Strategije razvoja opštine za period 2018. – 2022.godine - nacrt -

1. Mladen Grujičić 2. Dušica Kovačević 3. Mela Karić 4. Hasudin Mustafić 5. Bojan Pejić

Srebrenica, 2017. godine

1

I -UVOD

Slika 1: Geografski položaj opštine Srebrenica Izvor:Odjeljenje za prostorno uređene i stambeno komunalne poslove, Opština Srebrenica

1.1. Geografski položaj i opšti podaci

Opština se nalazi na sjeveroistoku Republike Srpske-BiH. Locirana je u središnjem dijelu toka rijeke Drine na koju se prislanja u dužini od 45 km, od čega je oko 23km Perućačko jezero, HE Bajina Bašta. Graniči sa opštinama Bratunac, Milići, Rogatica i Višegrad u BiH, i opštinom Bajina Bašta u Republici Srbiji. Prije rata u okviru regionalno-teritorijalnog uređenja u Republici Bosni i Hercegovini, Srebrenica je pripadala Tuzlanskom okrugu.

Tabela 1. Opšti podaci Pokazatelji Opština Srebrenica Površina (km2) 531,96 Gustina naseljenosti (stanovnika/km2) 22 Broj stanovnika (2016.god.) 11698 Broj nezaposlenih (31.03.2017. god.) 1786 Broj zaposlenih (2016. god.) 2000 Prosječna neto plata u 2016.god. (KM) 834 Oranična površina (ha) 11.136 Izvor: Republički zavod za statistiku, Prostorni plan Republike Srpske (usvojen)

2

1.2. Saobraćajna povezanost Opština se ne nalazi na glavnim regionalnim saobraćajnim koridorima. Pojedini djelovi opštine su bolje povezani sa Republikom Srbijom i sa drugim područjima Bosne i Hercegovine, nego sa urbanim centrom. Do opštine postoje samo putne komunikacije. Prema tome opština Srebrenica spada u saobraćajno slabo povezanu opštinu. Srebrenica je pored regionalnih putnih pravaca (Bratunac-, Bratunac-Srebrenica-Skelani i Zeleni Jadar-Milići) prije rata imala izrazito razvijenu putno-komunikacionu mrežu makadamskih lokalnih - opštinskih seoskih puteva, koji su se koristili za potrebe stanovništva, turizma, lovnog turizma i privrede. Ova mreža je naročito korištena za prevoz učenika u osnovnim i srednjim školama, kao i za prevoz radnika. Iako su dnevne migracije i kretanje stanovništva bili intenzivni, saobraćaj se, zbog razvijene i dobro organizovane mreže puteva, odvijao bez ikakvih problema. Srebrenica je od većih gradova u BiH i regionu udaljena: - Srebrenica – Beograd 210 km, - Srebrenica – Bijeljina 110 km, - Srebrenica – 160 km, - Srebrenica – 110 km, - Srebrenica – Zagreb 450 km.

1.3. Istorijski razvoj

Na osnovu dosadašnjih arheoloških istraživanja, slučajnih nalaza, različitih istorijskih izvora, možemo reći da je područje opštine Srebrenica bilo interesantno za naseljavanje, privređivanje i boravak ljudi od najstarijih vremena.

Slika 2. Stari grad Srebrenica, opština Srebrenica Izvor: Turistička organizacija Srebrenica

Najpoznatiji lokaliteti na kojima su pronađeni prahistorijski ostaci su: Crvene njive – , Humka i Vagan- naselje Liješće1.Nekropole su iz bronzanog i željeznog doba na što ukazuju nalazi (artefakti)

1Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, arheološka nalazišta-regija 14-25 Tom 3. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo,1988., str. 63-82.i 3 iz grobova (nakit, oružje-oruđe, keramičke posude i drugi predmeti).Antički period na prostoru srednjeg Podrinja prošao je u znaku rimskog carsta. Početkom nove ere osvajanje područja današnje Bosne i Hercegovine, a time i područja današnje opštine Srebrenica od strane Rimljana, imalo je dalekosežne kulturne, političke i druge posljedice, koje su uticale na uspostavu novih društvenih odnosa, čime je otpočeo novi način života. Jedan natpis, pronađen u Skelanima, ukazuje na to da su šire područje oko Srebrenice naseljavali pripadnici ilirskog plemena Dindar. Tu se naime spominje i njihov poglavica, princaps civitatis Dindariorum. Najpoznatiji lokaliteti iz antičkog perioda su, Crvica-naselje , Crkvišta- naselje Petriča, Čadorište, Domavija, Knežije i Veliki plato- naselje Gradina – Sase, Hrašeće (Rašće) Ljubina-naselje Crvica, Karaula-naselje Koštanovci, , , Mramorje-Potočari, Skelani, Srebrena –Liješće, Zgunjansko polje-Zgunja, Zukića strana-Zagaj2. Rimljani su naselja podizali pored prvobitnih vojnih logora ili pored rudnika. Takve vrste su bila urbanija naselja u Skelanima i Gradini kod Sasa-naselje Domavija. Prema Esadu Pašaliću Srednje podrinje je bilo najnaseljeniji kraj u rimskoj BiH3. Srebrenički kraj je doživio potpuni procvat u 3. i 4. stoljeću, od kada i postoji najveći broj nalaza. U to doba naselje u Skelanima se brzo razvijalo, pa je tako već u prvoj polovini prvog stoljeća dobilo status municipija (grad sa autonomnom upravom) M(alvesiatium) muni(cipium) Fl(avium) to jest ”Flavijski grad Malvesiatium” nazvan tako po dinastiji careva u čije vrijeme je stekao municipalitet4. Domavija je prerasla u samostalnu gradsku opštinu; pripao joj je značajan dio Skelana, odnosno tadašnjeg Malvesiatiuma. Nalazila se na manjoj zaravni zvanoj Gornji grad kod sastavka Saske rijeke i Majdanskog potoka. Domavija je nastala i razvijala se kao tipično rudarski grad. Iz mnogobrojnih natpisa moglo se zaključiti da je ovdje bilo sjedište carskog upravnika za sve rudnike srebra koji su se nalazili na području provincije Dalmacija.Zbog značaja ovog područja, prije svega rudnog bogatsva Rimljani su mu dali ime Argentarija (Srebrenišće). Prvi put Srebrenica se spominje u Dubrovačkim izvorima 1352., a nešto kasnije i 1376. godine. Tokom srednjovjekovnog perioda u Srebrenici su Dubrovčani osnovali koloniju na čijem čelu je bio Dubrovački konzul5. Srednjevjekovna Srebrenica je posjedovala kovnice novca u kojima je kovan novac za bosanske i srpske vladare. Kako je Srebrenica i dalje kroz stoljeća bila važno rudarsko naselje ukazuje i to da su u ovom području u period od XIII –XIV stoljeća boravili rudari Sasi germanskog porijekla. Po ovim rudarima današnje naselje Sase nosi ime, a i naselje Kolonija neposredno pored Sasa ukazuje na srednjovjekovne kolonije. Neki slučajni nalazi sa gradskog areala bliže okolice (vodovodne cijevi, novac, nakit i dr.)pokazuju da današnja Srebrenica leži na temeljima nekadašnjih rimskih naselja. Srednjevjekovni period na ovim prostorima obilježen je naseljavanjem južnoslavenskih plemena krajem VI i početkom VII stoljeća. Naseljavajući se na ove prostore južnoslavenska plemena su rušila sve pred sobom kojom prilikom su uništeni i svi antički gradovi na području današnje BiH. Međutim,

2Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, arheološka nalazišta-regija 14-25 Tom 3. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1988., str. 63-82. 3 E. Pašalić, antika naselja i komunikacije u BiH, Sarajevo 1960. str 74. 4 Bojanovski, Municipium Malvesiartium najnovijom epigrafskom potvrdom municipija iz Misajlovine (Rudo), Arheološki radovi i rasprave VI, Jugoslovenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1968. str 241 – 258. 5 M. Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Sarajevo, 1957., str. 108. 4 naseljavanje Slavena u VII stoljeću dovelo je do progona i asimilacije domorodačkog Ilirskog stanovništva.

Slika 3. Klotjevac, opština Srebrenica Izvor: Turistička organizacija

Najpoznatiji srednjevjekovni gradovi-utvrde šireg područja oko Srebrenice su: Donji i Gornji Srebrenik, Đurđevac, Klotjevac, Ključevac (Klićevac), Šubin i drugi. Šire područje oko Srebrenice ulazilo je u sastav Više župa kao što su: Vratar, Osat, Birč i Trebotič. Srebrenica je kroz svoju dugu istoriju nekoliko puta bila zauzimana od strane srpskih, bosanskih i Osmanskih vojskovođa. Godine 1459. u drugom naletu Osmanlije su zauzele Srebrenicu, a 1463. je definitivno zauzeto i cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine. Ubrzo po zauzimanju Osmanilije su osnovale kadiluk Srebrenica. Kadiluk je obuhvatao slijedeće nahije: Srebrenicu, Kušlat, Budimir (Ludmer), Šubin i Osat, a na desnoj strani rijeke Drine nahiju Soko. Do prve polovine XVII vijeka Srebrenica je u graditeljskom pogledu dobro napredovala. U prvoj polovini XVI vijeka dobila je status kasabe. Nakon austro-ugarskih ratova Osmansko carstvo slabi i vojska se postepeno povlači iz prekosavskih zemalja. To je imalo odraza na političke, etničke i demogeografske prilike na Balkanskom poluostrvu, a samim tim i u BiH. Po dolasku Omera paše latasa BiH je podjeljena na pet okruga. Ovom podjelom Srebrenica je ušla u sastav Tuzlanskog okruga. Nakon nekoliko ustanaka u BiH, i krize u Osmanskom carstvu Berlinskim kongresom 1878. godine Osmanska carevina je priznala pravo austro-ugarskoj monarhiji da zaposjedne BiH. Ovim je svakako završeno 415. godina vladavina Osmanlija nad BiH. Nakon obimnih priprema u julu 1878. godine austro-ugarske trupe ušle su u BiH, Zvornik je zauzet 27 septebra a dva dana kasnije i Srebrenica6.

6Dr. Milovan Mandić, Povjest okupacije BiH 1878., Izdanje matice Hrvatske, Zagreb 1910. 5

Dolaskom nove uprave na ovim prostorima obnavlja se rudarstvo. Oživljava i eksploatacija mineralnih izvora, grade se novi putni pravci i upravne zgrade od kojih su neke očuvane sve do danas. U novoj upravi Srebrenica ima status trgovišta 1879. godine, a 1895. godine stieče status grada sa pratećom sreskom urbanom infrastrukturom. Tokom prve dvije godine Prvog svjetskog rata 1914.i 1915. godine područje istočne Bosne bilo je stalno poprište ratnih sukoba Austrougarske i Srbije. Srebrenica je u ovom periodu pretrpjela velika razaranja. U periodu Kraljevine Srba Hrvata Slovenaca/Kraljevine Jugoslavije od 1918. do 1941. godine Srebrenica potpuno stagnira. Broj stanovnika drastično opada. Prestaju sa radom rudnici i izvoz ljekovite vode. U periodu postojanja Federativne Narodne Republike Jugoslavije/Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije od 1945. do 1992. godine Srebrenica ponovo doživljava privredni razvoj zahvaljujući svojim prirodnim resursima: šume, ljekovite vode, rude olova, cinka, zlata, srebra i boksita, kamena i hidroenergetskim potencijalom rijeke Drine.Srebrenica postaje industrijsko mjesto. U naselju Potočari otvaraju se tvornice za proizvodnju akumulatora, preradu finalnih olovnih proizvoda, pocinčavanje i proizvodnja građevinskog materijala.U naselju Zeleni Jadar postojala je druga industrijska zona sa tvornicama namještaja, drvne industrije i proizvodnje kamenih blokova. U naselju Sase oživljena je eksploatacija ruda olova I cinka, koje u sebi imaju i značajnu količinu primjesa srebra i zlata. U naselju Podravanje eksploatisana je ruda boksita. U naselju Skelani radila je tvornica ambalaže, a u gradskom naselju Srebrenica postojala je tvornica tekstila i građevinsko preduzeće. Aktiviranjem eksploatacije vrela Gubera turizam je zauzeo značajno mjesto.

1.4. Opštinska uprava

Slika 4. Zgrada opštine Srebrenica Izvor: Službena internet stranica Opštine Srebrenica (www.srebrenica.gov.ba)

6

Opštinska uprava se organizuje i djeluje u skladu sa kriterijima efikasnosti, djelotvornosti i ekonomičnosti, koji obuhvataju između ostalog, poštivanje slijedećih najvažnijih principa: - Objedinjavanje istih ili sličnih, odnosno međusobno povezanih poslova u odgovarajuće organizacione jedinice; - Zakonito i blagovremeno odlučivanje o pravima i obavezama i na zakonu zasnovanim pravnim interesima fizičkih i pravnih lica; - Stručno i racionalno obavljanje poslova i ostvarivanje odgovornosti zaposlenih; - Efikasno rukovođenje organizacionim jedinicama i stalni nadzor nad obavljanjem poslova.

Unutrašnja organizacija opštinske uprave opštine Srebrenica (u daljem tekstu: opštinska uprava) utvrđuje se u skladu sa vrstom, prirodom i obimom poslova koji proizilaze iz djelokruga rada pojedinih odjeljenja i drugih organizacionih jedinica tako da se obezbijedi potpuno, efikasno i racionalno vršenje poslova. U skladu sa vrstom i prirodom poslova koje obavljaju pojedine organizacione jedinice opštinske uprave, svi poslovi se grupišu u okviru slijedećih odjeljenja opštinske uprave, stručnih službi i drugih organizacionih jedinica-odsjeka.

ODJELJENJA OPŠTINSKE UPRAVE:

- Odjeljenje za opštu upravu; - Odjeljenje za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove; - Odjeljenje za privredu i razvoj; - Odjeljenje za društvene djelatnosti i javni servisi; - Odjeljenje za finansije.

STRUČNE SLUŽBE:

- Stručna služba skupštine opštine Srebrenica; - Stručna služba načelnika opštine i zajedničkih poslovi.

ODSJECI OPŠTINSKE UPRAVE:

- Odsjek/Jedinica za spašavanje i zaštitu u odjeljenju za društvene djelatnosti i javni servis; - Odsjek za pomoćne i zajedničke poslove u stručnoj službi načelnika opštine i zajedničkih poslova.

U Opštinskoj upravi Srebrenica građani, pravni subjekti i drugi zadovoljavaju svoje zahtjeve i učestvuju u ostvarivanju opštih, zajedničkih i ličnih interesa u skladu sa Zakonom o Lokalnoj samoupravi i Statutom opštine neposredno ili preko izabranih predstavnika (Skupština i Načelnik opštine).

7

U aktivnostima i poslovima lokalne samouprave građani učestvuju neposredno preko zbora građana, referenduma, građanske inicijative, javne rasprave, rada Mjesnih zajednica. Skupština opštine Srebrenica je predstavničko tijelo građana, koja predstavlja, štiti i zastupa njihove interese, ima 21 člana/odbornika Načelnik opštine, predstavlja i zastupa opštinu, nosilac je izvršne vlasti, rukovodi i odgovoran je za rad opštinske uprave.

U Opštinskoj upravi opštine Srebrenica na dan 31.03.2017.godine zaposleno je 96 radnika, i to: - 42radnika sa VSS, - 4 radnika sa VŠS, - 48 radnika sa SSS i - 2 radnika sa NSS. Opštinska uprava pruža slijedeće usluge: - Provođenje opštih propisa, - Provođenje propisa BiH i RS, - Upravljanje opštinskom imovinom, - Komunalnih i drugih uslužnih djelatnosti, - Zaštita životne sredine i - Upravnih poslova i drugih aktivnosti koje su u nadležnosti opštine. Opština nije u mogućnosti davanja olakšica za privredu, pa se podsticajne mjere za razvoj privrede, kao i za podršku zapošljavanju svode na: - Proširenje i izgradnja industrijski zona za poticaj eksternom investiranju i - Grantovi međunarodnih organizacija kao poticajna sredstva.

Podsticajne mjere za socijalnu politiku (obrazovanje, socijalnu zaštitu, zdravstvenu zaštitu…) su: - Subvencija za prevoz učenika i građana, - Podrška posebno nadarenoj djeci, - Grantovi – mobilna ambulanta i mobilna apoteka, - Grant za civilnu zaštitu i provođenje mjera zaštite i spašavanja, - Grantovi pojedincima – Socijalno ugrožene kategorije preko Centra za socijalni rad, - Grantovi – Sredstva za zaštitu najugroženijih kategorija stanovništva, - Stipendije, - Pomoć djeci u knjigama i drugo. - Budžet opštine u 2016. godini iznosio je 7.140.000 KM. Prihodi u proteklih 6 godina prikazani su u Tabeli 2.

8

Tabela 2. Prihodi od 2011. do 2016. godine Godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Prihodi 7.282.933 6.453.091 6.189.386 7.348.000 11.131.206 13.326.721

Poreski 5.438.441 5.612.661 5.465.461 3.827.500 4.108.231 4.383.412. prihodi Izvor: Odjeljenje za finansije, Opština Srebrenica

Rashodi koje je Opština imala u prethodnih 6 godina prikazani su u Tabeli 3.

Tabela 3. Rashodi od 2011. do 2016. godine 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Godina 6.651.145 7.743.506 7.089.438 6.558.500 7.655.281 8.240.261. Rashodi

Bruto 1.893.388 2.147.903 2.167.852 2.171.430 2.080.867 2.167.389 plate Izvor: Odjeljenje za finansije, Opština Srebrenica

Najviši su rashodi za bruto plate. Analizom budžeta u posljednjih 5 godina, zaključak je da je budžet 70% bio socijalni, a 30% razvojni. Zaduženost opštine iznosi 355,818 KM i to: 1. Kredit Svjetske banke – po projektu urbane infrastrukture - 276,691,37 KM; 2. Obaveze po kreditu AD “Polet” Srebrenica - 79.126,63 KM.

9

II – EKONOMSKI RAZVOJ

Slika 5. Prevent Components Potočari, Srebrenica Izvor: Turistička organizacija, Srebrenica

2.1.Opis trenutnog stanja

2.1.1. Raspoloživi resursi

Prirodni resursi kao što su rudna bogatstva, šume, ljekovito bilje, turistički potencijali bili su temelj za opstanak ne samo ove opštine nego i ostalih opština u okruženju. Izbor zanimanja stanovništva je u velikoj mjeri bio usmjeren ka preradi i eksploataciji postojećih mineralnih sirovina i šumskog bogatstva. Na ovom području je bio razvijen turizam u kojem su korištene prirodni resursi i kulturno naslijeđe. Od industrijskih kapaciteta postojali su kapaciteti metaloprerađivačke, drvne, građevinske i industrije obrade kamena. Uslijed ratnih razaranja koja su uzrokovala egzodus stanovništva, razorena su mnoga preduzeća u opštini. Potencijali koji postoje i mogu da budu iskorišteni za strateški ekonomski razvoj odnose se prije svega na: - Rudarstvo (rude: olovo, cink, boksit, srebro, zlato i drugi plemeniti metali, eksploatacija i prerada kamena); - Banjski turizam i eksploatacija ljekovite-mineralne vode; - Šumarstvo i drvno-prerađivačka industrija;

10

- Poljoprivreda i prehrambena industrija (ratarstvo, voće, povrće, stočarstvo, pčelarstvo, meso i mesne prerađevine, mlijeko i drugo); - Hidro-potencijali; - Turizam i ekološki zdravo okruženje (vode jezera Perućac, prirodni krajolici Sušice, ski centar „Bukova glava“ i zdrava hrana), kulturno istorijska naslijeđa; - Lov i ribolov; - Zdravstvo (Gerijatrijska bolnica, Banja Guber).

Imajući u vidu da je većina potencijala upravo u prirodnim resursima, to stvara uslove za proizvodnju određenih proizvoda i davanje specifičnih usluga poput: proizvodnje obojenih, rijetkih i plemenitih metala, proizvodnju rezane građe, šperploča i lesonit ploča, drvene i limene ambalaže, kamenih podnih ploča, pločica i stepenice), ne samo za tržište Republike Srpske-BiH nego i šire. Ovo područje je ekonomski tradicionalno dobro povezano sa Srbijom i Crnom Gorom te su ti proizvodi i usluge konkuretni i na njihovom tržištu. Postoji određena tržišna konkurentnost većine proizvoda iz metalno prerađivačke industrije, ali opstanak proizvodnih postrojenja je uslovljen neminovnim procesom privatizacije i restrukturiranja. Kroz istoriju ove regije, šumarstvo i prerada drveta su bili glavna industrijska grana. Danas je moguće postići održiv nivo proizvodnje, kroz investiranje u dodatnu opremu. Zbog nedostatka programa za nadzor šuma u toku rata, postojao je problem vršenja nezakonitih šumskih operacija koji su uzrokovali i negativne uticaje na životnu sredinu. Iz tog razloga ova grana ne uspijeva iskoristiti svoj potencijal za održivi ekonomski razvoj, mada pruža adekvatne mogućnosti za zapošljavanje stanovništva. Područje ove opštine spada u područje gdje se uspješno može razvijati poljoprivredna djelatnost na polju ratarstva, stočarstva, voćarstva, pčelarstva i ribarstva. Postoje relativno dobri tereni za formiranje nekoliko mljekarskih farmi. Voće i jagodičasti plodovi takođe mogu biti alternative, ali oni zahtijevaju dugoročne investicije jer su regionalni tehnički kapaciteti u poljoprivredi jako slabi i mali. Osnovna hidrografska karakteristika Srebrenice je blizina rijeke Drine i akumulacionog vještačkog jezera Perućac na kome je izgrađena hidrocentrala. Površina jezera Perućac iznosi 12,4 km2, dužina 56 km, najveća dubina 70 m, a nadmorska visina 290 m. Ovo jezero predstavlja značajan hidroenergetski potencijal opštine Srebrenica.

2.1.2.Privredna struktura

Dominantnu ulogu u privrednoj strukturi opštine Srebrenica u ranijem periodu imala je industrija. Osnovne industrijske grane, identifikovane kao nosioci i pokretači privrednog razvoja opštine su: rudarstvo i kamen, turizam (banjski, lov i ribolov), šumarstvo i drvna industrija (proizvodnja rezane građe, finalnih proizvoda od drveta), poljoprivreda i prehrambena industrija, građevinarstvo, te hidropotencijali i određene usluge. Na području opštine Srebrenica u sa danom 31.03.2017. godini broj registrovanih poslovnih subjekata (preduzetnici i pravna lica) je 675 sa ukupno 2.029 zaposlenih radnika.7

7Zavod za zapošljavanje Srebrenica 11

Nosioci privrednog razvoja uglavnom ne rade ili je proizvodnja minimalnog kapaciteta. Inače, i onako mali stepen korištenja kapaciteta industrijskih preduzeća i dalje kontinuirano pada zbog nedostatka tržišta, čestih zastoja radi nedostatka sirovine, zastarjele opreme, nedostatka obrtnog kapitala, loše upravljačke strukture i drugo. Problem menadžmenta, nedostatak izvora finansiranja i problem vlasništva nad državnim preduzećima u oblasti privrede, dovode do preusmjeravanja radne snage iz državnog u privatni sektor (usluge, trgovina, poljoprivreda, zanatstvo).

Tabela 4. Struktura privrednih subjekata po obliku svojine na dan 31.03.2017. Vrsta svojine Aktivno Neaktivno Odjavljeno/ U procesu odjave Bez oblika svojine 102 37 17 Dva ili više oblika svojine 14 - 10 Državna preduzeća 19 1 4 Zadružna 10 4 3 Privatna 98 32 61 Fizičko lice - preduzetnik 126 3 395 Izvor: Registar poreskih obveznika 31.03.2017.

Tabela 4.1. Strultura privrednih subjekata prema djelatnostima Klasifikacija djelatnosti Broj Klasifikacija djelatnosti Broj subjekata subjekata Ostalo novčano 1 Vađenje ruda i obojenih metala 1 poslovanje Vađenje ostalih ruda i 1 Barovi - obojenih metala Vađenje i briketiranje - Vađenje ukrasnog kamena i kamena 1 kamenog uglja za građevinsrstvo Veterinarske aktivnosti 1 Izgradnja stambenih i nestambenih - zgrada Gajenje voćnih sadnica 1 Gajenje žita i drugih usjeva i zasada 1

Gajenje povrća, cvijeća i - Gajenje usjeva i zasada u kombinaciji 5 ukrasnog sa uzgojem životinja (mješovito bilja farmerstvo) Grubi građevinski radovi - Djelatnost biblioteka 2 specifični radovi niskogradnje Djelatnost vatrogasnih jedinica 1 Djelatnost vjerskih organizacija 2

Djelatnost državnih organa 18 Djelatnost muzeja, galerija i zbirki 1

Djelatnost drugih organizacija 39 Djelatnost političkih organizacija 4 na bazi učlanjenja, na drugom mjestu 12 nepomenutih

Djelatnost poslovnih udruženja 3 Djelatnost sindikata 13

Djelatnost traženje izgubljenih 1 Direktna medicinska praksa 1 lica i zaštite Distribucija električne energije 1 Djelatnost za preduzeća van 1 Republike Srpske Dovršavanje tkanina - Zaštita kulturnih dobara, prirodnih i 1 drugih znamenitosti Izgradnja baza podataka - Izgradnja objekata niskogradnje -

Izgradnja saobraćajnica, - Izdavanje i spravljanje lijekova po - aerodromskih pista i sportskih recepturi terena Izdavanje novina 1 Inženjering 1

Istraživanje i eksperimentalni - Kafane - razvoj u tehničko-tehnološkim naukama Kinematografska i video 1 Konsalting i menadžment poslovi 1 proizvodnja Kockanje i klađenje - Medicinska rehabilitacija 1 Montaža krovnih konstrukcija i 1 Mriješćenje i uzgoj riba u ribnjacima - pokrivanje krovova Nespecijalizovana trgovina na 2 Obavezno socijalno osiguranje 2 veliko hranom, pilićima i duhanom Obrada i prevlačenje materijala 1 Obrada podataka 1

Obrazovanje odraslih i ostalo 3 Održavanje i opravka motornih vozila 1 obrazovanje na drugom mjestu nepomenuto Održavanje objekata - Osnovno obrazovanje opšteg tipa 2 visokogradnje, niskogradnje i njihovih dijelova Ostala trgovina na veliko - Ostala trgovina na malo izvan - prodavnica Ostala trgovina na malo u 1 Ostala trgovina na malo u 1 prodavnicama mješovite robe specijalizovanim prodavnicama Ostala trgovina na malo u 1 Ostale poslovne aktivnosti, na drugom - specijalizovanim prodavnicama mjestu nepomenute (osim oružjem i municijom) Ostale sportske aktivnosti 3 Ostale sportske djelatnosti 1

Ostali vidovi zdravstvene zaštite 1 Ostali građevinski radovi, uključujući 1 i specijalizovane radove Ostali završni radovi 1 Ostalo kreditno iznajmljivanje novca 1

Ostalo osiguranje 2 Pogrebne i prateće aktivnosti 1

Posredovanje u prodaju mašina, - Postavljanje električnih instalacija i 1 industrijske opreme, brodova i opreme 13 aviona

Prevoz putnika u gradskom 2 Prevoz putnika u drumskom 2 saobraćaju saobraćaju Prevoz robe u drumskom 2 Prerada i konzerviranje voća i povrća, - saobraćaju na drugom mjestu nepomenuti Prerada ostalih obojenih metala 1 Prerada čaja i kafe - Prikupljanje i obrada ostalog 1 Prikupljanje i obrada otpadnih voda - otpada Proizvodnja akumulatora, 1 Proizvodnja ambalaže od lakih metala - primarnih ćelija i primarnih baterija Proizvodnja građevinske - Proizvodnja dijelova i pribora za 1 stolarije i motorna vozila i njihove motore elemenata Proizvodnja kuhinjskog - Proizvodnja mineralne vode 1 namještaja osim stolica i sjedišta Proizvodnja ostale odjeće - Proizvodnja ostalih osnovnih 1 neorganskih hemikalija Proizvodnja ostalih proizvoda od 1 Proizvodnja proizvoda od azbesta, 1 drveta grafita i ostalih nemetalnih minerala, na dugom mjestu nepomenutih Proizvodnja proizvoda od betona - Proizvodnja računskih mašina i druge - za građevinske svrhe opreme za obradu podataka Proizvodnja rezane građe 4 Proizvodnja rublja 1 Proizvodnja rublja za 1 Proizvodnja sladoleda i drugih 1 domaćinstvo smrznutih smjesa Proizvodnja sredstava za prevoz - Proizvodnja hljeba i peciva 1 invalida Proizvodnja hljeba, peciva, 1 Regulisanje i doprinos uspješnijem 1 svježe poslovanju privrede na lokalnom tjestenine i kolača opštinskom nivou Restorani - Reciklaža metalnih otpadaka i 1 ostataka Sakupljanje, prečišćavanje - Sječenje, oblikovanje i obrada kamena - distribucija vode Socijalni rad bez smještaja 1 Stomatološka praksa 1 Sudske i pravosudne aktivnosti 1 Taksi-prevoz 1 Telekomunikacije 2 Tehničko i stručno srednje 1 obrazovanje Tehničko ispitivanje i analiza - Trgovina na malom mesom - proizvodima od mesa Trgovina motornih vozila na - Trgovina na veliko voćem i povrćem 1 veliko Trgovina na veliko drvetom i - Trgovina na veliko duhanskim 1 građevinskim materijalom proizvodima Trgovina na veliko metalima i 1 Trgovina na malo kancelarijskom - metalnim rudama opremom, računarima Trgovina na malo knjigama, - Trgovina na malo medicinskim 1 novinama i pisaćim materijalom preparatima i ortopedskim pomagalima 14

Trgovina na malo metalnom - Trgovina na malo motornim gorivima 1 robom, bojama i staklom Trgovina na malo namještajem i - Trgovina na malo obućom i - opremom za osvjetljivanje predmetima od kože Trgovina na malo u 2 Uzgoj goveda za proizvodnju mesa - nespecijalizovanim prodavnicama, pretežno hrane, pića i duhana Uzgoj goveda za proizvodnju - Uzgoj živine 1 mlijeka Uzgoj i iskorišćavanje šuma 3 Uzgoj pčela, proizvodnja meda i 1 Izvor: pčelinjeg voska Regist Uređenje i doprinos uspješnijem 1 Usluge u uzgoju i iskorišćavanju šuma 2 ar poslovanju privrede pores Usluge-ostalo 1 Ustanove za dnevni boravak 1 kih Hoteli i moteli sa restoranom 1 Pravna lica bez oblika svojine - obvez nika 31.03.2017.

U skladu sa Registrom poreskih obveznika iz kategorije Pravno lice sa dva ili više oblika svojine a.d “Izbor” čija djelatnost je bila ‘Ostala trgovina na malo u prodavnicama mješovite robe’ je u likvidacionom postupku, dok je iz iste kategorije a.d GIK “Radnik” čija djelatnost je bila ‘Grubi građevinski radovi i specifični radovi niskogradnje’ u stečaju. Dvije firme sa datumom 31.03.2017. su nesolventne, dok je jedna privremeno odjavljena. Gradska apoteka Srebrenica, iz kategorije državnih preduzeća je u likvidacionom postupku. Zaključno sa danom 31.3.2017. godine, u Srebrenici se u registru poreskih obveznika nalazi 947 različitih subjekata, od čega je 396 aktivno. Od toga 102 subjekata je bez oblika svojine. U ove subjekte spadaju: javne institucije, udruženja, stranke, sportska udruženja, mjesne zajednice, sindikalne organizacije, vjerske zajednice, kulturna udruženja. Među 114 aktivnih subjekata koja imaju dva ili više oblika svojine, svi su oblika a.d. U državnoj svojini je ukupno 18 aktivnih javnih ustanova i jedno javno preduzeća. Zadružnu svojinu ima 10 aktivnih zadruga. Među 98 aktivna subjekta u privatnoj svojini nalaze se: a.d., d.o.o., zadruge, ali i udruženja, subjekti u oblasti zdravstva, sporta, vjerske zajednice i dr. Prema podacima Poreske uprave na području opštine Srebrenica aktivno je 126 preduzetnika.

15

3.1.3. Turizam

Slika 6. Guber vode, Srebrenica Izvor: Turistička organizacija Srebrenica

Ljekovite vode Srebrenice su bile osnova razvoja turizma, a posebno banjskog. Devedesetih godina prošlog vijeka ostvarivano je prosječno 1.700 noćenja u jednom danu. Mineralni izvori sa banjom Guber predstavljaju jedan od najznačajnijih prirodnih resursa u Srebrenici, ali i šire, te imaju ogroman ekonomski potencijal. Pet izvora na Guberu poznati su po svom blagotvornom djelovanju na zdravlje od devetnaestog stoljeća, kad se sa punionice na Velikom Guberu izvozilo 500.000 boca vode godišnje. Za vrijeme Jugoslavije „Bosnalijek“ je vršio eksploataciju i flaširanje vode sa izvora, a banja Guber bila je daleko poznata i veoma posjećena. Opštinske vlasti i investitori aktivno rade na savladavanju prepreka nastalih privatizacijom kako bi se ponovo pokrenuo banjski turizam i industrijska eksploatacija izvora. Izvori Gubera i ljekovita svojstva

Veliki Guber: liječenje anemije Ljepotica: liječenje akni na licu i drugih dermatitisa

Sinus-16voda: liječenje rinitisa, sinusitisa Mali Guber: liječenje parazitoza u crijevima Kožna voda: liječenje psorijaze, dermatitisa, bradavica

Ponovno pokretanje banjskog turizuma imalo bi multiplikativni efekat na lokalnu ekonomiju, prije svega na ugostiteljstvo i turizam na širem području. To obuhvata i jezero Perućac, koje se proteže kroz kanjon rijeke Drine dužinom od 40km do Višegrada. Jezero je plovno i omogućava pristup nacionalnom parku „Tara“ i lovištu „Sušica.“ U proteklih nekoliko godina opštinu Srebrenica godišnje posjeti više od 50.000 posjetilaca. Posjete su uglavnom jednodnevnog karaktera. U istom periodu u prosjeku se ostvari i oko 2.000 noćenja, mada ovaj podatak se može uzeti sa rezervom, jer se dodatni dio noćenja ostvari i u neregistrovanim objektima. Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, Srebrenicu godišnje posjeti manje od 1.000 gostiju i ostvari se manje od 2.000 noćenja. Po evidenciji Turističke organizacije Srebrenica, broj noćenja u Srebrenici je 1640 bio. Podatak dobiven na osnovu upaćenih boravišnih taksi Tabela 5. Dolasci i noćenja turista Broj Domaći Broj Domaći Godina dolazaka turisti Strani noćenja turisti Strani turisti turisti 2008. 283 153 130 592 353 239 2009. 319 177 142 588 324 264 2010. 637 316 321 1.078 525 553 2011. 896 277 619 1.496 387 1.109 2012. 757 302 455 1.308 503 805 2013. 830 313 517 1513 739 774 2014. 946 383 563 1579 634 945 2015. 1245 422 823 2145 606 1539 Izvor: Republički zavod za statistiku, Republika Srpska

Srebrenica je sa Banjom Guber uvrštena u turističko banjsko mjesto u Republici Srpskoj. Prema podacima kojima raspolaže Turistička organizacija Srebrenica u toku 2016.godine Srebrenicu je posjetilo više od 30 000 turista, s tim što je nemoguće utvrditi tačan broj, budući da zvanična statistika registruje samo turiste koji su ostvarili noćenje. Informacije kojima raspolaže Turistička organizacija Srebrenica pokazuju da veliki broj posjetilaca dolazi nenajavljeno, tako da je stvaran broj posjeta još veći. Glavni motive dolaska su posjeta, izletištu – banji Guber, Arheološki muzej “Rimski municipium” Skelani, jezero Perućac, Мanastir Karno posvećen pokrovu presvete Bogorodice, Manastir Svete Trojice, Memorijalni centar Potočari, Katolička spomen kapela, Bijela ili Skender – 17 begova džamija, posebno lovište “Sušica”, stari gradovi Srebrenik, Klotjevac, Đurđevac i dr. Tu su posjete različitim kulturnim i tradicionalnim manifestacijama na području opštine Srebrenica, kao što su: Petrovdanski dani, Pančićeva regata, privredna i kulturno – sportska manifestacija “Dani Srebrenice”, kulturno zabavna manifestacija “Kao nekad prije”, Sajam poljoprivrede i turizma, Dani muzeja, Osaćanski dani i drugi događaji i manifestacije. Opština Srebrenica raspolaže prirodnim bogatstvima i ljepotom koji čine značajan dio turističkih potencijala. Karakterišu je brdsko-planinski reljef, povoljni klimatski uslovi, raznovrsna flora i fauna, izuzetni potencijali iz oblasti lova i ribolova i ekološki čista sredina. Najznačajnija prirodna bogatstva i kulturno-istorijsko naslijeđe su: - Jezero Perućac; - Rijeka Drina; - Kanjon Drine; - Ljekoviti izvori Gubera; - Lovište “Sušica“; - Rezervati prirode: Crni potok; - Stari gradovi: Srebrenik, Klotjevac, Đurđevac, Šubin, Kličevac; - Nekropole stećaka: Crvena njiva – Podravanje (10), Cura Karačići (27), Ćetenište - (31), –Poljak (44),Bašča (32), Gračić - Potočari (20), Greben – Urisići (70), Igrište – Orahoviva (23), Kamenje - (21), Klotjevac (2) - Klotjevac (52), Kosa - Poljak (13), -Kutuzero (21), Lubničko brdo - Lubnice (27), Mramorje - Liješće (10), Mramorje - Ljeskovik (18), Mramorje - Sućeska (50), Orahovica – Orahovica (10), Osonjača - (38), Padalište – Poznanovići (40), Ridić – Ridić (19), Sjedaljka – (48), Staroglavice (18); - Religijski i sakralni objekti: Manastir Karno posvećen pokrovu presvete Bogorodice, Manastir Sv. Trojice u Sasama, Manastir , Katolička spomen kapela izgrađena na temeljima crkve Svete Marije, Bijela Džamija; - Arheološka nalazišta iz antičkog i srednjevjekovnog perioda: Domavia – Sase; Municipium – Skelani; Veliki plato; Rimska nekropola Sase; Klisa srebrenica; stari grad Srebrenik... - Kulturno- sportske i zabavne manifestacije: Petrovdanski dani, Dani Srebrenice; Festival kratkog filma „Srebrena traka“; Muzički festival “Silvertown shine“; Festival pozorišnih predstava – „Cultural pump up“; „Osaćanski dani“ ; „Pančićeva regata“ –jezero Perućac i dr. Većina gore navedenih turističkih resursa su još uvijek na nivou neiskorištenih potencijala ili samo djelimično iskorištenih, te se uslijed nedostatka ozbiljnijih investicija i nedostatka turističke infrastrukture samo djelimično valorizuju.

18

Slika 7. Arheološko nalazište Municipium, Skelani Izvor: Turistička organizacija Srebrenica

U oblasti turizma, u opštini Srebrenica funkcioniše Turistička organizacija Srebrenica. Obzirom na broj zaposlenih (tri), kao i izdvajanja finansijskih sredstava iz budžeta opštine Srebrenica (Opštinski budžet za 2017. godinu iznosi 80.000 KM) kapaciteti ove organizacije su dosta skromni.

2.1.4.Poljoprivreda

Poljoprivreda je u srebreničkom kraju uvijek zauzimala veoma značajno mjesto. Prepoznata je kao važan sektor ekonomskog razvoja i zamjena za zaposlenje s obzirom na kolaps industrije u poslijeratnim godinama. Opština Srebrenica raspolaže velikim prirodnim potencijalom za bavljenje ovom granom proizvodnje. Povoljne reljefne prilike stvorile su duboka, rastresita i umjereno vlažna tla dovoljno bogata humusom i mineralima, a u dolinama rijeka istaložile su se polualuvijalne i aluvijalne naslage različite debljine.Zemljišta uglavnom imaju dobra fizička svojstva i blago su kisele do neutralne reakcije i pogodna su za gajenje većine kontinentalnih biljnih kultura kao i za uzgoj sitnih i krupnih grla stoke.Oko 50% obradivog zemljišta se smatra visokokvalitetnim i pogodnim za intenzivnu proizvodnju. Ovo zemljište je većinom smješteno u Podrinju i na platoima.Uglavnom je ravno uz nagib manji od 8% i sa nadmorskom visinom manjom od 300 m. Drugi dijelovi opštine, na padinama brda i planina sa nadmorskom visinom od 400m do 1500 m prvenstveno su pogodni za stočarsku i voćarsku proizvodnju. Velike su mogućnosti za bavljenje organskom proizvodnjom s obzirom na ekološku očuvanost područja opštine.Ovu prednost opštine treba iskoristiti i organizovati organsku proizvodnju u većem obimu, značajnije je podsticati, razvijati svijest kod proizvođača o potrebi, značaju i ekonomskim efektima organske proizvodnje te obezbjediti stručnu pomoć proizvođačima. Usitnjenost posjeda predstavlja otežavajuću okolnost za bavljenje intenzivnijom poljoprivrednom proizvodnjom. Na teritoriji opštinedominiraju mali privatni posjedi prosječne veličine 2,6 ha. Procjenjuje se da na ovom području ima oko 10000 malih posjeda, koji obuhvataju 85% poljoprivrednog zemljišta i 70% poljoprivredne proizvodnje.

19

Opština Srebrenica raspolaže sa ukupno 53340 hektara zemljišta od čega je 19930 ha kategorisano kao poljoprivredno zemljište. Tabela 6. Klasifikacija zemljišta po sektorima svojine Vlasništvo Uk.površ. Oranice Voćnjaci Livade Pašnjaci Šume Neplodno Privatno 23.583 10.984 633 3.388 1.886 6.434 258 Društveno 29.693 147 5 198 2.689 25.402 1.252 Neorgan. 64 5 1 3 16 31 8 Ukupno 53.340 11.136 639 3.589 4.591 31.867 1.518 Izvor: Republički zavod za statistiku, Republika Srpska

Porodična gazdinstva čine osnovnu strukturu poljoprivredne proizvodnje opštine. Najveći broj registrovanih gazdinstava su nekomercijalna i nisu tržišno orjentisana, ali broj gazdinstava i površina registrovanog zemljišta se iz godine u godinu povećava. Tabela 7. Broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava Površina registrovanog Godina Komercijaln Nekomercijaln Ukupno zemljišta u ha a a 2014. 5 337 342 447 2015. 10 472 482 597 2016. 11 620 631 735 Izvor : Registar poljoprivrednih gazdinstava MPŠV RS Najvažnije grane poljoprivredne proizvodnje su: - Stočarstvo (ovčarstvo, govedarstvo, peradarstvo, svinjarstvo); - Voćarstvo (jagodičasto i drvenasto voće); - Ratarstvo; - Povrtlarstvo (krastavac, paprika, plastenička proizvodnja…); - Pčelarstvo. Stočarstvo je uvijek zauzimalo značajno mjesto u poljoprivrednoj proizvodnji ove opštine. Uslovi za razvoj stočarstva su veoma pogodni gledano sa stanovišta agroekoloških potencijala kojim raspolaže opština.Ovaj kraj do 1991.god raspolagao je sa 6.000 komada krupne i 44.000 komada sitne stoke.

Tabela 8. Stočni fond-2016.god.

Pčele Vrsta stoke Goveda Svinje Ovce Koze Konji Živina (broj košnica) Komada 1258 950 12890 405 61 55613 2400 Izvor: Republički zavod za statistiku, Republika Srpska 20

Najznačajnija aktivnost u oblasti stočarstva je proizvodnja mlijeka. Proizvedeno mlijeko se najvećim dijelom prodaje mljekarama, a jedan manji dio proizvođači prodaju direktno na pijaci ili troše za vlastite potrebe u domaćinstvima. Posljednjih godina napravljeno je oko 55 mini farmi i znatno je poboljšan genetski potencijal životinja, kao i primjena novih tehnologija uzgoja. Otkup mlijeka na području opštine vrše 3 mljekare: „Tuzlanska mljekara“ , “ MI 99“ i „Inmer“ Gradačac. U narednom periodu neophodno je raditi na povećanju broja mliječnih grla visokog genetskog potencijala, povećanoj proizvodnji krmnog bilja, većoj primjeni agrotehničkih mjera pri uzgoju, podizanju mini pogona za preradu mlijeka.

Tabela 9. Otkupljene količine mlijeka u opštini Srebrenica Godina Količina mlijeka u l Prosječan broj Broj proizvođača muznih grla 2013. 600.590 160 40 2014. 727.000 160 50 2015. 645.000 160 35 2016. 590.000 171 28 Izvor: Agencija za agrarna plaćanja RS

Ovčarstvom se stanovništvo uglavnom još uvijek bavi na tradicionalan način uz vrlo nizak stepen uvođenja tehnoloških promjena. Niska produktivnost uslovljena je lošom ishranom i neadekvatnim upravljanjem pašnjacima. U proteklim godinama bilo je dosta međunarodnih donatora koji su donirali nekoliko hiljada grla visokog genetskog potencijala što je povećalo veličinu stada i proizvodnju mesa. Ulaganja bi se mogla ostvariti u pogledu klaonice, prerade mesa, prerade vune. Stočarsku proizvodnju prate određeni problem kao: mali stepen finalizacije proizvoda, nedovoljan nivo opremljenosti objekata za proizvodnju, preradu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda.Industrijska prerada poljoprivrednih proizvoda na području same opštine se uopšte ne obavlja. Voćarstvo je, takođe, jedna od poljoprivrednih grana koja se ističe kao važna. Devedesetih godina prošlog vijeka voćni fond iznosio je 365.000 stabala šljive, oraha, jabuke i kruške na području opštine Srebrenica, dok je 2013. godine na području opštine voćni fond je bio 200.000 stabala nabrojanog voća. Na ovom području postoje ogromne mogućnosti za podizanje novih zasada.

21

Tabela 10. Proizvodnja i prinosi voća

Jabuke Kruške Šljive Višnje Proizvodnja Prinos Proizvodnja Prinos Proizvodnja Prinos Proizvodnja Prinos (tona) kg/ (tona) kg/ (tona) kg/ (tona) kg/ stablu stablu stablu stablu

Godina 2015. 501 23,0 147 11,0 940 16,0 24 15,0 2016. 230 10,0 112 8,0 300 5,0 20 12,2 Izvor: Republički zavod za statistiku, Republika Srpska

Voćarsku proizvodnju karakteriše ekstenzivan oblik uzgoja, neadekvatan sortiment, slaba primjena agrotehničkih mjera. Međutim, od 2010. godine zahvaljujući donatorima pristupilo se rekultivaciji starih voćnjaka i podizanju novih uz upotrebu kvalitetnijeg sortimenta i agrotehničkih mjera. Agroklimatski uslovi našeg podneblja idealni su za proizvodnju jagodičastog voća. Pod zasadima maline i kupine se nalazi oko 164 hektara, a prosječan prinos je oko 1000 kg po dunumu. Razlozi za ovako niske prinose treba tražiti u tradicionalnom načinu proizvodnje. Mogućnosti ulaganja u ovaj sektor su ogromna naročito u oblasti povećanje broja zasada, proširenje već postojećih zasada, navodnjavanja, pakovanja i prerade. Organizovan otkup se sprovodi od strane hladnjača „Bos agro food“ i OPZ „Srebrenica“, kao i hladnjača sa teritorija drugih opština.

Tabela 11. Površine zasađane malinom u opštini Srebrenica Godina Površina u ha Broj sadnica Broj proizvođača 2014. 60 828.750 445 2015. 106 1.445.470 916 2016. 164 2.242.670 1426 Izvor: MPŠV

Ratarska proizvodnja obuhvata oko 60% ukupne biljne proizvodnje. Stanovništvo se uglavnom bavi proizvodnjom za sopstvene potrebe. Struktura zastupljenih kultura u 2016. godini je slijedeća: - žita na površini 226 ha; - stočno krmno bilje 151ha; - međuusjevi i podusjevi 18 ha.

22

Tabela 12. Proizvodnja i prinos ratarskih kultura Pšenica Kukuruz Ječam Proizvodnja Prinos Proizvodnja Prinos Proizvodnja Prinos (tona) (kg/ha) (tona) (kg/ha) (tona) (kg/ha) Godina 2015. 101 2200 228 1900 25,2 2100 2016. 147 3500 725 5000 27 3000 Izvor: Republički zavod za statistiku, Republika Srpska

Povrtarstvozauzima 13% ukupne biljne proizvodnje i odvijala se u 2016. godini na oko 111 hektara obradivih površina. Najvažnije povrtarske kulture su krompir, grah, krastavac, paradajz, paprika i luk. Posljednjih godina počelo se sa intenzivnijom proizvodnjom krastavaca kornišona za potrebe prerađivačke industrije. Prosječna proizvodnja je oko 56.000 kg, a otkup vrši „Voćar“ Kozluk. Plastenička proizvodnja se uglavnom odnosi na zasade krastavaca, paprika i paradajza. Za ostale poljoprivredne djelatnosti nema organizovanog otkupa, ali se kompletna proizvodnja uglavnom proda na pijacama. Pčelarstvo je na području opštine Srebrenica moguće s obzirom na bogatstvo bagremovom šumom, velikim površinama livada i pašnjaka sa obiljem medonosnog bilja. Time su stvoreni uslovi za bavljenje pčelarstvom i sve je veći broj zainteresovanih ljudi koji bi se bavili ovom granom poljoprivrede. Na području naše opštine djeluju dva udruženja pčelara sa 52 registrovana pčelinjaka, koja su zainteresovana za pronalaženje investitora za formiranje pogona za pakovanje proizvoda od meda kako bi mogli pored proizvodnje meda da se bave i proizvodnjom ostalih pčelarskih proizvoda. Zaključno sa 31.12.2016. godine broj košnica je bio 2400 košnica, a proizvodnja meda je oko 20-30 kg po košnici. Poljoprivredna mehanizacija koja se koristi za obavljanje poljoprivrednih radova je uglavnom veoma stara. Zadnjih godina posredstvom donatora poljoprivrednicima je dodijeljen veći broj traktora, traktorskih priključaka i motokultivatora. Svake godine jedan broj registrovanih poljoprivrednih proizvođača se odluči i za kupovinu nove poljoprivredne mehanizacije po veoma povoljnim uslovima i iskoristi podsticajna sredstva Ministarstva poljoprivrede namjenjena za ove svrhe. Na području opštine postoje i rade zadruge i udruženja poljoprivrednih proizvođača i to: Zadruge: - OPZ „Srebrenica“ - OPZ „Potočnica“ - OPZ „Agrobest“ - OPZ Drina Plod Srebrenica

23

Udruženja: - Udruženje pčelara „Skelanka“ - Udruženje pčelara „Osat“ - Udruženje žena „Podrinje 1“ - Udruženje građana „Drina“

2.1.5.Prepreke za pokretanje vlastitog biznisa Prema najnovijim istraživanjima i stručnom mišljenje Odjeljenja za privredu i razvoj opštine Srebrenica, osnovne prepreke za pokretanje vlastitog biznisa, rangirane su prema prioritetima su: - Nedovoljna obučenost i stručnost potencijalnih investitora za samostalno pokretanje biznisa; - Nedostatak vlastitog početnog kapitala; - Nepovoljni uslovi zaduživanja, obezbjeđenje kolaterala i hipteke kao i kratak greis period.

2.2. Aktivnosti finansijskog sektora

Trenutno stanje u ovoj oblasti nije na zadovoljavajućem nivou. Na području opštine Srebrenica, investitorima su na raspolaganju finansijske usluge dvije banke: - Unicredit banka a.d., - Turkish Ziraat bank d.d. i kao i dvije mikrokreditne organizacije (fondacije): - Mi-bospo i - MKF. Privatni preduzetnici sa prostora Opštine Srebrenica, uglavnom koriste usluge platnog prometa, kao i usluge srednjoročnih kredita, dok se za dugoročne investicijske aktivnosti uglavnom obraćaju nekim drugim institucijama.

2.3. Saobraćajna infrastruktura

Stanje saobraćajno - transportnog sistema opština Srebrenica se nalazi u istočnom dijelu Republike Srpske. Primarni vid saobraćaja u opštini je drumski saobraćaj. Najznačajniji putni pravci koji prolaze kroz teritoriju opštine su regionalni put R452 Milići - Skelani, regionalni put R453 Bratunac - Zeleni Jadar i regionalni put R454 Bratunac - Skelani, koji čine okosnicu drumske saobraćajne mreže u opštini. Sem regionalih puteva, na teritoriji opštine se nalazi i 28 lokalnih puteva (prema opštinskoj odluci), kao i veći broj nekategorisanih puteva.

24

Tabela 13. Lokalni putevi prema vrsti, zaključno sa 31.12.2016. Dužina u km

Svega 79.0 Savremeni Asphalt 76.5 kolovoz Beton - Kocka 2.5 Tucanik 190.8 Zemljani - Ukupno 269.8

Izvor: Odjeljenje za prostorno uređenje i stambeno – komunalno, Opština Srebrenica

Regionalni putevi na teritoriji opštine se nalaze u dobrom stanju, imaju savremeni kolovozni zastor i zadovoljavajuće geometrijske elemente puta. U sljedećoj tabeli su prikazana saobraćajna opterećenja, na dionicama regionalnih puteva, koja su preuzeta od JP "Putevi Republike Srpske“. Mreža lokalnih puteva na teritoriji opštine Srebrenica je nerazvijena, a postojeći lokalni putevi se nalaze u lošem stanju. Nerazvijenost mreže lokalnih puteva se ogleda u nepovezanosti jednog broja naseljenih mjesta i drugih sadržaja, što utiče i na mogućnost privrednog razvoja i pristupačnost dijelova opštine. Kao što se vidi u Tabeli 13, svega 76,5 km (28%) lokalnih puteva ima savremeni kolovozni zastor, dok ostatak čine makadamski putevi.

25

Putna relacija Dužina u km ukupno savremeni tucanik zemljani kolovoz 1. Srebrenica – Spasin Do – Brda – Žutica 19,8 14,0 5,8 - 2. Spasin Do – Žedanjsko – Žutica 11,0 1,0 10,0 - 3. Srebrenica – Vrelo „ Crni Guber“ 2,5 - - kocka 4. Potočari – Šušnjari – 13,0 7,2 5,8 - 5. Spasin Do – Sastavci 11,0 - da - 6. Sase – Dimnići – Moćevići – Lokve 21,0 - da - 7. Zeleni Jadar – Slapovići 6,5 0,5 6,0 - 8. Zeleni Jadar – Skenderovići – Šubin 15,0 - da - 9. Podravanje–Stublić –Luka –Krušev Do 27,0 - da - 10. Kragljivoda – Osat – Krst – Klotijevac 16,0 9,5 6.5 - 11. Ljeljendo – Ljeskovik – Prohići 13,0 - da - 12. – Nogačevoći – Krst 14,0 8,3 5,7 - 13. Srebrenica – Sase – Koštanovci 14,0 14,0 - - 14. Soloćuša – Skakavac (Kamenolom) 2,5 0,5 2,0 - 15. Potočari – 4,0 4,0 - - 16. Ljubisavljevići – Pusmulići – Orahovica 8,0 - da - 17. Zeleni Jadar – Karačići 3,0 - - - 18. Zeleni Jadar – Brežani 3,0 3,0 - - 19. Pribićevac(Kvarc) – Brežani – Korijen 9,0 - da - 20. Podoosmače – Osmače – Korijen - Poznanovići 12,0 4,5 7,5 - 21. Podravanje – Kutuzero 4,5 - da - 22. Kragljivoda – Tokoljaci – Krnjići 8,0 - da - 23. Kragljivoda–Poljak–Nogačevoći (HE-Perućac) 8,0 1,0 7,0 - 24. Liješće – Arapovići – Božići 7,0 3,0 4,0 - 25. Arapovići – Pribojevići 6,0 4,0 2,0 - 26. Bujakovića rijeka – Gručići 4,0 - 4,0 - 27. Kazani – Borkovići 3,0 0,5 2,5 - 28. Kazani – Kovačice 4,0 1,5 2,5 -

Tabela 14. Regionalni i lokalni putevi na teritoriji opštine Srebrenica Izvor: Opština Srebrenica

Lokalni putevi koji imaju savremeni kolovozni zastor najvećim dijelom imaju nedovoljan poprečni profil (2,5 - 4 m), tako da je otežano mimoilaženje vozila. Geometrijske karakteristike puteva (nagibi, krivine) su nezadovoljavajuće za tu kategoriju puta. Kolovozni zastor je na većem broju mjesta u izuzetno lošem stanju. U svakom slučaju, mora se uzeti u obzir da Srebrenica spada u red nerazvijenih opština, da je broj stanovnika u svim naseljima drastično manji u odnosu na predratni period, što direktno utiče i na broj vozila koja se pojavljuju na saobraćajnoj mreži. Iz tog razloga je intenzitet saobraćaja veoma mali, što se posebno odnosi na mrežu lokalnih puteva.

26

Iz podataka koji su dobijeni od JP "Putevi Republike Srpske" se vidi da se saobraćaj najvećeg intenziteta odvija na osovini Srebrenica - Potočari - Bratunac, dok se na ostatku saobraćajne mreže odvija saobraćaj znatno manjeg intenziteta. Generalno se može ocijeniti da je putna mreža na teritoriji opštine relativno razvijena, čemu doprinosi postojanje tri regionalna puta, koji povezuju najznačajnije tačke unutar opštine i povezuju opštinu sa susjednim opštinama. Lokalna mreža je nerazvijena, a svi putevi se nalaze u lošem stanju. U Srebrenici postoji međugradska autobuska stanica, koja se nalazi u samom gradu. Trenutno sa te stanice polazi manje od deset autobusa dnevno, ka gradovima u okruženju i u regionu. U Srebrenici ne postoji organizovan lokalni autobuski prevoz. Jedino sredstvo lokalnog prevoza je taksi. U Skelanima postoji granični prelaz koji povezuje teritoriju opštine sa Bajinom Baštom i Srbijom. Granični prelaz se nalazi na regionalnom putu R452. Na teritoriji opštine Srebrenica ne postoje drugi vidovi saobraćaja (željeznički, vazdušni ili vodni).

2.4. Preduzetnička infrastruktura

Opština, odnosno Vlada Republike Srpske danas raspolaže sa slijedećim privrednim objektima: - „Limko“, Skelani - vlasništvo Vlade RS; - Drvoprerađivački kompleks „Zeleni Jadar“ - vodi se stečajni postupak; - „Stara pekara“ - vlasništvo Opštine Srebrenica; - „Vezionica“ - vlasništvo Vlade RS; - „Feros“ - vodi sa stečajni postupak; - Edukativni centar Potočari - vlasništvo Opština Srebrenice; - „Betonjara“ - vodi se stečajni postupak.

Na osnovu Odluke o određivanju privrednih i administrativno-poslovnih zona br.01-022-131/07 od 11.10.2007.godine, određene su sljedeće zone: - Administrativno-poslovni centar, Srebrenica; - Rudarski basen, Sase; - Rudarsko-eksploataciona zona, Podravanje; - Zdravstveno-turistička zona, Guber; - Industrijsko poslovna zona, Potočari; - Memorijalni centar, Potočari; - Drvoprerađivačka zona, Zeleni Jadar; - Rekreativno-turistička zona, Jezero-Jezero; - Turistička zona, Jezero Perućac i rijeka Drina; - Lovni rezervat, Sušica; - Agro-industrijska i poslovna zona, Skelani.

27

Pojedine privredne i administrativno-poslovne zone su pod ingerencijom Vlade Republike Srpskeili Bosne i Hercegovine. Zbog potrebe za ekonomskim razvojem provode se aktivnosti na uspostavljanju i jačanju slijedećih zona: - industrijska zona Potočari - sa postojećim industrijskim kompleksima i proširenje od 30.000m2 u opštinskom vlasništvu; - drvoprerađivačka zona Zeleni Jadar - izgrađeni industrijski kompleks koji čini sadržaj u stečajnom postupku; - agroindustrijska zona Skelani, industrijski pogon „Limko“ u vlasništvu Vlade RS i prostorom poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu.

Institucije na području Opštine koje pružaju podršku privredi su : - Opština Srebrenica - Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS - Fond PIO RS - Fond za zdravstvenu zaštitu RS - Fond za zapošljavanje RS - Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) - Poreska uprava RS.

Međunarodne organizacije koje pomažu lokalnu privredu i razvoj su:

- UNDP - United Nations Development Programme; - USAID - United States Agency for International Development; - OSCE - The Organization for Security and Co-operation in Europe; - JICA - Japanska agencija za međunarodni razvoj; - TIKA - Turska uprava za međunarodnu saradnju i razvoj; - BHB – Bauern helfen bauern; - CRS - Catholic Relief Services; - Cesvi Fondazione Onlus – Cooperazione e Sviluppo; - MFS EMMAUS – Međunarodni forum solidarnosti; - CARE International.

28

2.5. Strateško fokusiranje ekonomskog razvoja

SWOT analiza SNAGE SLABOSTI

- Postojanje privrednih objekata - Nedovoljno izgrađena infrastruktura (putna, - Povoljan geografski položaj energetska, vodovodna) - Prirodni resursi (šume, rude, mineralni - Nedovoljno iskorištena privredna izvori, poljoprivredno zemljište, infrastruktura hidropotencijal, ležišta nemetala) - Nedovoljna izgrađenost jedinice za - Ekološka očuvanost područja i povoljni integrisani razvoj klimatski uslovi - Nepovoljna starosna i obrazovna struktura - Bogatstvo područja šumskim plodovima, stanovništva gljivama i ljekovitim biljem - Tradicionalni način bavljenja - Organizovana poljoprivredna proizvodnja poljoprivredom i turizmom (mljekarstvo, ovčarstvo, jagodičasto voće, - Usitnjene poljoprivredne parcele pčelarstvo, povrtlarstvo, drvenasto voće i - Zapušteno i kontaminirano zemljište peradarstvo) - Neadekvatna organizovanost - Postojanje udruženja poljoprivrednih poljoprivrednih proizvođača proizvođača - Nedovršena prostorno-planska - Prostorno planska dokumentacija i dokumentacija definisane industrijske, poslovne i agro - Nepostojanje strateških dokumenata zone - Postojanje jedinice za integrisani razvoj PRILIKE PRIJETNJE

- Inicijativa za izgradnju graničnog prelaza - Migracija stanovništva - Inicijativa za izgradnju hidroelektrane - Složena politička situacija - Uključenost u Euroregiju Drina i regiju - Nedovoljna kordinacija sa višim nivoima Birač vlasti - Rast potražnje na tržištu za organskom - Neusaglašenost budžeta sa potrebama hranom i jagodičastim voćem - Trend pada donatorskih sredstava - Prisustvo međunarodnih organizacija i - Strateški dokumenti viših nivoa vlasti nisu NVO, PAD i IPA fondovi odraz potreba lokalnih zajednica - Pojednostavljena procedura registracije preduzeća - Podsticaji za zapošljavanje i samozapošljavanje od strane viših nivoa - Poljoprivreda i ruralni razvoj su prioritetni pravci razvoja u strateškim dokumentima entiteta i vlade BIH - Podrška projektima razvoja poslovnih zona

29

2.6. Vizija i strateški ciljevi ekonomskog razvoja

Srebrenica je ekonomski stabilna lokalna zajednica, sa konkurentnom privredom, razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom i prepoznatljivom turističkom ponudom.

Strateški cilj 1 Strateški cilj 2 Strateški cilj 3

Omogućen kontinuiran i Osigurana podrška razvoju Unaprijeđena turističkua održiv privredni rast i tržišno orjentisane i ponuda i podrška razvoju povećanje zaposlenosti. intenzivne turizma. poljoprivredneproizvodnje.

3.6. 1. Strateški cilj 1: Omogućen kontinuiran i održiv privredni rast i povećanje zaposlenosti.

Iz provedene analize trenutnog stanja može se zaključiti da položaj u kome se nalazi privreda na području opštine Srebrenica nije na zavidnom nivou, iako postoje značajni resursi i kapaciteti koji su uglavnom neiskorišteni. Veliki broj privrednih subjekata u prethodnom period je prestao sa radom, dok jedan dio onih koji rade proizvode u minimalnim kapacitetima. Ionako mali stepen korištenja kapaciteta industrijskih preduzeća i dalje kontinuirano pada zbog nedostatka tržišta, čestih zastoja radi nedostatka sirovine, zastarjele opreme, nedostatka obrtnog kapitala, loše upravljačke strukture.

Zbog toga će se u okviru ovog strateškog cilja raditi na ostvarenju sledećih operativnih ciljeva:

 Uspostavljeno povoljno poslovno okruženje za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništva.  Razvijena poslovna infrastruktura.  Unaprijeđen kvalitet radne snage u skladu sa potrebama lokalnog tržišta rada.  Unaprijeđeni kapaciteti lokalne uprave za ekonomski razvoj.

30

Strateški cilj Operativni ciljevi Mjere

1.1.1. Podrška novim 1.1. Uspostavljeno investicijama kroz povoljno formiranje kreditno- poslovno okruženje za garantnog fonda. razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništva. 1.1.2. Podizanje kapaciteta postojećih MSP i 1. Omogućen preduzetnika. kontinuiran i 1.1.3. Uspostavljanje održiv privredni sistema posebne podrške rast i povećanje u početnim poslovnim zaposlenosti. aktivnostima (inkubatori, akceleratori) 1.2.1. Stavljanje u funkciju postojećih infrastrukturnih kapaciteta 1.2. Razvijena poslovna u privrednoj zoni. infrastruktura. 1.2.2. Podrška razvoju nove poslovne infrastrukture u skladu sa potrebama investitora. 1.3.1. Podrška razvoja i 1.3. Unapređen kvalitet provođenja programa radne snage u skladu sa obuka i treninga potrebama lokalnog tržišta usmjerenih na poboljšanje rada. znanja i vještina lokalne radne snage. 1.4. Unaprijeđeni kapaciteti 1.4.1. Formiranje razvojnog lokalne uprave za tima. ekonomski razvoj.

31

2.6. 2. Strateški cilj 2: Osigurana podrška razvoju tržišno orjentisane i intenzivne poljoprivredne proizvodnje.

Podaci navedeni u analizi trenutnog stanja ukazuju na postojanje prirodnih resursa pogodnih za bavljenje različitim granama poljoprivredne proizvodnje na području opštine Srebrenica. Međutim, pod uticajem različitih faktora poljoprivredna proizvodnja još uvijek je na niskom nivou. S obzirom na navedene probleme i opisane potencijale za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom u okviru ovog strateškog cilja radiće se na ostvarivanju sledećih operativnih ciljeva:  Podignuti kapaciteti intenzivne poljoprivredne proizvodnje.  Povećana produktivnost i ekonomičnost poljoprivredne proizvodnje.  Podignuti novi kapaciteti prerađivačke poljoprivredne industrije.

Strateški cilj Operativni ciljevi Mjere

2.1.1. Podrška podizanju 2.1. Podignuti kapaciteti novih i proširenju intenzivne poljoprivredne postojećih zasada i/ili proizvodnje. osnovnog stada. 2.1.2. Razvoj i podrška provođenju programa obuka i treninga poljoprivrednih 2. Osigurana proizvođača. podrška razvoju 2.2.1. Podrška udruživanju tržišno 2.2. Povećana produktivnost poljoprivrednih orjentisane i i ekonomičnost proizvođača. intenzivne poljoprivredne proizvodnje. 2.2.2. Podrška zajedničkoj poljoprivredne promociji i plasmanu proizvodnje. poljoprivrednih proizvoda. 2.3.1. Podrška privrednim

subjektima za razvoj i

unapređenje kapaciteta za preradu poljoprivrednih 2.3. Podignuti novi kapaciteti proizvoda. prerađivačke poljoprivredne 2.3.2. Podrška industrije. poljoprivrednim

gazdinstvima za razvoj

intenzivne poljoprivredne proizvodnje.

32

2.6.3. Strateški cilj 3: Unaprijeđena turistička ponuda i promocija turizma.

Prirodni resurski i kulturno-istorijsko naslijeđe kojima raspolaže opština Srebrenica predstavljaju važan turistički potencijal. Prirodni resursi među kojima se posebno ističu ljekoviti izvori, kao i istorijsko i kulturno naslijeđe iz različitog perioda još uvijek su na nivou neiskorištenih potencijala ili samo djelimično iskorištenih. Uslijed nedostatka ozbiljnijih investicija i nedovoljne turističke infrastrukture ovakvi turistički potencijali samo se djelimično valorizuju.

S obzorom na navedene nedostatke i probleme u oblasti turizma, u okviru ovog strateškog cilja, radiće se na ostvarivanju sledećih operativnih ciljeva:  Stavljeni u funkciju svi prirodno i kulturno- istorijski resursi za bavljenje turizmom.  Povećano učešće opštine Srebrenica na regionalnom turističkom tržištu.  Razvijeni ljudski resursi u oblasti turizma.

Strateški cilj Operativni ciljevi Mjere

3.1.1. Podrška unapređenju postojeće i razvoju nove turističke infrastrukture. 3.1. Stavljeni u funkciju svi 3.1.2. Podrška unapređenju prirodni i kulturno- istorijski i razvoju banjskog i eko- resursi za bavljenje ruralnog turizma. turizmom. 3.1.3. Očuvanje i unapređenje kulturno- 3. Unaprijeđena istorijskog nasljeđa. turistička ponuda 3.2.1. Podrška regionalnom i promociju 3.2. Povećano učešće opštine povezivanju u cilju turizma. Srebrenica na regionalnom stvaranja atraktivnije turističkom tržištu. turističke ponude. 3.2.2. Podrška promociji turističkih potencijala na lokalnom i regionalnom nivou. 3.3. Razvijeni ljudski resursi 3.3.1. Podrška edukaciji u oblasti turizma. turističkih radnika.

33

III – DRUŠTVENI (SOCIJALNI) RAZVOJ

Slika 8: Naseljena mjesta na području opštine Srebrenica Izvor: Odjeljenje za prostorno uređenje i stambeno – komunalne poslove, Opština Srebrenica

3.1. Opis trenutnog stanja

3.1.1. Stanovništvo

Opština Srebrenica pripadala je skupini opština srednje veličine (prosječna veličina opštine u BiH je 39.953 stanovnika), dok sada ima 11.698.stanovnika. U periodu od 1948. do 1991. godine stanovništvo se uvećalo za 62,5 %. Stopa rasta je prosječno bila 1,1% godišnje. Odliv stanovništva kretao se između cca 3.900 i 5.000 stanovnika (u desetogodišnjem periodu), odnosno cca 390-500 stanovnika godišnje što čini cca 10% negativnog migracionog salda regije sjeveroistočna Bosna.

34

Tabela 15. Migracije stanovništva po godinama Godina Doseljeno Odseljeno Migracioni stanovništvo stanovništvo saldo 2007. 226 288 -62 2008. 254 339 -85 2009. 159 283 -125 2010. 172 258 -86 2011. 166 232 -66 2012. 1.823 884 933 2013. 180 577 -397 2014. 166 226 -60 2015. 109 312 -203 2016. 210 204 6 Izvor: Republički zavod za statistiku, Republika Srpska

Prema popisu stanovništva 1991. godine, u 81 naseljenom mjestu, administrativno i prostorno smještenih unutar 19 mjesnih zajednica na području opštine živjelo je 36.666 stanovnika. Gustina naseljenosti je bila 69 stanovnika po km2. U administrativno – političkom pogledu Srebrenica je podijeljena na 19 mjesnih zajednica: Brežani, Crvica, Gostilj, , Krnjići, Luka, Orahovica, Osatica, Podravanje, Potočari, Radoševići, Ratkovići, Sase, Skelani, Skenderovići, Srebrenica, Sućeska, Toplica,

35

Tabela 16. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama 1991.godine Broj stanovnika Redni Mjesna zajednica 1991. godine broj 1. Brežani 1.188 2. Crvica 594 3. Gostilj 1.118 4. Kostolomci 1.035 5. Krnjići 1.729 6. Luka 983 7. Orahovica 1.091 8. Osatica 3.585 9. Podravanje 672 10. Potočari 4.374 11. Radoševići 2.175 12. Ratkovići 756 13. Sase 1.103 14. Skelani 4.352 15. Skenderovići 1.488 16. Srebrenica 5.762 17. Sućeska 2.908 18. Toplica 965 19. Viogor 720 UKUPNO: 36.666 Izvori: Popis stanovništva iz 1991 , Odjeljenje za DDiJS , Soc-ekonomska analiza “JICA”

Područje opštine se sastoji od 81 naseljenog mjesta, odnosno, 81 katastarske opštine. Treba naglasiti da su nazivi i teritorijalni obuhvati katastarskih opština i naseljenih mjesta identični u većini slučajeva. U manjem broju slučajeva naseljnih mjesta se nalaze u okviru više katastarskih opština ili se u jednoj katastarskoj opštini nalazi više naseljenih mjesta.

36

Tabela 17. Naseljena mjesta Redni broj Naseljeno mjesto Površina (km²) 1. Babuljice 7.94 2. Bajramovići 3.61 3. Beširevići 5.03 4. Blažijevići 7.39 5. Bostahovine 5.40 6. Božići 4.35 7. Brakovci 3.49 8. 5.83 9. Brežani 10.42 10. Bučinovići 1.97 11. Bučje 4.70 12. Bujakovići 2.54 13. Crvica 10.81 14. Čičevci 12.57 15. Dimnići 6.75 16. Dobrak 1.22 17. Donji Potočari 4.30 18. Fojhar 4.38 19. Gaj 6.08 20. Gladovići 4.99 21. Gođevići 3.86 22. Gornji Potočari 4.03 23. Gostilj 5.15 24. Kalimanići 4.49 25. Karačići 5.57 26. Klotjevac 7.67 27. Kostolomci 7.87 28. Krnjići 2.18 29. Krušev do 15.65 30. Kutuzero 4.83 31. Liješće 2.58 32. 3.61 33. 1.71 34. Luka 34.16 35. Ljeskovik 18.23 36. Mala Daljegošta 2.62 37. Međe 7.03 38. Miholjevine 3.32 39. Milačevići 9.85 40. Močevići 4.97 41. Nogačevići 1.45 42. 13.32 43. 2.62 44. Orahovica 9.39 37

45. Osatica 2.60 46. Osmače 11.86 47. Osredak 6.21 48. Pale 5.13 49. Palež 6.54 50. Peći 4.16 51. Pećišta 4.18 52. Petriča 4.28 53. 3.77 54. Podosoje 2.09 55. Podravno 25.85 56. 6.13 57. Poznanovići 6.38 58. 2.10 59. Pribojevići 3.30 60. Prohići 3.35 61. Pusmulići 6.54 62. Radoševići 14.27 63. Radovčići 5.60 64. Rađenovići 5.60 65. Ratkovići 4.31 66. Sase 10.94 67. Skelani 2.44 68. Skenderovići 9.49 69. Slatina 4.44 70. Srebrenica 11.21 71. Staroglavice 1.66 72. Sućeska 4.53 73. Sulice 6.92 74. Šubin 6.98 75. Tokoljak 4.42 76. Toplica 6.27 77. Urisići 3.24 78. Velika Daljegošta 3.40 79. Viogor 7.90 80. Žabokvica 8.59 81. Žedanjsko 5.51 UKUPNO 529,52 Izvor: Prostorni plan Srebrenice (u nacrtu) Etnička, odnosno nacionalna struktura u prijeratnom periodu je bila: Srbi/pkinje 23,80%, Bošnjaci/kinje 72,80%, i ostali 4,4%. Po popisu iz 2013. godine stanje je bilo slijedeće: ukupno 11.698 stanovnika, gdje su Srbi 46%, Bošnjaci 52%, Hrvati 0.12%, ostali 0.50%, ne izjašnjava se 0.19% i nepoznato 0.12%. Prijeratna polna struktura stanovništva bila slijedeća: 51,48% su bile osobe muškog pola, a 48,52% su bile osobe ženskog pola. Prema popisu iz 2013. godine polna struktura je slijedeća: osobe muškog pola 48,85%, a osobe ženskog pola 51,15% populacije. Najbrojnije je bilo radno aktivno stanovništvo (15-65 godina) koje je činilo 65,28% ukupnog stanovništva. U periodu 1991.-1992. godina više od 8.000 radno sposobnog stanovništva je imalo 38

zaposlenje (oko 24%), i većinom je bilo zaposleno u privredi i rudarstvu, a manji procenat u vanprivredi. Značajan broj domaćinstava (84,5% je bilo ruralno stanovništvo) bavilo se poljoprivredom kao dopunskom ili osnovnom djelatnošću.Po popisu 2013.godine radno aktivno stanovništvo (15-65 godina) čini 74,4% stanovništva. Druga kategorija stanovništva u prijeradnom periodu na osnovu brojnosti su bili mladi (do 15 godina), koji su činili 27,66% stanovništva, dok po popisu iz 2013. godine mladi uzrasta od 0-14 godina čine tek 12.7% stanovništva. Danas opština ima 11.698 stanovnika. Gustina naseljenosti je 22 stanovnika/km².

3.1.2. Zaposlenost

Na području opštine Srebrenica 31.03.2017. godine bilo je zaposleno ukupno 2029 lica. Najviše je zaposlenih u sektoru vađenje ruda i kamena (30,8%), prerađivačkoj industriji (15,1%), javna uprava i odbrana i obavezno socijalno osiguranje (13,5%) i obrazovanju (10,1%). Kretanje odnosa zaposlenih i nezaposlenih lica je dat u slijedećoj tabeli. Tabela 18. Odnos broja zaposlenih i nezaposlenih lica Godina: 1996. 2001. 2006. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013 2014 2015 2016 . . . . Zaposleni: 1.27 1.81 1.43 1.79 1.64 1.66 1.72 1.81 1830 1890 1929 2000 1 1 2 3 0 8 0 2 Nezaposleni 1.90 2.75 1.54 1.58 1.59 1.54 1.47 1.37 1514 1209 1381 1388 : 7 4 0 5 2 3 7 6 Izvor: Republički zavod za statistiku, Republika Srpska

3.1.3. Nezaposlenost

Pored nastojanja da se smanji broj nezaposlenih na području Opštine Srebrenica, otvaranjem novih preduzeća, kao i kroz oživljavanje rada preduzeća koja su postojala i u prijeratnom periodu, nezaposlenost u mnogome opterećuje stvarnost opštine Srebrenica i prijeti daljnjem padu životnog standarda stanovništva. Ukupan broj nezaposlenih sa datumom 31.3.2017. godine je iznosio 1786 od toga aktivnih 1268 lica. Tabela 19. Starosna struktura nezaposlenih Starosna 15-20 20-30 30-40 40-50 50-60 Preko 60 struktura godina godina godina godina godina godina Broj lica 18 305 344 319 216 66

39

S druge strane, prisutna migracija stanovništva u neznatnoj mjeri ublažava ovu pojavu, ali dosta i zamagljuje stvarnu sliku stanja, tako da se ne mogu jasno predvidjeti kretanja po osnovu tog ekonomskog pokazatelja. Klasifikaciona struktura nezaposlenih lica je data u tabeli 20. Tabela 20. Klasifikaciona struktura nezaposlenih lica prema stepenu stručne spreme NK PK KV SSS VŠS VSS Master Magistar Stručna sprema 479 27 330 335 16 70 7 1 Izvor: Zavod za zapošljavanje

3.2. Obrazovanje

Pored trenutno loše demografske strukture stanovništva, u pogledu broja, opština Srebrenica ima i lošu kvalifikacionu strukturu radno sposobnog stanovništva. Loša opremljenost i nizak stepen profesionalne obučenosti nastavnog kadra rezultovao je ograničenim kvalitetom obrazovanja. Težak je pristup školama djece iz ruralnih područja. Zabrinjavajuća je i tendencija konstantnog odliva mladog kadra sa ovog područja. Obrazovni proces u opštini Srebrenica odvija se u jednoj predškolskoj ustanovi, dvije osnovne škole i jednoj srednjoj školi. Važno je, radi uvida u stanje u opštini pomenuti i činjenicu da je prije rata u Srebrenici radilo čak sedam osnovnih škola. Od 2006. godine u Srebrenici radi i odjeljenje Pravnog faklulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Sve srebreničke škole rade po nastavnom program Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske. Međuentitetski dogovor (Privremeni sporazum o pravima i potrebama djece povratnika) omogućava roditeljima i učenicima izbornu grupu nacionalnih predmeta (jezik, književnost, istoriju, geografiju, prirodu i društvo i vjeronauku) prema nastavnom planu drugačijem od onog koji se već koristi. Ovo je moguće u školama gdje postoji više od 18 učenika u odjeljenju (ili minimalan broj učenika propisan zakonom, potreban za kombinovane razrede). Koordinisanim aktivnostima međunarodnih organizacija, škola, NVO-a i Opštine, djelimična rekonstrukcija i sanacija postojećih objekata u kojima se odvija nastavni proces, te nabavka dijela opreme i učila je završena, ali ipak niti jedna škola nije opremljena na potpuno zadovoljavajući način. Većina objekata ima problema sa grijanjem, nestašicom vode, vlagom, prilaznost puta, nedostatak kabineta za određene predmete (fizika, hemija, biologija, engleski i njemački jezik), nedostatak opreme u kabinetima (informatika, matematika, geografija, istorija), kao i nedovoljan fond knjiga u biblioteci. Prostorni razmještaj škola ne zadovoljava demografskom razmještaju stanovništva. Problem leži u lošoj putnoj komunikaciji i razuđenosti opštine, pa je pohađanje nastave u školama u zimskom periodu izuzetno otežano.

40

3.2.1. Predškolsko obrazovanje

Djelatnost Dječijeg obdaništa «Poletarac» Srebrenica, obnovljena je pod ovim nazivom 2006. godine, odlukom SO Srebrenica. U skladu sa Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju u mjesecu septembru 2013. godine Skupštinskom odlukom je promjenjen naziv, i sada Ustanova nosi naziv JU Dječiji vrtić “Poletarac”. Aktom osnivača uređena je propisana i registrovana djelatnost ustanove: dnevni boravak, predškolsko vaspitanje i obrazovanje. Ustanova posjeduje ranije korišteni namjenski sagrađen objekat u vlasništvu opštine, ali zbog konstatnog povećanja broja djece, korisnika, stvara se potreba za izgradnjom objekta kapaciteta do 150 mjesta. Izgradnja ovog objekta planirana je sredstvima dobijenim od Vlade Republike Srbije. Radovi na izgradnji počinju u aprilu, a planirani završetak radova je do kraja 2017. godine. Dječiji vrtić radi od 6 do 16 časova. Cjelodnevni boravak košta 60 KM, šestočasovni 30 KM, a petočasovni igraonički program 20 KM. Program cjelodnevnog boravka djece u matičnoj ustanovi obuhvata preko 60 polaznika raspoređenih u dvije mješovite grupe (mješovita jaslička i mješovita vrtička grupa). Osim toga, organizovan je i cjelodnevni boravak u organizacionoj jedinici u Potočarima kojima je obuhvaćeno preko 20 mališana unutar jedne mješovite grupe, dok je u Skelanima organizovan petočasovni igraonički program sa 16 mališana. Program u godini pred polazak u školu realizovan kroz rad dvije grupe “predškolaca” u matičnoj ustanovi, podržan od strane Ministarstva prosvjete i kulture RS u trajanju od tri mjeseca. U saradnji sa Javnim fondom dječije zaštite za predškolce (pripremno odjelenje za prvi razred), Javni fond obezbjeđuje: didaktički i potrošni materijal, mjesečnu participaciju za djecu i naknadu voditelju igraonice. Minimalna naplata od roditelja pokriva troškove ishrane djece. Opština Srebrenica sufinansira troškove rada Dječijeg vrtića. Pored vaspitno-obrazovnih aktivnosti po programu Ustanove uz saradnju volontera vaspitanici imaju časove muzike i plesa, časove engleskog jezika i rada naračunarima. U vrtiću je zaposleno ukupno 8 radnika. Tabela 21. Pregled broja djece predškolskog uzrasta koji pohađaju neki od programa Dječijeg vrtića “Poletarac”

Ukupan broj djece

Muško Žensko Ukupno 2010./2011. 26 37 63 2011./2012. 34 56 90 2012./2013. 40 40 80 2013./2014. 33 29 62 2014./2015. 41 41 82 2015./2016. 50 38 88 2016./2017. 53 49 102

Izvor: Dječiji vrtić Poletarac, Srebrenica

41

Kako je prikazano u tabelama, broj djece obuhvaćene predškolskim obrazovanjem na području opštine Srebrenica jeste nizak, ali je u porastu. Troškovi boravka djece u ovoj ustanovi za roditelje su minimalni jer opština subvencionira 50% za svako dijete, tako da roditelji plaćaju 60 KM mjesečno cjelodnevni boravak. JU Dječiji vrtić “Poletarac” ne posjeduje elektronsku bazu podataka o djeci (software), ali se formira dosije za svako upisano dijete. Vrtić ne raspolaže evidencijom o broju djece koja ne pohađaju, odnosno, nemaju pristup predškolskom obrazovanju jer ne postoji koordinacija na nivou: matični ured, dom zdravlja, vrtić, škola. Osnovni razlozi zbog kojih djeca uglavnom ne pohađaju predškolske ustanove su loša ekonomska situacija, siromaštvo, visoka nezaposlenost roditelja,ali i udaljenost od centralne ustanove koja se nalazi u gradu (ne postoji organizovan prevoz djece, a za roditelje je to veliki trošak i obaveza), te tradicionalizam (u ruralnim sredinama uglavnom porodice žive u zajednici i djecu čuvaju stariji). Ipak, čine se napori da se u rad vrtića uključe i djeca iz nekih udaljenih područja, putem osnivanja dvije organizacione jedinice u MZ Potočari (cjelodnevni boravak) i MZ Skelani (trosatni program). Objekat, u kome se odvija predškolski program, ne posjeduje salu za sportske aktivnosti, niti igralište za djecu. Međutim, urađeni su prilagođeni prilazi i sanitarije za djecu i osobe sa invaliditetom. Kontinuirano je prisutna potreba za didaktičkim sredstvima za sve oblasti rada, kao i dvorišna oprema i oprema za fizičko vaspitanje. Djelimično, ovaj problem je riješen regionalnim projektom jačanje kapaciteta i uslova boravka djece u predškolskim ustanovama regije Birač, ali u potpunosti, problem će biti riješen izgradnjom novog objekta koja je u toku. Zaposleni u ovoj ustanovi pohađali su obuke u organizaciji Državne agencije za obrazovanje i nadležnog ministarstva. Međutim, postoji kontinuirana potreba za daljim profesionalnim usavršavanjem, posebno kada su u pitanju slijedeće oblasti: - Rad sa djecom sa smetnjama u razvoju; - Rad sa roditeljima; - Nenasilna komunikacija.

3.2.2. Osnovno obrazovanje

Prije rata 7 osnovnih škola i 1 srednju školu na području opštine Srebrenica pohađalo je 6.898 učenika, od čega osnovnu 5.198, a srednju školu 700 učenika. U Srebrenici danas rade dvije osnovne škole: Osnovna škola “Kosta Todorović” Skelani i Prva Osnovna Škola Srebrenica sa jednom područnom školom u MZ Potočari (od I–IX razreda) i sedam područnih odjeljenja (do V razreda). U školskoj 2003./2004. godini počela je realizacija Reforme obrazovanja po kojoj osnovna škola traje 9 godina, a obavezna je za svu populaciju djece od 6-15 godina starosti.

Podaci za period od 2007. do 2017. godine dati su u Tabeli 22.

42

Tabela 22. Osnovno obrazovanje Školska Broj škola Ukupan broj Broj učenika godina učenika koji su završili školu 2007/08. 13 595 51 2008/09. 13 588 66 2009/10. 12 566 72 2010/11. 12 544 77 2011/12. 11 509 66 2012./13. 11 500 56 2013./14. 11 435 65 2014./15. 11 496 43 2015./16. 11 496 50 2016./17. 11 503 51 Izvor: Republički zavod za statistiku, Republika Srpska

U školskoj 2016./2017. godini osnovnu školu je pohađalo 503 učenika i to u JU „Prva osnovna škola“, u čiji sastav ulaze i Područna škola u Potočarima (devetorazredna) i Područna odjeljenja (I – V razred) u Sasama, Sućeskoj, Osatu, Žutici, Ljeskoviku, Osmačama i Podravanju, te u JU „Kosta Todorović“ u Skelanima. Nastavni kadar trenutno zadovoljava potrebe škola, osim u nastavi stranih jezika, matematike, informatike i fizike. Opština Srebrenica, odnosno lokalna uprava je po Zakonu o osnovnom obrazovanju i vaspitanju dužna sufinansirati troškove prevoza učenika osnovne škole čija kuća je od škole udaljena preko 4 km. Prevoz đaka se vrši redovno, a organizovano je preko linijskih prevoznika.

3.2.3 Srednje obrazovanje

Srednjoškolsko obrazovanje organizovano je u JU Srednjoškolski centar “Srebrenica”. Obrazovanje se vrši u gimnaziji, hemijskoj i medicinskoj srednjoj školi. U Srednjoškolskom centru “Srebrenica” zaposleno je ukupno 60 radnika, 14 muškaraca i 46 žena. Od toga je 12 administrativnog i tehničkog osoblja (4 muškaraca i 8 žena), a 48 stručnog kadra (10 muškaraca i 38 žena).

Tabela 23. Srednjoškolski centar Srebrenica Školska godina Broj Ukupan broj odjeljenja učenika 2007/08. 23 490 2008./2009. 23 452

43

2009./2010. 22 438 2010./2011. 22 445 2011./2012. 21 432 2012./2013. 19 441 2013./2014. 18 412 2014./2015. 17 392 2015./2016. 16 368 2016./2017. 16 335 Izvor: Republički zavod za statistiku, Republika Srpska

Gimnazija ima opšti smjer i jezički smjer, privlačna je za odlične učenike i pruža dobru podlogu za upis na fakultete. U medicinskoj struci postoje smjerovi: medicinski tehničar, farmaceutski tehničar i fizioterapeutski tehničar. Ovi smjerovi su privlačni kako za nastavak školovanja na fakultetima, tako i za zapošljavanje u zdravstvenim ustanovama u BiH i u inostranstvu. Pošto u okruženju od četiri opštine nema ovakvih smjerova, ova škola privlači učenike iz okruženja, posebno populaciju djevojaka- učenica. U hemijskoj školi je zastupljen smjer hemijski tehničar. Od školske 2017/2018 godine je formirano novo odjeljenje struke Poljoprivreda i prerada hrane gdje će se nastava izvoditi za zanimanje Poljoprivredni tehničar. Prva generacija Poljoprivrednih tehničara broji 23 upisana učenika. Profesorski kadar je iskusan. Škola je opremljena informatičkim kabinetiman i ima pristup internet. Kvalitet obrazovanja je prosječan u odnosu na kvalitet života. Iako je opremljenost škole nastavnim sredstvima dobra, prisutna je potreba obezbjeđivanja nastavne tehnologije za kabinete pojedinih nastavnih disciplina (predmeta). U školi ne postoji elektronska baza podataka o učenicima. Evidentiranje učenika vrši se na osnovu usvojenog Pravilnika o načinu i vođenju pedagoške dokumentacije i evidencije u srednjoj školi. Savjet učenika djeluje u školi. Program rada Savjeta učenika i Program rada Savjeta roditelja se određuju na početku školske godine i dio su aktivnosti godišnjeg programa škole, a proizilaze iz odredbi Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju. Savjet učenika čine predstavnici svih odjeljenja u školi. Savjet roditelja čine roditelji, predstavnici svih odjeljenja u školi. Škola posjeduje biblioteku, jednu fiskulturnu salu i koristi dva igrališta (gradska) za održavanje nastavnih i vannastavnih aktivnosti škole. Fiskulturna sala nije propisane veličine i ne posjeduje sva potrebna nastavna sredstva.Trenutno u ovoj školi nema učenika sa invaliditetom, ali što je neophodno obezbijediti u školi su prilazi prilagođeni za osobe sa invaliditetom, kao i toalet, jer to do sada nije bilo urađeno. Pored ovoga, škola nije u dovoljnoj mjeri opremljena adekvatnim nastavnim učilima, uključujući i opremljenost laboratorija i kabineta, s obzirom na propisane standarde u obrazovanju. Važno je napomeniti da za određena zanimanja, koja imaju osnovu i perspektivu na području opštine Srebrenica, kao što su poljoprivrednu, šumarsko-drvo-prerađivačka i turističko-ugostiteljska struka, ne postoje navedene obrazovne ustanove i institucije u krugu od 100 km.

44

Opština pruža podršku učenicima srednjih škola sa područja opštine u sufinansiranju prevoza do škola. Fondacija Hastor Sarajevo, Federalno ministarstvo raseljenih lica i drugi donatori pomažu učenike- povratnike kroz stipendije. MFS EMMAUS za školsku 2016./2017. godinu organizuje boravak/smještaj i hranu za 47 učenika iz ruralnih područja.

4.2.4 Više i obrazovanje

Broj upisanih studenata sa područja opštine Srebrenica se u period od 2007. do 2017. godine povećavao, što se može vidjeti i u slijedećoj tabeli.

Tabela 24. Broj studenata sa prebivalištem u Srebrenici

Školska godina 2007./ 2008./ 2009./ 2010./ 2011./ 2012./ 2013./ 2014./ 2015./ 2016./ 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. Broj upisanih 78 91 90 33 41 35 28 25 16 0 studenata Broj 10 12 13 0 0 0 0 11 9 3 diplomiranih studenata Izvor: Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Pravni fakultet, Pale

Trenutno na području opštine funkcioniše Pravni fakultet Istočno Srajevo – odjeljenje Srebrenica sa ukupno 198 studenata raspoređenih u 4 godine. Pošto pored ove visoko-obrazovne institucije, ne postoji nijedna druga ustanova koja školuje kadrove za ovaj stepen obrazovanja, svršeni srednjoškolci dalje školovanje nastavljaju na fakultetima Banjalučkog univerziteta i Tuzlanskog univerziteta, kao i fakultetima širom RS, BiH, Srbije i Crne Gore. U cilju obezbjeđivanja kadrova, Opština Srebrenica stipendira studente na visokoškolskim ustanovama, koji su iz Srebrenice. Stipendiranje studenata je redovno svake godine. Budžetom je planirano 50.000 KM za akademsku 2016./2017. Godinu. Jedan od kriterijuma za izbor stipendista je da su studenti državnih fakulteta.

3.3. Zdravstvena zaštita Od 1947. do 1991. godine postojao je Dom zdravlja u Srebrenici u čijem je sastavu bilo 8 mjesnih ambulanti i to: Skelani, Osat, Sućeska, Luka, Klotjevac, Jadar, Jezero i Sase, gdje je radilo 58 ljekara od kojih je 31 bio specijalista. U sklopu Doma zdravlja u periodu od 1980. do 1991. godine radilo je i porodilište. Danas na području Opštine Srebrenica postoje dvije zdravstvene ustanove odgovorne za zdravstvenu zaštitu u Srebrenici: Dom zdravlja i apoteka. Apoteka se brine o nabavci i distribuciji lijekova, a Dom zdravlja o prevenciji, promociji i liječenju stanovništva. Pored Doma zdravlja postoje i dvije aktivne ambulante, u Skelanima i Sućeskoj. 45

U Domu zdravlja Srebrenica postoji 7 timova porodične medicine (koji čine po 1 ljekar i 2 medicinska tehničara), koji su na raspolaganju svim stanovnicima Srebrenice. Uspostavljena je i KSZ (konsultativno specijalistička zaštita) koja omogućava preglede (među kojima i ultrazvučni), savjetovanje i davanje terapije trudnicama i porodiljama. U DZ Srebrenica zaposleno je 52 radnika (21 muškarac i 31 žena), od toga je 15 (8 muškaraca i 7 žene) zaposleno kao administrativni i tehnički kadar, a ostalih 37 (13 muškaraca i 24 žene) je medicinsko osoblje (doktori, medicinske sestre, stomatolozi, laboratorijski tehničari, sanitarni tehničari). U Dom zdravlja je u saradnji sa Opštinom i UNDP-om formirao mobilni tim koji radi na terenu koji nije obuhvaćen ambulantama. Preko Doma zdravlja Srebrenica i područnih ambulanti se trenutno obezbjeđuju minimalne potrebe građana. U okviru Doma zdravlja rade slijedeće službe: - Služba opšte prakse; - Služba hitne pomoći; - Ginekologija; - Pedijatrijska služba; - Vakcinacija djece; - Stomatološka služba; - Patronaža; - Laboratorija; - Radiologija; - Centar za mentalno zdravlje; - Centar za bazičnu rehabilitaciju CBR. Usluge službe opšte prakse, laboratorije i službe hitne pomoći spadaju u red najfrekventnije korištenih usluga u 2016. godini, a u planu je izgradnja sistema porodične medicine. Što se stanja iz oblasti zdravstvene zaštite tiče, jedan od najvećih problema jeste mali broj zdravstveno osiguranog stanovništva, kako domicilnog, zbog kolapsa privrede, tako i povratnika koji su zdravstveno osiguranje zadržali u Federaciji BIH. U 2017. godini prema zvaničnim podacima cijelo područje Srebrenice sa Skelanima ima 5.994 registrovanih/verifikovanih osiguranih lica (Fond ZO). Problem je i neadekvatna kadrovska struktura, kao i problem zadržavanja ljekara kao deficitarnog kadra. Dom Zdravlja nema mogućnost dodatne stimulacije ljekara u vidu stambenog zbrinjavanja, kontinuirane edukacije i slično, usljed čega se ljekari ne odlučuju za dolazak i trajan ostanak u Srebrenici. Dom zdravlja, usljed dotrajalosti instalacija, ima problem sa odvodom i kanalizacijom.

3.4. Kultura, sport i druge institucije

Grupa mladih entuzijasta počela je u Srebrenici daleke 1946. godine aktivnosti na oživljavanju kulturnih sadržaja. Osnovano je Kulturno umjetničko društvo „Vaso Jovanović“ u okviru kojeg su oformljene dramska, folklorna i muzička sekcija. Srebreničani su u to vrijeme nastupali u gradovima 46

širom bivše Jugoslavije, a na brojnim festivalima osvajana su najviša priznanja. Dramska sekcija je sakupila najviše priznanja. Društvo je prije rata brojalo oko 120 aktivnih članova. Od 1991. do 2004. KUD „Vaso Jovanović“ nije imao aktivnosti, ali na inicijativu nekoliko entuzijasta, 2005. godine obnovljen je rad Društva, pod istim nazivom. U okviru KUD-a djeluju muzička i folklorna sekcija, koje trenutno imaju 70 aktivnih članova. Folklorna sekcija okuplja 65 aktivnih članova različitog uzrasta. Formiran je i orkestar, koji broji 5 članova. SKUD “Sveti despot Stefan Lazarević” osnovan je u februaru 2016. godine. Ovo društvo radi u 4 starosne folklorne grupe. U okviru KUD-a radi škola gusala, koja je ranije bila samostalna sekcija. Organizacije i društva koja se bave kulturom su: Kulturni centar, Narodna biblioteka i muzej, Municipijum Skelani i određen broj NVO. Na području Opštine djeluje Omladinski savjet Srebrenice koji je krovna organizacija deset organizacija koje se bave pitanjima mladih i djece na Opštini Srebrenica: „Sara-Srebrenica“, „Leptir“, Odred izviđača „Guber“, „Drina“ i druge. Organizacija je oformljena 2002. godine, ali svoj aktivni rad započinje tek 2004. godine.

Slika 9: Smotra folkolora u okviru manifestacije “Dani Srebrenice” Izvor: Turistička organizacija Srebrenica

Od 2002. godine, na ideju opštinske administracije, podržanu od strane ljudi kojima je stalo da u Srebrenicu udahnu život koji je uobičajen za sve gradove u svijetu, rođena je prva poslijeratna manifestacija grada „Dani Srebrenice“ - manifestacija sporta, kulture, zabave, ali prije svega druženja i regeneracije kulturnog, zabavnog, sportskog i privrednog života Srebrenice. Trenutno u opštini Srebrenica egzistiraju slijedeće kulturne ustanove: - Narodna biblioteka Srebrenica sa zavičajskim muzejom i sa područnim odjeljenjima u Skelanima sa 36.296 bibliotečkih jedinica, čija je površina 260m2. Primjenjuje se smještaj fonda UDK, fond je obrađen prema UNESCO-vom softveru (winisis biblio) koji koriste sve biblioteke. Broj zapisa monografskih publikacija u winisis-u je 9.098. - JU “Kulturni centar” Srebrenica i Radio Srebrenicom, u čijem prostoru takođe djeluje KUD “Vaso Jovanović”. U Domu kulture su u 2005. godini, u saradnji sa NVO sektorom organizovani brojni kulturni sadržaji (kulturna razmjena između biblioteka u regionu, kreativne radionice za djecu, pozorišne predstave, filmski marathon). Od 2001. godine do 2006. godine uloženo je ukupno 330.290,32 KM donatorskih sredstava u sanaciju, preuređenje i opremanje

47

Doma kulture za kulturno-edukativne manifestacije. U mjesecu novembru 2008. godine izvršena je preregistracija ustanove i od tada nosi naziv JU “Kulturni centar Srebrenica”.

U 2016. godini, na području opštine aktivni su slijedeći sportski klubovi: Fudbalski klub „Guber“, Košarkaški klub “Guber“ (ne takmiči se), Klub borilačkih vještina Teakwondo, FK “Budućnost-trans” Skelani, Karate klub “Želja ipon”.

Slika 10: FK”Guber” Izvor: Turistička organizacija Srebrenica

Opština raspolaže slijedećom infrastrukturom za sport: - Fudbalski teren FK Guber: nema adekvatne tribine; potrebna je rekonstrukcija terena; potrebno je ograđivanje, izgradnja prostora za djecu, adaptacija prostora za fitnes i teretanu; - Višenamjensko igralište sa vještačkom travom u sklopu gradskog sporskog kompleksa u naselju Vidikovac; - Sportska sala u JU “Prva osnovna škola“ Srebrenica: potrebna rekonstrukcija podne podloge, rekonstrukcija rasvjete u sali, nabavka i postavljanje košarkaških tabli, postavljanje semafora, rekonstrukcija mokrih čvorova; - Sportski tereni ispred Srednje škole: potrebna je nabavka i postavljanje koševa, mreže za odbojku, obilježavanje terena, sanacija postojeće ograde; - Fiskulturna sala OŠ “Kosta Todorović“ Skelani: potrebna je rekonstrukcija i nabavka sportskih pomagala; - Fudbalski teren na Jezeru FK “Budućnost-trans“ Skelani: potrebno je ograđivanje, postavljanje kućica za rezevne igrače i sl. lica, adaptacija svlačionica; 48

- Asfaltni tereni ispred škola u Sućeskoj, Skelanima, Sasama, Osatici, Potočarima.

3.5. Socijalna zaštita

Većina stanovništva ovog područja se nalazi u stanju socijalne ugroženosti. Centar za socijalni rad kao jedina ustanova sa javnim ovlaštenjima, čiji je osnivač Opština. U cilju zaštite stanovništva u stanju socijalne potrebe, kao i provođenju socijalne zaštite i socijalnog rada, Centar vrši javna ovlaštenja u prvom stepenu ostvarivanja prava koja su utvrđena Zakonom iz oblasti socijalne zaštite, dječije i porodične zaštite i druge stručne poslove kao što su: - izrada programa razvoja socijalne, dječije i porodične zaštite; - ostvarivanje i praćenje socijalnih potreba građana i problema u oblasti socijalne zaštite; - predlaganje i preduzimanje mjera u rješavanju stanja socijalnih potreba građana i praćenje njihovog izvršavanja; - organizovanje i provođenje odgovarajućih oblika socijalne zaštite i socijalnog rada; - razvijanje i unaprijeđivanje preventivnih aktivnosti koje doprinose sprovođenju i suzbijanju socijalnih problema; - radi na rješavanju predmeta iz oblasti porodične, socijalne i dječije zaštite kao i predmeta i poslova dječijeg dodatka, materinskog dodatka i naknada plata porodiljama; - pružanje savjetodavne i stručne pomoći korisnicima; - radi na izvršavanju vaspitnih mjera prema maloljetnim prestupnicima; - podstiče, organizuje i koordinira profesionalni i dobrovoljni humanitarni rad u oblasti socijalne zaštite, dječije zaštite, porodično-pravne zaštite, zaštite starih i maloljetnih lica; - sarađuje sa nevladinim organizacijama i vjerskim zajednicama; - vodi evidenciju i dokumentaciju o pruženim uslugama; - obavlja druge poslove utvrđene Zakonom i odlukama Skupštine opštine.

Ukupan broj korisnika prava u oblasti socijalne zaštite konstantno raste. U 2013. godini ukupno je bilo 252 korisnika prava (87 muškaraca i 165 žena), dok je u 2016. godini taj broj dostigao 460 (269 muškaraca i 191 žena). Detaljniji pregled prava u oblasti socijalne zaštite pokazuje da se broj korisnika stalne novčane pomoći nije značajnije mijenjao u 2016. godini u odnosu na 2013. godinu i iznosi 21 (8 muškaraca i 13 žena), odnosno 22 (9 muškaraca i 13 žena). Jednokratnu novčanu pomoć u posmatranom periodu nije koristilo nijedno lice, dok je dodatak za pomoć i njegu drugog lica u 2013. godini ostvarilo ukupno 201 lice (79 muškaraca i 152 žene), a već u 2016. godini taj broj je iznosio 405 (247 muškaraca i 158 žena). Ovaj podatak govori o porastu broja starih, bolesnih i iznemoglih lica na području opštine, ali i o usložnjavanju potreba krajnjih korisnika u periodu ekonomske krize, visoke stope nezaposlenosti i siromaštva. Centar za socijalni rad Srebrenica posluje u izuzetno teškim uslovima i neadekvatnim prostorijama. Smješten je u staroj i oronuloj zgradi koja je puna vlage, bez adekvatno riješenog mokrog čvora. Ne postoji posebna prostorija u okviru koje se omogućavaju usluge savjetodavnog i drugog stručnog rada sa klijentima. U slučaju pružanja usluge i individualnog rada sa strankom, radni kolega je primoran da 49 napušta prostoriju. Zbog neadekvatnih uslova nije moguće organizovati ni usluge grupnog rada sa djecom korisnicima socijalne zaštite i njihovim roditeljima. Objekat ima prilagođene pristupe za osobe sa invaliditetom, ali ne i sanitarne prostorije. Donacijom UNICEF-a je obnovljena tehnička oprema centra i nabavljen namještaj i terensko vozilo. Djeci i mladima ometenim u fizičkom i psihičkom razvoju omogućene su usluge prvostepene stručne komisije za procjenu potreba i usmjeravanje lica sa smetnjama u razvoju. Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom može podnijeti roditelj, staratelj ili lice po službenoj dužnosti. Prvostepenu komisiju imenuje i finansira opština i ona broji pet članova, a imenovani članovi komisije su u zavisnosti od vrste smetnje. Nalaz i mišljenje stručne komisije o procjeni potreba i usmjeravanja lica sa smetnjamau razvojuje temelj je za ostvarivanje prava iz socijalne i dječije zaštite. Centar za socijalni rad Srebrenica nema posebnu evidenciju o mladim osobama (od 19 godina starosti i više) ometenim u fizičkom i psihičkom razvoju, ali posjeduje elektronske baze podataka o korisnicima/ama usluga socijalne zaštite, koje se mjesečno ažuriraju. Od nadležnih Ministarstava ne dobijaju se posebno informacije o zakonodavstvu, propisima i drugim regulativama relevantnim za rad, ali se svi zakonski i podzakonski akti objavljuju u Službenom Glasniku RS. Primjenom i sprovođenjem Zakona o dječijoj zaštiti i dječijem dodatku realizuju se prava iz ove oblasti kao što su: dječiji dodatak, materinski dodatak, refundacija naknade plate, bebi oprema, ljetovanje djece, sprovođenje igraoničkog programa za predškolsku djecu i drugo. Zaključak je da ni kadrovski, a ni prostorno, JU CSR Srebrenica nije u stanju da zadovoljava potrebe stanovništva na adekvatan način. Na području opštine Srebrenica ima oko 830 penzionera, od čega 610 na području koje pokriva poslovnica PIO Srebrenica i 220 penzionera koje pokriva poslovnica PIO Skelani. Neke od oblika socijalne podrške pružaju različite organizacije koje djeluju na području opštine Srebrenica.

3.6. Nevladin sektor

Na području opštine djeluje više nevladinih organizacija i udruženja građana, kako one koje su registrovane u BiH, tako i one koje dolaze izvan BiH koje su u značajnoj mjeri doprinjele poboljšanju razvoja Opštine Srebrenica kroz rad i aktivnosti na projektima finansiranim od strane domaćih i stranih donatora. Opština Srebrenica je usvojila Sporazum o saradnji sa NVO i kroz svoje aktivnosti konstantno radi na unaprijeđivanju partnerskih odnosa sa NVO sektorom u cilju postizanja najboljih rezultata za zajednicu. Nevladine organizacije koje su registrovane u Opštini Srebrenica čine 44 organizacije: - Omladinsko-informativno udruženje “Srebrenica In”; - Asocijacija studenata Srebrenice; - Centar za demokratizaciju Nove Nade Srebrenica; - Udruženje „Srebrenica 99“; - Omladinski centar Sućeska; - Udruženje „Prijatelji Srebrenice“ Srebrenica;

50

- Udruženje „Sara-Srebrenica“ Srebrenica; - Savjet mladih Srebrenice; - Udruženje Drina- Srebrenica; - Udruženje građana „Dom“ Skelani; - NVO „Drina“ Skelani; - Udruženje žena „Podrinje I“ Skelani; - Udruženje građana Orhideja Skelani; - Udruženje za ekologiju, etnos, održiv opstanak i povratak Eko- Gradina; - Udruženje građana Klisa; - Udruženje “Vaša prava“ BiH; - Dijalog Centar Srebrenica-Bratunac; - Udruženje „Đetić“ Srebrenica; - Udruženje „Srebreničke majke“; - Udruženje „Prosvjetitelj-Mualim“; - KUD „Vaso Jovanović“ Srebrenica; - H.O. MDD Merhamet Srebrenica; - H.O. AMICA-PRIJATELJICE; - Odred izviđača „Omorika“ Srebrenica; - Asocijacija mladih i studenata Srebrenice i Skelana „Spona“ Srebrenica; - Udruženje Sjaj Srebrenica; - Udruženje “Za Srebrenicu“; - Opštinska organizacija crvenog krsta; - UG „Eko-vrela“ Guber Srebrenica; - Udruženje za razvoj kulture i turizma „Mozaik“; - Udruženje građana “Zadrugar“ Skelani-Dobrak; - Opštinska organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila; - Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“, Općinsko društvo Srebrenica; - Udruženje intelektualaca Srebrenice; - Udruženje Roma “Romska suza“ Srebrenica; - Udruženje “Zeleni Jadar“; - Udruženja pčelara „SKELANKA“ Skelani; - Udruženje penzionera Srebrenice; - Udruženje roditelja sa četvoro i više djece Srebrenica-Bratunac; - Udruženje roditelja hendikepirane djece i omladine „Leptir“ Srebrenica; - Udruženje Multipleskleroze regije Birač Srebrenica; - Udruženje građana „Rotary klub“ Srebrenica; - Asocijacija moto klub Srebrenica – Argentum; - Udruženje pčelara “Osat“.

51

3.7. Vjerske zajednice Na području Srebrenice djeluju Srpska Pravoslavna Crkva, Medžlis islamske zajednice i Rimokatolička crkva.

3.8. Mediji

Stanje medija na području opštine Srebrenica je na zadovoljavajućem nivou. Medijska pokrivenost uslovljena je, prije svega novčanim sredstvima, ali također i materijalno-tehničkom podrškom kako entitetskog, tako i državnog nivoa. JP “JS RTV Srebrenica” vrši emitovanje dnevnog radijskog programa na frekvencijama “Radio Glas Drine” za pokrivenost područja opštine Srebrenica. U svojoj programskoj šemi uvrštavaju nekoliko radio emisija koje se bave hronikom dešavanja iz segmenta društvenog, političkog, sportskog i kulturnog života na području Srebrenice. Udruženje “Prijatelji Srebrenice” vrše emitovanje radijskog programa na frekvencijama RTRS-a za područje opštine Srebrenica. U svojoj dnevnoj programskoj šemi izvještavaju građane Srebrenice o dešavanjima iz društvenog, političkog, kulturnog i sportskog života sa područja opštine Srebrenica i Regije Srebrenica (Srebrenica, Bratunac, Vlasenica, Milići i Zvornik). Pored emitovanja radijskog programa vrše i dostavljanje televizijskih priloga sa područja opštine mnogim televizijskim kućama u BiH i van granica BiH. Također, posjeduju i web streaming servis za emitovanje radio programa putem Interneta. Na području opštine zastupljena su dopisništva: Radio-televizija Republike Srpske, Srna, Oslobođenje, Avaz, Fena, BN; radio: , Radio Srebrenica, BN radio, Federalni radio,; RTV dopisništvo prema mnogim televizijama: RTV Srebrenica. Zastupljeni su i slijedeći web portali: Službena stranica Opštine Srebrenica,e-Srebrenica, web stranice RTV Srebrenica i UG “Prijatelji Srebrenice“, web stranica Turističke organizacije Srebrenica. Službena internet stranica Opštine Srebrenica (www.srebrenica.gov.ba) kao elektronski medij je svakako u funkciji medijske informisanosti javnosti, te posjeta ovoj stranici daje kvalitetne i pravovremene informacije o svim zbivanjima u Srebrenici. Također, na stranici se nalaze istorijski i geografski podaci Srebrenice, podaci o Opštinskoj upravi i rukovodstvu Opštine, aktuelnosti iz segmenta javnih poziva, obavještenja i javnih nabavki, te podaci o zdravstvenim, socijalnim, sportskim, kulturnim i obrazovnim ustanovama na području Srebrenice. Saradnja sa predstavnicima medijskih kuća koji su akreditovani u Srebrenici je na izuzetnom nivou što se ogleda kroz informisanje novinara o svim važnijim događajima u Srebrenici i obezbjeđenjem njihovog prisustva i medijskog praćenja navedenih događaja. Medijske kuće, kao što su: RTRS, FTV, , OBN, K3, BN i druge šalju priloge za mnoge RTV kuće širom BiH. Zahvaljujući postavljenom repetitoru Kvarc, opština Srebrenica omogućuje svim RTV kućama i mobilnim operaterima postavljanje svoje opreme na navedenom repetitoru koji ima strateški značaj za Srebrenicu i regiju. Do repetitora je obezbjeđen makadamski pristupni put, dovoljno prostora za postavljanje emisione opreme i bezbjednost postavljene opreme. Na prostoru opštine Srebrenica uveden je kablovski sistem što je unaprijedilo sistem informisanja, ali isti ne pokriva cijelu opštinu, već samo njen najurbaniji dio. 52

3.9. Prevoz putnika Trenutno na području Srebrenice djeluje Holding „Drinatrans zvornik” RJ Srebrenica“ i “Vlasenicatours” kao registrovani subjekt na području opštine za prevoz putnika na kraće i duže relacije koji sem lokalnog saobraćaja vrši prevoz iz Srebrenice za putne pravce: Sarajevo, Brčko, Bijeljina, Ljubovija i Tuzla. Prevozničke usluge putnika vrše još i slijedeće kompanije:  „Centrotrans“ Sarajevo – relacija Sarajevo-Srebrenica (1 linija)  „Lasta“ Ljubovija – relacija Ljubovija – Srebrenica – Ljubovija (veza za Beograd) (1 linija)  „Transturist“ Tuzla – relacija Tuzla –Srebrenica (2 linije)  „Drinatrans“ Zvornik –relacija Srebrenica – Bijeljina – Brčko i Srebrenica - Sarajevo (1 linija) Linijski prevoznici koji vrše uglavnom prevoz učenika do škola su: “Laki-nin”, “Braća Atić”, “Sinanović Samrina”, “Tanasijević Nenad”, “doo Argenta”, doo Bogol –do, Podravanje. Na svim putnim pravcima koji su obuhvaćeni „programom zimskog održavanja“ redovno se vrši čišćenje i održavanje istih tako da se saobraćaj odvija nesmetano. Na osnovu procjene Odjeljenja za društvene djelatnosti, stanje u kojem se trenutno nalaze putne komunikacije na području Opštine Srebrenica, u odnosu na broj lica koji koristi usluge prevoza je relativno zadovoljavajuće.

3.10. Kvalitet stanovanja

Što se tiče kvalitete stanovanja, Opština prije rata nije imala stambenih problema. Prema popisu iz 1991. godine imala je 9.136 stambenih jedinica i 8.720 domaćinstava. Dvije mjesne zajednice, MZ Srebrenica i MZ Podravanje imali su manji broj stanova od broja domaćinstava i to: MZ Srebrenica: 1.647 domaćinstava – 1.638 stanova, a MZ Podravanje: 387 domaćinstava – 207 stanova. Danas se stambeni fond u opštini Srebrenica sastoji od 8402 stambene jedinice (u privatnom i društvenom vlasništvu), od čega je 783 stana i 7619 privatnih stambenih objekata, odnosno kuća. Kao što se moglo vidjeti, pored demografskog razaranja rat je radikalno izmjenio i situaciju u stambenom sektoru na području opštine Srebrenica, sa djelimičnim ili potpunim razaranjem stambenog fonda. Tako je prema podacima dobijenim iz anketnog upitnika broj porušenih stambenih jedinica iznosio 6400, od čega 6378 individualnih stambenih objekata (kuća), te 22 stana. Kada je u pitanju broj obnovljenih stambenih jedinica, na području Opštine sa danom 28.11.2016. obnovljeno je ukupno 2751 stambenih jedinica. Iako je značajan dio stambenih jedinica u skladu sa imovinskim zakonima u BiH vraćen u posjed svojih prijeratnih vlasnika i nosilaca stanarskog prava, prema podacima iz Odjeljena za prostorno uređenje i stambeno komunalne poslove opštinske uprave još uvijek nije izvršen povrat za 6 stambenih jedinica. Kada je u pitanju vlasništvo nad stambenim jedinicama prema dobijenim podacima broj stambenih jedinica u privatnom vlasništvu iznosi 8285, dok je u vlasništvu Opštine 119 stambenih jedinica.

53

Pored navedenih stambenih jedinica, koje su u vlasništvu opštine Srebrenica, na početku 2014. godine uz pomoć CRS-a (Catolic Relief Cevices) sagrađene su dvije stambene jedinice Lamela 4 i 5 sa 24 stana koje su u vlasništvu opštine, a koje će služiti za potrebe socijalno-neprofitnog stanovanja. Veliki broj građana Srebrenice ima potrebu za asistencijom države/republike/opštine u rješavanju stambene problematike jer je stan potreba jednaka potrebi za hranom i zaposlenjem, stoga se sve više ulaže u stambeni fond socijalnog neprofitnog stanovanja, koji na prostoru opštine Srebrenica iznosi 5 stambenih lamela u Potočarima, odnosno oko 60 stambenih jedinica/stanova izgrađenih u okviru projekata "Socijalno stanovanje u BiH-Pilot projekat” i projekta "Održiva Srebrenica-Socijalno stanovanje i ekonomska reintegracija".

3.11. Telekomunikacije

Telekomunikacije održava PTT RS. Od 31.12.1999. godine kompanija je podjeljena na telefonski (Telecom) i poštanski sistem. Od mobilnih operatera na području opštine prisutni su slijedeći operateri mobilne mreže M-tel, BH Telecom, BH Eronet. Na području opštine Srebrenica omogućeni su širokopojasni pristupi uslugama koje nude operateri M:tel i BH Telecom Sarajevo, kao što su fiksni i mobilni saobraćaj, ADSL internet i 3G internet mobilna tehnologija, te usluge internet televizije (Open TV M:tel, moja TV BH Telecom). Po projektu koji su 2008. godine zajedno finansirali USAID, BH Telecom, Cisco Systems i Opština Srebrenica, uveden je prvi komunikacioni sistem “digitalnog grada” u BiH. Ovaj sistem podrazumijeva digitalno umrežavanje nekoliko institucija kao što su Opština Srebrenica, Kulturni centar, Osnovni sud Srebrenica, Osnovna i Srednja škola Srebrenica, Policijska stanica, Vatrogasno društvo, Dom zdravlja, gdje uposlenici ovih institucija imaju pristup širokopojasnom kablovskom i bežičnom internetu, te međusobnoj besplatnoj komunikaciji putem IP telefonije.

54

3.12. Strateško fokusiranje društvenog razvoja

SWOT analiza SNAGE SLABOSTI - Značajan broj kvalitetnih NVO i UG - Neadekvatna sportska infrastruktura; - Uključenost civilnog i javnog sektora u - Slaba prezentacija rada i rezultata; izradu i provođenje razvojnih strateških - Zdravstvena neprosvjećenost stanovništva i loša planova; društvena infrastruktura po MZ-ma; - Obilježavanje kulturnih događaja i bogato - Razuđenost opštine; kulturno-istorijsko naslijeđe; - Nedostatak i nemogućnost zapošljavanja - Tehnička opremljenost institucija; stručnog kadra; - Otvorenost prema javnosti i dobra saradnja - Udaljenost područnih odjeljena od centralnih sa interesnim grupama; škola; - Mogućnost obrazovanja u privlačnim - Neusklađenost tržišta rada i obrazovnog sistema; strukama (gimnazija, zdravstvo); - Obimna administracija; - Postojanje zadovoljavajuće infrastrukture - Neadekvatan imidž Srebrenice; za obrazovanje, stipendiranje; - Negativna percepcija građana u rad - Obezbijeđeno medijsko prisustvo; administracije; - Postojanje mladog stručnog kadra; PRILIKE PRIJETNJE -Uključenost u euro-regiju Drina i Regija -Depopulacija opštine (negativan saldo migracija i Birač; negativan prirodni priraštaj, smanjenje broja - Dostupnost fondova za podršku učenika u školama); zdravstveno-socijalnim, obrazovnim, - Refleksija političke odnosa u BiH; kulturnim i sportskim aktivnostima; - Nedovoljna međuopštinska saradnja; - Mogućnost korištenja sredstava - Politizacija rada institucija; Investiciono - razvojnih banaka, fondovi - Nedovoljno stimulativan pravni i finansijski EU, javno i privatno partnerstva; okvir u BiH odvraća strane ulagače (nesigurnost - Zakonska obaveza transparentnosti u radu za investitore); lokalne administracije kroz redovno - Tendencija porasta broja korisnika socijalne informisanje o svim odlukama i zaštite; zaključcima; - Slabljenje interesa međunarodne zajednice i - Regionalno otvaranje tržišta (bilateralni i institucija BiH; multilateralni sporazumi), povećan broj - Kriza morala, porodice i sistema vrijednosti; posjeta međunarodnih i domaćih - Nedovoljno razumijevanje za inovacije u investitora; obrazovnom sistemu; - Zainteresovanost stranih investitora i - Netransparentnost rada javnih institucija, te kapitala; dezinformacije; - Znanja i veze u dijaspori. - Negativna percepcija Srebrenice kao neperspektivne i nehomogene sredine;

55

3.13. Vizija i strateški ciljevi društvenog razvoja

Srebrenica je funkcionalna, otvorena i sigurna smultietnička zajednica koja posjeduje kvalitetne uslove i usluge u oblastima obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, njeguje i podržava kulturu i sport i brine o kvaliteti života svih građana.

Strateški cilj 1 Strateški cilj 2 Strateški cilj 3

Unaprijeđeni kapaciteti Unaprijeđen kvalitet Unaprijeđen sistem u obrazovanju. usluga u oblasti socijalne zaštite. zdravstvene zaštite.

Strateški cilj 4 Strateški cilj 5

Unaprijeđeni kapaciteti u Unaprijeđen sistem oblasti kulture, sporta i infomisanja. civilnog društva.

3.6. 1. Strateški cilj 1: Unaprijeđeni kapaciteti u obrazovanju.

Kao što je navedeno u analizi stanja, na području opštine Srebrenica obrazovni proces odvija se u jednoj predškolskoj ustanovi, dvije osnovne škole, jednoj srednjoj školi, kao i visoko obrazovanje na odjeljenju Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu. U oblasti obrazovanja problemi postoje kako u infrastrukturnom pogledu, tako i u pogledu nedostatka određenih nastavnih kadrova i profesionalne obučenosti nastavnih kadrova.

56

Zbog razuđenosti opštine i loše putne komunikacije pristup školama otežan je za učenike iz udaljenih ruralnih krajeva. Zbog svih navedenih razloga, u okviru ovog strateškog cilja, radiće se na ostvarenju sledećih operativnih ciljeva:

 Razvijen sistem kontinuirane podrške usavršavanju zaposlenih u svim nivoima obrazovanja.  Poboljšana infrastruktura i uslovi rada u obrazovnim institucijama.  Usklađeni obrazovni profili sa potrebama lokalne privrede i potencijalnih investitora.

Strateški cilj Operativni ciljevi Mjere

1.1.1. Razvoj alata za 1.1. Razvijen sistem podizanje kapaciteta kontinuirane podrške zaposlenih u svim nivoima usavršavanju zaposlenih u obrazovanja. svim nivoima obrazovanja. 1.1.2. Podrška programima usavršavanja zaposlenih u svim nivoima obrazovanja. 1.2.1. Proširenje kapaciteta postojeće predškolske ustanove. 1.2.2. Obezbjeđivanje uslova za sportske aktivnosti za djecu uključenu u programe 1. Postojeće predškolske ustanove. kapacitete u 1.2.Poboljšana infrastruktura 1.2.3.Obezbijeđena tehnička obrazovanju i uslovi rada u obrazovnim pomagala, didaktički podići na viši institucijama. materijal i druga sredstva za nivo. rad u predškolskim ustanivama. 1.2.3. Rješavanje infrastrukturnih nedostataka u objektima obrazovnih institucija. 1.2.4. Unaprijeđeni materijalno-tehnički uslovi u osnovnim i srednjim školama.

57

1.3.1. Analiza potreba lokalne privrede i potencijalnih investitora. 1.3. Usklađeni obrazovni 1.3.2. Usklađivanje profili sa potrebama nastavnih planova i lokalne privrede i programa. potencijalnih investitora. 1.3.3. Podrška obavljanju praktične nastave za zanimanja od značaja za lokalnu privredu i potencijalne investitore. 1.3.4. Obezbijediti stipendiranje učenika srednjih škola koji se odluče za zanimanja od značaja za lokalni privredni razvoj .

3.6. 2. Strateški cilj 2: Unaprijeđen kvalitet usluga u oblasti zdravstvene zaštite.

Na području opštine Srebrenica, kao što je i navedeno u analizi trenutnog stanja, postoje dvije ustanove odgovorne za zdravstvenu zaštitu stanovništva, a to su Dom zdravlja i apoteka. Zaposleni u ovim ustanova, iako suočeni sa mnogim problemima i nedostacima brinu za zdravlje svih stanovika opštine Srebreic, pri čemu su stanivnici najčešće korisnici usluga službe opšte prakse, laboratorije i službe hitne pomoći. Što se stanja iz oblasti zdravstvene zaštite tiče, jedan od najvećih problema jeste mali broj zdravstveno osiguranog stanovništva, kao i problem zadržavanja ljekara kao deficitarnog kadra. Takođe, Dom zdravlja, usljed dotrajalosti instalacija, ima problem sa odvodom i kanalizacijom.

Iz navedenih razloga, u okviru ovog strateškog cilja, radiće se na realizaciji sledećih operativnih ciljeva:

 Povećan broj zdravstveno osiguranog stanovništva.  Unaprijeđene usluge primarne zdravstvene zaštite.  Obezbijeđeno zadržavanje kvalitetnih kadrova u oblasti zdravstvene zaštite.  Poboljšanje infrastrukturnih uslovi u zdravstvenim ustanovama.

58

Strateški cilj Operativni ciljevi Mjere

2.1. Povećanje broja 2.1.1. Dizanje svijesti o zdravstveno osiguranog važnosti i mogućnostima stanovništva. zdravstvenog osiguranja.

2.2.1. Podrška razvoju i realizaciji programa 2.2. Unaprijeđene usluge prevencije i zaštite primarne zdravstvene zdravlja.

zaštite. 2. Unaprijeđen 2.2.2. Razvoj postojećih i kvalitet usluga u uvođenje novih usluga u oblasti zdravstvene primarnoj zdravstvenoj zaštite. zaštiti

2.3.1. Podrška stambenom zbrinjavanju ljekara 2.3. Obezbijeđeno zaposlenih na području zadržavanje kvalitetnih opštine Srebrenica. kadrova u oblasti 2.3.2. Podrška zdravstvenim zdravstvene zaštite. radnicima za učešće u programima stručnog usavršavanja. 2.4. Poboljšani 2.4.1. Izgradnja područnih infrastrukturni uslovi u ambulanti. zdravstvenim ustanovama. 2.4.2. Razvoj sistema obilaska pacijenata.

3.6. 3. Strateški cilj 3: Unaprijeđen sistem socijalne zaštite.

Socijalna zaštita je važna komponenta života stanovnika opštine Srebrenica s obzirom na veliki broj stanovnika ovog područja koji se nalaze u stanju socijalne ugroženosti. Centar za socijalni rad je jedina ustanova sa javnim ovlaštenjima koja se bavi uslugama iz oblasti socijalne zaštite i njen osnivač je Opština Srebrenica. Problemi sa kojima se ova ustanova suočava su u najvećoj mjeri kadrovske i prostorne prirode, te zbog toga Centar često nije u stanju da adekvatno odgovori na potrebe stanovništva.

59

U okviru strateškog cilja vezanog za oblast socijalne zaštite, radiće se na ostvarivanju sledećih operativnih ciljeva:

 Ojačani kapaciteti zaposlenih u oblasti socijalne zaštite.  Unapređene postojeće i razvijene nove usluge u oblasti socijalne zaštite.  Razvijene preventivne usluge u oblasti socijalne zaštite.  Poboljšani prostorni uslovi u kojima se pružaju usluge iz oblasti socijalne zaštite.

Strateški cilj Operativni ciljevi Mjere

3.1.1. Podrška programima 3.1. Ojačani kapaciteti usavršavanja i edukacije zaposlenih u oblasti zaposlenih u oblasti socijalne zaštite. socijalne zaštite. 3.2.1. Učešće u izradi alata za kontinuirano praćenje i podršku (materijalnu i 3.2. Unaprijeđene postojeće nematerijalnu) socijalno i razvijene nove usluge u ugroženih licima. oblasti socijalne zaštite. 3.2.2. Izrada baze podataka i poboljšanje kvaliteta života lica (djece i odraslih) sa smetnjama u razvoju. 3. Unaprijediti sistem socijalne zaštite. 3.3.1. Podrška samozapošljavanju i 3.3. Razvijene prentivne zapošljavanju lica sa usluge u oblasti socijalne faktorom otežane zaštite. zapošljivosti i podrška socijalnom preduzetništvu 3.4. Poboljšani prostorni 3.4.1. Podrška programima uslovi u kojima se pružaju rješavanja prostornih usluge iz oblasti socijalne problema Centra za socijalni zaštite. rad.

60

3.6. 4. Strateški cilj 4: Unaprijeđeni kapaciteti u oblasti kulture, sporta i civilnog društva.

Kao što je detaljnije opisano u analizi trenutnog stanja, na području opštine Srebrenica postoje dvije kulturne ustanove: Narodna biblioteka i Kulturni centar, te djeluje nekoliko kulturnih i umjetničkih društava i sekcija. Kada je u pitanju sportski život, u Srebrenici egzistira više sportskih klubova, te postoji sportska infrastruktura kojoj je uglavnom potrebna rekonstrukcija. Od 2002. godine u Srebrenici se tradicionalno održava manifestacija grada „Dani Srebrenice“- manifestacija sporta, kulture, zabave i druženja. Osim infrastrukturnih problema sa kojima se suočavaju lica i društva koja koriste sportske terene i sale, svi akteri kako sportskog, tako i kulturnog života Srebrenice suočavaju se sa nedostatkom opreme, rekvizita i drugih materijalnih sredstava za provođenje svojih aktivnosti. Na području opštine djeluju brojne nevladine organizacije i udruženja građana koji kroz svoje aktivnosti imaju važnu ulogu u društvenom životu Srebrenice. Opština Srebrenica je usvojila Sporazum o saradnji sa NVO i kroz svoje aktivnosti konstantno radi na unaprijeđivanju partnerskih odnosa sa NVO sektorom u cilju postizanja najboljih rezultata za zajednicu.

U okviru strateškog cilja unapređenja kapaciteta u oblasti kulture, sporta i civilnog života radiće se na ostvarivanju sledećih operativnih ciljeva:

 Unapređeni postojeći i razvijeninovi kulturni sadržaji.  Poboljšani uslovi za realizovanje aktivnosti kulturnih i umjetničkih društava i sekcija.  Poboljšani uslovi za realizovanje sportskih aktivnosti i sadržaja.  Podignuti kapaciteti kulturnih i sportskih radnika.  Razvijen institucionalni sistem podrške NVO sektoru u realizaciji projekata od važnosti za opštinu Srebrenica.

61

Strateški cilj Operativni ciljevi Mjere 4.1.1. Podrška održavanju i unapređenju postojećih i razvoju novih aktivnosti kulturnih i umjetničkih društava i sekcija. 4.1.2. Održavanje postojećih 4.1. Unaprijeđeni postojeći i i organizovanje novih razvijeni novi kulturni kulturnih i umjetničkih sadržaji. manifestacija i drugih događaja. 4.1.3. Organizovanje aktivnosti kulturnih i umjetničkih društava i sekcija, te njihovih manifestacija i drugih događaja u ruralnim područjima.

4.2.1. Opremanje objekata namijenjenih realizovanju 4.2. Poboljšani uslovi za aktivnosti kulturnih i 4. Unaprijeđeni realizovanje aktivnosti umjetničkih društava i kapaciteti u oblasti kulturnih i umjetničkih sekcija potrebnom opremom i rekvizitima. kulture, sporta i društava i sekcija. civilnog društva. 4.2.2. Senzibilizacija javnosti o značaju aktivizma u kulturnim i umjetničkim društvima i sekcijama. 4.2.1. Rekonstrukcija sportskih terena i druge 4.3. Poboljšani uslovi za sportske infrastrukture. realizovanje sportskih 4.2.2. Opremanje objekata aktivnosti i sadržaja. namijenjenih realizovanju aktivnosti sportskih društava potrebnom opremom i rekvizitima. 4.2.3. Podrška programima senzibilizacije javnosti o značaju učešća u sportskim i rekreativnim programima. 4.4.1. Podrška programima

62

4.4. Podignuti kapaciteti obuke i stručnog kulturnih i sportskih radnika. usavršavanja kulturnih i sportskih radnika. 4.5.Razvijen institucionalni 4.5.1. Stvoren sistem sistem podrške NVO tehničke podrške NVO sektoru u realizaciji sektoru projekata od važnosti za 4.5.2. Stvoren sistem opštinu Srebrenica. finansijske podrške NVO sektoru

3.6. 5. Strateški cilj 5: Kreirana pozitivna slika u javnosti o opštini Srebrenica.

Sistem informisanja stanovnika opštine Srebrenica vrši se putem radijskih i televizijskih frekvencija različitih medijskih kuća, o čemu je više riječi bilo u opisu trenutnog stanja. Stanje medija na području opštine Srebrenica je na zadovoljavajućem nivou, ipak medijska pokrivenost uslovljena je, novčanim sredstvima, ali također i materijalno-tehničkom podrškom kako entitetskog, tako i državnog nivoa.

U okviru strateškog cilja unapređenja sistema informisanja radiće se na ostvarenju sledećih operativnih ciljeva:

 Unaprijeđen sistem informisanja građana.  Promocija primjera dobre prakse u zemlji i okruženju.

Strateški cilj Operativni cilj Mjere

5.1.1. Podrška programima 5.1. Unaprijeđen sistem unapređenja lokalnih informisanja građana. medija. 5. Kreirana 5.1.2. Povećanje pozitivna slika u dostupnosti informacija od javnosti o opštini javnog značaja. Srebrenica. 5.2.1. Razvoj komunikacije 5.2. Promocija primjera sa dijasporom. dobre prakse u zemlji i 5.2.2. Predstavljanje okruženju. razvojnih potencijala Srebrenice u zemlji i inostranstvu.

63

IV – EKOLOŠKI RAZVOJ

4.1. Opis trenutnog stanja

4.1.1. Reljef i klima

Reljef opštine Srebrenica je pretežno brdsko-planinski. Najniži dijelovi reljefa nalaze se u dolini rijeke Drine (oko 300 m..v.), a najviši u jugozapadnom dijelu opštine preko 1500 m.n.v. (Orlov kamen 1517 m.n.v.). Gradsko naselje nalazi se u dolini riječice Križevica na 448 m.n.v. Okružuju ga planinski masivi Sušice. Klima je umjereno-kontinentalna, odlikuje se dugim i toplim ljetom i hladnom zimom. Prosječna godišnja temparatura je 16 stepeni celzijusa, gdje je januar najhladniji mjesec u godini sa prosječnom temperaturom od 1-2 C, a juli najtopliji mjesec u godini sa prosječnom temperaturom od 24 C. Prosječne godišnje padavine iznose 1000 ml/m2. Najčešće padavine su u jesen i proljeće.

Slika 11. Reljef Izvor: Turistička organizacija Srebrenica

Osnovna hidrografska karakteristika Srebrenice je blizina rijeke Drine i akumulacionog vještačkog jezera Perućac na kome je izgrađena hidrocentrala. Površina jezera Perućac iznosi 12,4 km2, dužina 56 km, najveća dubina 70 m, a nadmorska visina 290 m. Ovo jezero predstvalja značajan hidroenergetski potencijal opštine Srebrenica. Pored toga, na ovom području nalazi se i niz manjih rijeka i vodotoka kao što su Jadar, Križevica, Potočarska rijeka, Pusmulićka rijeka i druge.

4.1.2. Prirodni resursi

Prirodni resursi kojima teritorija opštine Srebrenica raspolaže su: rudno bogatstvo (srebro, zlato, cink, olovo, boksit, ukrasni kamen), šumsko bogatstvo, termomineralne-ljekovite vode, te prirodni resursi pogodni za razvoj poljoprivrede. 64

Boksitna ležišta na srebreničko-vlaseničkom području su jedna od najvećih u Evropi. Sem boksita, postoje i nalazišta olova, cinka, kadmiuma, šljunka, pijeska, krečnjaka, opekarske gline i mala nalazišta srebra i zlata. Prve eksploatacije rude u rudniku Sase spominje se u pisanim dokumentima još iz III vijeka naše ere. Rimljani su eksploatisali olovo i srebro, a Argentarijum se spominje kao kovnica novca za vladare Starog Rima. Kovnica je kovala novac i za Dubrovačku republiku, za Nemanjiće, a od 1464. godine i za Stefana Lazarevića. Prvi rudari su bili Sasi iz tadašnje Germanije. Rudnici su najveću proizvodnju dostigli između 1990. i 1991. godine kada su proizveli 300.000 tona koncentrata olova, cinka i srebra. Na osnovu rudarske proizvodnje su se razvijali i industrijski kapaciteti. Broj zaposlenih u rudnicima i vezanim fabrikama u tom periodu dostigao je 2.300 radnika, a godišnja vrijednost proizvodnje oko 30 miliona KM. Ukupne utvrđene rezerve rude iznose oko 6 milona tona. Istražene reserve boksita su 4,5 miliona tona, koliko iznose i istražene reserve sase. Šumske površine zahvataju 33.770 ha ili 64,8% ukupne teritorije i po tome je Srebrenica jedna od najbogatijih opština u regiji Sjeveroistočna Bosna. Racionalna godišnja sječa iznosi 70.000 m3. Devedesetih godina godišnja vrijednost sječe i prerade drveta iznosila je 15 milona KM. Velika šumska prostranstva mogu se koristiti i za prikupljanje šumskih plodova (borovnica, gljiva, ljekovitog bilja) i njihovu preradu, turizam, lov i ribolov. Pod jelom/smrčom se nalazi 7.350 ha, pod bukvom 22.867 ha, a plemeniti lisičari zahvataju površinu od 1.650 ha. Značajno je i lovište Sušica koje se prostire na 10.000 hektara u kanjonu Drine između planina Sušica i Tara. Bogato je kapitalnom divljači, a posebno su poznati odstrijeljeni primjerci medvjeda, srndaća i divojaraca. Drinsko jezero od Bajine Bašte do Višegrada pogodno je za ribolov, te za izgradnju ribnjaka za proizvodnju pastrmke. Istraživanja su potvrdila da u neposrednoj blizini Srebrenice postoji 48 izvora prirodne mineralne željezno-arsenske vode različite jačine i hemijskog sastava. Najpoznatiji je „Crni Guber“ čija se ljekovita svojstva upoređuju sa najčuvenijim mineralnim vodama Evrope. Voda iz Crnog Gubera izvire na nadmorskoj visini od 560 m, protoka 300 litara/min sa konstantnom temparaturom od 13 C. Prirodna mineralna željezno-arsenska voda Guber je naučno verifikovana i u praksi dokazana kao lijek protiv malokrvnosti. Voda Guber se pije u prirodnom stanju, a liječi hipopromne anemije, esencijalne hipopromne anemije, hronična oboljenja kože, reumatizam zglobova i mišića, rahitis, neurovegetativne smetnje, nespecifični adneksitis, sterilitet itd. Ova voda se preporučuje i kod bolesti multiple skleroze. Na području Srebrenice identifikovano je preko 200 vrsta ljekovitog bilja. Područje je bogato samoniklim voćem: borovnica, kupina, šumska jagoda, divlja malina, smreka, divlja jabuka-zukva, divlja kruška, jarebika i druge. Na planinskim padinama u čistom okolišu rastu aromatične biljne vrste: majčina dušica, hajdučka trava, origano i valerijana, a kanjoni Drine bogati su endemskom vrstom – Pančićevom omorikom. Važno je napomenuti da je švedski KRAV Institut sertifikovao područje regiona Srebrenice kao region pogodan za proizvodnju ekološki zdravije hrane. Opština Srebrenica je usvojila LBAP (Lokani akcioni plan za biodiverzitet).

65

4.1.3. Stanje vazduha

Na području opštine Srebrenica nije postavjena stanica za praćenje kvaliteta vazduha. Do evidentne promijene u čistoći vazduha dolazi u zimskom periodu u području grada, kada se uz pojačano sagorijevanje fosilnih čvrstih goriva (ugalj) i razgradive bio mase (drvo). Privredni subjekti uglavnom koriste te energente čitavu godinu, dok zimi dolazi do intezivnijeg loženja u kućnim ložištima i pojačane koncentaracije polutanata u vazduhu. Ipak, na području opštine ne postoje veći zagađivači vazduha. Nepostojanje velikih industrijskih kompleksa uveliko doprinosi čistoći vazduha. Najveći uzrok problema sa kvalitetom vazduha je nepostojanje gradske kotlovnice, što povećava zagađenost vazduha u zimskom periodu, kao i vozila bez odgovarajućih filtera, koja prouzrokuju štetan uticaj na okolinu i zdravlje ljudi. Zbog velike vlažnosti vazduha i velikog broja kišnih dana u kombinaciji sa izlučivanjem polutanata može izazvati dodatne probleme kod bolesti respiratornih organa. Kao rješenje ovog problema bila bi toplifikacija grada, posebno kolekivnih stambenih objekata i stambenih kompleksa kroz zajedničku ili pojedinačnu ugradnju kotlovnica, sa ugradnjom prečišćivača. Na urbanom području Srebrenice postoji sistem snabdijevanja objekata toplotnom energijom, koji je funkcionisao korišćenjem rejonskih kotlovnica sa instalisanim kotlovnicama na mazut. Sistem je van funkcije dugi niz godina, a danas se većina postojećih objekata grije decentralizovano, iz individualnih toplotnih izvora. U industrijskim zonama i pogonima, za potrebe pojedinih industrijskih objekata, postoje izgrađene kotlovnice, koje uglavnom služe kao toplotni izvori za potrebe grijanja i tehnološke potrebe objekata u kojima su instalisane. Pošto se danas većina postojećih objeka grije decentralizovano, iz individualnih toplotnih izvora, to je u pogledu utroška energenata, očuvanja životne sredine, održavanja, rukovanja opremom i slično, veoma nepovoljno.

4.1.4. Stanje vode

Na području opštine Srebrenica registrovano je preko 400 izvora pitke vode a koji se ulijevaju u riječna korita Drine, Križevice, Jadra, Grabovička Rijeka, Bujakovića Rijeka. U vrijeme dugotrajnih suša veći dio izvorišta oscilira sa izdašnošću. Veći broj izvorišta se koriste za snabdjevanje vodom lokalnog stanovništva. Izvorišta pitke vode, koja se koriste za vodosnabdijevanje, osim Zelenog Jadra i Bujakovića Potoka, nisu zaštićena, ali JKP ”Polet” Srebrenica u određenoj mjeri vrši urednu kontrolu i hlorisanje vode za piće uglavnom za gradski vodovod. Izvršena je registracija svih prirodnih izvorišta s ciljem sistemskog planiranja njihove zaštite(Katalog ”Evidencija analiza i zaštita izvorišta voda na području opštine Srebrenica”)8. Izvršena je regulacija vodotoka Križevica u industrijskoj zoni Potočara (otvoreni tip regulacije trapeznog profila), dok je u gradskom području Srebrenice djelomično izvršena regulacija vodotoka Križevica. Uglavnom je proveden zatvoreni tip regulacije.

8 Izvor:Katalog”Evidencija analiza I zaštita izvorišta voda na području opštine Srebrenica” autori:C.Maksimović ;B.Bektić i M.Karić. Projekat finansirano od strane Opštine Srebrenica , GAP(Projekat upravne odgovornosti u BiH) Ambasade Kraljevine Holandije u BiH , USAID-a(Američka agencija za međunarodni razvoj) , SIDA(Švedska razvojna agencija).

66

Izvršena je djelimična regulacija Saške rijeke u kontaktu sa branom za odlaganje jalovine rudnika olova i cinka, kao i potoka u kontaktu sa manastirskim kompleksom u Sasama. Zbog kvaliteta i čistoće vode područje rijeke Drine je privlačno za ribolovce, a jezero Perućac posebno je atraktivno za uzgoj ribe.

Slika 11. Kanjon rijeke Drine Izvor: Turistička organizacija Srebrenica

Prikupljanje i odvođenje otpadnih voda na teritoriji opština Srebrenica je slabo razvijeno. Javni kanalizacioni sistem postoji u užem urbanom području opštinskog centra Srebrenica, kao i u industrijskoj zoni naselja Potočari. Sistem odvodnje otpadnih voda je različit na pojedinim dijelovima grada. Pojedini sektori imaju mješovit, a pojedini separatni sistem kanalizacije. Recipijent svih otpadnih voda su vodotoci Crvena rijeka i Križevica, duž kojih su položeni kolektori, čiji sadržaji se upuštaju u vodotoke na više mijesta (bez prečišćavanja). Ostala naselja nemaju izgrađene kanalizacione sisteme. Otpadne vode se odlažu u individualne septičke jame, mada nije rijedak slučaj da se otpadne vode domaćinstava upuštaju direktno u obližnje vodotoke bez ikakvog prethodnog prečišćavanja (tretmana). Oborinske vode se odvode prirodnim padom prema topografskim uslovima, bez kolektora, neposredno u najbliži vodotok.

4.1.5. Stanje zemljišta

Zemljište predstavlja najvrijedniji prirodni resurs, a poljoprivredno zemljište predstavlja opšti društveni interes. Upotreba zemljišta na području Opštine pretežno je usmjerena na poljoprivrednu djelatnost dok je za izgradnju i proširenje naselja i infrastrukturnih objekata koristi manji dio raspoloživog zemljišta.

67

Područje opštine Srebrenica nije jednolično poljoprivredno područje. Raznolikost se ogleda u klimi, nadmorskoj visini, reljefu terena, sastavu tla i upotrebnoj vrijednosti zemljišta. U poslijeratnom periodu u opštini dolazi do ekspanzije bespravne gradnje. Uglavnom se bespravno grade individualni stambeni objekti, pomoćni objekti, kao i rekonstrukcija postojećih objekata. Bespravno se gradi i u gradskim i u prigradskim zonama. Prema važećem Zakonu o uređenju prostora i građenju (Službeni glasnik Republike Srpske 40/13), zahtjev za legalizaciju podnosi se u roku od dvije godine računajući od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Investitori/građani se odlučuju na gradnju bez izdatih dozvola, uglavnom zbog visokih cijena renti i taksi koje moraju platiti u postupku izdavanja odobrenja (lokacijski uslovi, odobrenje za građenje , upotrebna dozvola). Na području opštine registrovano je preko 150 klizišta. Pored sanacije klizišta, neophodno je putem pošumljavanja i sadnjom sadnica posebno na zemljištu koje je nekontrolisanom sječom u poslijeratnom period, kao i djelovanjem požara uništeno smanjiti opasnost od erozije i klizišta. Oko 6% teritorije Opštine, vodi se kao sumnjiva rizična površina. Godišnje se sa teritorije ukloni oko 50 neeksplodiranih ubojnih sredstava NUS. Zemljište koje je označeno kao minska polja neophodno je u narednom periodu deminirati zbog mogućnosti njegovog daljeg korištenja, kao i sprečavanja nastajanja posljedica opasnih po život i zdravlje stanovnika.

4.1.6. Upravljanje otpadom

U opštini Srebrenica u sferi organizovanog prikupljanjaotpada uključene su 1.062 jedinica, od čega je 836 domaćinstava u urbanom dijelu (Srebrenica, Soloćuša, Potočari) i 112 domaćistava u MZ Skelani. U sferi organizovanog prikupljanja otpada ulazi i 114 poslovnih subjekata koja djeluju u MZ Srebrenica, MZ Potočari, MZ Skelani, MZ Gostilj i u Zelenom Jadru.

Skoro 70% teritorije opštine Srebrenica nema organizovano prikupljanje otpada. Problem predstavlja velika udaljenost dijelova teritorije, razrjeđenost naseljenih mjesta, kao i mali broj korisnika koji bi plaćali uslugu odvoza i skladišta otpada.

U prethodnim godinama, otpad prikupljen na teritoriji naše opštine odlagan je na lokalnoj deponiji koja nije u fukciji nakon izgradnje Regionalne deponije u Zvorniku, a koja iziuskuje dodatne troškove prevoza i plaćanja skladištenja otpada.

Pored dodatne infrastrukture i opreme neophodne za uključivanje dijelova teritorije opštine koji ne ulaze u sferu organizovanog prikupljanja otpada, neophodno bi bilo i angažovati dodatne upolenike, plaćati dodatne troškove goriva, maziva i amortizaije, kao i dodatne troškove skladištenja i odvoza otpada na Regionalnu deponiju.

68

4.1.7. Vodosnabdijevanje

Glavno izvorište za snabdijevanje gradskog područja Srebrenice i prigradskih naselja na dijelu Srebrenica - Potočari, predstavlja zahvatanje površinskih voda iz rijeke Zelenog Jadra. Površinska voda Zelenog Jadra se zahvata na tirolskom vodozahvatu maksimalnog kapaciteta 100 l/sek lociranom oko 1 km uzvodno od postrojenja za prečišćavanje vode. Vodozahvat se nalazi oko 7 km nizvodno od izvorišne zone Zeleni Jadar. Ispod vodozahvata je pravougaoni bazen (dimenzija 25h5m) koji ima funkciju predtaložnika, iz koga se voda cjevovodom Ø400 mm dovodi do postrojenja za preradu sirove vode. Od fabrike vode, transport vode je gravitacioni (čelični cjevovod Ø273/259 mm). Skelani se snabdijevaju vodom sa vodozahvata Bujakovića potoka na teritoriji sela Ćosići. Vodozahvat na Bujakovića potoku je tipa tirolskog vodozahvata, izveden 1988. godine. Srednji protok na profilu vodozahvata iznosi Q1/100 = 400 l/sek. Površinska voda Bujakovića potoka se zahvata na vodozahvatu koji je udaljen 7 km od ušća Bujakovićkog potoka u rijeku Drinu. Uzvodno od vodozahvata je urađena bujična brana sa taložnikom radi smirivanja bujičnih voda. Nizvodno od vodozahvata je urađeno postrojenje za prečišćavanje vode za piće. Izgrađen je veći broj lokalnih vodovoda za snabdijevanje vodom seoskih područja. Među veće lokalne vodovode, ubrajaju se: - vodovod zaseoka Pribojevići, vodozahvat Ponjerak, - vodovod za Banju Guber, vodozahvat Olovine (Bijela), - vodovod za kopleks rudarske kolonije Sase, zahvaćen izvor Sase, - vodovod Bijelo polje, zahvaćeno vrelo Bučje, - vodovod naselja Podravno, zahvaćeno vrelo Suhi potok, - vodovod za zaselak Tokoljak, zahvaćeno vrelo Guševac. - vodovod Osmače, vodozahvat vrela Zaklana voda,

Komunalno preduzeće "Polet" Srebrenica upravlja gradskim vodovodom Srebrenice kao i lokalnim vodovodom Skelani. Postojeće stanje snabdjevanja grada sanitarnom vodom ne zadovoljava potrebe potrošača u smislu količina, pogleda rezervoarskog prostora, razvijenosti mreže i raspoloživih pritisaka u vodovodnoj mreži.

4.2. Energetske efikasnosti i obnovljivi izvori energije

Iako su strategije i planovi za energetsku efikasnost konkretizovani, izgradnja kapaciteta za upravljanje energetskim resursima na državnom nivou predstavlja narednu aktivnost koju je potrebno uspješno realizovati. Ovo je potrebno provesti u skladu sa zakonom na državnom nivou koji po prvi put pruža lokalnim organima vlasti odgovarajuće administrativne vještine, usluge, investicije, infrastrukturu, te regulatorne, javne i socio-kulturne službe i nadležnosti za lokalni razvoj. Procesi koji su definisani u Ugovoru o energetskoj zajednici će transformisati lokalne vlasti u glavne aktere na području energetskih i okolišnih pitanja, koja se uglavnom odnose na efikasno korištenje

69 energije. Ovo podrazumijeva da je potrebno obratiti više pažnje na rashode iz budžeta opštinskih i komunalnih preduzeća, koji se odnose na:

1. održavanje zgrada javnog sektora, škola, vrtića i bolnica; 2. uličnu rasvjetu; 3. vodosnabdijevanje; 4. upravljanje otpadom.

Postojeće zgrade koje pripadaju javnom sektoru i institucijama ne poštuju oznake Energetskih certifikata zgrada, a loša izolacija na zidovima zgrada, te vrata i prozori koji su izloženi propuhu uzrokuju velike gubitke energije. Povećanje cijena električne energije dovodi do istraživanja jeftinijih isporučilaca energije u cilju promoviranja održivog razvoja. Sve opštine se suočavaju sa velikim izazovima koji se odnose na zgrade koje pripadaju javnom sektoru i institucijama, obzirom da računi za električnu energiju nose veće rashode u opštinskim budžetima. U cilju smanjenja ovih rashoda, neophodna su velika ulaganja i opšti akcioni plan uz osoblje dobro obučeno u oblasti energetske efikasnosti. Imajući u vidu da Opština Srebrenica nema izrađenu strategiju energetske efikasnosti koja je veoma bitana za kvalitetniji život građana opštine Srebrenica , kao i zaštitu životne sredine, čiji je zadatak da u skladu sa Statutom Opštine Srebrenica i pozitivnim zakonskim propisima izradi strategiju energetske efikasnosti. Formiran je Tim za energetsku efikasnost koji rade na izradi Akcionog plana energetske efikasnosti opštine Srebrenica. Projekti trebaju biti struktuirani i provedeni na učinkovit način uz neophodne instrumente za provođenje energetske revizije, pri čemu projekte trebaju voditi lokalni i državni ekspert. Svaka opština upravlja nekim područjem i zgradama i nudi usluge zajednici ili stanovništvu. Ona treba biti u stanju svojim građanima ponuditi najbolje usluge i kvalitet života uz smanjenje energetskih troškova. Opštine, također, plaćaju vlastitu utrošenu energiju, tako da bi se mjerama za efikasniju potrošnju energije smanjila potrošnja i u opštinskim objektima.

Pretjerana potrošnja energije direktno utiče na sljedeća područja:

1. Opštinski objekti: - administrativni centri, - škole, - obdaništa, - prostori kulture, - sportski prostori, - sanitarni i socijalni prostori, - smještajni prostori (zgrade lokalne administracije ) itd.

2. Opštinska prevozna sredstva: - službeni automobili, - vozila za skupljanje otpada, 70

- ulični čistači itd.

3. Komunalni objekti: - ulična rasvjeta, - sistem vodosnabdijevanja i kanalizacije itd.

Provođenje aktivnih politika energetske efikasnosti znači ne samo definisanje dužnosti i obaveza, već i definisanje zainteresovanih grupa i preduzimanje konkretnih aktivnosti. U ovom slučaju, najvažniju ulogu imaju saradnici u provedbi APEE-a (Akcioni plan energetske efikasnosti) Uspješna provedba povećava nivo motivacije donosioca odluka u pogledu pitanja koja se odnose na energetsku efikasnost. Daleko od toga da je ovo samo tehničko pitanje. Ono, također, podrazumijeva i niz ekonomskih, društvenih i socioloških vještina. Komunikacija i podizanje svijesti o energetskoj efikasnosti je važan ključ uspjeha.

Nakon provedbe mjera energetske efikasnosti, rezultati koji se očekuju su kako slijedi: - finansijske uštede za opštinu - uštede energije - ekološke prednosti zbog sprječavanja zagađenja - primjer dobre uprave za druge zgrade javnog sektora i privatne potrošače - dodatne uštede

Ekološke prednosti i smanjenje emisije Ekološke prednosti uključuju smanjenje štetnih emisija, kao i upotrebe sirovina. Opštinski plan za energetsku efikasnost osigurava / garantuje smanjenje emisije CO2 i kiselih kiša. CO2 uzrokuje staklenički efekat apsorbujući toplinska zračenja sa površine Zemlje koja bi inače napustila atmosferu. Najoptimističniji scenarij za emisije CO2 predviđa udvostručenje koncentracije CO2 u atmosferi do 2045. godine u odnosu na koncentracije prije industrijske revolucije. Što se tiče klimatskih promjena, do kraja ovog vijeka se predviđa globalni rast temperature od 1,4 do 5,8°C. Klimatske promjene zapravo utiču na prirodna staništa i ljude, odnosno različite vrste i stoga bismo svi trebali poduzeti daljnje korake kako bi se spriječile ove rušilačke snage. Jedan od najuspješnijih koraka bi bio smanjenje emisije CO2 kroz provedbu mjera energetske efikasnosti. Svi pojedinačno bismo trebali biti uključeni u ovo kako bi se ostvario uspjeh. Jedan od glavnih ciljeva APEE-a je smanjenje emisije CO2 i gasova kiselih kiša (SO2, Nox ...). APEE bi donio sljedeće ekološke prednosti: - održavanje kvaliteta vode; - sprječavanje visokih temperatura, pogoršanja kvaliteta zraka, prirodne katastrofe; - zaštita biološke raznolikosti i sprječavanje degradacije ekosistema.

Dodatne prednosti

71

U nekim slučajevima, dodatne prednosti bi mogle biti korisnije od ušteda energije ili vode. Neke od ovih prednosti su navedene u nastavku.

Unaprjeđenje opštinskih standarda i održivih usluga Kvalitet opštinskih / komunalnih usluga može proširiti ponudu održivih usluga u zgradama i osigurati bolju raspodjelu osvjetljenja. Opštinski plan za energetsku efikasnost osigurava stalno snabdijevanje toplom vodom i spriječava bakterijske zaraze u stajaćim vodama.

Unaprjeđenje kvaliteta zraka u zatvorenim prostorima zgrada Nakon što APEE bude proveden, poboljšanje kvaliteta zraka u zatvorenim prostorima zgrada i institucija će biti izvršeno u skladu sa Zahtjevima energetske efikasnosti za zgrade. Ovo osigurava stabilnost i udobnost prostora. Energetski efikasni prozori će eliminisati glasove i prašinu, a mogu se lako otvarati i zatvarati. Još jedna prednost bi bila smanjenje nastanka bolesti vezanih za zgradu kroz unaprjeđenje energetske efikasnosti predmetne zgrade. Ventilacioni sistem i stanje rasvjete su faktori koji unaprjeđuju kvalitet zraka u unutrašnjim prostorima.

Poboljšanje stanja zgrada, sistema i opreme Unaprijeđeni sistemi i oprema će poboljšati kontrolu rada, sistema i zgrada. Zamjena postojeće opreme novom će omogućiti otkrivanje kvarova, te na taj način smanjiti broj hitnih intervencija i omogućiti pronalaženje odgovarajućih rješenja. Operativno osoblje i osoblje za održavanje će biti više motivirano kada je oprema , a kontrole izvršene. Stalno održavanje će smanjiti broj nesretnih slučajeva.

Podizanje svijesti o mjerama energetske efikasnosti u opštinskim i javnim procesima donošenja odluka Energetske uštede, smanjenje troškova, unaprjeđenje usluga i ekološke prednosti podižu svijest o mjerama energetske efikasnosti u opštinama. Uspješni projekti su dobri primjeri energetske efikasnosti i imaju pozitivan učinak na podizanje svijesti građana. U skladu sa Ugovorom o energetskoj zajednici, lokalni nivo uprave treba pokazati sposobnost da provede mjere energetske efikasnosti u svojim zgradama. Međutim, osnovna ideja bi trebala biti podizanje svijesti o energetskoj efikasnosti među stanarima stambenih zgrada jer oni žive u više od 90% ukupnog stambenog fonda u svakoj opštini.

4.3. Elementarne nepogode i mjere zaštite

Elementarne nepogode koje najčešće pogađaju područje opštine su: požari, poplave, visoki snjegovi,klizišta, grad, olujni vjetrovi, suša i bruceloza. Postojeća dokumentacija u ovoj oblasti i mjere zaštite: Procjena ugroženosti područja , Odluka o organizaciji i funkcionisanju zaštite i spašavanja na području opštine, Planovi zaštite po mjerama zaštite i spašavanja, Operativni planovi zaštite, Plan pripravnosti i plan mobilizacije, definisan opštinski štab za zaštitu i spašavanje, Elaborat izgradnje sistema protivgradne zaštite na području opštine Srebrenica.

72

Ovim dokumentima definisasani su sami uslovi za tretiranje pojave kao elementarne nepogode, te ponašanja za vrijeme trajanja elementarne nepogode, ali i ponašanja vezana za prevenciju nastanka i saniranje posljedica nastalih elementarnih nepogoda.

4.4. Planska i projektna dokumentacija

Opština Srebrenica nažalost još uvijek ne posjeduje važeće dokumente prostornog uređenje, kako strateške tako ni sprovedbene osim prostornog plana na nivou Republike Srpske odnosno izmjene i dopune Prostornog plana Republike Srpske do 2025 godine koji je usvojen u februaru 2015 godine.

Navedenim planom na cjelovit način je tretiran prostor Republike Srpske, a u okviru toga i prostor opštine Srebrenica.

Za Prostorni plan Opštine Srebrenica 2008.-2023. je urađen Nacrt i slijedi stavljanje istog na javni uvid i usvajanje istog od strane Skupštine opštine Srebrenica, te odobrenje od strane nadležnog Ministarstva.

Također opština Srebrenica je ušla u proceduru izrade Regulacionog plan “Uže urbano područje – centar grada Srebrenica 2009-2019” i isti je u fazi nacrta, dok je Regulacioni plan Industrijske zone Potočari u fazi prednacrta.

Ispunjavanjem ciljeva i zadataka prostornog Plana, opština Srebrenica će 2023. godine biti investiciono atraktivan, infrastrukturno pristupačan i ekološki očuvan prostor u čijoj privrednoj strukturi će dominirati rudarstvo, turizam i agro industrija, sa značajnim udjelom poljoprivrede i šumarstva.

Što se tiče strategija razvoja opština Srebrenica je raspolagala sa dokumentom pod nazivom Strategija razvoja opštine Srebrenica do 2010 godine.

Takođe, u 2015. godini od strane Skupštine opštine Srebrenica usvojena je Strategija neprofitnog- socijalnog stanovanja Opštine Srebrenica za period 2014.–2018.

Strategija neprofitnog-socijalnog stanovanje Opštine Srebrenica je usaglašena sa dokumentima koje je BiH ratifikovala, kao što je Evropska socijalna povelja.

U cilju bržeg i kvalitetnijeg razvoja i uređenja opštine, pripremljen je jedan broj projekata-projektne dokumentacije, koji se uglavnom odnose na asfltiranje puteva i ulica, uređenje grada, projekat zatvaranja kolektora, uređenja riječnih korita rijeka Križevice, Crvene i Bijele rijeke, Zelenog Jadra; Projekat sobraćajnog rješenja centra grada-saobraćajna signalizacija, Projekat uređenja trotoara i druga idejna rješenja pojedinih dijelova grada i objekata sa predmjerima i predračunima za izvođenje građevinskih radova.

Neophodno je izraditi i usvojiti prostorno-planske dokumente višeg reda, te pristupiti izradi prostorno- planskih dokumenata nižeg reda, a potom i projekata posebnih područja i sadržaja, a sve u cilju usklađivanja istih, te ravnomjernog i planskog razvoja opštine Srebrenica.

73

4.5. SWOT analiza SNAGE SLABOSTI - LBAP (lokalni akcioni plan za biodiverzitet) - Nepostojanje LEAP-a - Bogatstvo prirodnim resursima (vode, šume, - Nizak nivo svijesti javnosti o značaju zaštite izvori, Guber, endemične vrste, geofond, životne sredine i energetske efikasnosti ljekobilje i šumski proizvodi...) - Nedovoljna izgrađeni kapaciteti tima za - Ekološka očuvanost područja integrisani razvoj - Drina sa jezerom Perućac - Velika zagađenost teritorije minama i NUS-om - Planska dokumentacija (Opštinski plan - Nepotpuna i nedovoljno usklađena planska upravljanja otpadom, Nacrt prostornog i dokumentacija u oblasti zaštite životne sredine regulacionog plana užeg centra grada) - Nedovoljni kapaciteti stručno profilisanih NVO - Organizacije, institucije i privredni subjekti koje - Nepostojanje sanitarne deponije na nivou se bave pitanjem zaštite životne sredine (JKP opštine i formiranje divljih odlagališta Polet, TVJ, TUORS, NVO, škole- ekološke - Nedovoljna izgrađenost adekvatne vodovodne i sekcije...) kanalizacione mreže i nedostatak prečišćivača - Tim za izradu Strategije energetske efikasnosti otpadnih voda - Neuređenost riječnih vodotoka i izvorišta - Neodgovorno upravljanje prirodnim resursima - Neprovođenje zakonskih regulativa i postojećih planskih dokumenata - Neadekvatno zbrinjavanje animalnog otpada i nepostojanje stočnog groblja - Slaba zaštita i kontrola lokalnih vodovoda (nedefinisana nadležnost kontrole i upravljanja lokalnim vodovodima) - Nedostatak stručno specijaliziranog kadra - Nepostojanje GIS baze podataka MOGUĆNOSTI PRIJETNJE - Prisustvo međunarodnih organizacija - Nekontrolisana eksploatacija prirodnih resursa - Postojanje IPA i drugih međunarodnih fondova za (šume i šumsku proizvodi, rude, vode...) razvoj - Nezainteresovanost političara na višim nivoima - Uključenost u Euro regiju Drina; Regija Birač da se prirodni resursi stave u funkciju razvoja - Zakonska mogućnost proglašavanja nacionalnog lokalne zajednice parka prirode - Posljedice globalnog zagrijavanja - Mogućnosti kvalitetne saradnje i komunikacije sa - Ne postoji jasna strategija na nivou države o susjednim opštinama i državama podizanju svijesti o okolišu i energetskoj

74

- Inicijativa za regionalnu deponiju efikasnosti - Značajnija promocija zaštite životne sredine i - Invazivne štetne vrste biljaka (ambrozija) provođenje javnih kampanja i edukacije javnosti - Elementarne nepogode i klizišta na višim nivoima - Nemogućnost provođenja zakonskih regulativa - Mogućnost izrade plana zaštite od požara opštine - Koncesija Vlade RS na prirodne resurse Srebrenica - Nedostatak razvojnih fondova na državnom i - Mogućnost izrade strategije energetske entitetskom nivou efikasnosti opštine Srebrenica - Veliki uticaj politike u svim segmentima - Dobra iskustva u izradi GIS baze podataka među - Loša ekonomska situacija u zemlji i svijetu i drugim opštinama opšti trend niskog standarda života - Mogućnost izrade plana integralnog upravljanja - Smanjena zainteresovanost donatora za ovo prirodnim resursima područje - Jačanje kapaciteta komunalnih, inspekcijskih službi od strane viših nivoa - Uključenost u regionalnu deponiju Crni Vrh

4.6. Vizija i strateški ciljevi ekološkog razvoja

Srebrenica je ekološki očuvana i energetski osviještena sredina, koja štiti i održivo koristi prirodne resurse i brine o zdravlju i kvalitetu životnih uslova svojih stanovnika.

Strateški cilj 1 Strateški cilj 2

Unaprijeđeno stanje Unaprijeđen kvalitet životne sredine na stanovanja i upravljanja teritoriji opštine prostorom. Srebrenica.

4.6. 1. Strateški cilj 1: Unaprijeđeno stanje životne sredine na teritoriji opštine Srebrenica.

75

Opština Srebrenica raspolaže raznolikim prirodnim bogatstvima, koja su oduvijek činila i čine osnovurazvoja privrede i života stanovnika ovoga kraja. Najznačajniji prirodni resursi su: rudno bogatstvo (srebro, zlato, cink, olovo, boksit, ukrasni kamen), šumsko bogatstvo, termomineralne- ljekovite vode, te prirodni resursi pogodni za razvoj poljoprivrede. Na području Srebrenice registrovano je preko 400 izvora pitke vode, koji se djelimično koriste za snabdijevanje vodom lokalnog stanovništva. Zbog kvaliteta i čistoće vode područje rijeke Drine je privlačno za ribolovce, a jezero Perućac posebno je atraktivno za uzgoj ribe. Međutim, problem sa kojima je opština Srebrenica suočena je slabo razvijen sistem prikupljanja i odvođenja otpadnih voda. Javni kanalizacioni sistem postoji samo u užem urbanom području i u industrijskoj zoni naselja Potočari, dok ostala nsaselja nemaju izgrađene kanalizacione sisteme. Otpadne vode iz tih naselja odlažu se u septičke jame, a nerijetko i u najbliže vodotoke bez kontrole, što ozbiljno ugrožava stanje voda. Kada je u pitanju stanje vazduha, nepostojanje velikih industrijskih kompleksa doprinosi i manjem zagađivanju vazduha. Međutim, problem postoji i to naročito zimi, kada osim privrednih subjekata i skoro sva domaćinstva koriste kao ogrev fosilna čvrsta goriva (ugalj) i/ili razgradivu bio masu (drvo). To povećava koncentraciju polutanata u vazduhu, a idealno rješenje ovog problema bila bi toplifikacija grada, naročito stambenih kompleksa, kroz ugradnju kotlovnica sa prečišćivačima. Zemljište na teritoriji opštine Srebrenica uglavnom se koristi za poljoprivrednu djelatnostost, dok je manji dio usmjeren na izgradnju i proširenje naselja i infrastrukturnih objekata. Takođe, na području opštine Srebrenica registrovano je oko 150 klizišta, te je potrebno raditi na njihovoj sanaciji, ali i smanjenju opasnosti pošumljavanjem i sadnjom sadnica. Opština Srebrenica još uvijek ima problem sa tretmanom i odlaganjem komunalnog i drugog čvrstog otpada.

Zbog opisanih problema i trenutne stanja prirodnih resursa kojima opština Srebrenica raspolaže, u narednom period potrebno je raditi na realizaciji sledećih operativnih ciljeva:

 Unaprijeđen sistem zaštite zemljišta od zagađivanja.  Smanjena emisija štetnih materija u vazduhu.  Unaprijeđen sistem upravljanja vodama.  Unaprijeđen sistem upravljanja šumama.

Strateški cilj Operativni ciljevi Mjere

1.1. Unaprijeđen sistem 1.1.1. Razviti sistem zaštite zemljišta od upravljanja čvrstim zagađivanja. otpadom. 1.1.2. Razviti sistem upravljanja otpadom

76

životinjskog porijekla.

1. Unaprijeđeno stanje 1.1.3. Uvesti sistem životne sredine na monitoring zagađenja teritoriji opštine zemljišta štetnim Srebrenica. materijama. 1.1.4. Unapređenje sistema uklanjanja i uništavanje minskih i drugih neeksplodiranih ubojitih sredstava 1.2. Smanjena emisija 1.2.1. Uvesti sistem štetnih materija u vazduhu. mjerenja štetnih materija u vazduhu.

1.3. Unaprijeđen sistem 1.3.1. Izgraditi funkcionalan upravljanja vodama. sistem vodosnabdijevanja stanovništva. 1.3.2. Unaprijediti sistem odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. 1.3.3. Razviti sistem zaštite od poplava. 1.4. Unaprijeđen sistem 1.4.1. Provjeriti sa Srpskim upravljanja šumama. šumama 1.4.2. Razviti plan zaštite od požara.

4.6.2. Strateški cilj 2: Unaprijediti kvalitet stanovanja i upravljanja prostorom.

Kao što je navedeno u analizi trenutnog stanjadonošenjem strateških i sprovedebnih dokumenata, kojise odnose prije svega na planiranje prostora, opština Srebrenica bi postala planski uređena opština, sa postojećim urbanim ambijentom uz dalja unaprijeđenja urbaniteta. Takođe, kada je u pitanju kvalitet stanovanja, potrebno je dovršiti započete i realizovati nove projekte koji se tiču energetske efikasnosti, kako konkretnim radovima na samim objektima, tako i podižući svijest stanovništa o važnosti tih radova. Zbog svega prethpdno navedenog, u okviru ovog strateškog cilja potrebno je raditi na realizaciji sledećih operativnih ciljeva:  Unaprijeđeno upravljanje prostorom na području opštine.  Unaprijeđeno stanje saobraćajne infrastrukture.  Unaprijeđen sistem energetske efikasnosti objekata. 77

Strateški cilj Operativni ciljevi Mjere

2.1. Unaprijeđeno 2.1.1. Izraditi Prostorni plan i 2. Unaprijeđen upravljanje prostorom na provedbene dokumente. kvalitet stanovanja i području opštine. 2.1.2. Uređenje prostora po upravljanja standardima modernog prostorom. urbanizma. 2.2. Unaprijeđeno stanje 2.2.1.Rekonstruisati saobraćajne infrastrukture. postojeće saobraćajnice. 2.2.2. Izgraditi novu saobraćajnu infrastrukturu.

2.3.Unaprijeđen sistem 2.3.1. Podrška energetske efikasnosti rekonstrukciji postojećih objekata. objekata. 2.3.2. Novoizgrađeni objekti po standardima savremenog građevinarstva.

78

Strateški cilj Operativni ciljevi Mjere

EKONOMSKI RAZVOJ 1.1.1. Podrška novim 1.1. Uspostavljeno povoljno investicijama kroz poslovno okruženje za formiranje kreditno- razvoj malih i srednjih garantnog fonda preduzeća i preduzetništva. 1.1.2. Podizanje kapaciteta postojećih MSP i preduzetnika. 1. Omogućen kontinuiran i održiv privredni rast i 1.1.3. Uspostavljanje povećanje zaposlenosti. sistema posebne podrške u početnim poslovnim aktivnostima (inkubatori, akceleratori) 1.2.1. Stavljanje u funkciju 1.2. Razvijena poslovna nedovoljno iskorištenih infrastruktura. infrastrukturnih kapaciteta u privrednoj zoni. 1.2.2. Podrška razvoju nove poslovne infrastrukture u skladu sa potrebama investitora. 1.3.1. Podrška razvoja i 1.3. Unapređen kvalitet provođenja programa radne snage u skladu sa obuka i treninga potrebama lokalnog tržišta usmjerenih na rada. poboljšanje znanja i vještina lokalne radne snage. 1.4. Unaprijeđeni kapaciteti 1.4.1. Formiranje razvojnog lokalne uprave za tima. ekonomski razvoj. 2.1.1. Podrška podizanju novih i proširenju postojećih zasada i/ili 2.1. Podignuti kapaciteti osnovnog stada.

79

intenzivne poljoprivredne 2.1.2. Razvoj i podrška proizvodnje. provođenju programa obuka i treninga poljoprivrednih proizvođača. 2.2.1. Podrška udruživanju 2. Osigurana podrška 2.2. Povećana poljoprivrednih razvoju tržišno produktivnost i proizvođača. orjentisane i intenzivne ekonomičnost 2.2.2. Podrška zajedničkoj poljoprivredne poljoprivredne promociji i plasmanu proizvodnje. proizvodnje. poljoprivrednih proizvoda.

2.3.1. Podrška privrednim

subjektima za razvoj i

unapređenje kapaciteta

za preradu 2.3. Podignuti novi poljoprivrednih kapaciteti prerađivačke proizvoda. poljoprivredne industrije. 2.3.2. Podrška

poljoprivrednim

gazdinstvima za razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje.

3.1.1. Podrška unapređenju 3.1. Stavljeni u funkciju svi postojeće i razvoju nove prirodni i kulturno- turističke infrastrukture. istorijski resursi za 3.1.2. Podrška unapređenju 3. Unaprijeđena turistička bavljenje turizmom. i razvoju banjskog i eko- ponuda i promocija ruralnog turizma. turizma. 3.1.3. Očuvanje i unapređenje kulturno- istorijskog naslijeđa. 3.2.1. Učešće u 3.2. Povećano učešće regionalnom opštine Srebrenica na povezivanju u cilju regionalnom turističkom stvaranja atraktivnije tržištu. turističke ponude. 3.2.2. Podrška promociji turističkih potencijala na lokalnom i regionalnom nivou. 3.3. Razvijeni ljudski 3.3.1. Podrška edukaciji resursa u oblasti turizma. turističkih radnika. DRUŠTVENI RAZVOJ

80

4.1.1. Razvoj alata za 4.1.Razvijen sistem podizanje kapaciteta kontinuirane podrške zaposlenih u svim usavršavanju zaposlenih nivoima obrazovanja. u svim nivoima 4.1.2. Podrška programima obrazovanja. usavršavanja zaposlenih u 4. Unaprijeđeni kapaciteti u svim nivoima obrazovanju. obrazovanja.

4.2.1. Proširenje kapaciteta 4.2. Poboljavana postojeće predškolske infrastruktura i uslovi rada ustanove. u obrazovnim 4.2.2. Obezbjeđivanje uslova institucijama. za sportske aktivnosti za

djecu uključenu u programe predškolske ustanove. 4.2.3. Obezbijeđena tehnička pomagala, didaktički materijal i druga sredstava za rad u predškolskim ustanovama. 4.2.4. Rješavanje infrastrukturnih nedostataka u objektima obrazovnih institucija. 4.2.5. Unaprijeđeni materijalno- tehnički uslovi u osnovnim i srednjim školama 4.3. Usklađeni obrazovni 4.3.1. Analiza potreba profili sa potrebama lokalne privrede i lokalne privrede i potencijalnih investitora. potencijalnih investitora. 4.3.2. Usklađivanje nastavnih planova i programa. 4.3.3. Podrška obavljanju praktične nastave za zanimanja od značaja za lokalnu privredu i potencijalne investitore. 4.3.4. Obezbijediti stipendiranje učenika srednjih škola koji se odluče za zanimanja od značaja za lokalni privredni razvoj. 81

5.1. Povećan broj 5.1.1. Dizanje svijesti o zdravstveno osiguranog važnosti i mogućnostima stanovništva. zdravstvenog osiguranja 5.2. Unapređene usluge 5.2.1. Podrška razvoju i primarne zdravstvene realizaciji programa zaštite. prevencije i zaštite zdravlja. 5.2.2. Razvoj postojećih i 5. Unaprijeđen kvalitet uvođenje novih usluga u usluga u oblasti primarnoj zdravstvenoj zdravstvene zaštite. zaštiti

5.3. Obezbjeđivano 5.3.1. Podrška stambenom zadržavanje kvalitetnih zbrinjavanju ljekara kadrova u oblasti zaposlenih na području zdravstvene zaštite. opštine Srebrenica. 5.3.2. Podrška zdravstvenim razdnicima za učešće u programima stručnog usavršavanja 5.4. Poboljšani 5.4.1 Izgradnja područnih infrastrukturni uslovi u ambulanti zdravstvenim 5.4.2 Razvoj sistema ustavnovama. obilaska pacijanata 6.1. Ojačani kapaciteti 6.1.1. Podrška programima zaposlenih u oblasti usavršavanja i edukacije socijalne zaštite. zaposlenih u oblasti socijalne zaštite.

6.2.1. Učešće u izradi alata

za kontinuirano praćenje i

podršku (materijalnu i

nematerijalnu) socijalno

6.2. Unapređeni postojeće ugroženih licima.

i razvijene nove usluge u 6.2.2. Izrada baze podataka i oblasti socijalne zaštite unapređenje kvaliteta života

lica (djece i odraslih) sa

1. Unaprijeđen sistem smetnjama u razvoju. socijalne zaštite 6.3.1. Podrška samozapošljavanju i 6.3. Razvijene preventivne zapošljavanju lica sa usluge u oblasti socijalne faktorom otežane zaštite. zapošljivosti i podrška socijalnom preduzetništvu

82

6.4. Poboljšani prostorni 6.4.1. Podrška programima uslovi u kojima se rješavanja prostornih pružaju usluge iz oblasti potreba Centra za socijalne zaštite. socijalni rad. 7.1.1. Podrška održavanju i unapređenju postojećih i 7.1. Unapređeni postojeći i razvoju novih aktivnosti razvijeni novi kulturni kulturnih i umjetničkih sadržaji. društava i sekcija.

7.1.2. Održavanje postojećih i organizovanje novih kulturnih i umjetničkih manifestacija i drugih 7. Unapređeni kapaciteti događaja. u oblasti kulture, 7.1.3. Organizovanje sporta i civilnog aktivnosti kulturnih i društva. umjetničkih društava i sekcija, te njihovih manifestacija i drugih događaja u ruralnim područjima. 7.2.1.Opremanje objekata namijenjenih realizovanju aktivnosti kulturnih i 7.2.Poboljšani uslovi za umjetničkih društava i realizovanje aktivnosti sekcija potrebnom kulturnih i umjetničkih opremom i rekvizitima. društava i sekcija. 7.2.2. Senzibilizacija javnosti o značaju aktivizma u kulturnim i umjetničkim društvima i sekcijama.

7.3.1. Rekonstrukcija sportskih terena i druge 7.3. Poboljšani uslovi za sportske infrastrukture. realizovanje sportskih 7.3.2. Opremanje objekata aktivnosti i sadržaja. namijenjenih realizovanju aktivnosti sportskih društava potrebnom opremom i rekvizitima. 7.3.3. Podrška programima senzibilizacije javnosti o koristi učešća u sportskim i rekreativnim 83

programima.

7.4. Podignuti kapaciteti 7.4.1. Podrška programima kulturnih i sportskih obuke i stručnog radnika. usavršavanja kulturnih i sportskih radnika. 7.5. Razvijen institucionalni 7.5.1. Stvoren sistem sistem podrške NVO tehničke podrške NVO sektoru u realizaciji sektoru projekata od važnosti za 7.5.2. Stvoren sistem opštinu Srebrenica. finansijske podrške NVO sektoru 8.1.1. Podrška programima 8.1. Unaprojeđen sistem unapređenja lokalnih informisanja građana. medija. 8.1.2. Povećanje 8. Kreirana pozitivna dostupnosti informacija slika u javnosti o od javnog značaja kroz opštini Srebrenica. lokalne medije.

8.2. Promocija primjera 8.2.1. Razvoj komunikacije dobre prakse u zemlji i sa dijasporom. okruženju. 8.2.2.Predstavljanje razvojnih potencijala Srebrenice u zemlji i inostranstvu.

EKOLOŠKI RAZVOJ 9.1.1 Razviti sistem 9.1. Unaprijeđen sistem upravljanja čvrstim zaštite zemljišta od otpadom. zagađivanja 9.1.2. Razviti sistem upravljanja otpadom životinjskog porijekla. 9.1.3. Uvesti sistem monitoring zagađenja zemljišta štetnim 9. Unaprijeđeno materijama. stanje životne 9.2. Smanjena emisija 9.2.1. Uvesti sistem sredine na teritoriji štetnih materija u mjerenja štetnih materija opštine Srebrenica. vazduhu. u vazduhu.

84

. 9.3. Unaprijeđen sistem 9.3.1. Izgraditi funkcionalan upravljanja vodama sistem vodosnabdijevanja stanovništva. 9.3.2.Unaprijediti sistem odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. 9.3.3. Razviti sistem zaštite od poplava. 9.4. Unaprijeđen sistem 9.4.1. Provjeriti sa Srpskim upravljanja šumama šumama Commented [TB1]: Pogledati komentar u Planu implementacije

9.4.2. Razviti sistem zaštite od požara.

10.1. Unaprijeđeno 10.1.1. Izraditi Prostorni upravljanja prostorom na plan i provedbene području opštine. dokumente.

10.1.2. Uređenje prostora po standardima modernog 10. Unaprijeđen urbanizma. kvalitet stanovanja 10.2. Unaprijeđeno stanje 10.2.1. Rekonstruisati i upravljanja saobraćajne infrastrukture. postojeće saobraćajnice. prostorom. 10.2.2. Izgraditi nove saobraćajnu infrastrukturu.

10.3. Unaprijeđen sistem 10.3.1. Podrška energetske efikasnosti rekonstrukciji postojećih objekata. objekata. 10.3.2. Novoizgrađeni objekti po standardima savremenog građevinarstva.

85

Plan implementacije za period 2018. – 2022. godine

EKONOMSKI RAZVOJ Operativni cilj Mjere Projekti Dinamika implementacije Nosioci Ciljne grupe 2018. 2019. 2020. 2021. implementacije (korisnici) Strateški cilj 1: Omogućen kontinuiran i održiv privredni rast i povećanje zaposlenosti. 1.1.1. Podrška novim Formiranje kreditno-     Opštinska uprava, Preduzetnici, 1.1. Uspostavljeno investicijama kroz garantnog fonda banke MSP povoljno formiranje poslovno kreditno- Kreiranje i promocija  Opštinska uprava Preduzetnici, okruženje za garantnog fonda modela podrške za biznis UNDP MSP razvoj malih i dijaspore srednjih Izrada vodiča za  Opštinska uprava Svi građani preduzeća i investitore (štampano i (Odjeljenje za Preduzetnici, preduzetništva. elektronsko izdanje) privredu, Stručna MSP služba načelni – IT administrator) 1.1.2. Podizanje Razvoj usluga  Opštinska uprava Preduzetnici, kapaciteta postojećih informisanja MSP i Lokalni mediji MSP MSP i preduzetnika. preduzetnika Provođenje     Opštinska uprava Preduzetnici, specijalizovanih treninga Međunardone MSP za preduzetnike organizacije Nevladin sector Resorna ministarstva FBiH i Vlade RS Umrežavanje MSP i  Opštinska uprava Preduzetnici,

86

preduzetnika – Osnivanje MSP preduzetničkog centra 1.1.3. Uspostavljanje Analiza potreba za  Opštinska uprava Preduzetnici, sistema posebne nefinansijskim oblicima Resorna MSP podrške u početnim podrške u početnim ministarstva FBiH nezaposleni poslovnim poslovnim aktivnostima i Vlade RS aktivnostima Sufinansiranje osnivanja  Opštinska uprava Preduzetnici, (inkubatori, biznisa i početnih Resorna MSP akceleratori) poslovnih aktivnosti ministarstva FBiH (Start –up projekti) i Vlade RS Osnivanje poslovnog  Opštinska uprava Preduzetnici, inkubatora MSP Izrada priručnika za  Opštinska uprava Preduzetnici, pokretanje biznisa MSP Nezaposleni 1.2.1. Stavljanje u Izgradnja industrijske  Opštinska uprava Preduzetnici, 1.2. Razvijena funkciju zone Potočari (Urbanizam i MSP poslovna nedovoljno privreda) infrastruktura. iskorištenih Urbanizam infrastrukturnih Privreda kapaciteta u Resorna privrednoj ministarstva zoni. Međunarodne org. Privatni sektor Revitalizacija  Opštinska uprava Preduzetnici, agroindustrijske zone Urbanizam MSP Skelani Privreda Poljoprivredne

87

Resorna zadruge ministarstva Međunarodne org. Privatni sektor Revitalizacija  Opštinska uprava Preduzetnici, drvoprerađivačke (Urbanizam i MSP industrijske zone „Zeleni privreda) Jadar“ Resorna ministarstva Međunarodne org. Privatni sektor

Rekonstrukcija prostora  Vlade RS i FBiH Preduzetnici, fabrike „Feros“ Privatni sektor MSP

1.2.2. Podrška razvoju Analiza potreba razvoja  Opštinska uprava Privredni nove poslovne nove poslovne Resorna subjekti infrastrukture u skladu infrastrukture ministarstva sa potrebama Izrada privredne mape  Opštinska uprava Preduzetnici, investitora. opštine Srebrenica MSP 1.3.1. Podrška razvoja i Analiza potreba  Zavod za Preduzetnici, 1.3. Unapređen provođenja programa potencijalnih investitora i zapošljavanje MSP kvalitet radne obuka i treninga postojećih privrednika za Opštinska uprava Nezaposleni snage u skladu sa usmjerenih na radnom snagom potrebama poboljšanje znanja i lokalnog tržišta vještina lokalne radne

88

rada. snage. Razvoj kurikuluma za  Zavod za Nezaposleni treninge i obuke za zapošljavanje Mladi nezaposlenih Opštinska uprava Osobe sa Nevladin sector smetnjama u razvoju Razvoj kurikuluma za  Zavod za Preduzetnici, treninge i obuke zapošljavanje MSP zaposlenih u privredi Opštinska uprava Nevladin sector Realizacija treninga     Opštinska uprava Preduzetnici, poslovnih vještina UNDP MSP Nezaposleni mladi Škola ličnog razvoja  Nevladin sector Nezaposleni Mladi Osobe sa smetnjama u razvoju Podrška prekvalifikaciji i   Zavod za Nezaposleni dokvalifikaciji zapošljavanje Mladi nezaposlenih Nevladin sector Osobe sa smetnjama u razvoju Organizovanje sajma  Zavod za Mladi zapošljavanja zapošljavanje Nezaposleni Nevladin sector Preduzetnici, Opštinska uprava MSP 1.4. Unaprijeđeni 1.4.1. Formiranje Plan aktivnosti razvojnog  Opštinska uprava Svi građani kapaciteti lokalne razvojnog tima. tima za ekonomski razvoj NVO/UG uprave za opštine Srebrenica MSP

89

ekonomski razvoj. Preduzetnici Konsultantske kuće Selekcija kandidata za  Opštinska uprava Preduzetnici, formiranje razvojnog tima MSP Nezaposleni mladi Osnivanje razvojnog tima  Opštinska uprava Preduzetnici, i početak aktivnosti MSP Nezaposleni mladi Izrada informatora o  Opštinska uprava Mediji uslugama razvojnog tima Preduzetnici, MSP Nezaposleni mladi Strateški cilj 2. Osigurana podrška razvoju tržišno orjentisane i intenzivne poljoprivredne proizvodnje. 2.1.1. Podrška Podrška plasteničkoj     Resorna Poljoprivredna podizanju proizvodnji ministarstva FBiH gazdinstva novih i proširenju i RS Mladi 2.1. Podignuti postojećih zasada i/ili Opštinska uprava Nezaposleni kapaciteti osnovnog stada. Zadruge Osobe sa intenzivne smetnjama u poljoprivredne razvoju proizvodnje. Podrška voćarstvu     MZ Skelani Lokalno (podizanje zasada voća) stanovništvo Podrška stočarstvu     Resorna Poljoprivredna (proširenja osnovnog ministarstva FBiH gazdinstva stada) i RS Mladi Opštinska uprava Nezaposleni 90

UNDP Osobe sa smetnjama u razvoju Podrška stočarstvu     Resorna Poljoprivredna (jačanje genetskog ministarstva FBiH gazdinstva potencijala) i RS Mladi Opštinska uprava Nezaposleni UNDP Osobe sa smetnjama u razvoju Podrška proizvodnji i     Resorna Poljoprivredna sakupljenju ljekovitog ministarstva FBiH gazdinstva bilja i RS Mladi Opštinska uprava Nezaposleni UNDP Osobe sa smetnjama u razvoju Podrška pčelarstvu     Resorna Poljoprivredna ministarstva FBiH gazdinstva i RS Mladi Opštinska uprava Nezaposleni NVO/UG Osobe sa UNDP smetnjama u razvoju Podrška nabavke     Resorna Poljoprivredna mehanizacije ministarstva FBiH gazdinstva i RS Mladi Opštinska uprava Nezaposleni UNDP 2.1.2. Razvoj i Edukacija o plasteničkoj   Resorna Poljoprivredna

91

podrška proizvodnji povrća ministarstva FBiH gazdinstva provođenju programa i RS Mladi obuka i treninga Opštinska uprava Nezaposleni poljoprivrednih Zadruge Osobe sa proizvođača. NVO smetnjama u razvoju Edukacija za voćare ‘Od   Opštinska uprava Poljoprivredna sadnice do ploda’ Resorna gazdinstva ministarstva FBiH Mladi i RS Nezaposleni Zadruge Osobe sa NVO smetnjama u razvoju ‘Ekološko stočarstvo’   Opštinska uprava Poljoprivredna predavanja za uzgajivače Resorna gazdinstva ministarstva FBiH Mladi i RS Nezaposleni Zadruge Osobe sa NVO smetnjama u razvoju Obuka o sakupljanju i  Opštinska uprava Poljoprivredna uzgoju ljekovitog bilja Resorna gazdinstva ministarstva FBiH Mladi i RS Nezaposleni Zadruge Osobe sa NVO smetnjama u razvoju 2.2.1. Podrška Podrška horizontalnom     Opštinska uprava Poljoprivredna 2.2. Povećana udruživanju povezivanju Poljoprivredne gazdinstva produktivnost i poljoprivrednih zadruge Poljoprivredne

92 ekonomičnost proizvođača. zadruge poljoprivredne Mladi proizvodnje. Nezaposleni Osobe sa smetnjama u razvoju Podrška vertikalnom     Opštinska uprava Poljoprivredna povezivanju Poljoprivredne gazdinstva zadruge Poljoprivredne zadruge Mladi Nezaposleni Osobe sa smetnjama u razvoju 2.2.2. Podrška Izrada kataloga  Opštinska uprava Poljoprivredna zajedničkoj promociji poljoprivrednih proizvoda gazdinstva i plasmanu i proizvođača opštine Poljoprivredne poljoprivrednih Srebrenica zadruge proizvoda. Podrška proizvodima sa   Opštinska uprava Poljoprivredna zaštićenim geografskim Poljoprivredne gazdinstva porijeklom zadruge Poljoprivredne NVO/UG zadruge Organizacija lokalnih     Opštinska uprava Poljoprivredna sajmovskih aktivnosti gazdinstva Poljoprivredne zadruge Nezaposleni Učešće na regionalnim i     Opštinska uprava Poljoprivredna međunarodnim Turistička org. gazdinstva

93

poljoprivrednim Poljoprivredne sajmovima zadruge Izrada vodiča za učešće na  Turistička Poljoprivredna sajamskim organizacija gazdinstva manifestacijama Poljoprivredne zadruge Mladi Mediji   Opštinska uprava Poljoprivredna 2.3.1. Podrška Formiranje otkupnih privrednim stanica za voće i povrće Poljoprivredne gazdinstva zadruge subjektima za razvoj i Poljoprivredne unapređenje NVO/UG zadruge 2.3. Podignuti novi kapaciteta  Poljoprivredna Privlačenje investitora u  Opštinska uprava kapaciteti za preradu otkupne i prerađivačke gazdinstva prerađivačke poljoprivrednih kapacitete za Poljoprivredne poljoprivredne proizvoda. industrije. voće i povrće zadruge   Uspostavljanje otkupne Opštinska uprava Poljoprivredna Poljoprivredne gazdinstva stanice za ljekovito bilje zadruge Poljoprivredne NVO/UG zadruge 2.3.2. Podrška Razvoj savjetodavnih   Opštinska uprava Poljoprivredna poljoprivrednim usluga za Poljoprivredne gazdinstva gazdinstvima za poljoprivredna gazdinstva zadruge Poljoprivredne NVO/UG razvoj intenzivne zadruge UNDP poljoprivredne proizvodnje. Pogon za proizvodnju  Opštinska uprava Članovi repromaterijala Udruženja pčelara udruženja za pčelarstvo pčelara

94

Analiza i rejonizacija  Resorna Poljoprivredna zemljišta po kvalitetu ministarstva gazdinstva Opštinska uprava Poljoprivredne Savjetodavna zadruge služba pri UNDP Uvođenje standarda  Savjetodavna Poljoprivredna kvaliteta služba pri UNDP gazdinstva Poljoprivredne zadruge

Strateški cilj 3. Unaprijeđena turistička ponuda i promocija turizma. 3.1.1. Podrška Infrastrukturno opremanje  Opštinska uprava Nezaposleni 3.1. Stavljeni u unapređenju jezera Perućac Turistička Turisti funkciju svi postojeće i razvoju organizacija Lokalno prirodni i nove stanovništvo kulturno- turističke Izgradnja kompleksa  Vlada RS Nezaposleni istorijski resursi infrastrukture. Banje Guber Opštinska uprava Turisti za bavljenje Lokalno turizmom. stanovništvo Izgradnja ski- staze  Turička Nezaposleni organizacija Turisti Lokalno stanovništvo 3.1.2. Podrška Koncesiona eksploatacija  Vlada RS Nezaposleni unapređenju i razvoju Banje Guber Opštinska uprava Turisti banjskog, eko- Lokalno ruralnog, lovnog i stanovništvo ribolovnog turizma. Analiza potencijala za  Turistička Nezaposleni bavljenje eko- ruralnim organizacija Lokalno turizmom stanovništvo

95

Razvoj ponude eko-  Turistička Lokalno ruralnog turizma organizacija stanovništvo (ruralni dio) Proširenje kapaciteta eko-  Turistička Lokalno ruralnog turizma organizacija stanovništvo (ruralni dio) Razvoj i unapređenje  Turistička Domaći i strain ponude lovnog i organizacija turisti ribolovnog turizma Sportsko Nezaposleni ribolovno društvo Mladica 3.1.3. Očuvanje i Rekonstrukcija  Turistička Domaći i strain unapređenje kulturno- „Dervišagića organizacija turisti istorijskog naslijeđa. kuće“ – etnološki muzej Kreiranje registra i  Turistička Domaći i strain kataloga spomenika i organizacija turisti kulturno-istorijskog Narodna naslijeđa opštine biblioteka Srebrenica Srebrenica (Muzejska zbirka) 3.2.1. Učešće u Kreiranje regionalne  Turistička Domaći i strain 3.2. Povećano regionalnom turističke ponude organizacija turisti

učešće opštine povezivanju u cilju

Srebrenica na stvaranja atraktivnije regionalnom turističke ponude. Privlačenje posjetilaca i   Turistička Domaći i strain izlagača iz regiona na organizacija turisti turističkom ‘Sajam privrede i turizma’ tržištu. 3.2.2. Podrška Marketing opštine kao  Turistička Domaći i strain promociji turističkih turističke destinacije organizacija turisti

potencijala na

96

lokalnom i Učešće i predstavljanje     Turistička Lokalno regionalnom nivou. opštine Srebrenica na organizacija stanovništvo regionalnim i Opština uprava međunarodnim sajmovima turizma 3.3. Razvijeni 3.3.1. Podrška Obuka lokalnih turističkih   Turistička Mladi ljudski resursa u edukaciji turističkih vodiča organizacija Nezaposleni oblasti turizma. radnika. Edukacija o eko-  Turistička Mladi ruralnom turizmu organizacija Nezaposleni Ruralno stanovništvo DRUŠTVENI RAZVOJ Strateški cilj 4. Unaprijeđeni kapaciteti u obrazovanju. 4.1.1. Razvoj alata za Razvoj kurikuluma  Prva osnovna Zaposleni u 4.2.Razvijen sistem podizanje kapaciteta edukacija zaposlenih u škola obrazovanju kontinuirane zaposlenih u svim obrazovanju K. Todorović podrške nivoima obrazovanja. Skelani usavršavanju SŠC Srebrenica zaposlenih u svim 4.1.2. Podrška Stručno usavršavanje  Resorno Zaposleni u nivoima programima zaposlenih u ministarstvo predškolskom obrazovanja. usavršavanja predškolskom Dječiji vrtić obrazovanju zaposlenih u svim obrazovanju Poletarac nivoima obrazovanja. Obuka zaposlenih u  Resorno Zaposleni u razrednoj nastavi ministarstvo obrazovanju (osnovnoškolsko Prva osnovna obrazovanje) škola K. Todorović Skelani

97

Obuka zaposlenih u  Resorno Zaposleni u predmetnoj nastavi ministarstvo obrazovanju (osnovnoškolsko Prva osnovna obrazovanje) škola K. Todorović Skelani Studijska posjeta  Resorno Zaposleni u zaposlenih u ministarstvo obrazovanju srednjoškolskom SŠC Srebrenica obrazovanju „Zanati za bolje sutra“ Stručno usavršavanje  SŠC Srebrenica Zaposleni u zaposlenih u Resorno obrazovanju srednjoškolskom ministarstvo obrazovanju 4.2. Poboljavana 4.2.1. Proširenje Studija izvodljivosti za  Resorno Predškolska infrastruktura i kapaciteta predškolsko obrazovanje ministarstvo populacija uslovi rada u postojeće predškolske Dječiji vrtić Zaposleni u obrazovnim ustanove. Poletarac obrazovanju institucijama. Razvoj i jačanje  Resorno Predškolska alternativnih programa ministarstvo populacija predškolskog obrazovanja Dječiji vrtić na području opštine (za Poletarac djecu iz ruralnih sredina) Opštinska uprava (mjesne zajednice) Proširenje  Resorno Predškolska kapaciteta dječijeg vrtića ministarstvo populacija Dječiji vrtić Poletarac

98

4.2.2. Obezbjeđivanje Izgradnja i  Resorno Predškolska uslova za sportske opremanje dječijeg ministarstvo populacija aktivnosti za djecu izgrališta na lokacijima Dječiji vrtić uključenu u programe Potočari (pri dječijoj Poletarac predškolske igraonici), Skelani (pri Opštinska uprava ustanove. dječijoj igraonici) i (Urbanizam) Srebrenica (pri dječijem NVO/UG vrtiću) Međunarodne organizacije Opremanje predškolskih   Resorno Predškolska ustanova sportskim ministarstvo populacija rekvizitima Dječiji vrtić Poletarac Opštinska uprava NVO/UG Međunarodne organizacije Uređenje dvorišta  Resorno Predškolska predškolske ustanove ministarstvo populacija Dječiji vrtić Poletarac Opštinska uprava (Urbanizam) NVO/UG Međunarodne organizacije 4.2.3. Obezbijeđena Opremanje     Resorno Polaznici tehnička pomagala, predškolskih ustanova ministarstvo predškolske didaktički materijal i savremenim pomagalima Dječiji vrtić nastave druga sredstava za rad i materijalima Poletarac Nastavno

99 u predškolskim Opština osoblje ustanovama. (Urbanizam) NVO/UG Međunarodne organizacije Uspostavljanje biblioteke  Resorno Polaznici igračaka ministarstvo predškolske Dječiji vrtić nastave Poletarac Opštinska uprava (Urbanizam) NVO/UG Međunarodne organizacije 4.2.4. Rješavanje Izrada studije  Opštinska uprava Mladi /studenti infrastrukturnih opravdanosti nedostataka u izgradnje đačkog objektima obrazovnih doma institucija. Rekonstrukcija krova  Opštinska uprava Učenici na PO-a Osat i Sućeska (urbanizam) Uposlenici

Nabavka i ugradnje  Opštinska uprava Učenici unutrašnje stolarije Međunarodna org Uposlenici Ugradnja radijatora u Opštinska uprava Učenici područnim školama Resorno Uposlenici ministarstvo UNICEF 4.2.5. Rješavanje Sanacija krova i uvođenje     Opštinska uprava Učenici infrastrukturnih grijanja JU ''Kulturni Resorno Uposlenici nedostataka u centar Srebrenica'' ministarstvo

100 objektima kulturnih UNICEF Lokalno institucija. Međunarodna org stanovništvo 4.2.6. Unaprijeđeni Opremanje škola     Opštinska uprava Učenici materijalno- tehnički savremenim nastavnim NVO/UG Uposlenici uslovi u osnovnim i sredstvima i pomagalima UNICEF srednjim školama Škola u prirodi u  Opštinska uprava Učenici II - V prostorijama Područnog NVO/UG razreda odjeljenja Osatica UNICEF osnovnih škola iz Srebrenice, Resorno Bratunca, ministarstvo Vlasenice, Zvornika i Milića Opremanje  Opštinska uprava Učenici višenamjenske NVO/UG Uposlenici elektronske učionice UNICEF Resorno ministarstvo „Novi namještaj za novi  Opštinska uprava Učenici naraštaj“ – nabavka NVO/UG Uposlenici namještaja za izvođenje UNICEF vaspitno-obrazovnog Resorno procesa ministarstvo Izrada plana uređenja  Opštinska uprava Učenici školskih dvorišta Osnovne škole Uposlenici

Uređenje školskih  Opštinska uprava Učenici dvorišta u skladu sa Osnovne škole Polaznici planom predškolske nastave Osobe sa

101

smetnjama u razvoju

4.3. Usklađeni 4.3.1. Analiza potreba Analiza potreba i izrada  Opštinska uprava Nezaposleni obrazovni profili lokalne privrede i profila deficitarnih Srednja škola Mladi sa potrebama potencijalnih zanimanja Resorno lokalne privrede i investitora. ministarstvo potencijalnih Profesionalna orjentacija     Opštinska uprava Maturanti investitora. i karijerno savjetovanje Osnovne škole osnovnih škola učenika Srednjoškolski Nezaposleni centar 4.3.2. Usklađivanje Razvoj kurikuluma za  Osnovne škole Učenici nastavnih planova i odabrane obrazovne Srednjoškolski programa. profile centar Izrada plana upisa u  Opštinska uprava Učenici srednje škole u narednom Srednjoškolski periodu – uvođenje novih centar smjerova 4.3.3. Podrška Podrška privrednicima   Srednjoškolski Poljoprivredna obavljanju praktične zainteresovanim za centar gazdinstva nastave za zanimanja uključivanje praktikanata Odjeljenje za od značajaja za u radni proces privredu lokalnu privredu i potencijalne Obezbjeđivanje prevoza   Opštinska uprava Učenici investitore. za odlazak učenika na (Društvene praksu djelatnosti i javne servise)

102

Uspostavljen sistem   Srednjoškolski Učenici kontrole provođenja centar Poslodavci programa stručne prakse kod poslodavaca 4.3.4. Obezbijediti Formiranje fonda za  Opština Nadareni stipendiranje učenika stipendije učenika NVO učenici srednjih škola koji se Učenici iz odluče za zanimanja socijalno od značaja za lokalni ugroženi privredni razvoj. porodice Učenici iz višečlanih porodica Kreiranje tima za izbor  Opštinska uprava Nadareni stipendista, saradnju sa (odjeljenje za učenici privrednicima društvene Učenici iz pružaocima prakse, djelatnosti i javne socijalno prikupljenje servise) ugroženi dokumentacije i porodice raspisivanje konkursa Učenici iz višečlanih porodica Strateški cilj 5. Unaprijeđen kvalitet usluga u oblasti zdravstvene zaštite. 5.1. Povećan broj 5.1.1. Dizanje svijesti Javne tribine o   Fond za Lokalno zdravstveno o važnosti i zdravstvenom osiguranju zdravstveno stanovništvo osiguranog mogućnostima u mjesnim zajednicama osiguranje stanovništva. zdravstvenog Dom zdravlja osiguranja Opštinska uprava

103

Edukacija o načinima  Zavod za Nezaposleni prijavljivanja na Biro za zaposljavanje zapošljavanje i njegovim prednostima Izrada brošura o važnosti  Fond za Osiguranici i mogućnostima zdravstveno Korisnici zdravstvenog osiguranja osiguranje socijalne usluge Opštinska uprava 5.2. Unapređene 5.2.1. Podrška razvoju Promotivna kampanja o  Dom zdravlja Korisnici usluge primarne i realizaciji programa zaštiti zdravlja zdravstvenih zdravstvene prevencije i zaštite usluga zaštite. zdravlja. Preventivne zdravstvene   Dom zdravlja Korisnici edukacije stanovništva zdravstvenih usluga

Dani otvorenih vrata u     Dom zdravlja Lokalno zdravstvenim ustanovama stanovništvo Edukativni program u     Dom zdravlja Lokalno cilju prevencije NVO/UG stanovništvo narkomanije, alkoholizma i drugih oblika ovisnosti 5.2.2. Razvoj Dječija i preventivna   Dom zdravlja Djeca/mladi postojećih i stomatologija uvođenje novih Stomatološke usluge za   Dom zdravlja Osobe ometene usluga u primarnoj djecu sa smetnjama u u razvoju zdravstvenoj zaštiti razvoju Palijativna njega   Dom zdravlja Oboljelo stanovništvo Doktor u kući   Dom zdravlja Oboljelo stanovništvo

104

5.3. Obezbjeđivano 5.3.1. Podrška Subvencionisani   Opštinska uprava Medicinsko zadržavanje stambenom stambeni krediti osoblje kvalitetnih zbrinjavanju ljekara kadrova u oblasti zaposlenih na zdravstvene području zaštite. opštine Srebrenica. 5.3.2. Podrška Kadrovska   Dom zdravlja Medicinsko zdravstvenim osposobljenost – osoblje radnicima za učešće u specijalizacija programima stručnog Dodatna osposobljavanja   Dom zdravlja Medicinsko usavršavanja i stručne posjete osoblje medicinskih radnika Adaptacija garaža – JZU   Dom zdravlja Zaposleni u Dom zdravlja Srebrenica zdravstvu

Nabavka medicinske i   Dom zdravlja Zaposleni u nemedicinske opreme zdravstvu

5.4.2 Razvoj sistema Nabavka vozila –  Dom zdravlja Zaposleni u obilaska pacijanata sanitetsko vozilo Resorno zdravstvu ministarstvo Strateški cilj 6. Unaprijeđen sistem socijalne zaštite. 6.1. Ojačani 6.1.1. Podrška Izrada kurikuluma  Centar za Zaposleni u kapaciteti programima stručnog usavršavanja socijalni rad socijalnoj zaštiti zaposlenih u usavršavanja i zaposlenih u oblasti Centar za oblasti socijalne edukacije socijalne zaštite. mentalno zdravlje zaštite. zaposlenih u oblasti Stručno usavršavanje  Centar za Zaposleni u socijalne zaštite. zaposlenih u oblasti socijalni rad socijalnoj zaštiti socijane zaštite Centar za mentalno zdravlje

105

Razvoj ličnih vještina za  Centar za Zaposleni u zaposlene u oblasti socijalni rad socijalnoj zaštiti socijalne zaštite Centar za mentalno zdravlje 6.2.1. Učešće u izradi Kreiranje baze podataka i  Centar za Korisnici alata za kontinuirano sistema praćenja socijalni rad socijalnih usluga praćenje i podršku socijalno ugroženih lica (materijalnu i 6.2. Unapređeni nematerijalnu) Razvoj programa za  Centar za Staro, siromašno postojeće i socijalno ugroženih njegu u kući i socijalni rad i nemoćno razvijene nove licima. zdravstvenu njegu (stara i Centar za stanovništvo u usluge u nemoćna lica bez mentalno zdravlje udaljenim oblasti socijalne adekvatnog porodičnog djelovima zaštite staranja) opštine Lijepa riječ –  Centar za Socijalno savjetodnevni rad sa socijalni rad ugroženo socijalno ugroženim Centar za stanovništvo licima i licima iz rizičnih mentalno zdravlje grupa u mjesnim zajednicama Obezbjeđivanje     Centar za Socijalno praznične trpeze socijalno socijalni rad ugrožene ugroženim porodicama za Centar za porodice važne datume mentalno zdravlje NVO/UG 6.2.2. Izrada baze Formiranje tima za  Centar za socijalni Osobe ometene podataka i prikupljanje podataka o rad u razvoju unapređenje kvaliteta licima sa smetnjama u Centar za

života lica (djece i razvoju mentalno zdravlje odraslih) sa NVO/UG

106

smetnjama u razvoju. Kreiranje baze podataka  Centar za socijalni Osobe ometene lica sa smetnjama u rad u razvoju razvoju Centar za

mentalno zdravlje NVO/UG Obezbjeđivanje  Centar za Osobe ometene materijalno- tehničkih socijalni rad u razvoju uslova za osnivanje Resorno

Dnevnog centra za lica sa ministarstvo smetnjama u razvoju UNICEF

Nabavka pomagala za  Centar za socijalni Osobe ometene invalidna lica rad u razvoju Centar za

mentalno zdravlje NVO/UG Izleti za lica sa     Centar za socijalni Osobe ometene smetnjama u razvoju rad u razvoju Centar za

mentalno zdravlje NVO/UG 6.3.1. Podrška Ekonomsko osnaživanje     Centar za socijalni Osobe ometene samozapošljavanju i mladih sa hendikepom rad u razvoju Centar za 6.3. Razvijene zapošljavanju lica sa preventivne usluge faktorom otežane mentalno zdravlje u oblasti socijalne zapošljivosti i podrška NVO/UG zaštite. socijalnom Edukacija o     UNICEF Uposleni u preduzetništvu profesionalnoj Centar za socijalni socijalnom rehabilitaciji, rad sektoru

107

osposobljavanju i Nezaposleni zapošljavanju invalidnih Osobe sa osoba smetnjama u razvoju Podrška projektima    Centar za socijalni Mladi razvoja socijalnog rad nezaposleni preduzetništva Analiza mogućnosti i  Centar za socijalni Korisnici usluga izrada plana osnivanja rad CZR zaštitne radionice Centar za mentalno zdravlje NVO/UG 6.4. Poboljšani 6.4.1. Rješavanje Izgradnja ili  Opštinska uprava Uposleni CZR prostorni problema službenih rekonstrukcija Centar za Korisnici usluga uslovi u kojima se prostorija Centra za adekvatnog prostora za socijalni rad CZR pružaju usluge iz socijalni rad potrebe Centra za Resorna oblasti socijalni rad ministarstva socijalne zaštite. Strateški cilj 7. Unapređeni kapaciteti u oblasti kulture, sporta i civilnog društva. 7.1.1. Podrška Radionice kreativnog  Narodna Mladi održavanju i pisanja biblioteka 7.1. Unapređeni unapređenju Amatersko pozorište  Kulturni centar Mladi postojeći i razvijeni postojećih i razvoju S pjesmom u svijet-  Kulturno Mladi novi kulturni novih aktivnosti radionice horskog umjetnička sadržaji. kulturnih i pjevanja društva umjetničkih društava i sekcija. 7.1.2. Održavanje Muzički festival     Savjet mladih Mladi postojećih i Silvertown Shine Lokalno 108 organizovanje novih stanovništvo kulturnih i Domaći i strani umjetničkih gosti manifestacija i drugih Festival kratkog filma     Prijatelji Lokalno događaja. Srebrena traka Srebrenice stanovništvo Domaći i strani gosti Festival pozorišnih     Savjet mladih Mladi i gosti predstava Cultural pump um Večeri neotkrivenih     Savjet mladih Mladi talenata Talent fest Kulturni centar Smotra folklore     Kulturno Domaći i strani umjetnička gosti društva Likovna kolonija     Turistička Domaći i strani organizacija turisti Pjesnički susreti     Kulturni centar Domaći i strani turisti Lokalno stanovništvo 7.1.3. Organizovanje Sanacija društvenih   Opština Lokalno aktivnosti kulturnih i domova u mjesnim Srebrenica stanovništvo umjetničkih društava i zajednicama. Savjet MZ sekcija, te njihovih Izrada plana aktivnosti i  Turistička Lokalno manifestacija i drugih manifestacija u ruralnim organizacija stanovništvo događaja u ruralnim područjima. područjima.

109

Održavanje aktivnosti i     Turistička Lokalno manifestacija u ruralnim organizacija stanovništvo područjima u skladu sa planom Rekonstrukcija grijanja u  Opštinska uprava Mladi Omladinskom omladinski Domaći i strani centru Srebrenica centarSrebrenica turisti/gosti omladinskog centra Opremanje područnog  Narodna Učenici odjeljenje biblioteke u biblioteka Potočarima Prva osnovna škola “Prostor za kreativnost”-  Srednjoškolski Učenici Renoviranje i opremanje centar Mladi neiskorišćenog prostora NVO ispod fiskulturne sale u školi Uređenje Dječijeg  Narodna Učenici odjeljenja Narodne biblioteka osnovnih i biblioteke Srebrenica srednje škole Uređenje i opremanje  Narodna Lokalno Područnog odjeljenja biblioteka stanovništvo Biblioteke u Skelanima OŠ Kosta Todorović 7.2.2. Senzibilizacija Medijska promocija     RTV Srebrenica KUD-ovi javnosti o značaju aktivnosti i manifestacija aktivizma u kulturnim kulturnih i umjetničkih i umjetničkim društava i sekcija

110

društvima i sekcijama. Godišnji izbor za najbolju     Narodna Učenici kratku priču polaznika biblioteka osnovnih i radionica kreativnog Kulturni centar srednje škole pisanja 7.3.1. Rekonstrukcija Rekonstrukcija  Ministarstvo Sportisti sportskih terena i svlačionica ispod tribina porodice, Osobe sa 7.3. Poboljšani druge sportske FK “Gruber” omladine i sporta smetnjama u uslovi za infrastrukture. Opštinska uprava razvoju realizovanje Lokalno sportskih stanovništvo aktivnosti i Adaptacija prostora za  Sportski klubovi Sportisti sadržaja. fitness i teretanu u okviru Osobe sa FK ‘‘Gruber’’ smetnjama u razvoju Lokalno stanovništvo Rekonstrukcija podne  Prva osnovna Učenici podloge, rasvjete i škola Mladi mokrih čvorova u Osobe sa sportskoj sali JU ‘’Prva smetnjama u osnovna škola’’ razvoju Adaptacija ograde i  Ministarstvo Članovi FK postavljanje kućica za porodice, Budućnost trans rezervne igrače – omladine i sporta Skelani Fudbalski teren FK Opštinska uprava ‘’Budućnost- trans’’ Skelani Sanacija ograde i  JKP Polet Lokalno obilježavanje terena- stanovništvo Sportski teren Srednje

111

škole

Rekonstrukcija  Ministarstvo Učenici fiskulturne sale OŠ porodice, Mladi ‘’Kosta Todorović’’- omladine i sporta Osobe sa Skelani Ministarstvo smetnjama u obrazovanja razvoju 7.3.2. Opremanje Nabavka košarkaških  Prva osnovna Članovi KK objekata namijenjenih tabli i semafora- Sportska škola „Guber“ realizovanju sala JU ''Prva osnovna KK Guber Mladi aktivnosti sportskih škola'' Srebrenica Osobe sa društava potrebnom smetnjama u opremom i razvoju rekvizitima. Nabavka koševa, mreža  Srednjoškolski Članovi KK za odbojku i drugih centar „Guber“ sportskih rekvizita za KK Guber Mladi kolektivne sportove- Osobe sa Sportski tereni smetnjama u Srednjoškolskog centra razvoju Srebrenica 7.3.3. Podrška Medijska promocija     Rtv Srebrenica Lokalno programima aktivnosti i programa stanovništvo senzibilizacije sportskih društava i javnosti o koristi sekcija učešća u sportskim i Besplatni treninzi na     FK Guber Lokalno rekreativnim otvorenom stanovništvo programima. Domaći i strani turisti Izbor najboljeg sportiste,     RTV Srebrenica i Mladi sportiste-rekreativca i lokalni mediji talentovani

112

sportskog radnika sportisti Sportki radnici

Stipendiranje mladih     Opština Mladi talentovanih sportista Srebrenica Osobe sa smetnjama u razvoju 7.4.1. Podrška Izrada kurikuluma  Kulturni centar Uposlenici programima obuke i stručnog usavršavanja angažovani u 7.4. Podignuti stručnog usavršavanja kulturnih radnika. kulturnim kapaciteti kulturnih i sportskih institucijama kulturnih i radnika. Izrada kurikuluma  KK Guber Sportski radnici sportskih stručnog usavršavanja FK Guber radnika. sportskih radnika. FK Budućnost Skelani Karate klub Želje Ipon Tae Wan do Guber Provođenje programa  Mjnistarstvo Uposlenici stručnog usavršavanja prosvjete i kulture angažovani u kulturnih radnika. Opštinska uprava kulturnim institucijama Provođenje programa  Ministarstvo Sportski radnici stručnog usavršavanja porodice, sportskih radnika. omladine i sporta

Menadžersko  Kulturni centar Uposlenici usavršavanje kulturnih angažovani u radnika. kulturnim institucijama 113

Razvoj trenerskog kadra.  KK Guber Mladi FK Guber FK Budućnost Skelani Karate klub Želje Ipon Tae Wan do Guber 7.5. Razvijen 7.5.1. Stvoren sistem Kreiranje sistema  Opštinska uprava NVO/UG institucionalni tehničke podrške monitoringa i evaluacije sistem podrške NVO NVO sektoru uspješnosti u NVO sektoru u realizaciji sektoru projekata od Menadžersko  Savjet mladih NVO/UG važnosti za opštinu usavršavanje u NVO Srebrenica. sektoru

Uključivanje NVO     Skupština opštine NVO/UG sektora u kreiranje lokalnih politika 7.5.2. Stvoren sistem Finansijska podrška     Opštinska uprava NVO/UG finansijske podrške projektima NVO sektora NVO sektoru od važnosti za opštinu Srebrenica

Formiranje fonda za  Opštinska uprava Lokalno apliciranje prema stanovništvo fondovima EU i domaćim NVO/UG fondovima u saradnji sa NVO sektorom Strateški cilj 8. Kreirana pozitivna slika u javnosti o opštini Srebrenica

114

8.1.1. Podrška Obezbjeđivanje uslova za     RTV Srebrenica Lokalno 8.1. Unaprijeđen programima emitovanje cjelodnevnog RAK stanovništvo sistem informisanja unapređenja lokalnih radijskog programa Opštinska uprava građana. medija. Donatori Obuka lokalnih medijskih     RTV Srebrenica Lokalni mediji radnika i dopisnika nezaposleni 8.1.2. Podrška u Obezbeđivanje sredstava   Opštinska uprava Lokalno nabavci tehničke za kupovinu nove Donatori stanovništvo opreme RTV tehničke opreme- RTV Srebrenica Lokalni mediji Srebrenica profesionalne kamere Regionalni mediji 8.1.3.. Povećanje Unapređenje web-stranice  Stručna služba Lokalno dostupnosti opštine Srebrenica načelnika stanovništvo informacija od javnog Unapređenje web-  Stručna služba Lokalno značaja kroz lokalne stranica javnih preduzeća načelnika stanovništvo medije. i institucija

Efektivnije korištenje     RTV Srebrenica Lokalno društvenih mreža za stanovništvo informisanje građana 8.2. Promocija 8.2.1. Razvoj Uspostavljanje baze  Opštinska uprava Lokalno primjera dobre komunikacije sa podataka dijaspore i UNDP stanovištvo prakse u zemlji i dijasporom. formiranje nadležnog dijaspora okruženju. tijela (kontakt osobe) za saradnju sa dijasporom Uspostavljanje saradnje  Kulturni centar Lokalno sa dijasporom u oblasti Turistička stanovištvo razmjene kulturnih organizacija Dijaspora sadržaja Kulturne ustanove MSP

115

Uspostavljanje Dana  Opštinska uprava Lokalno dijaspore, kao poslovnog stanovištvo i kulturnog foruma Dijaspora Kulturne ustanove MSP 8.2.2.Predstavljanje Medijska promocija     RTV Srebrenica Lokalno razvojnih potencijala razvojnih potencijala Lokalni mediji stanovništvo Srebrenice u zemlji i Srebrenice inostranstvu. 'Dani Srebrenice' –     Turistička Lokalno privredna, kulturna i organizacija stanovništvo sportska manifestacija Opštinska uprava Domaći i strain turisti/gosti EKOLOŠKI RAZVOJ Strateški cilj 9. Unaprijeđeno stanje životne sredine na teritoriji opštine Srebrenica. 9.1.1 Razviti sistem Izrada plana upravljanja  Komunalno Lokalno 9.1. Unaprijeđen upravljanja čvrstim otpadom preduzeće Polet stanovništvo sistem zaštite otpadom. Izrada i usvajanje  Opštinska uprava Lokalno zemljišta od opštinskih propisa u vezi stanovništvo zagađivanja sa upravljanjem otpadom Sanacija divljih deponija  Opštinska uprava Lokalno stanovništvo Proširenje kapaciteta za  Komunalno Lokalno prikupljanje otpada preduzeće Polet stanovništvo

116

Osposobljavanje i  Komunalno Lokalno tehničko opremanje preduzeće Polet stanovništvo komunalnih preduzeća za selektivno prikupljanje i reciklažu otpada Izrada postrojenje za  Regionalna Dom zdravlja tretman i obradu deponija Veterinarska medicinskog otpada stanica Apoteka Organizovanje kampanje  Komunalno Lokalno za jačanje svijesti preduzeće Polet stanovništvo stanovništva o pravilnom upravljanju otpadom 9.1.2. Razviti sistem Izgradnja stočnog groblja Opštinska uprava Poljoprivredna uklanjanja otpada (veterinarski i gazdinstva životinjskog porijekla ekološki inspektor) 9.1.3. Uvođenje Unaprijeđenje kapaciteta  Opštinska uprava Poljoprivredna sistema monitoringa za monitoring zemljišta gazdinstva zagađenja zemljišta Poljoprivredne štetnim materijama. zadruge Sufinansiranje suzbijanja     Opštinska uprava Poljoprivredna štetnih organizama i (ekološki gazdinstva biljaka inspektor, civilna Poljoprivredne alergena/ambrozija zaštita, zadruge urbanizam) Izrada studije o stanju  Opštinska uprava Lokalno zemljišta na području stanovništvo opštine Srebrenica Poljoprivredna gazdinstva

117

Poljoprivredne zadruge

9.1.4 Unapređenje Obuka i opremanje tima 9.5. Unaprijeđen sistema uklanjanja i za deminiranje sumnjivih sistema civilne uništavanje minskih i rizičnih površina na zaštite drugih postojanje minazaostalih neeksplodiranih ubojitih sredstava iz prethodnog rata Obuka i opremanje tima za uklanjanje i uništenje neekspolodiranih ubojnih sredstava zaostalih iz prethodnog rata 9.2. Smanjena 9.2.1. Uvesti sistem Unaprijeđenje kapaciteta  Opštinska uprava Lokalno emisija štetnih mjerenja štetnih za monitoring vazduha stanovništvo materija u materija Izrada studije o  Opštinska uprava Lokalno vazduhu. u vazduhu. toplifikaciji pojedinih stanovništvo naselja . 9.3. Unaprijeđen 9.3.1. Izgraditi Dugoročno   Komunalno Lokalno sistem upravljanja funkcionalan sistem snabdijevanje grada i preduzeće Polet stanovništvo vodama vodosnabdijevanja šireg područja pitkom stanovništva. vodom – Regulacija vodosnabdijevanja na prostoru opštine Srebrenica

118

Izrada programa  Opštinska uprava Lokalno sanitarne zaštite za sva stanovništvo javna izvorišta (koja nemaju utvrđene zone zaštite), a koja se koriste za vodosnabdijevanje 9.3.2.Unaprijediti Unaprijeđenje kapaciteta  Komunalno Lokalno sistem odvodnje i za monitoring voda preduzeće Polet stanovništvo pročišćavanja    otpadnih voda. Nastavak izgradnje Opštinska uprava Lokalno kolektorske mreže na  Vode Srpske stanovništvo rijeci Križevici, Bijeloj i Crvenoj rijeci Izgradnja kanalizacione   Opštinska uprava Lokalno stanovništvo mreže u naselju Soloćuša MZ MPŠV RS 9.3.3. Razviti sistem Regulacija riječnih korita   Opštinska uprava Lokalno zaštite od poplava. na prostoru opštine stanovništvo Srebrenica (rijeka Križevica, Crvena i Bijela rijek, mala Kiselica i dr.).

Organizovanje obuke za   Republička Lokalno spasioce u poplavama i uprava civilne stanovništvo brzim vodama zaštite Opštinska uprava

9.4. Unaprijeđen 9.4.1. Provjeriti sa Commented [TB2]: Informacija je dostavljena ali ju je teško sistem upravljanja Srpskim šumama uvrstiti u strategiju

119

šumama 9.4.2. Razviti sistem Kampanja jačanja svijesti  TVJ Lokalno zaštite od požara. stanovništva u svrhu Opštinska uprava stanovništvo prevencije požara tokom ljetnih mjeseci

Nabavka zaštitne opreme  Opštinska uprava Teritorijalna

za potrebe Vatrogasne vatrogasna

jedinice Srebrenica jedinica

Izrada plana opremanja   Opštinska uprava Lokalno javnih i stambenih stanovništvo objekata prema propisima Zakona o zaštiti od požara 9.5. Unaprijeđen Formiranje tima za  Opštinska uprava Lokalno sistema civilne deminiranje – obuka i BH - MAC stanovništvo zaštite opremanje tima za deminiranje sumnjivih rizičnih površina na postojanje mina Formiranje tima za  Opštinska uprava Lokalno uklanjanje Republička stanovništvo neeksplodiranih ubojnih uprava civilne sredstava zaštite Strateški cilj 10. Unaprijeđen kvalitet stanovanja i upravljanja prostorom. 10.1. Unaprijeđeno 10.1.1. Izraditi Izrada Prostornog plana i  Resorno Lokalno upravljanje Prostorni plan i provedbene ministarstvo stanovništvo prostorom na provedbene dokumentacije Opštinska uprava području opštine. dokumente.

120

10.1.2. Uređenje Hortikulturno uređenje  Opštinska uprava Lokalno prostora po javnih površina i prostora Komunalno stanovništvo standardima oko stambenih preduzeće modernog urbanizma kompleksa u skadu sa planskom dokumentacijom Planska dodjela  Poljoprivredna Mladi hortikulturnih sadnica za zadruga Stari uređenje privatnih NVO/UG Poljoprivredna dvorišta i drugih površina gazdinstva Osobe sa smetnjama u razvoju 10.2. Unaprijeđeno 10.2.1. Rekonstruisati Saobraćajna regulacija i   Ministarstvo Lokalno stanje saobraćajne postojeće postavljanje saobraćajne saobraćaja i veza stanovništvo saobraćajnice. infrastrukture. signalizacije u gradu Opštinska uprava Srebrenica kao i u MZ Mjesne zajednice Potočari Asfaltiranje i regulacija     Opštinska uprava Lokalno putnih prvaca u Mjesne zajednice stanovništvo opštini Srebrenica Rekonstrukcija Ulice  Ministarstvo Lokalno Maršala Tita saobraćaja i veza stanovništvo Opštinska uprava Domaći i strain turisti Asfaltiranje puta  Lokalna zajednica Lokalno Kragljivoda - Poljak- stanovništvo Nogačevići Domaći i strani

121

turisti

Rekonstrukcija i sanacija   Lokalna zajednica Lokalno javnih stepeništa i ograda stanovništvo Osobe sa smetnjama u razvoju Stari, nemoćni 10.2.2. Izgraditi novu Izgradnja i sanacija javne   Opštinska uprava Lokalno saobraćajnu rasvjete Srebrenica stanovništvo infrastrukturu.

Izgradnja i uređenje  Ministarstvo Lokalno trotoara i pješačkih staza saobraćaja i veza stanovništvo Osobe sa u centralnom dijelu Opštinska uprava smetnjama u Srebrenice Srebrenica razvoju Domaći i strani turisti Izgradnja javne garaže  Opštinska uprava Domaći i strani turisti Lokalno stanovnišvo 10.3. Unaprijeđen 10.3.1. Podrška Izrada strategije i  Lokalno sistem rekonstrukciji Akcionog plana Lokalna zajednica stanovništvo energetske postojećih energijske efikasnosti efikasnosti objekata. objekata. opštine Srebrenica

Uspostavljanje struktura i  Lokalna zajednica Lokalno sistema za praćenje stanovništvo potrošnje vode i energije

122

u javnim objektima u nadležnosti opštine 10.3.2. Novoizgrađeni Uvođenje standarda  Opštinska uprava Lokalno objekti po energetske efikasnosti u Srebrenica stanovništvo standardima novoizgrađenim (Urbanizam) savremenog objektima građevinarstva. Edukacija stanovništva o   Opštinska uprava Lokalno EE i OIE Srebrenica stanovništvo

123