Velika Gorica

Turopoljska baština na dlanu Sasi Novaki Turistička karta ZAGREB Ščitarjevski Velika Sava Kosnica 10 37 Ščitarje Mala Kosnic Velika Mičevec Petina A3 Selnica Č Buzin A3 Ščitarjevska Gorica i Veliko Polje 51 Bapča 12 Velika 11 Pleso Kobilić Mala Odra Mlaka 22 Dio Zagrebačke županije Mlaka Hrašće 23 Turopoljsko 43 Gornja 29 24 3 Jezero Lomnica Čiče Zagreb 5 Velika Gorica Donja Gradići Lukavec Lomnica 34 Kurilovec 33 Ka n 6 8 al Sava 36 2 -Odra Zagrebačka županija Petrovina V. Gorica i okolica Turopoljska

Okuje Markuševec 42 Turopoljski Lazi A11 Turopoljski 35 Šiljakovina Bušev Velika Ključić Buna Brdo 48 Bukovčak 26 O Vukomerić Podvornica Kozjača 49 15 Barbarići Lučelnica Kravarski 14 32 Žitkovčica Prvonožina Pustike Petravec Čakanec Novo Kravarsko Jerebić Brdo Cerovski 16 Vrh Gornji Hrušovec 17 Lukinić Cvetković Gladovec Kravarski Brdo Brdo

Opatija PISAROVINA Donji Roženica Hruševec 18 Šestak Brdo Strezojevo Lijevi GRAD VELIKA GORICA Štefanki Zgurić Brdo 20 Hotnja OPĆINA ORLE Gladovec 19 Cvetinić Cerje Brdo Pokupski OPĆINA KRAVARSKO Pokupsko Pokupsko OPĆINA POKUPSKO 50Kupa 21 39 Auguštanovec Lijevi Degoj GLINA A3 Drenje Ščitarjevsko Legenda 30 Znamenitosti 1 evo Trnje 1 Andautonija, arheološko nalazište - Ščitarjevo ca 2 Stari grad Lukavec - Lukavec Črnkovec 3 Muzej Turopolja - Velika Gorica Sava Zablatje Sop Bukevski 4 Vrata od krča - Turopoljski lug Strmec Posavsko Bukevski 5 Kurija Modić-Bedeković - Donja Lomnica Obed 6 Kurija Alapić - Vukovina Lazina Čička 7 Kurija Zlatarić - Bukevje 7 Čret Posavski 8 Župni dvor - Staro Čiče Novo 31 Bukevje o Čiče Ribnica 9 Čardaci - Mraclin 10 Čardak, etnografska zbirka - Ščitarjevo 28 27 Jagodno Staro Čiče Donje Drnek Podotočje Sakralni objekti 40 25 Orle Drvene kapele Poljana Gornje 41 Čička Vrbovo Podotočje Kuče 47 Posavsko 11 Kapela sv. Barbare - TUROPOLJET Sava 12 Kapela Ranjenog Isusa - Pleško polje Stružec 9 U Posavski 44 13 Kapela sv. Ivana Krstitelja - Buševec Odra 14 Kapela Duha Svetoga - Lučelnica R 38 Turopolje Veleševec Kapela sv. Antuna Padovanskog - Gustelnica O 46 15 16 Kapela sv. Roka - Cvetković Brdo P Ruča 17 Kapela sv. Ivana Krstitelja - Lukinić Brdo vec O 18 Kapela sv. Jurja - Lijevi Štefanki Suša 13 L 19 Kapela sv. Petra i Pavla - Cerje Pokupsko 4 J 45 20 Kapela sv. Trojstva - Gladovec Pokupski E 21 Kapela sv. Ilije - Auguštanovec

Crkve i kapele SISAK 22 Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije - V. Gorica Crkva Blaženog Alojzija Stepinca - V. Gorica N 23 24 Crkva sv. Petra i Pavla - V. Gorica 25 Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije - Vukovina 26 Crkva Majke Božje Snježne - Dubranec 27 Crkva sv. Ivana Krstitelja - Novo Čiče 28 Kapela Ranjenog Isusa - Novo Čiče 29 Crkva sv. Tri Kralja - Donja Lomnica 30 Crkva sv. Martina Biskupa - Ščitarjevo Izletišta 31 Crkva sv. Antuna Padovanskog - Bukevje 32 Crkva Uzvišenje Sv. Križa - Kravarsko 43 Jezero Čiče 33 Crkva Majke Božje Fatimske - Lukavec 44 Sava kod Veleševca 34 Crkva sv. Antuna Padovanskog - Gradići 45 Odra 35 Crkva sv. Ivana Krstitelja - Buševec 46 Most na Odri 36 Crkva sv. Mihaela Arkanđela - Turopoljska Petrovina 47 Izletište Odranski Ribič 37 Crkva sv. Benedikta - Mičevec 48 Izletište Matković - Ključić brdo 38 Crkva sv. Petra Apostola - Veleševec 49 Pješačka staza Šumarica 39 Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije - Pokupsko 50 Kupa 40 Kapela sv. Tri Kralja - Orle 41 Kapela sv. Fabijana i Sebastijana - Kuče 51 Zračna luka Franjo Tuđman / Zagreb 42 Kapela sv. Vida - Mraclin Sadržaj Plemeniti puti i običaji Plemenita opčina turopoljska 2 Turopoljski banderij 3 Podgutnica 3 Muzej Turopolja 4 Andautonija - muzej na otvorenom 5 Jurjevske svečanosti 6 Perunfest 8 Drveno graditeljstvo Turopolja Drvo kao simbol života 9 Umijeće vrijednih ruku 10 Čardaci i kurije 12 Kurija Modić-Bedeković 13 Drvene kapele 14 Kapela sv. Barbare 15 Tradicijski način života Kako se nekad živjelo 16 Ljepota narodnih nošnji 18 Turopoljske zaštitnice Sveta Lucija 20 Majka Božja Vukovinska 21 Turopolje kao inspiracija Znamenite ličnosti turopoljskog kraja 22 O Turopolju su pisali i skladali... 24 Život s tradicijom

Na svega 15-ak km udaljenosti od Zagreba nalazi se Turopolje, jedna od najslikovitijih hrvatskih regija koja je u povijesti bila prekrivena gustim hrastovim šumama. Mnoge su već priče ispričane o ovom prekrasnom kraju, a kroz ovu brošuru približit ćemo vam kulturno-povijesno bogatstvo materijalne i nematerijalne baštine Turopolja: od važnosti Plemenite opčine turopoljske i njene povijesti, jurjevskih običaja, drvenog graditeljstva i tradicionalnog načina gradnje do prekrasnih baroknih drvenih kapela, opisa kako se nekada živjelo i običaja koji su vezani uz pojedine blagdane. Naše znamenitosti nisu samo tihi svjedoci burne povijesti ovoga kraja, već mjesta koja kroz različite manifestacije, običaje, tradi- cionalne zanate oživljuju stare priče, znamenite ličnosti i vraćaju nas u bogatu povijest Turopolja.

Posjetite naš kraj i doživite Turopolje na najbolji mogući način!

1 Plemeniti puti i običaji Plemenita opčina turopoljska Ponosni čuvari tradicije

Turopolje predstavlja prirodnu i povijesnu cjelinu plemenitaši su utvrdili žensko nasljedno pravo koja se prostire južno od Zagreba, a omeđena je koje je iznosilo četvrtinu obiteljskog imetka, a rijekama Savom, Odrom i Kupom te Vukomeri- ako je kćer jedinica nasljeđuje cijeli imetak. čkim goricama. Na tom je području početkom Uvijek kroz svoju povijest, a tako i danas, imali 13. stoljeća nastala Plemenita opčina turopoljska su vrlo važnu ulogu u društvu: inicirali su i koju su činili slobodni plemići, koji su zbog vojne financirali gradnju brojnih objekata poput crkve obaveze bili oslobođeni plaćanja poreza i svih Navještenja Blažene Djevice Marije, starog grada dužnosti prema gradu Zagrebu. U 16. stoljeću Lukavca, gradske vijećnice (današnji Muzej posebnim statutom utvrdili su bratsku povezanost Turopolja), brojnih škola, knjižnica i kapela. odlukom da je valjano nasljeđivanje jedino unutar Osnivali su dobrovoljna vatrogasna društva te Plemenite opčine, pa je zajednička imovina bili inicijatori i nositelji obnove brojnih turopoljskih neotuđiva i nedjeljiva. Već u to doba, običaja i njihove suvremene prezentacije.

Turopoljski grb datira iz 1737. godine

Info Plemenita opčina turopoljska, Zagrebačka 37, Velika Gorica, tel./fax: 01/6260 001, www.turopolje.hr

2 Turopoljski Podgutnica banderij Rubac koji je osvojio svijet

Iz obveze Plemenite opčine turopoljske da se Ono po čemu je cijeli ovaj kraj poseban je plemići odazovu kraljevom pozivu u vojnu službu podgutnica - crveni rubac koji su turopoljske stvoren je Turopoljski banderij, počasni zbor turo- djevojke vezivale mladićima pod vratom (gutom) poljskih plemenitaša, koji je ratovao kao samostalna prije odlaska u vojnu službu te se smatra pretečom postrojba pod svojom zastavom, a pod zapovjedni- kravate. Rubac svezan à la Croate (na hrvatski štvom hrvatskog bana. Poznata je njihova odora način) prepoznat je na našim vojnicima u 17. stoljeću koja se sastoji od modrih hlača i kaputa ukrašenog u Parizu i po Hrvatima nazvan kravata. Ako želite vezom i krznom, bijele košulje, šubare od kunovine, ponijeti uspomenu koja će vas podsjetiti na turo- podgutnice oko vrata, crnih čizama i sablje. Danas poljski kraj, podgutnica je idealan suvenir. A kako je Turopoljski banderij svečana povijesna postrojba se priča o kravati proširila svijetom na zanimljiv i hrvatske vojske koja sudjeluje na važnim gradskim, slikovit način govori Priča o kravati suvremenog županijskim i državnim manifestacijama. velikogoričkog književnika Božidara Prosenjaka.

3 Plemeniti puti i običaji Muzej Turopolja Riznica turopoljske baštine

Današnji Muzej Turopolja, nekadašnja kojem se čuva arheološka, etnografska i gradska vijećnica Plemenite opčine turopoljske, kulturno-povijesna građa velikogoričkog tzv. turopoljski grad, izgrađen je sredinom područja s preko 3500 predmeta. 18. stoljeća uz gradski park u središtu Velike U prizemlju muzejske zgrade nalazi se izložbena Gorice. U njoj su se do 1947. godine održavala dvorana za povremene izložbe te dio muzejskih spravišča (skupštine) u velikoj dvorani na prvom depoa za čuvanje predmeta iz fundusa. katu, a uz nju su bili arkivi (arhivi) s važnim ispravama Plemenite opčine. Nakon toga ova je zgrada imala različite namjene: služila je kao đački dom, Zadružna štedionica, a od 1960. godine tamo se nalazi Muzej Turopolja u Info Muzej Turopolja, Trg kralja Tomislava 1 tel.: 01/6221 325, www.muzej-turopolja.hr

Znate li? Godine 1483. održano je u Turopolju prvo poznato spravišče. Spravišča su sazivana kada je trebalo rješavati važna pitanja kao što su obrana turopoljskih posjeda i prava, odlazak u vojnu službu... U ranije doba to su bili zborovi na koje su dolazili svi Turopoljci da bi izabrali župana, a od 18. stoljeća odlučeno je da župana biraju suci, kao predstavnici naselja (sučija), a ne svi plemići. 4 Andautonija - muzej na otvorenom Jedan dan iz života Rimljana

Arheološko nalazište Andautonija predstavlja Želite li biti dio rimskog svijeta bar na jedan dan jedinstveno mjesto zanimljive povijesti. pozivamo vas da posjetite Andautoniju u proljeće Pokraj naselja Ščitarjevo, na prostoru od 2500 kada se održava manifestacija Proljeće u četvornih metara, vidljivi su ostaci starog antičkog Andautoniji poznato i kao Dani Andautonije. grada iz doba Rimskog carstva (1. - 4. stoljeće U sklopu ove manifestacije posjetiteljima se kroz poslije Krista), a od 1994. godine ovdje je otvoren razne izložbe, radionice i igraonice prezentiraju arheološki park gdje posjetitelji mogu razgledati pojedine teme iz rimskog života, a tko želi može ostatke dijelova rimskog grada: rimsku ulicu, isprobati rimsku odjeću, hranu i piće prema starim gradsko kupalište i dvije zgrade, a pruža im se i receptima te zaigrati antički nogomet. uvid u rimsku nekropolu koja se na ovoj lokaciji nalazila u 1. stoljeću poslije Krista. crtež: studio Likovni

Info Arheološki park otvoren je od 1. svibnja do 1. studenoga. Radno vrijeme: subota i nedjelja od 12 do 18 sati. Od ponedjeljka do petka park je zatvoren, osim za najavljene grupe prema dogovoru. www.andautonia.com

5 Plemeniti puti i običaji Jurjevske svečanosti Došel je, došel, zeleni Juraj

Uoči dana sv. Jurja 23. travnja, stari grad Lukavec Nad glavnim ulazom s portalom i grbom tradicionalno oživi za vrijeme jurjevskih svečanosti Plemenite opčine turopoljske iz 1752. godine kada se ispred njega pali najveći krijes kojim se uzdiže se visoki toranj u kojem se nalazila kapelica simbolički tjera zima, a slavi nadolazeće proljeće. posvećena sv. Luciji. Osim svete Lucije, Turopoljci Stari grad Lukavec, simbol turopoljskog plemstva, su s posebnim štovanjem i brojnim običajima nalazi se u središtu Turopolja pokraj istoimenog slavili dan sv. Jurja, odnosno Jurjevo, kao praznik mjesta i potoka Lukavec, nedaleko od Velike Gorice. proljeća i početak gospodarske godine. Povijest Izgrađen je u svrhu obrane od Turaka krajem Turopolja bila je velikim dijelom obilježena 15. stoljeća te kao spomenik burne povijesti ovoga ratovima pa ne čudi što je upravo ovaj svetac i kraja predstavlja nezaobilaznu točku svakoga rimski vojni časnik proglašen zaštitinikom tko navraća u Turopolje. Turopolja po kojemu brojne crkve i kapele, kao

6 i žitelji ovoga kraja, nose ime. Budući da se njegova nalazila poculica, grančice ili jabuka. svetkovina nalazi na granici između zimske i ljetne Navečer uoči Jurjeva kao i na samo Jurjevo na polovice godine, sveti Juraj postao je zaštitnik raskršćima su se palili krijesovi oko kojih su se zemlje, usjeva, zelenila i stoke te je uz njega vezan okupljali djeca i odrasli uz pjesmu, ples, šale i niz običaja koji su se u manjoj mjeri znali razlikovati preskakanje vatre jer se vjerovalo da će ih vatra i od mjesta do mjesta. Nekoliko dana prije, ili u dim jurjevskog krijesa očuvati od svake bolesti i rano jutro na samo Jurjevo, jurjevski ophodnici zla u idućoj godini. zvani jurjaši ili jurjevčani obilazili su sela u bližoj i daljoj okolici: djevojčice su nosile košarice i Najstariji zapis jurjevske pjesme potiče upravo vrbove grančice te bi išle od kuće do kuće i iz Turopolja, a ulomak pjesme napisao je skupljale darove pjevajući posebne ophodne Ivan Kukuljević Sakcinski 1860. godine: jurjevske pjesme dok bi jedan od dječaka Kukuvačica zakukavala kiroles! predstavljao zelenog Jurja držeći okićenu zelenu U zelenom lugu, na suhom drugu kiroles! granu u ruci. Za jurjaša je bilo karakteristično Zelen Jurja kres nalaže kiroles! nošenje barjaka sa zavezanom trobojnicom i Njegva e lepa kuna kapa kiroles! crvenim rupcem, a na vrhu bi se Zelen njegov je kepenek kiroles! Znate li? Višnja Huzjak 1957. godine izdala je publikaciju pod nazivom Zeleni Juraj o jurjevskim obrednim običajima u Hrvatskoj, a rezultati tih istraživanja bili su temelj za organiziranu obnovu jurjevskih običaja u Velikoj Gorici i okolici krajem 80-ih godina 20. stoljeća.

Mladi jurjevčani

7 Plemeniti puti i običaji Perunfest - festival zaboravljenih priča Čarobna formula za dobru zabavu

Čitajući zanimljivu povijest starog grada Lukavca Festival je multimedijalan, uključuje sve tipove možete pronaći podatak kako su se nekoć upravo umjetnosti i namijenjen je svim uzrastima koji na tom mjestu održavala suđenja vješticama, a mogu uživati u brojnim izložbama, kazališnim dokaz tomu je i coprnički zatvor koji se nalazi u predstavama, radionicama, ali i gastronomskoj prizemlju kaštela. Poznata hrvatska spisateljica ponudi turopoljskog kraja. Marija Jurić Zagorka velik dio radnje romana Kći Lotršćaka i Gordana smjestila je u Turopolje, Tijekom dva dana programa oko zidina i u samom upravo u starom gradu Lukavcu gdje su prema dvorcu možete susresti divove, patuljke, vještice, njenim riječima vještice često stizale u pohode. čarobnjake, vile, vojnike, plemiće, a pjesnici i A kakve su još priče vezane uz ovaj kaštel moguće pripovjedači svojim skečevima, glazbenim i je vidjeti i doživjeti krajem svibnja na Perunfestu plesnim točkama oživljavaju brojne legende u - festivalu zaboravljenih priča i narodnih predaja. povijesnom kaštelu.

Info www.perunfest.hr

8 Drveno graditeljstvo Turopolja Drvo kao simbol života Hrastove šume - bogatstvo velikogoričkog kraja

Posebno obilježje ovom kraju dalo je šumsko Donjoj Lomnici, kurije Alapić u Vukovini i bogatstvo budući se drvo koristilo ne samo za Josipović u Kurilovcu, kurije Zlatarić u Bukevju), gradnju seoskih domova nego i za izradu svih čardaci - drveni domovi na kat s prekrasno uporabnih predmeta u domaćinstvu (posebice u ukrašenim stubištima (neke od posebno lijepih izradi škrinja, preslica, tkalačkih stanova, zipki...). primjera možete pronaći u Mraclinu, Velikoj Osnova tradicijskog graditeljstva je hrast lužnjak, Mlaki, Buševecu, Posavini) te drvene kapele. kao autohtoni građevni materijal kojemu su domaći majstori znali udahnuti dušu. Kod gradnje domova i sakralnih građevina u Od hrastovine su podizane seljačke kuće - hiže, Turopolju nije bilo velikih razlika: korišteni su kurije - ladanjske kuće imućnijih Turopoljaca istovrsni elementi i materijali te je primjenjivan (poput primjerice kurije Modić-Bedeković u rustičan način obrade.

Kapela sv. Trojstva, Gladovec Pokupski

9 Drveno graditeljstvo Turopolja Umijeće vrijednih ruku Elementi tradicionalne gradnje

Građene u teškim gospodarskim prilikama, potkrovek -zaštitnu strehu u razini stropa prizemlja. nakon rata s Osmanlijama, kurije i manje kuće U unutrašnjosti takvog doma nalazili su se veliki vrlo često su se gradile na jednostavan način zadružni stolovi oko kojih su se skupljali za koji odlikuje horizontalno slaganje planjki, vrijeme jela i dogovora posla za idući dan. spajanih drvenim klinovima koji se u uglovima Vrlo spretno izrađivali su i drvene škrinje: od preklapaju u stari hrvaški vez neotesanih krajeva najmanjih u kojima su držali svoje dokumente, greda ili nemški vez otesanih krajeva. nakit, novac do onih većih dimenzija za spremanje Pokrov kuće nekada je bio šop - raževa slama, rublja ili žita. Škrinje su imale i veliku ulogu u zatim šindra - drvene daščice, a danas crijep. svadbenim običajima kada bi se u njima na dan Kako bi zaštitili zidove prizemlja često su dodavali vjenčanja prevozio mladenkin miraz u novi dom.

Nemški vez

Obitelj se uvijek okupljala oko stola

10 Tradicionalne drvene preslice (detalji)

Na drvenim gredama stropa možete pronaći bili su paliri iz Kuča, Čičke Poljane, Bukevja i ucrtane inicijale iz kršćanske tradicije poput motiva Lijevih Štefanki. križa, kaleža, srca kao i imena vlasnika te datacije koje su se često upisivale, tj. urezivale na glavnoj Turopoljske kuće bile su posebne i po tome što stropnoj gredi (sljemenu), a katkada iznad ih je bilo moguće premještati s mjesta na mjesto ulaznih vrata. pomoću raznih drvenih pomagala kojima su vlekači stajna ili krulci prevlačili - premještali kuće. Kuće su gradili seoski majstori paliri, koristeći Iako su u gradnji kuća i sakralnih objekata drvo se stoljetnim narodnim iskustvom i vještinom. zamijenili drugi materijali, obrada drva ostala je Bili su organizirani u družine, a na dobrom glasu živa tradicija u izradi instrumenata i suvenira.

Urezana greda u kuriji Datacija izgradnje iznad ulaznih vrata kapele Ranjenog Isusa na Plesu

Vrata od krča

11 Drveno graditeljstvo Turopolja Čardaci i kurije Toplina turopoljskog doma

Do podizanja nasipa u drugoj polovici 19. stoljeća Uz jedinstvene drvene kapele, u graditeljstvu područja doline Kupe i Save bila su povremeno posebno se ističu drvene kurije kao primjer poplavljena. Zbog velike vlažnosti tla, Turopoljci autohtone stambene gradnje imućnijih ljudi su podizali svoje kuće na stupove i tako su nastali ovoga kraja, a među njima najbolje je sačuvana čardaci. Donji dio drvenih kuća nikada nije služio kurija Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici. za stanovanje, nego su se tu nalazile šute ili potiže (spremišta za oruđa) dok su stambene prostorije U prizemlju kurija nalazile su se gospodarske bile isključivo na katu. Najpoznatije primjerke prostorije, a na katu je obično bilo pet velikih ove gradnje možete pronaći u Mraclinu i Posavini soba. Najveća, zvana palača s velikim stolom, s poput čipke prekrasno izrezbarenim služila je kao blagovaonica, a do nje se nalazio trijemovima i vanjskim stubištima. Danas su to salon s klasičnim namještajem te još tri spava- zaštićeni spomenici kulture koji govore o onice. Prostrana dvorišta okruživala su kurije, graditeljstvu i graditeljima u minulim stoljećima. a neka od njih pretvorena su u lijepe parkove.

Čardak - župni dvor Kurija Modić-Bedeković u Velikoj Mlaki

Kurija - župni dvor u Starom Čiču

Znate li? Hrvatski ban Josip Jelačić imao je obiteljsko imanje i kuriju u Kurilovcu gdje je kao mladić proveo tri godine oporavljajući se od bolesti grla.

12 Kurija Modić-Bedeković, Donja Lomnica Primjer građanske kulture stanovanja

Kurija Modić-Bedeković, podignuta 1806. godine, Ako zaželite odmor i predah u hladu, možete ga ističe se kao primjer autohtone stambene gradnje pronaći u prostranom dvorištu s parkom gdje se turopoljskog kraja, a cijelo imanje ubraja se među nalazi i sukačnica, prostorija za spravljanje hrane. najvrijednije primjere graditeljske kulturne Posljednje stanovnice kurije bile su sestre baštine središnje Hrvatske te je zaštićeno kao Vilma i Milka Bedeković koje su svojim umjetni- spomenik kulture 1972. godine. čkim radom obilježile život ovog dvora, a zbog U kuriji je sve zadržalo dah prošlosti, a prostorije vrlo dobre očuvanosti i nedavne obnove danas krase lijepo očuvane keramičke peći za grijanje, ondje možete doživjeti ljepotu ladanjskog života stilski namještaj, slike po zidovima poznatih i na prijelazu s 19. na 20. stoljeće. nepoznatih umjetnika, svjetiljke i porculan te rodoslovlje obitelji Modić. Posebno zanimljiv detalj predstavlja pod predvorja od kamenih Info Kuriju je moguće posjetiti uz prethodnu oblutaka koji su uzeti iz obližnjeg potoka. najavu djelatnicima Muzeja Turopolja na telefon 01/6221 325 / www.muzej-turopolja.hr

13 Drveno graditeljstvo Turopolja Drvene kapele Ljepota vrijedna pronalaženja

Drvene kapele predstavljaju najviši domet zvonikom uklopile su se skladno u pejzaž. narodnog graditeljstva barokne arhitekture na Uvjereni smo da će vas oduševiti svojom području Sjeverne Hrvatske, građene ponajviše arhitektonskom jednostavnošću i originalnošću u razdoblju od 17. do početka 20. stoljeća. te mnoštvom detalja koji svjedoče o umjetničkim Iako ih je do danas ostao sačuvan mali broj, drvene sposobnostima pučkih majstora palirskih i kapele ovog područja posebno su zanimljive zbog tesarskih družbi Turopolja. Misa se u većini svoje tipološke različitosti, a jedna od karakteristika kapela služi na blagdan zaštitnika ili prilikom nekih drvenih turopoljskih kapela je dodavanje neke druge svečane prigode. predvorja u kojima se obavljao obred na blagdane i u dane proštenja. Smještene najčešće Ako ih želite posjetiti nekim drugim danom to je na malenom brežuljku pokraj sela, okružene moguće uz prethodnu najavu, a ključ najčešće visokim i starim stablima, s malenim drvenim čuva župnik ili netko od mještana.

Kapela Ranjenog Kapela sv. Ivana Krstitelja u Buševcu Isusa na Plesu

14 Kapela sv. Barbare, Velika Mlaka Dragulj baroknog graditeljstva

Ova je građevina najljepši i najreprezentativniji sv. Kümmernisse, raspete svetice s bradom. primjer drvenog baroknog sakralnog graditeljstva Ona je prema legendi bila lijepa kćer portugal- Sjeverne Hrvatske. Građena je od turopoljske skog kralja koja se, kako bi izbjegla udaju za hrastovine planjki i svjedoči o preko tri stoljeća poganskog princa, predala u ruke Kristu s tradicije gradnje u drvetu. U njezinoj unutrašnjosti molitvom da je unakazi kako je više ni jedan nalazi se lijepi krilni oltar iz 17. stoljeća s prikazima muškarac ne bi poželio. Uz nju je također vezan života i mučeništva sv. Barbare s jedne te Kristove motiv o siromašnom guslaču kojem je muke s druge strane. Na tabulatima i drvenim Kümmernissa s križa, nakon dugog i upornog oplatama poput galerije slika našeg domaćeg sviranja, dobacila zlatnu cipelu. slikarstva sačuvano je oko 150 oslikanih ploha s Uz crkvu je prenesen jednokatni drveni čardak prikazima svetaca i biljnih motiva. s trijemom od rezbarena drva koji služi kao župni U kapeli se nalazi rijedak ikonografski prikaz dvor i zajedno s crkvom čini skladnu cjelinu.

sv. Kümmernissa

Info Kapelu je moguće posjetiti uz prethodnu najavu na telefon 01/6234-761. Župa sv. Barbare, Školska 33, Velika Mlaka

15 Tradicijski način života Kako se nekad živjelo Narodni običaji i vjerovanja turopoljskog kraja

Uz kapele i crkve također su vezani i brojni običaji Nakon veselog fašničkog razdoblja, ludovanja, koji su se izvodili za vrijeme crkvenih blagdana pjesme i plesa stigla bi Pepelnica. Toga dana žene i svečanosti. Poznate su bile turopoljske svadbe su iznosile sve posuđe i prokuhavale ga u lugu s mnoštvom običaja uz prošnju, vožnju opreme, da ga očiste od svih masnoća, budući da nastupa dolazak mladenke u novi dom. Održavale su se vrijeme Korizme, vrijeme posta i odricanja. zimi, najčešće na fašenjsku nedjelju i trajale su tri Na samu Pepelnicu gospodar kuće predavao je dana, a često se ženilo više parova odjednom. kuhaču novoj gazdarici, jednoj od žena koja će Veselje se nastavljalo raznim pokladnim običajima kroz idućih godinu dana biti glavna kuharica i uz prerušavanje, ophode sudionika i na kraju domaćica za čitavu zadružnu obitelj. Nekad se spaljivanjem fašnika. u Turopolju stanovništvo udruživalo u obiteljske

Suvremeni prikaz turopoljske

Fašnička povorka iz 1960-ih Znate Ogranak Seljačke sloge Buševec od 1967. godine li? nekoliko je puta prikazao Turopoljsku svadbu, dramatiziranu pripovijest Josipa Kovačevića u kojoj su opisani život i svadbeni običaji Turopoljaca.

16 zadruge koje su se ekstenzivno bavile poljoprivre- bijeli kruh - svečanica. Nakon posvećenja jela, dom, a okupljale su po nekoliko naraštaja iste mlade sneje utrkivale su se do svojih kuća jer obitelji pod jednim krovom. Takav način stanovanja ona koja je prva stigla bila je pisanica - najbrža, nalazimo sve do prve polovice 20. stoljeća, a naj-vrednija i najspretnija. Vjerovalo se da će najpoznatija zadružna kuća bila je ona obitelji njena kuća te godine biti najnaprednija u Arbanas u Donjoj Lomnici koja je brojila 30 članova. obavljanju poslova u polju i da će njen kukuruz Za vrijeme Korizme nisu se pripremale svečanosti, prvi biti okopan. oblačilo se jednostavno, a žive boje posteljine zamijenile su one bijele ili sa žutim motivima. Na Božić se do sredine prošlog stoljeća nije kitio bor već samo grane bora posebno složene i Zadnja nedjelja pred Uskrs je Cvjetna nedjelja. obješene, najčešće, na stropnu gredu iznad stola Tada su mladići iz svake kuće nosili u crkvu na - takav se ukras nazivao kinč. Nakon ukrašavanja posvećivanje posebno isprepletene grane kuće, navečer je slijedio čin „donošenja Božića u drijenka ili imele koje bi nakon blagoslova kuću“ kada bi stariji muškarac s muškom djecom zataknuli na kućnu gredu te bi tamo stajala cijele otišao u štalu po slamu, a u kući bi se ugasila godine jer se smatrala zaštitom od groma i oluje. sva svjetla. Zatim bi sa slamom i svijećom ušli u kuću govoreći „Dej vam Bog picekov, racekov, Na Veliku subotu ili sam Uskrs nosila se hrana na telekov, ždrijebekov, pajcekov, mujcekov, žira, mira posvećenje, a posebno mjesto imao je okrugli i Božjeg blagoslova.“

Svadbena povorka u Buševcu, 1969.

Kruh svečanica

17 Tradicijski način života Ljepota narodnih nošnji Umjetnost tkanja

Tradicijska kultura izrazito se njeguje i prenosi na čine veliko etnološko blago turopoljskog kraja. nove naraštaje diljem Turopolja kroz brojna Turopoljska nošnja, po svojim najbitnijim sastavnim folklorna društva, a sve to možete i sami doživjeti dijelovima, slična je ostalim nošnjama sjevero- ako posjetite neku od brojnih smotri folklora koje zapadnog dijela Panonije, a obavezni dijelovi se organiziraju na cijelom području Turopolja. ženskog ruha bili su suknja rubača, pregača Upravo na smotrama folklora dolazi do izražaja fertun i bluza sa širokim rukavima te oplečje ili bogatstvo narodne umjetnost kroz ples, glazbu, košulja s uskim rukavima švabica. Za Turopolje pjesmu, a naročito ljepotu narodnih nošnji koje su značajne crvene i modre pisanke s gustim

18 tkanjem, ali također i bijele rubače sitno nabrane te za vrlo svečane i vesele trenutke. po dužini s gornjim dijelom zvanim kiklišće. Muška nošnja u cijelom je Turopolju gotovo Pokrivanje glave udanih žena kao vidljivi znak svugdje jednaka te se sastoji od širokih platnenih njezinog statusa prastari je običaj sačuvan do gaća i rubače - košulje širokih rukava, na prsima danas. Odmah poslije vjenčanja mladoj sneji su bogato izvezene bijelim vezom. se motale pletenice oko punteka na zatiljku i kosa se pokrivala kapicom, poculicom - turopoljskom A kako se živjelo, oblačilo i jelo u starim obiteljskim ili posavskom halbicom i preko svega se stavljala kućama ili kurijama možete vidjeti u Muzeju peča (marama). Poculica je prekrivala cijelu kosu, Turopolja gdje se nalazi bogata etnografska izrađivala se od domaćeg platna te se najčešće zbirka. Vrijedan doprinos očuvanju i obna- obrubljivala širokom domaćom ili kupovnom čipkom. vljanju tradicije daju i radionice narodnih nošnji gdje se s puno ljubavi izrađuju različite nošnje i Tekstilni predmeti bez ukrasa nazivaju se prostima, prenosi znanje na buduće naraštaje. a oni ukrašeni s malo bijelog veza služili su u te za vrlo svečane i vesele trenutke. vrijeme žalovanja i nosile su ih starije žene. Jarko crvena boja bila je predviđena isključivo za mlade, Muška nošnja u cijelom je Turopolju gotovo

Znate li? Čuvari pjesme i plesa turopoljskog kraja: FA „Turopolje”, Velika Gorica / FA Šiljakovina / Ogranak „Seljačke Sloge”, Buševec / KUD „Čiče” / KUD „Dučec”, Mraclin / KUD „Gradići” / KUD „Mičevec”/ KUD „Nova Zora”, Donja Lomnica / KUD „Pleso” / KUD „Stari Grad”, Lukavec / KUD „Ščitarjevo” / KUD „Velika Mlaka” / Ansambl „Zlatne godine” / Gradski zbor „Franjo pl. Lučić” / HPD „Kučani” / VIS „Jane”

19 Turopoljske zaštitnice Sveta Lucija Navještaj božićnog svjetla

U pisanim izvorima crkva Navještenja Blažene turopoljske redovito održavala svake godine oko Djevice Marije u Velikoj Gorici prvi puta se Jurjeva, a od kraja 16. ili početka 17. stoljeća na spominje u prvoj polovici 14. stoljeća. Kada je dan 13. prosinca tj. na blagdan sv. Lucije. 1893. godine temeljito obnovljena prema nacrtima Danas se na taj dan svečano obilježava i Dan zagrebačkog arhitekta Hermana Bolléa, na njezino grada Velike Gorice, a u tjednu koji prethodi pročelje stavljen je kip sv. Lucije, a ispod njega blagdanu u gradu se organiziraju brojna kulturna grb Plemenite opčine turopoljske koja je bila događanja pod nazivom Lucijini dani. Za svetu glavni investitor radova. Svetičino ime Lucija znači Luciju u narodu Turopolja vezano je nekoliko svjetlost pa kršćani smatraju da ona naviješta običaja. Tako bi nekada jedna od djevojaka, dolazak velikog svjetla božićne noći. ogrnuta u bijelu plahtu, s lampašom i košaricom Zašto je baš sv. Lucija zaštitnica Turopolja objasnio punom svijeća obilazila domove starih zadruga. je poznati povjesničar Emilij Laszowski u knjizi U kućama bi bio mrak, a ona bi u svakoj kući Povijest Turopolja u kojoj navodi kako su se u zapalila novu svijeću dok bi je ostale žene darivale prošlosti glavna spravišča Plemenite opčine orasima i lješnjacima.

Znate li? U doba adventa, na blagdan sv. Lucije, sijala se pšenica, a po visini pšenice proricalo se kakva će te godine biti pšenica na polju. Govorilo se „Kakva pšenica u tanjuru, takva u polju”.

20 Majka Božja Vukovinska Zagovornica vjernika

Osim kao plemenitaši i čuvari narodnih običaja puta dograđivana, a danas je to jednobrodna i tradicije, Turopoljci su poznati i kao marijanski kasnobarokno - klasicistička crkva u kojoj su narod. U ovom kraju mnoge crkve i kapele se čuvali brojni zavjetni darova vjernika kojima posvećene su Gospi, a najpoznatije je zasigurno je Majka Božja Vukovinska pomogla. marijansko svetište u Vukovini. Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije pripada među najstarija Svake godine 15. kolovoza, u crkvi i prostoru ovakva svetišta u ovom dijelu Hrvatske, a prvi oko nje, okupi se nekoliko tisuća hodočasnika puta se spominje u 16. stoljeću. kako bi proslavili blagdan Velike Gospe, glavnu svetkovinu ove župe. Na mjestu današnje župne crkve nalazila se Pripreme za sam blagdan počinju devet dana do sredine 17. stoljeća mala drvena kapela sa prije, svečanim misama devetnicama na čast zvonikom posvećena Blaženoj Djevici Mariji, Majci Božjoj Vukovinskoj i koje okupljaju velik ali se već 1630. godine spominje kao prošte- broj vjernika iz velikogoričkog kraja. njarska kapela. Crkva je tijekom vremena puno

21 Turopolje kao inspiracija Znamenite ličnosti turopoljskog kraja

Juraj Habdelić Slava pl. Ištvanić (V. Gorica,1850. - Zagreb, 1944.) - isusovac, pisac i leksikograf i August Šenoa (Zagreb, 1838. - Zagreb, 1881.) (Staro Čiče, 1609. - Zagreb, 1678.) - romanopisac, pripovjedač, pjesnik

Juraj Habdelić bio je isusovac, kajkavski U povijesti Turopolja, osobito Velike Gorice, književnik, profesor i rektor zagrebačkog poseban trag ostavila je obitelj Šenoa. Poznato je isusovačkog kolegija koji je njegovim zalaganjem da je August Šenoa u mladosti prijateljevao s bio uzdignut na stupanj sveučilišta. brojnim Turopoljcima, pripadnicima Plemenite U svojim mnogobrojnim religiozno-moralnim opčine turopoljske, a upravo je u Velikoj Gorici djelima prikazao je i ondašnje političke događaje, upoznao Slavu pl. Ištvanić kojom se oženio i koja socijalne probleme svoga vremena (Zercalo mu je bila velika inspiracija i potpora u literarnom Marijansko, Prvi otca našeg Adama greh). radu. Turopolje spominje u djelima Turopoljski Svojim hrvatsko-latinskim rječnikom Dictionar top, Mladi gospodin i Diogeneš, a njegov sin Milan ili reči slovenske iz godine 1670. godine zauzima surađivao je s Emilijem Laszowskim na knjizi istaknuto mjesto u povijesti hrvatskog Povijest plemenite općine Turopolja dok je drugi jezikoslovlja. Njemu u čast podignut je spomenik sin Branko na brojnim slikarskim platnima i u Starom Čiču, osnovna škola u Velikoj Gorici grafikama oslikao ovaj kraj. O ovom poznatom nosi njegovo ime kao i knjižnica isusovačkog paru snimljen je i kratki povijesno-dokumentarni fakulteta u Zagrebu. film pod nazivom August i Slava Šenoa, a koji govori o njihovoj ljubavi kao i domoljubnim idejama.

22 Franjo pl. Lučić - hrvatski skladatelj, orguljaš i glazbeni teoretičar (Kuče, 1889. - Zagreb, 1972.)

Ovaj poznati hrvatski skladatelj, po kojemu Nek zaori naša pjesma Umjetnička škola u Velikoj Gorici i Gradski Snažno kao grom mješoviti zbor nose ime, ostavio je veliki trag u hrvatskoj glazbenoj baštini. Bio je izabran za Sedam stotin ljeta slavi župana Plemenite opčine turopoljske, a na toj Turopoljski dični dom. funkciji podigao je diljem Turopolja više škola, Složno naprijed braćo mila čitaonica i knjižnica. Godine 1921. izabran je za nastavnika u novoosnovanoj Muzičkoj akademiji Turopoljac želi vijek u Zagrebu gdje je predavao i dva puta bio izabran Da ni jedna njemu sila za rektora, te je osnovao svoju glazbenu školu Ne pomuti slavni stijeg. Polyhimna. Turopoljski lug, veselje Stanovnicima ovoga kraja ponajviše je poznat Njeg oblijeva Odre val kao autor turopoljske himne napisane 1925. godine, čiji vam tekst donosimo ovdje: Slavne borbe je znamenje Lukavec ponosni grad. Staru tvoju slavu pjeva Slavuj v lugu zelenom, O njoj priča naša djeva Svome dragom miljenom. Da nam uvijek sretan bude, Turopoljski dični rod, Našu dragu djedovinu Branit ćemo složno svi. Zato srca svi u jednu Ljubav ćemo složit mi. Bože silni, Bože sveti, Turopoljski brani dom. Ljubav, slogu nam podijeli, Ponos da smo rodu svom.

23 Turopolje kao inspiracija O Turopolju su pisali i skladali...

Bogata povijest, srdačni domaćini i zanimljive priče privukle su u Turopolje brojne pisce, umjetnike i istraživače iz drugih krajeva Lijepe Naše. Svi su oni iza sebe ostavili veliki trag i brojna djela koja na jedinstven način govore o povijesti i ljepotama ovoga kraja.

Srećko Albini i Milan Mrekar Emilij Laszowski Opera Maričon skladatelja Srećka Albinija i autora Arhivist i povjesničar, uredio je arhiv u Velikoj teksta Milana Mrekara iz 1901. godine u tri čina Gorici te objavio velik broj rasprava, članaka i opisuje događaje u Turopoljskom lugu i gradu monografija iz područja srednjovjekovne povijesti Lukavcu u vrijeme francuske okupacije Turopolja. Turopolja. Posebno su ističu djela: Povijesni spomenici Turopolja sv. I-IV. (1904.) te reprezen- Slavko Kolar tativno monografsko djelo Povijest plemenite općine Turopolja u tri sveska (1910. - 1924.) koje Većina njegovih najboljih pripovjedaka smještena je do danas temeljna knjiga o povijesti Turopolja je u seosku sredinu Vukomeričkih gorica od vremena Rimljana pa sve do početka (Svoga tela gospodar, Breza, Kriza). 20. stoljeća. Velika Gorica mu se odužila nazvaviši jednu od najdužih ulica u centru grada njegovim imenom. Antun Gustav Matoš Poznati hrvatski pisac u putopisima Kod kuće Adam Baltazar Krčelić (Plač drugi) i Obična šetnja piše o Turopolju. Ovaj zagrebački kanonik iz 18. stoljeća u svojim Poznate su njegove riječi: djelima iznio je dragocjene podatke o Turopolju i Turopoljcima (kako su se birali župani za Da si mi zdravo plemenita grofovijo, noseći ime sv. Luciju, o ratu protiv Turaka, radu Nikole Hribara, plemenitog Tura, sa turom na plemenitim vodama Jurja Muliha...). Odri i Lomnici, sa glavom na zelenom vanjkušu Vukomerića i s opancima na zelenoj vodi Miroslav Krleža Ljutovida Posavca! U svojoj zbirci pjesama Balade Petrice Kerempuha često je spominjao Turopoljce te je oživio brojne Vojko Miklaušić slike iz hrvatske, ali i turopoljske povijesti (o turo- Rođen u Velom ratu na Dugom otoku, ostao je poljskim pravicama, turopoljskim protuturskim zapamćen kao marljivi sakupljač turopoljske vojnama, restauracijama u gradu Lukavcu...). kulturne baštine. Njegova obitelj posmrtno je O važnosti kajkavskog govora piše u djelu objavila sva njegova etnografska i muzikološka Turopolska reštauracija A.D. 1848. istraživanja u knjizi Plemeniti puti (1994.).

24 Matko Peić Slikar i književnik, sveučilišni profesor i autor brojnih knjiga o hrvatskim umjetnicima, u knjizi Skitnje jedno poglavlje posvetio je Turopolju u kojem su opisana mjesta Mala Mlaka, Kurilovec, Buševec, Vukovina, Lukavec te stare turopoljske kurije.

Božidar Prosenjak Suvremeni velikogorički autor koji u svom djelu Priča o kravati na zanimljiv i ilustrativan način govori o tome kako je kravata osvojila svijet svojom simbolikom i romantičnom pričom.

Marija Jurić Zagorka Radnja se nekih Zagorkinih romana velikim dijelom odvija u Turopolju, a i mnogi su elementi iz bogate povijesti Turopolja u njima vrlo spretno i originalno korišteni. Nerijetko je citirala izvore iz povijesti Plemenite opčine turopoljske, posebice u romanima Gordana i Kći Lotršćaka.

Ivan pl. Zajc Skladao je operu Seoski plemić koja je izvedena 1910. godine i čija se radnja događa u vrijeme francuske provale u Turopolje.

25 Jezični šalabahter Pospominajte si turopolski! Nađete li se u našem kraju nemojte se libiti priupitati za smjer ili dodatnu informaciju naše ljubazne žitelje. No, ne budite iznenađeni ako vam se pričini da govore sasvim drugim jezikom. Stariji Turopoljci naime koriste mnoštvo arhaičnih riječi koje potiču iz kajkavskog narječja. KOD KUĆE ZA STOLOM

Firunge - zavjese Kredenc - kuhinjski ormar Bazlamača - kolač od kukuruznog brašna Lukníca - drvena veća posuda Bažul - grah Najže - tavan Cukor - šećer Rafung - dimnjak Mela - brašno Šarajzlin - žarač za vatru Pecilki - mladi kukuruz Škatula - kutija Pražetina - omlet Šoštar - postolar Trop - pečeno domaće vrhnje i maslac Štrojzuk - perina na kojoj se spava ispunjena kukuruznim perušinjem ŠTO SE RADILO? Štulenka - pernica za pribor (pribor za pisanje ili pribor za šivanje) Čehanje - kidanje perja Vajnkuš - jastuk Dumeti - biti zamišljen Žbanja - kanta za mast Iti s prigledom - pohoditi rodilju Kantarenje - nositi mlijeko U ORMARU Lesikati se - bljeskati (lesiče se nebo pred kišu) Milo gledeti - tužno, molećivo gledati Ajnfučno platno - jednostruko platno Obirača - krađa voća sa stabla Cojnki - pelene Potepati se - skitati se Cokule - drvene cipele Pridelati - prigraditi (uz postojeću građevinu) Đunđe - vrsta nakita Šupiti - ošamariti Kikla - oprava, haljina Vuglédi - susret budućih mladenaca Kožun - prsluk od janjeće kože (iti na vuglede -prošnja mlade) Pumperice - duge ženske gaće Zginuti - izgubiti

26 Nakladnik: Turistička zajednica grada Velike Gorice Velika Gorica Tourist Board Trg kralja Tomislava 2, Velika Gorica tel./fax: 01/6221 666 e-mail: [email protected] www.tzvg.hr

Za nakladnika: Milada Mesarić direktorica Turističkog ureda

Autorica brošure: Antonija Badurina Odrčić

Recezentica: Katja Matković Mikulčić

Fotografije: arhiv Turističke zajednice grada Velike Gorice arhiv Turističke zajednice Zagrebačke županije arhiv Gradske knjižnice Velika Gorica arhiv Muzeja Turopolja Antonija Badurina Odrčić, Emil Bobesić, Mladen Cukor, Andrej Čubra, Dario Drvodelić, Petra Jurić, Robert Klarić, Robert Leš, Iva Lulić, Hrvoje Mareković, Miroslav Maršan, Tomislav Masera, Juraj Odrčić, Ana Plehinger, Zlatko Srbelj, Josip Škof, Mario Žilec

Fotografija na naslovnici: kapela sv. Petra i Pavla u Cerju Pokupskom, Josip Škof

Razglednice: zbirka obitelji Kos zbirka obitelji Pukanić zbirka Stjepana Ledera arhiv Muzeja Turopolja

Turistička karta: Goran M. Štimac

Oblikovanje: Goran M. Štimac, studio Razum&Osjećaji

Tisak: Tiskara Velika Gorica, 2020.

Naklada: 1000 primjeraka

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000929444.

ISBN 978-953-99194-4-1 ISBN 978-953-99194-4-1

www.tzvg.hr www.visitvelikagorica.com www.velikagoricatourism.com