Optužbe Osuđenika Zdravka Mamića Protresle Su Sudačku Kastu I Pokazale Da Se Hrvatsko Pravosuđe, Koje Je 1990-Ih Etički I

#1110 Samostalni srpski tjednik

Petak 26/03/2021 10 kn/100 din/1.20 € 1321

Hrvatsko prljavosuđe Optužbe osuđenika Zdravka Mamića protresle su sudačku kastu i pokazale da se hrvatsko pravosuđe, koje je 1990-ih etički i profesionalno temeljito rastureno, zapravo nikada nije oporavilo str. 4-9. Novosti Tjednik za racionalnu manjinu piše 2 #1110, petak, 26. ožujka 2021. Milorad Krstulović RABLJENA SEDMICA

Ništa u vezi Zdravka nastaviti normalan život, a sada je, eto, izne- morati glasati o njoj. Za ili protiv, što će sve Mamića nije dosadno (Foto: Denis Kapetanović/ nada odlučio posjetiti brata. Obojica imaju reći.’ I tako je Milanović, nakon nekoliko pixsell) bosanskohercegovačko državljanstvo što, godina provedenih u fotelji premijera, od- teoretski, može značiti da će obojica osta- lučio reformirati pravosuđe inzistiranjem ti ondje i odugovlačiti odlazak u zatvor. S na svojoj kandidatkinji za predsjednicu Vr- druge strane, ovdje će, očito, igrati na kartu hovnoga suda. Koja je, nesumnjivo, bolje dokazivanja pristranosti sudaca i vjerovati rješenje od aktualnog, tek je pitanje tko će, da će im to biti dobar argument za ustav- u mužjačkom odmjeravanju snaga predsjed- nu tužbu. Sve u svemu, nisu bez šansi da i nika države i čelnog čovjeka Vlade Andreja dalje drmaju nogometom i čime su već sve Plenkovića, imati više živaca i strpljenja. drmali. Ali ni da završe u zatvoru. I pritom Zamislimo li da moramo nešto zaključiti, sa sobom povuku još ponekog. Možda baš to bi izgledalo ovako: šansi za pravosuđe sudačku družinu. Neće biti dosadno. odavno nema, što nije razlog da se ne po- kuša smijeniti Sessu. Izbor Sestra Nije dosadan ni izbor predsjednika Vrhov- noga suda. Još 13. siječnja ove godine Držav- Kad smo već u pravosudnom tonu, spome- no sudbeno vijeće objavilo je javni poziv nut ćemo vijest s juga – potvrđena je optuž- zainteresiranim kandidatima na koji su se nica protiv Nevenke Bečić, sestre Željka Keruma, bivšeg splitskog gradonačelnika i Mamić privržen hdz-ovcima koji su imali glavnu aktualnog kandidata za tu funkciju. Istragu riječ u njegovu Hrvatskom nogometnom protiv nje dorh je zatražio prije ravno 11 Zdravko Mamić, bivši Dinamov što bog, savezu, Mamić je, godinama prije nego što godina, optužnica je podignuta prije četiri što batina, pobjedu svoga nogometnog čeda se počeo predstavljati kao glavni državni godine, nekoliko je puta vraćana na doradu. nad Tottenhamom obilježio je riganjem va- neprijatelj, bio jedan od glavnih državnih Moglo bi se povući ‘zašto baš sada’ pitanje, tre po osječkim sucima. Vjerujemo kako prijatelja. Sada galami kako je u više navrata ali koga briga. Neće biti problem krahira li svatko tko prati vijesti zna da je Mamiću potplaćivao suce, tvrdi da o svemu ima do- Kerum, niti će se njegovi birači pretjerano potvrđena prvostupanjska kazna od šest i kaze. Navodno su putovali na njegov račun, uzrujavati zbog toga što državni odvjetnici pol godina zatvora uz oduzimanje 52 mi- kupovao im je cipele, slao darove, a oni su smatraju da mu je sestra utajivala milijun- lijuna kuna stečena nezakonitim putem. mu uzvratili na najgori način – osuđujućom ske svote poreza. Od časa kad je postalo pravomoćno Mamić presudom. Ukratko, u priči o Mamiću ima i ne prestaje zatrpavati medije ogorčenjem truleži državnih institucija, i pretvaranja Cjepivo i dokazima o korumpiranosti osječkih su- kokošara u elitu, i svakovrsnog nefunkcioni- daca. O slučaju Mamić i s njim povezanim ranja ove države. Svega, eto, ima osim jasnog Policijski sat u Nizozemskoj, strože mjere u curenjem gnoja po medijima i društvenim odgovora je li zaista plaćao suce. Njemačkoj, u Hrvatskoj mješavina hinjene mrežama mogli bi se pisati romani. Recimo, ako je zaista 8. listopada uskok-u dostavio Nije dosadan ni izbor BiH predsjednika Vrhovnog podatke o navodnoj korumpiranosti osječ- suda – Đuro Sessa (Foto: kih sudaca, kako je moguće da suce, barem U međuvremenu, stigao je odgovor na pita- Patrik Macek/pixsell) kako oni svjedoče, nitko nije pozvao ni na nje gdje je Zoran Mamić. Donedavni trener informativni razgovor sve dok ih Mamić nije Dinama, koji je podnio ostavku nakon što javili aktualni predsjednik Đuro Sessa te počeo javno optuživati? Kako je moguće da mu je presuda u istom predmetu postala zagrebački odvjetnici Lidija Horvat i Šime nijedna sigurnosno-pravosudno-policijska pravomoćna, skoknuo je do brata u Bosnu Savić. Po proceduri, predsjednik Republike služba nije detektirala druženja uglednog i Hercegovinu. Zoran je naime osuđen na o kandidatima traži mišljenje Opće sjedni- kriminalca s uglednim sucima? U redu, Ma- manje od pet godina zatvora, točnije na če- ce Vrhovnoga suda i saborskog Odbora za mić jest bio elita, dio društvenog vrha, blizak tiri godine i osam mjeseci, pa nije odmah pravosuđe, no ona nisu obvezujuća, a po- onom državnom. Blizak bivšoj predsjednici morao iza rešetaka. Nekidan je najavljivao tom Saboru predlaže odabranoga kandida- države Kolindi Grabar-Kitarović, čvrsto da je spreman odslužiti kaznu i nakon toga ta. Predsjednik Zoran Milanović odlučio je, međutim, predložiti Zlatu Đurđević, profesoricu na zagrebačkom Pravnom fakultetu. I započela je rasprava o njegovu pravu predlaganja ljudi koji se nisu javili na poziv, pa se oglasio i Ustavni sud sa stavom Objavio pobjedu nad Covidom pa se cijepio – da predsjednik smije predložiti samo one premijer Plenković (Foto: koji su se javili, pa se na Facebook-profilu Jurica Galoić/pixsell) očitovao Milanović s primjedbom da većina ustavnih sudaca, ‘vjernih hdz-ovih žetona’, ležernosti i manjka cjepiva. Tim se povodom smišlja ‘sve što treba kako bi spasili vojni- oglasio i premijer Andrej Plenković najavivši ka hdz-ovog pravosuđa Sessu. Možda još prebacivanje dostave ‘određenog kontingen- da odluče kako za predsjednika Vrhovnog ta cjepiva iz četvrtog u drugo tromjesečje suda moram predložiti nekog od ovih Ma- kako bi se do ljeta pojačala dinamika cijeplje- mićevih veseljaka’, pokušavao je Milanović nja’. ‘Govorimo o Pfizeru koji je naznačio da bio duhovit te je, na kraju, poentirao: ‘Moja bi mogao ubrzati dostavu. To je takozvana

Još jedan Mamić, Zoran kandidatkinja nije i neće biti iz njihove mo- akcelerirana dostava Pfizera’, reče premijer. Mamić (Foto: Dubravka čvare. Moja kandidatkinja ostaje Zlata Đur- Isti onaj koji je lani objavio pobjedu nad Co- Petrić/pixsell) đević i hdz će, koliko god im to teško padalo, vidom. Očito, produžeci nikako da završe.

ZamjenicA glavnog Dežulović, Viktor Ivančić, Mirna Jasić Gašić, Nenad Grafički urednici Štampa Tiskara ‘Zagreb’, Zagreb Samostalni urednika Sinan Gudžević, Jovanović, Vladimir Jurišić, Ivica Družak, Tiraža 6500 IMPRESSUM Novosti su financirane Andrea Radak Boris Rašeta Davor Konjikušić, Saša Darko Matošević Godina xXII / Zagreb | petak, 26/03/2021 srpski tjednik Izvršni urednici sredstvima Savjeta za Redakcija Kosanović, Anja Kožul, nacionalne manjine Vlade Goran Borković (Portal Paulina Arbutina, Igor Lasić, Bojan Munjin, Dizajn Republike Hrvatske i sredstvima Novosti), Petar Glodić Ureda za ljudska prava i prava Izdavač Mašenjka Bačić, Jerko Tamara Opačić, Srećko Parabureau / Igor (Kronika), Boris Postnikov nacionalnih manjina Vlade Srpsko narodno vijeće Bakotin, Dragana Bošnjak, Pulig, Hrvoje Šimičević, Stanišljević & Damir Republike Hrvatske. (Kultura) Za izdavača Milan Cimeša, Zoran i Borivoj Dovniković Bralić, Nikola Đurek Redakcija Redaktorica Darija Gajeva 7, 10 000 Zagreb Milorad Pupovac Mažuran-Bučević Daskalović, Ivica Đikić, (karikaturist) t/f 01/4811 198, 4811 281 Glavni urednik Kolumnisti Tena Erceg, Milan Gavrović, Tajnica redakcije Foto naslovnice Denis [email protected] #1110 Nikola Bajto Marinko Čulić, Boris Dragan Grozdanić, Vedrana Bibić Kapetanović (Pixsell) www.portalnovosti.com Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 3 kolumna #1110, petak, 26. ožujka 2021.

ARITMETIKA POLITIKE Krah suverenizma

aspada li se hdz? Ovo pitanje treštavo odjekuje s limenog bubnja javnih medija, nakon što je postalo bjelodano da vladajuća stranka doživljava ozbiljan rasap u istočnim gubernijama svo- Rje vlasti, a ima toga i drugdje. Naravno da bubnjevima presvučenim limom ne treba baš otprve povjerovati, jer hdz nije obična stranka, on je mašinerija koja je godinama gradila reputaciju glavnog garanta hrvatske državne suverenosti. A tome dosad nije uspio parirati ni precijenjeni vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, pa će teško i dalje, iako mu broj pristaša evidentno ra- Piše Marinko Čulić ste. Njega se u javnosti prepoznaje jedino kao protivnika ćirilice u Vukovaru, a čak ni usko šiven kaput hrvatskog suverenizma ne može se, srećom, svesti samo i jedino na to. Bivše republike No da postoji određena kriza nacionalnog suverenizma i šire u regiji pokazuje primjer Jugoslavije Crne Gore, gdje je Milo Đukanović, u istina suverenost. Što je najvažnije, ta suverenost Samo grbomanija teško usporedivoj situaciji, izgubio izbore počinje polako koncepcijski visjeti i šire u i obljetničarstvo – Ante Prkačin, Miroslav Škoro i dalje grade svoj najprije na nacionalnoj razini, a sada, isti- regiji. Evo, pogledajte ovo u Hrvatskoj. Tu i Ivan Penava (Foto: Hrvoje nabog, dobio one lokalne u svom rodnom je etnička slika puno jednostavnija nego u Jelavić/pixsell) suverenizam Nikšiću, ali bez mogućnosti da samostalno Crnoj Gori, naprosto zato što je Srba toliko osnuje vlast. malo da ne samo što ne dovode u pitanje antisrpstvu, antihrvatstvu, antibošnjaštvu, na ratničko- Velim, ta su dva primjera teško uspore- kičmu hrvatskog suvereniteta, nego su se ali je također jasno da taj ispražnjeni prostor diva, ali po jednome ipak jesu. Hrvatska je u nju i ugradili. Ali onda je izbio ovaj treštavi treba ispuniti nečim drugim, a toga jedno- nacionalističkim bila jedna od glavnih lokomotiva osamosta- verbalni rat u hdz-u, koji pokazuje da ovdje stavno nema. ljivanja bivših jugoslavenskih republika, a problem nije ništa manje kompliciran ako Sve ili gotovo sve nove države nastale zastavama, bez Crna Gora je, naprotiv, to učinila posljed- mu se krivo priđe. A krivo mu se može prići raspadom Jugoslavije i dalje taj suverenitet nja i time zatvorila krug, bez čega možda ako se suverenost novih postjugoslavenskih grade uglavnom na mlataranju nacionalnim namjere da to ispune ni prethodni segmenti kružnice ne bi bili država usporedi s luftmadracem. Ne valja zastavama, grbomaniji i uvredljivo djetinja- sasvim realizirani. Što je najvažnije, Crna ako ga se vlastitom lakomislenošću previše stom obljetničarstvu. A to niti kruha jede, nečim drugim, Gora ostvarila je to pod posebnim uvjetima ispuše, što, vjerujem, dobro pokazuje pri- niti vode pije. Ništa pomnoženo s ništa. I jer je za osamostaljenje trebalo glasati 55 mjer Đukanovića i Crne Gore. Ali ne valja ni zato se logično postavlja pitanje zašto je a dok je tako, posto građana, što je, hm, izvan dosad po- ako ga se prenapuše, što, također vjerujem, zapravo raskomadana bivša Jugoslavija. znatih demokratskih standarda, ali je poka- pokazuje primjer Hrvatske. Ovdje kod nas O, znam da će to mnogima izvaditi čitave svjetski moćnici zalo da je Đukanović dobio na svoju stranu je suverenistička doktrina toliko ispunila pancete masti ispod rebara, a ni meni se ne i značajan dio crnogorskih Srba. I to je, bez politički prostor da tu više ni igla ne bi mogla da postavljati pitanja na koja ionako nema poigravat će se sumnje, vrhunac njegove političke karijere. stati. Ali badava, u suverenistički luftmadrac jasnog odgovora. Ali iza ovoga stoji aritme- Ali onda je počeo raditi glupe i nepotrebne želi se upumpati još zraka, iako prostora jed- tički jasna logika. Bivša država bila je toliko njima kao malom gafove, od kojih je sigurno najveći što je nostavno više nema, pa su najprije Škoro- prepuna suverenizma da ga je, kao da ga drži planirao neku vrstu konfiskacije imovine Zekanovićevi ‘supersuverenisti’ počeli op- u stometarskim silosima, mogla prenositi dječicom Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. O tuživati Plenkovićevu vlast i stranku da su i na tadašnje republike, suverenističkije bože, zar nikoga nije imao u blizini da ga postali pijuni nekakvog globalizma. A onda nego njihove današnje nasljednice, pa čak podsjeti kako to podosta podsjeća na osniva- se to prelio i u sam hdz, gdje se ta optužni- i na nesvrstane saveznice širom svijeta. A nje tzv. hrvatske pravoslavne crkve u ndh, i ca ponavlja u samo malo zaglađenijoj formi pogledajmo što imamo sada. Hrvatska je da nepotrebno ide rubom toga da se dovede koja, nadam se, a i vjerujem, neće proći. donedavno bila predsjedavajuća Evropske u pitanje i sama državna samostalnost Crne unije, dakle bila je nekakav papirnati fak- Gore. Da se razumijemo, tu samostalnost este da je hdz dosad ubirao goleme tor broj jedan, ali upravo gledamo kako je se Crna Gora zaslužila je samom činjenicom kamate od monopola na nacionalni ponižava dotle da nije u stanju pribaviti ni da su je ostvarile sve ostale bivše republike suverenizam, i time počinio gole- minimalne količine cjepiva protiv korone. Jugoslavije, čak i one koje su je u početku me štete ovoj zemlji. Ali je isto tako Tako da joj je u pomoć morala priteći i neka- odbijale (Makedonija, Bosna i Hercegovina). istina da je ta stranka lukobran po dašnja njena državna protektorica Austrija, Zato treba podsjetiti kako su Titovi parti- novnoj obnovi eksplicitnog antisrpstva a da je od pokojnice išta ostalo, valjda bi to zani riješili pitanje Puniše Račića, ubojice Jkoje dolazi iz redova penavićevsko-škori- morala učiniti i Jugoslavija. Eto, tako izgle- Stjepana Radića, i zatim navodnog srpskog stičko-zekanovićevskog tabora, i to ga čini da suverenizam Hrvatske i drugih zemalja mitropolita u ndh Germogena. Na brzinu važnom karikom u političkom životu Hr- ex-yu regije. On je i dalje pretežno omotan su ih likvidirali, što može izgledati brutalno, vatske. Bez obzira na to što u implicitnom ratnonacionalističkim zastavama, bez spo- ali je barem slijedilo logiku da neće pravo- antisrpstvu ta stranka i dalje čini važnu sobnosti da stavi u pogon neke druge osno- slavcima u Hrvatskoj birati vođe ustaše, kao kariku, ali na način da to ipak ne izaziva vice razvoja i napretka. što neće hrvatskim političkim vođama birati nove otvorene konfrontacije koje otvaraju I dogodilo se ono što se neminovno moralo lidere srpski četnici. perspektivu obnove starih sukoba. U Crnoj dogoditi. Nakon što su sve privredne i pro- I onda je inače promućurnom Đukano- Gori se baš to dogodilo i to je šteta za zemlju duktivne potencijale prepustile u ruke evro- viću izgleda pomutila vid fiks-ideja da bi s koja unatoč teškim unutrašnjim podjelama američkih i drugih moćnika, sada moraju crnogorskom suverenošću baš tako nešto nije bila bez izgleda da to izbjegne. Ali ima tu očekivati bilo kakav vjetrić koji će napuhati trebalo napraviti, tj. da bi Crnu Goru trebalo još jedan problem, koji je zajednički svima u preostale krpice njihovog nacionalnog suve- još malo ‘pocrnogorčiti’, što je pacerski pro- regiji. Jasno je naime da se nacionalni suvereniteta. Ali taj vjetrić jedva da ikada puhne, a pust jer je time dovedena u pitanje i sama ta reniteti više ne mogu graditi samo na golom uskoro bi mogao i sasvim prestati. ■ Novosti hdz-ovo pokoravanje pravosuđa i čistke piše Hrvoje Šimičević Tjednik za racionalnu manjinu sudaca provedene 1990-ih korijen su 4 Politika #1110, petak, 26. ožujka 2021. današnjeg stanja u pravosuđu Hrvatsko prljavosuđe Sve što se odvijalo u protekle tri dekade samo je eho ciljane namjere državotvoraca, predvođenih prvim predsjednikom, da potpuno ovladaju ovim sektorom. Ne postoji ispostava društvene moći koja je u tome razdoblju moralno, etički i profesionalno temeljitije rasturena od hrvatskog pravosuđa, do mjere da se ono

Ivić Pašalić upravljao je komisijom od toga zapravo nikada nije ni oporavilo koja je kandidirala članove dsv-a (Foto: Davorin Višnjić/Pixsell) Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 5 Politika #1110, petak, 26. ožujka 2021.

itanje je je li ona Srpkinja kada joj Milan Vuković (desno) – je majka Židovka?’ Da je pravde, Tuđmanov šef Vrhovnog suda (Foto: Marko ova slabo poznata nacistička dile- Lukunić/Pixsell) ma smatrala bi se stvarnim počet- kom pravosuđa Republike Hrvat- ske. Ispisao ju je predsjednik Vrhovnog suda PMilan Vuković 1995. godine, kao mišljenje o sutkinji koja se kandidirala za mjesto na Vrhovnom sudu. Sutkinja na koncu nije oda- brana za Vukovićevu kolegicu, što će reći da je odgovor na pitanje s početka teksta valjda bio potvrdan. Umjesto nje, najvažniji sud u drža- vi ispunili su kadrovi etnički čiste familijske pozadine, vjerni sljedbenici politike Franje Tuđmana, nositelja izjave da je sretan što mu žena nije ni Srpkinja ni Židovka. Od tada je prošlo skoro 30 godina. Hrvat- sko pravosuđe odavno se u sustavu elimi- nacije kandidata ne rukovodi kriterijima najsirovijeg šovinizma, barem ne ovako očigledno i u službenim dokumentima. No duh tuđmanizma i ‘reformi’ koje su iz- njedrile Vukovića u mnogočemu do danas presudno definira sudbenu vlast. Sve što se odvijalo u protekle tri dekade, s naglaskom na najsvježije pravosudne skandale koji svakodnevno izlaze u javnost, samo je eho ciljane namjere državotvoraca, predvođenih sudbenom vijeću. Novonastali dsv, koji je nja tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda navodi Uzelac. Vuković je postao produžena prvim predsjednikom, da potpuno ovladaju ubrzo poslušao citirane sugestije, prije toga Milana Vukovića. Među mišljenjima je bilo ruka Tuđmanovih želja i vladar hrvatskog ovim sektorom. Ne postoji ispostava druš- je uspostavljen na ordinarnom političkom i i ono Vukovićevo pitanje o srbo-židovskom pravosuđa. Klimoglavi predsjednici sudo- tvene moći koja je u tome razdoblju moralno, pravnom zločinu. porijeklu s početka teksta. Ipak, najskanda- va slijedili su njegove naputke, a on ih je za etički i profesionalno temeljitije rasturena Prema prvim zakonskim odredbama, čla- lozniji dio odluke ustavnih sudaca očitovao nagradu predlagao u dsv, u kojem je i sam od hrvatskog pravosuđa, do mjere da se ono nove dsv-a odabirao je Sabor, uz prijedloge se u činjenici da su odbili prigovor kako je dsv sjedio kao prvi čovjek Vrhovnog suda. Na od toga zapravo nikada nije ni oporavilo. ‘To kandidata iz niza institucija, poput Vrhovnog odabran neustavno, preko kandidata neiza- koncu je zbog loše međunarodne reputacije, je užas, to je nedopustivo, ja sam zgrožen’, suda i Državnog odvjetništva, te odvjetnič- brane Pašalićeve komisije. Skandal je dugo- uzrokovane onom izjavom o nemogućno- poručio je prije koji dan premijer Andrej kog ceha. Od 15 članova, osam su bili izabi- ročan zbog dvije stvari: gotovo cijelo jedno sti počinjenja zločina u obrambenom ratu, Plenković, komentirajući istupe Zdrav- rani iz sudačke profesija, a ostatak iz redova desetljeće dsv je s takvim kadrovima mije- smijenjen. Naslijedio ga je Krunislav Olujić, ka Mamića o povezanosti sa sucima koji su profesora prava i državnih odvjetnika. Iako njao sliku hrvatskog pravosuđa, dok Ustavni isti onaj koji je formalizirao listu Pašalićeve odlučivali u njegovom postupku. Njegove su sve institucije podnijele svoje prijedloge, sud do današnjeg dana iskazuje identičnu komisije za članove dsv-a. riječi trebale bi, međutim, gotovo jedino i na kraju su odabrani Tuđmanovi kandidati spremnost da prilagođava tumačenje ustava No Olujić se nije dugo zadržao na toj po- isključivo biti ispostavljene stranci i pokretu iz neslužbene komisije kojom je rukovodio tekućim političkim potrebama. Aktualna pri- ziciji. Nezadovoljni njegovom nevoljkošću koji predvodi. Važno je, stoga, zbog izrazite Ivić Pašalić. Lista s 13 imena koju je predlo- ča oko odabira prvog čovjeka Vrhovnog suda, da provodi stranačke diktate, odlučili su ga sličnosti s aktualnim događajima, ukazati na žilo posve neformalno tijelo, ozakonjena je po mišljenju dijela stručne javnosti, upravo je maknuti. Olujić se Tuđmanu zamjerio zbog kronologiju poraza pravne države koji se u zahvaljujući Krunislavu Olujiću, koji ju klasični primjer takve paradigme. U slučaju iz više razloga. Prema pisanju tadašnjih medija, pravilnim vremenskim razmacima ispostav- je kao državni odvjetnik proturio Saboru na 90-ih, dsv je potom ponovno odbio kandidate problem je bio njegov izlazak iz hdz-a. Od- lja na naplatu hrvatskom društvu. usvajanje. Tako su tijelo presudno za obliko- koji su se žalili Ustavnom sudu. bio je, k tome, sudjelovati na skupovima na Pet godina prije one Vukovićeve izjave, ot- vanje budućnosti hrvatskog pravosuđa napu- Priča o poziciji predsjednika Vrhovnog kojima je Tuđman obznanjivao obračun s ne- počela je reforma hrvatskog pravosuđa čiji čili i Ante Potrebica, Milan Vuković, Ivka suda i u to je vrijeme dobrano skandalizirala prijateljima i na kojima se kovala strategija je jedini cilj bio eliminacija nepoćudnih su- Zlokić, Ivan Milanović i Branimir Milje- javnost. Prvi predsjednik Vjekoslav Vido- opstrukcije rada Haškog tribunala. Nije mu dačkih kadrova. Uvedena je odredba o cjelo- vić. Rezultat njihova rada bio je očekivan. vić smijenjen je nakon jednogodišnjeg rada pomogla ni činjenica što nije istupao protiv životnoj ‘stalnosti’ sudačkih pozicija, koja se Čistka je najprije provedena na Vrhovnom u prvim ratnim mjesecima, zato što je odbio novinara Feral Tribunea, povodom Tuđma- međutim nije odnosila na većinu sudaca iz sudu, odakle je izbačena većina nepoćudnih pristati na diktat režima i puštanje srpskih nove tužbe o kojoj je naknadno mogao od- bivšega sistema, u kojem je vršen reizbor na- sudaca, bez kriterija i obrazloženja. Suce i zarobljenika, osumnjičenih za teška kazne- lučivati. Na koncu je problem bila činjenica kon provjere učinka i kvalitete rada osmogo- sutkinje poput Petra Novoseleca, Vladi- na djela, za potrebe razmjene zarobljenika. i što je zbog pozicije trebao biti šef izbornog dišnjeg mandata. Mnogi kojima je isticao taj mira Primorca ili Ružice Horvatinović Nije mu previše pomoglo ni inzistiranje na povjerenstva u skorašnjem izbornom ciklu- mandat napustili su profesiju ili su iz nje bili zamijenili su i diletanti s viškom osjećaja za zakonitosti u postupcima protiv Dobrosla- su. Ukratko, titula predsjednika Vrhovnog izgnani. Prema nikad dovršenom istraživanju Tuđmana i domovinu. Procedura je, međutim, va Parage i Mile Dedakovića. Poslan je u suda bila je Tuđmanu izrazito važna, kao i Hrvatskog pravnog centra iz druge polovice bila toliko aljkava i protuzakonita da je Ustav- mirovinu na izravni zahtjev Franje Tuđma- njegovim sljedbenicima u vremenu današ- devedesetih, samo u 1990. i 1991. godini smi- ni sud srušio imenovanja, nakon čega je dsv na. Na tu je poziciju nakon nekoliko mjeseci njem. Olujić je na koncu terećen da je imao jenjeno je oko 200 sudaca. Donošenjem Zako- opet donio identičnu odluku. Nakon druge došao Milan Vuković, Tuđmanov intimus i intimne odnose s maloljetnom osobom na o sudovima 1994. uslijedila je prava politič- ustavne tužbe, sada se i Ustavni sud prilagodio dojučerašnji sudac Ustavnog suda, koji će i da je bio u kontaktu s nekim sumnjivim ka čistka. Na koncu je bez posla ostalo gotovo režimskim prohtjevima; više nije rušio cijeli postati poznat po maksimi da hrvatska stra- pojedincima. dsv, čijem je kadroviranju 50 posto sudaca u Hrvatskoj. Mnogima nije koncept nego je samo dao za pravo sucima na ne može počiniti zločine u obrambenom kumovao, makao ga je na koncu samo zbog produžen mandat bez ikakvog obrazloženja; koji su podnijeli ustavne tužbe, uz napomenu ratu. U izvrsnoj studiji Tuđmanovog pravo- komunikacije s ranije osuđenim osobama, nije im bio dozvoljen ni dovršetak dužnosti da za imenovanja dsv mora pribaviti mišlje- suđa, koju je napisao profesor s Pravnog fa- dok su druge optužbe odbačene. za koju su krajem osamdesetih odabrani na kulteta u Zagrebu Alan Uzelac, stoji i da osam godina. Nepisani kriteriji za razrješenje su Vukovića kolege smatrale ‘pravnom ne- o Ustavni sud je odlučio da nekima su bili suđenje u komunizmu, a većini Iako su sve znalicom, a on je njih proglašavao ostatcima je smijenjen temeljem pri- srpsko etničko porijeklo. Suprotno tome, ka- starog režima, nesposobnima shvatiti svoju sluškivanja telefonskih raz- rijerni uspon u sustavu doživjeli su trenutno institucije podnijele ulogu u ostvarivanju nacionalnih interesa i govora i skandalozne proce- najmoćniji hrvatski suci, poput Đure Sesse, primjeni prava na ‘fleksibilan’ način koji bi dure: član dsv-a i predsjednik Ivana Turudića i Miroslava Šeparovića, svoje prijedloge za pridonio visokim ciljevima vladajuće stran- Županijskog suda u Puli Ivan Milanović na ali i suci poput Zvonka Vekića te Darka ke i predsjednika Tuđmana’. Npola se postupka prešaltao iz suca u svjedoka Krušlina iz tekuće afere Mamić. članove dsv-a, na Vuković je, nastavlja Uzelac, bio vrlo bli- optužbe. U ustavnosudskoj odluci opet je na- ‘Velika većina dosadašnjih sudaca i javnih zak s dsv-om i mnogi promatrači držali su da stupilo kompromiserstvo: sud je poručio da tužitelja s petnaestogodišnjim radnim isku- kraju su odabrani je Ante Potrebica, predsjednik dsv-a i blijeda njihova odluka ‘ne dira u položaj sadašnjeg stvom zdušno su služili srbokomunističkom figura gotovo bez ikakva sudačkog iskustva, predsjednika Vrhovnog suda’, što je značilo i antihrvatskom režimu, a uz to su mnogi od Tuđmanovi bio zapravo njegov sljedbenik (pa čak i nje- da taj sud ima dva predsjednika. Drugi je njih bili i korumpirani, pa bi smjenjivanje gova marioneta), a Potrebica je to često po- bio ponovo izabrani Milan Vuković, u či- po jednog člana iz njihovih redova u korist kandidati iz tvrđivao svojim djelovanjem. ‘Pokazao se jem je novom mandatu do kraja rastureno odvjetnika i profesora pravnih fakulteta bilo kao posebno koristan u ‘lustraciji’ sudačkih hrvatsko sudstvo. Posljedice svih navede- poželjno i korisno’, piše u mišljenju sabor- neslužbene komisije kadrova prilagođenoj Vukovićevim nacrti- nih promjena bile su katastrofalne: u prvoj skog Odbora za izbor, imenovanja i admi- ma. Na taj su način mnogi suci Vrhovnog dekadi hrvatske neovisnosti, paralelno s nistrativne poslove, predvođenog Ivanom kojom je rukovodio suda koji su kritizirali njegove metode ili etničkim čišćenjem pravosuđa, u kojem je Milasom, koje je bilo dostavljeno povodom jednostavno nisu bili dovoljno poslušni iz- zabilježeno i otpuštanje čistačice srpskog primjedbi na prijedlog Zakona o Državnom Ivić Pašalić gubili posao tijekom prvog (ne)imenovanja’, porijekla, dovršen je i proces pretvaranja su- Novosti Kako je hrvatsko pravosuđe odavno propustilo piše Ivica Đikić Tjednik za racionalnu manjinu najbolju priliku za tzv. provjetravanje 6 politika #1110, petak, 26. ožujka 2021.

dova u ispostave hdz-a, često rukovođene nesposobnim i slabo iskusnim kadrovima s doživotnim titulama. Na pozicije su, među ostalima, dolazili bračni drugovi lokalnih hdz-ovaca te ku- movi i ljudi u srodstvu s članovima dsv-a. Na mikrorazini, posljedice su se mogle vidjeti preko ponašanja predsjednika Općinskog suda u Splitu Ante Šarića, koji se ogluši- vao na odluke o povratku nasilno iseljenih Goli ručak stanara nehrvatskog porijekla korištenjem argumentacije da su donositelji takvih odlu- Sve persone iz pravosuđa i politike, koje su ka, inače suci njegova suda, ‘izdajice naroda’ koji podupiru muslimanske ‘neprijatelje’. Primjer je i jedan kadar Vladimira Šeksa, bile sklone da aktivno pomognu ilegalnim koji se i inače često spominje kao glavni menadžer hrvatskog pravosuđa. U ovom slučaju predsjednik suda u Osijeku Petar nastojanjima ekipe Branimira Glavaša da Kljajić napao je policiju i pokušao iskoristiti utjecaj da odgovornosti oslobodi svoga sina koji je imao problema sa zakonom. Protiv mu na Vrhovnom sudu još 2010. bude sru- Kljajića su u javnosti izašle optužbe da je s Branimirom Glavašem sprječavao istrage i procesuiranje ubojstava koja su učinjena od šena drugostupanjska presuda zbog ratnih ljeta 1991. do proljeća 1992., što je on negirao. U širem, nacionalnom kontekstu, pokoravanje hrvatskog pravosuđa hdz-u se zločina, ostale su neokrznute. Majka svih isplatilo u svakom zamislivom smislu. Sve važnije društvene patologije koje se pripisu- ju toj stranci – pretvorbeni kriminal, ratni hrvatskih korupcijskih afera svela se na zločini po zapovjednoj odgovornosti, ko- Sudionik ručka u zagrebačkom rupcija, sudsko kažnjavanje medija koji su restoranu ‘Baltazar’ – Branko Hrvatin razotkrivali razbojništvo članova te stranke kazneni progon Drage Tadića (Foto: Davor Puklavec/pixsell) – navedenih su godina s izrazitim uspjehom izuzete iz koncepta pravde. Nakon promjene vlasti, uslijedile su određene reforme u pravosuđu. Da bi se izbjeglo daljnje politič- ko delegiranje rasturene struke i posebno zbog pretpristupnih zahtjeva iz Evropske komisije, za vrijeme kasnije vlade Zorana Milanovića dsv je izostavljen iz saborskih i drugih političkih procedura. Tako su većinu članova tijela za krojenje pravosuđa počeli birati isključivo drugi suci tajnim glasova- njem. No, upravo je taj pokušaj stvaranja neovisne sudbene vlasti zacementirao vladavi- nu zatečenih kadrova. Suci koji su na opisani način devedesetih dolazili do pozicija moći, sada su bez formalnog vanjskog uplitanja mogli neometano stvarati interesne mreže. Ovako je u tekstu iz 2001. godine pisao profesor Uzelac: ‘Kvaliteta sudačkih duž- nosnika narušena je serijom političkih imenovanja nesposobnih, moralno upitnih i/ili neiskusnih sudaca kao i političkim razrješa- vanjem onih sposobnih, iskusnih i odlučnih. Paralelno s političkim imenovanjima i razr- ješenjima, politički centri moći u pravosuđu stvarali su utvrdu za osiguranje kako svojih političkih pozicija, tako i svojih stečenih privilegija. Tako su stvorene korporativne strukture koje izmiču demokratskoj odgovornosti. Takve strukture, kao i ustavna jam- stva nezavisnosti sudstva, možda bi i mogle biti odgovarajući štit autonomije i dostojan- stva uspravnog i visoko kvalitetnog sudstva – sudstva koje bi ih zasluživalo. No u situaciji u kojoj takvog sudstva nema, nego se tek treba stvoriti, te će strukture predstavljati novu prepreku koju će biti teško svladati. Prva, jednostavnija prilika je propuštena – kako će biti s drugim, težim pokušajem us- postave djelotvornog pravosudnog sustava koji će odgovoriti izazovima novog milenija, tek će se vidjeti’, napisao je Uzelac. Praksa u zadnjih 20 godina pokazala je, međutim, da nije došlo do značajnih promjena. Optužbe za klijentelizam, podilaženje političkoj volji hdz-a na najvišim sudskim instancama, katastrofalno procesuiranje najzvučnijih postupaka za korupciju, pri- vatizacijsku pljačku, ratne zločine hrvatske strane, uz učestale epizode u kojima se suci druže s notornim kriminalcima što su stasali u okrilju državotvorne stranke, i dalje su ne- odvojivi dio hrvatskog pravosuđa. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 7 politika #1110, petak, 26. ožujka 2021.

ila je srijeda, 14. srpnja 2010., da je tako, recite sve što vi znate, ja ću što ja Odslužio dio pa otišao u BiH – Drago Tadić (Foto: kad su se na ručku u zagrebač- znam.’ Istog dana navečer, Pripuz na Tadi- Željko Lukunić/pixsell) kom restoranu ‘Baltazar’, prema ćevu molbu uspješno organizira predaju 50 prethodnom dogovoru, sastala tisuća eura sucu Vrhovnog suda kojeg se u četvorica društveno i financijski tajno snimljenim razgovorima naziva ‘onaj moćnih muškaraca: Branko Hrvatin, pred- s dva imena’. S obzirom na to da se u jednom Bsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, od Tadićevih telefonskih razgovora taj sudac Drago Tadić, osječki građevinski poduzet- neoprezno naziva imenom ‘Ranko’, nije teš- nik i vlasnik tada snažne tvrtke Osijek Koteks, ko odgonetnuti o kome se radi. Mladen Mlinarević, vlasnik firme Inže- Dan poslije, 15. srpnja, petnaestak-dvade- njerski biro iz Zagreba, i Jadranko Husarić, set sati nakon sastanka u ‘Baltazaru’, Branko tadašnji direktor Hrvatskih voda. U istom re- Hrvatin ukazuje se kod glavnog državnog storanu i u isto vrijeme, ali za drugim stolom, odvjetnika Mladena Bajića i daje izjavu ručao je Stjepan Mesić kojem je pet mjeseci o susretu s Tadićem: u formi pisane prijave, ranije istekao drugi – posljednji – mandat izjavljuje da se susret s Tadićem u restoranu na položaju predsjednika Republike. Mesić dogodio slučajno, a kad mu je ovaj spome- je, inače, u dva navrata – u srpnju 2005. i u nuo da zna kakva je presuda Vrhovnog suda srpnju 2009. – Saboru bio predložio Hrvatina u Glavaševom slučaju i kad mu je opisao na- za predsjednika Vrhovnog suda, a parlament čin na koji se već napisana odluka može, u je oba puta prihvatio njegovog kandidata. najmanju ruku, vratiti na ponovno odluči- Razlog okupljanja u popularnom restoranu vanje, Hrvatin je – prema onome što je rekao svoj razgovor s Horvatinom. Kako god bilo, bila je višetjedna akcija Drage Tadića u korist Bajiću – prekinuo razgovor i udaljio se jer je istinu nikad nećemo doznati. Mladen Bajić 14. srpnja 2010., tadašnjeg osuđenika za ratne zločine Brani- procijenio da je ‘Tadić prešao granicu’. pokazao se u tome krajnje suradljivim i u mira Glavaša, koji je u to vrijeme boravio u Hrvatin je prešutio mnogo toga, pa i to jednoj mjeri učinio je Hrvatina i dio ljudi s nitko od četvorke za Bosni i Hercegovini kao bjegunac od prvostu- da se, prema snimkama, s Tadićem sastajao Vrhovnog suda svojim i dorh-ovim trajnim panjske presude zagrebačkog Županijskog i prije ručka u ‘Baltazaru’. Zašto bi Tadić, u dužnicima. stolom zagrebačkog suda: izdašnim novčanim podmićivanjem telefonskim razgovorima koje je s bliskim Pet dana kasnije, 20. srpnja 2010., Držav- nekolicine sudaca i službenika Vrhovnog suda osobama vodio neposredno poslije izlaska iz no odvjetništvo ishodilo je od suca istrage restorana ‘Baltazar’ nastojalo se ishoditi da se drugostupanjska restorana, lagao o Hrvatinovom ponašanju Županijskog suda u Zagrebu nalog za ‘re- presuda, koja je već bila napisana i koja je opet tokom njihove konverzacije u ‘Baltazaru’, dovne’ mjere tajne kontrole telefonskih nije znao da soa na bila negativna za Glavaša, prije otpreme i obja- naročito s obzirom na to da nije znao da mu razgovora Tadića i njegovih pomagača, no ve – zbog izmišljenih nedostataka – sruši na se telefon prisluškuje? Zašto bi glumio opti- prilika za veliki ulov već je bila propuštena. temelju legalnog sudskoj evidenciji i vrati na ponovno odluči- mizam u pogledu Hrvatinovih budućih po- Tadićevi najbliži suradnici u ‘operaciji Gla- vanje. I Stipe Mesić donekle je sudjelovao u stupaka u razgovoru s ljudima pred kojima vaš’ – Ivan Drmić i Sanja Marketić – ubr- odobrenja jednog tim događajima. nije imao nikakvog razloga da glumi i frizira zo potom prijavili su u Osijeku nepoznatu U tom času – u srijedu, 14. srpnja 2010., istinu? Zašto bi, nakon susreta s Hrvatinom, osobu koja im je navodno ponudila pomoć suca Vrhovnog oko 14 sati – nitko od četvorice muškaraca preko Pripuza organizirao isporuku 50 hilja- u vezi s Glavaševom presudom u zamjenu za stolom nije znao da Sigurnosno-obavje- da eura sucu ‘s dva imena’ da mu predsjednik za novac, što je bio prozirni manevar da se suda prisluškuje štajna agencija već deset dana, na temelju Vrhovnog suda nije ulio nadu i ohrabrenje zamete trag i da se sumnja za nevjerojatni legalnog odobrenja jednog suca Vrhovnog u vezi s pravomoćnom presudom Branimiru kriminalni pokušaj skrene prema nekom telefonske razgovore suda, prisluškuje telefonske razgovore Dra- Glavašu? Tadić dotad naprosto nije imao na nepostojećem drugom. ge Tadića. soa je od lipnja 2010. istraživala osnovu čega sumnjati u kooperativnost šefa Drage Tadića dojavu iz Osijeka da Tadić prikuplja novac Vrhovnog suda. rmić i Marketić, kao i još za podmićivanje ljudi na Vrhovnom sudu Branko Hrvatin, dakle, nije otišao iz re- dvoje Tadićevih pomagača – Tadić je u veljači 2013. nepravomoćno e da bi se oborilo prvostupanjsku presu- storana izravno u Gajevu ulicu kod Mladena Božica Ćavar Tadić i Srećko osuđen na dvije godine zatvora. Godine du prema kojoj je Glavaš osuđen na deset Bajića i prijavio mu da je Drago Tadić ‘prešao Jurišić, naknadno su pri- 2018. Vrhovni sud smanjio mu je kaznu na godina zatvora zbog zločina nad civilima granicu’: učinio je to tek idućeg jutra. Zar znali sudjelovanje u pokuša- godinu i devet mjeseci, a on je pobjegao u srpske nacionalnosti u ratnom Osijeku, a 4. mu je toliko trebalo da shvati da su Tadićeve ju kupovanja sudaca i službenika Vrhovnog Bosnu i Hercegovinu i ondje novcem otku- srpnja tajna služba imala je dovoljno mate- riječi bile neprimjerene? Je li ga tokom tog Dsuda i sklopili su nagodbe s Državnim od- pio boravak u zatvoru. Hrvatin je u srpnju rijala da, po propisanoj proceduri, od suca popodneva ili večeri netko diskretno oba- vjetništvom, pa su im odmjerene relativno 2013., kao da ništa nije bilo, na prijedlog Vrhovnog suda zatraži i dobije odobrenje vijestio što Tadić govori u mikrofon svog simbolične kazne. Nakon što su im nagodbe predsjednika Josipovića i uz suglasnost za tajnu kontrolu Tadićevih telefonskih mobitela, a tom nekome morao je gotovo postale pravomoćne, opet su se vratili ne- sdp-a, tada najjače parlamentarne stranke razgovora. Kad je objedovanje završeno, pa u realnom vremenu biti dostupan sadr- giranju i svoje i Tadićeve krivnje te relativi- predvođene premijerom Zoranom Mila- Hrvatin je ustao od stola, pozdravio se s žaj Tadićevih telefonskih razgovora? Takvo ziranju priznanja pragmatičnim privatnim novićem, izabran na svoj treći uzastopni prisutnima i uputio se prema izlazu. Tadić upozorenje je – direktno ili preko posredni- razlozima. Drago Tadić jedini se našao na mandat predsjednika Vrhovnog suda. Da- je krenuo za njim i započeo priču o presudi ka – moglo doći od nekog nižeg operativca optuženičkoj klupi, a jedino što je dorh u nas je, naravno, sudac Vrhovnog suda. Su- Vrhovnog suda u slučaju Glavaš, o presudi soa-e, što je malo vjerojatno, ili nekog iz smislu dokaza imao protiv njega bilo je svje- dac ‘s dva imena’ i danas je sudac u Kazne- čija se objava očekivala u to vrijeme. Kazao vrlo uskog kruga tada najviših i najmoćnijih dočenje Branka Hrvatina, s obzirom na to da nom odjelu Vrhovnog suda, a u proteklih je predsjedniku Vrhovnog suda da zna da državnih dužnosnika: da podsjetimo, bez soa-ine snimke prisluškivanih razgovora desetak godina stigao je zauzimati i neke je presuda napisana i da nije povoljna za intencije da se i u koga upire prstom, premi- nisu mogle biti upotrijebljene kao dokaz druge izuzetno visoke položaje unutar sud- Glavaša, pa je predložio kako da se stvari jerka je bila Jadranka Kosor, predsjednik u sudskom postupku. Kad je Jutarnji list u ske grane vlasti te s vremena na vrijeme di- okrenu u prilog osječkom ratnom kabada- Republike Ivo Josipović, predsjednik Sabo- prosincu 2016. objavio te snimke, svakom jeliti moralne lekcije cijelom društvu. I sve hiji: ako već ne može drukčije, onda rijetko ra Luka Bebić, ministar unutarnjih poslova je postalo jasno koliko je Hrvatinovo sud- druge persone iz pravosuđa i politike, koje viđenim, ali teoretski mogućim, odbaciva- Tomislav Karamarko, ravnatelj Sigurno- sko svjedočenje protiv Tadića bilo u teškoj su bile sklone da aktivno pomognu ilegal- njem u fazi sudske evidencije. sno-obavještajne agencije Josip Buljević... koliziji s onim što se na snimkama odigralo. nim nastojanjima Glavaševe ekipe, ostale soa je snimila, a Jutarnji list objavio u No možda je Tadić ipak krivo interpretirao Nikome više, međutim, nije bilo važno. su neokrznute. Majka svih hrvatskih ko- prosincu 2016. godine, Tadićev razgovor sa rupcijskih afera svela se na kazneni progon suprugom Božicom Ćavar Tadić, koja je Drage Tadića. Što se tiče Branimira Glavaša, bila detaljno upućena u kriminalno spaša- Ustavni sud poništio je 2015. godine osu- vanje Glavaša, nakon što je prisluškivani đujuću presudu protiv njega i ponovljeni izišao iz ‘Baltazara’. ‘Sad sam ušao u auto. proces još uvijek traje. Mislim da će to biti pozitivno. Bio sam sam Ne samo da je tada, kad je tajna služba 20 minuta u četiri oka’, rekao joj je u vezi otkrila kriminalni upad u Vrhovni sud, pro- s Hrvatinom. Nešto kasnije nazvao je Pe- puštena prilika za tzv. provjetravanje sud- tra Pripuza, kontroverznog zagrebačkog stva, nego je dodatno uništeno i ono malo poduzetnika uključenog u akciju. ‘Bio sam autoriteta koji je uživala rečena institucija. s njim, razgovarali dugo ja i on sami. Prvo Svakom zainteresiranom otad je bilo jasno rekao preostaje nam samo ono što si i ti re- što je Vrhovni sud, na što su sve spremni kao, ono više gore tužba, a kad sam mu rekao neki od sudaca koji ondje sjede i kako funk- da je sve to provaljeno, da s tim mogu imat cioniraju stvari na visokim razinama. U sim- problema, da ovaj nije za podcijenit, onda je boličkom, a donekle i u stvarnom pogledu on reko da se malo plaši onoga B. Inače bi on bila je to točka s koje je krenulo još oštrije to odmah riješio. Sve sam ti rekao, samo da strmoglavljivanje domaćeg pravosuđa u znaš, korektan čovjek. Rekao sam mu ovo Ustavni sud 2015. poništio glib i mulj političke upregnutosti i ličnih presudu – Branimir Glavaš što pričamo je samo između nas dvojice, a (Foto: Dubravka Petrić/ korupcijskih kombinacija. Strmoglavljiva- on da ne bi došao na razgovor da ne misli pixsell) nje i dalje traje. ■ Novosti Stožer najavio strože kontrole i kazne za Dragan Grozdanić Tjednik za racionalnu manjinu prekršitelje protuepidemijskih mjera 8 Društvo #1110, petak, 26. ožujka 2021.

pojačanom nadzoru prije svega privatnih i javnih okupljanja i javnog prijevoza, koje je na njihov prijedlog propisao nacionalni Stožer. Odande su nam kurtoazno nabrojali državna tijela nadležna za kontrolu navedenih mjera, poput Državnog inspektora- Zarazne kazne ta, policije i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje je zaduženo također za kontrolu javnog prijevoza putnika. Na- Podbačaj cijepljenja Stožer pokušava veli su i da su ta tijela sukladno zakonskim ovlastima dužna sankcionirati prekršitelje mjera. Na pitanje kažnjavaju li već državni kompenzirati pojačanim nadzorom inspektori, do zaključenja broja također nismo dobili odgovor. No javili su nam se iz Zagrebačkog elek- i svaljivanjem odgovornosti na građane. tričnog tramvaja () kojima smo postavili pitanje koliki je broj tramvaja i autobusa koji svakodnevno prometuju područjem grada ‘Oni koji upravljaju protu pandemijskim Zagreba u odnosu na broj koji je prometovao prije 2. ožujka, kada je Stožer civilne zaštite Grada Zagreba u svrhu protuepidemijskih odgovorom trebaju preuzeti odgovornost mjera preporučio uvođenje dodatnih pro- metala kako bi se u njima izbjegle česte gužve. Ali odgovor nije bio precizan. ‘Na- za vlastiti rad, kao što traže od ljudi da glašavamo da je monitoringom na terenu utvrđeno kako dnevna popunjenost kapaciteta u vozilima iznosi do 30 posto, čemu preuzmu odgovornost u svakodnevnom u prilog ide rad od kuće koji je velik broj poslodavaca omogućio svojim djelatnicima (...)’, piše u dopisu koji je potpisao životu’, ističe Ana Vračar iz odnosa s javnošću -a. , članica udruge Baza za rad- početka masovnijeg ma koje i dalje mimo potpisanih ugovora s ljudi shvatiti da su okupljanja, blizina od- ničku inicijativu i demokratizaciju ( ) cijepljenja u Hrvatskoj kako državama ne isporučuju dogovorene doze nosa i nenošenje maski ključni za prijenos koja se bavi javnozdravstvenom politikom, bi se kontrolirala epidemija cjepiva, ilustrira i podatak da se Hrvatska u virusa?’ upitala se pak , epi- kaže za Novosti da se podrazumijeva da pona- koronavirusa, na snazi je pre- tom segmentu nalazi među (naj)lošije ran- demiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno šanje ljudi i osobna odgovornost igraju važnu poruka o pojačanom nadzoru giranim državama u Uniji. Da smo daleko zdravstvo. ulogu u ublažavanju posljedica pandemije, protuepidemijskih mjera koja uključuje i ka- od procijepljenosti koja bi jamčila zaštitu od Ne ulazeći u razloge tolike zapanjenosti ali da se sva odgovornost ne može svaliti na Užnjavanje neposlušnih građana. Upute koje virusa konstatirao je i predstojnik Klinike za epidemiologa zbog prirodne ljudske potrebe pojedince i onda kažnjavanje predstaviti kao je prošloga tjedna , na- infektologiju -a Split poručivši za svježim zrakom, treba reći da se u isto glavni dio odgovora na pandemiju. čelnik Stožera civilne zaštite i ministar građanima da drže distancu, peru ruke, drže vrijeme širenje zaraze u školama uglavnom — Slično kao i u slučaju drugih javnozdrav- unutarnjih poslova, odaslao županijskim se svoje obitelji i svoje kuće. nekritički tolerira, premda zbog čestih sa- stvenih problema, npr. onih u vezi tjelesne stožerima i područnim uredima civilne Sve to već znamo i svakodnevica je ista moizolacija trpe i učenici i nastavnici i ro- mase, promjene ponašanja mogu nas dove- zaštite mogu se (iš)čitati kao skup restrik- već više od godinu dana – za jedne nepodno- ditelji, dok o potencijalnom širenju virusa sti do određenog napretka ili stabilizacije tivnih mjera donesenih kao očita protute- šljiva, za druge podnošljivija – a restrikcije za vrijeme vjerskih obreda u crkvama nema situacije. Iza te točke, za poboljšanja i po- ža činjenici da je od početka cijepljenja u dolaze u trenutku kada i kod nas dominira ni riječi, premda se i u tim objektima ljudi goršanja odgovorni su oni koji su zaduženi Hrvatskoj prije tri mjeseca, prema pisanju britanski soj virusa koji je, prema izvješći- okupljaju. za organizaciju zdravstvene zaštite i drugih medija, procijepljeno tek 311.448 građana, ma epidemiologa, više zarazan i izaziva teže Novosti su pokušale doznati na koji način mehanizama socijalne zaštite. Ako oni ne odnosno 21 posto od ukupno 1.502.700 onih kliničke slike kod hospitaliziranih, posebno rade pojedini lokalni stožeri u okolnostima osiguraju adekvatnu podršku u pridržavanju koji spadaju u prioritetne skupine: starije od mlađih radno sposobnih osoba. ‘Sigurno je preporuka o pisanju kazni. U Splitsko-dal- mjera ili ako se iz drugog razloga poljulja 65 godina, kronične bolesnike, zdravstvene da oni koji budu kršili mjere neće imati pra- matinskoj županiji, koja je nakon Primor- povjerenje građana u tu skupinu ljudi, onda i radnike u domovima za starije osobe kao i vo na kompenzaciju. S jedne strane dobivaš sko-goranske trenutno druga po broju zara- govorimo o problemu u vezi načina na koji njihove korisnike. Taj podatak, zatim onaj o naknadu od države, a s druge se ne pridrža- ženih stanovnika, upućen je poziv lokalnim se situacijom upravlja, a ne o problemu u procijepljenosti na razini županija kao i broj- vaš epidemioloških mjera’, izjavio je pritom razinama komunalnog redarstva i civilne za- ponašanju stanovništva – ističe Ana Vračar. ku o zaprimljenim i iskorištenim cjepivima Davor Božinović. štite na pojačanu suradnju s policijom. Nije Ako je takva vrsta povjerenja, domeće pokušali smo provjeriti u Hrvatskom zavo- Država i epidemiolozi krivce za sve veće trebalo dugo čekati: u Splitu je mobilizirano naša sugovornica, u ranim počecima pan- du za javno zdravstvo, no do zaključenja brojke oboljelih od Covida−19 pronalaze pri- 28 pripadnika Civilne zaštite, pridodanih demije i bila prisutna u Hrvatskoj i -u, ovog broja u srijedu poslijepodne odgovor je svega u nepoštivanju protuepidemijskih komunalnim redarima i raspoređenih na se- poslije je poljuljana zbunjujućim objašnje- nismo zaprimili. mjera u ugostiteljstvu i trgovinama te neno- dam gradskih lokacija, kako bi do 2. travnja njima, čestim predomišljanjima i ponekad Kako bilo da bilo, neuspješnost kampa- šenju maski, a zatim i u privatnim okuplja- nadzirali provedbu epidemioloških mjera. kontradiktornim ponašanjem samih članica nje cijepljenja, za koju odgovornost snose njima i javnom prijevozu. ‘Dramatično je to Odgovorne u Stožeru civilne zaštite Pri- i članova Stožera. i institucije -a, posebno nakon lakomi- što su se ljudi naglo opustili, prebrzo su izašli morsko-goranske županije upitali smo pak — Ako se povjerenje ne uspije povratiti, ne slenih pregovora s farmaceutskim tvrtka- na ulice i to nam je veliki problem. Kada će na koji način kane provesti preporuke o moramo se nadati boljim rezultatima. Kako bi se vratilo, bit će potrebno da oni koji pro- tupandemijskim odgovorom upravljaju preuzmu odgovornost za vlastiti rad, kao što traže od ljudi da preuzmu odgovornost u svakodnevnom životu – kaže naša sugovornica. Suglasni smo da nije iznenađenje da u Hr- vatskoj loše ide s cjepivima i cijepljenjem: uz manjkavu distribuciju i manje odlučan pristup cijepljenju, ali i često zbunjujući način na koji se razgovara o cjepivima s obzirom na njihove moguće nuspojave, postavlja se pitanje koliko je uopće fer očekivati od lokalnog sustava javnog zdravstva, koji je godinama podﬁ nanciran, da iznese takvu veliku operaciju bez dodatnih kadrova i jačih ﬁ nancija. Stožeri civilne zaštite, recimo i to, zaprimili su i upute po kojima trebaju razmotriti mjere kako bi njihovo područje bilo epidemio- loški sigurno za ovogodišnju sezonu i, kako Davor Božinović na se nadaju, veći dolazak turista. Stožerovoj konferenciji za medije (Foto: Robert Anić/ I sve to dok u Europi u ovom trenutku traje ) novi lockdown s neizvjesnom završnicom. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 9 kolumna #1110, petak, 26. ožujka 2021.

UGOVOR S ĐAVLOM Pošto šef Vrhovnog suda?

bogatoj zapadnoj holivudskih producenata prepričavala zgoda prilici točno onoliko koliko je izravno i ne- fi lmskoj baštini, u cijeloj povi- kad im je jedan hrvatski kreten donio scena- izravno uključeno u korupciju pod visokim jesti žanra političkog trilera, is- rij o vlasniku baseball kluba s kesom para za pokroviteljstvom pravosuđa. I, dakako, jed- crpljene su sve zamislive premi- predsjednika Vrhovnog suda. nog novinara kojemu je to nezamislivo samo se za priču: i načelnik glavnog To je pak zato što debeli fi lmski producen- za potrebe teksta o povjerenju u pravosuđe. štaba vojske može biti korumpirani pedofi l, ti ne znaju da zaista postoji zemlja u kojoj je Pritom – da stvar bude luđa i slabije shvatlji- Ui šef tajne službe može biti korumpirani nar- tako nešto posve uvjerljivo moguće. A ako je va – govorimo o Zdravku Mamiću, jednom od koman, i nadbiskup može biti korumpirani u njoj posve uvjerljivo moguće nešto što je uopće najnepopularnijih ljudi u cijeloj Repu- beskrupulozni ubojica, i guverner može biti apsolutno nezamislivo čak i scenaristima kre- blici Hrvatskoj, te sucima koji su ga osudili na korumpirani sadistički silovatelj, i ministar tenskih američkih fi lmova s letećim morskim višegodišnju robiju i predsjedniku Vrhovnog fi nancija može biti korumpirani boss zločinač- psima, onda znate kakva je to zemlja. suda koji je tu presudu potvrdio: usprkos sve- ke organizacije, a o korumpiranim nižeran- Ja, recimo, nemam pojma je li ražalovani mu, građani i dalje uvjerljivo najviše vjeruju giranim državnim službenicima, agentima, gazda Dinama stvarno, Mamiću. šerifi ma ili poreznicima da i ne govorimo: i kako tvrdi ovih dana, trojicu sudaca Županij- I kad bi neki nadobudni mladi pisac u Hr- sam predsjednik Sjedinjenih Država dosad je u skog suda u Osijeku koji su sudili u njegovom vatski audiovizualni centar donio scenarij po- Boris Dežulović fi lmovima bio i pedofi l, i narkoman, i beskru- predmetu darivao satovima Audemars Piguet litičkog trilera u kojemu bi, štajaznam, čestiti pulozni ubojica, i sadistički silovatelj, i boss i cipelama Louis Vuitton, vodio ih po poča- predsjednik Vrhovnog suda na kraju fi lma uz zločinačke organizacije. Korumpirani pred- violine, suze i aplauz sudskih pripravnika ne- sjednik -a, štoviše, takvo je opće mjesto kom posramljenom mafi jašu očitao lekciju o Hrvati, eto, vjeruju popularne kulture da ima čak i holivudskih moralu i etici, izbacili bi ga iz ureda prije nego fi lmova u kojima je Mister President čestit i što bi siromah i stigao objasniti da je njegov Zdravku Mamiću pošten čovjek. Ali dobro, to ionako nisu poli- junak sucu u zgradu Vrhovnog suda zapravo tički trileri, nego infantilne komedije. nosio plastičnu kesu iz Lidla s nekoliko sto- da se tajno sastao Samo jedna premisa nikad nije iskorištena tina hiljada eura. Do dana današnjeg bi se na kao zaplet političkog trilera, ili ja barem ni- domjencima -a prepričavala zgoda kad s predsjednikom sam gledao takav fi lm: korumpirani sudac ili im je jedan kreten donio scenarij s čestitim predsjednik Vrhovnog suda. Ne, naravno, zbog i poštenim predsjednikom Vrhovnog suda. Vrhovnog suda u toga što holivudskim scenaristima takvo nešto Otkud u Hrvata takvo nepovjerenje u sud- ne bi palo na pamet – nakon tornada s letećim stvo, otkud takvo nepovjerenje čak i u vrhov- njegovoj kancelariji, morskim psima ni službeno više ne postoji Mjesto radnje političkog nog čovjeka vrhovne sudske instance? Otkud trilera – Vrhovni sud (Foto: nijedna maloumna budalaština koja njima Željko Lukunić/) takvo kolosalno nepovjerenje u narodu koji noseći u plastičnoj nije pala na pamet – već zbog toga što politički tako bezrezervno vjeruje u izmišljotine o či- triler, da bi bio dobar, mora biti uvjerljiv. A u snim ložama i častio po skupim restoranima, povima u cjepivima ili masovnoj manipulaciji kesi iz Lidla nekoliko priču koja bi počivala na korumpiranom sucu te njima i njihovim ljubavnicama plaćao lje- 5G mrežom i -ovim antenama, pomo- Vrhovnog suda nitko ne bi povjerovao. tovanja u Rovinju i novogodišnje shoppinge ću kojih svjetski moćnici izazivaju tornada stotina hiljada eura To je zbog toga što je Vrhovni sud posljednja u Dubaiju. Naročito ne znam je li zaista ‘pred- s morskim psima, a istodobno im je posve čvrsta točka zapadnog društva, kakvo god to sjedniku Vrhovnog suda Đuri osobno u nevjerojatno da bi omraženi gazda Dinama, kako bi mu ovaj društvo bilo: nije, jasno, idealno – štoviše, nije kancelariju donosio novac da bi mijenjao već očajnički spašavajući dupe, izmislio kako je to idealnog društva vidjelo – ali temeljna je donesene presude i utjecao na postupke u tije- nosio novac predsjedniku Vrhovnog suda? poništio presudu njegova pretpostavka povjerenje u integritet ku’. Za ovu priču, međutim, to čak nije ni važ- To pitanje, međutim, nije za mene: podsje- vrhovnog sudskog tijela. To ne znači da su suci no. Štoviše, za potrebe obrane od eventualne ćam vas da za potrebe ovog teksta ja apsolutno za izvlačenje para Vrhovnog suda besprijekorni i bezgrešni, i da optužnice za klevetu molim da uđe u zapisnik vjerujem predsjedniku Vrhovnog suda Đuri Vrhovni sud neće donijeti nevjerojatnu, skan- kako u ovom tekstu pretpostavljam čak i da Sessi, najpoštenijem i najčestitijem čovjeku iz kluba daloznu, politički oportunu ili čak neshvatljivo su Mamićeve tvrdnje potpuna izmišljotina. u cjelokupnoj povijesti Republike Hrvatske nepravičnu odluku: najzad, već i izbor sudaca Za ovu priču važnija je, naime, anketa i njenog pravosuđa. Vrhovnog suda u Americi žanr je sam za sebe, portala Index, gdje tu stvar – vjeruju li više Mogu eventualno tek podsjetiti kako je jed- uzbudljivi triler u kojemu sudac Vrhovnog suda Mamićevim tvrdnjama ili hrvatskom pravo- va mjesec i pol prije ove afere nekoliko sudaca umre potkraj predsjednikova mandata, a ovaj suđu – nisu pitali mene, nego svoje čitatelje: splitskog Županijskog suda snimljeno na mamu u grozničavoj utrci s vremenom imenuje od pedeset dvije hiljade ljudi u Indexovom rendi u zatvorenoj gostionici notornog split- doživotnu zamjenu po vlastitom svjetonazor- istraživanju gotovo dvije trećine vjeruju Ma- skog mamića Željka Keruma, protiv kojega se skom ključu. Taj sudac, eto, može biti svakakav, miću, dobra trećina ne vjeruje nikome, a samo u tom trenutku na istom tom sudu vodio niz i svakakav najčešće jest, samo jednokakav ne bijednih četiri posto vjeruje pravosuđu. Istra- postupaka, gdje su se gospoda suci razuzda- može biti – ne može biti potkupljiv. živanje je, jasno, profesionalno i sociologijski no zabavljali uz pršut, janjetinu i Kerumove Zato nema fi lmova s korumpiranim sucem potpuno irelevantno, i dobro je tek kao prilog karaoke. Pa ako takva jedna duboko suglupa Vrhovnog suda: samo zato što je potpuno neza kakvu kolokvijalnu novinsku tezu. A jedna stvar – to da se suci snimaju dok im okrivlje- uvjerljivo i nezamislivo – a ono što je neza- od kolokvijalnih novinskih teza kaže kako je nik pleše, pjeva i siječe janjetinu s ražnja – nije mislivo holivudskim scenaristima načelno se u Hrvatskoj posve moguće – svakako, Hrva- samo zamisliva, već i dokumentirana, zašto računa u fi zički apsolutno nezamislivo – da bi tima dovoljno vjerojatno – da jedan bahati, bi bilo nezamislivo i da im okrivljenik kupu- neki kriminalno-politički mastermind, ma ko- sirovi kabadahija sucima poklanja satove Au- je Vuittonove cipele? A ako je zamisliva i ta liko moćan bio, kupio ijednog člana, a kamoli demars Piguet, kupuje cipele Louis Vuitton, stvar, zašto bi zaboga bilo posve nezamislivo i samog predsjednika Vrhovnog suda. te ih zajedno s ljubavnicama vodi u Dubai. da okrivljenik samom predsjedniku Vrhovnog I kad bi neki nadobudni mladi pisac donio Hrvati, eto, vjeruju Zdravku Mamiću da se suda osobno nosi kese iz Lidla pune para? scenarij političkog trilera u kojemu se, štaja- tajno sastao s predsjednikom Vrhovnog suda Ja, naravno, znam da je to posve nezamisli- znam, bahati vlasnik nekog baseball kluba taj- u njegovoj kancelariji, noseći u plastičnoj kesi vo, i da je predsjednik Vrhovnog suda hodajući no sastaje s predsjednikom američkog Vrhov- iz Lidla nekoliko stotina hiljada eura kako bi svetac i živa legenda hrvatske pravde – koji nog suda u njegovoj kancelariji, producenti bi mu ovaj poništio presudu za izvlačenje para bi Mamiću, samo da mu se usudio pojaviti ga izbacili iz studija prije nego što bi siromah iz kluba. Nešto što je i u poremećenoj Americi u kancelariji, očitao takvu lekciju o moralu i stigao objasniti da njegov antijunak sucu u apsolutno nezamislivo, nešto što je nezami- i etici da bi se ovaj sam plačući prijavio u Re- zgradu Vrhovnog suda nosi plastičnu kesu iz slivo čak i scenaristima kretenskih fi lmova s metinec – ali pokušajte, jebiga, u to uvjeriti Walmarta s nekoliko stotina hiljada dolara. letećim morskim psima, u Hrvatskoj je ne- debele producente. Do dana današnjeg bi se na zabavama debelih zamislivo za svega par postotaka ljudi – po I ostalih devedeset šest posto Hrvata. ■ Novosti Istražili smo koga su sve pomilovali hrvatski predsjednici, piše Tamara Opačić Tjednik za racionalnu manjinu od Franje Tuđmana do Kolinde Grabar-Kitarović (3/4) 10 Feljton #1110, petak, 26. ožujka 2021.

Godine Tigrova Pored Srba osuđenih za ratne zločine te oca i sina iz Makarske koji su sudjelovali u ubojstvu pripadnika gardijske brigade Tigrovi, Stjepan Mesić je za svog mandata pomilovao Dejana Milića, višestruko kažnjavanog pripadnika iste brigade hv-a, te Stjepana Grandića i Sinišu Rimca, osuđene zbog likvidacije Na čelu prve Mesićeve Komisije za pomilovanja bio je srpskih civila Josip Boljkovac (Foto: Kristina Štedul Fabac/pixsell) Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 11 Feljton #1110, petak, 26. ožujka 2021.

ada hrvatski predsjednik po- osobe početkom prosinca 1995. u trogirskoj miluje zločinca koji je ubijao diskoteci. Iako je Rožić policiji bio poznat srpsku djecu samo zato što su po brojnim deliktima, Mesić ga je novom druge nacionalnosti, onda je odlukom iz svibnja 2005. pustio na slobodu. to čin za svaku osudu i duboka Već naredne godine Rožić je nožem teško antieuropska i anticivilizacijska odluka s one ranio tadašnjeg čelnika kaštelanske Hvidre Kstrane razuma, poručio je početkom 2010. ta- Jozu Certu. dašnji srpski predsjednik Boris Tadić svom Uz pripadnike hrvatske vojske i policije, hrvatskom kolegi Stjepanu Mesiću, koji je Mesić je pomilovao veći broj Srba osuđenih na samom kraju predsjedničkog mandata po- zbog ratnih zločina. U javnosti je najviše milovao Sinišu Rimca, osuđenog na osam odjeknula njegova odluka od 26. ožujka godina zatvora zbog ubojstva srpskog civila 2001. kojom je oslobodio Vasu Graovca, u Pakračkoj Poljani. Zbog odluke kojom je Milenka Milakovića, Bogdana Banića, aktom milosti nagradio tog bivšeg pripadni- Đuru Kuzmanovića i Miloša Horvata. ka postrojbe Tomislava Merčepa i tjelohra- Njihovo pomilovanje uvjetovano je pušta- nitelja Gojka Šuška, poznatijeg kao jednog njem na slobodu Marina Marića, Nedjelj- od ubojica članova zagrebačke obitelji Zec, ka Varićaka i Željka Draškovića, koji Mesić se s kritikama suočio i u Hrvatskoj. su u srpskim zatvorima odsluživali visoke Ovdašnji mediji tada su pisali o ‘crnoj, bes- kazne zbog špijunaže u korist Hrvatske za potrebnoj mrlji kojom je ukaljao svoj ugled’, vrijeme rata. ‘Predložili smo za pomilovanja pozivajući predsjednika na odlasku da se petoricu hrvatskih državljana koji nakon pokaje. ‘Nemam se zbog čega kajati jer po- Oluje nisu napustili Hrvatsku. Riječ je o milovanja nemaju veze s kaznom. Uostalom, vatske. Nakon završetka rata nije se vratio Odluka kojom je pomilovan ljudima starije životne dobi, a oni su osuđe- Dragiša Čančarević sva pomilovanja koja je predložila Komisija, na dosluženje kazne, već je postao vozač ta- ni nategnutim sudskim presudama koje su ja sam prihvatio. Nijednom nisam mijenjao dašnjih visokih državnih i vojnih dužnosni- Nakon što je u javnost dospjela informaci- donesene pod političkim pritiskom. To nisu njen stav’, uzvratio im je Mesić. ka, Ivana Milasa i generala Martina Špe- ja da je Mario Žarković 1986. kao maloljetnik osuđivani zbog ubijanja civila, nego pljačke Odluci kojom je Rimcu skratio kaznu za gelja. Sud u Duisburgu osudio ga je 1996. sudjelovao u ubojstvu češkog turista, Mesić imovine Hrvata’, priopćeno je tada iz Komi- godinu dana prethodio je čitav niz spornih na 15 godina zatvora zbog više razbojništava je raspustio svoju Komisiju za pomilovanja, sije za pomilovanja. pomilovanja, kojima je Stjepan Mesić na u Njemačkoj, a na zahtjev hrvatskoga pra- ocijenivši njen rad ‘neprihvatljivim i skan- Najzanimljiviji je slučaj spomenutog slobodu pustio veći broj osuđenih zbog pre- vosuđa izručen je u ožujku 2000. Pritom daloznim’. ‘Za nove članove bit će imenova- Miloša Horvata, kojeg je 1997. Županijski prodaje droge, zlouporabe položaja i ovlasti, mu je kazna umanjena za sedam godina. Na ni oni koje predlože institucije koje se bave s sud u Osijeku bez čvrstih dokaza osudio iznuda, pljački, ratnih zločina i ubojstava. Za preporuku Komisije za pomilovanja, Mesić tim poslom ili neki osvjedočeno objektivni na pet godina zatvora zbog kaznenog djela razliku od Franje Tuđmana, koji je većinu mu je 15. studenoga 2001. srezao kaznu za ljudi’, poručio je predsjednik, koji je u trav- genocida, odnosno ‘narušavanja tjelesnog odluka o pomilovanjima potpisao u debeloj još tri godine i time ga pustio na slobodu. nju 2002. za novu predsjednicu Komisije i duševnog zdravlja Hrvata koje je kao je- tajnosti, drugi hrvatski predsjednik je za go- Nekoliko mjeseci nakon izlaska iz zatvora, imenovao Nevu Šibl, umirovljenu sutkinju dan od osnivača Štaba teritorijalne obrane tovo svaku od svojih polagao račune javnosti. Lovik je sudjelovao u prepadu na kombi ko- Vrhovnog suda. Uz hns-ovog Antu Kari- u baranjskom selu Branjini od kolovoza do Pritom je odgovornost uvijek prebacivao na jim je prevoženo 1,2 milijuna kuna utrška s ća, koji je izabran na funkciju zamjenika prosinca 1991. prisilno raseljavao’. Optuženi Komisiju za pomilovanja, na čijem je čelu Ininih benzinskih stanica. predsjednice, te Vladimira Fabera, koji je bio je tvrdio da je u navedenom periodu radio u do kraja 2001. bio Josip Boljkovac, bivši S negativnim kritikama Mesić se suočio član i prijašnje Komisije za pomilovanja, u Njemačkoj, gdje živi od 1970-ih, te da je u ministar unutarnjih poslova koji je slovio i nakon odluke iz srpnja 2001. kojom je za to tijelo imenovani su profesor Šefik Na- Baranju dolazio samo tokom praznika, pri za Mesićevog bliskog prijatelja. dvije godine umanjio kaznu Mariju Žarko- darević, književnik Branislav Glumac čemu nikada nije nosio oružje. U dokaznom Kako smo pisali u prošlom broju Novosti, viću, osuđenom na 12 godina zatvora jer je i kriminalist Darko Borovina. postupku je utvrđeno da nije nosio ni odoru, Mesić se već u prvim mjesecima svog man- 1992. u Makarskoj ubio Nenada Devčića, Manje je poznato da je u lipnju 2000. Me- ikoga ispitivao ili mučio, niti prijetio uboj- data našao u središtu skandala zbog pomilo- pripadnika Prve gardijske brigade Tigrovi. sić pomilovao Dejana Milića, višestruko stvom, no svejedno je osuđen na pet godina vanja Natali Šunjić, Igora Perka i Siniše Nekoliko mjeseci kasnije pomilovan je i osuđivanog pripadnika Tigrova iz Našica. zatvora. Pored manjinskih organizacija, za Pleštine, inače rođaka Dijane Pleštine, njegov otac Ante Žarković, osuđen zbog Milića, koji je 1988. osuđen zbog teške kra- Horvatovo oslobođenje založio se Jacques supruge tadašnjeg premijera Ivice Rača- poticanja na ubojstvo na četiri i pol godine. đe, a 1993. zbog napada na službenu osobu Paul Klein. Prema pisanju medija, Klein je na, osuđenih na ukupno 15 godina zatvora Kazna mu je smanjena na tri godine i tri mje- u obavljanju dužnosti, još se 1992. sumnji- prije nego što je napustio mjesto prijelaznog zbog preprodaje 5200 tableta ecstasyja. Na seca, a zatvor zamijenjen uvjetnom osudom čilo da je zajedno sa Željkom Belinom, upravitelja untaes-a u pismu Tuđmanu za- tu odluku nisu burno reagirali samo mediji, s rokom kušnje od pet godina. Tragični do- Dubravkom Leskovarom, Ivanom Grgi- tražio da se Horvata pusti na slobodu. već i Josip Buljan, načelnik Odjela za suzbi- gađaj iz srpnja 1992. započeo je u lokalnom ćem i Zdravkom Plesecom 18. prosinca Narednih godina, u početku normaliza- janje droga splitske Policijske uprave. Buljan kafiću, gdje je Devčić bio s dvojicom kolega. 1991., obučen u uniformu hv-a i naoružan cije odnosa Hrvatske i Srbije, te obustave je u priopćenju medijima izrazio ogorčenje Prišao im je Žarković stariji, napao ih zato automatskom puškom, upao u kuću Srbina preko 200 kaznenih postupaka u kojima se pomilovanjem osuđenih zbog prodaje nar- što su navodno istukli jednog lokalnog mla- Petra Mileusnića iz Novske. Nakon što su Srbe pred hrvatskim pravosuđem teretilo kotika te se, kako je istaknuo, nakon spo- dića, pri čemu je jednog od Tigrova udario u Mileusnića pretukli i ostavili da leži u nesvi- za ratne zločine, a za koje je, prema riječima znaje da radi Sizifov posao odlučio povući glavu i pobjegao. Pripadnici hv-a dali su se jesti, ubili su njegovu 21-godišnju kćer Go- tadašnjeg državnog odvjetnika Mladena s mjesta načelnika. Pritom je poručio da se u potjeru za njim, a pokraj kuće u kojoj se ranku, suprugu Veru i susjedu Blaženku Bajića, ‘zaključeno da su olako pokrenu- na ‘splitskim ulicama otvoreno razgovara skrivao opkolio ga je njegov sin Mario Žarko- Slabak. Zagrebačko vojno tužiteljstvo usko- ti’, Mesić je umanjio kazne još desetorici o cijeni milosrđa Komisije za pomilovanja vić s desetak prijatelja. Tada je dotrčao Ante i ro je odustalo od progona Grgića i Pleseca, a pravomoćno osuđenih za to kazneno djelo. koja iznosi i do 100.000 maraka’. Te navode optužio gardiste da su ga pretukli, što je bio protiv Beline, Leskovara i Milića pokrenuto Odlukom od 19. prosinca 2002. za jednu go- negirao je Ivan Zvonimir Čičak iz Hrvat- povod da ih rulja napadne. Devčić se poku- je suđenje. No postupak vođen pred Vojnim dinu skratio je kaznu Milanku Stanisav- skog helsinškog odbora, koji je uz bivše sa- šao spasiti bijegom u lokalni Dom zdravlja, sudom u Zagrebu okončan je u studenome ljeviću, nekadašnjem čuvaru logora Bučje, borske zastupnike Srećka Bijelića, Antu gdje ga je Žarković mlađi, pred očima liječni- 1992. zbog primjene Zakona o oprostu. Pet koji je 1995. osuđen na 10 godina zatvora. Karića i Tomislava Duku, jednog od mini- ka koji je pokušao pomoći pripadniku hv-a, godina kasnije Dejan Milić osuđen je na 12 U presudi požeškog Županijskog suda na- stara pravosuđa u Račanovoj vladi Stjepana pretukao do smrti. godina zatvora jer je 30. ožujka 1998. u za- vodi se da je Stanisavljević kao pripadnik Ivaniševića, nekadašnjeg istarskog župana prešićkom disko-klubu ‘Podmornica’ ubio srpskih paravojnih formacija sudjelovao u Stevu Žufića, visokog dužnosnika mup-a Tomislava Ilića, s kojim se sukobio ranije zastrašivanju, protuzakonitom odvođenju i Vladimira Fabera i hns-ovu Zoricu Jer- Odlukom od 23. te večeri, te ozlijedio još dvije osobe. Kako zatvaranju većeg broja osoba hrvatske nacio- ković bio član prve Mesićeve Komisije. se navodi u odluci o pomilovanju koju su nalnosti. ‘Nanosio im je velike patnje i teško Zahvaljujući njihovom prijedlogu, na travnja 2005. Mesić Novosti pronašle u Državnom arhivu, gdje narušavao zdravlje na način što je Zlatka slobodu je 2001. pušten Josip Brdar, biv- se čuvaju sve odluke donesene do kraja Erlbeka i Marijana Šmita tukao batinama, ši Boljkovčev vozač koji je u svibnju 1998. je za jednu godinu 2003., kada je na snagu stupio novi Zakon plastificiranim električnim kablovima, no- osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora o pomilovanju, s obavezom objave imena gama i drugim podesnim sredstvima, poseb- zbog iznuđivanja 500.000 maraka od kar- srezao kaznu Nikoli pomilovanih u Narodnim novinama, Mesić no grupe zatvorenika odvodio i prisiljavao ih lovačkog poduzetnika Nikole Hanžela i mu je tu kaznu 11. srpnja 2000. umanjio za na prinudni rad oko mjesta Bučje i u okolnoj lažnog predstavljanja. Prema pisanju medija, Dragušinu zvanom jednu godinu. Na temelju kaznene prijave šumi, te zajedno sa stražarima navedenog Boljkovac je nekoliko puta pokušao progura- Petra Mileusnića, Milić je u ožujku 2013. na- logora provodio mjere izgladnjivanja, što ti pomilovanje Brdara, koji naposljetku nije Niger, koji je 1996. posljetku proglašen krivim i za ratni zločin je dovelo do teškog narušavanja njihovog odležao ni trećinu svoje kazne, no nije imao počinjen u Novskoj. Kažnjen je s još devet zdravlja’, piše u presudi. većinu glasova, pa je iskoristio priliku kada osuđen na 20 godina godina zatvora. Aktom milosti predsjednik je nagradio i su neki od članova Komisije bili odsutni. U istom navratu Mesić je za dvije godine Branka Stankovića, nekadašnjeg inspek- Iste godine pomilovan je Antun Lovik, zatvora zbog zločina umanjio kaznu Vicku Rožiću, bivšem pri- tora milicije sao Krajine osuđenog na šest koji je od prije rata bio na izdržavanju ka- padniku 73. bojne Vojne policije iz Trogira, godina zatvora, na način da mu je kaznu zne u Lepoglavi zbog pljačke banke u Kölnu. nad Hrvatima na koji je u listopadu 1996. osuđen na 14 godi- također umanjio za jednu godinu. Stanko- Iz zatvora je pušten početkom 1990-ih, uz na zbog ubojstva 23-godišnjeg Damira Šu- vića je Županijski sud u Osijeku 2002. pro- obrazloženje da se uključuje u obranu Hr- području Pakraca stića zvanog Strize i ranjavanja još jedne glasio krivim, utvrdivši da je krajem 1991. Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 12 Feljton #1110, petak, 26. ožujka 2021.

od početka siječnja do kraja svibnja 1992. bio zapovjednik osiguranja srpskog logora u Bile- ći, gdje su mučeni hrvatski branitelji s dubro- vačkog područja. ‘Ljubišić je naređivao čuva- rima da nas tuku, a i sam nas je tukao. Jednog je zarobljenika tukao električnim kabelom od glačala tako da mu krv nije prestala teći tri dana. Naređivao nam je da jezikom ližemo parket u prostoriji u kojoj smo se nalazili, i to bi morali raditi po cijeli dan’, posvjedočio je jedan od zarobljenih pripadnika mup-a. Odlukom od 29. rujna 2008. za pola godine umanjena je kazna nekadašnjem pripadniku hvo-a Romeu Blaževiću, kojeg je sud u BiH 2002. osudio na tri godine zatvora. Blažević je osuđen zbog premlaćivanje zarobljenika Rudolva Jazelića u zatvoru u Ljubuškom i još jednog zarobljenog pripadnika Armije BiH. Krivim je proglašen i za prisiljavanje jedne zarobljenice logora Heliodrom da prijeđe neprijateljsku liniju kako bi vratila tijelo njegovog brata, pri čemu joj je prijetio ubojstvom djece. Nakon što mu je presudu potvrdio Vrhovni sud BiH, Blažević je pobjegao u Hrvatsku, gdje je odslužio dio kazne. Jednom od skandaloznijih Mesićevih odluka umanjene su kazne pripadnicima mup- a koji su 3. rujna 1991. sudjelovali u ubojstvu poznatog istarskog ugostitelja Srbislava Petrova. Toga dana u večernjim satima policajci Ivan Strmečki, Zdenko Toma- ić te bivši specijalac Ekrem Kadirić zvani Zbog pomilovanja Siniše svaki trag. I u slučaju Bosanca Ministarstvo podnio kaznene prijave protiv vukovarskog Valter, koji je za tu priliku pobjegao s lije- Rimca prosvjedovao je predsjednik Srbije (Foto: se protivilo smanjenju kazne, međutim suca Ante Zeljka zbog nesavjesnog rada i čenja u Ljubljani, na jednom raskrižju kod Jurica Galoić/pixsell) predsjednik Mesić mu je 20-godišnju kaznu trojice policajaca zbog krivotvorenja dokaza Buja zaustavili su vozilo kojim je upravljao umanjio za dvije godine. tokom istražnog postupka. Kako su Novosti Petrov. Potom su mu stavili lisice na ruke te i početkom 1992., zajedno sa Zoranom Pažnju medija i organizacija za zaštitu već pisale, u međuvremenu je dokazano da ga prisilili da s njima ode na predio Kućibreg, Rujevićem, u milicijskoj stanici u Dardi ‘u ljudskih prava privukao je slučaj Dragiše su vukovarski policajci krivotvorili zapisnik gdje ga je Kadirić do smrti izmlatio čekićem. najmanje deset navrata ispitivao Adama Čančarevića, zapovjednika Četvrte poli- o oduzetim stvarima iz Čančarevićevog sta- Petrovljevo mrtvo tijelo je vratio u automo- Mesara, koji je prethodno uhićen kao pri- cijske postaje u Borovu koji je na tu dužnost na, odnosno u njega dodali fotografije zaro- bil, polilo ga kerozinom i zapalio. Na suđenju padnik mup-a, pri čemu su ga tukli, nanijev- imenovan nakon mirne reintegracije. U sa- bljenika koje je navodno zlostavljao, pa im pred Okružnim sudom u Rijeci uskoro se ši mu tjelesne ozljede od čijih posljedica mu stav mup-a preuzet je iz redova krajinske je izrečena ‘upozorba neposrednog rukovo- doznalo da je Petrovljevo ubojstvo naredio je smanjena funkcija sluha’. Stanković je u milicije, a prije imenovanja prošao je stroge ditelja za počinjeni propust’. Kao i u drugim Niko Barun, tadašnji zapovjednik Policij- svojoj obrani tvrdio da je Mesara ošamario sigurnosne provjere. No tri godine kasnije prijavama i tužbama koje je podigao, ni u ske stanice Buje, koji je bez ikakvih dokaza ‘samo jedanput prilikom obavijesnog raz- uhapšen je pod sumnjom da je 1991. zapo- ovom slučaju nisu utvrđeni elementi kazne- zaključio da je ugostitelj vođa ‘četničke ban- govora vođenog nakon što smo u njegovoj vijedao i sudjelovao u fizičkom i psihičkom nog djela. Čančareviću, kojem je pomoć pru- de’. ‘Nakon ubojstva Petrova sastali smo se septičkoj jami našli pušku, a on nije htio maltretiranju zarobljenih civila i vojnika žio Građanski odbor za ljudska prava na čelu Strmečki, Kadirić i ja s Barunom. Strmečki priznati da ima još jednu’. hrvatske nacionalnosti. Čančarević je na sa Zoranom Pusićem, odbijen je i zahtjev je Barunu ispričao detalje ubojstva, a on nam Odlukom od 23. travnja 2005. Mesić je za suđenju tvrdio da je riječ o zamjeni iden- za reviziju sudskog procesa. U zatvoru je je čestitao. Rukovali smo se, a nisam sigu- jednu godinu smanjio kaznu Nikoli Dragu- titeta, da je 1991. u miliciji u Borovu bio u naposljetku odležao devet godina jer mu je ran je li bilo i ljubljenja’, priznao je tokom šinu zvanom Niger, koji je 1996. pravomoć- ekipi za očevid te da nije imao pristup za- odlukom od 5. listopada 2006. predsjednik istrage Tomaić, tada zamjenik zapovjednika no osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnog tvorenicima. Iako na kraju nije dokazano da Mesić kaznu umanjio za jednu godinu. Tu umaške policije. Suđenje za ubojstvo Petro- zločina protiv civilnog stanovništva. Dragu- je zapovijedao zatvorom, Županijski sud u odluku kritizirao je dio mainstream medija, va jedno je od najdugotrajnijih u povijesti šin je osuđen na najvišu kaznu zato što je 19. Vukovaru ga je u travnju 2001. osudio na 13 nazvavši Čančarevića ‘krvnikom iz Borova’. hrvatskog pravosuđa. Naime, prvo suđenje kolovoza 1991. rukovodio napadom na Pakrac, godina zbog ratnog zločina protiv civilnog ‘Očito postoji želja da se ne pomiluje Srbe. iz 1992. i drugo iz 2000. godine završili su sudjelovao u otmici ravnatelja pakračke bol- stanovništva i ratnih zarobljenika, a kao Oni koji tako misle neka pokrenu to pitanje proglašenjem krivih svih optuženih, ali oba nice Vladimira Solara te zato što je svojim otegotna okolnost mu je uzeta ‘predanost preko onih institucija koje imaju inicijativu puta Vrhovni sud je ukinuo presudu. Napo- podređenima u prosincu 1991. naredio egze- i revnost u nanošenju psihičkih i fizičkih za zakonsku regulativu, da se kaže da Srbe sljetku su 2003. Barun i Strmečki pravomoć- kuciju hrvatskih civila u Veberovom sokaku. boli’. U listopadu iduće godine Vrhovni sud ne možemo pomilovati, bez obzira na okol- no osuđeni na osam, odnosno sedam godina Zbog pomilovanja tog bivšeg zapovjednika je djelomično prihvatio njegovu žalbu te ga nosti nakon što su osuđeni za bilo koji zločin. zbog poticanja na ubojstvo, a Kadirić, koji je Teritorijalne obrane Pakraca prosvjedovala pravomoćno osudio na deset godina. To će u Europi biti pozdravljeno pljeskom’, do 2000. bio u bijegu, na zatvorsku kaznu od je Udruga hrvatskih ratnih vojnih invalida Još za boravka u zatvoru Čančarević je poručio im je Mesić. 15 godina. Odlukom od 27. listopada 2004. Domovinskog rata, smatrajući da je takav zbog lažnog svjedočenja i klevete tužio sed- U prosincu 2009., u istom navratu kada je Stjepan Mesić je Barunu umanjio kaznu za postupak ‘uvreda za sve poginule branitelje, moricu svjedoka, od kojih su neki tvrdili da pomilovao Sinišu Rimca, Mesić je za jednu tri godine, a u 2007. odbio mu je novu molbu njihove obitelji i one koje još uvijek traže ga poznaju od 1975., kada je tobože radio u godinu umanjio kaznu Branku Ljubišiću, za pomilovanje. U lipnju 2005. pomilovan je svoje zatočene i nestale’. Kombinatu Borovo i imao guste brkove. Me- kojeg je Vrhovni sud osudio na 14 godina za- i Strmečki, tako što mu je kazna umanjena Na prijedlog Komisije za pomilovanja od đutim, osuđeni je u to vrijeme imao 14 godi- tvora zbog ratnog zločina protiv ratnih zaro- za godinu i šest mjeseci. 23. travnja 2005. za tri godine srezana je na i išao u osnovnu školu. U istom je navratu bljenika. Kako se navodi u presudi, Ljubišić je Bez kritika iz regije nije prošla ni odluka kazna Damjanu Vukmiroviću iz Gornjih od 2. lipnja 2005. kojom je za dvije godine Vrhovina, također osuđenom na maksimal- srezana kazna Stjepanu Grandiću, pripad- nu kaznu zatvora. Prema pisanju Novog li- niku tzv. gospićke skupine koji je uz Mirka sta, Vukmirović je bio kapetan i zapovjednik Norca i Tihomira Oreškovića osuđen na voda krajinske vojske u razdoblju od 1991. do dugogodišnju kaznu zbog zločina nad srp- 1995., kada je zapovjedio topničko djelova- skim civilima na gospićkom području. Gran- nje po Otočcu, zbog čega je život izgubilo dić, koji je bio ratni zapovjednik u Perušiću, najmanje šest civila. Mesić ga je odlučio po- osuđen je na 10 godina jer je organizirao i milovati unatoč protivljenju Ministarstva sproveo likvidaciju 20-ak civila. Dana 25. pravosuđa, iz kojeg su upozorili da je Vukmi- listopada 1991. naredio im je da se iz bivšeg rović za vrijeme izdržavanja kazne stegovno skladišta streljiva perušićke kasarne, gdje su prijavljivan. U istom navratu pomilovan je bili zarobljeni, ukrcaju u kamion. Na lokaciji Slobodan Bosanac, koji je sredinom 1995. Lipova glavica potom su ih likvidirali pripad- ubio više civila u Voćinu i na području sjeve- nici hv-a te njihova tijela polili benzinom, rozapadno od Papuka. Proglašen je krivim i zapalili i ostatke prekrili zemljom. Molbu zato što je u kolovozu 1991. u Voćinu uhitio Višestruko osuđivani za pomilovanje Grandić je ponovio naredne pripadnik Tigrova – poslovođu hotela Branka Ilića te ga od- Dejan Milić (Foto: Nikola godine, no ona mu je odbijena. ■ veo u pravcu logora, nakon čega se Iliću gubi Čutuk/PIXSELL) (Nastavlja se) Novosti Ovako mutav sustav, kad je riječ o kriznim piše Igor Lasić Tjednik za racionalnu manjinu intervencijama, nije slučajno baš takav 13 društvo #1110, petak, 26. ožujka 2021. Bauljanje krizama Bilo da govorimo o potresima ili koroni, nijednoj od aktualnih kriza ne nazire se kraj. Pritom tezi da je država najgori gazda i da sve treba privatizirati najbolje pridonose stranački i privatni interesi koji državu i lokalne jedinice samouprave rastaču iznutra

odinu dana nakon razornog po- Izjavi ravnatelja Fonda za obnovu Damira nio da ovdje novac nije problem; zasad je u da su navrijeme prodali svoju nekretninu tresa u Zagrebu i neposrednoj Vanđelića da on i dalje čeka prve akcijske te svrhe odvojeno približno osam milijardi kakvom boljem i boljestojećem gospodaru, mu okolici, ova zemlja je nano- odluke ministarstva koje bi pokrenule za- kuna, počev od Fonda solidarnosti eu-a, a privatnički potentnom. Zato su se već iduće vo uzdrmana efektom iste se- hvate obnove jedan po jedan, prethodila je predviđeno je ubrzo još 28 milijardi. jutro aktivirali nekretninski mešetari, na- izmičke nepogode, ali ovaj put sredinom veljače Vladina odluka o donoše- Popratni kontekst upućuje na zaključak glo budeći tržište, poput onih marodera i – političkim. Uvidjelo se, naime, da je s onom nju Programa mjera obnove zgrada. Korak po da se obnova spotiče o unutarnje prepreke konjokradica o kojima će se izvještavati s Gprašinom koja se po tom gradu slijegala dugo korak tako se navodno približavamo sanaciji sustava zakrčenog vlastitim ograničenjima, Banije zimus. Zgražanje nad praksama te poslije šokantnog buđenja u rano nedjeljno koja se doima pak sve daljom, zaglavljena u sve od ljetošnjeg inicijalnog predizbornog vrste možda je i potrajalo neko vrijeme, ali jutro lanjskoga 22. ožujka pao i zaborav na neproničnim upravnim procedurama i dozla- ogleda vlasti i opozicije na temu specijalnog iscrpljivanje mucajućim sustavom koji je tisuće njegovih stanovnika iseljenih iz ošte- boga kilavim administrativnim pripremama. predmetnog zakona, do internog sukoba u trebao preuzeti teret obnove donosi mogući ćenih kuća. Kako inače protumačiti vijest, s Javnost je s razlogom iziritirana politikant- hdz-u. Damir je Vanđelić trebao biti stra- obrat u najširoj percepciji ove problematike. početka ovog tjedna, da u međuvremenu nije skim šmiranjem u pozadini takve nedjelo- nački pijun isturen kao trkački zec u lokal- Paradigmatski, avangardni čak uzorak tog u Fond za obnovu stigla baš nijedna odluka tvornosti, pa je na isti način dočekan i sukob no-izbornom nadmetanju Bandića i takmaca pogleda na svijet je ovih dana promovirao Ministarstva prostornog uređenja, graditelj- na relaciji fond-ministarstvo. Vanđelićevu mu slijeva, ali je on namijenjenu rolu odbio Davor Huić, političar Fokusa i pokretač stva i državne imovine rh o pojedinačnim konstataciju je ministar graditeljstva Dar- preuzeti, pa sad i nastavlja s otklonom iz antiporezne udruge Lipa, sugerirajući mo- slučajevima sanacije? Za nijednu od preko ko Horvat prokomentirao riječima da će se tako zacrtanog scenarija. I kako se obnova del po kojem je država imala samo podijeliti 1300 zgrada označenih crvenom naljepni- fondovska egzekutiva uskoro ionako morati bude nadalje dugo i mukotrpno približavala novac, a za obnovu kuća se trebao potom com kao neupotrebljivima, ili preko 5400 suočiti s rastućim brojem odluka, a ne samo startu, plašiti se da ćemo otkrivati još sličnih brinuti svaki vlasnik ponaosob, dakako u sa žutom kao privremeno neupotrebljivima, ‘pričati kako ne mogu postupati jer nemaju smetnji u programu koje neće dati da se ma- suradnji s tržištem. Prokletstvo neefikasne dakle, bilo da je riječ o stambenim ili, manjim odluke’. I to je uglavnom bilo to, dok je rav- knemo s mjesta. javne uprave i krizne vlasti nesumnjivo dijelom, poslovnim prostorima. Štoviše, još natelj fonda upozorio i na fakat da će im tad U takvim je okolnostima sasvim prirodno upućuje na zavodljivost te ideje, ali samo uvijek nisu valjano osigurani ili uklonjeni ni nedostajati tzv. drugi program mjera, podza- bilo da se neki unesrećeni žitelji Zagreba ukoliko društvo promatramo kao nasumični svi oni istureni dijelovi oštećenih građevina konski akt neophodan za legalno djelovanje okrenu vlastitim kapacitetima i započnu zbir individua. koji su ostavljeni da iz visine prijete susjed- nakon zaprimanja dugo iščekivanih odluka. sami obnavljati svoje kuće, s očekivanjem U protivnom, očito bi bilo da je posrijedi stvu i prolaznicima na gradskim ulicama. Sve u svemu, više nego nedovoljno za pro- da im vlasti jednom nadoknade trošak, bar zagovor situacije pogodne za one najmobil- Uz jednu ljudsku žrtvu, kataklizma je tako laznu ocjenu javnih struktura, naročito iz u najvećem dijelu. No to nisu bili u poziciji nije i najinventivnije, dok bi ostali – zbog prouzročila oko 86 milijardi kuna štete, ve- očišta raseljenih stradalnika koji u zamjen- učiniti ni približno svi, što je namah izazva- raznih uzroka manje snalažljivi u tržišnim ćim dijelom uslijed naoko banalnog uruša- skom smještaju trpe inertnost te indolenciju lo pravednički gnjev pojedinih medijskih iskušenjima – neslavno proćerdali svoju hi- vanja neusidrenih dimnjaka, njih približno sustava. Da bi nevolja bila veća, sam je pre- komentatora: zašto u centru metropole uop- storijsku šansu. Ovdje se gnijezdi ultimativni osam tisuća. No ujedno je razotkrila dvije mijer Andrej Plenković više puta obzna- će stanuju drznici koji si ne mogu priuštiti smisao te ideologije: nema veze što bi propali istine o ovoj zemlji i ovom sustavu, jednu takvu lokaciju? koliko i njihove kuće prije toga, jer bi tržište vezanu za uzrok devastacije, i jednu za po- Đorđićeva ulica u Zagrebu A da ne mogu, jasno je po tome kako re- prosperiralo unatoč njima. Građevinci bi sve- godinu dana nakon potresa sljedice, odnosno spomenutu obnoviteljsku (Foto: Marko Prpić/ agiraju u elementarnoj nepogodi, čekajući jedno radili, i nekretninci pored njih čučali neaktivnost. Prva se tiče začudne osjetljivo- pixsell) da im javni budžet pokrije obnovu, umjesto u pripravnosti, a svi zajedno radovali bismo sti Zagreba – prvenstveno starijih dijelova se drastičnoj redukciji javnog sektora. Što je grada – na potres koji nije objektivno bio to- najslađe, ni ovako mutav sustav, kad je riječ liko strahovit, sa svojih pet i pol stupnjeva o kriznim intervencijama, a i znatno šire, nipo Richteru. Mjeru ćemo bolje shvatiti kad pošto nije slučajno baš takav. Naprotiv, prila- znatno jači udar pogodi Baniju devet mjese- gođen je razvoju mentaliteta koji inzistira na ci kasnije, pa stanemo svjedočiti pojedinim tezi da je država najgori gazda, i da sve treba prizorima totalnog urušavanja. Ipak, zagre- privatizirati, čemu najbolje pridonose stra- bački je prouzročio neproporcionalno veliku nački i privatni interesi koji državu i lokalne štetu, ukazujući na upravo frapantnu kon- jedinice samouprave rastaču iznutra. Premda strukcijsku zapuštenost stare jezgre glavnog im se tabori neprestano konfrontiraju, gro grada Hrvatske, a ispod tankog sloja novije većih poduzetnika i političara je na istom za- fasadne šminke, više marketinškog nego gra- datku privođenja javnih vrijednosti osobnoj đevinskog porijekla. Komandnu i političku materijalnoj i statusnoj koristi, a tako biva i odgovornost za takav pristup održavanju, kad su posrijedi prirodne kataklizme. međutim, nakon smrti gradonačelnika Mi- Bilo da govorimo o potresu i potresima ili lana Bandića više nemamo kome adresirati. koroni, takvih ćemo se ideoloških podvala Drugi problem naglašen je bio već unapri- još nagledati, jer se nijednoj od aktualnih jed, ono kad je Vlada lani instantno ustvari kriza ne nazire kraj. Iseljenici zagrebačkog skrajnula Bandićevu administraciju van pro- centra u međuvremenu su završili i na stra- cesa saniranja neposrednih materijalnih efe- nicama Glorije, tamo gdje ljudske sudbine kata potresa. Mediji su potom likovali i kad bivaju izložene općoj spektakularizaciji, a je opozicija, primarno zeleno-lijeva koalicija, prva obljetnica potresa je metropolskim nagnala hdz da požuri s usvajanjem krizne kroničarima poslužila za usporedbu s onim regulative, a onda je došla ljetna sezona s iz 1880. godine, kudikamo jačim, ali nakon opuštanjem nakon prvog vala epidemije ko- kojeg je tadašnji Zagreb bio u glavnini ob- ronavirusa. Zatim je uslijedio drugi val, pa novljen za – godinu dana. Ako se u perspekti- banijska serija potresa, i sad prva godišnjica vi sadašnjeg može locirati bilo što pouzdano, zagrebačkog, e da bismo se tek uvjerili kako onda je to samo izvjesnost mnogih budućih se, okreni-obrni, vrtimo ukrug. obljetnica u istom egzilu. ■ Novosti Povratnik iz Sunje dočekao djelić Helena Crnojević, bivša igračica Tjednik za racionalnu manjinu pravde nakon nekoliko desetljeća i rukometna sutkinja iz Rijeke 14 #1110, petak, 26. ožujka 2021. (Foto: Luka Stanzl/) INTRIGATOR

imovinom dešava i odgovarati za posljedice. Kada su privremeni korisnici morali izaći iz srpskih kuća, uglavnom su odnosili sve Pobjeda, što se moglo odnijeti, a ostalo bi oštetili i uništili – kaže Rupčić. I kroz odvjetničku kancelariju prošlo je mnogo sličnih predmeta za naknadu štete srpskim povratnicima. ali moralna — Sudovi su prihvaćali tvrdnje tužene Repu- blike Hrvatske kako je ta imovina opljačka- Dokazala Odluka Europskog suda za ljudska prava kon Oluje donijelo tadašnje Ministarstvo na u samom ratu i da se ne zna tko je štetu da je država kriva za štetu na imovini obnove i razvoja ministra , rev- prouzrokovao. Izneseni stav Europskog suda vlasnika srpske nacionalnosti čiju su no useljavala Hrvate u kuće izbjeglih Srba i za ljudska prava da država nije ispunila svoju sam diskri- kuću koristili drugi neće, nažalost, mati onemogućavala povratak srpskog stanov- pozitivnu obvezu i osigurala punu zaštitu veći utjecaj na pravosudnu praksu ništva. Tužbe zbog kršenja vlasničkih pra- žrtvama svakako znači presedan – ističe va prolazile su kroz uglavnom nepropusne Čanković. minaciju sud za ljudska prava u ﬁ ltere hrvatskog pravosuđa i samo rijetki ■ Paulina Arbutina Strasbourgu prvi je put donio su uspijevali izboriti kakve-takve odštete odluku da za oduzetu, oštećenu od privremenih korisnika. S obzirom na to Pravomoćnom presudom utvrđeno je da i opljačkanu imovinu vlasnika da za slučajeve šteta od devastacije objekta je vašim brisanjem s međunarodne liste srpske nacionalnosti poslije koju počine privremeni korisnici zastara na- Udruge hrvatskih rukometnih sudaca, Oluje odgovornost ne snosi samo počinitelj, stupa tri do pet godina od saznanja za štetu, dok ste bili u sedmom mjesecu trudnoće, Eveć i Republika Hrvatska. Država je prekršila ova odluka iz Strasbourga neće imati veći ostvarena diskriminacija na temelju spola, prava građaninu po članu 1. Protokola broja 1 utjecaj na pravosudnu praksu. No ipak pred- Obrana trudnoće i materinstva. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnov- stavlja zakašnjeli dokaz izgubljenih prava Jako sam sretna što su sud u Rijeci, kao i sud nih sloboda koji se odnosi na neometano srpskih povratnika. u Zagrebu prije toga, pa čak i pravobranitelji- uživanje posjeda. Takvu odluku Europskog Dabićev odvjetnik isti- i zaštita ca za ravnopravnost spolova još 2015. utvrdi- suda dočekao je iz Sunje, ko- če da odluka iz Strasbourga može pomoći li diskriminaciju u mom slučaju. Potvrda je jem Hrvatska mora platiti 3.200 eura odštete samo strankama čiji su predmeti još u po- što je pokrenulo par diplom- to da pravni sustav funkcionira te da članci i dodatnih 833 eura sudskih troškova. Na stupku te onima kojima još nije prošao peto- skih vojnih studija i dosegnulo iz Ustava i zakona koji se tiču diskriminacije donesenu odluku država po Konvenciji ima godišnji rok od pravomoćnosti presude, pa bi minimum visokoškolstva, Mini- nisu samo prazno slovo na papiru, već važan pravo u roku od tri mjeseca podnijeti prijed- na osnovu odluke kao nove činjenice mogli starstvo obrane kani uteme- temelj za donošenje ovakvih presuda. log za dopuštanje žalbe Velikom vijeću. zahtijevati ponavljanje postupka. ljiti čitavo sveučilište obrane i Hrvatska je na osnovu diskriminatornih — Nažalost, za mnoge oštećene stranke ta je sigurnosti. Ovih dana tako se u Saboru našao zakona i administrativnih mjera vlade, prije sudska priča završena i presuđena. Uvijek Ti osnivački prijedlog, a kakav bi u nekom Koliko je teška bila sudska borba? svega Zakona o privremenom oduzimanju sam smatrao da ako je država nekom dala drukčijem kontekstu trebao biti relativna Sudski procesi traju dugo i to je nešto na što i raspolaganju imovinom koji je odmah na- tuđu imovinu, mora kontrolirati što se s tom formalnost. Ipak, pokazuje se da nipošto sam se pripremila. Morala sam sebi priznati nije tako, pa ćemo navesti glavne prigovore da mi ovaj sudski proces neće spasiti karijeru opozicijskih zastupnika, i još par neizreče- i sve što sam gradila cijelo desetljeće. Presu- nih, a koji nama samima padaju na um. I ne, da neće vratiti godine treninga, utakmica, nije u prvom redu posrijedi enigma oko toga turnira, testova, putovanja, odricanja, dis- što će uopće jednoj predstraži -a za- cipline i upornog rada. No smatrala sam da sebni juniverziti, ili pitanje javnoﬁ nancijske je važno da slučaj bude zabilježen u sudskoj cijene za takvu militarističku grandomaniju. praksi jer sam željela pomoći svim budućim Zastupnici iz više stranaka prigovorili su majkama u sličnoj situaciji. predlagaču da je zaobišao redovnu civilnu regulativu poput postupka inicijalne akre- ditacije studijskih programa prema Zakonu Izgleda da je u Hrvatskoj normalno diskri- o osiguravanju kvalitete u znanosti i viso- minirati buduću majku? Odluka iz Strasbourga kom obrazovanju. Baš kao što nije jasno Naravno da to nije normalno, ali ljudi pone- može pomoći samo strankama čiji su ni tko bi sve predavao na tom sveučilištu, kad stvari rade iz neznanja. Za tužbu sam predmeti još u postupku ako postojeće studije – dva preddiplomska se odlučila kada sam došla do spoznaje da i dva diplomska – već opslužuje mahom ka- oni zapravo ne znaju što su učinili. Ako moji dar Sveučilišta u Zagrebu, a ni zašto se nije donedavni kolege, koji su iz moje generacije, prvo išlo na osnivanje fakulteta, nego od- nisu znali što čine, pitala sam se pa koliko BORDOLINE mah sveučilišta. Iz redova vladajućeg -a još njih ne zna da žena za vrijeme trudnoće odgovoreno je da inicijalno akreditiranje vri- mora biti zaštićena i sigurna, da se ne smije jedi samo za nove programe, a ovdje se radi mijenjati njezina pozicija i da nakon rodilji- o preuzimanju aktualnih koje treba samo nog dopusta ima pravo vratiti se na isti posao. reakreditirati, kao što se činilo pri uteme- ljenju Sveučilišta Sjever i Sveučilišta u Sla- vonskom Brodu. Koliko će presuda biti pravno uporište No upravo za Sveučilište Sjever, nazivano drugim ženama u sličnim situacijama? i Medijsko sveučilište, pisali smo da je riječ Ovaj slučaj se vodio kao radni spor, dakle pri- o trgovini institucijskim licencama, pa je mjenjiv je i na druga zanimanja i područja, ono prije otvaranja promijenilo dva vlasnika a prvi je meni poznat slučaj direktne diskri- i tri potencijalna grada-domaćina. Primjer minacije u sportu. Nadam se da će pomoći da se nije ticao samo jednog slučaja, nego se se podigne svijest i ohrabri žene koje se žele odnosio na široku novu praksu pretvaranja nastaviti baviti sportom na istoj razini kao znanja u robu, tek dijelom ozakonjenu i pro- i prije trudnoće, da to mogu napraviti bez vođenu na štetu javnog interesa i u korist straha da će im netko oduzeti njihov više- privatno-interesnih krugova. Sad se takva godišnji trud i rad za vrijeme dok su trudne pošast širi dalje, odnosno natrag prema ili na porodiljnom dopustu. Buduće majke javnom sektoru, gdje je u međuvremenu trebaju biti svjesne da imaju pravno uporište – zahvaljujući vodstvu spomenutoga zagre- nastaviti na istoj poziciji na kojoj su bile i bačkog sveučilišta – ionako pogažena svaka prije trudnoće te da im barem to pravo nitko pozitivna institucionalna vrijednost. ne može osporiti. –Gospodina smo angažirali za tumačenje našeg Ustava. ■ Igor Lasić ■ Mirna Jasić Gašić Novosti Još jedna kontroverzna odluka Ustavnog suda Tjednik za racionalnu manjinu 15 #1110, petak, 26. ožujka 2021.

Prema poslovanju zaštitarske tvrtke Noky Security, čiji je prokurist bio do 2020. LEKSIKON godine, Norac ne bi trebao imati problema s Misterij plaćanjem odštete. Noky iz godine u godinu TRANZICIJE bilježi sve bolje rezultate poslovanja pa je tako od početnih 5,7 milijuna kuna prihoda i 90 zaposlenih 2016., tri godine kasnije – kada su objavljeni zadnji podaci na stranici Stožer Norčevog Poslovna Hrvatska – došao do 36,4 milijuna kuna prihoda i 476 zaposlenih, uz 690,9 ti- ; središnje tijelo za opera- suća kuna dobiti. Za to su, zanimljivo, za- tivne koordinacije, prikupljanje služni i poslovi s državom. Noky je naime i obradu podataka, te mjesto stra- radio u tom razdoblju s -om, Zračnom teških procjena, analiza i donoše- autograma lukom Split, -om, Hrvatskim cestama, nja odlukâ o provođenju najvažni- pa i Javnom ustanovom Memorijalni centar jih mjera u izvanrednim, nerijetko i kriznim, Domovinskog rata Vukovar. Ssituacijama. Tokom proteklih nekoliko de- ■ Goran Borković cenija stožer – koji se nekad, ne tako davno, zvao štab – praktički je postao sveprisutan društveno-institucionalni i organizacijski okvir u Hrvatskoj. Sve i svi se udružuju u raznoraznim tipovima stožera. Tako najjača, najmasovnija i vladajuća stranka u državi, , nerijetko sama sebi Konjščinska laska da je ‘stožerna stranka hrvatskoga naroda’. Još su nam uvijek u živom sjeća- nju ‘branitelji šatoraši’ iz zagrebačke Sav- Upsida ske ulice od prije nekoliko godina i njihove prijetnje oružanim pučem tadašnjoj vlasti je sagrađena prije dvi- pod vodstvom -a. Jasno, ‘šatoraši’ su je godine, fontana u obliku bili okupljeni u ‘stožer za obranu digniteta slova U na centralnom trgu hrvatskih branitelja’. No na pojam stožer u Konjščini ne prestaje iza- nalijećemo i u društvenim kontekstima u zivati kontroverze. Sve su kojima ga nekako baš i ne bismo očekivali. češći zahtjevi da je se ukloni, a načelnika Tako su pulski škverani, radnici tamošnjeg Oopćine barem politički ka- propalog brodogradilišta, donedavno bili Ustavni sud poništio je presudu po kojoj Mirko Norac u uglednom zni. Grupa stanovnika ove zagorske općine organizirani u inicijativu s imenom ‘stožer društvu – krajnje desni u je Mirko Norac državnom proračunu prvom redu (Foto: Marko obratila se predsjedniku - za obranu Uljanika’. Pa ‘stožer nogometne morao nadoknaditi odštetu isplaćenu Prpić/) dopisom u kojem ističu da je ‘mimo reprezentacije’... obiteljima njegovih ratnih žrtava. volje većine mještana i izvan svakog razuma Pravo je iznenađenje da se neoliberalna Tvrdio je da je netko u njegovo ime u Zadru nije pokazao razumijevanje pa je niknula građevina s ustaškim obilježjem’. ekipica povezana u udrugu pod imenom potpisao obavijest o tužbi u svibnju 2020. odbio žalbu i potvrdio pr- Naglasili su da se Krznar hvalio da će ‘ko- ‘Glas poduzetnika’ – pokrenuta u ovom vre- vostupanjsku presudu. njščinskim partizančekima i komunjarama menu korona virus pandemije, a sve vezano sud prihvatio je tužbu Norac potom šalje ustavnu tužbu koju sagraditi pravi hrvatski trg koji će se vidjeti uz politiku Vlade Republike Hrvatske po ratnog zločinca - Ustavni sud 23. veljače prihvaća i ukida iz aviona’. Zgroženim mještanima Krznar pitanju mjerâ pomoći privatnim fi rmama i poništio pravomoćnu pravomoćnu presudu s obrazloženjem da je docirao da se radi o ‘apsidi’, iako se takav čija su poslovanja ugrožena propisanim epi- presudu Županijskog suda u je Norcu bilo povrijeđeno ustavno pravo na arhitektonski element pojavljuje samo u demiološkim mjerama borbe protiv virusa Zadru po kojoj je Republici pravično suđenje jer da je Županijski sud u crkvenoj arhitekturi. – nije sjetila sebe nazvati, recimo, ‘Stožer za Hrvatskoj morao nadoknaditi 156.030 kuna. Zadru bio dužan temeljito ispitati njegov poduzetništvo’. Ovaj pojam toliko nagla- UToliko je iz državnog proračuna isplaćeno prigovor da nije primio tužbu, odnosno da šavamo i izdvajamo kao poseban, stoga je i petorici potomaka ubijenih civila, žrtava potpis na dostavnici suda nije njegov, kao i zavrijedio da se nađe u ovoj rubrici, jer tako ratnoga zločina, koji su po Norčevoj zapo- da Norčeva tvrdnja da nije primio tužbu pa ‘lijepo’ simbolizira važnu vrijednosnu nit vijedi dovedeni i strijeljani 18. ožujka 1991. da na nju nije ni mogao odgovoriti ‘nije u u presjeku karaktera tzv. tranzicije: stožer na Lipovoj glavici kod Perušića. potpunosti nerealna i zanemariva’. kao glavno operativno mjesto za procjene, Podsjetimo da je zbog ubojstava srpskih No odluka nije bila jednoglasna. Troje analize i odluke o strategijama otpora i borbe civila Norac kao zapovjednik 118. brigade ustavnih sudaca, , - protiv neprijatelja, tko god to bio i što god to dobio 12 godina zatvora, - i , napisali bilo. Konotativne i nevidljivo upisane, a sve- , tajnik Operativnog štaba u Gospiću, 15 su izdvojeno mišljenje, prozivajući kolege prisutne prakse ‘stožerovanja’ u hrvatskom godina, a , zapovjednik da su ‘falsifi cirali činjenice’ i ‘konstruirali tranzicijskom društvu, nadilaze prvu razinu . bojne, deset godina zatvora. Nakon pra- razloge’ kako bi donijeli takvu odluku te da asocijacija koje se pojavljuju na spomen te vomoćne presude, potomci žrtava stekli je tvrdnja kako nisu mogli biti razdvojena riječi u aktualnoj situaciji, onu na Stožer ci- su pravo na odštetu. Novac im je isplatila dva različita Norčeva zahtjeva – onaj za uki- vilne zaštite Republike Hrvatske, glavnu in- Foto: Tomislav država koja ga je potom dužna potraživati danje presude i onaj za povrat postupka u pr- Miletić/ stituciju u državi kada je riječ o odlučivanju od ratnih zločinaca. Mediji su pisali da od votno stanje zbog navodnih bitnih povreda o načinima suprotstavljanja koronavirusu i pripadnika tzv. gospićke skupine država postupka – pogrešna. Zabilježene su i brojne nepravilnosti, od njegovim učincima. ukupno potražuje 2,3 milijuna kuna. ‘Antiprotivni’ suci usporedili su Norčev naknadnog iskamčivanja građevinske do- Ciljamo na opće mjesto, uvid o već više de- Republika Hrvatska ponudila je Norcu potpis sa sudske dostavnice s potpisom is- zvole do troškova koji debelo prelaze dva mi- cenija dugoj militarizaciji hrvatskog društva, mirno rješenje, što ratni zločinac nije pri- pod punomoći odvjetniku. ‘Taj potpis je ui- liona kuna. Iako na trgu piše da je uređenje započetoj s ratom 1991. – 1995. Militantni dis- hvatio, pa je pokrenut sudski spor. Na dan stinu karakterističan i jasno je da ga je bilo dijelom fi nancirano sredstvima Evropske kurs, a u njegov registar spada i pojam stožer, 27. kolovoza 2018. godine dostavljena mu teško imitirati’, napisali su suci, istaknuvši unije, radi se o domaćim parama Ministar- u Hrvatskoj se obilato prelijeva preko rubova je tužba na koju se morao očitovati u roku da autogrami sliče ‘kao jaje jajetu’. Predmet stava regionalnog razvoja i poljoprivrede. Iz njemu pripadajućih konteksta, te ga je potom od 30 dana, ali to nije učinio pa je prvostu- je vraćen Županijskom sudu u Zadru. predsjednikovog ureda saopćili su medijima lako pronaći i na mjestima koja nisu njegovo panjski sud u Zagrebu 2019. donio presudu Podsjetimo da je prošle godine zbog grube da je u februaru dopis upućen potpredsjed- primarno stanište, na primjer u naracijama kojom Norcu nalaže da državi nadoknadi greške tužitelja tj. -a, koji nisu zatražili niku Vlade za društvene djelatnosti i ljud- kojima se konstruira i reprezentira društve- 156.030 kuna. Norac se, međutim, žalio tvr- psihijatrijsko vještačenje preživjelih žrtava ska prava . Sam Krznar no-politička realnost poljâ sporta, privrede deći da nije primio tužbu i da na dostavnici ratnog zločina tzv. gospićke skupine, nepravo- još uvijek nije dobio blagoslov -a da se ili zdravlja. Stoga njegovu omniprezentnost koja je bila vraćena sudu nije njegov potpis, moćno odbijen i zahtjev prema osuđenicima može ponovno kandidirati, malo zbog fon- možemo tretirati i kao posljedicu simbolički te je predložio grafološko vještačenje. Uz to za refundiranje 107.563 kune, plus 50 tisuća tane, malo zbog nekih drugih afera. nikad dovršenog rata iz 1990-ih. se žalio i na samu presudu. Županijski sud sudskih troškova, isplaćenih obitelji . ■ Nenad Jovanović ■ Hajrudin Hromadžić Novosti Potres je razotkrio infrastrukturnu piše Anja Kožul Tjednik za racionalnu manjinu zapuštenost Banije, ne samo s putevima 16 Reportaža #1110, petak, 26. ožujka 2021. i strujom, nego i s dostupnošću vode

otres, koji je prije tri mjeseca pogodio Baniju, razotkrio je golemu infrastrukturnu zapuštenost ovog područja. Iz dana u dan sve više problema dolazi do izražaja, dok se banijsko stanovništvo, svatko prema Bez vode Psvojim mogućnostima, prilagođava teškoj situaciji, krpajući ne samo kuće i gospodarske objekte, nego i traume nastale 29. decembra. — Mi ne znamo nego raditi – kaže nam Mara Šesto iz sela Vlahović, pokraj Gline. Mara i suprug Milan uspijevaju i dalje sami hraniti preko 50 grla stoke. Kao srednji proizvođači nema obnove mlijeka imaju najbolji štalski prosjek od Kar- lovca do Slavonskog Broda. Počeli su prije 20 godina, kada su se vratili iz izbjeglištva iz Zamislite obitelji s malom djecom i starije Kotora, iz Crne Gore, s dvije junice iz donacija i dvije koje su kupili na kredit. Rutinska proizvodnja i posao koji traje 365 dana u go- koji u wc odlaze u polje, tjednima se nisu dini nije mogao stati ni 29. decembra kada im je kuća nastradala i zaradila žutu naljepnicu, a njihov najmlađi unuk šest šavova pošteno oprali, spavaju u kući s crvenom na glavi od pada crijepa. Unuci iz Poreča su prije dva tjedna prvi put nakon potresa došli u Vlahović, a Mari je najveća radost što su naljepnicom, a prazan i hladan kontejner uspjeli savladati strah. Prostorija ispod štale, gdje je aparatura za mužnju, nekim čudom ostala je netaknuta. stoji u dvorištu čekajući spajanje na Da se njoj nešto desilo, Mara i Milan morali bi zaustaviti svu proizvodnju. Prije dva tjedna dobili su stambeni kontejner koji su komunalije, upozoravaju s terena, a iz zajednički osigurali Srpsko narodno vijeće i Zaklada Solidarna. Kuću i štalu su pokrili u jednom danu, uz pomoć 27 volontera iz Crvenog križa najavljuju da 1. aprila kreću dvd-a iz Ivanić Grada. — To su ljudi velikog srca, zauvijek smo im zahvalni. Nismo se još stigli vratiti starim u sanaciju bunara, dok je snv, uz pomoć navikama, jer svaki dan naiđemo na novi problem. Ne želimo nikud otići, iako se naša djeca pomalo ljute na nas. Vidite kako općine Krnjak i glinskog vodovoda, zapo je ovdje lijepo: mir, tišina, naše krave su za- dovoljne. Nijedna se ne oglašava, čujete li? Znači da im ništa ne fali – govori Mara dok čeo spajanje kontejnera na vodu Aktivistkinje snv-a kod Miodraga Demića nam pokazuje imanje, ponosno zovući svaku kravu po imenu. Nakon prvog šoka obitelj Šesto suočila se s novim izazovima, primjerice s računima za struju. Premda je odlukom Vlade obustavljena naplata za domaćinstva na Baniji za tri mjeseca, Šeste su struju za grijanje u kamp kućici vukli s brojila opg-a. Sada, za tri mjeseca korištenja industrijske struje koja neće biti otpisana, moraju platiti oko 3000 kuna. — Neki naši prijatelji svoj opg opskrbili su s brojilima iz kuća i račun im je nula kuna. Na području županije ima nas možda 15 posto koji imamo odvojena brojila. Prije neki dan zvala sam broj za informacije, osoba na telefonu rekla mi je da sam dobila ured gra- donačelnika Gline i da mi ne mogu pomoći. Pa koga da zovem? Premijera? Pa bogami ću zvati – ogorčeno poručuje Mara. Još je gore s vodom s kojom se muče od prije potresa – od pet bunara samo u jednom imaju vode. Ne znaju u kakvom je stanju i da li se kvaliteta pogoršala zadnja tri mjeseca. Pretpostavljaju da bi u tom slučaju škodila kravama. S njom peru mljekovod i još uvijek, kako kažu, nisu imali problem s kvalitetom mlijeka. Taj bunar su iskopali 2012., a prije toga su po vodu morali ići kilometrima daleko, u Bijele Vode i Drenovac Banski. Koji kilometar dalje, u Vlahoviću, živi baka Zorka Mraković. Gledajući njenu kuću ne primjećujemo baš nikakvu štetu. Novi krov, fasada i prozori stavljeni su prošle godine. Međutim, unutrašnjost renoviranog prostora je razorena i nesigurna za život, a kućom vlada težak miris vlage zbog napu- knuća vodovodne cijevi, pretpostavlja Zorka. Skoro tri mjeseca nemirno je noćila u po- moćnim objektima, sve do prošlog vikenda kada joj je uručen kontejner. Donacija je doš- la pravo iz Londona: tri kontejnera, od kojih je jedan stigao u Vlahović, osigurali su paroh spc-a Goran Spaić i tamošnja srpska zajed- Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1110, petak, 26. ožujka 2021. KRONIKA Sačuvati djedovinu Zbog nedovoljno transparentne procedure usklađivanja zemljišnih knjiga u susjednoj državi, mnogi koji su se odande u Hrvatsku doselili prije rata nisu upoznati s mogućnošću da ostanu bez zemljišta

z Republike Srpske pozivaju građane uvid u vlasničko stanje njihove djedovine, ako se na javni poziv ne jave stranke koje Hrvatske koji su još prije rata iselili Vlada Republike Srpske formirala je Kan- su posjednici u katastru i ustvari pravi iz današnjeg prostora Federacije BiH celariju za stručnu pomoć izbjeglim i rase- vlasnici, otvara se mogućnost da se uknjiži da se uključe u proces sređivanja ljenim licima iz Federacije BiH čiji ogranci država – objašnjava Radanović. zemljišnih knjiga, kako ne bi ostali djeluju u Banja Luci, Istočnom Sarajevu, Poziva sve sunarodnjake koji su s pro- bez svoje imovine. Razlog ovom pozivu je Bijeljini, Zvorniku, Mrkonjić Gradu i Ne- stora Federacije BiH uslijed ekonomskih Ičinjenica da smo svjedoci birokratske prak- vesinju. Unutar Kancelarije djeluje i Odbor migracija, prije posljednjeg rata, odselili u se izvlaštenja iz zemljišnih knjiga vjekov- za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH čiji Hrvatsku, da provjere status svog zemlji- nih vlasnika i posjednika koji više ne žive u predsjednik Đorđe Radanović ističe po- šta telefonskim pozivom u Kancelariju Hrvatskoj bez njihovog saznanja. trebu informiranja javnosti u regionu pa za stručnu pomoć izbjeglim i raseljenim Također, ljudi koji bivaju izvlašteni nisu tako i u Hrvatskoj, a pogotovo zainteresi- licima koja djeluje pod okriljem Vlade pritom upoznati da se njihove zemljišne ranih sunarodnjaka sa prostora Federacije, Republike Srpske. parcele i čestice u zavičaju nalaze u nekom o birokratskim postupcima uslijed kojih bi — Do sada nam se obratilo oko 3.600 upravnom ili sudskom postupku, npr. mogli ostati bez djedovine. stranaka. Usklađivanje zemljišnih knjiga poput ostavinskih porodičnih sporova, — Cilj projekta je da se zemljišne knjige je besplatno i ukoliko se na imovini kao zbog kojih bi mogli ostati bez imovine. ažuriraju kako bi predstavljale stvarno vlasnici vode nečiji preci, nasljednici se uz Đorđe Radanović (Foto: cazin.net) Bez zemlje bi mogli ostati i zbog uknjiže- stanje na terenu. Zemljišnih knjiga uopšte ostavinsko rješenje mogu besplatno upi- nja države, zbog toga jer im se zemljište u nema na 60 do 70 posto područja Federa- sati kao vlasnici. Međutim, kada isteknu stvarnim pravima Federacije BiH i u njemu gruntovnicama još uvijek vodi pod opće- cije i sad se vrši uspostava novih. Mnoge rokovi za usklađivanje u određenoj kata- diskriminatorskog tzv. instituta državine narodnom imovinom. zemljišne knjige su određenim dijelom starskoj opštini, kompletan proces uknji- (posjeda) u članku 58. Njime je propisano Sve se to događa u okviru usklađivanja uništene ili spaljene tokom rata. U Federa- živanja vlasništva košta barem 500 eura. da ukoliko je umjesto stvarnog vlasnika, zemljišnih knjiga. Od 2014. na prostoru ciji BiH sudska vlast kontroliše zemljišne Isto vrijedi kad su nekretnine svrstane u zemljište savjesno i neprekidno koristilo Federacije Bosne i Hercegovine u okvi- knjige, a općinska katastre. Većinom su općenarodnu imovinu, ako do sada nisu drugo lice 10 ili 20 godina, ono stiče pravo ru projekta Svjetske banke provodi se ljudi u katastar upisani kao posjednici pre- postojale zemljišne knjige ili su one bile na tu nekretninu. Polako se vlasti Federa- proces usklađivanja podataka nekretnina ma popisu koji potiče iz 1951., na osnovu uništene. Ljudi uglavnom misle da je to cije rješavaju zemlje u vlasništvu Srba koja katastra i zemljišnih knjiga, odnosno tzv. kasnijih avio-snimaka, ili javnih izlaganja gotova stvar ako imaju starije dokumente mahom, ukoliko se ne pojave posjednici – harmonizacija podataka. Od ukupno 1.200 koje su provodile neke općine. Pri uspo- koji dokazuju njihovo vlasništvo. No usli- vlasnici, temeljem poziva u službenom gla- katastarskih općina u Federaciji BiH, do stavljanju novih zemljišnih knjiga mora se jed harmonizacije podataka, mogu ostati sniku ili Dnevnom avazu, prelazi na državu sada je usklađivanje podataka provedeno uskladiti stanje sa katastrom, kao i u situ- bez vlasništva – navodi Radanović. Dodaje ili na uzurpatora – ističe Radanović. samo za 201 katastarsku općinu. Prije rata aciji kod već postojećih zemljišnih knjiga da su zbog desetljeća nemogućnosti po- — Primjera radi, katastarska opština Prito- devedesetih, na području Federacije živje- u kojima su zastarjeli podaci i u kojima se vratka i života na prostorima Federacije ka pored Bihaća, imala je prije rata više od lo je 541.000 Srba, danas ih je ostalo samo zemljište vodi kao neki oblik društvene već stvorene zakonske pretpostavke da 900 Srba i 30 Bošnjaka. 2016. je objavljen 55.000, ali i dalje oko 400.000 osoba iz imovine. Dio zemljišta vodi se kao imovi- uzurpatori postanu i vlasnici nekretnina. poziv za usklađivanje zemljišnih knjiga u tog BiH entiteta raspolaže pravom na ne- na opština, odnosno kao vlasnici navode — Imamo masovne pojave otimanja zemlje Službenom glasniku i Dnevnom avazu. Da kretnine u Federaciji, jer su većim dijelom se čak pradjedovi. U takvim situacijama, na osnovu perfidno sročenog Zakona o se djelovalo sa dobrom voljom, taj bi poziv nosioci prava iz 1991. umrli, a iza njih je bio upućen i preko diplomatsko-konzu- minimalno ostalo po dvoje nasljednika. larnih predstavništava u Beogradu i preko Harmonizacija između katastra i zemljiš- udruženja Bišćana koji žive u Srbiji. Mno- nih knjiga, provodi se na način da se postu- ge su stranke u sudskim postupcima jer pak za određenu katastarsku česticu objav- vlasnička tužba ne zastarijeva. Međutim, ljuje samo u službenom glasniku Federacije u sudskom postupku oštećene stranke ili u jednim dnevnim novinama, najčešće mogu jedino podnijeti tužbe nadležnom u Dnevnom Avazu. Nema pismenih poziva sudu, upravo onom koji je prethodno do- nosiocima prava na nekretnine pa većina nio odluku, odnosno uspostavio i izradio građana uopće nije upoznata da se nad nji- vlasništvo u zemljišnoj knjizi zbog koje hovom imovinom ili posjedom provodi bilo podnose tužbu – zaključuje Radanović. kakav upravni ili sudski postupak. Broj telefona Kancelarije u Banja Luci Prisjetimo se, jednaka metoda primje- je 051/ 456–258 dok adresa elektronske njuje se u Hrvatskoj u još uvijek nezavrše- pošte glasi: pravnapomoć.banjaluka@ nom postupku formiranja i usklađivanja rgurs.org. Svi građani se mogu javiti na zemljišnih knjiga. Znamo priče iz Ravnih Viber i WhatsApp brojeve: 00387 65 090 kotara, Like, Gorskog kotara, Korduna, 040; 00387 65 239 319; 00387 65 478 781; Banije i Zapadne Slavonije kada su pozivi 000387 65 998 111, a na Facebooku i Insta- posjednicima ili vlasnicima nekretni- gramu na @kancelarijezapravnupomoc. na određenih katastarskih čestica bili ■■Paulina Arbutina ostavljani po oglasnim pločama sudskih hodnika, daleko od očiju stranaka. Harmonizacija se obavlja Kako bi se stanovništvu koje potječe s i na području Bihaća (Foto: prostora Federacije BiH omogućio lakši Armin Durgut/pixsell) снв сурађује с Удругом Луч која Осјечко-барањска жупанија улаже у развој KRONIKA мјештанима Баније пружа помоћ свих oпштина 2 Novosti #1110, petak, 26. ožujka 2021. Људима треба разговор Није важно само поставити лимени контејнер, а да не буду осигурани и други садржаји, говори психијатрица Ружица Вушковић, чија удруга у сурадњи са snv-ом пружа психосоцијалну помоћ

оквиру хуманитарне акције са снв-ом наставит ће кроз цијели март гирали на пружену помоћ. Она и њене коме је потребан разговор. Од почетка су ‘Банија је наша кућа’, Српско и април. колеге примјећују да се психосоцијално, свјесни да морају стално бити присутни народно вијеће договорило је Овај тим је неколико пута тједно на али и свако друго стање на Банији, разли- на Банији, у акутној и кроничној фази. наставак сурадње за пружање Банији, а до данас су успјели обићи два- кује данас, два и пол мјесеца од потреса, Некад се догађа да их обитељ позове због психосоцијалне помоћи десетак села. Помоћ су, једном или више од оног затеченог првих тједана. једног члана, а на крају се испостави да становницима потресом погођене Ба- пута, пружили мјештанима у Хрватској — Неке породице до данас још немају је нетко други из обитељи у још тежој Уније с удругом Луч. Чланови ове удруге, Костајници, Кукурузарима, Менченча- осигуран смјештај и контејнере док ситуацији. Вушковић сматра да је важно заједно с водитељицом, психијатрицом нима, у Горњој и Доњој Бачуги, Лушча- пуно контејнера нема санитарни чвор, обићи и људе који се ‘добро држе’. Гово- Ружицом Вушковић, на терену су од нима, Мошћеници, Комоговини и дру- воду и струју. Људима је сада теже ули- ри да су пуно пута били код људи чије 1. јануара 2021., откад континуирано по- гим мјестима на петрињском подручју. ти наду да ће ствари кренути набоље. куће нису настрадале, али се осјећају јако мажу људима да се носе с трауматским Ружица Вушковић каже да су готово сви Колико год је то сиромашан крај, људи лоше. посљедицама разорног потреса. Сурадњу људи које су посјетили јако добро реа- су јако везани уз земљу и на срећу, мно- — Неки се знају чудити па питају ‘зашто ги од њих нису изгубили своје благо. је њима лоше, нису ништа изгубили.’ Имају краве, свиње, баште. Били смо Сви смо ми нешто изгубили у овој си- у Горњој Бачуги код једне госпође која туацији, свима је била стресна – говори има велики врт и животиње. Кућа јој је Вушковић. Објашњава да се осјећај без- пропала, има црвену наљепницу. Сје- надности јавља и код најмлађих те да се дили смо у том врту и баш смо комен- њима пружа посебна пажња. С дјецом тирали колика је то предност у успо- од петог до осмог разреда у Основној редби с оним људима који су живјели школи Мате Ловрак у Петрињи се ин- у центру Петриње. Тамо кад изгубиш директно ради на превладавању трауме кућу или стан, изгубио си све. У њој су кроз неформални разговор и ликовне све успомене и сигурност, док људи радионице. на селу имају природу која је дио њих, — Кад су цртала догађаје везане уз потрес, која је остала и њу им нитко не може нека дјеца су коментирала да не виде одузети. С друге стране, то је нешто што разлику од пријашњег живота. Питали њих окупира. То је феноменална радна смо их како то мисле. ‘Па није ни прије терапија – каже Вушковић. било добро’, рекла су. Треба увидјети да Она и њен тим до угрожених одлазе није једино важно поставити лимени циљано, али при сваком одласку на контејнер у којем ће нетко спавати, а терен се догађа да открију још неког да му се не осигурају и други садржаји – поручује Вушковић. Како каже, удруга Неке породице још тренутно ради на реализацији љетног немају осигуран смјештај (Фото: Никола кампа на мору за дјецу с Баније. Шолић) ■■Ања Кожул

финанцирању пројеката кроз изградњу ногоступа и цеста, суфинанцирању изградње водоопскрбног сустава те Равномјернији развој пројекту Школски оброк за све у којем Осјечко-барањска жупанија, заједно с Опћином Јагодњак, суфинанцира бесплатну прехрану свим ученицима – У Јагодњак је Осјечко-барањска истакнуо је жупан Иван Анушић. Начелник Јагодњака Стево Млина- ревић захвалио је Жупанији на помоћи жупанија у протекле четири године при реализацији важних пројекта који подижу квалитету живота свих мештана. — У протекле четири године, Осјечко- инвестирала укупно 2,2 милијуна куна барањска жупанија помогла нам је пуно у свим сегментима деловања, од писања протекле четири године, праве, посетили су и општину Јагодњак. пројеката до реализације. Посебно нам је Осјечко-барањска жупанија Радна посета започела је обиласком радо- важно уређење болманског језера које је покренула је бројне пројек- ва на реконструкцији Улице Саре Бертић донедавно било у изразито лошем стању, те како би инфраструктура те новоуређеног језера и излетишта у а сада је уређено, те је планирана још постала функционалнија. Болману. Посета је потом настављена изградња шеталишта. Ту је и реконструк- Унаточ разликама у политичким раз- обиласком Друштвеног ватрогасног дома ција Улице Саре Бертић у Болману, у Умишљањима, на иницијативу наче- у Јагодњаку, чија је изградња коштала 7,3 којој су радови у пуном јеку. У Јагодњаку лника и градоначелника жупанија је до милиона куна, а који ће бити средишња и Болману изградили смо укупно седам сада уложила значајна средства у развој локација најпознатије манифестације километара нових улица чиме смо зна- свих општина и градова, а једна од тих ове општине, Куленијаде. чајно подигли квалитету живота наших општина је и Општина Јагодњак у којој — Данас смо обишли најзначајније мештана – рекао је Млинаревић те додао већинско становништво чине припадни- пројекте на подручју Опћине Јагодњак како је део средстава уложен у уређење ци српске националности. Осјечко-ба- у коју је Осјечко-барањска жупанија у одводних канала и Ватрогасног дома. рањски жупан Иван Анушић и заменик протекле четири године инвестирала ■■Зоран Поповић жупана Радомир Чварковић поред оби- укупно 2,2 милијуна куна. Ради се о из- Начелник Млинаревић ласка неколико јединица локалне самоу- градњи спортских терена и путева, су- и жупан Анушић KRONIKA Ilija Obradović, načelnik Donjeg Lapca 3 Novosti #1110, petak, 26. ožujka 2021.

MANJINSKI ZASTUPNIK Izvlače a obitelj nema nikakva prava. Također se ‘Žalosna politizacija osvrnula na tragediju starijeg bračnog para koji je odveden na strijeljanje. Supruga ljudske tragedije’ je ubijena, a muž je s teškim povredama preživio i uspio doći do bolnice. Pritom nas mjere Hrvatskom saboru rasprav- je zadobio povrede od kojih je ostao teški ljen je Prijedlog zakona o invalid, naravno, bez ikakvih prava. Sma- civilnim stradalnicima iz tra da je zbog ovakvih i sličnih sudbina Domovinskog rata prema Hrvatskoj potreban Zakon o civilnim Donjolapački opg-ovi kojem bi prava trebali ostva- stradalnicima. rivati ne samo hrvatski, nego i strani dr- — Potreban je kako bi ovi ljudi dobili, ne Užavljani, uz uvjet da su u trenutku strada- samo materijalnu, već i moralnu satisfak- uspješno konzumiraju nja imali prebivalište u Hrvatskoj. Zakon ciju, kako bi se prepoznala njihova žrtva, se odnosi i na civile koji su između 1991. i priznala patnja te da bi osjetili društvenu 1996. živjeli na područjima koja nisu bila solidarnost – ocijenila je Jeckov. mjere ruralnog razvoja pod jurisdikcijom hrvatskih vlasti. Prava civilnih stradalnika iz Domovinskog uno polemika je izazvao članak ako su stanovnici donjo- rata trenutno su regulirana Zakonom o 5. predloženog zakona kojim se lapačke općine preživjeli zaštiti vojnih i civilnih invalida rata koji je propisuje da prava iz zakona ne zimu? donesen 1992. godine i od tada je mijenjan mogu ostvariti ‘pripadnici, po- Dobro, iako je bilo previše čak 12 puta. Unatoč brojnim izmjenama, magači i suradnici neprijatelj- kiše. Nasreću, nije bilo puno ovim propisom i dalje nisu obuhvaćeni svi skih vojnih i paravojnih postrojbi, koji su snijega koji je inače, kad nas odsječe, naš civilni stradalnici, a prava nisu prilagođena Psudjelovali u oružanoj agresiji na rh, kao Knajveći problem: padao je u svega dva potrebama ove populacije. U nacrtu Prijed- ni članovi njihovih obitelji’. Jeckov smatra navrata u neznatnim količinama. Bilo je loga navodi se da 25 godina od završetka da je upitno je li odredba u suprotnosti sa teže preživjeti koronu, s kojom se, kao i rata ne postoji adekvatni pravni okvir za člankom 1. Zakona o suzbijanju diskri- drugdje, još nosimo, posebno s nezado- civilne stradalnike Domovinskog rata. minacije, kojim je, zapravo, zabranjena voljstvom ljudi i svojevrsnom psihozom Oporbeni zastupnici s desnog politič- diskriminacija po bračnom ili obiteljskom temeljenom na tome što ljudi ne mogu kog spektra izrazili su sumnju u Zakon o statusu. upražnjavati svoje svakodnevne navike i civilnim stradalnicima jer će se, kako kažu, Također, člankom 9. se regulira status što je kretanje ograničeno. Jasno, epide- predloženim zakonskim prijedlogom omo- zatočenika u logorima i zatvorima, ali miološke mjere imaju velik utjecaj na gućiti da u ostvarivanju prava potencijalno se odnosi samo na neprijateljske logore i plasman proizvoda ovdašnjih opg-ova, sudjeluju i oni koji su ‘aktivno sudjelovali pogotovu janjaca. Nema, naime, većih u oružanoj pobuni protiv samostalne Obradović okupljanja i manifestacija ko- Je li iz donjolapačkog kraja upućena Hrvatske.’ Iskoristili su raspravu za napade jima je pečena janjetina bila popratni dio. pomoć stradalima u banijskom potresu? na sdss kao koalicionog partnera hdz-a. Kako je s time bilo lani, slično će biti, čini Nekoliko mladića odavde, mahom članova Marijan Pavliček iz Hrvatskih suve- se, i ove godine. dvd-a, otišlo je odmah na Baniju pomoći, a renista kazao je da je zakonski prijedlog sa sobom su nosili i donacije koje su dijelili ‘rezultat klasične političke trgovine hdz-a po terenu prema slobodnoj procjeni. Bili i sdss-a.’ Željko Sačić poručio je kako Kakav je inače generalno život u vašoj su naprosto frapirani niskim cijenama se ne smije dozvoliti da ‘abolirani četnici sredini, s epidemijom ili bez nje? koje su nakupci nudili tamošnjim ljudima sudjeluju u manipulacijama hdz-a i sdss-a Rade samo trgovine i djelatnosti vezane uz za stoku, ali, naravno, presretni što sami i da evidencija stradalnika Domovinskog šumarstvo i poljoprivredu, ponajviše opg- nisu prisiljeni rješavati se vlastitih grla rata mora biti element kontrole ostvari- ovi koji se mahom javljaju na sve natječaje na takav grozan, navrat-nanos način. I mi vanja prava iz zakonskog prijedloga.’ No i za sve poticaje i mjere, od onih namije- smo kao općinska vlast uplatili određena sdss-ova saborska zastupnica Dragana njenih sredinama s manjinskim stanov- sredstva na račun Crvenoga križa i u držav- Jeckov je istaknula da je riječ o civilnim ništvom do onih koje raspisuje Agencija ni fond za pomoć stradalima. žrtvama koje ne bi trebale imati nacional- za plaćanje u poljoprivredi i lag Lika. Više nost, vjersko ili političko opredjeljenje. od 40 takvih gospodarstava povuklo je — Žrtva je, naprosto, žrtva. Prava koja su projektna sredstva, a neki su prošli i s dva Jeste li započeli s pripremama za lokal- predviđena ovim ili ranijim zakonom ne projekta. Aktivni su proizvođači, pa je ne izbore? mogu nadoknaditi gubitak ili trpljenje jasna njihova zainteresiranost za te mjere. Nismo još i to zahvaljujući koroni: kafane koje su civilne žrtve doživjele, već samo Nažalost, neki ih ne doživljavaju na pravi su zatvorene, pa nema susreta uživo, priča pokušati ublažiti posljedice. Nakon stra- način, pa ostaju po strani, pasivni. Dakle, i osobnih uvjeravanja koja su sastavni dio danja ili gubitaka najmilijih čini se da su mjere ruralnog razvoja 6.1, 6.2 i 6.3 poljo- kampanja, kao i odlasci na tržnicu ili po civilne žrtve još jednom kažnjene jer nisu privrednici prilično uspješno konzumiraju, njivama. Osim toga, ovi su krajevi sve pu- mogle ostvariti status, što je nepraved- Žrtva je žrtva – Dragana Jeckov baš kao i sama Općina tzv. sedmice, odno- stiji i zato ovdje nema novih lica s novim no. Nedopustivo je da zbog neispunjenja (Foto: Patrik Macek/pixsell) sno mjere vezane uz obnovu komunalne i ambicijama. No to, nažalost, nije samo naš birokratskih uvjeta, ovi ljudi sa svojim društvene infrastrukture. Radili smo tako problem, nego i cijele Like. Dodatno, mla- tragičnim sudbinama ostanu obespravljeni zatvore. Stoga je Jeckov upitala što će se strategiju turističkog razvoja, obnavljali di su nezainteresirani za politiku jer je za – kazala je Jeckov. Ponovila je da je primar- dogoditi s civilima zatočenima u Kere- nerazvrstanu cestu za selo Podkraj, a mnoge ona na neki način kriminalizirana. ni cilj Zakona donošenje jedinstvenog akta stincu, Lori, Pakračkoj Poljani, s civilima početkom aprila dovršavamo i mrtvačni- U tome zna biti istine, ali se znade i pretje- kojim će na jednom mjestu biti obuhvaće- zatočenima u Paviljonu 22 Zagrebačkog cu. Unatoč svemu, i dalje smo za mnogo rivati, jer po mnogima se neki dužnosnik na sva prava civilnih stradalnika. Stavove Velesajma, civilima iz Gospića i Karlobaga, toga osuđeni na veća urbana središta: prije ničim drugim ne smije baviti, odnosno koje su iznijeli zastupnici Mosta, Domo- civilima i njihovim obiteljima iz Osijeka. korone smo bili više orijentirani na Bihać mora biti prava sirotinja želi li biti ugledan vinskog pokreta i Hrvatskih suverenista, Osvrnula se i na članak 77., rekavši da je udaljen 35 kilometara, a sada smo silom u društvu. Osobno sam pokušao mladima govoreći o navodnom izjednačavanju nejasan razlog zbog kojeg dokazivanje vri- prilika, radi zatvorenih međudržavnih koji su ostali pružiti priliku i dati im pro- žrtve i agresora, nazvala je kukavičkima, jedi samo putem isprava, odnosno pisanih granica, usmjereniji prema inače teže stora u politici, ali nije bilo nekog odziva. ocjenjujući žalosnim da se tragedije poku- dokaza. Jeckov smatra da bi bilo logično da dostupnom Gospiću ili Zadru. šava politizirati. dokazivanje bude moguće putem svjedoka, — Pouzdano znam da tako ne razmišljaju očevida, nalaza vještaka i drugih pisanih Što će pokazati predstojeći popis sta- ljudi koji su nastradali, koji su nekog izgubi- dokaza, kako to propisuje Zakon o općem Svojedobno se Donji Lapac, radi uni- novništva? li ili ga još uvijek traže. Oni žele samo jedno, upravnom postupku. štavanja ploča s dvojezičnim natpisima, Znamo što: 2011. je u Donjem Lapcu a to sigurno nema veze ni sa mržnjom, ni — Ograničavajuća je odredba koja govori prometnuo u medijsku temu? popisano 2.113 osoba, a bojim se da će sa osvetom. Oni koji danas govore jezikom o tome da su žrtve rata u roku od 30 dana To je već zaboravljena priča, sve je sada ih najesen biti najmanje osam stotina mržnje ne razmišljaju jesu li svojim politi- nakon zlostavljanja imale priliku doći do normalno, a dvojezične su ploče na insti- manje. Istina, imamo od 80 do 90 učenika kanstvom i lažnim emotivnim izljevima medicinske dokumentacije, kao i odredba tucijama i ulazima u mjesto. Osim toga, u osnovnoj školi, a igraonicu pohađa i do domoljublja zapravo još jednom povrijedili o dokazivanju samo putem dokumentacije kad su bile šarane i skidane, sve bismo rje- tridesetak mališana, no pitanje je do kada žrtvu – poručila je Jeckov. izdane od nadležnih tijela, jer je vrlo vje- šavali u par sati, jer smo svjesni da nam je će mlade obitelji ostajati ovdje, u Lici!?! Govorila je o nestanku uglednog Vuko- rojatno da su pojedine civilne žrtve rata u borba za ekonomski opstanak zajednička, Mislim da je krajnje vrijeme da se svi varčanina kojeg su 31. jula 1991. na povrat- momentu stradavanja bile van jurisdikcije a kad budemo siti, bit će vremena za kul- zajedno ozbiljno trgnemo. ku iz trgovine otela šestorica pripadnika rh – zaključila je Jeckov. turu, jezik, tradiciju i ostale ‘nadgradnje’. ■■Nenad Jovanović zng-a. Njegovo tijelo nikad nije nađeno, ■■Anja Kožul vsnm Grada Karlovca Hrvatska je bogatija za još jednu udrugu KRONIKA izvojevao legislativnu pisaca 4 Novosti #1110, petak, 26. ožujka 2021. bitku

Operacija Poslovnik INFO Bolmanski strijelac Postupak je bio iniciran zahtjevom državni prvak

treljački klub ‘Bolman’ izvješta- karlovačkog vsnm-a da ravnopravno va da je prošle subote u Zagrebu održano Prvenstvo Hrvatske za ju- niore i juniorke – issf zračno oruž- sudjeluje u radu Gradskog vijeća je. Bolmanski klub predstavljali su Darko Tomašević i Bojana Martinović. esta sjednica Vijeća srpske naci- te Ministarstva uprave i pravosuđa, a sve Gradskog vijeća, kao i da bude ostvare- SDarko je u kategoriji mlađih juniora postao onalne manjine Grada Karlovca, u skladu sa odredbama Ustavnog zakona o no pravo da članovi Vijeća ravnopravno Darko Tomašević, sadržavala je nekoliko tema no pravima manjina. Postupak je bio iniciran sudjeluju na sjednicama Gradskog vijeća državni prvak iz Bolmana najvažnija je bila informacija upravo zahtjevom karlovačkog vsnm-a da kada se raspravlja o pitanjima nacionalnih predsjednice Danice Kljajić ravnopravno sudjeluje u radu Gradskog manjina. U čl.112a sada stoji: Vijeće nacio- o provedenim izmjenama u Poslovniku vijeća. nalne manjine ima pravo Gradskom vijeću Šrada Gradskog vijeća Karlovca kada se Grad Karlovac usvojio je dakle odluku predložiti mjere za unapređivanje položa- radi o pravima pripadnika nacionalnih o izmjenama Poslovnika Gradskog vijeća. ja nacionalne manjine na području Grada, manjina. Promjena se dogodila nakon Tokom prošle godine karlovačko manjin- kao i prijedloge općih akata kojima se zahtjeva Savjeta za nacionalne manjine sko vijeće intenzivno je radilo, u aktivnoj uređuju pitanja od značaja za nacionalnu saradnji s dožupanom Mirkom Marti- manjinu. Prijedlozi iz prethodnog stavka Zgrada gradske uprave Karlovca (Foto: Kristina novićem, da se prava srpske zajednice dostavljaju se predsjedniku Gradskog vije- Štedul Fabac/pixsell) ugrade u gradske akte, Poslovnik o radu ća koji o istom izvješćuje gradonačelnika. Ukoliko se raspravlja o općem aktu iz nad- ležnosti Gradskog vijeća, a tiče se položaja državni prvak i osvojio zlatnu medalju, a u nacionalnih manjina, prije odlučivanja kategoriji juniora treće mjesto i brončanu na Gradskom vijeću pribavlja se mišlje- medalju. Također, upucao je A-normu za nje Vijeća nacionalne manjine. U čl.112b Europsko prvenstvo koje će se održati u izmijenjenog Poslovnika Grada Karlovca Osijeku i za Svjetsko prvenstvo koje će se se kaže da Vijeće nacionalnih manjina održati u Peruu u Južnoj Americi. Bolman- ima pravo isticati kandidate za dužnosti iz ska streljačica Bojana Martinović otpucala samoupravnog djelokruga Grada na način je 563,5 i zauzela solidno mjesto s obzirom propisan ovim Poslovnikom. na dužu stanku bez treninga. Čl. 112c kaže: Vijeću nacionalnih ma- ■■J. N. njina dostavljaju se materijali za sjednice Gradskog vijeća i njegovih radnih tijela kada se raspravlja o pitanjima koja se tiču ‘Svi su ljudi braća’ položaja nacionalnih manjina. U Članku 112.d napominje se: Na inicijative, prijedlo- Belom Manastiru je, povo- ge i mišljenja Vijeća nacionalnih manjina dom Međunarodnog dana osigurava se pisano očitovanje u roku od borbe protiv rasizma koji se 30 dana od dana primitka. obilježava 21. marta, održana ■■M. Cimeša radionica u kojoj su učestvo- vali mladi volonteri Crvenog križa Darda i UGradskog društva ck Beli Manastir. Na radi- onici su naučili razliku između predrasuda, stereotipa i diskriminacije te kako možemo smanjiti predrasude. Rasna diskriminacija Kad manjinci pišu ne uključuje samo fizičke napade, već i anjinsko društvo društva, rečeno je na predstavljanju, mdp vanju pisaca nacionalnih, konfesionalnih pisaca (mdp) nova je otvara i potiče razgovor o manjinama, i pripadnika svih drugih manjina na strukovna udruga koja čime se stvara platforma za iskazivanje području kulture i umjetnosti, promicanje ujedinjuje književne vještina, umijeća i darovitosti onih koji su i razvoj umjetničkog stvaralaštva u svim i društvene inicijative pripadnici nacionalnih, konfesionalnih medijima na području Republike Hrvat- manjina u Hrvatskoj, a djeluje od početka i svih drugih manjina. Razvoj bogatstva ske, Europske unije i svijeta, kao i čuvanje M2021. jezika, kultura, tradicija, književnosti identiteta manjinskih zajednica u suradnji Predsjednik društva Bosiljko Doma- i umjetnosti neki su od osnovnih cilje- sa sveučilištima i istraživačkim centrima. zet, na predstavljanju u Slovenskom va ove udruge, naglasio je predsjednik Potpredsjednik Sead Alić kazao je da domu u Zagrebu 9. marta, kazao je da je Bosiljko Domazet. Također, najavio je da se mdp zauzima za stvaranje institucij- Mladi volonteri Crvenog križa iz mdp osnovan kako bi ujedinilo književne i će mdp surađivati s ostalim udrugama skog konteksta, za uključivanje mladih i Darde i Belog Manastira društvene inicijative manjina u Hrvatskoj književnika. manje afirmiranih imena, pripadnika svih te stvorio platformu za ravnopravnost i Marijan Grakalić iz izvršnog odbora manjina. Alić je najavio da će ujedinjavati svako odnošenje prema drugoj osobi s njihovo stvarno uključivanje u društveni i mdp-a naveo je da su ciljevi udruge udruži- književne i društvene inicijative manjina manje poštovanja zbog boje kože. Neki ljudi kulturni život. Inicijativom i osnivanjem vanje i potpora slobodnom radu i izraža- u državi, a u cilju stvaranja platforme za izloženi su takvim situacijama gotovo sva- jednakopravnost i uključivanje manjina kodnevno, što može imati jednako pogubne u društveni i kulturni život. Naglasio je posljedice kao i fizičko zlostavljanje. da novčane potpore koje odobrava Savjet Za kraj radionice mladi volonteri su pod za nacionalne manjine ne zadovoljavaju rečenicom ‘Svi su ljudi braća’ na platnu u potpunosti očekivanja manjinskih ostavili otiske svojih ruku. Ta rečenica književnika i potrebe za distribucijom i nastala je kad se Henry Dunant (1828 promocijom njihovih knjiga. Na skupu – 1910.), osnivač Crvenog križa / krsta, u Slovenskom domu govorio je i pjesnik zatekao 1859. godine na bojnom polju kod Enes Kišević, a osnivanje mdp-a je po- Solferina u sjevernoj Italiji pa svjedočio pat- zdravila zastupnica Ermina Lekaj-Prlja- njama i smrti mnogih vojnika u bitki izme- skaj, izaslanica predsjednika Hrvatskoga đu austrijske i francusko-sardinijske vojske. sabora Gordana Jandrokovića. Dunant je uz pomoć mještana organizirao ■■Anja Kožul pomoć ranjenicima u obližnjim crkvama i kućama, bez obzira kojoj strani u sukobu Osnivačka skupština mdp-a (Foto: Luka pripadali, ponavljajući: ‘Svi su ljudi braća’. Stanzl/pixsell) ■■J. N. Изневјерена очекивања становника KRONIKA Балинца пострадалих у банијском 5 Novosti #1110, petak, 26. ožujka 2021. потресу Плетер заборавио на Балтић Брдо Ђуро Балтић добио је дерутну камп-приколицу, неприкладну за боравак. Поврх свега, државна твртка је напрасно престала довозити топле оброке у забачени заселак крај Глине

ада је Ђуро Балтић пуса и крумпира увијек има, а понешто из Балинца крај Глине сухог меса се још даде наћи по тавани- дознао да ће умјесто ма. Но кухање је озбиљан проблем: ако своје, у банијском потресу у кућу не смијем, како ћу онда кухати. оштећене куће у засел- Тај топли оброк ме спашавао. Отишао ку Балтић Брдо, за смјештај добити сам у Глину питати зашто га више не Ккамп-приколицу, његовој срећи није довозе, а жене које дијеле оброке казале било краја. Наиме, статичари који су до су само да им је речено да га за нас више њега стигли тек двадесетак дана након нема – јада нам се наш суговорник који децембарске катастрофе, устврдили преживљава од 800 куна социјалне су да се у његову дому може дуље бо- помоћи мјесечно. Успијева се одржати равити само на властиту одговорност, на животу јер му глински Центар за додијеливши му тзв. жуту наљепницу. социјалну скрб плаћа режијске трошко- Првих се дана и ноћи Ђуро сналазио ве, комуналне накнаде и струју, али то како је најбоље знао и умио, улазећи је доиста живот на сламку, у којем се на у кућу тек накратко, по најнужније једвите јаде споји крај с крајем. Само за ствари. У међувремену је у дворишту основни поправак дерутне приколице, помно припремао мјесто за обећа- коју је облијепио некаквим тракама а ну приколицу, мирећи се притом с врата учврстио конопцем, потрошио је крајем живота на какав је навикао. А пар стотина куна; колико је то за њега кад је обећани алтернативни смјештај голем износ, можемо тек претпоста- напокон стигао, није могао повјеро- вљати. вати својим очима: приколица је била у толико лошем стању да је издалека вега стотињак метара од било јасно да није за боравак и стано- Ђуре живи његова сусје- вање, па је првотну радост замијенило да, 71-годишња Миљка прикачили ‘жуту’, с напоменом да је Ђуро Балтић испред дерутне камп приколице тешко разочарање. Матијевић. Након смрти неупотребљива за боравак бар привре- — Одмах по потресу, обратио сам се за супруга Живка прије мено, док се обаве нужни поправци. живим од пољопривредне мировине у помоћ властима Глине. Обећали су да седам мјесеци, самује: кћери Драгана — Будући да немам гдје другдје живјети износу 1.170 куна мјесечно: кад платим ће нешто подузети и своје су обећање Си Љиљана са својим обитељима живе и спавати, боравим у кући свакоднев- режије, неријетко више од тисуће куна, доиста испунили, али боље би било да у њој далеком Новом Саду и Бањалу- но и успркос тим препорукама. Страх мало ми остане за друге потребе. Како се нису ангажирали. Приколица је сва ци. И њезину су кућу статичари након ме је, наравно, поготову стога што су сам прије пар година оперирана као оронула, разбијена, са бројним постра- потреса на брзака прегледали, па јој накнадни потреси баш заредали. Иначе, онколошка болесница, нисам више за ничним рупама: прокишњава, а врата тежи физички посао. Морам се чувати, јој се не могу затворити. То је обичан а имам око два хектара обрадиве земље шкарт, имам дојам да се нетко хтио на коју добивам годишњи потицај од ријешити свог смећа претварајући га у ‘Од врата до врата’ пар тисућа куна. То растежем к’о враг донацију. Мислим да нитко није имао свог ћаћу, па некако преживим – обја- појма у каквом је стању. Назвао сам их, има 67 корисника шњава нам Миљка, с којом смо се су- рекли су да ће сутрадан доћи погледати срели таман након њезина повратка из о чему је ријеч, али од тога је прошло Пријевоз до првога градског средишта и натраг до кућа, махом у забаченим Глине камо ју је аутомобилом одвезла петнаестак дана, а њих још нема. Рекли руралним срединама, осигуран је повратничком свијету у склопу снв-ова и кући вратила активисткиња Српског су да раде на мом случају и да ће, чим програма ‘Од врата до врата’, а нашој суговорници из Балтић Брда доиста народног вијећа Љуба Врга. буде могуће, замијенити приколицу – пуно значи: да га нема, морала би плаћати такси по 30 куна у сваком смјеру, Зашто су становници Балтић Брда каже нам Ђуро Балтић. што би за њу саму било готово неоствариво. напрасно престали добивати топле Тако се Ђурине невоље нижу једна — Тај је програм у потпуности оправдао сав организацијски труд и порођајне оброке, покушали смо дознати на за другом: накнадним подрхтавањима муке кроз које смо пролазили кад смо га покретали; показало се да је надлежним адресама: дјелатница проширене су пукотине у зидовима итекако потребан углавном времешним становницима овог дијела Баније, Плетера која нам се јавила на теле- куће. Настале су и нове, па још чека па нема дана да по неколико људи превезем до Глине како би ондје обавили фон казала нам је да је достава хране сљедећу статичарску потврду, премда важне послове и задовољили за сваки живот неопходне потребе. Овога укинута за оне чије су куће добиле ни она прва није била добра. Неупо- тренутка бринемо и превозимо 67 корисника и врло смо близу горње зелене наљепнице, али нам није знала требљива камп кућица, јасно, није границе. Мјесечно превезем од 40 до 60 времешних људи у град, обаве навести разлог ради којег га не доби- припомогла том горком низу. А онда своје потребе, ја их сачекам па их вратим њиховим кућама. А програм се вају и они са жутим. Према неким је, без икакве претходне обавијести, и шири и, ево, недавно је започео у Петрињи. Иначе, Бојна и Велики Градац информацијама, поред Ђуре, Милке и Плетер престао довозити топле обро- су најудаљенија мјеста у која идем: људи који ондје живе прије су за сваки још четверо житеља Балтић Брда, топ- ке за шестеро преосталих становника одлазак у град морали издвојити знатан новац, па је јасно колико је њихово ли оброци ускраћени су изнебуха и за Балтић Брда. задовољство што то сада могу учинити бесплатно – објашњава Врга. више десетака других људи из Балинца — Неће нитко овдје умријети од глади, и његових заселака. навикли смо ми на тешке ситуације. Ку- ■■Владимир Јуришић Обиљежена 76. годишњица крвавог Сједница вснм-а Карловачке KRONIKA судара на крају Другог свјетског рата жупаније 6 Novosti #1110, petak, 26. ožujka 2021.

Скромна годишњица ИНФО Сами се Болманске битке финанцирају дружење антифашиста града Карловца одржало је извјештајну скупштину Опћина Јагодњак у сурадњи с Музејом за протекло двогодишње раздобље пошто лани због пандемије скупштина није одржана. Војводине припрема изложбену УУсвојени су извјештаји о раду, финан- цијски извјештај и план рада за ову годину када се обиљежава 80 година од поставку Болманске битке подизања устанка, али ће активности овисити о пандемији. ећ осму деценију, посмрт- роватно из околних села, и даље упорно На централни Споменик вијенце су — Због пандемије корона вируса, Удру- ни остаци бораца Седме на њему остављају смеће, што свакако положили: саба рх, Опћина Јагодњак, жење антифашиста Карловца у 2020. војвођанске и других бригада није ништа друго него поступак ванда- Руска амбасада (помоћник војног години није у потпуности реализирало које су учествовале у Бол- лизма, а можда и нечег пуно горег. Без изасланика обране мајор Артјом Масле- зацртани план рада што се тиче обиље- манској битци, почивају у обзира на наведено, традиција полагања ников), уаба Бели Манастир и Осијек, жавања годишњица у граду, жупанији и крипти Споменика палим борцима Бол- вијенаца и обиљежавања годишњице снв и вснм Осјечко-барањске жупа- држави. Обиљежавање годишњица то- Вманске битке, који се налази у Барањи, Болманске битке, која се одвијала у мар- није, вснм-а Белог Манастира и Дарде ком 2020. године, као и ранијих година, на раскршћу путева Болман – Барањско ту 1945. године, траје и даље, ове године те сдсс-а Белог Манастира и Барањско- не бисмо могли реализирати без помоћи Петрово Село – Петловац. Споменик је уз поштивање епидемиолошких мјера и руско друштво пријатељства. У осјечкој Скупштина карловачких вандалски оштећен у два наврата, 1999. с мањим бројем делегација које полажу делегацији био је и 98-годишњи Марко антифашиста и 2000. године, али је 2013. и 2014. годи- вијенце. О очувању традиције брину Вучковић, једини учесник обиљежа- не темељито обновљен, уз помоћ Кон- се Удруга антифашистичких бораца и вања који је судјеловао у ноб-у. Осим зерваторског одјела у Осијеку, средстви- антифашиста (уаба) Бели Манастир под централног Споменика, у средишту ма Министарства културе Републике водством Николе Опачића и Опћина Болмана постоји и споменик жртвама Хрватске и Опћине Јагодњак. Након што Јагодњак, на чијем се подручју налази фашистичког терора, гдје се управо про- је споменик обновљен, појединци, вје- споменик. У њиховој организацији су води пројект ‘Тематски парк Болманске прошле суботе 20. марта, поводом 76. Централни споменик битке’, којим ће парку око споменика Болманске битке годишњице, полагани вијенци. бити пружен другачији изглед. Код тог споменика вијенце су положили: Опћи- на Јагодњак, уаба Бели Манастир и снв нама драгих људи из Српског народ- И вснм обж. Присутнима се обратио ног вијећа, који су у већини случајева Никола Опачић, док их је опћински на- финанцијски помогли и заједно са челник Стево Млинаревић поздравио нама обиљежили важне датуме. Морам и позвао да обиђу Спомен-собу Болман- истакнути да смо неријетко и сами, као ске битке у мјесног Дому културе. чланови Удружења, суфинанцирали На крају треба додати да Опћина наше активности. Желим вјеровати да Јагодњак, у сурадњи с Музејом Војводине ће се то промијенити – рекао је предсјед- из Новог Сада, припрема и изложбену ник карловачких антифашиста Миро- поставку Болманске битке. За потребе слав Делић. изложбе адаптира се простор, а планира Велике напоре као и до сада, додао се још и штампање каталога, плаката је он, уложили су у борбу за опстанак, и флајера (летка) изложбе. Отварање позивали су градска, жупанијска и др- изложбене поставке очекује се сљедећег жавна тијела да законским средствима и љета. Из наведеног може се закључити дјелатношћу чувају и унапређују анти- како Опћина Јагодњак води рачуна о свом фашистичке стечевине, вриједности те хисторијском и културном наслијеђу. да раде на очувању достојанства и скрби ■■Јован Недић судионика антифашистичке борбе, на очувању антифашистичке споменичке баштине. међу њима комеморација у Горњој — Антифашизам се данас одупире Требињи. Обиљежен је Међународни ‘модерном фашизму’, једном облику Дан жена. Када су финанције у питању мржње, ксенофобије, нечовјечности. Активно треба рећи да су лани припадници Често не осуђујемо говоре мржње, ома- српске мањине Карловачке жупаније ловажавање слободе, игнорирамо зло. У добили мање новаца од планираних и великој су заблуди они који сматрају да то због пандемије. Коначна одлука ће је фашизам дио прошлости. Величање бити донијета на сједници Жупанијс- фашистичких идеја толико је присутно тромјесечје ке скупштине када се буде говорило у нашој свакодневици да их престајемо о ребалансу прорачуна Карловачке и уочавати – сматра Делић. Огулину је одржана 9. години. Ти извјештаји су једногласно жупаније. — Нажалост у Карловцу до сада нис- сједница Вијећа српске прихваћени. Испуњене су све законске Говорило се и о активностима читаве мо имали потпору коју имају многи националне мањине Карло- обавезе према Карловачкој жупанији српске заједнице у прошлој години. градови код обиљежавања значајних го- вачке жупаније. Усвојени су као финанцијеру. Без обзира на све тих је активности дишњица из ноб-а, сходно Конвенцији извјештај о раду и финан- У протеклом тромјесечном периоду било доста – судјеловање на бројним о антифашизму коју је донио Хрватски цијском пословању у прошлој 2020. је извршено петнаестак активности, комеморацијама и обиљежавањима сабор. Ни Град ни Жупанија нису при- У формирања бројних партизанских хватили наш приједлог да се Мартину јединица на Кордуну. У дискусији су Јендрашицу постхумно додијели вијећници износили проблеме са свог признаје за животно дјело. Ове године терена, а то се односило на асфалти- ће се обиљежавати 80-та годишњица по- рање цеста и неразврстаних путева као дизања устанка. Вјерујем да ће учешће у у Својичу код Перјасице. Говорило се томе узети државне и локалне власти на и о штети насталој у потресом погође- своме терену. Ми ћемо у Карловцу, овис- ним подручјима. но о епидемиолошкој ситуацији такођер ■■М. Ц. обилјежити ту значајну годишњицу – вснм Карловачке закључио је Делић. жупаније ■■М. Ц. Првог априла ће бити KRONIKA годишњица партизанског 7 Novosti #1110, petak, 26. ožujka 2021. напада на Петровој гори

елик број људи сваке године нису постигли основни циљ: уништење долази на Петрову гору на партизанског покрета. Због тога су обиљежавање пробоја пар- почетком маја 1942. покренули другу тизана и народа из усташког офензиву под називом ‘Обруч’ током обруча у мају 1942. Међутим, које је забиљежен чувени пробој у ноћи Јуриш на мало је познато да је мајском пробоју с 13. на 14. мај – говори Кнежевић. Впретходио неуспјешан покушај про- Под командом усташког потпу- бијања обруча мјесец дана раније, о чему ковника Анте Мошкова било је у за Новости свједочи Миле Кнежевић мају око 10.000 усташа, домобрана и (1926.), који је у дјечачкој доби судјело- талијанских војника који су их подр- вао у тим хисторијским збивањима. жавали топовима и тенковима. Њима — Споменик Војина Бакића се нала- насупрот било је око 730 партизана и зи на Великом Петровцу, највишој коти преко 10.000 цивила. Подијељени у три Велики Петрове горе (507 метара), локацији не- групе, партизани међу којима је био и успјешног партизанског напада на ус- Кнежевић, успјели су се пробити према ташко-домобранске положаје изврше- Биљегу и жељезничкој станици Војнић, ног 1. априла 1942. године, о којем се за као и према Магарчевцу, а за њима су разлику од успјешног мајског пробоја и кренули цивили, спашавајући се тако спашавања окруженог народа, мање зна од усташких звјерстава. и мање прича – говори Кнежевић. — Планирали смо пробој у смјеру Вој- Петровац Од почетка устанка Партизани на нића јер непријатељ није рачунао да Кордуну били су трн у пети усташком бисмо ишли тим смјером, а имали смо режиму па су локални логорници информацију да је на том дијелу фрон- Мање је позната чињени- крајем 1941. од поглавника тражили та, јединица састављена од војника с коначно рјешење партизанског питања. мало или нимало борбеног искуства. Усташе су тако у децембру 1941. кренули То и податак да смо кренули за вријеме ца да је чувеноме мајском у офензиву на сјеверне дијелове Кор- подјеле доручка, кад су војници били дуна између Купе и пруге Карловац – опуштенији, допринијело је нашем Вргинмост, а то је била и једина прилика успјеху. Обруч је пробијен уз 23 поги- пробоју на Петровој у рату да Анте Павелић буде виђен на нула борца, али је тих дана страдало фронту, истина далеко од првих поло- цивилно становништво – преко 1.300 жаја. Током те офензиве, 21. децембра жена и дјеце, било на Петровој гори, гори претходио неуспје- у шуми Брезје код Ласиње, побијено је било у српским селима према Ласињи преко 1.500 невиних српских цивила, куда су се повлачили усташе. Током три махом жена, дјеце и стараца из Пркоса и прољетна мјесеца 1942., у селима кота- шан покушај уништења других оближњих села. Партизани су се ра Војнић и Вргинмост убијено је 3.454 консолидирали и 12. јануара 1942. осло- Срба, а око 2.500 жена и дјеца одведено бодили Војнић. Заробљавањем бројних је у логоре, махом у Јасеновац. усташких снага на Вели- усташа и домобрана дошли су до много — Преживјели су се вратили на своја оружја. То је отворило могућност за фор- згаришта, па је и та офензива претрпје- мирање два партизанска одреда – првог ла неуспјех, а Кордунаши се потврдили ком Петровцу у априлу, на Петровој гори, а другог на подручју као добри борци – закључује Кнежевић према Слуњу и Плашчанској долини. кога је каснији ратни и поратни пут Партизанске активности увјетовале одвео у друге дијелове Југославије. прича свједок Миле су крајем марта офензиву усташа на — Након ослобођења 1945. године, народ Поприште првог Петрову гору, при чему су јаке усташко- је одржавао зборове на Биљегу, а тек кас- напада партизана на домобранске снаге заузеле доминантне није, с изградњом Бакићевог споменика Кнежевић (95) непријатеља – Велики Петровац коте Велики Петровац и Магарчевац, и и спомен-костурнице у којој су симбо- утврдиле се на њима како би им биле лички сахрањени погинули партизани, база за даљње напредовање. Тада се на међу којима и учесници неуспјелог Петровој гори налазе Трећи партизан- првоаприлског јуриша, комеморације ски батаљон, прва чета Другог пар- су пресељене на Велики Петровац – тизанског батаљона са штабом Првог прича Кнежевић. Након смрти Јосипа кордунашког одреда и десетак хиљада Бољковца и генерала Драгана Пајића српских цивилних избјеглица из кота- који је био и рањен 1. априла 1942., наш ра Војнић и Вргинмост. суговорник једини је преостали учесник Штаб одреда доноси одлуку да, иако догађаја на Петровој гори. с малобројним снагама, потпомог- нутима припадницима резервних одсјетимо, Бакићев јединица који нису имали наоружање, споменик је грађен преко усташко-домобранске снаге с Великог десет година, а завршен је Петровца буду нападнуте и протјеране. 1982. године. До почетка Но у штабу нису располагали потпуним 90-их стјециште је број- и точним подацима о стварном стању, них екскурзија ученика и поштовалаца распореду, јачини и локацији утврђења, Пноб-а. Отада почиње његова сваковрсна па је 1. априла 1942. започет напад с ис- девастација, тако да се комеморативни точне и западне стране Петровца. Како скупови одржавају у благо речено, пост је током ноћи пао снијег, ниска тем- апокалиптичном окружењу. Једно од пература и поледица онемогућили су ремек-дјела свјетског меморијалног ки- напредовање. Усташе су јаком ватром парства је од почетка 90-их до прошле из пјешадијског наоружања спријечи- године кад је скинута опрема, служило ли напад и натјерали партизане да се и као (илегални) репетитор за хрт и унаточ исказаног херојства, повуку уз мобилну телефонију. На оближњем велике губитке – 22 наоружана партиза- Магарчевцу саграђено је радио-релејно на и 50 ‘рогуљаша’. чвориште као дио мреже за комуника- — Међу погинулима била је и Драги- цију Југославенске народне армије за ца Булат, сестра каснијег генерала случај рата или природних непогода. и народног хероја Раде Булата; као И оно је сада напуштено и изложено студентица медицине и санитетска ре- пропадању. ферентица 3. батаљона могла је остати у Уосталом, и некадашња партизанска позадини, али је рекла: ‘Када гине мла- болница за чију је обнову крајем прве дост Кордуна, нека гинем и ја’. Уоста- деценије овог вијека својевремено лом, не памти се да се за тако кратко уложено доста средстава, такођер тихо вријеме за јуриш пријавило на стотине пропада, иако би, заједно с осталим спо- добровољаца. Након борбе, усташе су меницима морала бити заштићена. кренули с масовним убојствима, али ■■Ненад Јовановић Политичка кампања која излази из KRONIKA уобичајених оквира 8 Novosti #1110, petak, 26. ožujka 2021.

на основне људске вриједности, те они радови који су изведени у директној Stogodnjak интеракцији са становништвом Ријеке у јавном градском простору. Радови су настали у локалном, јавном и изван (574) галеријском контексту у посљедњих Црвена 15 година и овом се приликом изнова 26. 3. – 2. 4. 1921: već više puta враћају у јавни простор. ovdje spominjana Olga Peleš-Krnic, Луиза Марган представља се докумен- ugledna zagrebačka Srpkinja i тацијском фотографијом пројекта ‘Очи poznata humanitarna radnica, у очи са слободом’ (2014.) Према изјави održala je još jedno javno predavanje ауторице ради се о умјетничкој акцији o položaju žena u jugoslavenskom заснованој на дословном мијењању од- društvu, iznoseći uz ostalo i podatak звијезда носа величина и перспективе у физич- kako se ženski rad u tvornicama plaća кој перцепцији простора. У овој акцији, manje nego muški. To potkrepljuje становницима Ријеке је било омогућено i ovim brojkama: u tvornici papira, да се сусретну ‘очи у очи’ са слободом, kako navodi, žena radi 9 sati na dan бивајући дословно, физички подигну- i dobiva za to 80–100 kruna tjedno. ти до висине очију средишње фигуре U isto vrijeme za isti broj radnih опет партизанке на Споменику ослобођења sati muškarac dobiva 350 kruna na на Делти. Аутор споменика је Винко tjedan. U tvornici tuljčića, tvornici Матковић, а откривен је на Делти cikorije, tvornici duhana, pivovari, поводом десете обљетнице ослобођења tvornici krpa i tvornici Penkala Ријеке, 3. свибња 1955. године. Највиши žene rade teži i manje zdrav posao, је ријечки споменик, те висином прела- a imaju više od 20 posto manju зи двадесет метара. plaću od muškaraca. To sistematsko у Ријеци На плакатима је представљен и један podcjenjivanje ženskog rada nije од 366 ритуала ослобађања (2008./2009.) tipično samo za fizički, već i za Игора Грубића који је изведен у Рије- intelektualni posao, naglasila je ци кроз симболичку интервенцију Olga Peleš-Krnic. Tako, na primjer, Необичном кампањом црвеном марамом на лицу голоруког učiteljica ne može voditi upravu, пролетера – кипа на Споменику борци- pa makar je i posijedila u svom ма Вежице палима у нор-у. Ријечки је zvanju, dok je i najmlađi učitelj za to за локалне изборе, Рад- ритуал дио ауторовог пројекта реали- sposoban samo zato što je muško. зираног као низ интервенција које је умјетник изводио готово свакодневно * krvava tajna iz Banskih Moravica, još ничка фронта афирмира 2008. и 2009. године. Грубић се својим iz listopada 1917. godine, konačno je ритуалима борио против политичког dobila sudski epilog pred sudbenim конформизма, грађанске пасивности и stolom u Zagrebu. Što se zapravo провокативна дјела анга- конзумеристичког друштва, кроз сва- zbilo te jesenske noći, 5. listopada? кодневне акције ‘коригирања’ уличних Nestala je mlada Ljubica Funduk o графита с фашистичким и национа- kojoj novine pišu da je ‘bila dobra i жираних умјетника листичким елементима које би тијеком mirna žena, koja je radila kod raznih ноћи претварао у смијешке. Такођер би gazda… Kod posljednjeg, Rade Mirića, сурадњи с умјетницом Луи- ном простору који је уједно и радни. лијепио наљепнице с политичким пору- zavoljela je njegova brata Radovana зом Марган и умјетницима Културни програм Радничке фронте кама по јавним просторима, постављао s kojim je 1912. dobila dijete, sina Немањом Цвијановићем, фокусиран је на програмску културну црвене звијезде петокраке на борове од- Dragana. U međuvremenu, Radovan Славеном Тољем и Игором дјелатност и умјетничку продукцију као бачене након божићних благдана. Тиме je završio na frontu u Rusiji i tu Грубићем, кроз платформу њену основу и предувјет будућности је носталгично призивао иконографију poginuo. Brat mu je, na nagovor политичке кампање у граду Ријеци, на рада у култури. Стога је логично да социјализма. Ритуално је исписивао ре- supruge, uzeo Dragana k sebi, a za У10 џамбо плаката кроз 14 дана у мјесецу подупиру умјетнике чији се радови ни- ченицу ‘Одупири се епидемији похлепе’ Ljubicu nije htio ni čuti. Nešto iza ожујку Радничка фронта представља че- зом година баве темом радништва и рада, на новчанице. Постављао је транспарен- toga Ljubica je zagonetno nestala. тири значајна умјетничка пројекта. Ради борбом за остварење радничких права те политичког садржаја на споменике у Žandari su odmah krenuli u potragu се, објашњавају из те странке, о специ- и праведнијег друштва опћенито. Овом јавном простору, прељепљивао реклам- za njom, ali je nisu našli. Tek četiri фичним ријечким друштвено-ангажи- приликом представљени су умјетнич- не плакате те бојао у црвено воду у фон- mjeseca kasnije sasvim slučajno раним радовима хрватских умјетника ки радови који су у јавном медијском тани пред Хрватском народном банком у u šumi zvanoj Vukmanić neki изведених у јавном простору града, а у простору потакнули масовну друштвену контексту екстремних мјера сигурности seljaci su, osjećajući nesnosan miris случају Славена Тоља, у градском стамбе- дискусију о све учесталијим нападима наметнутих грађанима за посјета Геор- raspadajućeg ljudskog tijela, otkrili геа W. Бусха Загребу 2008. године. nekakvu vreću i u njoj raskomadane Чувена Цвијановићева Немања Цвијановић представља се ženske dijelove. Svi su u njima звијезда осванула је на плакату интервенцијом у јавном простору Спо- prepoznali nestalu Ljubicu Funduk. меник Црвеној Ријеци – Самообрамбени Odmah iza toga uhapšeni su Rade споменик (2020.) изведеној у облику Mirić, njegova supruga Marta i звијезде петокраке на ријечком небоде- njezin bratić Luka Bijelić, pod ру, која је изазвала низ бурних реакција у optužbom da su umorili nesretnicu. јавности – од осуда заступника деснице у Trebao je biti uhapšen i ruski vojni Сабору рх већ након саме најаве пројекта bjegunac Jegor Obočenko, kao у контексту епк па до просвједа и прије- suučesnik u zločinu, ali njemu se тњи смрћу од стране екстремне деснице već bio izgubio svaki trag…’ Suđenje одмах након постављања инсталације. je trajalo tjedan dana, saslušano je Рад умјетника Славена Тоља на јумбо mnoštvo svjedoka od kojih su mnogi плакату један је од серије фотографских porekli ono što su ranije izjavili – da радова Улица Бранимира Марковића iza zločina stoje Rade, Marta, Luka (2015.) који настају у јавном градском Bijelić i Jegor Obočenko – pa je стамбеном простору. Иако се Тољ пре- sud nakon kratkog vijećanja donio тежно бави друштвеним темама, увијек odluku: zbog pomanjkanja dokaza јавне теме суочава с приватном сфером. nitko od optuženih nije kriv! Sve Врхунац експлоатације сувременог ка- troje optuženih su pušteni iz zatvora, питализма односи се управо на суставно a u njihove ćelije je, zanimljivo, разбијање тешком муком освојених policija smjestila nekoliko радничких права као и покушајима бри- besposličara i prijestupnika koji su se сања граница између радног и животног zatekli u sudskoj dvorani, a da ‘nisu простора, посебно у доба пандемије. mogli razložno objasniti zašto ih to ■■Новости suđenje toliko zanima..!’ Познати рад Игора Грубића ■■Đorđe Ličina Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 17 Reportaža #1110, petak, 26. ožujka 2021.

nica. Zorka je privremeni kutak namjestila Mara i Milan Šesto imaju po svojoj mjeri. Zahvalila se na željeznom više od 50 grla stoke krevetu, ali na njemu, kako kaže, ne može spavati, pa je iz kuće iznijela francuski ležaj, noćni stolić i televiziju. Dok iščekuje kćerku iz Njemačke, društvo joj pravi vjeran pas. Osim snv-a, na Baniji mjesecima poma- že čitava mreža koordinacije organizacija, udruga i inicijativa. Jedna od njih je i Za- klada Solidarna koja se kontinuirano bavi saniranjem problema na području Sisačko- moslavačke županije. Prošlog tjedna koor- dinacija humanitaraca imala je sastanak sa Stožerom civilne zaštite rh na kojem se go- vorilo o gorućem problemu vode i vodoopskrbe. Karla Pudar, koordinatorica Relief faze Fonda 5.5, u izjavi za Novosti kaže da su na sastanku ozbiljno razmatrana pitanja dostupnosti vode, kako pitke, tako i one teh- ničke koja osigurava minimalne higijenske standarde. Angažmanom potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića i državne tajnice Margarete Mađerić iznašla su se potencijalna rješenja, govori Karla Pudar. — Iz Hrvatskih voda izvijestili su nas o ko- ličini sredstava koja su uložena u obnovu i izgradnju vodoopskrbe, kao i u kapacitiranje Glinskom Trtniku i Drenovcu Banskom. Upravo zbog malih opg-ovaca, u Banijskoj lokalnih institucija za što bržu i efikasniju Martina Pavičić iz Inicijative nezavisnih kući u Glini Centar za investicije i razvoj Premda je odlukom sanaciju. Konkretno, u Glinu je alocirano volontera govori da se domaćinstva mora- snv-a informira ljude o nadolazećim na- 100.000 kuna za namjenske troškove spa- ju spojiti na bunare koji su u funkciji tako tječajima. U dva tjedna, koliko je Centar za Vlade obustavljena janja vode i odvoda na kontejnere. Koordi- da se do njih prokopaju kanali. Na nekim razvoj na terenu, primili su više od 30 ljudi nacija humanitaraca je, kako bi se dosko- mjestima je to nemoguće napraviti ručno, koji su se interesirali za program ruralnog naplata električne čilo novim potrebama, predložila Stožeru već isključivo bagerima, zatim na bunar razvoja 5.2.1. koji se tiče obnove poljopri- širenje mjera javnih radova s građevinskih ide hidropak i hidrofor koji pomažu da se vrednog zemljišta i proizvodnog potencijala, energije na Baniji, i na terenske pomagače, socijalne radnike, voda izvuče, pojašnjava Pavičić. Naglašava govori Andrea Vukelić. administratore i stručnjake za razvoj proje- da su jedinice lokalne samouprave krenule Pojašnjava da je Ministarstvo poljopri- obitelj Šesto je struju kata – ističe Karla Pudar. s radovima, ali je veliki problem što imaju vrede dodatno pojednostavilo prijavu na Veliki broj stanovništva na Baniji, kao samo dva do tri tima na raspolaganju. Ta- natječaj i smanjilo potrebnu dokumentaciju. za grijanje u kamp obitelj Šesto, ovisi o vodi iz bunara koji su kvim tempom mogu se spojiti najviše tri — Neki su dovedeni u situaciju da su morali u potresu urušeni, presušeni ili se kvaliteta kontejnera na dan. smanjiti stočni fond jer im je u ovim uvje- kućici vukla s brojila vode pogoršala. — Javnost mora shvatiti da nijedna lokalna tima teško funkcionirati. Još je izraženiji — Zamislite obitelji s malom djecom i osobe samouprava nema dovoljno ljudi da se nosi s problem plasmana proizvoda s kojim se Ba- opg-a, pa sada za tri treće životne dobi koji u wc odlaze u polje, posljedicama prirodne katastrofe. Svi govore nijci dugo bore. Sada su u fokusu javnosti i koji se tjednima nisu pošteno oprali, spavaju o tome koliko je pomoći stiglo na teren, ali Ministarstva pa vjerujemo da će se pronaći mjeseca korištenja u kući s crvenom naljepnicom, a prazan i nitko ne priča što još moramo napraviti. Pi- kvalitetna rješenja da se poboljša poljopri- hladan kontejner stoji u dvorištu i čeka spa- tanje je da li su omogućena namjenska sred- vredna proizvodnja – govori Andrea Vukelić i industrijske struje janje na komunalije. Terenske potrebe nisu stva za zapošljavanje još ljudi. Ovo stanje na dodaje da će im Centar za razvoj u svim kora- adekvatno pokrivene službenim pomagači- Baniji će trajati više godina, a potrebni su cima biti savjetodavna i operativna podrška. moraju platiti 3000 ma, lokalne su institucije potkapacitirane, ljudi koji će raditi – smatra Martina Pavičić. Petočlana mlada obitelj Šaponja iz Donjeg velika odgovornost prebačena je na volon- Dok voda ne stigne, tri generacije obite- Klasnića u potresu je izgubila kuću. Da stvar kuna tere i humanitarne organizacije, a uvedene lji Demić iz Donjeg Klasnića kupuju vodu bude gora, u zadnja tri mjeseca konstantno mjere nisu predvidjele realne probleme koji za piće. Za sve ostalo koriste tehničku: za gube i svoje blago. Do danas im je uginulo Oko Gline pomažu tri stalna snv-ova vosu nastali. Nije nezanemariv ni manjak soci- zalivanje bašte, napoj ovaca i Luce i Silve, gotovo 40 ovaca. Mira Šaponja tvrdi da su lontera, od kojih je jedna i Nataša Živko- jalne infrastrukture za pomoć i informiranje, dvije mlade kobile. Poljoprivredom se bave ovce stradale od šoka zbog potresa, a s njom vić iz Velikog Gradca, koja se i sama nalazi a svojim listama svjedočimo velikom broju od 1999., kada su se vratili iz izbjeglištva iz se slažu i veterinari. Kuća im je isprva dobila u vrlo teškoj situaciji. Dok mnogi entuzija- ranjivih i rizičnih skupina. U selu kraj Petri- Vojvodine. žutu, potom narančastu i na kraju – crvenu sti s terena imaju siguran krov nad glavom, nje nepokretna gospođa od 101 godinu čak — Mi problema nemamo, sve proizvode pro- naljepnicu. Borave u dva kontejnera, od ko- Nataša taj luksuz naprosto nema. Kuća nje- 14 dana nije primila patronažnu skrb radi dajemo, nije nas usporila ni korona. Potres jih je jedan iz privatne donacije, a drugi je nog muža dobila je crvenu naljepnicu i od 6. slomljenog kuka – navodi Karla Pudar. smo preživjeli, dobili smo kontejner i idemo osigurao snv. januara žive u kontejneru, ali preko dana i Situacija s vodom teška je u mnogim dalje – govori Miodrag Demić, koji je u tre- Mira kaže da su ona i najmlađa kćerka još dalje borave u kući opasnoj po život. selima, primjerice u Majskim Poljanama, nutku našeg dolaska sa suprugom i sinom uvijek u strahu, dok se ostali dobro drže, ili Kaže da joj je volontiranje jedini način Ravnom Rašću, Malom i Velikom Gradcu, gradio nadstrešnicu za ovce. Gospodarski makar to ne pokazuju. da ne misli na potres. Pokriva Veliki i Mali objekti su im jako važni jer žive od opg-a. — Kad četvrtkom u školi u Maji ima infor- Gradac i Martinoviće, pakuje pakete u Vr- Zorka Mraković dobila je kontejner od srpske Miodrag kaže da prate natječaje i da će se matiku, kada se mora popeti na kat, moja ginmostu, raznosi humanitarnu pomoć i zajednice iz Londona prijaviti za iduće potpore. Milica kaže: ‘Mama, ja ne želim ići u školu.’ zapisuje potrebe ljudi. Ona je, nažalost, iz dvorišta posmatrala kako Iako nemaju puno izbora, Nataša kaže da se cijela kuća trese. Samo želi biti u kontej- će odbiti rušenje stare i izgradnju nove kuće. neru – govori Mira. — Išla sam po tačnu informaciju u Ured za I obitelj Radić, iz istog sela, s troje male obnovu, pitala sam da li postoji opcija da djece boravi u kontejneru. Brinu se kako će dođe inženjer da procijeni da li se kuća može prebaciti brojilo za struju na kontejner, jer u obnoviti, da dobijemo sredstva i da svaku kući i dalje moraju raditi frižider, zamrzivač kunu pravdamo na računu. Rekli su nam i ostala tehnika. Jedni su od rijetkih koji ima- da to moramo sami napraviti, a da će nam ju svoj agregat. Vodom se opskrbljuju kao i država tek jedan dio vratiti. Pa da imam te ostali, iz bunara, s tim što su zasad sigurni novce, ne bih ni pitala za pomoć!? Ne želimo u kvalitetu. čekati 10 godina na obnovu niti sljedeću go- Koordinatorica volontera snv-a na glin- dinu zimovati opet u kontejneru – odlučna skom području Dajana Žarković kaže da je Nataša, koja se udala na Baniji, a inače je iz je, iako sve ide prilično sporo, situacija na Vojvodine. Otkad je preselila u Veliki Gradac, terenu bolje organizirana nego na početku. u rodnoj Kuli može provesti maksimalno Najavljuje da Crveni križ od 1. aprila kreće tri dana. Zov Banije je jači. Ugostila nas je u u sanaciju bunara do 15 metara. snv je, uz oštećenoj kući u kojoj i dalje održava stanje pomoć općine Krnjak i glinskog vodovoda, normalnosti, pripremajući kavu i kolače započeo spajanje na vodu deset kontejne- za one koji navrate. Pitamo je na odlasku: ra. Preduvjet za spajanje su pumpe, što je ‘Otkud tolika ljubav prema Baniji’, a ona od- i razlog zbog čega se kasni govori Žarković. govara: ‘Pa zato što je Banija naša kuća!’ ■ Novosti Farmaceutske kompanije piše Tena Erceg Tjednik za racionalnu manjinu u utrci za zaradom 18 Svijet #1110, petak, 26. ožujka 2021. Ispod žita do profita Unatoč tome što i prema važećim cijenama bilježe rekordne profite, vodeće farmaceutske kompanije signaliziraju da bi uskoro mogle povisiti cijene cjepiva protiv Covida-19, a ugovori o nabavi upućuju i na to da su neke od njih u pregovorima s vladama teško zloupotrebljavale moć

natoč tome što su dosad proi- Na tome će, kako kažu, nastojati dugoročno uvijek trebati dodatne doze jer imunitet ne političke elite diljem svijeta obećavale da zvele i isporučile tek oko 200 profitirati, unatoč tome što već i prema va- traje vječno’. ‘Već i sada prilagođavamo cje- će se buduća cjepiva tretirati kao javno do- milijuna doza cjepiva protiv žećim cijenama bilježe rekordne profite i što piva kako bismo se mogli nositi s evolucijom bro, te su kompanije pristale privremeno Covida−19, a ni pandemiji se se već sada može predvidjeti da će cjepiva virusa, s obzirom na to da se javljaju varijante suspendirati ono što nazivaju uobičajenim ne nazire kraj, vodeće far- protiv Covida−19 biti među najlukrativni- koje imaju i povećanu prenosivost i sposob- strategijama formiranja cijena. AstraZeneca, maceutske kompanije već su počele davati jim farmaceutskim proizvodima ikada. nost da djelomično izbjegnu naš imunosni Pfizer i Johnson & Johnson objavili su da Usignale da bi uskoro, možda već i tijekom Da će Covid−19 postati sezonska bolest sla- odgovor’, objasnila je Peacock. Rekla je i da neće profitirati sve dok traje pandemija, no ove godine, mogle povisiti cijene svojih že se većina znanstvenika, pa je tako Reuters je uvjerena kako će redoviti pojačivači, kao izvršni menadžer Pfizera Albert Bourla proizvoda. Kompanije predviđaju da će ono nedavno objavio izjavu Sharon Peacock, što je to slučaj s gripom, biti potrebni kako već je mjesec dana kasnije američkom finan- što je danas pandemija u budućnosti postati voditeljice britanske službe za mapiranje ge- bismo se mogli nositi s budućim varijantama. sezonska epidemija, odnosno bolest koja će noma koronavirusa ‘Covid−19 Genomics uk’, U lipnju prošle godine, kada su kompa- Pfizer bilježi rekordne prihode od prodaje cjepiva (Foto: Shannon se, poput gripe, pojavljivati svake godine. koja smatra da ‘trebamo prihvatiti da će nam nije još prikupljale državne subvencije, a Stapelton/Reuters/pixsell) Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 19 Svijet #1110, petak, 26. ožujka 2021.

cijskom tjedniku Barron’s nagovijestio da takav stav, barem što se Pfizera tiče, neće biti na snazi još dugo. Odgovarajući na pitanje trebaju li se proizvođači cjepiva odreći profita kako bi se suzbila epidemija, Bourla je tada odgovorio da ‘morate biti potpuni fanatik ili radikal da biste tako nešto tvrdili’. ‘Tko je taj tko će pronaći rješenje? Privatni sektor’, objasnio je. Američka vlada u sklopu operacije Warp Speed ukupno je u farmaceutsku industriju upumpala 18 milijardi dolara za razvoj cjepiva protiv Covida−19 kako kompanije ne bi snosile nikakve financijske rizike. Sam Pfizer putem partnera Biontecha dobio je i pola milijarde dolara od njemačke vlade. Kompanija svoje cjepivo prodaje po cijeni od 39 dolara za dvije doze u sad-u, te 64 dolara u Evropskoj uniji. No ako je suditi po online konferenciji na kojoj su 11. ožujka razgovarali Bourla, Pfizerov glavni financijski direktor Frank D’Amelio i viši biofarmaceutski ana- litičar britanske investicijske banke Barclays, Carter Lewis Gould, to bi se uskoro moglo promijeniti. Na online sastanku, čiji je sadržaj dostupan na internetu, D’Amelio je Barclaysovog analitičara prvo izvijestio o trenutnim fi- nancijskim trendovima Pfizera, rekavši da su prihodi kompanije prošle godine iznosili 42 milijarde dolara, od čega 15 milijardi od cjepiva protiv Covida−19. Čisti profit od cjepiva nakon poreza trebao bi iznositi četiri milijarde dolara. Tijekom ove godine Pfizer Evropska kampanja brazilskog proizvođača u kojemu piše da bi #Right2Cure za pravo očekuje prihode od 60 milijardi dolara, od svih na besplatno cjepivo kompanija kraj epidemije mogla proglasiti Odgovarajući na čega bi oko četvrtina trebala doći od pro- (Foto: Right2Cure) već u srpnju ove godine. Iako se radi o dodaje cjepiva protiv Covida−19. To je gotovo kumentu iz prošle godine, kada se možda pitanje trebaju li se jednako koliko će Pfizer zaraditi od svoja nastupiti ‘normalnije formiranje cijena te- činilo da će proizvodnja i distribucija cjepiva dosadašnja tri ‘blokbastera’ zajedno: cjepiva meljeno na vrijednosti’. Izvršni menadžer ići brže nego što je to sada slučaj, evidentno proizvođači cjepiva za pneumokok Prevnar, čija je tržišna cijena Johnson & Johnsona Joseph Wolk rekao je je da kompanija smatra da je ona ta koja ima inače 200 dolara, lijeka za rak Ibrance i lijeka pak da ‘investitori od kompanija očekuju da pravo proglasiti kraj pandemije. odreći profita za razrjeđivanje krvi Eliquis. Kako navode revidiraju cijene tako da budu više u skladu Namjera farmaceutskih kompanija da po- brojni izvori, trenutno je na svjetskom trži- s komercijalnim okolnostima’. visi cijene cjepiva dodatno objašnjava zbog kako bi se suzbila štu samo jedan lijek profitabilniji od Pfize- Svim tim izjavama zajednička je činjeni- čega bogate zemlje, čije kompanije proizvo- rovog cjepiva protiv Covida−19, Humira za ca da sve kompanije podrazumijevaju da su de cjepiva, već mjesecima blokiraju inicija- epidemija, izvršni liječenje reumatoidnog artritisa američke one te koje će odlučiti kada će nastupiti kraj tivu stotinjak zemalja da se putem Svjetske kompanije Abbott Laboratories. pandemije. Iako je uobičajeno da početak i trgovinske organizacije privremeno suspen- menadžer Pfizera D’Amelio je u spomenutom online razgo- kraj pandemije proglašava Svjetska zdrav- diraju prava intelektualnog vlasništva na voru na pitanje o budućoj alokaciji prihoda stvena organizacija, kompanije nemaju za- lijekove i cjepiva proziv Covida−19. Novosti Albert Bourla rekao odgovorio da će kompanija, uz to što će dio konsku obavezu držati se who-ovih objava su opširno pisale o tome kako bi se suspen- prihoda sačinjavati dividende investitorima, i preporuka. Da ih se vjerojatno neće držati zijom sporazuma trips i dijeljenjem znanja je da ‘morate biti do 2025. godine na tržište izbaciti 25 no- potvrđuje izjava Johnson & Johnsonovog omogućili neusporedivo brža proizvodnja i vih lijekova, od kojih devet ‘potencijalnih Josepha Wolka, koji je na istoj konferenciji procjepljivanje globalnog stanovništva. No potpuni fanatik ili blokbastera’, uglavnom cjepiva. Upitan da rekao da datum kraja pandemije ‘neće biti moćna lobistička udruženja farmaceutske prokomentira ‘potencijal da se u budućno- nešto što će nam biti diktirano’. Financial industrije na to ne žele pristati jer znaju da radikal da biste tako sti podignu cijene’ cjepiva protiv Covida−19, Times nedavno je pak došao u posjed me- će u idućih nekoliko godina industrija ostva- D’Amelio je odgovorio da je ‘jasno da se moranduma između AstraZenece i jednog riti nezabilježene profite. Poznato je i da su nešto tvrdili’ trenutno određivanje cijena ne temelji na ugovori između farmaceutskih kompanija onome što se smatra normalnim tržišnim i vlada ili u potpunosti tajni ili objavljeni se, među ostalim, tražilo da se Brazil ‘odre- uvjetima, nego na stanju pandemije u kojoj Brazilsko tako da su svi bitni dijelovi zacrnjeni. No kne suvereniteta’ nad svojom imovinom u se nalazimo i na potrebama vlada da osiguraju ono što se uspjelo saznati pokazuje da su u inozemstvu, kao i jurisdikcije u rješavanju dovoljno doza od različitih proizvođača’. ‘Sto- ministarstvo ugovaranju kupnje cjepiva protiv Covida−19 sporova. Argentina je s Pfizerom pregova- ga vjerujem da će se, jednom kada iz pande- postavljeni brojni presedani, primjerice ne- rala također prošloga ljeta, a pregovori su mijske uđemo u endemijsko stanje, aktivirati zdravstva tvrdi da je postojanje rokova isporuke ili zabrana vlada- bili toliko tvrdi da je tamošnji kongres čak normalni tržišni uvjeti. Tada će faktori kao ma da po svojoj volji raspolažu s cjepivima izglasao novi zakon kako bi se omogućilo da što su efikasnost, boosteri i klinička korisnost Pfizer u pregovorima koja su kupile. država pokrije eventualne troškove tužbi. postati veoma važni i u tome vidimo značaj- Neprofitna britanska novinarska organi- Kompanija je od vlade tražila da u zalog dade nu šansu za naše cjepivo iz perspektive po- postavio pet zacija Bureau of Investigative Journalism federalne rezerve, zgrade banaka i vojne tražnje’, rekao je D’Amelio analitičaru jedne (bij) u međuvremenu je objavila i istraži- objekte, a dužnosnik s kojim je bij razgova- od najvećih investicijskih banaka na svijetu. zahtjeva u kojima vanje koje pokazuje da su kompanije u pre- rao rekao je da je dosad za takvo nešto čuo Pfizerov financijski direktor rekao je i da ne govorima išle i dalje od toga, naime da su samo u slučajevima kada se pregovaralo o očekuje da će ta odluka naići na otpor ame- se, među ostalim, ucjenjivale, praktički i reketarile vlade da otplati inozemnog duga. ričke vlade te da je uvjeren da je industrija pristanu na uvjete koji bi se lako mogli po- Lawrence Gostin, profesor prava na svojim uspjehom generirala puno dobre volje tražilo da se kazati kao protuzakoniti. bij je razgovarao američkom sveučilištu Georgetown i surad- i kod članova Kongresa i u široj javnosti. s predstavnicima tri latinoameričke vlade, nik Svjetske zdravstvene organizacije, bij-u Da Pfizer nije jedini koji tako razmišlja Brazil ‘odrekne brazilske, argentinske i jedne čiji su duž- je rekao da ‘nije normalno’ da kompanije svjedoče izjave i dokumenti i drugih vode- nosnici htjeli ostati anonimni, a koji su im od država traže zaštitu za nemar, prevaru i ćih kompanija. Ugovori AstraZenece koji suvereniteta’ nad ispričali kako su ih predstavnici Pfizera pri- loše upravljanje te da one na takvu zaštitu su procurili u javnost također otkrivaju da siljavali da kao zalog daju državnu imovinu nemaju pravo. I drugi pravni stručnjaci sma- kompanija nakon završetka pandemije na- svojom imovinom i pristanu kompenzirati eventualne tužbe traju da bi se u slučajevima takvog pregova- mjerava razmotriti cijenu svoga cjepiva, koje čak i u slučajevima teškog nemara, prevare ranja moglo raditi o teškoj zloupotrebi moći, se sada prodaje po niskih 2,5 eura. Stephen u inozemstvu, kao ili zlonamjernog postupanja. a kako je organizaciji rekao neimenovani Hoge, predsjednik američke Moderne koja Brazilsko ministarstvo zdravstva na svo- dužnosnik iz treće latinoameričke države, je je od vlade za razvoj cjepiva dobila oko i jurisdikcije u joj je web-stranici krajem siječnja objavilo ‘što se sve događalo na pregovorima, saznat 500 milijuna dolara, na Barclaysovoj kon- priopćenje u kojemu tvrdi da je Pfizer u će se za pet godina, kada istekne ugovor o ferenciji najavio je da će nakon pandemije rješavanju sporova pregovorima postavio pet zahtjeva u kojima tajnosti koji je vlada morala potpisati’. ■ Novosti Posljedice nizozemskih izbora na Stipan Jonjić, imunolog -a Rijeka Tjednik za racionalnu manjinu (Foto: Goran Kovačić/ ) 20 #1110, petak, 26. ožujka 2021. INTERNACIONALA

velikih, a to znači da se ona više se ne može ponašati kao adolescent’. Po četvrti put ■ Tena Erceg KRATKO I JASNO tefl onski Rutte pustoši Vladu će formirati dosadašnji premijer stoga se predviđa, i ovog puta formirati koa- AstraZenecu Mark Rutte, no dok je Haag donedavno liciju desnog centra s minimalnom većinom unutar predvodio ‘štedljivu te tako postati najdugovječniji nizozemski zalihe tune četvorku’, novi koalicijski partneri će premijer. Nakon skorašnjeg odlaska njemač- treba koristiti Ruttea možda siliti na kompromise ke kancelarke , ‘tefl onski zemlje u Indijskom Rutte’, koji je već 11 godina na vlasti, postat oceanu optužile su Europsku prošlotjednim parlamen- će i drugi najdugovječniji vođa neke evrop- uniju za ‘hipokriziju i neoko- Prema AstraZeneci, istraživanje u - tarnim izborima u Nizozem- ske članice, poslije mađarskog lonijalizam’. Tim se riječima u, Čileu i Peruu pokazuje da je to cjepivo skoj, koji su zbog pandemije , a ujedno i jedan od najutjecajnijih britanskom listu The Guardi- 79 posto učinkovito. No američki Nacio- koronavirusa raspoređeni u evropskih lidera poslije britanskog napušta- an požalio , bivši dužnosnik nalni institut za alergije i zarazne bolesti tri dana glasanja, ponovno je nja Evropske unije. OSejšela zadužen za ribarstvo, aludirajući na () tvrdi da AstraZeneca možda nije najviše glasova (21,8 posto) dobila konzerva- Nakon Brexita Nizozemska je zauzela činjenicu da upravo fl ote zemalja -a – pri- dala potpune podatke o učinkovitosti? Ntivno-liberalna Narodna stranka za slobodu ispražnjeno mjesto najznačajnijeg pred- je svega Španjolske i Francuske – izlovljava- Mislim da se oko kvalitete AstraZenecinog i demokraciju () dosadašnjeg premije- stavnika opozicije daljnjoj političkoj i eko- ju najveće količine žutoperajne tune u tom cjepiva malo previše spekulira. Nema niti ra . Nakon što je u siječnju nomskoj integraciji -a, soja euroskep- oceanu. Predstavnici Maldiva istovremeno jednog racionalnog razloga zašto bi ovo cje- njegova vlada dala ostavku zbog skandala i ticizma koji je izrazito popularan u samoj su mjere koje je predložila u svrhu ob- pivo bilo bolje ili lošije od bilo kojeg vektor- parlamentarne istrage koja je pokazala da Nizozemskoj. Kada se prošle godine glasalo nove populacije te riblje vrste opisali kao skog cjepiva. Ulaziti u njihove nesporazume je porezna uprava neutemeljeno optužila o 750 milijardi eura teškom fondu ekonom- ‘žalosno neadekvatne’. Flota od 43 ribarska s -om oko detalja zaštitnog kapaciteta tisuće ljudi, uglavnom imigranata, za pre- skog oporavka zbog posljedica pandemije, broda iz -a je u Indijskom oceanu tijekom nema posebnog smisla. Kao znanstvenik i varu s primanjem dječjeg doplatka, Rutte će Nizozemska je predvodila ‘štedljivu četvor- 2019. izlovila 70.000 tona žutoperajne tune, dalje ostajem pri stavu da je to cjepivo odo- sada po četvrti put zaredom formirati koa- ku’ koja je tražila manji evropski proračun i što je više od bilo koje zemlje iz tog dijela breno od strane naše regulatorne agencije i licijsku vladu. No budući da je osvojio manje transfera južnim članicama. Podršku svijeta – Iran je tako izlovio 58.000, a Šri treba ga koristiti. Tim više što novi podaci samo 34 od ukupno 150 parlamentarnih Rutteu su dale Austrija, Danska i Švedska, pa Lanka i Maldivi po 44.000 tona tune. Ra- govore da cjepiva štite i od novih sojeva, ako mjesta, očekuje se da će i nova parlamen- se četvorka pod njegovim vodstvom suprot- pidno opadanje količine tune bilo je tema sa- ne od infekcije ono barem od kliničkih ma- tarna većina biti sastavljena od tri ili četiri stavila Njemačkoj i Francuskoj, vodećim stanka Komisije za tunu u Indijskom oceanu nifestacija bolesti. Šteta što cjepiva nema stranke, pri čemu su najizgledniji koalicij- članicama koje su gurale masovno ulaganje. () – međunarodnog tijela u čijem radu više, uključujući i AstraZenecu, jer je Hr- ski partneri socijalno-liberalni D66, koji je Kako navodi iz Nje- sudjeluje 31 država – održanog polovicom vatska slabo procijepljena i bojim se da bi zabilježio najveći porast i osvojio 24 fotelje, mačkog instituta za međunarodne i sigur- ožujka. Problem pretjeranog izlova postao je mogli imati velikih problema ako cjepiva i te demokršćanska stranka s 15 mjesta nosne odnose, statistike glasanja u evrop- toliko alarmantan da su se čak i velike multi- dalje budu stizala ‘na kapaljku’. u parlamentu. skim institucijama pokazuju da je upravo nacionalne trgovačke tvrtke kao što su Tesco Krajnje desna Slobodarska stranka - Nizozemska najčešće glasala suprotno i Princes nedavno pridružile apelima znan- sa 17 zastupnika bit će treća Njemačkoj oko pitanja kao što su proračun, stvenika, a neke su čak počele bojkotirati Povjerenje građana europskih zemalja, najbrojnija u parlamentu, unatoč tome što zajedničko tržište i unutrašnja konkuren- tunu ulovljenu u tom oceanu. osim Velike Britanije, u cjepivo Astra- je na ovim izborima osvojila tri zastupnička tnost. No ova uloga ‘lošeg policajca’, kaže on, Unatoč tome, na sastanku nije podržan Zeneca opalo je nakon prijava o nuspo- mjesta manje nego na prethodnima. Budući mogla bi joj se obiti o glavu, jer iako ta uloga prijedlog Maldiva da se godišnji izlov tune javama poput krvnih ugrušaka. Kako to da je Rutte isključio mogućnost koaliranja s donekle odgovara Njemačkoj, jer onda ona ograniči na 346.081 metričkih tona, u us- komentirate? krajnjom desnicom, Wildersov ostat će može igrati ulogu dobrog policajca, Nizo- poredbi s 483.000 tona žutoperajne tune, Skepsa o kojoj govorite posljedica je s jedne najjača opozicijska stranka. Euroskeptični zemska time riskira da postane izolirana i u koliko je ulovljeno 2019. Prijedlog -a bio strane nekih nespretnosti tijekom kliničke Forum za demokraciju također je u uzletu nemogućnosti da, kada njoj to bude trebalo, je da se ulov smanji na 398.000 tona. Činje- studije koje je napravila kad nije uključila i dobiva osam zastupnika, ponajviše zahva- pronađe partnera. nicu da usred suprotstavljenih interesa niza dovoljno ljudi starije životne dobi. Zbog toga ljujući podršci ‘kovid-skeptika’, koji su u si- Isto tako, ni same vodeće nizozemske zemalja na kraju nije postignut nikakav do- su nastale sve one nedoumice koje su kasni- ječnju organizirali masovne nasilne proteste stranke nisu suglasne oko pitanja evropske govor ogorčeno je komentirao je pojačane pitanjima da li ovo cjepivo dovo- protiv uvođenja policijskog sata. Ljevica i integracije i solidarnosti, a harmoniju najvi- iz Zaklade Blue Marine. di do pojave koagulopatija. Napominjem da zeleni na ovim su izborima praktički de- še narušava najjasnije proevropski D66, koji ‘Lokalne zemlje izražavaju strah od druš- su Britanci procijepili preko 12 milijuna ljudi setkovani jer su socijalisti ( ) izgubili pet među vodećim strankama najviše podržava tvene i ekonomske propasti ukoliko posve baš tim cjepivom i nisu uočili ništa posebno mjesta u parlamentu i ostali na devet, jed- i proširenje -a na zapadni Balkan, dok se kolabiraju zalihe tune. Maldivi mole druge što ne bi bilo očekivano. Sumnjam da bi bilo nako kao i laburisti, dok su Zeleni izgubili većina parlamentarnih stranaka protivi ula- članice da djeluju dok još uvijek ima vre- koja regulatorna agencija, a kamoli Europ- šest mjesta pa ih sada imaju samo osam. U sku Turske. Budući da će Rutteov skeptičniji mena. Kenija oštro upozorava , Koreju i ska agencija za lijekove dala preporuku za parlament je ušlo 17 stranaka, što svjedoči o morati koalirati s D66, od njega će se Japan zbog njihove nevoljkosti da ograniče korištenje da su imali bilo kakav argument izrazitoj fragmentiranosti političke scene, a očekivati određeni kompromisi, ili, kako upotrebu aparata za privlačenje ribe (’fi sh protiv. I ne zaboravimo, upravo su koagu- sastavljanje koalicije moglo bi potrajati mje- je Financial Timesu rekao jedan evropski aggregating device’, , op.a.), čime bi se lopatije česte kod bolesti −19 i to je secima, tim više što je i za formiranje one dužnosnik, ‘Nizozemska je prije bila najveća sačuvala mlađ tune. No razvijene i daleke ri- nešto što svi mi moramo govoriti ljudima prethodne trebalo čak 225 dana. Rutte će, od malih članica, a sada je najmanja od barske nacije se na sve to oglušuju’, poručio je koji se zbog raznih razloga ne žele cijepiti. Rattle. Njegova zaklada namjerava se obratiti Velika je odgovornost i na vama novinarima Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedi- da maksimalno racionalno prenosite infor- njenih naroda, u sklopu koje i djeluje. macije, odnosno izbjegavate senzacionali- Vrijednost globalnog tržišta konzervirane stičke pristupe. tune je u 2019. procijenjena na 8,2 milijarde dolara. Jedna od najcjenjenijih vrsta je upravo žutoperajna tuna. Sve do ranih 1980-ih U Hrvatskoj se također javlja skepsa pre- godišnji izlov u Indijskom oceanu iznosio ma AstraZeneci. Kako uvjeriti građane u je između 20 i 60 tisuća tona. Potom se nužnost cijepljenja? zahvaljujući upotrebi novih alata do 1993. Građanima treba govoriti samo istinu, a ona povećao na 400 tisuća tona. Naročito je se svodi na to da cjepivo štiti od bolesti - štetna upotreba -ova jer se zahvaljujući −19, koja može biti ne samo teška, već i U parlament je ušlo čak 17 tim napravama izlovljavaju velike količine smrtonosna, i koja ostavlja dugotrajne po- stranaka (Foto: Piroschka van de Wouw// nezrele tune koja se nije stigla razmnožiti. sljedice za koje tek saznajemo. ) ■ Jerko Bakotin ■ Mašenjka Bačić Novosti Zakon o istospolnoj zajednici Tjednik za racionalnu manjinu u proljeće u Skupštini Srbije? 21 #1110, petak, 26. ožujka 2021.

— Nažalost, Ministarstvo je odbilo model Optimizam, ako ga je uopće i bilo, nije dugo zakona koje su izradile organizacije i trajao. Dva tjedna nakon predstavljanja plana, ponudilo svoj model koji je bio prilično loš. 19. ožujka, uhapšen je Öztürk , ‘Intelektualci’ Iako smo u toku četiri sastanka radne grupe čelnik udruge za zaštitu ljudskih prava, od- i pored svega radili na ovom tekstu, ministar- vjetnik koji je, eto divote, savjetovao mini- stvo je vratilo sve na početak i na poslednjem starstvo pravosuđa u izradi spomenutog ak- sastanku je odbilo praktično sve predloge koji cijskog plana. Türkdogan je uhapšen u sklopu dolaze od organizacija, a da o tome nije novog udara na prokurdsku parlamentarnu straše građane vođena rasprava – razočaran je Miletić, koji opozicijsku Narodnu demokratsku stranku napominje da nakon svega nije jasno kako (). Prilikom pretresa Türkdoganovog sta- će izgledati fi nalni tekst zakona. na nije bio prisutan odvjetnik, a nije objav- A do četvrtog sastanka, održanog ove ne- ljeno ni zašto je uhapšen. Pretpostavlja se da delje, činilo se da bi se moglo i postići i više ga vlasti terete za pomaganje teroristima, u od spomenutog minimalnog zajedničkog ovom slučaju to bi vjerojatno bio kurdski imenitelja. Javno se oglasio i novi patrijarh (Erdoğanove vlasti nastoje prikazati kao , koji je izrazio dosta razu- političko krilo , koji je u Turskoj progla- mevanja za istopolna partnerstva. Miletić šen za terorističku organizaciju) ili bilo što, a smatra da je to logična posledica promena što ima veze s Kurdima i njihovim položajem u svih društvima. u Turskoj. — Otpor može postojati, ali ne mogu se pro- Istoga dana kada je uhapšen Türkdogan meniti životne činjenice, naročito imajući u uhapšeno je 35 lokalnih funkcionera i čla- vidu da niko neće ništa izgubiti donošenjem nova -a, a sve je to posljedica pokušaja ovog zakona. Izgleda da i Patrijarh shvata pravne zabrane djelovanja te stranke. Dr- da pozivanje na diskriminaciju jedne grupe žavni odvjetnik Şahin zatražio je dva građana treba da prestane i ovakav stav je za dana ranije od Ustavnog suda da zabrani pohvalu – kaže sagovornik ‘Novosti’. navevši da djeluju kao – oružano krilo Parada ponosa u Beogradu 2010. Resorno ministarstvo odbilo prijedloge (Foto: HaloPix/ ) Do promene u ponašanju ministarke je . Ustavni sud je formalno neovisno tije- organizacija nakon apela 212 došlo nakon što je prošle nedelje u javnosti lo, pravosuđe realno funkcionira kao poluga javnih ličnosti, među kojima su je ‘činjenica da će prepoznate i zakonski biti izašao spisak od 212 ‘intelektualaca’ koji se političkog progona Erdoğanovih protivnika. i poznati ekstremni desničari uređene zajednice koje u praksi postoje, bez protive usvajanju ovog zakona, tvrdeći da Hapšenja članova te prokurdske, i jedine ma- obzira na stav zakonodavca ili građana’, kaže se time krši Ustav, odnosno član 62 po kom njinske stranke u parlamentu, nije ništa novo. afera kojima svedo- za Novosti , direktor za Evro- je brak isključivo zajednica muškarca i žene. Od 12. do 17. veljače uhapšeno je 718 članova čimo poslednje vreme nekako pu organizacije Civil Right Defenders, koji je Među potpisnicima su poznata nacionali- -a, svi u sklopu akcije koju vlasti nazivaju je besprimetno pokrenuta de- i deo Radne grupe. stička, pa i ekstremno desna imena – tu su isključivo antiterorističkom, a manje-više svi bata o Nacrtu zakona o istopol- — Oni koji žive u ovim zajednicama, do sada član , muzičar ostali udarom na političke slobode i opoziciju. noj zajednici. Usvajanje zako- su živeli zajedno i više decenija, sticali imo- , predsednik Dveri - Da progon političkih čelnika legalnih kurd- na sramežljivo je najavljeno još krajem prošle vinu, starali se jedni o drugima, ali ništa od , reditelj ... Tu je i skih organizacija u Turskoj nije ništa novo Ugodine, a početkom februara Ministarstvo za toga nije se refl ektovalo u zakonu. Zakon će . potvrđuje slučaj . ljudska i manjinska prava i društveni dijalog regulisati ceo spektar situacija – od poseta — Ako ostavimo po strani činjenicu da među Od 2014. do 2018. bio je supredsjedatelj - Srbije pozvalo je zainteresovane da učestvu- bolnicama, preko sticanja imovine, nasleđi- potpisnicima ima mnogo imena koji osporava- a, a od 2016. je u zatvoru, bez presude. Metoda ju u javnim konsultacijama za izradu teksta vanja, pa do penzijske i zdravstvene zaštite ju ne samo ljudska prava, već i naučne standar- borbe uključuje i poništavanje zastupničkih Nacrta zakona. Formirana je radna grupa za – objašnjava Miletić. de, apel nam ostavlja dve mogućnosti. Autori mandata. Prošloga tjedna bez mandata je izradu Nacrta, te je najavljeno da bi zakon Ovo je ujedno i najmanji zajednički ime- nisu razumeli ili nisu pročitali tekst Nacrta ostao Ömer , kojem mogao biti pred poslanicima Skupštine Srbije nitelj ako gledamo ono o čemu ministarka za zakona – ili su ga razumeli, ali im je prioritet je Kasacijski sud potvrdio presudu od dvije na proleće. Pitanje je, međutim, kakav će to ljudska i manjinska prava da zastraše građane Srbije, kao što je to činjeno i pol godine zatvora izrečene zbog ‘širenja Nacrt stići do poslanika. Ono što je sigurno i priča, kao i ono što su nevladine organizacije i u drugim prilikama. Potpuno je netačno da terorističke propagande’. Gergerlioğlu je bio što predstavnici organizacija i civilnog predložile u vidu predloga zakona o građan- zakon krši Ustav – zaključuje Miletić. Erdoğanov pristaša, no razočaran njegovom sektora koji su u Radnoj grupi pozdravljaju skom partnerstvu. On veruje da će zakon biti i usvojen, ali politikom priključio se -u. Kažnjen je ističe da nije mala razlika između toga da zato što je prije pet godina na društvenim formalno bude usvojen bilo kakav tekst i mrežama objavio članak kojim poziva na usvajanja kvalitetnog zakona. Kako sada mirovne pregovore s -om, a u taj pro- Foto: Instagram/ stvari stoje, na kvalitet se teško može uti- ces bi on uključio i zatvorenog vođu -a PERSONA NON CROATA Wikimedia Commons cati, pa to dovodi u pitanje i motiv vlasti da Öcalana. Gergerlioğlu je odbio usvoje ovaj zakon. Sama ministarka je spo- napustiti zgradu parlamenta, a nakon četiri minjala više puta da je to obaveza Srbije kao dana privela ga je, ubrzo i pustila, policija, i članice Saveta Evrope, kao i da je njen cilj da to zbog organiziranja političkih demonstra- Srbija naredne godine bude bolje ocenjena u cija u zgradi parlamenta. Turske vlasti izveštaju Evropske Komisije. eliminiraju i na lokalnoj razini. Na lokalnim ■ Dejan Kožul izborima 2019. u 65 gradova i općina pobije- dili su kandidati te stranke, do danas ih je 48 maknuto s položaja i zamijenjeno ljudima u koje Ankara ima povjerenje. To, naravno, nije sve. Iz bogate košare kršenja ljudskih prava u Turskoj u Erdoğanovo vrijeme valja istaknuti i prošlotjedno povlačenje te zemlje iz Ista- Erdoğan i nbulske konvencije. Navodno Turska može sva prava ženama osigurati i bez Istanbulske konvencije, dovoljni su njen ustav i zakoni, ljudska prava pa nema potrebe da im se nešto sa strane petlja u unutarnje stvari. Ne dopušta Turska i ožujka bio je u Turskoj, iz inače tek tako da joj se netko izvana petlja, pa U lipnju ove godine američka Demokratska stranka bira svog kandidata koji će se na perspektive ljudskih prava, verbal- je blago rečeno nesklona izvršavati presude izborima u studenom natjecati za gradonačelnika New Yorka. Među kandidatima je no umjereno ružičast. Predsjednik Europskog suda za ljudska prava. Prigovaraju i 28-godišnji , reper iz Brooklyna. Njegova, odnosno njezina predsta- mnogi, kako zbog progona -a, aktivista za (Paperboy se ne identifi cira s binarnim rodnim odredbama) izborna platforma uk- vio je novi akcijski plan za ljudska ljudska prava, istupanja iz Istanbulske kon- ljučuje ukidanje stanarine i policije, legalizaciju psihodeličnih supstanci i ustanov- prava kojim se namjerava poboljšati sudstvo, vencije. Oni prigovaraju, Erdoğan na njihove ljavanje ‘centara za ljubav’ gdje bi se besplatno mogli dobiti hrana i zagrljaji. Pa kako je naglasio, nikome ne bi mogla biti prigovore odmahuje rukom. ■ J. B. uskraćena sloboda zbog njegovog mišljenja. ■ Tihomir Ponoš Novosti Nakon godina odumiranja, poslovanje piše Zoran Daskalović Tjednik za racionalnu manjinu Telekoma Srbije krenulo je drugim 22 Regija #1110, petak, 26. ožujka 2021. smjerom

ket dionica. Vučić se kasnije javno požalio pretvara u terminatora koji zatire ravnoprav- da je pogriješio što je poslušao savjete da ne nu tržišnu utakmicu i slobodu medija, Lučić prodaje Telekom po ponuđenoj cijeni; vjero- pak odgovara: ‘Odluka države da zaustavi pro- jatno se uplašio da će u njegovom mandatu padanje i da Telekom vrati na pozicije koje mu pasti na još niže grane, a u konačnici otići na pripadaju, upravo je bila okidač za medijsku bubanj. No ubrzo je najavio da će upravlja- ‘zainteresovanost’ preko noći, a usuđujem se Telekom nje Telekomom Srbije prepustiti vrhunskim da kažem, uz strah konkurenata da je prošlo ‘profesionalnim menadžerima’. vreme kada su se milijarde zarađivale, kupo- I tu na scenu stupa Vladimir Lučić. Časo- vali privatni avioni i imovina po svetu, tako pis ‘Srpska ekonomija’, koji je srpskoj javnosti što se to radilo preko leđa Telekoma.’ tada predstavio poslovnu karijeru novog ko- ordinatora za internet i multimediju ts-a, pre- učić ne krije i da je ts itekako donio je i njegove ocjene dotadašnjeg razvoja i prinio svojem propadanju. ‘Tele- s odjekom najave u kojem će se smjeru razvijati. Lučić je kom Srbija je firma koja zapošljava tada, između ostalog, rekao sljedeće: ‘Svet se više od 10.000 radnika, koji su i da- nalazi na pragu nove industrijske revolucije. lje dobro zarađivali, neke od uslu- Direktor Telekoma Srbije Vozila s autopilotima, nanoroboti u ljudskim ga su i dalje bile dominantno naše. Telekom organizmima, robotizacija industrije, bilioni Lje i dalje ostvarivao velike prihode i profite, različitih senzora... Sve što će biti okosnica delovalo je da se takav džin ničim ne može Vladimir Lučić širi poslova- buduće industrijske revolucije imaće jedan urušiti, ali brzina promena poslovanja u svetu zajednički činilac – povezanost na internet. telekomunikacija je učinila da su firme koje Samim tim, telekomunikacioni nosioci infra- su počinjale sa dvoje zaposlenih i par hiljada nje nacionalne telekomuni- strukture i pružaoci usluga interneta postaju evra kapitala, zahvaljujući usponu tehnolo- ključni faktor buduće tehnološke revolucije. gije, postajale preko noći firme koje su poče- Telekomunikacione kompanije su pred veli- le da neke od tih novih usluga dominantno kacijske kompanije i pri- kim izazovom. S jedne strane, suočavaju se drže i tako preuzimale primat. Tako je bilo sa sve manjim prihodima od klasičnih usluga u mobilnoj telefoniji, internetu, kablovskoj (voice i sms), a s druge, sa zahtevima tržišta televiziji, satelitskim programima...’, rekao tom nije nježan prema za sve veću brzinu protoka koja mora da se je Lučić. ‘Ovaj vrlo profitabilan posao počeo omogući svakom korisniku. Veliki izazov za je da stvara privatne kompanije koje su brzo telekomunikacione kompanije predstavlja postale ekstremno bogate, samim tim i vrlo glavnim konkurentima, i činjenica da su glavni igrači sa stanovišta uticajne i moćne, stvoren je tako jedan kartel prihoda i vrednosti na berzama postale nove u kome su međusobno sklopljeni dogovori o digitalne firme (Google, Facebook, Amazon, nenapadanju, a na drugoj strani je ostao dr- kao ni oni prema njemu – Netflix itd.). Dakle, da bi opstale, telekomu- žavni gigant, za koga su svi oni verovali da će nikacione kompanije moraju pronaći način prvo usporavanjem njegovog rasta, a kasnije za stabilizaciju pada prihoda od klasičnih i uništavanjem, svoje udele na tržištu uvećati optužuju ga da je Vučićeva usluga, obezbediti investicione kapacitete i dodatno učiniti i profitabilnijim’, dodao je. za izgradnju mreža za brzi internet i transfor- Da Lučić svoje tvrdnje ne isisava iz prsta misati kompaniju tako da bude konkurentna ukazuje i činjenica da dvije srpske vlade produžena ruka koja se tru- velikim digitalnim igračima (Google, Ama- nisu uspjele prodati Telekom Srbije ni na zon, Netflix i dr.) kako bi se uzeo deo prihoda. akcijskim prodajama, a istovremeno je vo- Smatra se da telekomunikaciona kompanija deći srpski kablovski developer sbb (United di ugušiti neovisne medije koja uspe da se transformiše ima velike šanse Medija) prvo prodan za skoro milijardu eura, da bude ozbiljan konkurent velikim internet a potom, nakon dodatnog razvoja i regio- irektor Telekoma Srbi- Prije nego što ga je Lučić usmjerio prema igračima jer za razliku od njih ima deo sop- nalnog širenja, preprodan za 2,5 milijarde je Vladimir Lučić, a ne internetu i multimedijama, Telekom Srbi- stvenog tržišta, direktan odnos s korisnikom, eura. Telekom Srbije je, kaže Lučić, i zbog Aleksandar Vučić, već je je lagano je odumirao i prijetila mu je crna lakši način testiranja budućih servisa...’ toga ‘krenuo da radi isto ono što najuspešni- nekoliko godina kost u grlu sudbina, pogotovo nakon što su početkom Lučić se inače odmah nakon završenog je svetske telekomunikacione firme rade već vodećem regionalnom ka- i sredinom prošlog desetljeća propala dva studija elektrotehnike 1996. zaposlio u Te- godinama. Počeli smo da kupujemo manje blovskom provajderu United Medija grupi. pokušaja njegove prodaje i privatizacije. Prvi lekomu Srbije i bio dio tima koji je razvijao operatore, da povećavamo broj korisnika, DLučić je prvo kao koordinator za internet i put ga je 2011. pokušala prodati vlada premi- njegovu mobilnu telefonsku mrežu. Nakon da ulažemo u kupovinu kanala i sadržaja multimediju, a od lani kao direktor Teleko- jera Mirka Cvetkovića iz Demokratske bombardiranja sr Jugoslavije odlazi u Šved- kojima bi naši kanali postali konkurentni ma Srbije poslovanje nacionalne telekomu- stranke. No nakon što nije uspjela dobiti sku i zapošljava se u Ericssonu, koji ga ubrzo i zanimljivi, da jačamo prodaju, da idemo nikacijske kompanije počeo jačati i širiti s minimalnu cijenu od 1,4 milijarde eura za šalje u Njemačku. Nakon rušenja Miloše- od vrata do vrata naših korisnika... To je iza- fiksne i mobilne telefonije na internet i mul- 51 posto vlasništva, odustala je od njegove vićeve vlasti, novo poslovodstvo Telekoma zvalo ogromnu nervozu kod dela naše kon- timedije i pritom nimalo nije nježan prema prodaje jer je Telekom Austrije kao jedini Srbije vraća Lučića u kompaniju. No tek na- kurencije, i nisu se libili da u napadima na glavnim konkurentima na srpskom i regi- potencijalni kupac ponudio ‘pišljivih’ oko kon što je ts doveden na rub propasti dobio je nas, mogu slobodno da kažem, zloupotrebe onalnom tržištu, ponajprije prema United milijardu eura za kompaniju čija se vrijed- šansu da odlučujuće kreira njegovu poslovnu medije u sopstvenom vlasništvu za kreira- Medija grupi, kao ni ona prema njemu dok nost procjenjivala na 2,5 milijarde eura. Slič- politiku sukladno potencijalima koje ima i nje negativne kampanje protiv Telekoma’. ga uporno i glasno optužuje da je Vučićeva no se ponovilo i 2015. godine: iako se tada zahtjevima aktualnog telekomunikacijskog No sukobi s konkurencijom Lučiću nisu produžena ruka koja se silno trudi da uguši javilo više zainteresiranih kupaca, Vučićeva tržišta. Preuzimajući čelnu poziciju u ts-u, u prvom planu. U svojim javnim istupima neovisne i slobodne medije u njezinom vla- vlada odustala je od prodaje ts-a ne objavivši Lučić je u intervjuu ‘Politici’, odgovarajući on ponajprije ističe: ‘Potpuno sam uveren da sništvu u Srbiji, ali i u regiji. iznose koji su joj ponuđeni za većinski pa- na pitanje zašto je tek zadnjih nekoliko go- će Telekom Srbija biti jedan od glavnih mo- dina kompanija postala medijski važna, bio tora razvoja domaće privrede, jer će postati jasan: ‘Telekom je u poslednjih 20 godina po- predvodnik u razvoju digitalnih servisa i sof- čeo da gubi ulogu najveće nacionalne teleko- tverskih rešenja, koje će biti jedna od glavnih munikacione kompanije, a istovremeno je izvoznih grana naše zemlje. Od 2021. godine konkurencija koja je u tom periodu nastajala Telekom Srbija će imati specijalni fond za fi- počela da preuzima ulogu lidera. Telekomu nansiranje startap projekata u vrednosti od je pretila tužna sudbina i to bi bilo jedno od pet miliona evra. Takođe ćemo dalje nasta- najvećih uništavanja, kao što se već dešavalo viti sa razvojem produkcije i saradnjom sa u Evropi, kao u Rumuniji i sličnim državama. najeminentnijim svetskim distributerima. To što se o Telekomu nije pisalo, što nikoga Smatram da ćemo našu produkciju promo- nije interesovalo zašto Telekom ima manje od visati širom sveta i da će ona postati sastavni jedan odsto tržišnog učešća u tv korisnicima deo televizijske ponude u mnogim zemljama. u četiri najveća grada u Srbiji, to je ono što bi Faktički pozicioniraćemo Telekom kao srpski trebalo da bude problematično, a ne ovo što brend u digitalnim servisima i sadržajima na deo menadžmenta radi poslednje dve godine, svetskom tržištu. Daljim razvojem Telekoma a to je da vrati Telekom na poziciju najveće Srbija u regionu i dijaspori stvoriće se kompa- nacionalne telekomunikacione firme.’ Na po- nija koja će svojim prihodom i profitabilno- litičke i medijske prozivke da Telekom Srbije šću biti sposobna za dalje širenje u regionu i van njega. Potpuno sam ubeđen da ćemo u Vladimir Lučić, direktor vreme mog mandata u sledeće četiri godine Telekoma Srbije (Foto: Antonio Ahel/ataimages/ napraviti telekomunikacionog privrednog pixsell) giganta kojim ćemo se svi ponositi.’ ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu piŠe 23 #1110, petak, 26. ožujka 2021. Boris Postnikov NEPRIJATELJSKA PROPAGANDA

Idejno rješenje vatska, prije tridesetak godina, masovno ra- dana, recimo, srpska glumica Danijela zagrebačkog spomenika ščišćavala od bista i kipova Josipa Broza – ne Štajnfeld optužila je svog dosta starijeg i Židova ubijenih u holokaustu zatrpa prljavu bi li na podestima napravila mjesta za novog daleko moćnijeg kolegu Branislava Leči- savjest metropole: nije li onda sasvim logič- velikog vođu minijaturnog naroda – ideja je ća, svojedobno ministra kulture i medija, za no da na takvom natječaju pobijedi spome- bila skupa sa skulpturama na otpad odložiti i silovanje koje je, kaže, počinio 2012. godine. nik inspiriran globalno poznatom pričom uspomenu na Tita. I, kako je to prošlo? Umje- Lečić optužbu odlučno poriče. Za snimku o židovskom stradanju, koja sa Zagrebom sto odgovora, evo kratkog pregleda svježijih njihovog kasnijeg razgovora – objavljenu na nema baš nikakve veze? kulturnih zbivanja po čitavoj pokojnoj drža- portalu Insajder – na kojoj Danijeli Štajnfeld E sad: tamo gdje je u same temelje spome- vi. Na YouTubeu, recimo, odnedavno možete prvo kaže da se sjeća kako je plakala, a za- nika ugrađena revizionistička laž, ne može pogledati dugo najavljivani dokumentarac tim joj objašnjava da je ustvari ‘dostignuće’ naposljetku ni biti posebno važno je li pri za- ‘Galeb’ Ivana Živkovića Žike, nastao prema i ‘čast’ kada se on seksualno zainteresira za vršnoj izvedbi riječ o plagijatu. Moglo bi, me- zamisli Denisa Kuljiša, snimljen u kopro- nekoga, tvrdi da je nastala na kazališnim đutim, biti važno kakva je plagijat riječ. Pre- dukciji samog režisera, splitskog poduzetnika probama. Ni u jednoj poznatoj predstavi, doma svom originalnom značenju, izvornom Juroslava Buljubašića i Al Jazeere. Priča o duše, nema takvog dijaloga. Ali tko bi znao s smislu i latinskom korijenu, ‘plagijat’ naime brodu koji je postao simbol Titove izgradnje ovakvim optužbama: i one su, znamo, stvar doslovno označava ‘otmicu’. I to otmicu lju- nesvrstanog pokreta žanrovski je konvenci- pipava, zamršena i složena. di: riječ je od izvornog smisla i originalnog onalna: red arhivskih snimki, riječ svjedoka i Umjesto komentara, ovdje ćemo zato značenja još u 1. vijeku oteo rimski pjesnik stručnjaka, apologija slavne povijesti, poneka zabilježiti samo tri kratke rečenice što Marcijal, načuvši da neki nesretnik nao- anegdota… S druge strane, opet, sugovornici ih je Lečićeva kolegica iz Jugoslovenskog kolo prisvaja njegove stihove, pa sve od tada su zanimljivi – tu su Budimir Lončar, Stipe dramskog pozorišta Mirjana Karanović pod plagijatom mislimo uglavnom na ‘otima- Mesić i Tanja Petovar, među ostalim – a i neki dan mejlom poslala kazališnoj upravi: nje’ autorskog djela. Utoliko, ako Stošićev i produkcijsku ambiciju vrijedi pohvaliti. Da- ‘Poštovani, obaveštavam vas da odbijam da Roginin memorijal kojim slučajem ipak jest leko je zato skromniji petnaestominutni fil- igram sa Branislavom Lečićem u predstavi plagijat, onda je na djelu vrlo mračna ironija: mić Valtera Černjula ‘Tito i kovari’, koji je ‘Mamu mu jebem ko je prvi počeo’, u znak spomenik posvećen otetim ljudima i sam je, u povodu nedavne 100. godišnjice Labinske protesta protiv njegovog ponašanja prema ispada, otmica. Čak ako plagijat i nije, ironija republike izdalo Društvo Josip Broz Tito iz koleginici Danijeli Štajnfeld. Ovo se odnosi Plagijat ostaje podjednako mračna: ono što spomenik, Labina: taj lijepi mali album arhivskih foto- i na sve buduće predstave sa istim glumcem. Lokalnim medijima zakotrljao se veliki likov- prešućujući krvnike, otima ovdašnjim žrtva- grafija dostupan je također na YouTubeu. Iz Spremna sam da predstavu igram ukoliko se ni skandal. Jesu li Dalibor Stošić i Kreši- ma po drugi put je njihova tragična sudbina. Zenice stiže zgodna vijest o Harisu Telalo- odlučite da ga zameni drugi glumac’. mir Rogina, autori zagrebačkog spomenika I zato – kad se već pobjednici zagrebačkog viću, učeniku devetog razreda osnovne škole, Mimo kalkulacija i suvišnog objašnjava- žrtvama holokausta, zapravo ukrali ideju za natječaja otvoreno furaju na Spielberga – po- koji se upravo sprema objaviti knjigu ‘Josip nja, Karanović tako u ovu mučnu priču nije svoj rad? Je li zid izgrađen od kovčega, koji će stoji jedan Spielbergov hit koji mnogo bolje Broz Tito u očima dječaka 21. stoljeća’. Kad unijela ništa osim umjetničke odgovorno- uskoro niknuti pokraj željezničkog kolodvora, od ‘Schindlerove liste’ opisuje to što svojim smo kod klinaca, u Srbiji je početkom ovog sti i vlastite slobode izbora. Pa je odjednom lopovska kopija zida od kovčega što ga je još spomenikom čine. Film se, naravno, zove mjeseca emitirana snimka dječice iz Gračani- ispalo da ne mora biti pipavo, ni zamršeno, 1993. na Venecijanskom bijenalu izložio tali- ‘Otimači izgubljenog kovčega’. ce koja voljenom predsjedniku Aleksandru ni složeno. Nego tako prokleto jednostavno. janski umjetnik Fabio Mauri? Je li potresni Ne pristaje li taj naslov mnogo bolje iza- Vučiću pjevaju rođendansku pjesmicu: novi- Pod uvjetom, jasno, da ste Mirjana Karano- simbol deportacije zagrebačkih Židova, koji- branom umjetničkom konceptu? Nisu li nari su, kao po komandi, povukli paralelu s vić ili netko nalik njoj. ma je netom prije puta u logore i smrt oduzeta Stošić i Rogina – sudjelujući u natječaju koji nekadašnjim proslavama Dana mladosti. I u zadnja imovina, ustvari običan plagijat? Ni očito zataškava ustašluk – simbolički iznova drugim je medijima Tito obavezna referenca In memoriam govora, tvrdi Stošić: optužba je ‘imbecilna’ i žrtvama oteli kovčege, te strašne metonimi- pri tumačenju aktualnih zbivanja. Pišući u može je potpisati ‘samo likovno nepismen je izgubljenih života? I nisu li od kovčega Jutarnjem listu o debaklu projekta masovnog Tiho, u 91. godini, otišla je Irena Vrkljan. ignorant’. Iza nje se, štoviše, naziru ‘nacio- zatim sagradili zid koji će posve zakloniti cijepljenja, Jurica Pavičić u polušali pita: ‘Da Oduvijek na rubu bučne matice našeg tzv. nalni kompleks manje vrijednosti’ i ‘dobro pogled na sve ono što se u Zagrebu počet- je Tito živ, bismo li danas imali cjepivo?’ Iz go- književnog života: možda zbog njenog vla- poznati hrvatski jal’. Ne bi li eliminirao jal kom četrdesetih doista događalo? stovanja Ive Goldsteina u hrt-ovoj emisiji stitog životnog puta koji ju je iz Beograda iskompleksiranih imbecila, autor pojašnjava i Netko će reći da ne treba kriviti umjetni- ‘Nedjeljom u 2’ desničarski portaloidi plasiraju preko Zagreba odveo u Njemačku, pa se kako je djelo točno nastalo: u pitanju je, kaže, ke za Bandićeve odluke, da oni nisu krojili u naslove skandaloznu izjavu kako ‘Tito nije ovamo za stalno vratila tek posljednjih ‘citat iz Spielbergova filma ‘Schindlerova li- kriterije natječaja i da zato ne mogu biti odbio jugonacionalist’: vijest da je jugonacio- godina. Možda zbog pisanja: za fragmen- sta’ transponiran u drugi medij’. govorni za revizionistički kontekst u kojem nalizam sahranjen još s prvom Jugoslavijom, tirano, asocijativno, (auto)biografsko obli- Problem je dakle apsolviran, ali naivni- podižu svoje djelo. Pogotovo ne Roginu, koji protiv koje se Broz borio, do njih izgleda još kovanje ženskog subjekta, kojim je ispisana jem svjedoku likovnog skandala tek se na arhitektonski potpisuje samo okoliš spome- nije stigla, ali polako, prošlo je od tada tek 80 najprepoznatljivija dionica njezina opusa, ovom mjestu ukazuje nerješiva dilema. U nika. Ali hajde da ipak ne bježimo tako brzo godina, ima vremena… O Titu se, ukratko, i nije bilo dovoljno interesa ni mjesta među redu, Stošić i Rogina možda doista nisu od odgovornosti tamo gdje je baš bijeg od od- dalje bez prestanka priča, piše i snima: govori centralnim obrascima i modama. A možda ukrali Maurijevu ideju. Možda je njihov govornosti suština problema. Napokon, ona se pritom, doduše, sve i svašta. A opet, kada se su u autobiografskom ključu književnosti spomenik citat, a nije plagijat. Možda ih je mračna ironija tek treba postati za nijansu sjetimo onog antititoističkog zanosa otprije životni i književni razlozi ionako neraz- stvarno inspirirala ‘Schindlerova lista’. Ali mračnija: upravo zato što budući zagrebač- tri decenije, možda je bolje i to nego ništa. mrsivi. otkud, pobogu, Steven Spielberg na našem ki spomenik u svojim temeljima počiva na Svejedno, neće biti suvislije antologije ni glavnom kolodvoru? I kakve veze ima ho- laži, a u izvedbi na simboličkoj otmici, on će Tri rečenice povijesti naše književnosti od polovice proš- livudski hit o njemačkom Schindleru sa naposljetku, kada za mjesec i po dana bude log vijeka naovamo u kojem veliko mjesto sudbinom nekoliko hiljada zagrebačkih Ži- svečano otkriven, usput otkriti i nekakvu Jesmo li se ono u jednom trenutku bili neće zauzeti Irena Vrkljan. Tamo će vjero- dova? Nikakve, naravno. A zašto bi i imao? istinu o Zagrebu. Otkrit će istinu o gradu či- dotakli pitanja umjetničke odgovornosti? jatno biti dosta riječi o njenim tekstovima Koncept hrvatskog likovnjačkog tandema jeg se sjećanja na židovske žrtve unaprijed Stvar je pipava, zamršena i složena. Ovih iz osamdesetih, o romanima ‘Svila, škare’ izabran je, kao što znamo, na natječaju po- odriču i lokalna židovska općina i Svjetski (1984.) i ‘Marina ili o biografiji’ (1986.), o Mirjana Karanović (Foto: kojnog gradonačelnika Milana Bandića židovski kongres. O gradu koji vlastite žrtve Duško Marušić/pixsell) uspostavljanju domaćih koordinata ženskog za spomenik žrtvama holokausta. Znamo i razdvaja vjerujući da su neke vrijedne spome- pisma. Pitanje je, ipak, koliko će takvi pregleda je sama ideja podizanja spomenika svim na, a druge prešućivanja. O gradu koji smatra di moći zahvatiti opus široko razveden kroz svjetskim žrtvama holokausta – a ne žrtva- da je moguće svjedočiti o žrtvama skrivajući tridesetak knjiga: od ‘krugovaškog’ ulaska na ma ndh, među kojima su, osim Židova, bili istovremeno ime njihovih krvnika. pjesničku scenu sredinom pedesetih pod zna- Srbi, komunisti i Romi – od samog početka Spomenik Dalibora Stošića i Krešimira kom nadrealizma, preko poetičkog pomjera- kritizirana iz vrlo razumljivih razloga: zato Rogine posvećen žrtvama holokausta, dru- nja prema autobiografiji, do autorski snažno što je, podjednako razumljivijim riječima, gim riječima, ponajmanje će govoriti o proš- obilježenih krimića, kratkih priča, epistolar- zamišljena kao sramotna revizionistička lim žrtvama. Ali će zato mnogo toga reći o ne proze. Uza sve to još i radio-drame, tv-sce- papazjanija koja svjesno prešućuje odgovor- današnjim nama. nariji, brojni prijevodi… Književnost kojoj se nost endehazijskog Zagreba za jezive zloči- tako fascinantan opus razvija na rubovima ne nad vlastitim stanovnicima. Znamo i da Tito i to morala bi imati nevjerojatno bogato središte, su spomenik zbog toga već osudili Židovska iako ga, znamo, baš i nema. Ali nema ni veze: općina Zagreba i Svjetski židovski kongres. Neobična znači pojava, ti spomenici: neki se oni koji će Irenu Vrkljan tek čitati, one koje su Znamo – ukratko – da je Bandićev natječaj podižu da unište sjećanje, drugi su srušeni, a je čitale i svi koji je sada čitaju time se ionako bio dizajniran tako da tijelima šest milijuna sjećanje ostaje. Kada se ono Republika Hr- najčešće ne zamaraju. Novosti O razlozima istiskivanja N1 piše Jerko Bakotin Tjednik za racionalnu manjinu televizije i drugih kanala s 24 Mediji #1110, petak, 26. ožujka 2021. hrvatskog tržišta

akon što je N1 televizija proš- i radi u javnom interesu’. Saborski zastupnik log tjedna objavila da su A1 i zeleno-lijeve koalicije Bojan Glavašević Hrvatski telekom odbili po- podsjetio je pak da su roditelji zamjenice nudu United Groupa, vlasni- predstojnika premijerovog ureda Tene Mi- ka spomenutog news kanala, šetić na visokim pozicijama u ht-u. Sportkluba i niza drugih programa, o produ- N1 je započeo kampanju prema Vladi kako Duopol ih Nženju ugovora, započela su optuživanja i na- bi se novi Zakon o elektroničkim medijima, gađanja o razlozima istiskivanja tih kanala s koji se trenutno priprema za drugo čitanje, hrvatskog tržišta. Dok telekomi poručuju da liberalizirao, odnosno da bi se dodale odredbe im je United Group ponudio neodgovarajuće koje omogućuju takozvanu vertikalnu inte- uvjete – manje kanala za više novca – s N1 graciju. Riječ je o rješenju koje omogućuje odvraćaju tvrdnjom da su uvjeti isti kao i do da ista tvrtka proizvodi i distribuira medijski sada. Odbijanje nastavka suradnje znači da sadržaj. Hrvatski zakoni to trenutno ne dopu- nije volio pretplatnici A1 od 29. ožujka, a oni ht-a od štaju, a zabrana postoji i u članku 68. aktual- 30. lipnja više neće moći pratiti ta dva pro- nog prijedloga novog zem-a. S obzirom na to grama. Kako ht i A1 dominiraju domaćim da je United Group tijekom 2020. kupio treći Nakon prošlotjedne vijesti tržištem te zajedno gotovo u cijelosti kon- najveći telekom u zemlji, Tele 2, to bi korpo- troliraju usluge fiksne telefonije, interneta raciji omogućilo da svoje kanale distribuira ne i televizije, to znači da N1 uskoro postaje oviseći o ht-u i A1. Ministrica kulture Nina o tome da su A1 i ht odbili nedostupan hrvatskim građanima, osim Obuljen Koržinek ustvrdila je da se radi o eventualno putem interneta. S obzirom na čistom poslovnom odnosu dviju kompani- žalosno stanje naših medija, što uključuje ja te odbila odgovornost Vlade i politike za ponudu United Groupa, do nebitnosti srozan javni radiotelevizijski nastalu situaciju, dodajući da je i poslovna servis, kao i činjenicu da se N1 od dolaska odluka N1 bila da ne traži nacionalnu kon- u regiju 2014. nametnuo kao nezavisan i cesiju, nego da bude naplatni kanal. Ladišić vlasnika N1, Sportkluba kritičan medij od izuzetne važnosti za ova pak odvraća da Vlada stvaranjem zakonskog društva, vijesti su u dijelu javnosti zainte- okvira uređuje pitanja regulacije na tržištu te resiranom za politiku i društvo odjeknule da je izravno odgovorna za sadašnje stanje u i niza drugih programa poput bombe. tv-kuća je svoje uklanjanje kojem se nalazi N1 i svi ostali mediji, jer ‘go- iz programskih paketa prozvala udarom na dinama nije promijenila zem, i time stvorila slobodu medija i cenzurom, a programski uvjete slobodnog tržišta kakvo postoji u svim o produljenju ugovora, direktor N1 Tihomir Ladišić je izjavama zemljama Europske unije’. da ‘su nas odlučili ugasiti prije izbora’ i da — Glavni problem je što se zem nije uskla- ‘operateri računaju da će ih u tome podržati dio sa zakonima eu-a, jer u ovom trenutku započela su nagađanja o i Vlada i hdz’ aludirao da bi mogla postojati samo u Hrvatskoj postoji izričita zabrana i politička pozadina. Da uzroci ‘gašenja’ N1 vertikalne integracije, koja je ostavila tržište leže u kritičkoj orijentaciji te kuće – čiji no- u duopolu dva telekom operatera. U nijed- razlozima istiskivanja tih vinari hrabro ulaze u okršaje s premijerom noj drugoj članici ne postoji takva zabrana. Andrejom Plenkovićem i ostalim hdz-ovcima – ustvrdio je Gong, izjavivši da je riječ o Tihomir Ladišić 2019., na kanala s hrvatskog tržišta proslavi pete obljetnice N1 ‘ušutkavanju medija koji propituje, analizira (Foto: Matija Habljak/pixsell) Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 25 Mediji #1110, petak, 26. ožujka 2021.

Helena Popović i A1 (koji je u vlasništvu Austria Telekoma, meksičkog tajkuna Carlosa Slima)’, piše Nestanak N1 značio a samim time i moć manjeg broja aktera Faktograf. u medijskom polju, smatram negativnom Slično je u svom komentaru istaknuo rtl- bi veliki udarac pojavom. Na taj je problem još 1980-ih upo- ov urednik i voditelj Zoran Šprajc. On je na zoravao Ben Bagdikian (slavni novinar i početku rada N1 bio dio tima te televizije, pa za novinarstvo i teoretičar medija, op. a.), a od tada do danas se može pretpostaviti da poznaje logiku po- problem je postao daleko veći. Must carry, slovanja ug-a. Po njemu je isključivanje N1 katastrofu za našu dakle obaveza emitiranja svih informativ- (i Sportkluba jer tu zapravo leži novac kojim nih kanala, rješenje je koje u europskim se financira i N1) osveta ovdašnjih teleopera- medijsku scenu, na zemljama već dugo postoji i trebalo bi se tera Draganu Šolaku, osnivaču ug-a. Pa čak ugraditi u zakonodavni okvir. To bi svakako i više od toga, to je preventivni udar kojim kojoj javni servis bilo u javnom interesu – kaže za Novosti He- sprječavaju ‘poslovno samoubojstvo’. lena Popović, sociologinja sa zagrebačkog ‘I kako ovih tjedana istječe ugovor s ug- koji plaćaju građani Filozofskog fakulteta. om, vjerojatno je netko u A1 i ht-u shvatio Podsjeća da je i u slučaju reguliranja govo- kako je prilika da izvade onaj prst iz oka koji ne obavlja svoju ra mržnje člankom 93. iz prijedloga zem-a, im je zabio Šolak preuzimanjem Tele2. Jer Četiri zemlje imaju svojevrsna ograničenja odnosno obvezi uklanjanja istog o trošku ako uz pomoć ujedinjenih Vilija Matule i funkciju, nego to u – Grčka, Mađarska, Slovenija i Austrija, dok nakladnika, N1 tvrdio da se radi o gušenju Nine Koržinek ug od Telemacha uspije na- velike, razvijene članice nemaju apsolutno slobode medija, no iza kritike Vlade krili su praviti kabelskog operatera, nema razloga mnogo čemu radi nikakvu zaštitu, pa telekomi na tim tržišti- se materijalni interesi. da sa svim svojim sadržajima od njega ne ma mogu istovremeno biti i najveći naklad- — Nestanak N1 značio bi veliki udarac za naprave isto što i u ostatku balkanskog koz- privatna firma – nici – kaže Ladišić za Novosti i ističe da nije novinarstvo i katastrofu za našu medijsku mosa – dominantnog pružatelja svih mo- problem u komercijalnom dogovoru dvaju scenu, na kojoj javni servis koji plaćaju gra- gućih medijskih, telekom i internet usluga’, kaže Hrvoje Zovko poslovnih subjekata. đani ne obavlja svoju funkciju, nego to u kaže Šprajc. — Tržište nije liberalizirano, pa ne postoji mnogo čemu radi privatna firma. Kao hnd Hrvoje Zovko (Foto: Slavko Midžor/pixsell) konkurencija. Dva operatera upravljaju nemamo dvojbi da našim kolegama mora ogućnost da se ovdje svim kanalima, pa onda i cijenama i tržištem, biti omogućeno da opstanu, a gledateljima zapravo radi o obračunu i njihovim dogovorom određeni medij može da prate njihov program. Međutim, hnd je u dvije, marksistički reče- nestati iz etera – govori Ladišić. svojim prijedlozima što se tiče zem-a izrazio no, frakcije kapitala, dje- Dodatni problem, ističu s N1, jest što hrvat- stav protivan vertikalnoj integraciji. Mislim luje vjerojatnije od teze ski telekomi u odnosu na zemlje u okruženju da bi must carry opcija bila dobro rješenje, jer da bi se hdz upustio u bitku protiv ovećeg dosežu malen broj gledatelja. Sudski vještak bi se distributerima nametnula obveza da Mmeđunarodnog investicijskog fonda. Tako za tržišno natjecanje u telekomunikacijama nude N1 – kaže za Novosti Hrvoje Zovko, nešto više drži vodu u Srbiji, gdje se čini da Đuro Lubara podsjeća da samo približno 40 predsjednik Hrvatskog novinarskog društva. se Aleksandar Vučić putem državnog posto naših građana tv-sadržaje prati putem Pojedini mediji, kao i poznavatelji korpo- telekoma zaista upustio u operaciju isti- telekom operatera, dok ostatak to radi pu- rativno-tržišnih odnosa u regiji, upozorava- skivanja N1. To ne znači da hdz ne gleda tem zemaljskih sadržaja ili satelitskih uslu- ju na to da gašenje N1 lako moguće nema ne- sa simpatijama na probleme N1, međutim ga. Ukratko, N1 je i do sada gledalo manje od posredne veze s politikom, barem ne onom upitno je mogu li mjesec i pol prije izbora polovice hrvatskih građana. državnom, nego da je tv-kuća kolateralna sebi priuštiti odgovornost za štetu koja bi Paško Bilić (Foto: irmo) Obuljen Koržinek je tijekom posljednja žrtva poslovnih poteza vlastitih vlasnika. nastala gašenjem tog news kanala. Ako su dva tjedna najavila mogućnost liberalizacije, Portal Faktograf.hr skrenuo je pažnju na to ove interpretacije točne, moguće je da je tiranje, a da njegovi novinari neometa- uključujući i famoznu ‘vertikalnu integraci- da je United Group, osim u Hrvatskoj, tele- priča o slobodi medija i – ali ipak ne samo no nastave rad. Međutim, u čitavoj priči ju’. Za razmatranje takvog rješenja, s ciljem kome kupio u Bugarskoj, Grčkoj i drugim – dimna zavjesa kojom se ug koristi kako bi propušta se spomenuti jedna pomalo omogućavanja rada N1, založio se i zastu- zemljama jugoistočne Europe, ukupno njih izborio mogućnost vertikalne integracije, apsurdna činjenica. Od iste Vlade koja je pnik Možemo! Vilim Matula. Međutim, osam (inače, tvrtka je u vlasništvu investi- odnosno osigurao bolju poziciju na tržištu, a nastavila dugogodišnju politiku uništa- upozorava portal Bilten.org, zabrane tog cijskog fonda bc Partners, teškog 145 mili- time i veći profit vlasnicima. Ostvari li se taj vanja javnog interesa putem devastacije modela nisu uvedene bez svrhe. Iskustva jardi eura). U nizu tih zemalja ug osim dis- scenarij, isključivanje N1 i Sportkluba poka- javnog servisa – te je time omogućila N1 u Sjedinjenim Državama, gdje ne postoje tributera posjeduje i proizvođače medijskog zat će se kao Pirova pobjeda za A1 i ht, a kao da postane surogat tog servisa, a s hrt-a ograničenja, govore da takav model sprje- sadržaja; u Hrvatskoj je njihova i tv Nova. poklon s neba za ug, koji pritom još dobiva na N1 otjerala niz vrsnih novinara – sada čava ulazak novih konkurenata na tržište ug je nedavno objavio da će Tele 2 – prei- potporu zabrinute javnosti. To ne znači da je se očekuje da intervenira, e da bi se javni i de facto rezultira oligopolima nekolicine menovan u Telemach, što je ime pod kojim ta zabrinutost neopravdana, no pokazuje do- interes očuvao spašavanjem privatne tele korporacija. Nadalje, ukoliko je ista firma brend inače posluje – u suradnji s Nokiom kle smo kao društvo došli jer se javnost, kako vizije (i vlasničkog profita). i nakladnik (proizvođač) programa i distri- uložiti 230 milijuna eura u telekomunika- bi obranila pravo na informiranje, mora mo- — Ne ulazeći u spekulacije o čijim se intere- buter, mogla bi sama sebi vlastiti program cijsku strukturu, uključujući i ulaganja u 5G bilizirati u ime potpore privatnom kapitalu. sima u konkretnom slučaju radi, činjenica nuditi po povoljnijim uvjetima no što bi to i optičku mrežu. Također, ponešto je sumnjiva i priča o ‘slobo- je da komercijalni mediji mogu u određe- omogućila drugima. Ministrica kaže da se ‘Najava tako velikih infrastrukturnih ula- di tržišta’: svojevremeno je Šolakov partner nom trenutku biti kompatibilni s javnim kao sredstvo zaštite pluralizma razmatraju ganja jasan je signal da United Group namje- bio američki fond kkr. Njegov predstavnik interesom, ali samo do mjere do koje je ta takozvani must offerili must carry koncepti, rava narušiti duopol na komunikacijskom David H. Petraeus obilazio je regiju kako kompatibilnost usklađena s profitnim mo- u skladu s kojima se distributere obvezuje da tržištu, koji u Hrvatskoj trenutno drže ht (u bi pomogao riješiti probleme, a kako je riječ tivom. Kada to prestane biti tako, javni inte- u ponudi moraju imati sve kanale prisutne vlasništvu njemačkog Deutsche Telekoma) o bivšem direktoru cia-e, teško je vjerovati res bude izbačen na ulicu – kaže za Novosti na određenom tržištu. Ostavila je, doduše, da se to lobiranje zasnivalo isključivo na ar- Paško Bilić, sociolog sa Instituta za razvoj otvorenim da li će se to odnositi samo na ka- gumentima o fer tržišnim uvjetima. i međunarodne odnose. nale koji su dobili koncesiju ili i na kabelske Glavni problem je Na izravan upit Ladišić negira da je situa- U Hrvatskoj se, dodaje, ‘zadnjih trideset programe, ali je nagovijestila da bi se novi cija u kojoj se nalazi N1 posljedica poslovne godina očekivalo da će tržište sa sobom do- zem mogao donijeti već za nekoliko tjeda- što se zem nije uskla- politike ug-a. nijeti pluralizam i konstantno smo imali na. Što se tiče eventualne dodjele koncesije, — Ovo nije priča samo o N1. S hrvatskog trži- daljnju liberalizaciju tržišta’, dok je danas iako Ladišić kaže da je N1 spreman konku- dio sa zakonima šta su dogovorom dvaju telekom operatera jasno da samo tržište ne dovodi do pluraliz- rirati za nacionalnu frekvenciju, natječaj ne nestali i kanali Discovery ili Eurosport, koji ma. Mediji, naime, nemaju istu društvenu raspisuje Ministarstvo, nego Vijeće za elek- eu-a, jer u ovom tre- nemaju nikakvu problematičnu poziciju na funkciju kao trgovina ‘običnom’ robom – na troničke medije. Teško je očekivati da bi pro- našem tržištu. Iz jednostavnog razloga što primjeru N1 jasno vidimo kako o njima ovisi ces bio dovoljno brz da se riješi problem N1. nutku samo u Hrvat- su operateri mogli diktirati uvjete, tvrdeći i kvaliteta demokracije. da je vrijednost tih kanala deseterostruko — Aktualna situacija je posljedica dugogo- dok bi must carry model izgledno skoj postoji izričita manja od tržišne. U tom slučaju više nemate dišnjih loših odluka svih strana političkog riješio probleme N1 – Ladišić kaže što tu tražiti – kaže Ladišić. spektra i posljedica nepostojanja medijske da bi to bila ‘najveća moguća zaštita’ zabrana vertikalne Dodaje da je ug donedavno s operateri- strategije, kojom bismo znali predvidjeti koja bi dovela do ‘prave tržišne uta- ma pregovarao nudeći zajedničku cijenu za ovakav slučaj. Umjesto toga, nama odluka o kmice’ – iz ministričinih istupa nije integracije, koja je sve svoje kanale, a potom je N1 izdvojen i tome hoće li ili neće N1 biti distribuiran ovisi jasno da li će se to rješenje uvesti paralelno ponuđen posebno ‘upravo zato da se ne bi o operaterima. Donijet će se ad hoc rješenje, Is omogućavanjem vertikalne integracije ili ostavila tržište u moglo govoriti da je riječ o komercijalnom ali u sklopu čitave prošlosti odlučivanja o ne – naime, moguće je i ovo drugo. A upra- problemu’. Ladišić je telekomima ponudio medijima teško da će ono biti dobro – zavo za to se zalaže struka, mada Ladišić kaže duopolu dva telekom i mogućnost da N1 distribuiraju besplatno, ključuje sociolog. da se i u slučaju integracije mogu osigurati dok se ne nađe dugoročno zakonsko rje- Ukratko, ne radi se samo o N1 ili hrt-u, mehanizmi protiv koncentracije vlasništva. operatera – ističe šenje. nego o izostanku interesa i ideje što ovo — Bilo kakav tip medijske integracije ko- U ovom trenutku svakako je u najbo- društvo želi od svojih medija. Kao, uosta- jom se povećava koncentracija vlasništva, Tihomir Ladišić ljem interesu javnosti da N1 nastavi emi- lom, i od mnogih drugih društvenih polja. ■ Novosti U povodu 150. godišnjice rođenja Rose piše Srećko Pulig Tjednik za racionalnu manjinu Luxemburg i recentnog izdanja njezinih 26 Kultura #1110, petak, 26. ožujka 2021. članaka

nova i duhovna nadgradnja jednog društva, obraniti od njega samog, tj. od shvaćanja da ali one su u dijalektičkom odnosu, a ne u on kao ‘buntovnik’ zastupa sve klase i stran- jednostavnom odnosu neposredne uvjeto- ke u Njemačkoj. Nasuprot tome, Mehring vanosti prema kojem bi baza jednoznačno je pokušao pokazati da Schiller ne pripada određivala nadgradnju, pa bi npr. uvid u proletarijatu zato što je radnička klasa dje- ekonomiju nekog vremena bio dostatan da lo tog umjetnika pretvorila u objekt kulta, Estetika shvatimo i umjetničke izraze te epohe, kao nego zato što je umjetnikov ‘moćni slobo- njezin puki odraz. darski patos tek u masovnim borbama našao Manje apstraktno rečeno, Rosa Luxem- svoj historijski odjek’. Jer, piše Luxemburg, burg, rođenjem Poljakinja, duboko je bila ‘nema nikakve sumnje da Schillerova uloga povezana sa sudbinom njemačkog radnič- u duhovnom rastu revolucionarnog proleta- kog pokreta, a u kulturi fascinirana feno- rijata u Njemačkoj nije ukorijenjena samo u menom zaostatka. U objavljenom izboru onome što je Schiller sadržajem svojih djela revolucije govori se o internacionalnim književnim unio u emancipacijsku borbu radništva, već i veličinama poput Tolstoja i Schillera, ali obratno, u onome što je revolucionarno rad- i o danas u nas marginalno poznatim auto- ništvo od vlastitih težnji i iskustava uložilo Rosa Luxemburg duboko rima kao što su Gleb Uspenski i Vladimir u njegova djela’. Korolenko. Rosa Luxemburg je u zatvoru Breslau pre- vela i autobiografski roman Vladimira Ko- je bila povezana sa sudbi- akav je pristup Rose Luxem- rolenka ‘Povijest moga suvremenika’ te za burg književnicima o kojima njega napisala i pogovor pod naslovom ‘Duša piše u svojim člancima i boga- ruske književnosti’ koji se može čitati i kao nom njemačkog radničkog toj korespondenciji, a neke od samostalno djelo. U tom radu ona ocrtava njih, poput Korolenka, i prevo- svoju fascinaciju ruskom literaturom koja, po di u zatvoru? Ona se ne drži samorazumije- njezinu mišljenju, nakon sto godina zaostat- pokreta, a u kulturi fascini- Kvanja pojedinih umjetnika, nego gleda, kako ka, u 19. stoljeću stiže i prestiže onu zapadnu. bi i Marx rekao, ne toliko što oni sami o sebi Korolenkovljeva pjesnička priroda nije ga misle, već što stvarno čine. To je smješta u spriječila da bude gotovo aktivističkim bor- rana fenomenom zaostatka. onu tradiciju marksističke misli koja u knji- cem protiv carističkih nepravdi, iako je živio ževnim klasicima nalazi odlučne poticaje sve samo ne sređenim građanskim životom. za proletersko pitanje. U tom smislu njezin Zatvaran i protjerivan više puta nije se za- Kao teoretičarku kulture književni ukus sličniji je Lenjinovu jer je on u više navrata pisao o Tolstoju kao o ‘grofu s dušom mužika’, a ne o revolucionarima koji i književnosti upoznajemo su bili otvoreniji za avangardne tendencije. Znači li to da su ti autori bili estetski kon- zervativni? Ili samo da su u klasicima uspje- je u nedavno objavljenom li pronaći dublje revolucionarno značenje ‘iskoristivo’ i u političkim borbama njihove suvremenosti? izboru njezinih članaka U svakom slučaju, nema tu fetišiziranja velike tradicije, pa se Luxemburg čak pozi- a neki način Rosa Luxem- No postoji novi interes za djelo te revolu- va na pisanje Lava Tolstoja, da bi u tekstu burg je stalno prisutna na cionarke, filozofkinje, kritičarke političke ‘Tolstoj kao društveni mislilac’ dala za pravo margini koju lijeva misao ekonomije, a vidjet ćemo u ovom prikazu i njegovom uvidu da je sva postojeća umjet- danas zauzima. Aktualni teoretičarke kulture i književnosti. nost – uz nekoliko vrlo rijetkih iznimaka povod je 150. godišnjica nje- I baš je po tome nedavno objavljen izbor – velikoj društvenoj masi, naime radnom zina rođenja koja se u svijetu obilježava ni- njezinih članaka ‘O umjetnosti i književ- narodu, nerazumljiva. I sad umjesto da pro- Nzom skupova, a zahvaljujući Zakladi Rosa nosti’ (u izboru i prijevodu Vesne Vuković svjetiteljski inzistira na tome kako se radne Luxemburg koja djeluje i u nas posredno je i te izdanju zagrebačkog blok-a) dragocjen, mase moraju obrazovati, da bi se uzdigle danas prisutna na prostoru bivše Jugoslavije, jer govori koliku su važnost fenomenu do prisvajanja svjetske baštine umjetnosti iako je prijevodni korpus iz doba Jugoslavi- nadgradnje kao što je književnost pridava- čovječanstva, ona s poštovanjem slijedi Tol- je još uvijek puno veći od nove produkcije. li marksisti prije stotinjak godina. Postoji stojevu misao po kojoj će on svu postojeću Rosa Luxemburg baza i nadgradnja, postoji ekonomska os- umjetnost proglasiti ‘krivom umjetnošću’. Tolstojev pristup tom pitanju u potpunosti je idealistički, pa i vjerski obojen. U mitskom čahurio u ulogu žrtve, nego je živo opisivao početku, onome grčkih epova ili kršćanskih život ruskih ljudi. U ruskoj književnosti toga evanđelja, umjetnost i narod bili su navod- vremena teško je razlikovati granicu između no sjedinjeni. Otuđenje i razdvajanje desilo beletristike i publicistike jer se jedno prelije- se kasnije, a tu slijedi dobra analiza na po- va u drugo. U atmosferi apatije i malodušno- grešnim premisama: ono se dogodilo kada je sti, kada se 1860-ih javlja i Solovjevljeva društvo podijeljeno na golemu eksploatiranu mistika, a veliki pisci poput Dostojevskog masu i malobrojnu vladajuću manjinu. U toj i Tolstoja odbijaju ideju neposrednog druš- situaciji, parafrazira Luxemburg, ‘umjetnost tvenog angažmana propagirajući ‘neopiranje služi samo tome da izrazi osjećaje bogate i zlu’, Korolenko se zalaže za obrambenu, oru- dokone manjine’. Trebamo ponovno doći do žanu mržnju i snažan otpor. Riječima Rose narodne umjetnosti, a to možemo samo uz Luxemburg, ‘na Tolstojeve legende, parabole pomoć (samo)kritike koja u ropotarnicu hi- i pripovijetke u stilu evanđelja Korolenko je storije baca sva navodno velika književna dje- odgovorio ‘Legendom o Florusu’’. Smješteno la, uključujući i romane i pripovjetke samog u doba Rimskog Carstva, to književno djelo Tolstoja. Taj autor udara na pravi problem, na kroz lik Menahema progovara o revolucio- mogućnost postojanja jedne istinski socijali- narnom nasilju: ‘Nasilje nije ni dobro ni zlo, stičke umjetnosti, koje do njega nije bilo, ali s ono je nasilje. Dobra ili loša je jedino njegova pogrešnom argumentacijom o ‘zastranjenju’ primjena. Nasilje je zlo onda kad se ruka diže kao putu klasnog društva. Time on, veliki da pljačka ili da ugnjetava slabe. Ako se ruka kritičar nasilja, u stvari, kako genijalno pri- podigne na rad ili na obranu bližnjega, onda mjećuje Rosa Luxemburg, vjeruje u svemoć je takvo nasilje dobro djelo. Istina, voda se ne sile, jer ‘čitavu klasnu organizaciju društva suši vodom, a vatra ne gasi vatrom. Ali kamen proglašava pukim proizvodom dugoga lanca se razbija kamenom, oružje se odbija oruž- čistih nasilnih činova’. jem, a sila silom.’ Dok razvija svoju protosociologiju knji- Kao što u predgovoru ovom izboru iz čla- ževnosti, donekle slično Luxemburg piše o naka Rose Luxemburg o umjetnosti i knji- Friedrichu Schilleru u povodu čije je stogo- ževnosti kaže Vesna Vuković, on nije mišljen dišnjice smrti Franz Mehring napisao bro- prigodničarski ili puko arhivarski, već da kao šuru ‘Schiller. Portret za njemačkog radnika’. historijski dokument bude prilog izučavanju U poplavi panegirika Schillera je trebalo marksističko-estetske ideje. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 27 kolumna #1110, petak, 26. ožujka 2021.

MAKSIMIR I MIROGOJ Kuzma i Damjan ad sam već u Kalabriji, hoću doveo svoje bolesno dijete, i moli im se da mogu dati dvije karte za sektor Zapad, mje- da ovdje sačuvam od zabora- ga ozdrave. I nije malo djece ili odraslih koji sta su malo sa strane, nije baš centralno. Ja va barem dva događaja. Za to su izliječeni nakon što su stali pred njih. Ako sam Pasquale Favasuli, doktor prvog tima će mi biti potrebne dvije ove ostanete još deset dana u Kalabriji, pođite u nogometnog kluba Reggina, toliko imam na rubrike, ova i sljedeća. Bio je, Riace, pa ćete vidjeti kakva je to svečanost raspolaganju. Dajte mi vaša imena i recite u dakle, petak, 14. septembar 2007, a mjesto i procesija za Kuzmu i Damjana. Njih slave kojem ste hotelu, neko iz kluba će vam do- Kje bilo Reggio Calabria. Kalendarsko ljeto i Cigani, dolaze iz cijele Kalabrije, iz cijele staviti dvije karte večeras, najkasnije sutra je ulazilo u posljednju sedmicu, ali je sun- Italije dolaze na proslavu. prije podne!’ ce grijalo kao kod nas u julu. Negdje prema — Dobro, pa i ja ću im se zamoliti da mi ma- večeri, na recepciji hotela Palace, pitao sam knu pokoju tegobu. d sva tri naša stola krene apla- recepcionistu dvije stvari: prvo, zna li gdje — Želim Vam da Vas usliše. Ko im se god po- uz i odobravanje. Luca napiše mogu nabaviti dvije karte za prekosutrašnju molio, desilo mu se nešto lijepo, nikad ružno. naša imena i hotel, te preda utakmicu Reggina – Roma, i drugo, zna li I onima koji ih nisu molili, učinili su neku cedulju doktoru. Ali meni to kad je subotom otvoren mjesni Arheološki radost. Ja sam iz mjesta Caulonia, to je blizu ne bude dosta, već upitam muzej. Na prvo pitanje mi je odgovorio da Riace, mi te kipove osjećamo svojima. Mi ih doktora, zna li neko mjesto u Italiji gdje bo- zna gdje se ulaznice nabavljaju, ali da su sve zovemo kako sam rekao da ih zovemo, a ako Olesnik od raka može dobiti najbolju terapiju. piše Sinan Gudžević rasprodate, jer je stadion mali za velike uta- su, možda, načinjeni ranije, onda im autor Kažem mu i vrstu raka, i dosadašnje terapije. kmice, a osim toga klub ima desetak hiljada može biti samo naš skulptor Pitagora iz To sam učinio radi Josipa, koji je bio jako po- pretplatnika. Na drugo pitanje, odgovor je ovoga mjesta Reggio. To je jedino što bi se bio da je Muzej Velike Grčke subotom otvo- moglo uvažiti kao neko opravdanje što su ‘Jedni kažu da ren ‘cio dan’. Tu se u razgovor se umiješao kipovi ovdje. Naš Pitagora bronzista je na sta- čovjek mojih godina, koji je ondje stajao i tuama najbolje znao izraditi kovrče kose i su to Ahilej i prije moga dolaska, a meni je više djelovao brade, pa žile i vene ljudskog tijela. U tome kao neki prijatelj recepcionerov nego gost on nema ravnoga. Patroklo, drugi da hotela: Sutradan, u subotu, prije podne u muzej su Agamemnon i — Onamo biste pošli da vidite Kuzmu i Da- sam otišao sa Josipom Ostijem. Ostali smo mjana? sat vremena, ne više, gledali smo samo Bron- Ajant, neki kažu da — Pravo da Vam kažem, ne bih, nego bih htio zi di Riace, dvije veličanstvene statue čudna da vidim i Bronzi di Riace. imena, kod nas bi se reklo Bronze ili Bronce su bogovi Kastor — I Bronzi di Riace? To što vi turisti zovete iz Riače. Kažu da im je to ime otuda što su sa- Bronzi di Riace, to su naši Kuzma i Damjan, čuvani antički kipovi u Kalabriji uglavnom i Poluk. I kako ih Cosma e Damiano! Ovaj grad Reggio di Cala- oni od mramora, ovi su među rijetkima od bria je, pravo rečeno, oteo kipove zaštitnika bronze, pa su nazvani samo Bronze. Nema zovu? Zovu ih A mjesta Riace, i stavio ih u svoj muzej, da ih jedinstva među povjesničarima umjetnosti turisti gledaju, a turisti naravno plaćaju ula- ni oko autorstva statua niti u pogledu toga i B! E mi kažemo znice da ih gledaju. Riace od toga nema ni koga one predstavljaju. Jedni tvrde da su jedne lire, ili kako se danas kaže, ni centa. atlete, drugi da su ratnici, jedni da su dvo- da su to Kuzma i Arheolozi su, naravno, podržali premješta- jica iz skulptorske grupe Sedmorica protiv nje naših svetaca u ovdašnji muzej. Tebe, itd. Visoki su skoro dva metra, svaka- Damjan, naši sveti — Nisam nikad čuo da su one dvije statue ko viši nego što su bili ljudi u antičko doba. Kuzma i Damjan. Onome mlađem vide se i zubi, kažu da su — To se Vama ne može zamjeriti, jer niste mu usne još bile ružičaste kad je izvađen iz Bronzi di Riace, grčke statue iz iscjelitelji! Ko im se 5. stoljeća prije naše ere. Lijevo odavde, možda niste ni Talijan. A ja sam svih mora. Nekoliko metara je rastojanje među statua A, desno B. Museo god pomolio, desilo onih dana kad su statue vađene iz Jonskog njima, postavljeni su na postolja, o kojima Nazionale della Magna Grecia, mora bio ondje. I kad su natovarene na kami- se zna da su svana od mramora, a da unutra Reggio Calabria mu se nešto lijepo, on gledao sam. Za sve to vrijeme se događao imaju mramorne kalote, koje postolja čine pravi narodni ustanak, bilo je ljudi koji su elastičnim u slučaju zemljotresa. tišten zbog bolesti svoje supruge Barbare nikad ružno. svojim tijelima htjeli da spriječe odvože- Šubert, kojoj terapije nisu mnogo pomagale. nje svetaca. Ali su karabinjeri bili jači i od z Muzeja Velike Grčke otišli smo da se, I doktor Favasuli nam napiše adresu najbo- I onima koji ih nisu stanovnika i od tadašnjeg gradonačelnika po dogovoru, u podne nađemo sa do- ljeg instituta za tumore, u mjestu Aviano, mjesta Riace. To je bilo prije 35 godina u maćinima i drugim pjesnicima. Druš- napiše i brojeve telefona. Josip, koji je cijelo molili, učinili su avgustu mjesecu, iz mora su izvađeni, uz tvo je bilo zaposjelo tri stola ispred vrijeme bio licem okrenut prema stolu gdje pomoć napuhanih balona, pa su malo oči- jednog od barova na Corso Vittorio je sjedio doktor, poslije mi ispriča kako je neku radost’ šćeni od mulja i algi, a onda su natovareni Emanuele. Bio je tu i Luca Zagaria, Saler- doktor radeći nešto na svom laptopu, dva-tri na kamion i pod pratnjom dovezeni evo ov- Initanac, koji je savršeno uređivao da tekstovi put pogledao prema našem stolu dok smo se dje, pa su čišćeni i ovdje i još u Firenci, pa su prevoda pri projekciji na platnu prate čitanje Luca i ja žalili što nema ulaznica. smješteni tristotinjak metara odavde. Sami svakog pjesnika. S njime sam još sinoć počeo Sutradan, na recepciji dočeka me koverta, ćete vidjeti sutra. potragu za dvjema ulaznicama za tekmu serie na njoj stoji: Reggina Calcio, dott. Favasuli. — Dopustite da primijetim nešto. Svi koji se A Reggina – Roma na mjesnom stadionu Ore- Unutra dvije ulaznice. Na jednoj ime Luca nešto razumiju u skulpturu uglas kažu da ste Granillo. Odmah me je pitao jesam li šta Zagaria, na drugoj moje. Recepcioner, onaj su to statue dvojice ratnika i da su rukotvor našao. Nisam, nije ni on. Kaže ono što sam i od prekjučer, kaže, vidim da ste se snašli za iz petog stoljeća naše ere, za onoga starijega sam čuo, da su sve ulaznice rasprodate, sta- ulaznice. Jesmo, kažem mu. A jeste li išli u licu neki kažu da ga je izradio sam Fidija, dion mali za takvu tekmu, pola karata otišlo juče u Muzej da vidite Kuzmu i Damjana? najčuveniji među kiparima. pretplatnicima. Tu se još malo izjadam druš- Išli, vidjeli, gledali. E nadam se da Vam je — Čekajte, tu se ništa ne zna! Možda jeste tvu kako eto opet neću gledati prvu i najprvu sad jasno koje čudo sveci ljekari i zaštitnici tako kako kažete, umjetnički ili arheološki. utakmici u Kalabriji, jer kad sam prošli put mjesta Riace mogu načiniti: poslali su vam Jedni kažu da su to Ahilej i Patroklo, drugi da bio ovdje, Reggina je igrala u gostima. Luca ulaznice preko ljekara nogometnog kluba su Agamemnon i Ajant, neki kažu da su bo- se nadoveže na moju žalbu, ostali nas slušaju, Reggina! ■ govi Kastor i Poluk. I kako ih zovu? Zovu ih ali kao da nas ne čuju. A i B! E mi kažemo da su to Kuzma i Damjan, Uto iza naših leđa priđe čovjek i kaže: naši sveti iscjelitelji! I sutra ćete možda vi- ‘Oprostite mi, čuo sam da biste rado gledali djeti nekog kako je pred naše garave svece utakmicu sutra na našem stadionu. Ja vam Novosti Dramaturg i redatelj u povodu predstave razgovarao Bojan Munjin Tjednik za racionalnu manjinu ‘Neprijatelj naroda’ u zagrebačkom zkm-u Foto Zoe Šarlija/pixsell 28 razgovor #1110, petak, 26. ožujka 2021. Ivan Penovıć Osjećamo nemoć da se odupremo U današnjem napumpanom kapitalizmu, koji je počeo da izjeda sam sebe, vlada enormna proizvodnja svega i svače- ga. Ne preostaje mi ništa drugo nego da se takvoj realnosti, koju svi stvaramo, u svojim predstavama izrugujem

mladim redateljem Ivanom razumijemo. Takvoj publici ne trebamo biti ta i desnog fašizma. Meni ne preostaje ništa pobjednici ili oni koji su trenutno vladajući. Penovićem, autorom respekta- pretenciozni i nešto im tumačiti: poanta je drugo nego da se takvoj realnosti, koju svi Tu selektivnu povijest, što je u njoj važno a bilnog niza krajnje neobičnih i njihov dolazak u kazalište. Zato moje pred- stvaramo, u svojim predstavama izrugujem. što ne, dobili smo već u osnovnoj školi, a uče- hvaljenih predstava, među koji- stave namjerno nemaju dovršen kraj i nisu nje nedavne povijesti, s ustašama, četnicima ma je i aktualna postava Ibsenova do kraja razumljive, jer vjerujem da neka i partizanima, mojoj je generaciji, rođenoj ‘Neprijatelja naroda’ u zagrebačkom zkm-u, bitna loptica mora biti na njihovoj strani u Što se krije iza izrugivanja: prezir prema 1992. godine, posebno apsurdno. Ja nemam Srazgovaramo o njegovom doživljaju teatra. prihvaćanju ovakve igre. Moje predstave se stvarnosti, bijes ili nešto treće? pojma kako je bilo u Jugoslaviji, ali stalno slu- čine ekstremno banalnima i one to zaista i Sviđa mi se riječ prezir, ali govoreći o pro- šam da je tada bilo bolje... Ni tog posljednjeg jesu, jer želimo da one takve budu, ali iza blemima ovog svijeta moram biti svjestan rata se ne sjećam, ali i kada ga se sjetim, znam Vaše predstave sliče na festival šašavih njih stoji sustavan rad od nekoliko mjeseci da sam i ja dio toga svijeta kojem dodajem da on nije bio moj pa je zato sva ta povijest za improvizacija, ali one u pravilu govore o koji svakako nije banalan. svoje vlastite slabosti. Osim toga, mogao bih mene predmet jedne dobre šale. nečem vrlo ozbiljnom. Zašto ste izabrali se zapitati zašto se toj stvarnosti obraćam takav postupak? u kazalištu, a ne s političke govornice ili Na probama zaista puno improviziramo, ali Kako se s vaše pozornice vidi društvo? putem društvenog angažmana. Na kraju se Prisjetimo li se vaše predstave ‘Katalonac’, u fi nalnoj verziji sve te scene su zapravo vrlo Mislim da se ono što zovemo stvarnost danas krug zatvara u teatru: moji glumci i ja smo nameće se pitanje kako mladi čovjek da- fi ksirane. S obzirom na to da sam po obrazova- preozbiljno shvaća. Ali to nije stvaran život. s ove strane pozornice, a publika s one i ta nas može zadržati elementarni osjećaj nju dramaturg, onda sam naučio da zdravo ne Ono čega nije bilo prije a postoji danas jest radost stvaranja ujedinjuje i nas i njih. Oki- vlastitog integriteta, ako se na bilo što poštujem ni tuđi ni vlastiti tekst jer mi nisu enormna količina javno iznesenog mišljenja dač za teatar jest nešto iskonsko i nalazi se jedva može osloniti? važne riječi, nego misli koje glumac nosi u a da – prema informacijama s portala i druš- iznad društvenih ili političkih stavova – u Ta predstava je kritika moje generacije, koja sebi. Olakšavajuća okolnost je da sam dosta tvenih mreža – nikada ne saznamo čije je to činjenici da u teatru jesmo i volimo biti. je uvjerena da može djelovati kako hoće, ali predstava radio s istom ili sličnom ekipom mišljenje. To je stvarnost u kojoj svi beskonač- rezultat takvog stava je da ona uopće ne dje- glumaca, pa su naše improvizacije na proba- no zamišljamo da o svemu imamo neki stav, luje. U takvoj situaciji pitanje je što uopće ma izrasle u ‘splet dobro utvrđenih pravila’. ali zaboravljamo da je naš vlastiti život kona- Vaša predstava ‘Znaš ti tko sam ja’ u za- jest nečiji identitet i od čega je on skrojen. Rad na našim predstavama nazvao bih kores- čan i ta neprestana trka za stavovima onda tu grebačkom hnk-u dotiče se doživljaja po- Postoji li za vanjski svijet nečiji identitet ako pondencijom različitih autorstava: mene kao stvarnost čini okrutnom. U tom današnjem vijesti, koje je u našim krajevima uvijek on ili ona ne izađu iz svoje sobe tri tjedna? redatelja i tekstopisca i glumaca kao izvođača. napumpanom kapitalizmu, koji je počeo da bilo previše... Likovi u toj predstavi se boje tog suludog izjeda sam sebe, vlada enormna proizvodnja Ta predstava, za razliku od drugih mojih ra- protoka vremena i odlučuju se za vlastiti in- svega i svačega: od hrane, informacija, diplo- dova, dosta neprikriveno kritizira tu našu tegritet koji je zaustavljen u jednom trenut- Koliko su ovakve vaše predstave i određe- ma i želje za dokazivanjem, do lijevih pokre- povijest, točnije historiografi ju koju kroje ili ku – do sljedećeg jutra. U tom smislu, ako bih na poruka publici? želio biti iskren, i moj se vlastiti integritet Jedna od mojih prvih predstava bilo je u ovom kaosu svodi samo na formulu: puno Handkeovo ‘Vrijeđanje publike’, koje smo radim. Vrijeme u kojem živim nije trenutak mi preimenovali u ‘Prijeđanje vublike’ i to za osobno svođenje računa. je bio moj odgovor na temu što očekujemo da će nam neka predstava ponuditi, kao i teatar uopće. Da li to nužno mora biti ka- Konačno, vaša predstava ‘Proces Kafk a’ je, zalište s poantom ili nešto drugo? Recimo, čini se, opasnija od samog Kafk e zato što u našoj predstavi ‘Katalonac’ otvoreno ka- nas danas tlače puno jače sile od nekadaš- žemo publici ‘večeras nećete gledati ništa njih suhih birokrata. Tko će preživjeti? pa slobodno izađite na pivo i vratite se da Problem je u tome što danas osjećamo ne- čujete neki song...’ Ne slažem se sa stavom moć da se odupremo, jer su za razliku od da se neki pisac mora izvoditi baš na odre- Kafke danas naši neprijatelji nevidljivi. Da đeni način: kazalište je jednostavan prostor li se isključiti iz svijeta, odustati i otići na u kojem netko nešto izvodi i netko nešto pusti otok? Ili treba čekati? Dokle? Nemam gleda, u ambijentu slobode iskaza o onome odgovor na to pitanje, ali želim izaći kroz o čemu se na sceni želi govoriti. vrata tog defetizma. U predstavi ‘Neprijatelj naroda’, koju sam radio u zkm-u, tom stanju duhova i sebi samome mogu se obraćati, Kakav unutarnji dijalog uspostavljate s ponavljam, jedino s ironijom. Na kraju dana uglavnom mladom publikom, tom slobod- smisao za mene i, čini mi se, za nas je u tome no lebdećom inteligencijom 21. stoljeća? da što god se oko nas događalo, trebamo bar Taj unutarnji dijalog nas i publike počinje pokušati ostaviti svoju stopu u zemlji i mož- uvjerenjem da se zapravo poznajemo i da se da nekome utabati put... ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 29 kolumna #1110, petak, 26. ožujka 2021. TV RAŠETANJE Burza nostalgije

istorije’, rts-ov ‘Trezor’ pušta stare emisije, ‘apšenja, komunistički progoni, Sibir, katorga’. Nova.rs, često puta crno-bijele i sl.), a u Hrvatskoj se Sve bismo mi to ovdje rado i korektno citirali. na mala vrata ušuljala preko Klasik tv-a, no Ali avaj: ‘Kad sam svojim studentima pričao o 6. ožujka, 19:30 na velikoj sceni ostala je odiozna sve do poja- tome vremenu, u kojemu sam počinjao svoju Zlatan Ibrahimović istrčao je na estradni ve ‘Crno-bijelog svijeta’. U Srbiji je, međutim, karijeru, u očima svih tih mladih ljudi posto- teren Sanrema uz zvuke pjesme Nade Top- eksplodirala nostalgija za ‘zlatnim dobom’ jala je svijest o tome da je to bilo jedno užasno, čagić ‘Jutro je’. Čudo! 1920-ih i 1930-ih (’Kralj Petar Prvi’, ‘Senke totalitarno vrijeme, jedna mračna diktatura, Voditeljica (uzbuđeno): Nado, od jutros nad Balkanom’, ‘Montevideo, Bog te video!’, užasna, u kojoj nitko nije smio ništa da kaže, ste glavna tema medija! sad i ‘Aleksandar od Jugoslavije’). Srbija panič- nije smio da pisne’, priča Mihić pa nastavlja: Nada (u magnovenju): Ja kažem ovako: Od no bježi od Drugog svjetskog rata, pa i poraća, ‘Ja kažem ne! Koliko god da sam ja bio pro- jutros ne mogu doći do sebe! Ja sam jutros vjerojatno zbog raširene ćosićevske ideje pre- tiv tog sistema jednoumlja, nisam volio Tita morala u četiri sata da popijem deprozepan. ma kojoj ‘Srbi gube u miru ono što dobiju u (sad je sramota da o tome pričam, davno je Kad sam vidjela o čemu se radi, i kad su svi ratu’, tražeći utjehu u eri Karađorđevića, to prošlo), postojalo je u vlasti mnogo libe- počeli da me zovu i da me proganjaju, ja sam do datuma do kojeg je ta era bila pobjednič- ralnih ljudi, veoma spremnih pomoći svim doživjela... Nisam mogla vjerovati da će ova- ka. Bilo bi puno korisnije kad bi se snimale i mladim ljudima da prave drukčije, liberalne Piše Boris Rašeta kvo jutro da svane. Ja nisam mogla jutro da kritičnije serije, ali takve se ne snimaju, ne fi lmove. Jer kako drukčije objasniti činjenicu dočekam. bi država dala pare za trezveno bilanciranje da ste u vrijeme punog procvata komunizma Voditeljica (smirenije): Nado, Zlatan Ibra- himović je na scenu talijanskog festivala Brešanov ‘Dnevnik Hrvatima je velikog Perice’ zaslužuje ušao uz uvodne taktove vaše pjesme ‘Jutro srdačnu preporuku (Foto: je’, koja traje 32 godine? Tomislav Miletić/pixsell) s ‘Dnevnikom Nada (u ekstazi): Znaš ti što je to? To je za mene... mislim, ne moram više ništa u velikog Perice’ životu da snimam. Ovo je za mene vrhunac napokon dopuštena moje karijere. Zlatan je mene bacio totalno u orbitu, ja sam otišla, ja sam nestala, on je nostalgija – to je mene katapultirao, ozbiljno ti kažem, ovo je vrhunac moje karijere, takav jedan čovjek, znak da smo na takva jedna institucija... I da pjeva u moru hitova, da se prva nađe moja pjesma ‘Jutro dobrom putu. Srbi je’ – šta bolje da poželiš u životu? su nostalgiju ranije Dnevnik velikog pripustili u eter, Perice, hrt, u nas se na mala 15. ožujka, 21:05 povijesti i ispostavljanje računa zabluda. U imali petnaest crnih fi lmova, koji nisu mogli vrata ušuljala Prvi dojmovi o Brešanovoj seriji nadopu- spomenutim uradcima vidimo nešto drugo: biti strašniji po taj sistem? Dakle, netko je njeni su drugima i trećima – da, odlična je, sladunjav prikaz herojske ili ‘herojske’ povi- to puštao. I nitko nas nije proganjao.’ Mihić preko Klasik zaslužuje srdačnu preporuku. ‘Dnevnik veli- jesti – Petar, Aleksandar, Dušan (usput, je, kaže glas naratora u o ﬀ u , bio 25 godina kog Perice’ proizvodi dosad zabranjen osjećaj već je kralj Aleksandar, kako je Krleža rekao slobodni fi lmski umjetnik, dvaput otpuštan tv-a, ali je na nostalgije. Kad gledate Dnevnik (i slušate Čengiću, smatrao da sve te junačke mitologi- s posla, ima preko 40 fi lmskih scenarija, tri evergrine Ive Robića, Drage Diklića i dru- je, od Kosova do Kajmakčalana, treba gurnuti režirana fi lma, 18 tv serija, 40 radio-drama, velikoj sceni bila gih pjevača šlagera koje su slušali naši očevi pod tepih, ali nisu ga slušali). Sve je to anakro- 11 kazališnih predstava, tri knjige proze. Do- i oci), morate postati sentimentalni prema no, suštinski uglavnom štetno, namijenjeno bitnik sedam nagrada za scenarij na festivalu odiozna sve do vremenu oslikanom u pedesetak nijansi ru- odvlačenju pažnje od sadašnjice. Bajke o ‘zlat- u Vrnjačkoj Banji, Zlatne arene u Puli, Steri- žičaste. Pogledate li, međutim, markantne nom dobu’ sedativ su za odrasle, deprozepan, jine nagrade. Sedam godina bio je profesor pojave ‘Crno- fi lmove crnotalasnih suvremenika – ‘Buđe- kako bi rekla Nada Topčagić. dramaturgije na fdu-u u Beogradu. Mihić je nje pacova’, ‘Kad budem mrtav i beo’, ‘Biće Lirsku pjesmu možete napisati o bilo simpatičan, pošten, nadaren, iskren čovjek, a bijelog svijeta’ skoro propast sveta’ itd. – zaključit ćete da čemu, ali fi lm itv seriju samo o onome što ne serator koji živi od vlastite martirologije. je druga polovica šezdesetih Jugoslavenima režim (koji daje milijune) smatra politički Slijedi njegov zapanjujući solilokvij: ‘Ono bila sedmi krug pakla. ‘Što je istina?’ upitao oportunim. To što je Hrvatima napokon do- je bilo vrijeme neke čudne slobode, u jednom bi Poncije Pilat. Koja je priča istinitija? Obje puštena nostalgija (scenarije i budžet odobri- režimu za koga bi se reklo sve, samo ne to. su istinitije. Istina ove priče naime nije poli- la je država) znak je da smo na dobrom putu. A zapravo je bilo... Žika Pavlović je jednom tička (nekome je bilo dobro, a nekome loše) Ona je onakva kakva i treba biti, suštinski rekao da je to bilo Periklovo doba umjetnosti, već – biološka. Nostalgija za šezdesetima ili, apolitična, to je ‘žal za mladost’, sa zvucima, gdje je sve cvjetalo.’ ‹Šest godina sam bio na kao u ‘Crno-bijelom svijetu’, za osamdese- bojama, slikama. Još da se pojavi neki hrvat- Fakultetu fi lmske umjetnosti’, nastavio je, tima, treći je čin Stankovićeve ‘Koštane’, ski ‘Trezor’, sreći i veselju ne bi bilo kraja ni ‘predavao sam fi lmski scenarij. Ali je užasa- u kojemu se opjevava ‘žal za mladost’: Da konca – tv Zagreb je bila najbolja tv kuća vajuće – užasavajuće! – kad sad gledam svoje znaješ, mome, mori, da znaješ,/ kakva je žalba bivše države, a nigdje je nema. studente od 35 godina koji nemaju prvi igrani za mladost,/ na porta bi me čekala,/ od konja fi lm, a ja sam, u jednom sistemu za kojega se bi me skinula/ u sobu bi me unela,/ u usta bi Zabranjeni bez – s pravom ili s manje prava – misli da je bio me ljubila –/ of, aman, zaman, mlado devojče,/ totalitaran – u 29. godini imao devet igranih izgore mi srce za tebe!... zabrane, Klasik tv, fi lmova, dvije fi lmske režije i tri tv serije. Pa- Na regionalnoj burzi nostalgije događa zite, mogao sam da završim karijeru. A netko se zanimljivo vrenje. Prevrednuju se sve 17. ožujka, 00:06 je danas nije ni počeo. To je užasavajuće.’ vrijednosti. Bivša je država imala nekoliko Mihić je, kao disident, dobio i dvosoban briljantnih serija tog tipa (’Grlom u jagode’ U prvom dijelu ove kritike pišemo o nostalgiji stan. ‘Ako danas pogledamo spisak zabranje- Karanovića i Grlića, ‘Više od igre’ Zdrav- za šezdesetima, crnom talasu i Klasik tv-u, nih fi lmova u Jugoslaviji’, kaže neki mladi te- ka Šotre, ‘Malo’ i ‘Velo misto’ Smoje i Maru- onda se na Klasiku ukaže serija o cenzuri u oretičar, ‘vidjet ćemo da je masa zabranjenih šića), a onda je najedanput nostalgija krimi- Jugoslaviji, pa još šezdesetih, pa još s Gor- djela bila ujedno i nekvalitetna.’ Živa istina. nalizirana, stjerana u kut, stigmatizirana, jer danom Mihićem kao sugovornikom. Taj ču- Bez zabrane i progona, od raznih blaženika je upućivala na Jugoslaviju, ‘tamnicu naroda’ veni, plodni i uspješni scenarist, antikomu- do kultnih režisera, nitko ne bi zasjao. ‘Mu- u kojoj su svi bili potlačeni, obespravljeni, po- nist, otkriće Živojina Pavlovića, drug Matije čeništvo, gospodine, je ono što ti ljudi vole: niženi i uvrijeđeni. Srbi su nostalgiju s vre- Bećkovića i Miće Danojlića, progovorio to je jedini način na koji čovjek može posta- menom pripustili u eter (’Robna kuća’ govo- je o cenzuri, pa smo očekivali klišeiziranu ti slavan bez sposobnosti’, rekao je jednom rila je o onima koji su stvarali ‘lepšu stranu jeremijadu, ‘zlo i naopako, pakao, nesloboda, Napoleon. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 30 kritike #1110, petak, 26. ožujka 2021.

Novosti iz velikog Ivana Bodrožić: svijeta (r. Paul Sinovi, kćeri Greengrass) (Hermes, Zagreb 2020.) (2020.)

piše Damir Radić Epski razvodnjeno ostvarenje Johanna se piše Katarina Luketić Bodrožić je napisala svoj dosad najzaokruženiji vraća kući roman Korektno režiranom sce- Ispisivanje nariju evidentno nedostaje ono famozno ‘nešto više’ drugoga njiževnost omogućuje da ži- obiteljske nesreće, roditeljsku supremaciju ngleski režiser i scenarist Paul dok engleski ne razumije), a igrom slučaja vimo živote drugih: gledamo i transgeneracijske traume. Greengrass općepoznato je zadaća da je vrati njezinoj izvornoj familiji svijet kroz tuđe oči i doživi- Iako nije dosljedno provedena (jer dok su ime postao serijalom o Jasonu (prvim rođacima ubijenih roditelja) pripad- mo ono što nas u stvarnosti misli i osjećanja likova različiti, iskaz je po- Bourneu, kojim je inovativno ne kapetanu Kiddu. mimoilazi. Ta fantastična mo- negdje sličan), pluralna perspektiva romana povezao jamesbondovsku akcij- Kao i mnogi vesterni, ‘Novosti iz velikog gućnost da se izađe iz vlastite kože i postane osvježenje je na književnoj sceni kojom od- sko-špijunsku artificijelnost s realističko- svijeta’ film su putovanja – dvoje protago- Knetko drugi često je skriveni razlog ovisno- zvanjaju jednolični ispovjedni glasovi. Di- Edokumentarističkim stilom (tzv. prljava fo- nista putuju kolima kroz prostranu i uglav- sti o fikciji. No postoje i drukčiji poticaji pa jaloška forma, tj. trijalog proizlazi iz samih tografija, kamera iz ruke, ali i Matt Damon nom pustu prirodu, od jednog do drugog mnogi čitatelji i pisci traže u književnom tema; potreba da se oslobodi obiteljskog i kao nositelj naslovne uloge koji puno više mjestašca, a na tom putovanju na njih vre- tekstu najprije sami sebe te čitaju i pišu sa društvenog tutorstva odrazila se na potrebu vuče na ‘običnog čovjeka’ nego stiliziranog baju stanovite (pogibeljne) opasnosti. Ri- željom da protumače vlastita stanja. To op- da se oslobodi tutorstva jednog pripovjedača heroja). Doduše, taj je koncept Greengrass tam filma je spor, a naglasak bi trebao biti na sesivno zagledanje u ogledalo i osluškivanje i narativne stabilnosti kao uobičajenog na- naslijedio od začetnika serijala Douga Li- odnosu središnjih likova i atmosferi. Dakle unutarnjih otkucaja u pisanju može izroditi i slijeđa književnih očeva. mana, no dao mu je definitivni pečat i podi- na onome čemu Paul Greengrass baš i nije očajnu i odličnu književnost. Kvaliteta knji- Autoričin angažman i pristup u kojem gnuo ga na viši kvalitativni nivo. U ostatku vičan. I to je glavni problem filma – dojam ge ne mjeri se gramaturom vlastite ili tuđe se književnost vidi kao prostor empatije i njegova opusa snažno su odjeknula još dva je da je ponajprije riječ o (vrlo) korektno muke. Ipak, ispovijedanje svoje traume i au- afirmacije drukčijih glasova vrlo su važni filma – dokumentaristički oblikovan ‘Let režiranom scenariju kojem evidentno ne- tistični nedostatak interesa za tuđa iskustva u ovdašnjem kontekstu. No upravo zato 93’ o pobuni putnika u avionu koji su oteli dostaje ono famozno ‘nešto više’, što možda i drukčije svjetove zagušuju već duže ovdaš- što roman tematizira aktualne društvene islamistički teroristi s namjerom da se njima nije lako definirati, ali se odlično osjeti. Tom nju književnost. Književni prostor kao da se traume i tabue, u dosadašnjim je kritikama zalete u Bijelu kuću, te precijenjeni ‘Kape- Hanks i 12-godišnja Helena Zengel, mlada sužava uslijed dominacije iste boje autorskog ostala u drugom planu njegova literarnost. tan Phillips’, također zasnovan na istinitim glumica s već nizom uloga u matičnoj nje- glasa, monološkog pristupa i repetitivnog Što je zasjenilo kako – to prvo književno pi- događajima, o naslovnom protagonistu čiji mačkoj kinematografiji i na televiziji, svoje samouobličavanja. tanje. A odgovori na njega su dvojaki: s jed- brod otmu somalijski gusari. Greengrass je su nastupe odradili dobro; kod Hanksa se O ‘tiraniji ispovijedanjem’ i o impulsu ne strane, Bodrožić je odlična u stilu, finim režiser koji, dakle, preferira dokumentari- zamjećuje da rutinski nastup nadograđuje da se preko književnosti približi drugome prijelazima i spoju lirizma i naracije. Njezina stički stil, ali uz dodatak visokog energet- s ponešto entuzijazma, tj. da je bio do neke više sam puta pisala, a u slučaju knjige koju osjetljivost za psihološke nijanse i jezično skog punjenja, pa je pomalo čudno da upra- mjere inspiriran, dok je Zengel, koja glu- recenziram tema se nameće iznova. Naime, oblikovanje emocija bliski su čak Iris Mur- vo on potpisuje vestern ‘Novosti iz velikog mi gotovo isključivo licem i tijelom, s vrlo roman ‘Sinovi, kćeri’ Ivane Bodrožić ispi- doch i njezinu prikazu perspektive ‘ispod svijeta’, epski razvodnjeno ostvarenje s vrlo malo verbalizacija, vrlo dojmljiva i može joj san je u cijelosti kao roman o drugima: i to mreže’. Posebno je to izraženo u melankolič- malo energičnog dinamizma karakteristič- se predvidjeti respektabilna međunarodna u tri glasa i kroz tri vizure. Prvi je glas dje- nom monologu nepokretne djevojke i onom nog za njegove filmove. karijera. No solidna gluma i korektna režija, vojke ‘zaključane u vlastitom tijelu’ koja je neurotičnom njezine majke. I dok je u mi- ‘Novosti iz velikog svijeta’ adaptacija je bez osjećaja za građenje atmosfere, kako u doživjela nesreću, izgubila sposobnost kre- krostrukturi jako dobra, autorica pokazuje istoimenog romana Paulette Jiles iz 2016., prirodi tako i u malim naseljima, bez naro- tanja, govora, gutanja, ali je mentalno osta- nesigurnost u makrostrukturi. Roman se koju uz Greengrassa scenaristički potpisuje čite energije u scenama oružanih obračuna, la prisutna. Drugi je glas osobe u tranziciji, mogao jače premrežiti i učiniti dinamični- australski književnik Luke Davies. Radnja s artificijelnim kompjuterskim efektima u spolom žene, a osjećanjem muškarca; i ona/ jim, dok su se ideje mogle iskazati više kroz se zbiva 1870. u sjevernom Teksasu, pet go- dočaravanju oluje, scenarij s neuvjerljivo on je zaključan/a u vlastitom tijelu i njezin/ tekst a manje manifestno. Upitan je i zavr- dina nakon završetka građanskog rata, a u ekspresnim kapetanovim preobraćanjem njegov život ispunjen je stalnim skrivanjem šetak romana: bilješka kao ‘isprika svima njenom su središtu bivši južnjački kapetan ljudske mase iz poslušnika u buntovnike i strahom. Treći glas pripada ženi koja nosi koji su prisiljeni živjeti u ovom društvu i Jefferson Kyle Kidd, čovjek u godinama koji – sve to ‘Novosti iz velikog svijeta’ čini tek traume odrastanja u patrijarhalnom, nasil- ovom svijetu kao nevidljivi’ i melodramski zarađuje putujući od mjesta do mjesta da bi ‘okej’ filmom. Najbolji njegov prizor izravni nom okružju da bi iste te traume prenijela kraj s riječju ‘ljubav’. Osim što priziva jasper- ljudima čitao novinske vijesti izvan dosega je citat kućnim vratima uokvirena slavnog na svoju djecu. Likovi su čvrsto povezani, a u sovsku raspravu o kolektivnoj krivnji i time tradicionalne usmene predaje, i desetogo- kadra iz Fordovih ‘Tragača’, klasika od ko- njihovim odnosima i načinu na koji (ne)pri- zamućuje krivnju stvarnih zlostavljača, ta je dišnja djevojčica njemačkog porijekla Jo- jeg Greengrassov uradak na neki način po- hvaćaju jedni druge kristalizira se značenj- gesta suvišna. Jer ako iz cijelog romana nije hanna, odrasla s Indijancima Kajovama koji suđuje temu. Kad već film nije bolji, lijepo ska dramaturgija romana. No književnost vidljiv temeljni impuls pisanja, onda je on su je prije šest godina oteli iz njezine obitelji je da barem priznaje svoje uzore. ■ nije sudište pa se i ovdje nikoga ne osuđuje, promašen. Ipak, kamenčić koji me nažuljao ubivši joj roditelje. Američka vojska ubila već se zavlačenjem u tuđu kožu osvještava- u zadnjoj etapi ne utječe sasvim na dojam joj je pak novu indijansku obitelj u koju se ju izvori društvene opresije i zarobljenosti cjeline. Bodrožić je napisala svoj dosad naj- posve adaptirala (govori samo jezikom Kaj- pojedinca. Turgenjevljevski naslov ‘Sinovi, zaokruženiji roman, zreliji od ‘Hotela Zagor- ova uz pokoju zapamćenu riječ njemačkog, kćeri’ podcrtava i središnje teme romana: je’ i dublji od ‘Rupe’. ■ Novosti Dramaturginja i Pogonova suradnica Tjednik za racionalnu manjinu za komunikaciju 31 kultura #1110, petak, 26. ožujka 2021. Anja Pletıkosa Reorgani- PREPORUKE: MUZIKA zacija upravljanja u umjet- Altin Gün: Yol (Glitterbeat/ato, 2021.) nosti i kulturi je moguća reći album nizozemsko-tur- skog benda Altin Gün smanjuje Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i psihodeliju i pojačava synth pop mlade Pogon sudjelovao je u europskom element u svom hvaljenom, ali projektu Reshape u sklopu kojeg je ne- ponegdje i osporavanom čitanju davno objavljen i priručnik ‘Reshape: A anatolijskog rocka. Slično kao i sa suvreme- Workbook to Reimagine the Art World’. Tnicima poput pulsko-zagrebačkog benda Koji je cilj projekta i tko je sudjelovao u nemanja i teksaških Khruangbin, dojam njemu? slušatelja uvelike ovisi o tome kako gleda Reshape je vrlo opsežan projekt, a Pogon je na takvo otvoreno posvajanje utjecaja. Bi- jedan od čak 19 uključenih partnera. U pro- rajući preuzeti ‘egzotični’ stil iz prošlosti, a jektu je u posljednjih godinu i pol sudjelo- u slučaju Altin Gün u Turskoj i dobro pozna- valo 40 umjetnica/ka i radnica/ka u kulturi te pjesme, ovakvi bendovi svjesno otvaraju razlog za to krije se u jedinstvenom voka- s područja zvanog Euro-Mediteran. Svi su prostor za kritiku. Gledamo li pak na glazbu lu Lætitije Sadier, čiji je prozračni ton i radili na tome da široj kulturno-umjetnič- snažni francuski naglasak u britanskom koj zajednici u nasljeđe ostave nove mode- tisku opisivan kao nerazumljiv. Sadier je le upravljanja institucijama i kolektivima, često koristila nepovezane dadaističke fra- nove mogućnosti suradnje i doprinesu ze i vokaliziranja bez riječi, no nije bježala reorganizaciji kulturno-umjetničkog eko- ni od izravnih poruka. Tako je primjerice sistema. Temelji novog ekosistema leže u zanimljiv i smatram da je izvediv. Malo je ‘Ping Pong’ s albuma ‘Mars Audiac Quintet’ načelima pravednosti, suradnje i dugoročne robinhudovski. Cilj tog prototipa je ravno- eksplicitna marksistička kritika kapitali- održivosti. pravno preraspodijeliti novac za kulturu i stičkog sistema maskirana u pop-pjesmu umjetnost i dio sume koju dobivaju velike samo zahvaljujući egzaltiranom vokalu. institucije dati onima koji su na margini i ‘Electrically Possessed’ ne obiluje takvim Koji su konkretni prijedlozi, odnosno kojima najviše treba. ideološkim subverzijama, ali nudi uvid u prototipovi transformacija za pravedniji ‘rezervni’ materijal toliko jak da bi drugim umjetnički ekosistem nastali u okviru bendovima bio dovoljan za barem tri-četiri projekta? Projekt se bavi pravednijim modelima studijska albuma. Sveukupno je devet prototipova, a ideja upravljanja umjetničkim ekosistemom. svakog je da na neki način promijeni jedan Kakva je u tom smislu situacija u Hrvat- Jane Weaver: Flock segment u kulturnom i umjetničkom sek- skoj te koji su zaključci projekta? toru. To se može odnositi na pojedinačni To je dosta kompleksno jer unutar samog fl uidnije i slobodnije, kao na prostor nepre- (Fire, 2021.) rad, na kolektivno stvaralaštvo i upravlja- eu-a postoje prevelike razlike. Stanje u kidne kulturne razmjene a ne striktno po- nje organizacijama, ali i na širi, čak i struk- kulturi i umjetnosti je kao i u ekonomiji stavljenih vremenskih i geografskih granica, smi album britanske glazbe- turni plan. Neki od prototipova su skicirani i društvu općenito. Reshape ne obuhvaća onda stvari izgledaju nešto drugačije. Uzevši nice Jane Weaver također i tek trebaju dobiti svoje konkretne obrise, samo europski teritorij izvan eu-a, nego i to u obzir, Altin Gün su solidan i stilski izni- barata mnogobrojnim retro no neki su već razrađeni, pa i izrađeni. Tako dijelove Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Us- mno dotjeran bend, a kako će vam pasati i elementima rekontekstu- primjerice prototip koji se bavi mobilnošću poredba je gotovo nemoguća, no zajednički dalje uvijek ovisi o osobnom ukusu. aliziranima u svojevrsnu umjetnika promatra svijet u transnacio- se nazivnik nazire: nezavisni i civilni sektor alternativnu pop-povijest. Iako je Wea- nalnoj i postnacionalnoj fazi te uključuje uvijek nekako krpaju kraj s krajem i donesu Over potekla iz folk scene, ‘Flock’ je njezin, čitav set rituala i arhetipova, ali i tarot karti, najkreativnija rješenja. U Hrvatskoj je jedna- Stereolab: uvjetno rečeno, pop-potez, makar u smi- koji umjetnicima pomažu da ‘puste kori- ko tako, možda prekaritet i kreativnost idu Electrically Possessed slu pristupačnosti forme. Vrhunci albuma jenje’, da se uhvate ukoštac s hipermobil- ruku pod ruku. Projekt još traje pa neke ja- poput ‘The Revolution of Super Visions’ ili nošću kojoj su nerijetko izloženi i da se snije zaključke tek očekujemo, no razvijeni (Duophonic/Warp, 2021.) ‘Solarised’ spajaju radijski pop s underground sa znatiželjom i iskrenim interesom, a ne prototipovi potvrdili su da je reorganizacija estetikom, ističući pjevnost, ali i osebujnost turistički ili senzacionalistički asimiliraju upravljanja u umjetnosti i kulturi ne samo etvrti kompilacijski album iz materijala. U odnosu na hvaljen, na kraut u kulturu koja nije njihova. Tu su još i igra, potrebna, nego i moguća! I da vrijednosti serije ‘Switched On’ nedavno rock iznimno oslonjen prethodnik ‘Modern imaginarna kolektivna kuća, set pitanja kasnog kapitalizma i tržišne trke nisu jedine reformiranog avant pop-benda Kosmology’, ovaj se album može činiti kao za evaluaciju... Solidarity Tax je jedan od važeće, niti su one vječne. Stereolab okuplja materijal s svojevoljni komercijalni ustupak, no upravo prototipova koji su još na papiru, ali je vrlo ■ Mašenjka Bačić kraja devedesetih pa do raspa- da 2008. godine. Njihova je rana ostvarenja Čentuzijastično dočekao onaj dio kritike i publike koju su tijekom osamdesetih i devede- KVADRAT setih defi nirale studentske radiopostaje. No jednako tako, rokistička strana britanskog Sve nagrade ‘Marin tiska često ih je otpisivala kao pretjerano Držić’, koje za apstraktne, ezoterične ili pretenciozne. dramska djela Slušajući danas ovu kompilaciju ep-jeva, dodjeljuje Mini- B-strana i neobjavljenih snimki, teško je starstvo kulture i ne biti zatečen kreativnošću ovog benda. medija, idu Stereolab se nikad nisu stidjeli eklektič- autoricama. Prva nosti i transparentnosti svojih utjecaja, i u Marini Vujčić (na tom smislu teško ih je nazvati originalnima. slici) za rukopis Ipak, njihova sposobnost suprotstavljanja ‘Plodna voda’, druga različitih ideja i danas je šokantna i nepre- Moniki Herceg i vaziđena. Teško da postoji drugi bend koji Dorotei Šušak, a bolje žonglira tako različitim žanrovima. je zbog uspješne primjene raznolikih utjeca- treća Mariji Kraut rock, psihodelija, bossa nova, mini- ja daleko nepredvidljiviji. ‘Pyramid Schemes’ Dejanović, Anji malizam, hip-hop, rana elektronska glaz- toliko prirodno spaja utjecaje Princea i ben- Pletikosi i Nikolini ba u njihovim rukama poprimaju šarenu, da Can da čudi da se ovakva kombinacija ne Rafaj. Žiri pri razigranu, neprekidno dinamičnu formu. može češće čuti. Zahvaljujući svemu opisa- ocjenjivanju 71 Njome su se kasnije mnogi inspirirali, ali nom, ‘Flock’ uspješno balansira po rubu re- teksta nije znao nitko nije ni pokušao izvesti nešto slično. tro pastiša i otvorene, ali i kreativne posvete, imena – pa ni rod – Unatoč naslanjanju na poznate elemente, nudeći pritom sliku alternativne stvarnosti autor(ic)a. Stereolab su izrazito prepoznatljiv bend. u kojoj pop-glazba ima ljudskiji, manje algo- ■ B. P.

Osim nepredvidljivih glazbenih puteva koji ritamski i korporativni oblik. Foto: Sandra Šimunović/ sežu od easy listeninga do avangarde, glavni ■ Karlo Rafaneli pixsell