Utvrde

RUŠEVINE HRELJINA I UTVRĐENI DVORCI U KRALJEVICI

Sjeverozapadno od Senja nema uz HRELJIN RUINS AND FORTIFIED CASTLES IN obalu ni većih naselja ni značajnijih utvrda sve do Novog Vinodolskog Hreljin is an old town situated above Bakarac and Kraljevica, which used to koji se nalazi na početku plodnog be Hreljin's fishing and trade ports. It was owned first by Vinodola i koji je njegovo tradici- and later on by Zrinski family It stands on a very steep hill and it used to be onalno središte. Osim tog gradića surrounded by walls, which were additionally strengthened with several koji se razvio oko frankopanskog strong towers and fortalices. Hreljin was abandoned after construction of kaštela, na obali se u blizini stare the Caroline's road when its residents moved and settled along this road. antičke ceste za nalaze ostaci The castle is now completely ruined. In the 17th century, two fortifications, kasnoantičke utvrde Lopar te visoko the new castle and the old castle, were built in Kraljevica. They were the u brdu ostaci stare utvrde Ledenice. main axes of development of the known Austrian port. After suppression of Između Novoga Vinodolskog i Rije- the Zrinski-Frankopan rebellion, all properties of these two families were ke nalazi se mnogo utvrda i utvrđe- seized, and the castles were fully devastated and robbed. The Kraljevica's nih gradova, vjerojatno stoga što se significance as a sea port and a known shipyard began to fade after uz more pruža niz isprekidanih plod- construction of the Zagreb railway line. Today this town is focusing nih dolina. U vinodolskoj dolini ut- on tourism and is trying to use these fortifications, new castle in particular, vrđena su naselja Bribir, Grižane i as tourist attractions. Drivenik, a dolina je "pregrađena" sedlom kod Križišća. Od tog se mjesta dolina spušta sve do Bakarca, a i kod Kraljevice i kod Martinšćice. karca i Kraljevice. Taj utvrđeni gra- sam je Bakarski zaljev, inače najve- Sva su naselja na tom području nas- dić povjesničari ubrajaju među sedam ći u sjevernom Hrvatskom primorju, tala oko utvrda, a najveći je bio grad liburnijskih gradova koji su postojali zapravo potopljeni dio toga dolin- i luka Bakar koji se sakrio u dnu elip- još u rimskim vremenima. Postoji skog niza. Niz se nastavlja iznad Bak- tičnog zaljeva. čak legenda da ga je osnovao Herkul (Hrelja bi bio naš oblik njegova ime- ra i završava u Dragi ispod Trsata. Ipak najpoznatija i u prošlosti najve- na) koji je iz daleke Grčke stigao u Taj se dolinski niz na tri mjesta ot- ća utvrda bijaše grad Hreljin, smješ- ove krajeve. Oko Hreljina ima osta- vara prema moru: kod Crikvenice, ten 5 km istočno od Bakra iznad Ba- taka rimskih naseobina, što dokazu- ju miljokazi blizu Bakarca i novci u blizini Plase, a grad je od kralja An- drije II.1223. dobio Vid, knez krčki, zajedno s cijelom vinodolskom žu- pom. Hreljin je ostao u vlasti kasni- jih knezova Frankopana gotovo četiri stoljeća, a u njemu su oni često i sto- lovali. Tako je poznato da je 1440. u Hreljinu knez Ivan Frankopan izdao glagoljsku listinu kojom je obdario nekim posjedima pavlinski crikve- nički samostan Sv. Marije. Valja dodati da se i jedan dio biskupskog kaptola nakon propasti biskupije u Modrušu nastanio u Hreljinu. Do 1449. držali su knezovi Franko- pani grad Hreljin i ostala imanja za- jednički. No te su se godine sastali na Modrušu sinovi pokojnoga bana Tloris hreljinskih ruševina iz 19. stoljeća (A - kaštel, B - toranj s crkvom, C - crkvica, Nikole i Juraj sin Hanža Frankopana D - cisterna) te su među sobom podijelili imanja.

GRAĐEVINAR 54 (2002) 2 123 Utvrde

Slankamena, njegova se udovica Marija Katarina (rođ. Lamberg) od- rekla svih posjeda. Imanja su Zrins- kih tako pripala ugarskoj Komori, a odmah potom, od 1692., austrijskoj koja je od tada vladala i Hreljinom. Kada je 1778. Bakar proglašen slo- bodnim kraljevskim gradom, u nje- govo je područje uključen i Hreljin, zapravo cijeli prostor od Trsata do Kraljevice. Pošto je 1728. dovršena Karolinska cesta, prva cesta između panonskih i sjevernojadranskih pred- jela, koja je povezivala Karlovac, Vrbovsko, Ravnu Goru, Fužine, Zlo- bin, Rijeku, Bakar i Kraljevicu, za- počeli su se preseljavati stanovnici Detalj hreljinskih ruševina Hreljina u obližnje naselje Pikat (Pi- ket) na samoj cesti, zapravo današnji Hreljin. U novom je naselju sagra- Knez Ivan Frankopan dobio je Hre- đivanju i zajedničkoj borbi protiv đena nova barokna crkva Sv. Jurja u ljin, Bužane te dio Senja i Krka, ali Turaka. Kako je Stjepan 1577. umro koju se 1794. preselio župnik i crk- petnaestak godina kasnije cijelim bez nasljednika, svi su posjedi Fran- vena riznica pa je stari grad Hreljin vinodolskim krajem, zajedno s Mod- kopana Ozaljskih, pa time i Hreljin, potpuno opustio i prepušten svojoj rušom, Grobnikom, Ozljem, Dubov- prešli u ruke knezova Zrinskih. žalosnoj sudbini. cem, Ribnikom i Zvečajem, vlada Hreljin je bio u 16. stoljeću važan u Stjepan Frankopan i sin mu Bernar- Cesta koja se iz Križišća penje pre- obrani Istre i Kranjske od Turaka, ma Hreljinu prolazi točno ispod sta- din, što im posebnom darovnicom što se vidi iz izvještaja generala Iva- roga grada koji se smjestio na strmoj potvrđuje i kralj Matija. Nakon smrti na Lenkovića 1563. godine gdje se kamenoj glavici. On se nadvio nad kneza Bernardina naslijedio je Hre- posebno ističe kako knez Zrinski ljin i ostala imanja unuk Stjepan, naz- svim putovima što vode iz Gorskog mora grad Hreljin uzdržavati i čuvati. van Ozaljskim, zajedno sa sestrom kotara na more i iz Bakarskog zalje- Katarinom koja se udala za slavnog Nakon urote Zrinsko-Frankopanske, va prema Vinodolu. Vjerovalo se da Nikolu Šubića Zrinskoga. Godine pljenidbena je komisija posjetila 1544. sastavljen je između Stjepana 1670. i grad Hreljin. Iz zapisnika se Frankopana Ozaljskog i Nikole Zrin- vidi da je hreljinska gospoštija ima- skog ugovor o međusobnom naslje- la180 kmetova, a dohodak je godiš- nje iznosio 200 forinti, od čega 24 od ovaca i 10 od veće stoke. Godiš- nji je dobitak bio i 200 kablova vina. Kmetovi i građani (oppidani) bili su još dužni obrađivati sve gradske vinograde te služiti vojsku u slučaju potrebe. Polovica je dobara pogubljenog Pet- ra Zrinskog pripala njegovu nećaku Adamu, sinu u lovu stradalog hrvat- sko-dalmatinsko-slavonskog bana Nikole, i to je bio posljednji Zrinski koji je vladao Hreljinom i bilo kojim drugim posjedom. Pošto je Adam (inače autor rukopisnog djela Forti- ficatio militaris) ubijen hicem u leđa Sačuvana kapelica Sv. Marije Ostaci hreljinskog kaštela u austrijsko-turskom ratu 1691. kod

124 GRAĐEVINAR 54 (2002) 2 Utvrde

se obnavlja zvonik crkve, čije je kru- nište oštećeno udarom groma prije više od jednog stoljeća. Crkveni je toranj uostalom i danas najuočljivija građevina hreljinskih ruševina. Kraljevica je smještena zapadno od starog grada Hreljina na jugoistoč- nom ulazu u Bakarski zaljev i bila je, baš poput Bakarca, trgovačka i ribarska luka Hreljina. Iako se u tu- rističkim publikacijama navodi da se Kraljevica spominje prvi put u 13. stoljeću (kao mjesto gdje se 1242. sklonio hrvatsko-ugarski kralj Bela Crtež razvaline hreljinskog kaštela (iz djela: Der Golf von Buccari - Porto Ré) IV. u bijegu pred Mongolima), Kra- ljevica je jedno od mlađih primors- je pogled s razvalina starog Hreljina U njemu su, kako je to lijepo zapi- kih naselja i osnovana je vjerojatno bio jedan od najljepših u cijeloj Hrvat- sao Emilij Laszowski početkom 20. u 15. stoljeću. Prvi put se spominje skoj jer se otvarao prema Bakarskom pod imenom Portus Regius u doku- zaljevu i Kraljevici, ali i prema oto- mentima iz 1525. godine i tada je u cima Krku, Cresu i Lošinju. Taj pog- vlasništvu kneza Bernardina Franko- led toliko je opčinio austrijskog nad- pana, a kasnije je (od 1544.), kao i vojvodu i putopisca Ludovika Sal- Hreljin, u vlasništvu Zrinskih. Oni vatora da je u krajem 19. stoljeća su ovdje izgradili stari i novi dvorac. njegovu opisu i cijelom kraju posve- Nije isključeno da je i prije toga Kra- tio posebnu knjigu: Der Golf von ljevica služila i kao luka i skladište Buccari - Porto Ré. Okolni stanov- drva, posebno za izvoz drva u Vene- nici ruševine grada nazivaju Gradi- ciju. izgradio je u njoj nom, a brijeg na kojem se prostire luku, a do tog je vremena, vjerojat- visok je 321 m i izdaleka podsjeća no, bila malo ribarsko naselje, jedno na golemu piramidu. To je kameniti Pogled na Kraljevicu (novi dvorac lijevo od važnijih središta za lov na tunu. gore, stari dvorac desno dolje) brijeg okružen pećinama, a prema Promet je u luci morao biti vrlo živ moru se spušta duboka kamena udo- stoljeća, "često stolovali Frankopa- lina. ni, a danas po njem plaze gušterići i Ruševine su skup obrambenim zidom zmije". okruženih većih i manjih zgrada, raz- Kuće se gradskih stanovnika s unu- mještenih bez ikakva vidljiva reda, tarnje strane često naslanjaju na grad- koje su sve ruševine bez krovova i ske zidine. U sredini naselja stajala podova, a po zidovima i između njih je crkva Sv. Jurja s prizidanim zvo- niče trava i svakojako raslinje. Ukup- nikom koja je u početku bila jedno- no ima gotovo pedesetak zgrada. U brodna , a kasnije je, tijekom 16. i tlocrtu je to izduženo naselje položeno 17. stoljeća, proširena na tri broda. u smjeru od sjeveroistoka i u dužini U blizini je i natkrita kapela Sv. Ma- od oko 150 m. Vanjski su zidovi rije koja je podignuta 1699. na mjes- nepravilni i krivudajući prate kon- tu kapele Sv. Stjepana kojoj je pripa- figuraciju terena, a na sjeverozapad- dala skulpturalno ukrašena kustodija nom i jugozapadnom dijelu imaju koja se danas čuva u Hrvatskom po- po jednu okruglu kulu. Najbolje je vijesnom muzeju u Zagrebu. U blizini sačuvana jugozapadna kula s debe- kapelice nalazi se i krunište cisterne. lim zidovima na koju se nastavlja Nedavno smo posjetili ruševine Hre- oveća zgrada s uskim prozorima. To ljina, ali nažalost zbog kiše i izma- je negdašnji hreljinski kaštel, najčvrš- glice nismo mogli uživati u lijepim Detalj starog dvorca u Kraljevici sa ća i najstarija utvrda cijelog naselja. vidicima. Za posjeta smo uočili da zvonikom

GRAĐEVINAR 54 (2002) 2 125 Utvrde

ge vojne i teretne brodove za doma- će i strane naručitelje. Danas se bro- dogradilište bavi uglavnom brods- kim remontom. U Kraljevici je u 19. stoljeću bilo vrlo razvijeno i pomorstvo. Bilo je mnogo brodovlasnika, a zabilježeno je da je Kraljevica 1875. imala 183 pomorska kapetana. I brodarstvo je teško stradalo propašću jedrenjaka pa dolazi do velike selidbe pomoraca u inozemstvo, osobito u Suez. Nekada je bilo razvijeno ribarstvo, a krajem 19. stoljeća postaje jedno od prvih središta zdravstvenog turizma. Razvija se i turizam pa je na kralje- vičkom poluotoku Oštro izgrađeno

Malo dvorište starog dvorca jedno od prvih javnih kupališta u Primorju. jer je novljanski urbar iz 1653. pro- dilište ima kada ga preuzimaju Eng- Kraljevica se razvila na blagim mor- pisivao da kapetani toga grada ne lezi, braća Pritchard, koji su do 1856. skim padinama oko drage koja se iz- smiju niti kupovati niti prodavati sagradili 23 jedrenjaka i ratni parni među rta Oštro i rta Fortica (nazivaju robu skuplje nego što je u Bakarcu, brod Maria Ana. Ponovni je uspon ga i rt Nirvana) pruža prema jugo- Bakru i Kraljevici. Ovaj je grad doživjelo od 1869. kada ga je istoku u duljini od približno 600 m. Zrinskima bio uporište za gospodar- preuzela obitelj Turković. Nakon Oduvijek je sjecište mnogih cestov- sku i vojnu djelatnost na Jadranu. propasti jedrenjaka stagnira i mijenja nih pravaca pa se Kraljevica spaja sa Pošto je Kraljevica došla pod upravu mnoge vlasnike, što se isto događa i starom Ludovicejskom cestom (iz- bečkog Dvora, pravi procvat trgovine nakon Prvoga svjetskog rata. Bro- nad Bakra vodi do Lujzinske ceste), započinje završetkom Karolinške dogradilište je teško stradalo u Dru- već spomenutom Karolinskom (pre- ceste i posjetom kralja Karla III. gom svjetskom ratu, a poslije djeluje ko Hreljina na Fužine), vinodolskom 1728. godine. On određuje da se gradi kao Titovo brodogradilište (Tito je do Križišća i s Jadranskom turistič- nova velika kraljevska luka i arsenal tu radio 1925. i 1926.) i gradi mno- kom cestom. te je po tome gradić i dobio sadašnje ime. Ulaskom u sastav tzv. Ugarskog primorja 1786. postaje važna luka u konjunkturi trgovine žitom. U to se vrijeme u Kraljevici osniva nova crkvena župa koja se odvaja od hreljinske. Najveći promet luka je imala sredinom 19. stoljeća kad se izvozilo drvo, ulje, vino i riba, a uvo- zilo žito, sol, obrtnički i industrijski proizvodi. Luka gubi na značenju izgradnjom riječke željeznice 1873. i tada se sve više orijentira na brodogradnju, a brodogradilište postoji od kraja 17. stoljeća. U 19. stoljeću postaje jedno od najvažnijih jadranskih brodogra- dilišta za gradnju vojnih i trgovačkih brodova. Najveće zamahe brodogra- Veliko dvorište starog dvorca

126 GRAĐEVINAR 54 (2002) 2 Utvrde

U Kraljevici su izgrađene dvije utvr- de koje po svojoj namjeni i vremenu izgradnje prije možemo svrstati u dvorce nego u utvrde. Stari grad (naz- van i dvorac Zrinskih) gradi se u pr- voj polovici 17. stoljeća iznad luke. To je trokatno zdanje u traktovima oko dvaju unutarnjih dvorišta s arka- dama. Jedno je dvorište mnogo pros- tranije i često je, i prije i danas, slu- žilo kao svojevrsni produžetak glav- noga gradskog trga. U svakom je dvorištu velika cisterna. Manje je dvorište s kamenim arkadama i ka- menom popločeno, a na cisterni je uklesan natpis C.P.A.Z. (comes Pet- rus a Zrinio) 1651. Cisterna je obzi- dana kamenom niskom ogradom. Na pročelju je dvorca masivni zvo- nik (izgrađen 1790.), a uz pročelje je crkva Sv. Nikole, jednobrodna gra- đevina presvođena križnim svodom. To je prvotno bilo skladište za sol, a Tloris novoga dvorca za sakralnu je namjenu adaptirana tek u 18. stoljeću. U dvorcu koji je s Novi grad ili Nova Kraljevica, naz- s grbovima Zrinskih i Frankopana, a vremenom mnogo pregrađivan smješ- van i dvorac Frankopan iako se pouz- uokolo su arkade u prizemlju i na ten je župni dvor i brojne općinske dano zna da ga je počeo graditi P. katu. Nakon zapljene svih dobara službe pod čiju je upravu stari dvo- Zrinski 1650., utvrđeni je dvorac Zrinskih i Frankopana i pošto je po- rac poslije i došao. Tu su organi op- renesansne koncepcije s elementima ginuo Adam Zrinski, dvorac je naj- ćinske uprave smješteni i danas, uz visokorenesansne plastike, četvero- prije pretvoren u vojarnu, a poslije u trgovine i restorane, a dio prostorija kutna tlocrta s valjkastim ugaonim bolnicu. Poslije je neko vrijeme bio na gornjim katovima pretvoren je u kulama. U sredini unutarnjeg dvo- prazan, a kasnije su ga preuzeli isu- stanove. rišta okruženog arkadama je cisterna sovci koji su ga obnovili, ali i nado- gradili drugi kat i izmijenili unutar- nji tlocrt. Dvorac je prostrani četverokut duga- čak 44, a širok 36 m. Dvorište je bi- lo opasano posebnim zidom. Glavni je ulaz bio sa sjeveroistočne strane, a isusovci su uredili mali ulaz s pred- vorjem na pročelju koje je okrenuto Kraljevici. Ispod zapadnog dijela ima svođenih podzemnih prostorija koje su vjerojatno služile kao tam- nice. U ovom raskošno uređenom dvorcu često su boravili Petar Zrinski i njegova supruga Katarina (zovu je i Ana-Katarina), sestra grofa i pjesni- ka (autora slavnog stiha "navik on živi ki zgine pošteno") Frana Krste Unutrašnje dvorište novog dvorca Frankopana, a tu je najviše boravio i Orfeo Frankopan, važan sudionik

GRAĐEVINAR 54 (2002) 2 127 Utvrde

su se isticali senjski kapetan Gaal (s vojvodama Vukasovićem i Mihovi- ćem), kapetan otočki Franz Laberger i krajiški časnik Ernesto Paradeiser. Po zapisnicima sačuvanim u Arhivu ratnog ministarstva u Beču vidi se da je jedino nešto soli pronađeno u starome gradu te da je sve ostalo opljačkano. Iako je neko vrijeme novim dvorcem upravljao Adam Zrinski, luku je preuzela dvorska Ko- mora koja je preuzela i dvorce nakon njegove smrti.

Krunište cisterne u novom dvorcu s Posjetili smo stari i novi dvorac u grbovima Zrinskih i Frankopana Kraljevici nakon Hreljina jer su sve te utvrde međusobno povezane. U slavne urote. Prema predaji, upravo starom je dvorcu zbog brojnih preg- su se u kapelici ovog dvorca zavje- radnji i adaptacija često nemoguće tovali na vjernost Petar Zrinski i Fran utvrditi i njegov nekadašnji oblik, Detalj pasaža (svodovi) Krsto Frankopan, a tu su navodno jedino su unutrašnja dvorišta dije- , radio Porto Re, glazbeno društvo Zvijezda Da- nica, tvrtka za plinofikaciju AMGA, šahovski klub i gradski odbor HDZ- a. Restoran i galerije otvoreni su uglavnom ljeti, a za kompletno ure- đenje impresivnog dvorca nedostaje novca, iako se u atriju tijekom ljeta održavaju kulturne priredbe. Sve smo to saznali od Dore Čandrlić u malom uredu Turističke zajednice smještenom uz ulaz u dvorac. Pogled na novi dvorac Valja na kraju dodati da je u Kralje- vici, gradiću s približno tri tisuće sta- pred kipom Majke Božje prisegnuli lom sačuvala svoj negdašnji oblik. novnika, sadašnja gospodarska situa- i svi ostali zavjerenici. Kada su svi U većem je dvorištu tijekom ljeta cija vrlo teška. Turistički su kapaci- sudionici Zrinsko-Frankopanske vrtna restauracija i tržnica, a manje teti neodržavani i prilično oštećeni, urote bili uhvaćeni (jedino se Orfeo se rabi kao dvorište crkve i župnog zatvorena je i bolnica za plućne bo- spasio bijegom u Veneciju), u Kra- ureda. U tom su dvorcu, posebno na lesnike, a brodogradilište radi sma- ljevicu su nahrupili okolni vojnički glavnom kraljevičkom trgu, smješte- njenim kapacitetom. To se u ovom zapovjednici. Oni su oba dvorca te- ne prodavaonice te općinske službe i malom gradiću slavne i burne proš- meljito opljačkali te osim vune, vina organizacije. losti vidi i osjeća gotovo na svakom i soli razgrabili i namještaj, slike, koraku. kipove i kamene grbove, emajlirane U novom su dvorcu, koji se pokuša- Pripremio: Branko Nadilo peći, vrata od orahovine, prozorska va temeljito urediti, smješteni Zavi- stakla, ključanice i okov te čak i mra- čajna zbirka grada, izložbena gale- Fotografije: morne ploče iz staroga grada. U tom rija Ana-Katarina Zrinski, gostionica Lj. Sudar-Kovač i B. Nadilo

128 GRAĐEVINAR 54 (2002) 2