervirani za šetnju, kupanje, vožnju kajakom, smo pronašli na plaži te Potraga za kaukalima odvela nas je na otočje koje čitanje i razgovor. Kampirali smo na plaži Velo ga okrenuti naopako da je bliže talijanskom kopnu nego hrvatskom, no žalo na Veloj Palagruži te bi nas zrake sunca ujutro se sam polagano ispra- ipak je pripalo Hrvatskoj za dlaku - od otoka Suš- probudile u točno 7 sati. Nakon jutarnjeg kupanja zni od vode. Kako nam ca udaljeno je 43 km, dok je od talijanskog otočja za razbuđivanje, naš dan započinjao je okuplja- se havarija dogodila u 8 Tremiti udaljeno 48! njem oko obalne kućice od svjetioničara, koja im ujutro, imali smo cijeli Kaukali su pučinske ptice, stoga ne čudi da su se služi kao mala ostava na plaži. Prvo zaposjedamo dan za mozgati koli- smjestile na otočju čije ime potječe od grčke riječi zapadnu stranu kućice, gdje pronalazimo hlad ta- ko se kajak brzo Pelagos, koja znači “more, otvoreno more, debelo man dovoljno veliki da primi nas troje. Tamo pije- prazni od vode, more, pučina”. Vjerojatno ne postoji bolji i točniji mo kavu, doručkujemo i ćaskamo. Nakon podne- što nam je bilo toponim u hrvatskom jeziku od ovog za Palagružu. va selimo se na sjeverni dio ispred obalne kućice, bitno kako bismo foto: Goran Šafarek gdje je hlad ostatak dana pa tamo pripremamo ru- vidjeli hoće li se Kaukali – Diomedove ptice? čak, čitamo i drijemamo. Kada padne mrak poči- kajak stići ispra- Biomov član Branislav Oblučar, uputio me na još njemo raditi! Uspinjemo se po hrptu otoka i osluš- zniti do našeg jedan zajednički nazivnik kaukala i Palagruže - kujemo kaukale kako se vraćaju u svoje kolonije. odlaska. Uz to, drugi dan smo s kajakom treba- na mit o Diomedu. Mit je vezan za pomorske pu- Svjetioničar koji predvečer ide na lignje donosi li doći do Male Palagruže, gdje se također nalazi teve u Jadranu, a pri arheološkim istraživanjima nam svaki dan zaleđenu vodu jer je na svakom di- potencijalna kolonija kaukala. Kako bismo izra- na Palagruži pronađena je keramika koja jasno jelu “naše plaže” tijekom dana više od 30°C. Velo čunali koliko će dugo voda otjecati iz kajaka, iz upućuje na Diomedov kult. Stoga bi upravo Pala- žalo zaista postaje naša plaža. Već nakon nekoliko glave se vade formule iz fizike, matematike i ke- gruža mogla biti čuveni Diomedov otok, na kojem dana robinzonskog života, nove osobe koje dođu mije i prisjećamo se viših razreda osnovne škole. je Diomed umro. Nakon njegove smrti, Diomedovi na jednodnevni izlet gledamo kao “pridošlice, Računaju se volumeni, radijusi, trenje, procjenju- prijatelji preobrazili su se u ptice, koje nisko lete koji nemaju pojma o životu na Palagruži”. Vjero- jemo koliko je vode ušlo u kajak - sve dok na kraju svjetioničara, ostanu i po dva mjeseca zbog lošeg nad morem te im glasanje nalikuje na plač. Ovaj jatno tako kaukali i galebovi gledaju na nas troje. nismo izračunali kako je potrebno 5 minuta da se vremena. No, isto napominju kako je Palagruža opis ptica i latinsko imene kaukala, Calonectris Kako bismo istražili otok i razbili dnevni raspored napuni čaša od 2 dcl. Sasvim dovoljno ne samo da mjesto s najmanje padalina u Hrvatskoj - godišnje diomedea, upućuje kako bi baš oni mogli biti traženja hlada, jedan dan smo se zaputili kajakom se kajak isprazni do našeg odlaska, nego da i dru- padne samo 270 mm oborina. Imali smo čast da “Diomedove ptice”. na sjeverozapadnu stranu otoka. Plovimo uz liti- gi dan posjetimo Malu Palagružu. Naravno, ovaj vjerojatno trećina od te količine oborina na Pala- Kada bi Palagruža mogla pričati, sigurno bi osim ce otoka te kroz kristalno i prozirno more na 4 m puta opreznije i sa samo dvije osobe na kajaku. gružu padne zadnju večer našeg boravka. Drugo mita o Diomedu mogla ispričati brojne zanimljive dubine gledamo šareni i predivan živi svijet. No, jutro došao je po nas brod te smo napustili Dio- priče - one od komiških ribara, koji redovito ribare udaljavanjem od otoka on uskoro nestaje iz našeg Pozdrav do proljetnog istraživanja gregula medov otok. Odlaskom s Palagruže, nismo na- tamo još od 14. stoljeća, do priča palagruških svje- vidika jer u svega nekoliko metara udaljenosti od Ovaj drugi po veličini otok u palagruškom otoč- pustili samo najizoliraniji dio Hrvatske, napustili tioničara, koji tamo borave u smjenama u svjetio- otoka dolazimo na 100 m dubine. Sama dubina po- ju smo i posjetili zadnju večer naše avanture. Taj smo mjesto gdje nema signala za mobitel, gdje sam niku izgrađenom 1875. godine. Zahvaljujući kau- staje još jezivija kada nam je kajak od težine napu- dan ujutro svjetioničar nas je izvijestio kako se u svega par dana uspjela pročitati knjigu od 700 kalima i mi iz Bioma imamo našu priču o Palagruži. knuo i počeo se brzo puniti vodom. Nakon što smo sprema nevrijeme te da ako ne odemo sutradan stranica i gdje nisam imala pojam koji je dan ili U srpnju smo se na otok zaputili Sven Kapelj i ja iz se nekako domogli Velog žala, utvrđujemo kako je natrag na kopno, nećemo moći otići s otoka idu- doba dana (osim kada bi se selili iz hlada u hlad). Bioma, a pridružio nam se Goran Šafarek, biolog i more ušlo između dva sloja kajaka te kako mora- ća 3 dana. Odmah počinjemo hranu i vodu trošiti Valjali smo se i valjali brodom do Pelješca po ne- fotograf, koji nikako nije htio propustiti priliku za mo pronaći način da voda iscuri van jer ga inače još pažljivije jer se lako može dogoditi da naših 6 veri, kao da je to bio pozdrav od Palagruže nama posjet najegzotičnijem mjestu u Hrvatskoj. Tada nećemo moći podići na brod koji će nas za nekoli- planiranih dana na Palagruži postane 10. Svjeti- robinzonima. No, pozdrav je bio tek privremen jer sam upoznala Gorana i odmah shvatila kako ćemo ko dana odvesti s Palagruže natrag na kopno. Na- oničari nam pričaju kako se zna dogoditi da i oni nas čeka uzbudljivo proljeće na Palagruži kada na vjerojatno na osami Palagruže uzduž i poprijeko kon nekoliko iznijetih teorija kako isprazniti ka- po zimi umjesto mjesec dana, koliko traje smjena red dolazi istraživanje gregula!

10 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 11 Udruga Biom postala Argentina Australia Austria Azerbaijan Bahamas Bahrain Belarus Belgium Belgium Belize Bhutan Bolivia

Botswana Brazil Bulgaria Burkina Faso Bahrain Canada Canada Chile China Chinese Colombia Cook Islands punopravni partner Taiwan Cote d’Ivoire Croatia Cuba Cyprus Czech Denmark Djibouti Dominican Ecuador Egypt El Salvador Estonia Republic Republic

Ethiopia Falkland Islands Faroe Fiji Finland France French Georgia Germany Ghana Gibralta Greece BirdLife Internationala (Malvinas) Islands Polynesia

Hungary Iceland India Indonesia Iraq Ireland Israel Italy Japan

ŽELJKA RAJKOVIĆ Jordan Kazakhstan Kenya Kuwait Latvia Lebanon Liberia

Liechtenstein Lithuania Luxembourg Macedonia Madagascar Malawi

druga Biom je odlukom Globalnog vije- cije. Status pridruženog partnera omogućavao je Malaysia Malta Mauritania Mauritius Mexico Montenegro Morocco Myanmar Nepal Nederlands New New Caledonia Zealand ća stekla status punopravnog partnera u Biomu sudjelovanje u radnim skupinama, ali ne i BirdLife Internationalu, svjetskoj krov- pravo glasa na skupštini BirdLife partnerstva, kao U Nigeria Norway Palau Palestine Panama Paraguay Philippines Poland Portugal Puerto Rico Qatar Romania noj organizaciji za zaštitu ptica, njihovih staništa ni mogućnost da bira ili bude biran za članstvo u i svjetske biološke raznolikosti. Biom u okviru službenim radnim tijelima. BirdLife partnerstva djeluje od 2013. godine, kada Pet godina intenzivne suradnje i izgradnje kapa- Saudi Arabia Serbia Seychelles Sierra Leone Singapore Slovakia Slovenia South Africa Spain Sri Lanka Sweden Switzerland je na Svjetskom kongresu BirdLife Internationala citeta rezultiralo je evaluacijskim postupkom za u Kanadi izabran kao predstavnik Hrvatske. stjecanje punopravnog članstva u BirdLife par- Rwanda Syria Thailand Tunisia Turkey Uganda Ukraine United Uruguay USA Zambia Zimbabwe Kingdom BirdLife International jedno je od najvećih svjet- tnerstvu, koje je Biomu dodijeljeno na sastanku skih partnerstava nevladinih organizacija za Globalnog vijeća koji se održavao 18. – 20. lipnja zaštitu prirode, koje okuplja 121 neprofitnu or- 2018. godine. ganizaciju i broji preko 2.7 milijuna članova. Prio- kosti (eng. KBA). ta Udruge uz pomoć BirdLife partnera. riteti djelovanja BirdLifea su sprečavanje izumira- Što punopravno članstvo znači za budući Već u rujnu 2018., Biom je po prvi puta na Sastanku Samo jedna organizacija iz zemlje može biti par- nja ugroženih vrsta ptica, identificiranje i zaštita rad Bioma? globalnog partnerstva glasao o strateškim pitanji- tner BirdLifea, tako da Udruga Biom predstavlja područja značajnih za ptice, održavanje i obnova Punopravnim članstvom Udruga Biom predstav- ma važnim za BirdLife, poput revizije BirdLifeove Hrvatsku u ovom važnom partnerstvu. Tu našu staništa za ptice, te umrežavanje i osnaživanje lja Hrvatsku u BirdLife partnerstvu te će joj jedan strategije iz 2013. godine, novih KBA standarda, ulogu shvaćamo i kao privilegiju i kao obavezu te drugih inicijativa za zaštitu prirode. od ciljeva biti okupljanje lokalnih konzervacijskih modela za financiranje te razvoja kapaciteta. ćemo kao BirdLife partneri predano raditi na po- Od 2013. godine, kada je izabrana kao predstav- grupa koje svojim radom mogu doprinijeti cilje- Zahvaljujući punopravnom članstvu, Biom ima stizanju naše misije očuvanja bioraznolikosti zbog nik Hrvatske, Udruga Biom imala je status pri- vima BirdLife partnerstva. Strategija Bioma još je mogućnost prijave i na »male darovnice BirdLi- dobrobiti prirode i društva. Ponosni smo što smo druženog člana BirdLifea (eng. BirdLife Affiliate) od 2013. usklađena sa strategijom BirdLifea. Pu- fea«, kroz koje će nastaviti borbu protiv krivolova, se kao organizacija razvili do te mjere da smo u i aktivno je sudjelovala u radu više radnih skupi- nopravnim članstvom Biom se obvezuje dodatno elektrokucije ptica i dr. Na kraju, članstvo Biomu mogućnosti biti značajan faktor u zaštiti prirode u na. Biom je tako bio u radnoj skupini za Direkti- raditi na provedbi svoje strategije, koja uključuje omogućuje prijavljivanje za financiranje kroz MA- Hrvatskoj i biti organizacija civilnog društva koja vu o pticama i Direktivu o staništima, te radnim i reviziju međunarodnih područja značajnih za VA-in Fond za jačanje kapaciteta, što će omogućiti će nastaviti doprinositi očuvanju prirode te jača- skupinama za more, poljoprivredu i komunika- ptice (eng. IBA) te ključnih područja bioraznoli- sustavno i trajno jačanje organizacijskih kapacite- nju civilnog društva u Hrvatskoj.

12 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 13 Šišmiši od pola metra Kratke novosti BirdLife partnera Veliki večernjak nije naziv kakvih dnevnih novina, već najvećeg europskog šišmiša s rasponom krila od čak skoro pola metra. Znamo da se pojavljuje u Hr- vatskoj, najčešće duž selidbenih putova ptica pjevica Napustio nas je Joe Sultana u vrijeme migracija (da, neki šišmiši sele!), što nije čudno jer je ujedno i jedini europski šišmiš koji se po- vremeno hrani i malim pticama. Ipak, u Bjelorusiji U rujnu nas je, u svojoj 78 godini, napustio Joe Sul- o njemu nisu puno znali osim da je jednom zabilje- tana. U Hrvatskoj je bio poznat nekolicini ornitologa, žen davne 1930. godine. Ponovno su ga pronašli 2015. možda najbolje kao vrstan istraživač ptica cjevono- u Polissji, „šumovitoj zemlji“ na jugu Bjelorusije uz snica i drugih morskih ptica. Na rezultatima njegovih ukrajinsku granicu, poznatoj i po orlovima klokotaši- istraživanja temeljimo i neke naše aktivnosti u Bio- ma. U zadnje četiri godine, kolege iz BirdLife Bjeloru- mu, pogotovo one koje provodimo u suradnji s orga- sija, saznali su da ovaj šišmiš voli loviti u šumama u nizacijom BirdLife Malta koji je bio njen predsjednik kojima je obnovljena vegetacija nakon davnih požara, šezdesetih godina. Njegovo zalaganje za reformiranje da se noću hrani na svega nekoliko stotina km2 šuma organizacije u kojoj je on bio jedan od ključnih ljudi, Veliki večernjak, najveći europski šišmiš, foto: BirdLife i cretova te da je ugrožen izgradnjom ceste koja je pla- International Council for Bird Preservation rezulti- nirana kroz ovaj netaknuti dio prirode. ralo je osnivanjem BirdLife Internationala, među- narodne organizacije koja je danas ključna za zaštitu ptica i prirode na svjetskoj razini. Oni koju su imali čast upoznati ga, pamte ga po požrtvovnosti, poma- Gruzijske visoko planinske ceste po Joe Sultana, foto: Birdlife Malta ganju drugima i opuštenoj i pozitivnoj komunikaciji. hrvatskom „copy/past” modelu Mrtvo more i život oko njega Gruzija, domovina vina i domaćin najintenzivnije migracije ptica u Euroaziji, mogla bi izgubiti neke od Mrtvo more i život oko njega svojih najljepših planinskih dijelova ako se značajno ne izmijeni planirana cesta „High Mountain Road“. Ta cesta, dužine nekoliko desetaka kilometara, „po- Često ljudi doživljavaju mrtvo more kao nakupinu vezat će“ nepostojeća naselja u ime razvoja turizma. mješavine soli i vode, toliko slanu da je život u njemu Od početka slučaj prate brojne kontroverze, poput i oko njega nemoguć. Ljudi zanemaruju koliko je život cjepkanja projekta, provođenja više manjih studija moćan i da se svagdje nađe mjesta životu. Mrtvomor- utjecaja zahvata na okoliš (s puno copy/paste dijelo- ski vrabac i arabijski drozdalj neke su od ptica koje su va), ignoriranje kumulativnog utjecaja, itd. Zanimlji- svoj dom našle uz obale Mrtvog mora. Jordanski Bird- vo je da je studiju o utjecaju zahvata na okoliš provo- Life partner, Royal Society for the Conservation of dila ista, hrvatska tvrtka IGH, koja je odgovorna i za Nature, udružio se s jordanskim poljoprivrednicima projekt izgradnje, a čiji je gruzijski predstavnik ubrzo te zajedno sade autohtono drveće (uključujući i nama nakon ugovorenog posla prešao na visoku poziciju u poznate žižule), s ciljem da osiguraju stanište za ptice, gruzijskom ministarstvu nadležnom za izgradnju ce- prihode za stanovništvo te da povećaju otpornost sta- Sadnja autohotnih stabala uz primjenu Ljepote zaštićenog područja ste. Sabuko, BirdLife u Gruziji, nastoji da se ova cesta Tusheti, foto: Eva Knižátková ništa na klimatske promjene. modernih tehnika, foto: RSCN izmijeni dovoljno da postane prihvatljiva za okoliš.

14 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 15 Svake godine u Izraelu se održava utrka u promatranju ptica. Ne bilo kakva utrka - utrka sa svrhom koja odaje počast čudu zvanom migracija CHAMPIONS OF THE FLYWAY, IZRAEL 2018. i radosti dijeljenja iznimnog iskustva promatranja ptica. Milijuni promatrača ptica iz čitavog svijeta sudjeluju, bilo kao sudionici, bilo kao promatrači online, u utrci čiji je cilj u 24 sata vidjeti što je moguće Stopama više ptica. Timovi prikupljaju financijska sredstva koja, umjesto nagrade pobjednicima, budu namijenjena nekoj od zemalja u kojoj je krivolov veliki problem. U 2018. su sredstva donirana za borbu protiv krivolova u Quail Warriorsa Hrvatskoj i Srbiji.

zrael – jedna od najpoznatijih zemalja na svi- postoji bolje mjesto za održati utrku promatranja BILJANA JEČMENICA I KREŠIMIR MIKULIĆ jetu, biblijska kulisa i žarište mnogih kultu- ptica (birdwatch race) tako blizu Europe. I ra, prije svega triju monoteističkih religija: Utrka promatranja ptica se odvija na način da se judaizma, kršćanstva i islama. Izrael, nažalost je na području od cca. 2800km² u pustinji Negev na i sinonim za višedesetljetni rat u kojem se suko- jugu zemlje, koji se u birderskom žargonu naziva bljavaju dva naroda zbog podjele zemlje i vode. „the plain“, nastoji vidjeti i popisati što više vrsta Izrael - židovska zemlja koja je privukla svoje sta- ptica u roku od 24 sata. Iako postoji sustav provje- novništvo iz cijelog svijeta te omeđena arapskim re finalnog popisa vrsta prilikom kojeg evaluator državama, predstavlja enklavu zapadnog načina propitkuje gdje su viđene određene vrste, sustav se života na Bliskom Istoku. temelji na povjerenju unatoč tome što je lako izmi-

Izrael - usko grlo za migraciju stotinu Promatranje ptica u pustinji Negev, milijuna ptica! foto: Aleksa Vukićević Izrael je za neke samo obećana zemlja, pa tako i za promatrače ptica. Izraelsko ko- pno usko je grlo između Azije i Afrike gdje se sužavaju i isprepliću glavni seobeni pu- tovi ptica iz Europe i velikog dijela azij- skog kontinenta koje lete prema svojim zimovalištima u Africi i koje se vraćaju istim putem na proljeće. Vrste koje su kod nas rijetke ondje proputuju u jatima. Zbog svog geografskog položaja ornitofauna Izraela obuhvaća više od 530 vrsta, ali ono najbitnije, Izrael predstavlja usko grlo za migraciju stotinu milijuna ptica! Stoga ne

16 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 17 sliti viđenje uobičajenih neke noćne vrste, prvenstveno sove, ali nažalost nam je bilo poznato po hranilištu rusogrle trep- vrsta ptica i tima pode- nismo imali sreće. Tijekom dana smo pokrili veći teljke (Anthus cervinus). Potražili smo vrste i u bljati svoj popis. dio područja u nadi da ćemo vidjeti što više vrsta. malenom gradskom parku Ofira, jedinom ko- Međutim, to nije samo Ujutro smo krenuli od obale izduženog Akapskog madiću zelenila u Eilatu, okružen hotelima, gdje obična utrka proma- zaljeva, u Izraelu poznat pod nazivom Eilat. Zaljev smo vidjeli neke vrlo zanimljive vrste na migraciji tranja ptica kakvih u se smatra morskim rajem zbog prekrasnog koralj- poput rusobrade strnadice (Emberiza caesia) i međuvremenu ima po nog grebena koji pruža užitak prilikom ronjenja. cijelom svijetu. Sva- Mi smo s obale uživali gledajući pustinj- ke godine se prije same skog kulika (Charadrius leschenaultii), utrke provodi globalna crvenomorskog galeba (Larus leucop- kampanja prikuplja- hthalmus), jata tankokljunih galebova nja novca u svrhu jedne (Larus genei), a nakon nekog vremena foto: Biljana Ječmenica odabrane problemati- do nas su došle neobične ptice, izgledom ke glede zaštite ptica. kao križanac čavke i sive vrane, Indijske 2018. godine bio je cilj vrane (Corvus splendens). Nedaleko od prikupiti sredstva za obale prekrasan mužjak stepske eje (Cir- borbu protiv krivolova cus macrourus) nas je dodatno ohrabrio u Hrvatskoj i Srbiji. Kao da nastavimo s utrkom. zajednička ciljna vrsta Nogometno igralište usred grada dobro odabrana je prepelica koja se masovno krivolovi u obje zemlje tijekom kolovoza i rujna svake godine ZANIMLJIVOSTI (više o tome pročitajte u članku „Borba protiv kri- volova: Borba protiv vjetrenjača ili doprinos zašti- ti prirode?“). >> Ornitofauna Izraela obuhvaća više Tako su ornitolozi iz Udruge Biom i Društva za od 530 vrsta! zaštitu ptica i prirode Srbije formirali zajednički >> Izrael je usko grlo za migraciju tim „The Quail Warriors“ kako bismo se natjecali stotinu milijuna ptica s 32 ekipe iz 14 različitih zemalja, skrenuvši tako >> Pobjednički tim „The Birding Eco- pozornost na problematiku krivolova u Hrvatskoj tours World Youth Birders“ uočio je u 24 h 186 vrsta! i Srbiji. >> Svake godine se provodi global- Iako utrka promatranja ptica traje „samo“ 24 na kampanja prikupljanja novca sata, ekipe dolaze nekoliko dana unaprijed kako za odabranu problematiku iz bi upoznali teren i kako bi obilježile područja na područja zaštite ptica. 2018. su kojima se može promatrati što veći broj vrsta. se prikupljala sredstva za bor- Svaki tim također mora imati vrlo dobro razrađe- foto: Biljana Ječmenica bu protiv krivolova u Hrvatskoj i nu strategiju i raspored koje određuje u koje doba Srbiji. će biti na kojem mjestu i koliko vremena se ondje >> Više o utrci pročitajte na www. smije potrošiti na pronalazak vrsta. Sama utrka champions-of-the-flyway.com uokvirena je svečanim prigodama koje su popra- ćene medijima i poduprte sponzorima. U ponoć, dana 26 ožujka, utrka je konačno počela. Krenuli smo par sati prije zore kako bi primijetili

18 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 19 riđoglavog svračka (La- ali glasne dražesne prinije (Pri- nisu senator). nia gracilis) te tursku strna-

U Holland parku, na sa- Smaragdna pčelarica (Merops orientalis) dicu (Emberiza cineracea). Na mom ulazu, pozirao je obrađivanim poljima vidjeli smo mužjak sive crnorepke rijetku vrstu čak i za sam Izra- (Cercomela melanura) el, smeđoleđeg svračka (Lanius držeći hranu za ženku. phoenicuroides). Glas se među foto: Biljana Ječmenica

Mužjak jarebice pje- foto: Aleksa Vukićević natjecateljima brzo pročuo te je The Quail Warriors, ščarke (Ammoperdix postao prava zvijezda utrke. heyi) nas je bez straha IBRCE - Eilat Birdwatching Cen- promatrao dok se ženka ter je park u kojem posjetitelji šuljala iz njega odlazeći mogu uživati u staništu nasta- u zaklon, a nedaleko od lom kombinacijom plitkih jezera njih prelijepa smarag- i pustinje. Njihova kombinacija dna pčelarica (Merops stvara jedan od najznačajnijih orientalis) je vrebala odmorišta i hranilišta za ptice u svoj plijen sa strška. Izraelu u što su nas uvjerile broj-

Nakon što smo stekli Turska strnadica (Emberiza cineracea), ne vrste koje samo tamo zatekli. dojam da smo vidjeli sve Među posebnijim vrstama svaka- unutar Eilata otišli smo Eja strnjarica (Circus cyaneus), ko je bila dugorepa grlica (Oena u planinsku, kamenitu capensis), tankokljuna lisnonoga pustinju, divljinu bez (Phalaropus lobatus), živičnjak foto: Biljana Ječmenica ijednog stabla, vozeći se foto: Biljana Ječmenica (Erythropygia galactotes) i vrsta kroz kanjone nekadaš- gmaza Uromastyx aegyptius. njih rijeka između kojih Dan i utrku smo završili na sola- se nalaze gole, kamene ni nedaleko od IBRCE. Područje ravnice. Takva staništa je veliko i prepuno plamencima i su stvorene za bjelogu- patkama. Mogli smo gledati ptice ze od kojih smo vidje- nekoliko sati na toj lokaciji, ali na- li saharsku (Oenanthe žalost sumrak nam je signalizirao leucopyga) i bjelokapu da se bliži kraj, a polagano smo (Oenanthe monacha). Ali uz njih, područjem je Nakon intenzivnog promatranja ptica cijelo prije- uočili pjegavu sadžu (Pterocles senegallus) koja već osjetili i umor nakon intenzivnog dana. Stoga patrolirao smeđovrati gavran (Corvus ruficollis). podne, napravili smo pauzu u jednoj oazi koja je je stvorena za taj krajolik i nije nimalo jednostav- smo morali završiti našu utrku. Istražili smo nekoliko vadija koji su tzv. oaze gdje zapravo kafić s vrtom u pustinji. Tamo smo zatekli na za uočiti. Sljedećeg dana u centru Eilata imali smo svečano ima vode i vegetacije te su idealne za odmorište i ženku jerohonskog medosasa (Cinnyris osea) te Unatoč tome što je područje pustinja, Izrael puno proglašenje pobjednika. Tim „The Birding Ecoto- hranjenje brojnih ptica. Pa tako smo se odušev- neopisivo predivnog mužjaka čije se zeleno-pla- ulaže u navodnjavanje i desalinizaciju vode stoga urs World Youth Birders“ je s uočenih 186 vrsta ljeni vidjevši predivnog crnokapog svračka (La- ve nijanse perja presijavaju na suncu. Uz njega, na postoje ogromne površine plantaža datulja, ba- pobijedio utrku. Iako nismo bili ni blizu pobjede nius nubicus). Okruživala nas je smeđa lastavi- naš popis smo dodali i žutoguzog bulbula (Pycno- nana te poljoprivredna polja. Zahvaljujući tome dobili smo nešto puno više, podršku i pomoć na- ca (Ptyonoprogne fuligula), uporno loveći kukce notus xanthopygos). područje privlači ptice jer pronalaze hranu i za- tjecatelja i organizatora, ali i svih drugih koji su nama nedivlji oku. Gorski zviždak (Phylloscopus Poslije kratke i uspješne pauze nastavili smo po- klon. Pa smo tako oduševljeno promatrali mrtvo- sudjelovali u donacijama diljem svijeta kako bi se orientalis) je bez straha skakutao po granama tragu u pustinji, na suhoj i zagrijanoj ravnici s po- morskog vrapca (Passer nubicus), pticu koju smo mi u Hrvatskoj i članovi Društva za zaštitu ptica i tražeći plijen prije daljnje migracije. nekim grmom i niskom vegetacijom. Tamo smo se svi željno očekivali vidjeti. Zatim vrlo male, prirode borili protiv ilegalnog ubijanja ptica.

20 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 21 Oduvijek je u Biomu postojala želja da se „crni Collins” prevede na hrvatski VEDRAN LUCIĆ jezik kako bi se taj kvalitetan priručnik približio potrebama ljubitelja ptica i širem građanstvu. Kako se članstvo Bioma kroz godine širilo te je Napokon objavljeno jačala suradnja s promatračima ptica, tako nam je i potreba za hrvatskim hrvatsko izdanje prijevodom „crnog Collinsa” postajala sve očitijom.

najbogatijeg i rije dvadesetak godina u Hrvatskoj je iz- nog Collinsa”. Krajnji je ishod upravo pred vama dan prijevod Collinsovog priručnika za i plod je nebrojenih sati napornog rada, čitanja, najpotpunijeg priručnika P prepoznavanje ptica Europe, koji se zbog ispravaka i truda da ovaj priručnik bude najbolje bijelih korica hrvatskog izdanja počeo nazivati moguće izdanje za sve vas koji ćete se njime kori- „bijelim Collinsom”. Međutim, iste te 1999. godi- stiti. Itekako smo svjesni da je nemoguće stvoriti za prepoznavanje ptica ne u Švedskoj i Engleskoj izdano je potpuno novo izdanje bez grešaka i zato se veselimo svim isprav- izdanje Collinsovog vodiča drugih autora, koje se cima koje ćemo imati priliku unijeti u sljedeće zbog crnih korica počelo nazivati „crnim Collin- hrvatsko izdanje ove knjige. Nadamo se da će ova som”. Ta knjiga impresionirala je svojim preciznim knjiga još godinama nalaziti svoj put do novih en- i iznimno realističnim ilustracijama ptica te iscr- tuzijasta koji će se upustiti u otkrivanje i upozna- foto: Stipe Renje pnim popratnim tekstom. Nije čudo da je to novo vanje čarobnog svijeta ptica, naših prvih susjeda! izdanje preko noći postalo najuspješnijim priruč- Izdati jednu ovakvu knjigu bio je izniman po- nikom za prepoznavanje ptica Europe, što se oči- duhvat. Prošlo je gotovo 18 mjeseci otkada smo tuje i u tome da je do danas tiskana u preko milijun započeli s radom dok nismo došli do verzije za primjeraka na 21 jeziku. Brzo su i u Hrvatskoj pro- koju smo odlučili da je spremna za tisak. U tom matrači ptica počeli nabavljati „crni Collins” na su nam poslu pomogli mnogi. Prije svega zahvale engleskom jeziku zbog kvalitetnijih crteža, kojim idu Milošu Martinoviću koji je preveo najveći dio su se koristili zajedno s „bijelim Collinsom”, jer je teksta i značajno doprinio u uređivanju knjige. samo taj sadržavao informacije kao što su hrvatski Hvala brojnim djelatnicima i volonterima Bioma nazivi i statusi u Hrvatskoj. koji su prevodili tekstove i na druge načine dopri- Oduvijek je u Biomu, jednoj od vodećih udruga nijeli knjizi, Ivanu Budinskom, Petri Čulig, Svenu koja se bavi očuvanjem ptica i prirode, postojala Kapelju, Biljani Ječmenici, Krešimiru Mikuliću, želja da se „crni Collins” prevede na hrvatski jezik Ivi Šoštarić, Mati Zecu, Ivanu Katanoviću i Josipu kako bi se taj kvalitetan priručnik približio po- Turkalju, ali i svim ostalim kolegama i volonteri- trebama ljubitelja ptica i širem građanstvu. Kako ma jer su nas cijelo vrijeme podržavali. se članstvo Bioma kroz godine širilo te je jačala Zahvaljujemo Jeleni Kralj iz Zavoda za ornitologiju suradnja s promatračima ptica, tako nam je i po- HAZU za stručnu recenziju cijele knjige i kontinu- treba za hrvatskim prijevodom „crnog Collinsa” iranu podršku. Uz nju dijelove knjige recenzirali postajala sve očitijom. su i Luka Basrek, Vlatka Dumbović Mazal, Sanja Konačno, stvari su se posložile i Biom se upustio u Barišić, Davor Ćiković, Vesna Tutiš, Luka Jurino- dug i mukotrpan posao prijevoda i prilagodbe „cr- vić, Gordan Lukač, Goran Sušić i Krešimir Krapi-

22 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 23 Imamo CROllinsa! zimujućih i preletničkih populacija i to za kon- Nakon slijetanja u Zagreb, i uključivanja mobitela, tinentalni dio i krški dio Hrvatske; konzultacija čekao me poziv propušten negdje vjerojatno iznad s kolegama od Konavala do Baranje i s kolegama Slovenije. Između kontrole putovnice i podizanja iz drugih zemalja… Zar nam je trebalo nabaviti 8 prtljage, iskoristio sam priliku za povratni poziv. izdanja iste knjige na drugim jezicima samo da vi- S druge strane me dočekao simpatičan zagorski dimo kako su i što su drugi radili i zar je trebalo naglasak i informacija kojoj bi se u svakom dru- otići na BirdFair u Englesku samo da se nađem s gom trenutku razveselio najviše na svijetu. Po- Killianom Mullarneryem, jednim od ilustratora, i šiljka teška tek nešto više od 4 tone, sastavljena da popričamo s njim? Pa zar nije dovoljno što smo od 5000 primjeraka knjige „Ptice Hrvatske i Eu- već pričali s ljudima koji su izdavali istu knjigu u rope“, brižno pakiranih u kutije raspoređene na Italiji, Bugarskoj ili Izraelu? Pa mogli smo i bez po- sedam euro paleta, bila je nadomak Zagreba, dva micanja roka jer nismo bili zadovoljni prvom ver- tjedna prije očekivanog datuma. zijom knjige. Pa ima toliko knjiga koje su „samo Kad vam nakladništvo nije uobičajen posao, već prijevod“ i u kojima ima grešaka… samo jedan od načina edukacije javnosti o oču- Nakon nekoliko poziva ključ od skladišta je bio vanju prirode, onda nije jednostavno udomiti 5-6 dogovoren, i ubrzo smo počeli tražiti skladište kubika knjiga, pogotovo ako još niste niti jednom među napuštenim tvornicama na rubu grada. vidjeli skladište niti imate ključ od istoga. „Nema Došli smo par minuta prije kamiona i otvorili problema“ rekao je vozač kamiona dok su knjige skladišni prostor. bile već bliže skladištu nego mi na aerodromu. Knjige su stigle! Nepripremljeni, bez viličara za U tom trenutku sam vjerojatno najviše proklinjao iskrcaj, ali uz puno dobre volje i pomoć vozača ka- ideju da se Biom samostalno upusti u ovakav iz- miona nakon sat i pol, prekrcali smo kutije. Vozač davački pothvat. Što će nam uopće hrvatsko iz- kamiona je dobio prvi primjerak knjige „Ptice Hr- danje, pa zar obični „crni“ i na engleskom jeziku vatske i Europe“ ali i obavezu da nam prijavi sve

Jelena Kralj (HAZU), Miloš Martinović, Vedran Lucić i Collins Bird Guide nije sam po sebi dovoljan? Ima greške koje nađe. Tek smo onda i mi stigli preli- Aljoša Duplić (HAOP) na promociji knjige 6. 11.2018. u i „bijeli Collins“ na hrvatskom, jest da je star 20 stati knjige. Hrvatskom novinarskom društvu, foto: Stipe Renje godina, ali dobro je to sve. Pa zar nam je trebalo Nakon par sekundi zaključili smo: „Da, trebalo je!“. više od godinu prevođenja; uređivanja teksta; recenzija; nec. Posebne zahvale idu Adrianu Tomiku, Tiboru Od srca se zahvaljujemo i zakladi EuroNatur koja lektura; angažiranja foneti- Mikuški i Dubravku Denderu, koji ne samo da su ne samo da je podržala pripremu ove knjige, već čara da nam pomogne s tran- recenzirali dijelove teksta, nego i bili dostupni za se i godinama aktivno bori za očuvanje prirode na skripcijama glasa- stručne komentare i pomoć u svako doba dana. ovim prostorima. Na kraju velika hvala svim čla- nja; silnih dogovora Hvala Ani Jokić koja je bila podrška u prevođenju novima i volonterima Bioma, svim promatrači- oko terminologije; te jezični savjetnik i povremeni lektor i korektor. ma ptica i svima onima čija nas podrška te ljubav natezanja oko toga Hvala lektorici Tanji Konforti na lekturi, fonetiča- prema prirodi i pticama tjera naprijed da budemo da li su vrste koje foto: Stipe Renje ru Davoru Stankoviću na pomoći oko transkripci- bolji i uspješniji u onome što nam je najbitnije – za disperzije mla- je glasanja ptica i dizajnerici Niki Sviben. Marijana zaštita ptica i prirode! dih idu sa planina ili Bešker nas je zadužila savjetima oko opremanja kontinenta na more knjige. Također, hvala Dunji Delić, Borisu Božiću, selice ili nisu; utvr- Moniki Korši i drugima koji su nas zadužili svojim Vedran Lucić, jedan od urednika hrvatskog đivanja zasebnih probnim čitanjem teksta. izdanja priručnika statusa gnjezdećih,

24 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 25 krivolova na Balkanu bavi već godinama. Put koji su krivolovci krivolovci koristili bio je ma- Korištenjem ilegalne kadamski put, koji vodi prema dva polja razdje- metode električnih vabilica, BORBA PROTIV KRIVOLOVA ljena šumarkom. U jednom od polja pronašli smo prvu vabilicu, njezinu lokaciju označili GPS toč- krivolovci ubiju čak i do sto kom, snimili i fotografirali teren, te krenuli prema jedinki po danu. preostalih šest. U uskom grlu šumarka i kukuruza Borba protiv vjetrenjača ili uočili smo automobil na udaljenosti od dvjesto me- tara i nismo mogli vjerovati – u njemu je bio netko lokalnog lovačkog društva, te da je postavio prona- tko je motrio na vabilice! đenih sedam vabilica s ciljem prebrojavanja divljači! doprinos zaštiti prirode? Znali smo da moramo reagirati ispravno i smire- Osim što prebrojavanje ptica tijekom migracije no. Podijelili smo se u dvije skupine, prva je ostala nema smisla, zatečena osoba postavila je vabilice pratiti što se događa, a druga je krenula u policijsku bez za to potrebne dozvole Ministarstva poljopri- postaju prijaviti kazneno djelo. Policija je stigla u vrede, što je krivolov. Policijski inspektor iz po- BOLESŁAW SŁOCIŃSKI 02:47 i probudila čovjeka koji je spavao u autu po- staje poručio je policajcima na terenu da nije došlo kraj vabilica, nakon čega je polako izašao iz teren- do kaznenog djela, te da se krivolovcu ne može skog automobila i telefonski gostima otkazao lov zaplijeniti vabilica. Krivolovcu je naređeno da po- Udruga Biom ove je godine, zajedno s Društvom za zaštitu ptica Srbije, zakazan za to jutro. U razgovoru s policijom, čovjek kupi vabilice te da napusti područje, na što nas zatečen pored vabilica priznao je da je lovočuvar iz je prevladao osjećaj nemoći i razočaranja vidjev- dobitnik sredstava koja su prikupljena na utrci u promatranju ptica Champions of The Flyway (COTF). Ona će biti iskorištena za borbu protiv

nevjerojatno raširenog krivolova ptica, prvenstveno prepelica. Naime, više Bolek nakon jedne od noćnih krivolovnih akcija , foto: BIOM od 50.000 prepelica bude ilegalno ubijeno u području Mediterana!

rijeme radnje, sredina kolovoza, pola je- vatskoj jako velika, a skoro se u svakoj županiji na dan u noći. Nas četvero nalazimo se na velikom broju poljoprivrednih staništa može čuti V križanju ceste u poljskog puta u jednom cjelonoćno ponavljanje glasanja „puć-pu-ruć- selu, u sjevernoj Moslavini. To je bio naš četvrti puć-pu-ruć-puć-pu-ruć”. obilazak terena u sklopu projekta „United Against Korištenjem ilegalne metode električnih vabilica, Bird Crime“ („Ujedinjeni protiv krivolova“), ko- krivolovci ubiju čak i do sto jedinki po danu. jim se financira monitoring i suzbijanje krivolova U dva sata u noći uspjeli smo locirati lokaciju polja na ptice, i prvi je projekt takvog opsega u Hrvat- s kojeg dopire vabljenje, a na njemu sedam vabili- skoj. Znali smo da se protuzakonit lov događa u ca! Otkriće smo dojavili najiskusnijem čovjeku u kontinentalnoj Hrvatskoj, te da je taj problem jako regiji, Milanu Ružiću iz Novog Sada, istovremeno velik. Ali ono što smo čuli i otkrili te večeri, nit- partnera na projektu (Društvo za zaštitu i pro- ko se nije nadao. U noći je odjekivao samo jedan učvanje ptica Srbije, BirdLife Srbija). Milan nije zvuk, zvuk primamljivanja jedne migratorne ptič- mogao vjerovati da smo toliko električnih vabili- je vrste. Raširenost je krivolova na prepelice u Hr- ca pronašli na jednom mjestu iako se suzbijanjem

26 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 27 KRIVOLOVNI KRIVOLOVNI ŠTO O KORIŠTENJU ELEKTRIČNIH VABILICA NA PREPELICE KAŽE ZAKON? Policija educirana o krivolovu

Na teren uvijek nosimo primjerak zakona, mnogi policajci se sa prijavama krivo- Kod suzbijanja krivolova na terenu, poli- uz sav ostali, ipak prioritetniji posao. KUTAK lova vrlo rijetko ili nikad ne sreću, te nisu sigurni u proceduru cija nedvojbeno ima jednu od najvažnijih No, korak po korak to se mijenja. Kroz Zakon je vrlo jasan, a mi smo svjedočili kaznenom djelu koje krši i Zakon o lovstvu uloga. Radno vrijeme policije, za razliku 2018. godinu su na inicijativu Ministarstva i Zakon o zaštiti prirode. Članak 204. (2) kaznenog zakona kaže: od onog inspekcije zaštite prirode i lovne zaštite okoliša i energetike i Bioma održa- inspekcije, ne prestaje u petak i nakon 16 na predavanja za policijske službenike o „Tko lovi divljač (...) upotrebom nedopuštenih pomoćnih sredstava kaznit će h (čast izuzecima). Policija je ta koja izlazi suzbijanju krivolova ptica u svim župa- se kaznom zatvora do tri godine“. Nedopuštena pomoćna sredstva definira na teren, sakuplja dokaze, uzima iskaze i nijama. Preko 300 policajaca sada je čulo zakon o lovstvu, članak 64 (1) 4.: „Zabranjeno je loviti divljač (...) upotrebom privodi osumnjičenike. U vremenu kada za krivolov ptica, ali i podijelilo s nama pomoćnih sredstava u lovu (magnetofona, gramofona, reflektora i sličnih se krivolov najčešće odvija - vikendom i vlastite probleme za suzbijanje krivolova zvučnih i/ili svjetlećih sredstava (...)“. po noći ili rano jutro, policija je nadležna - kao što je manjak opreme i dostupnih za sve: od pijanih maloljetnika preko kuć- ljudi na terenu. Unatoč tome, nadamo se Dalje je zakon još eksplicitno detaljan: nog nasilja do krivolova ptica. Za posljed- kako će upravo ova prva predavanja do- nji slučaj, rijetko koji policajac u Hrvatskoj prinijeti tome da policija prepozna i zaista „Svako držanje navedenih sredstava izvan stambenog objekta, a unutar lovi- je prošao edukaciju. Stoga ne možemo niti sankcionira krivolov na terenu te da će šta smatra se lovom“. očekivati da će npr. traženje vabilica za električni zvuk vabilice za prepelice “pu- prepelice, policiji biti u opisu radnog dana, ćpuruć” polako, ali sigurno jenjavati. Valja još napomenuti da zakon o zaštiti prirode članak 66. kaže da je zabranjena uporaba sredstava za hvatanje i/ili ubijanje, koja mogu prouzročiti lokalno nesta- janje ili značajan poremećaj populacija vrsta ptica koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Hrvatske, kao što su za ptice - odašiljači zvuka.

ši kako policija pušta čovjeka da pokupi sredstva počeo objašnjavati što je to krivolov i zbog čega je kojima čini kazneno djelo. kazneno djelo, jedan od policajaca me prekinuo: Iako se na trenutke čini kao borba protiv vjetrenja- „Sve znamo, mi smo iz policije!“ ča, naše akcije ostvaruju pozitivan doprinos u borbi Krivolovac je, ništa ne sumnjajući, pred zoru kre- protiv krivolova i zaštiti prirode. Problem krivolova nuo pokupiti postavljene električne vabilice, a Zahvaljujemo svim našim donatorima što podupiru našu borbu protiv krivolova. u našoj zemlji je raširen, ali postoje i mjesta u kojima pred uređajem ga je dočekao duboki glas: „Dobro je shvaćen ozbiljno, i pristupa mu se profesionalno. jutro“. Za nas je uistinu i bilo dobro jutro. Policija Jedan od takvih događaja odvio se sredinom rujna je napravila detaljan očevid, zaplijenila pronađene 2018. godine, u jednom mjestu udaljenom 60km vabilice i puške, te popisala sve patrone sačmi i di- od Zagreba. Na našu dojavu, na teren su izaš- menzije nađenih uređaja. Tog jutra smo se uvjerili la dvojica policajaca, a kada sam im već rutinski da naša borba protiv krivolova ipak ima smisla.

28 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 29 KRIVOLOVNI KRIVOLOVNI KUTAK

30 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 31 INTERVJU O problematici krivolova razgovarali smo s g. Željkom Vukovićem, glavnim inspektorom zaštite prirode u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Željko Vuković Oduvijek sam volio divlje životinje i želio postati Nedavno ste postali glavni inspektor zaštite prirode u Hrvatskoj, kako ste ornitolog jer su mi ptice strast se uopće počeli baviti suzbijanjem kri- volova? — Oduvijek sam volio divlje životinje i želio postati ornitolog jer su mi ptice strast. Kako mi obitelj nije mogla finan- cirati školovanje u Zagrebu, upisao sam

Poljoprivredni fakultet u Osijeku. foto: osobna arhiva g.Vukovića Nakon završetka Domovinskog rata, u kojem sam sudjelovao kao dragovoljac, zaposlio sam se u Ministarstvu unu- tarnjih poslova. 2001. mi se ukazala prilika da prijeđem u Inspekciju zašti- te prirode na posao koji danas radim. Prethodna znanja iskoristio sam kako bih otkrivao slučajeve krivolova na terenu, prvo na području Vukovar- sko-srijemske, a potom i u drugim žu- panijama, jer sam bio jedini inspektor — Veliki je problem što gotovo na svim našim za zaštitu prirode u istočnoj Hrvatskoj. Nakon što slatkovodnim šaranskim ribnjacima, gdje je do- je nekoliko takvih uspješnih akcija bilo medijski pušten lov na određenu pernatu divljač (divlje popraćeno, dojave su počele dolaziti od ljudi di- patke i crne liske), kao kolateralne žrtve strada- ljem Hrvatske i izlazio sam na gotovo sve doja- vaju brojne strogo zaštićene vrste ptica, posebno ve, uglavnom noću. Tako sam se specijalizirao patka njorka. Ti ribnjaci proglašeni su Ekološkom za rješavanje slučajeva krivolova, prvenstveno mrežom upravo zbog iznimne važnosti za očuva- krivolova na ptice. U tome se prilično dobro sna- nje tih strogo zaštićenih vrsta ptica. lazim vjerojatno jer imam dobar vojno-policijski Osim toga, zabrinjava krivorivolov koji egzistira foto: osobna arhiva g.Vukovića background. na našim najvećim rijekama, prvenstveno Du- Koji su po Vama najveći problemi krivolova u navu, Savi i Dravi, što znači i unutar naših naj- Hrvatskoj? vrednijih zaštićenih područja - Parkova prirode

32 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 33 uzgajivača i trgovaca zaštićenih životinja, zatim dotiče jer je zakon na mojoj strani. postupanje na granici prema krijumčarima živo- Koji su Vaši planovi za suzbijanje krivolova u tinja, itd.. Uglavnom, posao je vrlo dinamičan i budućnosti? Da nisam inspektor zahtjevan. — Bez sustavnog i cjelovitoga pristupa toj proble- zaštite prirode, bio Na koju ste akciju najviše ponosni? matici, nekoliko inspektora tome ne može stati na bih... — Na svaku sam akciju ponosan. Kad akcija završi, kraj. Međutim, mislim da bi u prisnijoj suradnji s UMIROVLJENIK osjećam se umorno, često neispavano, ali izuzetno nevladinim organizacijama u budućnosti moglo zadovoljno. To je rezultat kojem permanentno težim doći do zapaženijih rezultata i tome se nadam. U Najdraža ptica mi je... i koji je primarni cilj mog posla. sustavu zaštite u zaštićenim područjima nedosta- foto: osobna arhiva g.Vukovića SOVA Ima li neka koja nije uspjela kako ste htjeli? je i čuvara prirode koji su zaduženi za neposredni U slobodno — Dvije od možda 202 u gotovo 18 godina. U nadzor velikih područja, a koji bi to na kvalitetan vrijeme bavim se... jednoj smo namjeravali zaplijeniti veliki broj način nadzirali. zaštićenih egzotičnih životinja, no onda je ak- Kako običan građanin može doprinijeti suzbijanju GOLUBARSTVOM cija morala biti prekinuta zbog izvanrednih krivolova? okolnosti. Druga je kada sam cijelu noć proveo u — Javiti Službi 112 ili izravno Inspekciji zaštite pri- zasjedi čekajući krivolovce na prepelice, no nisu rode. Po meni je to najsigurniji i najefikasniji način. se pojavili. Jeste li uhvatili nekog poznatog? — Da, prije nekoliko godina smo u krivolovu na prepelice kod Vinkovaca uhvatili ta- lijanskog kardiokirurga koji je imao Kopački rit i Lonjsko Polje. Radi se o najvećim (npr. što je životinja rjeđa, trofej je vrjedniji ili graviranu pušku u vrijednosti oko prirodnim mrjestilištima slatkovodne ihtiofaune ukoliko su joj određeni dijelovi tijela veći/trofejno 25.000 eura. Bilo je tu još zanimljivih ovog dijela Europe i zbog toga je potrebna što bolja vrjedniji – ona je i poželjnija za lov). osoba, ali ovaj mi je ostao u sjećanju. Bez sustavnog i cjelovitoga zaštita naših najvrjednijih ihtioresursa. Sljedeći motiv svakako je krivolov radi eliminira- Što Vas motivira za rad? Ne možemo zaobići ni krivolov na ptice pjevice, koji nja „konkurencije“ u lovištu jer predatori poput pristupa, nekoliko inspektora — Teško je to reći jer jednostavno vo- je još i danas raširen u cijeloj Hrvatskoj. Najugrože- vuka i risa za lovce predstavljaju štetočine koje su lim ovaj posao. Često su oni koji su ne može stati na kraj krivolovu. niji je češljugar zbog pjeva i izgleda, a krivolovci ga im konkurencija koja u njihovim lovištima ubija upleteni u protuzakonite radnje do- hvataju mrežama, klopkama ili na ljepilo. plijen koji pripada isključivo lovcima (srneću i je- Međutim, u prisnijoj suradnji bro umreženi, no ja im jednostavno U konačnici, sokolarstvo koje postaje sve popu- lensku divljač, fazane i sl.). želim pokazati da me to nimalo ne s nevladinim organizacijama larnije pa ljudi nerijetko za mladim pticama pose- Postoji i tzv. komercijalni motiv – ubijanje npr. žu u njihova gnijezda, a sve kako bi ih pripitomili, vukova zbog sprječavanja šteta na stoci (uglavnom može doći do zapaženijih izdresirali i s njima lovili druge ptice. Krivolov- ovcama) i krivoribolov čiji se ulov onda prodaje. rezultata i tome se nadam. cima su u tom smislu zanimljivi sivi sokolovi, ja- Krivolovce na ptice pjevice pak motivira isključi- strebovi i orlovi. vo potražnja hobista koji te ptice drže zbog njiho- Koje ostale vrste najčešće stradavaju? ve pjesme i izgleda. — Zasigurno vuk i ris, o čemu nema puno infor- Možete li nam opisati kako izgleda jedna Vaša akcija? macija, ali činjenica je i to nam potvrđuju izvori s — Teško je opisati kako izgleda jedna akcija jer je terena, da su ove naše dvije velike zvijeri konstan- svaka različita u taktičkom smislu i cilj prema ko- tno na nišanu lovaca i krivolovaca. jem postupam kao inspektor je različit. Ponekad Što krivolovce motivira da krše zakon? je to hvatanje krivolovaca u prirodi, što je isklju- — Više je motiva, no osnovni je svakako trofej čivo po noći, drugi put je to otkrivanje ilegalnih

34 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 35 a terenu smo nebrojeno puta čuli kako lovci, šumari i rendžeri za- VRSTE ZABILJEŽENE FOTOZAMKAMA Priče s terena N štićenih područja risa nazivaju duhom. Mnogi od njih provedu u prirodi BROJ BROJ BROJ i desetke godina bez da primijete ikak- VRSTA LOKACIJA FOTOGRAFIJA DOGAĐAJA ve tragove njegovog kretanja, a rijetki su Srna 64 2196 956 Duh u divljini sretnici koji se mogu pohvaliti susretom Capreolus capreolus lice u lice s tako skrovitom životinjom. Iza nas je prvih šest mjeseci terenskog Lisica 43 504 410 Vulpes vulpes rada na istraživanju risa u Hrvatskoj po- moću fotozamki koje se odvija u sklopu Divlja svinja 46 1004 410 projekta „Spašavanje dinarske i jugoi- Sus scrofa stočne alpske populacije risa od izumi- 9 866 320 ranja” (skraćeno LIFE Lynx). Uz Biom, na Divokoza Rupicapra rupicapra području Hrvatske na provođenju projek- ta sudjeluju Veterinarski fakultet Sveuči- Medvjed 49 357 252 lišta u Zagrebu i Veleučilište u Karlovcu, Ursus arctos a glavni cilj projekta je zaustavljanje izu- 28 819 213 miranja populacije risa u Dinaridima i ju- Jelen Cervus elaphus goistočnim Alpama naseljavanjem novih jedinki iz Slovačke i Rumunjske. Ris 18 126 40 U razdoblju od 15. ožujka do 15. rujna, po- Lynx lynx stavljene su fotozamke bile aktivne sve- 10 55 27 ukupno 7164 dana, na temelju kojih smo Vuk Canis lupus dobili ukupno 7892 fotografije na koji- ma su zabilježene brojne divlje životinje. Čagalj 6 59 20 Ukupno, ris je zabilježen na 18 lokacija u Canis aureus 40 zasebnih događaja.

Fotozamke – prozor u divljinu ZDRAVKO BUDIMIR Tablica 1. Vrste zabilježene na fotozamkama LIFE Lynx Prvi izazov u projektu je utvrditi prisut- projekta u razdoblju 15.ožujka -15. studenog 2018., broj nost risa kako bismo identificirali pod- različitih lokacija na kojima je vrsta zabilježena, broj ručja pogodna za ispuštanje novih životi- fotografija vrste, te broj odvojenih događaja u kojima je vrsta zabilježena. Iza nas je prvih šest mjeseci terenskog nja, što radimo pomoću mreže fotozamki. rada na istraživanju risa u Hrvatskoj po­ Površina područja potencijalne raspro- stranjenosti risa u Hrvatskoj je oko 10 000 moću fotozamki koje se odvija u sklopu km2, a to područje podijelili smo na mre- projekta LIFE Lynx. žu kvadranata veličine 10 x 10 km. Cilj terenskog Fotozamke su automatski fotoaparati koje akti- istraživanja je uz pomoć fotozamki utvrditi u ko- viraju senzori pokreta, kojima se na neinvazivan jem je od tih kvadranata prisutan ris, te ćemo tako način, bez uznemiravanja životinja, bilježi njiho- dobiti detaljnu kartu rasprostranjenosti i procjenu vo kretanje. Danas su neizbježan alat u istraživa- minimalnog veličine populacije. njima divljih životinja diljem svijeta.

POGLED U DIVLJINU 37 Izbor lokacija za postavljanje fotozamki unutra kvadranta od presudne je važnosti za uspjeh istra- živanja. Kada tražimo lokacije prikladne za po- stavljenje fotozamki, tražimo one koje ris koristi Svaka jedinka risa za markiranje svog teritorija, te prijelaze i šumske ima specifičan putove koje divlje životinje učestalo koriste. Pronalazak lokacije markirališta, ili šumskog puta uzorak krzna i mogu kojeg koriste risovi i druge životinje samo je jed- se identificirati po na polovica obavljenog posla, a ako kamere nisu ispravno postavljene, nećemo dobiti upotrebljive rasporedu točaka! rezultate. Za uistinu kvalitetne rezultate potrebno je na snimci, ne samo dobiti risa, nego ga snimiti tako da kamera zabilježi obje bočne strane životinja. Budući da se radi o snimanju divljih životinja, ko- ristimo modele fotozamki s izrazito velikom brzi- Iako ih ne uznemiravaju, naše fotozamke svaka- smo prikupili uzorake dlake i izmeta. Ukoliko i vi nom okidanja (1/4 sekunde), koja bilježi kretanje ko pobuđuju interes šumskih stanara. Pronalazak u prirodi naiđete na tragove risa, ili ste jedan od životinja čak i kad su u trku, a kamere su podeše- dobre lokacije za postavljanje fotozamke, dolazak onih sretnika koji ga zabilježe kamerom, dojavite ne da uz fotografiju snimaju i videozapis u trajanju na lokaciju i samo postavljanje znači i do nekoli- svoj nalaz projektnom timu, kako bi ga zabilježili od 20 sekundi. ko sati rada, koji u trenutku kada divlja svinja ili u bazi podataka. Nerijetko i velika brzina okidanja nije uvijek do- medvjed odluče da je malena zelena kutija idealna voljna da se dobiju dobre snimke životinja. Želi- prilika za igru ili češanje, postaje beznačajan. mo da se životinje što dulje vremena zadrže ispred kamera, a da bi to postigli, lokaciju im moramo Naučili smo puno, ali to je tek početak! učiniti pristupačnom i zanimljivom. Rezultati prikazani u tablici samo su mali dio onog što je proizišlo iz prvih šest mjeseci teren- LIFE Lynx online skog rada. Iskustvo je najbolji učitelj, i sada znamo da gnijez- Lokacije svih nalaza i sve zabilježene do stršljena nije nešto što želite pokraj fotozamke, fotografije risa dostupne su na tzv. kao što smo naučili kakvu štetu na kućištu kame- „Risjoj karti“, odnosno javno dos- re može učiniti stado od 300 krava, ili duboka lo- tupnoj online bazi, na adresi Populaciju risa kva karteru automobila. http://lynx.vef.hr/public/. trenutno pratimo Srećom, na terenima nikad nismo sami. U ovih šest mjeseci uspostavili smo uistinu iznimnu suradnju Tijek terenskih aktivnosti možete fotozamkama koje s javnim ustanovama za zaštićena područja, nji- pratiti i putem facebook profila LIFE su postavljene na hovim djelatnicima koji poznaju svaki pedalj svo- Lynx – hrvatski terenski blog, na ko- jih područja, i lovcima i lovoovlaštenicima koji nas joj se nalaze najzanimljiviji materi- 104 lokacije, a broj prate i obavještavaju o svemu što se u šumama zbiva. jali s fotozamki, fotografije i snimke fotozamki će rasti! Suradnja s njima omogućila je da, uz snimke foto- risova, ali i drugih životinja koje se zamki, prikupimo i fotografia risa iz drugih izvo- nađu pred objektivom. ra, a dobili smo i nekoliko dojava o viđenjima risa (bez fotografija), lokacije viđenja tragova risa, te

38 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 39 Spašavanje dinarske i jugoistočne alpske popu- LIFE Against Bird Crime Svjesnost i izgradnja kapaciteta za bor- Life Artina- mreža za zaštitu lacije risa od izumiranja bu protiv ilegalnih radnji nad pticama ptica na Jadranu

Populacija risa koju RH dijeli sa susjednim zemljama izuzetno Izgradnja kapaciteta za borbu protiv ilegalnih Glavni ciljevi: 1. Provesti kontrolu/eradikaciju šta-

je mala i ugrožena zbog nestabilnosti malobrojne populacije, radnji nad pticama na Cipru, u Grčkoj, Italiji i Hr- LIFE ARTINA kora (i ostalih invazivnih sisavaca) na kolonijama LIFE LYNX čiji je jedini spas dovođenje „svježih“ gena iz druge, stabilne vatskoj. U sklopu projekta provest će se kampanja cjevonosnica i sredozemnog galeba na Lastovskom populacije. Zaustavljanje izumiranja na području HR, SLO i IT s ciljem informiranja javnosti i podizanja svijesti otočju 2. Procijeniti glavne prijetnje koje utječu na će se postići naseljavanjem 14 životinja iz Slovačke i Rumunj- o razmjerima i značaju problema krivolova. Isto- populacije morskih ptica na kopnu i na moru te de- ske. Uspješnost naseljavanja pratit će znanstvena istraživanja, dobno će se raditi na jačanju suradnje s institu- finirati mjere koje će ih ublažiti 3. Definirati/iden- koja će uključivati praćenje životinja i njihovih potomaka po- cijama odgovornim za procesuiranje krivolovnih tificirati morska SPA područja (obalna i offshore) u POPIS VEĆIH moću foto-zamki i GPS ogrlica te brojne genetske i ekološke akcija (policija, inspekcija zaštite prirode i lovna južnom dijelu Jadrana za ove 3 vrste (kaukal, gre- analize. Države uključene u projekt uskladit će i unaprije- inspekcija, odvjetništvo, sudstvo). Jedan od cilje- gula, sredozemni galeb). Udruga Biom je voditelj, a PROJEKATA U diti upravljanje ovom ugroženom vrstom te će se pripremiti va je pripremanje i rad na prihvaćanju Nacional- ostali partneri projekta su Udruga Sunce, JU Park strateški dokumenti koji će osigurati dugoročnu suradnju na nog akcijskog plana za borbu protiv krivolova. Po prirode Lastovsko otočje i BirdLife Malta. ovom području. Više na: www.lifelynx.eu. završetku projekta trebao bi se dogoditi značajan KOJIMA BIOM pomak u svijesti javnosti o problemu krivolova. SUDJELUJE Učka 360° Gradski prozori u prirodu Jadranski preletnički put

Projekt JU Park prirode Učka i partnera Općine Kršan i Udruge Projektom se želi unaprijediti posjetiteljska in- ADRIATIC FLYWAY Udruga Biom od 2013. provodi projekt Adria- BIOM. Provodi se s ciljem povećanja privlačnosti i raznolikosti OPKK MAKSIMIR frastruktura zaštićenih područja Grada Zagre- tic Flyway, kojeg financiraju zaklade EuroNatur i

OPKK UČKA sadržaja PP Učka te osiguranja razvoja edukativnih programa ba (Park Maksimir, Savica) te razviti dodatni MAVA. Glavni cilj je zaštiti bitna odmorišta, zimo- i turizma temeljenog na prirodnoj i kulturnoj baštini. Udru- edukacijski programi koji bi bili fokusirani na vališta i gnijezdilišta ptica na jadranskom prelet- ga Biom doprinijet će stručnim znanjem o pticama, razvojem zaštitu prirode. Cilj projekta je razviti svijest ničkom putu. U Hrvatskoj je upravo delta Neretve birdwatching ponude, edukacijom djelatnika Parka za provođe- javnosti o važnosti urbanih zaštićenih područ- jedno od najbitnijih staništa za ptice, kao i jedna nje birdwatching tura, izradom ornitološkog vodiča i razvojem ja te načinima na koje nam ta područja mogu od posljednjih močvarnih područja s očuvanim volonterskih programa na području Parka kroz edukaciju i orga- omogućiti ugodniji život u urbanim sredinama tršćacima na istočnoj obali Jadrana. Biom pra- nizaciju volonterskih i ornitoloških kampova. Projekt sufinan- (usluge ekosustava). Biom će razvijati volonter- ti stanje populacija ptica na Neretvi, organizira ciraju bespovratnim sredstvima EU iz Europskog fonda za regio- ske i programe za studente i srednjoškolce, noć- edukativna predavanja i radionice za lokalno sta- nalni razvoj i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te nu wildlife turu, organizirati promatranja ptica, novništvo, sudjeluje u izradi plana upravljanja po- Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. radionice na temu Ptice, Ptice Savice, Usluge dručjem s JU Priroda dubrovačko-neretvanska, ali ekosustava te Invazivne strane vrste. i prati utjecaj ilegalnog lova na ptice.

Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave OPKK VRANSKO JEZERO Revitalizacija i povezivanje atrakcija Living on the Karst Edge Parka prirode Vransko jezero

INTERREG ČIGRA Cilj projekta je omogućiti održanje stabilne populacije čigre na Projekt provodi Istarska županija u suradnji s par-

šljunčanim staništima uz Savu i Dravu te povećati stupanj nje- Udruga Biom u sklopu projekta provodi eduka- INTERREG LIKE tnerima iz HR i SLO. Biom je jedan od partnera. zine očuvanosti u područjima Natura 2000. Aktivnim mjerama ciju djelatnika JU PP Vransko jezero za prepo- Projekt je usmjeren na područje krškog ruba kao upravljanja staništem obnavlja se i nastoji dugoročno očuvati znavanje ptica koje obitavaju na području Par- niza strmih stijena i vapnenačkih padina gdje je postojeće šljunkovite otoke s kolonijama čigri, a postavljanjem ka te vođenje specijaliziranih tura za ljude koji dugotrajna interakcija čovjeka i prirode proizvela plutajuće platforme omogućiti gniježđenje na području na ko- dolaze u birdwatching u okolicu Vranskog jeze- osebujne biološke, kulturne i estetske vrijednosti, jemu prirodna staništa zbog plavljenja ne predstavljaju sigur- ra. Edukacija uključuje teorijski i praktični dio, a održavanje tog odnosa nužno je za njihovo oču- no gnjezdilište. U okviru projekta priredit će se prijedlog za kroz promatranje ptica, ali i direktan rad s pti- vanje. Rezultirat će mehanizmima održivog pre- proširenje Natura 2000 područja u Hrvatskoj (HR1000002) na cama za vrijeme prstenovanja. Za vrijeme traja- kograničnog upravljanja područjem krškog ruba, šljunčaru Rakitje. Nositelj projekta je HAZU, a Biom jedan od nja projekta Biom radi monitoring vrsta bitnih smanjenjem pritiska na bioraznolikost i osigura- partnera. Više na: http://info.hazu.hr/hr/o-akademiji/jedini- za Park te elaborat utjecaja turizma na popula- njem preduvjeta za uspostavu formalne zaštite od ce/zavod_za_ornitologiju/interreg_cigra cije tih ptica. čega će najviše koristi imati lokalno stanovništvo, ali i posjetitelji područja. Više na: www.facebook. com/LivingOnTheKarstEdge/

40 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 41 i u zaleđu. Danas je vrtna strnadica spala na izoli- bio i vidjeti kako korištenje prostora, pogotovo re- rane populacije na Učki, Velebitu, Dinari, Biokovu kreativno od strane planinara i biciklista utječe na i još pokojoj manjoj planini. Slovenska populacija, vrtne strnadice. koja je nekoć živjela na području Kraškog ruba, spa- Prilikom prvih pokušaja hvatanja vrtnih strnadica za vrtnu la je na dva pjevajuća mužjaka, a hrvatske popula- za potrebe prstenovanja uvjerili smo se u rečenicu cije s Žbevnice i Ćićarije su nestale. Da je još uvijek s o njoj s 396. stranice novoizišlog priručnika „Pti- LIKE nama, Rucner bi tumarao nesretan i zbunjen po Istri ce Hrvatske i Europe“ koja glasi: „Prilično plaha i i ostatku obale tražeći vrtnu strnadicu. oprezna, brzo se skriva.“. Koristili smo ornitološke strnadicu Zato smo, u sklopu projekta LIKE - Living on the mreže i snimljena glasanja, ali naše vrtne strnadi- Karst Edge, financiranog iz Interreg SI-HR pro- ce nisu bile impresionirane glasanjem iz zvučnika. grama, udružili snage s kolegama iz slovenskog U preko 20 radnih dana prstenovali smo svega 11 BirdLife partnera, DOPPS-a, te smo tijekom svib- ptica. Prikupili smo po jedno pero za potrebe ge- nja i lipnja 2018. godine u nekoliko navrata posjetili netskih istraživanja i pustili smo ih neozlijeđene napisao Vedran Lucić područja Učke, Ćićarije i Kraškog ruba. Cilj nam je u prirodu. Sve one nose sada jedinstvenu kombi- bio prikupiti što je moguće više informacija o na- naciju prstenova u boji te ćemo kada se vrate iduće šim preostalim vrtnim strnadicama, kako bi znali godine u naše krajeve, moći saznati više o njihovim koliko ih ima, kako su povezane hrvatske i sloven- kretanjima, odnosima i uspješnosti preživljavanja Kada je slavni François Mitterrand, u tom trenu već bivši predsjednik ske jedinke te da li im je udaljenost na kojoj danas u prirodi. Do tada, možete pratiti mnoge druge Francuske, za svoj novogodišnji obrok 1996.godine, pojeo dvije vrtne žive postala prevelika barijera u razmnožavanju. aktivnosti iz LIKE-a putem web.facebook.com/Li- Naravno, cilj je sve to staviti u širu priču o zaštiti vingOnTheKarstEdge/ stranice. strnadice, vjerojatno nije očekivao da će ga i po tome ljudi pamtiti. Vrtna vrtne strnadice u Europi te ćemo istražiti da li naše strnadica je tada završila u mnogim vijestima, između ostaloga jer je „istarsko-kraške“ vrtne strnadice pripadaju bolje- stojećoj istočnoeuropskoj populaciji ili ugroženijoj Mitterrand prekršio zakon. Sigurno mu to nije bilo prvo kršenje zakona zapadnoeuropskoj populaciji. Također, cilj nam je VRTNA STRNADICA: zemlje na čijem je čelu bio 14 godina, ali vjerojatno je bilo zadnje. Svega nekoliko dana kasnije je umro, ali vrtne strnadice su ostale. Kako su „Prilično plaha i oprezna, kuhari nabavili vrtne strnadice u zimskim mjesecima nije mi jasno, jer one brzo se skriva.“ naše krajeve, a bome i francuske, napuštaju u kolovozu ili malo kasnije, a priručnik „Ptice Hrvatske i Europe“ iz Afrike nam se vraćaju u travnju…

bog blentavog francuskog običaja da se vrt- unatoč činjenici da godišnje u Fransukoj strada naj- ne strandice lovi za vrijeme migracije, šopa manje oko 30 000 vrtnih strnadica, glavni uzrok Z nekoliko desetaka dana kako bi ih se žive smanjenu njihovog broja je gubitak kvalitetnih sta- utopilo u Armagnacu, piću sličnom konjaku, i na ništa uslijed intenziviranja poljoprivrede u zapad- kraju ponudilo onima koji su spremni prekršiti za- noj Europi te gubitak tradicionalne poljoprivrede u kon i platiti stotine pa i tisuće eura za ovaj snobovski ovim, srednjim i istočnijim, dijelovima Europe. Naš obrok, smanjio im se broj u Europi za skoro 90 %. je veliki ornitolog Dragutin Rucner bilježio gnježđe- Nakon dramatičnog uvoda trebam biti iskren – nje vrtne strnadice duž gotovo cijele jadranske obale

42 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 43 a samom jugu Hrvatske u dubrovačkom akvatoriju smjestio se otok Lokrum. N Svega pola nautičke milje od dubrovač- TOMISLAV HUDINA kih zidina ova zelena oaza već stoljećima privlači pažnju zaljubljenika u prirodu. Tijekom povijesti mijenjao je Lokrum vlasnike i uloge mnogo puta, od utočišta benediktinaca koji su tamo sagradili samostan, preko uloge lazareta za vrijeme Dubro- vačke republike, ljetnikovca Maksimilijana Ha- bsburga pa sve do svoje današnje uloge posebnog LOKRUM rezervata šumske vegetacije. Od prisilnog odre- Vela Spila, jedna od dviju uvala na dišta za vrijeme vladanja kuge kada je služio kao južnoj strani otoka, foto: BIOM nekad i danas karantena do današnje navale turista i Dubrovča- na koji na njemu traže mjesto za odmor i uživanje u zelenilu mnogo toga se promijenilo pa tako i u vegetacijskome i krajobraznome smislu. Korištenje prostora na Lokrumu poprilično se promijenilo u odnosu na povijesna vremena. Vi- zure krajolika znatno su se mijenjale od vremena boravka Benediktinaca, do perioda kada je pred- stavljao Maksimilijanov ljetnikovac sve do da- našnjih dana. Nekadašnji vrtovi i nasadi agruma danas se još uglavnom prepoznaju samo po suho- zidima i terasama koje su obrasle šumom i maki- Tijekom povijesti mijenjao je Lokrum vlasnike i uloge mnogo jom. S druge strane maslinici, hortikulturni ele- menti u krugu samostana i njegovoj okolici kao i Sredozemno smilje (Helichrysum italicum), foto: BIOM puta, od utočišta benediktinaca koji su tamo sagradili botanički vrt još uvijek ukazuju na to da Lokrum samostan, preko uloge lazareta za vrijeme Dubrovačke­ nije oduvijek bio samo otok prekriven gustom šu- mom i makijom. Iako je način korištenja ovih ele- republike, ljetnikovca Maksimilijana Habsburga­ pa sve do menata krajolika promijenjen u odnosu na neka današnje uloge posebnog rezervata šumske vegetacije. prošla vremena oni i dalje opstaju i daju dodatne elemente krajobrazu otoka. Današnja namjena Lokruma ipak je ponešto dru- gačija. Od proglašenja posebnim rezervatom šumske vegetacije 1948. godine upravljanje Lo- krumom usmjereno je u drugome pravcu. Zaštita i očuvanje šuma i makije koje su temeljni feno- men zašto je otok proglašen rezervatom došli su na prvo mjesto. Stalna protupožarna zaštita te izostanak intervencija u prirodnu vegetaciju osim Stari maslinik kod benediktinskog održavanja staza i putova također je značajno pri- samostana, foto: BIOM donio promjeni vizura krajolika. Klimazonalna

44 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 45 šuma hrasta crnike s crnim jasenom, iako i dalje kada šuma izgori te se na golom, otvorenom tlu zauzima relativno malu površinu, u zadnjih 60 pojavljuju mladi borovi koji rastu brže od mladih godina povećala je površinu za gotovo četiri puta. hrastova i na taj se način ova zajednica obnavlja. Razlog tome iz današnje perspektive gotovo je Crnika kao i ostale grmolike i drvenaste vrste ove IVAN BUDINSKI nevjerojatan, naime, u prošlosti su, Dubrovčani zajednice podnose zasjenjenje te se mlade biljke kada bi im zatrebala nova drška za motiku, sjekiru pojavljuju i u gustoj šumi. Kako se protupožarnom ili kakav drugi alat odlazili na Lokrum kako bi u zaštitom mogućnost pojave i širenja požara svela šumi odsjekli kakav mladi, ravni crni jasen kojeg na minimum, površine pod ovom zajednicom se bi iskoristili u tu namjenu. To je znatno otežava- smanjuju te se time mijenja slika krajolika. lo opstanak te šumske zajednice te je ona do prve Promjene koje se događaju ili koje su se već do- Treba li nam još trećine dvadesetog stoljeća bila gotovo izgubljena. godile na Lokrumu obuhvaćaju i površine obra- Danas, kada je takav način korištenja šuma barem sle garigom na zapadnoj strani otoka. Izostanak na prostoru naše obale i otoka već davna povijest, a sječe, požara ili ispaše na područjima koja su bila turizam je postao glavna gra- pošumljavanje na privrede, možemo reći da su ove šume, barem iz te per- Šume i makija i dalje su dom mnogim spektive sigurne i da je pred pticama koje na otoku borave tijekom njima svijetla budućnost. na kršu? Sljedeći tip promjena krajo- zimovanja, a stare građevine i dalje lika Lokruma odnosi se na prkose vremenu donoseći pritom alepski bor koji dolazi u za- samo djelić prošlosti Stavove prema pošumljavanju i zaštiti prirode koji potječu još iz Austro-ugarske treba mijenjati edukacijom.

pod ovakvom vegetacijom uzrokovao je prije- laz gariga u makiju, a dijelom i u šumu. Ovdje su se oku promatrača dogodile možda najoči- tije promjene. Nekadašnji garig s grmovima ružmarina i bušina u cvatu oko kojih lete razni kukci i ptice danas je gotovo potpuno nestao te edna od najvećih volonterskih akcija u vratiti na početke pošumljavanja na našem kršu, je procesom sukcesije prešao u makiju i dijelom zaštiti prirode u Hrvatskoj organizirana tamo negdje u Austro-ugarsku u XIX stoljeću. Ta- jednici s hrastom crnikom u središnjem dijelu u šumu čime se smanjilo prirodno šarenilo otoč- J je u 2018. pod nazivom Boranka, pošu- dašnjoj vlasti tadašnji krajolik našeg krša, s velikim otoka. Ova zajednica kao sastavni dio svojeg ži- nog krajolika. mljavanje opožarenih površina alepskim borom. površinama kamenjarskih pašnjaka i tek malim votnog puta prolazi kroz proces gubitka alepskog Promjene koje se događaju u vegetaciji i krajoliku Razne organizacije su se uključile u akciju ali, isto površinama šume i šikare, uglavnom suhozidovi- bora i postepeno prelazi u šumu crnike. Pošto je dio su prirodnog procesa sukcesije te je ovakav ra- tako, više organizacija značajnih u zaštiti prirode ma zaštićene od stoke nikako nije odgovarao kon- alepski bor heliofilna vrsta, u gustoj i mračnoj zvoj događaja bio i za očekivati. Šume i makija i nisu u njoj sudjelovale. Akciju su popratili i nega- ceptu upravljanja prostorom. Tisućljeća stočarstva šumi sjemenke bora nemaju priliku proklijati te dalje su dom prvenstveno mnogim pticama koje tivni komentari, uglavnom opisujući Boranku kao i neplanirane sječe na kršu je stvorilo krajolik u se bor u tim šumama prirodno ne obnavlja, a sa na otoku borave tijekom zimovanja, a stare građe- nepotrebnu. Cijela ta priča je samo segment du- kojem je drvo, kao osnovni energent i neizostavan starenjem, stabla bora postepeno odumiru ili bi- vine i dalje prkose vremenu donoseći pritom samo gotrajne i (pre)spore promjene našeg stava prema konstrukcijski materijal tog vremena postalo ri- vaju izvaljena tijekom jakog nevremena. Moguć- djelić prošlosti. Sve ovo pokazuje nam da u prirodi pošumljavanju i zaštiti prirode u Sredozemlju. jetko, a veliki pašnjaci su prečesto zbog erozije tla nost obnove borova postoji jedino u slučaju požara jedino mijena stalna jest! Da bi uopće razumjeli o čemu se radi moramo se gubili na produktivnosti. Pošumljavanje na našem

46 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 47 kršu u Austro-ugarskoj je itekako imalo smisla. prostora i te iste pašnjake pretvorio u ništa više Moramo se još jednom vratiti na pošumljavanje. dje ne želimo, upravo takav isključivi pristup nas Našem kršu je trebala obnova šumskog pokrova i nego potencijalno šumsko stanište. Brojne su vrste drveća iskušane u pošumljava- je i doveo do ovog stanja u kojem problem pre- održivo upravljanje šumama, ali i općenito prosto- Princip da je stanište kojeg ima malo važno, a nju krša i prihvatljive rezultate su pokazale samo poznajemo s velikim vremenskim zaostatkom. rom. Ljudima je trebalo drvo, a prirodi je trebalo ono kojeg ima puno je je sasvim ispravan i treba neke, one koje posjeduju svojstva pionirskih vr- Trebaju nam i šume alepskog bora, i veliki otvo- vratiti i čuvati šume, jer ih je bilo malo. ga trajno imati na umu. Na umu ga treba imati i sta. Alepski bor u toplijim staništima i crni bor reni kamenjarski travnjaci, i razni oblici šikara i Taj trend se nastavio i u prvoj polovici XX stoljeća, kada se stanje sasvim okrene i šume bude puno, na hladnijima su skoro jedine koje se koriste uz naravno, klimazonalne zajednice. Sva su ta stani- a u Jugoslaviji je doživio kulminaciju. Nerazumi- a pašnjaka malo. I to je ono s čim se sada suoča- povremenu upotrebu nekih drugih vrsta borova šta podjednako važna i naša je zadaća da ih raspo- jevanje tadašnje države prema zajedničkom vla- vamo na kršu. Šume i uznapredovali sukcesijski i čempresa. Upotrebom borova se pokušalo imi- sništvu lokalne zajednice i njegovom korištenju je stadiji šuma (visoke šikare i makije) su daleko tirati prirodni povratak vegetacije: prvo sadimo pretvorilo seoske pašnjake u državno zemljište, a najzastupljenija staništa na državnom zemljištu, a pionirske vrste koje stvaraju tlo i uvjete za prido- koze u štetočine na tom istom, sada državnom ze- veliki pašnjaci (koje ćemo dalje zvati travnjaci jer lazak klimazonalne vegetacije, uglavnom sasto- Upotreba alepskog bora mljištu. I taj trend se nastavio nakon osamostalje- je stoka velikim dijelom nestala nestala) bez drve- jina u kojima dominira hrast crnika ili medunac. pri povratku autohtone nja Hrvatske te su nekadašnji seoski pašnjaci koji ća i grmlja su postali rijetki i ugroženi. Ugrožene To je još jedan princip koji je u teoriji ispravan ali vegetacije zahtjeva da su odreda postali državno zemljište završili kao su postale i biljne i životinjske vrste koje na njima ima i jednu veliku manu. Proces kojim od kame- to područje ne bude posjed Hrvatskih šuma i kvalificirani kao šumsko žive. Dovoljno je samo otvoriti neku od crvenih njara upotrebom borova u prvoj fazi dolazimo do zemljište. I taj je niz većina ljudi zaboravila te po- knjiga ugroženih vrsta u Hrvatskoj i vidjeti koliko hrastove šume je spor. Ovisno o tlu za taj proces zahvaćeno požarom dugi čela shvaćati prirodu kao šumsko zemljište, manje se često i za koliko puno vrsta kao razlog ugrože- je potrebno više od 100 godina, možda i do 200. niz desetljeća, što se ili više obraslo šumom. nosti navodi zarastanje travnjaka, prestanak ek- Teško je znati jer skoro ne postoje slučajevi da je pokazalo nemogućim. Princip koji je kamenjarske pašnjake proglasio stenzivnog stočarstva i slični razlozi. Kamenjarski ciklus završen. I to ne samo u Hrvatskoj već op- nevažnima (jer ih ima puno) i šume značajnima travnjaci, naročito oni prostrani i sasvim bez dr- ćenito na Sredozemlju. A proces nije prespor zato (jer ih ima jako malo) je tako popraćen i posjedom veća i grmlja, su postali ugroženi. jer smo mi nestrpljivi, proces je spor jer ga požari vraćaju na početak, naročito kod alepskog bora. ređujemo po prostoru na pravilan način, onaj koji Alepski bor lako gori ali mu sjemenke preživljava- povećava njihovu iskoristivost i smanjuje rizike. ju u zatvorenim češerima. I nakon požara imamo Svake godine slušamo o neodgovornim vlasnici- opet alepski bor, čak i više nego prije. Koji će, sada ma zapuštenih privatnih parcela s kojih se požar to već iskustveno znamo, opet izgorjeti i opet će tu širi na obližnju šumu alepskog bora zbog koje se rasti alepski bor. Nažalost, upotreba alepskog bora dalje širi prema kućama. Možda onda šumama pri povratku autohtone vegetacije zahtjeva da to alepskog bora i nije mjesto uz privatne parcele ili isto područje ne bude zahvaćeno požarom dugi u neposrednoj blizini kuća? Možda uz rizične po- niz desetljeća što se pokazalo nemogućim. vršine trebamo planirati površine na kojima po- Upotreba alepskog bora u pošumljavanju (to se žari teško nastaju i šire se, npr. krške pašnjake koji sada već može pronaći i u literaturi tradicional- će stvarno služiti ispaši stoke? I tako se vraćamo no sklonoj pošumljavanju kao što je Šumarski na početak naše priče, ono kada je sva pažnja bila list, broj 11-12 iz 2014.) dovodi do samo još veće usmjerena na zaštitu šuma nauštrb pašnjaka, a zastupljenosti alepskog bora nauštrb ostalih ele- danas te iste pašnjake (travnjake) možemo kori- menata vegetacije i samim time do znatnog sma- stiti u zaštiti šuma i tako, pravilnim rasporedom njenja bioraznolikosti. I nije bioraznolikost jedina staništa u prostoru održavamo i bioraznolikost i koja je na gubitku zbog alepskog bora. Alepski bor pašu za stoku i pčele i povećavamo razinu preven- smanjuje površinu iskoristivu u stočarstvu (jer se tivne zaštite od požara. Krajolik otporan na po- u šumi alepskog bora nema što pasti) i pčelarstvu žare je pojam koji već postoji i prostornom plani- (u šumi alepskog bora nema medonosnog bilja). ranju razvijenih država i krajnje je vrijeme da se i Ne želim da se alepski bor proglasi zlom koje nig- kod nas počne upotrebljavati.

48 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 49 rvena lunja (Milvus milvus) relativno je GPS odašiljačem, našu AUKI49. Nedugo nakon česta gnjezdarica središnje i zapadne Eu- toga pojavila se i druga ptica - mužjak crvene lu- JOSIP LEDINŠĆAK, ADRIAN TOMIK, DORA DVORŽAK C rope. U Hrvatskoj se u prošlosti gnijezdi- nje. Za kratkog promatranja ovog para uspjeli smo (Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode) la u kontinentalnom dijelu zemlje, dok se u novije vidjeti i čuti teritorijalno ponašanje. Osim što su vrijeme mogla opaziti samo za vrijeme migracije, ptice letjele zajedno i ulijetale u potencijalno gni- te redovito na zimovanju, u istočnoj Slavoniji i Ba- jezdo u krošnji, bili smo presretni jer smo slušali ranji. Posljednje gniježđenje ove vrste zabilježeno svadbeni pjev crvenih lunja i, nakon točno 50 go- Ponovno gniježđenje je kod Čaglina 1968.g., a u Hrvatskoj se, sve do dina, prisustvovali očitom pokušaju gniježđenja sada, smatrala izumrlom gnjezdaricom. ove vrste kod nas! Međutim, za dokazivanje stvar- crvene lunje (Milvus milvus) Početkom travnja 2018. stručnjaci iz Češke i Au- nog gniježđenja valjalo se još malo strpiti i potra- strije, koji rade na međunarodnom projektu pra- žiti gnijezdo, te na kraju pronaći mlade ptiće. ćenja ptica grabljivica putem GPS odašiljača, oba- U potragu za gnijezdom uputili smo se tijekom u Hrvatskoj nakon 50 godina vijestili su nas kako se ženka crvene lunje, pod svibnja 2018. Budući da smo putem GPS toča- imenom AUKI49, već neko vrijeme zadržava na ka uočili da se ženka zadržava u radijusu od oko rubu šume u okolici Đakova, što je izazvalo zani- 100m na rubu šume, pretpostavili smo da bi gni- manje da bi ovakvo ponašanje moglo upućivati na jezdo, ako postoji, trebalo biti negdje u sredini, moguće gniježđenje. Nekoliko dana poslije otišli gdje je koncentracija točaka najveća. Bili smo u smo na lokaciju provjeriti o čemu se radi i odmah pravu i vrlo brzo smo pronašli gnijezdo, koje je po dolasku opazili i fotografirali crvenu lunju s bilo smješteno na oko 15m visine na stablu hrasta lužnjaka, na samom rubu šume, što je i tipično za lunje. Iz gnijezda je virio rep ženke koja je u njemu sjedila i, pretpostavljamo, inku- birala. Ovo je bio dobar znak za uspješ- nost gniježđenja, te smo počeli planirati iduće korake u praćenju ovog para. S pretpostavkom da će gniježđenje biti uspješno, konačni cilj je bio dolazak češ- kih kolega i prstenovanje mladih ptica. Budući da nismo bili u mogućnosti popeti

Početkom travnja 2018. stručnjaci iz Češke i Au­strije, koji rade na međunarodnom projektu praćenja­ ptica grabljivica putem GPS GPS screenshot: GPS signal odašiljača, obavijestili­ su nas kako se ženka crvene lunje već neko kretanja ženke crvene lunje vrijeme zadržava na rubu šume u okolici Đakova, što je izazvalo AUKI49, od srpnja 2017. do danas. zanimanje­ da se radi o mogućem gniježđenju.

50 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 51 se na stablo i provjeriti ima li u gnijezdu mladih ptica, na temelju iskustva odabrano je najpogod- nije vrijeme za prstenovanje. Na lokaciju smo se PRIMJER DOBRE PRAKSE okupili 7. lipnja 2018, rano ujutro, s trojicom češ- kih kolega, predstavnicima Zavoda za ornitologiju i stručnjakom za penjanje. Nažalost, upravo smo u tom trenutku primili svježu vijest da se naša lunja nalazi oko 100 km sjeverno, negdje u Mađarskoj, LUSH manufaktura d.o.o. što nije izgledalo obećavajuće. Penjanjem na sta- blo pronašli smo u gnijezdu jedno probušeno (vje- rojatno i neoplođeno) jaje, što je najvjerojatnije – odgovoran odnos prema posljedica predacije. Iako je bilo neuspješno, gniježđenje crvene lunje je, nakon točno 50 godina, nedvojbeno dokazano. prirodi i zaposlenicima Budući da su crvene lunje prilično vjerne svom gnijezdu, postoji mogućnost da će ovaj par, uko- liko preživi, pokušati ponovno gnijezditi na istoj lokaciji, ili čak u istom gnijezdu. U trenutku pi- Vodimo brigu o dobrobiti svih sudionika našeg lanca opskrbe i o sanja ovog članka, naša AUKI49 nalazi se u Italiji, našem utjecaju na okoliš. Od svih dobavljača sirovina i ambalažnih gdje će vjerojatno prezimiti kao i prošle godine. Nadamo se da će se scenarij od prošle godine po- proizvoda kao i njihovih kooperanata tražimo da se pridržavaju i noviti, te da će ova jedinka na proljeće ponovno slijede načela o netestiranju na životinjama, brizi za ljude, prirodu i zastati u Hrvatskoj, i da će ovaj puta gniježđenje biti uspješno. pravednu raspodjelu. Ova načela naš su temelj u vođenju poslovanja Pomoću GPS odašiljača uvjerili smo se da se crve- i donošenju komercijalnih odluka, ona osiguravaju da naš lanac na lunja u Hrvatskoj pojavljuje češće nego smo to mislili. Posljednjih godina redovito je bilježena na opskrbe odgovara našim temeljnim vrijednostima. migraciji i na zimovanju, te sada i na gniježđenju. Budući da u istočnoj Hrvatskoj postoje odgovara- juća staništa, lako je moguće da ovo nije jedini par koji je gni- jezdio, ili će gnijezditi, kod nas, ush Manufaktura u Hrvatskoj jedna je od 7 Tvrtka trenutno broji 374 zaposlenika. Razlog zbog stoga bi u budućnosti na crvene LUSH tvornica u svijetu. Tu se proizvode kojeg je LUSH manufaktura prepoznata kao pože- lunje valjalo obratiti više pozor- svježi i rokom rađeni kozmetički proizvodi ljan poslodavac je prvenstveno otvorenost prema

foto: J. Lediniščak L nosti, pogotovo tijekom sezone globalno poznatog branda LUSH za 11 zemalja Eu- različitim skupinama na tržištu rada, pružajući gniježđenja. rope u koje spadaju tržište Italije, Španjolske, Por- svima priliku, posebno skupinama bez radnog Želimo se zahvaliti za suradnju tugala, Austrije, Hrvatske, Makedonije, Slovenije, iskustva. Prepoznatljivost u pristupu zaposlenici- i pomoć pri istraživanju slje- Grčke, Bosne, Mađarske i Bugarske. Prodaja tvrtke u ma se ogleda kroz različite aspekte brige za ljude. dećim osobama: Ivan Literak, ovom periodu 2018. iznosi nešto više od 19.000.000 Neki od njih su u vidu permakulturnih aktivnosti, David Horal, Péter Spakovszky, kn, a 98 % prihoda tvrtke dolazi od izvoza. edukacija, sportskih aktivnosti, Božićnog partya Rainer Raab, Jelena Kralj, Miloš Razvoj manufakture kroz prethodne godine po- i LUSH nagrada, zelenog bonusa za dolazak bici- Martinović i Tomica Rubinić. slovanja se ogleda i u porastu broja zaposlenika. klom na posao te bonusa prema radnom učinku,

52 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 53 financijskih potpora, plaćenog dopusta za rođen- proizvedemo kod samog zagrijavanja prostora i našim primjerom potaknuti i druge da počnu raz- cilj da svake godine smanjujemo udio komunal- dan i mogućost aktivnog sudjelovanja zaposlenika prilikom proizvodnje kozmetike u hladnijim mje- mišljati o alternativnim izvorima energije u svrhu nog otpada za 3%. Dok ne dođemo do 15% kada i direktan doprinos u LUSH globalnom aktivistič- secima godine ponovno koristimo za zagrijava- svog poslovanja. ćemo revidirati kampanju i razmisliti o novim na- kom pristupu na području očuvanja okoliša, ljud- nje pogona i uredskih prostorija, dok se u ljetnim Lush je svojim kreativnim rješenjima oduvijek činima gospodarenja otpadom. skih prava i zaštite životinja. mjesecima koristi za rashlađivanje proizvodnog pozitivno utjecao na planet, primjerice izumom Priča koja nas posebno inspirira u području sma- Hrvatska manufaktura trenutno broji oko 10 000 i uredskog prostora. Osim toga, koristimo i so- krutih šampona i regeneratora za kosu, koji go- njenja otpada i reciklaže je prikupljanje čašica i m2 proizvodno-skladišnih i uredskih prostora na 4 larne kolektore kako bismo iskoristili dostupne dišnje zamjenjuju 6 milijuna plastičnih boca i od poklopaca (Pot’s & lid’s) naših proizvoda iz europ- lokacije u radijusu od 12 km. Početkom 2019. plani- resurse obnovljivih izvora energije. Ugradili smo nedavno krutim gelovima za tuširanje. Trenutno skih zemalja u koje izvozimo te naravno od naših ra se proširenje proizvodnje za dodatnih 2 000 m2. kompletnu LED rasvjetu koja osvjetljava novi je otprilike 40% cjelogodišnjeg asortimana pot- prijatelja iz hrvatskih dućana. Kupci vraćanjem „U novom proizvodnom prostoru odlučili smo se proizvodni i uredski prostor. Vjerujemo da ćemo puno „golo“ - bez ambalaže. pet čistih posudica u bilo koji od dućana dobivaju za ugradnju suvremene tehnologije HVAC (heating, U vidu zaštite okoliša s fokusom na sprječavanje svježu masku za lice. Od početka akcije sredinom ventilation, and air conditioning) nastanka otpada ističu smanjenje udjela komunal- 2017. uspješno smo prikupili 4.384 kg čašica i po- sustava kako bismo maksimizi- nog otpada u ukupnom otpadu za 11% u posljednje klopaca ili oko 92 000 komada. rali proizvodne procese, minimi- LUSH manufaktura potiče tri godine, s 38% na 27%. Samo razdvajanje otpada Prepoznajemo da je veliki dio našeg uspjeha re- zirajući pritom potrošnju ener- se s početnih 5 kategorija (ključnih brojeva), edu- zultat uspostave izravnih i bliskih odnosa s do- genata. Implementacijom novih zaposlenike na aktivno sudjelovanje i kacijom zaposlenika i suradnjom svih zaposlenih, bavljačima. Vodimo brigu o dobrobiti svih sudi- tehnologija značajno smanjuje- direktan doprinos u LUSH globalnom razvilo na sveukupno 16 kategorija po kojima se ot- onika našeg lanca opskrbe i o našem utjecaju na mo potrošnju vode, električne pad razdvaja. Osnovna postavka kojom se vode je: okoliš. Od svih direktnih i indirektnih dobavljača energije i zemnog plina“, kažu iz aktivističkom pristupu na području reduce - reuse - recycle (smanjiti - ponovno isko- sirovina i ambalažnih proizvoda, kao i njihovih LUSH manufakture. očuvanja okoliša, ljudskih prava i ristiti gdje je moguće - reciklirati). kooperanata, tražimo da se pridržavaju i slijede „Većinu toplinske energije koju Kada smo u 2017. započeli kampanju ZeroWaste to načela o netestiranju na životinjama, brizi za lju- zaštite životinja landfill (Nula otpada na odlagališta), zadali smo si de, prirodu i pravednu raspodjelu. Ova načela naš su temelj u vođenju poslovanja i donošenju ko- mercijalnih odluka iosiguravaju da naš lanac op- skrbe odgovara našim temeljnim vrijednostima. PROČITAJTE VIŠE Naš cilj, vizija i san je da kupnjom svakog sastojka pomažemo doprinijeti pozitivnoj i održivoj bu- dućnosti. Ustrajno gradimo mrežu istomišljenih „Priča koja nas posebno inspirira pionira s kojima gradimo recipročnu trgovinu. To je prikupljanje čašica i poklopaca znači pronalazak načina kojima uzgoj, proizvod- naših proizvoda iz europskih nja i isporuka robe mogu biti istinski održivi, no zemalja u koje izvozimo naše ne samo održivi, već i regenerativni. Da isti zem- proizvode te od naših prijatelja iz lji, zajednici i prirodnom svijetu vraćaju više nego hrvatskih dućana. Kupci vraćan- što uzimaju, svima nama ujedno pružajući prihod jem pet čistih posudica u bilo koji i održiv posao. Vjerujemo da je ovo način poslo- od dućana dobivaju svježu masku vanja budućnosti koji će nam osigurati istinsko za lice. Od početka akcije sredi- bogatstvo za generacije koje dolaze. U Hrvatskoj nom 2017. uspješno smo prikupili smo pronašli dobavljače svježeg bilja, voća i po- 4.384 kg čašica i poklopaca ili oko vrća, soli, šećera, meda, sušenog bilja, proizvoda 92 000 komada“ od žitarica i ambalaže od recikliranog materijala te svakodnevno aktivno tražimo nove partnere s kojima ćemo zajedno graditi ovu viziju.

54 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 55 PODACI: Ivan Katanović

56 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 57 latkovodni ekosustavi su najugrože- niji na planetu, a situacija nije drukčija S ni u Europi. Temeljem posljednjih po- UKLJUČITE SE U dataka, 60% europskih rijeka, potoka, jezera i močvara nije u zdravom stanju. Gene- EUROPSKU KAMPANJU racijama smo ih uništavali i zagađiva- li, te neodgovorno koristili prevelike količine vode. Ako se nastavimo tako #ProtectWater ponašati, utječemo na sve – od malih stvari u svakodnevnom životu koje uzi- mamo zdravo za gotovo, do proizvodnje cijelih industrija. Utječe se na nebrojene ZA ZAŠTITU VODA! vrste kojima su ti ekosustavi neophodni za opstanak. EU propis o vodama štiti naše vodne re- surse, ali vlade nekih europskih člani- Više od 100 organizacija za zaštitu prirode, uključujući Udrugu ca ga žele oslabiti. Situacija je ozbiljna i Biom, predvođenih WWF-om, pokrenulo je kampanju na europskom velike su mogućnosti da će se Okvirna direktiva o vodama (ODV) revidirati. nivou za spas propisa za zaštitu voda. Cilj je jednostavan: obraniti Pritisak vrše države koje u 18 godina nisu napravile neće raditi te da će postići “dobro stanje” voda Okvirnu direktivu o vodama EU i time zaštititi europske rijeke, ništa po mnogim ciljevima ODV-a. najkasnije do 2027. godine. Prvotni rok bio je do 2015. i prekoračen je. jezera, podzemne vode, močvare te živi svijet za generacije koje Zdrave rijeke i jezera nisu nešto što je „lijepo ODV osigurava učinkovit okvir za rješavanje glav- dolaze. EU propis o vodama štiti naše vodne resurse, ali vlade nekih imati“, oni su nužni za našu egzistenciju! nih pritisaka s kojima se susreću naše vode, a ze- Kampanju #ProtectWater, koja traje do 4. ožujka mlje članice moraju značajno intenzivirati svo- europskih članica žele ga oslabiti. 2019. pokrenula je svjetska organizacija za zaštitu je napore i financiranje kako bi se ciljevi do 2027. prirode WWF. U Hrvatskoj, uz WWF Adriju, kam- postigli. Rezultata na poboljšanju stanja voda je panju provode udruge Eko Zadar, Brodsko ekološ- malo, stoga zemlje članice raspravljaju o tome kako ko društvo, Sunce, Biom i Zelena akcija. osla­biti ovaj zakon uvođenjem veće fleksibilnosti, Čak 60% voda EU nije u dobrom stanju jer države mjesto da usmjere svoje snage u postizanje dobrog članice odobravaju korištenje na način koji ostav- stanja voda. lja trajnu štetu izgradnjom brana i druge infra- Djeluj SADA: reci Europskoj komisiji da očuva i strukture te neodrživom poljoprivredom. Kroz osnaži ovaj propis. Ako već nisi, potpiši peticiju ODV, države članice su se obvezale kako to više na: www.biom.hr/protectwater/!

Ako već nisi, pogledaj na Biomovom youtube kanalu video materijale o sim- patičnom dabru Ladislavu i tuljanu Bojanu ili o budućnosti proizvodnje piva ukoliko ne bude čiste vode. I djeluj! Daj svoj glas na: www.biom.hr/protectwater/.

58 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 59 Hrvatska ima iznimno bogatu bioraznolikost, a tijekom predsjedanja Hrvatske dovršavat će se Strategija bioraznolikosti EU nakon 2020. To smatramo pravom prilikom da se ŽELJKA RAJKOVIĆ bioraznolikost stavi kao prioritet na agendi EU. Zaštita prirode kao prvoj polovici 2020. godine Hrvatska će članice daju vrijedan doprinos europskim vrijed- po prvi puta predsjedati Vijećem Europske nostima. Stoga bi za vrijeme predsjedanja Hrvat- Uunije. Pripreme za predsjedanje su već sada ske Vijećem EU Hrvatska mogla potaknuti i voditi prioritet predsjedanja intenzivne, educiraju se kadrovi, dogovaraju se pri- konstruktivne rasprave o javnim politikama koje oriteti… Ima li tu svoje mjesto i zaštita prirode? se tiču bioraznolikosti. Hrvatska ima iznimno bogatu bioraznolikost, a S obzirom da je poljoprivreda jedan od glavnih Hrvatske EU-om? tijekom predsjedanja Hrvatske dovršavat će se pokretača gubitka bioraznolikosti u EU, dobro bi Strategija bioraznolikosti EU nakon 2020. To sma- došla zajednička rasprava između sektora poljo- tramo pravom prilikom da se bioraznolikost stavi privrede i okoliša i značajnije uključivanje mini- kao prioritet na agendi EU i da se pokaže kako nove starstva nadležnih za okoliš u donošenje odluka

Biom će u suradnji s BirdLifeom prezentirati­ „10 zelenih testova“ kroz koje ćemo procije­ niti javne politike i objasniti područja za koja smatramo da je neophodno postići napredak.

koje se tiču Zajedničke poljoprivredne politike. Kako se većina prioriteta koje predsjedavajuće Pred samo predsjedanje Hrvatske Vijećem EU zemlje imaju odnose na postojeće zakonodavne Udruga Biom će u suradnji s BirdLifeom prezen- procese, smatramo da je donošenje Strategije bio- tirati „10 zelenih testova“ kroz koje ćemo procije- raznolikosti EU nakon 2020. dobra prilika da Hr- niti javne politike i detaljnije objasniti područja za vatska pokaže kako je bioraznolikost prioritet EU koja smatramo da je neophodno postići određeni i kako je važno raditi na očuvanju bioraznolikosti napredak tijekom predsjedanja. kroz europske politike.

60 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 61 da do 1.1.2019. izmijene postojeće zakone kako bi procedure su uspostavljene, a i konstantno se ŽELJKA RAJKOVIĆ 54 žrtvena jarca što prije mogla biti utopljena u unaprjeđuju (iako i dalje ima znatnog prostora državnu upravu. Nitko nije napravio analizu koje za napredak). HAOP je prepoznat kao institucija agencije treba spajati ili ukidati, na koji način to koja pruža podršku i Ministarstvu zaštite okoliša provesti, te da li sve to uopće ima smisla. i energetike i županijama, te javnim ustanovama Iz područja zaštite okoliša i prirode Vlada je od- koje upravljanju zaštićenim područjima. KORAK U KRIVOM SMJERU lučila žrtvovati Hrvatsku agenciju za okoliš i Zašto se onda HAOP integrira u državnu upravu? prirodu (HAOP) – agenciju kakva postoji u go- Mišljenja smo da je zaštita okoliša i prirode toli- tovo svim državama članicama Europske unije. ko nevažna u ovoj našoj državi, da je bilo lako žr- Tamo negdje prije 15 godina Republika Hrvatska tvovati tamo neke „zaštitare prirode“. Isto tako, Integracija HAOP-a je osnovala dvije agencije – jednu za okoliš, jed- nu za prirodu, i to upravo na preporuku Europske unije tijekom pregovora za članstvo, jer se posto- janje takvih agencija smatralo dobrom praksom. u državnu upravu Iz područja zaštite okoliša Naime, ministarstva obavljaju i stručne i uprav- ne poslove, ali takve agencije, instituti ili zavodi i prirode Vlada je od­lučila obavljaju stručno-analitičke poslove i podrška su žrtvovati Hrvatsku agenciju državnoj upravi, daju joj dozu vjerodostojnosti na način da se jasno vidi kako država ulaže i u takve za okoliš i prirodu (HAOP) stručno-analitičke poslove. U slučaju zaštite pri- – agenciju kakva postoji rode radi se o inventarizaciji vrsta i staništa, pra- sred godišnjih odmora, zapravo točno takva porazna činjenica ne bi trebala čuditi. Osni- ćenju njihovog stanja, davanju stručnih mišljenja u go­tovo svim državama prije početka godišnjeg odmora kabineta vači tih agencija su trebala biti nadležna ministar- u upravnim okolišnim postupcima, učinkovitom Andrije Plenkovića, Vlada Republike Hr- stva, trebala se propisati ista plaća za isto radno članicama Europske unije. U upravljanju zaštićenih područja i područja eko- vatske je donijela odluku o smanjenju broja agen- mjesto, agencije su trebale sklapati programatske loške mreže i dr. Sve to je radio HAOP i radi još i cija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgo- ugovore s resornim ministarstvom, a zakon je tre- danas. Usput Vlada RH je 2015. spojila te dvije od- vačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim bao propisati i kriterije za osnivanje agencija. vojene agencije, za okoliš i prirodu, u jednu zajed- ovlastima. Još uvijek ste tu ili smo vas već izgubili Ideja je bila da se provedbom Akcijskog plana ničku agenciju - spomenuti HAOP. Sada tu agen- HAOP je ponekad bio kamen spoticanja u inte- ovim nabrajanjem različitih pravnih oblika insti- Strategije javne uprave donese taj zakon, da se na ciju, tri godine kasnije, integrira u Ministarstvo resima određenih pojedinaca koji smatraju da su tucija koje u RH imaju javne ovlasti? temelju njega napravi analiza postojećih institu- zaštite okoliša i energetike. bolji od drugih i da mogu svoje zamisli provodi- U Hrvatskoj ne postoji zakonodavni okvir koji cija s javnim ovlastima i da se njihovo poslovanje Htjeli mi to priznati ili ne, Europska unija je doni- ti bez procedura. Integracijom HAOP-a će se i to objedinjava rad svih takvih oblika institucija, pa racionalizira – bilo kroz racionalizaciju poslova- jela brojna poboljšanja u zaštiti prirode i okoliša. malo samostalnosti koju su barem ponekad imali je u proljeće prošle godine Vlada u javnost pla- nja, ukidanje, spajanje s resornim ministarstvom Zaštiti prirode se pristupa sustavnije, institucije još dodatno smanjiti. Vrijeme će pokazati kakve sirala prijedlog Zakona o javnim agencijama. Taj ili međusobnim spajanjem više agencija. se jačaju, proglašena je ekološka mreža – mreža će sve posljedice ovaj korak imati. No, kako su zakon je trebao urediti osnivanje i rad agencija, te I, što se dogodilo? Dogodilo se da je prijedlog Za- zaštićenih područja, donose se strateški planovi, zavod za prostorno uređenje od 1991. pa do danas doprinijeti stabilnijem i transparentnijem susta- kona o javnim agencijama nestao iz javnosti, nit- provode se EU projekti, a uveden je i mehanizam više puta seliti izvan resornog ministarstva, pa ga vu javne uprave u Hrvatskoj. Država naime uopće ko ga nakon tog proljeća vidio nije, nije ni ušao u ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu – jedan onda integrirali nazad u ministarstvo (trebamo li nema registar svih takvih institucija, što je obič- proceduru za donošenje zakona. Analiza nije na- od danas ključnih mehanizama zaštite priro- reći da se tom istom odlukom iz kolovoza 2018. i nom čovjeku teško povjerovati, ali ako znamo da pravljena, ali je Vlada RH 2.8.2018. godine odlučila de kojim se mogu spriječiti negativni utjecaji na taj zavod integrira u državnu upravu?), tako ostaje se država već godinama muči i s registrom dr- da će smanjiti čak 54 agencije - potpuno netran- prirodu. Kroz tih 15 godina svi oni uključeni u i nada da će se poučeni europskom dobrom prak- žavne imovine i uvođenjem centralnog obračuna sparento, potpuno bez pripreme i bez smislenog povezani sa sustavom zaštite prirode i okoliša su som HAOP jednom ponovo vratiti kao zasebna plaća za sve državne i javne službenike, onda nas plana. Sva resorna ministarstva su dobila zadatak se naviknuli na postojeći institucionalni okvir, institucija koja ima svoje mjesto u zaštiti prirode.

62 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 63 akon niza godina u kojima smo projekte osmišljavali i N provodili bez neke posebne ŽELJKA RAJKOVIĆ edukacije, dogodili su nam se Otvoreni standardi za zaštitu prirode – slobodan prijevod engleskog naziva Open Stan- dards for Practice of Conservation. CCNet i Otvoreni Zahvaljujući Fondaciji MAVA zaposle- nici Udruge Biom su po prvi puta 2016. imali mogućnost prisustvovati trenin- standardi za gu iz Otvorenih standarda koje dobro- voljno drže članovi Mreže facilitatora iz konzervacije (engleski Conservation Izlet u Gruziji, foto: Felix Cybulla Coaches Network) ili skraćeno – CCNet. MAVA je zaštitu prirode naime sponzorirala sudjelovanje više organizacija civilnog društva iz naše regije na navedenom tre- koje koriste Otvorene standarde susretale. ningu, a Biom je odabran za organizaciju treninga Dio polaznika treninga na Medvednici je pokazao koji se održao na Medvednici. interes za daljnjim usavršavanjem i za to su dobi- Otvoreni standardi za zaštitu prirode pomažu ti- li priliku 2017. i 2018. godine. Takvom dodatnom movima da sustavno pristupe planiranju, proved- edukacijom su do sada čak četiri zaposlenika Bio- bi i praćenju svojih inicijativa koje se tiču očuvanja ma postali facilitatori iz Otvorenih standarda. prirode tako da bi sami timovi mogli naučiti što Mreža facilitatora iz konzervacije ima za cilj una- funkcionira, a što ne i zašto – te, na kraju, prila- prijediti zaštitu prirode na način da osnaži ljude goditi i unaprijediti svoja nastojanja u očuvanju da osmišljavaju, provode, evaluiraju, prilagođa- prirode. Radi se o okviru prilagodljivog uprav- vaju i dijele učinkovite strategije koje će postizati ljanja koji je prilagođen sektoru zaštite prirode i konkretne konzervacijske rezultate pri tome do- kojeg zbog toga koriste brojne organizacije. Sve su noseći dobrobit i ljudima i prirodi. započele velike organizacije – WWF, TNC i WCS, Također još jedna tura Biomovih zaposlenika je odnosno World Wide Fund for Nature, The Natu- prisustvovala treningu za Otvorene standarde, te re Conservancy i Wildlife Conservation Society, a su tako u proljeće 2018. bili u Gruziji. Time je veli- kasnije su se pridružile i brojne druge organizacije. ka većina zaposlenika Bioma prošla ovu edukaciju foto: BIOM Biomovci u Gruziji, Otvoreni standardi definiraju i zajedničku termi- iz Otvorenih standarda koje već sada koristimo u nologiju čime se izbjegava različito poimanje nekih svome radu, a planiramo ih u budućnosti još više uobičajenih termina u projektnom upravljanju, koristiti i promovirati. kao npr. ciljeva, rezultata, pokazatelja i dr. Otvo- Pozivamo vas da se upoznate s Otvorenim stan- reni standardi koriste teoriju promjene i u tome je dardima za zaštitu prirode i Mrežom facilitatora iz ključ njihove učinkovitosti. Mogu se koristiti cje- konzervacije – CCNetom na: lovito, uz podršku Miradi softvera ili samo neki njihovi dijelovi. Mogu služiti za raspisivanje pro- jekata, programa ili planova upravljanja, a imaju i http://cmp-openstandards.org/ i sve veću bazu različitih konzervacijskih problema http://www.ccnetglobal.com/. i ponuđenih rješenja s kojima su se organizacije

64 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 65 KREŠIMIR MIKULIĆ Izbor je tvoj!

mo naše povjerenje, a možemo se i sami kandi- bio u opoziciji u odnosu na nacionale vlade koje se 2018. godina bit će je jedna od najtoplijih godi- uvišestručiti. dirati za zastupnika. Tome, u suštini, služe izbori. pokušale gurati svoje manje povoljne programea- na ikada izmjerena na svijetu i u Europi. Iako Što može pojedinac napraviti po tom pitanju? Čini nam Ključno je da imamo mogućnost i pravo izbora! gende za prirodu ili koje su pokušale olabaviti vi- I su velike vrućine, suše i veliki požari zaobišli se da smo nemoćni prema mašinerijama koje zovemo Iako je u Hrvatskoj mnogo birača frustrirano sa- soke standarde. Prilikom fitness checka Direktiva Hrvatsku ove godine, pa primjerice uživamo u do- globalna ekonomija i politika, koje smatramo odgo- dašnjem stanjem politike te odbijaju sudjelovati u o pticama i o staništima tijekom 2014. godine EP brim urodima jabuka, svjesni smo činjenice da smo vornima za spore pomake u klimatskoj politici, kako izborima jer se nameće dojam da ionako ostaje sve stao je uspješno u njihovu obranu. imali sreću i da smo ovo ljeto dobro prošli. Prema na globalnoj, tako i na lokalnoj razini, dok nam s druge isto, ključno je reći da to ne mora biti tako. Posljednji primjer je da se, u svijetlu klimatskih prosječnim klimatskim scenarijima, trend ide pre- strane vrijeme za primjenu odlučnih mjera ističe. U svibnju 2019. godine, u nedjelju 26.5.2019., održat promjena, EP uspio izboriti za strože kriterije ma vrućoj i sušoj klimi, pogotovo u mediteranskoj Moramo krenuti od sebe! Mi kao građani smo još će se opći izbori za Europski parlament (EP) u koji dozvoljenih razina ispušnih plinova automobila, Hrvatskoj, sa znatno većom vjerojatnošću ekstre- donekle suvereni po pitanju naše ekonomije, naše se biraju i zastupnici iz Hrvatske. Čini nam se da je suprotstavivši se velikim industrijskim zemljama mnih klimatskih pojava u obliku kasnih mrazova, uprave i naše politike koje oblikujemo kroz svo- Bruxelles još udaljeniji i EP još apstraktnije biće nego poput Njemačke. Iako se to čini kao mali korak za dugotrajnih suša te obilnih kiša i snažnih oluja po- je ponašanje. Svakih par godina smo pozvani da naše domaće političke strukture te da europski izbori spas klime, barem je jedan korak unaprijed! praćene pijavicama i vjetroizvalama stabala. Dugo- ocjenjujemo naše zastupnike, odnosno dajemo im služe samo tome da se stranački i partijski „doajeni“ Ovo je poziv tebi vama čitatelju(ici) da se aktiv- ročno će se štete izazvane klimatskim ekstremima mogućnost da nastave s radom ili im uskraćuje- nagrade masnom europarlamentarnom plaćom. no uključite u izbore za EP te da potaknete ljude Međutim, u obranu Europskog parlamenta mora se oko vas da izađu na izbore. U današnjem vremenu reći da isti može značajno utjecati i korigirati nacio- populističkih politika i glasnih političara nužno je nalne politike, prije svega u području zaštite okoliša pronaći glas za prirodu, makar to bio tihi glas! i prirode. Budemo realni, Republika Hrvatska danas U predizbornoj kampanji, na proljeće 2019., BIOM će ima jedno od najnaprednijih zakonodavstva u po- odabranim kandidatima za EP ili njihovim stranka- Ovaj put glasam dručju zaštite okoliša i prirode na svijetu (o ne/imple- ma poslati upitnik o njihovim stajalištima prema pi- mentaciji istog čitajte u drugim člancima ovog časo- tanjima zaštite okoliša i prirode, koja namjeravamo zbog pisa); ali takvo zakonodavstvo nije iznjedrilo iz naše javno objaviti tako da svaki birač može stvoriti sliku tuzemne inteligencije nego smo ju preuzeli i usvojili u o tome koji bi budući zastupnik najbolje zagovarao pretpristupnom procesu prema članstvu u EU. interese zaštite prirode u EP. Pozivamo vas da pratite Za naše napredno zakonodavstvo u području za- događanja oko europskih izbora i na našim mrežnim štite okoliša i prirode treba zahvaliti svim akteri- stranicama i donesete odluku na temelju činjenica. ovajputglasam.eu ma koji su isti razvijali na temelju najboljeg znanja Ne izaći na europske izbore nije opcija! stečenog u prošlim desetljećima. Među njima tre- Izbor je tvoj! ba zahvaliti i Europskom parlamentu, koji je često

66 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 67 PETRA PELEŠ I TENA MILIČEVIĆ

Tijekom ovog ljeta, uz tradicionalni VOLONTERSKI KAMPOVI NA UČKI Biomov prstenovački kamp, organizirali smo I 3 kampa za obnavljanje travnjaka pod nazivom “Vratimo livade leptirima”. Zajedno štitimo prirodu i dijelimo priče oko vatre!

rstenovački kamp u Parku prirode Učka je na vrijeme da “Vilu Učka” opremi novim na- organiziramo već 12 godina. U 2018. go- mještajem – policama i košarama za voće. P dini smo, osim prstenovačkog kampa, Osim Garryja i standardne britanske posade tijekom ljeta održali i 3 volonterska kampa za ob- predvođene Trevorom Phelpsom, pojačanje je ove navljanje travnjaka pod nazivom “Vratimo livade godine stiglo iz svih krajeva Hrvatske. Najvrjed- leptirima”. Također, u sklopu projekta Učka 360°, niji i najhrabriji volonteri svih uzrasta, od 7 do 77, našim volonterima je bio pokriven trošak svih odvojili su svoje vrijeme i pridružili se našoj avan- obroka i osigurana nova oprema. Stari vojni šator turi. Krčili smo, kosili, kuhali razne specijalite- iz 1983. godine, koji smo koristili svih ovih godi- te, prstenovali ptice, lovili žabe na lokvi i o njima na, u kolovozu je izdahnuo. Nakon prve veće kiše skladali pjesmice. koju smo proveli u noćnim dežurstvima sklanja- Najdraži naši volonteri! Biomovci, kao i udruga jući opremu i krpajući rupe, stigla je “Vila Učka”, Bioteka, koja je ove godine sudjelovala u provedbi novi prostrani šator s velikim francuskim prozo- kampova, žele vam reći jedno veliko HVALA što ste rima, a mi smo se brzo navikli na taj luksuz. Garry izašli iz svoje zone komfora, zasukali rukave, lutali “the Carpenter”, naš dugogodišnji volonter stigao u potrazi za signalom za mobitel, tolerirali i nas i jedni druge te nam poklonili još jedno divno iskustvo. foto: Ernest Goršić foto: Ernest Goršić

Hvala svim ovogodišnjim volonterima. Očekujemo vas na Učki i u 2019. godini!

68 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 69 70 POGLED U DIVLJINU Europska unije POGLED U DIVLJINU 71 Zajedno do fondova EU TENA MILIČEVIĆ 6 načina na koje se možete podržati očuvanje prirode i rad Bioma Osigurajmo bioraznoliku budućnost! 1. UČLANITE SE U BIOM 2. VOLONTIRAJTE Članstvom u Biomu dajete nam snagu pri zagov- Svoje slobodno vrijeme možete uložiti kako biste aranju politika u interesu zaštite prirode. Naime, doprinijeli prirodi na razne načine. Primjerice, rošlo je vrijeme kad smo se mogli samo svoje lokalne vlasti, saborske zastupnike i pred- možete se uključiti u neke od akcija građanske povremeno prisjetiti očuvanja prirode, a stavnike u EU parlamentu izabrali smo kako bi znanosti (citizen science) koje Biom organizira kako KAKO SE UČLANITI U BIOM? zatim preusmjeriti pažnju na bitnije stvari štitili naše interese. Mi pomažemo pri formiranju bi prikupio podatke o pticama ili samo bilježiti svoja P zahtjeva koje pred njih moramo postaviti i vršimo opažanja u prirodi putem aplikacije „Naturalist“. u životu. U nedostatku alternativnog planeta kojeg pritisak kroz uključivanje u javna savjetovanja u za- Pristupnica za učlanjivanje u udrugu nalazi Ako volite ptice i znate pisati, možete biti novinar za možemo nastaniti na vrh liste prioriteta moramo konodavstvu, koristeći pravo na pristup informaci- portal ptice.hr ili nam ponuditi neko od svojih znanja se na www.biom.hr. Ispuni svoje podatke I staviti očuvanje ovog našeg i djelovati SADA! jama i prema potrebi podizanjem tužbi u slučaju i vještina u grafičkom dizajnu, pravu, fotografiji, mar- pošalji nam potvrdu o uplati članarine. Go- nepoštivanja zakonodavnog okvira. S druge strane, ketingu... Vidite i sami što nam nedostaje. Naravno, Međutim, odakle početi? Opterećuje nas korištenje kroz provedbu projekata, suradnju s ministarstvi- dišnja članarina za nezaposlene, studente, pozvani ste i da se priključite nekoj od volonterskih fosilnih goriva, rapidni nestanak vrsta, degradacija ma, inspekcijama, javnim ustanovama i nadležnim aktivnosti koje za vas organiziramo kako bismo umirovljenike i mlade na stručnom ospo- staništa, plastika, onečišćenje voda, osiromašenje agencijama dajemo stručnu podlogu zaštiti osigurali dom vrstama čija su staništa ugrožena, a sobljavanju bez uspostave radnog odnosa bioraznolikosti u Hrvatskoj te kroz BirdLife part- možete i uvjeriti upravu svoje tvrtke da nam se u tla, nezdrava hrana, pesticidi, zagađenje zraka... nerstvo tako djelujemo i na međunarodnoj razini. iznosi 40 kn, a za zaposlene 80 kn. Člana- okviru korporativnog volontiranja pridruži u nekoj Očigledno je, kotrljanje ove naše kugle u propast ne Umjesto da dozvoliš da ti se nabija osjećaj krivnje akciji u većem broju. rina vrijedi 365 dana od uplate. Pristupnicu možemo spriječiti sa svim svojim platnenim vre- i da se osjećaš licemjerno jer letiš avionom i jer si i potvrdu o uplati pošalji na e-mail: clano- kupio vodu u plastičnoj boci, podsjeti institucije ćicama, kućnim kompostima i hotelima za kukce da je odgovornost na njima i dozvoli Biomu da im [email protected] ili poštom. u dvorištima. Ne preostaje nam ništa drugo nego, prenese tvoj glas. prepustiti se očaju, pokriti ušima i pobrinuti da 4. BUDITE NAŠE OČI I UŠI preživimo dan. Svakodnevni katastrofični naslovi Izvještavajte nas o nezakonitim radnjama protiv prirode i nepravilnostima u upravljanju zaštićenim stvaraju nam “apocalypse fatigue” - zamor od apo- balnoj razini, ali i na razini pojedinačnih lokalnih 3. DONIRAJTE područjima. Isto tako informirajte nas o pozitivnim Iako Biom uspijeva dobiti milijunske Europske kalipse, a količina potrebnih društvenih promjena pozitivnih promjena svojim uključivanjem u Biom. primjerima u zaštiti prirode, podijelite s nama svoje projekte, za njih je potrebno osigurati sufinanciran- S misijom zaštite prirode, Biom provodi direktne uspjehe. Također, obavijestite nas o projektima, nas paralizira. No, ponudili su nam krivu paradi- je. Osim toga, osjećamo se odgovornima provoditi natječajima, edukacijama i izvorima financiranja koje gmu! Onu da opstanak našeg planeta ovisi najvi- konzervacijske mjere, zagovara politike u interesu aktivnosti za koje velikim mislite da bi nam mogli koristiti. še o tome koliko mi osobno “zeleno” živimo svoju zaštite prirode i podiže svijest o njenoj važnosti. dijelom nije osigurano financiranje, kao što je za- govaranje politika i edukacija te podizanje svijesti Vi nam u tome možete itekako pomoći! svakodnevicu. Dok neodgovorno tržište slobodno javnosti. Osim doniranja novca, možete donirati i galopira i zarađuje kroz poslovanje koje je neodrži- opremu koju ne koristite, fotografije ptica ili zeml- vo za čovječanstvo, krivnja se nameće privilegiranoj jište koje može postati ornitološki rezervat, travn- 5. INFORMIRAJTE SE I EDUCIRAJTE Volonterska akcija “Zelena čistka”, jački voćnjak ili ekološki pašnjak. Svojom donaci- manjini građana koji si može priuštiti kupovinu lo- obala Save kod Hruščice jom podržavate rad u javnom interesu i osiguravate Umjesto senzacionalizma, izaberite pouzdane i kalne organske hrane i postavljanje solarnih panela bioraznoliku budućnost. odmjerene izvore informacija. Pročitajte vijesti koje dijelimo s vama, pretplatite se na naš glasnik, na svoje krovove. Ne dajte se zavarati! Klimatske pro- poslušajte naša predavanja i provedite s nama mjene i kriza bioraznolikosti trebaju se prvenstveno vrijeme u prirodi na kampovima, promatranjima rješavati na upravljačkoj razini društva, od lokalne i 6. PROŠIRITE NAŠU PORUKU ptica i drugim događanjima. U Njemačkoj doktori već umjesto lijekova propisuju boravak u prirodi državne uprave do europskih i globalnih politika. Znate li da je kritična masa od samo 25% može biti za psihičko zdravlje pa doskočite tome prije svog Naravno, to ne znači da ne trebate promijeniti svoje dovoljna za duboke društvene promjene? Podržite prvog burn-out-a. nas na društvenim mrežama, preporučite prijatel- navike i da svoju zabrinutost za očuvanje prirode jima, nosite naš bedž s ponosom i uvedite zaštitu trebate frustrirano prepričavati ispijajući „fair-tra- prirode u modu. de“ kavu. Možete djelovati i podržati akcije na glo-

72 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 73 → Provedite 2019. s Biomom! MONITORING PILJAKA ZIMSKO HRANJENJE PTICA lokacija CIJELA HRVATSKA vrijeme MONITORING MALE UŠARE ZIMSKO PREBROJAVANJE PTICA VODARICA (ENG. IWC) opis lokacija Ptice zimi sve teže dolaze do hrane u ovom CIJELA HRVATSKA izmijenjenom okolišu, pomozi im da prezi- vrijeme lokacija me! Možeš se priključiti volonterskoj akciji CIJELA HRVATSKA hranjenja ptica u zagrebačkim gradskim par- kovima (Biom će osigurati sjemenke za ptice) opis vrijeme ili im postavi hranilice na svom balkonu ili u Zimsko prebrojavanje ptica vodarica poznatiji dvorištu. Slike svojih novih zimskih prijate- kao IWC, eng. International Waterbird Cen- ljica podijeli s nama! lokacija opis sus jedna je od najvećih i najstarnijih progra- ZAGREB ma građanske znanosti. Svake godine u nje- Piljci su ptice vrlo slične lastavicama koje vrijeme mu sudjeluju volonteri iz 143 svjetske zemlje. I svoja gnijezda grade na pročeljima zgrda. KAMP VRATIMO LIVADE LEPTIRIMA ti se možeš uključiti u prikupljanje podataka Opet razbijamo iluzije o gradskim pticama, koji pridonose boljem poznavanju migracije i vjerojatno čitav život misliš da su na tvojoj opis ekologije ove ugrožene skupine ptica! zgradi lastavice :). Preuzmi zadatak da pro- Mala ušara (Asio otus) je jedna od najčešćih šećeš ulicama u području 1 km2 promatrajući sova u Hrvatskoj, a tijekom zime se okuplja u vrhove pročelja zgrada, zaviri u sva unutarnja manjim skupinama, najčešće unutar naselja. MONITORING VELIKE UŠARE dvorišta i pobroji aktivna gnijezda piljaka. Prošetaj po svom naselju u potrazi za malom lokacija Osim što ćeš svojim podatcima doprinijeti ra- ušarom i prijavi nam nalazi li se na dosad po- CIJELA HRVATSKA zumjevanju statusa ove vrste, otkrit ćeš nove znatim ili novootkrivenim zimovalištima! tajne već dobro poznatih prostora. lokacija vrijeme PP UČKA SPRING ALIVE PRAĆENJE RISA vrijeme opis Popisivanje i praćenje parova ušara (Bubo bubo) jedna je od aktivnosti projekta koja se opis temelji na volonterizmu i “građanskoj zna- Kamp vratimo livade leptirima služi po- nosti” . Priključi se rastućem broju volonte- djednako obnavljanju zaraslih travnjaka kao GRAĐANSKA ZNANOST GRAĐANSKA ZNANOST

GRAĐANSKA ZNANOST ra koji na potencijalnim staništima ušare u i obnavljanju izmorenih umova. U našem sumrak iščekuju zov ove veličanstvene sove. robinzonskom kampu usred Parka prirode, bez struje i signala za mobitel uz radne akcije preko dana vratit ćete sebe prirodi i staništa MONITORING KOLONIJA GAČACA lokacija divljim vrstama. Djeca i psi su dobrodošli. CIJELA HRVATSKA lokacija lokacija VOLONTIRANJE CIJELA HRVATSKA CIJELA HRVATSKA vrijeme ZELENA ČISTKA vrijeme vrijeme lokacija opis ZAGREB, SINJ, OPUZEN Spring Alive je edukativna kampanja usmje- opis opis vrijeme rena na poticanje interesira djece za proma- One crne ptice koje viđate po gradu nisu vra- Za zimskih mjeseci, kada napada dubok sni- tranje ptica i prirode. Projekt je baziran oko ne, to su gačci. Naime u Hrvatskoj živi samo jeg, možete se priključiti prikupljanju poda- web stranice www.springalive.net na koju siva vrana, a vrlo joj slični gačci grade svoje taka o životu i kretanju ovih veličanstvenih opis djeca zajedno s obitelji ili nastavnicima mogu kolonije u krošnjama drveća i nerviraju neke divljih mačaka. Snowtracking - metoda Biom se već tradicionalno uključuje u globalnu prijaviti svoja prva opažanja ptica selica. građane više od sve buke prometa. Pomozi praćenja tragova u snijegu iscrpna je teren- akciju čišćenja otpada pokrenutu prije 10 godi- Uključite se i vi bilježenjem svojih opažanja nam pri prikupljanju podataka, prošeći po ska metoda koja će doprinijeti da risovi koji na u Estoniji, kada je 4% stanovništva za svega ili organizirajte Spring Alive akciju! svom kvartu u doba kada gaćci obnavljaju će uskoro stići u Hrvatsku iz Ukrajine dobiju nekoliko sati očistilo cijelu zemlju od ilegalno svoja gnijezda i dojavi nam svoja opažanja. čim prikladniji dom. odbačenog otpada. Kad se male ruke slože....

74 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 75 BORBA PROTIV KRIVOLOVA PROMATRANJA PTICA ORNITOLOŠKI KAMP RADIONICE

lokacija lokacija CIJELA HRVATSKA ZAGREB, SINJ lokacija lokacija vrijeme vrijeme PP UČKA CIJELA HRVATSKA vrijeme vrijeme opis opis Svake godine oko pola milijuna ptica strada u Uz Biomovo stručno vodstvo imat ćete pri- krivolovu. Postani dio Biomovog tima za bor- like upoznati ptičji svijet svoga grada. Jed- opis opis bu protiv krivolova i pridruži nam se u akci- nom mjesečno, uglavnom vikendom ujutro, 50 dana Učke trebalo bi svakome ostaviti do- Kao i svake godine organizirat ćemo radioni- jama za identifikaciju krivolova na prepelice organizirana su promatranja ptica na dobro voljno vremena da si organizira izlet na naš ce na različitim festivalima i manifestacijama vabilicama - ilegalnim lovnim alatom ili lova poznatim lokacijama u gradu. Uvijek ponese- ptičarski kamp i upozna se s ptičjim svijetom kao što su: Noć biologije, Tjedan botaničkih na područjima zaštićenima za ptice. Također, mo nekoliko priručnika za određivanje vrsta na sasvim nov način - promatrajući ptice iz vrtova i arboretuma, Dan biološke raznoliko- kroz čitavu godinu možeš nam dojavljivati o ptica i dalekozora za one koji još nisu zagrizli ruke prstenovača i slušajući njihove priče. sti, Dan ptica selica, Gljevstok i Kašetarnica. krivolovnim radnjama u svojoj okolini. za ptičarenje. Iskoristite priliku da pogledate Pomoć pri organizaciji i održavanju uvijek je prostor u kojem boravite drugim očima i ot- dobrodošla, a bit će nam drago i ako nas samo krijete koliko vrsta ptica čini taj dobro vam EUROPSKI DANI PROMATRANJA Č-IGRANJE posjetite :) poznati žamor cvrkuta! PTICA (ENG. EUROBIRDWATCH) termini 27.10.2018 → Bundek PREDAVANJA ZA JAVNOST 24.11.2018 → Rakitje 15.12.2018 → Blato 26.01.2019 → Jarun 23.02.2019 → Savica 2.3.2019 → Neretva 23.03.2019 → Maksimir 13.4.2019 → Ribnjak 11.5.2019 → Marjan (Sinj) 18.05.2019 → Botanički lokacija 15.06.2019 → Jarun lokacija lokacija ZAGREB, CIJELA HRVATSKA ZAGREB DRAVA U MEDIMURJU vrijeme VOLONTIRANJE KAMP NA VRANSKOM vrijeme vrijeme lokacija VRANSKO JEZERO opis EDUKACIJA EDUKACIJA EDUKACIJA opis Europski dani promatranja ptica tradici- opis vrijeme Svake druge srijede u mjesecu s pauzom u ljet- onalno se organiziraju širom Europe svaki Čigrama je čovjek kanaliziranjem rijeka nim mjesecima i povremenim promjenama na prvi vikend u listopadu s ciljem edukaci- oduzeo riječne sprudove za gniježđenje, pa Biološkom odsjeku PMF-a, Biom organizira je, promocije, promatranja i očuvanja ptica potom pokušao ispraviti stvar gradnjom opis predavanja za javnost sa aktualnim temama u i prirode, šire javnosti, a posebno mladih. umjetnih otoka. Svake je godine potrebno Sudjelovat ćemo ponovno i u ornitološkom zaštiti okoliša, pokrivajući teme od ptica i kri- Pridružite se nekoj od organiziranih akcija uklanjati vegetaciju i pripremati čigrama te- kampu na Vranskom Jezeru. Svratite i us- volova preko pravnog okvira u zaštiti prirode diljem Hrvatske, ili organizirajte događaj u ren, pa možeš s nama zavrnuti rukave i pri- poredite ptice koje ste imali prilike vidjeti do ponekog putopisa. Sva predavanja mogu svojoj blizini! družiti nam se u radnoj akciji: č-igranju. na Učki, sa pticama u ovom ornitološkom se pratiti putem live-streama i dostupna su za rezervatu! pregled na Biomovom YouTube kanalu.

76 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 77 ISIDORA MARKOVIĆ Moje EVS iskustvo

oja priča počinje 1.septembra, kada provela čitav tjedan i doživela mnoga prelepa i ne- sam sasvim slučajno, pronašla oglas zaboravna iskustva, od spavanja u šatoru do hva- M za višemesečnu volontersku praksu u tanja poslednjih zraka letnjeg sunca na obalama Zagrebu. Odmah sam poslala prijavu, s obzirom Brseća, Lovrana, Mošćeničke drage. Naučila sam da je rok bio do ponoći. Nepunih mesec dana na- razlikovati nove vrste ptica, upoznala tehnike kon toga, 28. septembra, jednim koferom u ruci prstenovanja, kao i metode istraživanja različitih našla sam se na nepoznatim ulicama Zagreba sa vrsta. I to je bio samo početak. saznanjem da ću tu provesti narednih pet mese- Nakon toga sam putovala u Orahovicu na EVS Isidora iz Beograda posjetila je ci svog života. Upoznala sam deo ekipe iz Bioma, trening osposobljavanja gde sam naučila osnove Cres, Vransko jezero, kamp na Učki, proslavili smo moj dolazak u kafiću simboličnog upravljanja projektima, unapredila svoje komuni- predstavljala Biom na najvećem sajmu naziva - Botaničar. Već sutradan, bila sam u au- kacijske veštine i pohađala brojne radionice efika- knjiga u Hrvatskoj i još mnogo toga tobusu za ornitološki kamp na Učki. Tamo sam snog učenja i uklapanja u novu sredinu. Upoznala

sam volontere iz različitih država i saznala više o drugim kulturama. Nakon Orahovice, idući tje- mir i vodi se život u skladu sa prirodom, u Bio- dan sam provela u parku prirode Vransko jezero movom uredu situacija je malo drugčija. Na prvi gde sam, u prstenovačkom kampu, imala priliku pogled čini se haotično. Zapravo, reč je o vrlo kre- učvrstiti stečena znanja i posmatrati mnoge vrste ativnom i motivišućem radnom okruženju. Jako je ptica močvarica. Takođe, učestvovala sam u mo- lepo biti deo grupe koja nesebično deli svoja zna- nitoringu surog orla na ostrvu Cres, kao i u broj- nja i pozitivne stavove na širu javnost kroz brojne nim promatranjima ptica u različitim gradskim edukativne radionice i bezrezervno daje svoj glas parkovima u Zagrebu. Tako se moje iskustvo i sa- za prirodu. Znam da me čeka nekoliko prelepih znanja iz oblasti biologije i ornitologije povećavaju meseci u Biomu, i zahvaljujem se svakom ko čini i ljubav postaje sve jača. Za sada je u planu da pro- ovo moje iskustvo toliko posebnim. Sudjelovanje vedem i nekoliko dana u oporavilištu za beloglave u EVS programu bih preporučila svakoj mladoj supove na Cresu i da učestvujem u zimskom hra- osobi koja želi doživeti avanturu, upoznati drugu njenju ptica kao i u krivolovnim terenima. kulturu ali i unaprediti svoje lične osobine i pove- Za razliku od terenskih uslova gde vlada potpuni ćati stručno znanje.

78 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 79 ASJA BAKIĆ Zimovka

Dvogledom gledam zgradu, odjednom ptica – crne glave, crvenih grudi – zimovka Biom u njoj se uopće ne prepoznajem jer nemam debeli kljun, nemam crnu glavu spaja ljude iako imam bijelu guzicu, ta ptica nikako nisam ja. (i prirodu) ;) Ljudi i ptice nemaju ništa zajedničko i doista, nije nikakvo čudo što ptice nikad ne pišu o nama.

Iznimno nam je drago što Što bi zimovka uopće mogla reći o meni? članovi i volonteri naše Veliko je, tužno, ružno – ljudsko biće. udruge, a posebno sudi- onici naših događanja i Nitko ljude ne opisuje bolje od onih pratitelji na društvenim kojima je sve ljudsko strano. mrežama, nisu samo ljudi Njezino crveno tijelo gori kao usko vezani za biologiju i maleno ognjište oko kojeg se okupljaju moje znanost. Sve više okuplja- čovjekolike misli: mo ljude raznih zanima- nja, hobija, dobi..., a sve Zimovkin kljun – oštre škare nas spaja ljubav prema pri- prerezuju crvenu nit koja spaja rodi i živim bićima u njoj te zajedno populariziramo ljudski pogled s ptičjim tijelom zaštitu i uživanje u pro- umjesto tržnog centra učavanju prirode i ptica. zimovka svečano otvara nepremostiv jaz. Za ovu priliku spojili smo dvije zanimljive umjetnice – književnicu Asju i slika- ricu Petru. Uživajte!

Asja Bakić, prevoditeljica, pjesnikinja i književnica, članica Udruge BIOM, završila Bird ID trening

Ilustracija: Petra Puž Novoselec, (petrapuz.blogspot.com)

80 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 81 vatim šubaricama. BRANISLAV OBLUČAR Stil brgljeza potpuno je drugačiji. Naj- ljepše ga je gledati kada za suhih dana prospemo sjemenke na širokoj balkon- skoj ogradi. Ova simpatično zdepasta pti- ca, stručnjak za veranje po deblu u svim smjerovima, nikada ne slijeće izravno na Balkonska pastorala hranu, već malo sa strane, kao da uzima zalet i ujedno isturenom, šiljastom gla- vicom, uz nekoliko otegnutih piskova, provjerava situaciju prije nego prione na romatrači iz fotelje, iz kreveta ili za rad- sve se odvija brzo i okretno, najčešće u tri skoka: posao. Tih pet-šest skokova do hrane pra- gurnosnih procjena Sjenica nim stolom – to su nazivi koji najbolje opi- ptica dolijeće na balkon, užurbano uzima sjeme va su atrakcija, kao i način na koji grabi sjemen- s različitih točaka P suju moju i Asjinu kućnu aktivnost otkada suncokreta u kljun, odlijeće na obližnju krošnju ke, nekoliko njih odjednom, uz česta podešavanja na krošnji, nerijet- smo na balkon po prvi put postavili hranilice za gdje marljivo kljuca zrno čvrsto uglavljeno iz- kako bi sve uredno stalo u kljun. Zatim nestaje s ko gleda ravno prema meni dok sjedim za radnim ptice. Dovoljno je samo dignuti glavu i sve je skoro među nožica. Kod sjenica najviše oduševljava taj vidika na minutu, pa se opet vraća. stolom, kao da me želi držati na oku. Odlijeće na na dlanu. Prvih dana izjutra tek bismo malo odš- nervozni stil ponašanja, istrzanost udružena s Batokljun je kralj trpeze. Uočljivo krupniji od sje- najmanji pokret, stoga se držim ukipljeno i uzvi- krinuli roletu, pretvarajući stan u skrovište iz ko- radoznalošću i smjelošću. Iako su velike sjenice nica, brgljeza i vrabaca, svojim perjem i uzorcima knem u sebi: Batokljun na ručku! – jedinstven pri- jega vrebamo. Ležali smo na krevetu u pozi iz koje šarmantne sa svojim bijelim obrazima, uglanca- djeluje uglađeno i čisto, prominentni kljun daje zor koji uljepšava dan. Obustavljaju se sve aktiv- se najbolje vidi – „Evo plavetne sjenice!“ – „Ne- nim crnim tjemenom i crnim kravatama na žutim mu snažan izgled, a njegovo smeđe oko s krupnom nosti, ništa nije toliko važno da bi ga se propustilo moj se micati, preplašit ćeš ih!“. Takvi su postali košuljicama, plavetne više prirastu srcu: ima ih zjenicom, unutar crne maske koja okružuje kljun promatrati. Za pticu koju sam nazvao uglađenom naši ranojutarnji razgovori. Tko se prvi probudio, manje, sitnije su, ali drskije, ciktavo se protive i i spušta se na bradu, ostavlja dojam neobične stra- i čistom, njegovo je hranjenje prilično neuredno: podnio bi izvještaj: – „Bio je batokljun!“ – „Brgljez prigovaraju, katkad šepire krila priječeći drugima nosti – pogled je to iz neke sasvim druge dimenzi- halapljivo trpa sjemenke u usta i drobi ih čeličnim se nije pojavio.“ Kako ipak nismo mogli živjeti u pristup hrani, a njihove plave kapice nakon ateri- je, Asja čak kaže da je pomalo zloban. No to samo stiskom, pa ljuščice frcaju posvuda. Isprva sam mraku, ptice su se morale naviknuti na naše očito ranja kostriješe se kao na pozdrav, sličeći čudno- dodaje njegovoj osebujnosti. U ranu jesen odlazio mislio da je to popratni zvuk koji proizvodi dok buljenje. I na buljenje mačaka, što ide malo teže, sam promatrati batokljune u vrtove na Prisavlju, bio jede, ali ne, to samo krcka suncokret. Kada čuje- no na sreću mačja je pažnja kratkotrajna kada zna sam oduševljen što ove skrovite, a prekrasne pti- mo pucketanje dok ležimo u krevetu, znamo da je da ne može dosegnuti plijen. I tako, mi gledamo, Velika sjenica ce borave na deset minuta od našeg stana. Kada je batokljun pod prozorom. mačke povremeno mekeću, a proljetos jedan (možda ovaj isti!) došao na krošnju Ima jedna Kafkina priča koja počinje usklikom ptice se obilno hrane. Skoro kod našeg prozora i probudio me svojim glasanjem, čuđenja: „Kako se moj život promijenio, a kako se pa pastorala, skladan suživot smatrao sam to kao povlasticu, dobar znak da bi se ipak u biti nije promijenio!“ Ovu misao mogao bih vrsta! nekada mogli vratiti – no proljeće je prošlo bez po- primijeniti na našu situaciju otkako smo počeli Najviše dolaze sjenice: velike novnih posjeta. Njegova pojava na našem balkonu promatrati ptice, a naročito nakon što smo ih po- i plavetne. Slijeću na stol pod stoga je bila ravna ukazanju. Asji je to bio prvi put da čeli hraniti. Naš prozor i dalje gleda na isti, a opet prozorom dok se još razda- ga vidi; iako sam joj već bio dosadio s hvalospjevima sasvim drugačiji svijet. Sve je isto, ali ništa zapra- njuje, u san mi kaplje njiho- o batokljunima, i ona je bila jednako ushićena. vo nije. Isti svijet, ali potpuno novi prozor kroz vo piskutavo došaptavanje, Batokljun je neobična ptica: ujedno vrlo plah i koji ga se promatra. muzika ljepša i diskretnija oprezan, ali dominantan – druge mu se ptice ne od bilo koje budilice. Zahva- približavaju dok jede, sjenice se šuljaju da krišom dr. sc. Branislav Oblučar, doc., profesor na Katedri za ljujući hranilici, po prvi put kljucnu sjemenku iza njegovih leđa pa odmah opću povijest književnosti, Filozofski fakultet Sveuči- sam mogao promatrati vrlo zbrišu. Kada sleti na rub ograde (nikada na viseću lišta u Zagrebu, član i volonter Udruge BIOM, završio zabavan način na koji jedu – hranilicu poput ostalih ptica), nakon pomnih si- BirdID trening

82 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 83 u maglovitu, vjetrovitu i hladnu subotu, dani- T ma ranije, odlučila sam DEBI ŽIVČIĆ pokloniti čigrama. I dok one, ne sluteći što im se sprema, zimuju daleko na jugu između Mozam- Volontiranje s Biomom: bika i Madagaskara, grupa ljudi kojima sam se i ja pridružila, na- izgled tako različitih, a zapravo toliko sličnih, odlučila je ručno prebaciti nekoliko tona šljunka od točke A do točke B. Č – igranje! Iako tako nešto u današnje vri- jeme zvuči nezamislivo suklad- no trendu komocije i udobnosti, upravo ta mala skupina fenome- nalnih ljudi, uglavnom sastav- ljena od volontera te vrhunskih stručnjaka iz HAZU i Bioma, uči- Čigre su ptice selice. Zime provode na jugu Afrike, a u proljeće i ljeto nila je to. Da ne bi nedostajalo ak- cije i bilo baš sve idilično, u prvih vraćaju se u Hrvatsku. Njih se oko 250 svake godine vraća na isti otočić na pola sata volontiranja, naše glav- jezeru Rakitje kako bi se tamo gnijezdile. Inače se gnijezde na sprudovima no vodeno prometalo potonulo je pod teretom prevelike ambicije u velikih rijeka poput Save, no ljudi su im svojim aktivnostima uništili i mutne i hladne vode jezera Raki- oduzeli prirodna staništa. Zato im uklanjanjem narasle vegetacije i tje. I dok su organizatori tražili pomoć zbog potonuća čamca, ja uređenjem otočića nastojimo nadoknaditi gubitak. Ove jeseni ekipa iz sam s petoricom volontera doži- Ornitološkog zavoda HAZU-a, predvođena Milošem Martinovićem, ekipa iz vjela neobično lijepo veslanje na pontoncu, dok se dizala magla i Bioma, koju je koordinirala i o volonterima brinula Tena Miličevć i Tomica dan postepeno uranjao u sunce Rubinić iz Javne ustanova Zeleni prsten Zagrebačke Županije organizirali poput drevnog Avalona. Posuđe- ni pontonac pokazao se idealan su nekoliko volonterskih akcija kojima smo nastojali otočić učiniti trajnije za transport šljunka i volontera pogodnim za njihovo gniježđenje. Te smo akcije nazvali Č-igranje, a kako koristeći se tehnikom skele. Fantastičnom koordinacijom je bilo na jednoj od akcija ispričala je volonterka Debi. ronioca (dragog im prijatelja koji je pristao iz toplog kreveta doći izroniti čamac iz hladne vode), Vedrana i svih ostalih ljudi snaž- nih ruku i pametnih prijedloga, čamac je izvučen na obalu. Kada

84 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 85 je drama oko potopljenog DONATORI: čamca završila, svatko je pro- našao svoju ulogu u lancu koji je besprijekorno funkcioni- rao. Jedni su lopatali, drugi pripremali vreće, treći nosi- li, dok su četvrti grabljali, a peti istovarivali. Entuzijazam kojim se tona po tona šljunka selila s hrpe, nosila, plovila i prosipavala na otočić, jedno- stavno je nevjerojatan. Ručak u obliku pizze s guštom smo pojeli, pokušavajući na- doknaditi potrošenu energiju najboljeg i istovremeno naj- svrsishodnijeg treninga sna- ge i izdržljivosti. Baš svatko je te subote profitirao - bilo

Splitsko- boravkom na svježem zraku, dalmatinska upijanjem zadnjih sunčanih županija zraka, neobaveznim druže- njem, ćaskanjem, savladava- njem neuobičajenih vještina skelarenja ili razvijanjem Grad Sinj novootkrivenih talenata npr. lopatanja šljunka. Naj- više su, naravno,dobile čigre. Nadam se da će nagraditi gnježđenjem Grad Zagreb trud ljubitelja ptica, koji će još danima ruč- no uređivati zamišljeno buduće stanište. Bijelu dekicu (izolator od ni- canja trave) na otočiću čigri moramo prekriti Tvrtke koje članovima Udruge Biom daju određene pogodnosti: do kraja i pripremiti im siguran sprud kakvog žele za svoje mališa- ne. Jedva čekam novo Č-igranje!

86 POGLED U DIVLJINU POGLED U DIVLJINU 87 foto: Goran Šafarek

biom.hr | facebook.com/biom.hr twitter/biom.hr | instagram.com/udruga_biom/

POGLED U DIVLJINU | ISSN 2459-8658

88 POGLED U DIVLJINU