CODEN HFLJFV Sadr`aj DU[AN VUKOTI] (1927.-1998.) Borivoj Dovnikovi} ISSN 1330-7665 JEDNA VELIKA KARIJERA — DU[AN VUKOTI] VUD 3 UDK 791.43/.45 FILMOGRAFIJA I NAGRADE D. VUKOTI]A 11 Hrvat.film.ljeto., god. 4. (1998.), br. 15 PULA ’98 , listopad 1998. Janko Heidl DOMETI — Festival hrvatskog filma Pula ’98 15 Nakladnici: FILMOGRAFIJA I NAGRADE PULE ’98 20 Hrvatsko dru{tvo filmskih kriti~ara OGLED IZ NOSTALGIJE Hrvatski dr`avni arhiv — Hrvatska kinoteka Petar Krelja Hrvatski filmski savez (izvr{ni nakladnik) ISTINITA PRI^A O MILKI ZVANOJ STJUARDESA 23 Za nakladnika: IDEOLOGIJA PORICANJA Ivo [krabalo Vera Robi}-[karica NJIHOV OBRA^UN SA MNOM 39 Uredni{tvo: KULTURNA POLITIKA Petar Krelja, Vjekoslav Majcen, Diana Nenadi}, Hrvoje Turkovi}, Vjekoslav Majcen, Ivo [krabalo, Igor Tomljanovi}, Hrvoje Turkovi} FILMSKI KULTURNI CENTAR 46 Martina Ani~i} (glavni urednik) IMAGINARNA AKADEMIJA 50 Likovni urednik: Ivan Ladislav Galeta Luka Gusi} MEDIJSKI STUDIJ NA ALU 53 Jo{ko Maru{i} Lektorice: STUDIJ ANIMACIJE NA ALU 55 Mijana Leko, Ivana Ujevi} LJETOPISOV LJETOPIS Vjekoslav Majcen Prijevodi i lektura tekstova na KRONIKA srpanj/rujan ’98. 59 engleskom: BIBLIOGRAFIJA 63 Ljubo Lasi} PREMINULI 64 Slog: FESTIVALI/PRIREDBE Kolumna d.o.o., Zagreb Jurica Pavi~i} TJEDAN ^E[KOG FILMA U ZAGREBU 65 Tisak: Dragan Rube{a Tiskara CB Print, Samobor POST FESTUM 55. VENECIJANSKE SMOTRE — Venecija zove Hollywood 68 Hrvatski filmski ljetopis izlazi tromjese~no u U @ARI[TU Damir Radi} nakladi od 700 primjeraka. DOMA]E PREMIJERE — Kad mrtvi zapjevaju Krste Papi}a 75 Cijena ovom broju 30 kn FILMOGRAFIJA KRSTE PAPI]A 78 REPERTOAR Adresa uredni{tva: uredio: Igor Tomljanovi} 10000 Zagreb, Dalmatinska 12 FILMSKI REPERTOAR 79 tel: 385 01/48 48 771, 385 01/48 48 764, VIDEOIZBOR 93 fax: 385 01/48 48 764 SUVREMENI TRENDOVI Jurica Pavi~i} E-mail: [email protected] DOGMA 95 97 [email protected] [email protected] STUDIJE I ISTRA@IVANJA Branko Bubenik Hrvatski filmski ljetopis evidentiran je u Interna- DEGRADACIJA VIDEOIZVORNIKA U UPORABI 103 tional Index to Film/TV Periodicals, Kre{imir Miki} SA@ETI PREGLED POVIJESTI SVJETSKOG SNIMATELJSTVA 109 Rue Defacqz 1, 1000 Bruxelles, Belgium. Kre{imir Miki} Godi{nja pretplata: 80.00 kn BIBLIOGRAFIJA RECENTNIH KNJIGA O SNIMATELJSTVU 122 Za inozemstvo: 40.00 USD PORTRET Irena Paulus Cijena oglasnog prostora: BIOFILMOGRAFSKI RAZGOVOR S AN\ELKOM KLOBU^AROM 125 Irena Paulus 1/4 str. 1.000,00 kn; ORGULJA[ U FILMSKOM STUDIJU — An|elko Klobu~ar i njegova filmska glazba 133 1/2 str. 2.000,00 kn; 1 str. 4.000,00 kn SUVREMENA TEORIJA U PRIJEVODU Roberto Benedetti TRAMVAJ ZVAN ^E@NJA — Adaptiranje drame filmu 153 Hrvatski filmski ljetopis izlazi uz potporu BIBLIOTEKA LJETOPISA Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Vjekoslav Majcen HRVATSKI OBRAZOVNI FILM (3) 158 Gradskog ureda za kulturu, Zagreb SA@ECI/ABSTRACTS 180 Slika na koricama: Surogat, D. Vukoti}, 1961. O SURADNICIMA U OVOM BROJU 188 CODEN HFLJFV Contents DU[AN VUKOTI] (1927-1998) Borivoj Dovnikovi} THE CROATIAN CINEMA CHRONICLE DU[AN VUKOTI] VUD — A GREAT CAREER 3 FILMOGRAPHY OF DU[AN VUKOTI] 11 ISSN 1330-7665 PULA ’98. UDC 791.43/.45 Janko Heidl Hrvat.film.ljeto., Vol 4 (1998), No 15 THE ACHIEVEMENTS — Festival of Croatian Film, Pula ’98 15 Zagreb, October 1998 FILMOGRAPHY AND AWARDS OF PULA ’98 20 Copyright 1995: Croatian Society of Film Critics ESSAY IN NOSTALGIA Petar Krelja Publishers: THE TRUE STORY ABOUT MILKA, KNOWN AS THE “THE STEWARDESS” 23 Croatian Society of Film Critics IDEOLOGY AND DENIAL Croatian State Archive – Croatian Cinematheque Ivo [krabalo Croatian Film Club’s Association (executive THEIR RECKONING WITH ME 39 publisher, distributor) CULTURAL POLITICS Hrvoje Turkovi}, Vjekoslav Majcen, Ivan Ladislav Galeta Publishing Manager: THE FILM CULTURE CENTER — A PROPOSAL 46 Vera Robi}-[karica Martina Ani~i} THE IMAGINARY ACADEMY IN GRO@NJAN, ISTRIA 50 Editorial Board: Ivan Ladislav Galeta Petar Krelja, Vjekoslav Majcen, Diana Nenadi}, MEDIA STUDY AT THE ART ACADEMY ZAGREB 53 Ivo [krabalo, Igor Tomljanovi}, Hrvoje Turkovi} Jo{ko Maru{i} STUDY OF ANIMATION 55 (chief editor) A CHRONICLE’S CHRONICLE Design: Vjekoslav Majcen Luka Gusi} CINEMA CHRONICLE: July/October ’98 59 BIBLIOGRAPHY 63 Language advisors: DECEISED: Branko Bla`ina, Jure Ruljan~i}, Vjenceslav Ore{kovi}, Andro Lu{i~i} 64 Ivana Ujevi}, Ljubo Lasi} FESTIVALS/SHOWS Jurica Pavi~i} Prepress: A CZECH FILM WEEK IN ZAGREB 65 Kolumna d.o.o., Zagreb Dragan Rube{a VENICE INVITES HOLLYWOOD — 55. VENICE MOSTRA 68 Printed by: IN FOCUS: NATIONAL FILM PREMIERES Tiskara CB Print, Samobor Damir Radi} CCC is published quarterly, with circulation of WHEN THE DEAD START TO SING BY KRSTO PAPI] 75 KRSTO PAPI]’S FILMOGRAPHY 78 700 copies REPERTOIRE Subscription abroad: 40 US Dollars Edited by: Igor Tomljanovi} CINEMA REPERTOIRE 79 Account Number: VIDEO PREMIERES 93 S.W.I.F.T. ZABA HR 2X 2500-3234240 CONTEMPORARY TRENDS Editor’s Adress: Jurica Pavi~i} DOGMA 95 97 Hrvatski filmski ljetopis RESEARCH AND STUDIES Croatian Film Club’s Association Branko Bubenik Dalmatinska 12 DETERIORIZATION OF VIDEO ORIGINAL IN THE USE 103 10000 Zagreb, Kre{imir Miki} SHORT OUTLINE OF THE HISTORY OF CINEMATOGRAPHY 109 tel: 385 1/48 48 771, 385 1/48 48 764, Kre{imir Miki} fax: 385 1/48 48 764 BIBLIOGRAPHY OF CINEMATOGRAPHY BOOKS 122 E-mail: [email protected] PORTRAIT Irena Paulus [email protected] BIO-FILMOGRAPHYCAL INTERVIEW WITH THE CINEMA MUSIC COMPOSER AN\ELKO [email protected] KLOBU^AR 125 Hrvatski filmski ljetopis (The Croatian Cinema Irena Paulus ORGAN PLAYER IN THE FILM STUDIO — AN\ELKO KLOBU^AR AND HIS FILM MUSIC 133 Chronicle) is indexed in International Index to CONTEMPORARY THEORY IN TRANSLATION Film/TV Periodicals, Rue Defacqz 1, 1000 Brux- Robert Benedetto elles, Belgium A STREETCAR NAMED DESIRE — ADAPTING THE PLAY TO FILM 153 CCC is subsidized by the Ministry of Culture, THE CHRONICLE’S LIBRARY Vjekoslav Majcen Republic of Croatia and Zagreb City Office for CROATIAN EDUCATIONAL FILM (3) 158 Culture ABSTRACTS 180 Cover photography: Surogat, D. Vukoti}, 1961. THE CONTRIBUTORS IN THIS ISSUE 188 DU[AN VUKOTI] (1927.-1998.)

UDK: 791.44.071.1(497.5) 791.43-2(497.5) Borivoj Dovnikovi}-Bordo Jedna velika karijera – Du{an Vukoti} Vud

Crtani film, Zagreba~ka {kola crtanog filma, Zagreb-film, pove svi znali jo{ od prije drugoga svjetskog rata. Filmskoj Svjetski festival animiranih filmova, Akademija za kazali{te, ekipi Waltera i Norberta Neugebauera (koji je bio preuzeo film i televiziju, kolege i prijatelji oprostili su se 13. srpnja funkciju redatelja) od karikaturista lista pridru`ili smo se od jednog od najve}ih imena hrvatskog (i jugoslavenskog) Vlado Dela~, Ico Voljevica i ja, koji smo i ina~e bili skloni filma Du{ana Vukoti}a Vuda. Ne treba nikada zaboraviti da stripu. Ostali kolege nastavili su radom u listu, ne vjeruju}i su i hrvatski crtani film i u svijetu poznata Zagreba~ka {ko- ozbiljno u rezultat na{eg pothvata. Poslije godine dana gru- la crtanog filma i na{ Svjetski festival animacije izravan re- pa ne samo da je svladala osnove animacije, nego je i na~ini- zultat njegova djelovanja i njegovih dostignu}a na polju la (crno-bijeli) 23-minutni crtani film Veliki miting. To je do- filmske animacije. velo do osnutka profesionalnog poduze}a, smje{tena u dva Vijest je stigla 8. srpnja: jutros je umro Vud! Deset dana na- kon 13. svjetskog festivala, ~iji je on bio jedan od osniva~a i dugogodi{nji umjetni~ki voditelj. U dvadeset pet godina prvi put ga nismo vidjeli u Lisinskom, a znali smo da se vratio iz Praga gdje je zavr{io pripreme za svoj me|unarodni projekt — kombinaciju igranog i animiranog filma. Ve} smo ga osu- |ivali da je zaboravio na Festival, a on je zapravo u to vrije- me vodio svoju posljednju bitku na Klinici za kardio-vasku- larne bolesti u Krapinskim toplicama. Zavr{ena je pedesetgodi{nja fascinantna karijera Du{ana Vu- koti}a, karikaturista, filmskog re`isera, profesora Filmske akademije, ~lana Akademije nauka i umjetnosti Crne Gore. Njegov ga autorski opus nesumnjivo svrstava u najve}a ime- na svjetskoga filma. Godine 1948., u doba centralizma, Rezolucije Informbiroa, sukoba sa Staljinom, opskrbnih to~kica i slavnih dru{tvenih menzi — pojavio se u Zagrebu na Arhitektonskom fakultetu bruco{ Du{an Vukoti} iz Crne Gore. Da bi pobolj{ao stu- dentski standard, ponudio je svoju sklonost prema crtanju i karikaturi zagreba~kim novinama. Ubrzo je postao suradnik, a potom i stalni karikaturist humoristi~kog tjednika Kerem- puh, na ~ijem ~elu je bio Fadil Had`i}. Sudbina je u Kerempuhu bila okupila na jednome mjestu ple- jadu sjajnih umjetnika i velikih imena: karikaturista, strip-cr- ta~a, slikara, humorista, me|u kojima i tri klju~ne li~nosti za ra|anje na{ega modernog crtanog filma: Fadila Had`i}a, Waltera Neugebauera i Du{ana Vukoti}a. U listu su ina~e ra- dili: Ivo Ku{ani}, Oto Reisinger, Walter Neugebauer, Ico Vo- ljevica, Vlado Kristl, Nikola Mucavac, Vlado Dela~, , Borivoj Dovnikovi}... Gotovo su svi oni poslije u bilo kom obliku i intenzitetu radili na crtanom filmu. Ve} u prolje}e 1950. pristupilo se u redakciji (u tada{njoj Bo{kovi}evoj ulici, prekoputa Traumatolo{ke bolnice) pri- premama za pokretanje crtanog filma, `ivotnom snu genijal- Du{an Vukoti} na Svjetskom festivalu animiranih filmova 1994. nog crta~a i ilustratora Waltera Neugebauera, ~ije smo stri- 3 Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 3 do 14 Dovnikovi}, B. : Jedna velika karijera...

Koncert za ma{insku pu{ku, 1958.

kata zgrade na uglu Dra{kovi}eve i ulice Bo`idara Ad`ije, Lu{i~i}a i Vlade Dela~a, i Goool! Norberta Neugebauera i koje smo nazvali Duga-film. Borivoja Dovnikovi}a). Zajedno s direktorom Had`i}em crtanofilmska skupina na- Da je Duga-film nastavio radom, Ki}o bi, nakon prva dva fil- pustila je redakciju Kerempuha i pre{la u filmske radnike. ma, postao crtanofilmska serija, kakve su tada stvarane jedi- Odmah se po~eo {iriti krug suradnika i umjetnika, pa su se no u Americi. (Kompozitor Vladimir Kraus-Rajteri} na~inio u Dugi okupili mnogi koji su poslije postali velika imena je zapamtljiv song, koji smo poslije svi zvi`dukali godinama.) na{e i svjetske animacije (Aleksandar Marks, Vlado Kristl, No, bi li do{lo do onih Vukoti}evih filmova stvorenih u Za- Zlatko Grgi}, Nikola Kostelac, Vladimir Jutri{a...). greb-filmu nakon 1957. godine? Tvrdim da bi na svaki na- Me|u prvima pridru`io nam se Du{an Vukoti} Vud. I tu, ~in do identi~ne »zagreba~ke {kole« do{lo i u Dugi, jer su ve} 1951. po~inje karijera koja }e desetak godina poslije nadra- tamo po~eli raditi na svojim projektima i »nediznijevci« sti sve okvire — profesionalne, dr`avne, nacionalne... Kristl, Marks, Reisinger, a na kraju krajeva, i Vukoti} je pri- padao drugom stilu (~e{kom). No, bilo kako bilo, da je Duga Vud je vrlo brzo svladao abecedu animacije uz pomo} kole- opstala, hrvatska kinematografija razvijala bi se ne{to druk- ga koji su imali svega godinu dana prednosti i iskustva, ali i ~ije, a time i karijera Du{ka Vukoti}a. zahvaljuju}i svojoj marljivosti, temeljitosti i upornosti, vrli- nama koje su, uz talenat, bile njegove glavne prednosti. »Vi- Treba istaknuti jo{ jednu zna~ajnu ~injenicu iz toga doba. doviti« Fadil Had`i} prepoznao je u njemu i drugi put po- Kao {to je po~elo u Kerempuhu, nastavilo se u Duga-filmu: tencijalnog stvaraoca (nekoliko godina prije karikaturista, u realizaciji filma re`ija je bila u pravilu odvojena od crtanja, sada filmskog autora), pa mu je ponudio da kao glavni crta~ pa je tako Norbert bio re`iser crta~u Walteru Neugebaueru, realizira vlastiti film, i to s doma}im junakom koji bi mogao Andro Lu{i~i} Vladi Dela~u, Norbert Neugebauer Borivoju prerasti u seriju. I me|u pet filmova koje je u kratkom, jed- Dovnikovi}u, a Josip D`ozef Sudar Du{anu Vukoti}u. No u nogodi{njem `ivotu proizvela Duga dva su Vukoti}eva: Kako toku rada na Ki}i Vukoti} je raskinuo suradnju sa svojim re- se rodio Ki}o i Za~arani dvorac u Dudincima (ostala tri su `iserom i nastavio realizaciju filma sam (sa Nikolom Kostel- Veseli do`ivljaj bra}e Neugebauer, Graja na dvori{tu Andre cem kao animatorom i pomo}nikom). Tako je prekinuta tra- 4 Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 3 do 14 Dovnikovi}, B. : Jedna velika karijera... dicija koja je bila uvrije`ena u svim ve}im studijima animaci- je u svijetu, osobito u velikim studijima na Istoku (u dugo- metra`nom crtanom filmu to je normalno). U Zagreb-filmu ve} po~etkom {ezdesetih crta~i su po~injali samostalno radi- ti svoje filmove, kao re`iseri, crta~i, pa i scenaristi i anima- tori. Vukoti} je od 1954. samo re`irao s crta~ima Aleksandrom Marksom, Borisom Kolarom i Zlatkom Grgi}em, a od 1959., od Piccola, svoje filmove re`ira, crta, a poslije i ani- mira. Nakon likvidacije Duga-filma (dr`ava se u onim godinama politi~ko-ekonomske krize rije{ila dotiranog crtanog filma kao nepotrebnog luksuza), ljudstvo se razi{lo kojekuda, a cr- ta~i se vratili novinama. Uzalud se interveniralo na svim mo- gu}im stranama i instancama da se spasi crtani film. Nije po- mogla ni peticija grupe autora na Kongresu filmskih radnika Jugoslavije u Zagrebu. Jedino je Zora-film, poduze}e za pro- izvodnju nastavnih filmova, prihvatio da zavr{i Crvenkapi- cu, zapo~etu u Dugi prije likvidacije. Posao su obavili Niko- la Kostelac i Aleksandar Marks, sa scenografom Icom Volje- vicom. Bio je to ujedno prvi na{ crtani film u koloru. Izgledalo je da }e tih nekoliko fascinantnih godina rada na crtanom filmu ostati samo kao bljesak u na{im `ivotima. No odluka Du{ana Vukoti}a s grupom istomi{ljenika da se s time ne pomiri bit }e sudbonosna za povijest hrvatske kine- matografije. U stanu kolege i suradnika Nikole Kostelca, u Teslinoj 12, nastavili su privatno, skromnim profesionalnim i materijal- nim sredstvima, ali s velikim poletom, raditi na animaciji. Naravno, u tim uvjetima moglo je biti govora samo o krat- kim (30-sekundnim ili minutnim) reklamnjacima za doma}e firme. No bilo je va`no, i za njih i za povijest na{ega filma, da se aktivnost nastavila! Serija od 13 njihovih reklamnjaka ostat }e u povijesti kao prvi korak prema budu}oj zagreba~- koj {koli crtanog filma. U tim filmovima pri{lo se slobod- nom eksperimentiranju — u crte`u, animaciji, tajmingu. Sti- lizirani crte` i reducirana animacija rezultirali su novim, sin- tetskim pokretom. Taj novi pristup animaciji, koji se u mno- gim bitnim elementima opirao dotada{njem realisti~nom shva}anju, udarilo je temelje novim vrijednostima u zagre- Osvetnik, 1958. ba~kom crtanom filmu. Udaljen od Zagreba, slu`e}i vojni rok (1954.), s velikom sam ~e`njom ~itao Vudova pisma o novom `ivotu crtanog filma. Nesta{ni robot Du{ana Vukoti}a, koji je na III. festivalu ju- No za mene je zvu~alo apsurdno da taj novi `ivot, nakon Ve- goslavenskog filma u Puli donio Vudu Zlatnu arenu za pio- likog mitinga i profesionalno organiziranog Duga-filma, nirski rad na crtanom filmu. To je bila prva autorska nagra- opet mora iziskivati pionirske napore. da dodijeljena na{em crtanom filmu. 1956. Vukoti}eva se grupa slu`beno pridru`ila Zagreb-fil- U Zagreb-filmu je nakon toga nastavljena veoma dinami~na mu, poduze}u za proizvodnju dokumentarnih i kratkih fil- proizvodnja, u kojoj se, uz Vukoti}a, uklju~uju i drugi, stari mova. Osnovan je Studio za crtani film, koji }e ubrzo krenu- i novi autori: Dragutin Vunak, Nikola Kostelac, Vatroslav ti op}epoznatim slavnim putevima. U prostorije na Goljaku, Mimica, bra}a Neugebauer, pa crta~i, animatori i scenogra- zatim u foto-studio Tonka u Ilici, i na kraju u karizmatsku fi Aleksandar Marks, Vjekoslav Kostanj{ek, , Vla{ku 70 postupno su se vratili mnogi suradnici i autori, a Ivo Ku{ani}, Vladimir Jutri{a, Pavao [talter, Bordo Dovni- nakon godine dana, odlukom vlasti, i grupa iz Studija za cr- kovi} i drugi. tani film Interpublica, koji je pod vodstvom bra}e Neugeba- 1957. u Puli Vukoti} dobiva prvu nagradu za re`iju u kate- uer proizvodio reklamne animirane filmove od 1955. do goriji kratkometra`nog filma za Cowboya Jimmyja, a Za- 1957. godine. Prvi crtani film novog studija (1956.) bio je greb-film producentsku nagradu za svoje crtane filmove. 5 Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 3 do 14 Dovnikovi}, B. : Jedna velika karijera...

nove {kole: ~vrstom idejom, ironi~nim odnosom prema temi, maksimalno izbru{enom stilizacijom u slici i pokretu. Nakon toga u Koncertu za ma{insku pu{ku, parodiji gang- sterskih filmova, Vukoti} s Kolarom nastavlja eksperimenti- rati animacijskim mogu}nostima. Sve ove filmove Vud je radio s crta~ima i animatorima (Mar- ksom, Kolarom, Kostanj{ekom, Grgi}em), a od tada svoje projekte sam crta, a poslije i animira. Ovdje treba napome- nuti da su Marks, Kostanj{ek, Kolar, Bourek i [talter kao sli- kari i crta~i dali odlu~uju}i inicijalni pe~at likovnom razvo- ju Zagreba~ke {kole, u prvom redu u filmovima Vukoti}a i Mimice. 1959. Boris Kolar morao je na odslu`enje vojnog roka, pa je Vukoti} ostao bez crta~a i animatora u zapo~etom projektu Piccolo. Odlu~io je film crtati sam. S animatorom Vladimi- rom Hrsom i scenografom Zvonimirom Lon~ari}em na~inio je prvoklasno djelo. Na unaprijed snimljenu glazbu bravuro- zno je gradirao odnos dvojice susjeda, od ljubavi i sloge do tragi~nog neprijateljstva. Od tada Vukoti} je u svojim filmovima kompletan autor: re- Surogat, 1961. `ira, crta, animira i, uglavnom, sam sebi pi{e scenarije. Posli- je }e to, kako rekosmo, biti prevladavaju}a zna~ajka u zagre- ba~koj animaciji. Forsiranjem autorskih filmova Zagreb-film se razlikovao od svih velikih studija animiranih filmova u svijetu, pogotovo isto~nih, gdje je i do danas ostao na~in in- I ve} 1958. pri prvoj pojavi u inozemstvu zagreba~ki crtani dustrijske proizvodnje, tj. strogo odvojenih funkcija re`isera, filmovi do`ivljavaju izniman uspjeh. U Cannesu je, u sklopu crta~a, animatora i scenografa. Spajanje funkcija uobi~ajeno smotre svjetskog animiranog filma (specijalizirani me|una- je jedino na Zapadu u produkcijama tzv. independent (neza- rodni festivali animacije pojavili su se dvije godine poslije), visnih) autora, izvan velikih studija. !961. Vukoti} zavr{ava prikazano sedam na{ih crtanih filmova: Cowboy Jimmy, ^a- film Surogat, ingenioznu asocijaciju na suvremene umjetne, robni zvuci i Abrakadabra Du{ana Vukoti}a, Stra{ilo i Samac sintetske tvorevine koje preplavljuju sva podru~ja civilizaci- Vatroslava Mimice, te Premijera i Na livadi Nikole Kostelca. je. Zagreb-film ga rutinski, preko svog ameri~kog distribute- Uz sjajne pohvale, veliki francuski filmski kriti~ar i teoreti- ra, prijavljuje u konkurenciju za nagradu Ameri~ke filmske ~ar Georges Sadoul prvi je lansirao sintagmu »zagreba~ka akademije. U travnju 1962. vijest iz Hollywooda uzdrmala je {kola crtanog filma«, koji }e od tada biti neslu`bena oznaka zemlju: Oscar za animaciju dodijeljen je Surogatu! To je za zagreba~ki krug autora i njihovu animaciju. ujedno bio prvi Oscar u povijesti namijenjen neameri~kom ^etrdeset godina kasnije Jo{ko Maru{i}, jedan iz mla|e ge- animatoru. S obzirom na to da nitko u Zagreb-filmu nije oz- neracije zagreba~kih autora, izvrsno je definirao bit toga fe- biljno ra~unao s pobjedom (i ulazak u u`i izbor od pet no- nomena: »Osim {to predstavlja fundus neponovljivih indivi- miniranih ve} je bio velik uspjeh), Vud nije putovao u Santa dualnih umjetni~kih ostvarenja, Zagreba~ka {kola je u teori- Monicu na ~uvenu ceremoniju u Kineskom teatru, pa je sta- ji i povijesti animacije nezaobilazna po najbitnijem: ona je tuetu primio Vlado Tere{ak, tada{nji predstavnik zagreba~- afirmirala i razvila stilizaciju (reduciranu animaciju) ne kao kog Globus-filma u SAD. U to vrijeme Zagreb-film je imao tehni~ku u{tedu ili dosjetku, nego kao SAMOSVOJAN ESTETSKI KRITERIJ, koji je toliko sna`no utjecao na razvoj animacije«. Vukoti} je sa svojim najbli`im suradnicima i kolegama, bio u samom sredi{tu te »revolucije«. Njegov konstantni otpor tra- diciji i rutini, i neuta`iva `e| za istra`ivanjem novih puteva i u sadr`aju i u formi — veoma su vidljivi u cijelom njegovu autorskom opusu, od Ki}e do Dobrodo{li na planet Zemlju (1994.). Ako filmove Ki}o (1951.), Nesta{ni robot (1956.), ^arobni zvuci (1957.), Abrakadabra i Veliki strah (1958.) shvatimo kao stvarala~ko-organizacijski zalet u novoosvoje- noj grani kinematografije, ve} Osvetnik iste godine, s crta- ~em Borisom Kolarom i animatorom Zlatkom Grgi}em, predstavlja sasvim zrelo i vrlo originalno umjetni~ko djelo (animiranu ekranizaciju ^ehova), s krunskim zna~ajkama Igra, 1962. 6 Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 3 do 14 Dovnikovi}, B. : Jedna velika karijera... pravilnik o nov~anom nagradama autorima za sve filmska priznanja u zemlji i inozemstvu, no nikome, naravno, nije bilo palo na pamet da u njega uvrsti i nagradu za osvajanje Oscara. Sad je morao biti izglasan poseban nov~ani iznos za uspjeh Surogata, a u pravilnik je naknadno unesen i Oscar. Novi pravilnik je stupio na snagu, ali vi{e nije bilo novih Os- cara. Dodu{e, ve} sljede}i Vukoti}ev film Igra u{ao je u no- minaciju (1964.), a to se jo{ dogodilo filmu Tup-tup Nedelj- ka Dragi}a (1973.). Oscar Du{ana Vukoti}a postao je prvoklasni dru{tveni doga- |aj koji je naveliko prelazio granice kinematografije, otprili- ke kao tre}e mjesto hrvatskih nogometa{a na nedavnom svjetskom nogometnom prvenstvu. Laureat je postao nacio- nalni heroj. Slijedili su pozivi za sudjelovanje u `irijima u ze- mlji i inozemstvu, intervjui za medije, razna po~asna gosto- vanja. Pri~ao je da mu je na aerodromu u Titogradu (dana{- njoj Podgorici) pri{ao tada{nji predsjednik Crne Gore i je- dan od vode}ih jugoslavenskih politi~ara i predstavio mu se: »Ja sam Bla`o Jovanovi}«. ^estitaju}i mu na Oscaru, veliki britanski dokumentarist i filmski teoreti~ar John Grierson dodao je: »Ne dozvoli da te Oscar pretvori u handshakera!« Iskusni starac dobro je mislio: treba na vrijeme svesti na ra- zumnu mjeru sve~arenje i vratiti se stvarala{tvu. ^injenica jest da je Oscar na svojim krilima odnio Vukoti}a u najvi{e sfere dru{tveno-politi~kog `ivota, od raznih komisija do Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije i Savezne narodne skup{tine. 1967. Vukoti} se vratio autorskom kratkom filmu i realizi- rao Mrlju na savjesti, kao nastavak istra`ivanja na polju for- me i tehnike. Ovaj put se prihvatio kombinacije animacije i realnog filma, ali ne putem monta`e nego pomo}u rira, ko- jim je animiranu mrlju (savjest) aplicirao u realno snimljene Zakukuljeno, zamumuljeno, karikatura D. Vukoti}a (Filmska kultura 1962.) scene. Naredne godine odabrao je monta`nu kombinaciju realno snimljenih i animiranih kola`nih kadrova za film Opera cordis, o ljudskoj ljubomori. 1970. nastavlja se igrati formom: Ars gratia artis ponovno je kombinacija animacije i realnih scena, ali Vukoti} tu prvi put napu{ta naraciju i in- sti i stvarala~koj snazi, Vukoti} prvi put nije zavr{io jedno terprtetira temu ritmi~nom monta`om animiranih atmosfe- svoje zapo~eto djelo. ra i krupnog plana realnog ljudskog lica. Osim animiranih, Vukoti} je realizirao niz realno snimljenih Zadnji Vukoti}ev autorski film toga razdoblja je Skakavac filmova: dokumentarnih, informativnih, televizijskih, rekla- (1975.), animirana evokacija partizanskog rata u odnosu na mnih itd. Rad na realnom filmu zapravo je odmor od anima- suvremenost. Tu se autor latio posebne tehnike animiranog cije. Ako ~ovjek pri tome mo`e zadovoljiti i svoje stvarala~- kola`a. ke zahtjeve, izlet je opravdan. Nakon velikog ugleda koji je Dobrodo{li na planet Zemlju, film odobren od fonda u Ju- Zagreba~ka {kola zadobila u svijetu, Vukoti} je 1960., na goslaviji, a realiziran u Hrvatskoj (1994.) posljednje je djelo molbu britanske televizije, snimio veoma zanimljiv doku- Du{ana Vukoti}a. I tu se radi o tra`enjima novoga u izrazu: mentarno-informativni film 1oo1 crte` o procesu stvaranja animiraju se fotografije `ivih glumaca s likovnim intervenci- crtanog filma u Zagreb-filmu. 1971. na~inio je nekonvenci- jama autora. Film je premijerno prikazan u njegovoj retros- onalni dokumentarac Gubecziana o hrvatskom naivnom sli- pektivi na 11. svjetskom festivalu animiranih filmova — Za- karstvu. greb ’94., u ~ijem je sklopu bila organizirana i izlo`ba mate- Svoje stvarala{tvo kompletirao je igranim filmom. Na~inio rijala iz njegovih filmova i iz `ivota i rada. Nagrada za `ivot- ih je tri, i sva tri razlikuju se me|usobno, {to se uklapa u nje- no djelo Festivala i izlo`ba u Francuskoj ~itaonici bile su po- govu sklonost istra`ivanju. Sedmi kontinent (1966.) bajkovi- sljednje po~asti koje su mu iskazane u domovini. ta je metafora: djeca, pojam nevinosti, tra`e svoj posebni svi- Posljednji projekt, koji je godinama pripremao, dugometra`- jet, bez odraslih, na pustom otoku. Akcija Stadion (1977.) ni je animirano-igrani film u me|unarodnoj koprodukciji evocira antifa{isti~ku ratnu pro{lost Zagreba, a Gosti iz ga- pod radnim naslovom Kristalni otmi~ari, koji je trebao rea- laksije (1981.) pokazali su da se Vud izvrsno snalazi u ekra- lizirati u Pragu. Usprkos svojoj poslovi~noj energiji, uporno- nizaciji znanstvene fantastike. 7 Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 3 do 14 Dovnikovi}, B. : Jedna velika karijera...

Sedmi kontninent, 1966.

Moje je mi{ljenje da je Vukoti}u ponajprije odgovarao film gamo, Oberhausen, Cork, Karlovy Vary, Annecy, Montevi- kra}eg daha (do petnaest minuta trajanja), i na tom podru~- deo, Mexico City, Hollywood, Prag, Manheim, New York, ju, mo`e se re}i, dostigao je savr{enstvo. Cannes, Milano, Wecochea, Tuceman, Barcelona, Buenos Vukoti} nikada nije improvizirao, on je uvijek znao {to `eli i Aires, Leipzig, Trst, Atlanta, Mamaia, Ciudad Mexico, Tehe- kako }e to izvesti. Njegove pripreme za svaki posao bile su ran...), u koje treba uklju~iti nagradu Oscar 1962. i nomina- uvijek do kraja promi{ljene, veoma temeljite i shva}ene ciju za Oscara 1964. maksimalno ozbiljno, bez obzira radilo se o kratkom re- klamnjaku ili o dugometra`nom filmu. A dok je radio, bio je Me|unarodne nagrade za `ivotno djelo »za izuzetan dopri- to primjer beskrajne predanosti poslu, {to je, bogami, zahti- nos umjetnosti animacije« dodijelili su mu ASIFA, Me|una- jevao i od svojih suradnika. U permanentnim nastojanjima rodna asocijacija animiranog filma (1987.) i zagreba~ki da dosegne savr{enstvo on je posezao za onim {to su ostali Svjetski festival animiranih filmova (1994.). Treba vidjeti animatori izbjegavali: raditi dvije ili vi{e verzija pojedinih popis filmskih li~nosti koje je tim visokim priznanjem nagra- scena, da bi se u monta`i filma nalazilo najbolje rje{enje. To, dila ASIFA od 1985. godine: Kihakiro Kawamoto (Japan), naravno, poskupljuje produkciju filma, jer je animacija, kao John Halas (U. K.), Louise Beaudet (Kanada), Katja Georgi ru~ni rad, veoma skupa. No, Vudovi odli~ni krajnji rezulta- (DDR), Karel Zeman (^ehoslova~ka), Du{an Vukoti} (Jugo- ti uvijek su opravdali pove}ane tro{kove. U svakom slu~aju, slavija), Frederic Back (Kanada), Fedor Hitruk (SSSR), Bill vrijedi naravou~enje: bolje skuplji dobar, nego jeftin lo{iji Littlejohn (SAD), Daniel Szczechura (Poljska), Bob Godfrey film. (U. K.), Jan [vankmajer (^ehoslova~ka), Paul Grimault Vukoti} je svojim filmovima osvojio ni manje ni vi{e nego (Francuska), Nicole Salomon (Francuska), Yoji Kuri (Japan), 146 doma}ih i me|unarodnih nagrada, i ta impresivna broj- Paul Drissen (Nizozemska), Te Wei (Kina), Bretislav Pojar ka bila bi dovoljna za nekoliko stvarala~kih `ivota. Nagra|i- (^ehoslova~ka) i bra}a Quay (U. K.). Na listi zagreba~kog van je bio na svim najzna~ajnijim me|unarodnim filmskim festivala su: 1986. Norman McLaren (Kanada), 1988. festivalima (Berlin, Melbourne, London, San Francisco, Ber- Chuck Jones (SAD), John Halas (U. K.), 1992. Bob Godfrey 8 Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 3 do 14 Dovnikovi}, B. : Jedna velika karijera...

Mrlja na savjesti, 1967. Ars gratia artis, 1970.

Akcija stadion, 1977.

9 Hrvatski filmski ljetopis 15/1998.