Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 226, 2017, 41–50

Originalni naučni rad / Original scientific paper DOI: 10.7251/GSF1726041S UDK: 598.2(497.6Sutjeska)

PRILOG POZNAVANJU FAUNE PTICA NACIONALNOG PARKA CONTRIBUTION TO THE STUDY OF THE BIRD FAUNA OF THE SUTJESKA NATIONAL PARK

Jovica Sjeničić1*, Marko Šćiban2, Nataša Crnković3

1 Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta, Brace Potkonjaka 16, 78000 Banja Luka, i Hercegovina 2 Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Radnička 20a, 21000 Novi Sad, Srbbija 3 Centar za životnu sredinu, Cara Lazara 24, 78 000 Banja Luka *e-mail: [email protected]

Izvod

U dosadašnjim istraživanjima faune ptica Nacionalnog parka „Sutjeska“ nedostaju ili su rijetka istraživanja duž vodenih staništa, poput planinskih vodotoka i planinskih jezera, koja su ovom prilikom detaljnije studirana. Tokom ljeta 2015. i 2016. godine proučavana je fauna ptica duž rijeka Sutjeske i Hrčavke, te na pet glacijalnih jezera. Ukupno je registrovano 78 vrsta ptica, od čega je 9 vrsta novih za nacionalni park. Od ukupno do danas registrovanih 118 vrsta, 108 su moguće, vjerovatne ili potvrđene gnjezdarice parka, a najznačajnije moguće, vjerovatne ili potvrđene gnjezdarice zabilježene u toku ovog istraživanja su dnevne grabljivice (Pernis apivorus, Circaetus gallicus, Aquila pennata, Aquila chrysaetos, Falco peregrinus), zatim prdavac (Crex crex), polojka (Actitis hypoleucos), od sova buljina (Bubo bubo), a od djetlića indikator očuvanih planinskih šuma, planinski djetlić (Dendrocopos leucotos). Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, fauna ptica, IBA područje, nacionalni park, planinska jezera, planin- ske rijeke

1. UVOD / INTRODUCTION Prema dostupnim literaturnim izvorima, prva područja vodotoka rijeka Sutjeske i Hrčavke sa poznata istraživanja ptica na području Nacional- njihovim kanjonima, planinska jezera i sl. nog parka „Sutjeska“ sproveo je tadašnji kustos Kako je istraživanje bilo usmjereno na procjenu Zemaljskog muzeja u Sarajevu Otmar Rajzer u potencijalnog uticaja projekata izgradnje elek- periodu od 1888. do 1914. godine (Obratil, 1987). troenergetskih postrojenja malih hidroelektrana Naredni istraživači bili su tek Rucner i Obratil (MHE) i prateće infrastrukture na faunu ptica, (Rucner & Obratil, 1973; Obratil, 1987). Postoji glavnina terenskih istraživanja faune ptica to- nekoliko dostupnih, relativno novijih istraživanja kom našeg rada bila su bazirana na vodotoke (Gašić, 2001; Grubač & Gašić, 2001; Drocić, rijeka Hrčavke i Sutjeske, dok je drugi, manji, 2006). Analizom rezultata prethodno navedenih dio predstavljalo je obilaženje jezera na masi- istraživanja može se uočiti da su ista većinom vu Zelengore. Pomenuto područje je detaljnije bila faunistička, a manjim dijelom populacio- istraživano još prije 40 godina (Rucner & Obratil, na ili ekološka. Raniji istraživači su se većinom 1973; Obratil, 1987), a ovi rezultati predstavljaju bavili ornitocenozama šumskih i visokoplanin- prve sveobuhvatne faunističke podatke nakon skih staništa, dok su znatno slabije obrađivana tog perioda.

41 Sjeničić et al.: Prilog poznavanju faune ptica Nacionalnog parka Sutjeska

2. MATERIJAL I METODE / MATERIAL AND METHODS 2.1 Područje istraživanja / Study area i ljeta, visoke temperaturne amplitude (70 °C, maksimum u avgustu 30–40°C, minimum u feb- Istraživano područje nalazi se u sklopu Nacional- ruaru -30°C) i visok nivo padavina (1500–2000 nog parka „Sutjeska“, u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine˝(Slika 1). Ovo planinsko područje mm) u planinskim dijelovima područja (Rucner zahvata geomorfološku cjelinu masiva Maglića i & Obratil, 1973). Volujka, te masiva Zelengore, a koji su međusobno Rucner & Obratil (1973) ističu da se istraživano razdvojeni kanjonom rijeke Sutjeske. Rijeka Sutjes- područje odlikuje raznovrsnošću i specifičnošću ka izvire između masiva Volujka i Lebršnika, te na vegetacije, što predstavlja jedan od značajnih mjestu ušća lijeve pritoke Jabučice ulazi u kanjon, preduslova za raznovrsnost faune ptica. a pred Tjentištem ulazi u znatno proširenu dolinu Isti autori prilagođavali su istraživanja ptica u kojoj ujedno prima vode lijeve pritoke Hrčavke. fitocenološkim kriterijumima, pa su ekološki Važnije desne pritoke na teritoriji NP su Suški po- podijelili teritoriju cijelog nacionalnog parka tok i Perućica. Obje rijeke, Sutjeska i Hrčavka (Slike na: šumske biotope (brdski, gorski, pretplanin- 2 i 3), predstavljaju brze planinske vode čije su ski i planinski pojas), biotope planinskih livada i promjene vodostaja brze i osjetne. Vodotoci se planinskih rudina, stijene, te planinske potoke, napajaju atmosferskim padavinama i podzemnim rijeke i planinska jezera i naselja. U ovom radu kraškim vodama. Najviši vodostaj je u novembru proučavani lokaliteti obuhvatali su sljedeća i decembru, te martu i aprilu, a najniži od juna do staništa: hrastove šume, brdske bukove šume, oktobra mjeseca (Rucner & Obratil, 1973). šume bukve i jele, šikare, šumski prosjeci, livade, Klima je planinska, kontinentalna. Područje stijene, potoci, rijeke i jezera, šume vrbe i jove, karakterišu hladne i duge zime, kratka proljeća te djelimično ljudska naselja i infrastrukturu.

Slika 1. Karta istraživanih lokaliteta – istražena dionica rijeke Sutjeske i položaj planinskih jezera / Figure 1. Map of researched localities – researched section of the Sutjeska river and position of mountain lakes

42 Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 226, 2017, 41–50

Istraživanja tokom 2015. godine bila su ug- na rijeci Sutjesci u Tjentištu u blizini otvorenog lavnom organizovana duž vodotokova rijeka bazena 1. i 2. jula. Sutjeske i Hrčavke, kao i njihove bliže okoline. Istraživano područje u 2016. godini obuhvatilo Tom prilikom je obiđeno 12 km toka rijeke je pet glacijalnih jezera (Slike 1 i 5) u istočnom Sutjeske (Slike 1 i 4), od ušća rijeke Jabučice do dijelu planine Zelengore koji je dio Nacionalnog ušća rijeke Hrčavke, a ukupno je u dvije dionice parka (Donje bare, Gornje bare, Orlovačko jeze- obiđeno 8,1 km toka i okoline rijeke Hrčavke ro, Crno i Bijelo jezero). (Slike 1 i 3). Duž rijeke Sutjeske posebno su istraživana okolina odmarališta „Suha“, hotel Tip staništa, datumi istraživanja, obiđene dion- „Mladost“, napušteni hotel „Sutjeska“ te livade ice i lokaliteti označeni na Slici 1 prikazani su u oko spomenika na Tjentištu. Ptice su markirane Tabeli 1.

Tabela 1. Istraživani lokaliteti i dionice rijeka / Table 1. Researched localities and sections of rivers No Lokalitet / Locality Datum / Date Staništa / Habitats 27.6.2016. 28.6.2015. 29.6.2015. brzotekuća rijeka, naselja i antropogeni ob- Sutjeska, ušće Jabučice – ušće A–B 30.6.2015. jekti, livade, stijene, litice, kamenjari, šikara, Hrčavke (12km) 1.7.2015. listopadna šuma (hrast, grab, jova) 2.7.2015. 11.7.2016. Hrčavka iznad kanjona, most – Sas- C–D 25.6.2015. brzotekuća rijeka, stijene, šume bukve i jele tavci, ušće Dubokog potoka (3,2 km) hrastove šume, brdske bukove šume, litice, Hrčavka ispod kanjona, Tođevac – E–F 26.6.2015. ostenjaci, livade (otvorena staništa), rijeka, stari grad – ušće u Sutjesku (4,9 km) livade, ljudska naselja i infrastruktura 1 Orlovačko jezero 13.7.2016. jezero, rudine, livade, šuma, litice 2 Crno jezero 14.7.2016. šuma, jezero, tresetište 3 Bijelo jezero 14.7.2016. rudine, jezero, livade, litice, šume Kazani, mrcinište na masivu Ze- 27.6.2015. 4 brdske bukove šume, šumski prosjeci lengore 28.6.2015. 5 Gornje bare (jezero) 12.7.2016. rudine, livade, jezero, litice 28.6.2015. 6 Donje bare (jezero) šuma, jezero, livade, ostenjaci 12.7.2016. Od odmorišta „Suha“ uzvodno 7 29.6.2015. rijeka, kamenjar, potok, livade, šikare Suškim potokom (1,3 km)

Slika 3. Istraživanje rijeke Hrčavke na području gornjeg toka,iznad ulaza u kanjon / Figure 3. Research of the upper reaches of the Hrčavka river, above the entrance to the canyon (© Jovica Sjeničić)

43 Sjeničić et al.: Prilog poznavanju faune ptica Nacionalnog parka Sutjeska

Slika 4. Rijeka Sutjeska u kanjonu / Figure 4. Sutjeska Slika 5. Crno jezero / Figure 5. Crno jezero lake (© river in the canyon (© Jovica Sjeničić) Marko Šćiban)

2.2 Metod / Method Pored posmatračkih i drugih korištenih meto- da za faunistička istraživanja, organizovano je i Terensko istraživanje u 2015. godini trajalo je markiranje (prstenovanje) ptica u cilju praćenja sedam terenskih dana, od 25. juna do 2. jula, migracije, biologije vrsta i distribucije (Slike 6 i 7). a 2016. tri dana, od 12. do 14. jula. Korištene Za potrebe prstenovanja korištene su vertikalne metode istraživanja su: metoda linijskog tran- ornitološke mreže (Slika 6) 1016/12 proizvođača sekta (Bibby et al., 1992), cenzus u tački, slo- Ecotone (Poljska). Na ptice su stavljani alumini- bodno kretanje po terenu, kartiranje i playback jumski prstenovi Centra za markiranje životinja metoda (Gregory et al., 2004). Istraživanje jezera iz Beograda (Srbija), sa natpisom NH MUSEUM je vršeno uglavnom metodom cenzusa iz tačke BELGRADE i odgovarajućom oznakom veličine u trajanju od 10–15 minuta, jedino je u okolini prstena i serijskog broja, usljed nepostojanja Orlovačkog jezera urađen i transekt od 2,5 km.

Slika 6. Ornitološke mreže na Sutjesci prilikom pr- Slika 7. Izlov i prstenovanje ptica tokom istraživanja stenovanja / Figure 6. Ornithological nets on Sutjes- / Figure 7. Catching and bird ringing during the field ka river during the bird ringing (© Jovica Sjeničić) study (© Jovica Sjeničić)

44 Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 226, 2017, 41–50

Centra za markiranje životinja u Bosni i Herce- 15x. Identifikacija pojedinih vrsta vršena je uz govini. pomoć ilustrovanog priručnika Collins Bird Guide (Svensson et al., 2010). Naučni nazivi vrsta su Za vizuelno posmatranje korišteni su dvogledi navođeni po sistematsko-filogenetskom poretku uveličanja 8x40 i 10x50, a za fotodokumen- (Clements, 2007), a kod navođenja narodnih tovanje fotoaparat Canon SX50I sa optičkim zu- naziva ptica korištena je srpska nomenklatura mom 50x i Canon SX160SI sa optičkim zumom (Vasić et al. 2004, 2005).

3. REZULTATI I DISKUSIJA / RESULTS AND DISCUSSION Tokom ovih istraživanja ukupno je registrovano vana je uz vodotoke Sutjeske i Hrčavke i u njiho- 78 vrsta ptica (Tabela 2). Većina vrsta registro- voj okolini.

Tabela 2. Pregled registrovanih vrsta ptica na području Nacionalnog parka „Sutjeska“ tokom istraživanja od 2015. i 2016. godine / Table 2. Overview of registered bird species in the Sutjeska National Park during 2015 and 2016 survey No Takson / Taxon Narodni naziv / Common name Lokaliteti / Localities 1. Pernis apivorus (Linnaeus, 1758) Osičar 2, A–B 2. Circaetus gallicus (Gmelin, 1788) Zmijar 1 3. Accipiter nisus (Linnaeus, 1758) Kobac 3, A–B, E–F 4. Accipiter gentilis (Linnaeus, 1758) Jastreb 5, C–D, E–F 5. Buteo buteo (Linnaeus, 1758) Mišar 2, A–B, C–D 6. Aquila chrysaetos (Linnaeus, 1758) Suri orao 1, 2, 3, A–B, E–F 7. Aquila pennata (J. V. Gmelin, 1788) Patuljasti orao A–B 8. Falco tinnunculus (Linnaeus, 1758) Vjetruška 1, 5, A–B, E–F 9. Falco subbuteo Linnaeus, 1758 Lastavičar 1, A–B 10. Falco peregrinus (Tunstall, 1771) Sivi soko 1, 5, A–B, E–F 11. Coturnix coturnix (Linnaeus, 1758) Prepelica 1 12. Crex crex (Linnaeus, 1758) Prdavac 5, 6, A–B 13. Tringa ochropus (Linnaeus, 1758) Sprudnik pijukavac 6 14. Actitis hypoleucos(Linnaeus, 1758) Polojka A–B 15. Larus michahelis J. F. Naumann, 1849 Morski galeb 6 16. Columba livia (J. F. Gmelin, 1789) Divlji golub A–B, C–D 17. Columba oenas (Linnaeus, 1758) Golub dupljaš A–B 18. Columba palumbus (Linnaeus, 1758) Golub grivnaš 1, 2, 6, A–B, C–D, E–F 19. Cuculus canorus (Linnaeus, 1758) Kukavica 6, A–B, C–D, E–F 20. Bubo bubo (Linnaeus, 1758) Buljina A–B 21. Strix aluco (Linnaeus, 1758) Šumska sova A–B 22. Dendrocopos medius (Linnaeus, 1758) Srednji detlić A–B, C–D 23. Dendrocopos leucotos (Bechstein, 1803) Planinski detlić 2, 4 24. Dendrocopos minor (Linnaeus, 1758) Mali djetlić A–B 25. Dendrocopos major (Linnaeus, 1758) Veliki detlić A–B, C–D 26. Dryocopus martius (Linnaeus, 1758) Crna žuna 2, 4, 7, A–B, C–D, E–F 27. Picus viridis (Linnaeus, 1758) Zelena žuna A–B 28. Hirundo rustica(Linnaeus, 1758) Seoska lasta A–B, C–D 29. Ptyonoprogne rupestris (Scopoli, 1769) Gorska lasta A–B, C–D, E–F nastavak na sljedećoj stranici / continued

45 Sjeničić et al.: Prilog poznavanju faune ptica Nacionalnog parka Sutjeska nastavak Tabele 1 / continuation of Table 1 No Takson / Taxon Narodni naziv / Common name Lokaliteti / Localities 30. Delichon urbica (Linnaeus, 1758) Gradska lasta A–B, C–D 31. Anthus trivialis (Linnaeus, 1758) Šumska trepteljka 1, 5, 6 32. Anthus spinoletta(Linaeus 1758) Planinska trepteljka 1 33. Motacilla alba (Linnaeus, 1758) Bela pliska A–B, C–D 34. Motacilla cinerea (Tunstall, 1771) Potočna pliska 3, A–B, C–D, E–F 35. Prunella modularis (Linnaeus, 1758) Običan popić 1, 2, 5, 6 36. Prunella collaris (Scopoli, 1769) Planinski popić 5 37. Cinclus cinclus (Linnaeus, 1758) Vodenkos A–B, C–D, E–F 38. Troglodytes troglodytes (Linnaeus, 1758) Carić 2, 3, 6, A–B, C–D, E–F 1, 2, 3, 5, 6, 7, A–B, 39. Erithacus rubecula (Linnaeus, 1758) Crvendać C–D, E–F 40. Luscinia megarhynchos C. L. Brehm, 1831 Mali slavuj 5, A–B, C–D 41. Phoenicurus ochruros (S. G. Gmelin, 1774) Crna crvenrepka 1, 3, 5, 6, A–B, C–D 42. Saxicola rubetra (Linnaeus, 1758) Obična travarka 1 43. Oenanthe oenanthe (Linnaeus, 1758) Beloguza 1 44. Monticola saxatilis (Linnaeus, 1766) Los kamenjar 1 1, 2, 3, 4, 5, 6, A–B, 45. Turdus merula Linnaeus, 1758 Obični kos C–D, E–F 46. Turdus torquatus Linnaeus, 1758 Drozd ogrličar 1, 5 47. Turdus philomelos (C. L. Brehm, 1831) Drozd pevač 3, 6, 7, A–B, C–D, E–F 48. Turdus viscivorus (Linnaeus, 1758) Drozd imelaš 1, 6, A–B, C–D 1, 2, 3, 5, 6, A–B, C–D, 49. Phylloscopus collybita (Vieillot, 1817) Obični zviždak E–F 50. Regulus regulus (Linnaeus, 1758) Kraljić 2, 3, 6, E–F 51. Regulus ignicapilla (Temminck, 1820) Vatroglavi kraljić 2, E–F 52. Sylvia atricapilla (Linnaeus, 1758) Crnoglava grmuša 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 53. Sylvia curruca (Linnaeus, 1758) Grmuša čavrljinka 5 54. Aegithalos caudatus (Linnaeus, 1758) Dugorepa senica A–B, C–D 55. Poecile lugubris (Temminck, 1820) Senica šljivarka 7 56. Poecile palustris (Linnaeus, 1758) Siva sjenica 6, 7, A–B, C–D Poecile montanus (Conrad von Balden- 57. Planinska siva sjenica 3, 6 stein, 1827) 58. Lophophanes cristatus Linnaeus, 1758 Ćubasta sjenica 3 59. Periparus ater (Linnaeus, 1758) Jelova sjenica 1, 2, 3, 6, A–B, E–F 60. Parus major (Linnaeus, 1758) Velika sjenica 1, 6, 7, A–B, C–D, E–F 61. Cyanistes caeruleus (Linnaeus, 1758) Plava sjenica 1, 3, 6, A–B, C–D 62. Sitta europaea(Linnaeus, 1758) Brgljez 2, 6, A–B, C–D, E–F 63. Certhia familiaris Linaeus 1758 Kratkokljuni puzić 2, 3, E–F 64. Oriolus oriolus (Linnaeus, 1758) Vuga A–B, C–D 65. Lanius collurio (Linnaeus, 1758) Rusi svračak 1, 5, A–B, C–D 1, 3, 5, 6, A–B, C–D, 66. Garrulus glandarius (Linnaeus, 1758) Sojka E–F 67. Pyrrhocorax graculus (Linnaeus, 1766) Žutokljuna galica 1, 6, A–B 1, 2, 3, 5, 6, 7, A–B, 68. Corvus corax (Linnaeus, 1758) Gavran C–D, E–F

46 Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 226, 2017, 41–50

No Takson / Taxon Narodni naziv / Common name Lokaliteti / Localities 69. Corvus cornix (Linnaeus, 1758) Siva vrana 1, 2, 5, 6, 7, A–B, C–D 70. Passer domesticus (Linnaeus, 1758) Vrabac pokućar A–B, C–D 1, 2, 3, 4, 5, 6, A–B, 71. Fringilla coelebs (Linnaeus, 1758) Zeba C–D, E–F 72. Carduelis carduelis (Linnaeus, 1758) Češljugar A–B 73. Carduelis cannabina (Linnaeus, 1758) Konopljarka 1, 5 74. Loxia curvirostra Linnaeus, 1758 Krstokljun 2, 3 75. Pyrrhuly pyrrhula (Linnaeus, 1758) Zimovka 1, 2, 3, 5, 6, E–F Coccothraustes coccothraustes (Linnaeus, 76. Batokljun 2, 4, 5, A–B, C–D 1758) 77. Emberiza cia (Linnaeus, 1766) Strnadica kamenjarka 7, A–B 78. Emberiza citrinella Linnaeus, 1758 Strnadica žutovoljka 1, 5

Na istraživanjima tokom 2015. i 2016. godine ušata ševa (Eremophila alpestris), lješnikara (Nu- ukupno je registrovano 78 vrsta ptica, a od njih cifraga caryocatactes), puzgavac (Tichodroma samo jedna nije moguća, vjerovatna ili potvrđena muraria), dugokljuni puzić (Certhia brachydac- gnjezdarica (Larus michahelis). Od svih regis- tyla), obična crvenrepka (Phoenicurus phoenicu- trovanih taksona na predmetnom području sve rus), siva grmuša (Sylvia borin), obična grmuša zabilježene vrste su recentne gnjezdarice Bosne (Sylvia communis), siva muharica (Muscicapa i Hercegovine, s tim što je patuljasti orao (Aq- striata), zelentarka (Carduelis chloris), žutarica uila pennata) vrsta za koju je posljednjih godina (Serinus serinus), crnogrla strnadica (Emberiza navođeno da se više ne gnijezdi u BiH (Kotrošan & cirlus), snježni vrabac (Montifringilla nivalis). U Papes, 2007; Kotrošan, 2008/2009). Prema istom odnosu na ta istraživanja, tokom 2015. i 2016. izvoru sprudnik pijukavac (Tringa ochropus) se ne zabilježili smo prisustvo u gnjezdećem periodu / smatra gnjezdaricom BiH, tako da bi i ovu pojavu gniježđenje devet novih vrsta – to su osičar (Per- trebalo dodatno istražiti u narednom periodu. nis apivorus) (Slika 8), zmijar (Circaetus gallicus), patuljasti orao (A. pennata), sivi soko (Falco per- Gnijezdeća ornitofauna ovog područja izvjes- egrinus), sprudnik pijukavac (T. ochropus), golub no je još bogatija, na šta ukazuju i prethodna dupljaš (Columba oenas), gavran (Corvus corax), istraživanja (Rucner & Obratil, 1973). Oni su tokom batokljun (Coccothraustes coccothraustes) i kr- svojih proučavanja zabilježili 108 vrsta, od čega je stokljun (Loxia curvirostra). Krstokljuna su bilježili 95 bilo sigurnih gnjezdarica, za četiri vrste to nije i Rucner & Obratil (1973), međutim oni ga tada utvrđeno, dok su devet vrsta bile negnjezdarice. nisu smatrali gnjezdaricom, jer nisu imali potvrde Zbog nedovoljne pokrivenosti i posvećenosti za to. Tokom naših istraživanja smo posmatrali određenim tipovima staništa, ali moguće i zbog i pjevajuće ptice, pa da smo na osnovu toga iz- aktuelne odsutnosti tih vrsta na ovom području, vukli zaključak o mogućem gniježđenju ove vrste tokom naših istraživanja nismo pronašli 28 vrsta na području istraživanja. Zajedno sa seobenim koje su registrovali Rucner & Obratil (1973). Te morskim galebovima (Larus michahelis) i ranijim vrste su: mali gnjurac (Tachybaptus ruficollis), glu- istraživanjima (Rucner & Obratil, 1973) spisak vara (Anas platyrhynchos), ćubasta patka (Aythya faune ptica Nacionalnog parka „Sutjeska“ sada fuligula), grogotovac (Anas querquedula), tetrijeb čini 118 vrsta, od kojih su 108 moguće, vjerovatne (Tetrao urogallus), lještarka (Bonasa bonasia), ili potvrđene gnjezdarice. Razlika u rezultatima jarebica kamenjarka (Alectoris graeca), liska (Fu- ova dva istraživanja je upadljiva. Nedovoljna lica atra), leganj (Caprimulgus europeus), grlica pokrivenost nacionalnog parka u prostornom (Streptopelia turtur), pupavac (Upupa epops), siva i ekološkom smislu tokom našeg istraživanja, žuna (Picus canus), troprsti djetlić (Picoides tri- onemogućava nam kvalitetnu analizu i poređenja, dactylus), vijoglava (Jynx torquilla), šumska ševa ali nam daje uvid u određene sadašnje osoben- (Lullula arborea), poljska ševa (Alauda arvensis), osti ovog kraja i karaktera njegove ornitofaune.

47 Sjeničić et al.: Prilog poznavanju faune ptica Nacionalnog parka Sutjeska

Slika 8. Osičar (P. apivorus) u Nacionalnom parku Slika 9. Polojka (A. hypoleucos) na rijeci Sutjesci / „Sutjeska“ / Figure 8. European Honey Buzzard (P. Figure 9. Common Sandpiper (A. hypoleucos) on the apivorus) in Sutjeska National Park (© Jovica Sjeničić) Sutjeska river (© Jovica Sjeničić)

Istraživano područje predstavlja mozaik različitih dica kamenjarka (Emberiza cia), dok su na visoko- „mikrostaništa“ koja omogućavaju prisustvo i planinskim staništima najvažnije zabilježene gn- gniježđenje različitih specifičnih vrsta, čak i onih jezdarice planinski popić (Prunella collaris), drozd netipičnih za (visoko)planinska područja, na što ogrličar (Turdus torquatus) i žutokljuna galica su ukazali i Rucner & Obratil (1973). Zanimljiv je (Pyrrhocorax graculus). Od šumskih vrsta, svaka- nalaz teritorijalne prepelice (Coturnix coturnix) ko da je u konzervacionom smislu i kao indikator u okolini Orlovačkog jezera, jedinom mjestu na očuvanih planinskih šuma najznačajniji nalaz pla- širem području nacionalnog parka gdje je vrsta ninskog djetlića (D. leucotos). Većina dostupnih bila nađena i početkom 1970-ih (Rucner & Obra- podataka o planinskom djetliću potiče s kraja 19. til, 1973). Uočene su i druge sličnosti, kao i razlike i početka 20. vijeka (Obratil, 1977). Stara i novija u odnosu na ranije istraživanje. Dalja proučavanja istraživanja upućuju na to da je ova vrsta prisutna su svakako neophodna kako bi se dodatno rasvi- u odgovarajućim staništima širom BiH, ali istovre- jetlio status i rasprostranjenje pojedinih rijetko meno malobrojna i rijetko se viđa (Gašić, 2007). bilježenih vrsta, a posebno onih koje se bilježene Uključujući ranija istraživanja, vrsta je prisutna na samo tokom ranijih istraživanja. više lokaliteta na Zelengori i u prašumi Perućici U pogledu rasprostranjenosti populacija ptica (Obratil, 1987), što ovo područje čini jednim od registrovanih u BiH može se istaći nekoliko evi- najznačajnijih za ovu vrstu u Republici Srpskoj. dentiranih vrsta koje se na nivou države smatraju rijetkim i/ili malobrojnim gnjezdaricama (Obratil Sve registrovane vrste nalaze se na Uredbi o & Matvejev, 1989; Kotrošan et al., 2012), a to su crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune- Re prije svega vrste dnevnih grabljivica (P. apivorus, publike Srpske (2012). Pored nacionalne (en- C. gallicus., A. pennata, A. chrysaetos, F. peregri- titetske) zaštite područja kao nacionalnog parka, nus), zatim prdavac (C. crex), polojka (Actitis hy- cijelo područje Nacionalnog parka „Sutjeska“ poleucos) (Slika 9), od sova buljina (Bubo bubo), predloženo je za Međunarodno područje a od djetlića planinski djetlić (Dendrocopos leuco- značajno za ptice (IBA) (Kotrošan et al. 2012) i tos). Od ptica pjevačica kao značajna gnjezdarica na prijedlogu je liste Natura 2000 područja u BiH stijena, kamenjara i šikara u kanjonima je strna- (Milanović & Golob, 2015).

48 Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 226, 2017, 41–50

Literatura / References

Bibby J.C., Burgess D.N., Hill, A.D. (1992). Bird Kotrošan D., Drocić N., Šimić E., Trbojević S., Census Techniques. British Trust for Ornithol- Dervović I. (2012). Program IBA (Međunarodno ogy and the Royal Society for the Protection of značajna područja za ptice) u Bosni i Hercegovini. Birds: 257 str. Ornitološko društvo „Naše ptice“, . Clements J. F. (2007). The Clements cheklist od birds Milanović Đ., Golob A. (2015). Projekat “Podrška of the world. 6th Edition. Cornell University Press, provođenju Direktive o staništima i Direktive o pti- New York: 864 str. cama u Bosni i Hercegovini.” Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 22: 33–58. Drocić N. (2006). Prilog o poznavanju gniježđenja kr- stokljuna (Loxia curvirostra) i čižka (Carduelis spi- Obratil S. (1977). Pregled istraživanja ornitofaune nus) u Bosni i Hercegovini u periodu 1974-2006. Bosne i Hercegovine VI (Columbiformes, Cucu- Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercego- liformes, Strigiformes, Caprimulgiformes, Apo- vini 2: 9–20. diformes, Coraciformes, Piciformes). Glasnik Ze- maljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Prirodne Gašić B. (2001). Rezultati novih istraživanja faune pti- nauke, Nova serija 16: 203–223. ca Republike Srpske. Ciconia 10: 108–127. Obratil S. (1987). Naselja ptica (Aves) u životnim za- Gašić B. (2007). The breeding of White-backed Wood- jednicama na trajnim plohama nacionalnog parka Dendrocopos leucotos pecker on Mount Lisina “Sutjeska”. Godišnjak Biološkog instituta Univerz- near Mrkonjić Grad (). iteta u Sarajevu 40: 73–87. Acrocephalus 28 (132): 32–35. Obratil S., Matvejev S. (1989). Predlog “Crvene liste” Gregory R.D., Gibbons D.W., Donald, P.F. (2004). Bird ugroženih ptica SR Bosne i Hercegovine.Naše sta- census and survey techniques. U: Sutherland rine 18–19: 227–235. W.J., Newton I., Green R. E. (Ur.): Bird Ecology and Conservation; a Handbook of Techniques. Oxford Svensson L., Mullarney K., Zetterström D. (2010). Col- University Press, Oxford: 17–56. lins Bird Guide. 2nd edition. Harper Collins Pub- lishers Ltd., London: 448 str. Grubač B., Gašić B. (2001). Savremeni podaci o fauni ptica istočne Hercegovine i susednih područja Uredba o Crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune- Re (Bosna i Hercegovina). Ciconia 13: 59–76. publike Srpske. (2012). Službeni glasnik Republike Srpske 124/12. Kotrošan D., Papes M. (2007). Popis ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. do 2006. godine. Vasić V. F., Simić D. V., Stanimirović Ž., Karakašević M., Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercego- Šćiban M., Ružić M., Kulić S., Kulić M., Puzović S. vini 3: 9–38. (2004). Srpska nomenklatura ptica I. (nonpasseri- formes). Dvogled 4: 7–19. Kotrošan D. (2008/2009). Dopune i korekcije popisu ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. Vasić V. F., Simić D. V., Stanimirović Ž., Karakašević M., do 2006. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Šćiban M., Ružić M., Kulić S., Kulić M., Puzović, Bosni i Hercegovini 4–5: 72–85. S. (2005). Srpska nomenklatura ptica II. (passeri- formes). Dvogled 5: 10–18.

Summary Previous faunistic researches of birds in Sutjeska National Park were periodically conducted by indi- vidual researchers from 1888 to 2001, but there is a lack of contemporary systematic bird research. Especially aquatic habitats, and their surroundings, are today under the growing threat of destruc- tion. In this study, we researched the 12 km of the Sutjeska river, 8.1 km of the Hrčavka river and five glacial lakes (Donje bare, Gornje bare, Orlovačko jezero, Crno jezero and Bijelo jezero). Study was conducted from 25 June to 2 July 2015 and from 12 to 14 July 2016. The methods used were: line transect, point counting, “free” method, teritorry mapping, playback method and capturing and marking method. Total registered number of birds is 78. Except of Larus michahellis, all registered species are possible, probable or confirmed breeding species of the study area. There are the 9 new nesting species, and these are: European Honey-buzzard (Pernis apivorus), Short-toed Snake-

49 Sjeničić et al.: Prilog poznavanju faune ptica Nacionalnog parka Sutjeska eagle (Circaetus gallicus), Booted Eagle (Aquila pennata), Peregrine Falcon (Falco peregrinus), Green Sandpiper (Tringa ochropus), Stock Pigeon (Columba oenas), Raven (Corvus corax), Hawfinch Coc( - cothraustes coccothraustes) and Red Crossbill (Loxia curvirostra). Merged with existing data, the bird fauna of the national park “Sutjeska” is now presented with 118 species, of which 108 are pos- sible, probable or confirmed nesting species. The results indicate the presence of rare species on national level, and they are birds of prey (P. apivorus , C. gallicus., A pennata, Aquila chrysaetos, F. peregrinus), Corncrake (Crex crex), Common Sandpiper (Actitis hypoleucos), Long Eared Owl (Bubo bubo), and White-backed Woodpecker (Dendrocopos leucotos), which is the indicator of the old and preserved mountain forests. From songbirds significant nesting species of rocks, shrubbery, and rockeries in the canyons is Rock Key words: bird fauna, Bosnia and Herzegovina, mountain lakes, mountain rivers, national park, IBA

50