Naslovnica 2016
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Load more
Recommended publications
-
Human Rights in Croatia
Human Rights Council Universal Periodic Review (UPR) of Croatia 9th Session Human Rights in Croatia Franciscans International (FI) Geneva / Zagreb, April 2010 1 I. Introduction 1. In view of the Universal Periodic Review of Croatia, by the UN Human Rights Council in November 2010, Franciscans International would like to raise the following issues: - the palliative care system and its impact on the right of elderly persons to the enjoyment of the highest attainable standard of health and - the situation of homeless persons. This report was prepared in collaboration with the Franciscan Family of Croatia, in particular with members of the National Fraternity of the Secular Franciscan Order (SFO). Franciscans in Croatia are directly involved in brining assistance to the people suffering from the situations raised in this report. II. Palliative care system and its impact on the right of elderly persons to the enjoyment of the highest attainable standard of health 2. According to WHO (World Health Organization), “palliative care is an approach that improves the quality of life of patients and their families facing the problem associated with life-threatening illness, through the prevention and relief of suffering by means of early identification and impeccable assessment and treatment of pain and other problems, physical, psychosocial and spiritual.” Palliative care is to be understood as an integral part of the right of persons to the highest attainable standard of health, which includes the obligation to take steps for “the creation of conditions which would assure to all medical service and medical attention in the event of sickness” (International Covenant on Economic, Social and Cultural Rights, art. -
Odluka O Broju Ordinacija Koje Će Djelatnost
fta'*t & frg!,tgr)ffi,qvil&= #aAL"J II:tta tata ?rimtiena: rl' ,hii6.ffi Org. jed. Brqi pr-liLi!a REPUBLIKA HRVATSKA !rijed.psr o/ 'fr,4!" ri\i: t KARLOVA. KA 2UPANIJA \Jr' ZUpaNTJSKA sKuPSrrNA. KLASA: 021 -041 19-41 11 1 URBROJ:2 1 33/ I -0 I 101 -19-12 Karlovac. 7. lipnja 2019. Na temelju dlanka i03. stavak 3. Zakona o zdravstv'enoj za5titi Q'Jarodne novine broj 100/18.).N4reZejavnezdravstvenesluZbeQ'{arodnenoviuebroj iUl2A12,31l2}l3, i13/2015- 2A12018). MreZe ugovornih subjekata medicine rada (,"Narodne novine". broj: 55/11), dlanka 22. Statuta Karlovadke Zupanije (Glasnik Karlovadke Zupaniie br. 14cl18) Zupanijska skr-rpStina na 16. siedirici odrZanoj 7. Iipnja 2019. godine doniieiaie ODLUKU o broju ordinacija koje de djelatnost obavljati u okviru domova zdravlja kojima je osnivaE KarlovaEka Eupanija I. Ovom Odlukom odreduju se djelarnosti i broj ordinaciia koje ce se obavljati u okviru domova zdral,lja: Karlovac, Ogulin, Duga Resa, Slunj, Ozalj i Vojnic kojima je osnivad Karlovadka Zupanija, iskazane kao postotak od ukupnog broja potrebnih ordinacija prema MreZi javne zdravstvene sluZbe. tI. Ova Odluka odnosi se na sljedeie djelatnosti primarne razine zdravstvene za5tite: obiteljska (opda) medicine, dentalna zdravstvena zaitita, zdravstvena za(trta predSkolske djece, zdravstvena zaitrta Zena, medicina rada / medicina rada i sporta te specijalistidko-konzilijarne djelatnosti odnosno djelatnosti koje se obavljaju u okviru domova zdravlja: Karlovac, Ogulin, Duga Resa, Slunj, Ozalj r \rojnic sukladno Rje5enju nadleZnog Trgovadkog suda o registraciji djelatnosti. III. Domovi zdravlja: Karlovac, Ogulin. Duga Resa, Slunj, Ozali i Vojni6 u svim djelatnostima iz todke II. ove Odluke u obr.ezi su osigurati25Y" ordinacija u okviru pojedinog doma zdravlja u svakoj pojedinoj djelatnosti u odnosu na ukupan broj ordinacija predvidenih MreZom javne zdravstvene siuZbe na podrudju na kojem pojedini dom zdravlja obar,lja djeiatnost. -
Karlovačka Županija Najjača Je «Bike&Bed» Destinacija Ne Samo Kontinentalnog Dijela Već Cijele Hrvatske
gradova: KARLOVAC, DUGA RESA, OGULIN, OZALJ, SLUNJ 5 Karlovac. Mjesto susreta u kojem se susreću kontinentalna i mediteranska Hrvatska jest administrativno i gospodarsko središte županije. U sjecištu riječnih tokova Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre, smješten u u središnjoj Hrvatskoj, jedan je od najvažnijih prometnih čvorišta u Hrvatskoj. Kroz grad prolaze željeznički i cestovni pravci koji povezuju Jadan i Podunavlje. Duga Resa. Smještena uz rijeku Mrežnicu i na prometno značajnoj sastavnici hrvatskog kopna i mora. TuKARLOVAC, prolaze prometni OGULIN, pravci Karolina SLUNJ, i Jozefina DUGA koji RESA,su ucrtali OZALJ osnovne pravce povezanosti hrvatske unutrašnjosti i primorja. Ogulin. U samom središtu hrvatske potkove, između centara Zagreba i Rijeke, smjestio se grad Ogulin. Uz kulturno-povijesnu baštinu ovaj grad bajki poznat je i kao grad sa nevjerojatno lijepom okolicom / gora čudesnog oblika i zastrašujuće ljepote –Klek, prekrasne rijeke Dobra i Mrežnica kao i Jezero Sabljaci . Ozalj. Uz granicu sa Slovenijom nalazi se grad Ozalj. Dobro je cestovno i željeznički povezan te stoga ima dobre uvjete za međudržavnu pograničnu suradnju. Svoj gospodarski razvoj temelji na iskorištavanju prirodnih resursa. Slunj. Na magistralnoj cesti koja povezuje Zagreb sa srednjim i južnim Jadranom, uz rijeku Koranu smješten je grad Slunj. Zahvaljujući ruralnim karakteristikama i okruženju, razvija se uslužna djelatnost-turizam, trgovina, ugostiteljstvo, te obrtništvo i ekološki čiste industrije. Njegovu prepoznatljivost čine Rastoke-prirodni fenomen sa mnoštvo slapova, brzaca, kaskada i malih jezera. rijeke: DOBRA, MREŽNICA, KUPA, KORANA 4 Naše rijeke , netaknuti prirodni biseri pružaju posebne doživljaje za ljubitelje izvorne ljepote. Uz ribolov, splavarenje, lov i boravak u zdravim planinskim zračnim lječilištima pravi su raj u oazi mira i odmora. -
Nogometni Savez Karlovačke Županije
HRVATSKI NOGOMETNI SAVEZ Nogometni savez Karlovačke županije 47 000 Karlovac, Trg Petra Zrinskog 5, Tajništvo:, fax: 047/615-520 Glavni tajnik; Tomislav Kuzman; mob: 099/7855-297 e-mail: [email protected] LIGA VETERANA Povjerenik za natjecanje: Dražen Tuškan; mob: 095/ 910 6006, 099/ 88 55 766 e-mail: [email protected] Broj: 016/2013 Karlovac, 21. svibnja 2013. god. - Karlovac, 21. svibnja 2013. godine - HRVATSKI NOGOMETNI SAVEZ NOGOMETNI SAVEZ KARLOVAČKE ŽUPANIJE LIGA VETERANA sezona 2012./2013. Karlovac, 16. svibnja 2013. god. Rezultati utakmica 16. kola: Mjesto: Par: R E Z U L T A T Novigrad : DOBRA /N. - DOBRA /S.P. 1 : 2 (0:2) Mostanje : MOSTANJE ALL - ZRINSKI-OZALJ 2 : 2 (1:0) Duga Resa : DUGA RESA - CETINGRAD 3 : 2 (1:2) Slunj : SLUNJ - KIM-veterani 0 : 2 (0:1) Josipdol : JOSIPDOL - VOJNIĆ ‘95 2 : 1 (1:1) Ogulin : OGULIN - VOŠK 1 : 4 (0:2) Karlovac, 20. svibnja 2013. god. Rezultati utakmica 17. kola: Mjesto: Par: R E Z U L T A T Ogulin : OGULIN - DOBRA /N. 3 : 0 (2:0) Belavići : VOŠK - JOSIPDOL 2 : 2 (1:0) Vojnić : VOJNIĆ ‘95 - SLUNJ 0 : 4 (0:1) Stadion BĈĈ : KIM-veterani - DUGA RESA 0 : 0 (0:0) Cetingrad : CETINGRAD - MOSTANJE ALL 5 : 1 (1:1) Ozalj : ZRINSKI-OZALJ - DOBRA /S.P. 4 : 1 (0:1) T A B L I C A nakon 17. kola mjesto klub u p n i Gol razlika bodovi 1. ● DUGA RESA 17 14 3 0 51:11 (+40) 45 2. ● KIM - veterani 17 12 3 2 40:14 (+26) 39 3. -
Transport Development Strategy of the Republic of Croatia (2017 – 2030)
Transport Development Strategy of the Republic of Croatia (2017 – 2030) Republic of Croatia MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE Transport Development Strategy of the Republic of Croatia (2017 - 2030) 2nd Draft April 2017 The project is co-financed by the European Union from the European Regional Development Fund. Republic of Croatia Ministry of the Sea, Transport and Infrastructure I Transport Development Strategy of the Republic of Croatia (2017 – 2030) TABLE OF CONTENTS 1 Introduction ............................................................................................................. 1 1.1 Background on development of a Croatian Comprehensive National Transport Plan .................................................. 1 1.2 Objectives of the Transport Development Strategy (TDS 2016) ............................. 4 1.3 Revision of the TDS (2016) Ex-Ante conditionality .................................................. 4 1.4 Methodology for the development of the TDS (2016) ............................................ 5 2 Analysis .................................................................................................................... 7 2.1 General aspects of transport ................................................................................... 7 2.2 Public transport and zero-emission modes ........................................................... 34 2.3 Rail Transport......................................................................................................... 72 2.4 Road transport -
Hrvatske Autoceste D.O.O
OBRAZLOŽENJE FINANCIJSKOG PLANA HRVATSKIH AUTOCESTA ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJA PLANA ZA 2021. I 2022. GODINU UVOD Trgova čko društvo Hrvatske autoceste d.o.o. osnovano je temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama, (NN br. 27/01.), Odlukom Vlade Republike Hrvatske o podjeli i preoblikovanju Hrvatske uprave za ceste (HUC) u društva Hrvatske autoceste d.o.o. (HAC) i Hrvatske ceste d.o.o. (HC). Društvo je osnovano s ciljem upravljanja, gra đenja i održavanja autocesta u Hrvatskoj, a zapo čelo je s obavljanjem djelatnosti 11. travnja 2001. godine. Hrvatske autoceste d.o.o. su u 100%-tnom vlasništvu Republike Hrvatske koja svoja prava u Skupštini Društva ostvaruje putem Vlade Republike Hrvatske. Hrvatske autoceste d.o.o. upravljaju autocestama, grade ih, rekonstruiraju i održavaju, osim onih autocesta kojima upravlja koncesionar prema odredbama Zakona o cestama. Predmet poslovanja – djelatnost Društva: − projektiranje te isho đenje lokacijske, gra đevinske i uporabne dozvole za autoceste − otkup zemljišta i objekata, ustupanje radova gra đenja autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine − organizacija stručnog nadzora i kontrole gra đenja − redovno i izvanredno održavanje autocesta i cestovnih objekata, zaštita autocesta − osiguranje uklanjanja ošte ćenih i napuštenih vozila, ophodnja − priprema za dodjelu koncesije − odlu čivanje o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju prate ćih djelatnosti − organizacija sustava naplate cestarine − organiziranje financiranja gra đenja i održavanja autocesta − obavješ ćivanje -
Profil Tvrtke Company Profile Croatian Motorways
HRVATSKE AUTOCESTE PROFIL TVRTKE COMPANY PROFILE CROATIAN MOTORWAYS Republika Hrvatska REFORMA Ministarstvo mora, CESTOVNOG prometa i infrastrukture SEKTORA RH Europska unija 1 HRVATSKA CROATIAN MREŽA AUTOCESTA MOTORWAY NETWORK Hrvatske autoceste (HAC) najveći su upravitelj mreže autocesta u Republici With a motorway network of 918.5 km under its competence Hrvatske Autoceste Hrvatskoj. Društvo upravlja mrežom od 918,5 kilometara autocesta, a s krajem (HAC) is the largest motorway operator in the Republic of Croatia. As of the end 2017. godine HAC je preuzeo i poslove održavanja i naplate za 187 kilometara of 2017, HAC has taken over maintenance and toll collection on 187 km long dionice koncesionara Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. (ARZ). Hrvatske autoceste network of the Concessionaire Rijeka - Zagreb d.d. (ARZ). Hrvatske Autoceste osnovane su 2000. godine, u vrijeme snažnog investicijskog ciklusa na prijelazu d.o.o. company was established in 2000 at the time of a strong investment cycle stoljeća kada su uz postojeću autocestu A3 (Zagreb – Lipovac) izgrađeni glavni when a motorway network that had previously consisted of Zagreb – Lipovac turistički i tranzitni pravci prema Jadranu, autocesta A6 (tzv. Goranka) prema motorway route (A3) was extended and new major tourist routes were added in Rijeci i A1 (tzv. Dalmatina) prema Splitu i Dubrovniku. direction to the Adriatic: A6 motorway to Rijeka that runs through the mountainous region and is popularly called “Goranka“ and A1 route in direction of Split and Hrvatska danas ima 1.306,53 kilometara autocesta i poluautocesta od čega Dubrovnik also known as Dalmatina. se većina (1.105,5 km) nalazi pod upravljanjem društava (HAC i ARZ) u 100% vlasništvu države. -
OPERATIONS PLAN of HRVATSKE AUTOCESTE D.O.O. for 2020
OPERATIONS PLAN OF HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. FOR 2020 Zagreb, December 2019 Hrvatske autoceste d.o.o. Operations Plan for 2020 CONTENTS: I. INTRODUCTION ..................................................................................................................................... 3 II. RESTRUCTURING ................................................................................................................................... 7 III. REVENUE AND EXPENDITURE PLAN ................................................................................................... 10 1. PLAN FOR THE HAC d.o.o. PROFIT AND LOSS ACCOUNT AS WELL AS ....................................... 11 INCOME AND EXPENSES / REVENUE AND EXPENDITURE OF THE PUBLIC GOOD (changes to the public capital) ........................................................................................................................ 11 2. STRUCTURE OF PLANNED REVENUE AND EXPENDITURE OF HAC AND THE PUBLIC GOOD OF ................................................................................................................................................. 12 IV. PLANNED NUMBER OF EMPLOYEES, SALARY COSTS AND EMPLOYEES’ MATERIAL RIGHTS............ 17 V. FINANCING PLAN ................................................................................................................................ 19 1. Financing sources plan for the activities planned in 2020 ............................................................ 19 2. Planned loan debt status ............................................................................................................. -
Croatia National Report 2007
CROATIA NATIONAL REPORT 2007 I Network The total length of motorway network, as completed by the end of 2007 in Croatia, amounts to 1163.5 km. In 2007, 75,9 km of new motorways and 3,8 km of semi motorways were built (as compared to 43 km that were built in 2006), and 15,7 km of existing roads were upgraded to the full motorway profile: On the Motorway A1: Zagreb - Split - Ploče; Dugopolje-Bisko-Šestanovac Sections (37 km) - opened to traffic in full profile in 06/2007 On the Motorway A2: Zagreb - Macelj Krapina-Macelj Section (17.2 km) –13,4 km was completed as full motorway and 3,8 km as semi motorway On the Motorway A5: Beli Manastir-Osijek-border with Bosnia and Herzegovina Sredanci-Đakovo Section (23 km) – opened to traffic as full motorway in 11/2007 On the Motorway A6: Zagreb - Rijeka - on the Vrbovsko-Bosiljevo Section (8,44 km) – upgrade to the full motorway profile of the viaduct Zeceve Drage, tunnel Veliki Gložac, viaduct Osojnik and viaduct Severinske Drage together with corresponding motorway segments in 06/2007 - on the Oštrovica-Kikovica Section (7,25 km) - upgrade to the full motorway profile in 11/2007 On the Motorway A11: Zagreb – Sisak On the Jakuševec-Velika Gorica South Section – completion of the interchange Velika Gorica South and 2,5 km of a motorway segment in 5/2007 and in 09/2007 In Croatia, motorways are operated by 4 companies, i.e. by Hrvatske autoceste d.o.o. (operates all toll motorways except for those in concession) and by three concession companies BINA-ISTRA d.d. -
“Antibureaucratism” As a Yugoslav Phenomenon: the View from Northwest Croatia
Nationalities Papers (2019), 47: 4, 562–580 doi:10.1017/nps.2018.40 SPECIAL ISSUE ARTICLE “Antibureaucratism” as a Yugoslav Phenomenon: The View from Northwest Croatia Rory Archer* Department of History and Sociology, University of Konstanz, Konstanz, Germany *Corresponding author. Email: [email protected] Abstract Most studies of the antibureaucratic revolution have focused on political elites and activists in Serbia, Montenegro, and the autonomous provinces of Vojvodina and Kosovo. Recent scholarship has focused on individual participants, often workers, and takes their agency seriously. Building upon such research, this article explores the antibureaucratic revolution as a particular manifestation of a larger sociocultural process, constitutive of long-term structural changes across the whole of Yugoslavia. An analysis of workplace documents and local newspapers in northwest Croatia demonstrates that antibureaucratic sentiment was not the prerogative of Serbian and Montenegrins but of Yugoslav citizens more generally. Yugoslavs were conditioned by the party-state to be critical of bureaucracy. Workers began to admonish the expansion of administrative positions, which they blamed for their falling living standards. Despite decentralizing and autarkic tendencies in political and economic life in late socialist Yugoslavia, working class discontents (and representations of it) remained remarkably similar across republican boundaries. In Rijeka and its environs, a shift does not occur until in mid-1988. Condemnations of nationalism become more urgent and a skepticism toward the mass protests occurring in Serbia is palpable from this point onward. Keywords: Yugoslavia; labor history; antibureaucratic revolution; late socialism; Rijeka Introduction In September 1987, a blue-collar worker wrote and published a scathing article in which he portrayed a situation where white-collar workers were abusing their position at the expense of other workers. -
Reforma Cestovnog Sektora
Republika Hrvatska REFORMA Ministarstvo mora, CESTOVNOG prometa i infrastrukture SEKTORA RH Reforma cestovnog sektora Pregled ključnih projekata i izvješće o Projektu modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora Republike Hrvatske Europska unija 2 Vrijeme novog uzleta S ciljem smanjivanja duga i povećavanja efikasnosti poslovanja javnih trgovačkih društava, Vlada Republike Hrvatske 2017. godine donošenjem Pisma sektorske politike i Strategije prometnog razvoja RH za razdoblje 2017 – 2030. pokrenula je reformu cestovnog sektora. Time je započet višegodišnji proces financijskog i operativnog restrukturiranja cijeloga sektora, koji je krajem 2017. bio opterećen s više od pet milijarda eura duga, što je predstavljalo gotovo 13 % javnog duga RH. U dva kruga financijskog restrukturiranja izdavanjem međunarodnih obveznica i refinanciranjem kod grupe domaćih banaka uz povoljne uvjete Vlada je početkom godine uspješno završila prvi i najzahtjevniji korak pri provedbi reforme. Refinanciranjem oko 60 % ukupnog duga i godišnjim uštedama, koje samo na kamatama iznose više od 50 milijuna eura, uspjeli smo postići financijsku održivost cestarskog duga koji će oko 2033. godine biti gotovo u cijelosti isplaćen. Istodobno, u skladu s prethodno iskazanom voljom velikog dijela građana, hrvatske su autoceste kao jedan od najvrjednijih infrastrukturnih resursa i nacionalno blago ostale u vlasništvu države i njezinih građana. Cilj je financijskog restrukturiranja optimiziranje udjela duga koji sektor može otplaćivati iz vlastitih sredstava, progresivno smanjenje razine godišnje otplate duga te smanjenje mogućih utjecaja sektora na javne financije. U dijelu operativnog restrukturiranja povećat ćemo efikasnost poslovanja javnih cestarskih tvrtki uz istodobnu provedbu visokih EU standarda održavanja i sigurnosti. Zahvaljujući provedenim mjerama već danas bilježimo povećanje prihoda uz smanjenje operativnih troškova. U društvima smo ostvarili povećanje prihoda za gotovo 300 milijuna kuna, odnosno 90 % više od plana, uz smanjenje broja zaposlenih za 30 % više od plana. -
En Relación Con La Información Solicitada, Se Adjuntan En Anexo
SECRE TARIA DE ESTADO DE RELACIONES CON LAS CORTES RESPUESTA DEL GOBIERNO (184) PREGUNTA ESCRITA CONGRESO 184/34062 y 184/34063 17/05/2018 89479 y 89480 AUTOR/A: HEREDIA DÍAZ, Miguel Ángel (GS) RESPUESTA: En relación con la información solicitada, se adjuntan en anexo ficheros con el detalle por compañía aérea y aeropuerto, de los vuelos cancelados y retrasados del año 2017 y 2018 (periodo enero a mayo). Madrid, 30 de julio de 2018 Vuelos programados y operados retrasados en la Red de AENA, por Compañía Aérea y aeropuerto (*) Periodo: Año 2017 (datos provisionales) (*) Vuelos retrasados son aquellos que estando programados, se retrasaron más de 15 minutos. No incluye cargueros Aeropuerto Total Año Real 2017 Programados y operados Cod OACI: Nombre Cia retrasados AAB: ABELAG AVIATION 74 AAF: AIGLE AZUR 13 AAL: AMERICAN AIRLINES INC. 1.314 AAR: ASIANA AIRLINES Inc. 4 AAU: AEROPA SRL 3 ABF: SCANWINGS OY, FINDLAND 2 ABG: ROYAL FLIGHT AIRLINES, CJSC 128 ABP: ABS JETS 16 ABR: ASL AIRLINES (IRELAND) LTD 103 ACA: AIR CANADA 170 ADN: AERODIENST GMBH, NUMBERG 11 ADR: ADRIA AIRWAYS 33 ADZ: AVIODELTA LTD. 3 AEA: AIR EUROPA 26.340 AEE: AEGEAN AIRLINES 264 AEH: AERO4M, D.O.O 44 AFL: AEROFLOT - RUSSIAN AIRLINES 1.661 AFQ: ALBA SERVIZI AEROTRASPORTI SPA 7 AFR: AIR FRANCE 3.377 AHO: AIR HAMBURG 568 AHY: AZERBAIJAN HAVA YOLLARI, NATIO 10 AIC: AIR INDIA 124 AIZ: ARKIA ISRAEL INLAND AIRLINES 134 AJU: AIR JETSUL 125 AKK: SUNDT AIR MANAGEMENT 1 AKN: ALKAN AIR LTD. 18 AMB: DRF STIFTUNG LUFTRETTUNG 1 AMC: AIR MALTA P.L.C.