ABONYI, Istvan, Vid. 5. Knj. ABRAMOVIĆ, Ante, (Tetovo, Po

ABONYI, Istvan, vid. 5. knj. skom organizira kulturna društva pa im je predsjednik ili tajnik; os- ABRAMOVIĆ, Ante, (Tetovo, Po- niva Hrvatski sokol i njegov je vo- žega, 1889. - Zagreb, 16.XI.1967.), đa, dirigent je Hrvatskoga pjevač- Sum. ing., visi Šumarski savjetnik kog društva i osniva Hrvatski dom. Kraljevsko-banske uprave u Zagrebu. Takav se njegov rad nije svi- Gimnaziju je završio u Požegi, đao vlastodrScima, pa je premješ- a Šumarstvo je studirao na Bum. ten na Sušak, a zatim 1938.g. od ko- akademiji u Zagrebu u trajanju o- tarskog nacelstva na Sušaku kotar- sam semestara. Apsolvirao je 1912.g. skom nacelstvu u Sombor. Kao Šumarski stručnjak služ- Kad je ustrojena NDH, pos- bovao je kod kotareva u Podrav- tavljen je na celo Odjela za Šumar- skoj Slatini, Vrbovskom i Samobo- stvo kao odjelni predstojnik i je- ru, kod ravnateljstva Suma u Vin- dan od najbližih suradnika minis- kovcima, Zagrebu i Sušaku, kod tra Suma i ruda Ing. Ivice Frko- Ministarstva Suma i ruda u Beo- vica, a kad je osnovano Hrvatsko gradu i kod banske vlasti u Zag- Šumarsko društvo, izabran je za rebu. Najdulje je službovao u Vr- njegovog predsjednika. bovskom - od 1914. do 1929.g. Tra- govi rada u Vrbovskom Čuvaju mu BADOVI trajnu uspomenu. On je tamo vo- Agrarna reforma i nase sume. S.L. dio intenzivno Šumsko gospodar- 1919., 105-109. stvo, trasirao i izvodio ceste u Su- Pitanje rasa sumskog drveća u Hrvat- mama zem. zajednica Vrbovsko, skoj. S.L. 1943., Zagreb, 275-277. Ravna Gora, Stari Laz i Moravice, Povećanje proizvodnje drveta uzgojem izradio je gospodarske osnove za stabala izvan sumskih površina. Ibid., 277- 280. Sume zem. zajednice Ravna Gora i VI. zasjedanje odbora međunarodne za Sume vlastelinstva Severin na središnjice za sumarstvo. Ibidem, 1942., Kupi. Osniva Šumske vrtove i izvo- 275-288. di opsežne kulturne radove. Nasto- VIII. sastanak odbora međunarodne ji da se za pokrivanje kuca koristi središnjice za šumarstvo. Ibidem, 1943., 311-314. crijep, a ne krovne daske, da se u Vrbovskom izgradi vodovod i op- LITEBATUBA ćinska zgrada, a u Ravnoj Gori vodovod i nova školska zgrada i da se Uredništvo: Š.L. 1941., 211-212. provede elektrifikacija. U Vrbov- Borosić, J.: 8IS, s. 4, 39, 87,133. Kauders, A.: Šumarska bibliografija I. Piskorić, O.: HBL 1., s. 5.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 2

ABRAMOVIĆ, Augustin, iz Lic- područja iskorišćivanja Suma pod kog Osika, dipl. ing. Šumarstva. naslovom "Primjena žicare Krus M Šumarstvo je studirao na Po- na iznošenju oblovine listaca". ljopriv.-Sum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je školske godine ADAMEK, TOŠ, Branimira, vid. 1947.-48. Diplomirao je l.IX.1948.g. 5. knj.

ABRAMOVIĆ, Darko, (Sisak, 25. AD2AROV, Nikolaj, iz Karlova VII.1962.), dipl. ing. Šumarstva. (Bug.), dipl. ing. Šumarstva. Sin Velimira. Hrvat. Potječe Šumarstvo je studirao na Šu- iz obitelji službenika. Osnovnu i marskoj akademiji u Zagrebu u srednju školu pohađao je u Sisku trajanju osam semestara. gdje ju je i završio 1981.g. Apsolvirao je skol. god. 1922.- 23., a diplomirao 24.VII.1922.g. Šumarstvo je studirao na Š.F. u Zagrebu. Upisao ga je l.X.1981.g. AD2IC, Miladin, iz Lisine, dipl. Apsolvirao je 1989.g„ a diplomirao ing. Šumarstva. 27.IV.1990.g. Napisao je i obranio Studirao je Šumarstvo na Šu- diplomski rad pod naslovom "Struk- marskom fakultetu u Zagrebu. turni odnosi u Sumama G.J. Po- Apsolvirao je skol. god. 1950.- savske Sume" iz znanstvenog pod- 51., a diplomirao 26. III. 1952.g. ručja uređivanje Suma.

ABRAMOVIĆ, Dražen, vid. 5. knj.

ABRAMOVIĆ, Emanuel, iz Loka- va., dipl. ing. Šumarstva. Šumarstvo je studirao na Po- ljopriv.-Sum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je skol. god. 1948.-49.

ABRAMOVIĆ, Marijan, (Crni Lug, Delnice, 20.11.1949.) dipl. ing. Sum. Sin Viktora, Hrvat. Godine 1969. završio je Srednju Šumarsku školu i upisao se na Š.F. u Zag- rebu. Diplomirao je 12.VI.1978.g. AGIC, Oskar, (Varaždin, 12.XII. 1869. - Vinkovci, 26.IX.1951.), Šu- ABRAMOVIĆ, Nikola, vid. 5. knj. marski stručnjak. Šumarske znanosti završio je ABRAMOVIĆ, Robert, (Rijeka, 4. 1891. u Visokoj školi za kulturu tla u XII.1965.) dipl. ing. Šumarstva. Beču. Sin Dragutina. Potječe iz služ- U službu je stupio 1893.g kod beničke obitelji. Otac mu je ekono- Gospodarstvenog ureda Brodske mist, a majka daktilografkinja. imovne općine u Vinkovcima, gdje Nakon sto je završio srednju je radio u Taksacijskom odsjeku do Šumarsku školu, 1.X.1984. upisao se 1897.g. Zatim je do 1918. bio upra- na Š.F. u Zagrebu. vitelj Šumarije iste imovne općine Apsolvirao je 1989.g„ a diplo- u Podvinju. Za to je vrijeme obav- mirao 16.IV.1990. nakon sto je na- ljao dužnost nastavnika na Lugar- pisao i obranio diplomski rad iz

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 3

skoj invalidskoj školi u Zagrebu. Stanje Brodske imovne općine. S.L. Dakle, zaslužan je za obrazovanje 1937., s. 225-239. Šumarskih kadrova, posebno lugar- LITEBATUBA skog osoblja. Napisao je vise ud- žbenika za niže Šumarske škole. Turkalj, Z.: Pabirci iz lovstva. LBV Iz Podvinja premješten je 33,1924., s. 53-58. Kauders, A.: Šumarska bibliografija I. natrag u Vinkovce u Taksacijski Smilaj, I.: Ing. Oskar Agic. S.L. 1952., odsjek Brodske imovne općine. G. 134-135. 1920. postavljen je za ravnatelja Šumarska enciklopedija, I. JLZ., Zag- Lugarske škole u Vinkovcima. Na reb, 1980., 12. Frković, A.: Bibliografija LBV, 254. tom je položaju bio do 1925.g. kad Piskorić, O.: HBL 1, s. 33. je radi slabog vida umirovljen. Agic je cijeloga života bio AGIć, Prokop, vid. 5. knj. aktivan i inicijativan. Bavio se i problematikom imovnih općina i AHMETI, Ramiz (Presevo, Kos- zalagao se za kupovanje novih met, 5.IV.1969.) dipl. ing. Sum. Šumskih posjeda. Sin Memedalija i Ismete. Po Cak i kad je otišao u mirovi- nacionalnosti Albanac. Potječe iz nu, pisao je i zalagao se da imovne obrtničke obitelji. Otac mu je sto- općine sačuvaju autonomiju. Napi- lar, a majka domaćica. Srednju, Pri- sao je i veći broj stručnih članaka. rodno-tehnicku Školu završio je u Posljednje godine života teš- Presevu. ko je proživio: 12 godina ležao je Šumarstvo je upisao na Š.F. uzet u krevetu, a 10 godina posve u Zagrebu 13.VII.1989. Apsolvirao slijep, ali on se nije predavao. Ne- je 1993.g„ a diplomirao 12.VII.1994.g. prestano je uz pomoć žene i djece Diplomski rad napisao je iz pod- pratio sto se pise o Šumarskoj stru- ručja ekonomika Šumarstva pod naci, a kad su ga Šumari posjetili, slovom "Analiza strukture troško- zaboravio bi na svoje teško stanje i va u karakteristickoj upravi Suma". živo raspravljao o Šumarskoj struci. Bio je suradnik Šumarskog lista i elan HŠD. Umro je u 82. godini života.

BADOVI

Svrha gospodarenja u sumah Brodske imovne obćine osobitim obzirom na pod- mirenje pravoužitnika na ogrjevu. S.L. 1905, Zagreb, s. 475-491. Daždevnjak je otrovan. LBV 4, 1908., s. 48. Bilinstvo za sumarsko pomoćno osoblje. Vinkovci 1925., s. 1-94. Priručna knjižica o uzgoju suma. Vin- kovci 1925., Iskorisćivanje hrastika Brodske imov- AJBEK, Dragutin (Vukovar, 11. ne općine. Vinkovci 1925. Kratak pregled uređenja suma. Vin- 11.1928.), dipl. ing. Šumarstva. kovci, 1925. Sin Josipa i Josipe r. Dufek. Pravouživacko pravo krajišnika, Vin- Hrvat, rimokatolik. Potječe iz o- kovci 1925., s. 1-56. Autonomija ili podržavljenje imovnih brtnicke obitelji. Osnovnu je Ško- općina. S.L. Zagreb, 1926., s. 229-235. lu završio u Vukovaru 1939., a gim- 60 godina Brodske imovne općine, (s naziju također u Vukovaru 1947.g. Tepesem, D.). Vinkovci, 1934.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 4

Studirao je Šumarstvo na Š.F. Bio je zaposlen kao pristav u Zagrebu. Diplomirao je 12.VI. kod ravnateljstva Suma Imovne op- 1954.g. ćine ogulinske u Ogulinu, a 1941. Nakon diplomiranja zaposlio preuzet je u državnu službu NDH se 1955.g. u DIK "Đurđenovac". Rad- i unaprijeđen u višeg pristava s mjestom u Vlasenici (Bosna), ali je ni vijek započeo je na iskorisci- ubrzo premješten od Šumarije u vanju Suma, gdje se zadržao oko Vlasenici u Šumariju u GareSnici. godinu i pol. Uslijedilo je mjesto upravitelja pogona parketa, a za- BADOVI tim je napredovao za rukovodioca Biroa za unapređenje proizvodnje Doznaka stabala. Narodni šumar 7-8, pa Biroa za investicije. Uskoro pos- 1951., 240-244. taje direktor Proizvodnog sektora, ALAVUKOVIĆ, Željko (Novska, direktor Razvojno-tehnicke službe 10. V. 1964.), dipl. ing. Šumarstva. i direktor Nabavne službe. Sin Mihajla. Po narodnosti U novoosnovano poduzeće "Sla- Srbin. Potječe iz radničke obitelji. vonska Suma" prešao je 15.V.1970.g. Nakon završene srednje Šumarske gdje je obavljao funkciju savjet- škole, l.X.1983.g. upisao je Šumar- nika za komercijalu, obavljajući stvo na Š.F. u Zagrebu. poslove komercijale s raznim nazi- Apsolvirao je 1988.g„ a diplo- vima u skladu s reorganizacijom mirao 31.VII.1989.g. Iz područja poduzeća. uređivanje Suma napisao je i obranio diplomski rad pod naslo- Od 1. je travnja 1993.g. umi- vom: "Kretanje površina i drvnih rovljen. U toku radnog vijeka pri- masa zadnjih 30 godina u Šuma- sustvovao je brojnim stručnim sku- riji Novska". povima, a 1963.g. bio je i na praksi u Tvornici lesonit-ploca u Mohacu ALEKSIć, Ilija, (Lipovac, Vinkov- u Mađarskoj. ci, 17.VII.1961.) dipl. ing. Šumarstva. Živi u Vinkovcima. Sin Josipa i Vite. Hrvatske narodnosti. Potječe iz zemljorad- ničke obitelji. AKIK, Ružica, (ZavrSje, Slav. Brod, 28.VII.1961.) dipl. ing. Šu- Po završetku srednje Šumar- marstva. ske škole l.X.1980.g. upisao je Šu- Po narodnosti je Srpkinja. marstvo na Š.F. u Zagrebu. Potječe iz službeničke obitelji. Apsolvirao je 1986.g„ a diplo- Šumarski fakultet u Zagrebu mirao 12.111.1987. Napisao je i o- upisala je 1.X.1980. Diplomirala je branio diplomski rad iz područja 31.III.1986.g. napisavSi i obranivši uređivanja Suma. Rad mu nosi nas- diplomski rad iz područja uređi- lov: "Lipa kao hortikulturni ele- vanje Suma pod naslovom "Vrtno ment parkova Slavonije". pejzažno uređivanje rekreacionog centra Migalovci" (Slav. Brod). ALEKSIĆ, Nenad, (Zagreb, 11. VI.1965.), dipl. ing. Šumarstva. ALABOVSKI, Vsevoslav, Rusija. Sin Slavka. Hrvat. Potječe iz Šumarstvo je studirao na Po- obrtnicko-službenicke obitelji. ljoprivredno-Sumarskom fakulte- Nakon sto je završio elektro- tu u Zagrebu. tehničku srednju školu, l.X.1984.g. upisao je studij Šumarstva na Š.F. Apsolvirao je skol. god. 1925.- u Zagrebu. 26., a diplomirao 20.VI.1930.g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 5

Apsolvirao je 1989.g„ a dip- ALTHALLER, Franjo, (Pakrac, lomirao 28.XI.1990.g. Iz područja 1861.-Zagreb,1934.), kraljevski Šu- zaštite Suma napisao je i obranio marski nadsavjetnik. diplomski rad "Zdravstveni pro- Šumarstvo je ucio na Gospo- blemi park-Sume Maksimir ". darsko-Sumarskom učilištu u Kri- ževcima. Apsolvirao je 1886.g. ALIĆ, Davorin (Zagreb, 12.111. Umro je 23.VIII.1934. u Zag- 1938.), dipl. ing. Šumarstva. rebu u 74. godini života. Sin Vladimira i Zorice r. Briski. Hrvat, katolik. Potječe iz LITEBATUBA obitelji službenika i učiteljice. Os- S.L. 1935., s. 30. novnu je školu polazio i završio u KriSpolju 1948., a gimnaziju u Del- ALTMAN, Jasenka, vid. Visentaner. nicama 1957.g. Šumarstvo je studirao na Š.F. AMBRINAC, Josip, (Vinkovci, 4. u Zagrebu. Diplomirao je 1980.g. III.1890.), Šumarski inženjer, Sum. Zaposlen je kao revirnik u Šu- savjetnik. mariji Delnice. Šumarstvo je studirao na Šu- marskoj akademiji u Zagrebu u Živi u Delnicama. trajanju od osam semestara. Apsol- virao je 1914.g. ALIć, Josip, iz Brinja, dipl. ing. Bio je elan Kluba hrvatskih Šumarstva. Šumarskih akademičara. Šumarstvo je studirao u Zag- Služi od 30.XII.1918. u Držav- rebu na Poljoprivredno - Šumar- noj Šumskoj upravi u Hrvatskoj, a skom fakultetu. najdulje kao upravitelj Šumarije Apsolvirao je 1934.-35. sk. Sokolovac. Oko 1940. premješten je god., a diplomirao 10.X.1935. u Direkciju Suma u Zagreb, gdje Službovao je u Prijedoru u ostaje do umirovljenja 1950.g. toku II. svjetskog rata, a bio je i elan HŠD. LITEBATUBA

ALIJAGIĆ, Sadik, (Bihać, 15.VII. S.L. 1921., s. 49; 1934., s. 363. 1945.), dipl. ing. Šumarstva. Borosić, J:. 8IS, s. 4, 40, 92. Sin Mehmeda koji je po zanimanju bio tesar, a majka mu je AMID2IĆ, Cedomir (Slatina, 12. bila domaćica. VI.1958.), dipl. ing. Šumarstva. Gimnaziju je završio u Biha- Sin Milana i Gordane r. Grgo- ću 1966.g„ a Š.F. je upisao l.X.1967.g. sevic. Potječe iz službenicko-rad- Diplomirao je 6.V.1974.g. nicke obitelji. Osnovnu je Školu završio u Daruvaru 1973.g., a gim- ALTARAC, Isak, iz Sarajeva, dipl. naziju također u Daruvaru 1977.g. ing. Šumarstva. Šumarstvo je studirao na Š.F. Šumarstvo je studirao na Po- u Zagrebu. Diplomirao je 1985.g. ljoprivredno - Šumarskom fakulte- Zaposlen je na radnom mjestu Sveučilišta u Zagrebu. tu revirnika. Član je HŠD. Apsolvirao je školske godine 1925.-26., a diplomirao 25. srpnja Živi u Daruvaru. 1929. AMID2IĆ, Mirjana, (Pula. 7.1. 1961.), dipl. ing. Šumarstva.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 6

Kćerka Alde i Albine r. De- SvrSivSi visu realku u Fre- beljuh. Hrvatica. Otac joj je po za- udenthalu u Šleskoj, predpraksu nimanju vozač, a majka službeni- proveo je kod Šumarskog ureda ca. Osnovno i srednje Školovanje kneza Liechtensteina u Plumenau, završila je u Rovinju i to: osnovnu a zatim je stupio na Šumarsko uči- Školu 1975., a srednju 1979.g. lište u Mahr, Ausse-u, koje je za- vršio 1854., s dobrim uspjehom. Šumarstvo je studirala na Š.F. Državni ispit za samostalno Sveučilišta u Zagrebu. Diplomira- vođenje Šumskoga gospodarstva pola je 1986.g. ložio je 1863.g. kod zemaljske vlade Zaposlena je kao revirnik u u Opavi. Šumariji Daruvar, Uprava Suma Kao pristav Šumarskog ure- Bjelovar. Živi u Daruvaru. da kneza Lichtensteina u Buscho- witzu bude god. 1857. unovačen, te 1859. imenovan poručnikom niže, a 1860. poručnikom vise pristojbe. G. 1863. postao je c.k. Šuma- rom III. razreda kod Romansko - banatske vojno-krajiske pukovnije. God. 1868. premješten je Šum- sko - taksacijskom odjelu Šeste va- raždinsko - krajiške pukovnije, te mu je 1871. povjerena uprava tog odjeljena. Iste godine imenovan je nad- Sumarom. 1872. pozvan je kao elan u mjesno povjerenstvo za otkup Šum- skih služnosti, pa je u kratkom ANCIĆ - TUNUKOVIĆ, Vesna, vremenu od dvije godine i pet mje- (Slav. Brod, 17.1.1965.), dipl. ing. seci taj zadatak u Križevackoj i Šumarstva. Varaždinskoj krajiškoj pukovniji i Kćerka Marka i Janje r. Se- završio. U znak priznanja za us- letkovic. Hrvatica, rimokatoličke pješno obavljen posao imenovan je vjere. Potječe iz obitelji prosvjet- Sumarnikom II. razreda i upravi- nih djelatnika. Osnovnu je Školu teljem Šumarskog ureda u Ogulinu, završila u Vrpolju 1979.g„ a sred- a 1879. nadsumarnikom glavnog za- nju u Centru "Zlatko Šnajder" u povjedništva kod Zemaljske kra- Slav. Brodu 1983.g. jiške upravne oblasti u Zagrebu. S tim je mjestom bila skopčana i čast Šumarstvo je studirala na predstojnikovog zamjenika kod kra- Š.F. Sveučilišta u Zagrebu. Diplo- jiške državne Šumarske uprave. mirala je 1988.g. Na radnom je mjestu revir- Nakon razvrgnuCa Vojne kra- nika u Šumariji Strizivojna. jine bude Anderka 1881.g. iz no- voustrojenog Kr. drž. Šumskog rav- ANDERLE, Vaclav, Lev, vid. 5. knj. nateljstva u Zagrebu postavljen na celo Šumarskog nadzornistva Up- ANDERKA, Julije, (Dittersdorf, rave za bivSe vojne krajine kod Moravska, 20.VI.1834. - Vinkovci, vlade u Zagrebu, na kojem je mjes- 18.111.1916.), kraljevski nadsumar- tu uspješno djelovao Sest godina. nik. Nastojao je da se od domaćih struc-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 7 njaka obrazuje Šumsko - upravno je Školu polazio u rodnom mjestu i cinovnistvo. završio je u Našicama 1949.g„ a U to vrijeme uspješno je nas- Srednju Šumarsku Školu završio je tojao da se gospodarstvo kod imov- u Karlovcu 1953.g. nih općina postavi sto vise na Šumarstvo je studirao na strucno-tehnicke podloge i da se Š.F. u Beogradu, OpCi smjer u tra- stručno osoblje sto vise emancipira janju od pet godina. Diplomirao je od prevlasti odbora i zastupstva. 1960. Poslijediplomski studij iz Gospodin Anderka svugdje organizacije i ekonomike studirao je podizao ugled Šumarske struke. je od 1966. do 1968.g. na Š.F. u Bio je strog i pravedan. Zagrebu. Položio je sve ispite, ali Godine 1887. premješten je nije predao magistarski rad pa ni- državnoj Šumarskoj upravi, uz isje stekao stupanj magistra znanosti. todobno priznanje stečenih zaslu- Kao Šumarski tehničar za- ga, a 1889. stupi u mirovinu. poslio se u Š.G. "Papuk" Osijek Hrvatsko - slavonsko Šumar- (1953. - 1954.). i to najprije u "Šu- sko društvo izabralo ga je 26.X. maputu" gdje je bio pomoćnik re- 1884. drugim svojim dopredsjed- ferenta za gradnju cesta (Ora- nikom. hovica, 1953.). Nakon toga (1954.) prelazi na mjesto referenta za LITEBATUBA uzgoj i zaštitu Suma u Šumariji O- rahovica, odakle odlazi na studij. Osobne vijesti. S.L. 1916., 307-309. Nakon diplomiranja zaposlen je u Oesterr. F. u. J. Ztg., broj 23., 1916.g. Š.G. "Krndija" Našice (1961.-1970.) i to najprije kao referent za iskoriscivanje Suma (1961. - 1963.), gdje se bavi problemima indus- trijalizacije, humanizacije i racionalizacije sječe i izrade, privla- čenja, transporta i stovarista; novim radnim normama, novog pri- krajanja sortimenata, itd. Zatim je bio zaposlen kao organizator-planer-analiticar-raspodjela dohotka i osobnih dohodaka (1963. - 1970.). Uvedena je nova organizacija poslovanja na principu "standard cos- tinga" (u 85 obračunskih jedinica), sto je značajno stalno povećavalo ekonomsku efikasnost poslovanja ANDRASEK, Mirko, (Jelisavac, Gospodarstva. Našice, 2.XI.1934.), dipl. ing. Šu- Bio je predsjednik Komisije marstva, Šumarski strucnjak-prak- za izradu "Projekta o integraciji ticar za organizaciju i ekonomiku Šumarstva istočne Slavonije" pa je poduzeća i dugogodišnji generalni osnovano Šumsko privredno po- direktor "Slavonske Sume". duzeće "Slavonska Suma" Vinkovci Sin Andrije i Roze, r. Kru- kojemu je M. Andrasek dvadeset pa. Slovačke nacionalnosti, hrvat- godina generalni direktor (1.1. skog državljanstva. Racionalni je 1970.-31.XII.1990.) do reorganiza- ateista (s kozmocentrickim reli- cije poduzeća putem Zakona o Su- gijskim osjećajem...). Potječe iz o- mama R.H. bitelji Šumskog radnika. Osnovnu

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 8

Od l.I.1991.g. zaposlen je kao Brod), te posebno Š.F. Sveučilišta savjetnik u Javnom poduzeću "Hr- u Zagrebu. Kao tadašnji generalni vatske Sume" Zagreb, Uprava Suma direktor "Slavonske Sume" Vinkov- Vinkovci. Na tom je mjestu ostao ci, sudjelovao je i u organiziranju do 28.XII.1992.g. kad odlazi u pri- simpozija i sa dva autorska rada jevremenu mirovinu. U međuvre- koji su objavljeni u knjizi. menu bio je predsjednik Komisije 4. Organizator je i sudionik me- za pretvorbu poduzeća, koju je đunarodnog summita ministara i imenovao glavni direktor J.P. "Hr- funkcionera Šumarstva zemalja u vatske Sume" Zagreb. razvoju (tzv. GRUPA 77) na temu Ing. Andrasek neprestano se "Šumarstvo zemalja u razvoju". Do- stručno usavršavao (postdiplom- maćin summita: SFRJ, a organi- ski studij, razni tečajevi, semi- zator u ime domaćina Institut za nari, menadžerska škola, Šumarski zemlje u razvoju, Zagreb, 1985. U i lovački sajmovi i izložbe). Služi pripremi summita ing. Andrasek se njemačkim, ruskim, slovačkim i predsjednik je Editorial Board-a ceskim jezikom. Sudjelovao je na za publikaciju namijenjenu i po- brojnim kongresima, stručnim sku- dijeljenu sudionicima summita: povima i praksi u inozemstvu: "Yugoslavia your partner in Fo- 1. Temeljem međunarodne raz- restry, timber and Wood indus- mjene studenata preko IAESTE try", Zagreb, 4.-6.XII.1985.g. bio je sedam mjeseci (VI. - XII. 5. Sudjelovao je u radu među- 1959.) u Forstamt Tettnang u. narodne komisije za koordinaciju Forstamt Freudenstadt (BR Deut- međusobne suradnje u Šumarstvu, schland) na studentskoj praksi. lovstvu i drvnoj industriji: Sudan 2. Bio je sudionik, organizator i (1975.) i CSSR (1979.-1984.). domaćin Šumarskih međunarod- 6. Cesto je posjećivao međuna- nih kongresa i to na VIII. svjet- rodne sajmove i pratio izložbe i skom Šumarskom kongresu (preko demonstracije stalne moderniza- FAO), Jakarta, Indonezija, 1978. cije Šumarske opreme i to u Aus- god.; na IX. svjetskom Šumarskom triji (Klagenfurt), u Njemačkoj kongresu (preko FAO), Mexico, (Munchen, Koln) u Švedskoj (Jo- 1985. godine; na XVIII. svjetskom enk'eping)... IUFRO kongresu u Ljubljani 1986. Godinama je obavljao broj- god., gdje je bio predsjednik Sa- ne funkcije i bio je elan raznih veznog organizacijskog odbora za upravnih, izvrsnih i stručnih rad- pripremu i održavanje toga kon- nih tijela u privrednim asocija- gresa (od 1982. do 1986. god.); su- cijama svih razina (regije, Repu- djelovao je na XIX. svjetskom blike, Federacije), raznih struč- IUFRO kongresu u Montrealu, Ka- nih glasila (listova i časopisa), nada, 1990. HŠD, H.L.S. Za svoju veliku ak- 3. Bio je sudionik na brojnim tivnost i uspjehe u Šumarskoj teo- međunarodnim simpozijima i to: riji i praksi R. Hrvatske D. An- 100 godina znanstvenog i organi- drasek je primio velik broj prizna- ziranog pristupa Šumarstvu jugo- nja raznih vrsta (zlatne plakete, istočne Slavonije (1874.-1974.god.), zlatne značke, povelje), ali unutar- Slav Brod - Vinkovci, 1974. JAZU nje zadovoljstvo zbog uspješno oba- - Centar za znanstveni rad Vin- vljenog posla ili riješenog prob- kovci i Šumsko privredno podu- lema za njega je značilo mnogo zeće "Slavonska Suma" Vinkovci vise. (Š.G. "Hrast" Vinkovci i Š.G. Slav.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 9

VAŽNIJI BADOVI Ambicioznija politika razvoja i njeno financiranje. "Slav. sume" br. 112, 25.V. Projekt o integraciji šumarstva is- 1979., Vinkovci, s. 3. točne Slavonije. (Pet S.G. - Vinkovci, Visok stupanj jedinstva stavova OUB Brod, Osijek, Našice, Slatina). Našice, -a sumarstva SUH o provođenju Zakona o 1969., s. 1-230. sumama SBH. Ibid., s. 4. Osnovne koncepcije integracije šu- Drustveno-ekonomski odnosi u sum- marstva istočne Slavonije. (Beferat na 85. sko-industrijskom kompleksu Slavonije i redovnoj skupštini Saveza inženjera i Baranje. Beferat na III. Znanstvenom tehničara sumarstva i drv. ind. Hrvatske, saboru Slavonije i Baranje u organizaciji 20. VI. 1969, Zagreb). Sum. list 9-10, 1969., s. Zajednice općina Osijek, Vukovar, 1980., s. 344-355. 1-15. Integracija sumarstva Slavonije - u- Bacionalizacija samoupravne organi- loga i zadaci komunista. Beferat (uvodni) zacije rada OUB-a i samoupravljanja u na savjetovanju komunista Slavonije i sumsko-privrednoj organizaciji tipa "Sla- Baranje. Osijek, 1969., s. 1-20. vonska suma", (magistarski rad). Vinkovci, Aktualno pitanje razvitka S.P.P. "Sla- 1981. s. 1-225. vonska suma". (Uvodni referat na os- Izvoz i uvoz sumarstva Jugoslavije. nivačkoj konferenciji SKH i SSH za (Šumarstvo u funkciji izvozne ekspanzije Slavonsku sumu", Osijek, 1970., s. 1-16. sumsko-drvnog kompleksa Jugoslavije, uz Suma - ekonomsko i općekorisno dob- afirmaciju ekonomskih zakonitosti i sa- ro (stvoreno ne samo djelovanjem prirode moupravljanja u sumarstvu Jugoslavije). nego i radom Čovjeka). Amandman (s Prilog proučavanju problema. (Beferat na obrazloženjem) na rezoluciju II. kongresa savjetovanju u Dubrovnika 1984. u orga- samoupravljača Jugoslavije, Sarajevo, nizaciji Saveza inženjera i tehničara su- 1971., s. 1-3. marstva i industrije za preradu drveta Osnovne koncepcije i problemi raz- Jugoslavije i Opsteg udruženja sumarstva voja S.P.P. "Slavonska suma" Vinkovci i industrije za preradu drveta, celuloze i 1971-1975. (Beferat na simpoziju o M. A. papira Jugoslavije. U knjizi "Izvoz - trajna BeljkoviCu.). Centar za organizaciju znan- orijentacija drvne industrije Jugoslavije". stveno-istraživackog rada JAZU - Vin- Beograd, 1984., s. 183- 204. kovci, Našice, 1971., s. 1-11. Yugoslavia your Partner in Forestry, Zašto je potrebno da se u ovom Času timber and Wood industry. Institute for šumarije konstituiraju kao OOUB-i? (Stu- developing Countries, Zagreb, 1985. dija o formiranju OOUB-a). List Slavon- Pozdravni govor i poruke na otva- ska suma", br. 36/1973., s. 4-5. ranju XVIII. svjetskog IUFBO kongresa Jedino udruženi rad može dati prava u Ljubljani 8.IX.1986. (Kao domaćin u ime rješenja. Ibid. br. 40/74., s. 1-2. Saveznog organizacijskog odbora, u ime Upravljanje i samoupravljanje u šu- radnih ljudi sumsko - drvnog kompleksa marstvu jugoistočne Slavonije, 1874.-1974., Jugoslavije. Govor je objavljen u Drvar- Zbornik o stotoj obljetnici sumarstva is- skom glasniku" u skraćenom tekstu, a u točne Slavonije, JAZU. Centar za znan- "Vinkovackim novostima", "Slavonskoj su- stveni rad Vinkovci, knjiga I., Vinkovci, mi" i kongresnim materijalima u inte- 1974., s. 411-463. gralnom tekstu, s. 1-7. Od sume do supermarketa. Članak u Pripreme za provođenje privredne listu "Slavonska suma", 1974., s. 3. reforme u sumarstvu SBH. Dobre i lose Optimalno ustavno konstituiranje ud- strane Zakona o sumama SBH. "Slavonska ruženog rada u šumarstvu. U knjizi "Sim- suma", Vinkovci, V. 1988. pozij sto godina znanstvenog i organizi- Znanstveni i stručni radovi u su- ranog pristupa sumarstvu jugoistočne Sla- marstvu Slavonije objavljeni u JAZU - vonije. Vinkovci, JAZU-Centar, II., Za- Centru Vinkovci. (Naručeni referat za greb, 1975., s. 227-283. XX. obljetnicu Centra JAZU u Vinkov- Pripreme za provođenje Zakona o cima.) Vinkovci, 6. XII.1990., s. 1-5. udruženom radu i izradi Zakona o šu- Od klasičnog poduzeća, preko samo- mama. Studija u posebnom izdanju lista upravne organizacije udruženog rada do "Slavonska suma", br. 84, 11. III. 1977., s. 3-7 modernog, tržišno orijentiranog poduzeća i 38-39. u šumarstvu Hrvatske. Naručena studija Uvjeti i rezultati privređivanja u za znanstveni simpozij o prof. dr. Antunu SOUB-u "Slavonska suma" Vinkovci. Sa- LevakoviCu, 1885.-1955., a u povodu obilje- općenje na savjetovanju privrednika Sla- žavanja XX. obljetnice rada Centra za vonije i Baranje o uzrocima nejednake znanstveni rad JAZU u Vinkovcima, 6. efikasnosti poslovanja, Osijek, 7.VII. 1978., XII. 1990., s. 1-18. Privreda , Priv. komora Osijek, 1978.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 10

stvo pri Sekretarijatu za Šumar- stvo obavljao je od 1959. do 1966.g. Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu zaposlio se kao visi pre- davač l.V.1966.g. Tada započinje njegov intenzivni znanstveno - is- traživački rad. Vec 1968.g. doktorirao je na Šum. fakultetu u Zagre- bu, a 1970. izabran je u zvanje docenta. Za izvanrednog profesora izabran je 1972.g„ a za redovnog 1977. Predstojnik je Katedre za lovstvo. U mirovinu je otišao 1979.g„ ali i dalje je predavao lovstvo na ANDRASlĆ, Dragutin, Drago, (Ve- Šum. fakultetu u Zagrebu. lika Mučna, Koprivnica, 21.IX.1909. "Njegov bogati znanstveni rad - Zagreb, 29.VI.1991.), dr. sc„ dipl. vidljiv je iz velikog opusa objav- ing. Sum., sveučilišni profesor, Šu- ljenih stručnih i znanstvenih rado- marski savjetnik, stručnjak za lov- va. Objavio je preko 30 znanstve- stvo. nih radova, 70 stručnih radova, 14 Osnovnu Školu polazio je u udžbenickih knjiga i skripti, te Velikoj Mučnoj kraj Koprivnice. preko 90 elaborata iz lovne djelat- Realnu gimnaziju završio je u Ko- nosti i lovno-gospodarskih osnova. privnici. Pod njegovim direktnim stručnim Studirao je Šumarstvo na Po- vodstvom izgrađena je fazanerija ljoprivredno - Šumarskom fakulte- Jastrebarsko, Đurđevački peski, tu u Zagrebu na kojem diplomira Jelas, Orlovac, Petrijevci kod Mur- 1933.g. ske Sobote i Cunsko na Lošinju. Svoj radni vijek započeo je Učesnik je osam svjetskih kao pripravnik 1934.g. u Šumariji kongresa. Obogatio je zbirku vjež- Srednje u Bosni, a zatim nastavlja baonice pri Katedri za lovstvo Šu- do 1937.g. kao zamjenik upravite- marskog fakulteta u Zagrebu mno- lja. Na isto mjesto premješten je u gim eksponatima i tehničkim po- Šumariju u Bugojno (1938.). Od magalima. Bio je režiser i sceno- 1938.g. do 1940.g. obavlja dužnost graf tri zvučna filma iz lovstva ko- upravitelja Šumarije u Bileci, a ji se i danas koriste u nastavi. Os- zatim do 1942.g. u Fojnici. novna znanstvena i stručna preo- U 1943. godini bio je zaposlen kupacija bila mu je uzgajanje i u rodnoj Podravini, u Šumariji So- obogaćivanje naših lovišta sitnom kolovac, udaljenoj samo koji kilo- pernatom divljaci, u cemu postiže metar od njegove rodne kuce. izvanredne praktične rezultate. Od 1943. do 1945.g. sudjelovao Pored originalnih rješenja poznat je u NOB-i, a od svršetka rata do je u uspješnom transferu inozem- 1946.g. bio je pročelnik za Šumar- nih dostignuća u umjetnom uzgoju stvo u Okružnom NOO Bjelovar. pernate divljaci... U Ministarstvu poljoprivre- Kao poznati funkcioner sin- de i Sumarstva u Zagrebu radi od dikata borio se za prava svakoga 1946. pa sve do 1959.g. kao načelnik čovjeka, a primjerom je pokazivao Odjela za iskoriscivanje Suma. Pos- radnu disciplinu i skromnost." (D. love samostalnog savjetnika za lov- Raguž)

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 11

Bio je aktivan u kinološkoj greb 1973., s. 1-252. organizaciji, Lovačkom savezu Hr- Lovna zootehnologija, (udžbenik). Za- vatske, Lovačkom društvu i u dru- greb 1977. gim udrugama. To potvrđuje velik Knjige i prirucnici iz lovne privrede broj nagrada, odlikovanja i plaketa. Primio je zlatnu plaketu Streljač- Priručnik za opću izobrazbu pomoć- nog sumskotehnickog osoblja. Poljopriv- kog saveza Hrvatske, medalju Stre- redni nakladni zavod, Zagreb 1954., s. 1- ljačkog saveza Jugoslavije, meda- 140. lju II. reda Lovske zveze Sloveni- Streljaštvo. Mala sportska biblioteka je, odlikovanje I. reda Lovačkoga Saveza sportova Hrvatske, Zagreb 1954., s. saveza Hrvatske, značku i plaketu 1-129 Privredni značaj lovišta NBB. Poljo- Saveza lovačkih organizacija Srbi- privredno-nakladni zavod, Zagreb 1957., s. je, zlatnu plaketu Šumarskog lista, 1-301. brončanu plaketu Sveuc. u Zagre- Zaštita protiv šteta od divljaci. Po- bu i niz drugih znacaka, odliko- ljoprivredno nakladni zavod, Zagreb 1958., vanja i zahvalnica. s. 1-78. LITEBATUBA BADOVI *** Sum. nastava, s. 386-387. Značajniji znanstveni radovi *** S.E. I, JLZ, 1980., s. 36. Eaguž, D.: Prof dr. Dragutin AndrasiC Značenje intenziteta nesenja za održa- (1909-1991.). S.L. 3-5,1992., s. 235-237. vanje kapaciteta inkubatora u umjetnom Frković, A.: Bibliografija LBV, Za- uzgoju fazana. Obranjena disertacija. Sum. greb 1993. fakultet. Zagreb 1968. Kontinuitet nesenja i nesivost nesilica ANDRASlĆ, Stjepan, (Vrbovo, poljskih jarebica u umjetnom uzgoju inku- batorskim načinom kod uzgojnog centra Krapina, 17.VIII.1941.), dipl. ing. "Orlovac"kod Karlovca. Prihvaćena habili- Sumarstva. cijska radnja. Sum. fakultet, Zagreb 1970. Sin Mate. Hrvat. Potječe iz Intervali der Eiablage bei Rebhuhn- ern nach Inkubaturzuht, Zeitschrift filr službeničke obitelji. Gimnaziju je Jagdwissenschaft, Br.18/1972. H. 4. S. 224- završio u Varaždinu 1961.g„ a Šu- 227. Hamburg, 1972. marstvo je upisao na Š.F. u Za- Struktura starosti i omjera spolova grebu 1.X.1961. Diplomirao je 22.1. odstrijeljenih zečeva na području Lovač- kog društva Međimurje Čakovec. LBV 12, 1973.g. 1974.,Zagreb, s. 335-337. i 3,1975. s. 53-55. Značenje starosti nesilica poljskih jarebica s maksimalnom nesivosti 45-67 jaja na ponovno sparivanje i nesivost u inkuba- torskom načinu uzgoja kod uzgojnog centra "Kompas" Petrijevci. LBV 11, 1975., Za- greb, s. 286-287. Značenje intenziteta nesenja za odre- đivanje kapaciteta inkubatora u umjetnom uzgoju poljskih jarebica. LBV 11, 1976., Zagreb, s. 311.

Skripta i udžbenici

Lovnotehnicki objekti, (udžbenik). Lo- vačka knjiga, Zagreb, 1949., s. 1-100. Lovačko oružje, municija, oprema i balistika. Sum. fakultet, Zagreb 1969., s. 1-97. Uzgajanje divljaci. Sum. fakultet, Za- greb 1970., s. 1-131. ANDRICEVIĆ, Zlatko (Vinkov- Uređivanje lovišta. Sum. fakultet, Za- ci, 15.IV.1960.), dipl. ing. Sumarstva.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 12

Sin Stjepana i Ruže r. Ka- ma Sušak. Iste godine služi vojni zaica. Hrvat, katolik. Potječe iz o- rok i polaže ispit za pričuvnog brtnicke obitelji. Osnovnu Školu artiljerijskoga potporucnika u Po- završio je u Vinkovcima 1975.g., a žegi. Nakon toga radi kao nadničar Gimnaziju "M.A. Reljkovic", isto u u Đurđevačkoj imovnoj općini (Bjelovar), a koncem godine dobi- Vinkovcima, 1979.g. va mjesto u Direkciji Suma u Mos- Šumarstvo je studirao na Š.F. taru. u Zagrebu. Diplomirao je 1985.g. U ožujku 1941.g. biva mobili- Nakon diplomiranja zaposlio ziran i odlazi na bojišnicu u Ku- se kao pripravnik u Šumariji Otok manovo, gdje ga zatice kapitula- (1985.). Naredne godine zaposlen je cija Jugoslavije, pa se potom vraća na radnom mjestu stručnog su- u Mostar gdje ostaje do srpnja radnika za uzgoj i zaštitu Suma. U 1941.g„ kada biva premješten u Di- Šumariji Cerna zaposlio se na rekciju Suma u Gospiću za upra- mjestu revirnika 1991.g„ a 1994.g. vitelja Šumarije u Donjem Lapcu. prešao je u Upravu Suma Vinkov- Zbog izvanrednog stanja vraća se ci na mjesto komercijaliste proda- u Gospić i radi na rekonstrukciji je i nabave. Član je HŠD. trase ceste Krasno - Štirovaca. Živi u Cerni kod Vinkovaca. Potkraj godine premješten je u Direkciju Suma u Vinkovce, gdje radi u Odjelu za taksaciju. Po završetku rata premješ- ten je u Delnice na dužnost upravitelja Niže Šumarske škole, a 1948.g. premješten je u Ministar- stvo Suma u Zagreb. Naredne, 1949.g. izabran je za asistenta na Poljoprivredno - Šu- marskom fakultetu u Zavodu za entomologiju. Školske godine 1952.-53. odlazi na specijalizaciju u Francus- ku (Pariš). U Alesu je na kratkom kursu patologije insekata. Po povratku u Zagreb, 1954.g. doktorira na temi "Borov prelac gnjezdar ANDROIĆ, Milan, (Gračac, 17.XI. (Cnethocampapityocampa Schiff.), 1913. - Zagreb, 25.VI.1999.), dr. sc. biološko ekološka studija". dipl. ing. Sumarstva, redovni sveu- God. 1955. odlazi ponovo tri čilišni profesor iz kolegija Šumar- mjeseca u Francusku u Versaille u ska entomologija i zaštita Suma. Institut National de recherche Gimnaziju je završio u Gos- Agronomique. Nakon obrane rad- piću i maturirao 1932.g. Upisuje se nje "Contrubution a 1' etude de na Pravni fakultet, a naredne Cnethocampa pityocampa Schiff." 1933.-34. školske godine na Poljo- stiče diplomu i titulu L' eleve dip- privredno-Sumarski fakultet Sve- lome de 1' Ecole Pratique des hau- učilišta u Zagrebu. Diplomirao je tes Etudes, Section des sciences 1939.g. naturelles. U vrijeme studiranja radi U svibnju 1956.g. habilitira kao umni nadničar u Direkciji Su- radnjom "Leukocitarna reakcija

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 13 gusjenica kupusnog bijelca (Pie- zistira na ekološkoj komponenti. rris brassicae) na insekticide Sys- Daje inicijativu i organizira teča- tox i HCH . jeve za stručnjake iz prakse, reali- G. 1957. izabran je za docenta zirajući na taj način proces perma- iz predmeta Šumarska entomolo- nentnog obrazovanja. Pod njego- gija, 1960., za izvanrednog i 1964. za vim rukovođenjem i uz njegovo redovnog sveučilišnog profesora. sudjelovanje specijaliziralo je i Dosad mu je objavljeno 95 magistriralo te doktoriralo oko 20 stručnih i znanstvenih radova iz kandidata. područja entomologije i zaštite Su- ma. Uveo je suvremene poglede o Popularizacija znanosti i suradnja kompleksnosti i uzročnoj poveza- s operativom: nosti faktora koji dovode do pa- Prof. AndroiC održava stalni tologije i poremetnje stabiliteta kontakt sa stručnjacima iz opera- Šumskih ekosustava. Radovi su mu tive i drži im predavanja iz pod- objavljeni u domaćim i stranim ručja zaštite Suma. U kontaktima stručnim časopisima (Francuska, sa stručnjacima iz prakse posebno DR Njemačka, Španjolska, Rumu- ističe važnost i značenje Suma za nija). Šudjeluje u radnim grupama zaštitu čovjekove okoline i u tom OLIB (Organisation International smislu primjene bioloških metoda dr Lutte biologique) unutar FAO u zaštiti Suma. Naročito ističe ulo- -a i IUFRO-a. gu Suma na krSu i njihove zaštite. Sa referatima sudjelovao je O značenju Suma za zaštitu Čovje- na mnogim znanstvenim skupovi- kove okoline održao je predavanje ma u zemlji i inozemstvu (Ebers- u mnogim mjestima u Hrvatskoj i walde-u, Bukureštu, Oslu, Beču, izvan nje (Ljubljana, Sarajevo, Madridu). Koautor je republičkih Skopje, Varaždin, Karlovac i drug- i bivših saveznih znanstvenih pro- dje). jekata iz područja Sumarstva. Ko- ordinator je i nositelj vise zada- Znanstveni skupovi i putovanja: taka iz područja "Čovjek i biosfe- Sudjelovao je na vise znan- ra" i "Zaštita Suma". Potiče timski stvenih skupova i kongresa u zem- rad u istraživanjima i uključuje lji i inozemstvu i to: mlade istraživače i znanstvene dje- - na svjetskom IUFRO kongresu u latnike. Mtinchenu 1960.; Dao je značajan prilog dijag- - na internacionalnoj skupštini za nosticko-prognoznoj službi zaštite biološku borbu - u organizaciji Suma u Hrvatskoj. Šudjelovao je u OLIB, Pavia 1960.; izradi mnogih elaborata i proje- - na kogresu IUFRO u Beču 1961.; kata iz područja Sumarstva. - delegat je Jug. komisije za topole na zasjedanju Međunarodne komi- Nastavni rad: sije za topole, Bec 1961.; Iz obilnog znanstvenog rada - na seminaru i studijskom puto- proizlazi i aktivnost na području vanju o koniferima latinske Ame- sveučilišne nastave. Prof. dr. sc. M. rike u Meksiku - u organizaciji AndroiC predavao je Šumarsku en- FAO, od 20.IX. do 28.X.1961.; tomologiju od 1958.g. Bio je vodi- - na Svjetskom Šumarskom kongre- telj poslijediplomskog specijalis- su u Madridu, 1964.; tičkog studija i poslijediplomskoga - na internacionalnom simpoziju magistarskoga studija iz zaštite Instituta za Šumarske nauke u Suma. U predavanjima posebno in- Eberswaldu (DDR), 1964., (s refe-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 14 ratom); va Savjeta za naučni rad SRH; - na studijskim putovanjima u Ita- - elan saveznog Savjeta za koordi- liji (1957.), Njemačkoj (1957.), Dan- naciju naučnih istraživanja; skoj (1959.), Cehoslovackoj (1964.); - elan Jug. nacionalne komisije za - na konferenciji za profesionalnu topole; orijentaciju u Torinu (1967.); - predsjednik naučnog savjeta In- - na proslavi godišnjice Univerzi- stituta za Šumarska istraživanja teta u Liegu (Belgija) 1968.; Zagreb; - kao elan delegacije grada Zag- - predsjednik naučnog vijeća Za- reba u Moskvi i Lenjingradu 1968.; jednice naucnoistraživackih insti- - na znanstvenom skupu organizi- tucija u Sumarstvu SRH; ranom po Comite scientifique de - elan Fakultetskog savjeta, Sveu- lutte biologique (Lutte biologique čilišnog savjeta; en forćt) u Pont a Mousson (Fran- - elan vise komisija Republičkog i cuska), 1969.; Saveznog savjeta za naučni rad i - Vortragstagung der Deutschen Saveznog sekretarijata za poljo- Gesellschaft ftir angewandte Ento- privredu i Šumarstvo, Savezne up- mologie, Freiburg (SENJ), 1973.; rave za zaštitu bilja itd.; - na svjetskom IUFRO kongresu u - elan Savjeta za zaštitu prirode Oslu 1976. (s referatom); Sabora SRH od 1972-1976.; - na znanstvenom skupu "Biološka - suradnik JAZU od 1956. do 1962.; borba protiv Lymantria dispar L. - potpredsjednik jug. entomološ- u Bukureštu 1977. (s referatom). kog društva 1969. - na mnogim znanstvenim skupovima u zemlji (Opatija, Plitvička Funkcije u izdavačkoj i publicis- jezera, Poreč, Zadar, Vrnjacka ba- tičkoj djelatnosti: nja, s referatima). - urednik Bum. lista, glasila ITŠ i DIH (1952.-62.); Funkcije u znanstvenom i nastav- - urednik Šumarske bibliografije nom radu: II, Zagreb 1958. (u tri strana je- - predstojnik ZlŠ-a Š.F. u Zagrebu zika); od 1968. do 1974.; - urednik edicije "Prvo jugoslaven- - predstojnik Katedre za lovnu sko savjetovanje o zaštiti Suma", privredu od 1960. do 1973.; Zagreb 1958.; - predstojnik Katedre za zaštitu - urednik (s Neidhardt, N.) edicije suma od 1972. do 1984.; "Šumarska nastava u Hrvatskoj - dekan Šumarskog fakulteta 1961. 1860-1960"; -62. i 1963.-64. te 1974.-75. i 1975- - elan Komisije za štampu SIT 76.; Jugoslavije (1961.-1965.); - prorektor Sveučilišta u Zagrebu - elan redakcije znanstvenih i 1966.-1968.; stručnih publikacija: časopisa "Zaš- - elan Savjeta za naučni rad SRH tita bilja", "Šum. list", Acta ento- 1959.; mologica", Enciklopedija Jugosla- - elan Komisije grupe za zaštitu vije (1. knjiga) i dr. Suma Savjeta za naučni rad SRH; - elan Republičkog savjeta za na- Funkcije u društvenim organizaci- učni rad 1968.-1972.; jama: - predsjednik savjeta Referalnog - predsjednik Saveza inženjera i centra Sveučilišta 1968.-1970.; teh. Sum. i drvne industrije Hrvat- - Predsjednik Komisije za izobraz- ske (1960.-1966.); bu i usavršavanje naučnih kadro- - predsjednik Saveza inženjera i

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 15 tehničara Hrvatske (1964.-1968.); bilja (1985.); - predsjednik Republičkog vijeća - plaketa Sum. instituta Jastre- Narodne tehnike Hrvatske (1972.- barsko (1986.); 1975.); - diploma Jug. entomološkog druš- - predsjednik pokreta "Nauka mla- tva u povodu 75. god. (1988.); dima"' (1970.); - nagrada za životno djelo Narod- - predsjednik Saveza društava za si- ne tehnike Hrvatske (1989.). renje znanstvenih saznanja "Niko- Pored nabrojenih nagrada i la Tesla" Jugoslavije (1977.-1979.); priznanja prof. dr. sc. M. AndroiC - elan konferencije Narodne teh- dobio je i veći broj priznanja, zah- nike Jugoslavije; valnica, diploma i dr. od druš- - elan vise komisija u društvenim tvenih i gospodarskih organizacija organizacijama. i sindikata. Za ovako plodan i nesebičan Odlikovanja, nagrade i priznanja: rad prof. AndroiCu dodijeljena su - priznanje Ministarstva Sumar- tri ordena, i to: Orden rada II. re- stva 1948.g. za rad na uzdizanju da (1960.); Orden zasluge za narod kadrova; sa srebrenim zracima (1967.); Or- - priznanje Predsjednika Republi- den rada sa crvenom zastavom ke za uspješnu stručnu akciju suz- (1977.). bijanja štetnika 1950.; - počasni elan Saveza inženjera i BADOVI tehničara Sumarstva i drv. ind. Znanstveni i stručni radovi Jug., 1962. - zasluSni elan Saveza inženjera i Utvrđivanje uspjeha suzbijanja guba- tehničara Jugoslavije; ra aviometodom (Comment dćtćrminer le - Srebrena i Zlatna plaketa "Boris succes de la methode disparate lutte contre le Bombyx par avion'?). Sum. list 1950., Kidric" Narodne tehnike Hrvat- 39-46. ske, 1965., 1967.; Borov prelac - gnjezdar (Cnethocampa - republička nagrada Narodne pityocampa Schiff.^) i njegovo suzbijanje tehnike Hrvatske (1976.); (Quelques donnćes sur Cnethocampa pityocampa Schiff. et la lutte contre lui). Go- - povelja i zlatna plaketa Saveza dišnjak Biološkog instituta. Sarajevo 1950. IT Sumarstva i drvne ind. u po- Otpornost gubarevih gusjenica prema vodu proslave stotridesete obljet- Parathionu i Pantakanu (stadija I-V) (La nice osnutka Hrvatsko-slavonskog resistence des chenilles du Bombyx di- Šumarskog društva i stote obljet- sparate contre le parathion et contre le pantakan (I-V stade). Sum. list 1951., s. nice "Bum. lista "; 181-192. Prikaz u Forestry Abstracts, Vol. - republička nagrada "Ruđer BoS- 13,1951-52. kovic" za znanstveni rad (1979.); Pokusno suzbijanje borovog Cetnjaka - zlatna plaketa "Nikola Tesla Jug. aviometodom u NBH 1950 (Essais de trai- tement aerien contre les chenilles du Pro- društva za sirenje naučnih sazna- cessionaire du Pin en Croatie). Zaštita bi- nja (1980.); lja 1951. - republička nagrada za tehničku Novi štetnik na borovima u Hrvat- kulturu (1982.); skom primorju i Istri: Pityogenes trepanu- tus Noerdl. (Un nouvel ravageur du pin - povelja i plaketa "17 april" NT dans le Littoral Croate et dans 1' Istre). Jugoslavije (1983.); Sum. list 1951., 396-398. - počasna diploma Bum. fakulteta Topolin gubar (Stilpnotia salicis L.^. Sveučilišta u Zagrebu (1985.); Sum. list 1950., 481-484. Prikaz u Forestry Abstracts (The satin moth /Leucoma sali- - Plaketa Sveučilišta u Zagrebu cis L./), Vol. 13,1951-52. (1985.); O pojavi nekih najvažnijih štetnika u - diploma jug. društva za zaštitu sumama NS Hrvatske (Appearence of

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 16

some more important insect pests in the Mehanizacija zaštite suma. Izdanje šu- forest of the People s Bepublic of Croatia marske sekcije Poljop. sumarske komore in 1950-1951). Zaštita bilja 1952. hrvatske. Priručnik za mehanizaciju u su- Koji štetnici prijete ove godine našim marstvu. Zagreb 1958. sumama. Sum. list 1952., s. 113-114. Neki podaci o sumarstvu i sumama Zaštita suma. Lugarski priručnik, AKMO. Sum. list 1958., s. 338. Zagreb 1953. Zaštita kultura na krsu. Šumarska Borov Cetnjak gnjezdar (Cnethocampa enciklopedija II. pityocampa Schiff.^) - biološko - ekološka Izbor sastojina za suzbijanje gubara studija (La processionaire du Pin/Cnetho- aviometodom u odnosu na rentabilitet campa pityocampa Schiff. / Etude biolo- ovog suzbijanja (Auswahl der Bestande gique et ecologique). Glasnik za sum. poku- fiir die Behandlung des Schwa. spinners se 13, 1959., 351-460. (Doktorska diserta- durch Flugzeugbenebelung mit besonderer cija). Prikaz u Forestry Abstracts, Vol. 20, Biicksicht auf die Bentabilitftt dieser 1959. Prikaz prof. ZivojinoviCa u Zaštiti Bekftmpfungsmethode). Narodni šumar 1- bilja. 3, Sarajevo 1958. O nekim uzrocima gradacije štetnih Neki problemi zaštite suma u Italiji i insekata i važnost njihova poznavanja za Njemačkoj. Sum. list 1958., s. 425-436. zaštitu suma (Sur quelques facteurs Pojava bakterioze kod zlatokraja i occasionnant les gradations des insectes njeno značenje za gustoću populacije 1957. nuisibles et 1' importance de conaitre ces (The occurrence of bacteriosis on Brown- facteurs en protection des for&ts). Sum. tail moth / Nygmia phaeorrhoea Don. /. list 1955., s. 22-27. Prikaz u Forestry Ab- Sum. list 1959., s. 50-52. Prikaz u Forestry stracts, Vol. 18,1957. Abstracts, Vol. 20, 1959. i u Buli. scientif Pokušaj suzbijanja borova Cetnjaka de Conseil Academ. Yougosl. Tom 5, No 1. (Cnethocampa pityocampa Schliff.^) pato- X.1959. genim bakterijama i virusima. Sum. list Rad na zaštiti suma. Bazvoj sumar- 1955., 38-39. stva i drvne industrije Jugoslavije od 1945 Smrdijikin Cetnjak (Thaumetopoea - 1956, Beograd 1959. solitaria var. iranica Bang-Hass^, dosad Zaštita i njeno ekonomsko značenje za nepoznati štetnik u našoj zemlji (Thau- privredu Jugoslavije (Forest protection matopoea solitaria var. iranica Bang - and its importance for the forest economy Hass, un ravageur inconnu jusqu' a present of Yugoslavia). Izdanje Saveza inž. i tehn. en Yougoslavie). Zaštita bilja 29, 1955., sumarstva i drv. industrije, Beograd 1960. Beograd, s. 63-66. Prikaz u Forestry Ab- Utvrđivanje najpogodnijih metoda za stract, Vol. 17,1956. suzbijanje zlatokraja (Nygmia phaeorrho- Contribution a 1' etude de Cnetho- rea Don.) obzirom na razvojni stadij gus- campa pityocampa Schiff. Bevue de Pa- jenica i vrijeme suzbijanja s oglednim tre- thologie vegetale et d entomologie agricole tiranjem aviometodom. Elaborat za Savez- de France, 1956. Prikaz u Forestry Ab- nu upravu za zaštitu bilja, Beograd. stracts, Vol. 19. 1958. (SkraCeni izvod rada Ekonomske i biocenotske posljedice sto ga je autor branio pred komisijom u kasnog tretiranja sastojina protiv gubara Parizu i stekao diplomu: Diplome de 1 (Economic and biocenotic effects of late Ecole pratique des Hautes Etudes Pariš, treatment stands against the Gipsy-moth 1954. (Lymantria dispar L.). Sum. list. 1959., s. Novi aspekti biološke borbe protiv 437-447. Prikazano u Forestry Abstracts, štetnih insekata (New aspects of the bi- Vol. 22, 1961. i Buli. scientif. de Conseil ological control of noxicus insects). Sum. Academ. Yougosl. Tom 5, No 2.VII 1960. list 1955., s. 635-646. Argyresthia fundella - moljac jelinih Leukocitarna reakcija gusjenica ku- iglica - uzročnik sušenja jele u Gorskom pusnog bijelca (Pieris brasicae L.^) na kotaru (Argyresthia fundella F.B.-a moth djelovanje insekticida Systox i HCH. Bilj- of fir needles - the causative agent of the na proizvodnja, Zagreb 1956, (Habilita- dying back of Fir in Gorski Kotar). Sum. cijska radnja.). list 1960., s. 203-215. Prikaz u Forestry Ab- Suzbijanje gubara aviometodama na stracts, Vol.22,1961. području kotara Našice (La lutte contre le Pokusno suzbijanje borova Cetnjaka Bombyx disparate /Lymantria dispar L./ (Thaumetopoea pityocampa Schiff.,) bak- par d aeriennes entreprise en 1956 dans les terijama (Bacillus thuringiensis). The ex- for&ts de 1 errondissement de Našice. Sum. perimental combating the Pine Procession list 1956., s. 313-325. Moth Thaumetopoea pityocampa Schif. Izbor sastojina za suzbijanje gubara with the application of bacterial pre- aviometodom. Bilten stručnog udruženja paration (Bacillus thuringiensis). Sum. list sumsko-privred. organizacija, Zagreb 1957. 5-6, 1961. Prikaz u Forestry Abstracts, Vol.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 17

24,1962. Forestales", Ano IX, Numero 17,1966, Mad- Uloga i značaj zaštite suma u prinosu rid, p. 43-53. Prikaz u Forestry Abstracts, prirodnih suma. Izd. Centra za dokumen- Vol. 29,1968. taciju Poljop. sumarske komore - Beograd Primjena novog soja Bacillus thurin- 1960. giensis Berliner u borbi protiv gubara Primjena zrakoplovstva u sumarstvu. (Lymantria dispar L.^. Application of Zrakoplovni savez Hrvatske 1961. strain of B. thuringiensis Berliner in the Sume i šumarstvo Meksika. Sum. list control of gyosy moth (L. dispar L.). Zaš- 7-8,1961. tita bilja 96-97, 1967., Beograd, s. 343-348. Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860- Prikaz u Forestry Abstracts, Vol. 30, 1969., 1960, (s Neidhardt, N.). Zagreb 1963. No 3. "Uvod" u knjizi "Šumarska nastava u Izbor metoda i određivanje optimal- Hrvatskoj 1860-1960. Zagreb 1963. nog vremena suzbijanja borova Cetnjaka Sinergicni efekat asociranih insekti- (Thaumetopoea pityocampa Schiff.^. (Cho- cida DDT i HCH (Synergetc effects of ix de methode et dćtermination du temps associated insecticites DDT i HCH). Zaš- optimal pour la lutte contre la Processi- tita bilja 75, Beograd 1963., s. 517-525. onaire du Pin (Thaumetopoea pityocampa Faktori koji sprečavaju uspješno suz- Schiff.). Poslovno udruženje sumsko-pri- bijanje zlatokraja (Nygmia phaeorrhoea vrednih organizacija, Zagreb 1968., s. 1-38. Don^ ( Factors impedinf successful control Problemi sušenja jele u Gorskom ko- of Nygmia phaeorrhoea Don). Zaštita bi- taru, Lici i Sloveniji, (s Klepac, D.). (Prob- lja 73, 1963., s. 273-285, Beograd. Prikaz u lem of the dying of Abies alba in Gorski Forestry Abstracts, Vol. 26,1965. kotar, Lika and Slovenia). Sum. list 1-2, Društvena i politička aktivnost stude- 1969. Prikaz u Forestry Abstracts, Vol. 31, nata Sumarstva Zagrebačkog sveučilišta 1970. No 3. 1919-1941. Studenti i inženjeri sumarstva u Densite critique des populations et sa Narodnooslob. borbi 1941-1945. Separatni dštermination ches la Processionnaire du otisak iz knjige: Šumarska nastava u Hr- Pin (Thaumetopoea pityocampa SchiffJ. vatskoj 1860-1960., Zagreb 1963., s. 307-336. Publif; en espagnol dans le Boletin del Pokusi suzbijanja gubara (L. dispar Servicio de Plagas Forestales", An XII, L.) u prirodi domaćim preparatom - Baci- Numero 23, 1969., Madrid. Prikaz u Fo- llus thuringiensis. Poslovno udruženje restry Abstracts, Vol. 32,1971., No 1. sumsko - privrednih organizacija, Zagreb Važnost i poznavanje gustoće popula- 1965. cije i njeno određivanje kod borova Cetnja- Problem suzbijanja štetnika u godini ka (Thaumetopoea pityocampa Schiff.^. 1964., (sa SpaiC, I.). Vjesnik društva lugara (Importance of being familiar with po- SBH L/3,1964. pulation density and ist determination in Djelovanje insekticida Pantakana i Pine processionary moth (Thaumetopoea Lindana na Bacillus thuringiensis, (sa Sa- pityopampa Schiff.). Sum. list 9-10, 1969., s. ric, A.). Izdanje Poslovnog udruženja sum- 320-322. sko - privrednih organizacija Hrvatske, Osnovi zooekologije s osobitim osvr- Zagreb 1965. tom na entomofaunu. (Knjiga). Poslovno Aviokemijska metoda zaštite suma. udruženje sumsko - privrednih organiza- (Knjiga). Izdanje Posl. udruženja sum.- cija, Zagreb 1970. privrednih organizacija i Jug. poljopr. U projektu Uređenje park-sume Mar- sum. centra Beograd, Zagreb 1965. jan obradio je komponentu zaštite suma. Die Moglichkeit der Bekšpfung der ZIS, Sum. fakultet, Zagreb 1970. Kiefernprocessionspiners durch biologis- Imperativi reforme Sveučilišta. Izda- che und kombinierte Methoden. Tagung- nje Saveza studenata, Zagreb, 1971. berichte Nr.75, Berlin 1965. Prikaz u Zaštita suma na krsu. (Forest protec- Forstliche Umschau, Vol. 11, 1968. i Fo- tion on Karst). Simpozij o zaštiti prirode restry Abstracts, Vol. 29,1968., No 4. na našem krsu. JAZU, Zagreb, 1971. Mogućnost suzbijanja borova Cetnjaka Zaštita prirode u Lici. Edicija: Lika u biološkim i kombiniranim metodama. (Po- proslosti i sadasnjosti. Zbornik 5 Hist. ssibilites controlling pine processionary arhiva u Karlovcu, Karlovac 1973. moth by means of biological and combined Protection of Eucaliptus plantations methods). Sum. list 1-2, 1965., s. 39-48. Pri- (rad u timu za Gefara projekt). 1973., s. 32- kaz u Forestry Abstracts, Vol. 22,1966., No 1. 46. Iskustva i problemi u primjeni zaštit- Moderne smjernice u zaštiti suma. nih sredstava. IT novine 151, od 27.1.1966., Gozdarski vestnik 32,1974., s. 54-63. Beograd 1966. Ekološki i ekonomski aspekti zaštite Los mas importantes problemas de en- slavonskih suma. JAZU, Zagreb 1974. tomologia forestal en Yugoslavia. Publica- Epidemijsko ugibanje i sušenje hrasta do en el "Buletin del Servicio de Plagas

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 18 lužnjaka (Quercus robur L.^. Timski rad, 130 godina osnivanja društva, 100 god. koordinator projekta, koautor u sadržaju Sum. lista i 35 god. oslobođenja, Zagreb pod br. 1 i 3. Zavod za istraživanja u 1977. sumarstvu. Sum. fakultet, Zagreb 1974. Effets economiques et ecologiques de Suzbijanje biološkim metodama, (s O- la dšfoliation causšc par le Bombyx dis- palicki, K.). U ediciji Epidemijsko ugiba- paratše (Sorthetria dispar IJ.) dans les nje i sušenje hrasta lužnjaka (Quercus ecosystemes forestiers. Beferat održan u robur L.). Izdanje ZlS-a, Sum. fakultet Bukureštu na internac. znanstvenom sku- Zagreb, 1974. pu "Biološka borba protiv L. dispar L.). Prethodni rezultati timskog istraživa- Posebni otisak iz Časopisa "Zaštita bilja". nja uzroka sušenja hrasta u slavonskim Vol. XXIX. 143-144, Beograd 1978. sumama, (referat na simpoziju u Vinkov- Bioekoloska karakteristika defolija- cima). JAZU, Zagreb 1975. tora bora (Thaumetopoea pityocampa Istraživanje uzroka i posljedica suše- Schiff.^. Beferat na savjetovanju u Zadru. nja prirodnih jelovih suma u Hrvatskoj Sum. list 8-10,1978. (Timski rad, koordinator projekta, koau- Entomološki faktor u lancu uzroka tor u sadržaju pod br. 1 i 18). Kadovi 23, koji dovode do poremetnje ekološke rav- Sum. institut Jastrebarsko 1975. noteže u sumskim ekosistemima. Sum. list Morfološko - ekološka istraživanja 10-12,1978. moljca jelinih iglica (Argjresthia fundella Značenje suma u zaštiti Čovjekove F.B.), (s Opalicki, K.). Istraživanje uzroka okoline. Predavanje održano u Ekološkom i posljedica sušenja prirodnih jelinih suma društvu Hrvatske Zagreb u Savezu inže- u SBH. Badovi 23, Sum. institut Jas- njera i tehničara sum. i drv. industrije Hr- trebarsko 1975. vatske u Zagrebu, u organizaciji Društva Zaštita suma. Forest protection. Pog- inž. i tehn. sumarstva i drv. ind. u Varaž- lavlje u knjizi "Povijest sumarstva Hrvat- dinu, Vinkovcima i Sarajevu. ske". Edicija SITS i Dl Hrvatske, Zagreb, Značenje genetike za zaštitu suma. 1976. Predavanje na seminaru genetike i ople- Šumarstvo, drvna industrija Hrvatske menjivanja sumskog drveCa u Katedri za u proslosti, sadasnjosti i budućnosti, (s sumarsku genetiku i dendrologiju Sum. Cop, B. i Potocic, Z.). Sum. list 7-9,1976. fakulteta Zagreb, održanom od 7.-11.II. Ekološki osnovi sušenja sumskih sas- 1977. tojina. Seminar iz zaštite suma. Katedra za Ekološka procjena posljedica upotre- zaštitu suma Sum. fakulteta Zagreb, 14.-18. be pesticida i umjetnih gnojiva na kopnene 11.1977. i vodene ekosisteme. Beferat održan na Značenje defolijacije u procesu suše- simpoziju u Plitvicama 1974. kao koordi- nja sumskih sastojina. Ibid. nator projekta 9 u okviru makroprojekta Borov Cetnjak gnjezdar (Thaumetopo- "Čovjek i biosfera". ea pityocampa Schiff.^. Sum. institut Jas- Aktualna problematika zaštite suma u trebarsko, Prognozno-dijagnosticka služba nas. Sum. list 11-12,1980. 1977. Značenje zaštite suma u suvremenom Kratka uputstva za suzbijanje borova sumarstvu. Beferat na Drugom kongresu Cetnjaka Thaumetopoea pityocamoa, (s zaštite bilja Jugoslavije. Zbornik radova, Harapin, M.). Sum. institut Jastrebarsko Bgd. 1983. 1978. Značenje entomološkog faktora za Effets economique et ecologique de la stabilnost sumskih ekosistema. Beferat defoliation cause par le Bombyx disparate održan na Skupštini Jug. entomološkog (Porhetria dispar IJ.) dans les ecosystemes društva u Zadru 1983. forestiers. Zaštita bilja (poseban otisak), Neki najvažniji štetnici simsira (Bu- Vol. XXIX, br. 143-144, Beograd 1978. xus sempervirens 1j.), (S Harapin, M.). Sum. Population dynamic der Nadeltanne- list 5-6,1984. motte (Argyresthia fundella F.BJ und Problematika sušenja dominantnih ihre Bedeutung filr Tannenwalder Cro- vrsta slavonskih nizinskih suma. Glasnik atiens. Beferat na Svjetskom sum. Kon- za sum. pokuse. Posebno izdanje br. 1, Za- gresu u Oslu, VI. 1976. Prikaz u Forestry greb 1984. Abstracts, Vol 39,1978. No 8. Sušenje hrasta. Studija, 1. dio (neob- Krs u proslosti, sadasnjosti i buduć- javljeno). Zagreb, 1984. nosti. Beferat na Savjetovanju o značenju Sušenje hrasta. Specijalni dio (neob- suma za zaštitu covjelove okoline jadran- javljeno). Zagreb, 1984. skog područja. Sum. list, s. 3-4, Zagreb 1977. Uzroci propadanja suma u nas i u Ev- Šumarstvo jučer, danas, sutra. Beferat ropi. Jug. savjetovanje o primjeni pesti- na svečanoj proslavi Saveza inženjera cida. Zbornik radova, sv. 8, Opatija 1986. Sum. društva i drv. industrije u povodu Silvikultura i zaštita suma. Yugosla-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 19 via, your partners in Forestry, Timber and S.L., 1957., s. 237. wood industry, (s BeniC, B. i Sabadi, B.). Banti dr., G.: Posumljavanje na denov- Edicija Instituta zemalja u razvoju, Zag- skim Apeninima, (Bimboschimenti sull reb 1986. Apennino Genovese), (prijevod). S.L., 1958., Razvoj i sadašnje stanje zaštite suma. s. 147-157. Sum. list 7-8,1986. Sušenje suma. Sum. enciklopedija 3, Dr. S. Živojinović: Zaštita suma. S.L., JLZ, Zagreb 1987., s. 313-317. 1958., s. 362. Dijagnoza i prognoza i njihovo znače- Potočić dr. Zvonimir: Zakon vrijed- nje za zaštitu suma, (s Harapin, M.). Bado- nosti u sumarstvu. S.L, 1960., s. 188-189. vi, Vol. 26. br. 1, Sum. institut Jastrebar- Prof. dr. Željko KovaCević, veliko ime sko, Zagreb 1991., s. 26-41. entomološke znanosti Hrvatske i Jugosla- Veći broj pojmova u Sum. enciklopediji 1. i 2. svezak. Leksikografski zavod, vije, (sa Z. Vajda). S.L. 11-12, 1975., s. 505- Zagreb 1959. i 1963. 510. Vajda, Z.: Nauka o zaštiti suma. S.L. 10-11,1974., s. 441. Prikazi Živojinović, S.: Opširni prikaz disertacije "Borov prelac gnjezdar biolosko-eko- Potkornjak i njegovo suzbijanje. S.L., loska studija". Zaštita bilja. 1951., s. 93-94. Piskorić, O.: Prikaz knjige "Osnovi Kramer Gustav: Der grosse Tannen- zooekologije s osobitim osvrtom na ento- borkeik&fer etc. S.L., 1951., s. 242. mofaunu". S.L. 5-6,1980., s. 257. Nov način borbe protiv smrcinog pisa- Kauders, A.: Prikaz nekih članaka u ra. (Eine neue Bekftmpfungsmethode ge- Bulletin scientifique, Conseil Acad. B.P.F. gen Ips tjpographus, Bertil Lekander, Jugoslavije. Stockholm, Trans. IXth int. Congr. Ent., August 1951., Amsterdam), S.L., 1951., s. 347. LITEBATUBA Forest Biology (2/1952., Canada). S.L., 1952., s. 192-193. Borosić, J.: SIS, s. 1, 7,133,136. Nove vjerojatne mogućnosti za borbu *** Sum. nastava, s. 359, 382, 387-391. protiv raka kestenove kore (Monti e bo- *** S.E. I, JLZ, Zagreb, 1980., s. 36. schi, 4/1952.). S.L. 1952., s. 190-191. Piskorić, O.: HBL knj. 1, 1983., s. 151- Uzgoj i iskorisćivanje primorskog bo- 152. ra u Landu, Ing. J. Guinaudeau, (prije- *** In memoriam. SL 7-8, 1999., s. vod), S.L., 1953., s. 515-516. 405-407- Gusjenice Cetnjaka i uslovi kemijske borbe protiv njih, (Les chenilles pro- cessionnaires et les conditions de la lutte ANIC, Bruno, iz Sarajeva, dipl. chimique, P. Grisson et E. Biliotti), (pri- ing. Sumarstva. jevod). S.L., 1954., s. 209-232. Šumarstvo je studirao na Šu- Schimitschek prof. Dr. Erwin: Die marskom fakultetu Sveučilišta u Bestimmung von Insektensch&den im Wal- Zagrebu. de nach Schadensbild und Schšdling, S.L., Apsolvirao je školske godine 1955., s. 211. 1956.-57., a diplomirao 23. veljače Revue forestiere francaise (1/1955.). 1955.g. S.L., 1955., s. 274-276. Risa von Litschauer: Vocabukarium polyglottum silvarum, (Waldbiologisches FachwOrterbuch auf der wissenschaftlichen Nomenklatur). S.L., 1955., s. 211-212. F. Schwerdfeger: Problemi sumarske entomologije u Jugoslaviji. S.L., 1956., s. 142. Ing. Nikola Eić: Tabele drvnih masa, temeljnica i druge. S.L., 1957., s. 122-123. Živojinović, S. i C'vijović, M.: Mala topolina strizibuba (Saperda populnea L^.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 30

ANIC, Igor (Knin, 3.XII.1967.), ANIC, Milan, (Plitvički Lesko- dipl. ing. Sumarstva. vac, 8.X.1906.-Zagreb, 20.YI.1968.), Sin Ivana i Gordane r. Vuka- dipl. ing. Sumarstva, dr. sc„ akade- din. Hrvat, katolik. Osnovnu Školu mik, dekan PŠF 1951-1952., istak- završio je 1982.g„ a srednju peda- nuti Šumarski znanstvenik. Bio je redovni profesor uzgajanja Suma i gošku 1986. u Kninu. Šumarske fitocenologije i pred- Šumarstvo je studirao na Š.F. stojnik Zavoda za uzgajanje Suma. Sveučilišta u Zagrebu. Diplomi- Gimnaziju je polazio u Se- rao je 18.III.1992.g. Tema diplom- nju i Sušaku. skoga rada bila je "Pomlađivanje Šumarstvo je studirao na grabovih sastojina kao mjera pro- PŠF u Zagrebu. Apsolvirao je sk. mjene sastojinskog i uzgojnog obli- god. 1928.-1929., a diplomirao 25. ka" iz područja uzgajanje Suma. VI.1929. Od 1929.g. asistent je u Poslijediplomski studij (silvi- Zavodu za uzgajanje Suma i Sum. kultura) studira na Š.F. u Zagrebu vježbenik Fakultetskog dobra. od 1993.g. Državni stručni ispit za Šumarsku službu položio je 1931.g„ asisten- Nakon diplomiranja počeo je tski 1934., a doktorat Šumarskih raditi na mjestu asistenta iz kole- znanosti 1939. Obranio je diserta- gija uzgajanje Suma I i uzgajanje ciju pod naslovom Pitomi kesten Suma II, gdje se i sada nalazi. u Zagrebačkoj gori. Habilitirao je Sudjelovao je na Kongresu bi- na Šumarskom fakultetu u Zag- ologa u Puli 1994.g. i nekoliko rebu 1940.g. Odmah postaje docent stručnih skupova i simpozija Su- za dendrologiju i biljno-socioloS- marstva u Hrvatskoj. Sudjelovao ke osnove uzgajanja Suma. je i u radu XX. IUFRO kongresa Od 1945. izvanredni je pro- u Tampereu (Finska), 1995.g. fesor, a od 1949. redovni. Zaslužan Član je HŠD., Hrvatskog eko- je za razvoj Šumarske struke, po- loškog društva i Istocnoalpsko - pularizaciju Sumarstva i zaštitu dinarskog društva za proučavanje prirode u Hrvatskoj. Predavao je i vegetacije i Hrvatskog društva za bavio se istraživanjima na pod- ručju dendrologije, Šumarske fito- proučavanje tla. cenologije i uzgajanja Suma. Stu- Živi u Zagrebu. dijski je boravio u Ceskoj. Vec 1934.g„ sudjelovao je na Svesla-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 31 venskom Šumarskom kongresu u Zagreb 1942., s. 539-558. Pragu 1948. U istoj zemlji sudje- Hrvatske i južnosvicarske sume pitomog kestena sa biljnosocioloskog gledišta. lovao je i na silvikulturnom semi- S.L. 1943., s. 257-260. naru FAO-a 1956.g„ Internacio- O klijavosti amorfina sjemena. Ibid., s. nalnom Šumarskom kongresu u 261-263. Oxfordu 1956, Silvikulturnom se- Sociologija bilja i njena važnost za hrvatsko šumarstvo. Ibid., s. 297-309. minaru za kulturu smrce i obič- Pogledi na sumarsku vegetaciju Istre i nog bora u CSR 1956., Internaci- susjednih zemalja. S.L. 1954., s. 13-23. onalnoj komisiji FAO za kesten u Dendrologija, Šumarski priručnik I. Jugoslaviji i Grčkoj 1958., u radnoj Zagreb, 1946., s. 475-582. grupi IUFRO-a za primjenu O izbojnoj snazi prikraćenih jaseno- vih biljaka. G.S.P. 9, Zagreb 1948., s. 19-41. fitocenologije u Oxfordu 1956. i O uzgoju sadnica kanadske topole iz VarSavi 1959. reznica. Ibid., s. 121-156. Bio je dekan 1951-1952. i pro- Obični jasen (Fraxinus excelsior IJ.) U Zagrebačkoj gori, (s dr. Petracic, A.). Ibid., dekan 1952-1953. Urednik je Šu- 10,1952., s. 25-62. marskog lista 1945.-1946. i Glasni- Pitomi kesten na Cresu. Ibid. 11, 1953., ka za Šumske pokuse. Predsjednik s. 321-356. je Šumarske sekcije Društva inže- Osvrt na "ekspresne sume" na Sedre- njera i tehničara 1946.g. Bio je do- niku. S.L. 1953., Zagreb, s. 155-169. Dendroloska i uzgojna važnost neko- pisni elan Akademije Šumarskih liko starih parkova na području Varaž- znanosti u Firenci. Od 1963. do- dina. S.L. 1954., s. 413-433. pisni je elan, a od 1968. redoviti Žuti koprivić (Celtis Tournefortii HamJ elan JAZU. Bio je i elan mnogo- na litoralnim padinama Velebita. Anali brojnih znanstvenih i stručnih ko- Instituta za eksperimentalno sumarstvo Jugoslavenske akademije, Zagreb, 1955, s. misija i odbora. 221-281. Umro je u Zagrebu 1968.g. Sumsko vegetacijski odnosi Istre. Be- ferat na I. kongresu za ispitivanje tla u BADOVI Portorožu 1955., Zemljište i biljke VII, Beograd 1955., s. 83-95. Znanstveni radovi Bhytmus des Hohenwachstums bei Pflanzen versehiedener Holzarten in La- O zelenoj i plavoj duglaziji s na- ufe ihrer Vegetationsperiode. Union In- ročitim obzirom na bolest Mhabdocline. ternationale des Instituts des recherches S.L.. Zagreb 1933., s. 592-600. forestieres, 12-eme Congres, Oxford 1956, O niskim prebornim bukovim su- London 1958., s. 90-103. mama. Ibid. 1933., s. 697-703. Present conditions and more impor- Žuka (Spartium junceum IJ.) kao tant problems occuring in Yugoslavian industrijska biljka. Ibid. 1937, s. 240-249. silviculture, (s. LovriC, A.). Beferat za Pitomi kesten u Zagrebačkoj gori. Internacionalni silvikulturni seminar odr- G.S.P. 7,1940., Zagreb, s. 103-312. žan u Pragu 1956. Metlica (Osyris alba IJ.) kao poluna- Nekoliko misli u prilog domaćih to- metnica na vinovoj lozi, te voćnom i pola. Topola - Bilten Jugoslavenske naci- sumskom mediteranskom drveću. Poljo- onalne komisije za topolu, Beograd 1957., s. djelska znanstvena smotra br. 4., 1941., 289-294. Zagreb, s. 75-82. Crni bor u sjevernom Velebitu. G.S.P. Dendroflora otoka Braca. G.S.P. 8, 13,1957., Zagreb, s. 461-507. 1942., Zagreb, s. 239-290. Utjecaj studeni u februaru na sumsko Divuza ili diviz (Styrax officinalis IJ.) drveće i grmlje. Zagreb 1957., s. 1-15. na otoku Bracu. Ibidem, s. 291-305. Chataigneraies en Croatie. Beferat za Pogledi na dendroloskosocioloske od- IV. zasjedanje Internacionalne komisije za nosaje državnih suma na otoku Mljetu. pitomi kesten od 21.IX-5.X.1958 u Jugo- Ibid. s. 307-340. slaviji i Grčkoj, s. 1-10. O rasprostranjenosti evropskog pito- Anwendung der Waldtypologie in mog kestena s naročitim obzirom na Hr- Forstpraxis Jugoslawiens. Beferat za sas- vatsku i susjedne zemlje. Zagreb 1942., s. tanak Fitocenoloske grupe stručnjaka 1-143 • 12 fotografija. IUFBO u Varsavi 1959., s. 1-8. Sume Hrvatske. Zemljopis Hrvatske, Pitomi kesten u Istri. Zagreb, 1960.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 22

Prilog proučavanju kultiviranih to- Talijanski profesor dr F. Palazzo o pola kod nas. Zagreb, 1960. našim sumama. S.L. 1937., s. 673-674. Tip sume kao osnovna ekonomska Hrvatski planinar i suma. Hrvatski jedinica. Beferat na Savjetovanju u po- planinar, Zagreb 1937, s. 165-170. vodu stote obljetnice sumarske nastave u Sume naše korijen su snage naše. Ka- Hrvatskoj. 19.XI.1960.g„ s. 1-7. lendar Gospodarske sloge, 1939., s. 148-151. Ocetinjavanje u svjetlu potrajnosti. Povodom katastrofalnih poplava u Beferat na istom savjetovanju, s. 1-8. Samoborskoj gori. Jutarnji list od 31.V. Uloga i mjesto fitocenologije u šu- 1939. Zagreb. marskoj privredi. Beferat na Savjeto- O šumskim požarima kod nas u ljeti vanju o primjeni fitocenologije u gu- 1939.g. Hrvatski dnevnik od 27.VII.1939., marskoj privredi, od 20.XII.1960 u Zag- Zagreb. rebu, s. 1-18. Čuvajmo Sume jer su one izvor na- Iz novije fitocenoloske nomenklature. rodnog blagostanja. Narodno kolo, 1940., s. S.L. 7-8, Zagreb, 1965. 111-115. Eumediterrane Holzgewachse, beson- Sto se u budućnosti Hrvatske očekuje ders Quercus ilex und Philyrea latifolia, od ličkih suma. Lički kalendar 1940., s. im submediterranen Kilstengebiet Jugo- 106-109. slawiens. XIV. IUFBO Kongress, Miin- Čuvajmo naše sume jer nas one štite chen 1967. od poplava i drugih vremenskih nepogoda. Sume i Šumarstvo na području slavon- Kalendar Gospodarske sloge, Zagreb 1940., skog dijela Vojne krajine. Badovi Centra s. 106-109. za organizaciju naucno-istraživackog rada Spomena vrijedni pokojnici: Huffel, u Vinkovcima, Zagreb 1971. Flahault, Wagner, Kalitsch, Biolley i dr. S.L. 1941., Zagreb, s. 108-111. Stručni clanci Osobit nakit naših suma: božikovinu i veprinac treba sačuvati. Novosti od 30.X. Ekskurzija zagrebačkih apsolvenata 1940., Zagreb. sumarstva u Cehoslovacku. S.L. 1929., Za- Kakva nas Ceka budućnost ako se i greb, s. 438-449. dalje produži naglom sječom naših suma. Pojava gusjenica gubara i Cetnjaka u Narodno kolo, Zagreb 1941., s. 98-101. istočnom dijelu zagrebačke okolice. S.L. Općenito o našim sumama. Narodni 1930., Zagreb, s. 383-384. napredak, Zagreb 1940., s. 246-252. Sumarsko-lovacka izložba u Ljublja- Kakve nam koristi daju naše sume i ni. S.L. 1930., s. 458-463. kako treba da u njima gospodarimo? Na- Pasa koza i sume na otoku Cipru. rodni napredak, Zagreb 1941., s. 5-8 i 22-27. Ibid., s. 510. O imovnim općinama i njihovom šum- Oko revizije dugoročnih ugovora. S.L. skom gospodarstvu. Gospodarski list 17, 1931., s. 73-75. Zagreb 1941., s. 2-3. O sumarstvu Rumunjske. Ibid., s. 230- Kako ćemo sačuvati naše sume i pro- 236. micati naše sumsko gospodarstvo. Gos- Anketa o krizi drvne industrije. Ibid., podarski list 9,1941., s. 3. s. 237-241. Čuvajmo i gajimo pitomi kesten. Ibid., Poljaci o našim sumama. Ibid., s. 242. s. 5. O prorjeđivanju suma u državnoj šum- Iskoristimo ovogodišnji urod žira za skoj upravi Draganac. Ibid., s. 319. obnovu naših hrastovih suma i šumica. Još nešto o pasi koza u sumama. S.L. Ibid., br. 12, s. 5. 1953., s. 207-208. Čuvajmo naše sume od požara. Hr- Čuvajmo naše hrastove sume. Na- vatski narod, Zagreb 1941, s. 10-21. rodno kolo, 34,1933. Zagreb. O uzgoju pitomog kestena u Lici. Vila Upliv sume na zdravlje naroda. Ibid., Velebita, Zbornik za 1942., s. 78 i 79. 15,1934., Zagreb. Starost sumskog drveća. Enciklop. O pridizanju sumske privrede u Lici. zbornik Znanje i radost, Zagreb 1942., s. Lički kalendar, 1935. 235-237. Zaslužni pokojnici: Cieslar, Weber, Jed- Dendrologija. Zbornik Nasa domovi- linski. Klimesch i Hickel. S.L. 1935., s. 489- na, Zagreb 1943., s 431-432. 493. Biljna sociologija u sumarstvu. Ibid., s. Vapaj naroda za vodom. Licka sloga 434. 16,1935., s. 2 i Novosti 13.VIII.1935. Naše sume i njihova gospodarska važ- Cu vajmo i njegujmo naše sume. Lički nost. Gospodarski list, 4,1943., s. 1-3. kalendar, 1936, s. 39-44. Clanci s dendroloskim podacima u Postupak sa sumama na Zagrebačkoj Hrvatskoj enciklopediji, sv. I-V. gori. Jutarnji list 20. XI. 1936., Zagreb. Šumska pasa. Gospod, list 35, 1943., s. 7.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 33

Čuvajmo naše šume od požara. Ibid. Had Internacionalne komisije za to- 41,1943., s. 2. pole. Ibid., s. 420. Sumsko - gospodarski pogledi o upo- Dvije nove četinjače (Abies tazaotana trebi brsti i suhog lišća za stočnu hranu. i Metasequoia glyptostroboides). Ibid., s. Ibid., 45., s. 4. 420. O upotrebi susnja za nastor. Ibid. 47., s. 5. Najveća duglazija na svijetu. Ibid., s. O 50-godišnjici smrti hrvatskog uče- 420. njaka Ljudevita Vukotinovića. S.L. 1943., Nekoliko misli u prilog unapređenju Zagreb, s. 273-275. naše sumske produkcije. S.L. 1951., s. 51-61. Važnost suma u okolici Zagreba. No- Internacionalni tjedan pitomog kes- va Hrvatska 28.IV.1944., s. 5. tena. Ibid., s. 209-210. Kakve bi trebale biti sume u okolici Potkomisija FAO za probleme medi- Zagreba. Gospodarstvo, 7.V.1944., Zagreb, s. 9. teranskog područja. Ibid., s. 240. Narodno-gospodarska važnost naših Internacionalni silvikulturni studij- nizinskih suma. Gospodarski list 15, 1944., ski put po CSS. Beferat za Državni sek- s. 3-4. retarijat za poslove narodne privrede, Suma i poljodjelstvo. Ibid., 37, 1944., s Tehnička pomoC, Zagreb 1956., s. 1-48. 6. Utisci sa šumarskog kongresa u Ox- O obnovi i njezi sumskih sastojina na fordu 1956. S.L. 1957., s. 452-462. području Maksimira. Nova Hrvatska, 11. Posjeta prof. dr A. Pavarija Šumar- 1.1945., s. 5. skom fakultetu u Zagrebu. Sveučilišni Suma u vjekovnoj borbi naših naroda vjesnik, Zagreb 1958. za slobodu. S.L. 1945., s. 4-12. Bapport sur le voyage d' etudes en Pojava zlatokraja i gubara u okolici Yougoslavie, (s E. Debazacom i B. Moran- Zagreba. S.L.1945., s. 4-12. ddiniem); Bapport de la Quaterieme Sessi- O 22-godisnjici opstanka Šumskog vrta on de la Commision internationale du Cha- Poljoprivredno-sumarskog fakulteta u taignier 1958.; Organisation des Nations Zagrebu. Ibid. s. 73-74. Unies pour 1' alimentation et agriculture, Proljetni radovi na posumljavanju. Bome, FAO, 59/9/6966, s. 47-50. Gospodarski list, travanj, 1947. O uzgojnim svojstvima borovca (Pi- Corylus colurna - krupnije drvo u nus strobus). Beferat za Sekretarijat za Vuhredu na Dravi. S.L. 1948., s. 185. sumarstvo NBH, 1959., s. 5. Pseudolarix Kaempferii - dva stabla Dva stoljeća stara akcija na uzgoju u mariborskom parku. Ibid. s. 186. vrba i drugih vrsta drveća brzog rasta u Iz novije literature o kultiviranim našim krajevima. S.L. 1959., s. 229. topolama. Ibid., s. 192-195. Oko 300 dendroloskih članaka i clan- Putevima modernog uzgajanja suma. cića objavljenih u Šumarskoj enciklo- Ibid. s. 345-363. pediji, I. dio, Zagreb 1959. O nekoliko vrijednih, a manje poznatih egzota prikladnih za parkiranje u sjev. LITEBATUBA Primorju (Sterculia platanifolia, Lege- stroemia indica, Osmanthus ilicifolius i Kauders, A.: Šumarska bibliografija I, Choisya ternata). Ibid., s. 382-385. Zagreb, 1947. Smokva penjačica (Ficus stipulata). *** Sum. nastava, s. 391-396. Ibid., s. 246. Dekanić. I.: Akademik Dr. Ing. Milan Bhynchospermum jasminoides kao vr- AniC. S.L. 1968., Zagreb, s. 326-331. lo vrijedna penjačica za naše Primorje. Šumarska enciklopedija, I. JLZ, Zag- Ibid., s. 427. reb, 1980., s. 37. Najotpornije palme na našem sjev. Piskorić, O.: AniC, Milan. HBL 1,1983., Primorju. Ibid., s. 427-429. s. 170. Thuja occidentalis var. Malonyana. Ibid., s. 430. ANIC, Stjepan, (Pleter nica, Po- Iz uzgoja veza i bekve zbog lika. S.L., žega, 6.XI.1965.), dipl. ing. Sumar- 1949., s. 240-241. O suzbijanju šteta od krtice u šum- stva. skim rasadnicima. Ibid., s. 241-242. Hrvat. Potječe iz obrtničke O ekonomskoj važnosti kultiviranih obitelji. Nakon sto je završio sred- topola u nekim evropskim i američkim nju Šumarsku školu, upisao je l.X. državama. S.L. 1950., s. 418-419. Populus Eugenei kao najbolja topola u 1984. Sumarstvo na Š.F. u Zagrebu. engleskoj pokrajini Norfolku. Ibid., s. 419. Apsolvirao je 1989.g„ a diplo- Nagrada za sadnju topola u Engleskoj. mirao 22.V.1990. Diplomski rad je Ibid., s. 419-420. napisao i obranio iz područja uz-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 24 gajanje Suma. Naslov rada glasi: Poslije diplomiranja zaposlio "Strukturne osobine i uzgojni zah- se na uređivanju Suma na područ- vati u sastojinama običnog jasena i ju Koruške koje zauzima 60 tisuća gorskog javora". ha državnih i privatnih Suma. Za- volio je taj kraj i u njemu se za- ANTOLIć, Josip, iz Krapine, dipl. držao do danas. ing. Sumarstva. Član je Zveze gozdarskih drus- Šumarstvo je studirao na Šu- tev Slovenije. marskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao je skol. god. 1952.- 53., a diplomirao 23. veljače 1955.

BADOVI

Vrijedan primjer drugarstva i suradnje. LBV. 12,1975., 299-300. Proslava 30. obljetnice LD Pregrada. LBV 1-2,1977., 28-29.

LITEBATUBA

Frković, A.: Bibliografija LBV, s. 52.

ANTOLJAK, Rudolf, (Doboj, 9. X1.1911. - Zagreb, 19.11.1986.) dipl. ing. Sumarstva. Sin Nikole, carinskog inspektora. Brat je Stjepana, poznatoga povjesničara. Osnovnu Školu polazi u Sarajevu, a gimnaziju u Vin- kovcima i u Zagrebu. Studij Sumarstva završio je na Gospodarsko-Sumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1935.g. Stručni ispit položio je 1943.g. Budući da nakon diplomira- ANTOLIĆ, Milan, (Strmec, Varaž- nja nije mogao dobiti mjesto u Su- din, 23.111.1943.), dipl. ing. Sumar- marstvu, nakon kraćeg rada u Šu- stva, savjetnik. marskom i dohodarskom uredu u Lekeniku, od 1936. do kraja 1938.g. Sin Milana i Franciske Anto- zaposlen je u Jugoslavenskom at- lic. Hrvatske nacionalnosti, sloven- letskom savezu u Zagrebu. skoga državljanstva. Rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. Os- U Šumarsku službu nastupio novnu je školu završio u Vinici je 1. veljače 1939.g. u Odsjeku za kod Varaždina 1958., a IV. gimna- Sumarstvo banske uprave Savske ziju u Zagrebu 1963.g. banovine u Zagrebu. U Ministar- stvu Sumarstva Banovine Hrvat- Studirao je na Šumarskom ske ostaje do 21.VI.1940.g„ a tada fakultetu u Zagrebu i diplomirao je postavljen za upravitelja Šuma- 1971.g. rije u Bosanskoj Krupi.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 25

20.YI.1943. premješten je u Spas naših suma je ugljen. Novosti, Jastrebarsko za Šumarskoga refe- (novine), 18,1941. Zagreb. Mala šumarska kronika. SL, Zagreb, renta Kotarske oblasti, a 14.VI. 1974./75. 1944. nastupa dužnost u Glavnom ravnateljstvu za Sumarstvo u Za- LITEBATUBA grebu. *** In memoriam - BUDOLF AN- Poslije rata premješten je u TOLJAK, dipl. ing. sumarstva. S.L. 3-4, Statistički ured Hrvatske gdje ra- 1986., Zagreb, s. 165-168. di do 26.XI.1947.g. Zatim je pre- mješten u Ministarstvo Sumarstva NR Hrvatske u kojem ostaje do ANTONIC, Oleg, (Osijek, 19.IV. 31.V.1952., a povrh toga bio je od 1966.) dipl. ing. Sumarstva, dr. sc. 1.VI.1950. do 31.V.1952.g. dodijeljen Sin Borisa. Potječe iz vise na rad Šumarskom društvu. službeničke obitelji. Srednju školu Slijedi godina dana rada u za kulturu i umjetnost završio je u Institutu za drvnoindustrijska is- Osijeku, a l.X.1987.g. upisao je Šu- traživanja u Zagrebu, a ll.V.1953.g. marstvo na Š.F. u Zagrebu. prelazi u Projektni biro Sumarstva, Diplomirao je 29.VII.1991.g. u kojem ostaje do 1. rujna 1956.g. Diplomski je rad napisao i obra- Njegovo posljednje radno nio iz područja đenđrometrije pod mjesto, na kojem se zadržao pet- naslovom "Određivanje granica naest godina bilo je poduzeće primjernih ploha metodom verti- "Radnik". kalnog kuta". Magistrirao je 1993. i U mirovinu odlazi krajem doktorirao 1996.g. na PMF-u u Za- 1971.g„ ali tek tada ing. Antoljak grebu. počinje raditi "za svoju duSu". Na- Od. 1992. g. zaposlen je u ime, 1.IV.1972. preuzima dužnost institutu R. Boskovic u Zagrebu. poslovnog (tehničkog) tajnika u Savezu ITŠDJ Hrvatske, koju dužnost obavlja do kraja 1983.g. U ANTONIJEVIC, Evgenij, (Rusija, tom je razdoblju učinio mnogo za 6.VII.1898.), Šumarski savjetnik, hrvatsko Sumarstvo: Uspio je vra- dipl. ing. Sumarstva. titi nacionalizirani Šumarski dom Šumarstvo je studirao na Šu- Šumarima. marskoj akademiji u Zagrebu u Zaslužan je za proslavu ob- trajanju od osam semestara. ljetnica Saveza i Šumarskog lista. Apsolvirao je skol. god. 1920.- Napisao je znatan broj struč- 21, a diplomirao 28. listopada 1921. nih članaka u časopisima, novina- Od 23.IV.1922. do 1933.g. slu- ma i priručnicima, a posebno je ži u zvanju savjetnika VI. grupe u znakovita "Mala Šumarska kroni- Direkciji Suma Aleksinac (Srbija). ka" u kojoj je na 83 stranice ob- U toku II. sv. rata bio je zaposlen javio 252 vijesti, crtica i zanim- u Banja Luci. Radni vijek je zavr- ljivosti. Uredio je i Mali Šumarsko šio u taksacijskom odjelu Direk- - tehnički priručnik, a urednik je cije Suma Rijeka. Bio je elan HŠD. zapažene publikacije "Povijest Su- marstva Hrvatske 1846 - 1976. kroz BADOVI stranice Šumarskog lista". Nikola Sepić, dipl. ing. sum. (s Fran- cisković, S.). S.L. 1977., 554. BADOVI LITEBATUBA Propaganda sumarstva u praksi. S.L. 1,1940. Zagreb. Borosić, J.: SIS, s. 5, 32, 94.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 26

ANTONOVIĆ, Nada (Čakovec, 19. ANTUNOVIĆ, Stanko (Semeljci, V.1943.), dipl. ing. Sumarstva. Hrvatska, 30.XI.1956.) dipl. ing. Kci Antuna i Rože r. Kacun. Sumarstva. Hrvatica rimokatoličke vjere. Pot- Hrvat, rimokatolik. Sin An- ječe iz službeničke obitelji. Osnovnu tuna i majke Liže r. Covic. Živi u je školu završila u Čakovcu 1958., Osijeku. Potječe iz obrtničke obitelji; otac mu je po zanimanju ko- a gimnaziju u Varaždinu 1962.g. vač, a majka domaćica. Osnovnu je Šumarstvo je studirala na Š.F. školu polazio i završio u Semelj- u Zagrebu. Diplomirala je 1971.g. cima 1971. godine, a Srednju Šu- Od 1972.g. do danas radi u Up- marsku Školu završio je u Karlov- ravi Suma Bjelovar. Počela je kao cu 1975. godine. pripravnik u Šumariji Ivanska, a Studirao je na Š.F. u Zagre- zatim u taksaciji i planskom od- bu, gdje je i diplomirao 1979. Upi- jelu iste Šumarije. U Bjelovar pre- sao je i poslijediplomski studij iz lazi 1975.g. gdje je u Šumariji za- silvikulture. poslena kao referent uzgoja, a 1977. Nakon diplomiranja bio je prelazi u Odjel za uređivanje Suma referent za uzgoj i zaštitu Suma u gdje je zaposlena kao taksator. Osijeku, pa upravitelj P.J. Uzgoja Suma Osijek i upravitelj Šumarije Osijek na kojem radnom mjestu je ANTULOV, Marina, (Veliki Gr- i danas. đevac, Bjelovar, 27.VII.1958.), dipl. Član je HŠD. ing. Sumarstva. Kćerka Ante i Mire. Hrvati- ANZIC, Radovan, (Karlovac, 2.VIII. ca. Potječe iz službeničke obitelji. 1926,-Karlovac, 30.VII.1984.), dipl. Nakon završene gimnazije u Bje- ing. Sumarstva, nastavnik struč- lovaru (1977.), upisuje Sumarstvo nih predmeta na Šumarskoj školi na Š.F. u Zagrebu l.X.1977.g. u Karlovcu. Diplomirala je 15.VII.1983.g. Sin Josipa i Bosiljke r. Sta- Napisala je i obranila diplomski nic. Hrvat, rimokatolik. Otac mu rad iz uređivanja Suma pod nas- je bio obrtnik, a majka učiteljica. lovom "Mogućnost proizvodnje hor- Osnovnu je Školu završio u Kar- tikulturno - dendroloSkih vrsta u lovcu 1937., a Realnu gimnaziju is- rasadniku Bjelovarski vrt". to u Karlovcu 1945.g. Šumarstvo je studirao na Po-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 37 ljoprivredno - Šumarskom fakulte- privnici. Potječe iz obrtničke obi- tu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvi- telji; otac mu je trgovac, a majka rao je skol. g. 1952.-53., a diplomi- domaćica. Osnovnu je Školu zavr- rao 1954.g. šio u Koprivnici 1982.g„ a Srednju Šumarsku u Karlovcu 1986.g. Šumarstvo je studirao na Šu- marskom fakultetu u Zagrebu.Di- plomirao je 1992. Nakon diplomiranja zaposlen je kao pripravnik u Šumariji Ko- privnica (15.X.92.-14.X.93.). Zatim radi kao pomoćnik revirnika u Šumariji Sokolovac (1.XII.93. - 1. VI.94.) i nakon toga kao revirnik u istoj Šumariji.

Nakon diplomiranja, a prije odsluženja vojnog roka, radio je u Šumskom gospodarstvu u Karlo- vcu. Po povratku, u jesen 1956.g., zapošljava se u Šumarskoj školi u Karlovcu. Položio je stručni ispit za profesora srednje škole i cijeli svoj radni vijek odgajao mladi na- rastaj Šumarske struke. Od skol. g. 1956.-57. pa sve do 1983.-84. predavao je uzgoj Suma. U toku svog odgojno-obrazovnog rada predavao je i dendrologiju, pedologiju i fito- Član je HŠD, HLS, suradnik patologiju. HAZU Zavoda za ornitologiju. U želji da učenicima omogući Sudjelovao je na nekoliko lakše i temeljitije učenje, napisao stručnih skupova kao npr. Flora i je skripta za sve predmete koje je fauna Hrvatske" (20. - 22.V.93., No- predavao. vigrad Podravski), zatim "Rad i Iznenada umire u 58. godini razvoj Sumarstva Hrvatske" (3.-5. života. Bio je dobar pedagog, volio X.1993„ Stub. Toplice) i "Prikaz je svoje zvanje i imao je puno ra- terenskih istraživačkih radova u zumijevanja za učenike. proredama sastojina" (7.X.93„ Ko- privnica). Vrlo je aktivan i am- LITEBATUBA biciozan od studentskih dana. U toku studija dodijeljeno mu je *** Šumarska nastava u Hrvatskoj Priznanje Sveučilišta u Zagrebu 1860.-1960., s. 367, 550. (19.X.1989.). ARAč, Krunoslav (Hlebine, Ko- Bavi se umjetničkom foto- privnica, 16.III.1967.), dipl. ing. Su- grafijom. Sudjelovao je na brojnim marstva. izložbama lova i lovačkih trofeja, Sin Vladimira i Ankice r. Fi- kao npr. na izložbi SLDO Kopriv- lipovic. Hrvat, katolik. Živi u Ko- nica, svibnja 1991; u povodu Dana

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 28 planete Zemlje s dr. R. Kranjce- Šumarstvo je upisao na Š.F. vim u poslovnoj zgradi "Podravke" u Zagrebu l.X.1948.g. Diplomirao (17.IV. - 5. V.92.); u auli Š.F. u poje 20.IX.1954.g. vodu Skupštine HŠD, XII.1992„ u Hotelu M. Gubec u Stub. Topli- ARH, Amalija, (Crni Lazi, Čabar, cama u povodu savjetovanja 3.-5. 10.VII.1957.), dipl. ing. Sumarstva. XI.1993. Objavio je naslovne stra- Hrvatica. Otac Andrija bio nice u "Lovačkom vjesniku", "Agro- je radnik, a majka domaćica. Gim- tehnicaru", "Mehanizaciji Šumar- naziju je završila u Čabru 1976.g. stva". Objavljene su mu fotografije Šumarstvo je upisala na Š.F. u monografiji "Šume u Hrvatskoj" u Zagrebu l.X.1976.g. Diplomirala (14 komada); objavio je vise od 70 je 15.IV.1981.g. (vid. HUDOLIN, 2. fotografija snimljenih mikro, ma- knjiga). kro i tele-tehnikom, objavljena mu je fotografija za jednolisni kalen- ARH, Arsen, (Trsce, Čabar, 30. dar za 1992.g„"Priroda" 5-6/91. VI.1965.), dipl. ing. Sumarstva. Predavač je na lovačkim se- Sin Vjekoslava. Hrvat. Pot- minarima u Koprivnici iz područ- ječe iz radničke obitelji. Nakon ja biologija divljaci. Položio je is- završene Srednje Šumarske škole u pit za ocjenjivača trofeja divljaci. Delnicama, upisao je Sumarstvo na Š.F. u Zagrebu l.X.1983.g. BADOVI Diplomirao je 1.VII.1991.g. Diplomski rad napisao je iz pod- Gorostas iz Drave. Glas Podravine, 43, Koprivnica 1990., s. 8. ručja iskorišćivanje Suma. Naslov Zec obični. Priroda, 3-4, Zagreb 1991.- rada glasi:" Projektiranje sekun- 1992., s. 39-40. darnog otpremanja Suma pomoću Kukavica. Priroda, 7-8, Zagreb 1991.- računala. 1992., s. 43. Visibaba. Priroda, 9-10, Zagreb 1992., s. 60. Dravski abonos hrasta lužnjaka. S.L., 6-8, Zagreb 1992., s. 375-379. Subfosilni hrast lužnjak. Hrvatske sume, 12, Zagreb 1992., s. 16. Mali krpelj - velika opasnost. Hr- vatske sume, 23, Zagreb 1993., s. 13. Uskršnji leptir. Hrvatske sume, 32, Zagreb 1994., s. 9. Gospodarski kalendar. Zagreb 1993., s. 241-244. Gospodarski kalendar. Zagreb 1994., s. 255-258. Labudovi u koprivničkom podravlju. Podravski zbornik, 19-20, Koprivnica 1993.- 94., s. 301-312. Manji clanci: Lovački vjesnik 5, Za- greb 1991., str. 31, Hrvatske sume 14, Za- greb 1994. ARH, Viktor, (Spodnji Otok, Ra- dovljica, Slovenija, 21.XII.1932.), mr. sc., dipl. ing. ARBUTINA, Nikola, (Majske Po- Sin oca Gabrijela i majke ljane, Glina, 18.IX.1929.), dipl. ing. Ljudmile r. Tonejc. Šlovenske na- Sumarstva. rodnosti i državljanstva. Živi u Otac mu je Petar. Po narod- Novoj Gorici u Sloveniji. Rimoka- nosti je Srbin. Potječe iz zemljo- toličke je vjeroispovijesti. Potječe radničke obitelji.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 29 iz seoske obitelji. Osnovnu je školu ARHANIĆ, Branko, (Ogulin, 15. završio u MoSnjama 1948.g„ a Teh- IX.1927.), dipl. ing. Sumarstva. nisku srednju Solu - Lesni odsek u Sin Ljudevita po zanimanju Ljubljani 1954.g. trgovca. Gimnaziju je završio u Sumarstvo je studirao na Po- Ogulinu. ljoprivredno Šumarskom fakultetu Šumarstvo je upisao na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 1959.g. u Zagrebu l.X.1949„ a diplomirao Poslijediplomski studij zavr- je 25.1.1954.g. šio je na BTF-u u Ljubljani iz e- konomike drvne industrije. ARMlC, Bogoljub, iz Ljubljane, Od 1959.g. sve do odlaska u dipl. ing. Sumarstva. mirovinu 1991.g. bio je zaposlen u Šumarstvo je studirao na Po- "Meblu" Industrija namještaja i ljoprivredno-Sumarskom fakultetu unutarnje opreme Nova Gorica i u Zagrebu. to kao tehnolog u Odjeljenju za Apsolvirao je skol. god. 1933.- razvoj, zatim kao tehnički direk- 34. Nakon diplomiranja zaposlio se tor, pa kao direktor razvojnog In- u Sloveniji. stituta Meblo, pomoćnik generalnog direktora te zamjenik gene- BADOVI ralnog direktora. Prilog poznavanju biologije dudovca Od 1965. do 1991.g. bio je elan (Hyphantria cunea Dryri^. Zbornik I. raznih organa Stručnog udruženja kongresa biologa Jugoslavije, Zagreb 1955., drvne industrije Slovenije. Aktiv- 93-94. no je radio u raznim organima Ing. Dragoljub Mirković, Dendromet- rija. S.L. 1949., s. 378. Udruženja i bio njegov predsjed- Dr. S. Živojinović, Šumarska entomo- nik. Od 1967.g. pa sve do raspada logija. Ibid. SFRJ bio je aktivan elan razli- Pavari: Pokusna ispitivanja proveni- čitih organa udruženja Sumarstva jencija i rasa jele. S.L. 1952., s. 83. i drvne industrije Jugoslavije. Od 1971.g. bio je predsjednik Odbora ARNAUT, Drago, (Veliki Guber, za namještaj. U tom svojstvu bio je Livno, 12.XI.1937.), dipl. ing. Su- i predstavnik jugoslavenske indus- marstva. trije namještaja u Europskoj uniji Po nacionalnosti je Srbin. za namještaj - U.E.A. (Union eu- Nakon završene srednje Šumarske ropeenne de 1' ameublement) u škole, upisao je l.X.1959.g. Sumar- Bruxellesu. stvo na Š.F. u Zagrebu. Diplomi- rao je 16.IX.1965.g. Mr. sc. Viktor Arh sudjelovao je na vise kongresa U.E.A. i organizirao dva kongresa U.E.A. i to: ARPAŠ, Josip, (Kutina, 1920.-Ku- 1974. u Ljubljani i 1979. u Dub- tina, 7.IV.1977.), dipl. ing. Sumar- rovniku. Sudjelovao je na vise stva. stručnih skupova u organizaciji Rođen je u obrtničkoj obite- Društva inženjera i tehničara Su- lji. Osnovnu je Školu pohađao u marstva i drvne industrije. Bio je rodnom gradu, a srednju Školu i elan DIT Sumarstva i drvne indus- Šumarski fakultet u Zagrebu. trije. Svoj radni vijek otpočeo je po završetku II. svjetskog rata u Objavljivao je aktualne član- Šumarskoj struci. Primjenjivao je ke u reviji "Les" i internom (Meb- sve nove suvremene metode rada u lo) časopisu "Glas upravijalca". Sumarstvu. "Bio je izuzetan stručnjak u svim dijelovima široke Šumarske

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 30 struke, počevši od uzgajanja, eks- ASAJ, Franjo, vid. 5. kjn. ploatacije Suma, trasiranja i građe- nja Šumskih i drugih komunikaci- ASANčAlć, Ivan, iz Karlovca, Šu- ja i građevnih objekata, rasadni- marski savjetnik. carstva i parkiranja, a napose vrlo Šumarstvo je studirao na Šu- dobar planer i ekonomista," (E. marskoj akademiji u Zagrebu u Vilcek). trajanju od osam semestara. Apsol- virao je skol. god. 1921- 22. Poslije diplomiranja zapoš- ljava se u vlastelinstvu đakovačke biskupije, u tamošnjim Šumarija- ma. Oko 1934.g. prelazi u državnu službu u svojstvu kotarskog Šumar- skog referenta. G. 1937 premješten je od Kotarskog nacelnistva Bjelo- var k Šumskoj upravi Bezdan. Od 1941.g. veliki je župan u Osijeku odakle prelazi u Zagreb. Nakon sloma NDH 1945.g. napušta zemlju, a 1947.g. odlazi u Argenti- nu. U Argentini se upošljava u Di- rekciji Suma Ministarstva agrikul- Bio je marljiv ne samo u ture i stočarstva gdje radi na pos- struci nego i u Savezu sindikata, u lovima inventarizacije i uređenja Savezu inženjera i tehničara Su- Suma do umirovljenja. marstva i drvne industrije, u Za- Bio je elan HŠD. jednici Sumarstva i prerade drva i Privredne komore. Biran je u ve- LITEBATUBA lik broj komisija i odbora. Hranilović, S. i Piskorić, O.: Doprinos Osim stručnog rada bavio se i hrvatskih šumara argentinskom sumarstvu društvenim aktivnostima: u mla- s biografijom sestorice šumara. Sum. list dosti bio je aktivan nogometaš, a u 119, 1995., br. 11/12, s. 415-427. zrelijoj dobi aktivan je na kul- turnom polju. Bio je voditelj i glu- ATANASOV, Hristo, iz Bugarske, mac Rutinskog amaterskog kaza- dipl. ing. Sumarstva. lišta, koje je, zahvaljujući njemu, Šumarstvo je studirao na Po- primilo velik broj priznanja i na- ljoprivredo-Sumarskom fakultetu grada. u Zagrebu. Apsolvirao je 1940.-41. Umro je na radnom mjestu sk. god., a diplomirao 10.11.1942. upravitelja Šumarije Kutina. Poslije diplomiranja vratio se u Bugarsku. LITEBATUBA AUE, pl. Josip, (Slatina, oko 1872.- Vilcek, E.: JOSIP ABPAS, dipl. inž. Zagreb, 1906.), istaknuti Šumarski sumarstva. S.L. 10-12, 1977., s. 556-557. stručnjak. Potječe iz Šumarske obitelji. ARSENIĆ, Jovan, iz Vinkovaca, Otac mu je bio Šumar i županijski dipl. ing. Sumarstva. nadzornik Virovitičke županije u Šumarstvo je studirao na Šu- Osijeku. marskom fakultetu u Zagrebu. Šumarstvo je 1890.g. završio Apsolvirao je skol. god. 1932.- na Gospodarsko-Sumarskom učiliš- 33., a diplomirao 9. listopada 1939. tu u Križevcima.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 31

Bio je u službi kod Križevac- zivanje telefonom Šumske uprave s ke imovne općine, najprije u Gos- lugarnicama. podarstvenom uredu u Bjelovaru, Aue, dakle, zaslužuje da osta- a zatim kao kotarski Šumar, odnos- ne u sjecanju kao osobita pojava u no upravitelj Šumarije u GareSni- hrvatskom Sumarstvu. (O. Piskorić). ci te u Bjelovaru. BADOVI

Motrenje u naravi. S.L. 1895., s. 66-68. Koješta o krivolovstvu i zvjerokradicama. LBV, 1896.,V,V s. 67-68. U borbi sa zvjerokradicama. LBV 1897., VI, 5, s. 52-53. Oštećivan je voluhara u hrastovoj branjevini. S.L. 1898., s. 146-148. Kritika statističkih podataka (za bjelovarsko - križevacku oblast). LBV, 1899., VIII, 8, s. 94. Strihninom otrovana grabežljiva div- ljač u Oaresnici. LBV 1899., VIII, 8, s. 96. Zašto su kod nas podpunoma izvjež- bani prepeličari toli riedki? LBV, VIII, 8, s. 91-93. Kako da stanemo na put sumskim šte- tama kod im. obćina bivše Vojne krajine. Nije se zadovoljavao samo re- S.L. 1900., s. 451-466. dovnim obavljanjem službenih duž- Stanje sitne divljači i zvjerokradice. nosti nego je proučavao Sumu i LBV, 1900., IX, 1.9. predlagao mjere za unapređenje Iz lovišta Oaresnica. LBV, 1900., IX, 4, 46. - 1901., X. 2, 20. Šumskog gospodarstva. To dokazu- Doklatili se jeleni. LBV, 1900., IX, 9, s. ju njegovi clanci objavljeni u "Šu- 112. marskom listu" (1895., 1898., 1901. - Opet dokaz da šljuke u nas gnijezde. 1905.), "Lovacko-ribarskom vjesni- LBV, 1900, IX, 6, s. 76. Ovojesenski dolazak šljuka. LBV, 1900., ku" (1896., 1897., 1899.-1905.), "Tjedni- IX. 12, s. 147. ku bjelovarsko-križevackom" (1904.- Zečji vrtovi, (ograđeni prostori za uz- 1905), 'Agramer Tagblatt-u" (1893.- goj zečeva). LBV, 1901., s. 1-12. 1896.) i "Agramer Zeitung-u" (1896). Zastupanje u pravnim poslovima kod im. obćina. S.L. 1902., s. 503-507. Aue upozorava Šumare da tre- Načini procjene goriva u našim pro- baju "motrenjem u naravi" (1985.) redama. S.L. 1902., s. 21.-26. proširivati svoje u školi stečeno Odlomci iz dnevnika jednog pokojnog znanje i na temelju toga poduzi- lovca. (O lovovima na kurjake). LBV, 1902., mati mjere u zaštiti Suma. Predla- XI, 12, s. 137-141. Beplika na odgovor O načinu proc- gao je kako suzbijati štete od vo- jene goriva u našim proredama"• S.L., 1902., luharica u hrastovim branjevina- s. 221-231. ma (1898.), zatim da treba postav- Prosio jesenski prolaz šljuka. LBV, ljati protupožarne pojaseve uz že- 1902., XI, 1, 2. Budućnost raka potočara. S.L. 1902., s. ljezničke pruge kako bi se te Sume 517-518. zaštitile od požara iz lokomotive Povijesni podci o sokolarenju. LBV, (1903.). Polemizira u "Šumarskom 1902., XI, 10, s. 110-112. listu" (1902.) sa Šumarima H. Beg- Obranbeni i ini plastovi sjegurnosti nom i E. Slapnicarom o poslovima protiv sumskih požareva kraj željezničkih pruga. S.L. 1903., s. 26-35. prorjeđivanja Suma. Svakako je u Lov na divlje patke u južnim država- ono vrijeme najoriginalniji prijed- ma Sjeverne Amerike. S.L. 1903., s. 77-82. log o uvođenju telefona "u službu Zima i seoba ptica. LBV, 1903., XII, 1, 9. Šumske uprave" (Š.L.1903.) i pove- Ovoproljetni moj lov na šljuke. LBV,

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 32

1903., XII, 5, s. 57-58. Telefon u službi sumske uprave. S.L. 1903., s. 179-182. Lugarnice i uniforme. S.L. 1904., s. 389- 400. Nova vrsta zvjerokradica i novi način lovljenja fazana. LBV, 1904, XIII, 10, s. 117. Šumski Čekići ili bati. S.L. 1905., s. 38- 40. Statistički pregled o imenovanju i pro- maknuću sum. činovnika Hrvatske i Slavo- nije tečajem god. 1904. S.L. 1905., s. 383-384. Jos koja o glasanju ranjenih šljuka, (s MilankoviC, D.). LBV, 1905., XIV, 6, 72. Pas policista. LBV, 1905., XIV, 7, s. 82-83. Uspjesi lovova lovačke udruge Bjelo- var. LBV, 1905., XIV, 1.10.

LITEBATUBA

*** In memoriam. LBV br. 3., 1906., s. 34. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 704, 711. *** PSH, S. 104, 314, 406.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 33

BABAR, Franjo, dipl. ing. Sumar- BABIć, Marko, iz Doca, Travnik, stva. Šumarski ing., Sum. savjetnik. Studirao je na Poljoprivredno- Šumarstvo je studirao na Šum. Sumarskom fakultetu Sveučilišta akademiji u Zagrebu. Apsolvirao u Zagrebu. Diplomirao je 10.X.1938. je 1915. godine. Radio je u BiH. godine. LITEBATUBA

Borosić, J:. 8IS, s. 4, 45, 90. BABIć, Anica, iz Slavonskog Broda, dipl. ing. Sumarstva, vid. MRZLJAK BABIĆ, Martina, (Zagreb, 21.1. 3. knjiga. 1968.), dipl. ing. Sumarstva. Po nacionalnosti je Hrvati- ca. Otac Frano joj je električar, a majka kućanica. Nakon završetka BABIć, Jolanda, (Slavonski Brod, kemijske tehničke srednje škole 28.YI.1961.), dipl. ing. Sumarstva, upisala je Sumarstvo na Š.F. u Za- vid. VINCELJ 5. knjiga. grebu l.X.1986.g. Diplomirala je 8.X.1992.g. o- branivSi diplomski rad iz dendrometrije pod naslovom "Izmjera Su- BABIC, Katica, (Slav. Brod, 7.II. ma u zemljama centralne Europe". 1969.), dipl. ing. Sumarstva. Kci Josipova, Hrvatica. Sred- nju školu završila je u Osijeku BABIĆ, Milenko, (Sisak, 2.III. 1987.g. - matematicko-informatic- 1942.) , dipl. ing. Sumarstva. ki smjer i odmah je početkom nove Studirao je Sumarstvo na Po- skol. god. l.X.1987.g. upisala studij ljoprivredno - Šumarskom fakulte- Sumarstva na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. tu u Zagrebu, Š.G. odjel. 1963./1964., a diplomirao je 14.11. Diplomirala je 20.VII.1994.g. 1967.g. iz područja uzgajanje Suma. Napi- sala je i obranila rad pod naslovom "Ostecenost stabala u Sumi buk- BABIć, Mirko, iz Vidovice, dipl. ve i jele (Abieti - Fagetum pann. ing. Sumarstva. RauS 1969.,) na vrsnom području Šumarstvo je studirao na Po- Medvednice". ljoprivredno-Sumarskom fakultetu

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 34

Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao Zagrebu 1971.g. Od 1961. do 1980. g. je 1958./59. skol. g„ a diplomirao 26. tehnički je suradnik u Katedri za III.1963.g. dendrometriju Šumarskoga fakulteta u Zagrebu, a od 1980.g u zva- BABIĆ, Mladen, (Bošnjaci, Žu- nju je stručnog suradnika na Šum. panja, 22.XI.1965.), dipl. ing. Su- fakultetu. marstva, lovni inspektor. Po nacionalnosti je Hrvat. Otac Karlo mu je vozač, a majka domaćica. Nakon završene srednje Šumarske škole, upisao je 1.X.1983. studij Sumarstva na Š.F. u Za- grebu. Diplomirao je 7.VII.1989. Te- ma diplomskog rada bila je "Pros- torno uređivanje Suma na područ- ju općine Županja", znanstveno pod- ručje uređivanje Suma. Od 1.III.1990. do 28.II.1991.g. bio je vježbenik u Šumariji Gunja, a zatim je u Vinkovcima položio vježbenicki ispit, pa je l.V.1991.g. Tijekom cijelog radnog vije- primljen u stalni radni odnos kao ka, sudjelovala je u svim znanstve- revirnik u Šumariji Otok. nim istraživanjima na temama i Zbog rata 18.XI.1991.g. stupio projektnim zadacima koje su vo- je u Hrvatsku vojsku u Županji. dili djelatnici Katedre za dendro- 25.X.1992.g. pohvalilo ga je zapo- metriju Šumarskog fakulteta Sve- vjedništvo Operativne zone Osijek učilišta u Zagrebu. za iskazanu hrabrost, a l.VI.1994.g. Član je Hrvatskoga Šumar- postavljen je za načelnika inžinje- skog društva. rije 131. brigade HV. 24.XI. odlukom predsjednika Republike do- BABIĆ, Vladimir, (Nova Gradiš- dijeljen mu je cin pričuvnog zas- ka, 13.1.1913.), dipl. ing. Sumarstva. tavnika. U HV bio je do l.V.1995.g. Sin Stjepana i Marije rođ. kada je stupio na radno mjesto re- Becic. Hrvat, rimokatolik. Potječe virnika u Šumariji Otok i lovnog iz činovničke obitelji. Osnovnu je inspektora Županije vukovarsko- školu završio u Zagrebu 1923.g„ a srijemske. II. državnu realnu gimnaziju tako- đer u Zagrebu, 1931. BABIĆ (MLINARIĆ), Sofija, (To Šumarstvo je studirao na Po- masica, GareSnica, Hrvatska, 12.V. ljoprivredno - Šumarskom fakulte- 1938.), dipl. ing. agronomije. tu u Zagrebu. Diplomirao je 1936.g. Kci Ivana Mlinarica i Kata- Poslije diplomiranja od 1.1. rine r. MihatoviC. Hrvatica, rimo- 1938. do 31.XII.1938. vježbenik je katoličke vjere. Potječe iz zemljo- kod Banske uprave u Zagrebu. Od radničke obitelji. Osnovnu je školu 1.1.1939. do 15.II.1943.g. bio je ko- završila u GareSnici 1954.g, a Gim- tarski Šumar kod Kotarske ob- naziju "MarSal Tito" u Daruvaru lasti Zagreb, a nakon toga od 16. 1958.g. III.1943. do 31.XII.1944.g. bio je ko- Diplomirala je na Poljopriv- tarski Šumar kod Kotarske ob- rednom fakultetu Sveučilišta u lasti Ivanec. Od 1.1.1945. opet je

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 35 kotarski Šumar kod Kotarske ob- BABOGREDAC, Đuro, iz Bošnjaka. lasti Zagreb, gdje ostaje do 31. Studirao je na Poljoprivred- XII.1946„ a 1. siječnja 1947.g. postav- no-Sumarskom fakultetu Sveuči- ljen je za planera u Ministarstvu lišta u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. Sumarstva, Odjel za lokalne Sume. god. 1946.- 47., a diplomirao l.VI- Na tom mjestu ostaje godinu i po, II.1948.g. a zatim od 1.VI.1948. postavljen je Od 1.IX.1948. do 30.IX.1957.g. za sefa planskog odsjeka DIP-a službovao je u Šumarskom institu- Vinkovci, gdje je ostao do kraja tu u Zagrebu, a poslije toga radni 1950.g„ kada prelazi na radno mje- je vijek proveo u Š.G. "Spacva" sto planera u Ministarstvu drvne Vinkovci, gdje je bio i na dužnosti industrije, Sjeverni bazen, gdje o- direktora. staje do 12.1.1952. god. Uslijedilo je radno mjesto Upravitelja Šumarije BADOVI Nova Gradiška. Na tom radnom Melioracija degradiranih sastojina u mjestu zadržao se do 31.XII.1959.g. Bosutskom području. S.L. 1952. s. 153-160. Od 1.1.1960. do 30.VI.1977.g. bio je Utvrđivanje kvalitetne vrijednosti sef Sektora za uzgoj Šumarskog stabala i sastojina. S.L. 1953., s. 118-127. gospodarstva Nova Gradiška. Sa tog radnog mjesta otišao je u miro- LITEBATUBA vinu. Šumarski institut Jastrebarsko - Mo- Dugogodišnji je elan Druš- nografija, Zagreb 1986. tva inženjera i tehničara Hrvat- ske u Zagrebu. BACKOVIĆ, Luka, iz Đakovice, (Makedonija), dipl. ing. Sumarstva. Studirao je Sumarstvo na Poljopr. - Šumarskom fakultetu u BABIć, Zaharije, iz Starog Futo- Zagrebu. Apsolvirao je školske god. ga (Vojvodina), rođen 14.1.1887.g„ 1959.-60. dipl. Šumarski inženjer i savjetnik. Šumarstvo je studirao na Šu- marskoj akademiji u Zagrebu, a diplomirao je na Gospodarsko-Su- marskom fakultetu 17.III.1922.g. Zaposlen je u struci od 15.111. 1922.g. Prema BoroSiCu, došao je 1933. u Vrginmost. Ubijen u Ja- dovnu 1941. (ŠL 1947., s. 173.).

LITEBATUBA

BorosiC, J.: SIS, s. 5, 75, 95.

BABIN, Radovan, Šumarski inže- njer. Studirao je na Šumarskoj aka- BAćAK, Božidar, (Ždralovi, Bje- demiji u Zagrebu u trajanju od lovar, 14.XII.1930.), dipl. ing. Su- osam semestara. Apsolvirao je skol. marstva, savjetnik za uzgoj Suma. g. 1919.-20. Sin Andrije i Marije r. Da- LITEBATUBA vid. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz seoske obitelji. Pučku je školu za- Borosič, J.: SIS, s. 5. vršio u Novoseljanima kod Bjelo-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 36 vara 1941., a Realnu gimnaziju u Bjelovaru 1950.g. Šumarstvo je studirao na Po- ljopr. - Sum. fakultetu Sveuc. u Za- grebu. Diplomirao je 10.IV.1956.g. Od 23.IX.1957. kao pripravnik I. vrste u XIV. plaćevnom razredu započeo je službu u Šumariji Žabno (Križevci). 28.IX.1960. pre- mješten je u Šumariju Križevce kao referent grane 313, a od Ožujka 1961. postavljen je za upravitelja Šumarije Križevci, a zatim kao rukovoditelj ekonomske jedinice - pogon Križevci, sve do 13.11.1967.g„ kad je premješten u Š.G. 'Mojica BAClĆ, Slaven, (Zadar, 25.IY.1967.), Birta", Šumarija Bjelovar, kao re- dipl. ing. Sumarstva. ferent za uzgoj Suma. Na tome Sin Slobodana i Jasne r. Je- mjestu ostaje do 1.XII.1974., kad je njic. Hrvat. Katolik. Potječe iz obi- izabran za rukovoditelja OOUR-a telji intelektualaca; otac mu je Šumarije Bjelovar i zadržao se dipl. ing. agronomije, a majka prona tome mjestu do 1.IX.1975.g. fesor psihologije. Osnovnu je Školu Od 1.IX.1975. do 30.VIII.1983.g. završio u Zadru 1981.g„ a srednju obnaša dva mandata dužnost di- CUO "Juraj Barakovic" 1985., tako- rektora Š.G. "Mojica Birta" Bjelovar. đer u rodnom gradu. Od l.IX.1983.g. do l.V.1985.g. Šumarstvo je studirao na zaposlen je na radnom mjestu in- Šumarskom fakultetu u Zagrebu. ternoga Šumarskoga kontrolora, a Diplomirao je 1994.g. zatim do 1.1.1991. potpredsjednik Poslije diplomiranja, 13. trav- je Poslovodnog odbora Š.G. "Mo- nja 1994.g. počeo je raditi u Šuma- jica Birta" Bjelovar. riji Zadar kao revirnik - priprav- Od početka 1991.g. zaposlen je nik. u J.P. "Hrvatske Sume" Uprava Su- Početkom prosinca odlazi na ma Bjelovar kao savjetnik za uz- službu u oružane snage Hrvatske goj Suma. vojske, gdje ostaje do 13.VII.1995.g. Uslijedio je nastavak odrađi- BAčlć, Boris, vid. 5. knj. dodatak. vanja pripravničkog staža u za- darskoj Šumariji, na kojem se rad- BAčlć, Ivica, (Babina Greda, Žu- nom mjestu nalazio i u vrijeme bi- panja, 12.IX.1962.), dipl. ing. Sum. lježenja ovih podataka. Sin Antuna. Hrvat. Potječe Živi u Zadru. iz radničke obitelji. Šumarstvo je počeo studirati BAClĆ, Viktor, iz Belgije, dipl. na Š.F. u Zagrebu l.X.1981.g. Di- ing. Sumarstva. plomirao je 8.VI.1987. Iz područja Studirao je Sumarstvo na Po- uzgajanje Suma napisao je i obra- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu nio diplomski rad pod naslovom: Sveučilišta u Zagrebu i diplomirao "Šumski rezervat >Radisevo< - zaš- 31.V.1960.g. tita i gospodarenje". BADANJEK, Zoran, (Virovitica, BAClĆ, Ranko, vid. 5. knj. dodatak. 21.II.1964.g.), dipl. ing. Sumarstva.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 37

Otac Ivan mu je ekonomist, a Projekt donjeg Dubravkinog puta i majka službenica, dakle, potječe iz prolaza za Ilirski trg. Projekt proširenja Jurjevskog groblja činovničke obitelji. Po narodnosti i parkovne površine prema Zvijezdi i Beci- je Hrvat. ćevim stubama. Studirao je Sumarstvo na Š.F. Projekt parka Ologovac kraj Bokfele- u Zagrebu i diplomirao 22.VII. rove ulice. Projekt uređenja parkovne površine 1993. Iz kolegija Šumska transport- Velika Poljana na Plitvičkim jezerima, na sredstva napisao je i obranio kao i razni zadaci oko uređenja Plitvičkih diplomski rad pod naslovom: "Ut- jezera. jecaj načina gospodarenja na opti- Projekt parka i izletišta Zvirinac u malnu gustoCu Šumskih prometni- Vinkovcima. Generalna osnova uređenja parka i ca gospodarske jedinice Virovitič- cjelokupnog zelenila tvorničkog prostora ka Bilogora". Željezare Sisak. Zaposlen je u Upravi Suma Projekt rekreativnog centra za Druš- Bjelovar kao komercijalista pro- tvo "Naša djeca" u Zagrebu, Gornje Vrapce, predjel Dragolinec. daje i nabave. Elaborat generalnog uređenja cjelokupnog područja Medvednice te progla- BADOVINAC, Zvonimir, (Samo šenje pretežne površine za reprezentativni bor, 14.11.1905. - Zagreb, 22.1.1996.), rezervat grada Zagreba. ing. Sumarstva, vrtni arhitekt, ho- LITEBATUBA norarni nastavnik na Š.F. u Zag- rebu za predmet parkiranje. Borosić, J:. SIS, s. 7, 57,116. Šumarstvo je studirao na Po- *** Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860.- 1960., S.F., Zagreb, 1960., s. 397. ljoprivredno-Sumarskom fakultetu Kani, Z.: In memoriam Zvonimir Ba- u Zagrebu. Diplomirao je 1931.g. dovinac, pejz. vrtni arhitekt. Hortikultu- Od 27.IX.1932.g. u Šumarskoj ra, XLIII, 1., Zagreb, 1976., s. 32. je službi u Zagrebu, Jastrebarskom, Piskorić, O.: Badovinac, Zvonimir, HBL, KloStar-IvaniCu, Osijeku i ponov- 1., Zagreb, 1993., s. 339. no u Zagrebu. BADUN, Stanko, vid. 5. knj. Od 1950.g. zaposlen je u služ- bi parkiranja i hortikulture. Naj- BAGARIĆ, Ljupko, (Kupres, BiH, prije je referent u Komitetu za ko- 15.IV.1962.), dipl. ing. Sumarstva. munalne poslove i urbanizam, u Up- Sin Marka. Potječe iz radnič- ravi generalnog urbanističkog plake obitelji. Srednju je školu zavr- na NEH i sef Odsjeka za parkove šio u Kupresu, a Sumarstvo na Š.F. i donje park-Sume ustanove "Sljeme". upisao je l.X.1981.g. Od 1.II.1961.g. zaposlen je u Diplomirao je 10.III.1989.g. sekretarijatu za komunalne poslo- Tema diplomskog rada bila je "Po- ve NO Zagreb, Gornji grad, kao re- Sumljivanje visokoplaninskog krsa ferent za zelene površine. Od 1976. na području Šumarije Kupres - do umirovljenja službovao je u Re- običnim borom i običnom smre- publičkom zavodu za zaštitu pri- kom" iz znanstvenog područja uz- rode RH. gajanje Suma. Bio je od 9.XI.1955.g. do smrti honorarni nastavnik Š.F.. BAGARIC, Zdenko, (Vinkovci, 23. 1.1963.), dipl. ing. Sum. BADOVI Sin Markov. Hrvat. Otac mu Projekt generalnog uređenja parka je bio strojovođa, a majka doma- Maksimir. Javni natječaj NOG Zagreba, ćica. prva nagrada. Na studij Sumarstva upisao Projekt parka Jelenovac. se l.X.1982.g„ a diplomirao je 12.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 38

IX.1988. na Bum. fakultetu u Za- Diplomirao je 2.XII.1992.g. grebu iz uzgajanja Suma. Napisao Izradio je i obranio diplomski rad je i obranio diplomski rad pod pod naslovom "Stabilizacija tla vap- naslovom 'Šumsko-uzgojne karak- nom kod izgradnje Šumskih cesta teristike obične breze (Betula pen- na području Uprave Suma Bjelovar". đula Roth)'. Zaposlen je u Šumariji Daruvar, Upisao je poslijediplomski stu- Uprava Suma Bjelovar. dij.

BAKRANIN, Juraj, iz Ostarija, BAJIć, Viktor, iz Splita, dipl. ing. Gorski Kotar, dipl. ing. Sumarstva. Sumarstva. Šumarstvo je studirao u Za- Sumarstvo je studirao na Po- grebu. Apsolvirao je skol. g. 1928.- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu 1929., a diplomirao 13.II.1930.g. u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. Prema sačuvanim podacima, 1952.-53., a diplomirao 4.VIII.1954. u toku II. svjetskog rata bio je zaposlen u Zagrebu. Bio je elan HŠD. BAJIć, Zeljko, (Kragujevac, Sr- bija, 18.IV.1952.), dipl. ing. Sumar- stva. Sin Svevladov. Po nacionalnosti Hrvat. Nakon završene gimnazije upisao je Sumarstvo na Š.F. u Zagrebu l.X.1972.g. Diplomirao je 7.V.1981.g.

BAKIć, Mihajlo, iz Olova u Bosni, dipl. ing. Sumarstva. Šumarstvo je studirao na Po- ljoprivredno - Šumarskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu, a diplomirao je 27.XII.1961.g. BALAIć, Mijo, iz Petrijanca, Va- raždin, rođen je 25.VII.1901., umro BAKOTA, Miljenko, iz Ljubljane, 1975., dipl. ing. Sumarstva. dipl. ing. Sumarstva. Sin Franje, Hrvat, katolik, Šumarstvo je studirao na Po- Osnovnu Školu završio je u Petri- ljoprivredno Šumarskom fakultetu jancu, a srednju u Varaždinu. Za- u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. vršio je i Hochschule ftir Wezt- 1959.-60., a diplomirao 27.V.1961.g. handezu u Beču. Studirao je na Šumarsko-poljoprivrednom fakultetu u Mtin- BAKRAN, Dalibor, (Bjelovar, 2. chenu i Beogradu. Diplomirao je XI.1967.), dipl. ing. Sumarstva. 19.V.1928.g. Specijalizirao je uzgoj Sin Zlatka, po zanimanju bra- Suma. Stručni ispit za Šumarsku vara. ZavrSivSi srednju Školu, od- službu položio je 14.V.1932.g. i odgojno-obrazovni smjer u Bjelova- mah je zaposlen u Direkciji Suma ru, upisao je Sumarstvo na Š.F. u Vinkovci. Vec naredne godine pre- Zagrebu l.X.1986.g. mješten je u Direkciju Suma Skop-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 39 je, pa iste godine (1933.) u Peć na Sin Ivana i Ljubice, r. Belo- Kosovu. Naredne godine Šumarski brk. Hrvat, katolik. Potječe iz zem- je referent u Zlatar Bistrici, 1935. ljoradničke obitelji. Osnovnu ško- kotarski je Šumar kotara Vrbov- lu završio je u Kalinovcu kod Đur- sko, gdje ostaje do 1939.g. Slijedi đevca 1976.g„ a srednju, drvno-teh- mjesto pristava kod Sreskog Na- nolosku u Đurđevcu 1980.g. celstva u Vrbovskom; vodio je stru- Studirao je Sumarstvo na Š.F. čnu Šumsku upravu u sekvestrira- nim Sumama vlastelinstva Sušica u Zagrebu. Diplomirao je 1986.g. na mostu (1936.-1939.). Upravitelj Nakon diplomiranja, priprav- je Šumarije u Krasnom kod Senja nički staž završio je u Šumariji (1939.-1941.). Đurđevac (16.IV.1986.-16.IV.1987.), U toku II. svjetskog rata gdje ostao raditi i dalje na radnom (1941.-44.) upravitelj je Šumarije u mjestu poslovođe (pomoćnika re- Podravskoj Slatini, a zatim (1944.- virnika) do 31.XII.1990.g. Od po- 45.) referent Sumarstva Okružnog četka 1991.g. nalazi se na radnom NOO-a Orahovica. Od 1945. do 1949. mjestu revirnika u Šumariji Kloš- referent je za Sumarstvo Kotar- tar Podravski. skog NOO-a Virovitica. Nakon toga vršilac je dužnosti direktora Šumskog gospodarstva "Bilogora" Virovitica, a 1950. vec je upravi- BALASKO, Inga, (Zagreb, 8.VII. telj Šumarije Virovitica. Potom je 1966.), dipl. ing. Sumarstva, vid. Šumarski inspektor u Virovitici i MAMIC, 3. knj. L-P. direktor Srednje drvno-industrijske škole u Virovitici, (M. Neff).

LITEBATUBA

Borosić, J:. SIS, s. 11, 58,105. *** Spomenica SIT Sum. i drvne industrije Hrvatske, Zagreb 1976, s. 110.

BALEN, Josip, (Krmpote, Novi Vinodolski, 18.III.1890.-Tucuman, Argentina, 16.111.1964.), dipl. ing. Sumarstva, dr. sc., redovni sveuči- lišni profesor. Osnovnu je Školu polazio u Krmpotama, a gimnaziju je zavr- BALALA, Mirko (Bjelovar, 18.V. šio u Senju 1909.g. kao stipendist 1961.), dipl. ing. Sumarstva. Krajiške investiciske zaklade.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 40

Šumarstvo je studirao na Vi- Hrvatskom primorju, Dalmaciji, sokoj Šumarskoj i rudarskoj školi Crnoj Gori i Makedoniji. u Banskoj Scavnici u Slovačkoj Godine 1927., na temelju ras- kao stipendist iz dijela prihoda dr- pisanoga natječaja, biran je za iz- žavnih Suma u Hrvatskoj. U toku vanrednoga sveučilišnog profesora ljeta radi 2-3 mjeseca u Šumarskoj praksi, većinom na taksacijskim na Poljoprivredno-Sumarskom fa- radovima, u području Šumarskog kultetu Univerziteta u Beogradu za ravnateljstva u Zagrebu, LugoSu i predmete podizanje i gajenje Suma i Banskoj Bistrici. Diplomirao je zaštita Suma, osim toga predaje i 1913.g. s odličnim uspjehom. lovstvo. Po završetku studija odmah Kao ekspert za Šumarska pi- stupa u državnu službu kod Šu- tanja u Internacionalnoj dunav- marskog ravnateljstva u Zagrebu, skoj komisiji radio je 1927. i 1928.g. najprije u centrali, a onda kod G. 1930. biran je za redovnog Sumskih uprava, radeći prije svega sveučilišnog profesora. građevinske poslove (Ogulin, Mr- kopalj, Ravna Gora). U jesen 1914. Bio je redovni elan Društva povjerena mu je uprava Šumarije hrvatskih književnika i dopisni elan Rujevac-Umetic (Kostajnica), a s Ceske akademije znanosti. proljeća 1915. uprava Šumarije u Sudjelovao je na velikom Glini. G. 1917. premješten je za up- broju međunarodnih kongresa, a bio ravitelja Šumarije u Krasnu, jer je je i elan raznih komisija. odbio zaposlenje u Ministarstvu Za vrijeme svoga službovanja poljoprivrede u Budimpešti. Dvije prokrstario je čitavu državu tako da godine kasnije premješten je u Senj za upravitelja Nadzornistva gotovo nema važnijeg Šumskog ob- za poSumljavanje krsa, gdje je os- jekta koji nije pregledao i prou- tao do 1925.g. Za vrijeme službo- čavao. vanja u Senju obavljao je duže vri- Bio je na studijskim boravci- jeme dužnost kotarskoga Šumar- ma i putovanjima u Francuskoj, skog referenta u Crikvenici i na o- Njemačkoj, Švicarskoj, Italiji, Polj- toku Krku. skoj, Ceskoj, Rumunjskoj, Mađar- Obranio je 1923.g. na Gospo- skoj i Bugarskoj. darsko - Šumarskom fakultetu u Bio je u svezi s velikim brojem Zagrebu doktorsku disertaciju istaknutih Šumarskih znanstvenih pod naslovom "Bura i njezino zna- djelatnika raznih zemalja. čenje za poSumljavanje krsa" i tako je postao prvi doktor Šumarskih Služio se svim slavenskim i go- znanosti na tom Fakultetu. tovo svim europskim jezicima. Po želji ministara Hrvata, Niz je godina elan Odbora Ju- koji su usli u Pasic - Radicevu jugoslavenskog Šumarskog udruženja u goslavensku vladu, premješten je u Zagrebu, a od 1934. do 1936., kao Ministarstvo Suma i ruda u Beo- predstavnik Hrvata biran je za grad, iako je želio da i dalje ostane predsjednika tog udruženja. Kao na terenskom poslu. predsjednik Šumarskog udruženje U Ministarstvu je najprije daje inicijativu za izradu poprsja na dužnosti inspektora, a zatim Josipa Kozarca i Frana Kesterca- postaje sef Odsjeka za poSumlja- neka i 1936. otkriva Kozarcevo vanje - s referadom poSumljavanja uopCe, a napose poSumljavanja u poprsje na Šumarskom domu. Isto- dobno objavljuje monografiju o Jo-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 41 sipu Kozarcu i sav prihod daje za Univerzi Tucumanu profesor sil- pokriće troškova oko izrade poprsja. vikulture i direktor Instituta za Na Beogradskom univerzite- silvikulturu. tu bio je zaposlen do sloma Kra- Tu ga 16.111.1964. zatice i smrt ljevine Jugoslavije 1941.g. kad od- te je sahranjen na tamošnjem groblju. lazi u Zagreb, gdje najprije radi u Prof. dr. sc. J. Balen plodan Ministarstvu Suma i rudnika, a poje pisac. Kao gimnazijalac u đač- tom je župan Županstva pri Pog- kom listu Luč objavio je prvu svo- lavniku. ju pjesmu, a suradnja u Pobratimu G. 1942. preuzima i predava- i Mladoj Hrvatskoj tekla je pod nja predmeta zaštita Suma na Gos- pseudonimom. podarsko-Sumarskom fakultetu u Prvi njegov stručni članak Zagrebu, koje zadržava i kad je "Pretvaranje čistih bukovih sasto- imenovan za ministra u Vladi jina u mješovite bukovo-hrastove NDH. Budući da je ubrzo reorga- sastojine" objavio je kao student u nizirana Vlada, u mjesecu listopa- Bum. listu. Stalni je suradnik Sum. du, prof. dr. sc. J. Balen postao je lista pa je u njemu do 1941.g. ob- ministar Narodnoga gospodarstva, javio 35 priloga. Surađivao je i u koje je obuhvaćalo poslove poljo- "Narodnoj Sumi", u "Almanahu jad- djelstva, Sumarstva, rudarstva, obr- ranske straže" u Silva mediteran- ta, veleobrta, trgovine i prehrane. nea" (na francuskom), u 'Lovacko- I kad je nakon godinu dana po- ribarskom vjesniku", u zbornicima novno reorganizirana vlada i osno- "Pola stoljeća Šumarstva" i "Le vano Ministarstvo Sumarstva i ru- Karst Yougoslavie". Od 1941. do darstva, na celu mu je prof. dr. sc. 1945.g. objavio je članke u 13 ča- Josip Balen, na kojem mjestu osta- sopisa i novina, u "Hrvatskom je do kraja NDH, kada odlazi u gospodarstvu", "Hrvatskom naro- Argentinu. du" i "Spremnosti". U Šumarskoj se praksi naročito bavio pitanjem uz- U Argentini zaposlio se u Mi- goja Suma. nistarstvu za agrikulturu i stočar- stvo u svojstvu tehničkog savjetni- Prof. dr. sc. J. Balen jedan je ka u Direkciji Suma. Budući da je od hrvatskih vrhunskih Šumarskih vec ranije sudjelovao pri izradbi stručnjaka koji je hrvatsku Šu- jugoslavenskog zakona o Sumama, marsku znanstvenu misao prezen- prihvatio se istog posla i u novoj tirao svijetu, a sam je bio i ug- domovini. ledan svjetski Šumarski stručnjak. Godine 1956. pozvao ga je Iz poznatih političkih razlo- Universidad Austral de Chile u ga, o Josipu se Balenu nije smjelo Valdiveu i on odlazi u Chile, gdje govoriti niti koristiti njegove knji- je imenovan direktorom Fakulteta ge, stoga je Šumarski fakultet Sve- Ingenieria Forestal i predstojni- učilišta u Zagrebu na Danu Fakul- kom Katedre za Silvikulturu, Po- teta 1995. javno rehabilitirao ovog litiku i Dendrologiju. Istodobno je izvanrednoga Šumarskog stručnjaka. i direktor Instituta za silvikulturu i poSumljavanje. BADOVI U Chileu ostaje do 1960.g. ka- Pretvaranje čistih bukovih sastojina u da se vraCa u Argentinu preuzima- mješovite bukovo - hrastove sastojine. S.L. jući kolegije dendrologije i Šumar- 1915. ske pedologije na Fakultetu Inge- Transverzalna želj. pruga Bihač-Oto- čac-Senj. J.S. br. 41, Zagreb 1921. nieria Forestal Universitat Na- Bura i njezino značenje za pošumljen je tional de Cordoba, a zatim je na Krsa. Disertacija, Senj, 1922.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 42

Produkcija sjemena crnog bora u po- Josip Kozarac, o 30 godišnjici njegove dručju kr. nadzornistva za poSumljavanje smrti. S.L. 1936., 1-104. prim Krasa u Senju. S.L. 1922., 587-591. Šumski rasadnici. Zemun, 1938., 1-200. Tužne prilike u jednom našem kraju. Nauka o sumi O. F. Morozova. Zemun LBV 9/10,1924., 98-101; 11/12,121-126. 1940. Za unapređivanje naših krajeva. Ibid. Prilog određivanja sjetve kod Cetinja- 1925., 3, 37-41; 4, 59-64. ra. S.L. 1940., 7-11. Iz sumskog vrta. S.L. 1925., 179-181. Josip Kozarac kao sumarski stručni Organizacija rada poSumljavanja krsa. pisac. S.L. 1941., 342-347. S.L. 1925., 710-719. Pogledi na sumsko gospodarstvo Fin- PoSumljavanje krsa i goleti. P.S.S., Za- ske. S.L. 1942., 15-17. greb 1926., 332-354. Pred podizanjem tvornice celuloze. PoSumljavanje krsa sjetvom. S.L. 1927., S.L. 1944., 125-126. 122-129. Podizanje suma na krsu resurekcijom. LITEBATUBA S.L. 1927. 287-294. S.L. 1921., 93., 1942., s. 273, 274, 1943., Dioba golog krsa. S.L. 1927., 454-462. 303, 328., 1979., s. 42-43., 1993., s. 212. O klimatskim faktorima na krsu i nji- Borosić, J.: SIS, s. 9, 26,133,135. hovom odnosu prema vjestackom zasumlja- Uz pedesetu obljetnicu prof. dr. ing. van ju. S.L. 1928., 463-478. Josipa Balena. S.L. 1941., 167-172. Elements Climatiques du Karst et Kauders, A.: Šumarska bibliografija I. leur Eelation a u repeuplement. Le Karst *** Šumarska nastava 1860-1960. Yougoslavie, p. 28-43, Zagreb, 1928. FrkoviC, A.: Bibliografija LBV. Hr- Tehnik du repeuplement - Le Karst vatski lovački savez, Zagreb, 1993. Yougoslavie, Zagreb, 1928., p. 85-99. Hranilović, S. i Piskorić, O.: Doprinos O proredama. Zagreb, 1929., 1-222. hrvatskih šumara argentinskom sumar- Tehnika zasuml javan ja krsa. S.L. 1929., stvu s biografijom sestorice šumara. S.L. 164-176, 222-224. 11-12,1995., 415-427. O proredama I. Zagreb, 1929. S.L. Piskorić, O.: Balen, Josip, HBL 1, 1929., 508 1983., s. 387. O proredama. S.L. 1930., 25-28. Zakon o sumama, (sa Segedin, S.). Be- ograd 1930. BALENOVIĆ, Marina, (Bjelovar, Nas goli krs (Gospodarska pitanja s 11.YIII.1968.), dipl. ing. Sumarstva, naročitim obzirom na poSumljavanje). Za- (vid. POPIJ AC). greb, 1931., 1-311. O probirce. L.P.X, 199-200, Pisek, 1931. Šumarstvo je upisala na Š.F. Sumsko sjemenje. S.L. 1932., 500-511. u Zagrebu l.X.1987.g. Diplomirala La question du reboisement du Karst je 17.XII.1992.g. iz kolegija isko- denude an Yougoslavie. Bulletin de la Sil- va Mediterranea, VIII. Anće, p. 5. Firenze, riscivanje Suma napisala je i obra- 1933. nila diplomski rad "Primjena elek- O rogovlju u vrsta jelena (Cervidae). troničkog računala u iskoriscivanju LBV 1934., 5, 202-212; 6, 276-285; 7, 320-329; 8, 371-382; 9, 414-419; 10, 464-481; 11, 514- Suma u Upravi Suma Bjelovar ". 522. - Ibidem 1935., 1, 23-25; 2, 62-74; 3, 122- 126; 4, 174-181; 6, 257-264; 8, 361-364; 9, 400- BALIć, Ivan, vid. 5. knj. 497; 10, 445-453. - Ibidem, 1936., 1,15-21. Prilog poznavanju naših mediteranskih suma. S.L. 1935. BALIć, Mehmed, iz Kozarca kod Drugi prilog poznavanju naših mediteranskih suma. S.L. 1937. Prijedora (BiH), dipl. Sum. inženjer. Povodom izvještaja odsjeka za su- Šumarstvo je studirao na marstvo kr. ban. uprave dravske banovine Šumarskoj akademiji u Zagrebu u za god. 1935., 198-206. Die Karstaufforstungsfrage in Jugo- trajanju od četiri godine. Apsol- slavien und ihre Orundlage. (La question virao je na GŠF skol. god. 1920.-21., et les bases du reboisement du Karst en a diplomirao 24.YII.1922. U toku Jugoslavie). Ile Congres international de II. svjetskog rata bio je zaposlen u Sylviculture, III, Volume, pag. 284-290, Budapest, 1936. Tuzli, a bio je i elan HŠD. Pogledi na sumarstvo Bugarske. S.L. 1936., 1-26, 67-124, 219-262. BALICEVIĆ, Ante, vid. 5. knj.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 43

zalije. Po nacionalnsti je Mađar, državljanstvo hrvatsko, rimokato- ličke vjeroispovijesti. Potječe iz trgovačke obitelji. Osnovnu je Školu završio u rodnom mjestu Su- zi 1945.g„ a gimnaziju u Osijeku 1952.g. Poljoprivredno - Šumarski fak. studirao je u Zagrebu i na njemu je apsolvirao skol. god. 1956./57. i diplomirao 21.VII.1959.g. Nakon diplomiranja (14.X.1959.) zaposlio se u PIK "Belje" na radnom mjestu referenta za uzgoj na BALINT, Emil (Suza, Kneževi kojem je mjestu bio do odlaska na Vinogradi, Hrvatska 17.VII.1969.) odsluženje vojnog roka. Po povrat- dipl. ing. Sumarstva. ku iz vojske zaposlio se u Poljo- Sin je Tibora i Ruže r. He- privredno - Šumarskoj komori u gedus. Hrvat, katoličke vjeroispo- svojstvu tajnika za Sumarstvo (5. vijesti. Potječe iz Šumarske obite- XII.1961.). U Sumsko-poljoprivred- lji. Otac mu je dipl. ing. Sumarstva. nom kombinatu Koprivnica, Šuma- Živi u Cemernici. Osnovnu je Ško- rija Repas, zaposlen je 1.VII.1962. lu završio u Kloštru Podravskom kao referent za uzgoj i zaštitu Suma. 1983., a srednju u Odgojno-obra- Kad je osnovana Šumarija Kloš- zovnom centru za Sumarstvo u tar Podravski (1.VI.1965.), postav- Karlovcu 1987. ljen je za njenog upravitelja i na Šumarstvo je studirao na Š.F. tom radnom mjestu proveo je naj- u Zagrebu gdje je i diplomirao veći dio radnog staža. 1.IX.1983.g. 1994. godine. Zaposlen je na rad- raspoređen je na radno mjesto re- nom mjestu revirnika pripravnika. ferenta za uzgoj i investicije Suma u Đurđevcu. 29.1.1993., odlazi u invalidsku mirovinu.

BALINT, Tibor, mlađi, (Suza, Be- li Manastir, 2.III.1964.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Tibora i Ruže r. Hege- dus. Hrvat, katolik. Potječe iz Šu- marske obitelji. Otac mu je dipl. ing. Sumarstva, a majka službenica. Osnovnu je Školu pohađao i zavr- šio u Kloštru Podravskom. Sred- nju je školu završio u Zagrebu 1981.g. u Građevinskom školskom centru "Zvonko Brkic". Šumarstvo je studirao na Š.F. BALINT, Tibor (Suza, Beli Ma- u Zagrebu. Diplomirao je 1989.g. nastir, Hrvatska 9.1.1933). Poslije diplomiranja priprav- Sin je oca JanoSa i majke Ro- nički je staž obavio u Šumariji

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 44

Koprivnica na uzgajanju Suma. Na- Pripravnički staž obavio je u kon toga zaposlio se kao poslovođa, Šumariji Petrinja, a zatim je osam također na uzgajanju Suma, u Šu- godina radio u Šumariji Hrvatska mariji Đurđevac. Zbog pomanjka- Dubica na poslovima poslovođe Sum- nja radnog mjesta za diplomiranog skih radova i pomoćnika upravi- inženjera, nakon reorganizacije Su- telja Šumarije. Nakon toga prešao marstva u Republici Hrvatskoj je u Š.G. Sisak gdje je u Radnoj 1991.g. prešao je na radno mjesto zajednici bio 12 godina rukovo- tehnologa za uzgajanje Suma u So- kolovcu kod Koprivnice, ali tu se ditelj službe za nadzor, projektira- zadržao kratko vrijeme jer mu se nje i investicije. Od 1991. zaposlen pružila mogućnost da se, uz rje- je kao stručni suradnik u proiz- šenje stambenog problema, prem- vodnom odjelu na poslovima gra- jesti u Šumariju Križevci na rad- đevinarstva i iskoriscivanja Suma no mjesto revirnika. u Šumariji Sisak. Član je HŠD. Prisustvovao je stručnim seminarima kao npr. onom na Brijuni- BALZAR, Franjo (Breza, Visoko, ma 1993.g. BiH, 13.XII.1913.) dipl. ing. Sumar- Član je HŠD. stva. Sin Vojtjeha i Franciske, Hr- vat, rimokatolik. Potječe iz fakul- BALKOVSKI, Aleksandar, iz Ru- tetski obrazovane obitelji. Otac sije, dipl. ing. Sumarstva. mu je bio rudarski inženjer. Os- Šumarstvo je studirao na Gos- novnu je školu završio 1933. u Tuz- podarsko-Sumarskom fakultetu Sve- učilišta u Zagrebu. Apsolvirao je li, a srednju 1936.g. skol. g. 1925.-26., a diplomirao 25. Počeo je studirati u jesen 1932. VI.1928.g. godine na Poljoprivredno - Šumar- Nakon diplomiranja nije se skom fakultetu u Zagrebu, gdje je vratio u Rusiju, vec je radio ponaj- i apsolvirao skol. god. 1935./36., a više u hrvatskom Sumarstvu. Sa- diplomirao je na Šumarskom od- čuvao se podatak da je u toku II. sjeku 10.X.1938. svjetskog rata bio zaposlen u No- Nakon diplomiranja zapos- voj Gradiški i da je bio elan HŠD. len je u Sarajevu, pa u Foči, Za- vidovicima, Banja Luci i na kraju LITEBATUBA u Sisku gdje je i preminuo. Borosić, J.: 8IS, s. 6. Sudjelovao je na stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu (London, Bukurešt, Mtinchen). BALTIĆ, Petar (Donje Selište, Glina, 12.YII.1942.) dipl. ing. Sumar- stva. Sin Bogdana i Ljubice r. Ba- BAMBIĆ, Drago, iz Zagreba, dipl. kic. Po nacionalnosti je Srbin, pra- ing. Sumarstva. voslavne vjeroispovijesti. Rodite- Šumarstvo je studirao na Po- lji su mu bili poljoprivrednici. Os- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu novnu je školu završio u Glini u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. god. 1956.g„ a Srednju Šumarsku školu 1941.-42. i zaposlio se u Zagrebu. u Karlovcu 1960.g. Studirao je Sumarstvo na Š.F. BAN, Dario, (Nova Gradiška, 11. u Zagrebu gdje je diplomirao 1967.g. XI.1956.), dipl. ing. Sumarstva.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 45

Sin Antuna, dipl. ing. strojar- nim objektima. Na tom radnom stva. Hrvat. Završio je srednju Šu- mjestu ostaje do kraja 1969.g. U marsku Školu. travnju 1970.g. prelazi na hortikul- Šumarstvo je otpočeo stu- turne radove u poduzeće "Unikum", dirati na Š.F. u Zagrebu 1.X.1984. a potom u "Zrinjevac" u Zagrebu, Diplomirao je na istom Fakultetu gdje se i sada nalazi. 20.YII.1992. Iz kolegija iskoriSći- vanje Suma napisao je i obranio BANDULA, Zdenko, (Zagreb, 23. diplomski rad pod naslovom "Nor- IX.1961.), dipl. ing. Sumarstva. miranje proizvoda u iskorisciva- Sin Vojislava, po zanimanju nju Suma". službenika. Hrvat. Srednju Šumar- sku Školu završio je u Karlovcu 1980.g. Iste je godine u jesen otpo- čeo studirati Sumarstvo na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 9.II.1987.g. iz uređivanja Suma. Tema diplomskog rada glasila je: "Mogućnost pejzažno-prostornog uređenja okoline turističkih objekata na pod- ručju N.P. Plitvička jezera".

BANDIć, Stjepan, (Ružici, Grude, BiH,21.1.1934.), dipl ing. Sumarstva. Sin Mate i Mare r. Zadro. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu je školu pohađao u Ružicima i Ši- rokom Brijegu (1946.-1949.), a Sred- nju Šumarsku Školu završio je u Mostaru 1953.g. Po završetku srednje škole zaposlio se ljeti 1953.g. u Tomislav- gradu u Šumariji kao referent za iskoriscivanje Suma, gdje ostaje do BANIC, Sasa, (Rijeka, 16.YII.1965.), mjeseca listopada 1955.g. kada od- dipl. ing. Sumarstva. lazi na odsluženje vojnog roka. Od Sin oca Mile i majke Kate r. travnja 1957. do listopada 1959.g. Tomasevic. Hrvat. Katolik. Otac zaposlen je u Zavodu za uređiva- mu je elektrotehničar, a majka mr. nje Suma u Sarajevu, u svojstvu farmacije. Osnovnu je Školu zavr- taksatora. šio u PeruSiCu u Lici 1980.g„ a U jesen 1959.g. upisuje studij COUO "Nikola Tesla" (matematic- na Šum. fakultetu u Sarajevu, na ko-informaticki smjer) u Gospiću kojem diplomira u travnju 1964.g. i 1984. godine. zapošljava se u Građ. pod. "Herce- Šumarstvo je studirao na Š.F. govina", sektor, niskogradnje na raz- u Zagrebu. Diplomirao je 1991.g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 46

Po završetku studija zapoš- Sin Ante i Mande rođ. Maric. ljava se u Upravi Suma Gospić na Hrvat, katolik. Roditelji su mu bi- poslovima uređivanja Suma. Na- li zemljoradnici. Osnovnu je Školu kon pripravničkog staža prelazi u pohađao i završio u Glavicama kod Šumariju PeruSiC na mjesto po- Sinja 1955.g., a Srednju Šumarsku moćnika upravitelja Šumarije, a školu u Splitu 1959. nedugo zatim i na mjesto upravi- Šumarstvo je studirao na Š.F. telja Šumarije, na kojem mjestu u Zagrebu, gdje je i diplomirao ostaje oko dvije godine, a onda 1967.g. prelazi u Srednju Šumarsku Školu Zaposlio se nakon diplomira- u Karlovac, gdje je zaposlen kao nja najprije u Trgovačkom podu- predavač stručnih predmeta: geo- zeću "Šuma" u Zagrebu (1969.) gdje dezija, Šumske komunikacije, lov- je bio sef Odjela za drvo. 1975.g. stvo i tehničko crtanje. otišao je u Sinj i zaposlio se kao Godine 1992. prisustvovao je komercijalni direktor u Drvodjel- stručnom skupu "Ekologija-umira- skom poduzeću "Naprijed". Od 1977. nje Suma", koji je održan u Senju. godine upravitelj je Šumarije Sinj četiri godine, a od 1981. do danas BANIN, Vladimir, iz Rusije, dipl. radi kao revirnik u istoj Šumariji. ing. Sumarstva. Šumarstvo je studirao na Go- BARANOVIĆ (MARAS), Jasen- spodarsko - Šumarskom fakultetu ka, (Osijek 24.X.1944.), dipl. ing. Su- u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. marstva. 1928.-29., a diplomirao 10.X.1930.g. Kćerka Nikole. Hrvatica. Po- tječe iz službeničke obitelji. Gim- BANJANIN, Zdravko, (Samobor, naziju je završila u Šibeniku. 24.YIII.1964.), dipl. ing. Sumarstva. Šumarstvo je studirala od 1. Sin DuSanov. Srpske narod- X.1963. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- nosti, hrvatskoga državljanstva. Po- mirala je 13.1.1971. godine. tječe iz cinovnicko-radnicke obitelji. Osnovnu je Školu završio u Sa- BARBARIC, Srećko, (Zagreb, Med- moboru, a Srednju metalsku u Za- vescak, 21.X.1952.), dipl. ing. Sumar- grebu 1983.g. stva. Studirao je Sumarstvo na Šu- Sin Branka i Blaženke r. Ba- marskom fakultetu Sveučilišta u risic. Hrvat. Potječe iz činovničke obitelji. Osnovnu je školu završio Zagrebu l.X.1983.g. Diplomirao je, 1968., a gimnaziju 1971.g u Ivanic- odsluživSi i vojnu obavezu među- gradu. vremeno, 16.YII.1993.g. Napisao je Šumarstvo je studirao na Šu- diplomski rad iz područja Šumska marskom fakultetu Sveučilišta u transportna sredstva pod naslo- Zagrebu. Diplomirao je 1982.g. vom "Odnos prostornog plana Sum- Poslije diplomiranja, od 1983. skih cesta i gospodarenja Sumama zaposlen je u Šumariji Novoselec. g.j. >Žumberak - Novoselska Gora< Revirnik je u G.J. Marca. Šumarije Samobor". BARBERIC, Đuro, iz Koprivnice, BARAć, Davor - Mate, (Glavice, dipl. ing. Sumarstva. Sinj, Hrvatska, 11.11.1940.) dipl. Šumarstvo je studirao na Po- ing. Sumarstva. ljoprivredno-Sumarskom fakultetu

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 47 u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1938.-39., a diplomirao 9.X.1939.g.

BARBIĆ, Martina, (Zagreb, 21.1. 1968.), dipl. ing. Sumarstva. Kćerka Frane i Nede r. Bi- . canic. Hrvatica, katoličke vjeroispovijesti. Otac joj je visokokvalifi- cirani električar, a majka operator u AOP-u HE "Peruca" Sinj. Osnov- nu i srednju školu CUO "10. kolo- voz" - kemijski smjer, završila je u Sinju 1986.g.

BARlCEVIĆ, Branimir, (Jaseni- ce, Obrovac, 4.1.1960.), dipl. ing. Su- marstva. Sin Ivana-Luke. Hrvat. Šu- marstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 21.XI.1989.g. iz područja uređivanje Suma. Tema diplomskog rada bila je "Uređi- vanje Suma u N.P. Paklenica". U svojstvu pripravnika prvo zaposljenje dobija 15.VII.1991.g„ po odluci Uprave Suma Split, u Šu- mariji Šibenik. Bio je zaposlen Šumarstvo je studirala na mjesec dana kad odlazi u Hrvat- Šumarskom fakultetu Sveučilišta sku vojsku kao dragovoljac nakon u Zagrebu. Diplomirala je 1992.g. sto su mu četnici spalili i razorili iz područja dendrometrije, napi- rodno mjesto Jasenice. savSi i obranivši diplomski rad Od 1.VIII.1992.g. nastavlja pod naslovom "Izmjera Sume u službu u Šumariji Zadar. zemljama srednje Europe". Kad je završio pripravnički staž, radi na poslovima uređivanja Poslije diplomiranja zaposli- Suma na području Šumarije Zadar, la se kao revirnik pripravnik pri gdje ostaje do 30.IX.1995.g. Šumariji Sinj, a zatim kao po- Nakon vojne akcije "Oluja" moćni taksator u Upravi Suma HV i oslobođenja okupiranih pod- Split. Nakon sudjelovanja u izra- ručja ljeti 1995., od 1.X.1995. obna- di Sumsko-gospodarske osnove G.J. ša dužnost upravitelja Šumarije "Šakrija rat" unaprijeđena je na Obrovac. mjesto taksatora u Odjelu za ure- đivanje Suma Uprave Suma Split. BARlCEVIĆ, Dario, dipl. ing. Su- BARBIC, Vencislav, dipl. ing. Sum. marstva. Šumarstvo je studirao na Šu- Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu marskom fakultetu u Zagrebu. Di- 1994.g. plomirao je 1994.g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 48

BARlCEVIĆ, Marija, (Jesenice, Izuzimajući dvogodišnje nje- Obrovac, 2.V.1964.), dipl. ing. Sum. govo službovanje kao općinskoga Kćerka Martina. Hrvatica. Ži- Šumara u Cerevicu, Barisic je pro- vjela je u Gospiću. veo svoj radni vijek kod petrova- Nakon završene ekonomske radinske imovne općine i to: od 1875. - 1885.g. kao Šumar u Klenku, škole, upisala je Sumarstvo na Š.F. a nadalje do 1900.g. bio je nadsu- u Zagrebu l.X. 1983.g. Diplomirala mar procjenitelj; od 1900. do smrti je 22.V.1989.g. iz uređivanja Suma. 1908. bio je upravitelj Gospodar- Napisala je i obranila diplomski stvenog ureda i to najprije kao Su- rad pod naslovom "Sadašnje stanje marnik, a od 27.1.1908.g. kao nadsu- i problemi park-Sume Jasikovac, marnik. Gospić". Bio je načitan praktičar i te- oretičar Sumarstva. BARlSlĆ, Pavle, (Londžica, Sla- U praksi je najprije posvetio vonija, 1848,-Mitrovica, 1.XII.1908.), pozornost neracionalnom korište- nadsumarnik i upravitelj gospodar- nju Suma, naročito hrastovine. U stvenog ureda. tome je uspio. Osnovnu je Školu polazio u Bio je aktivan elan Hrvatsko- rodnom mjestu, građansku u No- slavonskog Šumarskog društva, (O. voj Gradiški, a peti i šesti gimna- Piskorić). zijski razred u Novom Sadu. Na- kon toga završio je gospodarstvo u BADOVI Križevcima, ali stupivSi u praksu, Oblici i dimenzije liesa za trgovinu. opredijelio se za Sumarstvo pa se S.L. 1888. s. 3-9,125-136. vratio u Križevce i završio i Su- Studija o nestajanju tresla u oguljenoj marstvo. kori. S.L. 1885., s. 5-8. U Križevcima je osnovao Procjena oblovine. S.L. 1887., s. 11-15. Šumska privreda na svjetskoj izložbi društvo "Plug" kojemu je bio prvi u Parizu 1889. S.L. 1890., s. 19-33, 62-80, predsjednik. 119-128,166-178, 208-216. U Šumarskom listu objavlju- Nacrt za reviziju gospodarstvenih osje 1879.g. te od 1885. do 1900.g. dva- nova petrovaradinske im. obeine. S.L. 1896. s. 1-17. naest članaka te četiri manja pri- Šumarske viesti sa milenijske izložbe loga. Obrađuje pitanja iz uzgaja- u Budimpešti. S.L. 1896., s. 257-272, 323- nja, uređivanja i iskoriscivanja Su- 334, 389-406. ma, a opširno je prikazao Šumarski Jos jedan osvrt na jesenasnje velepro- dio Milenijske izložbe u Budim- daje u Posavini. S.L. 1898., s. 139-146. Bilješke s izložbe. S.L. 1899., s. 294-301. pešti (1896.), te "Šumsku privredu Sušenje bukovih suma. S.L. 1933., s. na Svjetskoj izložbi u Parizu 1889. 178-187. godine", sto je objelodanio i kao poseban otisak. Po jedan članak LITEBATUBA objavio je i u Forstwirtschaftliches Metlas, J:. Barisic Pavle. S.L. 1909., s. Blatt (1879.), Oest. - Ung. Central- 81-90. blatt ftir "VValderzeugnisse i u Echo Metlas: Barisic P. (1848-1908). P.S.S., s. forestier. Pisao je i za nestručnja- 122-127, Zagreb, 1926. ke u novinama Glas naroda (1872.- Kauders, A.: Šumarska bibliografija. Zagreb, 1948. 1874.), Gospodarskom listu i u Ag- Piskorić, O: Barisic Pavle, HBL. 1., s. 470. ramer Zeitungu. G. 1883. izdao je u *** S.E. I, JLZ Zagreb, 1980., s. 73. Mitrovici popularnu knjižicu Na- *** SL 1984., s. 249-251. Sa oranica, kako je postala i od če- *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 702, 709, ga je složena. 711, 712, 719.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 49

BARlSlĆ, Simo, (Đakovo, 7.IV. Osnovnu je Školu završio u 1966.), dipl. ing. Sumarstva. Ivanskoj 1978.g„ a srednju Šumar- Sin Matin. Hrvat. Potječe iz sku školu u Karlovcu 1982.g. seoske obitelji. Srednju Šumarsku Šumarstvo je studirao na Šu- Školu završio je u Karlovcu 1985.g. marskom fakultetu Sveučilišta u Šumarstvo je upisao na Bum. Zagrebu. fakultetu Sveuc. u Zagrebu l.X. Diplomirao je 10.XII.1987.g. 1985., a diplomirao je 3.XI.1993.g. iz uređivanja Suma. Izradio je i Napisao je i obranio diplomski rad obranio diplomski rad pod nas- iz dendrometrije pod naslovom lovom "Zelenilo Bjelovara u pros- "Trend debljinskog prirasta zdra- tornim planovima". vih i oštećenih stabala hrasta kit- G. 1992. upisao je i poslije- njaka u G.J. Sjeverni Dilj, Šumari- diplomski studij iz znanstvene or- je Đakovo". ganizacije i ekonomike Sumarstva, Zaposlen je kao revirnik u a naslov magistarskog rada glasio Šumariji Đakovo, U.Š. Osijek. je "Organizacija rada na Šumskom reviru". BARIŠIĆ, Tomislav, (Mrkonjic Nakon završetka studija za- grad, BiH, 19.1.1928. - Zagreb, 6.1. poslio se kao pripravnik u R.J. 2001.), dipl. ing. Sumarstva. Građevinarstvo, Uprava Suma Bje- Sin Mirka, po zanimanju lovar, gdje se zadržao deset mje- službenika. Hrvat. Realnu gimna- seci, a preostala dva mjeseca bio je ziju završio je u Zagrebu. u Odjelu za uređivanje Suma pri Šumarstvo je upisao na Po- U.Š. Bjelovar. Po isteku priprav- ljoprivredno - Šumarskom fakulte- ničkog staža nije radio četiri mje- tu l.X.1946.g„ a diplomirao je 27.11. seca, a onda je prihvatio posao tak- 1952.g. Nakon diplomiranja zapos- satora sa srednjom stručnom spre- lio se izvan Hrvatske. mom na vrijeme od godinu dana. S promjenom političkog režima dobio je stalan posao s odgovaraju- ćom stručnom spremom, isto kao taksator, u Odjelu za uređivanje Suma. G. 1991. prešao je raditi na radno mjesto revirnika u Šumariji Ivanska, gdje je radio do zaklju- čenja Leksikona (1995.). Član je H.Š.D.

BARTOVĆAK, Dragutin, (Gola, Koprivnica, 7.VI.1932.) dipl. ing. Su- marstva. Sin Juraja i Elizabete r. Ko- pricanec. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio službenik, a majka do- BARTOLĆIĆ, Josip, (Srijedska, maćica. Osnovnu je Školu završio u Čazma, Hrvatska, 2.1.1963.), dipl. Bjelovaru 1943.g. Državnu realnu ing. Sumarstva. gimnaziju pohađao je u Bjelovaru Sin Ivana i Marije r. Štivan. i maturirao 1951.g. Hrvat, katolik. Otac mu je kva- Šumarstvo je studirao na Po- lificirani radnik-poljoprivrednik, ljoprivredno - Šumarskom fakulte- a majka domaćica. tu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvi-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 50 rao je skol. god. 1954.-55., a diplo- radničke obitelji. Osnovnu školu mirao l.X.1955.g. završio je u mjestu Sveti Ilija kod Varaždina 1950.g„ a gimnaziju u Varaždinu 1958.

Poslije diplomiranja započeo je raditi u Lovno-Sumskom gospodarstvu "Košutnjak" - Bilje u Ba- Studirao je Sumarstvo na Š.F. ranji (1955.-56.). Bio je upravitelj Šumarije u Cemincu (sada Beli u Zagrebu. Diplomirao je 1963.g. Manastir). Nakon diplomiranja zaposlio God. 1957. dolazi u Bjelovar, se u Šumariji Čakovec (1963.) u ko- gdje radi u Sekciji za uređivanje joj je ostao do danas. Suma, a 1959.g. premješten je za Upravitelj je Šumarije Ča- upravitelja Šumarije Ivanska koja kovec i živi u Čakovcu. je bila u sastavu Šumsko-privrednog poduzeća "Mojica Birta" Bjelo- BARULEK, Marijan, (Varaždin, var. Na tom je mjestu ostao tije- 5.V.1951.), dipl. ing. Sumarstva. kom 1960.g. Sin Rudolfa. Hrvat. Potječe Od 1961. stalno je zaposlen dugi niz godina kao referent za uz- iz radničke obitelji. Gimnaziju je goj Suma u Š.G. Bjelovar, a 1985.g. završio u Varaždinu, a Š.F. u Za- unaprijeđen je za savjetnika za uz- grebu. Šumarstvo je započeo studi- goj Suma u istom poduzeću. Zbog rati l.X.1970.g„ a diplomirao je 5. narušenog zdravlja 1988.g. odlazi u VII.1978.g. invalidsku mirovinu i seli se u Za- greb. BARUN, Petar, iz Lusnica, Livno, Od početka 1991. god. do kra- BIH, dipl. ing. Sumarstva. ja 1995.g. bio je povremeno elan Šumarstvo je studirao na Po- stručnih komisija Ministarstva poljoprivredno-Sumarskom fakultetu ljoprivrede i Sumarstva za pregled u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. god. izrađenih elaborata redovnih i iz- vanrednih osnova gospodarenja gos- 1959.-60., a diplomirao 22.XII.1962. podarskim jedinicama. BASANOVIC, Antun, (Sibinj, Slav. BARULEK, Josip, (Žigrovec, Va- Brod, 11.XI.1943.), dipl. ing. Sum. raždin, 7.V.1939.) dipl. ing. Sum. Sin Marijane. Hrvat. Potječe Sin Josipa i Ljubice r. ErSeg. iz obrtničke obitelji. Gimnaziju je Hrvat, katolik. Potječe iz zemljo- završio u Slav. Brodu.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 51

Šumarstvo je upisao na Š.F. u Wunschelrute. Zagreb, 1908. Zagrebu l.X.1963.g. Diplomirao je LITEBATUBA 5.VII.1972.g. *** Teodor Basara. S.L. 1911., s. 350-352. *** Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860- 1960, Zagreb, 1963. BASARA, Teodor, (Adasevci, Sri- Baranac, S.: Sumsko gospodarstvo imov- jem, 1854. - Glina, 26.V.1911.), nad- nih opstina. Beograd, 1933. Sumarnik. Piskorić, O.: Teodor Basara upravitelj Nakon osnovne škole polazio Gospodarskog ureda Prve banske imovne je realku u Srijemskoj Mitrovici, općine. Portreti, S.L. 9-10,1982., s. 403-406. odakle je prešao u kadetsku školu u Zagrebu. Poslije završene kadet- ske škole bio je dodijeljen geodet- BASHA, Verdet, iz Albanije, dipl. skoj grupi koja je imala zadaću ing. Sumarstva. premjer hrastovih Suma u Spac- Šumarstvo je studirao na Po- vanskom bazenu namijenjenih ve- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu leprodaji u korist Krajiške inves- u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. ticijske zaklade. 1941.-42., a diplomirao 26.111.1943. godine. U vojnoj službi nije dugo ostao, jer je već 1874.g. apsolvent Gos- podarsko - Šumarskog učilišta u Križevcima. U međuvremenu oba- BASIć, Đuro, iz Gospića, dipl. ing. vio je praksu na imanju kneza Sumarstva. Odeskalchi-ja u Iloku. Studirao je Sumarstvo na Po- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu U Šumarskoj struci zaposlio u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. se kod Petrovaradinske imovne 1952.-53., a diplomirao 19.II.1955.g. općine, u Šumariji Klenak, a 1887. u zvanju nadSumara preuzima mjes- to upravitelja gospodarskog ureda Prve banske imovne općine u Glini gdje je ostao do smrti, dakle 24 godine. Iz ljubavi prema struci zaposlio se u siromašnom i nerazvi- jenom području. Uspio je sanirati teško stanje u Glini i 1909. sagraditi uredsko- stambenu kuću. Osim rada na stje- canju prava vlasništva nad uzurpi- ranim površinama, mnogo je ura- dio na poSumljavanju. Objavio je i nekoliko članaka u Šumarskom listu i u zagrebač- BASTJANCIĆ, IVO, (Karlovac, 1908. kom časopisu "Novo sunce". -Zagreb, 7.1.1982.), dipl. ing. Sum, vi- BADOVI si stručni suradnik i savjetnik. Apsolvirao je skol. g. 1931.-32., Olas šumara iz Banovine. S.L. 1891., s. a diplomirao na Šumarskom od- 283-286. jelu Poljoprivredno-Sumarskog fa- Ciklon u Banovini. Ibid. 1893., s. 276- 280. kulteta u Zagrebu 1934.g. Uspomene. Ibid. 1906., s. 165-167. Mamutovac drvo budućnosti? Ibid., s. G. 1935.-36. nastavnik je kore- 165-167. petitorija "LopaSić" u Karlovcu, za-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 52 tim na konsignaciji G.J. 'Garjevi- skih stručnjaka recenzirani su i ca" Šumarije Novoselec-Križ. God. zabilježeni u stranim časopisima. 1937. na uredajnim je radovima u Na engleski jezik prevodio je Sumi ZZ "Novi zagon", Novi Vino- cak i cijele udžbenike. Na engles- dol, a od 1937.-1939. kod Privreme- ki, njemački, francuski, pa cak i lane državne uprave ekspropriranih tinski preveo je oko 1000 znanstve- Suma Delnice. Od 1939.-1943. radi nih i stručnih radova, referata, iz- kod Direkcije Suma Brodske imov- vještaja, projekata i si. ne općine u Vinkovcima. G. 1943. "Taj njegov rad ostat će zapi- upravitelj je Šumarije Daruvar, a san vječito na fakultetu, i tako je 1944.g. na radu je u Šumariji "Trs- ime Ing. Bastjancica time utkano tika" u Novskoj. 1945.g. zaposlen je u razvoj zagrebačkog Šumarskog kao Šumar u KNO Zagreb, a od fakulteta", (D. Klepac). 1946.-1948. u Ministarstvu poljopri- I. Bastjancic bio je i dugogo- vrede i Sumarstva u Zagrebu re- dišnji (1953.-1979.) suradnik u "Š.L.". ferent je u Odjelu za iskorisciva- Za velik doprinos afirmaciji nje Suma, te u Odsjeku za stručnu hrvatskoga Sumarstva u svijetu i nastavu. G. 1949.-1952. u Saveznoj radu u Društvu inženjera i tehni- je planskoj komisiji i Privred- čara, Savez inženjera i tehničara nom savjetu, Saveznoj upravi za Sum. i drvne industrije Hrvatske - unapređenje proizvodnje, Odsjeku prigodom proslave l30. obljetnice za tehničku pomoć i Centru za osnivanja Hrvatsko - slavonskoga tehničku dokumentaciju u Beogradu. Sum. društva i 100. obljetnice izla- Poslije vrlo bogate, raznolike ženja "Šumarskog lista" dodijelio i plodne Šumarske prakse u Gor- mu je povelju i zlatnu medalju "za skom kotaru, Slavoniji, Ministar- primjerne zasluge u dugogodišnjoj stvu poljoprivrede i Sumarstva u i stručnoj suradnji oko ostvariva- Zagrebu i saveznim institucijama, nja ciljeva Saveza ITŠDI Hrvat- savjetnik Bastjancic - kao iskusan ske kao i za doprinos na unapređe- Šumarski stručnjak - dolazi na Š.F., nju Sumarstva i drvne industrije gdje je od 1952. do 1959.g. tajnik Hrvatske". ZIŠ -a Šumarskog odjela Poljopriv- "Ivica Bastjancic bio je Šu- redno-Sum. fakulteta u Zagrebu. mar - entuzijasta, veliki rodoljub, G. 1960. postavljen je za ru- volio je Sume, svoj rodni Karlovac, kovoditelja Šumarske knjižnice na svoju zemlju i ljude. Bio je odličan kojem radnom mjestu je ostao do prijatelj i kolega...", (D. Klepac). odlaska u mirovinu (1979.). Kao tehnički urednik "Glas- LITEBATUBA nika za Šumske pokuse" Š.F. u Za- Sum. nastava, s. 357, 374, 398. grebu uredio je osam brojeva (2692 Klepac, I).: IVICA BASTJANClĆ, dipl. stranice) toga godišnjaka. inž. sumarstva (1908-1982.), in memoriam. Učinio je mnogo za populari- S.L. 1-3,1982., s. 84-85. zaciju hrvatskoga Sumarstva u svijetu. Kao odličan i vrlo svestran Šumarski stručnjak te kao poznati BASTL, Ivan, (Dol - Suha, Mozir- poliglot uspio je sastaviti na stra- je, Slovenija, 24.IX.1932.), dipl. ing. nim jezicima takve sažetke da su Sumarstva. se stranci mogli upoznati s radovi- Sin Ivana i Angele r. Plesec. ma naših Šumarskih stručnjaka i Slovenskog državljanstva i nacio- razumjeti ih. Zahvaljujući njemu, nalnosti, rimokatolik. Potječe iz mnogobrojni radovi naših Šumar- radničke obitelji. Osnovnu je školu

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 53

završio u Mozirju 1948.g„ a Teh. Sin Josipa i Josipe, r. Hefer. srednju Solu-lesni smer u Ljublja- Hrvat, katolik. Potječe iz obitelji ni 1951.g. službenika i domaćice. Osnovnu je Zaposlio se kao tehničar i od školu završio u 1973. god., a gimna- 1951. do 1957. obavljao je razne pos- ziju 1977., obje u Orahovici. love pa je bio i vođa proizvodnje. Šumarstvo je studirao na Š.F. A onda se upisao na studij na Bum. Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao fakultet u Zagrebu i diplomirao je je 1983.g. Napisao je i obranio dip- 1961.g. lomski rad pod naslovom "Proble- matika zaštite prirode istočnog dijela Krndije i zapadnog dijela Pa- puka s osobitim osvrtom na lokalitete Jankovac i Jezero Orahovica".

Kao inženjer radio je od 1961. do 1992.g. u Lesnoj industriji GLIN - Nazarje. Tu je obavljao dužnost vođe pripreme rada, sefa zagorske proizvodnje, bio je teh- Nakon diplomiranja bio je nički direktor Lesne industrije zaposlen na mjestu referenta za Nazarje, pa direktor Lesne indus- mehanizaciju i investicije u Šu- trije Nazarje i na kraju bio je po- mariji Slatinski Drenovac, a us- moćnik glavnoga direktora. koro je postavljen za upravitelja G. 1992. otišao je u mirovinu. te Šumarije. Uslijedilo je radno Član je Društva inženjera i tehni- mjesto stručnog suradnika za ure- čara Slovenije. đivanje Suma u stručnim službama Uprave Suma Našice. BAŠIĆ, Ana, vid. KRANJĆE- Član je HŠD. i H.L.S. , a od VIĆ, BAŠIĆ, 2. knj. političkih udruga elan je H.S.P. Sudjelovao je na znatnom bro- BAŠIć, Dragomir, (Radasinci, Ben- ju stručnih savjetovanja i simpo- kovac, 8.IX.1947.), dipl. ing. Sum. zija u Zagrebu, na Brijunima, Dr- Sin Petra. Hrvat. Potječe iz veniku, Igmanu, Klagenfurtu, Mtin- radničke obitelji. Gimnaziju je za- chenu i dr. vršio u Šibeniku. BADOVI Šumarstvo je upisao na Š.F. u Zagrebu 1. X.1967.g. Diplomirao je Valorizacija prirodnih resursa loka- 17.X.1973. godine. liteta "Jankovac", "Jezero - Relac"i ostali. BAŠIć, Zorislav, (Nova Kapela, BAŠIć, Krunoslav, (Orahovica, 7. Hrvatska, 20.X.1928.), dipl. ing. Sum. III.1958.), dipl. ing. Šumarstva.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 54

Sin Matije i Adele r. Kovač. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu bili službenici. Osnovnu je Ško- lu završio u Novoj Kapeli 1939.g„ a gimnaziju u Novoj Gradiški 1947.g. Šumarstvo je studirao na Po- ljoprivredno - Šumarskom fakultetu Sveuc. u Zagrebu. Diplomirao je 1957.g.

Nakon diplomiranja počeo je raditi kod Uprave za vodoprivredu Zagreb na uređivanju bujica i Šumskih melioracija. G. 1961. odlazi u Dvor na Uni za upravitelja Šumarije. Budući da nije dobio stan, iste godine odlazi u Sentu u Tvornicu pokućstva na mjesto zamjenika direktora. Kasnije radi Poslije diplomiranja (1958.- kao komercijalni direktor u istoj 1962.) bio je zaposlen u Sekciji za tvornici. G. 1963. prelazi u Padej, uređivanje Suma u Vinkovcima, a općina Coka, za direktora poduze- od 1962. do 1970. bio je upravitelj ća "Zlatica", a zatim odlazi za upra- Šumarije Vukovar. Od 1970.g. do vitelja Šumarije Gornji Podgradci 1991.g bio je savjetnik za uređiva- Š.G. Bos. Gradiška. Opet zbog to- nje Suma te direktor Službe za ga Sto nije dobio stan prelazi u Vi- uređivanje Suma "Slavonska Suma" roviticu za redovnog profesora u Vinkovci sa sjedištem u Osijeku, a Srednju drvarsku školu. Nakon za- tada odlazi u mirovinu. vršetka školske godine prelazi u Živi u Požegi. U toku radnog Teslic u poduzeće "Borje" na radno vijeka sudjelovao je vise puta na mjesto upravitelja finalnog pogo- stručnim skupovima i Šumarskim na, a 1965.g. vraća se u Zagreb u kongresima. PP "Maksimir" za rukovoditelja tehničkog sektora. Radi rješavanja BATA, MikloS, (Senta, Vojvodina, stambenog pitanja promijenio je 18.IX.1929.), dipl. ing. Sumarstva. nekoliko poduzeća: "Drvomat" Za- Sin Fabijana i Katarine r. greb, Muzička naklada, "Drvotvor" BOrcsOk. Mađarske je narodnosti, Lučko, "Stol", "Sloga" i "Drvoamba- hrvatskog državljanstva, rimoka- laža", gdje je doživio dva infarkta i tolik. Otac mu je bio strojobravar, 1984. otišao u mirovinu. Bavi se a majka domaćica. Osnovnu je ško- rezbarijom. lu polazio i završio 1941.g„ a klasič- nu gimnaziju 1952.g. u Senti. Šumarstvo je studirao na Po- BATIC, Jakob, (Osek kraj Šem- ljoprivredno-Sum. fakultetu Sveuc. pasa, Slov. Primorje, 25.VII.1895.- u Zagrebu. Diplomirao je 1957.g. Zagreb, 26.111.1976.), dipl. ing. Sum.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 55

Osnovnu Školu polazio je u jući vezu s kolegama preko "Šu- rodnom mjestu, a njemačku gim- markog četvrtka", koji se održava naziju, jer slovenske nije bilo, u u Šumarskom domu. Gorici, gdje maturira 1915.g. Batic je ostavio trag i u "Šum. Zbog ratnog i poratnog vre- listu" (1930., 1931., 1933. i 1951.). S. mena školovanje nastavlja tek 1919.g. Baranac objavio je 1935.g. knjigu u Zagrebu, upisavSi Sumarstvo na Kratke pouke iz Sumarstva, knjigu tek osnovanom Gospodarsko - Šu- za puk. Balic je u toj knjizi imao marskom fakultetu Sveučilišta u osam članaka: Drvo je jedno od naj- Zagrebu. U Zagreb je došao, kao i većih potreba čovječanstva, Jedan mnogi drugi Slovenci, kao izbjegli- razgovor između Šumara i seljaka ca zbog terora talijanskog okupa- (o Čuvanju Suma), čuvajmo Sume tora, a školovanje mu je materijal- od požara, čuvajmo nase Sume od no osigurao Ured za izbjeglice. štetne kreše, Ne zasjecajmo stabla, Diplomirao je 1922., a počet- čuvajmo Sume od koza, Njegujmo kom 1923.g. nastupa mjesto u Gos- Sume i Pođižimo Sume. podarstvenom uredu Otočke imov- Život mu je bio plodan, pa je ne općine. U toj imovnoj općini os- Batic svijetao primjer mlađim ge- taje do 1935.g. kao upravitelj Šu- neracijama, (O. Piskorić). marija u Otočcu, Škarama i Kosi- nju, a tada je premješten za Šu- BADOVI marskog referenta Sreskom nacelstvu u Somboru, dakle, u posve ra- Sušenje jelovih i smrekovih suma, u Lici. S.L. 1930., s. 345-347. zličitu stručnu sredinu. Propadanje golemih vrijednosti na- G. 1938. premješten je u Di- rodnog imetka. S.L. 1930. s. 183-184. rekciju Suma u Novom Sadu, gdje Organizacija sumske uprave i adminis- tracija. S.L.1931. s. 187-189. je bio godinu dana sef Građevin- Čuvanje i sijanje jasenovog sjemena. skog odsjeka, a dvije godine sef S.L. 1951., s. 378. Administrativno - personalnog odsjeka. LITEBATUBA Po slomu Jugoslavije u trav- Piskorić, O.: Ing. Jakov Batic. S.L. 100, nju 1941.g„ kada Bačku okupiraju 3-4,1976., s.193-194. Madžari, Batic je opet izbjeglica i Borosić, J.: SIS, s. 5, 42, 96. dolazi u Zagreb. Najprije upućen je za upravitelja Šumarije u Vr- ginmostu, a zatim je premješten u BATINIĆ-PERIĆ, Bojana, (Ogu Veliku župu u Zagrebu. Po "oslo- lin, 23.V.1965.), dipl. ing. Sumarstva. bođenju" 1945.g. jedno vrijeme radi Potječe iz službeničke obite- u Okružnom NOO u Zagrebu. Sli- lji. Završila je srednju školu u O- jedi premještaj u NOO Kotara u gulinu, pedagoško usmjerenje 1984. Velikoj Gorici, Š.G. Cvetkovic kraj godine i upisala studij Sumarstva Jastrebarskog te NOO Kotara Du- na Š.F. u Zagrebu. go Selo. Kad je 1952.g. u Dugom Diplomirala je 15.IX.1989.g. Selu osnovana Šumarija, imenovan iz uzgoja Suma iz predmeta zaštita je njezinim upraviteljem s koje prirode. Napisala je i obranila dip- dužnosti odlazi 1959.g. u mirovinu. lomski rad pod naslovom "Pojava Kao umirovljenik, do 1966.g. hrasta lužnjaka u Drežnickom po- nastavlja raditi u Odjelu za ure- lju". đivanje Suma Š.G. u Brežicama u Zaposlena je od 1.VIII.1990. Sloveniji. ZavrSivSi definitivno s godine u H.Š. Zagreb, Uprava Su- radom ostaje u Zagrebu, održava- ma Ogulin. Radila je na poslovima

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 56 vezanim za informatiku u Šumar- BAUERNFREUND, Mirko, (Ple stvu i pohađala seminare iz infor- ternica, Hrvatska, 19. III. 1934.) matike u Rijeci i Delnicama tije- dipl. ing. Šumarstva. kom 1991. i 1992. godine (MS DOS, Sin Mihajla i Ankice r. Ju- DBASE 3+, FRAMEWORK IV...). kic. Hrvat, katoličke vjeroispovi- Nakon porodiljskog dopusta jesti. Potječe iz trgovacko-ugosti- premještena je u Šumariju Jase- teljske obitelji. Osnovnu je školu nak, Uprava Suma Ogulin na poslove revirnika, a od 1.IX.1995.g. ra- završio u Pleternici 1945.g„ a gim- di u Upravi Suma Ogulin kao struč- naziju u Požegi 1953. ni suradnik za lovstvo. Od 15.IX. Studirao je Šumarstvo na Po- 1995.g. zaposlena je u Odjelu za ure- ljoprivredno - Šumarskom fakulte- đivanje Suma kao taksator. tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. god. 1957./58., a diplomirao 26.111. BATINIĆ, Mi jat, dipl. ing. Šumar- 1960. stva. Nakon diplomiranja zapos- Šumarstvo je studirao na Po- len je kao Sef eksploatacije u "Uni" u ljoprivredno-Sumarskom fakultetu Bos. Krupi (1.III.1961.-1.X.1961.), a Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao zatim kao upravitelj ekonomske je ll.X.1933.g. jedinice Uzgoja Suma u Šumariji Bos. Krupa (do 5.X.1970.). Tada pre- BATINIć, Milorad (Varaždin, 7. lazi za referenta iskoriSćivanja Su- IX.1957.), dipl. ing. Šumarstva. ma u Šumariji Velika Gorica (do Sin Đure i Marije r. Gecek. 31.XII.1984.). Slijedi zaposlenje u Hrvat. Otac mu je bio policajac, a Šumskom gospodarstvu Zagreb, gdje majka prosvjetna djelatnica. Os- radi na mjestu tehničkog rukovo- novnu je Školu završio u Ivancu ditelja OOUR-a Iskoriscivanje Su- 1972.g„ a gimnaziju u Varaždinu ma (1.IV.1985.-31.VIII.1989.), a ta- 1976. godine. da je izabran za direktora toga Studirao je Šumarstvo na Š.F. OOUR-a, na kojem mjestu ostaje u Zagrebu. Diplomirao je 1983.g. do 31.XII.1990.g. Nakon toga godi- Pripravnički staž obavio je u Š.G. nu je dana bio sef Odjela za plan i Varaždin, a stalni radni odnos zas- razvoj u J.P. "Hrvatske Sume" U- novao je u Šumariji Ivanec na rad- prava Suma Zagreb, a od 1.1.1992. nom mjestu revirnika za privatne sef je Proizvodnog odjela u U.Š. Sume. 1990. radio je u Službi za ure- Zagreb. đivanje Suma Varaždin, a 1991. po- Član je HŠD. Živi u Ve-likoj novo je u Šumariji Ivanec na rad- Gorici. nom mjestu revirnika za revir "Rav- na Gora-Sjeverna Ivančica". Živi u LITERATURA Ivancu. ***ŠN 370 (Josip). BATISTUTI, JoSko, iz Tolmina, dipl. ing. Šumarstva. *** ŠL 1/2., 1995., s. 64 (Mirko). Studirao je Šumarstvo na Po- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. god. BAZALA, Albert, (Brno, 13.VII. 1950.-51., a diplomirao 21.VII.1952. 1877. - Zagreb, 12.VIII.1947.), dr. filozofije, istaknuti hrvatski filozof, sveuc. profesor u Zagrebu, elan

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 57

JAZU i njen dugogodišnji predsjed- Filozofijske studije. Bad, J.A., 1924. i nik. 1933. Masaryk kao mislioc. Ljetopis, J.A., Srednju školu polazio je u 1934. Bjelovaru, Požegi i Zagrebu. Doktorirao je 1900.g. na Filo- LITEBATUBA (izvod): zofskom fakultetu u Zagrebu. Za- tim je na studiju u Jeni, Leipzigu Enciklopedija Leksikografskog i Pragu. zavoda, J.L.Z., Zagreb, 1966, sv. 1, s. 331. *** Šumarska nastava u Hrvatskoj Od 1909.g. izvanredni je pro- 1860-1960. S.F., Zagreb, 1960., s. 398. fesor Filozofskog fakulteta u Za- FilipoviC, J.: Bazala, Albert, HBL 1, grebu, a od 1912. redovni. s. 553-556. Godine 1920. povjerenik je za prosvjetu i vjeru, a 1932.g. izabran je za rektora Zagrebačkoga sveuči- BEARA, Mirko, iz Đevđelije, Ma- lišta. Od 1933.g. do 1941. god. bio je kedonija, dipl. ing. Sumarstva. predsjenik JAZU. Šumarstvo je studirao na Po- Na Šumarskom odjelu Gos- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu podarsko-Sumarskog fakulteta pre- u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. god. davao je od 1919. do 1928.g. kolegij 1959.-60., a diplomirao 5.XI.1962.g. osnove socijalne filozofije. Započeo je kao filozof ek- BECIć, Vlatko, iz Vukovara, dipl. lektik, ali ubrzo razvija vlastite ing. Sumarstva. poglede kojih je osnova voluntaris- Šumarstvo je studirao na Po- ticki aktivizam. ljoprivredno-Sumarskom fakultetu Poslije drugog svjetskog rata u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. god. njegovi filozofski pogledi nisu bili 1941.-42. prihvatljivi za materijalističku fi- lozofsku orijentaciju, ali su se na BEC, Slobodan, (Sisak, 28.X.1953.), njegovoj Povijesti filozofije (3. sv.) dipl. ing. Sumarstva. obrazovale mnogobrojne generaci- Sin Ljubanov. Srbin. Potječe je studenata ne samo filozofije. iz zemljoradničke obitelji. Završio je građevinsko - tehničku školu. ZNAČAJNIJI BADOVI Šumarstvo na Š.F. u Zagrebu upisao je l.X.1974.g. Diplomirao je Psihologijska nauka o apercepciji. 19.VII.1982.g. Nastavni vjesnik, Zagreb, 1900., s. 470-518. Povijest filozofije (3 sv.). Zagreb, 1906., 1908. i 1912. Narodna kultura. Kolo, M. H., 1908., BECAREVIĆ, Josip (Zoljan, Na- s. 255.-283. šice, 31.XII.1945.) dipl. ing. Sum. O Askercu kao misliocu. Zagreb, 1913. Militia vita hominis. Zagreb, 1916. Sin Ivana i Magdalene r. Sto- Filozofski portret Franje Markovića. jakovic. Hrvat, rimokatolik. Potje- Bad, J.A., Zagreb, 1921., s. 1-224. če iz zemljoradničke obitelji. Živi O vječnom miru. Obzor, Zagreb, 1921., u Našicama. Osnovnu Školu zavr- s. 295., 299. i 302. šio je u Našicama 1960.g„ a Gim- O ideji prosvjete. Zbornik za pučku prosvjetu, Zagreb, 1922. naziju isto u Našicama 1965.g. O slobodi. Savremenik, Beograd, 1923., Studirao je Sumarstvo na Š.F. s. 3-4. u Zagrebu. Diplomirao je 1971.g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 58

Svoju radnu karijeru otpo- Šumarstvo na Š.F. u Zagrebu čeo je nakon diplomiranja u Šu- upisao je 1.X.1983. Diplomirao je mariji Koska. Drugo radno mjesto 31.X.1988.g. iz uzgajanja Suma. Na- bilo je mjesto referenta za zaštitu pisao je i obranio diplomski rad Suma u Proizvodnom odjelu Š.G. pod naslovom "Ekološka proble- "Krndija" Našice. Sada je stručni matika sušenja lipe i hrasta kit- suradnik za zaštitu Suma i eko- njaka u Virovitičkoj Bilogori, Š.G. logiju u "Hrvatskim Sumama" u >Mojica Birta< - Bjelovar". Upravi Suma Našice. Pomoćnik je upravitelja u U- pravi Suma Bjelovar.

BEDEKOVIĆ, Zeljko, (Jasenik, Bjelovar, 2.IV.1964.), dipl. ing. Šu- marstva. Sin Slavka. Hrvat. Potječe iz radnicko-seljacke obitelji. Završio je Srednju Šumarsku Školu u Kar- lovcu. Šumarstvo na Š.F. u Zagrebu upisao je l.X.1983.g. Diplomirao je 31.X.1988.g. iz uzgajanja Suma. Na- pisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Ekološki uzroci su- U toku radnog staža sudje- šenja hrasta lužnjaka u Sumi Da- lovao je u podizanju sjemenske brovine, Š.G. >Mojica Birta< - Bje- plantaže hrasta lužnjaka pod vod- lovar. stvom prof. dr. sc. Mirka Vidako- Revirnik je u Šumariji Vel. vića. Sudjelovao je i na stručnim Pisanica, Uprava Suma Bjelovar. skupovima iz zaštite bilja.

BEĆIRAGIĆ, Rasim, iz Foče, dipl. ing. Šumarstva. Šumarstvo je studirao na Gos- podarsko-Sumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1922.- 23., a diplomirao 12.X.1925.g. U toku II. svjetskog rata bio je u Sarajevu i do tada je bio elan

BEDEKOVIĆ, Marijan, (Jasenik, Bjelovar, 2.IV.1964.), dipl. ing. Šu- marstva. Sin Slavka. Hrvat. Potječe iz BED2ULA, Dragutin (Dalj, Hr- radnicko-seljacke obitelji. Završio vatska, 1.IV.1931.), dipl. ing. Sum. je Srednju Šumarsku Školu u Kar- Sin Mate i Pauline r. Vinaj. lovcu. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 59 obrtničke obitelji. Otac mu je bio spomenimo da je bio elan Odbora za strojobravar, a majka domaćica. Šumarstvo SlZ-a Šumarstva SRH, Osnovnu je Školu završio u Dalju predsjednik SlZ-a usmjerenog obra- 1940.g„ a Realnu gimnaziju u Vu- zovanja SRH i predsjednik Komi- kovaru 1948. sije za koordinaciju znanstvenog Studirao je Šumarstvo na Po- rada u Šumarstvu SRH. ljoprivredno - Šumarskom fakultetu tu u Zagrebu. Apsolvirao je 1952.-53. skol. g„ a diplomirao 12.V.1955.g. Nakon diplomiranja prvo mu je radno mjesto bilo Taksacija u Vinkovcima, gdje je rukovodio grupom na uređivanju Suma za pod- ručje Šumarije Đakovo (l.V.-25.X. 1955.). Uslijedilo je radno mjesto rukovodioca centralnog rasadnika Š.G. Vinkovci u Šumariji Vrbanja (do 11.X.1957.). U Šumariji Vrbanja bio je također referent za uzgajanje Su- ma i pomoćnik upravitelja Šuma- rije (do 1.VIII.1958.). Nakratko prelazi na radno mjesto vršioca duž- BEG, Vladimir, (Karlovac, 23.VIII. nosti upravitelja Šumarije Lipo- 1942.), dipl. ing. Šumarstva. vac (1.VIII.1958. - 1.II.1959.), a na- Sin Mije i Ljubice r. Filipas. kon toga za upravitelja Šumarije Hrvat. Rimokatolik. Potječe iz o- Gunja (do 1.VII.1963.). Tada je brtnicke obitelji - otac mu je kro- premješten u Š.G. "Hrast" Vinkovci jač, a majka domaćica. Osnovnu je na mjesto glavnog inženjera za školu završio 1957., a Srednju Šu- proizvodnju kao rukovodilac ra- marsku 1961. g„ obje u Karlovcu. dova na iskoriSCivanju Suma (do 1. Šumarstvo je studirao na Š.F. VII.1969.). Nakon toga uslijedilo u Zagrebu. Diplomirao je 1969.g. je unapređenje na radno mjesto Zaposlen je kao inžinjer u Šu- tehničkog direktora u Š.G. "Hrast" marskoj proizvodnji: od 1971.g. do Vinkovci na kojem je mjestu do 15. 1980.g. u Š.G. Delnice, Šumarija II.1970.g. Crni Lug, a od 1980.g. u Šumariji Punih dvadeset godina obna- Vrbovsko na mjestu revirnika. šao je funkciju direktora službe za Član je HŠD. unapređenje proizvodnje u Slože- noj organizaciji "Slavonska Suma" BEGEDIN, Mijo, iz Kutine, dipl. Vinkovci (15.II.1970.-1.VIII.1990.). ing. Šumarstva. Tada odlazi u mirovinu. Studirao je Šumarske znanos- Bavio se problemima uređiva- ti na Poljoprivredno-Sumarskom nja Suma, iskoriscivanja Suma, or- fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao ganizacije proizvodnje primjenom je skol. g. 1941.-42., a diplomirao 15. metode studije rada, te problemati- VI.1943.g. kom kadrova u Šumarstvu. Jedan je od organizatora natjecanja pro- BEGNA, Antun, iz Rijeke, Sum. izvodnih radnika u Šumarstvu. inženjer. Dugogodišnji je elan HŠD. Od zna- Šumarstvo je studirao na Šu- čajnih funkcija van radnog mjesta marskoj akademiji u Zagrebu u

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 60 trajanju od Sest semestara. Apsol- Apsolvirao je skol. god. 1925.- virao je 1905.g. 26. i odmah diplomirao 7.X.1926. g. Između dva rata bio je za- BEGNA, Hinko, iz Kraljevice, Su- poslen u Šumarskoj operativi, a na- marnik Križev. imovne općine i kon II. svjet. rata u Ministarstvu upravitelj Šumarije u GareSnici. Sumarstva i drvne industrije BiH. Bio je vrstan Šumarski struč- Od 1949. do 1972. profesor je njak i savjestan činovnik, vrlo omi- na Š.F. u Sarajevu. Bio je sef Ka- ljen među kolegama. tedre i Zavoda za iskoriscivanje Šumarstvo je ucio na Gospo- Suma. Obavljao je i dužnost sefa darsko-Sumarskom učilištu u Kri- odsjeka, predsjednika savjeta Fa- ževcima. Apsolvirao je 1894.g. kulteta, urednika edicije Radovi Surađivao je u nekoliko nav- Šumarskog fakulteta i Instituta za rata u Š.L. vrlo dobrim člancima, a Sumarstvo. U dva mandata bio je i bio je i elan upravnog odbora HŠD. dekan Š.F. Umro je ll.V.1921.g. nakon kra- Bio je vrstan stručnjak za tke i teške bolesti. eksploataciju Suma i poznavatelj povijesti Šumske privrede. BADOVI BADOVI Nekoje neispravnosti. S.L. 1903. s. 22- 26. Ekskurzija studenata šumara Zagre- O klijanju žira. S.L. 1903., s. 450-457. bačkog univerziteta kroz Liku i Primorje. Križevačka imovna općina u slovu i S.L. 1926. s. 489-507. broju. Zagreb, 1911., s 1-169. Uloga sumarstva u obnovi NB Bosne i Hercegovine. S.L. 4-5,1947., s. 148-150. LITEBATUBA O capinu. Narodni šumar 3, 1948., s. 89-95. S.L. 1921., s. 151. "Iltis" sjekira - novi doprinos usavrša- Borosić, J.: SIS, s. 19. vanju sumskog oruđa. Ibid. 7-8,1951, s. 233- 238. O materijalu i kvaliteti sumskih pila. Ibid. 1-2,1953., s. 24-29. Iskorisćivanje naših suma u proslosti za proizvodnju pepeljike (potase). Badovi Poljop. - sum. fakulteta u Sarajevu, 4-5, 1954., s. 247-260. Jedan prilog istoriji smolarenja u Bos- ni. Narodni šumar 7-8, 1954., Sarajevo, s. 361-367. O gospodarenju hrastovim sumama u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrou- garske uprave. S.L. 1978. s. 311. Organizacija sumarstva u Bosni i Her- cegovini 1878-1918. Sarajevo, 1985. Šumska privreda Bosne i Hercegovine za vrijeme monarhističke Jugoslavije (1918.- 1941.) s posebnim osvrtom na eksploataciju suma i industrijsku preradu drveta. Sarajevo, 1985. BEGOVIĆ, Branislav, (Fakovici, Napredni radnički pokret u poduzeću BIH, 17.1.1902. - Sarajevo, 27.1. "SIPAD" 1918-1941. Sarajevo, 1985. 1984.), dr. Šumarskih znanosti, sveu- Eksploatacija suma i razvoj industrije prerade drveta na području Usorsko-teslič- čilišni profesor. kog regiona za vrijeme austrijske uprave u Šumarstvo je studirao u Za- Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 1986. grebu na Poljoprivredno - Šumar- Razvojni put eksploatacije suma i in- skom fakultetu. dustrijske prerade drveta u Oostovičkom sumskom području. Sarajevo, 1986.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 61

LITEBATUBA

*** 8.E. I., JLZ, Zagreb, 1980., s. 76. Alikalfič, F. i Uredništvo: Prof. Bra- nislav - Branko BegoviC, dipl. ing. sum. Šu- marstvo i prerada drveta 38, 1984., 7-8., s. 307-312. Piskorić, O.: Organizacija sumarstva u Bosni i Hercegovini 1878. - 1918. Š.L. CX„ 1986., 9-10., s. 476-478. Piskorić, O.: Branislav BegoviC: Šum- ska privreda Bosne i Hercegovine 1918. - 1941. S.L. CXII, 7-8., 1986., s. 376-378.

BEKER, Martin, iz Aljmasa, Sri- jem, rođen 2.VII.1893., Šumarski in- ženjer, savjetnik. Šumarstvo je studirao na Šu- Nakon diplomiranja priprav- marskoj akademiji u Zagrebu u nički staž obavila je u Šumariji Đur- trajanju od osam semestara. Ap- đevac (16.X.1992.-31.X.1993.). Stal- solvirao je 1919.g. no radno mjesto dobila je u Šuma- Zaposlen je u Šumarstvu od riji Repas od l.XII.1993.g. na pos- 8.II.1920.g. Bio je vise od tri godi- lovima pomoćnika revirnika. l.VII. ne u vojnoj službi, a zatim u Di- 1994. započela je raditi kao revirnik. rekciji Suma Apatin. S medicinskom strukom odr- LITEBATUBA žava vezu kao elan Društva za suzbijanje alkoholizma i drugih ovi- BorosiC, J.: SIS, s. 4, 55, 91. snosti u Đurđevcu.

BEKIć, Veljko, iz Vrginmosta, dipl. BELANClĆ, Dragica (Carevo Po- ing. Sumarstva. lje, Ogulin, 7.VI.1946. - 7.VI.1994.) Šumarske znanosti studirao dipl. ing. Sumarstva. je na Poljoprivredno - Šumarskom Kci Josipa i Danice r. Galic. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1956.-57., a diplomirao 27. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Po- XII.1958.g. tječe iz Šumarske obitelji. Otac joj je bio poslovođa u Sumi, a majka domaćica. Osnovnu Školu završila BELAK, Marijana (Ždala, Đurđe- je u Ogulinu 1962.g, a gimnaziju, vac, Hrvatska, 25.111.1967.), dipl. također u Ogulinu, 1966.g. ing. Sumarstva. Studirala je Šumarstvo na Š.F. Kćerka oca Ivana i majke Ka- u Zagrebu. Diplomirala je 1976. tice r. Halavuk. Hrvatica, adven- Prvo radno mjesto bilo joj je u tistica sedmog dana. Živi u Ždali. Šumariji Josipdol, Š.G. Ogulin, Roditelji su joj po zanimanju po- gdje je započela radni staž 4.X. ljoprivrednici. Osnovnu je Školu 1976. Od. 1.V.1979. raspoređena je u pohađala u Ždali i Molvama, gdje rasadnik Ostari je, Šumarija Josip- ju je i završila 1982.g„ a srednju dol, na radno mjesto rukovodite- medicinsku školu završila je u lja Rasadnika. Te poslove obavlja- Bjelovaru 1986. la je sve do svoje prerane smrti. Studirala je i diplomirala Šu- marstvo na Š.F. u Zagrebu 1992.g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 62

BELANOVIĆ, Sava, iz Bežanije, BELIA, Pravdoje, vid. 5. knj. Beograd, Srbija, Šumar, visi Sum. savjetnik. BELLAMARIĆ, Šimun, iz Šibeni Šumarstvo je ucio na Šumar- ka, Šumarski stručnjak. skoj akademiji u Zagrebu u traja- Šumarstvo je ucio na Gospo- nju od Sest semestara: Apsolvirao darsko-Sumarskom učilištu u Kri- je 1908.g. ževcima. Završio je školovanje 1888.g. Bio je zaposlen u Zagrebu. BELClC, Branko, (Stari grad, Ko- Pisao je stručne članke u Šum. lis- privnica, 2.IV.1956.), dipl. ing. Su- tu i Lovačko - ribarskom vjesniku. marstva. Nastojao je na gradnji Šumarskog Sin Ivana i Marije, r. Bare- doma u Zagrebu. sic. Hrvat, katolik. Potječe iz se- ljačko - radničke obitelji. Osnovnu BADOVI je Školu završio u Koprivnici 1970., a Srednju Šumarsku u Karlovcu Biesavanje pri a poru urb. prava ovlaš- 1975.g. tenosti na šumske užitke. S.L. 1893., s. 530- 534. Šumarstvo je studirao na Gradnja sum. doma. S.L. 1894. s. 197- Šumarskom fakultetu u Zagrebu. 198. Diplomirao je 1979.g. Studira pos- O napretku krivolovstva i zvjerokrad- lijediplomski studij iz silvikultu- stva u nas. LBV, 9,1895,150-153. Zečevi i amerikanski loznjaci. Ibid. 10, re. 169-172. Poslije diplomiranja priprav- Šumska praksa. S.L. 1896., s. 185-192. nički staž obavio je u Šumarijama Nerod ili prosti bagrem u budućnosti Koprivnica i Sokolovac iz uređi- naših urb. zem. zajednica. S.L. 1899., s. 463- 453. vanja. Bio je referent za rasadni- Prvi lovo-nadzorni ispit u Varaždinu. carstvo i plantaže, uzgoj Suma te LBV 11/12,1899,136. kratko vrijeme za iskoriSćivanje Pripomena k članku: Uporaba oružja i Suma. nuždna obrana lovocuvarskog osoblja. I- bid. 12,1900,142-144. Od 1985.g. tehnolog je uzgoja Raspravljanje prekršaja proti sigur- i zaštite u Šumariji Koprivnica. nosti vlasništva pred kr. kot. sudom. S.L. G. 1991. prelazi na radno mjes- 1901., s. 200-209. to stručnog suradnika za mehani- Šumarski vježbenici. S.L. 1901., s. 313- 316. zaciju, a 1992. stručni je suradnik Odgovor na članak O načinu procjene za pripremu rada. Od 1993. stručni gorica u našim proredama". S.L. 1902., s. je suradnik za uzgoj Suma. 112-117. l.VII.1995.g. postavljen je za pomoćnika upravitelja za uređiva- LITEBATUBA nje Suma Šumarije Koprivnica, a Kauders, A.: Šumarska bibliografija I. istodobno je i sef Odjela za uređi- FrkoviC, A.: Bibliografija LBV. vanje Suma.

BELAŠKOVIĆ, Dragan, iz Nove BELOBRAJDIĆ, Ljiljana, (Zag Gradiške, dipl. ing. Sumarstva. reb, 1.II.1941.), dipl. ing. Sumarstva. Šumarstvo je studirao na Po- Kćerka pravnika Martina. ljoprivredno-Sumarskom fakultetu Hrvatica. Gimnaziju je pohađala i u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. završila u Zagrebu. 1929.-30., a diplomirao 6.II.1933.g. Studij na Š.F. otpočela je 1. X.1960. Diplomirala je 23.YI.1967. LITEBATUBA godine. Borosić, J.: SIS, s. 7.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 63

BELOBRK, Josip, (Prugovac, Đur- BADOVI đevac, 12.III.1879.-Zagreb, 3.X.1932.), Uvod u sistem političke ekonomije, dr. prava, honorarni docent na Šu- Zagreb 1922. marskoj akademiji i na Gospodar- Uvod u studij narodnoga gospodarsko - Šumarskom fakultetu u Za- stva, Zagreb 1923. grebu. Nacrt predavanja političke ekonomije (agrarna politika), Zagreb 1925. Doktorirao je pravo 1902.g. Poglavlja iz političke ekonomije (in- Do 1920. zaposlen je kao sudac. Od dustrija i socijalna politika), skripta, Za- 1909.g. honorarni je docent na Šu- greb 1926. marskoj akademiji i na Geodet- skom tečaju. Od skol. g. 1916./17. do LITEBATUBA 1918./19. predavao je narodno gos- *** Sum. nastava u Hrvatskoj 1860 - podarstvo i financijske znanosti. 1960, s. 382, 398-399. Od 1920.g. redovni je profesor na Visokoj tehničkoj školi, kasnije fakultetu. Predaje kolegije iz prava. Na Filozofskom fakultetu predaje sanitetsko zakonodavstvo, a na Poljoprivredno - Šumarskom fakultetu nacionalnu ekonomiju i financijsku znanost, upravno i privatno pravo, Šumske i lovne zakone te osnove političke ekonomije na Veterinarskom fakultetu. Bio je dekan Tehničkog fakulteta, prorektor i od 1928.-1932. rektor Zagrebačkoga sveučilišta.

LITEBATUBA

Andrassy, J.'. Dr. Josip Belobrk. Mje- BELOV, Dimitrije, (Obilnoje, Vo- sečnik 1932.; 9, s. 429-434. roSilovsk, Rusija, 6.XI.1899. - Osi- *** Šumarska nastava u Hrvatskoj jek, 12.XI.1972.), dipl. ing. Sumar- 1860-1960, s. 98, 232, 382-385, 398. Piskorić, O.: Belobrk Josip, HBL. 1. s. stva, Šumarski inspektor. 620. Potječe iz brojne seoske rus- ke obitelji. BELOŠEVIĆ, Vasilije, (Sisak, 25. U Rusiji je završio osnovnu 1.1874.-Zagreb, 26.V.1927.), pravnik Školu i realnu gimnaziju, a vihor i ekonomski pisac, dr. sc., sveučiliš- građanskog rata doveo ga u bivSu ni profesor. Jugoslaviju. Doktorirao je na Pravnom fa- Studij Sumarstva završio je kultetu u Zagrebu. Dugogodišnji na Poljoprivredno - Šumarskom je senator grada Zagreba, veliki fakultetu Sveuc. u Zagrebu 1926.g. župan Požeške županije. Bio je re- Praktični rad započeo je u dovni profesor političke ekonomi- službi kod Krndije d.d. (Šumski je na Visokoj školi za trgovinu i posjed grofa Pejacevica) u Naši- promet u Zagrebu, a od 1923. do cama početkom 1927.g„ gdje je ostao 1925. bio je i rektor škole. do kraja 1941.g„ razvijajući se kao Na gospodarsko - Šumarskom Šumarski stručnjak počevši od ra- fakultetu Sveučilišta u Zagrebu da u odjelu za taksaciju, pa kao predavao je od 1920. do 1926.g. poli- upravitelj Šumarije, do inspektora tičku ekonomiju. poduzeća.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 64

U to vrijeme obavljao je naj- poSumljavanja sadnicama pomoću razlicitije poslove od uređivanja, željeznih ručnih sadilica, a isto ta- iskoriscivanja, zaštite Sume, pa do ko i sijanjem Šumskoga sjemenja. trasiranja i izgradnje Šumskih že- U toku II. svjetskog rata ljeznica i puteva, lugarnica, kana- službovao je u Šumariji Otočac, a lizacije i opsežnih radova na po- poslije rata prelazi u Sloveniju Sumljavanju i njegovanju Suma. To gdje vodi poSumljavanje u Sloven- iskustvo dobro mu je došlo poslije skom primorju. Poslije toga vodio rata. je u republičkim upravnim organi- Rat je prekinuo njegovo ma za Šumarstvo referadu uzgoja stručno djelovanje sve do polovine Suma i poSumljavanja krsa. 1945.g. kada je stupio u službu u Objavio je vise od 130 raspra- Oblasni NO, Šumarski odjel u O- va, ponajviše u "Gozdarskom vest- sijeku, gdje je na raznim stručnim niku". Posebno se zalagao za kalci- dužnostima bio gotovo do kraja fikaciju tla u Šumarstvu i poljo- 1965.g. Bilo je to vrijeme povećane privredi. potrebe za drvom, pa je ing. Belov Bio je elan strukovnih udru- pokazao mnogo spremnosti, sav- ženja u Hrvatskoj i Sloveniji. jesnosti i požrtvovnosti kako bi uskladio intenzitet sječe sa zah- BADOVI tjevima struke. Šumarsko pitanje Krsa jadranskih Zaslužan je i za uzgoj kva- obala i otočja. S.L. 1946., s. 122. litetnih sastojina na području Pogozdovanje krasa ni problem. Goz- Papuka, Dilja, Donje Podravine i darski vestnik 1946., s. 9-18 i 29-39. Baranje. Kada je umirovljen u Osvrt na šumarstvo Slovenije. S.L. 1947., s. 90. svojstvu Šumarskog inspektora, na- Iz propagandne prakse. Ibid. s. 347. redno vrijeme proveo je dijelom Borov prelac (I). S.L. 1947., s 119. nezaposlen, a dijelom kao službe- Borov prelac. S.L. 1948., s. 272. nik u tvornici "Ikarus" u Zemunu. K pitanju poSumljavanja krsa sa biljkama uzgojenim u posudama. Narodni šu- Umro je u Osijeku nakon mar 2, 1948. Beograd, s. 45-48. kratke i teške bolesti u 74. godini Obnova gozda na krasu. Gozdarski života. vestnik 3,1948., s. 65-70. Problem zasumljavanja krsa - odgovor LITEBATUBA na anketu. Ibid., s. 328-329. nacionalizacija sadnje. S.L. 1949. s. 79. Hruska, B.: Ing. Dimitrije Belov. S.L. nacionalizacija poSumljavanja. S.L. 11-12,1972., s. 494-495. 1950. s. 118. Borosić, J.: SIS, s. 6. Bučna sijačica. Ibid., s. 151. Kalcifikacija rasadnika. Ibid., s 187. M. Milosević-Brevinac: Nekoliko nači- na štednje ogrevnog drveta na selu. S.L. BELTRAM, Vladislav, (Gorica na 1950. s. 80. Soci, 5.XII.1902. - Ljubljana, 20. D. Poledica: Osnovi opće i sumarske XII.1986.), Šumarski stručnjak. pedologije s uputstvima za popravljanje zemljišta sumskih rasadnika. Ibid. s. 217. Šumarstvo je studirao na Po- M. Milosević-Brevinac: Našim plani- ljoprivredno - Šumarskom fakulte- narima. Ibid. s. 335. tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. Milorad MiloseviC-Brevinec: Seljačko god. 1927.-28., a diplomirao je 1929. poSumljavanje u nekim krajevima Srbije. S.L. 1951., s. 271. godine. Landesforstinspektion filr Niederoes- Od 1930. službovao je kao ko- terreich 1945-1949. S.L. 1951. s. 240. tarski Šumar na Bracu gdje je pro- Burnikova sadilica. S.L. 1952. s. 64. veo opsežna poSumljavanja krsa. Motorni izvlakac domaćeg tipa. Ibid., Pritom je uvodio nove metode s 174.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 65

Ing. I. LonCar: Njega Suma proredom. "Radovi na pripremi za pomlađi- Ibid., s. 120. vanje lužnjakovih staništa obraslih Zapažanja s ekskurzije jugoslavenskih šumara u Austriji 11. do 14. oktobra 1953. četinjačom". S.L. 1954. s. 62. Potreba reorganizacije sumarstva u BELJO, Marica, (Vinkovci, 6.XII. Dalmaciji. S.L. 1932., s. 73-78. 1963.), dipl. ing. Sumarstva. (vid. Za unapređenje našega šumarstva. S.L. 1934., s. 2-10. REClC, 4 knj.) Potrebe sumarstva u dalmatinskom Kćerka Marijana. Hrvatica. dijelu Primorske banovine. S.L. 1935., s. Otac joj je bio prijevoznik, a maj- 585-589. ka domaćica. Planinarstvo i suma. S.L. 1935., s. 154- 156. Studirala je Šumarstvo na Krs i njegovo poSumljavanje. S.L. Š.F. u Zagrebu. Diplomirala je 24. 1935., s. 591-597. XII.1986.g. iz iskoriscivanja Suma. Pojava gubara (Lymantria dispar) na Napisala je i obranila diplomski Primorskoj makiji. S.L. 1935., s. 547-554. rad pod naslovom "Prilog proučava- Prilog rješavanju kraškog pitanja na seljačkoj osnovi. S.L. 1938., s. 565- 570. nja rada Šumskog iveraca (BRUKS Požar - poseban problem borovih su- 800 CT)". ma u krsu. S.L. 1963., s. 388. Melioracija kislih zemljisc. Ljubljana, BENACIĆ, Mato, (Retkovci, Vin- 1946. Prirodni krecnjaci kao đubrivo. Naro- kovci, 19.IX.1966.), dipl. ing. Sumar- dni šumar 5-6.1947, s. 174-181. stva. Kalcifikacija suma. S.L. 10-11, 1947., s. Sin Mate. Hrvat. Otac mu je 339-344. bio lovocuvar, a majka dostavlja- Kalcifikacija zemljišta običnim krec- njacima. Poljoprivredno izdavačko podu- Cica. Osnovnu Školu završio je u zeće, Beograd, 1948., s. 1-47. Vinkovcima 1981.g„ a Srednju Šu- Kalcifikacija (peskanje) kislih gozd- marsku u Karlovcu 1985.g. nih tal. Gozdarski vestnik 10, 1948., Ljub- Šumarsvo je studirao na Š.F. jana, s. 256-257. u Zagrebu. Diplomirao je 30.VII. Sterilizacija prsti v gozdnih drevsnic- ah. Ibid. 1951., s 104-105. 1992. iz zaštite Suma. Napisao je i Sterilizacija zemljišta u sumskim ra- obranio diplomski rad pod nas- sadnicima. Narodni šumar 7-8, 1951., Beo- lovom "Gustoća populacije gubara grad, s. 238-239. (Limantria dispor IJ.) U DotrSCini". Prirodni krecnjaci - sredstvo za pove- ćanje proizvodnje. Tehnika, 1951., s. 143- 145. Odkod rdeca gniloba smreke? Gozdar- BENAK, Vinko, iz VoCina u Sla- ski vestnik 5,1953., Ljubljana, s. 146-147. voniji, Šumarski stručnjak, nadsu- LITEBATUBA marnik. Šumarstvo je ucio na Gospo- T.V.: Ing. Vladislav Beltram - Melio- darsko-Sumarskom učilištu u Kri- racije kiselih zemljisc, Maribor 1946. ževcima. Diplomirao je 1873.g. S.E. I. JLZ, Zagreb 1980., s. 77. Borosić, J.: SIS, s. 7, 61,111. Osim praktičnog rada napisao je velik velik broj stručnih čla- naka koje je objavljivao u Šum. BELJAN, Davor, (Novska, 4.VI. listu u Zagrebu. 1963.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Ivana. Hrvat. Potječe iz BADOVI obitelji tehničara i domaćice. Šumski prekršaji u sumah područja Šumarstvo na Š.F. otpočeo je I. banske im. općine. S.L. 1886., s. 123-128. studirati l.X.1982.g. Diplomirao je Upliv svjetla na rast drveća. S.L. 4.VI.1993. iz kolegija uzgajanje Su- 1888., s 10-14. Odnosaj sume uobće prema ugljiku i ma. Diplomski rad nosio je naslov vodi. S.L. 1889. s. 540-549.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 66

Suma "Kotar" grada Petrinje. S.L. Vojnić i ondje je postao Sumarskim 1890., s 291-301. savjetnikom. Imovna obćina 2. banska. S.L. 1890., s. 357-367. U mirovinu otišao je 1927.g. Zemljistne zajednice u Banovini, ob- Kao penzioner vratio se u rodnu zirom na sumsko gosp. prilike. S.L. 1896., s Županju i nastanio se na djedov- 170-179. skom posjedu gdje je obrađivao Odnosaj činovnika imovnih obćina prema zemaljskim i državnim sumarskim očinske njive sve dok ga duga i činovnicima. S.L. 1898., s. 349-353. teška bolest, a onda i smrt, u tome Uređenje gospodarenja u sumicah. nisu prekinule. Sahranjen je uz S.L. 1899., s. 27-41, 57-68. veliku postu u obiteljskoj grobnici Uzrok i uztuk sumskim štetama u pona županjskom groblju. dručju suma im. općina postojavse Vojne Krajine. S.L. 1904., s. 601-621. Bad prof. F. 2. Kesterčaneka kao LITEBATUBA člana Hrv. slav. sum. đrustra-Zalobni broj S.L. s. 36-44, Zagreb, 1915. Agić, O:. Josip Benaković, S.L. 1937., 547. BENAKOVIĆ, Josip, (Županja, Borosić, J:. SIS, s. 19. 18.111.1873. - Županja, 5.VI.1937.), Šumarski savjetnik. Sin je stare krajiške obitelji. BENAKOVIĆ, Marija, vid. KA Osnovnu je Školu završio u Žu- LAJDZIC, BENAKOVIĆ, 2. knj. panji, visu građansku u Brodu, a stručne znanosti na Gospodarsko- Sumarskom učilištu u Križevcima. Dekretom Hrvatsko-slavonsko - dalmatinske vlade od 16.XI. 1893.g. imenovan je vježbenikom kod Brodske imovne općine. G. 1895. prekinuo je službo- vanje zbog jednogodišnje vojne vje- žbe. Za Šumarskog pristava promaknut je 1896.g„ a kotarskim Su- marnikom postao je 1908.g„ nadsumarom 1916., a Sumarnikom g. 1921. U ratu je sudjelovao aktivno od prvog dana mobilizacije. Sve do 1925.g. službovao je kod Brodske imovne općine; dije- BENClĆ, Stjepan (Staro Pracno, lom kod Šumarskih uprava u Tr- Sisak, 17.X.1931.), dipl. ing. Sum. njanima, Otoku i Rajevu selu, di- Sin Josipa i Ane r. Curic. Hr- jelom kod Šumsko - gospodarstve- vat, rimokatolik. Potječe iz obite- nog ureda u Vinkovcima i to kod lji poljoprivrednika. Osnovnu Ško- Građevnog i Procjenidbenog odjela. Najduže se bavio vođenjem pra- lu završio je u Sisku 1943., a gim- voužitnickog katastra. naziju, također u Sisku, 1952.g. Svoje je službene dužnosti Šumarstvo je studirao na Po- obavljao savjesno, ali je u službi ljoprivredno - Šumarskom fakulte- napredovao vrlo sporo. tu u Zagrebu, gdje je apsolvirao G. 1925. premješten je od i- skol. god. 1955.-56. i diplomirao 27. movne općine kotarskom nacelstvu IX.1958.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 67

l.X.1959. zaposlio se kao refe- ke obitelji. Osnovnu je školu zavr- rent pripravnik u Sekciji za ure- šio u Vel. Grđevcu 1981.g. Srednju đivanje Suma NO Kotara Sisak sa Šumarsku Školu završio je u Kar- sjedištem u Petrinji. Osnivanjem lovcu 1985.g. Š.G. Sisak Sekcija za uređivanje Suma, koncem 1961.g. prelazi u Si- sak, gdje i dalje nastavlja raditi na poslovima iz uređivanja Suma. 1966. položio je stručni ispit u Zagrebu i ostaje i dalje na poslovima uređivanja Suma. Od 1981. do danas obavlja dužnost rukovoditelja Odjela za uređivanje Su- ma. U toku rada na uređivanju Suma sudjelovao je na izradi revizija i obnova svih područnih gospodarskih jedinica, kao i na izradi prve Šumsko-gospodarske osnove područja Sisak. Šumarstvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1985.g. Diplomirao je 27.II.1992.g. iz područja organizacije i ekonomike Šumarstva. Na- pisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Analiza proizvodnosti prijevoza drva na Šumsko - gospodarskom području Bjelovar". Zaposlen je u Upravi Suma Bjelovar (1.VI.1992.) najprije kao pripravnik, a od 1.VI.1993. raspo- ređen je na radno mjesto revirnika u Šumariji Vel. Grđevac.

BENIĆ, Emil, iz Tovarnika, Sri- jem, rođen 16.11.1881., Šumarski stru- BENClĆ, Perica, (Pleternica, Po- čnjak, visi savjetnik. žega, 17.YI.1948.), dipl. ing. Sum. Šumarstvo je ucio na Šumar- skoj akademiji u Zagrebu u traja- Sin Tome. Hrvat. Potječe iz nju od tri godine. Apsolvirao je zemljoradničke obitelji. Gimnazi- Skol. god. 1905. ju je završio u Požegi 1967.g. U struci je radio od 22.XII. Šumarstvo je upisao na Š.F. 1909.g„ ponajviše u Direkciji Suma u Zagrebu l.X.1967.g. Diplomirao Brodske imovne općine. je 22.1.1974.g. položivši diplomski U vrijeme NDH bio je zapos- ispit. len u Bjelovaru. Bio je elan HŠD.

LITEBATUBA BENIC, Damir, (Bjelovar, 2.IV. 1966.), dipl. ing. Sumarstva. Borosić, J:. 8IS, s. 3, 65, 83. Sin Mije i Bože r. Covran. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 536. Hrvat, katolik. Potječe iz radnič-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 68

snagama da bi poštedio nase Sume od degradacije. Budući da je radio na planovima uređivanja Suma, imao je mogućnosti da kod propi- sivanja smjernica gospodarenja djeluje na njihovo unapređenje i na zaštitne mjere od prejakih sjecnih zahvata", (M. Strineka).

LITEBATUBA

Strineka, M: In memoriam - Ing. Josip Benić. S.L. 4-6,1975., s. 231-232.

BENIć, Josip, (Vrbanja, Vinkov- ci, 1902.- Uzice 1975.), dipl. ing. Su- marstva. Rodio se u obitelji Šumar- skog službenika, pa već u mladosti pokazuje sklonost prema Šumar- skoj struci. Zato, nakon završene srednje škole i mature odlazi na studij Sumarstva u Zagreb na Po- ljoprivredno-Sumarski fakultet. Diplomirao je 1929.g. Rad u struci započinje 1930.g. u taksacijskom odsjeku Direkcije Suma u Zagrebu, a zatim u Cacku, BENIĆ, Roko, (Glogovica, Slav. odakle se 1939. vraća u Direkciju Brod, 15.VIII.1911. - Zagreb, 20. Suma Vinkovci. VIII.2000.), dr. sc„ dipl. ing. Sumar- Iza drugog svjetskog rata za- stva, red. sveuc. profesor u miru. poslen je kao upravitelj Šumarije Sin Antuna i Marije r. Kri- Slav. Brod. žanić. Hrvat, rimokatolik. Potječe Kad se osnovalo Š.G. Osijek, iz obrtničke obitelji. prelazi u to gospodarstvo, a nakon Osnovnu je Školu završio nove reorganizacije Sumarstva dje- 1922.g. u Glogovici, a gimnaziju u luje u Šumskom inspektoratu Osi- Slav. Brodu 1930.g. jek, a kad je formirana Sekcija za uređivanje Suma Osijek, postao je Šumarstvo je studirao na Po- njenim prvim Sefom. Na tom je ljoprivredno-Šumarskom fakulte- radnom mjestu proveo posljednjih tu u Zagrebu. Diplomirao je 1934. desetak godina svoga radnog vije- godine. ka. Poslije 35. godina rada povlaci Doktorat znanosti stekao je se u mirovinu živeći u Slav. Brodu. 1955.g. Specijalnosti su mu iskoriscivanje Suma, tehnologija drvcta i Umro je u krugu svoje obite- organizacija rada. lji u Užicu poslije duge i mukotrp- Nakon sto je diplomirao i od- ne bolesti, a sahranjen je na grob- služio vojnu obvezu, od 1935. do lju u Slav. Brodu 26.III.1975.g. 1937.g. bio je zaposlen u Inspekto- "Svojim snažnim i tempera- ratu za poSumljavanje u Senju i mentnim duhom zalagao se svim

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 69

Kotarskom poglavarstvu u Rabu. Bio je na studijskom borav- Od 1937. do 1942. bio je za- ku (2 mjeseca u 1961.g.) u CSR i poslen na području Ravnateljstva fakultetima u Brnu i Zvolenu. Suma u Banja Luci, i to u Cazinu i Sudjelovao je na mnogim sav- Bosanskoj Krupi na poslovima u- jetovanjima i studijskim putova- nutarnje kolonizacije i iskorisci- njima u Njemačkoj, Ceskoj, Slo- vanja Suma u vlastitoj režiji te u vačkoj, Mađarskoj, Danskoj, Nor- drvnoj industriji (pilane). veškoj, Finskoj, Švedskoj, Austriji, Bio je upravitelj Šumske ma- SSSR i Kanada. nipulacije Spacva (1942.), referent Prof. dr. sc. R. Benic bio je u Ravnateljstvu Suma Nova Gra- elan stručnih udruga: elan HŠD; diška za iskoriscivanje Suma (do počasni elan Društva inž. i tehn. 1944.), sef Šumsko - gospodarskog gozd. in les. ud. Slovenije; dopisnik odsjeka ONO-a Slavonski Brod Commonwealtl Forestry Institute (1945.), zatim direktor Šumskog go- Oxford, IUFRO; suradnik JAZU spodarstva "Spacva" (1946.), pa te- (1956.); urednik Šum. lista 1948. i hnički direktor i direktor Šum. 1949.g. i tajnik Šumarskog društva gospodarstva Nova Gradiška (1947.). 1954.g. Od 1947.g. do umirovljenja Napisao je 40 znanstvenih, 28 1981.g. bio je zaposlen na Poljo- stručnih radova i 14 udžbenika i privredno - Šumarskom, odnosno priručnika. Šum. fakultetu Sveuc. u Zagrebu. G. 1980. nagrađen je za znan- Škol. god. 1947.-48. izabran je stveni rad republičkom nagradom za st. asistenta na Fakultetu, 1953. Nikola Tesla. izabran je za docenta, 1955. za izvanrednog, a 1961. za redovnog pro- ZNANSTVENIBADOVI fesora. Motorne lančane pile - Prilog pozna- Na Šumarskom je fakultetu vanju rada i efekata pile "Teles" i "Mercu- predavao knjigovodstvo, iskoriSći- ry". Sum. list 1948., 249-261. vanje Suma, organizaciju rada u Organizacija rada u sumi lančanom drvnoj industriji i zaštitu na radu. metodom (The organization of the Work in Forest by Chain System). Sum. list 1949., Predavao je istodobno u ViSoj teh- 129-137. ničkoj Školi za drvnu industriju u Prilog poznavanju tehnike pougljava- Novoj Gradiški, ViSoj tehničkoj nja i kvaliteta drvnog ugljena proizve- školi za drvnu industriju u Bre- denog ubrzanim načinom pougljavanja. kom te 13 godina na Lesarskom Sum. list 1949., 220-232. Skideri u eksploataciji suma (The use odelku Biotehničkog fakulteta u of skidders in logging). Sum. list 1950., Ljubljani na redovnom i poslijedi- 388-400. plomskom studiju. Naučna organizacija rada i neki prob- Sudjelovao je na velikom bro- lemi rada u eksploataciji suma. Organi- zacija rada, 1951., 21-25. ju kongresa, stručnih skupova i na Zeitstudium als Mittel zur Bestim- praksi u inozemstvu. mung gerechter Lochne in Hauungsbet- Od 1. listopada 1959. do kraja rieb Jugoslawiens. Forstarbeit Nr.2.-1952., svibnja 1960. bio je stipendist 3-5. Istraživanje o odnosu između širine UNESCO - po temi "Iskoriscivanje goda i zone kasnog drveta kod poljskog i Suma na Šumarskom fakultetu" običnog jasena (Investigations of the cor- (Forestry department University relation between the annual ring width Oxford) sa kraćim boravcima na and proportion of summerwood in Fr. angustifolia and Fr. excelsior). Glasnik za fakultetima (departementima) u sum.pokuse 11 (1953.), 53-72. Bangoru (Wels), Edinburghu i A- Iskoriscivanje oblovine kod izrade berdeenu (Škotska). tesanih i piljenih željezničkih pragova i

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 70

tesane i piljene skretničke i mostovne summer felling in Gorski Kotar). Glasnik građe (The Useful Output in the Produc- za sum. pokuse 13 (1957.), 249-279. tion of Hown and Sawn Bailway Sleepers Utvrđivanje normalnog učinka rada /Cross, Switch-and Bridge - Ties/ from kod obaranja i izrade jelovine u ljetnoj Boundwood. Sum. list 1953., 127-136. sjeći (Normalleistungsschatzung bei der Ekonomična veličina odjela u nizin- Neuungsarbeit). Sum. list 1958., 369-390. skim sumama promatrana sa gledišta eks- Minimalni promjer trupaca i maksi- ploatacije suma (The economical siže of malno ucesće srca kod bukove pragovske compartment in the lowlandforests). Sum. oblovine (Minimum diameters of sleeper list 1954., 174-182. logs and the maximum proportion of Procjena ucesča obojene srži u dubećem redheart in beech sleeper logs). Drvna ind. deblu poljskog jasena (Fr. angustifolia 1958., 34-60. Vahl.J), (The Possibilitj- of the Brown Raspored nekih fizičkih svojstava dr- Hoart Bate in the Stam of Field Ash - Fr. veta u deblu bele topole i bele vrbe (Dis- Angustifolia Vahl). Sum. list 1954., 363- tribution of some physical properties in 379. the stem of White Poplar and White Ljetna i zimska sjeća jelovine u Gor- Wilow). Bad. Istraž. Topola, Beograd 1960., skom Kotaru (Summar and winter falling s. 83-123. of Silver Fir in Gorski Kotar). Drvna ind. Ucesće i raspored srži u deblu crne 1954., 1-7. johe (Almus glutinosa Gaertn.). (Propor- Razmatranje o iskorisćivanju oblovi- tion and distribution of heartwood within ne kod izrade pragova (Comment on the the stam of Black Adler /Alnus glutinosa the Field in the Manufacture of Bailway Gaertn.). Sum. list 1-2,1961., 10-35. Sleppers from Boundwood). Sum. list Mehanizacija sječe i izrade u eksplo- 1955., 621-634. ataciji suma. (Mechanisierung der Fallung Kalkulacije ekonomičnosti u eksplo- und der Ausformung beim Holzeinschlag). ataciji suma (Economics in Logging). Drv- Sum.list 11-12,1961. na ind. No 4-5, 1955., 4-11 i No 6-7, 1955., The variations of some physical pro- 4-12. perties of wood in the stam of Black Ekonomičnost izrade željezničkih pra- Adler. (Almus glutinosa Gaertn.). IUFBO, gova (Economics of Hown Bailway Sleep- 13th Congress, Proc. 2, Wie 1961. ers Production). Drvna ind. No 1, 1956., 2- Varijacije nekih fizičkih svojstava dr- 16. va u deblu crne johe (Alnus glutinosa). Ucesće kasnog drveta u godu jelovine (Variations of Some Physical Properties (Abies alba Mili.), (The rate of the summar of Wood in the Stam of Black Adler). - wood in the annual ring of Silver fir). Drvna ind. 3-4,1962., 62-66. Sum. list 1956., 376-386. Neke mogućnosti boljeg korištenja Širina goda kao cinilac kakvoće polj- drvnog materijala promatrane sa tehnič- ske jasenovine (Annual ring width asthe kog i ekonomskog gledišta. Institut za quality factor in wood of the Fr. angu- drvo, Zagreb 1963. stifolia). Šumarstvo 1955., 534-545. Jelove grane kao potencijalna sirovina Istraživanje o ucesću i nekim fizičkim za proizvodnju ploča iverica i vlaknatica svojstvima bijeli i srži poljskog jasena te celuloze i papira. (Silver-Fir Branch- (Investigations about distribution and wood as a Potential Bow Materijal for the some physical propertiesn of sapwood and Particle Board, Febre Board and Paper heartwood in the stam of Fr. angustifolia). Production). Drvna ind. 1-2,1964., 12-16. Glasnik za sum. pokuse 12 (1956.), 13-104. Minimalni promjeri trupaca i maksi- Sadržaj i raspored vlage u deblu polj- malno ucesće crvenog srca kod pragovskih skog jasena (The moisture contents and its trupcića, (Analiza propisa novog standar- distribution in the stam of living tree of da JUS D.D 1020-XII 1962). (Minimal di- Fr. angustifolia Vahl.). Analiza eksperim. ameters of roundwood and the maximal sumarstvo JAZU br. 2 (1957.), 5-22. proportion of heart in Beechwood railway Istraživanje o rasporedu nekih fizič- sleepers - An analysis of the new standard kih svojstava o deblu poljskog i običnog specifications JUS D.D 1020 -XII 1962). jasena (Investigations of the distribution Sum.list 5-6,1964., 205-212. of some phjsical properties of wood in the Einge Ergebnise der Forstbenutzung stam of Narrowleaved and Common Ash). in Niederungsweldern des Savagebietes Glasnik za sum. pokuse 13 (1957.), 509-536. (Slawonische Eichenwftlder). Hochschule Istraživanje o po trosku vremena za fiir Forstwesen und Holzverarbeitung Zvo- čišćenje debla od grana i guljenje kore kod len, Sammelbuch von Beferaten des in- ljetne sječe jelovine u Gorskom Kotaru ternationalen Symposiums, Zvolen 1966., (Investigation of time consumption in the 149-158. trimming and barking of Fir stams during

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 71

Štand und Entwicklung der Mechani- nih sortimenata. (Kelations berween the sierung der Forstnutzungsarbeiten in der priče of some diferent forest products). S.E. Kroatien. Sopron 1968., 1-5. Drvna ind. 1956., 175-185. Eine Mćglichkeit zur VergrOsserung S puta po Poljskoj, (sa Krpanom, J.). der Bohstoffbasis filr die Faser-und Spann- Drvna ind. 1957., 159-168. plattenerzeugung. Int. Symposium iibert Mogućnost upotrebe motornih vitala Mechanisierung bei der Forstnutzung. "Zwergkuli" i "Bergkuli" u eksploataciji Sammelbuch von Keferaten, Ljubljana suma. Drvna ind. 1957., 173-176. 1969., 187-193. Ekonomičnost mehanizacije sječe. Neki elementi koji utiču na moguć- (Economic aspect of the mechanisation of nost iskorisćenja drva jelovih grana. Drv- felling). Drvna ind. 1958., 131-134. na ind. 11-12, Zagreb, 1970. Lesnictwo i przonyel drzewni w ju- Neke karakteristike drva jelovine. goslawii. Sylvan No 4 - Varszawa 1958. Glasnik za sum. pokuse, Zagreb 1974., 220- Zračni transport proizvoda eksploata- 252. cije Suma. (Air transport in timber har- Iskorisćivanje suma na području is- vesting). Drvna ind. 1-2,1960., 12-15. točne Slavonije i susjednih područja. Odjel za drvo tehnološkog instituta u JAZU - Centar za znanstveni rad - Vin- Kopenhagenu. Drvna ind. 1-2,1961., 28-29. kovci 1974., 137-157. Norme i normativi u sumarstvu, (s Bo- Neki elementi o kojima ovisi moguć- janin, S.). Posl. udruž. sum. privr. org. SBH, nost primjene teške mehanizacije u nizin- Zagreb 1966., 1-60. skim sumama. JAZU - Centar za znan- Statistička kontrola proizvodnog pro- stveni rad - Vinkovci 1975., 381-388. cesa u industriji namještaja i građevne sto- Die Elemente, welche die Anwendung larije. (Statistical Quality Control in Joi- gewisser Mechanismen in Holztransport nery and Furniture Production). Drvna beeinflussen. Szczecin, Poljska 1979. ind. 1,1968., 8-18. Iskorisćivanje suma na području Sla- Einige Elemente, von denen die Ver- vonske Podravine. JAZU - Centar za znan- wartungsmćglichkeit des Tannenastholzes stveni rad - Osijek 1980. abhšnge. Poznan 1970. Sumarstvo Slavonije kao temelj raz- Der gegemwS,rtige Štand und die kilnf- vitka drvne industrije. Anali Centra Ju- tige Entwicklung der Mechanisierung von goslav. sklad. Osijek 1981. Holzernte und Transport in Kroatien. Beinchehof 1973. STBUCNIBADOVI Štand und probleme der mechanisierung bei der Forstnutzung in Kroatien. Zadaci sumarstva u Petogodišnjem Finska 25.-31.VIII.1974. planu razvitka narodne privrede FNBJ u Anwendung von Forstschlepper Koc- godinama 1947-1951. Sum. list 1947., 138- kum 820 tree farmer in Oebirgsforstung in 146. S.B. Kroatiens. Zvolen 1975. Škola uzajamne obuke kao sredstva Der Štand und Tendenzen der Mecha- dizanja produktivnosti rada. Sum. list nisierung der Forstbenutzungsarbeiten in 1948., 334-336. der S.B. Kroatien. Tharandt 1978. Povodom novog općeg zakona o suma- Oko 120 pojmova u Šumarskoj enci- ma. Gosp. list 1948., 334-336. klopediji, JLZ., Zagreb 1980.-83. Povodom novog općeg Zakona o lovu. Niz saopćenja u Sum. listu i Drvnoj Gosp. list 3,1948. industriji. Pougljavanje drveta ubrzanim postupkom. Sum. list 1949., 180. UDŽBENICI I PBIBUCNICI Suha destilacija drveta u pokretnim postrojenjima. Sum. list 1949., 414-423. Motorne lančane pile, (sa Francisko- Sumarstvo i drvna industrija. Tehni- vic, S.). Zagreb 1949., 1-126. ka 1949., 352-355. Iskorisćivanje suma - Mali sumarsko- Ubrzano pougljavanje drveta. Tehnič- tehnički priručnik. Zagreb 1949., 234-289. ki pregled 1949., 166-169. Prirodni gubitak (kalo) u iskorisći- Obračunavanje zarade unutar radnih vanju suma. Poslovno udruženje sumsko- brigada s obzirom na sadašnje propise. priv. organizacija, Zagreb 1957. Sum. list 1949., 302-303. Kalkulacija troškova i analiza ekono- Upotreba skidera za privlačenje ob- mičnosti u iskorisćivanju suma. Zagreb lovine. Drvna ind. 10-12,1952., 17-20. 1957., 1-73. Nagrađivanje sumskih radnika na Eksploatacija suma, (s UgrenoviC, A. sječi i izradi i postojeći propisi o plaćama. 40% teksta). Zagreb 1958., 1-481. Sum.list 1956., 402-411. Bacionalizacija rada u drvnoj in- O odnosima između cijena nekih drv- dustriji (skripta). Zagreb 1958., 1-180.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 72

Normiranje rada u drvnoj industriji. mu je službenik, a majka radnica. Kadnicki univerzitet Sarajevo, Zagreb 1957. Krojenje oblovine. Institut za sum. is- Osnovnu je Školu završio u Va- tra«. Beograd, 1958. raždinu 1971.g„ a gimnaziju 1975.g. nacionalizacija rada u drvnoj indus- Diplomirao je na Š.F. u Zag- triji (skripta). Nova Gradiška 1962., 1-191. Organizacija proizvodnje v lesni in- rebu 1981. Postdiplomski (speci- dustriji (skripta). Ljubljana 1965., 1-297. jalnost fotogrametrija) završio je Šumarsko - tehnički priručnik (ured- 1990. Asistent je u S.I. Jastrebar- nik i glavni autor). Zagreb 1966., 1-56. sko. Prvo radno mjesto nakon di- Suradnja u Sumsko-tehnickom priruč- niku. Zagreb 1966: a) sumski fond i njegova plomiranja bilo mu je priprav- struktura, s. 9-12; b) iskorisćivanje glavnih nicko u S.G. Varaždin (od 16.XI. sumskih proizvoda, s. 321-451; c) neka svoj- 81.). Od mjeseca srpnja 1983. radio stva i upotreba drveta, s. 486-500. Eksploatacija suma, Drvno-industrij- je na poslovima taksacije pa je ski priručnik. Zagreb 1967., 674-737. 1.II.1986. postao samostalni taksator Organizacija rada u drvnoj industriji. u Službi za uređivanje Suma S.G. Znanje, Zagreb 1970. Velik broj recenzija radova drugih Varaždin. Od 1.1.1991. postao je sef autora objavljenih u Sum listu i Drvnoj Odjela za uređivanje Suma Upra- ind. ve Suma Koprivnica J.P. "Hrvat- ske Sume". 1.II.1993. zaposlio se u LITEBATUBA S.I. Jastrebarsko u Odjelu za tipo- *** Šumarska nastava u Hrvatskoj logiju Suma na poslovima uređi- 1860-1960., 399-402. vanja Suma. Ko je ko u Jugoslaviji, Beograd 1970., s. 71. Sudjelovao je na stručnim Tko je tko u Hrvatskoj skupovima u zemlji i inozemstvu Men and Women of distinction, Cam- (YUGRAF 90, CAD - FORUM 93, bridge. Šumarska enciklopedija I, JLZ, Zag- Stubicke Toplice '93, N.P. Pakle- reb, 1980. s. 78-79. nica '94). Piskorić, O:. HBL 1., Zagreb 1983., s. Član je HŠD. 650.

BADOVI

Znanstveni radovi i savjetovanja

Primjena računske grafike u sumarstvu, (s Martinez, V.), Automatika, 31 (1-2) Zagreb 1990, s. 399-406. Uspostava geografskog informacijskog sustava za Nacionalni park Risnjak kao dijela programa zaštićenih područja Hr- vatske, Savjetovanje u povodu 40-godisnjice osnutka i rada Nacionalnog parka Bisnjak, Crni Lug, 16-17.IX.1993. (s Ana- nic, M. i dr.) Novi pristup istraživanjima nacionalnih parkova na primjeru N.P. Risnjak. Savjetovanje "Znanstvenoistraživački rad i BENKO, Miroslav (Varaždin, 10. razvoj sumarstva Hrvatske, Stubicke X.1956.), dipl. ing. Sumarstva, asis- Toplice, 3-5. XI. 1993. tent, mr. sc. Primjena OIS tehnologije pri raz- vrstavanju suma Hrvatske za potrebe Sin oca Josipa i majke Marije sjemenarstva, (s Kusan, V. & LindiC, V.), r. Bobnjarić. Hrvat, katolik. Otac CADFOBUM '93, Zbornik radova, s. 77-85.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 73

Međunarodni skup o razvoju i primjeni jedinicu "Željeznica", (redovna revizija), kompjuterskog sustava 12-16.V. 1993, Za- Varaždin 1988. greb. Osnova gospodarenja za gospodarsku Procjena taksacijskih elemenata sa- jedinicu "Lijepa gorica", (redovna re- stojina na infracrvenim kolornim aero- vizija ), Varaždin 1989. snimkama, GŠP, 29, Zagreb 1993 s. 199-274. Program gospodarenja za gospodarsku Satelitske snimke kao sastavni dio jedinicu "Pahinsko", Varaždin 1989. OlS-a sumarstva, (s Kusan, V. & Kala- Godišnji plan gospodarenja za gos- fadžic, Z,) Badovi, vol. 28, 8.I., Jastre- podarsku jedinicu Križancija", Varaždin barsko 1993., s. 225-234. 1992. Normativni model klasifikacije eko- Program gospodarenja za gospodarsku loško - okolišnih funkcija tipova suma jedinicu Pahinsko", (izvanredna revizija), (OEFT), (s Krznar, A. i dr.). Savjetovanje Varaždin 1992. "Znanstvenoistraživački rad i razvoj su- Osnova gospodarenja za gospodarsku marstva Hrvatske, Stub. Toplice, 3-5.XI. jedinicu "Trakosćan" (rukopis izvanredne 1993. revizije), (s. MestroviC, S. & MatiC, S.), Tipologija suma jučer, danas, sutra, (s Varaždin 1992. MartinoviC, J. i dr.). Savjetovanje "Znan- Utjecaj retencije Drežnicko polje na stvenoistraživački rad i razvoj sumarstva sume gospodarskih jedinica "Cungar" i Hrvatske", Stub. Toplice, 3-5.XI.1993. "Crni vrh" (s LindiC, V. i dr.), Zagreb 1993. Utjecaj horizontalne projekcije širine Način gospodarenja sumama gospo- krošanja hrasta lužnjaka na debljinski darske jedinice "Trakosćan", S.L., 11-12, prirast, (Novotny, V. i dr.), Savjetovanje Zagreb 1993., s. 507-517. "Znanstvenoistraživački rad i razvoj su- Osnova gospodarenja za gospodarsku marstva Hrvatske, Stub. Toplice, 3-5. jedinicu "Križancija", (s Grahovac-Trem- X1.1993. ski, M.), Varaždin 1993. Utjecaj horizontalne projekcije širine krošanja hrasta lužnjaka na debljinski prirast, (s Novotny, V. i dr.), Badovi, vol. BENKOVIĆ, Tibor, (Zagreb, 23. 29, 8.I., Jastrebarsko 1994, s. 137-150. 1.1949.), dipl. ing. Sumarstva. Novi pristup istraživanjima nacional- Sin Aleksandra. Hrvat. Otac nih parkova, (s Krznar, M. & Vrbek, B.), Simpozij u povodu 45. godišnjice N.P. Pa- mu je bio visi tehničar. I. gimna- klenica, Starigrad-Paklenica, 19-22.X.1994. ziju završio je u Zagrebu. Šumarstvo je otpočeo studi- Stručni radovi rati na Š.F. u Zagrebu l.X.1968.g. Diplomirao je 19.XII.1975.g. polo- Osnova gospodarenja za gospodarsku živši diplomski ispit. jedinicu "Donje Međimurje", (izvanredna revizija), Varaždin 1984. Osnova gospodarenja za gospodarsku BERAČ, Damir, (Požega, 2.VI. jedinicu Sjeverna Ivancica", (s. Videc, D.), 1966.), dipl. ing. Sumarstva. (izvanredna revizija), Varaždin 1984. Sin Stjepana, kvalificiranog Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Varaždinbreg", (redovna revizi- električara. Majka mu je domaći- ja), Varaždin 1986. ca. Srednju Šumarsku Školu poha- Šumsko gospodarska osnova za Varaž- đao je i završio u Karlovcu 1985.g. dinsko-međimursko gospodarsko područje, Šumarstvo je upisao na Š.F. u (s Videc, D. i dr.), Varaždin 1986. Zagrebu l.X.1985.g. Diplomirao je Osnova gospodarenja za gospodarsku 22.XI.1993. iz uređivanja Suma. jedinicu "Sjeverna Ivancica ", (redovna revizija), Varaždin 1987. Napisao je i obranio diplomski rad Neki aspekti uređivanja privatnih su- pod naslovom "Odnos trenda deb- ma u Varaždinsko-međimurskom sumsko ljinskog prirasta suSaca i zdravih gospodarskom području, (stručni ispit), stabala hrasta kitnjaka u Odjelu 8 Varaždin 1988. G.J. Sjeverna Babja gora". Osnova gospodarenja za gospodarsku

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 74

BERAKOVIĆ, Stevo, iz Slav. Bro- Šumskoj upravi Novo Mesto do da, dipl. ing. Sumarstva. 1959.g., a zatim, obolivSi na pluća, Studirao je Sumarstvo na Po- do 1964.g. bio je zaposlen kao re- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu ferent za uzgoj Šumske uprave u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. Kopru. 1934.-35., a diplomirao 5.X.1937.g. Umro je 4.V.1964.g. Kao student u Zagrebu bio je elan odbojkaškoga kluba "Loko- BERDAJS, Slavica, (Sisak, 29.Y. motiva" i 2-3 godine igrao je u dr- 1965.), dipl. ing. Sumarstva. žavnoj odbojkaškoj reprezentaciji. Kćerka Antuna. Hrvatica. Potječe iz obrtničke obitelji. Za- BERKOVIĆ, Boris, dipl. ing. Su- vrSivSi srednju Šumarsku Školu, marstva. upisala je Sumarstvo na Š.F. u Zag- Studirao je Sumarstvo na Po- rebu l.X.1984.g. ljoprivredno-Sumarskom fakultetu Diplomirala je 29.IX.1992.g. u Zagrebu. Diplomirao je 25.VII. iz uređivanja Suma. Napisala je i 1972.g. obranila diplomski rad pod naslovom "Uređivanje gospodarske je- BERKOVIĆ - KULENOVIĆ, Mu- ćelefa, iz Kljuca, BiH, dipl. ing. Sum. dinice Kalje (1957 - 1989)". (vid. Studirala je Sumarstvo na Po- ZEMLJIC 5. knj.). ljoprivredno-Sumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je skol. g. 1950.-51. Diplomirala je 26.YI.1952. (Kulenovic - Berkovic).

BERGANT, Milan, (Maribor, Slo- venija, 10.YIII.1926. - Kopar, 4.V. 1964.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Ludvika i Marije r. Dajc- man. Osnovnu je Školu završio u BERLEKOVIĆ, Stjepan, (Mosta Mariboru 1941.g„ a klasičnu gim- ri, Čazma, Hrvatska, 19.YIII.1899. naziju isto u rodnom mjestu 1946.g. - Zagreb, 1972.), diplomirani inže- Šumarstvo je studirao na Po- njer Sumarstva i Šumarski nadzor- ljoprivredno - Šumarskom fakulte- nik. tu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvi- Sin Franje i Milke r. Sabljic. rao je skol. god. 1949.-50., a diplo- Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obrt- mirao 15.1.1954.g. ničke obitelji. Osnovnu je školu za- Milan (Mica) Bergant bio je vršio u Ivanić - gradu, a klasičnu poslije diplomiranja zaposlen u gimnaziju u Zagrebu 1919.g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 75

Šumarstvo je diplomirao na BERTAK, Danica, (Novaki, Zag- Gospodarsko - Šumarskom fakulte- reb, 17.VIII.1944.), dipl. ing. Su- tu Sveučilišta u Zagrebu 1923.g. marstva. U službi je od 12.X.1925. god. Kćerka Stjepana. Hrvatica. Stručni ispit za samostalno vođe- Potječe iz radničke obitelji. U Za- nje Šumskog gospodarstva položio grebu je završila I. gimnaziju i je 1928.g. Bio je zaposlen kod Šum- upisala Šumarstvo na Š.F. l.X1963. ske uprave Brodske imovne općine u Rajevu selu i Vinkovcima, a kao godine. Diplomirala je 19.XII. 1969.g„ visi Šumarski pristav 1933. bio je položivši diplomski ispit. upravitelj Šumarije Pleternica. Do 1940.g. bio je Šumarski nadzornik u BERTIĆ, Duro (Ilaca, Vinkovci, Šum. upravi Pleternica sa sjediš- 27.IV.1945..) dipl. ing. Sumarstva. tem u Velikoj, a tada je premješ- Sin Ivana i Slavice r. Miklo- ten za kotarskog Šumara u istom Sević. Hrvat, rimokatoličke vjere. svojstvu kod Kotarskog nacelstva Živi u Vinkovcima. Roditelji su u Karlovac. mu poljodjelci. Osnovnu je Školu Za vrijeme II. svjetskog rata pohađao i završio u Vukovaru i poslije rata radio je u Karlovcu 1960., a Gimnaziju u Vinkovcima kao kotarski Šumar. Prema nepot- 1964.g. punim podacima, i 1952.g. radio je u Šumariji Karlovac, a 1953.g. bio je Šumarstvo je studirao na Šu- upravitelj Šumarije Karlovac I. marskom fakultetu u Beogradu. Od 1955. radi u Karlovcu kao ko- Diplomirao je 1969.g. Na poljopriv- tarski Šumarski inspektor. rednom fakultetu u Osijeku upi- Na Šumarskoj Školi u Karlov- sao je postdiplomski studij iz lovcu radi kao redoviti nastavnik za stva i zaštite prirode, odsluSao če- stručne predmete skol. g. 1962.-63. i tiri semestra i položio veći broj 1963.-64. a tada odlazi u mirovinu, ispita. ali jos dvije školske godine (1965.- Poslije završenog pripravnič- 66. i 1966.-67.) radi na Šumarskoj kog staža 1970.g. u Šumariji Vr- Školi u Karlovcu kao honorarni nas- banja radio je u Šumariji Lipovac tavnik. do 1972.g. kao inženjer operative. Bio je elan HŠD. Zatim je zaposlen sve do 1976. kao rukovodilac obračunske jedinice BADOVI uzgoja u istoj Šumariji. Od 1976. Sume Kotara Karlovac, stanje i pers- do 1984.g. bio je upravitelj Šuma- pektiva, (s Majer D.), elaborat za potrebe rije Lipovac, a nakon toga do 1990.g. bivšeg Kotara Karlovac. Uzgajanje suma - tehnika uzgajanja, direktor je OOUR-a Iskorisciva- (skripta), Šumarska škola Karlovac, 1962. nje Suma u Šumariji Otok. Od 1991. zaposlen je u Upravi LITEBATUBA Suma Vinkovci na mjestu stručnog BorosiC, J.: 8IS, s. 6, 66, 98. suradnika za iskoriscivanje Suma. Pri Lovačkom savezu i bivSoj op- BERNETIĆ, Žarko, iz Kopra, Slo- ćini Vinkovci radio je elaborate o venija, dipl. ing. Sumarstva. bonitiranju lovišta i veći broj lov- Studirao je Šumarstvo na Šu- no-gospodarskih osnova. marskom fakultetu Sveuc. u Za- grebu. Apsolvirao je skol. g. 1950.-51. BERTIć, Stjepan, vid. 5. knj.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 76

ručnik u 392. "Plavoj diviziji". Ra- njen je kod Poljanka, i po svršetku rata zatvoren u zarobljeničkim ta- borima (Maksimir, Bjelovar) te amne- stiran i otpušten iz vojske (9.VIII. 1945.), ali uskraćeno mu je građan- sko pravo glasa do proljeća 1947. U jesen 1945. nastavio je studij i sudjelovao u nekoliko radnih akcija. Bio je uključen u ekipu Mi- nistarstva Sumarstva NRH za poslove inventarizacije Suma u Istri (1947.). Na prijedlog Fakulteta u- pucen je na istraživanje i karti- BERTOVIĆ, Stjepan Marcel, (Gaj ranje vegetacije u Gorskom kotaru Vrbovecki, Vrbovec, 19.X.1922. - i Hrvatskom primorju (1.VII.1948.). Zagreb, 13.XII.2001.), dr. sc„ znan- Otad je kao suradnik prof. dr. Ive stveni savjetnik, redovni sveuči- Horvata, u Zavodu za botaniku lišni profesor u. m., dipl. ing. Sumar- Veterinarskog fakulteta Sveuči- stva, Šumarski stručnjak. lišta u Zagrebu sudjelovao (do 1. Sin Franje i Sofije r. Jalse- III.1952.) u svim fitocenoloskim is- vic. Hrvat, rimokatoličke vjerois- traživanjima, kartiranjima raslin- povijesti, djedovinskog porijekla iz stva i s tim povezanim laborato- ogulinskog Zagorja. Otac mu je bio rijskim poslovima. željeznički službenik, a majka ku- Diplomirao je na Šumarskom ćanica. Uz brata Vladimira i ses- (biolosko-ekoloskom) odsjeku Po- tru Steficu bio je tradicionalno ljoprivredno-Sumarskog fakulteta vjerski, moralno i izrazito rodo- 6.V.1950. U ljetu iste godine sud- ljubno hrvatski odgojen. jeluje u vegetacijskom istraživa- U Zagrebu je pohađao i za- nju i kartiranju Bjelašnice, pod vršio: osnovnu Školu (1932.), III. muš- vodstvom prof. dr. P. Fukareka, ku realnu gimnaziju s maturom koji mu je ponudio i mjesto asis- (1940.) i Poljoprivredno-Sumarski tenta na S.F. u Sarajevu. fakultet Sveučilišta (1950.). U državnu službu nastupio je Uporedo sa studijem, Zavod u Odjelu za zaštitu prirodnih ri- za geodeziju (prof. dr. N. Neidhardt) jetkosti Konzervatorskog zavoda povremeno mu povjerava karto- NRH u Zagrebu (1.III.1952.). Na grafske poslove za Maticu hrvat- položaju konzervatora prirode ba- sku (u knjizi "Zemljopis Hrvat- vio se tri godine samostalno pro- ske"), također i Ured za komasa- blematikom zaštite prirode, a oso- cije i Odjel za uređivanje Suma u bito zadacima na osnutku i zaštiti Ministarstvu Sumarstva NDH. prirodnih rezervata (proglašenje U ratnom razdoblju od 1. Risnjaka narodnim parkom, a lo- VIII.1943. bio je unovačen u do- kaliteta Jankovac, Golubinjak, mobranstvo NDH i završava re- Japlenski vrh, Trakosćan i Med- dovnu vojničku obuku (Stockerau), vednica kao park-Suma). docasnicku i časničku školu (Neu- Izradio je prvi opis raslin- siedl am See). Zastavnik je pa po- stva i njegove zaštite u nacional-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 77 nom parku Paklenica i sastavio u Zagrebu, posvetio se priprema- detaljan plan vegetacijskih istraži- ma za izradu "Vegetacijske karte vanja i kartiranja u nacionalnom Jugoslavije s privrednim tuma- parku Plitvička jezera. Sudjelovao čem" (1961.-65.). Bio je izabran za je pri osnutku narodnog parka nositelja radova u Hrvatskoj i Risnjak (1952.), u radu I. komisije Crnoj Gori te za tajnika Komisije za osnutak nacionalnog parka Mljet za koordinaciju rada na izradi (1953.), na I. savjetovanju organa spomenute karte pri Saveznom za zaštitu prirode FNRJ (Beo- fondu za naučni rad u Beogradu. grad) i na I. kongresu biologa Ju- Na osnovi službeno objavljenog goslavije (Zagreb). natječaja bio mu je 1963.g. pre- Zbog spora oko zaštite sla- dložen prijelaz u Institut za bota- pova Krke neopravdano mu je dan niku Sveučilišta za rukovoditelja otkaz (1954.). U Institut za Šumar- istraživanja i kartiranja te izradu ska i lovna istraživanja NRH u Vegetacijske karte Hrvatske. Zagrebu primljen je za samos- Godine 1958. predložio je ob- talnoga suradnika i sefa Odsjeka radu teme "Tipolosko istraživanje za fitocenologiju (1.III.1955.). i kartiranje Suma i Sumskih sta- Tijekom službe u Institutu su- ništa Hrvatske" koja je prihvaćena rađivao je, kao fitocenolog, u obra- (1961.) i uvrštena u redovit insti- di mnogih znanstvenih i strucno- tutski plan rada. Temu su prih- operativnih zadataka različitih in- vatile sve nadležne institucije pa stitutskih sektora i sudjelovao u su započeta suvremena istraživa- mnogim terenskim istraživanjima nja tipova Suma i Sumskih staništa (Istra, dinarski krs). Obavio je sve u Hrvatskoj i u ostalim ondašnjim tehničke poslove za tisak vegeta- republikama. cijskih studija i karata botaničara Kao osnivač i prvi rukovo- I. Horvata (sekcije Sušak 2a, 2c, dilac novog Odsjeka za ekologiju i lb, ld) i S. Horvatica (otok Pag), tipologiju Suma unutar Instituta pa su 1962. i 1963. završene dvije za Šumarska istraživanja Š.F. Sve- vrlo zapažene prirodoznanstvene učilišta u Zagrebu razvio je do edicije. 1968.g. poredbena tipološka istra- Na poziv Komore i Sekreta- živanja i kartiranja do tada naj- rijata za poljoprivredu i Sumar- višeg mogućega stupnja. stvo NR Crne Gore proučavao je Za potrebe sistematskih ti- Šumsku vegetaciju u jugozapadnim poloških radova organizirao je iz- crnogorskim krajevima te je izra- radu geološko - litoloskih opisa i dio prve suvremene pregledne kar- karata te poredbena fitocenolos- te Sumskih zajednica tih predjela, ko - pedološka istraživanja i kar- a 1960. bilo mu je povjereno ru- tiranja u različitim vegetacijskim kovodstvo i provedba tipološkog područjima Hrvatske. istraživanja Šumske vegetacije u Nastavio je jos 1956. uspo- toj republici. Bilo mu je predlo- stavljenu suradnju s Republičkim ženo mjesto direktora Stanice za hidrometeoroloSkim zavodom NRH unapređenje Sumarstva NR Crne zbog komparativnih vegetacijsko- Gore (u osnutku). klimatoloskih studija. U suradnji Kao stalni vanjski suradnik sa Šumskim gospodarstvima i Instituta za botaniku Sveučilišta RHMZ-om odabire reprezentativ-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 78 ne lokalitete i obavlja pripreme i vati institutsko glasilo "Radovi" nabavke instrumenata za osnutak (1966.), a sastavio je i adresar sro- naših prvih silvometeoroloSkih dnih znanstvenih ustanova i znan- postaja (Jankovac, Voćin, Mosla- stvenika u zemlji i inozemstvu, vačka gora, Japetic, Jastrebarsko, zbog razmjene publikacija, iskus- Corkova uvala, Velika Poljana i tava i ostale suradnje. dr.) te triju postaja osnovne mreže Bio je izabran za zamjenika RHMZ-a (licka PljeSevica, Bre- direktora Instituta, predsjednika zovo Polje, Ucka-hotel). Upravnog odbora Instituta i za Nabavio je i Sest garnitura glavnog urednika glasila "Radovi". meteoroloških instrumenata i pro- Zbog nesuglasica u Institutu preveo nasa prva poredbena sezonska kinuo je radni odnos (30.XI.1968.). mikroklimatska istraživanja u raz- Budući da mu je spriječena pred- ličitim fitocenozama okoliša Zavi- viđena i obećana služba u Upravi žana, doline Mirne i Velike Polja- nacionalnog parka Plitvička jeze- ne u nacionalnom parku Plitvička ra, ostao je nezaposlen. jezera. Kasnije (1963.-72.) organizi- Za vrijeme 13-godiSnje služ- ra od lipnja do listopada, svako- be u Šumarskom institutu položio dnevno mjerenje apsolutnih mini- je stručni Šumarski ispit (1957.), malnih temperatura zraka pri tlu, završio seminar iz Šumarske pe- a potom (1979.-88.) pentadna mje- dologije (1956.) i aerofotograme- renja snježnog pokrivača u neko- trije (1965.) na Š.F. Sudjelovao je liko tipičnih pretplaninskih biljna znanstvenim ekskurzijama i nih zajednica u Velebitskom bota- istraživanjima Šumske vegetacije: ničkom vrtu i rezervatu. s prof. dr. I. Horvatom i dr. F. Ku- Uz redovite tipološke radove šanom 40 dana u Poljskoj (1958.) i inicira i provodi "Određivanje i 25 dana u Grčkoj (1960.), a s dr. I. kartiranje regionalnih i glavnih Horvatom i dr. Hansom Emom 25 lokalnih ekološko - gospodarskih dana u Makedoniji (1959.). Cijeli tipova Suma" na području tada- mjesec srpanj 1964. proveo je na šnjih Šumskih gospodarstava Del- pomno planiranom fitocenoloSko- nice, Senj, Gospić i Ogulin. U tom tipoloSkom studijskom putovanju zadatku velik dio kartiranja pro- u ondašnjoj Cehoslovackoj. Na po- veden je na osnovi fotointerpre- ziv Poljske akademije nauka su- tacije aerosnimaka pojedinih pred- djelovao je kao ekspert na vege- jela (u suradnji s Katedrom za ge- tacijskom istraživanju i kartira- odeziju Š.F.). nju u Tatrama (1959.). Za vrijeme rada u Šumar- Na poziv međunarodnog ud- skom institutu brinuo se za stalno ruženja za vegetacijske znanosti kompletiranje knjižnice, fototeke, održao je referat na simpoziju u filmoteke, topografskih karata te Stolzenau (1959.). instrumenata i opreme za tipo- Odjel za geografiju Univer- loška istraživanja. ziteta Kanzas povjerio mu je obra- Započeo je osnivati insti- du teritorija bivSe SFRJ za sas- tutski herbarij i uređivao karto- tav svjetske bibliografije vegeta- teku Centra za naučnu i stručnu cijskih karata (1966). Sličan mu je dokumentaciju. prijedlog upućen za časopis "Ex- Potaknuo je i otpočeo izda- cerpta Botanica, Sectio B - Socio-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 79 logica" u Stuttgartu. nastavu obavljao do godine 1975. Na prijedlog Katedre za ge- na Šumarskom fakultetu. odeziju Š.F. prisustvovao je Me- 18.XII.1970. obranio je dok- đunarodnom simpoziju o fotoin- torsku disertaciju "Šumskovegeta- terpretaciji u Delftu (1962.). cijska područja i njihovi klimatski Bio je izabran među sedmo- odnosi kao osnova za regionalnu ricu uvodnih predavača iz pod- tipološku klasifikaciju Suma u ručja vegetacijskog kartiranja na Hrvatskoj", koju je, nešto proši- X. međunarodnom botaničkom kon- renu, objavila JAZU u ediciji "Ac- gresu u Edinburghu (1964.). ta biologica VII/1, Prirodoslovna Za međunarodni simpozij u istraživanja 41" pod naslovom "Pri- Reinhardtsbrunnu (1967.) poslao je log poznavanju odnosa klime i ve- referat koji je objavljen u časo- getacije u Hrvatskoj" (1975.). pisu Feddes Repertorium" u Ber- Zvanje naslovnog docenta linu (1968.). stekao je na temelju habilitacij- Nije mogao prihvatiti pri- skog predavanja održanog 28.1. jedloge za eksperta u Iranu i Pa- 1972. i habilitacijske rasprave "Eko- kistanu. losko-vegetacijske značajke okoliša U cilju primjene rezultata i Zavižana u sjevernom Velebitu". spoznaja ekološko - fitocenoloskih Krajem 1971.g. sudjelovao je istraživanja izvan Šumarske stru- na fakultetskoj ekskurziji u En- ke uspostavio je suradnju s ne- gleskoj, a na poziv Urbanističkog koliko urbanističkih institucija saveza Hrvatske održao je kore- (Urbanistički institut SRH, Cro- ferat na savjetovanju o aktualnim atiaplan, AR-59, Zavod za urba- pitanjima prostornog planiranja nizam Arhitektonskog fakulteta (Zadar 1971.). Sveučilišta) prilikom izrade nekih Naredne godine sudjelovao regionalnih prostornih planova u- je s referatom na XI. međunarod- ređenja; s nekoliko projektnih or- nom sastanku za alpsku meteo- ganizacija u izradi planova melio- rologiju, a 1976.g. na XVI. svjet- racija slivova rijeka; s Republič- skom kongresu IUFRO u Norve- kim zavodom za zaštitu prirode škoj, gdje prilaže referalnu stu- zbog očuvanja ili osnutka prirod- diju "The Mirna river valley and nih rezervata i s medicinskim us- Motovun forest in Istria (Croa- tanovama (Zavod za talasotera- tia)". piju, Škola narodnog zdravlja "An- Na temelju odluka Vijeća drija Štampar", Razred za medi- nastavnika Š.F. (12.XI.1973. i l.VI. cinske znanosti JAZU) u ekološ- 1974.) povjerena su mu predavanja koj karakterizaciji nekih medicin- iz predmeta meteorologija i kli- ski istraživanih lokaliteta. matologija. 29.111.1960. stekao je zvanje Od 7.VI.1976. postavljen je za znanstvenoga suradnika (na pri- izvanrednog profesora iz toga pre- jedlog dr. I. Horvata, dr M. Anica dmeta. Od 1977./78. školske godine i prof. ing. J. Šafara). prihvaćen je njegov prijedlog da 21.IY.1969. Katedra za uzga- kolegij nosi naziv fitoloska biokli- janje Suma Š.F. izabrala ga je za matologija. honorarnog predavača predmeta Na internom fakultetskom Šumarska fitocenologija, koju je natječaju natjecao se za nastavni-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 80 ka iz predmeta parkiranje i oze- izradu nastavnih planova i pro- lenjavanje. Na njegov prijedlog u grama Š.F.. redovitu nastavu 1980./81. uvrštena Znanstveno-nastavno vijeće je problematika iz zaštite prirode Š.F. na sjednici 19.II.1980.g. una- i čovjekove životne okolice i povje- prijedilo ga je za redovitog pro- rena mu je nastava iz tog novog fesora. predmeta pod naslovom zaštita Zbog nezadovoljstva s odno- prirode. som Fakulteta prema njemu 1985. Na poslijediplomskom stu- godine otišao je u prijevremenu diju za specijalizaciju povjerena (starosnu) mirovinu. mu je u području "Zaštita prirode" Gledajući u cjelini, vrlo ak- funkcija voditelja i nastavnika za tivnu i samoprijegornu znanstve- predmete povijest, sadržaj i cilj no - stručnu životnu djelatnost S. zaštite prirode te zaštita biljnoga Bertovic je razvio u nekoliko za- svijeta, a unutar područja "Ekolo- paženih područja, a to su: fitoce- gija Suma i čovjekov okoliš" nas- noloska istraživanja i kartiranja tava iz predmeta fitoloska biokli- raslinstva, zaštita prirode i čovje- matologija. kova životna okoliša, tipolosko is- U različitoj postdiplomskoj traživanje Suma, bioklimatoloska nastavi bilo mu je povjereno ne- istraživanja, ekološki opisi u ur- koliko kolegija. Od 1969. na FPZ banističkim planovima prostornog (znanstveno područje "Oblikova- uređenja i korištenja, sveučilišna nje pejzaža", predmeti: bioekolo- nastava i suradnistvo u različitim ski elementi pejzaža i zaštita pri- časopisima, enciklopedijama, zbor- rode); od 1971. do 1979.g. na Š.F. nicima i ostalim publikacijama. (znanstveno područje 'Silvikultu- Dr. sc. S. Bertovic bio je elan ra", predmet fitocenoloSki osnovi i mnogih stručnih i društvenih us- tipologija Suma, a u znanstvenom tanova i organizacija. Navodimo području Oblikovanje parkovnih i važnije: Radna grupa za tipologiju prirodnih rekreacijskih objekata", Suma i staništa pri Savjetu za predmet vegetacija kao element naučni rad SR Hrvatske, Komisija prostornog planiranja i korištenja za Šumsko sjemenarstvo pri Repu- te problemi zaštite prirode i nje- bličkom sekretarijatu za privredu zinog korištenja) i 1974. na Arhi- SRH, Komisija za naučni rad u tektonskom fakultetu (znanstveno Savezu inženjera i tehničara SR područje "Urbanizam i prostorno Hrvatske, Naučni stručni kolektiv planiranje", predmet vegetacija kao Instituta za botaniku Sveučilišta element prostornog planiranja). u Zagrebu, Komisija za koordina- Vijeće nastavnika Š.F. bira- ciju rada u izradi Vegetacijske lo ga je u razne komisije: za ocje- karte Jugoslavije s privrednim tu- nu doktorske disertacije, magis- mačem, Komisija za predlaganje tarskih i diplomskih radova i za stručnih mjera i nadzor u Vele- izbor nastavnika. Obavljao je i bitskom botaničkom vrtu i rezer- dužnosti tajnika Komisije za post- vatu, Savjet za daljinska istra- diplomsku nastavu Š.F., a od 1974. živanja i fotointerpretaciju pri elan je Komisije za fakultetsku JAZU, Upravni odbor Saveza in- izdavačku djelatnost. Bio je i elan ženjera i tehničara Sumarstva i raznih komisija i radnih grupa za drvne industrije Hrvatske, Uprav-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 81 ni odbor Urbanističkog društva lave 30 godina rada toga Zavoda grada Zagreba, Internacionalna (1947.-77.) primio je u Zagrebu grupa za istraživanje bioklimat- 1977. Uslijedila je zahvala za do- skih prilika u medicinskoj i bilj- prinos spomeničkoj zaštiti i raz- noj ekologiji (Opatija). Union In- voju ustanove dvora Trakosćan, u ternationale pour la Protection de povodu 25. obljetnice postojanja - la Nature (Bruxelles, Gland), In- Trakosćan 1979. Godine 1983. pri- ternationale Vereinigung ftir Ve- mio je priznanje sa srebrnom pla- getationskunde (Stolzenau, Toden- ketom za doprinos na unapređenju mann tiber Rinteln), Floristisch- i razvoju nacionalnog parka Ris- Sociologischen Arbeitsgemeinschafts njak, u povodu 30 godina pos- e. V. (Stuttgart), Station Interna- tojanja. Godine 1985. primio je u tionale de Phytosociologie (Bai- Zagrebu počasnu diplomu Š.F. u lleul), Verein ftir Forstliche Stand- znak zahvalnosti i priznanja za do- ortskunde und Forstpflanzenziich- prinos razvoju Š.F. u obrazovanju tung e.V. (Stuttgart, Freiburg i. visosko stručnih kadrova i znan- Brg.), Internationale Verband forst- stvenih djelatnika, za uspjehe pos- licher Forschungsanstalten-IUFRO, tignute u znanstvenom radu, za Bundesforschungsanstalt ftir Na- doprinose razvoju svestrane surad- turschutz und LandschaftsOkolo- nje i ugleda Š.F. u našoj zemlji i gie-Projekt Vegetationskarte Eu- inozemstvu, za doprinose razvoju ropas (Bonn-Bad Godesberg), Forst- Sumarstva i prerade drva - u po- liche Bundesversuchsanstalt-Aus- vodu 125. godišnjice Šumarske nas- senstelle ftir subalpine "VValdfor- tave i znanstvenog rada. Diplomu schung (Innsbruck), Arktisch - Al- za sudjelovanje u proslavi velikog piner Garten (Karl Marx - Stadt). jubileja školstva Ravne Gore Hrvatsko Šumarsko društvo, Savez (1786.-1986.) primio je 1986. u Rav- inženjera i tehničara Jugoslavije, noj Gori. Iste godine primio je u Hrvatsko prirodoslovno društvo, Jastrebarskom plaketu za uspješ- Društvo konzervatorskih radnika nu suradnju i značajan doprinos SFRJ, Hrvatsko hortikulturno dru- znanstvenoistraživačkom i struč- štvo, Društvo sveučilišnih nastavnom radu u Šumarstvu SR Hrvat- nika, Matica hrvatska, Planinar- ske, u povodu 40. obljetnice djelo- ska društva "Velebit" i "Željezni- vanja S.I. Jastrebarsko. Priznanje čar", Društvo Hrvatski domobran za uspješnu dugogodišnju surad- u Zagrebu. nju, u povodu obilježavanja 40. Za nesebičan i svestran rad obljetnice (1947.-87.) Republičkog primio je nekoliko zapaženih na- hidrometeoroloskog zavoda SR Hr- grada i priznanja. Pripomenut Će- vatske primio je u Zagrebu 1987. mo znakovitije: Novčanom nagra- godine. dom za višegodišnji rad na vegetacijskom kartiranju u Gorskom ko- BADOVI taru i Hrvatskom primorju s prof. dr. I. Horvatom nagrađen je 1956. Popis znanstvenih, stručnih i ostalih radova godine. Priznanje za poseban i du- gogodišnji doprinos razvoju i una- Karte rasirenosti oranica, pašnjaka, vinograda i dr. (ilustracije u članku P. pređenju hidrometeoroloske služ- Kvakana: Poljodjelstvo - Zemljopis Hr- be SR Hrvatske, u povodu pros- vatske, 2. 1942). Katedra za geodeziju Š.F., Zagreb 1942.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 82

Karta suma u Hrvatskoj po vrstama Bisnjak (kao glavni suradnik I. Horvata). drveća (sekcije u mjerilu 1:200.000 u boji). Sekretarijat za poslove narodne privrede Odjel za uređivanje suma, Zagreb 1942. NBH, Zagreb 1954. Katastralne mape općine Draganić Bisnjak nas novi nacionalni park. Nase (paus-kopije karata). Ured za komasacije planine, 2, Zagreb 1954. (Ing. Đurski), Zagreb 1943. Značenje i namjena nacionalnih par- Topografska karta masiva Bisnjak- kova (sa S. PavletiC). Ibid, 4. Snježnik (podloge u mjerilu 1:12.500 za Karta biljnih zajednica jugozapadne vegetacijska kartiranja I. Horvata). Ka- Hrvatske, sekcija Sušak 2c (kao glavni tedra za geodeziju S.F., Zagreb 1948. suradnik I. Horvata). Institut za šumar- Vegetacijska karta središnjeg dijela ska i lovna istraživanja NBH, Zagreb planine Bisnjaka u Hrvatskoj; Vegeta- 1955. cijska karta planine Peristera u Make- Perspektivni plan sumarstva za pod- doniji (ilustracije u knjizi I. Horvata: ručje općina Pazin, Motovun i Žminj (Pri- Nauka o biljnim zajednicama). Zavod za rodne značajke s vegetacijskim opisom i botaniku Veterinarskog fakulteta Sveuči- kartama u M 1:25.000)., Ibid. Zagreb 1956. lišta, Zagreb 1949. Neke sumske zanimljivosti iz Bosne i Sekcije Sušak 2a i 2c VOI-a (paus-mat- Hercegovine (prikaz predavanja P. Fu- rice originalnih topografskih karata u kareka). Šumarski list, 5-6, Zagreb 1957. mjerilu 1:25.000). Katedra za geodeziju Naučna ekskurzija poljskih botaničara S.F., Zagreb 1949.-50. i šumara fitocenologa u Hrvatskoj. Ibid., Kako biljci Kosutje uho (Oentiana 11-12, Zagreb 1957. symphyandra M ur b.J) prijeti uništenje. Karta biljnih zajednica jugozapadne Priroda, 3, Zagreb 1952. Hrvatske, sekcija Sušak lb (kao glavni Planinarska karta Bisnjak - Snježnik; suradnik I. Horvata). Institut za šu- Prilog planinarskoj karti Bisnjak - Snje- marska i lovna istraživanja NBH, Zagreb žnik (sa Z. Matan i dr.). Planinarski savez 1957. Hrvatske, Zagreb 1952. Karta biljnih zajednica jugozapadne Problem rezervata i njihovog osnutka, hrvatske, sekcija Sušak ld (kao glavni kriterija pri izdvajanju, režima i postupka suradnik I. Horvata). Ibid., Zagreb 1958. s njima te korištenja u naučne i ostale Šumarski elaborati za područje melio- svrhe. Beferat na I. kongresu organa za rativnoga sistema gornje Posavine (OpCi zaštitu prirode FNBJ, Beograd 1953. prirodni uvjeti razvitka vegetacije i sastav Krka i problemi njezine zaštite - Mi- sumskih zajednica Posavja). Ibid., Zagreb šljenja, podaci i dokumenti (s I. Pevalek, J. 1958. BogliC i dr.). Konzervatorski zavod NBH, Opći program kompleksne melioracije Odjel za zaštitu prirodnih rijetkosti, Za- Krsa Jugoslavije (Prirodni uvjeti s ve- greb 1953. getacijskim opisom i kartama Krsa u Nacionalni park Paklenica (Vegetacij- mjerilima 1:500.000). Ibid., Zagreb 1958. ski opis; Zatečeno stanje; Stanovnici; Jelove sume Hrvatske u biljnosociolo- Završne pripomene) Ibid. 1954. skom i sumarskom odnosu (autorizirani Uređenje parka i park-sume Maksimir prijevod članka I. Horvata). Obavijesti (za javni natječaj, s D. Boltar, Z. Fur- Instituta za sumarska i lovna istraživanja janic, B. MiliC i dr.), Zagreb, 1954. NBH, 1, Zagreb 1958. Stanje i problematika nekih parkova u Međunarodni simpozij za vegetacijsko Hrvatskoj. Hortikultura, 1,1, Zagreb 1954. kartiranje u Stolzenau. S.L., 10-11, Zagreb Pregled radova i troškova na naučnim 1959. istraživanjima i kartiranju vegetacije na- Savjetovanje o naucno-istraživalackom cionalnog parka Plitvička jezera. Sekre- radu u sumarstvu i drvnoj industriji tarijat za poslove narodne privrede NBH, NBH. Ibid., 12, Zagreb 1959. Zagreb, 1954. Motovunska suma - prirodna rijetkost Karta biljnih zajednica jugozapadne Istre. Zaštita prirode, 17, Beograd 1959. Hrvatske, sekcija Sušak 2a (kao glavni Nacionalni park Mavrovo - Metodolo- suradnik I. Horvata). Privredni savjet gija uređenja (recenzija elaborata O. Vlade FNBJ, Zagreb 1954. Krstića, knj. 1 i 2, Beograd 1959). Zagreb Karta biljnih zajednica narodnog parka 1960.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 83

Značenje i primjena vegetacijskih istra- ka izrada karte S. HorvatiCa). Prirodos- živanja i kartiranja. Nasa poljoprivreda i lovna istraživanja JAZU, 33, Zagreb 1963. sumarstvo, VI, 1, Titograd 1960. Prof. dr. Ivo Horvat - životopis, znan- Vegetacija Marjana (recenzija publi- stveni rad i ostavština. Biološki glasnik, 16, kacije P. MatkoviCa). S.L. 1-2, Zagreb 1960. 3-4, Zagreb 1963. Klimatoloska opažanja kao kompo- Prilog razmatranju oko izbora metodi- nenta tipološkog istraživanja suma; Svjet- ke i tehnike za izradbu Vegetacijske karte ski atlas klimadijagrama (prilagođeni Jugoslavije s privrednim tumačem. Insti- prijevod prospekta publikacije H. Wal- tut za botaniku Sveučilišta, Zagreb 1963. tera i H. Lietha); Klimadijagrami Hrvat- Ivo Horvat - In memoriam. Bulletin ske (za razdoblja 1925.-40. i 1948.-57.). Oba- Sci., Conseil Acad. BSF Yougoslavie, 8, 5-6, vijesti Instituta za sumarska i lovna is- Zagreb 1963. traživanja NBH, 10, Zagreb 1960. Klimatogena vegetacijska područja Hr- Istraživanje tipova suma i sumskih vatske (karta u boji u M-l:1.500.000, apud staništa (Obrazloženje i prijedlog za pro- J. Safar: Uzgajanje suma), Zagreb 1963. vedbu radova u Hrvatskoj, s dokumenta- Pflanzensoziologische Kartierungen in cijom i kartama)., Ibid, 1961. Kroatien und in anderen Teilen Jugo- Istraživanje tipova suma i sumskih sta- slawiens. Bericht iiber das Internationale ništa. S.L., 9-10, Zagreb 1961. Symposion fiir Vegetationskartierung Diskusija o potrebi provedbe tipološ- (vom 23-26,111.1959. in Stolzenau - Weser), kog istraživanja suma; Dosadašnja pri- Weinheim 1963. mjena vegetacijskih istraživanja u sumar- Tipolosko istraživanje i kartiranje su- stvu Hrvatske (s J. Safar). Materijali sav- ma i sumskih staništa šireg okoliša Zavi- jetovanja o ulozi i mjestu fitocenologije u žana (prethodni izvještaj). S.I., Zagreb suvremenoj sumskoj privredi (Zagreb, 29. 1963. XII. 1959), Sarajevo 1961. Orientalische Hainbuche (Carpinus Strogi i upravljani prirodni rezervati; orientalis Mili.) und einige in der Flora Specijalni rezervati sumske vegetacije; Nordkroatiens (Papuk) seltener anwes- Rezervati prirodnih predjela; Botanicko- ende Pflanzen. Informationes botanicae, 2, hortikulturni spomenici; Karta zaštićenih Zagreb 1963. ili evidentiranih rezervata i spomenika Klimatski podaci SR Hrvatske za raz- prirode u Hrvatskoj. Zaštita prirode u doblje 1948-1960. - Prilog (dokumentaci- Hrvatskoj, Zavod za zaštitu prirode, ja) doktorskoj disertaciji, Zagreb 1964. Zagreb 1961. Primjena vegetacijskih istraživanja i Međunarodni simpozij za fotointer- kartiranja u sumarskoj nauci i privredi pretaciju u Delftu. S.L., 11-12, Zagreb 1962. (predavanje na BTV-Zagreb), Zagreb Prirodni uvjeti i vegetacijski pokrivač 1964. južnih obronaka Medvednice. Obrana Prof. dr. Ivo Horvat - In memoriam (s grada Zagreba od brdskih voda Medved- M. Findrik). Veterinarski arhiv, 34, 3-4, nice, knj. IV, Projektno poduzeće Projekt Zagreb 1964. Zagreb 1962. Mišljenje i prijedlog o izradi pedoge- Motovunska suma i problemi njezine ografskih i biogeografskih karata za na- zaštite (prijedlog za zaštitu). Zavod za cionalni atlas Jugoslavije (prijedlog Le- zaštitu prirode SBH, Zagreb 1962. ksikografskom zavodu SFBJ), Zagreb Metodika tipološkog istraživanja suma 1965. u SRH (opCa i po pojedinim kompo- Ekolosko-fitocenoloske značajke nekih nentama, s J. MartinoviC i dr.). S.I., Zagreb prirodnih žarišta krpeljskog encefalitisa u 1963. Hrvatskoj (prethodni izvještaj). Škola na- Istraživanja tipova suma i sumskih rodnoga zdravlja "Andrija Štampar", Za- staništa masiva Papuk-Psunj (prethodni greb 1965. izvještaj). Ibid., Zagreb 1963. Sumarstvo u slivu Mirne i na zaravni Reljef kao stanisni čimbenik; Toplina Bujstine i Porestine. Vodoprivredna os- kao ekološki faktor; Tipologija suma (s V. nova sliva Mirne, knj. 1. Projektno po- Glavac); Vegetacijska karta krsa Jugo- duzeće "Projekt", Zagreb 1965. slavije (isječak sjeverozapadnog dijela). Promemorija na Članak prof. dr. S. S.E., 2, Zagreb 1963. HorvatiCa "Biljnogeografski položaj i ras- Vegetacijska karta otoka Paga (tehnič-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 84

clanjenost našeg Primorja u svjetlu su- drucju rijeke Base. Osnovni projekt ure- vremenih fitocenoloskih istraživanja; O- đenja bujica u slivu Base, knj. 1. Vodo- svrt na primjedbe prof. dr. S. HorvatiCa, privredni odjeljak u Bijeci, Bijeka 1967. Zagreb 1965. Begionalni prostorni plan područja Is- Ekološka i fitocenoloska istraživanja tre (Ekolosko-fitocenoloske karakteristi- kopna (Obrazloženje i prijedlog za pro- ke vegetacijskog pokrivača; Temelji plani- vedbu radova u Hrvatskoj). 8.I., Zagreb ranja). Urbanistički institut SBH, Za- 1965. greb 1967. Ekolosko-vegetacijske značajke sjever- Vegetacijski pokrivač u slivnom po- nog dijela Hrvatske. Begionalni prostorni dručju Pazincice (Fojbe). Osnovni projekt plan razvoja turizma i rekreacijskih cen- uređenja bujica u slivu Pazinskog potoka, tara Slavonije, Osijek 1966. knj. 1. "Hidroprojekt", Zagreb 1967. Panoi o nekim prirodoznanstvenim zna- Istraživanje ishrane dušikom obične čajkama Gorskog kotara, nacionalnog par- smrce (Ekolosko-fitocenoloske značajke ka Plitvička jezera, okoliša Zavižana i istraženih sastojina). Jugosl. institut za Istre. Izložba Zaštita prirode i turizam". četinjače, Jastrebarsko 1967. Zavod za zaštitu prirode SKH, Zagreb Die klimatischen Verh<nisse im de- 1966. bi ci der EichenwS,lder Nord-Kroatiens. Bibliography of Vegetation Maps of Feddes Bepertorium, Bd. 78, 1-3, Berlin Yugoslavia. International Bibliography of 1968. Vegetation Maps (by A. W. Kiichler), Vol. Glavne značajke klimatskozonskih ve- 2 (Europe), Lawrence (Kansas, USA) 1966. getacijskih područja na teritoriju južnog Prilog poznavanju proizvodnih mogu- Jadrana. Begionalni prostorni plan ju- ćnosti sume bukve s jelom (Fagetum cro- žnog Jadrana (Pejzaž), knj. A-II-13, at. abientetosum Horv.) na ličkoj Plje- Dubrovnik 1968. sevici (Uvod i cilj istraživanja; Geološka građa; Klimatske prilike). Badovi S.I., II, Florističke i vegetacijske značajke na- 5, Zagreb 1966. cionalnog parka Plitvička jezera (prethodni izvještaj s V. Glavac). S.I., Zagreb Begionalni prostorni program i plan 1968. područja općina Čabar, Delnice i Vr- bovsko (Ekolosko-fitocenoloske karakte- Poredbena mikroklimatoloska istraži- ristike vegetacijskog pokrivača; Temelji vanja u nekim fitocenozama nacionalnog planiranja). Urbanistički institut SBH, parka Plitvička jezera, 13-23, VII. 67. (sa Zagreb 1966. Z. Cindric). Ibid., Zagreb 1968. Rezultati i plan tipoloških istraživanja Pregledna vegetacijska karta Istre. Be- i kartiranja suma u SB Hrvatskoj (pre- gionalni prostorni plan Istre (tiskani davanja u Savezu DITSDI, 14. II. 1966, s J. sažetak), Urbanistički institut SBH, Za- MartinoviC i dr.) S.I., Zagreb 1966. greb 1969. Poredbena mikroklimatska istraživa- Sumskovegetacijska područja i njihovi nja u najrasprostranjenijim sumskim i li- klimatski odnosi kao osnova za regionalnu tipološku klasifikaciju suma u Hrvatskoj vadnim fitocenozama Zavižana, 20-26.VII. (doktorska disertacija). S.F., Zagreb 1970. 65 (sa Z. Cindric). Ibid., Zagreb 1966. Prostorni plan zagrebačke regije; Pej- Poredbena mikroklimatoloska istraži- zaž i ekološka ravnoteža (s D. Kis i dr.), vanja u nekim biljnim zajednicama doline knj. BI-10. Urbanistički institut SBH, Mirne u Istri, 13-17, VII. 66. Ibid., Zagreb Zagreb 1970. 1967. Vegetacija kao element prostornog Prilog poznavanju proizvodnih mogu- planiranja i korištenja. Diskusija na Sa- ćnosti tala u Hrvatskom primorju (Za- vjetovanju Urbanističkoga saveza Hr- datak istraživanja; Ekološke značajke). vatske (Zadar 4-6. III. 71), Zagreb 1971. Materijali III. kongresa Jugoslavenskog Prilog poznavanju nekih klimatskih i društva za proučavanje zemljišta, Zem- vegetacijskih značajki područja rijeke ljište i biljka, 16, 1-3, Zadar 1967. Krke (s. B. Klapka). Nacionalni park Kr- Ekološke značajke okoliša primjernih ka, Bazvojni prostorni plan. Zavod za ur- objekata Točak, Bosiljevo i Medak. Vodič banizam Arhitektonskog fakulteta, Zag- za ekskurzije III. kongresa Jug. društva za reb 1971. proučavanje zemljišta, Zagreb 1967. Begionalne klimatske i sumskovegeta- Vegetacijski pokrivač u slivnom po- cijske značajke Posavine. Savjetovanje o

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 85

Posavini (Zagreb 27-29.1.71), Zagreb 1971. Zavižan. Glavna meteorološka stanica Zagrebačka regija - Pejzaž i prirodna Zavižan (1594 m) 1953-1973. Bepubl. HMZ ravnoteža (s. D. Kis i dr.). Čovjek i pro- SBH, publ. 349-116-1, Zagreb 1973. stor, XVIII, 222, Zagreb 1971. Klimazonalna vegetacijska područja Primjedbe na generalni urbanistički Hrvatske (Pregledna karta u M - 1:500. plan grada Zagreba. Društvo urbanista 000). Katedra za uzgajanje suma S.F., grada Zagreba, Zagreb 1971. Zagreb 1973. Ekološko - vegetacijske značajke okoli- Tipovi degradiranih bukovih suma na ša Zavižana u sjevernom Velebitu (habi- karbonatnim supstratima u Bosni i Her- litacijska rasprava). S.F., Zagreb 1971. cegovini (recenzija studije grupe autora za publikaciju "Badovi S.F. u Sarajevu"), Klimatski podaci SB Hrvatske za raz- Zagreb 1973. doblje 1948-1960. (s B. Kirigin i N. Sinik). Građa za klimu Hrvatske, ser. II, 5, Prof. dr. Maks Wraber - In memoriam. BHMZ SBH, Zagreb 1971. S.L., 5-6, Zagreb 1973. Kvalitativna i kvantitativna proizvod- Prof. dr. Fran Kusan - In memoriam. nja bukovih suma u zapadnom dijelu Ibid., 9-10, Zagreb 1973. Hrvatske (Klimatske prilike; Fitocenolo- Klima und Vegetationsmerkmale eini- ski opis suma). Badovi, S.I., 18, Zagreb ger Lokalit£iten im Hoch und Mittel- 1971. gebirge des Alpin-Dinarischen Massivs Osnovne prirodne karakteristike, flora (referat na XII. međunarodnom sastanku i vegetacija nacionalnog parka "Sutjeska" za alpsku meteorologiju, Sarajevo 1972.). (recenzija publikacije grupe autora). Š.L., Zbornik meteoroloških i hidroloskih ra- 3-4, Zagreb 1972. dova, 5, Beograd 1974. Stanje i problemi suma varaždinske Klimadiagramme von Stationen in We- regije (recenzija članka I. Zukine za S. L., stlichen Jugoslavien; Vegetation des nord- 7-8, 72), Zagreb 1972. westichen Karstgebietes von Jugoslavien (apud Horvat I., Glavac V., Ellenberg H.: Opća klimatska i fitocenoloska kara- Vegetation siidosteuropas), Stuttgart 1974. kterizacija lokaliteta TulaCnik, Latin, Klimakartogram Hrvatske (zidna kar- Lokve, Kupcina, Točak, Volavje i Buna. ta u M - 1:500.000, razdoblje 1948. - 1960.). Jugosl. institut za četinjače, Jastrebarsko BHMZ SBH, Zagreb 1974. 1972. Čovjek i njegova okolina - Ekolosko- Begionalne klimatsko-vegetacijske zna- bioloske komponente zaštite i oblikovanja čajke jugoistočne Slavonije. Posebna iz- pejzaža u zagrebačkoj i slavonsko - danja JAZU, Zbornik o stotoj obljetnici baranjskoj regiji (s V. Jurcic i dr.). sumarstva jugoistočne Slavonije, Vinkov- Urbanistički institut SBH; Man and his ci-Slavonski Brod 1974. environment - Ecological-biological com- Tipološke značajke suma u gospo- ponents of landscape conservation and darskoj jedinici Brod na Kupi (Pred- development in the regions of Zagreb and govor; Bazvitak, metodika i cilj tipo- Slavonia-Baranja. Town planing institute loškog istraživanja; Geografski položaj i of Croatia, Zagreb 1972. osobitosti; Klimatske karakteristike pod- Štetni utjecaj požara na vegetaciju, ručja; Shvaćanje, definicija i popis eko- biotop i pejzaž u priobalnom području losko-gospodarskih tipova suma) Badovi SBH (znanstveni projekt s D. Kis, J. S.I., Jastrebarsko, 21, Zagreb 1974. MartinoviC i 8. Bicov). Ibid., Zagreb 1972. Neke ekolosko-vegetacijske značajke Prof. dr. Bogumil Pawlowski - In me- kulture crnog bora uz zaselak Vozilići u moriam. S.L., 9-10, Zagreb 1972. Istri (s M. AndroiC). Katedra za zaštitu suma S.F., Zagreb 1974. Prof. dr. ing. Mihovil OraCanin - Prigo- dom 70. godišnjice života. Ibid. Biokovo (Becenzija publikacije F. Ku- Die Waldvegetationsgebiete und ihre sana). S.L., 1-2, Zagreb 1974. klimatischen Verh<nisse als Orundlage Parki narodowe Jugoslawii (recenzija filr eine regionale typologische Klassi- publikacije prof. dr. T. Wojterskog), Ibid., fizierung der Ws,rder in Kroatien. Bu- Zagreb 1974. lletin Sci., Conseil Acad. BSF. Yougosla- Prof. dr. ing. Vlado Tregubov - In me- vie, 17, 9-10, Zagreb 1972. moriam. Ibid., 5-6, Zagreb 1974. O važnosti i nekim mogućnostima ko- Prilog poznavanju odnosa klime i rištenja podataka meteorološke stanice vegetacije u Hrvatskoj, razdoblje 1948-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 86

1960. Acta biologica, VII/2, Prirodoslovna 1:500), Zagreb 1977. istraživanja JAZU, 41, Zagreb 1975. Velebitski botanički vrt (1480 m) - The Mirna river valley and Motovun Stručni vodič (recenzija publikacije F. forest in Istria (Croatia). Phytocoeno- Kusana). S.L., 8-9, Zagreb 1977. logia, Vol. 2 - Volume in Honor of Josias Kakvo je značenje vegetacije za pro- Braun-Blanquet, VIII, Berlin-Stuttgart storno uređenje i korištenje u pojedinim 1975. krajevima Hrvatske (predavanje na BTV Ekolosko-vegetacijske značajke okoliša iz ciklusa: Biljni pokrivac-urbanisticka Zavižana u sjevernom Velebitu. G.S.P. S.F., planiranja-covjek), Zagreb 1977. 18, Zagreb 1975. Panoi s izlošcima o nekim prirodo- Živko Kosir (obavijest o obranjenoj znanstvenim i zaštitnim osobitostima Ve- doktorskoj disertaciji). S.L., 1-3, Zagreb lebitskoga botaničkog vrta i rezervata, 1975. S.F., Zagreb 1977. Nekoliko primjedaba na publikaciju Prirodoznanstvene značajke Velebit- Radovi Šumarskog instituta Jastre- skog botaničkog vrta i rezervata (pro- barsko, br. 21,1974, Zagreb 1975. pagandna emisija BTV u ciklusu: Zaštita Weltforstatlas, Folge 19, Beinbek b. prirode), Zagreb 1978. Hamburg (recenzija publikacije). S.L., 1-2, In memoriam Slavku DelaCu i prof. Zagreb 1976. Božidaru Kiriginu. SL, 11-12, Zagreb 1978. Neke ekološko - vegetacijske značajke Vegetacija i njezina važnost za uređe- okoliša projektiranog naselja Sopaljska nje i korištenje prostora u Hrvatskoj. (Crikvenica). Croatiaplan, Zagreb 1976. Hortikultura, 2, Split 1978. Tick-borne Encephalitis in Croatia Analiza podneblja i vegetacijskog po- (Yugoslavia); Ecological-Vegetational Cha- krivača lokaliteta JamadoV. Karlovac, racteristics of TBE Foči in Croatia. Bad novo groblje "Jamadol" - provedbeni urba- JAZU, knj. 372, Zagreb 1976. nistički plan, Urbanistički institut SBH, Proizvodno-zastitno područje, Ekolo- Zagreb 1979. sko-bioloske osnove proizvodnje; Meteo- Velebitski botanički vrt i rezervat. S.L., rologija i klimatologija; Fenologija; Bo- 1-3, Zagreb 1979. tanika (Morfologija, Fiziologija, Eko- Uloga meteorološke stanice "Zavižan" u logija i dr.); Dendrologija; Fitogeografija; istraživanju i zaštiti prirode Velebita. Fitocenologija; Tipologija suma. Povijest Ibid. Zagreb 1979. sumarstva Hrvatske (1846-1976) kroz Nacionalni park. OpCa enciklopedija stranice Šumarskog lista, Savez DITSDI, JLZ-a, 5, Zagreb 1979. Zagreb 1976. Mapa fitosocjologiczna Sarniej Skaly w Neke ekolosko-bioloske i kulturno-po- Tatrach Zachodnich (rok 1958). (s I. vijesne komponente prostora uz auto- Horvat, B. Pawlowski i dr.). Ochrona cestu Ivanja Reka - Lipovac (s. J. Mar- Przyrody PAK, 43, Warszawa - Krakow tinovic). Autocesta Zagreb-Beograd. Pro- 1980. jekt pejzažno-parkovnog uređenja i bio- Neke vegetacijske i klimatske značajke tehničke sanacije. Urbanistički institut lokaliteta u visokom gorju i sredogorju SB Hrvatske, Zagreb 1976. Alpsko-dinarskog masiva. S.L., 3-4, Zagreb Muster filr eine Beschreibung des Sys- 1980. tems der Standortsgliederung und kar- Neke ekološke i vegetacijske značajke tierung (An IUFBO-Arbeitsgruppe SI. okoliša Virovitičkih ribnjaka (s. B. Kla- 02-6 Standortsklassifizierung). Katedra za pka). Prostorni plan područja posebne uzgajanje suma S.F., Zagreb 1976. namjene i Provedbeni urbanistički plan Ekolosko-fitocenoloske značajke po- BSTC "Bibnjaci". Urbanistički arhitekt- dručja spomen-parka Kumrovec. Prostor- onski projektni biro AB-59 , Zagreb 1980. ni plan uređenja spomen-parka Kumro- Abec; Abiotski faktori; Alpinetum; vec", Zavod za urbanizam Arhitektonskog Ambijent; Anić Milan; Antropogeni fak- fakulteta Sveučilišta, Zagreb 1977. tori; Arborikultura; Arhitektura; Asoci- Velebitski botanički vrt i rezervat, po- jacija; Atlas; Avala; Balkanski poluotok vodom 10-godisnice osnutka (s I. DekaniC i (Biljni pokrivač); Bibliografija; Biogeo- dr.). Nase planine, 9-10, Zagreb 1977. cenoza; Bioklimatologija; Biosfera; Bra- Velebitski botanički vrt i rezervat, Ve- un-Blanquet Josias; Cvjetana; Degen getacijska karta središnjeg dijela (M - Arpad; Fenologija; Fitocenologija; Ora-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 87

Canin Mihovil. S.E., JLZ, 1, Zagreb 1980. prostornom planiranju; Vegetacijski po- Klimatske prilike parka Maksimir. krivač u planovima uređenja prostora. Plansko-projektna dokumentacija perivo- Prostor i Čovjekova okolina u dugoročnom ja Maksimir. Urbanistički institut SBH, razvoju SBH, knj. II, Ibid. Zagreb 1980. Znanstvene osnove dugoročnog razvoja Neke ekološko - vegetacijske značajke SRH do 2000. godine. Prostor i Čovjekova sportsko-rekreacijskog centra Novo Cice (s okolina u dugoročnom razvoju. Bepubl. B. Klapka), PUP, Ibid., Zagreb 1981. zajednica za znanstveni rad SBH i Be- Bioekoloske značajke Gorskog kotara (s publicki zavod za društveno planiranje J. MartinoviC); Najznačajnije zaštićene i SBH, knj. 27, Zagreb 1984. rijetke biljke Gorskog kotara (crteži). U povodu 20. godisnice edicije Poseb- Monografija Gorski kotar, Delnice 1981. na izdanja i predstavljanja knjige Ekolo- Klimatske prilike parka Maksimir; Ve- ško - vegetacijska rejonizacija Bosne i getacija maksimirskog parka. Urbanisti- Hercegovine. S.L., 1-2, Zagreb 1985. čki Institut SBH, Zagreb 1981. Josias Braun-Blanquet - In memori- Podneblje perivoja i park-sume Mak- am. Ibid., 9-10. simir; Vegetacija parka Maksimir (sa Z. Hrvatska: Reljefne osobitosti; Biokli- Stafa). Monografija Maksimir, Zagreb, matske značajke; Vegetacijske značajke. 1982. Osnove prostornog plana i Prostorni plan Horvat Ivo; Horvatić Stjepan; Hrvat- SBH do 2000. godine (Prirodni sustavi, ska: Karta rasprostranjenosti glavnih ti- Osnovna studija). Urbanistički institut pova potencijalne vegetacije u Istri, Preg- SBH, knj. 10, Zagreb 1985. ledna karta postojeće vegetacije u zapad- Neke ekološko - vegetacijske značajke noj Hrvatskoj, Šumska tipologija i glavni općine Vrbovec (Beljef kao ekološki čim- tipovi suma, Zaštićeni objekti prirode; benik, Klimatske karakteristike, Vegeta- Jugoslavija: Opći prikaz, Zaštita prirode; cijski pokrivač). Prostorni plan općine Kartografija; Klek; Klima i klimatologija: Vrbovec - Analiza stanja i mogućnosti Indeksi, faktori i formule za označivanje prostornog razvoja (Prirodni sistemi). klime, Podneblje u odnosu na neživu i živu Urb. inst. SBH, Zavod za prostorno prirodu; KOppen Wladimir; Krs: Zaštita planiranje, Zagreb 1986. prirode na krsu, Važniji radovi o krsu (s. Klimatski dijagrami najvažnijih bio- A. Kauders), Podneblje (s B. MaksiC), klimata u SFRJ. Sume i prerada drveta Vegetacija (s A. Z. LovriC); Kumrovec; Ku- Jugoslavije, Beograd 1986. san Fran; Kusan Stjepan; Longoza; Podneblje i vegetacijski pokrivač Mje- Lovćen; Međunarodni savez za zaštitu sne zajednice " Ravna Gora" (u povodu 200. prirode i prirodnih dobara; Meteorologija obljetnice škole, Bavna Gora 1986. (s F. MargetiC); Mikroklimatologija; Moto- Velebitski botanički vrt i rezervat (s B. vunska suma; Nacionalni park; Paleobio- Klapka). Hortus, II, 3, Skoplje 1986. logija; Paleoklimatologija; Park-suma; Pe- Prirodni sustavi (Uvod, reljef, Klima, valek Ivo; Plitvička jezera. S.E., JLZ-a, 2. Vegetacija). Pregled podataka o kara- Zagreb 1983. kteristikama teritorije SFBJ. Urb. inst. Podneblje i vegetacijski pokrivač zag- SBH, knj. I, Zagreb 1987. rebačke regije. Zajednički prostorni plan Nova metoda bonitiranja zemljišta u grada Zagreba i zajednice općina Zagreb. Hrvatskoj (s P. KovaCeviC i dr.). Agro- Urbanistički institut SBH, Zagreb 1983. nomski glasnik, 2-3, Zagreb 1987. Velebitski botanički vrt i rezervat - Velebitski botanički vrt i rezervat, u Der botanische Garten und das Rezervat povodu 20-godisnjice osnutka (s. I. Deka- von Velebit - The Velebit Botanical niC i dr.). Nase planine, 9-10,1977., pretisak, Garden and Reserve (prospekt s M. Kame- Zagreb 1987. narovic). Bepublicki SIZ u oblasti kulture Priroda i sumarstvo ogulinskoga kraja u Zagrebu i S.G. "Senj", Senj 1984. (Beljef, podneblje i vegetacijski pokri- Podneblje sisacko-banijske regije; Pri- vač). S.L., 7-9, Zagreb 1987. rodni sustavi - Bioklimati i vegetacija (s Osnove zaštite suma od požara (s. T. A. Z. LovriC). Prostorni plan Zajednice Dimitrov i dr.). Centar za informiranje i općina Sisak, Urbanistički institut SBH, publicitet (CIP), Zagreb 1987. Zagreb 1984. Prirodni park; Prostorno planiranje: Reljef kao ekološki čimbenik u pla- Reljef, Vrijeme i podneblje, Vegetacijski niranju prostora; Vrijeme i podneblje u

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 88 pokrivač; Raslinstvo; Reljef; Rezervati; (prikaz knjige M. Obad Scitarocija). S.L., SIOMA; Smog; Spomenici prirode; Spo- 6-8, Zagreb 1990; Ibid., Hortikultura, 1-2, menici vrtne arhitekture; Spomen-pod- Zagreb 1990. rucja i Spomen-objekti; SukaCev Vladimir Velebitski botanički vrt i rezervat. Nikolaevic; Svjetska prirodna i kulturna Ekološki glasnik, I, 5-6, Zagreb 1990. baština; Šumske zajednice Jugoslavije: Review of Terrestrial Vegetation in Razvitak, zonacija, nomenklatura i klasi- Croatia following recent studies (s A.Z. fikacija; SR Hrvatska (s A. Z. LovriC); LovriC), Zagreb 1990, (priređeno za tisak). Tajga; Tipologija suma (s. V. Glavac); Tlo: Prirodne osnove razvitka zagrebačke Odnos vegetacije i tla (s J. MartinoviC) - regije (Beljef, podneblje, vegetacija). Pre- Tregubov Vladimir; Tundra; Velebitski davanje (7.III.1991) na tribini Centra za botanički vrt i rezervat; Walter Heinrich; kulturu i informacije Maksimir, u orga- Wraber Maks; Zagrebačka gora; Zaštita nizaciji Badio-Sljemena, Zagreb 1991. prirode; Zelenjak. S.E. JLZ-a, 3, Zagreb 1987. Portreti - Prof. dr. ing. Ivo Dekanić. S.L., 1-2, Zagreb 1991. Podneblje i bioklimati Hrvatske (1948- Prof. dr. ing. Ninoslav Lovrić (1907.-90.) 60). Monografija o zemljištima Jugoslavije - In memoriam. Ibidem,. 3-5. (apud A. SkoriC: Tla Hrvatske), Sarajevo- Zagreb 1988. (predano u tisak). Portreti - Prof. dr. ing. Vjekoslav Gla- vac. Ibid., 6-9. Hrvatska, Zagreb - priroda i zaštićeni prirodni objekti; Nacionalni park; Na- T. Dimitrov: Šumski požari i vremen- cionalni parkovi u Hrvatskoj; Uređenje ske prilike na Jadranu u 1989. i 1990. nacionalnih parkova i rezervata. E.J., JLZ, godini (recenzija članka za S.L., 6-8, 1991.), Zagreb 1988, (predano za tisak). Zagreb 1991. Hrvatska: Klima, Klimatski dijagrami Biobibliografije: Dekanić Ivo, Delac meteoroloških postaja iz različitih kon- Ivan, Dimitrov Tomislav, Dojković Vilim, tinentskih i primorskih bioklimata; Biljni Dokus Antun, Dragisić Petar. HBL, JLZ, pokrivač (s I. Horvat i A.Z. Lovrić). Ibid., 5. 3, Zagreb 1991. Prof. inž. Josip Safar (1906-88) - In Glavna obilježja visokogorskog biokli- memoriam. S.L., 9-10, Zagreb 1988. mata u okolišu klimatoloske postaje i Akademik Josip Roglić (1906-87) - In NPSO-a Zalesina (Gorski kotar-Hrvat- ska). GSP, 27, Zagreb 1991. memoriam. Ibid., 11-12, Zagreb 1988. C. Fisković: Vrtovi orebićkih pomor- Prof. dr. Berislav Makjanić (1922-88) - skih kapetana i brodovlasnika (recenzija In memoriam. Ibid., 9-10, Zagreb 1989. članka za Časopis "Hortikultura, 1-2, Ive Samardžija - In memoriam. Ibid. 1991.), Zagreb 1991. Maksimirsko podneblje; Vegetacija mak- Biobibliografije: Emrović Boris, Flogl simirskog parka. Povijesna matrica Mak- Stanko, Francisković Stjepan, Fukarek simira. Regionalni zavod za zaštitu spo- Pavle, Gjukić Dušan, Glavac Vjekoslav, menika kulture u Zagrebu, Zagreb 1989. Godek Ivo, GraCanin Mihovil, Horvat Ivo, Klimatoloske osobitosti otoka Mljeta Horvatić Stjepan, Kusan Fran, Lončar (sa S. Štampar - Guerrini). Otok Mljet, Ilija, Lovrić Ante, Lovrić Ninoslav, Ekološke i zdravstvene prilike. Kazred za Markić Mihovil, Smilaj Ivan, Safar Josip, medicinske znanosti JAZU, Zagreb 1989. Ziani Petar. HBL (predano u tisak), Atlas svijeta, JLZ, Zagreb 1988, (pri- Zagreb 1991. kaz publikacije). S.L., 1-2, Zagreb 1990. O pocecima vegetacijskih istraživanja, Jugoslavija: Klima - Godišnji hod sred- kartiranja i osnutka nacionalnog parka njih temperatura zraka i srednjih ko- Risnjak. Ekološki glasnik, II, 3-4, Zagreb ličina oborina na meteorološkim posta- 1991./92. jama iz različitih orografskih pojasa, kon- Ivo Bralić: Nacionalni parkovi Hrvat- tinentskih i maritimnih bioklimata i nji- ske (prikaz publikacije), Ibid., 7-8, Zagreb hovih prirodnih vegetacijskih područja u 1991./92. SFRJ; Klimatski dijagrami meteoroloških stanica iz različitih kontinentskih i ma- M. Obad-Sćitaroci: Prilog istraživanju ritimnih bioklimata Jugoslavije; Biljni perivoja uz dvorac u Novom Marofu; P. pokrivač (s A. Z. LovriC). Enciklopedija Solić: Prilog poznavanju dendrologijske Jugoslavije, 6, Zagreb 1990. vrste Quercus ilex L. - crnike u Rijeci i okolici; Ž. Spanjol: Stubicke Toplice - Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 89 prinos obnovi vrtno-arhitektonskog pro- nalnog parka (uz 45. obljetnicu prirodo- stora; I. Kolarić: Oštećene gradske zelene zastitnih djelatnosti); Tuexenia - Mitteil- površine Osijeka, ratne godine 1991./92.; K. ungen der Floristisch-soziologischen Arbeits- Danicić: Oštećenja dubrovačkih nasada u gemeinschaf t, Neue Serie Nr. 12, Gottingen ratnim razaranjima; I. Jelić: Banjeni 1992. (prikaz Časopisa). S.L., 11-12, Zagreb Zadar i njegov okoliš (Becenzije članaka 1993. za Časopis "Hortikultura", 3-4/91.), Zagreb Tuexenia, Neue Serie Nr. 12 (prikaz 1992. Časopisa); Crtice iz hrvatske meteorolo- Ivo Bralić: Nacionalni parkovi Hrvat- gijske proslosti i sadasnjosti; Nacionalni ske (prikaz publikacije); Velebitski bota- park Plitvička jezera - obljetnice i sa- nički vrt i rezervat, povodom 25. oblje- dašnjost. Hortikultura, 1-4, Zagreb 1993. tnice osnutka (s. B. Klapka), Horti- Nekoliko zapaženih godišnjica Horva- kultura, 3-4/91., 1-4/92., Zagreb 1992. tovih istraživanja, kartiranja i zaštite Najvažnija prirodna obilježja podsu- raslinstva u Hrvatskoj. S.L., 1-2, Zagreb sedskog okoliša. "Prethodna studija o utje- 1994. caju na okolinu Trgovacko-poslovnog cen- Podneblje i ostale prirodne osobitosti u tra Dalmacijacementa u Zagrebu". Urba- okolišu meteorologijske postaje Lividraga nistički institut BH, Zagreb 1992. (Oorski kotar). Agronomski glasnik, 1-2, Neke klimatoloske osobitosti postaje Spomenica uz 90. obljetnicu rođenja i 10. Zagreb - Lučko. Idejno rješenje - studija obljetnicu smrti Mihovila GraCanina, Za- golf i sportskog centra Kerestinec. B.O. greb 1994. 'Zrinjevac', Zagreb 1992. Vegetacijska kartiranja u Hrvatskoj, s Zaštita prirode u Hrvatskoj - neke osobitim obzirom na narodni park Bis- obljetnice, stanje i oštećenja, neodložni njak i Oorski kotar (s Kartom biljnih za- zadaci; 50. obljetnica djela Zemljopis jednica narodnog parka Bisnjak, I. Hor- Hrvatske"; In memoriam preminulim bo- vata i suradnika, 1954.); Prilog eko- taničarima. S.L., 6-8, Zagreb 1992. logijsko-prostornom tumačenju i znača- Pripomene i prijedlozi nacrtu za Na- jkama reljefa i podneblja u Gorskom cionalni atlas Republike Hrvatske. L.Z. kotaru. Zbornik radova - 40 godina na- Miroslav Krleža, Kartografija, Zagreb cionalnog parka "Bisnjak", Crni Lug 1994. 1992. Sjećanje na vojničku obuku u Njema- Ubersicht der Vegetation Kroatiens čkoj i na službu u 392. Plavoj diviziji". nach neueren Untersuchungen (s A.Z. Pismohrana Instituta za suvremenu po- LovriC). Tuexenia, 12, Gottingen 1992. vijest (Fasc. S. Bertovic - Mixta), Zagreb Velebitski botanički vrt i rezervat (po- 1994. vodom 25. obljetnice osnutka). S.L., 11-12, Sumarstvo. Hrvatski leksikon. EP64, Zagreb 1992. Marketing i propaganda, Zagreb 1994, Podneblje i samoniklo raslinstvo u (predano za tisak). zagrebačkom okolišu. Floraart (28. me- Biljni pokrivač u Hrvatskoj (s. A.Z. đunarodna vrtna izložba - katalog), Za- LovriC). Hrvatska enciklopedija L.Z., greb 1993. Klima und wildwachsende Ve- Zagreb 1994., (predano u tisak). getation in Zagreber Umgebung. Floraart Neke prirodoznanstvene osobitosti u (28 Internationale Gartenschau-Katalog), zagrebačkom okolišu: Uvodne pripomene, Zagreb 1993. Beljef i orografski pojasi; Podneblje i Pretpostavljena prirodna vegetacija. bioklimati; Vegetacijski pokrivač; Zaštita Zemljopisni atlas Bepublike Hrvatske. prirode i botanički vrtovi: Pri- rodoznan- Školska knjiga & L.Z. M. Krleža, Zagreb stvene kategorije i objekti; Vrtna arhi- 1993. tektura u nastavi, publicistici i praksi: Natural Vegetation. A Concise Atlas of Vrtlarstvo u hrvatskoj sveučilišnoj na- the Bepublic of Croatia and of the Be- stavi. Spomenica "Zrinjevac": priroda, vr- public Bosnia & Hercegovina. The Miro- tovi, perivoji i uresno raslinstvo u Za- slav Krleža Lexicographical Institute, Za- grebu. "Zrinjevac" d.o.o., Zagreb 1994. greb 1993. Prof. Dr. Zlatko OraCanin - biobibli- O nekim prirodoznanstvenim i prirodo- ografija. HBL L.Z., Zagreb 1994., (predano zastitnim događajima iz hrvatske pro- za tisak). slosti. S.L., 9-10, Zagreb 1993. Stručne recenzije članaka kojih su Krka - od prirodne rijetkosti do nacio- autori: Djurasović P., Hrs Ž. i Idžojtić M.,

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 90

Hrsto D., Jurković M. i B., Karavla */., industrija, Zagreb 1992., vol. 43, br. 2). Obad- Šćitaroci M. i B„ Šiftar A., Solić P. i Priroda i parkovni objekti u općini Spanjol Ž. i S. Uredništvo Časopisa "Hor- Bijeka, (Fond u komunalno-stambenoj tikultura", 1-4, Zagreb 1994. djelatnosti općine Bijeka. Bijeka 1993., u Neke prirodne značajke u Zagrebačkoj pripremi za tisak). regiji; Narodni park Bisnjak - povodom Passport Croatia - Putovnica za zemlju 40. godišnjice osnutka (1953.-93.). Horti- prirodnih ljepota, (Simrakgrafika Zagreb kultura, 1-4, Zagreb 1994. - M. SerdarusiC i dr., Zagreb 1994.). T. Dimitrov: Klima i prirodno sušenje Agronomski glasnik, (Zagreb 1994., 1-2). drva (recenzija rukopisa studije za tisak, Spomenica "Zrinjevac" - priroda, vrto- oko 130 str. s ilustracijama, tablicama i vi, perivoji i uresno raslinstvo u Zagrebu, kartama), Zagreb 1995. ("Zrinjevac" d.o.o., Zagreb 1994.). Hrvatski sumarski životopisni leksikon, Bedakcije publikacija Zagreb 1996.

Obavijesti Inst. za šumarska i lovna Publikacije u rukopisu ili pripremane za istraž. NB Hvatske, (Zagreb 1960., br. 10). tisak Zaštita prirode u Hrvatskoj, (Zavod za zaštitu prirode, Zagreb 1961.). Fitocenoloski sastav i pedološka građa Badovi Inst. za sum. istraž. SF, (Zagreb borovih kultura u Baniji (sa Z. GraCanin, 1966., br. 1 i 5,1967., br. 7). 1957.). Begionalni prostorni plan Istre: Ve- Prilog poznavanju odnosa klime, re- getacija, sumarstvo, industrija za preradu ljefa i sumske vegetacije u Crnoj Gori drveta, lovstvo i korištenje suma u turiz- (1960.). mu, (Urban. inst. SBH, Zagreb 1967.). Bibliographie der Vegetationskarten - Tipološke značajke suma u gospodar- Excerpta Botanica (Sectio B - Sociolo- skoj jedinici "Brod na Kupi", (Inst. za sum. gica, 1966.). istraž., Zagreb 1968.). O primjeni fotointerpretacije prilikom Klimatski podaci Hrvatske, razdoblje kartiranja vegetacije na profilu Jezera- god. 1948.-1960., (BHMZ, Zagreb 1971.). ne-Plaski (1967.). Šumarski list, (Zagreb, godišta 1973. i Prilog bibliografiji vegetacijsko-kli- 1974.). matoloskih istraživanja u Hrvatskoj (1970.). Velebitski botanički vrt i rezervat, Neke dileme oko podataka klimatskih (Nase planine, Zagreb 1977., br. 9-10). postaja Stubicka gora i Sljeme (1970.). Prostor i Čovjekova okolina u dugoro- Florističke i ekolosko-vegetacijske zna- čnom razvoju SB Hrvatske do 2000. čajke Kleka, Drežnickog polja i okoliša (s godine: Prirodni sustavi u SBH, (Urb. B. Klapka, 1971.). inst. SBH, Zagreb 1984., knj. II). Doprinos fotointerpretaciji za kartira- Monografija "Bavna Gora": Ekolosko- nje vegetacijskih tipova suma u Dinari- bioloski clanci, (M. Z. Bavna Gora 1986., dima (sa Z. TomasegoviC, 1974.). predano za tisak). Znanstvena istraživanja u narodnom Velebitski botanički vrt i rezervat, parku "Bisnjak" - JAZU, (s grupom auto- (Nase planine, Zagreb 1987., br. 9-10). ra, 1975.). Šumarska enciklopedija, (Zagreb, knj. Klimatske značajke nastavno - poku- 1/1980., knj. 2/1983. i knj. 3/1987.). snog objekta Duboka (1975.). Osnove zaštite suma od požara (CIP, Opća klimatska i fitocenoloska kara- Zagreb 1987.). kterizacija lokaliteta: Banski gaj, Kon- Priroda i sumarstvo Ogulinskog kraja, tija, Medak i Žrnovica (1975.). (Š.L., Zagreb 1987., 7-9). Zaštita i unapređenje prirodnog okoli- Pregled podataka o karakteristikama ša u prostoru sliva rijeke Kupe - Urb. inst. teritorija SFBJ: Prirodni sustavi, (Urb. SBH (1975.). inst. SBH, Zagreb 1987.). Ekolosko-bioloski cimbenici u topono- Klimatske osobitosti otoka Mljeta: E- mastici Posavine, Podravine i susjednih kolosko-bioloski clanci, (JAZU, Bazred za ravničarskih predjela (1976.). medicinske znanosti, Zagreb 1989.). O nekim prirodnim značajkama Vele- Klima i prirodno sušenje drva, (Drvna bita (s. I. VeliC i dr., 1979.).

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 91

O trajanju vegetacijskog perioda u raz- 12, s. 532-538. ličitim klimatskozonskim vegetacijskim Horvat, X: Vegetacija planina zapadne područjima (1980.). Hrvatske, s 4 karte biljnih zajednica Klimatogrami postaja i klimakarto- sekcije Sušak, Zagreb (1962.), Acta biologi- gram Hrvatske za razdoblje 1961.-1975. go- ca, II, Prirodoslovna istraživanja JAZU, dine (1981.). 30, s. 1-179 i poseban prilog s Četiri karte. Neki novi parametri u klimatskoj ka- Safar, J.: Uzgajanje suma, Zagreb (1963.), rakterizaciji zonalnih vegetacijskih ti- s. 108, 120, 125/126, 130, 160, 173, 180 (karta), pova u Hrvatskoj (1982.). 277. Beljefne i klimatsko-vegetacijske oso- Fukarek, P.: Prilog poznavanju dendro- bitosti područja općine Niksić (1983.). geografskih i fitocenoloskih odnosa pla- Područja karakterističnih vrsta i rea- nina sjeverozapadne Crne Gore, Sarajevo kcija tala te potencijalnoga vegetacijskog (1963.), Badovi Nauc. društva SB BiH, pokrivača u Hrvatskoj (s. J. MartinoviC, XXII, 6. 1987.). Olavac, V.: Klimadiagramm-Weltatlas, Prilog poznavanju odnosa reljefa, kli- Zilrich (1964.), Schweizerische Zeitschrift me i vegetacije u bivšoj Jugoslaviji (1987.). f flr Forstwesen, 115,12, s. 801. Ellenbergov klimakvocijent u svjetlu Safar, J.: Osvrt na dvadesetogodišnji zonalnih fitocenoza u Hrvatskoj (1987.). rad Instituta za sumarska istraživanja, Temperature tla u nekim vegetacij- Zagreb (1965.), S.L., 11-12, s. 552-560. skim područjima Hrvatske (1988.). Klepac, Dr. Uređivanje suma, Zagreb Velebitski botanički vrt i rezervat - (1965.), s. 163. stručni vodič (1989.). Niklfeld, II.. Atlas der Donaulflnder, Portreti: Zlatko Petelin, Dr. Tomislav Wien (1970.), detalji vegetac. karte Hr- Brzac, Ing. Mile Sikić, Badivoj Capar, vatske. Prof. Franjo Margetić, prof. Dr. Beinhold Findrik, M.: Zavod za hranidbu... (Za- Tuxen (1990.). vod za botaniku Vet. fakulteta), Zagreb Snježni pokrivač u Velebitskom bota- (1969.), 50 godina Veterinarskog fakulteta ničkom vrtu i rezervatu te na meteoro- 1919.-1969., s. 413-430. logijskoj postaji "Zavižan" u razdoblju Dekanić, I.: S. BertoviC (disertacija, ha- mjerenja 1979.-1988., (1990.). bilitacija), Zagreb (1972.), S.L., 7/8, s. 293. Podneblje i bioklimati u Hrvatskoj, OraCanin, Z:. Besprechungsbegel - Kiri- razdoblje 1961.-1975., (1990.). gin B., Sinik N., BertoviC S. - Klimatski Podneblje i bioklimati u Hrvatskoj - podaci SB Hrvatske... Klima-Daten fiir prijedlog za završno financiranje i tisak V.B. Kroatien in Periode 1948.-1960., Ham- studije. "Školska knjiga , Zagreb 1991. burg u. Berlin (1972.), Forstliche Um- Olavna obilježja bioklimata u okolišu schau, 15. JG., H. 3. Šumarskog instituta i meteorologijske Horvat, I., Olavac, V., Ellenberg, H.: postaje Jastrebarsko u razdoblju 1964.- Vegetation Siidosteuropas, Stuttgart (1974.), 1993., (1993.). s. 17, 23, 206-207, 447, 659, 770 Olavne značajke prirode u okolišu OraCanin, M.: S. BertoviC - Prilog po- Jastrebarskog, Japetića i Samobora (1993.). znavanju odnosa klime i vegetacije u Hr- Priroda i parkovni objekti u općini vatskoj, Zagreb (1976.), SL, 3-4, s. 182- 183. Bijeka: Beljef (visinske zone i orografski Dekanić, I.: Kirigin B., Sinik N., Ber- pojasi); podneblje i bioklimati; Pregled toviC S.: Klimatski podaci Hrvatske, prirodne sumske vegetacije. Odjel za Zagreb (1976.), S.L., 1-2, s. 106. urbanizam i ekologiju Kijeka (1993.). OraCanin, Z.: Besprechungsbeleg - Ber- toviC, S.: Prilog poznavanju odnosa klime i LITEBATUBA vegetacije u Hrvatskoj... Ein Beitrag zur Kenntnis der Beziehung zwischen Klima u.Vegetation Kroatiens in Zeitraum 1948.- Horvat, I.: Istraživanje i kartiranje ve- 1960., Hamburg und Berlin (1976.), Forst- getacije..., Zagreb (1950.), S.L., 3-4. s. 97-119. liche Umschau, 19. Jg., H. 2, S. 118. Ibid. (1951.), 6, s. 221-236. Ibid. (1955.). 11- Piskorić, O.: BertoviC Stjepan, Zagreb 12, s. 412-422. (1983.), Hrvatski Biografski Leksikon, 1, s. Safar, J.\ Osvrt na desetgodišnji razvi- 718. tak i rad Instituta za sumarska i lovna *** SE I, JLZ Zagreb, 1980., s. 79. istraživanja NBH, Zagreb (1955.), S.L., 11-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 92

Tomanić, S.: Svečanost u Čast veterana do 21.IX.1938.g. Na tom položaju sumarstva i prerade drva profesora S.F. u 1927. položio je državni stručni is- Zagrebu, Zagreb (1985.), S.L., 3-4, s. 103-118. pit za samostalno vođenje Šum- Ljuljka, B.: 125 godina sumarske nasta- skoga gospodarstva. ve i znanstvenog rada u SBH, Zagreb (1986.), S.L., 3-4, s. 93-132. U toku II. svjetskog rata bio Pelcer, Z.: Vegetacijska istraživanja i je zaposlen u Zagrebu, a od 31. kartiranja, Bibliografija, Zagreb (1986.), XII.1945. postavljen je za v.d. sefa Monografija Šumarskog instituta Jastre- Građevinskog odsjeka, odakle je barsko, s. 55 i 129-131. krajem ožujka 1947.g. premješten u Papes-Mokos, B.: Suma i zaštita priro- Građevinsko-tehnicki sektor Glav- de i planinarstvo, Zagreb (1987.), Nase ne uprave za Sumarstvo na dužnost planine, 3-4, s. 83-88. referenta za visokogradnje. Potočić, Z.: III. Knjiga Sumarske enci- U Dragancu je, kako navodi klopedije - svečanost predstavljanja, Zag- reb (1987.), S.L., 5-6, s. 265-272. O. Piskorić, V. Bestal od zapuš- Rac, M. & Lovrić, A. Ž.: Primjeri poli- tenih Suma načinio takve sastojine tičkog onemogućavanja hrvatskih priroda su nastavnici Šumarskog fakul- doslovaca, I. dio: profesori Ivo Horvat, teta u te Sume vodili studente na Stjepan Bertovic i Boris Vrtar, Zagreb praksu. U Dragancu je zasluSan ne (1993.), Badovi L.Z. "M. Krleža", 3, s. 223- samo za Sumarstvo nego i za grad- 229. nju mosta, vatrogasnog doma i lu- Piskorić, O.: Spomenica uz obljetnice garnice. Mihovila GraCanina, Zagreb (1994.), S.L., 1-2, s. 44-45. I u drugim krajevima Hrvat- Piskorić, O.: Hortikultura, god. 1994., br. ske radio je na poslovima nisko- 1-4, Zagreb (1994.), S.L., 5-6, s. 185-186. gradnje: zaslužan je za cestu do Martinović, J. i dr.: Primjedbe na nacrt TrakoSCana, na Velebitu, Plitvič- statuta Šumarskog instituta Jastrebarsko kim jezerima i dr. (Ur. br. 65-59/1 od 25.1.94.), Zagreb (1994.), U mirovinu je otišao 1960.g., upuCeno Šumarskom institutu Jastrebar- ali tada se posvećuje svojem ho- sko i Ministarstvu znanosti, tehnologije i biju - slikarstvu, keramicarstvu i informatike B. Hrvatske. fotografiji. Zaslužan je Sto su mnogi motivi iz Sumarstva tridesetih BESTAL, Vilim, (Zagreb, 22.11. godina ovjekovječeni, i kao osnivač 1901. - Zagreb, 10.111.1988.), dipl. Projektnog biroa za Sumarstvo u ing. Sumarstva. Zagrebu. Bio je elan HŠD. U Zagrebu je polazio osnov- Umro je u 88. godini života nu Školu i gimnaziju. Šumarstvo je 10.111.1988. i sahranjen na Mirogoju. započeo studirati na Šumarskoj akademiji u Zagrebu, a završio ga LITEBATUBA na Gospodarsko-Sumarskom fakul- Piskorić, O.: Vilim Bestal dipl. inž. su- tetu, diplomiravši 15.X.1923.g. marstva. Sum. list. 9-10,1988., 480-483. Poslije odsluženja vojnog ro- Borosić, J.: SIS, s. 5, 40, 99. ka, u listopadu 1924. postavljen je za činovničkog pripravnika u Di- BEŠLIĆ, Željko, (Nova Gradiška, rekciji Suma u Zagrebu, gdje je os- 15.IX.1961.), dipl. ing. Sumarstva. tao do 16.1.1925.g. kad je premješ- Sin Slavka. Hrvatske naci- ten u Šumsku upravu u Karlovcu. onalnosti. Potječe iz obrtničke obi- 4.XI.1925. iz Karlovca je premješ- telji. Otac mu je bio stolar, a maj- ten Direkciji Suma na Sušaku, gdje ka krojacica. Srednju Šumarsku je ostao do ožujka 1926.g. Školu završio je u Novoj Gradiški, Iz Sušaka premješten je za a Sumarstvo je upisao na Š.F. u Sefa Šumske uprave u Dragancu (Čazma), gdje radi od 30.111.1926. Zagrebu l.X.1981.g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 93

Diplomirao je 15.III.1990.g. Prisustvovao je na nekoliko savje- iz kolegija Šumska transportna tovanja i stručnih skupova. sredstva. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Inves- ticijski program izgradnje i održa- BEUK, Perica, (Vinkovci, 7.II.1956.), vanja Šumskih prometnica za Šu- dipl. ing. Sumarstva. mariju Nova Gradiška u periodu Sin Filipa i Terezije r. Kovač. 1987.-1996.". Hrvat, katolik. Potječe iz obitelji Šumarskog manipulanta. Osnovnu je Školu završio u Otoku (Vinkov- ci) 1971.g„ a Gimnaziju "M. A. Relj- kovic" u Vinkovcima 1975.g. Upisao je Sumarstvo na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 1980.g. Nakon diplomiranja dobio je radno mjesto referenta za mehanizaciju, a zatim je postavljen za upravitelja OOUR-a Iskorisciva- nje Suma u Vrbanji. Bio je zamjenik upravitelja Šumarije Vrbanja. Sada je zaposlen na radnom mjestu stručnog suradnika za mehanizaciju. Živi u Vrbanji.

BEVANDA, Feliks, (Dubrovnik, BEUK, Darko, (Vinkovci, 1.II.1957.), 2.V.1955.g.), dipl. ing. Sumarstva. dipl. ing. Sumarstva. Sin Pere. Hrvat. Potječe iz Sin Josipa i Marice r. Ivezić. obitelji visokoobrazovanih inte- Hrvat, krSCanin. Otac mu je lovni lektualaca. Otac mu je bio dipl. poslovođa, a majka domaćica. Os- ing. Sumarstva, a majka ekonomis- novnu Školu završio je u Otoku tica.Osnovnu je školu završio u Za- (Vinkovci) 1972.g„ a Gimnaziju "M. grebu, a srednju ekonomsku tako- A. Reljkovic" u Vinkovcima 1976. đer u Zagrebu. Šumarstvo je diplomirao na Šumarstvo je upisao na Š.F. u Š.F. u Zagrebu 1981.g„ a specijali- Zagrebu l.X.1984.g. Diplomirao je zirao lovstvo 1986. U proljeće 1981.g. 20.II.1989.g. iz uzgajanja Suma. Di- zasnovao je radni odnos sa Š.G. plomski rad nosi mu naslov "Ošte- "Hrast" Vinkovci u Šumariji Vu- ćenja Sumskih sastojina južnih pa- kovar, gdje je bio pripravnik, a dina Medvednice s ekološkog i go- 1982.g. prelazi u Šumariju Lipovac spodarskog stajališta". na mjesto inženjera operative. Nakon reorganizacije Sumar- stva 1985.g, prešao je u OOUR Is- BEVANDA, Pero, iz Mostara, dipl. koriSCivanje Suma Otok, Poslovna ing. Sumarstva. jedinica Lipovac gdje je bio struč- Šumarstvo je studirao na Po- ni suradnik za iskoriscivanje. U je- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu sen 1990.g. izabran je za v.d. direk- u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. tora OOUR-a Otok, a nakon osni- 1951.-52., a diplomirao 6.II.1953.g. vanja J.P. "Hrvatske Sume" postavljen je za upravitelja Šumarije O- tok koju dužnost i sada obnaša.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 94

radom i voljom uspio je održati Šu- mariju i realizirati svoje zamisli. 1965. god. otpočinje s uzgojem pernate divljaci, a 1969.g. osniva u Supetru autokamp u borovoj Sumi kako bi sakupio financijska sredstva za zaštitu Suma, osobito od požara. Povremeno, a poglavito od 1970. godine, radi na hortikultur- nim radovima na Bracu. Godine 1973. podiže uzgajalište muflona na Vidovoj Gori na 25 ha, a 1980. i 1981. povećava ograđenu površinu na 214 ha. Na njegov poticaj izra- BEVANDA, Vladimir (Bugojno, đena je "Osnova gospodarenja za 7.1.1925. - 31.V.1993.), dipl. ing. Su- značajni krajolik Vidova Gora" marstva. (1982.-1991.). To je jedina takva os- Sin Petra i majke Milade r. nova za Sume crnog bora u Dalma- BartoS. Hrvat. Rimokatolik. Po- ciji. tječe iz službeničke obitelji. Od če- Odlazi u mirovinu 1. srpnja tvrte godine živi u Dubrovniku 1981.g. u 56. godini života. I u mi- gdje pohađa i završava osnovnu ško- rovini radi povremeno na uređe- lu i nastavlja školovanje u gimna- nju parkovnih površina. 1990. godi- ziji i maturira nakon završetka rata ne obolijeva, a 31. svibnja 1993. 1945.g. prerano umire. Godine 1946. upisuje studij Sumarstva na Poljoprivredno - Šu- BADOVI marskom fakultetu Sveučilišta u Prirodne osnove otoka, Prilog pozna- Zagrebu. Diplomirao je 1950.g. vanju bračke flore. Brački zbornik 14, Po diplomi prvo zaposlenje 1984. dobiva u Vinkovcima. VeC nakon četiri mjeseca rada imenovan je za LITEBATUBA upravitelja Šumarije Đakovo. Go- dine 1951. premješten je u Vlaseni- Schreiber, P.: Dipl. ing. VLADIMIB BEVANDA 1925.-1993. (nekrolog), S.L. cu (BiH) gdje službuje samo se- 1-2,1994., Zagreb, s. 66-67. dam mjeseci. Ponovno je vraćen u Slavoniju, za upravitelja Šumarije BEVELAKVA, Stjepan, (Hra- Lipovac koja se nalazi u Š.G. Vin- njec, Slovačka, 20.VIII.1884.-Zag- kovci. U Lipovcu se zadržao dvije reb, 22.III.1943.), Sum. inženjer, Šu- godine (1952. i 1953.), a zatim do- marski savjetnik. bija postavljenje za direktora Lu- SvrSivSi srednjoškolsko obra- garske Škole u Vinkovcima. Na tom zovanje S. Bevelakva upisuje se na radnom mjestu ostaje do jeseni Visoku Šumarsku školu u Šcavnici 1956.g., a onda prihvaća ponuđeno (Slovačka). mu mjesto upravitelja Šumarije Kada je završio školovanje, Brac u Supetru. U posao unosi sve- dolazi u Hrvatsku i zapošljava se ga sebe, ali nailazi na nerazumi- 1909.g. kao vježbenik u Šumarskom jevanje lokalne sredine. Upornim uredu na Sušaku.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 95

U toku radnog vijeka, kao i nici hrasta lužnjaka s velikom žu- mnogi Šumari, promijenio je mno- tilovkom (Genisto elatae - Quer- ga mjesta i krajeve. Nakon I. cetum roboris Horv. 1938.)"' ispu- svjetskog rata bio je premjeseten nio je uvjete za stjecanje dokto- za upravitelja Šumarije u Kostaj- rata biotehničkih znanosti. nici, a 1921. Šumarskom uredu u Vinkovce. Nakon dvije godine (1923.) već je u Šumariji Kosinj u Lici, a 1926. premješten je Šuma- riji u Gospić. Iz Gospića 1935. dolazi kao kotarski Šumar u Dugo Selo. G. 1941. premješten je u Rav- nateljstvo Suma u Zagrebu, gdje je i dovršio svoj život u aktivnom radu 22. ožujka 1943.g. u 59. godini života. Bio je elan HŠD.

LITEBATUBA

HŠD: ŠL, 1943., 163. Borosić, J.: 8IS, s. 26, 57, 88. Temeljem izvješća i prijedloga Povjerenstva te pozitivnog BEVILACQUA, Branka, vid. Jur mišljenja matične komisije za bi- kovic otehničke znanosti 17.XI.1993. bira se u znanstveno - istraživačko zva- BEZAK, Karlo (MarkuS Breg, Lo- nje "visi znanstveni suradnik" za bor, Hrvatska, 4.II.1945.), dr. sc„ znanstveno područje Sumarstva. O- dipl. ing. Sumarstva, visi savjetnik. slanjajuci se na eksperimentalne Sin Janka i Vere r. Jureko- spoznaje i neke zakone fundamen- vic. Hrvat, katolik. Potječe iz o- talnih i klasičnih teorija, fenomen brtnicke obitelji. Osnovnu je Školu rasta i prirasta rasvjetljava teo- polazio u Loboru 1952.-56. i u Za- rijom prigušenih oscilacija. Prim- grebu 1956.-60., a IV. gimnaziju za- jenom "konstante fine strukture" u vršio je u Zagrebu 1964.g. sustavu rasta i prirasta tumači Studirao je na Š.F. u Zagrebu kvantne pojave u prirodi. i diplomirao 1971.g. Poslijediplom- Od 1991.g. zaposlen je u Mi- ski studij iz uređivanja Suma za- nistarstvu poljoprivrede i Sumar- vršio je 1981.g„ a doktorat znanosti stva Republike Hrvatske, u zva- stekao je 1990. nju višeg savjetnika, na poslovima Od 1973.g. zaposlen je u Š.I. davanja suglasnosti na Sumsko- Jastrebarsko, Odjel za tipologiju gospodarske osnovu područja, os- Suma, u svojstvu asistenta. Tada je nova i programa za gospodarenje radio na brojnim znanstvenim i Sumama. stručnim projektima tipoloških is- Sudjelovao je na mnogobroj- traživanja, zaštite Suma i lovstva. nim kongresima i savjetovanjima u Disertacijom pod naslovom "Prou- zemlji i inozemstvu: Simpozij IU čavanje strukture i veličine sasto- FRO Subject Group S 4.04.00.: Zvo- jinskog rasta i prirasta hrasta luž- len 1981., Bukurešt 1983., Plitvice njaka (Quercus robur L.) u zajed- 1984., Haifa 1985., 18. IUFRO svjet-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 96

ski kongres, Ljubljana 1986., 6. drotehnickih zahvata na sume u zoni hi- IUFRO Tannensymposium, Zag- droelektrane Dubrava, elaborat, (s Cestar, D. i dr.), S.I., Jastrebarsko 1982., s. 1-38. reb 1990.; Drugo savjetovanje o Prirodni sumski rezervat "Corkova znanstveno - istraživačkom radu uvala - Cudinka", (s Cestar, D. i dr.), Ba- Šumarskog instituta Jastrebarsko, dovi, 53, Zagreb 1983., s. 1-44. Jastrebarsko 1988.; Znanstveni skup Prirodni sumski rezervat Kik Visi- 0 Antunu LevakoviCu, Vinkovci baba", (s Cestar, D. i dr.), Badovi, 58, Za- 1990.; znanstveni skup "Uloga zna- greb 1983., s. 1-40. Prirodni sumski rezervat "Bijecica nosti u održivom razvoju", Zagreb Javornik", (s Cestar, D. i dr.), Badovi, 58, 1993.; savjetovanje "Znanstveno-is- Zagreb 1983., s. 41-76. traživacki rad i razvoj Sumarstva Lovnogospodarska osnova za lovište Hrvatske", Stubicke Toplice 1993.g. broj 2. "Učka II" (L.D. Lane", (1983-1988), Opatija 1983., s. 1-81. BADOVI Normale po ekološko - gospodarskim tipovima i podtipovima raznodobnih suma (s Cestar, D.), S.I., Jastrebarsko 1984. Program gospodarenja sumama posebne namjene Nacionalnog parka Pli- Program za gospodarenje sumama tvička jezera, za gospodarsku jedinicu Me- užeg područja krsa Knin, (1984-1993), (s dvedak - Plitvički klanac (1977-1986), (s Cestar, D. & Hren, V.), Knin 1984. Cestar, D. i dr.), Plitvice 1977., s. 1-70. Utvrđivanje strukture broja stabala Lovnogospodarska osnova za lovište za površine obrasle sumskim drvećem na broj 2. Lobor (LD "Ostrc"), Metodologija, Lonjskom polju, (s Cestar, D. & Hren, V.), (1978-1987), Lobor 1978., s. 1-80. S.I., Jastrebarsko 1984., s. 1-17. Program gospodarenja sumama po- Program gospodarenja gospodarskom sebne namjene Nacionalnog parka Pli- jedinicom Lisina (1984-1993), (s Cestar, D. tvička jezera, za gospodarsku jedinicu Cor- i dr.), Opatija 1984., s. 1-53. kova uvala - Kapela (1979-1980), (s Cestar, Sanacija erozije na području izvo- D. i dr.), Plitvice 1979., s. 1-70. rišta rijeke Une; Inventarizacija i valo- Program gospodarenja sumama po- rizacija pokusne plohe Zrmanja , (s Ce- sebne namjene Nacionalnog parka Pli- star, D. i dr.), S.I., Jastrebarsko 1984., s tvička jezera, za gospodarsku jedinicu Kik 1-31. -Visibaba (1980-1989), (s Cestar, D. i dr.), Projekt za radove poSumljavanja Plitvice 1980., s. 1-99. BOBA "Pag 1984", (s Cestar, D. i dr.), S.I., Program gospodarenja sumama po- Jastrebarsko 1984. sebne namjene Nacionalnog parka Pli- Lovnogospodarska osnova za lovište tvička jezera, za gospodarsku jedinicu Bi- broj 1, Oaj (L.D. 'Slavuj'), (1984 - 1989), jecica - Javornik (1982-1991), (s Cestar, D. Zagreb 1984., s. 1-80. 1 dr.), Plitvice 1982., s. 1-81. Projekt za radove poSumljavanja Program gospodarenja gospodarskom SOBA "Bujistina 1985", (s Cestar, D. i dr.), jedinicom Veprinacke sume (1982-1991), (s S.I., Jastrebarsko 1985. Cestar, D. i dr.), Opatija 1982., s. 1-49. Projekt za radove poSumljavanja Prirodni sumski rezervat "Medve- BOBA "Pag 1985", (s. Cestar i dr.), S.I., đak", (s Cestar, D. i dr.), Badovi, 50, Zagreb Jastrebarsko 1985. 1982., s. 1-40. Program gospodarenja gospodarskom Proučavanje strukture i veličine sas- jedinicom Učka (1985-1994), (s Cestar, D. i tojinskog debljinskog prirasta hrasta luž- dr.), Opatija 1985., s. 1-61. njaka (Quercus robur IJ.) U zajednici hras- Proizvodnost sumskih kultura i nji- ta lužnjaka s velikom žutilovkom (Oenisto hov utjecaj na tlo na Đurđevačkim pe- elatae - Quercetum roboris Horv. 1938,), skima, (s MartoniviC, J, & Cestar, D.), Badovi, 52, Zagreb 1982., s. 1-55. Badovi, 70, Zagreb 1986., s. 7-34. Ekološke promjene zbog utjecaja hi- Lovstvo, Monografija S.I., Jastre- drotehnickih zahvata na sume u zoni hi- barsko 1986., s. 107-108. droelektrane Čakovec, elaborat, (s Cestar, Program gospodarenja dalmatinskim D. i dr.) 8.I., Jastrebarsko 1982., s. 1-41. sumskokrskim područjem (1986-1995), (s. Ekološke promjene zbog utjecaja hi- Cestar, D. i dr.), Split 1986., s. 1-88.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 97

Program gospodarenja gospodarskom utvrđenim ekolosko-gospodarskim tipovi- jedinicom "Liburnija" (1987-1996), (s Ces- ma suma u Hrvatskoj, (s KomlenoviC, N. i tar, D. i dr.), Opatija 1987., s. 1-57. Bastovski, P.), Badovi, 80, S.I., Zagreb Program gospodarenja sumama po- 1989., s. 43-63. sebne namjene N.P. Plitvička jezera, re- Program gospodarenja gospodarskom dovna revizija za gospodarsku jedinicu jedinicom "Brgudne sume" (1989 - 1998), (s "Medveđak - Plitvički klanac" (1987-1996), Krejci, V. i dr.), Opatija 1989., s. 1-38. (s Cestar, D. i dr.), Plitvice 1987, s. 1-63. Program gospodarenja sumama po- Frekvencija broja stabala po deb- sebne namjene N.P. Plitvička jezera, re- ljinskim stupnjevima kao pomoć kod uz- dovna revizija, za gospodarsku jedinicu gojnih zahvata - proreda, (s. Hren, V. & "Corkova uvala - Kapela" (1989-1998), (s Krejci, V.), Badovi, 75., Zagreb 1988., s. Krejci, V. i dr.), Plitvice 1989. 159-165. Lovnogospodarska osnova za lovište Primjena rezultata istraživanja ti- br. 4, Zadar, (Ninsko lovište), (L.D. "Pre- pova Suma u lovnom gospodarstvu, (s Vi- pelica"), (1989-1999), Nin 1989., s. 1-100. licic, V. i Vrbek, B.), Badovi, 75, Zagreb Aneks mjerama za zaštitu i unapre- 1988., s. 215-223. đenje specijalnog zoološkog rezervata "Va- Probleme der Forsteinrichtung der roski lug", (s Vilicic, V. i dr.), Vrbovec submediterranen und eumediteranen Be- 1989, s. 1-11. gion Croatiens, IUFBO Subject group S.04 Lovnogospodarska osnova za lovište -Forest management planing and manage- br. 1, Sesvete, (L.D. "Priroda"), (1989- 1998), rial economics, Symposium proceedings, (sa Sruk, V.), Sesvete 1989., s. 1-99. May 6-11, Haifa, Israel 1985., s. 25-31. Lovnogospodarska osnova za lovište Sastojinski oblici, pomlađivanje i pro- br. 3., Sesvete, (L.D. "Prepelica"), (1989- izvodne mogućnosti suma podruja S.O. Si- 1999), (sa Sruk, V.), Sesvete 1989. sak, studija, (s. Hren, V.), 8.1. Jastrebarsko Proučavanje strukture i veličine sas- 1988., s. 1-22. tojinskog rasta i prirasta hrasta lužnjaka Ekološko - gospodarski tipovi suma (Quercus robur IJ.) U zajednici hrasta luž- područja S.O. Sisak, studija, (s. Cestar, D. i njaka s velikom žutilovkom (Oenisto dr,), sv. 6, S.I., Jastrebarsko 1988., s. 1-15. elatae - Quercetun roboris Horv. 1938,), Program gospodarenja gospodarskom disertacija, S.F., Zagreb 1990., s. 1-168. jedinicom Tramontana (1988-1997), (s Ces- Utjecaj hidromeliorativnih radova tar, D. i dr.), Cres 1988. na dinamiku populacije divljaci u Crnec Lovnogospodarske osnove za lovište polju, (sa Sruk, V. i Vilicic, V.), Badovi, 2, br. 2, Lobor, (L.D. "Ostrc"), (1988 - 1997), 8.I., Zagreb 1990., s. 363-284. Lobor 1988., s. 1-104. Program gospodarenja sumama po- Lovnogospodarska osnova za lovište sebne namjene N.P. Plitvička jezera, re- br. 7, Budinscina, (L.D. "Jelen"), (1988- dovna revizija, za gospodarsku jedinicu 1997), Budinscina 1988., s. 1-100. "Kik-Visibaba", (1990-1999), (s. Krejci, V. i Lovnogospodarska osnova za lovište dr.), Plitvice 1990. br. 8, Hrasćina Trgovisće, (L.D. "Srnjak"), Kompjutorski program za izradu (1988-1997), Hrascina TrgovisCe 1988., s. dvoulaznih i jednoulaznih tablica drvnih 1-85. masa, (sa Slunjski, M.), Zagreb 1990., Lovnogospodarska osnova za lovište Istraživanje stanja ishrane hrasta br. 1, Stančić, (L.D. "Srnjak"), (1988-1997), kitnjaka (Quercus petrea - Matt. Lieblein^) (sa Sruk, V.), Stancic 1988. u utvrđenim ekološko - gospodarskim tipo- Lovnogospodarska osnova za lovište vima suma Hrvatske, (s KomlenoviC, N. i br. 5, Sopnicka Hruscica, (L.D. "Patka"), Bastovski, P.), Badovi, 1, 8.I., Zagreb 1991., (1988-1997), (sa Sruk, V.), Sop. Hruscica 1988. s. 43-59. Lovnogospodarska osnova za lovište Lovnogospodarska osnova za lovište br. 7, Oborovo, (L.D. "Zec"), (1988-1997), (sa br. 1, Opatinec, (L.D. "Šljuka"), (1991-2000), Sruk, V.), Oborovo 1988. Opatinec 1991. Uputstvo za izradu karte ekolosko- Lovnogospodarska osnova za lovište gospodarskih tipova brdskog i nizinskog br. 3, Kloštar Ivanić, (L.D. "Srndac"), područja (II) SB Hrvatske, (s Cestar, D. i (1991-2000), Kloštar Ivanić 1991. dr.), Badovi, 79, S.I., Zagreb 1989., s. 1-119. Lovnogospodarska osnova za lovište Istraživanje stanja ishrane poljskog br. 5, Ivanić Orad, (L.D. "Prepelica"), jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.^) u (1991-2000), Ivanić Grad 1991..

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 98

Lovnogospodarska osnova za lovište 1947.-48., a diplomirao 31.XII.1949.g. br. 6, Križ, (L.D. 'Vidra'), (1991-2000), (vid. 5. knj.). Križ 1991. Fir Decline Followed by Changes of Vitality and Increment of Beech and Fir BIĆANIĆ, Branko, rođen 16.XI. Forests in the 1961-1990 Period, VI 1906. u PosuSju, Hercegovina, diplo- IUFBO Simpozij, (s Krejci, V. i Vrbek, mirani Šumarski inženjer. B.), Zagreb 1992., s. 191-199. Studirao je na Gospodarsko- Prigušene oscilacije fenomena rasta i Sumarskom fakultetu Sveučilišta prirasta praćene Levakovićevim analitič- u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. god. kim izrazima, Zbornik o Antunu Levako- viCu, HAZU, Centar za znanstveni rad 1928.-29., a diplomirao 13.II.1930.g. Vinkovci, Posebna izdanja VI, Vinkovci U službu je stupio 9.V.1932.g. 1992., s. 57-83. kao Šumarski vježbenik u Direkci- Tablica drvnih masa cera, crnog bora ji Suma u Cacku. Nakon sloma Ju- i običnog bora, Badovi, 5, izvanredno iz- goslavije 1941. godine prelazi u Hr- danje, 8.I., Zagreb 1992., s. 1-228 vatsku. U toku II. svjetskog rata Uređivanje suma, Forest Manage- bio je zaposlen u Gospiću i elan ment (page 321), monografija Sume u Hr- HŠD. Godine 1950. dolazi za upra- vatskoj, (s MestroviC, S. i dr.), S.F., Zagreb 1992., s. 131-151. vitelja Šumarije u Hvaru, gdje ostaje do kraja radnog vijeka. Erkenntnisse ilber gedampfte Schwan- kungen des Bestandszuwachses mit Ruck- Osim praktičnog rada, napi- blick a uf das Wachstumsmodell des Wal- sao je i nekoliko zapaženih struč- des, IUFBO S. 4.04-00, Forest management nih članaka koje je objavljivao u Planing and Managerial Economics, Pro- Šum. listu. cedings Symposium, Palanga, Lithuvania 1993., s. 6-14. BADOVI Forestry, Bewiew 92, Ministry of Agriculture and Forestry, Zagreb 1993. O cilju sumskog gospodarstva i o nje- Prirasno-prihodne tablice hrasta lu- govoj realizaciji. S.L. 1953. s. 172. žnjaka u sumama vlažnoga tipa, (s Krejci, Šumska taksa i diferencijalna renta u V. i Krznar, A.), Badovi, 1-2, S.I., Jastre- sumarstvu NRH. Ibid., s. 517. barsko 1993., s. 55-67. Prirodne snage i realizacija cilja sum- Istraživanje stanja prehrane i rasta skog gospodarstva. S.L. 1955. s. 85. obične bukve (Fagus sylvatica L.) pa- Korisnost smolarenja u Dalmaciji. I- bid., s. 184. nonskog područja Hrvatske, (s Bastovski, Šumska taksa za smolu i ekonomska P.), Badovi, 2, S.I., Jastrebarsko 1994, s. opravdanost smolarenja. S.L. 1960., s. 85-94. 259-277. O cilju gospodarenja sumama na nižim položajima mediteranske zone Dalmacije i njegovom ostvarenju. S.L. 1961. s. 205-221. BEZAK, Ljubica, iz Siska, dipl. O utjecaju položaja stabala na smolarenje i broja bjeljenica na ekonomičnost i ing. Sumarstva. rentabilnost smolarenja. Ibid. s. 425-436. Studirala je Sumarstvo na Po- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu LITEBATUBA Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirala Borosić, J.: SIS, s. 7, 37,115. je skol. g. 1956.-57., a diplomirala 21.VII.1959.g. (vid. MEŠTROVlC, BIFFL, Mladen (Karlovac, 3.II. 3. knj.). 1928.) dr.se., izvanredni sveuc. prof. Sin Milana i Ivanke r. Dr- BEZERIĆ, Vinko, iz Selca, Brac, ganc. Hrvat, rimokatolik. Potječe dipl. ing. Sumarstva. iz službeničke obitelji. Osnovnu Šumarstvo je studirao na Po- školu završio je u Zagrebu 1940.g„ ljoprivredno-Sumarskom fakultetu a IV. mušku realnu gimnaziju ta- u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. kođer u Zagrebu 1947.g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 99

Studirao je na Prirodoslovno- Bio je elan Hrvatskog kemijskog matematickom fakultetu Sveuc. u društva (HKD). Umirovljen je 4. Zagrebu. Diplomirao je 1956.g. X.1993.g.

BADOVI

Znanstveni radovi

Metorics of the C'oagulation Proce- sses, XIV. Simultaneous C'oagulation of the Mixed Systems of Silver Halides, Silver Cyanide and Silver Thiocyanate by Monovalent Counterions, (with Težak, B.), Croatica Chemica Acta, 30,1958, 9. Prilog poznavanju kemijskih kom- ponenata taninskog ekstrakta domaćih sirovina, Disertacija, Tehnološki fakultet, Zagreb 1965., s. 1-216. Spektrofotometrijsko i plinsko - kro- matografsko ispitivanje furfurala, Habi- litacijski rad, S.F., Zagreb 1969., s. 1-106. Prvo mu je radno mjesto bilo Refraktometrijsko određivanje fur- u istraživačkom laboratoriju tvor- furala, Bilten 2 ZIDI S.F., Zagreb 1973., s. 1-9. nice "Fotokemika" u Zagrebu (3.X. Prilog poznavanju kemijskih kompo- 1957.-31.X.1958.). Nakon toga pos- nenata taninskog ekstrakta domaćih si- tavljen je za asistenta u Katedri rovina, G.S.P., 17, Zagreb 1974., s. 5-90. za kemijsku preradu drva Š.F. u Spektrofotometrijsko i plinsko - kro- Zagrebu (1.XI.1958.). Doktorirao matografsko ispitivanje furfurala, G.S.P., je na Tehnološkom fakultetu u 18, Zagreb, 1975., s. 77-123. Refraktometrijsko određivanje pen- Zagrebu (22.XII.1965.), a habili- tozona u drvu u usporedbi sa standardnom tirao je pred Vijećem nastavnika bromid - bromat metodom, Bilten ZIDI Š.F. u Zagrebu (6.II.1969.) i postao S.F., 1, Zagreb 1978., s. 22-27. naslovni docent. Za docenta iza- Određivanje pepela i pentozana u bran je 23.III.1970.g. iz predmeta hrastu lužnjaku, Bilten ZIDI S.F., Zagreb kemija i analitička kemija. Re- 1979., s. 58-61. Lijepljenje i teorije adhezije, Bilten izbor za docenta obavljen je 1976. ZIDI S.F., 2, Zagreb 1982., s. 57-67. iz istih predmeta. Od 1978.g. po- Teorije lijepljenja, S.E., II., HLZ, Zag- vjerena mu je nastava iz pred- reb 1983., s. 342-343. meta polimerni materijali. Određivanje boje, Drvna industrija, Rješenjem Š.F. od 25.V.1981. g. 36, S.F., Zagreb 1985., s. 217-227. izabran je u znanstveno-nastavno Postupci određivanja boje, Bilten ZIDI S.F., 12, Zagreb 1984., s. 37-56. zvanje izvanrednog profesora. U Određivanje izbjeljenosti drva obra- isto zvanje izabralo ga je i Znan- đenog vodik-peroksidom, Zagreb 1986. stveno-nastavno vijeće OOUR-a Određivanje dinamike naknadnog e- Prirodoslovni odjeli Prirodoslov- fekta pri izbjeljivanju drva s vodik - pe- no-matematickog fakulteta u Zag- roksidom, Bilten ZIDI S.F., broj 2, Zagreb rebu na sjednici održanoj 15.IV. 1986. Određivanje bjeline drva obrađenog 1982.g. pigmentnim sredstvima, Bilten ZIDI S.F., U tijeku radnog vijeka su- Zagreb 1986. djelovao je na stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 100

Stručni radovi Montažne ploveće tvornice papira, Drvna industrija, 31, S.F., Zagreb 1980., s. Ispitivanje smola dobivenih smola- 112-113. renjem u Jugoslaviji. (Had predan stru- Lijepljenja i teorija adhezije, Bilten čnom udruženju privrednih organizacija ZIDI S.F., 2, Zagreb 1982., s. 57-67. Jugoslavije i poslužio je za izradu JUS-a o Nova oprema - izvor ušteda, Drvna prirodnoj smoli dobivenoj smolarenjem.) industrija, 34, S.F., Zagreb 1983., s. 168-169. Zagreb 1963. Ispitivanje smole otoka Hvara. (Had Recenzije i sažeci je izrađen kao prilog opširnije studije o smolama i kolofoniju za Institut za drvo u Prof. dr. Ivo Opacić, S.L., 109, Zagreb Zagrebu.) Djelomično rad je objavljen 1985., s. 115-116. preko Instituta za celulozu u Ljubljani 1965. Dinamika emisije formaldehida iz iverica, Drvna industrija, 37, S.F., Zagreb Sredstva za izbjeljivanje drva, Bil- 1986., s. 277-281. ten ZIDI S.F., 12, Zagreb 1984., s. 103-108. Upotreba lignosulfata u kombinaciji s Istraživanje procesa povrsinske ob- različitim UF-ljepilima, Drvna industrija, rade, lijepljenja i obrade polimernih ma- 41, S.F., Zagreb 1990., s. 81-84. terijala, Bilten ZIDI S.F., 13, Zagreb 1985., s. 45-49. Skripta i udžbenici Izbjeljivanje drva s vodik-peroksidom, Bilten ZIDI S.F., prihvaćeno 35.111. 1986., (s. 1-8). Vježbe iz analitičke kemije, skripta, Naknadni efekti izbjeljivan ja drva s interno izdanje, S.F., Zagreb 1970., s. 1-28. vodik-peroksidom, Bilten ZIDI S.F., pri- Anorganska kemija, skripta, interno hvaćeno 6.V.1986., (s. 1-2). izdanje, S.F., Zagreb 1970., str. 1-170. Pigmentno bijeljenje drva, Bilten ZI Analitička kemija, skripta, Sveučili- Dl S.F., prihvaćeno 6.V.1986., (s. 1-3). šte u Zagrebu, Zagreb 1971., s. 1-105. Anorganska kemija, skripta, Sveuči- lište u Zagrebu, Zagreb 1973., str. 1-208. Prikazi i simpozijski radovi Analitička kemija, II. izdanje, skripta, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1974., s. Prilog poznavanju kemizma domaćih 1-114. tanina, (s. OpaCiC, M.). Sinopsis 2-80. II. Anorganska kemija, II. dopunjeni i Jugoslavenski kongres za cistu i primi- prerađeno izdanje, skripta, Sveučilište u jenjenu kemiju, Beograd, 16-19.VI.1966. Zagrebu, Zagreb 1975., s. 1-208. Spektrofotometrijsko i plinsko-kro- Poznavanje materijala II, skripta, iz- matografsko ispitivanje furfurala, (s Ve- danje SlZ-a odgoja i usmjerenog obra- likonja, N.). Sinopsis B-2/4, sastanak zovanja sumarstva i drvne industrije kemičara Hrvatske i I. Jugoslavenski sim- SBH, Zagreb 1976., s. 1-240. pozij o kemiji i tehnologiji makromole- Polimerni materijali - vježbe, interno kula, Zagreb, veljača 1969. izdanje, S.F., Zagreb 1980., s. 1-33. Prilog poznavanju kemizma domaćih Radioaktivno zračenje i nuklearno o- tanina, (s. OpaCiC, I.). Sinopsis A-2/2. Sas- ružje, interno izdanje, S.F., Zagreb 1980., s. tanak kemičara Hrvatske i I. Jugosla- 1-9. venski simpozij o kemiji i tehnologiji Eksplozivi, interno izdanje, S.F., Za- makromolekula, Zagreb, veljača 1969. greb 1980., s. 1-10. Bedukcija, oksidacija i kondenzacija Poznavanje materijala II, skripta, II. furfurala. Bilten ZIDI S.F., 1, Zagreb izdanje, SIZ odgoja i obrazovanja sumar- 1973., s. 1-10. stva i Dl SBH, Zagreb 1980., s. 1-142. Metanol iz drvnih otpadaka: tehnička Osnove kemije za studente sumarstva, i ekonomska studija, Drvna industrija, 30, skripta, interno izdanje, S.F., Zagreb 1982., S.F., Zagreb 1979., s. 245. s. 1-221. Ocjena kemijskih postupaka za spre- Osnove kemije za studente sumar- čavanje pogorsavanja kvalitete drvne sjec- stva, skripta, II. dopunjeno i prerađeno ke za vrijeme uskladistenja, Drvna indus- izdanje, interno, S.F., Zagreb 1983. trija, 30, S.F., Zagreb 1979., s. 245-246. Poznavanje materijala II, Skripta, II.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 101 prerađeno izdanje, interno, S.F., Zagreb Prvo radno iskustvo stjecao 1984., s. 1-241. je u Slav. Brodu, u Vinkovcima i Osnove kemije za studente sumar- Čazmi. U Zagreb dolazi 1949.g„ stva. UDK 54 (075.8), Školska knjiga, Zag- reb 1987., (recenzenti FilipoviC, I., Lipa- gdje radi kao stručni nastavnik u novic, S. i Herak, M.). Drvno - tehničkoj Školi "Jurica Osnove kemije za studente sumar- Ribar ". Godine 1955. prelazi u rad- stva. UDK (075.8), II. izdanje Školska nu organizaciju "Sljeme" i radi na knjiga, Zagreb 1989. poslovima revitalizacije Suma i ze- Osnove kemije za studente sumarstva, UDK (075,8), III. izdanje, Školska lenih površina Zagreba i uže oko- knjiga, Zagreb 1991. lice. Zatim prelazi na dužnost rukovodioca radne organizacije Fur- BIGLBAUER, Ervin, (Osijek, 14. nir" gdje postiže zapažene rezul- III.1934.), dipl. ing. Sumarstva. tate u razvoju te organizacije. Sin Adolfa. Hrvat. Otac mu U mirovinu odlazi 1981. go- je bio gostioničar, a majka službe- dine, ali i dalje bio je usko vezan nica. Završio je srednju tehničku uz Sumarstvo i Šumare. Sve do kas- školu u Osijeku. nog proljeća 1986.g. vrlo cesto do- Šumarstvo je upisao l.X. lazio je u Šumarski dom u Za- 1954.g. na Š.F. Sveučilišta u Zag- grebu na neobavezne susrete čla- rebu. Diplomirao je 20.XII.1958.g. nova HŠD. Umro je u Zagrebu 25. lipnja 1986. godine.

BIKI, Vladimir, vid 5. knj.

BIKIć, Zlatko, (Lipovac, Vinkov- ci, 15.IV.1966.), dipl. ing. Sumar- stva. Sin Stjepana. Hrvatske nacionalnosti. Otac mu je bio vozač, a majka domaćica. Srednju Šumar- sku Školu pohađao je u Karlovcu i završio je 1985.g. Šumarstvo je studirao na BIKCEVIĆ, Tomislav, (Brodski Šumarskome fakultetu u Zagrebu. Varoš, Brod, 1915. - Zagreb, 25.VI. Diplomirao je 14.VII.1985.g. iz 1986.), dipl. ing. Sumarstva. ekonomike. Napisao je i obranio Gimnaziju je završio u Slav. diplomski rad pod naslovom "Po- Brodu 1934.g. vijest Sumoposjednika i Šumarska Šumarstvo je studirao na Po- politika u Hrvatskoj ljoprivredno-Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1937. - 38. sk. g„ a diplomirao 1938.g. BILA, Jovan, rođen 20.XII.1896. u Pripadao je generaciji koja MartinoviCima, Glina, Sum. inže- se cijeli život borila za elementar- njer, Šumarski savjetnik. ne uvjete života i rada. Šumarstvo je studirao na Šumarskoj akademiji u Zagrebu u

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 102

trajanju od osam semestara. Ap- publike Hrvatske", zadacima "Is- solvirao je skol. g. 1922.-23., a diplo- traživanje tipova u mjerilu 1:100.000" mirao na Gospodarsko-Sumarskom i projektu "Zaštita Suma" na istra- odjelu Filozofskoga fakulteta u živanjima zaštite od Sumskih po- Zagrebu 7.IV.1924.g. žara. Stručni ispit položila je 1985.g., Zaposlio se u struci 23.IV. a 1987. dobila je dvogodišnju sti- 1924.g. Najduže je radio u Direkci- pendiju od International Centre ji Suma Sarajevo. for Advanced Mediterranean Agro- nomic Studies za specijalistički LITEBATUBA studij i magisterij. Nakon stje- canja stupnja magistra znanosti, Borosić, J:. 8IS, s. 6, 45, 94. od 1991.g. rad joj je usmjeren na istraživanja iz područja Sumskih BILAND2IĆ, Ante, (Sinj, 9.VI. požara i gospodarenja Šumskim po- 1928.), dipl. ing. Sumarstva. vršinama na krSu. Sin Vicka. Hrvat. Potječe iz Od 1.III.1994. zaposlena je kao zemljoradničke obitelji. Klasičnu znanstveni asistent u području Su- gimnaziju završio je u Splitu. marstva u Š.I. Jastrebarsko. Član je HŠD, Hrvatskog biološkog druš- Šumarstvo je upisao l.X1947. tva, IUFRO i International Asso- na Poljoprivredno-Sumarskom fa- ciation of "VVildland Fire. kultetu u Zagrebu. Diplomirao je 23.V.1953.g. Sudjelovala je na slijedećim kongresima / savjetovanjima: "Bio- meteoroloSke metode u Sumarstvu uporabom standardnih meteoro- BILAND2IJA, Jela, (Nijemci, Vin- loških i satelitskih opažanja vre- kovci, 30.XII.1959.), mr. sc., dipl. ing. mena", IUFRO grupa S.l.03.1, Bled Sumarstva, znanstveni asistent. 1985.; "Sprečavanje nastanka Sum- Kci Jure i Kate r. Budimlic. skih požara", FAO/EU/IUFRO, Va- Hrvatica, rimokatoličke vjere. Po- lencija (Španjolska) 1986. "Moguć- tječe iz radničke obitelji. Živi u nosti uporabe poljoprivredne avi- Zagrebu. Osnovnu Školu pohađala jacije u gašenju Sumskih požara", je u Nijemcima i završila je 1974., Ministarstvo poljoprivrede i Su- a VI. gimnaziju u Zagrebu 1978.g. marstva, Split 1987.; "Standardi- Diplomirala je na Š.F. 1983., zacija razvoja i korištenja infor- a magistrirala 1991. iz znanstvenog macijskog sustava Sumarstva", Vin- područja mediteransko Sumarstvo. kovci 1990.; "Međunarodna konfe- Nakon diplomiranja zasno- rencija o zaštiti prirodnog okoliša vala je radni odnos u Š.I. Jastre- od požara", Ministarstvo za obranu barsko, Odjelu za tipologiju Suma R. Slovenije, Bled 1993.; "Prirodo- u Zagrebu kao pripravnik (l.IX. slovna istraživanja makarskog po- 1983.). Poslije završenog priprav- dručja", Hrvatsko ekološko druš- ničkog staža ostala je na istom tvo, Institut "Planina i more", Ma- Odjelu u svojstvu inženjera-surad- karska 1993.; "Znanstvenoistraži- nika. vački rad i razvoj Sumarstva u R. Radila je na stručnim zada- Hrvatskoj", Š.I. Jastrebarsko, Stu- cima i projektima "Istraživanje ti- bicke Toplice 1993.; "100. obljetnica pova Suma i Sumskih staništa Re- znanstveno-istraživackog rada po- ljodjelskog sustava i Sumarstva

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 103

mediterana Republike Hrvatske", ziju je završila u Bjelovaru. Institut za jadranske kulture Split, Studij Sumarstva upisala je Split 1994. l.X.1978.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip- Specijalizacije obavila je na lomirala je 18.III.1983.g. iz znan- postdiplomskom specijalističkom stvenog područja uzgajanje Suma. studiju iz kolegija Šumarstvo Me- Napisala je i obranila diplomski diterana, Mediterranean Agrono- rad pod naslovom Fitocenoloske mic Institute of Chania, ICAMAS, osobine zajednica lipa u gospo- u trajanju studija od jedne godine, darskoj jedinici Virovitička Bilo- Chania, Grčka, sk. god. 1987./88. Za- gora". tim je bila na specijalizaciji u trajanju od 1 mjeseca na temu "Pre- BILIĆ, Tihomir, (Požega, 16.XI. ventivna zaštita od Sumskih po- 1968.), dipl. ing. Sumarstva. žara u Mediteranu, Mediterranean Sin Vladimira. U Požegi je Agronomic Institute of Chania, završio srednju školu 1987.g. u CUO ICAMAS, Chania, Grčka 1990. - matematičko - informatičko usmjerenje, a l.X.1987. upisao se na BADOVI Šumarski fakultet u Zagrebu, gdje je studirao na Š.G. odjelu i diplo- Organizacija preventivnih mjera zaš- mirao 24.1.1994.g. Napisao je i ob- tite suma od požara, Badovi, 75, 8.I., ranio diplomski rad iz područja Jastrebarsko 1988., s. 205-213. uređivanja Suma, pod naslovom Beagiranje sumskih vrsta na polu- "Usporedba kontrole gospodarenja tante, Badovi, 80, S.I., Jastrebarsko 1989., s. određene ukupnom izmjerom i me- 191-208. todom Bitterlicha na odsjeku 37a Prirodno opterećenje sastojina alep- g.j. (vid. RADUNOVIC, BILlC, 4. skog, primorskog i crnog bora sumskim knj.). gorivima, Badovi, 12, 8.I., Jastrebarsko 1992., s. 105-113. Utjecaj strukture sumskog goriva na vjerojatnost pojave i ponašanje požara u BILMAN, Mirko, (Jamarice, Ku- sastojinama alepskog bora, (s LindiC, V.) tina, 17.YII.1950.), dipl. ing. Šumar- Badovi, 1-2, S.I., Jastrebarsko 1993., s. 215-224. stva. Struktura goriva, vjerojatnost pojave Sin Marka. Hrvat. Potječe i ponašanje požara u sastojinama crnog i iz zemljoradničke obitelji. Gimna- primorskog bora, Knjiga sažetaka "Sav- ziju je završio u Kutini 1969.g., a jetovanje prirodoslovna istraživanja makarskog područja , 1993. Šumarstvo je upisao u jesen iste Forest Fires in Croatia - A Perma- godine na S.F. u Zagrebu. Diplomi- nent Danger, International Forest Fire rao je 11.VI.1975.g. položivši dip- News, No. 9, Geneve 1993., s. 13-15. lomski ispit. Sastojine medunca i cera na Mar- Canskoj prostini prije i poslije požara, (s Dubravac, T.). Zbornik radova Instituta za jadranske kulture, Split 1994.

BILIć, Nevenka, (Klokocevac, Bje- lovar, 30.IV.1959.), dipl. ing. Sumar- stva. Kćerka Mirka. Hrvatica. Po- tječe iz radničke obitelji. Gimna-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 104

mu je bio svećenik. Realnu gimnaziju završio je u Banja Luci 1946.g„ a Sumarstvo je upisao na Poljoprivredno-Sumarskom fakultetu u Zagrebu l.X.1946.g. Diplo- mirao je 27.V.1952.g. Radio je u "SpaCvi" Vinkovci u manipulaciji (1953.-1955.) kao zamjenik upravitelja manipulacije. Od 1955. do 1959. radi u Dl "Slavo- nija" Slavonski brod kao pogonski inženjer, direktor prodaje i komercijalni direktor poduzeća. Od l.IX. 1979. radio je u "Uniondrvu" u Za- BILOVIĆ, Davor, (Rostatt, SE grebu kao zamjenik direktora i di- Njemačka, 27.XI.1965.), dipl. ing. rektor. U mirovinu je otišao 30. Sumarstva. VIII.1991.g. Sin Josipa. Hrvat. Potječe iz obrtničke obitelji. Otac mu je BILJAN, Mirko, (Donja Mahala, strojobravar, a majka ugostiteljski Breko, 3.II.1911.), dipl. ing. strojar- djelatnik. Srednju školu završio je stva i ing. aeronautike, sveuc. pro- u SR Njemačkoj. fesor. Šumarstvo je upisao na Š.F. Srednju školu polazio je u u Zagrebu l.X.1984.g. Diplomirao Sarajevu, a studij strojarstva i je 2.VII.1993.g. iz uređivanja šu- zrakoplovstva u Pragu, gdje je i dima. Napisao je i obranio diplom- plomirao 27.II.1934.g. ski rad pod naslovom "Parkovi Gra- Radio je u tvornici zrakoplo- da mladih u Zagrebu". va "Letov" u Pragu kao statističar i konstruktor. Od 1936.g. radi u željeznic- ko-transportnoj struci u Sarajevu, Splitu, Zagrebu, Brodu, a onda ponovo u Sarajevu kao projektant, konstruktor i Sef ložionice. Poslije rata od 1946. do 1953. zaposlen je u Direkciji za elektri- fikaciju BiH i Elektroprojektu u Sarajevu. Od 1953. do 1955.g. rukovodi konstrukcijskim odjeljenjem Jugoturbine Karlovac, a od 1958.g. do 1961.g. savjetnik je u poduzeću Elektroprojekt u Sarajevu sa sje- dištem u Zagrebu. BILJAK, Roman, (Prnjavor, BiH, Habilitirao je na Strojarsko 21.IY.1927.), dipl. ing. Sumarstva. -brodograđevnom fakultetu u Za- grebu 1960.g. Od skol. g. 1959.-60. Sin Grigorija. Po narodnosti honorarni je nastavnik za opće je Ukrajinac, grko - katolik Otac strojarstvo i za kolegij strojevi za

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 105 transport i dizala na Šumarskom Nakon ukidanja Instituta fakultetu u Zagrebu. prelazi u Tehnički centar za dr- Od 1961.g. izabran je za izv. vo-Zagreb, u kojem je rukovoditelj profesora, a 1972. za redovnog, gdje Odjela za marketing i design, kao radi sve do odlaska u mirovinu. privatni poduzetnik. Objavljivao je radove u časo- Napisao je veći broj zapaže- pisu "Drvna industrija" i zbornicima. nih radova iz svoje struke. BIRSA, Jože, vid. 5. knj. BIOClĆ, Novica, (Imotski, Hrvat- ska, 21.II.1960.-Imotski, 1983.), dipl. ing. Sumarstva. BIRT, Vjekoslav, iz Bjelovara, dipl. Sin Ante. Hrvat, rimokato- ing. Sumarstva. lik. Potječe iz radničke obitelji. Studirao je Sumarstvo na Po- Nakon završene gimnazije, upi- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu sao je l.X.1978.g. studij Sumarstva u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. na Šumarskom fakultetu Sveuc. u 1934.-1935. U toku NDH radio je u Zagrebu. Diplomirao je 25.II.1983.g„ Bjelovaru. Bio je elan HŠD. napisavSi i obranivši diplomski rad iz područja uzgajanje Suma. BIRTA, Zeljko, (Virovitica, 10. Rad nosi naslov "Melioracije sub- VII.1953.), dipl. ing. Sumarstva. mediteranskih goleti krsa". Sin Vladimira. Srbin. Pot- BIONDIĆ, Drago, (Zagreb, 3.1. ječe iz radničke obitelji. Gimna- 1946.), dipl. ing., visi stručni surad- ziju je završio u Virovitici. nik. Šumarstvo je upisao na Š.F. Sin Petra i Stanke r. TonSe- u Zagrebu l.X.1972.g. Diplomirao tic. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz je 20.IV.1982.g„ položivši diplom- činovničke obitelji. Osnovnu je ski ispit. školu završio u Zagrebu 1960., a Geodetsku tehničku školu 1965., is- BIRUŠ, Dalibor, (Bjelovar, 14. to u Zagrebu. XI.1962.), dipl. ing. Sumarstva. Diplomirao je 1970.g. na DT Sin Luke. Hrvat. Potječe iz odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu. Na istom fakultetu upisao je obrtničke obitelji. Otac mu je bio poslijediplomski studij iz područja metalo-strugac, a majka trgovki- organizacija rada u drvnoj indus- nja. Srednju Školu, drvno-tehnicko triji i apsolvirao ga. usmjerenje, završio je u Bjelovaru. G. 1971. zaposlio se kao drvni Šumarstvo je otpočeo studi- tehnolog u "Goranproduktu" Ča- rati na Š.F. u Zagrebu l.X.1981.g. bar, a 1972. prešao je u Dl "Nehaj" Diplomirao je 14.X.1988.g. iz eko- Senj za rovodioca kontrole kvali- nomike, napisavSi i obranivši dip- tete. G. 1973. zaposlio se u institu- lomski rad pod naslovom "Gospo- tu za drvo - Zagreb, na mjestu vi- darski rezultati u Šumarstvu u SR šeg stručnog suradnika, a 1975. od- Hrvatskoj u razdoblju 1972.-1987. g.". lazi ponovo u Dl "Nehaj" Senj, za direktora. Nakon pet godina (1980.) BIŠĆAN, Darko, (Bjelovar, 23.11. prelazi na mjesto direktora razvo- 1969.), dipl. ing. Sumarstva. ja istog poduzeća, a 1982. vraća se Sin dr. Božidara, liječnika i u Institut za drvo - Zagreb, u zva- majke Nade, r. Prodanovic, med. nju visi stručni suradnik. sestre. Hrvat, katolik. Osnovnu Sko-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 106 lu završio je u Bjelovaru 1983., a u COUO u Bjelovaru završio je odgojno-obrazovno usmjerenje 1987.g.

BISKUP, Josip (Veliko Trojstvo, Bjelovar, 23.11.1935.), redovni sve- učilišni profesor sociologije, dr. sc., Studij je upisao na Šumar- znanstveni savjetnik, leksikograf i skom fakultetu u Zagrebu. Diplo- književnik (pseudonim: Josip Bilo- mirao je 1994.g. gorski i Fran Gorski). G. 1995. upisao je poslijedip- Sin Josipa (Pepika) i majke lomski studij na Š.F. u Zagrebu na Katice r. Posavac. Hrvat. Potječe Odsjeku drvne-tehnologije, speci- iz seosko - radničke obitelji. Dje- jalnost-znaiiosi o drvu, uz potporu tinjstvo je proveo u selu Ždralovi D.I. "Česma" d.d. Bjelovar, u kojem kod Bjelovara, a cetvorogodisnju poduzeću se zaposlio i nakon pri- pučku školu završio je u Novose- pravničkog staža dobio stalno zapos- ljanima. Srednju diecezansku vjer- lenje kao rukovoditelj nabave sisku školu pohađao je u Zagrebu, a rovine, te nabave repromaterijala. maturu je položio u Državnoj realnoj gimnaziji u Bjelovaru 1954.g. BISKUP, Ferdo, (Škriljevec, Iva- nec, 1838. - Varaždin, 12.V.1917.), Studirao je na Filozofskom kraljevski kotarski Šumar. fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Hrvat, rimokatolik. Potječe filozofiju i slavistiku. Diplomirao iz imućnije seoske obitelji. Pra- je 1960.g. U toku studija bio je djed je dr. sc. J. Biskupa. zaposlen kao korektor, a zatim kao Gospodarsko-Sumarsku školu lektor u zagrebačkom izdanju no- završio je u Austriji. vina "Borbe". Honorarno je radio i Bio je elan Hrvatsko-slavon- u "Karlovačkom tjedniku" i "Vjes- skog Šumarskog društva. niku". Umro je kao umirovljenik u Kao stipendista NOO Kotara 79. godini života 12. svibnja 1917.g. Bjelovar, raspoređen je na mjesto u Varaždinu, gdje je i sahranjen. srednjoškolskog profesora u bjelo- Sačuvalo se njegovo "Izviesce varskoj Gimnaziji (1960.-61.), Uči- o Šumskoj upravi na području Va- teljskoj školi i Gimnaziji u Pak- raždinske uprave Suma godine 1887." (Š.L. 1889., s. 141-148.) racu (1962.-63.), Gimnaziji u Đur- đevcu (1965.-67.) i bio je predavač LITEBATUBA filozofije i sociologije na Pedagoš- Osobne vijesti, S.L. 1917., s. 189. koj akademiji u Pakracu (1963.- Kauders, A.: Bibliografija I. 65.). U srednjoj školi predavao je

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 107 velik broj predmeta - od filozofije Budući da mu doktorat zna- i sociologije, preko psihologije i lo- nosti nije na RTV Zagreb donio ni gike, do dječje i pedagoške psi- materijalno ni poslovno boljitak, hologije, povijesti pedagogije, la- natjecao se i bio je primljen za tinskog jezika, hrvatskog jezika i profesora vise škole na Pedagoš- književnosti te društveno - politič- koj akademiji u Osijeku, koja je kog sistema SFRJ. Ovaj posljednji uskoro prerasla u Pedagoški fa- predmet ispitivao je na stručnom kultet. Predavao je filozofiju. učiteljskom ispitu u Pakracu, a pe- Bio je elan mnogobrojnih stru- dagogiju je honorarno predavao na čnih komisija, a 1978. izabran je za Muzičkoj školi u Bjelovaru (1960.- voditelja Katedre općih program- 61. sk. g.). Položio je i stručni ispit skih osnova. Nakon dvije godine na Filozofskom fakultetu u Za- rada u Osijeku, u koji je putovao grebu s odličnim uspjehom, za proiz Zagreba, natjecao se i bio je fesora srednje škole (8.V.1964.). primljen na Šumarski fakultet Ocjenjivan je ocjenama "ističe se" i Sveučilišta u Zagrebu u zvanju do- "naročito se ističe", pa je unapri- centa iz kolegija marksizam. Po- jeđen iz XII. u IX. platni razred. vjeren mu je i kolegij socijalizam i Nakon ukidanja Pedagoške samoupravljanje. Vec u Osijeku akademije u Pakracu i nezadovolj- predavao je honorarno na disloci- stva tretmanom u Gimnaziji u Đur- ranom studiju Fakulteta politič- đevcu, napušta za dugi niz godina kih znanosti iz Zagreba kolegij dr- prosvjetnu struku. Najprije je di- žavno-politicki sistem, a sada je u rektor Narodnog sveučilišta u Đur- Zagrebu predavao studentima no- đevcu (1967.-68.), a zatim glavni vinarstva kolegij radijsko novinar- urednik Radio-postaje Virovitica stvo. (1969.-70.). Primljen je za elana Dru- Napisao je i priručnik iz no- štva hrvatskih novinara, Aktiv za vinarstva pod naslovom "Osnove Slavoniju i Baranju. U međuvre- javnog komuniciranja". Taj priruč- menu završio je poslijediplomski nik je Ministarstvo prosvjete SRH studij iz oblasti državno - politič- uvrstilo kao udžbenik za srednju kih znanosti na Pravnom fakul- Školu za "Odgojno-obrazovno i kultetu u Zagrebu (1970.). i odmah turološko usmjerenje" pod br. 21721. prelazi za pomoćnika direktora Nakladnik je bio Školska knjiga; Radio - Zagreba, gdje je ostao i koristio se desetak godina - od nakon Hrvatskog proljeća", degra- 1981.-1990.g. Zavod za prosvjetno- diran na ulogu pomoćnika glavnog pedagosku službu SRH povjerio urednika za programske službe mu je izradbu nastavnog programa (t.j. kadrovika) sa zabranom sud- za srednjoškolski predmet kultu- jelovanja u programu svojim prilo- ra sredstava javnog komunicira- zima. Na tom je mjestu ostao do nja koji je on u koautorstvu s D. 1976.g. Naime, te je godine obranio Milazzi uspješno sastavio. Povje- disertaciju iz društveno-politickih rena mu je i analiza Nacrta nas- znanosti na Pravnom fakultetu u tavnih programa zavrSne faze sre- Beogradu. dnjoškolskog obrazovanja kadrova Obranio je disertaciju pod u kulturi. naslovom "Političke ideje i sred- 1985.g. izabran je u zvanje stva informiranja". znanstvenog savjetnika, odnosno

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 108 sveučilišnog profesora iz oblasti književnih kritika. Kao novinar humanističkih i društvenih zna- objavio je nekoliko stotina novi- nosti. U zvanje redovnog sveuči- narskih članaka, intervjua i dru- lišnog profesora, za znanstveno gih novinskih priloga u novinama i područje sociologija postavljen je na radiju. Bio je jedan od osni- 1986.g. Među studentima Šumar- vača Pododbora Matice hrvatske u skog fakulteta bio je cijenjen. Pakracu 1964.g. i njegov prvi pred- Prema anketi Studentskog lista sjednik. Za tu aktivnost primio je broj 866. izabran je za najboljeg plaketu MH. Dugogodišnji je elan predavača i jednog od najboljih Hrvatskog filozofskoga društva. profesora. Od samog dolaska na Bio je predsjednik Udruženja Šumarski fakultet, otpočeo je pisaca amatera Hrvatske (1980.- provoditi sociološka istraživanja u 82.). Izabran je i za predsjednika hrvatskom Šumarstvu. Udruženja pisaca amatera Jugo- Nakon desetgodišnjih empi- slavije, ali se zahvalio. rijskih istraživanja ljudskog faktora u Šumarstvu, utemeljio je BADOVI Šumarsku sociologiju (rada), kao sociologiju Sumarske profesije i Polomljeni kavez, pjesme, (s pogo- obradio taj pojam u "Šumarskoj vorom M. Taritasa). Bjelovar, 1957., s. 1-32. enciklopediji". Napisao je udžbe- Knjiga sedmorice, ciklus pjesama Čo- vjek među ljudima, 'Lykos', Zagreb, 1957., nik "Šumarska sociologija" i uveo s. 21-29. taj kolegij na Šumarski fakultet Nebo nema obala Vojina Jelića, re- 1990.g. umjesto marksizma. Isto- cenzija, Časopis "Prisutnosti , 3, 1957., Za- dobno predaje kolegij sociologija greb, s. 131-136. (opca i industrijska). Obavio je Gljive i sunca, pjesme, (s M. Tari- tasem i pogovorom J. Kaštelana), Zagreb, pripreme i proveo istraživanje jav- 1960., s. 1-96. nog mnijenja na zahtjev FAO / Epigrami, (s M. Taritasem). Bjelovar, MMF o potrebi i koristi od poSu- 1961., s. 1-64. mljavanja popaljenih i opustoše- Inspekcija, komedija, Pakrac, 1963., s. nih površina u naSem priobalju. 1-32. Napisao je velik broj skri- Objektivna dijalektika kao ontolo- gija, "Bevija" 6, 1963., Osijek, s. 153-159. pata, priručnika i udžbenika. Ob- Dijalektički zakon "negacija negacije" javio je 56 znanstvenih i stručnih pod znakom pitanja. Bevija 4, 1963., Osi- radova na 2240 tiskanih stranica. jek, s. 148-154. U tom opusu objavio je 32 znan- Personalizam - etika izgubljenog Čov- stvena rada, 11 stručnih i jedan jeka. 'Bevija', 3. 1963., Osijek, s. 122-130. Problem gnoseologickog identiteta. pregledni rad, 7 znanstvenih re- "Bevija" 1,1864., Osijek, s. 112-120. cenzija i velik broj literarnih re- Uvod u filozofiju I. i II. Pododbor cenzija i prikaza, dvoja skripta, Matice hrvatske Pakrac, 1964., s 1-160 + dva priručnika i jedan udžbenik. 1-80. Od srednjoškolskih dana bavi Smisao i perpektive socijalizma. "Te- se novinarskim i literarnim ra- legram", 23. VI. 1964., Zagreb, s. 4. N. Vejnović: Povijest filozofije, redom. Prve je radove objavio u cenzija udžbenika, "Pedagoški rad" 7-8, lokalnim novinama "Bjelovarski 1965., Zagreb, s. 375-377. list" (1953.). Objavio je nekoliko Telepatija, sugestija, hipnoza, (pseu- zbirki pjesama, nekoliko drama, donim Ali Jusuf). Pakrac, 1965., s. 1-64. romana i vise stotina prikaza i Čovjek, humanizam i nasa kultura. Almanah Poruke", Vel. Grđevac, 1966., s.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 109

41-43. S.F. Zagreb, 1984., s. 1-48. Henri Lefebvre. Zbornik, Pedagoška Socijalni status i motivacija za rad akademija Pakrac, 1968., s. 43-46. radnika u sumarstvu i preradi drva SB Varijete i Šutnja, pjesme u ediciji Hrvatske. U zborniku "Dohodovni odnosi "Vrijeme začinjanja , Virovitica, 1969. s. u sumarstvu ...", Zajednica fakulteta i 4-5. instituta sumarstva Jugoslavije, Split, Stvaranje narodne vlasti na okrugu 1984., s. 175-185. Bjelovar, magistarski rad. Pravni fakul- Friedrich Engels - novinar. Školske tet, Zagreb, 1970., s. 1-128. novine - Badnicke novine, Zagreb, 1985., s. Žene su anđeli, izbor humoristickih 1-128. radova. Zagreb, 1973., s. 1-80. Eksterno informiranje u sumarstvu Dušobrižnici, komedija. Časopis "To- Hrvatske. S.L., 7-8, 1985., Zagreb, s. 317- kovi", 1,1974., Zagreb, s. 40.93. 324. Glas savjesti, drama. "Tokovi", 4, 1974., Razgraničenje nadležnosti samoup- Zagreb, s. 368-413. ravnih i poslovodnih organa u OUB-ima Konflikti, drama. "Tokovi", 1-2, 1975., sumarstva. S.F Zagreb, 1985., s. 1-35. Zagreb, s. 38-88. Dolazi sudnji dan - religija i sofis- Političke ideje J.J. Bousseaua. III. tika. Zagreb, 1985., s. 1-62. program Badio-Zagreba, 1974, Zagreb, s. La philosophie et les methodes de la 1-32. sociologie forestiere. 18th IUFBO World Naopako, humoristicka poezija i afo- Congress, Division 6, Ljubljana, 1986., p. rizmi. Zagreb, 1975., s. 1-48. 346-358. Selektivna funkcija sredstava javnog Ekološki problemi u drvnoj indus- komuniciranja, saopćenje na savjetovanju triji SB Hrvatske. "Sumarstvo i prerada "Znanost i novinarstvo". Badio - Zagreb, drveta", 7-9,1986., Sarajevo, s. 389-399. 1976., Zagreb, s. 1-4. Stupanj angažiranosti visokostrucnih Političke ideje i sredstva informira- kadrova na stručnim poslovima u sunja, disertacija. Pravni fakultet Univerzi- marstvu (s B. Banogajec i dr.). G.S.P., teta u Beogradu, 1976., s. 1-228. posebno izdanje 3, 1987., S.F. Zagreb, s. 287-295. Političke ideje i sredstva informiranja, disertacija s predgovorom dra P. Ni- Kontroverzije oko Engelsa. "Zrinski", koliCa. Osijek, 1977., s. I-VII + 1-229. Čakovec, 1987., s. 1-128. Osnovne političke ideje marksizma. Beorganizacija sumarstva u SB Hr- Zbornik, Pegagoski fakultet Osijek, 1978., s vatskoj i samoupravljanje. S.L., 3-4, 1988., 29-47. Zagreb, s. 137-141. Komunikacijsko-informativni sustav Kohezija radnih grupa i motivacija za SFEJ. "Dometi", 8, 1978., Bijeka, s. 19-25. rad zaposlenih u tvornicama masivnog Odjeci-Pometeno starom metlom, (s. I. namještaja u SBH. "Sumarstvo i prerada Godinom), izbor pjesama, UPAH, Zagreb, drveta", 10-12., 1988., Sarajevo, s. 313-325. 1979., s. 1-16. Stupanj religiozne svijesti zaposlenih Kulturna funkcija javnih glasila. Pe- u sumarstvu SBH. S.L., 3-5, 1989., Zagreb, dagoški fakultet Osijek, 1980., s. 1-148. s. 101-110. Osnove javnog komuniciranja, pri- Socioekonomski položaj porodica ručnik za srednje škole. Školska knjiga, sumskih radnika u Hrvatskoj. "Badovi, Zagreb, 1981., s. 1-208. vol. 25, br. 1, 1990., S.I. Jastrebarsko, s. Karl Marx o sumskim štetama. S.L., 213-222. 4-5,1982., Zagreb, s. 140-148. Stupanj zadovoljenja potreba i iz- Samoupravno informiranje u sumar- loženosti sredstvima javnog komunici- stvu SE Hrvatske. S.L., 11-12, 1983., Zag- ranja zaposlenih u sumarstvu Hrvatske. reb, s. 489-497. "Bevija za sociologiju", 1, 1990., Zagreb, 121-133. Postoji li mogućnost i potreba da se konstituira sociologija sumarstva". G.S.P., Stupanj zadovoljenja potreba za 21,1983., S.F. Zagreb, s. 401-411. ishranom, odijevanjem i odmorom za- Karl Marx - novinar. "Školske novi- poslenih u sumarstvu Bepublike Hrvat- ne - "Prosvetni pregled", Zagreb - Beo- ske. "Sumarstvo i prerada drveta", XLV, grad, 1983., s. 1-148. 1991., Sarajevo , s. 25-35. Sociološka istraživanja u sumarstvu. Položaj samoupravljanja u sumarstvu SB Hrvatske nakon donošenja novog

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 110

zakona o sumama. G.S.P., 26, 1990., S.F., Spoljar, E.: Epigrami - vrijedan pri- Zagreb, s. 267-276. log satiričnoj poeziji. Bjelovarski list, 12. Studenti sumarstva 1990/91. S.F. Zag- XI. 1964. reb, 1991., s. 1-75. Oodić, S.: Prvenac Pododbora Matice Studenti drvne tehnologije 1990/91. hrvatske u Pakracu - J. B.: Uvod u filo- S.F. Zagreb, 1992., s. 1-75. zofiju. Bjelovarski list, 21. 1.1963. Studenti Šumarskog fakulteta 1990/ Neff, M.: Jedan trenutak sa... J. Bis- 91. S.F. Zagreb, 1992., s. 1-29. kupom. Borba, 3. VI. 1970. Reprodukcija i samoreprodukcija Selaković, M.: Biskup, Josip. Leksi- sumarske profesije. G.S.P, posebno izda- kon pisaca Jugoslavije, I. M.S. 1972., 246- nje br. 4, S.F. Zagreb, 1993., s. 347-356. 247. La formation des cadres superieurs et Kosor, J.: Prikaz knjige J. Biskupa la position de la sociologie. lOe Congrćs "Zene su anđeli. Pakrački vjesnik, 1. VI. Forestier Mondial, Pariš, 1991, s. 1-6. 1974. Sociologija I. i II. , skripta iz opće so- Dolenec, M.: Bijec - dvije o piscu (po- ciologije. S.F. Zagreb, 1992., s. 1-148. govor knjizi "Zene su anđeli ). Zagreb, Šumarska sociologija, priručnik. S.F. 1973., 79-80. Zagreb, 1993., s. 1-224. Vogrinec, M.: Smijeh koji bocka. Glas Studenti sumarstva 1991/92. S.F. Zag- Slavonije, 10.VII.1975. reb, 1993., s. 1-64. Marjanović, Ž.: Političke ideje i sred- Studenti sumarstva 1992/93. S.F. Zag- stva informiranja (u povodu tiskanja dok- reb, 1993., s. 1-56. torske disertacije). Glas Podravine, 21.V. Radne vrijednosti studenata i šumar- 1976. skih inženjera. S.L. CXVII, 1993., s. 465- Neff, M.: Prvi doktor žurnalizma u 474. SBH (intervju). Virovitički list 974, 1976., Mladost se ne zaboravlja, recenzija s. 6. romana "Banjeno proljeće M. Neffa. Vi- Đurić, Đ .: Osnove javnog komunici- rovitički list", broj 1896,1994., s. 9. ranja, (prikaz knjige). Školske novine br. Studenti sumarstva 1990.-1994. S.F. 20, od 12.V.1981., s. 14. Zagreb, 1995., s. 1- 132. Marevič, J.: Osnove javnog komuni- Zagrebačka veza 71, (pseud. Fran ciranja, (prikaz knjige). Školska knjiga Gorski), roman. Leksika , Zagreb, 1995., s. glasilo radne organizacije, br. 17, od 21.IV. 1-170. 1981. Selaković, M.: HBL 1,1983. LITEBATUBA Bićanić, N.: Marx i novinarstvo, (re- Taritas, M.: Nešto o nečemu (pogovor cenzija knjige). Bevija, 4, 1984., Osijek, knjizi Polomljeni kavez"). Bjelovar 1957., 92-94. 28-29, mtr. Steinbauer, V.: Karl Marx novinar, Taritas, M: "Polomljeni kavez", nova (recenzija). Socijalizam br. 10, 1983., 1528- zbirka pjesama J.B". Bjelovarski list XI., 30. 13,1959. s. 2. Bulić, V.: Tekstovi bez potpisa, (in- Kaštelan, J.: Mjesto pogovora (u knji- tervju). Beporter, 865, Beograd, 11.-18. zi J.B. i M.T. "Gljive i sunca"), Bjelovar VIII. 1983. 1959. Neff, M.: Dolazi sudnji dan, (prikaz Zuppa, V.: Nezrela zbirka ("Gljive i knjige "Beligija i sofistika"). Virovitički sunca"). Studentski list XIV, 20,1959., s. 8. list, 1442, od 17.1.1986., 9. Bartolić, Z.: Jarmekizam, (odgovor Bićanić, N.: Sirenje spoznaja, (prikaz Zuppi). Studentski list XIV, 22, 1959. knjige "F. Engels - novinar), Školske no- Kurtak, J.: Oljive i sunca - nove vine, br. 16, od 15. IV. 1986. knjige, (J.K.). Karlovački tjednik XII. Bićanić, N.: F. Engels - novinar, (pri- 1959. kaz knjige). Bevija 3,1986., Osijek. Sabol, Ž.: Gljive i sunca - knjiga pje- Neff, M.: Kontroverzije oko Engelsa, sama J.B. i M.T.. Bjelovarski list XIII., 49, (prikaz knjige). Virovitički list, 12. VI. 1959. 1987. Spoljar, E.: Josip Biskup: Inspekcija, Đurić, Đ .: Polemički o Engelsu, komedija u sest skečeva. Bjelovarski list, (osvrt na knjigu). Badnicke novine br. 23, 18,1963. 1. VI. 1987.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 111

Bićanić, N.: Kontroverzije oko En- Glavni dio svog radnog vijeka pro- gelsa (prikaz knjige). Bevija, 11, 1987., Osi- veo je u tom poduzeću (1969.-1987.). jek, 893-7. Blažeković, S.: Biskup, Josip - prilog Od 12.II.1987.g. nalazi se u in- biografskom leksikonu ličnosti rođenih u validskoj mirovini. Živi u Osijeku. bjelovarsko-podravskom kraju koje djelu- ju na razvoj kulture. Bjelovarski zbornik 89, Bjelovar, 1989., 127. BJEGOVIĆ, Dušan, iz Malina, dipl. LonCarić, Z.: "Leksikon hrvatskih šu- ing. Sumarstva. mara, (intervju sa J. B.). Hrvatske sume, Studirao je Šumarske znanos- br. 44., 20.11.1995., s. 11. ti na Poljoprivredno - Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1931.-32., a diplomirao ll.X.1933.g.

BJEGOVIĆ, Tomo, iz Divosela, Go- spić, visi Šumarski savjetnik. Šumarstvo je studirao na Šu- marskoj akademiji u Zagrebu u trajanju od osam semestara. Apsol- virao je 1919.g. Neko je vrijeme bio zaposlen u Otočcu u Lici. Iz Š.L. saznajemo da je prije II. svjetskog rata bio zaposlen u Upravi Suma u Zagrebu, ali je nailaskom NDH bio otpuš- BITE, Nandor, (Erdevik, Ilok, ten 24.V.1941.g. 1.1.1935.) dipl. ing. Šumarstva. Sin Josipa i Veronike r. Ju- BJELANIN, Nikolaj, iz Rusije, hasz. Mađar, hrvatskog državljan- dipl. ing. Sumarstva. stva, rimokatolik. Potječe iz zem- Šumarske znanosti studirao ljoradničke obitelji. Osnovnu ško- je na Poljoprivredno - Šumarskom lu završio je u Erdeviku 1949.g„ a fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao srednju Šumarsku školu u Cacku je skol. god. 1928.-29. (Srbija) 1953.g. Nakon završene srednje ško- BJELICA, Danilo, iz Sarajeva, dipl. le bio je zaposlen kao Sum. teh- ing. Sumarstva. ničar u Šumariji Bosilegrad (26.X. 1953.-31.X.1954.). Studirao je Sumarstvo na Po- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu Šumarstvo je studirao na Š.F. u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. u Beogradu. Diplomirao je 1961.g. 1935.-36., a diplomirao 22.VI.1937.g. Nakon diplomiranja od 1961. do 1963.g. zaposlio se u Š.G. "Ma- BJELOBABA, Dane, (Drenov njaca" Mrkonjic-grad. Tada je pre- Klanjac, Hrvatska, 1935.), mr. sc., šao u Š.G. Osijek, Šumarija Đa- dipl. ing. Sumarstva. kovo, Radna jedinica Trnava na Studirao je Sumarstvo na Po- kojem se radnom mjestu zadržao ljoprivredno - Šumarskom fakulte- do 1969.g. Uslijedilo je novo radno tu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvi- mjesto u ljubljanskom "Slovenija- rao je skol. g. 1959.-60., a diplomi- lesu" Područna jedinica Osijek. rao 3.1.1962.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 112

Bio je niz godina zaposlen u Diplomirao je na Elektroteh- Šumariji Križevci kao referent za ničkom odsjeku Tehničke visoke iskoriscivanje Suma. škole u Beču 1934.g. Na Šum. fakultetu u Zagrebu Poslije diplomiranja od 1934. studirao je poslijediplomski studij do 1944.g. radi kao elektroinženjer iz znanstvenog područja iskorisci- Gradske električne centrale u Za- vanje Suma. Magistrirao je 1985.g. grebu. Od 1937. počeo se baviti is- izradivSi i obranivši magistarski traživačkim radom. Istraživao je rad pod naslovom "Komparativno neka svojstva Basselovih funkcija. ispitivanje privlačenja tehničke Iz toga doktorira na Tehničkom oblovine traktorima u nizini i u fakultetu u Zagrebu. G. 1949. habi- prigorju". Na području Š.G. "Moji- litira na istom fakultetu za pred- ca Birta" Bjelovar istraživao je met matematika. problematiku privlačenja drva - Od 1944.g, izvanredni je, a od koji traktori i koje metode rada u 1949. redovni profesor vise mate- određenim uvjetima rada imaju matike na Elektrotehničkom fa- prednost. kultetu u Zagrebu. Isti predmet predaje honorarno od 1945. do 1947. BLAGOJEVIĆ, Milan, (Erdut, O na Šumarskom odjelu Poljopriv- sijek, 11.11.1942.), dipl. ing. Sumar- redno-Sumarskoga fakulteta u Za- stva. grebu. Sin Slobodana. Srbin. Potje- Od 1949.g. suradnik je JAZU, če iz zemljoradničke obitelji. Gim- od 1952. njen je dopisni elan, a 1958. naziju je završio u Osneku, a Su- primljen je za redovnog elana. marstvo je upisao na Š.F. u Zag- Od 1952. suradnik je Institu- rebu l.X.1961.g. Položivši diplom- ta za fiziku 'R. BoSkoviC'. Aktivno ski ispit, diplomirao je 15.IX.1967. je sudjelovao na svjetskim kongre- godine na Š.F. u Zagrebu. sima matematičara i fizičara. Napisao je velik broj znan- BLAGOJEVIĆ, Vojislav, (Ključ, stvenih i stručnih radova. BiH, 5.X.1959.), dipl. ing. Sumar- Primio je nagradu 'Ruđer stva. BoSkoviC" 1960. Sin Dragana. Srbin. Potječe iz službeničke obitelji. Srednju VAŽNIJI BADOVI školu završio je 1978.g. M. Born, Einsteinova teorija relativ- Šumarstvo je diplomirao na nosti, (prijevod), Zagreb 1948. Teorija re- Š.F. u Zagrebu 7.III.1983.g. iz lov- lativnosti, Zagreb 1955. stva. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Problem LITEBATUBA šteta od dlakave divljaci na Šum- *** Sum. nastava u Hrvatskoj 1860 - skom raslinstvu privrednog lovi- 1960, s. 382, 403-406. šta >Međustrugovi< R.O. Š.G. Josip Kozarac - Nova Gradiška". BLAŠKOVIĆ, Branko, (Ogulin, 7.1.1966), dipl. ing. Sumarstva. BLANUŠA, Danilo, (Osijek, 7.XII. Sin Tome i Danice r. Sušanj. 1903.), dr. sc. ing., sveuc. profesor. Elektrotehniku je studirao u Hrvat, katolik. Potječe iz obrt- Zagrebu i Beču. Nekoliko semes- ničke obitelji (otac stolar, majka tara sluSao je na Filozofskom fa- domaćica). Osnovnu je Školu zavr- kultetu u Beču teorijsku fiziku i šio u Ogulinu 1980.g„ a srednju u matematiku. CUO "Vladimir Bakaric" (matema-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 113 ticko-informaticki smjer) u Ogu- Od l.I.1991.g. komercijalni je re- linu 1984. ferent u Upravi Suma Osijek. Živi Šumarski je fakultet upisao u Osijeku. u Zagrebu. Diplomirao je Sumar- stvo 9.III.1990. godine. Nakon di- BLA2EVAC, Maksimilijan, iz Ma- plomiranja bio je pripravnik u ros-Vasarkelja (Rumunjska), dipl. Upravi Suma Ogulin i Šumariji ing. Sumarstva. Ogulin - 1991. Iste godine počeo je Na Poljoprivredno-Sumarskom raditi na radnom mjestu revir- fakultetu u Zagrebu apsolvirao je nika u istoj Šumariji. Od l.VII. Sumarstvo skol. g. 1931.-32., a diplo- 1992.g. premješten je na radno mirao 7.IX.1933.g. mjesto upravitelja Šumarije Jo- Poslije diplomiranja nije se sipdol. Živi u Ogulinu. vratio u Rumunjsku. Našli smo podatak da je u vrijeme II. svjet- BLAŽECKI, Franjo, iz Vinkova- skog rata bio zaposlen u Prnjavo- ca, dipl. ing. Sumarstva. ru u Bosni i da je bio elan HŠD. Šumarstvo je studirao na poljoprivredno-Sumarskom fakultetu BLA2EVAC, Petar, iz Gradišta u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. kod Županje, Šumar. 1951.-52., a diplomirao 25.XI.1953.g. Šumarske znanosti ucio je na Šumarskoj akademiji u Zagrebu u BLA2EKOVIĆ, Josip, (Viskovci, trajanju od Sest semestara. Apsol- Đakovo, 13.111.1937.), dipl. ing. Su- virao je skol. g. 1901.g. marstva. Sin Franje i Staze, r. Dre- LITEBATUBA njancevic. Hrvat, rimokatolik. Po- tječe iz zemljoradničke obitelji. Borosić, J.: 8IS, s. 3. Osnovnu je Školu završio u ViS- kovcima 1948.g., a gimnaziju u Puli BLAŽEVIĆ, Jordan, (Radež, Ko- 1956.g. par, Slovenija, 25.VII.1931.), dipl. Diplomirao je na Š.F. u Zag- ing. Sumarstva. rebu 1962.g. Pripravnički staž o- Sin Josipa. Slovenac. Potječe bavio je u Šumariji Đakovo, Š.G. iz zemljoradničke obitelji. Srednju Osijek (1.1.1964. - 31.12.1964.). Na- Državnu tehničku Školu pohađao kon toga prelazi na radno mjesto je i završio u Ljubljani 1951.g., a rukovoditelja u ekonomskoj jedi- Sumarstvo je upisao na Poljopriv- nici Drenje u Šumariji Đakovo redno-Sumarskom fakultetu Sveu- (do 31.XII.1970), a zatim prelazi čilišta u Zagrebu l.X.1954.g. Diplo- na mjesto referenta za iskori- mirao je Sumarstvo 12.XI.1959. go- scivanje Suma u Šumariji Đakovo dine položivši diplomski ispit, (vid. 5. knj. i Hrv. drvarski živ. leks.). (1.1.1971. - 31.XII.1974.). Slijedeće radno mjesto bilo mu je u "Šu- matransu" Osijek, pogon za meha- BLAŽEVIĆ, Milan, dipl. ing. Su- marstva. nizaciju i transport. Bio je upra- Šumarske znanosti studirao vitelj do kraja 1983.g„ a tada pre- je na Poljoprivredno - Šumarskom lazi na mjesto direktora u OOUR fakultetu u Zagrebu. Diplomirao "Drvo" Osijek (Šumarija Osijek i je 28.VII.1952.g. Valpovo) (1.1.1984. - 31.XII.1990.)

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 114

BLAZICEVIĆ, Stjepan (Požega, Šumarstvo je studirala na 6.XII.1957.), dipl. ing. Sumarstva. Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsol- Sin Mirka i Drage r. Podnar. virala je Diplo- mirala je 1988.g. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz rad- Zaposlena je u Direkciji "Hr- ničke obitelji. Osnovnu je školu vatskih Suma" u Zagrebu. Ima sta- zavSio u Brestovcu 1972. godine, a tus stručnog suradnika za eviden- srednju u Osijeku 1976.g. cije u Proizvodnoj službi. Na radnom mjestu prikuplja i obrađuje Šumarstvo je studirao na sve vrste podataka (iskoriscivanje Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je Suma, lovstvo, sjemenarstvo i ra- 1983.g. Dosad bio je zaposlen u sadnicarstvo) pristiglih iz svih up- Odjelu za uređivanje Suma. Bio je rava Suma R. Hrvatske. Na kraju referent za iskoriscivanje Šuma- obavlja sažimanje i rekapitulaciju rije Kutjevo, zatim referent za podataka. Živi u Zag iskoriscivanje Suma Šumarije Ka- menska i stručni suradnik za mehanizaciju u Požegi. Upravitelj je BOCAK, Željko, (Vinkovci, l.VI. Šumarije Kamenska. 1965.), dipl. ing. Sumarstva. Prisustvovao je savjetova- Sin Franje. Hrvat. Otac mu njima i stručnim skupovima na je bio trgovac, a majka nastavnica. Brijunima i na Š.F. Sveučilišta u Srednju Šumarsku Školu završio je Zagrebu. Društveno - politički je u Vinkovcima, a studij Sumarstva aktivan. Npr. bio je predsjednik upisao je na Š.F. Sveučilišta u Općinskog vijeća Brestovac. Živi u Zagrebu l.X.1985.g. Požegi. Diplomirao je 2.IV.1990.g. iz područja uzgajanja Suma. Napisao je i obranio diplomski rad "Suk- cesija Šumske vegetacije na primjenu trajne plohe br. 3 u predjelu Mikanovacki pašnjak".

BODI, Franjo, (Osijek, 8.VIII. 1934.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Josipa. Hrvat. Otac mu je bio željezničar, a majka do- maćica. Gimnaziju je završio u O- sijeku. Šumarstvo je na Poljopriv- redno - Šumarskom fakultetu u Zagrebu upisao l.X.1953.g. Diplo- mirao je, položivši diplomski ispit, BLAŽICKO, GREPL, Sanja, (Osi 28.VII. 1959.g. jek, 6.VII.1962.), dipl. ing Sumar- stva. Kćerka Ivana i Elizabete BODJANEC, Duro, (Ruski Krs Grepl. Hrvatica, rimokatoličke vje- tur, Vojvodina, 24.111.1934. - Ri- re. Otac joj je obrtnik, a majka jeka, 1987.), dipl. ing. Sumarstva. službenica. Osnovnu je Školu za- Po nacionalnosti bio je Ru- vršila u Našicama 1978.g„ a 1982.g. sin. Potječe iz viseclane radničke završava srednjoškolsko obrazo- obitelji. Osnovnu je školu pohađao vanje u CUO Našice.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 115 u rodnom mjestu, a gimnaziju u Zagrebu. Šumarstvo je studirao na Š.F. Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao je 1956.-1957. skol. g„ a diplomirao 1960.g. Nakon diplomiranja, sa suprugom prosvjetnom radnicom osniva obitelj u Klani i zapošljava se 1961.g. u Sekciji za uređivanje Su- ma u Rijeci u sastavu Poslovne zajednice Sumarstva Zagreb. Tu stječe iskustva od pripravnika do samostalnog projektanta uređiva- ca pa izrađuje elaborate za Sume Velebita, Kapele, Učke i Istre. BOGDANIĆ, Bruno, (Krapina, 24. Željan znanja, upisuje na 1.1964.), dipl. ing. Sumarstva. Š.F. u Zagrebu poslijediplomski Sin Brune i Božene r. Stre- studij iz oblikovanja prirodnih hovec. Otac mu je ekonomista, a rekreacijskih objekata. Budući da u Rijeci nisu smatrali da im je majka medicinska sestra. Hrvat je potreban stručnjak toga profila, rimokatoličke vjere. Osnovnu je ing. Bodjanec nije završio studij. školu završio u Konjscini 1978.g„ a Preostao mu je samo jedan ispit. srednju drvno-industrijsku tako- Po ukidanju Šumarskog pro- đer u Konjscini 1984.g. jektnog biroa u Rijeci, u kojem je Šumarstvo je studirao na bio zaposlen, ing. Bodjanec radi jos Š.F. u Zagrebu, a diplomirao je tri godine na uređivanju prigrad- 12.VI.1991g. Pripravnički staž na- skih Suma Rijeke. Tada je orga- kon diplomiranja obavio je u J.P. nizirao i savjetovanje o općeko- "Hrvatske Sume", u Šumariji Lud- risnim funkcijama Suma na kojem breg, a od 1.1.1993. zaposlen je u podnosi glavni referat. Šumariji Ivanec kao pomoCik re- Narušenog zdravlja, 1977.g. virnika, a zatim i kao revirnik. preuzima mjesto rukovodioca sa- lona pokućstva "Drvo" u robnoj BOGDANIC, Ivan, (Sinac, Hrvat- kuci u Rijeci. Ne ostvarivši svoje želje, odnijela ga je prerana smrt. ska, 7.X.1939.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Mate i Ane r. Pintar. LITEBATUBA Hrvat, katolik. Roditelji su mu poljodjelci. Osnovnu je Školu završio Irancerič, V.: ĐUBO BODJANEC, dipl. u Sincu 1955., a Srednju tehničku ing. sumarstva. S.L. 3-4,1987., s. 191-192. drvarsku u Zagrebu 1960.g. Studirao je na Šum. fakultetu u Sarajevu i na njemu diplomi- BODROŽIĆ, Željko, vid. 5. knj. rao 1964.g. Upisao je i poslijediplomski studij iz hortikulture. Poslije diplomiranja od 1965. do 1967.g. bio je rukovoditelj Op. T.Š. "Lika" u Gospiću, a nakon toga do 1968.g. tehnički je rukovoditelj

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 116

Finalnih drvnih proizvoda "Polet" Prije i posije diplomiranja Duga Resa. obavljao je različite poslove i uvijek je pokazivao posebnu marljivost i sposobnost. Zaposlio se po završetku srednje škole (1965.-1968.) kao knjigo- vođa u Šumariji Belisce, ŠLG "Jelen". Od 1969. do 1975. bio je na mjestu ekonomiste iste Šumarije. G. 1976. biran je za direktora plana u ŠLG "Jelen" Bilje. Na tom se mjestu zadržao do kraja 1979.g. Od 1980. do 1984. bio je direktor interne banke u Kombinatu Belisce, a zatim pomoćnik generalnog direktora za ekonomiku (1985.- 1987.) G. 1988. i 1989. obnašao je Tada prelazi u Zagreb. Od dužnost predsjednika općine Val- povo. Tada je upisao i poslijedip- 1968.g. do 1970.g. zaposlen je u "Hi- lomski studij na Šumarskom fa- drotehni", a od 1970. do danas za- kultetu Sveučilišta u Zagrebu i poslen je u "Unikumu" i "Zrinjevcu" završio ga 1993.g. stekavši magis- u Zagrebu kao rukovoditelj Pro- terij iz oblasti biotehničkih zna- jektno-tehnicke službe, (vid. 5. knj.) nosti, znanstveno područje Sumar- stvo. BOGDANIC, Marino, (Zadar, 31. Od 1990. do 1991.g. direktor je X.1963.), dipl. ing. Sumarstva. Sektora ekonomsko - financijskih Sin oca Slave. Hrvat. Pot- poslova Bel - Belisce., a nakon ječe iz radničke obitelji koja živi u pretvorbe poduzeća, od 1992.g. do Biogradu. Osnovnu je Školu za- 1993.g. direktor je Sektora eko- vršio u Biogradu, a srednju u Zad- nomike "Belisce" d.d. Od 1993. di- ru. rektor je Tvornice strojeva Belisce. Šumarstvo je studirao na Ambiciozan i marljiv u radu, Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 21. žrtvovao je sebe i svoje privatne i IX.1989.g. iz uzgajanja Suma. Na- strucno-znanstvene interese za bo- pisao je i obranio diplomski rad ljitak poduzeća i zaposlenih u nji- pod naslovom "Problematika zaš- ma, zanemarivši svoje želje. Ipak, tite nacionalnog parka Kornati". napisao je i poneki zapažen stručni rad, kao npr. članak Transport dr- BOGDANOVIĆ, Jozo, (Nard, Val va riječnim putem, koji je objav- povo, Hrvatska, 28.VII.1946.), mr. ljen u "Mehanizaciji Šumarstva" 3, sc., dipl. ekonomista. 1993., s. 121-134. Sin Joze i Mare r. Zemljak. Hrvat, katolik. Otac mu je Šumski BOGDANOVIĆ, Milenko, iz Gra radnik, a majka domaćica. Osnov- dista, dipl. ing. Sumarstva. nu je Školu završio u Valpovu Studirao je na Poljoprivred- 1961.g„ a Srednju ekonomsku 1965., no Šumarskom fakultetu u Zagre- isto u Valpovu. bu. Apsolvirao je Sumarstvo Skol. Studirao je ekonomiju na god. 1928.-29. Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Diplomirao je 1972.g. BOGICEVIĆ, Aleksandar, vid. 5. knj.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 117

i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu. Dugogodišnji je elan Društva inženjera i tehničara Su- marstva i drvne industrije.

BADOVI

Znanstveni radovi

Komparativno ispitivanje Čvrstoće i trajnosti spojeva u proizvodima za gra- đevinastvo, (s Grbac, I. i dr.). Drvna industrija 32, 7-8, 1981, Zagreb, s. 183-190. Proces brušenja u proizvodnji pločas- tog namještaja, (s Grbac, I.). Ibidem, 34, 3, 1983., Zagreb, s. 53-58. Optimizacija obrade pločastih furni- ranih sklopova, (s. Grbac, I.). Bilten ZIDI, BOGNER, Andrija, (Crnomerec, 11, 7,1983., Zagreb, s. 79-100. Zagreb, 28.IY.1949.), dr. sc„ dipl. Neki problemi tehnologije namještaja ing. drv. ind., visi asistent na Šu- iz masivne bukovine, (s Grbac, I.). Zbor- marskom fakultetu u Zagrebu. nik radova Kolokvij o bukvi", Velika kod Požege, 1984., s. 125-133. Hrvat. Katolik. Potječe iz Lijepljenje u razvoju pokućstva iz obrtničke obitelji: otac mu je ener- masivnog drva, (s. Ljuljka, B.). Zbornik geticar, a majka trgovkinja. Osnov- radova "Istraživanje, razvoj i kvaliteta nu je školu završio u Zagrebu proizvoda", Osijek, 1984., s 243-260. Optimizacija procesa lijepljenja ploča 1964., a Drvnu tehničku isto u Za- iz masivnog drva u proizvodnji namje- grebu 1968.g. štaja, (s Ljuljka, B. i dr.). Bilten ZIDI, 12, Diplomirao je na Šumarskom 4,1984., Zagreb, s. 1-50. fakultetu u Zagrebu 1975.g. Post- Istraživanje unutarnjih naprezanja u sljubnicama pri sirinskom lijepljenju ma- diplomski je završio isto na Š.F. sivnog drva. Savjetovanje o razvoju fi- 1986.g. Izradio je i obranio magis- nalne proizvodnje, Zivinice, 1985., s. 37-46. tarski rad pod naslovom "Istra- Lijepljenje bukovine i jelovine akti- živanje tehnologije pročelja iz viranjem površine sljubnica natrij-hidro- masivnog drva kod namještaja za ksidom uz primjenu punila na bazi lig- nina, (s Turkulin, H. i dr.). Drvna indus- pohranu". Godine 1993. obranio je trija, 38, 3-4,1987., Zagreb, s. 51-58. na Š.F. u Zagrebu doktorsku di- Značaj i mjerenje zaostalih napreza- sertaciju iz područja lijepljenje nja u lijepljenim konstrukcijama od drva, drva pod naslovom "Modifikacija (sa Goja, §.). Zbornik radova "Prvo sav- površine bukovine radi poboljša- jetovanje o ljepilima i lijepljenju drva", Tuheljske toplice, 1987., s. 364-374. nja lijepljenja". Problem markiranja sljubnica kod Zaposlen je od 1977. do 1980. lijepljenja masivnog drva, (s Ljuljka, B.). godine kao komercijalist u "Ex- Zbornik radova "Drugo savjetovanje o ljepilima i lijepljenju drva, Tuheljske portdrvu" Zagreb, vanjska trgo- toplice, 1989., s. 122-135. vina. Od 1981. do 1993. na Š.F. u Novi materijali u tehnici lijepljenja i Zagrebu nalazi se na radnom metode njihovog ispitivanja, (s Ljuljka, B. mjestu asistenta iz predmeta teh- i Grbac, I.). Bilten ZIDI, 17.1.1989., Zag- nologija finalnih proizvoda, a od reb, s. 13-16. Modifikacija površine drva radi bo- 1993. do zaključenja pisanja ovih ljeg lijepljenja. Drvna industrija, 41, 5-6, podataka ima status višeg asis- 1990., Zagreb, s. 85-91. tenta na Šumarskom fakultetu Istraživanje novih procesa lijepljenja Sveučilišta u Zagrebu. drva. Zbornik radova Bazvoj i perspektive finalne obrade drva, Zagrebački ve- Sudjelovao je aktivno i pa- lesajam, Zagreb, 1991., s. 73-79. sivno na većem broju znanstvenih Modifikationen der Holzoberflache zur Verbesserung der Verleimung Holz als

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 118

Roh-und Werkstoff 49, 7-8, Miinchen, 1991., BADOVI s. 271-275. Trendovi razvoja drvene građevne sto- Ablandlung ilber Marine Schiff- larije u Europi, (s Turkulin, H.). Zbornik bauholz und Beschreibung der kais. konig, radova sa znanstveno-strucnog savjeto- Reservierten Marineforste, Triest 1861. vanja "Ambienta", Zagrebački velesajam, Uber Marine-Schiffbauholz, Osterre- Zagreb, 1992. ichische Vierteljahresschrift filr Forstwe- Lijepljenje jelovine ligninskim ljepi- sen, Wien 1863. lom klasičnim i VF postupkom, (s Jiro- us-KajkoviC, V. i dr.). Drvna industrija, 43, LITEBATUBA 3,1992., Zagreb, s. 87-91. Kvašenje drva i adhezija. Ibidem, 44, S.E. I., JLZ, Zagreb, 1980., s. 108. 4,1993., Zagreb, s. 139-143. Optimizacija izbora materijala i pos- BOGOJEVIĆ, Sinisa, (Osijek, 24. tupaka pri lijepljenju i povrsinskoj obra- VII.1968.), dipl. ing. Sumarstva. di, (s Jirous-KajkoviC, V. i dr.). Zbornik Sin majke Branke. Završio je radova sa znanstveno-strucnog savjetovanja "Uključivanje znanosti u gospo- srednju školu 1987.g - matematic- darski sustav prerade drva u Hrvatskoj , ko-informaticko usmjerenje. Novi Vinodolski, 1994., s. 63-67. Na Šumarski fakultet u Za- grebu upisao se l.X.1987.g„ a dip- Kvalifikacijski radovi lomirao je 20.YII.1994. iz područja Istraživanje tehnologije pročelja iz organizacija proizvodnje u Šumar- masivnog drva kod namještaja za poh- stvu. Napisao je i obranio diplom- ranu, magistarski rad. Šumarski fakultet u ski rad pod naslovom "Organizaci- Zagrebu, 1986., s. 1-X. ja i ekonomski pokazatelj upora- Modifikacija površine bukovine radi poboljšanja lijepljenja, disertacija. Šu- be traktora Ecotrac". marski fakultet u Zagrebu, 1993., s. 1-X BOGOVIĆ Zdenko, (Vinkovci, 23. Stručni radovi 1.1963.), dipl. ing. Sumarstva. Poboljšana linija za povrsinsku obra- Sin Mara. Hrvat. Otac mu je du ploča lakovima i oblaganje folijama. bio strojovođa, a majka domaćica. Drvna industrija, 33, 7-8, 1982., Zagreb, s. Šumarstvo je upisao na Š.F. 175-176. u Zagrebu l.X.1982.g. Diplomirao Numerički upravljani strojevi za obradu drva. Ibid., s. 187-188. je 12.IX.1988.g. iz uzgajanja Suma. Numerički upravljani (NC i CNC) Napisao je i obranio diplomski rad strojevi. Ibid., 34, 9-10, Zagreb, s. 253-255. pod naslovom "Šumsko-uzgojne ka- Tehnologija unutrašnjeg transporta u rakteristike obične breze (Betula DIP Ogulin, (s Tkalec, S.). Idejni projekt. pendula Roth)'. Upisao je poslije- ZIDI, Šumarski fakultet, Zagreb, 1983, s. 1-22. diplomski studij na Š.F. Pomoćne radionice u DIP Ogulin, (s Tkalec, S.). Idejni projekt. ZIDI, Šumar- BOGUNOVIĆ, Rajko, iz Prijedo ski fakultet, Zagreb, 1983, s. 1-5. ra u Bosni, dipl. ing. Sumarstva. BOGNER, Petar, Šumarski struč- Šumarstvo je studirao na Po- njak. ljoprivredno-Sumarskom fakultetu Šumarstvo je ucio u Austriji. u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. Bio je Šumarski intendant i upra- 1949.-50., a diplomirao 19.II.1952.g. vitelj Šumskih rezervata austrijske mornarice (Motovunska Suma, BOHM, Aleksandar, (Celje, 4.X. Lim-Vidorno, Ližnjomoro u Istri). 1928. - 24.YI.1961.), dipl. ing. Su- Prvi je koji se u Hrvatskoj marstva. bavio tehnologijom drveta kao Gimnaziju je završio u Sla- znanoSCu. vonskom Brodu i Zemunu. U Zemunu je završio i Šu- marski fakultet 1951.g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 119

JoS za vrijeme studija zani- vrtom na jaku zarazu u proljeće 1956. u mao se za fitopatologiju, pa je, za- Hrvatskoj. S.L. 1957., s. 13-30. Diplodia pinea (Desm.) Kicx, uzročnik vrsivsi studij, ostao kod prof. Josi- sušenja sadnica bora. S.L. 1959., s. 48-50. fovića dvije godine na specijaliza- Mogućnost primjene herbicida u su- ciji. marstvu, (s Kispatić, J.). S.L. 1960., s. 137- God. 1955. dolazi u Institut 149. Suzbijanje korova u sumarstvu. Ibid., za Šumarska i lovna istraživanja u s. 407-408. Zagrebu, gdje radi na zaštiti Suma Stav zaštite prirode u pogledu načina u NRH. gospodarenja prebornim sumama. S.L. Iz zdravstvenih razloga odla- 1979., s. 599. Prilog proučavanju procesa prirodne zi na rad u praksu na kotarsku up- obnove suma u Jadranskoj regiji Jugosla- ravu za Sumarstvo u Novu Goricu vije. S.L. 1978., s. 67. kao referent za zaštitu i uzgoj Su- ma. LITEBATUBA Početkom 1959.g, izabran je *** Sumarska nastava u Hrvatskoj za asistenta u Zavodu za zaštitu 1860-1960., S.F., Zagreb, 1963., s. 168, 407. Suma Šumarskog fakulteta u Za- Kispatić, J.: Ing. Aleksandar BOhm grebu za predmet fitopatologija. (nekrolog). S.L. 7-8,1961., s. 320. Na toj je dužnosti ostao do svoje Kauders, A.: Sumarska bibliografija I. Vise autora'. Šumarski institut Jastre- nenadane smrti. barsko 1945-1985. Monografija, Zagreb, 1986., U god. 1960. bio je na tromje- s. 75., 117., 131-132. sečnoj specijalizaciji u Njemačkoj. Ing. A. BOhm napisao je i objavio niz znanstvenih i stručnih BOHM, Dragutin, (Ogulin, 14.VI. radova. 1922.), dipl. ing. Sumarstva. Istraživao je primjenu herbi- Sin Zvonimira i Zore r. Pen- cida u Šumarstvu, pa je zaslužan za ka. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je uvođenje novih metoda borbe pro- bio bankovni i financijski inspek- tiv korova u Šumarstvu. tor. Osnovnu je Školu završio u Za- Posvetio se i prucavanju bri- grebu 1933.g„ a III. mušku realnu jesta. Želio je utvrditi jesu li bri- gimnaziju također u Zagrebu 1941. jestovi u spacvanskom bazenu ot- godine. porni na holansku bolest. Šumarstvo je studirao na Šu- Prerana smrt prekinula je marskom fakultetu u Zagrebu. njegova nastojanja i planove. Diplomirao je 1948.g. Ing. A. BOhm bio je elan Poslije diplomiranja (1949.) HŠD. bio je Šumarski pripravnik u Šu- mariji Gerovo u Gorskom Kotaru. BADOVI Naredne godine (1950.) zaposlio se u Šum. gospodarstvu Bitoraj - Del- O mogućnosti procjene ucesća obojene nice. Od 1951. do 1953.g. bio je up- srži u dubećem stablu poljskog jasena u su- ravitelj Šumarije u Mrkoplju, a mama bosutskog bazena, (s J. Erdesi). Su- marstvo VIII, 12., Beograd, 1955., s. 757-764. zatim od 1953. do 1959. upravitelj O problemu raka kestenove kore. Oba- Šumarije Fužine. Od 1959. do 1971. vijesti Instituta za sumarska i lovna istra- god. bio je direktor N.P. Plitvička živanja NBH 4,1955., Zagreb, s. 29-34. jezera. God. 1971. postavljen je za Važnije gljivične i bakterijske bolesti topola (simptomi bolesti i mjere borbe), (s stručnog referenta i savjetnika u J. Erdesi). Bilten, 8., Zagreb, 1956. Republičkom zavodu za zaštitu Konferencija o raku kestenove kore. prirode u Zagrebu. Na tom je S.L. 1956., s. 248. mjestu ostao do umirovljenja - Dothichiza populea Sacc. et Br. kao uzročnik propadanja topola s posebnim os-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 130

U tijeku radnog vijeka pri- torne pile STIHL i prateće op- sustvovao je i sudjelovao u radu reme), a od 1989.g. direktor je Sek- brojnih europskih kongresa i sku- tora STIHL u Zagrebu. pova zaštite prirode. Bio je stručni suradnik u brojnim općinskim, re- gionalnim i republičkim prostor- mim planovima Hrvatske, za Siru problematiku zaštite okoliša te za područje zaštite prirode i Sumar- stva (publicirano). U vremenu od 1978. - 1983. vodio je sektor zaštite prirode i ekologije kopna jadranske regije bivSe Jugoslavije u me- đunarodnom projektu "Jadran III" (publicirano kao izdanje Sekreta- rijata 1984. - hrvatski i engleski). Izradio je kartu ekološke namjene prostora na krSu (Land - use) u mjerilu 1:100.000. Sačinio je i vodo- Član je Društva inženjera i privrednu osnovu Zagreba - pri- tehničara Sumarstva i drvne in- kaz stanja i opća problematika dustrije Zagreb. kopnenih i vodnih ekosustava (Su- me i sljuncare zagrebačkog pod- ručja), (publicirano). BOHNEL, Viktor, iz Lazaca kod Izradio je prostorne planove Čabra u Gorskom kotaru, ing. Sum., i koncepcije planova nacionalnih kotarski Šumar. parkova i parkova prirode za ob- Šumarstvo je studirao na Šu- last Sumarstva i zaštite prirode - marskoj akademiji u Zagrebu u Plitvička jezera, Risnjak, Medved- trajanju Sest semestara. Apsolvi- nica, Velebit i dr. (publicirano). rao je skol. g. 1901.-1902. Izučavao je i probleme zašti- te prirodnih biotopa te Suma, bilj- BOHNICEK, Stjepan, (Vinkovci, nih i životinjskih vrsta u arealu 15.XII.1872. - Zagreb, 14.111.1956.), velikih hidrotehnickih i agrome- dr. filozofije, redovni profesor vise liorativnih zahvata (Crnec - polje, matematike. Lonjsko polje), publicirala "Vodo- Matematiku i fiziku studi- privreda" Zagreb. rao je u Beču, gdje je doktorirao disertacijom Beziehungen zwischen BOHM, Zvonimir, (Zagreb, 13.XII. zahlentheoretischen Funktionen. 1954.), dipl. ing. Sum. Bio je zaposlen kao srednjo- Sin Dragutina, dipl. ing. Su- školski profesor u Vinkovcima i marstva i Ilone r. Bažant, dipl. ing. Zagrebu. arhitekture. Hrvat, rimokatolik. G. 1904. habilitirao je na Fi- Osnovnu je Školu završio u Zagre- lozofskom fakultetu u Zagrebu. bu 1969., a IV. gimnaziju 1973.g. Od 1907.g. nastavnik je algeb- isto u Zagrebu. re na Filozofskom fakultetu Sveu- Diplomirao je na Šumarskom čilišta u Zagrebu. G. 1909. izabran fakultetu Sveuc. u Zagrebu 1981.g. je za izvanrednog profesora i pre- Poslije diplomiranja zaposlio daje do umirovljenja 1933.g. Od se u "Unikomercu" Zagreb u pro- 1920. redoviti je profesor vise ma- gramu Šumske mehanizacije (mo- tematike na Šumarskom odjelu Gos-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 131 podarsko - Šumarskog fakulteta u darstvu "Košutnjak" u Bilju u odje- Zagrebu. lu za uzgajanje i uređivanje Suma; Od 1907. dopisni je elan Aka- od početka 1952. do 31.111.1952. bio demije znanosti i umjetnosti. je upravitelj Šumarije u Bilju.

VAŽNIJI BADOVI

O zakonu reciproenosti za bikvadrat- ne ostatke potencija u tijelu imaginarnih brojeva. Bad JA, s. 154. O nekim aritmetičkim funkcijama. Ibid., s. 158. K teoriji relativno bikvadratnoga broj- noga tijela. Ibid., s. 163. O zakonu reciproenosti za ostatke ln- tih potencija u algebarskim brojnim tjelesima, ako je 1 prost broj. Ibid., s. 165. O zakonu reciproenosti za ostatke osmih potencija u tijelu osmih kružnih jedinica. Ibid., s. 165. Teorija ostataka potencijala u algebarskim brojnim tjelesima. Ibid., s. 177. Kvadratne forme u algebarskim broj- Po vlastitoj želji premješten je nim tjelesima. Ibid., s. 181. O jedinicama u kružnim tjelesima 2n- u Š.G. "Spacva" u Vinkovcima, gdje tih korijena jedinice. Ibid., s. 185. je nastupio 31.III.1952.g. Od 14.VII. Kriterij za rjesivost diofantske jed- do 15.X.1952. bio je u Šumariji Ori- nadžbe t2-Du2-l. Ibid., s. 223. ovac gdje je zamjenjivao odsutnog K teoriji tijela 2n-tih korijena jedini- upravitelja. Nakon Sto je rasformi- ca. Ibid., s. 234. rano Šumsko gospodarstvo 1954.g„ LITEBATUBA premješten je u Šumarski inspekto- rat u Vinkovcima, a u svibnju BorosiC, J.: SIS, s. 1. 1956.g. u sekciju za uređivanje Su- Kurepa, £).: Stjepan Bohnicek. Glas- nik matematičara 3-4, 1956., Zagreb, s. 275- ma u Vinkovcima. 276. G. 1956. izabran je za asisten- Sumarska nastava u Hrvatskoj 1860 - ta u Zavodu za tehnologiju drva 1960., S.F. Zagreb 1963., s. 406. Poljoprivredno - Šumarskog fakul- DadiC, Z:. Bohnicek, Stjepan. HBL, 2. knj., Zagreb 1989., s. 93. teta u Zagrebu iz predmeta isko- risćivanje Suma, gdje je nastupio na BOJANIN, Stevan, (Bolman, Be- dužnost 1., prosinca 1956.g. Šk. god. li Manastir, Hrvatska, 1.V.1921. - 1958.-59. i 1959.-60. predavao je u Zagreb, 24.YI.1997.), dr. sc., sveuči- zimskom semestru kao honorarni lišni profesor. predavač predmet organizacija i pos- Sin Mite i Ljube r. Kosic. Po lovanje Šumske privrede studen- nacionalnosti je Srbin, pravoslavne tima VII. semestra Š.G. odsjeka, a vjeroispovijesti. Potječe iz zemljo- u ljetnom semestru 1958.-59. sk. g. radničke obitelji. Osnovnu je školu predmet knjigovodstvo studentima završio u Bolmanu 1932., a Mješovi- Drvno-industrijskog odsjeka VI. tu realnu gimnaziju u Somboru 1946. semestra. Na Šumarski odsjek Poljopriv- Doktorsku disertaciju pod nas- redno-Sumarskog fakulteta u Zagre- lovom Istraživanje potroška vre- bu (biološki smjer) upisao se 1946., a mena kod smolarenja crnog bora diplomirao je u ožujku 1951.g. francuskom metodom obranio je Od 15Y.1951.g. bio je zaposlen na Š.F. u Zagrebu 28.XI.1963.g. U u Saveznom lovno - Šumskom gospo- mjesecu studenom 1965.g. izabran

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 122

je za docenta iz predmeta Eksploa- sije za praćenje životnog standarda tacija Suma na Drvno - industrij- radnih ljudi Zagrebačkog sveučiliš- skom odjelu S.F. u Zagrebu. ta i elan Sveučilišnog odbora Sindi- Od l.II. do 31.V.1966.g. bio je kata. na studiju iz problematike eksplo- Nadalje, bio je elan komisija za atacije Suma u Institutu za Sumar- standarde iz oblasti eksploatacije ska istraživanja u Helsinkiju kao Suma i predsjednik Komisije za stipendist finske vlade. standarde iz oblasti trupaca pri Ju- Godine 1971. izabran je za iz- goslavenskom saveznom zavodu za vanrednog, a 1976.g. za redovnog standardizaciju te elan Komisije za sveuc. profesora iz predmeta eks- mehanizaciju Sumskih radova u Hr- ploatacija Suma. G. 1981. preuzima vatskoj. i predmet iskoriscivanje Suma, pa od tada do umirovljenja 1.XI.1990. predaje kao redovni profesor kole- Znanstvena djelatnost gije iskoriscivanje Suma i eksploatacija Suma. U tom je razdoblju bio Znanstvena djelatnost prof. predstojnik Katedre za iskorisci- dr. sc. S. Bojanina vezana je na pro- vanje Suma na Š.F. u Zagrebu. Od blematiku istraživanja u području osnutka dvogodišnjeg studija na iskoriscivanja Suma. U svom se is- Drvno - tehnološkom odjelu S.F. u traživačkom radu bavi pitanjima Zagrebu do umirovljenja predaje izrade, udjela i kvalitete sortime- na VI. stupnju predmet studij vre- nata u eksploataciji pojedinih vrsta mena. drva, te iskoriSCenju drvne sirovine Bio je voditelj poslijediplom- odnosno gubicima kod sječe i izrad- ske nastave iz znanstvenog područja be. Ovdje se naročito ističu istraži- iskoriscivanje Suma i nastavnik od- vački radovi koji se odnose na jelo- ređene grupe predmeta. vinu (Abies sp.) kao nasu najvažni- Prof. dr. sc. S. Bojanin bio je vrstu drva četinjača i hrastovinu elan Matične komisije za poljopriv- lužnjaka (Quercus robur IJ.) kao redu, prehrambenu tehnologiju i nase najvrednije listace. Sumarstvo Zajednice sveučilišta Hr- U istraživanjima primjenju- vatske. Bio je elan Jugoslavenske je vlastite ili modificirane znan- komisije za suradnju sa SEV - om, stvene metode, ukljucujuci i studij elan uređivačkog odbora časopisa vremena kao važnu komponentu "Šumarski list " i časopisa "Drvna pri znanstvenom rješavanju prob- industrija" te elan užeg redakcij- lematike u iskoriSCivanju Suma. skog odbora časopisa "Mehanizaci- Bavio se i istraživanjem u pod- ja u Šumarstvu". ručju iskoriscivanja sporednih Šum- Na 18. svjetskom IUFRO kon- skih proizvoda, a njegovi radovi gresu u Ljubljani, rujna 1986., izab- vezani na proces smolarenja doni- ran je u IUFRO diviziju 3 "Šumski jeli su mu priznanja (domaća i stra- radovi i tehnika" kao dopredsjednik na) zbog proučavanja tehnike i komisije "Šumski radovi u planin- tehnologije dobivanja smole iz bi- skim uvijetima" za razdoblje od jelog (Pinus silvestris) i crnog (Pi- 1987.-1991.g. Bio je i jedan od vodite- nus Nigra) bora, znanstvenim me- lja IUFRO ekskurzije br. 3. todama. S. Bojanin bio je elan HŠD, Uvođenje i primjena mehani- elan savjeta Š.F. u vise mandata i zacije u iskoriSCivanju Suma kod elan izvrsnog odbora Sindikata. Kao sječe i izrade, te transporta indus- predstavnik Š.F. bio je elan komi- trijske drvne sirovine potiču istra-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 133

živanja S. Bojanina na utvrđiva- priopćenja na pokusnim poligoni- nje parametara neophodnih za njima za vrijeme ekskurzije. hovu prilagodbu, poboljšanje i raz- U znak priznanja za rad na vi- voj u tehnologiji izrade i trans- sokoškolskom obrazovanju, Ameri- porta Sumskih sortimenata. Znan- can biographical Institute uklju- stveni pristup i obrada te proble- čio je S. Bojanina u svoju ediciju matike dali su rezultate, u pionir- 5.000 Personalities of the World, s skom poslu, prve takve vrste u Hr- napomenom: for Service to the Field vatskoj, kojima su otkrivene ne sa- of Highest Education i nagradio mo nove spoznaje nego su stvorile i ga svojom diplomom. I stručna ak- temeljna znanja za njihovu prim- tivnost prof. dr. sc. S. Bojanina je jenu. U timskom radu obavljena su opsežna, sto se vidi iz broja objav- kompleksna istraživanja mehani- ljenih stručnih radova. zacije Sumarstva s tehnologijskog i strojarskog aspekta. Ti su radovi BADOVI pridonijeli poboljšanju, prilagodbi i razvoju tehnologije i mehaniza- Znanstveni radovi cije u iskoriSCivanju Suma. Točnost određivanja drvnih masa sas- U svom istraživačkom radu stojina polaganjem primjernih pruga. S.L., S. Bojanin posebnu je pozornost 7-8,1955., s. 221-230. O utrošku vremena kod radova na posvećivao transferu i primjeni re- smolarenju i određivanju troškova radne zultata istraživanja za potrebe me- snage. Ibid., 9-10,1959., s. 292-306. hanizacije Sumarstva (predavanja, Ucesće sortimenata i količine gubita- referati, priopćenja, seminari). Tu ka kod sječe i izrade jelovih stabala u fito- aktivnost je sistematski i organi- cenozi jele s rebracom. Ibid., 1-2,1960., s. 21- 34. zirano provodio ne samo u hrvat- O nekim osobinama podataka vremena skim Šumskim organizacijama ne- kod ručnih radova i njihovoj obradi. Drv- go i na skupovima kao Sto su: in- na industrija, 11-12,1961., Zagreb, s. 168-173. terkatedarska savjetovanja Šumar- Određivanje vremena izrade metodom skih fakulteta Jugoslavije, među- trenutačnih zapažanja. Narodni šumar, 5-6, 1963., Sarajevo, s. 171-180. narodna savjetovanja u okviru Istraživanje potroska vremena kod SEV-a (DDE, Madžarska, CSSR). smolarenja crnog bora francuskom meto- Na simpozijima iz područja dom, (disertacija). S.F. Zagreb, 1963., s. 1-183. Uloga primjene stimulatora na skraći- mehanizacije Šumskog rada Zajed- vanje utroška vremena rada pri smolare- nice znanstvenih radnika iz pod- nju 1/2 bark chipping metodom. Badovi ručja iskoriscivanja Suma, Šumar- S.F. i Inst. za sum. i drvnu industriju u Sa- skih fakulteta i instituta Europe rajevu (9), sveska 4, Sarajevo 1964., s. 49-66. (Zvolen, Sopron, Zagreb, Bec, Oslo, Gubitak kod sječe i izrade hrasta luž- njaka (Quercus pedunculata Khr h.J) obzi- Hamburg, Brno, Tharandt i dr.). S. rom na ucesće sortimenata. Drvna indus- Bojanin svake godine sudjelovao trija 3-4,1965., Zagreb, s. 26-35. je pozivnim referatom. Od ukupno Belenje kao faktor na produktivnosta održanih 29 simpozija te Zajednice na trudot kaj kapinskata varijanta na francuskata metoda na smolarenjeto. (Za- sudjelovao je referatima na 23 rezivanje bjeljenica kao čimbenik proiz- simpozija. G. 1989. u znak prizna- vodnosti rada kod kapinske varijante fran- nja za dugogodišnju suradnju od- cuske metode smolarenja). Sum. pregled bor Zajednice uručio mu je meda- I-2,1965., Skopje, s. 3-25. lju "Heinrich Cotta". Debljina kore na raznim visinama od tla kod jelovih stabala. Drvna industrija G. 1983. organizirao je inter- 4-5,1966., Zagreb, s. 76-85. nacionalni simpozij "Mechanisie- Ucesce kore kod jelove oblovine raz- rung der Forstnutzung" u Hrvat- nih debljina i njen odnos prema debljini stabala od kojih oblovina potječe. Ibid., skoj i održao pozivni referat te II-12,1966., s. 187-195.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 124

Smolarenje bijelog bora (Pinus silves- Odnos utroška vremena i donje gra- tris L.^ francuskom i američkom - 1/2 bark nice izrade sortimenata kod jelovih sta- chipping metodom (utrošak vremena i pro- bala. S.L. 11-12.1978., s. 439-457. izvodnost rada). S.L. 7-8,1967., s. 299-310. Komparativna istraživanja obaranja Ovisnost utroška vremena za sakuplja- stabala, izrade i transporta jedno i viseme- nje smole crnog bora o uslovima rada. Ibid, tarskog prostornog drva bukve i hrasta, (sa 7-8,1968., s. 264-278. Sever, S. i Tomicic, B.), S.F. Zagreb, 1978., s. Elementi za određivanje utroška vre- 1-43. mena kod trupljenja jelovih debala (broj Istraživanje problematike utovara, is- prepiljivanja po deblu i lm3 drvne mase te tovara i pretovara s transportom prostor- prosječni promjeri prepiljivanja za poje- nog drva, (sa Sever, S.). Mehanizacija su- dine sortimente). Ibid., 9-10, 1968., s. 373- marstva 5-6,1978., Zagreb, s. 110-124. 393. Primjena zglobnog traktora Cater- Ovisnost proizvodnosti rada o utrošku pillar 518 kod izvlačenja bukove deblovine vremena zarezivanja bjeljenica kod srbi- i duge oblovine, (sa Sever, S.). Ibid., 7-8, janske metode smolarenja. Sumarstvo 3-4, 1978., Zagreb, s. 179-191. 1969., Beograd, s. 23-36. Odnos utroška vremena i donje gra- Der Einfluss der Hagneigung a uf den nice izrade sortimenata kod jelovih staba- Zeitaufwand bei der Harzgewinnung, (Ut- la. S.L. 11-12,1978., s. 439-457. jecaj nagiba terena na utrošak vremena Istraživanje učinka traktora gusjeni- kod smolarenja). Archiv fiir Forstwesen 6, Cara TDT 55 kod izvlačenja duge oblovine 1970., Berlin, s. 599-609. jasena, na nizinskom blatnjavom terenu, Utrošak vremena za orumenjavanje sta- (sa Sever, S.). Mehanizacija sumarstva 1-2, bala crnog bora i faktori o kojima utrošak 1979., Zagreb, s. 1-12. ovisi. S.L. 5-6,1970., s. 125-147. Kraće ili duže industrijsko drvo iz Analiza rada zglobnih traktora kod iz- prorednih sastojina listaca, (sa Sever, S.). vlačenja debala. S.L. 7-8,1971., s. 231-225. Drvna industrija 11-12, 1979., Zagreb, s. 377- Proizvodnost rada i ekonomičnost smo- 382. larenja crnog bora francuskom metodom. Komparativno istraživanje raznih ti- Glas. sum. pokuse, 1972., S.F. Zagreb, s. 209- pova traktora kod privlačenja tehničke ob- 234. lovine u nizinskim sumama, (sa Sever, S.). Debljina i postotak kore oblovine polj- S.L. 3-4,1980., s. 117-132. skog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.). Das Bilcken mittels des Knick-oder S.L. 7-8,1972., s. 267-276. Forstspezial-Schleppers in den EichenwS,l- Bad jednog ili dva radnika kod iz- dern in der Ebene beim Endhieb, (Pri- vlačenja zglobnim traktorom. Drvna in- vlačenje drva zglobnim traktorom ili for- dustrija 7-8,1974., s. 166-175. vardom u sumama hrasta u ravnici, kod Primjena metode trenutačnih opaža- konačnog si jeka). XIV Internationales Sym- nja (MTO) za studij vremena kod obaranja posium iiber Mechanisierung der Forst- i izrade jelovih stabala. S.L. 12, 1974., s. nutzung, Sammelbuch der Beferate, Sop- 483-504. ron, 1980., pp. 1-19. Istraživanje po troska vremena kod SjeCa, izrada i izvlačenje prostornog i smolarenja crnog bora francuskom meto- industrijskog drveta u brdskim uvjetima dom. Glas. sum. pokuse, XVIII, S.F. Zag- SB Hrvatske. Zbornik materijala Sekcije reb, 1975., s. 125-215. za iskoriscivanje suma Zajednice šumar- Izvlačenje tanje tehničke oblovine po- skih fakulteta i instituta za sumarstvo i moću traktora. Drvna industrija 11-12, drvnu industriju SFBJ: "Tehnologija sece, 1975., Zagreb, s. 263-269. privlačenja i prevoza sitnog drveta lisca- Izvoz tehničke oblovine i tehničkog ra". Institut za sumarstvo i drvnu indus- drva zglobnom ekipažom Volvo 860 TC, (sa triju Beograd, 1981., s. 21-32. Sever S.). Mehanizacija sumarstva 1-2., Istraživanje utroška vremena i učinka 1976., Zagreb, s. 9-38. traktora LKT-80 kod izvlačenja drva. Me- Primjena zglobnog traktora TAF 650 hanizacija sumarstva 7-8, 1981., Zagreb, s. kod izvlačenja duge bukove oblovine, (sa 202-216. Sever, S.). Ibid., 3-4,1976., Zagreb, s. 71-101. Istraživanje primjene lakih sumskih Neki elementi finog otvaranja sas- traktora s kotačima kod privlačenja tru- tojina kod vuce zglobnim traktorom. Ibid, paca u prorednim sastojinama na području 5-6,1976., s. 135-145. S.O. Karlovac. Biblioteka mehanizacije 5, Primjena domaće hidrauličke dizalice 1982., Zagreb, s. 1-42. HAK7-S "Tehnomehanika - Marija Bistri- Sakupljanje trupaca vitlom. Mehani- ca, kod utovara i istovara tehničke oblovi- zacija sumarstva 11-12,1982., s. 297-318. ne, (sa Sever, S.). Biblioteka mehanizacije Der gegenwS,rtige Zustand und die 1,1977., Zagreb, s. 1-60. Entwicklungstendenzen beim Holzrilcken

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 135

in SB Kroatien, (Sadašnje stanje i ten- Langnutzholz, (Utjecaj terena na učinak dencija razvoja privlačenja drva u SK zglobnih traktora kod privlačenja tehnič- Hrvatskoj). XVI Internationales Sympo- kog oblog drva). Mechanisierung in der sium 'Mechanisierung der Forstarbeit" in Waldarbeit - 21. Internationales Symposi- Wien und Ossiach 1982. Sammelbuch der um (Vortragssammlung), Helsinki 1987., s. referate Wien, 1982., pp. 1-13. 131-150. Određivanje najpovoljnije metode ra- Problem izvlačenja drva iz prorednih da kod izrade industrijskog i tehničkog dr- sastojina, (s Krpan, A. i Beber, J.). Buko- va u proredama. Mehanizacija sumarstva pis, S.F. Zagreb, 1988., s. 1-52. 1-2,1982., Zagreb, s. 6-20. SjeCa, izrada i transport sumskih sor- Izrada i transport drvne mase, sirovi- timenata hrasta lužnjaka u istočnoj Slavo- ne za izradu ploča. Ibid., 11-12, 1984., s. 253- niji, (s NikoliC, S.). Glas. sum. pokuse 24, 262. 1988., S.F. Zagreb, s. 157-187. Problematik des Holztransportes mit- Bohholzgewinnung in Durchforstungs- tels der Lastkraftwagen, (Problematika bestšnden in SB Kroatien, (Eksploatacij- prijevoza drva kamionima). 18. Interna- ski radovi u prorednim sastojinama u SB tionales Symposium "Mechanisierung der Hrvatskoj). XXII. Internationales Sym- Forstarbeit , Honne-Norwegen, Juni 1984. posium "Mechanisierung in der Waldar- Sommelbuch der Referate, Oslo, 1984., pp. beit, vom 5. bis 9. September 1988. in Pu- 1-22. szezykowo, Vortragssamlung, Landwirt- Komparacija prijevoza trupaca pomo- schaftlicher Universitftt Verlag, Warsza- ću kamiona i kamiona s prikolicom. S.L. 3- wa, 1989., s. 39-45. 4,1985., s. 137-150. SjeCa, izrada i privlačenje drva u pro- Das Bucken von langnutzholz mit rednim sastojinama u nizini uz primjenu Bilckezugen bei unterschiedlichen Arbeits- grupnog, odnosno lančanog sistema rada bedingungen, (Privlačenje tehničkog oblog (hrast lužnjak i crna joha), (s Krpan, A. i drva forvarderima kod različitih uvjeta Beber, J.). Bukopis, S.F. Zagreb, 1988., s. rada). Mitteil. der Bundesforschungsans- I-49. talt fiir Forst-u. Holzwirtschaft, Hamburg Privlačenje drva iz prorednih sasto- Nr. 151 Arbeitsw. Forstb. 19. Intern. Symp. jina u prigorju, (s Krpan, A. i Beber, J.). Vortragssammlung, Hamburg 1985., pp. 167- Mehanizacija sumarstva 13, 11-12, 1988., 183. Zagreb, s. 161-185. Einfluss der feinerschliessung aufs Komparativno istraživanje privlače- Holzrilcken in TannenplenterwS,ldern, (Ut- nja drva zglobnim traktorima u jelovim jecaj finog otvaranja suma na privlačenje prebornim sastojinama sa sekundarnim drva u prebornim sumama jele). XX. In- otvaranjem i bez sekundarnog otvaranja, ternationales Symposium "Mechanisierung (s Krpan, A. i Beber, J.). Ibid. 1-2,1988, s. 3-13. der Waldarbeiten", Brno. Sammelbuch der Komparativna istraživanja sječe i izra- Beferate, Brno, 1986, pp. 1-14. de u prorednim sastojinama hrasta lužnja- A rOnkfa tehćrgćpkocsival tOrtćnO ka i crne johe, (s Krpan, A. i Beber, J.). S.L. szallitasanak munkaelemzćse, (Basclanji- II-12,1989., s. 591-601. vanja radnog procesa kod daljinskog trans- Holzernte in hiebsreifen Stieleichen- porta trupaca kamionima). Erdćszeti es Fai- best&nden, (Eksploatacija u zrelim sasto- pari Tudomanyos KOzlemf>nyek 1,1986., pp. jinama hrasta lužnjaka). XXIII. Interna- 165-175. tionales Symposium "Mechanisierung der Prijevoz trupaca tvrdih listaca kami- "VValdarbeit" v. 22.-27. Mai 1989., in Schei- onom i kamionom s prikolicom, (s Beber, J. benmiihle DDB. Sammelbuch der referate, i Krpan, A.). Mehanizacija sumarstva 11, Tharandt, 1989., p. 1-20. 7-8,1986., s. 109-123. Problem eksploatacije prorednih sas- Prijevoz tehničke oblovine i indus- tojina u SB Hrvatskoj. Glas. sum. pokuse trijskog visemetarskog drva pomoću kami- 26, S.F. Zagreb 1990., s. 483-495. ona i kamiona s prikolicom, (s Krpan, A. i Utrošak goriva i maziva motorne lan- Beber, J.). Ibid. 12,1-2,1987., s. 3-15. čane pile Stihl 056 kod obaranja stabala i Korisćenje biomase stabala iz prored- izrade sortimenata tehničke oblovine i jed- nih sastojina. KorisCenje sumske biomase nometarskog prostornog drva u zrelim sas- za energetiku. Informacije za tehniku i tojinama hrasta lužnjaka, (s Krpan, A. i tehnologiju u sumarstvu 1987., Zagreb, s. Beber, J.). S.L. 6-8,1990., s. 261-272. 173-191. Anwendung der EMS, sowie der Kraft- Utjecaj terenskih faktora na učinak stoff - und Schmiermittelverbrauch bei kod privlačenja tehničke oblovine zglob- hauunngsarbeiten in SB Kroatien, (Pri- nim traktorima. Drvna industrija 38, 7-8, mjena lančanih motornih pila za jednog 1987., s. 147-155. radnika te potrošnja goriva i maziva kod Einfluss des Gel&ndes a uf die Leis- radova obaranja stabala i izrade sortime- tung der Knickschlepper beim Bucken von

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 136 nata u SB Hrvatskoj). "Mechanisierung der Krpan, A.P.B.), (Bazliciti uvjeti rada i Waldarbeit", 24. Internationales Sympo- zaštita suma pri eksploataciji). XXIX sium, 10.-15. Juni 1990. in Gaspenberg, Internationales Symposium 28.VIII.-1.IX. Schweden, Sveriges Lautbruksuniversitet, 1995. in Ungarn. Tagungsbericht, Univer- Institutionen fOr skogsteknik Uppsatser sitat fiir Forst - und Holzwissenschaften, och Besultat nr 211,1991., pp. 16-24. Sopron, 1995., pp. 1-12. Holzernte in Hiebsreifen Buchenbe- standen in Kroatien, (mit Krpan, A.), (Eks- Naručene i obranjene znanstvene studije ploatacija zrelih bukovih sastojina u Hr- vatskoj). Sammelbuch XXV. Internatio- Norme za radove kod smolarenja cr- nales Symposium "Mechanisierung der nog i bijelog bora francuskom metodom. Waldarbeit", 9.-13.IX.1991., Barsia, Bulga- Obranjena znanstvena studija, S.F. Zagreb, rien, pp. 15-29. 1963., s. 1-110. Die Holzernte und Bilckung bei der Istraživanje rada zglobnog traktora Durchforstung in laubholzbestanden, (Sje- IMT 5131 na privlačenju oblovine, (s Kr- ća, izrada i privlačenje drva kod proreda pan, A.B.P i Beber, J.). Obranjena znan- sastojina listaca). Aristotelian University stvena studija, S.F. Zagreb, 1986., s. 1-28. of Thessaloniki, Scientific Annals of the Sredstva privlačenja, metode eksplo- department of Forestry and National En- atacije suma i uloge otvaranja suma s po- vironment. Vol. LD/2 No. 27, 1991, pp. 1255- sebnim osvrtom na sekundarno otvaranje, 1275. (s Krpan, P.B.A. i Beber. J.). Studija, S.F. Holzernte und Feinerschliessung in Zagreb 1986., s. 1-25. Wšldern Kroatiens, (mit Krpan, A.), (Eks- Privlačenje tehničke oblovine pomoću ploatacija i fino otvaranje suma u Hr- forvardera uz različite uvjete rada (s Kr- vatskoj). XXVI. Internationales Sympo- pan, A.P.B. i Beber, J.). Obranjena znan- sium zur "Mechanisierung der Waldar- stvena studija, S.F. Zagreb, 1987., s. 1-31. beit", 20.-25. September 1992., an der Uni- Privlačenje tehničke oblovine tvrdih versitat fiir Bodenkultur Wien, Gregor listaca zglobnim traktorom LKT-80 u rav- Mendel- Strasse 33, A- 1180 Wien/Austria. nici i prigorju, (s Krpan, A.P.B. i Beber, Forest Technik, 1992., pp. 151-162. J.). S.F. Zagreb, 1987., s. 1-44. Probleme bei der Holzernte in Plen- Norme daljinskog transporta sumskih termischbest&nden der Tanne und Buche sortimenata kamionima i kamionima s pri- in Kroatien, (mit Krpan, A.), (Problemi kolicama (s utovarom i istovarom), (s Kr- eksploatacije u mješovitim prebornim su- pan, A.P.B. i Beber, J.). Obranjena znan- mama jele i bukve u Hrvatskoj). XXVII. stvena studija, S.F. Zagreb, 1990., s. 1-75. Internationales Symposium" Mechanisie- Norme vremena i ucinci kod privla- rung der Waldarbeit\ vom 30.VIII. bis 4. čenja drva traktorima, (s Krpan, A.P.B. i IX.1993., Thessaloniki - Griecheland. Sa- Beber, J.). Obranjena znanstvena studija, mmalbuch von beitragen des Symposi- S.F. Zagreb, 1990., s. 1-114. ums. Institut fiir Forstliches Bauingeni- eurwesen und Vermessungskunde der Ab- Stručni radovi teilung fiir Forstwissenschaften und Na- tiirliche Umwelt der Aristoteles Univer- Norme i normativi u sumarstvu, (s sitat, Thessaloniki, 1993., pp. 107-127. BeniC, B.). Poslovno udruženje sumsko - Holzernteverf&hren in Abhšngigkeit privrednih organizacija, Zagreb, 1966., s. von gel&nde - und Bestandesbedingungen. 1-60. Beitr&ge zur forstlichen Verfahrenstech- Sporedni sumski proizvodi, Sumarsko- nik, (mit Krpan, A.), (Načini rada u eks- tehnicki priručnik, Zagreb, 1966., s. 452- ploataciji suma ovisno o terenskim sasto- 485. jinskim uvjetima). Tagungsbericht iiber Die Ausformung der Holzsortimente das XXVIII. Internationales Symposium in Tannenplenterwaldern am Hiebsort "Mechanisierung der Waldarbeit vom 28. oder Langholzrilckung, (Izrada drvnih sor- VIII.-2.IX.1994. in Langnau I.E., Schweiz, timenata u jelovim prebornim sumama na Hochschulverlag AG an der ETH Ziirich, sjecini ili privlačenje duge oblovine). Be- 1994., pp. 60-79. ferat na Simpoziju o iskoriscivanju suma u Eksploatacija suma pri različitim rad- Ljubljani 1969., Knjiga referata pp. 195- nim uvjetima u Hrvatskoj, (s Krpan, A.). 203. S.L. 7-8,1994., s. 272-282. Problemi iskorisćivanja suma. Drvna Proizvodnja industrijskog drva (sjeća, industrija 11-12,1974., Zagreb, s. 290-291. izrada i transport), (s Bruci, V.). Glas. sum. Mehanizacija izrade i transporta pros- pokuse 31,1994., S.F. Zagreb, s. 35-92. tornog drva - zajednički zadatak drvne in- Unterschiedliche Arbeitbedingungen dustrije i sumarstva, (sa Sever, S.). Ibid., und Waldschonung bei der Holzernte, (mit 9-10,1975., s. 201-202.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 137

Kalkulacija troškova rada strojeva u Beferati na kongresima i simpozijima te eksploataciji suma (Uvodni dio), (sa Sever, predavanja u zemlji i inozemstvu S.). Mehanizacija sumarstva 5-6, 1977., Zag- reb, s. 145-157. Novije tendencije izrade i transporta Kalkulacija troškova rada strojeva u pilanskih trupaca četinjača. Bilten 2, 1971., eksploataciji suma (primjeri troškova po- S.F. Zagreb, s. 1-6. jedinih strojeva u eksploataciji suma pre- Der gegenwartige Štand und die kiln- ma metodi komisije FAO/ECE), (sa Sever, ftige Entwicklung der mechanisierung der S.). Ibid. 7-8, s. 207-214. Holzernte und Transport in Kroatien, (mit Kalkulacija troškova rada strojeva u BeniC, B.), (Sadašnje stanje i budući razvoj eksploataciji suma (Forvarder, specijalni mehanizacije sječe, izrade i transporta dr- traktor za izvoženje), (sa Sever, S.). Ibid., va u Hrvatskoj). VII. Internationales forst- 9-10, s. 258-273. technisches Symposium "Probleme des Holz- Kalkulacija troškova rada strojeva u transportes und der Mechanisierung der eksploataciji suma (primjeri kalkulacije Holzernte". Knjiga referata, Beinbek 1973., troškova kamiona i dizalica), (sa Sever, S.). pp. 1-15. Ibid., 3-4,1978. s. 62-78. Das Problem des Bilckens dilnneren Problemi klasifikacije sumskih terena. Langnutzholzes in Kroatien, (Problem pri- Mehanizacija sumarstva 5-6, 1980., Zagreb, vlačenja tanje tehničke oblovine u Hrvat- s. 176-187. skoj). Beferat na IX. internacionalnom Problematika finog otvaranja sastoji- simpoziju u Zvolenu, 1975. o znanstveno- na s osvrtom na klasifikaciju terena. Ibid., tehnickom razvoju i tehnologiji, u sum- 9-10,1981., s. 275-286. skom gospodarenju. Zvolen, 1975. Knjiga Veličine - cinioci u radnom procesu referata, pp. 97-115. eksploatacije suma i njihovo mjerenje. Bi- Das Problem der Arbeitsproduktivi- blioteka mehanizacije 3/1981., 6, Zagreb, s. t&t und der Wirtschaftlichkeit bei der 13-22. Harzgewinnung in Jugoslawien, (Problem Iveranje - novi zajednički zadatak proizvodnosti rada i ekonomičnosti smola- drvne industrije i sumarstva, (sa Sever, S.). renja u Jug.). Wissenschaftliche Tagung Drvna industrija 1-2, 33,1983, s. 3-5. Harzgewinnung: Moglichkeiten zur ErhO- Problem mehanizacije radova u eks- hung der Effektivitat der Harzungstech- ploataciji suma u SB Hrvatskoj. Sumar- nologie, insbesondere unter dem Blickpunkt stvo i prerada drveta 4-6. 1982., Sarajevo, s. der Ertragserhohung und der Mechani- 111-119. sierbarkeit. Knjiga referata, Tharand 1975., Faktori optimalne otvorenosti suma pp. 76-93. kod sekundarnog otvaranja. Mehanizacija Fahasznalati problšmak Jugoszlavia- sumarstva 11-12, 8,1983., Zagreb, s. 322-325. ban, (Problemi iskoriscivanja suma u Ju- Specifičnosti sječe, izrade i transporta goslaviji). Predavanje održano na Šumar- sitnog drva. Sekcija za iskoriscivanje suma skom fakultetu u Sopronu 1973., s. 1-13. Zajednice sumarskih fakulteta i instituta Mehanizacija pri izvozanje na stab- za sumarstvo i drvnu industriju Jugosla- lata. (Ispolzvanje na novi mašini pri sor- vije, Ljubljana 1984., s. 1-4. timentnoto izvozanje). (Mehanizacija izvo- Stanje i razvoj iskoriscivanja suma u za stabala - korištenje novih strojeva za SB Hrvatskoj. S.L. 7-8,1986., s. 323-331. izvoz drvnih sortimenata). X. Medžuna- Bazvoj tehnologije iskoriscivanja su- rodni simpozium "Mehanizacija lesozagoto- ma, (s NikoliC, S.). Sume i prerada drveta vok v gornjih rajonah . Knjiga referata, Jugoslavije, Beograd 1986., s. 195-201. Plovdiv 1976., pp. 38-57. Die Holzernte und Bilckung bei der Uber die Anwendung der Knick- Durchforstung in Laubholzbest&nden. A- schlepper, beim Bucken des Langnutz- ristotelian University of Thessaloniki, holzens a uf den Bilckegassen, (mit Sever, Scientific Annals of the Department of S.). (O primjeni zglobnih traktora kod Forestry and National Environmet. Vol. privlačenja tehničke oblovine po vlaka- LD/2 No. 27,1991., pp. 1255-1275. ma). Discusion paper. XVI IUFBO World Bazvoj metoda u eksploataciji suma Congress, Division 3. Norway 1976., pp. 1-5. na srednje strmim i strmim terenima - vre- Der Beitrag den Untersuchungen ge- mena izrade, struktura i ucinci, (s NikoliC, wisser technischen grćssen, beim Bucken S.). Sumarstvo 3-4,1987., Beograd, s. 25-30. und bei der Ausfuhr des Holzes, (mit Sever, S.), (Prilog istraživanjima određenih tehničkih veličina kod privlačenja i izvoza drva). Discussion paper. XVI IUFBO World Congress, Division 3. Norway, 1976. Das Problem der Ausformung und des Transportes des Schichtholzes in Kroati-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 138

en, (Problem izrade i transporta prostor- nationales symposium "Mechanisierung bei nog drva u Hrvatskoj). XI. Internatio- der Forstnutzung", Thessaloniki - Griechen- nales Symposium iiber die Mechanisierung land, August 1981. Sammelbuch von Be- bei der Forstbenutzung, Sammelbuch der feraten des Symposiums Thessaloniki, 1981., Beferate, Gaspenberg 1977., pp. 13-27. pp. 93-118. Dosadašnja iskustva o proučavanju Neki rezultati komparativnog ispiti- fizičkog opterećenja radnika, buke i vibra- vanja traktora kod izvlačenja drva u SB cije u eksploataciji suma. Seminar za ospo- Hrvatskoj Sarajevski sajam. V. međuna- sobljavanje osoba za obavljanje poslova na rodni sajam drveta. Savjetovanje iz oblasti ispitivanju motornih pila, dizalica, motor- sumarstva i drvne industrije, 26. i 27. ok- nih vozila i priključnih vozila u šumar- tobar 1982. Sarajevo, Zbornik radova. stvu. Knjiga referata, Zagreb 1977., s. III/l- Specifične karakteristike istraživač- III/9. kog rada u eksploataciji suma, (s Beber, Die Fallung, Ausformung und das J.). Zbornik radova savjetovanja Mehani- Holzrucken in Plenterwaldern der SB zacija sumarstva u teoriji i praksi, Opatija Kroatien, (SjeCa, izrada i privlačenje drva 1983., s. 109-117. u prebornim sumama Hrvataske). XII. In- Badno-tehnoloski i ekonomski aspekti ternationales Symposium iiber die Mecha- mehanizacije kod transporta drva. Zbor- nisierung der Forstnutzung. Sammelbuch nik radova savjetovanja Mehanizacija su- der Beferate, Tharandt 1978., pp. 1-19. marstva u teoriji i praksi, Opatija, 1983., s. Sastojanije i perspektivi ispoljzovani- 109-117. ja biomasi v SFBJ. Kompleksnoje ispoljzo- Proces mehaniziranja radova eksploa- vanije drevesnogo sirja, (Stanje i perspek- tacije suma u svjetlu visokoškolske nasta- tive iskoriscivanja biomase u SFBJ. Kom- ve i znanstveno - istraživačkog rada. Zbor- pleksno iskoriscivanje drva kao sirovine). nik radova savjetovanja Mehanizacija su- Knjiga referata, Ljubljana 1978., pp. 90-106. marstva u teoriji i praksi, Opatija, 1983., s. Primjena mehanizacije kod radova na 19-24. eksploataciji suma u Lici, sada i u buduć- Arbeitsanalyse beim Transport von nosti. Zbornik radova II. znanstvenog sim- Blochholz mittels der Lastkraftwagen, (A- pozija Udio Like u znanosti i privredi", naliza rada kod prijevoza trupaca kami- Gospić 1979., s. 13-20. onima). 17. Internationales Symposium Holzernte und Bucken in Durchforst- "Mechanisierung der Forstnutzung", Zale- ungsbestanden, mit Bilcksicht a uf das In- sina - Jugoslawien, August 1983. Sammel- dustrieholz in gekurzten Langen, (SjeCa, buch der Beferate, Zagreb 1983., pp. 1-17. izrada i privlačenje u prorednim sastoji- Izrada i transport drvne - sirovine za nama, s osvrtom na kraCe industrijsko izradu ploča. Beferat, Savjetovanje i per- drvo). Das XIII. Internationales Sympo- spektiva proizvodnje, svojstava i upotrebe sium iiber die Mechanisierung der Forst- ploča iz usitnjenog drva, Bjelovar, 16. do nutzung. Sammelbuch der Beferate H.12 18. svibnja 1984.g. Šumarski fakultet Za- Zalesie b. Scczecin 1979., pp. 1-20. greb, ZIDI, 12, br. 1, Zagreb 1984., s. 39-51. Problem izvlačenja oblog drva u ni- Logging Technology Depending upon zinskim sumama. Međunarodno znanstve- Begeneration Method, (with NikoliC, S.). no-tehnicko savjetovanje o izboru tehnolo- (Tehnologija eksploatacije suma ovisno o gija i tehničkih sredstava pri iskoriSCi- metodi pomlađivanja). 18th IUFBO World vanju suma. Knjiga referata, Ljubljana Congress, Division 1 vol. I Forest environ- 1979., s. 75-77. ment and silviculture. Publisher: Yugoslav Problem mehanizacije radova na eks- IUFBO World Congress, Organising Com- ploataciji suma u SB Hrvatskoj. Sarajev- mitee, Ljubljana, 1986., pp. 7-18. ski sajam, savjetovanje iz oblasti sumar- Ekskurzija br. 3. (Excursion No. 3) stva, drvne industrije i industrije celuloze harvesting and processing of high value i papira, 21.-23. oktobra 1980., III. Međuna- Slavonian oak - a complex approach in rodni sajam drveta, Sarajevo 1980., s. 53-68. treatment of forests (pravac Ljubljana- Primjena traktora kod izvlačenja dr- Beograd), (s Penzar, F.). Zagreb, 1986. Knji- va i neki faktori o kojima ovisi njihov uči- ga - vodič za ekskurziju, 22 stranice (en- nak. Zbornik savjetovanja iz oblasti su- gleski), opis svih objekata (sumske sastoji- marstva i drvne industrije. IV. Međuna- ne i objekti za drvnoindustrijsku preradu). rodni sajam drveta, Sarajevo 1981., s. 46-51. The development of logging methode Die Anwendung der Knickschlepper on medium steep terrain, (with NikoliC, beim Bucken von Langnutzholz mit beson- S.). (Bazvoj metoda eksploatacije suma na derer Bilcksicht a uf ihre Oeschwindigkeit, srednje strmim i strmim terenima). Stu- (Primjena zglobnih traktora s posebnim dija (poster), Ljubljana, Ibid., pp. 2-5. and osvrtom na njihovu brzinu, kod privla- steep+tab.+4 slike+summary. čenja tehničkog oblog drva). Das XV Inter-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 139

Korisćenje biomase iz prorednih sas- LITEBATUBA tojina. Korisćenje biomase za energetiku. Inform. za tehn. i tehnol. u sum. 1. JPSC, Kauders, A.: Sumarska bibliografija I Beograd, 1987., s. 173-191. i II. Primjena domaćih strojeva kod tran- *** Sumarska nastava u Hrvatskoj sporta drva u SB Hrvatskoj, (s Beber, J.). 1860-1960. S.F. Zagreb, 1963., s. 607-608. Zbornik referata sa sastanka Sekcije za Jugoslovenski savremenici-Ko je ko u iskoriscivanje suma Zajednice sumarskih Jugoslaviji. Hronometar, Beograd 1970., s. 99. fakulteta i instituta za sumarstvo i drvnu Piskorić, O.: Bojanin, Stevan. HBL, industriju Jugoslavije. Sarajevo, S.F. Sa- knj. 2., Zagreb, 1989., s. 97. rajevo 1987., s. 1-22 + 10 tabela + 3 slike. S.E. I, Zagreb 1980., s. 108. Određivanje dodatnog vremena kod prijevoza drva kamionima. Sastanak Sek- cije za iskoriscivanje suma sumarskih fa- BOJčlć, Bojana, (Koprivnica, 18. kulteta i instituta Jugoslavije, Zagreb, 1988., s. 9. XI.1965.), dipl. ing. Sumarstva. Ovisnost učinka o terenskim uvjetima, Kćerka Boska. Otac i majka kod privlačenja drva traktorom, (s Beber, su joj nastavnici. Završila je mate- J.). Zbornik referata sa sastanka Sekcije maticko-informaticko usmjerenje za iskoriscivanje suma Zajednice sumarskih fakulteta i instituta za sumarstvo i u CUO Koprivnica. drvnu industriju Jugoslavije. Ljubljana, Šumarstvo je upisala na Š.F. Biotehniska fakulteta, Institut za gozdno u Zagrebu l.X.1984.g. Diplomirala in lesno gospodarstvo Ljubljana, 1989., s. 12. je 6.XII.1989.g. iz znanstvenog pod- ručja zaštita Suma. Napisala je i Udžbenici, elaborati, rječnici i Sumarska enciklopedija obranila diplomski rad pod naslovom "Zdravstveno stanje biljaka Studij vremena i rada u eksploataciji u rasadniku Močile u Koprivnici". Suma (uputstva za normiranje). Priručnik, Zagreb, 1977., s. 1-74. Olavni pravci razvoja tehnologije is- BOJIć, Blažo, (Kolasin, Crna Go- korisćivanja suma (dobivanja drveta) za ra, 2.V.1904.), dipl. ing. Sumarstva. najzastupljenije nizinske i prigorske sume. Šumarstvo je studirao na Go- Studija. Opste udruženje sumarstva i in- spodarsko - Šumarskom fakultetu dustrije za preradu drveta, celuloze i papira Jugoslavije, Beograd, 1984., s. 1-71. Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao Proučavanje rada, (udžbenik), Zagreb, je skol. god. 1927.-28., a diplomirao 1987., s. 1-110. 1931.g. na Poljoprivredno - Šumar- BjeCnik iz područja iskorisćivanja skom fakultetu u Beogradu. suma i sumskih komunikacija, (i dr.). In- stitut za gozdno i lesno gospodarstvo Slo- Mjesto Šumarskog vježbenika venije, Ljubljana, 1980., s. 1-287. nastupio je 25.X.1932.g. u Šum- Harvester, (sa Sever, S.). S.E. 2., JLZ, skoj upravi Bijelo Polje, u Crnoj Zagreb 1983., s. 50-51. Gori. Kamion. Ibid., s. 220-222. Procesor, (sa Sever, S.). S.E. 3., JLZ, Zagreb, 1987., s. 78-80. BOJIć, Dimitrije, (Kolasin, Crna Traktor. Ibid., s. 513-519. Gora, 14.V.1897.), dipl. ing. Sum. Žicara. Ibid., s. 651-656. Studirao je Šumarstvo i l.III. 1926.g. diplomirao na Gospodarsko Prof. dr. sc. S. Bojanin objavio je povrh navedenoga vise izvještaja s raznih sa- Šumarskom fakultetu u Zagrebu. vjetovanja i simpozija te znatan broj pri- Službu je nastupio 22.III. kaza znanstvenih i stručnih članaka i pub- 1926. godine, a 1933.g. bio je Šumar- likacija. ski pristav u Direkciji Suma u Objavljeni radovi S. Bojanina registrirani su velikim dijelom u Forestry Ab- Skoplju. stracts, a također su registrirani u "Biblio- graphie des forst - und holzwirtschaftlichen LITEBATUBA Schrif ftums", Beinbek bei Hamburg. Borosić, J.: SIS, s. 6, 34,101,140.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 130

BAJIN, Ivan, dipl. ing. Sumarstva. Bombellesu dostojanstvo tajnoga Šumarstvo je studirao na savjetnika. Gospodarsko - Šumarskom fakulte- Živio je na prostranom ima- tu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomi- nju oko Vinice i Zelendvora, gdje rao je 17.VI.1925.g. je bilo raznovrsne divljaci pa se zanimao za lov. Posjećivale su ga i mno- BOJOVIĆ, Nedeljko, iz Crne Gore, ge istaknute ličnosti pa cak i pri- dipl. ing. Sumarstva. jestolonasljednik Franjo Ferdinand. Šumarstvo je studirao na Po- "Na ovome vlastelinstvu (Ze- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu lendvor-Opeka) je Marko grof Bom- u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. belles uz svog Sumarnika Pavla 1951.-52., a diplomirao 31.VII.1953.g. Wittmanna podignuo upravo od- lično lovstvo na sve vrste divljaci", BOKULIĆ, Ivan, (Carevo Polje, (S. Belosevic). Ogulin, 8.XI.1932.), dipl. ing. Su- Osnivač je poznatog i zako- marstva. nom zaštićenog arboretuma Opeka- Sin Filipov. Hrvat. Potječe Vinica nedaleko od Varaždina. iz zemljoradničke obitelji. Srednju U javnom životu djelovao je Šumarsku Školu završio je u Kar- mnogostrano i uspješno, nastojeći lovcu 1952.g. stranom svijetu prikazati duševni Šumarstvo je otpočeo studi- i materijalni razvoj i napredak hr- rati na Poljoprivredno - Šumar- vatskoga naroda. skom fakultetu u Zagrebu l.X. Hrvatsko Sumarstvo zahval- 1957.g. Diplomirao je na istom fa- no mu je za dio svoga napretka, a kultetu 7.XI.1962.g. položivši dip- naročito mu duguje hvalu za nje- lomski ispit. govo živo zauzimanje oko osnutka Šumarskog doma u Zagrebu. BOLF, Maja, vid. TENSKI, 5. knj. LITEBATUBA BOMBELLES, Marko, (Opeka, Vinica, 26.X.1858. - Vinica, 8.IX. *** Sum. list, 1911., Marko grof Bom- belles, s. 81-83. 1912.), grof, dugogodišnji predsjed- *** Sum. list, 1912., Marko grof Bom- nik Hrv. slav. Šumarskoga društva. belles., s. 373-378. Sin je grofa Marka i grofice Belosevic, S.: Povijest Županije vara- Ferdinande, r. Draskovic. ždinske i slobodnog kraljevskog grada Va- raždina, IV. kotar Varaždin donjopoljski. Nakon dovršenih vojnih stu- 1922., s. 106-109. dija služio je najprije kao poruč- nik kod kr. ug. 10. domobranske BONA - BUNIĆ, Marino, (Senj, husarske pukovnije, a onda je po- 1857. - Dubrovnik, 1937.), Šumarski duzeo putovanja po inozemstvu i nadsavjetnik. vratio se krcat znanjem i pun ini- Potomak je slavne dubrovač- cijative, koju je nakon povratka ke patricijske obitelji Bunica. O- počeo provoditi u praksu, posve- tac mu je bio pomorski inspektor tivSi se gospodarskom radu. za Hrvatsko primorje u Senju. G. 1883. podijeljena mu je Njegovi su se roditelji vratili čast carskoga komornika, a 1901.g. u Dubrovnik, pa je Marino ondje izabran je za narodnog zastupnika završio vise razrede gimnazije, a u Hrvatski sabor kojemu je pripa- maturu je kasnije položio u Splitu. dao do 1906.g. Šumarstvo je ucio na Visokoj Car Franjo Josip u znak pri- školi za kulturu tla u Beču koju je znanja i zasluga podijelio je grofu završio 1880.g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 131

Namješten je u Zagrebu k ze- Kulturno - geograficki opis hrvatsko- primorskoga "krasa" i njegovo pošumljen je maljskoj upravnoj oblasti za hrv. iz autonomnog budžeta. S.L. 1892., s. 331- slav. Vojnu krajinu. Vise je godina 352. bio pridijeljen hrvatskoj sekciji Izvješće o stanju sumske uprave za II. taksacijskog povjerenstva, koje je polugod. 1891. u području modrusko riječ- imalo zadaću da na trošak in- ke županije. S.L. 1892., s. 309-321. vesticijske zaklade ponovno pro- cijeni sve državne Sume područja LITEBATUBA hrv. slav. Krajine. *** : Conte de Bona Bunić. S.L. 1, 1920. Nakon položenog državnog B.K.: Marino de Bona Bunić, penz. ispita službovao je u Jasenku i zem. sumarski nadsavjetnik. S.L. 1938., s. Ogulinu, a poslije toga istupio je iz 103-104. državne službe i imenovan je kr. Šumarom kod podžupanije na Ri- BORAK, Stjepan, (Petrijanec, 17. jeci. Ustrajanjem modrusko-rijec- X1.1940.), dipl. ing. Sumarstva. ke županije 1886.g. prešao je u is- Studirao je Sumarstvo na Šu- tom svojstvu kr. županijskoj ob- marskom fakultetu u Zagrebu i di- lasti u Ogulinu, gdje je 1889.g. ime- plomirao 12.II.1965.g. novan kr. žup. Sum. nadzornikom, a 1899. god. u istom svojstvu dodijeljen je na službovanje Šumar- BORCIĆ, Milan, (Lički Osik, skom odsjeku kr. zem. vlade, gdje Gospić, 13.11.1963.), dipl. ing. Su- je uz postupno promaknuće polu- marstva. čio najvišu čast u Šumarskoj struci Sin Milin. Hrvat. Otac mu je kad je ukazom Regenta od 12.XI. konobar, a majka prodavačica. Sred- 1919. imenovan kr. zem. Sum. nad- nje obrazovanje stekao je u CUO savjetnikom. "Nikola Tesla" u Gospiću 1982.g. Za vrijeme službovanja u Ri- Na studij Sumarstva upisao jeci i Ogulinu osobito je neumorno se l.X.1982.g. Diplomirao je na Šum. radio oko poSumljavanja primor- fakultetu Sveuc. u Zagrebu 8.VI. skog krsa i postigao je lijepe uspjehe. 1990. godine. Hrvatsko-slavonsko Šumarsko društvo, uvažavajući njegov rad i položaj, izabralo ga je 1916. za svoga potpredsjednika, koju je čast ob- našao do konca 1918.g. kada je umirovljen sa četrdeset godina radnog staža.

BADOVI

Njekoliko crtica iz "Hrvatske Rivi- ere". S.L. 1888., s. 478-482. Badnje oko pošumljen ja primor. krasa u području žup. modr. riječke. S.L. 1889., s 165-169. Njekoliko rieci o kraškoj branjevini "Lukovo - Gubitnik" u području Hreljin. (Štete od požara usljed lokomotive). S.L. 1889., s. 422-424. BOREVKOVIC, Ivo, (Gornja Vr Kako da se nabave nova vrela priv- ba, Slav. Brod, 1927. - Zagreb, 6.V. rede za žiteljstvo hrvatskoga Primorja? 1992.), dipl. ing. Sumarstva. S.L. 1889., s. 355-357.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 132

Potječe iz stare graničarske Sin Bogdanov. Srbin. Otac zadruge BorevkoviCa. Gimnaziju mu je bio električar, a majka do- je završio u Brodu. maćica. Srednju Šumarsku Školu Šumarstvo je studirao na Š.F. završio je u Karlovcu, a Š.F. u Za- u Zagrebu. Apsolvirao je 1950.-51. grebu upisao je l.X. 1985.g. sk. g„ a diplomirao 1952.g. Diplomirao je 18.XII.1990.g. Poslije završenog studija oko iz ekonomike. Diplomski rad na- 15 godina radio je u Sumarstvu pisao je i obranio pod naslovom brodskog područja. Bio je upravi- "Problemi Šumske politike u Re- telj Šumarije u Trnjanima, pa ru- publici Hrvatskoj u usporedbi sa kovoditelj uzgoja Suma i tehnički Šumskim politikama nekih europ- direktor Š.G. Slav. Brod. Iz tog skih zemalja". razdoblja njegovog rada ostala je znatna površina novopodignutih BOROJEVIĆ, Jovan, (Sisak, 1.IV. Suma i Sumskih plantaža topole. 1965.), dipl. ing. Sumarstva. Kao ugledan i vrstan struč- Sin Steve. Srbin. Otac mu je njak, popularan i narodni Čovjek strojarski inženjer, a majka služ- uvučen je u politički život. Ubrzo benica. Elektrotehničku srednju se i tu istakao pa je sedam godina školu završio je u Sisku 1983.g. bio predsjednikom Općine Slavon- Šumarstvo je upisao na Š.F. ski Brod. "Za vrijeme njegovog u Zagrebu l.X.1983.g. Diplomirao predsjednikovanja grad i područje je 15.VI.1983.g. iz genetike. Napi- općine intenzivno su izgrađivani sao je i obranio diplomski rad pod te su dobili suvremen izgled. To je naslovom "Mogućnost poboljšanja bilo vrijeme intenzivnog ozelenje- genetske kvalitete sadnica crne jo- vanja" (V. Špoljaric). he putem selekcije po fenotipu i Poslije dva mandata na mjes- genotipu". tu predsjenika općine izabran je za direktora velikog hotelskog po- BOROŠIĆ, Andrija, (Petrinja, 27. duzeća u Brodu "Brodsko vinogor- X1.1865. - Zagreb, 30.XI.1909.), je", koje je uspješno vodio do od- Sum. nadzornik laska u mirovinu. Pučku školu i nižu realku za- vršio je u svom rodnom mjestu, a LITEBATUBA visu realku u Rakovcu, gdje je 7. VII.1882.g. s izvrsnim uspjehom po- SpoljariC, V.: IVO BOBEVKOVIĆ, dipl. ing. sumarstva (1927.-1992.). S.L. 11-12, ložio ispit zrelosti. Iste godine u 1992., Zagreb, s. 578-579. jesen posao je u Visoku školu za kulturu tla u Beču, gdje je 10. pro- BORJAN, Ilija, (Bjelopolje, Ko- sinca 1886. položio diplomski ispit renica, 5.X.1953.), dipl. ing. Sumar- za Šumarsku struku. stva. Godine 1886.-87. služio je kao Sin Milana. Srbin. Potječe iz jednogodišnji dobrovoljac kod top- radničke obitelji. Nakon završene ništva u Beču gdje je položio ispit gimnazije upisao je Šumarstvo na za časnika u pričuvi i postao po- Š.F. u Zagrebu l.X.1974.g. Diplo- ručnikom. mirao je 9.1.1981.g„ položivši dip- Od 15. prosinca 1887. do 9. lis- lomski ispit. topada 1888. službovao je kao teh- nički dnevnicar kod Gospodar- BOROJEVIĆ, Dragoslav, (Prevr stvenoga ureda Slunjske imovne sac, Kostajnica, 3.1.1966.), dipl. ing. općine u Rakovcu, gdje je obavljao Sumarstva. posao Sum.-procjenbenog pristava.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 133

Potkraj 1888.g. povjereni su 1897., 1900., 1901., 1903-1905 i 1908.) mu poslovi Šumskoga protustavni- obrađivao je teme iz područja ure- ka, a ubrzo je imenovan upravite- đivanja Suma, dendrometrije, Sum- ljem kotarske Šumarije u Valis-se- sko-pravnih odnosa, iskoriscivanja lu podno Cetingrada. Suma i povijesti Sumarstva. Godine 1890. imenovan je ko- U znak priznanja za njegove tarskim Šumarom u Rujevcu, gdje zasluge kako za hrvatsko Sumar- je ostao do ljeta 1892.g. Tada je stvo, tako i za Hrvatsko-slavonsko imenovan kr. Sum povjerenikom u Šumarsko društvo već 1910.g. osno- Šumarskom odsjeku kr. zem. vlade vana Literarna zaklada nazvana je u Zagrebu. njegovim imenom. Iz te zaklade, uz Uslijedila su premještanja, i ostalo, 1922.g. sufinancirani su i fa- to 16.1.1897. za županijskog Šumar- kultetski udžbenici dra Nenadica skog nadzornika u VIII. činovnič- Računanje vrijednosti Suma i dra kom razredu, a od 28.11.1901. una- Levakovica Dendrometrija. (O.P.) prijeđen je za Šumarskog nadzornika I. razreda. BADOVI Vec 1899.g. imenovan je pov- Prirastnjak. S.L. 1887., s. 255-257. jerenikom za ispit iz računarske Zakoni i naredbe, tičući se sumarske struke kod imovnih općina i za uprave, Zagreb, 1900.g., (s Gogliom), S.L. ispit za samostalno vođenje Šum- 1900., s. 316-317. skoga gospodarstva. Član je tih is- Hrvatski sum. kalendar. S.L. 1902., s. 38. - S.L. 1903, s. 707. - S.L. 1905., s 131. - pitnih povjerenstava ostao do svo- S.L. 1911., s. 489. - S.L. 1913., s. 526. je smrti. Naputak za sastavak gospodarskih os- Od ustrojenja zaklade za nova i programa. Zagreb, 1903. "Uzgoj diece Šumarskih činovnika Odgovor na "Osvrt na članak: Revizija u kraljevinama Hrvatskoj i Sla- gosp. osnova". S.L. 1903., s. 457-466. Moj konačni odgovor g. nadzorniku voniji" bio je zamjenik predsjedni- Dojkoviću. S.L. 1904., s. 85-87. ka povjerenstva. Odgovor na pripomenke g. Dojkovića Umro je u Zagrebu i sahra- k naredbi o sastavku gosp. osnova za sume, njen 2.XII.1909.g. na Mirogoju. podvrgnute osobitom javnom nadzoru. S.L. 1904., s. 253-285, 293-335. Značajan je BoroSicev rad na BOBOSlĆ-GOGLIA: Zakoni i nared- području gospodarenja Sumama be tičući se sum. uprave i sumskog gosp. u imovnih općina i zemljišnih zajed- Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb, nica jer su se po Naputku za sastav 1900. gospodarskih osnova i programa, LITEBATUBA kojeg je bio autor, od 1903. godine uređivale Sume, koje su bile pod Borosić Andrija. S.L. 1910., s. 1-13. osobitim javnim nadzorom. Nenadić: Borosić, A. (1865-1909). P.S.S. s. 138-141, Zagreb, 1926. Kao tajnik Hrvatsko-slavon- Borosić, J.: SIS, s. 22. skog Šumarskog društva (1896.-1904.) S.E. I. JLZ Zagreb, 1980., s. 158. jedan je od glavnih organizatora Piskorić, O.: Borosić, Andrija. HBL, 2. hrvatskog dijela Milenijske izlož- knj., Zagreb, 1989. be održane 1896. godine u Budim- pešti te radova na gradnji Šumar- BOROSIĆ, Josip, (Zagreb, 10.111. skog doma, osnivanja Šumarskog 1894. - Prag, 1.IX.1936.), visi savjet- muzeja i pripremnih radova na us- nik Ministarstva Suma i rudnika u trojstvu Šumarske akademije 1898. Beogradu. Od 1904. do 1910.g. izdavač je Sin Andrije, istaknutog hr- Hrvatskog Sumarsko-lovackog ko- vatskog Šumara. Osnovnu Školu po- ledara. U Šumarskom listu (1887., lazio je u Zagrebu. Ispit zrelosti po- ložio je 1912. u Zagrebu, pa se upi-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 134 sao na Visoku Šumarsku i rudar- Bio je sef kabineta nekoliko sku Školu u ŠCavnici (Slovačka). ministara misleći da ce tako moći Šumarske znanosti završio je vise koristiti Sumarstvu i utjecati u Zagrebu 1919.g. i odmah je zapos- na vladu. len kao Šumarski vježbenik kod Poštivali su ga i voljeli kole- Direkcije Suma u Zagrebu. Iza to- ge Šumari, a on je za svakoga našao ga služio je kao Šumarski upravi- vremena i lijepu riječ. telj u Sokolovcu i Novom Vinodol- skom, na području iste Direkcije. LITEBATUBA U Novom Vinodolskom obavljao je Borosić, J.: SIS, S. 26, 30, 89,133,134. ujedno i dužnost kotarskoga Šumar- Petrak. J.\ Ing. Josip Borosić. S.L. skog referenta u Crikvenici i Novom. 1936., 582-585. G. 1922. premješten je u Mi- Premužić, A: Komemoracija na grobu nistarstvo Suma i rudnika u Beo- pokojnog ing. Josipa BorosiCa. Ibid. 585. grad, gdje je službovao do svoje prerane smrti, dakle 14 godina. Bio BOROTA, Nikola, (Udetin, Dvor je na položaju s najmanje prinanja na Uni, 15.11.1962.), dipl. ing. Su- i časti, a uvijek s mnogo obveza. marstva. Bio je izvrstan upravni služ- Sin Nikole. Srbin. Otac mu je benik, kao da je bio predodređen bio čuvar, a majka domaćica. za dobrog organizatora Šumarske Šumarstvo je studirao na Š.F. službe. u Zagrebu. Diplomirao je 18.IX. Osim administrativnim pos- 1989.g. iz područja uzgajanje Su- lom bavio se i pisanjem: prikupio ma. Napisao je i obranio diplomski je i objavio u izdanju Ministarstva rad pod naslovom "Tehnološki pro- dvije knjige normativnih nareda- ces proizvodnje sadnica običnog ba, zakona i propisa za Šumarsku oraha u Šumskom rasadniku". službu. BoroSic je, kako stoji na po- četku knjige, "sakupio i uredio Še- BORZAN, Zelimir, (Osijek, 21.IX. matizam i status osoblja u resoru 1940.), dipl. ing. Sumarstva, dr. sc., Ministarstva Suma i rudnika", koju sveučilišni profesor, znanstvenik, je 1933. godine izdalo Ministarstvo stručnjak za dendrologiju i Šu- Suma i rudnika. U knjizi se nalazi marsku genetiku. iskaz svih apsolvenata Gospodar- Sin Mihaela i Zlate r. Pir- sko-Sumarskog učilišta u Križevci- ker. Hrvat, rimokatoličke vjerois- ma i Šumarskog fakulteta u Zag- povijesti. Potječe iz službeničke rebu, do god. 1932., Šumarskog fa- obitelji. Osnovno i srednje školo- kulteta u Beogradu i na stranim vanje završio je u Osijeku. Matu- Sumarskim učilištima za studente rirao je na gimnaziji u Osijeku iz Hrvatske i drugih područja biv- 1959.g. še Jugoslavije. Za sve aktivne do Šumarstvo je studirao uz 1933. godine u njoj su navedeni po- redovan radni odnos na Šumar- daci o datumu rođenja, završetka skom fakultetu Sveučilišta u Zag- studija, stupanja u službu i mjestu rebu. Diplomirao je 1972.g. Magis- rada do 1933. godine. trirao je 1979.g. na istom fakul- U Beogradu je uređivao i tetu iz oblasti biotehničkih zna- "Glasnik" Udruženja Sumarskih zva- nosti s radom pod naslovom Ka- nicnika od 1932. do smrti. Nekoli- riotip iz endosperma crnog i obič- ko godina bio je odbornik u Ju- nog bora (mentor: prof. dr. sc. gosl. Šumarskom udruženju. Mirko Vidakovic). Godine 1986.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 135 obranio je na Šumarskom fakul- u povjerenstvima za doktorate, ma- tetu Sveučilišta u Zagrebu diser- gistarske radove i mentor dvojici taciju pod naslovom Kariotipovi kandidata za izradu magistarskog nekih borova podsekcije 8ylves- rada na Š.F. Sveučilišta u Zagrebu. tres. Oblast biotehničkih znanos- Član je habilitacijskog povjeren- ti, područje Sumarstva, (mentor: stva s obvezom pisanja izvješća o prof. dr. sc. Mirko Vidakovic). uvjetima za izbor u vise zvanje na Karl. Franzens-Sveucilistu u Gra- Službovanje: zu, Austrija. Kao nastavnik u Za- Od 1. ožujka 1961. tehnički je vodu za Šumarsku genetiku i den- suradnik na Katedri za Šumarsku drologiju izrađuje i održava den- genetiku i dendrologiju na Š.F. u drolosku zbirku dijapozitiva za Zagrebu. Od 1. srpnja 1973. stručni nastavne potrebe, a mnogobrojne je suradnik na istoj Katedri. Od kolor i crno-bijele fotografije iz- 17. srpnja 1981. znanstveni je asis- radio je za ilustracije u knjizi M. tent za predmet dendrologija na Vidakovica: četinjače - morfologi- Š.F. Sveučilišta u Zagrebu. Za do- ja i varijabilnost (I. izdanje 1982.g. centa je izabran 27. ožujka 1987. za i II. izdanje 1993.g. na hrvatskom predmet dendrologija na istom fa- jeziku) i knjizi Conifers - Morpho- kultetu. Od 26. travnja 1990.g. iz- logy and Variation (izdanje 1991.g. vanredni je sveučilišni profesor za na engleskom jeziku). dendrologiju na Š.F., a od 1. kolovoza 1992. redovni je sveučilišni Znanstvena djelatnost: profesor za dendrologiju na Š.F. Prof. dr. sc. Želimir Borzan Sveučilišta u Zagrebu. bio je voditelj znanstvenih projekata i to: "Dendroflora u funkciji Nastavna djelatnost: urbanog Sumarstva", projekt br. Izvodi dodiplomsku nastavu 4-04-029 financiran od Ministar- iz predmeta dendrologija na Š.F. u stva znanosti i tehnologije R. Hr- Zagrebu. Od 1. listopada 1989. do vatske; "Istraživanje prirodnih mu- 30. rujna 1991. honorarni je nas- tacija drvenastih vrsta za potrebe tavnik za predmet rasadnicarstvo urbanog Sumarstva", zadatak fi- s dendrologijom na Agronomskom nanciran od strane Javnog podu- fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. zeća Hrvatske Sume, a posredstvom Izvodi poslijediplomsku nastavu Zavoda za istraživanja Š.F. Sve- iz predmeta hortikulturna dendro- učilišta u Zagrebu; "Oplemenjiva- logija iz znanstvenog područja "O- nje četinjača", zadatak financiran blikovanje parkova i prirodnih re- od strane Javnog poduzeća Hr- kreacijskih objekata" na Šumar- vatske Sume, a putem Zavoda za skom odjelu Š.F. Sveučilišta u Za- istraživanja Š.F. u Zagrebu. Sud- grebu. Izvodi poslijediplomsku nas- jeluje u istraživanjima koja se pro- tavu iz predmeta citologija i ci- vode u Zavodu za Šumarsku ge- togenetika iz znanstvenog podru- netiku i dendrologiju Š.F. Sveu- čja "Oplemenjivanje Šumskog dr- čilišta u Zagrebu, putem Zavoda veća" na Šumarskom odjelu Š.F. u za istraživanja u Šumarstvu. Re- Zagrebu. U razdoblju do 1995.g. zultate tih istraživanja publicira bio je mentor desetak diplomskih u znanstvenoj i stručnoj periodici radova, a elan u dvadesetak po- i prezentira kao dijelove izvještaja vjerenstava za diplomski rad. Men- o istraživanjima Zavoda po zada- tor je trojici studenata koji su pri- cima. Od 1967. do 1985. sudjeluje mili rektorovu nagradu. Bio je elan na tzv. američkim temama, pro-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 136 jektima financiranim od Jugosla- nicarske proizvodnje za potrebe vensko - američkog odbora za urbanog Sumarstva. znanstveno - tehničku suradnju: Održava brojne kontakte sa "Djelovanje zracenog polena na znanstvenicima u svijetu, osobito fiziologiju rasta" u trajanju od pet iz Austrije, Finske, SAD, Nje- godina; "Utjecaj mikrookoline na mačke, Japana i Mađarske. U zem- inkompatibilnost vrsta kod tvrdih lji i inozemstvu održao je brojna borova" u trajanju od tri godine; predavanja na javnim skupovima, "Faktori inkompatibilnosti između stručnim ili znanstvenim sastan- crnog i običnog bora i mogućnosti cima, simpozijima ili kongresima. masovne proizvodnje njihovih hibrida" u trajanju od pet godina; i Studijski boravci u inozemstvu i od 1986.-1990. u novom takvom predavanja: projektu pod naslovom: "Opleme- U Finskoj boravi u dva na- njivanje Šumskog drveća". Sudje- vrata u ukupnom trajanju od 6,5 luje u istraživanjima koja se pro- mjeseci, 1974. i 1977.g. u cilju usavr- vode u Zavodu za Šumsku gene- šavanja iz područja genetike i den- tiku i dendrologiju iz oplemenji- drologije, na Odjelu za genetiku vanja Šumskog drveća, osobito bo- Šumarskog instituta Finske u Ma- rova, te samostalno razvija istra- isali kod prof. dr. sc. Max. Hag- živačku djelatnost koja se može mana. U SAD boravi od 14.VI. do podijeliti u nekoliko tematskih 8.VIII. 1981.g. u Woosteru na O- područja: 1. Međuvrsna hibridiza- hio Research and Development cija dvoiglicavih borova i analiza Center, Forest Service, kod prof. uspijevanja hibridnih biljaka, 2. dr. sc. H. B. Kiebela i u Berkeleyu Laboratorijska istraživanja u ci- na University of California kod lju rješavanja problema inkompa- prof. dr. sc. W. J. Libbya na stu- tibilnosti crnog i običnog bora, 3. dijskom putovanju kao suradnik Citotaksonomska i citogeneticka is- na projektu: Factors of incopati- traživanja golosjemenjaca, 4. Pro- bility between European black blematika klonskog Sumarstva, 5. pine and Scots pine, and Possibi- Rendgenografija sjemena Sumskih lities of mass production of their vrsta drveća, 6. Proizvodnja novih hybrids". U Irskoj boravi od 11. do kultivara drveća i grmlja za pot- 17. veljače 1991.g„ u Arboretumu rebe urbanog Sumarstva, 7. Cijep- John F. Kennedy u New Rossu, u ljenje listaca. Dublinu na Agricultural Research Angažiran je u fundamen- Institute i u Kilmacurragh In- talnim i primijenjenim istraživa- stitute, kao gost dr. sc. Alistaira njima bilo u sklopu timskog rada Pfeifera, "Coilte Teoranta", the ili samostalno. U citoloSkim, fun- Irish Forestry Board. U SAD bo- damentalnim istraživanjima kro- ravi ponovno u vremenu od 8. do mosoma borova uspješno je primi- 24.III.1991.g. Posjećuje Secrest Ar- jenio nove metode rada i origi- boretum u Woosteru, Ohio, potom nalno pristupio u postavljanju i The University of Tennesse u rješavanju znanstvene problema- Knoxvilleu. tike. Na sveučilištima u SAD odr- U posljednje vrijeme osobito žao je dva predavanja: O istraži- je aktivan u hortikulturnoj den- vanjima inkompatibilnosti borova i drologiji u cilju dobivanja novih citoloskoj problematici u Berke- hortikulturnih kultivara i na is- leyu, University of California, traživanjima unapređivanja rasad- 1981.g. O strojnom cijepljenju hra-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 137

stova u Knoxvilleu, The Univer- ionizirajuCeg zračenja; u Sarajevu sity of Tennessee, 1991.g. na poziv u povodu proslave 25. godišnjice prof. dr. sc. Scotta Schlarbauma. U Šumarskog Fakulteta. God. 1976. Irskoj je u Dublinu 1991.g. održao sudjeluje na I. kongresu genetičara na Agricultural Research Insti- Jugoslavije u Dubrovniku; u Brnu, tute predavanje o selekciji vari- Cehoslovacka, u radu savjetovanja jegiranih hrastova i njihovom ve- "Čovjek i biosfera"; na XVI. IUFRO getativnom razmnožavanju za po- svjetskom kongresu u Oslu. God. trebe urbanog Sumarstva. U Nje- 1977. sudjeluje na međunarodnoj mačkoj je 1993.g. na Lehrstuhl fiir konferenciji o kromosomima u Forstbotanik Ludwig - Maximili- Helsinkiju i na seminaru iz Šu- ans Sveučilišta u Freisingu, održao marske genetike u Zagrebu. God. predavanje o istraživanjima koja 1979. sudjelovao je na I. znanstve- se provode u Zavodu za Šumarsku nom sastanku Hrvatskoga genetič- genetiku i dendrologiju Š.F. u Za- kog društva u Osijeku. 1981.g. su- grebu. djelovao je na I. kongresu biologa Hrvatske u Poreču. 1984.g. sudje- Sudjelovanje na znanstvenim sku- lovao je na seminaru Sekcije a- povima u zemlji i inozemstvu: sistenata Š.F. održanom u Velikoj Od 1974.g. aktivno sudjeluje kod Požege, te u "VVageningenu, na međunarodnim i domaćim znan- Nizozemska, na VIII. međunarod- stvenim i stručnim skupovima. nom simpoziju o generativnom raz- Glavni je organizator međunarod- množavanju višeg bilja. Naredne, noga citogenetickog znanstvenoga 1985.g. sudjelovao je na simpoziju skupa održanog na Brijunima od 8. održanom na Rabu; zatim na sa- do 11. rujna 1993. pod nazivom: vjetovanju povodom proslave 125. IUFRO Cytogenetics Working godišnjice Šumarske nastave u Hr- Party S2.04-08 Symposium. Suor- vatskoj u Zagrebu, te na sastanku ganizator je stručnog seminara Jugoslavenske sekcije za genetiku održanog 12.VI.1987.g. u Zagrebu i oplemenjivanje drveća u Beogra- pod naslovom "Njega i zaštita dr- du. 1986. bio je u Zagrebu na V. veća u naseljenim prostorima", na seminaru Jug. društva za fizio- kojima su izlagali eminentni stru- logiju biljaka i na XVIII. svjet- čnjaci iz SR Njemačke i demon- skom IUFRO kongresu u Lju- strirali tehniku rada iz kirurgije bljani. God. 1987. sudjelovao je u drveća. Na XX. svjetskom IUFRO Zagrebu na seminaru iz kirurgije kongresu 1995.g. u Tampereu, Fin- drveća. Također je sudionik na ska, predsjedava izlaganjima u savjetovanju održanom u Drveni- okviru citogeneticke sekcije i vodi ku u organizaciji Š.F. u Zagrebu, poslovni sastanak sekcije. 1988. i na sastanku Društva inže- njera i tehničara Sumarstva Sla- U zemlji je sudjelovao na 15 vonske Požege. 1990.g. bio je na znanstvenih skupova, a od toga su znanstvenom savjetovanju o zele- četiri bila međunarodnog karak- nilu grada Zagreba i na XIX. tera. U inozemstvu je sudjelovao IUFRO svjetskom kongresu u na devet znanstvenih skupova. Montrealu. 1991. sudjelovao je na Godine 1974. sudjelovao je u Nij- međunarodnom znanstvenom IU megenu, u Nizozemskoj, na znan- FRO simpoziju "Genetika hrasto- stvenom skupu o oplodnji kod vi- va", održanom u Arboretumu Na- šeg bilja; u Zagrebu na V. jugo- tional des Barres, Francuska. 1992. slavensko - poljskom simpoziju o sudjeluje na međunarodnom znan- primjeni radioaktivnih izotopa i

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 138 stvenom skupu "Selekcija i ople- ganizacija bio je elan SSRNH i menjivanje drvenastih ornamen- SSJ, a sada je elan Nezavisnih talnih vrsta" u Angersu, Francuska sindikata Hrvatske. Za ratnih zbi- i na savjetovanju o istraživanjima vanja na tlu R. Hrvatske dobro- u Šumarstvu održanom na Brijuni- voljno se prijavio za pratitelja ma. Uslijedilo je sudjelovanje na promatrača EZ, te tijekom veljače međunarodnom citogenetickom IU i ožujka 1992.g. sudjelovao kao pre- FRO simpoziju na Brijunima - vodilac u misijama na novogradis- 1993.g„ a 1994.g. u Budimpešti su- kom ratištu. djeluje na simpoziju u povodu proslave 100. obljetnice Buda arbo- BADOVI retuma. 1995. god. sudjelovao je na Do sada je samostalno ili u suautorstvu XX. IUFRO svjetskom kongresu u objavio 42 znanstvena i 32 stručna rada, Tampereu, Finska. među kojima je sest elaborata, jedna monografija koja je prevedena na engleski jezik, pet članaka u monografijama, 2 Nagrade, članstva, počasti, priz- članka u enciklopediji i jedan prevedeni nanja i društvena djelatnost: znanstveni rad s engleskog na hrvatski Prof. dr. sc. Želimir Borzan jezik. Sveukupno je objavio 74 naslova. bio je prodekan Šumarskog odjela Š.F. sveučilišta u Zagrebu u skol. Znanstveni radovi i znanstvena priopćenja god. 1990./91. i 1991./92. Dopred- 1. Borzan, 2., 1977: Contribution to the sjednik je citogeneticke sekcije karyotype analysis of the European black S2.04-08 IUFRO organizacije. Bio pine (Pinus nigra Arn.^. Ann. Forest. 8 (3): je elan Upravnog odbora Javnog 29-50, Zagreb. 2. Borzan, 2., 1977: Sticky chromoso- poduzeća "Zrinjevac" od 1990. do mes in endosperm of European black pine 1995.g. Član je Hrvatskog biološ- and Scots pine. Genetika 9: 133-147, Be- kog društva, Hrvatskog društva ograd. biljnih fiziologa i Hrvatskog ge- 3. Borzan, 2., 1979: Kariotip iz endo- netičkog društva, kojemu je u sperma crnog i običnog bora. Magistraski rad. 80 pp. S.F. Sveučilišta u Zagrebu. mandatu 1980.g. bio tajnik, a 1988. 4. Borzan, 2., 1981: Karyotype ana- elan Predsjedništva. Član je Hr- lysis from the endosperm of European vatskoga Šumarskog društva. black pine and Scots pine. Ann. Forest. 10 (1): 1-42, Zagreb. Bio je dugogodišnji tehnički 5. Borzan, 2., 1981: Kariotip japan- urednik znanstvenih časopisa "Gla- skog crvenog bora (Pinus densiflora Sieb. snik za Šumske pokuse" (izdaje Š.F. et Zucc.). Zbornik sažetaka priopćenja. u Zagrebu) i "Anali za Šumarstvo" Prvi kongres biologa Hrvatske, Poreč, (izdaje HAZU). 21.-26.IX.1981: 64-67. 6. Borzan, 2., 1984: Hybridization Sudjeluje u radu upravnih between Pinus nigra and Pinus sylvestris organa Š.F. u Zagrebu, a sudjelo- and morphology of chromosomes. Pro- vao je i u radu upravnih struktura ceedings of the 8th International sym- na razini mjesne zajednice i op- posium on sexual reproduetion in seed plants, ferns and mosses. Wageningen, ćine. Bio je elan Savjeta Fakulte- 20.-24.VIII.1984:181p. ta, predsjednik izborne komisije i 7. Borzan, 2., 1986: Citotaksonomske elan drugih komisija Š.F. Bio je značajke kariotipova nekih borova. G.S.P., elan delegacije Vijeća udruženog posebno izdanje br. 2: 91-103, Zagreb. rada općine Maksimir, elan Pred- 8. Borzan, 2., 1986: The importance of cytology for improvement of Pines. Proc. sjedništva SlZ-a odmora i rekrea- 18th IUFBO World Congress, Division 2, cije općine Maksimir i elan dele- Vol. II: 536-545, Ljubljana, 7.-21.IX.1986. gacije mjesne zajednice Novi Ret- 9. Borzan, 2., 1988: Kariotipovi nekih kovac, općine Dubrava. borova podsekcije Sylvestris. G.S.P. 24: 1-100, Zagreb. Od drustveno-politickih or- 10. Borzan, 2., 1988: Značenje varija-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 139

bilnosti listova lužnjaka i kitnjaka za ur- acorn viability by X-ray method. Proc. bano sumarstvo. Zbornik plenarnih refe- XIX. IUFBO World Congress, 5-11, Au- rata i sažetaka priopćenja savjetovanja gust 1990., Montreal, Canada, Vol. 2, 487 p. "Sume Hrvatske u današnjim ekološkim i 22. Borzan, 2., M. Gradecki & K. Po- gospodarskim uvjetima". S.F., Zagreb, 183p. štenjak, 1990: Procjena klijavosti lužnja- 11. Borzan, 2., 1990: Basadnicka pro- kova žira rendgenografskom metodom. Ba- izvodnja kao osnova za uspješno urbano dovi 25 (2): 239-260. S.I., Zagreb. sumarstvo i arborikulturu. Zbornik rado- 23. Borzan, 2., M. Idžojtic, & H. Gu- va znanstvenog savjetovanja "Zelenilo ttenberger, 1995: Besearch on the stan- grada Zagreba": 12-14. JAZU, Zagreb. dardization of gymnosperm karyotypes 12. Borzan, 2., 1992: Selection of cul- using Picea omorika as an example. Ab- tivars in Croatian nurseries. Acta Hor- stracts of invited papers. IUFBO XX ticulture. U: International Symposium on World Congress, 6-12 August 1995, Tam- Selection and Breeding of Woody Orna- pere, Finland. 157p. U rukopisu 13pp. mentals. Ed.L. Decourtye & A. Cadic. 24. Borzan, 2., M. Idžojtic & Đ. SimiC, ISHS N0.320: 21-24, Angers, France. 1994: Exotic woody plants growing on so- 13. Borzan, 2., 1993: Orafting of oak me of the Brijuni Islands. A kerteszeti es with variegated leaves. U: Annales des Elelmiszzeripari Egyetem Kozlemenyei. sciences forestieres. Proccedings of first Budapest, Evfolyam 1994, Vol. LIV: 29-39. meeting of the IUFKO working party 25. Borzan, 2., M. Idžojtic & M. Vi- S2.02-22, Genetics of oaks. Ed. A. Kremer, dakovic, 1995: Experimenatal plots of so- P. S. Savili, K. C. Steiner. 351-355. Else- me hard pine hybrid families in Croatia. vier & INKA, Pariš. referirano na IUFBO XX World Con- 14. Borzan, 2., 1993: Prilog diskusiji o gress, 6-12 August 1995, Tampere, Finland. urbanom sumarstvu i vrednovanju opće- Voluntary paper. 20pp. korisnih funkcija sume. Glas. sum. pokuse, 26. Borzan, 2., M. Vidakovic, & S. Me- posebno izdanje 4: 7-16. StroviC, 1993: Arboretum Brijuni - znan- 15. Borzan, 2., 1994: New cultivars stveno-nastavni i turistički objekt. Glas. from Croatian nurseries. Abstracts. Int. sum. pokuse, pos. izd. 4: 73-86. Zagreb. Symposium Arbor 100 on the lOOth 27. Guttenberger, H., B. Kohler & 2. Anniversary Celebratrions of the Buda Borzan, 1995: Chromosome banding for Arboretum of the University of Horti- identification of the chromosomes of culture and Food Industry, Budapest, spruce trees. Abstracts of invited papers. April 21-26,1994,12p. IUFBO XX World Congress, 6-12 August 16. Borzan, 2. & J. Altman, 1990: 1995, Tampere, Finland. 158p. U rukopisu "Bendgenologija sjemena nekih vrsta dr- 8pp. veća i grmlja". IX. simpozij Jugosla- 28. Kohler, B., H. Guttenberger & 2. venskega društva za fiziologijo rastlin, Borzan, 1995: Karyotype analysis based on Gozd Martuljk, 28.V.-2.VI.1990, 2pp. the female gametophyte of Norway spruce. 17. Borzan, 2. & T. Littvay, 1989: Ve- Forest Genetics 2 (1): 41-48. getativno razmnožavanje hrasta lužnjaka 29. Kohler, B., H. Guttenberger & 2. strojnim cijepljenjem. S.L. 113 (11-12): Borzan, 1995: Oiemsa C-banding of the 557-566, Zagreb. (Bad je pod naslovom chromosomes in the macrogametophyte of Vegetative propagation of English oak Norway spruce. Proc. of. BIOFOSP, Ljub- using grafting device referiran na XIX. ljana, August, 22-31.1995: 253-258. IUFBO World Congress, 5.-11.VIII. 1990., 30. Kohler, B„ H. Guttenberger & 2. Montreal, Canada). Borzan, 1995: Oiemsa C-banding patern of 18. Borzan, Z. & D. Papes, 1978: Ka- the chromosomes in the macrogameto- ryotype analysis in Pinus: A contribution phyte of Norway spruce. Silvae Genetica. to the standardization of the karyotype U tisku. analysis and review of some applied tech- 31. Pevalek-Kozlina, B., Jelaska & 2. niques. Silvae genetica 27 (3-4): 144-150. Borzan, 1986: Clonal propagation of Pru- 19. Vidakovic, M. & 2. Borzan, 1973. nus avium in vi tro. Poster. Proc. 18th Contribution to the investigations of IUFBO World Congress, Division 2, Vol. imcompatibility by crossing Scots pine and II: 851p., Ljubljana 7-21.IX.1986. European black pine. Int. Symp. on Gen. of 32. Borzan 2., A. KrstiniC, W. J. Li- Scots Pine, Kornik, Poland, 1-19 pp. bby & M. Vidakovic, 1983. Zakorjenji- 20. Vidakovic, M. &. 2. Borzan, 1991: vanje reznica ranog i kasnog hrasta luž- The growt of some interspecific hybrid njaka. G.S.P. 21: 213-222, Zagreb. pine seedlings and their cuttings. Ann. 33. Borzan, 2., D. Papes, A. KrstiniC & Forest. 17 (1): 1-21, Zagreb. V. Zoldos, 1993: Ploidy of some arbores- 21. Borzan, 2., M. Gradecki & K. Po- cent willow clones in relation to their štenjak, 1990: Evaluation of English oak production in field test. Abstracts. IU

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 140

FBO Cj-togenetics Working Party 82. drveća, Zagreb, 7.-11.II.1977: 34-37. S.F. 02-08 Symposium, Brijuni National Park, Zagreb. September 8-11,1993. 4.p. 4. Borzan, 2., 1977: Dioba stanica kod 34. ĐurbabiC, B., M. VidakoviC, D. sumskog drveća, mutacije i njihova in- Kolbah & 2. Borzan, 1977: Quantitative dukcija, novije metode u izučavanju ka- analysis of soluble proteins extracted riotipa. Seminar iz genetike i opleme- from the pollen of some incompatible spe- njivanja sumskog drveCa, Zagreb, 7-11.II. cies of Pines. Genetica 9:149-157, Beograd. 1977: 54-58. S.F. Zagreb. 35. Guttenberger, H., B. Kohler, 2. 5. Borzan, 2., 1982: Cetinjace-morfo- Borzan & M. Miiller, 1995: Norway spruce: logija i varijabilnost. Knjiga M. Vidako- Cytogenetic studies using different di- viCa. Vijesti JAZU 3: 3-4, Zagreb. viding tissues and methods. Proc. of 6. Borzan, 2., 1982: Anali za sumar- BIOFOSP, Ljubljana, August, 22-31. 1995: stvo razreda za prirodne znanosti JAZU. 243-246. Vijesti JAZU 3: 4-5, Zagreb. 36. Kuittinen, H., O. Muona, K. Kar- 7. Borzan, 2., 1983: Mirko VidakoviC: kkainen & 2. Borzan, 1991: Serbian spru- "Četinjače - morfologija i varijabilnost", ce, a narrow endemic, contains much ge- JAZU i Sveučilišna naklada Liber, Zag- netic variation. Can J. For. Bes. 21: reb, 1982. Priroda LXXI (5): 159. 363-367. 8. Borzan, 2., 1984: Dendrolosko- 37. Petricevic, 8., M. VidakoviC, I. Bi- geneticki aspekt obične bukve. Zbornik lic & 2. Borzan, 1977: Im unological iden- radova Kolokvija o bukvi: 67-71. Velika, tity of pollen wall proteins in some S.F. Sveučilišta u Zagrebu. incompatible pine species. Genetica 9: 271- 9. Borzan, 2., 1987: Oplemenjivanje 280, Beograd. četinjača. Glas. sum. pokuse, posebno iz- 38. VidakoviC, M., 2. Borzan & B. danje br. 3: 243-253, Zagreb. JurkoviC-Bevilacqua, 1975: Oplemenjiva- 10. Borzan, 2., 1987: Bendgenografska nje crnog i običnog bora primjenom zra- analiza sumskog semena. Semenarstvo, Cenog polena. Acta Biologica, prirodo- 4-6:216-220. V. seminar Jug. društva za fi- slovna istraživanja 40: 309-317, Zagreb. ziologiju biljaka. Biologija sjemena. Befe- 39. VidakoviC, M., 2. Borzan, N. Kom- rati i sažetci. Zagreb. lenoviC & A. KrstiniC, 1986: Testiranje 11. Borzan, 2., 1989: Perspekti va i raz- nekih familija čistih vrsta i povratnih voj hortikulture. "Vjesnik radnika sumar- križanaca dvoiglicavih borova na krsu. stva Slavonska Požega" XVII (6): 3-4, Sla- Ann. Forest. 12 (3): 57-69, JAZU, Zagreb. vonska Požega. 40. VidakoviC, M., A. KrstiniC, 2. 12. Borzan, 2., 1989: Basadnicka pro- Borzan & B. JurkoviC-Bevilacqua, 1978.: izvodnja - temelj hortikulturne djelat- Neke morfološke karakteristike hibrida nosti. Hortikultura 56 (1-4): 65-67, Zag- japanskog crvenog bora (Pinus densiflora reb. S. et Z.) i običnog bora (P. sylvestris L.^. 13. Borzan, 2., 1995: "Wollemi Pine" - Sum. list. 102 (1-3): 19-24. Zagreb. nova vrsta drveća otkrivena u Australiji. 41. VidakoviC, M., A. KrstiniC, M. Priroda. Br. 819:24-25. Halambek & 2. Borzan, 1986: Uspijevanje 14. GraCan, J„ Borzan, 2., 1992: Sim- nekih vrsta i hibrida dvoiglicnih borova pozij IUFBO radne grupe S2.02.22 "Ge- na Đurđevačkim pijescima. Ann. Forest. netika hrastova" održan u Francuskoj 13 (4): 71-87, JAZU, Zagreb. 1991.g. Sum. list. CXVI (3-5): 197-218. 42. VidakoviC, M., J. MartinoviC, I. 15. KrstiniC, A. & 2. Borzan, 1978: TrinajstiC, J. GraCan, N. KomlenoviC, A. Monografije o genetici važnijih evropskih KrstiniC & 2. Borzan, 1981: Biološka sa- vrsta sumskog drveća. Sum. list. 102 (1-2): nacija erozije flisa Istre. Zbornik sažetaka 103-105. Zagreb. priopćenja I. kongresa biologa Hrvatske, 16. VidakoviC, M., A. KrstiniC & 2. Poreč, 21.-26.IX.1981:103p. Borzan: Genetika u sumarstvu. Scenario za TV film u okviru Znanstvenog programa Stručni radovi TV Zagreb. Emitirano na I programu TV Zagreb, 9.1.1981. 22 pp. 1. Borzan, 2. 1963: Primjena radio- aktivnog zračenja kod oplemenjvanja šum- Monografije skog drveća. Sum. list. 87: 309-314, Zagreb. 2. Borzan, 2., 1973: O snimanju i ana- 1. Borzan, 2., Đ. JorgiC, J. Karavla, O. lizi sumskog sjemena pomoću rendgenskog PuriC-DaskaloviC & VidakoviC, 1986: Ar- zračenja. Sum. list. 97:166-189, Zagreb. boretum Lisičine. Monografija: 88 pp. BOS 3. Borzan, 2., 1977: Kontrola kvalitete "Slavonska suma Vinkovci", Zagreb. sumskog sjemena putem X-zraka. Semi- 2. Borzan, 2., Đ . JorgiC, J. Karavla, nar iz genetike i oplemenjivanja sumskog O. PuriC-DaskaloviC & M. VidakoviC, 1986:

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 141

Arboretum Lisičine. Monograph: 88 pp. arboretuma Lisičine. 42. s. teksta sa 20 Izdanje na engleskom jeziku. KOS "Sla- priloga dokumenata i nacrta. S.F. Zagreb. vonska suma Vinkovci", Zagreb. 3. VidakoviC, M., A. KrstiniC & 2. Borzan, 1991: Završni izvještaj projekta: Poglavlja u monografiji Improvement of forest trees. 77 strana teksta, 25 tablica i 22 slike-grafikona. S.F. 1. Borzan, 2., 1991: Karyotype and Zagreb. cytogenetics. U: Giertjch, M. & Matyas, Cs., 4. VidakoviC, M., A. KrstiniC, S. Je- ed.: The genetics of Scots pine. Mo- laska & 2. Borzan, 1986-1988: Godišnji nograph. Academiai Kiado Budapest i izvještaji projekta: Oplemenjivanje sum- Elsevier Science Publishers, Amsterdam, skog drveća. S.F. Zagreb. 41-58. 5. VidakoviC, M., 2. Borzan, S. Je- 2. Borzan. 2., 1994.: Easadnicarska laska, D. Papes i B. Kolevska-PletikapiC, proizvodnja uresne dendroflore. U Spo- 1986: Završni izvještaj projekta "Factors of menica Zrinjevac. Priroda, vrtovi, peri- imcompatibility between European black voji i uresno raslinstvo u Zagrebu". pine and Scots pine and po- ssibilities of Urednici: S. Bertovic & D. Kis. Izdavač: mass production of their hybrids"• 43. s. Zrinjevac, d.o.o: 182-190. teksta i 35 priloga tablica i grafikona. S.F. 3. Borzan, 2. & Đ . Vasilj, 1993: Croa- Zagreb. tia Hr. u: Horticultural Research Inter- 6. VidakoviC, M., D. Kolbah, 2. Bor- national. Directory of horticultural re- zan, B. ĐurbabiC, B. JurkoviC-Bevilacqua, search institutes and their activities in 74 A. KrstiniC i S. Petricevic, 1977: Završni countries. Fifth edition. Published by the izvještaj projekta "Effect of micro en- International Society for Horticultural virinement on species incompatibility in Science, Wageningen, Netherlands: 163- hard pines ". 85 pp. S.F. Zagreb. 167. 4. Borzan. 2., A. Z. LovriC & M. Bac, 1992: Hrvatski biljni endemi. Baus, Đ. (Ed.): Sume u Hrvatskoj. S.F. i Hrvatske sume p.o., Grafički zavod Hrvatske, Zag- reb, 223-236. 5. KrstiniC, A., 2. Borzan, J. GraCan, I. TrinajstiC, D. Kajba, F. Mrva, M. Gra- decki, 1992: Oplemenjivanje sumskog drve- ča. Baus, Đ . (Ed.): Sume u Hrvatskoj, S.F. i Hrvatske sume p.o., Graf. zavod Hrvat- ske, Zagreb, str. 109-120.

Clanci u enciklopediji

1. Borzan, 2., 1987: Eendgenografija. U: Semenarstvo. Sumarska enciklopedija III: 194-195. JLZ "Miroslav Krleža", Zag- reb. 2. Borzan, 2., 1987: Stani ca. Sumarska enciklopedija III: 279-285. JLZ "Miroslav Krleža", Zagreb. BOSANAC, Dragutin, (Međuric, Prevodilački rad Kutina, Hrvatska, 27.111.1935.), dipl. ing. Sumarstva. 1. Libby, W. J., 1981: Alternative klonskog šumarstva. Prijevod s engleskog Sin Mije i Julke r. Krpan. Hr- jezika znan. članka "Clonal Options". vat, rimokatolik. Roditelji su mu Badovi. Oplemenjivanje sumskog drveCa: bili poljodjelci. Osnovnu je Školu 33-51. S.I. Jastrebarsko. završio u Međuriću 1947., a V. muš- Elaborati ku gimnaziju u Zagrebu 1955.g. Biološki smjer studirao je na 1. VidakoviC, M. & 2. Borzan, 1988: Arboretum "Putevima mira. Idejni pro- Poljoprivredno-Sumarskom fakul- jekt 28 pp. S.F. Zagreb. tetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplo- 2. VidakoviC, M., J. Karavla & 2. mirao je 1960.g. Borzan, 1981: Perspektivni plan razvoja Vježbenicki staž stekao je u

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 142

Š.G. Garjevica - Kutina. Radio je ničke obitelji. Osnovnu je školu u S.G. Garjevica, u Projektnom od- završila u Novoj Gradiški 1962.g„ a jelu, zatim u Šumariji Lipovljani gimnaziju isto u Novoj Gradiški na mjestu upravitelja eksploataci- 1966.g. je, a 1964.g. prešao je u S.G. "Mojica Šumarstvo je studirala na Birta" Bjelovar, Pogon Čazma, Šu- Š.F. Sveučilišta u Zagrebu. Di- marija Ivanska. Tu je radio na plomirala je 1973.g. Prvo radno radnom mjestu referenta eksploa- mjesto bilo joj je Odjel za uređi- tacije. Diobom Pogona Čazma, os- vanje suma (od 1.VIII.1973.). Od niva se Šumarija Ivanska 1967.g. l.I.1976.g. upravitelj je Šumarije pa je Ing. Bosanac postavljen za Kutjevo, a od 1.V.1983., radi kao njenog upravitelja. referent zaštite Suma u Radnoj Državni ispit položio je 1968.g. zajednici Stručne službe u Požegi Na mjestu upravitelja Šumarije gotovo desetak godina. Od l.III. Ivanska nalazi se 28. godina. 1993.g. Sef je Proizvodnog odjela U tijeku radnog vijeka pri- "Hrvatskih Suma" u Upravi Suma sustvovao je gotovo svim stručnim Požega. skupovima u zemlji, i nekolikim u Dugogodišnji je elan HŠD. inozemstvu. Višegodišnji je elan HŠD. BOSNJAKOVIĆ, Ante, iz Slav. Broda, dipl. ing. Sumarstva. BOSANAC, Sanja, vid. Peric. Šumarstvo je studirao na Po- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu BOSILJEVIĆ, Vladimir, iz Gline, u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. rođen 2.III.1908. dipl. ing Sumar- 1959.-60., a diplomirao 22.IX.1961.g. stva. Šumarstvo je studirao na Po- BOSNJAKOVIĆ, Srećko, (Mali ljoprivredno-Sumarskom fakultetu Gradec, 29.V.1865. - Zagreb, 9.X. Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao 1907.), dr. filozofije. je skol. g. 1929.-30., a diplomirao 12. Na Šumarskoj akademiji u X.1931.g. Zagrebu predavao je opću anor- Rad u struci započeo je u Šum. gansku i organsku kemiju od 1898.- upravi Lipovljani, gdje je radio 1907. i Šumarsku kemijsku tehno- kao pripravnik od 27.IX.1932.g. logiju od sk. g. 1900./01. - 1906./07. Bio je elan HŠD i njegov ute- Bio je predstojnik Zemalj- meljitelj. skog kemijskog analitičkog zavoda u Zagrebu. LITEBATUBA VAŽNIJI BADOVI BorosiC, J.: SIS, s. 7, 44,116. Kemizam drva. Sum. list, 1907. BOŠNJAK, Terezija (Sicice, No- Kemijske promjene drva grijanjem bez pristupa zraka (suha destilacija). Sum. va Gradiška, 29.111.1947.), dipl. ing. list, 1908. Sumarstva. Kćerka Slavka i Marice r. LITEBATUBA PetroviC. Hrvatica, rimokatoličke vjeroispovijesti. Potječe iz obrt- *** Sumarska nastava u Hrvatskoj 1860.-1960., S.F., Zagreb 1963., s. 111.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 143

darsko-Sumarskom fakultetu Sve- učilišta u Zagrebu. Diplomirao je ll.XII.1922.g. Služi od 5.III.1923.

BOZlC, Janez, (Bled, 5.III.1928.), dipl. ing. Sumarstva, dr. sc. Šumarstvo je studirao u Za- grebu, a doktorirao je u Freibur- gu, SR Njemačka, 1966.g. Bio je visi znanstveni suradnik Instituta za gozdno in lesno gospodarstvo u Ljubljani. Posebno se bavio istraživanjima brzorastu- cih vrsta drveća. BOTA, Milivoj, (Raic, Bjelovar, 28.11.1950.), dipl. ing. Sumarstva. BADOVI Sin Emila i Nade. Potječe iz O razmnoževanju gozdnega drevja. službeničke obitelji koja živi u Ro- Ljubljana 1960. viSCu kraj Bjelovara. Osnovnu Ško- Ein Beitrag zur Erfassung von Pap- lu završava u Roviscu 1965.g„ a pelmutterbaumen der Section Leuce in Gimnaziju 1969. u Bjelovaru. Slowenien, Freiburg 1966. Organografske raziskave topolov sek- Iste godine upisao je studij cije Leuce. Zbornik Instituta za gozdno in Sumarstva na Š.F. u Zagrebu. Dip- lesno gospodarstvo, Ljubljana 1967, vol. 5. lomirao je 30.X.1974.g. Stručni is- Evroameriski topoli sekcije Aigeiros pit iz područja Šumskoga građevi- in njihova rast v Sloveniji. Ibid., vol. 11, narstva položio je 13.1.1979.g. u Za- 1973, sv. 1. Veći broj stručnih članaka i elaborata. grebu pred Komisijom Zajednice Sumarstva i prerade drva. LITEBATUBA Pripravnički staž započeo je 7.1.1975.g. u Združenom Šumskom S.E. I, JLZ, Zagreb, 1980., s. 185. poduzeću Bjelovar, a zatim u Pos- lovnoj zajednici Sumarstva i drvne industrije u Bjelovaru. G. l.VII. BOZlCEVIĆ, Ivan, (Slunj, 28. 1976., prelazi na posao u S.G. "Mo- VIII.1937.), dipl. ing Sumarstva. jica Birta", Bjelovar, OOUR-a Šu- Sin Franje i Marije r. Tur- marija Vrbovec. Od 20.III.1980.g. kalj. Hrvat, rimokatolik. Potječe radi u S.G. "Mojica Birta", Bjelo- iz poljodjelske obitelji. Živio je var, OOUR-a Građevinarstvo Bje- kao prognanik u Rijeci. Osnovnu lovar, a od l.I.1991.g. u "Hrvatskim je školu završio u Slunju 1952.g., a Sumama" p.o. Zagreb, UŠ Bjelovar, Srednju Šumarsku u Karlovcu 1956. R.J. Građevinarstvo Bjelovar na Studirao je na Š.F. u Zagre- mjestu referenta za građevinar- bu. Apsolvirao je skol. god. 1959.- stvo. Od l.X.1997.god. radi u Struč- nim službama U.S. Bjelovar na 60., a diplomirao je 14.XII.1960.g. mjestu stručnog suradnika za pri- Nakon diplomiranja prvo vatne Sume, gdje i sada radi. radno mjesto bilo mu je u Šuma- riji Slunj (1961.), gdje je bio refe- BOTIC, Jakob, r. 25.VII.1895., dipl. rent za uzgajanje Suma. ing. Sumarstva. Od 1962. do 1969, bio je pro- Studij je započeo na Šumar- fesor dendrometrije i uređivanja skoj akademiji, a završio na Gospo- Suma na Srednjoj Šumarskoj Školi

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 144 u Delnicama. Tada je (1963.) poje 12.VII.1983.g. iz područja isko- ložio Državni ispit za samostalni risćivanje Suma. Napisao je i obra- rad dipl. ing. Sumarstva te diferen- nio diplomski rad pod naslovom cijalni ispit na Filozofskom fakul- "Neki tehnicko-eksploatacijski po- tetu u Zagrebu za profesora bio- kazatelji forvardera". loških predmeta (1966.). Školske godine 1968./69. bio je na dužnosti upravitelja Šumarske škole u Del- BOZlCEVIĆ, Juraj, (ŠuSnjevo se- nicama. Od 1.V.1969. do 30.XI.1970. lo, Ogulin, 15.VII.1877. - Zagreb, 1947.), sveuc. profesor. godine bio je sef Sumarstva u N.P. Realni odsjek Gimnazije u Plitvička jezera, od 1971. do 1977. Karlovcu završio je 1897., a opisno bio je Sef sekcije za uređivanje mjerstvo i matematiku slušao je Suma u Š.G. Gospić. Bio je i upra- dvije godine na Tehničkom fakul- vitelj Šumarije Cetingrad (1977.- tetu u Beču i dvije godine na Mu- 1981.) te direktor OOUR-a "Šumar- droslovnom fakultetu u Zagrebu. stvo" Slunj (1981.-1985.). G. 1903. imenovan je suplen- Nakon toga upravitelj je Uz- tom na Gimnaziji u Dubrovniku, gojne Šumarije Cetingrad - Rako- 1907. privremenim učiteljem, a on- vica- Slunj (1981.-1990.). da i pravim učiteljem i profeso- 1991.g. prognan je iz Slunja rom na realci u Splitu. pa je zaposlen kao stručni surad- G. 1919. povjerena mu je u- nik Odjela za uređivanje Suma U- prava realke u Splitu, ali uskoro je prave Suma Senj (1991.-1993.). pozvan na novoosnovanu Tehničku visoku školu u Zagrebu, gdje 1920. Od l.IX.1993.g. republički je postaje izvanrednim, a 1924. redov- inspektor za Sumarstvo i lovstvo nim sveučilišnim profesorom. detaširan u Rijeci. Osim opisnog mjerstva predaje na Tehničkom fakultetu i per- spektivu za slušače arhiktekture. Na Šumarskom odjelu Poljo- privredno - Šumarskoga fakulteta predavao je opisno mjerstvo (na- crtnu geometriju) kao pomoCni nastavnik. Do g. 1941. predavao je na Tehničkom fakultetu i fotografiju. Napisao je dvadesetak udžbe- nika, priručnika i stručnih člana- ka.

LITEBATUBA

*** Sum. nastava u Hrvatskoj 1860 - BOZlCEVIĆ, Ivica, (Vinkovci, 27. 1960, s. 382, 408. XII.1959.), dipl. ing. Sumarstva. BorosiC, J.: SIS, s. 1. Sin Viktora. Hrvat. Otac mu je bio otpravnik vlakova, a majka domaćica. Završio je Srednju Ško- B02ICEVIĆ, Krunoslav (Karlo- lu za kadrove u Vinkovcima. vac, 10.X.1965.), dipl. ing. Sum. Šumarstvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1978.g. Diplomirao Sin Ivana i Ankice r. Šte- fanac. Hrvat, rimokatolik. Otac

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 145 mu je dipl. ing. Sumarstva, a maj- BOŽIĆ, Ivanka, (Požega, 30.IX. ka dipl. ing. kemije. Osnovnu je 1947.), dipl. ing. Sumarstva. Školu pohađao i završio u Slunju Kćerka Ivanova. Hrvatica. 1980.g„ a Centar za odgoj i usmje- Potječe iz trgovačke obitelji. Za- reno obrazovanje, pedagoški smjer, vrSilaje Gimnaziju u Požegi. završio je također u Slunju 1984.g. Šumarstvo je upisala na Š.F. u Zagrebu l.X. 1966.g. Diplomirala je 23.VII.1975.g.

Šumarstvo je studirao na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 12. BOŽIĆ, Mario, (Cerna, Županja, 6. II.1991.g. VI.1969.), dipl. ing. Sumarstva, mla- Pripravnički staž stekao je đi asistent. u Upravi Suma Karlovac, Šuma- Sin Miroslava i Blagice r. rija Pisarovina (1.III.1991. - l.III. Škegro. Hrvat, rimokatolik. Pot- 1992.). Nakon toga revirnik je u ječe iz obrtničke obitelji. Osnovnu gospodarskoj jedinici "Pisarovin- je školu završio u Cerni 1984.g„ a ski Lugovi" (do 1.III.1993.). Tada srednju u Vinkovcima 1987. u Po- je u Upravi Suma Karlovac pos- ljoprivredno-Sumarskom Školskom tavljen za upravitelja Šumarije centru. Draganici na kojem radnom mjes- Šumarstvo je studirao na Šu- tu je ostao do 1.VII.1994., a zatim marskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 1995.g. na- je prešao za upravitelja Šumarije pisavSi i obranivši diplomski rad Labin, u Upravi Suma Buzet. iz područja uređivanje Suma pod naslovom "Računska revizija u G.J. Kupjecki vrh". BOZlCKOVIĆ, Milan, (Otočac, Od. 12.VI.1995. do l.I.1996.g. 20.V.1950.), dipl. ing. Sumarstva. radio je kao znanstveni novak, a Sin Nikole. Potječe iz obi- od početka 1996.g. zaposlen je kao telji visokokvalificiranog radnika. mlađi asistent na Šumarskom fa- Gimnaziju je završio u Otočcu. kultetu u Zagrebu pri Zavodu za Šumarstvo je upisao na Š.F. uređivanje Suma na predmetu ure- u Zagrebu l.X.1969.g. Diplomirao đivanje Suma. je 28.II.1975.g„ položivši diplomski Študira poslijediplomski stu- ispit, (vid. 5. knjiga). dij iz znanstvenog područja ure- đivanje Suma.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 146

ulazi u sastav Uprave Suma Nova Gradiška. Na tom radnom mjestu se nalazi i danas. Od 8.II.1994.g. upisuje poslijediplomski studij na Š.F. u Za- grebu iz znanstvenog područja zaš- tita Suma.

BOŽIĆ, Tomislav, (Oprisavci, Slav. Brod, 25.IX.1959.). dipl. ing. Sumar- stva. Sin Marka. Hrvat. Otac mu je nastavnik, a majka domaćica. Završio je osnovnu školu u Gare- Snici 1974.g„ a te iste godine je upisao gimnaziju "Zlatko Šnajder" u Slav. Brodu, gdje je maturirao 29. BRADIĆ, Branko, (Čazma, 28.X. VI.1978.g. 1943.) dipl. inž. Sumarstva, mr. sc. Šumarstvo je upisao na Š.F. Sin Mihaela i Zlate r. Pihler. u Zagrebu l.X.1978.g. Diplomirao Hrvat, rimokatolik. Potječe iz slu- je 18.V.1984.g. iz zaštite Suma. Na- žbeničke obitelji. Osnovnu je školu pisao je i obranio diplomski rad pohađao i završio u Čazmi 1958.g., pod naslovom "Štetna entomofa- a gimnaziju u Bjelovaru 1962.g. una hrasta lužnjaka - defolijatori na području Š.G. Slavonski Brod". Šumarski je fakultet završio Nakon diplomiranja otišao u Zagrebu. Diplomirao je 31.V. je na odsluženje vojnog roka. Po 1968.g. Postdiplomski je završio 26. povratku zaposlio se 14.X.1985.g. u XII.1984. iz područja zaštita Su- bivšem Š.G. "Josip Kozarac" u slu- ma. žbi za uređivanje Suma, Šumarija Prvo radno mjesto bilo mu je Kutina gdje je obavio pripravnič- u Š.G. Bjelovar, Šumarija Čazma, ki staž na poslovima taksatora pri- gdje je zaposlen na mjestu referen- pravnika, a od 14.X.1986. do 26.11. ta za uzgoj (1968.-1985.). Nakon to- 1987.g. na poslovima taksatora u is- ga dvije godine radi kao tehnolog toj službi. Tada prelazi na radno u Šumariji Ivanska, a onda jednu mjesto stručnog suradnika za Sume godinu kao samostalni referent u s pravom vlasništva u bivšem Š.G. Slav. Brod gdje radi do 1.1.1991. Od Stručnim službama u Čazmi, a od 1.1.1991. radi u J.P. "Hrvatske Su- 1988. do 1990. savjetnik je za uzgoj. me", Uprava Suma Vinkovci, Šu- Od 1990. do 1993.g. stručni je sura- marija Oriovac na poslovima rednik za zaštitu Suma u Upravi Su- virnika sve do 1.VII.1995. kada je ma Bjelovar. Od 1993. sef je Odjela postavljen na mjesto upravitelja za ekologiju u Upravi Suma Bje- Šumarije Oriovac koja od 1.X.1995. lovar. Član je Hrvatskog ekološkog društva i Hrvatske seljačke stranke.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 147

BRAJDIĆ, Ferdo, (Novi Marof, gdje je kao tehnički rukovodilac Varaždin, 26.1.1896.), Sum. savjetnik. radio do 1980.g. Tada je dobio novi Šumarstvo je studirao na Šu- posao u OOUB-u uređivanje Suma marskoj akademiji u Zagrebu. Ap- u Delnicama gdje je radio kao re- solvirao je skol. g. 1918., a državni ferent za projektiranje u Sumar- stručni ispit položio je 1921. stvu. Iste poslove obavlja i danas Zaposlen je od 26.VIII.1918.g. na radnom mjestu stručnog surad- u Šumskoj upravi Nova Gradiška. nika za projektiranje u Sumarstvu Prema nepotpunim podacima u u Upravi Suma Delnice. Živi u vrijeme NDH nalazi se u Zagre- Delnicama. bu, a bio je i elan HŠD. Umro je 5. X1.1946. u Zagrebu.

LITEBATUBA

Borosić, J:. 8IS, s. 4, 44, 90.

BRAJDIĆ, Matija (Gornji Kuti, Brod Moravice, 29.IV.1938.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Andrije i Marije r. Špor- cic. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obrtničke obitelji. Osnovnu je Ško- BRAJDIĆ, Josip (Kuti, Brod Mo- lu završio u Brod Moravicama 1952., ravice, 15.111.1941.), dipl. ing. Su- a gimnaziju u Delnicama 1957.g. marstva. Diplomirao je 9.XI.1962. na Sin Josipa i Anke r. Brajdic. Š.F. Sveučilišta u Žagrebu. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je Nakon diplomiranja, od 1963. bio željezničar, a majka kućanica. do 1968.g. bio je zaposlen kao po- Osnovnu je Školu završio u Brod moćnik tehničkog rukovodioca za Moravicama 1956.g., a gimnaziju u niskogradnju u građevinskom po- Delnicama 1960. duzeću "Goran" Delnice. Od 1968. Na Š.F. u Zagrebu studirao do 1969. referent je za Sumarstvo i je Sumarstvo i diplomirao 28.VII. poljoprivredu u općinskoj upravi 1967.g. Delnice. Najveći dio radnog staža Nakon diplomiranja zaposlio stekao je kao inspektor za Sumar- se u Š.G. Delnice, Šumariji Delnice stvo i lovstvo u općinskoj upravi na radnom mjestu pripravnika. Delnice (1969-1985). Naredno rad- Poslije stažiranja, iz obiteljskih no mjesto bilo mu je mjesto up- razloga, zaposlio se u Fužinama, ravitelja organizacijske jedinice

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 148

Crni Lug, OOUR-a za uzgoj Suma vitelja Šumarije Otok. Uslijedilo Delnice, Goransko - primorskog je preseljenje u Vinkovce i zapos- S.G. Delnice (1986.-1990.). Nakon lenje na radnom mjestu referenta toga revirnik je Šumarije Crni građevinarstva u Radnoj zajednici Lug, Uprave Suma Delnice (1991.- Š.G. "Hrast". Na tom radnom mjes- 1992.), a zatim stručni suradnik za tu stekao je glavninu radnog staža uzgajanje Suma, u Upravi Suma - od 1979. do 1993.g. Tada je raspo- Delnice - od 1992.g. ređen na novo radno mjesto stru- Član je HŠD Delnice. Živi u čnog suradnika za pripremu rada, Delnicama. a od srpnja 1995.g. obavlja poslove stručnog suradnika za projektiranje.

BRAJKOVIĆ, Stjepan (Hadži- ćevo, Virovitica, 24.XI.1941.), dipl. ing. Sumarstva. BRAJKOVIĆ -VLADILO, Ester, Sin Mije i Agate r. Šaflin. (Umag, 4.III.1963.), dipl. ing. Su- Hrvat, rimokatolik. Potječe iz po- marstva. ljodjelske obitelji. Osnovnu školu Kćerka Jakova i Marinele, r. završio je u mjestu Cabuna, kod Jakus. Hrvatica, katolikinja. Otac Suhopolja, 1956.g., a gimnaziju u joj je diplomirani ekonomist, a Virovitici 1961.g. majka domaćica. Osnovnu Školu je Šumarstvo je studirao na završila u Umagu 1977.g„ a CUO, S.F. u Zagrebu. Diplomirao je 12. odgojno - obrazovno usmjerenje VII.1968.g. Studira postdiplomski, (prirodoslovno - matematičko pod- specijalnost iskoriscivanje Suma. ručje) u Pazinu 1981.g. U tijeku studija bio je u SR Nje- Šumarstvo je studirala na mačkoj u razmjeni studenata 1966. Š.F. u Zagrebu. Diplomirala je godine. 1986.g. iz zaštite prirode. Nakon Nakon diplomiranja prim- diplomiranja 1986.g. primljena je ljen je za pripravnika 1970.g. u S.G. za pripravnika u Šumariji Buje, "Hrast" Vinkovci, a nakon obavlje- Rasadnik Franceskija". Uslijedilo nog pripravničkog staža raspore- je mjesto referenta Sumarstva, a đen je u Šumariju Otok na radno od 1992. godine rukovodilac je mjesto referenta za iskoriscivanje rasadnika. Živi u Umagu. Suma. 1976.g. imenovan je za upra-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 149

BRAKUS, Frane, (Trbounje, 14.X. ke obitelji. Osnovnu je školu zavr- 1937.), dipl. ing. Sumarstva. šila u Travniku 1983.g„ a Srednju Studirao je Sumarstvo na Po- Šumarsku, isto u Travniku, 1987.g. ljoprivredno-Sumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 5.XI. 1965.g.

BRALIC, Davor, (Požega, 13.V. 1968.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Ive i Terezije r. Žnida- rec. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu je školu završio u Pleternici 1983.g„ a Sred- nju Šumarsku Školu u Karlovcu 1987.g. Šumarstvo je studirao na Šu- marskom fakultetu u Zagrebu. Di- plomirao je 22.11.1994.g. na Katedri Šumarstvo je studirala na za dendrometriju iz predmeta Šumarskom fakultetu Sveučilišta dendrometrija sa temom "Trend u Zagrebu. Diplomirala je 12.VII. debljinskog prirasta zdravih i oš- 1994.g. na Katedri za uzgajanje iz tećenih stabala hrasta kitnjaka u predmeta zaštita prirode, (men- gospodarskoj jedinici Požeška go- tor: prof. dr. Đuro RauS) sa temom ra - Šumarija Pleternica". "Zelenilo i njegova zaštita - sport- Odmah nakon diplomiranja sko rekreacijski centar Mladost na zaposlio se 14.11.1994.g. u Upravi Savi". Suma Ogulin. Pola pripravničkog Kao pripravnik počela je ra- staža proveo je u Sekciji za uređi- diti l.XII.1994.g. u Upravi Suma vanje Suma, a drugu polovicu u Ogulin, gdje je ostala do 15.VIII. Šumariji Ogulin. 1995.g. Tada je po vlastitoj želji Nakon pripravničkog staža prešla u Upravu Suma Našice, Šu- raspoređen je na radno mjesto re- marija VoCin. Tu je odradila pri- virnika u G.J. "Klek", Šumarija O- pravnički staž do kraja, položila gulin, gdje je proveo pet mjeseci. pripravnički ispit i nastavila radi- Po vlastitoj želji prešao je u Šu- ti u istoj Šumariji na mjestu revir- mariju VoCin, Uprava Suma Naši- nika. ce, gdje radi od 16.VIII.1994.g. na Član je HŠD. radnim poslovima i zadacima revirnika u Šumariji VoCin. BRALIĆ, Zeljko, (Drniš, 14.X. Član je HŠD. 1967.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Nike. Hrvat. Otac mu je BRALIĆ (r. Skulj), Jadranka, tesar, a majka domaćica. Završio je (Travnik, 3.XII.1968.), dipl. ing. Su- odgojno - obrazovno usmjerenje u srednjoj školi u Drnišu. 1986.g. marstva. Sumarstvo je upisao na Š.F. Kćerka Pere Škulj i Olge u Zagrebu l.X.1986.g. Diplomirao Škulj, r. Piliskic. Hrvatica, rimo- je 15.1.1993.g. iz ekonomike. Na- katoličke vjere. Potječe iz radnič- pisao je i obranio diplomski rad

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 150 pod naslovom "Putovi i sredstvo Nakon diplomiranja i odslu- djelovanja nacionalne akcije u Su- ženja vojnog roka, primljen je (2. mama". VI.1975.) u stalni radni odnos u Nakon diplomiranja zaposlio Institutu za Sumarstvo i drv. inse kao pripravnik - revirnik u "Hr- dustriju - Beograd. Njegov stručni vatskim Sumama", Uprava Suma i znanstveni rad u Institutu bio je Split, Šumarija Drniš, (1.II.1994.). usmjeren na problematiku iz do- mena poSumljavanja goleti, melio- BRANKOVIĆ, Mihajlo, iz Brloga, racije degradiranih Suma i uzgoj Otočac, r. 22.YII.1882., Sum. inže- Šumskih kultura; dijelom i na pro- njer, visi Šumarski savjetnik. bleme rekultivacije oštećenih zem- Studirao je Sumarstvo na Šu- marskoj akademiji u Zagrebu u ljišta, zaštite okoline i pojave su- trajanju od osam semestara. Diplo- šenja Suma. mirao je 1910.g. Kao suradnik sudjelovao je u Zaposlen je u Šumarskoj stru- izradi većeg broja projekata raci od 8.III.1911.g. Od 1.VIII.1932. đenih po ugovorima sa Sumsko- bio je u Sreskom nacelstvu Novi privrednim organizacijama i znan- Sad u Vojvodini. stveno-istraživackih projekata koje su financirale republička i re- LITEBATUBA gionalne zajednice znanosti, Fond za Sume, Savezni sekretarijat za BorosiC, J.: 8IS, s. 4, 60, 86,140. razvoj i dr. Zbog poznatih događaja Hr- vatima u Vojvodini, 24.III.1993.g. na vlastiti zahtjev raskinuo je radni odnos u Š.I. Beograd i s obitelji preselio se u Hrvatsku. Po presele- nju radio je na radnim mjestima pomoćnika revirnika i revirnika u Šumariji Đulovac (1.VIII.1993.-1. V.1994.), a zatim je primljen na radno mjesto stručnog suradnika za Sumarstvo i lov u Uredu za gospodarstvo Županije virovitičko - podravske. Živi u Suhopolju. Valja spomenuti njegovu spe- BRATIĆ, Vlatko (Novi Slanka- cijalizaciju u trajanju od 2 mje- men, Indija, Vojvodina, 23.X.1948.), seca u Hesische firstliche versuch- dipl. ing. Sumarstva. anstalt - Hann, Mtinchen, SR Nje- mačka (1980.); zatim njegova stu- Sin Ivana i Jele r. Šaric. Hr- dijska putovanja u Dansku, Šved- vat, katolik. Potječe iz zemljorad- sku (1978.), Bugarsku (1986.), Špa- ničke obitelji. Osnovnu je školu za- njolsku, Francusku (1987.). vršio u mjestu Novi Slankamen 1963.g„ a srednju Šumarsku u Kra- Na osnovi brojnih stručnih i ljevu (Srbija) 1967.g. znanstvenih radova, na Š.F. u Sa- Šumarstvo je studirao na Š.F. rajevu priznat mu je ekvivalent za u Beogradu gdje je i diplomirao poslijediplomski studij i prihvaće- 1974.g. na mu je doktorska teza na Kate-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 151

dri za uzgoj Suma kod prof. dr. sc. no-proizvodna konferencija o problemi- H. Dizdarevica (1990.). ma poSumljavanja i genetičkim resursima crnog bora u jugozapadnoj Bugarskoj, Sudjelovao je svojim refera- ćustendil, Bugarska, 2-5. listopad 1985. tom na 8 stručnih i znanstvenih Razvoj kultura belog i crnog bora skupova i savjetovanja. Rukovo- osnovanih sadnjom kontejnerskih sadnica dio je sa 14 znanstveno - istraži- u uslovima Ramsko - Oolubacke pescare, (s. DražiC, M. i TopaloviC, M.), referat na vačkih projekata - tema; glavni savjetovanju u Kraljevu 14.-15. studenoga voditelj bio je na 6 projekata, a 1985. suradnik 27 projekata. Objavio je Prilog poznavanju ekoloških uslova i 28 znanstvenih i stručnih radova. tehnoloških resenja planinskog regiona na području SAP Kosovo, (s TopaloviC, M. i dr.), referat na savjetovanju u Kraljevu BADOVI 14.-15. studenoga 1985. Razvoj Cetinarskih kultura osno- Primena kombinovane SEMATSKO- vanih sadnicama proizvedenim u kon- SELEKTIVNE prorede u kulturama tejnerima sadenim u letnjem periodu, (s crnog i belog bora, (s DražiC, M.) referat MarkoviC, D.). Zbornik radova Instituta na savjetovanju: Prorede u Cetinjarskim za sumarstvo i drv. ind., XXVI-XXVII, kulturama, Ivanjica - Kusici, listopad Beograd 1986. 1978.g. Rezultati istraživanja uzroka sušenja Ogledi primene arboricida na suz- crnog bora na Zlatiboru i Sarganu, (s bijanje nepoželjnih izbojaka lisćara pri TopaloviC, M. i dr.), Sumarstvo, 5, Beo- rekonstrukciji degradiranih suma, (s Dra- grad 1987. žic, M.), referat na seminaru, KuCevo, lis- Istraživanje razvojnih karakteristi- topad 1978. ka kultura crnog bora na Zlatiboru i Oalepron ULW sprej novi selektivni Sarganu na kojima je konstatovana pojava arboricid, (s Dražć, M.), Sumarstvo, 1, Be- sušenja, referat, Vrnjacka Banja 1987. ograd 1979. Istraživanje stanja i razvojnih ka- Rezultati komparativnih istraživa- rakteristika kultura crnog bora zahva- nja primjene arboricida na suzbijanju ćenih sušenjem. Zbornik radova Instituta neželjenih izbojaka lisćara sa posebnim za sumarstvo i drv. ind. XXVIII-XXIX, osvrtom na primenu ULW sredstava i Beograd 1987. tehnike, (s DražiC, M. i Travar, J.). I Jugoslovensko savetovanje o suzbijanju Privremene dvoulazne zapreminske korova u sumarstvu, Sarajevo 1979. tablice za borovac (Pinus strobus Li.), (s. BatkniC, M. i DražiC, M.). Zbornik radova Problemi poSumljavanja Ramsko-Oo- Instituta za sumarstvo i drv, ind., lubacke pescare, (s DražiC, M. i dr.). XXVIII-XXIX, Beograd 1987. Zbornik radova Instituta za sumarstvo i Privremene dvoulazne zapreminske drv. ind., tom XVI-XVII, Beograd 1981. tablice za duglaziju (Pseudosuga men- Rezultati istraživanja načina obnove ziesii /Morbi/ Franco^, (s BakniC, M. i degradiranih sastojina crnog i belog bora DražiC, M.), Zbornik radova Instituta za na Maljenu, (s DražiC, M.). Zbornik ra- sum. i drv. ind., XXVIII-XXIX, Beo- dova Instituta za sumarstvo i drv. ind., grad, 1987. tom XVII-XXIII, Beograd, 1985. Tehnološki i organizacijski aspekti Razvoj Cetinarskih kultura u Ibar- poSumljavanja goleti i melioracije degra- skoj klisuri osnovanih sadnjom sadnica diranih suma u svetu - posebno u zem- proizvedenih u kontejnerima od Čvrste ljama sa sličnim prirodnim uslovima, (s plastike, radom OBA", (s MarkoviC, D. i Mancic, A.), referat, na savjetovanju Pro- dr.), referat, savjetovanje: Bazvoj sum- blemi sušenja sumskih kultura, S.F. Beo- skih kultura u SBS osnovanih sadnicama grad, 1988. proizvedenim u kontejnerima od Čvrste plastike, Kraljevo, 14.-15. studenoga 1985. Utjecaj vrste drveća i načina pripreme zemljišta na uspeh letnje sadnje kod Metodi projektovanja i organizova- poSumljavanja Ibarske klisure, (s Marko- nja masovnih poSumljavanja Omladinskih viC, D. i Badojicic, S.), Zbornik radova radnih akcija u SR Srbiji, (s DražiC, M.). Instituta za sum. i drv. ind., XXX-XXXI, Bugarsko - grčko - jugoslavenska nauc- Beograd 1988.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 152

Utjecaj prometa na stanje, stabilnost i zemljištima, (s Badojicic, S.). Sumarstvo, proizvodnost kulture belog bora (Pinus 5-6, Beograd 1992., s. 79-87. silvestris L.^ na bukovom stanistvu, (s Istraživanja problema sanacije suma DražiC, M. i dr.). Zbornik radova Insti- hrasta kitnjaka zahvaćenih sušenjem na tuta za sum. i drv, ind., XXX-XXXI, oglednom poligonu "Stolovi", (s Badojicic, Beograd 1988. S. i MaksimoviC, S.). Glasnik S.F., 75, Be- Tehnološki i organizacijski aspekti ograd 1992. poSumljavanja goleti i melioracije degra- Istraživanje uticaja okopavanja i pri- diranih suma u svetu - posebno u zem- hrane mineralnim đubrivom (NPK) na ljama sa sličnim prirodnim uslovima, (s razvoj kulture belog bora (Pinus sil- Mancić, A.). Savjetovanje: Problemi su- vestris L.) u Ibarskoj Klisuri, (s Bado- šenja sumskih kultura, S.F. Beograd 1988. jicic, S.). Zbornik Instituta za sum., 36-37, Osvrt na izvođenje poSumljavanja u Beograd 1992. svetu - posebno u zemljama sa sličnim Analiza korelacionih odnosa između prirodnim uslovima. Savjetovanje: Ostva- klimatskih pokazatelja i visinskog pri- rivanje plana razvoja sumarstva u pe- rasta kulture Četinara u Istočnoj Srbiji, (s riodu 1986-1990. Skupština SBS, Beograd Badojicic, S. i MiletiC, Z.). Zbornik radova 1988. Instituta za sum., 38-39, Beograd 1992. Prilog istraživanju uticaja načina Analiza uticaja mesecnih vrednosti sadnje pri posumljavanju goleti na pre- temperature vazduha i padavina na go- življavanje sadnica, (s Badojicic, S.). dišnji visinski prirast kulture četinjača, (s Zbornik radova Instututa za sum. i drv. Badojicić, S. i MiletiC, Z.). Bukopis pre- ind., 32-33, Beograd 1989. dan na recenziju, Beograd 1992. PoSumljavanje goleti - dosadašnja Analiza morfoloških karakteristika iskustva i tehnicko-tehnoloski aspekti stabala hrasta kitnjaka (Q. petrae /Matt/ realizacije plana 1991-1995. godine, refe- LieblJ u sastojinama zahvaćenim suše- rat na savjetovanju Instruktivni radovi u njem na oglednom poligonu "Stolovi", (s sumarstvu..., Beograd 1990. Badojcić, S.). Bukopis predan na recen- Primenjeni metod projektovanja i ziju, Beograd 1993. projektovane tehnike poSumljavanja go- Biološki položaj i poreklo stabala u leti i melioracije degradiranih suma u svetlu istraživanja pojave sušenja suma ekolosko-proizvodnim uslovima planin- hrasta kitnjaka na oglednom poligonu skog masiva Stolovi kod Kraljeva, (s "Stolovi", (s Badojicić, S.). Bukopis predan Badojicić, S.). savjetovanje: Savremene na recenziju, Beograd 1993. metode poSumljavanja..., Aranđelovac 1990. Analiza stanja i izbor mera za sanaci- Rezultati istraživanja tehnike po- ju kultura crnog bora (Pinus nigra ArnJ Sumljavanja degradiranih staništa na oštećeni snegolomom u okolini Knjaževca, serpentinsko - peridotitnim masivima (s Badojicić, S.). Ibarske klisure i Suvobora, (s Badojicic, S. i dr.). Savjetovanje: Savremene metode poSumljavanja..., Aranđelovac 1990. BRAUN, Stanislav, (Hrv. Dubica, Istraživanje pojave sušenja suma 11.XI.1933.), mr. sc., dipl. ing. Su- hrasta kitnjaka (Quercus petraea /Matt/ marstva. LieblJ u kompleksu "Stolovi" kod Kra- Sin Matije i Julijane r. Dun- ljeva, (s Badojicic, S. i MaksimoviC, S.), gerovic. Hrvat, rimokatolik. Potje- Glasnik S.F. Beograd 1991. če iz radničke obitelji. Osnovnu je Razvoj sumskih kultura nekih vrsta Školu završio u rodnoj Hrvatskoj Četinara u okolini ZajeCara, (s Badojicić, S.), Zbornik radova Instututa za sum., 34- Dubici 1944.g„ tri razreda Građan- 35, Beograd 1991. ske škole u Bosanskoj Dubici, a I. Klimatske karakteristike u periodu muSku realnu gimnaziju u Zagre- 1979-1989. godine i njihov uticaj na razvoj bu 1952.g. kulture CetinaCa u Istočnoj Srbiji, (s Ba- Šumarstvo je studirao na Po- dojicic, S.). Zbornik radova Instituta za ljoprivredno - Šumarskom fakulte- sum., 34-35, Beograd 1991. tu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomi- Proizvodni efekti primene nekih me- rao je 1958.g. Stručni ispit položio toda poSumljavanja crnim borom (Pinus je 1963.g. u Sarajevu. Na Šum. fa- nigra ArnJ na serpentinsko-peridotitnim

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 153 kultetu u Zagrebu upisao je posli- Sin nadSumara Miroslava Bra- jediplomski studij iz znanstvenoga usila. Osnovnu je školu polazio u područja iskoriscivanja Suma. MoroviCu u Srijemu, gdje mu je otac tada služio kao upravitelj kr. drž. Šumarije. Realnu gimnaziju polazio je u Osijeku i kao vrlo dobar učenik maturirao je sa 17. godina. Studirao je u Beču na Viso- koj školi za kulturu tla. Studij je završio kao dvadesetgodiSnji mla- dić, položivši diplomski ispit za Šumarsku struku. Nakon odslužene vojne obveze stupio je u državnu službu kod Kr. Sum. ravnateljstva u Zagrebu, gdje je 25. svibnja 1886. imenovan Šumarskim vježbenikom. Nakon Magistrirao je 1980.g. na te- toga premješten je Kr. državnoj melju istraživanja u tehnološkom Šumariji u Ogulin, a zatim je procesu, a ne na nekom posebno o- postao upraviteljem Šumarije u dabranom poligonu, pa su dobiveni Sokolovcu kod Koprivnice. U is- podaci prirodniji, vredniji i za tom svojstvu službovao je u Ve- praksu i teoriju korisniji. Napisao likoj Vranovini, Rujevcu, IvaniC- je i obranio magistarski rad pod Gradu i Dragancu kod Čazme. Na naslovom Upotrebljivost zglobnog posljednjem mjestu proveo je niz traktora u prosarskim uvjetima godina. privlačenja. Kao Šumarski nadsavjetnik Poslije diplomiranja priprav- premješten je Direkciji Suma u nički staž obavio je u Šumariji Zagreb, gdje je nakon 41 godine Hrv. dubica (1958.-59.). Nakon od- efektivnog službovanja umirovljen služenja vojnog roka zaposlio se u 21.XI.1921.g. istoj Šumariji najprije kao refe- Ljubav za Sumu nije mu dala rent, a zatim kao upravitelj (1960. mira, pa je preuzeo upravu Suma -62.). Od 1962. do 1978. bio je za- plemićke općine Turopolje, koju je poslen u ŠIP "Kozara" Bos. Dubica službu obavljao do svoje smrti. na mjestu referenta eksploatacije, Bio je dobar stručnjak i do- pa Sefa proizvodnje, zatim kao teh- bar činovnik. Svuda je bio obljub- nički direktor za Sumarstvo i na ljen. Narod ga je volio i štovao. kraju kao direktor OOUR-a Šu- Bio je vesele naravi i uvijek ras- marstvo. Od 1978. do 1986.g. bio je položen. direktor RO Vodoprivreda OOUR Bio je dugogodišnji elan Šu- "Perivoj" Zagreb, a od 1987. do 1991. marskog društva, a posjećivao je i bio je rukovoditelj društvenog Sumarske skupštine. standarda u OOUR Vodoprivreda Sahranjen je na Mirogoju. Zagreb. God. 1991. odlazi u invalidsku mirovinu. LITEBATUBA

*** ŠL 1890., s. 70. BRAUSIL, Makso, (Jablanac, Hradil, D.: Umrli: Makso Brausil. S.L. Senj, 3.XII.1864. - Zagreb, 24.XI. 1930., s. 517. 1930.), Šumarski nadsavjetnik. Borosić, J:. 8IS, s. 22,140.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 154

BRDAR, Štipan, (Bački Monostor, grebu 1946.g„ a Gimnaziju Bogda- Sombor, 19.IY.1937.), dipl. ing. Su- na Ogrizovica 1950., također u Za- marstva. grebu. Sin Josipa i Marte r. Kovač. Hrvat. Katolik. Roditelji su mu bili poljodjelci. Osnovnu je Školu završio u Bačkom Monostru 1950., a srednju Šumarsku u Cacku (Sr- bija) 1957.g. Šumarstvo je studirao na Š.F. u Beogradu. Diplomirao je 17. 11.1976. Po završetku srednje škole od listopada 1957. do ožujka 1958. bio je zaposlen u Službi uređiva- nja Suma Sombor (Vojvodina). U istoj organizaciji nastavio je raditi nakon odsluženja vojnog roka, od travnja 1959. do kraja rujna 1961. Šumarstvo je studirao na Po- Od l.III. do 30.XI.1962.g. bio ljoprivredno - Šumarskom fakulte- je zaposlen u Službi za uređivanje tu Sveučilišta u Zagrebu. Diplo- Suma Osijek, a nakon toga prelazi mirao je 23.XII.1957.g. Nakon za- u Lovno-Sumsko gospodarstvo "Je- vršenog fakulteta zaposlio se 1. len" Bilje, gdje je radio u sektoru VII.1958. g. u Šumariji Petrinja za uređivanje Suma do 30.IX.1970. kao referent za uzgoj Suma. Na- Tada se upisuje na Š.F. u Be- kon manje od tri godine rada u ogradu i studira iz radnog odnosa. Petrinji, 1.V.1961. preuzima duž- U Šumariju Tikves prešao je na- nost upravitelja Šumarije Zlatar, kon diplomiranja 1.IV.1976.g. Ra- Š.G. "Macelj" Krapina i lovišta dio je na poslovima iskoriscivanja "Ivančica", koje je bilo u sastavu te Suma. Od 15.V.1986. zaposlen je u Šumarije. Na toj dužnosti ostao je Šumariji Batina-Zmajevac na pos- do 1.II.1969.g. Tada prelazi na mje- lovima uzgajanja Suma i mehani- sto upravitelja Transporta i meha- zacije. Tu se zadržao do rata kad nizacije Š.G. Zagreb u Zagrebu, na je morao zbog okupacije napustiti kojem radnom mjestu se zadržao Baranju. desetak godina. Po izlasku iz Baranje radi u Slijedeće njegovo radno mjes- Hrvatskim Sumama, Upravi Suma to bila je dužnost direktora Ko- Osijek na mjestu upravitelja Šu- mercijale Š.G. Zagreb, na koje pre- marije Tikves koja okuplja i dje- lazi 1.II.1980.g. i na njemu ostaje latnike Šumarije Darda. do umirovljenja l.VII.1991.g. Član je HŠD. i HDZ. Župa- Član je HŠD. Živi u Zagrebu. nijski je zastupnik u Osijeku. BREBRIC, Ivica, (Ivanic-grad, 28. BRDARIC, Boris, (Vel. Pisanica, VI.1940.), dipl. ing. Sumarstva. Bjelovar, 5.III.1931.), dipl. ing. Su- Sin Ivana i Štefice r. Relic. marstva. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz rad- Sin Milana i Smilje r. Đajic. ničke obitelji. Osnovnu je školu Hrvat, rimokatolik. Potječe iz služ- završio u Ivanić - gradu 1954.g„ a beničke obitelji. Osnovnu cetvoro- Srednju Šumarsku Školu u Kar- godisnju školu završio je u Za- lovcu 1958.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 155

Šumarstvo je studirao na Šu- klasičnu gimnaziju u Sremskim marskom fakultetu Sveučilišta u Karlovcima 1949.g. Zagrebu. Diplomirao je 1965.g. Šumarstvo je studirao na Š.F. Od 1966. do 1979.g. radio je u u Beogradu. Diplomirao je 1960.g. Šumariji Popovaca, a od 1979. zaposlen je u Šumariji Novoselec. Sa- da obnaša dužnost zamjenika u- pravitelja Šumarije. Živi u Ivanic-gradu.

BREKALO, Ante, vid. 5. knjiga.

Nakon diplomiranja zaposlio se u Šumariji Đurđenovac (1960.- 1968.). Uslijedilo je radno mjesto u Transportu i mehanizaciji u Naši- cama (1968.-1971.). Slijedeće radno mjesto bilo mu je u Šumariji Koska (1971.-1974.). Duže je vreme- BREKALO, Zdravko, (Pakrac, 21. na proveo na radnom mjestu re- 11.1967.), dipl. ing. Sumarstva. ferenta za uređivanje Suma u Š.G. Sin Slavka. Hrvat. Otac mu "Krndija" Našice od 1974. do 1992.g. je službenik, a majka nastavnica. godine kad odlazi u mirovinu. Zive u GrubiSnom Polju. Srednju Kao umirovljenik živi u Na- Školu završio je u CUO Virovitica. šicama. Šumarstvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1985.g. Diplomirao je 19.XI.1991.g. iz područja znanstvena organizacija i ekonomika Šumarstva. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "U- cinkovitost izvršenja oblovine pionir ekipažama". Revirnik je u Šumariji Gru- biSno Polje, Uprava Šuma Bjelovar.

BREZINŠCAK, Zvonimir (Indija, Vojvodina, 8.12.1927.) dipl. ing. Sum. Sin Petra i Margite r. Princ. Hrvat, katolik. Potječe iz obitelji željezničara i domaćice. Osnovnu BREZOVAC, Vladimir, (Valpovo, je školu završio u Indiji 1941.g„ a 10.VI.1954.), dipl. ing Sumarstva.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 156

Sin Stjepana, po zanimanju Od 1970. do 1973.g. bio je re- službenika. Gimnaziju je završio u ferent uzgoja u Šumariji Ceralije Valpovu 1973.g„ a Sumarstvo je u- kod Slatine, a zatim od 1973. do pisao na Šumarskom fakultetu u 1978. zaposlen je kao referent za Zagrebu 1.X.1973. iskoriscivanje Suma u Šumariji Diplomirao je 6.VI.1978.g. po- VoCin. 1978.g. zbog nezadovoljstva loživši grupni ispit pred povjeren- napustio je Sumarstvo. stvom. Radio je od 1.IX.1978. do 1. III.1983.g. u Šumskom gospodarstvu "Jelen" Bilje, na poslovima referenta uzgoja i zaštite Suma, te referenta lovstva. Od 1.III.1983. zaposlen je u Šumariji Valpovo (na poslovima referenta uzgoja i zaštite te referenta eksploatacije). Dvije i pol godine bio je upravitelj Šumarije Valpovo. Sudjelovao je i u domovinskom ratu od 10.VII.1991. do 23. II.1992.g„ u izviđačkoj jedinici na području Baranje, gdje je i ranjen. Od 1. siječnja 1992. postavljen je za upravitelja Šumarije Ba- Nije bio elan stručnih ni dru- ranjsko Petrovo Selo. Član je Ki- Stveno-politickih organizacija. Ak- nološkog društva u Valpovu. Dugo- tivirao se od samog početka u Hr- godišnji je elan Lovačkog društva vatskoj demokratskoj zajednici, i u njegovom Upravnom je odboru ali ju je, ponovo razočaran, na- od 1975.g. Član je republičke komi- pustio. Živi u Našicama. sije za ispitivanje lovaca stažista. Upisao je poslijediplomski studij iz lovstva na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

BREŽNJAK, Marijan, vid. 5. knjiga.

BRIJACAK, Ivan (Donji Miho- ljac, 19.VIII.1945.), dipl. ing Su- marstva, mr. sc. Sin Đure i Kate r. Žagar. Hr- vat, ateista. Potječe iz zemljoad- nicke obitelji. Osnovnu Školu za- vršio je u VoCinu 1960., a srednju Šumarsku Školu u Karlovcu 1964. godine. BRINAR, Miran, (Postojna, Slo- Šumarstvo je studirao u Sa- venija, 18.VI.1909.), dr. sc., dipl. ing. rajevu. Diplomirao je 1969., a post- Sumarstva. diplomski je završio 1974.g. tako- Sin Josipov i Evgenije r. đer u Sarajevu iz područja horti- Zvenkel. Slovenske narodnosti i kulture. državljanstva. Rimokatolik. Otac

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 157 mu je bio pedagog i slovenski pi- Proučavao je znanstveno područje sac. Osnovnu je školu završio 1921., genetike, a posebno oplemenjiva- a Realnu gimnaziju 1928., obje u nje bukve i jele. Iz tog je područja Celju. i doktorirao 1970.g. na Sveučilištu Studij Sumarsva završio je u Ljubljani. na Poljoprivredno-Sumarskom fa- Sudjelovao je na mnogobroj- kultetu Sveuc. u Zagrebu. Apsol- nim znanstvenim i stručnim sku- virao je skol. god. 1931.-32., a di- povima i savjetovanjima. Od 9. do plomirao 22.VI.1933.g. 20.YI.1957. sudjelovao je sa svojim Po diplomiranju, 1934.g. pos- referatom na Međunarodnoj kon- tavljen je za nadničara kod suda ferenciji Slovačke akademije zna- za ograničavanje drž. Suma u Sje- nosti u Sliacu u Slovačkoj s temom nici, a zatim 24.IX. iste godine za "Bukva kao industrijska sirovina". honoranog službenika u Direkciji Sudjelovao je s referatom i na Suma Sarajevo. Tek 19.YI.1935. po- XIII. Kongresu IUFRO u Beču stavljen je za činovničkoga pri- 10.-17.IY.1961., u 22. Sekciji za Šu- pravnika na istoj direkciji. Po vla- marsku genetiku. Bio je sudionik i stitoj želji premješten je 21.XII. XIY. IUFRO kongresa od 2.-10. 1935. u Direkciju Suma Tuzla, a IX.1967. u Mtinchenu. 29.IX.1937., na molbu, premješten Dugi niz godina (1951.-1971.) je za vođu Državne Šumske ma- bio je urednik Gozdarskog vest- nipulacije u MeđuriCu, Bum. up- nika u Ljubljani. Dugogodišnji je rava Lipovljani. elan Društva Sumarskih i drv. ind. Ubrzo (15.YII.1938.) premje- inženjera Slovenije u Ljubljani. šten je Bum. upravi Otok kod Za svoj uspješan znanstveni i Vinkovaca za sefa Šumske manipu- stručan rad dr. sc. Miran Brinar lacije u Spacvi, a 5.Y.1939. prem- primio je nekoliko vrijednih pri- ješten je u Direkciju državnih Su- znanja i nagrada. Tako je pro- ma u Ljubljanu. glašen Zaslužnim elanom ZIT goz- Dana 15.YII.1940.g. uslijedio darstva in industrije za predelavo je premještaj na Bansku upravu u lese Slovenije (1962.g.), pa Zasluž- Ljubljani u Otsek za Sumarstvo. U nim elanom ZIT proglašen je i toku II. svjetskog rata premješten 1964.g„ a Castnim elanom ZIT Ju- je za Šumarskoga referenta na Ko- goslavije 1965.g. Dodijeljeno mu je tar Kocevje (11.YI.1941.), a zatim priznanje Castnog elana ZIT go- premješten je za Šumar, referenta zdarstva in industrije za predela- (31.IX.1942.) na Kotar Crnomelj. vo lesa Jugoslavije (1971.). Dana 7.IX.1942. samovoljno je na- Zaslužni je elan i Sekcije za pustio službu i otišao u partizane, genetiko in žlahtnjenje gozdnega a 13.XI.1944. bio je demobiliziran i drevja (1974.). Dobio je i nagradu postavljen u Saveznom ministar- Sklada Borisa Kidrica 1966.g. stvu Suma i ruda za prvog pomoć- Živi kao penzioner u Ljub- nika saveznoga ministra (13.XI. ljani. Anketu je popunio 13.11. 1944.). Na toj je dužnosti ostao do 1996.g. 15.Y.1950. kad je razrjesen te dužno- sti i postavljen za direktora Šumar- BADOVI skoga instituta u Ljubljani. Počet- kom 1954.g. postavljen je za Šumar- Samostalne publikacije skoga referenta Kotara Ljubljana. Navodila o proizvodnji, prometu in Nakon toga posvećuje se uporabi gozdnega semenarskega blaga. Go- intenzivnije znanstvenom radu. zdarska zbornica Slovenije, 1963., s. 1-82. Oozdarski slovar. Zveza DT gozdar-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 158

stva in ind. za predelavo lesa Slovenije, Eine mehseiting nuetzlicher sponta- 1970., s. 1-322. ner Tannenmutand. XIV IUFBO Kon- Semenski objekti Slovenije. Inst. za gresa, III., Miinchen 1967., a. 96-112. gozdno in lesno gospod. Slovenije, 1971., s. O vplivu kolinov na kalitev semena v 1-42. zvezi z alternacijo nekaterih gozdnih O naših bukovih gozdovih in bukovini. drevesnih vrst. Gozd. veatnik 1971., a. 65-83. Skupnost gozdarskih in lesnoindustrijskih Pasekvoja - Metasequoia glyptostro- raziskovalnih organizacij, 1968., s. 1-35. boides - nova pomembena eksota. Gozd. Vpliv svetlobe na razvoj mladja, (rad veatnik 1971., a. 110-112. za doktorsku disertaciju). Samoizdanje, O ekološki in dedni pogojesnosti raz- Ljubljana 1970., s. 1-124. hajanja nekaterih morfoloških, fenolos- kih in anatomskih znacilnosti nase bukve. Rasprave i clanci Zbornik Instituta za gozdno in leano gos- podaratvo Slovenije, St. 10, 1972., a. 115-124. Perspektive razvoja sumarstva u vezi Preizkusenje dednih zasnov svojevrst- petogodišnjeg plana razvitka narodne pri- ne smrekove izbranke. Gozd. veatnik 1972., vrede FNBJ. Sum. list 1947., s. 175-182. a. 37-47. Novo doba - nov način rukovođenja Propadanje jelke v zadnjem desetletju rada u sumarstvu. Tehničar FNBJ, Zagreb s posebnim ozirom na ekološke razmere in 1947., s. 6-7. fluktuacijo klime. Gozd. veatnik 1974., a. Zadaci in perpektivi razvitija jugo- 1-17. slavjanskego lesnego hozjajstva. Interagra O razhajanju morfoloških znacilnosti 1948., s. 134-137. bukovih plodov v odvisnosti od ekoloških Novi opsti zakon o sumama daje šum- razmer. Gozd. veatnik 1974., a. 360-386. skom gospodarstvu nova načela i određuje Propadanje jelke je se vedno v ospred- našem sumarstvu napredan razvojni pra- ju. Gozd. veatnik 1975., a. 117-122. vac. Sum. list 1948., s. 5-7. Primerjalno testiranje jelovih prove- Nasi stručni kadrovi. Gozd. vestnik nienc glede nekaterih fizioloških znacil- 1948., s. 193-197. nosti v zvezi s propadanem jelke na slo- Mehanizacija gozdne proizvodnje. Te- venskem ozemlju. Zbornik Instituta za hnika, 1948., s. 135-136. i Sumarstvo 1948., s. gozdno in lesno gosp. Slovenije, St. 12, 1974., 7-15. s. 78-115. Iskušenje z vnasanjem listavcev v Kakovost bukovega semena in razvoj pisenske gozdove. Gozd. vestnik 1953., s. iz njega zraslih mladić. Zbornik gozdar- 191-221. stva in lesarstva, St. 13,1975., s. 77-98. Katastrofa v idrijskih gozdovih kot Kakovost jelovega semena v odvisnos- vzpodbuda za raziskovanje o stojnosti buti od proveniencnih rastisc in klime, po- kovih gozdov. Gozd. vestnik 1954., s. 3-20. sebno glede propadanja nase jelke. Zbor- Biološka načela pri prenasanju sadik. nik gozdarstva in lesarstva, St. 14. 1976., s. Gozd. vestnik 1956., s. 151-153. 75-98. Nasa bukev in nasi bukovi gozdovi. Genetska uslovljenost formi nase smr- Gozd. vestnik 1957., s 193-202. če. Sumarstvo 1980., Beograd., s. 37-51. Die BuchenwS,lder jugoslaviens mit O divergentnosti nekih fizioloških besonderem Nachdruck a uf die Zustšnde osobina različitih proveniencija jele. Sum. in Slovenien, Buk ako priemjselna suro- list 1982., s. 207-219. vina. Slovenska akademia vied, Bratislava, Osim toga objavljen je jos lol članak 1960., s. 69-78. M. Brinara koji imaju karakter izvještaja, Cilji in naloge našega gojenja gozdov. bibliografskih traktata i recenzija. Gozd. vestnik 1968., s. 132-140. NaOela in metode za izbiro semenskih LITEBATUBA sestojel. Gozd. vestnik 1961., s. 1-20. O razvojnem ritmu razlicnih bukovih Borosić, J.: SIS, s. 8. provenienc oziroma ekotipov. Gozd. vest- JovanCević, M.: Prva javna priznanja nik 1963., s. 65-80. zaslužnim elanom za genetiko in žlahtne- Življenjska kriza jelke na slovenskem nje gozdnega drevja. Gozd. vestnik 7-8, ozelju v zvezi s klimaticnimi fluktuaci- 1975., s. 381-383. jami. Gozd. vestnik 1964. s. 97-144. *** S.E. I., JLZ Zagreb 1980., s. 199. Bukove rase in diferenciacija razlic- kov glede nekaterih fizioloških in tehno- loških lastnosti. Gozd. vestnik 1965., s. 257- 288. Znana in vendar nepriznana dejstva o nasi jelki. Gozd. vestnik 1967., s. 286-290.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 159

Kako posumljavamo (Sadi i Čuvaj sumu), (sa Colović, I.). Izdalo Ministarstvo sumarstva NB Hrvatske, Zagreb, 1949, s. 1-48. Osnovni problemi poSumljavanja. Na- rodni šumar 7-8,1950, Sarajevo, s. 281-283. Uzgoj jasike (trepetijike) iz sjemena (engl.). S.L. 1950, s. 154. Prof. dr. Krahl-Urban: Waldfelbau in einem Mittelgebirgsrevier. S.L. 1951. s. 386. Ing. A. Panov: Sakupljanje i manipu- lacija sa sumskim sjemenom. S.L. 1951, s. 207. Modificirana klupica za radove u rasadnicima. S.L. 12,1952, s. 465-473. Sakupljanje i Čuvanje hrastovog žira. Ibid, s. 245. Jeffers: Uporaba skrižaljaka odnosa između varijacione širine i standardne de- vijacije. Ibid. s. 343. Prilog unapređenju uspjeha sjetve pi- BRIXY, Stjepan, (Zagreb, 20.VIII. tomog kestena. S.L. 1952. s. 109-113. 1897. - Zagreb, 23.XI.1954.), dipl. Kratak pregled literature francuskog ing. Sumarstva. uzgajanja suma. S.L. 1953, s. 98. Šumarstvo je započeo studi- Novi način proizvodnje sadnica niti I o- lisne lipe. Institut za sumarska i lovna is- rati na Šumarskoj akademiji, a traživanja NBH 3,1954, Zagreb, s. 18-19. nastavio na Gospodarsko - Šumar- Praktične upute u sjemenarstvu. Šu- skom fakultetu. Apsolvirao je skol. marske novine 6,1954. g. 1919.-20., a diplomirao 19.111. Općenito o sjemenu. Ibid. br. 1, s. 2-5. 1920.g. Vec 1921.g. položio je i dr- Razlike između postotka klijavosti sumskog sjemena u klijalu i nicanje u te- žavni ispit za samostalno vođenje renu. Obavijesti Instituta za sum. i lovna Sum. gospodarstva. istraživanja NBH. 1,1954, Zagreb, s. 13-14. Prvi je nastup službe 6.VIII. Knjiga II Instituta za naučna sumar- 1920.g„ ali nije poznato mjesto služ- ska istraživanja u Sarajevu. S.L. 1955, s. 337. Praktične upute u sjemenarstvu. Šu- be. Drugi je poznati podatak da je marske novine 1-2,1955, s. 2-3. 1933.g. bio kotarski Šumarski referent u Varaždinu. I u vrijeme II. LITEBATUBA sv. rata bio je zaposlen u Varaždinu. Borosić, J:. SIS, s. 5, 58, 93. Od 17.VIII.1950.g. do 23.XI. *** Šumarski institut Jastrebarsko 1954.g., tj. do umirovljenja, bio je 1945. -1985, Zagreb, 1986. zaposlen u Institutu za Sumarska i lovna istraživanja NRH. Bio je elan HŠD i dugogodiš- BRIŠKI, Izabela, iz Lokava, Del- nji suradnik Šum. lista. nice, dipl. ing. Sumarstva. U Institutu je radio u oblas- Šumarstvo je studirala na ti uzgajanja Suma, a za Šumarsko Poljoprivredno-Sumarskom fakul- pomoćno osoblje, odnosno za luga- tetu u Zagrebu. Apsolvirala je skol. re u Šumarskim novinama objavio g. 1952.-53., a diplomirala 21.XII. je tri članka. U Šumarskom listu 1955.g. objavio je od 1950. do 1954.g. pri- kaze tri domaće i četiri knjige na BRKIC, Branislav, (Bo rovo, Osi- engleskom i njemačkom jeziku. jek, 6.VII.1947.), dipl. ing. Sumar- stva. Sin Nikole. Hrvat. Otac mu je BADOVI bio Šumarski tehničar. Gimnaziju je završio u Zagrebu 1966.g. Opće stanje sumarstva u velikoj župi Šumarstvo je upisao na Š.F. Zagorje. Narodno jedinstvo, br. 229., 1942. (veza: S.L. 11-12., 1954., s. 612.). u Zagrebu 1.X.1966. Diplomirao je, položivši diplomski ispit l.IV.1976.g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 160

BRKLJAćlć, Antun, iz Domano- na spomen - ploči u Šumarskom vića, Mostar, dipl. ing. Sumarstva. domu. Šumarstvo je studirao na Po- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu LITEBATUBA u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1937.-38., a diplomirao 29.VI.1941.g. Žiromski, N.: S.L., 1944., 40. *** ŠN, s. 323, 336, 357. Nakon diplomiranja bio je *** ŠL 1944., s. 42,1947., s. 173. vježbenik kod Glavnog ravnateljstva za Sumarstvo u Zagrebu. Nas- tupom rata na tom se mjestu zahvalio. Bio je elan HŠD.

BRKLJAčlć, Josip, iz Gospića, dipl. ing. Sumarstva. Sin Stjepanov. Potječe iz služ- beničke obitelji. Šumarstvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1982.g. Diplomirao je 24.YII.1990. iz Šumskih transportnih sredstava. Napisao je i o- branio diplomski rad pod naslovom "Opravdanost izgradnje Šum- ske ceste u G.J. >Medacka staza< Šumarije Gospić. BRNA, Jan (Bački Petrovac, 23. X.1929,) dipl. ing. Sumarstva, dr. sc. Sin Tomasa i Karoline r. Fej- BRKLJACIĆ, Nikola, (Gospić, 25. X1.1908. - Sv. Ivan Žabno, 16.XI. đi. Slovak, hrvatskoga državljan- 1943.), dipl. ing. Sumarstva. stva, evangelističke vjere. Potječe Osnovnu i srednju Školu po- iz obrtničke obitelji, otac stolar, lazio je u Gospiću, a Sumarstvo je majka domaćica. Osnovnu Školu po- studirao na Poljoprivredno - Šu- hađao je i završio u rodnom mje- marskom fakultetu Sveučilišta u stu 1944. godine, a Slovačku realnu Zagrebu. Diplomirao je 1935.g. gimnaziju u Bačkom Petrovcu 1949. Nakon završenih studija bio godine. je vise od godinu dana zaposlen Šumarstvo je studirao na Š.F. kao volonter u Varaždina, a prvo u Zemunu. Diplomirao je 1954.g. imenovanje dobio je 1938.g. kod Poslijediplomski studij završio je Šumarije Otočke imovne općine u 1962.g. stekavši znanstveni stupanj Korenici. magistra lovstva obranivši magis- Poslije kraćeg vremena bio tarski rad pod naslovom: "Prilog je premješten u Sv. Ivan Žabno, poznavanju beljskog jelena" na Ve- gdje je služio sve do smrti 16. studenoga 1943.g. terinarskom fakultetu u Beogradu U službi je pokazivao veliku 21.V.1962.g. revnost te je sa mnogo mara nas- Doktor biotehničkih znanosti tojao očuvati i podići povjerene postao je 1983.g. obranivši diser- mu Sume. taciju na Š.F. u Zagrebu 24.11. Poginuo je 1943. u II. svjet- Živi kao umirovljenik u Osi- skom ratu. Njegovo ime nalazi se jeku.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 161

Nakon diplomiranja od 1955. Dinamika pase u košuta evropskog do 1962.g. zaposlio se u Lovno - jelena (C. elaphus L.). Zbornik radova Poljoprivrednog fakulteta, sv. 5., Osijek Šumskoj upravi Tikves u Baranji. 1979., s. 79-90. Od 1963. do 1971. radi u Operati- Badijusi aktivnosti u jelenske div- vno-naucnom institutu "Dr I. Đu- ljaci (C. elaphus L.). Arhiv za lovstvo, 3-4, ricić" u Bilju kod Osijeka, a zatim Zagreb 1979., s. 105-112. je rukovoditelj lovstva na razini Prostorni raspored jelenskih krda radne organizacije (1972.-1989.). (mužjaka) u Parku prirode Podunavlje i neki aspekti njihovog teritorijalnog pona- Od 1990.g. do umirovljenja šanja. Zbornik radova Poljoprivrednog 1993.g. sef je Odjela znanstvene je- fakulteta, sv. 7, Osijek 1981., s. 147-158. dinice u Upravi Suma Osijek. Periodizam ponašanja jelenske div- U toku radnog vijeka sudje- ljaci u ograđenom uzgajalištu. Disertacija, S.F. Zagreb 1983., s. 1-291. lovao je na kongresima i skupovi- Lovno gospodarenje jelenskom div- ma u zemlji i inozemstvu; spomi- ljaci na beljskom lovno - sumskom pod- njemo najznakovitije: u Engleskoj, ručju. Tri stoljeća Belja. JAZU - Zavod za Finskoj, SSSR-u, Španjolskoj i znanstveni rad, Osijek 1986., s. 591-598. Bugarskoj. Poremećaji dobne i trofejne strukture srednjodobnih i starih jelena u lo- vištu LŠG "Jelen ", pod pritiskom visoke BADOVI lovnoturisticke potražnje i realizacije. S.L., 1-2, Zagreb 1989., s. 27-38. Činioci koji utiču na uspeh poSumlja- Juvenilan i subaldultan razvoj jelen- vanja u ritu. Bilten "Jelen", 1, Beograd cića (C. elaphus IJ.) U ograđenom uzgaja- 1959., s. 4-6. lištu. Znanost i praksa u poljoprivredi i Prilog poznavanju beljskog jelena. prehrambenoj tehnologiji, 19, Osijek 1989., Magistarski rad. Bilten "Jelen", 1, posebno s. 1-24. izdanje, Beograd 1964, s. 1-31. Uticaj promenjenih životnih uslova Divljač u poplavi. Bilten "Jelen", 25, na razvoj rogova jelena evropskog posle Beograd 1965., s. 17-31. dinamičnog ograđivanja baranjsko - bač- Vegetacija u ritu nakon poplave. Bil- kog lovno-sumskog područja. Znanost i ten "Jelen", 26, Beograd 1966, s. 14-16. praksa u poljoprivredi i preh. tehnologiji, Stanje i socijalni položaj napuštenih 19, Osijek 1989., s. 81-99. jelencica. Bilten "Jelen", 30, Beograd 1867., Dinamika i karakteristike individu- s. 14-16. alnog porasta trofejne vrijednosti rogova Kinetika rike jelena u ritskim su- srednjodobnih i starih jelena trofejnog mama "Beija". Bilten "Jelen", 6., posebno potencijala prema 210 poena CIC-a. Zna- izdanje, Beograd 1967., s. 83-95. nost i praksa u poljop. i preh. industriji, 20, Osijek 1990., s. 16-46. Antropogeni cinioci i promene u staništima jelena na Bei ju . Bilten "Je- Uticaj nekih gazdinskih mera i eko- len", 36, Beograd 1968., s. 10-12. loških faktora na težinu divlje prasadi (Sus scrofa L.J). Ibidem, 20, Osijek 1990., s. Prilog poznavanju dinamike odbaci- 48-68. vanja i rastenja parožja jelena u ritskim sumama. Bilten "Jelen", 39., Beograd 1967., Biološka, tržišna i ekonomska op- s. 39-46. ravdanost intenzivnog uzgoja divljih svi- Fertilitet košuta i postnatalna smrt- nja. Privreda, 5-6, Osijek 1990., s. 557-562. nost jelencića na Bei ju . Bilten "Jelen, 8, Kako utvrditi brojnost i realni pri- posebno izdanje, Beograd 1969., s. 69-72. rast prasadi u divljih svinja. Lovački vje- Usmeravanje dinamike i strukture snik, 5, Zagreb, 1991., s. 14-15. populacije jelena (C.elaphus L.) na Bei ju Mogućnost i perpektive uzgoja jelena (1945-1968). Bilten "Jelen", 8., posebno (C. elaphus L.) u suvremenim ekološkim izdanje, Beograd 1969., s. 61-67. uvjetima. Zbornik radova 4. simpozija "Divljač i priroda" 23. i 24.V.1991., Ljublja- Neki problemi zaštite lovne faune u na na Brijunima, s. 19-39. Slavoniji i Baranji. Priroda, 2., Zagreb 1973., s. 56-59. Veličina, sastav i ponašanje u Čopo- rima divljih svinja kod hranilista u

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 162

letnjem prihranjivanju. S.L, 6-7, Zagreb 1963.g., a gimnaziju u Koprivnici 1992, s. 259-300. 1973.g. Utjecaj prihranjivanja na prirast težine prasadi s posebnim osvrtom na Šumarstvo je studirao na kasno rođenu prasad (Sus scrofa). S.L, Šumarskome fakultetu Sveučili- 9-10, Zagreb 1992, s. 421-430. šta u Zagrebu. Diplomirao je 6. Juvenilan i subaldultan razvoj jele- VIII. 1979.g„ a 1993. godine upisao na (C. elaphus) u farmskom uzgoju. Zna- je poslijediplomski studij na Šu- nost i praksa u u poljop. i preh. tehnologiji, 22, Osijek 1992, s. 17-23. marskome fakultetu u Zagrebu, spe- Prilog poznavanju reproduktivnih cijalnost lovstvo. svojstava jelena (C. elaphus) u farmskom Prvo radno mjesto bilo mu je uzgoju divljaci. Ibid, 22, Osijek 1992, s u Š.G. Koprivnica, Šumarija Soko- 25-32. lovac, gdje je radio kao referent za Porast trofejne vrijednosti rogova jelena u ograđenim uzgajalistama. S.L, iskoriscivanje Suma od 1979. do. 3-5, Zagreb 1993, s. 109-121. 1985.g. Nakon toga zaposlio se u Reprodukcijska uspjesnost lopatara Š.G. "Mojica Birta" Bjelovar, u (Dama dama) u farmskom uzgoju. Kadovi, OOUR-u Uzgoja i zaštite Suma u 2, 8.1, Jastrebarsko 1993, s. 133-142. Koprivnici kao stručni suradnik Farmski uzgoj lopatara (Dama da- za lovstvo i na tom radnom mjestu ma). Lovački vjesnik, 3, Zagreb 1993, s. 18-21. zadržao se do 1990.g. Od 1991. za- Rast lopatara u farmskom uzgoju poslen je u Upravi Suma Kopriv- (Dama dama L.^. Znanost i praksa u po- nica kao stručni suradnik za lov- ljopriv. i preh. tehnologiji, 23, Osijek 1993, stvo. s. 364-374. Živi u Koprivnici. Prilog izučavanju gospodarske opravdanosti farmskog uzgoja lopatara (Da- ma dama LJ. S.L, 1-2, Zagreb 1964, s. 27-32. BRNJAS, Dragutin, (Ogulin,1885.- Zagreb, 1963.), Šumarski ing., visi Šumarski savjetnik. Rodio se u ogulinskom kraju pa je vec u srednjoj školi pokazivao ljubav prema prirodi. Opredi- jelio se za studij Sumarstva na Šu- marskoj akademiji u Zagrebu koja je tada trajala Sest semestara. Diplomirao je 1907.g. i počeo s praksom kod Š.G. ureda Ogu- linske imovne općine, gdje je ubrzo zapažena njegova marljivost i so- lidnost u stručnoj spremi. "Kao Šumarski stručnjak nastojao je ponajprije sačuvati Sume od raznih Štetnika na planinskom BRNICA, Miroslav (Vel. Poga- kraškom terenu. Ipak, najviše se bavio uređivanjem Suma, u cemu nac, Koprivnica, 26.11.1954.), dipl. se i specijalizirao tako da je ubrzo ing. Sumarstva. postao taksator kod Ogulinske, a Sin Tome i Marije r. KruSelj. potom i kod Brodske imovne opći- Hrvat, katolik. Otac mu je služ- ne, a taksator je tad mogao postati benik, a majka domaćica. Osnovnu samo eminentni stručnjak" (Peru- školu završio je u Vel. Pogancu sic, A.).

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 163

rad pod naslovom "Odnos vremena prijelaza i debljinskog prirasta u sastojini hrasta lužnjaka".

BROZOVIĆ, Zeljko, (Karlovac, 15. X.1962.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Đure. Hrvat. Potječe iz trgovačke obitelji. Srednju je ško- lu završio u Karlovcu u COUO "M.M. SimiC", a Sumarstvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1981.g. Diplomirao je l.VII.1988.g. iz uzgajanja Suma. Napisao je i o- Na svom životnom putu, koji branio diplomski rad pod nas- je bio trnovit, jer je u ratnom vi- lovom "Ekološka stabilnost kultu- horu II. svjetskog rata izgubio si- ra crvenog hrasta kod Vukmanića, na liječnika, a zatim i suprugu, na- Š.G. Karlovac". šao je satisfakciju u radu u Sumar- stvu. Neko je vrijeme upravljao Direkcijom Suma ogulinske imov- BRZAC, Tomislav, vid. 5. knjiga. ne općine, a kasnije Direkcijom dr- žavnih Suma u Zagrebu kao vrši- telj dužnosti direktora, a zatim BUBALO, Zivko, (Imotski, 12. kao direktor. IX.1964.), dipl. ing. Sumarstva. Potkraj službovanja bio je Sin zidara Ivana. Hrvat. Maj- postavljen za sefa Inspektorata. ka mu je domaćica. Bio je elan HŠD. Šumarstvo je upisao na Š.F. u Zagrebu l.X.1983.g. Diplomirao LITEBATUBA je 12.VII.1990.g. iz uzgajanja Su- ma. Napisao je i obranio diplom- Perusić, A.: Ing. Dragutin Brnjas (nek- ski rad pod naslovom "Acidofilne rolog). S.L. 1-2,1963., s. 92. *** Zbornik Vinkovci, 1974., s. 536, 541. Sume hrasta kitnjaka na južnim padinama Zagrebačke gore". BROSIG, Antun, vid. 5. knjiga. BUBANJ, Jasna, (Slav. Brod, 2. BROSIG, Ljudevit, vid. 5. knjiga. X.1962.), dipl. ing. Sumarstva. Kćerka Mirka Bubnja, dipl. BROZOVIĆ, PLESA, Renata, (Si- ing. Sumarstva. Po nacionalnosti je sak, 18.YI.1964.), dipl. ing. Sum. Hrvatica. Majka joj je knjigovo- Otac Branko je inženjer stro- đa. Srednju školu završila je u jarstva, a majka službenica. Po na- Slav. Brodu u COUO "Zlatko Šnaj- der". cionalnosti je Hrvatica. Završila Šumarstvo je upisala na Š.F. je Srednju Šumarsku Školu u Kar- Sveučilišta u Zagrebu l.X.1981.g. lovcu 1983.g. Diplomirala je 18.XII.1989. godine Šumarstvo je upisala na Š.F. iz uređivanja Suma. Napisala je i u Zagrebu l.X.1983.g. Diplomirala obranila diplomski rad pod nas- je l.VII.1988.g. iz đenđrometrije. lovom "Utjecaj podzemnih voda na Napisala je i obranila diplomski sušenje hrasta lužnjaka".

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 164

BUBANJ, Mirko, iz Oriovca, Slav. tizanskoj gimnaziji u Sarajevu i Brod, dipl. ing. Sumarstva završava je 1947.g. Šumarstvo je studirao na po- Upisuje se na studij Sumar- ljoprivredno Šumarskom fakultetu stva na Š.F. u Zagrebu. Diplomi- u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. rao je 1954.g. Istodobno studira i 1951.-52., a diplomirao 25.VI.1957.g. ekonomiju, ali je ne završava nego se nakon Sto je diplomirao Sumar- BUBLIĆ, Zlatko, (Caginac, Iva- stvo zapošljava u Dl poduzeću "Gr- nic-grad, 1.1.1956.), dipl. ing. Sumar- mec" u Drvaru, gdje vodi poslove stva. iz područja iskoriscivanja Suma. Sin Mate. Hrvat. Otac mu je U tom razdoblju predaje i automehaničar. ZavrSivSi srednju tehnološke predmete na Srednjoj poljoprivrednu školu, upisao je ekonomskoj Školi u Drvaru. studij Sumarstva na Š.F. Sveuči- U Jugoslavenski institut za lišta u Zagrebu 1.X.1975. Diplo- četinjače u Jastrebarskom prešao mirao je 17.IX.1980.g„ položivši dije 1961.g. u svojstvu asistenta iz po- plomski ispit. dručja mehanizacije i racionalizacije radova u Sumarstvu. Poslijediplomski studij zavr- šava u rekordnom roku 1964.g. i postaje prvim magistrom na Š.F. u Zagrebu. Tijekom 1962.g. u Institutu se osniva Odjel za organizaciju i ekonomiku u Sumarstvu kojim on neprekidno rukovodi sve do svoje smrti. Program rada odjela sasto- jao se iz obrade dijela višegodiš- njih projekata, zadataka i tema te direktne suradnje sa Šumarskom operativom. Evo glavnih problema koje je istraživao i rješavao: BUBNJEVIĆ, Milan, (Šipovo, Jaj- - Izbor opreme i mehanizacije za ce, 14.V.1928.-Zagreb, 29.VIII. 1986.), Šumske rasadnike te radova iz po- mr. sc., dipl. ing. Sumarstva, stručni dručja uzgoja i iskoriscivanja Su- savjetnik. ma; Potječe iz skromne činovnič- - Utvrđivanje najpovoljnijih vari- ke obitelji. Osnovnu školu poha- janti izvoza Sumskih sortimenata đao je u rodnom Šipovu, a gimnazi- uz korištenje mehanizacije i ani- ju u Sarajevu, ali je zbog rata nije malne sprege; završio. - Izrada tehničkih normi za poje- Od 1941. nalazi se u zbjegovi- dine faze rada u rasadnickoj pro- ma. U NOP-u obavlja razne duž- izvodnji, uzgoju Suma te radova na nosti - od kurira do aktivnog bor- sjeći i izradi; ca. - Utvrđivanje ekonomskih parame- Nakon rata zapošljava se pri tara različitih bioloških i tehnič- Ministarstvu zdravlja DFJ-e u Be- kih zahvata u Sumarstvu; ogradu, gdje se brine o djeci bez - Izrada kriterija za participaciju roditelja. elektroprivrede kod osnivanja i U želji za daljnjim napredo- uzgoja Sumskih kultura; vanjem, nastavlja školovanje na Par-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 165

- Zdravstveni status i zaštita na proizvodnji i prijedlog načina sniženja radu Sumskih radnika i dr. troškova - u sumskom rasadniku "Močile S.G. Koprivnica. Jastrebarsko 1972. Od 1980. vrlo intenzivno radi Primjena racionalizacije rada u isko- i na rješavanju organizacije sjeme- risćivanju suma na području S.G. Karlo- narske službe u SR Hrvatskoj. vac, (studija). Jastrebarsko 1970, s. 1-60 + Taj opsežan istraživački rad 18 tabela. Analiza uzroka zaostajanja sumskih trebao mu je poslužiti za doktor- kultura u rastu i terenska snimanja rado- sku disertaciju, u cemu ga je spri- va na posumljavanju. Jastrebarsko 1976, s. ječila bolest i prerana smrt. 1-25 + 15 tabela. Ostavio nam je brojna izvješ- Istraživanje mogućnosti racionalizaci- ća, ekspertize, elaborate, stručne i je rada u rasadniku "FranCeskija" kod Sa- vudrije, S.G. Buzet, Šumarija Buje. Jastre- znanstvene radove. barsko 1978, s. 1-23 + 2 obrasca. "Njegov životni opus pred- Metodologija za izradu kalkulacija u stavlja značajan doprinos unapre- sumsko - rasadnickoj proizvodnji pri Šu- đivanju Šumarske struke i znanos- mariji Buje. Jastrebarsko 1979, s. 1-23 + 1 tabela. ti, posebno područja u kom je naj- Izrada tehničkih normi za sječu i iz- duže djelovao. Životni put mr. Bub- radu jelovine u GJ Brsljanovica, OOUB njevica bio je vrlo složen, protkan Sumarstvo Slunj, Šumarija Rakovica, (go- stalnim teškoćama i odricanjima. dišnji izvještaj). Jastrebarsko 1979, s. 1-12 + 2 grafikona. Njega je krasio izuzetan opti- nacionalizacija rada i faktori inten- mizam i upornost, ali također i ziviranja rasadnicke proizvodnje u rasad- ljudskost i neposrednost"., (N.K.) niku "FranCeskija" Šumarije Buje. Jastre- Odlikovan je Ordenom za barsko 1980, s. 1-25. hrabrost i Medaljom bratstva i je- Utvrđivanje tehničkih normi sječe i izradbe drvnih sortimenata u Šumariji dinstva. Jastrebarsko. Jastrebarsko 1980, s. 1-16 + 9 tabela. BADOVI Istraživanje štetnih faktora mehanizacije i ostalih uvjeta rada na produktiv- Sadašnje mogućnosti mehanizacije i nost sumskih radnika te mjere za sanaciju racionalizacije rada pri gruboj pripremi tih faktora u SUH. Jastrebarsko 1980, s. tla za podizanje plantaža četinjača u Jas- 18 + 6 tabela. trebarskom, (magistarski rad). S.F. Zagreb, 1964. LITEBATUBA Ekonomičnost upotrebe žicare tipa Hinterreger pri radovima u iskorisćivanju Komlenović, N.: Mr. MILAN BUB- suma u usporedbi sa korisćenjem animalne NJEVIĆ, dipl. ing. sumarstva. S.L. 11-12, zaprege, odnosno traktora uz izgradnju 1986, Zagreb, s. 584-585. sumske ceste na području sumskog radiliš- ta "Bajići" Šumarija Slunj, (studija). Jas- trebarsko 1967, s. 1-26 + 3 grafikona. Primjena mehanizacije i racionalizaci- BUBNJEVIĆ, Mira, (Grezovo, je rada u rasadnicima četinjača, (studija). Mrkonjicgrad, BiH, 3.1.1965.g.), dipl. Posl. udruženje sumsko - privrednih orga- ing. Sumarstva. nizacija, Jug. institut za četinjače Jastre- Potječe iz zemljoradničke obi- barsko, br. 1, Zagreb 1968, s. 1-72 • 67 fotografija + 15 tabela + 5 grafikona + 2 hodo- telji. Šumarstvo je počela studira- grama. ti l.X.1984.g. na Š.F. u Zagrebu, di- Istraživanje kriterijuma participacije plomirala je 27.IX.1989. godine iz elektroprivrede u podizanju i održavanju područja uređivanje Suma. suma u područjima lociranih elektropriv- rednih objekata, (studija). Zagreb 1973, s. 1-56 + 17 tabela + 3 zemljopisne karte. BUCALIĆ, Janko, rođen 28.YI.1892. Istraživanje mogućnosti sniženja troš- u Kamenskom, Požega, Šumarski kova poSumljavanja četinjača na području inženjer, Šumarski savjetnik. S.G. Karlovac. Jastrebarsko 1972. Sumarstvo je studirao na Šu- Istraživanje utjecaja najvažnijih faza rada na povećanje troškova u rasadnickoj marskoj akademiji u Zagrebu. Ap-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 166 solvirao je skol. g. 1919.-20., a dip. sekretara za poljoprivredu, Sumar- lomirao 4.V.1921.g, na GŠF U Zag- stvo i prehranu SR Slovenije. rebu. Stupio je u službu 1.IX.1921. LITEBATUBA Radio je u Šumskoj upravi Gra- diške imovne općine Banova Ja- S.E. I, JLZ, Zagreb 1980., s. 203. ruga. BUDIMIR, Anto, (Hađići, Trav- U toku II. svjetskog rata bio nik, BiH, 2.X.1952.), dipl. ing. Su- je zaposlen u Vinkovcima. Tada je marstva. bio i elan HŠD. Sin Stipe. Hrvat. Potječe iz obrtničke obitelji. Studij Sumar- LITEBATUBA stva upisao je l.X.1975.g. na S.F. u Zagrebu. Diplomirao je 17.IV.1982.g. BorosiC, J.: 8IS, s. 5, 71, 91, 140.

BUDIHNA, Karmelo, (Ustje pri BUDIMIR, Hrvoje (Split, 21.IV. Ajdovscini, Slovenija, 21.1.1916.), 1922.) dipl. ing. Sumarstva. dipl. ing. Sumarstva. Sin Otona i Katice r. Stolica. Studij Sumarstva apsolvirao Hrvat, rimokatolik. Živi u Splitu. je u Zagrebu skol. god. 1937.-38., a Potječe iz obrtničke obitelji. Os- diplomirao je 19.VI.1940.g. U toku novnu školu završio je u Splitu rata bio je u NOB-i. 1932.g„ a Klasičnu gimnaziju tako- Poslije rata obavljao je od- đer u Splitu 1940. govorne dužnosti u Sumarstvu i Na poljoprivredno-Sumarskom drvnoj industriji Slovenije. Bio je fakultetu u Zagrebu studirao je direktor S.G. Maribor i glavni di- Sumarstvo. Apsolvirao je 1947./48. rektor drvne industrije Slovenije. skol. godine, a diplomirao 1949.g. Obavljao je i drustveno-po- Specijalizirao je znanstveno pod- liticke funkcije: predsjednik kotara Maribor i Gorica, predsjednik ručje erozija i bujice. Privredne komore Slovenije, pos- Nakon diplomiranja zaposlio lanik republičke i savezne skup- se u Povjerenstvu Sumarstva Ob- tine. lasti Dalmacije 1949.-50., a zatim Od 1967.-1971. bio je general- je dvije godine zaposlen (1950.-52.) ni konzul SFRJ u Celovcu, a od u Generalnoj direkciji pomorske 1971. bio je zamjenik republičkog brodogradnje Split. Otad do odlaska u mirovinu (1952.-1980.), go-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 167 tovo 30 godina zaposlen je u U- BUDROVAC, Željka, ( Đakovo, 6. pravi za vodoprivredu Republike III.1967.), dipl. ing. Sumarstva. Hrvatske, Zagreb, Odjel Split. Kćerka Nikolina. Hrvatica. U toku radnog vijeka sudje- Potječe iz nastavničke obitelji. Sred- lovao je na stručnim skupovima, nju školu završila je u CUO "I. L. od kojih spominjemo onaj Sto ga je Ribar" u Zagrebu. organizirao FAO pod naslovom Studij Sumarstva upisala je l.X.1985.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip- "Konzervacija tla". Bio je elan lomirala je 12.II.1990.g. iz uzga- Društva Šumarskih inženjera i te- janja Suma. Napisala je i obranila hničara Hrvatske. diplomski rad pod naslovom "Ve- getacija i struktura zaštitnog po- BUDIMLIJA, Đuro, (Plaski, O jasa oko umjetnog jezera Borovik, gulin, 1.V.1946.), dipl. ing. Sumar- na području općine Đakovo", (vid. stva. ŠIKIC, 4. knjiga). Sin Đorđa. Gimnaziju je za- vršio u Ogulinu 1966.g„ a Sumar- BUGAREVIĆ, Ljubomir, rođen 3. stvo je upisao na Š.F. u Zagrebu IX.1880. iz Beograda, Šumarski nad- 1.X.1966. Diplomirao je 21.YI.1972. zornik, i visi Šumarski savjetnik. godine. Šumarstvo je studirao na Šu- marskoj akademiji u Zagrebu, u trajanju od Sest semestara. Apsol- BUDISAVLJEVIĆ, Teodor, su virao je 1902.g. marski savjetnik. Zaposlio se u struci 3.V.1903. Završio je 1905.g. Visoku Šu- Radio je tridesetih godina u Ko- marsku i rudarsku školu u Šćavni- tarskom nacelstvu Vukovar. ci u Slovačkoj. Prema nepotpunim podacima, LITEBATUBA radni staž od dvije godine proveo je kod cetingradske Šumarije Slunj- Borosić, J:. 8IS, 3, 57, 84. ske imovne općine. Nakon toga upravitelj je državne Šumarije u Sokolovcu. Umire 1939.g. u 40. godini života, (vid. 5. knjiga).

BUDISELIĆ, Mijo, (Mrkopalj, Del- nice, 25.IX.1880.), visi Sum. savjetnik. Šumarstvo je studirao tri godine na Kraljevskoj Šumarskoj akademiji prislonjenoj uz Mudro- slovni fakultet Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1902.-1903. Bio je u službi od 12.1.1904.g. G. 1933. radi kao sef Križevacke Bum. uprave imovne općine Sv. Ivan Žabno, u zvanju višeg Šumar- BUJAN, Adolf, (Zagreb, 1.VI.1939.), skog savjetnika. diplomirani ing. drv. ind. Sin Adolfa i Ljubice r. Ha- LITEBATUBA rapin. Hrvat, rimokatolik. Rodite- lji su mu bili radnici. Osnovnu je Borosić, J:. 8IS, s. 3, 70, 85. školu završio u Zagrebu 1953.g„ a

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 168

IV. muSku realnu gimnaziju isto u cenoze poljskog jasena i njihova Zagrebu 1958.g. obnova u predjelu Roslinja, na Šumarstvo je studirao na Šu- Šumariji Nova Kapela". marskom fakultetu u Zagrebu i diplomirao 1965.g. Poslije diplomiranja od 1966. do 1982.g. bio je zaposlen u DIP Delnice u Delnicama i to: najprije je dvije godine bio tehnički rukovoditelj, a od 1968. do 1970. upravitelj pogona; nakon toga do 1976.g. sef je razvoja, a zatim do 1982. godine glavni direktor kada prelazi u "Exportdrvo". U novom poduzeću najprije je direktor Firme u SAD (1983.- 1985.), a zatim direktor vanjske trgovine (1985.-1989.), pa direktor sektora (1989.-1994.). Od 1995.g. po- moćnik je direktora. BUKOVAC, Bernarda, (Bjelovar, Član je Društva inženjera i 14.IX.1967.), dipl. ing. Sumarstva. tehničara Sumarstva i drvne in- Kćerka Pavla. Hrvatica. O- dustrije Hrvatske. tac joj je trgovac, a majka ekonomski tehničar. Završila je srednju BUJIć, Zivko, iz LuSci - Palanke, odgojno-obrazovnu Školu i upisala Sanski Most, rođen 11.IX.1907., dipl. studij Sumarstva na Š.F. u Zag- ing. Sum. rebu l.X.1986.g. Studirao je Sumarstvo na Po- Diplomirala je l.X.1991.g. iz ljoprivredno-Sumarskom fakultetu područja uzgajanje Suma. Napisa- u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. la je i obranila diplomski rad pod 1929.-30., a diplomirao 12.X.1931.g. naslovom "Oštećenje nizinskih Suma Zaposlio se 27.IX.1932.g. u Česma i prijedlog mjera sanacije". Šumskoj upravi Turbe kao pripravnik. BUKOVAC, Goran, (Rijeka, 15.XII. U toku II. svjetskog rata bio 1968.), dipl. ing. Sumarstva. je zaposlen u Banja Luci. Tada je Sin Valentina, Hrvat. Sred- bio i elan HŠD. nju Šumarsku Školu završio u Del- nicama 1987.g„ pa se iste godine u LITEBATUBA jesen upisao na Šumarski fakultet u Zagrebu, na Šum. odjel. Borosić, J:. 8IS, s. 7, 52,116. Diplomirao je ll.IV.1994.g. iz BUKARICA, Siniša, (Nova Gra- područja Šumska transportna sred- diška, 24.IX.1960.), dipl. ing. Su- stva. Napisao je i obranio diploms- marstva. ki rad pod naslovom "Ekonomska Sin Roke. Hrvat. Otac mu je opravdanost izgradnje Sumskih trgovac, a majka kuharica. cesta na području Šumarije Crni Studij Sumarstva upisao je 1. Lug". X.1979. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- mirao je 27.12.1984. iz uzgajanja BUKOVAC, Ivan, (Grbavac, Gru- šum&. Napisao je i obranio dip- bisno Polje, 21.X.1959.), dipl. ing. lomski rad pod naslovom Fito- Sumarstva.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 169

Sin Dinka. Hrvat. Potječe iz 1959. na Š.F. u Zagrebu. Diplomi- radničke obitelji. Završio je sred- rao je 3.II.1968. nju Šumarsku školu i upisao studij Sumarstva l.X.1983.g. na Š.F. u Za- BULUT, Dane, iz Donjeg Vakufa, grebu. Bosna, rođen 8.XI.1887., Šumarski Diplomirao je 13.XI.1991.g. iz inženjer, Šumarski savjetnik. uređivanja Suma. Napisao je i o- Šumarstvo je studirao na Šu- branio diplomski rad pod naslo- marskoj akademiji u Zagrebu u vom "Njega sastojina proredom trajanju od osam semestara. Ap- hrasta kitnjaka i običnog graba s solvirao 1915.g. lipom na području Bilogore". Zaposlio se 21.11.1916. Godine 1933. bio je zaposlen u Šumskoj BUKOVAC, Robert, (Skrad, Del- upravi Zavidovici u BIH, kao sef. nice, 29.VIII.1962.), dipl. ing. Su- U vrijeme NDH bio je za- marstva. poslen u Mostaru. Tada je bio i Sin Josipov. Hrvat. Potječe elan HŠD. iz obrtničke obitelji. Otac mu je vozač, a majka frizerka. Srednju LITEBATUBA školu završio je u COUO Delnice. Studij Sumarstva upisao je *** ŠL 1943., s. 22. l.X.1981.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip- Borosić, J.: 8IS, s. 4, 42, 90. lomirao je iz kolegija Šumska transportna sredstva 16.VI.1989.g. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Program investi- cijske izgradnje Sumskih cesta u Šumariji Skrad".

BUKURESLIEFF, Mihail, iz Lo veća, Bugarska, Sumarnik. Šumarstvo je studirao na Šu- marskoj akademiji u Zagrebu u trajanju od Sest semestara. Apsol- virao je 1908.g.

BULA, Konstantin, iz Volovskog, Rijeka, r. 24.1.1914. dipl. ing. Sum. BULJ, Jadranka r. Jekić, (Požega, Studirao je Sumarstvo na Po- 10.IX.1962.), dipl. ing. Sumarstva. ljoprivredno-Sumarskom fakultetu Hrvatica, kćerka Milana i u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. Helene r. Strakos. Katoličke vje- 1935.-36., a diplomirao 5.X.1937. roispovijesti. Potječe iz obrtničke Prema nepotpunim podaci- obitelji: otac vozač, a majka doma- ma, za vrijeme NDH bio je u O- ćica. Osnovnu Školu završila je u sijeku. Tada je bio i elan HŠD. Požegi 1977.g„ a Centar usmjerenog Živi u Italiji (2000.). obrazovanja "Zvonko Brkic", mate- matičko - informatički smjer ta- BULlC, Petar, (Plackovci, Der- kođer u Požegi 1981.g. venta, BiH, 1.VI.1940.), dipl. ing. Šumarstvo je studirala na Š.F. Sumarstva. u Zagrebu. Diplomirala je 1988.g. Sin Vice. Hrvat. Gimnaziju Nakon pripravničkog staža, je završio u Bugojnu, a nakon toga koji je obavila u Požegi u Odjelu upisao je studij Sumarstva l.X.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 170 za uređivanje Suma - Taksacija, Sin Nikole i Eve r. Cvrkovic. zaposlila se u Šumariji Sinj. Hrvat, katolik. Potječe iz poljo- Najprije je radila u rasadniku djelske obitelji. Osnovnu je školu u Sinju, a nakon porodiljskog završio u rodnom mjestu 1962.g., a dopusta raspoređena je na radno gimnaziju u Vinkovcima 1967.g. mjesto revirnika u Šumariji Sinj, Šumarstvo je studirao na Uprava Suma Split. Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je l.X. Član je HŠD. Živi u Sinju. 1973.g. Nakon diplomiranja počeo je raditi kao pripravnik (17.1. BULJAN, Marija, (Fericanci, Na- 1974.) u Š.G. "Hrast" Vinkovci. šice, 22.11.1953.), dipl. ing. Sumar- Pripravnički staž prekida zbog stva. odlaska na odsluženje vojnog roka Kćerka Mate. Hrvatica. Po- i završava ga tek po povratku 31.1. tječe iz službeničke obitelji. Za- 1976.g. Pripravnički staž proveo je vršila je gimnaziju u Našicama u svim Šumarijama Š.G. "Hrast" 1973.g„ a zatim upisala je studij Vinkovci, a najveći dio u Šuma- Sumarstva na Š.F. u Zagrebu l.X. riji Spacva. l.II.1976.g. raspoređen 1973. Diplomirala je 26.VII.1978.g. je za stalno u OOUR Šumarija Vukovar na radno mjesto inže- BUNCIĆ, Veljko, (Kula, Požega, njera operative, za normirca. Na 11.3.1962.), dipl. ing. Sumarstva. tom radnom mjestu ostaje do Sin Mladena. Srbin. Otac mu 31.1.1979.g„ a potom je raspoređen je bio službenik, a majka radnica. Studij Sumarstva upisao je na radno mjesto referenta za uz- na Š.F. u Zagrebu l.X.1982.g. Di- gajanje Suma u istoj Šumariji. Na- plomirao je 18.VII.1988.g. iz kole- redne godine (1.XI.1980.) prelazi gija Šumska transportna sredstva. na isto radno mjesto u Šumariji Napisao je i obranio diplomski rad Vinkovci, ali ovdje osim uzgojem pod naslovom "Opravdanost izgrad- rukovodi i lovištem "Kunjevci" te nje Šumskih cesta u G.J. >Južni rasadnikom "Založje". Papuk< u 1988. godini ". Nakon reorganizacije hrvatskog Sumarstva, l.I.1985.g. raspo- ređen je na radno mjesto stručnog suradnika za uzgajanje Suma u OOUR-u Uzgoj i zaštita Suma "Hrast" Vinkovci na kojem mjestu ostaje do 8.VI.1986.g. U to je vrijeme bio prvi predsjednik rad- ničkog savjeta OOUR-a Uzgoj i zaštita Suma "Hrast" Vinkovci. Bio je i elan radničkog savjeta ROŠ "Slavonska Suma" Vinkovci kao delegat OOUR-a Uzgoj i zaštita suma "Hrast" Vinkovci. 9.VI.1986. raspoređen je na mjesto upravitelja Uzgoja u P.J. Šumarija Mika- BUNJEVAC, Mato (Stari Mika- novci. Početkom 1991.g. postavljen novci, Vinkovci, 18.VII.1947.), dipl. je za upravitelja Šumarije Mika- ing. Sumarstva. novci i na tom radnom mjestu nalazi se 1995.g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 171

BUNJEVCEVIĆ, Zlatko, (Makar- kontraverze života ublažavao je, ska, 22.xil.l910.-0tocac, 18.YI.1985.), kao apsolvent muzičkoga konzer- dipl. ing. Sumarstva. vatorija, u djelima velikih muzič- Srednju Školu završio je u kih stvaratelja. Šibeniku, a Sumarstvo je studirao Za svoj rad na polju Sumar- na Poljoprivredno-Sumarskom fa- stva i društvenog rada u Šumar- kultetu u Zagrebu. Apsolvirao je skom društvu prigodom proslave Skol. g. 1933.-34., a diplomirao 22.VI. 100. obljetnice "Šumarskoga lista" 1937. 1976.g. nagrađen je poveljom i zlat- Poslije diplomiranja zaposlio nom medaljom, a za cjelokupni rad se na poslovima iskoriscivanja Su- odlikovan je Ordenom rada sa sre- ma u DIP Đurđenovac. brnim vijencem. (O. Piskorić) Marksistički orijentiran, po svršetku rata 1945.g. dolazi u Mi- BADOVI istarstvo Suma NRH, a potom u Šumarstvo u predratnoj Jugoslaviji. Predsjedništvo Vlade NRH, gdje S.L. 1946., s. 141. ostaje do 1949.g. kad odlazi u Liku. Nekoliko važnijih problema sumar- Najprije je upravitelj Šuma- stva i drvne industrije lokalnog značaja u rije u Otočcu, a zatim prelazi u NB Hrvatskoj. S.L. 1948., s. 385. Ing. Francisković - Ing. B. Benić, Mo- Š.G. "Visevica" u Gospiću, u kojem torne lančane pile. S.L. 1949., s. 126. ostaje do umirovljenja 1970.g. Novi pogledi na problem gospodarenja U Ravnateljstvu je sef Od- sumama. S.L. 1964., s. 489-495. sjeka za uređivanje Suma te teh- Gospodarenje sumama Like nekad i nički direktor, a zapravo je uz di- danas. S.L. 1966., s. 240. Nekoliko napomena za gospodarenje i rektora neSumara vodio Sumarstvo uređivanje suma u planinskim predjelima toga Gospodarstva. Like. S.L. 1967., s. 1. Budući da je poznavao vise svjetskih jezika, značajno je njego- LITEBATUBA vo sudjelovanje u projektu OECD Puskadija, A.: Zlatko - Bunja Bunjev- - studije razvoja Sumarstva i drv- Cević. Sportski ribolov 27,1985., 4, s. 3. ne industrije Like (1969.-1973.). Posavec, K.: Zlatko BunjevCević, dipl. Uz Sumarstvo bavio se i ri- inž. sumarstva. S.L. 11-12,1985., s. 619-620. bolovom, posebno proučavanjem i Piskorić, O.: HBL, 2., Zagreb 1989., s. 513. uzgojem pastrva, pa je na tom po- dručju bio poznat i uvažavan i iz- BURA, Dimitrije, (Dicmo kod Si- van granica zemlje. Kao ribolovac nja, 15.1.1911. - 19.VI.1987.), dipl. posebno je bio aktivan elan Ribo- ing. Sumarstva, Šumarski inspektor. lovnog društva "Gacka" u Otočcu. Osnovnu je Školu polazio u MuCu kod Sinja, Solinu i Srbo- Dvije godine (1946.-1947.) bio branu u Vojvodini, gdje 1929.g. za- je urednikom "Šumarskoga lista", u vršava gimnaziju. kojem je objavio i stručne članke 1934., 1938., 1946., 1948. - 49., 1958., Studirao je na Šumarskim fa- 1964. i 1967. s temama iz iskorisci- kultetima u Beogradu i Brnu (R. vanja, uređivanja i ekonomike Su- Ceska). Diplomirao je 17.III.1934.g. ma te opCom problematikom. Po završetku vojnog roka u Školi rezervnih artiljerijskih oficira u U časopisu "Sporstki ribolov" Sarajevu od srpnja 1935. do 1937.g. od 1973. do 1983.g. objavio je neko- radi kao volonter i dnevnicar na liko članaka, posebno o pastrvama poslovima uređivanja Suma Grad- i ribolovu te ribe. ske opStine u Novom Sadu, Direk- Bio je sklon filozofskom oc- ciji Suma u Banja Luci i Sarajevu jenjivanju društvenih i ekonom- te na poslovima iskoriscivanja Su- skih odnosa u ljudskom društvu, a

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 172 ma u manipulaciji Potoci poduze- marski inspektor, zatim inspektor ća "ŠIPAD". Nakon položenog ispi- NOO Split. ta za samostalno vođenje Sum. U studenome 1956.g. odlazi u gospodarstva, krajem 1937.g. dolazi Beograd, u Savez poljoprivredno- u svojstvu Šumarskog vježbenika u Sumarskih komora u svojstvu sek- Šumsku upravu Vitez, a iz Viteza retara za Sektor uzgoja i zaštite premješten je za sefa Šumske up- Suma. Kada je 1959. godine osnovan rave u Okruglici. Za bosanske pri- Jugoslavenski savjetodavni centar like ta Uprava, površine 12.300 ha, za poljoprivredu i Sumarstvo, od 1. bila je mala površinom, ali bila je srpnja rukovoditelj je Službe Šum- osnovana za režijsko iskoriscivanje ske proizvodnje i pomoćnik direk- Suma. tora Centra. Na toj dužnosti ostaje do umirovljenja 1975.g. Uz redovan rad u Centru Bu- ra je aktivno sudjelovao u Jugosla- venskoj nacionalnoj komisiji za topole kao sekretar i dopredsjednik. U dva mandata bio je elan Izvrs- noga komiteta Međunarodne komisije za topole FAO u Rimu, zatim elan Savjeta Zavoda za topolar- stvo u Novom Sadu te elan Savjeta Zavoda za četinjače u Jastrebar- skom, ciji je bio suosnivač. Iza inženjera Bure ostao je obiman spisateljski i urednički rad. Objavio je vise od 50 znan- Od 1941. do 1945.g. radi u Rav- stvenih i stručnih radova, studija i nateljstvu Suma u Sarajevu u Ot- projekata. sjeku za režijsko iskoriscivanje Su- Uredio je Sest svezaka edici- ma i ujedno je honorarni nastav- je "KrS Jugoslavije", izdane kao nik na Srednjoj tehničkoj školi - priprema za Savjetovanje o krSu Drvarski otsjek u Sarajevu. održanom 1959.g. u Splitu. Uredio U novoj državi 1945.g. postav- je monografiju "Deliblatska pesca- ljen je za glavnog direktora za Su- ra 1818 - 1968" (1969./70.). Zatim, 15 marstvo, drvnu industriju i Šum- godina bio je urednik časopisa "To- sku željeznicu Šumsko - industrij- pola", a 14 godina (1958. - 1975. i skog poduzeća "ŠIPAD" sa sjediš- 1978. - 1984.) edicija Jugosl. poljo- tem u Drvaru. Zbog neslaganja s privrednog centra. Uredio je i pub- nadležnim vlastima u vođenju po- likaciju "Razvoj Šumske proizvod- litike poduzeća, 1949. godine prela- nje Jugoslavije i zadaci Centra do zi za profesora u, tada osnovanu 2000. godine" (Beograd, 1984.) u ko- Saveznu srednju Šumarsku Školu joj se nalaze i podaci o seminarima za krS u Splitu. Glavni predmeti u i stručnim skupovima koje je ta- Šumarskoj školi bili su mu uređi- kođer organizirao, angažirajući i vanje Suma i iskoriscivanje Suma, referente iz inozemstva. a predavao je i lovstvo, kraške vo- Surađuje u publikacijama ju- de i dr. goslavenska Suma (1937.), Lovač- U rujnu 1953.g. prelazi u Š.G. kom vjesniku (1953.), Šum. listu "Dalmacija" u Splitu, a nakon toga (1955., 1960. - 1962., 1965.), Topoli jedno je vrijeme republički Šu- (1957., 1959.-1971., 1973.-1974.), sav-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 173 jetovanju o krsu Jugoslavije (1958.), Problemi sumarstva i kraških goleti. Zborniku Društva inžinjera i teh- Savjetovanje o krsu, Split 1957. Organizacija savremene sumske proiz- ničara, Split (1958.), Glasniku za vodnje (sumarstva) i nova dostignuća u poljoprivredu, vodoprivredu i Su- nauci i tehnici. S.L. 1960, s. 198-202. marstvo AKMO (1960.), I. Jugosla- Plantaže topola. Priručnik, Beograd, venskom savjetovanju o zaštiti Su- 1960. ma (1960.), Sumarstvu (1960.), Sa- Mogućnost povećanja proizvodnje (prirasta) i obima sjeća u prirodnim eko- vremenoj poljoprivredi (1961.), Pro- nomskim sumama. S.L. 1961, s. 90-104. tivpožarnoj zaštiti (1963.), reviji 76 Plantaže topola na poljoprivrednim Novosadskog sajma (1976.), Drvar- kulturama. S.L. 1962, s. 297-316. skom glasniku (1977.) i Privrednom Sumarstvo Bugarske. S.L. 1963, s. 460. Razvoj turizma kao privredne djelat- pregledu (1978.). nosti u okviru sumarstva. S.L. 1972, s. 442. Od objavljenih radova i čla- Podizanje novih 200 tisuća ha plan- naka izdvaja se članak objavljen u taža i intenzivnih zasada brzorastućih to- Bum. listu 1955.g - Prebirni način pola i vrba (projekt). Jug. poljop.-sumarski centar, Beograd 1974. gospodarenja u niskim Sumama cr- Podizanje novih 300 tisuća ha planta- nike (Quercus ilex) na otoku Oli- ža i intenzivnih kultura Četinara brzog bu, prvi prikaz uopCe iz područja rasta (projekt). Ibid, Beograd 1976. gospodarenja o našim Sumama crnike. LITEBATUBA Ing. Bura je bio i scenarist i stručni konzultant na snimanju *** Sumarska nastava u Hrvatskoj kolor-filma "Plantaže topola" (1965.), 1860 - 1960, s. 563. koji je na VI. svjetskom Šumar- *** S.E. I. JLZ, Zagreb, 1980, s. 228-229. Kauders, A:. Sumarska bibliografija skom kongresu u Madridu dobio I. i II. plaketu. Piskorić, O.: Dimitrije Bura, dipl. ing. Bura je bio društveni djelat- sumarstva 1911.-1987., S.L. 10-12, 1987., s. nik. Od đačkih dana do kraja ži- 698-699. Nikolić, D.: Dimitrije Bura. Sumar- vota elan je izviđačke organizacije stvo, 3,1987, s. 91-92. (do 1945. skauta), a zatim elan je SimonCić, L.: V spomeni Dimitriji Bu- "Narodne tehnike" kao i Šumarsko- ri. Gozdarski vestnik 9,1987, s. 420. ga društva, te je obnašao i dužnost Piskorić, O.: Bura, Dimitrije. HBL, 2. predsjednika Nadzornog odbora Sa- knjiga, JLZ, Zagreb 1989, s. 514. veza inženjera i tehničara Jugo- BURIĆ, Zvonko, (Otočac, 28.XII. slavije. 1965.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Luke. Hrvatske narod- ZNAČAJNIJI BADOVI nosti. Potječe iz službeničke obitelji. Majka mu je domaćica. Unovčenje bukovine u Krivajinom Studij Sumarstva upisao je 1. bazenu i ostalim upravama srednje Bosne. Jugoslavenska suma 6, Beograd 1937, s. X.1984.g. na Š.F. u Zagrebu. Di- 293-300. plomirao je 7.XI.1991.g. iz pod- Šumarsko građevinarstvo - udžbenik ručja uzgajanje Suma. Napisao je i za srednje sumarske škole. "Svjetlost", Sa- obranio diplomski rad pod nas- rajevo, 1952. lovom "Oštećenje nizinske Sume Ljetna prehrana divljaci u zoni niskog krsa. LBV 12,1953, 255. Česma i prijedlog mjera sanacije". Prebirni način gospodarenja u nizinskim privatnim sumama crnike (Quercus BURŠIĆ, Valter, (Pula, ll.VII. ilex) na otoku Olibu. S.L. 5-6, 1955, s. 156- 1958.), dipl. ing. Sumarstva. 176. Zakljucci i preporuke savjetovanja Sin Ivana. Hrvat. Otac i maj- stručnjaka za uzgoj topola (Bilje 12-15. XI. ka su mu nastavnici. Gimnaziju je 1956.g.). S.L. 1957, s. 115-118. školu završio 1977.g. u Puli.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 174

Studij Sumarstva upisao je 1. Studij Sumarstva upisao je 1. X.1977. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- X.1962.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip- mirao je 24.V.1985.g. iz uzgajanja lomirao je 28.1.1971.g. položivši dip- Suma. Napisao je i obranio diplomski ispit pred povjerenstvom. lomski rad pod naslovom 'PoSu- Gotovo 25 godina proveo je u mljivanje devastiranih i degradi- Zagrebu u poduzećima "Unikum" i ranih terena južnog dijela Istre". "Zrinjevac" na poslovima uređenja i održavanja gradskog zelenila. Sada obnaša poslove direktora sektora za održavanje zelenih površina u javnom poduzeću "Zri- njevac".

U struci se zapošljava 4.XI. 1985.g. i radi na mjestu referenta Sumarstva u Šumariji Pula. Od formiranja J.P. Hrvatske Sume" p.o. Zagreb - Uprave Suma Buzet obnaša dužnost zamjenika upravitelja, a od početka 1992.g. radi na BUŠIĆ, Goran, (Karlovac, 19.IX. poslovima upravitelja Šumarije Pu- 1967.), dipl. ing. Sumarstva, mr. sc. la. Živi u Puli. Sin Martina i Mire r. Ilijanic. Hrvat, katolik. Potječe iz prosvjetarske obitelji. Po završetku os- mogodišnje škole upisuje i završava srednju Školu - odgojno-obrazovnog usmjerenja u Karlovcu 1986.g. Studij Sumarstva upisuje 1. X.1986. na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 17."VII. 1992.g iz znanstvenog područja uzgajanje Suma. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Par- kovi i drvoredi Jastrebarskog (stanje i prijedlog za obnovu)". Zaposlen je na Šumarskom institutu Jastrebarsko od l.X. 1992.g. u statusu pripravnika. Po BUSlĆ, Ante, (Gorica, Mostar, 17. završetku pripravničkog staža ras- VII.1941.), dipl. ing. Sumarstva. poređen je u Odjel za ekologiju na Sin Petra. Hrvat. Potječe iz području pedologije kao suradnik- zemljoradničke obitelji. Gimnazi- istraživac. ju je završio u Zagrebu.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 175

Skol. g. 1992.-93. upisuje pos- skom fakultetu, a nastavio ga je lijediplomski studij iz znanstve- (1945.-48.) u Zagrebu. Diplomirao nog područja silvikultura. Objavio je na Poljoprivredno - Šumarskom je u koautorstvu nekoliko znan- fakultetu u Zagrebu 1948.g. stvenih radova. Član je HŠD, Hr- vatskoga društva za proučavanje tla i Hrvatskoga društva za zašti- tu voda i mora. Poginuo je u pro- metnoj nesreći kod Malovana (Gra- čac) 10.11.1998.

BADOVI

Mayer, B. & Busić, G„ 1993.: Hidrope- dološka istraživanja kao potpora izboru vrsta šumskog drveća za posumljivanje plavljene zavale krskog polja.

BUSiĆ, Lidija, (Imotski, 23.111. 1968.), dipl. ing. Sumarstva. Kci Luke. Hrvatica. Potječe Službu je nastupio 1.XII.1948. iz seoske obitelji. Završila je sred- kod Ministarstva za Sumarstvo Slo- nju ekonomsku školu i l.X.1987.g. venije, Uprava za uzgoj Suma, kao upisala se na Bum. odjel Šumar- referent za poSumljavanje krSa. U skoga fakulteta Sveuc. u Zagrebu. istom svojstvu bio je u travnju Diplomirala je 17.VI.1994.g. iz 1949. premješten na Oblasni odbor područja uređivanje Suma. Izra- za Gorisku u Postojni. dila je i obranila diplomski rad pod naslovom "Zelenilo grada I- Nakon ukinuća te ustanove, motskog u proslosti i danas". 1950. bio je raspoređen na mjesto planera pri Ministarstvu za Šum- BUŠLJETA, Ante, iz Gospića, dipl. sku industriju u Ljubljani. ing. Sumarstva. Daljnje zaposlenje bilo je pri Studirao je Sumarstvo na Po- Š.G. Novo Mesto i također kao poljoprivredno-Sumarskom fakultetu moćnik upravitelja Gozdarske up- u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. rave Poljane, upravitelj GU Cr- 1953.-54., a diplomirao 28.VI.1955.g. moSnjice, planer na GG. Novo Mes- to i upravitelj GU Mokronog. BUTARA, Dušan, (Ljubljana, Slo- Istodobno bio je potkraj 1951. venija, 2.XI.1919.), dipl. ing. Sumar- i početkom 1952.g. instruktor sluša- stva, Šumarski nadzornik. telja FAGV (5. semestar Sum. smje- Sin Antona i Antonije r. Cro- ra) u Kamniskoj Bistrici. bath. Slovenske narodnosti i drža- 1.VII.1954. premješten je na vljanstva, rimokatolik. Roditelji su Područnu upravu za Sumarstvo u mu bili trgovci. Osnovnu je Školu Novo Mesto kao Šumarski nad- završio u Ljubljani 1930.g„ a III. zornik i u tom je zvanju ostao do državnu realnu gimnaziju, isto u umirovljenja 31.XII.1979. Ljubljani, 1939.g. U međuvremenu, od 1.IV.1961. Studij je započeo prije II. radio je u Područnoj upravi Ljub- svjetskog rata (1939.-1941.) u Ze- ljana na pretvorbama u općini Lj. munu, na Poljoprivredno - Šumar- Vic Rudnik i u MeđuopCinskoj Sum-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 176 skoj inspekciji za Ljubljanu (MUIS). u Kamenskom. Na tom je radnom Za uloženi rad i postignute mjestu ostao deset godina i uredio uspjehe 1979.g. bio je odlikovan "Or- Sume netom kupljene od pakrač- denom rada sa srebrnim vijencem". kog vlastelinstva. Iz Kamenskog premješten je BUTIĆ, Radoslav, (Zagreb, 26.VI. u Ravnateljstvo Suma u Tuzli, ali 1949.), dipl. ing Sumarstva. vec 1943. vraća se u rodni kraj, u Ravnateljstvo Suma u Vinkovcima, Sin Nikole. Hrvat. Otac mu je gdje radi do 1945.g. po zanimanju stomatolog. U Zagre- Iz Vinkovaca premješten je bu je završio gimnaziju, a upisao za upravitelja podružnice Zemalj- je studij Sumarstva na Š.F. Sve- skog Šumarskog poduzeća Hrvat- učilišta u Zagrebu. Diplomirao je ske u Daruvaru, a 1946.g. u istom 21.XII.1973.g. svojstvu u Osijek. Slijedeće godine postavljen je za direktora Š.G. u BUTIGAN, Mihovil, (Zagreb, Tre- Vinkovcima, 1948. odlazi u Poduze- snjevka, Hrvatska, 13.111.1944.), će za iskoriscivanje Suma u Delni- dipl. ing. drv. ind. cama, a 1949. u Drvno-industrijsko poduzeće u Pakracu, gdje se nije Sin KreSimirov. Hrvat, kato- zadržao ni godinu dana. Vec iste lik. Otac mu je bio sudac, a majka godine postavljen je za sefa pro- domaćica. Osnovnu Školu i gimna- izvodnje u Generalnoj direkciji ziju polazio je u Zagrebu. drvne industrije u Zagrebu, a 1950. Diplomirao je na Šumarskom prelazi u Savjet za industriju Hr- fakultetu Sveučilišta u Zagrebu vatske. Budući da je Savjet uki- 1972.g. nut, 1951. godine inž. Butkovic od- Poslije diplomiranja do 1975. lazi za tehničkog direktora Drvno- godine radi u poduzeću "Uniko- industrijskog poduzeća u Karlov- merc" Zagreb, u odjelu "Stihl", a cu, gdje radi do 1953.g. kad se vra- ća u Sumarstvo na mjesto direk- nakon toga do danas zaposlen je u tora Š.G. u Novoj Gradiški. I tu os- poduzeću "Šuma" Zagreb na pro- taje samo godinu dana, pa 1954.g. daji građevinske stolarije i građe. prelazi u Zavod za planiranje u Zagrebu, gdje ostaje do umirovlje- BUTKOVIĆ, Matej, (Komletinci, nja 1968.g. Vinkovci, 4.XI.1902. - Zagreb, 4. IX.1984.), dipl. ing. Sumarstva. Umro je u Zagrebu 4. rujna Osnovnu je Školu polazio u 1984.g. Bošnjacima (Županja), a gimna- Praktična iskustva, koja je ziju u Vinkovcima. Maturirao je stekao u svom radu, i teorijske 1922.g. poglede o problemima Sumarstva i drvne industrije iznio je u nekoli- Šumarstvo je studirao na ko radova objavljenih u "Ekonom- Gospodarsko - Šumarskom fakulte- skom pregledu", "Biltenu" Poslov- tu u Zagrebu. Apsolvirao je 1930.- nog udruženja Sumarstva i drvne 31. sk. g„ a diplomirao 1932.g. industrije u Zagrebu, "Šumarskom Ispit za samostalno vođenje listu" te u Zborniku o stotoj obljet- Sumskog gospodarstva položio je nici Sumarstva jugoistočne Slavo- 1934.g. u Beogradu. nije. Prvo radno mjesto bilo mu je u Direkciji Suma Brodske imovne Bio je aktivan i u Šumar- općine u Vinkovcima i 1932.g. pos- skom društvenom životu pa je u tavljen je za upravitelja Šumarije dva maha 1954./55. i 1958./59.g. bio

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 177 predsjednikom Šumarskog društva BUTORAC, Mirko, iz Daruvara, Hrvatske. dipl. ing. Sumarstva. Godine 1976. primio je Pove- Šumarstvo je studirao na Po- lju i zlatnu medalju za rad na pod- ljoprivredno - Šumarskom fakulte- ručju Sumarstva i drvne industrije tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. Hrvatske. g. 1937.-38.

BADOVI BADOVI

Šumarstvo i drvna industrija NBH u Naučna ekskurzija zagrebačkih stude- narodnoj privredi - Mjere, Ekonomski pre- nata Sumarstva po primorju (u maju gled 1-2, Zagreb 1955. 1937.), (s Kraljić, B.). S.L. 1939., s. 42-49. O društvenom planu sumarstva u 1956. godini. Bilten 3, Zagreb, 1956. Principi po kojima je sastavljen plan sumarstva za god. 1957. Ibid. br. 2,1957. BUZATOVIĆ, Mijo, (Donji An Perspektivni plan sumarstva. S.L. drijevci, Slav. Brod, 9.IX.1942.-, 1958., s. 1-2 dipl. ing. Sumarstva. Organizacija i ekonomika proizvodnje Sin Mije. Hrvat. Gimnaziju je u sumarstvu NB Hrvatske, (s Lončar, V.). Ekonomski pregled 7, 1960. završio u Slav. Brodu 1962.g. Otvorenost suma u NBH. S.L. 1963. s. 37. Studij Sumarstva upisao je Dvadeset godina sumarstva SB Hr- 1.X.1971. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- vatske 1945-1964. S.L. 1965., s. 475-488. mirao je 26.V.1971.g. Zbornik o stotoj obljetnici sumarstva jugoistočne Slavonije u razdoblju 1941- 1969. Ibid., 1974.

LITEBATUBA

*** Zbornik Vinkovci 1974., s. 536, 643, 715. *** HBL 2 *** SL 1996., s. 213-214. S.E. I.: JLZ, Zagreb 1980, s. 230. Kauders, A.: Sumarska bibliografija, I., II. BorosiC, J.: SIS, s. 7, 66,116. Kauders, D.: Sum. znan. iz Vinkovaca. Vinkovci 1996., s. 8, 22-23.

BUTKOVIĆ, Milan, (Rijeka, 1932.), dipl. ing. Sumarstva. Šumarstvo je studirao na Po- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1959.-60., a diplomirao 19.VI.1961.g.

BUTORAC, Ljubomir, iz Crikve- nice, dipl. ing. Sumarstva. Šumarstvo je studirao na Po- ljoprivredno - Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao je skol. god. 1951.- 52, a diplomirao 8.VI.1953.g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 178

ranja stručnih ekskurzija i skupova. Službu u struci započeo je kao pomoćnik upravitelja Šumarije Ma- ribor, u Slov. Bistrici. Zatim, bio je referent za Sumarstvo kod Zad- ružnog saveza Maribor, direktor Gozd. poslovne zveze Maribor i u- rednik internih novina Gozdno gospodarstvo Maribor. U lipnju 1985.g. je penzioni- ran. Živi u Mariboru. Član je Šum. društva Maribor, i po toj se osnovi bavi međunarodnom suradnjom me- đu Šumarima svijeta. CAFNIK, Franc, (Jablance, Kore- na, Maribor, Slovenija, 8.IV.1925.) CAFUTA, Andrej, (Celje, Slove- dipl. ing. Sumarstva, stalni zapri- nija, 6.X.1963.), dipl. ing. Sumar- segnuti sudski tumač i procjenitelj stva. za područje Sumarstva. Sin Janeza. Slovenac. Otac Sin Franca i Otilije r. Za- mu je profesor. Gimnaziju je zavr- šio u Celju. vernik. Slovenske narodnosti i dr- Studij je započeo u Ljublja- žavljanstva, rimokatolik. Potječe ni, a l.X.1987.g. prešao je na Su- iz zemljoradničke obitelji. Osnov- marstvo na Š.F. u Zagreb, gdje je i nu je Školu završio u Sv. Barbari diplomirao 30.III.1990.g. iz uzga- 1935.g„ a Državnu klasičnu gimna- janja Suma. Napisao je diplomski ziju u Mariboru 1947. rad pod naslovom "Imisijska aci- Šumarstvo je studirao na Po- difilencija metodom mikrostanis- ljoprivredno-Sumarskom fakulteta i radijalni prirast obične buk- tu Sveučilišta u Zagrebu. Apsol- ve u Gozdnom gazdinstvu Celje". virao je skol. god. 1950.-51. i odmah diplomirao 1951.g. Specijalizirao se CAJNKO, Izabela, (Gospić, 17.XI. iz područja zaštita na radu. Bio je 1966.), dipl. ing. Sumarstva. i na stručnom osposobljavanju u Kćerka Josipa, magistra eko- Engleskoj (1960.) u svezi organizi- nomije. Hrvatica. Majka joj je slu-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 179

žbenica. Srednju školu završila je drugim sistemskim pitanjima na u Gospiću 1985.g. republičkoj i saveznoj razini. Studij Sumarstva upisala je God. 1976. izabran je za pred- na Š.F. u Zagrebu l.X.1985.g. Di- jednika Saveza jug. inženjera i plomirala je 12.II.1992.g. iz kolegi- tehničara Sumarstva i industrije ja parkiranje i oblikovanje prosto- za preradu drveta. ra. Napisala je i obranila diplomski rad pod naslovom 'Parkovne BADOVI površine Donjega grada". Problematika gospodar jenja z zasebni- Godine 1994. radila je u UŠ mi gozdovi. Gospodarska zbornica SBS, Zagreb, R.J. Hortikultura, gdje se Ljubljana 1963. nalazila i 1999. godine. Sume u građanskoj svojini kao faktor povećanja robne proizvodnje. Savezni sekretarijat za poljoprivredu i sumarstvo. Be- ograd 1963. Radna snaga i kadrovi u sumarstvu. Savezni sekretarijat za poljoprivredu i sumarstvo, Beograd 1963. Gospodarjenje z gozdovi, teorija in praksa. Ljubljana 1965. Veća proizvodnja drveta - osnovni zadatak sumarstva. Drvarski glasnik, Beo- grad 1965. Dileme oko integracionih kretanja u sumarstvu i preradi drveta. Ibid. 1967. Uloga i društveno - ekonomski značaj područnih sumsko - privrednih osnova. Ibid. 1969. Detaljna i parcijalna projekcija du- goročnog razvoja sumske privrede (1965- 1985). knj. II. Privredna komora Jugoslavi- je, 1969. CAJNKO, Tugomir, (Zagorje ob Financiranje dolgorocnih naložb v Savi, Slovenija, 13.111.1915.), dipl. razsirjeno gozdnobiolosko reprodukcijo. Poslovno združenje gozdarstva, Ljubljana ing. Sumarstva. 1969. Šumarstvo je studirao na Šu- Prispevek k presoji dosedanjega pote- marskom fakultetu u Zagrebu. Ap- ka skupnega gospodar jenja z družbenimi solvirao je sk. god. 1936.-37., a dip- in zasebnimi gozdovi. Poslovno združenje lomirao u Zagrebu 1939.g. gozdarstva, Ljubljana 1969. Uresnicevanje ustavnih dopolnil v Sudjelovao je u NOB-i. gozdarstvu. Gozdarski vestnik, Ljubljana Nakon rata pomoćnik je mi- 1973. istra u Ministarstvu za Sumarstvo i drvnu industriju Slovenije. G. LITEBATUBA 1950. postaje direktorom Drvno - S.E. I.: JLZ Zagreb, 1980., s. 231. industrijskog poduzeća u Nazarju, a 1955. rukovoditeljem uređivanja CAJZEK, Goran, (Zagreb, 28.VI. bujica u Ljubljani. God. 1959. sek- 1957.), dipl. ing. Sumarstva. retar je za Sumarstvo i preradu Sin Pavla. Hrvat. Otac mu je drveta u Privrednoj komori Slo- poznati fotograf i novinski repor- venije, a od 1965. direktor je Pos- ter, a majka domaćica. Gimnaziju lovnog udruženja Šumsko - gospo- je završio u Zagrebu. darskih oganizacija u Ljubljani. Studij Sumarstva upisao je 1. Zaslužan je za rješavanje X.1976.g. na Š.F. u Zagrebu. Di- problematike gospodarenja privat- plomirao je 19.111.1982., položivši nim Sumama. Bavio se i brojnim diplomski ispit pred povjerenstvom.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 180

CAR, Zvonimir, (Petrinja, 5.IX. BADOVI 1905. - Zagreb, 18.X.1973.), dr. sc., dipl. ing. Sumarstva. Samostalna izdanja Srednju Školu završio je u Medvjed. Zagreb 1953. rodnoj Petrinji, a Sumarstvo na Gos- Bonitiranje lovišta za jelena, srnu, podarsko - Šumarskom fakultetu u divokozu i tetrijeba gluhana. Zagreb, 1961. Uzgojni odstrel srneće divljaci. Zag- Zagrebu. Apsolvirao je 1929.g„ a dip- reb 1961. lomirao 3.II.1931.g. G. 1965. doktorira disertaci- Clanci jom Postojanje velike i male odli- Jeleni u Lici. LBV 10-11, 1947., 13-15. ke srne Capreolus capreolus L na Rusevac. Ibid. 5,1952., 113-118. zemljodelsko-Sumskiot fakultet na Novi "građani". Ibid. 11-12, 287-288. Univerziot Skopje. Rusevac kod nas. Ibid. 6,141-147. Nakon 20-godiSnjeg rada u Jeleni u Evropi nekad i danas. Ibid. Šumskim upravama (Dvor na Uni, 11-12,1952., 255-257. Iskustvo s aksis jelenima. Ibid. 12, 1955., Virovitica, Petrinja, Gospić, Samo- 331-334. bor) prelazi u Institut za Sumar- Tamanjenje vukova - uništavanje ska i lovna istraživanja NRH u medvjeda. Ibid. 9,1956./57., 267-269. Zagrebu za područje lovstva i lov- Koje tkivo daje poticaj za razvoj rogo- ne privrede, a posebno proučava- va. Ibid. 10,1956.-57., 279-281. Divlje svinje, njihove štete i lovostaja. njem jelenske divljaci. LBV 11,1956./57., 314-317. Dr. Car među prvima poku- Divokoze u Lici. Ibid. 3, 67-71. šao je, pri sastavljanju gospodar- Nedostatak u dosadašnjem radu na uzgoju srna u NR Hrvatskoj. Ibid. 2, 1957./ skih osnova, povezati pridolazak i 58., 45-48. ishranu lovne divljaci s prirodnim, Ekonomski značaj uzgojnog odstrela Šumskim i ostalim regeneracijskim srneće divljaci. Ibid. 7,1957./58., 198-200. pokrivačem. Oodine dobrih i loših rogova. Ibid. 9, 1957./58., 285-286. O njegovoj aktivnosti svjedo- Pred otvaranje lova na srnjaka. Ibid. ci sudjelovanje u radu Hrvatskoga 12, 362-363. društva za gajenje lova i ribolova, Pravilan izbor srnjaka za odstrel. I- gdje je bio i predsjenik Upravnog bid. 1,1958./59., 3-5. odbora te u Lovačkom savezu Hr- Razvoj rogova jelena i srnjaka. Ibid. 9, 1958./59., 247-248. vatske. Pokrenuo je znanstveni ča- Sto utječe na rast rogova jelena i sr- sopis Arhiv za lovstvo i bio elan njaka. Ibid. 10-11, 292-296. uredništva Lovačkog vjesnika (1963. Stepenovanje i temeljni oblici rogova -1966. i 1969.-1973.). kod jelena i srnjaka. Ibid. 12, 320-324. Rogovi divljaci iz porodice supljoroža- Znanstvene i stručne članke ca. Ibid. 1,1959./60., 26-29. objavljivao je u Lovačkom vjesni- Jedna vrijedna knjiga (J. Necas: Je- ku (1947., 1952., 1955. - 1958., 1961. - lenska divljač"). Ibid. 8-9, 234-235. 1964., 1967.-1968., pa i posmrtno 1976. Bonitiranje lovišta za visoku divljač. i 1978.), u Lovačkoj reviji (1955.), LBV 1-2,1960./61, 3-6. Uzgojni odstrel. Ibid. 11-12, 1960./61., Obavijestima za Sumarska i lovna 34-36. istraživanja NRH (1955.-1960., Ocjena uzgojne vrijednosti srneće div- 1962.) te u samostalnim izdanjima. ljaci. Ibid. 3, 43-49; 4, 1978., 73-77; 5, 1989., 164-171. Izbor odstrelnih srnjaka. Ibid. 4, 77-84. U Bum. listu (br. 11-12, 1962.) Nauka o postanku i razvitku živih bi- analizirao je "probleme usklađiva- ća. LBV 5-6,1960./61., 130-133. nja interesa lovne proizvodnje sa Izložba lovačkih trofeja u Delnicama. interesima Šumarske proizvodnje LBV 3,1962./63., 62-64. Lovačka izložba u Virovitici. Ibid. 6, u SR Hrvatskoj", (O.P.). 1963./64., 117-121. Potrebe i perspektive razvoja lovstva u Hrvatskoj. Ibid. 9,1963./64., 188-190.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 181

Opravdanost odstrela srnjaka nakon razdoblja parenja. Ibid. 11, 266-269. Značaj tamanjenja grabežljivaca za lovnu privredu Hrvatske. Ibid. 12, 283-289. Problem usklađivanja interesa lovne proizvodnje sa interesima sumske proizvodnje u Hrvatskoj. S.L. 1964., s. 476-488. Težina srneće divljači u Hrvatskoj. LBV 1-2,1967./68., 24-27. Oubici divljači niskog lova uzrokovani mehaniziranom poljoprivrednom. Ibid. 1-2, 1968./69., 75-78. O zecu odgovorno, ozbiljno i stručno. LBV 3,1973., 65-68. Odnos lovaca prema zecu. Ibid. 4,1973., 91-95. Srne. Ibid. 5, 1976., 126-131; 6, 144-148; 7,191-195. Zaposlena je kao revirnik u go- Odstrel. LBV 4,1978., 77-78. Idealna slika dobre strukture popu- spodarskoj jedinici Donje Međi- lacije. Ibid. 5., 1978., 108-113. murje, Šumarija Čakovec. Živi u Čakovcu. LITEBATUBA

Kauders, A.: Šumarska bibliografija I. CEGLEDI, Zlatko, (Andrijasevci, i II. *** Zvonko Car. Lovački vjesnik, 1977., Vinkovci, 18.IV.1964.), dipl. ing. Su- s. 334. marstva. Piskorić, O.: HBL, knj. 2., Zagreb 1989. Sin Josipov. Hrvatske nacio- Frković, A.: Bibliografija LBV, Zag- nalnosti. Potječe iz obrtničke obi- reb 1993. telji. Otac mu je brijač, a majka domaćica. Srednju školu završio je 1982.g. Studij Sumarstva upisao je 1. X.1982.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- mirao je 11.II.1991.g. iz lovstva. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Sprečavanje šteta od divljaci pri obnovi Suma na području Šumarije Otok".

CELIć, Stjepan, (Ravna Reka, Svetozarevo, Srbija, 28.VII.1940.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Ivanov. Hrvat. Potječe iz obrtničke obitelji. Otac mu je bio CARIĆ, Roža, Antonija, (Čakovec, brijač. Završio je Gimnaziju u Bje- 27.XII.1965.), dipl. ing. Sumarstva. lovaru 1959.g. Kćerka Antuna i Katarine, r. Studij Sumarstva upisao je 1. Kipke. Hrvatica, rimokatoličke vje- X.1959. na Poljoprivredno-Sumar- re. Potječe iz obitelji dipl. ing. stro- skom fakultetu u Zagrebu. Diplo- jarstva. Osnovnu je Školu završila mirao je 26.X.1967.g. u Dubrovniku a srednju u CUO u Dubrovniku 1984.g. CENIĆ, Antun, (Komletinci, Vin- Šumarstvo je studirala na Š.F. kovci, 29.XII.1900.), dipl. ing. Su- u Zagrebu. Diplomirala je 1990.g. marstva. Šumarstvo je studirao na

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 182

Gosp. - Sum. fakultetu u Zagrebu. CEROVECKI, Zdravko, (Krapi Diplomirao je 1925. god., a 1928.g. na, 6.1.1949.), dipl. ing. Sumarstva. položio je ispit za samostalno vo- Sin Milana. Hrvat. Potječe iz đenje Sum. gospodarstva. Počeo je obrtničke obitelji. Otac mu je kro- raditi 21.XII.1925., a 1933.g. upravi- jač, a majka domaćica. OpCu gim- telj je Šumarije u Cerni. naziju završio je u Krapini. U toku II. svjetskog rata bio Diplomirao je Sumarstvo 18. je zaposlen u Vinkovcima i bio je X.1974.g. elan H.Š.D. Umro je 1943. CEROVSKI, Ivica, (Lipovljani, Novska, 9.X.1950.), dipl. ing. Sum. Sin Ivanov. Hrvat. Potječe iz radničke obitelji. Gimnaziju je završio u Novskoj 1969.g. Studij Sumarstva upisao je 1. X.1969.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip- lomirao je ll.VI.1975.g.

CER JAK, Dominik, (Leskovec pri Krskem, 26.VII.1895. - Ljubljana, 15.1.1981.), Šumarski savjetnik, dipl. ing. Sumarstva. Slovenske nacionalnosti i slovenskoga državljanstva. Počeo je studirati u Beču, a diplomirao je Sumarstvo 1921.g. na CESAREC, Davor, (Krapina, 2. Gospodarsko-Sumarskom fakulte- XI. 1965.), dipl. ing. Sumarstva. tu u Zagrebu. Sin Alojza po zanimanju stro- Službu je nastupio 8.IX.1921„ jara. Hrvat. Majka mu je bila rad- Radio je u državnim Šum- nica. Srednju Školu završio je u skim upravama u Bohinjskoj Bi- Srednjoškolskom centru u Krapini strici i na Bledu, bio je Šumarski 1984.g„ odgojno-obrazovni smjer. referent u KrSkom i Novom Mestu Šumarstvo je upisao 1.X.1984. i 1940.-45. direktor Direkcije dr- na ŠF u Zagrebu. Diplomirao je žavnih Suma u Ljubljani. 14.XI.1991.g. iz za štite Suma s te- Od 1945.g. bio je zaposlen u mom "Suzbijanje korova u Šumskim Ministarstvu za Sumarstvo NR Slo- rasadnicima". venije i kao načelnik Odjela za is- Od 4.V.1992. do 15.VIII.1994.g. koriscivanje Suma organizirao je bio je zaposlen kao taksator u U- mrežu Sumskogospodarskih organi- pravi Suma Zagreb. Sudjelovao je zacija. u izradi gospodarskih osnova ne- Od 1951.-59.g. bio je direktor koliko gospodarskih jedinica: Gozdarskega tehnikuma u Ljub- 1. "Žumberak - Novoselska gora" ljani. (1992.-2001.); 2. "Stubicko podgorje"

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 183

(1993.-2003.); 3. "Pregrada-Klanjec" službovao u Jastrebarskom i Va- (1993.-2003.); 4. "Vukomericke gori- raždinu, te kao županijski Šumar- ce" (1994.-2004.). ski nadzornik u Požegi (gdje mu je Praveći gospodarske osnove rođen sin Dobrisa, značajan hrvat- za G.J. "Stubicko podgorje", uz vo- ski pjesnik), Osijeku i na kraju đenje terenskih radova, obavio je i kao zem. Šumar, nadzornik kod Šu- sve poslove u izradi Osnove gospo- marskog odsjeka kr. zem. vlade. darenja. Bio je dobar i savjestan stručnjak Od 15.VIII.1994.g. radi kao i dugogodišnji elan HŠD. Šumarski i lovni inspektor u Župa- Umro je u 52. godini života. niji krapinsko-zagorskoj sa sjediš- Nad grobom oprostio se od poko- tem u Krapini. jnika dr. Andrija Petracic. Državni stručni ispit položio Izradio je velik broj gospo- je u srpnju 1995.g. darskih osnova. Za povijest hrvatskog Sumarstva značajni su njegovi clanci koje je objavljivao u Šumar- CESAREC, Rudolf, (Zagreb, 2.III. skom listu (1886., 1899.-90., 1899., 1889. - Zagreb, 29.XII.1972.), dr. sc., 1904.- 06., 1909., 1911.-12.) i Vjesniku sveuc. profesor. Županije Virovitičke (1905.), a za U Zagrebu je završio gimna- lovstvo i njegova suradnja u Lo- ziju i Filozofski fakultet, na ko- vačko - ribarskom viestniku (1905.- jem je i doktorirao. 1908.). Bio je profesor Gimnazije u Krapini, Zagrebu i Koprivnici. G. BADOVI 1928. i 1929. bio je u Berlinu i Pa- Upliv klimatickih elemenata na raz- rizu na znanstvenom usavršavanju. voj bilina. S.L. 1886., s. 306-311. Od 1935.g. redoviti je profesor Fi- Važnost sume za materijalno i dušev- lozofskoga fakulteta u Zagrebu. no dobro čovjeka. S.L. 1890., s. 179-185. Na Poljoprivredno - Šumar- Sume biskupije đakovačke. S.L. 1905., skom fakultetu Sveučilišta u Za- s. 294. Lovačke prilike u županiji virovitič- grebu predavao je od 1938. do 1945. koj. LBV 4, 1905., 37-39; 3, 1907., 26-28; 3, godine visu matematiku. 1908., 35. Napisao je nekoliko zapaženih Privatni samoposjednici županije vi- radova. rovitičke. S.L. 1906., 188-198, 218-228. K pitanju parenja lisica. LBV 3, 1908., 36. LITEBATUBA Obračun o novčanoj vriednosti redovi- tih i vanrednih prihoda iz suma zem. zaj. *** Sum. nastava u Hrvatskoj 1860 - S.L. 1909., s. 318-329, 380-386. 1960, s. 382, 409. Pravo na oprost ili popust poreza od suma koje su nastradale od elementarnih nepogoda. S.L. 1911., s. 142-145. CESARIC, Đuro, (Petrinja, 8.III. 1867,-Zagreb, 25.V.1919.), Šumarski LITEBATUBA nadzornik. Borosić, J.: SIS, s. 22. Šumarstvo je studirao na Vi- *** Đuro Cesaric. S.L.1919., s. 187-188. sokoj školu za kulturu tla u Beču. S.E. I.: JLZ, Zagreb 1980., s. 259. Apsolvirao je 1890.g. Kauders, A.: Sumarska bibliografija I. Službovao je kod ogulinske i Frković, A.: Bibliografija LBV Piskorić, O.: Cesaric, Đuro. HBL knj. slunjske imovne općine. 2., Zagreb, 1989., s. 645. Prigodom reorganizacije Šu- *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 703, 712. marske službe kod polit, uprave prešao je u zemaljsku službu te je

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 184

sku znanost i operativu Hrvatske. On ju je svojom upornošću i znanjem digao na nivo općejugo- slavenske pa i evropske vrijednosti", (V. Hren). Prvi rad iz područja tipologije objavio je 1962.g„ kad je istražio razvitak proizvodnje u raznim tipovima Suma s prebornim gospo- darenjem. Gr. 1969. je s grupom stručnja- ka prikazao istraživanje tipova Su- ma i Sumskih staništa na području Hrvatske, kako ih je zamislio i ob- CESTAR, Dražen, (Novigrad Po- razložio njihov predlagac S. Berto- dravski, 7.IX.1930. - Zagreb, 2.1. vic. 1988.), dipl. ing. Sumarstva, dr. sci. Narednim radovima dalje je Potječe iz Sumarske obitelji. razrađivao i produbljivao tipološ- Srednju školu završio je 1949.g. u ku problematiku. Načinio je inven- Križevcima. turu tipova Suma i izrađene su Šumarstvo je studirao na Po- karte tipova hrvatskih Suma. ljoprivredno - Šumarskom fakulte- U drugoj etapi D. Cestar je tu u Zagrebu i diplomirao 1954.g. zamislio da se na jednom ili vise Nakon kratkog rada u opera- uzoraka idealnog tipa provjere, tivi, u Šumariji Bjelovar i odslu- prodube i analiziraju konkretni ženog vojnog roka, već je 1955.g. po- problemi vezani uz tipove. Prera- čeo surađivati u uzgajivackim (s. na smrt prekinula je ostvarivanje J. Šafarom) i tipološkim (sa S. Ber- te zamisli. tovićem) istraživanjima na Šum- Unutar Šumske tipologije bi- sko - pokusnoj stanici Bjelovar, za- la mu je uža specijalnost uređiva- tim u Delnicama i konačno u Insti- nje Suma, pa je na tom području u tutu za Sumarstvo i lovna istraži- zemlji i inozemstvu priznat struč- vanja NRH u Zagrebu. njak. Željan afirmacije, disertaci- Bio je neumoran znanstveni ju pod naslovom Prirast smreke u djelatnik. U radu je našao smisao Sumama gorskog i pretplaninskog života. područja Hrvatske, obranio je 1965. Dr. Cestar bio je elan velikog godine na Š.F. u Zagrebu. broja stručnih organizacija u zem- Zvanje znanstvenoga suradni- lji i inozemstvu. Bio je potpred- ka dobiva 1966. godine, višega znan- sjednik, pa onda i predsjednik Sek- stvenoga suradnika 1974.g„ a znan- cije za uređivanje IUFRO, kao i stvenoga savjetnika 1981.g. Sekcije uređivaca SFRJ. Od prosinca 1968.g. do kraja Bio je elan Uređivačkog od- života rukovoditelj je Odjela za tibora "Biltena za daljinska istraži- pologiju Suma u Šumarskom insti- vanja i fotointerpretaciju JAZU" i tutu u Jastrebarskom. Uređivačkog odbora edicije "Ra- "Uložio je sve svoje znanstve- dovi" Š.I. no i stručno znanje za realizaciju Sudjelovao je na velikom bro- projekta tipologije Suma u SR Hr- ju znanstvenih skupova, simpozija vatskoj, te se marljivo i uporno bo- i savjetovanja na kojima se redovi- rio za njezino uvođenje u Šumar- to javljao referatima.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 185

Značajniji skupovi na koji- aftliche Konferenz, Zvolen; Mitteilungen ma je sudjelovao jesu: Međunarod- bei der Versammlung des IUFBO-Subject group Forest Management und Plannung. ni simpozij uređivaca u Drezdenu Hochschule fur Forst - und Holzwirt- (1973.), Savjetovanje JAZU o krsu schaft in Zvolen, 1971, 403-408. Der Inter- u Splitu (1976.), Savjetovanje o ti- nazionalen Wissenschaftlichen Konferenz pologiji Suma u Beogradu (1979.), in Zvolen, CS. Die Klassifizierung von Bestanden IUFRO simpozij o uređivanju Su- bei der Forsteinrichtung in der S.R. Kroa- ma u Zvolenu (1972.), Beogradu tien, Internationales Forsteinrichtungs (1975.), Bukureštu (1978.), Simpo- Symposium, Band 2. Technische Universi- zij o Šumskim tlima Akademije na- tat, Dresden, 1974, 268-276. Internationales uke i umjetnosti SR BiH na Tjen- Forsteinrichtungs-symposion der sozialis- tischer Lander, Technische Univerzitat tistu (1973.) i dr. Dresden. Objavio je sam ili u koautorstvu vise od 70 znanstvenih ra- LITEBATUBA dova, 80 studija i stručnih prikaza Monografija S.I. Jastrebarsko, 1986. i 50 elaborata, programa i osnova Hren, V.: In memoriam - Dr. DBA- gospodarenja. ZEN CESTAB, dipl. ing sumarstva (1930.- 1988.). S.L. 5-6,1988., Zagreb, s. 291-293. ZNAČAJNIJI BADOVI Piskorić, O.: Cestar, Dražen, HBL, 2., Zagreb, 1989., s. 645. Razmatranje volumnog, debljinskog i visinskog prirasta jele u dvije sumske zajednice Oorskog kotara. Obavijesti 1, 1958, Zagreb, s. 32-42. CESTAR, Stjepan, (Đurđevac, 25. Prirast i vrijeme prelaza s obzirom na XII.1901.), dipl. ing. Sumarstva, o- način gospodarenja. S.L., 1960., s. 173-177. tac Dražena Cestara. Prilog diskusiji o primjeni tipologije Šumarstvo je studirao na u suvremenom uređivanju suma. S.L. 5-6, Gospodarsko - Šumarskom fakulte- 1967., Zagreb, s. 181-185. Prilog načinu doznake stabala kod tu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvi- prebornog gospodarenja, (s Hren, V.). Ibid. rao je skol. god. 1925.-26., a diplomi- s. 400. rao je 10.X.1927.g. Primjena aerofotogrametrije u uređi- Počeo je raditi 23.V.1928.g. vanju i tipologiji suma, (s Hren, V.). Ibid. s. 400. kod Đurđevačke imovne općine. Prilog definiciji sastojinskih oblika Vise godina upravitelj je Šumarije gospodarskih suma, (s Hren, V.). Ibid. s. Đurđevačke imovne općine u No- 400. vigradu, a zatim u Direkciji Suma Prilog definiciji sastojinskih oblika u Bjelovaru. panjaca, panjaca sa stablima iz sjemena i sibljaka, (s Hren, V.). S.L. 1968., s. 279. Za II. svjetskog rata bio je V. StamenkoviC: Prirast i proizvod- zaposlen u Bjelovaru i elan HŠD. nost stabala i sumskih sastojina. S.L. 1975., s. 513. LITEBATUBA Istraživanja ekolosko-gospodarskih tipova suma eumediteranskog i submediter- Borosić, J.: SIS, s. 6, 68,104. anskog područja, (s Hren, V. i dr.). S.L. 1977. s. 168-170, 589-602. Potencijalne mogućnosti sumskog gospodarstva Ogulin. S.L. 1979. s. 582. CHYLAK, Roman, (Vel. Gorica, Methodes d amangement des foršts en 7.XII.1909.- Kraljevica 25.V.1990.), RS de Croatia. Forest Management Meth- dipl. ing. Sumarstva. ods in European Countries, Institut de cercetari studii si proiectari Silvice, Bu- Pučku Školu završio je u rod- kuresti, 1971, 225-230. IUFBO Working nom mjestu, a srednju školu pola- Group for Forest Management Studies in zio je u II. muškoj realnoj gimnaz- Europen Countries, Bukurešt. iji u Zagrebu, na kojoj maturira Waldtypologie - der Orilnd Forstein- 1928.g. richtungsplane. Internationale Wissensch-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 186

Budući da je od djetinjstva nice gdje prima dužnost tehničkog zavolio Sume i prirodu, upisuje stu- direktora Gospodarstva. Tu njego- dij Sumarstva na gospodarsko-Su- vo veliko iskustvo dolazi do punog marskom fakultetu Sveučilišta u izražaja. Zagrebu. Diplomirao je 6.II.1934.g. Za ime inž. Chylaka vezani su za goranske prilike izuzetno veliki zahvati na rekonstrukciji pa- njace u Pintarici kraj Gerova, po- čeci eksploatacije >mrtvog kapitala< u do tad neotvorenim Sumama risnjackog, platackog masiva, proc- vat sporednih Sumskih djelatnosti, osnivanje fazanerije u Cunskom i podizanje ograđenog uzgajališta za muflone i jelene lopatare u Punta Križa na otocima Cresu i Lošinju... Svoja stručna znanja prenosio je na mlađe kolege i putem pi- sane rijeci te kroz nastavu na Srednjoj Šumarskoj Školi u Delni- Svoj radni vijek otpočeo je cama. Brojne napise o ugljenjare- 1934.g. u Baranji, u beljskim loviš- nju, racionalnom koriSćenju Šum- tima koje je od velmože E.F. Ho- skih prometala, poSumljavanju go- hentzolerna poslije prvog svjetskog leti i dr. Objavio je u informatoru rata preuzeo Beli dvor Kraljevine >Drvosjeca<, a napise iz lovne priv- Jugoslavije. rede u zagrebačkom >Lovackom vjes- Prve tri godine bio je učeni- niku^ kom poznatog stručnjaka za uzgoj I nakon umirovljenja 1972.g. jelenske divljaci Kolomana Šalera. bio je aktivan i zanimao se kako G. 1938.g. premješten je za u- rade oni koji su nastavili njegovo pravitelja Šumarije Zavalje kraj djelo. Bihaća, otočke imovne općine. Rat ga odvaja od Sumarstva i lovstva. BADOVI Slijedi mobilizacija i dugogodišnje Prilog uređivanju lovišta za divljač zarobljeništvo u Njemačkoj. niskog lova. LBV 2,1942., s. 37-47. Poslije rata, 1945. dobiva rad- O trofejama. LBV 4, 1942., s. 125-126. no mjesto u Korenici, a zatim u Puška kalibra 20. LBV 2,1943., s. 42-43. Djelovanje "soka" u tielu divljaci. LBV Raiću, Okućanima i Staroj Gradiš- 2,1943., s. 43-50. ki. Lov sovom usarom na ptice grabilice. 1947.g. prima dužnost upravi- LBV, 1943., 3, s. 67-71; 4, s. 100-106. telja Šumarije Velika kraj Požege, Ne pucaj sačmom na krupnu divljač. a 1949. prelazi u drvnu industriju LBV 7,1943., s. 195-196. Nešto o lovu na fazana. LBV 12, 1943., u Vojnić, a zatim u Slavonsku Po- s. 369-375. žegu, gdje 1951. postaje prvim upra- Opažanja o preletu i zimovanju šljuka. viteljem nove Šumarije. LBV, 5,1944., s. 101-102. G. 1955. odlazi u Bosnu, naj- Eksploatacija suma. Zbornik Deset godina razvitka Šumskoga gospodarstva Del- prije u Š.G. Tuzla, a potom u Prije- nice, Delnice 1970., s. 55-63. dor za "prvog inženjera" uzgajanja Neki problemi zaštite divljaci na Ja- Suma. dranskim otocima. LBV 6., 1971., s. 140-142. Na zamolbu direktora Š.G. Oulenje kora stabala po jelenskoj di- Delnice ing. Chylak dolazi u Del- vljaci. LBV, 1973.: 3, s. 69-71; 5, s. 135-136.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 187

O razvoju srnjaka u prvoj godini. CINDRIC, Milan, (Karlovac, 15. LBV 8,173., s. 228-231. 11.1965.), dipl. ing. Sumarstva. O odnosima prirasta i otpada populacije srnadi. LBV, 1974.: 2, s. 34-40: 3, s. 79- Sin Josipa. Hrvat. Potječe iz 80; 7-8, s. 201. obrtničke obitelji. Otac mu je Sačuvati preostale prirodne rijetkosti. vozač, a majka domaćica. Završio LBV 4,1975., s. 90-92. je srednju ekonomsku školu. O mogućnostima racionalnijeg uzgoja divljih svinja. LBV 8-9,1976., s. 246- 248. Studij Sumarstva upisao je 1. Da li je došlo vrijeme da se vuka X.1983. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- zaštiti? LBV 1-2,1980., s. 26-27. mirao je 27.IV.1989.g. iz znanstvenoga područja uređivanje Suma. LITEBATUBA Napisao je i obranio diplomski rad Frković, A.: In memoriam. Roman pod naslovom 'Etatne mogućnosti Chylak, dipl. ing. sumarstva. (1909.-1990.). Nastavno - pokusnog objekta Slje- Sum. list 9-10,1990., s. 431-432. me". Piskorić, O.: HBL, 2,1990., s. 431.

(A.F.) CINDRIC, Vladimir, (Bukovlje, Slav. Brod, 30.VI.1935.), dipl. ing. drv.-ind. smjera. Sin Josipa i Marije r. Foga- dic. Hrvat. Rimokatolik. Potječe iz obrtničke obitelji. Osnovnu Ško- lu završio je u Slav. Brodu 1949., a srednju Drvarsku tehničku Školu završio je u Virovitici 1953. Ispit zrelosti položio je u Gimnaziji u Virovitici. Studirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1959. g. Godine 1966. sudjelovao je u Poljskoj na stručnom skupu pod CIGROVSKI, Božidar, (Zagreb, naslovom "Ekonomičnost proizvod- 29.IX.1930.), dipl. ing. Sumarstva. nje pokućstva". Sin Jakoba i Justine. Hrvat, Poslije diplomiranja zaposlio slovenski državljanin, rimokatolik. se u Đurđenovcu 1959. u tvornici Potječe iz radničke obitelji. Os- namještaja kao sef pripreme rada. novnu školu je završio u Zagrebu Nakon dvije godine prešao je u 1941.g„ a Gimnaziju Bogdana Ogri- "Slavoniju" Slav. Brod i vodio pri- zovića u Zagrebu 1950.g. premu i tvornicu. Sve do 1972.g. or- Šumarstvo je studirao na Po- ganizirao je proizvodnju u kojoj su ljoprivredno-Sumarskom fakultetu uvedena mjerila, a gotova roba se u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. god. sastavljala u USA. 1953.-54., a diplomirao 20.II.1957.g. God. 1972. prešao je u CDI - Nakon diplomiranja od 25. Centar za razvoj Dl Slav. Brod gdje III.1957. zaposlen je kao taksator- je radio deset godina na projekti- projektant. Od 1979.g. do mirovine ranju drvno-industrijskog procesa Sef je Odjela za uređivanje Suma za različite tehnologije, za koje Šumskog gospodarstva Maribor. vrijeme izgrađeno je tridesetak Član je Šumarskog društva u tvornica u Hrvatskoj i drugim zem- Mariboru. ljama. Projektirao je prvu specija-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 188 liziranu tvornicu okvirnica u Dur- prekinut mu je radni odnos bez đenovcu. mogućnosti zaposlenja na području God. 1982. zaposlio se u "Ex- Banovine. Od IX. 1991.g. je pro- portdrvu" gdje vodi tehnički odjel gnanik, a od IV. 1992. u Hrvatskoj i ima različite zadatke - od kon- je vojsci. U jesen (IX.mj.) 1992. go- trole kvalitete, uvođenja novih dine zaposlio se u Šumariji Sisak i programa po tvornicama do orga- niacije izložbi i natječaja dizajna radio kao pomoćnik revirnika. u namještaju. U XI. mj. 1992.g. ponovno je Kroz čitavo vrijeme posebno mobiliziran u Hrvatsku vojsku i u se zalagao na kooperaciji kako u veljači 1993. Šumarija Sisak, pre- zemlji, tako i na međunarodnom kinula je s njim radni odnos koji tržištu (prednjice za Rusiju, okvi- je bio zasnovan na određeno vri- re za Francusku). jeme. U toku čitavog radnog vijeka Od 1.VIII.1993. radi kao op- intenzivno je surađivao s Udruže- ćinski načelnik za općinu Hrvat- njem inženjera i tehničara Dl Hr- ska Dubica. Član je Županijskog vatske, a sada "Croatia-drvom". odbora Hrvatske demokratske zajednice Sisačko - moslavačke žu- panije. Živio je kao prognanik u Sisku.

CIPRlC, Davor, (Sisak, 11.IY.1964.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Pavla i Marije, r. Zlogle- da. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je CIPRIJANOVIć, Dinko (Oraho umirovljenik, majka domaćica. Os- vica, 13.IY.1944.), dipl. ing. Suma- novnu je Školu završio u Hrvat- rstva. skoj Dubici 1979.g, a CUO, mate- Sin Karla i Dragice, r. Ja- maticko-informaticko usmjerenje, nje. Hrvat, katolik. Otac mu je u- u Sisku 1983.g. citelj, a majka službenica. Osnov- Šumarstvo je studirao na nu je školu završio u Orahovici, a Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 16. Srednju Šumarsku Školu u Karlov- X.1989.g. Pripravnički staž odra- cu 1962. dio je u Šumariji Hrvatska Dubi- Šumarstvo je studirao u Sa- ca, Š.G. Sisak (XII.1989.-XII.1990.). rajevu. Diplomirao je 1968.g. Na- Nakon isteka pripravničkog staža, kon diplomiranja do 1988.g. zaposlen je u Š.G. "Krndija" Našice.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 189

Tada odlazi na rad u Austriju gdje direktora Kombinata. Na tom je je proveo tri godine. Vrativši se iz mjestu proveo jedan mandat i to inozemstva 1991.g. osnovao je pri- od početka 1963.g. do kraja 1967.g. vatno poduzeće. Poslije toga seli se u Zagreb. Od siječnja 1968.g. do lipnja 1980.g direktor je "Uniondrva", poduzeća za vanjsku i unutrašnju trgovinu, Zagreb, a nakon toga odlazi u mirovinu. U toku radnog vijeka nastojao je i na svom usavršavanju i prenosio je europska dostignuća struke u Hrvatsku. Npr. sudjelovao je na specijalizaciji iz područja ploča iverica u SR Njemačkoj.

CIRKVENI, Ivica, (Cetingrad, 27. XII.1919.), dipl. ing. Šumarstva. Sin Nikole i Matilde r. Brk- ljacic. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio obrtnik, a majka učiteljica. Osnovnu je školu završio 1930.g. u Cetingradu, a Državnu realnu gimnaziju u Novoj Gradiški 1938. Šumarstvo je studirao na Po- ljoprivredno - Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1947.g. ZavrSivSi studij, prvo radno CITKOVIĆ, Ivan, (Tribalj, Crikve- mjesto bilo mu je u Odjelu uređi- nica, Hrvatska, 27.VII.1936.), dipl. vanja Suma u Ministarstvu Šumar- ing. Sum. stva Slovenije. Na tom radnom mjes- Sin Mateja i Ruže r. Belo- tu ostao je od mjeseca ožujka 1948. brajic, Hrvat. Potječe iz obrtničke do lipnja 1949.g„ a tada je premješ- obitelji: otac mu je zidarski maj- ten u Ministarstvo poljoprivrede i stor, a majka domaćica. Osnovnu je Šumarstva Crne Gore, u Odjel za školu završio u Triblju 1951.g„ a taksacije. Tamo je proveo godinu Geodetsku srednju tehničku u Za- dana - od lipnja 1949.g. do lipnja grebu 1957.g. 1950.g. Šumarstvo je studirao na Šu- Poslije toga vraća se u rodni marskom fakultetu u Zagrebu. Di- kraj, pa od lipnja 1950. do prosinca plomirao je 1962.g. 1955.g. upravitelj je Šumarije Oku- Državnu službu otpočeo je cani u sastavu Š.G. Nova Gradiška. 6.X.1963. u Š.G. Delnice, R.J. Gra- U siječnju 1956.g. prelazi na đevinarstvo. Nakon jednogodišnjeg mjesto tehničkog direktora u Dl pripravničkog staža, postavljen je "Slavonija" u Slavonskom Brodu i za upravitelja Građevne uprave na tom radnom mjestu ostaje do delnickoga Gospodarstva, radeći kraja 1962.g. kada je postavljen za na izgradnji Sumskih cesta i vlaka

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 190 za potrebe Šumarija. G. 1980. pre- Bio je elan HŠD. Dopisni je mješten je u Šumariju Fužine, gdje elan Talijanske akademije Šumar- nastavlja rad na građevinskim pos- skih znanosti i počasni elan Druš- lovima, od kojih posebno mjesto tva inženjera i tehničara Slovenije. zauzima saniranje stare i preure- đivanje nove upravne zgrade Šu- BADOVI marije u Fužinama. Početkom 1986.g. odlazi u Ri- Knjige i brošure jeku, gdje u tamošnjoj Šumariji Prispevek k racionalizaciji dela s krož- Uprave Suma Delnice obavlja duž- nimi žagami, (s Prister, M.). Institut za nost revirnika za privatne Sume. gozd. les. gosp. Slovenije, Ljubljana 1949., s. 1-39. Tehnika vpenjanja žagnih listov v ja- BADOVI rem, (s Prister, M.). LES, Ljubljana, 1950., s. 1-49. Građevinarstvo, (s. BlaževiC, J.). Zbor- Appunti di tecnologia del legno e uti- nik Deset godina razvitka Sumskog go- lizzazioni forestali. CLEUP, Padova, 1974., spodarstva Delnice. Delnice 1970., s. 68-73. s. 1-416. Prodizione di segati. U kolekciji: Gior- (A.F.) dano, G., "Tecnologia del Legno", Vol. 2, UTET, Torino, I. izdanje 1974., s. 144-286; CIVIDINI, Rudolf, (Trst, 12.V. II. izdanje 1983., s. 183-333. 1917.), dipl. ing. Sumarstva, dr. sc., Essiccazione artificiale ed altri trat- sveučilišni profesor. tamenti igrotermici del legno. Ibid. I. izdanje 1974., s. 287-523; II. izdanje 1983., s. Šumarstvo je studirao i dip- 334-604. lomirao na Poljoprivredno-Sumar- Elementi di Technologia Forestale. skom fakultetu Sveučilišta u Za- EDAGBICOLE Calderini, Bologna 1983., grebu 10.II.1941.g. s. 1-463. Sušenje i toplinska obrada drva, (ru- Za II. svjetskog rata bio je kopis na hrvatskom i slovenskom jeziku zaposlen u Zagrebu kao asistent na predan u tisak "Tehničkoj knjizi".), Zagreb, Fakultetu. Do 1946.g. radi u Hrvat- 1985., s. 1-370, 270 slika, 40 tablica. skoj, a poslije u Ljubljani. Predaje na Šumarskoj i drvno - industrij- Znanstveno-istraživacki radovi i rasprave skoj školi mehaničku preradu drve- Pomak trupca u jarmaci kao osnovni ta i priprema osnivanje instituta. tehnički normativ rada jarmace. S.L. 3-4, Od 1948. na Šumarskom je in- 1949., s. 100-121. O prethodnem kotu pri jarmenikih s stitutu Slovenije. Specijalizirao se sunkovitim podajanjem. LES 1952., Lju- za tehnologiju sušenja drveta. bljana, s. 149-153. G. 1961. zaposlio se u Italiji Osservazioni sulla Mansomia, (s Cam- na Institutu za drvo u Firenzi i bini, A.). Industria del Legno 5-6, Milano, Trentu. Tu je i doktorirao i bio iza- s. 17-19 i 24-27. Osservazioni sull Iroko, (s Cambini, bran za sveučilišnog profesora. A.) Ibid., 9,1961., s. 8-12. Osamdesetih godina bio je ge- Preliminary observations on growth neralni direktor Instituta za drvo stresses in Eucalypts, (s Curro, P.). Pro- u Firenzi i u Trentu. ceedings II IUFBO Meeting o Eukaliptu, Španjolska, 1961. Sudjelovao je referatima na Nekatere lastnosti pokljuske smreko- mitingu IUFRO u Južnoj Africi g. vine in jelovine. Zbornik Inst. gozd. les. 1973., na simpoziju FAO - ECE u gosp. Slovenije 3,1962, Ljubljana, s. 189-215. Udinama i na dvije međunarodne Lastnosti macesnovine iz Male Pisnice konferencije IUFRO: Vacuum dry- (Larix decidua L.> Ibid., 1962. s. 217-223. Bazvoj konstrukcije in tehnicni ele- ing of Wood, 1993. i 1995.g. u Slo- menti univerzalne susilnice za žagan les. vačkoj (Visoke Tatre), te na broj- LES 1-2, 1962., Ljubljana, s. 12-17. nim međunarodnim kongresima, se- DoloCanje Časa za umetno susanje lesa. minarima i tečajevima. Ibid., 1963., s. 1-7 + Obratovalni list, s. 2.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 191

Osservazioni sull' Ozigo, (s Pazagli, Ljubljana, s. 156-167. A.). Ind. Legno 2,1963., Milano, s. 11-12 i 20. Lega hlodov v polnojarmeniku, (s Pris- Studio delle caratteristiche dei legni ter, M.). Gozd. Vestnik 9-10,1950., s. 283. par pavimenti e loro valutazione. Contri- Meritve in kontrola stanja materiala buti... Instituto del Legno CNB VII/13, pri sušenju lesa. LES (III) 7, 1951., Ljub- 1967., Borna, s. 3-37. ljana, s. 124-156. Studi ed esperimenti preliminari con Pomembne novosti v umetnem sušenju una gru sperimentale a cavo in ambiente lesa. Ibid. 9-10,1951., s. 174-177. alpino. Monti e Boschi 4, 1967., Bologna, s. Sušenje drveta uz visoke temperature 13-27. i njegovo značenje za drvnu industriju. Contributo sperimentale alla cono- Drvna ind. 1951., Zagreb. scenza del lavoro con la motosega in una O gradnji novih susilnih naprav za ža- foresta di Conifere. Monti e boschi 1, 1968., gan les. LES (VI) 1-2, s. 1-10. i 3-4, Lju- Bologna, s. 17-32. bljana, 1954., s. 33-38. Essicazione artificiale del legno nelle O metodah umetnega sušenja lesa. imprese artigiane. Contributi... Ist. Legno Ibid (VII), 3, 1956., s. 29-33 i 4, s. 53-60 + CNB XI/21,1968., Borna, s. 1-52. Obratovalni list, s. 4. Studio tecnologico sul Faggio dell Ap- Prispevek k poznavanju in opredelitvi pennino Toscano. Ibid. XII/22,1969., s. 9-38. toplotne obdelave lesa. Ibid. 1956. Indagine sull' ambientamento del leg- Forest products in Italy. F.P. Journ no di Faggio. Ibid. XII/23,1969., s. 41-70. (19) 7, Madison 1969., s. 9-10. Prova di segagione del legno di Pioppo Vakuumsko kontaktno sušenje lesa, (s e di Eucalipto con sistema Bu-Ho". Ind. Pristavec, S.). LES, Ljubljana 1972. Legno 3,1970., Milano, s. 1-4. Appunti sull' essiccazione dei segati di Observations sur le sechage du bois Conifere. Mercato del Legnamo, Milano 1976. par le vide avec shauffage par contact. Struttura e caratteristiche del suppor- Proceedings Vol. 2 IUFBO - 5 Meeting, to legno. Ibid. 1976. Cape Town - Pretoria, Wien 1973., s. 159-167. Bicerca applicata sulle prestazioni del Un laureato per le industrie del legno. legno in funzione a 1 suo impiego negli in- Biv. Mobiliere, Settembre, 1975., Milano, fissi e serramenti. II Legno, Milano, 1976. separat, s. 1-12. Bicerca applicata in funzione del! im- Quelques aspects de 1' economie ener- piego dell legno nei componenti edilizi. Bi- getique dans le schega du bois. Proceedings vista del Mobiliere, dicembre 1977., Milano, FAO-ECE Meeting, Udine, 1978. Geneve, s. s. 17-24. 355-358. Tehnika sušenja žaganega lesa in njen II futuro del legno. Economia Mon- razvoj v Italiji. LES 11-12, 1978., Ljublja- tana XI(1), 1983., Borna, s. 4-11. na, s. 249-257. Wood stability and moisture content. Baziskovalne perspektive na podrocju Xilon International V (57), Milano 1992/ sušenja žaganega lesa. Ibid. 1979. 93., s. 44-56 i VI (59), s. 24-30. La nostra produzione di macchinari e Origin, present state and the future of tecnologie per 1 industria del legno. Mac- vacuum wood dryer. Proceedings IUFBO chine del Legno 10,1980., s. 1248-1258. Conference "Vacuum drying of wood 93", Orundlagenforschung der Holztrock- 1993., Zvolen, s. 283-292. n ung. Holz u. Kunststoff 5,1981., s. 545- 550. Vacuum-press plus dryer-recent prac- La tecnologia dell essaccazione del tical experiments of a new leap ahaed in legno nell attuale e nel futuro scenario high temperature wood drying. Proceed- tecnologico. Atti I Congresso Nazionale "II ings IUFBO Conference Vacuum drying legno nelle attivita economiche del paese", of wood 95", Zvolen 1995., s. 223-230. Sezione 1,1981., s. 267-317. Timber strainhghtening and shrink- Italija. Sum. enciklopedija II, JLZ, age test in vacuum - pres plus dryer. Ibid., Zagreb, 1983., s. 143-148. Zvolen 1995., s 231-236. Becenti tecnologie forestali in mon- tagna. Cellulosa e Carta 5-6, 1984. Boma, s. Važniji clanci u stručnom tisku 16-21. Stabilita del legno nei serramenti es- Hrastovina in cerovina. Gozdarski Vest- terni. Serramenti e Falegnameria 4, 1995., nik, 1947., Ljubljana, s. 213-214. Milano, s. 68-80. Pomik hlodov skozi gater. Ibid. 5, Dr. sc. B. Cividini ima mnogobrojne 1948., s. 124. neobjavljene studije te objavljene manje Podiranje na sus, (s Tregubov, V.). članke, recenzije, referate, predavanja, sav- Ibid., 1948., s. 150-151. jetovanja (konzultacije) i skripta. Sudjelo- PripomoCki pri vpenjanju žagnih lis- vao je u Zelenom biltenu, surađivao je u tov v jarem, (s Prister, M.). LES 5-6, 1949., procesu nacionalne i međunacionalne standardizacije i drugo.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 192

CONAR, Marina, (Varaždin, 7.V. kao Šumarski vježbenik kod Ogu- 1969.), dipl. ing. Sumarstva. linske imovne općine, gdje obavlja Kćerka Stanislavova. Hrva- i dužnost upravitelja Šumarije u tica. Potječe iz prosvjetarske obi- Brinju i Drežniku. telji. Otac joj je nastavnik. Sred- Uskoro je premješten u Novo- nju školu završila je 1988.g. gradisku imovnu općinu s radnim Šumarstvo je upisala 1.X.1988. mjestom u Novoj Gradiški i Oriovcu. na Š.F. Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je 16.IX.1993. iz kolegija parkiranje i oblikovanje prostora. Napisala je i obranila diplomski rad pod naslovom "Park Vinica - Opeka, sadašnje stanje i funkcija", (vid. MARGARETlC 3. knj.).

CORVA, Paolo, (Rijeka, 28.VII. 1950.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Nikole. Otac mu je u doba studija bio penzioner, a majka do- maćica. Gimnaziju je završio u Ri- jeci 1969.g. Studij Sumarstva upisao je 1. X.1969.g. Diplomirao je 24.11.1978. Kratko vrijeme radi u Šu- godine, položivši diplomski ispit marskom odsjeku Vrbaske banovi- pred povjerenstvom od tri elana. ne u Banjaluci, odakle je 1931. pre- mješten u Direkciju državnih Su- CREPIC, Albert, (Retkovci, Vin- ma u Vinkovcima, gdje ostaje do kovci, 19.IV.1865.-Đakovo, 9.VIII. umirovljenja. 1937.), Šumarski akcesist. U to vrijeme izradio Sumar- Od 1882. do 1885.g. polazio je ske osnove za Šumarije MoroviC I, Gospodarsko-Sumarsko učilište u i II., Otok, Vrbanja, Županja, No- Križevcima, a od g. 1888. do 1896. va Gradiška, Rajic, Jasenovac i Li- službovao je kod Brodske imovne povljani. Time potpuno potvrđuje općine. Zatim, od 1896. do 1926.g. svoju stručnost. zaposlen je kod kotarskog nacel- Za ono doba smiono ulazi u stva u Đakovu, gdje je i umirovljen. visoke prorede, propisujući u osno- Bio je niz godina elan Hrvat- vama da se u srednjodobnim sasto- sko-slavonskog Šumarskog društva. jinama trećina prirasta realizira proredom, a da se 2/3 prirasta ku- LITEBATUBA muliraju u drvnoj masi na panju. Za II. svjetskog rata bio je *** S.L. 1938., s. 344. Piskorić, O.: HBL, 2,1989. zaposlen u Vinkovcima. Njegovi tekstovi su toliko CRLJENICA Milan, vid. 5. knjiga. značajni da se i danas citiraju. Osim osnova nije ništa obja- CRNADAK, Milan, (Sisak. 10. vio. Bio je elan HŠD. VIII.1884. - Zagreb, 14.111.1970.), Sum. nadinžinjer, visi Sum. savjetnik. LITEBATUBA Šumarske znanosti završio je Strineka, M.: Ing. Milan Crnadak. S.L. 1907. god. na Šumarskoj akademiji 1970., s. 66-68. u Zagrebu te iste godine nastupa Zbornik o stotoj obljetnici sumarstva

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 193 jugoistočne Slavonije, Vinkovci i Slavon. Brod 1974., s. 15-24, 207, 281, 534, 544, 550. *** Povijest šumarstva Hrvatske. Za- greb 1976., s. 158. Borosić, J.: 8IS, s. 3, 44, 83. Piskorić, J.: Crnadak, Milan. HBL, 2, 1989., s. 728.

Šumarstvo je studirala na Š.F. u Zagrebu. Diplomirala je 20. XII. 1993.g. Na radnom je mjestu pripravnika, kao pomoćni taksator u Šu- mariji Kutina. CRNClC, Antun (Zagreb, 20.X. 1944.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Stjepana i Zorice, r. To- CRNKO, Stjepan, (Sunja, Sisak, 6.X.1940.), dipl. ing. Sumarstva. mac. Hrvat, rimokatolik. Potječe Sin Filipov. Hrvat. Gimna- iz službeničke obitelji. Osnovnu je ziju je završio u Sisku 1962.g. Školu pohađao i završio u Bjelo- Studij Sumarstva upisao je 1. varu 1959.g., gdje je i maturirao na X.1962. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- gimnaziji 1963.g. mirao je 6.V.1969.g„ položivši dip- Šumarstvo je studirao na Š.F. lomski ispit. u Zagrebu. Diplomirao je 1970.g. Pripravnički staž obavio je u Šum- skoj taksaciji u Šumariji Bjelovar (1970.-1971.). Stalno se zaposlio kao referent uzgoja Suma u Šumariji Virovitica. Na tom je radnom mjestu bio do 1985.g„ a nakon toga upravitelj je Šumarije u Virovi- tici. Član je HŠD.

CRNKO, Aida (Sanski Most, 27. XI.1966.), dipl. ing. Sumarstva. Kćerka Dede i Safije, r. Ta- lic. Muslimanske nacionalnosti, hrvatski državljanin. Potječe iz obitelji rudarskog tehničara. Osnov- CRNKOVIC, Andrija (Rijeka, 21. nu je školu završila u Sanskom XII.1967.), dipl. ing. Sumarstva. Mostu 1981.g.,a srednju Šumarsku Sin Josipa i Nede, r. Delac. također u rodnom mjestu 1985.g. Hrvat, katolik. Potječe iz Šumar-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 194 ske obitelji. Otac mu je dipl. ing. 1952. - 31.YIII.1957.). Slijedi una- Sumarstva. Osnovnu je Školu zavr- pređenje za zamjenika upravite- šio u Skradu 1982.g„ a Šumarsku lja Šumarije Osijek (1.IX.1957.- školu u Delnicama 1986. 1.III.1960.) i na mjesto upravite- Šumarstvo je studirao na lja Šumarije Osijek (l.IV. 1960.- Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 30. 15.IV.1961.). Nakon toga obavio je VI.1994. Diplomski rad mu je bio specijalizaciju iz zaštite Suma na iz znanstvenog područja Šumske Katedri za zaštitu Suma Š.F. u komunikacije, a tema je bila Zagrebu (l.IV 1962.-1.IV.1963.) i "Projektiranje traktorskih vlaka u dobio mjesto referenta za zaštitu odjelu 65 G.J. Cedanj, Šumarije Suma u Š.G. Osijek na kojem mje- Skrad". stu je ostao do 28.11.1970. Uslijedi- Radi na mjestu revirnika u lo je novo radno mjesto, mjesto G.J. Potok, Šumarija Rijeka, Upra- savjetnika za zaštitu Suma u "Sla- va Suma Delnice. vonskoj Sumi" Vinkovci na kojem Član je HŠD u Delnicama. mjestu je ostao dvadeset godina (1.III.1970.-31.XII.1990.). Na kraju je tri mjeseca proveo kao struč- ni referent za zaštitu Suma u Up- ravi Suma Osijek - Hrvatske Sume Zagreb. l.IV1991.g. odlazi u mirovinu. Dugogodišnji je elan HŠD.

CRNKOVIĆ, Dragutin (Londži- ca, Našice, 10.111.1926), dipl. ing. Sumarstva. Sin Blaža i UrSule, r. Ja- kovac). Hrvat, rimokatolik. Potje- če iz trgovačke obitelji. Osnovnu je školu završio u Londžici 1937.g„ CRNKOVIĆ, Josip, (Skrad, Del- nice, 6.V.1939.), dipl. ing. Sumarstva, a Mušku realnu gimnaziju u O- stručni suradnik. sijeku 1946. Sin Jakova. Hrvat. Otac mu Šumarstvo je studirao na je bio željezničar, a majka doma- Poljoprivredno - Šumarskom fa- ćica. Gimnaziju je završio u Del- kultetu u Zagrebu. Diplomirao je nicama. 1951.g. Šumarski pripravnik bio je Studij Sumarstva upisao je 1. u L.Š.G. "Košutnjak" Bilje (1. X.1957. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- VIII.1951. - 15.IX.1951.). Nakon mirao je 14.1.1963.g. toga dobiva mjesto stručnog refe- Od 1.II.1963. do l.II.1968.g. bio renta u Šumariji Našice (15.X. je zaposlen kao zamjenik upravite-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 195 lja Šumarije Klana i referent za predator u lovištima općine Del- uzgajanje Suma. Narednih deset nice". godina bio je referent za uzgajanje Suma u Razvojno-bioloSkom odjelu Š.G. Delnice, a od l.VII.1978.g. do CRNOKRAK, Zvonimir, (Zagreb, 31.XII.1984. godine bio je upravi- 1908,-Zagreb, 9.YII.1960.), ing. arh. telj OOUR-a za uređivanje Suma. Srednju Školu završio je u Do 30.IY.1988. direktor je OOUR-a Zagrebu 1927.g„ a Tehnički fakul- za uzgajanje Suma. Nakon toga dvi- tet 1932.g. Specijalista za poljopri- je godine je Izvrsnog vijeća S.O. vredno zgradarstvo. Delnice, zatim se vraća na mjesto Slušačima Sumarstva na Poljo- direktora OOUR-a za uzgajanje privredno - Šumarskom fakultetu Suma Delnice na kojem ostaje do predavao je zgradarstvo (građevi- kraja 1990.g. Cijelu narednu godinu narstvo) od 1941. do 1948.g. kao ho- Sef je Proizvodnog odijela Uprave norarni nastavnik. Suma Delnice. Od početka 1992. do Napisao je znatan broj struč- 30.VI.1994.g. stručni je suradnik za nih članaka koje je objavljivao u uzgajanje Suma u Direkciji JP Hr- listovima "Građevinar", "Arhitek- vatske Sume, a nakon toga stručni tura i urbanizam" i "Čovjek i pros- suradnik za internu kontrolu i re- tor". viziju u Kabinetu direktora H.Š. Bavi se uzgojem i uređivanjem LITEBATUBA prebornih Suma. Pokrenuo je ure- đivanje privatnih Suma u Gorskom *** Sum. nastava u Hrvatskoj 1860 - kotaru. 1960, s. 178, 384., 409.

CRNKOVIĆ, Tomislav, (Slav. Brod, 27.YI.1956.), dipl. ing. Sumar- stva. Sin Miroslavov. Hrvat. Otac mu je bio konobar, a majka do- stavi jacica. Završio je gimnaziju u Slav. Brodu 1976.g. Studij Sumarstva upisao je 1. X.1976.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- mirao je 9.YI.1983.g.

CRNKOVIĆ, Valter, (Brod Mora- vice, Delnice, 24.YIII.1963.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Antona. Hrvat. Odrastao je u obitelji prosvjetnih djelatni- CRVENKOVIĆ, Josip, (Sarajevo, ka. Oba su mu roditelja bili na- 23.XI.1931.), dipl. ing. Sumarstva. stavnici. Šumarsku srednju Školu Sin Ive i Riharde Hable. Hr- pohađao je i završio u Delnicama. vat, rimokatolik. Osnovnu je Školu Studij Sumarstva upisao je 1. završio u Sisku 1941.g„ a II. mušku X.1982.g. na Š.F. u Zagrebu. Di- gimnaziju u Zagrebu 1950.g. plomirao je 29.YI.1990.g. iz lov- Šumarstvo je studirao na Po- stva. Napisao je i obranio diplom- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu ski rad pod naslovom "Ris - novi u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 196

1954.-55., a diplomirao 13.11.1958.g. diplomski studij iz znanstvenoga Nakon diplomiranja bio je područja "Oblikovanje parkovnih i zaposlen u DIK Đurđenovac (1958. Sumskih rekreacijskih površina". -1967.), a zatim u "Exportdrvu" Za- greb (1967.-1972.), pa u njihovom predstavništvu u Moskvi (1972.- CUGELJ, Silvana, vid. 5. knj. 1981.). Od 1982. direktor je firme Exportdrvo - Omnico GmbH u Landschutu u SR Njemačkoj. Bio je elan DIT-a u Zagrebu.

CUG, Ivan, (Narta, Čazma, 26.XI. 1962.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Đure. Hrvat. Potječe iz obrtničke obitelji. Otac mu je au- tomehaničar, a majka domaćica. Završio je Srednju Šumarsku Školu u Karlovcu. Šumarstvo je otpočeo studirati l.X.1982.g. na Š.F. u Zagrebu. CURL, Vlado, (Rijeka, 10.IX. Diplomirao je 17.XII.1987.g. iz ure- 1956.), dipl. ing. Sumarstva. đivanja Suma. Napisao je diplom- Sin Stjepana i Katice, r. Pe- ski rad i obranio ga pod naslovom tranovic. Hrvat, katolik. Potječe Funkcije četinjača u parkovima iz službeničke obitelji. Osnovnu je Bjelovara". školu završio u Delnicama 1971.g„ G. 1989. zaposlio se u Šumari- a gimnaziju, također, u Delnicama ji GareSnica kao pripravnik. Na 1975. kon obavljenog pripravničkog sta- Šumarstvo je studirao na Š.F. ža ostaje raditi u istoj Šumariji, u Zagrebu. Diplomirao je 16.IV. najprije kao poslovođa na poslo- 1984. obranivši diplomski radpod vima uzgoja, a ubrzo kao tehnolog naslovom: "Optimalna gustoća Sum- uzgoja. U istoj ga Šumariji zatjece skih putova G.J. >Kupjacki vrh<". reorganizacija u Sumarstvu pa do- Nakon diplomiranja referent biva radno mjesto revirnika. 5.X. je pripreme u OOUR-u Iskoris- 1991. odlazi u Hrvatsku vojsku, u civanje Suma Delnice (1985.-1987.), kojoj ostaje do l.V.1993.g„ kada se zatim referent pripreme u Šuma- zapošljava na radnom mjestu ta- riji Fužine (1987.-1992.), pa stručni ksatora u Odjelu za uređivanje Su- suradnik za pripremu rada "Hr- ma Uprave Suma Bjelovar. vatske Sume", Šumarija Delnice Nakon dvije godine počinje (1992.-1993.). Od 1993.g. zaposlen je raditi na poslovima tipologije, kao stručni suradnik za meha- poglavito na poslovima određiva- nizaciju "Hrvatske Sume" Uprava nja biljnih zajednica i tipova tla Suma Delnice. na tim načinom "neobrađenih" go- Od stručnih udruga elan je spodarskih jedinica, a na radnom HŠD, a od političkih Hrvatske je mjestu samostalnog taksatora. demokratske zajednice, Poglavar- God. 1995. upisao je poslije- stvo Delnice, HCZ-ŽPG.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 197

Slavonski Brod, a nakon drugog svjetskog rata radi "po potrebi službe" u nekoliko raznih mjesta. G. 1950. otišao je za nastavnika - profesora Srednje Sumarske škole u Karlovcu, i ondje je bio zaposlen do umirovljenja 1965.g., od- gojivSi petnaest generacija Šu- marskih tehničara. U Karlovcu je živio kao umirovljenik sve do smrti 18.XII.1981.g. Sahranjen je na Mirogoju u Zagrebu. "U radu je bio pronicljiv, ini- ČUVAJ, Josip, (Zagreb, 1897,-Kar- cijativan, pedantan i savjestan. U lovac 1981.), dipl. ing. Sumarstva. privatnom životu odlikovao se mu- Potječe iz skromne činovnič- zičkom i pjevačkom nadarenošću, ke obitelji, otac mu je bio gimna- Sto mu je donijelo naročito Štova- zijski profesor. Svoje osnovno i sre- nje kolega i prijatelja. dnje obrazovanje stekao je u Za- Maksimum svoje djelatnosti grebu u burnim godinama prvog struci ing. Joža Čuvaj daje svojim svjetskog rata. pedagoškim radom na srednjoj Šu- G. 1918. zapošljava se kao ad- marskoj školi" (M. Strineka). ministrativno - računski službenik Bio je elan HŠD. kod privatne državne firme "Nasic- ke" d.d. ispostave u Zagrebu. Kas- BADOVI nije prelazi iz centrale poduzeća Tehnička mehanika, (skripta). Sumar- na njena radilišta u Durđenovac i ska škola Karlovac 1961. Andrijevce. Nacrtna geometrija, (skripta). Sumar- Poslije vise godina rada, u ska škola Karlovac 1961. želji da poboljša svoj položaj, od- Šumarsko građevinarstvo (zgradarstvo) za III razred, (skripta). Sumarska škola lazi na studij na Šumarski fakul- Karlovac 1964. tet u Beograd, na kojem diplomira Šumarsko građevinarstvo za IV raz- 1935.g. red, (s Piskorić, O.), (skripta). Sumarska Kao dipl. ing. Sumarstva uk- škola Karlovac 1964. ljučuje se u državnu službu na rad LITEBATUBA u području slavonskih b. državnih Suma Direkcije Suma Vinkovci. Strineka, M.: Josip Čuvaj, dipl. ing. Najprije radi na velikoj ma- sum. (1897 - 1981). S.L. 1-3,1982., s. 86-87. nipulaciji režijskog pogona "Jama- ricko brdo" - državne Šumarije Li- povljani, a kasnije prelazi na rad u taksacijski odsjek Direkcije Suma CVEJIC, Nikola, (Dobanovci, Ze- Vinkovci, gdje je radio s ing. M. mun, 23. XII. 1896. - Novi Sad, 6. Strinekom na uređivanju "Spacvan- 11.1987.), dipl. ing. Sumarstva, oper- skog bazena". Naročito se isticao u ni pjevač, bariton. rješavanju posjedovnih odnosa. Studij Sumarstva završio je Sklonost tehničkim predme- sk. god. 1920./21. na Gospodarsko- tima odvela ga je na pedagoški rad. Sumarskom fakultetu Sveučilišta Iz Direkcije Suma Vinkovci u Zagrebu kao druga fakultetska prešao je za upravitelja Šumarije generacija.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 198

Nakon studija N. Cvejić ne CVEK, Verica, (Pregrada, Kra- posvećuje se Šumarskoj struci. Bu- pina, 16.VI.1959.), dipl. ing. Su- mu je zamijenio pozornicom. marstva. Vec kao student bavio se gla- Kćerka Dragutina i Katice. zbom i pjevanjem, pa nakon diplo- Hrvatica. Potječe iz obrtničke obi- miranja Sumarstva uzima stručne telji. Otac joj je autoprijevoznik, a pouke u pjevanju i vec 1922. godine majka trgovkinja. Gimnaziju je po- postaje stalni elan Ljubljanske hađala u Zagrebu. opere. Studij Sumarstva upisala je Od 1925. do 1930. pjeva kao l.X.1978.g. na Š.F. u Zagrebu. Di- gost u Zagrebu, u Brnu (1930. - plomirala je 7.VI.1985.g. iz Šumar- 1940.) i Beogradu od 1940. Gosto- ske fotogrametrije. Napisala je i vao je na mnogim europskim oper- obranila diplomski rad pod nas- nim scenama. Izraziti dramski ba- lovom "Zavisnost broja stabala riton, opsežnog zvučno ujednače- hrasta kitnjaka (Quercus petreae noga glasa. Libi.,) na infrakolornim aerosnim- U Beogradu je od 1946. go- cima o prosječnom periodičnom dine djelovao i kao profesor solo prirastu". pjevanja na Muzičkoj akademiji. Ostvario je 97 uloga baritonskih partitura, među kojima: Borisa CVETKO, Rudolf, vid. 5. knjiga. Godunova, Ukletog Holandeza i dr. Njemu je, dakle, Sumarska CVTJETlC, Mahmud, vid. 5. knjiga. struka poslužila kao temelj umjet- ničke vizije svijeta i života. CVIJIC, Darko, (Sarajevo, 25.IV. LITEBATUBA 1964.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Milana. Hrvat. Otac mu Enciklopedija Leksikografskog zavoda, 1, Zagreb, 1966., s. 673. je bio vojno lice, a majka kroja- Piskorić, O.: In memoriam - NIKOLA cica. Završio je srednju informa- CVEJIĆ, dipl. ing. sumarstva. S.L. 1-2, tičku školu. 1987., Zagreb, s. 99. Studij Sumarstva upisao je 1. (O.P.) X.1983. Diplomirao je 24.X.1989.g. iz područja uređivanje Suma. Na- pisao je i obranio diplomski rad CVEK, Stanislav, (Borovje, Fer- pod naslovom "Utjecaj glavnog lach, Austrija, 20.XII.1915. - Lju- vjetra na oblik poprečnog pres- bljana, 11.XII.1959.), dipl. ing. Su- jeka debla topole u G.J. >Osjecke marstva. podravske Sume<". Slovenske narodnosti i drža- vljanstva. Šumarstvo je studirao na Po- CVITANOVIC, Smilja, (Split, 29. ljoprivredno-Sumarskom fakulte- XI.1929.-Zagreb, 21.111.1995.), dipl. tu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomi- ing. Sumarstva. rao je 1940.g. Kćerka Ivana i Marije r. Uce- Radio je na području uzga- tta. Hrvatica, rimokatoličke vjere. janja Suma i fitocenologije. prou- Roditelji su joj po zanimanju bili čavao je i kartirao Šumsku vegeta- službenici. Osnovnu je Školu zavr- ciju u Sloveniji i među prvima šila u Splitu 1940., a IV. žensku izvodio je fitocenoloske pokuse u gimnaziju u Zagrebu 1948.g. Šumskom gospodarstvu.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 199

BADOVI

Obnova nizinskih suma hrasta. S.L. 1972., s. 278. Ponovno sušenje hrasta u SpaCvan- skom bazenu. S.L. 1973. s. 467. Sto (ne) znamo o Ceratostomelli merolinensis Oeorg. S.L. 1975., s. 347. Obnova bagremovih sastojina upotre- bom translokacionih arboricida Tormona - 80. S.L. 1980., s. 245. Prirodna obnova lužnjakovih sastojina u SpaCvanskom bazenu. S.L. 1987., s. 273.

CVITKOVIĆ, Josip, (Đakovo, 26. II. 1938.), dipl. ing. Sumarstva. Šumarstvo je studirala na Šu- Sin Ivana i Ane r. Kovacevic. marskom fakultetu u Zagrebu. Di- Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obrt- plomirala je 1955.g. ničke obitelji. Otac mu je bio o- Poslije diplomiranja bila je bucar, a majka domaćica. Osnovnu zaposlena u struci. Najprije je ra- školu završio je 1953., a gimnaziju dila u Sekciji za uređivanje Suma 1957.g. u Đakovu. Zagreb kao taksator. Zatim je pre- Šumarstvo je studirao na mještena na mjesto referenta za Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 1962. zaštitu Suma u direkciji Š.G. Pri- godine. jedor u BiH. Nakon diplomiranja bio je Napuštajući užu Šumarsku dugogodišnji upravitelj Šumarije struku, zaposlila se u direkciji DIP Đakovo. Sada je stručni suradnik Novoselec kao referent za plan i u isto^Šumariji. analizu. Zivi u Đakovu. Posljednje radno mjesto bilo joj je u "Exportdrvu" Zagreb, gdje je bila samostalni referent za o- premu objekata u sektoru Tuzem- stvo. Prerana smrt odnijela ju je 21.III.1995.g.

CVITIć, Marko, iz Vinkovaca, dipl. ing. Sumarstva. Šumarstvo je studirao na Po- ljoprivredno - Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je skol. god. 1950.- 51., a diplomirao 5.III.1952.g. Radni vijek najviše je proveo CVITOVAC, Vjekoslav, (Senj, 24. u Slavoniji. Osim rada u operativi, VII.1907. - 2.II.1995.), dipl. ing. Su- bio je suradnik Šum. lista, u kojem marstva. je objavio nekoliko zapaženih čla- Jedan je od posljednjih izda- naka. naka velike grupe Sumarskih vete-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 200

rana koji su od posljednjih godina Zbornik radova JUREMA. Ibid., s. 84. bivSe Austro - ugarske monarhije, Privredna komora SB Hrvatske. S.L. 1964., s. 525-539. pa do kraja tridesetih godina ovo- Društvene vijesti. Ibid. ga stoljeća završili studij Šumar- skih znanosti. Oni su dali temelj LITEBATUBA naSoj Šumarskoj znanosti. *** SL 1933,1955., 1962., 1963., 1964. Ing. V. Cvitovac osnovnu Ško- Borosić, J.: SIS, s. 7, 74,107 lu i gimanziju završio je u Senju. Petrović, F.: In memoriam - VJE- Šumarstvo je studirao na KOSLAV CVITOVAC, dipl. ing. sumar- Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je stva, 1907.-1995. S.L. 5-6, 1995., Zagreb, s. 1929.g. 219. Iste godine zaposlen je kao rukovoditelj Šumarija u Lici i CVJETICANIN, Tatjana, vid. Sa- Žumberku. bolovic 4. knjiga. Zatim je radio u Šumarskom odjelu Zagrebačke oblasti kao rukovoditelj Odjela za Šumarstvo. CVRKOVIĆ, Damir, (Vinkovci Umirovljen je 31.XII.1965.g. 24.VII.1954.), dipl. ing. Sumarstva. Surađivao je u Šumarskom Sin Zvonimira i Mire, r. Tri- listu, a bio je i njegov urednik od funovic. Hrvat, katolik. Otac mu 1962. do 1964. godine. Pisao je o je veterinar, a majka domaćica. stanju Suma bivSih imovnih opći- Osnovnu je Školu završio u Vin- na, o mjerama za smanjenje Sum- kovcima 1969., a gimnaziju tako- skih šteta, o organizaciji upravljanja Sumama u Hrvatskoj, o prob- đer u Vinkovcima 1973.g. lemima i perspektivi razvoja Su- Šumarstvo je studirao na marstva i drvne industrije u Lici. Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 4. Za svoj predani rad u struci, VIII.1980.g. prigodom proslave 130. obljetnice Nakon diplomiranja priprav- HŠD. i 100. obljetnice Š.L., odli- nik je u Šumariji Otok, zatim je do kovan je zlatnom medaljom i po- 1986.g. pomoćnik upravitelja za is- veljom. koriscivanje Suma. U Šumariji Cer- Bio je redovan posjetitelj Šu- na bio je pomoćnik upravitelja za marskih sastanaka četvrtkom u uzgoj (1986.-1990.). Od 1991.g. do Šumarskom domu. Posljednje go- 1992. Sef je Proizvodnog odjela u dine proveo je u domu umirovlje- Upravi Suma Vinkovci, a od 15. nika i bolničkom stacionaru. XI.1992. upravitelj je "Hrvatskih BADOVI Suma" Uprave Suma Vinkovci.

Komune i Šumarstvo. Šumarske novi- CZEISBERGER, Ernest, vid. 5. ne 12,1954. Organizacija upravljanja sumama u knjiga. Hrvatskoj. S.L. 1955., s. 503-517. Savjetovanje u Gospiću o stanju, problemima i perspektivnom razvoju sumarstva i drvne industrije u Lici. S.L. 1962. s. 433. Zavod za četinjače Jastrebarsko. S.L. 1963. s. 205. Godišnja skupština Šumarskog druš- tva Gospić. Ibid., s. 233. 17., 18., 19. sjednica UO i V Plenum. Ibid. s. 491-502.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 201

CALETA, Mladen, (Bilice, Šibe- vjere. Otac joj je tokar, a majka nik, 8.1.1947.), dipl. ing. Sumarstva. kuharica. Živjeli su u Gospiću. Sin Ante i Kate, r. Slavica. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz ra- dničke obitelji. Osnovnu je školu završio u Šibeniku 1963., a gimnaziju također u Šibeniku 1967.g. Šumarstvo je studirao na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 10.1. 1973.g. U Šumariji Buzet 1974.g. primljen je na radno mjesto pripravnika, a po završetku priprav- ničkog staža raspoređen je na radno mjesto pomoćnika upravitelja Šumarije Buzet. Godine 1980. izabran je za upravitelja Šumarije Buzet i na tom radnom mjestu bio je do 1988.g. Nakon toga radio je Osnovnu Školu završila je u kao samostalni taksator u Ure- Ličkom Osiku 1978.g„ a srednju u đivanju Suma i stručni suradnik za plan i analizu u Š.G. "Istra" Bu- Gospiću 1982.g. zet. Godine 1991. imenovan je za Nakon završene srednje ško- upravitelja Uprave Suma Buzet u le, upisala je studij Sumarstva na J.P. "Hrvatske Sume". Živi u Bu- Š.F. u Zagrebu l.X.1982.g. Diplo- zetu. mirala je 25.X.1987.g. iz područja zaštita Suma. Napisala je i obra- BADOVI nila diplomski rad pod naslovom "Važnije mikoze borovice (Junife- Iskoriscanje in varstvo gozdne mikro- flore, Zbornik republickega seminarja 26. rus spp.)". in 27. septembra 1990., Ljubljana, Tartufi, Zaposlena je 8.6.1987.g. u ta- s. 107-113. dašnjem Š.G. "Lika" u Gospiću na radnom mjestu taksatora. G. 1991. ĆALIĆ, DASOVIĆ, Mandica, (Go prelazi na radno mjesto stručnog spic, 12.YI.1963.), dipl. ing. Sum. suradnika za mehanizaciju, a 1992. Kćerka Mladena i Marije r. na radno mjesto stručnog surad- Rendulic. Hrvatica, rimokatoličke nika za planiranje.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 202

Radi u J.P. Hrvatske Sume Od 1985. do 1989. bio je ruko- Uprava Suma Gospić na mjestu se- voditelj Radne zajednice Š.G. Si- fa plansko-analitickog odjela. sak, a nakon toga do siječnja 1991. rukovoditelj je službe za uzgoj, zaštitu Suma i lovstvo u Š.G. Sisak. ĆEH, Mihajlo, iz N. gradiške, dipl. Od siječnja 1991. do rujna 1995. ing. Sumarstva drv. ind. smjera. upravitelj je Šumarije Petrinja, a Studirao je Sumarstvo na nakon toga zaposlen je u Direkciji Poljoprivredno-Sumarskom fakul- "Hrvatskih Suma" u Zagrebu u svoj- tetu u Zagrebu. Diplomirao je 17. stvu stručnog suradnika za lov- VIII.1959.g. stvo. Član je HŠD.

ĆELAP, Ljubomir, vid. 5. knjiga.

ClPIKO, Ivo, (Kaštel Novi, 13.1. 1869. - Kaštel Novi, 23.IX.1923.), književnik, Šumar. ĆELAP, Milan, (M. Vranovina, To- Potječe iz stare patricijske, pusko, R. Hrvatska, 16.111.1933.), porijeklom talijanske, obitelji. O- dipl. ing. Sum. tac Nikola bio je službenik i seoski Sin Ilije i Stane r. Cuckovic. učitelj, a majka mu je bila pucan- Srbin. Otac mu je po zanimanju ka Marija r. Vuletin. bio službenik, a majka domaćica. Ivo je osnovnu Školu završio u Osnovnu je Školu završio u To- rodnom mjestu, a franjevačku gim- puskom 1950., a Srednju Šumarsku naziju u Sinju. Poslije sukoba s re- u Karlovcu 1954.g. dovnicima odlazi pješice u Bosnu. Šumarstvo je studirao na Šu- Boravio je u nekoliko manjih marskom fakultetu u Zagrebu, gdje mjesta, ali nije mogao zaraditi za je i diplomirao 1960.g. život pa se počeo baviti pisanjem. Poslije diplomiranja, 1.IV.1961. Svoje prve pjesme Utjeha i zaposlio se u Šumariji Petrinja u Na Božić objavljuje u "Glasu Her- svojstvu referenta za uzgajanje Su- cegovca" (1885.) ma i zamjenika upravitelja Šuma- Dobivši državnu stipendiju za- rije. Od 1965. do 1978.g. bio je upra- vršio je Kraljevsko gospodarsko i vitelj Šumarije Petrinja, a od 1978. Šumarsko učilište u Križevcima do 1985.g. u Š.G. Sisak rukovoditelj (1887.-1890.), pa je postavljen za nad- je Odjela za uzgoj, zaštitu Suma i lugara u Nereziscu na otoku Bracu. lovstvo. Službovao je u Kotoru i na Hvaru

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 203 do 1905., a zatim u Drnišu, Kninu i književnosti zauzimaju istaknuto Vrlici (1906.-1909.), a potom je pre- mjesto. Najviše je opisivao svoj mješten za kotarskog Šumara u Sr- rodni kraj za kojim je toliko cez- biju, ali tada se odvaja od Šu- nuo da je onamo posao kad je osje- marske struke. Prelazi u Sarajevo tio blizinu posljednjih dana. za novinara. Od 1912. boravio je s Gotovo da nije bilo novina ni I. Mestrovićem u Rimu. časopisa u kojima nije Cipiko ob- U vrijeme balkanskih ratova javljivao svoje pjesme i pripovi- novinski je izvjestitelj s bojišta. jetke. Mnoga djela prevođena su Prvi svjetski rat zatekao ga na strane jezike - od albanskoga, je kao novinskog izvjestitelja u Ca- mađarskoga, slovačkoga, rumunj- rigradu. Zatim, iz Nisa, pise za ta- skoga, esperanta do talijanskoga. lijanske listove. Spomenimo samo neke nas- Dobio je srpsko državljan- love: Primorske đuse, Zagreb, stvo pa je postavljen za okružnog 1899.; Sa jadranskih obala, Mostar Šumara u Bitolju. Zbog toga je u 1900.; Za kruhom, Novi Sad 1904.; Austro-Ugarskoj proglašen veleiz- Pauci (roman) u vise izdanja, Kraj dajnikom. mora, Dubrovnik 1911. i mnoga Potkraj 1915. odlazi u Solun, druga djela. Atenu, Krf i s Vojnovićem i Supi- lom odlazi u Rim, pa se opet kao LITEBATUBA novinar, a i političar vraća preko Korzike i Marseilla na Krf i opet Enciklopedija L.Z., 2, Zagreb, 1956., u Solun. U to vrijeme sprijateljio s. 201. se s Aleksandrom Karađorđevi- cem, pa 1918. dolazi u Beograd za ĆORIĆ, Kazimir, (Olib, Split, 12. inspektora u Ministarstvu Suma i VI.1946.), dipl. ing. Sumarstva. rudnika. Sin Ivanov. Hrvat. Potječe Ali od takva života obolio je iz zemljoradničke obitelji koja je od dijabetesa, a 1922.g. javlja se i živjela na Olibu. Srednju školu, rak želuca. Dva puta je odlazio u gimnaziju općeg smjera, polazio je Bec, ali kad je shvatio da mu nema u Zadru i završio je 1964.g. pomoći, povukao se u svoju vilu u Studij Sumarstva upisao je Kastel-Novom, gdje je među svoji- l.X.1964.g. Diplomirao je 17.XII. ma preminuo. 1975. Pred smrt uništio je sve svoje intimne zapise, pisma i neobjav- ĆOSIĆ, Anđelko (Šibenik,l.VIII. ljene dijelove dnevnika. Ivo Cipiko je nakon Josipa 1929.), dipl. ing. Sumarstva, mr.sc. Kozarca najveći nas književnik - Sin Ante i Marije r. Roncevic. Šumar. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz On nije bio Šumar birokrata službeničke obitelji. Otac mu je - stoji u nekrologu u S.L. - Mrzio bio financ, a majka domaćica. je pisarnu, a volio Sumu, radi nje Pučku školu završio je u Busovaci same, radi njene veličanstvene lje- 1940.g„ a Realnu gimnaziju u Mos- pote. Volio je slobodnu prirodu i taru 1949.g. divno more, volio je dalmatinski Šumarstvo je studirao na krS. Poljoprivredno - Šumarskom fa- Ta velika ljubav prema Sumi i kultetu u Sarajevu. Diplomirao je prirodi nadahnjivala ga je u stva- 1955.g. Postdiplomski studij zavr- ranju književnih djela, koja u šio je na Š.F. u Beogradu 6.XII.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 204

1961.g., pod mentorstvom prof. dra. bilten "Slavonske sume, 166, Vinkovci Ž. Miletića na predmetu: Napred- 1978. s. 22-34. no prebirno gazdovanje na bazi uređivanja Suma. ĆOSIĆ, Milorad, (Miljevci, Sanski Most, 1.1.1963.), dipl. ing. Sumar- stva. Sin Trivuna. Potječe iz rad- ničke obitelji. Studij Sumarstva upisao je l.X.1982.g. na Š.F. Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 17.X.1989. godine iz oplemenjivanja Sumskog drveća. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Sa- dašnje stanje dendroflore zapadne i južne strane Lenucijeve pot- kove te smjernice za revitaliza- Sudjelovao je na nekoliko zaciju i zaštitu". paženih stručnih skupova. Od 12- 25.IX.1957. "Uzgoj Suma putem fe- nelslaga i prebora na području bo- ćOSIć, Vlatko, iz Sarajeva, dipl. sanskih Suma", pod vodstvom prof. ing. Sumarstva. dr. H. Leibundguta iz Ziiricha Studirao je Sumarstvo na Po- koji je boravio u Bosni kao stručni ljoprivredno-Sumarskom fakultetu ekspert FAO Ujedinjenih naroda. u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. Zatim, bio je na saveznom semi- 1957.-58., a diplomirao 12.IX.1959.g. naru o preboru i fenelslagu - Slo- venija: Kamnik, Idrija, Kolovec 1962. i 1964.g„ pod rukovodstvom prof. dr. D. MlinSeka. Sudjelovao ĆULUMOVIĆ, Petar, vid. ĆULU je jos na vise seminara i stručnih MOVIC. skupova u BiH i Hrvatskoj. Prvo radno mjesto bilo mu je u Šumariji Našice (1955./56.g.), a ĆURČIJA, Barisa, (Proložac, I- zatim radi u Šumskoj upravi Foj- motski, 17.IX.1939.), dipl. ing. Su- nica u BiH (1956.-1958.). Nakon marstva. položenog državnog ispita u Sara- Sin Josipa i Matije, r. Kneže- jevu obavljao je dužnost sefa Od- vić. Hrvat, katolik. Potječe iz ze- jela za uzgoj u Šumskom gazdin- mljoradničke obitelji. Osnovnu ško- stvu Zavidovici (1959.-1965.). Od lu završio je u ProloScu 1954.g., a 1965.g. do l.VIII.1994.g. u Š.G. Na- realnu gimnaziju u Imotskom 1959.g. šice stručni je suradnik za uzgoj Šumarstvo je studirao u Sa- kada je umirovljen. Živi u Našicama. rajevu. Diplomirao je 1965.g. Naj- prije bio je zaposlen kao nastav- BADOVI nik matematike u Srednjoškol- skom centru u Tivtu, Boka Kotor- Problematika podmlađivanja na ni- ska (1967.-1971.), a zatim referent u zinskom nasickom području, Informativni

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 205

OOUR-u "Građevinarstvo", S.G. staž odrađuje u Šumariji Velika. "M. Birta" Bjelovar (1971.-72.). Na- Odmah nastavlja raditi u istoj Šu- kon toga premješten je za refe- mariji gdje i danas radi na mjestu renta uzgoja u Šumariju Sirac kod revirnika u G.J. "Poljanacke Sume". Daruvara (1972.-1977.), pa za refe- Živi u Požegi. renta uzgoja u istoj Šumariji (1977.-1979.). Od 1979. do 1985. up- ĆURIĆ, Tihomir, (Derventa, 27. ravitelj je Šumarije Sirac. Usli- 11.1962.), dipl. ing. Sumarstva. jedilo je preselenje u Daruvar, gdje je najprije tehnolog Trans- Sin Marijanov. Hrvat. Po- porta i mehanizacije (1985.-1987.), tječe iz prosvjetarske obitelji. O- a zatim tehnolog pripreme rada tac mu je profesor, a majka nas- (1987.-1991.). Sada je na radnom tavnica. Živjeli su u Derventi. mjestu revirnika u Šumariji Da- Tihomir je završio gimnaziju u ruvar. rodnom gradu. Studij Sumarstva upisao je ćURIć, Biljana, (Podhum, Livno, l.X.1981.g. na Š.F. u Zagrebu. Di- 3.1.1963.), dipl. ing. Sumarstva. plomirao je 15.VII.1986.g. iz fotogrametrije. Napisao je i obranio Kćerka Mirka. Hrvatica. Po- diplomski rad pod naslovom Fo- tječe iz radničke obitelji. Otac joj tointerpretacijsko izlučivanje sas- je zidar, a majka domaćica. Žive u tojina". Zagrebu. Nakon završene srednje ško- le upisala je studij Sumarstva na Š.F. Sveučilišta u Zagrebu l.X. 1982.g. Diplomirala je 17.VI.1988.g. iz kolegija ekonomika Šumarstva. Napisala je i obranila diplomski rad pod naslovom "Proizvodnja, uvoz i izvoz Sumskih proizvoda u Evropi, SSSR-u i Sjevernoj Ame- rici".

ĆURIĆ, Stjepan, (Đakovo, 19. VIII. 1961.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Joze i Zorke, r. ćuric. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz ra- dničke obitelji. Osnovnu je školu završio u Đakovu 1976.g„ a poljoprivrednu školu 1980., također u Đakovu. Šumarstvo je studirao na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 28.X. 1986. Obranio je diplomski rad iz područja Sumarska fitocenologija kod prof. dr. sc. Đure RauSa. Nakon diplomiranja ceka posao osam mjeseci. Pripravnički

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 206

ČADEŽ, Zdravko, vid. 5. knjiga.

ČAIĆ, Rudolf, iz Sarajeva, rođen 10.YIII.1902., Šumarski inženjer. Studirao je Šumarske znanosti na Gospodarsko-Sumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je skol. god. 1924.-25., a diplomirao tek 14.II.1929.g. Zaposlen je od 23.V.1929. kao pripravnik kod Kotarske uprave Nevesinje u Hercegovini.

LITEBATUBA ČAMPA, Alojz, Lojze, (Cr ni Laži, BorosiC, J.: SIS, s. 6, 49,111,141. Čabar, Hrvatska, 21.1.1935. - Lju- *** Šumarska nastava, s. 354. bljana, 18.YII.2000.), dr. sc., dipl. ing. Sumarstva, znanstveni savjetnik. Sin Alojza i Franjke r. Nag- ČAKLEC, Kazimir, (Nustar, Vin- lic. Slovenske narodnosti i držav- kovci, 19.11.1955.), dipl. ing. Sum. ljanstva, rimokatolik. Otac mu je Sin inženjera Mladena. Hr- bio Sumski radnik, a majka doma- vat. Gimnaziju je završio u Za- ćica. Osnovnu je Školu završio u grebu 1973.g. mjestu Stara Cerkev (Slovenija) Studij Sumarstva upisao je 1. 1947., a gimnaziju u Kocevju 1955. X.1973.g. na Š.F. Sveučilišta u Za- godine. grebu. Diplomirao je 26.II.1982.g„ položivši diplomski ispit pred po- Na Šumarskom odjelu Fa- vjerenstvom. kulteta za poljoprivredu, Sumar- stvo i veterinu upisao je 1957.-58. skol. g. Sumarstvo, a diplomirao je ČAMDŽIĆ, Mumir, iz Puracica, 8.III.1963. na Biotehničkom fakul- Tuzla, BIH, dipl. ing. Sumarstva. tetu u Ljubljani, Šumarski odsjek. Studirao je Šumarske znanosti na Šumarskom fakultetu u Za- Kao đak i student radio je na grebu. Apsolvirao je skol. g. 1957.- različitim poslovima u Sumarstvu i 58., a diplomirao 7.IX.1959.g. to: na uređivanju Suma u Š.G. Ko- cevje te na pedološkom i fitoceno-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 207 loSkom kartiranju u Slovenskom engleskim i poljskim. primorju. Kao predstojnik Odsjeka za Po odsluženju vojnog roka uređivanje i prostorno planiranje godine 1964. zaposlio se u Birou za surađuje s mnogim znanstvenim i Šumsko projektiranje i radio na stručnim institucijama kojih pod- problemima fitocenoloskog karti- ručja sačinjavaju Šumski i siri pri- ranja i primjeni rezultata u uređi- rodni prostor. vanju i gospodarenju Sumama te u Cesto vodi stručna i znan- prostornim planovima. U radu je stvena savjetovanja na Institutu i prošao sve faze - od pripravnika drugim organizacijama, instrukci- do samostalnog fitocenologa ekolo- je i mentorstva po terenu, voditelj ga i uređivaca prostora. Od 1970. je mnogih projekata i zadataka; do 1981. bio je direktor tog Biroa, značajna su njegova predavanja za ne napuštajući daljnju aktivnost savjetnike u poljoprivredi, razvoju na ekološkom proučavanju i karti- sela i pokrajina Slovenije. ranju Šumske vegetacije Slovenije, Cjelokupni radni odnos Loj- njezinim aplikacijama u Sumar- zeta Campe, vezan na Biro za goz- stvu te u različitim prostornim i darsko nacrtovanje i na Institut društvenim svrhama. za gozdno in lesno gospodarstvo Pripajanjem Biroa Institutu pri Biotehnički fakulteti v Ljub- za gozdno in lesno gospodarstvo ljani, sastoji se iz znanstveno - is- pri Biotehničkom fakultetu u traživačkog, stručnog i društvenog Ljubljani 1981.g. L. Campa, uz os- rada. tale poslove, predstojnik je Znan- Znanstveno-istraživacki raz- stveno-istraživackog odsjeka za u- voj dr. sc. L. Campe potječe od fi- ređivanje i prostorno planiranje u tocenologije i ekologije, proučava- Istitutu. nja sastojina i uređivanja Suma, Poslije završenih brojnih preko razrješavanja različite prob- znanstveno - istraživačkih i struč- lematike vezane na Šumski i ne- nih radova, naročito opsežne studi- Sumski prostor do proučavanja op- je dugoročnog razvoja hrvatsko- ćeg prirodnog prostora, njegovih slovenskog područja Žumberak - funkcija i vrijednosti za potrebe Gorjanci L. Campa je započeo ra- čovjeka i društva u cjelini. Iz tak- diti doktorat na Šumarskom fa- vog razvojnog opredjeljenja proiz- kultetu Sveučilišta u Zagrebu, lazi sadržajna i funkcionalna hete- gdje je 1991. g. i doktorirao. Naslov rogenost i dinamičnost radova, doktorske disertacije glasi Vređ- timskih i interdisciplinarnih pris- notenje naravnega prostora na os- tupa, traženje novih metodologija, novi različnih faktorjev, (Vredno- pratnja aktualnih društvenih dovanje prirodnog prostora na osnovi gađaja, stalno provjeravanje uskla- različitih čimbenika). Obranivši đenosti teorije i prakse - sve u ci- disertaciju, stekao je zvanje dokto- lju optimalne, okolini i društvu ra biotehničkih znanosti, područje najprimjernije upotrebe prirod- Sumarstva. U cilju usavršavanja u nog prostora. Kompleksnost pris- znanstveno - istraživačkom radu o- tupa cesto otežava razgraničenje bavio je vise stručnih putovanja znanstvenih i stručnih radova. po Sloveniji i Hrvatskoj, Austriji, Unatoč tome moguće je odre- Švicarskoj, Francuskoj, Njemač- diti područja u kojima prevladava koj, Poljskoj, Ceskoj i Slovačkoj. znanstveni karakter istraživanja: U radu služi se slovenskim i - Fitocenolosko - ekološka prouča- hrvatskim jezikom te njemačkim, vanja (i kartiranja) Šumske vege-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 208 tacije Slovenije, u koje se siste- ba i funkcioniranje prostora. matski uključuje vec 1964.g„ gdje Dr. sc. L. Campa samostalno intenzivno radi do izrade Gozdno- ili timski, osim dvadesetak znan- vegetacijske karte Slovenije u stvenih radova, izvodi oko 60 stru- 1975.g. čnih radova koji se mogu klasifici- - Proučavanje uporabe fitoceno- rati po homogenijim skupinama: loSkih osnova u Sumarstvu (kod - fitocenolosko kartiranje Šumske Sumskogospodarskih i Sumskouzgo- vegetacije, jnih osnova, planiranja Šumskih - valorizacija Sumskog prostora na komunikacija, eksploatacija Suma osnovi ekosustava (fitocenoza), i si.), poljoprivredi, vodnome gos- - gospodarsko planiranje na razini podarstvu i u prirodnom prostoru Sumsko-gospodarskih područja, općenito. Radovi se vremenski po- - društveno i prostorno planiranje klapaju s fitocenoloskim kartira- općina, regija i Republike, njem, a intenziviraju poslije 1975.g. - aktiviranje staniSnih potencijala, - Proučavanje proizvodnih sposob- - čimbenici koji ugrožavaju Sume i nosti Sumskih staništa i poljopriv- Šumski prostor, rednih površina u zaraSCivanju (t.j. - ravnomjerniji razvoj Republike i siva cona), te stupanj iskoriscenos- uloga Suma, ti staniSnih potencijala, vezano na - procjena utjecaja na Sume i oko- kartirane Šumske vegetacije i evi- linu... dentiranja površina u zaraSCiva- Dr. sc. Lojze Campa na vlas- nju. titu je želju umirovljen 1994.g. ka- - Istraživanje odnosa između Suma ko bi kao samostalni istraživač i- i divljaci, naročito na područjima mao vise mogućnosti raditi na Si- narušene ravnoteže. rim, interdisciplinarnim znanstve- - Proučavanje mogućnosti aktivi- no-istraživackim područjima i jav- ranja visokih staniSnih potencijala no značajnim aktivnostima kao sto malodonosnih i degradiranih Suma su: i zemljišta u zaraSCivanju u gospo- - Suosnivač je Instituta za pratnju darnije oblike. klimatskih promjena za područje - Uvođenje Sumarstva u sistem Slovenije s međunarodnim povezi- društvenog i prostornog planira- vanjem; nja - teorijska, metodološka i sadr- - Radi na provođenju Agende 21, žajna polazišta. Radovi se intenzi- Konvencije iz Rio de Janeira i viraju oko izradbe područnih Sum- Montrealskog protokola; skogospodarskih osnova, naročito - Inicijator je međunarodnog sav- za razdoblja 1980. do 1990.g. i 1990. jetovanja o prirodnoj baštini i Ču- do 2000.g„ te srednjoročnih i dugo- vanju okoliša na području država ročnih društvenih planova. Srednjeeuropske pobude (SEP), - Modeliranje ravnomjernijeg raz- - Inicijator je organiziranja nevla- voja Slovenije i uloga prirodnih dine organizacije Pokret za oču- resursa u tome, isprobano na raz- vanje Suma u Sloveniji; vojnim pricipima policentrizma. - Radi sa vise nevladinih organi- - Proučavanje uloge Suma i njezi- zacija (REC) u svezi očuvanja oko- nih funkcija u razvoju sela. Aktu- line u Sloveniji; alizirana je problematika naročito - Predaje za različita područja: Su- u vremenima gospodarskih i soci- marstvo, poljoprivredna, vodno gos- jalnih kriza. podarstvo, energetika, prometne in- - Vrednovanje Sumskog i prirod- frastrukture, urbanizam, elemen- nog prostora te optimalnija upora- tarne nepogode i dr;

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 209

- Suautor je znanstvenih mono- sarstva, Gozdarski institut Slovenije, Lju- grafija; bljana, str. 80 - 97. Campa L. et ali, 1994: Strokovna izho- - Istražuje područje ekologije, eko- disca za pripravo pravilnikov o gozdno- sistema, fitocenoza, funkcija Suma, gospodarskem, gozdnogojitvenem in lov- valorizacije prostora, procjene ut- stvogojitvenem nacrtovanju, Zbornik pos- jecaja antropogenih faktora na ži- vetovanja, Zveza gozdarskih drustev Slo- venije, Ljubljana, str. 57-60. votnu sredinu i okoliš i dr. Campa, L. et ali, 1994: Oozd in vode, - Član je udruge DIT područja Su- Zbornik seminarja, Biotehnička fakulteta, marstva Ljubljane; oddelek za gozdarstvo, XVL Gozdarski - Kandidat je za eksperta Repub- studijski dnevi v Poljcah, Ljubljana, str. 39-51. like Slovenije Ministarstva za zna- Campa, L. et. ali, 1994: Zbornik, prvo nost i tehnologiju. slovensko posvetovanje o zemeljskih pla- zovih, Varovalne funkcije gozdov na pla- ZNANSTVENO-ISTBAŽIVACKI BADOVI zovitih obmocjih Slovenije, Idrija, str. 55-63. Zorn, M., MarinCek, L., Campa, L., et Campa, L. et ali, 1994: Ekousmjereni ali, 1975.: Oozdnovegetacijska karta Slove- razvoj, monografija Oorski kotar, Zasnova nije, Opis gozdnih združb in karte M razvojnega projekta slovensko-hrvatskega 1:200.000, Ljubljana, 141,17, kt., (fi 70). Pokolpja. Otvoreno sveučilište Zagreb, Campa, L., 1976: Vrednotenje gozdnega Delnice, str. 105-120. prostora na obmocju obcine Litija, Ljub- Campa, L., 1994: An evaluation of ljana, 42. str., 6 pr„ 2 kt., (fi 107). woodet areas in Slovenia from a hydrolo- Campa, L., Božić, J., Zonta, I., 1982: gic aspects, paper for International sympo- Znanost in praksa v proizvodnji hrane, re- sium on forest hydrology, Faculty of Agri- ferat u Morskoj Soboti, Gozdarski vestnik, culture, University of Tokyo, Tokyo, p.6. vol. 40, str.2, Ljubljana, s. 89-90. Campa, L. et ali, 1995: Celovit razvoj Campa, L., Plut, D., 1985: Prostorske podeželja raziskave - projekti - rasprave 1, osnove dolgorocnega regionalnega razvoja Zbornik prosveta, Ishodisce, sestevine in Spominskega obmocja Žumberak-Oorjan- problemi celovitega razvoja podeželja v ci, referat za SAZU; Ljubljana 30 str., 1 kt. Sloveniji, Biotehnička fakulteta, oddelek Campa, L., 1989: Vloga gozdarstva in za agronomijo, Ljubljana, str. 75-87. kmetijstva pri oživitvi manj razvitih ob- Globevnik, L., Campa, L. et ali, 1995: mocij, Sodobno kmetijstvo, ZP. Kmecki Bole and the place of the Mediterra- glas, Ljubljana, vol. 23, stev 3, str. 28-35. naenon mauntains in the desetification Campa, L., 1989. Porušeno ravnotežje process of the Mediterran: Brkini area and gozd-divjad na Pohorju, Sodobno kmetijs- littoral nort west edge of Dinarids, Medi- tvo, ZP Kmecki glas, Ljubljana, vol. 22, St. mont - Peco, Slovenia, Ljubljana. 10, str. 428-432. Campa, L. et ali, 1996: Zbornik Oorjan- Campa, L., Plut, D., 1989: Razvojna ci - gozd in gozdni prostor, tipkopis, Novo problematika obmejnih obmocić, IB revija Mesto, 15 str + karte. za planiranje, Ljubljana, vol. 23, str. 3., str. 28.-35. LITEBATUBA Campa, A., 1991: Vrednotenje naravnega prostora na osnovi razlicnih faktorjev, Biskup, iT.: In memoriam. Dr. sc. Alojz Ljubljana, Zagreb, doktorska disertacija, (Lojze) Campa, znanstveni savjetnik 222 str., 29 tb., 16 kt., 13 ost.; 3 kt (dd 40). (1935.-2000.). ŠL 9-10, 2000., s. 620-621. Kovacic. M., Gosar, L., Barbic, A., Cunder, T„ Campa, L. et ali., 1992: Pristop k razvoju podeželja, zbornik, zvezek 1, CANIĆ, Damir, (Gospić, 12.VI. Družba za ravoj podeželja pri BF, Ljubl- jana, 61-79, s. 3. pr. 1959.), dipl. ing. Sumarstva. Korosec, B., Campa, L., Zonta, J., et ali, Sin Milana i Vilme, r. Alic. 1993: Gozdovi Slovenije skozi Čas, prostor- Hrvat, rimokatolik Potječe iz o- ske registrature in mapiranje gozdov do leta 1828., Ljubljana, znanstvena monogra- bitelji poljoprivrednog tehničara i fija, 154 str., in kt. pr. nastavnice. Osnovnu je Školu po- Campa, L. et ali, 1993: Mestni in pri- hađao u Gospiću i završio je 1974.g. mestni gozdovi - nasa skupna dobrina, Gimnaziju je završio, također u Zbornik republiskega posveta v okviru tedna gozdov, Zveza DIT gozdarstva in le- Gospiću, 1978.g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 210

Šumarstvo je studirao na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 1984.g. Prvo radno mjesto bilo mu je u Š.G. "Lika", Gospić, OOUR za gospodarenje Sumama Gospić, kao poslovođa radilišta Sv. Rok 1985. Naredne (1986.) godine referent je plana i analize u OOUR-u za gospodarenje Sumama Gospić.

CANZAR, Emil (Varaždin, ll.XII. 1966.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Ivanov. Otac mu je dipl. ing. Sumarstva, a majka prosvjetna djelatnica. Osnovnu je Školu zavr- šio u Ivancu. Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuc. u Zagrebu, Š.G. odjel. Diplomirao je 21.1.1994. godine. Izradio je diplomski rad iz Od 1987. do 1992.g. upravitelj uređivanja Suma, pod naslovom je Šumarije Karlobag. Valja pri- "Izvanredna revizija Osnove gospo- pomenuti da je 1991.g. došlo do darenja za gospodarsku jedinicu reorganizacije hrvatskoga Sumar- Ravna Gora". stva i da je jednu godinu bio u- Zaposlen je kao pripravnik. pravitelj Šumarije Karlobag, koja pripada Upravi Suma Gospić u sastavu J.P. "Hrvatske Sume". Od ČAN2AR, Ivan, (Kamenica, Lepo- 1992. sef je komercijalnog odjela glava, 11.V.1934. - 17.111.1997.), dipl. Uprave Suma Gospić. ing. Sum. Sin Valenta i Veronike, r. Šantalab. Hrvat, rimokatolik. Pot- CANIĆ, Stefica, (Sibinj, Slav. ječe iz službeničke obitelji. Osnov- Brod, 24.VIII.1964.), dipl. ing. Su- nu je školu završio u selu Kame- marstva. nica kod Lepoglave 1945.g„ a gim- Kćerka Ivanova. Hrvatica. naziju u Varaždinu 1953.g. Potječe iz obrtničke obitelji. Otac Šumarstvo je studirao na joj je kovač, a majka domaćica. P.Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 1959.g. Srednju školu pohađala je u CUO Nakon diplomiranja radio je naj- Slavonski Brod i završila je 1985.g. prije kao pripravnik u Šumariji Diplomirala je 16.XII.1993.g. Ivanec (1960.), a do 1965. u istoj Šu- iz ekonomike Šumarstva. Napi- mariji kao revirnik te kao vršilac sala je i obranila diplomski rad dužnosti upravitelja. Od 15.XII. pod naslovom "Povijest Sumarstva 1965. radi na radnom mjestu upra- i prerade drva u Hrvatskoj od po- vitelja Šumarije Ivanec do smrti lovice 19. stoljeća do naših dana". 1997. godine

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 211

CARNIć, Natalija, iz Gada (Ru- mu živjeli u VoCinu, pa je Juro i munjska), dipl. ing. Sumarstva. osnovnu Školu završio u VoCinu. Studirala je Šumarske zna- Srednju Šumarsku Školu pohađao nosti na Poljoprivredno - Šumar- je i završio u Karlovcu 1982.g. skom fakultetu u Zagrebu. Apsol- Šumarstvo je studirao na Šu- virala je skol. g. 1949.-50., a diplo- marskom fakultetu u Zagrebu (Šu- mirala 29.X.1952.g. marski odjel). Diplomirao je 22.1.1988.g. na Katedri za uzgajanje Suma. G.1986. nagrađen je rektoro- čATLAK, Vencej, iz Visegrada, vom nagradom Zagrebačkog sveu- (BiH) dipl. ing. Sumarstva. čilišta Studirao je Sumarstvo na Od l.II.1988.g. radi kao pri- Poljoprivredno-Sumarskom fakul- pravnik u Šumariji ćeralije (Sla- tetu Sveučilišta u Zagrebu. Apsol- tina), a nakon završenog priprav- virao je skol. g. 1949.-50., a diplo- ničkog staža zaposlen je u Šu- mirao 10. V.1952.g. mariji Podravska Slatina kao inže- Umro je u kolovozu 2000. njer operative. Na tom mjestu proveo je godinu i po. Poslije provedene reorganizacije radi kao referent u istoj Šu- CATOVIĆ, Ismet, iz Plana (BiH), mariji. Dana 1.1.1992. počinje ra- dipl. ing. Sumarstva. diti kao upravitelj Šumarije Vo- Studirao je Sumarstvo na Po- cin i ćeralije. ljoprivredno - Šumarskom fakulte- U međuvremenu upisao je tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. poslijediplomski studij koji je za- 1948. - 49., a diplomirao 9.XII.1949. vršio 1992.g„ a magistarski rad na- godine. slova "Uređivanje Suma niskog uzgojnog oblika (panjaca) na područ- ju Hrvatskog zagorja" obranio je u lipnju 1993.g. ĆAVDAROV, Ivan, iz Hadži Di- Doktorsku disertaciju "Pla- mitrova (Bugarska), dipl. ing. Su- niranje pri gospodarenju regular- marstva. nim Sumama na području Uprave Studirao je Sumarstvo na Po- Suma Zagreb uz pomoć sustavne ljoprivredno-Sumarskom fakulte- dinamike" obranio je u prosincu tu Sveučilišta u Zagrebu. Apsol- 1995.g. virao je skol. g. 1942.-43., a diplo- Od 1992.g. zaposlen je na Ka- mirao 6.VIII.1946. tedri za uređivanje Suma Šumar- skog fakulteta Sveučilišta u Za- grebu kao asistent, gdje izvodi vje- CAVLOVIĆ, Dragica, vid. ŽAJA žbe iz predmeta uređivanje Suma i 5. knjiga. sudjeluje u terenskoj nastavi iz istog predmeta. U znanstveno-nastavno zva- CAVLOVIĆ, Juro, (Garevica, San- nje asistenta iz predmeta uređiva- ski Most, BIH, 11.IV.1963.), dipl. nje Suma izabran je 1993.g. Iste ing. Sumarstva, dr. sc., asistent na godine, sukladno Zakonu o viso- Šumarskom fakultetu u Zagrebu kim učilištima preveden je u su- Sin Veselkov. Hrvat. Potječe radničko zvanje asistenta iz istog iz radničke obitelji. Roditelji su predmeta.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 212

Napisao je i objavio nekoliko novnu školu je završio u Zagrebu znanstvenih i stručnih radova. 1962., a Drvno-tehnicku školu 1966., isto u Zagrebu. BADOVI Šumarstvo je studirao na Š.F. Znanstveni radovi u Zagrebu. Diplomirao je 1975.g.

Kružić, T., Cavlovic, J.: Pouzdanost rezultata mjerenja obujma dubećih stabala pomoću Bitterlichova zrcalnog rela- skopa. Meh. sum. 18. (1993.) 2, s. 61-64. Cavlovic, J.: Uređivanje suma niskog uzgojnog oblika (panjaca) na području Hr- vatskog zagorja. Glas. sum. pokuse 30 (1994.), Zagreb, s. 143-192. Cavlovic, J.: Linearno programiranje u planiranju i gospodarenju jednodobnim sumama. Glas. sum. pokuse 31 (1994.), s. 435-442, Zagreb.

Stručni radovi

Program za gospodarenje Park-sumom Željezare Sisak (1994.-3003.). Osnova gospodarenja za sumu Dotrsći- na (1994.-2003.). CELEBIĆ, Jusuf, (Bihać, 15.V. Osnova gospodarenja za sumu Kupjac- ki vrh (1995.-2004.) 1925.-6.VI.1975.), dipl. ing. Šumar- va, Šumarski savjetnik. U Bihaću završio je srednju CEHOVIN, Viljem, (Trst, 1914.), školu 1945.g„ a zatim je upisao stu- ing. strojarstva. dij Sumarstva na Poljoprivredno- Diplomirao je na strojarskom Sumarskom fakultetu u Zagrebu, odsjeku Tehničkog fakulteta u Za- na kojem je apsolvirao skol. god. grebu 1950.g. i zaposlio se kao asis- 1949.-1950, a diplomirao 26.11.1953. tent Zavoda za strojarstvo Poljo- god. U toku II. svjetskog rata dje- privredno-Sumarskoga fakulteta u lovao je kao ilegalac u omladin- Zagrebu. Na tom se mjestu zadr- skom pokretu Bihaća. žao od 1950. do 1957.g. Honorarno I u studentskoj organizaciji je predavao opće i Šumarsko stro- vrlo je aktivan. jarstvo (1953.-1957.) te opće stro- Diplomiravši, za prvo radno jarstvo na Drvno - industrijskom mjesto izabrao je Šumsku upravu odsjeku (1955.-1957.) u Kotor-VaroSu. G. 1959. izrađuje i realizira LITEBATUBA prvi program poSumljavanja goleti obronaka Vlasića na području Vr- *** Sum. nastava u Hrvatskoj 1860 - banjskih vrela. 1960, s. 383, 409. Povjereno mu je 1961.g. osnivanje Šumsko-privrednog poduze- ća "Vrbanja" u Kotor VaroSu te CEKADA, Zelimir, (Derventa, postaje njegovim prvim direkto- BIH, 26.1.1946.), dipl. ing. drvne rom. Tu je ostao do 1969., kad se industrije. ponovo teško razbolio. Premješten Sin Vladimira i Silve PlavSić. je na mjesto savjetnika u poduzeću Hrvat, rimokatolik. Majka mu je kako bi i dalje pomagao svojim bila profesorica, a otac sudac. Os- suradnicima.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 213

Odlikovan je Ordenom zaslu- kon godine dana s Ceovicem bili ga za narod. sposobni uspješno samostalno raditi. Bio je i suradnik Lovnog od- LITEBATUBA sjeka Instituta za Sumarska i lovna istraživanja NRH. Ceovic je Golič, Lj.: Ing. Jusuf Celebic. S.L. 7- 10,1975., 401-402. bio i vrstan društveni radnik - od studentskih dana u odboru Kluba CELIKOVIĆ, Ervin, iz Iloka, Sumarskih akademičara u Zagrebu dipl. ing. Sumarstva. do rada u Jug. Šumarskom udru- Šumarstvo je studirao na ženju i Savezu lovačkih društava Poljoprivredno-Sumarskom fakul- Hrvatske i Slavonije. U Jug. Sum. tetu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. udruženju bio je tajnik i blagajnik g. 1939.-40. 1923.-1928., a urednikom Šum. lista 1924.g. U Savezu lovačkih društava čEOVIć, Ivo, (Gornji Andrijevci bio je tajnikom 1925. - 1939.g„ a 4.II.1886. - Zagreb 14.XI.1971.), Šu- 1952. godine proglašen je počasnim marski i lovni stručnjak, visi- Sum. predsjednikom Hrvatskoga druš- savjetnik. tva za gajenje lova i ribarstva. Šumarstvo je studirao na "Ceovic je bio najpoznatiji Šum. akademiji Sveuc. u Zagrebu i kao pisac stručnih knjiga iz pod- u Beču. Apsolvirao je 1908.g. ručja lovstva. 1940.g. izdao je enci- Službu je nastupio 10.XI. klopedijsko djelo Lovstvo, koje je 1908.g. u Gospodarstvenom uredu poslije istoimene kestercanekove Đurđevačke imovne općine i nas- knjige s kraja prošlog stoljeća bilo tavlja kao upravitelj Šumarije iste zapravo prvi sistematski prikaz imovne općine u Novoj Raci kod svih područja lovne znanosti i Bjelovara i u Goli kod Koprivnice. prakse. G. 1920. premješten je u Zag- Uz monografska djela Fazan reb za kotarskoga Šumarskog refe- i Tragovi divljaci najpopularnija renta, a 1940. u Banskoj je upravi je svakako njegova knjižica Lov u Banovine Hrvatske te u Ministar- pitanjima i odgovorima, koja je o- stvu Sumarstva i rudarstva, odnos- digrala značajnu ulogu u pripre- no Sekretarijatu za Sumarstvo sve manju lovaca za polaganje lovač- do umirovljenja 1950.g. kih ispita. Manje je poznato da se Jedan je od osnivača Saveza Ceovic bavio i filmskim stvara- lovačkih društava za Hrvatsku i laštvom, snimivSi vise uspjelih do- Slavoniju i njegov dugogodišnji taj- kumentarnih filmova iz lovstva i nik. zaštite prirode..." (Frkovic, A.) Napisao je nekoliko članaka za Sum. list i pedesetak članaka za BADOVI Lovačko - ribarski vjesnik. Osnutak Saveza lovačkih društava za Od 1949. do 1959.g. honorarni Hrvatsku i Slavoniju. LBV 10-12, 1925., je nastavnik lovne privrede na Po- 254-255. ljoprivredno - Šumarskom fakulte- Organizacija lovaca (Kongres lovaca u tu u Zagrebu. Zagrebu). Ibid. 225-234. Jugoslavensko sumarsko udruženje Ceovic je bio vrstan Šumar- (1921-26). P.S.Š., Zagreb, 1926., 68-82. sko - upravni stručnjak te struč- Bad oko novog zakona o lovu. LBV 2, njak za lovstvo i lovnu privredu. 1929., 101-102. Imao je poseban smisao i volju u- 25 - godišnjica rada Zlatka Turkalja. LBV 2,1930., 53-56. voditi mlade stručnjake, Šumarske Saradnja oko izrade lovačke termino- vježbenike, u posao te su vec i na- logije. LBV 5,1933., 191-193.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 214

Protiv taksa na mitnicama (Žalba Sa- Ocjena rogovlja jelena F. OrospiCa. I- veza načelniku grada Zagreba). LBV 11, bid. 490-492. 1933., 432-434. Hvala im (o unapređivanju lovstva). Izvještaj lovačkih društava za Hrvat- LBV 12.1941., 530-531. sku i Slavoniju. LBV 4, 1930., 176-185. Divlja svinja. Ibid. 12, 539-544. Proljetni lijet. LBV 7,1931., 277-278. Trovanje vrana. LBV 1,1942., 7-13. Lovački kalendar za god.: 1931, 1932. i Repica kao hrana srna. LBV 1, 1942, 29. 1933. Lasica velika i mala. LBV 2,1942, 63. Priručnik za lovce i Čuvare lova. Zag- Sto bi trebalo učiniti poslije ove zime. reb, 1931., 1932. i 1933. Ibid. 3, 65-68. Pristupimo polaganju lovačkog ispita. Tamanjenje vrana i svraka. Ibid. 9, LBV 8,1933., 273-280. 249-242; 10, 253-255. Kongres bugarskih lovaca u Varni. I- Oblici zakupa lovišta. LBV 8, 1943, bid. 10, 350-363; 11, 305-307. 236-246. Fazan. LBV 9,1934., 397-414. Tragovi divljaci. LBV 3,1944, 40-46. Srnjak i ljestarka. LBV 1, 1934., 7-11; O kunama i njihovom parenju. Ibid. 6, 4,151-154 132-138. Vrane. LBV 5,1934., 212-220. Vabljenje srnjaka. Ibid. 6, 253-254. Na pragu novog doba. LBV 1,1935., 1-5. Lov na kuniće brz vretne. Ibid. 9, 254. Novi zakon o lovu. Ibid. 2, 96. Lovstvo. S.P.II. Zagreb, 1946, 1461- Iz rada Saveza lovačkih društava za 1498. Hrvatsku i Slavoniju. LBV 5, 1935., 229- Trovanje vukova i lisica. LBV 1, 1947, 240. 21-22. Da li je zec toliki štetočina da ga mo- Dužnosti lovaca na domaku proljeća. ramo uništiti. LBV 12,1935., 576-583. LBV 2,1947, 9-11. Izvještaj o radu Saveza lov. udruženja Fazan u narodnom gospodarstvu. Savske banovine. LBV 5, 1936., 195-212.; 6, LBV 3-4,1947, 9-12. 250-257; 5,1939., 240-253. Prstenovan je pernate i označivanje Da li je zec po opCe narodno gospo- dlakave divljaci. Ibid. 6, 3-4. darstvo vise štetan ili koristan. (Beferat Solista. Ibid. 6, 20-21. održan na anketi u Min. suma 12.X.1936.). Tamanjenje vukova. LBV 3-4, 1949, Zagreb, 1936. 42-43. Lovacko-streljacke utakmice u Zagre- Zobničavost. LBV 1,1949, 10-11. bu. LBV 9,1936., 401-403; 2,1938., 93-94. Kolera kod fazana. Ibid. 11-12. Tularemija. LBV 9,1937., 389-395. Bolesti divljaci - propast lovišta. Ibid. PodignuCe lovačkog doma u Zagrebu. 5, 75-77. LBV 6,1938., 341-342. Uzgoj fazana. Ibid. 10,177-184. Prstenovane žlicarke. LBV 3,1939.,156. Uređenje lovišta, Zagreb, 1950. Prstenovani kobac ptičar. Ibid. 4,198. Lovostaje i zabrane lovljenja. LBV 3, Ubijen galeb prstenovan u Finskoj. 1950, 34-37. Ibid. 6, 312. Uređenje lovišta. LBV 4-5,1950, 72-77. Otstrel srnjaka. LBV. 4,1939., 207. Neki lovni uređaji. Ibid. 8,116-123. Lovstvo. Zagreb, 1940., 1-445. Razvoj srnečeg rogovlja. LBV 9-10, Ja i moj učeni znanac. LBV 8, 1940., 1951, 151-161; 6,1952, 132-134. 368-380. O uzgojnom odstrelu (srneCe divljaci). Zaštita crvenih sumskih mravi. Ibid. LBV 8,1952, 182-183. 396-397. Fazan. Zagreb 1953. Kako je star ovaj srnjak. LBV 9, 1940., O zecu malo starog nešto novog znanja. 424-427; 12, 551-553. LBV 1,1953, 14-16. Zašto je minule zime stradala srneCa Jarebica kamen jarka - uzroci nestan- divljač. LBV 9,1940., 445-446. ka. LBV 1,1956/57, 26. O stetnosti lisice. LBV 10,1940., 493-494. Lovno gospodarski nacrti. Ibid. 6, 1956 Zima dolazi. Ibid. 11, 501-504. /57„163-164. Kako izvaditi krpelja. Ibid. 12, 589. Rast jelenskog i srnečeg rogovlja. Zaštita mladih kultura i voCaka od LBV 6,1957/58, 163-167. divljaci. LBV 1.1941., 40-41. Nosni strk. LBV 2-3,1958/59, 56. Ispitivan je oštrine pasa. Ibid. 18-19. Određivanje starosti fazana i trčaka. Kako daleko leti sačma. LBV 3, 1941, LBV 9,1958/59, 233-237. 134. O problemu jelenske divljaci koja guli Uskrsnuće. LBV 5,1941., 193-196. koru. LBV 11-12,1959/60, 278-280. Usavršavajmo nas hrvatski lovački go- Kraljevski fazan dugorepan. LBV 1-2, vor. LBV 10,1941., 460-462. 1961/62, 25-26. Svi na posao. LBV 11,1941., 481-483. Nastava iz oblasti lovstva na Sumar-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 215 skom fakultetu u Zagrebu. (Polemika sa klasičnu gimnaziju pohađao je u D. AndrasiCem.) LBV 6,1961/62,117-119. Ponašanje u lovu. Ibid. 7-8,177-179. Požegi i vrlo je uspješno završio Divljač i gljive. LBV. 3, 1962/63., 53- 1930.g. 55; 1-2,1963/64., 16-17. Studirao je na Poljoprivred- Hrana jelenske divljaci. LBV 5-6, 1962/63., 114-115. no-Sumarskom fakultetu u Zagre- Ocjenjivanje rogo vi ja živih jelena i bu, gdje je diplomirao 1935. go- srndaca. LBV 1-2,1963/64., 8-10. dine. Državni stručni ispit Sumar- Brinimo se za divljač i ljeti i zimi. ske struke položio je 1940. godine. LBV 3-4,1963/64., 44-46. Po Cemu ćemo ustanoviti u koje je go- Nakon diplomiranja radi u svoj- dišnje doba ustrijeljen srnjak. LBV 6, stvu volontera kod Sreskog pogla- 1963/64., 115-117. varstva Slav. Požega. Ubrzo se za- Patke. LBV 9,1963/64., 205-211. Vukovi u Sremu. LBV 11,1963/64., 252. pošljava u Sumarstvu grofa Eltza u Vukovaru kao Šumarski pristav. LITEBATUBA Tek 1939.g. primljen je u državnu Kauders, A.: Sumarska bibliografija. službu i dodijeljen za Šumarskog Zagreb, 1947., s. 225. vježbenika Šumariji Breko, koja Sumarska nastava u Hrv. 1860-1960. s. je bila u sastavu vinkovackog 409-411. Sumarstva. Uslijedili su premješta- Rohr, O.: Ing. Ivo Ceovic. LBV., 79, 11- 12,1971., s. 282. ji u Ravnateljstvo Suma Vinkovci *** Ivo Ceo vic. Ibid. 85, 12, 1977., s. 323- pa u Ravnateljstvo Suma Banja- 324. luka, gdje ostaje do polovine 1945. S.E. I.: JLZ Zagreb, 1980., s. 291. Frković, A.: Ivo Ceovic (kratka bio- godine. Poslije rata ponovo se vra- grafija). Bibliografija LBV, HLS, Zagreb, ća vinkovackom Sumarstvu gdje 1993., 22. između 1945. i 1957.g. djeluje kao Frković, A.: Bibliografija LBV. (Po- pis radova). upravitelj Šumarija u Otoku, O- Piskorić, O.: Ceovic, Ivo. HBL 3. knj., riovcu, ponovno u Otoku, pa u Zagreb, 1993., s. 44. Gunji. Nakon toga prelazi u Breko Borosić, J.: SIS, s. 3, 57, 84, 141, (Ivan). gdje je zaposlen u svojstvu višeg referenta Sumarske referade NO sreza Breko, pa i kod Šumske uprave u Zvorniku. U Hrvatsku se vra- ća 1958.g. i upošljava se u "Hrastu" Vinkovci, u kombinatu "Spacva", a 1973.g. objedinjava Sumarstvo is- točne Slavonije u "Slavonskoj Su- mi" Vinkovci, gdje završava služ- bovanje. U hrvatskom Sumarstvu pam- tit Ce se po plantažnim nasadima topole duž savskog nasipa oko Gunje, izgradnji zgrade Šumarije u Gunji i sustavnom arhiviranju dokumentacije bivšeg Kraljevskog CEPELAK, Dragutin, (Požega, nadSumarskog ureda Vinkovci i 1909. - Vinkovci, 1993.), dipl. ing. Brodske imovne općine. Sumarstva. Nakon smrti supruge Šte- Sin uglednog požeškog obrt- fice, 1988.g. preselio se sinu Bran- nika Josipa Cepelaka. Državnu ku u Zvornik, ali zbog rata odlaze

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 216 u izbjeglištvo u Njemačku da bi se čERNE, Mitja, iz Ljubljane, dipl. nakon nekog vremena vratio u ing. Sumarstva. Dom umirovljenika u Požegu gdje Studirao je Sumarstvo na Po- ga je zatekla smrt. ljoprivredno Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1950.-51., a diplomirao 10.XII. 1953. godine.

CERNEHA, Boris, (Koper, Slo- venija. 20.IX.1966.), dipl. ing. Su- marstva. Po nacionalnosti je Hrvat. O- tac mu je dipl. ekonomist. Živio je u Buzetu u Istri. Šumarsku srednju školu po- hađao je i završio u Delnicama 1985.g„ a studij Sumarstva upisao je 1.X.1985. Diplomirao je 6.VII.1992.g„ iz Šumarske fitopatologije. Napi- CEPERlC, Marin, (Rijeka, 10.VI. sao je i obranio diplomski rad pod 1964.), dipl. ing. Sumarstva. naslovom "Tartufi i njihova gos- Sin Marijana. Hrvat, katolik. podarska važnost". Otac mu je precizni mehaničar, a Zaposlen je u Upravi Suma majka radnica. Osnovnu je Školu Buzet. Pripravnički staž odradio završio u Senju 1979.g„ a srednju je na poslovima u taksaciji. Nakon također u Senju 1983.g. toga radi kao stručni suradnik za Šumarstvo je studirao na Š.F. zaštitu Suma u Ekološkom odjelu. u Zagrebu. Diplomirao je 22.11. 1991.g. CERNEHA, r. Pahor, Goranka, (Kopar, Slovenija, 12.1.1967.), dipl. Nakon diplomiranja zaposlen ing. Sumarstva. je kao pripravnik u Upravi Suma Hrvatica. Živi u Buzetu u Senj u odjelu za uređivanje Suma Istri. Srednju Šumarsku Školu za- od 15.IV.1991.g. Nakon Sest mjese- vršila je 1985.g. u Delnicama. ci rada premješten je u informa- Studij Sumarstva upisala je tički odjel na obradu podataka na l.X.1985.g. na Š.F. Sveučilišta u mjesto stručnog suradnika za Šu- Zagrebu. Diplomirala je 20.VII. marsku obradu podataka u infor. 1990.g. iz Šumarske fitocenologije. odjelu. Živi u Senju. Napisala je i obranila diplomski rad pod naslovom "Vegetacija Mo- CERMAK, Metka, iz Zagreba, tovunske Sume (odjel I-IV) i njena problematika". dipl. ing. Sumarstva. 27.IX.1990. zaposlila se u Š.G. Studirala je Sumarstvo na Po- Istra. Nakon završenog priprav- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu ničkog staža radila je kraće vri- Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirala jeme kao revirnik u Šumariji je skol. g. 1959.-60. Buzet, zatim kao stručni suradnik za informatiku u stručnim služ- bama Uprave Suma Buzet. Od

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 217

1994.g. radi na poslovima stručnog Slijedeće radno mjesto bilo je suradnika za plan i analizu. u Drvno-industrijskom poduzeću Sisak - Uprava za građevinarstvo, ČERNEJ, Antun, iz Cernjakovića, gdje je također bio sef sekcije (1. Sum. inž. YIII.1950. - 6.X.1951.). Uskoro je Šumarstvo je započeo studi- premješten za referenta u Š.G. "Ša- rati na Šumarskoj akademiji u Za- marica" Zagreb u Šumariju Leke- grebu, a budući da je ona prerasla nik (23.IY.-10.YII.1952.). Uslijedi- u fakultet, studij je dovršio na lo je unapređenje za upravitelja Gospodarsko - Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvi- Šumarije Jastrebarsko (ll.VIII. rao je skol. g. 1922.-23. 1952.) na kojem mjestu je ostao do 31.XII.1961.g. S nastupom nove CETKOVIĆ - RADULOVIĆ, Vi- godine (1962.) premješten je u Za- dosava, dipl. ing. Sumarstva. vod za četinjače Jastrebarsko - u- Studirala je Sumarstvo na pravitelj "Dobra" (Sume, rasadnik, Poljoprivredno-Sumarskom fakul- lovstvo). Na tom radnom mjestu tetu u Zagrebu i diplomirala 10. ostao je do 15.YI.1968. Od tada do VII.1953.g. 30.IV.1980. bio je međuopcinski inspektor za Sumarstvo i lovstvo za područje Jastrebarsko, Samo- bor i Yelika Gorica. Narednih pet godina bio je upravitelj OOUR-a Sumarstvo "Jastrebarsko" u sastavu Š.G. Karlovac (1.V.1980-31.111.1985.). Uslijedilo je mjesto savjetnika u Š.G. Karlovac, OOUR za uzgoj i zaštitu Suma Jastrebarsko (l.IY. 1985.-31.X.1990.). Zatim odlazi u mirovinu. Pripomenimo da je uz svoj redovan posao i radne obveze o- bavio i znatne poslove volonterski ili honorarno. Npr. u Zavodu za člčAK, Mato, (Rovisce, Bjelovar, četinjače Jastrebarsko u osniva- 22. V.1924.-Jastrebarsko, 11.1.1996.), nju na izgradnji objekata, osniva- dipl. ing. Sumarstva. nju rasadnika i drugim opera- Sin je Nikole i Bare, r. Pur- tivnim poslovima (l.VIII.1960.-31. garic. Hrvat, rimokatolik. Potječe XII.1961.). Zatim na poslovima iz zemljoradničke obitelji. Pučku oko prisilne uprave u "Drvoproi- je školu polazio i završio u Ro- zvodu" Jastrebarsko (l.IV.1986.- viscu 1936.g„ Državnu realnu gim- 31.111.1987.). naziju u Bjelovaru 1944.g. Šumarstvo je studirao na P.Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je ČIDIĆ, Aleksandar, iz Petrinje, 1950.g. Poslije diplomiranja zapos- dipl. ing. Sumarstva. len je u Šumskom građevnom po- Šumarstvo je studirao na P.Š. duzeću Petrinja - Građevna sek- Fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao cija Dvor/Uni - kao Sef sekcije (3. je skol. g. 1941.-42. IY.-30.YI.1950.).

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 218

ČIKARA, Radomir, (Gospić, 2. ČMELIK, Vilim, vid. 5. knjiga. VIII.1964.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Milana. Srbin. Otac mu COKIĆ, Halid, iz Tuzle, BIH, je bio strojobravar, a majka eko- dipl. ing. Sumarstva. nomistica. Živjeli su u Ličkom Šumarstvo je studirao na Po- Osiku. Završio je srednju Šumar- ljopriv.-Sum. fakultetu u Zagrebu. sku Školu u Karlovcu. Apsolvirao je skol. g. 1946.-47., a di- Šumarstvo je upisao l.X. plomirao 6.X.1948.g. 1983.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- mirao je 7.VII.1990.g. iz kolegija znanstvena organizacija i ekonomika Šumarstva. Napisao je diplomski rad "Organizacija kolanja dokumenata pri poslovanju OOUR za iskoriscivanje Suma - Ogulin".

ClRKO, Antonio, (Požega, 21.VI. 1968.), dipl. ing. Sumarstva. Sin dr. Stipe. Potječe iz li- ječničke obitelji koja živi u Po- žegi. Srednju ekonomsku Školu za- vršio je u Požegi 1987.g. Studij Sumarstva upisao je 1. X.1987.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- mirao je 26.V.1992.g. iz ekonomike čOKL, Martin, (Zibika, Šmarje Sumarstva. Napisao je i obranio pri Jelsah, Slovenija, 12.X.1907.), diplomski rad pod naslovom "Tren- dipl. ing. Sum., sveučilišni profesor. dovi u razvoju pilanarstva SAD Sin Janeza i Ane r. Obreza. viđeni kroz problematiku sirovin- Slovenske narodnosti i državljan- ske mase ". stva, rimokatolik. Potječe iz seoske obitelji. Osnovnu je školu završio ČI2MEK, Stanislav, iz Sarajeva, u Zibiki 1919.g„ a Humanisticnu dipl. ing. Sumarstva. gimnaziju u Mariboru 1927.g. Studirao je Sumarstvo na Po- Šumarstvo je studirao na Po- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu ljopriv. - Sum. fakultetu Sveučiliš- u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. ta u Zagrebu. Diplomirao je 1931.g. 1959.-60. Kraće vrijeme bio je zaposlen u Hrvatskoj u okolici Zagreba, CMELAK, Siniša, (Našice, 4.X. a zatim zaposlen je kao referent u 1964.), dipl. ing. Sumarstva. Ljubljani u Banskoj upravi Drav- Sin Alojza. Hrvat. Otac mu ske banovine, Odsjek za Sumarstvo je soboslikar, a majka nastavnica. (1934.-1939.), vodio je referadu za Živjeli su u Donjem Miholjcu. Za- krčenje i diobu Suma, sudjelovao vršio je srednju ekonomsku školu. je u izradbi zakonskih propisa, pri Studij Sumarstva upisao je 1. poSumljavanju kraškog zemljišta i X.1983.g. na Š.F. u Zagrebu. Di- izradbi gospodarskih osnova za plomirao je 3.III.1990.g. iz područ- manje Šumske posjede koji su bili ja oplemenjivanje Šumskog drveća. pod posebnim nadzorom. Napisao je i obranio diplomski rad Od 1940. bio je zaposlen u pod naslovom "Žuti i varijegirani Kmetijskoj zbornici u Ljubljani kultiravi četinjača". kao referent za Sumarstvo. Preda-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 219 vanjima i člancima podučavao je Kao vanjski suradnik Insti- seljake o Sumarstvu. Sudjelovao je tuta za gozdno in lesno gospodarst- pri osnivanju Sumskoproizvodnih vo i kao voditelj Odsjeka za ure- zadruga. U vrijeme II. svjetskog đivanje Suma pri tom Institutu rata bio je u vojnom zarobljeniš- nastavio je s istraživačkim radom, tvu u Njemačkoj (ll.IV. - 19.XII. prije svega s područja racionalizi- 1941.), pa u Italiji (20.XII.1941. - 7. ranja metoda uređivanja Suma. Is- 11.1942.). Zatim je u internaciji u traživao je utjecaj različite dužine Italiji (19.111.1942. - 1.IV.1943.) i ophodnje, strukture drvnih zaliha Njemačkoj, u Dachau (11.IX.1944- te intenziteta prorede na prirast 9.VI.1945.). Suma. Posebno je proučavao dina- Poslije rata zaposlen je u miku razvoja jednodobnih sasto- Ministarstvu za Sumarstvo, u Odje- jina te izradio tablice prihoda. lu za prosvjetu u Ljubljani (1945- U tijeku radnog vijeka su- 48.). Kao voditelj Odsjeka za istra- djelovao je u mnogim stručnim ko- živanje istraživao je metode smo- misijama. Za dugogodišnji rad pri- larenja i načine proizvodnje ete- mio je i priznanja na stručnom i ričnih ulja iz iglica četinjača. U to istraživačkom području. G. 1965. je vrijeme organizirao tečajeve za dodijeljen mu je Orden rada sa Šumske radnike raznih djelatnosti. srebrnim vijencem za uspjehe u Predavao je i na nižim stručnim radu; 1975. primio je Priznanje Bi- Školama: na Nižoj Šumarskoj Školi otehničkog fakulteta u Ljubljani u Ljubljani, na Nižoj drvarskoj za uspjehe u pedagoškom i znan- školi u Ljubljani i na Školi Šum- stvenom radu za razvoj struke; ske milicije u Begunjama. 1979. dodijeljen mu je Orden re- Od 1949. do 1964.g. bio je za- publike s brončanim vijencem; iste poslen u Institutu za Šumarsko i godine primio je i Jesenkovo priz- drvno gospodarstvo u Ljubljani. nanje za vrijedan teorijski i prak- Kao voditelj institutskog Odjela tični doprinos na području den- za uređivanje Suma proučavao je drometrije, prirastoslovlja i racio- aktualne probleme iz područja u- nalizacije uređivanja Suma. ređivanja Suma, ponajviše prona- Dugogodišnji je elan Društva laženja uređivačkih metoda. Nas- Šumarskih inženjera i tehničara u tavio je s istraživanjima iz područ- Ljubljani. ja smolarenja, istraživao je količi- Napisao je 36 stručnih čla- nu i strukturu otpadaka u proiz- naka, 12 rasprava, 9 samostalnih vodnji i provodio je mjerenja na knjiga, 9 priloga u zajedničkim istim objektima. Sudjelovao je pri knjigama i 14 različitih radova po izradbi Uputa za uređivanje Suma, narudžbi Sumsko-gospodarskih or- Šumsko - gospodarskih projekata i ganizacija. proučavanju sirovinske baze za drvnu industriju. Bio je glavni u- BADOVI rednik publikacija Instituta. Samostalne knjige Od 1964. do 1977. bio je zaposlen na Biotehničkom fakultetu, Smolarski priroenik. Ministarstvo za Odjelu za Sumarstvo u Ljubljani. gozdarstvo in lesno industrijo LBS, Ljub- Bio je izvanredni profesor za den- ljana 1947., s. 1-73. Gozdarski in lesnoindustrijski priroe- drometriju i voditelj Katedre za nik. Institut za gozdno in lesno gosp. Slove- uređivanje Suma. Predavao je i nije, (6 vsakokrat izpopolnjenih izdaj). nekoliko godina i predmet uređi- Ljubljana 1958., s. 1-310. vanje Suma i statističke metode u Tehnika odkazovanja. Ibid., 1962,. s. 1- Sumarstvu. 277.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 220

nacionalizacija metod za urejanje goz- nik, 1967, s. 129-142. dov. Ibid., 1970., s. 1-105. Bukove raziskovalne ploške v Sloveni- Tarife za urejanje gozdov z mnogo- ji ter boniteta bukovih rastisc. Zbornik 10 kratniki. Državna založba Slovenije, 1961. Instituta, Ljubljana 1971, s. 121-143. in 1974. s. 1-144. nacionalizacija urejanja malodonos- Studije, referati, ekspertize nih gozdov. Inst. za gozdno in lesno gospodarstvo Slovenije. Ljubljana 1976, s. 1-143. Raziskovalne ploskve na Pokljuki. Metodika ugotavljanja razvoja sesto- Studija v monografiji: "Kompleksna razis- jev. Ibid, 1976., s. 1-84. kovanja smrekovih sestojev na Pokljuki", Merjenje sestojev in njihovega poten- Ljubljana, 1958, s. 74-106. cijala. Ibid, 1977, s. 1-292. Oozdnogospodarski nacrt za raziskovalne gozdove v Lehnu na Pohorju. Ljub- Clanci ljana, 1957, s. 1-108, 5 kt. Ooznogospodarski nacrt za razisko- Pomen in problemi smolarjenja. Iz- valne gozdove na Smolniku na Pohorju. vestja Gozdarskega instituta Slovenije, Ljubljana 1958, s. 1-75, 6 kt. Ljubljana 1950, s. 231-251. Primerjava metod za ugotovljenje pri- Uporaba kemicnih sredstev v sodob- rastka. Ljubljana, 1963, s. 1-109. nem smolarjenju. Gozd. vestnik, 1950, s. 47- Rast tujih iglavcev v Sloveniji. Ljub- 60. ljana, 1965, s. 1-230. Ali nam nasi prebiralni gozdovi zago- Optimalna jakost in pogostnost red- tovljajo trajnost v gozdni proizvodnji? cenj - Porocilo o zastavitvi poskusov z os- Gozd. vestnik 1953, s. 240-247. novami iz teorije redcenja gozdov. Ljub- IH kontroli gospodar jenja v enodobnih ljanja, 1965. s. 1-106. gozdovih. Gozd. vestnik, 1955, s. 1-14. Optimalna obhodnja za smrekove ses- Inventarizacija kmeckih gozdov po toje na Jelovici. Ljubljana, 1965, s. 1-87, 9 enotnih tari fah. Gozd. vestnik, 1956, s. 1- tab.). 12. Gospodarska zrelost smrekovih sesto- Bitterlichova metoda meritve temelj- jev na Pokljuki. Ljubljana, 1966, s. 1-104, 9 nic in možnosti njene uporabe. Gozd. vest- tab. nik, 1957, s. 97-116. Boniteta gozdnih rastisc na jugovzhod- Količina in struktura lesnih odpadkov nem slovenskem gorskem Krasu. Ljublja- v gozdni proizvodnji. Zbornik 2 Inst. za na, 1967, s. 1-54. gozdno in lesno gospodarstvo Slovenije, Obhodnja v enodobnih smrekovih goz- Ljubljana 1957, s. 55-77. dovih ter vpliv ekonomsko-tehnicnih pogo- Prirejene Alganove in Schafferjeve jev na njo. Ljubljana 1968, s. 1-123. tarife ter njihova raba pri inventarizaciji Oozdarska zrelost čistih smrekovih sestojev. Ibid, s. 165-195. sestojev v Nazarskem OO obmocju. Ljub- Kritični pregled metod za urejanje ljana, 1969, s. 1-15 ,15 tab. snežniskih gozdov - Prebiralni gozdovi na Racionalizacija urejanja zasebnih goz- Snežniku. Zbirka strokovnih in znanstve- dov. Ljubljana, 1970, s. 1-47. nih del Inst. za gozdno in lesno gospodar- Racionalizacija visinskih gozdov na stvo Slovenije 4, Ljubljana 1957, s 107-118. Pohorju. Ljubljana, 1977, s. 1-25. O poenostavljenih metodah za meritev Dinamika razvoja smrekovih sestojev prirastka. Gozd. vestnik, 1959. s. 65-82. na Pokljuki, Ljubljana, 1981, s. 1-51. Tarife za sestoje prehodnih oblik. Gozd. vestnik, 1959, s. 221-228. Oblikovanje prebiralnih sestojev pri urejnju gozdov. Gozd. vestnik, 1960, s. 132- COLOVIĆ, Ilija, (Drniš, 1910. - 140. Split, 1967.), dipl. ing. Sumarstva. Dvovhodne deblovnice za celjski ok- Potječe iz radnicko-seljacke raj. Gozd. vestnik, 1962, s. 257-271. obitelji. Dvovhodne deblovnice za Crni bor na krasu. Gozd. vestnik, 1963, s. 213-224. Osnovnu Školu je polazio u Rast zelene duglazije v Sloveniji. Sinju, srednju u Splitu, a Šumar- Zbornik 4, Instituta, Ljubljana 1965, s. ski fakultet u Beogradu, gdje dip- 139-187. lomira 1936.g. Stanje i razvoj prebiralnih gozdov v Lehnu. Zbornik 5, Instituta, Ljubljana ZavrSivSi studij, prima mjes- 1966, s. 89-120. to kao dnevnicar u Direkciji Suma Meritveni prag ter njegov vpliv na Banja Luka do 1939.g. kad preuzi- stroske in natancnost meritev. Gozd. vest- ma dužnost Kotarskoga Šumarskog

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 221

referenta u Splitu, gdje ga zatice LITEBATUBA rat. Jedlovski, D.: Ing. Ilija Colović, (nekrolog). S.L. 5-6,1967., 265.

G. 1942. otpušten je iz službe pa se zapošljava kao manuelni radnik, a 1943. odlazi u partizane. ČOP, Bogomil, (Mali Lug, Čabar, Neposredno poslije rata, 26.11.1912. - 1998.), dipl. ing. Sum. 1944.g. povjerena mu je dužnost se- Sin Stjepana i Milke r. Kle- fa Odsjeka za Sumarstvo u tadaš- pac. Potječe iz seljačke obitelji. njem Oblasnom NO za Dalmaciju, Osnovnu je Školu završio u Gerovu gdje ostaje sve do 1949.g„ a tada 1922.g„ a gimnaziju u Varaždinu preuzima funkciju načelnika Glav- 1930. ne uprave za poSumljavanje u Za- Šumarstvo je studirao na Šu- grebu. Ali, na traženje Oblasnog marskom fakultetu u Zagrebu i NO vraća se u Split gdje je pos- diplomirao 1934.g. tavljen za rukovoditelja Povjeren- Od 1935. do 1941.g. službovao stva za Sumarstvo do 1951.g. je kod Privremene državne uprave Narednih deset godina ruko- ekspropriiranih Suma u Delnica- vodi Šumarijom Split, a od 1961. i ma - na Šumarijama Čabar i Ge- Š.G. Split, gdje ga zatiču posljednji rovo. dani života. Od 1941. do 1943.g. upravitelj "Čitavo je ovo vrijeme bilo isje Pilane Đurđenovac kod b. Na- punjeno njegovim predanim ra- sicke d.d. dom na unapređenju struke, a na- U toku II. svjetskog rata od šao je i vremena da aktivno sudje- 1943. do 1945.g. bio je u NOV - na luje u mnogim društvenim organi- mjestu sefa Tehničkog odsjeka zacijama, a posebno u Društvu in- Štaba VI. korpusa NOVJ i načel- ženjera i tehničara, gdje je bio i vi- nik Tehničkog odjeljenja Glavnog šegodišnji predsjednik. Osim toga štaba NOV i PO Hrvatske. značajan je bio njegov udio u osni- Od 1945. do 1948. bio je po- vanju Srednje Sumarske škole za moćnik ministra Sumarstva NRH, krS u Splitu gdje je čitav niz godi- a zatim je zaposlen na mjestu teh- na surađivao u njegovom Savjetu", ničkog direktora Š.G. Bjelovar, pa (Jedlovski, D.). je glavni direktor Drvne industri- Mjesec srpanj 1964. proveo je je "Slavonija" u Slav. Brodu, teh- na fitocenoloSko - tipološkom stu- nički direktor Šumsko industrij- dijskom boravku, s ing. S. Bertovi- skog poduzeća Belisce, tehnički di- Cem u Cehoslovackoj.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 222 rektor, upravitelj pilane, sef Šum- 10-11,1946. s. 155-164. ske proizvodnje i Sef pilanske i fi- Kako osigurati radnu snagu u sumarstvu. S.L. 4,1948. s. 101-104. nalne proizvodnje u DIP Đurđe- O sistemu tarifa u pilani. Drvna ind. 1, novac, a od 1953. do 1959.g. tehnič- 1956., s. 17-20. ki je direktor u DIP Novoselec. Za ekonomičnije iskorisćavanje i pre- Od 1959. do 1963.g. bio je po- radu bukovine. Drvna ind. 9-10, 1957., s. 125-130. moćnik direktora Instituta za dr- Neki problemi primarne prerade drva vo Zagreb, a od 1963. do 1973. u Ex- u SB Hrvatskoj. Privredni pregled NBH portdrvu Zagreb. Najprije je po- 1957. moćnik direktora za rezanu građu Analiza kao sredstvo za postizanje bo- i pomoćnik generalnog direktora ljeg učinka kod piljenja hrasta i bukve. Drvna ind. 9-10,1958., s. 123-130. (do l.X.1968.), a poslije toga do u- Zapažanja o produktivnosti rada u pi- mirovljenja na radnom je mjestu lanama Švedske. Produktivnost br. 1, 1961., savjetnika. Beograd, s. 67-70. Bavio se unapređenjem rada Uloga i aktivizacija IT sumarstva i drvne industrije u izvršenju petogodišnjeg i poslovanja te poticanjem produk- plana i sprovođenju novih privrednih mje- tivnosti rada u poduzećima drvne ra. S.L. 5-6,1961., s. 180-191. industrije. Bio je godinama angaži- O uvođenju dvofazne prerade i nam- ran na akcijama i zadacima Sa- jenske proizvodnje obradaka (elemenata) u pilanama. Drvna ind. 9-10, 1969., s. 143- vezne privredne komore. 149. G. 1959. boravio je dva mjese- Donošenje novog JUS-a sumskih pro- ca u Švedskoj, a 1963.g. 15 dana u izvoda - nasušna potreba industrije za pre- Finskoj - na obilasku poduzeća za radu drva. Drvarski glasnik 3, 1970., Beo- preradu drva radi prenosa njiho- grad, s. 1-2. Badni ljudi sumarstva i drvne indus- vih dostignuća u nasa poduzeća, a trije Hrvatske u poslijeratnoj obnovi i iz- 1964. bio je u Ženevi nositelj re- gradnji. Povijest sumarstva Hrvatske ferata '0 uvođenju mehanizacije u 1846. do 1976., Zagreb, 1976., s. 391-402. industriji za pilanarsku preradu Beaktivirati praćenje i uspoređivanje poslovnih rezultata u organizacijama ud- liscarskog drva", u organizaciji Ko- ruženog rada drvne industrije. Drvna ind. miteta za drvo pri U.N. 5-6.1980., s. 137-144. Surađivao je u Šumarskom Mjerenje i praćenje produktivnosti ra- listu, Drvnoj industriji, Produk- da u pilanama. Drvna ind. 1-2, 1981., s. 33- 36. tivnosti, Drvarskom glasniku te u Pilanska prerada i odnosi sa šumar- Povijesti Sumarstva Hrvatske 1876- stvom. S.L. 1-2 i 3-4, 1983. (Objavljeno kao 1976. posebna knjiga.). Bio je predsjednik Saveza in- Sumarstvo i drvna industrija u tržiš- ženjera i tehničara Sumarstva i noj privredi. Drvna ind. 3-4,1988., s. 74-78. Usavršavanje kalkulacija u primarnoj drvne industrije Hrvatske (1962.- preradi drva. Drvna ind. 5-6, 1988., s. 125- 1964.) i predsjednik Saveza IT Su- 128. marstva i industrije za preradu Uspješan razvoj zavisi prvenstveno o drva Jugoslavije (1966.-1968.) te je stručnim kadrovima. S.L. 11-12, 1988., s. 531-534. izabran za počasnog elana toga Sa- Prijedlog za praćenje i uspoređivanje veza 1967., a 1968. i za počasnog ela- poslovnih rezultata u pilanskoj preradi. na Saveza IT Jugoslavije. Drvna ind. 1-2,1989., s. 29-37. Dobio je povelju i Zlatnu O utjecaju sumarstva na poslovanje i razvoj primarne prerade drva. S.L. 9-10, medalju Saveza IT Sumarstva i 1994., s. 305-309. drvne industrije Hrvatske (1976.). LITEBATUBA BADOVI Kauders, A.: Sum. bibliografija I. Na novom putu. S.L. 1946.br. 1-6,s. 1-6. Povijest sumarstva Hrvatske 1846.-1976. Šumarska politika danas u NBH. S.L. S.E., I., JLZ., Zagreb, 1983., s. 292.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 223

Vrbovsko - do 1954.g. Za vrijeme rada u Fužinama, pomagao je fran- cuskim brigadistima studentima na radnoj akciji "Omladinsko jezero" da se upoznaju s našim ljudima i da se upoznaju sa znamenitostima i ljepotama Gorskog kotara i Hr- vatskoga primorja. Tada se upoz- nao s buduCom suprugom, Francus- kinjom. Nezadovoljan društvenim ure- đenjem i prilikama u struci otišao je 1954.g. u Francusku. U toj zemlji nije mogao raditi u struci, pa se bavio raznim poslovima u privat- COP, Ivo, (Trsat, Sušak, 22.XI. nom sektoru. U Francuskoj se ože- 1922. - Zagreb, 18.XI.1990.), dipl. nio poznanicom s radnih akcija, ta- ing. Sumarstva. da vec lijecnicom-hematologom Si- Sin Ivana, porijeklom iz Del- monne Chaud. Živjeli su u Thonon nica u Gorskom kotaru, bankovnog Les Bains i Annecy, u provinciji činovnika i direktora Gradskih H-te Savoie. Imali su troje djece. štedionica na Sušaku i Rijeci i maj- U Zagreb se vratio nakon ke Dike r. Linic, kućanice, rođene smrti supruge 1974.g. Živio je kao na Trsatu. umirovljenik u Zagrebu i Jadra- Pučku školu pohađao je na novu sa drugom suprugom Vjerom Trsatu od 1929. do 1933.g. Klasič- Verzotti, arhitekticom. nu gimnaziju završio je na Suša- Bezuspješno je nastojao pro- ku 1941.g. Bio je vrlo dobar đak, či- naći neki honorarni posao u Šu- tao je i govorio francuski, bio je marskom društvu ili Šum. institu- aktivan esperantista, muzikalan, tu. S francuskog je preveo vrijed- bavio se veslanjem i dobro igrao ne materijale iz područja "Zaštite stolni tenis. prirode i čovjekove životne okolice Nakon talijanske okupacije za Šum. fakultet u Zagrebu". Sušaka odlazi 1941.g. u Zagreb i Dugo je bolovao i umro u Za- upisuje se na Poljoprivredno - Šu- grebu, a sahranjen je u njemu dra- marski fakultet. Za vrijeme rata gom mjestu Delnicama, pokraj dje- bio je stalno u Zagrebu i studirao. da Ivana. (Milivoj Cop, brat). Na proljeće 1945. mobiliziran je u Hrvatsko domobranstvo, ali je sret- BADOVI no dočekao kraj rata. Poslije rata nastavio je stu- Ishod licitacije u Bijeci godine 1954. dirati i diplomira do kraja 1945.g. Drvarski glasnik 13,1954, s. 5. G. 1947.-1948. odslužio je voj- COP, Miljenko, (Gerovo, Čabar, 16. ni rok. Poslije povratka iz vojske upisao je studij biologije na Priro- IV.1960. - 1997.), dipl. ing. Sum. doslovnom fakultetu u Zagrebu. Sin Vladimira i Emilije, r. Budući da nije imao dovoljno sred- Šostaric. Otac mu je Šumarski ma- stava za život, prekinuo je taj stu- nipulant, a majka domaćica. Os- dij i zaposlio se u struci. novnu je školu završio u Gerovu Od 1951.g. radio je najprije u 1975., a srednju Šumarsku u Del- Šumariji Fužine, zatim u Šumariji nicama 1979. godine.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 319

Šumarstvo je studirao na konobar i na mnofiim drugim po- Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 15, slovima. Ipak, uspio je diplomirati 11.1985. Nakon diplomiranja od 1, 1973. godine. TII.1985.fi, radi kao referent pripreme u OOt'R-W za uzgajanje Su- ma Trsce do 17,111,1983.fi., a nakon toga referent je za uzgajanjjš Su- ma u Trscu do I990.fi. Od i990.fi, na radnom je mjestu revimika u J.l1. Hrvatske Suzne l."prava suma Del- nice. Šumari ja Gerovo. Od stručnih udrufia elan je DIT-a Šumarstva, SLO grada Ča- bra i LD Gerovo, a od drustvenb- politickih elan je općinskog pred- sjedništva 1-IDZ-a. Zivi u Gerovu.

COP, Suzana, (Hijeka, 9.1.1970.), Zaposlio se u Š.G. Hrast' dipL, iiiŠumarstva. Vinkovci. Od 1973.g. raspoređen je Hrvatske jc narodnosti, a kana uzgoj suma u Šumariji Otok. toličke vjeroispovijesti. Roditelji Posebno se isticao poSumljava- su joj ugostitelji. Osnovnu je školu lijem hrastika, Od 1981,fi. prelazi u završila u Brodu na kupi 1984.g„ a Šumariju Vinkovci na mjesto ru- CUO "Honka Golik u Delnicaina kovoditelja obračunske jedinice, a 19884- 1985.fi. imenovan jc za upravitelja Šumarstvo je studirala na radne jedinice IskoriSCivan je Su- Šumarskom fakulteta LI Zagrebu, ma. Zeleci manje naporan posao, diplomirala je 1994,0. iz područja prihvatio je lnjestn revirnika, ali Zaštita prirode. Napisala je i obra- prekasno: 29, rujna 1993. i/.daio ga nila diplomski rad pod naslovom je srce. "Vegetacijake i ekološke karakte- Bio je elan HŠD, i sudionik ristike sire okolice izvora Kupe". brojnih strnenih skupova. Radi u Odjelu za uređivanje suma Delnice, CORDAŠIC, Franjo, (Vinkovci, COP, Vjekoslav, vid. 5, knjiga, 1830. - lice, 1906.), šumarski struč- njak, prvi vladin izv jestitelj za šu- COPCIC, Franjo (Privlaka, Vin- marstvo u Hrvatskoj, prvi hrvat- kovci, 38. XII. 1936- 29. IX, 1993,), ski profesor Šumarstva. dipl, infi. šumarstva. Potekao je iz stare krajiške Potječe iz KiromaSne obitelji. obitelji. U Vinkovcima završio jc Nakon osnovne škole pohađao je i pučku školu, a polazio je i fiirnna- ziju. Zatim je kao odličan učenik 19,56. godine /jivrSio gimnaziju u poslan o državnom trosku na Car- Vinkovcima. sko - kraljevsku šumarsku akade- Studirao je Šumarstvo na Š.F, miju u Mariabrunn. u Zagrebu, ali zbofi teških ma- Studij šumarstva završio je terijalnih uvjeta u toku studija 185d.fi. n M&ri&brunnu (Austrija) morao je raditi kao noćni Čuvar, odličnim uspjehom.

H rvttthlu Snninrblti ilvotnplthi IhIihiIuiIi 225

Poslije studija poslan je u pri osnutku Hrvatskoga Šumar- bečki Prater gdje je stjecao lovač- skog društva, jedan od prvih čla- ku i Šumarsku praksu do veljače nova povjerenstva za održavanje 1853.g., a tada je imenovan carsko- viših Sumarskih ispita. kraljevskim krajiškim Šumarom Zaslužan je za izradu statuta kod Otočke krajiške pukovnije sa o uređenju, upravi i gospodarenju sjedištem u Brlogu. Sumama, nakon kojega je uslijedilo Tri godine kasnije na vlastiti pravno reguliranje hrvatskoga Su- zahtjev premješten je k Drugoj ban- marstva. skoj pukovniji u Kostajnicu. Pisao je stručne članke koje Kad se 1860. u Križevcima je objavio u Narodnim novinama osnivalo Gospodarsko - Šumarsko (1894.), Gospodarskom listu (1871.), učilište, ravnatelj zavoda pozvao Šum. listu (1894.), Lovacko-ribar- je Cordasica i povjerio mu preda- skom vjesniku (1894. - 1896.) i dr. vanja iz sadenja i uzgoja Suma, Šu- marske matematike i procjene Su- ma, entomologije i lovstva, a povje- BADOVI rena mu je i uprava oko 150 jutara zavodske Sume. U Učilištu je do PouCnik za Čuvare Suma i pomoCno 1872.g„ kada odlazi u Zagreb. sumsko osoblje, Zagreb, 1907. 5. izdanje. Nauka o sađenju i gajenju suma, Zag- O Cordasicu je jedan njegov reb, 1881. zavodski kolega napisao: Nešto o inih vrsti američkog drveCa 'Cordasic kao učitelj bio je ozbi- kojih gojidba bi i u nas koristna bila, S.L, ljan, nadahnut velikom ljubavi za 1884, s. 474-477. Nešto o brzo rastućih raslinah. Ibi- Šumarsku struku, podpuno osvje- dem, s. 477-478. dočen i o velikoj važnosti Sumar- Poučno putovanje ucenikah. Gospo- stva po nasu domovinu, savjestno darski list, 1871, s. 122. je vršio zadaću, koja mu je tom službom bila povjerena, imajući pri LITEBATUBA tom vazda pred očima da odgoji KesterCanek, F.: Franjo Cordasic, S.L, narodu našemu i doista valjani na- 1906, Zagreb, s. 69. rastaj i pomladak u šumarskoj Sumarska nastava u Hrvatskoj 1860.- struci.'' 1960, S.F, Zagreb, 1960, s. 40. KesterCanek, F.: U spomen Franji Cor- U Križevcima je boravio sve dasicu prvom vladinom izvjestitelju za su- do 1872.g„ kad je na vlastiti zah- marstvo u Hrvatskoj. S.L, 1908, Zagreb, s. tjev premješten u Zagreb. 365-375. Sumarska enciklopedija, I, JLZ, Zag- Od 1871. do 1872., bio je Šu- reb, 1980, s. 292. marski izvjestitelj Ravnateljstva Piskorić, O.: Franjo Cordasic (1830 - financija, a od 1872.g. do umirov- 1906.), S.L, 1-2, 1981, s. 79-82. ljenja 1891.g. prvi je Šumarski iz- Piskorić, O.: Cordasic, Franjo. HBL, 3. vjestitelj zemaljske vlade u Zag- Zagreb, 1993. rebu. Godine 1881. napisao je "Na- CORTAN, Rade, (Bunic, Koreni- uku o sađenju i gajenju Suma", koji ca, 1.IX.1961.), dipl. ing. Sumarstva. je udžbenik bio gotovo trideset Sin DuSanov, Srbin. Otac mu godina jedini u obrazovanju hrvat- je bio vozač, a majka domaćica. skih Šumara. Suradnik je B. Sule- Nakon završene srednje Šu- ka. Jedan je od prvih hrvatskih marske škole u Karlovcu upisao je Sumarskih pisaca i tvorilaca hr- studij Sumarstva na Š.F. u Za- vatskog stručnog Šumarskog na- grebu l.X.1980.g. Diplomirao je 25. zivlja, jedan je od prvih sudionika X.1985.g. iz područja ekologije.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 226

CUBELIĆ, Slavko, iz Bihaća, logije Suma. Napisala je i obranila BiH, rođen 21.YIII.1905.g„ dipl. diplomski rad pod naslovom "Pro- ing. Sumarstva. padanje stabala u dvije stojbine Studirao je Sumarstvo na Po- fakultetske Sume Šasinovecki lug". ljoprivredno-Sumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1929.-30., a diplomirao 10.X.1932.g. Zaposlen je 15.XII.1932. kao pripravnik u Kotarskoj upravi Osijek. U vrijeme NDH bio je zaposlen u Zvorniku u Bosni. Tada je bio i elan HŠD.

LITEBATUBA

BorosiC, J.: SIS, s. 7, 57,116. *** Šumarska nastava, s. 356.

CUDIĆ, Momčilo, (Gornji Potok, 28.YI.1936.), dipl. ing. Sumarstva. Studirao je Sumarstvo na Šu- marskom fakultetu Sveučilišta u CUK, Cvet(k)o, (Ljubljana, 8.IY. Zagrebu. Diplomirao je 25.YII.1962. 1926. - Bled, 14.XI.1993.) dipl. ing. Sumarstva. CUFAR, (ZUFFAR), Alojzij, (Ot- Sin Alojza i Franciske r. Tr- lica kod Ajdovscine, Slovenija, 7. pin. Nacionalnost i državljanstvo III.1852. - Mittewald kod Beljaka, slovensko. Otac mu je bio financij- 14.IX.1907.), Šumarski stručnjak. ski kontrolor, a majka domaćica. Osnovnu je školu polazio na Bledu, Od 1875. do 1894. zaposlen je a Državnu realnu gimnaziju u Kra- u Šumskoj službi u Sloveniji i Istri nju. Maturirao je 1945.g. Studirao - u Divaci, Yodnjanu, Galežanu i je Sumarstvo na Poljoprivredno - Labinu, a nakon toga od 1894.g. u- Šumarskom fakultetu u Zagrebu. pravitelj je dobra P. Kupehvisera Apsolvirao je skol. god. 1951.-52., a na Brijunima. diplomirao 28.XI.1952.g. Zaslužan je za poSumljavanje krsa, a posebno za kultiviranje Briju- Poslije diplomiranja zaposlio na, gdje mu je za te zasluge postav- se u Sloveniji. Bio je sef Sektora ljena i spomen-ploca, (vid. 5. knjiga). za uređivanje Suma, a zatim direktor Gozdnog gospodarstva Bled LITEBATUBA do 1986.g. God. 1966. u Švicarskoj je na *** S.E. I., JLZ., Zagreb 1980., s. 293. specijalizaciji za uzgajanje Suma. U toku radnog vijeka voditelj je CUHNIL, Melita, (Zagreb, 11.VI. fakultetskih ekskurzija za Sumar- 1969.), dipl. ing. Sumarstva. stvo. Bio je vrlo aktivan, pa je bio Kćerka Oldriha. Hrvatica. elan Znanstveno - istraživačkog Potječe iz službeničke obitelji, centra - SAZU Ljubljana, Institu- koja živi u Sesvetama kod Za- ta za gozdarstvo i elan Zveze in- greba. Srednju poljoprivrednu Ško- ženjerov in tehnikov. Surađivao je lu završila je u Zagrebu 1988.g. u Gozdarskom vestniku i Delu. U Studij Sumarstva upisala je mirovinu je otišao 1986.g. Umro je l.X.1988.g. na Š.F. u Zagrebu. Di- 1993.g. plomirala je 15.YII.1994.g. iz eko-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 227

CUKOVIĆ, Drago, (Novoseljani, Bje- ga radio je kao poslovođa u Šu- lovar, 23.X.1940.), dipl. ing. drv. ind. mariji Draganici (16.III.1966.-31. Sin oca Dragutina, Hrvat. Po- I.1969.g.). Slijedeće radno mjesto tječe iz trgovacko-službenicke obi- bilo je u Šumariji Pisarovina (1. telji. Osnovnu je Školu pohađao u II.1969. - 31.V.1985.), gdje je bio Novoseljanima, a Gimnaziju u Bje- upravitelj Šumarije. Uslijedilo je lovaru, koju je završio 1959.g. radno mjesto koordinatora proiz- Studij Sumarstva upisao je vodnje u OOUR-u za uzgoj i za- na S.F. u Zagrebu 1.X.1959. Bio je štitu Suma Jastrebarsko (l.VI. stipendist Šumarije Bjelovar. Diplo- 1985. - 31.XII.1990.). Od 1.1.1991. mirao je 29.VI.1964. na DI odsjeku. vraćen je na mjesto upravitelja Posije diplomiranja bio je Šumarije Pisarovina, a od 20.1. dugi niz godina zaposlen u S.G. 1992.g. radi u "Hrvatskim Suma- "Mojica Birta" Bjelovar. ma", u Upravi Suma Karlovac, u Zaposlen je u J.P. Hrvatske Razvojno-planskom odjelu, gdje je Sume p.o. Zagreb kao rukovoditelj stručni suradnik za planiranje. Komercijalne službe. Sudjelovao je na 18. IUFRO kongresu u Ljubljani kao organizator ekskurzije na području Š.G. Karlovac. Živi u Zagrebu.

CULUMOVIĆ, Petar, iz Perusica, dipl. ing. Sumarstva. Šumarstvo je studirao na Po- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 15.VI. 1943. godine.

čULJAK, Zdravko, (Okucani, No- va Gradiška, 27.1.1939.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Ante i Ilonke r. Horvath. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je tr- CULIG, Dragutin, (Ilovac, Ozalj, govac, a majka učiteljica. Osnovnu 9.IV.1937.), dipl. ing. Sumarstva. je školu završio u Okucanima 1955., Sin Franje i Danice, r. Lonca- a Državnu realnu gimnaziju u No- ric. Hrvat, katolik. Potječe iz ze- voj Gradiški 1959.g. mljoradničke obitelji. Osnovnu je Šumarstvo je studirao na Šu- školu završio u Ozlju 1952.g„ a Re- marskom fakultetu u Zagrebu, alnu gimnaziju u Karlovcu 1957.g. gdje je i diplomirao 1965.g. Šumarstvo je studirao u Zag- Poslije diplomiranja radio je rebu. Diplomirao je 1962. godine. 25 godina u Republici BiH, sve Kao pripravnik počeo je raditi u vrijeme u Banja Luci, u Šumarskoj Šumariji Cetingrad (8.X.1962.). Na- struci, jedno vrijeme u sastavu ba- rednu (1963.) godinu proveo je na njalučkog INCEL-a, a zatim 15. odsluženju vojnog roka. Zatim je godina u okviru grupacije "ŠI- radio u Upravi Š.G. Karlovac, u PAD" - Sarajevo. Poslije poznatih Odjelu za iskoriscivanje Suma (5. događaja 1992.g. napustio je Banja III.1964. - 15.111.1966.) najprije Luku i došao u Zagreb, gdje od kao pripravnik, a onda i referent 1994.g. radi u "Hrvatskim Suma- za iskoriscivanje Suma. Nakon to- ma".

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 228

U tijeku službovanja u BiH dio je na radnom mjestu ref- radio je na slijedećim poslovima: erenta za bujice i erozije, teh- četiri godine na uređivanju Suma, ničkog rukovoditelja i rukovo- zatim bio je tri godine rukovoditelja "Rasadnika" do 1981.g„ kada ditelj R.S. Sumarstva "Manjaca", pa je postavljen za rukovoditelja Sek- četiri godine rukovoditelj službe cije za održavanje donjeg stroja za pripremu proizvodnje i plani- pruga Zagreb. ranje, četiri godine bio je direktor Dao je znatan doprinos na ŠPP "Banja Luka", a ostalo vrije- sanaciji erozija i klizišta uz željez- me proveo je na radnom mjestu re- ničke pruge, te podizanju Sumskih ferenta za investicije, referenta za pojaseva radi zaštite pruga od iskoriscivanje i dr. snježnih nanosa i orkanske bure, Sudjelovao je na nekoliko posebno uz riječku i ličku prugu, stručnih savjetovanja i skupova u zatim na sanaciji objekata donjeg BiH. stroja pruga. Dvije godine proveo Član je HŠD. je na vlaku za kemijsko suzbijanje korova na željezničkim prugama ŽTP-a Zagreb, ŽG-a Ljubljana i ŽTP-a Sarajevo i u tom poslu stekao praktično iskustvo. Od 1969. do 1977.g. intenzivno se bavio prucavanje suzbijanja korova na željezničkim prugama. Na temelju ispitivanja herbicida na pokusnim plohama stjecana su saznanja o efikasnosti pojedinih herbicida, koja su saznanja poslužila za primjenu u praksi. Organizirano je i "Savjetova- nje o primjeni herbicida na že- ljezničkim prugama". Izdana je i stručna publikacija za praktičnu ČUPIĆ, Gojko, (Trbounje, Drniš, primjenu. Svojim ucescem, kao elan 2.1.1929.), dipl. ing. Sumarstva. redakcije, dao je znatan doprinos. Sin Mate i Marte r. Jakelic. Koncem 1977.g. stiče uvjete i Hrvat, rimokatolik. Otac mu je odlazi u mirovinu. bio radnik, a majka domaćica. Os- Bio je dugogodišnji elan Sa- novnu je školu polazio i završio u veza inženjera i tehničara Sumar- u Trbounju, nižu gimnaziju u Dr- stva i drvne industrije Hrvatske. nišu, a Srednju Šumarsku Školu u Splitu 1950.g. CUTURILO, Petar, (Dabar, Oto- Šumarstvo je studirao na P. čac, 25.111.1941.), dipl. ing. Sumarstva. Š.F. u Zagrebu i diplomirao 1955.g. Sin Steve. Srbin. Majka mu Nakon diplomiranja 1955.g. je bila domaćica i obitelj je živjela zaposlio se u Šumariji Drniš. Ra- u Dabru. Srednju Šumarsku Školu dio je na poslovima referenta za završio je u Karlovcu 1961.g. poSumljavanje do 1958.g., a potom Studirao je Sumarstvo na Š.F. je v. d. upravitelja Šumarije Drniš u Zagrebu od 1.X.1961. Bio je sti- do 1965.g. pendist Saveza boraca NOR-a. Di- Zaposlio se u ŽTP-u Zag- plomirao je 30.Y.1968. reb, Sekciji za zaštitu pruga od erozije i u "Rasadniku" Zagreb. Ra-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 339

Schwartzvaldu u S.R. Njemačkoj 1954.g. Završio je vise seminara razne dužine iz svih oblasti Sumar- stva i drvne industrije - posebno iz organizacije i ekonomike Sumar- stva, primarne i finalne prerade drva, poslovanja poduzeća i dr. Sudjelovao je na svim struč- nim skupovima i kongresima Šu- mara u BiH i većini u bivSoj Ju- goslaviji. U radnom odnosu bio je neprekidno od 1. siječnja 1955.g. kada je nastupio na dužnost u Š.I.K. "Krivaja" - Zavidovici i to najprije DAMI ANI pl. VRGADA, Petar, kao projektant Sumskih puteva, (Hvar, na otoku Hvaru, 8.11.1929.), doznacar, organizator i voditelj u- dipl. ing. Sumarstva. tvrđivanja prirasta i na poslovima Sin Ivana i Marije r. Novak. uređivanja Suma; zatim je postav- Hrvat, rimokatolik. Otac mu je ljen za Sefa Biroa i sektora za una- bio trgovac, a majka domaćica. 0- pređenje proizvodnje, organizacije snovnu je Školu završio u Hvaru i projektiranja; i na kraju na mje- 1941.g„ a Realnu gimnaziju u Banja stu glavnog inženjera za Sumar- Luci 1948. stvo. Šumarstvo je studirao na Šu- Od 1.XI.1959. do 31.XII.1961.g. marskom fakultetu u Sarajevu. Di- nalazio se u Š.I.P-u "Sebesic" - Tra- plomirao je 27.XI.1954.g. vnik na radnom mjestu glavnog in- Poslijediplomske studije iz ženjera, odnosno tehničkog direk- organizacije i ekonomike Šumar- tora. stva odslusao je od 1970. do 1972.g. U Š.I.P-u "Vranića" - Fojnica u Sarajevu, ali nije obranio magi- bio je direktor od 1.1.1963. do 31. starski rad jer je kao politički ne- XII.1965.g. podoban bio izložen raznim obli- Narednu godinu do 12. rujna cima maltretiranja. proveo je u Republičkom zavodu Kao apsolvent Šumarskog faza organizaciju rada u Sarajevu na kulteta obavio je tromjesečnu stru- radnom mjestu stručnog savjetni- čnu praksu u Baden - Badenu u ka i projektanta za organizaciju

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 330 poduzeća Sumarstva i drvne in- služnim i počasnim elanom Saveza dustrije u BiH, a 13.IX.1966.g. pre- inženjera i tehničara Sumarstva i lazi za direktora u Š.I.P. 'Stup- drvne industrije BiH. Nosilac je canica" - Olovo. Ordena zasluga za narod. Od 7.II.1974. do 31.1.1990.g. pro- Bio je izborni stručni savjet- veo je u SOUR-u "Šipad" u Sara- nik Šum. instututa BiH u Sara- jevu na raznim stručnim poslovi- jevu. ma: stručni savjetnik za Sumar- Za stalnu suradnju sa Šum. fa- stvo, glavni inženjer za Sumarstvo kultetom u Sarajevu primio je pi- i iskoriscivanje Suma i direktor smena priznanja. sektora za unapređenje i koordinaciju proizvodnje i prometa. DAMJANOVIĆ, Ranko, (Han Od 1.II.1990. do 31.YIII.1993. Ploča, BiH, 10.V.1945.), dipl. ing. nalazio se na radnom mjestu di- Sumarstva. rektora D.P. odnosno D.D. S.I.P. Sin DuSanov. Srbin. Potječe "Stupcanica" - Olovo, a nakon toga iz zemljoradničke obitelji. od 1.IX.1993. do 31.XII.1994. bio je Studij Sumarstva započeo je zaposlen u J.P. "Hrvatske Sume", u Sarajevu, ali l.X.1975.g. prelazi Uprava Suma Split u Šumariji na Š.F. u Zagreb, gdje i diplomira Hvara ponajviše na mjestu upra- 26.III.1979.g. vitelja Šumarije. 1.1.1995. odlazi u mirovinu. Živi u rodnom Hvaru. Ing. P. Damiani bio je aktivan u stručnim udruženjima. Bio je elan Društva Šumarskih inženje- ra i tehničara u BiH, a u razdoblju od 1971. do 1974. bio je predsjednik Udruženja i elan Odbora tog Saveza za Jugoslaviju. Bio je i potpredsjednik Save- za pronalazača i inovatora BiH te elan i dužnosnik gospodarskih komora i poslovnih udruga Sumar- stva i drvne industrije u BiH odnosno elan i predsjenik raznih stru- čnih komisija. Objavio je veći broj stručnih DANCULOVIĆ, Marijan, (Karlo prikaza i članaka u listovima po- vac, 13.V.1955.), dipl. ing. Sum. duzeća "Krivaja", "Sebesic", "Vra- Sin Stjepana i Branke r. Zri- nića" i "Stupcanica" te znatan broj nski. Hrvat, rimokatolik. Otac mu stručnih članaka iz oblasti uzga- je bio automehaničar, a majka slu- janja i iskoriscivanja Suma, orga- žbenica. Osnovnu je Školu završio nizacije i ekonomike, brojne anali- u Karlovcu 1970.g., a Gimnaziju tičke procjene poslova i radnih "Dr. Ivan Ribar ", isto u Karlovcu, mjesta, novatorstva i si. objavlji- Šumarstvo je upisao 1.X.1975. vao je u stručnim časopisima "Šu- na Šumarskom fakultetu Sveučili- marstvo", "Šumarstvo i drva indus- šta u Zagrebu. Diplomirao je 13. trija" kao i u drugom periodičnom VII.1984. iz uređivanja Suma. Na- tisku. pisao je i obranio diplomski rad Za svoj rad dobio je veći broj pod naslovom "Revitalizacija park- diploma i pohvala. Proglašen je za- Sume Dubovac".

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 331

Poslije diplomiranja priprav- ustanovljivanju mjestnih skrižaljka o pri- nički staž obavio je u iskorisciva- hodu suma jednake ili slične zemljistne i postojbinske vrsnoCe. S.L. 1881, s. 111-125. nju Suma u Šumariji KraSiC. Holzmassen - Vorrathe der Eichen- Godine 1985. zaposlen je u wSlder des slav. Drauthals. - Oesterr. M. f. OOUR-u za uzgoj u Jastrebarskom, F„ XXXI, Wien, 1881., pag. 395-419. obavljao je poslove u svezi s pri- K riesenju pitanja o cistom prihodu suma. S.L. 1882. s. 182-185. vatnim Sumama, a naredne godine Lužnjak od 246 godina starosti u sla- (1986.) premješten je u OOUR za vonskoj nizini. S.L. 1882., s. 215-218. uzgoj u Karlovcu, gdje obavlja po- Jos jedna k riesenju pitanja o cistom slove taksatora za privatne Sume. prihodu suma. S.L. 1883., s. 24-28. Handbuch ilber die Erzeugung und God. 1992. postavljen je za u- Berechnung des deutschen Fassholzes fiir pravitelja Šumarije Ozalj. Od 1993. ForstmSnner, Holzhandler und Fassbin- zaposlen je u Upravi Suma Karlo- der. Essek, 1884., pag. 210. vac u Odjelu za uređivanje Suma Vom Wald - Kataster. Agramer Zei- kao samostalni taksator. tung, br. 160, Zagreb, 1884. Prinos poviesti sum. katastra u Hr- vatskoj. S.L. 1884., s. 223. DANHELOVSKY, Adolf, (Selly, Ciene izrade i izvoza (iz sume) razne Baranja, 8.VI.1825. - Bec, 27.V. građe. S.L. 1890., s. 237-238. 1902.), Šumarski stručnjak. Hanbuch ilber die Erzeugung und Berechnung des deutschen Fassholzes fiir Šumarske znanosti završio je Forstwirthe, Holzhandler und Fassbinder. u Mariabrunnu (Austrija). Essek, 1899., pag. 228. Od 1847. do 1885.g. radi na Bilckblicke a uf den Eichenholz-Han- vlastelinstvu Valpovo i Donji Mi- del in den Jahren 1876 - 1880. Statističko izvješće trgovacko-obrt. komore u Zagre- holjac. bu. 1882. Zaslužan je za sređivanje Su- marsko-trgovackih prilika u Sla- LITEBATUBA voniji; sprečavao je neracionalno eksploatiranje slavonskih hrasti- Oesterr. Forst und Jagd Zeitung, Wien, 1885, pag. 224-225. ka; najkompetentniji stručnjak za KesterCanek: Danhelovsky Adolfo. problematiku iskoriscivanja hras- S.L. 1885., s. 241-245; S.L. 1902., s. 393-395. tovine za dužicu. Kauders, A.: Sum. bibliografija I. Radovi su mu poznati u zem- S.E. I.: JLZ Zagreb, 1980, s. 297. Piskorić, O.: Danhelovsky Adolf, HBL, lji i inozemstvu. 3, Zagreb 1993., s. 211-212.

BADOVI DANKO, Samo, vid. SAMO, Dan- Tafeln ilber Visirmasse, Langen und Starken des deutschen Binderholzes, dann ko, 4. knjiga. zur Berechung des Eimergehaltes dessel- ben. - Ein praktisches Taschenbuch fiir Forstmanner, Holzhandler und Fassbin- DASOVIĆ, Mandica, vid. CALlC, der. Fiinfkirchen, 1869., pag 164. DASOVIC, 1. knjiga, s. 224. Predloži o štednji drva u proizvađa- nju francuskih duga. S.L. 1877., s. 19-44. Forstliche Hilfstafeln zur Berech- DEANKOVIĆ, Anton, Tonci, (Ka- nung des kubischen Inhaltes walzenfor- štel Štafilic, Split, 18.IV.1923.), dipl. miger und entgipfelter paraboloidischer Eundholzer, usw. (2. metrische Aufl.), ing. Sumarstva. Essek, 1878., pag 150. Sin Ivana i Magdalene r. Ši- Die Forstwirtschaft, ihre VerhS.lt- mera. Hrvat, hrvatskog državljan- nisse und volkswirschaftliche. Bedeutung stva. Potječe iz zemljoradničke o- ihrer Ertragszweige in Kroatien und Sla- vonien. - Izvješće Trg. obrt. komore u Za- bitelji. Osnovnu je školu završio u grebu, 1878. Kaštel Novom 1937., a Biskupsku Prilozi k poznavanju drvnih zaliha klasičnu gimnaziju u Splitu 1941.g. sjecivnih hrastika slavonske Podravine i

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 232

Studirao je Sumarstvo na Po- 1951.-52., a diplomirao 12.IX.1953.g. ljoprivredno - Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. DEBENJAK, DuSan, (Hogos, Sen- 1948.-49. i odmah diplomirao 1949. ta, Vojvodina, 19.XII.1923.), dipl. godine. U toku studija bio je na ing. Sum. stručnoj praksi u Francuskoj (1947.). Sin Antuna. Slovenske naci- Poslije diplomiranja zapos- onalnosti, rimokatolik. len je u Planskoj komisiji Hrvat- Šumarstvo je studirao na Po- ske u Zagrebu (1950.-51.), a onda je ljoprivredno - Šumarskom fakulte- prešao na rad u Sloveniju. U Goz- tu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomi- dnom gospodarstvu Bled proveo je rao je 1948.g. Od l.II. do 28.11.1953. 12 godina (1951.-1963.). Tada odlazi godine bio je zaposlen u Šumskom u Alžir, gdje od 1963. do 1967. radi gospodarstvu Brežice, a od l.III. u Conservation des Eaux et Fo- 1953. do 1.VII.1955. bio je upravi- rets. Od 1967. do 1970. radi u Al- telj Šumske uprave Luče pri Šum- žiru kao ekspert FAO za uzgoj skom gospodarstvu Nazarje u Slo- Suma i tada se vraća u Gozdno go- veniji. spodarstvo na Bled, gdje ostaje do Godine 1955. otišao je u Ma- 1983.g. kada odlazi u mirovinu ne roko. zaboravivSi svoje rodno mjesto u kojem provodi sretne dane. DEBETIC, Dragoljub, (Opasanica, 22.11.1938.), dipl. ing. Sumarstva. BADOVI Studirao je na Šumarskom Bedcenje v praksi. Gozdarski vestnik, odsjeku Šumarskoga fakulteta u XIV., 6-7,1956., Ljubljana, s. 184-190. Zagrebu i diplomirao 27.VII.1964. Prorede u sastojinama smrce. Narodni godine. šumar, XII., 7-9,1958, Sarajevo, s. 453-466. Oozd v Alžiriji. Gozdarski vestnik, XXIII., 7-8,1965., Ljubljana, s. 216-230. Cedra v jugoslavanskem primorju. I- bid. XXV., 5-6,1967., s. 161-170. Snegolomi v Julijskih Alpah in njihovi vzroki. Ibid., XXVII., 7-8, 1969., s. 223-236.

LITEBATUBA

Zupancic: O odpornosti gozda proti snegolomu. Gozdarski vestnik 31, 9-10, Lju- bljana, s. 333.

DEBELJAK, Martin, iz Ferdi nandovca, Đurđevac, dipl. ing. Su- marstva. Studirao je Sumarstvo na Po- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu DEBEVEC-LESJAK, Rozika, (Be u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. gunje pri Cerknici, Cerknica, Slo- 1935.-36. venija, 21.IX.1925.-Maribor, 1995.), dipl. ing. Sumarstva. DEBENJAK, Aleksandar, iz Su- Kćerka Franca i Marije Ko- botice, dipl. ing. Sumarstva. sir. Slovenske narodnosti i držav- Studirao je Sumarstvo na Po- ljanstva, rimokatoličke vjere. Po- ljoprivredno-Sumarskom fakulte- tječe iz zemljoradničke obitelji. O- tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. snovnu je Školu završila u Cer-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 233 knici 1935.g., a Državnu klasičnu inspektor pri okr. Šumskoj upravi gimnaziju u Ljubljani 1947. u Celju, pa sef Šumskoga okruga Šumarstvo je studirala na Šentjur-Šumsko gospodarstvo Celje. Poljoprivredno-Sumarskom fakul- Za vrijeme službovanja u ŠoS- tetu u Zagrebu. Diplomirala je 1951. tanju surađivao je na provođenju Posao u struci započela je kao ankete u Sloveniji o godišnjoj pot- taksator, a poslije, sve do umirov- rebi drva u seljačkim domaćinstvi- ljena, bila je referent za uzgoj, zaštitu ma, i to prema količini, vrsti drve- Suma i rasadnicarstvo u Š.G. Ma- ta, vrsti sortimenata i prema nači- ribor do 1983, kada je umirovljena. nu upotrebe drveta. Izvanredno je aktivna u Šu- Aktivan je u lovstvu. Bio je marskom društvu, naročito radi na elan Upravnog odbora Lovačkog popularizaciji Suma. Istakla se u saveza Slovenije, elan Komisije za radu društva s omladinom. Bila je uzgoj divljaci pri Lovačkom save- zaslužni i počasni elan Saveza zu. JoS uvijek je aktivan predsjed- Šumarskih društava Slovenije. nik povjerenstva za lovačke ispite pri Lovačkom savezu u Celju. Umi- LITEBATUBA rovljen je 1990.g. Živi u Celju. Od 1965. do 1990. bio je hono- Cafnik, F.: Bozika Debevec - Lesjak, dipl. ing. sumarstva. S.L. 1995, s. 356. rarni predavač na nižoj i srednjoj poljoprivrednoj Školi u Šentjurju za predmet Šumarstvo. Sudjelovao je na Šumarskom kongresu u Ohridu u Makedoniji 1953.g. Član je društva inženjera i tehničara Slovenije. Pisac je većeg broja članaka za slovenacku lovačku reviju "Lo- vec". Od stručnih radova spominjemo onaj pod naslovom "Vzroki pre- rascanja gozdov v paSnike v zgor- nji savinjski dolini". Celjski zbornik, 1959., s. 20-45.

DEGMECIĆ, Sime, (Strizivojna, Đakovo, 23.XII.1947.), dipl. ing. Su- marstva. DEČKO, Milan, (Celje, Slovenija, 25.V.1921.), dipl. ing. Sum. Sin Andrije. Hrvat. Potječe Sin Ivana i Vere r. Jakopic. iz zemljoradničke obitelji koja je Slovenskog državljanstva i narod- u toku školovanja živjela u Stri- nosti, rimokatolik. Potječe iz trgo- zivojni. U Zagrebu je pohađao i za- vačke obitelji. Osnovnu je školu vršio IX. gimnaziju 1966.g. završio u Celju 1933.g„ a III. real- Studij Sumarstva upisao je nu gimnaziju 1941. u Ljubljani. l.X.1966.g. na Š.F. u Zagrebu. Di- plomirao je 17.IV.1973.g. Šumarstvo je studirao na Po- ljoprivredno - Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomi- DEGORICIJA, Zlatko, iz Zagre rao je 29.IV.1952.g. ba, dipl. ing. Sumarstva. Nakon diplomiranja bio je Šumarstvo je diplomirao 26. Sef Područne Šumske uprave u ŠoS- IX.1941.g. i zaposlio se u Zagrebu. tanju u Sloveniji, zatim Šumarski Bio je elan HŠD.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 234

zirao je uzgajanje Suma na Ecole Nationale des Eaux et Forćts, Nancy (Francuska) i na Eidgeno- ssische Hochschule, Institut fiir "VValdbau, Ztirich (Švicarska) 1954.g. Na Š.F. Sveučilišta u Zagrebu doktorirao je 1959.g. s temom "Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje Šumskog drveća u posavskim Sumama kod Lipovljana", a 1960.g. habilitirao je s raspravom "Elementi za njegu mladih sastojina u poplavnom području posavskih Suma". DEKANIC, Ivo, (Rokovci, Vin- Na Š.F. Sveučilišta u Zagrebu kovci, 14.X.1919. - Zagreb, 25.X. dr. sc. Ivo Dekanić izabran je za 1998.), dr. sc. dipl. ing. Šumarstva. docenta iz predmeta tehnika uz- Sin Marka i Katice r. Šimac. gajanja Suma u veljači 1961.g„ a u Hrvat, rimokatolik. Potječe iz po- listopadu 1963.g. za izvanrednog ljodjelske obitelji. Pučku je školu profesora iz predmeta uzgajanje završio u Rokovcima 1931.g., a Re- Suma. Za redovitog profesora iz alnu gimnaziju u Vinkovcima 1939. predmeta uzgajanje Suma izabran godine. je u lipnju 1968.g. Od 1968. do Na Poljoprivredno-Sumarskom 1975.g. održavao je nastavu iz fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predmeta melioracije degradira- Šumarski odsjek, studirao je Šumar- nih Sumskih terena. Prof. dr. sc. I. stvo. Diplomirao je 1943.g. Dekanić upravljao je nastavno- Službu je započeo l.IX.1945.g. pokusnim objektima park Mak- Najprije je radio kao Šumarski re- simir, park - Suma Dotrscina, dio ferent u Okružnom narodnom od- Medvednice te zeleni pojas grada boru, odjel za Šumarstvo, u Vin- Zagreba Dubrava-Mokrice i Šasi- kovcima i Slavonskom Brodu. Za- novecki Lug. Rukovodio je teren- tim, bio je upravitelj Šumarija u skom nastavom studenata na spo- Oriovcu, Daruvaru i Pakracu, po- menutim objektima i na fakultet- tom referent za uzgoj Suma S.G. skim objektima u Zalesini, Lipov- "Psunj" u Novoj Gradiški, Minis- ljanima, Velikoj i Rabu. Organi- tarstva Šumarstva NR Hrvatske, zirao je terensku nastavu na pod- Glavne uprave za Šumarstvo NRH ručjima Sumskih gospodarstava i S.G. "Šamarica" u Zagrebu, pa Slavonski Brod, Osijek, Požega, tehnički direktor S.G. "Spacva" u Gospić, Senj i Buzet, kao i na ob- Vinkovcima. Stručni Šumarski is- jektima "Semesadike" u MengeSu pit položio je 1949.g. Od 25.111. (Slovenija) i na objektima Š.I. Jas- 1953.g., nakon izbora, na dužnosti trebarsko. Prof. dr. sc. I. Dekanić je asistenta u Zavodu za uzga- bio je voditelj poslijediplomske nas- janje Suma Poljoprivredno - Šu- tave iz znanstvenih područja sil- marskog fakulteta, odnosno od 8. vikultura i oblikovanje parkov- prosinca 1959.g. samostalnog Š.F. nih i prirodnih rekreacijskih ob- Sveučilišta u Zagrebu. Specijali- jekata te nastavnik iz kolegija osnivanje i uzgojni tretman prirod-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 335 nih sastojina, Šumske kulture i Neki podaci o uzgajanju suma u plantaže, sjemenarstvo i rasadni- Francuskoj, S.L. br. 9-10., Zagreb 1955., s. 315-332. carska proizvodnja, vrtna i pej- Stanisni uvjeti za uzgoj zelene dug- zažna tehnika, te biološka konzer- lazije (Dr. Gisela Jahn: StandOrtliche vacija tla i rekultivacija. Grundlagen fiir den Anbau der griinen Rukovodio je i aktivno sud- Douglasie), S.L., br. 7-9., Zagreb 1958., s. jelovao u edukacijskim i znan- 326.-327. Njegovanje suma kao mjera za una- stveno-nastavnim izlaganjima stu- pređenje sumske produkcije, S.L. 10., Zag- dentima Šumarskih fakulteta iz reb, 1958., s. 339-348. Danske, Cehoslovacke, Norveške i Utjecaj proreda na kvalitet i vri- Mađarske. U Međunarodnom save- jednost drvne mase te sniženje ophodnje, zu organizacija za istraživanja u Bilten Poljoprivredno-sumarske komore Sumarstvu (IUFRO) bio je vođa u NBH, Zagreb 1958. Njegovanje suma kao mjera za una- sekciji Intensivierung des Eichen- pređenje sumske proizvodnje, Vjesnik druš- waldbaue godine 1980. tva lugara NBH, Zagreb 1960., s. 198-203. Prof. dr. sc. I. Dekanic bio je Areal i sumsko-uzgojna svojstva jele dugogodišnji predstojnik Katedre na Papuku (manuscript), Zagreb 1958, s. 1-60. za uzgajanje Suma, u dva navrata Osnovni principi uzgojnih zahvata u posavskim sumama, S.L, Zagreb 1961, s. 11-17. prodekan i 1978.-1980.g. dekan Š.F. Tjedan sumarstva u Milnchen-u, S.L, Također je bio elan i predsjednik 3-4, Zagreb 1961, s. 155-158. Komisije za predlaganje stručnih Biološki i gospodarski faktori njego- mjera i nadzor u Velebitskom bovanja sastojina, S.L, 11-12, Zagreb 1962, s. taničkom vrtu i rezervatu "Modri- 398-402. ca Docu". Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje sumskog drveća u po- Proučavanja i znanstvena is- savskim sumama kod Lipovljana, G.S.P. traživanja obavljao je u ekološki Šumarskog fakulteta u Zagrebu, knj.15, različitim stojbinama i sastojina- Zagreb 1962, s. 1-118. ma na području Sumskih gospo- Elementi za njegu mladih sastojina u darstava Vinkovci, Osijek, Našice, poplavnom području posavskih suma, G.S.P, S.F, 15, Zagreb 1962, s. 119-196. Slav. Brod, Nova Gradiška, Bjelo- Kvantitativno i kvalitativno poveća- var, Đurđevac, Zagreb, Sisak, Kar- nje proizvodnje drvne mase u mješovitim lovac, Delnice, Buzet i Senj, o če- sastojinama lužnjaka, poljskog jasena i mu je napisano vise od 80 znan- nizinskog brijesta u Posavini, G.S.P, S.F, stvenih i stručnih radova. 15, Zagreb 1962, s. 197-266. Povećanje proizvodnje proredom mla- Dugogodišnji je elan HŠD i dih mješovitih sastojina lužnjaka, poljskog Hrvatskog društva za gajenje lova jasena i nizinskog brijesta u Posavini, i ribarstva. G.S.P, 15, S.F, Zagreb 1962, str. 267-302. Metodi intenzivnog proređivanja sas- BADOVI tojina visokog uzrasta. Jugoslovenski poljoprivredno - sumarski centar, Dokumenta- cija za tehnologiju i tehniku u sumarstvu, Stablimicna procjena, Sumarske no- knj. 46, Beograd 1964, s. 1-79. vine, Zagreb 1952., s. 2. Osnovni principi intenzivne njege ni- Stanje naših lovišta, Biltem S.G. zinskih i prigorskih suma suvremenim me- Vinkovci, 1953., s. 18. todama, Savezna privredna komora, Be- Dendrometrija, Lugarski priručnik, ograd 1965, s. 1-16. Zagreb 1953., s. 91-182. Uspijevanje raznih euroamerickih Geodezija, Lugarski priručnik, Zag- topola (Populus euroamericana f. mari- reb 1953., s. 183-202. landica, regenerata, robusta, serotina i P.c. Uređivanje suma, Lugarski priruč- klon 1-214) kod jednakog režima podzemne nik, Zagreb 1953., s. 203-216.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 236

vode na dravskom aluviju u intenzivnim nog načina uzgajanja prirodnih sastojina kulturama. Topola, 48-49, Beograd 1965, s. hrasta kitnjaka (Quercus petraea Lieb.^, 2-15. manuskript, Zagreb 1969, s. 1-18. Utjecaj podzemne vode na uspije- Intenzivna njega sastojina kao fak- vanje Populus euramericana f. marilan- tor podizanja vrijednosti suma i finan- dica i sumskim i intenzivnim kulturama cijskog efekta gospodarenja. Narodni šu- na dunavskom i dravskom aluviju kod mar, 4-5, Sarajevo 1970, s. 117-126. Osijeka. Topola, 59-60, Beograd 1966, s. Dubina podzemne vode i tlo kao 5-28. važni edafski cinioci uspijevanja nekih Senjska draga - Historijat radova na euroamerickih topola na aluviju Save i posumljavanju. Materijal III. kongresa Kupe kod Siska. S.L, 11-13, Zagreb 1969, s. Jug. društva za proučavanje zemljišta, 363-386. Zagreb 1967, s. 173. Kultura molike na Medvednici kraj Djelovanje visine podzemne vode na Zagreba. Zbornik na simpoziumot na mo- uspijevanje Populus euramericana cv. se- likata, Skopje 1970, s. 379-389. rotina. Zemljište i biljka, 1-3, Beograd Osvrt na suradnju stručnjaka iz ope- 1967, s. 375-381. rative u nastavi i istraživačkom radu Ka- Ekološka karakterizacija predjela tedre za uzgajanje suma S.F., S.L, 1-2, Zag- "Brezovacka" predestiniranoga za uzgaja- reb 1970, s. 37-41. nje euroamerickih topola, manuskript, Zag- Lov i ribolov kao privredna grana reb 1967, s. 1-21. Slavonije. JAZU - Znanstveni sabor Sla- Plantaže i intenzivne kulture topola vonije i Baranje, Osijek 1970, s. 399-402. i četinjača u sumskoj proizvodnji na Tehnika uzgoja suma. Predavanja stu- području SS Hrvatske. Materijali III. dentima sumarstva u V. i VI. semestru, Kongresa Jug. društva za proučavanje (skripta), S.F, Zagreb. zemljišta, Zagreb 1967, s. 12-15. Neki podaci o uzgoju suma u Dan- Plantaže i intenzivne kulture topola: skoj, manuskript, Zagreb 1965, s. 1-32. Španjolska ada - Plantažni uzgoj P.X.E. Sumsko-uzgojna svojstva poljskog ja- klon 1-214. Ibid, s. 46-48. sena (Fraxinus angustifolia Vahl.^). Sumar- Intenziviranje proizvodnje proređi- stvo, 1-2, Beograd 1970, s. 3-10. vanjem mješovitih sastojina nizinskih su- Uspijevanje nekih vrsta sumskog dr- ma, Jug. poljoprivredno-Sumarski centar, veća u prirodnim sastojinama i kulturama knj. 57, Beograd 1967, s. 1-44. Posavlja u ovisnosti o režimu poplavnih i Intenziviranje proizvodnje prorjeđi- podzemnih voda. Savjetovanje o Posavini, vanjem mješovitih sastojina prigorskih III. Zagreb 1971, s. 275-282. Suma. Jug. poljoprivredno-Sumarski cen- Prorede sastojina u gospodarskoj je- tar, 58, Beograd 1967, s. 1-32. dinici "Breznica ", manuskript, SPP "Sla- Prirodna regeneracija i rekultivaci- vonska suma Vinkovci, Šumsko gospodar- ja nizinskih sastojina u propadanju, manu- stvvo Osijek, 1974. skript, Zagreb, 1980, s. 1-23. Njega sastojina proredom u gospo- Eifluss des Orundwasserspiegels auf darskoj jedinici Novsko brdo", manu- Wuchsleitung der euramerikanischen Pa- skript, Zagreb 1970, s. 1-17. ppelsorten, Schweizerische Zeitschrift fiir Intenziviranje proizvodnje drva u Fortwessen, 11, Ziirich 1967, s. 1-13. cenozi hrasta kitnjaka i običnoga graba Utjecaj podzemne vode na uspijeva- (Querco - Carpinetum croaticum Hor?.) nje Populus euramericana f. serotina kod primjenom intenzivnih proreda i fertiliza- plantažnog uzgoja na spacvanskom pod- cije različitim mineralnim gnojivima. S.L, ručju. Topola, 61-62, Beograd 1967, s. 65-93. 7-8, Zagreb 1971, s. 197-230. Konverzija plantaže Populus eura- Podzemna voda i tlo kao faktori mericana klon 1-214 u sastojinama hrasta uspijevanja (rast i prirast) euroamerickih lužnjaka, manuskript, Zagreb 1968, s. 14. topola u "Bavniku", manuskript, Zagreb Prof. dr. Milan Anić - In memoriam. 1980, s. 1-17 S.L, br. 7-8, Zagreb 1968, s. 326-331. S. Bertović - Obavijest o disertaciji i Bazvijanje i pronalaženje optimalne habilitaciji. S.L, 7-8, Zagreb 1972, s. 293. metode uzgajanja prirodnih mješovitih Dubina podzemne vode kao edafski sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur čimbenik uspijevanja bijele vrbe (Salix L.J), manuskript, Zagreb, 1969, s. 1-20. alba L.) na inundacijskom području Save i Bazvijanje i pronalaženje optimal-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 337

Kupe kod Siska, manuskript, Zagreb 1972, Suvremeno značenje i namjena nas- s. 1-12 tavnih i pokusnih objekata Šumarskog Dinamika proizvodnje drva za celu- fakulteta (Maksimir, Dotrscina, Medved- lozu nekih evroamerickih topola pri raz- nica i ostali) u današnjoj nastavi i od- ličitom načinu uzgajanja. Topola, 98-99, gojnoj akciji. Hortikultura, 2, Split 1978, s. Beograd 1973. 6-9. Mogućnost proizvodnje prostornog dr- Djelovanje fertilizacije različitim va u mladim sastojinama nizinskih suma. mineralnim gnojivima na proizvodnju dr- Sumarstvo, 11-12, Beograd 1973., s. 3-12. va u cenozi kitnjaka i običnog graba. Ju- Prirodna regeneracija i rekultivacija goslovenski poljoprivredno-sumarski cen- propalih nizinskih sastojina, manuskript, tar, Zagreb i Lipovljani 1978, s. 1-19. Zagreb 1973., s. 1-52. Uzgojne mjere i proizvodnja u nekim Nikola KomlenoviC - Obavijest o prirodnim sastojinama i kulturama eu- doktoratu. S.L., 3-4, Zagreb 1974., s. 177. roamerickih topola slavonskog područja. Konverzija plantaža Populus eura- S.L.,7-8, Zagreb 1979, s. 299-332. mericana, klon 1-214, u sastojinama hrasta Način i intenzitet proreda u sumi lužnjaka, manuskript, Zagreb 1974, s. 1-11. hrasta lužnjaka i običnog graba. Složena Bekultivacija opustošenih površina sumsko-gospodarska organizacija Slavon- sušenjem hrasta lužnjaka (Quercus robur ska suma", Zagreb 1980, s. 1-120. L.J), manuskript, Zagreb 1990, s. 1-71. Gospodarenje sumama Slavonije s Značajke uzgoja suma jugoistočne uzgojnog stajališta. JAZU, Zbornik ra- Slavonije. JAZU - Centar za znanstveni dova kombinata NelisCe, Osijek 1980, s. rad Vinkovci, knj. I, Vinkovci - Slav. Brod 43-58. 1974, s. 11-41. Način i intenzitet prorede u gorskoj Edafske prilike i uspijevanje evro- bukovoj sumi, manuskript, Zagreb 1982, s. americkih topola na nekim lokalitetima 1-52. Hrvatske, (sa SkoriC, A.). Zemljište i bilj- Njega suma. S.E, knj. 2, Zagreb 1983, ka, 2-3, Beograd 1974, s. 267-277. s. 511-516. Njega sastojina proredom. JAZU - Konverzija suma, (s Pejoski, A.). S.E, Centar za znanstveni rad, Vinkovci 1974, s. knj. 2, Zagreb 1983, s. 271-273. 79-85. Rezultati istraživanja utjecaja ferti- Utvrđivanje najpogodnijih vrsta dr- lizacije različitim mineralnim gnojivima veCa i metoda obnove opustošenih povr- na proizvodnju drva u cenozi kitnjaka i šina sušenjem hrasta lužnjaka (Quercus običnog graba (Querco-Carpinetum croati- robur L.> S.L, 4-6, Zagreb 1975, s. 119-127. cum Horv.J). INA, Kutina 1983, s. 1-12. Utjecaj visine i oscilacije nivoa pod- Djelovanje kompleksnih gnojiva i zemnih voda na sušenje hrasta lužnjaka UBEA-e na proizvodnju drva u sumi (Quercus robur IJ.). S.L, Zagreb 1975, s. kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpi- 267-280. netum croaticum HorvJ. INA, Kutina Djelovanje fertilizacije različitim 1983, s. 1-15. mineralnim gnojivima na proizvodnju Značajke uzgojnih mjera u sastoji- drva u cenozi kitnjaka i običnoga graba. nama nizinskih suma. G.S.P, S.F, posebna ANU BiH. Posebna izdanja, XXIII, knj. izdanja, 1, Zagreb 1984, s. 99-108. 5, Sarajevo 1976, s. 99-117. Mogućnosti unapređenja sumske pro- Kirigin B., Sinik, N, BertoviC, S.: izvodnje primjenom uzgojnih mjera (pro- Klimatski podaci Hrvatske (prikaz knji- reda) u prirodnim sastojinama. Jugosla- ge), S.L, 1-2, Zagreb 1976, s. 106. venski simpozij o proredama u Sarajevu, Intenziviranje proizvodnje prore- Jugoslovenski poljoprivredno - sumarski dom sastojina u slavonskoj sumi hrasta centar, Beograd 1985, s. 1-60. lužnaka (Oenisto - Quercetum roboris Prirodna obnova sastojina bukve Horv.^. Sumsko privredno poduzeće Sla- progalnim proredama. Kolokvij o bukvi, vonska suma , Zagreb 1976, s. 1-43. Zbornik radova Sveučilišta u Zagrebu, Suma i proizvodnja drva na nekim S.F, Zagreb 1986, s. 25-36. tlima slavonsko-baranjskog područja. Tla Sklop. S.E, knj. 3, Zagreb 1987, s. 210. Slavonije i Baranje, Zagreb 1977, s. 169-174. Podzemna voda (gravitacijsko pod- Velebitski botanički vrt i rezervat, (s zemna voda), S.E. knj. 3, Zagreb 1987, s. 8. BertoviC, S. i dr.). Nase planine, 9-10, Za- Utjecaj strukture na njegu sastojina greb 1977, s. 193-208. proredom u sumi hrasta lužnjaka i obic-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 338 nog graba, (Querco roboris - Carpinetum u S.G. Delnice, a nakon toga pri- illyricum AniC,). HAZU - Centar za znan- mljen je u stalni radni odnos kao stveni rad, Vinkovci 1991, s. 1-154. referent uređivanja Suma. Oovor prof. dr. Ivana Dekanića prigodom predstavljanja javnosti knjige "Ut- Poslije formiranja J.P. Hrvat- jecaj strukture na njegu sastojina pro- ske Sume od 1990.g. radi na radnom redom u sumi hrasta lužnjaka i običnog mjestu samostalnog taksatora u O- graba (Querco roboris - Carpinetum illy- djelu za uređivanje Suma Delnice. ricum AniC), S.L, 11-12, Zagreb 1992, s. G. 1993. upisao je poslijedip- 165-167. lomski studij iz uređivanja Suma.

LITEBATUBA DELAC, Slavko, (Pitomaca, 1896., - DEKANIĆ Ivo, dr. ing. sumarstva, Zagreb, 13.V.1981.), dipl. Sum. inže- Sumarska nastava u Hrvatskoj 1860.-1960, s. 411-413, S.F, Zagreb 1963. njer, Sumarski savjetnik. DEKANIĆ dr. Ivo, Jugoslovenski Studirao je na Šumarskoj a- - savremenici - Ko je ko u Jugoslaviji, Be- kademiji u Zagrebu u trajanju od ograd 1970, str 195. osam semestara. Apsolvirao je skol. DEKANIĆ Ivo, redoviti sveu- g. 1919.-20., a diplomirao 4.V.1921.g. čilišni profesor i predstojnik Katedre za U vrijeme II. svjetskog rata, uzgajanje suma S.F. u Zagrebu, S.E, knj. I, prema nepotpunim podacima, bio je Zagreb 1980, s. 299. u Zagrebu. Tada je bio i elan HŠD. Dr. S. BertoviC: Prof. dr. ing. Ivo De- kanić - povodom 70 godina života, S.L, 1- 2, Zagreb 1991, s. 80-85, (s radovima). LITERATURA BertoviC, S.: Dekanić, Ivo, sumarski stručnjak, H.B.L., knj. 3, Zagreb 1993, s. Borosić, J.: SIS, s. 5, 41, 90. 255-256. Majer, D.: In memoriam, Slav- ko Delac, dipl. ing. sumarstva. SL 10-12, 1981, *** SE I, JLZ, Zagreb 1980, s. 299. s. 529-530.

DELAJKOVIĆ, Ivan, (Vrbova, DELAč, Damir, (Brod Moravice, Staro Petrovo selo, Nova Gradisla, Delnice, 21.V.1958.), dipl. ing. Su- 26.VIII.1923.), dipl. ing. Sumarstva. marstva. Sin Stjepana i Marije r. Hru- Sin Vjekoslava i Marije r. by. Hrvat, rimokatolik. Roditelji Safar. Hrvat, katolik. Otac mu je su mu bili poljodjelci. Osnovnu je službenik, a majka medicinska se- Školu završio u Vrbovi (Nova Gra- stra. Osnovnu Školu završio je u diška) 1934. godine, a Državnu re- Delnicama 1974.g„ a Gimnaziju "I- alnu gimnaziju 1942. godine u No- lonka Golik" 1977.g. isto u Delni- voj Gradiški. cama. G. 1945. upisao je studij Su- Nakon završene gimnazije, marstva na Poljoprivredno-Sumar- upisao je studij Sumarstva l.X. skom fakultetu u Zagrebu. Diplo- 1977.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- mirao je u jesen 1949.g. Za vrijeme mirao je 8.III.1985.g. iz Sumskih studija radio je kao volonter kod komunikacija. Napisao je i obra- sveuc prof. Stanka FlOgela i obav- nio diplomski rad pod naslovom ljao je predispitne konzultacije ra- "Optimalna gustoća prometnica s di povećanja efikasnosti polaganja obzirom na planiranu izgradnju u ispita. G.J. Podvodenjak". Po diplomiranju raspoređen Nakon završetka studija 1986. je u Šum. građ. poduzeće Nova godine obavio je pripravnički staž

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 339

Gradiška, kao mlađi inženjer-pri- posli u Sumarstvu (Sto mu je bila pravnik (1.XI.1949.-9.III.1950.). U želja jos prije upisa na fakultet), upravi je radio na sređivanju teh- pa se preselio u Vinkovce za ničke dokumentacije, a u sekciji rukovoditelja Građevnog odjela na izrađivanju i obračunu izvrše- (1.XII.1953. - 30.IV. 1954.), a zatim nih građevinskih radova. U Sum- u Šumariju Vinkovci (1.V.1954. - sko-građevnoj sekciji Kutina bio 31.III.1956.). Tu se radilo pretežito je upravitelj (10.111.1950. - 30.VI. na izgradnji i popravcima Šumari- 1951.). ja, lugarnica i stanova radnika. Sudjelovao je u izgradnji Šumari- ja: Lipovac, Stro- sinci, Gunja, Županja i Spacva, te u rekonstrukciji Šumarija: Otok i Cerna, na izgradnji naselja u Spac- vi i drugo. Od objekata niskogradnje bio je angažiran na izvedbi kanala po- dručja Dobrinja i ceste naselja Spacva - Otok. Zbog reorganizacije u Š.G. Vinkovci, prihvatio je ponudu i prešao u DI "Slavonija" Slavonski Brod (1.V.1956.-31.IX.1965.). Bio je sef građevinskog odjela, sef inves- ticijskog odjela, vršitelj dužnosti tehničkog direktora, rukovoditelj U građ. grupi DIP-a Novose- službe za unapređenje proizvodnje lec, osim na izvođenju radova, ra- i kapitalne izgradnje te rukovodio je kao mlađi inženjer na tra- ditelj Biroa za razvoj. Cijelo je siranju Sumskih pruga (1.VII.1952. vrijeme radio na poslovima održa- -14.XII.1952.). Od ostalog projekti- vanja, uređenja i pripreme prese- ranog i izvođenog treba spomenuti lenja poduzeća na novu lokaciju. kombinaciju čekrka i uspinjače, Osnivanjem centra za razvoj skladište zapaljivog materijala i drvne industrije (CDI) Slav. Brod projektorsku kino-kabinu. od strane drvno - industrijskih po- Za vrijeme rada u DIP-u duzeća slavonske regije i Privre- Novoselec položio je i stručni dr- dne komore Osijek postavljen je za žavni ispit (15.IX.1952.). direktora u osnivanju CDI, a kas- Radi predviđene (neostvare- nije za direktora (l.X.1965.-31.VII. ne) izgradnje žicare na ličkoj Plje- 1973.). Zadatak CDI bio je raditi sivici premješten je u DIP Sisak, kao zajednička služba za razvoj os- gradilište Pljesivica, gdje je ruko- nivača na približavanju DIP-ova vodio izgradnjom puteva (l.VII.- podjeli poslova, kooperaciji, una- 14.XII.1952.). pređenju proizvodnje i proizvoda Zbog loSeg stanja u Šumskom te prenošenju novih dostignuća u radilištu, biva premješten za nje- proizvodnjama i proizvodima. nog upravitelja (15.XII.1952.-30.XI. Iz obiteljskih razloga (školo- 1953.). Uz pomoć inženjera Wtir- vanje djece) koristi priliku i pre- tha sređuje stanje i uspijeva u lazi u Poslovno udruženje drvne in- zimskoj sjeći provesti princip "kro- dustrije Zagreb (1.VIII.1973.), a za- jenje od panja, a izradba od krošn- tim u Zajednicu Sumarstva, pre- je". Prihvatio je ponudu da se zarade drva i prometa drvnim proi-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 240 zvodima i papirom Zagreb (28.11. godine (1953.-1954.) radio je kao 1979.), pa u Poslovnu zajednicu Su- Sum. tehničar u Šumariji Velika, a marstva, prerade drva i prometa drv- onda je otišao na studij. Poslije nim proizvodima i papirom Zagreb diplomiranja zaposlen je u Š.G. (31.XII.1988.), kad odlazi u mirovinu. Slavonska Požega i to: od 1960. do U tom razdoblju radio je na 1965.g. u Šumariji Kamensko kao poslovima: primarne prerade drva upravitelj; od 1965. do 1972. upra- (1.IX.1973.-18.X.1979.), te djelatnos- vitelj je Mehanizacije, potom do ti cijele drvne industrije (30.XI. 1985.g. direktor je Gospodarstva. 1980.) i drva u građevinarstvu (31. Nakon toga, od 1985.-1990.g. pot- XII.1988.). Osim na poslovima na- vedenih područja radio je u vezi sa predsjednik je ROŠ "Slavonska Su- cijenama, standardizacije, znanstve- ma", a čitavu 1991.g. rukovoditelj je no-istraživackoga rada i informati- odjela za plan u Upravi Suma Po- ke (naročito sa područja tržišta i žega. S toga mjesta odlazi u miro- tehnologija). Član je HŠD. vinu. Valja pripomenuti da je 1965. godine bio na praksi u Rumunj- skoj gdje je proučavao problematiku Sumskih žicara. Od 1965. do 1969. bio je savezni poslanik u Pri- vrednom vijeću Savezne skupštine. Od 1951. do 1990.g bio je elan KPJ (SKJ). Umro je 27.X.1996.

LITEBATUBA

*** In memoriam. "HŠ" 64,1996, s. 12.

DELIć, Đuro, (Trenkovo, Požega, 14.VII.1944), dipl. ing. Sumarstva. DELIBASlĆ, Ljubomir (Capr- Studirao je na Šumarskom ginci, Nova Gradiška, 24.X.1932.), odjelu Šumarskoga fakulteta u Za- dipl. ing Sumarstva. grebu. Diplomirao je 21.X.1970.g. Sin Ignjatija i Julijane r. Gagic. Nacionalnosti srpske, po po- DEMEL, Zoran, (Pakrac, 10.VI. rijeklu pravoslavne vjere, po uvje- 1963.), dipl. ing. Sumarstva. renju ateist. Potječe iz obitelji po- Sin Dragutina, Hrvat. Pot- ljoprivrednika. Pučku Školu zavr- ječe iz činovničke obitelji. Srednju šio je u mjestu Trnakovac godine Školu završio je u Daruvaru 1982.g. 1946.g„ a Srednju Šumarsku u Pla- Studij Sumarstva upisao je skom 1951. l.X.1982. na Šumarskom fakultetu Šumarstvo je studirao na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 21.VII. u Zagrebu. Diplomirao je 1960.g. 1988.g. iz područja Šumska trans- Nakon završene srednje škole nije portna sredstva. Napisao je i obra- ni diplomski rad pod naslovom odmah studirao. Najprije se zapo- "Gradnja Šumske ceste Biljane - Sav- slio u Š.G. "Psunj" Nova Gradiška jak i njen utjecan na ekonomičnost (1951.-1952.), gdje je radio na ta- gospodarenja u g.j. Javornik". ksaciji kao tehničar. Naredne

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 341

DEMETROVIĆ, Juraj, vid. 5. knjiga. nepotpunim podacima od 31.XII. 1932.g. nalazi se na mjestu Sum. DEMOKIDOV, Emanuel, (Plock, pristava u Šum. upravi Ogulinske Poljska, 18.IV.1898.-Crikvenica, 27. imovne općine ModruS. U toku II. V.1957.), dipl. ing Sumarstva. svjetskog rata bio je zaposlen u Dolazi u mladim godinama u Drežnik-Gradu. Tada je bio i elan Jugoslaviju, završava srednju školu i HŠD. Poginuo je 1943. u II. svjet- Šumarski fakultet u Beogradu 1928. skom ratu i njegovo se ime nalazi Po završetku studija nastupa na ploči u Šum. domu u Zagrebu. službu u Srbiji, a 1929. bio je dodijeljen Šumariji Ključ (BiH), a LITEBATUBA 1931. postavljen je za kotarskog re- Borosić, J.: SIS, s. 6, 73,107,141. ferenta u Baru (Crna Gora) te *** Sumarska nastava, s. 354. 1932. za referenta kod Šumarskog odjela Banske uprave u Cetinju. DERENCINOVIĆ, Arinka, vid. Nakon toga službuje u Hrvatskoj: Pavic. najprije u Sv. Ivanu Žabnom, Bje- lovaru, Ivanskoj i Čazmi. G. 1943. bio je Šumarski referent kod NOO Moslavina, a 1945.g. kod Okružnog NOO-a Karlovac. G. 1948. radi na poSumljavanju u Pazinu, a 1949.g. dolazi u Crikvenicu za Šumarskog referenta KNO-a. Od 1950. upravitelj je Šuma- rije u Crikvenici. Bio je i nastavnik u Lugarskom tečaju u Novom Vinodolskom. Umro je kad se "oporavljen" od lakše operacije spremao da se vrati na radno mjesto. Ing. Demokidov bio je Šumar s bogatom praksom. Naročitu je DERETA, Bogdan, (Drljače, Si- pozornost posvećivao poSumljava- sak, 16.VII.1909. - Zagreb, l.VIII. nju krsa. Pokazivao je sklonost i 1988.), dipl. ing. Sumarstva. taksacijskim radovima. U radu je Potječe iz obitelji seoskog u- bio savjestan i neumoran, a od ko- citelja s desetoro djece. Realnu lega i prijatelja cijenjen. gimnaziju polazio je i završio u Petrinji, a studij Sumarstva na Go- LITEBATUBA spodarsko-Sumarskom fakultetu u Zagrebu 1937. godine. Ježić, M.: Ing. EMANUEL DEMOKI- DOV, (nekrolog). S.L. 1957., s. 317. Prvo radno mjesto bilo mu je u Direkciji državnih Suma te je do DENISOV, Gabriel, iz Rusije, ro- 1942.g. radio u taksaciji i u Građe- đen 11.111.1894., Sum. inženjer. vinskom odsjeku. Studirao je na Gospodarsko- Osjećajući se ugroženim u Sum. fakultetu Sveuc. u Zagrebu. Zagrebu, odlazi 1942.g. u Beograd Apsolvirao je skol. g. 1924.-25. gdje, nakon kraćeg nadnicarenja, Nakon diplomiranja ostaje u dobije mjesto u Ministarstvu na- našim krajevima. Stupio je u dr- rodne privrede i radi u sektoru žavnu službu 14.XII.1929., a prema uređivanja bujica.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 242

Nakon oslobođenja Beograda (1944.) tim naslovom koji se koristio i u imenovan je Sefom Odsjeka za srednjim Školama Sumarstva i drv- naučni rad Povjereništva poljopri- ne industrije. vrede i Sumarstva. Od kraja 1946.g. Objavio je i niz članaka i ra- nalazi se na dužnosti inspektora znih publikacija. Bio je sudionik u kontrolne službe za Sumarstvo i gradnji dviju zgrada za Šumarske drvnu industriju FNRJ. Škole - u Splitu i Karlovcu. U proljeće 1947.g. odlazi u Za svoj rad dobio je ing. svojstvu savjetnika za Sumarstvo u Dereta 1976.g. zlatnu medalju i po- NR Albaniju u ministarstvo povelju, a prigodom odlaska u miro- ljoprivrede i Sumarstva, gdje radi vinu 1978.g. Orden zasluga za na- na organizaciji Šumarske službe. rod sa srebrnim zrakama. U jesen iste godine vraća se u Beograd gdje je u Ministarstvu BADOVI za Sumarstvo FNRJ imenovan za Mehanizacija izvlačenja i transporta načelnika Odjela za uzgoj Suma. drveta u SSSR. S.L. 1964., s. 513-524. Na toj dužnosti ostaje do 26. svi- *** Zbornik Društva inženjera i teh- bnja 1950.g. kada je premješten za ničara u Splitu, 1958. direktora S.G. "Visevica" na Rijeci, *** Savjetovanje o krsu Jugoslavije, odakle 15.XI.1951. prelazi u Split 1958. *** Badovi, Institut za sumarska is- za direktora Srednje Šumarske ško- traživanja 1962, 1863, 1964, 1966. 1967. i le za krs gdje se zadržao deset go- 1969. dina. *** S.L. 1964. *** Bilteni Poslovnog udruženja sum- Početkom 1962. godine nastu- skoprivrednih organizacija Hrvatske od pa na dužnost u Institutu za Su- 1969.-73. marska istraživanja u Zagrebu, *** Bilteni Zavoda za zaštitu pri radu gdje radi u Sektoru za mehaniza- 1967., 1972. ciju do 1968.g„ a onda prelazi na Motorne pile. Zagreb, 1979., s. 1-176. iste poslove u Poslovno udruženje LITEBATUBA Sumskoprivrednih organizacija Hr- vatske u Zagrebu. Piskorić, O.: In memoriam - BOGDAN Početkom 1973. prelazi u Za- DEBETA, dipl. ing. sumarstva. S.L. 1-2, 1989., Zagreb, s. 92-94. jednicu za financiranje usmjere- Piskorić, O.: Dereta, Bogdan, HBL 3, nog obrazovanja u Sumarstvu i Zagreb, 1993. s. 307. (O.P.) drvnoj industriji SRH u svojstvu tajnika. S tog radnog mjesta odlazi DERETA, Borislav, iz Drljače, u mirovinu krajem 1978.g. dipl. ing. Sumarstva. U svom radnom vijeku uz Studirao je Sumarstvo na Po- redovne dužnosti sudjelovao je u ljopriv.-Sum. fakultetu u Zagrebu. radu raznih komisija i odbora, kao Apsolvirao je skol. g. 1929.-30. npr. na dužnosti predsjednika is- pitne komisije za stjecanje visoke DERETA, Branko, (Marin Dol, kvalifikacije, elan Komisije za ka- Karlovac, 19.YIII.1889.), Sum. nad- drove Poljopivredno-Sumarske ko- inženjer., Sumarski savjetnik. more Hrvatske itd. Završio je Šumarsku akade- Dakle, inž. Dereta velik dio miju u Zagrebu 1914. svoga rada uložio je u stručno pro- Službu je nastupio 25.VI. svjećivanje. 1919.g., a za mirovinu priznato mu Bio je predavač i na Š.F. u je vojne službe 3 g„ 11 mj., 6 dana Zagrebu. Predavao je zaštitu na te 2 mj. i 7 dana ranije službe. radu. Napisao je i priručnik pod Bio je zaposlen u Nijemcima kod Vinkovaca 1922.g„ a zatim u

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 243

Direkciji Suma u Apatinu. Odliko- ne u Bjelovaru i na tom mjestu van je 1936. Ordenom sv. Save 4. reda. ostaje punih osam godina. G. 1934. imenovan je za di- BADOVI rektora Petrovaradinske imovne općine, gdje provodi samo osam Mehanizacija izvlačenja i transporta drveta u SSSB. S.L. 1964., s. 513-524. mjeseci, pa bude postavljen za direktora Kralj, direkcije Suma u LITEBATUBA Vinkovcima, na kojem ga je mjestu zatekla prerana smrt. Zbornik Vinkovci, 1974, s. 545, 550, 551, 553. Službujući po raznim mjesti- Borosić, J:. SIS, s. 4, 55, 90. ma i na raznim položajima, stekao S.L. 1922, s. 261-262. je obilno iskustvo u svim Šumar- skim granama. Zato je Dereta bio DERETA, Mihajlo, (Vojnić, 17.X. izrazito Sumarska ličnost. 1886. - Novi Sad, 11.VII.1938.), di- Posebno se isticao u nastoja- rektor Direkcije Suma u Vinkov- nju da se slavonske hrastove Sume cima, visi Sum. savjetnik. u vlastitoj režiji iskorištavaju i Osnovnu Školu polazio je u prerađuju. rodnom mjestu, a Realnu gimna- Kao prijatelj i drug bio je ziju u Karlovcu. Ispit zrelosti po- nenadmašiv. Bio je i dobar lovac. ložio je s odličnim uspjehom 1905.g. Cijenili su ga kao starješinu. Šumarstvo je studirao na Šu- Bio je elan mnogih građanskih marskoj akademiji u Zagrebu od društava, jer je svugdje uživao ve- 1905. do 1908.g. Godinu dana pro- lik ugled. veo je i na Visokoj školi za kultu- Umro je u 52. godini života. ru tla u Beču, zbog štrajka sveu- čilišne omladine u Zagrebu protiv LITEBATUBA bana Raucha. Diplomirao je 1908. godine. Borosić, J.: SIS, s. 3, 69, 83. Šnajder, L.: Ing. Mihajlo Dereta. S.L. Dereta je i sam aktivno sud- 1938, s. 458-459. jelovao u borbi napredne omladine. DERETA, Nikola, iz Vojnica, Su- Poslije diplomiranja službo- marnik. vao je kod tadašnje političke up- Šumarstvo je studirao na Šu- rave kao Šumarski vježbenik, pris- marskoj akademiji u trajanju od tav i nakon toga Šumar. Pokazao se Sest semestara. Apsolvirao je 1908. kao vrstan geodeta i Šumarski teh- godine. ničar obavljajući premjer i ream- bulaciju međa u Sumama zemljiš- DESANTIC, Ljubomir, iz Kastva, nih zajednica kotara Sisak. Rijeka, dipl. ing. Sumarstva. U I. svjetskom ratu, zarobili Studirao je Sumarstvo na Po- su ga Rusi, pa je Sest godina pro- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu veo u raznim ruskim krajevima u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. proživjevSi sve strahote boljševič- 1951.-52. ke revolucije. Konačno preko Si- bira vratio se morskim putom kuci. DESIĆ-PATERNOSTER, Amali Vrativši se, stupa u službu - ja, iz Tuzle, BIH, dipl. ing. Sumar- kratko vrijeme kod upravne vlasti, stva. a zatim kao direktor Otočke imov- Studirala je na Poljoprivred- ne općine. G. 1925. postavljen je za no-Sumarskom fakultetu u Zagre- taksatora Križevacke imovne opći- bu i apsolvirala skol. g. 1940.-41.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 344

DESPOT, Nikola, iz Bunica, Ko- do 31.V.1966. zamjenik je upravite- renica, Hrvatska, rođen 23.IX.1894., lja Šumarije Donji Lapac. Zatim, Sumarski inženjer. od 1.VI.1966. do 26.II.1968.g. radi u Šumarstvo je studirao na Šu- odjelu za uređivanje Suma Š.G. marskoj akademiji, a diplomirao Gospić kao vođa grupe za uređi- na Gospodarsko-Sumarskom fakul- vanje Suma te rukovoditelj istog tetu u Zagrebu ll.VII.1921.g. odjela. U službi je od 5.IX.1921.g. U Od 27.11.1968. pa do 31.XI. staž mu je priznato 2 godine vojne 1984.g. radi kao upravitelj Šuma- službe. U Šum. upravi Donji La- rije Brinje, koja je u sastavu Š.G. pac zaposlen je od 1.VII.1932. Ogulin, a od početka 1985. do 31. XII.1990. direktor je OOUR-a za DEŠKOVIĆ, Dušan, iz Murske iskoriscivanje Suma Vrhovine, te Sobote, Slovenija, dipl. ing. Sum. od 1.1.1991. upravitelj je Šumarije Studirao je Sumarstvo na Po- Brinje u sastavu Hrvatskih Suma ljoprivredno-Sumarskom fakultetu Zagreb, U.Š. Gospić. u Zagrebu i apsolvirao skol. g. 1949. -50. DEVčlć, Marija, (Krasno Polje, Senj, 1.XI.1959.), dipl. ing. Sum. DEVčlć, Dragan, (Senj, 19.IV. Kćerka Bože i Kate. Hrva- 1959.), dipl. ing. Sumarstva. tica. Potječe iz radničke obitelji, Sin Mate i Marije r. Devcić. koja živi u Krasnom Polju. Sred- Hrvat, katolik. Potječe iz činov- nju kemijsko-tehnolosku školu za- ničke obitelji. Osnovnu je školu za- vršila je u Zagrebu 1978.g. vršio u Krasnom 1974., a Šumarsku Studij Sumarstva upisala je tehničku školu u Delnicama 1978. l.X.1978.g. na Š.F. u Zagrebu. Di- Šumarstvo je studirao na plomirala je 13.1.1983.g. iz den- Šumarskom fakultetu Sveuc. u Za- drometrije. Naslov diplomskog ra- grebu. Diplomirao je 1991.g. da glasio je "Izmjera velikih Sum- G. 1994. samostalni je taksator. skih površina", (vid. VUKUŠIć, 5. knjiga). DEVčlć, Josip, vid. 5. knjiga. DEVClć, Marinka, iz Senja, dipl. DEVClC, Karlo, (Zagreb, 15.IX. ing. Sumarstva. 1938.), dipl. ing. Sumarstva. Studirala je Sumarstvo na Sin Mate i Franciske r. Pe- Poljoprivredno-Sumarskom fakul- trisic. Hrvat, katolik. Otac mu je tetu u Zagrebu. Apsolvirala je skol. bio mornar, a majka domaćica. 0- g. 1951.-52. snovnu je Školu pohađao i završio u Zagrebu 1953., a gimnaziju isto u DEVCIĆ, Milan (Senj, 10.VIII. Zagrebu 1957.g. 1948.), dipl. ing Sumarstva. Šumarstvo je studirao na Šu- Sin Bože i Marije, r. Lopac. marskom fakultetu u Zagrebu. Di- Hrvat, rimokatolik. Potječe iz ra- plomirao je 1963.g. dničke obitelji. Osnovnu je školu Od 1962. do 1963.g. zaposlen je kao tehnički suradnik u Zavodu završio u mjestu Sveti Juraj 1963. za ekonomiku Šumarskoga fakul- godine., a Srednju Šumarsku u Del- teta u Zagrebu kod prof. dr. Mi- nicama 1967.g. ljenka PlavSica. Od početka 1965. Šumarstvo je studirao na Š.F. do 15.VII.1965.g. radio je u odjelu u Zagrebu. Diplomirao je 7.XII. za uređivanje Suma Š.G. Gospić 1973. godine. kao pripravnik, a od 16.VII.1965.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 345

Nakon diplomiranja zaposlio Studij Sumarstva upisao je se kao referent u Odjelu za ure- l.X.1982.g. na Š.F. u Zagrebu. Di- đivanje Suma Senj (1974.-1978.). plomirao je 29.IX.1988.g. iz ure- đivanja Sum&. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Analiza Sumske reprodukcije u privatnim i društvenim Sumama na području G.J. Koprivnička Bi- logora".

DIETINGER - SPUDIĆ, Berta, vid. Spudic.

Poslije toga unaprijeđen je za upravitelja Šumarije Jablanac (1978.-1985.). Od 1985. do 1990. teh- nički je rukovoditelj OOUR-a Is- koriscivanje Suma u Senju, a nakon toga bio je godinu dana upravitelj Šumarije Krasno. Od 1991.g. upravitelj je Uprave Suma Senj, J.P. "Hrvatske Sume". Živi u Senju. DIJANIĆ, Antun, (Krk, 23.X. DEVClĆ, Tome, (Krasno, Senj, 24. 1944.), dipl. ing. drv. ind. III.1967.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Antona i Mare r. Dunato. Sin Antona i Kate r. Devcic, Hrvat, katolik. Potječe iz obitelji Hrvat, katolik. Osnovnu je Školu službenika i domaćice. Osnovnu je završio u Krasnom 1981.g„ a Šu- Školu završio u Krku 1960.g„ a Gi- marsku u Karlovcu 1985.g. mnaziju "Cedo Žic" 1963., također u Šumarstvo je studirao na Š.F. Krku. u Zagrebu. Diplomirao je 8.VII.1991. Šumarstvo je studirao na Š.F. Nakon diplomiranja, od 1. u Zagrebu. Diplomirao je 1970.g. VIII.1991.g. zaposlen je kao taksa- na DI odsjeku. tor u Uređivanju Suma Uprave Su- Zaposlen je bio na području ma Senj. Od l.VIII.1994.g. zaposlen Uprave Suma Senj, a najviše u Šu- je kao upravitelj Šumarije Pag" u mariji Krk, kojoj je upravitelj. Novalji na otoku Pagu. Od stručnih udruga višego- dišnji je elan je HŠD. DEVIĆ, Tihomir, (V. Botinovac, Koprivnica, 1.1.1964.), dipl. ing. Su- DIKLIć, Đuro, (Šuica, Otočac, 1. marstva. IV.1942.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Veljka. Otac mu je bio Sin Tome. Hrvat. Potječe iz vozač, a majka domaćica. Živjeli su zemljoradničke obitelji koja je u Botinovcu. živjela u Skendžicima kod Šuice.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 246

Srednju je Šumarsku Školu završio Upravi Suma Delnice, a u dva na- u Karlovcu 1962.g. vrata (do 1996.) po nekoliko mje- Studij Sumarstva upisao je 1. seci i upravitelj Šumarije Klana. X.1962.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- Od 1.1.1996. imenovan je upravi- mirao je 5.V.1969.g. teljem nove Šumarije Lokve, koja nije djelovala gotovo pola stoljeća. Vise od godinu dana aktivno je sudjelovao u Domovinskom ratu na ličkoj bojišnici. Član je HŠD i predsjednik 00 HDZ Mrkopalj.

BADOVI

Volumni prirast jele u Kupjackom vrhu, (diplomski rad), S.F. Zagreb 1986., s 1-44. Primarna i sekundarna otvorenost suma u S.J. Mrkopalj, (umnoženo kao radni materijal za potrebe poduzeća). Delnice 1987., s. 1-66. (A.F.)

DIKLIĆ, Milivoj, (Delnice, 6.X. 1961.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Željka i Amalije r. Ca- njar. Hrvat, rimokatoličke vjeroispovijesti. Otac i majka bili su mu slu- žbenici. Osnovnu Školu završio je u Delnicama 1976.g„ a srednju ško- lu (CUO industrijsko - tehničkih kadrova) u Rijeci 1980.g. Diplomi- rao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1986.g. Za vrijeme studija ljeti 1985. boravio je u tadašnjoj Cehoslo- vackoj (Zvolen, Nitra, Bratislava) DILBER, Tomislav, (Duvno, 16. temeljem međunarodne razmjene IX.1963.), dipl. ing. Sumarstva. studenata. Sin Mirka i Zorke r. Pavlov. Po okončanju studija l.IV. Hrvat. Potječe iz radničke obite- 1986. zapošljava se u Goransko-pri- lji. Nakon završene gimnazije upi- morskom Šumskom gospodarstvu sao je studij Sumarstva na Š.F. u Delnice, OOUR Iskoriscivanje Su- Zagrebu l.X.1980.g. ma, kao referent pripreme. Istim Diplomirao je 28.IV.1987.g. iz se poslovima bavi i u Šumariji uzgoja Suma. Napisao je i obranio Mrkopalj (od 9.1.1987.), gdje ubrzo diplomski rad pod naslovom "Po- postaje najprije v.d. upravitelja, a Sumljavanje kraških goleti crnim potom i upravitelj Šumarije (od borom i običnim borom na pod- 23.111.1988.). ručju Šumske uprave Duvno". Ustanovljenjem J.P. "Hrvat- Počeo je raditi kao priprav- ske Sume", od 1.II.1992. stručni je nik u Šumariji Hvar 15.X.1987. Od suradnik za iskoriscivanje Suma u 19.X.1988. položivši stručni ispit za

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 347

Šumarskog inženjera 14.X.1988.g„ poznavanju mikoza borovih kultu- prelazi u Radnu zajednicu Š.G. ra u Istri". Mentor mu je bio pro- "Dalmacija" u Splitu. Dana l.VIII. fesor Milan Glavaš. Doktorsku 1992.g. raspoređen je na poslove i disertaciju obranio je 1997. godine radne zadatke v.d. sefa Odjela za na istome fakultetu. uređivanje Suma u Upravi Suma Od ožujka do kraja 1989.g. za- Split, a od l.VII1995.g. imenovan poslen je u Šumarskom institutu u je rukovoditeljem tog odjela. Jastrebarskom na poslovima zašti- te Suma. l.I.1990.g. prelazi na Š.F. u Zagrebu, gdje je do 30.IX.1993. zaposlen u svojstvu mlađeg istraži- vača, a od I.X.1993. na mjestu asistenta za predmet Sumarska fitopatologija. Sudjelovao je na nekoliko stručnih i znanstvenih skupova i to: 1. Jug. savjetovanje o primjeni pesticida, Opatija 4.-7. XII.1989.g.; 2. "VII. jug. simpozij o zaštiti bilja, Opatija 3. - 6. XII.1990.g.; 3. Dopri- nos znanosti razvoju Sumarstva Hrvatske, Brijuni 20. - 23. X.1993.; 4. Skup znanstvenika: 100. obljetnica znanstveno - istraživačkog ra- DIMINIĆ, Danko, (Zagreb, l.V. da u poljodjelsko-prehrambenom i 1961.), dipl. ing. Sumarstva, dr. sc., Šumarskom sustavu Mediterana asistent u Zavodu za zaštitu Suma Republike Hrvatske, Split 12. i 13. Š.F. u Zagrebu. X.1994.g. Član je HŠD. Sin akademskih slikara Josi- pa i Jasne r. Maretić. Hrvat, rimo- BADOVI katolik. Osnovnu je Školu polazio u Labinu i završio je 1976.g„ a sred- Kusan, V, Z. KalafadžiC, B. Hraso- nju školu završio je u CUO "Mate vec, D. Diminić & M. Zdjelar, 1991.: Izgled Blažina" u Labinu 1980.g. ostećenosti stabala jele, smrekve i bukve. Šumarstvo je studirao na Mala ekološka biblioteka, Zagreb, s. 1-92. Diminić, D, M. Glavaš & B. Hraso- Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je vec, 1993.: Važniji uzročnici bolesti borova 1989. napisavSi i obranivši diplom- u Istri. Glas. sum. pokuse, posebno izdanje ski rad iz područja Šumarska fi- 4, Zagreb, s. 223-230. topatologija kod profesora Milana Glavaš, M, B. Hrasovec & D. Dimi- Glavaša. Diplomski rad nosi nas- nić, 1993.: Važnost mikoza sumskih inseka- lov "Životni ciklus nekih gljiva uz- ta s posebnim osvrtom na zeleni muskar- din žirotoca. Ibid. s. 381-390. ročnika osipanja iglica četinjača u Hrasovec, B, M. Glavaš & D. Dimi- nas". nić, 1993.: Istraživanje populacije štetnika Poslijediplomski studij iz hrastova žira i drugog sumskog sjemenja. zaštite Suma završio je 1993. god. Ibid. s. 213-222. Diminić, D, 1994.: Prilog poznavanju također na Š.F. Sveučilišta u Za- mikoza borovih kultura u Istri. Glas. sum. grebu. Napisao je i obranio magis- pokuse, 30, Zagreb, s. 21-60. tarski rad pod naslovom "Prilog Diminić, D, 1995.: Pojava i stetnost gljive Sphaeropsis sapinea (Fr.) Djko et

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 248

Sutton na borovima sjevernojadranskog Bihaću 1940.g. Nakon sto je zavr- područja. Skup znanstvenika: "100. obljet- šio Sest razreda gimnazije u Štipu, nica znanstveno-istraživackog rada u poljodjelsko - prehrambenom i sumarskom 1948. godine odlazi u časničku sustavu Mediterana Republike Hrvatske , školu u Beograd gdje je 1950.g. u tisku, Split. završio Srednju hidrometeoroloS- DiminiC, D, M. Glavaš & B. Hraso- ku skolu-meteoroloski odsjek. Bio vec, 1995.: Mikoze i štetni insekti u kultu- je sinoptičar na vojnometeoro- rama crnog bora na C'rikvenicko-vinodol- loskim postajama u Zagrebu i skom području u 1993., Sum. list 7-8, Zag- načelnik vojnosinopticke postaje u reb, s. 245-252. Brežicama.

DIMITRIJEVIĆ, Žarko, vid. ŠE 1,1980., s. 319.

DIMITRIJEVIĆ, Vladimir (Do- nji Miholjac, 23.1.1930. - D. Miho- ljac, 22.IV.1996.), dipl. ing. Sum. Sin Mirka i Jolanke r. Jan- dric. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Pučku je Školu završio u Donjem Miholj- cu 1941.g., a realnu gimnaziju u O- sijeku 1949.g. Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - Sumarskom fa- Izišao je iz vojne službe 1954. kultetu Sveučilišta u Zagrebu. godine i na Beogradskom univer- Diplomirao je 1955.g. zitetu upisao Prirodno - matema- Cijeli radni staž proveo je u tički fakultet - meteorološki od- Šumariji Donji Miholjac i to: od sjek. Nakon dvije godine studija 1.II.1955. do 15.VI.1957.g. kao pri- prelazi na Š.F. Šumarstvo je diplomirao 5.XII.1960.g. pravnik; nakon toga do 1.IX.1960. Nakon diplomiranja bio je bio je referent za uzgoj, a zatim do zaposlen u DIP-u "Treska" u Sko- 31.XII.1982. bio je upravitelj Šu- pju do 1964.g„ a zatim s obitelji marije Donji Miholjac; tada je seli u Zagreb. U Zagrebu je radio prešao na mjesto savjetnika za u zastupstvu Tndustriaimporta" lovstvo pri Upravi Suma Našice. DIP-a "Treska" i DIP-a "Dunav". 14.V.1984.g. otišao je u miro- U Hidrometeoroloskom se zavodu vinu s nešto vise od 38 godina rad- zaposlio l.VIII.1981.g. i u njemu nog staža. Kao umirovljenik živi u radio do umirovljenja l.I.1995.g. Donjem Miholjcu. Najprije je stručni suradnik, a zatim načelnik Odjela za Šumarsku meteorologiju. Na temelju fizikal- DIMITROV, Tomislav, (Idadija, ne teorije o vlazi higroskopske ra- Skopje, Makedonija, 7.V.1930.), dipl. vnoteže dokazuje dva klima-požar- ing. Sumarstva. na područja na tlu Hrvatske i Sin oca Alekse i majke Bla- BiH. Za Makarsku, koja je u gorodne. Po nacionalnosti je Make- središtu primarnog klima-požar- donac, hrvatskog državljanstva. nog područja, razrađuje program Ateist. Potječe iz službeničke obi- uspostave eksperimentalnog poli- telji. Osnovnu je Školu završio u

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 249 gona koji se sastoji od meteoro- Sudjelovao je u republičkim loške postaje (koja je u uporabi) i i saveznim radnim i stručnim gru- laboratorija u kojem će se istraži- pama u bivSoj SFRJ. Vrlo je va- vati zapaljivost i gorivost živih i žan njegov desetgodišnji rad u Re- mrtvih Sumskih goriva naSeg pod- publičkoj operativnoj grupi pri Šta- neblja. Time je sintetizirao odre- bu civilne zaštite R.H. u Zagrebu, đena područja Sumarske i mete- koja je u sezoni opasnosti od Sum- orološke znanosti radi preventiv- skih požara danonoćno dežurala i ne zaštite Suma od požara. operativno djelovala pri nastanku Prvi je put u naSoj zemlji svakog Sumskog požara, osobito na uveo kanadski FWI (Fire Wea- dinarskom krsu. Radi edukacije ope- ther Index) sustav dnevnih izra- rativnih snaga o važnosti preven- čunavanja klasa opasnosti od Sum- tivne zaštite Suma od požara odr- skih požara, prilagođen podneb- žao je predavanja u centru za stru- lju dinarskoga krsa. Predlaže uvo- čno obrazovanje vatrogasnih kadro- đenje najnovijeg kanadskog FBP va MUP-a RH., vatrogasnim i poli- (Fire Behavior Prediction) susta- cijskim postrojbama na području va procjene ponašanja Sumskog ugroženim Šumskim požarima, te požara, koji se služi ishodišnim Šumarima i studentima Sumarstva. komponentama FWI sustava, te U različitim publikacijama rezultatima mjerenja s eksperi- objavio je oko pedeset stručnih mentalnog poligona u Makarskoj. radova. Za izvanredne rezultate u Radi informiranja i upozorenja organizaciji, osposobljavanju i dje- najšire javnosti prvi je put u naSoj lovanju u Civilnoj zaštiti, kao zemlji putem javnih glasila orga- glavnom koordinatoru zaštite Su- nizirao objavljivanje klasa opas- ma od požara u R.H., te zaštiti o- nosti po FWI sustavu za pet re- kolisa, u Saboru SRH dodijeljene gija priobalnog dijela Hrvatske. su mu srebrna (1984.) i zlatna Preventivnu zaštitu Suma od požara (1986.) medalja Civilne zaštite SRH. usavršavao je znanstveno - stručnom U njegovom plodnom radnom vi- suradnjom s mnogim Šumarskim jeku valja jos istaći njegovu opse- institutima Kanade, SAD, Fran- žnu znanstveno - stručnu suradnju cuske, Italije i dr., a metode, koje s brojnim svjetskim institucijama se primjenjuju za istraživanja zapa- i organizacijama kao Sto su: Fo- ljivosti glavnih vrsta mediteranskih rest^ Canada, Pacific & Yukon Suma, specijalizirao je u istraživačkoj Region, Pacific Forestry Centre, postaji za mediteransku silvikultu- Victoria, B.C., Canada; - Incident ru INRA u Fran-cuskoj (Avignon, Management Concepts, Escondido, Ruscas) od 12.V. do 4.VI.1990.g. CA„ USA; - Northern Forestry Sudjelovao je na seminari- Centre, Edmonton, Alberta, Cana- ma i simpozijima u zemlji i ino- da; - Stephen F. Austin State U- zemstvu: CAD/CAM u Zagrebu niversity, School of Forestry, Na- (15. i 16.X.1986.g.), jugoslavensko chogdoches, Texas, USA; - "Infor- savjetovanje "Elementarne nepo- mation Deci", Dokumentation Fo- gode i katastrofe" u Budvi (23.-25. rest Mediterraneenne et Incendie X.1986.), seminar o "Metodama i - CEMAGREF, Aix-en-Provence, opremi za sprečavanje Sumskih France; - Forestry Canada, Teta- požara", Valencija (30.IX.-4.X.1986.), wawa National Forestry Institu- seminar "Tehnike kontroliranog te, Chalk River, Ontario, Canada; - spaljivanja" u Avignonu (14.-18. Centre Meteorologigue interregi- III.1988.) i dr. onal Sud-Est de Marignane, BP 2

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 350

Aeroport, France; - Ministere de 1' Neke karakteristike u pojavi sumskih Agriculture I.N.R.A., station de požara na priobalnom dijelu krsa u pe- sylviculture mediterraneenne, A- riodu 15.VI.-20.X.1985. godine. "Izvan- redne meteorološke i hidroloske prilike u vignon, France; - ECE/FAO Agri- SB Hrvatskoj 1985. godine", BHMZ SBH, culture and Timber Division, Pa- Zagreb 1986, s. 95-99. lais des Nations, Geneve, Swi- Utjecaj vremenskih prilika na pojavu tzerland; - Instituto di sylvicul- sumskih požara 1985. godine, (s Jurcec). S.L. 9-10,1986, Zagreb. tura e assestamento forestale dell Meteorološki indeks opasnosti od Universita di Torino, Grugliasco sumskih požara, (s V. Jurcec). Jugoslaven- (TO), Italia; - World Meteorolo- sko savjetovanje "Elementarne nepogode i gical Organization, Geneve, Swi- katastrofe", Budva, 23-25. X.1986„ "Zvor- tzerland; - Wildland Resource Ma- nik", Beograd 1987, s. 670-675. Tko pali sume? Nemari , (intervju) nagement, Walnut Creek, CA„ USA. "Slobodna Dalmacija", 29.111.1987, Split, str. 20. BADOVI Utjecaj vremenskih prilika na pojavu sumskih požara na području Jadrana 1986., Organizacija silvometeoroloske služ- (s. Jurcec). "Suvremeno vatrogastvo 11-12, be u SB Hrvatskoj. Vijesti" 2, 1982., 1987, Zagreb, s. 3-5. BHMZ SBH, Zagreb, s. 50-52. Sumski požari i sistemi procjene Hidrometeprologija i zaštita suma od opasnosti od požara. "Osnove zaštite suma požara, (sa S. Lakos i T. Vucetic). "Su- od požara. CiP, Zagreb, 1987, s. 15-26 i vremeno vatrogastvo", 7-8, 1983, Zagreb, s. 181-256. 2-17. Bilješka o publikaciji "Osnove zaštite Utjecaj vremenskih prilika na pojavu suma od požara". "Vijesti" 4, 1987, BHMZ sumskih požara na području priobalnog SBH, Zagreb, s. 98-99. dijela krsa tijekom 1983, godine, (s V. Sumski požari i vremenske prilike na Jurcec). S.L. 9-10, 1984, Zagreb, s. 427-445. Jadranu u 1986. godini i usporedba sa Sumski požari na području priobal- situacijom u 1985. godini, (s. Jurcec). S.L. nog krsa tijekom 1983. godine. "Izvan- I-2,1988, Zagreb, s. 25-35. redne meteorološke i hidroloske prilike u Sumski požari i sušni periodi na Jad- SB Hrvatskoj 1983. godine", 1984, BHMZ ranu u 1987. godini, (s V. Jurcec). "Izvan- SBH, Zagreb, s. 54-58. redne meteorološke i hidroloske prilike u Utjecaj vremenskih prilika na pojavu SB Hrvatskoj 1987. godine", BHMZ SBH, sumskih požara. "Zaštita od požara", 7-8, Zagreb, 1988, s. 49-56. 1984, Vatrogasni savez Jugoslavije, Beo- Sumski požari i vremenske prilike na grad, s. 37-43. Jadranu u 1987. godini, (s V. Jurcec). S.L. Utjecaj vremenskih prilika na pojavu 9-10,1988, Zagreb, s. 435-446. sumskih požara, (s V. Jurcec), "Suvremeno Utjecaj vremenskih prilika na pojavu vatrogastvo" 7-8, 1984, Zagreb, s. 5-11. sumskih požara na Jadranu 1987., (s V. Utjecaj vremenskih prilika na pojavu Jurcec). "Suvremeno vatrogastvo 11-12, sumskih požara na priobalnom i otočnom 1988, Zagreb, s. 6-9. području u SB Hrvatskoj tijekom 1984. Seminar u Avignonu 14-18. ožujka godine, (s. V. Jurcec). S.L. 7-8, 1985, Za- 1988. S.L. 3-5,1989, Zagreb, s. 187-190. greb, s. 341-361. Sistemi ocjenjivanja opasnosti od Utjecaj vremenskih prilika na pojavu sumskih požara s pogledom na slijedećih sumskih požara na priobalnom i otočnom 20 godina. "Vijesti" 4, 1989, BHMZ SBH, području u SB Hrvatskoj tijekom 1984. Zagreb, s. 121-131. godine, (s Jurcec). Zaštita od požara" 7-8, Sumski požari i iskaz meteorološkog 1985, Beograd, s. 25-37. indeksa opasnosti za razdoblje 1.4.- Zaštita od sumskih požara - meteoro- 30.9.1988. god. "Izvanredne meteorološke i loški indeks opasnosti od požara. "Vijesti", hidroloske prilike u SB Hrvatskoj 1988. 1985. BHMZ SBH, s. 99-100. godine", BHMZ SBH, 1989, Zagreb, s. Utjecaj vremenskih prilika na pojavu 53-57. sumskih požara 1985. godine, (s Jurcec). Sumski požari i vremenske prilike na "Suvremeno vatrogastvo 5-6, 1986, Zag- Jadranu u 1988. godini, (s V. Jurcec). S.L. reb, s. 8-13. II-12,1989, Zagreb, s. 617-629. Meteorološki indeks opasnosti od Klima i prirodno sušenje drva, (ru- sumskih požara (Forest Fire Weather kopis). Zagreb, 1990, s. 1-120 + 12 karata Index), (s Jurcec) - 8 Inter. CAD/CAM mjesečnih lignoizohigra i kartom godiš- Symposium, Zagreb, 15-16. October 1986, s. njeg kolebanja vlage u piljenoj građi. 419-424.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 351

(Recenzenti: prof. dr sc. Zdenko Pavlin i lumbija. "Suvremeno vatrogastvo", 3, 1994, prof. dr. sc. Stjepan Bertovic). Zagreb, s. 40-41. Sistemi ocjenjivanja opasnosti od Utjecaj vremenskih prilika na pojavu sumskih požara - pogled u budućnost. S.L. sumskih požara za priobalni dio Jadrana s 9-10,1990., Zagreb, s. 395-404. otocima tijekom 1993. godine. "Izvanred- ne Specijalizacija na stanici za medite- meteorološke i hidroloske prilike 1993. u ransku silvikulturu I.N.B.A. Buscas Hrvatskoj, vol. 17, 1994, DHMZ BH, (Francuska). "Vijesti" 3, 1990., BHMZ Zagreb, s. 129-133. SBH, Zagreb, s. 79-85. Biološki parametri prikladni za Sistemi ocjenjivanja nevarnosti gozd- poboljšanje indeksa opasnosti od sumskih nih požarov s pogledom na prihodje požara. S.L. 3-4, 1994. Zagreb, s. 105-114. 20-letno obdobje. "Gozdarski vestnik" 4, Utjecaj vremenskih prilika na pojavu 1991., Ljubljana, s. 199-206. sumskih požara za priobalni dio Jadrana s Šumarski požari u Hrvatskoj u 1990. otocima tijekom 1993. godine. S.L. 1-2,1994, godini. Izvanredne meteorološke prilike Zagreb, s. 39-42. 1990. godine u Bepublici Hrvatskoj", Prevencija i sustavi opasnosti od BHMZ BH, Zagreb, 1991., s. 33-36. sumskih požara s pogledom na slijedećih 15 Šumski požari i vremenske prilike na godina. "Suvremeno vatrogastvo" 5, 1994, Jadranu u 1989. i 1990. godini, (s V. Jur- Zagreb, s. 16-18. cec). S.L. 10-12, 1991., Zagreb, s. 521-532. Sumski požari tijekom 1994. godine. Meteorological aspects of wildfires on "Suvremeno vatrogastvo", 6, 1994, Zagreb, s. the Yugoslav litoral, lOth World Forestrv 14-15. Congress, 17-26. August 1991, Nogent- Utjecaj vremenskih prilika na pojavu sur-Marne, France, Proceedings Actas 2, sumskih požara u priobalnom dijelu str. 612, Bevue Forestiere Francaise, ISSN Jadrana s otocima tijekom 1994. S.L. 1-2, 0035-2829. 1995, Zagreb, s. 39-43. Agresija na Hrvatsku, hrvatske sume i Biološki parametri primerni za iz- sumski požari. "Izvanredne meteorološke i boljsanje indeksa nevarnosti pred gozd- hidroloske prilike 1991. u Bepublici Hr- nimi požari. "Gozdarski vestnik" 2/95, vatskoj". DHMZ BH, Zagreb, 1992., s. 41- Letnik 53, Ljubljana 1995, s. 66-77. 43. Klima i prirodno sušenje drva. "Drv- LITEBATUBA na industrija", vol. 43, br. 2, Ljeto 1992, S.F, Zagreb, s. 62-70. Stefanović, V.: Osvrt na stručne Vremenske prilike i sumski požari na knjige. Sumarstvo i prerada drveta, 7-9, priobalnom dijelu Republike Hrvatske 1987, Sarajevo, s. 313. tijekom 1992. godine. "Suvremeno vat- Kamilovski, M.: Novi knjigi, Šumar- rogastvo" 2,1993, VSH, Zagreb, s. 15. ski pregled 7-12,1987, Skopje, s. 111. Uloga hidrometeoroloske službe u Jovanović, S, Vukicević, E.: Nove organizaciji zaštite suma u Republici knjige, Sumarstvo 1, 1988, Beograd, s. Hrvatskoj prije i za rata. S.L. 9-10, 1993, 69-71. Zagreb, s. 423-431. Miklos, I.: Osnove zaštite suma od po- Vremenske prilike i sumski požari na žara, S.L. 1-2, 1988, Zagreb, s. 78-80. priobalnom dijelu Republike Hrvatske Stolina, M.: Becenze, Zaklady ochrani tijekom 1992. godine. S.L. 6-8, 1993, lesa pred požiarom, Lesnictvi, 7, 1988, Zagreb, s. 319-324. Praha, s. 671-672. Vloga Hidrometeoroloskega Zavoda Bertović, S.: Hrvatski biografski lek- R. Hrvaske pri organiziranju gozdne sikon, III. svezak Leksikografskog za- protipožarne zascite pred in v Času vojne. voda "Miroslav Krleža", Zagreb 1993, s. 389. "Zbornik referatov z mednarodnega pos- Kacijan, N.: Životopisi pojedinaca, veta o varstvu pred požari v naravi na Tko je tko u zaštiti na radu i zaštiti od Bledu. Ministarstvo za obrambo, Ljub- požara Bepublike Hrvatske, IPBOZ, ljana, 1993, s. 13-19. Zagreb, 1995, s. 94. Klima in sušenje lesa na prostem. "Les vol. 45, No. 5, Ljubljana, Maj 1993, s. 125-132. DIMNIK, Ciril, iz Polja, Slove- Utjecaj vremenskih prilika na pojavu sumskih požara za priobalni dio Jadrana s nija, rođen 18.YI.1898., Sum. ing., otocima tijekom 1992. godine. "Izvan- redne Sum. savjetnik. meteorološke i hidroloske prilike 1992. u Šumarstvo je studirao na Go- Hrvatskoj", vol. 16, DZMZ BH, Zagreb, spodarsko-Sumarskom fakultetu u 1993, s. 81-85. Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. Ekipe za početni napad i jedinične ekipe kanadske provincije Britanska Ko- 1924.-25., a diplomirao 12.X.1925.g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 252

Stupio je u službu 3.II.1926. u Trebinju. Gimnaziju je pohađao godine. Od 15.111.1933. radi u Di- i završio u Trebinju. rekciji Suma Ljubljana, kao direk- Studij Sumarstva upisao je 1. tor lovišta. X.1947.g. na Šum. fakultetu u Za- grebu. Diplomirao je 13.II.1952.g DIVJAK, Dragan, (Pakrac, 2.IX. Nakon diplomiranja zaposlio 1963.), dipl. ing. Sumarstva. se u BiH. Povremeno se javljao u Sin Živka. Srbin. Potječe iz Šumarskom listu. Bio je nastavnik Šumarske obitelji. Otac mu je bio na Strojarsko-Sumarskom fakulte- lugar u Kukunjevcu kod Pakraca. tu u Sarajevu. Studij Sumarstva upisao je 1.X.1982. na Š.F. u Zagrebu. Di- VAŽNIJI BADOVI plomirao je 3.XI.1987.g. iz područ- Značaj poznavanja ekolosko-proizvod- ja znanstvena organizacija i eko- nog potencijala degradiranih suma subme- nomika Šumarstva. Napisao je i diteranskog područja Hercegovine u zašti- obranio diplomski rad pod nas- ti Čovjekove okoline (s Burlin, C. i dr.). S.L. lovom "Proučavanje rada pri ruč- 1977., s. 497. noj i mehaniziranoj sadnji sad- Namjenska prerada tanke hrastove oblovine, (s Berberović, H.). S.L. 1985, s. nica". 465.

DIVJAK, Manojlo, (Lika - Beo- grad, 1938.), inspektor Ministar- DJERMANOVIĆ, Anka, vid. DU stva Suma i rudnika. EANOVIC, s. 285. Šumarstvo je ucio na Gospo- darsko-Sumarskom učilištu u Kri- DJUKIĆ, (DUKIĆ) Neđeljko, (Ku- ževcima i otišao službovati u Sr- rjak, Korenica, 12.XI.1955.), dipl. biju, gdje je proveo i ratne godine. ing. Sumarstva. Poslije rata premješten je u Sin Sime. Potječe iz zemljo- Šumarski odsjek zemaljske vlade u radničke obitelji. Srednju Šumar- Zagreb, gdje je službovao nekoliko sku Školu završio je u Karlovcu godina, a onda je premješten u Mi- 1974. godine. nistarstvo Suma i rudnika u Beo- Studij Sumarstva upisao je 1. grad. X.1974.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- Za vrijeme boravka u Zag- mirao je 1.II.1980. godine. rebu obnašao je nekoliko godina čast tajnika Hrvatsko-slavonskog Šumarskog društva. Bavio se i li- DJURKOVIĆ, Matija, vid. DUE- terarnim radom, te je sa vise čla- KOVIC, s. 290. naka Sumsko-politicke prirode su- rađivao poglavito u Šum. listu i u Hrvatskom drvotrScu.

LITEBATUBA

S.L. 1938., 344.

DIZDAREVIĆ, Hamza, (Trebi nje, BiH, 14.IV.1922.), dipl. ing. Su- marstva. Sin Ahmeta. Potječe iz obrt- ničke obitelji. Otac mu je bio li- mar, a majka domaćica. Živjeli su

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 253

DMITROVIĆ, RAdivoj, vid. 5. knjiga. zahvatio ga je I. svjetski rat i iz vojske se vraća tek 1919.g. Tada u- DMITROVlć, Đuro, (Sisak, 29. pisuje studij Sumarstva na tek IV.1966.), dipl. ing. Sumarstva. osnovanom Gospodarsko - Sumar- Sin MiloSev. Potječe iz Šumar- skom fakultetu u Zagrebu. Apsol- ske obitelji. Otac mu je bio Su- vira studij 1921./22. skol. g„ diplo- marski tehničar, a majka eko- mira 1923. a s radom započinje 28. nomski tehničar. Živjeli su u Le- XII.1923. kao Sumarski vježbenik keniku kod Siska. Srednju školu u Šumskoj upravi u VareSu (Bosna). završio je u Zagrebu 1985.g„ a Su- Nakon pripravničkoga staža, marstvo je upisao l.X.1985.g. na 1925. premješten je za Šumskog re- S.F. u Zagrebu. ferenta u Duvno. Ondje on osniva Diplomirao je 22.VII.1994.g. rasadnik u želji da realizira "Žu- iz iskorišćivanja Suma. Napisao je panjski elaborat" za poSumljavanje i obranio diplomski rad pod nas- koji je načinjen potkraj XIX. sto- lovom "Utjecaj sušenja hrasta luž- ljeća, ali ondje ostaje samo dvije njaka na kvalitetu sortimenata". godine i biva premješten u Trebi- nje, a 1930. u Rogaticu (Bosna). DOBNIK, Dušan, (Ptuj, Sloveni- Godine 1934. premješten je ja, 13.YI.1922.), dipl. ing. Sumarstva. za Sefa Šumske uprave u Bihaću, Sin oca Štefana. Po nacional- gdje ostaje do 1940.g. kad je pre- nosti je Slovenac. Otac mu je dok- mješten u Ispostavu Banske vlasti tor prava, a majka domaćica. Živ- Banovine Hrvatske u Splitu. Tu jeli su u Ptuju. Gimnaziju je zavr- mu je povjerena referada za po- šio u Ptuju. Sumljavanje i na tom poslu, osim u Studij Sumarstva upisao je 1. toku II. svjetskog rata, kad je u- X.1946.g na Poljoprivredno-Sumar- pravitelj Šumarije Karlovac, ostao skom fakultetu Sveučilišta u Za- je do kraja. grebu. Diplomirao je 12.VI.1952.g. Naime, 1947.g. postavljen je za Šumarskog referenta NOO u Kninu, a kad je 1948.g. osnovana Sekcija za poSumljavanje i melio- raciju krsa u Zadru, Dobric prelazi u Zadar, gdje radi do 1951. godine kada zbog bolesti odlazi u invalidsku mirovinu. U tom kratkom razdoblju zahvatio je poSu- mljavanjem blizu 500 ha. Nakon Sto mu se zdravstveno stanje popravilo, reaktivirao se 1956. kao Sumarski inspektor NO kotara Zadar i na tom mjestu o- staje do odlaska u starosnu mirovinu. Kao umirovljenik traga u za- DOBRIĆ, Ante, (Split, 5.VIII. darskom Povijesnom arhivu za do- 1894. - Zadar, 21.1.1984.), dipl. ing. kumentima u kojima je riječ o Su- Sumarstva. marstvu. Tako je obradio 75 do- Maturirao je u rodnom gra- kumenata. I tada je svojim sadu na Velikoj realki 1913.g. pa od- vjetima pomagao mlađim Šuma- lazi na odsluženje vojnog roka, ali rima u poSumljavanju krSa.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 354

LITERATURA DOBROSAVLJEVIC, Predrag, iz Borosić,,).-. 918, 8.5, 30,9«. Jasenka, Gorski kotar. dipl. ing. Sum. Tkulclc, B,: 95-JodisnJtca lug. Ante Studirao je šumarstvo na Po- 1 Jobrića. a L. 1979. Zagreb, s. 688-686. I joprivredno-Sumarskom fakultetu Piskorić, O:. In memoriam - ANTE DOBRIC, dipl, ini. sumarstva. S.L. 5-6, u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g, 1SB4.. Zagreb, *, 305-806. 1945.-46., a diplomirao 6.XTI.1947. G. 1952. radio je u Šumariji Dekenik, (ŠL 1953/75).

DODIG, Stevan, iz Vel. Grđevca, Bjelovar, sumarnik, Studirao je sumarstvo na Šu- marskoj akademiji u Zagrebu u trajanju od sest semestara. Apsol- virao je 1907.g. G. 1908. radio je u Novskoj a 1915. kao kotarski Šumar u Novoj Gradiški.

DOBRIC, Ljiljana (Slatina, 34. I V.1%7.), dipl. ing, sumarstva. Kći Dure i Zorke r. Vukelić. Srpkinja, hrvatskog državljanstva, pravoslavne vjeroispovi jesti. Otac joj je prometni tehničar, a majka domaćica. Osnovnu je Skol u završi- la u Slatini 1982., a srednju u SŠC u Slatini, obrazovni smjer, 1986.g. Šumarstvo je studirala na Š.F. u Zagrebu. Diplomirala je 37. X,1992. Tema diplomskog rada bila je iz područja uzgajanja Suma pod naslovom 'Uspijevanje šum- DODIK, Vinko, (Potoci, Vares, skih kultura obične smreke (Picea BiH, 33.XT.1947.), dipl, ing. Šumar- alies) na Medvednici". stva, Sum. inspektor. Nakon diplomiranja obavlja Sin Franje i Jelene r. Mio- posao i radne zadatke revinika u cevic. Hrvat. Katolik. Potječe iz Šumariji Slatinski Drenovac. Član radničke obitelji. Osnovnu je školu je HŠD. Zivi u Slatini. pohađao i završio u Varesu 1962. g. I Gimaziju "Ivan Goran Kovacić", DOBRIVOJ, Laura, iz Zagreba, pohađao je LI Varešu i završio je dipl. ing. Sumarstva. 1967. godine. Studirala je sumarstvo na Šumarstvo je studirao na Šu- Poljoprivredno - Šumarskom fakul- marskom fakultetu u Sarajevu, tetu u Zagrebu. Apsolvirala je skol. g. Diplomirao je 1974.g. - smjer tsko- 1953.-54., a diplomirala 30,Vl.l955.g. riSćivanje su nm,

Hrvatski šumarski J£ivotopi&Ql ink^ikOtL 355

Od 1976. do 1978.g. zaposlen DODOS, Radmila, (Sisak, 28.11. je u Šumarstvu "Zvijezda" VareS 1961.), dipl. ing. Sumarstva. na poslovima praćenja realizacije Kćerka Dragana. Hrvatica. izvedbenih projekata. Nakon toga Potječe iz zemljoradničke obitelji. naredne dvije godine radio je u Srednju školu završila je u Za- istom poduzeću na radnom mjestu grebu. samostalni projektant za doznaku Studij Sumarstva upisala je i izradu izvedbenih projekata. l.X.1980.g. na Š.F. u Zagrebu. Di- plomirala je 23.II.1989.g. iz uređi- Od 1980. do 1984. radio je u vanja Suma. Napisala je i obranila Šumariji Bosanski novi na radnom diplomski rad pod naslovom "Re- mjestu Sefa za iskoriscivanje Su- vitalizacija parka >Juraj Stross- ma, a do 1991. bio je zaposlen na mayer< - Petrinja". radnom mjestu inspektora za Su- marstvo i lovstvo u SO-e Bosanska Gradiška, položivši prethodno (1985.) DOGAN, Josip, iz Sv. Roka, dipl. državni ispit u Ministarstvu za ing. Sumarstva. pravosuđe, prosvjetu i kulturu u Studirao je Sumarstvo na Po- Sarajevu. ljoprivredno-Sumarskom fakultetu Zbog rata i okupacije Bosan- u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. ske Posavine, prelazi u izbjegli- 1931.-32., a diplomirao 22.X.1944.g. štvo u Republiku Hrvatsku i za- pošljava se u J.P. "Hrvatske Sume", Uprava Suma Split, i od 1992. do DOJKOVIĆ, Vilim, (Kloštar Iva- 1995.g. izrađuje gospodarske osno- nić, 1856. - Zagreb, 21.XI.1937.), Sum. nadzornik. ve za G.J. Šakanj-Rat i Pupnatska Sin ivanicgradskog ljekarni- Luka na otoku Korčuli. ka mr. ph. Josipa. Osnovnu je Ško- Na radnom je mjestu pomo- lu polazio u rodnom mjestu i u ćnog tasatora. Živi u Veloj Luci na Bjelovaru, a gimnaziju u Zagrebu Korčuli. i na Rijeci. Šumarstvo je ucio na Gospo- darsko - Sumarskom učilištu u Križevcima. Školovanje je završio 1875.g. Počeo je službovati najprije kao besplatni Sumarski vježbenik u Varaždinu, a g. 1976. postavljen je za moslavačkoga kotarskog Šu- mara u Popovaci. G. 1878. položio je s odličnim uspjehom državni ispit za samostalno vođenje Šumskoga gospodarstva. Vec kao mlad Šumar pisao je clanake u "Narodnim novinama" u kojima je propagirao podizanje Šumarske Škole u Križevcima na rang akademije. Od 1879. do 1882.g. vodio je upravu Prve banske imovne općine u Glini. Zatim je neko

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 356 vrijeme službovao na vlastelinstvu zacije Šumarske struke, na pred- biskupa Strossmayera u Đakovu. stavkama, memorandumima i pro- G. 1886. imenovan je nadsu- testima. Napose se isticao radom marom i upraviteljem Đurđevačke na pitanjima agrarne reforme pre- imovne općine, a g. 1888. prelazi ma Sumarstvu. Napisao je svoj ži- kao županijski nadsumar u zemalj- votopis, ali ga je u toku bolesti u- sku službu, najprije kod županije nistio. U njemu je bio napisao ka- bjelovarske, a zatim varaždinske i ko je vodio borbu za svoja prava i zagrebačke. G. 1896. premješten je prava hrvatskog Sumarstva. Bio je u tom svojstvu k požeškoj župani- borbenog duha i nije prezao ni od ji- kakvih neprilika. God. 1898. bio je na vlastitu Marljivo je pratio njemačku molbu umirovljen i prešao je u Šumarsku i lovačku literaturu i privatnu službu kod vlastelinstva nastojao da to cine i mlađi Šumari. Daruvar, BudinSCina, Kamnik i Macelj. BADOVI Neko vrijeme bio je tajni- Nacrt osnove sumskog zakona, (s Lak- kom Trgovačkog doma u Zagrebu. sarom). S.L. 1882., 254-279. Godine 1908. vraća se u ak- Ingenieur-Sumar. S.L. 1891., 130-137. tivnu državnu službu, kao županij- Prigovori prijatelja P.W-a. LBV 10- ski, a kasnije i zemaljski Sumarski 11,1892,122-127; 12,134-140. Prolaz šljuka nasimi krajevi. LBV 11, nadzornik I. razreda u Zagrebu do 1898., 136. 1917. godine. Vještice o šljuki. LBV 4,1899., 19. Kao županijski nadsumar i Lovačke crtice iz Daruvarskog kraja. županijski Sumarski nadzornik bio LBV 2,1900., 17-20. Zecu i šljuki u prilog. LBV 4, 1900., je predsjednikom ispitnog povje- 41-45. renstva za polaganje Sumsko-teh- Teta lija i njezina svojta. LBV 6,1900, nickog ispita za pomoćnu službu. 65-69. Ni nakon umirovljenja 1917.g. ne Uporaba oružja i nuždna obrana lovo- miruje, vec službuje do kraja 1928. cuvarskog osoblja. Ibid. 9,1900, 104-108. XI dnevni razred u sumarskoj tehnič- godine u raznim privatnim nam- koj službi. S.L. 1900, 422-425. jestenjima: kao upravitelj Suma Pripomenke k našem lovskom zakonu. plemenite općine Turopolje, teh- Ibid. 5,1901, 53-56. nički izvjestitelj Prve hrvatske Proslojesenska selidba šljuka. LBV 2, štedionice, direktor Zagorske Šum- 1901, 19. Stanje domaCe trgovine drvom. S.L. ske industrije, upravitelj Suma 1903, 228-237. vlastelinstva iločkog, upravitelj Su- Teta lija. LBV 6, 1903, 61-66. ma kamnicke korporacije i pred- Osvrt na članak "Revizija gospodar- stojnik Šumskog ureda vlastelin- skih osnova". S.L. 1903, 272-281. stva Vukovar. Moj odvrat g. nadzorniku BorosiCu (Revizija gosp. osnova). S.L. 1903, 697-705. Dugi niz godina bio je od- Sume zaštitnice (6 i 7) i sume zabra- bornik i tajnik Hrvatsko - slavon- nite (19.s.z.). S.L. 1903, 393-410, 510-540, skog Šumarskog društva, te ured- 609-616. O puški i torbaku. LBV 8,1903, 85-88; nik "Bum. lista" 1894.g. u kojem je i 9, 97-91; 10,111-114. surađivao s većim brojem članaka. Pripomenei k naredbi o sastavku gosp. U toku svoga dugogodišnjeg osnova za sume podvrgnute osob. jav. nad- službovanja Dojkovic je imao pri- zoru. S.L. 1904, 64-85,124-137,165-178. Odgovor na prigovore mojim pripo- gode da znatno utječe na organi- menkama k naredbi o sastavku gosp. os- zaciju i uređenje Šumarske službe. nova za Sume podvrgnute javnom nadzoru. Neumorno je radio na svim S.L. 1905, 523-545. specijalnim pitanjima oko organi- Osjeguranje proti nezgodama s lova. LBV 7,1906, 75-76.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 257

Hajka na zakon o lovu. LHV 1, 1906, Kao mlad Sumarski stručnjak, kra- 1-6. će vrijeme radi u Šumariji Caglin, Promaknuće po službenoj dobi. S.L. 1910, 244-255. ali je ubrzo premješten u Šuma- Pismo iz Draganićkog luga. S.L. 1912, riju Kamenska. 121-145,161-181. Drugo pismo iz Draganićkog luga. S.L. 1913, 194-210, 261-271, 299-308. O postupku pri izradbi novog sum. zakona. S.L. 1919, 18-26. Opća narodno-gospodarstvena važnost lova. LHV 7-9,1919, 25-28. Naša. lovačka izložba. LHV 8-9, 1925, 154-161. Hrvatsko sumarsko društvo (1871- 1921). P.S.S, Zagreb, 1926, 23-36. O najnovijem projektu zakona o lovu. LHV 3-4,1928, 75-86. Lovne prilike u Srijemu. Ibid. 5-6, 181-184. O podignuću lovišta. LHV 5, 1931, 183-191. U Psunju na divlje svinje. LHV 11, 1933, 418-426. Uslijedio je premještaj u po- LITEKATUKA slovnu jedinicu "Mehanizacija", gdje radi na mjestu referenta dru- M.D.: Vilim Dojković, S.L. 1938, 100- ge faze rada, baveći se ponajviše traktorskom mehanizacijom. Taj Kauders, A.: Sum. bibliografija I. S.E. I.: JLZ Zagreb, 1980, 358. posao nastavlja obavljati i u Pro- Frković, A.: Bibliografija LHV. izvodnom odjelu požeške Radne za- Bertović, S.: HBL 3, s. 454-455. jednice, unutar ondašnjeg ROŠ-a "Slavonska Suma". U toku ratnih zbivanja od DOKMANOVIĆ, Nikola, (Plavca 1991. do 1993.g. zaposlen je kao Draga, Ogulin, 4.IV.1951.), dipl. ing. rukovoditelj Proizvodnog odjela, Sumarstva. kada se zbog rata na požeškom Sin Ilije. Srbin po nacional- području teško dolazilo do sjecive nosti. Potječe iz zemljoradničke drve mase. obitelji. Gimnaziju je završio u O- Nemirna duha i uvijek agi- gulinu. lan osniva privatno poduzeće za Studij Sumarstva upisao je sječu i izvoz drvne mase. U početku l.X.1970.g. na S.F. u Zagrebu. Di- radi na području Slatinskog Dre- plomirao je 2.VII.1979.g. novca. Na tom poslu tragično je stradao od zaostalih protutenkov- skih mina u Šumskom predjelu DOKOZIC, Ivan, (Požeška Ko- "Lom" na području Zapadnog Pa- privnica, 1955.-10.YII.1994.), dipl. puka 10. srpnja 1994.g. ing. Sumarstva. Gimnaziju je završio u Pože- LITEHATUBA gi. Šumarstvo je studirao na Š.F. u Tomić, I.: In memoriam: IVAN DO- Zagrebu, gdje je i diplomirao. KOZIĆ, dipl. ing. sumarstva (1955-1994). Poslije završetka studija za- pošljava se kao pripravnik u Odje- lu za uređivanje Suma, tadašnjeg S.G. Slav. Požega.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 358

rarno u Zavodu za uzgajanje Suma, Zavodu za dendrometriju, Zavodu za uzgajanje Suma i Zavodu za Šu- marsku ekonomiku na Šum. fakultetu u Zagrebu. Od 15.111.1961. do 15.IX.1985.g. u stalnom je radnom odnosu u Šum. institutu u Jastrebarskom, najprije kao asistent za sjeme i rasadnik (31.III.1961.-26.II.1962.), zatim kao suradnik uzgajivač (27.11. 1962.- 15.V.1968.), pa sef Odsjeka za uzgoj (16.V.1968. - 10.YI.1975.) te kao samostalni istraživač - uzgaji- vač (11.YI.1975.-15.IX.1985.). DOKUŠ, Antun, (Seona, Našice, Od 1.VIII.1971. do 1.III.1972. 11.V.1934.), mr. sc., dipl. ing. Sumar- bio je vršitelj dužnosti direktora stva, stručni savjetnik, znanstveni Instituta. asistent. Od 16.IX.1985. do 31.XII.1990. Sin Ivana i Zdenke r. Matun. bio je zaposlen u SIZ-u Sumarstva Otac mu je bio učitelj, a majka či- Hrvatske, Zagreb kao rukovodi- novnica. Hrvat, rimokatolik. Sed- telj službe za biološku reprodukci- mogodišnju osnovnu Školu završio ju Suma. je 1948., a Realnu gimnaziju "Ivo Nakon reorganizacije hrvat- Lola Ribar" 1953. u Osijeku. skoga Sumarstva, od početka 1991. Šumarstvo je studirao na Po- do 29.YI.1991.g. zaposlen je u Di- ljoprivredno - Šumarskom fakulte- rekciji J.P. "Hrvatske Sume" p.o. tu Sveučilišta u Zagrebu. Studij je Zagreb. 30.YI.1991. odlazi u miro- upisao 1953.g., a diplomirao je na vinu. Šumsko - gospodarskom odsjeku 4. Glavno područje rada bilo IX.1959. mu je iz oblasti uzgajanja četinja- Na Šum. fakultetu u Zagre- ča: rasadnicka proizvodnja, istraži- bu upisao je 1961.g. poslijediplom- vanje autohtonih i aloktonih četi- ski studij iz znanstvene oblasti sil- njača i njihovih provenijencija u vikultura. Izradio je i obranio ma- stalnim terenskim pokusima; radio gistarski rad pod naslovom "Uspi- je na izboru i rasporedu vrsta če- jevanje borovca (Pinus strobus IJ.) tinjača za poSumljavanje na tere- u sjeverozapadnoj Hrvatskoj". Pre- nu prema rezultatima dobivenim ma rezultatima istraživanja ing. na temelju pedolosko-uzgojnih is- DokuS je dokazao da je američki traživanja, dajući opis bioloških borovac vrsta brzog rasta i velikog svojstava i ekoloških zahtjeva pre- prirasta i da je proizvodnost ame- poručenih vrsta četinjača. ričkog borovca veća ili barem jed- Znanstveni i stručni clanci o- naka proizvodnji obične smreke i bjavljivani su mu u "Radovima" običnoga bora. Š.I. Jastrebarsko, "Biltenu" Poslov- Naslov magistra Šumarskih nog udruženja Sumsko-privrednih znanosti iz oblasti silvikultura ste- organizacija Hrvatske, izdanjima kao je 1976.g. JAZU, "Šumarskom listu" i "Šu- Tijekom studija i razdoblja marskoj enciklopediji". od diplomiranja do odlaska na od- Za potrebe Sumarske opera- služenje vojnog roka radio je hono- tive izradio je, u izravnoj suradnji,

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 359 vise od 80 elaborata, studija, pro- rasta u predjelima Medak i Žitnik S.O. jekata i stručnih izvještaja iz spo- Oospić, (dva elaborata), (s PopoviC, B, Haj- din, Z. i Potočić, Z.). Gospić, 1964. menutog područja rada (nalaze se Uzgoj sadnica četinjača u Jiffy-lon- u dokumentaciji Instituta). Mr. sc. cićima. Beferat na Seminaru o nekim novi- Antun DokuS sačinio je i petnaes- jim metodama uzgoja sadnog materijala tak izvedbenih projekata za ljetne četinjača, Jastrebarsko, 5.IX.1965. Uzgoj sadnica zel. duglazije u Jiffy- akcije poSumljavanja na području loncičima u rasadniku Kuželj S.O. Delnice. Sumskih gospodarstava Karlovac, Delnice 1966. Ogulin, Sisak, Nova Gradiška, Po- Primjena Dunemannove metode uzgo- žega i Split. Od l.IV. do l.X.1964.g. ja biljaka četinjača u rasadniku Zagorje bio je na specijalizaciji iz rasad- S.O. Karlovac. Karlovac 1966. Dunemannova metoda uzgoja biljaka nicke proizvodnje i tehnike osni- četinjača i njezina primjena u rasadniku vanja kultura četinjača u Danskoj, Kuselj - Šumarija Delnice, (dva elabora- Vel. Britaniji i Španjolskoj, kao ta). Delnice 1966. stipendist FAO. Na kraćim studij- Program rasadnicke proizvodnje za skim putovanjima bio je u Polj- S.O. u Karlovcu, (dva elaborata). Karlovac 1966. skoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Dan- Pedološka istraživanja tala u svrhu skoj, Italiji, SR Njemačkoj, Irskoj podizanja intenzivnih nasada četinjača u i Nizozemskoj. predjelima Javornik, BijeCani, Kokirna... 5.0. Sisak, (s Mayer, B. i KomlenoviC, N.). Bio je elan mnogih udruga: 5.1. Jastrebarsko 1966. - Bio je elan nekoliko radnih gru- Pedološka istraživanja tala u svrhu pa IUFRO; podizanja intenzivnih nasada četinjača na - Član republičkih i saveznih ko- području S.O. Nova Oradiska, šumarije OkuCani i Novska, (s Mayer, B. i Komlen- misija za sjemenarstvo i sadni ma- oviC, N.). S.I. Jastrebarsko 1966. terijal; Pedološka istraživanja tala u svrhu - Član je republičke komisije za podizanja intenzivnih nasada četinjača na stručni nadzor nad proizvodnjom području sela Oakovo, Šumarija Vel. Or- devac, S.O. "Mojica Birta " Bjelovar, (s May- Šumskoga sadnog materijala; er, B. i KomlenoviC, N.). S.G. Bjelovar i - Dugogodišnji je elan HŠD i Sa- Posl. udruženje Zagreb, S.I. Jastrebarsko veza inž. i tehničara ŠIDI Hrvat- 1966. ske i elan nadzornih organa; Istraživanje tala na području S.O. - Član je Hrvatskog ekološkog Papuk", Slatina, u svrhu podizanja intenzivnih nasada četinjača - šumarija: VoCin, društva. Virovitica i Suhopolje. S.I. Jastrebarsko - Dugogodišnji je elan Sportskog 1966. ribolovnog društva "Mrežnica" Du- Pedološka istraživanja tala u svrhu ga Resa; podizanja intenzivnih nasada sumskog dr- veća na području S.O. Koprivnica - šuma- - Član je LD "Družac" Bosiljevo; rije: Koprivnica i Kloštar Podravski, (s - Bio je aktivan sportaš (igrač Mayer, B. i KomlenoviC, N.). S.I. Jastre- hokeja na travi), igrao je za re- barsko 1966. prezentaciju Zagreba, Hrvatske i Istraživanje tala na području S.O. Krndija, Našice s preporukama za njiho- bivSe Jugoslavije. vo iskorištavanje u svrhu podizanja inten- Obnašao je dužnost predsjed- zivnih nasada četinjača - šumarije: Dur- nika upravnog odbora, predsjednika denovac, Orahovica, Našice i Slat. Dreno- radničkoga savjeta i zbora radnih vac, (s Mayer, B. i KomlenoviC, N.). S.G. ljudi. Za uspješan rad u Institutu Našice i Posl. udruženje Zagreb 1966. Pedološka istraživanja tala u svrhu nekoliko puta bio je pohvaljivan i podizanja intenzivnih nasada četinjača na nagrađivan. području S.O. Slav. Brod - šumarije: Slav. Brod, Trnjani i Oriovac, (s Mayer, B. i BADOVI KomlenoviC, N.). S.G. Slav. Brod i Posl. udruženje Zagreb 1966. Dopunski elaborat za podizanje 2.000 Pedološka istraživanja tala u svrhu ha intenzivnih nasada četinjača ubrzanog podizanja intenzivnih nasada četinjača u

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 260

G.J. "Garjevica ", Kutina, (s Komlenović, N. OrliC, S. i Komlenović, N.). S.G. Karlovac i i Mayer, B.). S.G. Kutina i Posl. udruženje Posl. udruženje Zagreb 1971. Zagreb 1966. Običan bor, zel. duglazija i amer. bo- Istraživanje tala na području S.G. Za- rovac u plantaži Donja Dolca, S.G. Slav. greb s preporukama za njihovo iskorišta- Brod, (s OrliC, S.), Slav. Brod 1971. vanje u svrhu podizanja intenzivnih nasa- Utjecaj provedenih mjera njege na da četinjača - šumarije: Zlatar i Krapina, razvoj mladih sastojina ob. bora u G.J. (s Komlenović, N. i Mayer, B.). S.G. Zagreb Bosiljevo, S.G. Karlovac, (s OrliC, S.), Kar- i Posl. udruženje Zagreb 1966. lovac 1971. Istraživanje tala na području S.G. Po- Osjetljivost na insekte i bolesti iza- žega s preporukama za njihovo iskorišta- branih sjevernoamerickih vrsta sum. dr- vanje u svrhu podizanja intenzivnih nasa- veća uzgajanih u Jugoslaviji, (s Harapin, da četinjača - šumarije: Kutjevo i Požega, M. i MilatoviC, I.). Završna studija za temu (s Komlenović, N, MartinoviC, J. i Mayer koju su financirale SAD. B.). S.G. Požega i Posl. udruženje Zagreb Idejni projekt za podizanje inten- 1966. zivnih kultura četinjača na području S.G. Prethodni rezultati istraživanja nekih Gospić, (s Komlenović, N.), Gospić 1972. supstrata upotrebljavanih za proizvodnju Informacija o rasadniku Jug. inst. za jednogodišnjih biljaka zel. duglazije, am. četinjače Jastrebarsko. Beferat na Semi- borovca i ob. smreke. Beferat na Seminaru naru o rasadnickoj proizvodnji četinjača, 0 rasadnicima i kulturama četinjača, Jas- Jastrebarsko, 19.IX.1972. trebarsko, 28.-29.IX.1967. Osvrt na proizvodnju biljaka u sum- Istraživanje tala na području Poljo- skim rasadnicima četinjača Gozdnog gosp. privredno - sumskog kombinata "Spacva ", Maribor, (dva elaborata). Maribor 1972. Vinkovci, u svrhu podizanja intenzivnih Komparativan pokus 4 provenijencije nasada četinjača - Šumarija Vukovar, (s zel. duglazije u G.J. "Garjevica B, odjel 34, Mayer, B. i Komlenović, N.). S.G. Vinkovci S.G. Kutina. Fazni stručni izvještaj za raz- 1 Posl. udruženje 1967. doblje 1966.-1970.g. Kutina 1971. Istraživanje tala na području S.G. Komparativan prikaz 4 provenijencije Senj s obzirom na njihovu prikladnost za zel. duglazije u G.J. "Slatki potok", odjel 25. uzgoj četinjača, (s Mayer, B. i Komlenović, Fazni izvještaj za razdoblje 1966. - 1970, N.). S.G. Senj i Posl. udruženje Zagreb S.G. Bjelovar. Bjelovar 1974. 1967. Komparativan pokus 5 provenijencija Basadnicka proizvodnja četinjača. Be- zel. duglazije u G.J. "Jastrebarske prigor- ferat na Seminaru o rasadnickoj proizvod- ske sume", odjel 43, S.G. Karlovac. Fazni nji, podizanju i njezi nasada četinjača br- izvještaj za razdoblje 1966.-1970. Karlovac zog rasta. Dolenjske Toplice, 8.XI.1968, 1970. S.I. Jastrebarsko 1968. Pokusi provenijencija zel. duglazije i Uzgoj biljaka četinjača na iglicama američkih vrsta četinjača u Lokvama i obične smreke. "Badovi" Jug. inst. za četin- Kupcini, S.G. Karlovac. Karlovac 1973. jače Jastrebarsko 2, Zagreb 1969, s. 5-16. Komparativan pokus 12 provenijenci- Ispitivanje najpogodnijih supstrata za ja zel. duglazije u Surduku, Šumarija Tr- uzgoj jednogodišnjih biljaka zel. duglazije, njani, S.G. Slav. Brod, Slav. Brod 1973. am. borovca i ob. smreke. Završena studija Komparativan pokus 12 provenijenci- za repub. fond za znanstveni rad SBH, ja zel. duglazije i 2 provenijencije tuli- (dvije studije). S.I. Jastrebarsko 1970. panovca u Paulinovcu, S.G. Krndija Na- Običan bor, obična smreka, zel. dugla- šice. Našice 1973. zija i američki borovac u plantaži Dur- Pokus provenijencija zel. duglazije i gutovica, (s. OrliC, S.), S.G. Vinkovci, Vin- sjevernoamerickih vrsta četinjača u Dur- kovci 1971. gutovici-Sumarija Mikanovci, S.G. "Hrast" Pedološko istraživanje tala na pod- Vinkovci. Vinkovci 1973. ručju S.G. Koprivnica s osvrtom na mo- Sitkanska smreka i žuti bor - dvije gućnost uzgoja četinjača - šumarije Soko- nove i perspektivne vrste četinjača. Befe- lovac i Koprivnica, (s Mayer, B. i Komle- rat na seminaru iz rasadnicke proizvodnje nović, N.). S.G. Koprivnica i Posl. udruže- i uzgoja kultura četinjača, Karlovac i Bje- nje Zagreb 1971. lovar, 18.XII. i 20.XII.1973. S.I. Jastre- Pedološka istraživanja plantaže topo- barsko 1973. la s osvrtom na mogućnost sadnje četinjača Pedološko istraživanje tala na pod- - Šumarija Vel. Gorica, sumski predjel ručju S.G. Bjelovar s osvrtom na moguć- "Drot", (s Mayer, B. i Komlenović, N.). Šu- nost uzgoja četinjača - šumarije: Vrbovec, marija Vel. Gorica 1971. Vel. Pisanica, Križevci i Pakrac, (s Mayer, Tla Samoborske Plesivice s osvrtom B.). S.G. Bjelovar i Posl. udruženje Zagreb na mogućnost uzgoja četinjača - Šumarija 1973. Jastrebarsko, S.G. Karlovac, (s Mayer, B,

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 361

Pedološka istraživanja tala na pod- jina običnog bora, (s. OrliC, S.). "Badovi" 37, ručju S.O. Slav. Brod s osvrtom na mo- 1979., S.I. Jastrebarsko, s. 1-38. gućnost uzgoja četinjača, (s Mayer, B.). S.G. Međunarodni simpozij, IUFRO S Slav. Brod i Posl. udruženje Zagreb 1973. 3.03-00, SSSR, rujan 1979., (s OrliC, S.). Obrezivanje grada - mjere njege u kul- Sum. list 1-2,1980., s. 77-79. turama i sastojinama četinjača za pro- Dugoiglicni bor (P. palustris Mili), (s izvodnju visokokvalitetne oblovine, (s Or- VidakoviC, M.). S.E., 1, Zagreb 1980., s. 156. lić, S.). "Badovi" S.I. Jastrebarsko 1973. Teda bor (P. Taeda L.), (s VidakoviC, IUFRO, Sekcija 1, Budimpešta, Ma- M.). S.E., 1, Zagreb 1980., s. 156. đarska, rujan 1973., (s OrliC, S.). Sum. list SmrColiki bor (Pinus echinata Mili.), 11-12, s. 486-487. (s VidakoviC, M.). S.E., 1, Zagreb 1980., s. Pedološka istraživanja tala na pod- 156. ručju S.O. Požega s osvrtom na mogućnost Usukani bor (Pinus contorta Loud.), uzgoja četinjača - šumarije Pleternica i (s VidakoviC, M.). S.E., 1, Zagreb 1980., s. Caglin, (s Mayer, B.). S.G. Požega i posl. 157-158. udruženje Zagreb 1973. Kalifornijski bor (Pinus radijata Don.), Izbor produktivnijih domaćih i stra- (s VidakoviC, M.). S.E., 1, Zagreb 1980., s. nih četinjača za jadransko mediteransko 158. područje i tehnika njihovog uzgoja u ra- Američki crveni bor (P. resinosa Ait.), sadnicima i kulturama. Završna studija za (s AniC, M.). S.E., 1, Zagreb 1980., s. 155. Savezni fond za naučni rad. S.I. Jastre- Kanarski bor (P. canariensis Smith.), barsko 1973. (s AniC, M.). S.E., 1, Zagreb 1980., s. 156. Proizvodnja klijanaca četinjača u lije- Limba (P. cembra), (s. Fukarek, P.). hama u rasadniku "Krka" O.o. Novo Mesto. S.E., 1, Zagreb, 1980., s. 143. S.I. Jastrebarsko 1974. Vajmutovac (P. strobus L.), (s Fu- Komparativan pokus 6 vrsta četinjača karek, P.). S.E., 1, Zagreb 1980., s. 145-146. u O.J. "Zalesina", odjel 43, Šumarija Skrad. Žuti bor (P. ponderosa Dougl), (s Fu- Fazni izvještaj za razdoblje 1970.-1974. karek, P.). S.E. 1, Zagreb 1980., s. 155. Delnice 1975. Džefrejev bor (P. Jeffreji A. Murr.), Običan bor, crni bor, evropski a ris, (s Fukarek, P.). S.E., 1, Zagreb 1980., s. 155- obična smreka i amer. borovac u jugois- 156. točnoj Slavoniji, (s OrliC, S.). Zbornik o Picpajn (P. rigida Mili.), (s Fukarek, stotoj obljetnici sumarstva jugoistočne P.). S.E, 1, Zagreb 1980, s. 156- 157. Slavonije, JAZU, Centar za znanstveni Prilog za poznavanje početnog rasta rad, Vinkovci 1975. sest vrsta četinjača u Oorskom kotaru. Pokus provenijencija zel. duglazije u "Badovi" 47, Zagreb 1981, s. 41-64. banskom gaju i pokus sjevernoamer. četi- Projekt za osnivanje kultura četinjača njača u Zelengaju - Šumarija Varaždin, u gospodarskoj jedinici "LipovaCa" S.O. S.O. Varaždin, Varaždin 1975. Karlovac, OOUR Sumarstvo Slunj, (s Or- Uzgoj biljaka četinjača na različitim liC, S.). S.I. Jastrebarsko 1981. supstratima. Završna studija za SIZ za Projekt za osnivanje 300 ha kultura znanost SBH i Posl. udruženje. S.I. Jastre- četinjača na području OOUR Sumarstvo barsko 1976. Vrginmost, R.J. Šumarija Topusko u O.J. Uzgoj presađenica četinjača u Jiffy- Petrova gora - Bublen , K.O "Pecka" i loncićima.. Završna studija za SIZ za zna- "Crni potok" sa SORA-om u ljetnom raz- nost SBH. S.I. Jastrebarsko 1976. doblju 1983.g., (s KomlenoviC, N, Mayer, B. Uspijevanje borovca (Pinus strobus i OrliC, S.). S.I. Jastrebarsko 1982. L.) U sjeverozapadnoj Hrvatskoj, (magis- Projekt za osnivanje kultura na pod- tarski rad). S.F. Zagreb 1976. ručju S.O. Sisak sa SORA-om u ljetnom Izbor novih vrsta i provenijencija alo- razdoblju 1982., (s KomlenoviC, N. i Mayer, htonih četinjača. Fazni izvještaj za raz- B.). S.I. Jastrebarsko 1982. doblje 1972.-1975. god. S.I. Jastrebarsko Projekt za osnivanje kultura četinjača 1976. na lokalitetu Medak", Sumarstvo na krsu Sitka Spruce Internationalen Ten- Oospić, sa SORA-om u ljetnom razdoblju Provenance Experiment in Yugoslavia, (s 1983., (s OrliC, S.). S.I. Jastrebarsko 1982. GraCan, Joso). Proceedings of the IUFBO Projekt za osnivanje 100 ha kultura joint meeting of working parties, Vancou- četinjača na lokalitetu "Prespa ", S.O. "Lika" ver, Canada, 1978., vol. 2. Oospić, OOUR Šumarija Titova Korenica Istraživanje faune tla u različitim sa SORA-om u ljetnom razdoblju 1982., (s tipovima tla, (s KovaCeviC, Z, GraCan, J, KomlenoviC, N„ Mayer, B. i OrliC. S.). S.I. Halambek, M. i Harapin, M.). Završni iz- Jastrebarsko 1982. vještaj, S.I. Jastrebarsko 1979. Projekt za osnivanje kulture crnog bo- Rezultati prorjeđivanja mladih sasto- ra na lokalitetu "Golubić", S.O. Knin, sa

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 262

SOSA-om u ljetnom razdoblju 1982. godi- ki i OOUB Šumarija Oomirje sa SOBA- ne, (s. Komlenović. N, Mayer, B. i OrliC, om u ljetnom razdoblju 1984.g., (s Komle- S.). 8.1. Jastrebarsko 1982. nović, N, Mayer, B. i OrliC, S.). S.I. Jastre- Projekt za osnivanje kultura četinjača barsko 1984. Šumske kulture. "Badovi" 2, na lokalitetima "Veliko brdo i "Kraljeva izvanredno izdanje, Zagreb 1984, s. 63-68. stopa ", S.O. Nova Oradiska, OOUB Šumari- Projekt za osnivanje 200 ha kultura ja OkuCani sa SOBA-om u ljetnom raz- četinjača na području OOUB za uzgoj i doblju 1982.g., (s Komlenović N, Mayer, B. zaštitu suma Ogulin, B.J. Šumarija Ogulin, i OrliC, S.). 8.1. Jastrebarsko 1982. sa SOBA-om u ljetnom razdoblju 1985.g-, (s Projekt za osnivanje 350 ha kultura Komlenović, N„ Mayer, B. i OrliC, S.). S.I. četinjača na području S.O. "Lika", OospiC, Jastrebarsko 1985. OOUB Šumarija Titova Korenica, Udbina Projekt za osnivanje 300 ha kultura i Donji Lapac s omlad. radnim brigadama četinjača na području S.O. Karlovac, u ljeto 1983., (s Komlenović, N, Mayer, B. i OOUB za uzgoj i zaštitu suma Jastre- OrliC.S.). S.I. Jastrebarsko 1983. barsko, B.J. Slunj, KrasiC i Krnjak sa Projekt za osnivanje kultura četinjača SOBA-om u ljetnom razdoblju 1985.g-, (s na lokalitetu "Ordevica", S.O. Bjelovar, Komlenović, N., Mayer, B. i OrliC, S.). S.I. OOUB Šumarija Pakrac sa SOBA-om u Jastrebarsko 1985. ljetnom razdoblju 1983., (s Komlenović, N, Projekt za osnivanje 330 ha kultura Mayer, B. i OrliC, B.). S. I. Jastrebarsko četinjača na području S.O. "Lika", OospiC, 1983. OOUB Sumarstvo na krsu, Oracac, B.J. Šu- Projekt za osnivanje 50 ha kultura marija Udbina i Srb te OOUB za uzgoj i četinjača sa SOBA-om na području S.O. zaštitu Titova Korenica B.J. Korenica sa Sisak, OOUB Šumarija Dvor, O.J. "Zrinska BOBA-om u ljetnom razdoblju 1985.g., (s brda , odjel 51, u ljetnom razdoblju 1983., Komlenović, N., Mayer, B. i OrliC, S.). S.I. (s Komlenović, N, Mayer, B. i OrliC, S.). Jastrebarsko 1985. S.I. Jastrebarsko 1983. Projekt za osnivanje 100 ha kultura Projekt za osnivanje 350 ha kultura listaca i četinjača na području S.O. "Josip četinjača na području S.O. Karlovac, B.J. Kozarac", Nova Oradiska, B.J. Šumarija Šumarija Slunj, Duga Besa, Krnjak i To- Novoselec, PopovaCa i Kutina sa SOBA- pusko sa SOBA-om u ljeto 1983., (s. Kom- om u ljetom razdoblju 1985.g., (s Komlen- lenović, N, Mayer, B. i OrliC, S.). S.I. Jas- ović, N, Mayer, B. i OrliC, S.). S.I. Jastre- trebarsko 1983. barsko 1985. Projekt za osnivanje 300 ha kultura Projekt za osnivanje 258 ha kultura četinjača sa SOBA-om na području S.O. listaca i četinjača na području S.O. Sisak, Ogulin, O.J. Međuvođe - Žale" u ljetnom B.J. Šumarija Lekenik, Petrinja, Sunja, razdoblju 1983.g., (s Komlenović, N, May- Dvor sa SOBA-om u ljetnom razdoblju er. B. i OrliC, S.). S.I. Jastrebarsko 1983. 1985.g., (s Komlenović, N, Mayer, B. i OrliC, Projekt za osnivanje 100 ha kultura S.). S.I. Jastrebarsko 1985. na lokalitetu "Kricke", S.O. "Mojica Birta ", Sumski rasadnici, (s OrliC, S, Oresko- Bjelovar, OOUB Šumarija Pakrac sa SO- vic, Z„ Zgela, M., MatiC, S. i OrsaniC, M.).U BA-om u ljetnom razdoblju 1984.g„ (s Ko- ediciji "Sume u Hrvatskoj", Zagreb 1992, s. mlenović, N, Mayer, B. i OrliC, s.). S.I. Jas- 101-104. trebarsko 1984. Šumske kulture i plantaže, (s MatiC, S. Projekt za osnivanje 100 ha kultura i OrliC, S.). U ediciji "Sume u Hrvatskoj", na području k.o. Mijaci, lokalitet Šušnjari, Zagreb 1992, s. 105-108. S.O. Slav. Požega, sa SOBA-om u ljetnom razdoblju 1984., (s Komlenović, N, Mayer, LITEBATUBA B. i OrliC, S.). S.I. Jastrebarsko 1984. Projekt za osnivanje 105 ha kultura BertoviC, S.: Dokus, Antun. HBL, 3, listaca i četinjača na području S.O. Sisak, Zagreb, 1993, s. 457. OOUB Šumarija Dvor, Pokupsko, Lekenik i Sun ja sa SOBA-om u ljetnom razdoblju 1984.g., (s Komlenović, N, Mayer, B. i Or- DOLENEC, Stella, (Zagreb, 8.X. liC. S.). S.I. Jastrebarsko 1984. Projekt za osnivanje 300 ha kultura 1953.), mr. sc., dipl. ing. Sumarstva. četinjača na području S.O. Karlovac, B.J. Završila je XVI. jezičnu gim- Šumarija Slunj, Krnjak i KrasiC sa SO- naziju u Zagrebu 1973.g. BA-om u ljeto 1984.g„ (s Komlenović, N, Šumarstvo je studirala na Mayer, B. i OrliC, S.). S.I. Jastrebarsko 1984. Šumarskom fakultetu Sveučilišta Projekt za osnivanje 150 ha kultura u Zagrebu. Diplomirala je 1981.g. četinjača na području S.O. Ogulin, OOUB Iste godine zaposlila se u Šu- Šumarija Josipdol, OOUB Šumarija Plas- marskom institutu Jastrebarsko,

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 263 kao suradnik u Odjelu za organi- Objavila je dva autorska i de- zaciju i ekonomiku. setak koautorskih radova. Stručni ispit položila je 1983. god. Zatim je 1987.g upisala posli- VAŽNIJI BADOVI jediplomski studij iz znanstvene Krznar, A., & Dolenec, S. (1988.): Utvr- organizacije i ekonomike Sumarstva. đivanje i analiza nekih oboljenja koja ut- Bila je premještena u Odjel ječu na radnu sposobnost sumarskih radni- za tipologiju Suma Šumarskog inka. Badovi 75, Sum. instutut Jastrebar- stituta Jastrebarsko. sko, Zagreb, 225-246. Krznar, A, Dolenec, S. & VuletiC, D. Magistrirala je ll.III.1994.g„ (1990.): Utvrđivanje trajanja radne sposob- napisavSi i obranivši rad pod nas- nosti za rad motornom pilom i u mehani- lovom "Utjecaj socioekonomskih i zaciji. Ibid., vol. 25 br. 1, Zagreb 183-198. psiholoških činitelja na radnu spo- Dolenec, S. (1993.): Prikaz metode za sobnost i učinkovitost Sumarskih utvrđivanje i praćenje promjena u sumskim staništima, nastalim uporabom u tu- radnika". rističke i rekreacijske svrhe. Ibid. Izabrani predmet istraživa- nja cini jedan od osnovnih faktora DOLENEC, Zeljko, (Beograd, 20. radnih i proizvodnih procesa u Su- V.1953.), dipl. ing. Sumarstva. marstvu. Istraženost socioekonom- Sin Kažimira. Hrvat po na- skih, zdravstvenih, psiholoških, er- cionalnosti. Otac mu je bio oficir. gonomskih i drugih pojava o Su- U toku školovanja roditelji su mu marskim radnicima u Republici bili u Zagrebu. Gimnaziju je zavr- Hrvatskoj, znatno je manja od is- šio u Zagrebu 1972.g. traženosti ostalih činilaca radnih i Studij Sumarstva upisao je proizvodnih procesa u Sumarstvu l.X.1972.g. na Š.F. u Zagrebu. Di- Hrvatske. plomirao je 5.VII.1982.g. U Šum. institutu radila je na stručnim zadacima projektiranja DOMAC, Radovan, vid. 5. knjiga. tehničkih normi vremena i ucnika radova na poSumljavanju krsa sad- DOMAĆIN, Anto, (Crkvice, Du- nicama, ispitivanju štetnog utjeca- brovnik, 23.IX.1924.), dipl. ing. Sum. ja mehanizacije i radnih uvjeta na Sin Ivanov. Hrvat. Gimnazi- zdravstveno stanje Sumarskih rad- ju je završio u Dubrovniku. nika, a od 1988.g. se uključila i u Šumarstvo je upisao 1.X.1947. problematiku vrednovanja šteta godine na Poljoprivredno - Sumar- pri sjeći i izradi te utvrđivanju pa- skom fakultetu Sveučilišta u Zag- rametara za procjenu vrijednosti rebu. Diplomirao je 24.IV.1954.g. okolišne funkcije Suma. Sudjelovala je na savjetova- DOMAINKO, Dragutin, (Delnice, jima: "Životni i radni uvjeti pro- 1899.), ing. kemije i tehnologije, izvodnih radnika u Sumarstvu i sveuc. profesor. njihov utjecaj na zdravstveno sta- Gimnaziju je završio u Va- nje i socioekonomski položaj" u Ro- raždinu 1917.g., a tehničku kemiju vinju 1990.g.; "Znanstvenoistraži- i tehnologiju na Visokoj tehničkoj vački rad i razvoj Sumarstva Hr- školi u Beču 1921.g. vatske" u Stubickim toplicama Bio je zaposlen u raznim po- 1993.g.; "Ergonomska svojstva rad- duzećima u zemlji i inozenstvu, a nih sredstava pri dobivanju Sum- poslije II. svjetskog rata 1946.g. skih proizvoda", Opatija 1983. i na prelazi u Ministarstvo industrije i "IUFRO World Congress-u, Divi- rudarstva NR Hrvatske. Od 1948. sion 3, Ljubljana 1986. zaposlen je kao predavač na Eko-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 264 nomskom fakultetu Sveuc. u Za- DOMINIS, Dušan, vid. 5. knjiga. grebu za predmet organizacija i poslovanje industrijskih poduzeća. G. 1952. izabran je za docenta, a 1958. za izvanrednog profesora. Na Poljoprivredno - Šumar- skom fakultetu u Zagrebu predavao je od 1954. zaštitu na radu. Napisao je velik broj udžbe- nika, priručnika i članaka iz svoje struke, poglavito iz zaštite na radu.

LITEBATUBA

*** Sum. nastava u Hrvatskoj 1860 - 1960, s. 385, 413. DOMAZETOVIĆ, Drago, (Sisak, 19.X.1964.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Mije. Hrvat. Otac mu je DOMITROVIĆ, Vladimir, (Zag službenik, a majka domaćica. 0- reb, 28.1.1919.), dipl. ing. Sumarstva. bitelj mu je živjela u Sunji. Sred- Sin Franje i Ane r. HundriC. nju školu završio je u Sisku 1984.g. Hrvat, rimokatolik. u CUO, matematičko - informatič- Otac mu je bio financijski ko usmjerenje. savjetnik, a majka domaćica. Os- Studij Sumarstva upisao je 1. novnu je školu završio u Zagrebu X.1984.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip- 1929., a IV. mušku državnu realnu lomirao je 28.VII.1993.g. iz ekono- gimnaziju u Zagrebu 1939.g. mike Sumarstva. Obranio diplomski Šumarstvo je studirao na Po- rad pod naslovom "Šumsko bogat- ljoprivredno - Šumarskom fakulte- stvo Kanade->Šumarska politika<". tu u Zagrebu. Diplomirao je 1943.g. Poslije diplomiranja zaposlio DOMIJAN, Emil (Rijeka, 10.V. se 1946. god. u Državnoj Šumskoj 1957.), dipl. ing Sumarstva. upravi Ribnica (Slovenija) i do Sin Milivoja i Anice r. Ro- 1948.g. bio je upravitelj Šumarije pac. Hrvat, katolik. Potječe iz o- Grcarice. Od 1949.g. zaposlen je u bitelji građevinskog poslovođe i Drvnoj industriji "Brest" - Cerk- domaćice. Osnovnu je Školu zavr- nica kao sef Odjela za iskorisci- šio u mjestu Tribalj 1972.g„ a Sred- vanje Suma. nju Šumarsku tehničku školu u G. 1950. prelazi na isto radno Delnicama 1976.g. mjesto u Državnoj Šumskoj upravi Šumarstvo je studirao na Kocevje. Naredne 1951. premješten je za sefa Odjela za iskoriscivanje Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 7. Suma u Š.G. Rakek (Sovenija). Tu II.1984.g. Pripravnički staž stekao se zadržao do kraja 1952.g. je u Šumariji Novi Vinodolski Preostali dio svoga radnog (1985.), a od 1986. do 1990.g. refe- vijeka proveo je u Š.G. Postojna rent je uzgoja Suma u istoj Šuma- (Slovenija) na mjestu sefa Odjela riji. Godinu dana (1991.) bio je za plan (1953.-1976.). savjetnik za uzgajanje Suma u Šu- U mirovinu je otišao 1976.g. mariji Novi vinodolski, a od 1992. Kao penzioner živi u Postojni. godine pomoćnik je upravitelja.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 365

u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1934.-35., a diplomirao 22.VI.1936.

DONĐUR, Natasa, (Varaždin, 9. XII.1967.), dipl. ing. Sumarstva. Kci Branka i Ružice r. Lam- precht. Hrvatica, rimokatoličke vje- DORIĆ, Ivan, (Molve, Đurđevac, re. Potječe iz činovničke obitelji. 16.VI.1917. - 20.XI.1975.), dipl. ing. Osnovnu je Školu završila u Varaž- Sumarstva. dinu 1982.g„ a srednju - odgojno- Osnovnu je Školu završio u obrazovno usmjerenje u CUO 'Ga- Đurđevcu. brijel Santo", isto u Varaždinu Šumarstvo je studirao na Šu- 1986. marskom fakultetu u Zagrebu. Studij Sumarstva upisala je Kao primjeran student diplomirao l.X.1986.g. na Bum. fakultetu u Za- je 3.X.1947.g. grebu. Diplomirala je 19.X.1992.g Službovao je u ŠIP "Sagovo", iz parkiranja i oblikovanja prosto- ŠIP "Boris Kidric", ŠIP "Slobodan ra. Napisala je i obranila dip- Jovic" i ŠIP "Sana" Sanski Most. lomski rad pod naslovom "Dendro- Bio je skroman, nesebičan, flora Varaždinskoga groblja". neobično vrijedan radnik, odličan Zaposlila se l.III.1993.g. kao stručnjak i primjeran rukovoditelj pripravnik u Upravi Suma Našice. održavanja Šumskih komunikacija. Pripravnički staž odradila je na Stradao je na radnom zadat- Šumarijama Slatina i Đurđenovac. ku: pregledavajući kako su izve- Mjesto revirnika dobila je u Šu- deni radovi na Šumskom putu, ko- mariji VoCin, gdje je radila od 1. lima s vozačem naišao je pod stab- III.1994. do 31.VII.1995. na reviri- lo u padu. ma br. 3 i br. 8 (g.j. Medveđak-Ku- Sahranjen je u rodnim Mol- sac i Jovac-Slana voda), te u Arbo- vama. retumu Lisičine. Od l.VIII.1995.g. radi u Šumariji Slatina na reviru LITEBATUBA br. 1. (g.j. Slatinske podravske Su- me i dio g.j. Slatinske nizinske Su- Majkič, M.: DOBlC, Ivan, dipl. ing. sumarstva - in memoriam, S.L. 1-2, Zagreb me). 1976., s. 112.

DORČIĆ, Dragomir, iz Novog Vi- DOROTIĆ, Ignac, (Sisak, 28.11. nodola, Rijeka, dipl. ing. Sumarstva. 1961.), dipl. ing. Sumarstva. Studirao je Sumarstvo na Po- Sin Stjepana i Marije r. Ho- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu dalin. Hrvat, katolik. Potječe iz

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 266 zemljoradničke obitelji. Osnovnu Narušena zdravlja, nakon završe- je školu završio u Sunji 1976.g, a nih studija, u toku II. svjetskog CUO "E. Koncar" u Zagrebu 1980.g. rata odlazi na liječenje i oporavak Šumarstvo je studirao na Š.F. u zdravstvenu ustanovu Klenov- u Zagrebu. Diplomirao je 1986.g. nik kraj Varaždina. Nakon diplomiranja pripravnič- Godine 1945. dolazi na službu ki je staž proveo u Š.G. Sisak na u NOK Krapina, gdje obavlja poslove kotarskog Šumarskog referen- komercijalnom odjelu (nabava), a ta do 1947. U to vrijeme sudjelovao zatim je zaposlen kao referent I., je u obnovi popaljenih sela Hrvat- II. i III. faze u OOUR-u za isko- skog zagorja, cuvajuci Sume, osobi- riscivanje Suma. U komercijalnom to Macelj. odjelu (nabava-prodaja) zaposlen Slijedeće njegovo radno mje- je od 1987. do 1991.g. Bio je upra- sto bilo je tehničkog upravitelja vitelj Šumarije Sunja (1.1.1991. - Kotarskog Sumskog gospodarstva 30.IX.1992.). Uslijedilo je radno Djurmanec gdje se zadržao do pro- mjesto rukovodioca komercijalnog ljeća 1948.g. kada je osnovano Ko- odjela u H.Š. Uprava Suma Sisak. tarsko Šumsko poduzeće kojem je Sada je vršilac dužnosti upravi- on postavljen za upravitelja. Na telja U.Š. Sisak. tom se mjestu zadržao samo go- Član je HŠD. dinu dana, pa je premješten na inspekcijske poslove u Sumarstvu Zagrebačke oblasti. Te poslove o- bavlja samo do proljeća 1950. go- DOŠEN, Ivan, vid. 5. knjiga. dine, jer se tada na poziv NOK-a Krapina vraća u Krapinu na poslove Sumskog referenta. I tu se za- država samo godinu dana jer je ponovo premješten u Kotarsko Šum- sko poduzeće Djurmanec za teh- ničkog direktora. Nova reorganizacija Sumar- stva zahtijeva premještaj i prela- zak na novo radno mjesto. Posta- vljen je za upravitelja krapinske Šumarije koja je bila u sastavu Š.G. "Šamarica" Zagreb. Od 1955. do 1960. kotarski je Šumarski inspektor NOK-a Krapi- na, a tada je postavljen za direktora Š.G. "Macelj" Krapina. Pripajanjem Š.G. "Macelj" Š.G. Zagreb, DoSen ing. Jerko 1963. godine prepazi u Radnu zajednicu Š. G. Zagreb, gdje obavlja poslove DOŠEN, Jerko, (Smiljan, Gospić, hortikulture i turizma. On je sma- 19. I. 1912. - Zagreb, 17. IX. 1990.), trao da su hortikultura i turizam dipl. ing. Sumarstva. sastavni dio Sumarstva. Osnovnu je Školu završio u U mirovinu odlazi s tog ra- Smiljanu, a gimnaziju u Gospiću. dnog mjesta 30.VI.1978.g. Šumarstvo je studirao na Š.F. u Zagrebu i Beogradu.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 367

LITEBATUBA nički staž u Upravi Suma Bjelovar. G. 1970. zaposlen je kao refe- Mestrović, Lj.: In memoriam - JEB- KO DOSEN, dipl. ing. sumarstva. S.L. 10- rent za iskoriscivanje Suma u Šu- 12, 1991., Zagreb, s. 572-573. mariji Ivanska. Na tom radnom mjestu ostao je dvadeset godina, DOSEN, Snježana, (Bjelovar, 22. do 1990. Tada je premješten na XI.1966.), dipl. ing. Sumarstva. mjesto revirnika u istoj Šumariji, Kćerka Ivana. Hrvatica. Po- gdje radi do zaključenja podataka tječe iz Šumarske obitelji. Otac joj za Leksikon (1995.). je Sumarski poslovođa, a majka do- Član je HŠD. maćica. Žive u Ivanskoj kod Bje- lovara. CUO završila je u Bjelo- DRAGAŠ, Lazo, (Šipovljani, Dr- varu 1985.g. var, 19.111.1948.), dipl. ing. Sumar- Studij Sumarstva upisala je stva. l.X.1985.g. na Š.F. u Zagrebu. Di- Sin Mile. Srbin. Otac mu je plomirala je 12.VII.1991.g. iz lov- bio radnik, a majka službenica. stva. Napisala je i obranila dip- Srednju tehničku školu završio je lomski rad pod naslovom Finan- u Drvaru 1967.g. cijski efekti lovnoga gospodarenja Studij Sumarstva upisao je u lovištu br. 3 Garjevica". na Š.F. u Zagrebu l.X.1967.g. Di- plomirao je 5.III.1973. g.

DRAGAŠ, Veljko, iz Golubinca, dipl. ing. Sumarstva. Studirao je Sumarstvo na Po- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1933.-34.

DRAGICEVIĆ, Ivan, (Gračac, 14. V.1934.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Milin. Hrvat. Otac mu je bio strojovođa, a majka domaćica. Obitelj mu je u toku školovanja živjela u Osijeku. Gimnaziju je pohađao i završio u Osijeku. DRAČA, MiloS, (Zut, Dvor, Hr- Studij Sumarstva upisao je 1. vatska, 4.V.1940.), dipl. ing. Sumar- X.1953.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- stva. mirao je 29.VII.1959.g. Sin Nikole i Marije r. Tri- vanovic. Srbin, državljanstvo hr- DRAGIŠIĆ, Petar, (Rujevac, 30. vatsko, pravoslavne vjeroispovijes- IX.1897.-Zagreb, 14.XI.1968.), dipl. ti. Roditelji su mu bili poljodjelci. ing. Sumarstva. Osnovnu je Školu završio u Diplomirao je na Poljopriv- Varaždinu 1959.g„ srednju Šumar- redno-Sumarskom fakultetu u Za- sku školu u Karlovcu 1963. grebu 1925. Šumarstvo je studirao na Šu- Službovao je u Direkciji Su- marskom fakultetu u Beogradu. ma Zagreb (1925.-1927.), zatim kao Diplomirao je 1968.g. upravitelj Šumarija GrubiSno Po- Poslije diplomiranja, od lje, Ivanovo Selo, Virovitica (1927. 1969. do 1970.g. obavio je priprav- -1941.).

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 268

Ratne godine (1941.-1945.) pro- Lovni turizam u SB Hrvatskoj od veo je u zarobljeništvu. 1960/61. do 1964/65. LBV 5, 1966/67, 115- Od 1947. do 1951. direktor je 118. Lovstvo u SB Hrvatskoj od 1945- S.G. Karlovac i S.G. Zagreb, glavni 1965. S.L. 1965, 539-551 i LBV. 3, 1966./67, inženjer Glavne direkcije drvne 43-52. industrije. Bio je načelnik u Mi- Priroda i Čovjek. LBV 4, 1966./67, 107- nistarstvu Suma Zagreb i vršilac 109. Na starim jelenskim stazama. LBV 5, dužnosti pomoćnika ministra. 1966/67, 139-142. Od 1952.g. do umirovljenja Badovi na donošenju uputstava za sas- 1963. bio je zaposlen u Institutu za tav lovnoprivrednih osnova. LBV 10,1966./ Sumarska istraživanja u Zagrebu 67, 278-279. na istraživačkim radovima njege Lovačka društva i komune - odnos prema lovstvu. LBV 8,1967./68, 202-206. Suma. Odnos općinske skupštine Karlovac U HŠD i Savezu lovačkih prema lovačkim društvima. Ibid. 206-208. društava bio je potpredsjednik. Sjećanja na doživljaje za vrijeme rike jelena 1912-1957. LBV 6,1968./69, 138-145. BADOVI LITEBATUBA

Vepar bojdžija. LBV 6,1938., 294-298. Borosić, J.: SIS, s. 5, 40,102. Sta sve utječe na izgradnju i razvitak Kauders, A.: Sumarska bibliografija I rogovlja kod srneće i jelenske divljaci. i II. LBV 1,1947., 17-19; 2,13-14; 6,15-18. Frković, A.: Bibliografija LBV. Sačuvajmo nasu divljač. Ibid. 2, 6-7. Hren, V. i Srdić, D.: Petar DragisiC - Zečje ljubakanje. LBV 3-4, 1947., 12- in memoriam. S.L, 1969, s. 75. 14. Odstrel srnjaka. LBV 6,1947., 19-20. Bertović, S.: DragisiC, Petar, HBL 3, Jelen rice, iz nozdrva mu bije para. Zagreb 1993, s. 559. Ibid. 9, 5-10. O organizaciji borbe protiv vukova. DRAGlSlĆ, Zdravko, (Smoljana, LBV 5,1953., 100-101. Bos. Petrovac, 14.111.1964.), dipl. O hitnoj obustavi odstrela zečeva. Ibid. 10-11, 226. ing. Sumarstva. Uništavanje vukova. LBV 10-11, 1953. Sin Rajka. Srbin. Potječe iz 236-237. Sumarske obitelji. Otac mu je Osvrt na ovogodišnju riku jelena. Ibid. Šumarski tehničar, a majka kuća- 247-248. nica. U doba školovanja živjeli su Problematika lovstva Jugoslavije. LBV I-2,1954., 1-10. u Jelasinovcima kod Sanskog Mo- Čišćenje sastojina. Obavijesti, Institut sta. za sumarska i lovna istraživanja NBH 2, Nakon završene gimnazije, 1954., 9-13. upisao je Sumarstvo na Š.F. u Zag- Uzgojni radovi prema Sch&delinu. Mo- gućnost praktične provedbe na velikim rebu l.X.1982.g. Diplomirao je 18. površinama. Ibid. 1,14-20. IX.1989.g. iz uzgajanja Suma. Na- Uzgojne radnje u nenjegovanim i ne- pisao je i obranio diplomski rad pročišćenim sastojinama listaca. Ibid. 3, pod naslovom "Strukturne osobine 15-18. Radovi na njezi mladika. Ibid. 1. 1955, Suma bukve i jele na Medvednici". II-21. Problem razvitka i njege mladih sas- DRAGOJEVIĆ, Dragan, (Nova tojina bukve i hrasta kitnjaka u NB Hr- Gradiška, 24.V.1947.), dipl. ing. Su- vatskoj. S.L. 1955, 374-395. Pred odstrel jelena za vrijeme rike. marstva. LBV 9,1955, 219-221. Sin Milana. Srpske nacio- Pred jelensku riku. LBV 7-8, 1956./57, nalnosti. Gimnaziju, opce usmje- 205-207. renje, završio je u Novoj Gradiški Problem jelenske divljaci u Hrvats- 1967.g. Studij Sumarstva upisao je koj. LBV 7,1959/60, 173-179. Lovno-privredna osnova. LBV 9, l.X.1967.g. na Š.F. u Zagrebu. Di- 1965/ 66, 185-189. plomirao je 15.II.1975.g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 269

DRAKULIć, Jovan, vid. 5. knj. u Šumariji Čazma na području Uprave Suma Bjelovar. DRAJKOVIĆ, Boris, (Slav. Brod, Nakon sto je uspješno obavio 3.Y.1938.), dipl. ing. Sumarstva. pripravnički staž, raspoređen je na Šumarstvo je studirao na Šu- poslove revirnika u Šumariji Pak- marskom odsjeku Šumarskoga fa- rac, također na području U.S. Bje- kulteta u Zagrebu i diplomirao 13. lovar. IV.1964.

DRAKULIĆ, Branko, iz Karlov ca, rođen 15.11.1891., Sumarski inže- njer, Sum. savjetnik. Studirao je Sumarstvo na Šu- marskoj akademiji u Zagrebu u trajanju od osam semestara. Apsol- virao je skol. g. 1914.-15. U struci je započeo raditi 20. VI.1920.g. Od 29.YI.1930. Sumarski je savjetnik Kotarskog nacelstva Velika Gorica. Prema nepotpunim podacima u vrijeme NDH bio je zaposlen u Šumariji Sokolovac, Koprivnica. DRAŠINAC, Karlo, (Lacici, Šlji- vosevci, Našice, 27.YIII.1941.). dipl. ing. Sumarstva. Sin Mate i Mare r. Kovace- vic. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu je školu završio u Našicama 1957.g„ a gimnaziju 1962., također u Našicama. Š.F. završio je u Beogradu. Diplomirao je 1974.g. Zbog lošeg materijalnog položaja obitelji, Školovao se neredovito. Nakon osnovne škole zaposlio se kao služ- benik na kraCe vrijeme u zdrav- stvenoj stanici Magađenovac. I- pak nastavlja školovanje u gim- DRAMALIJA, Damir, (Bjelovar, naziji, a zatim i na fakultetu. Vec 18. V. 1967.), dipl. ing. Sumarstva. kao apsolvent zapošljava se u Bi- Sin Šahina i majke Ružice r. rou za uređivanje i projektiranje Šiprak. Hrvat, rimokatolik. Potje- u Sumarstvu u Beogradu. Radi na če iz radničke obitelji. Osnovnu je poslovima uređivanja Suma (tak- školu završio u Bjelovaru 1982.g„ a sacija). Nakon integracije Biroa s matematicko-informaticki smjer u Institutom za Sumarstvo i drv. ind. CUO također u Bjelovaru 1986. Beograd, prelazi u Institut kao Šumarstvo je studirao na Šu- volonter (1969.-1975.), a od 1975. do marskom fakultetu u Sarajevu. Di- 1977.g. primljen je u stalni radni plomirao je 1994.g. odnos i radi na poslovima Dana 16. listopada 1994. ras- taksacije. Uređuje gospodarske je- poređen je na poslove pripravnika dinice u brojnim Š.G. (KurSu-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 370 mlija, Svetozarevo, Raska, Poža- Sin Rudolfa i Agneze r. Dra- revac, Žagubica, Valjevo, Prizren. Sner. Hrvat, katolik. Potječe iz ze- Pec i Novi Pazar). Od l.V.1977.g. mljoradničke obitelji. Osnovnu je prelazi u Lovno-Sumsku upravu školu završio u Uljaniku 1959.g., a "Jelen" Belisce gdje radi do 15. Srednju Šumarsku u Karlovcu 1964. V.1979.g. na mjestu referenta za Sumarstvo je studirao na uzgoj i zaštitu Suma. Iz stambenih S.F. u Zagrebu. Diplomirao je 28. razloga odlazi u Vrginmost gdje se IV.1970.g. Nakon diplomiranja zapošljava u "Mobiliji" OOUR pripravnički staž obavio je u Šu- D.I.P. Vrginmost (1979.). Tu naj- mariji Vrbovec. Do 1985.g. radio je prije radi na mjestu voditelja kao referent iskoriscivanja i investicija, zatim dvije godine na upravitelj u Šumariji Daruvar, a mjestu upravitelja pilane, potom nakon toga do 1.III.1992.g. upravi- kao rukovodilac primarne prera- telj je i revirnik u Šumariji Ga- de pa kao rukovodilac pripreme resnica. Od l.III.1992.g. raspore- proizvodnje i posljednjih godina đen je na radno mjesto upravi- kao tehnički direktor DIP-a telja u Šumariji Lipik. (1979.-5.VII.1991.). U vrijeme "bal- van-revolucije" uspijeva pobjeći iz Vrginmosta u rodno selo Lacice u DRA2ENOVIĆ, Ivan, (Oriovac, Slavoniju za kojim je uvijek ce- Slavonija, 23.11.1886. - Vinkovci, 1. znuo, ali nije bio elan vladajuce VIII.1931.), Šumarski savjetnik. partije pa nije mogao dobiti že- Potječe iz seoske obitelji. ljeni posao. Sada, od l.IX. 1991.g. Nakon vrlo dobro završene dobio je posao u "H.Š." Uprava Su- pučke Škole u rodnom Oriovcu po- ma Našice, Šumarija Donji Miho- slali su ga roditelji u gimnaziju u ljac gdje radi na radnome mjestu Požegu, gdje je 1905. maturirao. revirnika. Položivši maturu, posao je na Član je HDZ-a. Živi u Laci- Šumarsku akademiju u Zagrebu, cima. koju je 1910. i završio kao jedan od prvih studenata u trajanju studija od osam semestara. DRASKOVIĆ, Rade, vid. 5. knj. Poslije završenih studija i- menovan je Šumarskim vježbeni- kom kod gradiške imovne općine, a g. 1913, nakon položenog državnog ispita za samostalno vođenje Sum. gospodarstva, imenovan je Šumar- skim pristavom. Uskoro je, kao us- pješan u struci, imenovan Šuma- rom i nadsumarom, te je ostao kod gradiške imovne općine do 1928.g. služeći na Šumarijama Novska, O- kucani i Oriovac, a dijelom i kod gospodarstvenog ureda u Novoj Gradiški. Koncem 1928.g. premješten je u Krasno kod Senja za sefa Sum- ske uprave otočke imovne općine, a DRAŠNER, Vilim (Uljanik, Da- slijedeće godine premješten je kao ruvar, 1.V.1945.), dipl. ing. Sum. Šumarski savjetnik Direkciji Suma

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 371 brodske imovne općine u Vinkov- Osnovnu je Školu završio u cima, gdje je bio dodijeljen taksa- Zagrebu 1961.g„ a Gimnaziju "V.Vi- ciji, u kojem je svojstvu ostao do tasović" 1965., isto u Zagrebu. smrti. Šumarstvo je studirao na Šu- Draženović je bio sposoban marskom fakultetu Sveučilišta u Šumar i dobar djelatnik, iskren Zagrebu. Diplomirao je 1973.g. drug i prijatelj. Rat je ostavio Poslije diplomiranja zaposlio trajne posljedice na njegovu psihu, se u "Željpohu" na mjestu referen- pa je tako i umro naprasnom smr- ta za vanjsku trgovinu (1973.-74.). ću u 45. godini života. Nakon toga radi u "Jankomiru"- Sahranjen je na rimokatolič- komunalno-hortikulturnom podu- kom groblju u Vinkovcima. zeću (1974.-77.), a zatim u "Zrinjev- cu" - komunalnom hortikulturnom LITEBATUBA poduzeću u Zagrebu (1877.-1980.). Od 1980. do 1986.g. bio je vo- *** Zbornik Vinkovci 1974, s. 537. Hradil, D.: Lične vijesti - Ivan Dra- ditelj Vrtnog centra Mihaljevac" ženović, sumarski savjetnik. S.L. 1931, s. u sastavu "Poljozajednice" - Zag- 441. reb. Od 1986.g. privatni je poduzetnik u hortikulturnoj djelatnos- DRAŽlC, Đuro, (N. Krslja, Slunj, ti. Živi u Zagrebu. 23.1.1951.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Rajka i Jelene r. Crnko- vić. Potječe iz zemljoradničke obi- DRENOVAC, Slavoljub, iz Drež- telji. Osnovnu je Školu završio u nika, Slunj, dipl. ing. Sumarstva. rodnom selu Nova KrSlja, a II. gi- Studirao je Sumarstvo na Po- mnaziju u Karlovcu 1969.g. ljoprivredno-Sumarskom fakultetu Sumarstvo je studirao na Š.F. u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. u Zagrebu. Diplomirao je 7.VII. 1940.-41. 1978.g. Živi u Sisku gdje je upravitelj Šumarije. DRENOVAC, Mile, (Gospić, 9.XII. 1853.g. - Vrbanja, 3.X.1911.), kr. Sum. nadinženjer. Ispit zrelosti položio je u gi- manziji u Senju 1875.g., a nakon završene Visoke škole za zemljote- žtvo u Beču, l.VIII.1878.g. imenovan je vježbenikom kod Šumarskog ureda u Otočcu u Lici. Državni ispit za samostalno vođenje Sum. gospodarstva položio je 25.IX.1882.g. pred povjerenstvom zemaljske vlade u Zagrebu. Službovao je u Šumarijama u Babin-Potoku, Gospiću, Sv. Roku DREMIL, Guido, (Zagreb, 17.V. (28 godina) i pet posljednjih go- 1946.), dipl. ing. Sumarstva. dina u Vrbanji kraj Vinkovaca. Sin Božidara i Miroslave r. Uz naporan rad po gudura- Tarbuk. Hrvat, rimokatolik. Pot- ma i vrletima Kapele i Velebita, ječe iz službeničke obitelji. od vježbenika do Šumara i nadsu-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 272 mara, u mjesecu kolovozu 1907. mi- govog školovanja živjeli su u Osi- nistarskom odlukom promaknut je jeku. Srednju školu završio je u O- u Šumarskog nadinženjera. sijeku CUO "Braca Ribar", mate- Bio je vrstan Šumarski stru- maticko-informaticko usmjerenje. čnjak od koga su učili i austrijski Studij Sumarstva upisao je 1. Šumari. X.1982.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- mirao je 17.III.1988.g. iz genetike. LITEBATUBA Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Morfologija Sumske *** S.L. 1911., s. 447-448. trešnje i mogućnosti vegetativnog DRENOVAC, Svetozar, iz Babin- razmnožavanja". Potoka, Otočac, r. 29.YIII.1884., Godine 1990. upisao je posli- visi Šumarski savjetnik. jediplomski studij iz područja ure- Studirao je Sumarstvo na Šu- đivanja Suma. marskoj akademiji u Zagrebu u Od l.V.1988.g. zaposlen je u trajanju od Sest semestara. Apsol- ROŠ "Slavonska Suma", OOUR "Dr- virao je skol. g. 1906.-07. vo" Osijek, gdje radi do l.II.1991.g„ U službu je nastupio 6.1.1908. kada prelazi u Službu za uređi- Prema nepotpunim podacima, od vanje Suma. Tu je nastavio raditi i 17.11.1930.g. zaposlen je kao visi kao samostalni taksator. savjetnik u Direkciji Suma Sušak. Sudionik je domovinskog ra- Umro je u talijanskoj interna- ta od studenog 1991. do lipnja 1992. ciji u Piacenzi 1943. (ŠL 1947., s. godine. Nosilac je spomenice domo- 173.). vinskog rata.

LITEBATUBA DRESTO, Ivan, iz Osijeka, dipl. Borosić, J:. SIS, s. 3, 41, 85. ing. Sumarstva. Studirao je Sumarstvo na Po- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1949.-50., a diplomirao 27.111.1954.

DREZGA, Ana, (Zagreb, Medves- cak, 5.VII.1947.), dipl. ing. drv. ind. Kci Martina i Terezije r. Cer- nelic. Hrvatica, katoličke vjere. O- tac joj je građevinski poduzetnik, a majka domaćica. Osnovnu je ško- lu završila u Zagrebu 1962., a VI. gimnaziju 1966.g„ isto u Zagrebu. Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu Sveučilišta u Zag- DRENJANCEVIĆ, Boris, (Đako rebu. Diplomirala je 1972.g. vo, 28.XI.1963.), dipl. ing. Sum. G. 1974. zaposlila se u "Uniku- Sin Pavla. Hrvat. Potječe iz mu" - OOUR Hortikultura kao sef obitelji intelektualaca. Otac mu je stolarske radionice koja je izrađi- profesor zemljopis a, a majka inže- vala opremu za parkove i sprave njer elektrotehnike. U vrijeme nje- za dječja igrališta.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 373

Zatim prelazi u "Poljoopskrbu" u Zagreb za sefa zastupstva Šumar- skoga odjela. Nakon toga prelazi na mjesto direktora Sektora zastu- panja Šumske mehanizacije, gdje ostaje do l.VIII.1990.g. Od l.VIII. 1990. do 1.II.1992. sef je Šumarskog odjela u poduzeću "Banex". Počet- kom ožujka 1993. osnovao je privatnu tvrtku "Drezga - Deržic" u Zagrebu, kojoj je direktor. Istodob- no vodi i zastupstvo dviju inozem- nih tvrtki.

Nakon objedinjavanja zagre- bačkih hortikulturnih poduzeća u DRGLIN, Zdenko, (Bartolovci, "Zrinjevac" (1975.), ostala je na is- Slav. Brod, 3.IV.1948.), dipl. ing. tom radnom mjestu u novom podu- Sumarstva. zeću. Sada je u istom poduzeću sa- Sin Stjepana. Hrvat. Potječe mostalni visi referent. iz radničke obitelji koja je u vrijeme školovanja sina živjela u Bar- tolovcima. Gimnaziju je završio u Slav. Brodu. Studij Sumarstva upisuje 1. X.1968.g. na Š.F. u Zagrebu.

DRLJEVIĆ, Hasan, iz Tuzle, dipl. ing. Sumarstva. Šumarstvo je studirao na Po- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1948.-49., a diplomirao 30.YII.1953.

DRNDARSKI, Lazar, iz Begeca, rođen 17.IV.1907., Sumarski inže- DREZGA, Neven, (Zagreb, 12.11. njer, pristav. 1945.), dipl. ing. drv. ind. Studirao je Sumarstvo na Go- Sin Izidora i Zejne r. Mati- spodarsko-Sumarskom fakultetu u jas. Hrvat, katolik. Potječe iz či- zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. novničke obitelji. Osnovnu je ško- 1928.-29., a diplomirao 1929.g. lu završio u Zagrebu 1959.g„ a V. U službu je nastupio 13.XII. Gimnaziju isto u Zagrebu 1963.g. 1929. G. 1933. radio je kao Sumarski Studirao je na S.G. odjelu Šu- pristav u Šumskoj upravi Golubac, marskoga fakulteta u Zagrebu i Direkcija Suma Apatin. diplomirao 1970.g. DRNDELIĆ, Milan, (Golubovac, Poslije diplomiranja radi od DivuSa, Dvor na Uni, 23.X.1911.), 1.IV.1970. - 1.VIII.1973. u DIP-u dipl. ing. Sum., Sumarski savjetnik. "Novoselec" kao tehnolog pilane.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 374

Sin Ilijin. Potječe iz seoske Šumarstvo je studirao na Po- obitelji. Osnovnu je školu završio ljoprivredno - Šumarskom fakulte- u DivuSi 1922., a realnu gimnaziju tu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomi- u Osijeku 1930.g. rao je 1952. Šumarstvo je studirao na Po- ljoprivredno - Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvi- rao je skol. g. 1933.-34., a diplomirao je 1935.g. Cim je apsolvirao zaposlio se kao procjenitelj Suma zemljišne zajednice sela Desinića. Poslije diplomiranja odlazi na dužnost u poduzeće "Šipad" u Drvaru (BiH). Vojni rok odslužio je 1936. u Zemunu u školi za rezervne inten- dantske oficire, a zatim u Banja Luci. Nakon odsluženja vojnog roka dobiva u Direkciji Suma u Ba- nja Luci mjesto sefa Odjela za Poslije diplomiranja zaposlio uređivanje Suma, gdje ostaje do se 1952.g. u Zavodu za poSumljava- 1939.g. Iste godine položio je i nje krsa Bovec (Slovenija). Tu se, stručni ispit u Beogradu. kao pripravnik, zadržao godinu da- U toku rata bio je pozvan u na, a onda je dvadeset godina domobransku vojsku, gdje se zadr- (1953.-1973.) bio zaposlen u Š.G. žao do 9.V.1945. Nakon toga bio je Postojna. nekoliko mjeseci u JNA u Bjelo- Od 1973. do 1980.g. radio je u varu. U rujnu 1945.g. postavljen je "Slovenijalesu" u Ljubljani. Nakon za upravitelja Suma u Direkciji toga, od 1980. do 1988. godine bio je Suma Bjelovar. Najduže bio je sef zaposlen u "Lesnini" Ljubljana. uređivanja Suma. Od 1961.g. u zva- G. 1988. otišao je u penziju. nju je savjetnika. Živi u Posto jni. G. 1975., nakon 41. g aktivne službe otišao u redovnu mirovinu. DROPUClĆ, Stjepan, iz Moje Vo- Član je Šumarskog društva lje, dipl. ing. Sumarstva. od 1939.g. Studirao je Sumarstvo na Po- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. DRNIć, Milan, vid. 5. knjiga. 1926.-27., a diplomirao 22.VI.1932.g. Prema nepotpunim podacima u vrijeme NDH bio je zaposlen DRNOVSEK, Jože, (Zagorje, Slo- u Kutini i elan HŠD. venija, 2.III.1925.), dipl. ing. Su- marstva. DRUŽIć, Miroslav, (Zagreb, 1. Sin Franca i Marije r. Beze- IV.1962.), dipl. ing. Sumarstva. ljak. Slovenske je nacionalnosti i Sin Stjepana. Hrvat. Otac slovenskoga državljanstva, rimoka- mu je bio trgovac, a majka kon- tolik. Potječe iz činovničke obite- trolor gotove robe. U toku sinovog lji- školovanja živjeli su u Zagrebu. Osnovnu je Školu završio u Drvarsko-tehnicku srednju Školu rodnom Zagorju 1936., a IV. realnu završio je u Zagrebu 1981.g. gimnaziju u Ljubljani 1945.g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 275

Studij Sumarstva upisao je 1. Gorskom kotaru, ali ubrzo prelazi X.1981.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip- na službu u Sinj, kao nastavnik pri lomirao je 9.V.1994.g. iz Šumskih Nižoj Šumarskoj školi. G. 1948. oti- komunikacija. Napisao je i obra- šao je u rodni Imotski i preuzeo nio diplomski rad pod naslovom dužnost rukovodioca Sekcije za po- "Određivanje optimalne gustoće Sumljavanje krsa. Čitav radni vi- Šumskih komunikacija u G.J. Si- jek proveo je u Imotskom, a pre- ljakovacka Dubrava Šumarije Ve- rana ga je smrt zatekla na mjestu lika Gorica". direktora Bum. gospodarstva Imot- Poginuo je 21.IY.1998. godine. ski. "Ing. Dubravac je u toku svo- DUBlCANAC, Milan, (Drenov ga rada bio neobično vrijedan rad- Bok, Nova Gradiška, 10.11.1942.), nik, odličan stručnjak i primjeren dipl. ing. Sumarstva. rukovodilac, trudeći se da svoje Sin Ivanov. Hrvat. Potječe iz stručno iskustvo nesebično prenese Šumarske obitelji. Otac mu je bio na mlađe stručnjake koji su ulazili lugar, a majka domaćica. Živjeli su u život. Bio je nesebičan, veoma u Trebežu kod Nove Gradiške. Sre- skroman, discipliniran i u odnosi- dnju Šumarsku Školu završio je u ma vrlo tolerantan. Osobni dopri- Karlovcu 1961.g. nos Ante Dubravca je izražen pri Studij Sumarstva upisao je 1. poSumljavanju krsa, melioraciji de- X.1961.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip- gradiranih Suma i šikara te na una- lomirao je 9.II.1972.g. pređenju Sumarstva na krSu. Nje- gov dugogodišnji rad i postignuti rezultati ostat ce u trajnoj uspo- meni", (Đurđevic, J.). Sahranjen je u Imotskom.

LITEBATUBA

Đurđević, J:. Ante Dubravac, dipl. inž. sumarstva. S.L. 8-10, 1978., s. 428.

DUBRAVAC, Ante, (Imotski, 24. X1.1917. - Imotski, 10.XII.1977.), dipl. ing. Sumarstva. Potječe iz siromašne mnogobrojne obitelji. Gimnaziju je zavr- šio u Sinju, a 1939. upisao se na Po- ljopriv.-Sum. fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje ga zatiču ratne godine. Sudionik je NOR-a. Po zavr- šetku rata nastavlja studij u Zagre- DUBRAVAC, Tomislav, (Gornja bu i diplomira Sumarstvo 1947.g. TramoSnica, Gradacac, 11.V.1962.), Nakon diplomiranja odmah dipl. ing. Sumarstva, stručni surad- je zaposlen u Šumariji Mrkopalj u nik.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 376

Sin Pere i Mande, r. AniC. nic 1951/ emend. Baus 1969.J), (s Krejci, V.). Hrvat, rimokatolik. Potječe iz po- Badovi, Vol. 28, br. 1-2, 1993., S.I. Jastre- ljodjelske obitelji. Osnovnu je ško- barsko, Zagreb, s. 79-91. Gljive razaraci drveta kao uzročnici lu pohađao i završio u Gornjoj propadanja hrasta lužnjaka, (s Halambek, TramoSnici 1977.g. Srednju Šumar- M. i Novak-Agbaba, S.). Ibid. s. 1-13. sku Školu završio je u Karlovcu 1982. Utjecaj horizontalne projekcije hras- Šumarstvo je studirao na Šu- ta lužnjaka na debljinski prirast, (s Novot- ny, V. i dr.). Badovi, Vol. 29, br. 1, 1994., S.I. marskom fakultetu Sveučilišta u Jastrebarsko, Zagreb, s. 137-150. Zagrebu. Diplomirao je 1989.g„ na- pisavSi i obranivši diplomski rad iz lovstva pod naslovom "Povijesni DUBRAVEC, Suzana, (La Tron- razvoj lovstva u Hrvatskoj kroz che Venrey - Voroize, Francuska, dvadeseto stoljeće". Studira posli- 8.VIII.1966.), dipl. ing. Sumarstva. je diplomski studij na Šumarskom Kćerka Đure. Hrvatica. Otac fakultetu u Zagrebu. U tijeku mu joj je službenik, a majka radnica. je izrada magistarskog rada. Zive u Vrbovcu. Završila je Školu Od l.IX.1991.g. zaposlen je u primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Šumarskom institutu Jastrebar- Studij Sumarstva upisala je sko u Odjelu za tipologiju Suma, na l.X.1985.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip- poslovima uzgajanja Suma. lomirala je 20.VII.1990.g. iz Šu- Sudjelovao je na savjetova- marske fitocenologije. Napisala je i obranila diplomski rad pod nas- nju "Znanstveno-istraživacki rad i lovom "Šumska vegetacija ornito- razvoj Sumarstva Hrvatske" u Stu- loškog rezervata >VaroSki Lug< na bickim Toplicama od 3. do 5. stu- području Vrbovca", (vid. TRNINlC, denog 1993. i na znanstvenom sku- 5. knjiga). pu "100. obljetnica znanstveno - is- traživačkog rada poljodjelsko- prehrambenog sustava i Sumarstva Mediterana Republike Hrvatske", Split, 12.-14. kolovoza 1994. Član je H.Š.D.

BADOVI

Pomak krivulje dužine debla hrasta lužnjaka s obzirom na starost i prsni promjer u sumskoj zajednici hrasta lužnja- ka i običnog graba (C'arpino betuli - Quer- cetum roboris /AniC 1951/ emend. Baus 1969.). Badovi, vol. 27., br. 2. 1992., S.I. Jas- trebarsko, Zagreb, s. 203-210. Metodologija tematskog područja Uz- gajanje suma - rast i prirast primijenjena DUDUKOVIĆ, Milan, (Veljun, u multidisciplinarnom projektu ekološko Slunj, 1883. - Zagreb, 27.IV.1974.), ekonomske valencije tipova suma, (s No- Šumarski ing. i visi Sum. savjetnik. votny, V.). Ibid., s. 157-166. Šumarstvo je studirao na Ovisnost promjena horizontalne pro- Šumarskoj akademiji u Zagrebu. jekcije krošanja hrasta lužnjaka o total- Diplomirao je 1907.g. nim visinama stabala pojedinih dobnih razreda ekolosko-gospodarskog tipa II-G- Svoju stručnu djelatnost za- 10 (Carpino betuli - Quercetum roboris /A- počeo je u Š.G. II. banske imovne

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 377 općine u Petrinji. Radio je u Di- DUIć, Ante, iz Doca, rođen 26.III. rekciji i Šumarijama imovne opći- 1904., dipl. ing. Sumarstva. ne Dvor i Dubica. Studirao je Sumarstvo na Po- U svojoj aktivnosti prelazio ljoprivredno-Sumarskom fakulte- je od djelatnosti u Šumskom go- tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. spodarenju i na administrativ-no - god. 1928.-29., a diplomirao 1930.g. političku upravnu službu - Šumsku Zaposlen je 7.III.1931.g. kao referadu bivših kotareva Dugo Se- pripravnik u Kotarskoj upravi Sa- lo i Zagreb. Tu je postigao zapažen mobor. U vrijeme NDH bio je u uspjeli na održavanju postojećih Mostaru. Bio je elan HŠD. Suma. U svojoj karijeri djeluje i LITEBATUBA kao savjetnik u bivSoj Direkciji Suma u Vinkovcima, odakle odlazi Borosić, J:. SIS, s. 7, 58,113. kasnije u vrhovni Sumarski nadzor DUJIć, Branko, iz Senja, rođen 19. banske uprave u Novom Sadu, kao VIII.1891., Sum. inženjer, savjetnik. i na rad u Ministarstvo Suma i ru- Studirao je Sumarstvo na Šu- da u Beograd. Na toj dužnosti za- marskoj akademiji u Zagrebu u tekao ga je i drugi svjetski rat. trajanju od osam semestara. Apsol- Svoj mirovinski staž proživio virao je skol. g. 1914.-15. je u Zagrebu, gdje je i umro u 92. Zaposlio se 15.1.1919.g. Od 14. godini života. XII.1931. radio je u Direkciji Su- Volio je "zelenu struku" i njoj ma na Sušaku. Prema nepotpunim je posvetio ne samo aktivnu nego i podacima bio je zaposlen i u Mo- svoju mirovinsku - dugu dob. roviCu, u Srijemu. Do posljednjeg dana bio je elan HŠD U Zagrebu, redovno po- LITEBATUBA sjećivao klupske prostorije, a cesto je prisustvovao i stručnim preda- *** Zbornik Vinkovci 1974, s. 545, 552. vanjima. Borosić, J.: SIS, s. 4, 41, 90.

LITEBATUBA DUJMOVIĆ, Milan, iz Korenice, Hrvatska, dipl. ing. Sumarstva. Borosić, J:. SIS, s. 3, 57, 86. Studirao je Sumarstvo na Po- Strineka, M.: Ing Milan DudukoviC. ljoprivredno-Sumarskom fakulte- S.L. 5-6,1974., s. 264. tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. DUGANHOD2IĆ, Denijel, (Pri 1946.-47., a diplomirao 13.X.1949.g. jedor, BiH, 14.V.1962.), dipl. ing. Sumarstva. DUKCEVIĆ, Martin, iz Velike Sin Muje. Otac mu je bravar, Pisanice kod Bjelovara, rođen 5. a majka službenica. Živjeli su u XI.1894., Sumarski inženjer, Sum. Prijedoru. Srednju Školu završio savjetnik. je u Prijedoru 1981.g. Studirao je Sumarstvo na Šu- Studij Sumarstva upisao je 1. marskoj akademiji u Zagrebu u X.1981.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip- trajanju od osam semestara. Apsol- lomirao je 24.IV.1990.g. iz pod- virao je skol. g. 1920.-21., a diplo- ručja dendrometrije. Napisao je i mirao 15.XII.1924.g. obranio diplomski rad pod naslo- Državnu službu nastupio je lovom "Procjena stabala pomoću 31.XII.1924.g. Prema nepotpunim Grossenbanghove metode". podacima, od 1.VIII.1932., bio je zaposlen kao Sum. savjetnik u Šum. upravi Vrbanja.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 378

DUKIĆ, Milan, (Požega, 9.VII. 1949.), dipl. ing. Sumarstva. Sin DuSana. Srednju Šumar- sku Školu završio je u Karlovcu 1968. Studij Sumarstva upisao je l.X.1968.g. na Š.F. u Zagrebu. Di- plomirao je 14.1.1975.g.

DULIKRAVA, 2ivko, iz Donjeg Selišta, Glina, dipl. ing. Sumarstva. Studirao je Sumarstvo na Po- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1950.-51., a diplomirao 11.IY.1952. DUNDOVIĆ, Josip, (Delnice, 15. IY.1941.), dipl. ing. Sum., mr. sc. Gimnaziju je završio u Na- šicama 1959.g, a Sumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuc. u Zagrebu. Diplomirao je 1964.g. Od 1964.g. radio je kao pripravnik, a zatim kao pomoćnik upravitelja Šumarije Našice pa upravitelj Šumarije Koska kod Našica. Jedno je vrijeme bio upravitelj R.J. "Cestogradnja" Našice, a zatim je upravitelj Šumarije Na- šice, do kraja 1990.g. Od 1. siječnja do 31. kolovoza 1991. obavljao je poslove upravite- DUMANClĆ, Dražen (Požega, 9. lja Uprave Suma Našice, a od l.IX. 1.1960.), dipl. ing. Sumarstva. 1991. do 15.11.1996. poslove direkto- Sin Ferde i Anice r. Horvat. ra J.P. "Hrvatske Sume" p.o. Zagreb. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz o- U međuvremenu, Skol. god. brtnicke obitelji. Osnovnu je Školu 1972.-73. upisao je poslijediplomski završio u Pleternici 1975.g., a ma- studij iz znanstvenoga područja tematicko-informaticko usmjere- ekonomika i organizacija rada u nje u CUO u Požegi 1979.g. Šumarstvu. Obavio je istraživanja Šumarstvo je studirao na u G.J. "Debrinja", Šumarija Stro- Š.F. Sveučilišta u Zagrebu. Diplo- sinci i u G.J. "Krndija Gazijska", mirao je 14. IX. 1984.g. Šumarija Đurđenovac koje rezul- Šef je informatičke službe u tate je iskoristio za magistarski Šumariji Požega. rad pod naslovom "Projektiranje i izgradnja Šumskih prometnica u DUMIć, Krunoslav, iz Stare Gra- nizinskim i brdskim predjelima s diške, Sumarski inženjer. gospodarskog i ekološkog stajališta". Šumarstvo je započeo studi- U tijeku radnog vijeka, osim rati na Šumarskoj akademiji, ali uobičajenih poslova i zadataka na zbog njene transformacije, diplo- radnim mjestima, koje je obavljao mirao je na Gospodarsko-Sumar- vrlo uspješno, posebno valja istaci skom fakultetu u Zagrebu 13.X. njegov doprinos u izgradnji Šumske 1924.g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 379 cestovne mreže na području U.S. Naši- Bosanskoj Dubici, a Šumarsku teh- ce, ali i u izgradn ji javnih prometnica ničku školu u IHd?,i, Sarajevo, 1964.g. Studij šumarstva upisao je LITEBATUBA na Šumarako-gospodarskom odjelu Šumarskog fakulteta u Zagrebu Vuknlić, J.\ Odlikovani sum. stručnja- ci, .fosip Dundovic, dtpL Ini- Šumarstva. SIJ 13.1 X.1967.g. nakon odsluženja voj- 7-8, 1996., u. 364. ne obveze.

Diplomirao je 13.XII.1972.g. DUNDOVIĆ, Senka, (Orahovica, Zbog sudjelovanja u studentskom 9.IX.1964.), dipl. ing. Šumarstva. pokretu "Hrvatsko proljeće 71." ni- Kćerka Save i Milkice r. Ze- je mogao naoi posao u struci, a po- lenić. Hrvatica, katoličke vjerois- sebno ne blize rodnoj kući i staroj povijesti. Potječe iz obitelji pro- majci, pa sc u veljači 1973.g. zapoš- svjetnih radnika. Osnovnu je školu ljava u DIP-U 'Nehaj Senj, 00Uli završila u Jeliaavcu kod Našica Pilana Krasno u Krasnom Polju, 1978.fi.. a sredn ju u CUO A. Cesa- Želeći raditi u Šumarskoj stru- rec" Našice 1982. ci, vec u srpn ju iste godne zapošl ja- Šumarstvo je studirala na Š.F. va se kao pripravnik u Š.G. Senj, u Zagrebu. Diplomirala jc 1987.g. OOUR Šumarija Jablana«:, gdje iz znanstvenog područja zaštita obavlja poslove doznake stabala do prirodo, sa temom "Šumska vegeta. l.XII.l973.g. kada prelazi na upraz- čija i park ovna dendrol'lora sport- njeno radno mjesto referenta uzgo- sko - rekreacijskog centra >Bundek< ja suma u Šumariji Krasno, u Novom Zagrebu". U Krasnom osniva obitelj i Pripravnički staž je odradi- obavlja poslove referenta uzgoja, la na području Uprave suma Na- zaštite Buma i lovstva, uz istodob- šice od 15.111.1988. do 15.IIT.l989.g. no obavljanje dužnosti upravitelja Zaposlena je na radnom mjestu re- (1980.) i upravitelja Šumarije (1983,- virnika u Šumariji Koska, (vid, 1985.) kada dolazi do reorganizaci- REBIĆ, 4. knjiga, s. 189.). je Sumarstva na funkcionalnoj osnovi. Neprestano je praćen kao ne- povjerljiva osoba. DUNĐER, Luka, (Hrvatska Du- Od 1985. do I990,g. zaposlen je bica, 4.X.1943.), dipl. ing. Sum. kao tehnički rukovoditelj OOL'R-a Sin Nikole i Kate r, Šop. Hr- Uzgoja i zaštito Suma Sonj, obav- vat. Osnovnu je Školu završio u ljajući i poslove nepopunjenog rad-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 380 nog mjesta za gospodarenje Suma- van je Sumarskim ravnateljem i na ma u radnim jedinicama Krasno i toj dužnosti ostaje do umirovlje- J ablanac. nja 1894.g. Borio se protiv mađari- U srpnju 1986.g. preselio se u zacije. Iako mu je otac bio češkoga Senj. porijekla, a majka Hrvatica, on se Od 1990.g. nakon sto je formi- smatrao Hrvatom. rano J.P. "Hrvatske Sume" raspo- "Dodajmo ukratko da je sre- ređen je na poslove stručnog surad- dio odnose u Krajiškoj investicij- nika za uzgajanje Suma, zaštitu Su- skoj zakladi, da je iz te zaklade ma i lovstvo, ali pod posebnim uv- osigurao i sredstva za poSumljiva- jetima. nje krsa i osnovao, 1878.g„ Nadzor- nistvo za poSumljenje primorskog krasa u Senju, da je riješio spor DURMAN, Sava, iz Zagreba, dipl. Dalmatinaca i Licana o pasarenju ing. Sumarstva. na Velebitu, priveo kraju dugogo- Studirao je Sumarstvo na Po- dišnji postupak segregacije Suma ljoprivredno-Sumarskom fakultetu državne gospostije u Fužinama i u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. Vinodolu, itd." (Piskorić, O.). 1931.-32., a diplomirao 22.X.1934.g. Na OpCem Sumarskom kongresu u Beču 1890. izabran je za predsjednika Šumarsko - trgovač- DURN, Krešimir, iz Prijedora, kog odsjeka. BIH, dipl. ing. Sumarstva. Bio je dugogodišnji predsjed- Šumarstvo je studirao na Po- nik (11 godina) Hrvatsko-slavon- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu skoga Šumarskog društva. u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. Odlikovan je vitezom reda 1949.-50., a diplomirao l.III.1951.g. željezne krune III. razreda i tako stekao plemstvo, sto je vise koris- tilo hrvatskom Sumarstvu nego DURST, pl. Milan, (Pancevo, 1839. njemu. - Zagreb, 1898.), Sumarski stručnjak. Potječe iz Šumarske obitelji. LITEBATUBA Osnovnu je Školu završio u Pet- KesterCanek, F. Z:. Durst Milan, par rinji, a gimnaziju je kao privatist, lovorika na grob. ŠL 1898., s. 71-72,170-172. tj. bez redovnog polaženja nastave, Dom i svijet, Zagrebački tjednik, br. završio u Vinkovcima. 22,1891. Šumarstvo je završio na Car- Piskorić, O.: Milan Durst bio je 11 godina predsjednik H.-S. sumarskog društva. skoj i kraljevskoj Šumarskoj aka- Sum. list 9-10,1990., 416-417. demiji u Mariabrunnu kod Beča Piskorić, O.: Durst, Milan, HBL 3, Za- 1860.g. kao krajiški stipendist. greb 1993., s. 720-721. Nakon završenog Školovanja počeo je raditi u Petrinji, nastavio u Otočcu, pa opet na području II., DUVNJAK, Ivo, (Livno, 5.X. banske pukovnije. U operativi za- 1961.), dipl. ing. Sumarstva. vršio je kao upravitelj Šumarije u Sin Ante. Hrvat. Potječe iz Jasenovcu 1871.g„ ali je iste godine radničke obitelji koja je u vrijeme premješten u zapovjedništvo Voj- njegova Školovanja živjela u No- ne krajine u Zagreb. voj Gradiški, gdje je završio osnovnu i srednju školu. l.VI.1874. imenovan je za upravitelja Krajiške Šumarske upra- Studij Sumarstva upisao je 1. ve za državne Sume, a 1877. imeno- X.1980.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 381 mirao je 5.II.1985.g. iz organizacije rađa. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Sa- moupravna organizacija udruže- nog rada u S.G. >Josip Kozarac<, Nova Gradiška", gdje se nakon diplomiranja zaposlio u Službi ure- đivanja Suma na mjestu taksatora i samostalnog taksatora. Iz područja uređivanja Suma napisao je i obranio temu stručnog ispita 1988.g.

Nakon domovinskog rata, u kojem je aktivno sudjelovao, radi na poslovima revirnika u Šumariji Nova Gradiška. Posije vojne akcije "Bljesak" (1995.g.) raspoređen je na radno mjesto upravitelja novoosnovane Šumarije Stara Gradiška. Član je prvog saziva županij- ske skupštine Županije brodsko- posavske.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 282

DZAMBAS, Mihajlo, iz Nove Gra- 1974. gdje je radio kao revirnik do diške, dipl. ing. Sumarstva. studenoga 1984.g. Nakon toga pos- Studirao je Sumarstvo na Po- tavljen je za upravitelja Šumarije ljoprivredno-Sumarskom fakultetu Koska i na tom je radnom mjestu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. bio do kraja 1991.g. 1957.-58., a diplomirao 17.VIII.1959.g.

DZEIKOV, Kroum, iz KoprivSti- ne, Bugarska, Sumarnik. Studirao je Sumarstvo na Šu- marskoj akademiji u Zagrebu u trajanju od 6 semestara. Apsolvi- rao je 1907.

ĐAIĆ, Matija, vid. GJAlC 2. knjiga.

ĐANIĆ, Zdravko, (Podgorac, Na- Od l.I.1992.g. zaposlen je na šice, 13.XI.1948.), dipl. ing. Sumar- mjestu Sefa proizvodnog odjela stva. J.P. "Hrvatske Sume" u Upravi Su- Sin Franje i Terezije r. Šop. ma Našice. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz o- Na I. savjetovanju Šumara brtnicke obitelji koja je u vrijeme Hrvatske iz područja Mehanizaci- njegovog skolavanja živjela u Pod- ja Sumarstva u teoriji i praksi o- goracu. Osnovnu je Solu završio u držanog u Opatiji od 16.-18.II.1983. rodnom mjestu 1963., a Gimnaziju sudjelovao je referatom pod nas- u Našicama 1967.g. lovom Racionalnije iskorištenje e- Studij Sumarstva upisao je fektivnog radnog vremena trakto- l.X.1967. na Šumarskom fakultetu ra na privlačenju oblovine upotre- Sveučilišta u Zagrebu, a diplomi- bom pokretnih garaža. rao je 24.1.1973.g. položivši diplom- Aktivni je sudionik u Domo- ski ispit. vinskom ratu kao dragovoljac od Poslije diplomiranja zaposlio l.VIII.1991.g, a od 1. svibnja 1995.g. se u Šumariji Đurđenovac l.VIII. bio je u operaciji Feniks". U Do-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 383 movinskom ratu 1991./92. stekao je tickim i stručnim organizacijama. cin bojnika Hrvatske vojske. Odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim vijencem i Ordenom DANJESlĆ, Davorin, (Slav. Brod, zasluga za narod sa srebrnom zvi- 1926.)), dipl. ing. Sumarstva. jezdom. Studirao je Sumarstvo na Po- Objavio je vise od trideset ljoprivredno-Sumarskom fakultetu radova. u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1950.-51., a diplomirao 13.X.1952. VAŽNIJI BADOVI O nastavi na S.F. u Sarajevu. Narodni šumar 7-8,1954, Sarajevo, s. 307-314. DAPIĆ, Drago, (Glamoč, BiH, 23. Teoretska razmatranja ekonomike IX.1907.), Šumarski ekonomista, sumske privrede. Ibid. 11-12,1955. sveučilišni profesor, dr. sc. Sumskoprivredna politika NB BiH. Ibid. 1-4,1959. Diplomirao je Sumarstvo na O određivanju vrijednosti odnosno ci- Poljoprivredno - Šumarskom fa- jene glavnog proizvoda sumarstva (diserta- kultetu u Zagrebu 1932. cija). Badovi S.F. VI, Sarajevo 1961. Specijalizirao je u Francus- koj (1932.-1933.). LITEBATUBA Doktorirao je 1957.g. na Šu- Kauders, A.: Sumarska bibliografija marskom fakultetu u Zagrebu. I, II. Od 1934. službovao je u Mi- *** S.E. I.: JLZ Zagreb, 1980, s. 461.- nistarstvu Suma Beograd, Direkci- 462. ji Suma Skopje, Banskoj upravi Split, Direkciji Suma Sušak i Di- rekciji Suma Sarajevo. DERMANOVIĆ, Adam, (Glovica Nakon rata povjerenik je Di- ni, 23.YI.1950.), dipl. ing. Sumar- rekcije Suma Sarajevo, načelnik stva. Ministarstva Suma (1945.-1948.), a Sin Ljubana. Srpske nacio- od 1948. do 1951. pomoćnik je mi- nalnosti. Potječe iz zemljoradnič- nistra drvne industrije. ke obitelji. Srednju Šumarsku ško- Od 1951. docent je Poljopri- lu završio je u Karlovcu 1969. vredno-Sumarskog fakulteta u Sa- Studij Sumarstva upisao l.X. rajevu. 1969.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplomi- God. 1958.-1962. bio je direk- rao je 12.IV.1974.g. tor Instituta za Sumarstvo i drvnu industriju Sarajevo. Od 1962 redovni je profesor Š.F. i sef Katedre i Zavoda za eko- DERMANOVIĆ, Gojko, (Gornji nomiku i organizaciju Sumske pri- Javoranj, Sisak, 25.X.1938.), dipl. vrede, a od 1964. do 1966. bio je ing. Sumarstva. dekan Š.F. Studirao je Sumarstvo na Šu- Od 1966. do 1971. kao ekspert marsko-gospodarskom odjelu Šu- OUN organizirao je nastavu eko- marskoga fakulteta u Zagrebu i nomike Sumske privrede na Uni- diplomirao 16.1.1964.g. verzitetu u Teheranu (Iran). Sudjelovao je na raznim stru- čnim i znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu (FAO Rim, DODAN, Mile, (Rodaljice, Ben- EEC Ženeva, IUFRO Bec). kovac, Hrvatska, 25.X.1954.), dipl. Aktivan je u drustveno-poli- ing. Sumarstva.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 284

Sin Ivana i Kate r. Marino- tocenolog, stručni suradnik za ka- vic. Hrvat, katolik. Roditelji su tastar i kao samostalni taksator. mu službenici. Osnovnu je Školu Sudjelovala je na svim stru- završio u Karlovcu 1967.g„ a Sred- čnim skupovima koje organiziraju nju Šumarsku 1971.g„ isto u Kar- Hrvatske Sume. Član je HŠD. lovcu. Šumarstvo je studirao na Šu- marskom fakultetu u Zagrebu, ĐORĐEVIĆ, Zeljko, (Zagreb, 24. gdje je i diplomirao 1978.g. III.1949.), dipl. ing. Sumarstva. Prvo radno mjesto bilo mu je Sin Vlade. Srbin po narod- u Š.G. "Mojica Birta" Bjelovar, Šu- nosti. Otac mu je bio oficir, a maj- marija Ivanska. Zatim je profesor ka penzionerka. Završio je gimna- Srednje Šumarske Škole u Karlov- ziju u Gospiću. cu. Uslijedilo je radno mjesto in- Studij Sumarstva upisao je spektora za Sumarstvo i lovstvo u 1.X.1969. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- općini Jastrebarsko, zatim prelazi mirao je 2.II.1976.g. na mjesto republičkog inspektora za Sumarstvo i lovstvo u Mini- starstvu poljoprivrede i Sumarst- va Republike Hrvatske, a sad je načelnik Odjela za Sumarstvo i lovstvo u Ministarstvu poljoprivrede i Sumarstva Republike Hr- vatske. Sudjelovao je na brojnim stručnim skupovima i kongresima u zemlji.

ĐOGIĆ, Trpimir, vid. DOGlC.

ĐORĐEVIĆ, Mira, (Hribac, Skrad, Hrvatska, 1.VIII.1950.), dipl. ing. Sumarstva. DUKA, BoSko, (Zagreb, 18.VI. Kćerka Antuna i Franciske 1960.), dipl. ing. Sumarstva. r. KrizmaniC. Hrvatica, katoličke Sin Mate i Desanke. Hrvat. vjere. Otac joj je bio željezničar, a Završio je srednju trgovačku školu. majka domaćica. Osnovnu je Školu završila u Delnicama 1969.g, a u Studij Sumarstva upisao je Delnicama je završila i Srednju l.X.1979.g. Diplomirao je 18.IX. Šumarsku Školu. 1987.g. iz đenđrologije - oplemenji- Šumarstvo je studirala na Šu- vanja Šumskog drveća. Napisao je i marskom fakultetu u Zagrebu. Di- obranio diplomski rad pod naslo- plomirala je 1976.g. vom "Sadašnje stanje dendroflore Od 1977. zaposlena je na radna području crkve Sv. Ksavera i nom mjestu referenta prodaje DIK Malinovog parka". "Stjepan Sekulic Jucko" Nova Gra- Direktor je firme "Hortina" diška. Tri godine kasnije radi kao koja se bavi proizvodnjom i proda- predavač u Srednjoj Šumarskoj jom ukrasnih sadnica te projekti- školi Delnice, a sve preostalo vrije- ranjem i izvedbom vrtova i parko- me u Hrvatskim Sumama kao fi- va.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 385

DUKIĆ (DJUKIĆ), Dušan, vid. sovic potječe iz Hercegovine. Obi- GJUKlC, 2. knjiga, s. 14. telj njegova oca Nikole napustila je 1942.g. Koteze i preselila se u DUKIĆ, Ivan, (Slav. Brod, 28. Trebimlje, rodno mjesto njegove VIII.1946.), dipl. ing. Sumarstva. majke, a 1943. dolazi u Dubrovnik Sin Luke. Hrvat. Završio je na imanje grofice Attems po nje- gimnaziju u Slav. Brodu. nom pozivu, kod koje je od 1936.g. Studij Sumarstva upisao je u vili Solitudo (ljetnikovac Gun- l.X.1966.g. na Š.F. u Zagrebu. Di- dulic - Ghetaldi) služila njegova plomirao je 6.VII.1973.g. tetka Nika.

DULEPA, Mustafa, iz Stoca, Her- cegovina, Sum. inženjer. Studirao je Sumarstvo na Go- spodarsko-Sumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. god. 1922.-23., a diplomirao 22.VI.1926.g. Prema nepotpunim podacima, u toku II. svjetskog rata bio je zaposlen u Zagrebu i bio je elan Hrvatskog Šumarskog društva.

LITEBATUBA

*** ŠN, s. 314, 315, 316, 354. Obitelj njegova oca naseljava BorosiC, J.: 8IS, s. 6, 47,102,142. se prvo na predjelu Forteca na Babinu Kuku, a potom se izbje- glička obitelj preselila u ljetni- DURANOVIĆ, Anka, vid. DJER- kovac Solitudo, odakle prelazi u MANOVIC. gospodarsku zgradu - staru mlini- cu Gundulića u uvalici Solitudo, DURASOVIĆ, Drago, (Viroviti zbog bolje povezanosti sa zemljom. ca, 28.IY.1959.), dipl. ing. Sumar- Od 1946. do 1954.g. pohađa i za- stva. vršava osnovnu Školu u Dubrov- Sin Josipa. Potječe iz rad- niku, na Lapadu, a gimnaziju od ničke obitelji. Nakon završene gi- 1954. do 1958. također u Dubrovniku. mnazije upisao se l.X.1985.g. na Šumarstvo je upisao 1958.g. studij Sumarstva. Diplomirao je na Šumarskom fakultetu u Zagre- 19.III.1985. iz znanstvenog pod- bu. Diplomirao je 1965.g. ručja uređivanje Suma. U struci, od 1968. do 1970.g. radi na otoku Lokrumu kao labo- DURASOVIĆ, Petar, (Kotezi, rant, a od 1970. do 1971.g. kao asi- Ravno, BiH, 23.V.1939.), dipl. ing. stent Biološkog instituta u Dubrov- Sumarstva, mr. sc. niku sa zadatkom unošenja egzo- Sin Nikole i Ivane r. Soldić. tičnog drveća i grmlja. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obi- Od 1971. do 1975.g. radi na telji turističkog djelatnika. mjestu upravitelja N.P. Mljet i Hrvatski rodoljub P. Đura- elan je Savjeta za zaštitu prirode

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 286

Hrvatske. Radi na poslovima za- zotičnog drveća i grmlja i vise od štite prirode. UcvrSćuje upravu 200 vrsta mladih egzota. Nacionalnog parka, povećava broj Stradale su i građevine: do radnika i razvija turističko - ugo- temelja je izgorio stari glorijet-pa- stiteljsku djelatnost. Proširuje se viljon ispred ljetnikovca Gucetic, turistički kamp Vrbovica. Cine se stara kuca-stan čuvara i staklenik, planovi za izgradnju turističkog a ljetnikovac Gucetic je oštećen. centra na Pristaništu koje izra- Mr. sc. ing. Đurasovic radi na đuje Arhitektonski fakultet u Za- obnovi Arboretuma; dobiva veliku grebu, uz potporu Dubrovačke ban- pomoC u traktorima, strojevima i ke, ali promjenom lokacije planovi vrtlarskim alatima iz Caena u se nisu ostvarili. Ipak, poboljšava Normandiji u Francuskoj. se sistem puteva, staza i skalinada God. 1993. obnavlja uz pomoć od Pomene do Govedara s Mljet- donatora staklenik za introduk- skim jezerima. Proširuje se sustav ciju i proizvodnju bilja, 1994.g. protupožarnih prosjeka na cijelom obnavlja stari glorijet-paviljon is- području Nac. parka. pred ljetnikovca Gucetic, a 1995.g. Ing. Đurasovic 1972.g. polaže krov ljetnikovca Gucetic u Trste- stručni ispit iz oblasti kulture i nom. stječe zvanje konzervatora zaštite Prirodnu vegetaciju i kultu- spomenika kulture. re obnavlja prirodnim putem ili Od 1975.g. (vec dvadeset gona umjetni način. Zbirka egzotič- dina) do danas djeluje na mjestu nog drveća i grmlja obnavlja se me- upravitelja Arboretuma Trsteno, đunarodnom razmjenom sjemenja Hrvatske akademije znanosti i s različitim arboretumima, botani- umjetnosti u Zagrebu, gdje radi na čkim vrtovima, parkovima s vise unošenju egzotičnog drveća, grmlja od 30 država. i drugog bilja, izrađuje planove i G. 1993. uzgojeno je u Arbo- programe Arboretuma i neposre- retumu 130 vrsta egzotičnog dr- dno rukovodi radom Arboretuma. veća i grmlja, a neke od tih egzota Poslijediplomski studij stu- vec su posađene u Arboretumu. dirao je na Sveučilištu u Zagrebu, Ali, bit ce potrebno oko 80 znanstveno područje oblikovanje godina da se od posljedica srpske parkovnih i prirodnih rekreacij- agresije i okupacije Arboretuma skih objekata. Izradio je i obranio obnove stare prirodne Sume i po- magistarski rad pod naslovom dignu egzote, te osnovna vegetacija "Stanje i perspektiva zaštite pri- Arboretuma Trsteno vrati u pr- rode u Dubrovniku i okolici 1984. vobitno stanje. godine". Služi se engleskim i nje- mačkim jezikom. U analima Arboretuma bit Ce zlatnim slovima upisano ime 1991. i 1992.g. Srbi i Crnogor- njegovoga dugogodišnjeg upravite- ci s Jugoslavenskom armijom polja mr. sc. dipl. ing. Sumarstva Pet- palili su i opljačkali Arboretum. ra Đurasovica. Izgorjelo je 80 posto vegetacije Arboretuma i rasadnici s vise od BADOVI trideset tisuća stabala i sadnica. Stradalo je i oko deset posto uku- Lokrum. S.E. II., JLZ, Zagreb 1983., pnog broja vrsta stare zbirke eg- s. 336.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 387

Mljet. Ibid., s. 422-423. Stanje i perpektive zaštite prirode u Dubrovniku i okolici. (Magistarski rad), Dubrovnik 1984., s. 1-116 + 2 karte. Arboretum Trsteno. Hortus 3, 1986, Skopje, 17-20. Specijalni rezervat sumske vegetacije - Otok Lokrum, (s Baus, Đ.). Glas. za sum. pokuse. Posebno izdanje 2, S.F. Zagreb 1986, s. 323-328. Trsteno. S.E. III, JLZ, Zagreb 1987, s. 533-534. Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoiglicnih borova na području Arbore- tuma trsteno, (s VidakoviC, M, KrstiniC, A. i Kajba, D.). Glas. za sum. pokuse 26. S.F. Zagreb 1990, s. 331-339. Štete na vegetaciji i obnova vegeta- ĐURCINOVIĆ, Slavko, (Tovar cije Arboretuma trsteno od velikog požara nik, Vukovar, 13.III.1955.), dipl. 1991. godine. S.L. 9-10,1994, s. 295-304. ing. Sumarstva. Štete u Arboretumu - u Trstenom. Hortikultura 1-4, Zagreb 1994, 47. Sin Mate i Anice r. Pletiko- Arboretum Trsteno Hrvatske akade- sic. Hrvat, rimokatoličke vjere. mije Petstoljetni hrvatski perivoj. Zbor- Potječe iz poljodjelske obitelji. Os- nik dubrovačkog primorja i otoka V. Du- novnu je Školu završio u Tovar- brovnik 1995, 91-114. niku 1970., a srednju u Vinkovcima 1973. ĐURCEVIĆ, Ivica, (Požega, 2.VI. Šumarstvo je studirao na Šu- 1966.), dipl. ing. Sumarstva. marskom fakultetu u Beogradu. Sin Milana i Mire r. Kova- Diplomirao je u veljači 1979.g. cevic. Hrvat, rimokatolik. Potječe Pripravnički staž obavio je iz obrtničke obitelji. Osnovnu je od 28.V.1979. u Š.G. "Hrast" Vin- školu pohađao u Kaptolu kod kovci u Šumariji StroSinci. Po Požege, a srednju u CUO "Zvonko obavljenom pripravničkom stažu i BrkiC" u Požegi. Završio je eko- položenom pripravničkom ispitu nomsko usmjerenje 1984.g. zaposlen je kao inženjer operative Šumarstvo je studirao na u istoj Šumariji. Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 23. Od početka 1982.g. raspore- IV.1991.g. Diplomski rad je napi- đen je na poslove i radne zadatke sao iz područja mehanizacija Šu- rukovođenja i organiziranja plana marstva, a naslov teme je "Morfo- proizvodnje u djelatnosti eksploa- loška analiza specijalnih Sumskih tacije Suma. traktora". Poslijediplomski, područ- Od 22.VI. do 31.XII.1984.g. je uređivanje Suma, upisao je na upravitelj je Šumarije StroSinci. Š.F. u Zagrebu 1993.g. Od početka 1985. do kraja 1990.g. Nakon diplomiranja priprav- bio je upravitelj poslovne jedinice nički staž je proveo u Šumariji Ve- u OOUR-u uzgoja i zaštite Suma lika u Referadi za iskoriscivanje "Hrast" Vinkovci, a od početka Suma. Nakon toga zaposlen je na 1991. do 31.V.1993.g. ponovno je mjestu revirnika u istoj Šumariji. upravitelj Šumarije StroSinci, ko- Živi u Kaptolu. ja je sada u sastavu Uprave Suma Vinkovci - J.P. "Hrvatske Sume".

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 388

Od 1.VI.1993. zaposlen je na Gotovo cijeli radni vijek pro- radnom mjestu stručnog suradnika veo je u Šumariji Križevci. za građevinarstvo i investicije u Prikupljao je i objavljivao proizvodnom odjelu Uprave Suma članke o Gospodarsko-Sumarskom Vinkovci. Živi u Vinkovcima. učilištu u Križevcima. Bio je vrlo aktivan na strucno-znanstvenom i društvenom polju. U jednom man- ĐURĐEVIĆ, Zoran, (Imotski, 18. datu bio je i predsjednik Skupšti- 11.1960.), dipl. ing. Sumarstva. ne općine Križevci. Sin Josipov. Hrvat. Potječe God. 1992. otišao je iz zdrav- iz Šumarske obitelji. Otac mu je stvenih razloga u prijevremenu Sumarski tehničar, a majka ta- mirovinu. Živi u Križevcima. kođer tehničar. U toku njegovog Bio je suradnik Šum. lista i Školovanja živjeli su u Imotskom. Glasnika za Sum. pokuse, u kojima Zoran je u Imotskom završio gije objavio nekoliko zapaženih čla- mnaziju, a studij Sumarstva je upi- naka. Član je HŠD. sao l.X. 1978.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 4.IV.1983.g. iz BADOVI područja Šumske melioracije krsa. Šumarska škola u Križevcima. Zbor- Napisao je i obranio diplomski rad nik "Sto godina sumarstva Bilogorsko-po- pod naslovom "Meliorativni zah- dravske regije, Združeno sumarsko po- duzeće Bjelovar, Bjelovar, 1974., 371- 382. vati u toploj zoni degradiranih Su- Prilog poznavanju radova na obnovi ma hrasta medunca". suma hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Stručni je suradnik za zašti- S.L. 1986., 215. Bivše zemljišne zajednice danas. S.L. tu Suma na krsu u Odjelu za ure- 1992., 131. đivanje Suma U.Š. Split. *** In memoriam. SL 5-6,1997, s. 340. ***In memoriam. HS br. 6,1997, s. 23. ĐURlClĆ, Ivan, (Oštrice, Novi Marof, 23.IX.1934. - Križevci, 6. VI.1997.) mr. sc., dipl. ing. Sum. Gimnaziju je završio u Bjelo- varu, gdje je i maturirao 1954.g. Šumarstvo je studirao na Po- ljoprivredno - Sumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvi- rao je skol. god. 1958.-59., a diplomirao 7.VI.1961.g. Poslijediplom- ski studij studirao je iz znanstvenog područja silvikultura na Šum. fakultetu u Zagrebu. Magis- trirao je 22.XII.1982.g. Napisao je i obranio magistarski rad pod naslovom "Šumsko uzgojne karakteris- ĐURlClĆ - KURIC, Tatjana, tike hrasta kitnjaka (Quercus pe- (Zagreb, 29.XII.1968.). dipl ing. Su- traea Lieb.) na Kalniku". Provede- marstva. na su temeljita istraživanja sasto- Kćerka je mr. sc. Ivana Đuri- jina na području Kalnika i dobi- cica, dipl. ing. Sumarstva i majke veni su rezultati koji imaju teorij- Elvire, specijaliste medicine rada, sko i praktično značenje za hrvat- koji žive u Križevcima. Po narod- sko Sumarstvo. nosti je Hrvatica. Srednju školu završila je u Križevcima.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 289

Šumarstvo je diplomirala 29. Školu završio u Ivanskoj kod Bje- VI.1992.g. iz područja uzgajanja lovara 1979.g„ a Srednju Šumarsku Suma. Napisala je i obranila di- školu u Karlovcu 1983.g. plomski rad pod naslovom "Struk- Šumarstvo je studirao na tura svojstava sastojina hrasta Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 7. lužnjaka u razvojnom stadiju pod- IY.1989.g. Diplomski rad mu je bio mlatka i mladika". iz područja uređivanje Suma, a Nakon završetka studija radi tema je glasila "Obnova parka Kli- godinu dana na Šumarskom fakul- ničkog bolničkog centra Rebro" tetu kod prof. dr. sc. D. RauSa i Nakon završenog pripravnič- surađuje na nekoliko objavljenih kog staža, zaposlio se u Šumariji radova, a zatim radi kao revirnik GareSnica gdje radi i 1995.g. na na sjevernoj strani Medvednice u mjestu revirnika. Član je HŠD. J.P. Hrvatske Sume, Uprava Suma Živi u GareSnici. Zagreb u Šumariji Zagreb. ĐURIĆ, Dragan, (Vojnić, Karlo- DURIĆIĆ, Teodor, (Strmen, Si- vac, 20.IY.1941.), dipl. ing. Sumar- sak, 27.YII.1959.), dipl. ing. Sumar- stva. stva. Sin Petra. Hrvat. Srednju Sin Dorđa. Po narodnosti Sr- Šumarsku Školu završio je u Kar- bin. Roditelji su mu zemljorad- lovcu 1959.g. nici. Srednju Šumarsku Školu za- Studij Sumarstva upisao je 1. vršio je u Karlovcu 1978.g. X.1959.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- Študij Sumarstva upisao je 1. mirao je 16.XI.1966. godine, polo- X.1978.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- živši diplomski ispit. mirao je 20.XII.1983.g. iz pedologije. Napisao je i obranio diplomski DURIć, Ivan, iz Rajića kod Nov- rad pod naslovom "Pedotipoloska ske, dipl. ing. Sumarstva. karakteristika vristinsko - bujadic- Studirao je Sumarstvo na Po- nih tala u Donjem Pazaristu u Lici". ljoprivredno-Sumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao je skol. god. 1941.-42., a diplomirao 10.IX.1943. godine.

DURIĆ, Radmila, (Kutina, 4.Y. 1969.), dipl. ing. Sumarstva. Kćerka Nikole. Otac joj je pravnik. U CUO u Kutini završila je matematičko usmjerenje 1988.g. Studij Sumarstva upisala je l.X.1988.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip- lomirala je 25.XI.1993.g. iz parkiranja i oblikovanja prostora. Na- pisala je i obranila diplomski rad pod naslovom "Zelenilo u prostornim planovima Kutine". DURIĆIĆ, Željko (Bjelovar, 13.Y. 1964.), dipl. ing. Sumarstva. DURIK, Stjepan, (Komletinci, 1. Sin Nikole i Marije r. Bertić. Y.1938.), dipl. ing. Sumarstva. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz ze- Sin Steve i Zuze r. Fodora. mljoradničke obitelji. Osnovnu je Slovak, hrvatski državljanin, evan-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 290 gelisticke vjeroispovijesti. Potječe ničke obitelji. Osnovnu je školu iz zemljoradničke obitelji. Osnov- pohađao i završio u Iloku 1962.g„ a nu je školu završio u Erdeviku gimnaziju je završio u Požegi 1966. 1955.g„ a gimnaziju u Sidu 1959.g. godine. Šumarstvo je studirao u Be- ogradu. Diplomirao je 1964.g. Pri- pravnički staž stekao je u Drvaru (1966.) u poduzeću "Klekovaca". Nakon toga dvije godine tehnički je rukovoditelj pogona iskoriscivanja "Pasjak" i godinu dana upravitelj tog pogona. Godine 1970. prešao je u Šumariju Spacva gdje službuje tri godine kao rukovoditelj obračunske jedinice Iskoris- civanje, a nakon toga slijedećih Sest godina upravitelj je Šumarije Spacva. Potkraj 1978.g. prelazi u komercijalnu službu kao suradnik za prodaju. Na tome mjestu ostaje Šumarstvo je studirao u Sa- do 16.IX.1987. kad je postavljen za rajevu. Diplomirao je 1971.g. Na- vršitelja dužnosti rukovoditelja kon diplomiranja radio je kao pri- Komercijalne službe u grupi OOUR pravnik u Šumariji Vukovar (od Vinkovci, a zatim (15.X.1987.) pre- 5.1.1972.). mješten je za rukovoditelja ko- Nakon odsluženja vojnog roka mercijalne službe. Početkom 1991.g. 26.VIII.1974.g. zaposlio se u Šuma- postavljen je za rukovoditelja O- riji Otok kod Vinkovaca kao inže- djela komercijalne službe u "H.Š." njer operative. Nakon toga (1975.) Uprava Suma Vinkovci. Živi u Vin- rukovoditelj je Uzgoja u istoj Šu- kovcima. Član je HŠD. mariji, a naredne (1976.) godine rukovoditelj je Iskoriscivanja i ĐURKOVIĆ, Matija, iz Kukuje mehanizacije u Šumariji Otok. Na vaca u Slavoniji, rođen 23.11.1894., tom mjestu ostaje do početka 1985. Sumarski inženjer, Sum. savjetnik. kad je postavljen za upravitelja Studirao je Sumarstvo na Šu- Iskoriscivanja i mehanizacije u marskoj akademiji u Zagrebu u Šumariji Otok. Početkom 1990.g. trajanju od osam semestara. Apsol- prelazi na radno mjesto revirnika virao je 1919.g. za lovište "Spacva sjever" i "BT-2", Štupio je u službu 30.XII. a od veljače 1993. stručni je su- 1920.g. Kao Sumarski savjetnik bio radnik za lovstvo u "H.Š." Uprava je zaposlen od 3.1.1933.g. u Šum- Suma Vinkovci. Živi u Otoku. skoj upravi gradiške imovne opći- Prisustvovao je na brojnim ne Oriovac, (vid. DJURKOVlC). stručnim skupovima. Član je HDZ.

LITEBATUBA ĐUROVIĆ, Nikola, iz Danilovgra- Borosić, J.: 8IS, s. 4, 72, 95. da, Crna Gora, dipl. ing. Sumarstva. Studirao je Sumarstvo na Po- ĐURKOVIĆ, Željko, (Ilok, 9.VI. ljoprivredno-Sumarskom fakultetu 1947.), dipl. ing. Sumarstva. u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. Sin Zdenka i Zorke r. Feric. 1951.-52., a diplomirao 16.IX.1953.g. Hrvat, katolik. Potječe iz službe-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 391

EGERSDORFER, Hugo, iz Zagre- 10-11,1950., Sarajevo, s. 381-385. ba, dipl. ing. Sumarstva. Nase prašume. Ibid. 2-3,1951, s. 56-67. Problemi nase taksacije. S.L. 1952, s. Studirao je Sumarstvo na Po- 167-170. ljoprivredno-Sumarskom fakultetu Modificiran Christenov visinomjer. u Zagrebu, na kojem je apsolvirao Nar. šumar 9-10,1952, Sarajevo, s. 240-245. skol. g. 1947.-48., a diplomirao 15.11. Prirodno rasprostranjenje jele na Ko- zari. Narodni šumar 3-4, 1953, Sarajevo, s. 1952.g, (vid. 5. knjiga). 88-96. Tabele drvnih masa za bijeli bor. Ibid. 1-2,1954, s. 42-48. EIć, Nikola, (Mlinoga, Petrinja, Vođenje evidencije sjeća i obračun doznačene drvne mase. Ibid. 7-8, s. 314-321. 17.YIII.1908. - Sarajevo, 28.YIII. Sto nam pokazuje prva revizija ure- 1989.), dipl. ing. Sumarstva. đajnih elaborata. S.L. 1954. s. 592-600. Šumarstvo je studirao na Potreba i važnost detaljnog premjera- Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsol- vanja oborenih stabala. Nar. šumar 1, 1955, virao je skol. g. 1932.-33., a diplo- Sarajevo, s. 4-11. Nešto o minimalnoj masi u prebornoj mirao je 22YI.1933.g. sumi. S.L. 1956. s. 77. Bavio se najviše uređivanjem Protupožarna služba i vjetrobrani po- bosanskohercegovackih Suma. jasevi u američkim sumama. S.L. 1958, s. Obavljao je dužnost rukovo- 420-423. Perucica - nas prasumski rezervat. ditelja odjeljenja za taksaciju Za- S.L. 1960, s. 216-219. voda za uređivanje Suma i repub- Ekonomske prednosti primjernih pru- ličkog Šumarskog inspektora u Sa- ga nad punom klupažom. S.L. 1962, s. 126. rajevu. U mirovinu je otišao 1974.g. Prof. dr. Nenadić (nekrolog). S.L. 1966, s. 397. Konstruirao je modificirani Izumiranje bijelog bora u bazenu Kri- Christenov visinomjer, koji se i dava je. S.L. 1969, s. 109. nas nalazi u Širokoj primjeni. Izra- Suma i turizam. S.L. 1977, s. 509. dio je jedinstvene lokalne bonitet- Sjećanje na prof. dr. Andriju Petra- ne krivulje, tablice drvnih masa i ciča. S.L. 1979, s. 491. Rezultati inventarizacije bukovih sas- tablice pada promjera od panja tojina prasumskog tipa na Svilaji u Dal- do prsne visine za sve glavne vrs- maciji. S. L. 1981, s. 170. te drveća u BiH. Napisao je velik broj struč- LITEBATUBA nih radova. Kauders, A.: Sum. bibliografija I, II. Sinik, N: Nikola Eić, dipl. ing. sumar- BADOVI stva (1908.-1989.). Sumarstvo i prerada drveta 1-6, Sarajevo 1989, s. 107.-108. Gospodarsko razdjeljenje brdskih suma (unutarnja podjela suma). Nar. šumar

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 292

EICHIGER, Zeljka, (Zagreb, 26. no-Sumarskoga fakulteta u Zagre- IX.1957.), dipl. ing. Sumarstva. bu. 1955.g. je doktorirao i habiliti- Kćerka Milivoja. Hrvatica. rao. Od 1958.g. bio je izvanredni Otac joj je kovinotokar, a majka profesor, a 1961.g. izabran je za re- knjigovođa. Po završetku srednje dovnog profesora dendrometrije tekstilne škole, upisala je studij na istom Fakultetu. Sumarstva l.X.1977.g. na Š.F. u Zag- Predavao je od 1952. dendro- rebu. metriju, a osnove matematičke sta- Diplomirala je 22.VI.1984.g. tistike od 1955.g. iz zaštite Suma. Napisala je i o- Bio je elan HŠD. branila diplomski rad pod naslovom "Najznačajniji uzročnici suše- BADOVI nja drveća u drvoredima i par- Dendrometrija. Mali sumarsko - teh- kovima Zagreba s posebnim os- nički priručnik. Zagreb 1949, 66-180. vrtom na mogućnosti sprečavanja Grafička primjena LevakoviCevih for- sušenja". mula. S.L 3-4,1951. O izjednačenju pomoCu funkcija koje se logaritmiranjem dadu svesti na linearni oblik. G.S.P, 11,1952. O upotrebi standardnih visinskih kri- vulja. S.L. 3,1953., 1-17. O konstrukciji lokalnih jednoulaznih drvnogromadnih tablica (tarifa), S.L. 4-5, 1953., 214-221. O konstrukciji jednoulaznih tablica - tarifa - pomoCu logaritamskog papira. S.L. 8,1954., 386-392. Dvoulazne drvnogromadne tablice za poljski jasen. S.L. 3,1953., s. 114-118. O najpodesnijem obliku izjednadžbene funkcije potrebne za računsko izjednaci- vanje pri sastavu drvnogromadnih tablica, (disertacija). G.S.P. 13,1954. Problematika izrade tarifa, (habilitacijski rad). Ibid. Monogrami za Algan-Schaefferove ta- EMROVIĆ, Borivoj, (Zagreb, 13. rife. S.L. 7-8,1957., 293-302. III.1912. - 3.XI.1970.), dr. sc. dipl. Veličina slučajne greške kod određiva- nja volumnog prirasta sastojine pomoCu iz- ing. Sumarstva, sveučilišni profe- vrtaka uz upotrebu tarifa. S.L. 1-2, 1958, sor. 14-20. Gimnaziju je završio u Zagre- O Kristenovom visinomjeru. Ibid. 5-6, bu. Šumarstvo je studirao na Po- 194-211. ljoprivredno - Sumarskom fakulte- Funkcionalni papir za volumni prirast. Ibid. 398-406. tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. Dvoulazne tablice za hrast u spacvan- 1934.-35., a diplomirao 10.11.1937.g. skom bazenu (s MarkiC, M. i Spiranec, N.). Bio je zaposlen kod Direkci- S.L. 9-10,1958. je Suma u Zagrebu. U Zagrebu je Dvoulazne tablice drvnih masa za jelu u Gorskom kotaru. S.L. 11-12, 1960, 345- bio i u toku II. svjetskog rata, a 356. 1945. zaposlen je u Novoselec-Kri- Die Ermittlung der Massenzuwach- žu, GareSnickom Brestovcu i u Mi- sprozente mit Hilfe des Tarifdiferenzver- nistarstvu poljoprivrede i Sumar- fahrens. Schweizerische Zeitschrift f. For- stva NRH u Zagrebu. stwesen, 1960, 182-189. Der relative Betrag der Volumen- G. 1946. izabran je za asisten- zuwachskomponente welche als Folge der ta na Katedri za dendrometriju Verschiebung der Massentarifkurve in steht. Šumarskog odsjeka Poljoprivred- Ibid, 1968, Nr. 9, 633-638.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 393

Selecting diameter-increment sample pod naslovom 'Oštećenje stabala trees (from wich the inciement cores are od mehanizacije po vrstama drve- to be extracted) when using Meyers Me- thod of tariff diferences. Keferat za ća na području savsko - dravskog IUFBO kongres, Miinchen 1967. međupodrucja". Vrijeme prelaza (Temps de passage). S.L. 7-8,1968.

LITEBATUBA ERENT, Antun, (Hrib, Čabar, 10. 1.1933.), dipl. ing. Sumarstva, Sum. *** Sumarska nastava u Hrvatskoj savjetnik. 1860-1960. S.F. Zagreb, 1960. s. 415-416. Sin Dragutina i Marije Mrle. Prof. dr. Borivoj Emrovič. Nekrolog, S.L. 11-12,1970. Hrvat, ateist. Potječe iz obitelji Kauders, J.'. Sumarska bibliografija Sumskog radnika i domaćice. Os- 1946-1955. Šumarsko društvo, Zagreb, 1958. novnu je školu polazio u Hribu, Sumarska enciklopedija. I, JLZ, Zag- Gerovo i završio je 1947., a gimna- reb 1980., 499-500. ziju u Rijeci 1955.g. Bertovic, S.: EmroviC Borivoj. HBL 4, Zagreb 1998. Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplo- ENGLER, Mirjana, (Kutina, 28. mirao je u lipnju 1962.g. IV.1964.), dipl. ing. Sumarstva. Od 1963. do 1966. bio je za- Kćerka Alekse. Hrvatica. Za- poslen na mjestu zamjenika upra- vrSivSi srednju Školu, odgojno-o- vitelja Šumarije Gerovo, a zatim brazovno usmjerenje, upisala je je upravitelj Šumarije Gerovo do studij Sumarstva l.X.1984.g. na Š.F. 1975.g. u Zagrebu. Od 1975. do 1981.g. bio je refe- Diplomirala je 28.IV.1989.g. rent uzgojnih radova u Zajednici iz uzgajanja Suma. Napisala je i Sumarstva na području općine Ča- obranila diplomski rad pod naslo- bar, a nakon toga ponovno je do vom "Odnos ekoloških faktora i 1986.g. upravitelj Šumarije Gero- ugibanja hrasta kitnjaka na pod- vo. Od 1986. do 1991. bio je direk- ručju Šumarije Nova Gradiška". tor za uzgoj i zaštitu Suma TrSCe, a zatim upravitelj je Šumarije Gero- ERCEG, Jovo, (Radanovci, Livno vo (1991.-1992.). S mjesta upravite- BiH, 1.X.1947.), dipl. ing. Sumar- lja smijenjen je 1992. i raspoređen stva. za savjetnika u Upravi Suma Del- Sin Ilije. Srpske narodnosti. nice. Gimnaziju je završio u Slatini, Član je DIT pri Upravi Suma gdje je živio s roditeljima. Studij Delnice i elan je SDP. Sumarstva upisao je na Š.F. u Zagrebu l.X.1967.g. Diplomirao je 30.III.1977.g. ERJAVAC, Nedeljko, (Ravna Go- ra, Delnice, 14.1.1968.), dipl. ing. Su- ERCEVIĆ, Goran, (Ptuj, Slove- marstva. nija, 24.XI.1965.), dipl. ing. Sumar- Sin Valentina i Milke r. Pri- stva. banic. Hrvat, katolik. Roditelji su Sin Slobodana. Srednju Šu- mu bili službenici. Osnovnu je Ško- marsku školu završio je 1988.g. lu pohađao u rodnom mjestu i za- Šumarstvo je počeo studira- vršio je 1983. godine, a srednju u ti u Ljubljani, a 1.X.1989. prelazi CUO Delnice. na Š.F. u Zagreb. Diplomirao je 5. Šumarstvo je studirao na Š.F. VII.1991.g. iz ekologije Suma. Na- u Zagrebu. Diplomirao je 6.VII. pisao je i obranio diplomski rad 1993.g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 294

Počeo je raditi kao priprav- je pjesacio i po 14 kilometara, a nik l.VIII.1993.g. Nakon završenog dva je razreda polagao kao priva- pripravničkog staža u Šumariji tist. Ravna Gora položio je stručni is- Šumarstvo je studirao na Po- pit (19.YII.1994.) i postavljen je na ljoprivredno - Sumarskom fakulte- mjesto revirnika u istoj Šumariji. tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. Živi u Ravnoj Gori. Član je HŠD. 1937.-38., a diplomirao 6.II.1939.g. Kao praktikant radio je u Gospiću, a posije odsluženja vojnog roka u privremenoj je upravi ekspropriranih Suma u Ljubljani. Nakon rata 1945. i 1946. godine upravitelj je Šumske uprave Crno na KoroSkem, a zatim je pre- mješten u Ministarstvo Sumarstva za Sefa Odsjeka za Sumarsko škol- stvo. Kad je 1948.g. osnovan Šu- marski tehnikum u Ljubljani, imenovan je njegovim direktorom. Godine 1955. prelazi u Insti- tut za Sumsko i drvno gospodarstvo, a dvije godine kasnije iza- ERJAVEC, Krešimir, (Daruvar, bran je za visokoškolskog učitelja 20.YI.1956.), dipl. ing. Sumarstva. na Šumarskom odjelu tadašnjeg Sin Antuna i Branke, r. Bal- Fakulteta za agronomiju, Sumar- der. Hrvat. Potječe iz veterinarske stvo i veterinarstvo Sveučilišta u obitelji. Osnovnu je školu završio Ljubljani. u Banjaluci 1971.g, a Gimnaziju u Doktorirao je u Sarajevu 1971.g. Pakracu 1975.g. Za docenta je izabran 1957., a Šumarstvo je studirao na Š.F. za izvanrednog profesora 1975.,g. u Zagrebu. Diplomirao je 15.XII. na Šumarskom odjelu Biotehnič- 1981.g. Studira poslijediplomski iz kog fakulteta u Ljubljani. Od 1980. zaštite Suma na Š.F. u Zagrebu. je redovni sveučilišni profesor. Zaposlen je u Šumariji Sisak Predavao je dendrologiju, opleme- od pripravnika do upravitelja. njivanje Šumskog drveća i plan- Sada je stručni suradnik u "H.Š." tažn u proizvodnju. Uprava Suma Sisak. Prisustvovao Plodan je pisac, pa je, uz osje ponekom stručnom savjetova- talo, objavio knjigu "Šumsko sje- nju. Objavljuje povremeno članke menarstvo i rasadnicarstvo", pri- u novinama "Hrvatske Sume". Član ručnik "Uzgoj Suma" i prvi udžbe- je HŠD. nik iz dendrografije.

ERKER, Rikard, (Stari Log, Slo- BADOVI venija, 6.IY.1912.), dr. sc., dipl. ing. Oozdno semenarstvo in drevesnicar- Sum., sveučilišni profesor. stvo. Ljubljanja 1955. Rođen je u obitelji s desetoro Opis drevja in grmovja (dendrografi- brace i sestara. Otac mu je bio uči- ja). Ljubljana 1957. telj. Gimnaziju je pohađao u No- Oojenje gozdov. KoCevje 1962. Eksote gozdnega drevja v Sloveniji - vom Mestu, a zbog skromnih mate- Sitka (Picea sitchensis Bong^), (s Puhek, rijalnih prilika u obitelji dnevno V.). Ljubljana 1976.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 395

LITEBATUBA Uskoro je imenovan kotar- *** S.E. I.: JLZ Zagreb 1980., s. 516. skim Šumarom kod Županijske ob- Titovsek, J.: Nekrolog prof dr. Bi- lasti u Ogulinu, ali je ubrzo prem- kardu Erkeru. Gozdarski vestnik 9, 1986, ješten u Kotarsku oblast u Zagreb. Ljubljana. Na tom radnom mjestu za- Piskorić, O.: Prof. dr. Bikard Erker, dipl. ing. sumarstva. S.L. 11-12, Zagreb, držao se do 1.V.1908., kad je pre- 1986, s. 589.-590. mješten u Jasku, a 1910. vraća se na isto mjesto u Zagreb i na njemu ostaje do 28.III.1917., kad je imenovan Šumarskim nadzornikom kod Županijske oblasti u Zagrebu. Go- dinu dana kasnije imenovan je Šu- marskim savjetnikom, ostajući u Zagrebu do 3.IX.1923. kad odlazi u mirovinu. Željan znanja studirao je i pravo u Žagrebu i položio pravno- povijesni ispit, a g. 1902. apsolvirao je pravo. U Šumarskoj struci je pokazao stručnost. Sastavio je gospodarsku osnovu za Sume grada Za- greba na Sljemenu i time postavio temelje za daljnje uspješno gospo- ERNY, Rudolf, (Osijek, 10.IV. darenje. 1867.- Zagreb, 6.II.1933.), Šumarski Mnogogodišnji je odbornik savjetnik. HSD. Zaslužan je za gradnju Šu- Osnovnu Školu i gimnaziju marskog doma u Zagrebu. polazio je u Osijeku. Maturirao je I nakon odlaska u mirovinu 3.VIII.1886.g. nije se rastao od Sume. Upravljao Najprije je dvije godine stu- je Sumama grofa Kulmera na Slje- dirao prirodne znanosti na Filo- menu, a kad ih je kupio Grad Za- zofskom fakultetu (Graz), a onda greb, preuzeo je upravu nad Šum- zbog bolesti, po preporuci liječni- skim posjedima I. hrvatske štedi- ka, posvetio se Sumarstvu. Kao onice i grofice Jelacic sve dok nije stipendist rodnoga grada posao je obolio. u Križevce i ondje uci Sumarstvo Sahranjen je na Mirogoju u na Gospodarsko - Šumarskom uči- Zagrebu. lištu. Nakon trogodišnjeg studija 24.VII.1890.g. završio je Sumarstvo. BADOVI Od 8.X.1890.g. namješten je Gospodarstvena osnova za sume Grada kao volonter kod Županijske ob- Zagreba. S.L. 1908, 201-243 i 1910, 361-378. lasti u Osijeku, a l.I.1891.g. imenovan je za Šumarskog vježbenika u LITEBATUBA Dubici. Ozdravio je i jos vise zavo- Hradil, D.: Budolf Erny. S.L. 1933, lio Sumarstvo. 161-163. Državni ispit za samostalno *** S.E. I.: JLZ Zagreb, 1980, 516. vođenje Šumskoga gospodarstva *** HBL 4, Zagreb 1998. položio je 27.X.1892., pa je raspo- ređen na mjesto Šumarskog pristava u Dubici.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 296

Studirao je Sumarstvo na Po- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 6.X.1957.

ERVACANIN, Miloš, iz Dubice, rođen 2.X.1887., Sum. nadinženjer i savjetnik. Studirao je Sumarstvo na Šu- marskoj akademiji u Zagrebu u trajanju od osam semestara. Apsol- virao je skol. g. 1912.-13. Zaposlio se 15.IX.1913.g. Pre- ma nepotpunim podacima zaposlen je od 19.VI.1930. u Šumskoj upravi II. banske imovne općine Dubica, ERNJAK, Slaven, (Zagreb, ll.V. a bio je kasnije zaposlen u Rujevcu. 1965.), dipl. ing. Šumarstva. Sin Ivana i Vande r. Luka- EŠKIĆ, Nedžad, (PosuSje, Mos- cic. Hrvat, rimokatolik. Otac mu tar, 24.XII.1938.), dipl. ing. Sum. je dipl. pravnik, a majka učiteljica. Sin majke Asime. Hrvat. Po- Osnovnu je Školu završio u Bje- tječe iz službeničke obitelji. Šu- lovaru 1980.g., a matematičko - in- marsku školu pohađao je i završio formatičko usmjerenje u CUO Bje- u Ilidži kod Sarajeva. lovar 1984.g. Studij Sumarstva upisao je 1. Šumarstvo je studirao na X.1960.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- Šum. fakultetu Sveučilišta u Zag- mirao je 16.II.1979.g. rebu. Diplomirao je 17.V.1990. Di- plomski rad bio mu je iz područja zaštite Suma, a tema je glasila "Su- ETTINGER, Josip, (Nova Gradiš- zbijanje štetnih ekonomskih inseka 1822. - Zagreb 1908.), istaknuti kata (zlatokraj, hrastov savijač) Sumarski stručnjak, nestor hrvat- insektistaticima". skih Šumara. Potječe iz obrtničke obitelji Počeo je studirati lovstvo na s vise djece. Otac mu je bio kolar. poslijediplomskom studiju (1992.) Pradjed mu je s njemačkim vojni- na Š.F. u Zagrebu. cima došao u Vojnu krajinu. Maj- Poslije diplomiranja pripra- ka mu bijaše rođena Karlovic. vnički staž obavio je u Šumariji Nakon završene pučke škole Bjelovar i u Šumariji Velika Pisa- u Novoj Gradiški, nastavi školo- nica, a zatim je taksator u Šuma- vanje najprije na gimnaziji u Po- riji Bjelovar. Nakon sudjelovanja žegi, a onda u Zagrebu. u Domovinskom ratu (1991.- 1992.) zaposlen je u Šumariji GrubiSno Zbog ljubavi prema prirodi i Polje, a naredne (1993.) godine pre- Sumi zaposlio se u Novoj Gradiški lazi u bjelovarsku Šumariju na u svojstvu Šumarskog pomoćnika. mjesto revirnika. Radeći u Šumarskoj struci kao pripravnik, čekao je stipendiju da Zivi u Bjelovaru. Član je pođe u Šumarsku školu u Maria- brunnu kraj Beča. DobivSi stipendiju, Šumar- stvo je ucio u Mariabrunnu od ERSEG, Krešimir, iz Novog Ma- 1846. do 1848.g. i završio ga s vrlo rofa kod Varaždina, dipl. ing. Su- dobrim uspjehom. marstva.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 397

Gotovo dvije godine proveo ru. Ibid, s. 267-270. je kao vježbenik u Austriji. Praktična razmatranja o kretanju me- zgre u drveću. Ibid, 1888, s. 201-204. Od 1850. radio je u nekoliko Der Sumpf Obedska bara- Glasnik hr- krajiških Šumarskih uprava: u Ko- vatskog prirodoslovnog društva, 1888, s. vilju, Titelju i Mitrovici. 231-236. God. 1860. položio je u Temis- Lovački popricni prosjeci. S.L, 1888, varu državni ispit za Sumsko-uprav- s. 101-103. Sume zagorske. Ibid, s. 141-143. nu službu i bio je promaknut za Priegled drveća i grmlja od osobite Šumara. vrsti, koje raste u perivoju Maksimir. Nakon razvojačenja Vojne Ibid, 1889, s. 112-119. krajine katastralni je Šumarski Upliv imele na prirast drva. Ibid, s. 169-172. nadzornik u Zagrebu. Dvie osobite vrste hrastovine iz Sje- Posebno je zaslužan za upoz- verne Amerike. Ibid, s. 208-211. navanje svijeta s ornitofaunom O- Šumsko grmlje i drveće u Hrvatskoj i bedske bare. Sabrao je mnogo ma- Slavoniji. Zagreb, 1890. Botanički vrt u Zagrebu. S.L. , 1892, s. terijala za Zoološki muzej u Za- 409-422. grebu. Za hrvatsko Sumarstvo po- Bukov i cerov trud i bukova guba. sebno je važan jer je, izucavajuci Ibid, s. 224-226. dendrofloru naših krajeva, prou- Razmatranje o dobi sumskog drveća— čavao varijetete hrastova. Ibid. 1893, s. 227-230. Kulture na Grobničkom polju. Ibid, Jedan je od osnovaca Hr- 1897, s. 448-452, 477-503. vatskog Šumarskog društva i jedan Hrvatski lovdžija. Zagreb, 1897. Su- od najmarljivijih suradnika Šu- marsko-lovacki leksikon. Zagreb, 1898. marskog lista. O klijanju hrastovog žira. Ibid, 1903, s. 212-215.

BADOVI LITEBATUBA

Sriemsko - slavonsko - hrvatske divje KesterCanek, F.: Josip Etinger. S.L, životinje, zvieri i ptice. Zemun, 1857. 1908, s. 81-88. Der syrmiche Sumpf Obedska bara *** Sumarska enciklopedija I. J.L.Z, und seine Vogelwelt. Wien, 1857. i Zemun, Zagreb 1980, s. 531-532. 1858. Piskorić, O.: Ettinger, Josip. HBL 4, Forst und Jagdkalendar fur die Mili- Zagreb, 1998. targrenze. Zemun, 1859. Hrasti lužnjaci. S.L., 1880, s. 216-221. ETTINGER, Zvonimir, (Derven- Vriedne trske... Ibid., 1881., s. 170-173. Nasa tisovina. Ibid., 1882., s. 348-349. ta, 8.III.1926.), dr. sc. iz biotehnič- Fenoloske bilješke. Ibid., 1883., s. 204- kih znanosti, dipl. ing., znanstveni 207, 252-255, 303-305. savjetnik. Crtice sa hrvatsko-primorskog krasa. Sin Milana i Katice r. Curak. Ibid., 1884., s. 176-178. Otkuda susaki. Ibid. s. 245-246. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je Povijest sumarskog katastra. Osijek, bio službenik, a majka domaćica. 1884. Osnovnu je Školu završio u Požegi Loranthus europaeus. S.L, 1885, Za- 1936., a Realnu gimnaziju "Maršal greb, s. 283-284. Tito" u Zagrebu 1947. Sume prebenda i uređenje njihovog uživanja. Ibid, s. 436-438. Šumarstvo je studirao na Po- Obedska bara nekoć i sada. Ibid. s. ljoprivredno - Šumarskom fakulte- 365-370. tu u Zagrebu i diplomirao 1952.g. Budućnost suma Zagrebačke gore. Posvetio se drvnoj tehnologiji i Ibid, 1886, s. 74-77. O ponovnom cvjetanju drveća. Ibid, s. drvnoj industriji. 183-184. Te iste godine zaposlio se u Sumsko-uzgojne sitnice. Ibid. s. 525- proizvodnim pogonima DIP-a "Sla- 527. vonija" u SI. Brodu. Od 1956.g. do Zašto se obćine gajenju suma toli opi-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 398

1960.g. radi u DIP-u "Brezovica" u - Savjetovanje "Dohodovni odnosi Sisku na poslovima razvoja i una- u Sumarstvu, preradi drveta i pro- pređenja proizvodnje. G. 1960. do- metu drvnim proizvodima" - Split. lazi u Zagreb u Institut za drvo te 1984.g.; se posvećuje znanstvenom, struč- - Posvet "Projektiranje sistemov nom i nastavnom djelovanju na po- upravljanja proizvodnje in tehno- dručju organizacije proizvodnje u logije u lesni industriji" - Ljub- drvnoj industriji. ljana 1984.g.; - IV. Simpozij "Upravljanje proizvodnjom s organizacionim sredstvima - UPOS-85 - Zagreb 1985.g.; - Međunarodni simpozij "(PPPR) - CAD-CAM - Zagreb, 1985.g.; - XVIIIth IUFRO Congres-Ljub- ljana, rujan 1986.g.; - Simpozij "Upravljanje proizvodnim sistemima u drvnoj industriji" - Novi Vinodolski 1990.g. U tijeku radne aktivnosti dr. sc. Z. Ettinger bavio se i nastavnom djelatnošću. Predavao je na ViSoj tehničkoj školi za finalnu obradu drveta u Novoj Gradiški i u ViSoj tehničkoj školi za organi- Doktorirao je 1965.g„ a 1975. zaciju rada u Kranju, u Sloveniji, obranio je habilitacijski rad te odjel Zagreb. postao naslovni docent na Šumar- Predaje i na poslijediplomskom fakultetu u Zagrebu. skim studijima slijedećih visokih Na temelju publiciranih učilišta: znanstvenih radova 1984.g. dobiva - Na Poslijediplomskom studiju za naslov znanstvenog savjetnika. organizaciju proizvodnje - Šumar- Svojim radovima sudjelovao ski fakultet Zagreb; je na raznim stručnim i znanstve- - Na Poslijediplomskom studiju za nim skupovima, seminarima i kon- dizajn - Interfakultetski studij gresima, od kojih su značajniji: Sveučilišta u Zagrebu; - Savjetovanje "Produktivnost ra- - Na Poslijediplomskom studiju za da u drvnoj industriji" - Zagreb, marketing - Ekonomski fakultet listopad 1980.g.; Zagreb; - Savjetovanje "Organizacija pro- - Na Poslijediplomskom studiju za cesa proizvodnje u tvornicama organizaciju proizvodnje - Bioteh- namještaja" - Bihać, 25. i 26. tra- nička fakulteta, TOZD za Lesar- vanj 1980.g.; stvo - Ljubljana. - Savjetovanje "Optimalizacija fi- Dugogodišnji je elan Uređi- nalne tehnologije u drvnoj indus- vačkog odbora znanstveno - struč- triji" - Tuheljske Toplice 1983.g.; nog časopisa Drvna industrija u - I. jugoslavensko savjetovanje "Dr- Zagrebu i HŠD. vo i standardizacija" - Sarajevo, 1983.g.; ZNAČAJNIJI BADOVI - Savjetovanje "Organizacija proiz- Utvrđivanje elemenata radnog vreme- vodnje", ŠIPAD - IRC - Sarajevo na pomoću studije učestalosti. Drvna ind. 1984.g. 9-10,1960.,

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 299

Mjere za unapređenje unutrašnjeg Pristup razvoju proizvoda i definira- transporta kod finalne prerade drveta. nje proizvodnog programa. Ibid. Ibid., 3-4,1961. 1990.g. Tehnička priprema rada. Ibid, 5-6, 1962. LITEBATUBA Provođenje racionalizacije rada u tvornicama namještaja. Ibid, 1-2,1963. *** S.E, I, JLZ, Zagreb 1980, s. 532. Tipizacija i standardizacija u finalnoj proizvodnji. Ibid, 7-8, 1963. Istraživanje najpovoljnijeg odnosa iz- među pripremno-zavrsnog i dodatnog vremena i čistog vremena rada u industriji namještaja (disertacija). Sum. fakultet Za- greb, 1965. Projektiranje optimalnog sistema organiziranosti proizvodnje i poslovanja. Bilten ZIDI 9 (5-6), 1981, S.F.Z.: 42-52. Specifičnosti mjerenja rad u drvnoj industriji. Zbornik savjetovanja "Produk- tivnost rada u drvnoj industriji , OpCe ud- ruženje sumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske, Zagreb 1981.: 31-38. Pristup razvoju proizvoda u proizvodnji namještaja. Drvna ind. 33 (9-10), 1982.: 211-218. Prikaz oblika projektiranih i provedenih sistema upravljanja u drvnoj industriji. Bilten ZIDI 11 (8), 1983, S.F.Z.: 31- 52. Projektiranje i provođenje sistema upravljanja prirodnim procesom u tvornicama masivnog namještaja. Sumarstvo i prerada drveta, Sarajevo 1980.: 147-150. Sinhronizacija razvojne funkcije kroz makroorganiziranost. Drvna ind. 34 (4), 1983: 95-99. Utjecaj oblika sistema upravljanja na zalihe gotovih proizvoda u proizvodnji namještaja. Ibid, 35 (8), 1984.: 163-170. Tradicionalni oblik sistema upravljanja na kibernetskim osnovama u proizvodnji panel-parketa. Ibid, 36 (3-4), 1985.: 59-64. Orgware u informacijskom sistemu upravljanja proizvodnjom. Zbornik "Pro- jektiranje i proizvodnja podržani računa- lom". CAD-CAM, Zagreb 1985.: 617-622. Produktionssteuerungssytem als Org- ware in Information System. IUFBO-Con- gress, Divisions 5, Ljubljana, rujan 1986.: 407-413, Oxf.: 83-01. Bevija dizajna, konstrukcija i kvalitet - Kopenhagen 1985. god. Drvna ind. 36 (7- 8), 1985.: 187-191. Prikaz projektiranih i izvedenih oblik sistema v finalni proizvodnji lesne industrije. Posvet - Ljubljana - juni 1984.g. Kibernetski oblici sistema upravljanja u proizvodnji namještaja uz podršku elek- troničkog računala. Drvna ind. 39 (3- 4): 57-63 i (5-6), 1988:113-118. Karakteristični modeli upravljanja u drvnoj industriji. Zbornik radova "Simpo- zij Novi Vinodolski 1990.g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 300

FABER, Vlado, iz Zagreba, dipl. Nakon studija zaposlio se u ing. Sumarstva. Šumariji Ozalj l.VI.1962.g„ a l.X. Studirao je Sumarstvo na Po- 1962.g. prelazi u Sekciju za uređi- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu vanje Suma Karlovac. Od l.XI. u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1991.g. zaposlen je u Direkciji Hr- 1948.-49., a diplomirao 25.111.1950. vatskih Suma u Zagrebu, u Službi za uređivanje Suma.

BADOVI

Uređivanje privatnih suma u S.O. Kar- lovac. Glasnik za sum. pokuse, posebno izdanje 3,1987., s. 129-136. Sumskogospodarska osnova područja Hrvatske. J.P. Hrvatske sume, Zagreb 1992., s. 1-310. Priručnik za uređivanje suma, (s. Mes- trović, §.). Zagreb 1995., s. 1-416. FABIJANIC, Milan, (Senj, 17.11. 1927.), dipl. ing. Sumarstva. Šumarstvo je studirao na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 24.VI. 1966.g. FABIJANIć, GaSpar, (Domago- vic, Jastrebarsko, 21.V.1933.), mr. FABIJANOVlC, Antun, (Herceg sc., dipl. ing. Sumarstva. Novi, Crna Gora, 11.VI.1927.), dipl. Sin Petra i Alojzije rođene ing. Sumarstva. Fabijanic. Hrvat, rimokatolik. Po- Sin Ivanov. Hrvat. Živjeli su tječe iz zemljoradničke obitelji. u Velikim Sredicama kod Bjelo- Osnovnu Školu završio je u Do- vara. Završio je Gimnaziju u Bje- magovicu 1944.g„ a klasičnu gimna- lovaru, a studij Sumarstva upisao ziju u Zagrebu 1953.g. je l.X.1951.g. na Š.F. Sveučilišta u Šumarstvo je studirao na Š.F. Zagrebu. Diplomirao je 26.X.1955.g. u Zagrebu i diplomirao 1962.g. Na istom fakultetu studirao je i posli- FABRIS, Slobodan, (Korčula, 14. jediplomski studij iz znanstvenog IV.1941.), dipl. ing. Sumarstva. područja uređivanje Suma i magis- Sin Vinka. Hrvat. Potječe iz trirao 1974.g. obitelji građevinskog tehničara ko-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 301 ja je živjela u Šibeniku u toku tim prelazi u Poslovno udruženje njegova školovanja. Srednje obra- za Sumarstvo u Eadovljici, gdje je zovanje stekao je u šibenskoj Gim- kao revirnik zadužena za Gor- naziji, općeg usmjerenja koju je njosavsku dolinu (1.YII.1954.- 30. završio 1960.g. IV.1959.). Studij Sumarstva upisao je 1. Najveći dio radnog staža ste- X.1960.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip- kla je u Zavodu za društveno pla- lomirao je 25.X.1967.g. niranje SE Slovenije - kao samostalni savjetnik za Sumarstvo i vodnu pripredu. Na to je radno mjesto došla l.Y.1959.g. i na njemu je ostala do odlaska u mirovinu 30.YI.1988.g„ dakle, 29 godina. Dipl. ing. Sumarstva Dagmar Fajdiga provela je 36 godina u radu na području Sumarstva i vod- ne privrede. U početku sedam je godina na vegetativnim melioraci- jama u Gornjesavskoj dolini o če- mu je objavljen članak u Goz- darskom listu. U Zavodu za planiranje SES izradila je velik broj planova (go- dišnjih, srednjoročnih i dugoroč- FAJDIGA, r. MERCUN, Dagmar, nih) za Eepubliku Sloveniju i (Ljubljana, Slovenija, 1.X.1928.), mnogo analiza tih dviju grana. Ak- dipl. ing. Sumarstva, samostalni sa- tivno je sudjelovala u izradbi raz- vjetnik za Sumarstvo i vodoprivredu. nih saveznih materijala i analiza. Kći dr. sc. Ljudevita Merću- Svi planski dokumenti objavljeni na, sveuc. profesora i Ane r. Vi- su u Uradnom listu SES. dovic, učiteljice. Slovenske narod- Aktivno je surađivala na sa- nosti i slovenskoga državljanstva. veznoj razini. Osnovnu je Školu završila u Ljub- Sudjelovala je na Kongresu ljani 1939., a II. žensku državnu Šumara u Ohridu (Makedonija) i gimnaziju polazila je isto u Ljubl- XVIII. Svjetskom IUFEO kon- jani. Maturirala je 1947.g. gresu u Ljubljani. Studirala je Sumarstvo na Član je Društva inženjera i Poljoprivredno-Sumarskom fakul- tehničara Slovenije. Suradnica je tetu Sveuc. u Zagrebu. Diplomi- na "Hrvatskom Šumarskom živo- rala je 1952.g. topisnom leksikonu" (Zagreb). Po diplomiranju bila je za- Živi u Ljubljani. poslena u OLO Kranj - Šumarski odjel (1.V.1952.- 31.V.1952.), a za- BADOVI tim u Gozdnom gospodarstvu Bled, Melioracije v Oornjesavski dolini. Go- Odjel za taksaciju (1.VI.1952.- 30. zdarski vestnik 1957. IX.1953.). Zatim je referent za Su- Analiza razvojnih možnosti gozdarstva marstvo u Zavodu za statistiku in vodnega gospodar ja v Sloveniji do leta SES (1.X.1953. - 30.YI.1954.). Po- 2000. Informativni bilten 11,1986. tom radi na mjestu referenta za Izradba razvojnih programa za daljnja vremenska razdoblja. Sumarstvo u Zavodu za statistiku Oodisnja analiza razvoja sumarstva i SES (1.X.1953.- 30.YI.1954.), a za- vodoprivrede i izrada godišnjih planova.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 302

Objava raznih članaka o položaju su- God. 1994., radila je kao stru- marstva i vodoprivrede na području Slo- čni suradnik za ekologiju u Proizv. venije. odjelu UŠ Zagreb. FALETAR, Tatjana, vid. 5. knjiga. FASTIC - PAJK, Marko, dipl. ing. FALIJAN, Antun, dipl. ing. Sum. Sumarstva. Studirao je Sumarstvo na Po- Studirao je Sumarstvo na Po- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu ljoprivredno-Sumarskom fakultetu u Zagrebu i diplomirao ll.X.1933.g. u Zagrebu i diplomirao 23.XI.1947.

FANTONI, Raimond, (Virje, 7.X. 1880,-Zagreb, 23.IX.1968.), dipl. ing. strojarstva, redovni sveuc. profesor. Studirao je u Beču. Od 1920. do 1951.g. bio je profesor na Poljoprivredno-Sumar- skom fakultetu u Zagrebu. Bio je predstojnik Zavoda i Katedre za strojarstvo. Predavao je predmete opće i Sumsko strojarstvo, elektrotehniku i poljoprivredno strojarstvo. Na Tehničkom fakultetu u Zagrebu predavao je poljoprivredne stroje- ve i enciklopediju elektrotehnike. FAŠAIĆ, Vid, (Negovec, Vrbovec, Napisao je i objavio tridese- Hrvatska, 6.VI.1911.), dipl. ing. Sum. tak znanstvenih i stručnih radova. Sin Luke i Marije r. Antol- kovic. Hrvat, rikomatolik. Potječe LITEBATUBA iz seoske obitelji. Osnovnu je školu završio u rodnom Negovcu 1922., a *** SE 1,1980., s. 541. I. državnu realnu gimnaziju je u *** Sum. nastava u Hrvatskoj, s. 416. Zagrebu 1930.g. Šumarstvo je studirao na Po- FAREYT, Edvard, dipl. ing. sum. ljoprivredno - Sumarskom fakulte- Studirao je Sumarstvo na Šu- tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. marskoj akademiji u Zagrebu. Za- 1934-35., a diplomirao 20.VI.1938.g. vršio je studij na Gospodarsko - Sumarskom fakultetu i diplomirao U svojoj dugogodišnjoj djelat- ll.XII.1922.g. nosti u Sumarstvu bio je zaposlen u Šumskom građevinarstvu i drv- U toku II. svjetskog rata bio noj industriji. Trasirao je i gradio je zaposlen u Bjelovaru i elan HŠD. cestu Sv. Juraj - Krasno (1941. -44.) za izvoz Sumskih proizvoda FARKAŠ - TOPOLNIK, Nives, Velebita na more. Nakon rata nas- (Zagreb, 16.X.1956.), dipl. ing. Su- tavio je raditi u izgradnji Sumskih marstva. pruga na cijelom Šumskom pod- Kćerka Malenova. Hrvatica. ručju Slavonije. Bio je direktor Otac joj je socijalni radnik. Gim- Šumsko - građevinskog poduzeća naziju je završila u Zagrebu. Nova Gradiška. Studij Sumarstva upisala je Od 1953. do odlaska u miro- l.X.1975.g. na Š.F. u Zagrebu. Di- vinu 1977.g. radio je u drvnoj in- plomirala je 9.XII.1981.g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 303 dustriji: bio je najprije direktor na radno mjesto programera Šu- DIP-a Novoselec, pa DIP-a Sisak marskih obrada. Prisustvovao je i na kraju direktor Poslovnog ud- savjetovanju na Brijunima "Dopri- ruženja drvne industrije Hrvat- nos znanosti Šumarstvu" (1992.). ske. Kao penzioner živi u Zagrebu. Član je HŠD. Za svoj rad, osobito za organizaciju konkretnih radova na te- FEKETE, Davorin, (Donje Vilje- renu i u drvnim poduzećima, dobio vo, Donji Miholjac, 27.1.1963.), dipl. je priznanja od Ministarstva Suma ing Sumarstva. i Privredne komore. Za svoj rad Sin Stjepanov. Hrvat. Otac dobio je i od HŠD, ciji je dugogo- mu je medicinski tehničar, a maj- dišnji elan, zlatnu plaketu i pove- ka radnica. Živjeli su u Donjem lju, te niz drugih priznanja. Viljevu. Ing. V. Fasaic u mlađim godi- Studij Sumarstva upisao je 1. nama (1926.-1936.) aktivno se ba- X.1982.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- vio veslačkim sportom. U raznim mirao je 10.III.1988.g. iz uzgajanja disciplinama bio je višestruki pr- Suma. Napisao je i obranio dip- vak Zagreba i države, pa je kao lomski rad pod naslovom "Njega reprezentativac sudjelovao na pr- sastojina hrasta lužnjaka prore- venstvu Europe u veslanju 1932. u dom na području Šumarije Donji Beogradu i na XI. Olimpijskim ig- Miholjac". rama u Berlinu 1936.g.

FEGER, Mario, (Orahovica, 8. VIII.1963.). dipl. ing. Sumarstva. Sin Branka i Anđelke r. Žit- njak. Hrvat, katolik. Potječe iz obitelji oca dipl. pravnika i majke ekonomistice. Osnovnu je Školu za- vršio u Našicama 1979.g„ a CUO "A. Cesarec", također u Našicama 1982.g. Šumarstvo je studirao na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 28.IX. 1987.g. Diplomski rad pisao je iz područja dendrometrije a tema je nosila naziv: "Primjena 3-P uzoraka u inventuri Sume". FEKE2A, Darko, (Zagreb, 8.II. Pripravnički staž obavio je u 1934.), dipl. ing. Sumarstva. OOUR-u Iskoriscivanje Suma u Sin Slavka i Zore r. Titl. Hr- Našicama (1987.-1988.). Stažiranje vat, rimokatolik. Potječe iz obrt- je nastavio u ROŠ "Slavon. Suma" u ničke obitelji. Pučku je školu zavr- Osijeku (1988.-1989.), gdje se upu- šio u Sisku 1944.g„ a gimnaziju u ćuje u eksperimentalni program Sisku 1952.g. "ROSUM". Potom prelazi u Šu- Šumarstvo je studirao na Š.F. mariju Koska Uprave Suma Na- u Zagrebu. Diplomirao je 1962.g. šice gdje nastavlja obavljati isti Radio je u Zagrebu i prije di- posao. Od 1989.-1990. siri program plomiranja izvan struke (1958.- "ROSUM" na sve ostale Šumarije 1961.). Nakon diplomiranja od 1962. Uprave Suma Našice te prelazi na do 1964.g. zaposlen je u S.G. Senj u rad u Upravu. 1992.g. Imenovan je Šumariji Krasno na radnom mje-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 304

stu pomoćnika upravitelja. Poslije solvirao je skol. g. 1949.-50., a di- toga do 1980.g. radio je u DIP-u plomirao je 7.V.1952.g. "Nehaj" Senj najprije 12 godina S radom započinje najprije u kao upravitelj pilane, a zatim dvi- Šumariji Rajic u Š.G. "Psunj" Nova je godine bio je direktor Razvoja. Gradiška, a 1954.g. dolazi na rad u Od 1980.g. radi u S.G. Senj, odnos- Šumariju Daruvar kao referent no u Upravi Suma Senj, gdje se uzgajanja Suma. Tu dužnost us- nalazi na radnom mjestu Sefa Ko- pješno obavlja do 1956.g. kad je odre- mercijalnog odjela. Član je HŠD. đen na dužnost upravitelja nove Živi u Senju. Šumarije Đulovac (Miokovicevo). G. 1962. prelazi u Š.G. Daru- var na dužnost referenta uzgajanja Suma. Budući da je došlo do ponov- ne reorganizacije u hrvatskom Su- marstvu i do osnivanja Š.G. "Mo- jica Birta" Bjelovar, prelazi na rad u Sirac na dužnost upravitelja Šu- marije, gdje ostaje dvanaest godina - sve do svoje smrti. U Šumariji Sirac intenzivno je radio kako bi je izvukao iz privredne zaostalosti. Tu je izgarao na poslu. Posebno je zaslužan na proširenju areala jele na Papuku, u cemu je postigao vidne rezultate. FELAK, Damir, (Zagreb, 8.IV. Kolege i prijatelji ga se sjeća- 1965.), dipl. ing. Sumarstva. ju kao dobrog, ali skromnog Šuma- Sin Nikole i Anice r. Švehler. ra, dobrog čovjeka i prijatelja. Hrvat, rimokatolik. Otac i majka su mu dipl. inženjeri biotehnolo- LITEBATUBA gije. Osnovnu je Školu završio u Koprivnici 1980., a CUO smjer In- Molnar, L.: Vladimir Ferenzffy, dipl. formatika u Koprivnici 1984.g. ing. sumarstva. S.L. 7-8,1979, s. 404. Šumarstvo je studirao na Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 30.V.1990. FERENClĆ, Stjepan, (Novigrad Pripravnički staž proveo je u Podravski, 1879. - Daruvar, 1933.), Šumarijama Koprivnica i Ludbreg. Sum. ing. Nakon toga zaposlio se u Šumariji Srednju školu završio je u Za- Sokolovac na mjestu revirnika. grebu, a studij Sumarstva na Šu- Član je HDZ i općinski načel- marskoj akademiji u Zagrebu. Ap- nik. Živi u Koprivnici. solvirao je 1901.g. Poslije završetka studija bio FERENCZFFY, Emil vid. 5. knjiga. je vježbenik u Križevackoj imovnoj općini. Radio je na poslovima FERENZFFY, Vladimir, (Požega, taksacije. 8.III.1925.-13.I.1979.), dipl. ing. Su- Uslijedilo je radno mjesto upra- marstva. vitelja u Ivanskoj kod Bjelovara, Osnovnu Školu i gimnaziju za- u Čazmi, a nakon toga premješten vršio je u Požegi. je za taksatora u Bjelovar. Šumarstvo je studirao na Šu- Zaslužan je za poSumljavanje marskom fakultetu u Zagrebu. Ap- vise stotina jutara pustog zemljišta.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 305

G. 1929. postavljen je za di- LITEBATUBA rektora Križevacke Imovne općine u Bjelovaru, gdje je radio do 1932. Spoljarić, V.: Antun Tuna Ferić, dipl. inž. S.L. 1986, s. 169. Gdje god je službovao svuda je bio priznat i uvažen kao stru- čnjak. Budući da je u toku radnog vijeka prošao sve poslove struke, FERIC, Ilija, (Dubica, 16.IY.1892. bio je uvaženi praktičar. U dru- -Zagreb, 31.Y.1957.), dipl. ing. Su- štvu i među kolegama iz struke bio marstva, Sum. savjetnik. je obljubljen i poštovan, uživao je Sudjelovao je u I. svjetskom simpatije. ratu i kao zarobljenik prošao je težak put do povratka kuci. Odlazeći u mirovinu, preselio Tada je nastavio studirati se u Daruvar, vjerujući da ce se Sumarske znanosti na Šumarskoj oporaviti i poboljšati zdravlje, ali akademiji 1921. u Zagrebu i diplo- nada mu se nije ispunila. Umro je mirao na Gospodarsko - Šumar- u Daruvaru 7.VIII.1933.g„ gdje je i skom fakultetu Sveučilišta u Za- sahranjen. grebu 1924. godine. LITEBATUBA Službovao je u raznim krajevima Hrvatske kao upravitelj Šu- *** Zbornik Bjelovar, 1974, s. 71. marije, napose u Banovini, a zatim Marković, I.: Ing. Stjepan Ferencić. kao taksator i direktor II. banske S.L. 1934, s. 124-125. imovne općine u Petrinji. Poslije II. svjetskog rata zauzimao je is- FERIĆ, Antun, Tuna, (Brodski taknuta mjesta kod republičkih Stupnik, 1919,-Zagreb, 15.11. 1986.), Šumarskih ustanova i na kraju kod dipl. ing. Sumarstva. Sekretarijata za Sumarstvo Izvr- Potječe iz stare graničarske snog vijeća NR Hrvatske. zadruge FeriCa. Osnovnu je Školu završio u rodnom mjestu, a gim- Zaslužan je za unapređenje naziju u Slavonskom Brodu. Sumarstva i lovstva. Bio je elan TJ- Studirao je na Šumarskom pravnog odbora Šumarskog druš- fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao tva. je 1941.-42. skol. g. Posljednje radno mjesto bilo Nakon diplomiranja radio je mu je mjesto savjetnika u Sekreta- nekoliko godina na poslovima Su- rijatu za Sumarstvo Izvrsnog vije- marstva i drvne industrije. Bio je ća NR Hrvatske. kraće vrijeme direktor pilane u Ogulinu, a vec 1951.g„ u dobi od 32 LITEBATUBA godine, postavljen je za glavnog di- Borosić, J.: SIS, s. 5, 75, 97. rektora velikog i renomiranog po- Pere: FEBIĆ ING. ILIJA, (nekrolog). duzeća drvne industrije "Slavonije S.L. 1957, s. 317-318. DI" u Slavonskom Brodu. Na tom mjestu proveo je dvanaest godina i FERKOVIĆ, Zoran, (Nova Gra dao najviše, stvorio je veliko po- diska, 7.Y.1960.), dipl. ing. Sum. duzeće. Sin Ivanov. Hrvat. Otac mu Od 1963. do odlaska u mirovi- je službenik, a majka radnica. U nu ing. Feric proveo je na radu u toku Zoranovog Školovanja živjeli trgovini i prometu drvnim proiz- su u Novoj Gradiški. Srednje o- vodima. Radio je kao predstavnik brazovanje stekao je u SŠC u No- "Exportdrva" u SR Njemačkoj, kao voj Gradiški. direktor firme u Frankfurtu "Om- Studij Sumarstva upisao je 1. nico", te "Holzimex". X.1979.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 306 mirao je 14.XII.1987.g. iz zaštite kada je akademija prerasla u fa- Suma. Napisao je i obranio dip- kultet. Apsolvirao je skol. g. 1922.- lomski rad pod naslovom "Mikro- 23., a diplomirao 14.XII.1923.g. populacija na suScima hrasta kit- Prema nepotpunim podacima njaka na Brezovom Polju - Š.G. neko je vrijeme bio zaposlen u Đa- Nova Gradiška". kovu i Trnavi. Bio je elan HŠD.

FETANOVIĆ, Aida, vid. CRNKO, s. 193.

FETTICH, Viktor, (Dravograd, 1925.), dipl. ing. Sumarstva. Slovenske nacionalnosti i dr- žavljanstva, rimokatolik. Otac mu je bio dipl. ing. rudarstva. Šumarstvo je studirao na Po- ljoprivredno - Sumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomi- rao je 1957.g. Po diplomiranju od 1958. - 1965.g. bio je sef Šumske uprave Pisece u Sloveniji, a od 1966. do 1984.g. sef službe za plan i analizu Šumskoga gospodarstva Brežice. FIEDLER, Nikola, Claudius, (Za- greb, 6.II.1911. - Golovik kraj Br- FEY, Josip, iz Valpova, rođen 2. seca, Opatija, 28.VIII.1989.), dipl. 11.1884., Sumarski nadzornik i visi ing. Sumarstva. savjetnik. Hrvat, rimokatolik. Gimnazi- Studirao je Sumarstvo na Šu- ju je polazio u Senju, Varaždinu i marskoj akademiji u Zagrebu u Vinkovcima, gdje je i maturirao trajanju od Sest semestara. Apsol- 1933.g. virao je skol. g. 1906.-07. Studij Sumarstva započeo je u Zaposlen je u Šumarskoj ope- Zagrebu, a završio u Beogradu na rativi od 2.VIII.1913. do 21.1.1925., Poljoprivredno-Sumarskom fakul- a od 16.VI.1926.g. savjetnik je u tetu, gdje je diplomirao na Šu- Ministarstvu, u Odjelu za Sumar- marskom odsjeku 1939.g. stvo u Odsjeku za nedržavne Sume. Državnu službu počinje kao U vrijeme II. svjetskog rata pristav u Gradskom poglavarstvu bio je također zaposlen u Zagrebu Sumarstva u Varaždinu 1940.g„ a i elan HŠD. okončava nakon 37 godina kao savjetnik za koordinaciju u RO "Dr- LITEBATUBA vo" import-export u Rijeci. Za vrijeme NDH zaposlen je u Minis- BorosiC, J.: 8IS, s. 3, 30, 87. tarstvu Suma u Lovnoj referadi. Od kraja II. svjetskog rata pa do 1952. posvećuje se građevinskoj FICKO, Dragutin, iz Tordinaca, operativi. Kao sef mehanizacije Vinkovci, dipl. Sumarski inženjer. radio je najprije na Auto-putu Šumarstvo je započeo studira- Zagreb-Beograd (1947.-1949.), a poti na Šumarskoj akademiji u Za- tom u Lokvama na izgradnji brane grebu i nastavio na Gospodarsko- za Omladinsko jezero (1950.-1952.). Sumarskom fakultetu u Zagrebu,

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 307

Od 1952. do 1954. zaposlen je u FITZE, (FICE), Karlo, iz Vise- Upravi vojnog lovišta 'Morovic', a grada, Bosna, r. 12.X.1905„ dipl. ing. od 1954. do 1960. upravitelj je Šu- Sumarstva. marije Cerna. Šumarstvo je studirao na Go- Osnivanjem Š.G. Delnice 1960. spodarsko-Sumarskom fakultetu u prelazi na dužnost rukovoditelja Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1927- Sektora za lovstvo toga Gospodar- 28., a diplomirao 10.X.1928.g. stva, a potom za sefa Sektora za Radio je u BiH. Osim prak- iskoriscivanje Suma. tičnim bavio se stručnim i teorij- Svoj radni vijek u Gorskom skim radom, pa je napisao i obja- kotaru okončao je na dužnosti upra- vio znatan broj stručnih članaka. vitelja Pogona transporta Delnice. Bio je elan HŠD. U lovstvu i mehanizaciji dao je najveći doprinos. Jedan je od BADOVI pionira uvođenja motornih pila Uzroci pojave potkornjaka u kulu- lančanica u fazu sječe Suma i iz- ni i tet noj formi. Narodni šumar 4-5, 1950, rade drvnih sortimenata i natje- Sarajevo, s. 183-187. canja Sumskih radnika sjekača. Laspeyresia strobilella L. (Smotavac Kao vrstan kinolog redovno omorikovih sisarica). Institut za naučna sumarska istraživanja, Sarajevo 1951, s. sudjeluje na kinološkim priredba- 1-16. ma sa lovačkim psima pasmine Štetočine na smrcevim sisaricama i njemački kratkodlaki ptičar, koje sjemenu. Narodni šumar 11-12, 1952, Sara- uspješno uzgaja u vlastitoj uzgaji- jevo, s. 325-334. vacnici "Orijak" u Cerni Pojava hrastovog savijača (Totrix viridana L.) na području Bosne i Her- U Gorskom kotaru organizi- cegovine. Ibid. 1-2,1953, s. 47-50. rao je tri regionalne lovačke izlož- Nalazišta Cnethocampa pityocampa be: u Delnicama 1965.g„ u Rijeci Schliff. na području Bosne i Hercegovine. 1977. i u Opatiji 1988.g. Ibidem. 3-4, s. 115-188. Nova tehnička štetočina drveta pre- Bio je dobar crtač i vrstan nesena iz Sjeverne Amerike u Srednju Ev- ilustrator. Istančanim smislom za ropu. Ibid. 11-12, s. 504-508. Salu i crtež tvorac je crtanih ju- Nešto o pojavi gubara u 1953. godini. naka "Jožeta i Lojzeta" u informa- Ibid. s. 582-583. Prezimi ja vanje malog jelovog potkor- toru "Drvosječa". Ilustrirao je vise njaka. Institut za naučna sum. istraži- napisa o lovačkim trofejima u za- vanja, Sarajevo 1953, s. 1-18. grebačkom "Lovačkom vjesniku" te Pityogenes trepanatus Nordl. Nar. knjigu "Priručnik za ocjenjivanje šumar 1-2,1954, Sarajevo, s. 71-72. lovačkih trofeja" LSH iz 1981.g. Iz života potkornjaka naših Četinara. Ibid. 1,1955, s. 22. Zbog bolesti odlazi u prije- Duvna. Zaštita poljoprivrednog i sum- vremenu mirovinu 1977.g. skog bilja 2, 1955, Sarajevo, s. 4-6. Objavljivao je članke u Lovač- Sadašnje stanje pojave gubara u kom vjesniku (4, 1944., 2, 1957., 10, Bosni i Hercegovini. Ibid. 11, s. 13-15. Suzbijanje grcica hrusta u sumskim 1957.-58., 12,1958.-59. i 11,1962.-63.). rasadnicima i kulturama. Ibid. 12, s. 5-7. Za svoj rad primio je, uz ostala priznanja, sva tri odličja HLS, LITEBATUBA a posthumno, i srebrni orden za lo- *** SE I, JLZ Zagreb, 1980, s. 544-545. vačke zasluge Lov. saveza Jugosla- *** SL 1943, s. 22. vije. Borosić, J.: SIS, s. 7, 45,112,142.

LITEBATUBA

Frković, A.: In memoriam - NIKOLA FIEDLEB, dipl. inž. (1911-1989). S.L. 1-3, 1990., Zagreb, s. 109-110. (A.F.)

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 308

FIGURIĆ, Mladen, (Zagreb, 25. organizaciju proizvodnje u drvnoj IV.1943.), dipl. ing., dr. sc., redovni industriji. U nastavnom radu poz- sveuc. profesor, stručnjak za znan- nat je kao vrstan predavač i pe- stveno područje Organizacija rada. dagog. Predaje na dodiplomskom i Maturirao je 1962.g. na V. poslijediplomskom studiju na S.F gimnaziji u Zagrebu. Šumarskom i DrvnotehnoloSkom Diplomirao je na Š.F. u Zag- odsjeku. Na poslijediplomskom stu- rebu 1966.g. na Drvno - tehnološ- diju povremeno predaje i na Bio- kom odjelu. Nakon toga zapošlja- tehničkoj fakulteti u Ljubljani i va se u DIP-u "Zagorje" - Krapi- na Ekonomskom fakultetu u Spli- na, gdje radi prvo na poslovima tu. Bio je mentor petorici dok- tehnologa, a kasnije upravitelja toranata u zemlji i inozemstvu i tvornice stolaca. God. 1971. prelazi vise od 20 magistara znanosti. Član u Institut za drvo - Zagreb, u Od- je Znanstvenog područnog vijeća jel za tehnološku organizaciju, za biotehniku. gdje radi na znanstveno - istraži- Objavio je vise od 70 znan- vačkim i razvojnim projektima za stvenih radova, vise od 100 struč- potrebe drvne industrije. Uže po- nih radova, objavio je vise knjiga dručje rada u Institutu za drvo samostalno, sedam sa suradnicima mu je studij i mjerenja rada, pro- te veći broj skripata. Napisao je jektiranje makro i mikro orga- velik broj domaćih i međunarod- nizacije poduzeća te upravljanje nih recenzija. Zapažen je njegov proizvodnjom i poslovanjem. U rad na području međunarodne su- tom vremenu najznačajniji utje- radnje, gdje je jedan od uteme- caj na formiranje stavova imao je ljitelja Međunarodne sekcije ka- dr. sc. Zvonimir Etinger koji ga je tedara za organizaciju i ekono- uveo u znanstveno - istraživački miku proizvodnje u drvnoj indus- rad. Skol. g. 1972.-73. upisuje posli- triji Europe. Posebno ima uspos- jediplomski studij na Š.F. u Zag- tavljenu suradnju s fakultetima u rebu iz područja: organizacija ra- Zvolenu (Slovačka), Sopronu (Ma- da u drvnoj industriji. Mentor i đarska), Skopju (Makedonija), voditelj u znanstvenom radu mu je Ljubljani (Slovenija), Sankt Pe- prof. dr. sc. Roko BeniC. terburgu (Rusija), Poznanu (Polj- G. 1975. magistrira, a 1978. ska) i Sofiji (Bugarska). Bio je na doktorira na Š.F. Sveučilišta u Za- studijskim boravcima u Velikoj grebu i prelazi na rad u S.F. Za- Britaniji, Njemačkoj, Slovačkoj, greb kao asistent, te počinje ob- Francuskoj i Italiji. Održao je niz likovati Katedru za organizaciju predavanja na domaćim i među- proizvodnje u drvnoj industriji. narodnim simpozijima te raznim 1978. godine postaje docent, 1982. savjetovanjima i seminarima na izvanredni profesor, a 1987.g. iza- kojima je promicao uvođenje zna- bran je za redovnog profesora. Od nosti u praksu. Svoj višegodišnji 1983. do 1988.g. obnaša funkciju znanstveno - istraživački rad u po- predstojnika Zavoda za istraživa- dručju proizvodnog inženjerstva u nja u drvnoj industriji. preradbi drva kroz koordinaciju U dva navrata prodekan je ili sudjelovanje u istraživačkim Drvno-tehnoloskog odjela na Š.F. projektima, koji su se odnosili na Sveučilišta u Zagrebu i to: 1990.- probleme prepoznavanja, struktu- 1992. i 1994.-1996. U međuvremenu riranja, funkcioniranja, organiza- od 1992.-1994.g. bio je dekan Š.F. cije i razvoja i proizvodnih susta- Od 1991. predstojnik je Zavoda za va u drvnoj industriji i Sumarstvu

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 309

prof. dr. sc. M. Figurić usmjerio je na poslijediplomskim studijima u u tri osnovna područja istraživan- Zagrebu, Ljubljani i Splitu. Osno- ja: vao je Zavod za organizaciju pro- 1. Studij i mjerenja rada u drvnoj izvodnje u DI i laboratorij za industriji, prvenstveno proučava- upravljanje proizvodnjom na isto- nje standardnih vremena, utvr- imenoj katedri na Š.F. u Zagrebu đivanje normalnih učinaka u drv- te je odgojio pet asistenata u istom noj industriji, utvrđivanja koefici- zavodu. Usmjerio je znatan broj jenta složenosti radova karakteris- studenata na područje upravljanja tičnih u drvnoj industriji. Izradio i vođenja proizvodnih procesa pu- je specifičnu znanstvenu original- tem diplomskih radova. Time nije nu metodu mjerenja rada, koja se pobrojena sva njegova aktivnost. primjenjuje u drvnoj industriji. Član je uredništva časopisa Šu- Metoda pod nazivom "MI-FI" (za- marski list, Drvna industrija i jedno s Mikulic, J.) usla je u sve Kvaliteta. Potpredsjednik je Hr- suvremene udžbenike koji prouča- vatskog Šumarskog društva. Osim vaju to područje rada ne samo u sto je elan HŠD, elan je Hrvatskog drvnoj industriji. društva za kakvoCu, Hrvatskog dru- 2. Vođenje i optimizacija režima štva za sustave i Hrvatskog ergo- proizvodnje i poslovanja u drvnoj nomskog društva. G. 1995. izabran industriji u prvom redu kroz nas- je za izvanrednog elana Hrvatske tojanja pronalaženja objektivnih akademije tehničkih znanosti. čimbenika koji utječu na kvanti- fikaciju optimalnih rješenja pri- BADOVI likom oblikovanja i vođenja proizvodnih sustava u drvnoj indus- Knjige triji. Kao plod rezultata istraži- Uputstvo za uvođenje funkcije studi- vanja nastalo je nekoliko original- je rada u Drvnu industriju, (s Etinger, Z.). nih znanstvenih metoda koje imaju Institut za drvo, Zagreb, 1974., s. 1-298. aplikaciju u zemlji i inozemstvu. Osnove i mjerila za raspodjelu sredstava za osobne dohotke. Institut za drvo, 3. Ekonomika obnovljivih prirod- Zagreb, 1977., s. 1-180. nih resursa, u prvom redu kroz is- Pristup problematici mjerenja teku- traživanje utjecaja na stvaranje ćeg i inventivnog rada radnika u drvnoj industriji Hrvatske. Zajednica sumarstva, nove filozofije ekonomike prirod- prerade drva i prometa drvnim pro- nih resursa. U tom području naro- izvodima i papirom, Zagreb, 1977, s. 1-85. čito je istraživao problematiku Organizacija rada u drvnoj industriji. ekonomike Sumskih resursa. SIZ odgoja i usmjerenog obrazovanja su- Izradio je i velik broj aplika- marstva i drvne industrije Hrvatske, Za- greb, 1978, s. 1-170. tivnih rješenja kroz projektantski Unapređenje sistema vrednovanja ra- rad u drvnoj industriji i manje u da u sumarstvu i industrijskoj preradi dr- Sumarstvu, tako da ne postoji iole veta. S.F. i Zajednica sumarstva, prerade značajnije poduzeće u DI Hrvat- drva i prometa drvnim proizvodima i papirom, Zagreb, 1979, s. 1-201. ske u kojem nije radio na pod- Organizacija rada u drvnoj industriji ručju organizacije i upravljanja I-IV. S.F. Zagreb i SIZ odgoja i usmje- proizvodnim sustavima. Također renog obrazovanja radnika u sumarstvu i je sudjelovao samostalno ili kao preradi drva, Zagreb, 1982, s. 1-804. suradnik u nizu međunarodnih Zajednička metoda mjerenja proizvodnosti rada (u drvnoj industriji). OpCe projekata i studija. Odgojio je pet udruženje sumarstva, prerade drva i pro- doktora znanosti, od toga tri u meta Hrvatske, Zagreb. 1983, s. 1-46. zemlji i dva u inozemstvu. Vise od Zajednička metoda mjerenja proiz- 20 kandidata vodio je kao mentor vodnosti rada (u sumarstvu) (s TomaniC,

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 310

S.). OpCe udruženje sumarstva, prerade dr- drvnoj industriji. D.I. 9-10, 1977, Zagreb, s. va i prometa Hrvatske, Zagreb, 1983. s. 1-43. 185-192. Organizacija rada u drvnoj industriji. Osnove i mjerila za utvrđivanje ud- Narodne novine, Zagreb, 1986. s. 1- 603. jela radnika u raspodjeli sredstava za Upravljanje proizvodnjom u drvnoj osobne dohotke, (s MikuCiC. J, Palcic, I, industriji. Sveučilišna naklada Liber, Za- Knežević, N, BavliC, P.). Saopćenje, Zag- greb, 1989. s. 1-182. reb, 1977, s. 1-55. Osnove ekonomike proizvodnje u su- Karakteristični modeli rukovođenja i marstvu i preradbi drva, I. dio. S.F, Zag- upravljanja procesom proizvodnje. Bilten reb, 1994, s. 1-210. 3-4, 1978, Zajednica sumarstva, prerade dr- Osnove gospodarenja. S.F. Zagreb, va i prometa drvnim proizvodima i papi- 1995, s. 1-123. rom, Zagreb, s. 146-158. Karakteristični modeli vrednovanja Poglavlje u knjizi rada u drvnoj industriji. D.I. 9-10, 1978, Zagreb, s. 221-226. Popisi i opisi radnih mjesta tehnološ- Utjecaj uvođenja računala i programa kih funkcija u drvnoj industriji, (s Etin- O p t i m a na rad pripreme izvođenja. Bil- ger, Z. i Putra, B.). SIZ odgoja i usmje- ten 3, 1979, S.F. Zagreb, s. 49- 63. renog obrazovanja sumarstva i drvne in- Neke mogućnosti primjene kiberne- dustrije Hrvatske, Zagreb, 1977. s. 1-559. tike u pilanskoj proizvodnji. Bilten 5. 1979. Izgradnja sistema raspodjele osobnih S.F. Zagreb, s. 52-61. dohodaka, (s MikuliC, J. i Winter, V.). In- Utvrđivanje složenosti i težine rada formator, Zagreb, 1982, s. 1-320. kao elementa u mjerenju doprinosa rad- Dohodak i raspodjela osobnih doho- nika u radu, (s MikuliC, J, Palcic, I.). Sa- daka, (s Palcic, I. i VujoviC, J.). Centar za općenje 3, Zagreb, 1979, s. 1-105. informacije i publicitet, Zagreb, 1986, s. Praktična primjena teorije sistema I-254. kod vrednovanja složenosti rada u drvnoj Proizvodni sustavi u drvnoj indus- industriji. D.I. 5-6, 1979. Zagreb, s. 161-166. triji I (FiguriC, M. i dr.). S.F. Zagreb, 1992, Vrednovanje inventivnog rada, (s s. 1-310. MikuliC, J. i Palcic, I.). Saopćenje 8, Zag- Proizvodni sustavi u drvnoj indus- reb, 1981. s. 1-110. triji II, (FiguriC, M. i dr.). S.F. zagreb, Uloga, značenje i organizacija fun- 1992, s. 1-186. kcije istraživanja i razvoja proizvoda u Proizvodni sustavi u drvnoj indus- drvnoj industriji. Bilten 3, 1982, S.F. Zag- triji III, (FiguriC, M. i dr.). S.F, Zagreb, reb, s. 31-51. 1993, s. 1-172. Neke mogućnosti korištenja količine Proizvodni sustavi u drvnoj indus- rada kao mjere ocjenjivanja razine tehno- triji IV. (dva poglavlja), (FiguriC, M. i dr.). logije i organizacije rada. Bilten 1, 1982. S.F, Zagreb, 1994, s. 1-163. S.F. Zagreb, s. 1-38. Production systems and the econo- Projektiranje sistema ciljeva kao mics of environmental pollution. U: Pro- pretpostavka optimalnog oblikovanja or- duction systems in wood industry V. S.F. ganizacijskih sistema. Bilten 5, 1983, S.F. Zagreb, 1995, s. 43-54. Zagreb, s. 84-120. Koncepcija dinamičkog optimizira- Znanstveni članak u Časopisu nja procesa proizvodnje. Bilten 8, 1983, S.F. Zagreb, s. 1-29. Sinhronizacija tekuCe trake u odjelu Prilog objektivizaciji dijagnosticira- montaže. D.I. 3-4, 1972, Zagreb, s. 61-69. nja i projektiranja organizacijskih sis- Vremenske smjernice kao osnova za tema u drvnoj industriji I. D.I. 11-12,1983, uvođenje pripreme proizvodnje. D.I. 1-2, Zagreb, s 295-301. 1974. Zagreb, s. 3-14. Prilog objektivizaciji dijagnosticira- Ispitivanje zavisnosti između postot- nja i projektiranja organizacijskih siska izvršenja normi i postotka škarta u tema u drvnoj industriji II. D.I. 1-2, 1984, strojnoj obradi. D.I. 1-2, 1975, Zagreb, s. Zagreb, s. 13-18. II-13. Režimi rada i operativna vremena Razmatranje mogućnosti uvođenja u- kod strojne obrade u proizvodnji namješ- naprijed određenih vremena u drvnu in- taja. G.S.P. 1984, S.F. Zagreb, s 5-377. dustriju. D.I. 7-8, 1975. Zagreb, s. 149-156. Tretman težih uvjeta rada u sistemu Standardna vremena operacija na ne- raspodjele sredstava za osobne dohotke u kim strojevima u finalnoj obradi drva. drvnoj industriji. D.I. 7-8, 1986, Zagreb, s. D.I. 9-10,1975, Zagreb, s. 203-215. 167-174. Prilog unapređivanju projektiranja Značaj utvrđivanja relativnih odnosa sistema i razradi osnova i mjerila za ras- složenosti rada. D.I. 11-12, 1986. Zagreb, s. podjelu sredstava za osobne dohotke u 1-15.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 311

Značenje utvrđivanja relativnih od- Neki problemi pri uvođenju suvre- nosa složenosti rada. D.I. 1-2, 1987. Zagreb, mene tehnologije upravljanja i rukovo- s. 7-12. đenja proizvodnjom u drvnoj industriji. Koncepcija optimizacije upravljanja Zbornik radova Savjetovanja o istraži- proizvodnjom namještaja. D.I, 1988, Za- vanju i razvoju u industriji namještaja, greb, s. 3-10. S.F, Virovitica, 1981. s. 1-11. Značaj fleksibilnih tehnoloških siste- Organizacijski modeli inventivnog rama u prestrukturiranju proizvodnje. Bil- da. Zbornik radova INOVA 83, Savez izu- ten, 1,1989, S.F. Zagreb, s. 43-47. mitelja i autora tehničkih unapređenja, C I M koncept v strategiji tehnolos- Zagreb, 1983, s. 91-97. kega razvoja industrijske predelave lesa - Istraživanje nekih cinilaca koji utje- nekatere teoreticne in praktične dileme. ču na organiziranje funkcije istraživanja i Les, godište 42, 5-6, 1990. Ljubljana, s. razvoja u drvnoj industriji, Zbornik ra- 153-156. dova Savjetovanja PK Hrvatske, Osijek, Analiza sposobnosti tehnoloških pro- 1984, s. 365-381. cesa u proizvodnji namještaja od punog dr- Po vezi van je zn anstveno-is traži vacke va. D.I. 45, 1984, Zagreb, s. 124-129. Su- djelatnosti i proizvodnih organizacija ud- marstvo i prerada drva - mogući scenariji ruženog rada. Zbornik radova INOVA 84, održivog razvoja. S.L. 78,1995, s. 253-259. Savez izumitelja i autora tehničkih una- pređenja, Zagreb, 1984, s. 30-42. Znanstveni članak u zborniku Neki pokazatelji značajni za utvrđi- vanje uloge malih pogona u proizvodnji Osnove matematske statistike s prim- namještaja. Zbornik radova INOVA 84, jenom na studij vremena. Zbornik radova: Savez izumitelja i autora tehničkih una- Bacionalizacija rada i tehničko normi- pređenja, Zagreb, 1984, s. 52-58. ranje u drvnoj industriji, Institut za drvo Neki aspekti organiziranja istraži- -Privredna komora Hrvatske, Zagreb, vačko-razvojne funkcije u udruženom 1972,s1-12. radu drvne industrije. Zbornik radova Izrada vremenskih smjernica. Zbor- Savjetovanja inventivnih radnika, savez nik radova: Bacionalizacija rada i teh- izumitelja i autora tehničkih unapređenja, ničko normiranje u drvnoj industriji. In- Zagreb, 1984, s. 60-64. stitut za drvo - Privredna komora Hrvat- Istraživanje odnosa složenosti i teži- ske, Zagreb, 1972, s. 1-7. ne rada između karakterističnih poslova u Prikazivanje toka rada. Zbornik ra- drvnoj industriji i sumarstvu. Zbornik dova: Bacionalizacija rada i tehničko radova savjetovanja Dohodovni odnosi u normiranje u drvnoj industriji, Institut za sumarstvu, preradi drva i prometu drv- drvo - Privredna komora Hrvatske, Za- nim proizvodima", Zajednica sumarskih greb, 1972, s. 1-10. fakulteta, Split, 1984, s. 39-51. Problematika upravljanja zalihama The Project and Programme organisa- materijala u sistemu: pilana-susara-stroj- tion structure as presumtion of dinamic na obrada. Zbornik radova: "Međunarod- management of production process and no naucno-tehnicko savjetovanje o suše- business Bunning by assistance of Comput- nju drva", Opatija, 1978, s. 1-21. ers. Međunarodni simpozij: Projektiranje Neke praktične i teoretske spoznaje i i proizvodnja podržani računalom", Zagreb, dileme pri vrednovanju rada u drvnoj in- 1985, s. 609-615. dustriji. Zbornik radova za savjetovanje, Neke specifičnosti problematike ob- Kamnik, 1979, s. 1-20. likovanja sistema vrednovanja tekućeg ra- Optimalna asignacija poslova. Savje- da u drvnoj industriji i sumarstvu u tovanje Opatija - Zagreb, H/1981. Zbor- sadašnjem trenutku razvoja. Zbornik ra- nik radova, Informator, s. 1-23. dova Savjetovanja o razvoju finalne pro- Tehnologija i organizacija u OOUB i izvodnje na bazi prerade bukovine i osta- BZ kao osnova za izradu popisa poslova. lih vrsta drveta, Zivinice, 1985. s. 136- 161. Informator, Opatija - Zagreb, 1981, s 1-46. Zadaci istraživanja u funkciji razvoja Utvrđivanje normalnog učinka. Zbor- tehnologije u drvnoj industriji. "Suvre- nik radova savjetovanja o produktivnosti mene promjene u tehnologiji i organizaciji rada u drvnoj industriji, OpCe udruženje rada" - seminar inoviranja znanja za po- sumarstva i prerade drveta, BZ Export- slovodne kadrove u okviru OpCeg udruže- drvo, Haludovo, 1981, s. 22-30. nja, Privredna komora Hrvatske i Eko- Vrednovanje rada kao pretpostavka nomski institut Zagreb, 1985. s. 1-9. povećanja produktivnosti rada u drvnoj Praktični primjer modela organizi- industriji. Zbornik radova Savjetovanja o ranja znanstveno - istraživačkog rada. produktivnosti rada u drvnoj industriji, Zbornik radova, INOVA 85, savez izumi- Haludovo, 1981, Institut za drvo - S.F. Za- telja i autora tehničkih unapređenja, Za- greb, s. 39-48. greb, 1985, s. 81-87.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 312

Stupanj udjela inovacije u realizaciji Strategija razvoja drvne industrije radnih zadataka u istraživačko - razvoj- vezana za potrebe tržišta EEZ poslije 92. nom radu. Zbornik INOVA 86, Savez izu- godine. Naslov zbornika: Savjetovanje "Uv- mitelja i autora tehničkih unapređenja, jeti poslovanja sumsko-drvnog kompleksa Zagreb, 1986. s. 75-77. privrede Hrvatske sa tržištem EEZ posli- Bole of tehnological progres and inje 92. godine , Privredna komora Slavonije ventive work in the integration of re- i Baranje, Osijek, 1990, s. 1- 10. search and education with design, manu- Upravljanje proizvodnjom u drvnoj facture and related activites. Zbornik ra- industriji uz podršku računala, (s Grladi- dova sa savjetovanja Društva andragoga novic, T. i Kostal, V.). Naslov zbornika: 19. Hrvatske, Tuheljske toplice, 1987. savjetovanje "Primena i funkcionisanje in- Promjene u koncepciji razvoja drvne formacionih sistema za upravljanje pro- industrije. Zbornik plenarnih referata i izvodnjom sa računarskom i mikrograf- sažetaka priopćenja savjetovanja: Sume skom podrškom", Zrenjanin, Tehnički fa- Hrvatske u današnjim ekološkim uvjeti- kultet Mihajlo Pupin, 1990, s. 122-127, 6 ma, Zagreb, 1988. referenci, sažetak, sum. Koncepcija upravljanja proizvod- Nove tehnologije i njihov utjecaj na njom u drvnoj industriji. Zbornik radova sustave nagrađivanja. Naslov zbornika: sa savjetovanja: Organizacija, znanost i "Ergonomski aspekti novih tehnologija, struka u suvremenom društvu - II dio, Društvo za ergonomiju Hrvatske, Zagreb, Fakultet organizacije i informatike Va- 1990, s. 6. raždin i Fakultet strojarstva i brodograd- Sistemi upravljanja proizvodnjom u nje Zagreb, Varaždin, 1989., s. 143-151. drvnoj industriji. Naslov zbornika: "Sa- Furniture production direction - a vremena dostignuća i resenja u oblasti su- modular approach, lst international inter- marstva, Beograd, Sumarski fakultet, chair meeting of organisers & economists 1990, s. 106. in timber industries. Zbornik radova sa Koncepcija razvoja organizacionih sis- znanstvenog savjetovanja: Organizational- tema u proizvodnji namještaja kao pret- economic aspects of development of tim- postavka unapređenja poslovanja pod- ber industries, Struga, 1989, s. 7-8. jelom rada. Naslov zbornika:"' Bazvoj i una- Utvrđivanje težih uvjeta rada - osno- pređenje proizvodnje namještaja u funkci- va za humanizaciju, racionalizaciju i vred- ji realizacije izvoznog programa, Savez novanje rada. Znanstveno - stručni skup inženjera i tehničara sumarstva i industri- Stanje i razvoj ergonomije u nas , zbornik je za preradu drveta Jugoslavije i Udru- znanstvenih sažetaka, Društvo za er- ženje sumarstva i industrije za preradu gonomiju Hrvarske, Zagreb, 1989, s. 5. drveta Privredne komore Jugoslavije, Be- Organizacijske pretpostavke za raz- ograd, 1990, s. 85-92, 4 reference. voj inventivnog rada u poduzeću. Zbornik Educational, scientific and develop- radova sa savjetovanja "Inventivni rada u ment activity in the field of operations or- funkciji ekonomskog i društvenog preo- ganization. Naslov zbornika: "VI jugo- bražaja", Andragoški centar, Zagreb-Plit- slovenski (II međunarodni) interkate- vicka jezera, 1989, s 1-12. darski sastanak organizatorjev in ekono- Suvremeni organizacijski, tehnološki i mistov v lesni industriji, Ljubljana, Bio- tržišni aspekti razvoja proizvodnih sis- tehniska fakulteta, 1990, s. 9-11, saž, sum. tema. Zbornik radova, OZIB, Zagreb- Bazvoj sistema upravljanja proizvod- Kumrovec, 1989, s. 17-45. njom i poslovanjem. Naslov zbornika: Osnove projektiranja tehnoloških sis- Upravljanje proizvodnim sistemima u tema. Zbornik radova, OZIB, Zagreb- drvnoj industriji, Novi Vinodolski, S.F. Kumrovec, 1989, s. 1-17. Zagreb, Tehnički centar za drvo i PZ "Ex- Organizacija pretpostavke za izgrad- port-drvo, 1990, s. 1-12, 3 referance, saž, nju vlastitog sistema raspodjele. Zbornik sum. radova sa savjetovanja "Izgradnja sistema Upravljanje kapacitetima u drvnoj in- raspodjele u funkciji efikasnog poslovanja dustriji, (sa ZoriC, B.). Naslov zbornika: poduzeća , Andragoški centar, Zagreb-Pli- Upravljanje proizvodnim sistemima u tvicka jezera, 1989, s. 1-12. drvnoj industriji", Novi Vinodolski, S.F. Planiranje potreba i upravljanje zali- Zagreb, tehnički centar za drvo i PZ "Ex- hama u drvnoj industriji. Zbornik radova port-drvo", 1990, s. 129-138, 5 referenci, sa savjetovanja "Upravljanje proizvod- saž, sum. njom", CDI, Zagreb-Brijuni, 1989, s. 395- Planning and managing the produc- 327. tion systems in wood industry. Naslov Trendovi razvoja drvne industrije, zbornika: International inter-chair meet- (sažetak). Znanstveni skup "Tehnologija i ing of organizers and economists in timber razvoj , Sveučilište u Zagrebu, 1989, s. 14. industries. Zvolen, Vysoka škola lesnicka

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 313

a drevarska Zvolen, 1990. s. 1-5, 3 referen- Osiguranje kakvoće u preradbi drva - ce, sum, zsfg, resy. prema ISO 9000. Uključivanje znanosti u Utjecaj novih tehnologija na razvoj gospodarski sustav preradbe drva Hr- metoda analize i procjene rada. Zbornik vatske, (s Kostal, V,), 11.-12.V.1994, Novi radova: Organizacija poslovno-proizvod- Vinodolski, 1994, s. 85-88. nih sistema", Masinski fakultet Sarajevo, Menedžment i poduzetništvo u pre- 1991, s. 172-179. radbi drva - Europski trendovi. Svjetski Restrukturiranje velikih poslovnih izazovi preradbi drva u Hrvatskoj, Ambi- sustava u preradi drva, (s Jelacic, D.). enta, 7.X.1994, Zagreb, 1994, s. 11-19. Kazvoj i perspektive finalne obrade drva, Bazvoj nastavnog i znanstvenoistraži- Ambienta 91, Zagreb, 18. IV. 1991, s. 19-26. vačkog rada u području drvne industrije. Material control and planning. In- Dan S.F. Zagreb, 20.X.1994„ s. 13-19. formatizacia podnikov drevospracujuce- Međudjelovanje strategija razvitka hno priemyslu, Zvolen, 1991, s. 21-25. sumarstva i preradbe drva. Društvo i teh- Transformation of big Companies in nologija 95, 25.-27.V.1995, Bijeka, s. 85.93. wood industry. Inter-chair meeting of or- Ekonomija sustava upravljanja i o- ganizers and economists in timber indus- siguranja kvalitete. Osiguranje i upravlja- tries, Zagreb, 1991. s. 5-6. nje kvalitetom - kvaliteta proizvoda uz po- Utjecaj strategije razvoja na orga- moC znanosti. 27.-28.IV.1995, Opatija, s. nizacijsku strukturu. Zbornik radova 135-143. znanstveno-strucnog savjetovanja "Strate- gija mogućnosti razvoja i očekivani gospo- Stručni clanci darski aspekti u preradi drva Republike Hrvatske I", "Tehnološki razvoj drvne in- Analiza stanja funkcije studija rada u dustrije u funkciji resursa i podizanja drvnoj industriji Hrvatske. D.I. 9-10, 1977, kvalitete finalnih proizvoda II", Zagreb, Zagreb, s. 241-244. 1992, s. 53-63. Katalog radova kao kompleksni izraz Ownwership transfer of companies in tehnologije i organizacije rada poslovnog the Sepublic of Croatia. Zbornik "Medzi- sistema. Informator, 2785, 1981, Zagreb, s. narodna vedecka konferencia Ekonomicke 8-9. Forum 92". Liptovski Jane, 1992, s. 173-182. Odnosi u složenosti radova u drvnoj The design of production system in industriji. Informator 2778, 1981, Zagreb, woodvorking industry. Zbornik "Medzina- s. 6-9. rodna vedecka konferencia Les-Drevo- Neke mogućnosti primjene metode Ekologia", Zvolen, 1992, s. 155-160. studija rada u administrativno-strucnim Formation of profit as basic forms of poslovima. Informator 2825, 1981, Zagreb, multiproduction enterprises, Paper on s. 1-7. woodworking industry development. Uni- Sistematski pristup izradi kataloga versity of Ljubljana, Biotechnical faculty radova. Informator 2814,1981, s. 1-7. Departement of wood science and techno- Znanstvena istraživanja u drvnoj in- logy, Ljubljana, 1993, s. 6-17. dustriji. Bilten 6.1985, S.F, Zagreb, s. 17- A dispute on management and use of 33. the renewable natural resources in future, Razmišljanja uz sadašnji gospodarski marketing-management-production. trenutak drvne industrije, (sa Sabadi, B.). International inter-chart meeting of or- D.I. 3-4,1985, Zagreb, s. 75-76. ganizers and economists in Woodindustry, Strategija razvoja dioničkog društva Faculty of Forestry Zagreb, Zalesina, "Croatiadrvo" i njezin utjecaj na struk- 1994, s. 35-40. turne promjene, (s Laufer, F.). Zbornik Sumarstvo i prerada drva - zajedniš- radova, "Croatiadrvo", Zagreb, 1993, s. 1- 11. tvo i suprotnosti u alternativnim strategi- Strategija upravljanja istraživacko- jama gospodarskog razvitka, (s Motik, D.). razvojnom funkcijom D.I). "Croatiadrvo", Zbornik radova: "Uključivanje znanosti u (s Laufer, F.). Zbornik radova, "Croatiadr- gospodarski sustav preradbe drva u Hr- vo", Zagreb, 1993, s. 1-10. vatskoj", ZIDI, Zagreb, 1994, s. 3-5. Projekt organizacije "Croatiadrvo Stanje in razvoj zagotovljanja kako- Mark-Ing". Zbornik radova, "Croatiadrvo", vosti v predelavi lesa Hrvačke, (s Kostal, Zagreb, 1993, s. 1-20. V.). S kakovostjo in designom v vioji ce- Organiziranje profitnih centara kao novni razred, 281X1994, Ljubljana, s. 102-110. temeljnog oblika unutrašnjeg organizira- The Prospects of developing methods nja ustroja "Croatiadrvo". Zbornik radova, of work evaluation in new manufacturing "Croatiadrvo", Zagreb, 1993, s. 1-27. systems. Strategicke riadenie podnikov Osiguranje kakvoće u preradbi drva - DSP v trhovom prostredi, Zvolen 1994, s. prema ISO 900, (s Kostal, V.). ZIDI, S.F. 5-9. Zagreb, 1994, s. 85-88.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 314

Znanstveni i popularizacijski clanci Projekt mikro-organizacije SlPAD- OBMEC" - Drvar. Institut za drvo, Zag- Organizacija tehnološkog procesa. reb, 1978. S.E, II. dio, JLZ, Zagreb, 1983, s. 469. Projekt mikro-organizacije Tvornice Bazvoj proizvoda. Ibidem, s. 486-488. namještaja "Trudbenik - Bregana. ZIDI, Upravljanje proizvodnjom. Ibidem, s. S.F, Zagreb, 1978. 488-490. Model upravljanja proizvodnjom po- duzeća "5. MAJ" - Pula. ZIDI, S.F, Zagreb, 1979. Projekti ostvareni u industriji, agrikul- Projekt mikro-organizacije DI "Čes- turi, gospodarstvu, infrastrukturi itd. ma" - Bjelovar. ZIDI, S.F, Zagreb, 1979. (Najvažniji projekti, eksperize i studije) Organizacija pripreme proizvodnje POLET - Duga Besa. ZIDI, S.F, Zagreb, 1980. Uvođenje montažne trake u tvornici Projekt mikro-organizacije poduzeća kuhinjskog pokuCtva DIP "Nehaj" - Senj. "Jedinstvo" - Krapina. ZIDI, S.F, Zagreb, Institut za drvo, Zagreb, 1972. 1981. Uvođenje montažne trake u tvornici Model upravljanja proizvodnjom DI namještaja DIP "Otocac". Institut za drvo, "Česma" - Orubisno Polje. ZIDI, S.F, Za- Zagreb, 1972. greb, 1981. Bacionalizacija rada u tvornici nam- Projekt mikro-organizacijske struk- ještaja DIP "Otocac". Institut za drvo, Za- ture "Bor" - Karlovac. ZIDI, S.F, Zagreb, greb, 1973. 1982. Bacionalizacija rada u tvornici ku- Mjerenje rada u Tvornici papira - Bi- hinjskog namještaja "Sipad - Oradacac"- jeka. ZIDI, S.F, Zagreb. 1982. Oradacac. Institut za drvo, Zagreb, 1974. Model upravljanja proizvodnjom DI Studija unapređenja upravljanja "Samarica" - Dvor na Uni. ZIDI, S.F, Za- proizvodnjom 'MUNDUS-F. Bobic" - Va- greb, 1983. raždin. Institut za drvo, Zagreb, 1974. Model upravljanja proizvodnjom DI Organizacija pripreme proizvodnje u "Majur" - Kostajnicki Majur. ZIDI, S.F, tvornici građevinske stolarije "A.Za ja" - Zagreb, 1983. Zagreb, Institut za drvo, Zagreb, 1974. Bacionalizacija proizvodnje Orađev- Bazvoj modela upravljanja tvornicom no-drvnog poduzeća "Moslavina" - Križ. namještaja IPP "KBIVAJA" - Zavidovici. ZIDI, S.F, Zagreb, 1983. Institut za drvo, Zagreb, 1975. Model upravljanja proizvodnjom u Projekt makro i mikro-organizacijske tvornici METIND - BelisCe, ZIDI, S.F, strukture "SIPAD - Bosansko Orahovo. Zagreb, 1983. Institut za drvo, Zagreb, 1975. Projekt mikro-organizacije u DI "Ma- Bazvoj modela upravljanja proizvod- jur" - Kostajnicki Majur. ZIDI, S.F, Za- njom i organizacija rada u "Mobilia - Ivo greb, 1984. Marinkovic" I-VII (Osijek, Dvor na Uni, Model upravljanja proizvodnjom DI Metković, Kostajnicki Majur, Vrginmost, "Vrginmost" - Vrginmost. ZIDI, S.F, Za- Županja, Vladislavci, Kijeka). Institut za greb, 1985. drvo, Zagreb, 1976. Program razvoja DIP "Oaresnica" - Projekt mikro-organizacije "MUN- Oaresnica. ZIDI, S.F, Zagreb, 1986. DUS-F. Bobic" - Varaždin. Institut za dr- Program razvoja Sumarstva i drvne vo, Zagreb, 1976. industrije Oorskog kotara. ZIDI, S.F, Za- Projekt mikro-organizacije poduzeća greb, 1986. "Drvo" - Bijeka. Institut za drvo, Zagreb, Bacionalizacija rada u S.O. Vrbov- 1977. sko. ZIDI, S.F, Zagreb, 1986. Projekt mikro-organizacije poduzeća Program razvoja DI "Nehaj" - Senj. DIP "M. Mataija" - Novi Vinodolski. Insti- ZIDI, S.F, Zagreb, 1987. tut za drvo, Zagreb, 1977. Projekt mikro-organizacije S.O. "Moji- Projekt mikro-organizacije poduzeća ca Birta "-Bjelovar. ZIDI, S.F, Zagreb, 1987. SIPAD - Tvornica namještaja Oradacac, Model upravljanja proizvodnjom DI Institut za drvo, Zagreb, 1977. "Jastrebarsko" - Jastrebarsko. ZIDI, S.F, Projekt mikro-organizacije DI "Ne- Zagreb, 1988. haj" - Senj. Institut za drvo, Zagreb, 1977. Projekt mikro-organizacije DI "Jas- Projekt mikro-organizacije Drvo- trebarsko" - Jastrebarsko. ZIDI, S.F, Za- plast" - Buzet. Institut za drvo, Zagreb, greb, 1988. 1978. Bazvoj SOUB-a "Petrova Oora" - Projekt mikro-organizacije BADIN Karlovac. ZIDI, S.F, Zagreb, 1988. - Bavna Oora. Institut za drvo, Zagreb, 1978.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 315

Bazvoj modela upravljanja proizvod- FILIPOVIĆ, Brankica, (Zagreb, 7. njom POLET - Duga Besa. ZIDI, S.F., XI. 1964.), dipl. ing. Sumarstva. Zagreb, 1989. Projekt mikro-organizacije SOUB-a Kci Ane. Po nacionalnosti je "Petrova Oora" - Karlovac. ZIDI, S.F., Za- Hrvatica. Majka joj je bila poslo- greb, 1989. vođa i živjele su u Zagrebu. Za- Projekt razvoja poduzeća DI "Gaj" - vršila je srednju ugostiteljsku ško- Podravska Slatina. ZIDI, S.F., Zagreb, 1989. lu u Zagrebu. Projekt razvoja upravljanja podu- Studij Sumarstva upisala je zećem DI "Slavonija" - Slavonski Brod. ZI- l.X.1983.g. na Š.F. u Zagrebu. Di- DI, S.F, Zagreb, 1990. plomirala je 26.X.1988.g. iz pod- Model upravljanja proizvodnjom tvor- ručja uzgajanje Suma. Napisala je i nice namještaja uz podršku računala (upravljačko - informacijski sustav) DI obranila diplomski rad pod nas- "Oaj" - Podravska Slatina. ZIDI, S.F, Za- lovom "Problematika zaštićenih o- greb, 1990. bjekata prirode na području opći- Model upravljanja tvornicom građev- ne Dugo Selo". ne stolarije "Ormec" - Drvar. ZIDI, S.F, Zagreb, 1990. Program razvoja "Spin Valis" - Sla- FILIPOVIĆ, Đurđica, vid. SPO vonska Požega. ZIDI, S.F, Zagreb, 1991. LJAR-FILIPOVlC, 4. knjiga, s. Projekt razvoja poduzeća DI Delnice 414. - Delnice. ZIDI, S.F, Zagreb, 1992. Pro- jekt razvoja poduzeća Tvornice montažnih kuća - Ogulin. ZIDI, S.F, Zagreb, 1992. FILIPOVIĆ, Franjo, ing. geodezi- Projekt razvoja poduzeća "Badin" - je. Bio je asistent za geodeziju na Bavna Oora. ZIDI, S.F, Zagreb, 1994. Šumarskoj akademiji u Zagrebu Prilog elaboratu o opravdanosti osnivanja novih društava kapitala. ZIDI, S.F, od 1899.-1905. Zagreb, 1994.

LITEBATUBA

*** Odlikovani sumarski strucnjaci. SL 1997, s. 313. Tko je tko u Hrvatskoj, (Who is who in Croatia). Golden Marketing, Zagreb 1993.

FILIPAN, Franjo, iz Hlapicine, Čakovec, rođen 4.III.1901.g„ dipl. ing. Sumarstva. Studirao je Sumarstvo na Go- spodarsko-Sumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g 1924.-25., a diplomirao 10.XI.1927. FILIPOVIĆ, Krunoslav, (Đakovo, godine. 30.VI.1958.), dipl. ing. Sumarstva. Nastupio je službu 30.VII. Sin Stjepana i Antonije r. 1927.g. Prema nepotpunim podaci- Šaric. Hrvat, katolik. Roditelji su ma 1933.g. bio je zaposlen kao mu bili službenici, a sad su umiro- Sumarski pristav u Bum. upravi vljenici. Osnovnu i srednju Školu Gradiške imovne općine Nova Ka- završio je u Đakovu i to: osnovnu pela. 1973.g„ a Gimnaziju "Braca Ribar" U vrijeme II. svjetskog rata 1977.g. bio je na službi u Bjelovaru. Tada Šumarstvo je studirao na je bio i elan HŠD. Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 23. VII.1982.g.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 316

Zaposlen je u Šumariji Đa- Kapela, a zatim na dužnosti je up- kovo, gdje je počeo raditi 15.1. ravitelja te Šumarije do 15.III. 1983.g. Nakon pripravničkog staza 1978. kad je izabran za referenta bio je zaposlen na radnom mjestu prodaje u Komercijalnoj službi stručnog suradnika za uzgoj i za- Š.G. "Josip Kozarac" Nova Gradiš- štitu Suma sve do kraja 1993.g. ka sa sjedištem u Novskoj. Početkom nove 1994.g. zapos- Od 15.X.1978.g. natječajem len je na radnom mjestu pomoć- izabran je za sefa Komercijalne nika upravitelja Šumarije Đakovo. službe Š.G. "Josip Kozarac" Nova Član je HŠD. Član je i Hr- Gradiška. vatske seljačke stranke u kojoj je Nakon stvaranja J.P. "Hrvat- potpredsjednik gradske organiza- ske sume" od 1.1.1991. do 31.X.1992. cije u Đakovu. Živi u Đakovu. godine zaposlen je kao stručni suradnik za prodaju u Upravi Suma Zagreb - Komercijalni odjel. 1.XI.1992.g. postavljen je za pomoćnika upravitelja Uprave Su- ma Zagreb, a 1.VII.1995.g. za zamjenika upravitelja U.Š. Zagreb.

FILIPOVIĆ, Vjekoslav, vid. Phi- lipovic, pl. Slavko, 4. knjiga.

FILIPOVIĆ, Vladimir, iz Erdevi- ka, dipl. ing. Sumarstva. Studirao je Sumarstvo na Po- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. FILIPOVIĆ, Luka, (Magic Malaj, 1936.-37., a diplomirao 20VI.1938.g. Nova Gradiška, 5.X.1942.), dipl. Prema nepotpunim podaci- ing. Sumarstva. ma u vrijeme II. svjetskog rata bio Sin Josipov. Hrvat. Potječe je na dužnosti u Iloku i tada je iz zemljoradničke obitelji. poginuo. Srednje obrazovanje stekao je u opCoj gimnaziji u Novoj Gra- diški. FILKUKA, Vladimir, vid. 5. knjiga. Studij Sumarstva upisao je 1. X.1962.g. na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, a diplomirao je 5.V. FINKE, Mihajlo, (Vrsac, Vojvo- 1969.g„ položivši diplomski ispit. dina, 24.V.1882. - Sušak, 21.VII. Zaposlio se kao pripravnik 1935.), Sum. ing., visi Sumarski sav- 15.Y.1969. u Šumariji Nova Kape- jetnik. la. Pripravnički staž završio je 1. Šumarstvo je studirao na Šu- 11.1970. i raspoređen je na mjesto marskoj akademiji u Šcavnici u referenta za uzgoj Suma u Šuma- Slovačkoj. Apsolvirao je 1903. god. riji Nova Kapela, koja je bila u Poslije studija zapošljava se sastavu Š.G. Nova Gradiška. kod Kr. Šumarskog ravnateljstva u Od l.II.1972.g. vršitelj je duž- Zagrebu. Službovao je kod Zagre- nosti upravitelja Šumarije Nova bačke direkcije Suma 14. godina,

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 317 kod Vinkovacke pet godina, kod uskoro premješten Šumarskom u- Susacke - u Gorskom kotaru - 12, a redu u Ogulinu. u Ministarstvu Suma i rudnika je- Budući da su se u to doba dnu (1920.-1921.). trebale procijeniti za osnutak kra- Bio je dobar Šumar, revan i jiške investicionalne zaklade odre- marljiv činovnik i stoga Štovan i đene Sume u Slavoniji, bio je o- cijenjen. dređen da obavlja procjenu Suma Bio je mobiliziran i sudjelo- u Jarmini i MoroviCu u Šrijemu. vao je u ratu tri godine, od 1914. do 28. kolovoza 1880. imenovan je 1917. Vratio se kao artiljerijski privremenim Šumarom i dodijeljen pričuvni kapetan II. klase. Život glavnom zapovjedništvu u Zagre- je proživio kao samac. Njegova bu. jedina ljubav bila je Suma. Bio je zadužen da kao krajiš- Sahranjen je u rodnome gra- ki Šumar obavi predradnje za produ. vedbu zakona u svezi s prisajedi- njenjem Vojne krajine i formira- LITEBATUBA nja imovnih općina. Tada je 31.VIII.1881.g. polo- Turkalj, Z:. Ing. Mihajlo Finke - in memoriam. S.L. 1935, s. 413-415. žio visi državni ispit za samostalno vođenje Šumskog gospodarstva. Nakon prisajedinjenja Vojne FINTIĆ, Renata, vid. PERNAR, krajine i R. Fischbach imenovan FINTIC, Renata, 4. knjiga, s. je 22.IV.1882. privremenim, a 2.V. 43-45. 1883. definitivnim Šumarom kod Šumskog nadzornistva. U tom je svojstvu sudjelovao kod provedbe FIOLIĆ, Vjekoslav, iz Vel. Gorice zakona o imovnim općinama sve do kod Zagreba, dipl. ing. Sumarstva. 1892.g. kada je imenovan Sumar- Studirao je Sumarstvo na Po- skim nadzornikom kod Gospod, ljoprivredno-Sumarskom fakultetu odsjeka Kr. zem. vlade pod kojega u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. je potpadalo i autonomno Sumar- 1941.-42. stvo. Od 22.1.1894.g. imenovan je za nadzornika I. razreda kod novo FISCHBACH, Robert, (Zagreb, ustrojenog Šumarskog odsjeka zem. 24.IV.1857.), kr. ug. dvorski savjet- vlade, Odjela za unutarnje poslove, nik. koji je samostalno počeo voditi Nakon sto je 1873.g. završio Šumarske poslove. veliku realku i položio maturu u 4.III.1906. postavljen je za Zagrebu, stupio je kao stipendista Odsječnog savjetnika i Šumarskog u Šumarski akademiju u Maria- izvjestitelja kr. zem. vlade, na ko- brunnu u Austriji, a kad je ona jem je mjestu ustrajao punih deset prešla u Bec i podignuta na visoku godina. Školu, dovršio je on Školovanje na Nakon zamoljenog umirov- njoj u jesen 1876.g. s vrlo dobrim ljenja, car Franjo Josip podijelio uspjehom. mu je naslov kraljevsko-ugarskog Kao Sumarski vježbenik u dvorskog savjetnika. Ogulinu, sudjelovao je kod taksa- Valja pripomenuti da je R. cija u Gospiću i Karlovcu. Fiscbach sudjelovao i kod izradbe i G. 1878. povjerena mu je provedbe zakona o zagrađivanju uprava Šumarije u Vojnicu, ali je bujica, te zakona o uređenju Su-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 318

marske službe kod političke upra- Šumarstvo je studirao na ve u tadašnjim kraljevinama Hr- Š.F. u Zagrebu. Diplomirao je 30. vatskoj i Slavoniji. IV.1991.g. obranivši diplomski rad Za regulaciju ispaše u Lici i pod naslovom "Inventarizacija o- sjevernoj Dalmaciji car ga je odli- Stecenosti stabala i sastojina polj- kovao zlatnim križem za zasluge. skog jasena s obzirom na intenzitet Obnašao je i dužnost dopred- napada jasenove pipe inventari- sjenika Hrvatsko - slavonskog Šu- zacijom ICK aerosnimke". marskog društva.

LITEBATUBA

*** Bobert Fischbach, S.L. 1916., s. 1-5.

FISCHER, (FlSER), Maks, vid. 5. knjigs.

FIŠTROVIĆ, Marijana, (Kopriv- nica, 28.IX.1933.), dipl. ing. Sumar- stva. Kćerka oca Franje. Hrvati- ca. Potječe iz činovničke obitelji iz Koprivnice. Gimnaziju je završila u Koprivnici. Studij Sumarstva upisala je Postdiplomski iz područja ure- đivanje Suma upisao je 1993.g, na l.X.1952.g. na Š.F. u Zagrebu. Di- Š.F. Sveučilišta u Zagrebu. 1994.g. plomirala je 29.IX. 1959.g. kao poslijediplomant sudjelovao je pri donošenju novog Pravilnika o FLEISSING, Vjekoslav, iz Požege, uređivanju Suma. dipl. ing Sumarstva. Studirao je Sumarstvo na Po- Nakon diplomiranja obavio ljoprivredno-Sumarskom fakultetu je pripravnički staž u Šumariji u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. Požega (1991.), a zatim je zaposlen 1933.-34., a diplomirao 22.X.1934.g. (1992.) na radnom mjestu revirnika u istoj Šumariji. Šudjelovao je na nekoliko stručnih skupova u FLIS, Anton, (Maribor, 8.III. području Sumarstva. 1926.), dipl. ing. Sumarstva. Član je HŠD. Sin Antonov. Slovenske nacionalnosti. Potječe iz obrtničke obitelji iz Maribora. Gimnaziju je FLISZAR, Ljiljana, r. Segan, (O- završio u Mariboru. gulin, 1.V.1966.), dipl. ing. Sum. Studij Sumarstva upisao je Kćerka Rade i Ljubice r. Še- l.X.1948.g. na Š.F. u Zagrebu. Di- gan. Hrvatska državljanka, po na- plomirao je 22.IX.1955.g. cionalnosti Srpkinja, ateist. Potje- če iz radničke obitelji. Osnovnu je školu završila u Ogulinu 1981., a FLISZAR, Ivica, (Požega, 21.111. srednju, smjer matematičko - in- 1967.), dipl. ing. Sumarstva. formatički, isto u Ogulinu 1985.g. Sin Josipa i Anke r. Ugrin. Hrvat, katolik. Potječe iz radnič- Šumarstvo je studirala na ke obitelji. Osnovnu Školu završio Š.F. u Zagrebu. Diplomirala je je Požegi 1981.g„ a CUO "Z. Brkic" 1991.g. Diplomski rad pisala je iz isto u Požegi 1984.g. ekonomike Sumarstva a naslov te-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 319 me glasio je: 'Sirovinske osnove, Napisao je mnogo znanstve- tržište, plasman, te ekonomske a- nih rasprava i odličnih udžbenika nalize poslova ja pilane Ogulin". s područja Sumskih transportnih naprava. Odlikovan je Ordenom rada II. reda 1960. godine.

RADOVI

Šumska prometala. Pola stoljeća sumarstva. Zagreb, 1926. Klizanje u luku vertikalne kružnice. Tehnički list, Zagreb, 1928. Prilog teoriji klizina. Godišnjak Sveuči- lišta u Zagrebu, 1929. O putoklizini u krivulji. G.Š.P. Šum. fak. Zagreb, 1931. Das Biesweg-Langenprofil. Tharandter forst, Jahrbuch, 1934. O utjecaju zraka na otpor sumskih klizina. G.Š.P, Šumarski fak. Zagreb 1935. Nakon diplomiranja priprav- Linija klizine jednolične brzine. Ibid. nički je staž obavila (1992.) u Šu- Dinamika sumskih željeznica. Š.L. 1942. Dinamika koturaca. Ibid. mariji Požega. Od 1993. revirnik je Konstrukcija gradijante ceste ili puta u Šumariji Požega. Član je HŠD, najvećeg uspona. Tehnički vjesnik, Zagreb, (vid. ŠEGAN, 4. knjiga, s. 373.). 1942. O nasadima uz ceste. Š.L. 1943. Naprave za utovar u sumi, (s Lovrić, FLOGL, Stanko, (Zagreb, 23.IX. N.). Tehnički pregled, Zagreb, 1949. 1885. - 6.V.1975.), dipl. ing. građe- Osnovna građevna mehanika, Zagreb, vinarstva, sveučilišni profesor. 1947., s. 1-429. Građevna mehanika. Poljopriv. naklad- Građevinarstvo je studirao u ni zavod. Zagreb 1948., s. 1-428. Budimpešti. Diplomirao je 1908.g. Naprave za utovar u sumi, (s. Lovrić, Poslije diplomiranja najpri- N.). Tehnički pregled 1,1949., Zagreb, s. 30-31. je se zaposlio kod reambulacije nor- Gradnja mostova na sumskim putovi- malne željezničke pruge uz Blatno ma i prugama. Zagreb, 1949. Gradnja mostova na sumskim putevi- jezero u Mađarskoj, a zatim je rama i prugama. Nakladni zavod Matice hr- dio na trasiranju željezničke pruge vatske, Zagreb 1950., s. 1-448. Ogulin-Knin. KoCna gradi janta sumskih klizina. G.Š.P. 11,1953., Š.F. Zagreb, s. 239-310. Uslijedilo je zaposlenje u dr- KoCna gradi janta sumskih klizina. žavnoj službi. Od 1923. do 1929.g. G.Š.P, Šumarski fakultet Zagreb, 1953. honorarni je docent za građevnu Gradnja sumskih putova i pruga. Za- mehaniku na Visokoj tehničkoj greb, 1955. Brzina klizanja u zavojicama sumskih školi u Zagrebu. Od 1926. profesor klizina. G.Š.P. Šum. fak. Zagreb 1957. je, odnosno znanstveni suradnik za Šumske komunikacije na Poljo- FLOGL, Šimun, iz Zagreba, rođen priv.-Sumarskom fakultetu u Zagrebu. 11.VIII.1904., ing. Sumarstva, Su- Bavio se uglavnom osniva- marski nadzornik. njem i gradnjom građevnih, pre- Šumarstvo je studirao na Po- težito armirano - betonskih kon- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu strukcija i Sumskih komunikacija u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. (Šumska željeznica Stubicke Top- 1926.-27., a diplomirao 25.XI.1928.g. lice - Medvednica). Zaposlen je u Šumarskoj stru- Zauzima vidno mjesto u Su- ci od 7.X.1929.g. Od 12.XII.1932.g. marsko-građevnoj struci. Sumarski je pristav u Direkciji Su- ma Gradiške imovne općine Nova

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 330

Gradiška. Od 15.IV.1943. imenovan ma, a od 1.1.1972. do kraja 1987. je za v.d. ravnatelja Suma kod Rav- obnašao je dužnost upravitelja Šu- nateljstva u Novoj Gradiški, a kas- marije Ilok. nije i u Zagrebu. U poslovanju te Šumarije, uz Sumarstvo i vinogradarstvo, zna- LITERATURA čajno mjesto imala je djelatnost Borosić, J:. SIS, s. 6, 71,107, (Flegel). lovstva - uzgoj, zaštita i korištenje krupne i sitne divljaci. U tom FORENBACHER, Aurel, vid. 5. razdoblju postignuti su značajni knjiga. rezultati na uzgoju jelena lopatara, Sto je potvrđeno vrhunskim trofejima stečenim od 1980.-1991.g. (Sest trofeja iznad 200 bodova CIC-a, od kojih je 214,22 boda do sada najjači u Republici Hr- vatskoj) u tijeku postojanja Iloč- kog lovnog područja. Tijekom rada u Šumariji Ilok dipl.ing. Sum. Marin ForgiC upisao je poslijediplomski studij iz lovstva na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, ali zbog mnogih obveza nije jos dovršio studij. U tijeku je izrada magistarske radnje. Pripremajući se za događaje koji su uslijedili, uprava RO "Je- FORGIĆ, Marin, (Bački Monostor, len" premjestila ga je u zajedničke Sombor, Vojvodina, 13.VII.1939.), službe radne zajednice u Bilje pri- dipl. ing. Sumarstva. je kraja 1987.g. i tu je proveo bez Sin Mike i Marte r. Zetović. konkretnih radnih zadataka do Hrvat, katolik. Potječe iz radnič- 1991.g. ke obitelji. Osnovnu je školu zavr- Reorganizacijom Sumarstva u šio u Bačkom Monostoru 1954., a Sre Republici Hrvatskoj nastavio je dnju Šumarsku u Karlovcu 1958.g. raditi od početka 1991.g. u J.P. Poslije završene srednje ško- "Hrvatske Sume", Uprava Suma O- le upisao je studij Sumarstva na sijek u Odjelu za lovstvo i ekolo- Poljoprivredno-Sumarskom fakul- giju na poslovima stručnog suradnika. tetu u Zagrebu, ali uslijed lošeg Od 1. rujna 1992.g. obnaša du- materijalnog stanja obitelji morao žnost sefa Odjela za lovstvo, odno- je prekinuti studij i zaposliti se u sno rukovoditelja odjela za lovstvo BiH (1958.-1961.), a početkom 1962. u Upravi Suma Osijek. zaposlio se u Šumariji Zmajevac u Tijekom dosadašnjeg rada u Baranji. Sumarstvu i lovstvu prisustvovao Zelja za studijem odvela ga je brojnim predavanjima, simpozi- je na Šumarski fakultet u Beo- jima, stručnim ekskurzijama i izgrad, gdje su troškovi studija bili ložbama iz područja Sumarstva i niži. Diplomirao je u redovitom lovstva u Hrvatskoj i tadasnoj dr- roku 1969.g. žavi te susjednim državama (Ma- Poslije diplomiranja zaposlio đarska, Austrija, Ceska, Slovačka, se u Šumariji Ilok na poslovima Rumunjska, Bugarska). referenta za lovstvo i zaštitu Su- Član je HŠD.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 331

BADOVI i Pazaristu, sedam godina rukovodio je proizvodnim sektorom u Jelen lopatar u Iloku. LBV 12, 1978., 298-299. Š.G. Gospić. Jelen lopatar novi šampion Jugosla- vije. Bilten "Jelen" br. 33,1981., s. 12-13. Lopatar (Dama dama IJ). Velika ilustrovana enciklopedija lovstva, I. G.K, Be- ograd 1987., s. 67-70. Specifičnosti poslovanja OOUR-a za lovstvo i vinogradarstvo "Ilok". Ilok u okviru BO L§G "Jelen". Bilten "Jelen 1952- 1987., Beograd, s. 24-26. Lovstvo u funkciji privrede, zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljaci. Glasilo "Hrvat- ske sume" br. 18,1993., s. 14. Lovni turizam i komplementarnost interesa s drugim pojavnim oblicima hrvatskog kontinentalnog turizma. Hrvatski kontinentalni turizam - radni skup, referati i priopćenja, Osijek 14. i 15. listopada 1993.g, Uvod, s. 57-59. Tri godine bio je direktor Lovnogospodarska osnova za otvoreno lovište "Breznica" sa uzgajalištima divljaci drvno-industrijskog poduzeća "Li- "Mackovac", Kujnjak i Nabrde, (nositelj ka" Gospić. Nakon toga bio je pet izrade sa suradnicima), svibanj 1995, s. godina direktor DIP-a "PeruSic" i 1-115. Sest godina inspektor za Sumarstvo Oospodarenje sumama u funkciji lov- i lovstvo u općini i zajednici op- nog turizma. Glasilo "Hrvatske sume br. 49-50,1995, s. 20. ćina Gospić. Istraživanje utjecaja načina spariva- Umro je 27VII.1981.g. nja u divlje svinje na dinamiku prasenja u uzgajalištu, (s Brna, J, Manojlovic, L. i U- rosevic, B.). S.L. 11-12,1995, s. 373-381. FRANCIŠKOVIĆ, Stjepan, (Pra- FORSTINGER, Henrik, iz Cap putnjak, Rijeka, 15.VIII.1901. - Ri- ljine, Hercegovina, dipl. ing. Su- jeka, 27. XII.1979.), dr. sc., dipl. ing. marstva. Sumarstva. Studirao je Sumarstvo na Po- Šumarstvo je studirao na Go- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu spodarsko-Sumarskom fakultetu u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. Zagrebu. Diplomirao je 1924.g„ a 1943.-44. na istom fakultetu je i doktorirao 1960.g. FRAN, Ivica, (Velika Kladusa, Zaposlivši se, surađivao je pri BiH, 19.VI.1921. - 27.VII.1981.), likvidaciji agrarne reforme za ve- dipl. ing. Sumarstva, inspektor. leposjede Thurn-Taxisa, Ghyczija Sin Martina i Matije r. Belj- i Neuebergera (1932.). kovac. Hrvat, katolik. Potječe iz Prije II. svjetskog rata slu- obitelji službenika. Osnovnu je ško- žbovao je u Lokvama, Delnicama, lu završio u NiksiCu (Crna Gora), Karlovcu i Krapini te u Ministar- a srednju u Gospiću. stvu Suma i rudnika u Beogradu, a Šumarstvo je studirao na Po- poslije rata radi na organizaciji ljoprivredno - Sumarskom fakul- Sumarstva u Istri (1945.-1947.), a tetu u Zagrebu. Diplomirao je zatim u Institutu za drvnoindus- 1949.g. trijska istraživanja u Zagrebu Deset godina bio je upravi- (1949.-1964.) i u Ekonomskom insti- telj Šumarija u Lovincu, PeruSiCu tutu u Rijeci (1965.- 1970.)

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 322

Od 1950. do 1964. Urednik je Kauders, A.: Sumarska bibliografija časopisa "Drvna industrija". 1946 - 1955. *** S.E. I, JLZ, Zagreb, 1980, s. 584. Napisao je znatan broj rado- *** S.L. 1980, s. 291,1941, s. 264-266. va iz Sumarstva i pretežito drvne Piskorić, O.: Franciskovic Stjepan, industrije. HBL 4, Zagreb 1998, s. 291.

ZNAČAJNIJI BADOVI FRANGES, Oton, (Sremska Mit- rovica, 1870. - Zagreb, 1945.), dr. sc., Sume i Sumarstvo vlastelinstva Thurn agronom-ekonomist, prvi profesor na Taxis u zapadnoj Hrvatskoj. S.L. 1927, s. 409-420, 463-480 i 504-516. Šumarskoj akademiji zagrebačkoj. Prilog proučavanju taksacionih eleme- Bio je zaposlen na Šumarskoj nata u prebirnim sumama. Ibid. 1938, s. akademiji od njenog osnutka skol. 428-450 i 469-506; Ibid. 1939, s. 700-707. g. 1898.-99. do 1911. kad je ime- Fotogrametrija u službi taksacije. Ibid. 1940, s. 473-486. novan za upravitelja gospodarskog Kritika obračuna normalne zalihe. odjela bosansko-hercegovacke ze- Hrvatski sumarski list, 1942, s. 69-79. maljske vlade u Sarajevu uz na- Motorne lančane pile, (s. BeniC, B.). slov dvorskoga savjetnika. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1949, s. 1-108. Predavao je biljogojstvo od Prirodno sušenje drveta. Zagreb, 1951. 1899. do 1911.g. Od 1909. do 1911. Bukovi željeznički pragovi. - II. Drv- predavao je kolegij melioracije i na industrija 5, Zagreb, 1951, s. 1-5. kulturu livada i pašnjaka, te od Iskoriscivanje otpadaka u vezi s na- 1908. do 1911. voćarstvo i vinogra- pretkom u preradi drveta. Ibid, 9, s. 1-6. Dovokod-ploCe (Dovokod-boards). D.I. darstvo. 10-12,1952, Zagreb, s. 10-15. Škol. g. 1909.-10. biran je za Kako inozemni strucnjaci ocjenjuju pročelnika Šumarske akademije. nasu industriju furnira i šperploča, (sa Nakon petnaestak godina vra- Stajduhar, F.). Ibid, 3-4,1953, s. 3-13. Morski drvožderi. Brodogradnja, 1953, tio se iz Sarajeva pa je skol. g. s. 171-177. 1925.-26. bio dekan Gospodarsko- Zaštita drveta pod vodom. Tehnički Sumarskog fakulteta u Zagrebu. pregled, 1954, s. 18-23. Elementi Čvrstoće sperovanog drveta. LITEBATUBA S.L. 1954, 5-6, s. 263-268. Drvna industrija u NB Hrvatskoj. »» Šum. list, 1912, Osobne vijesti, s. 34. S.L. 11-12,1955, s. 491-503. *** Enciklopedija L.Z. 3, Zagreb 1953, Zastrta površina u prebirnoj sumi. s. 60-61. Anali Instituta za eksperimentalno su- *** Sumarska nastava u Hrvatskoj marstvo JAZU, 1955, I, s. 429-486. 1860.-1960, S.F. Zagreb, 1960, s. 67,100,107. Varijabilnost apsolutnih brojeva stabala i kružnih ploha u prebirnom uzgoju. FRANIĆ, Antun, (20.IX.1936.)), Ibid, 1957, II, s. 37-59. Bazvoj sumskog gospodarstva u za- dipl. ing. Sumarstva. padnohrvatskom visocju. Ibid, 1965, III, Studirao je Sumarstvo na Go- s. 43-269. spodarsko-Sumarskom fakultetu u Zaštita suma u propisima Mosćenic- Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. kog statuta. Jadranski zbornik VI, Bijeka i Pula 1966. 1926.-27. Sumarski toponimicki elementi u u zapadnohrvatskom krsu. Ibid, VII, 1969. FRANIC, Ivica, (Gračac, 31.111. Iz proslosti grobničkih suma. Dometi 1962.), dipl. ing. Sumarstva. VII, Bijeka 1974. Sin Petrov. Hrvat. Potječe iz Šumsko gospodarstvo Cabarskog fe- uda. Starine JAZU, 57, 1978. radničke obitelji koja je u toku njegova školovanja živjela u Za- LITEBATUBA grebu. Srednje obrazovanje stekao je u Tehničkom obrazovnom cen- Kauders, A.: Sumarska bibiliografija 1900-1946. tru u Zagrebu.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 333

Studij Sumarstva upisao je 1. FRANJEVIĆ, Maja, (Zagreb, 13. X.1981.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- VI.1950.), dipl. ing. Sumarstva. mirao je 28.VII.1987.g. iz područja Kci Vilka. Hrvatica. Potječe uzgajanje Suma. Napisao je i o- iz službeničke obitelji koja je u branio diplomski rad pod naslo- toku njenog Školovanja živjela u vom "Vegetacijske osobine i struk- Bjelovaru. Gimnaziju je pohađala tura trajne plohe >Borje<". i završila u Bjelovaru, a studij Su- marstva upisala je l.X.1969.g. na FRANIĆ, Zeljka, (Vinkovci, 1. S.F. u Zagrebu. Diplomirala je 25. VII.1968.), dipl. ing. Sumarstva. I.1977.g. Kci oca Pavla. Hrvatica. Pot- ječe iz trgovačke obitelji iz Vin- kovaca. Srednju školu završila je u rodnom mjestu 1987. godine. Studij Sumarstva počela je 1. X.1987.g. na Š.F. u Zagrebu. Dip- lomirala je 29.VI.1994.g. iz uzgajanja Suma. Napisala je i obranila diplomski rad pod naslovom "Od- ređivanje metode na osnovi razli- čitih klasifikacija stabala u sas- tojim".

FRANOLIĆ, Zivko, (Krk, Rijeka, 17.1.1925.), dipl. ing. Sumarstva. Sin Nikolin. Hrvat. Potječe iz obrtničke obitelji koja je živjela FRANJIĆ, Josip, (Music, Levanj- u Krku. Gimnaziju je završio u ska VaroS, Hrvatska, 7.1.1966.), dr. Krku, a studij Sumarstva upisao je sc., dipl. ing Sumarstva, znanstveni 1. X.1946.g. na Poljoprivredno - Su- asistent iz botanike na Šumar- marskom fakultetu u Zagrebu. Di- skom fakultetu u Zagrebu. plomirao je l.VII.1952.g. Sin Pere i Katarine, r. Med- ved. Hrvat, katolik. Potječe iz rad- FRANTZ, Vladimir, (Požega, 24. ničke obitelji. Prva četiri razreda V.1944. - Požega, 9.III.1997.), dipl. osnovne Škole pohađao je u rod- ing. Sumarstva. nom selu Music, a završio ju je u Sin Vinka. Hrvat. Potječe iz Levanjskoj Varoši 1980.g. Priprem- obrtničke obitelji koja se u toku ni stupanj usmjerenog obrazova- školovanja preselila iz Požege u nja pohađao je u tadašnjem CUO Osijek. Gimnaziju je završio u Po- "Braca Ribar" u Đakovu, treći ra- žegi, a studij Sumarstva upisao je zred u PSSC U Vinkovcima, a čet- l.X.1963.g. na Š.F. u Zagrebu. Di- vrti u CUO za Sumarstvo u Kar- plomirao je 17.VI.1971.g. lovcu. Šumarski odsjek Bum. fakul- FRANJES, Eugen, iz Vagovine teta Sveuc. u Zagrebu upisao je kod Čazme, dipl. ing. Sumarstva. 1984.g, a diplomirao je 12.IV.1990.g. Studirao je Sumarstvo na Go- na Katedri za Šumarsku genetiku i spodarsko-Sumarskom fakultetu u dendrologiju s temom "Larix eu- Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. rolepis Henry morfološke karak- 1926.-27. teristike, dobivanje i rendgeno- logija sjemena".

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 324

Od 15.V.1990.g. radi kao vo- 23. simpoziju istocnoalpsko-dinar- lonter na Katedri za genetiku, a u skoga društva za istraživanje ve- jesen iste godine upisuje poslije- getacije u Zagrebu, na simpoziju diplomski studij iz područja bio- "Nacionalni park Kornati, Općina logija, smjer ekologija na Prirodo- Tisno u Županiji šibenskoj - Pri- slovno - matematickome fakultetu rodna podloga, zaštita, društveno i Sveučilišta u Zagrebu. gospodarsko valoriziranje". Od 15. studenoga 1990.g. zapo- Sudjelovao je i na dva kon- slen je kao mladi istraživač na gresa, i to: "Prirodoslovna istraži- predmetu botanika, na Šumarskom vanja biokovskoga područja" u Ma- fakultetu, gdje do 1995.g„ radi u karskoj i na "V. kongresu biologa svojstvu znanstvenoga novaka. Hrvatske" u Puli. Dne 1. srpnja 1993.g. obranio Član je HŠD, Ekološkoga dru- je magistarski rad pod naslovom štva i Prirodoslovnoga društva. "Morfometrijska analiza lista i ploda hrasta lužnjaka (Quercus robur BADOVI L.) u Hrvatskoj". U jesen iste godine prijavio je na PMF-u doktor- Znanstveni radovi sku disertaciju pod naslovom "Mul- Franjić, J, 1991.:Basprostranjenost vr- tivarijantna analiza posavskih i ste Cornus hungarica Karpati u Hrvat- podravskih populacija hrasta luž- skoj. Sum. list 115(10-12): 461-461. njaka (Quercus robur L.) u Hrvat- Trinajstić, I, J. Franjić, D. Kajba, skoj". Doktorski rad je izradio i 1991.: Prilog poznavanju Rasprostranjeno- sti vrste Echinocystis lobata (Michx.) obranio početkom 1996.g. Torr. et Gray (Cucurbitaceae) u Hrvat- 17.XI.1993.g. izabran je u znan- skoj. Fragm. Herbol. 30(1-2): 69-74. stveno - istraživačko zvanje znan- Trinajstić, I., J. Franjić, D. Kajba, J. SamarđiC, 1991.: Današnje stanje Raspro- stveni asistent za područje Sumar- stranjenosti vrste Reynoutria japonica stva. J.P. "Hrvatske Sume" imeno- Houtt. (Polyganoceae) u Hrvatskoj. Fragm. valo ga je 6.VII.1994.g. za elana Herbol. 30(1-2): 63-67. Povjerenstva za poduzimanje mje- Franjić, J, 1992.: Nova nalazišta vrste ra i vršenje nadzora u Velebitsko- Eranthis hyemalis (L.) Salisb. (Ranuncu- laceae) u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 51: me botaničkom vrtu. 131-134 Sudjelovao je u istraživanji- Franjić, J, 1992.: Some morphological ma na znanstvenim projektima differences between species Cornus au- Ministarstva znanosti: "Oplemenji- stralis C.A. Meyer and Cornus hungarica Karpati (Cornaceae). Nat. Croat. 1:13-18. vanje Šumskoga drveća" i Fitoce- Trinajstić, I., Zl. PavletiC, J. Franjić, noloSko-sintaksonomska istraživa- Z. Liber, 1992.: Prilog poznavanju korovne nja vegetacije Mediterana". flore makarskoga područja (Dalmacija, Radi i na znanstvenim tema- Hrvatska). Fragm. Phytom. Herbol. 31(1): 57-62. ma J.P. "Hrvatske Sume": "Varija- Franjić, J, 1993.: Veličina žira kao bilnost i oplemenjivanje hrasta pokazatelj individualne varijabilnosti lužnjaka (Quercus robur L.) u Hr- hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Glas. vatskoj", "Oplemenjivanje topola i Sum. pokuse, Posebno izd. 4:195-205. vrba" i "Očuvanje genofonda hras- Franjić, J, 1993.: Nova nalazišta vrste Datura inoxia Miller (Solanaceae) u ta lužnjaka, jele i obične smreke. Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 53: 97-100. Učestvovao je i u radu znat- Trinajstić, I, J. Franjić, D. Kajba, noga broja simpozija, ponajcesce s 1993.: Dosadašnje stanje rasprostranjenosti referatom, kao npr. Flora i vege- vrste Oalinsoga quadriradiata Buiz et Pavon (Asteraceae) u Hrvatskoj. Fragm tacija Slovenije" u KrSkom, "Do- Phytom. Herbol. 1(2): 117-121. prinos znanosti razvoju Sumarstva Britvec, M, K. Dubravec, I. ZutiC, J. Hrvatske" na Brijunima, Fern- Franjić, 1993.: Anatomska građa sjemene wftrme aus Biomasse u Grazu, na ljuske domaćih kultura i populacija graha

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 335

(Phaseolus vulgaris L.) Poljoprivredna vatskoj. "V. kongres biologa Hrvatske" u znanstvena smotra 58(3): 215-232. Puli 1994. Franjić, J, 1994.: Morphometric leaf analysis as an indicator of common oak (Quercus robur L.) variability in Croatia. FRANJKOVIĆ, Ivo, iz Beča, dipl. Ann. Forest. 19(1): 1-28. Franjić, J, 1994.: Odnos dužine i siline ing. Sumarstva. plojke lista kao pokazatelj varijabilnosti Šumarstvo je studirao na Po- hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Sim- ljoprivredno-Sumarskom fakultetu pozij - Pevalek 25-34. Zagreb. u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. Trinajstić, I., J. Franjić, 1994.: Ass. 1934.-35., a diplomirao 10.II.1942.g. Salicetum elaeagno-daphnoides (Br.-Bl. et Volk 1940) M. Moor 1958 (Salicion elaea- U Šumarskome listu 1977. gni) in the vegetation of Croatia. Nat. nalazimo podatak da je umro u Croat. 3(2): 253-256. razdoblju 1972.-1976. Trinajstić, I., J. Franjić, 1994.: Prilog poznavanju rasprostranjenosti vrste Impa- tiens glandulifera Boyle (Balsaminaceae) u Hrvatskoj. Framg. Phytom. Herbol. 33(1-2): 21-24. Trinajstić, I, J. Franjić, D. Kajba, 1994.: Prilog poznavanju Basprostranje- nosti vrste Reynoutria japonica Houtt. (Polygonaceae) u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 53:145-149. Franjić, J., M. Pandže, 1995: Morfo- metrijska analiza ploda kao pokazatelj varijabilnosti hrasta crnike (Quercus ilex L.). Ekološke monografije 4(1): 299-308. Krčmar, S, P. DurbesiC, J. Franjić, 1995: Uzimanje krvnog obroka nekih vrsta obada (Diptera, Tabanidae) na konjima (Equus cabalus). Stočarstvo 49 (1-2): 15-21.

Beferati

Veličina žira kao pokazatelj indivi- FRCO, Mirko, (GrubiSno Polje, dualne varijabilnosti hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Simpozij Doprinos 16.X.1931.), dipl. ing. Sumarstva, znanosti razvoju sumarstva Hrvatske, stručni suradnik za projektiranje. Brijuni 1991. Sin Josipa i Ane r. Prenosil. Odnos dužine i širine plojke lista kao Slovak, hrvatski državljanin, rimo- pokazatelj varijabilnosti hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Simpozij "Flora i ve- katolik. Potječe iz seoske obitelji. getacija Hrvatske". Koprivnica 1993. Osnovnu je Školu završio u Gru- Uber die Verbreitung der Moorbirke biSnom Polju, a gimnaziju u Ko- (Betula pubescens Ehrh.) in Kroatien, privnici. (Basprostranjenost breze cretuse Betula pubescens Ehrh.) u Hrvatskoj. "23. sim- Šumarstvo je studirao na Po- pozij Istocnoalpsko-dinarskoga društva za ljoprivredno - Sumarskom fakulte- istraživanje vegetacije". Zagreb 1994. tu u Zagrebu. Diplomirao je 1956.g. Vaskularna flora otoka Kaprija. Sim- Specijalizirao se za "Šumske komu- pozij "Nacionalni park Kornati, općina Ti- nikacije". sno u Županiji sibenskoj - Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valo- Poslije diplomiranja zaposlio riziranje, Murter 1995. se u DIP-u "Bjelopolje" na mjestu Morfologijska analiza ploda kao po- referenta za eksploataciju Suma kazatelj varijabilnosti hrasta crnike (Quer- (10.11.1956. - 31.12.1956.) Nakon to- cus ilex L.). Kongres "Prirodoslovna is- traživanja biokovskog područja", Makar- ga postavljen je za pomoćnika u- ska 1993. pravitelja Šumarije Daruvar (1.1. Dosadašnje stanje rasprostranjenosti 1957. - 20.11.1958.). Slijedeće radno vrste Cornus hungarica Karpati u Hr- mjesto bilo mu je u DlK "Papuk"

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 326

Pakrac, gdje je bio na kapitalnoj marstva Bjelovarsko-podravske regije", Bje- izgradnji od 21.11.1958. do 31.VII. lovar, 1974., s. 321-338. 1962.g. Nakon toga rukovoditelj je građevinarstva u S.G. Daruvar (1. FRIDRIH, Ivan, (Dubosevica, YIII.1962.-31.12.1963.). Beli Manastir, 6.IX.1956.), dipl. Od početka 1964.g do 20.YI. ing. Sumarstva. 1979.g bio je projektant u S.G. "Mo- Sin oca Ivana. Hrvat. Potje- jica Birta" Bjelovar i obavljao je če iz obrtničke obitelji. Otac mu je nadzor nad građevinskim objekti- bio mesar, a majka konobarica. ma. Tada prelazi na mjesto ruko- Živjeli su u Batini. Srednjoškolsko voditelja OOUR-a Građevinarstvo obrazovanje stekao je u Osijeku. u istom S.G. (21.YI.1979.-31.XII.1981.). Studij Sumarstva upisao je 1. Od 31.1.1982. do 31.VIII.1985. X.1976.g. na Š.F. u Zagrebu. Diplo- bio je u ŠIDIB Bjelovar referent mirao je 5.V.1982.g. Sumske proizvodnje. Nakon toga, prelazi na mjesto referenta pripreme rada u S.G. "Mojica Birta" (1. FRKIć, Stjepan, vid. 5. knjiga. IX.1985. - 31.XII.1990.). Na tom mjestu ostaje i nakon reorganizacije hrvatskog Sumarstva; radi u J.P. "Hrvatske Sume", Uprava Suma Bje- lovar od početka 1991. do 30.111. 1993., a nakon toga u istoj je U- pravi Suma stručni suradnik za projektiranje (1.IV.1993. - 31.XII. 1995.), a nakon toga odlazi u mirovinu. Prelazni dio radnog vijeka radio je na projektiranju Sumskih komunikacija: pruga, cesta i mostova, a obavljao je i nadzor nad izgradnjom svih objekata, uključu- jući i objekte visokogradnje ("Par- ketara" Pakrac, Šumarija Ivanska, Bjelovar, GareSnica, Meh. rad. Da- ruvar). Primio je "Zlatnu plaketu" - za poseban doprinos unapređenju Sumarstva povodom stote obljetnice organiziranog Sumarstva Bilo- gorsko - Podravske regije 1974.g. i "Povelju" Jug. poljoprivredno-Sum- skog centra - službe Sumske proizvodnje od 1958. do 1984.g. - za izvanredno zalaganje na razvoju i unapređenju Sumarstva i plantaž- ne proizvodnje drveta.

BADOVI

Izgradnja sumskih komunikacija i ostalih objekata. Zbornik "Sto godina su-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 337

kotara Dragutina i dr. Renate Ru- cner iz Ornitološkoga zavoda u Za- grebu (1963. - 1965.). G. 1963. objavljuje svoj prvi stručni napis o lovištu "Risnjak" u Lovačkom vjesniku HLS, a 1966. osniva i naredne tri godine uspješno vodi Aktiv za zaštitu ptica "Sjenica" Crni Lug. Za vrijeme sedmogodišnje službe u Šumariji Crni Lug pred repub. komisijom položio je stručni Su- marski ispit (1966.). Afirmiravši se na poslovima lovstva, lipnja 1967. imenovan je referentom za lovstvo Uprave Š.G. Delnice. Uz provedbu FRKOVIĆ, Alojzije, (Vrata kraj zacrtanih smjernica gospodarenja Fužina, 20.V.1934.)., dipl. ing. Su- upravljanim lovištima, po donoše- marstva, savjetnik za lovstvo. nju novoga Zakona o lovstvu Hr- Sin Danijela i Agate r. Sti- vatske (1966.), uključuje se u izrad- petic. Hrvat, rimokatoličke vjere. bu prijedloga za ustanovljenje no- Otac mu je bio postolar, a majka vih lovišta kao lovnoprivrednih domaćica. Osnovnu Školu završio cjelina, a po njihovom ustanovlje- je u Vratima (1945.), a gimnaziju, nju i dodjeli, na izradbu lovnogo- nakon prva dva razreda u Ogulinu, spodarskih osnova. Sam ili u su- u Zagrebu, u IV. (muškoj) realnoj radnji s drugima (J. Trohar) izra- gimnaziji (1954.). dio je vise od 30 takvih elaborata Na Šumsko - gospodarskom za potrebe lovačkih društava i odsjeku Šum. fakulteta u Zagrebu drugih ovlaštenika prava lova s diplomirao je 18.VI.1960.g. područja sadašnje Županije primorsko - goranske. Oženjen je i otac je četvero djece. Stalni je elan stručnih komi- U državnu službu nastupio sija HLS za održavanje seminara je u Šumariji Crni Lug, Š.G. Del- za lovce stažiste i lovačke ispite, a nice, krajem lipnja 1960.g. Nakon od 1970. do 1973. obnašao je duž- jednogodišnjega pripravničkog sta- nost predsjednika Jug. sekcije za ža i desetomjesečnog vojnog roka zaštitu ptica Savezne podružnice imenovan je zamjenikom upravi- za zaštitu prirode. telja Šumarije i samostalnim re- Svibnja 1969. pred komisijom ferentom za poslove uzgoja i za- HLS (L. Raic, Z. Car i O. Rohr) štite Suma te lovstva. Posebno se među prvima u Hrvatskoj položio ističe na obnovi prorijeđenih fon- je ispit za ocjenjivača lovačkih tro- dova krupnih vrsta divljaci koju feja. Član je redakcijskoga odbora prate počeci lovnoga turizma. Su- zbornika "Deset godina razvitka rađuje s Institutom za Sumarska i Š.G. Delnice" (1970.) i "Šumsko go- lovna istraživanja na izradi prvih spodarstvo Delnice 1960-1980", te lovnogospodarskih osnova za dr- monografije "Gorski kotar" (1981.). žavna uzgojna lovišta (nositelj ra- Jedan je od inicijatora pokretanja dova dr. Zvonko Car) te na teren- internih glasila poduzeća ("Nas skim radovima na kvantitativnoj glasnik", "Drvosječa", "Goranski list"), analizi avifaune u najznačajnijim u kojima je elan uredničkog odbo- Sumskim zajednicama Gorskoga ra i stalni suradnik.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 338

Na sve tri do sada održane Kako se u svom stručnom i regionalne lovačke izložbe Gorsko- znanstvenom radu posebno bavi ga kotara (kasnije Hrv, primorja i trima krupnim predatorima (med- Istre) elan je organizacijskog od- vjed, vuk, ris), g. 1983. inicira, a bora, predsjednik stručnih žirija kao elan suradnik tima istraživača za ocjenjivanje trofeja i urednik prof. dr. Đure Hubera, od 1986. i izložbenih kataloga. sudjeluje u istraživanjima mrkih Predsjednik je Komisije za medvjeda primjenom bioteleme- praćenje populacije risa Repub. trije u lovištima Š.G. Delnice i zavoda za zaštitu prirode (od 1982.), N.P. "Risnjak". Prateći stanje i elan savjeta i urednik strueno- mortalitet vuka u Gorskom kotaru znanstvenoga područja lovstvo u i Hrvatskoj, sa članovima hrvat- "Šumarskom listu" (od 1975. do ske grupe "Vuk" pokreće akciju 1993.), elan redakcijskoga odbora i zaštite vuka u naSoj zemlji (1993.). suradnik na Velikoj enciklopediji Odlukom Vlade RH 31.1. lovsva (Beograd 1987.) i elan stalne 1992. imenovan je elanom (a na prvoj komisije za ocjenjivanje lovačkih sjednici izabran je za predsjedni- trofeja HLS (od 1988.). ka) Upravnog odbora J.P. Uprave Dugi niz godina bio je elan N.P. "Risnjak". Za njegovog manda- uredničkog odbora "Lovačkog vjes- ta , a u povodu 40 godina N.P., 1993. nika", a od 1982. obnaša članstvo u organiziran je znanstveni skup i Izdavačkom savjetu HLS, gdje je tiskan Zbornik radova (1994.), ko- u povodu 100. obljetnice izlaženja jem je urednik. "Lovačko (ribarskog) vjesnika po- Na sjednici Izvrsnog odbora krenuo inicijativu za izradu Bibli- HLS 25.VI.1993.g. izabran je za ografije LRV. eksperta HLS u Komisiju za kru- Osim suradnje u listovima pnu divljač Conseil International (Novi list, Večernji list, Drvosječa, de la Chasse et de la Conservation Goranski list, Drvo, Hrvatske Su- du Gibier (CIC). me, Goranski novi list) članke s po- Tijekom rada u Š.G. Delnice dručja lovstva, Sumarstva i zaštite sudjelovao je na tri međunarodna prirode, kao >nas najpismeniji lo- kongresa biologa divljaci (IUGB), vac< (Ž. Štahan 1990.) objavljuje u održanih u Moskvi 1969., Stockhol- publikacijama: Lovački vjesnik (od mu (s D. Raguž) 1973. i Krakowu 1963.), Priroda (od 1966.), Trofej Pla- 1987. Iste godine sudjeluje s refe- tak (1967.), Dometi (1969.), Galeb ratom na Inter. Conf. Bear Res. and (1969.), Sportski ribolov (1970., 1973.), Manage na Plitvičkim jezerima, a Lovec (od 1972.), Šum. list (od 1975.), 1992. na simpoziju Status und zu- Lovačke novine (1976., 1990.), Vete- kunft des Braunbaren in den Al- rinarska stanica (1979., 1990.), Trag pen u Linderhofu (s M. Grubesic) (1991.), Jadranski lovac (1995.), od i simpoziju Wolves in Europe - kojih je samo dio naveden u Ra- Status and perspeetives u Oberam- dovima. mergau (s Đ. Huber). Uz pisanu riječ gaji i lovačku 1.VI.1993. premješten je u Di- fotografiju, pa glavninu svojih ra- rekciju J.P. "Hrvatske Sume" u Za- dova ilustrira vlastitim fotografi- greb na poslove stručnog suradni- jama. Neki od njegovih uspjelih ka za lovstvo, a od 1.VII.1995. raspo- snimaka krajolika i divljaci ob- ređen je na poslove savjetnika za lov- javljeni su u vise značajnih pub- stvo u Direkciji, u Uredu direktora. likacija (zbornicima, monografija- Tijekom svoga dosadašnjeg ma) u zemlji i svijetu. rada primio je nekoliko zapaženih

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 329 priznanja. U povodu 75. godišnjice Clanci, prikazi, referati, recenzije, in- Lovačkog vjesnika 1968. LSH od- tervjui, izvješća, nekrolozi... likovao ga je kao jednog od najis- Akcija tamanjenja vukova u općini taknutijih suradnika časopisa lo- Delnice. Lovački vjesnik 11, 1963.-64, s. vačkim odlikovanjem II. reda, a 274-275. Savez inž. i tehničara Sumarstva i Kozorog u Gorskom kotaru? LV 6, drvne ind. Hrvatske prigodom 130. 1963.-64, s. 128-129. Problem zaštite skanjca misara na po- obljetnice osnivanja Hrvatsko-sla- dručju Gorskog kotara. LV 7-8, 1963.-64. s. vonskoga Sum. društva (1846.-1976.) 177-178. za primjerene zasluge u dugogo- Lovstvo u Šumarskoj enciklopediji dišnjoj društvenoj i stručnoj su- JLZ. LV 11,1963.-64, s. 277. Osnivačka skupština SLDO Delnice. radnji 1976. god. dodijelilo mu je LV 1-2,1964.-65, s. 14-16. povelju. Savjetniku dipl. ing. Aloj- Pjegavi daždevljak opasan za pse. LV ziju Frkoviću Predsjedništvo LSH 8-9,1964.-65, s. 178-179. dodijelilo je 1981.g. posebnu plake- Štete od jelena u sumama Gorskog kotu za osobite zasluge na razvoju i tara. LV 12,1964.-65. s. 256-259. Povodom lovačke izložbe. Katalog pr- unapređenju lovstva u povodu 100. ve lovačke izložbe Gorskog kotara, Delnice obljetnice organiziranoga lovstva 1965, s. 4-5. u Hrvatskoj, a Lovački savez Ju- Prva lovačka izložba Gorskog kotara. goslavije "srebrni orden", 1983. u LV 7-8,1965.-66, s. 148-157. Beogradu. U znak priznanja za iz- Osnovan prvi Aktiv za zaštitu ptica u Gorskom kotaru. LV 11, 1966.-67, s. 331- vanredne zasluge postignute na 332. unapređenju lovstva i zaštite pri- Goranski lovci pred novim zadacima. rode Predsjedništvo LSH odliko- LV 6,1966.-67, s. 162-164. valo ga je u Zagrebu 1987. "Odlič- Divlja mačka i nadalje ugrožena u Gorskom kotaru. LV 9,1966.-67, s. 270-272. jem I. reda", a Lovački savez Ju- Jednostavni a korisni dodatak lovač- goslavije 1989.g. "zlatnim ordenom". koj patroni. LV 1-2,1966.-67, s. 18-19. Za suradnju u reviji Lovec Lovska Stare jele s Sisnjaka. Priroda 2, 1966, zveza Slovenije dodjeljuje mu s. 52-53. brončanu "Lovcevu plaketu'' 1979. i Trofeje goranske divljaci na izložbi u Novom Sadu. LV 9,1967.-68, s. 244-246. "srebrnu plaketu" revije Lovec 1993. Bijele i Samarske stijene u Gorskom u Ljubljani. kotaru, prvi strogi prirodni rezervat u Hr- vatskoj. Priroda 4,1967, s. 113-114. Briga za pernate prijatelje (Osnivanje Aktiva za zaštitu ptica u Crnom Lugu). BADOVI LV 11,1968.-69, s. 296-299. Pogibija ptica vodarica nad Gorskim Knjige (brošure) kotarom. LV 11,1968.-69, s. 306-308. Unapređenje lovstva - prvi zadatak Upute o rukovanju i upotrebi otrova lovaca Gorskog kotara. LV 7, 1968.-69, s. u svrhu uništenja štetne i nezaštićene zvje- 176-178. radi, (umnoženo). S.G. Delnice, Delnice Sovjetski Časopis Ohota o lovačkim 1969., s. 1-20. izložbama. LV 5,1968.-69., s. 121-122. Priručnik za ocjenjivanje lovačkih Neobična smrt jelena. LV 10, 1968.-69, trofeja. LSH, Zagreb 1981., s. 1-96. s. 288-289. Lovačke trofeje - obrada, ocjenjivanje Jelov moljac - uzročnik sušenja jele u i vrednovanje. Evropska divljač. LSH, Za- Gorskom kotaru. Priroda 6, 1968, s. 173- greb 1989., s. 1-240. 176. Bibliografija Lovacko-ribarskog vjes- Areal opasnosti (mogu li se obraniti nika 1892-1991, (Lovacko-ribarski vjesnik jelove sume?). Dometi (posebno izdanje), - izlaženje dugo 100 godina, Deset uredni- Bijeka 1969, s. 85-86. ka u sto godina, O nazivu i izgledu Ča- Privredna lovišta S.G. Delnice. LV 11, sopisa, učestalosti izlaženja i opsegu, Sto 1970, s. 266-271. sadrži bibliografija i kako je koristiti). Deveti međunarodni kongres Saveza HLS, Zagreb 1993., s 1-472. biologa divljaci u Moskvi. LV 1-2, 1970, s. 10-15.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 330

Jedna korisna brošura (Z. Car: Upo- Nasi trofeji na lovačkim izložbama; treba repelenata). LV 3,1970., s. 54-55. Upute za ocjenjivanje lovačkih trofeja. Lovstvo; Nasa glasila. Zbornik "Deset Katalog II. Lovačke izložbe Gorskog ko- godina razvitka S.G. Delnice", Delnice 1970, tara i Hrv. primorja, Bijeka 1977, s. 27-39 i s. 39-55 i 171-173. 115-151. Odstrel divljaci u zemljama Istočne Rakunopas - nova divljač Jugoslavije. Europe. LV 7,1971, s. 165-166. LV 9,1978, s. 206-207. Odstrel divljaci u skandinavskim zem- Kad ždralovi lete (Kasnojesenska seo- ljama. LV 4,1971, s. 66-67. ba ptica u Gorskom kotaru). LV 10,1978, s. Pogibija na pruzi (Stradanje medvje- 233-234. da od prometa). LV 12,1972, s. 290-292. Mjere i akcije za unapređenje lovstva Priđimo organizaciji izložbe lovačkih (Uz II. lovačku izložbu Gorskog kotara). trofeja Hrvatske. LV 7-8,1972, s. 180-181. LV 1-2,1978, s. 10-13. Odstrel divljaci u nekim zemljama Za- Savjetovanje o lovstvu riječke regije. padne Europe. LV 1-2,1972, s. 6-8. LV 3,1978, s. 48-51. Medrepublisko posvetovanje o zasciti Kako gospodariti srnećom divljaci ptić v Jugoslaviji. Lovec 4, 1972.-73, Ljubl- (Razgovor s inž. A. Simonicem iz Sloveni- jana, s. 101-102. je). LV 1978, 10, s. 219-223; 11, s. 253-255; 12, Oams - stalna divjad Oorskega kotar- s. 294-295. ja. Lovec 5,1972-73, s. 141. Ris u Hrvatskoj. Veterinarska stanica Predstavljamo uzgajalište Gunski na 1-3,1979, s. 118-121. otoku Lošinju. LV 12.1973, s. 343-344. Značajan jubilej lovaca delnickog "Te- Uz ponovno naseljavanje risa. LV 5, trijeba" (Uz 40. godišnjicu LD "Tetrijeb" 1973, s. 106-111. Delnice). LV 3,1979, s. 77-78. Jedanaesti međunarodni kongres bi- Reagiranja srnjaka na pogodak. LV ologa divljaci u Stockholmu, (s Kaguž, D.). 7-8,1979, s. 209-211. LV 11,1973, s. 312. Ocjenjivanje rogova srnjaka, muflona, Lajkina velika ljubav. LV 9, 1973, s. običnog jelena i jelena lopatara te krzna i 262-263. lubanje vuka. LV 1979, 6, s. 169-172; 10, s. Pri lovu na volka puška najucinko- 291-293; 9, s. 257-259; 11, s. 332-334; 12, s. vitejsa. Lovec 1,1973.-74, s. 21. 376-377. Ali je ris dobrodosel v Oorskem kotar- Sjećanje na dra Stjepana Francisko- ju. Lovec 8,1973.-74, s. 238-240. vića (1901-1979). Priroda 7-8, 1979.-1980, s. O rogu srnjaka. Priroda 3, 1973, s. 65- 228-229. 68. Ocjenjivanje kljova vepra, rogova jele- Zaštićene i prorijeđene ptice na poš- na aksisa, alpskog kozoroga, divo jarca i di- tanskim markama. Priroda 4, 1973, s. 126- vokoze te krzna i lubanje divlje mačke, 127. medvjeda mrkog i risa. LV 1980.: 3, s 53-55; Vuk vise nije bauk. LV 4, 1974, s. 97- 4-5, s. 94-96; 6, s. 135-139; 7-8, s. 182-183; 9, s. 99. 215-217; 11, s. 294-295. Potkarpatski ris uspješno naseljen u Obrada lovačkih trofeja. LV 10, 1980, Sloveniju. LV 5,1974, s. 137-138. s. 254-256. Lovstvo i divljač Slovačke. LV 11, Rakun i rakunopas (Uz drugi nalaz 1974, s. 293-295. rakunopsa u Jugoslaviji). LV 5, 1981, s. Merjascevi Čekani Jugoslavije nisu 110. već svetovni prvak. Lovec 5, 1974.-1975, s. Deset lovačkih izložbi u Zagrebu. LV 148-149. 11,1981, s 264-266. Prirodne rijetkosti suma Gorskog ko- Lovstvo u NR Bugarskoj. LV 6, 1981, tara. Priroda 2,1974., s. 46-49. s. 140-141. Trideset godina plodnog djelovanja Divljač (Gorskog kotara); Lovstvo (Iz (LB "Srnjak"Fužine-Lokve). LV 4,1975, s. proslosti, Lovišta i lovačke organizacije, 85-86. Moguće i stvarno stanje divljaci, Lovačke Bogata žetva vučjih trofeja. LV 3, trofeje); Bibliografija Gorskog kotara (s 1975, s. 45-47. Juras, F.). Monografija Gorski kotar, Del- Slučaj kanibalizma u medvjeda mr- nice 1981, s. 460-467, 759-773 i 996-1009. kog. LV 1-2,1975, s. 9-11. Divljač naših suma. Zbornik Sumsko Markirani medvjedići iz Lividrage. gospodarstvo Delnice 1860-1980. s osvrtom LV 11,1976, s. 295-297. na proslost Gorskog kotara, Delnice 1981. s Bijela smrt zaprijetila divljaci Gor- 221-242. skog kotara. LV 4,1976, s. 74-81. Trofeje se mjere samo centimetrom Srnjak-perikas iz lovišta "Gumance". (Razgovor s Veljkom Varićakom - titu- Priroda 8,1976, s. 249-254. larnim elanom CIC-a). LV 6, 1982, s. 140- Đuro KužiC, in memoriam. LV 1-2, 141. 1977, s. 6.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 331

Divokoza u Gorskom kotaru. Zbornik Lovački muzej Lovačkog saveza Hr- savjetovanja Bazgovori o divokozama (Ma- vatske; Lovačke izložbe u Hrvatskoj. "Ve- karska 27-28.V.1982.), Zagreb 1982., s. 7-11. lika ilustrovana enciklopedija lovstva". Stanje i perspektive krupne divljaci Knjiga II, Građevinska knjiga, Beograd na otoku Cresu (Uz podizanje novoga ogra- 1987, s. 450-452. đenog uzgajališta Tramontana). LV 4, Nase trofeje na lovačkim izložbama u 1983., s. 70-71. zemlji i svijetu; Prva i druga izložba (Gor- Tragom markiranih medvjedića iz Li- skog kotara i Hrv. primorja); Smotre lo- vidrage u Gorskom kotaru. Priroda 3, vačkih dostignuća; Upute za ocjenjivanje 1983.-84. s. 72-73. tetrijeba gluhana. Katalog III. lovačke iz- O risu otvoreno. LV 10, 1984., s. 313- ložbe Gorskog kotara, Hrv. primorja i Is- 315. tre, Opatija 1987, s. 19-31 i 97-99. Staro i novo u ocjenjivanju rogova mu- Brown bear mortality during 1946-85 flona. LV 4,1984. s. 70-72. in Gorski kotar, Yugoslavia (s Buff, B, Ci- Mjerila za ocjenjivanje rogova jelena cnjak, L. i Huber, Đ.). 1987. Int. Conf. Bear atipićna oblika (Beagiranja na članak Đ. Bes. and Manage. 7:87-92. NikolandiCa). LV 5,1984., s. 118-120. Novo u 'češkoj "formuli za ocjenjivan- Protutijela leptospira u krvi medvje- je trofeje tetrijeba gluhana. LV 9, 1988, s. da s područja Gorskog kotara (s KarloviC, 318-319. M, Kovacic, H, i LackoviC, M.). Veteri- Ocjenjivanje rogova jelena bjelore- narski arhiv 55,1985, s 255-258. pana i jelena sike. LV 1988, 10, s. 353-355; Vuk na ovce svoje pravo ima. LV 11, 11, s. 401-403. 1984, s. 378. Tragom đerdapske divokoze. LV 7-8, Ocjenjivanje trofeje tetrijeba gluhana 1988, s. 252-254. (Tetrao urogallus). S.L. 9-10, 1985, s. 473- Izguba dveh označenih živali v Gor- 481. skem Kotar ju. Lovec 6,1988, s. 183-184. Za unapređenje lovstva (Uz skupštinu Ulov vuka u Gorskom kotaru u raz- LSH). S.L. 3-4,1985, s. 175-179. doblju od 1845-1986. godine (s Buff, B„ Ci- Goranski drvosječe, Drago i Zvonko cnjak, L. i Huber, Đ.). S.L. 11-12, 1988, s. Tomac - dobitnici prvomajske nagrade ra- 519-530. da. S.L. 5-6,1985, s. 207-209. Divljač i lovstvo Velebita s prijedlo- Životinjski svijet N.P. Bisnjak". Pros- gom mjera za zaštitu i racionalno gospo- torni plan N.P. "Bisnjak". Urbanistički in- darenje s divljaci. Velebit, elaborat zaštite stitut Bijeka, Bijeka 1985, s. 63-69. prirode (za potrebe Prostornog plana Par- Sume - temelj opstanka i napretka (s ka prirode Velebit). Bepub. zavod za zašti- Trohar, J.); Lovstvo. Monografija Fužine tu prirode, Zagreb 1988, s. 27-43. (u povodu 200. godišnjice Škole Fužine Četvrt stoljeća blokovske divokoze. 1785-1985), Fužine 1985, s. 325-337 i 339- LV 10-11,1989, s. 351. 346. Ocjenjivanje rogova jelena muntjaka, Posebno zaštićeni objekti prirode. Su- pirinejskog kozoroga, europskog sjevernog marstvo i prerada drva Gorskog kotara i jelena, zubra i losa. LV 1989: 1-2, s. 16-17: 3, Hrv. primorja (U povodu XVII. svjetskog s. 64-65; 4, s. 110-112; 5, s. 152-153; 9, 300-302. kongresa IUFBO). Goransko - primorsko Lovstvo Bjelorusije. LV 1-2, 1989, s. sumsko gospodarstvo Delnice, Delnice 1986. 34-35. U Nilrnbergu ništa novo (uz međunar- Dvadeset let od prve lovske razstave v odnu lovačku izložbu). LV 1986, 7-8, s. Zagrebu. Lovec 10,1989, s. 299. 264-265; 10, s. 342-343. Dvadeset godina Prve lovačke izložbe Ograđeni prostori - budućnost lovstva u Zagrebu (1899.-1989.). S.L. 11-12, 1989, s. (Simpozij na Brijunima). LV 7-8, 1986, s. 653-656. 244-245. Brown bear management in Yugo- Znanost u službi lovstva (uz 40. go- slavia (s Huber, Đ.). 1989. Eight Int. Conf. dišnjicu Šumarskog instituta Jastrebar- Bes. and Manage. Victoria, British Colum- sko). LV 12,1986, s. 437. bia (u rukopisu). Lovstvo SR Hrvatske. S.L. 7-8,1986, s. Protiv upotrebe otrova u Istri (prikaz 349-361. sjednice Koordinacijskog odbora za lovst- In memoriam. Vladimir Hilak. S.L. vo Bijeka). LV 5-6,1990, s. 148-149. 9-10,1986, 498-499. Lovstvo i priroda 1990 (prikaz Među- Težnje ravnoteži (Gospodarske znača- narodne lovačke izložbe u Nitri, CSFB). jke lovstva Zajednice općina Rijeka). LV LV 1990: 7-8, s. 203-204; 9-10, 252-254. 11,1987, s. 388-390. Proučavanje prisutnosti protutijela Pola stoljeća formula CIC-a. LV 5, leptospira u krvi medvjeda Ursus arctos 1987, s. 158. L, (s KarloviC, M. i Kovacic, H.). Veteri- Ivan Spaić, in memoriam. LV 6, 1987, narska stanica 5,1990, s. 331-334. s. 199.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 332

U službi lova i zaštite prirode (60 go- Kronika lugarnice Suho. LV 11, 1992, dina CIC-a). LV 11-12,1990., s. 295. s 423-424. Nori divji petelin " iz Presike pri Del- Velebit ponovo krasi plaha divokoza. nicah. Lovec 6,1990., s. 184. Hrvatske sume 13,1993, s. 13. Ponovna naselitev in spremnjanje me- Lovna fauna hrvatskih suma (Uz mo- dvedov v gozdovih Spodnje Avstrije. Lo- nografiju "Sume u Hrvatskoj). LV 12, vec 3,1990., s. 74-76. 1993, s. 40. In memoriam. Nikola Fiedler, dipl. Merjasec s petimi prsti. Lovec 7-8, inž. S.L. 1-3, 1990., s. 109-110. 1993, s. 258. In memoriam. Roman Chylak, dipl. Ris iz Žumberskega gorja. Lovec 12, inž. sum. (1909.-1990.). S.L. 9-10., s. 431-432. 1993, s. 411. Divokoze u Gorskom kotaru. Samonik- Odstrel risov na Hrvaskem v zadnji la divljač vrleti. Trag 3,1991., s. 12-13. lovni sezoni. Lovec 6,1993, s. 209-210. Ludi petehi (O neobičnostima u po- SOS za vuka u Hrvatskoj. Vuk vise ne našanju tetrijeba gluhana). LV 4, 1991, s. ugrožava - vuk je sada ugrožen, (s Huber, 6-7. Đ.). Priroda 4 (797), 1993, s. 39. Divljač i lovstvo otoka Krka. LV 1991: Biljni i životinjski svijet NP. Risnjak. 1-2, s. 22-23; 3, s. 6-7. Vodič N.P. Bisnjak, Zagreb 1993. Nešto o puhu (Zaboravljene stare Status of wolves in Croatia (s Huber, knjige). LV 7-8,1991, s. 28-29. Đ. i Kuhar, D.). Zbornik radova Simposio Na Hrvaskem so odstrelili 9 risov. International sobre de Lobo. Leon 1993, s. Lovec 10,1991, s. 296-297. 24-26. Vlak povozil medvedjo družino. Lovec Brown bear management in Croatia (s 10.1991, s. 298. Huber, Đ.). Zbornik XXI IUGB kongresa, Risnjak u putopisnom djelu Draguti- Halifax 1993, s. 287-292. na Hirca "Gorski kotar". Ekološki glasnik The influence of war on wild animals II. 3-4,1991-92, Zagreb?, s. 51-54. in Gorski Kotar. U: Animal victims of Triglavski narodni park. LV 1, 1992, s. Croatian homeland war 1990-1992. Faculti 18-19. of Veterinar}' Madicine University of Za- Prvi "zlatni" jelen u sjeverozapadnoj greb, Zagreb 1993, s. 129-132. Hrvatskoj. LV 2,1992, s. 40-41. Cijepljenje lisice protiv bjesnoće. Hr- Povratak i zaštita mrkog medvjeda u vatske sume 42,1994, s. 22. Alpama (prikaz rada simpozija Status und Rekordan ulov i prve žrtve bijesnog zukunft des Braunbftren in den Alpen, risa. LV 6,1994, s. 24- 25. Linderhof 8.-9.1.1992, s GrubesiC, M.). S.L. Da li Čagalj zamjenjuje vuka? (Novi 6-8,1992, s 348-352. predator Gorskog kotara i Hrvatskog pri- Wolf mortality during 1945-86 in morja). LV 7-8,1994, s. 22-23. Gorski Kotar of Croatia, Yugoslavia (s S.O.S. Vuk. Uz proglašenje vuka u Hr- Buff, B„ Cicnjak, L. i Huber, Đ.). Zbornik vatskoj zakonski zaštićenom vrstom, (s Hu- IUGB kongresa, Krakow 1992, 18:353-358. ber, Đ. i Stahan, Z.). Priroda 803-805,1994, Od DragisiCa do Raesfelda (uz prikaz s. 37-39. monografije o jelenskoj divljaci). LV 5, Stekel ris napadel dekleti. Lovec 7-8, 1992, s. 145. 1994, s. 321-322. Deset godina Komisije za praćenje Rekordan odstrel risov na Hrvaskem. populacije risa (Zavoda za zaštitu prirode Lovec 7-8,1994, s. 322-323. Hrvatske). LV 6,1992, s. 192-193. Se o sakalu v Gorskem Kotar ju. Lovec Prvi "zlati" jelen iz Gorskega Kotar ja. 7-8,1994, s. 323. Lovec 4,1992, s. 123. Ris odstreljen u Lipovcu kod Vinko- Najdena ovratnica oznacenega medve- vaca. LV 9,1994, s. 26-27. da. Lovec 6,1992, s. 182. Vuk (Canis lupus L.^. Crvena knjiga Wolves in Croatia: baseline data, (s životinjskih svojti Bepublike Hrvatske - Huber, Đ.). Zbornik radova simpozija Sisavci, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb Wolves in Europe - Status and perspec- 1994, s. 54-56. tives, Oberammergau 1992, s. 66-69. Dinamika brojnosti tetrijeba gluhana Mitochondrial DNA polymorphism in (Tetrao urogallus L.) u N.P. Risnjak" u European brown bear populations. Man- razdoblju 1951-1993; Prijedlog proširenja agement and restoration of small and relc- N.P. Risnjak " na izvorišni dio rijeke Kupe tual bears populations (s Taberlet, P, i masiv hrvatskoga Snježnika (s Malnar, I, Dubois-Paganon, C, Adamic, M, Boscagli, Safar, N. i Stahan, Z.). Zbornik radova - 40 G„ Camarra, J, Huber, Đ. i dr.) 1992. Int. godina N.P. "Bisnjak", Crni Lug 1994, s. Conf. Bear Bes. and Manage, 9:108-117. 82-86 i 145-149. Prijedlog novih trofejnih listova. LV Istraživanje javnog mnijenja o vuko- 10.1992, s. 374. vima u Hrvatskoj, (s Huber, Đ, BadisiC,

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 333

B. i Novosel, D.). S.L. 5-6,1994., s. 167-172. trofeje - obrada, ocjenjivanje i vrednova- C'ampaign of C'roatian wolf group to nje. S.L. 3-5,1990, s. 212-214. protect wolves in Croatia. A coegzistence Tondini, V.: Stotinu godina riječju i of large predators and man, (s Kovacic, D, slikom (razgovor s A. FrkoviC). LV 1, 1992, Huber, Đ, Grbac, I, Stahan, Z, Kusak, J. i s. 8-9. dr.). Bieszczady Mountains, Poland 1994 (u Huber, Đ.: Medvjedi u knjigama. LV rukopisu). 6,1992, s. 200. Reintroduction of hand-reared brown Mihaldinec, M.: Alojzije FrkoviC: Bib- bears into the wild: experiences, problems, liografija Lovačko - ribarskog vjesnika chances, (s Huber, Đ, DabanoviC, V. i 1892-1991. Priroda 4 (797), 1993, s. 42. Kusak, J.). International conference on as- Malnar, Ž.: Predstavljene knjige go- pects of bear management. Bursa, Turkey ranskih autora (Kulturna večer Gorana u 1994. (u rukopisu). Zagrebu). Novi list, 2.XII.1993. Stradanje medvjeda na prometnicama KarloviC, M:. FrkoviC, A.: Bibliografi- Oorskog kotara, (s Kusak, J. i Huber, Đ.). ja Lovacko-ribarskog vjesnika 1892- 1991. Peti kongres biologa Hrvatske. Pula 1994. Veterinarska stanica 24 (4), 1993, s. 247. (u rukopisu). Pleše, V.: Lojzek - lovački zanesenjak Mirko na Hrvatskoj strani (Uz is- (interview s inž. A. FrkoviC povodom izlas- traživanje risova u Sloveniji). LV 3, 1995, ka iz tiska Bibliografije LBV). Hrvatske s. 29-30. sume 22,1993, s. 14. Mamac pogađa bolje od metka (akcija Stahan, Ž.: Bibliografija Lovacko-ri- peroralnog cijepljenja lisica protiv sil- barskog vjesnika 1892-1991. Hrvatske sume vaticne bjesnoće). LV 3,1995, s. 43-44. 25,1993, s. 14. Kopno zamijenio morem (Medvjed Trohar, J.: Bibliografija Lovacko-ri- opet na otoku Krku). LV 4, 1995, s. 37-38. barskog vjesnika 1892-1991. LV 9, 1993, s. Kako prepoznati uzgojno vrijednu di- 42-43. vljač. LV 7-8,1995, s. 18-19. Piskorić, O.: Alojzije FrkoviC: Bibli- Korisna razmjena lovačkog iskustva ografija Lovacko-ribarskog vjesnika 1892- (Uz međunarodni kolokvij u Židlochovica- 1991. S.L. 1-2,1994, s. 50-51. nia). LV 11,1995, s. 24-25. Raguž, D.: Alojzije FrkoviC kao pisac U spomen. Josip Jože Malnar (1929.- iz sumarstva i lovstva. S.L. 1-2, 1994, s. 1995.). LV 7-8,1995, s. 63. 51-52. Vuk u Hrvatskoj, (s Huber, Đ.). Zbor- Piskorić, O.: FrkoviC, Alojzije - bio- nik strokovnih prispevkov izdan ob priliki bibliografija. HBL 4 LZ Zagreb 1998. razstave Volk ne ogroža - volk je ugrožen, KoCevje 1995, s. 27-33. Kako izraditi lovnogospodarsku osnovu. Jadranski lovac 1, 1995, s. 12-14. Traffic kills of brown bears in Oorski kotar, Croatia (s Huber, Đ i Kusak, J.). Tenth Int. Conf. bear Bes. and Manage. Fairbanks, USA 1995 (u rukopisu). The Re-introduction of the Lynx in Slovenia and its Prezent status in Slovenia and Croatia, (s. Cop, J.). Conference on the Status and Conservatio of the Alpina Lynx Population. Engelberg Switzerland 1995 (u rukopisu).

LITEBATUBA

Mikulić, Z.: Aktiv za zaštitu ptica Sjenica u Crnom Lugu. Priroda 6, 1970, s. 182-184. Jurković, V.: Nase sume i ljudi u kn- jiževnim djelima. Drvosječa 21,1977, s. 10. Rucner, D.: Ptice. Monografija Gorski FRKOVIC, Ivica, (Lički Novi, kotar, Delnice 1981, s. 450. Chylak, R.: Priručnik za ocjenjivanje 3.II.1894. - Buenos Aires, 21.11. lovačkih trofeja. S.L. 4-5,1982, s. 166-167. 1980.), ing. Sumarstva, hrvatski mi- Stahan, Ž.: A. FrkoviC: Lovačke trofe- nistar Suma. je. LV 1-2,1990, s. 26. Gimnaziju je završio u Gos- Raguž, D.: Alojzije FrkoviC: Lovačke piću, a Sumarstvo je studirao na

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 334

Šumarskoj akademiji u Zagrebu lim Šumarima emigrantima odlazi na kojoj je diplomirao 1919.g. Na- u Argentinu u Ministarstvo poljo- ime, studij mu je bio prekinut na djelstva i stočarstva, u Direkciju duže od četiri godine zbog sudje- za Sume Narodnoga Šumarskog in- lovanja u I. svjetskom ratu. stituta (IFONA). Tu radi s osta- U državnu službu u svojstvu lim kolegama na poslovima uređe- privremenog Sumsko-inženjerskog nja Suma i sastavljanju Šumskoga pristava nastupio je 24.VIII.1919.g. katastra. Služio je kao Sumarski činovnik u Te poslove ing. Frkovic nije Državnom Sumarskom uredu na napuštao do umirovljenja, iako su Sušaku. Slijedi rad u Šumariji Lje- mu nuđena bolja mjesta. Uosta- skovac, odakle je 1925.g. premje- lom, i na tom mjestu uvodio je šten u državnu Šumariju u Pito- mlade Šumarske inženjere u stru- maci u Podravini, ali vec krajem čne poslove. godine premješten je u Ministar- Umro je u Buenos Airresu stvo Suma i ruda u Beograd, uz 21. veljače 1980.g. promaknuće za inspektora I. kategorije i postavljen je za sefa Per- LITEBATUBA sonalnog odsjeka Generalne direk- *** S.L. 1941., s. 209-210, 391. cije Suma. Budući da je na to mje- HSD: S.L.1943,163. sto postavljen na prijedlog pomoć- Neidhardt, N.: Sumarska nastava 1860.- nika ministra, kad je ovaj smije- 1960. njen i Frkovic je razriješen duž- Hranilović, S. i Piskorić, O.: Doprinos nosti u odsjeku i radi u raznim re- hrvatskih šumara argentinskom sumarstvu s biografijom sestorice šumara. S.L. 11-12, feradama do 1934.g. kad je premje- 1995., s. 415-427. šten na Sušak, a odatle nakon nekoliko mjeseci Direkciji u Zagreb. FRUŠIĆ, Andrija, iz Divosa, Mi- Osnivanjem Banovine Hr- trovica, rođen 3.1.1883., ing. Sum. vatske, u rujnu 1939.g. prelazi u Studirao je Sumarstvo na Bansku upravu Banovine, a počet- Šumarskoj akademiji u Zagrebu u kom 1940.g. imenovan je predstoj- trajanju od tri godine. Apsolvirao nikom Odjela za Sumarstvo. Na toj je skol. g. 1905.-06. dužnosti ostao je do početka 1941. U Šumarskoj struci je počeo kad je umirovljen kao nepoćudan. raditi l.IV.1908.g. Neko je vrije- Uspostavom NDH, Frkovic je me bio zaposlen u Nevesinju u imenovan 14.IV.1941.g. za ministra Hercegovini. Od 23.VII.1932.g. di- Suma i ruda na kojem mjestu os- rektor je Direkcije Gradiške imov- taje do listopada 1942., kad se re- ne općine Nova Gradiška. Bio je organizirala vlada. Frkovic je tada elan HŠD. obavljao razne političke dužnosti, sve do mjesta povjerenika za Bo- FUCKAR, Zdravko, (Zagreb, Tre- snu u Sarajevu. Snjevka, 22.11.1938.), mr. sc., dipl. Za svoj rad u to vrijeme pri- ing., visi stručni suradnik. mio je Velered Krune Kralja Zvo- Sin Stjepana i Anice r. JuSic. nimira s Danicom i mačevima. Ta- Hrvat, rimokatolik. Otac mu je ko visoko odlikovanje, daje pravo majstor obrade drva, a majka do- na nošenje naslova >vitez<". maćica. Osnovnu je školu pohađao Po slomu NDH, u svibnju u Zagrebu, a u Zagrebu je 1955.g. 1945. odlazi u emigraciju. Najprije završio i Industrijsku Školu drvne boravi u Austriji pod raznim ime- struke. I Srednju tehničku školu nima (Andre Jose), a 1948. s osta- drvne struke završio je u Zagrebu

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 335

1959.g„ a Visu školu za organizaci- pravljanja zalihama materijala, raz- ju rada - Kranj, Odjel Zagreb - za- voja proizvodnog programa, razvo- vršio je 1969. u Zagrebu. ja funkcije razvoja poduzeća, raz- II. stupanj Fakulteta orga- voja sustava upravljanja gotovim nizacijskih znanosti završio je u proizvodima, razvoja upravljanja Beogradu 1978.g. kontrolom kvalitete proizvodnje u Poslijediplomski studij stu- u toku i proizvoda, razvoja funkci- dirao je na Šumarskom fakultetu je održavanja uređaja i postroje- u Zagrebu. Magistrirao je 1981.g. iz nja, studijom stanja bitnih para- znanstvenog područja organizacija metara za upravljanjem poduze- rada u drvnoj industriji. ćem, vrednovanjem rada i raspod- Doktorsku disertaciju prija- jelom zarada uposlenih. vio je 1983. na Fakultetu organi- U dugogodišnjem istraživač- zacije. kom radu bio je koordinator ili Po završetku Srednje tehnič- voditelj velikog broja projekata i ke škole 1959.g. odmah je stupio u studija razvoja za konkretna po- radni odnos u Kombinatu Velebit duzeća, a surađivao je u velikom - Rijeka, gdje je sedam godina ra- broju poduzeća drvne industrije dio na poslovima analitičara studi- (50) na području konzultacija i re- ja rada, tehnologa procesa, orga- alizacije projekata i studija. nizatora, Sefa pripreme proizvod- Vrlo je intenzivno i trajno nje, upravitelja pogona i na istra- surađivao sa znanstvenicima Šum. živanju tržišta. fakulteta. G. 1967. vraća se u Zagreb i U tijeku radnog vijeka bio je zasniva radni odnos s Institutom na vise strucno-studijskih putova- za drvo Zagreb, za područje orga- nja u inozemstvu u trajanju od 7 nizacije rada i sistema upravlja- do 30 dana. Studirao je sustave nja. U institutu za drvo radio je proizvodnje i upravljanja u Nje- na poslovima upravljanja: proiz- mačkoj, Italiji, Danskoj, Engles- vodnjom u toku, sustavom zaliha koj, Rusiji, Slovačkoj, Mađarskoj, materijala, sustavom gotovih pro- Austriji i drugdje. Ta iskustva us- izvoda, razvojem proizvoda, razvo- pješno je prenosio u domaća po- jem poduzeća te istraživanjem i duzeća drvne industrije. Član je znanstvenim aktivnostima u cilju Hrvatskoga Šumarskog društva. postizanja KIBERNETSKOG sustava upravljanja cjelinom podu- zeća. STBUCNII ZNANSTVENI BADOVI Od 1984.g. radi na poslovima Preuzimanje gotove robe po planovi- rukovodioca Odjela koji se bavi: ma prijema. Drvna ind. 11-12,1970. organizacijom poduzeća, razvojem Mjesto i uloga funkcije održavanja uređaja i postrojenja u drvno - industri- proizvoda, razvojem poduzeća i ki- jskim poduzećima. Drvna ind. 1-2, 1972. bernetskim sustavom upravljanja Djelovanje kontrole kvalitete kod o- fenomenom cjeline poduzeća. peracione kontrole u proizvodnom procesu. U Institutu je bio zaposlen Drvna ind. 9-10,1975. Elementi teorije kibernetskog sistema od 30.V.1967. do l.VII.1990.g. rukovođenja proizvodnim procesom. Drv- U tijeku rada u Institutu na ind. 7-8,1976. projektirao je i napisao velik broj Prikaz kibernetskog sistema rukovo- projekata i studija razvoja za drv- đenja proizvodnjom furniranog pokućstva. nu industriju. Te studije odnosile Drvna ind. 9-10,1976. Jedan od mogućih kibernetskih sis- su se na područja: razvoja pripre- tema upravljanja zalihama u međufaznom me proizvodnje, razvoja sustava u- skladištu dijelova. Drvna ind. 11-12,1978.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 336

Jedna od mogućih metoda racionali- Studija razvoja makrokibernetskog zacije operacija u drvno - industrijskom sistema upravljanja proizvodnjom u RO procesu. Drvna ind. 9-10. 1980. "Ostrelj", OOUR FANA Krnjeusa. Savjetovanje na temu "Organizacija Studija razvoja mikrokibernetskog si- procesa proizvodnje u tvornicama namješ- stema upravljanja proizvodnjom stolica taja 1980. u organizaciji Saveza inženjera i preko pripreme proizvodnje u RO "Ostrelj" tehničara sumarstva i drvne ind. BiH i OOUR FANA - Krnjeusa. Privredne komore BiH. Studija razvoja funkcije studija rada Nekateri elementi sistema teorije ki u RO "Ostrelj", OOUR FANA, Krnjeusa. se uporabljajo pri projektiranju optimal- Studija razvoja funkcije kotrole kva- nega sistema upravljanja proizvodnje in litete u KPD "Ivančica", R.J. Drvna pro- poslovanja. Savjetovanje u Ljubljani 1984. izvodnja Lepoglava. u organizaciji Društva inžinjerjev in teh- Studija stanja organiziranosti i sis- nikov lesarstva - Ljubljana. tema upravljanja procesima RO "INO - Kibernetski sistem rukovođenja zali- Otocac. hama materijalom u drvnoj industriji u cilju ostvarenja dohotka. Zbornik radova: Do- hodovni odnosi u sumarstvu, preradi drva i prometu drvnim proizvodima, Split 1984. Podloga za visi oblik sistema upravljanja. Zbornik radova IV. simpozija u organizaciji "UPOS 85". Optimalni proizvodni program, osnova za kibernetski sistem upravljanja proizvodnjom namještaja. Zbornik radova u organizaciji Saveza inž. i tehn. sumarstva i ind. za preradu drveta Jugosl. i Udruženje šumara i industrije za preradu drveta Privredne komore Jugosl, Beograd, 1990. Mogući efekti uvođenja sistema u- pravljanja u poduzeća drvne industrije. Zbornik radova na temu: "Upravljanje proizvodnim sistemima u drvnoj industriji", S.F. Zagreb, Novi Vinodolski 1990. Stanje sistema upravljanja zalihama u drvnoj industriji. Zbornik radova na te- FUKAREK, Pavle, (Sarajevo, 16. mu: "Upravljanje proizvodnim sistemima u drvnoj industriji". Sum. fakultet Zagreb, VII.1912. - 17.11.1983.), dipl. ing., Novi Vinodolski 1990. dr. sc., sveučilišni profesor, akademik, vrlo istaknuti Šumarski Projekti i studije stručnjak - dendrolog i fitocenolog. Studija analize i dijagnoze stanja or- U rodnom gradu završio je ganiziranosti i sistema upravljanja proce- klasičnu gimnaziju, ali vec je tada som proizvodnje u SOUB-u 'DI Slavonija ", pokazivao ljubav za prirodu i Slav. Brod. ljubav prema biljkama. Stoga se Studija razvoja makrokibernetskog si- školske godine 1934.-35. upisao na stema upravljanja procesima proizvodnje u SOUS-u "Di Slavonija ", Slav. Brod. Šumarski odsjek Poljoprivredno- Studija razvoja funkcije razvoja pro- Sumarskog fakulteta Sveučilišta u izvoda u SOUB-u "DI Slavonija ", Slav. Brod. Zagrebu, na kojem je 1939.g. di- Studija razvoja mikrokibernetskog si- plomirao. Po završetku studija P. stema upravljanja proizvodnjom preko Fukarek nastupa službu u Šumar- pripreme proizvodnje u SOUB-u DI Sla- vonija", Slav. Brod. skoj struci u Sarajevu, odakle je Studija razvoja upravljanja zalihama početkom 1941., zbog političkih ra- materijala u SOUB-u "DI Slavonija ", Slav. zloga, premješten u Nevesinje. Na- Brod. kon hapšenja i internacije zapos- Studija razvoja funkcije kontrole kvalitete u SOUB-u "DI Slavonija ", Slav. Brod. lio se 1943.g. u Direkciji Suma u Studija stanja organiziranosti, dijag- Mostaru. Početkom 1944.g. prešao noza stanja i prijedlog aktivnosti za revije na "oslobođeni" teritorij, gdje je talizaciju u BO "Ostrelj" - OOUB FANA - Krnjeusa.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 337 uključen u rad Oblasnog NOO-a u kim i ostalim djelatnostima... P. Trebinju, a potom ZAVNOBIH-a Fukarek bio je strastven bibliofil. u Jajcu i Fojnici. Po završetku ra- Vrlo se studiozno bavio histori- ta radi u Ministarstvu Sumarstva ografskim i bibliografskim ra- BiH. dom, napisavSi recenzije mnogih Od godine 1948. nastavnik je botaničkih djela i publikacija. u Visokoj školi za planinsko gaz- Stekao je vrlo temeljito polazište, dovanje, a od 1949. na Poljopriv- vrsnu biološku naobrazbu i od- redno - Sumarskom, kasnijem Šu- lično poznavanje dendroflore i ve- marskom fakultetu Univerziteta u getacije naših krajeva i susjednih Sarajevu. G. 1952. obranio je na zemalja. Sva je svoja proučavanja Š.F. Sveučilišta u Zagrebu dok- zasnivao na pomnom terenskom torsku disertaciju pod naslovom radu, kritičnoj analizi i uvažava- "Poljski jasen (Fraxinus angustifo- jući znanstvene spoznaje ne samo lia, Vahl.), njegove osobine, rasi- domaćih i stranih botaničkih kla- renje i Sumarsko značenje" (komis. sika, vec i svih solidnih mlađih is- u sastavu: dr. sc. I. Pevalek, dr. sc. traživača. U svojim istraživanjima A. Petracic, dr. sc. M. AniC i dr. sc. iz područja fitogeografije i den- A. Ugrenovic). Odmah je izabran drologije P. Fukarek se bavio mor- za docenta iz dendrologije i fito- fološkim, sistematskim, horo- los- cenologije na Š.F. u Sarajevu. G. kim, ekološkim, nomenklaturim i 1961. izabran je za redovitog profe- drugim problemima nekih četin- sora, a umirovljen je krajem 1977.g. jača i listaca." (S. BertoviC). Kao nastavnik i rukovodilac Dugotrajna taksonomska is- Zavoda za Šumarsku botaniku in- traživanja omogućila su mu da o- tenzivirao je nastavu, osnovao her- pise taksone i mnoge nove zajed- barij, zbirke eksponata i karto- nice karakteristične za pretplanin- grafski odsjek. S ljubavlju je pre- ski pojas nekih bosansko-hercego- nosio svoje veliko znanje i iskus- vackih gora. U obradi tih i srodnih tvo mladim istraživačima, post- problema ističe se studija "Šumske diplomandima, doktorandima i biljne zajednice u Jugoslaviji" studentima kroz tridesetak gene- (1979.). Ovdje je potrebno spo- racija. Škol. god. 1959.-60. bio je menuti i njegov rad na kartografi- dekan Š.F. u Sarajevu. Vise godina ranju vegetacije. Sam ili sa surad- rukovodio je Biološkim institutom nicima izradio je niz preglednih ili Univerziteta u Sarajevu. detaljnih karata Šumske vegetaci- Uređivao je nekoliko godišta je u različitim predjelima BiH. znanstveno - stručnih časopisa Na- Surađivao je na rješavanju rodni Šumar, Godišnjak Biološkog aktualnih problema zaštite priro- instituta i Radove Š.F. u Sarajevu. de i životnog čovjekovog okoliša. Osim znanstveno - istraživačkog, Povrh toga akademik Fukarek bio nastavnog i publicističkog rada P. je vrstan organizator i aktivan Fukarek stalno je obnašao i mnoge elan mnogih domaćih i stranih dužnosti u znanstvenim, strukov- znanstvenih, stručnih i društve- nim i društveno - političkim orga- nih udruženja. Od 1960.g. elan je nizacijama sve do svoje prerane Međunarodnog društva za istraži- smrti. vanje vegetacije u S.R. Njemačkoj. "Akademik P. Fukarek bio je Jedan je od osnivača i predsjednik znanstvenik širokih pogleda, izu- u dva mandata Istocnoalpsko - zetne dinamičnosti i primjerne dinarskog društva za proučavanje upornosti u svojim istraživalač- vegetacije. G. 1969. organizirao je

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 338

10. simpozij toga društva. Bio je Pedeseta godišnjica "Županjackog ela- stalan elan međunarodne organi- borata". S.L. 11,1941, s. 479-489. Munika. Hrvatski planinar, 4, 1941, zacije za znanstvena i stručna pu- Zagreb, s. 81-89. tovanja i ekskurzije u Ziirichu. I- O sabiranju i Čuvanju bilja. S.L. 1941, zabran je za elana užeg odbora za s. 529-536. izradu Vegetacijske karte Evrope, Devedeseta godišnjica botaničkog ot- a bio je i elan Naučnog vijeća i Re- krića munike (Pinus Heldreichii Christ). Priroda 1-2,1942, s. 29-34. dakcijskog odbora projekta Ve- O crnom grabu (Carpinus orientalis getacijska karta Jugoslavije te Mili.) u Bosni i Hercegovini. S. L. 1942, s. elan uredništva novog izdanja Šu- 89-90. marska enciklopedija JLZ u Za- Pedeseta godišnjica "Županjackog elaborata" (nastavak). S.L. 1942, s. 90. grebu. Za redovnog elana ANU Planinski javor (Acer Heldreichii BiH izabran je 1967.g„ a u jednom Orph. ssp. Visianii /Kym./ Pax.). S.L. 1943, mandatu bio je tajnik njenog Odje- s. 165-170. ljenja za prirodno - matematičke Jedan prilog praktičnoj primjeni bilj- nauke. G. 1983. izabran je za do- ne sociologije u sumarstvu. S.L. 8-9,1943, s. 258-260. pisnog elana JAZU u Zagrebu. Nekoliko podataka o tilovini (Pette- Sudjelovao je na obnavljanju pla- ria ramentacea Sieb.). Ibid. s. 283-284. ninarstva u BiH i bio elan Saveza O navodnom raširen ju molike (Pinus društava planinara i Saveza druš- peuce Gris.) u Bosni i Hercegovini. Ibid. s. tava gorana. Za taj rad dobio je 313-315. Das Vorkommen der Panzerkiefer in plakete i priznanja. Povrh toga do- Sanđak, Novi Pazar. Osterreichische Bo- bio je i nekoliko visokih priznanja tanisehe Zeitschrift, 2-3, Wien, p. 190-195. među kojima Orden rada I. i II. Podizanje ograda od kamenog suvozi- reda, Orden zasluga za narod, nada i živice. S.L. 4-5,1947, s. 152-156. gradu ZAVNOBiH-a i dr. Organizacija rada kod poSumljavanja. S.L. 12,1947. s 397-398. Ruska treska. Krovna daska koja štedi BADOVI drvo i Čuva narodne sume. Sarajevo, 1947, s 1-26. Picea omoricti, njezina vrijednost u su- Divlji kesten. Priroda 34, 7, 1947, Za- marstvu i pitanje njenog areala. S.L. 1935, greb, s. 245-249. s. 493-506. Biljno-geografska karta sumskog dr- Kroz planine Bosne i Hercegovine. veća u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji od Planinarsko društvo u Sarajevu 1935. S.L. dr. L. Adamovića (Prethodni izvještaj). 1936, s. 503-505. S.L. 5-6,1948, s 171-179. Nestajanje tise u našim krajevima. Pronalazak jos dvije od zagubljenih Priroda 26,1,1936, Zagreb, s. 15. sekcija biljno-geografske karte sumskog Pregled flore suma u Ravnoj planini - drveća Bosne, Hercegovine i Dalmacije od Jahorini kod Sarajeva. Prikaz jedine, neš- dr. L. Adamovića. S.L. 11,1948, s. 380. to starije, rasprave Karla Maly-a, Glasnik Podaci o rasirenju planinskog javora zemaljskog muzeja za BiH, 50, Sarajevo, (Acer Heldreichii Boiss.) u Bosni, Herce- 1938. govini i susjednim krajevima. Godišnjak Vorl&ufige Mitteilungen ilber die na- Biološkog instituta 1, Sarajevo, 1948. s. 31-40. tilrliche Standorten der Panzerkiefer. Rasirenje poljskog ili lučkog jasena Mitteilungen der Deutschen Dendrologis- (Fraxinus oxycarpa Willd.) u F.N.R. Ju- chen Gesellschaft 54, 1941. Wien, p. 1-12. goslaviji. Ibid. 2, s. 63-70. O 'trećem ' arealu Pancićeve omorike u Podaci o geografskom rasirenju mu- Drobnjacima. S. L. 2,1941, s. 25-34. nike (Pinus Heldreichii Christ.). Ibid. 1-2, Prvi prilog poznavanju munike ili 1949, s. 21-41. šmrca (Pinus Heldreichii Christ. var. leu- Podaci o rasirenju molike (Pinus codermis /Ant./ Mgf.J). S.L. 8-9, 1941, s 348- Peuce Grisebach) na Balkanskom polu- 385. ostrvu. Ibid, s. 43-54. Povijest otkrića i istraživanja munike O granicama prirodnog areala tilo- ili (bor) šmrca Pinus Heldreichii Christ. vine (Petteria ramentacea /Sieb./ Presi.). Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja, Sa- Ibid, s. 53-59. rajevo. Današnje rasprostranjenje Pancićeve omorike (Picea omorica Pancić) i neki po-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 339

daći o njenim sastojinama. Ibid. 1-2, 1950, rodni šumar, 7-8, 1954, Sarajevo, s. 273.- Sarajevo, s. 141-198. 288. Materijali za bibliografiju o krsu. Svje- "Županjacki elaborat" i njegovo zna- tlost, Sarajevo, 1950. s. 1-211. čenje za sanaciju privrede na području za- Stanište Pancićeve omorike nakon padne Bosne. Veterinaria 3-4, 1954, Sara- sumskih požara u 1946/47. godini. S.L. 1-2, jevo, s. 655-670. s. 61-75. Prirodne rijetkosti u NB BiH i njiho- Karlo Maly, njegov život i rad (Nek- va zaštita. Nase starine 2, 1954, Sarajevo, s. rolog). God. Biol. inst. 4,1, Sarajevo, 1951, s. 37-52. 3-16. Jedno jelovo stablo (Abies pectinata Novi varijetet munike na području Sr- Mili.) iz nekadašnjih prašuma. Narodni šu- bije i Sandžaka (Pinus Heldreichii Christ, mar 5-6,1954, Sarajevo, s. 249-251. var. Pancici n. var.,). Ibid. s 41-50. Dodatak članku "Poljski jasen " (Fraxi- Biljne forme nazvane u Čast Karla nus angustifolia Vahl). S.L. 1-2, 1955, s. Malya. Ibid. 5,1-2, Sarajevo 1952, s. 7-11. 16-21. Nove biljne svojte na području Bosne Prilog poznavanju sumskih zajednica i Hercegovine koje je otkrio i opisao Karlo u kojima se javlja poljski jasen. Ibid, s. Maly. Ibid. s. 13-38. 30-40. Botanička zaostavstina Karla Maly-a. Šumska vegetacija Pohorja u Sloveni- Ibid. s. 39-50. ji. Ibid. s. 351-358. Karlo Maly: Orundlagen zur Kennt- Poljski jasen (Fraxinus angustifolia niss der Flora von Travnik in Bosnien. Vahl.) i neke njegove sumsko uzgojne Ibid. s. 51-122. osobine. Sumarstvo, Beograd, 1955, s. 331- Dodatak bibliografskim podacima o 345. naučnim radovima Karla Malya. Ibid. s. Nekoliko napomena u vezi sa našom 123-127. endemnom munikom (Pinus Heldreichii Javori Bosne i Hercegovine u radovi- Christ.). Ibid. s. 483-487. ma Karla Malya. Ibid. s. 169-192. Kartiranje sumske vegetacije i zadaci Nova nalazišta planinskog javora (Ac- Zavoda za sumarsku botaniku Poljopri- er heldreichii Orph. in Boiss.) na planina- vredno - sumarskog fakulteta u Sarajevu. ma Bosne i Hercegovine (sa StefanoviC, Narodni šumar 9-10, 1955, Sarajevo, s. 341- V.). Ibid. s. 193-198. 360. Dr. Karlo Bošnjak (Nekrolog). Ibid. s. La forćt de Pinus salzmanni de Sa- 457-459. int-Ouilhem le Desert (s J. Braun- Blan- Dr. Karl Sonniger (Nekrolog). Ibid. s. quetom). Stat. intern. geobot. mediterr. et 460-463. alpine (Sigma Montpellier). Comm. No. 133 Dvadesetogodisnjica smrti Dr. Ne- Collectanea botanica Vol. 4, fasc. III, No. deljka Kosanina. Ibid. s. 464-468. 33: 435-489. Areal prirodnog rasprostranjen ja ev- Neka razmatranja o zaštiti prirode i ropskog bijelog jasena (Fraxinus excelsior prirodnih rijetkosti u Bosni i Hercegovini L.) sa osvrtom na njegova staništa na (u suradnji s V. Bžehakom). Nase starine Balkanskom poluotoku. Badovi P.S.F. 7, 1955, Sarajevo, s. 275-288. 1952, Sarajevo, s. 41-65. Zaštita endema Pancićeve omorike u Dendroloske marginalije uz Botanički Bosni i Hercegovini. Ibid. s. 290-298. priručnik dr. B. Domca. S.L. 8, 1952, s. 288- Bazlike između poljskog i običnog 295. jasena. Narodni šumar 1-2, 1956, Sarajevo, Osnovne prirodne karakteristike, flo- s. 27-38. ra i vegetacija Nacionalnog parka "Sutjes- Prilog poznavanju sumske vegetacije ka". Badovi ANU BiH, Posebno izdanje, nekih zapadno bosanskih i hercegovačkih knj. 11,1953, Sarajevo. planina (Šator, Oolija, Hrbljine, Cincar i Contribution a la connaissance du Malovan). Ibid. 3-4,1956, s. 125-134. Oenre Fraxinus. Complćtes Bendus des Nalazište alpske johe (Alnus viridis sćances (Sect. 13) VIII. Conges interna- /Chaix/ D. C.), u Bosni. Ibid. 9-12, s. 346- tional de Botanique: 63-65,1954, Pariš. 400. Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Zajednica klekovine bora (Pinetum Vahl). S.L. 9-10,1954, s. 433-453. mughi Horv.) i neke njene razvojne ten- Istraživanje flore i vegetacije Bosne i dencije na bosansko-hercegovackim plani- Hercegovine. G.B.I. 7,1-2,1954, Sarajevo, s. nama. S.L. 11-12,1956, s. 343- 357. 111-168. Prašuma Perucica u NB Bosni i Her- O okruglolisnim jasenovima na pod- cegovini. Zaštita prirode 7,1956, Beograd. ručju Bosne i Hercegovine Ibid. s. 223- 239. Novi podaci o poljskom jasenu (Fraxi- Neki osnovni podaci u vezi sa pinus angustifolia Vahl). S.L. 1-2, 1957, s. tanjem bukve u Bosni i Hercegovini. Na- 30-35.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 340

Neke starije i novije rasprave o Pan- Fitocenoloska raspodjela bosanskog i cićevoj omorici. Sumarstvo 3-4, 1957, Beo- hercegovačkog krsa. Zbornik "Krs Bosne i grad, s. 245-257. Hercegovine" 3,1958, Split, s. 139-143. Borika (Daphne blagayana Frey) i Internacionalni simpozij o problemi- njena geografska rasprostranjenost. Ibid. s. ma zaštite prirode (1957). Zaštita prirode 713-722. 12,1958, Beograd. O nekim vidovima oštećenja i uništa- Nacionalni parkovi Jugoslavije. U vanja drveCa, specifičnim za Bosnu i publikaciji "Bazvoj sumarstva i drvne in- Hercegovinu. Narodni šumar 7-9, 1957, dustrije Jugoslavije (1945-1956)", Beograd Sarajevo, s. 226-229. 1958, s. 63-77. Velika mljecika (Euphorbia Wulfenii Fitocenoloska istraživanja. Ibid. s. Hoppe) i njezin privredni značaj na medi- 317-326. teranskom krsu. Ibid. s. 229-233. Arbres et arbustes rares et menacšs de Radovi na istraživanju i kartiranju la flore de Yougoslavie (Consideration en sumske vegetacije u Bosni i Hercegovini. rapport avec leur protection). Sep. exp. Ibid. 10-12, s. 359-378. Compte rendu Bćunion technique d Athš- Da li je cretna breza (Betula pubes- nes de IUICN, Vol. 5, 1958, Athćnes, p. cens Ehrh.) raširena i na području Bosne i 159-165. Hercegovine?. Ibid. 11,1-3, s. 31-39. Karta sumskih biljnih zajednica krsa Fresinica (Dryas octopetala L.) i nje- Bosne i Hercegovine (orig. u M - 1:500.000) na veza sa tragovima diluvijalne glacijaci- s komentarom. OpCi program kompleksne je. Godišnjak biološkog instituta, 1957, Sa- melioracije krsa FNBJ apud S. BertoviC i rajevo, Geografski pregled 1, s. 60-64. dr. 1958.). Tisa (Taxus baccata Li.), njena nala- Pregled dendroflore Bosne i Herce- zišta u BiH i njihova zaštita. Nase sta- govine. Narodni šumar 12, 5-6, 1959, Sara- rine, 1957, Sarajevo, s. 263-280. jevo, s. 263-286. Die Standortrassen der Schwarz-fOh- Istraživanje i kartiranje sumskih fito- re (Pinus nigra Arn. s. lat.). Centralblatt cenoza na području Bosne i Hercegovine u fiir das gesamte Forstwesen, 75, 3-5, 1958, 1959. god. Ibid. 13,11-12, s. 669-678. Wien, s. 203- 207. Hibridi između gorskog i planinskog Dendroloski prilozi flori Bosne i javora, (s A. Celjom). Sumarstvo 11-12, Hercegovine. Godišnjak biol. inst. 1-2, 1959, Beograd, s. 543-548. 1958, Sarajevo, s. 36-65. Planinski bor - klekovina (Pinus mu- Zajednica jele i ljigovine (Rhamneto- go Turra) i njegovo značenje za zaštitu tla Abietetum) na hercegovačkim i zapadno- i vegetacije naših planina. Narodne sta- bosanskim planinama. Ibid. 103-113. rine 1959, Sarajevo, s. 203-318. Medveđa lijeska (Corylus colurna L.) i Jedna rijetka forma smrce u Bosni (s njena nalazišta u Bosni i Hercegovini. V. Stefanovićem). Ibid. 233-234. Ibid. s. 153-176. Bazga, Bor, Borovica, Božika, Brijest, Sibljaci mukinjice (Sorbus chama- Bukva, Dafina, Dimitrov Todor, DraCa, emespilus Crantz) na planini Plazenici u Forsitija, Geografija suma, Geschwind An- Bosni. Ibid. s. 163-171. drija, Grab, Grohotusa, Holl Ferdinand, Najnovija literatura o PanCiCevoj o- Hudike i lemprika, Jabuka, Jarebike, morici. S.L. 1-2,1958, s. 31-37. mukinje, brekinje, Jasen, Jasmin, Javor, Prilog poznavanju crnog bora (Pinus Jela, Johe i josice, Jorgovan, JovanoviC nigra Arn. s. lat.J). Badovi P.S.F 3, 3, 1958, Branislav, Kalina, Karaman Luka, Kesten Sarajevo, s. 3-91. divlji, Knotek Ivan, Konopljika. Sumarska Prašuma Perucica i njena vegetacija, enciklopedija, 1,1959,Zagreb. (s V. Stefanovićem). Ibid. s 93-146. Neke značajne i retke vrste drveCa i Istraživanje i kartiranje sumske ve- grmlja u Jugoslaviji. Zaštita prirode, 15, getacije planina Jahorine, Igmana, Lju- Beograd. bicne, Veleža i područja oko rijeke Drine, Poljski jasen i njegova morfološka (s V. Stefanovićem). Narodni šumar 12, varijabilnost (Fraxinus angustifolia Vahl 1958, Sarajevo, s. 10- 12. - Fr. oxycarpa Willd.> G.S.P. S.F. 1960, Sumske biljne zajednice izdvojenog Zagreb, s. 133-258. prasumskog rezervata Perucica". Ibid. s. Nova svojta borova u Bosni. S.L. 5-6, 741-743. 1960, s. 152-156. Pa viti kao melioratione i "štetne" vrste Crvenolisni gorski javor (Acer pseudo- u našim sumama. Ibid, s. 744-755. Neko- platanus f purpureum /Loud/ Behd). Na- liko novih podataka o rasprostranjenju rodni šumar 3-4, 1960, Sarajevo, s. 191-192. borike (Daphne blagayana Frey.j) na Bibliografija članaka, priloga i dru- Balkanskom poluostrvu. Sumarstvo 11-12, gih saopstenja objavljenih u razdoblju 1958, Beograd, s. 635-637. 1947-1956-1959. Ibid. Prilog.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 341

Differences morphologiques et ana- Treće savjetovanje biljnih sociologa sa tomiques entre Fršne commun et le Fršne područja istočnih Alpi i Dinarskih planina oxyphylla. Bulletin de la Soci&te Bota- (Klagenfurt, 14-18.VII.1962.). Ibid, 16, 6-7, nique de France 107, 4-5, 1960, Pariš, p. s. 416- 423. 192-198. . Zajednice i tipovi suma Dinarskih Ohiana prirodi v Jugoslaviji. Ohrana planina. I. sistematsko mjesto balkanskih prirodi i zapovednoe delo v SSSB. Bu- sibljaka. Ibid. 10-12, 1962, Sarajevo, s. 503- letin 4,1960, Moskva. 508. Sumsko-vegetacijska područja SB BiH Prasumski rezervat Perucica. Ibid. s. (karta u M-l:l,000.000). Sarajevo. 509-519. Jedinstvo dendrogeografskih i fito- Neke zablude oko nalazišta Panci- cenoloskih istraživanja. Narodni šumar, ćeve omorike. Ibid. s. 525-526. posebna izdanja: "Uloga i mjesto fito- Problemi sumskih staništa, selekcije cenologije u savremenoj sumskoj privredi", sumskog drveća i uzgoja suma na XIII. 1961, Sarajevo, s. 47-49. Kongresu IUFBO (u BeCu 1961. g.) Ibid. s. Istraživanje i kartiranje sumske ve- 536-541. getacije i sumskih fitocenoza u Bosni i II. Kongres biologa Jugoslavije (Be- Hercegovini. Ibid. s. 182-192. ograd, 7-10. II. 1962. g.). Ibid. 541-545. Bibliografski pregled biljnogeograf- Problemi nase stručne štampe. Ibid. s. skih i fitocenoloskih radova o sumama Ju- 546-554. goslavije. Ibid. s. 193-218. Einiges iiber die sildeuropaeischen Prilozi diskusiji o mjestu i ulozi fito- Eichen und SchwarzkieferwS,lder. Mit- cenologije u sumarstvu. S.L. 1961, Zagreb, teilungen der Ostalpin - dinarischen s. 63-73. pflanzensoziologischen Gemeinschaft, 2, Osnivački sastanak Sekcije za istočne 1962, Padova, p. 82-85. Alpe i Dinarske planine Intern. udruže- Das Quercetum confertae hercego- nja za istraživanje vegetacije (Austrija vinicum in Narenta - tal Angewandte 25-28.VII.1960.). Narodni šumar 3-4, 1961, Pflanzensoziologie 18/19. Ibid, Wien, 1962, Sarajevo, s. 183-187. p. 37-45. Ekskurzija u austrijske Karavanke i The present spread of Serbien spruce Karnijske Alpe. Ibid. s. 187-190. (Picea omorica Panc.) and some data con- Da li su vrste Crataegus nigra W. et cerning its stands. Nolit, Beograd 1962, s. K. i C. pentagyina M.B. nađene u Herce- 1-75. govini? Ibid. s. 453-456. Basprostranjenost i druge fitoceno- Problemi sumskih staništa, selekcija loske karakteristike poljskog jasena. Ba- drveća i uzgoja suma. XIII. Kongres dovi N.D.BiH 20/4, Sarajevo, 1962, s 1-99. IUFBO, Wien. Ibid. 10-12, s. 536-541. 90-tu godišnjica prve dendrologije Ein Hohenprofil durch die Waldege- naših krajeva. Sumarstvo 3-4, Beograd, sellschaften an Sild-und Nordh&ngen des 1962, s. 181-190. Velež-Oebirges in der Hercegovina (Di- Pionirska vegetacija točila u brdskom narische Alpen). Mitteilungen der Ostal- pojasu dinarskih planina i njena zaštita. pin - dinarischen pflanzensoziologischen Narodne starine 8, 1962, Sarajevo, s. Gemeinschaft 1,1961, Padova, p. 23-29. 199-204. Dvije jele srasle u jednu krošnju (kod Modro lasinje - Moltkea petraea sela Krivojevići, BiH). Priroda 8, 1961, (Tratt.) Oris., rijetki endemni grmić naše- Zagreb, s. 254. ga hercegovačkog i crnogorskog krsa i nje- Oranice rasirenja izrazitih flornih gova zaštita. Ibid, s. 205-209. elemenata u vegetaciji Hercegovine. Ge- Lovorolisni likovac (Daphne laureola ografski pregled 6,1962, Sarajevo, s. 73- 96. L.) i potreba njegove zaštite u sumama Inverzije vegetacije na planinskom Bosne i Hercegovine. Ibid. 8, s. 211-214. masivu Igman-Bjelasnica. Narodni šumar Vrist - Calluna vulgaris (L.) Huli - na 1-3,1962, Sarajevo, s. 35-46. jugozapadnoj granici svoje rasprostra- Herbar Boberta Visiani-a u Padovi. njenosti. Godišnjak Biološkog instituta 16, Ibid, s. 1-3. 1963, Sarajevo, s. 77-90. Drugi radni sastanak Sekcije za is- Prilog poznavanju nomenklature i točne Alpe i Dinarske planine Međunarod- rasprostranjenosti hrasta sladuna (Quer- nog udruženja za istraživanje vegetacije cus conferta Kit. in Schult. — Q. farnetto (Brixen, 3-7.VII.1961.). Narodni šumar 1-3, Ten.). Badovi N.D. BiH 6, 1963, Sarajevo, 1962, Sarajevo, s. 257-260. s. 113-166. Neka neriješena pitanja u dosadaš- Lepenica - Pregled osnovnih tipova njim dendroloskim i dendrogeografskim is- sumske vegetacije, (s B. FabijaniCem i V. traživanjima u Bosni i Hercegovini. I- bid. StefanoviCem). Ibid, posebna izdanja, 3, s. 7-9, s. 357-374. 85-129.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 342

Lepenica - Šumarstvo. Ibid. s. 539- schrift fiir Forstwesen 9-10, 1964, Zilrich, 552. p. 518- 533. Prilog poznavanju dendrogeografskih PanCiCeva istraživanja flore Crne i fitocenoloskih odnosa planina sjeveroza- Gore. Badovi N.D. BiH 25, 7, 1965, Saraje- padne Crne Gore. Ibid, 6, s. 113-166. vo, s. 317-340. Pancićeva omorika u prirodnim sta- Nalaz prelazne ili hibridne svojte bo- ništima oko rijeke Drine i u parkovima rova na planini Prenju u Hercegovini (Pi- glavnog grada SS BiH. Narodni šumar 17, nus nigradermis Fuk. et Vid.), (s M. Vida- 7-8,1963, Sarajevo, s. 260-262. koviCem). Ibid. 28, 8, s. 61-87. Prof. Dr. Ivo Horvat - In memoriam. Prilog poznavanju prelaznih svojti Ibid, s 287-288. poljskog javora Balkanskog poluotoka (Ac- Prikazi i ocjene stručne literature - O. er campestre L. sensu lat. — A. marsicum Schwarz i H. Weide: Revizija taksono- mi- Guss. sensu strict.). Ibid, s. 89-103. je roda Sequoia Endl. Ibid, s. 292. Rasprostranjenost i ekološke karak- Orijasko stablo poljskog jasena u teristike krCagovine (Amphoricarpus neu- sjeveroistočnoj Bosni, (s B. CuriCem). Na- mayeri Vis.). Glasnik Zemaljskog muzeja rodni šumar 11-12, 1963, Sarajevo, s. 307- BiH 3-4,1965, Sarajevo, s. 159-180. 408. Prašuma Perucica nekad i danas (II.). Nova hibridna ili prelazna svojta ja- Narodni šumar 19, 1-2, 1965, Sarajevo, s. vora iz Crne Gore (Acer pseudoobtusatum 39-50. Fuk.). Sumarstvo 10-12, 1963, Beograd, s. Rijetko sumsko drveCe nase Repub- 357-362. like. Ibid, 3-4, s. 125-134. Die Ausarbeitung einer detaillierten Botanička saopstenja - Informationes Waldkarte Bosniens und der Hercegovina botanic&e (sv. 1-3). Ibid, 5-6, s. 223-228. a uf pflazensoziologischer Grundlage. Nase listopadno drveCe i grmlje - Bericht ilber das internat. Symposion fur Rasprostranjenje vrsta prema izbojcima i Vegetations-Kartierung, Stolzenau/Weser, pupovima - Priručnik, Ljubljana 1965, s. 1963, s. 363-368. 1-35. Die Verbreitung des Edelweis in den Biološke i ekološke karakteristike Balkanlšnder. Jahrbuch des Vereins zum bukve i bukovih suma Jugoslavije (Savje- Schutze der Alpenpflanzen u. Tiere e. V, tovanje o bukvi). Izdanje SITSD Jugosla- Bd. 28,1963. Milnchen. vije, Beograd 1965. Krs, Kruška, Krusvica, Lijeska, Li- Nalazište i stanište borike (Daphne kovci, Lipa, Ljigovina, Maly Karlo, Mo- blagayana Frey.) na bosansko - hercego- njen, Musmulica, Orah, Parocija, Perucica, vačkim planinama. Narodni šumar 10, Sibir eja, SmrCa, Sutješka, Tila, Tisa, 1965, Sarajevo, s. 231-234. Trusijike, Tulipanovac, Vrijes, Zelenika, Zajednica endemne munike na planini Zelkova. S. E. II, JLZ, 1963, Zagreb. Prenju u Hercegovini. Acta Bot. Croat. 25, Geobotanicka i ekološka istraživanja 1966, Zagreb, s 61-83. balkanskih omelika (vrste roda Cytisan- Das Quercetum confertae hercego- thus Lang). Badovi N.D. BIH, 25, 7, 1964, vinicum im Narenta Tal. Angewandte Sarajevo, s. 6-56. Pflanzensoziologie 18/19 (Tagungen der PanCiCeva istraživanja Crne Gore. Ostalpin-Dinarischen Sektion der Interna- Ibid. 32, s. 9-340. tionalen Vereinigung f. Vegetationskunde Sjeverozapadna granica današnje ras- - Klagenfurt 1962 u. Chur 1964), Wien prostranjenosti hrasta sladuna. S.L. 3-4, 1966, p. 37-45. 1964, Zagreb, s. 109-123. Beitrag zur Kenntnis der Waldvegeta- Spiralni raspored pupova kraškog tion a uf Melaphyrgestein in sudćstlichen crnog jasena. Narodni šumar 18, 1-2, 1964. Bosnien (Dinarische Alpen). Ibid, p. 133- Sarajevo, s. 43-45. 137. Fitocenoloska ekskurzija kroz sjeve- Peto radno zasjedanje IstoCnoalpsko- roistočnu Poljsku. Ibid. s. 46-54. Dinarske sekcije Internac. udruženja za is- Prilog privremenoj taksonomiskoj po- traživanje vegetacije (Chur, Švicarska djeli balkanskog prelaznog makljena (Acer 23-30.VII.1964.). Narodni šumar 5-6, 1966, intermedium PanC.). Ibid, s. 105-120. Sarajevo, s. 217-224. Istraživanja i kartiranja sumskih fito- Neue Standorte der Panzerkiefer (Pi- cenoza Bosne i Hercegovine. Ibid. 7-8, s. nus Heldreichii Christ em. Markgraf). 363-374. Botanische Jahrbilcher 86, 1-4, Stuttgart, Prašuma Perucica nekad i danas (I.) p. 449-462. Ibid. 9-10, 433-456. PanCiCevo otkriće omorike i njena Josip Pancic i nase sume. Ibid. 11-12, s. daljnja proučavanja. "PanCiCev zbornik", 583-588. Vanser. izd. SANU, Odj. prir.-mat. nauka, Die Tannen und die TannenwS,lder 27-67, Beograd 1967. der Balkanhalbinsel. Schwezerische Zeit-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 343

Pancićeva dendrologija Srbije. Ibid. der Ostalpin-dinarischen pflanzensoziolo- 69-97. gischen Gemeinschaft 9, 1969, Camerino, p. Pancićeva prelazna fela makljena (Ac- 79-90. er intermedium Panc.) i njoj srodne svojte Bemarks on the taxonomy of some Eu- južne Europe. Posebno izdanje SANU, roasiatic species Bhamnaceae. Abstract, Odj. prir.-mat. nauka, knj. 36, 1967, Be- XI. Inter. Botan. Congres 65, 1969, Seattle ograd. (USA). Ericaceae in Flora Bosnae et Herce- Bemerkungen zu einiger balkanischen govinae, IV. (Sympetalae). Godišnjak Ze- und balkano-karpatische Baum- und Strau- maljskog muzeja BiH, 1967, Sarajevo, p. charten. Feddes Bepertorium 81, 1-5, 1970, 23-31. Berlin, p. 163-170. Zajednica bukve i javora gluvaca (Ac- Otkriće i današnja rasprostranjenost eri obtusati-Fagetum, Fab. Fuk. et Stef. molike (Pinus peuce Gris). Zbornik na 63) jugozapadnih padina zapadnih Di- Simpoziumot za molikata (2-6.IX.1969.), narskih planina, (s B. FabijaniCem i V. 1970, Skopje, s. 17-31. Stef anoviCem). Mittelungen der Ostalpin- Beitrag zur Kenntnis der oberen dinarischen pflanzensoziologischen Ge- Waldgrenze in einigen Oebirgszilgen der meinschaft 7,1967, p. 81-88. sildlichen Dinariden. Mitteilungen der Die Tanne und die TannenwS,lder am Ostalpin - dinarischen., 11. 1970, Tagung sildlichen Bande des Pannonischen Beck- Insbruck, p. 45-54. ens (Manuscr.), (s B. FabijaniCem). Befe- Sumske zajednice prasumskog rezerva- rat na Simp. u BeCu, Istočno - alpsko - ta Perucica u Bosni. Badovi ANUBiH, dinarske sekcije. Posebna izdanja, 15. 4. 1970, Sarajevo, s. List of the most important represen- 157-262. tatives of autochthonous trees and shrubs Areali rasprostranjenosti bukve, jele, of the western Balkan-Peninsula. Interna- smrce na području Bosne i Hercegovine. tional Dendrology Society (Yugosl. tour.), Badovi ANUBiH 39,1,1970, Sarajevo. 1-22,1967, Sarajevo. Die Fichte und die Fichtenwšlder an Oeobotanische Orundlagen filr hohe- ihren sildlichen Arealgrenzen in der Bal- re systematische Einheiten der Waldge- kanlander. Ibid. 147-174. sekschaften. Bericht iiber das Internati- Fitocenolocka istraživanja i kartira- onale Symposium in Stolzenau / Weser nja sumskih i sibljackih zajednica na her- 1964 (Pflazensoziologische Systematik), p. cegovačkim planinama Orjen, Prenj i Cvrs- 98-111,1968, Den Haag. nica. Ibid. 175-229. Versuch einer pflanzensoziologischen O novejsih rezultatih proucevanja a- Oliederung der Wald-und Sibljak-Oesell- reala razprostranjenosti ozkolistnega ja- schaften Bosniens und Hercegovina, (s B. sena (Fraxinus angustifolia Vahl.). Goz- FabijaniCem). Ibid. p. 112-123. darski vestnik 6-7, 1971, Ljubljana, s. 193- Karta klimazonalnih vegetacijskih po- 207. dručja u južnom dijelu Hrvatske, Herce- Sume borova na jugoslavenskom krsu. govine i Crne Oore, (sa S. BertoviCem). Be- Simpozij o zaštiti prirode u našem krsu". gionalni prostorni plan južnog Jadrana Posebna izdanja JAZU, s. 145-162, 1971, (Pejsaž), knj. A-II-13, 1968, Dubrovnik. Zagreb. Sibljacke zajednice predplaninskog O jednom iz dalmatinske flore izgub- pojasa nekih bosansko-hercegovackih pla- ljenom javoru (Acer platanoides ssp. fallax nina. Acta Bot. Croat. 28, 1969, Zagreb, s. Pax 1889). Sumarski simpozij prigodom 75-79. 300. godišnjice Sveučilišta te 50. godišnjice Dosadašnja floristička i vegetacijska sumarske fakultetske nastave u Zagrebu, istraživanja na području N.P. "Sutješka". 1971, Zagreb, s. 7-14. Posebna izdanja ANUBiH 11. 3. 1969, Sa- Značaj nekih naših autohtonih vrsta rajevo, s. 73-90. grmlja za hortikulturu. Aktuelni problemi Dendroflora Nacionalnog parka "Sut- sumarstva, drvne industrije i hortikulture; jeska". Ibid. 107-170. materijal sa simpozijuma održanih povo- Prilog poznavanju biljnosocioloskih dom proslave 50-godisnjice osnivanja i ra- odnosa suma i sibljaka u N.P. "Sutjeska". da S.F. Univerziteta u Beogradu, 1972, Ibid, s. 189-291. Beograd, s. 619-628. Betrachtungen iiber einige dem Oebi- Prvi poceci i razvoj dendroloskih is- ete der Balkanlander und Bum&nien ge- traživanja Balkanskog poluotoka. Badovi meinsame Baum und Straucharten. Bevue ANUBiH 54,15,1974., Sarajevo, s. 5-44. Boumaine de Biologie, Sćrie de Bota- Neke vrste drveća i grmlja, koje su nique 14,1,1969, Bucurest, p. 33-46. pogrešno navedene u Flori Bosne i Herce- Uber einige illyrisch - apenninische govine i susjednih krajeva. Ibid. s. 45-60. Baum- und Straucharten. Mitteilungen Prilog poznavanju sive topole u Bosni

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 344

i Hercegovini, (s. N. JanjiCem). Ibid. s. chen BuchenwS,lder, und ihre Bedeutung 61-75. fiir die regionale Gliederung des Di- DrveCe i grmlje koje ne raste ili je ve- narischen Florengebiete. Mitteilungen der oma rijetko na peridotitsko - serpentinas- Osalpin-dinarischen Pflanzensoziologischen tim staništima, (s V. Beusom i J. Trava- Gemeinschaft, (Spomen-sveska Maksu Wra- rom). Ibid. s. 77-102. beru), 1978, Ljubljana, p. 147-157. Novi oblik crnog bora iz okoline Vi- Zu den sildosteurop&ischen UrwS,l- segrada u Bosni, (s M. NikoliCem). Zbor- dern. Allgemeine Forst. Zeitschrift 24, 708, nik radova sa Simpozijuma povodom 100. 1978, Miinchen. godišnjice prve Jugoslavenske dendrologi- Petit contribution a la connaisence je Josifa PanCiCa. Naučni skupovi SANU des forćts du Midi de la France. Docu- 1,1974., Beograd, s. 25-29. ments phytosociologiques N.S. Vol. 2, 1978, Nova nalazišta sladuna (Quercus con- Lille, (Edit. J. Cramer, Vaduce), p. 191- ferta Kit.) u Bosni i Hercegovini, (s B. 194. FabijaniCem i N. JanjiCem). Ibid, s. 69-83. Rasprostranjenost i ekološka indika- Hrastove sume Bosanskog posavlja u tivnost srcolikog copotca (Listera cordata proslosti i sadasnjosti. Posebna izdanja /L./ B. Brown) na Balkanskom poluotoku. JAZU, II, 1975, Zagreb. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH 17, 1978, Sastav i porijeklo termofilskih zajed- Sarajevo, s. 153-168. nica medunca i bjelograbiCa na području Savremeni pogledi na taksonomiju i centralne Bosne. Godišnjak Biološkog in- nomenklaturu bijelog bora - munike (Pi- stituta 28,1975, Sarajevo, s. 83-100. nus leucodermis Ant. i Pinus heldreichii Prilozi dendroflori Dalmacije, Her- Christ). Ibid, 18,1979, s. 63-87. cegovine i Crne Gore. Acta biologica jugosl. Die pflanzengeographische Abgren- "Biosistematika" 1,1975, s. 61-67. zung des illyrischen von moesischen Gebi- Unterschiede in der Dendroflora der et. Phytocenologia 6, 1979, Stuttgart Fest- westilichen und Ostlichen Gebiete der band Tuxen, Braunschweig, p. 434-438. Balkanhalbinsel. Problems of Balkanflora Sumske biljne zajednice Jugoslavije. und Vegetation (Proced. I. Intern. Sympo- Drugi kongres ekologa Jugoslavije, I, 1979, sium on Balkan Flora and Veget. Varna, Zadar, s. 55-69. Jun 7-10, 1973). Edit. Bulgar. Acad. of Sci- Dendrologisches a us Illyrien. Wissen- ences, Insitut of Botany, Sofija, 1975, pp. schaftliche Zeitschrift der Humboldt Uni- 156-161. versitat zu Berlin, Mathem.-Nat. B. 29, 3. Die japanische Baum und Strauch- 1980, p. 329-331. arten in den Parken und forstlichen An- Entwurf einer Vegetationskarte Ju- pflanzungen Jugoslaviens. Proceding of goslaviens im Masstab 1:1,000.000. Folia the internat. Symposium, Tokio. Edit. Geobotanica et Phytotaxonomica CSAS, Myruzen Co. Ltd., 1977, p. 123-132. 15/2,1980, Praha, pp. 183-189. The vegetation of the Adriatic Karst Klasični rodovi Startium L. i Cytisus region and its reconstruction with regard L. (Fabaceae) u savremenoj taksonomskoj of the problem of humane environment interpretaciji, i napomene uz neke kritične protection. Proceeding of the intern. Sym- jugoslavenske vrste. Materijal za simpoz. pos. Tokio (Edit. Myruzen co Ltd.), 1977, p. IV. Biosistematicara Jugoslavije, Đerdap, 123-132. 23-27. IX.1980.- Bezime neobjavljenog Die Verbreitung der Buchenwalder in rukopisa. den sudwestlichen Baun Pannonies. Studia Hronoloski obrađena bibliografija phytologica in honorem jubilantis A.O. Flore Bosne i Hercegovine (Bazdoblje od Horvat, Meczek, 1977, pp. 33-37. 1878. do 1941. godine), 1981, Manuskript. Zur Gliederung der illyrischen Flo- Sve natuknice (naslovi) iz S.E. I i II renprovinz in natiirliche Vegetationsgebi- (1959., 1963.) u tri knjige novog izdanja S.E. ete mit Hilfe der Waldegesellschaften. Mnogi prikazi stručnih knjiga i čla- Centralblatt f. d. Gesamte Forstwesen 94, naka. Vid. u literaturi. 3,1977. Wien, pp. 154-162. Fitogenetska istraživanja i kartiranja LITEBATUBA suma Bosne i Hercegovine u razdoblju od 1950. do 1970. godine. Zbornik X. Kongresa BertoviC, S.: Akademik prof. dr. Pav- geografa Jugoslavije (15-20. IX.1976). 1977, le Fukarek (1912-1983) - In memoriam, Ac- Beograd, s. 81-88. ta Bot. Croat. 42, Zagreb, 1983, s 175- 190. Granice i podjela jadranskog kraškog *** Sum. list: 1936, 1954, 1955, 1956, područja na osnovu prirodne vegetacije. 1958, 1960, 1961. S.L. 10-12,1977, s. 417-435. *** S.E.I: JLZ, II. izdanje, Zagreb Verbreitungsgebiete einiger Charak- 1983, s. 586. (S.B.) ter-Arten der slowenischen und croatis-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 345

FURLAN, Nada, (Delnice, 9.1. đenje bujica pri Banskoj upravi u 1928.), dipl. ing. Sumarstva. Ljubljani. Od 1942. Sumarski je re- Kci Jakova. Hrvatica. Živje- ferent pri Šumariji Logatec, a od li su u Osijeku. U Osijeku je zavr- 1945. sef je Odsjeka za iskorisci- šila realnu gimnaziju i l.X.1949.g. vanje Suma pri Ministarstvu za Su- upisala je studij Sumarstva na Po- marstvo Slovenije. Nakon toga bio ljoprivredno - Šumarskom fakul- je načelnik Plana Sumarske proiz- tetu u Zagrebu. Diplomirala je 26. vodnje te načelnik pri republi- II.1955.g„ (vid. VIDL). čkom savezu seljačkih zadruga. Bio je i tajnik Glavne uprave Sumskih gospodarstava i načelnik Plana Sum- ske proizvodnje kod Generalne direkcije drvne industrije Slovenije te Sef Projektnoga biroa za ure- đenje bujica pri Ministarstvu za Sumarstvo Slovenije i Poduzeću za uređenje bujica. Od početka 1954. bio je re- publički inspektor za Sumarstvo pri Državnom sekretarijatu Slove- nije, a od travnja 1954.g. direktor je Uprave za Sumarstvo Slovenije. Od srpnja 1960.g. pomoćnik je Re- publičkoga sekretarijata za poljoprivredu i Sumarstvo Slovenije. FUNKL, Lojze, (Grize, Žalec, Slo- Od veljače 1964.g. pomoćnik venija, 9.V.1905. - Ljubljana, 18.IV. je direktora zavoda za planiranje 1989.), dipl. ing. Sumarstva, visi u Sumarstvu Slovenije, a od velja- predavač iz ekonomike Šumarstva če 1967.g. visi je predavač za pred- i drvarstva. met ekonomika gozdarstva in le- Sin Štefana i Elizabete r. Šu- sarstva, a kasnije i predstojnik is- ler. Slovenske narodnosti i držav- toimene katedre na Biotehničkom ljanstva. Otac mu je bio krojač, a fakultetu u Ljubljani. majka domaćica. Osnovnu Školu U mirovinu je otišao 1977.g. polazio je u Celju, a Klasičnu gim- Bio je vrlo aktivan u stručnom i naziju završio je u Mariboru 1926. društvenom radu: godine. - Od 1954. do 1957. bio je pred- Šumarstvo je studirao na Šu- sjednik Saveza inženjera i tehni- marskom odsjeku Poljoprivredno- čara Sumarstva i drvne industrije Sumarskoga fakulteta u Zagrebu. Slovenije; Diplomirao je 1931.g. - Od 1954. predsjednik je Repub- Po diplomiranju bio je prak- ličke komisije za Šumsko - gospo- tikant pri uzgojnim radovima u darske osnove Slovenije; Sumarstvu u Olovu u Bosni. Od - Od 1958. do 1960. predsjednik je 1931.g. bio je na praksi pri Odsjeku Organizacijskog odbora međunaro- za taksaciju Direkcije Suma Ljub- dnih Sumskih sajmova u Ljubljani; ljana, a nakon toga radi kao Sum- - Od 1957. do 1963. bio je predsjed- ski stručnjak na veleposjedu Bet- nik Odbora za Sumarstvo pri Za- nava kod Maribora i područni je družnom savezu Slovenije; Sumarski referent u Mariboru. - Od 1960. do 1964. predsjednik je i Od 1934. u Odsjeku je za ure- elan Savjeta za poljoprivredu i Su-

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 346 marstvo Skupštine općine Ljub- - 1967. sudjelovao je kao referent ljana Vic Rudnik; na savjetovanju Društva maribor- - Od 1957. do 1960. dopredsjednik skih ekonomista u Rogaskoj Slati- je Saveza hortikulturnih organi- ni; zacija Slovenije; - 1969. bio je na međunarodnom - Od 1951. do 1953. počasni je elan savjetovanju austrijskog Šumar- državne arbitraže pri vladi Repu- skog društva u Ramsauu; blike Slovenije; - 1971.g. bio je na savjetovanju - Od 1951. bio je elan Komisije za Zavoda za produktivnost rada Za- stručne ispite Šumarskih inženjera greb u Sarajevu; i tehničara; - 1973.g. sudjelovao je na savjeto- - Od 1951. do 1960.g. bio je elan vanju Jugosl. poljoprivrednog i Šu- stručnog Savjeta za vodoprivredu marskog centra Beograd u Banja Slovenije; Luci. - Od 1954. do 1960. bio je elan ured- - Sudjelovao je i na Šumarskim ništva revije "Gozdarski vestnik"; studijskim danima na Bledu, u - Od 1954. do 1964. bio je elan ju- Kranju i Ljubljani. goslavenske delegacije Međunaro- Ing. Lojze Funkl bio je i na dne komisije za sigurnost alpskih praksi u inozemstvu: područja sa sjedištem u Švicarskoj; - Kao stipendist FAO g. 1957. je- - Od 1956. do 1959. elan je Upra- dan se mjesec upoznavao s radom vnoga odbora Studenskoga naselja središnjih organa za Sumarstvo So- u Ljubljani; vjetskog saveza u Moskvi, a 1959. - Od 1956. do 1960. elan je Uprav- kao stipendist ICA mjesec je dana nog odbora gojitbenih lovišta Slo- proučavao gospodarenje s poseb- venije; nim Sumama u Norveškoj i Šved- - Od 1964. do 1972. bio je elan stru- skoj. čne komisije za biotehničke zna- U vrijeme II. svjetskog rata nosti; bio je elan Osvobodilne fronte Slo- - Od 1967. do 1976. bio je predstoj- venije, a nakon rata bio je elan nik Istraživačkog odsjeka za eko- raznih druStveno-politickih i dru- nomiku Sumarstva i drvarstva na štvenih organizacija. Institutu za Sumarstvo i drvno go- Primio je "Jesenkovo priznan- spodarstvo Slovenije; je ljeta 1978" za temu: "Oblikovanje - Od 1973. bio je predstojnik Šu- sodobnih konceptov pri gospoda- marskoga odjela Biotehničkog fa- rjenju z gozdovi v Sloveniji". kulteta u Ljubljani. Sudjelovao je i na velikom broju kongresa i stru- čnih skupova u zemlji i inozem- BADOVI stvu: Samostalne publikacije - Od 1954. do 1964. kao elan Me- đunarodne komisije za zaštitu od Gradivo iz ekonomike gozdarstva in lesarstva, (zapisi predavanja). Ljubljana, alpskih bujica svake je godine su- Katedra za ekonomiku sumarstva i drvar- djelovao u radu u Švicarskoj, Aus- stva BTF 1971., s. l-256+X. triji, Njemačkoj i Italiji; - G. 1961. sudjelovao je na među- Znanstveni i stručni radovi narodnom sastanku eksperata FAO Lesna bilanca in potrošnja lesa v LR za Sumarstvo u Dubrovniku, a iste Sloveniji. Bilten Državnoga sekretarijata je godine sudjelovao pri zasjeda- za sumarstvo LBS 1954, s. 4.+VIII. nju sekcije FAO za eroziju u Slo- Administrativni in ekonomski ukrepi veniji i Jugoslaviji; v gozdnem i lesnem gospodarstvu. GospK ZIT LBS 1955, s. 145-152.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon 347

Ekonomsko finansijska pitanja su- Gozdnogospodarska obmocja. Ibid, s marstva. - U: Ekonomsko finansijski 212-275. problemi sumarstva i drvne industrije, (s T. Knezom, K. Pipanom i A. Seliskarom). Popularno-znanstveni clanci Materijali sa savjetovanja u Beogradu 1956, Sa- vez sumarskih društava Jug. Cezmerno iskoriscanje gozdov. Biltem 1956, s. 9-55. O organizaciji gozdarstva v Državnoga sekretarijata za sumarstvo LM Slo- veniji, (sa sest koautora). Ljubl- LBS. 1954, s. 3. jana 1956, s. 1-42+II. Skladi za obnovo gozdov v letu 1953. Osnovni podaci o sumarstvu i drvnoj Ibid, s. 4 + VIII. industriji Slovenije. - U: Kazvoj sumarstva Deset let socialisticesnega gozdnega in i drvne industrije Jugoslavije 1945.-1956. lesnega gospodarstva. Gozd V 1955, s. 257-258. godine. Beograd, SIT sumarstva i drvne in- O odnosu do lesa in gozdov. GospK dustrije Jug. 1958, s. 433-458. ZIT LBS 1956, s. 117-120. Gradivo za 7-letni perspektivni pro- O našem gozdnem in lesnem gospo- gram razvoja gozdarstva Slovenije 1964- darstvu. Ibid, 1957, s. 180-183. 1970, (s grupom suradnika). Ljubljana 1963, Kmetijske zadruge tudi pomembna s. l-263+XXVII. gozdarska organizacija. KG 1957, decem- Zakaj krčimo nižinske gozdove. - U: barska priloga Nasa vas 1. O novi orga- Hortikulturni razgledi. Ljubljana, Zveza nizaciji gozdarstva v Sloveniji. GospK ZIT hortikulturnih drustev Slovenije 1963, s. LBS 1958, s 206-209. 89-98. 2. međunarodni sajam drveta u Ljub- Gozdarstvo in lesnopredelovalna in- ljani. - 3. kongres Saveza IT sumarstva i dustrija. - U: Almanah. Dvajset let socia- drvne industrije Jugoslavije, Bled 1958. listicne graditve. Ljubljana, Življenje in Beograd 1958, s. 293-296. tehnika 1965, s. 51-64. O gozdarskih poslovnih zvezah. Bilten Gozdarstvo. - 5. poglavlje u: Drusbeno strokovnega združenja lesnoindustrijskih ekonomska izhodisca, problemi in osnovne podjetij LBS 3-4,1958, s. 25-28. smeri dolgorocnega regionalnega razvoja O razvoju gozdnega in lesnega gospo- SB Slovenije. Temeljna studija za regio- darstva.- GospV ZIT LBS 1960, s. 241-243. nalni program SB Slovenije, (2. knjiga). Ob 3. mednarodnem lesnem sejmu. Les Ljubljana, IEB 1967, s. 98-160. 1960, s. 33-34. O integraciji v gozdnem in lesnem Sume Slovenije osnova za razvoj drv- gospodarstvu Slovenije. - U: Integracija in ne industrije. Privredni pregled 1960-04- decentralizacija gospodarstva. Savjetova- 28, posebni prilog 1. nje Društva ekonomista i VEK§ Maribor, O perspektivnem programu razvoja Bogaska Slatina 1967, 3. knjiga. Maribor gozdarstva v razdobju 1964-1970.- SocKiG 1967, s. 9. 21,1963, s. 661-664. Baziskovalno delo na podrocju gozdarstva v Sloveniji v povojnoj dobi. Zbor- LITEBATUBA nik IGLG 7,1969, s. 19-60. Program razvoja visokoskolskega stu- Borosić, J:. SIS, 7. 59. dija gozdarstva in lesarstva v Sloveniji. *** S.E. I, JLZ, s. 587. Ibid, s. 15-18. Cajnko, T.: LOJZE FUNKL (kratka Povzetek programa dolgorocnega raz- biografija). Enciklopedija Slovenije, III, voja gozdarstva Slovenije 1965-1985. Lju- Mladinska knjiga, Ljubljana 1989, s. 161. bljana, Gospodarska zbornica SBS 1970, s. 1-30. Ekonomski aspekti snabdevanja celu- FUTAC, Tatjana, (Koprivnica, 18. lozne industrije sa drvnom sirovinom sa VII.1968.), dipl. ing. Sumarstva. stanovišta kompleksnosti sumske proizvodnje i prerade drveta, (s T. Cajnkom). - Kci oca Tome, nastavnika po U: Savjetovanje Jugosl. poljop. sum. centra struci. Matematičko - informatič- Beograd, Banja Luka 1973, s. 13+VI. ko usmjerenje završila je u CUO 25 let gozdarsko-lesarskega visikosol- Koprivnica 1987., a iste godine u skega studija v SB Sloveniji. - GozdV 33, 1975, s. 171-178. jesen upisala je studij Sumarstva Izobraževanje in vloga kadrov kot na S. F. u Zagrebu. faktor razvoja in napredka gozdarstva. Diplomirala je 27.YIII.1991. iz Ugotovitve in sklepi posvetovanja, (s T. područja uređivanja Suma s temom Cajnkom i D. Mlinsekon). Ibid. s. 162.-169. "Komparacija obračuna etata pre- Proizvodna zmogljivost gozdov. - U: Gozdovi na Slovenskem. Ljubljana, Bovec borne Sume po različitim metodama ". 1975, s. 197-211.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon