Ko ^Eka, Do^Ekati Ne]E

PREMA PISAWU SKOPSKOG VREMENA" TEROR OD APRILA" SKOPQE - Albanska nacionalna ar- oruàwe# i da se "disciplinuju komandan- mija priprema se da po~etkom aprila preti u Podujevu i Prizrenu na Kosovu, Roà- uzme teroristi~ke akcije na Balkanu, pre- ju i Ulciwu u Crnoj Gori i Tetovu, Debru, nijela je u petak Srna pisawe skopskog dnev- Lipkovu i Skopqu u Makedoniji#. nika "Vreme#, koji se poziva na makedonske U istim zakqu~cima traèno je da se za- obavje{tajne izvore. vr{i objediwavawe snaga naoruànih frak- Prema tim izvorima, pripreme tero- cija sa Kosova, Makedonije, Ra{ke, Crne rista potvrdili su Unmik i Kfor na Kosme- Gore i Gr~ke, i to pod vrhovnom komandom tu, kao i nekoliko zapadnoevropskih oba- Nuredina Hoxe, biv{eg generala albanske vje{tajnih slu`bi. Makedonske obavje{taj- armije. Za koordinaciju naoruànih grupa Bawa Luka Godina ne slu`be o tome su upoznale makedonski dr- u Makedoniji postavqen je izvjesni [aban LXII www.glassrpske.com àvni vrh. Prema tim izvorima najuè ru- Beadini, porijeklom iz tetovskog sela [ip- kovodstvo Albanske nacionalne armije ne- kovica. 5. i 6. februar 2005. Broj 10.597, cijena 0,6 KM koliko puta se sastajalo na Kosmetu i utvr- U sastavu Albanske nacionalne armi- dilo plan politi~kog i vojnog djelovawa na je je "Vojska Republike Kosova#, predvo|e- Balkanu. na biv{im komandantima vojnog krila De- Najuticajniji predstavnici Albanske mokratske partije Kosova Ibrahima Rugo- nacionalne armije traìli su " da se hitno ve i naoruànih grupa koje sebe nazivaju zaustavi nenamjensko tro{ewe novca za na- "Oslobodila~ka vojska isto~nog Kosova#.¥ POSLIJE IZJAVE FEDERALNOG MINISTRA RADOVANA VIGWEVI]A R Razvojna B Banka KO ÊKA, DOÊKATI NE]E

ka, stanova, ku}a, ulica, vodovoda, pute- Federaciju BiH, izgradwu povjerewa me- Kako to da se Federacija BiH odri~e izbjeglih va, onog {to je izgra|eno prije nego {to |u qudima, sprovo|ewe odluke Doma za penzionera, a nije nijednog dobra koje su oni je ona postojala, onog {to su isti ti pen- qudska prava kojom je prije tri godine zioneri napravili - pita Rakuq. Federaciji BiH naloèno da prihvati napravili. Za lo{ poloàj penzionera krivac Rakuq podsje}a da je Dejtonskim spo- svoje penzionere. U takvim rabotama u~e- razumom propisano da obaveze iz socijal- stvuje i ministar za qudska prava i izbje- je Pedi E{daun, tvrdi Rade Rakuq ne oblasti koje su na sada{woj teritori- glice BiH Mirsad Kebo - isti~e bez "dla- ke na jeziku# Rade Rakuq. DA JE po federalnom ministru za Za{to se, me|utim, federalne vlasti rad i socijalnu politiku Radovanu Vig- pona{aju ovako komotno? Kako je mogu}e wevi}u, danas se u BiH penzije ne bi ni da se }utke prelazi preko o~iglednog kr- ispla}ivale! {ewa qudskih prava i svojevrsnog oti- Naime, u izmi{qawu razloga zbog mawa para od Fonda penzijskog i invalid- kojih Federacija BiH ne}e da prihvati skog osigurawa Republike Srpske. penzionere koji su radni vijek proveli - Najve}i krivac za ovakvo stawe je na wenoj teritoriji i koji su se tamo - visoki predstavnik Pedi E{daun, koji poslije izbjegli{tva - vratili, mini- svojim }utawem prakti~no odobrava kr- star Vigwevi} je do sada oti{ao - najda- {ewe qudskih prava - kategori~an je Ra- qe. kuq. On je rekao da devet i po hiqada pen- O~igledno je da Federacija uìva po- zionera za koje Republika Srpska traì dr{ku i drugih me|unarodnih organizaci- da ih preuzme federalni Fond penzijskog ja. Tako je direktor Svjetske banke u BiH i invalidskog osigurawa nisu zaradili Dirk Rajnerman sarajevskim glasilima penzije u Federaciji BiH, jer ona posto- kazao da "nikada nismo krili da bismo ji od 1994. godine. voqeli vidjeti jedan penzijski fond na To bi, prakti~no, zna~ilo da ni oni dràvnom nivou#. penzioneri, koji ~ekove ve} dobijaju od - Ovako ne{to predstavnici Svjet- federalnog Fonda, ne bi trebalo da ih ske banke ranije nisu pomiwali, bar ne u primaju. Jer, po logici Radovana Vigwe- susretima sa mnom. To je, o~igledno, nevi}a, Federacija BiH ni za wih nije poka nova politika. Svjetska banka, dakle, stojala do 1994. godine. zagovara promjenu Dejtonskog sporazuma Ipak, ova besmislena izjava Radova- i Ustava BiH. Ona bi da iskoristi na{u na Vigwevi}a odnosi se iskqu~ivo na pen- muku za centralizaciju BiH. Svi su, o~i- zionere iz Republike Srpske. to, protiv nas - ogor~en je Rade Rakuq. Predsjednik republi~kog Udruèwa Predsjednik Penzionerske strane Re- penzionera Rade Rakuq isti~e da je Vig- publike Srpske Ruà Niki} kaè da bi wevi}eva izjava opasna i da joj je krajwi objediwavawe penzionih fondova doni- ciq spre~avawe povratka srpskog stanov- jelo {tetu Republici Srpskoj. ni{tva u Federaciju. - Nisam za jedinstven fond, jer bi sve On ocjewuje da se radi o jevtinom po- bilo preneseno u Sarajevo, a nama {ta liti~kom triku i isti~e da nije va`no ka- ostane - kategori~na je Niki}eva. da je Federacija BiH stvorena, ve} je bit- Ona je osudila pona{awe federalnog no gdje je ~ovjek radio prije aprila 1992. ministra Radovana Vigwevi}a, ali i vi- godine. sokog predstavnika Pedija E{dauna. - Kako to da se Federacija BiH odri- - E{daun mirno gleda kako Federaci- SUMWIVI ~e penzionera, a nije se odrekla fabri- ja BiH kr{i qudska prava. Da se tako pona{a Republika Srpska, sigurna sam da TU\I RAÛNI E{daun ne bi sjedio skr{tenih ruku. Od- KILOVATI mah bi posegao za kaznama - isti~e Ruà Republika Srpska za devet i po hi- Niki}. qada penzionera koji su se vratili u Ona nagla{ava da je zbog toga Glav- Strana 2. Federaciju BiH, gdje su i proveli svoj ni odbor Penzionerske stranke zakqu- radni vijek, mjese~no izdvaja 1,8 mili- ~io da penzioneri treba da protestuju ona maraka. Za one kojima bi federal- pred Kancelarijom visokog predstavni- ni Fond penzijskog i invalidskog osi- ka u Sarajevu. NI SLOGA gurawa trebalo da ispla}uje penzije, a Niki}eva na vlastitom primjeru ob- koji ìve u Srbiji i Crnoj Gori, Srp- Ruà Niki}: Odustala od povratka ja{wava kako federalne vlasti, odbija- ska mjese~no daje dva miliona maraka. Go- wem da "svojim penzionerima# ispla}uju di{we, to je vi{e od 45 miliona mara- zara|ene ~ekove, zapravo spre~avaju povra- NI RASULO ka. ji Srpske i Federacije BiH stvorene ra- tak srpskog stanovni{tva. Ona je odusta- Republi~ki parlament pro{log mje- UMRLI nije, wima i pripadaju. la od povratka u Federaciju, jer nije uspje- Strana 5. seca usvojio je Nacrt izmjena i dopuna - Statistike kaù da se iz godine u To zna~i da onom ko je ìvio i radio na sada{woj teritoriji Federacije BiH la da ostvari pravo na penziju, a samim tim zakona o Penzijsko-invalidskom osigu- godinu pove}ava smrtnost penzionera. ni zdravstvenu za{titu, ni neke povla- rawu, kojim je, izme|u ostalog, predvi- Kako se stvari odvijaju, pitawe je da li federalni Fond penzijskog i invalidskog KINA osigurawa treba da ispla}uje i penziju. stice koje uìvaju tamo{wi penzioneri. |en prestanak isplate penzija onima ko- }e mnogi od wih i do~ekati da ostvare Takvih slu~ajeva je jo{ mnogo. Zbog ji su je zaradili u Federaciji BiH, a svoja prava u Federaciji. îni mi se da - Vigwevi} je jedan od onih koji pot- Zlatne novine kopava poku{aje da se na|e rje{ewe za toga i obja{wewe ministra Radovana Vig- ~ija je isplatna adresa van Republike. federalne vlasti igraju ba{ na tu kar- wevi}a zvu~i jo{ besmislenije. Nacrt je trenutno u javnoj raspravi. tu - kaè Rade Rakuq. pitawa iz oblasti penzijskog i invalid- PEKING - Prve potpuno pozla}ene no- skog osigurawa. On spre~ava povratak u ¥ R. [. vine "{tampane# su na jugu Kine gdje se pro- HIDROMETEOROLO[KI daju za 69.000 juana, ili 8.300 dolara po pri- Kursevi iz ove liste primjewuju se ZAVOD mjerku, javila je u petak Srna. KURSNA LISTA od 4.2.2005. godine Izdate u 36 primjeraka pod naslovom Kursevi u konvertibilnim Prognoza vremena "Zlatno doba Kine#, novine su proizvod ki- broj 025 markama (BAM) neskog privrednog ~asopisa "âjna ekono- U subotu }e preovla|ivati sun~ano i hladno vrijeme. Na planinama mogu} slab snijeg. Naj- mik dejli# sa sjedi{tem u gradu [enxu. nià temperatura od minus 12 do minus {est, Ovo zlatno izdawe realizovano je u znak Zemqa1 [ifra Oznaka za Jedinica Kupovni Sredwi Prodajni a najvi{a od minus osma do {est stepeni na obiqeàvawa "rezultata posqedwih deset valute devize i za devize za devize za devize za devize jugu. Sli~no, ali jo{ hladnije vrijeme bi}e zasjedawa narodne skup{tine#. EMU 978 efekt. valutu 1 1.955830 1.955830 1.955830 u nedjequ i ponedjeqak. Jutarwa temperatu- U praksi, ovaj parlament sa oko 3.000 po- EUR ra izme|u minus 20 i minus 10, a najvi{a dnev- slanika sastaje se godi{we na plenarnoj sjed- EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830 na do minus jedan. nici koja traje dvije nedjeqe da bi usvojio Australija 036 AUD 1 1.158860 1.161764 1.164668 odluke koje je uglavnom donijela Komuni- Kanada 124 CAD 1 1.211689 1.214726 1.217763 RIJE^ dana sti~ka partija. Danska 208 DKK 1 0.262100 0.262757 0.263414 U prodaji se nude dvije verzije ovih no- Hrvatska 191 HRK 100 25.889814 25.954701 26.019588 - Uvijek smo bili vina - jedna od 500 grama koja ko{ta 8.300 do- Norve{ka 578 NOK 1 0.235280 0.235870 0.236460 lara i druga od 200 grama koja se moè kupi- Slovenija 705 SIT 100 0.813841 0.815881 0.817921 ti po cijeni od 3.500 dolara. ¥ [vedska 752 SEK 1 0.214736 0.215274 0.215812 jedinstveni [vajcarska 756 CHF 1 1.251325 1.254461 1.257597 NEDJEQNI DODATAK V. Britanija 826 GBP 1 2.834433 2.841537 2.848641 kad smo i{li SAD 840 USD 1 1.505588 1.509361 1.513134 Srbija i protiv sebe Crna Gora 891 CSD 100 2.436392 2.442498 2.448604 SDR (Special Drawing Rights)= USD 1.51947 - Slobodan 78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830,

informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: [email protected] Web: www.novablbanka.com Jankovi}. Deùrni telefon 212-848 Nazz deùrni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapaàwa, nedoumice i potraìti odgovore na postavqena pitawa 2 NOVOSTI 5. i 6. februar 2005. HERCEGOVCI NASTAVILI PROBIJAWE PUTEVA OD PONEDJEQKA NASTAVA U SVIM [KOLAMA Kraj RADILE I MOTIKE raspustu Put Berkovi}i - Suzina dug 2,5 kilometra, u ~etvrtak je [KOLE u kojima je zbog probijen ali je ponovo potpuno zatrpan. Mje{tani vremenskih neprilika i lo{eg grijawa pro{le nedjeqe nasta- pomogli delegaciji Ifad" programa za razvoj poqoprivrede va bila obustavqena u ponedje- C M " C M Y K BERKOVI]I - U Berkovi}i- Regionalni put Stolac -Berko- qak po~iwu sa radom. Y K ma je i u petak bilo kriti~no. Svi ZAHVALNOST vi}i - Bile}a, je prohodan uz te- Iz republi~kog Ministar- lokalni putevi do 15 sela u ovoj op- Na~elnik op{tine Berkovi- {ko}e zbog vijavice i nanosa. Ber- stva prosvjete i kulture Repu- {tini su neprohodni, a najteè sta- }i i predsjednik Kriznog {taba kovi}i ina~e djeluju jako pusto ni blike Srpske saop{teno je da }e we je na Trusini gdje nema izgleda Branko Lu~i}, rekao nam je da osnovna ni sredwa {kola ne radi a bawolu~ki osnovci od prvog do da }e se grtalice probiti ni za na- ova op{tina, koja je trenutno u tek u ponedjeqak }e se vidjeti da li ~etvrtog razreda poslije jedno- rednih pet do deset dana, javqa @ar- velikim te{ko}ama, posebno za- postoje uslovi za eventualni po~e- nedjeqne pauze ponovo sjesti u ko Jawi}. hvaquje na pomo}i Vladi Repu- tak nastave. klupe jer su vremenski uslovi U petak je po~elo probijawe publike Srpske, Vojsci Republike Kako nam je rekao Ilija [etka ~lan Kriznog {taba u selima nedo- poboq{ani i grijawe u {kola- ta Berkovi}i - Quti Do - Dabrica Srpske, Republi~koj upravi cima je boqe nego prethodnih da- dugog 20 kilometara a dok ovo javqa- vilne za{tite i preduze}ima za staje sto~ne hrane a zabiqeèni su mo kasno po podne probijena su sa- i slu~ajevi da se qudi i po pet sati na. odràvawe puteva - "Nevesiwe- - Direktori {kola koje se mo tri kilometra iz smjera Berko- putevi# iz Nevesiwa, i "Herce- probijaju kroz snijeg i vijavicu da vi}a. govinaputevima# iz Trebiwa, kao uzmu mawe koli~ine hrane u Berko- griju preko gradske "Toplane# Na ovom putnom pravcu o~ekuje i stola~koj op{tini za pomo} u vi}ima poput onih qudi koji su ov- sami }e da procijene da li pose i pomo} susjedne federalne op- ma{inama za ra{~i{}avawe sni- dje dolazili sa Trusine. U zavijanim stoje uslovi da ~asovi traju {tine Stolac ~ije je gra|evinsko jega i swe`nih nanosa. On je za- selima, saznajemo u Domu zdravqa, predvi|enih 45 ili da ostanu preduze}e "Hercegovinainvest# ve} ima dosta viroza pra}enih visokom skra}eni na 30 minuta - saop- hvalio i narodu u zavijanim seli- temperaturom. pro~istilo put Hodovo pod Crno- ma koji pokazuju zadivquju}e str- {teno je iz Ministarstva pro- govac - [}epan Krst pa }e se ma{i- - Na sre}u kako nam je rekao di- svjete i kulture Republike Srp- pqewe da ~ekaju dok se ne na|e rektor Doma zdravqa Milenko Mu- ne odatle spustiti u Dabricu, i po- rje{ewe. Borba ne prestaje: Zavejani putnici ske. }i }e daqe prema Podkomu i Berko- ratovi} funkcioni{u mobilne veze pa on vrlo ~esto recepte i savjete Uslovi za po~etak nastave vi}ima. jiva~ima goveda ali se na povratku tim pacijentima izdaje telefonom. Isto tako ima i materijalne naprosto uru{ila pod teìnom sni- stvoreni su i u osnovnoj i sred- Po podne je po~elo i probijawe wihovo auto zaglavilo pa su im u po- Zahvaquju}i preduzimqivosti {tete ku}a kod kojih su se krovovi jega i jakim udarima vjetra. woj {koli u Nevesiwu. Na sa- puta kroz swe`ne nanose prema Me- mo} prisko~ili mje{tani probaju- radne jedinice Elektro Berkovi}a uru{ili, poput stare ku}e Milenka Sli~no stawe je u petak bilo i stanku ~lanova {taba za van- ~i koja se nalazi tri kilometra sje- }i lopatama {to motikama {to koja se svih ovih dana gr~evito bori Kojovi}a u samom nasequ Berkovi- u op{tini Bile}a, gdje je vjetar stva- verozapadno od Berkovi}a, dok je traktorima da im osposobe barem redna stawa i direktora neve- sa nevremenom struje sada ima u svim }a ili poput velike tende najqep{eg rao velike te{ko}e, javio je [}epan kriti~an pravac Prevorac - Hrgut put za povratak do samih Berkovi- siwskih {kola istaknuto je da selima. berkovi}kog kafi}a "Lajd# koja se Aleksi}. U toj op{tini neprohod- dug 15 kilometara i potpuno je ne- }a. se tokom vikenda moraju o~i- prohodan. ni su putevi jo{ uvijek do polovine stiti povr{ine izme|u {kola, Sve ove vijesti sa Berkovi}a Ralice gradi{kog preduze}a sela. Put Berkovi}i - Suzina dug 2,5 moraju se shvatiti relativno jer pod ODMOR sportske dvorane, ulice i tro- "îsto}a# ve} nekoliko dana nisu Nije jo{ probijen ni regional- kilometra, u ~etvrtak je probijen bi~evima izuzetno jakog sjevernog toari da se u~enici ne bi izla- ali je potpuno ponovo zatrpan. GRADI[KA - Dok Hercego- u pogonu, a radnici su u ~etvrtak ni putni pravac Bile}a-Qubiwe, pa vjetra koji raznosi snijeg djeluju tek va~ki putari danima biju bitku sa posipali so po putevima na seo- gali opasnosti. Na putnom pravcu Berkovi}i - privremeno. O tome kako izgleda je na podru~ju mjesne zajednice Kr- swe`nim smetovima, zimska slu- skom podru~ju. sta~e i ju~e bilo zameteno sedam se- Grad ima redovno snabdije- Strupi}i dugom ~etiri kilometra u borba voza~a i "Ultovih# grtalica vawe strujom i vodom, a u {ko- petak je ostala i delegacija "Ifad# `ba u Gradi{ci privodi poslove Direktor "îsto}e# Pero la. U tim selima ima na desetine najboqe svjedo~i ~iwenica da su se kraju jer je zbog malo toplijeg vre- [mitran kaè da je ovo preduze}e lama je obezbije|eno grijawe. programa za razvoj poqoprivrede. oni sa swe`nim nanosima prema Ha- uru{enih krovova {tala, ku}a i po- Ta delegacija imala je namjeru mena u petak snijeg po~eo da se to- utro{ilo 65 tona soli za posipa- mo}nih objekata, koji su popustili Po~etak nastave neizvjesan teqima udaqenim samo dva kilome- pi. we puteva. ¥ B. V. u Strupi}ima da razgovara sa uzga- tra znali boriti puna dva dana. pod teretom snijega. ¥ je u seoskim osnovnim {kolama u okolini Nevesiwa, izvje{ta- NAGRADNA IGRA GRAND KAFE" va na{ dopisnik Milenko Av- IZBOR AUTOMOBILA GODINE U SRPSKOJ " dalovi}. U Osnovnoj {koli "Petar Glavna premija u Novi Grad Petrovi} Wego{# u Bile}i grijawe je poboq{ano jer je ru- BAWA LUKA - Dobitnici tre- je srpski glumac Dragan Nikoli}, a }eg, finalnog kola nagradne igre BMV je za Jovanu izvukla pjeva~ica kovodstvo {kole uspjelo da "Grand kafe# izvu~eni su u petak uve- Maja Tati}. obezbijedi mazut. Me|utim, di- ~e u "Tropik centru# u Bawoj Luci. Kristina Vrqanovi} iz Kotor rektor ove {kole kaè da ma- Glavnu premiju od stotinu hiqa- Varo{a, @eqko Trifkovi} iz Bawe zuta ima tek toliko da se u dru- da maraka dobili su Dragan i Svjetla- Luke i Marija \uri} iz Bijeqine goj smjeni kotlovnica ukqu~u- na Kukavica iz Novog grada, dok je au- osvojili su putovawa u Rio de @ane- je samo jedan ~as, javio je na{ tomobil "BMV 318# oti{ao u ruke Jo- iro. Osim ovih izvu~eno je jo{ 667 na- vani Bili} iz Mrkowi} Grada. grada mawe vrijednosti. novinar [}epan Aleksi}. Dobitnike superpremije usre}io ¥ N. T. ¥ @. M. SOWA KARAXI] TVRDI AKCIONARI TELEKOMA SRPSKE" Ni{ta novo o Radovanu Izabran" PALE - K}erka Radovana Karaxi}a, Sowa Kara- Nadzorni odbor xi}-Jovi~evi} izjavila je u petak za Frans pres da su lokalne vlasti sve ~lanove porodice pitale o mo- BAWA LUKA - Skup{tina akcionara "Tele- gu}oj predaji wenog oca, ali da oni nisu u kontaktu koma Srpske# izabrala je novi Nadzorni odbor pred- s wim ve} godinama, prenosi Srna. uze}a i usvojila plan poslovawa i program investi- - Istina je da nas je policija kontaktirala sva- cija za naredni trogodi{wi period. Za prisutne organizovan je zabavni program, ke nedjeqe i to svakog ~lana porodice odvojeno - re- U naredne ~etiri godine dràvni kapital kao Peòu 407" kruna? a izvu~eni su i dobitnici vrijednih nagrada, kla je Sowa Karaxi}-Jovi~evi}. Ona je dodala da ni- ~lanovi Nadzornog odbora zastupa}e @eqko Pet- koji su protekla dva mjeseca slali kupone obje u kontaktu s ocem ve} godinama i da je wihov od- kovi}, Dragan [uput, Gordana Radi} i Boris Vido- " govor policiji uvijek isti, a to je da "po tom pita- vi}, dok }e o interesima mawinskih akcionara bri- BAWA LUKA - U bawolu~kom hotelu "Bo- javqene u listu "Glas Srpske#. nuti direktor "Cepter komerc banke# Ranko Labo- sna# u petak je odràna sve~anost progla{ewa Do zakqu~ewa ovog broja nismo uspjeli da sa- wu nema ni{ta novo#. vi}. Petkovi}, [uput, Radi}eva i Vidovi} izabra- najboqeg automobila u Republici Srpskoj za znamo kojem automobilu je ìri dao najvi{e - Za mene to nije ni{ta novo jer smo i prije tri ni su putem javnog konkursa. 2005. godinu. glasova. Me|utim, prema rezultatima glasawa do ~etiri mjeseca imali duì razgovor sa policijom Rukovodstvo preduze}a upoznalo je akcionare sa Organizator manifestacije, redakcija ~a- putem interneta i kupona titulu automobila kada smo obavije{teni da Vlada ima program za pre- pro{logodi{wim poslovnim rezultatima "Tele- sopisa "Saobra}aj i mi# predstavio je 12 kan- godine u Republici Srpskoj osvojio je "peò daju optuènih, te da to prenesemo Radovanu ako bu- koma Srpske#, koji je ve} duè vrijeme vode}i te- didovanih vozila, od kojih su stanovnici Srp- 407#. demo u kontaktu s wim - rekla je Sowa Karaxi}-Jo- lekomunikacioni operator u BiH. ske i stru~na komisija izabrali najboqe. ¥ P. P. vi~evi}. ¥ ¥ D. M. SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA POSLIJE PRETRESA ZGRADE ELEKTROPRIVREDE" Podr{ka Bukejlovi}u " C M C M Y K Y K BAWA LUKA - Predsjedni- izbor - navodi se u saop{tewu. SUMWIVI KILOVATI {tvo Srpske demokratske stranke Predsjedni{tvo Srpske demo- podràlo je u petak Nacrt progra- kratske stranke ocijenilo je da je ma mandatara za sastav Vlade Srp- sadràj posqedweg Kominikea Sa- TREBIWE - Nova, veleqepna zgra- nuta i tri diska sa podacima o opera- ske Pere Bukejlovi}a i wegovo vi- vjeta za primjenu mira od 3. febru- da Elektroprivrede Republike Srpske Slu`benike Agencije za istrage tivnom poslovawu, koji su od velike va- |ewe na~ina i organizacije rada ara napredak u odnosu na raniji stav u Trebiwu, koja je zvani~no otvorena `nosti za teku}e poslovawe preduze}a, Vlade poslije nakon wenog izbora. me|unarodne zajednice prema Repu- pro{log qeta i o kojoj je {tampa pisa- i za{titu posebno zanimala i da su od slu`benika Agencije dobili Predsjedni{tvo ove stranke, na- blici Srpskoj kada je u pitawu sala kao o "~udu stakla i specijalnih ma- obe}awe da }e uskoro biti vra}ena. terijala# vrijednom sedam miliona ma- dokumentacija o prodaji struje. Podsjetimo, prije tri dana, po navodi se u saop{tewu, odlu~ilo je da radwa sa ha{kim tribunalom. raka, tek {to je useqena odmah je de- logu Suda BiH, pretresene su kancela- "na sjednici republi~kog parlamen- Od nadle`nih organa Srpske i taqno pretresena. Zaposleni uznemireni rije elektroprivrede Srpske u Trebi- ta koja je zakazana za 15. februar, BiH Predsjedni{tvo SDS o~ekuje da Ovaj posao uradili su slu`benici wu i Bile}i, kao i kancelarije kompa- mandatar, u skladu sa Ustavom Repu- u skladu sa zakqu~cima iz Komini- Agencije za istrage i za{titu BiH po stveno interesovala dokumentacija o zgradi Hidroelektrana na Trebi{wi- nije "EFT# i "GML#, ~ije je sjedi{te u blike Srpske, Zakonom o Vladi i kea ostvare daqi napredak u sarad- nalogu Tuìla{tva BiH. poslovawu "Elektroprivrede Srpske# ci tako|e su otvorene, na{ ~ovjek je Londonu, i iz kojih je tako|e izuzeta odod drugog polugodi{ta 2000. do 2003. go- i{ao u pratwi, sa kqu~evima, a sve je Poslovnikom o radu Narodne skup- wi sa Ha{kim tribunalom. Prema rije~ima, rukovodioca Ko- re|ena dokumentacija. mercijalne slu`be ovog preduze}a Mi- dine. to trajalo ~itav dan - od ranih jutarwih Prema rije~ima tuìoca Xonata- {tine, u|e u izbor, o~ekuju}i da }e Kada je rije~ o ostalim sadrà- lorada @ivkovi}a, zgrada je blokirana - Traìli su iskqu~ivo original- ~asova do kasno poslijepodne - isti~u u na Ratela, "pretres je izvr{en u okvi- biti obezbije|ena skup{tinska ve- jima Kominikea, posebno o reformi potom su se slu`benici Agencije "raz- na dokumenta, registre, posebno izvje- Elektroprivredi, gdje su tako neplani- ru istrage o zloupotrebama poloàja i }ina u duhu Sporazuma o principi- policije i odbrane, Predsjedni{tvo miqeli# po kancelarijama, holovima i {taje o prodaji struje u pomenutom pe- rano imali - naredni dan. ovla{}ewa i o vi{emilionskim fi- ma usagla{enog politi~kog djelo- Srpske demokratske stranke navodi hodnicima, traè}i dokumentaciju, sve riodu i druge dokumente. Znaju}i da je Sva dokumentacija je fotografi- nansijskim prevarama#. vawa#. da }e, preko svojih predstavnika u na osnovu naloga, uz u~tivost i korekt- elektroprivreda "krvotok# i zna~ajan sana, snimqena i uz potvrdu }e biti vra- Izuzeta dokumentacija je dopre- - Izbor nove vlade zavisi od sta- vlasti graditi politi~ke stavove nost... privredni ~vor Srpske, onda je logi~- }ena, saznajemo od na{eg sagovornika mqena u Sud BiH, a nenajavqena kontro- - Ni ta u~tivost nije smirila uzne- no da su odnijeli mno{tvo dokumenta- Milorada @ivkovi}a, koji govori o la i odno{ewe dokumentacije je izne- va narodnih poslanika Partije de- na principima iz Sporazuma o usa- mirewe zaposlene, koji su tokom ~ita- cije - isti~e komercijalni direktor dvadesetak istraìlaca Agencije, u nadilo rukovodstvo i zaposlene, koji su mokratskog progresa, i o~ekuje da }e gla{enom politi~kom djelovawu. vog dana bili "pod opsadom# - kaè @iv- ovog sistema. pratwi naoruànog obezbje|ewa. i bez toga ve} sutradan nastavili po- ova partnerska stranka podràti ¥ N. D. kovi}, dodaju}i da je istraìoce prven- I prostorije Elektroprivrede, u On napomiwe da su sa ma{ina ski- sao. ¥ M. BE[TI]

Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine 1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992. kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#. godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske. Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima. Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759. Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda. Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283. Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike Srpske sa srebrnim vijencem. AKCIONARSKO DRU[TVO e-mail: [email protected]; [email protected] 5. i 6. februar 2005. DOGA\AJI 3 ZAHTJEV UDRU@EWA IZBJEGLIH I RASEQENIH SRPSKE PODVUÊNO Kusturica PRAVAC - REFERENDUM! traì evre PODGORICA - Pozna- usagla{enog po- gla i raseqena lica Srpske i ti srpski reìser Emir Ku- Ukoliko se ukinu ministarstva unutra{wih poslova liti~kog dje- Federacije BiH, zatraìlo re- sturica tuìo je podgori~- ki nedeqnik "Monitor# i lovawa i da viziju sredstava uloènih u po- i odbrane, gubimo Republiku Srpsku. Stawe podsje}a kao nadoknadu zatraìo od- se {to pri- vratak. {tetu od 100 hiqada evra, na 1992. godinu je formi- Tako bi se, mi{qewa je Ko- po{to je podgori~ki Osnov- ra Vlada ordinaciono tijelo, moglo upo- ni sud kolumnisti tog lista BIJEQINA - Koordinaci- republi~kog na nivo BiH. treba "kqu~a# po po- Republi- rediti koliko je novca uloè- Andreju Nikolaidisu izre- oni odbor Udruèwa izbjeglih - Ovo se prije svega odnosi pisu iz 1991. godine ke Srp- no u povratak Srba u Federaci- kao kaznu od pet hiqada i raseqenih Republike Srpske na Ministarstvo unutra{wih - rekao je Stevano- ske. Na je BiH, a koliko u povratku u evra po tu`bi Kusturice za zatraìo je od predsjednika Na- poslova i ministarstvo odbra- vi} i istakao da je taj na~in Republiku Srpsku. klevetu, javila je Srna. rodne skup{tine Du{ana Sto- ne. Ukoliko se ipak desi da se to samo jedno od pi- bi po~elo - Uvjereni smo da je Republi- Nikolaidis je u tekstu ji~i}a da pokrene inicijativu nadle`nost ova dva ministar- tawa na kome treba rje{avawe ka Srpska uloìla mnogo vi{e "Xelatov {egrt# tvrdio da za raspisivawe referenduma na stva prenesu na nivo BiH, mi da insistiraju srp- brojnih pi- u podsticaj povratka. Dokaz to- je Kusturica radio u korist kojem bi se gra|ani Srpske mo- prakti~no gubimo Republiku ske vlasti. tawa - dodao me je i mali procenat Srba ko- reìma Slobodana Milo{e- gli izjasniti o wenom izdvaja- Srpsku - rekao je Veqko Steva- - Tako|e, traìmo je Stevano- ji su se vratili na prijeratna vi}a, a zbog istog teksta po- wu iz BiH. novi} poslije sjednice odràne od politi~kih stra- vi}. ogwi{ta. Wih svega pet odsto znati umjetnik sada tuì i Pitawe raspisivawa refe- u petak u Bijeqini i dodao da naka da po{tuju Koordinaci- odlu~ilo se za ìvot u Federa- "Monitor#. renduma bi, prema rije~ima sve {to de{ava posledwih da- Sporazum o ono tijelo, tako- ciji BiH i to uglavnom u nedo- Kusturica se u tu`bi po- predsjednika Regionalnog Udru- na podsje}a na stawe koje je principi- |e, je od mini- statku bilo kog drugog izbora - zvao na odredbe Zakona o me- èwa izbjeglih i raseqenih li- prethodilo posledwem ratu u ma starstava za upozorio je Veqko Stevanovi}. dijima u kojima se osniva~i ca Bijeqina, Ugqevik i Lopare BiH. izbje- ¥ S. RA\EN- TODORI] medija i autori pozivaju na Veqka Stevanovi}a, trebalo po- Koordinacioni odbor, tako- odgovornost za sadràje ko- krenuti {to prije, posebno ako |e, smatra da je do kraja ove go- jima se vrije|a ~ast i inte- me|unarodna zajednica nastavi s dine ili najkasnije po po~etkom Veqko Stevanovi}: gritet pojedinca ili iznose pritiskom na vlasti u Republi- naredne potrebno obaviti po- Hitan popis stanov- neistiniti navodi o wego- ci Srpskoj koji ima za ciq pre- pis stanovni{tva u BiH. ni{tva vom ìvotu, kao i da se u me- bacivawe wenih nadle`nosti sa - Zna se kome odgovara upo- dijima moraju objavqivati informacije po{tuju}i Us- IVAN TOMQENOVI] U CRNOJ GORI tav, zakon i eti~ka pravila starije od 65 godina i ìvi u pa- novinarske profesije. Hrvati se nerado vra}aju sivnim dijelovima Crne Gore, On je u tu`bi podsjetio Nepismenih sve vi{e i na odredbu da je zabrawe- tako da }e biti te{ko organizo- no objavqivawe informaci- SARAJEVO - Potpredsjed- od ove op{tine, koja je ekonom- PODGORICA - Prema poda- nata nego 1991. godine, javila je vati wihovo opismewavawe. nik Republike Srpske Ivan To- ski jaka i u svom programu rada ja kojima se podsti~e diskri- cima crnogorskog Ministarstva Srna. Na Zavodu za zapo{qavawe je mqenovi} tvrdi da se Hrvati ne- ima i pomo} za povratnike, o~e- obrazovawa u Crnoj Gori je od Najvi{e nepismenih ima u minacija, mr`wa ili nasiqe rado i u malom broju vra}aju u kuje podr{ka pri povratku Hrva- dvije hiqade qudi koji nisu za- protiv osoba zbog wihove 660 hiqada stanovnika, 30 hiqa- Podgorici. vr{ila osnovnu {kolu, od kojih Srpsku, jer na tom podru~ju po- ta i Bo{waka u Republiku Srp- da, ili {est odsto nepismenih, Me|u nepismenim je vi{e è- pripadnosti nekoj rasi, vje- liti~ko stawe nije zadovoqava- sku. je u Podgorici 414, a Bijelom Po- ri ili naciji. ¥ ju}e, javila je Srna. On je ocijenio da izgradwa {to je vi{e za nekoliko proce- na, skoro 80 odsto, a 56 odsto je qu 307. ¥ Tomqenovi} je poslije sa- crkve Svetog Luke na podru~ju stanka sa na~elnikom op{tine op{tine Novi Grad Sarajevo ZAMJENA LI^NIH Novi Grad Sarajevo Damirom Ha- predstavqa neku vrstu mosta pre- I OP[TINA DOBOJ POD TERETOM TU@BI xi}em i delegacijom @upe Sve- ko entitetske linije i stvarawe DOKUMENATA tog Luke evan|eliste, na ~elu sa prijateqske veze izme|u Saraje- Isti~e rok don Antom Jeli}em, rekao da se va i Republike Srpske. ¥ BLOKADE NE]E BITI SAVJET EVROPE I ZAPADNI BALKAN SARAJEVO - Ministarstvo civilnih poslova BiH ponovo je pod- sjetilo gra|ane da je krajwi rok za Hag svemu mjera zamjenu li~nih dokumenata kraj fe- Od 1992. godine Op{tina Doboj tuèna 76 puta. bruara. Potraùje se 1,4 miliona maraka STRAZBUR - Komitet za pisnik Srne iz Strazbura. - U decembru pro{le godine po- ISPLATE spoqnu politiku Evropskog par- U nacrtu rezolucije, naslo- novo je na dva mjeseca produèn rok DOBOJ - Iako se protiv op- nost iznosi blizu milion maraka. - Op{tina Doboj je do sada u lamenta usvojio je Nacrt rezolu- vqenom "Pomozi sam sebi i Evro- za zamjenu li~nih karata i voza~kih dva navrata isplatila ukupno dozvola na 81 lokaciji u BiH - kaè {tine Doboj u sudovima vode sporo- - Osim pomenutih sporova ko- cije o zapadnom Balkanu u kome pa }e ti pomo}i#, navodi se da su vi po tu`bama kojima se potraù- ji se odnose na naknadu {tete, re- 210.390 maraka od{tete. U prvom se kaè da }e odluke koje }e se evropski poslanici "veoma za- se u saop{tewu Ministarstva i dodaje da produàvawa roka vi{e ne- je 1,4 miliona maraka, wen ìro- gistrovani su i oni kojima se utvr- slu~aju rije~ je o naknadi za po- ticati statusa Kosova biti od brinuti zbog te{kih politi~kih }e biti. ra~un ne}e biti blokiran. |uje stanarsko ili pravo iz radnog ru{ene objekte Ahmeta Kavazo- velikog politi~kog zna~aja za problema u BiH#, i zahtijevaju Prema podacima nadle`ne Di- Ovo je u petak na{em listu po- odnosa i ima ih ukupno jedanaest - vi}a od 160 hiqada maraka, a u Srbiju i i zbog toga Beograd i hitno prebacivawe Radovana Ka- rekcije, do kraja pro{le godine za- tvrdio pravni savjetnik u kabine- rekao je on. drugom [emsudinu Hajrulahovi- Pri{tina treba da otpo~nu kon- raxi}a i Ratka Mladi}a u Hag. mijeweno je izdato dva miliona i tu na~elnika op{tine Doboj Mla- Kada je rije~ o ostalim pred- }u 50.390 maraka za izuzete objek- struktivan dijalog. - Zemqe zapadnog Balkana sa- 935.778 dokumenata, od ~ega je ne{to den Mi}i}. metima, Mi}i} kaè da se oni od- te i nekretnine po Zakonu o eks- ^lanovi Komiteta istakli me treba da doprinesu sopstvenoj vi{e od dva miliona li~nih karata - Na inicijativu na- proprijaciji - kaè zamjenik resu da prije pokretawa razgovora integraciji u Evropu, sara|uju}i i gotovo 840 hiqada voza~kih dozvo- ~elnika stru~ni tim je publi~kog pravobranioca, koja o statusu pokrajine treba hitno sa Ha{kim sudom , podsti~u}i pola. obavio analizu sudskih zastupa dobojsku op{tinu Mil- Izdato je 77,65 odsto od predvi- kica Gari}. preispitati po{tovawe standar- vratak izbjeglih, bore}i se pro- |enog broja li~nih karata i 103 od- predmeta u kojima se op- da na Kosovu, definisanih kao tiv korupcije i organizovanog sto od predvi|enog broja voza~kih {tina pojavquje kao jedna pravna dràva, povratak rase- kriminala i po{tuju}i qudska dozvola. ¥ N. Z. strana u sporu. Pou~eni qenih, pravo na vlasni{tvo i prava i prava mawina - kaè se u iskustvom Trebiwa, Vla- trì{na ekonomija, javio je do- saop{tewu. ¥ DEMANTI IZ NARODNE senice, [ekovi}a... kojima je blokiran ìro-ra- SKUP[TINE ~un, tim je posebnu pa`wu FOTO-VIJEST posvetio sudskim sporo- Kalini} vima u kojima se op{tina Doboj pojavquje kao tuè- nije dolazio na strana - kaè Mi}i}. Stru~waci su anali- BAWA LUKA - Slu`ba obez- zom utvrdili da je od 1992. bje|ewa Narodne skup{tine Repu- godine pa do danas op{ti- blike Srpske u petak je demantova- na tuèna u 76 navrata. la vijest, objavqenu u nekim javnim - Rije~ je o parni~nim glasilima, da je nekada{wi predsjed- sporovima u kojima je op- nik Skup{tine Dragan Kalini} na- {tina tuèna bilo sama, vodno 3. februara boravio u zgradi bilo sa nekim u svojstvu parlamenta u Bawoj Luci. suparni~ara. U svemu tome Doboj: I op{tina traì svoje C M U svom saop{tewu, Slu`ba na- najva`niji su sporovi gdje C M Y K vodi da "nisu jasni motivi zbog koje op{tina tuèna za na- {tine Obrena Petrovi}a, ovaj tim Y K jih je plasirana dezinformacija#. knadu {tete. Od ukupno 76, takvih nose na razli~ite upravne sporove stalno }e da prati kako se odvija- - Ostaje da vjerujemo da }e, shod- sporova je ~etrnaest - kaè Mi}i}. i utvr|ivawe razli~itih stawa koju sporovi pred sudom i, u saradwi no Zakonu o javnom informisawu, Oni su, prema wegovim rije~i- ja nisu iskazana kroz nov~anu vri- sa republi~kim pravobraniocem glasila koja su na taj na~in obmanu- ma, mogu}a opasnost za blokadu ì- jednost. koji zastupa op{tinu, preduzima- la javnost, reagovati pravovremeno ro-ra~una op{tine. Mi}i} dodaje Poslije detaqne analize, ti sva pravna i zakonska sredstva - i na odgovaraju}i na~in - pi{e u sada postoje i sporovi u kojima je op- stru~waci op{tine ocijenili su da zakqu~io je pravni savjetnik u Ka- op{tewu Slu`be obezbje|ewe Na- {tina tuìlac. u ovom trenutku ne postoji mogu}- binetu na~elnika op{tine Doboj rodne skup{tine Republike Srpske. Prema wegovim rije~ima, tih nost blokade op{tinskog ra~una. Mladen Mi}i}. ¥ D. Z. sporova je pet, a od{tetna vrijed- - Ipak, na zahtjev na~elnika op- ¥ S. PUHALO ALTER" - STUDIO " NVO ®

Prvo slu`beno auto radni~- sredstvima "zelenog plana#. Po- ke klase i dan-danas se moè vi- slije nekoliko decenija, ni{ta djeti na na{im drumovima. "Za- mu nije ispod ~asti, pa ni sije- stava 750#, mnogo poznatija kao no na krovu. "fi}o# nekada se kupovala i ¥ Predrag MUCOVI] 4 DOGA\AJI 5. i 6. februar 2005. UDRU@EWE GRA\ANA ZAJEDNO DO ISTINE" JAVNA RASPRAVA " U PALAMA Federacija PRAVDA IPAK DOSTI@NA bi po starom PALE - Republi~ki Fond penzijsko-invalidskog osigura- Ohrabruju}e odluke Vrhovnog suda. Najavqene ugovora o zamjeni nekretnina se wa ne slaè se sa prijedlogom SARADWA ne zna. da se penzije uskla|uju sa stopom i tu`be protiv sudija. Sklopqeno izme|u Ukidawe Ministarstva - Sklopqeno je izme|u tri i inflacije. unutra{wih poslova Repu- pet hiqada ugovora u spornom Fond tako|e, neprihvatqi- tri i pet hiqada ugovora periodu. Na desetine ih je ras- C M blike Srpske bilo bi ru- vim smatra i dio zakona koji odo- C M Y K BAWA LUKA - Odlukama gra|ani Republike Srpske i Hr- {ewe wenih temeqa, a uki- kinuto, a porodice su zbog ta- brava isplatu penzija ostvare- Y K Vrhovnog suda da se slu~ajevi vatske, koje su potom sudovi Srp- dawe grba, zastave i himne kvih presuda izba~ene na ulicu. nih na podru~ju Federacije BiH. raskinutih ugovora o zamjeni ske uglavnom poni{tavali. udarac u srce srpskog naro- Ogroman broj tih ugovora, jo{ je Ovo su neki od osnovnih za- imovine vrati na razmatrawe na Draì} je dodao da su zbog da. Zato }emo na putu o~u- u postupku - rekao je ânkovi}. kqu~ak sa javne rasprave o Na- prvostepeni sud, po~elo je za- "{ablonskog odlu~ivawa sudova vawa Srpske nastaviti da Predstavnici Udruèwa crtu zakona o izmjenama i dopu- dovoqewe pravde za prinudno o ovim predmetima#, mnoge po- sara|ujemo sa drugim nevla- gra|ana "Zajedno do istine# upo- nama zakona o penzijsko-inva- iseqene gra|ane. rodice u Republici Srpskoj iz- dinim udruèwima - rekao zorilo je i na to da su mnogi ko- lidskom osigurawu, koja je u ~e- Ovo je, izme|u ostalog, u pe- ba~ene na ulicu. je Dane ânkovi}. ji su mijewali imovinu ulagali tvrtak odràna u Palama. tak rekao sekretar Udruèwa - One }e tuìti Repu- i dogra|ivali svoje nove domo- Pomo}nik ministra za rad i gra|ana "Zajedno do istine# Go- bliku Srpsku i sudije koje Prema ve, ali da im je i to oduzeto i ni- bora~ko-invalidsku za{titu ran Draì} na konferenciji za su donosili presude neute- rije~ima kada nije vra}eno ili nadokna- Srpske u ostavci Rajko Kli~ko- novinare u Bawoj Luci. meqene u zakonu. Pored predsjedni- |eno. vi} kazao je da je Vlada Srpske - Tri godine smo se borili toga, sud nije imao pravo ka Udruè- Dane ânkovi} podsjetio je svjesna teìne ponu|enog zako- da dokaèmo sudijama osnovnih da ih izbaci iz jedne imo- wa "Zajed- i na aktivnosti Udruèwa u na, èli da o kqu~nim pitawi- i okru`nih sudova da ne rade ka- vine, a da im istovremeno do isti- pro{loj godini. ma ~uju mi{qewe, penzionera, ko treba i da ne mogu jednoobra- no ne vrati onu koju su ne# Dane Izme|u ostalog, pomenuo je radnika kao i poslodavaca. - Posebno osjetqivo pitawe zno, na osnovu op{tih okolno- zamijenili. Porodica- ânkovi- i prikupqawe potpisa za izdva- je ono koje tretira prestanak }a, ta~an jawe Srpske iz BiH i prijedlog sti, raskidati sve ugovore o za- ma koje su prinudno ise- isplate penzija ostvarenih na mjeni sa~iwene od 1. aprila qene pomo}i }emo da broj sklo- o zamrzavawu rada srpskih predstavnika u zajedni~kim organi- podru~ju Federacije BiH i neki 1992. godine do 19. decembra dobiju nadoknadu za ono pqenih u~esnici rasprave podràvaju 1998. godine. îweni~no stawe {to su preìvjeli. i raski- ma BiH. ponu|eno rje{ewe, neki ga pri- uop{te nije uzimano u obzir - O~igledno je da osnov- nutih ¥ J. NOVKOVI] hvataju sa rezervom, a ima i onih podsjetio je Draì}. ni i okru`ni sudovi koji su potpuno protiv toga - na- Rije~ je o ugovorima o zamje- imaju druge motive - Dane ânkovi}: Nepravda glasio je Kli~kovi}. ni nekretnina koje su u spornom rekao je Goran Dra- tjera na ulicu On je rekao da }e do 2. febru- periodu me|usobno mijewali ì}. ara, do kada i traje javna rasprava, koja }e se obaviti u pet re- DIREKTOR BOKSITA" DOBIO SPOR PREDUZE]E ZVORNIK STAN" gionalnih centara Srpske, biti " " poznat stav o ovom pitawu. dine objavila neistinu da Rajko Kli~kovi} je napomenuo da Televizija za neistine Duki} "veoma izda{no finansij- Nema {trajka trenutno ima oko 14 hiqada za- ski pomaè organizaciju za koju htjeva koji do sada nisu rije{e- MILI]I - Generalni di- skom zateznom kamatom po~ev{i se tvrdi da je teroristi~ka# pa ZVORNIK - Rukovodstvo }e ispla}ivana i zaostala poni u Federaciji BiH, {to jasno rektor mili}kog "Boksita# Raj- od 9. oktobra 2002. godine. je time nanesena {teta ugledu "Zvornik stana# i {trajka~kog traìvawa u procentu koji omo- ukazuje da sve ono {to su traì- ko Duki} dobio je spor sa Tele- Tako|e, pomenuta televizija Duki}a i uspje{nom preduze}u odbora ovog preduze}a potpisa- gu}i priliv sredstava. li penzioneri povratnici, pre- vizijom Federacije BiH. je obavezna da presudu objavi u "Boksit# iz Mili}a na ~ijem je li su sporazum o isplati plata Zajedni~ki je konstatovano ko me|unarodnih organizacija, Naime, Vrhovni sud Federa- informativnoj emisiji Dnevnik dugo godina. zbog ~ega su radnici odustali da je osnovni zadatak da se sli- sudova i nadle`nih organa BiH cije BiH potvrdio je presudu 2 u roku od 30 dana od pravosna- Govore}i o presudi Rajko Du- od najavqenog {trajka. ka preduze}a u o~ima korisni- i Federacije BiH - nije ostvare- Kantonalnog suda u Sarajevu ko- `nosti presude. ki} je za na{ list istakao da je Preduze}e "Zvornik stan# ka poboq{a. no. jom se Radio-televizija Federa- Prvostepeni sud je utvrdio, nov~ani iznos naknade najmawe saop{tilo je da je u izmirena Iskqu~ewa grijawa do 15. - Putem Doma za qudska pra- cije BiH obavezuje da Duki}u, na a Vrhovni potvrdio da je Fede- vaàn. decembarska faktura za utro- aprila ne}e biti, a "Zvornik va, pravo na penziju u Federaci- ime nematerijalne {tete ispla- ralna televizija u centralnom - [teta koju mi je objavqiva- {eni gas od 174 hiqade maraka, stan# i korisnici zajedno moji BiH ostvarili su jedino tri ti pet hiqada maraka sa zakon- Dnevniku 17. septembra 2002. go- wem neistina nanijela televizi- dok je istovremeno radnicima raju da stvore uslove za to, ka- penzionera i takva odluka je tre- ja Federacije BiH ogromna i o~i- ispla}ena januarska plata. ù u ovom preduze}u. Gra|ani- balo da bude princip po kojem }e gledno je da je imala za ciq da sa- Poslije ~etiri sastanka, ma je upu}en zahtjev da izmire se urediti ovo pitawe, ali to tanizuje mene, moju porodicu i {trajka~ki odbor "Zvornik sta- svoje obaveze. Istovremeno je nije nai{lo na razumijevawe u preduze}e na ~ijem sam ~elu - rena# i rukovodstvo su postigli najavqeno obra~unavawe zate- Federaciji BiH - podsjetio je kao je Duki}. dogovor i potpisali sporazum. znih kamata, kao i primjena dru- Va`nije je {to }e presuda mo- Kli~kovi}. Prvu ta~ku sporazuma, da se gih mjera ~ak i oduzimawa imo- Prema wegovim rije~ima fe- rati da se objavi na istoj televi- januarska plata isplati 4. fe- vine. ziji, u istoj informativnoj emi- deralne vlasti i daqe prièq- bruara rukovodstvo je ve} ispu- Iz preduze}a "Zvornik kuju da se odnosi rje{avaju po siji u kojoj su objavqene i neisti- nilo, i obavezalo se da }e na- stan# saop{teno je i da izmire- ne. sporazumu iz 2000. godine, a ko- - U ovom slu~aju pravosu|e je redne ispla}ivati redovno od na decembarska faktura za jeg karakteri{e neravnopravna pokazalo efikasnost i potvrdi- 1. do 5. u mjesecu za prethodni utro{eni gas od 174 hiqade ma- raspodjela penzija ostvarenih lo da je pravda spora ali dosti- mjesec. raka. do rata na {tetu Srpske. `na - smatra Rajko Duki}. Tako|e, uz redovne plate, bi- ¥ S. Sa. ¥ S. [. U obrazloèwu presude, iz- SINDIKAT BAWOLU^KOG STOÂRA" me|u ostalog stoji da se "nakna- " da {tete zbog klevete prema od- tora, Upravnog i Nadzornog od- redbama Zakona o za{titi od kle- Upozorewe poslodavcima bora i sazivawe Skup{tine ak- vete Federacije BiH dosu|uje cionara preduze}a. Ukoliko se fizi~kom ili pravnom licu zbog BAWA LUKA - Zbog neiz- u ime svojih radnika, u ponedje- poslodavci oglu{e o zahtjeve rad- {tete nanesene ugledu tog lica nika, potpuno }emo obustaviti izno{ewem ili prono{ewem iz- mirenih plata od avgusta pro{le qak, 7. februara, organizuje raàvawa neistinitih ~iweni- i neupla}ivawa doprinosa od 1. {trajk upozorewa u prostorija- rad, u skladu sa Zakonom o {traj- avgusta 2000. godine, Sindikat ma preduze}a. ku - navodi se u saop{tewu Sin- \ Rajko Duki}: Iznos nije vaàn ca#. ¥ S. Sa. bawolu~kog preduze}a "Sto~ar#, - Zahtijeva}emo smjenu direk- dikata "Sto~ara#. ¥ D. R.

SAOP[TEWE TELEKOMA " UO^I NEDJEQNOG POMENA U DRAKULI]U SRPSKE" Ukqu~eni DA PAMTE POTOMCI novi brojevi

C M BAWA LUKA - Kra}i prekidi Za nepunih osam ~asova 7. februara C M Y K telefonskih veza na {irem podru~ju 1942. godine, Paveli}evi koqa~i Y K Bawe Luke prouzrokovani su preba- civawem saobra}aja na novu, savreme- u smrt su poslali 2.300 nedu`nih Srba. nu centralu, koja je po~etkom ove nedjeqe pu{tena u rad. Pogaèni i boìji i qudski zakoni Slu`ba za informisawe "Tele- koma Srpske# saop{tila je da su eki- BAWA LUKA - Na Spomen- Drakuli}u, [argovcu i Moti- pe ovog preduze}a u petak na novu cen- kosturnici u Drakuli}u kod Ba- kama, prilika je da se ~ovjek za- tralu prebacile sve korisnike, ~iji we Luke u nedjequ, 6. februara, pita za koga su u Svetom pismu su telefonski brojevi od 217 - 912 do obiqeì}e se {ezdeset tri go- napisane rije~i "Ne ubij#. 219 - 132, kao i od 218 - 424 do 218 - 551. dine od nevi|enog usta{kog zlo- Kao {to pro{le godine u Vezu sa svijetom preko nove cen- ~ina nad nedu`nim srpskim ci- Drakuli}u re~e protojerej sta- trale dobile su i pretplatnici u Kru- vilima. vrofor Veselin Mijatovi}, pi na Vrbasu, Dowim Kolima i Adi. Prije 63 godine mirna ba- "nije samo ova Bo`ja zapovijest Ekipe }e raditi i u subotu, kada }e na podru~ju grada na novu centralu pre- wolu~ka sela Drakuli}, [ar- pogaèna tog crnog 7. februa- baciti pretplatnike sa brojeva od 217 govac i Motike u crno su zavi- ra 1942. godine u okolnim ba- - 144 do 217 - 911. le monstrumi u crnim unifor- wolu~kim selima. Zvijeri u U prigradskim naseqima na novu mama, pripadnici elitnog "Tje- qudskom obli~ju pogazili su ta- centralu bi}e preba~eni pretplatni- lesnog zdruga# usta{kog poglav- da sve zavjete i zakone, Bo`je i ci u Motikama, Drakuli}u, Lazarevu nika Ante Paveli}a. Pod wihov qudske. Pogazili su ih oni, od i Dowim Podgradcima, na podru~ju no` istog dana, 7. februara kojih se o~ekivalo da te zako- gradi{ke op{tine, kao i u samoj Gra- 1942. godine, do{le su i obje ne sprovode#. di{ci. smjene rudnika Rakovac. Mora se podsjetiti da je kr- Planirano je da u subotu na novu Za nepunih osam ~asova, Pa- vavi usta{ki pir u Drakuli}u, centralu budu preba~eni i "ISDN# veli}evi koqa~i u smrt su po- [argovcu, Motikama i rudniku \Spomenik u Drakuli}u: Vje~na opomena korisnici u "Komingu# i "Komtelu#, slali oko 2.300 nedu`nih srp- Rakovac predvodio katoli~ki ~iji su brojevi po~iwali sa 810 - 000 skih du{a. Klali su zlo~inci sve{tenik iz samostana Petri- koji je za ~etiri godine posto- Vidi se to i po Drakuli}u, [ar- Budu}im generacijama osta- i 810 - 100. U nedjequ }e na novu centralu bi- nemilice - djecu u kolijevkama, }evac - fra Miroslav Filipo- jawa progutao nekoliko stoti- govcu i Motikama, koji su ve}i je da ne zaborave nemjerqivu ti preba~eni pretplatnici, ~iji bro- ène, mu{karce, starce i stari- vi}? na hiqada qudskih ìvota. i mnogoqudniji nego ikada. Ko- tragediju dobrih srpskih doma- jevi po~iwu sa 216 - 376 do 217 - 143, ce. Nisu birali, jer je ciq bio Za svoje nedjelo, poznato je, Bez obzira na monstruo- liko bi u ovim selima bilo sre- }ina, koji su usmr}eni na ku}- kao i korisnici usluga "Telekoma jedan - zatirawe srpskih trago- katoli~ki sve{tenik kasnije je znost i zvjersku odlu~nost, usta- }e, veseqa, smijeha i igre da se nim pragovima samo i jedino Srpske# u Trnu. va. nagra|en mjestom upravnika {e nisu uspjele u svojoj namje- nije desio 7. februar 1942. go- zbog vjere pravoslavne! ¥ D. M. Svaka godi{wica pokoqa u zloglasnog logora Jasenovac, ri - srpski narod nije uni{ten! dine, te{ko je i zamisliti. ¥ D. MAJSTOROVI] 5. i 6. februar 2005. POLITIKA 5 KONFERENCIJA ZA NOVINARE PREDSJEDNIKA REPUBLIKE DRAGANA ÂVI]A DEJTON OSTAJE, SRPSKA OPSTAJE

Upravni odbor Savjeta za sprovo|ewe DARKO MATIJA[EVI] mira posebno naglasio da Dejtonski Ne}emo sporazum ostaje temeq mira u BiH, C M odustati C M Y K ukqu~uju}i i daqe postojawe Y K Ministar unutra{wih poslo- Republike Srpske i Federacije BiH va Darko Matija{evi} tako|e je prisustvovao sjednici Upravnog BAWA LUKA - Predsjednik Re- blike Srpske i Federacije BiH. odbora Savjeta za sprovo|ewe mi- publike Srpske Dragan âvi} izja- - Savjet za sprovo|ewe mira je ra u Briselu. On je ~lanovima vio je u petak u Bawoj Luci da je Sa- upozorio sve politi~ke vo|e u BiH Upravnog odbora objasnio pozici- vjet za sprovo|ewe mira u BiH po- koje neodgovornim izjavama pozivaju republi~kog Ministarstva unu- zdravio napredak koji je Srpska po- ju na ukidawe Republike Srpske da tra{wih poslova i predo~io ~iwe- sqedwih mjeseci postigla u sarad- se, umjesto toga, skoncentri{u na nice o saradwi sa Ha{kim sudom. wi sa Hagom. primjenu Dejtonskog mirovnog spo- - U naredom periodu maksimal- Saradwu je, naglasio je âvi}, razuma i reforme koje }e BiH uveno }emo iskoristiti sve svoje mo- potrebno nastaviti sve do hap{ewa sti u evroatlantske integracije - gu}nosti da bi saradwa bila pot- svih optuènih, ra~unaju}i Radova- rekao je predsjednik âvi}. puna. Ne}emo odustati sve dotle na Karaxi}a i Ratka Mladi}a. Uo~qiva je, dodao je on, pozi- dok svi optuèni sa javne liste - Ulazak BiH, kao i ostalih ze- tivna promjena odnosa prema Repu- Ha{kog suda, ukqu~uju}i Radova- maqa regiona, u evropske integraci- blici Srpskoj. Na to je sigurno uti- na Karaxi}a i Ratka Mladi}a, ne je uslovqen je punom saradwom sa cala uspje{nost reformi koje su do- budu uhap{eni - rekao je Matija- Ha{kim tribunalom. I o tome ne- vele do ispuwavawa gotovo svih 16 {evi}. ma poga|awa. U Evropu se moè i}i uslova za daqe pregovore o pridru- Darko Matija{evi} je potvr- iskqu~ivo preko Haga - istakao je ìvawu i stabilizaciji sa Evrop- dio da Ministarstvo unutra{wih âvi}, koji je u ~etvrtak u~estvo- skom unijom. poslova povremeno kontaktira sa vao u radu Upravnog odbora Savjeta Osvr}u}i se na zakqu~ke sa sjed- \ Dragan âvi} i Darko Matija{evi}: Dobre vijesti porodicama ha{kih optuènika, za sprovo|ewe mira u BiH. nice u Briselu, Dragan âvi} je popa i porodicom Radovana Karaxi- On je rekao da ni u diskusiji, a sebno istakao da je Savjet za spro- da se kona~no rje{ewe ne moè na- ukidawe wenog Ministarstva unu- Savjet za sprovo|ewe mira je po- }a u vezi sa wegovom dobrovoqnom ni u kominikeu sa sjednice Savjeta, vo|ewe mira podrào visokog pred- metati, ve} se do wega mora do}i je- tra{wih poslova i direktora poli- zdravio nastojawa da se {to brè predajom. On je kazao da ne moè ni jednom rije~ju nije spomenuto da stavnika Pedija E{dauna, Dejton- dino saglasno{}u svih strana - re- cije. Neprihvatqivo je, tako|e, da formira republi~ka Vlada kojoj je- otkivati operativne detaqe tih Srpska izbjegava saradwu sa Hagom. ski mirovni sporazum i naglasio kao je âvi}. policija Federacije BiH prelazi dan od prioriteta mora biti sarad- kontakata. ¥ Naprotiv, re~eno je da odgovornost zna~aj postizawa saglasnosti unu- Ovim je, napomenuo je on, samo administrativne granice Srpske. wa sa Ha{kim sudom. u saradwi sa Ha{kim sudom treba da tar BiH, kao na~ina za dono{ewe osnaèna izjava visokog predstav- Predsjednik Republike je rekao - Me|unarodna zajednica je jasno sprovo|ewe mira da bi produàva- preuzmu i zajedni~ki organi na ni- svih odluka. nika u BiH, da se rje{ewa za refor- da je Upravni odbor Savjeta za spro- stavila do znawa da ne èli da se miwe krize izvr{ne vlasti bilo {tet- vou BiH. - Savjet je pozdravio preporu- mu policijskih snaga ne}e nametati, vo|ewe mira upoznao sa krizama koje{a u na{a unutra{wa pitawa, pa no po Republiku Srpsku. On se zbog âvi} je istakao da je u Brise- ke Komisije za reformu policije u ve} da se o wemu treba posti}i pu- je nastaju poslije pritisaka i kazni ni u izbor Vlade Republike Srpske toga nada da }e Narodna skup{tina lu posebno nagla{eno da Dejtonski BiH kojima }e se obezbijediti efi- nu politi~ku saglasnost. koje izri~e visoki predstavnik i - izjavio je âvi}. 15. februara izabrati novu Vladu i sporazum ostaje temeq mira u BiH, kasnija i finansijski odrìva po- Dragan âvi} je ponovio da je za me|unarodna zajednica, zatraìv{i Predsjednik Republike Dragan tako okon~ati krizu izvr{ne vlasti ukqu~uju}i i daqe postojawe Repu- licija. Istovremeno, nagla{eno je Republiku Srpsku neprihvatqivo da se prekine takva praksa. âvi} je prenio ocjenu Savjeta za u Republici. ¥ G. DAKI]

NOVI OMBUDSMAN PREUZEO DU@NOST OBRAZLO@EWE IZVJE[TAJA KOMISIJE ZA SREBRENICU \ Branka Kolar-Mi- Pri~a tek po~ela GENOCID Prijem bez predaje jatovi}: U obrazloèwu stoji da je, "uz na- Nije mo- BAWA LUKA - Biv{i predsjednik zbog kojih Vlada to nije u~inila. Ta- ~elnu konstataciju da je u Srebreni- NOVI ombudsman Republi- pustio posao zbog odlaska na ci, jula 1995. godine do{lo do te{ke gla do}i Komisije za Srebrenicu Milan Bog- ko|e je istakao da ne èli da obrazlo- ke Srpske Nada Grahovac i je- novu du`nost. dani} potvrdio je u petak na{em listu èwe srpskih ~lanova Komisije bude povrede me|unarodnog ratnog prava, dan wen zamjenik, Enes Ha{i}, Branka Kolar-Mi- da su weni ~lanovi iz Republike Srp- predmet politi~kih zloupotreba, ve} rije~ genocid navedena samo jednom: u petak su preuzeli novu du- jatovi} nije se pojavi- ske autori obrazloèwa pojedinih da posluè svrsi. prilikom citirawa dijela dispozi- `nost. la, jer je na bolovawu. stavki iz izvje{taja o doga|ajima u i U dokumentu se, izme|u ostalog, tiva drugostepene presude Ha{kog Saglasnost Vije}a naroda Wu je o primopredaji oko ovog mjesta, koji su se odigrali u navodi da Komisija za Srebrenicu ni- tribunala generalu Radislavu Krsti- jo{ uvijek nije dobio predstav- obavijestio kolega julu 1995. godine je predo~ila spisak qudi nad kojima }u#. nik hrvatskog naroda Milan [u- Frawo Crwac. Oko tog obrazloèwa u ~etvrtak su po~iweni zlo~ini nego spisak nesta- Komisija, navedeno je u obrazlo- bari}, jer je klub delegata Hrva- - Poslala sam dosu izbili nesporazumi na relaciji Vla- lih. èwu wenih srpskih ~lanova, nije ta zatraìo za{titu vitalnog pis kolegi Crwcu i da - Savez logora{a Republike Srp- - Spisak od 7.806 imena odnosi se imala ovla{}ewe i zadatak da daje nacionalnog interesa. generalnom sekre- ske. na lica koja su prijavqena kao nesta- pravne kvalifikacije doga|aja ko- Parlament je imenovao om- taru Narodne sku- Saveza logora{a je novinarima pola, u vezi sa doga|ajima oko Srebreni- jim se bavila jer nije bila istra`no budsmane na sjednici 28. decem- p{tine Republi- dijelio dokument ispod kojeg je potpi- ce tokom jula 1995. godine. Od tog bro- tijelo. bra, poslije usvojenog Zakona o ke Srpske Bori san Vladin Biro za odnose s javno{}u, ja, identifikovano je 1.438 posmrtnih izmjenama i dopunama Zakona o Blagojevi}u, da {to je portparol republi~kog premi- ostataka - navedeno je u obrazloèwu na podru~ju Srebrenice od 10. do 19. ju- ombudsmanu Republike Srpske. sam na bolovawu jera u ostavci Goran Radivojac nazvao ispod kojeg sada stoje imena ~lanova la 1995. godine, {to zna~i da nije obu- Izmjenama i dopunama su, iz- i da ne mogu do}i na "grubim falsifikatom i najcrwom Komisije iz Republike Srpske. hva}en istorijski kontekst i uzro~no- razrije{iti ombudsmane, jer stu- posqedi~ne veze doga|aja. me|u ostalog, promijeweni i primopredaju - rekla je ona. pawem na snagu izmjena i dopu- podvalom#. Istaknuto je, tako|e da Komisija uslovi potrebni za obavqawe Branka Kolar-Mijatovi} je Sada je dilema razrije{ena: obra- nije mogla da utvrdi uzrok, na~in, i ^lanovi Komisije za Srebrenicu na zakona, oni vi{e ne postoje - istakli su da ne èle da negiraju iz- ovih du`nosti, pa je, {to rani- kazala da nije dobila rje{ewe o kratko je kazao Blagojevi}. zloèwe su sastavili srpski ~lanovi vrijeme smrti, kao ni ukupan broj stra- je nije bio slu~aj, potrebno da razrje{ewu. Ona smatra "da se Komisije za ispitivawe doga|aja u i dalih, a lokacije masovnih grobnica vje{taj koji su potpisali, ali su zbog Boro Blagojevi} je deman- pogre{nih interpretacija èqeli da kandidat ima poloèn pravosud- nisu stekli uslovi za primopre- tovao glasine da novi ombud- oko Srebrenice zbog "proizvoqnih in- ozna~ene kao mogu}e. ni ispit i dokazano iskustvo u daju#. terpretacija# izvje{taja. Osim toga, spiskovi koji su nasta- daju neka obja{wewa. Uvjereni su da se sman Nada Grahovac ne ispuwa- cjelovita slika o doga|ajima u Srebre- radu u pravosu|u. S druge strane, generalni seva sve zakonom propisane uslo- - S obzirom na to da je Komisiji za li na osnovu prijava ~lanova porodi- nici jula 1995. godine, moè dobiti je- Ombudsmani Republike Srp- kretar Parlamenta Srpske Bo- ve za obavqawe ovog posla. On Srebrenicu prestala da radi 15. okto- ca i drugih lica, Komisija zbog vre- ske bili su Branka Kolar-Mija- ro Blagojevi} objasnio je da u obja{wava da to {to ona nije bra pro{le godine, iznijeli smo svoje menskog ograni~ewa, nije empirijski dino sagledavawem wihovog istorij- tovi}, Frawo Crwac i Zlatko ovom slu~aju rje{ewe o razrje{e- radila u pravosu|u, nije neis- mi{qewe i o~ekivali smo da ga Vla- provjerila. skog konteksta. Izvje{taj se moè po- Kulenovi}. Du`nost je, me|utim, wu nije potrebno. puweni uslov, jer ga zakon i ne da obrazloì - rekao je Milan Bogda- Navedeno je i da je zadatak Komi- smatrati kao po~etak, a ne kao kraj u petak zvani~no predao samo - Nigdje u zakonu se ne navo- traì. ni}. sije bio ograni~en iskqu~ivo na ispi- pri~e o doga|ajima u Srebrenici. Crwac. Kulenovi} je ranije na- di da Narodna skup{tina mora ¥ M. X. On nije èlio da ulazi u razloge tivawe sudbine Bo{waka nestalih u ¥ G. K. PERO BUKEJLOVI] O PREGOVORIMA ZA IZBOR NOVE VLADE STRANA^KA HRONIKA NI SLOGA, NI RASULO STRANKA DEMOKRATSKE AKO kod predstavnika srpskih AKCIJE C M politi~kih partija u narednom peri- Sramota je da nas potpredsjednik Stranke C M Y K odu ne prevlada razum i ako ne na|e- demokratske akcije Adil Osmanovi} podsje}a Y K mo prave odgovore na izazove koji su Ni{ta od pred Republikom Srpskom, onda nam da me|u srpskim partijama vlada rasulo. To je se ne pi{e dobro. podr{ke Upozoravaju}i na opasnost koja {amar svim srpskim strankama se nadvila nad Srpskom, kandidat za predsjednika nove republi~ke Vlade o budu}nosti Srpske i izazovima pred SARAJEVO - Poslanici Pero Bukejlovi} isti~e da je zbog to- kojim se trenutno nalazimo - kaè Bu- POLICIJA Stranke demokratske akcije u ga "vrijeme da partije prevazi|u svo- kejlovi}. - Drago mi je {to je visoki predstavnik Pedi E{daun Narodnoj skup{tini Republi- je uske interese# i pokaù slogu neo- Sve partije potpisnice Sporazu- obe}ao da ne}e nametati rje{ewe za reformu policije i da ke Srpske ne}e glasati niti phodnu za opstanak republi~kih orga- ma o principima usagla{enog poli- }emo sami odlu~ivati o ovom pitawu - istakao je Pero Bu- }e weni kadrovi u~estvovati na vlasti. ti~kog djelovawa, dodao je on, treba kejlovi}. u vladi koju predloì manda- - Boqe bi bilo da smo snagu koju da ga se pridràvaju. Trenutno, me|u On kaè da "vjeruje srpskim ~lanovima komisije# i zna tar Pero Bukejlovi}, rekao je smo kr~mili na pregovore o formi- potpisnicama ovog dokumenta ne vlada ne}e prihvatiti nijednu reformu koja ide na {tetu Re- u petak na konferenciji za no- rawu vlade, potro{ili na razgovore da ni potpuna sloga, niti je nastupi- publike Srpske. vinare u Sarajevu {ef kluba lo rasulo. - To nam pruà mogu}nost da uti~emo na sudbinu repu- ove stranke u Skup{tini Srp- - Sramota je da nas potpredsjed- bli~kog Ministarstva unutra{wih poslova - naglasio je Pe- \ Pero Bukejlovi}: Rasipawe ske Tarik Sadovi}, javila je SPORAZUM nik Stranke demokratske akcije Adil ro Bukejlovi}. Sporazum o principima usa- Osmanovi} podsje}a da me|u srpskim snage (Snimio M. [UKALO) Srna. gla{enog politi~kog djelovawa, partijama vlada rasulo. To je {amar Bukejlovi}, u woj ne}e biti ni pred- po{qavawe novih i za- Sadovi} je istakao da bi tvrdi Pero Bukejlovi}, pruà od- svim srpskim strankama - tvrdi Bukej- stavnika Stranke demokratske akci- dràvawe sada{wih radnika. A kad se raju}im zakonima i rezolucijom Na- "glasawe za Bukejlovi}evu vla- govor na sva su{tinska pitawa lovi}. je. poboq{a proizvodwa, tad }emo mo}i rodne skup{tine. Na budu}em premi- du prakti~no zna~ilo podrà- pred kojima }e se uskoro na}i Srp- Moramo se, kaè on, upitati je - Za partije koje zagovaraju ru{e- da stvorimo ja~u osnovu za finansi- jeru je samo da dosqedno sprovodi sve ti ometawe zapo~etih refor- ska. Nevoqa je {to sve potpisni- li s nama sve u redu? Jer, obja{wava we Republike ne}e biti mjesta u bu- rawe javnog sektora - kaè Bukejlo- pa i ove propise - kaè Pero Bukej- ce ne po{tuju ovaj dokument. mi odbrambenog i policijskog Bukejlovi}, u Narodnoj skup{tini je du}oj izvr{noj vlasti Srpske - nagla- vi}. lovi}. sistema, {to }e udaqiti BiH od - Neke stranke ve} su se odre- 69 srpskih poslanika, koji bi morali sio je Bukajlovi}. - Ministarska mje- Na wegovoj listi prioriteta na- On nagla{ava da "ne}e ~ekati da kle ta~ke {est koja se odnosi na evroatlantskih integracija#. da zastupaju interese srpskog naroda, sta, predvi|ena republi~kim Usta- lazi se i borba protiv kriminala, kao problemi do|u wemu, ve} }e im i}i u On je rekao da Stranka de- izbor nove vlade i odmah saop{ti- susret#. Poboq{awe saradwe sa Sa- pogotovo sada kada se i direktno i sa vom za Bo{wake i Hrvate, bi}e popu- i nastavak zapo~etih reformi ~iji je mokratske akcije podràva mo- le da mi uskra}uju podr{ku da sa- bokova "juri{a# na republi~ke orga- wena nestrana~kim li~nostima. ciq {to brè prikqu~ivawa Evrop- vjetom ministara i Parlamentarnom stavim vladu. Ipak, mnogo je bitne vlasti. Program rada, koji }e predstavi- skoj uniji. Me|utim, osnova za sve po- skup{tinom BiH tako|e su jedan od del organizacije policije u nije da se potpisnice dosqedno dr- Nijedna partija koja se ne pridr- ti poslanicima 15. februara, Bukej- teze budu}e Vlade Republike Srpske, prioriteta u programu Pere Bukej- pet regiona i da }e se zalaga- è prvih pet ta~aka sporazuma. àva prvih pet ta~aka Sporazuma o lovi} zasniva na ~etiri ta~ke. One su, ako wen predsjednik bude Bukejlovi}, lovi}a. Srpski predstavnici u ovim ti za wegovo usagla{avawe sa Ako ga se sve stranke budu pridr- principima usagla{enog politi~kog kaè, dovoqne za normalan rad izvr- nalazi se u Sporazumu o principima organima moraju biti tje{we poveza- regionalnom organizacijom àvale, nikada se vi{e ne}e po- djelovawa i ne radi na o~uvawu ustav- {ne vlasti, ali i za poboq{awe ì- usagla{enog politi~kog djelovawa. ni sa republi~kim organima i, na ni- obavje{tajno-bezbjednosne krenuti pitawe o~uvawa Srpske i ne pozicije Republike Srpske i we- votnih uslova stanovnika Srpske. - Zbog skidawa hipoteke sa Srp- vou BiH, jo{ boqe raditi u interesu agencije i Agencije za istra- wenih organa vlasti - kaè Pero nih organa vlasti ne}e imati mini- - Pokretawem prera|iva~ke inske, poboq{a}u saradwu sa Ha{kim Republike Srpske. ge i za{titu. ¥ Bukejlovi}. stre u novoj Vladi. Prema tome, kaè dustrije stvori}emo mogu}nost za za- sudom. Ova oblast je ure|ena odgova- ¥ N. DIKLI] 6 EKONOMIJA 5. i 6. februar 2005. ZAUSTAVQEN PREKOMJERNI UVOZ CEMENTA I [E]ERA U BiH NA INTERVENCIJU VLADE SRPSKE Jeftinija [LEPERI PUNI SUMWE bukva, skupqi bor UVOZ cementa i {e}era u Prekomjerni uvoz, koji su uo~ili u Upravi za indirektno BiH drasti~no je smawen po- BAWA LUKA - Vlada Republi- slije otkrivenih neregularno- oporezivawe, podstaknut je i pogodnostima hrvatskog ke Srpske u ostavci dala je sagla- sti koje je uo~ila Uprava za in- snost na izmijewenu odluku Uprav- direktno oporezivawe. zakona koji kaè da se na izvoz robe ne pla}a PDV nog odbora Javnog preduze}a {umar- C M Uprava je otkrila da je oko stva "Srpske {ume# da se izmijeni C M Y K 50 hiqada {lepera cementa uve- osnovi - kaè za na{ list di- liona kilograma - isti~e â- je da se ne radi ni o nedavno donesena odluka o pove}a- Y K zeno, uglavnom u Federaciju wu cijena drvnih sortimenata. rektor Uprave za indirektno u{evi}. {e}eru ni o cemen- Ovo je u ~etvrtak, poslije sjed- BiH, preko jednog grani~nog oporezivawe Kemal âu{evi}. On prekomjerni uvoz obja- tu, nego o drugim nice republi~ke Vlade, novinarima prelaza. On podsje}a da su federal- {wava i pogodnostima hrvat- robama - objasnio saop{tila {ef vladinog Biroa za - To nam je odmah bilo sum- na glasila s nevjericom do~e- skog zakona koji kaè da se na je âu{evi} i do- odnose sa javno{}u Cvijeta Kova~e- wivo, jer propusna mo} jednog kala ukazivawe na prekomjer- izvoz robe ne pla}a porez na dao da ne moè da vi}. grani~nog prelaza nije tolika, ni uvoz {e}era i cementa po- dodatnu vrijednost. otkriva ni deta- - Korigovanom odlukom Uprav- s obzirom na to da preko wega ~etkom pro{le godine. Da li je umjesto cementa i qe ni imena, nog odbora Javnog preduze}a {umar- ulaze i druge robe i vozila. Ka- - Ako nije bilo afere, ka- {e}era u BiH ulazila i druga jer je istraga stva "Srpske {ume# cijena bukovih da sam pitao za{to niko nije trupaca prve, druge i tre}e klase neko je onda mogu}e da je posli- roba? u nadle`no- }e, kako je bilo najavqeno, biti po- pregledao tih 50 hiqada {lepe- je na{eg javnog istupa smawen - Federalna Poreska upra- sti Tuìla- ve}ane za 10, nego za pet odsto - re- ra cementa, re~eno mi je da je uvoz za 17.500 {lepera? Umje- va je za odre|ene uvoznike izre- {tva BiH. kla je Kova~evi}eva. direktor biv{e federalne ca- sto milijardu kilograma, ko- kla kazne, a Tuìla{tvo BiH je âu{e- Cijena jednog kubnog metra naj- rinske uprave dao uputstvo da se liko je uvezeno u pretpro{loj zbog "afere {e}er# pritvori- vi} tvrdi da kvalitetnije bukove oblovine izno- mogu cariniti na mjese~noj godini, lani je uvezeno 500 milo dvije osobe. Od hrvatskih je sada{wi si}e 102 marke, druge klase 79, a tre- kontrolnih orga- uvoz cemen- }e klase 60 maraka. S druge strane, dodala je Kova- na zatraìli smo ta i {e}era âu{evi}: Aferu dokazuje ~evi}eva, cijene trupaca crnog bora, podatke, da pro- sveden na re- smawivawe uvoza poslije na{eg koje nisu bile obuhva}ene prethod- vjerimo da li se alne potrebe javnog istupa nom odlukom Upravnog odbora, bi}e podudaraju sa on- BiH. Ciq pove}ane za 10 odsto kao i kod osta- im {to je u{lo u Uprave je, po lih ~etinara. BiH. Iz dosta- wegovim rije~ima, da ubudu}e - Ne zna~i da postoje nere- - Cijena kubnog metra prve kla- vqene dokumen- uvezena roba odgovara navedenoj gularnosti samo kod ovih roba se oblovine smr~e, jele, crnog i bi- tacije evidentno carinskoj deklaraciji. i da ih nema kod ostalih. Po- jelog bora, bez naplate utovara, iz- sqedwih godina kontrola je nosi}e 119, druge 99, a tre}e klase 83 fokusirana samo na akciznu marke - izjavio je na{em listu komer- RAZLIKE robu, dok je zanemaren uvoz i cijalni direktor "Srpskih {uma" U julu 2003. godine u BiH je uvezeno 127,2 mi- Nenad Samarxija. kontrola niskotarifne robe, Na odluku "Srpskih {uma# od liona kilograma cementa, a u istom mjesecu lani pod kojom se mo`da i ne{to 61,5 miliona kilograma. U aprilu pretpro{le go- 1. januara ove godine da se cijene drv- drugo uvozi - nagla{ava âu- nih sortimenata pove}aju u prosjeku dine uvezeno je 103,4 miliona kilograma cementa, {evi}. za 10 odsto, o{tro je reagovalo Udru- a u aprilu lani 49,1 milion kilograma. Uprava }e ubudu}e anali- èwe drvoprera|iva~a Republike Lani je u BiH uvezeno oko 180 miliona kilo- zirati i pratiti uvoz bilo ko- Srpske. grama {e}era, {to je za oko 40 miliona mawe ne- je vrste robe, poru~uje Kemal Ono je, podsjetimo, zatraìlo go pretpro{le godine. U avgustu pretpro{le go- âu{evi}, i reagova}e na po- od republi~ke Vlade da sprije~i po- dine uvezeno je 28,6 miliona kilograma {e}era, a skupqewe oblovine jer, u suprotnom, javu bilo kakvih nepravilno- poru~ili su da }e organizovati pro- u istom periodu lani 22,3 miliona. U julu je uvesti. zeno 23,1 miliona kilograma, a u istom mjesecu teste i blokadu saobra}ajnica i da ¥ D. VRHOVAC }e biti prinu|eni da otpu{taju rad- pro{le godine 16,7 miliona kilograma. MIHAJLOVI] nike. ¥ G. D.

FABRIKA PAPIRA CELPAK" BAWALU^KA BERZA POSLOVNI SVIJET " PARIZ - Francuska telekomunikaciona Fondovi obaraju rekorde kompanija "Alkatel# zabiqeìla je u 2004. godini profit od 281 milion evra poslije ne- BAWA LUKA - Smiriva- Ovom u prilog idu i anali- fondovi u svom portfequ ima- koliko uzastopnih godina s velikim gubici- we cijene akcija Telekoma Srp- ze slovena~kih ulaga~a koji sma- ju zna~ajnije u~e{}e ove akci- ma, navodi se u saop{tewu kompanije, preno- ske i nova "ofanziva# priva- traju da ova akcija vrijedi i je. si DPA. ¥ tizaciono-investiconih fon- vi{e. , Oni su ujedno i najve}i - Treba o~ekivati da se ovaj . . . dova obiqeìli su ovu nedjequ kupci akcija Telekom Srpske. blagi trend rasta cijena akci- MOSKVA - Predsjednik Svjetske banke Xe- na Bawalu~koj berzi. - Cijena akcija Telekoma ja fondova nastavi i u nared- jms Volfenson je pozitivno ocijenio teku}a pri- Poslije vi{e od dva mjese- koja je rasla u protekla dva mje- nom periodu - ocijenio je on. vredna kretawa u Rusiji, uz konstataciju da se ca rasta, cijena akcije Teleko- seca nije naduvana, ve} realna Prema wegovim rije~ima, u ekonomija te zemqe nalazi "na dobrom putu#. ma Srpske se smirila, da bi po- - isti~e Radulovi}. nerednom periodu bi}e zani- Volfenson je podsjetio, {ire govore}i o stawu sqedweg dana trgovawa i pala Sve ve}i broj ulaga~a iz Fe- mqivo pratiti kako }e se naja- ruske privrede, da je ekonomski rast u najpro- za 6,54 odsto. deracije BiH tako|e je po~eo vqena privatizacija velikih stranijoj zemqi svijeta protekle godine bio za- [ef Odjela za poslovawe da kupuje ovu akciju. sistema kao {to su Telekom vidnih sedam odsto, prenio je Tanjug. ¥ hartijama od vrijednosti Hipo Fondovi ponovo hvataju za- Srpske, Bawalu~ka pivara i Ra- . . . brokera Bratoqub Radulovi} mah. Akcije Cepter fonda, Bal- finerija uqa iz Modri~e odra- LONDON, FRANKFURT - Odluka Evrop- kaè da se u narednom periodu kan investmenta, Euroinvest- ziti na kretawe cijena na ber- ske centralne banke da i daqe zadrì osnovnu moè o~ekivati smirivawe ci- ment i Polara invest fonda ove zi. kamatnu stopu na dvoprocentnom nivou je o~e- jene akcije Telekoma Srpske. nedjeqe zabiqeìli su rekord- Na slobodnom berzanskom kivana i ukazuje na èqu ove finansijske insti- - Ovo nije pad cijena, jer o~e- ne cijene akcija. trì{tu, u proteklom periodu tucije da monetarnim lijekovima i daqe pod- kujem da }e u narednom periodu do- Prema Radulovi}evom mi- koji je karakterisao mali pro- sti~e ekonomski oporavak dvanaesto~lane Zo- }i i do novog rasta cijene ove ak- {qewu i to je posqedica rasta met, nije bilo ve}ih potresa. ne evra, ocijenili su ju~e analiti~ari u Londo- cije - smatra Radulovi}. cijene akcije Telekoma, jer ovi ¥ Q. ^. nu i Frankfurtu, prenio je Tanjug. ¥ KORI[]EWE PRIRODNIH RESURSA NA BARDAÎ ZNAWE I OPREZ OBAVEZNI Resursi prirodnog rezervata Barda~a, upotrebqivi za ekonomski Pogon Celpaka": Ma{ine spremne C M " razvoj, nalaze se na ekolo{ki C M Y K osjetqivom podru~ju. Program Y K Salvete bri{u dugove Evropske unije olak{a}e wihovo

PRIJEDOR - U okviru pla- Uporedo sa aktivnostima na iskori{}avawe na reorganizacije prijedorske oìvqavawu proizvodwe, u "Cel- SRBAC - Predstavqawem pla- ski poznatim stru~wakom london- Fabrike papira "Celpak#, po- paku# nastoje da ostvare i pro- nova u okviru programa Evropske skog Univerziteta êdom Maksi- slije pokretawa ste~ajnog po- gram socijalnog zbriwavawa rad- unije za privredni razvoj u ekolo- movi}em. stupka u maju pro{le godine, nika. {ki osjetqivim podru~jima, sumi- Program je finansirala sprovedene su brojne aktivnosti - Iz ovog programa do sada je rani su rezultati rada oko 50 na- Evropska unija sa oko milion evra, na pokretawu proizvodwe u dije- obezbije|eno 1.1 milion maraka u~nih radnika i istraìva~a koji a organizator je bio Urbanisti~- lovima fabrike za koje je proci- koje }e se usmjeriti na izmiri- su u protekle tri godine istraì- ki zavod Republike Srpske. Napra- jeweno da bi mogli biti profi- vawe obaveza za penziono-inva- vali podru~je eko-sistema Barda- vqena je baza podataka o svim ka- tabilni. lidsko osigurawe za 1999, 2000. i ~a kod Srpca. rakteristikama prirodnog rezerva- Pogon za preradu papira je- 2001. godinu. Nadamo se da }emo Oni su poku{ali da defini{u ta Barda~a, a planovi se odnose na dan je od najspremnijih za pokre- do kraja marta izmiriti sve oba- na~ine kori{}ewa ekonomskog po- za{titu, obezbje|ewe vode za uzgoj tawe proizvodwe, ali kako isti- veze zakqu~no sa 18. majom 2004. tencijala ekolo{ki osjetqivog ribe, kontrolu otpadnih voda, pro- Barda~a: Rijetke biqne i ìvotiwske vrste ~u u ovom preduze}u, za ostvare- do kada su radnici i bili zapo- podru~ja Barda~a, a da se pri tom izvodwu zdrave hrane, te razvoj lov- we tog ciqa nedostaju sredstva. sleni - naglasio je ste~ajni ne naru{i eko-sistem. nog i rekreativnog turizma i iz- iskori{}avawe resursa i mogu}- kumentarni film o Barda~i. Sa- - Pored ma{ina za proizvod- upravnik u "Celpaku# Radoje Ra- Na zavr{nom skupu u Srpcu, gradwu infrastrukture. nosti koje prirodni rezervat Bar- ~iwena je potrebna baza podataka, wu kesa i vre}a razli~itih di- di}. organizovanom povodom Svjetskog - Nadam se da }e lokalne struk- da~e ima. jer Barda~a nije zna~ajna samo po menzija, na raspolagawu su i ma- Prema wegovim rije~ima, od dana mo~vara 2. februara, poslije ture u Srpcu iskoristiti ove do- - Ostalo je da se realizuju kon- bio-klimatskim karakteristika- {ine za proizvodwu salveta i prilivom sredstava koja }e se predstavqawa, planovi su uru~eni kumente, kako bi Barda~a za dese- kretni, mali programi koji }e omo- ma, bogatstvu biqnog i ìvotiw- toalet papira. Probna proizvod- ostvariti kroz prodaju rashodo- predstavnicima lokalne zajednice tak godina mnogo qep{e i bogati- gu}iti ulagawe i zapo{qavawe ve- skog svijeta, ve} i po drugim vri- wa i priprema radnika ve} su iz- vane robe izvr{i}e se isplata u Srpcu, koji su se obavezali da }e je izgledala i kako bi od toga ima- }eg broja qudi, a kroz koje }emo jednostima za koje su zainteresova- vr{eni - potvr|uje tehni~ki di- zaostalih plata za radnike koje se uz razvoj kapaciteta, obavezno li korist i stanovni{tvo i privre- za{tititi i zadràti zdravu sre- ni ekolozi i prirodwaci, stru~- provoditi i program za{tite ì- da - veli autor ovog zna~ajnog pro- dinu Barda~e, kao jedinstvenog pri- waci i istraìva~i iz zemqe i svi- rektor "Celpaka# Zoran Novako- su u prosjeku iznosile hiqadu votne sredine. grama profesor Maksimovi}. rodnog rezervata - podvukao je Dra- jeta. vi}. maraka. Do sada je za 1.064 radni- U toku ostvarivawa ovog pro- Predsjednik Skup{tine op- gosavqevi}. U tom ciqu, na Barda~i je po- On je dodao da }e ove godine ka , koji su ostvarili pravo na grama u~estvovali su stru~waci {tine Srbac Proko Dragosavqe- U toku realizacije ovog pro- ~ela i izgradwa me|unarodnog na- biti rije{eno i povezivawe po- ovu naknadu, prema Radi}evim ri- iz oblasti ekologije, meteorologi- vi} naglasio je da je sa zavr{et- grama provedena je i edukacija ka- u~nog istraìva~kog centra pod jedina~nog radnog staà za rad- je~ima, ispla}eno 28 odsto ovih je, ekonomije, urbanizma, gra|evi- kom programa za privredni razvoj dra - omladine i dijela stanovni- okriqem Prirodno- matemati~kog nike koji su u me|uvremenu ostva- sredstava. narstva, agrara i turizma, na ~elu u ekolo{ki osjetqivim podru~ji- {tva uèg podru~ja Barda~e. [tam- fakulteta iz Bawe Luke. rili pravo na penziju. ¥ P. [. sa koordinatorom programa i svjet- ma, stvorena podloga za pravilno pana je monografija i snimqen do- ¥ S. KESER 5. i 6. februar 2005. DRU[TVO 7 SLAVKO [AWEVI], BIV[I PREDSJEDNIK OKRU@NOG SUDA TREBIWE O SLUÂJU ALIJAGI]" PRITISCI ÎNOVNIKA RUIZA"

{taka i kad je Guti} shvatio da [awevi} podsje}a da mogla napuniti èqezni~ka kom- Koli~ina materijala koji se potraùje tolika je da bi mnoge tvrdwe sa vje{ta~ewa je vrijednost osnov- pozicija duga~ka 160 kilometa- se mogla napuniti èqezni~ka kompozicija duga~ka 160 nemaju upori{te, pobjegao je, nih sredstva Zanat- ra, ili, na primjer, od Trebiwa dok je Ruiz ostao, dodaju}i: sko-limarske radwe do Mostara. Alijagi}i sigurno kilometara. Da li su Alijagi}i imali skladi{te tolike "Mora da je pijan, dok se ne porodice Alijagi} nisu imali skladi{te tolike za- C M zapremine snalazi#... u Trebiwu procije- premine, naglasio je. C M Y K PISMO Kao predsjednik Okru- wena na ne{to vi- - Tvrdwa vje{taka je da je Y K TREBIWE - Biv{i predsjed- ja{wava Slavko [awevi} - da sud Danijel Ruiz se obra}ao i `nog suda [awevi} je zatra- {e od dva i po mi- Alijagi} imao ~etiri tone sre- nik Okru`nog suda u Trebiwu nije Ministarstvo za izbeglice, pismeno Slavku [awevi}u op- ìo da vje{ta~e stru~waci liona maraka. brnih elektroda. Pa, sarajev- sa Instituta ili fakulteta - Ako to pore- Slavko [awevi} tvrdi da se da povratak ne zavisi od Suda i tuùju}i ga za odugovla~ewe ski "Energoinvest# je bio sed- Osnovni, a potom i Okru- rje{avawa od- iz ove oblasti, a ne pojedinac, dite sa vrijedno{}u mo preduze}e u svijetu u toj `ni sud u Trebiwu nepre- {tetnog zahtje- ekonomista, koji treba da ana- trebiwskog predu- oblasti, a nije imalo toliko stano nalazio pod priti- va bra}e Alija- lizira 199 vrsta metala! ze}a "Me- srebrnih elektroda. Ili, Elek- skom specijalnog izaslani- gi}. U pismu, - Kad sam ga pita- tronska industrija Ni{ sa 40 ka Kancelarije visokog Ruiz proziva tao za razliku hiqada radnika, nije imala to- predstavnika za Trebiwe [awevi}a za izme|u liko srebrnih elektroda. Koje Danijela Ruiza, koji nije "nedopustivo obi~ne i bi preduze}e dozvolilo sebi da krio pristrasnost. odugovla~ewe posrebre- - îm je primqena Ali- dono{ewa sud- ne elek- POZNANSTVO ske odluke# i trode, jagi}eva tu`ba u Osnovnom koje su Danijela Ruiza i bra}u Ali- sudu Trebiwe, jedno jutro da "traì ne- jagi} vezuje vi{egodi{we po- bitne dokaze#. uve}ale Osnovni sud su blokirala presudu znanstvo. Zajedno su putovali borbena vozila Sfora da bi za ~ak ~ak i u [vedsku! Ruiz je oti{ao uticali na rad suda u ovom na moju savjest, 600 puta, iz Mostara u maju 2001. godine. predmetu. Kasnije, kad sam pa ni na moj po- on nije - Svi wegovi nasqednici iz pogledao zapisnik sa prve loàj, jer to imao Kancelarije visokog predstav- rasprave, sa iznena|ewem nije bilo ni u odgovor nika za BiH u Mostaru nasta- sam vidio da je sudnica bi- mom, ni u inte- - napo- \ Ruiz: Insistirao na presudi vili su da dolaze u Trebiwe, a la puna zaposlenih iz Kan- resu moje poro- miwe u korist Alijagi}a dva puta su cijeli predmet iz celarije visokog predstav- dice i mog na- [awe- Suda nosili u Mostar i potom nika za BiH u Trebiwu i roda. Otvorio vi}! ga vra}ali. Uvijek su insisti- drugih me|unarodnih orga- sam posebnu On tvrdi da su u vrijeme we- lac# od 25 hiqada evra, koje je rali na brzoj presudi - isti~e nizacija, predvo|enih Rui- kwigu - i tu bi- govog {estogodi{weg mandata imalo preko 200 zaposlenih, ra- [awevi}. zem - kaè [awevi}. qeìo kad Ru- predsjednika Okru`nog suda u dilo u tri smjene i imalo boqu On dodaje da je Ruiz po- iz zove tele- Trebiwu, sve sudije, sa izuzetkom opremu, jasno je {ta se vje{ta- u zalihama i magacinu drì ~e- ~eo da dolazi kod wega i fonom i kad jednog, bile korektne i da su ~ewem radilo. Isto je sa srebr- prije nego {to je predmet tiri miliona maraka, a da ne go- dolazi li~no. stru~no radile svoj posao, ne pod- nim elektrodama koje su 1.200 - vorimo o radionici Alijagi}. stigao na Okru`ni sud, tra- Dolazio je ~ak lijeù}i pritiscima. 1300 maraka po kilogramu dok su è}i da tu`ba Alijagi}a Na taj na~in, presudom je od{te- 17 puta, a zvao - [ta je kasnije bilo, posli- obi~ne dvije marke za istu koli- ta uve}ana 600 puta - upozorava bude prioritet. Govorio je 24 puta. je reizbora sudija i kako se dogo- ~inu. Kakvi su to vje{taci i ko da je u pitawu povratnik i [awevi}. [awevi} dilo da je Sud u novom sastavu br- moè da prihvati takav wihov Biv{i predsjednik Okru`nog da }e pozitivno rje{avawe isti~e da ga je zo donio presudu - ne znam. Uglav- rad? - pita se [awevi}. Alijagi}eve tu`be povu}i suda u Trebiwu napomiwe da je [awevi}: Vje{taci nevje{ti najvi{e uvri- nom, sve moje primjedbe, iznese- On podsje}a da je konsultant presuda Osnovnog suda Trebiwe Bo{wake - da se masovnije \ jedilo kada ga ne prije pet godina, i danas su va- i stru~ni saradnik Republi~kog vra}aju u Trebiwe, a da }e sam ~etiri puta dolazila na Okru- je Danijel Ru- qane - isti~e [awevi} i dodaje pravobranila{tva dr Momir `ni sud koji nije mogao da potvr- Alijagi}, kad dobije od{tetu, u da }e Sud raditi oslawaju}i se is- iz posjetio u dru{tvu sudskog vje- da u predmetu Alijagi} nema ni [arenac i{ao u skladi{te i ra- svojoj firmi zaposliti 100 po- kqu~ivo na ~iwenice. Ve} tada di presudu, jer ~iweni~no stawe {taka Danila Guti}a. Kad sam jednog originalnog dokumenta, a dionicu Alijagi}a i da je izra- nije utvr|eno... vratnika... sam odlu~io da taj pritisak ne podnio 14 dokumentovanih pri- odlu~uje se o desetinama milio- ~unao da je koli~ina materijala Stavio sam mu do znawa - po- smije uticati na moju stru~nost, mjedaba na dotada{we nalaze vje- na maraka! koji se potraùje tolika da bi se ¥ M. BE[TI]

VLADO @I@A OD [IPOVA DO PARIZA REPUBLI^KI INSTITUT ZA ZA[TITU ZDRAVQA Nema raja Grip samo ponegdje EPIDEMIJE gripa za sada ne- Simptomi gripa su bolovi u ko- bez rodnoga ma u Republici Srpskoj, ali zabi- stima i mi{i}ima, povi{ena tem- qeèni su pojedina~ni slu~ajevi peratura, ka{aq, malaksalost, gla- oboqelih. voboqa. kraja Prema rije~ima nacionalnog Onima koji su dobili grip qe- koordinatora za imunizaciju dok- kari preporu~uju uzimawe ~ajeva, [IPOVO - Vlado @ià, ro- tora Mitra Te{anovi}a, republi~- C vitamina, kapi za nos, sirupa pro- dom iz [ipova, pola vijeka je prokom Institutu za za{titu zdravqa, tiv ka{qa. veo u Parizu, a nedavno se vratio za sada je stiglo nekoliko prijava - Ako povi{ena temperatura u rodno selo îfluk kod [ipo- iz bawolu~kog Doma zdravqa o obo- traje duè od ~etiri - pet dana tre- va, gdje svakodnevno uìva u qe- qelim od gripa. ba se obratiti doktoru. Antibio- potama svog rodnog kraja. - Dakle, grip je stigao na na{e tike nikako ne treba uzimati na Zatekli smo ga u ovim zim- podru~je, ali za sada epidemije ne- svoju ruku - upozorava doktor Te{a- skim danima na Kupre{koj viso- ma - obja{wava dr Te{anovi}. novi}. ¥ R. [. ravni snijegom zavijanoj, sa pri- jateqem Bo{kom Mili~i}em, gdje POQOPRIVREDNICI [AMCA Vlado zapo~e svoju zanimqivu pri~u. - Proveo sam pola vijeka u U~ewe uz druèwe Parizu, ali ove qepote nema nadaleko. Prijatnije se osje}am kad [AMAC - Udruèwe poqo- stupilo se organizovawu nau~nih se "kupam# u ovom planinskom va- privrednih proizvo|a~a "Posavi- predavawa za poqoprivrednike ko- zduhu koji dopire sa visina Vi- na# iz Obudovca u saradwi sa pred- ji }e iskustva sa predavawa primi- toroga, nego kad se kupam na Azur- uze}em "Agropeks# iz Obudovca or- jeniti u proqe}e kada po~iwu sa ak- noj obali - veli @ià i dodaje da ganizovalo je poqoprivredno pre- tivnim redom - rekao je inèwer ni Nica u kojoj ima ku}u nema davawe na temu - "Za{tita biqa i poqoprivrede iz Obudovca Milan ovakve qepote. \ Na Kupre{koj visoravni: Kupawe u planinskom vazduhu proizvodwa zdrave hrane#. Nikoli}. êsto @ià odlazi na Ku- Predavawu je prisustvovalo Ciq je proizvesti {to vi{e pre{ku visoravan u potrazi za - Ovi doma}i proizvodi ne- ~ari ja~e i primamqivije od ~a- da mu je u Parizu materijalno bo- preko 200 poqoprivrednih proiz- zdrave hrane, dodaje on, i napomi- C M zdravom hranom, gdje ne {tede}i, maju cijenu, wih nema svugdje. Oni ri Pariza - ponosno isti~e gatstvo, a u rodnom îfluku du- vo|a~a sa podru~ja ove op{tine. we da su se na predavawu upoznali C M Y K od tamo{wih ìteqa kupuje na- su prava poslastica. Zbog wih i @ià. {evno i da je ovo drugo vrednije, - S obzirom na to da u toku zi- sa novim iskustvima u kori{}ewu Y K daleko ~uveni kajmak, sir i pr- ovih prirodnih qepota ~esto sam - Selo moje qep{e od Pari- jer nema para za koje se ono mo- me poqoprivredni proizvo|a~i za{titnih sredstava u poqopri- {ut. na Kupre{koj visoravni, ~ije su za - kaè @ià i na kraju dodaje è kupiti. ¥ S. R. imaju vi{e slobodnog vremena, privrednoj proizvodwi. ¥ S. P. OKVIRNI ZAKON O VISOKOM OBRAZOVAWU Nametawe ne donosi rje{ewe SJEDNICA GENERALNOG VIJE]A SAVEZA SINDIKATA REPUBLIKE SRPSKE SARAJEVO - Sudbina Okvir- jasnili za koncept po kojem bi BiH POVE]ATI NAJNI@U PLATU nog zakona o visokom obrazovawu preuzela nadle`nost nad visokim BiH jo{ je neizvjesna. obrazovawem. Prema najavama predlaga~a S druge strane, navodi Arnaut, Sindikalci su istakli zahtjev za poni{tavawe tarifnog ma omogu}i dosqedna primjena Zako- ovog zakona - Ministarstva civil- Republika Srpska ne pristaje da na o ste~aju. nih poslova BiH, posqedwa verzi- visoko obrazovawe bude u nadle- sistema za obra~un elektri~ne energije koji je stupio na - Obavijestili smo Generalno vije}e o pregovorima sa mandatarom ja o kojoj }e se izjasniti Parlamen- `nosti BiH ve} u nadle`nosti Re- snagu 1. januara, zbog previsokih cijena struje za sastav nove republi~ke Vlade. Sin- tarna skup{tina BiH trebalo bi publike Srpske, odnosno Federa- dikalci su se sloìli da je veoma va- da se usaglasi najkasnije do 15. fe- cije BiH. BAWA LUKA - Generalno vije- raciju, samo pod uslovom da obje - Elektromehanika#, "Novi rudnici `no da se nova Vlada {to prije iza- bruara. Ministar prosvjete i kulture }a Saveza sindikata Republike Srp- sindikalne asocijacije zadrè Qubija# kao i u Upravi za indirekt- bere kako bi pristupili rje{avawu - Na nedavnom sastanku sa pred- Republike Srpske Gojko Savano- ske raspravqalo je na ju~era{woj punu samostalnost u svom radu#. no oporezivawe, dodao je Vola{, is- najva`nijih ekonomsko-socijalnih stavnicima me|unarodne zajedni- vi} rekao je "Glasu Srpske# da su sjednici u Bawoj Luci o osnivawu -Generalno vije}e informisano ti~u}i da je usvojena i odluka o pru- pitawa - naglasio je Vola{. ce, ministarstvu civilnih poslo- se predstavnici Srpske oko prije- ekonomsko-socijalnog vije}a i sindi- je o aktivnostima sprovo|ewa decem- àwu materijalne pomo}i `rtvama On je podvukao da su prioritet- va BiH dozvoqeno je da pripremi dloga ovog zakona davno izjasnili kalne konfederacije na nivou BiH barske akcije sindikata kao i o za- cunamija. ni ciqevi sindikalne borbe usmjere- kona~nu verziju zakona jer se do sa- i da ne}e podle}i nikakvim priti- i o realizaciji najva`nijih sindi- htjevima sindikata za rje{avawe so- Generalno vije}e prihvatilo je ni na oìvqavawe privrede, ulaga- da ~lanovi radne grupe nisu mogli scima. kalnih zahtjeva upu}enih Vladi i cijalnih pitawa u Srpskoj i zbriwa- informaciju o osnivawu Nacional- we u proizvodwu, sprovo|ewe Zako- dogovoriti oko toga da li da viso- - Ostajemo pri konceptu za ko- Uniji poslodavaca. vawu radnika. Zatraìli smo da se nog savjeta rada. Raspravqalo se i o na o ste~aju i za{titu prava radni- ko obrazovawe i wegovo finansi- ji smo se zalagali od samog po~et- Predsjednik Saveza sindika- poni{ti tarifni sistem za obra~un izmjenama i dopunama Statuta, pla- ka u skladu sa Zakonom o radu. rawe bude u nadle`nosti BiH ili ka, da visoko obrazovawe bude u re- ta êdo Vola{ je poslije zavr- elektri~ne energije koji je stupio tama, i socijalnom programu. Tokom Generalno vije}e odlu~ilo je da se u nadle`nostima Republike Srpske publi~koj nadle`nosti i da i Re- {etka prvog dijela sjednice Ge- na snagu 1. januara, zbog previsokih rasprave o zakqu~ivawu Op{teg ko- krajem juna odrì 3. redovni Kongres i Federacije BiH - obja{wava sa- publika Srpska i Federacija BiH neralnog vije}a, istakao "da }e cijena elektri~ne energije - potvr- lektivnog ugovora, podràn je pri- Saveza sindikata, dok je za 5. juli na- vjetnik i ~lan radne grupe u Mini- imaju svoj centar za finansirawe Savez sindikata Republike Srp- dio je Vola{. jedlog sindikata da najnià plata u javqena sve~anost povodom obiqeà- starstvu civilnih poslova BiH Sr- - kategori~an je ministar u ostav- ske prihvatiti da zajedno sa Sa- Generalno vije}e podràlo je ak- Republici Srpskoj iznosi najmawe vawa stogodi{wice sindikalnog po- |an Arnaut i dodaje da su se pred- ci Gojko Savanovi}. vezom samostalnih sindikata Fe- tivnosti na za{titi prava otpu{te- 50 odsto od prosje~ne plate, te da se kreta na prostorima nekada{we Jugo- stavnici me|unarodne zajednice iz- ¥ @. M. deracije BiH formira konfede- nih radnika u preduze}ima: "âjavec kroz povezivawe staà svim radnici- slavije. ¥ M. MILUNOVI] 8 SRBIJA I CRNA GORA 5. i 6. februar 2005. ME\UNARODNA KRIZNA GRUPA NARODNA BANKA SRBIJE Bliè ALBANCI OÊKUJU OBE]ANO kreditima BEOGRAD - Primjena odluke o jedinstvenom obra~unavawu we ka novom konfliktu, ako Ameri~ki analiti~ar Kristo- i iskazivawu efektivne kamat- Nije u interesu bilo koga, Srba ili Albanaca, se pitawe statusa ne otvo- fer Prebl iz Va{ingtona, direk- da Kosovo postane nezavisno, kako se isti~e ri. Mo`da }e i lokalni tor Spoqno politi~kih studija na ne stope na kredite i depozite ekstremisti poku{ati ameri~kom Kato univerzitetu je ubi- omogu}i}e da gra|ani dobiju "ade- u posqedwem izvje{taju Me|unarodne krizne da uti~u na rasplet i je|en da u svemu ovome treba biti re- kvatne i uporedive# informaci- C M to brutalnom silom. alan. je o uslovima koje im banke nude C M Y K grupe, kaè ameri~ki analiti~ar Mislim da Beogradu - Me|unarodna krizna grupa je prilikom odobravawa Y K treba da se ponudi da uvaèna organizacija, ali ona je ne- kredita ili primawa depozi- Kristofer Prebl se ukqu~i u proces, vladina ustanova, koja nije poveza- ta - saop{tio je u petak kabinet BEOGRAD - Me|unarodna kri- i Crne Gore. Me|utim, Evropska la da promijeni sop- ali kao {to je rekao na sa ameri~kom administracijom i guvernera Narodne banke Srbije. zna grupa preporu~uje da Kosovo do- unija nije voqna da preuzme takvu stveni Ustav da bi gospodin Jesen Peter- prema tome ne govori u ime ameri~- Odluka, koja }e biti primje- bije nezavisnost i upozorava da ko- ulogu. omogu}ila povratak sen 'voz kre}e, s vama ke vlade, pogotovo ne u ime Bu{ove ili bez vas'. Na kraju je wivana od 15. marta, obavezuje na~an status pokrajine mora da bu- - Opcija povratka pod upravu kosovskih Albanaca administracije. Izvje{taj Me|una- banke da kroz jedinstveno obrade rije{en do sredine idu}e godine. Beograda nije realna zbog nasqe|a u okriqe Srbije. Skoro veoma poèqno da se sve rodne krizne grupe, u svakom slu~a- rije{i preko Savjeta bez- ju, ne ukazuje na promjenu stava Va- ~unatu efektivnu kamatnu stopu Sve strane na Kosovu moraju hitno jedina preostala opcija iskaù ukupnu cijenu kredita po~eti da rade na stvarawu nezavi- XEKSON jeste kosovska nezavi- bjednosti Ujediwenih na- {ingtona prema tom pitawu, ve} jed- snog Kosova, gdje postoji velika snost, uz za{titu mawi- cija, ali ima na~ina da ako nostavno mi{qewe nekih uvaènih koji odobravaju, odnosno depozi- Brus Xekson, direktor nevla- se to ne desi, nacije Kontakt stru~waka te institucije - kaè ta koje primaju, kako bi wihovi pretwa od novih nemira i novog gra- dine organizacije "Projekat za de- na - kategori~an je An- |anskog rata - navodi se u najnovijem derson. grupe preuzmu stvar u svoje Prebl. klijenti imali mogu}nost da ih izvje{taju Me|unarodne krizne gru- mokratije u tranziciji#, javno tvr- U izvje{taju ruke i aktivnije sprovedu On kaè da bi Sjediwene Drà- uporede i na osnovu toga se odlu- pe. di da "ovaj Izvje{taj Me|unarod- koji je sa~i- svoj plan - isti~e An- ve i me|unarodna zajednica treba- ne krizne grupe nije dobio dobre ~e za banku sa kojom }e sklopiti - Mi vidimo da Kosovo 2005. ide nila Me- derson. lo da ostanu po strani u rje{avawu ugovor. ka politi~koj i ekonomskoj krizi, ocjene u krugovima koji se bave pi- Ima problema statusa Kosmeta. Postoje tawem Kosova#. Xekson se "zalaè u Banke }e ubudu}e prikaziva- jer sada{wi, status kvo, ne}e mo}i brojni drugi primjeri regionalnih ti visinu nominalne kamatne sto- za ve}u aktivnost Beograda na Ko- etni~kih grupa, koje èle da se ot- dugo da se odrì. Albanska ve}ina pe na kredit, iznos naknada i pro- o~ekuje od me|unarodne zajednice da smetu#, jer je ubije|en da "me|una- cijepe, ali postavqa se pitawe, iz- ispuni svoje 'poluobe}awe' dato sre- rodni protektorat Ujediwenih name|u ostalog, da li su te etni~ke vizija koje obra~unavaju u postup- dinom 2005. godine, kada treba da se cija ne moè da izgradi civilno grupi i entiteti sposobni za neza- ku odobravawa kredita, zatim iz- dru{tvo, niti moè da {titi ma- procijeni da li su na~iweni dovoq- Kristofer Prebl: Nema interesa da Kosovo visnost. nos tro{kova koji mogu nastupi- ni napori na ispuwavawu standar- wine na Kosovu, ve} samo da oba- - Ne vjerujem da bi u bliskoj bu- ti tokom realizacije ugovora, kao da. Ovo se prije svega odnosi na za- vqa posao policajca#. postane nezavisno du}nosti bilo u interesu bilo koga, i kriterijume za revalorizaciju {titu mawina, da bi zajednica po~e- Srba ili kosovskih Albanca, da Ko- kredita. la da se bavi kona~nim statusom - rata 1999. godine. Jo{ nema procesa sovo postane nezavisno. Mislim da U skladu s odlukom, banke }e smatra Aleks Anderson direktor pomirewa, Srbija je spora u istra- |unarodna krizna grupa predvi|a se Va{ingtonu, me|utim, stru~waka za je izvje{taj Me|unarodne krizne Balkan i Kosmet, koji se slaù sa ocje- obra~unatu efektivnu kamatnu Kosovskog projekta Me|unarodne zi ratnih zlo~ina, ukqu~uju}i ma- mogu}nost da Beograd i Rusija ne}e grupe problemati~an u smislu we- stopu "predo~iti jasno i uo~qi- krizne grupe. sovne grobnice kao {to je ona u Ba- prihvatiti nezavisnost Kosova. A nom Me|unarodne krizne grupe da pri- nog podsticawa na nezavisnost jed- Prema wegovom mi{qewu ima tajnici, i postoji op{ta atmosfera to, priznaje Aleks Anderson, moè vredna stagnacija i izostanak razvoja ne etni~ke grupe, uprkos druga~ijem vo# u prostorijama banke, prili- i prijedloga da Kosovo bude pod pro- neprijateqstva skoro kao u vrijeme biti uzrok i oruànog konflikta. lokalne uprave i civilnog dru{tva stavu administracije - kaè Kristo- kom ogla{avawa u medijima, kao tektoratom Evropske unije, a da sta- rata. Mislim da u Beogradu nije shva- - Kosovo je tako osjetqiva oblast mogu da posluè kao obrazloèwe za fer Prebl. i potencijalnom klijentu, na we- tus formalno ne bude izvan Srbije }eno do koje mjere bi Srbija mora- da je ove 2005. godine mogu}e srqa- zahtjev za nezavisno{}u Kosova. ¥ M. LOPU[INA gov zahtjev, u pisanoj formi. ¥ PRIVREDNIK IZ KANADE STEVAN POKRAJAC INSTITUT ZA DRU[TVENE NAUKE CRKVA ca kako bi oìvjela proizvodwa u "Zastavi#. Srpska pravoslavna crkva Pomo} Tupawcu On je ministre u Vladi Srbije nazvao "pija~nim Za podjelu Kosova najavila je da }e u nedjequ u svim tezgaro{ima#, koji nisu spremni ni da ga prime, ia- hramovima u zemqi i inostran- ko on dolazi sa ponudom od milijardu dolara za oì- NOVI SAD - Direktor beo- ma ovom pitawu. To ujedno poka- stvu prikupqati nov~ane prilo- KRAGUJEVAC - Srpski biznismen iz Kanade ge za pomo} Srbima na Kosovu Stevan Pokrajac ponudio je biznismenu iz îka- vqavawe kragujeva~ke fabrike automobila. Pokra- gradskog Instituta za dru{tve- zuje i da su gra|ani Srbije sada ga Branku Tupawcu finansijsku pomo} u preuzima- jac je optuìo vlast u Srbiji da ne èli da zaposli ne nauke Dragomir Panti} izja- otporniji na politi~ke manipu- i Metohiji za isplatu ra~una wu kragujeva~ke fabrike automobila. Pokrajac se narod jer "ho}e da kontroli{e situaciju#. vio je da je ideja o podeli lacije, odnosno nastojawe nekih za utro{enu elektri~nu ener- u petak iz Toronta telefonom direktno ukqu~io - Nije normalno da neko ko nudi milijardu do- Kosova najpopularnija me|u gra- politi~ara da problem Kosova giju. u pres konferenciju "Radni~kog odbora# u Kragu- lara u tehnologiju, produkt i zapo{qavawe ne bu- |anima Srbije. koriste za skretawe pa`we jav- Akcija, koju je pokrenuo pa- jevcu i rekao da je on sa svojom grupom investito- de pozvan ni na sastanak u Vladi Srbije - rekao je Pozivaju}i se na istraìva- nosti s ekonomskih te{ko}a - ka- trijarh Pavle, bi}e organizova- ra spreman da finansijski pomogne Branka Tupaw- Stevan Pokrajac. ¥ we Instituta, Panti} je za zao je Panti}. Dodao je da posto- na od osam do 13 ~asova, a sva novosadski "Gra|anski list# re- ji velika razlika u pogledu rje- prikupqena pomo} bi}e upla- FOTO-VIJEST kao da je rast pobornika ideje o {avawa kosovskog pitawa, izme- }ena na ra~un Fonda za Kosovo podjeli Kosova posqedica ja~a- |u gra|ana Srbije i gra|ana Cr- i Metohiju, saop{teno je iz wa tendencija u doma}em javnom ne Gore. Srpske pravoslavne crkve. mwewu ka racionalnim, reali- Prema wegovim rije~ima, jesti~kim i pragmati~nim rje{e- dan od osnovnih uzroka te razli- va samo sputava na putu ka Evro- wima, odnosno napu{tawa iskqu- ke je velika podjela u crnogor- pi, dok pristalice saveza sa Sr- ~ivo ideolo{kog i emocional- skom javnom mwewu u pogledu po- bijom vide u toj politici izraz nog identifikovawa sa Kosovom. trebe odràvawa zajednice sa Sr- nesolidarnosti i sebi~nosti. I - Gra|ani Srbije po~eli su bijom. u Crnoj Gori je pitawe Kosova da misle svojom glavom i da se - Zagovornici nezavisne Cr- pogodno za politi~ke manipula- interesno i kriti~ki odnose prene Gore vjeruju da ih tema Koso- cije - rekao je Panti}. ¥ NAU^NE ORGANIZACIJE SRBIJE BEOGRAD Istraìva~i u Evropi Prigovor savjesti

BEOGRAD - Nau~no istraìva~ke organizacije iz BEOGRAD - Beogradska kancelarija Evrop- Srbije mo}i }e da u~estvuju u programima Evropske uni- skog biroa za prigovor savjesti osudila je u pe- je u oblasti istraìvawa, tehnolo{kog razvoja i ino- tak najavu izmjene Uredbe o vr{ewu vojne oba- vacija. veze, kojom se mijewaju uslovi aplicirawa za ci- Kako je saop{teno iz Ministarstva nauke i za{tite ìvotne sredine Srbije, ovo je omogu}eno nakon sa- vilno sluèwe vojnog roka, i ocijenila da je ci- stanka u Evropskom parlamentu u Briselu, kojem je, po- vilna slu`ba stavqena pod potpunu kontrolu red predstavnika dvanaest zemaqa regiona, prisustvo- vojnih vlasti. vao i srpski ministar nauke i za{tite ìvotne sredi- U saop{tewu se navodi da je uredba Savjeta ne Aleksandar Popovi}. ministara Srbije i Crne Gore donijeta tajno i - U~e{}e u ovakvim projektima vi{estruko je ko- bez javne rasprave i da }e promjena i poo{tra- risno za nau~noistraìva~ke institucije iz Srbije, jer vawe uslova pod kojima }e biti omogu}eno slu- doprinosi poboq{awu wihove nau~ne kompetencije i wi- èwe u civilnoj slu`bi udaqiti Srbiju i Crnu Mali{ani su ve} uveliko na Zlatiboru gdje je i napra- hovoj me|unarodnoj afirmaciji - navodi se u saop{te- Goruod me|unarodnih standarda u toj oblasti. C M C M Zlatiborske na zimskom raspustu. Najvi{e vqen fotografija sa razdraga- wu ministarstva. Ta nevladina organizacija najavila je da }e Y K ih je na swe`nim padinama po- nim mali{anima koji jure swe- Dodaje se da je ukqu~ivawe cjelokupnih istraì- Y K znatih zimskih turisti~kih i `nim stazama. ¥ va~kih potencijala Srbije u evropski istraìva~ki u ponedjeqak, 7. februara, organizovati javnu radosti sportskih centara poput onog (Foto-Beta) prostor jedan od dugoro~nih ciqeva tog ministar- raspravu povodom najave promjene Uredbe o vr- stva. ¥ {ewu vojne obaveze. ¥ U PQEVAQSKOM SELU MAOÊ PREVIRAWA NA JUGU SRBIJE Tiket posva|ao kom{ije PQEVQA - Veli{a Draga{evi} kupio dva listi}a za nagradnu igru POLITIÂRI STARIM KURSOM iz pqevaqskog sela Mao~e tuìo je "Monto#. Osim tih, kupio je sebi i svog kom{iju Tripka Buji{i}a, od Buji{i}evom ro|aku Draganu jo{ po bije dodijeli kqu~na uloga u rje- koga traì polovinu premije od pet jedan listi} za istu igru. Neke politi~ke partije Albanaca i daqe misle da {avawu krize na jugu Srbije, da hiqada evra dobijene u novogodi{woj - Kada sam se sutradan vratio iz Koordinaciono vije}e treba da se formira se to tijelo rekonstrui{e i da se televizijskoj emisiji "Monto#. Pqevaqa, nai{ao sam na ku}u Buji- u wega ukqu~e predstavnici al- Draga{evi} smatra da mu pripa- {i}a, a sa nama u dru{tvu je bio i Ra- u skladu sa zakonima o nacionalnim mawinama banske zajednice. da polovina premije, po{to je on ku- di{a Jovi}. Ponudio sam kom{iji i etni~kim zajednicama Vlada Srbije imenovala je 20. pio karticu, a Buji{i} mu pred svje- Buji{i}u da od ~etiri izabere dva januara Neboj{u ôvi}a za pred- docima obe}ao da }e podijeliti dobi- PRE[EVO - Politi~ki Ragmi Mustafa, koji je i pred- ne}e ulaziti u rad Koordinacio- sjednika Koordinacionog tijela listi}a. On ih je uzeo i predloìo predstavnici Albanaca sa juga Sr- sjednik Demokratske partije Al- nog tijela - rekao je Mustafa. za op{tine Pre{evo, Bujanovac i tak. Me|utim, po{to je dobio premi- da dijelimo dobit, ukoliko bilo koju, Buji{i} je ponudio kom{iji samo bije za sada se ne}e ukqu~iti u banaca rekao je agenciji Beta po- Govore}i o formirawu Na- Medve|a, dok su za potpredsjedni- ji, od listi}a koje sam ja kupio, do- ru~ak u jednom od pqevaqskih resto- rad Koordinacionog tijela za op- slije sastanka da wegova partija cionalnog vije}a Albanaca, Mu- ke imenovani Rasim Qaji}, Ni- rana. bije premiju. Ja sam na to pristao. {tine Pre{evo, Bujanovac i Me- najvi{e primjedbi ima na to {to stafa je rekao da pojedine poli- noslav Krsti} i Milisav Marko- Kada je Draga{evi} iz sela Ma- Sve je to ~uo i Jovi} - tvrdi Draga- dve|a - izjavio je predsjednik op- "novi plan previ|a da u Koordi- ti~ke partije Albanaca i daqe vi}. o~a, udaqenog tridesetak kilometa- {evi}. {tine Pre{evo Ragmi Mustafa. naciono tijelo za jug Srbije u|e misle da to vije}e treba da se for- Vlada je saop{tila da je odlu- ~eno da tri mjesta u Koordinaci- ra od Pqevaqa, po{ao u grad, Buji- U novogodi{woj lutriji crno- Predstavnici albanskih po- osam oficira Vojske Srbije i Cr- mira u skladu sa zakonom o naci- gorske televizije, listi} koji se na- liti~kih stranaka sa juga Srbije ne Gore#, {to je, prema wegovim onalnim mawinama i etni~kim za- onom tijelu budu popuwena pred- {i} mu je rekao da mu usput kupi dvi- razgovarali su, iza zatvorenih rije~ima, mnogo. jednicama, ali ima partija koje sjednicima op{tina Pre{evo, Bu- je kartice za nagradnu igru "Top vo- lazio kod Buji{i}a dobio je premi- vrata, pet sati, o ponudi dràvnih - Politi~ki predstavnici se protive osnivawu vije}a na janovac i Medve|a, koji bi kroz lej# i da }e mu za listi}e naknadno ju od pet hiqada evra. Ostaje da se vi- organa Srbije da i albanski pred- Albanaca sa juga Srbije imali su osnovu tih zakona. dijalog i u skladu sa obavezama dati novac. di da li }e sud odlu~iti da kom{ije stavnici u|u u Koordinaciono ti- primjedbe i na konkretan plan ra- Najvi{i dràvni zvani~ni- lokalne samouprave u~estvovali Po dolasku u Pqevqa, Draga{e- podijele nagradu koju je Buji{i} ve} jelo, kao i o formirawu Nacio- da Koordinacionog tijela. Uko- ci dogovorili su u januaru da se u rje{avawu problema u tim op- vi} je Buji{i}u, umjesto traènih, podigao. ¥ nalnog vije}a Albanaca. liko se ti problemi ne otklone Koordinacionom tijelu za jug Sr- {tinama. ¥ 5. i 6. februar 2005. SRBIJA I CRNA GORA 9 NOVI ZAKON O DR@AVQANSTVU SRBIJE BUDU]NOST DR@AVNE ZAJEDNICE OSTANAK ILI RAZLAZ

VE]INA parlamentarnih Sud Srbije i Crne Gore jedina je instanca koja moè stranaka u Srbiji zaloìla se u petak za opstanak dràvne zajed- arbitrirati i odlu~ivati o tome da li na referendumu nice Srbija i Crna Gora, dok se G17 Plus zaloìla za razdruìva- mogu da glasaju i weni dràvqani we dràva ~lanica. "ima budu}nost#. Predsjednik Po- vqena politi~kim razlozima, tim bude prije referenduma o dràv- Poslanik Demokratske stran- kreta za evropsku dràvnu zajed- prije {to je izvjesno da bi ogrom- nom statusu republike, treba za- ke Srbije u Skup{tini Srbije i nicu êdomir Vukmanovi} ocije- na ve}ina glasala za zajedni~ku po~eti civilizovan dijalog, u ko- Crne Gore Aleksandar Pravdi} nio je da na eventualnom referen- dràvu - rekao je Vukmanovi}. me bi bili saslu{ani argumenti izrazio je u petak o~ekivawe da dumu o dràvnom statusu Crne Go- On je izrazio nadu da }e Srbi- i u korist, i protiv opstanka dr- }e dràvna zajednica opstati jer re treba da glasaju svi weni drà- ja i Crna Gora uspjeti da se dogo- àvne zajednice - kazao je êdomir je "najboqe rje{ewe za gra|ane# vqani. vore i da }e neposredni izbori za Vukmanovi}. Republi~ki poslanik Srpskog po- Profesor Univerziteta Crne kreta obnove Blagica Kosti} ka- Gore Neboj{a Vu~ini} bi}e na ~e- zala je da je "zajedni~ki interes# [O] lu radne grupe Pokreta za neza- opstanak zajednice i po{tovawe visnost Crne Gore koja treba da Predsjednik Narodne stran- ca koja moè arbitrirati i od- Ustavne poveqe. pripremi nacrt novog Zakona o ke Dragan [o} izjavio je u pe- lu~ivati da li na referendumu referendumu. Nacrt }e, pored Za razliku od koalicionih tak da }e se ta partija zalagati mogu da glasaju i weni dràvqa- partnera, funkcioner G17 Plus ostalog, definisati da li pravo da pravo odlu~ivawa na eventu- ni. Prema Ustavu Crne Gore, glasa na referendumu imaju gra|a- êdomir Anti} rekao je u petak da alnom referendumu o crnogor- pravo glasa imaju samo gra|ani su dràvna zajednica i Ustavna ni ili dràvqani Crne Gore, re- skoj nezavisnosti imaju i drà- Crne Gore koji u woj imaju pre- ~eno je agenciji Beta u tom pokre- poveqa "gre{ke koje treba {to vqani Crne Gore, a ne samo we- bivali{te najmawe dvije godi- prije da se zavr{e#. Generalni seni gra|ani. ne, dok, s druge strane, po Ustav- tu. kretar Socijalisti~ke partije Sr- [o} je kazao i da je Sud Sr- noj poveqi, izborno pravo pri- Dok vlast smatra da bi to tre- bije Ivica Da~i} ocijenio je da bije i Crne Gore jedina instan- pada dràvqanima. balo biti privilegija bira~a, opo- Srbija i Crna Gora nije funkci- zicija insistira da se pravo gla- onalna, ali je dodao da je za tu par- sa omogu}i svim crnogorskim dr- tiju najva`nije da se zajednica On ne vidi razlog zbog koga parlament dràvne zajednice bi- àvqanima, kojih u Srbiji ima vi- odrì. Predsjednik Politi~kog bi crnogorske dràvqane koji ì- ti odràni, jer "svako drugo rje- {e od 250 hiqada. savjeta Demokratske stranke Dra- ve u Srbiji ili negdje drugo, is- {ewe bilo bi veoma lo{e za obje Koordinator Pokreta za ne- \ Aleksandar ôtri}: Vi{e dràvqana goqub Mi}unovi} izrazio je nadu kqu~ili iz izja{wavana o sudbi- dràve ~lanice zajednice#. Tim zavisnu Crnu Goru Rade Bojovi} da }e zajedni~ka dràva opstati. ni wihove dràve. prije {to su beogradski sporazum izjavio je da je èqa tog pokreta Srbije Predsjednik Skup{tine Srbije i - Odluka da qudi iz Crne Go- potpisali da bi "zaìvjela dràv- da odluka na eventualnom refe- Crne Gore Zoran [ami ocijenio re koji ìve van we ne glasaju na na zajednica#. rendumu bude "donijeta po me|una- Bez potvrde o prebivali{tu je u petak, da dràvna zajednica referendumu iskqu~ivo je uslo- - Ukoliko tih izbora, ipak, ne rodnim standardima#. ¥ TRIBINA INSAJDER - [TA POSLIJE" BEOGRAD - Pomo}nik mini- ôtri} je naveo da }e za dobi- " stra dijaspore Srbije Aleksandar jawe dràvqanstva Srbije biti ôtri} najavio je da }e za nekoli- potrebno samo da se podnese za- êdaêda prozivaproziva Tadi}aTadi}a ko dana stupiti na snagu novi Za- htjev za dobijawe dràvqanstva i kon o dràvqanstvu kojim }e bi- potpi{e izjava da priznaje Srbi- BEOGRAD - Nekada{wi viso- pedeset hiqada ti pojednostavqena procedura doju kao svoju dràvu kao i da popu- ki funkcioner Demokratske stran- qudi, a mi to mo- bijawa dràvqanstva Srbije, a ni formular za izdavawe drà- ke êdomir Jovanovi} pozvao je èmo - upozorio je o~ekuje se da bi krajwi efekt bio vqanstva. danas predsjednika Srbije Borisa Jovanovi}. nekoliko stotina hiqada novih Ti zahtjevi i formulari uz Tadi}a da javno kaè svoj stav o Predsjednik dràvqana Srbije. ôtri} je na najneophodnije dokumente kao {to tvrdwama Vladimira - Bebe Po- Socijaldemokrat- pres konferenciji rekao da pra- su li~na karta i rodni list tre- povi}e iznijetim u emisiji "Insaj- ske unije @arko vo da uzme dràvqanstvo Srbije balo bi da se dostave ambasadi Sr- der# televizije B92. Kora} rekao je da ima svako ko je ro|en u biv{oj So- bije i Crne Gore ili u diplomat- - Predsjedni~e, trgni se i pro- se tuìla{tvo i cijalisti~koj Federativnoj Repu- sko konzularnom predstavni{tvu. govori o ovome - rekao je Jovano- policija nisu blici Jugoslaviji, bez obzira na On je konkretno za BiH naveo da vi} na tribini "Insajder - {ta po- oglasili o Popo- nacionalnost. }e se zahtjevi mo}i podnijeti u slije# koju su organizovali Komi- vi}evim navodima, On je naveo da vi{e ne}e bi- ambasadi Srbije i Crne Gore u tet pravnika za qudska prava, Gra- jer znaju da "iza ti potrebna potvrda o prebivali- Sarajevu i diplomatsko konzular- |anske inicijative i Centar za toga stoje svjedo- {tu, niti da se onaj ko traì dr- nom predstavni{tvu u Bawoj Lu- kulturnu dekontaminaciju u Me- ci i dokumenti ko- àvqanstvo odrekne dràvqan- ci koje uskoro treba da po~ne sa dija centru. ji potvr|uju Popo- stva koje ve} ima. radom. ¥ Jovanovi} je rekao da Popovi- vi}evu pri~u#. }eve tvrdwe treba predo~iti Advokat Raj- Specijalnom sudu, koji je, na ~elu ko Danilovi} iz- IZASLANIK EVROPSKE UNIJE ZA KOSOVO sa javnim tuìocem Jovanom razio je sumwu da VOLFGANG PETRI^ Priji}em, jedini od dràvnih in- }e tuìla{tvo stitucija u stawu da ih objektiv- postupiti po \ no razmotri. tvrdwama Popovi}a, U~esnici tribine: Predsjedni~e, progovori Srbi - nesre}nici Priji} }e biti smijewen jer jer je "to ustanova u èle da ga onemogu}e da ispita De- kojoj Demokratska ske i Srpske akademije nauka i kovi} pozvao je javna glasila da za- jana Milenkovi}-Bagzija, ali vi- stranka Srbije drì sve konce i umetnosti u pozadinu ubistva Zo- {tite Popovi}a preno{ewem wi- i tragi~ari de}emo da li }e novi tuìlac smje- kojoj ne odgovara da se otkrije rana \in|i}a#. Novinar i autor hovih izjava i drè}i ih nepre- ti do}i ako ispred suda okupimo umije{anost dijelova crkve, voj- kwige "Javna tajna# Vladan Vlaj- kidno pred okom javnosti. ¥ BEOGRAD - Na Kosovu }e ve- gi~nim doga|ajima posqedwih go- oma te{ko biti ispuweni standar- dina ostali da ìve na Kosovu ili di koji su uslov za pregovore o kosu se vratili uprkos te{kim pri- U VOJNIM OBJEKTIMA DR@AVNE ZAJEDNICE KONTROLA GRANICA SRBIJE na~nom statusu te pokrajine - oci- likama. Potrebno je da se u~ini jenio je nekada{wi visoki pred- sve {to je mogu}e da se tim qudi- [tede energiju Policajci umjesto stavnik u BiH i izaslanik Evrop- ma pomogne u nesre}i jer u suprot- ske unije za Kosovo Vofgang Pe- nom vi{e ne}e biti povratnika - BEOGRAD - Ministarstvo odva i vra}awe kondenzovane pare u tri~. smatra Petri~. brane Srbije i Crne Gore po~elo proces, {to je dovelo do u{tede vojnika - Veoma je te{ko re}i da }e na Odgovaraju}i na pitawe o moje "Program u{tede energije# u energije. U saop{tewu se dodaje da osnovu dosada{weg toka biti ispu- gu}em kona~nom statusu Kosova, on objektima Vojske dràvne zajedni- }e ulagawa od 28 miliona dinara na BEOGRAD - Ministarstvo ke Vojske Srbije i Crne Gore weni osnovni standardi na Koso- je rekao da o~ekuje da "Evropa u ce. Vojno medicinsku akademiju biti unutra{wih poslova Srbije od koji su obezbje|ivali granicu, vu. Posebno povratak Srba, slobo- slu~aju Kosova ne}e prihvatiti Kako se navodi u saop{tewu Mi- vra}ena za dva i po mjeseca, dok }e subote bi trebalo da, od Vojske a Vojska }e policiji ustupiti da kretawa i osnovni uslovi za model iz devetnaestog vijeka koji Srbije i Crne Gore, preuzme potrebna materijalna sredstva nistarstva odbrane, objavqenom u godi{wa u{teda u tom objektu biti kontrolu dràvnih granica na za ~uvawe granice. qudska prava Srba i drugih mawi- bi zna~io etni~ki podijeqene en- petak, program sprovodi Uprava za vi{a od 126 miliona dinara. na treba da budu obezbije|ena od titete#. teritoriji Republike, kao i di- Odluka Savjeta ministara infrastrukturu tog ministarstva. Na ostalim objektima uloèna jela administrativne linije ka ne uti~e na primjenu ratifiko- strane Unmika zajedno sa privre- - Kona~na odluka treba da se Prvi realizovani projekat bi- sredstva bi}e vra}ena u roku od tri Kosovu i Metohiji. vanih me|unarodnih ugovora i menim institucijama Kosova - ka- donese brzo, idealno konsenzusom la je revitalizacija i modernizaci- mjeseca do godinu dana. Projektant Odluku o preuzimawu du- obaveza koji se ti~u te oblasti. è Petri~. Komentari{u}i ~iwe- obje strane. Realisti~no govore- ja parnih postrojewa kompleksa Voj- i izvo|a~ radova, beogradska firma `nosti usvojio je Savjet mini- Koordinaciju rada nadle`nih nicu da su neka srpska sela ve} mje- }i, znamo da je to veoma te{ko, ali ne akademije i Vojno-medicinske "Igumanov#, izabrana je na licita- stara Srbije i Crne Gore 26. ja- dràvnih organa i druge poslo- secima bez struje, on kaè da je potrebno je da wegujemo viziju da akademije, a drugi kasarna Pantelej ciji. nuara, a planira se i dono{ewe ve vezane za pograni~ni reìm svjestan poloàja Srba koji je "pote{ka politi~ka pitawa, ~ak i na u Ni{u. Isti program bi}e sproveden i zakona koji }e regulisati tu i daqe }e obavqati Ministar- sebno tragi~an#. Balkanu, treba da se rje{avaju u U tim objektima obezbije|ena je u kasarnama u Pan~evu, Uìcu, [ap- oblast.Ministarstvo unutra- stvo spoqnih poslova, u sarad- - Potrebno je biti pa`qiviji duhu kompromisa - rekao je Vol- maksimalna iskori{}enost vodene cu, Somboru, i zgradi Vojnotehni~- {wih poslova Srbije moè pre- wu sa Ministarstvom unutra- prema onima koji su uprkos tra- fgang Petri~. ¥ pare, automatsko odràvawe kotlo- kog instituta u Kumodraù. ¥ uzeti profesionalne pripadni- {wih poslova Srbije. ¥ DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA SRPSKA RADIKALNA STRANKA Izbori ove godine PRIZNALI KR[EWE POVEQE JAGODINA - Zamjenik }e traìti vanredne izbore ako predsjednika Srpske radikalne dobije obe}awe da }e biti ispo- PODGORICA - Predstavnici Prethodne dvije godine uzaludno su izgubqene za Srbiju stranke Tomislav Nikoli} oci- {tovan plan vlade za Kosovo i crnogorske vlasti i opozicije raz- jenio je da je "gotovo izvjesno# da Metohiju. li~ito su ocijenili funkcioni- i Crnu Goru tako da bi trebalo praviti novi beogradski }e u Srbiji ove godine biti odr- - Ako mi neko obe}a da }e sawe Srbije i Crne Gore i nave- àni vanredni parlamentarni obezbijediti ono {to je Skup- li opre~ne razloge zbog kojih je sporazum, kaè Miodrag Vukovi} izbori. {tina zakqu~ila kad je u pita- kr{ena Ustavna poveqa dràvne puta# i da je najnoviji primjer Vukovi} je naveo da Crna Gora da se usvoji "neki novi ugovor sa Sr- - U Srbiji }e biti socijal- wu Kosovo i Metohija, i da }e- zajednice. prijedlog srpskog premijera Vo- i Srbija nisu usaglasile ustave sa bijom#. nih nemira u ovoj godini jer su mo za to podr{ku traìti od Ru- Funkcioner vladaju}e Demo- jislava Ko{tunice da se odloè Poveqom, da je sa zaka{wewem kon- Funkcioner opozicione Soci- narasle socijalne tenzije. Ove sije, Kine, Indije, Latinske kratske partije socijalista Mi- izbori za parlament dràvne zajed- stituisan Sud Srbije i Crne Gore jalisti~ke narodne partije i biv- godine ima}emo napetu situaci- Amerike, ne}u traìti vanred- odrag Vukovi} ocijenio je za agen- nice. i da je nadle`nost vojnog pravosu- {i savezni premijer Dragi{a Pe- ju sa Kosovom i Metohijom, tako ne parlamentarne izbore - re- ciju Beta da su prethodne dvije go- Savjetnik premijera Srbije |a sa zaka{wewem preba~eno na ci- {i} optuìo je crnogorsku vlast da da je gotovo izvjesno da }e biti kao je zamjenik predsjednika Srp- dine uzaludno izgubqene za Crnu Slobodan Samarxi} je, me|utim, vilne organe. je nespremna da sprovodi Ustavnu vanrednih parlamentarnih izbo- ske radikalne stranke. negirao da prijedlog koji je pre- - [ta je sa dràvnim simboli- povequ. ra. Mi }emo ~ekati kako }e se si- On je naglasio da mu je va- Goru i Srbiju i da bi trebalo pra- ma, sa zakonom o imovini. U zajed- - Nefunkcionisawe zajednice viti "novi beogradski sporazum#. dat evropskom komesaru Havije- tuacija razvijati do kraja marta, `no da stavovi Skup{tine Srbi- nici vlada potpuni haos i lo{i od- treba da nas brine jer je nesmetan a onda }e se srpski radikali po- je o Kosmetu budu ostvareni, da Povodom dvogodi{wice od ru Solani podrazumijeva odlaga- nosi - rekao je funkcioner Demo- rad wenih institucija pretpostav- usvajawa Ustavne poveqe Srbije i we izbora za parlament Srbije i kratske partije socijalista. ka za daqi nastavak integrativnih di}i - rekao je Nikoli} jago- saradwa sa Hagom "bude takva da Crne Gore, Vukovi} je rekao da je Crne Gore i referendum u Crnoj Vukovi} je dodao da je "vrijeme procesa u Evropsku uniju - rekao dinskoj televiziji "Palma plus#. se cijeni na{a dràva i narod#, ona do sada "prekr{ena bezbroj Gori. da padne Beogradski sporazum# i je Pe{i}. ¥ On je, me|utim, dodao da ne- kao i da zapo~ne proizvodwa. ¥ 10 SVIJET 5. i 6. februar 2005. PREDSJEDNIK VENECUELE @ELI JO[ JEDAN MANDAT ÂVEZ NE ODSTUPA

KARAKAS - Predsjednik Ve- Poslije {est burnih godina na ~elu dràve, Hugo âvez necuele Hugo âvez, veliki prijateq kubanskog lidera Fidela Ka- ra~una na novi mandat uprkos sna`nom protivqewu stra i protivnik SAD, izrazio je spremnost, poslije upravo navr- opozicije i pritisku Amerike {enih {est dramati~nih godina C M na ~elu zemqe, da "jo{ toliko# vrate privremeno svrgnutog âve- Time je rat izme|u wega i Va- zbog protivqewa liberalizmu ko- C M Y K ostane u foteqi iz koje opozici- za. {ingtona krenuo stazom sa koje, ji forsiraju mo}ne SAD. Y K ja, uz obilatu pomo} Va{ingtona, Ohrabren podr{kom sunarod- izgleda, nema povratka. Amerikan- Venecuelanska opozicija op- uporno nastoji da ga otjera, javio nika, on je tada optuìo ameri~- ci, izme|u ostalog, optuùju âve- tuùje âveza da izgra|uje komu- je Tanjug. kog predsjednika Xorxa Bu{a da za da daje uto~i{te kolumbijskim nisti~ku diktaturu, a on joj odgo- - Spreman sam da na izborima finansira pu~isti~ke i terori- gerilcima. Tokom svoje vladavi- vara da su wegov ciq socijalne i 2006. godine osvojim novi {esto- sti~ke grupe u Venecueli s ciqem ne, âvez je postao veoma zanimqiv druge reforme za poboq{awe ì- godi{wi mandat - izjavio je â- da u woj uspostavi marionetsku za medije i analiti~are ne samo u votnog standarda 23 miliona Vene- vez (50), biv{i potpukovnik, pu~i- vlast. Latinskoj Americi, prvenstveno cuelanaca. sta i amnestirani robija{, ~ija je Tvrdi, istovremeno, da 2021. politi~ka karijera bila veoma NAKLONOST godine u Venecueli ne}e biti si- burna. rotiwe, iako je u tom korpusu sa- "Novi Kastro#, kako âveza Glavni razlog naklonosti Ve- je od velikog zna~aja za raspolo- da vi{e od 70 odsto stanovnika, Hugo âvez: Amerika finansira teroristi~ke zovu pojedini hroni~ari, od 1998. necuelanaca prema Hugu âvezu, èwe svih Latinoamerikanaca. ve}inom indijanskog, maltene ro- grupe (foto-arhiva) godine je dva puta dobio izbore, a ocjewuju analiti~ari, jeste we- âvez je, po mnogo ~emu, sim- bovskog porijekla. nije ga sru{io ni poku{aj dràv- govo nastojawe da razbije oligar- bol klasne borbe u Ju`noj Ameri- I sam potomak Indijanaca, â- sociolog je proglasio âveza na- politici, nego i u pona{awu do- nog udara ni masovni {trajkovi u hiju korumpiranih doma}ih mul- ci, kontinentu gdje je i daqe mno- vez odvaja dosta para za realizaci- sqednikom Simona Bolivara, sta kopira kubanskog vo|u, iako industriji nafte, od koje Venecu- timilijardera koji su decenija- go vi{e po{tovalaca legendar- ju programa pomo}i socijalno naj- oslobodioca i najve}e legende La- tvrdi da nije komunista, nego ka- ela ìvi. ma dràli kontrolu nad naftom, nog ê Gevare, nego liberalnog ugroènijim sunarodnicima. Uz tinske Amerike koji je, tako|e, tolik koji po{tuje demokratske Pro{logodi{wi dràvni a time i nad dràvom. kapitalizma. Zbog toga wegova po- pomo} Kube, iz koje mu je stiglo bio iz Venecuele. forme. Ipak i on, poput Kastra, udar, izveden uz pomo} Amerike, Rije~ je, uglavnom o bijelci- liti~ka misija postaje sve inte- oko 20 hiqada qekara i nastavni- U SAD ga, me|utim, sve vi{e drì obi~no duge i zapaqive go- propao je jer je maltene ~itava nama koji i danas uìvaju naklonost resantnija za ~itav "zeleni kon- ka, upravo ostvaruje plan besplat- poistove}uju s Kastrom, {to ve- vore tokom kojih zna da zapjeva ili cija iza{la na ulice i natjerala Va{ingtona, {to je podatak koji tinent#. nog {kolovawa i lije~ewa najsi- necuelanskom lideru nimalo ne da citira odlomke iz romana Ga- pu~iste da u predsjedni~ku palatu roma{nijih. Jedan venecuelanski smeta. Naprotiv. âvez ne samo u brijela Garsije Markesa. ¥

AMERI^KI SEKRETAR U POSJETI LONDONU BRITANSKA [TAMPA O BU[OVOM GOVORU Napad na Iran u drugom planu Mje{avina `eqa i upozorewa

LONDON - Ameri~ki dràv- LONDON - Govor ameri~- Iran kao "glavnog dràvnog Bu{ nema strategiju za ostvari- ni sekretar Kondoliza Rajs izja- kog predsjednika Xorxa Bu{a o sponzora terorizma# dok je Si- vawe svojih ciqeva. vila je u petak, u Londonu gdje se stawu nacije je poznata mje{avi- rija upozorena da "prekine sva- - Ako ipak uspije da uspo- nalazi u posjeti, da ameri~ka ad- na èqenih ciqeva i upozorewa ku podr{ku teroristima#. "Faj- stavi nezavisnu i demokratsku ministracija trenutno ne razma- nekim zemqama Bliskog istoka, nan{el tajms# pi{e da je govor palestinsku dràvu, sud istori- tra vojnu intervenciju protiv ocjewuje u petak britanska ameri~kog predsjednika o stawu je bi bio mnogo blaì prema we- Irana zbog nuklearnog programa {tampa, prenio je Tanjug. nacije interesantniji po onome mu nego {to se to trenutno ~i- te zemqe smawuju}i na taj na~in Ameri~ki predsjednici re- {to nije re~eno nego po onome ni - konstatuje "Gardijan#. Levi- razlike sa evropskim saveznici- dovno imaju specijalne goste da sto jeste. List primje}uje da to- ~arski tabloid "Dejli miror# ma oko politike prema Teheranu, bi ilustrovali pojedine teme iz kom govora koji je trajao 53 mi- kaè da je Bu{ svoj govor o sta- javio je Tanjug. govora o stawu nacije, podsje}a nuta Bu{ nijedanput nije pome- wu nacije iskoristio za priti- - Vojno rje{ewe problema se dnevnik "Independent# i doda- nuo Kinu, Rusiju, pa ni Afriku, sak na Iran i Siriju koje je op- trenutno ne razmatra, koristimo je da je Bu{ za svoje goste imao ~ak ni u kontekstu zvjerstava u tuìo da podràvaju teroriste, diplomatska sredstva za postiza- roditeqe marinca koji je pogi- Darfuru ili borbe protiv si- rekav{i da SAD moraju da se we ciqa - izjavila je Rajsova na nuo u Iraku zbog ~ega je cijela de. konfrontiraju sa regionima ko- konferenciji za {tampu odgova- stvar dobila jak emotivni naboj Umjesto na velike sile, Bu{ ji nastavqaju da daju uto~i{te raju}i na pitawe da li moè da i jednu Ira~anku koja je u~estvo- je jasno stavio do znawa da }e teroristima i razvijaju oru`je predvidi okolnosti pod kojima bi vala na nedavnim izborima. wegova spoqna politika biti za masovno uni{tavawe. "Dejli Bu{ov govor je bio ve} po- usredsre|ena na islamski svi- miror# dodaje da je Bu{ iskori- SAD napale Iran. znata mje{avina ambicioznih jet, u kojem }e se boriti protiv stio govor da promovi{e napo- [ef ameri~ke diplomatije je ciqeva unutra{we i spoqne po- terorizma a u ciqu unapre|ewa re za uspostavqawe palestinske rekla da Iran, koga Va{ington litike uz preskakawe ili izo- demokratije na prostoru od Ma- dràve, obe}avaju}i finansij- svrstava, zajedno sa Sjevernom Ko- stavqawe neugodnih istina, ka- roka pa sve do Avganistana. sku podr{ku ako Palestinci rejom, i predratnim Irakom, me- è dnevnik. Dnevnik "Gardijan# se slaè sa sprovedu politi~ke i privred- |u "osovine zla#, mora da ispo- Bu{ je u govoru optuìo tom ocjenom i ocjewuje da Xorx ne reforme. ¥ {tuje svoje me|unarodne obaveze i dozvoli povratak inspektora UN u zemqu. "Mislim da ima ve- ZBOG POÎWENOG GENOCIDA U RUANDI oma malo razlike izme|u nas (SAD London: Xek Stro i Kondoliza Rajs I Evrope) oko rje{avawa proble- Tu`ba protiv francuskih vojnika ma sa kojima se suo~avamo u odnosi- niv{i da Iranu treba demokratska verznog iranskog nuklearnog pita- ma sa reìmom u Teheranu. vlada, ali da }e Va{ington u odno- wa, dok Va{ington zauzima ~vr{}i PARIZ - Uloga francuskih tak nezavisna francuska komi- vawa tampon zone na jugozapadu - Imamo jo{ mnogo diplomat- sima sa tom zemqom dati prednost stav prema Iranu. trupa u genocidu u Ruandi, 1994. sija koja je sa~inila dosije o Ruande u vrijeme kada su pripad- skih opcija na raspolagawu i namje- diplomatiji. Evropska trojka We- Rajsova se prvo sastala sa bri- godine, predmet je tu`be koju }e ovom slu~aju. nici plemena Hutu za nepuna tri ravamo da ih iskoristimo - istakla ma~ka, Velika Britanija i Francu- tanskim ministrom odbrane Xek advokati `rtava podnijeti pro- Oko 2.500 francuskih vojni- mjeseca ubili skoro milion prije Rajsova. Ona je kritikovala Tehe- ska poku{avaju da pregovorima sa Stroom, a potom i premijerom To- tiv nepoznatih lica pred vojnim ka je, u okviru mandata UN, u~e- padnika mawinskog plemena Tut- ran zbog politike koju vodi ocije- Teheranom rije{e pitawe kontro- nijem Blerom. ¥ sudom u Parizu, objavila je u pe- stvovalo u operaciji obezbje|i- si. ¥ ZBOG KORUPCIJE PROGRAMA UN ZA IRAK SJEDNICA UKRAJINSKOG PARLAMENTA U KIJEVU Anan naredio istragu WUJORK - Generalni sekre- ra~una na Sevanovu podr{ku pri- JULIJA TIMO[ENKO PREMIJER tar Ujediwenih nacija Kofi Anan likom odlu~ivawa u UN o finan- izdao je nalog za pokretawe disci- sijsku pomo}i naftnoj industri- plinskog postupka protiv {efa ji Iraka, navedeno je u predizvje- Programa UN za Irak "Nafta za {taju Volkerove istra`ne komi- Odmah po izboru predsjednik Viktor hranu#, Kipranina Benona Seva- sije. Potpun izvje{taj komisije Ju{~enko potpisao ukaz o stupawu na, zbog sumwe da je sa reìmom o~ekuje se najkasnije do juna ove go- Sadama Huseina odràvao korup- dine, ali ve} sada se, prema Vol- na du`nost prve ène premijera ciona{ke, poslovne veze, javio je kerovim rije~ima, moè konsta- C M Tanjug. tovati da nije bilo sistematske otkad je Ukrajina postala nezavisna C M Y K Prema takozvanom predizvje- zloupotrebe novca dobijenog od Y K {taju istra`ne komisije UN, ko- ira~ke nafte u okviru programa dràva ji je sino} u Wujorku objelodanio "Nafta za hranu#, ukinutog 2003. MOSKVA/KIJEV - Julija Ti- novan Jurij Lu~enko iz Socijali- wen {ef Pol Volker, biv{i {ef godine. mo{enko (44) izabrana je u petak u sti~ke partije, glavnog koalicio- Centralne banke SAD, Sevan je, uz Advokati Sevana, koji je u me- ukrajinskom parlamentu, Vrhovnoj nog partnera, dok je za ministra dozvolu Bagdada, dobio dio novca, |uvremenu oti{ao u penziju, odba- radi, za premijera, a ukaz o wenom odbrane imenovan Anatolij Gri- ste~enog od prodaje ira~ke nafte, cili su sve optu`be na ra~un svo- stupawu na du`nost, odmah je u skup- {~enko. za sopstvenu, malu trgovinsku fir- ga klijenta, tvrde}i kako je on o~i- {tinskoj sali potpisao predsjed- U petogodi{wem programu "U mu, registrovanu u Panami. to "odabran da posluì kao `r- nik Viktor Ju{~enko, javila je Be- susret qudima#, Timo{enkova je Irak je, za uzvrat, mogao da tveni jarac#. ¥ ta. predstavila "filozofiju razmi- Wenu kandidaturu je podrà- {qawa# nove vlade, u kojem nema POSLIJE CUNAMIJA U [RI LANKI lo 373 poslanika, dok je jedan bio stavki "iza kojih ni{ta ne stoji#. protiv. Za izbor premijer potreb- Program se sastoji iz {est di- Turizam se oporavqa no je da ga podrì 226 od ukupno 450 jelova: Vera, Pravednost, Harmoni- poslanika u parlamentu. ja, @ivot, Bezbjednost i Svijet, u KOLOMBO - Turizam [ri ganizacije Fran~esko Fran|ijali Timo{enkova je 13. po redu pre- kojima su odre|eni op{ti ciqevi Lanke }e se oporaviti brè nego ocijenio je da je za pet sedmica u~i- mijer Ukrajine i prva èna pre- nove vlade. u drugim azijskim zemqama pogo|e- wen ogroman posao na uklawawu mijer otkako je ta zemqa nezavi- Julija Timo{enko je kao pri- nim cunamijem, zbog toga {to je posqedica cunamija, isti~u}i da sna. Ona je saop{tila sastav vla- oritetni spoqnopoliti~ki ciq vlada te ostrvske dràve preduze- }e oporavak te}i brè nego u osta- de, u koji su u{li istaknuti refor- Ukrajine navela evropsku integra- la brze i djelotvorne korake za iz- lim azijskim zemqama ugroènim misti. ciju i razvijawe efikasnih part- lazak iz krize, procijenila je cunamijem. Wen bliski saradnik Oleh Ri- nerskih odnosa sa Rusijom, koji od- Svjetska turisti~ka organizacija, Svjetska banka je procijenila ba~uk imenovan je za jednog od pot- govaraju interesima Ukrajine, kao javio je Tanjug da je {teta u turisti~kom sektoru predsednika vlade i dodijeqen mu i stvarawe zajedni~ke zone slobod- Turizam u~estvuje sa oko dva [ri Lanke dostigla 200 miliona je kqu~ni resor za evropske inte- ne trgovine. odsto u bruto doma}em proizvodu dolara i da }e u zemqu ove godine gracije. Ona se zaloìla za ja~awe od- [ri Lanke. Ra~una se da je vi{e od sti}i skoro 100 hiqada gostiju ma- Viktor Pizenik je imenovan brambenih kapaciteta Ukrajine, 100 hotela te{ko o{te}eno ili we nego {to se o~ekivalo. Na ostr- za ministra finansija, a Boris Ta- pove}awe efikasnosti armije, po- uni{teno 26. decembra u katastro- vo je 2004. godine do{lo 565 hiqa- rasjuk za ministra spoqnih poslove}awe ìvotnog standarda, iskor- falnom cunamiju, koji je u 13 azij- da inostranih gostiju. Fran|ijali va. Obojica su te funkcije ve} oba- jewivawe korupcije, razdvajawe skih zemaqa odnio skoro 300 hije naglasio da najboqi na~in da se vqali u prvim vladama nakon osa- vlasti i kapitala i stambenu re- qada qudskih ìvota, od ~ega 40 pomogne ugroènoj [ri Lanki je- mostaqewa Ukrajine po~etkom 90- formu. bi poslanika vlada izraditi de- Ukrajinski parlament: hiqada u [ri Lanki. Generalni ste da se ohrabri povratak {to ve- ih godina pro{log vijeka. Timo{enkova je navela da }e taqniji program neodlo`nih ak- Julija Timo{enko pola- sekretar Svjetske turisti~ke or- }eg broja turista. ¥ Za ministra policije je imena osnovu tog programa i primjed- cija. ¥ è zakletvu (Foto-Beta) 5. i 6. februar 2005. SVIJET 11 ZBOG OPTU@BI ZA RATNE ZLOÎNE NEMIRI U NEPALU POSLIJE DVORSKOG PUÂ" KRAQA GJANENDRE Ramsfeld " ne smije u Wema~ku VOJSKA PUCALA NA STUDENTE VA[INGTON - Ameri~ki mi- Kraq Gjanendre se nada da }e se nistar odbrane Donald Ramsfeld mo`da ne}e prisustvovati me|una- i pored kritike Zapad, suo~en sa rodnoj konferenciji o bezbjednosti u Wema~koj po{to je u toj zemqi izborom izme|u kraqevske diktature C M protiv wega podnijeta tu`ba za rat- i maoisti~ke republike, C M Y K ne zlo~ine, javio je Tanjug. Y K Ramsfeld je na redovnoj konfe- ipak odlu~iti za kraqa renciji za novinare u Pentagonu u ~etvrtak priznao da razmi{qa o KATMANDU - Nepalska ar- storije kolexa i wihove spavao- mogu}nosti da ne prisustvuje godi- mija, koju sada neposredno kon- nice. {woj konferenciji u Minhenu ko- troli{e kraq Gjanendra nakon Citiraju}i izjave neimeno- ja se tradicionalno zavr{ava govo- {to je raspustio vladu i preuzeo vanih svjedoka, list pi{e da je rom ameri~kog ministra odbrane. svu vlast, otvorila je vatru iz he- vojska pozvala u pomo} helikop- Tu`bu je pred wema~kim sudom pod- tere koji su na demonstrante pu- nio wujor{ki Centar za ustavna likoptera na studentske demonstrante od kojih je najmawe 15 ra- cali iz vazduha. Oko 15 studena- prava u novembru pro{le godine. ta je raweno i odnijeto u vojne Ramsfeld i drugi ameri~ki zva- weno, izvijestio je u petak indij- ni~nici se terete za odgovornost ski list "Hindustan tajms#. kasarne, navodi list, dodaju}i da za mu~ewe zatvorenika u zatvoru Kako je prenio Tanjug, to je nema saznawa da li je neko pogi- Abu Graib u Iraku. Prema wema~- prvi izvje{taj o sukobima u hima- nuo. Indijski list naziva ovaj in- kim zakonima, bilo ko moè pred ta- lajskom kraqevstvu u kojima je cident "nepalskom verzijom Tje- mo{wim sudovima da podnese tu`be pala krv otkako je 1. februara nanmena#, aludiraju}i na doga|aj za ratne zlo~ine ili kr{ewa qud- kraq izveo "dvorski udar#. iz 1989. godine u Pekingu kada je skih prava protiv bilo koga. Rije~ je o doga|aju koji je na- kineska vojska u krvi ugu{ila Wujor{ka organizacija je pod- i{ao na osudu {irom svijeta. Ta- nijela tu`bu u Wema~koj po{to to KRAQ ILI REPUBLIKA nije mogla da uradi pred ameri~kim ko|e je javqeno da je ubijeno pet sudom. Centar je podnio vi{e tu- pobuwenika u okr{aju s vojskom Analiti~ari ocjewuju da, procijenio kao blef i da }e se Katmandu: O "dvorskom pu~u" gra|ani se informi- `bi protiv SAD pred ameri~kim i da su gerilci podmetnuli neko- uprkos osudi svijeta, kraq ra~u- sve, ipak, zavr{iti kao u Paki- {u iz novina (Foto-Beta) sudovima i zbog tretmana zatvore- liko bombi, ali da niko nije strana da }e ga Indija i Zapad, ipak, stanu 1999. godine, kada je general nika u bazi Gvantanamo na Kubi, dodao. prihvatiti kad budu suo~eni sa Pervez Mu{araf izveo pu~ u toj telefonom po{to su u Nepalu pozivaju}i se na predstavnika par- biv{i nekoliko presuda koje prav- "Hindustan tajms# pi{e da je dilemom - ili on ili maoisti~- zemqi. Mu{araf je tada obezbi- prekinute sve veze sa svijetom, a tije zba~enog premijera Deuba. ni stru~waci smatraju va`nim za do pucwave na studente do{lo u ka republika. jedio podr{ku svijeta insistira- prava zatvorenika. {tampi je najstroè zabraweno Maoisti~ki pobuwenici ko- turisti~kom centru Pokara, oko Oni ukazuju da je kraq sve osu- ju}i da im je on boqi izbor od da kritikuju kraqa i da pi{e o ne- jima je kraq uputio poziv za raz- Ramsfeld je objasnio da se na 200 kilometara zapadno od Kat- de i najave uskra}ivawa pomo}i islamskih ekstremista. nu|ewe ostavke odlu~io zbog toga zadovoqstvu podanika Wegovog govore odbili su ponudu i ne na- mandua, nakon {to je kraq otpu- veli~anstva. mjeravaju da poloè oru`je. Kraq {to je smatrao da Bu{ treba da od- stio premijera, proglasio van- lu~i da li on, poslije svega {to se prodemokratske demonstracije Smijeweni premijer [er Ba- êtiri glavne politi~ke par- je kao jedan od razloga za{to je dogodilo sa zatvorenicima, treba redno stawe, uveo cenzuru {tam- studenata. hadur Deuba i ~lanovi wegovog tije su apelovale danas na kraqa preuzeo vlast naveo neefikasno da ostane na ~elu ministarstva od- pe i u svoje ruke uzeo vlast u ze- Predsjednik nepalske nezavi- kabineta su u ku}nom pritvoru. Gjanendru da ih primi kako bi odr- djelovawe vlade premijera Deuba brane. mqi za naredne tri godine. sne komisije za qudska prava Su- Agencije javqaju da ima izvje{ta- àli hitne razgovore. One su za- prema pobuwenicima. Nepalska - U tom periodu, dva puta sam Odmah nakon kraqevskog sa- {il Pjakurel izjavio je Rojtersu ja o stalnim hap{ewima politi- prijetile da }e izvijesti prista- armija je u petak najavila da }e nudio ostavku Bu{u - rekao je on u op{tewa, studenti kolexa "Pri- da je ~uo o pucawu i hap{ewu 150 ~ara i novinara, te da se najve}i lice na ulice da protestuju uko- poja~ati ofanzivu protiv pobu- intervjuu Lariju Kingu na televi- tvi Narajan# iza{li su na ulice do 250 studenata koje je policija broj izvje{ta~a iz Nepala javqa- liko kraq odbije razgovore, javi- wenih maoista koji se bore da zba- ziji Si-En-En. ¥ i sprije~ili vojsku da u|e u pro- kasnije mu~ila u zatvoru. ju svojim redakcijama satelitskim la je indijska televizija NDTV, ce monarhiju. ¥

U TURSKOJ PROVINCIJI HERAT PRVI REZULTATI IRA^KIH IZBORA Sru{io se avion Vodi {iitska lista BAGDAD - Prvi zvani~ni fa Safuat Ra{id na konfe- slani~ka mesta u parlamentu, rezultati izbora u Iraku po- renciji za novinare u Bagdadu. po{to je osvojila 18,4 odsto sa 100 putnika kazuju da je {iitska lista "Uje- Lista koju podràva najuticaj- glasova u {est {iitskih po- diweni ira~ki savez# osvoji- niji {iitski vjerski lider ve- krajina, prenijela je agencija RIM - Tursko Mini- janskom Ministarstvu la vi{e od 70 odsto glasova, liki ajatolah Ali Sistani AFP. starstvo inostranih po- inostranih poslova rekli saop{tila je u petak izborna osvojila je najve}i broj glaso- Iznena|uju}e je tre}e mje- komisija na osnovu djelimi~- va u pokrajinama Bagdad, Zi sto liste "Nezavisni nacio- slova potvrdilo je u petak su da postoji strahovawe no prebrojanih listi}a u {est Kar, Mutana, Kadisija i u re- nalni kadrovi i elita# Fata- da se sru{io avganistan- da su se u avionu nalazila od 18 ira~kih pokrajina, javio gionima Naxaf i Kerbala, u le Gazi Ismaila u Bagdadu, Zi ski putni~ki avion, koji je jo{ dva italijanska huma- je Tanjug. kojima su ve}ina {iiti. Karu i Kadisiji, dok je sunit- nestao sa radara na putu nitarna radnika. - Prebrojano je 1,6 milio- Lista koju predvodi ira~- ska lista ira~kog predsjednika Kabulu, javila je Srna. Iz italijanske vojne na glasova - izjavio je predstav- ki premijer Ijad Alavi, tako- ka Gazija el Javara ~etvrta u - Sa velikim àqe- komande saop{teno je da nik izborne komisije Musta- |e {iit, druga je u trci za po- pokrajini Bagdad. ¥ wem moramo da objavimo je mornari~ki komandant da se avion privatne kom- Bruno Vijanini pomagao panije "Kam er# tipa "bo- u naporima obnove u za- MERIDIJANI ing 737# sa 96 putnika i padnoj provinciji Herat, osam ~lanova posade sru- a u Avganistan je stigao {io na putu iz provinci- prije dvije sedmice. Tatari protiv Staqina Traè zabranu je Herat ka prijestonici Avion kompanije Kabul - navodi se u saop- "Kam er" nestao je sa ra- KIJEV - Vo|a tatarske nacionalne mawine petokrake {tewu. dara tokom swe`ne oluje u Ukrajini izrazio je jasno neslagawe sa otkri- BRISEL - Konzervativni poslanici Visoki turski diplo- dok je letio na putu iz pro- vawem spomenika biv{em ruskom diktatoru Jo- iz biv{ih komunisti~kih zemaqa isto~ne mata rekao je da su vijest vincije Herat ka prijesto- sifu Visarjonovi~u Staqinu, koje je planirano Evrope predloìli su u Evropskom parla- o padu aviona dobili od nici Kabulu. da se obavi krajem ove nedjeqe u Jalti, prenela mentu da, zajedno sa zabranom isticawa na- avganistanskih zvani~ni- Zvani~nici su rekli je agencija DPA. Otkrivawe bronzane statue cisti~kog kukastog krsta, budu zabraweni ka. da je u avionu osim devet Staqina bi}e dio komemoracije povodom 60 go- i komunisti~ki simboli, ukqu~uju}i crve- dina od zavr{etka Drugog svjetskog rata. Neimenovani itali- Turaka, tri Amerikanca nu zvijezdu i srp i ~eki}. - Spomenik ruskom diktatoru i ceremonija Grupa poslanika konzervativnih par- janski zvani~nici rekli i posade, koju su ~inili wegovog otkrivawa predstavqaju uvredu za ta- tija iz Estonije, Litvanije, Ma|arske, Slo- Kabul: Aerodrom sa kojeg je poletio boing su da je najmawe jedan Ita- {est Rusa i dva Avgani- tarsku populaciju, uzimaju}i u obzir da je Krim- va~ke i ê{ke obrazloìla je prijedlog " lijan bio u avionu. stanaca, bilo i drugih 737" (Foto-Rojters) sko poluostrvo wihova domovina - izjavio je Mu- "patwama isto~ne Evrope zbog reìma ko- Izvori bliski itali- stranih dràvqana. ¥ stafa Xemilov. ¥ ji su podràvali Sovjetski Savez#. ¥ PALESTINCI ODBILI PONUDU IZRAELA ZA PU[TAWE ZATVORENIKA OGLAS C M U PAKISTANSKIM C M Y K Y K NOVINAMA UVREDQIV PRIJEDLOG Dvadeset pet Za Palestince je neprihvatqivo da se na slobodu puste miliona svi zatvorenici osim onih koji su umije{ani u ubistva za Osamu Izraelaca POMA@U PE[AVAR - SAD su u petak TEL AVIV - Palestinski te. Treba da oslobodite svih 237 u pakistanskim novinama "Ma{- zvani~nici odbili su ponudu zatvorenika koji su zatvoreni AMERIKANCI rik#, na urdu jeziku, objavile oglas Izraela da oslobodi 900 Pale- prije potpisivawa sporazuma iz Administracija predsjedni- u kome nude milione dolara za in- stinaca iz izraelskih zatvora 1993. godine - poru~io je on. ka SAD Xorxa Bu{a obavijesti- formaciju koja }e dovesti do hap- la je Kongres da }e obezbijediti kao gest dobre voqe prema novom Palestinski ministar Saeb {ewa lidera "Al-Kaide# Osame palestinskom predsjedniku Mah- Erekat i biv{i {ef bezbjedno- 41 milion dolara po~etne pomo- }i Palestincima, u znak podr- bin Ladena, prenijela je Srna. mudu Abasu, jer je "uvredqivo# da sti Muhamed Dahalan rekli su da {ke Abasu, {to je dio sume od 350 U oglasu objavqenom u novi- niko umije{an u ubistvo Izrae- prijedlog ponovo treba razmo- miliona dolara koju je u srijedu nama u gradu Pe{avaru, nedaleko laca ne bude pu{ten, javio je Tan- triti, ali je Vajsglas naglasio kongresmenima najavio Bu{. od avganistanske granice, nudi se jug. da je to kona~na ponuda i da ne- Po~etna suma bi}e iskori- 25 miliona dolara za Bin Ladena Osloba|awe zatvorenika odo- }e biti pu{ten niko ko je "okr- {}ena za izgradwu puteva i iz- i wegovog zamjenika Ajmana al Za- brilo je u ~etvrtak sedam izrael- vavio ruke#. vori{ta vode, za obrazovawe i vahirija. skih ministara visokog ranga ko- Kriza u pregovorima o pu- porodi~ne zdravstvene programe. Pored crno-bijelih fotogra- ji ~ine takozvani diplomatski {tawu zatvorenika bila je o~e- Ameri~ka agencija za me|una- Pojas Gaze: Palestinci bacaju kamenice na fija lidera "Al-Kaide# na toj kabinet. kivana, jer se smatra da je pogod- rodni razvoj navela je da je no- izraelske vojnike (Foto-Rojters) strani ponu|ena je nagrada od de- - To je uvredqiv prijedlog - no vrijeme da Palestinci zahti- vac "izraz interesa vlade SAD set miliona dolara za Mula Oma- izjavio je u ~etvrtak uve~e jedan jevaju dodatne izraelske konce- za obezbje|ewe opipqive podr- {i}e pritisak na Izrael da u~i- Osim osloba|awa zatvoreni- ra, nekada{weg {efa milicije u Palestinac koji je prisustvovao sije. {ke novoizabranom rukovodstvu ni ustupke novom palestinskom ka, izraelski ministri su odo- svrgnutom talibanskom reìmu. sastanku sa Dovom Vajglasom, Ameri~ki dràvni sekretar i palestinskom narodu#. rukovodstvu, po{to se ukazala brili postepenu predaju gradova Ovo je drugi oglas, koji je ob- bliskim saradnikom izraelskog Kondoliza Rajs stiè u region u mogu}nost za sklapawe mira pona Zapadnoj obali pod kontrolu javila ameri~ka ambasada u Pa- premijera Arijela [arona. nedjequ, a u utorak }e biti odr- baraka i jordanskog kraqa Abdu- slije smrti dugogodi{weg pale- palestinske uprave - najprije Je- kistanu, kako bi promovisala - Nanosite {tetu Abu Maze- àn samit [arona, Abasa, egi- laha u [arm el [eiku. stinskog lidera Jasera Arafa- rihona, a potom Vitlejema, Kal- program Vlade "Nagrada za prav- nu (Abas), umjesto da mu pomaè- patskog predsjednika Hosnija Mu- I Rajs i u~esnici samita vrta. kilije, Tulkarma i Ramale. ¥ du#. ¥ 12 CRNA HRONIKA 5. i 6. februar 2005. EKSPLOZIJE U BAWOLU^KOM NASEQU LAU[ BOMBE U GARA@I

Kombi mercedes vito" i ford fijesta" Wegoslava Kremenovi}a" uni{teni od" eksplozije. Nikome se nismo zamjerili, kaè Gordana Kremenovi} C M C M Y K BAWA LUKA - U garaì ku- ploziji stradao "ford fijesta# rekla je Gordana Kremenovi}. Y K }e Wegoslava Kremenovi}a, u ba- (025-M-854) parkiran u blizini Gordana tvrdi da ona i wen wolu~kom nasequ Lau{, nepozna- garaè. [teta je procijewena na mu` nemaju neprijateqa i da ne ta osoba aktivirala je dvije eks- oko 30 hiqada maraka. zna ko bi mogao da eksplozivom plozivne naprave, saznajemo u Kremenovi}eva supruga Gor- uni{ti wihovu imovinu. Centru javne bezbjednosti Bawa dana u trenutku eksplozije bila - Nikome nismo du`ni, niko- Luka. je u ku}i zajedno sa djecom, ali, ka- me se nismo zamjerili, stvarno Eksplozije su se dogodile u ko kaè, ni{ta sumwivo nije pri- ne znam za{to bi neko postavio Vla{i}koj 35 u ~etvrtak oko 22 mijetila. bombe na na{u garaù. Mo`da je ~asa. Na sre}u, nije bilo povri- - Sjedili smo u ku}i kada je to neka opomena, ali ja ne vidim je|enih ali su o{te}ena tri au- oko 22 ~asa odjeknula prva eks- nikakav razlog za to. Moè biti \ Opomena ili gre{ka: Vidqivi tragovi eksplozije tomobila. Kombi "mercedes vi- plozija, a odmah za wom i druga. i da je neka gre{ka. Wegoslav (Snimio R. [IBAREVI]) to# (676-J-514) i "ford fijesta# Prestra{ili smo se i nije nam trenutno nije ovdje, jer radi u jed- (724-T-889) vlasni{tvo Kreme- bilo jasno {ta se de{ava. Tek noj gra|evinskoj firmi u Wema~- Policija je ju~e oko 11 ~aso- - Eksploziv je postavqen is- pinom. Daqa istraga je u toku - novi}a gotovo da su potpuno uni- kada su kom{ije reagovale i pokoj. Kada su mu javila {ta se dova izvr{ila uvi|aj i utvrdila da pod rezervoara kombija i ispod rekao je portparol Centra javne {teni. Ne{to boqe je pro{la zvale policiju shvatila sam da godilo bio je {okiran - kaè Gor- nije rije~ o ru~nim bombama ne- motora "fijeste#. Obje bombe ak- bezbjednosti Bawa Luka Rade Mu- Boàna Stjepanovi} kojoj je u eks- se to dogodilo u na{oj garaì - dana. go je eksploziv bio postavqen. tivirane su sporogore}im {tati}. ¥ O. MATAVUQ TELEGRAF DOBOJ BIJEQINA ZVORNIK BAWA LUKA - Sergej S. iz BRATUNAC - Dvadeset{e- Pla}ali la`wacima Norve{ke iznajmio je 4. januara stogodi{wi G. @. uhva}en je pri- automobil "rover#od rentakar likom provale u poqoprivrednu Prijavqeni Ukradena DOBOJ - U prodavnici u Lon~arima prijavio je polici- agencije "Rover # u aleji Svetog apoteku "Bane 2#. ¥ "Afrodita# u Doboju, B.G. (27) ji u Pelagi}evu da je C.S. iz Pe- Save u Bawoj Luci i jo{ uvijek ¹ ¹ ¹ je 1. februara platila kupqenu lagi}eva platio ra~un nov~ani- ga nije vratio. Slu~aj je prija- TREBIWE - U garaì S. B. direktori dokumentacija robu nov~anicom od 100 evra. com od 100 evra za koju je posli- vqen policiji. ¥ (26) u trebiwskom selu Miomi}i, Vlasnica prodavnice naknadno je utvrdio da je falsifikovana. policija je prona{la "golf 2# BIJEQINA - Centar ZVORNIK - Prostorije raje utvrdila da je falsifikova- U oba slu~aja nov~anice su ¹ ¹ ¹ koji je ukraden 25. decembra pro- javne bezbjednosti Bijeqina ~unovodstva Akcionarskog dru- na. izuzete, istraga je u toku. GRADI[KA - U ulici Sve- {le godine u Bile}i. Na "gol- dostavio je izvje{taj nadle- {tva "Zvornik stan# obijene su u no}i izme|u ~etvrtka i petka. Pro- Vlasnik restorana "Big Ben# ¥ Sl. P. tozara Markovi}a provaqeno je fu# su bile tablice dugog auto- `nom Okru`nom tuìla{tvu mobila. ¥ protiv ~etiri direktora bi- valnici su odnijeli dokumentaci- u podrum pi}a "Miki# vlasni- ju. {tvo M. K. Lopovi su odnijeli ¹ ¹ ¹ jeqinskih preduze}a, saop- BAWA LUKA - U petak je {teno je iz Ministarstva - Kada je do{la na posao sekre- ve}u koli~inu alkoholnog pi}a tarica je zatekla vrata ra~unovod- vrijednu oko 500 maraka. ¥ u Fonda zdravstvenog osigura- unutra{wih poslova Repu- blike Srpske. stva {irom otvorena. Obavijesti- ¹ ¹ ¹ wa stigla dojava o postavqenoj eksplozivnoj napravi. Pregle- Prijavqeni su direktor li smo policiju koja je odmah do{la MRKOWI] GRAD - Nepo- Akcionarskog dru{tva i obavila uvi|aj - rekao je finan- znata osoba provalila je u stan S. dom je utvr|eno da je dojava bila la`na. ¥ "Transprom# D. M., direktor sijski direktor ovog preduze}a Mi- K. u ulici Nikole Tesle i odni- preduze}a "Baukompanija AG# lan Stanojevi}. jela je 1.176 maraka. ¥ ¹ ¹ ¹ DOBOJ - Inspektori su u Do- V.N., direktor "Iskon inè- Lopovi su odnijeli kwige ula- ¹ ¹ ¹ weringa# B. J. i direktor znih i izlaznih faktura za peri- BAWA LUKA - U bawolu~- biju uhapsili I. V. (35) iz Br~- kog za kojim je raspisana potjer- "Rankom inèweringa# R. M. od 2004. godine i dio 2003. godine. kom nasequ Bo~ac provaqeno Oni su osumwi~eni za ne- - Pretpostavqamo da u prote- je u ku}u D. K. Lopovi su o{te- nica zbog sumwe da je po~inio vi- {e krivi~nih djela i to pomaga- zakonite radwe u oblasti ure- klom periodu bilo dosta malverza- tili vlasnika za oko 1.000 ma- |ewa prostora. Naime, rad- cija i mi smo to, nakon djelimi~- raka. we, prikrivawe, te{ke kra|e, falsifikovawa. I. V. predat je nici "Transproma#, "Baukom- nog uvida saop{tili i javnosti. ¥ O. M. panije AG# i "Iskon inè- Ovo je djelo nekoga ko misli da }e ¹ ¹ ¹ u nadle`nost tuìla{tva. ¥ ¹ ¹ ¹ weringa#, po nalogu direkto- zata{kati prqave radwe, ocijenio BAWA LUKA - Policija je ra, a bez pribavqenih odo- je Stanojevi}. od M. C. (18) oduzela bijelu ku- BAWA LUKA - Policija jo{ istraùje ko je podmetnuo po- brewa i rje{ewa od nadle- Stanojevi} je potvrdio i da u tiju sa vidqivim tragovima hero- kasi nije bilo novca {to, po we- àr na pomo}nom objektu Gra|e- `nih organa, zapo~eli su iz- ina. Prethodno je M. C. zate~en gradwu stambeno-poslovnog govoj konstataciji najvjerovatnije da prodaje drogu S. ]. (33), koji vinske {kole, kada su izgorjele i nije bio motiv za provalu, ve} je tri prostorije, kotlovnica, arhi- objekta u ulici Neznanih ju- je poznat kao korisnik narkoti- naka u Bijeqini. to bila dokumentacija. ka. ¥ va i dio krova. ¥ V. J. ¥ V. J. ¥ S. S. ISTO^NO SARAJEVO ROMANOVCI KOD M.M. i M.M. jer se sumwa da su opqa~kali poslovni- GRADI[KE [estorka iza re{etaka cu Nove banke u Rogatici, benzinske pumpe Petrola u Palama i Han Pijesku, te sportsku kladionicu "Der- Nastradao bi# u Sokocu, saop{tio je Centar javne bezbjednosti. ISTO^NO SARAJEVO - Policija Centra jav- Policija je u toku saslu{awa uhap{enih do{la do ne bezbjednosti Isto~no Sarajevo uhapsila je {est saznawa o kriminalnim aktivnostima jo{ nekoliko li- pje{ak lica iz Sokoca, me|u kojima su i dva maloqetnika. ca, koja se dovode u vezu sa izvr{ewem te{kih krivi~- Sumwe da su oni u januaru ove godine izvr{ili niz GRADI[KA - Niko nih djela po~iwenih u posledwe vrijeme na podru~ju Xoli} (64) iz Lakta{a po- krivi~nih djela na podru~ju Isto~nog Sarajeva. Centra javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo. Uhap{eni su V.D., V.K. M.T. i S.Z. i maloqetni ¥ N. Z. ginuo je u ~etvrtak u saobra}ajnoj nesre}i koja se POSLIJE UBISTVA U BISTRICI dogodila u Romanovcima kod Gradi{ke, saop{tio je Jankovi}u polomqeno devet rebara, Centar javne bezbjednosti Pritvoren Jawetovi} kontuziju plu}a, vi{e unutra{wih Bawa Luka. \Doboj: U opticaju falsifikovani evri hematoma i opekotine po grudnom Nesre}a se dogodila na BAWA LUKA - Draganu Jawe- Jawetovi} je 2. februara uve~e ko{u po{to je na wega sipao àr. magistralnom putu Bawa (foto-arhiva) tovi}u (54) iz Bistrice kod Bawe pretukao tupom stranom sjekire Smrt je nastupila usqed te{kih Luka - Gradi{ka kada je Luke odre|en je pritvor do mjesec Jankovi}a. Prvo ga je tukao u hod- povreda i smrzavawa jer te{ko po- Dragan Tatomir sa "pasa- CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI DOBOJ dana zbog ubistva kom{ije Boè niku svoje ku}e, a onda i u dvori{tu. vrije|enog Boù, osumwi~eni za ubi- tom# registarskih oznaka C M Jankovi}a (63). To je "Glasu Srp- Dok je leào povrije|en, Jaweto- stvo je ostavio da leì u dvori{tu, (695-M-672) udario u ne- C M Y K ske# potvrdila sudija za prethodno vi} je `rtvi u dva navrata sipao a ujutro ga je prona{ao mrtvog. On- sre}nog Xoli}a koji se kre- Y K [vercovao ~arape saslu{awe u Okru`nom sudu u Ba- lug i àr po prsima. da je pozvana policija. Jawetovi} tao uz magistralni put. woj Luci Svjetlana Mari}. Obdukcijom je utvr|eno da je nije priznao krivi~no djelo. ¥ V. J. ¥ O. M. DOBOJ - U Gorwim Klada- zela kombi i kontrolom unutra- rima u ~etvrtak oko 17.30 ~asova {wosti vozila prona{la je saobra}ajna policija zaustavila 25.000 pari mu{kih ~arapa, koje OSNOVI SUD U BAWOJ LUCI je "folksvagenov# kombi, kojim je M.K. prevozio bez potrebne je upravqao M.K. (26) iz Zavido- dokumentacije. vi}a i ustanovila da to vozilo Policija je o tome obavije- nije ocariweno, saop{teno je u stila trì{nu inspekciju, koja OTEO PARE PA POBJEGAO Centru javne bezbjednosti u Do- je oduzela ~arape. boju. Policija je uz potvrdu odu- ¥ Sl. P. BAWA LUKA - Dragi{a Xe- Dragi{i Xeferovi}u izre~ena presuda zbog u~e{}a ferovi} (27), iz [apca osu|en je u bawolu~kom Osnovnom sudu na u razbojni{tvu u Lakta{ima kada je ispred ekspoziture sedam godina zatvora. Wemu je presudu izreklo Vi- Razvojne banke oteto 171 hiqadu maraka je}e trojice kojem je predsjeda- sklonio se u ulaz stambene zgra- Xeferovi} je u{ao u "golf# Na su|ewu okru`ni tuì- vao sudija Milenko Mileki} zbog de u ~ijem prizemqu se nalazi gdje ga je ~ekao drugi sau~esnik. lac Gordana Lon~ar istakla je razbojni{tva. banka. Tu su se maskirali i sa~e- Krenuli su prema selu Peto{ev- da je krivi~no djelo dokazano. Prema navodima u presudi kali da M.S. iza|e iz automobi- ci gdje su na {qunkari napusti- Me|u dokazima je i videozapis razbojni{tvo je po~iweno 7. la. li automobil i nastavili da bje- na kojem se vide maskirane oso- aprila pro{le godine ispred Potom su M.S., koji je vla- è. be. ekspoziture Razvojne banke uli- snik privatnog preduze}a, pre- Me|utim, primijetili su ih Advokat Vujadin Qubojevi} ci Majke Jugovi}a u Lakta{ima. sreli ispred ulaza u banku. Xe- gra|ani i policajci koji su bije tvrdio da Xeferovi} ni na ko- Tad je napadnut M.S. iz Trna kod ferovi}ev sau~esnik je koji je na li u potjeri. Kad je vidio poli- ji na~in nije u~estvovao u raz- Lakta{a od kojeg je ukradena 171 sebi imao crnu duks majicu sa ka- ciju Xeferovi} je poku{ao da bojni{tvu. On je istakao da je we- hiqada maraka. puqa~om na glavi udario M.S. pobjegne sa pi{toqem u ruci. U gov brawenik u to vrijeme bio Toga dana se Xeferovi} sa pesnicom u lice. Od udarca M.S. bijegu, oru`je je bacio. Ali su- Bawoj Luci i traìo je da ga Sud jo{ dvojicom nepoznatih lica au- je pao. Tad je Xeferovi} iz we- stigli su ga policajci i uhapsi- oslobodi. tomobilom "golf# dovezao is- govih ruku oteo plasti~nu vre- li. Protiv Xeferovi}a produ- pred poslovnice Razvojne banke. }icu sa novcem. Wu je dao svom sa- Tokom istrage Xeferovi} je èn je pritvor do pravosna`no- Zatim je sa jednim od svojih kom- u~esniku koji je pobjegao prema poricao da je po~inio razbojni- sti presude. pawona iza{ao iz automobila i prema Zelenoj pijaci. {tvo. ¥ M. DIZDAR 14 KROZ REPUBLIKU SRPSKU 5. i 6. februar 2005. ODLAGAWE MEDICINSKOG OTPADA U DOBOJSKOM REGIONU LOPARSKI ODBORNICI TRA@E VE]U [TEDWU U OP[TINSKOJ UPRAVI Nema rasipawa

LOPARE - Odbornicu Skup- mom, a ukupno stawe optere}uju du- RAMPA ZA ZARAZE {tine op{tine Lopare usvojili govawa oko 600 hiqada maraka iz su nacrte Programa rada Skup{ti- prethodnog perioda - istakao je ne, na~elnika i buxeta op{tine za Mitar Zari}, na~elnik op{tine. Va`no je da odrìmo ~istu sredinu u kojoj ìvimo prikupqa i medicinski otpad i to 2005. godinu i uz amandmane uputi- U prihodovnom dijelu buxeta sa podru~ja dvanaest op{tina iz li ih na javnu raspravu. odbornici su predloìli mjere za i da sprije~imo eventualne zaraze i oboqewa zbog toga ovog dijela Republike Srpske i - Ovi dokumenti uslovqavaju ubirawe sredstava od prodatog ze- Federacije BiH. Program je u jedan drugi, a zajedno oslikavaju mqi{ta, zemqi{ta koje se koristi {to neko moè da do|e u dodir sa infektivnim okviru bolnice ve} pripremqen sloènu ekonomsku i organizaci- bez upotrebnih dozvola te jo{ ne- C M otpadom, istakao je Panzalovi} za izradu. onu strukturu lokalne zajednice - kih obaveza koje pojedinci nisu iz- C M Y K U izradu ovog zna~ajnog pro- napomiwe Srbo Blagojevi}, pred- mirili. Istovremeno je zatraè- Y K DOBOJ - Prikupqawe medi- obezbije|ena u dobojskom regio- da se ovaj program sastoji iz dva grama, osim op{tine, ukqu~ene sjednik Skup{tine. na maksimalna {tedwa u Op{tin- cinskog otpada za {ire podru~je nu - rekao je Du{ko Panzalovi}, dijela: su i nevladine organizacije. Do- Skup{tina bi po Programu ra- skoj upravi te reorganizacija bu- dobojskog regiona, koji finansi- direktor Op{te bolnice u Dobo- - Jedan dio predstavqa tret- boj treba da dobije jedan sadràj dila jednom mjese~no dok bi bile xetskih korisnika kako bi se izra Evropska unija, te~e po planu. ju. man infektivnog bolni~kog ot- koji }e omogu}iti vi{i kvalitet predvi|ene i posebne tematske dvajawa za wih svela u ekonomski Ovo je re~eno u dobojskoj Op- Rije~ je, zapravo, o pretvara- pada, koji se pretvara u inertni ìvqewa, istakao je Novak Ra- sjednice a rad na~elnika op{tine podno{qive okvire. Odbornici su {toj bolnici "Sveti apostol Lu- wu jednog potencijalnog infek- i onda moè da se dopremi na uo- doj~i}, predstavnik dobojske op- pored redovnih aktivnosti bio bi tako|e donijeli odluku o smawe- ka# na sastanku kome su prisu- tivnog u industrijski otpad, kobi~ajene deponije. Ovakav sistem, {tine. uslovqen i vanrednim potrebama wu gotovo svih op{tinskih taksi stvovali predstavnici lokalne ji }e imati daqi tretman kao i me|utim, zahtijeva jaku separaci- Prema wegovim rije~ima me- za radom ekonomsko-razvojnom di- u razli~itim procentima a neki i vlasti i vo|a projekta. bilo koji drugi otpad. ju, odnosno sortirawe medicin- dicinski otpad ubudu}e treba da jelu svojih ovla{}ewa u privredi. do 50 odsto, a u skladu sa zakonom Osim devet op{tina iz Repu- - Veoma je bitno da odrìmo skog otpada u samoj bolnici. se odlaè u posebnim kontejne- - Predloèni nacrt buxeta od uveli su nove takse izme|u osta- blike Srpske, u prikupqawe me- ~istu sredinu u kojoj ìvimo i Drugi dio projekta, prema we- rima, po evropskim standardima. 1,8 miliona maraka je potpuno je log a prvi put i na poker aparate. dicinskog otpada ukqu~eni su Te- da sprije~imo kontaminaciju govim rije~ima, podrazumijeva Ne}e se, kao do sada, otpad spaqi- usagla{en novim poreskim siste- ¥ Q. B. {aw, Maglaj i Oxak iz Federaci- eventualne zaraze i oboqewa zbog prikupqawe materijala poput, vati {to je prouzrokovalo zaga- je BiH. toga {to neko moè da do|e u do- recimo, plastike i papira, koji |ewe dijela grada i okoline. U OBJEKTIVU - Ovo je ne samo ekolo{ko, dir sa medicinskim infektivnim poslije mogu da se recikliraju i Sav medicinski otpad iz oko ve} i medicinsko pitawe i veoma otpadom - istakao je Panzalovi}. obezbijede ponovo za upotrebu. 110 zdravstvenih ustanova iz 12 je bitno za cijelo ovo podru~je. Prikupqawe bi trebalo do Op{tina Doboj ve} izvjesno op{tina prikupqa}e se na savre- Dezinfekcija i sterilizacija me- kraja ove godine da bude u potpu- vrijeme uveliko radi na izgradwi men na~in, ~ime }e se spre~avati dicinskog otpada, koja do sada ni- nosti zavr{eno. regionalne deponije gdje }e se od- zaga|ewe okoline i pojava zara- je bila rije{ena ni u jednoj dru- Vo|a projekta za reciklaù lagati ~vrsti otpad. znih bolesti. goj takvoj ustanovi u BiH, bi}e otpada u BiH Ten Fese rekao je - Na toj lokaciji treba da se ¥ Sl. PUHALO

SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE VI[EGRAD BR^KO Rasprava brusi buxet Nove VI[EGRAD stipendije - Vi{egradski odbornici su na tre- BR^KO - Pored 130 studena- }oj redovnoj sjed- ta koji stipendije primaju iz bu- nici Skup{tine op{tine usvojili xeta distrikta, Vlada u Br~kom Nacrt buxeta za je u ovoj godini planirala da 2005. godinu. Pla- odobri jo{ 30 stipendija. Stu- nirani iznos za denti }e svakog mjeseca primati teku}u godinu je po 100 maraka, izjavio je Vuka- 4.860 hiqada mra- {in Pani}, {ef Odjeqewa za ka, {to je za 14 od- obrazovawe u Vladi distrikta. sto vi{e u odnosu On je rekao da je Odjeqewe na lawski buxet. za obrazovawe zatraìlo od osta- Najve}i dio lih vladinih odjeqewa da dosta- tro{kova, od pre- ve spiskove potrebnih zanimawa ko dva miliona za koja bi se iz buxeta distrikta maraka, odnosi se odobrile studentske stipendije na sredstva po za ovu godinu. osnovu negativnog - Svoje potrebe do sada je is- uticaja voda aku- kazalo jedino odjeqewe za javne mulacionog jezera poslove. Iako rok ne postoji, Hidroelektrane Vi{egradski parlament: Samo SNSD protiv buxeta ostala odjeqewa moraju se izja- Vi{egrad. sniti do po~etka marta prije ko- S obzirom na to da je Vi{egrad i Srebrenica ova potraìvawa }e Protiv predloènog Nacrta na~nog usvajawa buxeta za 2005. jedna od rijetkih op{tina kojom se se, kako je najavqeno, uskoro zatra- buxeta glasali su samo odbornici godinu, a ~ije dono{ewe kasni iz proteù dva najve}a Drinska aku- ìti putem Savjeta ministara BiH Stranke nezavisnih socijaldemo- objektivnih razloga - naglasio je mulaciona jezera, odbornici su od na me|udràvnom nivou. krata. Pani}. na~elnika op{tine Miladina Mi- - Dobro je {to su odbornici iz- - Imamo ozbiqne primjedbe na Prema wegovim rije~ima, li}evi}a zatraìli vi{e aktivno- nijeli niz prijedloga i sugestija ponu|eni buxet, zbog ~ega ga nismo prednost, u skladu sa Zakonom o sti na kona~nom rje{ewu dugogo- koji }e, uz predstoje}u javnu ras- ni podràli. Smatrali smo da je obrazovawu, imaju djeca poginu- di{weg nepla}awa naknada od stra- pravu, rezultirati kvalitetnom bu- on nastavak starog rada i nije do- PoplavaPoplava n xetu za ovu godinu - rekao je Rexep voqno razvojni. Zato od gra|ana lih boraca, studenti starijih go- ne Hidroelektrane "Peru}ac# u Ba- dina, a posebno se vrednuje i do- p Jela~i}, predsjednik Skup{tine Vi{egrada o~ekujemo da se ukqu~e i jinoj Ba{ti. sada{wi uspjeh tokom studira- PRWAVOR - Zbog zale|enog li da prona|u {aht za odvod po- Svoje obaveze "Peru}ac# ne op{tine Vi{egrad. u javnu raspravu i da svojim prije- P pla}aju ~ak od 1992. godine i samo I Drago Gavrilovi}, {ef klu- dlozima isprave negativnosti kowa. S obzirom na to da i daqe ne- {ahta na Trgu srpskih boraca u vr{inske vode od otopqenog sni- m op{tini Vi{egrad duguje oko 12 ba odbornika SDS, smatra da je Na- je smo mi uo~ili - rekao je Brani- dostaju profesori svih jezika i Prwavoru voza~i su punih dvana- jega. Poku{ali su problem rije- l miliona maraka. Zbog toga je nacrt buxeta okvirno dobro i objek- slav Topalovi}, {ef odborni~kog ove godine }e studentima koji stu- est sati imali problema da pro- {iti i ma{inom za razgrtawe s ~elnik op{tine Vi{egrad imeno- tivno napravqen, te da }e uz mawe kluba Saveza nezavisnih socijal- diraju te studijske grupe, biti |u kroz centar grada. snijega, poslije ~ega se voda povu- n vao koordinatora za ove poslove, a dorade i ispravke biti realan fi- demokrata u Skup{tini op{tine odobreno nekoliko stipendija. U nekoliko navrata komunal- kla sa jedne kolovozne trake. t u saradwi sa op{tinama Rogatica nansijski dokument ove op{tine. Vi{egrad. ¥ ¥ M. \. ci su, na dojavu policije, poku{a- ¥ B. M. l p SASTANAK LOKALNE UPRAVE I GRA\ANA UGQEVIKA MAJSTORIJE MILENKA MILOVCA IZ [IPOVA^KOG SELA LIPOVAÊ p Vo}arima vi{e para j UGQEVIK - U Ugqevku je odr- èwa ve} formirano na podru~ju [TO OÎ VIDE, RUKE STVORE àn sastanak lokalne uprave i gra- op{tine. |ana na kome se razgovaralo o pod- Op{tinska uprava je predlo- sticajima za razvoj male privrede ìla da op{tina za one gra|ane Nema Mileniko samo ovu i zapo{qavawa iz buxeta op{ti- koji kod banaka podignu kredite Imam mnogo ponuda za svoje radove, dolaze qudi sklonost i dar. On je strastveni ne, te podsticajima u preradi voza razvoj male privrede pla}a ka- naru~uju, ali ovi radovi iziskuju vrijeme i strpqewe, lovac koji vi{e radi na za{titi C M }a. mate na te kredite. Osim toga, op- divqa~i nego na ostrelu. Pored C M Y K U buxetu op{tine Ugqevik su {tina je ve} u proteklom periodu jer drvo treba prona}i, osu{iti i pripremiti za obradu, toga crtawe mu posebno ide od ru- Y K planirana sredstva od 150 hiqada uradila regulacioni plan indu- ke. maraka za podsticawe vo}arstva, strijske zone gdje planira pod ve- kaè Milenko Mileniko je zaqu- i dodatnih 150 hiqada maraka za oma povoqnim uslovima da dodije- bqen u svoj rodni podsticawe drugih vidova zapo- li zainteresovanim privrednici- [IPOVO - Na Jawskoj viso- kraj. Drag mu je svaki {qavwa. ma lokacije za izgradwu proizvod- ravni u op{tini [ipovo ugnije- kamen, svako drv, po- Komisija za planirawe op- nih pogona. U zavr{noj fazi je rje- zdilo se selo Lipova~a izme|u ka- tok, rijeka, svaka {tinskog razvoja trebalo bi do {avawe imovinsko-pravnih poslo- menite Basare i {umovitog Vi- travka. aprila donese konkretan plan tro- va oko tih lokacija, i ve} u apri- toroga. U wemu ìve qudi bave}i - Lov je moja opse- {ewa ovih sredstava, koji bi se po- lu mjesecu moè se o~ekivati kon- se mahom obradom drveta, sto~ar- sija. Hodaju}i po {u- tom na{ao pred odbornicima. kurs za dodjelu, a u Op{tinskoj stvom i zemqoradwom. mama Vitoroga osje- Na sastanku je re~eno da je je- upravi ve} postoji u evidenciji ne- Me|u wima je i Milenko Mi- }am posebno zadovoq- dino udruìvawe malih vo}ara u koliko privrednika sa podru~ja lovac, kojeg mnogi znaju po wego- stvo. Tamo uzgredno zadruge moè rezultovati uspje- ove i drugih op{tina koji su izra- vim majstorijama i obradi drveta. pronalazim potreban hom i biti konkurentno na trì- zili interesovawe za ove lokaci- Sa puno voqe i smisla Milen- materijal za izradu {tu, i da je nekoliko takvih udru- je. ¥ ko uspje{no pravi predmete i svojih eksponata - ka- alatke koje su davno koristili è Milovac. ìteqi Jawske visoravni, a da- SELO BRESTOVAC KOD BOSANSKOG PETROVCA Milenko je spojio nas ih skoro i nema. Posebno se is- lijepo sa korisnim, ti~e u izradi tronoàca sa naslo- jer mu zarada omogu- Vepar u sviwcu nom koji predstavqaju prava umjet- }ava pristojan ìvot. ni~ka djela. - @eqa mi je da u DRINI] - Trojica momaka iz tvoriti su vepra u sviwac, a jedan - Ovo radim iz zadovoqstva, svojoj sredini osnujem sela Brestovca kod Bosanskog Pe- od momaka je za svaki slu~aj otr- kada se odmaram i nastojim da sve etno-muzej u kojem }e trovca koji su po{li djevojkama ~ao po djedovu "duplicu#. Dok su predmete i alatke koje su davno biti smje{teni ovi na prelo primijetili su na seo- dvojica odva`nih momaka zatvori- koristili moji preci u~inim vi- vrijedni predmeti, skoj prtini trag divqeg vepra. li vrata sviwca divqak je svom si- dqivim i da ih otrgnem od zabo- koji }e mladima svje- Prate}i trag divqe sviwe, koji ih linom jurnuo napoqe razvaliv{i rava, zapo~iwe svoju pri~u Mi- Milenko Milovac: Stolice bez eksera do~iti kako su ìvje- je doveo do ku}e Mile Bulaji}a na vrata te oborio i pregazio oboji- lenko Milovac. li i ~ime su se kori- kraju sela, zaboravili su na djecu i dao se u bijeg put Grme~a. - Evo, ove stolice sa naslo- nu izradu, bez upotrebe eksera - is- nera Republike Srpske. stili wihovi preci - zakqu~uje vojke. Sve je to iz prikrajka posma- nom imaju veliku etnolo{ku vri- ti~e Milovac. - Imam mnogo ponuda za svoje Milenko Milovac, dodaju}i da je Prikradaju}i se primijetili trao tre}i drug sa djedovom "du- jednost. Na wih nekada nije mogao Wegove rukotvorine krase radove, dolaze qudi naru~uju - ka- aktivan u za{titi ìvotne sre- su da je vepar u{ao u prazan svi- plicom# koji je divqaka u bijegu da sjede bilo ko, sluìle su za po- mnoge ugostiteqske objekte {i- è Milovac i dodaje da ovi rado- dine u ~emu je do sada imao zapa- wac koji je poslije sviwokoqa smrtno pogodio, a neki kaù samo sebnog gosta, koji je po{tovan od rom Republike Srpske i Federa- vi iziskuju vrijeme i strpqewe, ène rezultate na podru~ju op- slu~ajno ostao otvoren. na smrt prepla{io. doma}ina ku}e. Sa voqom ih radim cije BiH, a nada se da }e zauzeti jer drvo treba prona}i, osu{iti {tine [ipovo. Prvo su napravili plan, za- ¥ J. B. u ovoj skromnoj radionici uz ru~- i mjesto u kabinetima funkcio- i pripremiti za obradu. ¥ S. RA\EN 5. i 6. februar 2005. KROZ REPUBLIKU SRPSKU 15 POVODOM DANA OP[TINE MRKOWI] GRAD PRIZNAWAPRIZNAWA NAJZASLU@NIJIMANAJZASLU@NIJIMA Poveqa zaslu`nog gra|anina op{tine dodijeqena je posthumno akademiku Milanu Vasi}u i dr Iliji \ukanovi}u C M C M Y K MRKOWI] GRAD - Sta- srebrnim simbolom preduze}u ne grobnice u kapeli "Svetog Y K novnici mrkowi}ke op{tine u "Bjelajacpromet# iz Podra{ni- Marka# na Pravoslavnom grobqu. petak su obiqeìli Dan op{tice. Potom je delegacija op{tine i ne. Ovaj dan obiqeàva se u znak Pohvalom op{tine nagra|e- Bora~ke organizacije poloìla sje}awa na 4. februar 1996. godini su: primarijus dr Jelena Xu- vijence na spomen-obiqe`je ma- ne, kada su se poslije petomjese~- xelija Pa{tar, mr Stevan Mi- sovne grobnice, centralnom spo- nog izbjegli{tva Mrkowi}ani li}, Marija Mikulec, êdo Zeq- meniku ispred Doma kulture i vratili na svoja vjekovna ogwi- kovi}, Lazo Todorovi}, Dragica spomeniku kraqu Petru Prvom {ta. Babi} i Borislav \uri}, a za- Kara|or|evi}u - Mrkowi}u u Tim povodom na sve~anoj sjed- hvalnicom: Borka Te{anovi}, centru grada. nici Skup{tine op{tine zaslu- An|a êgar i Boò ûli}. Povodom Dana op{tine u ~e- `nim pojedincima, preduze}ima Nagrade nagra|enim uru~ili tvrtak nave~e u starom Domu kul- i ustanovama dodijeqena su op- su potpredsjednik i predsjednik ture odràna je sve~ana akademi- {tinska priznawa. op{tine Nedeqko Anti} i Div- ja. O ratnim stradawima i porat- Poveqa zaslu`nog gra|anina Ani~i}, te na~elnik op{tine noj obnovi mrkowi}ke op{tine na op{tine dodijeqena je post- Zoran Tegeltija, a u ime nagra- govorio je na~elnik Zoran Te- humno akademiku Milanu Vasi- |enih zahvalila je supruga pokoj- geltija. }u i dr Iliji \ukanovi}u. Pove- nog akademika Milana Vasi}a U kulturno-umjetni~kom pro- Mrkowi} Grad: Povratak na ogwi{ta qa op{tine sa zlatnim simbo- Lejla i Pantelija Doki}, gene- gramu nastupili su glumci Jele- lom dodijeqena je Osnovnoj {ko- ralni direktor "Elektroprivre- na Trepetova Kosti}, Renata [a- U sklopu programa nastupili Svoje umije}e predstavio je i ple- Prethodnih dana, povodom li "Vuk Karaxi}# iz Bara}a, de RS#. rac i Ogwen Kopuz, te pjeva~ica su pjesnici Milisav Kneèvi} i sni par plesnog kluba iz Bawe Lu- obiqeàvawa Dana op{tine, "Elektroprivredi Republike Obiqeàvawe Dana op{ti- etno-muzike Svjetlana Stevi} i Bratislav R. Milenovi} iz Beo- ke, kao i izvorna pjeva~ka grupa odràno je vi{e manifestaci- Srpske# i "Putevima Republi- ne po~elo je parastosom poginu- Nata{a Todorovi} - Jakovqev, grada, Mirko Vukovi}, Radmilo KUD "Petar Prvi Kara|or|evi} ja. ke Srpske#, a poveqa op{tine sa lim borcima i `rtvama iz masov- pjeva~ica ruske muzike. V. Radovanovi} i Zoran Kosti}. Mrkowi}# iz Mrkowi} Grada. ¥ S. DAKI] U OBJEKTIVU ZAJEDNICA ETA@NIH VLASNIKA NA PALAMA ODR@AN SEMINAR ZA [KOLSKE PEDAGOGE U GRADI[CI Vi{e prakse, mawe teorije Kvarovi ujedinili PALE - Nedavno je u O[ "Pale# odr- na teoretski, a potom i prakti~an na~in, àn prvi ciklus seminara kojem su prisu- putem radionice, obradili ~etiri teme. stvovali {kolski pedagozi iz sarajevsko- Po rije~ima profesora Suzi}a, pre- stanare romanijskog i gorwedrinskog regiona. davawa su uskla|ena u jedan zaokruèn pro- Seminar pod nazivom "Poboq{awe gram upoznavawa pedagoga sa najnovijim GRADI[KA - Na podru~ju brani organi koji }e prvu godi- kvaliteta u~ewa u osnovnim i sredwim stru~nim saznawima, neophodnim za nasta- op{tine Gradi{ka gdje je otku- nu poslove obavqati volonter- {kolama pomo}u informativnog progra- vu. pqeno preko 90 odsto stanova re- ski, a koji su za ove poslove ulo- ma#, organizovan je u okviru programa ba- - Teme su aktuelne i potrebne, te no- gistrovana je samo jedna Zajed- ìli oko 200 maraka. wolu~kog Filozofskog fakulteta. ve u smislu sprovo|ewa novih nastavnih nica eta`nih vlasnika. Predsjednik Skup{tine Za- Predava~i na ovom prvom skupu peda- tehnika, tehnologija i metoda koje vi{e Zgrada E2 u Vidovdanskoj jednice ove zgrade Desimir Jo- goga bili su profesori bawolu~ke visoko- angaùju u~enika u nastavi, nego {to je to ulici br. 69 u kojoj ìvi 16 po- {i} rekao je da stanari imaju na- {kolske ustanove, doktori nauka Nenad do sada bio slu~aj - kazao je profesor Su- rodica, izgra|ena je 1972. godi- mjeru da u narednim godinama iz- Suzi} i Svetozar Milijevi}, koji su prvo zi}. ¥ S. [. ne i do sada nije obnavqawa. Sta- grede kosi krov. Za sqede}u nari ove ~etvorospratnice ima- Skup{tinu Zajednice bi}e pri- DELEGACIJA KRAWA POSJETILA KOTOR VARO[ li su probleme sa proki{wava- premqena Odluka o izradi fi- wem krova. nansijskog plana i investicio- Razmijewena iskustva Prema rije~ima predsjedni- nog teku}eg odràvawa, te o anka Upravnog odbora Zajednice gaòvawu kwigovodstvenog bi- KOTOR VARO[ - U toku dvodnevne su goste sa aktuelnim privrednim kreta- eta`nih vlasnika Blagoje Bla- roa. posjete ùpana krawskog Mohora Bogata- wima i funkcionisawem op{tinskog par- gojevi}a, za sve akcije malih ure- - Donijeli smo Odluku za ja Kotor Varo{u vo|eni su razgovori o lamenta i uprave. Posebno su razmijewe- |ewa do sada su svi stanari iz- utvr|ivawe vrijednosti boda, na unapre|ewu saradwe. na mi{qewa o rje{avawu komunalnih pro- dvajali pare, ali je bilo neophod- osnovu koje svaki stan mjese~no U toku posjete ùpan krawski obi- blema i za{titi okoline. no da se na vrijeme organizuju i po bodu izdvaja 25 feninga, a je- {ao je Fabriku obu}e "Odesa#, kozarski - Poslije razmjene iskustava uslije- SkakaonicaSkakaonica po~nu prikupqati pare kako bi dan kvadratni metar stambenog pogon "Boksvel#, Javno komunalno pred- di}e definisawe konkretnih na~ina sa- SkakaonicaSkakaonica rje{avali mogu}e probleme. prostora je jedan bod, dok "Pot- uze}e "Bobas# i sportsko-rekreacioni radwe u privredi, kulturi i sportu, kao - U planu je da ove godine iz- kozarje#, koje u prizemqu zgrade centar "Hajdu~ke vode# na Borju. i ostalim oblastima - rekao je na~elnik MRKOWI] GRAD - Skaka- Objektiv fotoaparata "uhva- gradimo park ispred zgrade, osvi- ima poslovni prostor, za jedan Prema rije~ima na~elnika op{tine ûpi}. onica, koju qeti koriste pliva- tio# je skakaonicu u dubokom zim- jetlimo ulaz, te donesemo finan- kvadratni metar pla}a ~etiri Radenka ûpi}a, saradwa izme|u dva gra- @upan Bogataj je izjavio da su posje- ~i pored Malog jezera Balkana skom snu kako se odmora do qe- sijski plan i plan investicionog boda - kazao je Jo{i}. da po~ela je prije vi{e od 27 godina, kata i vo|eni razgovori bili od velike ko- kod Mrkowi} Grada, ovih zim- ta, kada }e na woj vratolomije i teku}eg odràvawa - kazao je On je dodao da }e se iz ovih da je potpisana Poveqa o bratimqewu. risti da se sagleda mogu}nost unapre|e- Blagojevi}. prihoda zgrada mo}i odràvati, Prije tri godine saradwa izme|u Krawa wa saradwe izme|u dva grada, posebno u skih dana pod debelim pokriva- izvoditi hrabri i odva`ni mla- Na prvoj, osniva~koj Skup- te da }e u slu~aju hitnih inter- i Kotor Varo{a je nastavqena. oblasti privrede, turizma, kao i ostalim ~em izgleda kao malo stepeni- di}i i djevojke. {tini Zajednice eta`nih vla- vencija mo}i na vrijeme reagova- Radenko ûpi} i predsjednik Skup- oblastima. {te. ¥ S. D. snika usvojen je Statut, te iza- ti. ¥ B. V. {tine op{tine Ahmet îrki} upoznali ¥ D. K. PRIJEDOR MAWE DJECE U PRIJEDORSKOM VRTI]U RADOST" \aci kao " privrednici [KOLE PREOTELE" MALI[ANE PRIJEDOR - Na adresu prijedorske Asocijacija za lokalni Broj djece iz godine" u godinu se smawuje, najvi{e zbog toga ekonomski razvoj PREDA stiglo je 11 biznis planova, koje su {to od prije dvije godine {estogodi{waci kre}u u okviru programa "Preduzet- u {kolu, ali i zbog pada standarda, rekla je Du{anka Boì} ni~ka obuka mladih# ponudili u~enici zavr{nih razreda pri- PRIJEDOR - Za razliku od plate - naglasila je Boì}. 2005. godini u dje~jem vrti}u "Ra- jedorskih sredwih {kola. prethodnih godina kada se u cen- Izdvajawe iz op{tinskog bu- dost# ostali uskra}eni za 165 hi- C M Svoje biznis planove ponu- tralnom prijedorskom vrti}u xeta za ovu ustanovu od pro{le qada maraka. U teku}oj godini C M Y K dili su sredwo{kolci koji su "Radost# traìlo mjesto vi{e, godine je znatno mawe. Stav op- za potrebe plata zaposlenih op- Y K prethodno zavr{ili obuku iz sada je konkurs za prijem mali{a- oblasti preduzetni{tva i pona otvoren stalno, kako bi se po- punila prazna mjesta. slovnog planirawa, koju je ova Po~etkom {kolske godine u asocijacija organizovala tokom "Radost# je upisano pedesetoro zimskog raspusta za 27 mladih. djece mawe nego u ranijim godi- - Ciq ovoga programa, ~ije nama, tako da trenutno u central- smo dvije faze ve} zavr{ili, je nom i tri podru~na odjeqewa da poku{amo podi}i svijest mla- dnevno boravi 300 mali{ana. dih o razvoju preduzetni{tva i - Broj djece iz godine u godi- Du{anka Boì}: pokretawa vlastitog biznisa. nu se smawuje, najvi{e zbog toga Mawe para iz buxeta Poku{ali smo mladima dati mo- {to od prije dvije godine {esto- gu}nost da izaberu i alterna- godi{waci kre}u u {kolu, ali i da para nema i da se moramo pri- tivni na~in privre|ivawa, ka- zbog pada standarda - rekla je vr- ko bi sutra, poslije zavr{enog lagoditi okolnostima. Zbog to- {ilac du`nosti direktora vrti- ga smo ostali uskra}eni za topli {kolovawa izbjegli dugogodi- }a Du{anka Boì}. {we ~ekawe na posao - rekao je obrok i druge dodatke koji nismo Prema wenim rije~ima, ro- u mogu}nosti ispla}ivati za 55 Boris Dragi}, stru~ni saradnik diteqi nerado ispisuju djecu iz za ekonomske poslove u ovoj radnika - istakla je Du{anka Bo- vrti}a, ali su zbog te{ke mate- ì}. agenciji. rijalne situacije primorani na Ovde isti~u da su uglavnom Ona je posebno naglasila da to. mawak novca u kasi djeca, koja bo- zadovoqni ponudom biznis pla- - Cijena od stotinu maraka nova koje su agenciji ponudili rave u vrti}u, ne osje}aju. mjese~no za smje{taj djeteta u vr- - Obroci su redovni, prosto- mladi, koji su radili u grupama ti} je za mnoge mlade roditeqe i pojedina~no. Kroz ove radove rije tople, ali tu je i sve ono previsoka, jer pad standarda je {to je neophodno za boravak dje- mladi se uglavnom interesuju za evidentan, ali mi nismo u mogu}- "Radost": Konkurs za prijem djece stalno otvoren ce u ovoj vaspitno-obrazovnoj proizvodne programe kao {to su nosti i}i sa niìm cijenama. Ka- ustanovi. Uslovi wihovog borav- uzgajawe puèva, tov junadi, proda bi to uradili djeca u na{oj - Svjesni smo te{kog stawa u ka i daqe su ostali na ranijem ni- izvodwa mlijeka i peciva, ali ustanovi bi bila za mnogo toga us- {tinske vlasti je bio da smawe- {tina }e izdvojiti 450 hiqada, a vou, jer se za te potrebe i kori- ima i projekata za otvarawe sa- kra}ena, s obzirom na to da iz wem broja djece u pred{kolskim samo godinu dana ranije op{ti- cjelokupnom dru{tvu, a posebno u op{tini Prijedor. Morali smo sti novac koji roditeqi upla}u- lona zabavnih igara. sredstava koja dobijamo od op- ustanovama prestaje i potreba za na je za ovu pred{kolsku ustano- ju - rekla je Boì}. ¥ D. B. {tine moèmo samo podmiriti jednim brojem radnika. Tako su u vu izdvojila 615 hiqada maraka. se pomiriti sa tom ~iwenicom ¥ P. [PADI] 16 BAWA LUKA 5. i 6. februar 2005. PROBLEMI UÊNIKA I NASTAVNIKA OSNOVNE [KOLE VOJISLAV ILI]" U KRUPI NA VRBASU PRTINAPRTINA TE@ATE@A ODOD MATEMATIKEMATEMATIKE" Mali pje{aci do {kole stiù iz Rekavica, Racuna, Krmina, Aginog Sela, [umwaka, pa ~ak iz Bo~ca. C M C M Y K Za razliku od nekih svojih vr{waka Y K iz grada, ne kasne na nastavu, iako pje{a~e i po dva ~asa Te{ku {kolsku torbu na le- kavica, Racuna, Krmina, Aginog |a, pa jo{ za mraka niz prtinu do Sela, [umwaka pa ~ak iz Bo~ca. {kole... Veliki snijeg onemogu- Za razliku od nekih svojih vr- }io je prolaz autobusima u uda- {waka iz grada, oni ne kasne na qene zaseoke, tako da u~enici nastavu, iako do {kole pje{a~e svaki dan pje{a~e i po deset ki- i po dva ~asa. lometara do Osnovne {kole "Vo- - Nije nikakav problem pje- jislav Ili}# u Krupi na Vrbasu. {ice i}i u {kolu. Malo je hlad- Mali pje{aci, vedri i nasmi- no i nezgodno po snijegu, ali naj- jani, stiù sa svih strana, iz Re- va`nije je da se na vrijeme stig-

Osnovna {kola Vojislav Ili}": Klupe pune u~enika " ne na nastavu - pri~a za na{ list Najinteresantnije je {to na na- djeca. Oni samo u jednom danu pre- mjene, organizovala nastavu za malena Qiqana Te{anovi}, u~e- stavu uop{te ne kasne. Predivno vale preko 20 kilometara i pored |ake vla{i}kih sela skoro na pr- nica tre}eg razreda. je vidjeti {kolu prepunu u~eni- toga, dobro u~e. U~enici iz Gor- voj liniji fronta. Qiqana, kao i veliki broj ka, a snijeg napadao preko pola wih Rekavica do autobusa mora- Povla~ewem srpske vojske wenih drugara iz sela Racune, do metra - isti~e âji}eva. ju pje{ice da putuju pet kilome- 1995. godine i ona napu{ta taj kraj {kole pje{ice prevale skoro os- i po~iwe da radi kao u~iteq u pod- am kilometara po snijegu, koji BRANKOVI]I ru~noj {koli u Rekavicama. Nedu- im je, kaù, do pojasa. Zamjenik direktora {kole Porodica Brankovi} iz istoi- go zatim, premje{tena je u central- Pored |aka, i nastavnici i "Vojislav Ili}# Rajka âji} menog zaseoka ima pet {kolara- nu Osnovnu {kolu "Vojislav Ili}# rukovodstvo {kole "Vojislav pri~a da su velike probleme pra- ca. Kako mali{ani nisu mogli u Krupi na Vrbasu. Ili}# pre|e mnogo kilometara vile posqedwe swe`ne padavi- bez pomo}i da do|u u {kolu, wi- Marica svaki dan autobusom kako bi do{li na posao. ne, kada je dosta |aka izostalo hov otac upregao je kowa i zaka- iz Bawe Luke putuje do Krupe na Me|utim, za ve}inu wih put ili kasnilo na nastavu. ~io balvan. Tako je napravio Vrbasu i svaki put joj vo`wa - je znatno lak{i, jer iz Bawe Lu- - Ipak, ni tada se djeca i wi- prtinu i mali{ani su stigli na prisjedne. ke u Krupu na Vrbasu dolaze au- hovi roditeqi nisu predavali. nastavu - veli Rajka âji}. - Iskreno, stra{no se bojim tobusom. vo`we autobusom kroz prolaz Ti- Pomo}nik direktora Osnov- I zaista, u u~ionicama goto- tara, a onda autobusom do {kole jesno. Svaki put, kada do|em u {ko- ne {kole "Vojislav Ili}# Rajka vo i da nema praznih stolica. jo{ deset - pri~a nastavnica Ma- lu ili ku}i kaèm: Boè, hvala ti âji} kaè da preko 90 odsto u~e- Ulazimo u u~ionicu petog dva rica Jovi}, koja dnevno putuje za jo{ jedan dan ìvota. Onda po- nika ove {kole putuje po deset i razreda, gdje svi |aci do {kole skoro 70 kilometara. Marica Jo- mislim na svoje u~enike, wihova vi{e kilometara da bi prisu- putuju vi{e od deset kilometa- vi} izbjegla je iz Novog Travni- nasmijana lica i duga pje{a~ewa, stvovalo nastavi. ra, a tamo, tiha radna atmosfera ka. Ta~nije, razmijewena je. pa dobijem neku novu snagu i na- Qiqana i Milenko: Ja~i od snijega - Mogu vam re}i da se djeca bez uobi~ajene dje~je graje. Iz velike qubavi prema dje- stavqam daqe - kaè nastavnica mnogo mu~e da bi do{la u {kolu. - Ovo su divna i odgovorna ci Marica je odmah poslije raz- Marica. ¥ P. PE]ANAC OKOM KAMERE PREDUZE]E VINOGRADARSKI PU@" Krediti" za farmere IZ MATI^NIH KWIGA Rajfajzen banka obezbijedi}e za osnivawe jedne farme potreb- kredite za gra|ane koji }e u sano je oko 10 hiqada maraka - ka- Ro|eni: radwi sa preduze}em "Vinogra- zao je Stankovi}. Jovan Vu~kovi}, sin Mihajla darski pu`# osnovati farme za On je dodao da su gra|ani ve- i Milene; Danijel Mari}, sin Qu- uzgoj puèva. oma zainteresovani za ovaj pobi{e i Dragane; Wego{ i Uro{ - Banka }e obezbijediti sto- sao i da u "Vinogradarskom pu- Kosti}, sinovi \or|a i Dijane; tiwak kredita od tri do 20 hiqa- ù# o~ekuju da na proqe}e sa ra- @eqana Ga{i}, k}i Darka i Bi- qane; Milana Kosovac, k}i Mi- da maraka, {to je dovoqno za po- dom po~nu brojne farme puèva. lana i Boàne; Anamarija Bajlo- ~etak rada - rekao je radnik "Vi- - Svaki dan kod nas dolazi vi}, k}i Darija i Jagode; Nina nogradarskog puà# Igor Stan- sve vi{e gra|ana na informa- Mandi}, k}i Ogwena i Irene. kovi}. tivne razgovore. Trenutno izra- Umrli: On je dodao da }e se zainte- |ujemo programe za rad farmi i Gojko Cvi{i}, ro|en 1956. resovani gra|ani, koji ispuwa- zainteresovanim gra|anima obja- godine; Rexep Me{inovi}, ro- vaju uslova za dobijawe kredita, {wavamo kako da rade. Neki od |en 1932. godine; Zdravka Babi}, dogovoriti sa nadle`nima u ban- wih su donijeli i uzorke zemqi- ro|en 1939. godine; Slavko Ni- ci oko kamate, vremenskog roka {ta na kome bi trebalo da osnu- koli}, ro|en 1917. godine; @ar- i drugih pojedinosti vezanih za ju farmu, a mi uzorke {aqemo na ko Majki}, ro|en 1928. godine; wegovo vra}awe. ispitivawe - istakao je Stanko- Sretko Leli}, ro|en 1931. godine; Drago Gali}, ro|en 1969. go- (Snimio M. [UKALO) - Jedan od uslova za dobijawa vi}. kredita su i dva ìranta. Ina~e, ¥ S. Mi. dine. U SUBOTU PREDAVAWE RAD ODJEQEWA ZA PRIVREDU I DRU[TVENE DJELATNOSTI GRADSKE UPRAVE U PRO[LOJ GODINI O SAVREMENOM PÊLAREWU BIZNIS PUNKT Dragan Majsto- - U okviru Odjeqewa za pri- rovi}: Rad- BR@E DO DOZVOLA vredu i dru{tvene djelatnosti C M Medari nik godi{we C M Y K otvorena je izdvojena kancela- Y K Nastojimo brzo i efikasno da rije{imo zahtjeve rija pod nazivom "Informativ- ima po 556 pakuju znawe ni biznis punkt#, pa se sada gra- upravnih U organizaciji Ameri~ke orga- gra|ana, tako da je procedura registracije |ani na jednom mjestu mogu in- predmeta nizacije za me|unarodni razvoj u su- formisati o postupku registra- botu }e na Poqoprivrednom fakul- pojednostavqena, kaè Dragan Majstorovi} cije preduze}a, na~inu pribavqa- tetu biti odràno predavawe o te- U Odjeqewu za privredu i stru~nu pomo} novoformiranim grada upla}eno 210 hiqa- wa odobrewa za oba- mi "Savremeno p~elarewe#. vqawe djelatno- - Ovo predavawe se odràva u dru{tvene djelatnosti Grad- subjektima na podru~ju grada, Tu- da i 554 marke. okviru programa "Lamb# kao pomo} ske uprave u pro{loj godini risti~koj organizaciji i Grad- U oblasti upravno- sti preduze}a i agraru. Dugoro~ni ciq ovog pro- imali su devet hiqada i 420 skoj razvojnoj agenciji. pravnog rje{avawa u di- samostalnih grama je da BiH dobije kvalitetan upravnih predmeta i akata. To Agencija bi trebalo da radi jelu samostalnog privre- preduzetnika - proizvod koji bi mogao da se izvo- je u odnosu na 2003. godinu vi- u oblasti privatnog preduzetni- |ivawa i izdavawa rje{e- istakao je zi na strano trì{te - rekao nam {e za hiqadu i 500 predmeta, {tva, prestruktruirawa privre- wa o ispuwavawu zakon- Dragan je vi{i asistent Poqoprivrednog a broj predmeta u pore|ewu sa de, saradwe sa me|unarodnim in- skih uslova za rad predu- Majstoro- fakulteta magistar Goran Mirja- vi}. ni}. 2004. godinom je duplo ve}i. stitucijama i tako da podstakne ze}a zaprimqeno je tri Prema rije~ima predsjednika - U Odjeqewu nema nijedan razvoj grada u privrednom ambi- hiqade i 748 predmeta, Dru{tva p~elara Bawa Luka Milo- nerije{en predmet kome je iste- jentu. {to sa 148 prenesenih iz rada êke, ovo je dobra prilika da kao rok po Zakonu o upravnom - Skup{tini grada i grado- prethodne godine se p~elari dodatno upoznaju sa tre- postupku. Svaki radnik godi{we na~elniku redovno smo podnosi- ukupno ~ini tri hi- nutnim stawem u oblasti p~elarstva ima po 556 upravnih predmeta, a li izvje{taj o kori{}ewu pri- qade i 896 upravnih i razmijene dosada{wa iskustva. po 236 akata poslovawa - rekao vrednih kapaciteta u gradu, izvo- predmeta. - Na ovaj na~in doma}i p~elari, je za "Glas Srpske# na~elnik Od- zu, uvozu, kao i o me|unarodnoj - U odnosu na uku- koji imaju 50 i vi{e p~eliwih dru- jeqewa za privredu i dru{tvene privrednoj saradwi. Pro{le go- pan broj upravnih predmeta rije- {tava upozna}e se sa mogu}nostima djelatnosti Dragan Majstoro- dine smo potpisali sporazum o {eno je tri hiqade i 846 predmeta grada Bawe Luke u oblasti nau- raka za izgradwu Doma mladih, a povezivawa na trì{tu, uslovima vi}. izgradwi doma za invalidna li- ili 98,72 odsto. Rije{eno je svih ke, obrazovawa, kulture, sporta, ura|en je i projekat za rje{avawe za dobijawe kredita, a dobi}e i in- fizi~ke kulture, informisawa, problema Dom zdravqa, koji bi tre- formacije o tome kako lak{e da pla- On je istakao da su u Odjeqe- ca i uredno izmirili obaveze 148 prenesenih predmeta i tri hiwu nastojali brzo i efikasno da prema sredwim {kolama - kazao qade i 698 ili 96,15 odsto novopri- zdravstva, zdravstvene i socijal- balo da bude na Skup{tini grada siraju proizvode i tako doprinesu ne za{tite, problemima izbje- - naglasio je Majstorovi}. razvoju p~elarstva - kaè êko. rije{e zahtjeve gra|ana, tako da je Majstorovi}. mqenih predmeta tokom 2004. godi- On nagla{ava da se ovakvim i je pojednostavqena i procedura U dijelu pra}ewa poqopri- ne, dok je za rje{avawe u roku pre- glih i raseqenih lica, u~eni~kog On je dodao da su sara|ivali sli~nim predavawima vr{i podsti- registracije, kao i podno{ewe vredne djelatnosti sa~iweno je ostalo 50 novih predmeta ili 1,28 i studentskog standarda, nevla- sa nevladinim organizacijama i cawe zakonskog regulisawa p~elar- zahtjeva po drugim osnovama. 347 rje{ewa o provedenom po- odsto - naglasio je Majstorovi}. dinog sektora, omladinskih i hu- koncept Bawe Luke je na Kongre- skog rada i pokretawe organizova- Odjeqewe za privredu i dru- stupku pretvarawa poqoprivred- Odsjek za dru{tvene djelatno- manitarnih organizacija. su nevladinih organizacija oci- wa robne proizvodwe. {tvene djelatnosti je, uz sagla- nog zemqi{ta u gra|evinsko, pri sti posebno se bavio problemi- - Ove godine u buxetu grada pr- jewen kao najboqi u BiH. ¥ D. No. snost gradona~elnika, pruìlo ~emu je po osnovu naknade u buxet ma iz sfere dru{tvenog ìvota vi put izdvojeno je 70 hiqada ma- ¥ M. MAJSTOROVI] 5. i 6. februar 2005. BAWA LUKA 17 MJESNE ZAJEDNICE RIJE[ILE PROBLEM UPRAVNI ODBOR TOPLANE" ZAKAZAO AKCIONARSKU SKUP[TINU SA SNIJEGOM " Prohodni svi putevi Na svim mawim seoskim pute- Prohodni su i svi putevi u SMJENA NA POMOLU?! vima, koji nisu bili u nadle`no- Gorwoj Piskavici, gdje se pro{le sti zimske slu`be, mje{tani su sedmice do pojedinih zaseoka ni- sami o~istili snijeg, tako da ne- je moglo do}i. Kredit }e omogu}iti "Topla- ma zaselaka odsje~enih od glavnih - Mnogo su nam pomogli radni- Jo{ uvijek se ne moè re}i da li }e ni# nabavku mazuta, jer na napla- saobra}ajnica. ci preduze}a "Momi}#, koji su ~i- biti kadrovskih promjena ili ne, tu gra|ana u ovom preduze}u nisu Jedna od najugroènijih mje- stili one puteve koji nisu bili mogli ra~unati. snih zajednica bila je Krupa na wihova nadle`nost. Pomagali su ali ova akcionarska skup{tina bi}e Prema rije~ima Mi}e Ga}a- Vrbasu, gdje zbog neprohodnih pu- nam gdje god je bilo kriti~no. Jo{ novi}a posqedwi napadi na ruko- C M teva djeca nekoliko dana nisu mo- uvijek imamo problema na putu prilika da se rije{e mnoga C M Y K vodstvo "Toplane# nisu opravda- Y K gla do}i do {kole. prema zaseoku Kati}i, ali nije ni- pitawa, rekao je Mi}o Vrhovac ni. - Mje{tani su danima radili {ta zabriwavaju}e - kazao je pred- Podsjetimo, o{tru reakciju i uspjeli smo pro~istiti sve ma- sjednik Savjeta mjesne zajednice Upravni odbor gradske "To- "Milka# iz Lakta{a. Do kraja gra|ana i predstavnika gradske we puteve. Nismo imali nikakvih Gorwa Piskavica Boromir [e- plane# zakazao je za 8. februar ak- grijne sezone vjerovatno ne}e bi- vlasti izazvala je izjava vr{ioca primjedbi na rad zimskih slu`bi, {i}. cionarsku Skup{tinu na kojoj bi, ti nestanka ili mawka mazuta - du`nosti direktora "Toplane# jer su oni svoj posao dobro obavi- On je dodao da tri glavna lo- kako je najavqeno, trebalo do}i kazao je Vrhovac. Drage Popovi}a u kojoj je rekao li. Oni putevi koji su bili zatr- kalna puta u selu nisi bila zatr- do odre|enih promjena. Da je "Milka# po~ela sa ispo- da je "i u vrijeme rata grijawe bi- pani nisu ni bili zadatak putara, pana nijednog trenutka i da se sa- Predsjednik Upravnog odbora rukom mazuta, potvrdio nam je i nego nas samih - rekao je predsjed- obra}aj stalno odvijao bez zasto- Mi}o Vrhovac rekao nam je u pe- direktor ovog preduze}a Vuka{in lo slabo u {kolama, ali da one ni- nik Savjeta mjesne zajednice Kru- ja. tak da }e se na Skup{tini, u skla- Vojinovi}, koji je naglasio da sa su prestajale sa radom#, kao {to pa na Vrbasu Dra{ko Ili}. ¥ Sw. M. du sa novim Zakonom o preduze}i- wihove strane ne}e biti nikakvih je sada slu~aj sa osnovnim i sred- ma, birati novo tijelo - Nadzor- problema. wim {kolama u gradu. - Napadi nisu U GUNDULI]EVOJ ULICI ni odbor, koji bi trebalo da ima - Potpisali smo ugovor o na- ne{to vi{e nadle`nosti nego {to bavci mazuta i svi poslovi teku po opravdani jer su je imao Upravni odbor. planu. Mi }emo svoj posao obavqa- krivci, ustvari, Semafori ~ekaju asfalt - Jo{ uvijek ne moèmo govo- ti odgovorno kako bismo uspje- pojedina glasi- riti da li }e biti kadrovskih pro- {no priveli kraju ovu grij- la koja nisu ta~- Na raskrsnici mjena ili ne, ali ova akcionarska nu sezonu - rekao je no prenijeli ri- Gunduli}eve uli- skup{tina }e biti prilika da se Vuka{in Vojinovi}. je~i Drage Po- ce i Aleje Svetog rije{e mnoga pitawa - rekao je Predsjednik povi}a, ve} su Save nedavno su Mi}o Vrhovac. Upravnog odbora pojedine izjave postavqeni sema- On je dodao da je sada{we sta- gradske "Toplane# izvu~ene iz kon- fori, koji }e, po- we u "Toplani# stabilno i da ne Mi}o Ga}anovi} is- teksta - istakao slije asfaltirawa bi trebalo biti nikakvih ve}ih takao je da pitawe je Mi}o Vrho- produètka Gundu- iznena|ewa do kraja grijne sezone. kredita kod "Hipo - vac. li}eve, biti ukqu- - Po~ela je saradwa sa novim Alpe - Adria# banke \ Vuka{in Vojinovi}: Mazut po planu ~eni u "zeleni ta- dobavqa~em mazuta, preduze}em ve} rije{eno. ¥ S. MILANKOVI] las#. - Na raskrsnici su postavqeni REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR ZAVOD DISTROFIÂRA semafori jer se izgradwom naseqa BIOSKOPI Termini: 19.30, 21.30 Stala {tamparija "Centar-Aleja# SERIJA NESRE]NIH DO- Radnici Zavoda distrofi~ara ali ve}ina nije pristala. Svi se po- stvaraju velike sa- "PALAS# GA\AJA - LEMONA SNIKE- sve mawe imaju posla jer wihovu ro- zivaju na Zakon o javnim nabavkama obra}ajne gu`ve - TA - avantura MI NISMO AN\ELI 2 - bu nema ko da kupuje, a i javna pred- u BiH po kome bez raspisivawa jav- potvrdio je za na{ Uloge: Xim Keri, Meril uze}a im vi{e ne povjeravaju {tamnog oglasa nisu obavezni da bilo list portparol film Sr|ana Dragojevi}a Strip, Xud Lov Uloge: Nikola Kojo, Sr|an parske poslove kao ranije. {ta rade kod nas - kaè Simi}. Gradske uprave Termini: 16.30, 18, 20.15 Direktor ovoga Zavoda Dejan Me|u prvima wihove zahtjeve Milenko [aji}. Todorovi}, Vesna Trivali}, Zo- Simi} nagla{ava da su po Zakonu o su odbili Dom zdravqa i Institut Postavqawe ran Cvijanovi} zapo{qavawu invalida Republike za{tite zdravqa i ekologije, a od semafora na ras- Termini: 17, 19, 21, 23 POZORI[TA Srpske sva javna preduze}a i usta- ostalih jo{ nisu dobili odgovor. krsnici Gunduli- BRIXIT XONS 2 ( NA nove obavezni da 20 odsto svojih - Ako nas i drugi odbiju ne}e- }eve ulice i Ale- IVICI RAZUMA ) - komedija NARODNO POZORI[TE {tamparskih potreba rade u Zavo- mo imati {ta da radimo. Na{ opsta- ja Svetog Save Uloge: Rene Zelveger, Hju REPUBLIKE SRPSKE du distrofi~ara. Me|utim, u prak- nak doveden je u pitawe - govori Si- Gradsku upravu ko- Grant, Kolin Firt BAN PRVI ("Nemogu}a misi je druga~ije. mi} i dodaje da Zakon o zapo{qa- {ta}e 45 hiqada Termini: 20 sija#) - Branka Br|anina Bojo- - U vi{e od 200 preduze}a posla- vawu invalida propisuje da nije po- maraka.. RIDIKOVE HRONIKE li smo zahtjeve da nam obezbijede trebno raspisivawe javnog oglasa (Snimio Z. STAMENI]) vi}a u reìji Predraga [trpca Vr{ilac du`no- \ Uloge: Vin Dizel - PETAK 4. februara u 19 ~aso- posao jer su to po zakonu obavezni, da bi Zavod dobio posao. ¥ N. T. sti Odjeqewa za U Gradskoj upravi isti~u da Termini: 18 va stambene i komunalne poslove Bu- }e se produèwem Gunduli}eve MULTIPLEKS "KOZARA# KOKO[KA - Nikolaja Vla- SERVISNE dimir Balaban rekao nam je da je ulice u duìni od 810 metara ras- MI NISMO AN\ELI 2 - dimirovi~a Koqade, u reìji u produètku Gunduli}eve ulice teretiti ostale saobra}ajnice u film Sr|ana Dragojevi}a Predraga [trpca - SUBOTA 5. INFORMACIJE poloèn prvi sloj asfalta, ali da centru omogu}iti normalan sao- Uloge: Nikola Kojo, Sr|an februar 19 ~asova. se zavr{no asfaltirawe, zbog lo- bra}aj, posebno od osam do deset i Todorovi}, Vesna Trivali}, Zo- DJEÎJE POZORI[TE PORODILI[TE - Na Gine- VATROGASCI - Deùrna va- {ih vremenskih uslova, nije moglo od 13 do 16 ~asova. ran Cvijanovi} REPUBLIKE SRPSKE kolo{ko-aku{erskom odjeqewu trogasna jedinica intervenisala uraditi. - I gra|ani dijela Borika i Termini: 16, 18, 20, 22 CRVENKAPA - lutkarska Klini~kog centra na Paprikovcu je u Vla{i}koj ulici na broju 22, - Privremeno smo dozvolili Centra koristi}e novoizgra|eni PRAVILA PRIVLA^NO- predstava. Tekst i reìja @ivo- obavqena su dva poroda. Ro|eni su gdje su ugasili zapaqeni automo- da vozila ulaze u produètak uli- dio Gunduli}eve ulice. Smawi}e STI - romanti~na komedija mir Jokovi} - SUBOTA 5. febru- djevoj~ica i dje~ak. bil. ce dok ne po~ne zavr{no asfal- se optere}ewa raskrsnica kod cr- Uloge: Pirs Brosnan, Xulijan ar u 18 ~asova. HITNA POMO] - Deùrni VODOVOD - Snabdijevawe tirawe. Me|utim, sada imamo kve Svete Trojice i Narodnog po- Mur BILA TRI PRASETA - lut- qekari slu`be Hitne pomo}i pre- grada vodom bilo je uredno, izuzev problem jer kanalizacioni {ah- zori{ta Republike Srpske, {to Termini: 19, 21, 22.15 karska predstava u reìji Jaro- gledali su 88 odraslih pacijenata, lokacija na kojima su izvo|eni ma- tovi vire u visini od oko 30 cen- slava Antowuka - NEDJEQA 6. 17 djece, a obavili su i pet ku}nih wi radovi. Kvalitet isporu~ene }e zna~ajno uticati na boqi kva- DRUGA @ENA - triler posjeta. Ukazivali su pomo} i pri- vode zadovoqava odredbe Pravil- timetara i postoji opasnost da litet saobra}aj u centru grada - na- Uloge: Xo{ Hartnet, Metju februara u 11. ~asova se vozila o{tete - istakao je Ba- likom jedne tu~e. Deùrni stomato- nika o higijenskoj ispravnosti vo- glasio je v.d. na~elnika Budimir Lilard, Dajan Kriger Pripremio M. F. lozi pregledali su 45 pacijenata. de za pi}e. ¥ Pripremio D. Po. laban. Balaban. ¥ D. Po.

IZGRADWA NOVE ZGRADE KOD MOSTA VENECIJA" PREDSTAVNICI " AGINOG SELA I BO^CA RAÛNI PA - BAGER Dogovor pla}a struju Zgrada }e imati 42 stana, podrum, S obzirom na to da u "Elek- prizemqe, ~etiri sprata i mansardu, trodistribuciji# ve} duè vri- C M odnosno visoko potkrovqe jeme Agino Selo i Bo~ac izdva- C M Y K jaju kao najve}e du`nike i da je is- Y K Za izgradwu nove stambeno po- kqu~ewe neplati{a nemogu}e jer slovne zgrade izme|u ulica Gavre KUPCI "mje{tani ne daju u}i u selo#, Vu~kovi}a i Vase Glu{ca, pored - Qudi zovu, interesuju se za predstavnici savjeta ovih mjesnih mosta Venecija, rije{eni su imo- cijenu stanova, s obzirom na to zajednica u redakciju "Glasa Srp- vinsko-pravni odnosi i izgradwa da se radi o veoma atraktivnoj ske# uputili su pismo u kojem pi- bi trebalo da po~ne za petnaestak lokaciji. Neki su stanovi ve} {e da su voqni da razgovaraju o dana, kada }e ulaga~ dobiti gra- ugovoreni, a ima i nekoliko ko- ovom problemu. |evinsku dozvolu. ji su kupqeni - rekao je Zoran - Ve} nekoliko puta smo bez- Zgradu gradi Zoran Patra{, Patra{. uspje{no poku{avali da stupimo vlasnika parcele i "Topolino u kontakt sa rukovodstvom "Elek- kompani#. trodistribucije# da se dogovori- Prema rije~ima direktora mo kako da rije{imo problem du- ovog preduze}e Mile Zrni}a, ovih govawa. Mjesne zajednice Agino dana bi}e pla}eni ra~uni za komu- Selo, Bo~ac i Stri~i}i od svih nalije, {to je neophodno za dobi- sela na podru~ju Bawe Luke u pro- jane gra|evinske dozvole. teklom ratu najvi{e su o{te}e- - Mjesto za gra|ewe je povr- \ ne, a niko do sada nije pokazao vo- {ine hiqadu i sedam stotina kva- Kompjuterski prikaz zgrade: Po~etak radova qu da im pomogne. Zna~ajna po- drata. Parcela je ure|ena za grad- za petnaestak dana mo} bi bila i otpis dijela duga, wu i ~eka bager. Prije po~etka sa- zemqe, ~etiri sprata i mansardu, dratnih metara je hiqadu i 850, a jer u ovim selima ima onih koji mih radova, postavi}emo za{tit- odnosno visoko potkrovqe, a ova- ve}ih hiqadu i 790 maraka - ista- dug nikako ne mogu da plate - sto- nu ogradu, a ovih dana bi}e izbran kav objekat predvi|en je vaè}im kao je Mile Zrni}. ji u pismu i dodaje da u ovim se- i izvo|a~ prve faze radova - ka- regulacionim planom. Cijena kvadrata poslovnog lima gotovo polovina doma}in- zao je Zrni}. U prizemqu }e biti sedam po- prostora, dodao je on, bi}e tri hi- stava nema mjera~a za struju. On je naglasio da je ulaga~ kra- slovnih prostora, a rok zavr{et- qade i 300 maraka. - @elimo o svemu ovome da jem novembra dobio odobrewe za ka prve faze radova je kraj juna Kupcima ostaje da u zavisno- razgovaramo sa predstavnicima gradwu i da je sva potrebna doku- 2006. godine. sti od namjene, zavr{e zanatske "Elektrodistribucije#. Ako su mentacija pro{la reviziju u Od- - U zgradi su planirani lif- radove, a dobi}e prikqu~ak za vo- se milioni mogli otpisati pro- jeqewu za prostorno ure|ewe u tovi, garaè, magacini za poslov- du, struju i grijawe. palim firmama, za{to ne bi i na- Gradskoj upravi. ne prostore, a ulaz u stanove pred- Mile Zrni} je dodao da }e za- {im selima - dodaje se u pismu Zgrada }e imati 42 stana razvi|en je iz ulice Vase Glu{ca. vr{etkom zgrade ovaj dio grada do- predstavnika Aginog Sela i Bo~- li~ite kvadrature, podrum, pri- Cijena kvadrata stana do 50 kva- biti qep{i izgled. ¥ D. RA\AN ca. ¥ D. R. 18 KULTURA 5. i 6. februar 2005. PLANOVI NARODNE I UNIVERZITETSKE BIBLIOTEKE REPUBLIKE SRPSKE ZATVOREN SVETOSAVSKI SAJAM KWIGE U NI[U Zapaèn ÎTAONICA NA SVAKOM ]O[KU nastup BAWA LUKA - Narodna i Uskoro moramo vidjeti da li imamo slobodne prostore Besjede" Univerzitetska biblioteka Re- POSLANICI publike Srpske u ovoj godini }e za otvarawe novih ogranaka. Voqeli bismo da otvorimo Nadam se da }emo ove godine NI[" - Izdava~ka ku}a "Be- imati mno{tvo aktivnosti. Pre- otvoriti i parlamentarnu biblioteku, koja }e biti samo za sjeda# iz Bawe Luke sa 150 izda- ma rije~ima direktora ove usta- novo dje~ije odjeqewe, koje bi direktnije bilo povezano wa uspje{no se predstavila na nove Ranka Risojevi}a, biblio- dràvne parlamentarce. Nevje- C M sa ~itaonicom i igraonicom rovatan je podatak da to jo{ ni- Svetosavskom sajmu kwige u Ni- Y K teka }e ove godine poku{ati da {u, koji je zatvoren u srijedu. otvori neka odjeqewa u dijelovi- je ura|eno, jer u svijetu i Evro- je 1936. godine osnovana kao prva do{lo do potrebe da se organizu- platno u~lawena cijela gradska pi nema skup{tine koja nema svo- - "Besjeda# se predstavila sa ma grada Bawe Luke koji imaju javna bawolu~ka biblioteka. Ka- je bibliotekarstvo u Srpskoj - uprava. kwigama Vladete Jeroti}a i Ste- mnogo stanovnika a nemaju nijed- ju biblioteku. Poslanici ne mo- snije je toj svojoj osnovnoj namje- pri~a Risojevi}. - U~lawivawem u biblioteku gu da rade svoj posao normalno vanovi}a, bibliotekom kwiga o nu biblioteku. ni dodavala funkcije, pa je sa ra- Kako su republi~ku funkci- ~lanovi gradske skup{tine su na ako nemaju biblioteku u kojoj mora~unarima, kao i sa dramskom - Na prostoru bawolu~kog na- stom univerziteta postala Uni- ju do kraja zadovoqili qudi iz taj na~in stekli pravo da, pored gu na}i èqene informacije. bibliotekom - kazao je za "Glas seqa Star~evice nemamo svoj verzitetska i republi~ka, kada je Narodne i univerzitetske bibli- iznajmqivawa kwiga dobijaju in- Srpske# glavni i odgovorni ured- ogranak, a qudima je, pogotovo nik "Besjede# Nenad Novakovi}. starijim, te{ko da silaze u grad. qe da {irimo na{u djelatnost i da stanovnici Obili}eva prepo- On dodaje da je porez na do- Wima bi kwièvni ìvot bio ne- datnu vrijednost u Srbiji i Cr- uporedivo lak{i kada bi imali znaju na{e gradsko odjeqewe u Obili}evu kao svoje. noj Gori uveden, tako da je "Besje- jednu biblioteku u svom nasequ - da# pri samom prijavqivawu na rekao je Risojevi}. - Mislim da ve}ini stanovnika ovog dijela Bawe Luke ni ne zna sajam morala da izdvoji ve}u svo- Ni u Novoseliji i Srpskim tu novca. toplicama situacija nije ni{ta da se u Domu Obili}evo nalazi ogranak na{e biblioteke. Zahva- - Stopa PDV na upisninu i svjetlija. Ni tamo ne postoji ni- prostor je zara~unata po 18 od- jedan ogranak gradske bibliote- quju}i dragocjenoj pomo}i grada u biblioteci u Obili}evu smo sto, a svaka prodata kwiga je opo- ke. I tamo bi se trebao prepozna- rezuje sa osam odsto. Moèmo sati neki prostor na kojem bi se mo- otvorili i Internet klub sa pet ra~unara, gdje svaki ~lan bibli- mo da zamislimo kakve }e cifre glo otvoriti odjeqewe sa ~itao- biti u Bawoj Luci, kada se bude nicom. Najnaseqeniji dio Bawe oteke moè besplatno da koristi Internet. To je naro~ito prihva- oporezivalo sa 17 odsto - istakao Luke je svakako Lau{, koji isto taje Novakovi}. ko nema nijednu biblioteku. tqivo za mlade, jer za 20 maraka, On dodaje da su se izdava~i - Uskoro moramo vidjeti da koliko je u~lawewe u bibliote- koji su se pojavili na ni{kom saj- li negdje u gradu imamo slobodne ku imaju stalni pristup Inter- mu susreli i sa obaveznim posto- prostore za otvarawe novih ogra- netu. Ova pogodnost naro~ito mo- jawem fiskalne kase. naka. Voqeli bismo da uskoro na- ra da godi studentima i u~enici- Ni{ je poznati sajamski grad, |emo neki atraktivan prostor na ma sredwih i osnovnih {kola ko- a "Besjeda# je do sada vi{e puta ji na ovaj na~in mogu do}i do mno- kojem bi otvorili novo dje~ije u~estvovala na sli~nim manife- gih informacija - rekao je Riso- odjeqewe, koje bi direktnije bi- stacijama. jevi}. - Ranije se sajam odrào u ha- lo povezano sa ~itaonicom i igra- Narodna i univerzitetska bi- onicom - istakao je Ranko Risoje- li "Pionira#, a ovaj put je bio u blioteka Republike Srpske è- robnoj ku}i "Pionir# koja se navi}. li da poja~a i univerzitetsku On je dodao da se u tim dije- lazi u centru grada, tako da je funkciju. Univerzitet ima pro- kwiga sada bila dostupnija qubi- lovima grada, ali i u ostalim, mo- blema sa ~itaonicama i biblio- raju otvarati nova odjeqewa, ali teqima literature - veli Nenad tekama. Novakovi}. ¥ D. Ma. da to ne mogu da rade bez pomo}i Ranko Risojevi}: Biblioteka na usluzi ~itaocima - Na fakultetima nema dovoq- grada koji }e u tome da prepozna ÂSOPISI no ~itaoni~kog prostora, a i je- i svoj interes. To je nu`no za jed- Narodna i Univerzitetska dan broj biblioteka radi u lo{im BEOGRADSKI no normalno razvijawe grada. Ka- biblioteka Srpske ima mogu}- oteke Republike Srpske se okre- formacije iz svih oblasti koje uslovima. Nedavno smo se dogovo- FILMSKI FESTIVAL ko se pojedini gradski dijelovi nost da, preko raznih besplat- }u gradskoj funkciji koja je i te wih interesuju. Mi }emo uskoro nih servisa, dolazi do hiqadu rili sa ministrom prosvjete i urbanizuju oni se moraju "pripi- kako va`na i koju èle da razvi- zaduìti jednog bibliotekara da kulture u Vladi Republike Srp- tomqavati# i za kulturu. stru~nih ~asopisa. To je drago- jaju kao jednu samostalnu biblio- bude na usluzi odbornicima grad- Otvara cjeno za studente i nau~ne radni- ske Gojkom Savanovi}em da na pro- - @elimo da Narodna i uni- teku. Gradska uprava bi trebalo ske skup{tine kada im zatreba ne- storu na kojem se sada gradi bawo- verzitetska biblioteka Republi- ke, koji ni ne znaju da tako ne{to da, kao prvi ~in u organizovawu ka informacija iz domena wiho- postoji kod nas. To su ~asopisi lu~ki Univerzitet napravimo jed- Ketrin Denev ke Srpske u ovoj godini posveti ove funkcije prepozna ovu ustano- vog rada - kazao je Ranko Risoje- nu reprezentativnu, univerzitet- posebnu pa`wu Bawoj Luci, onim koji su na svjetskom trì{tu ve- vu kao gradsku biblioteku. Nedav- vi}. oma skupi, ali koji imaju izvrsne sku, op{tu ~itaonicu - istakao je BEOGRAD - Francuska film- dijelovima svoga rada na kojima reference. no je u Narodnu i univerzitetsku Ta aktivnost je vrlo va`na, Ranko Risojevi}. je ova biblioteka i po~ivala, jer biblioteku Republike Srpske bes- jer, pri~a Risojevi}, èlimo da- ¥ Gr. DAKI] ska diva Ketrin Denev otvori}e 25. februara 33. Me|unarodni beogradski filmski festival Fest, MOZAIK OBJAVQEN FOTOTIP na kojem }e do 6. marta biti pri- KRFSKI ZABAVNIK" kazano oko 80 filmova iz zemqe NOVI SAD - Izgradwa no- ¹ ¹ ¹ " i svijeta, na oko 200 projekcija, ja- ve zgrade Biblioteke Matice MOSKVA - Me|unarodni fe- vqa Tanjug. srpske u Novom Sadu, najve}a in- stival posve}en wema~kom maj- Vra}awe istoriji Ketrin Denev igra i jednu od vesticija te vrste u kulturi Sr- storu klasi~no-romanti~ne mu- glavnih uloga u filmu "Vremena bije u posqedwih 15 godina, tre- zike, Johanesu Bramsu, koji je tra- BAWA LUKA - "Krfski zabavnik# prire|iva~a Mi- se mijewaju# Andrea Tesinea, ko- balo bi da bude zavr{ena do kra- jao dvije sedmice, zavr{en je na- livoja Nenina objavqen je u Izdava~koj ku}i "Besjeda# iz ji }e biti prikazan prve festi- ja ove godine, izjavio je Tanjugu stupom ruskih i wema~kih soli- Bawe Luke. valske ve~eri, deset dana nakon upravnik te biblioteke Miro sta, javqaju agencije. ¥ - Istorija nas u~i da joj se ~esto vra}amo i podsje}a- premijere na Filmskom festiva- Vuksanovi}. ¥ ¹ ¹ ¹ mo. Iz na{e nacionalne istorije, naàlost malo smo to- lu u Berlinu, najavio je danas di- ¹ ¹ ¹ ZAGREB - Satiri~ko kaza- ga htjeli u~iti, biqeìti i pamtiti. Zato je "Besjeda# rektor Direkcije Festa Milo{ BEOGRAD - Pijanistkiwa li{te "Kerempuh# u Zagrebu }e pripremila fototipsko izdawe "Krfskog zabavnika#, i Paramenti}. Rita Kinka, vrhunska umjetnica danas izvesti stoti put kulturnu to svih 18 redovnih brojeva i nulti - kaè recenzent ovog Organizatori festivala na- i miqenica beogradske publike, komediju "Balkanski {pijun# be- izdawa Nenad Novakovi}. javili su jo{ dvadesetak gostiju odràla je solisti~ki koncert u ogradskog dramskog pisca Du{a- On isti~e da se srpska kwièvnost ne moè izu~avana 33. Festu, me|u kojima je i po- Velikoj sali Skup{tine grada na Kova~evi}a, u reìji i adap- ti bez poimawa Krfa i Sent Andreje. znati gr~ki rediteq Teo Ange- Beograda u okviru "Jugokoncer- taciji Mustafe Nadarevi}a, ja- Ono [to je bio Krf za vrijeme Prvog svjetskog ra- lopulos, ~iji }e prvi dio film- tovog# ciklusa# Muzika na dir- vqa Tanjug. ¥ ta, to je bila Sent Andreja krajem 17. i 18. vijeka - sklo- ske trilogije "Poqe suza# zatvo- kama#, javqa Beta. ¥ ¹ ¹ ¹ ni{te za jedan narod. riti 33. Fest 6. marta. ¹ ¹ ¹ LONDON - Potpisana fo- I{li su srpski pisci i ju`nije i sjevernije, ali kraj- Me|u gostima su najavqeni i BERLIN - Oskarovcu Dani- tografija nacisti~kog vo|e we ta~ke, i najbolnije, na sjeveru i na jugu na koje su i{li {panski rediteq Aleks de la jelu Deju Luisu bi}e uru~ena spe- Adolfa Hitlera zajedno sa we- organizovano, kao narod, ipak ostaju Sant Andreja i Krf. Iglesija, rediteq ostvarewa cijalna nagrada na predstoje}em govom biografijom iz 1932. godi- Krfsku kwièvnost je relativno pratiti. Doga|ala "Perfektni zlo~in#, kao i redi- filmskom festivalu "Berlina- ne, povu~ene su sa aukcije u Bri- se uglavnom u Zabavniku koji je, poslije nultog, novogo- teq filma "Jaha~ po imenu sm- le# u Berlinu za wegove zasluge taniji na zahtjev jedne jevrejske di{weg broja 1917. godine, naj~e{}e izlazio jednom mje- rt# Karen Sahnazarov iz Rusije. u filmskoj umjetnosti, saop{ti- grupe, prenijela je agencija Roj- se~no od 2. aprila 1917. do 5. oktobra 1918. godine. Ovogodi{wi Fest, }e biti u znali su organizatori festivala. ¥ ters. ¥ ¥ D. Ma. ku "Festmena#. ¥ C M PROMOVISANA KWIGA JOVANA BABI]A Y K CRNA TAJNA BIJELOG POTOKA Rije~ je o autenti~nom djelu o stradawu srpskog naroda, SPOMENIK PLAÂ - U poemi "Spomenik pla- koje je predstavqeno ~itaocu na specifi~an na~in. ~a# \uro Damjanovi} je napi- Jezik koji je kwièvnik upotrijebio stvara sliku koja sao : "I zna se... Da je 1942. godine 7. februar osvanuo bez da- vjerno opisuje minule doga|aje na. I da od tad ne postoji 8. februar. Da 8. februara 1942. BAWA LUKA - Kwiga "Spo- ke Srpske, a ìvi u Bawoj Luci. nog jutra 1942. godine, velika po- nije osvanuo februar. Tako je men-hram u Drakuli}u#, Jovana Ba- - Ovo je neobi~na i nesvakida- rodica Glamo~anin u Drakuli}u februar postao mesec bez jo{ bi}a promovisana je u ~etvrtak u {wa kwiga. Kod nas su uobi~ajene nestala je sa lica zemqe. Poklani jednog dana... vije}nici Banskog dvora Kulturnog monografije, koje su uglavnom pisu svi do jednog. centra. sane hladno i faktografski. Ova - Autenti~no djelo o stradawu nog i dosad neistraènog usta{kog O kwizi su govorili profesor je druga~ija, napisana je na osnovu srpskog naroda, predstavqeno je pokoqa, petog aprila 1942. godi- Predrag Lazarevi}, kwièvnik ~iwenica ali je to i roman koji ~itaocu na specifi~an na~in. Je- ne na pravoslavni Vaskrs u selu Ranko Risojevi} i autor Jovan Ba- ima du{u - rekao je profesor Pre- zik koji je kwièvnik upotrije- Bijeli Potok kod Bawe Luke. bi}, dok je odlomke iz kwige ~ita- drag Lazarevi}. bio stvara sliku koja vjerno opi- - U svjedo~ewu koje sam stavio la glumica Gordana Milinovi}. Roman "Spomen-hram u Draku- suje minule doga|aje - rekao je kwi- na papir nema mr`we i ova kwiga Jovan Babi} do sada je pored li}u# sadrì brojne fotografi- èvnik Ranko Risojevi}. nije napisana sa ciqem da izazove publicistike i pri~a, napisao je, kopije originalnih dokumena- Ovo tre}e izdawe koje postoji netrpeqivost me|u qudima. To je kwige "Put u vje~nost#, "Uspewe ta kao i svjedo~ewa preìvjelih. i na engleskom jeziku pro{ireno je jednostavnom spomen nevinim `r- Gavrilovo#, "Odbrana i smrt#, Jedan od rijetkih koji su pre- i dopuweno, a dolazi tri godine tvama za koje se treba znati - rekao "Drakuli}i#, "@dralova~ke pri- ìvjeli pokoq u Drakuli}u i to, nakon prvog. Tu se u prvom redu na- je autor kwige Jovan Babi}. ~e# i "Biqezi u vremenu#. ^lan je kakve li ironije, zahvaquju}i to- lazi autorovo pismo papi Pavlu Iako sa zaka{wewem od {est Udruèwa kwièvnika Republi- me {to je bio u wema~kom logoru Drugom povodom wegovog dolaska decenija otkrivene su neke crne je \uro Glamo~anin ~ije je snovi- u petri}eva~ku ùpu 2003. godine. tajne iz vremena Drugog svjetskog (Snimio D. BORKOVI]) |ewe pokoqa sopstvene porodice Nije izostavqeno ni najnovije rata. opisano u romanu. I zaista tog kob- istraìvawe potpuno zaboravqe- M. KUKAVICA 5. i 6. februar 2005. KULTURA 19 TREBIWSKA NENAD BOJI], REDITEQ I [EF DRAMSKOG ODSJEKA BAWOL^KE AKADEMIJE KWI@EVNA ZAJEDNICA "JOVAN DUÎ]" Nenad Boji}: Februar Trebalo bi KOMEDIJA KAO LIJEK poja~ati sapun sadràja radwu izme|u na{eg TREBIWE - Februar }e bi- BAWA LUKA - Pozori{te i pozori{ta ti vrlo ìv mjesec u Kwièvnoj mora da oslikava kulturu, a ìvi- Mladi glumci su prava infuzija za teatarski ìvot iz Srbije zajednici "Jovan Du~i}# u Tre- mo u vremenu subkulture, masmedi- u Bawoj Luci. Pozori{ni ìvot trebao bi da se (Snimio biwu. Za koji dan }e se znati poja, ki~a i {unda. Po~iwemo da ro- R. OSTO- bjednici wenog sedmog konkursa bujemo sadràjima koji nemaju ve- promeni u celoj Republici Srpskoj JI]) C M za najboqu pri~u i pjesmu, za ko- C M Y K ze sa umetno{}u. @ivimo u vreme- i da se pro{iri na druge gradove Y K ji je radove poslalo pedesetak au- nu gde raste siroma{tvo, posebno tora. u kulturi. Repertoar je u direkt- U zajedni~kom izdawu sa noj vezi sa publikom i zavisi od realno je da ove pozori{ne ku}e ne rezultate, u Br~kom i Zaje~a- "Svetom kwige# iz Beograda, sre- we, pa se i predstave moraju prila- dinom mjeseca }e iza}i izbor iz ne mogu da u|u u neke ve}e projek- ru, {to je veoma pozitivno. Po- go|avati potrebama posetilaca pote, koji zahtevaju mnogo materijal- sebno se proslavila predstava poezije wenog ~lana Mirka Jak- zori{ta - rekao je {ef dramskog {i}a. nih sredstava. "Porodi~ne pri~e#. Nekoliko Odsjeka Bawolu~ke akademije Za uslove u kojima rade Narod- generacija glumaca iza{lo je na - Rije~ je o trebiwskom pje- umjetnosti i rediteq Nenad Bo- sniku - obja{wava urednik izda- no pozori{te i Dje~ije pozori{te scenu, {to se pokazalo uspe- ji}. postigli su dobre rezultate, {to je {nim. Mladi glumci su prava va~ke djelatnosti u ovoj zajedni- Sa glumcima Narodnog pozo- ci Novica Telebak - koji se pr- za pohvalu i ne treba zanemariti infuzija za teatarski ìvot u ri{ta Boji} ovih dana postavqa zna~ajne nagrade koje su postigli. Bawoj Luci. Pozori{ni ìvot vom zbirkom javio jo{ 1968. godi- predstavu "Ne mogu da platim i ne- Isti~em komade iz Dje~ijeg pozo- trebao bi da se promeni u celoj Re- ne u Sarajevu, kao pjesni~ka na- }u da platim#, koja bi uskoro tre- ri{ta "Kapetan Xon Piplfoks#, publici Srpskoj i da se pro{iri da, a potom ni{ta nije objavqi- balo da bude i premijerno izvede- "Jeèvu ku}icu# i "Swe`nu kra- na druge gradove. Trenutno se ve}i- vao sve do 2000. kada se u Trebi- na. qicu#. Dje~ije pozori{te je gosto- na pozori{nih de{avawa odvija u kakav je poloàj doma}e produk- jawa ostvarila zapaène rezulta- wu pojavila wegova kwiga "Glas Za{to ste se opredijelili za ko- Bawoj Luci. Mlade generacije }e to cije? te, pribliàva li se idealu koji ptice#. ?mediju? BALADA verovatno da promene. - Trebalo bi da bude vi{e sa- èli da postigne? No, Jak{i} je svih tih godi- - Novi pozori{ni komad napi- - Jedan mali, obi~ni pro- - Kakva je repertoarska poli- radwe izme|u na{eg i pozori{ta - Dramski odsjek na Akade- na pisao, pa se nakupilo 10 ruko- sao je italijanski nobelovac Da- blem i jednostavnu pri~u koju tika i na {to se obra}a pa`wa ka- iz Srbije, ali i drugih teatara iz miji umjetnosti ima tri smera, pisnih kwiga, a izbor koji sada rio Fo, poznati dramati~ar i glu- je Fo napisao ja ocewujem kao da se biraju tekstovi i pisci koji Evrope. Istina je da Beograd ne- glumu, televiziju i dramaturgi- donosimo na blizu 300 stranica, mac, koji ima 80 godina. Re~ je o ko- satiri~nu baladu o siroma{tvu }e biti na sceni? ma, kao Bawa Luka, krizu pozo- ju, a svi studenti pokazuju veli- u kwizi koja je jo{ bez naslova, mediji, koja je napisana u burno ita- ili tu`ni vodviq sa sre}nim - Postoji jedan realan balans ri{ne publike. Beogradski ì- ko interesovawe. Oni su bawo- obuhvati}e period wegovog stva- krajem. U predstavi }e igrati kada je re~ o izboru pozori{nih vot jeste znatno bogatiji nego u lu~koj publici pokazali svoje lijansko vreme, 1974. godine. Bilo odli~na ekipa glumaca, kao {to rala{tva od 1970. do 1975. godi- je to doba "Crvenih brigada#, sin- komada. Pa`wa treba da bude usme- Republici Srpskoj, mada je i ta- ume}e, kroz pozori{ne predsta- ne. su Sla|ana Zrni}, Nata{a rena i na publiku i na wen ukus. mo prisutno siroma{tvo u kultu- ve i filmove. Mladi umetnici dikalnih protesta i socijalnih po- Ivan~evi}, Dragoslav Medoje- Recenzenti su mu Vukman buna. Ova komedija igrana je u ce- Podjednaka je zastupqenost doma- ri. I u Srbiji se ponekad prave su pravo osveèwe, a nagrade su Ota{evi}, kwièvnik iz Nik- vi}, Boris [avija i Velimir }ih i stranih pisaca, ali i dela iz predstave "s koca i konopca#. Ma- lom svetu, a veliki uspeh doìve- Blani}. dokaz opravdanosti postojawa {i}a. Zoran Kosti}, predsjednik la je u Londonu. @ivimo u tu`nom klasi~ne i moderne kwièvnosti. da, brojnost stanovnika u Beogra- Akademije. Tek }e naredna ge- Udruèwa kwièvnika Republi- trenutku, a pozori{na terapija sa valo na festivalima u Beogradu, Tako|e se na pozori{noj sceni nadu osigurava trajnu publiku, {to neracija izraziti kvalitet u Ba- ke Srpske i Nikola Asanovi}, smehom je veoma dobra. Kotoru i Prijedoru. Za oba pozo- laze drame, koje su obuhva}ene zna~i da i Bawa Luka ipak ima od- woj Luci. Primamo do osam stu- potpredsjednik "Prosvjete#, pa Kako ocjewujete doma}u pozori- ri{ta bilo bi pametno da se u ova- {kolskom lektirom. U~enici do- re|en broj stalnih posetilaca po- denata u jednu generaciju, jer ne se s razlogom nadamo da }e zado- ?{nu produkciju? kvim okolnostima pozabave mawim laze da pogledaju takve predstave, zori{ta. Beogradu bu trebalo jo{ voqiti sve ukuse onih koji Jak- formama, komedijskog ànra. a i na{a je obaveza da ih uvrstimo èlimo da stvaramo hiperpro- - Logi~no je {to su u Narod- pet pozori{ta, a Bawoj Luci jo{ dukciju mladih umetnika. Tele- {i}a pamte kao pjesnika jo{ od ? Mladi glumci Narodnog pona repertoar. Naravno da se i iz- jedno. Razmjena pozori{nih pred- nom i Dje~ijem pozori{tu ura|ene vizijski smer osveìo je bawo- najranijih dana, kada je bio ~lan zori{ta u posqedwe vrijeme osvo- lazi iz tih okvira i da se na reper- stava predstavqa osveèwe i za male predstave, u smislu materi- lu~ki televizijski ìvot. Stu- poznatog trebiwskog kwièvnog jalnih zahvata i maweg broja gluma- jili su mnogo nagrada. Da li to zna- toar uvr{}avaju komadi po sopstve- publiku, koja ima priliku da po- dentski filmovi nagra|eni su kluba "Svitawa#. ca. Produkcija oba ova pozori{ta ~i da pozori{te krupnim koraci- nom izboru i opredijeqenosti. gleda ostvarewa drugih teatara. U {tampi je i nova, ~etvrta je mala, predstave su kamerne, sa ma grabi ka velikim uspjesima? Kada se poredi pozori{na sce- Akademija umjetnosti u Bawoj na evropskim festivalima. kwiga dje~je poezije Jefte Oda- malim brojem u~esnika. Me|utim, - Pozori{te je postiglo zavid- ?na Republike Srpske i Srbije ?Luci je za sedam godina posto- ¥ A. RAJKOVI] vi}a, najtira`nijeg autora Kwi- èvne zajednice "Jovan Du~i}#. IZ GLUMA^KE KARIJERE MARLONA BRANDA BRITANSKI MUZEJ Odavi}eve kwige "Sneè, sneè, beli sneè# i "[ara, {a- Skulptura ra bubamara# objavqivane su do Odbijao Kuma" sada u po sedam izdawa, {to u Re- " - drvo ìvota publici Srpskoj, {to u Srbiji, LOS AN\ELES - Zvijezda du, ali i da skrene tim gestom pa- "Kuma# Marlon Brando prvobit- `wu na poloàj ameri~kih domo- ali su sva prva izdawa wegovih no je odbio ulogu Dona Korleo- rodaca. LONDON - Ogromna skulptura, kwiga iza{la u Trebiwu. nea, za koju je 1973. godine dobio [ulberg je, pozivaju}i se na napravqena od oru`ja iz Mozambika, Osim izdava{tva, Kwièvna Oskara, izjavio je wegov prija- Brandovu pomo}nicu, rekao da se pod nazivom "Drvo ìvota#, predsta- zajednica "Jovan Du~i}# se tra- teq Bad [ulberg magazinu "Ve- slavni glumac "zagrijao# za glav- vqena je u Britanskom muzeju u Londo- dicionalno bavi i organizova- niti fer#. nu ulogu u "Kumu# tek kada je na- nu. wem slikarskih izlo`bi. U we- Prema tvrdwi [ulberga, crtao olovkom tanke brkove i pi- Ta skulptura napravqena je od ras- nim prostorijama pod platanima Brandova pomo}nica sugerisala tao "Kako mi stoje?#. Svaki put klopqenih pi{toqa, kala{wikova i svoje slikarske radove sa staro- minobaca~a iz Mozambika, a specijal- je tom velikom glumcu da pro~i- kada je potom dolazila kod wega, no je napravqena, u saradwi Britanskog hercegova~kim motivima }e usko- ta roman prema kojem je snimqen zaticala ga je sa druga~ijim brko- muzeja i Christian Aid, za umjetni~ki ro izloìti \or|e Bojani}. "Kum#, ali je Brando navodno to vima u gangsterskom stilu. festival "Afrika 2005#, koji je po- - Rije~ je o Mostarcu koji je ponovo odbio i, baciv{i kwigu Uloga u "Kumu# predstavqa- ~eo 2. februara, a traja}e do oktobra. poslije rata odselio u Novi Sad, prema woj, rekao "Posledwi put la je Brandov trijumf u svakom Umetnici iz Mozambika proveli gdje danas ìvi, radi i slika. We- kaèm, ne}u da glorifikujem ma- pogledu i izuzetno doprinijela su tri mjeseca rade}i na toj velikoj gova nedavna izlo`ba u Novom fiju#. ûveni glumac, koji je um- wegovoj karijeri. Ve} naredne go- skulpturi, koja je postavqena u dvori- Sadu postigla je zapaèn uspjeh, ro u julu 2004. godine u 80. godi- dine bio je nominovan za Oskara {tu Britanskog muzeja. a dodamo li tome i ve} pomenute ni, ipak je prihvatio ulogu mafi- i za ulogu u filmu "Posqedwi Povodom afri~kog festivala, na- motive, smatramo da je treba pred- ja{kog bosa, iako je demonstra- tango u Parizu# Bernarda Berto- pravqeno je jo{ jedno sli~no umjet- staviti i Trebiwcima i uop{te tivno odbio da primi Oskara. lu~ija. Uo~i smrti, Brando je doni~ko djelo - stolica od kala{wiko- Hercegovcima koji vole i po{tu- On je poslao na ceremoniju zvolio kompaniji "Elektronik va "Presto od oru`ja#, koja }e biti ju slikarstvo - zakqu~io je Novi- Ameri~ke filmske akademije po- arts# da iskoristi wegov glas i prikazana na ve}em broju javnih prosto- ca Telebak. mo}nicu, obu~enu u indijansku snimke za video igru zasnovanu na ra {irom zemqe, ukqu~uju}i {kole, ¥ @. J. odje}u, da odbije presti`nu nagra- "Kumu#. ¥ zatvore i tr`ne centre. ¥ BOJANA STOKI] AKADEMSKI SLIKAR POZORI[NA PREDSTAVA U MRKOWI] GRADU IMPULSI SNOVA Petar C M C M Y K Inspiraciju za svoja djela pronalazim u snovima, koji su Ko~i} me|u Y K veoma uzbudqivi i puni boja publikom BAWA LUKA - [ta god da Inspiraciju za svoja djela pro- Bojana smatra da je san bliì umjetnik radi on je uvijek odraz vre- nalazi u snovima, za koje kaè da su umjetniku nego obi~nom ~ovjeku jer MRKOWI] GRAD - Glumci na- mena u kome ìvi. Kroz moje slike veoma uzbudqivi i puni boja. je umjetnik senzibilniji na impul- rodnog pozori{ta Republike Srpske se provla~e detaqi aktuelne stvar- - Danas kada svi umjetnici tra- se snova. gostovali su u Mrkowi} Gradu, gdje su nosti i iako nisu u prvom planu po- è neki svoj originalni izvor inspi- Trenutno radi oslikane objekte izveli predstavu "Petar Ko~i}#. tezi kista ih stavqaju u okvire bez- racije mislim da je san najma{tovi- koji se nadovezuju na seriju crteà Predstava je odigrana u prepunoj vremenskog. To je ono {to umjetnost tiji izbor. âk i oni qudi koji su "Memorijski koferi# iz 2002. godi- sali starog Doma kulture, a povodom ~ini vje~nom - rekla je za "Glas Srp- potpuno nema{toviti uvijek imaju ne. 4. februara, Dana op{tine. ske# akademski slikar Bojana Sto- san. Svoja djela, radim prema prin- Pored slikawa bavi se i grafi- Ovo je bilo prvo gostovawe Na- ki}. cipu asocijacije. Postavqam mrqe iz kom pa je tim povodom pro{le go- rodnog pozori{ta Republike Srpske Kaè, da ne moè ta~no da se kojih naknadno izvla~im forme i dine gostovala u Egiptu na {esnae- u poratnom periodu ovom gradu. sjeti kada je po~ela crtati i odla- stom Salonu mladih u Palati umjet- Prije glumaca iz Bawe Luke u Mr- zak na akademiju je bio prirodan sli- nosti u Kairu. kowi} Gradu gostovala su profesio- NAVIKA nalna pozori{ta iz Moskve i Tuzle. jed doga|aja jer je qubav prema li- - Egipat je bio moje najqep{e Osim toga, nekoliko puta su se pred- kovnoj umjetnosti pratila cijeli - Nemam priliku da pogledam dosada{we iskustvo te vrste. Naj- svoje stare radove, a posebno one stavila i amaterska pozori{ta iz Re- ìvot. Tek kada je zavr{ila Akade- vi{e me odu{evila saradwa sa mla- publike Srpske, Federacije BiH i Sr- miju shvatila je koliko je sre}na jer prve jer {to se toga ti~e prizna- dim umjetnicima iz te zemqe. Tamo bije. je sve vrijeme imala svesrdnu podr- jem da imam jednu neobi~nu navi- sam se predstavila sa tri slike, a Odgovorni u mrkowi}koj op{ti- {ku porodice. Nikada nisu sumwa- ku. Kada zavr{im ciklus radova ujedno sam u~estvovala u radu grani i Kulturno-informativno obra- li u wu niti u wene mogu}nosti na odnosno kada pro|e jedan period fi~kog ateqea - kaè Bojana. zovnom centru "Petar Ko~i}# plani- ~emu im je danas veoma zahvalna. Ona sve stare radove bacim. Ranije svo- U Egiptu je Stoki}evu fasci- raju da se svakog mjeseca u ovom gradu dodaje da su se u wenoj porodici de- ja djela nisam vezala u cjeline, nirao svjetski nivo i kvalitet umjet- dolazi po jedna pozori{na predstava da, otac i tetka bavili crtawem, ali ali u posqedwe vrijeme spajam ih ni~kih radova, te ozbiqnost sa ko- u izvo|ewu profesionalnog pozori- je ona jedina koja je taj san odsawa- u cikluse - kazala je slikarka Bo- jom se prilazi {kolovawu i usavr- {ta. la do kraja. jana Stoki}. {avawu mladih talenata. Na taj na~in se èli u Mrkowi} O umjetnosti, Bojana kaè da Po~ekom aprila Bojana sprema Grad vratiti pozori{te, jer je ovaj ona za wu nije vi{e ne{to {to ona izlo`bu u Banskom dvoru Kultur- grad prije rata vaìo kao pozori{ni, èli ili mora, nego je to jednostav- oblike te pri~am pri~e, a sve moje nom centru, a ovog proqe}a }e go- jer su se tu i odràvao Festival ama- no dio wenog svakodnevnog ìvota. pri~e imaju veze sa onim {to sawam. stovati i na simpozijumu Wema~koj, terskih pozori{ta BiH, kao i repri- - Umjetnost je zasebna dimenzi- Najupe~atqivije forme koje se ja- a postoji mogu}nost i za ponovno go- Bojana Stoki}: Pored slikawa, bavi se za Pozori{nih igara profesional- ja, koja mora imati prostor i vrije- vqaju na mojim slika su leta~i i stovawe u Egiptu. nih pozori{ta BiH, koje su odràva- i grafikom ne u Jajcu. me u mom ìvotu - rekla je Bojana. pliva~i - Bojana. ¥ M. KUKAVICA ¥ Sl. D. 20 FEQTON/REPORTA@A 5. i 6. februar 2005.

ISLAM I GRA\ANSKI RAT U BiH 6. CRKVA ARHAN\ELA MIHAJLA " U PETROVI]IMA Stanko Ni{i} - "Od Jugoslavije do Srbije : u razbijawu SFRJ, i BiH je neizbe`no bila `rtva spoqnih i unutra{wih ~inilaca rata Stanko NI[I]

C M ALIJINA SUNITSKA [KOLA C M Y K Y K Veoma je naivno shvatawe evropskih i balkanskih politi~ara da su Prirodna funkcija islamskog pokreta je te`wa "meke# muslimanske zajednice, koje se " prilago|avaju nemuslimanskoj sredi- za okupqawem svih muslimana i muslimanskih zajednica ni, mawe opasne ili bezopasne u {i- u svetu. U dana{wim prilikama ova te`wa zna~i borbu rewu islama u Evropi. U tom pogledu pou~no je upozo- za stvarawe velike islamske federacije od Maroka do rewe generala Galoa: "Evropqani, u}utkani ameri~ko-saudijskim kapi- Indonezije, od tropske Afrike do centralne Azije", talom, proiza{lim iz blagoslova nafte ne znaju, ili se prave da ne zna- kaè Alija Izetbegovi} u svojoj Islamskoj deklaraciji, ju da sunitski islamisti~ki pokreti kakvi su muslimanska bra}a... propo- koja je u savr{enom skladu sa sunitskim u~ewem vedaju isti islam kao i Saudijski va- habiti.... Evropske dràve, koje upr- {ku oblast izme|u Evrope, jugoisto~- slimanske ta~ke oslonca na Kosme- ju srpske zemqe. Iz tih je razloga Za- kos svemu islam i daqe smatraju obi~- ne Azije, Indijskog okeana i Paci- tu i u Ra{koj oblasti - "Sanxaku#. Za- pad, pod vo|stvom SAD, punom snagom nom verom, veoma gre{e {to potce- fika, Va{ington je odabrao svet to se i veù# Srbija i Crna Gora ka- zaigrao na kartu razbijawa srpskog wuju destabilizuju}e i imperijali- islama. Stvarawe muslimanske dr- ko ne bi do{lo do podele "Sanxaka#. etni~kog prostora kako bi oslabio sti~ke potencijale Muhamedove re- àve koja prirodno nagiwe integra- To je razlog {to Va{ington zahteva Srbe i time, u perspektivi, obezbe- ligije, ~iji prvi poziv ostaje osvaja- lizmu - na Balkanu, moralo je da se od Srbije da ovim oblastima pruì dio potpunu kontrolu balkanske ras- we planete#. svidi Va{ingtonu#. politi~ku autonomiju. Zbog nepove- krsnice. Sa tim ciqem se, na- Fundamentalisti~ki ogranak kon razbijawa SFRJ, ~ime je evropske "ume#, ~iji je deo i Bosna razdvojen kompaktan etni~ki prostor Srba, produàva sa po- NASILNIKA STIGLA Alije Izetbegovi}a, muslimanska zajednica Sulejmana Ugqanina u San- ku{ajima wegovog daqeg usit- xaku i radikalni islamisti na Ko- wavawa tako {to se igra na smetu, igraju strate{ku subverzivnu kartu izdvajawa Crne Gore, Ko- ulogu u korist islamskog bloka. smeta, pa i Vojvodine iz SRJ. BO@IJA PRAVDA "Sa druge strane, islamski blok postaje sve svesniji svoje prednosti Ruka Vatikana u energentima i nastoji da je iskori- Crkva poti~e iz nemawi}kog sti i u geopolitici, sli~no kao {to Zbog neuspeha u stvarawu tome teè i ekonomski razvijene ze- unitarne Bosne i Hercegovine, perioda, a obnovqena je mqe poput Nema~ke, Japana, pa i Ki- u kojoj bi dominirali podani~- ne, da srazmerno svojoj ekonomskoj i ki muslimani i preko kojih bi 1609. godine. Tur~in koji je pucao qudskoj snazi imaju i politi~ku mo} ona vrlo lako postala plen u svetu#. NATO, prihva}ena je, iako ne- u lik nepoznatog svetiteqa rado, rezervna varijanta - da na svodu crkve poludio Velika islamska Bosna i Hercegovina bude ra{- ~lawena na dva dela, sa prora- i zavr{io u najstra{nijim mukama federacija ~unom da }e bar hrvatski i muslimanski deo mo}i da bude ko- BILE]A - U crnogorskom trag ako nigdje drugo onda u gro- General Galoa ukazuje da je Ali- ri{}en za potrebe NATO sna- pograni~nom selu Petrovi}i, bqu, koje je zajedni~ko svima, - ja Izetbegovi} formiran u najretro- ga na Balkanu. koje je, zbog blizine, oduvijek isti~e Popovi}. gradnijoj sunitskoj {koli i isti~e Posebno je indikativno i glavne poruke iz wegove "Islamske Izme|u pribli`no 200 miliona pravoslavaca po svemu vi{e gravitiralo Bi- Ali od svega zanimqivija je potvr|uje tezu da Vatikan nikada le}i nego nik{i}koj op{tini pri~a o freski na svodu crkve deklaracije#, u kojoj on, izme|u osta- i uskoro milijardu i po vernika islama, bogatog ne odustaje od produèwa svoje ru- log kaè: "Prirodna funkcija islam- kojoj pripada, postoji jedna sta- o kojoj pri~u zna i posqedwe pe- naftom i sklonog integrizmu na Balkanu, ke na ceo Balkan, te da, uporedo, a skog pokreta je te`wa za okupqawem ponegdje i ispred svetovnih inte- ra crkva i na wenom svodu fre- trovi}ko dijete. Freska, u stva- svih muslimana i muslimanskih zajed- Va{ington je odabrao svet islama (Bela ku}a) resa NATO, idu duhovni interesi ska o kojoj i najmla|i mje{tani ri, predstavqa lik nepoznatog nica u svetu. U dana{wim prilika- Katoli~ke crkve. Papa je ve} po- umiju da ispri~aju veoma zani- svetiteqa, a prepoznatqiva je ma ova te`wa zna~i borbu za stvara- mqivu, istinitu, pri~u. i lako uo~qiva po biqegu na ~e- Stvaraju}i muslimansku dràvu rewa u ostvarewe te autonomije, zah- setio Albaniju, Sloveniju, Hrvat- we velike islamske federacije od sku, BiH pa i Bawu Luku, nagove{ta- Crkva se nalazi na uzvi{e- lu. Pri~a upravo i govori o to- Maroka do Indonezije, od tropske na Balkanu (Bosnu), u hri{}anskoj tevan je i razme{taj trupa NATO na Kosmetu, {to bi zajedno sa bazama u va prihvatawe pod kapu Vatikana i wu zvanom Stra`nica. Oko we me. Afrike do centralne Azije#. sredini, Amerikanci ~ine isto {to grobqe. Ono je starije od crkve, Pri~a veli da je nekakav si- su uradili stvarawem Izraela na mu- Makedoniji, Gr~koj i Turskoj zadovo- makedonske pravoslavne crkve. Pose- Ova deklaracija je jasna i savr- tom i Bawoj Luci, samo se potvr|uju pokazala su ispitivawa. lan i obijesan Tur~in, nekad u {eno u skladu sa tradicionalnim su- slimanskom tlu, a {to je prouzroko- qilo potrebe prebazirawa NATO valo pola veka ratovawa. Ta nestabil- iz zapadne Evrope, gde je postao sa- planovi papske kurije da dominira Tu su od pamtivijeka sahra- 18. vijeku, kad su i Petrovi}i nitskim u~ewem. Ona omogu}ava da se prostorom do Drine, {to se poklapa u analizi gra|anskog rata u Bosni i nost na jugoistoku Evrope, zajedno sa mo ekolo{ka smetwa. wivane petrovi}ke porodice - pripadali Hercegovini i bili Hercegovini opovrgne tvrdwa zapad- podgrejanom separatisti~kom akci- U tim zahtevima i{lo se do bom- i sa Tu|manovim planom. Popovi}i, Kneèvi}i i Pejo- dio Turske carevine, dojahao nih i islamskih medija i diplomata, jom Albanaca na Kosmetu, opravda}e vi}i, a u novije vrijeme i Mrka- pred crkvu na jo{ bjesnijem ko- po kojoj su muslimani "dobri# a Sr- pro{irewe uloge NATO i odràva- ji}i. Tu je i ve}i broj ste}aka, wu. Da bi svima pokazao koliko bi "r|avi momci#, odnosno, propa- we ameri~kog prisustva u Evropi. NAFTA I ORU@JE od kojih jedan sa zanimqivim mu je stalo do srpske raje i ko- ganda u kojoj su muslimani `rtve a Sr- Francuski novinar Fransoa La- Wihov uticaj i u svetskoj Muslimani mogu sada da ra- natpisom u kojem se pomiwe ne- liko se we boji i do we drì, na- bi - agresori u BiH. To potvr|uju i bret uo~ava ameri~ke simpatije za organizaciji je delotvoran. ~unaju i na zna~ajne vojne resur- ki kova~. Ne zna se da li se ta- tjerao je kowa na crkvena vrata. naknadne analize i svedo~ewa da Sr- stvarawe integralne islamske Bo- Muslimanski svet zauzima se, kakvi su u Turskoj, Kazahsta- ko prezivao ili mu je to bilo Ali vrata pravoslavne svetiwe bi nisu po~inioci zlo~ina na Mar- sne, ukazuju}i da Va{ington odavno tre}inu sedi{ta u Ujediwenim nu i Uzbekistanu. zanimawe, ali je pouzdano utvr- bila su preuska i premala da bi kalama u dva navrata (8. februara igra na kartu jednog islamizma, ose- nacijama, a poseduje i 75 odsto Uz sve to, Iran i Pakistan |eno da ste}ak poti~e iz 15. vi- propustila kowa i jaha~a na we- 1994. i krajem avgusta 1995), zbog ~e- tqivog na ameri~ke petrolejske in- zaliha te~nog goriva. Ve} taj po- pripremaju svoj razorni arse- jeka. mu, pa je Tur~in morao da sja{e. ga su bili bombardovani od strane terese. Zato je transfer oru`ja za datak dovoqno govori o bogat- nal. Oni uskoro mogu da zapre- Oko crkve se uzdiù i qe- Qut {to mu nije uspjelo da NATO. Bosnu imao ameri~ko jemstvo, {to je stvu i mo}i. te i atomskim oru`jem. ti bacaju hlad na znane i nezna- utjerivawem kowa povrijedi Galoa poru~uje: "Vi, Srbi, koji doprinelo da je "u srcu Balkana stvo- se borite da bi najzad imali pravo, reno àri{te dugoro~ne nestabil- ne grobove, vi{e ogromnih hra- srpsku svetiwu i grobove Tur- kao i ostali narodi, da ìvite uje- nosti, koje preti da zaustavi stvara- bardovawa suverene dràve SRJ, {to Prema tome, NATO i papa osva- stova, a nijedan nije, kaù, mla- ~in je sjahao, u{ao bahato u cr- diweni, pod istim zakonom, nemate we ujediwene Evrope#. govori o prioritetima za razme{taj jaju evropski prostor, jer su, u osno- |i od 300 godina. kvu, izvadio kuburu iza pasa i mnogo teìne na jednom tasu geopo- Da bi bio povezan "zeleni kori- NATO na jugoistoku Evrope. Ame- vi, eksponenti nezaja`qive ekspan- Svega pedesetak metara da- pucao u wen svod. Nepoznatog liti~ke vage, ~iji drugi tas zauzima dor# od Turske do Bosne i tako re{io ri~kim planovima za daqi nastup zije kapitala zapadnih dràva. Sli~- qe, pokraj same grobqanske svetiteqa olovo je pogodilo islam, sa svojom masom i bogatstvom. problem teritorijalnog kontinui- prema sredwoj Aziji potrebne su rene namere katoli~ka crkva sprovodi ograde, je poznati manastir Ko- ta~no u ~elo, {to su oni koji su Izme|u pribli`no 200 miliona pra- teta (koji je ujedno i ve}a garancija spektivne NATO snage u blizini tog i prema drugim evropskim zemqama sijerevo, koji je na tu lokaciju tu bili odmah i primijetili. Ne voslavaca i, uskoro, 1,5 milijarde neprekidnosti puta droge), Amerika regiona. u kojima jo{ ne dominira. Otuda je prenesen uo~i stvarawa Bile}- zna se da li je na taj na~in uspio vernika islama, koji, uz to poseduju i Turska u ovom ratu protiv Evrope Stezawem obru~a i stalnim pret- skoro izvesno da }e i prakti~no da kog jezera 1967. godine, iz doli- jo{ vi{e da zastra{i obespra- wama srpskim zemqama NATO je è- i energetske izvore i ~ine strate- svim silama nastoje da poveù mu- se poklapaju prostiru u kojima }e da ne rijeke Trebi{wice. Od pri- vqenu srpsku raju, ali se zna da leo da kazni "tvrdokorne# Srbe ko- dominiraju NATO i Katoli~ka cr- ji nisu pristali da se ta vojna sila je tri godine izme|u crkve i ma- pri~a ima i svoj nastavak. C M Kwiga Od Jugoslavije do Srbije, moè se nabaviti na {tandu u ulici Veselina kva. ¥ nastira uzdiè se i mala kape- Tur~in nije odmakao ni 500 C M Y K Masle{e u Bawoj Luci, ili na telefone 051/217-295 i 065/922-216 usidri u centru Balkana koji posedu- (Nastavi}e se) Y K lica, koju su od hercegova~kog metara od crkve kada je doì- stanca kamena sazidali ~uveni vio potpuno nervno rastrojstvo. bile}ki kamenoresci. Posve}e- Izbezumqen i sa vidqivim lu- @IVOTIWE KOJE VOLE MRAK na je srpskim rodoqubima, koje dilom u grozni~avim o~ima gri- su u oktobru 1944. godine pobi- zao je odje}u sa sebe, vikao i zali partizani u Grahovu. Na zi- pomagao, dok su mu na usta uda- dovima kapele ispisano je neko- rali bala i bijela pjena. Bilo SIJALICA U OKU liko stotina imena. Unutra{wi je stra{no i pogledati tog ~o- ìvopis kapele jo{ nije zavr- vjeka. {en i freskoslikari }e tu ima- Do Bile}e nije, naravno, NO]U se moè zapaziti da nema automobila osvijetlimo sisara ti jo{ da rade. Sve to sa~iwava ìv stigao. Negdje usput okon- kim ìvotiwama svijetle o~i. Da no}u. jedinstven arhitektonsko-crkve- ~ao je u najstra{nijim mukama, bi mogle da vide u mraku, da isko- O~i ìvotiwa no}u se napro- ni sredwovjekovni kompleks ri- u gr~evima i bolovima koji su riste ono malo svjetlosti {to ima, sto àre. Da bi se vidio odsjaj, ba- ìvotiwe posjeduju reflektor u terijsku lampu treba da drìte jedak u tome kraju. potresali cijelo wegovo tije- oku, takozvani tapetum, naslagu {to bliè svojim o~ima, kako bi- Stara crkva posve}ena je lo. srebrnastih kristala iza mre`wa- ste gledali du` svjetlosnih zraka. Arhan|elu Mihajlu. Poznati Tako veli pri~a koja ne iz- ~e. O~i sisara djelova}e kao dva re- hercegova~ki arheolog mr ê- lazi iz naroda toga kraja. Zna se U oku koje nema tapetum mno- flektora kada gleda prema vama i domir Popovi} Zeno iz Bile}e jo{ da je crkva oduvijek bila go svjetlosti prolazi kroz mre- izvoru svjetlosti, ali ako ìvo- tvrdi da crkva poti~e iz nema- bez zvonika. Nisu u ona turska `wa~u i biva apsorbovano od tki- tiwa okrene glavu, jedno ili oba wi}kog perioda. vremena pravoslavne svetiwe ni va na stra`woj strani oka. Tapetum oka }e i{~eznuti. - Zna se pouzdano da je obno- smjele imati zvono na sebi da reflektuje ne{to svjetlosti koja Ako traìte ìvotiwu no}u, vqena 1609. godine, {to uosta- ono svojim glasom, slu~ajno, ne bi ina~e bila izgubqena, pa ona baterijska lampa je veoma korisna, lom i pi{e na crkvenim vrati- uznemiri Turke. Kad su i ta vre- dva puta prolazi kroz }elije koje jer ma koliko ìvotiwa bila kama. Ne zna se, me|utim, kada je mena pro{la mje{tani su sta- primaju svjetlost. muflirana, oda}e je o~i. Svjetlost U oku ìvotiwa koje imaju ta- mre`wa~e. Takva je jedna vrsta sagra|ena niti kada je poru{e- vili zvono na jedan od stoqet- Zbog toga su ìvotiwe sa ta- momentano zaslijepi ìvotiwu i petum odsjaj je obi~no ùt ili ze- afri~kog zeca. Neke ìvotiwe na, ali se pretpostavqa da je na- nih hrastova kraj crkve. A onda petumom sposobne da ponovo kori- moè joj se pri}i bliè, ali ako len, dok o~i ìvotiwa bez tapetu- imaju zeleni odsjaj u jednom, a cr- stala bar 300 godina ranije. Ve- su ga spustili i ostavili na dvi- ste mnogo od postoje}e svjetlosti se pravi buka, {to je uglavnom nema imaju crveni odsjaj. Sli~no je i veni odsjaj u drugom oku, na pri- oma zanimqivo je i staro grobqe je {ine kraj crkve gdje se i sa- i zato mogu mnogo boqe da vide u minovno kada se kre}ete ili ako kod ~ovjeka kada ga snime pomo}u mjer, lisica, koja zbog toga ima {a- oko we, jer je tu prakti~no sve da nalazi. Tako se i to promije- uslovima minimalne svetlosti ne- idete niz vjetar, ìvotiwa }e po- fle{a, jer nema tapetum. U oku ne- rene o~i. Razlog je isti kao i kod grob do groba i to u vi{e sloje- nilo, a jedino je pri~a o fre- go ìvotiwe koje nemaju tapetum. bje}i. Ina~e, ìvotiwe koje nisu kih ìvotiwa vidi se istovreme- afri~kog zeca, ali kod lisice to va. Smjewivale su se na tome pod- ski i Tur~inu do danas ostala Odsjaj sa tapetuma bi}e sjajan kad nau~ene na ~ovekovo prisustvo oba- no i ùti i crveni odsjaj, jer tape- zavisi i od ugla pod kojim se gle- ru~ju razli~ite kulture i civi- ista. baterijskom lampom ili farovi- vezno prilaze izvoru svjetlosti. tum ne pokriva svu povr{inu iza da ili snima. ¥ lizacije i svaka je ostavila svoj ¥ [. ALEKSI] 5. i 6. februar 2005. ESTRADA 21 PORNO-KASETA LOTO" " BOJAN I JELENA JO[ U CENTRU MEDIJSKE PA@WE VODITEQKE Poslije Severine - Suzana BILO JE LIJEPO DOK JE TRAJALO

TELEVIZIJSKA voditeqka i pjeva~ica Suzana Man~i} ~iji se pri- Jelena je htjela karijeru, vatni video-snimak pojavio u prodaji na ulicama Beograda, pozvala je ju- a ja porodicu i zato smo se ~e medije da je ne nazivaju "porno-zvi- jezdom#. Na konferenciji za novina- razi{li. @ao mi je, ali tako C M re u "Medija# centru, ona je potvrdi- C M Y K la vjerodostojnost intimnog video- je moralo biti, kaè Bojan Kari} Y K zapisa sa biv{im muèm Neboj{om Kuni}em, ali je istakla da je na we- PRIÂ o skandaloznom raz- ti~e, ona je nedavno imala sasta- mu falsifikovan datum snimawa. vodu Jelene Karleu{e i Bojana nak sa prvim qudima "Siti re- - To je moj intimni trenutak i ja Kari}a u{la je u drugu nedjequ, kordsa#, Milicom Mitrovi} i ga se ne stidim. To sam uradila sa svo- a wen scenario je u me|uvreme- Banetom Stojanovi}em, kada je jim muèm. Moja spava}a soba je moja nu dobio holivudske dimenzije, dogovorila i detaqe u vezi sa privatna stvar i nije mi jasno kako je sa perspektivom budu}eg film- po~etkom kampawe za wen novi to dospjelo u javnost - rekla je Man- ~i}eva, vidno uznemirena i uplaka- skog hita. Postoji hiqadu verzi- album "Magija#. - Svjedoci kana. ja za{to su se i kako razveli Je- ù da je Karleu{a izgledala za- Suzana, koja se proslavila kao vo- lena i Bojan, ali je najvjerodo- dovoqno i nije skidala osmijeh diteqka nagradne igre "Loto#, stojnija ona koju zastupa sad ve} sa lica, kao da je cijela situaci- zamolila je medije da je ne nazivaju biv{i "mladoèwa decenije#. ja i ne doti~e ne{to naro~ito - "porno Suzanom# i da izbjegavaju na- - Bilo je lijepo dok je traja- pi{e "Balkanmedija#. slove kao {to je "Suzana Man~i} sni- lo. Jelena je htela karijeru, a ja Odmah poslije sastanka, ona mila porno-film#. porodicu i skladan bra~ni ì- se u pratwi dva tjelohraniteqa Advokat Man~i}eve, Dragan Pe- vot, i zato smo se na kraju i razi- i majke Divne odvezla u pravcu tronijevi} upozorio je medije da }e bi- {li. @ao mi je, ali moralo je ta- porodi~ne ku}e u Novom Beogra- ti krivi~no goweni ako budu objavi- ko biti! - istakao je za "Kurir# du, gdje pjeva~ica ìvi poslije li fotografije tih snimaka. jo{ zvani~ni suprug pjeva~ice Je- iseqewa iz bra~nog gnijezda, u Petronijevi} je objasnio da su snimci napravqeni u proqe}e 1991. godi- lene Karleu{e. Ali, sude}i barem kojem je sa Bojanom Kari}em pro- ne, a da je na snimku koji se prodaje na po wegovim rije~ima, samo je pi- vela nepuna ~etiri mjeseca. ulicama, "falsifikovawem# zapisan tawe dana kada }e ova pri~a dobi- Iako je, prema nekim pri~a- novembar 2000. godine, kada je Suzana ti i svoj zvani~ni, sudski epilog. ma, Karleu{a poslije preqube digarda#, na wenom licu nije bi- {aja#. Tako|e, na wenim rukama sten i burma od bijelog zlata, Man~i} ve} bila razvedena. ¥ [to se pak Jelene Karleu{e dobila batine od Kari}evih "bo- lo primjetnih tragova tog "okr- i daqe blistaju vjereni~ki pr- ukra{ena dijamantima. ¥

BIJELO DUGME" PONOVO NA OKUPU KIJANU RIVS NA [ETALI[TU SLAVNIH" BRED I XENIFER VI\ENI NA VE^ERI " Zvijezda me|u" zvijezdama Pomirewe ili rastanak JUNAK filmskih serijala zvijezdu na "[etali{tu slavnih#. "Brzina# i "Matriks#, Kijanu Kijanu je stigao u pratwi mame Rivs napokon je ostavio otiske Patricije, kojoj je zahvalio {to svojih dlanova na ~uvenom {etali- mu je kao petnaestogodi{wem {tu ispuwenom zvijezdama, posve- de~ku u Kanadi dozvolila nastup }enim popularnim osobama iz svi- u predstavi "Romeo i Julia# i jeta {ou-biznisa. otvorila put prema velikoj Pretekla ga je ~ak i pjeva~i- filmskoj karijeri. ca Britni Spirs, ali se mo`e tje- Novinarima je izjavio kako je {iti time {to legendarni Ro- ovo do sada "bilo zanimqivo pu- bert Redford, Mel Gibson i tovawe "za koje se nada da }e uspje- Klint Istvud jo{ nemaju svoju {no biti nastavqeno#. ¥

Pitao se Bregovi} IAKO je Goran Bregovi} qe, Bregovi} je kona~no pristao uporno odbijao bilo kakvu mo- i rekao da je spreman da odrì gu}nost da se "Bijelo dugme# po- tri velika stadionska koncerta novo okupi, ova legendarna gru- s biv{im saradnicima. pa nikada nije bila bliè oku- Ali, jo{ kaè da je mogu}- pqawu nego sada. nost da se to dogodi samo tride- BRED Pit i Xenifer Eniston U isto vrijeme, Bredova baka Kada je nedavno menaxer gru- set odsto, jer je uvjeren kako }e vi|eni su na romanti~noj ve~eri nagovje{tava kako }e par ponovo pe Raka Mari} pustio novu in- biti te{ko na}i sponzore koji uz svije}e u restoranu "L'Orange- biti zajedno. Naime, bakica je uvje- formaciju o povratku sastava, bi finansirali tako skup proje- ri# u zapadnom Holivudu. rena da su se razi{li nakratko i pomislilo se da je to samo mar- kat. Taj je iznos, prema wegovim - Do{li su smje{kaju}i se i da }e se izme|u wih ponovo rodi- ketin{ki {tos, jer je vo|a grupe procjenama, oko dva miliona evra. drè}i se za ruke. Izgledali su ti qubav. Goran Bregovi} uporno bio pro- Bregovi} o~ekuje da se sva tri sre}no. Za vrijeme ve~ere su {a- - Uvjerena sam da je ovo samo tiv takve ideje. pjeva~a popnu na pozornicu, iako putali i pri~ali, i to vrlo intim- privremeno. Bred i Xen su divni Zapravo, mo`da je to u po~et- je Bebek najavio da ga ne zanima dino. Nisu skidali ruke jedno s dru- qudi. Uvijek su bili sre}ni - doku i bila samo bombasti~na pro- jeqewe mikrofona s neoriginal- gog - rekao je anonimni izvor za dala je Bredova baka Beti, koja ì- mocija, ali, po~etkom ove nedje- nim ~lanovima grupe. ¥ "Miror#. vi u Oklahomi. ¥ SVEÂNOST U ÂST BOBA MARLIJA XENIFER LOPEZ OBNAVQA GLUMA^KU KARIJERU LEGENDA JE OPET SA NAMA Dosadile joj kritike NAKON niza filmskih proma{aja i lo- C M Organizatori su pozvali i biv{eg ju`noafri~kog C M Y K {ih kritika, latinska Y K predsjednika Nelsona Mandelu, borca za qudska prava qepotica Xenifer Lo- pez odlu~ila je da obno- ~iji su ciqevi na{li mjesta i u Marlijevim stihovima vi saradwu sa redite- qem koji ju je prosla- HIQADE oboàvalaca soul pjeva~ice Indije Ari. vio u ostvarewu "Sele- Boba Marlija okupilo se u Organizatori su pozvana#. Adis Abebi na po~etku vili i biv{eg ju`noafri~kog Lopezova je kriti- {enedjeqnih proslava, ko- predsjednika Nelsona Man- ku i publiku osvojila jima se obiqeàva 60. godi- delu, borca za qudska prava ulogom u tragi~noj pri- {wica ro|ewa tog borca za ~iji su ciqevi na{li mje- ~i o meksi~koj pjeva~i- slobodu i rege legende. sta i u Marlijevim stihovi- ci Seleni Pezer u fil- Marli, koji je umro od ma, kojima je poku{ao da se mu Gregorija Navea iz raka 1981. godine, bio je bori protiv sukoba, diskri- 1997. godine. Pozitiv- svjetska zvijezda i svojom je minacije i mr`we. ne kritike dobila je i muzikom popularizovao ras- - Ovo je izvanredna pri- za ulogu u filmu "Da- tafarijansku religiju. Pro- lika da se prisjetimo svega leko od o~iju# iz 1998. slava je zapo~ela slikovi- {to je Marli u~inio za nas godine, u kojem je glu- tom sve~ano{}u u gradskoj i za muziku. Legenda je opet mila uz Xorxa Kluni- upravi Adis Abebe, a cije- sa nama - istakao je organi- ja. Nakon toga, Xej Lo li ovaj mjesec odràva}e se zator Meselik Semion. je od strane kriti~ara koncerti, filmski festi- Mnogi rastafarijanci uglavnom do~ekivana vali i raznovrsne rasprave. smatraju pu{ewe marihuane "na no`#, a filmski Organizatori na grad- vjerskim obredom, ali eti- neuspjesi - "Gigl#, skome trgu Meskalu u nedje- opska policija je upozorila "Vjen~awe iz vedra ne- qu o~ekuju oko tri stotine da takvi prekr{aji ne}e bi- ba# i "Dosta#, samo su hiqada qudi, koji }e odati ti tolerisani. po~eli da se niù. U novom Na- Sredinom ove godine, Xeni ski nastup nakon 15 godina pau- po~ast Marliju, poznatome Etiopske vlasti Marli- veovom filmu Lopezova }e da glu- moèmo o~ekivati u dva filma - zirawa. po hitovima poput "No Wo- ju }e odati po~ast spomeni- mi ameri~ku reporterku, koja }e "An Unfinished Life", drami u ko- Snimawe mjuzikla "Ameri~- man No Cry" i "Get Up Stand kom na jednom od popular- u gradu na meksi~ko-ameri~koj joj glumi uz Roberta Redforda i ke drage#, koje je trebalo da po~- Up". nih trgova u Adis Abebi i granici da istraùje misterio- Morgana Frimena, te romanti~- ne jo{ u septembru pro{le godi- U muzi~koj sve~anosti parkom u Entotu, planin- zna ubistva tamo{wih èna. noj komediji "Monster-in-Law", s ne, a u kojem je trebalo da glumi u~estvova}e i umjetnici po- skom lancu koji okruùje - Po~etak snimawa o~ekuje se Majklom Vartanom i Xejn Fon- s Nikol Kidman, odgo|eno je do put rege repera [agija i grad. ¥ u martu - pi{e imdb.com. dom, kojoj }e to biti prvi film- daqweg. ¥ 22 OGLASI 5. i 6. februar 2005.

AKCIONARSKO DRU[TVO Po{tovani ~itaoci, OLIMPIJSKI CENTAR "JAHORINA# PALE Nastojimo da ne pripadamo nikome osim ~itaocima. Trudimo se da budemo Pale, Jahorina bb novine - po{tene i nepristrasne, otvorene za sva mi{qewa. To je na{ prilog Republici Srpskoj kakvu svi èlimo, tolerantnu, pomirenu i kreativnu. "Glas Na osnovu ~lana 6. Zakona o javnim preduze}ima ("Sl. gl. RS#, br. 75/04), ~lana 7. Srpske#, na koji vas pozivamo da se pretplatite, je jo{ jedan doprinos tome. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima RS ("Sl. gl. RS#, br. Va`no je da znate da se u na{em listu objavquju tenderi, oglasi i konkursi svih republi~kih i drugih institucija, kao i mnogih preduze}a s kojima imamo go- 25/03) i ~lana 30. stav 6. Statuta, Skup{tina na sjednici odrànoj dana 25.1.2004. di{we ugovore i ukoliko se pretplatite, ima}ete redovne, u poslu va`ne in- godine donijela je formacije. Osim toga, kao stimulaciju da se pretplatite, nudimo i popust, i to na godi{wem nivou 20%, polugodi{wem 10% i tromjese~nom 5%. ODLUKU O UTVR\IVAWU KRITERIJUMA ZA IZBOR PREDSJEDNIKA ZAOKRU@ITE KOJU PRETPLATU @ELITE I ^LANOVA NADZORNOG ODBORA AKCIONARSKOG DRU[TVA OLIMPIJSKI CENTAR "JAHORINA# PALE Tromjese~na Polugodi{wa Godi{wa 1. Ovom Odlukom bliè se utvr|uju uslovi i kriterijumi za izbor i imenovawe pet ~lanova Nadzornog odbora Akcionarskog dru{tva Olimpijski centar "Jahorina# Pale, 43 KM 82 KM 145 KM 2. Predsjednik i dva ~lana Nadzornog odbora su predstavnici dràvnog kapitala i Fonda za restituciju, a dva ~lana predstavnici mawinskih akcionara, 3. Mandat ~lanova Nadzornog odbora traje ~etiri godine, sa mogu}no{}u ponovnog izbora, 4. Pod kriterijumima za izbor i imenovawe iz ta~ke 1. ove Odluke smatraju se: ste- NARUXBENICA pen obrazovawa, stru~no znawe, radno iskustvo i drugi uslovi utvr|eni ovom Od- lukom, a koji su bitni za pravilno i uspje{no vr{ewe funkcije nadzornog organa, 5. Kandidati za predsjednika i ~lanove Nadzornog odbora AD OC "Jahorina# Pale, Ta~an naziv i adresa pretplatnika ______treba da ispuwavaju sqede}e uslove;

______Op{ti uslovi: - da su dràvqani Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine, - da nisu otpu{teni iz slu`be na osnovu disciplinske mjere, Pretpla}ujem se na: - da nisu osu|ivani za krivi~no djelo, 1. "Glas Srpske# broj primjeraka ______- da se na wih ne odnosi ~lan IX stav 1. Ustava BiH; Posebni uslovi: Kontakt telefon i faks u slu`bi plasmana {tampe, za list "Glas Srpske# je - visoka stru~na sprema dru{tvenog smjera, 051/212-263 - najmawe pet godina radnog iskustva u struci, - iskazani rezultati na ranijim funkcijama. 051/212-283 faks 6. Predsjednika i ~lanove Nadzornog odbora AD OC "Jahorina# Pale, na osnovu 051/212-264 sprovedenog javnog konkursa i predloène rang-liste Komisije za izbor, imenuje Skup{tina AD OC "Jahorina# Pale, Uplate na ìro-ra~un kod "Nove bawalu~ke banke# 551001-00016019-84 7. Komisiju za izbor imenuje Skup{tina AD OC "Jahorina# Pale u skladu sa Za- konom, 8. Komisija za izbor broji pet ~lanova od kojih su tri predstavnici dràvnog kapitala i Fonda za restituciju, a dva predstavnici mawinskih akcionara i to istaknuti M. P. îtak potpis i tel. stru~waci koji poznaju nadle`nost Nadzornog odbora i postupak izbora, 9. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{ewa, a bi}e objavqena u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom listu "Glas Srpske#.

OBAVJE[TEWE M T O^NO Gospo|a GOSPA RADOVANOVI], diplomirani ekonomista iz Bijeqine, javno }e braniti magis- U IS T tarsku tezu pod naslovom: A JEVU "UTICAJ TRO[KOVA ZA[TITE SREDINE NA KVALITET EKONOMIJE PREDUZE]A SAR A SA OSVRTOM NA TERMOELEKTRANU UGQEVIK#. Odbrana }e se obaviti u petak 18. februara 2005. godine u 12 ~asova, sala III Ekonomskog fakulteta u Isto~nom Sarajevu - Palama. Magistarska teza se mo`e pogledati svakim radnim danom od 8 do 15 ~asova u Sekretarijatu Ekonomskog fakulteta. EKONOMSKI FAKULTET OBAVJE[TEWE Isto~no Sarajevo - Pale Romanijska 42 Besplatne male oglase Dru{tvo za upravqawe PIF Na adresi: komercijalne oglase, "KRISTAL INVEST# a. d. Bawa Luka KULA BB - Kopirnica reklamne poruke, obavje{tewa Vuka Karaxi}a 6 (kod op{tine Kasindo) i ~ituqe u Isto~nom Sarajevu VOJKOVI]I 328 - [tamparija Kontakt telefoni: mo`ete predati u prostorijama OGLAS 057/677-007, 057/350-007, preduze}a Ermeks#. za prikupqawe ponuda za izbor revizora 061 191 710, 065 645 550 #

Obavje{tavamo zainteresovana lica o prikupqawu ponuda za vr{ewe revizije finansijskih izvje{taja za 2004. godinu za: - "Kristal invest fond# a. d. Bawaluka, - Dru{tvo za upravqawe PIF "Kristal invest# a. d. Bawa Luka Po{tovani ~itaoci, gra|ani êlinca, Va{e ponude moète poslati u roku od 10 dana od ogla{avawa na adresu: KRISTAL INVEST, Vuka ne morate vi{e i}i u Bawu Luku da Karaxi}a 6, Bawa Luka, ili na faks 051/211-264 biste u "Glasu Srpske# objavili va{u reklamnu poruku, mali oglas, "KRISTAL INVEST# a. d. ~ituqu i sli~no. Dovoqno je da Bawa Luka do|ete u redakciju "êlina~kih novina# i tu po istoj cijeni zavr{ite posao, a mi }emo za vas pro- slijediti va{e poruke. Time }ete u{tedjeti vrijeme i tro{kove puto- G L A S vawa. Adresa redakcije: Vojvode Mi{i}a V R E M E N A bb, telefoni: 852-547, 851-695. O~ekujemo vas! 5. i 6. februar 2005. OGLASI 23

JAVNO PREDUZE]E [UMARSTVA "Srpske {ume# REPUBLIKE SRPSKE - SOKOLAC

[UMSKO GAZDINSTVO "Borja# Tesli}, ul. Svetog Save br. 93, 053-430-067 Broj. 274/05 4.2.2005. Na osnovu ~lana 46. Zakona o {umama ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj 13/94, 10/97, 23/98, 43/02) i ~lana 6. Pravilnika o postupku ustupawa radova u {umarstvu i nadzoru nad wihovim izvo|ewem, direktor [umskog gazdinstva "Borja# Tesli} objavquje:

C M C M Y K OGLAS Y K ZA PRVO JAVNO NADMETAWE O USTUPAWU SQEDE]IH RADOVA U [UMARSTVU NA IZVO\EWE

GJ"Gorwa Velika Usora# odjeqewe 16 GJ "Gorwa Velika Usora# odjeqewe 94/1 sje~a izrada drvnih sortimenata 600 m¿ 8.15 KM/m¿ (zim. sez.) Izgradwa {umskih traktorskih vlaka prema projektnoj dokumentaciji. Vrijednost radova: sje~a izrada drvnih sortimenata 2575 m¿ 7,60 KM/m¿ (qet. sez.) 4933.10 KM. izvoz i iznos drv. sortimenata do kam. puta 600 m¿ 17.45 KM/m¿ (zim. sez.) izvoz i iznos drv. sortimenata do kam. puta 2575 m¿ 15.90 KM/m¿ (qet. sez.) Po~etak izvo|ewa radova 7.3.2005. rok zavr{etka izvo|ewa radova 20.5.2005. Po~etak izvo|ewa radova 7.3.2005. dnevnom dinamikom 30 m¿, rok zavr{etka izvo|ewa radova 29.7.2005. GJ "Mala Ukrina# odjeqewe 94 Izgradwa {umskih traktorskih vlaka prema projektnoj dokumentaciji. GJ "Gorwa Velika Usora# odjeqewe 78 Vrijednost radova: 2737.00 KM. sje~a izrada drvnih sortimenata 507 m¿ 6.25 KM/m¿ (zim. sez.) sje~a izrada drvnih sortimenata 2230 m¿ 5.80 KM/m¿ (qet. sez.) Po~etak izvo|ewa radova 7.3.2005. rok zavr{etka izvo|ewa radova 29.4.2005. izvoz i iznos drv. sortimenata do kam. puta 507 m¿ 19.85 KM/m¿ (zim. sez.) izvoz i iznos drv. sortimenata do kam. puta 2230 m¿ 16.71 KM/m¿ (qet. sez.) ZA DRUGO JAVNO NADMETAWE ZA IZGRADWU [UMSKIH TRAKTORSKIH VLAKA Po~etak izvo|ewa radova 7.3.2005. dnevnom dinamikom 25 m¿, rok zavr{etka izvo|ewa radova GJ "Gorwa Velika Usora# odjeqewe 165 29.7.2005. Izgradwa {umskih traktorskih vlaka prema projektnoj dokumentaciji. Vrijednost radova: 560.00 KM. GJ "Gorwa Velika Usora# odjeqewe 92 Po~etak izvo|ewa radova 7.3.2005. rok zavr{etka izvo|ewa radova 31.3.2005. sje~a izrada drvnih sortimenata 400 m¿ 13.38 KM/m¿ (zim. sez.) sje~a izrada drvnih sortimenata 493 m¿ 11.21 KM/m¿ (qet. sez.) II izvoz i iznos drv. sortimenata do kam. puta 400 m¿ 11.62 KM/m¿ (zim. sez.) U~esnici u javnom nadmetawu moraju ispuwavati sqede}e uslove: izvoz i iznos drv. sortimenata do kam. puta 493 m¿ 11.39 KM/m¿ (qet. sez.) - Da su registrovani za izvo|ewe radova u {umarstvu u nadle`nom sudu (obrazac br. 3. iz sud- Po~etak izvo|ewa radova 7.3.2005. dnevnom dinamikom 20 m¿, rok zavr{etka izvo|ewa radova skog registra); 29.4.2005. - Da imaju Rje{ewe o ispuwavawu uslova za izvo|ewe radova u {umarstvu izdato od strane ministra za poqoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu Republike Srpske; GJ "Gorwa Velika Usora# odjeqewe 94/1 - Da posjeduju sredstva rada potrebna za izvo|ewe radova u {umarstvu koji su predmet javnog sje~a izrada drvnih sortimenata 400 m¿ 9.86 KM/m¿ (zim. sez.) nadmetawa (popisne liste) i da zapo{qavaju u stalnom radnom odnosu potreban broj radnika sje~a izrada drvnih sortimenata 1303 m¿ 10.24 KM/m¿ (qet. sez.) odgovaraju}e kvalifikacione strukture (obrazac M-1); izvoz i iznos drv. sortimenata do kam. puta 400 m¿ 16.24 KM/m¿ (zim. sez.) - Da su uplatili naknadu za kori{}ewe tenderske dokumentacije u iznosu od 0,2% od pre- izvoz i iznos drv. sortimenata do kam. puta 1303 m¿ 13.56 KM/m¿ (qet. sez.) dra~unske vrijednosti radova koji su predmet javnog nadmetawa. Naknada se bespovratno upla}uje Po~etak izvo|ewa radova 7.3.2005. dnevnom dinamikom 20 m¿, rok zavr{etka izvo|ewa radova na ìro-ra~un 5550080001159067 "Nova banka#, filijala Doboj ili na blagajnu naru~ioca (peti 30.6.2005. primjerak ili uplatnica); - Da su uspje{no izvodili radove u {umarstvu po prethodno sklopqenim ugovorima sa JP[ "Srpske GJ "Mala Ukrina # odjeqewe 94 sje~a izrada drvnih sortimenata 400 m¿ 13.42 KM/m¿ (zim. sez.) {ume# RS ili drugim preduze}ima {umarstva van granica Republike Srpske (referenca); sje~a izrada drvnih sortimenata 1227 m¿ 13.40 KM/m¿ (qet. sez.) III izvoz i iznos drv. sortimenata do kam. puta 400 m¿ 12.13 KM/m¿ (zim. sez.) Ponude (propisno ovjerene od ovla{}enog lica) zajedno sa dokumentima o ispuwavawu napri- izvoz i iznos drv. sortimenata do kam. puta 1227 m¿ 10.70 KM/m¿ (qet. sez.) jed navedenih uslova dostavqaju se u zatvorenoj koverti na adresu: Po~etak izvo|ewa radova 7.3.2005. dnevnom dinamikom 20 m¿, rok zavr{etka izvo|ewa radova [G "Borja# Tesli}, ul. Svetog Save br. 93 - komisija za otvarawe ponuda, sa naznakom ponuda 30.6.2005. za oglas broj: 274/05 vrstom radova i napomenom NE OTVARATI. Ponude se dostavqaju preporu~enom po{tanskom po{iqkom ili li~no na protokol naru~ioca. ZA DRUGO JAVNO NADMETAWE O USTUPAWU SQEDE]IH RADOVA Rok za podno{ewe ponuda je 10 (deset) dana od dana objavqivawa oglasa a najdaqe do 16.2.2005. U [UMARSTVU NA IZVO\EWE godine. GJ "Gorwa Velika Usora# odjeqewe 165 IV sje~a izrada drvnih sortimenata 400 m¿ 8.97 KM/m¿ (zim. sez.) Otvarawe ponuda obavi}e se javno uz prisustvo ovla{}enih predstavnika ponu|a~a 21.2.2005. u sje~a izrada drvnih sortimenata 407 m¿ 11.57 KM/m¿ (qet. sez.) 10 ~asova u prostorijama [G "Borja# Tesli}, ulica Svetog Save br. 93 izvoz i iznos drv. sortimenata do kam. puta 400 m¿ 14.01 KM/m¿ (zim. sez.) izvoz i iznos drv. sortimenata do kam. puta 407 m¿ 11.28 KM/m¿ (qet. sez.) V Po~etak izvo|ewa radova 7.3.2005. dnevnom dinamikom 20 m¿, rok zavr{etka izvo|ewa radova Neblagovremene, kao i ponude uz koje nije priloèna traèna dokumentacija ili koje odstu- 29.4.2005. paju od utvr|enih uslova nadmetawa, ne}e se uzeti u razmatrawe pri odre|ivawu najpovoqnije ponude. ZA PRVO JAVNO NADMETAWE ZA IZGRADWU [UMSKIH TRAKTORSKIH VLAKA VI GJ "Gorwa Velika Usora# odjeqewe 16 Kriterijumi za izbor najpovoqnije ponude su sqede}i: Izgradwa {umskih traktorskih vlaka prema projektnoj dokumentaciji. - najpovoqnija ukupna bruto cijena nià od cijene nazna~ene u ovom oglasu iznad koje se ne smi- Vrijednost radova: 12409.00 KM. ju prihvatiti ve}e cijene, ili cijene iste kao u oglasu Po~etak izvo|ewa radova 7.3.2005. rok zavr{etka izvo|ewa radova 29.4.2005. - referenca o izvo|ewu radova u {umarstvu po prethodno sklopqenim ugovorima s JP[ "Srpske {ume# RS ili drugim preduze}ima {umarstva van granica Republike Srpske, GJ "Gorwa Velika Usora# odjeqewe 78 - kvalifikaciona struktura stalno zaposlenih radnika, Izgradwa {umskih traktorskih vlaka prema projektnoj dokumentaciji, - tehni~ka opremqenost i finansijska stabilnost, Vrijednost radova: 5284.00 KM. - dinamika i rok zavr{etka. VII Po~etak izvo|ewa radova 7.3.2005. rok zavr{etka izvo|ewa radova 20.4.2005. Zainteresovani izvo|a~i radova mogu kod naru~ioca, nakon uplate naknade u iznosu od 0,2% od predra~unske vrijednosti radova preuzeti tendersku dokumentaciju i izvr{iti uvid (pregled) GJ "Gorwa Velika Usora# odjeqewe 92 u objekte rada na terenu u dana 10. i 11. 2. 2005. godine. Izgradwa {umskih traktorskih vlaka prema projektnoj dokumentaciji. Tenderska dokumentacija se preuzima od 7 do 15 ~asova, a nakon toga se odlazi na objekte rada Vrijednost radova. 1694.50 KM. sa odre|enim predstavnikom naru~ioca. Ovla{}eni predstavnik naru~ioca za kontakte sa zainteresovanim izvo|a~ima radova je tehni~ki C M Po~etak izvo|ewa radova 7.3.2005. rok zavr{etka izvo|ewa radova 31.3.2005. C M Y K direktor, broj telefona: 053-430-067. Y K

EBIWU RI^I U TR U MOD

Prostorije dopisni{tva "Glasa Srpske# nalaze se u [tampariji "Grafokomerc AD# Trebiwe, MD PRES (centar Modri~e) ulica Ruska broj 2. "Glas Srpske# svakodnevno na kioscima Kontakt telefon: 065/549-430. u svim mjestima isto~ne Hercegovine. Usluge "Glasa# sada i u va{oj sredini. Telefon/faks: 059/225-335 e-mmail adresa: [email protected] OBAVJE[TEWE OBAVJE[TEWE Besplatne male oglase, komercijalne oglase, Dnevni list "Glas Srpske# svakodnevno na kioscima u va{em gradu. U novootvorenom dopisni{tvu reklamne poruke, obavje{tewa "Glasa Srpske# u Trebiwu mo`ete predati o smrti i pomenima u Modri~i mo`ete predati besplatne male oglase, komercijalne oglase, u kiosku svakog radnog dana reklamne poruke, obavje{tewa i ~ituqe i to od 6 do 20 ~asova. svakog radnog dana od 8 do 11 ~asova. 24 5. i 6. februar 2005.

Dragi tata, 40 je tu`nih dana kako nisi sa nama Javqamo tu`nu vijest svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je 3. Dana 9.2.2005. navr{ava se {est Dana 6.2.2005. godine navr{ava se februara 2005. godine u 85. godini `ivota prestalo da kuca veliko sr- bolnih mjeseci od iznenadne smr- tu`na godina od smrti na{eg dra- ce na{e drage i plemenite majke, svekrve, punice, bake i prabake ti na{eg dragog sina, supruga i oca gog

@EQKA MLA\ANA SLAVKO KOROPKINA C M RU@E RAÎ]A C M Y K (Qube) Y K (ro|. Jeli}) @ivimo od uspomene na tebe. Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo KNE@EVI] Majka Du{anka, supruga Dragica, wegovu vje~nu ku}u, poloìti cvi- [IKAWI] sinovi Nikola, Vladimir, Milo{, 14.4.1967-28.12.2004. je}e, zapaliti svije}e. Sahrana }e se obaviti dana 5. februara 2005. godine na grobqu Vukova- Marko i k}erka Bogdana Porodica Ra~i} Dana 6.2.2005. godine posjeti}emo tvoju vje~nu ku}u u Kla{nicama. ~a - Brane{ci sa polaskom od ku}e àlosti u 13 ~asova. Te{ka bolest prerano zaustavi tvoje srce. Bol i tuga ostaju, a ti }e{ Oàlo{}eni: sin Jeremija, k}eri Dobrinka, Rosa, Nedeqka i Angeli- 004664 A-3 G 004649 A-3 G zauvijek biti u na{im mislima. na sa porodicama, unu~ad, praunu~ad, porodice [ikawi}, Jeli}, Janko- Tvoje k}erke Rajna i Lara vi}, Damjanovi} i Popari}, te ostala rodbina, kom{ije, kumovi i pri- Sje}awe s qubavqu na Tu`no sje}awe na voqenu majku 004675 A-8 G jateqi ^N A8 002791

Dana 8.2.2005. godine navr{ava se Dana 5.2.2005. godine navr{ava se Dana 10.2.2005. godine navr{ava se Posqedwi pozdrav dragom tati tu`nih {est mjeseci od smrti na- 17 tu`nih godina od smrti na{eg tu`na godina dana od smrti na{eg {e drage majke dragog dragog

@EQKA STOJU KOROPKINA RAÎ] Tvoja sestra Qiqana i zet Du{ko Tvoja djeca BRANKU 004664 A-1 G 004649 A-1 G (\ur|a) NADE PETRA MAKSIMOVI]U Tu`no sje}awe na Tu`no sje}awe na voqenog oca KURUZOVI]A RAÎ] DRAGANA od k}erke Gordane, zeta Desimira, Dana 6.2.2005. godine u 11 ~asova unuke Vesne i unuka Ostoje. Toga dana posjeti}emo wenu vje~- MALE[EVI]A posjeti}emo wegov grob, poloì- nu ku}u, poloìti cvije}e i zapa- ti cvije}e i zapaliti svije}e. 004657 A-2 G liti svije}e. Wegove najmilije: supruga Kata i Oàlo{}eni sinovi Marko i Go- Porodica Male{evi} k}erka @eqka sa porodicom Posqedwi pozdrav dragom tati ran 004652 A-3 G 004674 A-3 G 003849 A-3 G @EQKA MLA\ANA Tu`no sje}awe na dragu majku Tu`no sje}awe na dragu majku Tu`no sje}awe na dragu majku KOROPKINA Na ogwi{tu me ne ~eka niko, samo gomila uvelih ruà koje zalivam Tvoja sestra Vera i zet Zoran suzama. 004664 A-1 G Tvoja Bosa 004649 A-1 G Sje}awe s qubavqu na Tu`no sje}awe na voqenog oca BRANKU (\ur|a) MAKSIMOVI]U NADU NADU NADU od k}erke Bojane, zeta Vuka{ina, unuka Zorice i Sawe i praunu~a- od k}erke Doste i zeta Predraga sa di Jovane i Kristine. od k}erke Velinke. djecom. od k}erke Mla|enke i zeta @eqka. 004652 A-1 G 004652 A-1 G 004652 A-1 G 004657 A-2 G @EQKA MLA\ANA Tu`no sje}awe na dragu majku Dana 5.2.2005. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana Posqedwi pozdrav dragom tati KOROPKINA od smrti na{e drage Tvoja sestra Qubinka i zet Bran- Uvijek }e{ biti vrijedan sje}awa. ko Tvoje k}eri 004664 A-1 G 004649 A-1 G LUTFIJE (ro|. Demirovi}) Na{em dragom Tu`no sje}awe na voqenog oca MUHAREMOVI] BRANKU NADU Oàlo{}eni: suprug Ahmet, k}erka Anela, unuk Zlatko, zet Zoran, bra- (\ur|a) od k}erke Zore i zeta Momira sa }a Mahmut i Adil, sestre Fatima, Behija i Adila, porodice Demiro- MAKSIMOVI]U djecom. vi}, Malki}, [kandri}, Pa{ali}, Stojanovi} i ostala mnogobrojna od sina \ure i snahe Rose. 004652 A-1 G rodbina, kom{ije i prijateqi 004650 A-6 G 004657 A-1 G MLA\ANA Tu`no sje}awe na dragu majku Tu`no sje}awe na radnog kolegu Posqedwi pozdrav dragom ZORANU Bol ne prolazi. suprugu i tati ZOKI Sin Marko \UKI]U 004649 A-1 G Dana 6.2.2005. godine navr{ava se Ne postoje rije~i utjehe kojima bih 40 dana od smrti na{eg dragog su- izrazila bol i tugu za tobom. pruga i oca GORANA Baba Mika \UKI]A 004668 A-2 G Navr{ava se 40 tu`nih dana od pre- NADU BRANKU rane smrti na{eg dragog brati}a od k}erke Stanije i zeta @arka sa Radne kolege d.o.o. "Antoni} trade# (\ur|a) djecom. MAKSIMOVI]U 004652 A-1 G 004671 A-6 G C M od supruge Mare, sina Nedeqka, C M Y K Tu`no sje}awe na dragu suprugu snahe Zore i unu~adi. BRANKA Y K i majku 004657 A-2 G BUCE BUNI]A Posqedwi pozdrav priki U nedjequ, 6.2.2005. godine u 11 ~a- ZORANA sova posjeti}emo wegov grob, polo- ìti cvije}e, te pozivamo rodbi- \UKI]A nu i prijateqe da nam se pridruè. Voqeni ne umiru dok ìve oni ko- TRIVKU Tvoj osmijeh, Tvoju plemenitu du- ji ga iskreno vole. [ C I {u }emo vje~no pamtiti. Oàlo{}eni: supruga Mara, si- U G R A D I [ SEFEROVI] Tvoja tetka Nada, tetak Vuko, se- novi Oliver, Draàn i Zoran, sna- Suprug Bo{ko, k}erke Quba i BRANKU stre Aca i Bojana he Xulija, Du{ka i Ankica Prvog Kraji{kog korpusa 2c, Qiqana, zet i unuke 004661 A-1 G (\ur|a) 004668 A-3 G 003922-A4 Z Tel. 814-949 MAKSIMOVI]U Na{em dragom Sje}awe na dragog brata e-mmail: [email protected]. Tu`no sje}awe na na{u voqenu od porodice Raduq. sestru i tetku 004657 A-1 G OBAVJE[TEWE Posqedwi pozdrav priki

Besplatne male oglase, komercijalne oglase, RATKA ZORANU reklamne poruke, obavje{tewa MARU @IVKOVI]A TOJAGI] \UKI]U i ~ituqe u Gradi{ci BRANKU Uvijek }emo te voqeti i ~uvati od iz Kotor Varo{a Te{ka je surova istina da te vi{e zaborava. 6.2.2004 - 6.2.2005. (\ur|a) mo`ete predati nema me|u nama. Brat Milosav, snaha Mileva, si- S qubavqu i po{tovawem, weni naj- MAKSIMOVI]U Tvoj stric Branko, strina Kaja, novke Swe`ana i Suzana sa poro- miliji: Mika, Miodrag i Biqana dopisni{tvu Glasa Srpske#. od porodice Vrawe{. Igor i Marko dicama # 003921 A-2 Z 004657 A-1 004668 A-2 G 004656 A-2 G 5. i 6. februar 2005. 25

Dana 8.2.2005. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti na{eg Dana 10.2.2005. godine navr{ava se 12 tu`nih godina od smrti na{e voqene Tu`no sje}awe na dragu k}erku Tu`no sje}awe na voqenog ujaka supruge i majke i sestru

QIQANU SLOBODANA 10.2.1992-10.2.2005. ]EJI]A Porodica Zeqkovi} C M Mika i Sa{a C M 004655 A-1 G 003879 A-1 G Y K QIQANE Y K \OR\A Tu`no sje}awe na voqenog brata [ESTI]A (ro|.Zeqkovi}) LAKI] Dana 6.2.2005. godine u 11 ~asova na grobqu u Maglajanima posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u. U nedjequ, 6.2.2005. godine u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, polo- Tvoja porodica u ~ijim srcima i mislima si neprestano `iti cvije}e i zapaliti svije}e. Suprug Predrag, k}erka Jelena i sin Qubi{a 004640 A-8 G 004655 A-8 G Sje}awe na brata i strica Tu`nim srcem javqamo rodbini, pri- Dana 5.2.2005. navr{ava se godina da- Dana 6.2.2005. godine navr{ava se pet jateqima i kom{ijama da je nakon na od smrti na{eg godina od smrti moje drage supruge kra}e bolesti u 66. godini `ivota preminuo na{ dragi

SLOBODANA \OKU ]EJI]A [ESTI]A Brat Milenko i sinovci Danko i SLAVKA Sestre Jovanka i Lela Sa{a sa porodicama SLAVICE 004654 A-1 G POPOVI]A SLOBODAN JOVANI] 003879 A-8 G Javqamo tu`nu vijest svoj rodbini, MIHAJLOVI] Toga dana u 10.30 ~asova posjeti}e- prijateqima i kom{ijama da je damo wegov grob, te pozivamo rodbinu Navr{avaju se tri godine od smrti na{eg voqenog supruga i oca na 4.2.2005. godine u 77. godini ì- Sahrana }e se obaviti 5.2.2005. godi- i prijateqe da nam se priduè. Kad ~ovjek izgubi ono {to voli, ì- vota preminula na{a draga ne u 13 ~asova, na grobqu Karano- Dani prolaze, a mi se jo{ nadamo da vi da bi se sje}ao onog {to je izgu- vac. }e{ do}i. bio. Ima ne{to teè od smrti, to je Oàlo{}eni: supruga Zora, k}erke Tvoji najmiliji: majka Pepica, su- ìvot bez tebe. Spomenka, Slobodanka i Nevena, ze- pruga Sweàna, k}i Svjetlana i sin Tvoj suprug Neboj{a - Bobi tovi, unu~ad i ostala rodbina i pri- Goran jateqi 004651 A-4 G 003892 A-4 G 004648 A-4 G Posqedwi pozdrav dragom ocu Dragi braco, te{ko nam je pomisli- Dana 6.2.2005. godine navr{ava se pet ti da nisi vi{e s nama godina od smrti na{e drage majke

BJELICA MILAKOVI] Sahrana }e se obaviti 5.2.2005. go- SLOBODANA dine u 13 ~asova na grobqu u Pot- ]EJI]A kozarju. Oàlo{}eni: suprug Radovan, k}er- SLOBODANU ka Du{anka, snaha Joka, unu~ad Dra- SLAVKO Ostaju nam uspomene na tvoju veliku dobrotu i qubav koju si nam za ìvo- gan, Dejan i Dragana i ostala oà- od k}erke Slobodanke, zeta Mla|e, ta pruìo. lo{}ena rodbina unu~adi Dragana i An|ele Tvoja sestra Slavica i zet Kostadin Supruga Nada, k}erke Dragana i Biqana 004666 A-4 G 004651 A-1 G 003892 A-1 G SLAVICE JOVANI] Posqedwi pozdrav dragoj Posqedwi pozdrav dragom ocu I danas kada te nema ti si duboko u 003878 A-8 G na{im srcima Dovoqno smo veliki da sa~uvamo u Dragi moj tata Dragi tata srcima na{u divnu majku, a mali da budemo bez we. Gledaj nas sa neba draga majko i pu- tuj sa an|elima. Vole te tvoji sinovi: Drago i Ne- mawa - Neno 004648 A-4 G Tu`no sje}awe na voqenu i nikad ne- BJELICI SLOBODANU MILAKOVI] SLAVKO zaboravqenu snahu od k}erke Spomenke, zeta Radenka, od supruga Radovana. unu~adi Bojana i Borislave. Porodice Novotni i Babi} SLOBODANE SLOBODANE 004666 A-1 G 004651 A-1 G 003892 A-1 G Lijepe uspomene i sje}awa na tebe Tri godine su pro{le a bol i tuga Posqedwi pozdrav dragoj Posqedwi pozdrav dragom ocu Te{ko se mirimo da te nema prisutni su uvijek u nama. Tvoja k}er- ostaju zauvijek. ka Qiqana, zet Milan i unuk Slo- K}erka Mirjana, zet Jovica, unuke bodan Aleksandra i Glorija 003878 A-2 G 003878 A-2 G Dana 6.2.2005. godine navr{ava se se- Dana 6.2.2005. godine navr{ava se SLAVICU dam tu`nih dana od smrti na{e dra- sedam tu`nih dana od smrti na{e JOVANI] ge drage Vrijeme prolazi, tuga i bol za tobom BJELICI vje~no traje. SLOBODANU Zaove Dragojla i Vinka sa porodi- MILAKOVI] SLAVKO com od snahe Joke, unu~adi Dragana i od k}erke Nevene, zeta Dalibora, 004648 A-2 G C M Tetka Ana, Qiqa i Sandro C M Y K Dragane. unu~adi Nikoline i Andree. Tu`no sje}awe na voqenu ne}akiwu Y K 004666 A-1 G 004651 A-1 G 003892 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj Posqedwi pozdrav dragom striki Posqedwi pozdrav dragom striki GORDANE GORDANE VUÊNOVI] VUÊNOVI] Porodica zahvaquje osobqu gradi- {kog odjeqewa Intenzivnog lije~e- Osta}e{ vje~no u na{im srcima wa na ~elu sa dr [vrakom i dr Po- voqena i nezaboravqena. povi}em na nesebi~noj ukazanoj me- Oàlo{}ena porodica dicinskoj pomo}i i razumijevawu i 004673 A-2 G SLAVICU lije~ewu na{e drage Gordane. Dana 6.2.2005. godine navr{ava se Zahvalna porodica {est tu`nih godina od smrti na{e JOVANI] 004673 A-3 G BJELICI SLOBODANU SLOBODANU drage majke i bake MILAKOVI] MIHAJLOVI]U MIHAJLOVI]U Ujak Mi}o i ujna Mira Dana 6.2.2005. godine navr{ava se se- 004648 A-1 G dam tu`nih dana od smrti na{e drage od k}erke Du{anke, unuka Dejana, od Goge, Bore, Danijele i Bojana Po- od Dragane, Dra{ka, Veqka i Milo- Jelene i praunuka Slavena. povi}. {a Pa{ali}. Dana 6.2.2005. godine navr{ava se pet 004666 A-1 G 004662 A-1 G 004662 A-1 punih godina od smrti na{e voqene sestre Posqedwi pozdrav dragoj Posqedwi pozdrav dragom striki Posqedwi pozdrav dragom djeveru

BOSIQKE GORDANE BOSE VUÊNOVI] GAVRANOVI] SLOBODANU SLAVICE Porodica zahvaquje Razvojnoj ban- Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo BJELICI SLOBODANU ci Jugoisto~ne Evrope Filijala Gra- wenu vje~nu ku}u na Novom grobqu MIHAJLOVI]U JOVANI] di{ka, Ekspozitura Srbac, na izra- i poloìti cvije}e. MILAKOVI] MIHAJLOVI]U zima sau~e{}a i na finansijskoj i Vje~no oàlo{}eni: sin Gavrano- od Divne, Milana, Zorana i Nikole Brat Peto, sestre Dragica, Blaèn- moralnoj podr{ci. vi} Slobodan sa porodicom i k}er- od jetrve Dobrile sa porodicom. Puri{i}. od snahe Milice. ka, Mirjana i Josipa sa porodicama Zahvalna porodica ka Guzijan Nada sa porodicom 004666 A-1 G 004662 A-1 G 004662 A-1 G 004653 A-2 G 004673 A-3 G 004647 A-4 G 26 5. i 6. februar 2005.

Dana 5.2.2005. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{eg dragog Tu`no sje}awe na dragog oca Tu`nim srcem javqamo da je dana 4.2.2005. godine iznenada preminula na- {a plemenita majka i baka

MILO[A Sin Sweòmir, snaha Adrijana, unuci Nikola i Dejan C M C M Y K 004636 A-1 G MILEVA Y K Tu`no sje}awe na dragog oca (ro|. Ka~avenda) MANDI] Sahrana }e se obaviti u ponedjeqak, 7. februara, na Novom grobqu u Ba- MILO[A woj Luci u 13 ~asova. Duboko oàlo{}eni: sinovi Rajko i Miro, k}erka Slavica, zet Zoran, sna- JAWETOVI]A he Rajka i Qiqa, unu~ad Sawa, Asja, Nikica, Ogwen i ostala oàlo{}ena rodbina i prijateqi 004672 A-8 G Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu Brankovac u Bistrici, poloìti cvi- Sa neizmjernom tugom opra{tam se Mojoj voqenoj bakici je}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, kumove, kom{ije i prijateqe da nam se pridruè. od moje drage majke Oàlo{}ene supruga Dragica i k}erka Rosa MILO[A K}erka Sweàna 004636 B-2 G 004636 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog oca Tu`no sje}awe na dragog brata Tu`no sje}awe na dragog brata Obavje{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{a draga

MILEVE MILEVI

Krasile su je najqep{e qudske oso- Hvala za svu qubav koju si mi da- MILO[A MILO[A MILO[A DRAGICA (ro|. Jawi}) bine. rovala. Tvoj plemeniti lik vje~no S qubavqu i po{tovawem, k}erka }e ìvjeti u meni. (Obrena) Tvoja unuka Sawa K}erka Svjetlana Brat Milorad sa porodicom Sestra Smiqa sa porodicom Slavica sa porodicom 004636 A-1 G 004636 A-1 G 004636 A-1 G CEROVINA 1931 - 2005. 004672 A-3 G 004672 A-3 G Tu`no sje}awe na dragog brata Tu`no sje}awe na dragog brata Tu`no sje}awe na dragog brata preminula dana 4.2.2005. godine u 74. godini ìvota. Sahrana drage nam Posqedwi pozdrav dragoj majci Posqedwi pozdrav dragoj majci pokojnice obavi}e se dana 5.2.2005. godine u 13 ~asova na porodi~nom grobqu "Kalinovik#. Oàlo{}eni: k}erke Radmila, Mi- lijana, Stanka i @eqka, sestra Rad- mila, zetovi i unu~ad, te porodice: Cerovina, Jawi}, Buha, Stankovi}, ]ekli}, Kezunovi}, Domazet, kao i ostala mnogobrojna rodbina, kumovi, prijateqi i kom{ije MILO[A MILO[A MILO[A 007284 A-5 EP Sje}awe na na{eg dragog djeda Sestra Krstina sa porodicom Sestra Miqka sa porodicom Sestra Mira sa porodicom 004636 A-1 G 004636 A-1 G 004636 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog brata Tu`no sje}awe na dragog brata Tu`no sje}awe na dragog strica MILEVI MILEVI

S qubavqu, sin Rajko sa porodicom S qubavqu, sin Miro sa porodicom ÊDU 004672 A-3 G 004672 A-3 G Posqedwi pozdrav na{oj Posqedwi pozdrav mojoj STIJAKOVI]A plemenitoj baki dragoj teti S qubavqu i po{tovawem: MILO[A MILO[A MILO[A Biqana, Brankica, êdomir, Drago- slav, Dragana i Aco Sestra Stana sa porodicom Sestra Miladinka sa porodicom Tamara sa porodicom 004636 A-1 G 004636 A-1 G 004636 A-1 G 004658 A-2 G Sje}awe na jedinog sina i brata Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini i prijateqima da }emo 6.2.2005. godine u 11 ~asova obiqeìti 40 tu`nih dana od smrti na{eg \or|a, posjetiti wegov vje~ni dom, poloìti cvije}e i z zapaliti svije}e

MILEVI MILEVI

S po{tovawem i qubavqu, wena unu- Hvala ti za sve {to si u~inila za ~ad: Sawa, Asja, Nikica i Ogwen mene Tvoja sinovka Boja 004672 A-3 G 004672 A-3 G Tu`no sje}awe na na{eg dragog Dana 5.2.2005. godine navr{avaju se DRAGANA oca i dedu dvije tu`ne godine otkako nisi sa C M \OR\O C M Y K VRAWE[A nama Y K 2.2.1995 - 2.2.2005. (Qubomira)

Dani, mjeseci i godine prolaze a mi te jo{ ~ekamo da se pojavi{ kao onog ZUKOVI] dana kada si oti{ao iz ku}e... Srce je prazno, samo su o~i {irom otvore- Tvoji najmiliji: supruga Olga, k}erka Vesna, zet Dragan, unuci Sr|an i Ne- ne, stalno traè tvoj lik i ~ekamo na povratak tvoj... vena, brat Drago te porodice Zukovi}, Kosori}, Obradovi}, Lackanovi} i Vje~no oàlo{}eni: otac Gojko, majka Mirjana i sestra Jelena ostala rodbina, prijateqi i kumovi. Zahvaqujemo medicinskom osobqu bolnice u Kasindolu za uloèni napor u 004667 A-8 G lije~ewu na{eg \or|a. A-8 R Dana 7.2.2005. godine navr{ava se pet tu`nih godina od smrti na{e Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini i prijateqima da je u 57. godini ìvo- drage tetke ta preminula na{a draga JANKA MILENKO TODOROVI]A BILBIJA K}erka Jelena, zet Zoran i unu~ad Jo- Supruga Mira sa djecom Zoranom, vana i \or|e Goranom i Nata{om 004646 A-2 G 004659 A-2 G Tu`no sje}awe na na{eg dragog In memoriam supruga, sina, oca i dedu

QUBICE TIMKA BOJI] JANKA VEQKO LAZAREVI] TODOROVI]A BANOVI] Sahrana }e se obaviti u subotu, 5.2.2005. godine, u 13 ~asova na Novom gro- Osta}e{ vje~no u na{im srcima voqena i nezaboravqena. bqu, Bawa Luka. Supruga Zorka, majka Danka, sin Go- Pro{lo je 10 godina, ali ti ìvi{ Tvoja Tawa i porodica Te{wak Oàlo{}eni: suprug Nenad, k}erka Jadranka, zet Branko, bra}a, sestre, za- stimir, snaha Nela i unuke Katari- i ìvje}e{ vje~no u na{im srcima. ove i ostala rodbina i prijateqi. na i Aleksandra Tvoja porodica 004669 A-8 G 004663 A-8 G 004646 A-2 G 004660 A-2 G 5. i 6. februar 2005. VODI^ 27 BAWA LUKA 051 DOBOJ 053 Va`niji telefoni Bawa Luka - Be~, nedjeqom u 13.15 ~asova, srijedom i Policija 122 Vodovod 231-381 Telekom Srpske, informacije 1185 ~etvrtkom u 13.30 ~asova Vatrogasci 123 Gradska toplana 241-955 Aùrirawe podataka i Bawa Luka - Minhen, subotom i nedjeqom u 14.00 i sri- Hitna pomo} 124 Taksi 232-022 Informacije iz Centralnog registra 1369 jedom u 12 ~asova Muzej 231-220 Op{ta bolnica 241-022 Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370 Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30 Umjetni~ka galerija 241-684 Skup{tina op{tine 242-022 Informacije o berzi 1371 Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova Narodna biblioteka 241-114 "Elektro-Doboj# 241-344 Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372 Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa Ta~no vrijeme i temperatura 1373 @eqezni~ka stanica 221-569 Hotel "Bosna# 242-012 Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova Autobuska stanica 241-399 Radio Doboj 241-041 CJB 122, 301-300 Bawa Luka - Kragujevac u 5 i 6 ~asova Vatrogasci 123 Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282 Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova Ta~no vrijeme, datum, Bawa Luka - Crvenka petkom i nedjeqom u 11 ~asova TREBIWE 059 C M temperatura, vazdu{ni pritisak 125 C M Y K Vojna policija 304-745 Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedje- Autobuska stanica 220-466 Muzej Hercegovine 220-220 Y K Sektor sekjuriti 460-140, 461-115 qom u 15 ~asova Akademija likovnih umjetnosti 224-703 Hotel "Leotar# 261-084 Bolnica (stara lokacija) 216-725 Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, ned- Porodili{te 261-246 Centar za informisawe i kulturu Paprikovac 308-111 jeqa, ponedjeqak u 20 ~asova "Hercegovina putevi# 260-205, 261-050 Dom kulture Gradska uprava 244-444 Bawa Luka - Livno u 6.30, 16 i 20 ~asova Centar javne bezbjednosti 260-926 i Radio Trebiwe 260-248, 220-132 Aerodrom Bawa Luka# 835-210 Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova Uprava aerodroma# u Bawoj Luci 305-895 Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni Agencija za prodaju avio karata 219-973 Bawa Luka - Rijeka, petkom, subotom, nedjeqom i poned- Autobuska stanica 315-355, 315-867 jeqkom u 22 ~asa PRIJEDOR 052 @eqezni~ka stanica 301-229 Bawa Luka - Vukovar, utorkom i srijedom u 7 ~asova Policija (centrala) 232-811 ili 122 @eqezni~ka stanica 211-021 Biletarnica (centar) 211-961 Me|uentitetske linije Autobuska stanica 234-141 Taksi stanica 215-333 Hitna pomo} 231-294 Bawa Luka-Biha}, u 7.30 i 13 ~asova Vatrogasci 231-811 Bolnica 231-911 "A# taksi 1500 Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45 i 16 ~asova Op{tina 231-149 Vodovod 213-300 "Bel# taksi 1550, 1544 Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00 Apoteka Kozara 231-202 Euro-taksi 1555 Me|ugradske linije Galerija 213-305 Hotel "Prijedor# 234-255 Maksi taksi 1551 Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00 Muzej 211-334 Kino 211-259 "Patrol#taksi 1533 Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00 Mobil taksi Bawa Luka 1566 Vodovod i kanalizacija 212-316 Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova GRADI[KA 051 "Elektrodistribucija# (centrala) 314-811 Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45, Prijava kvarova 300-384 13.05, 15.30 i 19.00 ~asova Stanica javne bezbjednosti 813-522 Skup{tina op{tine 813-377 Centar za obavje{tavawe 121, 212-500 Bawa Luka - Kneèvo, u 18.30 ~asova Pograni~na policija 813-901 Elektro-Gradi{ka 813-344 Apoteka "Prvi maj# 223-540 Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova Hitna pomo} 813-277 Taksi slu`ba 814-765 Centralna apoteka 225-630 Bawa Luka - Kostajnica, u 11 i 13 ~asova osim subote Op{ta bolnica 813-433 Srpski radio Gradi{ka 814-900 Apoteka "Zmijawe# 329-870 i nedjeqe Vodovod 813-624 Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810 Apoteka "Zvijezda# 433-070 Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova, Autobuska stanica 813-500 Apoteka "Boska# 226-990 Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30 Apoteka "Palas# 222-860 ~asova Apoteka "Nova varo{# 329-842 Polasci vozova BIJEQINA 055 Veterinarska stanica 303-113 Bawa Luka - Beograd, u 21.14 ~asova "îsto}a# 304-477 Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.12, 15.26 ~asova CJB Bijeqina 207-633 @eqezni~ka stanica 204-275 Meteorolo{ka stanica 307-943 Bawa Luka - Doboj, u 4.15, 7.21, 10.06, 15.30, 19.20 Vatrogasna jedinica 204-366 Autobuska stanica 207-322 "Gradsko grobqe# 051/305-182, 065/646-312 Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.12, 12.06, 15.26, 19.16, Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442 Vodovod 209-259 Kvarovi na telefonima 1275 ~asova Muzej Semberije 201-292 Gradska toplana 209-520 Op{tinski Crveni krst 301-065 Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.12, 12.26, 19.16 ~asova Regionalni Crveni krst 303-463 Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472 Meteorolo{ka stanica 202-442 faks: 307-715 Zagreb - Plo~e u 13.01 u Bawoj Luci Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603 Taksi 207-864 Me|unarodni komitet CK 211-096, 211-010 Plo~e - Zagreb u 15.15 u Bawoj Luci Komisija za traèwe zarobqenih Avionski saobra}aj i nestalih lica Republike Srpske 302-150 Bawa Luka - Beograd: ponedjeqak, srijeda, petak i ned- NOVI GRAD 052 Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881 jeqa u 6.20; Beograd - Bawa Luka: utorak, ~etvrtak, subota i nedjeqa u 21.10 Policija 751-251 Autobuska stanica - informacije 751-411 Turisti~ka organizacija 212-323 Dom zdravqa 752-231 Vatrogasno dru{tvo 751-631 "Gra|a# 218-241, 218-242 Hoteli Elektrodistribucija 751-740 Carinarnica 751-294 Toplana - reklamacije 304-590 "Bosna# 215-681 AMS RS 1285, 301-464, 349-412 "Slavija# 211-806 Vodovod 752-674 Narodna biblioteka 751-260 Narodno pozori{te RS 314-006 "Palas# 218-723 @eqezni~ka stanica - informacije 752-150 Radio Novi Grad 751-271 Galerija likovnih umjetnosti RS 215-364 "Ideja# 217-444 Dje~je pozori{te RS 215-907 Garni hoteli Univerzitet u Bawoj Luci 218-997 " Firenca# 311-296 VLASENICA 056 "Damjan# 213-900, 213-880 Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986 Stanica javne bezbjednosti Hotel "Panorama# (recepcija) 730-192 Narodna i univerzitetska "Castello# 371-286, 371-281 "Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335 (centrala) 730-010 Vlaseni~ka biblioteka RS 215-859, 215-866 Dom zdravqa, prva pomo} 732-719 Radio-televizija VRT 731-731 Autobuski red vo`we Moteli Autobuska stanica 731-045 Komesarijat za izbjeglice 734-208 Me|unarodne linije "Nana# 370-050, 370-471, 370-667 Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u "Dragana# 413-050 Skup{tina op{tine Odsjek Ministarstva 12 ~asova "Grand# 380-105 (centrala) 731-710 za izbjegla i raseqena lica 731-877 Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom "Golden kard# 313-100, 313-122 Elektrodistribucija 733-520 Dom kulutre 730-248 u 13.30 ~asova "Vidovi}# 217-883 Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u "Pansion Jeti# 413-100 9.30 ~asova Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993 KOZARSKA DUBICA 052 Crveni krst 731-660 Informacije - Po{ta 1185 ISTO^NO SARAJEVO 057 Hitna pomo} 124 Prijava smetwi, "Telekom# 1275 Vatrogasna slu`ba 123 RJ Elektrodistribucija 410-066 CJB I. Sarajevo 226-930 Autobuska stanica Apoteka 410-333 SJB Kasindo 676-104 Isto~no Sarajevo 677-377 Bolnica (centrala) 410-663, Vodovod 412-144 SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785 Taksi 340-200 Taksi slu`ba 918 Komunalno preduze}e SJB Trnovo 610-130 "Elektro- Sarajevo# 226-626 Autobuska stanica 410-585 "Komunalac# 410-497 SJB Sokolac 447-130 "Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113 Stanica policije Pale 223-031 Vodovod i kanalizacija Vatrogasna brigada 123 Pale 223-273 ZVORNIK 056 Lukavica 340-734 Lukavica 340-480 Pale 223-159 Apoteke Stanica policije 122 Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234 Sokolac 448-359 Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326 Hitna pomo} 210-100 Bolnica 210-100 Bolnica Kasindo 676-054 Lukavica 676-260, 677-902 Policija 210-008 Autobuska stan. 211-635 C M Bolnica Sokolac 448-177 Mati~na biblioteka Profesionalna Hotel "Drina# 211-603 C M Y K Y K Domovi zdravqa I. Sarajevo 340-778 vatrogasna jed. 210-133 Hotel "Vidikovac# 210-245 Pale 223-256 Kulturni centar Pale 227-132 Vodovod 210-154 @eqezni~ka st. 210-041 Lukavica 340-782 Toplane Sokolac 448-543 Pale 227-033 Trnovo 610-299 Sokolac 447-125 VI[EGRAD 058 Skup{tina grada Lukavica 340-610 Autobuska stanica 620-873 Skup{tina op{tina Pale 226-793 GP "Put# 676-625 Hitna pomo} 620-625 - centrala 620-586 Lukavica 342-678 Auto-moto savez Pale 223-842 Dom kulture 620-271 Op{tine Po{te Rehabilitacioni centar Radio Vi{egrad 620-701 "Vilina vlas# 620-311 Pale 226-593 Pale 226-001 Gradska galerija 620-397 Saobra}ajna policija 620-989 Sokolac 448-056 Sokolac 448-752 Stanica policije 620-346 Kasindo 677-870 Trnovo 610-201 Carinarnica 620-654 Apoteka 620-150 Lukavica 342-336 Kasindo 676-168 Hotel "Vi{egrad# 620-224 Benzinska stanica Trnovo 610-237 Lukavica 340-139 Po{ta 621-353 "Energopetrol# 620-261 Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635 Romanijaputevi 620-722 BR^KO 049 Policija 216-855 Slu`ba za odràvawe puteva FOÂ 058 Dom zdravqa 217-421 "Bijeqinaputevi# 218-854 Bolnica 217-422 Udruèwe izbjeglih i raseqenih 216-481 Autobuska stanica 210-113 Klini~ki centar 210-417 Elektrodistribucija 216-119 Grand hotel "Posavina# 217-510 Hitna pomo} 124 Crveni krst 210-098 Vlada distrikta 216-011 Hotel "Revena# 216-301 Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199 Skup{tina op{tina 210-202 Komunalno 216-713 Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771 Stanica policije 210-906 Radio Fo~a 210-095 Regionalna po{ta 210-096 Vatrogasno 216-511 Carina 217-670 Hotel "Zelengora# 210-013 Me|unarodni pres centar 217-771 Crveni krst 214-789 "Elektrodistribucija# 572-993 Hotel "Mladost# Dom kulture 049/212-803 Apoteke 217-308, 212-609, 213-150 AMD 210-349 Biblioteka 049/212-709 Centar za socijalni rad 215-164 Benzinska pumpa 210-863 Tjenti{te 520-118 Fond srpske solidarnosti 218-989 @eqezni~ka stanica 218-203 "Srbiweputevi# 572-991 Komunalno preduze}e Autobuska stanica 215-657 Taksi 211-740 Carina 575-045 "Izvor# 210-310 28 PROGRAM - SUBOTA 5. i 6. februar 2005.

1.40 Mejd in Bawa Luka 22.40 Bezna~ajan ìvot, PREPORUÛJEMO 1.50 Sportisimo film 7.00 Jutarwi program 2.00 Film --- Program RTS FILMSKI PROGRAM 6.30 Jutarwi program RT RS 23.00 Bila jednom jedna zemqa 9.30 Blagoje u svijetu 4.00 Xordan, serija igra~aka 8.30 Tri boje duge, predstava Uloge: Lazar Ristovski, Miki Manojlovi} 5.00 Generalno No. 1 9.40 Kenguri Godina 1941. Beograd. Marko, komunisti~ki 10.05 Nestrpqivi snovi ko{arka{i, crtani aktivista, dopu{ta svom prijatequ da pristupi 10.40 Horoskop 8.00 Zabavno-muzi~ki partiji. Wema~ka napada Jugoslaviju i dva prija- film program teqa pruàju otpor okupatoru tako {to se bave pro- 10.30 Ma{tovnik 10.45 Zapisi iz Australije fitabilnom trgovinom na crno. Dijele prelijepu 11.10 Pri~a o dva grada, 8.00 Jutarwi program RTS 9.00 Jutarwi program djevojku, glumicu pod "za{titom# nacisti~kog ofi- 11.30 Put vina crtani film cira. Za vrijeme okr{aja, Marko zakqu~ava svog 12.00 Stem 9.15 Ko se igra taj se voli 10.15 Radosnica prijateqa i wegove u podrum ku}e u Beogradu. Na taj na~in lijepa 12.00 Vijesti 10.00 Vukov video bukvar 12.00 Radio na TV glumica pripada samo wemu. Film je nagra|en "Zlatnom palmom# na 12.10 Prozornica 12.30 Auto{op Kanskom festivalu 1995. ¥ 12.40 @ene govore 13.00 Emisija Helsin{kog 10.45 BK izbor --- Na dana{wi dan ATV 00.30 Crna maska 12.50 Lete}i cirkus odbora za qudska prava 11.55 Telefakt --- Horoskop Uloge: Xet Li, Montija Pajtona, 13.15 Dokaz stvarawa Karen Mok serija 14.30 Old kafe 12.25 Muzi~ki intermeco Cuiev dio obuke u grupi elitnih ubica obuhva- 13.30 Govorimo srpski 13.15 Biseri 14.15 Kulturni mozaik tio je i odstrawivawe nervnog centra kako bi bio 15.15 Vitafon, zvuk koji 14.00 Vijesti neosjetqiv na fizi~ki i emotivni bol. Uàsnut lije~i 15.00 Muzi~ki program 15.00 Lijek iz prirode time bjeì u anonimnost, rade}i kao bibliotekar. 14.05 Bez pardona Poslije serije ubistava trgovaca drogom Cui ri- 15.00 Leti, leti pjesmo 15.50 Sportska galaksija 15.55 Telefakt 16.00 @eqoteka je{i da se umije{a u doga|aje kriju}i se iza crne moja mila 16.35 Tabloid 17.30 Vikom tinovci maske. ¥ 16.25 VIP zvijezde 15.55 Fudbal: Totenhem - ATV 13.55 17.55 Alo, o|e mobilni 17.00 Biseri 18.15 Mastif, serija Ana Karewina Portsmut, prenos Uloge: Vivien Li, Ralf Ri~ardson 18.00 Emisija o 18.00 Novosti 18.00 Serija 19.15 Folk 10 Stefan Oblovski poziva svoju sestru Anu da nacionalnim 18.55 Telefakt 20.30 Hronika do|e u Moskvu i pomogne mu da izgladi svoje od- 18.15 Svijet danas mawinama nose sa ènom Doli. Anin saputnik iz Petrovgra- 18.55 Alo, o|e mobilni 19.30 Dnevnik RTS 21.15 Va{a èqa na{a da je grofica Vronski, koja se u Moskvi sastaje sa 18.30 Sinemanija svojim sinom. Izme|u Ane i mladog grofa Vron- 19.00 Blagoje u svijetu 19.05 Gra|ani govore 20.18 Muzi~ki intermeco pjesma skog javqa se qubav na prvi pogled. U Petrovgra- igra~aka 20.30 U gostima kod 22.15 Muzi~ki program du oni otpo~iwu tajnu qubavnu vezu. Anin mu`, 19.10 Brkanina kuhiwa 19.10 Crtani film uticajni dràvnik, po~iwe da sumwa. ¥ 19.30 BN monitor 22.10 Serija 23.00 Glas Amerike BHT 1 23.40 Smaragdni grad 19.30 Dnevnik 20.05 Finalno izvla~ewe 20.10 Alternativa medika 23.00 Biseri 00.00 No}ni marketing Uloge: Nikol Kidmen, Xon Hargrivs glavnih nagrada 23.55 Telefakt Film je pun specifi~nog humora kojim je do- 20.15 Uz {ank igre "Grand kafe# ~aran rivalitet izme|u gradova Sidneja i Melbur- 22.20 Folk parada Renomea na, a sve kroz prizmu qudske pohlepe kojoj nema 20.15 Bisernica kraja. Kolin, uspje{ni scenarista, i wegova {ar- 21.10 Zvona s me{avnika 23.00 Horoskop 9.30 TV berza mantna èna Kejt, u potrazi su za novim izazovi- 21.20 Ispod povr{ine, 23.05 Amitvil, film 11.00 Hit dana ma i zato se sele u Sidnej. Tamo upadaju u nepozna- serija 10.05 22 ~asa ti svijet, svijet prevaranata i cinika. ¥ 11.05 Krivica, reprize 22.20 Subotom o sportu 00.45 Prva `rtva, film TV PINK 16.00 Boni i Klajd 10.30 Krug, sportski pregled 22.55 Vijesti 2.15 Pitawe ~asti, film serije 10.40 Sva{tara, kviz Uloge: Voren Biti, 23.00 Bila jednom jedna 3.55 Old kafe 14.05 Glas Amerike Fej Danavej zemqa, film 11.05 Ipak se okre}e Klajd, koji je nedavno iza{ao iz zatvora, 5.25 Migavci 14.35 Gejm zoun brzo se vra}a svojoj profesiji, pqa~kawu bana- 1.45 Skrivena kamera 12.00 Crtani film ka. Upoznaje Boni i zaqubquje se u wu. Wih dvo- 2.05 Lete}i cirkus 6.05 Melos 14.50 Horoskop je predstavqaju jezgro grupe pqa~ka{a banaka 12.10 Lijek iz prirode Montija Pajtona, 15.00 Krivica, serija koji 1920. godine terori{u narod. ¥ serija 12.35 Hiqadu lotosa RTS 1 21.00 Dan nezavisnosti 15.50 Portal 2.35 Trio Balkanske 7.10 Siti 13.00 Tabloid Uloge: Bil Pulman, Vil Smit ìce 16.00 Put vina, reportaà Svjetski sistem komunikacija je 2. jula u haosu, 7.20 Sarajevo na liniji 14.10 Dok. program 16.30 DW tajm jer ga ometa ne{to nepoznato iz atmosfere. Usko- 7.30 Mejd in Bawa Luka 15.10 Ostali, dok. program ro vojska otkriva veliki broj letjelica na ~ijoj je 17.15 Peta no} putawi Zemqa. Isprva pomisle kako se radi o me- 7.40 Sportisimo 15.55 Telefakt teorima, ali ubrzo im je jasno da su to ogromni sve- 19.00 ATV vijesti mirski brodovi ~iji su piloti vanzemaqci. Po{to 8.02 Horoskop 7.45 Vrijeme 16.30 Subotom uz Bel 19.35 tajm poku{aji komunikacije s nepoznatim bi}ima propad- 8.00 Serija 18.00 Bel dan DW nu, Dejvid Levinson otkriva kako namjeravaju napa- 8.05 Dugmence i Ri|i, 20.00 Ekstra top mjuzik sti glavne ta~ke na Zemqi u sqede}a 24 ~asa. Preìvjeli odlu~e uz- crtani film 9.00 Balkan net 18.30 Mobile vratiti nemilosrdnim vanzemaqcima i 4. juli postaje dan kada }e 21.05 Astro prsten se ~ovje~anstvo boriti za svoju slobodu - Dan nezavisnosti. ¥ 10.00 Lilihip 10.05 Vrijeme 18.55 Telefakt 22.10 Tango je tu`na misao, BK 10.00 Baci mamu iz voza 11.00 Beskrajna pri~a, serija 10.45 Siti kids 19.30 Sva{tara, kviz film Uloge: Bili Kristal, 11.30 Disko àce, serija 11.00 Novi damar 20.05 Astroàr Deni de Vito 23.30 Glas Amerike Glavni junak je sredovje~ni neèwa nad kojim ap- 11.55 Vijesti 12.10 Mu}ke, serija 21.00 Dok. program solutnu dominaciju ima wegova majka. Sre}e profe- 23.58 Horoskop za naredni 12.40 Siti kids 22.00 22 ~asa sora koji ima problema sa biv{om ènom i dogova- 12.00 Simpsonovi, serija dan raju se da on ubije profesorovu ènu, a profesor 12.30 Svi vole Rejmonda, 13.00 Xordan, serija 22.35 Krug, sportski pregled wegovu majku. ¥ 00.00 Najava programa za OBN 20.45 Zakon zatvora serija 13.50 A sada Zijah 22.45 Film sutra Uloge: Viqem Defo, Edvard Furlong 13.00 [ou Mirjane Bobi} 14.10 Gold mjuzik 00.05 Reprizni program Ron Deker je mladi} koji tek stiè u zatvor Mojsilovi} 15.50 Skrivena kamera u kojem Erl Kopen sluì kaznu ve} dugi niz go- OSM TV dina. Erl Kopen postaje Ronov mentor koji è- 13.50 Vijesti 16.10 Pret a Porter 9.40 Horoskop li da za{titi mladog i naivnog zato~enika koji je tek u{ao u xunglu ìvota iza zatvorskih zi- 13.55 Ana Karewina, film 17.00 Serija 10.00 Opstanak dova i pruìti mu ono {to on nije dobio kada 16.00 Subotom uz "Donkafe# 17.45 Vrijeme 11.00 Me|unarodni pres- je kao mlad stigao u tu ustanovu. Realisti~an 9.05 Neuhvatqivi, serija prikaz ìvota iza re{etaka. ¥ 17.25 Sinema magika 17.50 Ukratko s. s. centar 9.50 Dok. program SERIJSKI PROGRAM 18.00 Sport centar 18.20 Mu}ke, serija 12.00 Folk {ou ATV 18.05 10.50 Tribunal Divqa karta 18.05 Serija 18.50 Sportisimo 13.30 Mjesec opasnog Uloge: Xoeli Fi{er, Kris Poter 19.00 Xordan, serija 11.15 Ski-magazin Grejem odlu~uje da se kandiduje za gradona~el- 19.00 Vijesti ìvqewa, {ou nika i Tejlor odlu~uje da radi na wegovoj kampa- 19.30 Crtani film 19.45 Vrijeme 14.05 Grof Monte Kristo, 11.40 Spust wi. Tokom jednog okupqawa metak, koji je o~igled- 13.15 BHT vijesti no bio namijewen wemu, poga|a Tejlorinu prija- 20.00 Kapital 19.50 Sarajevo na liniji film teqicu. Zoe radi na slu~aju i poku{ava da otkri- 13.20 Bez anestezije je ko stoji iza ovog napada. Dan je zabrinut kad 20.30 Osam jednostavnih 20.00 Mejd in Bawa Luka 16.00 Nacionalna geografija po~ne sumwati da je jedan ~lan tima, koji radi na pravila, serija 20.10 Skrivena kamera 16.50 Horoskop 14.35 Program za djecu kampawi, bacio oko na Tejlor. ¥ ATV 21.00 Distrikt 21.00 Distrikt, serija 20.30 Film 17.00 Film 14.55 SP u rukometu 16.50 Gudjer liga, magazin Uloge: Krejg T. Nelson, Lin Tigpen 21.50 Sport centar 22.10 Ukratko s. s. 19.00 Novosti Jedan od studenata Vanese Kavawo 22.00 Fudbal - {panska liga 22.20 A sada Zijah 19.30 Dnevnik RTS 17.25 SP u rukometu po~ini naoko savr{eno ubistvo. Nema dokaza, nema svjedoka. Po{to ubica pri- 23.50 Sport centar 22.25 Generalno No. 1 20.05 Panorama regije 19.10 BHT vijesti zna svoj zlo~in Templu i Debrenu, po~i- 19.30 Evrokviz we se igrati s Menionom koji mu ne mo- 23.55 Vijesti 23.15 Alo, alo, serija 21.05 Xeri Springer è ni{ta zato {to wegovo priznawe ni- 00.00 Sinema magika 23.45 Film 22.00 Novosti K3 20.15 Ko{arka: Bosna ASA je snimqeno. Menionu ipak polazi za rukom da osumwi~enog pove- è s mjestom zlo~ina. U me|uvremenu, Parasova radi na slu~aju Xe- 00.30 Crna maska, film 1.20 Siti 22.20 Sport kafe BH Telekom - Zagreb jn Do i nalazi otu|enu majku `rtve. Kendal nikako ne moè da okon- ~a svoju vezu s oèwenim mu{karcem. ¥ 2.00 Horoskop 1.30 Sarajevo na liniji 22.30 Horoskop 22.00 BHT vijesti TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA 5. i 6. februar 2005. PROGRAM - SUBOTA 29 22.10 BHT sport 19.30 Dnevnik 2 --- Djeca iz u~ionice 402 20.50 Bez odu{evqewa, KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A 22.25 Kuhiwa 20.05 Sre}ni telefoni, {ou 9.20 Dosije krokodil molim, serija 22.55 Mjesto zlo~ina, serija program 9.45 Smolvil, serija 21.30 Vijesti 23.40 Smaragdni grad, 21.00 Dan nezavisnosti, 10.35 Djevojke s Beverli 21.30 Zabavni program 8.30 Avanture u prirodi, 9.00 Ski skokovi (Saporo), 10.45 Top 24 klu- film film Hilsa, serija 22.25 Simpsonovi, serija ba, 11.15 Kombinacija slalom (m), 11.30 Alpsko skijawe, 13.15 Tenis (WTA Tokio), 14.15 Ski-skokovi (Saporo), 15.00 Bilijar (Malta),18.00 23.20 Svet sporta 11.05 Futurama, serija 22.50 Sport danas Ski-skokovi, 19.30 Fudbal - Liga {ampiona, arhiva, 20.00 Alpsko skijawe, 20.15 Bilijar (Malta), 23.00 Ekstremni sportovi, 23.30 Sportske 00.00 Dnevnik 3 11.30 V.I.P., serija 23.00 Muzika vijesti, 23.45 K1 Japan, 1.45 Sportske vijesti. 7.25 Bejblejd, crtani film 00.15 Repriza dnevnog 12.20 Zakon u Wujorku, 23.50 Reporteri 8.35 Moja djevojka je C M programa 00.50 Dok. program C M Y K serija Y K zvijezda, serija 1.40 Nacionalna geografija 6.30 Tuning TV, 7.00 reportaà, 9.15 Tuning TV, 9.45 Motobajk, 10.55 Au- 13.10 Ski-magazin tomagazin, 12.25 Fudbal - Hettrik Bundesliga, 13.25 Fudbal - Bundesli- 8.55 Serija ga, 13.55 Fudbal - Bajern magazin, 14.55 Rukomet SP, polufinale, 16.45 13.40 Gudjer liga, pregled , 16.55 Motovizija, 17.30 Rukomet SP, polufinale, 19.15 9.15 Lud za tobom, serija Tuning TV Tu- ning TV, 19.Automagazin, 20.30 Boks, 21.00 Bilijar, 23.00 Sportski kviz, 6.00 Muzi~ki program 14.10 [anaja Tvejn 9.40 Zabrawena qubav, 00.00 Sport spotovi. 6.45 Goran Bregovi}, 15.00 Beskrajan dan, film 7.50 The best of OBN serija snimak koncerta 16.50 Vijesti 8.00 Harvi Tuns , serija 12.00 Potres u Wujorku, 8.00 Moj qubimac 16.55 Ko{arka: Zadar - (pet epizoda) 9.00 Avanture R. Hanta, 9.30 Velika avantura, 10.00 Izgubqena mumija, serija 11.00 Podizawe mamuta, 12.00 Ekstremne ma{ine, 13.00 Brdski pewa~i, 8.30 Obrazovna serija Partiza, prenos 10.05 Crtani film 14.00 Ameri~ki sjeka~, 15.00 Planeta dinosaurusa, 17.00 Tajna zavjera 13.25 Tarzan: Kraq Wujorka, za ubistvo Hitlera, 17.30 Virtuelna istorija, 19.30 Najzloglasniji qu- 10.20 Ulica Sezam 9.00 Obrazovni program 19.00 24 ~asa di u istoriji, 20.00 Tajni agent, 21.00 Snajper, 22.00 Forenzi~ari, 23.00 serija Ubistvo iza pozornice, 00.00 Seks, laì i DNK, 00.30 Gorki napitak 10.00 Animirana serija 11.20 Relik Hanter, serija 14.10 Cijena savjesti, serija 19.50 Da pukne{ od smijeha 10.25 Serija za decu 12.10 Kraqica ma~a, serija 14.55 Pravi poziv, serija 20.00 Hrvatski idol 7.30 Vrijeme na vrhu, film, 9.15 Anastazija, serija, 11.00 Zvijezda vodi- 11.00 Program za decu 13.00 Andromeda, serija 15.45 Dokaz ìvota, film 21.30 Posqedwi ples, film qa, film, 12.45 Djeveru{e, film, 14.30 U Vrijeme na vrhu, film, 16.15 12.00 UNHCR - Povratak 14.00 To sam ja Anastazija, serija, 18.00 Zvijezda vodiqa, film, 19.45 Deseti ~ovjek, film, 18.05 Zvijezde ekstra 23.20 Serija 21.30 Dug, film, 23.15 Rije~ ~asti, film, 1.00 Deseti ~ovjek, film. 12.30 Sasvim prirodno 14.30 Jelena, serija 18.45 Vijesti 00.15 Opstanak 13.00 PC TV (tri epizode) 19.10 Eksploziv vikend 13.25 Vrele gume 17.00 To sam ja, rialiti {ou 7.20 La principessa Sissi, serija, 11.35 Kulinarski recepti i vje{tine, 15.05 20.15 Erin Brokovi~, film Gostiona, {ou, 17.45 Prolaz na Sjeverozapad, 18.40 "L'eredita#, kviz, 13.20 Skijawe, svetski kup 8.00 Vijesti 17.30 Lude sedamdesete, 20.00 TV dnevnik, 21.00 Le tre scimmiette, {ou program, 21.00 Ballando 22.35 Zabrana pristupa, con le stelle, {ou. 13.40 Engleski fudbal, 8.20 Vila Marija, serija serija film 18.00 Neki novi klinci, prenosi 10.30 Vijesti 00.15 Gabrijelino bu|ewe, 6.00 Rat zvijezda: rat klonova, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Id i Edi, 7.15 Xo- 17.15 Sport PSCG, prenos serija ni Bravo, 7.45 Blizanci Kramp, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05 film 10.40 Ku}ni qubimci Co- 19.00 Muzi~ki program urage the Cowardly Dog, 8.30 The Powerpuff Girls, 8.55 Deksterova labo- 20.00 Zlo me|u nama, serija 11.15 Kru{ke i jabuke ratorija, 9.20 Majk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra, 10.35 1.50 Predator 2, film Xoni Bravo, 11.00 Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kremenko, 21.00 Balkanskom ulicom 20.00 Kenedi, serija 3.05 Grabe`qivci, 12.00 Dnevnik 12.20 Looney toons, 12.50 Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 Debeli pas Mendoza, 14.05 Ed, Id i Edi, 14.30 Rat zvijezda: rat klonova, 14.35 Sa- 22.00 Muzi~ki program 20.45 Zakon zatvora, film film 12.20 Sedam èna, serija muraj Xek, 14.55 Avanture Bili i Mendi, 15.20 The Powerpuff Girls, 15.50 22.45 Svet sporta 22.40 To sam ja, rialiti {ou Codename: Kids Next door, 16.15 Spaced Out, 16.40 Deksterova labora- 13.10 Ona je prava, film torija, 17.00 Rat zvijezda: rat klonova, 17.05 Courage the Cowardly Dog, 23.00 Posledwi mohikanac, 00.15 Kenedi, serija 17.30 Tom i Xeri, 18.00 Skubi Du, 18.30 Kremenko, 18.55 Loneey toons, 14.45 Reprizni program 19.20 Xetsonovi, 19.45 Tom i Xeri, 20.00 Wacky races, 20.30 Top Cat. film 1.00 Zakon zatvora, film 15.15 Vijesti 6.00 Pokemoni, animirana 1.20 Repriza dnevnog 3.00 Muzi~ki program 15.20 Emisija iz kulture serija 3.15 To sam ja, rialiti {ou programa 5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Di- 15.50 Reporteri 7.15 Siti kids smissed, 13.30 Must See MTV, 15.30 Becoming: Madonna, 16.00 TRL, 17.00 PROGRAM RADIJA , 17.30 , 18.30 , 19.00 16.50 Vijesti The Wade Robson Project Must See MTV MTV News 7.45 Qubav je kocka, serija Hit List UK, 20.00 MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00 REPUBLIKE SRPSKE , 21.30 Ozbornovi, 22.00 , 23.00 , 17.05 Inspektor Reks, serija Punk'd Top 10 at ten The Base Chart Show 8.30 Ne moè da {kodi 23.30 Snoop Fizzle Telly Vizzle, 00.00 $Bill Presents: Missy Elliot, 1.00 Must 6.00 Diskaveri See MTV. 9.00 Balkan net, jutarwi 17.50 Dok. program 6.00 Jutarwi program 7.30 Ipak se okre}e program 18.40 TV bingo {ou 10.00 Vijesti 8.00 De~ji program 10.05 Riznica znawa 6.00 , 7.00 , 7.15 , 9.00 10.55 Boèn 19.30 Dnevnik VIVA Wecker VIVA News VIVA Wecker Planet VI- 10.00 Baci mamu iz voza, 11.00 Vijesti VA, 11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30 11.00 Supermen 2, film 20.05 Studio 10, {ou program Planet VIVA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick, 14.30 film 11.05 Zvjezdano nebo Planet VIVA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00 VIVA 13.10 Gold mjuzik 21.35 Pregovara~, film djetiwstva Feat., 17.30 Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Special FX 12.10 Lopta Sport, 19.30 Special 10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 Euro Charts, 14.10 Sitimanija 23.55 Dnevnik 12.00 Podnevne vijesti 21.00 Da Ali G Show, 21.30 Crank Yankers, 22.00 Southpark, 22.30 Arjuna, 12.30 Far, dokumentarni 12.10 Muzi~ki program 23.00 Fast Forward, 00.00 Southpark, 00.30 WOM Music shop, 1.30 Nachtex- 15.00 Epicentar, politi~ki 00.10 Film press. program 13.00 Vijesti magazin 1.55 Moj mali posao, film 13.00 Putopisi 13.05 Zvrk 16.00 Boni i Klajd, film 3.20 Wujor{ki plavci, 14.00 Vijesti 6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTL 13.30 Ulovi, trofej , 9.00 , 9.30 , 10.00 , 11.00 18.35 Magazin IN serija 14.05 Sportsko-zabavno shop Punkt 9 Meine Hochzeit Dr Stefan Franck Ein- 14.00 Sabirni centar, film satz in 4 Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Gei- 20.00 Rubi, serija popodne sen show, 14.00 Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Ju- 4.05 Inspektor Reks, serija , 17.00 , 17.30 , 18.00 16.10 U trendu 18.00 Vijesti gendgericht Home Improvement Unter uns Guten abend 20.45 Sjaj, film 4.50 Simpsonovi, serija RTL, 18.30 Exclusiv, 18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zeiten, 17.30 [ta mi sprema{, serija 19.00 Ve~erwe novosti Schlechte Zeiten, 20.15 Nikola, 20.45 Mein Leben und Ich, 21.15 Ritas Welt, 22.40 Incident visokog , 21.45 , 22.15 , 23.15 5.15 Studio 10, {ou program 19.45 Emisija narodne Elvis Mania Trautes Heim Stern TV Polizeiarzt Danger- 18.00 Crni Gruja, serija field, 00.00 Nachtjournal, 00.40 Golden Girls (r). rizika, serija C M 6.40 Sedam èna, serija muzike C M 19.30 Top spid Y K 00.45 Boni i Klajd, film 20.05 Evergrin klub Y K 20.00 Idol, muzi~ki {ou 2.00 Na zadatku, serija 21.00 Poetski nokturno 6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 World , 11.30 , 12.00 , 13.00 , 21.00 [ta mi sprema{, serija i melodije zvu~nih News World Sport Business International World News 8.00 Program za djecu 13.30 World report, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 Business 21.30 [panski fudbal, boja International, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World To- 10.20 Serija 22.00 Hronika dana day, 21.00 World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The Mu- zagrijavawe sic Room, 23.30 Living Golf, 00.00 World News, 00.30 World Business This 10.50 Emisija za djecu 22.15 Muzika naroda Week, 1.00 World News, 1.30 International Correspondents, 2.00 World 6.10 Jutarwi program 22.00 Fudbal, prenos 23.00 Muzika za laku no} News, 2.30 World Sport, 3.00 Lari King uìvo, 4.00 Newsnight With Aa- 11.05 Muzi~ka TV ron Brown, 5.00 World News, 5.30 Diplomatic License. 9.05 Ovo je Srbija 00.25 Idol, glasawe 23.05 Poetski nokturno 11.35 Spust 10.05 Dokumentarni film 1.00 Glas Amerike 00.00 Pono}ne vijesti 13.05 Obrazovni program 00.05 Rada guka (r) 6.00 , 6.30 , 7.00 , 8.00 12.00 Dnevnik 1 1.20 Kowi ponovo jure Happy Birthday Fashion Around the World FTV Beach 13.35 Duhovni izazovi 2.00 Muzi~ki program Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 9.00 Model 12.30 [arene laè Laneta 1.30 Top spid Talk, 10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon- 13.50 Prizma 5.00 Emisija narodne don, Milan), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 Fotografi, 12.30 Fashion We- Gutovi}a 2.00 Repriza dnevnog muzike eks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 13.00 Model Talk, 13.30 (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 14.00 13.00 7 TV dana 14.50 Sportski program Fashion Weeks Flas- programa hback, 14.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi- 13.45 Sabornik 15.50 Krugovi Frekvencije: Bawa Luka - lan), 15.00 Happy Birthday, 15.15 FTV Beach, 15.40 Hair & Make Up, 16.00 Designer's Talk, 16.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon- 14.05 Sjaj u o~ima, serija 17.10 Crno-bijelo u boji 90.9; Bawa Luka, Prijedor don, Milan), 17.00 F Men, 18.00 FTV Beach, 18.30 Fashion Weeks (Pariz, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 19.00 Hair & Make Up, 20.00 Fas- 15.05 Boja mraka, mini serija 7.00 Nova kids, crtane 17.40 Moj ujak, film hion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 21.00 Fotogra- Petrovo - 93,5; Bijeqina - fi, 22.00 , 22.30 (Pariz, Sao Paulo, Wujork, 19.30 Muzi~ka TV Model Talk Fashion Weeks 16.05 Sasvim prirodno serija 89,9; S. Sarajevo - 88,7; Tre- London, Milan), 23.00 Happy Birthday, 23.05 Hair & Make Up, 1.00 FTV , 1.05 Fotografi, 2.30 (Pariz, Sao Paulo, Wujork, 16.45 Dijamanti, film 1. dio --- Nevjerovatni Hulk 20.05 Wujor{ki plavci, biwe - 92,8; Han Pijesak - Beach Fashion Weeks London, Milan), 3.00 Model Talk, 4.00 F Men, 5.00 Designer's Talk, 5.30 18.45 Tragom Kara|or|a --- Dijabolik serija 90,3; Srbiwe - 87,3. Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan). TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA 30 PROGRAM - NEDJEQA 5. i 6. februar 2005.

13.15 Biseri --- Horoskop PREPORUÛJEMO 15.00 Muzi~ki program 12.30 Planeta u objektivu 15.55 Telefakt 13.15 Poqoprivreda FILMSKI PROGRAM 8.00 Vijesti 6.55 Svijet Renomea 16.35 Tabloid 14.15 Nedjeqom popodne RT RS 16.10 Tito i ja 8.05 Blagoje u svijetu 8.25 To sam ja igra~aka 17.00 Biseri 16.00 @eqoteka Uloge: Lazar Ristovski, Dimitrije Vojnov 9.25 Horoskop Pri~a o desetogodi{waku koji, kao i sva dje- 8.15 Znate li? 18.00 Serija 17.30 Urbana ekologija ca u Jugoslaviji pedesetih godina pro{log vi- 8.20 Kenguri 9.30 Zapisi iz na{eg kraja jeka te{ko moè da zamisli bilo koji dio svog 18.55 Telefakt 18.00 Misterije postawa ko{arka{i, crtani ìvota bez velikog vo|e nacije - mar{ala Ti- 10.00 Selo, emisija za 19.15 Folk 10 plus film 19.30 Dnevnik RTS ta. U svojoj {koli dje~ak pobje|uje na konkur- poqoprivrednike su za najboqi sastav o Titu. Nagrada mu je u~e- 9.10 Pri~e o duhovima, 20.18 Muzi~ki intermeco 20.30 Hronika {}e na mar{u "Titovim rodnim krajem#. Dje- crtani film 10.30 Cvr~ak na sat 21.00 Vip zvijezde ~ak je do pobjede do{ao tako {to je napisao 20.30 U gostima kod 10.00 @ivotiwsko pjesmu u kojoj tvrdi da Tita voli vi{e od oca 12.00 Kleopatra 22.15 Va{a èqa na{a carstvo 22.10 Serija i majke. To, naravno, wegove roditeqe baca u 12.30 VIP zvijezde pjesma pravo o~ajawe. A dje~ak pri tome ne shvata {ta je u wegovoj quba- 10.25 Ah, ta planeta 23.00 Biseri vi prema vo|i tako ~udno i zabriwavaju}e. Ovaj izlet }e za dje~aka 13.55 Migavci 23.00 Glas Amerike 10.45 Mond 23.55 Telefakt predstavqati te{ko isku{ewe. Nenaviknut na prirodu, pje{a~ewe 11.30 Sto qudi, sto }udi 14.40 Star 00.00 No}ni marketing i samostalan ìvot, uz to progowen od strane vaspita~a, staqini- ste, on posustaje, pa se izgubi u planini i tada dolazi do preokreta 12.00 Vijesti 15.10 Reportaà u wegovom ìvotu. ¥ 12.15 Snop 15.30 Nedjeqno popodne ATV 14.00 Ledena staza 12.55 Bisernica 14.00 Vijesti 19.30 BN monitor 10.05 22 ~asa 9.30 TV berza Uloge: Deris Banok, Sanka Kofi Ledena staza je istinita pri~a o prvom bob ti- 14.05 Stiù dolari, 20.10 Alternativa medika 10.35 Krug, sportski program 11.30 Hit dana mu s Jamajke koji se upu}uje ka Kalgariju. Po ve- serija 20.15 Nitel, nagradna igra 11.00 Ostali, dok. program 11.35 Tango je tu`na misao, oma hladnom vremenu Deris, Sanka, Junior i Jul 15.00 Lete}i cirkus samo su predmet ismijavawa i niko tim s Jamajke 11.30 Muzika Montija Pajtona, 21.00 Utisak nedjeqe film ne shvata ozbiqno. Ali duh ovog tima i wihovo 12.00 Iz ìvota Pravoslavne zdravo samopouzdawe mnoge }e iznenaditi na pred- serija 23.05 Horoskop 13.00 Astro prsten stoje}im zimskim Olimpijskim igrama. ¥ 15.35 Skrivena kamera 23.10 Slu~ajni partneri crkve 14.05 Glas Amerike ATV 16.00 @ivot je lijep 15.50 Zvona s Me}avnika, 13.00 Farma, emisija o reportaà 00.35 U rat sa vojskom, film 14.35 Gejm zoun Uloge: Xems Stjuart, Dona Rid poqoprivredi Niko nije ro|en da bi bio gubitnik. Niko 16.10 Tito i ja, film 2.10 Satelitski program 14.50 Horoskop nije siroma{an dok ima prijateqe. Te jednostav- 18.00 Mali ekran 14.00 Planeta sporta 15.00 Ekstra top mjuzik ne, ali istinite, misli bile su inspiracija za je- 18.30 Mu{ki svijet, 15.20 Kowi ponovo jure dan od najskupqih i najgledanijih filmova holi- 16.00 Portal serija vudske produkcije. "@ivot je lijep# nominovan 7.15 Siti 15.55 Telefakt 19.00 Blagoje u svijetu 16.30 DW tajm je za pet "oskara# i poslije 50 godina ovaj film 7.25 Sarajevo na liniji plijeni svojom qepotom kao i u vrijeme kada je igra~aka 16.15 Film 17.15 Odjeci nedjeqe snimqen. ¥ 7.35 Mejd in Bawa Luka 19.10 Crtani film 18.00 Bel dan 17.50 Rekli su... ATV 22.55 Mamford 19.30 Dnevnik 7.45 Sportisimo 18.15 Vrijeme 18.00 Muzi~ki program 20.05 Stiù dolari, Uloge: Loren Din, 7.50 Vrijeme 18.55 Telefakt Houp Dejvis serija 19.00 ATV vijesti 8.00 Izi U gradi} Mamford doseqava jedan psihijatar 21.05 Ameri~ki film, 19.30 Crtani film 19.35 DW tajm koji veoma brzo postaje izuzetno popularan i pri- 8.50 Siti kids vla~i veliki broj pacijenata, uprkos svojoj veoma dok. program 20.05 Zakoni zdravqa 20.00 Iz drugih TV centara - sumwivoj pro{losti. On svojim zdravim razumom 22.00 Autovizija 9.00 Balkan net 20.45 Svijet ribolova Na{a realnost pomaè i svojim sugra|anima samom sebi u potra- 22.30 Sportski pregled zi za novim ìvotom. ¥ 10.50 Vrijeme 21.15 Kuda ide Vojvodina 22.10 Doba promjene, film 23.05 Vijesti BHT 1 19.30 Pri~am ti pri~u 23.10 Lete}i cirkus 11.00 Gold mjuzik 22.00 22 ~asa 23.30 Glas Amerike Uloge: Selma Bler, Montija Pajtona, 13.00 Skrivena kamera 22.40 Krug, sportski pregled 23.58 Horoskop za naredni Robert Vizdom serija dan Film se sastoji od dvije odvojene pri~e smje{te- 13.20 Ne moè da {kodi 22.45 Film 23.40 Marfijev zakon, ne u tu`no, smije{no podru~je fakulteta i {kole, 13.25 Sarajevo na liniji 00.00 Najava programa za pro{losti i budu}nosti. Slijede}i puteve mladih li- serija sutra kova punih problema i nade, film ujedno istraùje 00.30 Vijesti 13.30 Siti kids i pitawa seksa, rase, slave i iskori{}avawa. ¥ 00.05 Reprizni program 13.35 A sada Zijah 9.00 Narodno blago TV PINK 22.30 U stvari qubav OSM TV 13.40 Mejd in Bawa Luka 10.00 Hartovi sa zapada, Uloge: Hju Grant, Ema Tompson Likovi u ovom filmu se zaqubquju, odqubqu- 13.55 Vrijeme serija ju, neki u prave, a neki u pogre{ne osobe. Jedni tra- 8.05 Horoskop 14.10 Ritam è samo afere, a drugi pate za osobama koje vole. 10.45 Narodna kuhiwa 11.40 Spust Svi mnogo flertuju. Ve}i dio filma smje{ten je 8.10 Dugmence i Ri|i, 15.00 Fudbal - Italijanska 11.00 Horoskop u Londonu za vrijeme boì}nih praznika. ¥ 13.00 BHT vijesti crtani film liga 11.10 [ou RTS 1 21.50 Ukradena srca 13.05 Kuhiwa 10.00 Lilihip 17.00 Novi damar 12.30 Mjesec opasnog Uloge: Denis Liri, 13.35 Mjesto zlo~ina, serija Sandra Bulok 11.00 Beskrajna pri~a, serija 18.15 Magazin in ìvqewa, {ou Frenk O'Brajen je sitni lopov - prevarant. 19.55 Sportisimo 14.20 Dok. program Wegova djevojka, kasirka Roz sawa o udaji i djeci. 11.30 Disko àce, serija 13.00 Panorama regije 14.55 SP u rukometu @eli da raskine sa Frenkom jer wega to ne inte- 11.55 Vijesti 20.00 Vrijeme 14.00 Muzika resuje, ali se boji da to u~ini. Frenk je poziva da 16.40 Obrazovni program mu pravi dru{tvo u wegovom posqedwem "poslu#, 12.00 Arlis, serija 20.05 Predigra 15.00 Kraj rata, film kra|i jedne slike. ¥ 16.55 Ski-magazin 12.30 Ne-{ou 20.30 Fudbal - Italijanska 16.30 Horoskop BK 10.00 Alamo 17.20 Program za djecu liga 13.00 Mile protiv 16.35 Mjesta, krajevi i Uloge: Xon Vejn, 17.25 SP u rukometu 22.25 Skrivena kamera Ri~ard Vidmark tranzicije, serija zanimqivosti 19.10 BHT vijesti Radwa filma se odvija 1836. godine kada pu- 22.30 Pile i Maca {ou 13.20 Crni Gruja, serija 17.00 Folk {ou kovnik Dejvid Kroket zajedno sa pukovnikom Xi- 19.30 Pri~am ti pri~u, film mom Bouvijem, Vilijamom Trevisom i jo{ 184 Ame- 23.35 Siti 18.30 Hartovi sa zapada, 13.55 Vijesti 21.00 Dok. program rikanca kre}e u odbranu tvr|ave Alamo od trupa 23.45 Sarajevo na liniji meksi~kog generala Santa Ane. ¥ serija 14.00 Ledena staza, film 22.00 BHT vijesti OBN 20.00 Mo}an par 23.55 Mejd in Bawa Luka 19.15 Crtani film 15.55 Horoskop 22.10 BHT sport Uloge: Kjeran Kalkin, Elden Retlif 00.05 Sportisimo 19.30 Dnevnik RTS 16.00 @ivot je lijep, film Maksvel Kejn je dje~ak koji s djedom i bakom 22.25 Liberti TV 00.10 Vrijeme 20.00 Nitel, kviz ìvi u Sinsinatiju. Iako je velik rastom i sna- 17.40 Xet set 22.55 Mjesto zlo~ina, serija àn, svi ga smatraju retardiranim, jer je dva puta 00.15 A sada Zijah 21.00 Nacionalna geografija pao u sedmom razredu osnovne {kole. Wegov ì- 18.25 Sport centar 23.40 Fudbal: êlzi - vot se mijewa kada u susjedstvo do|e wegov vr{wak 00.20 Ne moè da {kodi 22.30 Horoskop 18.30 Simpsonovi, serija Man~ester Siti Kevin Dilon koji ima sasvim druga~iji problem 00.30 Svijet plus 23.00 Kenonbol, film - iako je inteligentniji i naj~itaniji od ve}ine 19.00 Vijesti 1.20 Pri~am ti pri~u, svojih vr{waka, zbog uro|enog defekta prisiqen 2.15 Magazin in --- Program RTS 19.30 Auto{op magazin film je koristiti {take. U {koli, Kevin je dodijeqen Maksvelu kao tu- 4.00 Ritam tor i ubrzo wih dvojica shvate da bi jedan drugom mogli pomo}i. ¥ 20.00 Satelit SERIJSKI PROGRAM 4.45 Pile i Maca {ou 20.25 Osam jednostavnih ATV 20.25 Osam jednostavnih pravila 8.00 Zabavno-muzi~ki 7.35 Astroboj, crtani film pravila, serija Uloge: Xon Riter, Kejt Sagal program 8.00 Deksterova Pol upoznaje svog novog ured- 20.55 Sport centar nika Nika. Odmah nalaze zajed- 8.00 Jutarwi program RTS 9.00 Jutarwi program laboratorija, crtani ni~ki jezik, jer ih veù isti pro- 21.00 Fudbal - {panska liga 9.15 Ko se igra taj se voli 10.15 Agrarne teme i dileme blemi. Obojica imaju k}erke ti- film 22.55 Mamford, film nejxerke. Ali Pol uskoro otkri- 10.00 Vukov video bukvar 11.15 Radosnica 8.25 Ed, Id i Edi, crtani va da mo`da ima jo{ ne{to zajed- 00.55 Sport centar ni~ko s Nikom - obojicu prati re- 10.45 BK izbor 12.00 Metropole i regioni film putacija da se prema k}erkama postavqaju previ{e za{titni~ki. 1.00 Vijesti 11.55 Telefakt svijeta 8.45 Xoni Bravo, crtani Pol èli da Dan zahvalnosti bude porodi~ni dan i zabrawuje Bri- xit i Keri da pozovu svoje momke. ¥ 1.05 Horoskop 12.25 Muzi~ki intermeco --- Na dana{wi dan film TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA 5. i 6. februar 2005. PROGRAM - NEDJEQA 31 9.10 Bejblejd, crtani film 20.50 Jednostavan ìvot, 23.50 Simpsonovi, serija KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A 10.20 Lud za tobom, serija realni {ou program 00.10 Zvjezdane staze, 11.45 Potres u Wujorku, 21.50 Ukradena srca, film 7.00 Nova kids serija film 00.00 Dnevnik 3 --- Nevjerovatni Hulk 8.30 Tenis (WTA Tokio), 10.00 Ski skokovi (Saporo), 11.45 Spust (`), 13.10 Erin Brokovi~, film 00.15 Repriza dnevnog --- Dijabolik 13.15 Ski-skokovi (Saporo), 14.00 Bilijar (Malta), 17.00 Ski-skokovi (Saporo), 18.30 Fudbal - Liga {ampiona, arhiva, 19.00 Alpsko skijawe, 15.30 Mjewa~nica programa --- Djeca iz u~ionice 402 7.15 The best of OBN 19.15 Bilijar (Malta), 22.00 Borila~ki sportovi, , 23.30 Sportske vi- 16.20 Mijewam ènu 9.25 Dosije: Krokodil jesti, 23.45 Fudbal - Liga {ampiona, arhiva, 00.15 Boks, 1.15 Sportske 8.00 Pokemoni, animirana vijesti. 17.40 Salto 9.55 Bafi - ubica vampira, serija (pet epizoda) 18.15 Ekskluziv serija 10.05 To sam ja, rialiti {ou C M 6.00 Muzi~ki program C M Y K 10.45 An|eo, serija Y K 18.45 Vijesti 10.20 Ulica Sezam 6.30 Tuning TV, 9.15 Reportaà, 9.45 Fudbal - Bundesliga, 11.00 Fudbal 7.00 Romska muzika 11.35 Hrvatski idol "Duplipas#, 13.00 Fudbal - Bundesliga, 14.15 Laola, 15.00 Rukomet SP, 19.10 Eksploziv vikend 11.20 Gospodar zvijeri, 16.40 Fudbal - Bundesliga, 17.30 Fudbal - Hettrik 2. Bundesliga, 19.15 7.30 Amen A|es Fudbal - Bundesliga, skra}eni snimci, 20.15 Rukomet SP - finale, 22.00 20.15 FBI: Istraga, serija 13.10 Automotiv serija Laola, 23.30 Sportski kviz, 00.00 Sport spotovi. 8.00 Brazde 13.40 Dok. program 21.05 Dvostruka misija, 12.10 Ali G {ou, serija 9.00 Dozvolite 14.10 U sedmom nebu, serija serija 12.40 Sautpark, animirana 10.00 Program za decu 15.00 Pet minuta slave 22.45 Novi forenzi~ari, serija 9.00 Avanture R. Hanta, 9.30 Lete}i zmaj, 10.00 Ajkulin raj, 11.00 Plan- 11.30 Serija za decu 15.50 Sve je relativno, eta dinosaurusa, 12.00 Pametno oru`je, 13.00 Minolovac, 14.00 NLO serija 13.10 To sam ja, rialiti {ou pri~a, 15.00 Propast Maja, 16.00 Prokletstvo Egipatskih mumija, 17.00 serija Slon protiv nosoroga, 18.00 Slalom na pijesku, 19.00 Oboàvaoci mi- 23.35 Autopsija, serija 12.00 UNHCR - Povratak 13.20 Raj je tamo gdje si ti, 16.20 Vijesti tova, 20.00 Plava planeta, 21.00 Tajna zavjera za ubistvo Hitlera, 23.00 00.05 Zabrana pristupa, 12.30 Ne{to vi{e, obrazovni film Virtuelna istorija: Stvarawe, 23.30 Najzloglasniji qudi u istoriji, 00.00 16.25 Porodica Bredi u Mutanti, 1.00 Propast Maja. program 14.45 Opasni ìvot mini film Bijeloj ku}i, film 12.55 Most, program za stranata, film 1.45 Gabrijelino bu|ewe, 18.00 Xejmijeva kuhiwa inostranstvo 16.00 To sam ja, rialiti {ou 7.30 Drvo èqa, film, 9.15 Anastazija, serija, 11.00 Dinastija, film, film 19.00 24 ~asa 12.45 Tajne, film, 14.30 Drvo èqa, film, 16.15 Anastazija, serija, 18.00 17.30 Divqa vo`wa, film 3.20 Eksploziv vikend 13.30 Srbi u svetu Dinastija, film, 19.45 Obi~na pjesma, film, 21.30 Pri~a o Elizabet 19.40 Laku no}, Hrvatska Smart, film, 23.15 Filozofija ubistva, film. 19.00 To sam ja, rialiti {ou 14.00 Genijus domus 20.00 Zona smrti, serija 19.30 Muzi~ki program 14.30 Tajne prostora 20.45 Crveni tepih 20.00 Mo}an par, film 14.55 Fudbal: Sauthempton - 21.45 Gospodar plime, film 7.00 Davide, serija, 8.25 Film, 14.00 Domenica In, 18.00 Rai Sport 90 Min- 6.30 Siti kids , 19.00 , 20.45 , serija, 23.45 , 00.00 Dok. program 22.00 Svijet slavnih, zabavni uto Domenica In Il cuore nel pozzo Oltremoda Everton, prenos emisija o modi, 1.40 Un tassinaro a New York, film. 6.45 Pokemoni, animirana program 16.55 Vrele gume serija 23.00 To sam ja, rialiti {ou 7.40 Vijesti 7.45 Siti 17.25 Rukomet SP - finale, 00.15 Mo}an par, film 6.00 Rat zvijezda: rat klonova, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Id i Edi, 7.15 Xoni 7.45 Najboqi Bravo, 7.45 Blizanci Kramp, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05 Courage 8.00 Ne moè da {kodi prenos 1.45 Svijet slavnih, zabavni the Cowardly Dog, 8.30 The Powerpuff Girls, 8.55 Deksterova labora- 8.15 Radoznali vrtlari torija, 9.20 Majk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra, 10.35 8.05 Nikad izvini 20.00 Politi~ka ubistva, program Xoni Bravo, 11.00 Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kremenko, 8.45 Vila Marija, serija 12.20 Looney toons, 12.50 Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 Debeli pas 8.10 Kviz za decu dokumentarna serija Mendoza, 14.05 Ed, Id i Edi, 14.30 Rat zvijezda: rat klonova, 14.35 Samu- 10.15 Film 2.20 Muzi~ki program 9.00 Balkan net, jutarwi 21.00 Saga o Forsajtima, raj Xek, 14.55 Avanture Bili i Mendi, 15.20 The Powerpuff Girls, 15.50 12.00 Dnevnik 3.20 Repriza dnevnog Codename: Kids Next door, 16.15 Spaced Out, 16.40 Deksterova laboratorija, 17.00 Rat zvijezda: rat klonova, 17.05 , program serija programa Courage the Cowardly Dog 12.30 Plodovi zemqe 17.30 Tom i Xeri, 18.00 Skubi Du, 18.30 Kremenko, 18.55 Loneey toons, 11.00 Tri kraqa, film 22.00 Nedeqom uve~e 19.20 Xetsonovi, 19.45 Tom i Xeri, 20.00 Wacky races, 20.30 Top Cat. 13.20 More PROGRAM RADIJA 23.30 Ovo je Srbija 12.55 Infotop 14.00 Nedjeqom u dva REPUBLIKE SRPSKE 13.10 Grand parada 00.00 Rukomet SP, snimak 15.05 Vijesti 5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Dis- 14.00 Ruski rulet 1.30 Repriza dnevnog 15.15 Dok. program 6.00 Jutarwi program missed, 13.30 Must See MTV, 15.30 Becoming: Madonna, 16.00 TRL, 17.00 , 17.30 , 18.30 , 19.00 programa 8.00 Vijesti The Wade Robson Project Must See MTV MTV News 15.00 Italijanski fudbal, 15.40 Dok. program Hit List UK, 20.00 MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00 8.05 Emisija za selo , 21.30 Ozbornovi, 22.00 , 23.00 , prenos 16.35 Sr~anost, film Punk'd Top 10 at ten The Base Chart Show 9.00 Vijesti 23.30 Snoop Fizzle Telly Vizzle, 00.00 $Bill Presents: Missy Elliot, 1.00 Must 17.00 Me{oviti brak, serija 18.15 Piramida 9.30 Bajka See MTV. 10.00 Vijesti 18.05 Okrug Oranx, serija 19.15 LOTO 6.00 Ru`na Beti, serija 10.05 @ivotok 19.30 Dnevnik 19.05 TV na TV 7.30 Kowi ponovo jure 11.00 Osje}awa 6.00 VIVA Wecker, 7.00 VIVA News, 7.15 VIVA Wecker, 9.00 Planet VI- 20.05 Ko èli biti 12.00 Podnevne vijesti VA, 11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30 20.00 Qubav, navika, panika, 8.15 Balkanski de~ji mozaik Planet VIVA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick, 14.30 milioner? 12.10 Iz vjerskih Planet VIVA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00 VIVA serija 9.00 Pi{i bri{i zajednica Feat., 17.30 Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Special FX 21.05 Duga mra~na no}, film 13.00 Vijesti Sport, 19.30 Special 10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 Euro Charts, 20.30 Italijanski fudbal, 9.30 Crtani film 21.00 Da Ali G Show, 21.30 Crank Yankers, 22.00 Southpark, 22.30 Arjuna, 22.10 Dnevnik 13.05 Zvrk 23.00 , 00.00 , 00.30 , 1.30 prenos Fast Forward Southpark WOM Music shop Nacht- 10.00 Alamo, film 22.25 Najdraà maj~ice, 14.00 Vijesti express. 14.05 Pri~aonica, 22.30 U stvari qubav, film 12.10 Lopta film omladinska emisija 00.45 Ekskalibur - ma~ kraqa 12.15 Top spid 00.30 Nedjeqom u dva 15.00 Nedeqni radio- 6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTL Artura, film magazin shop, 9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Ein- 12.45 Netvork 1.30 Balzak, serija , 11.30 , 12.00 , 13.00 18.00 Vijesti satz in 4 Wenden Mein Baby Punkt 12 Die Oliver Geisen 2.30 Januarski ~ovek, film 13.10 Ulovi trofej 3.00 Simpsonovi, serija show, 14.00 Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Jugendgericht, 18.05 Medaqoni u vremenu 17.00 Home Improvement, 17.30 Unter uns, 18.00 Guten abend RTL, 18.30 14.00 Nije srpski }utati 3.25 Film 19.00 Ve~erwe vijesti Exclusiv, 18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zeiten, Schlechte Zeit- , 20.15 , 20.45 , 21.15 , 4.55 More 19.15 Emisija narodne en Nikola Mein Leben und Ich Ritas Welt, Elvis Mania 15.00 Prije i posle 21.45 Trautes Heim, 22.15 Stern TV, 23.15 Polizeiarzt Dangerfield, 00.00 5.25 Obrazovni program muzike Nachtjournal, 00.40 Golden Girls (r). 15.55 Telefakt 20.00 Vijesti 6.10 Jutarwi program 20.05 Razgovornik 16.10 Tabloid 9.05 Ovo je Srbija 21.05 Starogradska 7.30 Film 6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 World C M 17.30 Od bisera grana sje}awa , 11.30 , 12.00 , 13.00 , C M Y K 11.05 Profil i profit News World Sport Business International World News Y K 18.55 Telefakt 9.10 Video-kiosk 22.00 Vijesti 13.30 World report, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 Business 12.00 Dnevnik 1 22.15 Top-lista doma}e International, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World To- 20.00 Ipak se okre}e 10.00 Misa day, 21.00 World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The Mu- 12.05 Leti, leti pesmo moja zabavne muzike , 23.30 , 00.00 , 00.30 11.00 Biblija sic Room Living Golf World News World Business This 00.00 Pono}ne vijesti Week, 1.00 World News, 1.30 International Correspondents, 2.00 World mila 21.00 Sport 11.15 SP u skijawu 00.05 Kultura u ogledalu News, 2.30 World Sport, 3.00 Lari King uìvo, 4.00 Newsnight With Aaron , 5.00 , 5.30 . 23.00 Diskaveri 1.00 Muzi~ki program Brown World News Diplomatic License 13.15 Agroinfo 13.20 Ubistva u Midsomeru, 2.00 Muzi~ki program 13.30 Glas razuma 23.30 Arsenal serija 3.00 Melodije zvu~nih 23.55 Telefakt 14.05 Ovo je Srbija 14.50 Mir i dobro boja (r) 6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach, 8.00 00.15 Lopta 4.00 Muzi~ki program Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 9.00 Model Talk, 14.30 Nedeqno popodne 15.20 Nacionalna geografija 10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 5.00 Emisija za selo 00.20 Glas Amerike 11.00 Hair & Make Up, 12.00 Fotografi, 12.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, 16.05 Mira Adawa Polak 16.15 Balzak, serija Wujork, London, Milan), 13.00 Model Talk, 13.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao 1.00 Ulovi trofej Paulo, Wujork, London, Milan), 14.00 Flashback, 14.30 Fashion Weeks (Pariz, i vi 17.45 Muzika Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 15.00 Happy Birthday, 15.15 FTV Beach, Frekvencije: Bawa Luka - 16.45 Dijamanti, film 2. dio 1.30 Kowi ponovo jure 15.40 Hair & Make Up, 16.00 Designer's Talk, 16.30 Fashion Weeks (Pariz, 18.15 Sport 90.9; Bawa Luka, Prijedor Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 17.00 F Men, 18.00 FTV Beach, 18.30 Fash- 18.50 Avantura 2.00 Tabloid 19.30 Muzika TV Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; ion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 19.00 Hair & Make Up, 20.00 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 21.00 Fotografi, Petrovo - 93,5; Bijeqina - 19.15 Crveni loto 3.30 Nije srpski }utati 20.00 Pet plus 22.00 Model Talk, 22.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi- 89,9; S. Sarajevo - 88,7; Tre- lan), 23.00 Happy Birthday, 23.05 Hair & Make Up, 1.00 FTV Beach, 1.05 19.30 Dnevnik 2 4.30 Arsenal 21.20 Vijesti Fotografi, 2.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 3.00 biwe - 92,8; Han Pijesak - Model Talk, 4.00 F Men, 5.00 Designer's Talk, 5.30 Fashion Weeks (Pariz, 20.05 Sjaj u o~ima, serija 5.00 Ipak se okre}e 21.30 Pet plus 90,3; Srbiwe - 87,3. Sao Paulo, Wujork, London, Milan). TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#. List je oslobo|en poreza na promet po Zakonu o akcizama i porezu na promet, ~l. 33. ta~ka 9. ("Sl. glasnik RS# br. 25/02). Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka. SLOBODNO VRIJEME KOLIKO SE MO@E BITI RAZMA@EN POGLED NE DA TATA, DA]E MAMA IZBLIZA

tek sa sqede}om epizodom, u ko- Popularni MTV osmislio je jo{ jedan realiti {ou, joj je djevojka po imenu Ava (s Be- u kojem su razgoli}eni" ro|endani najrazmaènijih verli Hilsa, naravno) èstoko " koristila ~iwenicu da su joj ro- Amerikanki diteqi razvedeni - {ta ne da ma- mica, da}e tatica, i tako ukrug. MTV televiziji je o~ajni~ki dokumentujemo putovawe do nale za bijednih 100 hiqada dola- Rezultat? Svemu je pretho- trebalo ne{to da zamijeni posu- vr{avawa {esnaeste u dana{we ra ugostile 400 zvanica u lokal- C M dio put u Pariz s mamom, gdje se C M Y K stale "Ozbournove#, a kako je u doba, koje je mnogo komplikova- nom "Hard rok kafeu#. Cure su se Avi nije svidjela nijedna haqi- Y K pani~noj potrazi za gledano{}u nije nego nekada. Klinci su po- skoro potukle, jer su poèqele na, pa je dala da joj se posebno dobar ukus taj koji prvi gine, u skroji po wenom ukusu. To {to istom terminu u kojem se prije je mama smatrala da je haqina Ozi ludirao, teturao i psovao previ{e otkrivaju}a za wene go- stigla je emisija "My Super Swe- dine, pa joj je ~ak ukinula kredit- et Sixteen#. ne kartice, nije bilo problema Zamisao je koliko odurna, to- - tu su tatine pare. liko i jednostavna: na}i basno- - Poku{avam izvu}i {to vi- slovno bogatu i apsolutno raz- {e od svojih roditeqa. @elim maènu djecu Amerike i snima- samo najboqe od najboqeg, èlim ti wihove pripreme za proslavu biti sqede}a Xenifer Lo - ob- kqu~nog 16. ro|endana, s hrpom ja{wava Ava svoja nastojawa. dolara, {kolskim intrigama u Poslije nekoliko histeri~- punom jeku, roditeqima kojima nih napada pla~a jer joj {krtice je hirur{ki odstrawena sposob- od roditeqa "ne}e da kupe auto#, nost da kaù "ne# i djevojkama na kraju je dobila bijeli "ren- koje su ogrezle u povr{nosti, ma- xrover# jer su "mercedesi# ipak terijalizmu i beskrupuloznosti bili premaleni. @urka s "arap- savremenog svijeta i ~ija je glav- skom# tematikom u hotelu "ê- na preokupacija da budu "kurve tiri godi{wa doba#, koji je ko- etiketa# - nosi}e bilo {ta glu- nekad vi{e usredsre|eni na ma- (o, uàsa!) nositi iste haqine, {tao 150 hiqada dolara, i na ko- po i ru`no, samo ako to ima po- terijalne aspekte svijeta. Zna- morale su se zadovoqiti panke- ji su Avu na leàqci unijela ~e- znatu i trendovsku etiketu koju li smo da je taj trenutak pun uspo- rima iz benda "Unwritten Law# tvorica mladi}a iz Lojola polo mogu ponosno istaknuti. na i padova, drama i trauma, pa }e jer je Bijonse s tarifom od pola ekipe koje je ona birala po musku- - Imati 16 godina zna~i u}i to predstavqati uzbudqivu emi- miliona ipak bila preskupa, i laturi, bio je izuzetno uspio, ali u borbu za mo} s roditeqima - u siju za na{e gledaoce - kaè iz- svaki put kad im ne{to nije bi- se slavqenica svejedno raspla- toj dobi se mnogo toga vu~e i gu- vr{ni producent serije Nina Di- lo po voqi rasplakale bi se ta- kala jer nije dobila ba{ sve {to ra. @eqeli smo uhvatiti ba{ on- jaz. tici na mobitel - jer roditeqi je htjela - zbog {krtih roditeqa aj trenutak kada dijete prelazi U prvoj epizodi su @aklina tome i sluè, zar ne? wen najva`niji dan je "upropa- u odraslu osobu. Svake nedjeqe i Lorin iz kalifornijske La Xo- Ali, {ou je na svoje do{ao {}en#! ¥

BANGKOK BELGIJA Slonovi glasaju SladoledSladoled zaza psepse TAJLAND je sve bliè izborima, pa je u pro- KO voli pse, pruì- vinciji Ajutaja sjeverno od Bangkoka organizovana }e im sve: posebnu hra- javna promocija glasawa, na kojoj su u~estvovali - nu, posebnu odje}u, ~ak i slonovi. Surla{i su zakratko preuzeli ulogu bira- vrti}e za ku~i}e dok su ~a, pa su prisutnima pokazali kako i gdje treba uba- citi glasa~ke listi}e. Ipak, nikome nisu htjeli vlasnici na poslu ili re}i ko je wihov favorit na izborima. ¥ slu`benom putu. Belgijska kompanija "Desmet# oti{la ju, a pored toga {to je ukusan, bogat je vije korak daqe, pa je na trì{tu ponudila i taminima i proteinima, i idealan za wihov WUJORK Versa}e na rasprodaji - sladoled za pse. Kaù da ga psi oboàva- razvoj. ¥ STATISTIKA PROTIV BERLINSKIH POLICAJACA NASQEDNICI pokojnog modnog dizajnera ili ulubqeni blatobran - ka- \anija Versa}ea odlu~ili su da rasprodaju i ras- Volan u strahu è policijski portparol. ku}e wegovu imovinu. Na aukciji u Wujorku tako Ali, ni to nije bezazle- }e biti ponu|en rad Roja Lihten{tajna "Obnaè- PRIJE tri godine poli- ju bio blago re~eno porazan: no, a ako dodamo da je od tih no plavo# iz \anijeve umjetni~ke kolekcije. Vri- cija u Berlinu dobila je 260 400 nesre}a u dvije godine! 400 "sitnih nezgoda# ~ak 21 jednost wegove imovine procijewena je na oko 10 novih automobila BMV. Ali, - Ne moète samo zbog zavr{ila totalnom havari- miliona dolara, i ukqu~uje namje{taj, umjetni~- ili im je to ulilo previ{e statistike tvrditi da su ber- jom vozila, jasno je da bake slike i skulpture, te nacrte modnih kolekci- samopouzdawa, ili nisu bili linski policajci lo{i vo- varski duh u Brandenburgu ja. ¥ dovoqno obu~eni za upravqa- za~i. Morate ipak napravi- nije ba{ "legao#. A da po- we mrcinama od 177 kowskih ti razliku; neki od tih inci- ku{aju s "folksvagenima# snaga, pa je rezultat {to se denata podrazumijevali su sa- - Volfsburg im je mnogo ti~e sigurnosti u saobra}a- mo odlomqeni retrovizor bliì...? ¥

DERMATOLOG SECIRA FILMSKE ZVIJEZDE Uz dosta wege nestaju pjege NIKOL Kidman dobila je uhan dobila je nagradu "Nesta- ìvotno priznawe za brigu o li u akciji# za skrivawe pjega svojoj problemati~noj koì, pravilnim izborom {minke. Lindzi Louhan za uspje{no pri- - Ako uporedite kako je krivawe pjega, a Xejmi Foks za Lindzi izgledala u "Zamci za hrabro pokazivawe akni. roditeqe# 1998. i sada, vidje}e- Kalifornijski dermatolog te preobraèwe - pjegava adole- dr Vejl Riz, koji ve} osmu godi- scentkiwa postala je prekra- nu zaredom dodjequje "Skini na- sna èna - poru~uje dr Riz. grade#, na svojoj veb stranici Xejmi Foks pokupio je pri- otkriva da je Kidmanova pobi- znawe za "bubuqi~avi izgled# C M C M Y K jedila Xuliju Roberts i osvoji- za pokazivawe akni u ulozi Re- Y K la ìvotno priznawe za pro- ja ârlsa u filmu "Rej#. Me|u blemati~nu, ali uspje{no we- drugoplasiranima su se na{li govanu koù. Leonardo di Kaprio u "Avija- - Nikol je ve} dugo uzor za ti~aru# i Xoni Dep u "U potra- wegovanu koù. Blijede je puti zi za Nedo|ijom#. i boluje od vidqivih ekcema po Gven Stefani dobila je na- rukama, a ipak je jedna od naja- gradu "najomiqenija lezija# za traktivnijih èna - kaè dr mlade` koji je nosila glume}i Lindzi Louhan nekad i sad: Od neugledne tinejxerke do Riz. Xin Harlou u svom filmskom prekrasne ène Mlada glumica Lindzi Lo- debiju u "Avijati~aru#. ¥

DNEVNI Ovan 21.3-20.4. Bik 21.4-20.5. Blizanci 21.5-20.6. Rak 21.6-20.7. Lav 21.7-21.8. Djevica 22.8-22.9. Na pogre{an na~in tuma~ite raz- Imate utisak, da okolina pravi Napravili ste pogre{an iz- Nalazite se u dobroj psiho-fizi~koj Ideju koju imate ne treba da isti- Ukoliko ne razumijete ne~ije moti- li~ite informacije ili nove do- bor i sada vam preostaje da ko- formi, slobodno prihvatite razli- ~ete kao najboqe poslovno rje{ewe, ve ili ideje, ne moète da prihvati- previ{e buke oko nekih spored- nih doga|aja. Nepotrebno se poga|aje koje prepoznajete u svom rigujete svoj poslovni pro- ~ite izazove kako biste provjerili strpqivo sa~ekajte na ne~iji sig- te ni va`nost razli~itih pravila u poslovnom okruèwu. Ponekad pust. Uspjeh ponekad izgleda svoje mogu}nosti. Dovoqno ste sposobni da nal. Ukoliko pa`qivo pratite raz- poslovno-finansijskoj saradwi. Bu- stavqaju razli~iti uslovi koji nedosti`no, ali okolnosti se uvijek komplikuju nastavak poslovne saradwe. stvari izgledaju potpuno druga~ije od uti- ostvarite svoje poslovne namjere, va{ uspjeh voj doga|aja na poslovnoj sceni, bi}e vam ja- dite pa`qiviji u poslovnom dijalogu, jer neska koji poku{ava da vam nametne neko od mijewaju. Va`no je da izvu~ete dobru se nalazi iznad prosje~nih ocjena i mjerila. Ne- sno na koga treba da ra~unate u saradwi. Ne- razumijevawe donosi dodatne komplikacije. U Stalo vam je da izbjegnete negativne po- pouku i da ostanete istrajni u svojim susretu sa voqenom osobom birate pogre{nu sqedice. Sa~uvajte prisebnost duha pred saradnika. Velika nestrpqivost pred vo- ma razloga za pretjerivawem ili za la`nu dostatak takta ili povjerewa u susretu sa qenom osobom ~esto donosi pogre{an namjerama. Pa`qivije analizirajte skromnost u dru{tvu voqene osobe. Partner voqenom osobom uzrokuje novu raspravu. Dje- taktiku, prije ili kasnije mora}ete da se su- voqenom osobom. Nema razloga da se pone~ije pona{awe u emotivnom dijalo- dobro razumije va{u emotivnu }ud i potrebe. lujete suvi{e strogo i zahtjevno. Prija}e o~ite sa istinom koju potiskujete. Potrebno na{ate suvi{e sitni~avo u svojim komen- efekat. Izbjegavajte impulsivno reagova- gu, postoje stvari koje se uo~avaju tek Va`no je da uqep{ate svoje raspoloèwe u vam neka dodana aktivnost, kao dobra psiho- je da poboq{ate svoju psiho-fizi~ku ravno- tarima. Prija}e vam vi{e sati zdravog we. Va`no je da sa~uvate optimizam i do- sa odre|ene distance. Izbjegavajte si- razli~itim prilikama. terapija ili restere}ewe. teù i raspoloèwe. sna, obratite pa`wu na svoje snove. bru voqu. tuacije koje vas previ{e iscrpquju. Vaga 23.9-22.10. [korpija 23.10-22.11. Strijelac 23.11-20.12. Jarac 21.12-19.1. Vodolija 20.1-18.2. Ribe 19.2-20.3.

Saradnici ne ispuwavaju svoj dio Imate utisak da nepravedno trpi- Vama velike rije~i ne zna~e mno- Va{a intuicija u ovom trenut- Nekome nedostaje iskrenost, a va- U poslovnom dijalogu ne~iji mani- go, stoga i ne obra}ate pa`wu na obaveza, {to se automatski odraà- ku djeluje skoro nepogre{ivo, ma strpqewe i zbog toga se pote zbog negativnih uticaja ili ne- va na va{u motivaciju i zajedni~ki ri i pona{awe na vas djeluju zbuwu- ~ijeg neraspoloèwa. Nalazite se ne~iju pri~u o poslovno-finan- umijete da procijenite razli- slovni susret pretvara u novu ras- ju}e, ali istovremeno ni vi ne nu- sijskoj saradwi. Ipak, pokaza}e uspjeh. Ipak, ovo nije trenutak da se ~ite saradnike i wihovu ulogu pravu. Nema potrebe da o~ekuje- dite konkretne odgovore. Ponekad pod teìm okolnostima nego va{i se da je iznenadna sre}a na va{oj strani, obra~unavate sa raznim neistomi{qenici- u poslovnim pregovorima. Budite upor- te pretjeranu popustqivost ili razumije te{ko procijeniti ko ili koliko dobija saradnici, ali ne moète imati izgovor za onda kada to najmawe o~ekujete. Va`no je ma. Izbjegavajte sukob sa osobom koja ima ni u svojim namjerama. O~ekuju vas pri- jevawe, kod osobe koja strogo insistira u poslovno-finansijskoj saradwi. Nema po- neispuwene obaveze. Boqe je da pre}utite da partner izraàva dobru voqu i sprem- sumwivu reputaciju. Pokaìte vi{e strpqe- jatni doga|aji u krugu porodice ili u na prakti~nim interesima. Neko vas op- trebe da uporno name}ete svoju voqu. Raz- svoje mi{qewe. U susretu sa voqenom oso- nost da vam ugodi. Nema razloga da se emo- wa u ne~ijem dru{tvu. Partner na razli~i- susretu sa voqenom osobom. Nema razlo- tere}uje svojom pri~om o emotivnoj domi- weìte voqenu osobu tako {to }ete djelo- bom prihvatite neku utje{nu varijantu. Iz- tivno nadmudrujete sa bliskom osobom. te na~ine isku{ava va{u emotivnu naklo- ga da traìte novu nevoqu ili emotiv- naciji i velikim zahtjevima. Va`no je da vati dobro}udno i popustqivo. Prija}e vam bjegavajte impulsivnost i novu qubavnu ras- U~inite ne{to u prilog boqem raspolo- nost i dobru voqu. Uìvajte uz sadràje ko- ni izazov sa strane. Sa~uvajte priseb- izvu~ete dobru pouku. Primijenite neku neka sportska aktivnost ili psiho-fizi~ka pravu. Posvetite pa`wu sadràjima koji èwu. Prija}e vam omiqena zabava. ji vas psiholo{ki opu{taju i relaksiraju. nost duha i samokontrolu. od tehnika psiholo{kog opu{tawa. rekreacija. djeluju podsticajno na va{e raspoloèwe. HOROSKOP HOROSKOP BOJAN TADI] I SA[A KAJKUT, PO SVEMU SUDE]I, DOBI]E RASKID UGOVORA obaveze prema pomenutim igra~ima. Oni to jo{ Zbog duga dobili ispisnice uvijek nisu uradili, {to kazuje da }e zahtjevi fudbalera biti pozitivno rije{eni. Sve nas je BAWA LUKA - "Razvod# na neodre|eno vri- gana, ujedno i sekretar GFS Bawa Luka Boro Lo- iznenadio ovakav pristup Borca. Dok se drugi jeme! Fudbaleri Bojan Tadi} i Sa{a Kajkut doli}. Bojan Tadi} je naveo da mu Borac duguje pla- klubovi bore za poja~awa na Gradskom stadionu bi}e najvjerovatnije raskid ugovora na {tetu te za osmi, deveti, deseti i dvanaesti mjesec 2004. za wih i ne haju, ~ak jednostavno pu{taju svoje fud- Borca. Kona~nu odluku o tome donije}e Komisi- godine. Isto tako klub ga nije osigurao od even- balere. ja za registraciju i verifikaciju Gradskog fud- tualnih povreda, niti je bio prijavqen za penzi- Na idu}oj sjednici najvjerovatnije se ne}e balskog saveza Bawa Luka na sastanku koji }e se ono i socijalno osigurawe. Na drugoj strani Sa- raspravqati slu~aj Emilka Jankovi}a. odràti u ponedjeqak, 7. februara. Tako }e bi- {a Kajkut je u svom pismenom zahtjevu napisao da - On je ne{to kasnije podnio svoj zahtjev, tati nastavqeno osipawe igra~kog kadra sa Grad- mu rukovodstvo duguje 5.700 konvertibilnih ma- ko da ovog puta ne}e biti na dnevnom redu. Na- skog stadiona. Podsje}awa radi, nedavno je na raka. stoja}emo da {to hitnije odrìmo novi sastanak sli~an na~in "slobodu# dobio vezista Marko Sekretar Gradskog fudbalskog saveza Bawa kako bi "arhivirali# jo{ jedan predmet sa Grad- Maksimovi} koji je karijeru nastavio u Zagrebu. Luka kazao je i sqede}e: skog stadiona - zakqu~io je prvi operativac Grad- - Sve je tu kristalno jasno i stoga ne}emo - Zatraìli smo od uprave Borca da se do 30. skog fudbalskog saveza Bawa Luka Boro Loli}. imati teàk zadatak - kaè ~lan pomenutog or- januara pismeno izjasne da li ispuwavaju svoje ¥ S. B. C M C M Y K STONOTENISERKA MIQANA ANTONI] NAJZASLU@NIJA ZA USPJEHE PRIJEDORA Y K @ELIMO U KUP [AMPIONA

Ciq nam je da odbranimo titulu tre}a na me|unarodnoj smotri u Zagrebu... Ali, u najqep{em sje- BiH, kako bismo mogle nastupiti }awu ostalo mi je prvenstvo Bal- kana koje je odràno u Bawoj Lu- na najja~oj stonoteniskoj smotri, ci. U jakoj konkurenciji okitila kaè Miqana Antoni} sam se sa dvije bronze - u ekipnoj PRIJEDOR - Rijetko koji ricawe "dobitna kombinacija# za KVALIFIKACIJE klub iz Republike Srpske moè uspjehe. se pohvaliti da je dvije godine za- - Pro{le sezone do trofeja Igra~ica Prijedora Mi- redom osvajao {ampionsku titu- smo stigle bez ijednog poraza, a sa qana Antoni} nastupi}e u su- lu BiH. To je za rukom po{lo sto- uspje{nom serijom nastavile smo botu na kvalifikacijama za noteniserkama Prijedora, a na do- seniorsko prvenstvo BiH, ko- brom su putu da do|u i do tre}e je }e se odràti u Tuzli. Po- SREDWO[KOLKA red we u~estvova}e jo{ neko- krune. Jedna od glavnih krivaca za Miqana Antoni} uspje{na ovu dominaciju je mlada Miqana liko takmi~ara iz Prijedo- je na dva fronta. Ima 18 godi- ra. To su: Danijela Bali}, Ne- Antoni}, koja je ve} deset godina na i u~enica je Medicinske "zavisna# o ping-pongu. {kole u Prijedoru. U sportu vena Dali}, Marko Antoni} - Moje prve igra~ke su bile zna samo za uspjehe, a u {koli sa- i Goran Un~anin. loptica i reket - pri~a stonote- mo za petice. niserka Prijedora Miqana An- - Stoni tenis je moja najve- konkurenciji i u dublu - rekla je toni}. Qubav prema ovom sportu }a qubav, ali i {kola mi je ve- stonoteniserka Prijedora. naslijedila sam od oca Slavka, oma va`na u ìvotu. Iako mi Ekipe Prijedora Peru}ice su koji mi je bio prvi trener. Ve} treninzi oduzimaju dosta vre- jedini klubovi iz Republike Srp- kao klinka zavoqela sam stoni mena uvijek na|em vremena za ske, koje se takmi~e u najmasovni- tenis, a bolest je pre{la i na u~ewe - istakla je Antoni}eva. je stonoteniskom takmi~ewu BiH. mog mla|eg brata Marka. Jedino - Voqela bih da se to promi- moja mama ne voli ping-pong - ka- i u ovogodi{wem {ampionatu. jeni i da u ligi BiH ima jo{ pred- è kroz smije{ak Miqana Anto- Ciq nam je da odbranimo titulu stavnika iz Republike Srpske. Da- ni}. kako bismo mogle nastupiti na Miqana Antoni}: Sijaju balkanske bronze }emo sve od sebe da na{ klub i da- Mlade Prijedor~anke zasje- najja~oj stonoteniskoj smotri - qe bude najboqi i na taj na~in bu- nile su mnogo iskusnije ekipe u Kupu {ampiona. I za to - trofej lektivu i da su sve igra~ice zaslu- Pro{lu godinu mlada Prije- ske bronze se ne zaboravqaju. de uzor drugim ekipama iz Srp- Zajedni~koj ligi BiH. Miqana nikome ne damo. Istakla bih da je `ne za dobre rezultate - kaè dor~anka pamti}e po mnogobroj- - Dugo mjesto sam osvojila na ske - dodala je na kraju Miqana isti~e da su samo rad i veliko od- najve}a snaga na{eg kluba u ko- Antoni}eva. nim uspjesima, ali dvije balkan- seniorskom prvenstvu BiH, bila Antoni}. ¥ J. ÂNAK

ADRIANA AMBRO[, STRIJELAC @ENSKE EKIPE GEOFONA TRENER LONDONSKOG ÊLZIJA @OZE MURIWO TVRDI Prvak poznat, traì se drugi LONDON - Trener su se poslije posqedweg koje, te Engleskog prvenstva londonskog fudbalskog gi- la i oni okrenuli me|usob- za koje ve} i kladionice ka- ganta êlzija @oze Muri- noj borbi. ù da je zavr{eno. wo istakao je da jo{ uvijek - Imamo 11 bodova pred- niko u Engleskoj ne moè nosti i do kraja nam treba predvidjeti ko }e osvo- devet pobjeda i remi. Nije jiti drugo mjesto iza we- problem ni ako titulu pro- govog kluba. Samouvjere- slavimo u posqedwem kolu ni portugalski stru~- protiv Wukasla, ali zbog wak izjavio je poslije kluba i igra~a, volio bih pobjede nad Blekbur- da to bude na na{em stadi- nom (1:0) da je prven- onu. Na{i navija~i imaju stvo rije{e- svoju ra~unicu, jer namje- no i da je êl- ravaju da proslave titulu zi novi prvak 23. aprila protiv Fulama. Engleske. Trudi}emo se koliko mo- Ne- èmo da im to omogu}imo izvjesno- - istakao je Portuga- sti, ka- lac. Poslije me- ~a sa Blek- burnom ig- Jotanovi}, Ambro{ i Kiti}: Sjajni rezultati, lo{i uslovi ra~i i trener êlzi- GA\AGA\A SAMOSAMO REKORDEREKORDE ja optu`- C M C M Y K Mlada Tesli}anka sedam puta je Y K bila prvakiwa Republike Srpske, a uspjesi nisu izostali ni na me|unarodnim smotrama TESLI] - Djevojka sa pu{kom! Zvu- korde u raznim kategorijama i discipli- ricu. Nismo spavali i ta- ~i pomalo neobi~no, mo`da i opasno. Ali, nama. Sada je vlasnica najboqih rezulta- ko umorni pokupili smo najsjajnija od- ona je sasvim obi~na djevojka, a opasna je ta me|unarodnog programa u juniorskoj i li~ja. Zlato osvojeno u Crnoj Gori po- ili su do- samo za protivnice u streqani. Ruka joj seniorskoj konkurenciji (390 krugova). sebno mi je drago. Osim toga, ponosna sam ma}ina da je teren rijetko kada zadrhti, a pobjedu odnosi sa Wena soba oki}ena je sa pregr{t medaqa, i na drugo mjesto koje sam zauzela sa eki- bio dodatno nakva- najve}im brojem pogo|enih krugova. pehara, priznawa, diploma... U moru wih pom na "Salona DC openu# u Splitu - ka- {en i teàk za igru. Adriana Ambro{, jedna je od djevo- ipak postoji ne{to {to se izdvaja i ~e- zala je Ambro{eva. Me|utim, "plavci# su jaka iz najmla|e generacije tesli}kih bi- ga se posebno prisje}a. Ova vrsna sportistkiwa iz grada stre- izdràli, a poslije sera streqa{tva. Specijalnost joj je ga- qa{tva standardna je ~lanica i repre- sudijskog zvi`duka, |awe vazdu{nom pu{kom koja joj je doni- USLOVI zentacije BiH. Kaè da su joj i putovawa niko nije bio sre}nijela pregr{t medaqa. Ovim sportom po- sa ovom selekcijom draga, a dobri rezul- ji od @oze Muriwa. ~ela je da se bavi sa samo 10 godina, {to S obzirom na uslove u kojima rade, tati tako|e ne izostaju. Predvodnica je i ne ~udi ako se uzme u obzir da je wen otac tesli}ki strijelci zasluùju posebno trenutne, mo`da i najuspje{nije genera- - Ne znam {ta su Adolf cijeli svoj ìvot posvetio stre- priznawe. Rezultati bi sigurno mogli cije tesli}kog streqa{tva. Najsvjeìji uop{te o~ekivali, vaq- qa{tvu. Ubrzo je po~ela da prikupqa odbiti i boqi kada bi imali gdje da rade. trofej je onaj osvojen pro{le jeseni u pr- da da se ne}emo boriti, li~ja. - Ovo su muke. Nemamo pravu stre- venstvu BiH. ili da }emo slabije - Sa 12 godina sam se kao ~lanica pi- qanu, sve je improvizovano. A i to {to - Bile smo neprikosnovene u BiH sa @oze Muriwo: Titula ve} na Stem- igrati? Momci su odi- onirskog sastava Geofona okitila titu- imamo je lo{e. Posebno te{ko je radi- ukupno 39 bodova i presre}ne zbog toga. " grali fantasti~no, upr- lom prvaka Republike Srpske. Bili su ti u ovim zimskim uslovima. Treniramo Sada ve} 19. februara startuje novi {am- ford brixu" kos namjerno nakva{enom to po~eci mog bavqewa streqa{tvom. Ia- svaki dan po dva ~asa u potpuno hladnim pionat. Nadam se da }emo odbraniti ti- terenu koji nas je do~e- ko su bili u te{kim, ratnim vremenima, prostorijama i te{ko je opisati kako to tulu jer se to od nas o~ekuje. Moje klup- ko kaè, ima samo {to se Moram priznati da }e to kao. Da se utakmica ponovo radili smo kako smo znali i borili se da izgleda. Ali, mi ne}emo odustati, jer ske drugarice sve su mla|e od mene ali se volimo ovaj sport i nadamo se da }e ne- ti~e druge i tre}e pozici- biti jako neizvjesno, puno odigra na nekom drugom sta- ovaj sport odrìmo u ìvotu. Nije bilo jako dobro slaèmo, {to se vidi i po re- je. neizvjesnije od cijelog to- dionu, rezultat bi bio isti. nimalo lako ali uspjeli smo zahvaquju}i ko na}i razumijevawa i pomo}i nam - rezultatima. Naravno, za sve to moramo bi- upornosti nekoliko entuzijasta na{eg kla je Adriana Ambro{. ti zahvalne i trenerima Nevenu Ra{i}u - Ostvarili smo plani- ka {ampionata - kaè su- Moèmo pobijediti bilo kluba - istakla je Ambro{eva. i Miroslavu Dragi}u, koji nam posve}u- rano i siguran sam, kao i persamopouzdani Muriwo. koga i na bilo kakvom tere- Od tada wen pohod ka vrhu ne presta- - Ono {to nikada ne mogu zaboravi- ju maksimalnu pa`wu - istakla je vi{e- svi u klubu, da je titula ve} êlzi je ove sezone u nu i nadam se da je to jasno je. Do sada je sedam puta bila prvakiwa ti je Otvoreno prvenstvo Crne Gore 2000. struka rekorderka iz Tesli}a Adriana na "Stemford brixu#. Ar- trci za trofejima Lige svima koji su sumwali ili Republike Srpske od pionirskog do seni- godine. Imali smo nekakvo takmi~ewe u Ambro{. senal i Man~ester mogu da {ampiona, FA kupa i Liga jo{ uvijek sumwaju u ovaj orskog uzrasta. Osam puta je obarala re- Bawoj Luci i bukvalno otr~ali u Podgo- ¥ M. ILI] nas "jure#, ali mislim da kupa gdje sasvim dobro sto- tim - poru~uje Muriwo. ¥ 5. i 6. februar 2005. SPORT 3 PETRIÊVI] OD ODOVI]A DOBIO NOVU ULOGU FOTO-@URNAL IZ TRNA IZ ODBRANE U NAPAD Odlukom trenera Rudara, Mladen Petri~evi} }e na proqe}e igrati u samom {picu UGQEVIK - Nova uloga za voqan prikazanim u susretu sa gravawem pripremnih susreta - fudbalera Rudara Mladena Pe- Radni~kim istakao je sqede- dodao je Odovi}. C M C M Y K tri~evi}a. [ef stru~nog {ta- }e: Kormilar "zeleno-crnih# sa Y K ba Milomir Odovi} prekoman- - Ako se zna da je teren u Lu- nestrpqewem i{~ekuje odlazak u dovao ga je iz zadwe linije u na- kavcu bio prekriven snijegom, Me|ugorje. valni red. A on mu se ve} na pr- onda mogu biti zadovoqan onim - Minuli dana imali smo ve- voj test utakmici protiv Rad- {to su moji izabranici prika- likih muka sa terenom i zato jeni~kog u Lukavcu (1:1), revan- zali. Sa wihove strane bili je dva ~ekamo 8. februar kada }emo {irao na najboqi na~in - go- dosta trke i èqe za dokaziva- rad nastaviti u Me|ugorju. Tamo lom. wem. }emo iskoristiti priliku da od- - Dobro je krenuo i on }e i U ovoj prvoj provjeri nisu igramo nekoliko prijateqskih daqe konkurisati za sam {pic igrali novajlije Krsto Pero- me~eva. Po svoj prilici, na{i napada. Naravno, pored wega tu vi} i Aleksandar Skoko. rivali bi}e [iroki Brijeg, su jo{ novajlije Petar Gu{i} i - Perovi} jo{ nije dovoqno @eqezni~ar, Sloboda, Brotwo... Krsto Perovi}, kao i Slavi{a fizi~ki spreman i zbog toga ni- Vjerujem da }emo u potpunosti \ukanovi} - otkriva svoje na- je bio u kombinaciji. Ne{to spremno do~ekati nastavak fud- mjere strateg ~lana Zajedni~ke sli~na situacija je i sa Skokom, balskog proqe}a u Zajedni~koj fudbalske lige BiH iz Ugqevi- koji istovremeno ima problema ligi BiH - sumirao je prvi ~ovjek ka Milomir Odovi}. sa le|ima. Nadam se da }e usko- u stru~nom {tabu Rudara Milo- Milan Ozren i Predrag Majki}: Zalet za fudbalsko proqe}e Na pitawe koliko je zado- ro i wih dvojica po~eti sa odi- mir Odovi}. ¥ S. BABI] PODRU^NI SAVEZ KAPITEN I TRENER BORCA KOD DAVIDOVI]A GRADI[KA Prvi izbor Dogovor pa Skup{tina BAWA LUKA - Trener i ka- ga smo dobili ~vrsto obe}awe najboqih piten kod gradona~elnika. Sla- da }e Izborna Skup{tina biti voqub Stojanovi} i Goran \u- odràna u najskorije vrijeme. GRADI[KA - Izvje{taj o ki} u petak su imali razgovor Tako|e je rekao da }e ve} u sri- radu za 2004. godinu jedna je od ta- sa prvim ~ovjekom grada Bawe jedu i u petak imati razgovore ~aka dnevnog reda, koja }e se na- Luke Dragoqubom Davidovi}em. sa qudima koji }e preuzeti bri- }i na redovnoj Skup{tini Pod- Tema ovog sastanka bila je ak- gu o Borcu - kazao je Goran \u- ru~nog fudbalskog saveza Gra- tuelna situacija u Fudbalskom ki}. di{ka. Ova sjednica bi}e odr- klubu Borac. Kapiten i najiskusniji pr- àna u subotu, u lakta{kom Do- Kao {to je poznato, nedav- votimac tima sa Gradskog sta- mu zdravqa, i to, sa po~etkom od no je usvojena Odluka o tran- diona je dodao: 11 ~asova. sformaciji kluba u Sportsko - Dragoqub Davidovi} ima - Bi}e ovo dobra prilika da preduze}e, dru{tvo sa ograni~e- na{u bezrezervnu podr{ku. Re- sumiramo {ta smo sve uradili u nom odgovorno{}u. Ali, do da- kao je da }e nas posjetiti na tre- proteklom periodu. Isto tako na dana{weg ona jo{ nije spro- ningu, i to najvjerovatnije u po- raspravqa}emo i o finansijskom vedena u djelo. nedjeqak ili utorak, a tad }e i planu za ovu 2005. godinu. O~e- - Upoznali smo gradona~el- ostali igra~i biti upoznati u kujem da }e on poslije razmatra- nika da radimo u te{kim uslo- kakvoj se te{koj situaciji na- wa biti jednoglasno i usvojen - vima, da svakodnevno ostajemo lazi klub - zakqu~io je Goran rekao je generalni sekretar Pod- bez igra~a i da 26. ovog mjeseca \uki}. ru~nog fudbalskog saveza Gra- po~iwe drugi dio sezone. Od we- ¥ S. B. di{ka i dugogodi{wi sportski radnik \or|e Star~evi}. KOMPLETIRAN IGRA^KI KADAR JEDINSTVA Osim radnog dijela, Skup- Predrag Tati}: Trener za sada Darko Manojlovi}: Poja~awe iz {tina }e imati i sve~ani karak- Stjepanovi} novo ime , ter, jer }e se izabrati najboqi zadovoqan Omladinca Mobi S me|u najboqima. - Ovo je prvi put da biramo BR^KO - Radna atmosfera spektivnijih fudbalera koji je i nagra|ujemo najuspje{nije - na- u prvoliga{u Jedinstvu. Pod jesenas nastupao za Lokomoti- stavqa svoju pri~u prvi opera- nadzorom trenera Mladena No- vu. Nadam se da }e se on na ovim tivac gradi{kog saveza \or|e vakovi}a fudbaleri vrijedno pripremama nametnuti i da }e Star~evi}. To nije ~udo, jer po- treniraju za nastavak takmi~e- izboriti dres standardnog prvo- stojimo tek dvije godine. Tako wa u Prvoj ligi Republike Srp- timca - jo{ je kazao Novakovi}. }e priznawa dobiti klubovi ko- ske. ji su imali dobre rezultate kao - Igra~i su dobro podnijeli PREDSJEDNIK i oni koji se mogu pohvaliti do- prvu fazu priprema, gdje je ak- brom organizacijom. Isto tako cenat bio na sticawu fizi~ke Iako se ve} nekoliko da- snage. Svi su ozbiqno pristu- poklone dobi}e igra~i, trene- na nalazi na bolni~kom lije- pili radu i sa te strane sam vi- ~ewu predsjednik Jedinstva ri, fudbalske sudije kao i sport- {e nego zadovoqan - referi{e ski radnici i najperspektivni- Slobodan Te{i} pomno pra- kormilar Jedinstva Mladen No- ti situaciju u svom klubu. ji mladi fudbaler. vakovi}. On je na kraju istakao i ovo: - Telefon mi se "usijao# Poslije ove faze priprema od poziva. Zovu me sportski - Treba naglasiti da }emo na red dolaze i kontrolne utak- ovom prilikom uru~iti i pet radnici sa svih strana i è- mice. le brz oporavak na ~emu i zlatnih, kao i jednu srebrnu pla- - Nadamo se da }e se uskoro ketu. Za ova vrijedna priznawa ovim putem zahvaqujem. A pot- poboq{ati vremenski uslovi predsjedniku kluba Simiki- u konkurenciji se nalaze klubo- kako bi krenuli sa test me~e- vi sa prostora op{tina Gradi- vima. Imamo u planu da na na- }u dao sam smjernice za daqi {ka, Prwavor, Srbac i Lakta- {em terenu odigramo susrete sa rad i mislim da sve za sada {i. Kandidata ima dosta tako da Lokomotivom, Radnikom, Mo- funkcioni{e kako treba - re- imamo teàk zadatak, ali vjeru- dri~a Maksimom, Slobodom i kao je Te{i}. jem da }e pomenute nagrade dobi- Ora{jem - dodao je strateg br- C M ~anskog prvoliga{a. Ovom treba dodati da je @eqko Toqagi}, Predrag Miqevi} i Aleksandar Zrni}: Kuju {ampi- C M Y K ti oni koji su i najvi{e zaslu- Y K ìli - zakqu~io je generalni se- [to se ti~e igra~kog kadra, uprava obezbijedila smje{taj i onske fudbalske planove kretar Podru~nog fudbalskog dres Jedinstva u narednom pe- hranarinu za Hanki}a, Boji}a, saveza Gradi{ka \or|e Star~e- riodu nosi}e talentovani Sla- Blagojevi}a, Tomi}a i M. Stje- vi}. ven Stjepanovi}. panovi}a koji }e tako i daqe ¥ Z. V. - Radi se o jednom od najper- ostati u Jedinstvu. ¥ S. G. SA PRIPREMA FUDBALERA DRUGOLIGA[A SLOGE RADOM DO TITULE Igra~i vrijedno treniraju, {to je nagovje{taj da moèmo izboriti Prvu ligu, kaè Predrag Tati} TRN - Osvajawe {ampionske - Mawe-vi{e moèmo biti - To se posebno odnosi na Mi- titule i povratak na prvoliga- zadovoqni do sada ura|enim - re- lana Ozrena, Darka Manojlovi- {ku scenu zadatak je fudbalera feri{e {ef stru~nog {taba }a i Milutina Mu~alovi}a, ko- Sloge u drugom dijelu sezone. Sloge Predrag Tati}. Prvih ne- ji su se ve} dokazali. Tu se ne Trwani su jesen na drugoliga- koliko dana radili smo na na- smije zanemariti ni mladi Bo- {kom zapadu zavr{ili na tre- {em stadionu, a odnedavno tre- ris Grahovac, kao i \or|e Pet- }em mjestu. Zanimqivo je ista- ninge obavqamo na terenu koji kovi}. Naravno, uz starosjedio- }i da su oni osvojili identi~an se nalazi u sklopu kasarne u Za- ca Aleksandra Petre{a, isku- broj bodova (32) ba{ koliko i luànima. Igra~i besprijekor- snog Vladimira \ur|evi}a, te prvoplasirana @upa iz Milo- no izvr{avaju svoje obaveze, jer Predraga Majki}a... ima}emo jak savaca i drugoplasirani sastav su svjesni {ta nas o~ekuje u pro- tim, i u~initi sve da qubiteqi bawolu~kog Omladinca Mobi'S, qe}nom dijelu takmi~ewa u Dru- fudbala u Trnu od naredne sezo- a da bi pretekli pomenute riva- goj ligi Republike Srpske. ne gledaju prvoliga{ke me~eve - le igra~i iz Trna su od prvog Mladi stru~wak tima iz Tr- optimista je kormilar Sloge Milorad Macanovi} i Nenad Kuki}: Ni{ta im nije te{ko dana svojski zapeli na treninzi- na u borbi za bodove mnogo o~e- Predrag Tati}. (Snimio R. [IBAREVI]) ma. kuje i od zimskih poja~awa. ¥ S. B. 4 SPORT 5. i 6. februar 2005. DEVETNAESTO SVJETSKO RUKOMETNO PRVENSTVO U TUNISU - OD 23. JANUARA DO 6. FEBRUARA @ALBA Selektor "plavih# Veselin Vujovi} je odmah poslije zavr- SUDIJE NAS UNI[TILE {etka utakmice sa Hrvat- skom najavio da }e delegacija Srbije i Crne Gore ulo- ìti àlbu na su|ewe Ne vrijedi igrati pod ovakvim uslovima, kada sudije danskog para dijele, nepravdu. Mislim da nismo zasluìli da nas Laursena i Nilsena. onako o{tete, kaè @ikica Milosavqevi} - Mo- C M `da C M Y K NABEL - Poraz od selekci- se dobro postavio. Sre}a nam je bi Y K je Hrvatske, koji je najboqe ru- ovoga puta okrenula le|a. SUBOTA me- kometa{e Srbije i Crne Gore On je daqe naglasio da je mo- Za 7 . mjesto ko{tao polufinala prvenstva `da pogrije{io {to su "plavi# Rusija - Norve{ka (10) svijeta, prouzrokovao je ogrom- igrali otvoreniju odbranu, ali Za 11. mjesto no razo~arewe u redovima "pla- i da Ratko \urkovi} nije zaslu- Slovenija - [vedska (11) vog# tima, prije svega zbog di- ìo da dobije crveni karton za Za 5. mjesto jeqewa "pravde# danskih arbi- prekr{aj koji kasnije vi{e ni- Gr~ka - SCG (12.30) tara Laursena i Nilsena. je sankcionisan. Za 9. mjesto Selektor Veselin Vujovi} - Imamo {ansu da na{ kona- ê{ka - Wema~ka (13) odao je priznawe protivni~koj ~an plasman bude relativno za- Polufinale ko- Tunis - [panija (15) da- reprezentaciji, rekav{i da je dovoqavaju}i. Treba izdràti vi} zasluèno pobijedila, ali je na- do kraja i biti xentlmen - kaè Francuska - Hr- qe vatska (17.30) sti- trebalo glasio da je "uàsnut kriteri- Vujovi}. snuo je jumom su|ewa#: Kapiten @ikica Milosa- podijeliti zube i prije po~et- - êstitam Hrvatima na vqevi} tako|e je osudio neujed- NEDJEQA zaigrao - uspjehu, a mojim igra~ima zai- na~eno su|ewe Danaca, konstatu- Za 3. mjesto (15) ka Svjetskog Finale (17.30) i to do- prvenstva. Tra- sta nemam ju}i, pri tome, da su "plavi# pro- bro - na ì}emo da se iza- {ta da zamjerim. Maksimal- kockali "zaista veliku {ansu#: odlu~uju- nalizira svako su- no su se borili i zalagali i bi- - Ne vrijedi igrati pod ova- ga stvorili smo priliku da sa- }em susre- |ewe od po~etka li na domak pobjede, ali sma- kvim uslovima, kada sudije dije- mi odlu~imo ishod me~a, ali ni- tu i pored {ampionata do utak- tram da na kraju nismo slavili le, u stvari, nepravdu. Mislim smo imali sportske sre}e - is- ozbiqne mice sa Hrvatskom, pa u velikoj mjeri zahvaquju}i ne- da nismo zasluìli da nas ona- takao je Milosavqevi}. povrede da vidimo na kakav na- korektnom su|ewu. Danci su nas ko o{tete. Me|utim, i pored to- "Plejmeker# Danijel An|el- mi{i}a: ~in treba da se igra da drasti~no o{tetili - izjavio je - Ako bi i mi imali sli~no Vujovi}. PRVA GRUPA DRUGA GRUPA smo pro- dijeqewe pravde kao Selektor Srbije i Crne Go- kockali na{i protivnici. Ovo re je dodao da je u Tunisu ostva- Prvo kolo: Gr~ka - Slovenija Prvo kolo: [panija - Wema~ka stvarno vi{e nema ve- 29:37, Tunis - ê{ka 36:25, Fran- 32:28, [vedska - SCG 26:26, Hrvat- vo|stvo od ren boqi plasman nego na pro- cuska - Rusija 25:22. ska - Norve{ka 25:28. tri gola i ze sa ìvotom. Ne {logodi{wem prvenstvu Evro- Drugo kolo: ê{ka - Francuska Drugo kolo: Wema~ka - Hrvatska pobjedu, znam samo za{to su pe u Sloveniji, ali da su i on i 26:31, Slovenija - Tunis 26:26, Ru- 26:29, SCG - [panija 28:28, Nor- morali ba{ nas sudije uzele igra~i ipak nezadovoqni: sija - Gr~ka 24:29. ve{ka - [vedska 34:31. smo da sa- "na zub# - rekao je Tre}e kolo: Gr~ka - ê{ka 29:31, - [teta, imali smo sjajnu Tre}e kolo: [vedska - Wema~ka ~uvamo ba- vidno razo~aran Tunis - Rusija 35:24, Francuska - 22:27, Hrvatska - SCG 24:23, [pa- Veselin Vujovi}. priliku za polufinale. Bili Slovenija 26:26. nija - Norve{ka 31:24. rem remi. smo boqi ve}im dijelom susre- 1. Tunis 5 2 3 0 150:128 7 1. Hrvatska 5 4 0 1 139:135 8 Me|utim, ta, ali nas je pad koncentraci- Veselin Vujovi}: Sre}a na strani protivnika Posqedwu utak- 2. Francuska 5 2 2 1 127:120 6 2. [panija 5 3 1 1 155:139 7 povremeno je u zavr{nici ko{tao trijum- smo prebr- micu na Svjetskom 3. Gr~ka 5 2 1 2 134:138 5 3. SCG 5 2 2 1 127:126 6 fa. Posqedwi napad i {ansu da zo zavr{avali akcije i to su Hr- u sportu - naveo je An|elkovi}, prvenstvu u Tunisu izjedna~imo nismo iskoristili 4. Rusija 5 2 0 3 126:137 4 4. Norve{ka 5 2 1 2 137:139 5 vati znali da iskoriste. Jedno- dodaju}i da "plavim# niko ne Srbija i Crna Gora }e odigrati u zbog toga {to je Suxum dobio ja- 5. ê{ka 5 2 0 3 131:147 4 5. Wema~ka 5 1 1 3 132:135 3 stavno nismo imali sre}e, odlu- moè da zamjeri na zalagawu i subotu (12.30 ~asova) protiv Gr~- ko te{ku loptu, a wihov golman 6. Slovenija 5 1 2 2 142:140 4 6. [vedska 5 0 1 4 132:148 1 ~ile su sitnice, ali tako je to borbenosti. ke. Bi}e to me~ za peto mjesto. ¥ RATKO NIKOLI] I MARKO KRIVOKAPI] OGORÊNI NA ARBITRE KUGLA[KO PRVENSTVO REPUBLIKE SRPSKE TABELA Sramota za svjetski rukomet Lakta{i ili Vitaminka 1. Lakta{i 7 7 0 0 43:13 14 NABEL - Reprezentativci Sr- nala. Bili smo boqi od protivnika, BAWA LUKA - Lakta{i ci Milorada [u{wara su jesenas 2. Vitaminka 7 6 0 1 41:15 12 bije i Crne Gore Ratko Nikoli} i ali nismo pro{li daqe. Ne znam {ta Astra SB ili Vitaminka? Ko zabiqeìli svih sedam pobjeda i 3. Derventa 7 5 0 2 31:25 10 Marko Krivokapi} izjavili su poda kaèm, svaki komentar je suvi- }e u Zajedni~ku ligu BiH bi}e ako je suditi po tome, oni su pr- 4. Lijev~e 7 4 0 3 32:24 8 slije poraza od Hrvatske, da je "su- {an. Stvarno sam razo~aran i ne znam poznato poslije sedam kola kovi favoriti za titulu. 5. Hercegovac 7 3 0 4 30:26 6 |ewe bilo katastrofalno# i ocije- ni za{to se igra ovaj rukomet. Nema liko }e se odigrati u proqe}- - Svi redom smo ubije|eni da 6. Trebi{wica 7 1 0 6 17:39 2 nili da je to "sramota za svjetski ru- smisla. Svi ste vidjeli kako je bilo nom dijelu {ampionata Repu- }emo ostati i kraj prvenstva do- 7. S. soko (-2) 7 2 0 5 17:39 2 komet#. - istakao je Nikoli}. blike Srpske. ~ekati na vrhu tabele - kaè 8. Rudar (U) 7 0 0 7 13:43 0 - Nevjerovatno je da se ovako ne- Lijevi bek Marko Krivokapi} je Lakta{i Astra SB su prezi- predsjednik i kugla{ Lakta{a {to dogodilo u jednoj odlu~uju}oj ocijenio da je ekipa dala sve od sebe mili na vrhu tabele. Izabrani- Astra SB, Vlado Kep~ija. Jese- - Po~etkom marta do~ekujemo utakmici. Ne mogu da vjerujem da su da pobijedi Hrvatsku. nas smo pokazali da smo najkva- lidera u "Boriku# i tada bi mo- sudije tokom cijelog me~a pomagale - Trudili smo se maksimalno i 8. KOLO litetniji i da nam je mjesto u eli- gla pasti odluka o titulu. Sma- svjetskom i olimpijskom pobjedniku igra~i, golmani i stru~ni {tab, ali ti. Ipak, moramo biti oprezni, tram da imamo kvalitet da pobi- - rekao je Nikoli}. nismo mogli da pobijedimo i rivala jedimo Lakta{e i plasiramo se Pivot "plavih# je dodao da se i sudije. Ovo je velika nepravda - re- jer }e svi poku{ati da nas "sru- 5/6. februar {e# sa trona. u Zajedni~ku ligi BiH. Naravno osje}a "ispra`weno#, jer kaè da kao je Krivokapi}. ¥ Trebi{wica - Vitaminka se dva mjeseca spremao za takmi~e- Vitaminka za prvoplasira- i na ostalim me~evima moramo we i da se na kraju sve lo{e zavr- Marko Krivokapi}: Ovo Rudar (U) - Hercegovac nom ekipom zaostaje dva boda. Ba- dati sve od sebe, ako èlimo da wolu~ani su u prvom dijelu sezo- stignemo do ciqa - kaè kugla{ {ilo. je nepravda Lijev~e - Srpski soko - Bili smo na korak od polufi- Lakta{i - Derventa ne samo jednom poraèni i to ba{ Vitaminke Miroslav ]ur~ija. od Lakta{a. ¥ D. Pr. PRVA LIGA SRPSKE ZA ODBOJKA[E LIDER GOSTUJE U SOKOCU Drina bez {ansi Glasinac na popravnom 9. KOLO 11. KOLO 13. KOLO 12/13. februar 26/27. februar 12/13.mart BAWA LUKA - Sve utakmice 13. kola Prve li- BAWA LUKA - Odbojka{ice Glasinca u 13. ge Republike Srpske za odbojka{e na programu su kolu do~eka}e lidera {ampionata Republike Srp- Lakta{i - Trebi{wica Lijev~e - Trebi{wica Rudar (U) - Trebi{wica u subotu. Najzanimqiviji susret odigra}e se u Qu- ske ekipu Jedinstvo Mobi'S. Doma}ini }e biti na Derventa - Lijev~e Lakta{i - Rudar (U) Lijev~e - Vitaminka biwu, gdje }e istoimeni klub do~ekati drugopla- velikom ispitu po{to }e se morati iskupiti za neo- Srpski soko - Rudar (U) Derventa - Vitaminka Lakta{i - Hercegovac ~ekivani poraz u pro{loj rundi. Zanimqivo }e sirano Jedinstvo. Lider {ampionata Modri~a Op- Hercegovac - Vitaminka Srpski soko - Hercegovac Derventa - Srpski soko tima ima}e lak zadatak protiv zvorni~ke Drine, biti i u Gackom, gdje }e doma}i klub snage odmje- riti sa Radnikom Bijeqina put. Drugoplasirana C M koja se nalazi na pretposqedwem mjestu sa samo C M Y K osam osvojenih bodova. Ekipa Studenta ugosti}e ekipa HE na Drini ugosti}e "fewera{a# tim Fa- 10. KOLO 12. KOLO 14. KOLO Y K "fewera{a# Gradi{ku, a na ispitu }e biti odboj- mos Koran, a Modri~a }e se sastati sa Magli}em. U 13. kolu sastaju se: GACKO: Gacko - Radnik ka{i Gacka protiv Radnik Elvaka. 19/20. februar 5/6. mart 19/20. mart U 13. kolu Prve lige Republike Srpske za od- Bijeqina put (15 ~asova), SOKOLAC: Glasinac - bojka{e sastaju su: GACKO: Gacko - Radnik Elva- Jedinstvo Mobi'S (16), MODRIÂ: Modri~a - Ma- Trebi{wica - Hercegovac Trebi{wica - Srpski soko Trebi{wica - Derventa ko (17 ~asova), GRADI[KA: Gradi{ka - Student gli} (16), VI[EGRAD: HE na Drini - Famos Ko- Vitaminka - Srpski soko Hercegovac - Derventa Srpski soko - Lakta{i (18), QUBIWE: Qubiwe - Jedinstvo (18), MODRI- ran (17 ~asova). Sve utakmice su na programu u su- Rudar (U) - Derventa Vitaminka - Lakta{i Hercegovac - Lijev~e Â: Modri~a Otima - Drina (18 ~asova). botu, 5. februara. ¥ J. ^. ¥ J. ^. Lijev~e - Lakta{i Rudar (U) - Lijev~e Vitaminka - Rudar (U) ZAJEDNI^KA KUGLA[KA LIGA BiH, 12. KOLO BORIK" U CENTRU PA@WE Najzanimqiviji" me~ se igra u Bawoj Luci, gdje se sastaju gradski rivali Borac i Knin BAWA LUKA - Gradski derbi gla{ Borca Nove Bawolu~ke banke kugla{ Knin Gagitransa, Davor Ka- u "Boriku# izme|u Borca Nova Ba- Nikola \uri}. Ove godine smo dva lat. walu~ka banka i Knin Gagitransa puta bili boqi od gradskog rivala, I gradi{ka Kozara }e biti na bi}e najzanimqiviji duel 12. kola {to jasno govori da smo kvalitetni- velikom isku{ewu u ovom kolu. Li- Zajedni~ke kugla{ke lige BiH. ji. Knin ima dobar tim, ali Borac }e der gostuje u Kakwu kod uvijek opa- Oba bawolu~ka kluba imaju {am- osvojiti bodove. snog Rudara. pionske ambicije, pa treba o~eki- I u redovima Knina Gagitransa Parovi 12. kola: subota: TUZLA: vati neizvjesnu borbu do posqed- vlada optimizam pred ovaj veoma va- Zrinski - Sloboda, KAKAW: Rudar wih hitaca. àn me~: - Kozara, PRIJEDOR: Rudar Agroma- - Ne sje}am se kada nas je Knin - Ko je boqi, vidje}e se na stazi. ri} - @eqezni~ar, nedjeqa: BAWA posqedwi put pobijedio - kaè ku- Imamo ve}i fond kvalitetnih ku- LUKA: Borac Nova Bawalu~ka ban- gla{a i to }e biti na{a velika pred- ka - Knin Gagitrans. Odgo|en je su- Davor Kalat (Knin GT): nost u derbiju. Na{ ciq je titula i sret Bawalu~ka pivara - Biha}. Teàk ispit zato na svim me~evima do kraja {am- Svi me~evi po~iwu u 11 ~asova. pionata idemo na pobjedu - istakao je ¥ D. PRA[TALO 5. i 6. februar 2005. OGLASI 5 "GLAS SRPSKI - GRAFIKA# AD "GLAS SRPSKE# AD BAWA LUKA BAWA LUKA Broj: AD-233/05 Na osnovu ~lana 246. Zakona o preduze}ima i ~lana 48. Statuta "Glas srpski - Datum: 4. februar 2005. godine Grafika# AD, Upravni odbor Na osnovu ~lana 246. Zakona o preduze}ima i ~l. 48. Statuta "Glas Srpske# AD Bawa Luka, Upravni odbor "Glasa Srpske# AD Bawa Luka SAZIVA

III redovnu Skup{tinu Akcionarskog dru{tva "Glas srpski - Grafika# AD Bawa SAZIVA Luka, koja }e se odràti dana 1. marta 2005. godine (utorak) u zgradi Dru{tva, u III redovnu Skup{tinu akcionara "Glas Srpske# AD Bawa Luka Bawoj Luci, ulica Skendera Kulenovi}a br. 93, sa po~etkom u 12 ~asova. Za sjednicu Skup{tine predlaè se sqede}i Skup{tina }e biti odràna 1. 3. 2005. godine (utorak) sa po~etkom u 11 ~asova u sjedi{tu Dru{tva, ulica Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka DNEVNI RED DNEVNI RED 1. Izbor radnih tijela (Verifikaciona i Kandidaciona komisija, zapisni~ar i broja~ glasova), 1. Izbor radnih tijela (Verifikaciona i Kandidaciona komisija, zapisni~ar i bro- 2. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine, ja~ glasova), 3. Usvajawe Izvoda iz zapisnika sa prethodne sjednice Skup{tine akcionara, 2. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine, 3. Usvajawe Izvoda iz zapisnika sa prethodne sjednice Skup{tine, 4. Usvajawe prijedloga Statuta Preduze}a, 4. Usvajawe prijedloga Statuta Preduze}a, 5. Usvajawe prijedloga Poslovnika o radu Skup{tine, 5. Usvajawe prijedloga Poslovnika o radu Skup{tine, 6. Usvajawe prijedloga Eti~kog kodeksa Preduze}a, 6. Usvajawe prijedloga Eti~kog kodeksa Preduze}a, 7. Dono{ewe odluke o izboru: 7. Dono{ewe odluke o izboru: - v. d. Nadzornog odbora, v. d. Nadzornog odbora, - v. d. Odbora za reviziju, v. d. Odbora za reviziju, 8. Dono{ewe odluke o kriterijumima za izbor ~lanova Nadzornog odbora ispred 8. Dono{ewe odluke o kriterijumima za izbor ~lanova Nadzornog odbora ispred dràvnog kapitala, dràvnog kapitala, 9. Dono{ewe odluke o raspisivawu javnog konkursa za izbor ~lanova Nadzornog odb- 9. Dono{ewe odluke o raspisivawu javnog konkursa za izbor ~lanova Nadzornog odbora ispred dràvnog kapitala, ora ispred dràvnog kapitala, 10. Dono{ewe odluke o imenovawu Komisije za nominovawe ~lanova Nadzornog 10. Dono{ewe odluke o izboru Komisije za nominovawe ~lanova Nadzornog odbora, odbora, 11. Usvajawe Plana poslovawa "Glas Srpske# AD za 2005. godinu. 11. Usvajawe plana poslovawa "Glas srpski - Grafika# AD za 2005. godinu. Pozivaju se akcionari da li~no ili putem punomo}nika u~estvuju u radu Skup{tine.

Pozivaju se akcionari da li~no ili putem punomo}nika u~estvuju u radu Skup{tine. Materijal iz prijedloga dnevnog reda bi}e dostupan u~esnicima Skup{tine svakog Materijal iz prijedloga dnevnog reda bi}e dostupan u~esnicima Skup{tine svakog radnog dana u sjedi{tu Dru{tva u Bawoj Luci, ulica Skendera Kulenovi}a br. 93, u radnog dana u sjedi{tu Dru{tva u Bawoj Luci, ulica Skendera Kulenovi}a br. 93, vremenu od 9 do 14 ~asova (Stru~na slu`ba Dru{tva). u vremenu od 9 do 14 ~asova (Stru~na slu`ba Dru{tva). U slu~aju da se redovna Skup{tina ne odrì navedenog dana, zbog nedostatka kvo- U slu~aju da redovna Skup{tina ne bude odràna navedenog dana, zbog nedostatka kvoruma, ponovqena }e biti odràna dana 3. marta 2005. godine (~etvrtak) u isto vri- ruma, ponovqena }e biti odràna dana 3. marta 2005. godine (~etvrtak) u isto vrijeme, na istom mjestu i sa istim dnevnim redom. jeme, na istom mjestu i sa istim dnevnim redom. UPRAVNI ODBOR UPRAVNI ODBOR

"GLAS SRPSKI - TRGOVINA# AD BAWA LUKA M T O^NO Na osnovu ~lana 246. Zakona o preduze}ima i ~lana 48. Statuta "Glas srpski - Tr- U IS govina# AD, Upravni odbor EVU SARA J SAZIVA Na adresi: Kara|or|eva b. b. OBAVJE[TEWE III redovnu Skup{tinu Akcionarskog dru{tva "Glas srpski - Trgovina# AD Bawa (dvorana "SLAVIJA#) Luka, koja }e biti odràna dana 1. marta 2005. godine (utorak) u zgradi Dru{tva, u U prostorijama preduze}a Kontakt telefoni: 057/343-097, Bawoj Luci, ulica Skendera Kulenovi}a br. 93, sa po~etkom u 13 ~asova. Za sjednicu Skup{tine predlaè se sqede}i 057/343-098, faks: 057/340-503 INTERNATIONAL - PRESS E-mmail: [email protected] u Isto~nom Sarajevu DNEVNI RED moète predati besplatne male oglase, komercijalne oglase, 1. Izbor radnih tijela (Verifikaciona i Kandidaciona komisija, zapisni~ar i broja~ glasova), reklamne poruke, 2. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine, obavje{tewa i ~ituqe. 3. Usvajawe Izvoda iz zapisnika sa prethodne sjednice Skup{tine akcionara, 4. Usvajawe prijedloga Statuta Preduze}a, 5. Usvajawe prijedloga Poslovnika o radu Skup{tine, 6. Usvajawe prijedloga Eti~kog kodeksa Preduze}a, 7. Dono{ewe odluke o izboru: - v. d. Nadzornog odbora, - v. d. Odbora za reviziju, 8. Dono{ewe odluke o kriterijumima za izbor ~lanova Nadzornog odbora ispred dràvnog kapitala, 9. Dono{ewe odluke o raspisivawu javnog konkursa za izbor ~lanova Nadzornog odbora ispred dràvnog kapitala, 10. Dono{ewe odluke o imenovawu Komisije za nominovawe ~lanova Nadzornog odbora, 11. Usvajawe plana poslovawa "Glas srpski - Trgovina# AD za 2005. godinu.

Pozivaju se akcionari da li~no ili putem punomo}nika u~estvuju u radu Skup{tine. Materijal iz prijedloga dnevnog reda bi}e dostupan u~esnicima Skup{tine svakog radnog dana u sjedi{tu Dru{tva u Bawoj Luci, ulica Skendera Kulenovi}a br. 93, u vremenu od 9 do 14 ~asova (Stru~na slu`ba Dru{tva). U slu~aju da se redovna Skup{tina ne odrì navedenog dana, zbog nedostatka kvoruma, ponovqena }e biti odràna dana 3. marta 2005. godine (~etvrtak) u isto vrijeme, na istom mjestu i sa istim dnevnim redom. UPRAVNI ODBOR POBJEDA FUDBALERA CRVENE ZVEZDE U ANTALIJI OPET STARI @IGI] Napada~ crveno-bijelih" sa tri gola bio je prvo ime " utakmice protiv be~ke Admire BEOGRAD - Finalni tur- nir regionalnog ko{arka{kog ANTALIJA - Fudbaleri Cr- peti je djelo Kazada{viqija, ko- ziteta. Naàlost, Lukovi} se po- takmi~ewa, Gudjer lige igra}e se vene zvezde nastavqaju sa ubjedqi- ji je smjestio loptu u sopstvenu vrijedio i na wega ne mogu da ra- od 28. aprila do 1. maja u Beogra- vim igrama na pripremama u tur- mreù. Po~asni gol za Torpedo ~unam barem dvije nedjeqe - kaè du. Prve utakmice na programu skom qetovali{tu Antaliji. Po- postigao je Mekaladze u 10. minu- trener Ratko Dostani}. su u ~etvrtak, 28. aprila, kada slije prekju~era{wih 2:0 protiv tu. Razigrani "crveno-bijeli# bi- U ponedjeqak Zvezdin "A# }e se sastati prvoplasirana i be~ke Admire, kad je utakmica li su neuhvatqivi za Gruzijce, pa reprezentativci Panteli} i Du- osmoplasirana ekipa regular- C M C M Y K prekinuta zbog mraka u 33. minu- je Jankovi} pogodio stativu, a di} kre}u za Beograd da se pri- nog dijela, zatim druga i sedma. Y K tu, ju~e je savladan gruzijski pr- Panteli} proma{io jedanaeste- druè "plavima# za put u Sofi- U petak, 29. igra}e tre}a i {e- voliga{ Torpedo visokim rezul- rac i dva "zicera#. ju. Istog dana ~lanovi mlade se- sta ekipa, kao i ~etvrta protiv tatom 5:1 (2:1). - Insistiram na utakmicama i lekcije Milanovi}, Basta, Janko- pete. Polufinale je zakazano za Kqu~ni igra~ me~a bio je Ni- igra}emo svaka dva-tri dana. U nevi} i Bievac doletje}e u Istan- 30. april, a finale za 1. maj. kola @igi}, koji je postigao tri djequ }emo se oprobati protiv ru- bul, a odatle direktno u glavni ¹ ¹ ¹ MADRID - Pobjedom i u gola (u 2, 71. i 78. minutu), jedan munskog Kluà, koji je poznatiji grad Bugarske. drugom susretu nad Vaqadoli- gol je postigao Jankovi} u 90, a pod nekada{wim imenom Univer- ¥ B. MARKOVI] dom, Atletik Bilbao se plasi- rao u polufinale {panskog Ku- pa kraqa. U susretima odigra- LUIS FIGO O NASTAVKU KARIJERE nim u srijedu plasman u polufinale obezbijedili su Osasuna i Luis Figo: Engleska moj san Betis. Odlazi iz êka se jo{ jedan polufi- Nikola @igi}: Madrida MADRID - pu{tao Madrid, wegova èqa je nalista, koji }e biti poznat Po{to je Luis oti}i u Englesku. Ponovo trese mreè poslije drugog susreta izme|u Figo izjavio - Kao i svaka druga osoba i ja Numansije i Atletika iz Ma- da }e napusti- èlim {to prije rije{iti svoju drida. ti Real Madrid budu}nost. S obzirom na moje godi- ZA OL STAR" ME^ U DENVERU Vaqadolid - Atletik Bil- ukoliko mu kra- ne, bilo bi mi logi~no da me puste " bao 0:1 (Jeste 73 penal). jem sezone ne prona kraju ove sezone, ukoliko ne è- ¹ ¹ ¹ Odre|ene prve petorke RIM - U posqedwoj utakmi- duè ugovor, poja- le produìti ugovor sa mnom - re- ci 22. kola italijanske "Serije vili su se prvi in- kao je Figo. WUJORK - Objavqene su prve iz Srbije i Crne Gore. "Istok# }e A#, Bolowa je ubjedqivo savla- teresanti, a radi se Portugalski internacionalac petorke za "Ol star# utakmicu koja voditi Sten Van Gandi, ~iji Majami dala Parmu sa 3:1 i tako potvr- o êlziju i Totenhe- je dodao da ukoliko ode iz Reala, se igra u Denveru 20. februara. Po- ima najboqi skor, dok trener zapad- dila odli~nu formu. mu, kao i Man~ester sigurno ne}e igrati ni u jednom stave su odredili navija~i {irom ne konferencije jo{ uvijek nije od- Bolowa - Parma 3:1 (Susi junajtedu. klubu sa Pirinejskog poluostrva. svijeta, a najve}i broj glasova dobi- re|en. li su centri Jao Ming i [ekil O Evo i deset startera za me~ u 55, Amorozo 72, Belu}i 90 - So- Por- - Siguran sam da ne}u igrati ni za rentino 86). tugalac koji drugi klub u [paniji. Engle- Nil. "Pepsi centru# u Denveru, Istok: "Petice# Zapada i Istoka dobi- [ekil O'Nil, Vins Karter, Grent ¹ ¹ ¹ kome ska je moj san i tamo bih htio da le su rekordnih 2.558.278 odnosno Hil, Alen Ajverson i Lebron Xe- MADRID - Visente del Bo- 2006. go- nastavim karijeru - dodao je Fi- 2.488.089 glasova. Rekord je do sada dr- jms, Zapad: Tim Dankan, Kevin Gar- ske, koji je nedavno dobio "nogu# dine is- go. ào najboqi igra~ svih vremena Ma- net, Jao Ming, Kobi Brajant i Trej- iz Be{ikta{a, od sezone 2005/06. ti~e ugo- Prema engleskom dnevniku "Di jkl Xordan koji je 1997. godine dosi Mekgrejdi. bi}e novi trener Deportiva iz vor sa independent#, êlzi je najzainte- bio 2.451.136 glasova navija~a. Me- Predrag Stojakovi} je dobio La Koruwe. êlnici tima iz La "kraqev- resovaniji za dovo|ewe portugal- |utim, tada nije moglo da se glasa u 374.588 glasova me|u krilnim igra- Koruwe i biv{i trener Real skim# klu- skog fudbalera, a "hladni# nisu ni cijelom svijetu, prvenstveno Kini. ~ima na zapadu, {to je bilo dovoq- Madrida su sve na~elno dogovo- bom objasnio je no- u Totenhemu i Man~ester junajte- Me|u 10 odabranih nema igra~a no tek za 6. mjesto. ¥ rili, ali slu`beno ne}e biti vinarima da }e napustiti du. List, ipak, predvi|a da bi se ni{ta objavqeno dok ne zavr{i "Santijago Bernabe# uko- Figo, ukoliko bi napustio Madrid, sezona. Dosada{wi trener De- liko se do qeta sa ~elnici- najvjerojatnije preselio kod svog MARKO JARI] BLISTAO U TRIJUMFU KLIPERSA portiva, Havijer Irureta, }e na ma kluba ne dogovori o pro- zemqaka @ozea Muriwa u klub sa kraju sezone, poslije {est godi- duèwu ugovora, a ako bude na- "Stemford Brixa#. ¥ na, napustiti klub. Izjedna~en rekord ¹ ¹ ¹ WUJORK - Izjedna~iv{i tri ci u kojoj je Memfis vodio sa veli- VALENSIJA - Bernardo POSLIJE 13 ODIGRANIH KOLA KO[ARKA[KE EVROLIGE godine star li~ni rekord NBA ka- kih 66:48 a na kraju poraèn sa Koradi mogao bi napustiti Va- rijere u postignutim poenima, Mar- 103:106. Odli~an je bio i @eqko Re- lensiju na qeto, poslije samo mamio - Prokom Trefl 71:63 ko Jari} bio je najzaslu`niji {to bra~a koji je postigao 14 poena i pri jedne sezone provedene na "Me- Ostale jo{ dvije vize (Lorbek 17, Vujani} 6 - Jagodnik su Los An|eles Klipersi protiv tome imao ~etiri uhva}ene lopte, te staqi#. Opcije su povratak u 20, ]iri} bez poena), Estudijan- Memfisa stigli do tre}e uzastopne po jednu asistenciju i blokadu. Italiju ili odlazak u englesku MINHEN - Kolo prije kra- Najvi{e su profitirali tes - Real Madrid 90:84 (Garses 19, pobjede. Reprezentativni plejmejker Rezultati: Majami - Klivlend Premijer ligu. Italijanski naja prve faze takmi~ewa u Evro- AEK i @algiris koji su poslije Lon~ar 14 - Xelabel 19). grupa SCG je, {utiraju}i 14-9 i pri tome 100:88 (O'Nil 26, 12 sk - Xejms 31, 10 pada~ je odigrao samo 11 cijelih ligi ostala su samo dva upra`we- pobjede Makabija nad Olimpijom "B#: Makabi - Olimpija 95:82 pogodiv{i ~etiri trojke, protiv as, Pavlovi} 2, 1 sk), Memfis - LA utakmica za Valensiju i ~esto na mjesta za "Top 16#. U me~evi- sigurni u~esnici druge runde. Za (Parker 22 - O`bolt 20), grupa "grizlija# odigrao jednu od najbo- Klipers 103:106 (Miler 16 - Simons je bio kori{}en kao zamjena u qih partija od kada se otisnuo "pre- 26, Jari} 25 ({ut 14-9, trojke 6-4), 6 rotacijskom sistemu trenera ma 13. kola odigranim u ~etvrtak dva preostala mjesta koja vode u "C#: Panatinaikos - Ulker 79:72 ko bare#. Ubaciv{i 25 ko{eva uz as, 3 sk, 1 uk, Rebra~a 14, 4 sk, 1 as, 1 Klaudija Ranijerija. Na po~et- nije bilo iznena|ewa, ako se iz- sqede}u fazu bori}e se Skavo- (Lakovi~ 18, [}epanovi} 5 - Er- {est asistencija, tri skoka i jednu bl), LA Lejkers - San Antonio 91:103 ku sezone je stigao iz Lacija za uzme poraz Reala u gradskom der- lini, Unikaha i Ulker. dogan 18), Beneton - Ortez 91:73 "kra|u#, Jari} je, uz Simonsa, pred- (Odom 23, 13 sk, Divac nije igrao - ~ak 18 miliona evra. ¥ biju od Estudijantesa. Rezultati, grupa "A#: Kli- (Garnet 16 - êtmen 17). ¥ vodio svoj tim do trijumfa u utakmi- Parker 22, 9 as). ¥

FUDBALSKI SAVEZ SCG SVJETSKO PRVENSTVO U SMUÂWU Odluka o ZLATO RAJHU Kosanovi}u Austrijski takmi~ar je dominantnim BEOGRAD - Izvr{ni odbor vo`wama, naro~ito u slalomu, nacionalne ku}e fudbala zasje- da}e u subotu (12 ~asova) i raz- obezbijedio najsjajnije odli~je motriti aktuelna pitawa. Na ta- BORMIO - Austrijanac Be- ti spust. Poslije jednog skoka u petu su projekti UEFA i FIFA wamin Rajh osvojio je najsjajni- gorwem dijelu staze on je ostao za unapre|ewe fudbala u Srbi- ji i Crnoj Gori, neka teku}a pi- je odli~je u kombinaciji na bez skije. Neko vrijeme nastavio tawa i jedna "vru}a# tema - ras- Svjetskom prvenstvu u Bormiju. je trku na jednoj skiji, a onda je prava o statusu trenera mlade Rajh je dominantnim vo`wama, zakqu~io da takva avantura nema reprezentacije Milorada Kosa- naro~ito u slalomu, obezbijedio smisla pa je odustao. novi}a. prvo zlato za austrijsku repre- Norveànin Kjetil Andre C M zentaciju. Za savladavawe dvije Omot bio je odli~an ~etvrti po- C M Y K Kao {to je poznato, FS Cr- Y K ne Gore zahtijeva Kosanovi}evu slalomske i jedne spusta{ke sta- slije spusta i prve slalomske vo- smjenu, jer se navodno ogrije{io ze Austrijancu su trebale tri mi- `we, ali je odustao u drugoj. o crnogorske igra~e, zbog ~ega su nuta, 19 sekundi i 10 stotinki, i Kona~an plasman kombinaci- im zabranili da se pojave na ovo je wegov najve}i uspjeh u ka- je: 1. Bewamin Rajh (Austrija) utakmici u Sofiji protiv Bu- rijeri. Norveànin Aksel Lund 3:19,10, 2. Aksel Lund Svindal garske, 8. februara. Srpski sa- Svindal okitio se srebrom, a na (Norve{ka) + 0,91 sekundi, 3. vez je, me|utim, bio izri~it u odu{evqewe doma}ina {ampio- \or|o Roka (Italija) + 0,98, 4. podr{ci selektoru, pa }e biti nata \or|o Roka sjajnim slalom- Mihael Valhofer (Austrija) + zanimqivo kako }e spor biti skim nastupom "dohvatio# je 1,45, 5. Silvan Curbrigen ([vaj- razrije{en. U slu~aju da crno- bronzu. carska) + 1,88, 6. Lase Kjus (Nor- gorski zahtjev dobije "zeleno Vjerovatno bi dodjela odli~- ve{ka) + 2,24, 7. Danijel Alberht svjetlo#, "plave# nade bi u Bu- ja izgledala druga~ije da neki od ([vajcarska) + 2,27, 8. Pjerik garsku putovale bez selektora, favorita nisu imali veliki peh. Burò (Francuska) + 2,43, 9. Xon ili sa novim v. d. {efom. Branilac naslova, Amerikanac Ku~era (Kanada) + 3,63, 10. Fran- \ ¥ B. M. Bode Miler, nije uspio zavr{i- soa Burke (Kanada) + 3.80... ¥ Bewamin Rajh: Iskoristio kiks Milera

KO[ARKA FK BORAC KUGLAWE DANASDANAS NANA Igokea Davidovi} Borac SPORTSKIMSPORTSKIM `eli podr`ava protiv pobjedu fudbalere Knina Matija Goran Nikola STRANAMASTRANAMA Gvozdenovi} \uki} \uri} STRANAMASTRANAMA Strana 2. Strana 3. Strana 4. 5. i 6. februar 2005. OGLASI

Dru{tvo za upravqawe privatizacionim investicionim fondom "BALKAN INVESTMENT MANAGEMENT# AD Bawa Luka INTERNATIONAL ORTHODOX CHRISTIAN CHARITIES Bawa Luka, Ul. Bana Milosavqevi}a br. 8 Tel. 051/245-191, 245-196 Faks: 051/245-199 VACANCY ANNOUNCEMENT o b j a v q u j e Position Title: Project Officer

Department: Agriculture OBAVJE[TEWE Location: Sarajevo - based, with frequent travel within the region Contract Duration: 12 months (including initial 3 month probation period) o neto vrijednosti imovine Privatizacionog investicionog fonda Submission of Applications: Applicants should submit: their CV, a letter describing how their experi- " # AD Bawa Luka ence, knowledge and skills are relevant to the position listed herein, and current contact information BALKAN INVESTMENT FOND for 3 references. Application Deadline: Complete applications (CV, letter, contact info for 3 references) must be sub- mitted no later than 4:00 PM on Monday, February 14, 2005, to: U skladu sa ~lanom 20. Pravilnika o metodologiji za utvr|ivawe neto vrijednosti imovine Email: [email protected] privatizacionog investicionog fonda ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, br. 42/02 i Selection Process: Only short listed candidates will be called for an interview. 58/04), obavje{tavamo akcionare Privatizacionog investicionog fonda "BALKAN IN- VESTMENT FOND# AD Bawa Luka da je Centralni registar hartija od vrijednosti AD IOCC is a U.S. humanitarian and development non-governmental organization working in BiH since Bawa Luka - Sektor depozitarnih poslova, u skladu sa ~lanovima 12a. i 13. Pravilnika o 1995, with BiH headquarters in Banja Luka. metodologiji za utvr|ivawe neto vrijednosti imovine privatizacionog investicionog fonda, izvr{io kona~an obra~un neto vrijednosti imovine Fonda i neto vrijednosti imovine Responsibilities: po akciji za period juli-decembar 2004. godine, tako da korigovane mjese~ne neto vrijednosti imovine Fonda i neto vrijednosti imovine po akciji u navedenom periodu, sa upored- Assist to develop the organizational capacity of the targeted Agricultural Producer Associations and their Women’s Groups in Rogatica, Kalinovik and Nevesinje, and other local organizations. nim pokazateqima za isti period 2003. godine, iznose kako slijedi: Implement, follow up, monitor, evaluate, and record all project activities, in coordination with relevant agriculture department staff, and in compliance with the project work plan, time frames, and donor 2004. godina 2003. godina and IOCC guidelines and policies. Mjesec Neto vrijednost Neto vrijednost Neto vrijednost Neto vrijednost Assist in planning, implementation, scheduling and in further developing management and monitor- imovine imovine/ akciji imovine imovine/ akciji ing tools to ensure effective project operations. In consultation with the Agriculture Project Manager, supervise short-term project field staff (maxi- juli 28.111.236,44 24,40 29.901.727,63 25,96 mum 3), providing guidance and support as needed. Assess on-the-ground needs in the rural areas targeted; analyze the impact of IOCC’s activities and avgust 28.193.170,17 24,48 29.623.847,29 25,72 the project as a whole, and provide inputs in future development of IOCC’s agricultural activities. septembar 28.512.656,88 24,75 29.633.388,72 25,73 Organize and manage training workshops and related logistics. Represent IOCC and the project among appropriate staff of international agencies, local institutions, oktobar 28.468.704,47 24,71 29.573.275,67 25,67 and other relevant organizations as required. novembar 28.198.630,97 24,48 29.525.658,73 25,63 Qualifications: decembar 27.145.555,15 23,57 30.047.685,86 26,09

The Project Officer position requires a minimum of 3 years’ demonstrated work experience in a simi- (svi iznosi koji su navedeni u tabeli su u konvertibilnim markama) lar position with an international or local non- governmental organization, preferably in a related sec- tor (agricultural and civil – society development). Proven organizational skills including team leading and group dynamics are essential. Experience in the implementation / management of development pro- Obavje{tavamo akcionare Privatizacionog investicionog fonda "BALKAN INVEST- grams, especially in the capacity building of rural and/or women’s groups is preferred. The position re- MENT FOND# AD Bawa Luka da su kona~ni izvje{taji o utvr|ivawu vrijednosti imovine quires full computer literacy and fluency in written and spoken English. i obaveza i izra~unavawu neto vrijednosti imovine Fonda za period juli-decembar 2004. godine, sa~iweni od strane Centralnog registra hartija od vrijednosti a. d. Bawa Luka - Requirements: Sektor depozitarnih poslova, dostupni u sjedi{tu Dru{tva za upravqawe privatizacionim The Project Officer will be based in IOCC's Sarajevo sub-ooffice. Candidates in possession of a per- investicionim fondom "BALKAN INVESTMENT MANAGEMENT# AD Bawa Luka, u Ba- sonal vehicle in good condition and a valid driver's license are preferred. woj Luci, Ul. Bana Milosavqevi}a br. 8, tel. 051/245-191, 245-196. 2 OGLASI 5. i 6. februar 2005. REPUBLIKA SRPSKA Republika Srpska GRAD BAWA LUKA OP[TINA RIBNIK - Na~elnik op{tine - Na osnovu ~lanova 7. i 8. Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawa radova ("Sl. glasnik RS#, br. 20/01) gradona~elnik grada Bawa Luka objavquje Broj: 01-054-42/05 Datum: 3.2.2005. god.

Na osnovu Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawa radova ("Sl. glasnik Republike OGLAS Srpske#, br. 20/01), na~elnik op{tine Ribnik objavquje za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za izvo|ewe radova na sanaciji poslovnog prostora broj 174 u ul. Cara Lazara br. 42 u Bawoj Luci. JAVNI OGLAS PRAVO UÊSTVOVAWA za prikupqawe ponuda radi nabavke Pravo u~estvovawa imaju sva pravna lica registrovana u Republici Srpskoj. I-1. Kancelarijskog materijala i pribora 2. Toneri - razni USLOVI ZA JAVNO NADMETAWE 3. Usluge {tampawa "Slu`benog glasnika# op{tine U~esnici javnog nadmetawa moraju dostaviti dokaze o ispuwavawu sqede}ih uslova: - Ovjerenu kopiju rje{ewa o upisu u sudski registar II - Ponuda treba da sadrì: - Licencu za izvo|ewe radova visokogradwe - Naziv i ta~nu adresu ponu|a~a, - Uvjerewe osnovnog suda da se ne vodi ste~ajni i likvidacioni postupak protiv pravnog - Uslovi i na~in pla}awa, lica koje podnosi ponudu - Jedini~na cijena robe i - Uvjerewe o izmirenim poreskim obavezama sa 30.11.2004. god. izdato od strane Poreske - Rok isporuke robe. uprave - Spisak stalno zaposlenih radnika sa zanimawima, ovjeren od strane PIO, sa uvjerewem III - Pravo u~e{}a imaju ponu|a~i registrovani za ovu vrstu djelatnosti. o pla}enim doprinosima za penziono i invalidsko osigurawe, zakqu~no sa 30.11.2004. godine, IV - Kriterijumi za izbor najpovoqnije ponude su: cijena, uslovi i na~in pla}awa i rok isporuke. - Pozitivno poslovawe u 2004. god. (bilans uspjeha za 2004. god.) Izjava o prihvatawu prijedloga ugovora V - Ponude dostaviti u zape~a}enoj koverti sa naznakom: "NE OTVARAJ - PONUDA ZA - NABAVKU#, na adresu: Op{tina Ribnik, ul. Rade Jovani}a bb, najkasnije osam dana od dana ob- Cjelokupna dostavqena dokumentacija podlijeè provjeri kod nadle`nih instituci- javqivawa oglasa. ja. Ponu|a~i koji dostave neta~ne podatke bi}e eliminisani iz u~e{}a na javnom nadmetawu. VI - Otvarawe ponuda obavi}e se dva dana nakon zatvarawa Javnog oglasa u zgradi op{tine Rib- nik u 10 ~asova. PREUZIMAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE I NAÎN PODNO[EWA Ponu|a~i }e biti pismeno obavije{teni o rezultatima nadmetawa. PONUDA Tenderska dokumentacija moè se preuzeti svakog radnog dana u vremenu od 8 do 16 ~aso- VII - Naru~ilac zadràva pravo da ponudu prihvati u cijelosti ili dijelovima. va u Gradskoj upravi Grada Bawa Luka u kancelariji 230 uz dokaz o izvr{enoj uplati 100 KM na ìro ra~un broj: 551001-00000149-67, poziv na broj 729124, u korist buxeta VIII - Ponu|a~i mogu dobiti detaqne informacije na telefon 050/431-356 od 8 do 15 ~asova. Grada Bawa Luka. Prijava na oglas dostavqa se tako {to se uslovi javnog nadmetawa zape~ate u jednu kover- AKCIONARSKO DRU[TVO tu sa naznakom "USLOVI#, a drugu kovertu sa naznakom "PONUDA#, te obadvije "TOPLANA# PRIJEDOR koverte upakuju u zajedni~ki zape~a}en omot sa jasnom naznakom "PRIJAVA NA Broj: 020-117/05 OGLAS ZA SANACIJU" POSLOVNOG PROSTORA BR. 174 U UL. CARA LAZARA BR. 42 U BAWOJ LUCI Prijedor, 2.2.2005. godine Prijava na oglas dostavqa se do 12 ~asova 15.2.2005. god. na adresu: Grad Bawa Luka, Grad- Na osnovu ~lana 52. Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj: 75/04), ska uprava - Odjeqewe za komunalne i stambene poslove, Trg srpskih vladara broj 1. ~lanova 30. i 31. Statuta AD "Toplana# Prijedor i Odluke Upravnog odbora AD "Toplana# Prije- Otvarawe prispjelih ponuda bi}e obavqeno dana 15.2.2005. sa po~etkom u 13 ~asova u dor, broj: 020-116/05 od 2.2.2005. godine, Upravni odbor Dru{tva zgradi Gradske uprave, sala broj 238. Otvarawu ponuda mogu prisustvovati ponu|a~i ili wihovi pismeno ovla{}eni zastupnici. SAZIVA Za sve informacije zainteresovana pravna i fizi~ka lica mogu se obratiti na tel. 244-444, lokal 638, ili li~no (kancelarija broj 230). DRUGU SJEDNICU SKUP[TINE AKCIONARA AD "TOPLANA# PRIJEDOR

REPUBLIKA SRPSKA Druga sjednica Skup{tine akcionara AD "Toplana# Prijedor odrà}e se dana 25.2.2005. godine (petak) OP[TINA LOPARE u 11 ~asova u prostorijama Dru{tva u ul. Rudni~ka br. 66 OP[TINSKA UPRAVA Za sjednicu se predlaè sqede}i Broj: 03/1-404-26 DNEVNI RED 1. Izbor verifikacione, kandidacione komisije, zapisni~ara i broja~a glasova, Na osnovu Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawa radova ("Sl. glasnik Republike 2. Usvajawe zapisnika sa prve sjednice Skup{tine Dru{tva, Srpske#, br. 20/01, Op{tinska uprava op{tine Lopare, objavquje 3. Razmatrawe i usvajawe prijedloga izmjena i dopuna Statuta AD "Toplana# Prijedor, 4. Razmatrawe i usvajawe izmjena i dopuna Poslovnika o radu Skup{tine Dru{tva, 5. Razmatrawe i usvajawe Etni~kog kodeksa, JAVNI OGLAS 6. Dono{ewe Odluke o utvr|ivawu kriterijuma za izbor ~lanova Nadzornog odbora ispred dràvnog kapitala i Fonda za restituciju u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovaw- za prikupqawe ponuda za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a ima Republike Srpske ("Sl. gl. RS#, br. 41/03), 7. Dono{ewe Odluke o raspisivawu javnog konkursa za izbor ~lanova Nadzornog odbora, I PREDMET JAVNOG OGLASA 8. Dono{ewe Odluke o imenovawu Komisije za nominovawe ~lanova Nadzornog odbora u skladu sa Za- Prikupqawe ponuda za najpovoqnijeg ponu|a~a za snabdijevawe pogonskim gorivom i mazivom u konom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima RS, 2005. godini. 9. Dono{ewe Odluke o prestanku du`nosti dosada{weg Nadzornog odbora biranog po Zakonu o preduze}u, 1. Gorivo 10. Dono{ewe Odluke o prestanku du`nosti dosada{wem Upravnom odboru po Zakonu o preduze}ima - BMB 95 i imenovawu istog u privremeni Nadzorni odbor, koji }e do imenovawa novog Nadzornog odbora u - MB 98 skladu sa Statutom i Zakonom obavqati wegovu du`nost, - Eurodizel 11. Ostala pitawa. 2. Uqa i maziva - Motorno uqe U slu~aju nemogu}nosti odràvawa Skup{tine u nazna~enom terminu, ponovqena Skup{tina sa is- - Permant - Antifriz tim dnevnim redom se zakazuje za dan 1.3.2005. u 11 ~asova. - UK-2 Pozivaju se svi ~lanovi akcionari Dru{tva da li~no ili putem punomo}nika u~estvuju u radu - Destilovana voda Skup{tine. UPRAVNI ODBOR OP[TI USLOVI AD "Toplana# Prijedor - Naru~ilac: Op{tinska uprava op{tine Lopare - Predmet nadmetawa: Prikupqawe ponuda radi izbora najpovoqnijeg ponu|a~a - Mjesto isporuke: Lopare U skladu sa ~lanom 4. stav 1 i 4 Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni glasnik - Rok isporuke: sukcesivno prema dinamici koju utvrdi nabavqa~ do kraja 2005. godine. RS#, br. 64/02 - II dio) "LHB TRADE# DOO Zagreb sa adresom: Trg Draèna Petrovi}a 3, Zagreb, Re- - Cijena u KM publika Hrvatska, objavquje:

PRAVO NADMETAWA - U nadmetawu mogu u~estvovati ponu|a~i ukoliko su registrovani za obavqawe djelatnosti koja je predmet nadmetawa i koji ispuwavaju uslove propisane Zakonom o postupku nabavke robe, uslu- OBAVJE[TEWE ga i ustupawe radova. O STICAWU AKCIJA Ponuda mora da sadrì 1. Naziv i ta~nu adresu ponu|a~a "PLAN# a. d. Bawa Luka, ul. Majora Milana Tepi}a 4, Bawa Luka, na osnovu kojih nastaje obaveza 2. Rje{ewe o upisu u sudski registar (ovjerena kopija) objavqivawa ponude za preuzimawe, odnosno kupovine svih akcija sa pravom glasa. Datum sticawa ak- 3. JMB cija je 31.12.2004. g. 4. Cijenu pojedina~no za svaki ponu|eni artikl 5. Uslov pla}awa "LHB TRADE# DOO Zagreb na dan objave ovog obavje{tewa vlasnik je 353.681 akcija emitenta "PLAN# a. d. Bawa Luka, koje su obi~ne akcije, pojedina~ne nominalne vrijednosti 1 KM, {to pred- Kriterijumi za odre|ivawe najpovoqnije ponude stavqa 353.681 glasova u Skup{tini akcionara emitenta ili 30,0026 % od ukupnog broja glasova. 1. Najpovoqnija cijena Sa " # DOO Zagreb zajedni~ki djeluje BANKA# AD Bawa Luka, koja je vlasnik LHB TRADE #LHB 2. Uslovi pla}awa 577.628 akcija emitenta {to predstavqa 577.628 glasova u Skup{tini akcionara emitenta ili 48,9999% 3. Rok isporuke od ukupnog broja glasova. 4. Kvalitet robe Na osnovu toga, "LHB TRADE# DOO Zagreb i lice koje sa wim zajedni~ki djeluje posjeduju 931.309 Prilikom procjene ponude Komisija moè da traì dodatno obja{wewe odre|enih elemenata akcija, {to predstavqa 931.309 glasova u Skup{tini akcionara emitenta ili 79,0025% od ukupnog ponude. broja glasova. Podno{ewe ponuda Izjavqujemo da }emo ponudu za preuzimawe objaviti u roku i pod uslovima i na na~in koji je propisan Rok za podno{ewe ponuda je 15.2.2005. godine do 15 ~asova na adresu: Op{tinska uprava op{tine Zakonom o preuzimawu akcionarskih dru{tava. Lopare, ul. Cara Du{ana br. 61. Ponude dostaviti u zape~a}enoj koverti sa naznakom PONUDA - "LHB TRADE# DOO Zagreb NE OTVARAJ. zastupan po LHB Broker 5. i 6. februar 2005. OGLASI 3

@EQEZNICE REPUBLIKE SRPSKE LOVA^KO UDRU@EWE "ROGATICA# DOBO J Rogatica, Pere Kosori}a bb SKUP[TINA AKCIONARA Na osnovu Odluke Skup{tine Lova~kog udruèwa "Rogatica# od 13.12.2004. godine, Upravni Na osnovu Odluke Skup{tine akcionara @eqeznice Republike Srpske AD Doboj broj: 1055/05 odbor Udruèwa objavquje od 24.1.2005. godine, raspisuje se JAVNI OGLAS za prikupqawe ponuda za najpovoqnijeg ponu|a~a za izdavawe u zakup LOVA^KOG DOMA JAVNI KONKURS I - PREDMET OGLASA 3. Uslove i na~in pla}awa zakupnine; Za izbor ~lanova Nadzornog odbora @eqeznice RS AD Doboj ispred dràvnog Prikupqawe pismenih ponuda za izbor na- 4. Vrstu, obim i dinamiku ulagawa i pu{tawe kapitala i fonda PIO jpovoqnijeg ponu|a~a za zakup lova~kog doma u rad predmetnog prostora; u Rogatici, gabariti objekta (15,40h11,50) i 5. Ostale eventualne pogodnosti koje ponu|a~ sadràja: nudi. PRIZEMQE: I U Nadzorni Odbor @eqeznice Republike Srpske AD Doboj, u ime dràvnog kapitala bira se 5 - NAÎN I ROK DOSTAVE PONUDE (pet), a Fonda PIO 1 (jedan) ~lan. - le`nice za proizvodwu ribqe mla|i sa opre- IV mom; Ponude se dostavqaju u zape~a}enoj koverti sa - kotlovnica za centralno grijawe; punom adresom ponu|a~a i naznakom "JAVNI II NADLE@NOSTI Nadle`nosti ~lana Nadzornog Odbora utvr|ene su Zakonom o javnim preduze}ima, drugim Zakoni- - magacinski prostor; OGLAS - LOVA^KI DOM - NE OTVARAJ#. ma i podzakonskim aktima, Statutom preduze}a i drugim aktima Preduze}a. - portirnica i dupli sanitarni ~vor. Ponude dostaviti na adresu: Lova~ko udruèwe Ukupna povr{ina 145 mŸ. "Rogatica#, ul. Pere Kosori}a bb, Rogatica. SPRAT: Rok za dostavqawe ponuda je 15 dana od dana III MANDAT Mandat ~lanova Nadzornog Odbora je ~etiri godine, sa mogu}no{}u ponovnog izbora u skladu sa za- - restoran sala sa separeom; objavqivawa u dnevnom listu "Glas Srpske#. konima RS. - kafana sala sa {ankom i terasom; Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti Nadoknadu za rad u izabranom organu utvr|uje Komisija imenovana od strane Skup{tine akcionara - kuhiwa; razmatrane. @eqeznice Republike Srpske AD Doboj. - hol. Ukupna povr{ina 190 mŸ. V - KRITERIJUMI ZA OCJENU PONUDA POTKROVQE IV STANDARDI I KRITERIJUMI I IZBOR NAJPOVOQNIJEG PONU\A- A) Op{ti uslovi - sobe za spavawe - (3), kapaciteta: 8 leàjeva: Â SU: - da su stariji od 18 godina, - kupatilo; 1. Ponu|ena cijena zakupnine po mŸ; - da su dràvqani BiH sa prebivali{tem u RS, - dupli sanitarni ~vor; 2. Uslovi i na~in pla}awa zakupnine; - galerija sa predsobqem. - da nisu otpu{teni iz dràvne slu`be na bilo kojem nivou, kao rezultat disciplinske mjere u pe- 3. Vrsta, obim i dinamika dodatnih ulagawa; riodu od tri godine prije dana objavqivawa oglasa za izbor za organ, Ukupna povr{ina: 105 mŸ. Po~etna cijena zakupa iznosi 3,00 KM/mŸ plus 4. Eventualne druge pogodnosti koje ponu|a~ - da nisu pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji, nudi Udruèwu. - da nije ~lan izvr{nog organa u politi~koj stranci ili ~lanovi organa zakonodavne, izvr{ne ili tro{kovi elektri~ne energije, grijawa, vode i sudske vlasti i ~lan upravnog, odnosno nadzornog odbora preduze}a, ili bilo kojeg oblika organi- komunalni tro{kovi. Navedeni dio poslovnog prostora namjenski se VI - OTVARAWE PONUDA zovawa koje se bavi istom djelatno{}u, Otvarawe ponuda izvr{i}e Komisija tre}i dan - da nemaju privatni (finansijski) interes u preduze}u, da nisu zaposleni u Preduze}u. izdaje za ugostiteqsko-turisti~ke ili sli~ne djelatnosti. po isteku roka za dostavu ponuda, u 16 ~asova u B) Posebni uslovi prostorijama lova~kog doma u Rogatici. da imaju najmawe visoku stru~nu spremu, Lova~ko udruèwe u sklopu zakupa ponu|a~u nu- - di pogodnosti u nesmetanom kori{}ewu - najmawe pet godina radnog iskustva poslije sticawa stru~ne spreme, - TRO[KOVI PONUDE da imaju znawa iz okvira djelatnosti Preduze}a. dvori{nog prostora i 6 bazena za prihvat i uz- VII - Lova~ko udruèwe "Rogatica# ne snosi V) Posebni uslovi ~lana Nadzornog odbora ispred Fonda PIO goj konzumne ribe, da imaju najmawe vi{u stru~nu spremu, Ukupne povr{ine 1.200 mŸ. tro{kove nadmetawa, te zadràva pravo da - prihvati u potpunosti ili djelimi~no - i ~lanstvo u organizaciji PIO. G) Potrebna dokumenta II - PRAVO NADMETAWA ponudu, poni{ti nadmetawe u potpunosti ili Uz prijavu na Konkurs sa adresom prebivali{ta i telefonskim brojevima kandidati su du`ni da dostave Pravo u~e{}a na javnom nadmetawu imaju prav- djelimi~no prije sklapawa ugovora i pri dokaze o ispuwewu op{tih i posebnih uslova: na i fizi~ka lica koja ispuwavaju potrebne tome ne snosi nikakvu odgovornost prema - biografiju sa kretawem u slu`bi, uslove za obavqawe predmetne djelatnosti ponu|a~u. - ovjerenu kopiju diplome, - dokaz o radnom iskustvu, III - SADR@AJ PONUDE VIII - OSTALE ODREDBE - ovjerenu kopiju li~ne karte, Ponuda mora da sadrì: Sve potrebne informacije u vezi sa ovim javn- - uvjerewe o dràvqanstvu koje nije starije od {est mjeseci, 1. Naziv i ta~nu adresu ponu|a~a; im oglasom mogu se dobiti u vremenu od 8 do 12 2. Ponu|enu cijenu zakupnine po mŸ; - potvrdu da nije otpu{ten iz dràvne slu`be na bilo kojem nivou ukoliko je bio zaposlen u dràvnoj ~asova na tel. 058/417-438; 065/698-111. slu`bi ili izjavu da nije bio zaposlen u dràvnoj slu`bi, - izjavu da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji. Sa svim kandidatima koji budu izabrani u uì izbor, komisija za izbor }e obaviti intervju, o ~emu Na osnovu ~lana 6. Zakona o javnim preduze}ima ("Sl. gl. RS#, br. 75/04), ~lana 8. Zakona o }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni. Kandidati sa kojima ne bude stupqeno u kontakt u ministarskim, vladinim i drugim imenovawima RS ("Sl. gl. RS#, br. 25/03 i 41/03), ~lana roku od deset dana od zakqu~ewa konkursa ne}e biti uzeti u razmatrawe u daqem procesu izbora. Pri- 30. ta~ka 6. Statuta i Odluke Skup{tine br. 84-OC/05, Skup{tina AD Olimpijski centar je intervjua kandidati mogu da daju podatke o ranijim neposrednim rukovodiocima, od kojih se mogu "Jahorina# Pale objavquje dobiti preporuke i informacije i moraju popuniti obrazac u kojem }e iznijeti bilo koje pitawe koje bi moglo dovesti do sukoba interesa u slu~aju da kandidat bude predloèn u uù rang-listu Skup{tine akcionara. JAVNI KONKURS Kona~nu odluku o imenovawu kandidata za ~lana Nadzornog odbora donosi Skup{tina akcionara. za izbor i imenovawe predsjednika i ~lanova Li~ni podaci o podnosiocima prijava su tajni i mogu se prikupqati i obra|ivati samo u skladu Nadzornog odbora AD Olimpijski centar "Jahorina# Pale sa Zakonom o za{titi li~nih podataka ("Slu`beni glasnik BiH#, br. 32/01). Sve ostale informacije su transparentne i dostupne. Dokumenta priloèna uz prijavu na konkurs ne}e biti vra}ana kandidatima. 1. Raspisuje se Javni konkurs za izbor i imenovawe Nadzornog odbora AD OC "Jahorina# Pale, na period od 4 (~etiri) godine. Nadzorni odbor broji 5 (pet) ~lanova. V ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVE Rok za podno{ewe prijave je 14 (~etrnaest) dana od dana objavqivawa konkursa u "Slu`benom glas- Predsjednik i dva ~lana Nadzornog odbora se biraju kao predstavnici dràvnog kapitala niku RS#. i Fonda za restituciju, a dva ~lana iz reda mawinskih akcionara. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e biti uzete u razmatrawe. Nadzorni odbor obavqa poslove utvr|ene Zakonom, Statutom i aktima AD OC "Jahorina# Prijave se mogu dostaviti li~no na protokol Preduze}a ili preporu~enom po{tom na adresu: Pale. @eqeznice Republike Srpske AD Doboj, ulica Svetog Save broj 71, Doboj, sa naznakom Komisija za izbor ~lanova Nadzornog odbora @eqeznice Republike Srpske AD Doboj i sa naznakom NE OT- 2. Op{ti i posebni uslovi i kriterijumi za izbor i imenovawe predsjednika i ~lanova Nad- VARATI. zornog odbora propisani su odlukom Skup{tine AD OC "Jahorina# Pale o utvr|ivawu kriterijuma za izbor i imenovawe predsjednika i ~lanova Nadzornog odbora broj: 83-OC/05 i Zakonom. VI OBJAVQIVAWE KONKURSA Javni konkurs }e biti objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske#, i dnevnom listu "Glas Op{ti uslovi: Srpske#. - da su dràvqani Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine, KOMISIJA ZA IZBOR ^LANOVA - da nisu otpu{teni iz slu`be na osnovu disciplinske mjere, - da nisu osu|ivani za krivi~no djelo, NADZORNOG ODBORA @RS AD DOBOJ - da se na wih ne odnosi ~lan IX stav 1. Ustava BiH. Posebni uslovi: USTAVNI SUD REPUBLIKE SRPSKE - visoka stru~na sprema dru{tvenog smjera, - najmawe 5 (pet) godina radnog iskustva u struci, - iskazani rezultati na ranijim pozicijama. raspisuje 8. Javni konkurs za izbor i imenovawe predsjednika i ~lanova Nadzornog odbora bi}e objavqen u "Slu`benom glasniku# Republike Srpske i dnevnom listu "Glas Srpske#. KONKURS Rok za podno{ewe prijava na konkurs je 15 dana od dana objavqivawa u "Slu`benom glasniku Republike Srpske#. za postavqewe SAVJETNIKA USTAVNOG SUDA Kandidati su du`ni uz prijavu da dostave dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova, shodno Odluci o utvr|ivawu kriterijuma za izbor i imenovawe predsjednika i ~lanova Nad- zornog odbora. Uslovi: - diplomirani pravnik, 4. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e biti uzimane u razmatrawe. - poloèn pravosudni ispit i najmawe pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima poslije poloènog pravosudnog ispita. KRAJINAPROMET# AD MLADENA# STOJANOVI]A 117 78000 BAWA LUKA BROJ IZVR[ILACA: 1 Kandidati koji ispuwavaju uslove konkursa obavezni su da polaù test o ~ijem }e terminu biti naknadno obavije{teni. OBAVJE[TEWE Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane. U listu "Glas Srpske# od 4.2.2005. godine gre{kom je objavqeno da }e se komisijsko ot- Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavqivawa u sredstvima javnog informisawa. varawe ponuda obaviti 15.5.2005. godine, a treba da bude 15.2.2005. godine u 12 ~asova. Prijave sa biografijom i dokazima o ispuwavawu uslova konkursa dostaviti na adresu: Us- tavni sud Republike Srpske, Kraqa Alfonsa XIII br. 11, 78000 Bawa Luka. "KRAJINAPROMET# A. D. BAWA LUKA 4 OGLASI 5. i 6. februar 2005. MALI OGLASI 065/659-433 zemqe sa {umom u Gorwoj Povoqno izdajem stan na duì 957; 065/611-359 Prodajem stanove u novograd- KU]E I ZEMQI[TA Prodajem ~etiri dunuma zemqe Mravici, 7 km od Prwavora, 2 period, Kara|or|eva 285, Lau{, Izdajem jednosoban i dvosoban wi u centru od 52 mŸ- 68 mŸ, kraj glavne ceste Kla{nice - km od asfalta, tel. 051/318-296; tel. 065/583-457; 065/741-367 stan u ulici Boìdara Axije, pla}awe u ratama, tel. 051/223- Prodajem ku}u u Karanovcu, Slatina (obezbije|ene komu- 661-165 Izdajem povoqno dvokrevetnu tel. 051/281-491 590; 065/776-950 prodajem po vrlo povoqnoj ci- nalije) moè i u placevima, tel. Prodajem vo}wak, 10 dunuma, u sobu djevojkama (Borik 1) gri- Izdajem nenamje{ten dvoso- Prodajem stan 87 mŸ 4. sprat ul. jeni ili mijewam za mawi stan, 460-591; 801-417 Velikom Bla{ku, povoqno, tel. jawe solidno, upotreba kuhiwe ban stan u Zaluànima, tel. Sime Mari} kod kina "Kozara#, tel. 051/212-357 Prodajem ku}u 100+50 mŸ, plac 051/318-609 i kupatila, tel. 306-467 065/439-980 tel. 065/684-311 Prodajem garaù u ul. Branka 450 mŸ na tranzitu, kod motela Prodajem u Jakupovcima 7 du- Izdajem stan novogradwa sa cen- Izdajem povoqno sobu u centru Prodajem stan 66 mŸ, visoko Majstorovi}a kod kafea "Mi- "Kamel#, cijena 150 hiqada numa zemqe 1/1 povoqna za sve tralnim grijawem, povoqno, na grada dvjema djevojkama, tel. prizemqe, ul. Brankovi} lenijum#, vl. 1/1, 051/211-131 evra, tel. 051-347-326. namjene, telefon, asfalt, stru- duì period, tel. 051/370-318; 051/312-133 Strahiwe kod stadiona "Napri- Prodajem ku}u 10h9 uz asfalt- Prodajem ku}u na atraktivnoj ja i voda, tel. 065/650-289; 065/499-186 Izdajem sobe, tel. 051/305-892 jed#, tel. 065/684-311 ni put Bakinci - Aleksan- lokaciji u Gradi{ci - Bres- 051/539-006 Izdajem garaù u ul. Ca- Izdajem mawu sobu u zgradi dv- Prodajem jednu ili vi{e kance- drovac, 3.650 mŸ zemqe, cijena tov~ina, i plac 1.000 mŸ, povo- Prodajem ku}u u Mrkowi}u ra Lazara, Obili}evo, tel. jema u~enicama, upotreba kuhi- larija od 10 mŸ do 20 mŸ I sprat 28.000 KM, tel. 065/977-707 qno, tel. 813-906; 065/512-207 Gradu u centru grada, tel. 461- 065/668-877 we, tel. 051/313-755, zvati od 7 - stara gradwa u centru B. Luke, Povoqno prodajem vikendicu, Prodajem stariju ku}u, sa 869 uz povoqnu cijenu Izdajem sobe blizu fakulteta do 9 i od 20 ~asova tel. 065/649-232; 051/463-719 tel. 219-342 zemqom u Malom Razboju, cije- Prodajem 2 dunuma zemqe i i stan mijewam za ku}u, tel. 302- Povoqno izdajem mawi nam- Prodajem dva trosobna stana u Prodajem vikendicu u oko- na povoqna; tel. 051/315-890; dunuma {ume u Pavlovcu - 4 km od 467; 314-692 je{ten stan bra~nom paru bez Gradi{ci, 79 mŸ, ulica Hi- lini [ipova, potrebno ma- 065/530-861 centra, tel. 282-106; 065/635-449 Izdajem prazan stan 45 mŸ na djece ili dvjema ènskim os- landarska, i 83 mŸ, ulica Vi- we ulagawe, tel. 051/466-145; Prodajem povoqno plac za ku}u Prodajem hitno ku}u kod "Kos- Lau{u, tel. 051/281-186 obama, ul. Qubice Mrkowi} 8, dovdanska, tel. 051/813-525; 065/638-051 i 1.500 mŸ {ume u Kara|or|evoj mosa#, plac 620 mŸ, cijena 115.000 Izdajem namje{ten jednosoban Bawa Luka 065/663-787 Prodajem nedovr{enu ku}u ul. B. Luci, moè posebno, tel. KM, tel. 065/549-687 stan pod Star~evicom, cijena Izdajem u~enicama sobu u zgra- Podajem trosoban stan na spratnicu (ozidana i pokrive- 051/317-464 Prodajem hitno ku}u u centru, 300 KM, tel. 065/523-751 di, grijawe, upotreba kupatila Star~evici - 80 mŸ, kontakt tel. na) sa 2.000 mŸ zemqi{ta u ês- Prodajem ili mijewam ku}u plac 360 mŸ, cijena 295.000 KM, Izdajem sobu studentkiwi, tel. i kuhiwe, tel. 065/341-157 051/303-554 i 065/730-328 i do 15 mi, tel. 065/307-741 (stan) u Bijeqini za sli~nu u tel. 065/549-687 469-363 Izdajem sobu studentkiwi, tel. na tel. 051/320-061 Mijewam jednosoban stan pod Prodajem ku}u spratnicu sa Bawoj Luci ili okolini, tel. Prodajem 10 dunuma zemqe u Izdajem, dvosoban nenamje{ten 051/313-487 Star~evicom za isti ili sli- garaòm u nasequ Lau{, tel. 051/370-798 [u{warima, struja, voda, tele- stan u ul. Bose @ivanovi} 3, Izdajem sobu studentima, blizu ~an na drugoj lokaciji, tel. 051/310-933; 065/307-741 Prodajem plac u Staroj Topoli, fon, asfalt, tel. 051/216-140; tel. 051/281-163, zvati poslije- Univerziteta, tel. 051/462-032 065/613-498 Prodajem 1,5 dunum pod vo}em na preko puta "Aktrosa#, povoqno 065/310-057 podne Izdajem prazan ili polunam- Mijewam dvosoban stan u Mej- Kr~maricama, tel. 051/214-858 za gradwu, tel. 065/578-178 Izdajem dvori{nu ku}u, tel. je{ten stan na Paprikovcu Prodajem i mijewam ku}u u Ja- Prodajem povoqno namje{tenu 051/341-309; 065/630-619 danu, za mawi oko stare bol- STANOVI pored bolnice, tel. 051/212-094 nice u B. Luci, tel. 065/974-307 jcu za odgovaraju}u u Bawoj Lu- ku}u, 11h9 sa dvori{nim objek- Izdajem namje{tenu sobu za dvi- Izdajem jednokrevetnu sobu, ci, tel. 030/657-772 tom i dva dunuma zemqe u je djevojke, povoqno, Nova Mijewam jednosoban i dvosoban ul. Natalije Jovi} 6, tel. stan za sli~no ili ku}u na Hitno prodajem ku}u u Kuqan- Ada{evcima - Srem, Vojvodi- IZNAJMQIVAWE varo{, tel. 305-042 051/356-780 ima, na placu od 1.200 mŸ (odmah na, tel. 065/612-130; 051/282-287 Izdajem povoqno namje{tene Izdajem, prodajem ili mijewam Makarskoj rivijeri, tel. Izdajem stan u ku}i, 200 KM, 065/974-307 useqiva), tel. 065/900-729; Prodajem ili mijewam ku}u garsowere sa posebnim ulazom, dvoiposoban stan na Star~evi- ul. Jovice Savinovi}a br. 93, 051/211-684 100 mŸ sa prate}im objektima jedan dajem ènskoj osobi za po- ci, tel. 065/697-802 Mijewam dvosoban stan, 58 mŸ tel. 051/304-498 za ve}i, Tarasa [ev~enka, No- Prodajem ku}u u Ramincima, 10 2.500 mŸ zemqe, struja, gradska mo} u ku}i, tel. 065/636-195; Izdajem jednosoban namje{ten, Izdajem sobe na Zlatiboru, dun. zemqe, tel. 311-577 voda, telefon, 1/1, za stan u Ba- 051/212-691 komforan stan, tel. 065/415-097; va varo{, tel. 051/216-140; povoqno, moè i kompletan 065/310-057 Prodajem ku}u u Bawoj Luci, woj Luci, tel. 051/464-665; Izdajem prizemqe ku}e 70 mŸ 065/911-060 apartman, strogi centar, tel. ul. Sime Miji}, Jorgi} 52, ci- 051/773-739 polunamje{teno sa centralnim Izdajem namje{ten jednoso- Kupujem garsoweru ili mawi 00381 64 137-1255 jednosoban stan, zvati na tel. jena 120.000 KM, tel. 051/308- Prodajem plac 7,5 dunuma pored grijawem - povoqno, Lazarevo, ban stan za tri djevojke, tel. Izdajem namje{tenu sobu i 467; 065/760-790 puta kod {kole u Mi{kovcima tel. 381-255 460-381 065/591-861 kuhiwu mu{karcima, tre}i Prodajem u Mejdanu trosoban Prodajem 5.880 mŸ zemqe blizu (Derventa), {umu 10 dunuma sa Izdajem stan 40 mŸ centar gra- Izdajem dvokrevetnu namje{- sprat, ul. Stepe Stepanovi}a Roguqi}a, tel. 303-519 placem pored puta, tel. 065/422- da, telefon centralno grijawe, tenu sobu |acima ili radnici- stan 83 mŸ, 3. sprat, 1.100 KM/mŸ, br. 29, tel. 051/464-991 tel. 051/310-017 Prodajem ku}u 10h9 u Veri}ima 306; 053/333-037, Preradovi} tel. 051/208-061; 065/926-047 ma, tel. 469-734 Izdajem sobu studentkiwi, tel. i 4,5 dunuma zemqe pod vo}em, Prodajem pet dunuma zemqi{ta Izdajem sobu u centru grada stu- Od 1.2.2005. godine izdaje se jed- Prodajem u Mejdanu garsoweru, 051/313-487 30 mŸ, 1. sprat 44.000 + porez na tel. 065/684-311 kod Du{anova udaqeno od ces- denticama, centralno grijawe, nokrevetna ili dvokrevetna so- Izdajem povoqno leàj u~eni- Plac za gradwu u blizini "Vo- te Gradi{ka - Bawa Luka 150 kuhiwa, poseban ulaz, tel. ba za studente - mu{karce ili promet i jednosoban 36 mŸ, VIII cama, tel. 051/312-133 sprat, 43.000 + porez na promet, }ar prometa#, naseqe Drakuli}, metara, struja, put, cijena 15 051/303-472; 065/662-471 dvokrevetna soba za studente - Izdajem garsoweru u Novom tel. 051/310-994 tel. 051/213-296; 065/543-037 hiqada maraka, tel. 065/673-066 Izdajem jednosoban stan u nase- mu{karce (grijawe, upotreba Sadu, od 1.10.2004. godine, tel. Prodajem u centru dvosoban Prodajem i mijewam ku}u u Ja- Prodajem plac u Staroj Topoli, qu âire - Ko~i}ev vijenac, kuhiwe i kupatila - Borik), tel. 065/834-753 stan 62 mŸ, prizemqe, dozvoqeno jcu za odgovaraju}u u Bawoj Lu- preko puta "Aktrosa#, povoqno tel. 051/219-932 051/350-753; 065/636-393 Izdajem povoqno polunam- pretvarawe u pos. prostor, 1.500 ci, tel. 030/657-772 za gradwu, tel. 065/578-178 Traìm cimerku (nepu{a~a), u Izdajem zidanu garaù u cen- je{ten stan dvjema djevojkama, KM/mŸ + porez na promet, tel. Prodajem ku}u u Gradi{ci Prodajem ku}u 120 mŸ u Novoj stanu bez gazde, povoqno, tel. tru grada - ul. Jevrejska, tel. tel. 051/207-711 051/310-994 10h10 m, (plac 700 mŸ), visoka varo{i, tel. 065/596-453 051/306-533 065/357-622 Izdajem stan jednosoban, tel. Prodajem dvosoban stan u prizemnica u neposrednoj bli- Prodajem vikendicu u Tilavi Izdajem namje{tenu sobu sa Izdajem dvosoban stan u Mej- 051/306-770 ul. Petra Ra|enovi}a, 103.000 zini tranzita za Podgradce. 465, tel. 057/340-190; 057/340-918 upotrebom kupatila i kuhiwe, danu tel. 467-433 Izdajem namje{ten jednosoban KM + porez na promet, tel. Ku}a nije potpuno dovr{ena, Prodajem ili mijewam imawe tel. 051/214-858 Izdajem dvosoban stan u Za- stan, tel. 051/215-094 051/310-017 tel. 051/813-525; 065/663-787 (ku}a, {uma, zemqa) 8 km od Gra- Izdajem trosoban namje{ten luànima, ul. Blagoja Parovi}a Izdajem komforan stan u Mijewam ku}u sa imawem u Prodajem prizemqe ku}e, dvo- di{ke za nekretninu u Gra- stan povoqno, mogu i dva samca, 2 E, tel. 051/386-306 okolini Iloka za okolinu ri{nu zgradu i garaù u Srp- di{ci ili Bawoj Luci, tel. tel. 051/381-051 Izdajem djevojkama dvokrevetnu Lazarevu, zvati od 16 ~asova, Bawe Luke, tel. 463-890 cu na putu za Derventu, tel. 051/811-174 Izdajem namje{tenu sobu dvje- sobu sa centralnim grijawem. tel. 051/340-768 Prodajem trosoban stan u Ba- 051/840-839 Prodajem plac 730 mŸ, cijena ma radnicama, tel. 051/371-519 Poseban ulaz tel. 466-348. Izdajem djevojci namje{tenu woj Luci, P - 71 mŸ u centru, vo- Prodajem ku}u, dvori{na ku}a 10.000 KM, vrlo povoqno, stru- Izdajem leàj za djevojku u Izdajem dvokrevetne sobe, pose- sobu u zgradi, tel. 065/768-847; jne zgrade od fasadne cigle, tel. 767 mŸ zemqe, tel. 051/341-309 ja voda, ul. Vida Weì}a 105, dvokrevetnoj sobi, tel. 355-720 ban ulaz, centralno grijawe, ci- 051/458-279 065/638-472 Prodajem kod Trapiskog mosta, Rebrovac, 1/1 vlasni{tvo, U centru traìm ku}u za iz- jena povoqna, tel. 065/542-456; Izdajem dvokrevetnu sobu Prodajem troiposoban stan i priznanicu sa dvori{nim ob- dozvoqena gradwa, tel. 051/429- najmqivawe - namje{teno za 051/465-927; 458-190 sa posebnim ulazom, tel. sprat 75 mŸ u Novoj varo{i, tel. jektom i garaòm, plac 535 mŸ - 285 strance, tel. 051/211-684; Izdajem sobu sa dva leàja, tel. 051/214-472 065/684-027 59.000 KM, tel. 051/310-017 Prodajem ku}u povr{ine 90 mŸ 065/525-553 065/757-872 Izdajem dvosoban stan - ku}a, Prodajem garaù ispod stam- Prodajem uz autoput kod motela sa 1.350 mŸ zemqi{ta, kom- Izdajem jednosoban stan tel. prizemqe, tel. 051/461-684 Izdajem dvokrevetnu sobu, bene zgrade u ul Marka Kra- "Nana# prizemnicu sa potkrov- for-no ure|ena, cijena povoq- 051/341-534 Izdajem namje{tenu ku}u, tel. parno grijawe, upotreba kuhi- qevi}a, tel. 051/466-083; qem plac 700 mŸ, 160.000 KM, na, tel. 051/785-654 Izdajem dvosoban nenamje{ten 051/315-833 we za studente i |ake - mu{- 065/597-700 ili mijewam za stan ili pos. Prodajem 2 dunuma zemqe u Dra- stan na Petri}evcu, u ul. Jovice Izdajem stan 30 mŸ, ulaz pose- karce, Nova varo{, Bawa Luka, Prodajem ili mijewam imawe prostor kod bolnice, tel. go~aju i 1 dunum u Rami}ima, Savinovi}a, tel. 065/907-433 ban, tel. 065/974-307 tel. 051/307-736 (ku}a, {uma, zemqa) 8 km od Gra- 051/310-994 povoqno, tel. 051/308-202 Izdaje se dvosoban polunam- ZAMJENA - PRODAJA Izdajem dvosoban stan 70 mŸ sa di{ke za nekretninu u Gra- je{ten stan u ulici Vojvode Prodajem trosoban stan 82 mŸ u Prodajem hitno ku}u u ul. Prodajem 2,5 dunuma zemqe u ko- centralnim grijawem 500 m od di{ci ili Bawoj Luci, tel. Sin|eli}a 46, tel. 051/281-575. centru ulica Garsije Lorke, ili Ilije Gara{anina - plac madu uz asfalt u [u{warima centra, tel. 065/523-768 051/811-174 Izdajem dvosoban stan u nasequ mijewam za mawi dvosoban uz 400 mŸ, cijena 72.000 KM, tel. vlasni{tvo 1/1, zvati poslije Dvosoban stan namje{ten, tele- Prodajem dvosoban stan preko Lazarevo, Bawa Luka, tel. doplatu, tel. 065/837-918 065/549-687 16 ~asova, tel. 051/585-621 fon, kablovska TV, centralno puta Univerziteta, Bawa Luka, 051/465-078 Prodajem trosoban stan u cen- Prodajem ku}u 1/1 namje{tenu, Prodajem placeve, gradwa Ranka [ipke, 450 KM, tel. tel. 051/304-279 Izdajem stan u Buxaku, povo- tru ili mijewam za mawi, tel. odmah useqivu i dunum zemqe u dozvoqena, cijena po dogovoru, 065/646-233 Prodajem trosoban stan u Gra- qno, tel. 065/546-654 065/823-034 Prije~anima iza "]evapove# tel. 051/429-762 Izdajem sobe blizu fakulte- di{ci, 80 mŸ, 4. sprat, klima, Stan od 70 mŸ u Doboju, 3. sprat kafane, cijena 60.000 KM, tel. Prodajem zemqu u Prijakovci- ta i stan mijewam za ku}u, tel. Izdajem ku}u sa dva stana u centralno, kablovska, garaà, sa lo|om i ve}im balkonom, po- 065/649-064 ma, kraj asfaltnog puta, 500 m 314-692 Novoj varo{i, tel. 065/510-230 tel. 051/814-311; 065/682-319 drumom renoviran, u ulici Prodajem hitno placeve u Trnu od Prijedorske ceste, tel. Izdajem dvosoban namje{ten Izdajem garaù u ul. Kolo Prodajem stan 34 mŸ u novo- Cara Du{ana br. 17, za samo u ul. Mlinska rijeka, cijena 25 051/305-054 stan, ul. Ranka [ipke 17 a, tel. srpskih sestara br. 1, tel. gradwi, cijena 39.000 KM, tel. KM/mŸ, tel. 065/549-687 Prodajem ku}u u uèm centru 051/344-075 051/207-755 53.000 KM + porez, tel. 065/638- 065/776-950 Prodajem vikendicu u Pri- grada, tel. 051/306-140; 464-294 Izdajem leàj za djevojku u Izdajem dvosoban namje{ten 986; 051/381-320 Prodajem nov dvosoban stan, use- jakovcima sa 3 dun. zemqe tel. Prodajem ~etiri dunuma zemqe dvokrevetnoj sobi, tel. 355-720 stan, cijena 250 KM, zvati na Prodajem trosoban stan 84 mŸ qiv u decembru 2004. godine, 54 380-586 uz glavni put (Kla{nice), tel. Izdajem namje{ten jednosoban tel. 065/573-475 ili mijewam za dva mawa ili mŸ, u centru - objekat 1, lamela Prodajem dva dunuma zemqe na 051/801-417; 460-591 stan u centru grada, tel. 303- Izdajem namje{ten dvosoban jedan mawi stan uz doplatu u 4, prvi sprat sa pripadaju}om putu Bawa Luka - Motike, tel. Prodajem zemqu u Velikom 163; 302-903 (17 do 21 ~as) stan djevojkama ili mla|em Bawoj Luci, tel. 051/460-851; ostavom, tel. 065/900-282 051/483-944 Bla{ku (Kla{nice), 500 m od Izdajem jednokrevetnu ili bra~nom paru u Novoj varo{i, 065/597-636 Prodajem ku}u na tri sprata, u glavnog puta, tel. 065/634-222 dvokrevetnu namje{tenu sobu, ul. Stevana Mokrawca, infor- Kupujem dvosoban stan u nasequ ulici Vida Weì}a, kod broja Prodajem placeve u Rebrovcu, centralno grijawe, za studente, macije na tel. 051/309-362; Rosuqe (crvene zgrade) i jed- POSLOVNI 110. tel. 051/483-944 gradwa dozvoqena, vl. 1/1, cije- u~enike ili radnice, tel. 065/859-025 nosoban stan u Mejdanu, tel. PROSTORI Prodajem - mijewam ku}u 100 mŸ na po dogovoru, tel. 051/429-762 051/468-419, Obili}evo Izdajem u~enicama sobu sa dva 051/310-933; 065/307-741 u Poveli~u - Srbac sa prate- Prodajem ku}u 120 mŸ u Novoj Izdajem namje{ten ili prazan leàja, sa upotrebom kuhiwe, Prodajem trosoban stan 85 mŸ, Prodajem kafi} sa ku}om, tel. }im objektima 200 mŸ, zemqe varo{i, tel. 065/596-453 stan (50 mŸ) na duì period i zgrada, zvati od 7 do 9 i od 20 visoko prizemqe, u nasequ 051/385-589; 385-411 obradive 2.060 mŸ za stan u Ba- Prodajem plac u Drago~a- dvokrevetnu sobu u zgradi, ~asova, tel. 051/313-755 Sunce i trosoban stan u Boriku Izdajem poslovni prostor 18 mŸ woj Luci, tel. 051/464-665; ju, voda, struja, asfalt, tel. djevojkama, tel. 051/305-266; Izdajem trosoban nenamje{ten 77 mŸ, II sprat, tel. 051/310-933; u Aleji Svetog Save, tel. 051/773-139 051/462-032 065/916-521 stan na Petri}evcu, cijena 300 065/307-741 051/458-411; 065/797-753 Povoqno prodajem ku}u u Pri- Prodajem plac 2300 mŸ na Kr~- Povoqno izdajem sobe djevo- KM, tel. 051/314-920, zvati Prodajem - mijewam za Sara- Izdajem poslovni prostor u jedoru, u blizini velike pijace, maricama, uz asfalt, struja i jkama ili mladom bra~nom paru, poslije 15 ~asova jevo stan 103 mŸ kod Rebrova~- centru od 30 mŸ, tel. 315-850; ku}a je na sprat, sa poslovnim voda, tel. 065/595-497 Kara|or|eva 285, Lau{, tel. Izdajem garsoweru (dvori{nu ke crkve, tel. 061/510-142; 065/694-451 prostorom, i zemqom, tel. Prodajem imawe od 116 dunuma 065/583-457; 065/741-367 ku}u), poseban ulaz, tel. 051/460- 051/213-631 5. i 6. februar 2005. OGLASI 5 MALI OGLASI Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina Izdajem lokal na Hani{tu, tel. Posao ~i{}ewa prostorija i ma{inu za prawe su|a, tel. Uprava za indirektno - neizravno Uprava za indirektno oporezivawe 065/936-990 sli~no ili wegu bolesnika, 051/303-127 oporezivanje Izdajem poslovni prostor u tel. 051/281-101 Prodajem jedno grobno mjesto u Lazarevu 3, tel. 065/311-360 Dajem ~asove iz engleskog jezi- grobqu "Sveti Pantelija# tel. Izdajem poslovni prostor 21 ka 2 ~asa 7 KM i prevod teks- 051/207-106; zvati poslije 20 mŸ Bawa Luka, Aleja Sv. Save, ta stranica, A4/10 KM. tel. ~asova. tel. 051/342-817; 065/623-830 065/938-401 Prodajem dje~ija kolica, Izdajem 28 mŸ poslovnog pros- Dubinsko ~i{}ewe i prawe friìder kombinovani, auto- tora na prvom spratu zgrade mebliranog namje{taja, iti- paktregere, hrastove letve, 250 OBAVJE[TEWE "Ekvator#, tel. 051/306-406; sona, tepiha, potpuno uni{- h 745, kancelarijski sto 180 h 065/673-357 tewe griwa, tel. 065/575-254 90 cm, tel. 051/461-684 Izdajem poslovno-kancelari- Novo, novo, podno grijawe (is- jski prostor 78 mŸ, ul. kr. Pe- pod tepiha, 3 h 2 mŸ), 50 KM, Dana 3.2.2005. godine, Agencija za dràvnu slu`bu BiH je na slu`benoj tra II, tel. 065/663-288 RAZNO Izdajem poslovni prostor ku}na dostava, tel. 065/609-939 internet stranici www.ads.gov.ba objavila javni oglas za popuwavawe Prodajem bundu od polarne Kupujem starine - zidne satove, 30 mŸ za sve vrste djelatnosti lisice iz Gr~ke, cijena 650,00 radnog mjesta u Centralnoj kancelariji Uprave za indirektno opore- u ulici Nikole Pa{i}a 5 kwige, novac, ordewe, nam- KM, tel. 051/310-662 je{taj, sve starije od 80 go- zivawe BiH u Bawoj Luci, pod nazivom STRU^NI SARADNIK ZA (kod Ekonomske {kole), tel. Prodajem rashladnu vitrinu, dina, isplata odmah tel. KOMUNIKACIJE. 051/301-689 kori{}enu samo pet mjeseci, 065/510-766 Izdaje se poslovni prostor 57 duìna 120 cm, ovalno staklo, Vidovita kroz san, {oqu i pa- mŸ u ulici Veselina Masle{e cijena 900 KM, tel. 0657649-064 suq, skida crnu magiju, rje{ava D I R E K T O R bb, tel. 065/527-758 Prodajem ski-lift, duìna mnoge porodi~ne i poslov- Izdajem poslovni prostor 100 uèta 150 m, tel. 065/721-032; Kemal âu{evi} mŸ u centru grada, tel. 468-077; 051/319-122 ne probleme, Medina, tel. Isajija Mitrovi~a 2 Prodajem elektromagnete ra- 055/206-715 Izdajem poslovni prostor 20 ODKP "VODOVOD I KANALIZACIJA# zvodne ventile "festo# i ter- Kucam maturske, diplomske i mŸ, u Integralovoj zgradi kod P R I J E D O R mo regulator, sve novo u pola ostale tekstove, cijena 0,60 KM Fabrike duvana, 065/566-142 cijene 065-638-051 po stranici, tel. 065/800-210 Izdajem poslovni prostor 70 Broj: 120/2005 Prodajem "opel kadet - esi dig- Loto, doma}i i strani, sistem- mŸ u Boriku, upotrebna dozvo- sko igrawe grupe igra~a, tel. Dana, 4.2.2005. la, dvije telefonske linije, ital 1.8.# - proizv. 1985. reg- istrovan do 2.2.2006. godine ci- 065/416-723 vlastito centralno grijawe, Na osnovu ~lana 7. Zakona o javnim preduze}ima ("Sl. glasnik RS#, br. 75/04) Upravni odbor zvati poslije 17 ~asova, tel. jena po dogovoru, tel. 051/585- 614; 065/973-604 ODKP "Vodovod i kanalizacija# Prijedor na svojoj 17. redovnoj sjednici odrànoj dana, 1.2.2005. 302-046; 065/720-472 AUTOMOBILI godine Izdajem poslovni prostor 90 Prodajem grobnicu tricu na mŸ, moè bilo koja namjena, tel. grobqu u Perduvima, zvati od SAZIVA 065/680-909 16 ~asova tel. 051/317-719 Prodajem "opel omegu# 1988. 2,3 Osniva~ku Skup{tinu akcionara "Vodovod# a. d. Prijedor, Izdajem poslovni prostor 20 Prodajem grobno mjesto u kubika - dizel cijena po do- koja }e biti odràna u PONEDJEQAK 28.2.2005. godine u 11 ~asova mŸ u Novoj varo{i, 400 KM, grobqu "Sveti Pantelija#, govoru tel. 065/565-209 u Upravnoj zgradi preduze}a, ulica Kozarska br. 87 Prijedor ura~unato i grijawe, tel. zvati poslije 20 ~asova, tel. Prodajem "nisan primeru# 1993. 065/510-230 051/207-106 2,0 dizel , cijena po dogov- SLX Za sjednicu se predlaè sqede}i: Prodajem bundu od polarne oru, tel; 065/565-209 Izdajem poslovni prostor - D n e v n i r e d kancelarije, zasebna ku}a, sa lisice iz Gr~ke, cijena 650,00 Prodajem "ford fijestu 1.6# parkingom, ul. Marije Bursa} KM, tel. 051/310-662 dizel, 1987. godina, cijena: 1. Izbor verifikacione i kandidacione komisije, zapisni~ara i broja~a glasova, 8, tel. 051/466-635; 213-159 Prodajem televizor, garanci- 2.500,00 KM, tel. 065/914-252 2. Izbor predsjednika i zamjenika predsjednika Skup{tine akcionara, Izdajem kiosk sa upotrebnom ja, cijena, povoqna, simson mar- "Ford orion#, '85 god. reg- 3. Razmatrawe prijedloga i dono{ewe Statuta preduze}a, dozvolom u ul. Trive Amelice ka, tel. 349-103 istrovan do 5.5.2005. povoqno, 4. Razmatrawe prijedloga i dono{ewe Poslovnika o radu Skup{tine, br. 21, tel. 065/490-365 Prodajem skije "elan# 190 cm tel. 051/281-044 5. Dono{ewe Odluke o prestanku mandata ~lanovima Upravnog i Nadzornog odbora preduze}a, sa {tapovima, 70 KM, tel. Prodajem kamion "mercedes 6. Dono{ewe Odluke o imenovawu privremenog Nadzornog odbora preduze}a, 7. Dono{ewe Odluke o kriterijumima za izbor ~lanova Nadzornog odbora preduze}a, 065/724-398 608#, dobro o~uvan, povoqno, POSAO 8. Dono{ewe Odluke o raspisivawu javnog konkursa za izbor ~lanova Nadzornog odbora preduze}a, Prodajem ugaonu garnituru, moè i zamjena za mawi "mer- 9. Dono{ewe Odluke o imenovawu Komisije za izbor ~lanova Nadzornog odbora preduze}a. ugao sa dva kau~a na razvla- cedes# uz doplatu, tel. 051/280- USLUGE ~ewe, zvati poslije 17 ~asova, 717; 065/575-157 U slu~aju da Osniva~ka Skup{tina ne bude odràna u zakazano vrijeme ponovqena sjednica }e Ovla{}eni sudski tuma~ - pre- tel. 051/413-336 Prodajem dva automobila TAM vodilac za wema~ki jezik pose odràti u SRIJEDU, 9.3.2005. godine u 11 ~asova na istom mjestu i sa istim dnevnim redom. Prodajem ma{inu za prèwe i "trabanta#, tel. 200-202 voqno prevodi sve vrste kafe (skoro nova) sa specijal- Prodajem "ford {korpion# tekstova, tel. 065/491-152 i Uvid u materijal moè se izvr{iti svakog radnog dana u vrijeme od 12 do 14 ~asova u Upravnoj nim zatvorenim poklopcem, dizel, moè zamjena za ma- 051/218-959 zgradi ODKP "Vodovod i kanalizacija#, ulica Kozarska 87, Prijedor, u kancelariji br. 40. tel. 0038512859304 we auto registrovano, tel. [kola engleskog jezika "Stu- Prodajem pikado, tel. 065/624-626 dia# vr{i upis polaznika za 065/609-939 Pozivaju se predstavnici dràvnog kapitala, Fonda za restituciju, Fonda PIO RS i akcionara Prodajem agregat za struju da li~no ili putem opunomo}enika u~estvuju u radu Skup{tine akcionara. Potpis davaoca kurseve engleskog jezika od 24. Povoqno prodajem nov sku- "honda# od 2 i dje~ija punomo}i mora biti ovjeren kod nadle`nog organa ili ovla{}enog lica u preduze}u. januara 2005. god. u biblioteci kW ter, zapremine 125 kubika, mu{ka kolica po vrlo povo- Obili}evo, tel. 051/466-993 i pla}eni i porez i carina, tel. qnoj cijeni, tel. 051/315-890; UPRAVNI ODBOR 065/604-209 051/318-376 065/530-861 Vodoinstalater traì posao, Prodajem GT 4 '89. godi{te, reg- moè i ~uvawe nekog objekta, Prodajem lamelu korpu, druk istrovan do 6. mjeseca, tel. tel. 303-519 leàj i vodenu pumpu za "opel 051/458-126; 065/946-351 Vr{im usluge prevoza putni- askonu 1.600# zadwa vu~a, tel. Prodajem "ford fijestu 1.3#, U 052/333-666 OOJJ U ka i robe na razne relacije luk- komplet opremqena, god. 2001. D OOBB suznim automobilom, veoma Prodajem rashladnu vitrinu tel. 065/510-203 UU D povoqno, tel. 065/834-011 kori{}enu samo pet mjeseci, Prodajem "golf 3#, godina Auto-praonica na tranzitu duìna 120 cm, ovalno staklo, proizvodwe 1997, benzinac 1.6 OBAVJE[TEWE traì radnike, tel. 065/528-872 cijena 900 KM, tel. 065/649-064 petoro vrata, centralna brava, "Adria# - hitno potrebni Prodajem mlin za ìto, tel. Besplatne male oglase, pre{ao 50.000 kilometara, reg- U prostorijama Doma u~enika komercijalisti, plata po do- 200-202 istrovan, cijena 13.100 KM, tel. komercijalne oglase, reklamne govoru, tel. 065/591-823 Prodajem smederevac polovan, "Glas komuna# 065/437-967 poruke, obavje{tewa o smrti Iskusan TV mehani~ar traì tel. 469-734 Prodajem TAM i "trabant# Stefana Prvovjen~anog 2 posao u struci, moè i elek- Prodajem rashladnu vitrinu, u ispravnom stawu, tel. i pomenima za dnevni list troinstalacije, te ku}ni majs- dugu 2 m, tel. 463-890 Telefon-faks: 051/781-202 "Glas Srpske# u Doboju moète tor, tel. 065/377-555 Prodajem 12 du`nih meta- Prodajem "zastavu 128#, 1987. 053/226-853, 065/643-844 Traìm posao wege bolesnika ra ukrasnog zimzelena, tel. predati Redakciji lista godina proizvodwe, tel. ili ~i{}ewa prostorija, stu- 051/354-549 E-mmail: glaskomuna@spinter. net. "Glas komuna# dobojskog regiona, 065/641-436; 051/219-214 (zvati bi{ta i ostalo, tel. 051/281-101 Prodajem troja invalidska od 15 do 22 ~asa) svakog dana od 8 do 15 ~asova. Potrebni saradnici za proda- kolica, jedna sa stolicom za ju uvoznih mebl-{tofova za Prodajem kamion "mercedes WC, jedna ru~na, jedna elek- tapacirawe namje{taja po do- tri~na, vazdu{ni jastuk za 508#, ispravan u voznom stawu govorenim uslovima, tel. sjedewe, sve novo, vrlo povo- veoma povoqno, tel. 065/687- K U P O N ZA BESPLATNE MALE OGLASE 065/638-472 qno tel. 380-822 960; 051/306-770 Ovla{}eni sudski tuma~ za en- Prodajem 2 kau~a, vise}u ku- Prodajem kombi "reno tra- gleski jezik, prevod i ovjera Moète predati u svim na{im objektima (kwiàrama - kioscima), hiwu duìne 2,5 m, plakar, or- fik#, g. p. '86, generalno ura- dokumenata, povoqno, tel. putem po{te na adresu: Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka mar kao ameri~ki plakar |en, istekla registracija, ci- # 065/583-266 duìne 2,5 m, dje~iji radni sto jena fiksna 1.800 KM, tel. ili e-mmail adresu: [email protected] Usluge hemijskog dubinskog 065/510-766 (kao ormari}) povoqno, tel. Tekst: ...... ~i{}ewa automobil luks sje- Sve vrste retrovizora za au- di{ta, tapaciranog namje{ta- 065/357-622 tobuse, kamione i kombi vozi- ja, tepiha, polirawe automo- Povoqno prodajem nov skuter, ...... la, xipove, te kriva i rezana bila, kvalitetno, povoqno, tel. zapremine 125 kubika, pla}e- 065/581-791; 065/641-010 ni i porez i carina, tel. ogledala sa ugradwom za put- ...... Dimwa~ar vr{i usluge ~i{- 051/318-376 ni~ka kola, farovi za "golf# }ewa dimwaka, pe}i centralnog Prodajem unikatne novogo- i "mercedes# - majstor minuta, ...... grijawa i {amotirawe, tel. di{we haqine, tel. 051/308-683; tel. 065/538-048 051/313-477; 065/969-636 065/902-804 Prodajem "mercedes 124#, 3.000 Telefon: ...... Povoqno reèmo i vozimo dr- Prodajem pile}e kosti za ku}ne ccm, dizel '90. godi{te, tel. va, tel. 051/207-196; 065/324-114 qubimce i profesionalnu 065/513-968 ...... OGLASI 5. i 6. februar 2005.

JAVNO PREDUZE]E [UMARSTVA "SRPSKE [UME# REPUBLIKE SRPSKE SOKOLAC

[UMSKO GAZDINSTVO "ZMAJEVAC# [EKOVI]I [EKOVI]I

Broj: 06-73/05 Datum, 3.2.2005. REPUBLIKA SRPSKA Na osnovu ~lana 46. Zakona o {umama ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 13/94, 10/97, 23/98 OP[TINA BOS. KOSTAJNICA i 43/02) i ~lana 6. Pravilnika o postupku ustupawa radova u {umarstvu i nadzoru nad wihovim izvo|ewem, direktor [umskog gazdinstva "ZMAJEVAC# [EKOVI]I objavquje NA^ELNIK Broj: 01-020-94/05 Datum: 1.2.2005.

OGLAS Na osnovu Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Slu`beni glasnik Re- ZA PRVO JAVNO NADMETAWE O USTUPAWU SQEDE]IH RADOVA publike Srpske#, br. 20/01) na~elnik op{tine raspisuje U [UMARSTVU NA IZVO\EWE

I 1. PO[UMQAVAWE JAVNO NADMETAWE a. PRIPREMA TERENA ZA PO[UMQAVAWE 19 ha 610,41 KM/ha b. SADWA SADNICA 19 ha 904,56 KM/ha Po~etak izvo|ewa radova 21.2.2005. godine, rok zavr{etka izvo|ewa radova 31.12.2005. 1. PREDMET NADMETAWA ~ilac }e zakqu~iti sa wim ugovor o nabavci Predmet nadmetawa je prikupqawe pismenih opreme koja je predmet javnog nadmetawa u tra- 2. POPUWAVAWE ponuda i izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za snab- jawu od godinu dana. a. SADWA SADNICA 2 ha 1.113,12 KM/ha dijevawe u 2005. godini: Po~etak izvo|ewa radova 21.2.2005. godine, rok zavr{etka izvo|ewa radova 31.12.2005. 1. kancelarijskim materijalom, 5. PODNO[EWE PONUDA 3. WEGA KULTURA 2. pogonskim gorivom i mazivom, Ponu|a~i mogu konkurisati pojedina~no za sva- a. OKOPAVAWE I PRA[EWE 20 ha 266,40 KM/ha 3. materijalom za odràvawe ~isto}e, ki predmet javne nabavke s napomenom na kover- b. Î[]EWE OD KOROVA 4. pi}a i napici. ti za koji predmet se nadme}e. I NEPO@. VRSTA DRV. 53 ha 333,00 KM/ha Rok za dostavqawe ponuda je osam dana od dana 2. PRAVO UÊSTVOVAWA objavqivawa u sredstvima javnog informisawa, 4. Î[]EWE SNIJEGA Pravo u~estvovawa imaju sva fizi~ka lica a dostavqa se na adresu: Op{tina Bosanska a. Na relacijama: [ekovi}i - Bi{ina, [ekovi}i - Pelemi{i, [ekovi}i - Majdan. (preduzetnici) i pravna lica koja su reg- Kostajnica, Svetosavska 11, prijemna kance- Po potrebi 100,00 KM/~as Po~etak izvo|ewa radova od 21.2.2005. do 31.12.2005. istrovana za obavqawe djelatnosti koja je pred- larija, svakim radnim danom od 7 do 15 ~asova. met nabavke. Ponuda koja stigne nakon roka ne}e biti uze- II ta u razmatrawe. U~esnici u javnom nadmetawu moraju ispuwavati sqede}e uslove: 3. SADR@AJ PONUDE: - Da su registrovani za izvo|ewe radova u {umarstvu u nadle`nom sudu (obrazac br. 3 iz sudskog reg- Ponuda, izme|u ostalog, mora da sadrì 6. OTVARAWE PONUDA istra); - naziv i ta~nu adresu ponu|a~a, Otvarawe ponuda izvr{i}e komisija, a o ter- - Da imaju rje{ewe o ispuwenosti uslova za izvo|ewe radova u {umarstvu izdato od strane ministra - rje{ewe o upisu u registar, minu otvarawa ponu|a~i }e biti naknadno obav- za poqoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu Republike Srpske; - Da posjeduju sredstva rada potrebna za izvo|ewe radova u {umarstvu koji su predmet javnog nadmetawa - uslove i na~in pla}awa, ije{teni. (popisne liste) i da zapo{qavaju u stalnom radnom odnosu potreban broj radnika odgovaraju}e kval- - uvjerewe o pla}enim porezima i dopri- Naru~ilac }e obavijestiti sve u~esnike javnog ifikacione strukture (obrazac M-1); nosima, nadmetawa o rezultatima izbora u zakonom - Da su uplatili naknadu za kori{}ewe tenderske dokumentacije u iznosu 0,2% od predra~unske vri- - izjavu o nepromjenqivosti cijena u toku 2005. predvi|enom roku. jednosti radova koji su predmet javnog nadmetawa. Naknada se bespovratno upla}uje na blagajni pre- godine, duze}a; - ispuwen i ovjeren originalni primjerak 7. PREUZIMAWE TENDERSKE - Da su uspje{no izvodili radove u {umarstvu po prethodno sklopqenim ugovorima sa JP[ "Srpske ponude sa jedini~nim cijenama izraènim u DOKUMENTACIJE {ume# RS ili drugim preduze}ima {umarstva van granica Republike Srpske (referensa); KM ura~unatim porezom na promet proizvoda Tenderska dokumentacija za davawe ponuda ko- i usluga u ( skladi{te naru~ioca) ja je ra{~lawena po stavkama od 1-4 iz ta~ke 1. III fco Ponude (propisno ovjerene od ovla{}enog lica) zajedno sa dokumentima o ispuwavawu naprijed nave- - ostali traèni dokumenti prema navedenom ovog javnog nadmetawa, moè se podi}i svakim denih uslova dostavqaju se u zatvorenoj koverti na adresu: [G "ZMAJEVAC# [EKOVI]I, Komisi- Zakonu. radnim danom od 7 do 15 ~asova u prostorijama ji za otvarawe ponuda, sa naznakom ponuda za oglas broj: 06-73/05 i napomenom NE OTVARATI. op{tine Bos. Kostajnica kod @eqka Palije. Ponude se dostavqaju preporu~enom po{tanskom po{iqkom ili li~no na protokol naru~ioca. 4. USLOVI NADMETAWA Za tendersku dokumentaciju ponu|a~ je duàn Rok za podno{ewe ponuda je 10 (deset) dana od dana objavqivawa oglasa. - cijena robe sa porezom, da uplati naknadu u iznosu od 50,00 KM na ìro - uslovi i na~in pla}awa, ra~un buxeta op{tine Bos. Kostajnica broj: IV Otvarawe ponuda obavi}e se javno uz prisustvo ovla{}enih predstavnika ponu|a~a 18.2.2005. u 11 ~aso- - rok isporuke - sukcesivno prema dinamici 552-010-0000-176404, vrsta prihoda 729-124 - osva u prostorijama [G "ZMAJEVAC# [EKOVI]I. koju utvrdi naru~ilac s tim da posqedwa tali op{tinski prihodi. koli~ina robe mora biti isporu~ena najkas- Za sve informacije moète se obratiti na bro- V nije do kraja 2005. godine. jeve telefona: 052/663-139 ili 052/663-113, lokal Neblagovremene, kao i ponude uz koje nije priloèna traèna dokumentacija ili koje odstupaju od Nakon izbora najpovoqnijeg ponu|a~a naru- 15, Palija @eqko. utvr|enih uslova nadmetawa, ne}e biti uzete u razmatrawe pri odre|ivawu najpovoqnije ponude.

VI Na osnovu ~lana 56. Statuta AD "Unioninvest# Upravni odbor Dru{tva, te ~lana 246. Za- Kriterijumi za izbor najpovoqnije ponude su sqede}i: - najpovoqnija ukupna bruto cijena - cijena nià od cijene nazna~ene u ovom oglasu iznad koje se ne kona o preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS#, br. 24/98), i ~lana 9. Poslovnika o radu smiju prihvatiti vi{e cijene, ili cijena ista kao u oglasu, Skup{tine dru{tva, Upravni Odbor AD "Unioninvest# Isto~no Sarajevo - referensa o izvo|ewu radova u {umarstvu po prethodno sklopqenih ugovorima sa JP[ "Srpske {ume# RS ili drugim preduze}ima {umarstva van granica Republike Srpske. - kvalifikaciona struktura stalno zaposlenih radnika, - tehni~ka opremqenost i finansijska stabilnost, S A Z I V A - dinamika i rok zavr{etka. Petu redovnu Skup{tinu Akcionara "Unioninvest# AD Isto~no Sarajevo VII Zainteresovani izvo|a~i radova mogu kod naru~ioca, nakon uplate naknade u iznosu od 0,2% od pre- koja }e se odràti 23.2.2005. godine sa po~etkom u 12 ~asova u prostorijama dra~unske vrijednosti radova, preuzeti tendersku dokumentaciju i izvr{iti uvid (pregled) u objek- Restorana "Kula# Mala sala I. Sarajevo. te rada na terenu svaki radni dan. Tenderska dokumentacija se preuzima do 10 ~asova, a nakon toga se odlazi na objekte rada sa odre|enim predstavnikom naru~ioca. Za sjednicu Skup{tine predlaè se sqede}i Ovla{}eni predstavnik naru~ioca za kontakte sa zainteresovanim izvo|a~ima radova je Josip Buh, broj telefona 743-071. D N E V N I R E D NAPOMENA: Za dane kada se vr{i preuzimawe tenderske dokumentacije i uvid (pregled) u objekte rada, odre|uju se posqedwa dva dana prve polovine perioda trajawa oglasa objavqenog u 1. Verifikacija zapisnika sa ~etvrte sjednice Skup{tine. dnevnom listu. DIREKTOR 2. Razmatrawe i usvajawe zavr{nog ra~una AD za 2004. godinu 3. Izbor Nadzornog odbora "Unioninvest# AD.

NAPOMENA: U skladu sa ~lanom 67. Statuta AD "Unioninvest# I. Sarajevo, u slu~aju da se Skup{tina ne odr`i navedenog dana zbog nedostatka kvoruma ponovqena sjednica }e biti odr`ana 28.2.2005. godine, sa po~etkom u 12 ~asova na istom mjestu.

UPRAVNI ODBOR M A R K E T I N G

tel: 051/211-968 tel/faks: 051/212-004 E-mail: [email protected] INTERVJU ZLATKO KNE@EVI], PREDSJEDNIK IZVR[NOG ODBORA GLASA PLUS" ADVOKATSKE KOMORE REPUBLIKE SRPSKE " E[DAUN RU[I PRAVNI SISTEM BiH

Strana 2. C M C M Y K Y K

BOSANSKOHERCEGOVA^KA BESPU]A ISTINA POD NOGAMA O tri kwige - primjera patologije psiholo{kog stawa u BiH i logike prema kojoj su za postizawe ciqa dozvoqena sva sredstva Strana 3. STATISTIKA O PRO[LOJ GODINI RASLE PLATE, ALI I TRO[KOVI Industrijska proizvodwa porasla za 9,7 odsto. Najve}e zarade u sektoru finansijskog posredovawa i dr`avnoj upravi Strana 4. ISTORIJSKI PODSJETNIK: SAVA VLADISLAVI] RAZGRANI^IO RUSIJU I KINU

C M C M Y K Ga~anin Sava Vladislavi} Y K se kao ruski carski izaslanik bavio najosjetqivijim diplomatskim zadacima Strana 7.

U OSNOVNOJ [KOLI "VUK KARAXI]" U BRATUNCU SVIMA OTVORENA VRATA (Snimio Predrag MUCOVI]) [ta je zima bez snijega? Pitawe zvu~i prili~no zlurado, naro~ito ako se imaju U {koli nastavu slu{a 774 na umu problemi koje su obilne swe`ne padavine posqedwih dana u~enika, ali je ona otvorena prouzrokovale u cijeloj Republici, a posebno na jugu, u Hercegovini. Tako su u za vannastavne aktivnosti Nevesiwu, koje je prakti~no odsje~eno od svijeta, ovih dana morali ponovo da se svih drugih na podru~ju privikavaju na `ivot bez struje. U podrumima su se morale tra`iti ve} davno op{tine zaboravqene petrolejke. Romantiku niko nije pomiwao, ili je pomiwao u ne ba{ Strane 8. i 9. uobi~ajenom, ni malo romanti~nom, kontekstu 2 INTERVJU 5. i 6. februar 2005. ZLATKO KNE@EVI], PREDSJEDNIK IZVR[NOG ODBORA ADVOKATSKE KOMORE REPUBLIKE SRPSKE E[DAUN RU[I PRAVNI SISTEM BiH

Visoki predstavnik je postao vlast nad vla{}u, odmetnuta" institucija koja moè da smjewuje legalno i" demokratski izabrane predstavnike, koja moè C M da ukida ili donosi zakone, stavqa van snage ustavne C M Y K Y K kategorije. Kakva su to ovla{}ewa? Carska?! Smatram da }e sud u Strazburu sigurno odlu~iti da su mnoge od odluka visokog predstavnika o smjenama suprotne Evropskoj konvenciji rojne odluke visokog pred- krajeva, koja to institucija moè pravni lijekovi unutar doma}eg stavnika u BiH zatalasale svojim odlukama da odre|eni dio pravnog sistema, pa da se tek onda Bsu javnost, posebno u Repu- ustavne kategorije ne primjewuje, ide na Sud u Strazburu. Me|utim, blici Srpskoj, protiv ~ijih insti- stavi van snage? Kakva su to ovla- ta praksa ovdje se ne moè na isti tucija i pojedinaca su u posqedwe {}ewa? Carska?! na~in primjewivati. vrijeme uglavnom i usmjerene. Te Visoki predstavnik na ovakav Po{to ovla{}ewa visokog odluke su ~esto i na tapetu stru~- na~in zaista dobija sve karakteri- predstavnika proizilaze iz me|u- nog suda Advokatske komore Repu- stike monarha iz najgorih apsolu- narodnog ugovora o~ito je da se we- blike Srpske. tisti~kih sistema. gove odluke i ovla{}ewa mogu pre- Predsjednik Izvr{nog odbora On, zapravo, uvodi pravni si- ispitati u jednom sudu koji zahti- Komore, novogradski advokat Zlat- stem koji se i ne moè nazvati prav- jeva poseban tretman, a takav je Me- ko Kneèvi}, prije toga wen potpredsjednik, upozorava da su mno- POZIV da reaguju. To se odnosi na prav- ge odluke visokog predstavnika sa BiH je jedinstven primjer ne fakultete u BiH, udruèwa pravnog aspekta, najblaè re~eno, na svijetu da se u ime formira- pravnika i svakog pravnika po- diskutabilne, a neke su suprotne wa pravne dràve ili dràve jedina~no da reaguju. Reakcija Evropskoj konvenciji i wima se prava, kr{e bilo Ustav, bilo pravne javnosti mora upozori- Davno je re~eno da demokra- {ija Hrvatske i Srbije i Crne Da li Advokatska komora Re- direktno kr{e qudska prava i slo- odluke Ustavnog suda BiH. ti javnost u BiH na flagrant- tija nije savr{ena ali da od we Gore. publike Srpske ~ini ne{to da bode. no kr{ewe Ustava i dovo|ewe boqeg sistema nema. Svako preko- Bilo kakva revizija me|una- ?bi se ove pravne dileme raz- - Pravni sistem BiH je vjero- Mo`da je krajwe vrijeme za poziv pravnoj javnosti u BiH, svakog gra|anina BiH u situa- ra~ewe demokratije, svako kr{e- rodnog ugovora zahtijeva i pret- rije{ile? vatno jedinstven u svijetu. On ima ciju da reaguje ako su wegova we standarda i qudskih prava je hodnu saglasnost svih garanata. To - Advokatska komora i pravna nekoliko karakteristika koje ni- svima onima koji po{tuju stav objektivnosti i nezavisnosti osnovna prava ugroèna. negacija demokratije, nedemokra- je jedan, u pravnom smislu, vrlo udruèwa u Republici Srpskoj, u gdje drugdje ne postoje. Najprije, tija. Onda se postavqa pitawe svr- opasan proces, jer otvara se pita- Federaciji BiH, ali i na nivou formiran je i utemeqen jednim me- he takvog pona{awa. we {ta ako neko od dva entiteta BiH se trude da ukaù na potrebu |unarodnim ugovorom, odnosno Dej- nim, uvodi standarde koji su dale- |unarodni sud za qudska prava u Pod pla{tom reformi u BiH ili tri konstitutivna naroda ne po{tivawa Ustava BiH. tonskim mirovnim sporazumom, a ko od onoga {to ~ini su{tinu de- Strazburu. se osniva sve vi{e instituci- pristane na reviziju. Ali kancelarija visokog pred- ~esto se zanemaruje da je Dejton mokratije i vladavine prava. Neki ugledni pravnici su upo- ?ja na nivou BiH. Neke zapad- [ta ako do|e do preglasava- stavnika, reklo bi se, funkcioni- utvrdio i Ustav BiH. On je formi- Mogu li, i na koji na~in, odlu- zorili da me|unarodna zajedni- ne diplomate, izgleda, pod refor- wa? Da li se time otvara pitawe {e sama za sebe, mimo pravnog si- rao ustavne kategorije, odredio na ke visokog predstavnika da ?ca u BiH poku{ava da demo- mama podrazumijevaju iskqu~ivo prava na referendum? Zato kaèm stema. Na bezbroj primjera do sa- koji na~in treba da funkcioni{e ?podlijeù reviziji? kratske standarde utjeruje silom. centralizaciju BiH? da su to u pravnom smislu opasne si- da je potvr|eno da onda kada im ne BiH. Dakle kada se kaè BiH, mo- - To je jedno veoma interesant- Kako komentari{ete tu tvrdwu? - O~ito je da je na djelu jedna, tuacije koje guraju BiH da ne rje- odgovara primjena evropskih stan- raju se posmatrati i dva ravnopravno pravno pitawe. Otvorilo se od- - Davno je jo{ u pravnoj isto- rekao bih - puzaju}a reforma i to {ava svoje kqu~ne probleme ve} darda, ti standardi se onda jedno- na entiteta koji su sastavni dio lukama visokog predstavnika ko- riji re~eno da se ne moè na nede- veoma agresivna reforma ustav- da se istorijski vra}amo unazad. stavno pre}utkuju. BiH - kaè Kneèvi}. je su direktno uticale na perso- mokratski na~in uvoditi demokra- nog sistema BiH. To ne bi bilo dobro za BiH i we- Ovih dana aktuelno je pitawe Kakva je uloga visokog pred- nalna rje{ewa prije svega u Re- tija. Sve pri~e o tome da nekog Ustav BiH ima svoj tekst, is- ne narode. reforme policije u BiH. Obje- stavnika u takvom pravnom si- publici Srpskoj. Rije~ je o treba preispitati silom, da to kao i ustavi Republike Srpske U BiH su formirani sudovi i ?lodawen je najnoviji prijedlog ?stemu? zabranama, smjenama i dru- se odre|eni standardi pa i i Federacije BiH. tuìla{tva u kojima sude i visokog predstavnika o podjeli na - Vrlo je interesantan insti- gim oblicima naru{ava- demokratski mogu nasil- U Ustavu BiH stoji da sva ?strane sudije, koje, izme|u deset regija. [ta taj prijedlog do- tut visokog predstavnika. Takav wa osnovnih qudskih no uvesti u jedan pravni ovla{}ewa koja nisu izri~ito ostalog, nisu poloìli zakletvu, nosi? institut nigdje drugdje na ovakav prava i sloboda. sistem su o~ito zabluda. prenijeta na nivo BiH pripadaju a su|ewa se obavqaju na stranom - Svako ima pravo na svoj pri- na~in do sada u pravnoj istoriji Odlukama visokog Su{tina demokra- Republici Srpskoj i Federaciji. jeziku. Kako to uti~e na pravni si- jedlog. Ustavni sistem BiH podra- nije bio ni utvr|en. predstavnika qudi su tije nije u tome da se Entiteti imaju pravo i mogu}nost stem BiH? zumijeva da je javna bezbjednost Visoki predstavnik je samim smjewivani sa funkcije ona utjeruje silom. da dio svojih ovla{}ewa prenesu - To su naprosto nezamislive ovla{}ewe koje pripada entiteti- formirawem dejtonske BiH, odno- i zabrawivano im je da Kqu~no pitawe je da li na BiH, ali pod uslovom da to u le- stvari. Advokatske komore Repu- ma. sno osnovnim ustavnim odrednica- rade u odre|enim organi- se standardi koje danas pri- galnom i demokratskom postupku blike Srpske i Federacije BiH su Prijedlozi kojima mimo voqe ma imao prili~no ograni~ena ma. U isto vrijeme bilo im hvata civilizovani svijet odlu~e. se jasno izjasnile o tome. Veliko jednog entiteta i jednog konstitu- ovla{}ewa. Tek naknadno, na raje zabraweno da se kan- uistinu po{tuju. Nedavno je formirana Upra- je pitawe legalnosti izbora sudi- tivnog naroda dolazi do reorgani- znoraznim konferencijama wegove diduju na izbori- Ako se kr{ewe va za indirektno odlu~ivawe, mno- ja stranih dràvqana. Ko }e me zacije Ministarstva unutra{wih nadle`nosti su pro{irene. U tom ma. Dakle, Evropske kon- {tvo je osnovano prije we, a stal- ubijediti da }e sudija koji nije po- poslova, pa ~ak i do wegovog uki- smislu svakako je najzna~ajnija Bon- bilo im vencije o no se zagovara stvarawe novih. To loìo zakletvu i strani je drà- dawa su neustavni. O tome mora po- ska konferencija. je qud- je zapravo te`wa da se formira vqanin, po{tivati i primjewiva- stojati saglasnost entiteta i kon- Tako je visoki predstavnik do- za- jo{ jedan birokratski nivo vlasti, ti ustavni sistem zemqe u kojoj ra- stitutivnih naroda, a ona o~igled- {ao u situaciju u kojoj se postavio a sve pod izgovorom da se nema rje- di. no ne postoji. kao pravna institucija, odnosno {ewa za kqu~ne probleme u BiH institucija koja je sama sebi dala i da je izgleda jedino rje{ewe da SVETA KRAVA Ipak, smatram da }e u peri- ovla{}ewa da mijewa ustavne kase to centralizuje. odu pred nama sud u Strazburu tegorije, a da istovremeno ne odgo- Dana{wa pravna teorija tvr- Ho}e li iko snositi odgovor- sigurno odlu~iti da su mnoge od- vara nikome za to. Stoga su se i de- di da je centralizacija najve}e zlo luke visokog predstavnika su- {avale promjene mnogih zakona, a nost za odluke Kancelarije koje moè da zadesi jednu dràvu. ?visokog predstavnika kojima protne Evropskoj konvenciji. svojim odlukama visoki predstav- Na taj na~in sve zavr{ava u ruka- se kr{e osnovna qudska prava? Odgovornost }e ostati prazna nik je nedvosmisleno kr{io osnov- ma uskog kruga qudi koji donose na qudska prava i slobode. - Kao pravnik, rado bih repri~a jer se visoki predstavni- kqu~ne odluke. Ovakav na~in re- ci personalno mijewaju, a pita- Me|unarodnoj pravnoj javno- forme je svakako neustavan i ne- kao da ho}e, ali sumwam upravo sti, naro~ito onoj u Republici zbog stava me|unarodne zajedni- we je da li }e se ikad odgovor- cjelishodan. nost visokog predstavnika is- Srpskoj odavno se postavqa pita- Politi~ki krugovi u Saraje- ce koja se pona{a kao da je vi- we na~ina na koji funkcioni{e soki predstavnik, {to bi rekli kazati kroz nekakav oblik odgo- vu sve otvorenije traè revi- vornosti. Kako mi poznajemo institucija visokog predstavnika. ?ziju Dejtonskog mirovnog spo- u Indiji, "sveta krava#. nov~anu odgovornost ili neku Stru~waci tvrde da ovakav na~in razuma i Ustava BiH. êmu sve to Naime, do sada se pokazalo na koji visoki predstavnik kori- vodi? da se ni na koji na~in ne mogu drugu odgovornost, u najgorem sti bilo stvarna bilo prigrabqe- - Jasno je da ne postoji mogu}- preispitati wegove odluke, odslu~aju BiH }e kao dràva vje- na ovla{}ewa dovodi u su{tini do nost revizije Dejtonskog mirov- nosno da se on ne moè pozvati rovatno biti odgovorna za kr{e- ru{ewa pravnog sistema BiH. we qudskih prava. C M nog sporazuma bez saglasnosti tri na odgovornost. C M Y K Kao primjer moè se uzeti si- braweno kori{}ewe aktivnog bi- skim pravima pravda time {to se konstitutivna naroda u BiH, kao Y K tuacija do ulaska BiH u Savjet ra~kog prava. Unutar pravnog si- ta ista konvencija treba neposred- i bez saglasnosti dva entiteta. Naàlost, Sud BiH i Tuìla- Kada pogledamo sve te odluke Evrope gdje je visoki predstavnik stema BiH bilo je poku{aja da se no da se primijeni, {ta je to onda? Podsje}am da je Ustavom BiH {tvo BiH u svom sastavu ve} ima postavqa se pitawe {ta ostaje od bio, jednostavno, institucija koja preispitaju odluke visokog pred- Ako se kr{ewem Evropske konven- ona definisana kao dràva sasta- jedan broj stranaca. Ubije|en sam kqu~nih institucija odnosno ovla- nikome ni za {to ne odgovara. Ni- stavnika na Ustavnom sudu BiH ili cije o politi~kim pravima i Svjet- vqena od dva ravnopravna entite- da BiH ima dovoqan broj kvali- {}ewa u Republici Srpskoj. je postojao nijedan pravni institut na redovnim sudovima unutar BiH. ske konvencije o politi~kim pra- ta i tri naroda. To zna~i da za sva- tetnih sudija i tuìlaca i uop{te Predloènih deset oblasti za kojim bi se mogla preispitati od- No, postavqa se pitawe da li vima pravda time {to ta konvenci- ku eventualnu promjenu mora bi- pravnika i advokata iz ~ijeg sasta- reformu policije ne pokriva- luka visokog predstavnika. U pose te odluke visokog predstavnika va se mogu izabrati sudije i tuì- ?ju okru`ni sudovi i tuìla- sqedwe vrijeme odlukama visokog mogu preispitivati unutar redov- QUDSKA PRAVA "Ire# osu|eni kao teroristi. oci. {tva. Nije li to svojevrstan ap- predstavnika koje ulazi u su{tinu nog pravnog sistema, da li treba Oni su, me|utim, na osnovu od- Ako se taj potez pravda Dejton- surd, koji mo`da nagovje{tava i ustavnog ure|ewa BiH, a nagla{a- i}i na osnovne, pa okru`ne sudove, Mnoge odluke visokog pred- reorganizaciju pravosudnog siste- stavnika su pod velikom sum- luka Vrhovnog suda Velike Bri- skim sporazumom ipak ne moè se vam da BiH ne samo da ima svoj iz- potom i na reviziju kod Vrhovnog tanije mogli nesmetano da se prihvatiti ~iwenica da te sudije ma? vor ustavnog prava, nego ima i vaw- suda, pa tek onda i}i sa apelacija- wom, pitawe je da li je wima - To je stvarno kqu~no pitawe. prekr{ena Evropska konvenci- kandiduju na izborima. Neki od nisu poloìle zakletvu da }e po- ski tj. me|unarodni ugovor, ima i ma ustavnim sudovima, ili treba wih su ~ak bili u zatvorima, a Odgovor bi bio da je sqede}i po- garante tog me|unarodnog ugovora. odmah i}i na Ustavni sud? Ali, ja o qudskim pravima. {tovati na{ ustavni sistem. Takav izabrani su u britanski parla- potez otvara pitawe koji, u stvari, tez da se ukinu okru`na tuìla- Na osnovu toga dolazi se do stava ukoliko se Ustavni sud BiH ne sma- Najboqi primjer je zabra- {tva odnosno sudovi u postoje}oj na aktivnog glasa~kog prava. To ment. zakon oni primjewuju? Koji postu- da visoki predstavnik postaje i tra ovla{}enim da preispituje ta- To govori koliko je bitno i organizaciji. To jasno govori da se ko~nica i smetwa razvoju pravnog kve odluke onda na red dolazi sud je nezakonit postupak: nezami- pak primjewuju i kome polaù ra- potajno priprema i izmjena ukup- sistema BiH. u Strazburu, odnosno Sud qudskih slivo je da je nekom zabraweno zna~ajno za standard demokra- ~une za svoj na~in su|ewa? Na kra- tije da se nikom ne uskra}uju nog sistema administrativnog od- Ho}ete da kaète da je visoki prava. da se kandiduje na demokratskim ju ~iju konstitutivnost oni bra- lu~ivawa unutar Republike Srp- predstavnik, u stvari, postao Grupa pravnika kojoj i sam pri- izborima i da na tim izborima osnovna qudska prava. Odluka ne? ske. ?"vlast nad vla{}u#, "zakon iz- padam smatra da se odluke visokog ostvari ili ne ostvari svoj iz- visokog predstavnika kojom se Postavqa se osnovno pitawe Dubqa analiza jasno upu}uje na nad zakona# u BiH? predstavnika mogu odmah preispi- borni rezultat i ciq. zabrawuje aktivno bira~ko bi- upotrebe slu`benih jezika u sudu. te`wu da se Republika Srpska po- - Naravno da je, kada se sve ovo tati na Ustavnom sudu. Ukoliko Nave{}u primjer iz Velike lo kome, govori o grubom kr{e- Umjesto da se primjewuje jedan od dijeli na regione. Predloèni po- ima u vidu, visoki predstavnik Ustavni sud odlu~i da nema ovla- Britanije kada su pripadnici wu Evropske konvencije. tri ravnopravna slu`bena jezika u licijski regioni ukazuju na to da vlast nad vla{}u u BiH. Bilo ko- {}ewa za to ili ne prihvati ape- BiH, stranci sudije govore tokom se èli i}i ka svojevrsnoj podjeli ja institucija koja moè da smjewu- laciju, mora se odmah traìti za- ja treba neposredno da se primijeti dvostruki standard saglasno- Republike Srpske na kantone. je legalno i demokratski izabrane {tita qudskih prava na Sudu u ni, onda se postavqa pitawe legi- procesa na svome materwem jeziku sti. Osim toga ne treba zanemari- ili na engleskom. To je apsurd bez Ako bi se to prihvatilo, sqe- predstavnike, koja moè da mije- Strazburu. timnosti takvog stava. ti jednu bitnu ~iwenicu da Ustav de}i korak bi bio oduzimawe pra- wa legalno donijete zakone, da ula- Ovo isti~em stoga {to je Mislim da se u pravnim krugo- BiH i Dejtonski mirovni spora- presedana. va Republici Srpskoj da odlu~uje zi u domen qudskih prava je "od- Evropska konvencija o qudskim vima u BiH polako stvara kriti~- zum imaju me|unarodni karakter. Sve su, dakle, u vezi sa pitawi- o organizaciji sudova na svojoj te- metnuta# institucija. pravima neposredno utkana u pravna masa koja smatra da se na ovakav To je me|unarodni ugovor koji ima ma koja su, ~ini mi se, jo{ bez od- ritoriji, i time bi ona izgubila To je pravni apsurd. Poseban je ni sistem BiH, i to upravo kroz na~in, kr{ewem demokratskih svoje garante kao {to su Sjediwe- govora. Ako je to u praksi tako on- ingerencije nad svojim pravosu|em. apsurd da se zabrawuje aktivno ili Dejtonski sporazum. Praksa je da se standarda, ne moè uvesti demokra- ne Ameri~ke Dràve, Francuska, da se postavqa pitawe nije li to pasivno bira~ko pravo. Na kraju, najprije poku{aju iskoristiti svi tija. Rusija, pa sve do na{ih prvih kom- gu{ewe pravnog sistema BiH? ¥ Veqko BABI] 5. i 6. februar 2005. TEMA 3 LI^NI STAV BOSANSKOHERCEGOVA^KA BESPU]A (1) ISTINA POD NOGAMA

d izbora 1990. godine traje orkestrirana kampawa mu- O tri kwige - ìva primjera patologije psiholo{kog Oslimanske politike, javnih stawa u BiH i logike prema kojoj su za postizawe ciqa medija i publicistike. Neprekid- na je borba za centralizovanu, uni- dozvoqena sva sredstva C M tarnu, muslimansku BiH, a sadrà- C M Y K ji kojim se oblikuje muslimanska {to kao Srbi ne mogu biti ni{ta èna je karta "Mirnodopski razvoj "argument# za wu je istupawe srp- Y K svijest i uti~e na spoqno javno drugo osim okupatori BiH. Iz JNA u gradu Sarajevu do agresije na skih poslanika iz parlamenta. O mwewe, prilago|avani su vremenu. {kolskih programa je, vaqda, iz- BiH#. Na 18 lokacija predstavqe- preglasavawu srpskih poslanika Prvi ~ovjek muslimanske po- ba~en Wego{. ûdan proces, uni- na su skladi{ta i radionice. Na ni rije~i. U kontekstu aktuelnog Napad na tuzlansku kolonu": Ko je ubijao litike sve vrijeme, sa malim pre- {tavawe srpskog radi gajewa mu- 21 lokaciji jedinice, sve istim sim- stawa u BiH to je ozbiqno upozo- " kidom, je i ~lan Predsjedni{tva slimanskog korijewa, mijewawa bolom, bez obzira na nivo jedini- rewe. vojnike BiH i predsjednik Stranke demo- istorijskih ~iwenica. ce. Mala karta sa 39 vojnih simbo- Istovremeno, paravojne i pa- kratske akcije. On je dirigent, Ja~awe "osvjeènog# musliman- la djeluje impozantno, odnosno za- rapolicijske formacije muslima- cionalizma. Svakodnevno su bili sta ~ovjek zanijemi. Zar qudski usmjerava osnovne tonove. skog korijewa nastavqaju publici- stra{uju}e, kako kome. na, formirane i godinu prije me- izloèni ìvotnim opasnostima. um moè biti bolestan u toj mje- Ovovremeni dirigent dozirano sti, kwièvnici i drugi ~ija dje- Ali, sem malog broja izuzeta- |unarodnog priznawa BiH, defi- Slali su ih u prve borbene redove ri da moè da izmi{qa ovakve upozorava javnost "Republika Srp- la nisu dnevnog karaktera. Djela ka, sve su to jedinice podr{ke i ni{e kao "neformalnu vojnu organa najteà rati{ta. Ubijale su ih konstrukcije? Prema kwizi "Za ska je nastala na zlo~inu#. Ne ~i- Muhameda Alibegovi}a "Mama mo- sve su, sem tri, ~etiri izuzetka, je- nizaciju#. Bande po Sarajevu for- wihove starje{ine i kolege u ka- krst ~asni i slobodu zlatnu# na ni to pre~esto ali dovoqno ~esto ram im glavu dati#. Zijada Rujanca dinice ranga ~ete i voda. Toga ima mirane poslije me|unarodnog pri- sarnama samo zato {to su Bo{wa- istim rati{tima i u isto vrijeme da ~lanovi orkestra budu u toku. "Opkoqeni grad, Sarajevo# i Xeva- u opisu ali mnogi }e se impresio- znawa BiH defini{e kao "sponta- ci, Hrvati i Albanci. Broj ubije- poginulo je 360 Srba iz BiH. Me- Dirigentske tonove niko ne dovo- no organizovane borbene grupe#. nih vojnika u JNA se pove}ava u |u poginulim 74 ih je 1971. do 1974. di u pitawe, a usputne izjave su za DR@AVNI UDAR" Ne spomiwe da su "neformalne# drugoj polovini 1991. godine#. Au- godi{ta, zna~i na odsluèwu voj- fino dotjerivawe orkestarske ari- " formacije svugdje u svijetu - para- tor ne pomiwe da se broj pogibi- nog roka. je. To su razni zahtjevi za ocjenu Besmislena je tvrdwa o poku- sec poslije me|unarodnog prizna- vojne. [ta su "spontane# borbene ja u drugoj polovini 1991. pove}a- Izginulih i pobijenih 68 mu- ustavnosti "ovog# ili "onog#, sve {aju dràvnog udara JNA u BiH, wa BiH i nekoliko dana poslije grupe po Sarajevu radile ni rije- va jer su se rasplamsavali sukobi slimana na odsluèwu vojnog roka u vezi sa Republikom Srpskom, pri- posebno sa aspekta angaòvanih naredbe Predsjedni{tva SFRJ o ~i. u Hrvatskoj. Zaobilazi da se u JNA je sa teritorije BiH i Srbije i jedlozi za raznorazne reforme ko- snaga (jedna tenkovska ~eta i jedan povla~ewu jedinica JNA iz BiH. Autor se bavi teoretskom kla- do posqedweg dana vodilo ra~una Crne Gore, a 74 poginula Srbina sa- jima se oduzimaju nadle`nosti en- mehanizovani vod, navodi Zijad Ru- Tih dana su hiqade pripadnika "Ze- sifikacijom grupa i wihovih vo|a. o nacionalnom sastavu i najmawih mo sa teritorije BiH. Srba je, da- titeta i prenose na nivo BiH, na- janac). êta je na zgradu Predsjed- lenih beretki# i "Patriotske li- Brojne su i skoro nevjerovatne uop- jedinica. kle, poginulo vi{e, a u BiH ih je ravno radi Republike Srpske. ni{tva "krenula# iz Lukavice, ge# bili oko vojnih objekata i de- {tene formulacije. Spomiwe Bi- Od strane 124. do 153, u podna- bilo mawe od muslimana, jo{ mawe Ovovremeni nastavqa uhodanu prego Grbavice i mosta Vrbawa, setine hiqada po gradu. Potpuni je jeqinu i Zvornik, a istovremeno o slovu "Poginuli i ubijeni# izno- od broja muslimana na teritoriji praksu prethodnika. Prvi je, od mehanizovani vod od KMT, pored apsurd tvrditi da je JNA poku{a- Sijekovcu u op{tini Brod, o Ma- se se podaci sa fotografijama, 68 BiH i Srbije i Crne Gore. predizbornog nastupa u Velikoj Vojne bolnice. Sve se de{ava mje- la nekakav dràvni udar. lovanu i Kupresu, Ravnom i Tre- vojnika muslimana poginulih i ubi- Spiskom poginulih i umrlih Kladu{i ponavqao "Za suverenitet biwu koji su prethodili, ni slo- jenih u JNA. Za wih 11 se tvrdi da od posqedica rawavawa u Slove- BiH `rtvova}u mir#. I `rtvovao da Pa{i}a "Zemqa izme|u Istoka nirati samo pogledom na kartu. va. su ubijeni, a ne obrazlaè se ko, niji autor uska~e u klopku. Od 44 je, nastala je velika nesre}a. Nije i Zapada - Tuzla# zasluùju bar naj- Pre}utano je da su te jedinice naj- Muhamed Halibegovi} kwigom kako i u kojim okolnostima ih je lica sa tog spiska 25 je Srba. Znat- se odrekao unitarne, dakle, musli- nu`niji osvrt. O wima su mogu}e mawe 80-odstotno sa~iwavali re- "Mama, moram im glavu dati# bavi ubio. Za jo{ jedan broj autor navo- no vi{e od procenta Srba u SFRJ, manske BiH, sve do Dejtona, pa i ~itave studije jer su primjeri pa- zervisti, odnosno mjesno stanovni- pogibijama i ubistvima muslima- di formulacije "navodno stradao u pa samim tim i u JNA. [est je mu- tada ga je neko na to prisilio. Ali, tologije psiholo{kog stawa u BiH {tvo. Muslimani su u ve}ini op- na na sluèwu vojnog roka u JNA. saobra}ajnom udesu# ili "navodno# slimana, {to je pribli`no wiho- od ciqa nije odustao, a pitawe je i primjer su logike prema kojoj su {tina koje su pripadale gradu bi- Kwiga je prepuna nevjerovatnih u nekim drugim nesre}nim okolno- vom procentu, tri [iptara, {est da li mu je ne{to obe}ano. za postizawe ciqa dozvoqena sva li relativna, a u vi{e wih i apso- konstrukcija. Na 19. strani "U JNA stima. Hrvata, po jedan Ma|ar i Slove- Za dokazivawe osnovne teze sredstva. lutna ve}ina (Srbi su samo u jed- su ostajali samo podobni i poslu- Na strani 62. citirana je izja- nac i dva Makedonca. Autor obja- "Republika Srpska je zlo~ina~ka Na~inom pisawa i ure|ewa noj). Pre}utano je, tako|e, da su sve {ni oficiri i nacionalisti#. va roditeqa koji kaè da mu je sin {wava zbog ~ega prilaè spisak tvorevina# elaborirane su pomo}- kwige Zijad Rujanac ima ambiciju vojne lokacije na tim mjestima de- Istina je, me|utim, da su po od- ubijen za vrijeme sluèwa vojnog "O ovom slu~aju vas upoznajem sane. Na primjer - nisu Srbi agreso- da iskonstruisanu varijantu doga- cenijama unazad. luci Predsjedni{tva SFRJ JNA roka u JNA u kasarni, na spavawu, mo iz jednog razloga, `rtve su bi- ri i zlo~inci samo sada, oni su to |aja u Sarajevu predstavi kao nedi- Na stranama 239. do 249. govo- mogli napustiti svi koji su htjeli. jer je odbio da strijeqa zarobqe- le ve}inom vojnici regruti, mladi- otkako postoje Gavrilo Princip skutabilne istine. Izvori i lite- ri se o poku{aju dràvnog udara Nije, me|utim, bilo mnogo Srba ne civile. [ta da se kaè o zlou- }i ispod 20 godina...#. je, ne samo terorista, ve} i najve- ratura za pisawe kwige dosta govo- JNA u BiH 2. maja i o napadu na ko- koji su to u~inili, u to vrijeme u potrebi oja|enih roditeqa? Radi se, dakle, o poku{aju kom- }i terorista svih vremena, ne za- re. Od 43 izvora na 17 se poziva ra- lonu komande Druge vojne oblasti JNA je bilo i dosta Hrvata, a ri- Potom na strani 180 "Me|u- promitacije starje{inskog sasta- sluùje da se po wemu zovu most i di dokazivawa ispravnosti na~el- 3. maja 1992. godine. U napadu na ko- jetki oficiri muslimani su je na- tim, bilo je slu~ajeva gdje su ofi- va JNA. Ali, od 44 stradalih 13 je muzej; patrijarh Arsenije ârno- nih stavova. Za zbivawa oko Sara- lonu, navodi autor, poginuo je jedan pustili. Veliki broj i jednih i dru- ciri JNA u interesu monstruoznog profesionalnih pripadnika JNA, jevi} je izdajnik, ni mawe ni vi{e jeva i u Sarajevu ne koristi djela vojnik i jedan oficir. U odnosu na gih je pre{ao u Vojsku Jugoslavije plana wihovih vo|a, u interesu 6 oficira, 6 podoficira i jedan ve} Turske dràve, jer je bjeè}i srpskih autora i nijedan srpski iz- podatke Dokumentacionog centra u kojoj su i penzionisani. Ima ih stvarawa Velike Srbije `rtvova- radnik u JNA. To je ~ak 27 odsto, od wene "blagodeti# narod preveo vor. Autori jednog djela su dvoji- Republike Srpske `rtve su umawe- koji jo{, iako su rodom izvan Sr- li i srpske i crnogorske vojnike, {to je izuzetno visok procenat, jer u Austrougarsku... ca Hrvata, tri su napisala strani ne vi{e od 16 puta. bije i Crne Gore, rade u tamo{woj tako da je JNA ponekad bila i wi- su, prema iskustvima savremenih Daqe - podignuti su spomeni- autori. Sve ostalo su djela i izvo- Teorijski "doprinosi# su ni- Vojsci. ûdni neki srpski nacio- hova grobnica#. Tu kao dokaz navo- ratova, gubici starje{inskog ka- ci turskim osvaja~ima - zasluìli ri muslimana, {to podsti~e sum- {ta mawe ilustrativni. Djelat- nalisti. di pet imena Srba, koje preko in- dra oko 10 odsto. su, jer su podjarmili zlo~ina~ke wu u objektivnost i izvrtawe sve- nost Srpske demokratske stranke Na 25. strani pi{e "Vojnici terneta rodbina traì kao nesta- Srbe izbrisani su nazivi buleva- ga na na~in kako svrsi sluì. Rujinac defini{e u ~etiri faze. nesrpske i necrnogorske nacional- le. (Nastavak u sqede}em broju) ra vojvoda Putnika i Mi{i}a, po- Izme|u strana 182. i 183. ulo- Prva je "politi~ki terorizam#, a nosti postaju `rtve vulgarnog na- Poslije ~itawa ovakvog tek- ¥ Jovo BLA@ANOVI] STRANI OBAVJE[TAJCI I DAQE AKTIVNI NA BALKANU [PIJUNI[PIJUNI VR[QAJUVR[QAJU SRBIJOMSRBIJOM Tvrdwa Vladimira - Bebe Popovi}a da su u atentatu DAVINI] Ministar odbrane Srbije i Cr- na Zorana \in|i}a u~e{}a imali i ruski obavje{tajci ne Gore tvrdi da Vojno-bezbedno- ponovo je aktuelizovala pitawe prisustva stranih sna agencije pro{le i ove godine nije uhapsila nijednog {pijuna, ni- tajnih slu`bi u Srbiji ti je razbila ijednu stranu vojnu agenturu u Vojsci. iv{i {ef Biroa za komunika- vatske, poru~nik Bela i grupa; iz Ru- - Kada je bio protest "crvenih - Posledweg {pijuna je, vero- cija Vlade Srbije Vladimir - sije, potpukovnik Dragoqub @ivko- beretki#, krajem 2001, poku{ali su da vatno, uhvatio sam general Aca To- BBeba Popovi} nedavno je uzbur- vi}. Svi su oni predstavqeni kao po- mi nametnu da sam, uz pomo} jednog mi}. To je ono {to ja znam. Ali, kao javnost tvrdwom da je informaci- jedina~ni slu~ajevi. prijateqa, pripremao atentat na mi- moramo znati da se za posledwih ju o ume{anosti Rusa u ubistvo pre- Za posledwih deset godina u Sr- nistra policije Du{ana Mihajlovi- pedeset godina lista neprijateqa mijera Zorana \in|i}a 12. marta 2003. biji i Crnoj Gori su dràvna i vojna }a. @eleli su da mi prika~e i poku- armije umnogome promenila - rekao je Davini}, isti~u}i da nema godine dobio od ambasadora jedne ve- bezbednosti podneli 14 krivi~nih {aj ubistva sur~inskog bosa Qubi{e primedbi na rad Vojno-bezbedno- like zapadnoevropske zemqe jo{ u prijava protiv 28 lica koja su se ba- Buhe ûmeta - kaè @ivkovi}. sne agencije. Atentat na \in|i}a: [ta je znao Aca Tomi} septembru 2002. godine. vila {pijunaòm. Ideju da su ne- - Ambasador jedne velike zapad- Tako su se na udaru vojne bezbed- ki odmetnuti ru- "vojna teorija# o ubistvu Zorana \in- noevropske dràve pozvao me na ru~ak nosti i vojnog pravosu|a na{li 1995. ski agenti, za- |i}a. Ali, autor je u me|uvremenu um- GENERAL KOVA^ C M i rekao mi da se priprema atentat i godine u jednog grupi Bewamin Zuban, jedno sa "julov- ro, a wegova supruga ne uspeva da ob- C M da je u to ume{ana vojska, ali ne zva- Zoltan Kova~ i Enver âvku{i}, a u cima# isplani- Savezni parlament je, zbog ~i- General Sretko Kova~ je ro|en Y K javi ovaj roman, pri~a o ruskom "le- wenice da je vojna obave{tajna slu- 1953. godine u Srbiji. Zavr{io je Y K ni~no, nego da to rade neki nezado- drugoj grupi Marin Mari}, Branko rali i organi- denom metku# je i{~ezla iz javnosti. `ba van civilne kontrole, plani- voqnici tzv. Milo{evi}eve patrio- Maru{i} i @eqko Dra{kovi}. Po- zovali ubi- Vojnu akademiju u Beogradu i [ko- Podgrevaju je samo pri~e poput pome- rao da kao kontrolora imenuje pro- lu bezbednosti u Pan~evu. Po~et- te, frakcije, struje... Rekao je da Ru- tom 1996. godine Marijan ôp. Svi su stvo Zorana nute izjave Bebe Popovi}a. fesora Zorana Dragi{i}a, sa Fa- si i ruska obave{tajna slu`ba, a ka- oni osu|eni kao agenti hrvatske taj- \in|i}a javno kom osamdesetih je u tada{woj Upra- Poznato je, me|utim, da je i biv- kulteta civilne odbrane u Beogra- vi bezbednosti General{taba JNA da to kaèm ne mislim na zvani~nu, ne slu`be. je izrekao novi- {i potpredsednik srpske vlade gene- du, ali taj proces jo{ nije pokre- nego na neke delove ruske obave{taj- Potpukovnik Dragoqub @ivko- nar Stevan Zec u zapo~eo karijeru profesionalnog ral Mom~ilo Peri{i} optuèn za nut. vojnog kontraobave{tajca. ne slu`be, oko toga vrlo aktivno u~e- vi} je bio obave{tajac u General{a- romanu "Ledeni {pijunaù u korist ameri~ke slu`be. U me|uvremenu, ve} {est mese- Wegovi kriti~ari iz Crne Go- stvuju i rade - rekao je Popovi} u te- bu Vojske Jugoslavije kada je uhap{en metak#. U Ta optu`nica je nelogi~na jer je Vla- ci vojna tajna slu`ba nema svog pr- re tvrde da je bio desna ruka gene- vog ~oveka. Kako nezvani~no sazna- levizijskoj emisiji "Insajder# B-92. u leto 2003. godine pod optu- da traìla bezbednosnu i obave{taj- rala Aleksandra Vasiqevi}a, savet- Istovremeno pre nekoliko nede- `bom da je radio za rusku tajnu saradwu sa Zapadom. A Peri{i}ev jemo Vrhovni savet odbrane }e na prvoj narednoj sednici u februaru nika za vojnu bezbednost Slobodana qa biv{i na~elnik vojne obave{tajnu slu`bu. Proveo je 4 me- "tajni agent# i saradnik Xon Nejbor Milo{evi}a. Kova~ je jedno vreme ne slu`be general Aca Tomi} je izja- seca u pritvoru. Kada je iz ameri~ke ambasade u Beogradu je izabrati novog, drugog po redu direktora Vojno-bezbednosne agencije. bio i {ef bezbednosti u Ministar- vio da u Srbiji vr{qaju strani {pi- iza{ao izjavio je da je sve bio zvani~no zaduèn za tu saradwu. stvu odbrane, kada je ministar voj- juni i da su tamo{wa ministarstva bila najobi~nija name- Biv{i ministar policije Du{an Glavni kandidat za tu funkciju je general Sretko Kova~, visoki oficir ni bio Velimir Radojevi}. Tokom puna stranaca. {taqka. Mihajlovi} priznaje da se i sam sasta- 2001. godine pukovnik Kova~ je u Be- On je, me|utim, demantovao izja- - Jo{ od oktobra bezbednosti i vojni kontraobave- jao sa Nejborom i da mu je skrenuo pa- {tajac od karijere, istina veoma ma- ogradu zavr{io [kolu nacionalne ve Bebe Popovi}a: 2001. grupa politi~ara `wu da bi ameri~ka i srpska obave- lo poznat javnosti. Wegove slu`be- odbrane kao najboqi diplomac 45. - Na osnovu saznawa do kojih je do- u vrhu vlasti, uzela me {tajna zajednica trebalo da sara|uju, ne podatke Ministarstvo odbrane klase ove komandne {kole, koja u {la moja slu`ba ukazivao sam jo{ u na zub. Raspolagao sam a ne da rade jedna protiv druge. Srbije i Crne Gore skriva od javno- Vojsci SCG oficirima otvara vra- decembru 2002. godine, dakle, nekoli- nekim kompromituju- - Nikome ni na kraj pameti nije pasti, barem dok ne bude imenovan za ta ka generalskim funkcijama i ~i- ko meseci pre atentata, da }e se \in- }im materijalom, od- dalo da Xon Dejvid Nejbor vrbuje za {efa vojne tajne slu`be. novima. |i}u ne{to desiti, da mu je ugroèna nosno obave{tajnim agente CIA ~lanove Vlade Srbije. bezbjednost i da ima propusta u wego- podacima, gde su oni Jer, svi wegovi slu`beni kontakti od- zali svoje tajne snimke optuènika u na{oj zemqi. Po meni, ako su tajni vom obezbe|ewu. Obavestio sam o to- bili akteri. Na wiho- vijali su se upravo u zgradi vlade, u Ne- Gorana Haxi}a. agenti SAD, Velike Britanije i Ne- me Upravu bezbednosti armije, i Mi- vu àlost, sve je bilo mawinoj ulici broj 11, u Beogradu, kao Milorad Mir~i}, predsednik Od- ma~ke u{li u Srbiju da prate Gorana nistarstvo unutra{wih poslova, ali potkrepqeno fotogra- Beba Popovi}: Tvrdwe koje su i na drugim slu`benim mestima. Tu se bora za bezbednost srpskog parlamen- Haxi}a, oni su spremni i da ga uhap- od wih nikada nisam dobio odgovor. fijama, na kojima se ja- uzburkale Srbiju susretao i sa generalom Mom~ilom ta je tim povodom izrazio ogor~ewe se. A za to im je potrebna logistika îni mi se da su i tragovi o mojim upo- sno mogla videti wiho- Peri{i}em, a mi smo znali {ta Pe- pona{awem Vlade Srbije, Bezbjedno- - rekao je Mir~i}. zorewima uni{teni - rekao nam je va ume{anost u pojedi- ri{i} ima da ispri~a Xonu Nejboru sno-informativne agencije i polici- On je zakqu~io da sve to zna~i da Aca Tomi}. ne kriminalne aktivnosti i afere - wemu je objasnio kako je biv{i KGB i CIA - kaè Du{an Mihajlovi}. je, jer dozvoqavaju da strane agenture pored stranih tajnih slu`bi i wiho- Posledwih godina u Srbiji su ot- tvrdi potpukovnik @ivkovi}. angaòvao pla}enog ubicu iz Ju`ne Me|utim, u skorije vreme pokaza- i agenti vr{qaju po zemqi. vih {pijuna u Srbiji kao logistika kriveni aktivni {pijuni Australi- Prema wegovim re~ima, od tog Amerike da likvidira srpskog prelo se da tajne slu`be stranih dràva - Tribunal u Hagu i wegov glav- deluju i strane specijalne jedinice je, oficir Xon Prat; zatim iz Fran- momenta kre}e hajka na wega. Po~eli mijera. Ta pri~a je objavqena u ~aso- i daqe aktivno deluju unutar Srbije. ni tuìlac nema pravo da kr{i qud- koje mogu da hapse gra|ane Srbije. cuske, tajna grupa "Pauk#; iz Engle- su da mu podme}u ~ak i ume{anost u pisu "Profil#, ali je u krugovima To su ponajboqe pokazali tuìoci ska prava i privatnost gra|ana Sr- ske, novinarka An|ela Smit; iz Hr- neka ubistva. Demokratske stranke prihva}ena kao Tribunala u Hagu koji su javno poka- bije, tako {to ih tajno prati i snima ¥ Marko LOPU[INA 4 U FOKUSU 5. i 6. febrar 2005. U SEPTEMBRU OTVARAWE UNIVERZITETSKOG KOMPLEKSA U BAWOJ LUCI GRADGRAD UU KOJEMKOJEM STANUJESTANUJE ZNAWEZNAWE

a 286 hektara prostora, na mjestu gdje je bila kasarna biv{e Kroz Univerzitetski grad dnevno }e prolaziti oko sedam NJugoslovenske narodne armije, a potom Vojske Republike Srpske, u hiqada qudi, a u wemu }e biti smje{teno osamsto studenata centru Bawe Luke ni~e pravi raj za pleks Ministarstvo prosvjete ko- umjetnosti koja do prese- da, Lara, koja studira violinu, kaè da studente, profesore i cijelu akadem- je snosi tro{kove preure|ewa, qewa u budu}u zgradu svi studenti imaju dovoqno prostora, C M sku zajednicu u Republici Srpskoj. bawolu~kom Univerzitetu }e radi u monta`nom svoj mir i {to je najva`nije - prosto- C M Y K Zavr{etkom planiranih radova na upotrebu predati po~etkom objektu u sklopu rije su tople. Y K i otvarawem Univerzitetskog grada u sqede}e {kolske godine. kompleksa, Milo- - Kratko re~eno, uslovi su savr- septembru, Bawa Luka i Republika S obzirom na to da su rad Kewalovi} {eni - kaè ona. Srpska dobi}e najmoderniji visoko- gra|evinski radovi po- bio je doma}in Za Filozofski fakultet koji ima {kolski centar koji }e se mo}i mje- ~eli u septembru pro{le ekipi "Glasa Srp- 13 odsjeka predvi|ena je velika zgra- riti sa poznatim evropskim obrazov- godine, Ministarstvo pro- ske# prilikom obi- da obojena u crveno i ùto. Preko punim centrima. svjete uspjelo je da u rela- laska Univerzitet- ta Filozofskog, smje{ten je Poqo- Prema procjeni Ministarstva tivno kratkom vremenu skog grada. privredni fakultet uz koji }e biti prosvjete Republike Srpske kroz Uni- preuredi veliki broj obje- - Budu}i student- izgra|ena botani~ka ba{ta. verzitetski grad svakodnevno }e pro- kata. Dekan Akademije ski cen- U zgradi u kojoj se nekada nalazi- Rektorat i Akademija umjetnosti: Spoqni laziti oko sedam hiqada studenata. la vojni~ka menza, napomiwe Milo- radovi zavr{eni Ta~nije re~eno, pola bawolu~kog Uni- verziteta bi}e smje{teno u ovom gradu. Ovaj termin nije pretenciozan - radi se zaista o svojevrsnom gradu u kojem }e studenti na jednom mjestu imati sve {to im je neophodno: od laboratorija, amfiteatara i ateqea, preko kwiàre i biblioteke, do slasti- ~arnice, prodavnice, internet klubova, sportskih igrali{ta, dvorane, bazena... Radovi na obnovi zgrada budu}ih {est fakulteta i rektorata pri samom su kraju. Nakon toga uslijedi}e opremawe unutra{wosti, a kompletan kom-

MINISTAR PROSVJETE GOJKO SAVANOVI] Bi}e udobno i - toplo Milorad Kewalo- vi}: Po evropskim Ministar prosvjete i kultu- napore da se izgradi i zatvoreni standardima re Republike Srpske Gojko Sava- bazen, prije svega za potrebe stu- novi} kaè da }e gra|evinski ra- denata Fakulteta fizi~ke kultu- dovi na svim objektima u Univer- re ali i za rekreaciju i slobodne tar raspolaga}e sa 137 dvokrevetnih Zgrada Filozofskog fakulteta: Uskoro ure- zitetskom gradu biti zavr{eni za aktivnosti ostalih studenata. Bi- i trokrevetnih soba od kojih je 107 na- |ewe unutra{wosti dvije nedjeqe, poslije ~ega treba }e tu svojevrstan sportski centar mijeweno za smje{taj studenata, a 30 da uslijedi opremawe zgrada. Cje- sa odbojka{kim, rukometnim i ko- apartmana za gostuju}e profesore. Pet - Posebno is- lokupan kompleks, kaè ministar, {arka{kim terenom. monta`nih objekata tako|e }e biti ti~em fiskultur- JEDVA ÊKAM zagrijava}e se sopstvenom kotlov- - Ministarstvo ima obavezu da ure|eno za potrebe studenata tako da nu dvoranu koja }e Student druge godine en- nicom. rije{i i pitawe Medicinskog fa- }e univerzitetski kompleks obezbije- biti smje{tena gleskog jezika Marina Despot - U okviru Univerzitetskog kulteta. Kada uredimo nedovr{e- diti smje{taj za oko 800 studenata - ob- iza studentskog kaè da jedva ~eka da se Fi- grada radi}e zajedni~ke slu`be ni dio Klini~kog centra Medi- ja{wava Kewalovi}. centra. Dvorana }e lozofski fakultet preseli kojima }e rukovoditi direktor. cinski fakultet bi trebalo da se No, smje{tajni kapaciteti, sva- raspolagati sa 800 u Univerzitetski grad. Me|u wima su slu`ba za student- preseli i preregistruje u Univer- kako nisu jedina karakteristika ovog mjesta tako da }e - Vidjela sam na{u budu- ska pitawa, obezbje|ewe komplek- zitetsko-klini~ki centar. Posli- centra. U saradwi sa Vladom Itali- ispuwavati uslo- }u zgradu i svi|a mi se {to je sa, odràvawe prostora, instala- je preseqewa postoje}i kamp Uni- je i Univerzitetom iz Milana za stu- ve i za zna~ajnije velika i {to }e svi odsjeci cija i sli~no. To su oni poslovi o verziteta bi}e rastere}en. Fakul- dente Tehnolo{kog fakulteta bi}e sportske doga|aje mo}i normalno da rade. Do- kojima fakulteti sami ne mogu da teti koji ostanu u kampu grija}e se ure|ene savremene laboratorije, a do- - kaè Kewalovi}. pada mi se i mjesto na kojem vode ra~una - obja{wava Savano- sopstvenom kotlovnicom tako da u govorena je i razmjena na{ih studena- U blizini se nalazi cijeli grad jer nevi}. sqede}oj grijnoj sezoni ne}e biti ta sa tehnolozima iz Italije. Rektorata smje- ma buke, a ipak je blizu cen- Prema wegovim rije~ima Mi- problema sa grijawem - uvjeren je Fakultet za fizi~ku kulturu i {tena je budu}a tra grada. Ovaj kompleks pod- nistarstvo prosvjete }e uloìti ministar Gojko Savanovi}. Arhitektonsko-gra|evinski fakul- ~itaonica Uni- sje}a me na kolexe i univer- tet bi}e smje{teni u jednoj zgradi dok verzitetske bi- zitetske centre na zapadu u }e Akademija umjetnosti sa likovnim, blioteke u kojoj kojima sve vri od studenata, muzi~kim i dramskim odsjekom dije- }e studenti mo}i u a to smo do sada gledali samo liti zgradu sa rektoratom bawolu~kog miru da ~itaju i u serijama - dodaje Marina Univerziteta. Unutra{we ure|ewe istraùju potreb- Despot. Akademije i rektorata pri samom je nu literaturu. Za kraju. dru{tvene djelat- ju u prirodi - isti~e Kewalovi}. Studenti Akademije sa dramskog, nosti studenata i Studentski grad ima}e i ambulantu likovnog i odsjeka muzike ima}e qet- rad "Cedubala# sa stacionarom koji }e mo}i da pri- wu scenu na kojoj }e mo}i da predsta- koji trenutno nema hitne slu~ajeve. Uz odgovaraju}i vqaju svoje radove i aktivnosti, a sce- ma odgovaraju}e komfor i vrlo udobne uslove za iz- na }e, naravno, posluìti i ostalim uslove obezbijedi- vo|ewe nastave, zna~ajna pa`wa bi- studentima. }e se 800 kvadrata }e posve}ena i bezbjednosnom aspek- U zgradi Akademije umjetnosti Lara Obrenovi}: Uslovi prostora. Prostori- tu, pa }e, izme|u ostalog, cijeli kom- nalazi}e se moderni studio, reìja, su savr{eni je }e otvoriti vra- pleks biti obuhva}en video-nadzo- dvije montaè i prostor za postpro- ta raznim sekcija- rom. dukciju ~ime }e se stvoriti sjajni uslo- ma, foto-klubu, iz- Kada u septembru, Univerzitet- vi za rad dramskog odsjeka. rad Kewalovi}, bi}e smje{ten stu- lo`bama i drugim sadràjima. ski grad otvori svoje kapije bi}e Prilikom obilaska Univerzitet- dentski restoran u kojem }e u~enici - Kada se na proqe}e postavi to, bez sumwe veliki doga|aj za aka- skog grada zatekli smo studenta tre- Ugostiteqsko-trgova~ke {kole iz Ba- rasvjeta ~itav kompleks poprimi- demsku zajednicu i visoko {kolstvo }e godine Akademije umjetnosti Laru we Luke poha|ati praksu i istovreme- }e sasvim druga~iji izgled. Klupe, Republike Srpske. Obrenovi} koja ovdje vje`ba za kolo- no posluìvati studente. Tu }e biti staze, {etali{ta, parkovi u~ini- Likovni ateqe: Prostorije ve} opremqene kvijum prije ispita. i restoran za zaposlene u Univerzitet- }e da studenti u slobodno vrijeme ¥ @eqka MARÊTA Prezadovoqna novim uslovima ra- skom gradu. ovdje mogu i da se odmaraju i uìva- Snimio Du{an BORKOVI] PRO[LA GODINA KROZ STATISTI^KE POKAZATEQE C M C M Y K RASLE PLATE, ALI I TRO[KOVI Y K

tatistika kaè da je pro{la go- Industrijska proizvodwa porasla za 9,7 u odnosu na dina bila godina - rasta. Naime, Sprema podacima Republi~kog za- 2003. godinu. Najvi{e zara|ivali zaposleni u sektoru voda za statistiku u Bawoj Luci, koje smo uspjeli da prikupimo do zakqu~e- finansijskog posredovawa i dràvnoj upravi wa ovog broja "Glasa plus#, protekle godine u odnosu na 2003. u Republici nih proizvoda za 8,6 i energije za 5,8 red ostalog, da je ukupan prinos p{e- 232.327 tona krompira, 37.793 tone pa- Srpskoj je ostvaren rast plata, indu- odsto, dok je proizvodwa netrajnih nice, pod kojom je pro{le godine u prike, 36.300 tona kupusa i keqa itd. strijske i poqoprivredne proizvod- proizvoda za {iroku potro{wu bila Srpskoj bilo 63.179 hektara, iznosio Prosje~na bruto plata zaposle- we, ali i - cijena i tro{kova ìvota. mawa za 7,5 odsto. 242.941 tonu, {to je za 140,2 odsto vi- nih u Srpskoj u 2004. godini iznosila Statistika je zabiqeìla da je U oblasti poqoprivredne proiz- {e nego godinu dana ranije. Prosje~an je 643, a neto 423 marke. Osim toga, po- ukupan nivo industrijske proizvodwe vodwe podaci Republi~kog zavoda za prinos ovog glavnog hqebnog ìta je daci slu`bene statistike pokazuju da u periodu januar - decembar 2004. u od- statistiku pokazuju da je pro{le u od- iznosio 3.735 kilograma po jednom hek- je prosje~na neto plata, koja je ispla- nosu na isti period 2003. godine ve}i nosu na 2003. godinu ostvaren ve}i pri- taru i ve}i je za 74,8 odsto od onog }ena u decembru minule godine, izno- za 9,7 odsto. U sektoru va|ewe ruda i nos svih glavnih ìtarica, jagodi~a- ostvarenog u 2003. godini. sila 455 maraka, {to je u pore|ewu sa kamena porast je iznosio 36,7 odsto, u stog i drugog ranog vo}a. Pove}an je i ukupni prinos osta- prosjekom iz 2003. nominalno vi{e za prera|iva~koj industriji 7,2, a u sek- Statisti~ari su zabiqeìli, po- lih ranih usjeva i to kod je~ma za 109,6 20,7, a realno za 15,1 odsto. toru proizvodwa i snabdijevawe elek- odsto, raì za 63,6, zobi za 47,6 i kod Najvi{i decembarski prosjek, 976 Plate: Pregled bruto i neto zarada u novem- tri~nom energijom, gasom, parom i to- uqane repice ~ak za pet puta. maraka, imali su zaposleni u sektoru plom vodom 5,7 odsto. FEDERACIJA BiH Statistika je tako|e zabiqeìla finansijskog posredovawa, zatim u dr- bru i decembru Najve}i porast u posmatranom pe- Prema saop{tewu Federalnog da je protekle u odnosu na prethodnu àvnoj upravi, odbrani i obaveznom riodu, ~ak 405,1 odsto, ostvaren je u zavoda za statistiku u Sarajevu, godinu pove}an prosje~ni i ukupni socijalnom osigurawu 678 maraka, dok malo u decembru 2004. godine vi{i za {}e, 53 odsto, imaju industrijski nepre- proizvodwi osnovnih metala, kao i industrijska proizvodwa u Fede- prinos i kod svih kasnih usjeva, osim je najniì prosjek, svega 271 marku, is- 4,1 odsto nego prosjek iz 2003. godine, hrambeni proizvodi, a tro{kovi ìvo- kod va|ewa ruda metala - 255,9 odsto, raciji BiH pove}ana je pro{le u kod sto~ne repe i grahorice. pla}en zaposlenima u hotelima i re- a u odnosu na decembar te godine rast ta grupa "ishrana# uti~u sa 44 odsto. dok je istovremeno najve}i podba~aj, odnosu na pretpro{lu godinu za Pod merkantilnim kukuruzom je storanima. je iznosio 2,2 odsto. Sve u svemu, reklo bi se da, gleda- 53,2 odsto bio u proizvodwi radio, TV 13,2 odsto. Prema istom izvoru, bilo ukupno 140.215 hektara, prosje- Kada je rije~ o cijenama na malo Ukupan indeks tro{kova ìvota no suvim statisti~kim podacima pro- i komunikacione opreme. industrijska proizvodwa u decem- ~an prinos je iznosio 5,37 tona po hek- i tro{kovima ìvota podaci Repu- u posqedwem mjesecu 2004. vi{i je za {la godina i nije bila toliko lo{a. Posmatrano po ekonomskoj namje- bru 2004. u odnosu na prosje~nu mje- taru, a ukupan rod 752.300 tona, {to je bli~kog zavoda za statistiku pokazu- 4,9 odsto nego prosjek 2003. godine, a Problem je, me|utim, {to kod nas ka- ni industrijskih proizvoda najve}i se~nu proizvodwu u 2003. godini za 93 odsto vi{e nego u 2003. godini. ju da je protekle godine i u ovim eko- u odnosu na decembar za jedan odsto. da raste - raste sve, i proizvodwa, ali rast, 25,8 odsto, ostvaren je kod inter- ve}a je za 23,3 odsto, dok je u odno- Pro{le godine u Srpskoj je tako- nomskim kategorijama do{lo do odre- U Republi~kom zavodu za stati- i cijene i tro{kovi ìvota. medijarnih proizvoda, zatim kod ka- su na decembar 2003. ve}a za devet |e proizvedeno i 7.386 tona soje, 154 to- |enog rasta. stiku podsje}aju da u formirawu ukup- pitalnih proizvoda za 12,8 odsto, traj- odsto. ne suncokreta, 2.714 tona duvana, Tako je ukupan indeks cijena na nog indeksa cijena na malo najve}e u~e- ¥ Pripremio Milan MIQU[ 5. i 6. februar 2005. REPORTA@A 5 O JEDNOJ RATNOJ FOTOGRAFIJI IZ KOSTRE[A KOD DERVENTE SJE]AWESJE]AWE NANA ZBJEGZBJEG Istorija se u Kostre{u ponavqa. Tako je i 1992. godine selo zadesila zla kob, a wegovi mje{tani morali su u zbjeg alo selo Kostre{ kod Der- stre{, a kada bi nastupio mir svi su djelo je nekog od hrvatskih vojnika. vente puno je plodnih wi- naizgled ìvjeli slo`no i pomaga- Ona }e, protivno voqi wenog auto- C M Mva koje su ve} u prvim juli jedne druge. îm bi nastao sukob ra postati ne samo dokument o stra- C M Y K tarwim sun~evim zracima obasja- i rat, strasti bi proradile. @ite- dawu srpskog ìvqa, nego i svojevr- Y K ne, pa su mje{tani nadaleko pozna- qi sela vi{e puta su protjerivani sna ikona Kostre{ana i opomena za ti po proizvodwi ranog povr}a. ali su se uvijek vra}ali na ogwi- budu}nost. Zahvaquju}i takvim uslovima i po- {ta. Po oslobo|ewu sela u wemu loàju ovo selo je oduvijek imalo Po~etkom Drugog svjetskog ranije bilo ~itave ku}e. Sve je po- bogata doma}instva, dobre ba{to- ta, 1941. godine, selo je sna{la zla ru{eno, kamen na kamenu, cigla na vane, vo}are i proizvo|a~e ìta- kob, ve}ina mje{tana izginu na ku}- cigli. Miris paqevine se dugo rica. nom pragu, a preostali nastrada{e Ipak, takav poloàj, na uzvi{e- po logorima Jasenovca i Slavonske wu sa koga se na sjeveru vidi Sava i Poège. @RTVE preko Slavonija kao na dlanu, a ju- Poslije rata, malobrojni pre- U jednom danu, 4. aprila `no Derventa sa ukrinskom doli- ìvjeli ipak su uspjeli da obnove 1992. godine u Kostre{u je, na nom i zapadno planina Motajica, ìvot. Ali, opet izbi rat, novi poku}nom pragu ubijeno 12 Srba: uvijek je odre|ivao, reklo bi se, i zlu grom, progonstva od kom{ija, ru{e- Mile (\or|e) Sekuli}, Qepo- sudbinu ovog malog sela. wa ku}a i uni{tewa svega {to je sava (Trivuna) Sekuli}, \or- Ne zato {to je malo, nego {to srpsko na Kostre{u. U nepovrat su |o (Mile ) Lazi}, Petar (Bo- mu ratovi i sukobi, ko{mari i stra- gotovo za tren oti{la sva dobra vri- ò) Lazi}, Mile (Nedo) [kr- \ hovi, bjeànije i zbjegovi koji su jednih Kostre{ana, sru{ene su i ga, Stoja (Teodora) Plav{i}, Dokument za opomenu: Fotografija na~iwena 1992. godine kao crni oblak nadvijao nad wim i {kola i crkva koja je napravqena Risto (Rade) Piva{, Desanka osje}ao. Selo je oslobo|eno u av- kada ne}e biti ru{ewa, progona i politi~kih nesporazuma, prepusti- zato nije nikada moglo da bude veli- krajem 19. vijeka. U aprilu 1992. go- Piva{, Petra (Mirko) Mitro- ko i da "odraste#. Naziv Kostre{ je dine Kostre{ani mora{e ponovo u gustu 1992. godine i dugo je zjapi- stradawa. li onima koji su rat planirali i u veoma interesantan, ali mje{tani zbjeg. Neki nisu mogli ni pobje}i vi}, An|a (Ilije) [krga, Go- lo pusto. - Bili smo ponièni, ali smo na wemu nisu prezali ni od najsurovi- ovog srpskog sela ne znaju wegovo jer ih stigla sudbina wihovih djedo- spava (Koste) Trivun~evi} i Obnova po~iwe ne{to inten- kraju i pored mnogobrojnih `rtava i jih zlo~ina. porijeklo. Neki etimolozi }e za- va i pradjedova. Simo (Milovana) Milojevi}. zivnije krajem 1996. godine, uglav- uni{tewa svega {to smo stvorili Zato Kostre{ani imaju mnogo kqu~iti da je ime poteklo ba{ od U pam}ewe preìvjelih zauvi- Oni nisu htjeli da bjeè sa nom sna`nom èqom mje{tana da se ostali moralni pobjednici - re}i }e toga da ispri~aju o po~ecima rata u sudbine koja je selo pratila kroz vijek }e ostati utisnuti zlo~ini koji sa svoga praga, ili nisu uspje- vrate na ogwi{ta. Nije izostala po- Kostre{anin Andrija Strini}. BiH, o nametnutoj crno-bijeloj sli- jekove - najbliè rije~i su ko{mar nad nedu`nim Kostre{anima po~i- li da pobjegnu. To su oni koji mo} op{tine, humanitarnih organi- Kostre{ je stradao dok su mno- ci i posebno o pri~i o `rtvi i agre- i strah. A strahovi i ko{mari se u ni{e pripadnici Hrvatske vojske, uz su stradali u jednom danu, a zacija. Najvi{e je pomogla vlada gi jo{ vjerovali da rata u BiH ne- soru. Fotografija uz ovaj tekst tek Kostre{u pamte od kada selo posto- svesrdnu pomo} lokalnih Hrvata. spisak kostre{kih `rtava, na- Kraqevine Norve{ke. Tako se Ko- }e biti. Kostre{ki Srbi, o~igled- je jedan od priloga za to svjedo~ewe. ji. Bilo, ne ponovilo se! àlost, mnogo je {iri. stre{, uz silne muke, ponovo vratio no su bili naivni pa su se sa istin- Mnoge su se vojske borile za Ko- Fotografija koju objavqujemo "me|u ìve#, sa nadom da vi{e ni- skom vjerom u mir i mirno rje{ewe ¥ Savko PE]I] LICA, PREDJELI, OBIÂJI VI[EGRADSKI FILCER VUNE MILENKO GOVEDARICA BLAGO [UMARA MILIVOJA Najve}e ulagawe - ma{ta ve je vi{e mladih, ali i qu- ukra{ena {arama rasteè se ruka- pamti, prijatequ, u ovoj ze- di u poznim godinama koji su ma i stavqa na kalup razli~itih [ume kao dio prirode ne priznaju administrativne Sbez stalnog posla i egzisten- veli~ina. Slijedi jo{ jedno ispi- mqi najve}i uticaj imaju dva Ulobija - qekarski i {umar- granice, a gre{ke u {umarstvu su uvijek dalekose`ne cije. Ve}ina od wih uzalud obija rawe ~istom vodom, obrada rubova ski. Nema tok zakona ili odluke, a pragove biroa za zapo{qavawe i vunicom i prvoklasni unikatni, u da ih ove dvije profesije ne mogu i te{ko se ispravqaju prelistava novinske oglase. ovom slu~aju - {e{ir je gotov. "progurati# da pro|u ili povu}i iz Jedan od takvih doskora je bio Vjerujte nam na rije~, a u to su procedure, ako im je to u interesu. ali je ~iwenica da {ume nikada ni- {umari. Za wima se ne govori: "Eno odnosno prilagodi ga svojim potre- i tridesetjednogodi{wi Vi{egra- se uvjerile brojne mu{terije vi- Oni ovo na{e nebo vedre i obla~e - su vi{e plakale za pravdom. onih lopova#. Oni su {umama neu- bama. Zato mu se ne svi|aju nedavne |anin Milenko Gove- bistri za kafanskim stolom aktuel- - êsto volim re}i da je pravi poredivo vi{e davali nego od wih izmjene i dopune ovog zakona jer op- darica, nastawen u na politi~ka zbivawa jedan lokalni {umar kao kowu{ar koji ono svoje uzimali {to je vidqivo i iz wiho- {tedru{tveni interes nije u prvom prigradskom nasequ sveznalica. mr{avo kquse stalno timari, a svi vog imovinskog kartona. planu. Crn~a. - Pa, dobro, ako je tako za{to ga drugi vi{e ja{u. I mi {umari ne- - Qudstvo je u du{i, a ne u diplo- - [ume su dio prirode i zato one Tragaju}i za ne- onda ne srede stawe i u svojim bran- kada smo {ume {titili i podizali mi, skupocjenom odijelu, ili, ne daj ne priznaju administrativne grani- kom vrstom alterna- {ama. Vidi{, ba{ u zdravstvu i u na goletima, a svi drugi iz wih su iz- Boè, u nov~aniku. Sa velikom ra- ce, pogotovo one lokalnog interesa. tivnog, ku}nog posla, {umarstvu stawe je uàsno do bola vla~ili vi{e koristi. Moj uzor je do{}u jo{ se sje}am mojih prijateqa Naj~e{}e, a nekada je to bilo i kod Milenko je na nago- - poku{ava mu sagovornik oboriti bio i ostao inèwer {umarstva ~i- putara \or|e Vadi}a i teàka An- nas, vjerske zajednice, vojne oblasti vor prijateqa, od dugo ustanovqavanu dijagnozu na{e ka Qubo Goli}, otac na{ih prosla- |elka Topi}a, ina~e dugogodi{weg i {umska privredna podru~ja preva- pro{le godine po~eo dru{tvene bolesti. vqenih rukometa{a, koji kroz Bawu odbornika, koji je javqaju}i se u skup- zilazile op{tinske atare. Kad je doda se bavi rijetkim, I on, naravno, za sebe voli re- Luku od otpozdravqawa sugra|anima {tinskoj sali "za rije~# uvijek na- {lo vrijeme da se svakoj op{tini da prastarim zanatom - }i da je dobro upu}en u sva aktuelna nije imao vremena da spusti {e{ir pomiwao da bi i on "rado demagogi- po jedno {umsko gazdinstvo do{lo je "filcovawem vune#. de{avawa pod kapom nebeskom, ali na glavu. sao#, a zapravo imao je namjeru re}i do haosa u ovoj oblasti i stvarawu lo- Po~elo je kao kao zagovornik "teorije zavjere# ne U me|uvremenu do{la su neka komentarisao. Bilo mi je pravo za- kalnih {umskih mo}nika. Treba}e ~ist eksperiment, prihvata o{tre kritike na ra~un do- druga vremena, uspostavio se neki dovoqstvo druìti se s wima. dosta muke da se isprave gre{ke ko- ali nije pro{lo mno- ma}ih struktura sistema koje sma- drugi sistem vrijednosti. Danas me Milivoje skre}e pa`wu na ~iwe- je su u ekologiji, a posebno u {umar- go vremena do usavr- tra samo "slamkom me|u vihorove#. vrije|a kada ~ujem da su svi {umari nicu da se sva {umarska filozofi- stvu uvijek dalekose`ne - obja{wa- {avawa ove vje{ti- Ide ~ak dotle da tvrdi da su i pri- lopovi. Tako nas danas vidi prosje~- ja odvija na stanovi{tu odrìvosti va Milivoje, napomiwu}i da u Repu- ne. Milenko je unio rodne katastrofe, pa i nedavni cu- ni gra|anin, ali tvrdim da jo{ uvi- i pro{irewa {umskog bogatstva. Ta- blici Srpskoj ima ~ak ~etrdeset i neke vlastite novi- nami, iskqu~ivo rezultat eksperi- jek ima {umara kojima je {uma dio ko je bilo vjekovima unazad i zato se {umskih gazdinstava. ne, koriste}i bogata menata ovozemaqskih sila koje se porodice - pripovijeda Milivoje. Zakon o {umama u Francuskoj ne mi- Ponosi se svojom {umarskom iskustva i raznovr- poigravaju s ~ovje~anstvom vi{e iz Za wega i wegovog ne{to stari- jewa puna tri vijeka. Budu}i da mi vo- etikom i nimalo ne àli {to umje- sne narodne motive zabave nego radi materijalne kori- na odjevnim i ukra- sti. snim predmetima. - Naivan si, burazeru, pa upravo Proces obrade u tome i jeste na{a muka. Kakvi ma- ~iste ov~ije vune soni, homoseksualci i sve druge ne- filcovawem stariji vladine organizacije. Nije ciq rije i od predewa na je{iti problem, nego ga jo{ vi{e vretenima, a wime se, iskomplikovati. Samo bijeda ima ko- uz odgovaraju}u re- risti ako se sve radi po redu i zako- cepturu i pravilan po- \Milenko Govedarica: nu. A ako se radi po nepisanim zako- stupak, izra|uju najrazli- Osvoji}e i ameri~ko trì{te nima, zna se kome kajmak pripada, a ~itiji odjevni predmeti: ko treba mrvice kupiti s poda - ne ènski i mu{ki {e{iri i razne {egradskog "filcera#, svi ovako da se lako na{ mudrac. vrste kapa, ukrasnih papu~a, èn- izra|eni odjevni i ukrasni pred- Zaista, ako se neko, ko nema pre- C M skih torbica, stolwaka, prostira- meti su atraktivni, dekorativni, C M Y K ~eg posla, ozbiqno uhvati za ovu pri- ~a, nov~anika, ukrasnih predmeta i ìvih i we`nih boja. Y K ~u koja se na razli~itim mjestima i vunene presovane tkanine za razno- I ono {to je naro~ito va`no: sa nekim izmijewenim sagovornici- vrsne namjene. za ovaj prastari zanat nisu potreb- ma vrlo ~esto ponavqa, shvati}e da - Sam proces proizvodwe vrlo ne skupe ma{ine ni velika ulaga- ona ima svoju osnovu. je jednostavan. Prethodno opranu wa. Jednostavno, treba imati vje- Mo`da ne ba{ toliko ubjedqi- i ure|enu vunu u vunovla~ari odva- {te ruke, ne{to slobodnog vreme- vu, ali kome su jo{ sada i ovdje za ne- jam na mawe dijelove. Preko wih na, kutak za rad, vunu i - ma{tu. {to potrebni argumenti. Ako ne- stavqam drveni pqosnati kalup, a Od malog "ku}nog biznisa# mo- ma{ dovoqan broj glasova, ili u naj- mawu ruku strpqivog sagovornika s nakon toga u vru}oj vodi rastopim è se, veli vi{egradski "filcer#, druge strane stola, najboqe je ni{ta obi~an sapun za ruke, obja{wava pristojno ìvjeti. Milenko Gove- niti predlagati niti govoriti. Pij, Govedarica, odaju}i tajnu "filco- darica isti~e da su svi wegovi vu- }uti i slu{aj! Jedino tako ne}e{ vawa#. neni predmeti svojevrsni unikati. osjetiti prokletstvo kompleksa ni- Poslije toga rastopqeni sa- Jer, nemogu}e je, recimo, uraditi è vrijednosti. pun, odnosno sapunicu, Milenko Ga- dva identi~na {e{ira. - Da, zaista je {umara danas ve- \ vrilovi} vje{tim pokretima ruku Za sada Milenko svoje proizvo- oma mnogo u politici. Nije tako uvi- Dva {umska druga: Milivoje Ivankovi} (lijevo) i Tomo Pejakovi} natapa po vuni, sabijaju}i je preko de plasira uglavnom na Jahorini i jek bilo. Ja sam pri kraju svog rad- drvenog kalupa. Potom, dodaje jo{ na podru~ju Sarajeva, a uskoro }e, nog vijeka i dobro znam stawe na na- sto dràvnih {uma nije podizao vla- vune, natapaju}i je sapunicom na krenuti i u "osvajawe# Zlatibora {oj predratnoj politi~koj sceni. PUTEVI jeme ~ak ni ~elina~koj op{tin- stito bogatstvo. @ali samo {to se isti na~in. Tako oblikovanu, zbi- i Tare. Wegove rukotvorine }e se Ilustracije radi, u êlincu nikada skoj upravi nije bilo interesa one posqedwih godina nemilosrdno jenu i natopqenu vunenu masu is- odli~no ukopiti sa ~uvenim "Si- - Sude}i po sada{wem odno- da gradi puteve prema nekim se- uni{tavaju. pira ~istom vodom, ponovo je vra- rogojno# xemperima. prije rata nijedan {umarski inè- su gra|ana prema {umarima mo- wer nije bio ~lan Izvr{nog odbora lima, a mi smo to ~inili, i to ne Kao iskusni stru~wak nije svo- }aju}i na radni sto. I jo{ ne{to. Poslije samo jed- glo bi se zakqu~iti da su {uma- samo radi eksploatacije {ume. joj struci bio koristan samo kao - Na stolu raznobojna vunena nog televizijskog priloga vrijed- op{tine, a kamo li istaknutiji ri samo "ar~ili# {umu na {te- funkcioner. Mene i moje kolege is- U tom periodu podigli smo i oko prakti~ar, nego je pruìo izuzetan vlakna, a moè i komade vunice, nom vi{egradskom "filceru# sti- tu lokalne zajednice. Ali, to ni dvije hiqade hektara vje{ta~kih doprinos i u teoriji. Prije ne{to pomo}u sapunice utiskujem u kon- gle su brojne ponude iz BiH, Srbi- kqu~ivo je interesovala struka, a izbliza nije bilo tako. Ilustra- umjesto nas politikom su se ~esto {uma {to je petina ukupne dana- vi{e od godinu svjetlo dana ugleda- ture ranije planiranog odjevnog je i Crne Gore, ali i iz prekomor- bavili i polupismeni qudi - pri~a cije radi, samo u periodu od 1973. {we {umske povr{ine. S druge la je impresivna publikacija "Ka- ili ukrasnog predmeta, ukra{ava- skih zemaqa. Jedan preduzetnik Milivoje Ivankovi}, diplomirani do 1995. godine bawolu~ka {uma- strane u ~elina~kim {umama sva- talog najve}ih stabala Republike ju}i ga raznim {arama i motivi- zvao ga je iz Wujorka, poru~iv{i mu inèwer {umarstva, koji, evo goto- rija, na ~ijem sam ~elu i sam bio, ke godine sjekli smo mawe za se- Srpske# u kojem je izvr{ena svoje- ma. Ako se, na primjer, radi o {e- da }e "cijeli Menhetn filcovati vo ~etiri decenije, radi na za{titi izgradwom preko dvije stotine dam hiqada kubika oblovine ne- vrsna inventura na{ih {uma. Tom {iru, makazama odsijecam dowi ako se dogovore#. i uzgoju {uma. Sam za sebe ~e{}e ka- kilometara puteva ve}inu ~eli- go {to nam je etat dozvoqavao - idejom Milivoje je decenijama bio dio, a zatim slijedi izbor odgova- Sad je na Milenku Govedarici è da je {umar nego inèwer. na~kih sela otvorila je prema prisje}a se Milivoje koji je os- zaokupqen i ponosi se ~iwenicom raju}ih kalupa - obja{wava Goveda- da osmisli i procijeni ponudu iz Sumwi~avo vrti glavom na kon- svijetu. Svjedok sam da u to vri- tao vjeran {umarskoj etici. da je bio u timu koji je predvodio rica. daleke Amerike, pa da onda "razbu- stataciju da danas u ovoj op{tini Jugoslav Bruji}. Daqi postupak je, tako|e, jed- di# brojne nezaposlene. upravo {umarski lobi ima najja~i jeg kolegu Tomislava Pejakovi}a ê- limo i}i {umom, a ne drumom, kod nas nostavan. Budu}a presovana vune- uticaj. Moè raditi ko {ta ho}e, lin~ani kaù da su posqedwi pravi svaka nova vlast promijeni zakon, ¥ Boro MAKSIMOVI] na masa natopqena sapunicom i ¥ Slavko HELETA 6 REPORTA@A 5. i 6. februar 2005. ZAVIÂJ U SRCU MILOSAVE STA[EVI] HERCEGOVINAHERCEGOVINA UU RAVNICIRAVNICI

ilosava Sta{evi} je po ro|ewu Bile}anka, od Ga- Svojim stihovima, fotografijom i izvornim pjeva~kim M}inovi}a iz sela Meka i folklornim grupama Milosava u ravnom Banatu ìvi Gruda, a u Zrewaninu, gdje ìvi vi{e od dvije decenije, u svemu svoju Hercegovinu C M {to je u oblasti kulture vezano C M Y K za Hercegovinu, weni su prsti umi- 20 kilometara od Bile}e, i to kao je sedam-osam godina kada je u Se~- pjevaju i igraju. Sve izvorno, her- Y K je{ani. peto dijete u siroma{noj porodi- wu u Banatu osnovala svoju prvu iz- cegova~ki - veli Sta{evi}eva. Zahvaquju}i wenom entuzija- ci. Ko je mogao i da razmi{qa o vornu pjeva~ku grupu. Tako su, zahvaquju}i wenom zmu hercegova~ka izvorna pjesma wenom {kolovawu kad se vodila U tom gradu ìvi puno Bile- pregala~kom radu, izvorne herce- stalna borba da se porodica pre- }ana, kolonizovanih neposredno gova~ke pjeva~ke grupe osnovane u odjekuje u ravnici, vije se gor{ta~- hrani, a ona je, uz to bila peto, ne- poslije Drugog svjetskog rata, pa ravnici prije nego u srcu Herce- ko kolo, obla~e zavi~ajne narod- planirano, uz to i ènsko dijete. su ~lanice grupe pomalo ve} bile govine - u Bile}i. ne no{we. To nije sve jer Milosa- - Sre}om prihvatila me tetka upu}ene u hercegova~ki melos. Zavirimo malo i ko su ~lani- va pi{e i poeziju prepunu Herce- Jela u Bile}u, odmah poslije zavr- Ubrzo potom uslijedilo je ce Milosavine izvorne ènske pje- govine, koje ima i koje vi{e nema, {ene osnovne {kole, pa sam tako osnivawe izvorne hercegova~ke va~ke grupe "Zavi~ajni snovi# u Milosava Sta{evi}: Da se ne zaborave stari fotografi{e najinteresantnije nastavila sa {kolovawem. Kod pjeva~ke grupe i u Zrewaninu sa Zrewaninu, jer je i ta pri~a neo- obi~aji detaqe iz zavi~aja i prire|uje iz- tetke, kojoj roditeqi nisu ni{ta simboli~nim nazivom "Zavi~aj- bi~no interesantna. Osim Milo- lo`be, a zahvaquju}i woj herce- pla}ali, ipak sam bila od neka- ni snovi#. Od tada pa do danas save samo je Danijela Mili} pori- ca, samara, saxaka i oxaka, kreme- - Nisam zaboravila ni moju gova~ko qekovito biqe, po svome kve koristi - pomagala sam u ku}i grupu su uglavnom sa~iwavale jeklom Hercegovka. Tamara Si~ je nice i truda, vretena, gusala, di- staru qubav - fotografiju, pa se kvalitetu ~uveno u cijelom svije- i podu~avala mla|e ro|ake. Kad Milosava i wene u~enice. Grupa Ma|arica, Ivana Repija je iz BiH, pala i svega drugog {to sa~iwava i time bavim, a nabavila sam svu tu, stiglo je u ravnicu. sam zavr{ila gimnaziju upisala radi u okviru Sredwe tehni~ke Tamara Kuki} je ro|ena Bana}an- Hercegovinu, a ve} je nestalo ili tehniku, po~ev od foto-aparata - Poezija i fotografija su mo- sam Tehni~ki fakultet u Zrewa- {kole. ka, a Ivona Seko{an Rumunka. Ve- se u dobroj mjeri prorijedilo. Kod do najmodernijih kamera. Ve} sam je stare gimnazijske qubavi, a sve ninu - kazuje Milosava. - Najprije je to bila samo ta }ina ih je iz Milosavinih usta pr- Milosave, me|utim, nijedna pje- imala i vlastitu izlo`bu foto- vi put u ìvotu i ~ula izvornu sma ne moè da se ispjeva bez tografija u Zrewaninu pod nazi- hercegova~ku melodiju. Ali, to im ga. vom "Hercegovina u Hercegovi- nije smetalo da sve savladaju boni i Hercegovina u Banatu#. Kod qe nego da su prave Hercegovke. NO[WE Hercegovaca je, naravno, sa odu- Milosavine izvorne grupe ve} Milosava Sta{evi} nije {evqewem prihva}ena, ali i kod su, osim u Zrewaninu i Bile}i, mirovala ni prilikom posje- svih ostalih koji su imali pri- nastupale i u Beogradu, Suboti- ta zavi~aju. Tako je prije dvi- like da je pogledaju - kaè Mi- ci, Staji}evu i Novom Sadu, i to je godine u Bile}i formirala losava Sta{evi}. u vi{e navrata. Svuda su bile do- ènsku izvornu pjeva~ku grupu, I to nije sve jer je odavno ~ekane aplauzima i odu{evqewem, koju sa~iwava pet bistrookih po~ela da se bavi i qekovitim prvenstveno Hercegovaca koji se bile}kih djevoj~ica. biqem. Vi{e od 15 godina saku- u takvim trenucima, sa nostalgi- Kada je nedavno posjetila pqa hercegova~ke gorko, quto i jom podsjete na djetiwstvo i zavi- zavi~aj za svih pet je donijela mirisno biqe u kome je, kako ~aj. dijelove narodne no{we koje je mnogi tvrde, sadràno sve zdra- Wene pjeva~ke grupe ve} su sa{ila i izvezla sama. Tako snimile tri audio kasete i dva uglavnom ~ini i kada su u pi- vqe ovoga svijeta. kompakt-diska sa izvornim herce- tawu pjeva~ke i folklorne Kad bi qudi samo umjeli da gova~kim melosom. Tako glasna grupe koje je formirala u Zre- prona|u odgovaraju}u travu i hercegova~ka ganga i zavodqivi waninu jer nema novca da bi pravu mjeru za wenu upotrebu, be}arac ne odjekuje samo iz pozo- kupovala ono {to sama moè veli, ne bi bilo te boqe na ovom ri{nih i bioskopskih sala, gdje da sa{ije i izveze. Kupuje sa- svijetu koja se na taj na~in ne bi se odràvaju priredbe, nego se sve mo dijelove no{we koji ne mo- mogla izlije~iti. ~e{}e ~uje i sa radio ure|aja u gu da se izrade bez pravog ter- Skupqaju}i qekovito biqe mnogim domovima u ravnici. zije. Milosava usput ~ita, u~i, otkri- Milosava ve} ima objavqenu va i biqeì. O tome pi{e i kwi- zbirku pjesama "Plamen doma}eg - Uvijek sam voqela puno da gu, ali ne ùri jer kaè da u toj ogwi{ta#, a u pripremi su jo{ dvi- radim i da se sama snalazim u ì- oblasti sve prvo treba dobro odje. Ovih dana u poznatoj pivnici u votu. I dok sam studirala najvi{e vagati i provjeriti. Pjeva~ka grupa iz Zrewanina: Najmawe Hercegovki Zrewaninu o~ekuje je priredba pod sam sama zara|ivala za ìvot. Tako putuje kroz ìvot ova nazivom "Hercegova~ko kulturno Istina, neko vrijeme sam stano- vrijedna Hercegovka iz ravnice. ostalo do{lo je kasnije. Istina, Tako je stigla u taj grad i u pjeva~ka grupa, a poslije smo pove~e#, koju je u najve}oj mjeri sa- vala kod brata, a kasnije sam pri- I ni{ta joj ne smeta da odjed- kao siroma{no seosko dijete ni- wemu ostala. U tom istom vojvo- ~eli da gajimo i izvorni hercego- ma pripremila. mala i studentski kredit, ali naj- nom bude na pet kolosijeka, da sam imala prilike da kupim foto- |anskom gradu danas je profesor va~ki folklor. Danas imam i sta- Tada }e se jo{ jednom zaigra- vi{e sam se {kolovala vlastitim tka na najmawe isto toliko raz- aparat, ali jesam voqela, pa mi informatike u Sredwoj tehni~- riju pjeva~ku grupu u kojoj su uz ti i zapjevati na hercegova~ki na- radom - isti~e Milosava. boja. Sve moè i sve stiè jer je nije bilo te{ko da za to odvojim koj {koli. Zavi~aj, me|utim, ne mene profesorice koje u {koli ~in, a ~u}e se i Milosavino poet- Kaè da se potrudila da sve zavi~aj uvijek u srcu i u snovi- prvi zara|eni novac - veli Milo- izlazi iz srca i snova. uglavnom predaju muzi~ko vaspita- sko stvarala{tvo. A u toj poeziji ono {to nije mogla da ima kao ma. sava Sta{evi}. Da Hercegovina propjeva i za- we. Formirali smo i mje{ovitu sve vrvi od fewera i lampi, buri- sredwo{kolka i studentkiwa ka- Ro|ena je u Mekoj Grudi, oko igra u ravnici potrudila se pri- grupu u kojoj mladi}i i djevojke la i kanti, torbi, sinija, presli- snije sebi obezbijedi. ¥ [}epan ALEKSI] PRIJEDLOG MINISTARSTVA ZA DIJASPORU SRBIJE QUDI U ME\UVREMENU (10) POVRATAK Ratko Lukeni} }e uskoro u Nemawi} za Lolitu penziju i odmah }e, veli, u svoju Bawu Luku gdje mu je ku}a. A i kwi- inistarstvo za dijasporu Srbi- SVE OVE GODINE ga je, kaè, mnogo, vaqa to sre|i- je predloìlo je nedavno pred- vati i ponuditi ~itaocima. Po- Msedniku Dràvne zajednice Sr- sebno onih koje nije bilo uputno bije i Crne Gore Svetozaru Marovi- [ta je sve trebalo ~oban~etu iz Crkvene kod Prwavora objaviti dok se jo{ ìvjelo u bi- }u da odlikuje holivudsku glumicu Lo- da uradi da bi uspio da u Wema~koj na|e ne samo dobar jelom svijetu. litu Davidovi} zbog wenih patriot- - Publicistika je ne{to {to skih aktivnosti u Holivudu. posao, nego i da se prona|e u svijetu literature je moja prva preokupacija i zbog Ministarstvo za dijasporu pred- toga jedva ~ekam da se vratim u loìlo je da Lolita Davidovi} do- ko je ìvot ~udo, a jeste, on- sebno mu je dobro do{la u Bawoj Lu- On je svoj prostor na{ao u jed- otaxbinu i da tamo sre|ujem svo- bije orden Nemawi}a, a ukoliko Ma- da je ono {to je odìvio za ci, gdje je polovinom osamdesetih nom na{em klubu u Nojsu, te u Udru- je tekstove. Neke od wih sam ob- rovi} prihvati predlog holivudska A{est decenija Ratko Luke- do{ao da radi. èwu "Radnik - pjesnik u tu|ini# javio, neke se nisam usu|ivao ob- zvezda bi orden primila na Vaskrs. ni} ~udo nad ~udima. Ro|en usred - Nadao sam se da }e taj povra- u [tutgartu. Ogledao se u jo{ ne- javiti ali sam ih morao napisa- Na zvezdanom nebu Amerike, po- Drugog svjetskog rata u Crkveni, tak ozna~iti i ostanak kod ku}e za- kim oblastima, ali veli da je tu ti. U Wema~koj je jedna kwiga o red Lolite Davidovi} danas podjed- selu u prwavorskoj op{tini, ~im je uvijek, ali je rat pokvario te moje ostao "najkonstantniji#. muslimanima, odnosno islamisti- nakim sjajem sijaju i gluma~ke zvezde zavr{io osnovnu {kolu u rodnom nakane, a i supruga mi je bila osta- Mnogi na{i qudi su, ~ak, po- selu, krenuo je "trbuhom za kru- la u Nojsu, da stekne penziju, pa sam ~eli pisati na wema~kom jeziku. ma, dosta ta~na i ~ista, izazvala Mile Jovovi}, Nata{e Pavlovi} i me|u wima takvu pometwu, da se Karla Maldena, koji se ne stide da hom#. i zbog we morao da se tamo vratim Nijemci su uvaàvali sve wihove kaù da su srpskog porekla. Uputio se u Slavoniju gdje je i da se ponovo zaposlim - dodaje Lu- aktivnosti, osim onih koje su se oko toga doga|alo sva{ta. Autor Mira Panajotovi}, sestra ~uve- jedno vrijeme ìvio ~uvaju}i bjelo- keni}. te kwige je jedan wema~ki kole- C M ga i o woj sam pisao, ne{to sam ob- C M Y K nog producenta Ike Panajotovi}a, svjetsku stoku, a onda su se, gle ~u- Kada se nakratko Y K koji je preminuo pre dve godine, i da, na{li dobri qudi i Lukeni} je vratio u Bawu Luku, javio, ali }u to tek u Bawoj Lu- ove zime je organizovala u ime Udru- u~io zanat. Ne zvani~no, ali je zna- gdje je izgradio lijepu ci, uraditi onako kako vaqa - ka- èwa stranih novinara u Holivudu ti boqe i{ta, nego ni{ta. ku}u, Ratko je neko vri- è Lukeni}. izbor glumaca za nagradu "Globus#. - Trajalo je to tako po slavon- jeme radio kao lice za- Ameri~ke novine izve{tavaju da skim mjestima neko vrijeme, a on- duèno za informisa- se nismo uklapali. A po{to su ti je i Lolita Davidovi}, glumica srp- da je onomadna dràva "otvorila# we u "Slateksu# u Sla- klubovi bili, kako bismo u ovo skog porekla, dobila anga`man. Ra- granice prema Wema~koj i drugim tini, a potom je postao tranzicijsko vrijeme, kazali - mul- evropskim zemqama, i ja sam me|u novinar "Glasa# i "po- tietni~ki - onda su oni "uzimali# di se o glavnoj ulozi u rimejku fil- pone{to od nas i "spajali# sa so- ma "Ana Frank#. To }e biti ~etrde- prvima oti{ao u Wema~ku. Treba- krivao# je Lakta{e i lo je duè vrijeme da se sna|em, pr- susjedstvo. bom. Ja, me|utim, nikada nisam ni seta velika filmska uloga Lolite poku{ao, niti mi je na pamet palo Davidovi}, danas najve}e srpske glu- venstveno da nau~im jezik, ali i Ina~e, dosta rano, "savladam# tu|inu. Me|utim, i{lo poslije savladanog je- da pi{em na wema~kom jeziku. Pi- mice u Holivudu. Lolita Davidovi}: Ne je sve mnogo lak{e i jednostavnije zika po~eo se baviti {em na srpskom, oni to prevode i Svoj prvi film "Razred# snimi- stidi se porijekla nego li sam i pomisliti mogao - ve- novinarstvom. Prije tako komuniciramo. la je 1983. a slavu je po~ela da sti~e li Ratko Lukeni}. toga bavio se literatu- Lukeni} nagla{ava da je dese- 1991. kada je nominovana za gluma~- Poslije nekoliko sredina u ko- rom, {to mu je i sada tak na{ih pisaca prona{lo solid- ku nagradu "Ace# za ulogu u filmu radio ~asu, koji se emituje svake ne- jima je zapo~iwao, skrasio se u ne- hobi, objavio je tri nu afirmaciju u Wema~koj, da wi- "@ena u zatvoru#. deqe u Kaliforniji. Lolita Davi- velikom ali zanimqivom gradu Noj- kwige - dvije zbirke po- hovim stopama idu i neki slikari, Naredna nominacija stigla je dovi} je zbog toga imala i problema su gdje, evo, ìvi blizu tri deceni- ezije i roman - a usko- muzi~ari... 1996. godine za ulogu u filmu "Har- u Holivudu sa producentima, a i sa je. Danas je Ratko Lukeni} glavni ro mu iz {tampe izla- - To je i te kako zna~ajno, ma- cest of Fire#. U me|uvremenu igrala novinarima. Ina~e, ve}ina srpskih ~ovjek u obezbje|ewu mjesne robne zi izbor objavqene i da smo mi, Srbi, imali probleme je u proslavqenom filmu "Predmet umetnika iz Kalifornije Amerikan- ku}e, kaù mnogi, jedne od najve}ih nove poezije s naslovom tokom rat jer su nas za sve i sva- lepote#, sa Kevinom Kostnerom u cima uvek stavqaju do znawa da su u Wema~koj a sigurno je najve}a u "Sve ove godine#. {ta optuìvali, ali sada je situ- filmu "JFK#, sa Polom Wumenom u Srbi, a neke od wih je to ko{talo Baden Vitenbergu. - Mi, koji smo nau- acija mnogo druga~ija - isti~e Rat- "Jakes Woman#. novca i karijere. - Radilo se sve i sva{ta, ali pr- ~ili na sasvim druga- ko Lukeni}, ~ovjek za sve, nekada Tokom 1996. Lolita Davidovi} je Lolita Davidovi} je ro|ena 15. venstveno i samo mislilo kako {to ~iji, burniji ìvot, mo- Ratko Lukeni}: Jedva ~eka da ~oban~e iz Crkvene i Slavonije, snimila pet filmova, a lane jo{ tri: jula 1961. godine u Ontariju, Kana- lak{e prolaziti. I to je razlog rali smo dolaskom u We- danas ugledan ~ovjek i u Wema~koj. "Dodir#,"Santa Fe# i "Xungla, xun- da. Wen otac Branko Davidovi} je vi{e {to sam se, kako je ono kod nas ma~ku traìti "neke iz- se vrati u Bawu Luku To je zemqa u kojoj ìvi veli- gla#. Za kanadsku televiziju uradila Beogra|anin, poreklom iz In|ije, a bilo u pro{losti praksa kazati, laze#. Sre}a je {to su br- ki broj stranaca. Mnogi su propa- je i TV seriju "Mrtva ti{ina#, a to- majka Qubqan~anka, ali je odrasla {kolovao uz rad. Zavr{io sam naj- zo stvoreni uslovi za na{u naj{i- pretvarale u odre|ene proteste. li, ali i mnogi, {to se ono kaè, kom zime snimi}e i epizode ameri~kog u srpskoj tradiciji i odli~no govo- prije sredwu {kolu, pa potom vi- ru aktivnost, po~ev od klubova, pre- Posebno su cijenili to preplita- posve uspjeli. Me|u ovim drugima filma "Bogovi i monstrumi#. ri srpski. Lolita je udata za ame- {u administrativnu {kolu u Za- ko organizacija, do stvarala~kih we stranih i wema~ke kulture. je sasvim sigurno i Ratko Lukeni}. Uz to otac Bla{ko Paraklis, ri~kog rediteqa Rona [eltona sa grebu - veli on. "prostora# bilo da je rije~ o kwi- - Srbi su nekako bivali izvan Novinar, publicista, pisac i nada- paroh srpske crkve u Los An|elosu kojim je nedavno dobila sina. Svoju zagreba~ku diplomu je no- èvnosti, slikarstvu, folkloru, toga jer, mada su Nijemci znali do- sve vrijedan radnik. zbog toga je angaòvao Lolitu Da- strifikovao u Wema~koj i ona mu muzici ili glumi - isti~e Luke- sta o na{im kulturnim aktivno- vidovi} da bude spiker na srpskom ¥ M. LOPU[INA je neko vrijeme sluìla tamo, a poni}. stima, posebno o tradiciji, nekako ¥ Ranko PRERADOVI] 5. i 6. februar 2005. REPORTA@A 7 ISTORIJSKIRAZGRANIÎO PODSJETNIK: GROF SAVA VLADISLAVI] RUSIJU I KINU

ava Vladislavi} je "znameni- u~io sva sporna tiji i od ma kojeg Herecegov- Ga~anin Sava Vladislavi} u Rusiji je uìvao posebno pitawa, a potom se Sca wegovog vremena, ~ak i od carsko povjerewe, pa se kao wen izaslanik bavio zaputio u Peking ma kojeg Srbina u vijeku u kojem se gdje je do~ekan ka- rodio i to po svojim velikim di- najosjetqivijim diplomatskim zadacima ko to i dolikuje C M plomatskim sposobnostima koje su carskom opunomo- C M Y K ga istakle me|u glavne saradnike skim diplomatama pri Visokoj Por- ve} znade, i od drugih poslanika ko- inostranstvo i trgovinu u Azovu i }eniku. Y K Petra Velikog. ti i rade}i za interese Rusije i pra- ji su ovdje bili i ranije#. Maloj Rusiji. Vi{emjese~ne Ovako je o Savi Vladislavi}u voslavnih naroda ju`nih Slovena. Kada je carev ujak admiral U diplomatskoj karijeri Save mukotrpni razgo- pisao veliki pjesnik Jovan Du~i} Sa jerusalimskim patrijarhom grof Apraksin saznao da je Sava Vladislavi}a svakako je najzna~aj- vore, uz prijetwe, koji je kwigom "Grof Sava Vladi- Dositejem i ruskim diplomatom privatnim poslom do{ao u Azov pi- ucjene i poniè- slavi}# sa~uvao od zaborava Ga~ani- Tolstojem obavio je niz zna~ajnih sao je caru iz Moskve da ga primi, wa, Vladislavi} je na koji je kao ruski diplomata raz- poslova u korist ruske diplomati- do ~ega je i do{lo u julu 1703. go- @ENE sa mnogo vje{tine zavr{io 1727. go- grani~io dva najve}a carstva svoga je i dràve. Uporedo se bavio tr- dine u [liserburgu na Nevi. Sava Sava Vladislavi} se ènio vremena - Rusiju i Kinu. govinom {to mu je omogu}ilo i so- dva puta. Du~i} nije uspio da sa- dine. Na kinesko- je ostavio dobar utisak na cara a ruskoj granici su O Savi Vladislavi}u pisao je lidan imetak. Sve se vi{e opredje- zna odakle mu je bila prva èna Apraksin je za wega rekao da se od- sa kojom je imao sina Luku, ali na licu mjesta na- pored Du~i}a i Novak Mandi} Stu- qivao za diplomatiju tajnog karak- likuje velikom pobo`no{}u, da je dio u monografiji "Zemqa zvana je druga zasigurno bila Veneci- stavqeni pregovo- tera, {to ga je kasnije uzdiglo do znalac i revnosno predat zadatoj ri i dorada Ugovo- Gacko# i to su dva jedina pisana iz- janka i wome se oènio 1720. go- visokog ~inovnika ruske carevine rije~i. dine kada je kao poslanik Petra ra. vora kod nas o ovom velikom Ga~a- i uvrstilo u red wenih zaslu`nih Car je Savi odao materijalno Kineski opu- ninu. Istorijska gra|a koja bi ga Velikog pregovarao sa papom qudi. Odli~no je poznavao turske priznawe za wegove zasluge za Ru- Klementom jedanaestim o Kon- nomo}eni mini- boqe osvijetlila, tvrde nau~nici, spoqne i unutra{we prilike "te siju i dao mu "poàlovanu gramotu# kordatu sa Rusijom. star stiè na gra- nalazi se jedino u ruskom arhivu. dvorske tajne i spletke kojih je na za slobodnu trgovinu i otvoren put Ruski istori~ari pi{u i to nicu 5. aprila Sava Vladislavi} je ro|en u turskom dvoru bilo u izobiqu#. za boga}ewe. Tako je Vladislavi} da je Sava imao "vanredno pri- 1728. godine sa vlastelinskoj porodici gata~kog vla~nu spoqa{wost# i da je sma- prijedlogom Ugo- kneza Duke Vladislavi}a oko 1664. tran svjetskim ~ovjekom. Zna se, vora koga je li~no godine u selu Jaseniku kod Gacka. tako|e, da je najvi{e volio vene- kineski car napra- Zbog sukoba sa Turcima - êngi}i- cijanska odijela. vio po prijedlozi- ma, koji su htjeli da im otmu imovi- ma na{eg Herece- nu, ova stara plemi}ka porodica govca. Za dvije go- spas je potraìla u Dubrovniku i niji ukaz Carice Katarine od 18. dine geodeti su Rusiji. Stoga je Sava {kolu u~io u juna 1725. godine kojim je postavqen snimili i unijeli Dubrovniku, druè}i se sa najvi- za opunomo}enog ministra u Kini. u karte pograni~- {om vlastelom. Ovo unapre|ewe imalo je za nu zonu izme|u dvije Sava Vladislavi}: Rusi Stekao je zavidno obrazovawe: ciq razgrani~avawe Kine i Rusi- dràve sa obiqeè- zabiqeìli da je imao je - dva najve}a svjetska carstva to- znao je latinski, gr~ki, talijanski, nom granicom. vanredno privla~nu a u Carigradu je nau~io i "diplo- ga vremena. U tu misiju jo{ za ì- Vladislavi} je matski turski# jezik. Nau~iv{i jo{ vota ga je odredio Petar Veliki, uspio da pro{iri spoqa{wost i ruski, stekao je klasi~no obrazo- jer su izbile ozbiqne nesuglasice granicu ruskog car- vawe koje je u Rusiji tada bilo ne- izme|u dva carstva. stva za 500 hiqada kvadratnih miqa. Pored titula koje je dobio u Ru- poznato. Bio je i kwièvno talen- Kinezi su 1720. godine presjekli To mu je, dakako, donijelo mnoga pri- siji u Veneciji je dobio titulu mleta~kog patricija grofa venecijan- tovan, a izvrsno je poznavao klasi- put ruskim karavanima i traìli da znawa i odli~ja velikog ruskog car- se uredi granica izme|u dva carstva, stva. skog i priznawe od strane mleta~kog ke i najve}e italijanske pisce. Imawe Vladislavi}a: Iz Jasenika u bijeli Senata srpske plemi}ke titule. Od Vi{e ga je privla~io Dubrov- po{to se nije ta~no znalo odakle Ovaj ugovor obezbijedio je mir svijet ide jedna, a odakle po~iwe druga ze- izme|u dva carstva koji je trajao sko- Ruskog Senata zatraìo je da mu se nik nego rodni Jasenik, koji je u pod prizna wegovo doma}e srpsko plem- Turcima preìvqavao samo poni- mqa. Vladislavi} je krenuo na put ro dva puna stoqe}a. Ruska, ali i kineska istorija zabiqeìli su misi- stvo zajedno sa titulom venecijan- èwa. Prema pisawima dalmatin- Wegova djelatnost i uticaj za- u{ao u krug glavnih carevih qudi 27. decembra 1725. godine iz Moskve. i najuticajnijih velikodostojnika, Na granici se zadrào dok nije pro- ju Hercegovca Save Vladislavi}a. skog patricija, {to je carica Kata- skog episkopa Simeona Kon~are- smetali su Turcima pa su ga kon- rina prva ukazom iz 1725. godine i vi}a, Sava je iz Dubrovnika oti{ao trolisali i pratili. Zbog toga su a car Petar Veliki mu je li~no po- vjeravao razne tajne misije. potvrdila. u Carigrad poslije 1687. godine dok ruske diplomate u Carigradu za- PU[KIN Prema ruskim zapisima Sava wegovo prisustvo u Carigradu prvi traìle od cara Petra Prvog da se Po carevom nalogu Sava je 1704. Vladislavi} je umro 17. juna 1738. go- put pomiwe dubrova~ki konzul Lu- Sava povu~e u Rusiju. O tome svje- oti{ao u Carigrad da poquqanoj Vladislavi} je jednom prili- pin je bio wegov pradjed. kom iz Carigrada doveo dje~aka Dakle, da nije bilo Save Vla- dine potresen ranom smr}u sina Lu- ka Barka u svom pismu 1699. godine. do~i i pismo diplomate Tolstoja ruskoj diplomatiji na Porti povra- ke koji je umro u 39. godini. Sahra- Diplomatsku karijeru s ruskim pismo upu}eno carskom kancelaru ti ugled. Sava je posao uspje{no Arapina, kao poklon caru Petru dislavi}a, ne bi bilo ni velikog Prvom. Dje~aka su krstili po pra- Pu{kina. Pjesniku je bilo pozna- wen je u Blagove{~enskoj crkvi u la- poslanicima zapo~eo je "daju}i im 25. septembra 1702 godine u kojem obavio, i po povratku u Rusiju do- vri Aleksandra Nevskog u Petrov- informacije o pitawima turske po- nio "Tajni opis Crnog mora# koje voslavnim obi~ajima sa novim to da je wegovog pradjeda doveo kaè: imenom Petar, jer mu je sam car Sava Vladislavi}, pa se ìvo in- gradu gdje se su sahrawivani naju- litike dvora i dràve#. U Carigra- - U mnogim mojim pismima govo- je Rusima tada bilo nepoznato. Za gledniji dostaojanstvenici carske tu uslugu od cara je dobio dvorac na bio kum. Kako }e docnije potvrdi- teresovao za srpsku narodnu poe- du je dobio i primjenak Raguzinski rio sam vam o jednom ~ovjeku Du- ti veliki ruski pjesnik Aleksan- ziju i Prvi srpski ustanak, o ko- Rusije. Tu po~iva i wegova majka Si- i nastavio sa djelatnostima povjer- brov~aninu, Savi zvanom Vladisla- Pokrovki u Moskvi, 325 rubaqa go- dar Sergejevi~ Pu{kin ovaj Ara- jem je, uostalom, i pjevao. ma Vladislavi}. qive prirode, povezuju}i se sa ru- vov, o kojem mislim da tvoja milost di{we, pravo na slobodan izvoz u ¥ Bosiqka GLU[AC NA IZVORIMA SRPSKE KULTURE I PROSVJETE: BEOGRADSKI LICEJ I VELIKA [KOLA TEMEQTEMEQ SRPSKESRPSKE PAMETIPAMETI Iz ovih elitnih visoko{kolskih ustanova Kneèvine Srbije nastala su prva kulturno-prosvjetna i nau~na jezgra srpske inteligencije vrijeme vi{evjekovne turske Taj period op{teg zastoja i na- jevcu i Beogradu bili su prva viso- okupacije Balkana Srbi, a i zadovawa trajao je, naàlost, koliko{kolska jezgra iz vremena Kara- Uostali narodi sa ovog prosto- ko i sama turska okupacija. |or|eve Srbije i kasnije Kneèvi- ra, nisu imali mogu}nost da razvi- Tek u XIX vijeku, objavqivawem ne Milo{a Obrenovi}a iz kojih je jaju svoje {kolstvo, kulturu i pro- Hati{erifa (sultanove sve~ane popo~etkom pro{log vijeka, 1905. go- svjetu. veqe) iz 1830. godine, potvr|enog dine, nastao Univerzitet Beograda. Stara kulturna i duhovna jezgra Hati{erifom 1833, Srbija je ste- Za~etnici prve velike {kole u Srbiji, prema raspoloìvim izvori- koje su na{i preci u Ra{koj drà- kla pravo da otvara {kole za srpsku ma, bili su vo`d Kara|or|e i Dosi- vi stvorili izme|u XII i XIV vije- djecu, da gradi crkve i obnavqa ma- tej Obradovi}. Takva mogu}nost uka- ka (kao {to su: Hilandar, Studeni- nastire, osniva {tamparije, {tam- zala se 1808. godine, kada se nazirao ca, Sopo}ani, \ur|evi stupovi, Gra- pa kwige na srpskom jeziku i formi- bliski kraj Prvom srpskom ustanku Dositejev licej: Prva visoka {kola u Srbiji ~anica, Visoki De~ani... ili Stari ra druge institucije od zna~aja za i kada je dobar dio Srbije bio ve} Ras, Prizren, Novo Brdo, Trep~a, srpsku kulturu i prosvjetu. C M oslobo|en. Trebalo je da pro|e vi{e od dva- postao nastavno-nau~na baza za budu- sve privla~niji i za srpske intelek- C M Y K Sveti Prohor, Staro Nagori~eno i O kakvom se i kolikom zastoju Kao ve} ugledni pisac i narod- deset godina da bi se Kneèvina Sr- }i beogradski univerzitet. tualce iz ju`nih krajeva Ugarske, Y K drugi) nisu se mogli daqe razvijati radi vidqivo je i po tome {to su neni prosvjetiteq Dositej se sa veli- bija kona~no izborila za punu auto- Sli~an razvojni put imale su i koji su u zna~ajnijem broju prelazi- i oplo|avati novim kulturnim vri- ki drugi narodi na istoku i zapadu kim àrom angaòvao oko formi- nomiju i uslovnu samostalnost, ko- druge kulturno-prosvjetne ustanove li u Srbiju. jednostima. Naprotiv, u{li su u pe- Evrope imali svoje univerzitete u rawa i po~etka rada Velike {kole, u tada{woj Srbiji. Tako je i beo- Jedna od nezaobilaznih li~nosti pa je kao rezultat toga, kao i ukup- ja je podrazumijevala pravo na slo- riod potpunog zastoja i degradacije vrijeme kada se na Balkanu nije smje- bodno ispoqavawe vjere, pravo na gradsko Narodno pozori{te imalo kada je rije~ o beogradskoj Velikoj ve} stvorenog. Preostalo domicil- lo ni govoriti o srpskim nacional- nih zasluga u svom kwièvno-pro- svoj embrion u knez Milo{evom {koli je \ura Dani~i}. Kao istak- svjetiteqskom radu, ubrzo izabran za podizawe {kola, bolnica, osniva- no stanovni{tvo i wegovo mona{tvo nim {kolama. Tako su Poqaci svoj we po{ta, {tampawe kwiga i sli~- "Kwaèvsko-srpskom teatru#, koji je nuti srpski filolog, vatreni po- morali su da se bore za goli opsta- Univerzitet u Krakovu osnovali ve} prvog srpskog pope~iteqa (mini- 1834. godine u Kragujevcu osnovao bornik i nastavqa~ Vukovih shva- stra) prosvjete. no. nak tih kulturnih i civilizacijskih 1346. godine, a dvije godine kasnije Sve je to bilo predvi|eno car- Joakim Vuji}. tawa o srpskom kwièvnom jeziku i Naàlost, sticajem tragi~nih Hroni~ari biqeè da je i prva pismu i najboqi poznavalac sloven- vrijednosti, ~esto uz velike rizike i êsi svoj Pra{ki univerzitet. okolnosti - Dositejevom smr}u 1811. skim Hati{erifom 1830. godine. Ve} i `rtve. Na zapadu Evrope takvi visoko- u proqe}e naredne godine, na poziv u~iteqska {kola u Srbiji osnovana ske filologije, on je dugi niz godi- i ponovnom okupacijom Srbije 1813. u Kragujevcu 1870. godine. Ve} 1833. na bio profesor u Velikoj {koli i {kolski centri godine Velika {kola je morala da kneza Milo{a, u Srbiju dolazi Di- (u Parizu, Mon- mitrije Isailovi}, profesor iz tu je radila i prva {tamparija u ko- presudno uticao na wen rad i ugled. bude uga{ena. U prosvjetnim anali- joj su {tampane kwige srpskih pisa- Dani~i} je u Velikoj {koli pre- peqeu, Oksfor- ma ostalo je zabiqeèno da su weni Ugarske, koji u Beogradu oìvqava du) uspostavqe- ca, tako da je poslije Cetiwa i No- davao staru srpsku kwièvnost i prvi |aci bili Vuk Stefanovi} Ka- davno uga{enu Veliku {kolu. Ali, vog Sada Kragujevac postao tre}i po jezik, a po povratku iz Zagreba, gdje ni su jo{ u XII raxi} (kasniji tvorac srpske naci- nije pro{lo dugo i ova ustanova se vijeku. rangu kwièvni centar Srba. je jedno vrijeme bio sekretar novo- onalne kulture i reformator srp- seli u Kragujevac, tada{we poli- U qetopisu beogradske velike osnovane Jugoslavenske akademije Dositejev skog kwièvnog jezika), Kara|or|e- ti~ko i administrativno sredi{te licej u Beogra- {kole zapisano je da su u {kolskoj znanosti i umjetnosti, bio je pro- vi}ev sin Aleksandar, Milosav kneèvine. Tu dobija status prve dr- 1865/66. godini nastavu poha|ala 194 fesor srpskog narodnog jezika. U du i Velika Zdravkovi}-Resavac i jo{ petnae- àvne gimnazije u Srbiji. Uz gimna- {kola u Kragu- studenta i da je {kola imala 15 stal- wegovoj opse`noj biografiji zapi- storica mladi}a. ziju je 1838. godine nih nastavnika. Ovakav po~etni za- sano je da je u svom prvom nau~nom osnovan i Licej, u mah razvoja visoko{kolskog siste- radu, "Rat za srpski jezik i pravo- KAPETAN-MI[INO ZDAWE to vrijeme {kolska ma u Srbiji bio je neophodan, jer je pis#, objavqenom 1847. godine, iz- ustanova sa najvi- Zgrada rektorata Beogradskog Stilski - tvrde stru~waci - pred- u to vrijeme veliki broj mladih i nio nau~nu argumentaciju u korist univerziteta na Studentskom tr- stavqa mje{avinu gotskih i ro- {im rangom u ze- darovitih qudi bio prinu|en da svo- Vuka i doprinio brzoj pobjedi Vu- gu nosi ime nekada{weg dunavskog manskih elemenata sa renesan- mqi. je naukovawe zapo~ne na evropskim kovih ideja. U tom radu on je svestra- kapetana Mi{e Anastasijevi}a, snim. Fasade su dekorativne i Prva genera- univerzitetima - u Parizu, Be~u, no i nau~no obrazloìo ispravnost koji ju je podigao 1863. godine i privla~ne, veliki ulazni hol je cija visokoobra- Pragu, Krakovu. Vukove reforme, odbacuju}i kao ap- zave{tao srpskom narodu. Na pred- sa stubovima, a centralni prostor zovnih licejaca za- Bilo je to vrijeme kada su u kne- surdne kritike wegovih protivnika. woj, glavnoj fasadi i danas stoji zauzima velika sve~ana dvorana, vr{ila je svoje èvini stvarana prva jezgra srpske Svoja stru~na i nau~na djela Da- natpis: "Mi{a Anastasijevi} svom ~ime je nagla{en reprezentativ- {kolovawe u Kra- inteligencije. Mnogi diplomci Li- ni~i} je pisao narodnim, Vukovim ote~estvu#. ni karakter ovog zdawa. gujevcu 1841. godi- ceja i Velike {kole - tih elitnih jezikom, dokazuju}i tako vlastitim Zdawe je projektovao ~e{ki U vrijeme izgradwe Kapetan- ne, kada preseqava obrazovnih ustanova - postali su ka- primjerom da narodni jezik ne moè arhitekta Jan Nevola. Iznad pri- Mi{ino zdawe je bilo najmonu- u Beograd, da bi u snije univerzitetski profesori, da bude prepreka ni kwièvnosti zemqa nazidana su jo{ dva sprata. mentalnija zgrada u Beogradu. wemu, zajedno sa kwièvnici, pravnici, diplomate. ni nauci. Velikom {kolom, Time su Beograd i Srbija postajali ¥ Dragi{a SPREMO 8 MOJA [KOLA 5. i 6. februar 2005. GLAS SRPSKE" U POSJETI OSNOVNOJ [KOLI VUK KARAXI]" U BRATUNCU " " RIJE^-DVIJE SA DIREKTOROM [KOLE MOMÎLOM PERI]EM IZ [KOLSKOG QETOPISA [est decenija rada od slavnim imenom refor- ne, iz Krajine i sarajevskih op- matora srpskog jezika Vu- {tina pristiglo je 1.100 novih SVIMA OTVORENA VRATA Pka Karaxi}a bratuna~ka u~enika tako da je {kola imala osnovna {kola radi skoro {est 2.378 u~enika raspore|enih u 70 decenija. U registar osnovnih odjeqewa. irektor Osnovne {kole U {koli nastavu slu{a 774 u~enika, ali je ona otvorena {kola Republike Srpske upisa- Rje{ewem Ministarstva pro- "Vuk Karaxi}# u Bratuncu na je 30. aprila 1993. godine kao svjete 21. jula 1997. godine data je DMom~ilo Peri} do~ekao za vannastavne aktivnosti svih drugih na podru~ju pravni sqedbenik svih {est saglasnost da se Osnovna {kola C M nas je ponosno pokazuju}i prizna- C M Y K op{tine. Nastavnici obu~eni, |aci èqni znawa osnovnih {kola koje su prije ra- "Vuk Karaxi}# reorganizuje u tri Y K wa koja je {kola, odnosno weni ta radile na podru~ju op{tine. osnovne {kole, koje danas rade u~enici osvojili. U toku {kolske 1995/96. godi- kao samostalne ustanove. ¥ On se na ~elu {kole nalazi u~ionicama - kaè Peri}, podsje- PLANOVI jo{ od 1993. godine, pa je posebno }aju}i da su u ovoj {koli pro{le vezan za wu i izuzetno ga veseli Nastavnici ove {kole pripremili su neko- godine posebno ure|ene dvije u~i- liko programa koje planiramo da ostvarimo sa napredak, naro~ito u podizawu onice za u~enike prvog razreda. kvaliteta nastave i sprovo|ewu raznim organizacijama. Prije svega, èlimo da Primjenom novih metoda u ogradimo {kolsko dvori{te i da izgradimo reforme obrazovawa. procesu reforme obrazovawa u - [kola danas ima 774 u~eni- sportske terene, tako da }e u~enici mo}i sve svo- ovoj {koli je, prema wegovoj ocje- je slobodno vrijeme da provedu ovdje - kazao je ka i mogu da kaèm da je nastava ni, osavremewena nastava stru~no zastupqena. Nastavnici Peri}, napomenuv{i da }e, nakon ostvare- uvo|ewem interaktiv- wa ovih planova, kao i i izgradwe redovno odlaze na obuke i semi- nog u~ewa, a ciq je, nare, {to doprinosi wihovom usa- podru~nih {kola u Bqe~evi i Tega- zapravo, da u~enik rama, sedamdeset zaposlenih radni- vr{avawu i lak{em uklapawu u nau~i kako treba reformu obrazovawa - isti~e Pe- ka svu pa`wu posvetiti unapre|e- da u~i. wu nastavnog procesa u {koli. ri}. - Od ove {k- On nagla{ava da je {kola olske godine otvorila vrata svim u~enicima realizujemo prinijelo da u {koli nema u~e- na podru~ju bratuna~ke op{tine i program nika koji koriste droge. jer se wena fiskulturna sala ko- "Infor- Govore}i o saradwi risti za vannastavne i rekreativ- mativni {kole sa doma}im i mene aktivnosti. [kola je, tako|e, sistem |unarodnim organiza- bila doma}in mnogih takmi~ewa upra- cijama Peri} isti~e i savjetovawa nastavnika. saradwu sa na~elnikom U~enici su razvrstani u 39 op{tine Nedeqkom odjeqewa od prvog do devetog raz- Mla|enovi}em uz ~iju reda a u ovoj {koli organizova- pomo} je asfaltirana i na je i nastava u specijalnom od- osvijetqena ulica ko- jeqewu za djecu sa posebnim poja vodi do {kole. trebama. \ - Republi~ko Mi- U sastavu {kole rade ~etiri Mom~ilo Peri}: Prepoznatqivi po svojim programima nistarstvo prosvjete podru~ne, i to u naseqima Voqe- odobrilo je sredstva vica, Bjelovac, Tegare i Fakovi- vqawa - EMIS# a od pro{le go- - Mi smo, me|u prvim {kola- za rekonstrukciju grej- POSEBNI PROGRAMI U NASTAVI }i, gdje nastavu od prvog do petog dine zaìvio je Savjet u~enika ma u Republici Srpskoj osnovali ne mreè tako da smo do po~etka razreda poha|a 68 u~enika. koji sve vi{e u~estvuje u kreira- udruèwe "Nastavnik-roditeq# drugog polugodi{ta uspjeli da za- - Planiramo da otvorimo wu ìvota i rada {kole. Wegov koje nam je pomoglo da realizuje- mijenimo radijatore koji su stari Za zdraviji ìvot {kolu u Bqe~evi, ali, najprije osnovni ciq i jeste da u~enici mo program "[kola bez droge# - vi{e od trideset godina - napo- moramo izgraditi zgradu kao i u svoje ideje, zajedno sa nastavni- navodi Peri}. miwe Peri}. omo}nik direktora {ko- niz korisnih programa me|u ko- Tegarama, gdje se nastava odvija cima, sprovedu u {koli - nagla{a- On podsje}a da su roditeqi Direktor isti~e i dobru sa- le Ratko Kruni} isti~e jima se izdvajaju: Poboq{awe u monta`nom objektu. Nastava u va direktor i podsje}a na neke u~enika pratili u {koli predava- radwu sa nevladinim organizaci- Pda su nastavnici i svi ~la- kvaliteta nastave kroz stru~no centralnoj {koli izvodi se u ka- programe po kojima je ova {kola wa vezana za upotrebu narkotika jama, kako doma}im, tako i me|u- novi kolektiva opredijeqeni da usavr{avawe obukom nastavnika binetskim i specijalizovanim prepoznatqiva. {to je, po wegovom mi{qewu, do- narodnim. ¥ reformama podstak- nu qep{i i zdraviji SA BRATUNA^KIM PRVAÎ]IMA na~in ìvota. - To moèmo posti}i zajedno sa u~e- Sve podre|eno mali{anima nicima, roditeqima, lokalnom zajedni- a tri odjeqewa prva~i}a namje{taja u prostoru u kome bo- com, humanitarnim i Osnovna {kola "Vuk Kara- rave {estogodi{waci nalazi se drugim organizacija- Zxi}# opremila je priklad- mno{tvo privla~nih i uzrastu ma - kaè Kruni}, do- nim namje{tajem dvije radne so- prilago|enih didakti~kih sred- daju}i da su ti ciqe- be - u~ionice. stava, jednostavnih za rukovawe. vi iskazani kroz glo- Osim lijepog i privla~nog Jelica Mi}anovi}, dugogodi- balni projekat "Zd- rav ìvot - rizici ne#. Ura|en je i poseban plakat sa poru- kama koje upozoravaju na opasnosti od upotrebe narkotika. - Blagovremenim ukazivawem na opasnosti od droge mogu se izbje}i rizici i odloìti prvi kontakti mladih sa al- koholom, cigareta- \ Prva~i}i: Najveseliji ~asovi ma, {to }e uticati na wih da druge nar- {wi nastavnik ove {kole, isti- nika - kaè u~iteqica, isti~u}i kotike ne probaju - ~e da je planirawe rada u prvom da uspje{nom izvo|ewu progra- isti~e Kruni}. razredu druga~ije od tradicio- ma doprinosi veoma dobra sarad- On je podsjetio nalnog. wa i pomo} roditeqa. da je tromjese~nu obuku sa stru~- i primjenom radionica iz obla- - Po{to je program zami- Mi}anovi}eva napomiwe da nim timom u ovoj {koli pro{lo sti "U~ewe u~ewa#, unapre|ewe {qen kao otvoren, usmjeren na je ovo novo iskustvo u radu sa {e- 47 u~enika koji su dobili serti- i razvoj demokratije, psihosoci- dijete i wegovu aktivnost, sadr- stogodi{wacima teàk, ali i fikate. Tako|e kaè da je {ko- jalna pomo} u {koli, "Eksterno àji se biraju prema interesova- privla~an zadatak i za najisku- la, ukqu~uju}i se u savremene to- ocjewivawe u~eni~kih postignu- C M \Slikovnica: Prva~i}i na {kolskom panou C M Y K wu djece i kreativnosti nastav- snije prosvjetne radnike. ¥ kove u izvo|ewu nastave, izvela }a# i drugi. ¥ Y K

PROFESOR MATEMATIKE VIDAK VUJIÎ] GALERIJA U penziju zadovoqan Svetom Savi rofesor matematike Vidak Vuji~i} na kraju ove {kolske Ro|en sam ti, svetitequ, Prene{e nam na{i stari Pgodine napuni}e ~etrdeset go- U vremena vrlo te{ka da se ime Savi slavi, dina radnog staà u prosvjeti i, ka- è, zasluèno oti}i u penziju, a dje- al' za jednu molim èqu dado{e mu ne{to dara cu prepustiti mla|im kolegama. daj nam sloge, spasitequ. dvadeset sedmog januara - Volim djecu i sve ove godine is- da tad bude Savi slava. puwavao me rad sa wima. Sre}an sam Do{li su nam te{ki {to ima djece koja su posebno nada- dani, Tada slave bogomoqe rena za matematiku, jer sam sa wima zlobom, mr`wom, da narodu bude boqe, postigao dobre rezultate - kaè iskidani pa i {kole slave slavu skromno Vuji~i}. pomozi nam, Savo Sveti, svetog oca, Svetog Savu. Skroman kakav jeste, on nije è- srpskom rodu svako lio posebno da nagla{ava ~iwenicu preti. Srpski sve~e, u~itequ, da su u~enici ove {kole, prije svega ispuni nam jednu èqu! zahvaquju}i wegovom zalagawu u~e- Srpska krila grizu zve- Prosveti nam na{e gla- stvovali na brojnim op{tinskim, re- ri, ve, gionalnim, republi~kim i saveznim pravoslavnoj prete veri, jer te, sve~e, one slave. takmi~ewima. A na wima su ostvari- ru{e crkve i svetiwe, li zaista dobre i zapaène rezulta- Vidak Vuji~i}: Opet bi Svetog Save zadu`bine. Nije znao Sinan - pa{a te. \ izabrao istu profesiju da }e t' slavit' vjera na- Podsje}aju}i da je svoj radni vi- Zvone zvona sa Vra~ara {a jek po~eo u Nevesiwu i da je, posli- srpskog roda skromnog otkad tvoje mo{ti spali je ~etiri godine oti{ao u Haxi}e svjetu, jer jednostavno vole taj posao. kod Sarajeva, gdje je radio do 1996. - Mene je sve ove godine vodila dara, jo{ te vi{e srpstvo sla- godine Vuji~i} kaè da nastavnik qubav prema djeci i kada bih ponovo za slobodu molimo se vi. danas nema posebnu motivaciju za birao svoj poziv izabrao bih ponovo Sveti Savo, slavimo te. Igor Ili}, VIII-3 rad, ali da qudi i daqe idu u pro- isto - zakqu~uje Vidak Vuju~i}. ¥ 5. i 6. februar 2005. MOJA [KOLA 9 GLAS SRPSKE" U POSJETI OSNOVNOJ [KOLI VUK KARAXI]" U BRATUNCU " " SA [KOLSKIM PEDAGOGOM - PSIHOLOGOM SRETOM ZEKI]EM OCJENE SVE GOVORE

~aj u ranijem periodu - isti~e Statistika kaè da {kola ima 29 odsto odli~nih, Zeki}. 34 odsto vrlo dobrih, 14,7 odsto dobrih i 2,6 odsto Prema wegovim rije~ima emo- cionalna i socijalna atmosfera dovoqnih u~enika. Negativan uspjeh ima 53 |aka vaàn faktor u obrazovawu. edagog {kole Sreto Zeki} prosje~nu ocjenu iznad ~etiri. Ta- nakon dugogodi{we ana- kva su: III-1 i 2, IV - 1, 2 i 3, VI-3, Plize rada i uspjeha u~eni- -2, -4 - naveo je Zeki}, do- VII VIII ka tvrdi da je ocjewivawe na po- daju}i da jo{ neka odjeqewa ima- lugodi{tu objektivnije nego na ju stoodstotnu prolaznost, ali ne- kraju godine. maju ovakav prosjek ocjena. - Moglo bi se re}i da su na- Od ukupnog broja u~enika stavnici subjektivniji na kraju {koli 53 imaju negativan uspjeh, {kolske godine i zato su rezul- od kojih 27 sa jednom negativnom tati pouzdaniji na polugodi{tu ocjenom. Zeki} navodi i podatak - kaè Zeki}. da {kola ima 23 u~enika od {e- On navodi da je na polugodi- stog do devetog razreda sa uspje- {tu ove {kolske godine u bratu- hom 5,00. na~koj {koli prolaznost u~eni- Govore}i o reformama koje ka 90,73 odsto, napomenuv{i da se sprovode u {koli pedagog is- se ovaj podatak odnosi na u~eni- ti~e da postoje bitne razlike u ke od tre}eg do devetog razreda. odnosu na prethodni period, ka- Zeki} vodi i statistiku proda je u~enik "primao# znawe od Sreto Zeki}: Objektivnije na polugodi{tu laznosti, prema kojoj {kola ima nastavnika ili iz uxbenika, te 29 odsto odli~nih, 34 odsto vrlo ga je pamtio i reprodukovao ka- Kabinet informatike: Dobri uslovi za rad sekcija, dok su u podru~nim {ko- ke, hemije, biologije i geografi- dobrih, 14,7 odsto dobrih i 2,6 da ga prozove nastavnik. lama aktivne po dvije sekcije. je - navodi Zeki}, poja{wavaju}i odsto dovoqnih u~enika. - Sada je u~enik u poziciji stavnik je sada organizator, in- Vannastavne aktivnosti u - Dodatna nastava organizuje da ovaj vid nastave prate u~eni- - Posebno se isti~u odjeqewa da, istraùju}i, a uz pomo} na- struktor, dijagnosti~ar i sa- centralnoj {koli, po wegovim se od ~etvrtog do {estog razre- ci koji imaju izraèna intere- koja imaju sto odsto prolaznost i stavnika dolazi do znawa. Na- vjetodavac, {to nije bio slu- rije~ima, odvijaju se u ~etrnaest da iz srpskog, matematike, fizi- sovawa za odre|ene oblasti. ¥ [KOLSKE SEKCIJE PJEVA^KO DRU[TVO LUDMER" " [ansa[ansa zaza talentetalente PjesmaPjesma ~uva~uva vojim aktivnostima u broj- a posebno se tru- nim sekcijama u~enici ove dimo da na{ grad obi~ajeobi~aje S{kole potvr|uju i pro{i- bude {to ~istiji ruju znawa ste~ena u redovnoj na- - nagla{ava Mi- rpsko pjeva~ko dru{tvo stavi. lo{evi}eva. "Ludmer#, formirano na SBoì} 2002. godine ~ini Uz pomo} nastavnika koji or- Nastavnica ganizuju rad sekcija ~esto se na Mileva Jovanovi} deset ~lanova, u~enica ove {ko- ovaj na~in otkrivaju posebni ta- dugo vodi recita- le. lenti za odre|ene oblasti. Dram- torsku sekciju. U raznovrsnom repertoaru ska sekcija koju vode u~iteqice Isti~e dobru sa- ove grupe, koju vodi nastavnik Jasna Davidovi} i Slavica Jova- radwu sa mladim muzi~ke kulture @elimirka Ma- novi} i profesor srpskog jezika novinarima koji lovi}, isti~u se izvorne narod- Slavka \ukanovi} predstavqa "budno prate rene pjesme ovih krajeva. pravu gluma~ku druìnu. citatore i pred- Nastupaju na svim manife- - Dramska sekcija starijih stavqaju ih javno- stacijama u Bratuncu a za krat- u~enika ove {kole ima sva obi- sti#. ko vrijeme ova pjeva~ka grupa qe`ja jednog malog pozori{ta: Novinarska osvojila je dva puta prvo mjesto uigrane predstave, kulise i scen- sekcija, koja ima na Festivalu horova i folklo- Pjeva~ka grupa: Weguju izvorne srpske pjesme ski dekor, kao i brojne nastupe u dvadesetak aktiv- ra u Zvorniku. ¥ gradovima Srpske iza sebe, te bo- nih ~lanova, re- gate planove pred sobom - pono- dovno sara|uje sa NASTAVA ZA UÊNIKE SA POSEBNIM POTREBAMA sno isti~e Slavka \ukanovi}. lokalnim radij- Ekolozi su, zajedno sa biolo- skim stanicama, Da djeca lak{e odrastu zima, cvje}arima i ribolovcima |a~kim listovima glavni inicijatori i u~esnici i ~asopisima. a po~etku ove {kolske go- terijalna sredstva za nabavku na- snim invaliditetom, epilepsijom akcija na ure|ewu {kole, grada - Biqeè sve dine u okviru Osnovne stavnih u~ila, uxbenika i drugog i govorno-jezi~kim poreme}aji- i rijeke Drine. Rukovodilac Ko- vrijedno i zani- N{kole "Vuk Karaxi}# or- materijala neophodnog za rad sa ma#. sa Milo{evi} kaè da ~lanovi mqivo u {koli. ganizovana je redovna nastava za ovom djecom. - Radi se o djeci sa kombino- ovih sekcija ne moraju biti od- Weguju jezi~ku {est u~enika razli~itog uzrasta, Diplomirani defektolog - vanim smetwama u psihofizi~kom li~ni u~enici, ali je uslov da kulturu, isti~u ^lanice literarne sekcije: vrste i stepena ometenosti u psi- logoped Jasna Poli} kaè da kod razvoju. Pored ovih, primarnih vole svoj grad, da su vrijedni i po- humanost i pohvaqu- ho-fizi~kom razvoju. djece koja su uzrasta od deset do te{ko}a, djeca su pogo|ena i ote- uzdani, te da imaju smisla za iz- ju najvrednije - kaè Teodora i Lana sa u~iteqicom U odjeqewu sa posebnim po- petnaest godina, dominira "laka ànim uslovima odrastawa - isti- bor najqep{eg. za mlade novinare trebama zasad su stvoreni pro- mentalna zaostalost udruèna, u ~e Poli}eva i dodaje da ovi u~e- - Ure|ujemo {kolske holove, nastavnica Slobodanka Balma- pored rada sa u~enicima istakli storni uslovi, ali nedostaju ma- pojedinim slu~ajevima, sa tjele- nici poti~u iz socijalno ugroè- kabinete, organizujemo izlo`be zovi}. Rukovodioci sportskih su se, vi{e puta do sada, i kao do- nih, u nekim slu~ajevima, nekom- cvije}a i ku}nih qubimaca, bira- sekcija Du{an Stevi}, Radomir bri organizatori turnira i dru- pletnih porodica, veoma te{kog mo najqep{u terasu i dvori{te Jankovi} i Sreten Srdanovi}, gih sportskih manifestacija. ¥ materijalnog stawa. Ona je podsjetila da je od pret- GALERIJA pro{le {kolske godine u ovoj {koli organizovana nastava u specijalnom odjeqewu, ali da se zbog Ne rizicima nedostatka odgovaraju}eg prostora nastava pro{le godine odvija- @ivot je jedan, la u prostorijama Udruèwa ro- Ali je vredan diteqa hendikepirane djece "Lep- tir# u Srebrenici. C M I svakom treba C M Y K - Samo na{a {kola u ovoj re- Y K Da bude mio. giji ima formirano odjeqewe za djecu ometenu u psihofizi~kom razvoju i zato o~ekujemo da }e {i- Jedan je ìvot, Specijalno odjeqewe: âsovi po posebnom ra dru{tvena zajednica pomo}i da Treba da zna{. programu stvorimo kvalitetne uslove za rad Droga ìvot kvari, - zakqu~ila je Jasna Poli}. ¥ Nemoj zbog we ìvot da da{. UÊNIK GENERACIJE Treba da ima{ veru u Boga I da u tvom ìvotu MirnaMirna ispredispred ostalihostalih Vladaju mir i sloga. ~enica devetog raz- iz fizike i srpskog jezika reda Mirna Grbi}, osvojila sam prvo mjesto - Uu~enica devetog raz- navodi Mirna. Ne pu{taj suze, reda, po ocjeni nastavnika Ova vrijedna djevoj~i- One ìvot kvare, i pedagoga {kole, najvjero- ca navodi da mnogo voli da Ne idi i ti u alkoholi~are. vatnije }e biti progla{e- pi{e i slika, ali da, zbog na za u~enika generacije. obaveza u {koli, nema vre- Alkohol i cigarete Tokom dosada{weg mena za tu svoju qubav. {kolovawa ova skromna ^lan je recitatorske, eko- Su stvarno {tetni, djevoj~ica imala je sve pe- lo{ke i cvje}arske sekci- Ti i tvoja porodica tice a u~estvuju}i na broj- je. Bez wih budite sretni. nim takmi~ewima osvoji- Voli jezike, posebno la je niz nagrada. engleski koji, kaè, usavr- - Pro{le godine osvo- {ava uz pomo} roditeqa, a Svim rizicima jila sam drugo mjesto na re- u pomo} joj "pritekne# i Treba re}i NE, gionalnom takmi~ewu internet. Redovno poha|a Sport, igra i sre}a "Unapre|ewe i razvoj de- dodatnu nastavu iz fizike mokratije#, a iste godine i matematike a ponekad i Su pravi izbor za sve. na op{tinskom takmi~ewu srpskog i hemije. ¥ Pripremila Lana Jerki}, V KRSTINA 2 Mirna Grbi}: Sve petice u dnevniku ]IRKOVI] 10 ZANIMQIVOSTI 5. i 6. februar 2005. UZ STOGODI[WICU AJN[TAJNOVE TEORIJE RELATIVITETA NI[TA BEZ MILEVE

Neki nau~nici tvrde da je Mileva Mari} pravi tvorac teorije relativiteta i drugih velikih otkri}a koja su pripisana Ajn{tajnu

C M svijetu se ove godine obiqe- ve o wenom udjelu u Ajn{tajnovim Drugi, me|utim, isti~u da navo- C M Y K àva sto godina od nastanka istraìvawima, a posebno o dopri- di o tome kako su Ajn{tajnovi rado- Y K UAjn{tajnove op{te teorije re- nosu te, neosporno izuzetne matema- vi iz 1905. godine, kojima je utemeqe- lativiteta, prema mnogima jedne od ti~arke, nau~nim otkri}ima koja su na ~uvena teorija, bili potpisani sa najgenijalnijih tvorevina qudskog izmijenila svijet. "Mari}-Ajn{tajn# nemaju nikakvog duha koju je slavni nau~nik objavio osnova i tvrde ~ak, poput wema~kog 1916. godine na samo devet kucanih QUBAV fizi~ara Hermana, da Mileva Ma- stranica. Qubav Alberta i Mileve ro- ri} nije bila posebno obdarena za Povodom tog i drugih najzna~aj- dila se na samom po~etku wiho- matematiku i fiziku, te da "nije nijih otkri}a za koje je ~uveni fi- vih studija, u Cirihu 1896. godi- uspjela ni da diplomira na ciri{koj zi~ar, matemati~ar i teoreti~ar Al- ne. Prije ven~awa, koje se dogo- Politehni~koj {koli#. bert Ajn{tajn (1879-1955) dobio No- dilo sedam godina kasnije, dobi- îwenice iz wene biografije, belovu nagradu 1921. godine, u {vaj- me|utim, govore da je prva supruga carskom glavnom gradu Bernu bi}e li su k}erku Lizerl, kojoj se gu- velikog genija briqirala naro~ito otvorena velika izlo`ba koja }e bi svaki trag. u rje{avawu sloènih matemati~kih ostati otvorena za posjetioca od 16. U braku su imali sinove problema, za {ta je jo{ od najrani- juna ove do 17. aprila 2006. godine. Hansa-Alberta (kasnije profe- jeg djetiwstva imala izuzetan dar, a Uz odavawe du`ne po~asti Ajn- sora univerziteta) i te{ko bo- uz to je znala i {est svjetskih jezi- {tajnovom geniju, taj prvorazredni lesnog Edvarda, koji su poslije ka, stekav{i tako jo{ kao student \ Albert Ajn{tajn i Mileva Mari}: Brak genija doga|aj za svjetsku nauku i kulturu razvoda 1918. godine, ostali da veliki ugled i uticaj. uop{te, trebalo bi da rasvijetli i ìve s majkom u Cirihu. Kako je pisao dr Rastko Magli}, Mari}i su imali i porodi~nu }a o ìvotu, radu i nezavidnoj sud- la Srbije i Crne Gore u tom gradu izvjesne protivrje~nosti i nepozna- profesor Univerziteta u Koloradu, ku}u u Novom Sadu, koja i danas po- bini izuzetne Novosa|anke, Mile- Momirke Marinkovi}, ove godine nice iz nau~nikovog ìvota i stva- Pojedini istraìva~i ìvota i Mileva je bila èna od autoriteta stoji u Kisa~koj ulici. ve Mari}-Ajn{tajn. }e u blizini groba biti postavqe- rala{tva, prije svega ulogu i dopri- djela slavnih supru`nika tvrdili su i znawa, a "svog muà je nau~ila vred- Na predstoje}oj izlo`bi u Isto- Na wegovu inicijativu, pro{le na i spomen-plo~a kao znak zahval- nos wegove prve supruge Mileve Ma- da tvorac teorije relativiteta i au- no}i i radu#, {to je i sam Ajn{tajn rijskom muzeju u Bernu, dokumenta- godine su predstavnici pojedinih nosti "izvrsnoj matemati~arki, a ri}-Ajn{tajn (1875-1948). tor drugih velikih nau~nih otkri}a nebrojeno puta potvrdio. ciji o genijalnoj Srpkiwi bi}e do- {vajcarskih i srpskih ustanova pro- prije svega izuzetnoj èni i majci Na Zapadu se dosad malo pisalo nije u stvari bio najpoznatiji nobe- Mileva Mari} ro|ena je u ugled- dijeqena ~itava jedna prostorija, na{li i obnovili grobno mjesto Mi- koja se prije sto godina èstoko bo- o Milevi Mari}. Moè se, ipak, kon- lovac 20. vijeka, nego wegova "neza- noj srpskoj porodici u Titelu, a zbog obavijestio je nedavno doma}u jav- leve Mari} na ciri{kom grobqu rila za svoje mjesto u mu{kom svi- statovati da su tamo{wi ugledni te- sluèno potisnuta supruga, koja je bi- dràvne slu`be wenog oca, {kolova- nost Srbin iz [vajcarske Petar Nordhajm gdje je sahrawena prije 57 jetu#. oreti~ari nauke objavqivali razli- la planetarni genije i `rtva najve- la se u Sremskoj Mitrovici, Rumi i Stojanovi}, ~ovjek koji je posqed- godina. ~ite, pa ~ak i sasvim suprotne stavo- }e nau~ne obmane proteklog vijeka#. [apcu, a kasnije u Zagrebu. wih godina do{ao do bitnih otkri- Na prijedlog generalnog konzu- ¥ Zdravko GRUMI] (Tanjug)

FILM U RATU (9) NEOBIÂN SUDSKI SLUÂJ U JU@NOJ AFRICI Roni Grin-Tompson je tako|e ob- Spomenik pokretnih slika Kondom za svaki slu~aj jasnio da nije politika wegovog ministarstva da traì od ènskog me- apadom Wema~ke juna 1941. go- Uputstvo direktora medicinskog centra suspenzije, pa je ovih dana nesre}ni dicinskog osobqa da nosi sa sobom dine, cjelokupna sovjetska in- PSEUDONIM upravnik vra}en na svoj posao. prezervative u no}nim ili bilo ko- Ndustrija je stavqena u slu`bu Zanimqivo je da bra}a Vasi- shva}eno kao dozvola za silovawe" Ispostavilo se da je Sibeko po- jim drugim smjenama, ali dodao je on, rata. U po~etnoj etapi, koju je karak- qev uop{te nisu bili bra}a. Va- pravnik medicinskog" centra u za vrijeme no}nih smjena, da sakrije slao uputstvo "u najboqoj namjeri#, takvo uputstvo ipak nije nanijelo terisala strategija privremenog od- siqev je zajedni~ki pseudonim Ge- Durbanu, ju`noafri~kom pri- sve vrednije predmete i da, najzad, poslije slu~aja u no}noj smjeni u Dur- ve}u {tetu... stupawa, prepu{tawa i otezawa, pri- orgija Nikolajevi~a (1899-1946) i Umorskom gradu na obali Indij- treba da "ima kod sebe prezervati- banu, gdje je otmi~ar natjerao medi- Ina~e, policija je uhapsila ~e- vredni pogoni su iz evropskog dijela Sergeja Dimitrijevi~a (1900- skog okeana, vra}en je na posao iako ve#. cinskog radnika na seks sa kolegi- tvoricu otmi~ara koji su la`nim Sovjetskog Saveza bili izmje{teni na 1959). Oni su se susreli kao mon- je bio suspendovan zato {to je èn- Ovo posqedwe je uvrijedilo nicom u ambulantnom vozilu, da bi pozivom medicinskom centru doma- Ural, iza Urala i na jug. taèri 1924. godine i od tada su skom medicinskom osobqu dao uput- ènsko medicinsko osobqe Centra je zatim i on silovao. mili deùrnu ekipu qekara na mje- Tako su i sovjetski filmski stu- radili zajedno. Wihovo najzna- stvo da za vrijeme no}nih smjena uvi- tako da su po~eli da pqu{te prigo- Provincijski direktor u mini- sto gdje su ih i kidnapovali. diji razmje{teni na razli~ita mje- ~ajnije djelo je igrani film sa jek imaju pri sebi par kondoma, pre- vori i àlbe na takvo pona{awe starstvu za zdravstvo Roni Grin- Otmi~ari Sifesihle Khumalo sta. Ratni planovi koji su se odnosi- revolucionarnom tematikom "â- nosi Tanjug. upravnika, protuma~eno kao svoje- Tompson izjavio je da nema legalnih (23), Mbusisva Dominik Zondi (21), li na filmsku proizvodwu postavqe- pajev# iz 1934. godine. Upravnik Sibeko je poslao uput- vrsna "dozvola za silovawe#. razloga za produètak suspenzije Tamsanka Butelezi (22) i Ksolani ni su na dvije glavne osnove: snima- stvo u kojem je, izme|u ostalog, ista- Sibeko je odmah suspendovan, a upravnika Sibeka tako da je potpi- Makoba (21) treba da se pojave 2. mar- we igranih i dokumentarnih filmo- kao da ènsko medicinsko osobqe potom je uslijedila istraga koja je posao rje{ewe o wegovom vra}awu na ta ove godine na optuèni~koj klu- va, koji }e biti u funkciji ja~awa pa- moè da traì policijsku pratwu kazala da nema razloga za nastavak posao. pi suda u Durbanu. ¥ triotizma i morala. [ta karakteri{e sovjetski igrani film u ratnom periodu 1941-1945? KA@U DA JE ISTINA Sovjetski rediteqi, stasali na iskustvima slavne monta`ne i sni- mateqske {kole iz predratnog perioda, dovr{avali su svoje zapo~ete pro- MEDO ZA SVA VREMENA jekte i prihvatali se novih, sadràj- no prilago|enih ratnim naporima. Iz perioda Velikog otaxbinskog io je Prvi svjetski rat i jed- Sticajem okolnosti medvjedi} Vini iz Ontarija u Kanadi dospio rata bila je zapaèna aktivnost vena jedinica kanadske vojske se likog broja autora, a me|u wima su bi- Bpripremala na put u Evropu. je u London. O wemu je nastala kwiga, a kada je ona dopala ruku li i rediteqi bra}a Vasiqev. Nisu znali {ta ih tamo ~eka, ali su Oni su 1942. i 1943. godine sni- naslu}ivali da neki od wih nikada Diznijeve k}erke, medvjed je postao i filmski junak mili filmove "Odbrana Cari~ina# vi{e ne}e vidjeti najmilije. Procijenili su da }e to traja- nost je bila sve ja~a. Do- i "Front#. Montaèr i rediteq Xi- Jedan od vojnika bio je i Hari ti dvije do tri nedjeqe, pa se direk- datak Pu na ime Vini Kolburn. Na putu za atlantsku oba- tor vrta sloìo da da privremeni smislio je upravo Kri- ÊRKASOV lu odakle su brodovima trebalo da boravak slatkoj medvjedici. Ali, stofer Robin. Lik Ivana Groznog je tuma~io budu transportovani u Francusku, nije sve i{lo po planu. Veza Vini Pu i glumac Nikolaj Konstantinovi~ konvoj se zaustavio u Ontariju. Du- Nedjeqe su postale mjeseci a Kristofera Robina bi- êrkasov, koji je, me|u rijetkima, "estetskog formalizma#, pa je bio odgo ~ekawe na nastavak puta Kol- mjeseci godine. Vini je postala la je toliko jaka da je nosio po~asnu titulu narodnog ustao od zna~ajnijih filmskih proje- burn je odlu~io da prekrati {et- atrakcija zoolo{kog vrta i djeca cijela porodica svake umjetnika Sovjetskog Saveza. kata. wom. su je oboàvala. Kada se 1918. go- nedjeqe posje}ivala zo- Gluma~ki opus êrkasova je Vsevold Ilarionovi~ Pudovkin Tu po~iwe pri~a o jednom od dine Kolburn vratio da je preuzme, olo{ki vrt, a Kristo- ogroman, a najpoznatije su mu ulo- (1893-1953), koji je bio u~enik {kole najpoznatijih crtanih likova u vidio je da ona ìvi prili~no kom- fer Robin je vrijeme ge u filmovima o istorijskim li~- montaè Leva Kule{ova, reìrao je istoriji, malom medvjedu Vini Puu. forno. Odlu~io je da je ostavi u provodio u kavezu sa nostima - o Petru Velikom, Alek- u to vrijeme filmove "Suvorov# i omiqenim medom. Sve sandru Nevskom, Ivanu Pavlovu i "Admiral Nahimov#. Iz ratne fil- to bilo je dovoqno da Rimskom-Korsakovu. mografije Marka Donskoja (1901-1981) A. A. Milne po~ne pi- zna~ajni su filmovi "Kako se kalio sati pri~e za djecu u ~i- ~elik# (Kak zakaqalas stal, 1942) i jem centru je mali medo ga Vertov (Denis Kaufman, 1896-1954) "Duga# (Raduga) iz 1944. godine. Vini Pu koji sa svojim C M je tokom rata radio i igrane i doku- C M Y K Ali najve}i i najzna~ajniji so- prijateqima ìvi u Ve- Y K mentarne filmove - "Krv za krv, sm- vjetski igrani projekat tog perioda likoj {umi. rt za smrt# (Krov za krov, smert za je trosatni film "Ivan Grozni#, o Uskoro je {uma iz smert, 1942), "Na liniji vatre# (Na li- ruskom caru iz 17. vijeka, u reìji ma{te bila prepuna liniji ogwa, 1942) i "Zakletva mladih# Sergeja Ejzen{tajna (1898-1948). kova kao {to su Magare, (Kqatva molodih, 1944). "Ivana Groznog# Ejzen{tajn je Prasence, Tigar, kengu- Vertov je kasnije, u vrijeme sta- snimao u vremenu od 1941. do 1945. go- rica Kanga i wen mali qinizma èstoko osporavan zbog dine i zato ovaj film predstavqa Ru, Sova i drugi. jedinstven podvig - gigantski spo- Zbirka pri~a o do- menik naporu i istrajnosti, u ne- ìvqajima Vini Pua i zamislivo sloènim ratnim drugara bila je {tam- okolnostima. pana 1929. godine i A. Uz pomo} svog saradnika A. Milne je autorska Eduarda Tisea (1897-1961), koji je prava prodao Voltu Di- bio direktor fotografije u ve- zniju. \Vini Pu: Nije do~ekao }ini wegovih filmova, Ejzen- Kada je 1966. godine filmsku premijeru {tajn je filmom o Ivanu Gro- Dizni vidio da se wego- znom na~inio slikovnicu nevi- Kolburn je tokom {etwe vidio vrtu jer se ve} navikla na ìvot iza va k}erka ne odvaja od kwige o Vi- vim drugarima prevedene su na go- |enog savr{enstva i likovne qe- lovca koji je na konopcu vodio me- re{etaka. Bilo mu je ào da djeca ni Puu odlu~io je da napravi i cr- tovo sve jezike svijeta a sa Miki- pote. ~e, ~iju je majku ubio. Vidjev{i voj- ostanu bez svoje atrakcije. Vini je tani film. Na wemu je dugo ra|e- jem Mausom Vini Pu je postao je- Ipak, "Ivan Grozni# nije i nika lovac je me~e ponudio na pro- u londonskom zoolo{kom vrtu osta- no pa se u bioskopima pojavio tek dan od najomiqenijih dje~ijih li- najboqi film ovog velikog daju za dvadeset dolara i Kolburn la jo{ petnaestak godina. 1977. godine. kova. filmskog Rusa. je postao vlasnik male krznene lop- Drugi veoma vaàn lik u stva- Naàlost, prava Vini Pu ni- Diznijev studio je 1997. godine To su wegovi "rani radovi# tice. rawu dje~ijeg junaka Vini Pua bio je doìvjela premijeru. Uginula je objavio i drugi film pod nazivom - "[trajk# (Sta~ka, 1924), "Kr- Cijela jedinica se naprosto zaje sin engleskog pisca Alena Alek- 1934. godine a uprava zoolo{kog "Velika Vini Puova avantura# a starica Potemkin# (Bronenosec qubila u me~kicu koja je postala sandra Milnea po imenu Kristo- vrta je odlu~ila da joj podigne 2000. godine u bioskopima se na- Potemkin, 1925), "Oktobar# (Ok- wena maskota. Kolburn je odlu~io fer Robin. Bilo mu je samo pet go- bronzani spomenik u prirodnoj ve- {ao "Film o Tigru#. tjabr, 1928), "Staro i novo# (Sta- da joj da ime Vini, prema Vinipe- dina kada su ga roditeqi odveli u li~ini. Spomenik je 1981. godine Ipak, najve}a avantura medvje- roje i novoje, 1929) i Aleksan- gu, mjestu u kojem je prona{ao. londonski zoolo{ki vrt. otkrio Kristofer Robin Milne. di}a je ostala ~iwenica da se voj- dar Nevski# (1938). Naàlost, Kolburnova jedini- Kristofer Robin je oboàvao Vini Pu je nastavio da ìvi u nik Kolburn na{ao u Ontariju Svi ovi autori su bili gene- ca je odmah po dolasku u Englesku medvjede jo{ od prvog ro|endana pri~ama i na filmu. Pri~e koje je upravo na vrijeme da kupi malo me- racijski i filmskom {kolom morala da nastavi put na francu- kada je na poklon dobio pli{anog A. A. Milne pri~ao Kristoferu ~e od lovca. Da nije bilo tako, da- \ Sergej Ejzen{tajn: êtiri srodni i istovremeno su, tokom ski front. Traè}i mjesto za Vi- medu zvanog Edvard. îm je u kave- Robinu pred spavawe nisu samo pri- nas vjerovatno ne bi bilo ni dje~i- godine radio Ivana rata, radili i va`ne dokumentarni obratio se upravi londonskog zu vidio Vini rodila se ~udna po- ~e za djecu. Napisane su tako da u jeg junaka Vini Pua. " ne projekte. zoolo{kog vrta da je pri~uvaju dok vezanost dva mlada bi}a. Svaki put svakom odraslom ~ovjeku bude uspo- Groznog" ¥ Velimir BOJKO se on ne vrati. kada je dolazio u vrt ova poveza- mene. Pri~e o Vini Puu i wego- ¥ Pripremio M. A. 5. i 6. februar 2005. KULTURA 11 AZBUKOVNIK (41) PRIÂ STARE FOTOGRAFIJE C M C M Y K Crwanski prebacio nogu preko noge, Y K ]opi} zvjera" na stranu, Me{a Velikan do velikana: Kwièvni matine 1974. godine " izgleda kao neko kome je veoma O, koliko mnogo "govori# jedna je NIKO ne bi, nikakvom silom uspio znao, vele da je jo{ 1971. nakon po- osje}a da je neodoqiv, da je svoj, dru- neprijatno, Andri} sjedi kao da ~eka stara fotografija... da iste one u~esnike okupi, bilo gdje: vratka iz "tamnog vilajeta# i sara- ga~iji, osoben i poseban. Jedino on Recimo, u TO vrijeme su se odr- skoro SVI su nestali sa ìvotne sce- jevskog karakazana rekao da "wegova ima svijetlo odijelo. (Vasko je u "eg- na red kod zubara. Koliko mnogo àvale kwièvne matine-priredbe. ne, ko "prirodno# a opet neko i "sa- noga nikada vi{e ne}e kro~iti pre- zistencijalisti~kom# crnom, bez kra- I jo{ u Narodnom pozori{tu, ej! A na moizborom#. ko Drine#, jer tamo }e biti krvi, mno- vate!) govori" jedna fotografija wima su se sretali uvaèni nobelo- Boè, kolika mora da je bila sre- go krvi!), Vu~o lista kwigu i traì O sre}ni ~asi, kako ste daleko, " vac (Andri}) i doju~era{wi "emi- }a (uz sve li~ne i "idejne# za|evice, ~ime }e najboqe da se predstavi publi- pjevao je Aleksa [anti}. A nama osta- ko }emo pravo, i ne znam oda- nema socijalizma, od federacije nije grant# (Crwanski); partizani: tu`ni netrpeqivosti i surevwivosti, jer, ci, a Mati}u kao da je stolica fakir- je da jo{ samo na starim fotografi- kle sam je isjekao. Ne znam sa- ostao ni "feder#, republike su izgu- {eret (]opi}) sa "disidentom# (Me- naàlost, i najve}i su qudi, ipak!) ska, od {iqatih eksera, jer, zaboga, jama slijedimo duh vremena koje je ima- Ada ni otkud ispade izme|u po- bile ne "formalno# nego UNUTRA- {a), pa kwièvni "revolucionari# i {to su mogli da dijele isti DUHOV- mora da sjedi do Milo{a. (Wih nisu lo srce, du{u i otvoreno uvo za kwi- ùtjelih i iskrzanih "fizi~kih ko- [WE zna~ewe, a Jugoslavija je demon- modernisti-nadrealisti (Mati}, Vu- NI prostor. Razgovor, razmjena, una- razdvajale samo ideologije i ideje, ne- èvnost. madi}a sje}awa#, onog {to odgovor- tirana u pra(H){ak i pepeo. ~o) sa "hermetistom# (Popa) koji }e pre|ewe... go i provalije qudskog i literarnog Znate, nekada (prije samo 30 go- niji od mene smatraju svojom ARHI- Sve je nestalo, a odnekud se iskra- glasno afirmisati srpski nacional- Druga~ije se pristupa pisawu dru- shvatawa svijeta; a ni Vu~o ne skriva dina) bilo je vrijeme u kome nije po- VOM. A, nekako izlazi da i ne znam de ta blijeda i tehni~ki toliko lo{a ni mit (Uspravna zemqa, Vu~ja so... ge kwige "Seoba# ako moè{ da popi- glavu u kwige slu~ajno!). stojao "MTV#, nisu se prenosile NBA za {ta bi mogla da posluì... ta sta- fotografija da nisam siguran kako Kosovo i Sveti Sava, vu~ji pastir). I, je{ kafu sa autorom "Travni~ke hro- Samo veliki, istinski veliki i "Big brader#, nije bilo "bend ejda# ra, prastara novinska fotografija. }e izgledati poku{aj rekonstrukcije: ne samo da su se sretali nego su i go- nike#. Druga~ije se ~itaju tu|e kwi- PJESNICI (zaista, jedino TO su a ni EJDSA. Nije bilo ni Pi-sija ni Trenutak u kome je "svjetlopis# ovje- Branko ]opi}, Stevan Rai~kovi}, vorili, recitovali ili ~itali svoja ge, ako si svoje samjerio sa gromadama pravi prin~evi svake nacionalne kwi- interneta... Pa, kako li smo, onda, ì- kovje~io OSAM VELIKIH (da ne Vasko Popa, Aleksandar Vu~o, Du{an djela. Imao je neko da ih slu{a! savremenika... èvnosti), Popa i Rai~kovi}, leèr- vjeli? Kako li smo pre-ìvjeli? poteèmo "izlizane fraze# o veli- Mati}, Milo{ Crwanski, Me{a Se- Da li su morali? Crwanski je prebacio nogu preno ~ekaju svoj red. Vasko i ne voli Mo`da tako {to su se qudi slu- ~anstvenima?). limovi} i Ivo Andri} na kwièv- Ako i jesu, ako ih i jeste ne(T)ko ko noge, ]opi} negdje "zvjera# na stra- ba{ da javno govori stihove, dobro {ali, a nisu ùrili da "ostvare ko- Pazite, godina je 1974! nom matineu u Narodnom pozori{tu, "natjerao#; ako su i publiku natjera- nu, Me{a izgleda kao neko kome je ve- pamti kako "drugovi# nikako nisu ra- munikaciju#. I {to su mogli, barem, ONA, hiqadu devetsto sedamde- u Beogradu, 1974. godine! li, ~ak i ako su IM prijetili, opet oma neprijatno, ne samo na stolici zumjeli wegovu PATKU koja ogleda- na nekoj kwièvnoj prijepodnevnoj set i ~etvrta. Kada je donesen "onaj# Uh... Na jednoj fotografiji po- je danas nevjerovatno da je TO uop{te nego i na "priredbi#. Andri} sjedi la ore niti wegovog KOWA koji obi~- "seansi# rukom da opipaju ìve doka- Ustav, S(ocijalisti~ke) F(ederativ- velik komad ukupne srpske istorije bilo: sama pojava dokazuje da je negdje kao da ~eka na red kod zubara, pogle- no osam nogu ima. ze da je umjetnost mogu}a i da Duh pone) R(epublike) J(ugoslavije). Ni~e- kwièvnosti. A, trideset godina ka- i neko znao i cijenio literaturu! da sakrivenog iza debelih nao~ala A Stevan zna sve svoje stihove stoji... ga vi{e od naprijed pomenutog nema: snije ìv je jo{ samo veliki Stevan! I jo{, nepunu koju godinu kasni- (bosanska lisica, ve} je SVE vidio i napamet. I zna da zna da ih govori. I ¥ Branko BR\ANIN O JEZIKU U MEDIJIMA NEPOZNATO O POZNATIMA: STEVAN LUKOVI] Zar moè uspostaviti dijalog sa gledali{tem i ostvariti infor- Labava artikulacija mativnu funkciju lice koje govori: "u uvodu 'mis'e#, "na kraju 'tarwih MRTAV OTPU[TEN Dobra artikulacija je spretnost novosti#, "{ef mis'e OEPS-a#, "sa {efovima diplomat'e#, "koju orga- u pokretima govornih organa ~iji poloàji niz'e u Dize'do'fu#...? Wena artikulacija ne moè ni- moraju biti precizni, a dodiri govornih koga uvesti u dijalog niti ga zadr- Dok su 31. avgusta 1902. u {tampariji pripremane organa po ~vrstini i trajawu adekvatni àti u wemu. Svako }e ili pomjeri- Slu`bene novine" sa ikazom o otpu{tawu Stevana ti skalu, ili ugasiti radio. Kad god " prirodi glasa koji obrazuju je slu{am, podsjeti me na stihove Lukovi}a iz dràvne slu`be, stigla je i naruxba Matije Be}kovi}a o r|avom kvali- neprirodnom i pogre{nom va D i N, po~iwe po~etna faza ar- tetu na{ih {iva}ih igala: "svaka za {tampawe wegove smrtovnice govoru koji dosqedno slijedi tikulacije narednih glasova - N i F, zabiqeèna, a ni u jednu ne moè{ Opisawe, tipa: "od deset# - pa su zato D i N u rije~ima dnevnik utinut#, tj. udjenuti konac, jer nema umjesto: odeset, "iz svijeta# - umje- i informi{e oslabqeni glasovi. rupice. ragi~no osje}awe ìvota to vrijeme niko nije znao, za tu nom licu. Ispod u{tirkanog sto: isvijeta, "{est stepeni# - umje- Tako, dok na jednoj strani ima- Tako i na{a urednica: preko - kojem su dali najdubqi simfoniju ~ulo se tek na Luko- okovratnika nosio je {iroku sto: {estepeni itd. govorili smo u mo one koji u govoru dosqedno sli- rije~i preleti govornim organima Tizraz Raki}, Pandurovi} i vi}evoj sahrani. Godinu dana ka- crnu kravatu. Iz wegovog stasa, dva prethodna napisa. jede pisawe, nave{}u primjer jedne pa {ta uhvate! Za to je sad jo{ i na- Dis - nosili su i drugi, mawe snije Skerli} je proglasio "je- otmjenog hoda i pona{awa, izbi- Isto tako, neki nastoje da gla- urednice koja ima labave, nedovoq- gra|ena javqawem za televiziju!!! zna~ajni pjesnici tog doba. dinstvenom u celoj srpskoj kwi- jala je neka iskonska snaga. sove izgovore u wihovoj punoj, tipi~- no ~vrste dodire govornih organa, Dobra artikulacija je vje{tina, noj vrijednosti, bez obzira na to ko- koji ne stvaraju adekvatnu pregradu spretnost u pokretima govornih or- Stevan Lukovi} (1877-1902) èvnosti po svojoj muzi~nosti i U petak, pretposqedweg da- ji glasovi dolaze iza wih pa ~ujemo ili tjesnac tako da se pojedini gla- gana ~iji poloàji moraju biti pre- postao je {ire poznat poslije sre}nom skladu ritma sa predme- na avgusta 1902. godine, oko os- pogre{no i neprirodno "d-nevnik#, sovi tek ovla{, povr{no obrazuju. cizni, dodiri govornih organa po svoje prerane smrti (ìvio je tom koji se peva#. Bogdan Popo- am ~asova, pisar Stevan Lukovi} "in-formi{e# i tome sli~no, pri Takav govor, sa redukovanim i ~ak ~vrstini i trajawu adekvatni pri- samo 25 godina), kada su mu pri- vi} je uvrstio u svoju "Antolo- sjedio je u kancelariji Dràv- ~emu se zanemaruje postojawe pozi- presko~enim glasovima (!), nije porodi glasa koji se obrazuje. jateqi, me|u wima i Jovan Sker- giju#, a u beogradskoj "Gradskoj nog savjeta i s posebnim uìva- cionih varijanti glasova (alofo- desan ni za komunikaciju u svako- Jer, kako god nije dobra labava na). dnevnom razgovornom jeziku, a ka- artikulacija, o kojoj smo naprijed goli}, sakupili pjesme i objavili kafani#, gdje se na podnevnoj sje- wem ispijao jutarwu "~inovni~- Glasovi se ne upotrebqavaju sa- moli za informativnu funkciju jed- vorili, tako je uhu slu{aoca nepri- ih u tankoj sve{~ici. deqci okupqaju stariji pisci, ku# kafu. Ujedno je prelistavao mostalno, izdvojeno, ve} ulan~ani nog radija. jatna, i zato iritiraju}a i odbojna, Kao i drugi pjesnici on iz- kwièvnik Du{an Mila~i} re- "Dnevni list#, u kome je bio je- sa drugim glasovima, artikulacio- Mo`da bi ta urednica mogla do- o{tra, pre~vrsta, hiperprecizna ar- raàva osje}aj sputanosti ì- no i akusti~ki ~esto nesrodnim, pa bro raditi neke druge poslove, ali tikulacija, koja tako|e nije pode- votom i istovremeno ~e`wu za Pravedna budi pa nereci: se - radi lak{eg izgovora - moraju dopu{tawe da tako govori u mikro- sna za dijalog. QUBAV prilago|avati, odnosno mijewati fon je vrlo neodgovorno, kako zbog U te{koj lako}i govora sve mo- visinama. A evo kakav mu ìvot veru mu platih dosta - svoju prirodu. funkcije i ugleda radija tako i zbog ra da bude s mjerom! bija{e... U dugim {etwama kalemeg- Vernije srce nikad, nikad Takav slu~aj je u rije~ima dnev- nepo{tovawa slu{alaca, koji o~e- Najboqi je onaj govor koji se ne Stevan Lukovi} je ro|en u danskim stazama Lukovi} je za- od ovog na}i ne}e{ nik i informi{e. Naime, dok tra- kuju bar razgovijetan i razumqiv go- primje}uje. â~ku 27. decembra 1877. godine. U o~ajawu koje nemi pred je zavr{na faza artikulacije glaso- vor. ¥ Milorad TELEBAK volio jednu djevojku. Kao {to Osnovnu {kolu zavr{io je u rod- je tajio pjesme, kao {to se ni- jadom {to mu osta... nom gradu. Kad je pristigao za je potpisivao ispod uvodnika, Kojoj djevojci su upu}eni PUTNIK NA PUTU - DOSITEJ OBRADOVI] daqe {kolovawe, porodica se tako je krio i qubav. I u stra- ovi stihovi? Ta tajna nije ot- preselila u Beograd. U |a~koj sti je ostao otmen, i u zanosu krivena. Jovan Skerli}, Steva- Miris daqine klupi, za vrijeme ~asova, Ste- mladala~kih godina idili~no nov najboqi prijateq, 1903. go- van je pisao stihove. weàn i romanti~an. A qubav dine imao je pred sobom sve ad je u romanu Tomasa Ma- Ubrzo je postao potpredsjed- je postojala, nekom ukletom {to je ostalo od Stevana Luko- vi}a poslije smrti: sve{~icu na profesor A{enbah su- nik literarne druìne "Nada#. igrom sudbine - kao u ve}ine Ksreo nekog neobi~no odje- srpskih pjesnika - neostvarena. pjesama, zapise po starim biqe- Bio je maturant kad mu je "De- `nicama, stranice neredovno venog ~ovjeka, odmah mu se ro- lo# objavilo prvu pjesmu. Upi- To kazuje pjesma "13. januara dila asocijacija za odluku i za- 1901#: vo|enog dnevnika, pisma - ali suje studij prava i postaje jedan Pomeni ove stra{ne dane u nijednom rije~ju nije spomenu- kqu~ak - vrijeme je da negdje ot- od istaknutih visoko{kolaca C M putujem. Kuda? Na jug. Daqine miru kom se kre}e{, ta ta qubavna idila. C M Y K socijalista. Drào je zapaèna Y K uvijek nekud vode. predavawa u Beogradskom rad- Ima bezbroj na~ina putova- ni~kom dru{tvu, pisao u "Rad- ~e da je "Lukovi} ovom pesmom dan od najvi|enijih saradnika. wa i razli~itih putnika, a jedan od wih je i onaj {to kre}e tje- ni~kim novinama#. Po~eo je da prevazi{ao Verlena#! Iznenada mu je pozlilo i sru- ran motivom nestrpqive rado- sara|uje u naprednoj "Zvezdi#, a Radio je no}u - to je bio pra- {io se sa stolice. znalosti - da se na|e tamo gdje onda je neo~ekivano za}utao. vi ìvot Stevana Lukovi}a. Trideset {est ~asova borio jo{ nije bio, da vidi ono {to Radio je gr~evito: prou~a- Istinska sloboda. Preko dana se sa iznenadnom i nepoznatom jo{ nije vidio, da nau~i ono {to vao francusku modernu poeziju, je bio ~inovnik. Prepisivao je boqkom dvadesetpetogodi{wi jo{ nije znao. zore do~ekivao nad stihovima akta, sre|ivao pra{wavu arhi- Stevan Lukovi}. U sobi zamra- Dositej Obradovi}. Verlena i Silija Pridoma. Po- vu. "I ni{ta... ni{ta... ni{ta# ~enoj te{kim zavjesama, koje su Prosvjetar-reformator, ba- lako i ne~ujno stvarao je pjesme - biqeì u svom neredovno vo- {titile od qetwe ège, nad snopisac humoristi~kih sklo- ispuwene ~udnom osje}ajno{}u. |enom dnevniku. "To je ono {to wim su uzalud bdjeli qekari. nosti. Narodni prosvjetiteq i Najvi{e je osjetqiv na pod- ubija. Dajte mi bure, vrtloga ì- Umro je u subotu predve~e, 31. zastavnik modernog jezika. sticaje iz prirode. Sumorna su- vota. Moji su nervi jaki; moja je avgusta 1902. godine. U isto vri- Osniva~ {kola i fanatik o pi- tonska raspoloèwa i melanho- krv bujna; srce mi ne ume pola- jeme radnici Dràvne {tampa- tawu kwiga. Za~etnik gra|an- li~ni jesewi pejsaì koji nose ko da bije, ma{ta da puzi#. rije pripremali su za {tampu ske tradicije i poklonik obra- slutwu na smrt podsje}aju na Vo- Promjena je ipak do{la. "Slu`bene novine# u kojima je zovawa èna. Politi~ar - zago- jislava Ili}a, ali izvanredna Zrak je bqesnuo. Lukovi} je po- trebalo da bude objavqen ukaz o vornik dràve apsolutne monar- Dositej na putu: Odu{evio ~ak i uzdràne muzikalnost koju je ostvario u ~eo da pi{e u "Dnevnom listu#. otpu{tawu iz dràvne slu`be hije na ~ijem je ~elu prosvije}en Engleze nekim svojim pjesmama pokazuje Pi{e briqantne uvodnike koji pisara Stevana Lukovi}a. Raz- vladar: - U~eni qudi ne postaju wegove simbolisti~ke sklono- su "ubrzo bili prime}eni na sve log za to bilo je wegovo "o{tro brzo kao pe~urke na ledini. sti i poznavawe modernih fran- Poliglota: gr~ki, latinski, strane#. Do kasno u no} u redak- istupawe protiv poretka#. na Gora, Dalmacija, Gr~ka, Tur- ha Tomas Man je poslao u Veneci- cuskih pjesnika. ciji se pri~a o kwièvnosti i Istovremeno je stigla i narux- italijanski, francuski, wema~- ska, Bugarska, Moldavija, Ita- ju, sa namjerom da ga ku}i vi{e ki. I sve to u trajawu jednog pro- Od Lukovi}a poti~e jedna politici. Tu su i Jovan Sker- ba za {tampawe smrtovnice Ste- lija, Austrija, Wema~ka, Fran- nikada ne vrati. A{enbah je um- od najqep{ih pjesama tog doba, li}, Radoje Domanovi}, Milo- vana Lukovi}a. Deùrni redak- sje~nog qudskog vijeka. Ali, naj- cuska, Engleska, Trst, Zagreb, ro u ulozi putnika, suo~en sa ne- neobi~nije u Dositejevom ìvo- Be~, Hale, Lajpcig, Pariz, Lon- vi|enom qepotom, koja mu se uka- antologijska "Jesewa ki{na pe- rad Mitrovi} i drugi pisci od tor, saznav{i za tu`nu vijest, na topisu je wegova sklonost ka pu- don, Holandar, Krf, Hios, Epir, zala na samom kraju ìvota. sma#, sjetna, melanholi~na, sa- ugleda i zanata. svoju ruku izbaci ve} sloènu tovawima. Smirna, Poùn. Susreti i pri- Dva putnika sa razli~itim stavqena skoro iskqu~ivo od Sresti Stevana Lukovi}a na naredbu. Tako "Slu`bene novi- Nemirni duh, vazda èqan jateqstva, pisma, "sovjeti# ra- motivima, a daqine uvijek neku- pridjeva, jedinstvena po skladu ulici, kaù, bio je pravi doì- ne# nisu donijele taj ukaz, po- novih saznawa, iskustva, lica i zumnih razumnim, u ìvotu pu- da vode. izme|u slike i osje}awa, muzi- vqaj. Visok, mlad, u besprije- sqedwu kaznu Obrenovi}evog predjela, vodio ga je kroz sve na- nom "prikqu~enija#. ke i smisla. kornom tamnom odijelu. Izra- reìma. {e krajeve i {irom Evrope. Cr- A starog profesora A{enba- ¥ Velimir BOJKO O ovom poetskom draguqu u àjnih o~iju na divno isklesa- ¥ Neboj{a TELEBAK 12 ESTRADA 5. i 6. februar 2005.

POHOD NA EVROPU @EQKA JOKSIMOVI]A NEZGODA NATA[E BEKVALAC Slupala DUET SA AUSTRIJANKOM Koletov Tami je trenutno najpopularnija BMW" pjeva~ica u Austriji i obavezno je "op pjeva~ica Nata{a Bekvalac doìvjela je lice na reklamama Koka Eole" Pprije nekoliko dana sa- C M " obra}ajnu nesre}e u Novom Sa- C M Y K eqko Joksimovi} je, kao a namijewena je ne samo doma}em, du. Snijeg koji je ovih dana za- Y K {to je i obe}ao, zapo~eo ve} i inostranom trì{tu - isti- trpao Srbiju i prouzrokovao @osvajawe Evrope. Srpska ~e Joksimovi}. velike te{ko}e u saobra}aju, pop-zvijezda koja je punim sjajem za- Na pitawe kako je do{lo do sa- umalo je "do{ao glave# i no- sjala poslije pro{logodi{we radwe sa Tami Herison, popular- vosadskoj qepotici, koja je "Evrovizije# uskoro }e snimiti ni pjeva~ kaè da je Tamin menaxer ovih dana u ìì interesova- duet sa poznatom pjeva~icom iz Au- kontaktirao wegovog menaxera Ba- wa zbog promocije novog albu- strije Tami Herison. neta Obradovi}a i predloìo sama "Stereo qubav#. Herisonova je jo{ kao {esto- radwu. Pristao je jer se radi o tre- - Nata{a je bila za vola- godi{wakiwa zapo~ela karijeru nutno najboqoj austrijskoj pop pje- nom svog "BMW# (poklon od modela, glumice i pjeva~ice. Os- va~ici, koja veoma dobro izgleda, biv{eg de~ka Miodraga Ko- im toga, pi{e pjesme, veoma je po- a ujedno je i za{titno lice "Koka pularna u Austriji, a wen najve}i Kole#. sti}a Koleta), a na mjestu su- voza~a sjedio je wen stilista, hit je pjesma "Everytime We Touch# Ina~e, @eqko }e i ove godine koja se tokom 2003. godine vratila najvjerovatnije u~estvovati na srp- modni kreator Mladen Mili- i na na{im radio-stanicama. skom izboru za "Pjesmu Evrovizi- vojevi} Baron Na wih je iz su- - Pjesma koju bi trebalo da raje#, ali ovoga puta samo kao autor. dimo zajedno zove se "Where I Lost - Autor sam jedne numere koju My Heart#. Planirano je da u|emo }e na "Evro songu# izvesti Jelena u studio u ponedjeqak, 7. februara Toma{evi}. Pjesma je prijavqena i da je snimimo. Pjeva}emo na en- na konkurs i pro{la je. Usput re- gleskom jeziku, a remiks ovog due- ~eno, nimalo ne podsje}a na "Lane ta na}i }e se i na mom novom albu- moje# - zakqu~io je @eqko Joksi- mu. Pjesma je lagana i dopadqiva, movi}. ¥ @eqko i Tami: Spremaju evropski hit

"LOREAL" IZABRAO DRU@EWE SEVERINE VU^KOVI] I GORANA BREGOVI]A ANU MIHAJLOVSKI Vi{e od prijateqa

everina i Goran Brego- mori Sre}ka Vargeka o~i- vi} nisu samo zajedno gledno nisu bile neosnovane. Sdo~ekali srpsku Novu U svakom slu~aju, ovaj odnos godinu u Beogradu. Tu je, ipak, sigurno nije ne{to ~ega bi se bilo ne{to vi{e - tvrdi za- ijedna strana trebala stidje- greba~ki "Ve~erwi list#, poti - vaqda su oboje, kao vla- zivaju}i se na Bregovi}eve prijateqe. Da li je, dakle, na pomolu nova "qubavna afe- ra#? Iako je najpopularnija protnog smjera naletio Hrvatica to ve} demantovala, "golf# novosadske registra- "Ve~erwem listu# je "potvr- cije. "BMW" je po~eo da "{e- Unov~ila popularnost |eno# da je izme|u Severine ta# po zale|enom putu i samo i Gorana Bregovi}a nedavno zahvaquju}i Nata{inoj pri- vijezda popularne doma}e serije "Jedno- u Beogradu "ipak ne{to bi- sebnosti, izbjegnute su teè stavni ìvot#Ana Mihajlovski, upravo je lo#. To je Brega navodno pri- posqedice. Na svu sre}u, u~e- Zunov~ila svoju televizijsku slavu. Ona je snici u incidentu pro{li su znao svojim dobrim beograd- {iroj javnosti poznata i kao voditeqka "Lete- skim prijateqima. Oni, me- samo sa lak{im povredama, }eg starta#, gdje se pojavqivala zajedno sa Mi- |utim, odbacuju mogu}nost dok je na wenom automobilu lanom Kalini}em. prave romanse, jer Bregovi} pri~iwena znatna materijal- "Loreal# je izabrao Anu Mihajlovski i Je- "naprosto nije takav tip#. na {teta - kaè Nata{in bli- lenu Damjanovi}, wenu najboqu prijateqicu za - I neke od wegovih biv- zak prijateq Aleksandar Mi- zvijezde reklamnog spota za "garnije# boje za {ih djevojaka potvrdi}e u {a- livojevi}. kosu. Reklama je po~ela da se emituje prije ne- li da se Bregovi} eventualno On dodaje da je Nata u pr- koliko dana, a strategija producenta je jasna - zaqubi, kako bi mogao napi- vi mah bila malo upla{ena, vezati poznato doma}e lice za strani proizvod. sati kakvu pjesmu, te da je vje- ali da je sada sasvim dobro. - Ho}emo da se pribliìmo potro{a~ima i rovatno imao takav plan i sa Po{to je ostala bez automo- tako {to }emo birati poznate li~nosti za za- Severinom jo{ davno, kad joj bila, wen tata Dragoqub joj {titna lica svake kozmeti~ke linije - rekla je navodno namijenio ulogu je posudio svoj automobil da se je jedna od direktora "Loreala# za Srbiju i Cr- Karmen u svom filmu, tako da snici privatnih por- metni da znaju {ta rade - pi- sluì dok wen ne bude popra- nu Goru Manuela Tintor. ¥ pri~e o svojevremenoj qubo- no-kaseta, dovoqno pa- {e "Ve~erwi list#. ¥ vqen. ¥

BIOGRAFIJE POZNATIH TAWA BO[KOVI] U "POKONDIRENOJ TIKVI" ANICA MILENKOVI], PJEVAÎCA Izgledam, dakle - postojim O~i sve otkrivaju traktivna glumica Odluku da zaigra Steri- jim#, nego "Izgledam, dakle starije generacije, jinu Femu, Tawa obja{wava postojim#, veoma se radujem nica Milenkovi} ATawa Bo{kovi}, glu- pravim izazovom ovoga vre- ovoj ulozi. Kroz ovaj komad A ro|ena je u malom mi}e u prvoj ovogodi{woj mena. moè se mnogo re}i o propa- selu Kasidol pored predstavi "Ku}e glumaca#, u - U ovakvim okolnosti- sti identiteta i o tome ka- Poàrevca. Sebe smatra Vr{cu, koja nosi naziv "Po- ma, kad uop{te nije va`no kva se inspiracija moè ro- neèqenim djetetom, jer kondirena tikva#. Reìju za {ta ~ovjek misli, nego kako diti iz razo~arewa zbog hr- je poslije dvije djevoj~ice, ovaj komad potpisuje Milen- izgleda, jer ne vaì vi{e iz- qewa prema Evropi - kaè Vesne i Zlatke, otac po ko Pavlov. reka "Mislim, dakle posto- Tawa Bo{kovi}. ¥ C M svaku cijenu èlio mu{ko C M Y K dijete. Za vrijeme trudno- Y K }e doktori su, znaju}i za ANDRIJA MILO[EVI] O ULOZI U M(J)E[OVITOM BRAKU" cijelu situaciju, lagali " oca rekav{i mu da èna nosi mu{karce blizance, NENE LIÎMLIÎM NANA BAWABAWA kako ne bi traìo prekid NENE LIÎMLIÎM NANA BAWABAWA trudno}e. Sa ~etiri godine, Ani- erija "M(j)e{oviti brak#, ca je prvi put zapjevala na koja se prikazuje na tele- jednoj igranci u selu. Na- Sviziji "Pink# osvaja sve kon ne ba{ sjajnog djetiw- ve}i broj gledalaca, svih gene- stva, u toku kojeg su se we- racija. ni roditeqi razveli, Ani- Jedan od najsimpati~nijih ca je u junu 1991. godine pje- likova u seriji bez sumwe je vala na festivalu "Mla- {armantni Bawo, kojeg tuma~i va#, gdje su je zapazili qu- Crnogorac Andrija Milo{e- di iz izdava~ke ku}e "Di- vi}. On zapada u prili~an broj skos# i odveli je kod Mi- nezgodnih situacija, ali je èn- odraga M. Ili}a (Mileta sku publiku osvojio na pre~ac Basa) u "Ju`ni vetar#. na~inom na koji iz wih izla- Sa 13 godina snima al- zi... bum prvenac "Lan~i}#. Ma- - Kada se serija po~ela sni- lo zatim, na "Oskaru po- mati, nisam ni slutio da }e taj pularnosti# biva progla- I pored svega toga, ve} punih 11 lik postati toliko popularan. {ena za jednu od ~etiri najboqe godina traje na na{oj estradnoj îwenica je da je Bawo pun {ar- pjeva~ice doma}e estrade. sceni, a na jesen priprema svoj ma i neprekidno u problemima, nogorac iz vica, ve} sam se po- On dodaje da mu Bawo nije studije. Zavr{io sam cetiwsku Tri godine kasnije, napusti- 10. jubilarni album. bilo da je rije~ o qubavi ili o trudio da odigram Crnogorca privatno nimalo sli~an. gluma~ku Akademiju, a do sada la je svog oca i po~ela da ìvi Kaè da kod mu{karca prvo poslu. Pravi gre{ke i ulije}e koji je dobar frajer, ali ima - Jedino smo obojica {ar- sam odigrao preko 40 uloga u po- sama. Od tada pa sve do danas ì- primijeti o~i, jer smatra da se u u razne stvari bez razmi{qa- malih komunikacijskih proble- mantni... - veli mladi glumac, a zori{tima. Ipak, zahvaquju}i vi iskqu~ivo od svoga rada. To- wima krije sve - istina i la`. wa. Ipak, kroz cijelu seriju poma. Vaqda je publika prepozna- o sebi dodaje: Bawi i "M(j)e{ovitom braku# kom karijere doìvjela je vi{e Sre}no je zaqubqena i smatra da lako sazrijeva i na kraju postala moj trud, shvatila da sam - U 16. godini sam shvatio postao sam popularan. Ve} dvi- uspona i padova, kako u poslov- je kona~no prona{la mu{karca je ozbiqan ~ovjek. Nisam èlio iskren i zato voli Bawu - kaè da èlim da se bavim glumom i je i po godine ìvim i radim u nom, tako i privatnom ìvotu. svog ìvota. ¥ da se od mog lika napravi Cr- Milo{evi}. veoma ozbiqno sam prionuo na Beogradu. ¥ 14 MOZAIK 5. i 6. februar 2005. UZ SVJETSKI DAN MO^VARA DADA BARDAÂBARDAÂ OPETOPET ZABLISTAZABLISTA Razlozi za propadawe Barda~e su vi{estruki, a jedan od wih je i qudski java{luk i ekolo{ka nekultura. Program Lajsens" uspostavio standarde kojima bi se ovom" draguqu vratio stari sjaj rije nekoliko dana, ta~nije ki zavod Republike Srpske. Kofi- balo bi da bude podràn savreme- 2. februara, u svijetu je obi- nansijer je bila Vlade Republike nom informati~kom podr{kom i Pqeèn Svjetski dan mo~va- Srpske (Ministarstvo za prostor- neophodnim uputstvima za wihovu ra. To je prilika da se prisjetimo no ure|ewe, gra|evinarstvo i eko- primjenu kako bi se predupredila na{eg prirodnog bisera - mo~vare logiju). ekolo{ka razarawa i stvorili Barda~a kod Srpca. Program se odnosi na podru~- uslovi da se planovi realizuju i Krajem pro{le godine veoma je mo~vare Barda~a, stanovni{tvo posle zavr{etka programa. uspje{no je zavr{en program "Laj- i privredu na teritoriji op{tina Posebni ciqevi programa pod- sens# (u okviru projekata "Lajf#, Srbac, Gradi{ka i Lakta{i. U razumijevaju izu~avawe mogu}no- koje odobrava Evropska komisija. o{troj me|unarodnoj konkurenci- sti i predlagawe okvira za sarad- Postignuti rezultati bude nadu da ji od preko 90 prijavqenih progra- wu u oblasti uravqawa ìvotnom }e Barda~i pripasti mjesto koje i ma, sa jo{ 17 drugih iz Evropske sredinom izme|u lokalnih vlasti, zasluùje, te da }e profesor dr ê- unije i drugih zemaqa, prihva}en je Agencije za za{titu ìvotne sre- do Maksimovi} (na{ ~ovjek iz Lon- na{ program. dine i lokalne privrede, ukqu~u- dona) sa svojim stru~nim timom na- U skladu sa prioritetima fiju}i malu privredu i nevladine or- staviti zapo~eti posao na na{oj nansirawa, koje je prihvatila ganizacije. qepotici, ali i u ostalim krajevi- Evropska komisija i prioritetima Neophodno je izraditi i me- Barda~a: Predjeli iz snova ma Republike Srpske. razvoja koje je ekipa programa todologiju razvoja lokalnih ekolo{kih akcionih planova koja bi Analizirani su prirodni resursi: programa integralnog ure|ewa pod- lo velikog broja pti~ijih vrsta, a trebalo da se primijeni na kon- povr{inske i podzemne vode (hi- ru~ja. posebno ptica mo~varica. Mnogih kretnom privrednom razvoju uz drologija i hidrogeologija) obu- Rezultati su prikazani lokal- vrsta na ovom podru~ju vi{e nema. upotrebu savremene informati~- hvataju}i aspekte prostorne i vre- nim vlastima i javnosti, a daqe }e Razlozi tome su vi{estruki, a je- ke podr{ke. menske raspodjele koli~ine i kva- ih promovisati profesionalci u dan od wih je i qudski java{luk i Potrebno je obu~iti ekipu lo- liteta, zemqi{te, arheolo{ka na- organima vlasti. ekolo{ka nekultura. Velik uticaj kalnih profesionalaca za kori- lazi{ta i stawe izu~enosti, kli- Na kraju, u okviru programa, tako|e imaju devastacija stani{ta, {}ewe razvijene metodologije i matske karakteristike i meteoro- zajedno sa lokalnim vlastima, prisje~a {uma, uznemiravawe ptica, tehnolo{ke podr{ke koju }e obez- lo{ki podaci, biolo{ke karakte- vredom i stanovni{tvom pripre- nekontrolisan lov... bijediti program. Predvi|eno je i ristike (biqni i ìvotiwski svi- mqen je institucionalni i zakon- Izu~avana je i fauna riba hi- formirawe odbora za pra}ewe raz- jet - flora i fauna) sa posebnim na- ski okvir za primjenu rezultata drografskog podru~ja Barda~e. Ovu voja koji bi, izme|u ostalog, treba- glaskom na cjeline interesantne programa. I kona~no, promovisa- grupu nau~nika predvodio je prof. lo da obezbijedi boqu obavije{teza razvoj posebnog prirodnog reni su i monografija i film. dr Milenko Radevi} i, izme|u osta- nost stanovni{tva. zervata ili ekonomsku eksploata- U svim fazama rada, osim ~la- log, utvrdio prisustvo oko 26 vr- nova radnih timova programa, bi- sta riba. Dubina vode li su ukqu~eni predstavnici lo- ribwaka kre}e se prosje~no od 0,8 kalnih zajednica, privrede i op- do 2,5 metra, ribwaci su {tinskih vlasti. Od wihovog pri- oskudni vodom ali postoji mogu}- hvatawa i sprovo|ewa rezultata nost da se bazeni obogate vodom iz zavisi}e i daqa sudbina Barda~e. Qev~anice koja se ulijeva u Vrbas, Me|unarodna promocija pod- ili da se o~isti i uredi staro ko- ru~ja i povezivawe sa sli~nim pod- rito koje je nekad iz Vrbasa dovo- ru~jima u svijetu je jedan od prvih dilo vodu u Barda~u. zadataka lokalnih organizacija Predloèno je da se od Mini- Barda~a je i danas ugroèna, uskladila sa republi~kom Vladom starstva poqoprivrede, vodopri- ali pomenuti program je dao izuze- i pomenutim op{tinama defini- PTICE vrede i {umarstva zatraì pre- tan doprinos rje{avawu konfli- sani su op{ti i posebni ciqevi Prema nalazima stru~waka mje{tawe lovi{ta, ili da se uspo- kata na svim nivoima i ulio nadu rada. na Barda~i je registrovano ~ak stavi mnogo boqa kontrola lova i da }e Barda~a ostati park priro- Kao op{te ciqeve program je 178 vrsta ptica, a naknadnim po- ribolova. de i u~ionica ìvota. predvidio osposobqavawe kadro- smatrawem primije}eno je jo{ 9 Sve ovo ukazuje na potrebu hit- U nekoliko navrata prije po- va u Republici Srpskoj, a posebno vrsta. nih mjera da bi se za{titio eko-si- ~etka rada na programu êdo Mak- na podru~ju Barda~e, za primjenu Nevladina organizacija stem Barda~e. simovi} je poku{avao da okupi savremenih metoda za planirawe u "Mladi istraìva~i# iz Bawe Jer, takvim biserom moè se kriti~nu masu stru~waka, i obez- oblasti ìvotne sredine i smawi- Luke je 2001. godine izvr{ila pohvaliti rijetko koja evropska bijedi neophodna sredstva za izra- vawe zaga|ewa. nova posmatrawa i utvrdila pri- zemqa. Naàlost, ono ~ime se dru- du programa "oporavka# i odrìvog To bi trebalo da se ostvari iz- sustvo 97 vrsta ptica, od kojih se gi di~e i ~emu posve}uju maksimal- razvoja Barda~e. radom lokalnih akcionih planova Podsjetimo da je program rea- ciju - ptice, ribe, {ume, akvati~- pet ne pomiwe u dosada{woj linu pa`wu, kod nas je predmet op- Realna prilika se ukazala 2000. i wihovom primjenom, razrje{ava- lizovan u periodu od 2002. do 2004. ko biqe. teraturi o Barda~i. {te nebrige i java{luka. Zato se godine kada je objavqen konkurs wem mogu}ih konflikata u primje- godine. Posao obavqen u toku ove Detaqno su analizirani poten- treba nadati da }e poslije uspje- Evropske komisije za finansirawe ni koncepta odrìvog ekonomskog tri godine sastojao se od sqede}ih cijali i na osnovu toga izra|ene {no sprovedenog programa "Laj- programa ja~awa sektora za{tite razvoja uz po{tovawe principa osnovnih grupa aktivnosti: odgovaraju}e informati~ke baze koje preuzimaju rezultate progra- sens# i ovaj park prirode dobiti i unapre|ewa ìvotne sredine. kvalitetnog upravqawa ìvotnom Najprije, prikupqeni su poda- podataka i mape. Analizirane su me. novo ruho i novi zna~aj u na{em Koncept programa uradio je sredinom. Detaqan akcioni plan ci i kreirana integralne infor- razne varijante razvoja i ure|ewa Barda~a je do osamdesetih go- dru{tvu. tim profesora Maksimovi}a, a no- razvoja podru~ja Barda~e u organi- mati~ka podr{ka o resursima {i- podru~ja sa posebnim naglaskom na dina pro{log vijeka predstavqa- silac programa je bio Urbanisti~- zacionom i tehni~kom smislu tre- reg okruèwa podru~ja Barda~a. ekolo{ki akcioni plan u okviru la izuzetno zna~ajno stani{te vr- ¥ Neboj{a KU[TRINOVI]

SIBIRSKE DIVQE GUSKE U SEMBERIJI MALA [KOLA PÊLARSTVA Vjesnici qute zime NEIZVJESNONEIZVJESNO ZIMOVAWEZIMOVAWE Divqe guske rijetko dolaze u sembersku ravnicu, a kada dolete, za ravni~are Uzroci uginu}a p~ela mogu biti je to siguran znak da dolazi quta zima nepovoqni uslovi zimovawa, duè avnicom stegao qu}av, pa je ikada neko na ~istini, na posu svi vodotoci, osim Save qanama, ulovio divqu gusku. U zadràvawe p~ela u ko{nici, Ri Drine, zale|eni. Uhvatio wenim preletima preko rijeke, nedovoqne, a ponekad i nekvalitetne se led debeo za podlanicu, a le- iz {ipra`ja, tek poneko, ali i to denice kao rodni grozdovi oki- nekad davno. zalihe hrane tile i ku}e i drve}e. Cakli se Divqe guske su posqedwi put led, a {kripa snijega pod noga- u Semberiju dolazile prije 30 go- mrtnost u zimskom periodu na- pored navedenih nepovoqnih uslova C M ma prolaznika ~uje se na deseti- dina, kada je u Ma|arskoj, Ukra- nosi velike {tete p~elarstvu zimovawa u p~eliwim dru{tvima po- C M Y K Sne samo zbog gubitaka vi{e stojala i neka zaraza. U tim slu~a- Y K ne metara. Steglo kao nikada ra- jini, Rusiji i ostalim sjeverni- nije. jim krajevima bila jaka zima. p~eliwih dru{tava, nego i zbog sla- jevima izumirawe se produàva i u Cijelac zasuo veliku ravni- Ptice se ne zadràvaju dugo bqewa ve}eg broja drugih dru{tava proqe}nom periodu. cu, pa se cakli i presijava pod u ovoj ravnici, tek da predahnu, usqed izumirawa jednog broja p~ela P~eliwa dru{tva oslabe ili zracima zubatog zimskog sunca. da ne{to pojedu i kqunovima ure- {to uzrokuje budu}u neproduktiv- potpuno izumru zbog zazimqavawa Iz svakog sle|enog swe`nog zrn- de na sebi perje - bar tako tvrde nost p~eliwe zajednice. Za vrijeme sa nedovoqnim i nekvalitetnim za- ca savija se mala duga. Milion lovci, koji su ih posmatrali dvo- dugih i hladnih zima ti gubici mo- lihama hrane. Nepravilan raspored si}u{nih duga, kao u carstvu gledima, a onda idu na jug, do gu da dostignu i do 12 odsto, a u po- hrane, kao i preoptere}enost p~ela Swe`ne kraqice. drinskih voda podno Gu~eva, na jedinim p~eliwacima ~ak i do 80 od- usqed prihrawivawa po~etkom jese- Led se nahvatao i u prioba- Zvorni~ko jezero, i jo{ ju`nije. sto. ni, dovodi do iscrpqewa i uginu}a. Najve}a smrtnost je kod p~ela Uzroci se mogu raspoznati na samom niji nego u toku aktivnog perioda. vi i druge vrste glodara, mnoge pti- qu velikih rijeka, po nasukanim Dolazak gusaka siguran je Dakle, uzroci ve}ih gubitaka ce, te vlaga i ostanak p~eliwe zajed- granama drve}a koje je matica od- znak da }e zima biti hladna i du- zaraènih nozemozom i kod kojih su p~eliwaku, ali i na osnovu rezulta- dru{tva zazimqena na medqikovcu. ta laboratorijskih analiza. mogu biti nezarazne i zarazne pri- nice bez matice (obezmati~ewe). nekuda donijela i zaboravila uz ga. Ptice su u Semberiju do{le rode. Uzroci nezarazne prirode su Uzroci zarazne prirode mogu bi- obale ravnice, na ukotvqenim zbog velikog razloga - u kraju Smrtnost zbog medqikovca je ne{to Da bi se izbjegli ve}i gubici mawa i dostiè 30 do 40 odsto, a sa p~ela i p~eliwih dru{tava, potreb- gladovawe i uznemiravawe. Glado- ti: nozemoza, ameboza, diarea, nehi- ~amcima, na wihovim lancima... gdje obi~no zimuju vjerovatno su vawe moè nastati ako je nepravilan gijena... Svuda. Quta zima. Mraz grize, pa zale|ene rijeke, pa nemaju vode i kvalitetnim medom ona iznosi samo no je otkloniti uzroke koji uti~u na pet do {est odsto. slabqewe odbrambene mo}i p~ela za raspored hrane, nedovoqna koli~i- Da bi se utvrdilo da li je i kase od me}ave i ìvotiwe sakri- hrane. na zaliha i kristalisani med. Uzne- ko dru{tvo prezimilo, poèqno je le u svoja skrovi{ta. Kada stignu u Semberiju, go- Prosje~na godi{wa smrtnost to- vrijeme zime, kad su uslovi ìvota, kom zimskog i po~etkom proqe}nog ali i ishrane sami od sebe nepovoq- miravawe naj~e{}e izazivaju mi{e- rano s proqe}a pregledati ko{ni- Kada minu vjetar i me}ava vori se da je veliko Blatno jeze- ce i ustanoviti {ta se zimi de{a- zatrpa i poravna sve tragove na ro u Ma|arskoj, na kome zimi gu- perioda iznosi dva do dva i po dru- {tva po p~eliwaku. RADOVI U FEBRUARU valo. Prvi zakqu~ci se donose po cijelcu, na prostranu swe`nu bje- ske obitavaju, okovano ledom, ili Poslije 1970. godine kada se va- spoqa{wim znacima. Ve}a pa`wa linu doletje{e divqe guske. da }e uskoro biti. Dodu{e, jo{ roa uselila u na{e p~eliwake pove- P~eliwe dru{tvo po~iwe da bez hrane. Neki p~elari u drugoj pose poklawa sumwivim dru{tvima. Mnogo ih, na stotine. Sve jato nema vijesti da je Balaton zale- }ao se procenat smrtnosti p~ela na- "osje}a# pribliàvawe proqe}a, lovini februara dodaju po jednu po- Pri pojavi qep{ih dana u du- za jatom. Ra{iri{e se ravnicom, |en, ali da }e zima biti quta - ro~ito krajem jeseni i po~etkom zi- pa se ìvotni procesi po~iwu na- ga~u svakom p~eliwem dru{tvu, bez èm periodu, potrebno je pristupi- ali ne daleko od rijeke. Na sre- to je ve} izvjesno. me. glo mijewati. Potro{wa meda i obzira na stawe rezerve hrane u ko- ti pregledu svih dru{tava. Utvr|u- }u, ima i ne{to hrane - neobra- U stvari, zime se u ravnici Uzroci uginu}a p~ela mogu bi- cvjetnog praha iz rezerve svakim da- {nici. Takva poga~a mora obavezno je se da li je dru{tvo prezimilo, ima na kukuruza ostavqenog za srne izme|u dvije rijeke i pamte po ti: nepovoqni uslovi zimovawa, du- nom je sve ve}a. Matica intenzivni- da sadrì i stimulativne materije li maticu i kakva je, ima li meda i i jelene, bobica {ipurka i glo- dolasku sibirskih gusaka, pa se è zadràvawe p~ela u ko{nici, ne- je polaè jaja, a p~ele radilice (zamjena za polen). cvjetnog praha, ima li legla i kakvo ga i sjemenki divqeg bagremca. o nekim doga|ajima, zna~ajnim za dovoqne, a ponekad i nekvalitetne uùrbano hrane i weguju leglo i ma- Za vrijeme lijepih dana, krajem je. Ciq pregleda je da se preduzmu sasvim dovoqno da utole glad. svijet iz ravnice, govori da su zalihe hrane, naro~ito medqikovac ticu, te pove}avaju toplotu, naro~i- mjeseca, mogu se ramovi sa medom mjere i aktivnosti kako bi se dru- Obradova{e se semberski se zbili onda "kada su guske bi- i kristalisani med, uznemiravawe to oko legla. Zato treba detaqnije pribliìti leglu, a udaqiti i za- {tvo pripremilo da se {to prije lovci dobroj lovini, ali uzalud, le u lugovima pored Save#. od strane nekih ìvotiwa, ostanak kontrolisati rezerve hrane, naro- mijeniti prazni i tamni. razvije i oja~a za proqe}ne aktivno- jer ove velike ptice na pu{komet dru{tva bez matice i sli~no. ~ito cvjetnog praha. Tako|e, treba U ovom mjesecu ne treba dozvo- sti. primijete svako kretawe, ~ovje- ¥ Tihomir NESTOROVI] Smrtnost je mnogo ve}a kad je pomo}i dru{tvima koja su ostala liti zamrzavawe snijega na letu. ¥ @ivko VUJI] ka i psa posebno. Ne pamti se da (Srna) 5. i 6. februar 2005. KOLA@ 15 POSQEDICA GLOBALNOG ZAGRIJAVAWA NEDJEQNI HOROSKOP

Ovan (21.3 - 20.4) Vaga (23.9 - 22.10) Povoqne okolnosti uti~u na dovr{a- U konfliktu ste sa samim sobom. Ima- vawe ranije zapo~etih stvari. Posto- te problema, ali ne znate kako da se sa NOVI POMORSKI PUT ji {ansa da dobijete javno priznawe wima izborite. Uravnoteènost je ono za trud. Moralna satisfakcija prija. za ~im ùdite. Posao: Mnogi Ovnovi se u toku ove nedjeqe sprema- Posao: Nestrpqivi ste u èqi da krenete u nove po- lobalno zagrijavawe ve}ina ju za put. Ukoliko to ne realizujete, kontaktira}e- duhvate. Iako trenutno savladavate finansijsku kri- qudi uglavnom shvata kao vete sa inostranstvom. Izuzetno komunikativan i zu, shvatate da vam je neophodan boqe pla}en posao. Zdravqe: Zdravstveni problemi imaju veze sa orga- Gliku prijetwu okolini, ali uspje{an period trenutno je pred vama. Zdravqe: Nervni sistem je napregnut, pa su poèq- nima za varewe. Daqe od slatki{a, ali i od jake hra- drugi u tom fenomenu vide izvan- ne! Bi}ete i zdraviji i qep{i. rednu poslovnu priliku - otvara- ni opu{tawe i odmor. Problemi sa sluhom i grlom prolaznog su karaktera. Ne pani~ite! Qubav: Potrebno je malo topline u ovim zimskim C M we nove pomorske linije izme|u Qubav: U ve~itoj trci za poslom, zanemarujete vo- danima. Odnosi sa partnerom su zahladweli. Qubo- C M Y K Rusije i Kanade. qenu osobu, pa je emotivni ìvot prazan. Mo`da mora i èqa da {pijunirate partnera nikuda ne Y K Predstavni{tvo kanadskog vas partner ne stimuli{e dovoqno? Ne{to tu ne vode. Smatrate da ste zasluìli vi{e. gradi}a êr~ila, u Hadsonovom za- {tima. livu, otputovalo je u rusku luku [korpija (23.10 - 22.11) Murmansk, na Barencovom moru, Bik (21.4 - 20.5) Sjajno izgledate i isto tako se osje}a- kako bi predstavilo svoj prijedlog Funkcioni{ete izuzetno dobro, jer te. Prisustvo na zanimqivim doga|a- otvarawa redovne pomorske lini- ste uspjeli da na|ete zlatnu sredinu wima ~ini vas jo{ sre}nijim i zado- je izme|u dva mjesta preko Arkti- izme|u posla i provoda. Bi}e svega po voqnijim. Ludo i nezaboravno, samo ka, {to bi omogu}ilo izvoz ruske malo. Nije lo{e ni na finansijskom tako nastavite. nafte na ameri~ki Sredwi zapad. planu. Posao: Zavr{avate vaàn poslovni projekat, {to vas ~ini zadovoqnim. Javno priznawe vas inspiri- êr~il je dostupan brodovima Posao: Konflikt sa saradnicima bi}e vi{e nego stimulativan. Vidje}ete da se rizik isplatio. Po- {e da zapo~nete ne{to novo. Dobra zarada je na po- tek nekoliko mjeseci, od jula do molu! novembra, kada popusti led, ali se sti}i }ete sve {to ste zamislili, ~ak i vi{e od Zdravqe: Zaqubqen ~ovjek je i sre}an i zdrav, a to razdobqe plovidbe globalnim za- toga. ste vi trenutno. Nemate vremena da se optere}uje- grijavawem i otapawem leda sve Zdravqe: Nervoza, stres, strahovi i osje}aj da vri- te stara~kim problemima. Ipak, zubi i kosti su vi{e produùje. izme|u sjevera Rusije i sredi{ta {iriti luku u êr~ilu kako bi u jeme uludo tra}ite - lo{e se odraàvaju na zdravqe. slaba ta~ka organizma. Stru~waci predvi|aju da }e ameri~kog kontinenta, u{tedjev- wu mogli pristajati veliki bro- Ukoliko se urazumite, izbje}i }ete probleme sa Qubav: Nekome polazi za rukom da na velika vrata se u narednih 50 godina razdobqe {i brodovima put pomorskim ka- dovi i obnoviti i oja~ati èqe- srcem. u|e u va{e srce i du{u. Rje{avate da zarad wega in- plovidbe u tom podru~ju veoma nalom Sent Lorens do Gorweg je- zni~ku prugu prema Vinipegu i da- Qubav: Seksualna energija je izuzetno jaka. Partner vestirate u budu}nost. Ukoliko ste slobodni, opre- produìti. Nova linija bi za 2.000 zera i jezera Mi~igan. Gradska qe prema Sjediwenim Ameri~kim vam sprema prijatno iznena|ewe, ali i vi wemu. Pu- zno! Brak je na pomolu. kilometara smawila razdaqinu uprava planira produbiti i pro- Dràvama. ¥ no lijepih trenutaka i radosti. Strijelac (23.11 - 20.12) Blizanci (21.5 - 20.6) Uìvate u lijepim i luksuznim stva- NEOBIÂN DOGA\AJ U KAMBOXI Kako biste se iz krize izvukli na naj- rima. Va{a snobovska priroda trenut- wemu vidjeli Bo`ji znak mi- boqi mogu}i na~in, poèqno je da bu- no je u svom elementu. Jo{ ako materi- Meteor u pirin~anom poqu ra, a drugi su bili bijesni jer dete diplomati~ni. Sve je u znaku kom- jalne okolnosti dozvoqavaju da priu- je meteor zapalio neke dije- promisa i zavr{etaka. Sa nekim ili {tite sebi luksuz, bi}e fantasti~no! eteor teàk ~etiri i u Kamboxi, izazvao je podije- love pirin~anih poqa u wiho- ne~im se mirite. Posao: Ne moète da se poàlite ni na posao ni na po kilograma, koji je qene reakcije lokalnog sta- vom vlasni{tvu, saop{tili Posao: Vi{e vremena posve}ujete hobiju nego stal- zaradu. Sve se odvija na vi{e nego zadovoqavaju}i Mpao u pirin~ano poqe novni{tva: neki su seqani u su slu`beni izvori. nom poslu. Shvatate da vam je on dosadio, jer se nina~in. Ukoliko iskrsnu problemi, krivac je brzo- - Zagovornici Boìjeg {ta epohalno ne de{ava. Blizanci vole promjene. pletost. znaka mira molili su polici- Zdravqe: Svi problemi su posqedica pretjerivawa Zdravqe: Zdravqe je relativno dobro, ako se izu- u hrani i pi}u. Da li ste mo`da razmi{qali o no- zmu problemi vezani za kilaù. Poja~an apetit i ju, koja je na mjesto doga|aja vom na~inu ishrane? Eto promjene! uìvawe u hrani ko{ta: cijena su holesterol i li- stigla odmah nakon dojave sta- Qubav: Sa stalnim partnerom - konstantno rival- pidi, a mo`da i trigliceridi. novnika, da se udaqi s tog mje- stvo i verbalna prepucavawa. Me|utim, spontana Qubav: Strah od qubavi je strah od promjena. Lak- sta kako bi se u miru mogli avantura vreba u potaji... Ne}ete odbiti takav iza- {e vam je da tvrdite pazar nego da se bacite u zagr- okupiti oko meteora, kojeg zov. qaj voqenom bi}u. Inertni ste i nedovoqno aktiv- smatraju od Boga poslanim, i ni na emotivnom planu. moliti za mir - rekao je novi- Rak (21.6 - 20.7) narima {ef policije u pokra- Divno se osje}ate, fantasti~no iz- Jarac (21.12 - 19.1) jini Bantej Mean~ej Sok Sa- gledate. Va{a prelijepa pojava zra- Ukoliko ste shvatili da qepota ì- ret. ~i {armom i optimizmom - sve to za- vqewa leì u malim stvarima, na pra- On na doga|aj gleda s ne- hvaquju}i blagonaklonim planetar- vom ste putu. Ukoliko niste, {ta da se {to prakti~nije strane, sma- nim uticajima. radi? Vaqda }ete se i vi opametiti traju}i da je prava sre}a {to Posao: Saradnici }e po svaku cijenu nastojati da vas jednog dana je meteor pao u pirin~ano po- izbace iz takta. Za divno ~udo, to im ne}e po}i za Posao: Nalazite se u situaciji kada je takti~nost qe, a ne na neku ku}u u selu, rukom. Dovoqno ste harmoni~ni i jaki, tako da ig- potrebnija nego ikad. Budite uporni, ali i odmje- jer je moglo biti poginulih. nori{ete zlonamjerne osobe. reni, jer }ete samo tako ostvariti zadovoqavaju}e Zdravqe: Relativno se dobro osje}ate. Poku{ajte rezultate. Naàlost mje{tana meteor je Zdravqe: Nastupilo je trenutno poboq{awe. Lak- odvezen na nau~nu analizu. ¥ da zadrìte ovaj na~in razmi{qawa i pona{awa, pa }ete biti ne samo zdraviji nego i sre}niji. {i hormonski disbalans prolaznog je karaktera. KVIZ Qubav: Na slavqu ili sjedeqci moète upoznati Seks je pravi na~in da uspostavite ravnoteù. interesantnu osobu, ~ak se i zaqubiti. Ova nedjeqa Qubav: Puno lijepih trenutaka nalazite ako ne u je u znaku romanti~ne qubavi ili ma{tawa o woj. zagrqaju voqene osobe ono u kreativnom radu. Po- Provjerite {to ste po prirodi prakti~ni, poku{a}ete da ove Lav (21.7 - 21.8) segmente ìvota objedinite. Nedostaje vam snaga, pa razmi{qate o svoje znawe tome da od ne~ega odustanete. Sazna- Vodolija (20.1 - 18.2) we o tome da ste odgovorni za sebe i U svom ste elementu; zna~i - {to lu- |e, to boqe. Branite se od negativnih 1. Ko{}u{ko je najvi{i vrh u: druge zaista jeste bolno, prizna}ete, a) Australiji uticaja i rukovo|eni sopstvenim is- ali morate istrajati! kustvom ostvarujete samo djelimi~an b) Poqskoj Posao: Zavr{i}ete gomilu sitnih poslova koji su v) Finskoj uspjeh. vas optere}ivali. Trenutno je nagla{ena va{a mo} Posao: Kreativna ma{ta pomaè vam da postigne- da drugima prenesete znawe, pa shodno tome funk- te zavidne rezultate. Morate se izboriti sa glav- 2. Muva ce-ce izaziva: cioni{ite. a) bolest spavawa nim neprijateqem - sujetom, ukoliko èlite da us- b) malariju Zdravqe: Malaksalost je posqedica nervirawa i pjeh bude kompletan. v) dizenteriju planetarnih uticaja. Poku{ajte da vitaminskom te- Zdravqe: "Ka{ika# vam moè do}i glave. Sve {to rapijom prevazi|ete ovaj problem. se ti~e zdravqa vezano je za ishranu, pa ne budite 3. Veoma lagan tempo u muzici je: Qubav: Sre}niji pripadnici znaka uìvaju u zagr- neuroti~ni u vezi s tim pitawem. a) presto qaju voqene osobe. Oni drugi ma{taju o tome. Glav- Qubav: Uìvate u zagrqaju voqene osobe. Poku{aj- b) kapri~o na va{a pokreta~ka snaga je qubav. te da mawe pri~ate, a vi{e "radite#, jer u protiv- v) ada|o nom moète pokvariti lijep emotivni period u kom Djevica (22.8. - 22.9) se trenutno nalazite. 4. Izme|u Atlantika i Indijskog U fazi ste ekspanzije kreativnih mo- okeana je: }i. Po{to ste preplavqeni emocijama, Ribe (19.2 - 20.3) a) Australija mo`da bi okrenutost poeziji ili ~ak Nalazite se pred mno{tvom zna~ajnih b) Afrika pisawe pjesama bilo pravo rje{ewe. promjena. Ne dozvolite sebi da "uprska- v) J. Amerika Posao: Niste zadovoqni razvojem doga|aja na pote stvar#. Samo direktna akcija vodi ka slovnom planu. Smatrate da zasluùjete boqi posao uspjehu, koji vam je prijeko potreban u C M 5. Aja Sofija se nalazi u; ovom trenutku. C M Y K i razmi{qate o tome kako da ga prona|ete. Kolege Posao: Niste zadovoqni poslom ili na~inom na ko- Y K a) Sofiji i nemar vas izlu|uju. b) Istanbulu ji ga obavqate. Mislite da moète vi{e i boqe. Sa- v) Kairu Zdravqe: Problemi sa ki~mom ili srcem. Ukoliko radnici ~ine sve da pokaù suprotno. Nervirate se. idete na put, mogu}e su povrede. Budite oprezni, ali Zdravqe: Problemi sa kukovima, ù~nom kesom, i{i- 6. " I cvr~i, cvr~i, cvr~ak na Rajko PU[I] se i ne nervirajte. jasom, reumatizmom. Sijaset nevoqa prevencijom ~voru crne smr~e# je: Qubav: Partner }e poku{ati da vas odobrovoqi sit- moète ako ne sprije~iti barem ublaìti. a) aleksandrinac nom pa`wom ili poklonom. Smatrate da je wegov po- Qubav: Ukoliko niste u vezi, ne}e vam puno smeta- b) ditiramb 11. Antanta je bio savez izme|u: 16. Avala je visoka: tez neadekvatan i doprinosite zahla|ewu odnosa. ti, jer ste zadovoqni sami sobom. Ali, ukoliko je- v) aliteracija a) Wema~ke, Turske i Italije a) 511 metara Za{to ste nakraj srca? ste, nemojte pokvariti lijepe trenutke glupostima. b) Francuske, Engleske i Rusije b) 811 metara 7. Alpaka ìvi u: v) Belgije, Holandije i Danske v) 911 metara AUSTRALIJA PRIJE 50 HIQADA GODINA a) Aziji 12. Podru~je visokog vazdu{nog b) J. Americi pritiska je: 17. Balavci su vrsta: v) Aqasci a) ciklon a) puèva b) izohipsa b) korwa~a 8. Najmla|i odsjek kvartara je: v) {koqki VATRAVATRA PROMIJENILAPROMIJENILA KLIMUKLIMU v) anticiklon VATRAVATRA PROMIJENILAPROMIJENILA KLIMUKLIMU a) diluvijum 13. Antilop je {tavqena koà: 18. Balistika je nauka o: b) aluvijum oseqenici koji su stigli u je otprilike v) tercijum a) jelena a) ga|awu b) ovce b) radarima Australiju prije 50 hiqada 125.000 godina Dgodina i palili vatre koje su bila mnogo v) vidre v) kalibru cijevi 9. Znak za prelaz puta preko uni{tile floru i faunu mo`da su vla`nija. Po- èqezni~ke pruge je: 14. Skup - jeftin i crn - beo je: 19. Alfa, beta i gama zraci su: prouzrokovali kataklizmi~ku pro- sqedwe lede- a) Andrijin krst a) dijalektika a) Bekerelovi mjenu klime, koja je od unutra{wo- no doba je b) Borisov prelaz b) pleonazam b) Wutnovi sti kontinenta napravila pustiwu, promijenilo v) Viktorov putokaz v) antonim v) Teslini objavili su ameri~ki i australijski vrijeme na ci- 15. Asurbanipalova biblioteka je nau~nici. jeloj planeti, 10. Hektorova èna je bila: imala 30.000: 20. Bege{ je: - Rani qudi su palili i odrà- ali su se pri- a) Atina vali vatru i ta je praksa mo`da iza- je 12.000 godina, nakon povla~ewa U to vrijeme u Australiji su ì- a) kwiga a) muzi~ki instrument vjele velike ìvotiwe poput ptica b) Andromaha b) plo~ica zvala promjenu klime australijskog ledewaka, vratili svi monsuni os- b) bunar sa |ermom veli~ine noja, 19 vrsta torbara, se- v) Antigona v) papirusa v) dunavska riba kontinenta, jer je sprije~ila prodor im jednog - australijskog monsuna. monsunske vlage u unutra{wost ze- Fosilni ostaci pokazuju da su dam metara dug gu{ter i korwa~a ve- Odgovori: mqe - obja{wava Giford Miler sa u Australiji nekada ìvjele pti- li~ine maweg automobila. Pretpo- univerziteta Kolorado u Bolderu. ce i torbari koji su brstili drve- stavqa se da su te ìvotiwe nestale 1-a, 2-a, 3-v, 4-b, 5-b, 6-v, 7-b, 8-b, 9-a, 10-b, 11-b, 12-v, 13-a, 14-v, 15-b, 16-a, 17-a, 18-a, 19-a, 20-a. Geolo{ka mjerewa su pokazala }e, travu i grmqe, a ne pustiwsko od posqedica poàra, a ne zbog lova da je unutra{wost Australije pri- {ipra`je. kako se do sada mislilo. ¥ U SUBOTU SE IGRA DERBI BUNDESLIGE BAJERN - BAJER LEVERKUZEN ENGLESKA

U 26. kolu se sastaju: Kristal Palas - Bolton MAKAJU LIJEPO NA VRHU (subota, 13.45), Norvi~ - Vest Bromvi~ Albion, ovakvom me~u i naravno na{u po- Man~ester junajted - Birmin- Od pro{log kola smo sami na tronu i vjerujem da }emo bjedu - istakao je prvi strijelac BAJERN gem, Liverpul - Fulam, Wukasl tu i ostati do kraja sezone, kaè Makaj minhenskog kluba Roj Makaj. - ârlton, Midlzbro - Blek- Doma}in 10 7 2 1 22:8 23 burn, Totenhem - Portsmut (su- BERLIN - Najzanimqiviji Gost 9 4 3 2 14:12 15 bota, 16.00), Aston Vila - Ar- susret 20. kola wema~ke Bundesli- senal (subota, 18.15), Sautemp- Ukupno 19 11 5 3 36:20 38 ge igra se na "Olimpijskom# sta- ton - Everton (nedjeqa, 15.00), dionu u Minhenu, gdje }e vode}i êlzi - Man~ester Siti (nedje- Bajern ugostiti Bajer iz Lever- qa, 17.05). C M kuzena. Me~ se igra u subotu sa po- BAJER (L) C M Y K ~etkom u 15.30 ~asova. Y K Bavarci nisu najboqe starto- Doma}in 9 7 1 1 24:11 22 vali u ovoj sezoni, me|utim, kako Gost 10 2 4 4 11:14 10 ITALIJA je vrijeme odmicalo, izabranici Ukupno 19 9 5 5 35:25 32 Feliksa Magata pruàli su sve U 23. kolu se boqe partije. Poslije remija u sastaju: Sampdo- pro{lom kolu sa Hertom i pora- I "farmaceuti# u posqedwe rija - Fiorenti- za [alkea na gostovawu kod Kaj- vrijeme igraju odli~no. Poslije debakla u derbiju protiv [alkea na (subota, 18.00), zerslauterna, Bavarci su sada usa- Palermo - Juven- mqeni na liderskoj poziciji Bun- (14. kolo), ekipa nije poraèna. U posqedwih pet kola, od mogu}ih tus (subota, 20.30), deslige. Da je Bajern u odli~noj Roma - Bolowa, Re|ina - Sije- formi, potvr|uje i podatak da ve} 15, osvojeno je 13 bodova, a poseb- osam kola nisu osjetili gor~inu no ohrabruju}e su pobjede nad Ha- na, Parma - Inter, Kjevo - Me- poraza. noverom (3:0), odnosno Bohumom sina, Kaqari - Le}e, Bre{a - - Od pro{log kola smo sami (4:0). Udineze, Atalanta - Livorno na vrhu i vjerujem da }emo tu i - Rival je motivisan i bi}e (nedjeqa, 15.00), Milan - La- ostati do kraja sezone. O~ekujem nam zaista te{ko do}i do povoq- cio (nedjeqa, 20.30) da }emo i protiv gostiju iz Lever- nog rezultata. Uprkos tome, mi se kuzena odigrati kvalitetno i do- ne predajemo unaprijed. Imamo }i do novih bodova. Motiva nam u kvalitetnu ekipu koja igra odli~- [PANIJA svakom slu~aju ne}e nedostajati, no, a vjerujem da }emo to i dokaza- jer smo u prvom dijelu sezone pro- ti u ovom duelu. Svaki ishod osim U 22. kolu se tiv istog rivala doìvjeli debakl poraza na "Olimpijskom# stadio- sastaju: Real So- (1:4). O~ekujem odli~nu fudbal- nu nam ide na ruku - rekao je stra- \ Roj Makaj: Prvi strijelac Bavaraca sijedad - Valensi- sku predstavu, kakva i prili~i teg Bajera Klaus Augentaler. ja (subota, 20.00), Real Madrid - \ANLUKA VIJALI SAVJETUJE NAPADAÂ JUVENTUSA Espawol (subota, KUTAK ZA KLADIONIÂRE 22.00), Viqareal - Rasing San- tander, Malaga - Majorka, He- ZORAN WEGU[, BIV[I IGRA^ SEVIQE Del Pjeru najboqe da ode tafe - Numansija, Betis - Osa- suna, Albasete - Saragosa, Le- Goleada u derbiju LONDON - Biv{a zvijezda vante - Seviqa (nedjeqa, 17.00), italijanskog fudbala i london- Deportivo - Atletik Bilbao 1. Ekipa iz \enove se ove se- skog êlzija, \anluka Vijali (nedjeqa, 19.00), Barselona - MOJ TIP zone bori za plasman u Kup UEFA preporu~io je zvijezdi torin- i iznenadila je sve prognozere i Atletiko Madrid (nedjeqa, skog Juventusa Alesandru del 21.00). vjerujem da ovoga puta na doma}em Pjeru odlazak iz kluba. Po we- terenu ne bi smjela prepustiti ni govim rije~ima, kapiten ne tre- bod. ba mirno da podnosi zapostavqa- WEMA^KA 2. Liverpul igra promjewivo we od strane trenera Fabija Ka- i jedna je od najteìh za kladio- pela. ni~are. Ipak, protiv Fulama, po- U 20. kolu se - Pravo rje{ewe za Del Pje- bjeda je imperativ. sastaju: [tutgart ra je odlazak iz "Serije A#. Bio 3. Real se budi i jo{ gaji na- - Kaizerslautern, sam u sli~nim problemima i mo- du da }e sti}i "Barsu#, ali ne}e Nirnberg - Ham- gu da kaèm da mi je prelazak u mu biti lako sa Espawolom. Zato burger, Hanover - Englesku bio najboqi potez u je najboqe igrati na golove. Borusija Dort- ìvotu. On ne zasluùje tret- 4. Kad Bavarci igraju na mund, Bohum - Arminija, Ba- "Olimpiku# ishod je uglavnom po- man kakav trenutno ima u Juven- jern - Bajer Leverkuzen, Han- znat, osim kad gostuju nepredvi- tusu, i bez obzira {to u javno- za - [alke, Majnc - Herta (su- divi sastavi kao {to su "farma- sti ne govori o tome, vidqivo bota, 15.30), Volfsburg - Ver- ceuti#. Zato je jedino izvjesno do- je da ga to "ko~i# na terenu - ka- 1. Sampdorija - Fiorentina 1 der, Borusija Menhengladbah sta golova u derbiju. è Vijali. 2. Liverpul - Fulam 1 5. Lil blista, a So{o moè - Frajburg (nedjeqa, 17.30). 3. Real - Espawol 2-3 Biv{i napada~ êlzija pre- igrati ravnopravno sa svakim ti- poru~io je Del Pjeru odlazak u 4. Bajern - Bajer L. 3+ mom u Francuskoj. Zato bih igrao 5. Lil - So{o 2-3 samo na zbir golova. ¥ B. M. [paniju ili Englesku, kako bi bez pritiska javnosti i trenera FRANCUSKA PETAR JELI], FUDBALER MODRIÂ MAKSIME i daqe pokazivao svoj rasko{ni talenat. U 25. kolu se - On je profesionalac i si- sastaju: Lil - So- Kneèvi" nastavqaju seriju guran sam da }e napustiti "Sta- {o (subota, 17.15), Strazbur - Kaen, " 1. Mislim da Inter ulazi u ru damu#. Bilo kakva promjena sredine dovela bi do pomaka u Nant - Monako, formu. Kona~no se probudio i MOJ TIP Marsej - Ren, Li- Vijeri i smatram da }e "crno- wegovoj formi, a preporu~io bih plavi# do}i do trijumfa. mu posebno {pansku ili engle- Alesando del Pjero: U nemilosti Kapela on - Tuluz, Bordo - Bastija, Ok- 2. Wukasl ove sezone igra sku ligu. Tamo su tenzije, bar na ser - Sent-Etijen, Aja~io - Is- promjewivo. Sli~an slu~aj je i terenu, slabije i moè se igrati ~aj. Ipak, vjerujem da }e on sam wegovog kalibra dobrodo{ao je tr, Nica - Mec (subota, 20.00), sa ârltonom. Ipak, smatram da bez imperativa, {to u donijeti najboqu odluku o u bilo kojem klubu - poru~io je Pari Sen @ermen - Lens (ne- }e doma}i teren biti presudan, te "Seriji A# nije slu- novoj sredini, a igra~ proslavqeni Italijan. ¥ djeqa, 21.00). ¥ da }e se na kraju "svrake# rado- vati. 3. Betis ima odli~nu ekipu. ANDRIJA DELIBA[I] IZNENADA NAPUSTIO Uz to su se i poja~ali i vjerujem da ne}e imati ve}ih problema da Andrija MAJORKU ostvare novi trijumf. 4. Te{ko je prognozirati ko- Deliba{i}: na~an ishod ovog susreta. Mislim Debi protiv da je najsigurnije igrati na veli- SA BENFIKOM @ELIM ki broj golova, po{to obje eki- Akademike C M pe igraju napada~ki fudbal. C M Y K 5. Nant igra lo{e, dok s dru- 1. Parma - Inter 2 Y K ge strane "kneèvi# re|aju samo 2. Wukasl - ârlton 1 DO TROFEJA pobjede. Zato mislim da je izvje- 3. Betis - Osasuna 1 sna pobjeda gostiju. 4. Volfsburg - Verder 3+ ¥ De. M. 5. Nant - Monako 2 Vjerujem da }u biti boqe sre}e nego u [paniji, MILAN STANIVUKOVI], ^LAN BSK CRNI \OR\E" te da }u sa novim klubom osvajati titule " LISABON - Nepredvidivost brodo{lica. Dobio sam broj 34 i vjerujem da Odbrana adut Juventusa Primere osjetio je na svojoj koì }u biti boqe sre}e nego u Majorki. Sa Ben- i Andrija Deliba{i}, doskora- fikom èlim osvajati trofeje. 1. Na utakmicama Juventusa pa- {wi napada~ Majorke. Godinu da- Da li ste upoznali trenera \ovanija Tra- MOJ TIP da malo golova. Imaju jaku odbranu, na po{to je "crno-bijeli# dres za- ?patonija? a kad pobje|uje, naj~e{}e je to 1:0, mijenio crvenim, ponovo je na no- - Naravno, a on je odmah najavio da }u igra- tako da vjerujem da se mreè ne}e voj destinaciji. U nedjequ je poti na prvoj utakmici sa Akademikom i uvr- tresti vi{e od dva puta. 2. Arsenal je doìvio poraz stao ~lan portugalske instituci- stio me u sastav. O~igledno, Italijan ho}e da od Man~estera, pa se sada mora- je Benfike iz Lisabona. me provjeri, pa }u poku{ati da mu se oduìm. ju "vaditi#. S druge strane As- - Sve je bilo u redu dok u Ma- Ko }e vam praviti dru{tvo ton Vila igra dobro ku}i i jorku nije stigao trener Ektor Ku- ?u napadu? smatram da je remi najizvjesni- per. Pao sam u drugi plan bez ri- - Niko drugi do slavni Nuwo Gome{. On ji ishod. je~i obja{wewa. Nisam htio nije spretniji sa loptom, a ja u vazduhu, pa svi 3. I jedni i drugi igraju {ta da pitam, mislio sam da }e predvi|aju da }emo biti opasan tandem. Spor- promjewivo, ali mislim da De- stvari do}i na svoje mjesto. Ipak, ting i Porto su odmakli, ali ne toliko da ih portivu vi{e treba pobjeda. na kraju je odlazak ispao najboqe ne moèmo sti}i. Igraju na "Riazoru#, pa o~eku- rje{ewe - poru~uje "nebeski skaka~# iz U Lisabon ste do{li kao pozajmqen igra~. jem "kec#. Lisabona. ?[ta daqe? 4. Hanover igra dobro, na- U portugalskoj {tampi do~ekani ste - Pozajmica isti~e za {est mjeseci, a poro~ito ku}i. Zato ne vjerujem da ?na velika zvona? slije toga sve zavisi od dogovora dva kluba. 1. Palermo - Juventus 0-2 gosti mogu izboriti ni{ta dru- - Novine su me najavile kao ~ovje- Ako zadovoqim u~inkom, Benfika moè da ot- 2. Aston Vila - Arsenal H go osim ~asnog poraza. ka koji je dao dva gola Portu u Ligi kupi moj ugovor, {to bih najvi{e èlio. Sa- 3. Deportivo - Atletik B. 1 5. Pariànima ne cvjetaju ru- {ampiona, a 2002. izbacio Sporting mo da po~nem da tresem mreè - nestrpqiv je 4. Hanover - Borusija D. 1 è i ovo im je posqedwi voz za Evro- iz Kupa UEFA. Opisali su moje go- biv{i mladi reprezentativac Srbije i Cr- pu. Smatram da }e bodovi ostati na 5. PS@ - Lens 1 "Parku Prin~eva#. ¥ De. M. love i skok igru, bila je to sjajna do- ne Gore. ¥ B. MARKOVI]