J. P. "SRBIJAŠUME", BEOGRAD Š.G . "Šumarstvo"- Raška Š.U. ""- Novi Pazar

OSNOVA GAZDOVANJA ŠUMAMA ZA G.J. "BLIZANAC - DEBELICA" (2018-2027)

Biro za planiranje i projektovanje u šumarstvu Beograd, 2017.

Mihaila Pupina 113 Beograd

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 2

Mihaila Pupina 113 Beograd

0. UVOD

I Uvodne informacije i napomene

Gazdinska jedinica "Blizanac - Debelica" nalazi se u sastavu Gornjeibarskog šumskog podru čja, Jugozapadne šumske oblasti kojim gazduje Šumsko gazdinstvo "Šumarstvo" - Raška, preko šumske uprave "Novi Pazar" u Novom Pazaru, kao sastavni deo J.P. "Srbijašume" - Beograd. Ova gazdinska jedinica prostire se na površini od 2.503,91ha, a podeljena je na 81 odeljenje. Prikupljanje podataka za izradu OGŠ izvršeno je u leto - jesen 2016. godine po jedinstvenoj metodologiji za državne šume, a dendrometrijski podaci su obra ñeni mehanografski u okviru gazdinskih klasa i po jedinstvenom informativnom sistemu. Za gazdinsku jedinicu "Blizanac – Debelica" ovo je četvrto ure ñivanje po redu, OGŠ za GJ " Blizanac - Debelica " ra ñena je prema odredbama Zakona o šumama (Sl. gl. RS br 30/10, 93/12 i 89/15) i Pravilnika o sadržini osnova i programa gazdovanja šumama, godišnjeg izvo ñačkog plana i privremenog godišnjeg plana gazdovanja privatnim šumama (Sl. gl. RS br.122/03), ostalih Zakona koji se odnose na gazdovanje šumama, planskih dokumenata ve ćeg ranga važnosti tj. uskla ñenosti sa Opštom osnovom (period važnosti od 01.01.2009. do 31.12.2018.godine) za Gornjeibarsko šumsko podru čje. Važnost Osnove gazdovanja šumama je od 01.01.2018. do 31.12.2027. godine. Ova OGŠ ima slede će delove: - Tekstualni deo - Tabelarni deo - Karte

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 3

Mihaila Pupina 113 Beograd

1.0. PROSTORNE I POSEDOVNE PRILIKE

1.1. Topografske prilike

1.1.1. Geografski položaj

G.J "Blizanac - Debelica" prostire se u jugozapadnom delu Republike Srbije, severno od Novog Pazara. Prema geografskom položaju nalazi se izme ñu 17°.54` i 18°07` isto čne geografske dužine i 43°08` i 43°18` severne geografske širine od Pariza. Po administrativnoj podeli ova gazdinska jedinica nalazi se na teritoriji opštine Novi Pazar, a u privrednom smislu pripada Raškom okrugu. Po katastarskoj podeli G.J. se prostire na podru čju 42 katastarske opštine. G.J. "Blizanac - Debelica" dobila je naziv po karakteristi čkim visovima koji se nalaze na ovom podru čju.

1.1.2. Granice

Granice državnog poseda ustanovljene su prilikom katastarskog premera. Površinu ove G.J. čini jedan ve ći kompleks šuma sa nekoliko izdvojenih manjih i ve ćih delova okruženih privatnim posedom. Sa severa i severoistoka grani či se sa g.j. "Bukovik-Vlašica-Treštenac" (Š.U."Raška") i privatnim posedom opštine Ivanjica, sa zapada Ljudskom rekom koja je ujedno i granica izme ñu ove i g.j. "Ninaja-Koznik", sa jugoistoka granica je Raška i privatni posed, a sa jugozapada grani či se sa g.j. "Turjak-Vršine". Obeležavanje unutrašnjih i spoljnih granica izvršeno je po standardima JUS-a za obeležanje oznaka na terenu. Sporne granice u ovoj gazdinskoj jedinici nisu registrovane.

1.1.3. Površina

Šume, šumsko zemljište i ostalo zemljište ha % 1. visoke prirodne sastojine 7,47 0,3 2. vešta čki podignute sastojine 222,54 8,9 3. izdana čke šume 1334,86 53,3 4. šikare 21,46 0,9 5. šibljaci 65,54 2,6 Obraslo 1651,87 66,0 6. šumsko zemljište 824,90 32,9 7. neplodno zemljište 0,24 0,0 8. zemljište za ostale svrhe 23,90 1,0 9. zauze će 3,00 0,1 Neobraslo zemljište 852,04 34,0 Ukupno gazdinska jedinica 2503,91 100,0 10. tu ñe zemljište 69,61

Ukupna površina gazdinske jedinice iznosi 2503,91ha. Ukupno obraslo zemljište zauzima 1651,87ha (66,0%) površine, od toga visoke šume zauzimaju 7,47ha (0,3%), V.P.S. 222,54ha (8,9 %), izdana čke šume 1334,86ha (53,3%), šikare 21,46ha (0,9%), i šibljaci 65,54ha (2,6%) od ukupne površine gazdinske jedinice.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 4

Mihaila Pupina 113 Beograd

Ukupno neobraslo zemljište u čestvuje sa 852,04ha (34,0 %), od toga na šumsko zemljište otpada 824,9 ha (32,9%), na neplodno 0,24ha (0,0%), na zemljište za ostale svrhe 23,9 ha (1,0%), a na zauze ća 3,0ha (0,1%) od ukupne površine gazdinske jedinice.

1.2. Imovinsko pravno stanje

1.2.1. Državni posed

U površinu gazdinske jedinice ušle su sve katastarske čestice (parcele), koje su državno vlasništvo, a korisnik je JP "Srbijašume" - Beograd, po katastru nepokretnosti opština Novi Pazar, a nalaze se u napred navedenim granicama gazdinske jedinice (poglavlje 1.1.2.). Ukupna površina državnog poseda ove gazdinske jedinice kojim gazduje Š.U. "Novi Pazar" - iznosi 2503,91ha.

1.2.2. Privatni posed

Površina tu ñeg zemljišta (enklava) unutar ove gazdinske jedinice iznosi 69,61ha. Naj češ će se ove površine koriste kao livade, pašnjaci i šume. Na čin koriš ćenja ovih enklava kao i njihova veli čina nema bitnijeg uticaja na gazdovanje šumama u okviru gazdinske jedinice.

1.2.3. Rekapitulacija za gazdinsku jedinicu

Redni Kodni Broj Površina K.O. broj broj parcela ( m2 ) 1 5421 Alulovi će 99 367261 2 5422 55 1976677 3 5423 2 11866 4 5431 63 1360602 5 5435 35 1079077 6 5436 4 6770 7 5437 Vojni će 14 171269 8 5441 Goševo 4 184351 9 5446 Deževa 3 6335 10 5448 Drami će 137 1197395 11 5450 Dojinovi će 5 10764 12 5455 Ivan ča 1 4878 13 5462 Kova čevo 74 825419 14 5463 Kosuri će 44 873525 15 5464 Kuzmi čevo 103 1727039 16 5467 Koprivnica 10 283155 17 5473 Miš čiće 3 15980 18 5477 Novi Pazar 18 43988 19 5481 7 265468 20 5483 14 641742 20/1 5483 Polokce 4 254485 21 5484 Pusta Tušimlja 1 7137 22 5485 48 1243303

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 5

Mihaila Pupina 113 Beograd

Redni Kodni Broj Površina K.O. broj broj parcela ( m2 ) 23 5486 Pr ćenova 41 231633 24 5489 55 793273 25 5490 108 1363754 26 5491 Pobr ñe 16 194179 27 5493 44 733322 28 5494 Požežina 26 326414 29 5496 Rajkovi će 32 50681 30 5497 55 847645 31 5500 4 331944 32 5502 16 208778 33 5503 16 652950 34 5504 Srednja Tušimlja 23 428815 35 5505 70 137649 36 5507 Sitni če 41 1436035 37 5510 39 721328 38 5511 148 1559579 39 5512 Raj činova čka 25 991261 40 5518 Šaronje 52 855199 41 5520 Štitare 8 616143 Ukupno: 1567 25039068

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 6

Mihaila Pupina 113 Beograd

2.0. EKOLOŠKE OSNOVE GAZDOVANJA

2.1. Reljef i geomorfološke prilike

G.J. "Blizanac-Debelica" nalazi se u severnom - severoisto čnom delu Opštine Novi Pazar, a pripada brdsko-planinskoj oblasti. U orografskom pogledu teren na kome se prostire ova G.J. je jako izražen, sa srednje strmim i strmim stranama i use čenim vodotocima (Deževska reka i njene pritoke). Najniža kota u gazdinskoj jedinici je 453 mnv. u dolini reke Raške, kod mesta zvanog Kotline, a najviša kota je na 1605 mnv. (Oštro brdo). Dominantni visovi su Debelica (1122 mnv.), Blizanac (968 mnv.) po kojima je ova G.J. i dobila ime, zatim Oštro Brdo (1605 mnv.), Popovica (966 mnv.), Gradina (942 mnv.), kao i mnogi drugi visovi. Glavna ekspozicija je južna, zatim jugozapadna i jugoisto čna, sa svim lokalnim ekspozicijama.

2.2. Geološka podloga i tipovi zemljišta

Ovaj deo Srbije odlikuje se veoma raznolikim geološkim sastavom. Pojavljuju se razli čiti geološki sedimenti od paleozitskih do kvartarnih. Njihova zastupljenost je nejednaka, pa im je i uloga u obrazovanju zamljišta razli čita, a najzastupljenije su magmatske stene i paleozojski škriljci. Od magmatskih stena najzna čajniji su deciti i andeziti, a obe su pra ćene masama tufova i tufita. Zemljišta na ovim formacijama su peskovita ili glinasta, zavisno od mineralnog sastava i ja čine hemijskog raspadanja. Obi čno ova zemljišta su plitka, jer se nalaze na padinama i podložna su eroziji. Paleozojski škriljci sastoje se od plo častih zelenih filita i glinaca, glinastih škriljaca i peš čara. Relativno se brzo raspadaju i zemljišta se dosta lako obnavljaju. Materijal koji nastaje raspadanjem može biti peskovit ili glinovit. Zemljišta su naj češ će kisela, plitka i podložna eroziji.

2.2.1. Tipovi zemljišta

Razli čita geološka podloga i specifi čni orografski i klimatski činioci uticali su na tok pedogenoze i uslovili su stvaranje razli čitih tipova zemljišta. Zato se na eruptivnim serpentinskim i drugim podlogama sre ću razni tipovi u razli čitim fazama, čak i na manjim rastojanjima i sli čnim klimatskim i bioti čkim uslovima. Ovo se objašnjava činjenicom da geološka podloga na plitkim i nerazvijenim zemljištima u brdsko-planinskim oblastima ima ja či uticaj nego na dublja i razvijenija zemljišta u ravnicama i širokim re čnim dolinama. Sme ña skeletoidna zemljišta na andezitu Ovo zemljište zauzima ve ći deo ove jedinice. Po razvijenosti i dubini profila ovo zemljište je veoma heterogeno. Karakteriše se profilom A-C, A-Ac-C, kod A-(B)-C. Na erodiranim terenima sre će se profil (A)-C. Dubina ovakvih zemljišta kre će se kod nerazvijenih do 25cm. Razvijeno sme ñe zemljište profila A-(B)-C duboko je 35-50cm, a na blažim terenima može se na ći i nešto dublje zemljište. Struktura A horizonta je zrnasta kod pli ćih, a sitno rogljasta kod dubljih zemljišta. Podlogu (horizont C) naj češ će čine razdrobljeni komadi andezita i dacita. Po mehani čkom sastavu zemljište na andezitu spada u srednje vlažnu i laku ilova ču. Fizi čke osobine ovog zemljišta proizilaze iz mehani čkog sastava i dubine. Dobro propušta i upija vodu, ali samo kada je pod vegetacijom, u protivnom, znatan deo vode oti če površinski, izazivaju ći eroziju. Na hemijske osobine, pored mati čne stene, uti če i razvojna faza zemljišta, ekspozicija, nadmorska visina i drugi faktori. Pli ća zemljišta imaju slabo do srednje, a dublja srednje do vrlo kiselu reakciju. Proizvodna vrednost sme ñe skeletnog zemljišta na andezitu je uslovljena dubinom profila, nagibom terena, stanjem erozije i dr. Pošto je zemljište ve ćinom plitko i podložno eroziji pogodno je jedino za šumu. Kiselo rudo i sme ñe zemljište na paleozojskim škriljcima Zauzima tako ñe dobar deo jedinice. Teren je izlomljen i obiluje vodotocima i nagibima. Zemljište je obraslo šumama, a gde je šuma nestala, zemljište se koristi za pašnjake, livade i njive. Promena na čina koriš ćenja izazvala je promene u morfološkom izgledu i drugim osobinama, a na nekim mestima prime ćeni su erozioni procesi. Svi ovi činioci uticali su da zemljište na paleozojskim škriljcima ostaje trajno plitko sa nedovoljno izraženim profilima. Dubina retko prelazi 25cm i na blažim nagibima. Karakteriše se horizontom Ao-A-C. Struktura A horizonta je sitno zrnasta. Horizont C je razdrobljen ili kompaktan škriljac. Ova zemljište po sastavu spada u laku i srednje tešku ilova ču. Kod pli ćih zemljišta udeo skeleta je ve ći.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 7

Mihaila Pupina 113 Beograd

Vodu propušta i upija sloj u kojem je proces raspadanja škriljca u toku. Kompaktni škriljci ne propuštaju vodu, te je površinsko oticanje znatno. Po hemijskim osobinama ovo zemljište spada u kiselo zemljište. Proizvodna vrednost rudog i sme ñeg zemljišta na škriljcima je dobra za šumu. Posme ñena rendzina - sme ñe zemljište na kre čnjaku Ovo zemljište odlikuje se profilom A-(B)-C. Prose čna dubina je 40-60cm. Humusni horizont -A- je plitak oko 20cm, sme ñi -B- horizont je dubok 20-40cm. Po sastavu spada u sme ñu tešku glinušu ili tešku ilova ču.

2.3. Hidrografske karakteristike

G.J. "Blizanac-Debelica" čini najve ćim delom sliv Deževske reke sa njenim pritokama (Šaponjska reka i mnogobrojni potoci), zatim deo koji pada na levu obalu Ljudske reke, koja sa jugozapada čini prirodnu granicu ove gazdinske jedinice. Manji deo ove G.J. nalazi se u slivu Tušimlja. Sa jugoisto čne strane ovu G.J. oivi čava reka Raška u koju se ulivaju napred navedene reke i potoci. Hidrografska situacija na prostoru gazdinske jedinice je relativno povoljna. Ve ći vodotoci (reke i ve ći potoci) imaju vodu u toku cele godine, dok manji potoci presušuju. Duž reka Ljudska reka, Deževska reka i reka Raška nalaze se ve će i manje aluvijalne ravni.

2.4. Klima

Klima je važan činilac u pedogenezi zemljišta i odlu čuju ći faktor za razvoj odgovaraju ćih biljnih zajednica i vrsta drve ća kako preko temperaturnih pokazatelja, veli čine i raspodele vodenih taloga, strujanje vazduha, tako i drugih komponenata koji uti ču na rasprostranjenje biljnih zajednica. Prema klimatskoj reonizaciji Srbije gazdinska jedinica pripada III klimatskom reonu, odnosno IIIe podreonu. Osnovne karakteristike III klimatskog reona koji obuhvata najve ći deo Republike Srbije ima kontinentalne karakteristike. Region III klimatskog reona nema prave karakteristike kontinentalne klime jer se ose ća uticaj Sredozemnog i Jadranskog mora. Osnovne karakteristike IIIe klimatskog podreona koji obuhvata ovu gazdinsku jedinicu uzete su na osnovu podataka meteorološke stanice u Novom Pazaru. Vodeni talozi Pod vodenim talozima podrazumevamo sve vrste kondenzovane i sublimirane vodene pare u atmosferi, koje padaju na zemlju u te čnom ili čvrstom stanju. Godišnje koli čine padavina iznose 575.2mm. Najve ća koli čina padavina je u decembru i martu mesecu, a najsuvlji mesec je jul. Vodeni talozi u mm (Meteorološki godišnjak, 2015.): Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god Novi Pazar 41.8 58.6 67.5 63.1 43.7 67.1 3.4 49.9 52.6 68.9 54.2 4,4 575.2 Relativna vlažnost vazduha Relativna vlažnost vazduha je veoma zna čajan faktor za razvoj šuma i javlja se kao opredeljuju ći faktor transpiracije biljaka i površinskog isparavanja. Vlažnost zemljišta najviše zavisi od relativne vlage vazduha. Relativna vlažnost vazduha je najve ća u zimskim mesecima kada su temperature niske, dok je u toku leta najniža. Suvo ća vazduha leti ima za posledicu veliku evapotranspiraciju i isušivanje zemljišta do znatne dubine. Najniže vrednosti ima u aprilu, maju i junu, a najviše u decembru, januaru i februaru. Prose čna godišnja relativna vlažnost vazduha iznosi 81%, što odgovara kontinentalnom klimatu. Srednja mese čna relativna vlažnost vazduha u % (Meteorološki godišnjak, 2015.): Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. Novi Pazar 90 87 85 77 76 76 69 71 78 85 82 91 81

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 8

Mihaila Pupina 113 Beograd

Temperatura vazduha Temperatura vazduha u °C (Meteorološki godišnjak, 2015.): Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. Novi Pazar 1.0 2.6 5.2 8.9 15.0 17.7 22.4 22.0 17.6 10.5 6.0 1.4 10.9

• Najtopliji mesec je jul, a najhladniji januar. • Apsolutni maksimum temperature iznosi 39.0 ºC. • Apsolutni minimum temperature iznosi – 20.0 ºC. Srednja maksimalna temperatura vazduha u °C: Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. Novi Pazar 5.6 8.8 11.0 17.8 25.4 26.4 32.8 32.2 26.2 17.0 14.6 6.5 18.8

Srednja minimalna temperatura vazduha u °C: Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. Novi Pazar -2.8 -2.4 1.1 3.5 9.4 12.2 14.9 14.7 12.1 7.0 0.9 -2.5 5.7

Obla čnost Obla čnost u desetinama (Meteorološki godišnjak, 2015.): Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. Novi Pazar 7.1 5.3 6.1 5.0 5.1 4.7 1.8 2.9 4.6 6.4 4.7 6.8 5.0 Srednja godišnja obla čnost od 5.0 desetina pokrivenosti neba pokazuje da je ovo relativno sun čano podru čje. Vazdušni pritisak Vazdušni pritisak u mb Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. Novi Pazar 897,3 896,8 903,1 891,4 897,1 899,9 899,9 901,7 900,3 897,8 898,7 894,5 898,2 Sneg Broj dana sa snegom u toku godine (Meteorološki godišnjak, 2015.): Novi Pazar - 33 dana. Vetar Kretanje vazduha u atmosferi naziva se strujanje, koje ima svoj po četak i kraj (cirkulacija je kretanje vazduha sa zatvorenim linijama strujanja). U atmosferi uvek postoji nekakvo strujanje. Vetar predstavlja horizontalno kretanje vazduha. Za opštu karakteristiku klime je od zna čaja brzina, pravac i čestina javljanja vetra. Sve se ovo odražava na vegetaciju kao i na zemljište. U prvom slu čaju u smislu uve ćanja transpiracije biljaka, a u drugom smislu isušivanja zemljišta. Za razliku od ostalih klimatskih elemenata, vetar nije skalar, ve ć je vektorska veli čina. To zna či da je potpuno definisan sa tri elementa: pravac, smer i intenzitet. Ipak, u praksi je vetar odre ñen sa dva elementa i to: pravcem (koji podrazumeva smer) i brzinom ili ja činom. Pravac vetra predstavlja stranu sveta sa koje vetar duva (N-sever; E-istok; S-jug; W-zapad). Brzina vetra je put koji vazdušne čestice pre ñu u jedinici vremena (m/s). Ja čina vetra je efekat njegovog dejstva na odre ñene predmete (Boforova skala od 0 do 12 stepeni). Vetar je zna čajan element koji uti če na formiranje klime odre ñenog podru čja izazivaju ći razlike u temperaturi, donose ći padavine ili sušu. Vetrovi se javljaju kao stalni kada imaju lokalne izvore i prouzrokuju lokalne vremenske nepogode, ili kao povremeni ako ih stvaraju prodori vazduha iz susednih oblasti. Vetar je kao klimatski elemenat veoma važan. Na prvom mestu ima uticaj na temperaturne odnose i vlažnost vazduha, a zatim od njega zavisi i obla čnost i padavine. Raspodela vetra na zemlji uglavnom zavisi od raspodele vazdušnog pritiska. Na pravac i brzinu vetra uti če još i reljef zemljišta. Vetar donosi sa sobom odlike one klime odakle duva. Gazdinska jedinica je izložena uticaju zapadnih vetrova koji ne uti ču u ve ćem zna čaju na stanje šuma u ovom podru čju (ne izazivaju ve će štete), i ne menjaju u ve ćem obimu biocenoekološke karakteristike podneblja.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 9

Mihaila Pupina 113 Beograd

2.5. Opšte karakteristike šumskih ekosistema

U ovoj gazdinskoj jedinici su izdvojeni slede ći kompleksi (pojasevi) šuma: 1. Kompleks (2) kserotermofilnih sladunovo-cerovih i drugih tipova šuma, 2. Kompleks (3) kseromezofilnih kitnjakovih i grabovih tipova šuma, 3. Kompleks (4) mezofilnih bukovih i bukovo-četinarskih tipova šuma Kompleks (pojas) čine tipovi šuma koji su izdiferencirani pod uticajem tri osnovna faktora (toplota, vlaga i nadmorska visina), za formiranje šumske vegetacije. Kompleksi (pojasevi) šuma dalje se raš članjuju na cenoekološke grupe tipova šuma. Cenoekološka grupa je formirana na osnovu tipa vegetacije i tipa zemljišta. Cenoekološka grupa tipova šuma se dalje raš članjuje na grupu ekoloških jedinica. Grupu ekoloških jedinica čine biljne zajednice naj češ će ranga asocijacije koje su me ñusobno identi čne po sastavu glavne vrste drve ća, a razli čite po tipu zemljišta. Grupe ekoloških jedinica dalje se raš članjuju na pojedine ekološke jedinice i tipove šuma. Pojedine ekološke jedinice i tipovi šuma formiraju se na osnovu usvojenih zajedni čkih osnova i stavova o promeni tipologije u savremenom gazdovanju šumama. Jaki nagibi u ovome kompleksu su jako ugroženi od erozije i klizišta. Površine koje su privremeno koriš ćene u poljoprivredi su napuštene i povoljne su za pošumljavanje - da se vrate u šumsku proizvodnju. U ovoj gazdinskoj jedinici kompleks šuma je zastupljen sa slede ćim grupama ekoloških jedinica: 2.4.1. Šume grabi ća (Carpinion orientalis moesiacum) na crnicama i razli čitim erodiranim zemljištima.Ove šume edafski i orografski su uslovljene. Javljaju se na plitkim i strmim zemljištima (klisure i sl.). Ove šume imaju isklju čivo zaštitnu ulogu. 3.1.3. Šuma kitnjaka i cera (Quercetum petraeae cerris) zauzimaju donji pojas kitnjakovih šuma do oko 600m nadmorske visine. Ove su šume nešto kserotermnije od monodominantnih šuma kitnjaka, a mezofilnije od šuma čistoga cera. Glavni edifikatori su kitnjak i cer, pored njih se javljaju crni jasen, klen i grab. U spratu prizemne flore preovla ñuju kserofiti Brachypodium pinatum, Galium album i dr. Zemljišta su dosta neujedna čena, i uglavnom u ovoj gazdinskoj jedinici plitka. 4.2.1. Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima Ova grupa ekoloških jedinica, planinska šuma bukve, odlikuje se apsolutnom dominacijom bukve, jakom senkom, vrlo povoljnim mikroklimatskim uslovima i velikom stabilnoš ću. Pored bukve kao dominantne vrste drve ća, zastupljene su i druge mezofilne vrste drve ća (Daphne mesereum, Sambucus nigra i druge vrste drve ća). To su uglavnom srednje duboka i duboka vlažna povoljnih fizi čkih i hemijskih osobina i visoke produktivnosti

2.6. Opšti faktori zna čajni za stanje šumskih ekosistema

Ekosistem, po Tansleju, "je osnovna organizaciona jedinica prirode koja poseduje sposobnost samoobnove i samoregulacije". Ekosistem je skup elemenata koji su u me ñusobnoj vezi, kao grupa činilaca koji grade jednu celinu. Osnovna dva elementa ekosistema su biotip i biocenoza. Na osnovu ova dva osnovna elementa ekosistema, biotip i biocenoza sinonim ekosistema je biogeocenoza. Biotip čine delovi naseljenog prostora, a biocenoza čini skupinu živih bi ća koji su povezani u jedinstvenu biogeocenozu ili ekosistem. Komponente šume uklju čuju biljni i životinjski svet koji je nastao u šumi i koji u čestvuje u formiranju šumskih ekosistema, šumskih biocenoza. Na formiranje šumskih ekosistema direktno uti ču ekološki faktori - činioci sredine (stanište). Ekološki faktori su svrstani u slede će faktore - činioce: 1. Klimatski faktori (toplota, atmosferski talozi, vlaga u vazduhu, svetlost, vetar i dr.), 2. Orografski činioci (reljef sa nadmorskom visinom, ekspozicija - izloženost terena, nagib terena i dr.), 3. Geološka podloga - mati čni supstrat, 4. Edafski ili zemljišni faktori, i 5. Bioti čki činioci. Navedeni ekološki činioci u prirodi deluju uzajamno kao celina, kao kompleks faktora koji se dopunjuju i zamenjuju i iz tih razloga ne može se vegetacija jednog kraja objašnjavati kao rezultat delovanja jednog ekološkog faktora. Razmatranje pojedinih faktora - činilaca treba razumeti samo kao metodološki postupak čiji je cilj bolja analiza, tuma čenje, shvatanje, uo čavanje i dalje povezivanje u njihovom zajedni čkom delovanju.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 10

Mihaila Pupina 113 Beograd

Ekološki faktori deluju neposredno (preko fizi čkih i hemijskih osobina zemljišta i njihovih hranljivih elemenata, koli čine vode i vazduha) i posredno (preko ekspozicije, nadmorske visine i nagiba terena) koji dovode do promene uslova klime - koji uti ču na promenu vegetacije. Čovek neposredno deluje - prekomernom se čom šuma, kresanjem lisnika, koriš ćenjem stena iz šume i drugim nesavesnim koriš ćenjem šume i šumskog zemljišta. 1. Klimatski faktori - to su svi spoljašnji činioci koji okružuju šumske ekosisteme i uti ču na njih u koje se ubrajaju: svetlost, toplota, atmosferski talozi, vetar i drugo. • Svetlost kao klimatski činilac u čestvuje u hlorofilnoj asimilaciji biljaka, heliofilne biljke vrste koje imaju potrebe za ve ćom koli činom svetlosti odnosno sciofitne biljne vrste kojima je potrebno manja koli čina svetlosti i polusciofitne biljne vrste koje su na prelazu heliofilnih i sciofitnih biljnih • vrsta, koli čina svetlosti u toku vegetacionog perioda menja se i potrebna koli čina svetlosti istoj biljnoj vrsti, višestruka biljna vegetacija u zavisnosti od potrebne koli čine svetlosti - razli čite biljne zajednice od sprata drve ća (u prvome spratu su dominantne vrste drve ća koje imaju ve ću potrebu za svetloš ću, u daljem spratu drve ća su vrste drve ća senke i polusenke), ispod sprata drve ća formiran je sprat žbunja flore • Toplota, temperatura vazduha kao klimatski činilac je u direktnoj zavisnosti od stepena osun čavanja u zajednici sa vlagom i padavinama i direktno uti če na pojavu razli čitih tipova šumskih ekosistema; ekosistem termofilnih šuma - šume na toplijim staništima (klimatogena šuma sladuna i cera), ekosistem mezotermnih šuma - šume na umerenijim staništima (šume hrasta kitnjaka i obi čnog graba, kitnjaka i pitomog kestena i šume brdske bukve) i ekosistem mikrotermne šume - šume na hladnijim staništima (šume smr če, šume smr če i belog bora, šume subalpske bukve i šume bora krivulja). • Atmosferski talozi i vlaga kao klimatski činilac pored toplote i temperaturnih prilika uti ču na formiranje razli čitog vegetacijskog pokrivača u direktnoj zavisnosti od stepena vlaženja šumskih ekosistema, šumski ekosistemi mogu se formirati od kserofilnog šumskog ekosistema (mediteranske i submediteranske šume), preko mezofilnih šumskih ekosistema (šume bukovih zajednica, šume kitnjakovo-grabovih zajednica i drugih njima srodnih šumskih zajednica) i hidrofilnih šumskih ekosistema (šume vrbe, šume topole i šume lužnjakovih zajednica). • Vetar u kompleksu sa drugim klimatskim činiocima, kao klimatski činilac ima uticaja na vetrovitim stranama i grebenima na višim planinama gde se javlja niska kržljava šuma retkog sklopa sa krivim stablima i deformisanim krunama, šuma kao zajednica postepeno nestaje i tad je zamenjuju planinski pašnjaci. Na istim nadmorskim visinama na zaklonjenim stranama šumska vegetacija je boljeg izgleda i sastava. Navedeni klimatski faktori sa navedenim svojim činiocima direktno uti ču na šumske ekosisteme i njihovu raznovrsnost. 2. Orografski činioci - to su činioci reljefa sa nadmorskom visinom, sa ekspozicijom, (izraženost terena), sa nagibom terena i drugim činiocima na kojima se formiraju šumski ekosistemi. • Reljef kao orografski činilac na formiranju šumskih ekosistema deluje višestruko na promenu opštih uslova sredine. Reljef koji deluje posredno jer promenom od nekih komponenti reljefa vrše uticaje na promenu mikroklime koja direktno uti če na promenu tipa vegetacije (i šumske vegetacije) i zemljišta. Tako ñe i orografski činioci (komponente reljefa) uslovljavaju na formiranje odre ñenih šumskih ekosistema tipa šume specifi čnog po floristi čkom sastavu i biološkim osobinama prilago ñena orografskim uslovima u kojima se javljaju. Često je njihovo delovanje izraženo i u mikroklimatskim pokazateljima mikroreljefa - sa minimalnom promenom nadmorske visine menja se režim vlaženja i dolazi do promene šumske vegetacije i promene zemljišta. U pojasu naših reka na poplavnom delu javljaju se šume vrbe i sa malim promenama mikroreljefnim izvršenjima (gredama) od 20-50cm javljaju se šumske zajednice, šume hrasta lužnjaka, šume lužnjaka-graba i jasena, šume lužnjaka i graba, šume lužnjaka-graba i cera, kao i drugih šumskih zajednica. • Nadmorska visina - kao orografski činilac u formiranju šumskih ekosistema direktno utiče preko temperature vazduha, vlažnosti vazduha, koli čini vodenog taloga i vrsti vodenog taloga kao i rasporedu vodenog taloga, režimu svetlosti i drugih elemenata. Nadmorska visina kao orografski činilac direktno uti če na formiranju šumskih ekosistema , to je izraženo na vertikalno rasprostranjenje šuma; od najnižih aluvijalnih šuma vrbe, šuma jove, lužnjakovih šuma (na uzvišenjima - gredama), šume brdskog hrasta, šume hrasta i cera, šume hrasta, cera i graba, šume crnog bora, šume crnog i belog bora, šume brdske bukve, šume bukve, šume bukve-jele-smr če, šume smr če do pojasa subalpskih i žbunastih četinara i završava se sa pojasom planinskih i visokoplaninskih pašnjaka. • Ekspozicija - izloženost prema odre ñenoj strani sveta, kao orografski činilac direktno ima uticaje na formiranje šumskih ekosistema i njenog sastava. najviše se razlikuju južne (prisojne) od severnih (osojnih) ekspozicija. Razlike su karakteristi čne u sistemu osun čavanja terena, temperature vazduha i vlažnosti vazduha, temperature zemljišta i vlažnosti zemljišta i drugim karakteristikama ekspozicije terna, te razlike mogu da budu veoma izražene i ekstremne (npr. bukovih i hrastovih šuma na suprotnim ekspozicijama). U brdskom regionu na južnim ekspozicijama hrast kitnjak, medunac, grabi ć, crni bor i u istom brdskom režimu na severnim ekspozicijama šume bukve. U planinskom regionu - bukove šume se javljaju na svim ekspozicijama, ali na južnim ekspozicijama često su zastupljene manje produktivne zajednice šume bukve (Luzulo - Fagion) na pli ćim, toplijim, često skeletnim, jako kiselim sme ñim zemljištima. • Nagib terena (inklinacija) kao orografski činilac kao i ekspozicija ima višestrukog uticaja na formiranje šumskih ekosistema i njenog sastava. Nagib terena - ugao pada terena ima znatnog uticaja na stepen terena na dubinu zemljišta, na vlažnost zemljišta, na zadržavanje atmosferskih padavina (kišnog taloga i snega). Nagib terena i ekspozicija terena tako ñe direktno uti ču na formiranje šumskih ekosistema. Ja či nagibi i dužine ekspozicije pove ćavaju koli činu toplote i intenzitet osun čavanja zemljišta, zastupljena su pli ća, suvlja i siromašnija zemljišta na kojima su zastupljeni šumski ekosistemi sa izrazito termofilnom vegetacijom, male ekonomske vrednosti i uglavnom zaštitnog meliorativne uloge. Blaži nagibi, severne ekspozicije javljaju se dublja i stabilnija zemljišta na kojima su zastupljeni šumski ekosistemi sa mezofilnijom vegetacijom, ve će i visoke ekonomske vrednosti tj. floristi čki bogatijim i produktivnijim šumama.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 11

Mihaila Pupina 113 Beograd

Navedeni orografski činioci - činioci reljefa imaju specifi čnu i zna čajnu ulogu u formiranju i sastavu šumskih ekosistema. 3. Geološka podloga predstavlja mati čni supstrat na kome se obrazuje zemljište. U procesu rasturanja geološke podloge je istovremeno i proces rasturanja minerala i dobija se minerološki deo zemljišta koji deluje na biljke, i zato je geološka podloga sastavni deo šumskih ekosistema. Osnovni proces je rasturanje kompaktnih stena (magmatskih, sedimentnih i mineralnih) u rastresitu masu sastavljenu od čvrstih čestica razli čitih dimenzija. Njihove veli čine kao i stepen zastupljenosti čestica i sastav odre ñuje niz zna čajnih fizi čko-hemijskih svojstava zemljišta (poroznost zemljišta, vodne i vazdušne osobine zemljišta, sastav zemljišta i drugih osobina zemljišta). Geološka podloga prema fizi čko-hemijskim osobinama zemljišta direktno uti če na šumsku vegetaciju, odnosno na formiranje šumskih ekosistema. 4. Edafski ili zemljišni uslovi - zemljište je prirodna tvorevina koja je nastala kao rezultat niza faktora; od klimatskih (uticaj klime), orografski (uticaj reljefa), geološke podloge (mati čni supstrat), uticaja živih organizama, posebno biljne vegetacije i životinjskog sveta kao i uticaj čoveka. Oni deluju zajedno i kao rezultat delovanja su razli čita zemljišta na zemlji. Zemljište je sredina u kojoj žive, rastu i razmnožavaju se živi biljni i životinjski svet. Zemljište je sastavljeno iz dve osnovne komponente; od humusa koji čini organsku komponentu koja nastaje raspadanjem organskih otpadaka biljnih delova i minerala koji nastaje od mineralne komponente koja je nastala raspadanjem fizi čkog i hemijskog raspada minerala i stena. Me ñusobnim sjedinjavanjem organske (humusne) komponente i mineralne komponente nastaje pravo zemljište u kome se organska i mineralna komponenta više pojedina čno ne razlikuju i ne mogu se mehani čki odvajati jedna od druge. Mineralna komponenta je zastupljena u zemljištu 90-99 %, organska komponenta je zastupljena u zemljištu 1-10 %. Šumski ekosistemi rastu i razvijaju se na zemljištu i za njihov uspešan rast potrebno je u prvom redu dovoljna dubina zemljišta, zatim povoljne fizi čke i hemijske osobine zemljišta. Edafski zemljišni uslovi su glavni činioci na kojima se formiraju i razvijaju šumski ekosistemi. 5. Bioti čki činioci - to su činioci biljnih i životinjskih vrsta koji u čestvuju u izgradnji i formiranju šumskih ekosistema, gde se čovek kao poseban antropogeni faktor te zajednice sa svojim delovanjem name će neposrednim delovanjem kao činilac na promenu šumske i druge vegetacije. Delovanje čoveka kao antropogenog faktora na uticaj formiranja šumskih ekosistema je izraženo i na nepovoljno delovanje na formiranju šuma; jer je čovek uticao bilo svojim neposrednim (li čnim) delovanjem prekomernom se čom ili neposrednim delovanjem preko stoke - nekontrolisanom ispašom čime dolazi do formiranja šikara, a negde i do potpunog uništenja šuma. Bioti čki činioci, biljni i životinjski svet sa čovekom su činioci živog sveta (pored mikroorganizama) u šumskim ekosistemima. Svi navedeni ekološki faktori (klimatski, orografski, geološki, edafski i bioti čki) deluju zajedno kao celina, ali su povezani izmeñu sebe deluju ći jedan na drugog i na sredinu u kojoj se izražavaju, koji se me ñu sobom dopunjuju i zamenjuju.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 12

Mihaila Pupina 113 Beograd

3.0. PRIVREDNE KARAKTERISTIKE Ako ho ćemo da ilustrujemo privrednu delatnost i razvijenost podru čja u kome se nalazi gazdinska jedinica, posluži ćemo se osnovnim statisti čkim elementima iz Statisti čkog godišnjaka Srbije kao materijalnim pokazateljima šumskog gazdinstva - šumske uprave koja gazduje gazdinskom jedinicom. Gazdinska jedinica se nalazi na teritoriji opštine Novi Pazar.

3.1. Opšte privredne karakteristike podru čja u kome se nalazi gazdinska jedinica

Novi Pazar nalazi se na 297km južno od Beograda, na deonici starog puta koji preko Ibarske magistrale vodi prema Podgorici i Jadranskom moru. Lociran je u zvezdastoj dolini reka Jošanice, Raške, Deževske i Ljudske reke, na nadmorskoj visini od 496m. Okružen je visokim planinama Golijom, Rogoznom i Pešterskom visoravni. Kraj je bogat prirodnim resursima. To je prostrana planinska teritorija, na kojoj se optimalno smenjuju blagi i oštri usponi, re čni useci i doline, visoravni, veliki kompleksi četinarskih šuma, prostrane livade i pašnjaci. Ovaj prostor ima izuzetno bogatu floru i faunu, obilje čiste vode, termalnih i mineralnih izvora (Novopazarska i Raj činovi ća , i Slatinski i Deževski kiseljak). Uz prirodne i ljudske resurse, kao i brojne spomenike kulture, Novi Pazar ima velike potencijale za održiv razvoj - proizvodnju zdrave hrane i razvij svih vidova turizma. Osnovne karakteristike za Opštinu Novi Pazar: Ukupna površina 742 km2 Ukupna obradiva površina 23.281 ha Ukupna površina šuma 34.934 ha Ukupan broj naselja 99

3.2. Ekonomske i kulturne prilike podru čja

Prema podacima iz „Statisti čkog godišnjaka Republike Srbije 2015“, u 2014. godini, broj zaposlenih na podru čju opštine Novi Pazar iznosio je 15.348. U privatnom sektoru (lica koja samostalno obavljaju delatnost i zaposleni kod njih) radi 4.714 zaposlenih, a 10.634 su zaposleni kod pravnih lica (privredna društva, ustanove, zadruge i druge organizacije). Struktura zaposlenih kod pravnih lica, posmatrano po privrednim granama i vrstama delatnosti, je slede ća: • Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo: 30; • Rudarstvo: 382; • Prera ñiva čka industrija: 1633; • Snabdevanje elektri čnom energijom, gasom i parom: 161; • Snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama: 457; • Gra ñevinarstvo: 740; • Trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila: 1513; • Saobra ćaj i skladištenje: 441; • Usluge smeštaja i ishrane: 93; • Informisanje i komunikacije: 221; • Finansijske delatnosti i delatnost osiguranja: 97; • Poslovanje nekretninama: 6; • Stru čne, nau čne, inovacione i tehni čke delatnosti: 142; • Administrativne i pomo ćne uslužne delatnosti: 83; • Državna uprava i obavezno socijalno osiguranje: 839; • Obrazovanje: 2066; • Zdravstvena i socijalna zaštita: 1556; • Umetnost, zabava i rekreacija: 111; • Ostale uslužne delatnosti: 63

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 13

Mihaila Pupina 113 Beograd

Podru čje u kome se nalazi gazdinska jedinica u ekonomskom pogledu je dosta nerazvijeno. Jako izrazit teren, planinska klima i malo obradive zemlje ne obe ćavaju neku bolju perspektivu za ve ćinu naselja (zaseoka) ovog planinskog podru čja. Mali zaseoci i sela su tipi čno planinska i u svemu zaostaju za selima koja se nalaze u dolini reke Ibar. Glavno zanimanje stanovnika u ovim selima i zaseocima je sto čarstvo, a zatim vo ćarstvo i ratarstvo. Sve ove grane su ekstenzivne i ne daju ni izdaleka one prinose koji odgovaraju uloženom radu.

3.3. Organizacija i materijalna opremljenost šumskog gazdinstva - šumske uprave koja gazduje gazdinskom jedinicom

Šumska uprava Novi Pazar nalazi se u sastavu šumskog gazdinstva "Šumarstvo"- Raška, koja je sastavni deo JP "Srbijašume" - Beograd. U okviru ŠG "Šumarstvo" - Raška postoje tri organizacione jedinice: 1. Šumska uprava - Raška, 2. Šumska uprava - Novi Pazar, 3. Šumska uprava - Tutin. Broj zaposlenih i njihova kvalifikaciona struktura na nivou ŠU Novi Pazar dat je tabelarno (podaci važe na dan 24.03. 2017.godine). • Diplomirani ekonomista VSS 1 • Šumarski inženjer VSS 4 • Šumarski tehni čar IV st. 1 • Poslovo ña koriš ćenja šuma III st. 1 • Poslovo ña koriš ćenja šuma IV st. 3 • Administrator IV st. 1 • Knjigovo ña IV st. 2 • Čuvar šuma III st. 3 • Čuvar šuma IV st. 5 • Čuvar šuma NK 1 Ukupno 22 zaposlenih

Opremljenost ŠU Novi Pazar sredstvima za rad Savremeno gazdovanje šumama zahteva primenu mehanizovanih sredstava rada, jer se na taj na čin ubrzava proces proizvodnje, štedi vreme i smanjuju proizvodni troškovi, a samim tim pove ćava se rentabilnost poslovanja. U vreme izrade ove OGŠ, Š.U. Novi Pazar raspolagala je slede ćim mehanizovanim sredstvima za rad:  vozilo VAZ LADA 2 kom.  terensko vozilo LADA NIVA 2 kom.  putni čko vozilo LADA 1 kom. Navedeni popis sredstava i mehanizacije, a imaju ći u vidu racionalno gazdovanje, ukazuje potrebu za uve ćanjem istih u kvantitavnom i kvalitativnom smislu. U primarni cilj treba staviti nabavku opreme za informati čki sistem i njenu punu primenu u svim fazama rada, kao i nabavku moderne elektronske opreme za inventuru šuma.

3.4. Dosadašnji zahtevi prema šumama i dosadašnji na čin koriš ćenja šumskih resursa

Dosadašnje koriš ćenje potencijala uglavnom se zasniva na koriš ćenju drvne mase za primarnu preradu i potreba za ogrevnim drvetom. Ostali potencijali ili nisu koriš ćeni ili ih je bilo u bezna čajno malom obimu (kamen, kre č, pe čurke i dr.).

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 14

Mihaila Pupina 113 Beograd

3.5. Mogućnost plasmana šumskih sortimenata

Na teritoriji opštine Novi Pazar ne postoje ve ći kapaciteti za preradu drveta. U Raškom okrugu ve ći industrijski kapaciteti su u Tutinu i u Raškoj, gde se transportuje kvalitetnije tehni čko drvo. Manje koli čine tehni čkog drveta prodaje se i strugarama, koje su u privatnoj svojini za preradu drveta kao i drugim fizi čkim licima. Problem plasmana tehni čkog drveta, ogrevnog drveta kao i drugih drvnih sortimenata ne postoji.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 15

Mihaila Pupina 113 Beograd

4.0. FUNKCIJE ŠUMA

4.1. Osnovne postavke i kriterijumi pri prostorno-funkcionalnom reoniranju šuma i šumskih staništa u gazdinskoj jedinici

Zbog brojnih koristi za društvo u celini, šume i šumsko zemljište su po Zakonu o šumama "dobro od opšteg interesa", pa je prema tome gazdovanje šumama i šumskim podru čjima složen i odgovoran zadatak. Polaze ći od potreba i zahteva društva u odnosu na šume i šumska podru čja, neophodno je utvrditi potencijal šuma i šumskih staništa i definisati funkcije šuma, to jest odrediti osnovnu (prioritetnu) namenu šuma u šumskom podru čju. Mnogobrojna dejstva šuma nazivamo funkcijama šuma i imaju trajan zna čaj za ljudsko društvo, a mogu će ih je uslovno svrstati u tri grupe: - Proizvodne funkcije - Opštekorisne funkcije - Socijalne funkcije Proizvodne funkcije šuma - predstavljene su proizvodnjom drveta (tehni čko i prostorno), divlja či (krupne i sitne), šumskog semena i ostalih proizvoda šuma (lekovito bilje, pe čurke, šumski plodovi i dr.). Opštekorisne funkcije šuma - podrazumevaju zaštitne, hidrološke, klimatske, higijensko-zdravstvene i druge funkcije šuma. Socijalne funkcije šuma - u ove funkcije šuma ubrajamo: turisti čno rekreativne, obrazovne, nau čno-istraživa čke, odbrambene i druge funkcije. U svakoj šumi ili njenom delu istovremeno se ostvaruje više funkcija šuma koje se vremenski i prostorno prepli ću i svaki od njih ima manji zna čaj za širu društvenu zajednicu. Sve ove funkcije šuma potrebno je uvažiti i me ñusobno uskladiti kako bi se ostvario maksimalan ekološki i ekonomski efekat za širu društvenu zajednicu. Postupak pri prostorno-funkcionalnom reoniranju šuma, pri čemu usvajamo princip polifunkcionalnosti, polazi od utvr ñivanja prioritetne (najzna čajnije) funkcije šume. Utvr ñivanje prioritetne funkcije (osnovne namene) u osnovi polazi od: 1. Usvajanja unapred utvr ñenih zakonskih rešenja, kojima je namena šuma ili pojedina čnih njenih delova ve ć utvr ñena, a u skladu s tim i prioritetna funkcija i cilj gazdovanja njome uslovljen. 2. Da se na osnovu poznatih kriterijuma izvrši utvr ñivanje prioritetne funkcije šuma, odnosno da se izvrši pojedina čno vrednovanje šuma ili njenih delova vezanih za svaku konkretnu funkciju, a da se u fazi integralne analize polifunkcijalnog karaktera utvrdi prioritetna funkcija. Nakon utvr ñivanja prioritetne funkcije potrebno je ostale funkcije usaglasiti i razrešiti me ñusobne konflikte. Ovo podrazumeva utvr ñivanje me ñusobnog odnosa pojedinih funkcija prema prioritetnoj funkciji šuma, odnosno u kojoj meri se mogu ostvariti pored prioritetne funkcije i druge funkcije šuma. Odnos pojedinih funkcija prema prioritetnoj funkciji može biti slede ći: 1. Da su pojedine funkcije šuma spojive sa prioritetnom funkcijom, odnosno da se sa istim funkcionalnim zahtevima u potpunosti ostvaruju i druge funkcije šuma i tada možemo govoriti o prioritetnim funkcijama šuma. 2. Da se pojedine funkcije šuma nalaze u izvesnom konfliktu sa prioritetnom funkcijom ili da za svoje ostvarenje zahtevaju druga čije funkcionalne zahteve, tako da se ne ostvaruju u potpunosti, ali ih je potrebno planirati u onoj meri u kojoj ne ugrožavaju prioritetnu funkciju i u tom smislu predstavljaju dopunske funkcije šuma. 3. Da su pojedine funkcije šuma toliko suprotne prioritetnoj funkciji te se ne mogu ostvarivati, a u skladu s tim ne mogu se ni planirati, pa se kao takve mogu nazvati isklju čive funkcije.

4.2. Funkcije šuma i namena površina

S obzirom na sve složenije funkcije šuma zbog kojih je neophodno planirati razli čite ciljeve gazdovanja u pojedinim delovima šumskog kompleksa, name će se potreba da se izvrši prostorna podela šumskog kompleksa, u zavisnosti od prioritetne namene (funkcije) njihovih pojedinih delova. Na osnovu zate čenog stanja i utvr ñenog potencijala šuma i šumskog zemljišta i Zakonske i podzakonske regulative koja se odnosi na gazdovanje šumama u gazdinskoj jedinici "Blizanac - Debelica" utvr ñene su slede će globalne i prioritetne funkcije šuma:

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 16

Mihaila Pupina 113 Beograd

Globalna namena Osnovna namena Šume i šumska staništa sa proizvodnom funkcijom (10) Namenska celina 10 - Proizvodnja tehni čkog drveta Namenska celina 26 - Zaštita zemljišta od erozije Šume sa prioritetnom zaštitnom funkcijom (12) Namenska celina 66 - Stalna zaštita šuma ( izvan gazdinskog tretmana) Park prirode (16) Namenska celina 53 - Park prirode III stepen zaštite

Namenska celina "10" - Proizvodnja tehni čkog drveta Za ovu namensku celinu prioritetna funkcija je maksimalna i trajna proizvodnja drveta najboljeg kvaliteta. Istovremeno sa ispunjavanjem proizvodne funkcije, maksimalno se ostvaruje i proizvodnja kiseonika posebno specifi čne, a sa ekološkog aspekta vrlo zna čajne. Pored ovih funkcija ostvaruju se i ostale funkcije šuma samo sa manjim stepenom i predstavljaju dopunske funkcije. Isklju čivih (potpuno konfliktnih) funkcija skoro da nema. Funkcionalni zahtevi sastojina za ostvarenje ove namenske celine sadržani su u: • izboru vrsta drve ća na tipološkoj osnovi • forsiranju mešovitih sastojina radi obezbe ñenja njihove biološke stabilnosti • forsiranju svih do sada poznatih uzgojno-strukturnih oblika u skladu sa osobinama vrsta drve ća i staništa na kome se nalaze • forsiranju potpunog sklopa • forsiranju optimalne šumovitosti • melioraciji degradiranih šuma • primeni mehanizacije u svim fazama nege sastojina i se či i izradi drvnih sortimenata • optimalnoj otvorenosti šumskog kompleksa šumskim saobra ćajnicama (putevi, vlake). Namenska celina "26" - Zaštita zemljišta od erozije Prioritetna funkcija u ovoj namenskoj celini je zaštita zemljišta od vodne erozije. Kriterijumi za izdvajanje ove namenske celine obuhvataju: • erozione brazde na površini zemljišta • strme do vrlo strme strane nagiba preko 30° • suva i plitka skeletna zemljišta • strane sa nagibom preko 20° na ilovastoj podlozi • dvoslojna zemljišta i na manjim nagibima Funkcionalni zahtevi sastojina za protiverozionu zaštitu zemljišta su: • izboru vrsta na tipološkoj osnovi • potpuna obraslost • prebirna struktura sastojina, u uslovima gde to ne odgovara biološkim osobinama vrsta drve ća, formirati dvospratne i višespratne sastojine • forsiranje izdana čkih sastojina na dvoslojnim zemljištima • isklju čiti proizvodnju duga čkih sortimenata • granjevinu ostavljati u sastojini uz potpunu uspostavu šumskog reda • mehanizovani na čin izvla čenja podrediti animalnom • se ču i izvla čenje sortimenata ograni čiti na zimski period • zabraniti spuštanje i izvla čenje stabala po liniji najve ćeg pada terena • gustinu šumskih komunikacija svesti na minimum • preventivna zaštita šuma od šumskih šteto čina (ento i fito porekla), kao i od požara. Poželjno je da se rekonstrukcija devastiranih šuma vrši na manjim površinama u više navrata. Intenzitet se ča mora biti umereniji i češ ći. Podrazumeva se da obnavljanje ovih šuma mora biti dugog perioda (stvaranje raznodobnih ili prebirnih šuma). Namenska celina 53- Park prirode III stepen zaštite Na podru čju Parka prirode "Golija" obezbe ñuje se: 1. Zaštita i pra ćenje stanja biljnih i životinjskih vrsta, njihovih populacija i staništa 2. Primena mera u gazdovanju šumama kojima se osigurava poboljšanje stanja i pove ćanje površina šumskih ekosistema, o čuvanje reprezentativnih šumskih sastojina i floristi čke i faunisti čke raznovrsnosti 3. Reintrodukcija i rekonolizacija autohtonih vrsta i druge aktivnosti na o čuvanju i unapre ñivanju stanja populacije ugroženih vrsta flore i faune

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 17

Mihaila Pupina 113 Beograd

4. Košenje livada i poboljšanje pašnja čkih površina 5. Kontrolisano sakupljanje biljnih i životinjskih vrsta 6. Kontrolisana ispaša na pašnja čkim površinama i ure ñenje pojila za stoku 7. Koriš ćenje poljoprivrednog zemljišta i sto čarstva na ustaljen, tradicionalan na čin 8. Ure ñenje i koriš ćenje prostora u skladu sa propisanim režimom zemljišta na na čin kojim se omogu ćava o čuvanje prirodnih vrednosti i spomenika kulture 9. Ure ñenje, izgradnja i infrastrukturna opremanja prostora za potrebe turizma i rekreacije 10. Obnavljanje i održavanje poljskih, šumskih i drugih puteva i objekata narodnog graditeljstva 11. Ure ñenje sela i seoskih središta 12. Uspostavljanje monitoringa 13. Nau čno istraživa čki i obrazovani rad i prezentacija prirodnih i kulturnih vrednosti Parka prirode Prvi stepen zaštite predstavlja kontrolisanu konzervaciju prirodnih vrednosti, drugi stepen zaštite predstavlja tampon zonu oko zašti ćenih prirodnih vrednosti, dok tre ći stepen zaštite predstavlja tranzitnu zonu izme ñu zašti ćenih prirodnih i drugih vrednosti. Na podru čju režima zaštite III stepena zabranjuje se: 3. Izgradnja industrijskih, infrastrukturnih, hidrotehni čkih i drugih objekata čiji rad i postojanje mogu izazvati nepovoljne promene kvaliteta zemljišta, vode, vazduha, živog sveta, lepote predela, kulturnih dobara i njihove okoline 4. Izgradnja stambenih ekonomskih i pomo ćnih objekata poljoprivrednih doma ćinstava i vikend objekata izvan gra ñevinskih podru čja utvr ñenih posebnim planskim i urbanisti čkim dokumentima, odnosno gradnja objekata poljoprivrednih doma ćinstava izvan postoje ćih gra ñevinskih parcela do donošenja tih dokumenata. 5. Eksploatacija mineralnih sirovina, izuzev koriš ćenja privremenih majdana kamena i pozajmišta zemlje i re čnog materijala 6. Razgradnja i drugi vidovi uništavanja objekata koji arhitektonsko-gra ñevinskim odlikama u vremenu nastanka i nameni predstavljaju spomenike nau čnog gra ñevinarstva 7. Uništavanje vrsta biljaka i životinja zašti ćene kao prirodne retkosti 8. Preoravanje zemljišta, kr čenje šuma i obavljanje drugih radnji na mestima i na na čin koji može izazvati procese jake i eksecivne vodne erozije i nepovoljne promene predela 9. Skladištenje, odlaganje i bacanje sme ća i otpadnih materijala izvan mesta odre ñenih za tu namenu, kao i neregulisanje odlaganja stajskog ñubriva 10. Rukovanje otrovnim hemijskim materijama i naftnim derivatima na na čin koji može prouzrokovati zaga ñivanje zemljišta i voda

Namenska celina "66" - Stalna zaštita šuma (izvan gazdinskog tretmana ) Šume svrstane u ovu namensku celinu nalaze se, naj češ će na gornjoj granici vegetacije, na izuzetno vrletnom i nepristupa čnom terenu (nagibima preko 40°), šume u klisurama i sli čno. S obzirom na nepristupa čne i vrletne terene na kojima se prostiru, sastojine ove namenske celine ostaju bez gazdinskih tretmana. Sami orografski uslovi bili su odlu čuju ći faktor da se ove sastojine prepuste prirodnim procesima razvoja. Gledano sa ekonomskog aspekta bilo kakvo gazdovanje ovim sastojinama je onemogu ćeno te su u daljem razvoju prepuštene same sebi i prirodi.

4.3. Gazdinske klase

Gazdinska klasa je osnovna ure ñajna jedinica za koju se propisuje jedinstven uzgojni i ure ñajni tretman. Gazdinsku klasu čine sve sastojine koje pripadaju istoj namenskoj celini, imaju podjednake stanišne uslove i sli čno stanje sastojina. Osnov za formiranje gazdinskih klasa predstavljaju sastojine sa odre ñenim jednakim ekološkim i razvojno - proizvodnim karakteristikama. U okviru svake šume, zavisno od vrste drve ća, porekla sastojine, mešovitosti i zate čenog stanja, formirane su gazdinske klase. Gazdinsku klasu formiraju sastojine koje su istog porekla, sli čnog sastava i zate čenog stanja i istih osnovnih namena, što omogu ćava planiranje jedinstvenih ciljeva i mera gazdovanja. Gazdinsku klasu formiraju sastojine iste osnovne namene, sastojinske pripadnosti i iste grupe ekoloških jedinica. U ovoj gazdinskoj jedinici, u zavisnosti od osnovne namene, formirane su slede će gazdinske klase:

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 18

Mihaila Pupina 113 Beograd

Namenska celina 10 - Proizvodnja tehni čkog drveta • 10.176.421 - Izdana čka mešovita šuma graba na razli čitim sme ñim zemljištima. • 10.195.313 - Izdana čka šuma cera na zemljištima na lesu, silikatnim stenama i kre čnjacima. • 10.196.313 - Izdana čka mešovita šuma cera na zemljištima na lesu, silikatnim stenama i kre čnjacima. • 10.215.313 - Izdana čka mešovita šuma sladuna na zemljištima na lesu, silikatnim stenama i kre čnjacima. • 10.306.313 - Izdana čka šuma kitnjaka na zemljištima na lesu, silikatnim stenama i kre čnjacima. • 10.307.313 - Izdana čka mešovita šuma kitnjaka na zemljištima na lesu, silikatnim stenama i kre čnjacima. • 10.360.421 - Izdana čka šuma bukve na razli čitim sme ñim zemljištima. • 10.361.421 - Izdana čka mešovita šuma bukve na razli čitim sme ñim zemljištima. • 10.469.313 - Vešta čki podignuta sastojina ostalih liš ćara na zemljištima na lesu, silikatnim stenama i kre čnjacima. • 10.470.421 - Vešta čki podignuta sastojina smr če na razli čitim sme ñim zemljištima • 10.471.421 - Vešta čki podignuta mešovita sastojina smr če na razli čitim sme ñim zemljištima • 10.475.313 - Vešta čki podignuta sastojina crnog bora na zemljištima na lesu, silikatnim stenama i kre čnjacima. • 10.477.313 - Vešta čki podignuta sastojina belog bora na zemljištima na lesu, silikatnim stenama i kre čnjacima. • 10.478.313 - Vešta čki podignuta mešovita sastojina belog bora na zemljištima na lesu, silikatnim stenama i kre čnjacima.

Namenska celina 26 - Zaštita zemljišta od erozije • 26.197.313 - Izdana čka devastirana šuma cera na zemljištima na lesu, silikatnim stenama i kre čnjacima. • 26.308.313 - Izdana čka devastirana šuma kitnjaka na lesu, silikatnim stenama i kre čnjacima. • 26.362.421 - Izdana čka devastirana šuma bukve na razli čitim sme ñim zemljištima. • 26.266.421 - Šikara bukve na razli čitim sme ñim zemljištima.

Namenska celina 53 - Park prirode - III stepen zaštite

• 53.351.421 - Visoka jednodobna šuma bukve na razli čitim sme ñim zemljištima. • 53.360.421 - Izdana čka šuma bukve na razli čitim sme ñim zemljištima. • 53.361.421 - Izdana čka mešovita šuma bukve na razli čitim sme ñim zemljištima. • 53.362.421 - Izdana čka devastirana šuma bukve na razli čitim sme ñim zemljištima. • 53.470.421 - Vešta čki podignuta sastojina smr če na razli čitim sme ñim zemljištima. • 53.471.421 - Vešta čki podignuta mešovita sastojina smr če na razli čitim sme ñim zemljištima.

Namenska celina 66 - Stalna zaštita šuma

• 66.405.241- Šibljak grabi ća na crnicama i razli čitim erodiranim zemljištima.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 19

Mihaila Pupina 113 Beograd

5.0. STANJE ŠUMA I ŠUMSKIH STANIŠTA U skladu sa Zakonom o šumama i odredbama Pravilnika, stanje šuma prikazano je po: nameni, gazdinskim klasama, poreklu i o čuvanosti, smesi, vrstama drve ća, debljinskoj strukturi, zatim stanju vešta čki podignutih sastojina, neobraslih površina, zdravstveno stanje, stanje divlja či i opšti osvrt na zdravstveno stanje.

5.1. Stanje sastojina po namena (globalnoj i osnovnoj)

Sve sastojine ove gazdinske jedinice dele se po nameni na dva dela: • Globalna namena, • Osnovna namena. Stanje sastojina po globalnoj nameni: Namena Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% globalna ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha 10 1021.88 61.9 111646.2 77.8 109.3 4142.7 81.1 4.1 3.7 12 435.50 26.4 7839.4 5.5 18.0 152.3 3.0 0.3 1.9 16 194.49 11.8 24006.8 16.7 123.4 814.3 15.9 4.2 3.4 Ukupno GJ 1651.87 100.0 143492.4 100.0 86.9 5109.3 100.0 3.1 3.6 Sve šume se dele prema osnovnoj i globalnoj nameni. Prema globalnoj nameni šume ove gazdinske jedinice su podeljene na tri grupe: 1. Šume sa proizvodno-zaštitnom funkcijom 2. Šume sa prioritetno-zaštitnom funkcijom 3. Park prirode - III stepen zaštite Šume iz prve grupe su one koje se koriste za proizvodnju drvnih sortimenata i ostalih šumskih proizvoda, a šume iz druge grupe su one koje se koriste za zaštitu staništa od negativnih prirodnih uticaja, pre svega erozije. Stanje sastojina po namenskim celinama prikazano je slede ćom tabelom: Površina Zapremina Zapreminski prirast Namena osnovna Zv/V% ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha 10 1021.88 61.9 111646.2 77.8 109.3 4142.7 81.1 4.1 3.7 26 369.96 22.4 7839.4 5.5 21.2 152.3 3.0 0.4 1.9 53 194.49 11.8 24006.8 16.7 123.4 814.3 15.9 4.2 3.4 66 65.54 4.0 Ukupno GJ 1651.87 100.0 143492.4 100.0 86.9 5109.3 100.0 3.1 3.6 Po osnovnoj nameni šume su podeljene u slede će namenske celine: 1. Namenska celina 10 - proizvodnja tehni čkog drveta. Šume sa ovom namenom nalaze se na 61,9% obrasle površine. 2. Namenska celina 26 - zaštita zemljišta od erozije. Ove šume se nalaze na 22,4% obrasle površine. 3. Namenska celina 53 - Park prirode III stepena zaštite. Ove šume se nalaze na 11,8 % obrasle površine. 4. Namenska celina 66 - stalna zaštita zemljišta (izvan gazdinskog tretmana). Šume ove namene se nalaze na 4,0% obrasle površine.

5.2. Stanje sastojina po gazdinskim klasama

Formiranje gazdinskih klasa izvršeno je na osnovu pripadnosti sastojina namenskoj celini, sastojinskoj pripadnosti i pripadnoš ću grupa ekoloških jedinica. Gazdinsku klasu ozna čava osam brojeva, od kojih prva dva broja ozna čava namensku celinu, slede ća tri broja ozna čavaju sastojinsku pripadnost, a zadnja tri broja označavaju grupu ekoloških jedinica.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 20

Mihaila Pupina 113 Beograd

Stanje šuma po gazdinskim klasama dato je u slede ćem tabelarnom prikazu: Gazdinska Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% klasa ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha 10176421 22.81 1.4 2236.5 1.6 98.0 85.1 1.7 3.7 3.8 10195313 24.09 1.5 2693.4 1.9 111.8 118.7 2.3 4.9 4.4 10196313 266.08 16.1 26499.5 18.5 99.6 988.6 19.3 3.7 3.7 10215313 28.65 1.7 3950.2 2.8 137.9 156.8 3.1 5.5 4.0 10306313 28.14 1.7 3300.8 2.3 117.3 106.0 2.1 3.8 3.2 10307313 254.44 15.4 29507.0 20.6 116.0 1047.7 20.5 4.1 3.6 10360421 88.48 5.4 13425.9 9.4 151.7 448.8 8.8 5.1 3.3 10361421 134.08 8.1 16689.1 11.6 124.5 593.3 11.6 4.4 3.6 Ukupno izdana čke 846.77 51.3 98302.3 68.5 116.1 3545.0 69.4 4.2 3.6 10469313 7.96 0.5 10470421 88.05 5.3 4878.5 3.4 55.4 236.4 4.6 2.7 4.8 10471421 28.06 1.7 2713.6 1.9 96.7 127.5 2.5 4.5 4.7 10475313 17.80 1.1 1599.5 1.1 89.9 55.7 1.1 3.1 3.5 10477313 26.51 1.6 2593.4 1.8 97.8 112.2 2.2 4.2 4.3 10478313 6.73 0.4 1558.9 1.1 231.6 65.8 1.3 9.8 4.2 Ukupno VPS 175.11 10.6 13343.9 9.3 76.2 597.7 11.7 3.4 4.5 Ukupno NC 10 1021.88 61.9 111646.2 77.8 109.3 4142.7 81.1 4.1 3.7 26197313 27.40 1.7 485.5 0.3 17.7 8.7 0.2 0.3 1.8 26308313 164.58 10.0 2828.9 2.0 17.2 53.2 1.0 0.3 1.9 26362421 156.52 9.5 4524.9 3.2 28.9 90.4 1.8 0.6 2.0 Ukupno izdana čke 348.50 21.1 7839.4 5.5 22.5 152.3 3.0 0.4 1.9 26266421 21.46 1.3 Ukupno šikare 21.46 1.3 Ukupno NC 26 369.96 22.4 7839.4 5.5 21.2 152.3 3.0 0.4 1.9 53351421 7.47 0.5 1030.8 0.7 138.0 27.2 0.5 3.6 2.6 Ukupno visoke 7.47 0.5 1030.8 0.7 138.0 27.2 0.5 3.6 2.6 53360421 116.93 7.1 17746.7 12.4 151.8 551.9 10.8 4.7 3.1 53361421 15.23 0.9 499.2 0.3 32.8 21.6 0.4 1.4 4.3 53362421 7.43 0.4 203.4 0.1 27.4 4.1 0.1 0.5 2.0 Ukupno izdana čke 139.59 8.5 18449.3 12.9 132.2 577.5 11.3 4.1 3.1 53470421 35.08 2.1 3824.8 2.7 109.0 173.7 3.4 5.0 4.5 53471421 12.35 0.7 701.9 0.5 56.8 35.9 0.7 2.9 5.1 Ukupno VPS 47.43 2.9 4526.8 3.2 95.4 209.6 4.1 4.4 4.6 Ukupno NC 53 194.49 11.8 24006.8 16.7 123.4 814.3 15.9 4.2 3.4 66267241 65.54 4.0 Ukupno šibljaci 65.54 4.0 Ukupno NC 66 65.54 4.0 Ukupno GJ 1651.87 100.0 143492.4 100.0 86.9 5109.3 100.0 3.1 3.6 Rekapitulacija Ukupno visoke 7.47 0.5 1030.8 0.7 138.0 27.2 0.5 3.6 2.6 Ukupno izdana čke 1334.86 80.8 124591.0 86.8 93.3 4274.9 83.7 3.2 3.4 Ukupno VPS 222.54 13.5 17870.6 12.5 80.3 807.3 15.8 3.6 4.5 Ukupno šikare 21.46 1.3 Ukupno šibljaci 65.54 4.0 Ukupno GJ 1651.87 100.0 143492.4 100.0 86.9 5109.3 100.0 3.1 3.6

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 21

Mihaila Pupina 113 Beograd

U ovoj gazdinskoj jedinici izdvojeno je 25 gazdinskih klasa. Najzastupljenija je gazdinska klasa 10.196.313 - Izdana čka mešovita šuma cera na zemljištima na lesu, silikatnim stenama i kre čnjacima prostire se na površini od 266,08ha ili na 16,1% od obrasle površine gazdinske jedinice. Ukupna zapremina ove gazdinske klase iznosi 26.499,5m3, a ukupni teku ći zapreminski prirast je 988,6m3. Prose čna zapremina ove gazdinske klase iznosi 99,6m3/ha, sa teku ćim zapreminskim prirastom od 3,7m3/ha, dok je procenat teku ćeg zapreminskog prirasta 3,7%. O čuvane sastojine u ovoj gazdinskoj klasi su zastupljene na 221,55ha sa prose čnom zapreminom od 112,6m3/ha, a razre ñene se nalaze na 44,53ha sa prose čnom zapreminom od 34,7m3/ha. Po debljinskoj strukturi tanak inventar (do 30cm) zastupljen je sa 97,0%, srednje jak inventar (31-50cm) sa 2,8%, a jak inventar (>50cm) sa 0,2%. Namenska celina 10 - Proizvodnja tehni čkog drveta Namenska celina 10 - Proizvodnja tehni čkog drveta zastupljena je na 61,9% (1.1021,88ha) obrasle površine gazdinske jedinice. Visokih sastojina u ovoj namenskoj celini nema, izdana čke šume se javljaju na 846,77ha (51,3%), a vešta čki podignute sastojine su na 175,11ha (10,6%) obrasle površine. U ovoj namenskoj celini izdvojeno je 14 gazdinskih klasa. Najzastupljenija gazdinska klasa je 10.196.313 - izdana čka mešovita šuma cera na zemljištima na lesu, silikatnim stenama i kre čnjacima, koja je ujedno i najzastupljenija u celoj gazdinskoj jedinici, a čiji opis je prikazan u gore navedenom tekstu. U ovoj gazdinskoj klasi prema prioritetnim uzgojnim potrebama spadaju proredne se če koje treba izvršiti na površini od 180,52ha, dok na preostalih 85,56ha u ovom ure ñajnom periodu nisu predvi ñeni uzgojni zahvati (prelazno gazdovanje). Druga po zastupljenosti je gazdinska klasa 10.307.313 - izdana čka mešovita šuma kitnjaka na zemljištima na lesu, silikatnim stenama i kre čnjacima prostire se na površini od 254,44ha ili na 15,4% od obrasle površine gazdinske jedinice. Ukupna zapremina ove gazdinske klase iznosi 29.507,0m3, a ukupni teku ći zapreminski prirast je 1.047,7m3. Prose čna zapremina ove gazdinske klase iznosi 116,0m3/ha, sa teku ćim zapreminskim prirastom od 4,1m3/ha, dok je procenat teku ćeg zapreminskog prirasta 3,6%. Ovo su o čuvane sastojine. Po debljinskoj strukturi tanak inventar (do 30cm) zastupljen je sa 97,8%, srednje jak inventar (31-50cm) sa 2,2%, a jak inventar (>50cm) je izostao. Tre ća po zastupljenosti je gazdinska klasa 10.361.421 - izdana čka mešovita šuma bukve na zemljištima na razli čitim smeñim zemljištima prostire se na površini od 134,08ha ili na 8,1% od obrasle površine gazdinske jedinice. Ukupna zapremina ove gazdinske klase iznosi 16.689,1m3, a ukupni teku ći zapreminski prirast je 593,3m3. Prose čna zapremina ove gazdinske klase iznosi 124,5m3/ha, sa teku ćim zapreminskim prirastom od 4,4m3/ha, dok je procenat teku ćeg zapreminskog prirasta 3,6%. Očuvane sastojine u ovoj gazdinskoj klasi su zastupljene na 122,85ha sa prose čnom zapreminom od 128,5m3/ha, a razre ñene se nalaze na 11,23ha sa prose čnom zapreminom od 80,1m3/ha. Po debljinskoj strukturi tanak inventar (do 30cm) zastupljen je sa 88,7%, srednje jak inventar (31-50cm) sa 10,0%, a jak inventar (>50cm) sa 1,3%. Od vešta čki podignutih sastojina u ovoj namenskoj celini najzastupljenija je gazdinska klasa 10.470.421 - veštački podignuta sastojina smr če na razli čitim sme ñim zemljištima prostire se na površini od 88,05ha ili na 5,3% od obrasle površine gazdinske jedinice. Ukupna zapremina ove gazdinske klase iznosi 4.878,5m3, a ukupni teku ći zapreminski prirast je 236,4m3. Prose čna zapremina ove gazdinske klase iznosi 55,4m3/ha, sa teku ćim zapreminskim prirastom od 2,7m3/ha, dok je procenat teku ćeg zapreminskog prirasta 4,8%. Očuvane sastojine u ovoj gazdinskoj klasi su zastupljene na 33,76ha sa prose čnom zapreminom od 127,1m3/ha, a razre ñene se nalaze na 54,29ha sa prose čnom zapreminom od 10,08m3/ha. Po debljinskoj strukturi tanak inventar (do 30cm) zastupljen je sa 98,0%, srednje jak inventar (31-50cm) sa 2,0%, a jak inventar (>50cm) je izostao. Namenska celina 26 - Zaštita zemljišta od erozije Namenska celina 26 - Zaštita zemljišta od erozije zastupljena je na 22,4% (369,96ha) obrasle površine gazdinske jedinice. Visoke sastojine, kao i vešta čki podignutih sastojina u ovoj namenskoj celini nema, izdana čke šume se javljaju na 348,50ha (21,1%), a šikare se nalaze na 21,46ha ili 1,3% od ukupne obrasle površine. U ovoj namenskoj celini izdvojene su 4 gazdinske klase. Najzastupljenija je gazdinska klasa 26.308.313. - izdana čka devastirana šuma kitnjaka na lesu, silikatnim stenama i kre čnjacima nalazi se na 164,58ha, ili na 10,0% od ukupno obrasle površine, zatim gazdinska klasa 26.362.421. - izdana čka devastirana šuma bukve na razli čitim sme ñim zemljištima koja se nalazi na 156,52ha, ili na 9,5% od ukupno obrasle površine. Šikare u ovoj namenskoj celini u čestvuju sa 21,46ha ili 1,3% od ukupne obrasle površine (gazdinska klasa 26.266.421). Namenska celina 53 - Park prirode III stepena zaštite Namenska celina 53 - Park prirode III stepena zaštite zastupljena je na 11,8% (194,49ha) obrasle površine gazdinske jedinice. Visoke sastojine se javljaju na 0,5% (7,47ha), vešta čki podignute sastojine u ovoj namenskoj celini se javljaju na 2,9% (47,43ha), a izdana čke šume se javljaju na 8,5% (139,59ha) od ukupno obrasle površine. U ovoj namenskoj celini izdvojeno je 6 gazdinskih klasa. Najzastupljenija je gazdinska klasa 53.360.421- Izdana čka šuma bukve na razli čitim sme ñim zemljištima prostire se na površini od 116,93ha ili na 7,1% od obrasle površine gazdinske jedinice. Ukupna zapremina ove gazdinske klase iznosi 17.746,7m3, a ukupni teku ći zapreminski prirast je 551,9m3. Prose čna zapremina

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 22

Mihaila Pupina 113 Beograd

ove gazdinske klase iznosi 151,8m3/ha, sa teku ćim zapreminskim prirastom od 4,7m3/ha, dok je procenat teku ćeg zapreminskog prirasta 3,1%. O čuvane sastojine u ovoj gazdinskoj klasi su zastupljene na 107,88ha sa prose čnom zapreminom od 160,8m3/ha, a razre ñene se nalaze na 9,05ha sa prose čnom zapreminom od 44,7m3/ha. Po debljinskoj strukturi tanak inventar (do 30cm) zastupljen je sa 79,0%, srednje jak inventar (31-50cm) sa 19,4%, a jak inventar (>50cm) sa 1,6%. Namenska celina 66 U ovoj namenskoj celini evidentirani su šibljaci - (gazdinska klasa 66.267.241) na ukupno 65,54ha ili 4,0% od ukupno obrasle površine.

5.3. Stanje sastojina po poreklu i o čuvanosti

Sastojine prema poreklu razvrstane su na: • Visoke šume-nastale generativnim putem (iz semena). • Izdana čke sastojine-nastale vegetativnim putem (iz izdanaka i izbojaka). • Vešta čki podignute sastojine-nastale sadnjom sadnica ili setvom semena. • Šikare nastale destruktivnim delovanjem čoveka. Sastojine prema o čuvanosti razvrstane su na: • Očuvane sastojine - koje po stepenu obrasloslosti, zdravstvenom stanju i kvalitetu mogu do čekati zrelost za se ču. • Razre ñene sastojine - sastojine sa manjim stepenom obraslosti, dobrog zdravstvenog stanja i kvaliteta i mogu do čekati zrelost za se ču. • Devastirane sastojine - previše razre ñene sastojine, ujedno lošeg zdravstvenog stanja i kvaliteta, te se pre zrelosti za se ču uklanjaju. Stanje sastojina po poreklu i o čuvanosti prikazano je slede ćom tabelom: Poreklo i Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% očuvanost sastojine ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha 10176421 22.81 1.4 2236.5 1.6 98.0 85.1 1.7 3.7 3.8 10195313 20.97 1.3 2634.5 1.8 125.6 115.9 2.3 5.5 4.4 10196313 221.55 13.4 24953.4 17.4 112.6 926.8 18.1 4.2 3.7 10215313 28.65 1.7 3950.2 2.8 137.9 156.8 3.1 5.5 4.0 10306313 28.14 1.7 3300.8 2.3 117.3 106.0 2.1 3.8 3.2 10307313 254.44 15.4 29507.0 20.6 116.0 1047.7 20.5 4.1 3.6 10360421 87.81 5.3 13413.3 9.3 152.8 448.2 8.8 5.1 3.3 10361421 122.85 7.4 15789.4 11.0 128.5 559.8 11.0 4.6 3.5 Izdana čke-očuvane 787.22 47.7 95785.1 66.8 121.7 3446.3 67.5 4.4 3.6 10195313 3.12 0.2 58.9 0.0 18.9 2.8 0.1 0.9 4.7 10196313 44.53 2.7 1546.1 1.1 34.7 61.8 1.2 1.4 4.0 10360421 0.67 0.0 12.5 0.0 18.7 0.6 0.0 0.9 5.1 10361421 11.23 0.7 899.7 0.6 80.1 33.5 0.7 3.0 3.7 Izdana čke-razre ñene 59.55 3.6 2517.2 1.8 42.3 98.7 1.9 1.7 3.9 Ukupno izdana čke 846.77 51.3 98302.3 68.5 116.1 3545.0 69.4 4.2 3.6 10470421 33.76 2.0 4291.5 3.0 127.1 202.2 4.0 6.0 4.7 10471421 22.74 1.4 2367.9 1.7 104.1 112.2 2.2 4.9 4.7 10475313 17.80 1.1 1599.5 1.1 89.9 55.7 1.1 3.1 3.5 10477313 10.39 0.6 1631.3 1.1 157.0 49.3 1.0 4.7 3.0 10478313 6.73 0.4 1558.9 1.1 231.6 65.8 1.3 9.8 4.2 VPS-očuvane 91.42 5.5 11449.1 8.0 125.2 485.2 9.5 5.3 4.2 10469313 7.96 0.5 10470421 54.29 3.3 587.0 0.4 10.8 34.2 0.7 0.6 5.8 10471421 5.32 0.3 345.7 0.2 65.0 15.4 0.3 2.9 4.4 10477313 16.12 1.0 962.2 0.7 59.7 62.9 1.2 3.9 6.5

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 23

Mihaila Pupina 113 Beograd

Poreklo i Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% očuvanost sastojine ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha VPS-razre ñene 83.69 5.1 1894.8 1.3 22.6 112.4 2.2 1.3 5.9 Ukupno VPS 175.11 10.6 13343.9 9.3 76.2 597.7 11.7 3.4 4.5 Ukupno NC 10 1021.88 61.9 111646.2 77.8 109.3 4142.7 81.1 4.1 3.7 26197313 27.40 1.7 485.5 0.3 17.7 8.7 0.2 0.3 1.8 26308313 164.58 10.0 2828.9 2.0 17.2 53.2 1.0 0.3 1.9 26362421 156.52 9.5 4524.9 3.2 28.9 90.4 1.8 0.6 2.0 Izdana čke-devastirane 348.50 21.1 7839.4 5.5 22.5 152.3 3.0 0.4 1.9 Ukupno izdana čke 348.50 21.1 7839.4 5.5 22.5 152.3 3.0 0.4 1.9 26266421 21.46 1.3 Ukupno šikare 21.46 1.3 Ukupno NC 26 369.96 22.4 7839.4 5.5 21.2 152.3 3.0 0.4 1.9 53351421 7.47 0.5 1030.8 0.7 138.0 27.2 0.5 3.6 2.6 Visoke-očuvane 7.47 0.5 1030.8 0.7 138.0 27.2 0.5 3.6 2.6 Ukupno visoke 7.47 0.5 1030.8 0.7 138.0 27.2 0.5 3.6 2.6 53360421 107.88 6.5 17341.8 12.1 160.8 534.8 10.5 5.0 3.1 Izdana čke-očuvane 107.88 6.5 17341.8 12.1 160.8 534.8 10.5 5.0 3.1 53360421 9.05 0.5 404.9 0.3 44.7 17.1 0.3 1.9 4.2 53361421 15.23 0.9 499.2 0.3 32.8 21.6 0.4 1.4 4.3 Izdana čke-razre ñene 24.28 1.5 904.1 0.6 37.2 38.7 0.8 1.6 4.3 53362421 7.43 0.4 203.4 0.1 27.4 4.1 0.1 0.5 2.0 Izdana čke-devastirane 7.43 0.4 203.4 0.1 27.4 4.1 0.1 0.5 2.0 Ukupno izdana čke 139.59 8.5 18449.3 12.9 132.2 577.5 11.3 4.1 3.1 53470421 18.75 1.1 2939.2 2.0 156.8 127.8 2.5 6.8 4.3 53471421 11.74 0.7 653.8 0.5 55.7 33.7 0.7 2.9 5.2 VPS-očuvane 30.49 1.8 3592.9 2.5 117.8 161.5 3.2 5.3 4.5 53470421 16.33 1.0 885.7 0.6 54.2 45.9 0.9 2.8 5.2 53471421 0.61 0.0 48.2 0.0 79.0 2.2 0.0 3.6 4.6 VPS-razre ñene 16.94 1.0 933.9 0.7 55.1 48.1 0.9 2.8 5.2 Ukupno VPS 47.43 2.9 4526.8 3.2 95.4 209.6 4.1 4.4 4.6 Ukupno NC 53 194.49 11.8 24006.8 16.7 123.4 814.3 15.9 4.2 3.4 66267241 65.54 4.0 Ukupno šibljaci 65.54 4.0 Ukupno NC 66 65.54 4.0 Ukupno GJ 1651.87 100.0 143492.4 100.0 86.9 5109.3 100.0 3.1 3.6 Rekapitulacija po poreklu i o čuvanosti Visoke-očuvane 7.47 0.5 1030.8 0.7 138.0 27.2 0.5 3.6 2.6 Ukupno visoke 7.47 0.5 1030.8 0.7 138.0 27.2 0.5 3.6 2.6 Izdana čke-očuvane 895.10 54.2 113126.9 78.8 126.4 3981.1 77.9 4.4 3.5 Izdana čke-razre ñene 83.83 5.1 3421.3 2.4 40.8 137.4 2.7 1.6 4.0 Izdana čke-devastirane 355.93 21.5 8042.8 5.6 22.6 156.4 3.1 0.4 1.9 Ukupno izdana čke 1334.86 80.8 124591.0 86.8 93.3 4274.9 83.7 3.2 3.4 VPS-očuvane 121.91 7.4 15042.0 10.5 123.4 646.7 12.7 5.3 4.3 VPS-razre ñene 100.63 6.1 2828.6 2.0 28.1 160.6 3.1 1.6 5.7 Ukupno VPS 222.54 13.5 17870.6 12.5 80.3 807.3 15.8 3.6 4.5 Ukupno šikare 21.46 1.3 Ukupno šibljaci 65.54 4.0 Ukupno GJ 1651.87 100.0 143492.4 100.0 86.9 5109.3 100.0 3.1 3.6

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 24

Mihaila Pupina 113 Beograd

Poreklo i Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% očuvanost sastojine ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha Rekapitulacija po o čuvanosti Ukupno o čuvane 1024.48 62.0 129199.7 90.0 126.1 4655.0 91.1 4.5 3.6 Ukupno razre ñene 184.46 11.2 6249.9 4.4 33.9 297.9 5.8 1.6 4.8 Ukupno devastirane 355.93 21.5 8042.8 5.6 22.6 156.4 3.1 0.4 1.9 Ukupno šikare 21.46 1.3 Ukupno šibljaci 65.54 4.0 Ukupno GJ 1651.87 100.0 143492.4 100.0 86.9 5109.3 100.0 3.1 3.6 U ovoj gazdinskoj jedinici, stanje sastojina po poreklu je nezadovoljavaju će. Visoke sastojine zastupljene su na 0,5% (7,47 ha) obrasle površine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ovih sastojina iznosi 138,0m3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 3,6 m 3/ha, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta u odnosu na zapreminu iznosi 2,6%. Izdana čke sastojine zastupljene su na 80,8% (1334,86ha) obrasle površine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ovih sastojina iznosi 93,3m3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 3,2m3/ha, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta u odnosu na zapreminu iznosi 3,4%. Vešta čki podignute sastojine zastupljene su na 13,5% (222,54ha) obrasle površine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ovih sastojina iznosi 80,3m3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 3,6m3/ha, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta u odnosu na zapreminu iznosi 4,5%. Šikare čine 1,3% (21,46ha) obrasle površine gazdinske jedinice. Šibljaci čine 4,0% (65,54ha) obrasle površine gazdinske jedinice. Stanje sastojina po o čuvanosti u ovoj gazdinskoj jedinici je nezadovoljavaju će. Očuvane sastojine čine 62,0% (1024,48ha) obrasle površine, prose čna zapremina o čuvanih šuma iznosi 90,0m3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 4,5m3/ha, a procenat prirasta u zapremini iznosi 3,6%. Razre ñene sastojine čine 11,2% (184,46ha) obrasle površine, prose čna zapremina razre ñenih šuma je 33,9m3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 1,6m3/ha, a procenat prirasta u zapremini iznosi 4,8%. Devastirane sastojine čine 21,5% (355,93 ha) obrasle površine, prose čna zapremina devastiranih šuma je 22,6m3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 0,4m3/ha, a procenat prirasta u zapremini iznosi 1,9%. Šikare čine 1,3% (21,46ha) obrasle površine gazdinske jedinice. Šibljaci čine 4,0% (65,54ha) obrasle površine gazdinske jedinice. Sveukupno gledano, stanje po poreklu i očuvanosti se ne može oceniti zadovoljavaju ćim ako se uzme u obzir znatno u češ će izdana čkih, razre ñenih i devastiranih sastojina.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 25

Mihaila Pupina 113 Beograd

5.4. Stanje sastojina po smesi

U zavisnosti od vrste drve ća i u češ ća u smesi, sve sastojine su razvrstane na čiste i mešovite. Struktura sastojina po smesi u ovoj gazdinskoj jedinici prikazana je po gazdinskim klasama i namenskim celinama u slede ćem tabelarnom pregledu: Mešovitost Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% sastojine ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha 10195313 24.09 1.5 2693.4 1.9 111.8 118.7 2.3 4.9 4.4 10306313 28.14 1.7 3300.8 2.3 117.3 106.0 2.1 3.8 3.2 10360421 88.48 5.4 13425.9 9.4 151.7 448.8 8.8 5.1 3.3 Izdana čke-čiste 140.71 8.5 19420.1 13.5 138.0 673.5 13.3 4.8 3.5 10176421 22.81 1.4 2236.5 1.6 98.0 85.1 1.7 3.7 3.8 10196313 266.08 16.1 26499.5 18.5 99.6 988.6 19.5 3.7 3.7 10215313 28.65 1.7 3950.2 2.8 137.9 156.8 3.1 5.5 4.0 10307313 254.44 15.4 29507.0 20.6 116.0 1047.7 20.6 4.1 3.6 10361421 134.08 8.1 16689.1 11.6 124.5 593.3 11.7 4.4 3.6 Izdana čke-mešovite 706.06 42.7 78882.2 55.0 111.7 2871.5 56.5 4.1 3.6 Ukupno izdana čke 846.77 51.3 98302.3 68.5 116.1 3545.0 69.8 4.2 3.6 10469313 7.96 0.5 10470421 88.05 5.3 4878.5 3.4 55.4 236.4 4.7 2.7 4.8 10475313 17.80 1.1 1599.5 1.1 89.9 55.7 1.1 3.1 3.5 10477313 26.51 1.6 2593.4 1.8 97.8 112.2 2.2 4.2 4.3 VPS-čiste 140.32 8.5 9071.4 6.3 64.6 404.3 8.0 2.9 4.5 10471421 28.06 1.7 2713.6 1.9 96.7 127.5 2.5 4.5 4.7 10478313 6.73 0.4 1558.9 1.1 231.6 65.8 1.3 9.8 4.2 VPS-mešovite 34.79 2.1 4272.5 3.0 122.8 193.4 3.8 5.6 4.5 Ukupno VPS 175.11 10.6 13343.9 9.3 76.2 597.7 11.8 3.4 4.5 Ukupno NC 10 1021.88 61.9 111646.2 77.8 109.3 4142.7 81.5 4.1 3.7 26197313 12.41 0.8 124.1 0.1 10.0 4.5 0.1 0.4 3.6 26362421 156.52 9.5 4524.9 3.2 28.9 60.0 1.2 0.4 1.3 Izdana čke-čiste 168.93 10.2 4649.0 3.2 27.5 64.6 1.3 0.4 1.4 26197313 14.99 0.9 361.4 0.3 24.1 6.5 0.1 0.4 1.8 26308313 164.58 10.0 2828.9 2.0 17.2 53.2 1.0 0.3 1.9 Izdana čke-mešovite 179.57 10.9 3190.4 2.2 17.8 59.7 1.2 0.3 1.9 Ukupno izdana čke 348.50 21.1 7839.4 5.5 22.5 124.2 2.4 0.4 1.6 26266421 21.46 1.3 Ukupno šikare 21.46 1.3 Ukupno NC 26 369.96 22.4 7839.4 5.5 21.2 124.2 2.4 0.3 1.6 53351421 7.47 0.5 1030.8 0.7 138.0 27.2 0.5 3.6 2.6 Visoke-čiste 7.47 0.5 1030.8 0.7 138.0 27.2 0.5 3.6 2.6 Ukupno visoke 7.47 0.5 1030.8 0.7 138.0 27.2 0.5 3.6 2.6 53360421 116.93 7.1 17746.7 12.4 151.8 551.9 10.9 4.7 3.1 53362421 7.43 0.4 203.4 0.1 27.4 4.1 0.1 0.5 2.0 Izdana čke-čiste 124.36 7.5 17950.1 12.5 144.3 556.0 10.9 4.5 3.1 53361421 15.23 0.9 499.2 0.3 32.8 21.6 0.4 1.4 4.3 Izdana čke-mešovite 15.23 0.9 499.2 0.3 32.8 21.6 0.4 1.4 4.3 Ukupno izdana čke 139.59 8.5 18449.3 12.9 132.2 577.5 11.4 4.1 3.1 53470421 35.08 2.1 3824.8 2.7 109.0 173.7 3.4 5.0 4.5 VPS-čiste 35.08 2.1 3824.8 2.7 109.0 173.7 3.4 5.0 4.5

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 26

Mihaila Pupina 113 Beograd

Mešovitost Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% sastojine ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha 53471421 12.35 0.7 701.9 0.5 56.8 35.9 0.7 2.9 5.1 VPS-mešovite 12.35 0.7 701.9 0.5 56.8 35.9 0.7 2.9 5.1 Ukupno VPS 47.43 2.9 4526.8 3.2 95.4 209.6 4.1 4.4 4.6 Ukupno NC 53 194.49 11.8 24006.8 16.7 123.4 814.3 16.0 4.2 3.4 66267241 65.54 4.0 Ukupno šibljaci 65.54 4.0 Ukupno NC 66 65.54 4.0 Ukupno GJ 1651.87 100.0 143492.4 100.0 86.9 5081.2 100.0 3.1 3.5 Rekapitulacija po poreklu i mešovitosti Visoke-čiste 7.47 0.5 1030.8 0.7 138.0 27.2 0.5 3.6 2.6 Ukupno visoke 7.47 0.5 1030.8 0.7 138.0 27.2 0.5 3.6 2.6 Izdana čke-čiste 434.00 26.3 42019.2 29.3 96.8 1294.0 25.5 3.0 3.1 Izdana čke-mešovite 900.86 54.5 82571.8 57.5 91.7 2952.8 58.1 3.3 3.6 Ukupno izdana čke 1334.86 80.8 124591.0 86.8 93.3 4246.8 83.6 3.2 3.4 VPS-čiste 175.40 10.6 12896.3 9.0 73.5 578.0 11.4 3.3 4.5 VPS-mešovite 47.14 2.9 4974.4 3.5 105.5 229.3 4.5 4.9 4.6 Ukupno VPS 222.54 13.5 17870.6 12.5 80.3 807.3 15.9 3.6 4.5 Ukupno šikare 21.46 1.3 Ukupno šibljaci 65.54 4.0 Ukupno GJ 1651.87 100.0 143492.4 100.0 86.9 5081.2 100.0 3.1 3.5 Rekapitulacija po mešovitosti Ukupno čiste 616.87 37.3 55946.2 39.0 90.7 1899.2 37.4 3.1 3.4 Ukupno mešovite 948.00 57.4 87546.1 61.0 92.3 3182.0 62.6 3.4 3.6 Ukupno šikare 21.46 1.3 Ukupno šibljaci 65.54 4.0 Ukupno GJ 1651.87 100.0 143492.4 100.0 86.9 5081.2 100.0 3.1 3.5 Čiste sastojine čine 37,3% (616,87ha) površine obraslog zemljišta gazdinske jedinice. Prose čna zapremina čistih sastojina iznosi 90,7m3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 3,1m3/ha, a procenat prirasta u zapremini je 3,4%. Mešovite sastojine čine 57,4% (948,0ha) površine obraslog zemljišta gazdinske jedinice. Prose čna zapremina mešovitih sastojina iznosi 92,3m3/ha, teku ći zapreminski prirast je 3,4m3/ha, a procenat prirasta u zapremini iznosi 3,6%. Šikare čine 1,3% (21,46ha) obrasle površine gazdinske jedinice. Šibljaci čine 4,0% (65,54ha) obrasle površine gazdinske jedinice. Stanje sastojina po mešovitosti nije zadovoljavajuće. Mešovite sastojine su povoljnije sa aspekta biološke i ekološke stabilnosti, zna či otpornije su na entomološka i fitopatološka oboljenja. Zbog toga mešovite sastojine moramo negovati i pove ćavati njihovo u češ će u skladu sa ekonomskim prilikama gazdinske jedinice.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 27

Mihaila Pupina 113 Beograd

5.5. Stanje sastojina po vrstama drve ća

Zastupljenost pojedinih vrsta drve ća u ukupnoj zapremini i zapreminskom prirastu prikazana je u slede ćim tabelama:

Zapremina Zapreminski prirast Vrste drve ća Zv/V% m3 % m3 % Namenska celina 10 Cer 29288.8 20.4 1134.4 22.2 3.9 Kit 27849.6 19.4 957.1 18.8 3.4 Bk 26129.7 18.2 884.8 17.3 3.4 Slad 6773.4 4.7 262.9 5.2 3.9 Gr 6450.7 4.5 216.1 4.2 3.4 Brz 708.8 0.5 32.4 0.6 4.6 Otl 453.2 0.3 21.6 0.4 4.8 OML 423.4 0.3 16.2 0.3 3.8 Kln 126.0 0.1 3.6 0.1 2.9 Cjas 98.1 0.1 4.3 0.1 4.4 Jas 63.2 0.0 2.9 0.1 4.6 Tres 41.3 0.0 1.9 0.0 4.5 Gric 6.6 0.0 0.2 0.0 2.7 Jav 3.9 0.0 0.1 0.0 3.3 Pjas 3.6 0.0 0.1 0.0 3.8 Ukupno liš ćari 98420.2 68.6 3538.5 69.3 3.6 Smr 7266.1 5.1 357.6 7.0 4.9 Bbor 4409.9 3.1 191.5 3.8 4.3 Cbor 1550.0 1.1 55.2 1.1 3.6 Ukupno četinari 13226.0 9.2 604.2 11.8 4.6 NC 10 111646.2 77.8 4142.7 81.2 3.7 Namenska celina 26 Bk 4489.3 3.1 89.8 1.8 2.0 Kit 1701.9 1.2 31.7 0.6 1.9 Cer 1303.5 0.9 24.1 0.5 1.8 Gr 205.7 0.1 4.3 0.1 2.1 Slad 65.8 0.0 1.2 0.0 1.8 Gric 45.5 0.0 0.8 0.0 1.7 Otl 27.6 0.0 0.5 0.0 1.7 Ukupno liš ćari 7839.4 5.5 152.3 3.0 1.9 NC 26 7839.4 5.5 152.3 3.0 1.9 Namenska celina 53 Bk 19490.6 13.6 602.8 11.8 3.1 Jas 78.1 0.1 4.2 0.1 5.4 Jav 21.5 0.0 0.7 0.0 3.3 Tres 8.6 0.0 0.4 0.0 4.9 Brz 4.4 0.0 0.2 0.0 4.9 Cer 2.3 0.0 0.1 0.0 4.6 Ukupno liš ćari 19605.5 13.7 602.8 11.8 3.1 Smr 4401.3 3.1 205.9 4.0 4.7 Ukupno četinari 4401.3 3.1 205.9 4.0 4.7

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 28

Mihaila Pupina 113 Beograd

Zapremina Zapreminski prirast Vrste drve ća Zv/V% m3 % m3 % NC 57 24006.8 16.7 808.7 15.8 3.4 Ukupno GJ 143492.4 100.0 5103.7 100.0 3.6 Rekapitulacija za GJ Blizanac Debelica Bk 50109.6 34.9 1577.3 30.9 3.1 Cer 30594.5 21.3 1158.6 22.7 3.8 Kit 29551.5 20.6 988.8 19.4 3.3 Slad 6839.2 4.8 264.1 5.2 3.9 Gr 6656.4 4.6 220.4 4.3 3.3 Brz 713.2 0.5 32.6 0.6 4.6 Otl 480.8 0.3 22.0 0.4 4.6 OML 423.4 0.3 16.2 0.3 3.8 Jas 141.3 0.1 7.1 0.1 5.0 Kln 126.0 0.1 3.6 0.1 2.9 Cjas 98.1 0.1 4.3 0.1 4.4 Gric 52.1 0.0 1.0 0.0 1.9 Tres 50.0 0.0 2.3 0.0 4.5 Jav 25.4 0.0 0.8 0.0 3.3 Pjas 3.6 0.0 0.1 0.0 3.8 Ukupno liš ćari 125865.1 87.7 4299.2 84.2 3.4 Smr 11667.4 8.1 563.4 11.0 4.8 Bbor 4409.9 3.1 191.5 3.8 4.3 Cbor 1550.0 1.1 55.2 1.1 3.6 Ukupno četinari 17627.3 12.3 810.1 15.9 4.6 Ukupno GJ 143492.4 100.0 5109.3 100.1 3.6 U gazdinskoj jedinici evidentirano je ukupno 18 vrsta drve ća, od čega 15 vrsta liš ćara i 3 četinarske vrste. Liš ćarske vrste zastupljene su sa 87,7% (125865,1 m 3) od ukupne zapremine G.J. Najzastupljenija liš ćarska vrsta je bukva sa ukupnom zapreminom od 50109,6 m 3 ili 34,9%, zapreminskim prirastom od 1577,3m3 ili 30,9%, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta iznosi 3,1%. Od ostalih liš ćarskih vrsta prisutni su: cer sa zapreminom od 30594,5 m3 ili 21,3%, kitnjak sa zapreminom od 29551,5 m 3 ili 20,6%, sladun sa zapreminom od 6839,2 m 3 ili 4,8%, i grab sa zapreminom od 6656,4 m 3 ili 4,6%. Sve ostale prisutne liš ćarske vrste zastupljene su sa manje od 0,5% od ukupne zapremine gazdinske jedinice. Četinarske vrste zastupljene su sa 12,3% (17627,3 m3) od ukupne zapremine G.J. Najzastupljenija četinarska vrsta je smr ča sa ukupnom zapreminom od 11667,4 m 3 ili 8,1%, zapreminskim prirastom od 563,4m3 ili 11,0%, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta iznosi 4,8%. Od ostalih četinarskih vrsta prisutni su: beli bor sa zapreminom od 4409,9m3 ili 3,1%, i crni bor sa zapreminom od 1550,0m3 ili 1,1% od ukupne zapremine gazdinske jedinice.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 29

Mihaila Pupina 113 Beograd

5.6. Stanje sastojina po debljinskoj strukturi

Distribucija ukupne zapremine, po debljinskim razredima, prikazana je po namenskim celinama i gazdinskim klasama u slede ćem tabelarnom prikazu:

Z A P R E M I N A P O D E B L J I N S K I M R A Z R E D I M A površina svega zapreminski Gazdinska klasa do 10 cm 11 do 20 21 do 30 31 do 40 41 do 50 51 do 60 61 do 70 71 do 80 81 do 90 iznad 90 ha prirast I II III IV V VI VII VIII IX m3 10176421 22.81 2236.5 506.4 1424.6 305.4 85.1 10195313 24.09 2693.4 630.0 1731.6 308.4 23.5 118.7 10196313 266.08 26499.5 3034.7 16314.4 6365.1 452.7 279.0 53.5 988.6 10215313 28.65 3950.2 393.2 3268.5 288.5 156.8 10306313 28.14 3300.8 54.7 1937.5 1278.2 30.4 106.0 10307313 254.44 29507.0 1569.0 18953.6 8330.6 568.4 85.5 1047.7 10360421 88.48 13425.9 947.7 7460.4 4467.8 532.4 17.6 448.8 10361421 134.08 16689.1 1507.4 7585.3 5706.6 1422.2 254.0 213.5 593.3 10469313 7.96 10470421 88.05 4878.5 3876.6 903.2 98.7 236.4 10471421 28.06 2713.6 1960.8 752.8 127.5 10475313 17.80 1599.5 1513.1 86.3 55.7 10477313 26.51 2593.4 64.8 1553.0 975.7 112.2 10478313 6.73 1558.9 405.7 1086.8 66.3 65.8 NC 10 1021.88 111646.2 8707.9 67985.1 30855.4 3194.8 636.1 267.0 4142.7 26197313 27.40 485.5 485.5 8.7 26266421 21.46 26308313 164.58 2828.9 2828.9 53.2 26362421 156.52 4524.9 4524.9 90.4 NC 26 369.96 7839.4 7839.4 152.3 53351421 7.47 1030.8 0.2 271.9 278.0 94.2 222.2 70.9 93.3 27.2 53360421 116.93 17746.7 802.6 6738.5 6472.4 2454.8 992.3 182.1 104.0 551.9 53361421 15.23 499.2 55.1 336.0 108.1 21.6 53362421 7.43 203.4 203.4 4.1 53470421 35.08 3824.8 1983.8 1841.0 173.7 53471421 12.35 701.9 605.9 96.0 35.9 NC 53 194.49 24006.8 1061.4 9936.1 8795.5 2549.0 1214.5 253.0 197.3 814.3 66267241 65.54 NC 66 65.54 Ukupno GJ 1651.87 143492.4 17608.6 77921.2 39650.9 5743.8 1850.6 520.0 197.3 5109.3

U prethodnoj tabeli prikazana je distribucija ukupne zapremine po debljinskim razredima, namenskim celinama i gazdinskim klasama. Zapremina po debljinskim kategorijama (po Bioleju): Zapremina po debljinskim kategorijama (m3) Σ G.J. % do 30cm % 31 - 50cm % > 51cm % 143.492,4 100,00 135.180,7 94,2 7.594,4 5,3 717,3 0,5 Za gazdinsku jedinicu "Blizanac - Debelica" možemo konstatovati slede će: - tanak materijal (do 30cm) zastupljen je sa 135.180,7m3 ili 94,2%. - srednje jak materijal (od 31 - 50cm) zastupljen je sa 7.594,4m3 ili 5,3%.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 30

Mihaila Pupina 113 Beograd

- jak materijal (iznad 50cm) zastupljen je sa 717,3m3 ili 0,5%. Na osnovu prikaza stanja zapremine po stepenima Bioleja može se zaklju čiti da je skoro celokupna drvna zapremina ove gazdinske jedinice skoncentrisana u tankom i srednje debelom materijalu (99,5%), tako da će se u narednom ure ñajnom periodu ukupan prinos ostvariti uglavnom iz prorednih se ča u tankom materijalu.

5.7. Stanje sastojina po dobnoj strukturi

Stanje sastojina po starosti za jednodobne sastojine prikaza ćemo slede ćom tabelom:

DOBNI RAZREDI p gazdinska klasa v svega I zv slabo dobro II III IV V VI VII VIII obr. obr. NAMENSKA CELINA 10 Izdana čke sastojine - širina dobnog razreda 10 godina p 22.81 20.38 2.43 v 2236.5 2023.1 213.4 10176421 zv 85.1 76.9 8.3 p 24.09 3.12 4.91 16.06 v 2693.4 58.9 219.7 2414.8 10195313 zv 118.7 2.8 9.1 106.8 p 266.08 6.92 10.18 61.17 69.40 106.55 11.86 v 26499.5 229.1 3268.2 6533.9 14834.0 1634.3 10196313 zv 988.6 8.1 144.0 253.0 533.7 49.7 p 28.65 4.97 23.68 v 3950.2 476.8 3473.4 10215313 zv 156.8 18.8 138.0 p 28.14 9.81 18.33 v 3300.8 1137.6 2163.2 10306313 zv 106.0 37.7 68.3 p 254.44 12.31 94.55 129.08 18.50 v 29507.0 1408.7 10799.6 15022.3 2276.4 10307313 zv 1047.7 55.6 384.7 531.7 75.6 p 88.48 0.19 4.48 15.69 35.74 27.94 4.44 v 13425.9 106.3 2286.0 5490.8 4630.6 912.1 10360421 zv 448.8 5.1 79.8 189.3 150.2 24.3 p 134.08 14.52 23.15 53.79 40.42 2.20 v 16689.1 750.2 2798.4 6531.0 6081.8 527.6 10361421 zv 593.3 38.0 102.4 234.5 203.2 15.3 p 846.77 7.11 32.30 137.61 284.32 348.43 37.00 v 98302.3 1144.6 12004.1 33384.5 46418.7 5350.4 Ukupno zv 3545.0 54.0 467.8 1224.9 1633.4 165.0 Vešta čki podignute sastojine - širina dobnog razreda 5 godina p 7.96 7.96 v 10469313 zv p 7.96 7.96 v Ukupno zv Vešta čki podignute sastojine - širina dobnog razreda 10 godina p 88.05 45.49 42.56 v 4878.5 4878.5

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 31

Mihaila Pupina 113 Beograd

DOBNI RAZREDI p gazdinska klasa v svega I zv slabo dobro II III IV V VI VII VIII obr. obr. 10470421 zv 236.4 236.4 p 28.06 12.51 15.55 v 2713.6 839.4 1874.2 10471421 zv 127.5 42.5 85.0 p 17.80 17.80 v 1599.5 1599.5 10475313 zv 55.7 55.7 p 26.51 16.84 9.67 v 2593.4 1036.0 1557.5 10477313 zv 112.2 65.4 46.7 p 6.73 6.73 v 1558.9 1558.9 10478313 zv 65.8 65.8 p 167.15 45.49 12.51 92.75 16.40 v 13343.9 839.4 9388.1 3116.3 Ukupno zv 597.7 42.5 442.5 112.6 NAMENSKA CELINA 53 Visoke sastojine - širina dobnog razreda 20 godina p 7.47 7.47 v 1030.8 1030.8 53351421 zv 27.2 27.2 p 7.47 7.47 v 1030.8 1030.8 Ukupno zv 27.2 27.2 Izdana čke sastojine - širina dobnog razreda 10 godina p 116.93 9.05 12.00 33.24 62.64 v 17746.7 404.9 1372.0 5895.4 10074.4 53360421 zv 551.9 17.1 46.2 180.1 308.5 p 15.23 10.65 4.58 v 499.2 433.1 66.0 53361421 zv 21.6 18.3 3.3 p 132.16 10.65 13.63 12.00 33.24 62.64 v 18245.9 433.1 470.9 1372.0 5895.4 10074.4 Ukupno zv 573.4 18.3 20.4 46.2 180.1 308.5 Vešta čki podignute sastojine - širina dobnog razreda 10 godina p 35.08 33.92 1.16 v 3824.8 3524.7 300.1 53470421 zv 173.7 162.1 11.6 p 12.35 12.35 v 701.9 701.9 53471421 zv 35.9 35.9 p 47.43 46.27 1.16 v 4526.8 4226.6 300.1 Ukupno zv 209.6 198.0 11.6

Stanje šuma u zavisnosti od starosti sastojina, prikazano je tako što su se sastojine grupisane u zavisnosti od širine dobnih razreda. Širina dobnih razreda utvr ñena je Pravilnikom o na činu i sadržini osnova u odnosu na visinu ophodnje - trajanje proizvodnog procesa, a u konkretnim slu čajevima širina dobnog razreda iznosi:

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 32

Mihaila Pupina 113 Beograd

• Za visoke šume tvrdih liš ćara 20 godina • Za izdana čke sastojine tvrdih liš ćara 10 godina • Za vešta čki podignute sastojine 10 godina • Za vešta čki podignute sastojine bagrema 5 godina

Iz svega priloženog dolazimo do slede ćih zaklju čaka: Visoke šume liš ćara (g.kl. 53.351.421.) nalazi se u IV dobnom razredu, izdana čke šume se nalaze u rasponu od II do VII dobnog razreda, a vešta čki podignute sastojine se nalaze u rasponu od I do V dobnog razreda. Dobna struktura svih gazdinskih klasa odstupa od normalnog razmera dobnih razreda, a samim tim je ugrožena trajnost prinosa.

5.8. Stanje vešta čki podignutih sastojina

Gazdinska Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% klasa ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha Vešta čki podignute sastojine starosti preko 20 godina 10470421 42.56 19.1 4878.5 27.3 114.6 236.4 29.3 5.6 4.8 10471421 28.06 12.6 2713.6 15.2 96.7 127.5 15.8 4.5 4.7 10475313 17.80 8.0 1599.5 9.0 89.9 55.7 6.9 3.1 3.5 10477313 26.51 11.9 2593.4 14.5 97.8 112.2 13.9 4.2 4.3 10478313 6.73 3.0 1558.9 8.7 231.6 65.8 8.2 9.8 4.2 NC 10 121.66 54.7 13343.9 74.7 109.7 597.7 74.0 4.9 4.5 53470421 35.08 15.8 3824.8 21.4 109.0 173.7 21.5 5.0 4.5 53471421 12.35 5.5 701.9 3.9 56.8 35.9 4.4 2.9 5.1 NC 53 47.43 21.3 4526.8 25.3 95.4 209.6 26.0 4.4 4.6 Ukupno VPS preko 20 god 169.09 76.0 17870.6 100.0 105.7 807.3 100.0 4.8 4.5 Vešta čki podignute sastojine starosti do 20 godina 10469313 7.96 3.6 10470421 45.49 20.4 NC 10 53.45 24.0 Ukupno VPS do 20 god 53.45 24.0 Ukupno VPS GJ 222.54 100.0 17870.6 100.0 80.3 807.3 100.0 3.6 4.5 Ukupna površina vešta čki podignutih sastojina iznosi 222,54ha, što čini 13,5% obrasle površine gazdinske jedinice. Vešta čki podignute sastojine preko 20 godina starosti nalaze se na površini od 169,09ha, sa prose čnom zapreminom od 105,7m3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 4,8m3/ha, a procenat prirasta u zapremini iznosi 4,5%. Vešta čki podignute sastojine do 20 godina (šumske kulture) nalaze se na površini od 53,45ha, odnosno zauzimaju 3,2% od ukupno obrasle površine gazdinske jedinice. Vešta čki podignute sastojine, u gazdinskoj jedinici "Blizanac - Debelica", uglavnom su dobrog zdrastvenog stanja i u narednom periodu treba ih stabilizovati i prevesti u odrasle kvalitetne sastojine.

5.9. Zdravstveno stanje sastojina i ugroženost od štetnih uticaja

Prilikom prikupljanja terenskih podataka za izradu ove osnove gazdovanja konstatovano je da su sastojine dobrog zdravstvenog stanja, što zna či da štete od entomoloških i fitopatoloških uzro čnika nisu evidentirane u ve ćem obimu. Na osnovu opšteg uvida na najve ćem delu površine ono je dobro ili zadovoljavaju će. Na manjim površinama zapaža se pojava oboljenja kore kod bukve u previše razre ñenim, odnosno devastiranim sastojinama, koja je posledica prevelike otvorenosti, ali ona ne uti če na generalno opredeljenje o dobrom zdravstvenom

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 33

Mihaila Pupina 113 Beograd

stanju ove jedinice. Na pojedinim starim stablima i leževini, zabeležena je pojava gljiva truležnica. Neke od ovih gljiva, kao napr. Fomes ssp. i Ungulina ssp. naseljavaju i živa stabla. Ove gljive u po četku prouzrokuju prozuklost, a kasnije se pojavljuje trulež. Me ñutim, ova pojava nije zabrinjavaju ća jer se radi o pojedina čnim slu čajevima. Kod četinarskih vrsta, prvenstveno bora, javlja se crvenilo četina, ali ne u intenzitetu koje predstavlja opasnost po sastojine. Pored svega, potrebno je permanentno pratiti zdravstveno stanje i ako do ñe do negativnih uticaja, potrebno je blagovremeno izvršiti adekvatne preventivne mere, a u krajnjem slu čaju i neke druge mere borbe protiv štetnih uticaja (hemijske i biološke mere zaštite i suzbijanje fitopatoloških i entomoloških oboljenja). Zdravstveno stanje je važan podatak u sprovo ñenju svih mera zaštite šuma, a me ñu najvažnijim merama spada i zaštita šuma od požara. U zavisnosti od stepena ugroženosti od požara, šume i šumsko zemljište prema dr. M. Vasi ću, razvrstane su u šest kategorija: prvi stepen: sastojine i kulture borova i ariša drugi stepen: sastojine i kulture smr če, jele i drugih četinara tre ći stepen: mešovite sastojine i kulture četinara i liš ćara četvrti stepen: sastojine hrasta i graba peti stepen: sastojine bukve i drugih liš ćara šesti stepen: šikare, šibljaci i neobrasle površine Rukovode ći se napred iznetim kriterijumom formirana je sledeća tabela: Površina Stepen ugroženosti ha % I 51,04 2,1 II 163,54 6,5 III / / IV 824,15 32,9 V 526,14 21,0 VI 939,04 37,5 Ukupno: 2503,91 100,0 Na osnovu sagledanih podataka može se konstatovati da je ova gazdinska jedinica najviše zastupljena u VI stepenu (37,5%) ugroženosti od požara, što zna či da nisu ove šume ugrožene od požara, ali se mere zaštite šuma od požara moraju obavezno sprovoditi - (detaljno obra ñeno u poglavlju 8.3.). Ugroženost od požara je mala, iako je u ovoj G.J. 2012. godine u 12 - tom odeljenju evidentiran požar na površini od oko 17ha, nakon čega je napravljen sanacioni plan čijem se izvršenju pristupilo odmah nakon usvajanja istog.

5.10. Stanje neobraslih površina

Prema iskazu površina stanje neobraslih površina je slede će: Šumsko zemljište 824,90ha Neplodno zemljište 0,24ha Zemljište za ostale svrhe 23,90ha Zauze će 3,00ha Ukupno GJ 852,04ha U šumsko zemljište ubrajamo: zemljište pogodno za pošumljavanje, zemljište srednje pogodno za pošumljavanje, progale i dr. U neplodno zemljište svrstani su kamenjari, jaruge, kanali, putevi i dr. U zemljište za ostale svrhe svrstane su površine oko objekata u šumi (zgrade sa oku ćnicom), površine (proplanci) unutar šumskog kompleksa koje su male površine, a mogu poslužiti za ishranu divlja či i stvaranja raznovrsnog ambijenta u šumi ili ako se nalaze pored puteva mogu biti privremena šumska stovarišta ili radilišta kod prigodnog na čina se če i izrade šumskih sortimenata. Tako ñe u zemljište za ostale svrhe svrstane su i enklave državnog poseda okružene privatnim posedom, a male su površine te se njima ne može rentabilno organizovati šumska proizvodnja. Ove površine se mogu koristiti prilikom zamene površina prema ZOŠ - a ( član 98) i prilikom vra ćanja oduzetog zemljišta.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 34

Mihaila Pupina 113 Beograd

5.11. Fond i stanje divlja či - uslovi i mogu ćnost za razvoj

U šumi se može gajiti samo ona vrsta divlja či i u onom broju koji ne ometa pravilno gazdovanje šumama. Po Zakonu o šumama; "U šumi se gaji odre ñena vrsta i broj divlja či u skladu sa osnovnom namenom šume". Na teritoriji opštine Novi Pazar je ustanovljeno lovište "Rogozna" kojim gazduje Lova čki savez Srbije preko Lova čkog udruženja "Lovac" iz Novog Pazara. Ukupna površina lovišta iznosi 74.228ha. Lovište se nalazi u Pazarskoj kotlini i prostire na obodnim delovima planina , Golija i Rogozna. Od ukupne površine 70% lovišta je planinskog, a 30% je brdskog tipa. Ustanovljenje lovišta "Rogozna": Površina Rešenje o ustanovljenju lovišta Naziv lovišta Opština Korisnik ha Broj rešenja Datum Rogozna Novi Pazar 74.228,0 324-02-137/2008-10 16.04.2009. Lova čki savez Srbije Brojno stanje glavnih lovnih vrsta divlja či prilikom poslednjeg brojanja prikazano je slede ćom tabelom: Divlja Fazan Jarebica Srna Zec Naziv lovišta svinja poljska Komada Komada Komada Komada Komada Rogozna 250 160 750 1950 700

Stalno gajene vrste divlja či (sa kojima se gazduje) su: srna, divlja svinja, zec, fazan i poljska jarebica. Lovostajem zašti ćene vrste divlja či: jelen, srna, divlja svinja, zec, jazavac, kuna belica, kuna zlatica, ondatra, fazan, poljska jarebica, divlja guska, divlja patka, divlji golub grivnjaš, prepelica, grlica, šumska šljuka, gugutka, sojka - kreja, ga čac, jastreb kokošar, siva čaplja i dr. Trajno zašti ćene vrste divlja či su medved, vidra, lasica i sivi puh. Za lovište "Rogozna" postoji Lovna osnova sa rokom važnosti od 01.04.2009 do 31.03.2019 godine, rešenje broj 324-02-137/2008-10 od 16.04.2009.

5.12. Stanje putne mreže

Gazdinska jedinica je povezana tvrdim i mekim kamionskim putevima sa lokalnim seoskim putevima koji se odvajaju od magistralnog puta, "Ibarska magistrala", Raška - Novi Pazar. GJ "Blizanac-Debelica" prostire se na 2503,91ha površine. Kroz g.j. prolaze mnogi putevi koji gravitiraju ovim podru čjem. Najzna čajniji javni putevi su: • asfaltni put Novi Pazar - Duga poljana, koji sa zapadne strane doti če g.j.; • asfaltni put Novi Pazar - Raška (stari put), koji sa južne strane doti če g.j.; • asfaltni put uz Deževsku reku, koji prolazi kroz g.j. i ide na Goliju, • veliki broj lokalnih puteva sa ili bez kolovozne konstrukcije koji spajaju sela i zaseoke sa napred navedenim putevima. Iz napred navedenog se može konstatovati da je spoljna otvorenost ove g.j. dobra, jer je g.j. oivi čena sa jugozapadne i jugoisto čne strane javnim putevima. Unutrašnja otvorenost ove g.j. nije ravnomerna. Postoji veliki broj šumskih i lokalnih puteva (raznih kategorija i o čuvanosti), koji prolaze kroz šumu ili je doti ču. Vrednosti izražene u km puteva koji prolaze pored g.j. (spoljna otvorenost) i koji prolaze kroz g.j. (unutrašnja otvorenost) su relativne jer mnogi ne uti ču direktno na kvalitet gazdovanja šumama, ali su dobra osnova za poboljšanje ukupnog stanja otvorenosti ovih šuma. Pregled putne mreže i stepen otvorenosti: - javni asfaltni putevi - 20km - šumski sa kolovoznom konstrukcijom 2,7km - šumski bez kolovozne konstrukcije 22,9km

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 35

Mihaila Pupina 113 Beograd

Svega putevi: 45,6km Kategorija puta i ukupna dužina (km) Svega šumski put šumski put sa Ocena upotrebljivosti Naziv puta Odeljenja koja otvara javni bez kolovoznom km putnog pravca put kolovozne konstrukcijom konstrukcije Put kroz 1. odeljenje 1 0,5 0,5 povremeno upotrebljiv Put kroz 7. odeljenje 7 0,5 0,5 povremeno upotrebljiv Put kroz 8. odeljenje 8 0,4 0,4 povremeno upotrebljiv Put kroz 17, 18. odeljenje 17, 18 0,8 0,8 povremeno upotrebljiv Put kroz 21. odeljenje 21 1,0 1,0 povremeno upotrebljiv Put kroz 22, 23, 24, 25, odeljenje 22, 23, 24, 25 4,6 4,6 povremeno upotrebljiv Put kroz 26. odeljenje 26 0,8 0,8 povremeno upotrebljiv Put kroz 28. odeljenje 28 0,4 0,4 povremeno upotrebljiv Put kroz 30, 31, 32 odeljenje 30, 31, 32 2,3 2,3 povremeno upotrebljiv Put kroz 38. odeljenje 38 0,4 0,4 povremeno upotrebljiv Put Šaronje - Strmac 39, 46, 53, 54 2,7 2,7 upotrebljiv Put kroz 40, 41, odeljenje 40, 41 0,5 0,5 povremeno upotrebljiv Put kroz 42, 43, odeljenje 42, 43 1,3 1,3 povremeno upotrebljiv Put kroz 44, 45, odeljenje 44, 45 1,2 1,2 povremeno upotrebljiv Put kroz 47 odeljenje 47 0,4 0,4 povremeno upotrebljiv Put kroz 52 odeljenje 52 0,6 0,6 povremeno upotrebljiv Put kroz 56 odeljenje 56 0,7 0,7 povremeno upotrebljiv Put kroz 60 odeljenje 60 0,4 0,4 povremeno upotrebljiv Put kroz 61 odeljenje 61 1,2 1,2 povremeno upotrebljiv Put kroz 64 odeljenje 64 0,6 0,6 povremeno upotrebljiv Put kroz 75, 76, odeljenje 75, 76 3,9 3,9 povremeno upotrebljiv Put kroz 81 odeljenje 81 0,4 1,1 povremeno upotrebljiv Put kroz 5, 6, 9, 10, 11, 56, odeljenje 5, 6, 9, 10, 11, 56 20,0 20,0 upotrebljiv Ukupno G.J. 20,0 2,7 22,9 45,6 Ukupna dužina puteva kroz ovu gazdinsku jedinicu iznosi oko 45,6km, a prose čna otvorenost za gazdinsku jedinicu iznosi 18,2km/1000ha, što predstavlja nezadovoljavaju ću otvorenost posebno u kvalitativnom smislu. Naime asfaltni putevi samo oivi čavaju deo gazdinske jedinice ( i gore navedena odeljenja), dok su putevi bez kolovozne konstrukcije povremeno upotrebljivi i to u periodu bez padavina.

5.13. Stanje zašti ćenih delova prirode

Odredbom člana 9. i člana 102. Zakona o zaštiti prirode ("Službeni glasnik RS", broj 36/2009, 88/2010 i 91/2010), kao i člana 33. i 34. Zakona o zaštiti životne sredine ("Službeni glasnik RS", broj 135/04), odre ñeno je da organizacija za zaštitu prirode, tj. Zavod za zaštitu prirode Srbije utvr ñuje uslove zaštite i daje podatke o zašti ćenim prirodnim dobrima u postupku izrade prostornih i drugih planova, odnosno osnova (šumskih, vodoprivrednih, lovnih, ribolovnih i dr.) i druge investiciono - tehni čke dokumentacije. Delovi gazdinske jedinice "Blizanac - Debelica" su ušli u Park prirode Golija sa ukupnom površinom koja iznosi 448,19ha, obrasla površina iznosi 194,49ha, a neobrasla površina je 253,70ha. Tu ñe zemljište je ušlo sa površinom od 4,75 ha. Odeljenja u kojima je Park prirode zastupljen su slede ća: delovi 1, 2 i 45-og odeljenja, kao i 41, 42, 43, 47, 48, 49, 50, 51, 53, 54, 55 i 56 odeljenje. Data površina je pripala zašti ćenom prirodnom dobru Park prirode Golija, koji je svrstan u namensku celinu 53, Park prirode – Režim zaštite III stepena.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 36

Mihaila Pupina 113 Beograd

Prioritetna funkcija, izdvojene površine odeljenja koja su ušla u Park prirode Golija, osnovna namena 53, Park prirode Režim zaštite III stepena je izdvojena na osnovu Programa mera i aktivnosti na zaštiti i razvoju Park prirode Golija i na zaštiti i o čuvanja prirodnih i radom ostvarenih vrednosti. Ova odeljenja su ušla u podru čje Režima zaštite III stepena i u njima se zabranjuju slede ći radovi: • Izgradnja industrijskih, infrastrukturnih, hidrotehni čkih i drugih objekata čiji rad i postojanje mogu izazvati nepovoljne promene kvaliteta zemljišta, voda, vazduha, živog sveta, lepote predela, kulturnih dobara i njihove okoline. • Gradnja stambenih, ekonomskih pomo ćnih objekata poljoprivrednih doma ćinstava i vikend objekata izvan gra ñevinskih podru čja utvr ñenih posebnim planskim i urbanisti čkim dokumentima, odnosno gradnja objekta poljoprivrednih doma ćinstava izvan postoje ćih gra ñevinskih parcela do donošenja tih dokumenata. • Eksploatacija mineralnih sirovina, izuzev koriš ćenja privremenih majdana kamena i pozajmišta zemlje i re čnog materijala. • Razgradnja i drugi vidovi uništavanja objekata koji po arhitehtonsko – gra ñevinskim odlikama i vremenu nastanka i nameni predstavljaju spomenike narodnog graditeljstva. • Uništavanje vrsta biljaka i životinja zašti ćenih kao prirodne retkosti, preoravanje zemljišta, kr čenje šuma i obavljanje drugih radnji na mestima i na na čin koji mogu izazvati procese jake vodne erozije i nepovoljne promene predela. • Skladištenje, odlaganje i bacanje sme ća i otpadnih materijala izvan mesta odre ñenih za tu namenu, kao i neregulisano odlaganje stajskog ñubreta. • Rukovanje otrovnim hemijskim materijama i naftnim derivatima na na čin koji može prouzrokovati zaga ñivanje zemljišta i vode. Ostale funkcije šuma ovog kompleksa se ostvaruju pridržavanjem osnovne namene i uslova propisanih za njihovo sprovo ñenje.

5.14. Opšti osvrt na zate čeno stanje šuma

Prema napred prikazanom delu sadržaja ove posebne osnove, sinteza ocene osnovnih karakteristika stanja šuma gazdinske jedinice "Blizanac - Debelica" obuhvata slede će: • Ukupna površina gazdinske jedinice iznosi 2503,91ha. • Ukupno obraslo zemljište zauzima 1651,87ha (66,0%) površine, od toga visoke šume zauzimaju 7,47ha (0,3%), V.P.S. 222,54ha (8,9 %), izdana čke šume 1334,86ha (53,3%), šikare 21,46ha (0,9%), i šibljaci 65,54ha (2,6%) od ukupne površine gazdinske jedinice. Ukupno neobraslo zemljište u čestvuje sa 852,04ha (34,0 %), od toga na šumsko zemljište otpada 824,9 ha (32,9%), na neplodno 0,24ha (0,0%), na zemljište za ostale svrhe 23,9 ha (1,0%), a na zauze ća 3,0ha (0,1%) od ukupne površine gazdinske jedinice. Stanje po obraslosti je nezadovoljavaju će. • Ukupna zapremina gazdinske jedinice je 143.492,4m3, prose čna zapremina je 86,9m3/ha, ukupni zapreminski prirast iznosi 5.109,3m3 ili 3,1m3/ha, dok je procenat prirasta 3,6%. Po osnovnoj nameni šume su podeljene u slede će namenske celine: • Namenska celina 10 - proizvodnja tehni čkog drveta. Šume sa ovom namenom nalaze se na 61,9% obrasle površine. • Namenska celina 26 - zaštita zemljišta od erozije. Ove šume se nalaze na 22,4% obrasle površine. • Namenska celina 53 - Park prirode III stepena zaštite. Ove šume se nalaze na 11,8 % obrasle površine. • Namenska celina 66 - stalna zaštita zemljišta (izvan gazdinskog tretmana). Šume ove namene se nalaze na 4,0% obrasle površine.

Stanje sastojina prema poreklu je slede će: Visoke sastojine zastupljene su na 0,5% (7,47 ha) obrasle površine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ovih sastojina iznosi 138,0m3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 3,6 m 3/ha, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta u odnosu na zapreminu iznosi 2,6%. Izdana čke sastojine zastupljene su na 80,8% (1334,86ha) obrasle površine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ovih sastojina iznosi 93,3m3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 3,2m3/ha, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta u odnosu na zapreminu iznosi 3,4%. Vešta čki podignute sastojine zastupljene su na 13,5% (222,54ha) obrasle površine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ovih sastojina iznosi 80,3m3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 3,6m3/ha, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta u odnosu na zapreminu iznosi 4,5%. Šikare čine 1,3% (21,46ha) obrasle površine gazdinske jedinice. Šibljaci čine 4,0% (65,54ha) obrasle površine gazdinske jedinice. U ovoj gazdinskoj jedinici, stanje sastojina po poreklu je nezadovoljavaju će.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 37

Mihaila Pupina 113 Beograd

Stanje sastojina po o čuvanosti je slede će: Očuvane sastojine čine 62,0% (1024,48ha) obrasle površine, prose čna zapremina o čuvanih šuma iznosi 90,0m3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 4,5m3/ha, a procenat prirasta u zapremini iznosi 3,6%. Razre ñene sastojine čine 11,2% (184,46ha) obrasle površine, prose čna zapremina razre ñenih šuma je 33,9m3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 1,6m3/ha, a procenat prirasta u zapremini iznosi 4,8%. Devastirane sastojine čine 21,5% (355,93 ha) obrasle površine, prose čna zapremina devastiranih šuma je 22,6m3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 0,4m3/ha, a procenat prirasta u zapremini iznosi 1,9%. Stanje sastojina po o čuvanosti u ovoj gazdinskoj jedinici je nezadovoljavaju će zbog velikog u češ ća devastiranih i razre ñenih sastojina. • Stanje sastojina po smesi u šumama GJ "Blizanac - Debelica" može se oceniti osrednjim obzirom da mešovite sastojine u čestvuju sa 57,4%, dok čiste sastojine, šikare i šibljaci imaju 42,6% u češ ća u ukupno obrasloj površini. • Stanje šuma po vrstama drve ća može se okarakterisati kao povoljno jer je premerom evidentirano 18 vrsta drve ća. Dominantna vrsta je bukva sa 34,9% učeš ća u ukupnoj zapremini, sledi cer sa 21,3%, i kitnjak sa 20,6%. Stanje se može oceniti povoljnim obzirom na neznatnu izmenjenost prirodnog sastava. • U ovoj gazdinskoj jedinici izdvojeno je 25 gazdinskih klasa, od toga 14 gazdinskih klasa je izdvojeno u namenskoj celini 10, 4 u namenskoj celini 26, 6 gazdinskih klasa u namenskoj celini 53, kao 1 gazdinska klasa u namenskoj celini 66. • U okviru gazdinske jedinice najzastupljenija je gazdinska klasa 10.196.313 - Izdana čka mešovita šuma cera na zemljištima na lesu, silikatnim stenama i kre čnjacima prostire se na površini od 266,08ha ili na 16,1% od obrasle površine gazdinske jedinice. Ukupna zapremina ove gazdinske klase iznosi 26.499,5m3, a ukupni teku ći zapreminski prirast je 988,6m3. Prose čna zapremina ove gazdinske klase iznosi 99,6m3/ha, sa teku ćim zapreminskim prirastom od 3,7m3/ha, dok je procenat teku ćeg zapreminskog prirasta 3,7%. • Stanje šuma po debljinskoj strukturi je izrazito nepovoljno jer ga karakteriše u češ će tankih stabala sa 94,2%, srednje jakih sa 5,3% i jakih 0,5%. Zate čena struktura je pre svega uslovljena poreklom i starosnom strukturom ovih šuma. • Stanje šuma po starosnoj strukturi je nepovoljno jer dobna struktura svih gazdinskih klasa odstupa od normalnog razmera dobnih razreda, a samim tim je ugrožena trajnost prinosa. • Na delu površine ove gazdinske jedinice nalazi se zašti ćeno prirodno dobro Park prirode "Golija" sa režimima zaštite III stepena za koji su propisani posebni uslovi i koji su uvaženi prilikom izrade ove osnove. • Ukupno neobraslo zemljište u čestvuje sa 852,04ha (34,0 %) od ukupne površine gazdinske jedinice, tako da je stane po obraslosti izuzetni nepovoljno. • Zdravstveno stanje ovih šuma može se smatrati zadovoljavaju ćim, pošto su evidentirana samo mestimi čno i pojedina čno entomološka i fitopatološka oboljenja. Ugroženost od požara je mala, iako je u ovoj G.J. 2012. godine u 12 - tom odeljenju evidentiran požar na površini od oko 17ha, nakon čega je napravljen sanacioni plan čijem se izvršenju pristupilo odmah nakon usvajanja istog. • Prose čna otvorenost gazdinske jedinice (18,2m/ha) je ispod optimalne za intenzivno gazdovanje ovim šumama. • Sveukupno gledano, stanje sastojina u GJ "Blizanac - Debelica" je nezadovoljavaju će. U ovom ure ñajnom periodu stanja sastojina ove gazdinske jedinice bi će poboljšano ako se ostvare svi planirani radovi na gajenju i koriš ćenju šuma. Usvojeni sistem gazdovanja koji u prvi plan stavlja negu sastojina svih uzrasta, doprine će poboljšanju stabilnosti zdravstvenog stanja, kvalitetne strukture kao i vrednosti prinosa i prirasta. Plansko koriš ćenje ostalih šumskih proizvoda svojom realizacijom ne sme ugroziti ekološki potencijal po pojedinim vidovima koriš ćenja.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 38

Mihaila Pupina 113 Beograd

6.0. DOSADAŠNJE GAZDOVANJE

6.1. Promena šumskog fonda

U ovom poglavlju bi će prikazane sve eventualne promene po površini, zapremini i zapreminskom prirastu, kao i na čin i posledice dosadašnjeg gazdovanja. Promene se odnose na desetogodišnji period.

6.1.1. Promena šumskog fonda po površini

Do promene šumskog fonda po površini je došlo na osnovu katastarskog stanja po katastarskim opštinama iz 2016. godine. Promena šumskog fonda po površini data je slede ćom tabelom: Ukupna površina Šuma Šumske kulture Šumsko zemljište Neplodno Za ostale svrhe Tu ñe zemljište Zauze će Godina ha ha ha ha Ha ha ha ha 2007 2381,43 1023,32 247,29 1085,19 11,61 14,02 31,64 / 2016 2503,91 1598,42 53,45 824,90 0,24 23,90 69,61 3,0 razlika +122,48 +575,91 -193,84 -260,29 -11,37 +9,88 +37,67 3,0

Ukupna površina gazdinske jedinice u odnosu na površinu prilikom prethodnog ure ñivanja je uve ćana za 122,48 ha. Do pove ćanja površine došlo je kao posledica sre ñivanja imovinsko pravnih odnosa. Naime kod prošlog ure ñivanja nije bila obuhva ćena cela KO Postenje - 79.32ha. Tako ñe je u još nekim KO došlo do promene tako da je ukupna površina uve ćana za 122.48 ha. Posmatrano po vrsti zemljišta najuo čljivija je promena površina pod kategorijom šuma koja je uve ćana za 575,91ha, pošto se odre ñene površine ranije vo ñene kao šumsko zemljište sada vode kao devastirane šume.Tako ñe, do pove ćanja površina pod šumom došlo je zato što je velik deo šumskih kultura sada prešao u kategoriju šuma, odnosno vešta čki podignutih sastojina starosti preko 20 godina.

6.1.2. Promene šumskog fonda po zapremini i zapreminskom prirastu

Tabelom će biti prikazana merena i o čekivana zapremina.

2007 Zapremina god. Ukupan Ukupan Očekivana dobijena Razlika u Vrste ukupna zapremins prinos zapremina premerom zapremini drve ća zapremi ki prirast 2016god. na m³ Kitnjak 34985,5 1108,3 3027,0 43041,5 27849,6 -15191,9 Bukva 28831,1 817,0 2316,5 34684,6 26129,7 -8554,9 Cer 21249,5 652,3 2718,2 25054,3 29288,8 +4234,5 Grab 1710,7 42,1 71,0 2060,7 6450,7 +4390,0 Breza 445,2 13,6 / 581,2 708,8 +127,6 Otl 59,6 0,9 / 68,6 453,2 +384,6 Jasika 25,0 0,8 / 33,0 63,2 +30,2 Sladun / / / / 6773,4 +6773,4 Oml / / / / 423,4 +423,4 Klen / / / / 126,0 +126,0 C. jasen / / / / 98,1 +98,1

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 39

Mihaila Pupina 113 Beograd

2007 Zapremina god. Ukupan Ukupan Očekivana dobijena Razlika u Vrste ukupna zapremins prinos zapremina premerom zapremini drve ća zapremi ki prirast 2016god. na m³ D. trešnja / / / / 41,3 +41,3 Grabi ć / / / / 6,6 +6,6 / / / / 3,9 +3,9 P. jasen / / / / 3,6 +3,6 Uk.liš ćari 87306,4 2634,9 8132,7 105522,7 125865,1 +20342,4 Smr ča / / / / 11667,4 +11667,4 B.bor 230,4 12,7 4,6 352,8 4409,9 +4057,1 C.bor 172,9 9,0 1,4 261,5 1550,0 +1288,5 Uk.četin. 403,3 21,7 6,0 614,3 17627,3 +17013,0 Ukupno 87709,7 2656,6 8138,7 106137,0 143492,4 37355,4

Ukupna zapremina dobijena premerom 2016. godine iznosi 143492,4 m3 i ve ća je za 37355.4 m3 od o čekivane zapremine. Do uve ćanja ukupne zapremine je došlo zbog pove ćanja površine pod šumom za 575.91 ha.

6.2. Odnos planiranih i ostvarenih radova u dosadašnjem periodu

6.2.1. Dosadašnji radovi na obnovi i gajenju šuma

Uporedni prikaz plana gajenja i izvršenih radova na osnovu dostavljene evidencije prikazan je slede ćom tabelom: Planirano Ostvareno Vrsta rada ha ha % rekonstrukcija 11,62 3,40 29,3 pošumljavanje čistina 87,14 63,71 73,1 popunjavanje kultura 25,98 2,0 7,7 sanacija požarišta / 13,40 100,0 Ukupno obnova i podizanje šuma 124,74 82,51 66,1 čiš ćenje 221,38 14,0 6,3 okopavanje i prašenje 195,72 / / se ča izbojaka 11,62 / / prorede 635,76 385,66 60,7 Ukupno nega šuma 1064,48 399,66 37,5 Radovi na obnavljanju i podizanju šuma su izvršeni sa 66,1%, a u okviru nege šuma radovi su izvršeni sa 37,5%. Ukupno gledaju ći može se zaklju čiti da je realizacija planiranih radova nezadovoljavaju ća.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 40

Mihaila Pupina 113 Beograd

6.2.2. Dosadašnji radovi na zaštiti šuma

Čovek svojim destruktivnim delovanjem može prouzrokovati znatne štete, zbog toga kao mera zaštite neophodno je delovati prvenstveno preventivno, tj. vršiti stalnu kontrolu terena. Radovi na zaštiti šuma svode se uglavnom na organizovanje zaštite od požara i entomoloških oboljenja, jer su prisutne površine sastojina četinara, koje su manje otporne na ove ugroženosti. Površine pod četinarima zahtevaju stalno pra ćenje broja entomoloških šteto čina preko lovnih stabala i stalna osmatranja vezana za šumske požare. Potrebno je formirati protivpožarne pruge za koje se mogu koristiti postoje će traktorske vlake. U proteklom periodu vršena su osmatranja i kontrole, pogotovo za požare i entomološka oboljenja, ali ne kontinurano ve ć prema potrebi. Pošto su sastojine ove gazdinske jedinice u proteklom periodu bile delimi čno ugrožene od vetroizvala i snegoloma, ve ća pažnja treba da se obrati na sanaciju sastojina koje su ugrožene, tako da se sanitarnim se čama trebaju vaditi obolela i ugrožena stabla. Sagledavaju ći situaciju vezanu za preventivnu zaštitu od entomoloških oboljenja i požara, potrebna je ve ća kontrola čitavog reona.

6.2.3. Dosadašnji radovi na koriš ćenju šuma

Tabelom su prikazani planirani i ostvareni prinosi po vrstama i koli čini iskoriš ćene mase. Planirano Ostvareno Razlika Ukupno Ukupno Vrsta drve ća Glavni Prethodni Glavni Prethodni Slu čajni Bespravne Ukupno Ukupno % planirano ostvareno prinos prinos prinos prinos prinos se če planirano ostvaren Bukva 106,6 3182,6 3289,6 592,2 1131,5 575,7 17,1 2316,5 3289,6 2316,5 70,4 Kitnjak 186,6 3984,0 4171,0 2966,3 23,0 37,7 3027,0 4171,0 3027,0 72,6 Cer 46,3 2503,3 2549,6 2694,7 7,0 16,5 2718,2 2549,6 2718,2 106,6 Grab 228,9 228,9 71,0 71,0 228,9 71,0 31,0 Crni bor 15,8 15,8 1,4 1,4 15,8 1,4 8,9 Beli bor 21,1 21,1 4,6 4,6 21,1 4,6 21,8 Ukupno 339,5 9935,8 10275,3 592,2 6869,5 605,7 71,3 8138,7 10275,3 8138,7 79,2 Prethodnom osnovom gazdovanja šumama (2008. - 2017.) planiran je ukupni prinos od 10275,3m3. Na osnovu dostavljene evidencije o izvršenim se čama ukupno je evidentiran realizovani prinos u iznosu 8138,7m3 ili 79,2% od planiranog. Bespravne se če su evidentirane u ukupnoj zapremini od 71,3m3. Realizacija planiranog prinosa može se donekle oceniti zadovoljavaju ćim ako se uzmu u obzir male ekonomske vrednosti ovih šuma.

6.2.4. Ostali radovi

Od ostalih radova kao što su otkup lekovitog bilja i pe čuraka nema nikakvih evidencija. U prethodnoj osnovi od radova na izgradnji i rekonstrukciji postoje ćih puteva planirana je izgradnja mekog kamionskog puta u dužini od 2,0km, kao i rekonstrukcija mekog kamionskog puta u dužini od 5,0km. Planirani radovi nisu izvršeni.

6.2.5. Opšti osvrt na dosadašnje gazdovanje šumama Prikaz promena šumskog fonda i dosadašnjeg gazdovanja šuma na osnovu raspoložive evidencije ukazuje na nekoliko opštih zaklju čaka i konstatacija: 1. Ukupna površina gazdinske jedinice se pove ćala za 122,48ha . 2. Zapremina dobijena premerom ve ća je od o čekivane za 37355,4m3. 3. Planirani radovi na negi šuma su izvršeni sa 37,5%. 4. Plan koriš ćenja šuma (planirani prinos) ostvaren je po evidenciji gazdovanja sa 79,2%. 5. Plan koriš ćenja ostalih šumskih proizvoda nije evidentiran. 6. Radovi na izgradnji i rekonstrukciji šumskih puteva nisu izvršeni. Napred iznete konstatacije jasno ukazuju na potrebu promene odnosa prema šumama ove gazdinske jedinice u narednom periodu, odnosno potrebu intenziviranja svih radova kojima će se obezbediti dalja biološka stabilnost čitavog kompleksa.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 41

Mihaila Pupina 113 Beograd

7.0. PLANIRANJE UNAPREÐENJA STANJA OPTIMALNOG KORIŠ ĆENJA ŠUMA Poglavlje planiranja unapre ñivanja stanja i optimalnog koriš ćenja šuma bi će bliže obrazloženo u stavkama: • mogu ći stepen i dinamika unapre ñivanja stanja i funkcija šuma; • ciljevi gazdovanja šumama; • mere za postizanje ciljeva gazdovanja šumama; • planovi gazdovanja

7.1. Mogu ći stepen i dinamika unapre ñivanja stanja i funkcija šuma u toku ure ñajnog perioda (prognoza za 2,3 perioda)

Analiziraju ći sadašnje i budu će potrebe i zahteve u odnosu na ove šume, i u tom kontekstu, karakteristike i potencijale ovih šuma, treba planirati osnovne pravce razvoja ovog šumskog podru čja, koji podjednako zadovoljavaju potrebe i interese društvene zajednice i preduze ća koje gazduje ovim šumama. Kao glavno opredeljenje i orijentacija, te koncepcijski razvoj za ovo, a i za slede ća dva, tri ure ñajna razdoblja može biti sadržano u pretpostavci - unapre ñivanja i kvalitetnog koriš ćenja ukupnih potencijala šumskog prostora gazdinske jedinice u skladu sa svim društvenim potrebama. Ovakvom orijentacijom se obezbe ñuje najširi društveni interes preduze ća koje upravlja šumama kao i interes ostalih preduze ća čija se delatnost zasniva na koriš ćenju pojedinih proizvoda ili funkcija šuma ove gazdinske jedinice. Polaze ći od ove orijentacije, kao i potencijala šuma i šumskog zemljišta, i potrebe da se aktivira i unapredi sadašnji stepen koriš ćenja potencijala šumskog prostora, mogu se planirati slede ći pravci razvoja: • pove ćane biološke stabilnosti ekosistema • unapre ñenje specifi čnih društveno - potrebnih funkcija šuma (zaštita zemljišta, vodozaštita šuma itd.) • unapre ñenje proizvodnje i koriš ćenje drvne mase sa ciljem da se ostvari optimalno koriš ćenje proizvodnih potencijala zemljišta u skladu sa osnovnom namenom i ostalim funkcijama šuma Osnov za obezbe ñenje bilo koje funkcije šuma je o čuvanost sastojina i zadovoljavaju će zdravstveno stanje. Prema stanju šuma po o čuvanosti u GJ"Blizanac - Debelica" zastupljenost razre ñenih, kao i devastiranih sastojina je velika (33,7%), što upu ćuje na probleme kod prirodnog obnavljanja tih sastojina.

7.1. Ciljevi gazdovanja šumama

7.1.1. Opšti ciljevi gazdovanja šumama

Opšti ciljevi gazdovanja šumama odre ñeni su na osnovu na čela, ( Zakon o šumama Republike Srbije ) da se šume moraju održavati, obnavljati i koristiti tako da se očuva i pove ća njihova vrednost i opštekorisne funkcije, obezbedi trajnost, zaštita i stalno pove ćanje prinosa i prirasta. Prema odredbama ZOŠ, mogu se konkretizovati slede ći opšti ciljevi gazdovanja: 1. Planirati i organizovati trajnu i maksimalnu šumsku proizvodnju, zasnovanu na stalnom pove ćanju i poboljšanju prirasta i prinosa; 2. Stalno održavati i podizati nove šume na svima površinama na kojima ona treba da postoji; 3. Očuvati i popraviti proizvodnu snagu zemljišta pod šumama; 4. Trajno zadovoljiti rastu će društvene potrebe kompleksnim koriš ćenjem svih potencijala šuma; 5. Očuvati, unapre ñivati i ja čati sveukupno šumsko bogatstvo. Zbog ostvarenja ovih ciljeva potrebno je intezivno gazdovati da bi se skratilo dugo trajanje proizvodnje u granicama proizvodnih mogu ćnosti staništa i bioloških osobina odre ñene vrste drve ća. Samo intezivna šumska proizvodnja obezbe ñuje povoljne ekonomske rezultate u gazdovanju šumama. Neposredni interes u gazdovanju državnim šumama jeste obezbe ñenje me ñuzavisnih dejstava uzgojnih i ekonomskih komponenti i to tako da se uzgojnim merama uti če na pove ćanje proizvodnje drvne mase, poboljšanje kvaliteta i strukture sortimenata, a investicijama u tehni čko opremanje obezbedi poboljšanje uslova privre ñivanja i akumulacije sredstava.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 42

Mihaila Pupina 113 Beograd

Sprovo ñenjem takvog gazdovanja obezbedi će se ja čanje proizvodne snage zemljišta i najpovoljnije delovanje šume na stanište, kao i poboljšanje zaštitno-regulatornih i kulturnih funkcija šuma.

7.1.2. Posebni ciljevi gazdovanja

Posebni ciljevi gazdovanja proisti ču iz opštih, a na njihovo odre ñivanje uti če i opšte stanje šumskog fonda gazdinske jedinice. Posebni ciljevi se dele na: 1. Biološko - uzgojne - obezbe ñuju stalno i trajno pove ćanje prinosa i prirasta šuma, tj. najve ću proizvodnju drvne mase najboljeg kvaliteta i vrednosti; 2. Proizvodne - utvr ñuju mogu ćnost proizvodnje šumskih proizvoda po sortimentima i koli činama za potrebe industrijske prerade drveta i ostalih potroša ča; 3. Tehni čke - obezbe ñuju uslove za ostvarenje biološko-uzgojnih i proizvodnih ciljeva gazdovanja; 4. Opštekorisne - proisti ču iz zakonskih odredbi, zaštitno-regulativnih i socijalnih uloga šuma. Prema trajnosti vremenskog perioda potrebnog za ostvarenje posebnih ciljeva gazdovanja, delimo ih na: • kratkoro čne (za jedan ure ñajni period), • dugoro čne (za više ure ñajnih perioda). Namenska celina "10" Izdana čke šume (GK: 10.176.421, 10.195.313, 10.196.313, 10.215.313, 10.306.313, 10.307.313, 10.360.421, 10.361.421) a) Dugoro čni ciljevi • Prevo ñenje izdana čkih sastojina u visoki uzgojni oblik. • Melioracija devastiranih šuma u visokoproizvodne sastojine b) Kratkoro čni ciljevi • Priprema i zaštita šuma pre prevo ñenja u visoki uzgojni oblik. Vešta čki podignute sastojine (GK: 10.469.313, 10.470.421, 10.471.421, 10.475.313, 10.477.313, 10.478.313) a) Dugoro čni ciljevi • Vešta čke sastojine postepeno dovesti u optimalno stanje u kome će sastojine u potpunosti iskoristiti potencijalne mogu ćnosti staništa. b) Kratkoro čni ciljevi • Blagovremenim i odgovaraju ćim merama nege vešta čki podignute sastojine stabilizovati, i obezbediti što optimalniji razvoj. Namenska celina "26" Izdana čke šume (GK: 26.197.313, 26.308.313, 26.362.421) a) Dugoro čni ciljevi • Rekonstrukcija nekvalitetnih, degradiranih sastojina na potencijalno dobrim (zadovoljavaju ćim) staništima b) Kratkoro čni ciljevi • Devastirane sastojine prevesti u viši uzgojni oblik u slede ćim G.K. (26.197.313, 26.362.421) Šikare (GK 26.266.421) a) Dugoro čni ciljevi • Meliorativnim radovima prevesti ove sastojine u viši uzgojni oblik b) Kratkoro čni ciljevi • Nisu planirane melioracije, ve ć spontani razvoj ovih sastojina

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 43

Mihaila Pupina 113 Beograd

Namenska celina "53" Visoke šume Visoke sastojine tvrdih liš ćara (G К: 10.351.421) a) Dugoro čni ciljevi • Postepeno dovo ñenje sastojina u optimalno (normalno) stanje, koje će u potpunosti koristiti potencijalne mogu ćnosti staništa. b) Kratkoro čni ciljevi • Proizvodnja drveta odgovaraju ćeg kvaliteta • Proizvodnja ostalih proizvoda iz šume • Podržavanje prirodnog obnavljanja i zaštite šuma Izdana čke šume (GK 53.360.421, 53.361.421, 53.362.421) a) Dugoro čni ciljevi • Prevo ñenje izdana čkih sastojina u visoki uzgojni oblik. • Melioracija devastiranih šuma u visokoproizvodne sastojine b) Kratkoro čni ciljevi • Priprema i zaštita šuma pre prevo ñenja u visoki uzgojni oblik. Vešta čki podignute sastojine (GK: 53.470.421, 53.471.421) a) Dugoro čni ciljevi • Vešta čke sastojine postepeno dovesti u optimalno stanje u kome će sastojine u potpunosti iskoristiti potencijalne mogu ćnosti staništa. b) Kratkoro čni ciljevi • Blagovremenim i odgovaraju ćim merama nege vešta čki podignute sastojine stabilizovati, i obezbediti što optimalniji razvoj. Namenska celina "66" Šibljaci ( GK: 66.267.421) a) Dugoro čni ciljevi • Odre ñen je samom namenom - trajna zaštita i to su sastojine bez gazdinskih tretmana (intervencija).

7.2. Mere za postizanje ciljeva gazdovanja

Prema stanju šuma i ekonomskim mogu ćnostima gazdinstva, a uzimaju ći u obzir stabilnost i procenu mogu ćnosti celokupnog ekosistema, sve mere se dele na: 1. Uzgojne mere, 2. Ure ñajne mere.

7.2.1. Uzgojne mere

Izbor sistema gazdovanja Uzgojne mere su definisane na činom obnavljanja i negovanja sastojina. U odnosu na dosadašnje gazdovanje šumama i stanja sastojinskih prilika u gazdinskoj jedinici, a prema biološkim osobinama odre ñenih vrsta drve ća, usvojeni su slede ći sistemi gazdovanja: 1. Sastojinsko (oplodna se ča kratkog perioda za podma ñivanje do 20 godina), primenjiva će se u visokim (o čuvanim i razre ñenim) i izdana čkim (o čuvanim i razre ñenim) sastojinama. To se odnosi na slede će gazdinske klase: visoke sastojine: 53.351.421, a za izdana čke sastojine slede će gazdinske klase:, 10.195.313, 10.196.313, 10.215.313, 10.306.313, 10.307.313, 10.360.421, 10.361.421, 53.360.421, 53.361.421.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 44

Mihaila Pupina 113 Beograd

2. Sastojinsko ( čista se ča) sa vešta čkim pošumljavanjem posle izvršenih čistih se ča (rekonstrukcija) primenjiva će se u slede ćim gazdinskim klasama:26.197.313, 26.308.313, 26.362.421, 53.362.421. 3. Sastojinsko ( čista se ča) sa pošumljavanjem izvrši će se u vešta čki podignutim sastojinama: 10.469.313, 10.470.421, 10.471.421, 10.475.313, 10.477.313, 10.478.313, 53.470.421, 53.471.421. 4. Sastojinsko ( čista se ča) za izdana čku sastojinu graba GK 10.176.421 b) Izbor uzgojnog oblika Osnovni uzgojni oblik, kome dugoro čno treba težiti na ukupnom prostoru gazdinske jedinice je visoka šuma (zavisno od na čina obnove, prirodnim - prioritetnim ili vešta čkim putem). c) Izbor strukturnog oblika Shodno napred navedenom, uvažavaju ći biološke osobine vrsta drve ća koje grade sastojine i hitnosti popravke zate čenog stanja, kod svih jednodobnih sastojina kao strukturni oblik zadržati jednodobne sastojine d) Izbor vrste drve ća Glavna vrsta u ovoj gazdinskoj jedinici je bukva i ona se zadržava kao glavni nosilac produkcije drvne mase. e) Izbor na čina se ča obnavljanja i koriš ćenj a Od izabranih na čina obnavljanja zavisi i struktura budu ćih sastojina i celokupni gazdinski postupak, elementi za sva planska razmatranja i postupak za odre ñivanje prinosa i obezbe ñenje trajnosti prinosa, odnosno funkcionalne trajnosti. Na čin obnavljanja pre svega zavisi od bioloških osobina vrsta drve ća koje grade sastojinu (osobina sastojina), osobina stanišnih i ekonomskih prilika. Za šume ove gazdinske jedinice gde je predvi ñeno obnavljanje u ovom ure ñajnom periodu odre ñuju se slede ći na čini se ča obnavljanja: • Za visoke jednodobne sastojine bukve, kao i za izdana čke sastojine do njihovog prevo ñenja u viši uzgojni oblik primenjiva će se selektivne prorede, • Za vešta čki podignute sastojine kao na čin koriš ćenja do zrelosti za se ču primenjiva će se proredne se če, a na čin obnavljanja je čista se ča. • Za devastirane sastojine primeni će se čista se ča sa obaveznim pošumljavanjem posle se če. f) Izbor na čina nege Prema zate čenom stanju sastojina i postavljenim ciljevima gazdovanja utvr ñuju se slede će mere nege: • selektivne prorede u odraslim sastojinama (od faze kasnog mladika do za se ču zrelih sastojina) kako u prirodnim tako i u veštački podignutim sastojinama • se ča izdanaka i izbojaka i uklanjanje korova ru čno • okopavanje i prašenje i • čiš ćenje u kulturama • popunjavanje u vešta čki podignutim kulturama

7.2.2. Ure ñajne mere

Pod ure ñajnim merama podrazumevaju se mere kojima se odre ñuje prinos, iskazuje prinos i ostali pokazatelji kojima se pobliže utvr ñuje stanje sastojina. Osnovna jedinica trajnosti prinosa je gazdinska klasa na nivou šumskog podru čja, mera prinosa je zapremina, a regulator trajnosti prinosa je zapreminski prirast. Izbor ophodnje U jednodobnim šumama neophodno je odrediti dužinu trajanja proizvodnog procesa - ophodnje. Na osnovu sagledavanja proizvodnih potencijala staništa, osobina vrsta drve ća i osnovne namene odre ñena je orijentaciona dužina trajanja proizvodnog procesa za osnovne vrste: 1. Za visoke jednodobne sastojine bukve odre ñuje se ophodnja od 120 godina, a dužina podmladnog razdoblja ( period obnavljanja) u trajanju od 20 godina. 2. Za očuvane i razre ñene izdana čke sastojine bukve, cera i hrastova koje će se konverzijom prevesti u visoki uzgojni oblik, odre ñuje se ophodnja od 80 godina, a dužina podmladnog razdoblja u trajanju od 20 godina. 3. Za izdana čke sastojine graba odre ñuje se ophodnja od 60 godina 4. Za vešta čki podignute sastojine četinara odre ñuje se orijentaciona ophodnja od 80 godina. 5. Za vešta čki podignute sastojine liš ćara (bagrema) odre ñuje se orijentaciona ophodnja od 30 godina

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 45

Mihaila Pupina 113 Beograd

Izbor rekonstrukcionog razdoblja U devastiranim sastojinama u kojima je potrebno izvršiti rekonstrukciju, treba odrediti vremenski period za koji će se rekonstrukcija izvršiti (rekonstrukciono razdoblje). S obzirom na površinu ovakvih šuma rekonstrukciono razdoblje iznosi 40 godina. Devastirane sastojine koje su planirane za rekonstrukciju nalaze se u namenskoj celini 26. Izbor konverzionog razdoblja Za izdana čke sastojine koje ćemo konverzijom prevoditi u visoki uzgojni oblik, potrebno je odrediti vremenski period - konverziono razdoblje za koje će se izvršiti konverzija svih očuvanih i razre ñenih izdana čkih sastojina ove gazdinske jedinice u visoki uzgojni oblik . Konverziono razdoblje za izdana čke sastojine koje ćemo oplodnim se čama prevoditi u visoki uzgojni oblik iznosi: 10.195.313 40-60 godina 10.196.313 20-70 godina 10.215.313 30-40 godina 10.306.313 30-40 godina 10.307.313 20-50 godina 10.360.421 20-70 godina 10.361.421 20-60 godina 53.360.421 20-50 godina 53.361.421 50-60 godina Izbor perioda za postizanje optimalne obraslosti - stepena šumovitosti Odnos obrasle i neobrasle površine iznosi 66% : 34% što je daleko od optimalne šumovitosti (93%). Vremenski period za postizanje optimalne šumovitosti prema podacima iz OOGŠ za Gornjeibarsko šumsko podru čje iznosi 110 godina. Ure ñajno razdoblj e S obzirom da je važnost osnove gazdovanja šumama propisano Zakonom o šumama, u trajanju od 10 godina, to se podrazumeva da će ure ñajno razdoblje imati isti period.

7.3. Planovi gazdovanja

Na osnovu utvr ñenog stanja šuma i propisanih kratkoro čnih ciljeva i mogu ćnosti njihovog obezbe ñenja, izra ñuju se planovi budu ćeg gazdovanja. Osnovni zadatak planova gazdovanja šumama je da u zavisnosti od zate čenog stanja, omogu ći podmirenje odgovaraju ćih društvenih potreba i unapre ñenje stanja šuma kao dugoro čnog cilja.

7.3.1. Plan gajenja šuma

Snimanjem i analizom zate čenog stanja sastojina istovremeno su ocenjene potrebe i mogu ćnosti primene šumsko - uzgojnih radova u narednom ure ñajnom razdoblju, a u cilju popravke zate čenog stanja sastojina. Planom gajenja šuma obuhvatiti u celini: 1. Plan obnavljanja i podizanje novih šuma 2. Plan rasadni čke proizvodnje (proizvodnja šumskog semena i sadnog materijala) 3. Plan nege šuma Radovi na gajenju šuma prikaza će se po gazdinskim klasama.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 46

Mihaila Pupina 113 Beograd

7.3.1.1. Plan obnavljanja i podizanja novih šuma

Vešta čko Popunjavanje pošumljavanje Vešta čko vešta čki goleti i pošumljavanje podignutih Ukupno Gazdinska klasa obešumljenih sadnjom kultura površina 317 sadnjom 313 414 ha ha ha ha 10469313 1,77 1,77 10470421 12,84 12,84 26197313 9,92 1,99 11,91 26362421 35,79 7,17 42,96 čistine 313 5,59 1,12 6,71 čistine 421 43,08 8,63 51,71 Ukupno GJ 48,67 45,71 33,52 127,90

Vešta čko pošumljavanje goleti planirano je na površini od 48,67ha. Vešta čko pošumljavanje sadnjom - rekonstrukcija planirano je na površini od 45,71ha. Popunjavanje vešta čki podignutih kultura sadnjom planirano je na površini od 33,52ha. Ukupni Plan obnavljanja i podizanja novih šuma u G J"Blizanac - Debelica" iznosi 127,90ha radne površine.

7.3.1.2. Plan rasadni čke proizvodnje

Planom rasadni čke proizvodnje predvi ñeni su broj, vrsta i starost sadnica za pošumljavanje površina predvi ñenih za pošumljavanje i popunjavanje vešta čki podignutih sastojina. Potreban broj sadnica prema planu obnavljanja i podizanja novih šuma po vrsti radova i vrsti drve ća prikazan je slede ćom tabelom: Popunjavanje Vešta čko Vešta čko vešta čki pošumljavanje pošumljavanje podignutih Ukupno Vrste drve ća goleti sadnjom kultura 313 317 414 kom kom kom kom Smr ča 107700 89475 71618 268793 Beli bor 13975 18010 6397 38382 Bagrem 11180 6790 7132 25102 Ukupno: 132855 114275 85147 332277 Za potrebe plana obnavljanja i podizanja novih šuma u ovoj gazdinskoj jedinici potrebno je obezbediti ukupno 332277 sadnice, od toga 268793 sadnice smr če, 38382 sadnice belog bora, kao i 25102 sadnice bagrema. Za potrebe popunjavanja koristiti sadnice starosti 2+2. Sadnice za planirane radove će se obezbediti iz rasadnika na nivou JP"Srbijašume", a po potrebi i iz drugih izvora. Pored navedenih sadnica kao alternativa mogu da se koriste i sadnice drugih vrsta, a sli čnih biocenoekoloških karakteristika kao gore navedene vrste.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 47

Mihaila Pupina 113 Beograd

7.3.1.3. Plan nege šuma

Planirani radovi na nezi šuma po gazdinskim klasama prikazani su slede ćom tabelom:

Se ča izbojaka i Okopavanje Čiš ćenje uklanjanje i prašenje u u mladim Prorede Ukupno Gazdinska klasa korova kulturama kulturama ru čno 518 527 513 ha ha ha ha ha 10176421 22,81 22,81 10195313 16,06 16,06 10196313 180,52 180,52 10215313 28,65 28,65 10306313 28,14 28,14 10307313 249,01 249,01 10360421 83,33 83,33 10361421 108,33 108,33 10469313 15,92 15,92 10470421 90,98 33,76 124,74 10471421 12,51 10,23 22,74 10475313 17,80 17,80 10477313 10,39 10,39 10478313 6,73 6,73 53351421 7,47 7,47 53360421 107,88 107,88 53470421 18,75 18,75 26362421 71,58 71,58 143,16 26197313 19,84 19,84 39,68 čistine 313 11,18 11,18 čistine 421 86,16 86,16 Ukupno GJ 91,42 295,66 12,51 929,86 1329,45 Planom nege i gajenja šuma u gazdinskoj jedinici "Blizanac - Debelica" planirani su slede ći radovi: • se ča izbojaka i uklanjanje korova ru čno (vrsta rada 513) planirana je na ukupno 91,42ha radne površine. • okopavanje i prašenje u kulturama (vrsta rada 513) planirano je na ukupno 295,66ha radne površine. • čiš ćenje u mladim kulturama (vrsta rada 527) planirano je na ukupno 12,51ha radne površine. • prorede kao mere nege šuma planirane su na ukupno 929,86ha radne površine. Ukupan plan nege i gajenja u gazdinskoj jedinici " Blizanac - Debelica" iznosi 1329,45ha radne površine.

7.3.2. Plan zaštite šuma

Zakonom o šumama propisano je da su korisnici i sopstvenici šuma dužni da preduzimaju mere nege šuma od požara i drugih nepogoda, biljnih bolesti, šteto čina i drugih šteta. Shodno napred navedenom u Šumskom gazdinstvu „Šumarstvo" - Raška, organizovana je služba za šume sopstvenika i zaštitu životne sredine, koja obavlja i poslove na zaštiti šuma i to : opažanja, obaveštavanja, prognoziranja i preduzimanja potrebnih represivnih i preventivnih mera.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 48

Mihaila Pupina 113 Beograd

Ovim planom utvr ñuje se obim mera i radova na preventivnoj zaštiti šuma od čoveka, stoke i divlja či, biljnih bolesti, štetnih insekata i drugih štetočina, elementarnih nepogoda, požara i obnavljanju šumskih oznaka itd. U cilju preventivne zaštite planiraju se slede će mere: • Čuvanje šuma od bespravnog koriš ćenja i zauzimanja, na ukupnoj površini GJ 2503,91ha • Uspostavljanje šumskog reda; • Pratiti eventualne pojave sušenja šuma i kalamiteta insekata i u slu čaju pojave istih, blagovremeno obavestiti specijalisti čku službu koja će postaviti ta čnu dijagnozu i propisati adekvatne mere suzbijanja; • Štititi i zaštititi šumu od požara, posebno u proleće i leto, i u tom smislu postaviti znake obaveštavanja i zabrane loženja vatre, organizovanje dežurstava i poja čani nadzor lugarskih reona u kriti čnom periodu u cilju blagovremenog otkrivanja požara i blagovremenih intervencija i dr; • U toku ure ñajnog perioda održavati i obnavljati spoljne granice, kao i granice unutrašnje podele šumskog podru čja u celini.

7.3.3. Plan koriš ćenja šuma

Prema stanju šuma i staništa, ciljeva gazdovanja, sastojine ove gazdinske jedinice svrstane su u šume za redovno gazdovanje kojima je osnovna namena proizvodnja tehni čkog drveta, sastojine za rekonstrukciju, kao i sastojine za prelazno gazdovanje. Plan koriš ćenja šuma sastoji se od plana se če obnavljanja jednodobnih šuma, kao i plana prorednih se ča.

7.3.3.1. Plan se ča obnavljanja

Planom se ča obnavljanja kod jednodobnih šuma planirane su samo čiste se če u devastiranim sastojina. Plan se ča obnavljanja kod jednodobnih šuma prikazan je slede ćom tabelom:

Intenezitet Površina Zapremina Zapr.prirast Glavni prinos Gazdinska klasa se če Vrsta se če m³ m³ m³ m³ % 26.197.313 9,92 216,1 9,7 225,9 105,0 Čista se ča - rekonstrukcija 26.362.421 35,79 1190,7 59,5 1250,2 105.0 Čista se ča - rekonstrukcija Ukupno 45,71 1406,8 69,3 1476,1 105,0 Čista se ča- rekonstrukcija Rekonstrukcija devastiranih sastojina planirana je u gazdinskim klasama: 26.197.313 na površini od 9,92 hektara sa etatom od 225,9m³ i u gazdinskoj klasi 26.362.421 na površini od 35,79 hektara sa etatom od 1250,2 m³. Ukupan planirani etat pri obnavljanju šuma iznosi 1476,1m³ na površini od 45,71hektara.

7.3.3.2. Plan prorednih se ča

Kalkulacija prinosa vršena je za svaku sastojinu u zavisnosti od zate čenog stanja, uslova staništa, vrste drve ća i zdravstvenog stanja. Plan prinosa prorednih se ča prikazan je po gazdinskim klasama.

Zapremina Zapreminski prirast Prethodni Intenzitet se če Gazdinska Površina V V/ha Zv Zv/ha prinos V Zv klasa ha m³ m³/ha m³ m³/ha m³ % % 10176421 22,81 2237,7 98,1 84,4 3,7 285,6 13 33,8 10195313 16,06 2415,4 150,4 107,6 6,7 240,9 10 22,4 10196313 180,52 21933,2 121,5 812,3 4,5 2225,8 10 27,4 10215313 28,65 3950,8 137,9 157,6 5,5 404,9 10 25,7 10306313 28,14 3300,8 117,3 106,9 3,8 375,6 11 35,1 10307313 249,01 28885,2 116,0 1020,9 4,1 2922,2 10 28,6 10360421 83,33 13307,8 159,7 441,7 5,3 1510,5 11 34,2

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 49

Mihaila Pupina 113 Beograd

Zapremina Zapreminski prirast Prethodni Intenzitet se če Gazdinska Površina V V/ha Zv Zv/ha prinos V Zv klasa ha m³ m³/ha m³ m³/ha m³ % % 10361421 108,33 15036,2 138,8 516,0 4,8 1737,1 12 33,7 10470421 33,76 4290,9 127,1 202,6 6,0 473,6 11 23,4 10471421 10,23 1528,4 149,4 69,6 6,8 180,4 12 25,9 10475313 17,80 1600,2 89,9 55,2 3,1 160,2 10 29,0 10477313 10,39 1558,7 157,0 48,8 4,7 163,4 10 33,5 10478313 6,73 1631,2 231,6 66,0 9,8 168,3 11 26,6 53351421 7,47 1030,9 138,0 26,9 3,6 119,5 12 44,4 53360421 107,88 17347,1 160,8 539,4 5,0 1963,4 11 36,4 53470421 18,75 2940,0 156,8 127,5 6,8 245,9 8 19,3 Ukupno 929,86 122994,5 132,3 4383,4 4,7 13177,3 11 30,1 Ukupan planirani proredni prinos iznosi 13177,3m3, a planiran je na 929,86ha površine. Intenzitet prorednih se ča na nivou gazdinske jedinice po zapremini je 11%, a po zapreminskom prirastu 30,1%, što se ocenjuje kao umeren zahvat koji je uslovljen sveopštim osrednjim stanjem sastojina za predvi ñenih za se ču.

7.3.4. Ukupan plan koriš ćenja šuma

Plan se ča šuma obuhvata plan se ča obnavljanja šuma - glavni prinos i plan prorednih se ča - prethodni prinos. Na ovom mestu plan se ča šuma bi će prikazan po gazdinskim klasama, vrsti prinosa i vrsti drve ća. Plan se ča šuma po gazdinskim klasama:

STANJE PRINOS Intezitet se če Gazdinska klasa Površina Zapremina Teku ći zapreminski prirast Glavni Prethodni Ukupno V Iv ha m3 m3/ha m3 m3/ha m3 m3 m3 % % 10176421 22.81 2236.5 98.0 85.1 3.7 285.6 285.6 12.8 33.5 10195313 24.09 2693.4 111.8 118.7 4.9 240.9 240.9 8.9 20.3 10196313 266.08 26499.5 99.6 988.6 3.7 2225.8 2225.8 8.4 22.5 10215313 28.65 3950.2 137.9 156.8 5.5 404.9 404.9 10.3 25.8 10306313 28.14 3300.8 117.3 106.0 3.8 375.6 375.6 11.4 35.4 10307313 254.44 29507.0 116.0 1047.7 4.1 2922.2 2922.2 9.9 27.9 10360421 88.48 13425.9 151.7 448.8 5.1 1510.5 1510.5 11.3 33.7 10361421 134.08 16689.1 124.5 593.3 4.4 1737.1 1737.1 10.4 29.3 10469313 7.96 10470421 88.05 4878.5 55.4 236.4 2.7 473.6 473.6 9.7 20.0 10471421 28.06 2713.6 96.7 127.5 4.5 180.4 180.4 6.6 14.1 10475313 17.80 1599.5 89.9 55.7 3.1 160.2 160.2 10.0 28.7 10477313 26.51 2593.4 97.8 112.2 4.2 163.4 163.4 6.3 14.6 10478313 6.73 1558.9 231.6 65.8 9.8 168.3 168.3 10.8 25.6 NC 10 1021.88 111646.2 109.3 4142.7 4.1 10848.5 10848.5 9.7 26.2 26197313 27.40 485.5 17.7 8.7 0.3 225.8 225.8 46.5 258.4 26266421 21.46 26308313 164.58 2828.9 17.2 53.2 0.3 26362421 156.52 4524.9 28.9 90.4 0.6 1250.2 1250.2 27.6 138.3 NC 26 369.96 7839.4 21.2 152.3 0.4 1476.1 1476.1 18.8 96.9 53351421 7.47 1030.8 138.0 27.2 3.6 119.5 119.5 11.6 44.0

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 50

Mihaila Pupina 113 Beograd

STANJE PRINOS Intezitet se če Gazdinska klasa Površina Zapremina Teku ći zapreminski prirast Glavni Prethodni Ukupno V Iv ha m3 m3/ha m3 m3/ha m3 m3 m3 % % 53360421 116.93 17746.7 151.8 551.9 4.7 1963.4 1963.4 11.1 35.6 53361421 15.23 499.2 32.8 21.6 1.4 53362421 7.43 203.4 27.4 4.1 0.5 53470421 35.08 3824.8 109.0 173.7 5.0 245.9 245.9 6.4 14.2 53471421 12.35 701.9 56.8 35.9 2.9 NC 53 194.49 24006.8 123.4 814.3 4.2 2328.8 2328.8 9.7 28.6 66267241 65.54 NC 66 65.54 Ukupno GJ 1651.87 143492.4 86.9 5109.3 3.1 1476.1 13177.3 14653.4 10.2 28.7

Plan se ča šuma po vrstama drve ća:

Stanje šuma Planirani prinos Intezitet se če po Vrsta Zapreminski Zapremina Glavni Prethodni Ukupno V Zv drveca prirast m3 % Bk 50109.6 1577.3 1250.2 4569.7 5819.9 11.6 36.9 Cer 30594.5 1158.6 171.9 2620.3 2792.2 9.1 24.1 Kit 29551.5 988.8 54.0 2754.5 2808.5 9.5 28.4 Slad 6839.2 264.1 586.1 586.1 8.6 22.2 Gr 6656.4 220.4 1012.8 1012.8 15.2 46.0 Brz 713.2 32.6 96.3 96.3 13.5 29.6 Otl 480.8 22.0 46.6 46.6 9.7 21.1 OML 423.4 16.2 56.3 56.3 13.3 34.8 Jas 141.3 7.1 6.3 6.3 4.5 8.9 Kln 126.0 3.6 6.8 6.8 5.4 18.9 Cjas 98.1 4.3 Gric 52.1 1.0 Tres 50.0 2.3 Jav 25.4 0.8 Pjas 3.6 0.1 Ukupno liš ćari 125865.1 4299.2 1476.1 11755.7 13231.8 10.5 30.8 Smr 11667.4 563.4 891.7 891.7 7.6 15.8 Bbor 4409.9 191.5 369.6 369.6 8.4 19.3 Cbor 1550.0 55.2 160.2 160.2 10.3 29.0 Ukupno četinari 17627.3 810.1 1421.5 1421.5 8.1 17.5 Ukupno GJ 143492.4 5109.3 1476.1 13177.2 14653.3 10.2 28.7 Ukupan prinos u GJ "Blizanac - Debelica" iznosi 14653,4m3. Glavni prinos (se če obnavljanja) planirane su u iznosu od 1476,1m3 (10,1%), a prethodni prinos (proredne se če) u iznosu od 13177,3m3 (89,9%). Intenzitet se če na nivou cele gazdinske jedinice iznosi 10,2% u odnosu na zapreminu i 89,8% u odnosu na desetogodišnji zapreminski prirast. Posmatraju ći planirani prinos po vrstama drve ća, konstatujemo da bukva ukupnom prinosu učestvuje sa 97,2 %, kitnjak sa 19,2%, cer sa 19,1%, itd.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 51

Mihaila Pupina 113 Beograd

7.3.5. Plan koriš ćenja ostalih šumskih proizvoda

Na čin sakupljanja, koriš ćenja, stavljanja u promet i dozvoljene koli čine divlje flore, faune i gljiva regulisane su Uredbom o stavljanju pod kontrolu koriš ćenja i prometa divlje flore i faune (Sl. Gl. Republike Srbije broj 31/2005). Dozvolu za sakupljanje i stavljanje u promet divlje flore, faune i gljiva za teku ću godinu, izdaje Ministarstvo po prethodno pribavljenom mišljenju Zavoda za zaštitu prirode Srbije. Dozvola se izdaje pravnom licu, odnosno preduzetniku koji se bave delatnoš ću sakupljanja i prometa divlje flore, faune i gljiva, na osnovu objavljenog konkursa koji sprovodi Ministrstvo. Koli čine divlje flore, faune i gljiva koje se sakupljaju i stavljaju u promet, Ministarstvu predlaže Zavod za zaštitu prirode Srbije do 31. januara za teku ću godinu. Paša Pitanje paše je regulisano Zakonom o šumama. Po tom zakonu onaj ko gazduje šumama dužan je da odre ñuje mesto i propisuje uslove za pašu, vrstu i broj grla kao i nadoknadu za pašu vode ći ra čuna o postavljenim ciljevima gazdovanja. U uslovima ove gazdinske jedinice paša je zabranjena u šumama u kojima se vrše melioracioni radovi, u sastojinama gde je u toku prirodno obnavljanje, u postoje ćim mladim kulturama, kao i u kulturama koje će biti podignute u ovom ure ñajnom periodu na neobraslom zemljištu. U prethodnom periodu nije ostvaren prihod od pašarenja, niti je vršena evidencija broja i vrste stoke na podru čju GJ "Blizanac - Debelica", tako da se u OGŠ, bez navedenih parametara, ne može odrediti prihod od naplate takse za ispašu stoke za ovo ure ñajno razdoblje. Lov - Plan ure ñenja lovne divlja či Glavne vrste divlja či u lovištu "Rogozna" su: srna, divlja svinja, zec, poljska jarebica. Njihova zaštita, gajenje, lov i koriš ćenje vrši će se na osnovu Lovnih osnova. Ciljevi gazdovanja lovištem: Opšti ciljevi - zaštita, gajenje, lov i koriš ćenje gajenih vrsta divlja či i njenih delova tako da se merama gazdovanja obezbedi gajenje ovih vrsta divlja či u broju i kvalitetu koji dozvoljavaju prirodni uslovi u lovištu. Zaštita, lov i koriš ćenje lovostajem zašti ćenih vrsta divlja či, koje stalno ili povremeno žive u lovištu. Posebni ciljevi - postizanje odre ñenog broja i kvaliteta, polne i starosne strukture, gustine populacije, koriš ćenje divlja či i njenih delova kroz lovni turizam, rekreativnu aktivnost članova lova čkog udruženja. Poboljšanje prirodnih uslova staništa za sve vrste divlja či i zaštita retkih prore ñenih vrsta. Mere za ostvarivanje ciljeva gazdovanja lovištem: • obnavljanje i prirast divlja či u lovištu (dinamika razvoja populacije) • izgradnja i održavanje lovnih i lovno-tehni čkih objekata, izgradnja i održavanje lovno-proizvodnih objekata i ogra ñivanje dela lovišta • odstrel divlja či • gajenje, zaštita, lov i koriš ćenje divlja či i njenih delova • zaštita divlja či i mere za obezbe ñivanje mira u lovištu • prihrana i prezimljavanje divlja či u lovištu • mere za ostvarivanje saradnje sa drugim delatnostima i susednim lovištima • naseljavanje divlja či u lovište • druge mere koje proisti ču iz posebnih ciljeva gazdovnja lovištem Biološki kapacitet lovišta predstavlja maksimalan broj odre ñene divlja či na 100 ili 1.000 ha lovno-produktivne površine, pri čemu kod divljači ne dolazi do opadanja osnovnih karakteristika jedinki u telesnoj težini, prirastu i kvalitetu trofeja. Pove ćanje brojnosti neke vrste divlja či koja pripada odre ñenom ekosistemu, uslovljeno je kapacitetom sredine čija kakvo ća opet zavisi od raspoložive hrane i vode, mogu ćnosti za zaklon i drugih neophodnih uslova za život. Brojnost jedne životinjske vrste i pored velike mogu ćnosti razmnožavanja ne može nadmašiti kapacitet sredine, a da pri tom ne izazove ili pove ćanje smrtnosti ili opadanje stope razmnožavanja. Eventualni višak, koji se svake godine javlja kao posledica razmnožavanja, ubira čovek ili propada usled otpora sredine (grabljivice, bolesti i drugi uzroci smrtnosti). Ekonomski kapacitet lovišta predstavlja onaj maksimalni broj divlja či na odre ñenoj lovno-produktivnoj površini koja, po svojim uslovima, obezbe ñuje zdravu i normalno razvijenu divlja č sa dobrom fizi čkom kondicijom i konstitucijom, odnosno takvu divlja č koja će uz najpovoljniji odnos polova, dati maksimalni godišnji prirast. Takva divlja č i takvog brojnog stanja ne čini na toj površini nikakve ili minimalne i podnošljive štete. Bonitet lovišta predstavlja ocenu kvaliteta svih ekoloških uslova unutar lovišta, koji obezbe ñuje trajan opstanak i razvoj populacije jedne ili više vrsta divlja či koja u njemu stalno boravi. Osnovni ekološki uslovi, koji bitno uti ču na razvoj i opstanak populacija divlja či su: kvalitet zemljišta, voda i hrana, vegetacija, klima, konfiguracija terena, mir u lovištu i opšta pripadnost lovišta.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 52

Mihaila Pupina 113 Beograd

Optimalni fond divlja či u okviru lovišta "Rogozna" iznosi: Površina lovišta Bonitet Lovno produktivna površina Broj divlja či na 1.000 ha LPP Vrsta divlja či lovišta hektara jedinki Lovište „Rogozna“ 1. Srna III 20.000,00 30 2. Divlja svinja III 20.000,00 20 3. Zec III 30.000,00 55 4. Poljska jarebica III 12.000,00 80

7.3.6. Plan izgradnje šumskih saobra ćajnica

Izgradnja i održavanje šumskih saobra ćajnica treba da su u skladu sa "Pravilnikom o bližim uslovima, kao i na činu dodele i koriš ćenja sredstava iz godišnjeg programa koriš ćenja sredstava Budžetskog fonda za šume Republike Srbije i Budžetskog fonda autonome pokrajine“, Službeni glasnik br.17 od 21.02.2013.godine ( član 2). Za izvršenje planiranih radova u ovom ure ñajnom razdoblju predvi ñena je izgradnja slede ćih putnih pravaca (prva i druga faza izgradnje) koji će u znatnoj meri poboljšati otvorenost gazdinske jedinice:

R. Dužina Vrsta rada Naziv putnog pravca br. km 1. Baleti će - Velike livade (29, 32, 33, 34, 35 odeljenje) 4,0 2. Gornja Bekova - Debeli čki potok (71, 72, 73, 74, 75 odeljenje) 4,0 3. Joše - Pojila ( 47, 48, 49 odeljenje) 2,9 4. Stojelak - Ilijinac (56 odeljenje) 1,1 Izgradnja kamionskog puta sa kolovoznom 1. konstrukcijom Ukupno izgradnja kamionskog puta 12,0

Ukupno je planirano 12,0km novih kamionskih puteva koji će se nadovezivati na postoje će putne pravce, čime će se ukupna otvorenost pove ćati na 23,0m/ha.

7.3.7. Plan ure ñivanja šuma

Osnova gazdovanja šumama za gazdinsku jedinicu "Blizanac - Debelica" ima rok važenja od 01.01. 2018 - 31.12.2027 godine. Revizija ove osnove gazdovanja šumama izvrši će se u poslednjoj godini važnosti osnove, što zna či 2027. godine.

7.4. O čekivani efekti realizacije planiranih radova

Na osnovu analize sadašnjeg stanja šuma i šumskog zemljišta, a pod pretpostavkom da će se svi planirani radovi (na gajenju, koriš ćenju, zaštiti, itd.) realizovati, na kraju ure ñajnog perioda o čekujemo slede će stanje šuma: 1. Redovno gazdovanje: • Prorednim se čama u redovnom gazdovanju do ći će do uve ćanja drvne zapremine, kao i poboljšanja sveopšteg stanja sastojina. • Negom mladih sastojina, prvenstveno smr če, belog i crnog bora, kao i liš ćarskih vrsta, obezbedi će se i usmeriti kvalitetan razvoj sastojina koje će dati prinose ve će vrednosti. 2. Infrastrukturni radovi: • Pošumljavanjem neobraslih površina za 48,67 hektara pove ćaće se šumovitost gazdinske jedinice. • Rekonstrukcijom devastiranih šuma na površini od 45,71hektara, dobi će se kvalitetnije mlade sastojine na tim površinama, a smanji će se ukupna površina devastiranih sastojina. • Izgradnjom 12,0km novih kamionskih puteva koji će se nadovezivati na postoje će putne pravce ukupna otvorenost će se pove ćati na 23,0m/ha. Intenzitet i obim planova je umeren i ostvarljiv, a u datim sastojinama omogu ćiće popravku i unapre ñenje stanja sastojina i stabilnosti ekosistema u celini.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 53

Mihaila Pupina 113 Beograd

8.0. SMERNICE ZA SPROVO ĐENJE PLANOVA GAZDOVANJA

8.1. Smernice za sprovo ñenje šumsko-uzgojnih radova

Pošumljavanje U odgovaraju ćim poglavljima ove osnove je odre ñen broj pitanja vezanih za pošumljavanje i to: izbor vrste drve ća, gustina sadnje, starost sadnica u skladu sa varijabilnoš ću staništa, pre svega mikroreljefom i evolucijom staništa. Priprema terena za pošumljavanje u ovoj gazdinskoj jedinici svodi se na uspostavljanje šumskog reda na površinama gde će biti izvršene rekonstrukcione ( čiste) se če. Nakon izvršenih rekonstrukcionih ( čistih) se ča, grane i režijski otpad je potrebno isti složiti u gomilice (redove), izme ñu kojih će se vršiti sadnja sadnica, tako da ne bude smetnja prilikom kopanja jama i sadnje sadnica, kao i izvo ñenja uzgojnih mera (prašenje i okopavanje). Razlaganjem granja i režijskog otpada oboga ćuje se zemljište, a istovremeno u prvoj godini ono služi kao smetnja razvoju korova, smanjuje isušivanje zemljišta, a tako ñe služi i kao zasena posa ñenim sadnicama. Sve ovo treba uraditi ovako ako površine gde se vrše rekonstrukcione se če nisu ugrožene od požara, u suprotnom grane i režijski otpad treba sakupiti i spaliti, što se prepušta izvo ñaču da o ovome odlu či. Posebna priprema zemljišta u ovoj gazdinskoj jedinici nije potrebna. Ona se svodi na kopanje jama pre čnika 30-40 cm i isto toliko duboke merene na nižoj strani. Najpogodnije vreme za sadnju sadnica je period mirovanja vegetacije. Za podru čje ove gazdinske jedinice jesenja sadnja može po četi polovinom meseca oktobra, a traja će sve do pojave snežnog pokriva ča i zamrzavanja zemljišta. Prole ćna sadnja po činje kada se sneg otopi i zemlja otkravi, a u ovoj gazdinskoj jedinici to je polovina meseca aprila, a traja će do otvaranja pupoljaka (po četak vegetacije), a to je prva polovina meseca maja. Samo pošumljavanje mora se voditi sa kvalitetnim sadnim materijalom. Klasi čno proizvedene sadnice treba da su zdepaste, jake i sa bogato ožiljenim korenom koji svojom masom prevazilaze masu nadzemnog dela sadnice. Manipulacija sa sadnicama od rasadnika pa do same sadnje mora biti takva da sadnice najbezbolnije pretrpe "šok" promene staništa (rasadnik-objekat pošumljavanja-odeljenje, odsek), od čega u najve ćoj meri zavisi i uspeh pošumljavanja. Manipulacija sa sadnicama u najve ćoj meri odnosi se na slede će: • prilikom prevoza koren sadnica mora biti u vlažnoj sredini • na objektu pošumljavanja sadnice se moraju staviti u zasenu i utrapiti (ako se ne koriste odmah) i povremeno se prskaju vodom • sadnice prilikom samog izvo ñenja sadnje, nijednog trenutka ne smeju biti direktno izložene suncu ili vetru, kako ne bi došlo do isušivanja korena. • za raznošenje sadnica po terenu koristiti kofe, korpe, torbe od nepromo čivog platna u kome se nalazi vlažna zemlja kako bi koren sadnice u njima bio stalno vlažan. Pošumljavanje goleti u ovom ure ñajnom periodu bi će izvršeno na površini od 48,67ha. Rekonstrukcija devastiranih šuma Po pravilu rekonstrukcija šuma na jednom kompleksu odvija se etapno u 3 sukcesivne faze: • I izgradnja izvoznih puteva • II se ča i izvlaženje drveta • III priprema terena za pošumljavanje i sadnja Prilikom odlu čivanja da li će se kod rekonstrukcije primeniti metod čistih se ča na pruge i odluka o širini pose čenih pruga ili metod čistih se ča na kontinuisanim ve ćim površinama, treba uzeti u obzir konkretne kompleksne ekološke uslove odre ñenog objekta. Ako se radi o zaravnima ili blagim padinama zapadnih ekspozicija i površinama zašti ćenih od suvih vetrova, može se i ći na kontinuirane se čine ve ćih površina s tim što se preporu čuje izbegavanje stvaranja ogromnih površina monokultura četinara, nego treba zadržavati kvalitetnije sastojine autohtonih šuma kako bi se u krajnjem cilju formirao mozai čan odnos čistih sastojina četinara i kvalitetnih sastojina liš ćara čije stanje intenzivnijom negom treba dalje negovati. Ukoliko se radi o objektima na strmim padinama, zemljištima podložnim eroziji, prisojnim ekspozicijama, površinama izloženim svim vetrovima i ujedna čeno izrazito lošim sastojinama, preporu čuje se primena koridornog metoda, odnosno metod čistih se ča na pruge. Ako se želi zadržavanje pozitivnog regulacionog uticaja autohtonih šuma na mezo i mikroklimat neposredne okoline onda pruge ne mogu biti neograni čene širine jer bi u tom služaju prerasle u metod čistih se ča velikih kontinuiranih površina. Na osnovu iskustva na čelno se preporu čuju širine pruga u jednom navratu čistih se ča od 30 do 80, najviše 100m, s tim da bi se na strmim padinama, prisojnim ekspozicijama na zemljištu podložna eroziji sa niskim izdana čkim degradiranim šumama išlo bi se sa užim, dok bi se na blažim padinama, osojnim ekspozicijama i dubljem zemljištu išli sa širim prugama. Se če rekonstukcije izvesti na po četku vegetacionog perioda (V i prva polovina VI meseca).

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 54

Mihaila Pupina 113 Beograd

Pri rekonstrukciji šume uvek se ra čuna da autohtone vrste ne će biti istrebljene i da će one, u ve ćoj ili manjoj meri osigurati svoje prisustvo, bilo iz korena ili panja, a često i podmlatkom iz semena koje se tu zateklo. One često popune praznine izme ñu unetih sadnica, a nije redak služaj da izbojci i izdanci autohtonih vrsta nadvladaju ako se ovome ne pritekne u pomo ć. Zato se pri sadnji primenjuje nešto ve ći razmak (sa manjim brojem sadnica po ha) nego pri pošumljavanju goleti. Gustina sadnje i raspored sadnica u svakom konkretnom služaju odre ñuje se zavisno od stanišnih uslova i izabranih vrsta drve ća. Dvoigli časti borovi kao i smr ča naj češ će se sade sa gustinom od oko 2.500 kom./ha, autohtoni liš ćari od 4.000 - 5.000 kom./ha. Rekonstrukcije u ovom ure ñajnom periodu bi će izvršena na površini od 45,71ha. Smernice za sprovo ñenje radova na zaštiti šuma Preventivne mere U osnovi preventivne mere predstavljaju stru čno gazdovanje, podizanje i održavanje vitalnih, i u biološkom i mehani čkom pogledu stabilnih sastojina, kao i blagovremeno uvo ñenje i dosledno sprovo ñenje nege sastojina u svim fazama razvoja. Savremeni zahvati preventivne zaštite šumskih ekosistema svode se na: • na svim staništima osigurati vrstu ili vrste drve ća kojima po stanište najviše odgovara prema pravilu svaka vrsta na svoje stanište. • u svim uslovima gde to uslovi staništa dozvoljavaju podizati i gajiti mešovite sastojine. • blagovremeno uvo ñenje i dosledno sprovo ñenje svih mera nege, kojima se postižu mnogobrojni pozitivni efekti po sastojine i stanište. • strogo uspostaviti šumski red posle se če (uklanjanje otpatka-granjevine). Preventivne mere mogu biti uspešne samo ukoliko se biljne bolesti na vreme otkriju, što je jednostavan stru čni posao koji zahvata izveštajnu službu i osposobljavanje stru čnog kadra da utvrdi dijagnozu) kao i sve eventualne mere suzbijanja. Kod mera neposredne zaštite treba postaviti ogledne površine za pra ćenje razvoja populacije štetnih insekata. Poja čati lugarsku službu kako bi se spre ćile bespravne se če. Nega mladih sastojina Ovo je deo procesa pošumljavanja i obnove, a predstavlja sprovo ñenje svih mera koje idu u prilog željenom razvoju mladih biljaka. Nega mladih sastojina obuhvata dve vrste radova: • nega do obrazovanja sklopa • nega posle obrazovanja sklopa U oba slu čaja, cilj je da se stvore najbolji uslovi za rast i razvoj mlade sastojine. Do stvaranja sklopa, uslovi za rast i razvoj se ostvaruju poboljšanjem zemljišta, a posle toga regulisanjem gustine i odnosa izme ñu mladih biljaka. Opšte mere nege mladih sastojina su: • poboljšanje stanišnih uslova za rast i razvoj (okopavanje i prašenje, se ča izbojaka itd.); • popunjavanje usled raznih gubitaka • zaštita od negativnih spoljnih činilaca • čiš ćenje • prorede. Popunjavanje (kompletiranje) kultura Popunjavanje (kompletiranje) mladih sastojina odnosi se na popunjavanje mladih sastojina (prirodnih i vešta čkih) nedovoljne obraslosti. Popunjavanje šumskih kultura po pravilu po činje u drugoj godini života kulture i to samo onda kada je procenat propalih biljaka ve ći od 15%. Ako se ispostavi da se broj neprimljenih biljaka kre će od 10-20% od ukupnog broja posa ñenih biljaka i da je taj gubitak ravnomerno rasporeñen po celoj pošumljenoj površini, popunjavanje nije potrebno. Ali ako se pokaže da se posa ñene biljke nisu primile u ve ćem broju na pojedinim mestima, tako da su čitave "krpe" ostale prazne, kultura se mora popuniti čak i ako je, ukupno gledaju ći, propalo manje od 10% zasa ñenih biljaka. Najpogodnije vreme za popunjavanje je prole će. Stvarne potrebe za popunjavanjem zavisi će od meteoroloških uslova, kvaliteta sadnica, primenjene tehnologije i kvaliteta izvršenih radova. Ukupna površina popunjavanja (vešta čkih) sastojina izvrši će se na 33,52ha radne površine. Prašenje i okopavanje Izvodi se nakon osnivanja šumskih kultura, prvenstveno radi regulisanja vodnog re ćima zemljišta i otklanjanja korovske vegetacije tj. poboljšanju stanišnih uslova za rast i razvoj mladih šumskih kultura. Neophodan broj okopavanja i prašenja iznosi prose čno 3-4 puta u prvoj godini, 2-3 u drugoj i 1-2 u tre ćoj godini posle

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 55

Mihaila Pupina 113 Beograd

sadnje. Ako je godina sušna, broj okopavanja se pove ćava i obrnuto. Primarna radnja kod okopavanja je uklanjanje korova, a kod prašenja rahljenje površinskog sloja zemljišta, koje postaje rastresito tako da spre čava isparavanje postoje će vlage zemljišta. Najpogodnije vreme za prašenje je neposredno posle kiše. Jun i jul su meseci kada se prašenje ne sme izostaviti. Prašenje i okopavanje u ovom ure ñajnom periodu će se izvršiti na 295,66ha radne površine. Čiš ćenje u mladim kulturama Čiš ćenje je mera nege (prirodnim i vešta čkim putem) koja se izvodi kada sastojina dospe u period starijeg podmlatka ili ranog mladika. Se ča čiš ćenja ima težište na uklanjanje manje vrednih jedinki u višem spratu sastojine, što zna či da se radi o negativnom odabiranju stabala. Cilj uklanjanja fenotipski negativnih jedinki iz višeg sloja sastojine jeste da se, pored favorizovanja najkvalitetnijih individua u višem spratu, omogu ći kvalitetnim jedinkama iz nižeg sprata da urastu u viši proizvodni sprat sastojine. Se čom čiš ćenja iz sastojine se uklanjaju sva stabla koja ometaju normalan razvoj odabranih stabala. Kod izvo ñenja se ča čiš ćenja, najpre treba ukloniti stabla predrasta, pa tek onda pri ći izvo ñenju se ča čiš ćenja. Kod mešovitih sastojina, cilj se ča čiš ćenja je regulisanje sastava sastojine, a kod čistih je to negovanje i odabiranje najboljih individua. Se ča čiš ćenja u sastojinama koje su mešovite po poreklu, odnose se na stabla vegetativnog porekla, zbog toga što ova stabla u prvim godinama života znatno brže rastu od stabala semenog porekla i ometaju njihov razvoj. Kod izvo ñenja se ča čiš ćenja treba voditi ra čuna da se ne vadi previše stabala da ne bi došlo do prekida sklopa sastojine. Nakon izvršenih se ča čiš ćenja, posle 2-3 godine, sastojine treba ponovo pregledati da bi se videlo da li odabrana stabla ponovo nisu pritešnjena okolnim stablima, u suprotnom čiš ćenje treba ponoviti. Čiš ćenje je planirano na površini 12,51 hektara. Se ča izbojaka Se ča izbojaka vrši se u šumskim kulturama nastalim na površinama posle rekonstrukcionih se ča. Izbojci na ovim površinama, po pravilu izbijaju veoma brzo nakon izvršenih se ča i veoma su jaki sa snažnom izbojnom sposobnoš ću jer izbijaju iz panja, iz ve ć formiranog korenovog sistema pose čenog stabla. Zbog toga postoji mogu ćnost da izbojci vrlo brzo nakon pošumljavanja prerastu sadnice i na taj na čin smanje, ili potpuno neutališu efekte pošumljavanja. Zato je veoma važno da se izbojci poseku, kako bi sadnice imale dovoljno prostora za rast i razvoj. Važno je u prvim godinama posle sadnje obezbediti mladim sadnicama neometan razvoj i izbojke u tom periodu skratiti na četrdesetak cm od zemlje, a kasnije na visinu donje tre ćine do polovine krune sadnice. Se ča izbojaka na pridanku se ne preporu čuje, jer to pogoduje bujnijem i bržem rastu novih izdanaka. Se ča izbojaka je planirano na 91,42ha radne površine. Zaštita kultura Glavna mera zaštite novopodignutih kultura i prirodnim obnovljenim sastojinama jeste zaštita od stoke u smislu zabrane ispaše na više godina (to je i zakonska obaveza), a tako ñe i zaštita od čoveka. Zaštita od požara naro čito u letnjim mesecima, za vreme suše, u kulturama četinara predstavlja prioritet. Da bi se dejstvo eventualnog požara ograni čilo i brzo lokalizovalo preporu čuje se u četinarskim kulturama postavljanje protivpožarnih pruga širine 20-30 m, koje bi ostale nezasa ñene, ili sa pojasom bukve. Odabiranje stabala za prorednu se ču Prorede kao mere nege, izvode se u sastojinama, koje su u periodu života kasnog mladika, pa sve do zrelosti za se ču. Cilj prorednih se ča je odabiranje i pomaganje fenotipski najkvalitetnijih individua glavne vrste drve ća u sastojini, zatim negovanje krošnji i debala odabranih biljaka, regulisanja sastava sastojine i rasporeda stabala u sastojini. Proredama se iz sastojine uklanjaju sva stabla koja ometaju pravilan razvoj odabranih stabala budužnosti. Osim stabala koja ometaju razvoj stabala budužnosti, proredama vadimo i indiferentna stabla koja nemaju opravdanja da ostanu u sastojini. Kod izvo ñenja proreda, veoma je važno da sklop sastojine ne bude prekinut. Proreda kao mera nege sastojina, treba da ima za cilj popravku zate čenog stanja. Pri tome se vrši selekcija fenotipski najkvalitetnijih stabala u svim spratovima, vode ći ra čuna o vrstama drve ća i njihovim mogu ćnostima i zahtevima, kako prema svetlosti, tako i prema smesi, staništu, sklopu itd. Cilj proreda je omogu ćavanje perspektivnim stablima normalan i maksimalan razvoj i prirast, pošto su to nosioci stabilnosti, kvaliteta i prirasta budu će sastojine. Prorede se izvode po principu selektivne prorede, gde se odaberu i trajno obeleže najkvalitetnija stabla sa dobro o čuvanom i vitalnom krunom, sposobna da reaguju na proredne zahvate, tako što će na sebe da preuzmu prirast ostranjenih konkurenata. Iz sastojine se preventivno uklanjaju stabla gornjeg sklopa sa nepravilno formiranim deblom i krunom, krndeljasta i druga loše formirana stabla koja istovremeno ometaju normalan razvoj stabala budužnosti.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 56

Mihaila Pupina 113 Beograd

Kod izdana čkih sastojina koje ćemo prorednim se čama u smislu konnverzije prevoditi u visoki uzgojni oblik, selektivnim proredama vršimo pozitivnu selekciju kako bi sastojinu na vreme pripremili za konverziju. Ovde je potrebno ostaviti dovoljan broj kvalitetnih stabala kako bi u odre ñenom vremenskom periodu mogla dati dovoljno kvalitetnog semena. Odaberu se i trajno obeleže najkvalitetnija stabla natprose čnih dimenzija, sa dobro o čuvanom i vitalnom krunom, sposobna da reaguju na proredne zahvate, tako što će na sebe da preuzmu prirast odstranjenih konkurenata. Broj ovih kvalitetnih stabala zavisi od uzrasta sastojine i kre će se izme ñu 250 i 350 kom/ha, a može da se kre će i do 400 kom/ha. Broj stabala je znatno ve ći nego kod visokih šuma, jer je i ophodnja u izdanačkim sastojinama kra ña. Ako je ophodnja u izdana čkim sastojinama 80 godina i posle tog perioda po činjemo sa obnavljanjem, a dužina podmladnog razdoblja iznosi 20 godina, to zna či da će starost mati čne sastojine biti 100 godina kada se bude izvodio završni sek. Zbog razli čitih uzgojnih tretmana izdana čkih sastojina odre ñeni za konverziju, nalazimo sastojine razli čitih kvaliteta i strukturne izgra ñenosti i stabilnosti. Zato se i uzgojni tretman u ovakvim sastojinama mora prilagoditi svakom konkretnom obliku sastojine, sa prorednim zahvatima koji su najcelishodniji za usmeravanje razvoja sastojine prema željenom cilju. Proredne se če u ovom ure ñajnom periodu će se izvršiti na površini od 929,86ha radne površine.

8.2. Uputstva za organizovanje se če u šumi

Vo ñenje se če Pre po četka radova na se či i izradi drvnih sortimenata, potrebno je utvrditi radna polja. Radna polja su obeležena transportnom distancom i usmeravanje se če treba vršiti tako da se kre će od transportne granice prema izvoznim putevima. Treba strogo voditi ra čuna da se izbegne izvoz drvne mase kroz podmladak i podmla ñene površine. Pravilno vo ñenje se če šuma neophodno je da bi se štete kod obaranja, izrade i privla čenja svele na minimum. Prilikom se če, stabla se ne smeju usmeravati da padaju preko vodotoka. Pri odre ñivanju tehnologije kod privla čenja drveta, vodotoke gde god je to mogu će, treba odrediti za transportnu granicu, što zna či da se od vodotoka pravci transporta izvla čenja drveta razilaze, tako da se izvla čenje ne vrši preko vodotoka. Vodotoci se ne mogu koristiti kao vlaka za privla čenje drveta do stovarišta. Odre ñivanje pravca obaranja stabala Smer obaranja stabala odre ñuje se za svaki odsek posebno, zbog racionalizacije posla i omogu ćavanja lakše manipulacije trupcima prilikom izvla čenja na najbližu trasu ili put. Cilj da se što više skrati transportna distanca kod sabiranja i izvla čenja, da se šteta svede na najmanju mogu ću meru, kao i da se omogu ći lakše kretanje radnika u se čištu. Proizvodnja šumskih sortimenata Proizvodnja šumskih sortimenata - treba da obezbedi maksimalno kvalitativno i kvantitativno, iskoriš ćenje drvne mase, uz poštovanje svih uslova standarda. Neophodno je pre po četka svih radova na se či i izradi odabrati adekvatan na čin rada, to jest da li se opredeliti za klasi čan na čin se če, ili za brigadni sistem rada. Rukovodilac se če mora kontrolisati na čin obaranja, to jest visinu panja, dubinu podseka, smer obaranja itd. Privla čenje šumskih sortimenata Privla čenje šumskih sortimenata - od panja do sabirnih mesta (rampi), ili do kamionskih puteva, predstavlja I fazu transporta. Za privla čenje trupaca, najpogodniji su šumski traktori sa vitlom (npr. LKT 80 (81)). Ovi traktori imaju najve ći u činak i u praksi su se pokazali kao najrentabilniji. Sa ovim traktorima se veoma uspešno mogu izvla čiti i drva za ogrev. Osim LKT traktora, mogu se koristiti i modifikovani poljoprivredni traktori, a u nekim slu čajevima, kada je neophodno izbe ći i najmanja ošte ćenja, mogu se koristiti i animali. Važna stavka u ovoj fazi je gustina putne mreže, kojom će se mrežom šumskih vlaka omogu ćiti najoptimalnije koriš ćenje postoje će mehanizacije. Intenzivno gazdovanje mogu će je sprovoditi uz adekvatnu putnu mrežu, i otvaranje ne otvorenih sastojina, kao i razmeštaj se ča, i ostali radovi u sastojini moraju biti me ñusobno uskla ñeni.

8.3.Godišnji plan gazdovanja šumama

Zakon o izmenama i dopunama zakona o šumama (Službeni glasnik RS broj 89/2015) član 21 glasi da se član 30 stav 1 Zakona o šumama br. 30/2010 menja i glasi: "Godišnji plan gazdovanja šumama za šume kojima se gazduje u skladu sa osnovom donosi korisnik, odnosno sopstvenik šuma, a za šume sopstvenika kojima se gazduje u skladu sa programom donosi pravno lice iz člana 70. stav 1. ovog zakona najkasnije do 30. novembra teku će godine za narednu godinu.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 57

Mihaila Pupina 113 Beograd

Sastavni deo godišnjeg plana su izvo ñački projekti i projekti koriš ćenja ostalih šumskih proizvoda, odnosno i projekti koriš ćenja ostalih funkcija šuma." Izvo ñački projekat (Zakon o šuma čl. 31) donosi korisnik, odnosno sopstvenik šuma, najkasnije do 31 oktobra teku će godine za narednu godinu. Osnovna jedinica za koju se izra ñuje godišnji izvo ñački projekat je odeljenje, u okviru koga se obavezno vodi ra čuna o eventualnoj podeli na sastojine (odsek). U okviru osnovne jedinice plana, izdvajaju se uzgojne jedinice koje čine delovi odelenja u kojima se planiraju iste uzgojne mere. Pod gravitacionim poljem, podrazumeva se površina odelenja koja ima zajedni čki pravac privla čenja šumskih sortimenata, uslovljen konfiguracijom terena ili stanjem sastojina i planiranim uzgojnim merama. Pod transportnom granicom, podrazumeva se linija uslovljena reljefom terena i stanjem sastojina sa koje se razilaze pravci transporta šumskih sortimenata sa površine na kojoj se izvode radovi na gajenju šuma. Izvo ñačkim projektom se po odeljenjima (odsecima) za svaku uzgojnu jedinicu zavisno od uzgojnih potreba te jedinice (sastojine) naro čito utvr ñuje: mesto, vrsta, obim, na čin, rok, redosled i dinamika izvo ñenja radova na gajenju i koriš ćenju šuma, potreba u sadnicama, semenu i drugom materijalu, radnoj snazi, mehanizaciji i drugim sredstvima rada, saobra ćajnoj mreži, finansijskim sredstvima i dr. Izvo ñački projekat izra ñuje se na osnovu odredbi plana razvoja šumskog podru čja i osnove gazdovanja šumama, podataka i zapažanja neposredno prikupljenih na terenu u vremenu najviše 12 meseci pre njegovog donošenja, analize uslova staništa, stanja sastojina i privrednih prilika i kriti čke ocene uspeha dosadašnjeg gazdovanja šumama. Izvo ñački projekat se sastoji iz tekstualnog dela, tabelarnog dela i skica. Tekstualni deo izvo ñačkog projekta sadrži opis staništa i sastojine, obrazloženje opšteg i etapnog uzgojnog cilja, obrazloženje eventualnih bitnih razlika stanja sastojine i planiranih radova prikazanih u OGŠ i u ovom planu, prikaz redosleda izvo ñenja radova na gajenju šuma i na čina izvo ñenja tih radova i prikaz tehnologije i organizacije rada na se či, izradi i privla čenju šumskih sortimenata. Tabelarni deo izvo ñačkog projekta naro čito sadrži podatke: o površini uzgojnih jedinica, vrsti i obimu radova na gajenju i koriš ćenju šuma, koli čini, vrsti i starosti sadnog materijala, drugim sretstvima rada i materijalu za izvo ñenje pripremnih i glavnih radova na gajenju i korišćenju šuma. Izvo ñačkom projektu se prilaže skica odelenja u razmeri 1:5.000 ili 1:10.000, sa obaveznom vertikalnom predstavom terena, u kojoj se kartografski ozna čavaju osobenosti staništa i sastojina, postoje će i projektovane saobra ćajnice (pristupne i unutrašnje), gravitaciona radna polja, transportne granice, pravci privla čenja šumskih sortimenata i njihova povezanost sa postoje ćim saobra ćajnicama, izvori i vodotoci u odeljenju, sa oznakama nazna čenim u legendi skice. Identifikovanje osobenosti sastojina na terenu u zavisnosti od sastava, sklopljenosti, podmla ñenosti, uzrasta, zdravstvenog stanja, kvaliteta drvne mase i dr. krokiraju se na skici i obeležavaju kao posebne uzgojne jedinice u okviru izvo ñačkog plana. Radovi na gajenju šuma i koriš ćenju šuma prikazuju se po odeljenjima i vrstama rada. Pri utvr ñivanju vrste i obima radova na gajenju i koriš ćenju šuma u uzgojnoj jedinici, odnosno u gravitacionom radnom polju vrši se obavezno odabiranje i obeležavanje stabala za se ču u skladu sa odredbama opšte i posebne osnove. Dozna čena drvna masa razvrstava se na sortimente po vrstama drveta.

8.4.Uputstvo za vo ñenje evidencije gazdovanja šumama

Svi radovi koji se obavljaju u gazdinskoj jedinici i planirani su, moraju da se evidentiraju. Sva uputstva za vo ñenje evidencije gazdovanja šumama data su Pravilnikom o sadržini osnova i programa gazdovanja šumama, godišnjeg izvo ñačkog plana i privremenog izvo ñačkog plana gazdovanja privatnim šumama ( čl. 72 - 76), na to obavezuje zakon o šumama u član 34., koji jasno kaže da je korisnik šuma je dužan da u opštoj i posebnoj osnovi, kao i u godišnjem izvo ñačkom planu i programu, evidentira izvršene radove na zaštiti, gajenju i se či šuma. Korisnik šuma dužan je da evidentira izvršene radove najkasnije do 28. februara teku će godine za prethodnu godinu. Evidentiranje izvršenih radova na se či i gajenju šuma vrši se na obrascima "Plan gajenja šuma - Evidencija izvršenih radova na gajenju šuma", "Plan se ča obnavljanja (jednodobne šume) - Evidencije izvršenih se ča"," Plan se ča obnavljanja (raznodobne šume) - Evidencija izvršenih se ča" i "Plan prorednih se ča - Evidencija izvršenih se ča". Izvršeni radovi šematski se prikazuju na privrednim kartama sa naznakom površine, koli čine i godine izvršenja radova. Evidentiranje radova izvršenih u toku godine vrši se po sastojinama, odelenjima i gazdinskim klasama. Iz dozna čnih knjiga se unosi koli čina pose čenog drveta i obra čunava se po istim zapreminskim tablicama po kojima se obra čunava ukupna drvna zapremina u OGŠ. Ostvareni prinos razvrstava se prema vrsti prinosa na glavni prinos (redovni, vanredni i slu čajni) i prethodni prinos ( redovni i slu čajni) i prema sortimetnoj strukturi na oblo i prostorno drvo.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 58

Mihaila Pupina 113 Beograd

Glavni prinos obuhvata pose čenu drvnu zapreminu stabla po planu se ča obnavljanja šuma, drvnu zapreminu slu čajnih prinosa - stabala pose čenih u sastojinama dva najstarija dobna razreda kod odabrane ophodnje, drvnu zapreminu stabala pose čenu u svim prirodnim oblicima raznodobnih šuma, kao i slu čajne prinose iz ovih šuma, drvnu zapreminu stabala pose čenih čistom se čom u izdana čkim šumama u cilju obnove. Predhodni prinos obuhvata pose čenu drvnu zapreminu stabala koja je predvi ñena planom prorednih se ča i slu čajne prinose u sastojinama koje su planirane za proredne se če. Redovan prinos obuhvata pose čenu drvnu zapreminu stabala koja je predvi ñena planom prorednih se ča i planom se ča obnavljanja (jednodobne i raznodobne šume). Slu čajni prinos obuhvata pose čenu drvnu zapreminu stabala koja nije predvi ñena za se ču planom se ča obnavljanja i planom prorednih se ča, a potreba za njihovom se čom je slu čajnog karaktera i rezultat je elementarnih nepogoda ili drugih nepredvidivih okolnosti. Vanredni prinos obuhvata pose čenu drvnu zapreminu stabala sa površina koje će se koristiti za druge svrhe osim za proizvodnju drvne zapremine. Osim ovih radova, potrebno je u Šumskoj hronici evidentirati sve pojave koje se primete u šumama u toku jedne godine, a to su: • štete i pojave nastanka štete od fitopatoloških ili entološkoh uzro čnika, • pojava ranih i kasnih mrazeva, • po četak listanja, • po četak cvetanja, • pojava plodonošenja i obilnosti uz ocenu kvaliteta semena, • štete od elementarnih nepogoda, • promene u posedovnim odnosima, • promene koje uti ču na izvršenje radova i dr.

8.5. Smernice za sprovo ñenje radova na zaštiti šuma

Osnovni zadatak zaštite šuma je da se u gazdovanju šumama eliminišu, u što ve ćoj meri, štetni faktori. U tom smislu gazdovanje se mora obavljatii stru čno uklju čuju ći preduzimanje preventivnih mera zaštite. Savremeni zahtevi preventivne zaštite šuma su: • Na staništu preventivno osigurati vrstu kojoj to stanište odgovara. • Isklju čiti podizanje monokultura (posebno četinara). • U svim prilikama gde to uslovi staništa omogu ćuju podizati i gajiti mešovite sastojine. • Čiste sastojine svih vrsta drve ća, ukoliko to prilike staništa omogu ćavaju, prevoditi u mešovite i raznodobne. • Blagovremeno uvo ñenje i dosledno sprovo ñenje svih mera nege, kojima se postiže mnogobrojni pozitivni efekti po • Zemljište (mogu će poboljšanje humifikacije i nastanak zemljišta povoljnih fizi čkih, hemijskih i bioloških osobina); • Sastojinu (nastankom ja čih kruna ve ćeg asimilacionog i prirodnog potencijala, nastaju i stabla i sastojine ve će vitalnosti, kao povoljnijeg odnosa visine i debljine odnosno manjeg stepena vitalnosti, te prema tome i otpornosti na sve negativne uticaje iz spoljne sredine - vetra, leda, snega). Strogo uspostaviti šumski red u užem i širem smislu: • pod šumskim redom u širem smislu podržava se održavanje povoljnijeg zdravstvenog stanja šuma, koje se postiže blagovremenim i radikalnim izvo ñenjem sanitarnih se ča, odnosno uklanjanjem sušika, "umiru ćih stabala", izvala, vetroloma, kao i svih stabala za koje se može oceniti da su umanjene vitalnosti; • u suštini sanitarne seče i mere nege su najefikasniji na čin preventivnog delovanja na zaštiti šuma. • najstrožijim sprovo ñenjem (uvo ñenjem i održavanjem) šumskog reda u užem smislu, pod kojom podrazumevati uvo ñenje šumskog reda posle se če (slaganje otpatka - granjevine i sl. na propisan način), prekra ćivanjem visokih panjeva, korenja panjeva i debljih žila, obradom izvala cepanjem žila radi spre čavanja obrazovanja karpofora, tretiranjem zdravih panjeva biopreparatima ili boraksom, itd. • preventivne mere mogu biti uspešne samo ukoliko se biljne bolesti ili štetni insekti na vreme otkriju, što je jednostavan stru čni posao, ali koji zahteva izveštajnu službu i osposobljenost stru čnog kadra da utvrdi stanje (dijagnozu) i proceni dalji razvoj (prognozu), kao i sve eventualne mere suzbijanja. U cilju zaštite od požara: • postaviti table upozorenja o opasnostima od požara, • dosledno sprovoditi zakonske propise o zaštiti šuma od požara, • osigurati nadzornu službu i kontrolu kretanja mogu ćih izaziva ča požara ( čobani, turisti), • osigurati stalnu protivpožarnu službu u sezoni najve će ugroženosti od požara (prole će i leto),

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 59

Mihaila Pupina 113 Beograd

• smanjiti na najmanju meru površine livada koje se ne kose, • vaspitnim delovanjem preko sredstava informisanja delovati na javnost u celini u smislu pove ćanja svesti o velikoj opasnosti od šumskih požara. U cilju smanjenja ošte ćenja od šumske paše i stoke: • obeležiti površine na kojima je paša dozvoljena odnosno zabranjena, • utvrditi progonske puteve do ispašišta i pojila, • osigurati kontrolu pašarenja. Zaštita od snega, leda i jakih vetrova se najpotpunije obezbe ñuje negovanjem "sastojina, a od jakih vetrova još i oblikovanjem raznodobnih sastojina prilago ñenih pojedina čnih stabala ili grupe stabala za opstanak na slobodnom položaju, kao i oblikovanje" i zaštitom plašta (ivice) šume. Mere neposredne zaštite Suzbijanje potkornjaka izvoditi pomo ću lovnih stabala. Populaciju gubara pratiti i po potrebi, ako do ñe do gradacije primeniti neki od savremenih insekticida, imaju ći u vidu potrebu obezbe ñenja saglasnosti od Zavoda za zaštitu prirode. Sva ošte ćenja stabala (zasecanjem mezgrenjem, loženjem vatre u šupljinama i uz pridanke, i sl.) je teško suzbiti. Jedino je mogu će na taj na čin ošte ćena stabla ukloniti se čom. Za gašenje požara neophodno je planom o zaštiti od požara imati pripremljeno, obu čeno i spremno jezgro, odnosno grupe za gašenje sa posebno osposobljenim vo ñstvom grupe (inžinjeri, tehni čari, predradnici). Grupe za gašenje požara mora biti opremljena odgovaraju ćom opremom, koja je po koli čini i strukturi utvr ñena planom zaštite i suzbijanja požara.

8.6. Uputstvo za izgradnju I održavanje saobra ćajnica

Izgradnja i održavanje šumskih saobra ćajnica treba da su u skladu sa "Pravilnikom o bližim uslovima, kao i na činu dodele i koriš ćenja sredstava iz godišnjeg programa koriš ćenja sredstava Budžetskog fonda za šume Republike Srbije i Budžetskog fonda autonome pokrajine“, Službeni glasnik br.17 od 21.02.2013.godine ( član 2). Prema gore navedenom Pravilniku - Gradnja šumskih puteva je gradnja šumskih puteva (I i II faza) za otvaranje šumskog kompleksa na kome će se sprovoditi mere utvr ñene planovima gazdovanja šumama. (1) I faza gradnje šumskog puta podrazumeva izradu donjeg stroja puta i to: iskopa zemljišta u širokom otkopu, ugra ñivanje vodopropusta, izrada kanala ili rigola, bankina, škarpa useka i nasipa i valjanje posteljice, (2) II faza gradnje šumskog puta podrazumeva izradu donjeg stroja puta i to: razastiranje i valjanje kolovozne konstrukcije (kolovozne podloge i kolovoznog zastora); Rekonstrukcija šumskog puta je promena tehni čkih i konstruktivnih elemenata postoje ćeg šumskog puta i to: pove ćanje radijusa horizontalnih krivina; smanjenje nagiba nivelete; proširenje planuma puta; regulisanje efikasnog odvodnjavanja (površinske vode sa kolovoza, vode sa pribrežnih kosina i podzemne vode); izrada i ure ñenje kolovozne konstrukcije (razastiranje i valjanje kolovozne podloge i kolovoznog zastora); Sanacija ošte ćenog dela šumskog puta podrazumeva radove na saniranju ošte ćenog dela šumskog puta nastalih usled dejstva prirodnih sila kao što su zemljotres, poplave, bujica, klizišta, lavine i drugo, o čemu je ministarstvo nadležno za poslove šumarstva obavešteno u roku od sedam dana od dana nastanka ošte ćenja; Rekonstrukcija postoje ćih puteva Rekonstrukcija šumskih puteva je promena tehni čkih i konstruktivnih elemenata postoje čih šumskih puteva i to: • osvetljavanje puta; • pove ćavanje radijusa horiontalnih krivina; • smanjenje nagiba nivelete; • proširenje planuma puta; • regulisanjeefikasnog odvodnjavljnja površinske vode sa puta (izrada odvodnih kanala, popravak propusta i dr.); • izrada i ure ñenje kolovozne konstrukcije (razastiranje i valjanje kolovozne podloge) Izgradnja prve faze -F-I meki kamionski put Prva faza izgradnje kamionskog puta podrazumeva izradu donjeg stroja puta.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 60

Mihaila Pupina 113 Beograd

Nakon snimanja terena , postavljanja nulte linije trase puta i izrade projekta za izgradnju šumskog kamionskog puta, neophodno je izvršiti slede će radove: • prosecanje trase puta; • uklanjanje suvog pose čenog drvenog materijala sa trase; • iskop zemlje u širokom otkopu; • izrada škarpe i bankine; • izrada odvodnih kanala i postavljanje propusnih cevi;

Izrada druge faze-F-II tvrdog kamionskog puta Pod drugom fazom podrazumeva se izrada gornjeg stroja puta i to: • nasipanje pripremljene (uvaljane) posteljice kamenom krupnije granulacije debljine do 30 sm, što zavisi od podloge; • valjanje nasutog kamena; • nasipanje kamenom sitnije granulacije debljine 10 sm; • valjanje nasutog kamena. Izgradnja, održavanje i koriš ćenje šumskih komunikacija Planiranje, izgradnja, koriš ćenje i održavanje šumskih primarnih i sekundarnih saobra ćajnica treba sprovoditi na na čin koji ne ugrožava: • strogo poštovanje tehni čkih elemenata iz projekta; • izvorišta voda i vodene tokove; • staništa zna čajna za ostanak zašti ćenih biljnih i životinjskih vrsta; • proces prirodnog podmla ñivanja u šumi; • kulturnu i istorisku baštinu; • ostale opšte korisne funkcije šuma; • stabilnost zemljišta i ne uzrokuje eroziju i bujice

8.7. Uputstvo za primenu tarifa

Pomenute tarife su dvoulazne i to sa ulazima tarifnim nizom i debljinskim stepenom koji su dati u centimetrima. Podaci koji su prikupljeni na terenu, prikupljeni su za svako stablo, na po jedan centimetar, na osnovu čega je ra čunata drvna masa svakog stabla, a zatim su mase stabala razvrstane u debljinske stepene od po 5 cm kako je i prikazano u tabelarnom delu osnove. Doznaka visokih šuma vrši se u centimetrima za svako stablo, a tarife se primenjuju tako da se iz tabelarnog dela opisa staništa i sastojina očita u rubrici visinski stepen za svaku vrstu posebno, a zatim u tarifama za odre ñenu vrstu na osnovu visinskog stepena, odnosno tarifnog niza i pre čnika stabla, za svako stablo se očita zapremina. Kod izdana čkih šuma doznaka se vrši na osnovu debljinskih stepeni od po 5cm. Na osnovu visinskog stepena iz tabelarnog dela ulazi se u tarife za odre ñenu vrstu gde se na osnovu tarifnog niza i interpolovane vrednosti srednjeg pre čnika stepena o čita zapremina.

8.8. Smernice za postavljanje oznaka

Postavljanje oznaka u šumama koje su u nadležnosti Javnog preduze ća za gazdovanje šumama „ Srbijašume“ Beograd, vrši se u skladu sa zakonskim propisima. Ovim smernicama se reguliše na čin postavljanja oznaka u oblasti zaštite šuma i upravljanja zašti ćenim prirodnim dobrima. U cilju zaštite šuma od požara, šumska gazdinstva mogu, saglasno Zakonu o zaštiti od požara postavljati ZNAKE ZABRANE i ZNAKE UPOZORENJA . Znaci zabrane (loženje vatre i bacanje opušaka od cigareta) i znaci upozorenja (da su šume ugrožene od šumskih požara, na opasnost od pojave požara i sl.) postavljaju se na lokalitetima koji su vidljivi za posetioce šuma (potencijalne izaziva če šumskih požara). Znaci zabrane i upozorenja mogu se izraditi od drveta kao posebni znaci ili u vidu informativnih tabli sa sadržajima zabrane ili upozorenja koji su izra ñeni u vidu postera i postavljeni na tablu odnosno pano. Obeležavanje zašti ćenih prirodnih dobara – postavljanje oznaka definisano je Zakonom o zaštiti životne sredine.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 61

Mihaila Pupina 113 Beograd

Izgled i sadržaj oznake (table) definisan je Pravilnikom o na činu obeležavanja zašti ćenih prirodnih dobara. Postavljanje oznaka zašti ćenih prirodnih dobara vrši se u skladu sa propisanim režimima zaštite i uslovima zaštite prirode i životne sredine koje propisuje Zavod za zaštitu prirode Srbije. Šumska gazdinstva, kao neposredni staraoci zašti ćenih prirodnih dobara prilikom postavljanja oznaka postupaju u skladu sa aktima o zaštiti i aktima o na činu obeležavanja zašti ćenih prirodnih dobra. Ure ñenje zašti ćenih prirodnih dobara podrazumeva postavljanje: informativnih tabli razli čitih sadržaja (o zašti ćenom prirodnom dobru, prirodnim i kulturnim vrednostima, retkim i zašti ćenim vrstama, merama zabrane i koriš ćenja zašti ćenog prirodnog dobra, peša čkim, biciklisti čkim, planinarskim i stazama zdravlja, mestima za odmor, parking i dr,); putokaza (za posebno vredne lokalitete u zašti ćenim prirodnim dobrima) i mobilijara (klupe, stolovi, nastrešnice, ljuljaške za decu, kante za otpad, ložišta za roštilj i piknik i sl,). Ure ñenje zaštitnih prirodnih dobara planira se Programima zaštite i razvoja zašti ćenih prirodnih dobara (srednjoro čnim i godišnjim) u skladu sa propisanim režimima zaštite i uslovima zaštite prirode i životne sredine koje izdaje Zavod za zaštitu prirode Srbije. Realizacija Programa zaštite i razvoja zašti ćenih prirodnih dobara vrši se nakon dobijanja saglasnosti od strane Ministarstva nadležnog za zaštitu životne sredine. Šumska gazdinstva za oznake zašti ćenih prirodnih dobara koriste usvojeni znak i logotip zašti ćenog prirodnog dobra. U cilju zaštite životne sredine i očuvanja šumskih ekosistema Šumska gazdinstva mogu postavljati i znake zabrane odlaganje otpada u šumama i zašti ćenim prirodnim dobrima, informativne table o dozvoljenim mestima za parkiranje automobila i dr. Oznake za obeležavanje izra ñivati od drveta i sa sadržajima u skladu sa zakonskim propisima.

8.9. Smernice za pra ćenje stanja (monitorning) retkih, ranjivih i ugroženih vrsta

Očuvanje, zaštita i unapre ñivanje prirodnih vrednosti predstavlja deo strategije i jedan od klju čnih ciljeva u poslovnoj politici Javnog preduze ća za gazdovanje šumama „Srbijašume“ Beograd. Za bolje razumevanje obaveza pra ćenja stanja retkih, ranjenih i ugroženih vrsta, daje se kratak pojmovnik odnosno definicije (preuzete iz Zakona o zaštiti prirode): Prirodne vrednosti su prirodni resursi kao obnovljive ili neobnovljive geološke, hidrološke i biološke vrednosti koji se, direktno ili indirektno, mogu koristiti ili upotrebiti, a imaju realnu ili potencionalnu ekonomsku vrednost i prirodna dobra kao delovi prirode koji zaslužuju posebnu zaštitu, Ranjiva vrsta je ona vrsta koja se suo čava s visokom verovatno ćom da će is čeznuti u prirodnim uslovima u nekoj srednje bliskoj budu ćnosti, Reliktna vrsta je ona vrsta koja je u dalekoj prošlosti imala široko rasprostranjenje a čiji je današnji areal (ostatak) sveden je na prostorno male delove, Endemi čna vrsta je vrsta čije je rasprostranjenje ograni čeno na odre ñeno jasno definisano geografsko podru čje, Zašti ćene vrste su organske vrste koje su zašti ćene zakonom, Iš čezla vrsta je ona vrsta za koju nema sumnje da je poslednji primerak iš čezao, Krajnje ugrožena vrsta je vrsta suo čena sa najvišom verovatno ćom iš čezavanja u prirodi u neposrednoj budu ćnosti, što se utvr ñuje u skladu sa me ñunarodno prihva ćenim kriterijumima, Ugrožena vrsta jeste ona vrsta koja se suo čava sa visokom verovatno ćom da će iš čeznuti u prirodnim uslovima u bliskoj budu ćnosti što se utvr ñuje u skladu sa opšteprihva ćenim me ñunarodnim kriterijumima, Pra ćenje stanja (monotoring) jeste plansko, sistematsko i kontinualno pra ćenje stanja prirode, odnosno delova biološke, geološke i predeone raznovrsnosti, kao deo celovitog sistema pra ćenja stanja elemenata životne sredine u prostoru i vremenu, Crvena knjiga je nau čnostru čna studija ugroženih divljih vrsta rasporeñenih po kategorijama ugroženosti i faktorima ugrožavanja, Crvena lista je spisak ugroženih vrsta raspore ñenih po kategorijama ugroženosti, Crvena knjiga flore i faune Srbije (I tom – koji sadrži preliminarnu listu najugroženijih biljaka) ura ñena je prema kriterijumima Me ñunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN). Pojedine vrste biljaka su istovremeno stavljene i na svetsku i evropsku Crvenu listu čime je ukazano na njihov zna čaj. Srbija je 2001. Godine potpisala Konvenciju o me ñunarodnom prometu ugroženih vrsta divlje faune i flore (CITES konvencija doneta 03.03.1973. godine u Vašingtonu; izmenjena i dopunjena 22.06.1979. godine u Bonu; potvr ñena u Srbiji 09.11.2001. godine).

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 62

Mihaila Pupina 113 Beograd

Zemlje potpisnice obavezale su se da budu čuvari svoje divlje flore sa ekološkog, nau čnog, kulturnog, privrednog, rekreativnog i estetskog stanovišta, uz konstataciju da divlja fauna i flora čini nezamenjiv deo prirodnog sistema zemlje koji mora da se zaštiti za sadašnje i budu će generacije. Tako ñe u cilju očuvanja prirodnih retkosti Srbije, Vlada Republike Srbije donela je Uredbu o zaštiti prirodnih retkosti (1993, godine), kojom su odre ñene divlje vrste biljaka i životinja stavljene pod zaštitu kao prirodne vrednosti od izuzetnog zna čaja sa ciljem očuvanja biološke raznovrsnosti. Zaštita prirodnih vrednosti podrazumeva zabranu koriš ćenja, uništavanja i preduzimanja drugih aktivnosti kojima bi se mogle ugroziti divlje vrste biljaka i životinja zašti ćene kao prirodne retkosti i njihova staništa. U cilju zaštite prirodnih vrednosti ura ñen je Vodi č za prepoznavanje vrsta zašti ćenih Uredbom o zaštiti prirodnih retkosti i Konvencijom o me ñunarodnom prometu ugroženih vrsta divlje flore i faune. Vodi č internog karaktera, namenjen je stru čnjacima JP „Srbijašume“ ( čuvarima šuma, šumarskim inženjerima i drugim zaposlenim u preduze ću) koji rade na poslovima zaštite, gajenja i održivog planiranja koriš ćenja šumskih ekosistema i izvo ñačima radova u šumarstvu, sa ciljem prepoznavanja, evidentiranja i zaštite prirodnih retkosti. Jedan od osnovnih ciljeva vodi ča je da šumarski inženjeri na osnovu njega prepoznaju prirodne retkosti na terenu (lokalitet) i evidentiraju ih u Izvi ñačkom planu gazdovanja šumama (na karti odeljenja), odnosno sa čine Pregled lokaliteta prirodnih retkosti (za nivo gazdinske jedinice i Šumske uprave) i Kartu prirodnih retkosti za svaku gazdinsku jedinicu (koja se svake godine dopunjava novoidentifikovanim lokalitetima prirodnih retkosti). Na osnovu evidentiranih vrsta odnosno njihovih lokaliteta, a uz pomo ć stru čnih institucija vrši će se pra ćenje stanja divljih vrsta flore i faune i predlagati mere njihovog očuvanja. 8.10. Smernice za koriš ćenje nedrvnih šumskih proizvoda

Na čin i uslovi koriš ćenja divlje flore i faune Na čin i uslovi prikupljanja divlje flore i faune dati su u Uredbi o stavljanju pod kontrolu koriš ćenja i prometa divlje flore i faune (Sl. gl. br. 31/2005, 45/2005, 22/2007). Ovom uredbom tako ñe dat je popis divljih vrsta flore, faune i gljiva zašti ćenih kontrolom sakupljanja, koriš ćenja i prometa. Na čin i uslovi koriš ćenja zakupa Sva pitanja vezana za zakup regulisana su Pravilnikom o raspolaganju nepokretnostima u državnim preduze ćima br, 34/2006-3 od 03.08.2006. god. 8.11. Smernice za upravljanje otpadom

Upravljanje otpadom mora se sprovoditi u skladu sa zakonskim propisima, Neadekvatno upravljanje otpadom predstavlja veliku opasnost po zdravlje ljudi i životnu sredinu. Ovim smernicama se reguliše upravljanje otpadom u Javnom preduze ću za gazdovanje šumama „Srbijašume“. Za vreme izvo ñenja se če u šumi, izvla čenje i transporta drvnih sortimenata odnosno na radilištima potrebno je regulisati odlaganje otpada putem postavljanja kanti, korpi ili vre ća u koje će se odlagati otpad koji će se iz šume uklanjati kao komunalni otpad. Za mašine i transportna sredstva koja se koriste u raznim fazama procesa proizvodnje u šumi potrebno je obezbediti odgovaraju će posude za prihvat goriva i maziva do kojeg može do ći pri incidentnom izlivanju kako bi se spre čilo zaga ñivanje životne sredine. Za seka če treba obezbediti vre ćice sa peskom ili strugotinom za posipanje nekontrolisanog prolivenog maziva i goriva u cilju spre čavanja razlivanja te čnog otpada i zaga ñenje životne sredine. Odlaganje otpadnih pneumatika reši će se putem sakupljanja otpadnih pneumatika u prostorijama mehani čkih radionica i isporukom ovlaš ćenim institucijama za reciklažu (u Srbiji ovlaš ćen je EROREC – HOLCIM iz Para ćina). Motorno ulje koje je koriš ćeno i postalo otpad sakuplja će se u posebnim posudama u mehani čkim radionicama i isporu čivati ovlaš ćenim institucijama za reciklažu motornih ulja. Toneri i ra čunarska oprema koja je postala otpad skuplja će se i bezbedno skladištiti do isporuke ovlaš ćenim institucijama za prikupljanje i recikliranje ili uništavanje. Ambalaža od pesticida, neutrošeni pesticidi i pesticidi kojima je prošao rok upotrebe odnosno prestala važnost upotrebne dozvole skladišti će se na bezbednom mestu, obezbe ñenom od pristupa dece do isporuke ovlaš ćenim institucijama za uništavanje opasnih materija. Prisustvo ilegalnih deponija u šumama reši će se putem poja čane kontrole čuvarske službe, saradnje sa nadležnim inspekcijama.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 63

Mihaila Pupina 113 Beograd

9.0.EKONOMSKO - FINANSIJSKA ANALIZA Ekonomsko - finansijskom analizom se procenjuje finansijski efekat realizacije planiranih radova gazdovanja šumama, i prikazuju se godišnji prosek prihoda i rashoda, uz pretpostavku da će se radovi izvršiti u sopstvenoj režiji.

9.1. Obra čun vrednosti šuma

Vrednost šuma utvr ñena je metodom sadašnje se čive vrednosti. Kod ove metode utvr ñuje se vrednost drvne zapremine na panju uz pretpostavku da se ista koristi pod istim uslovima kao etat. Radi utvr ñivanja procene vrednosti drvne zapremine po ovoj metodi ura ñeno je slede će: • izra čunata neto drvna zapremina; • utvr ñena je sortimentna struktura; • utvr ñene su tržišne cene 1 m3 neto drvne zapremine po vrstama drve ća i sortimentima ostvarene u 2017 godini.

9.1.1. Kvalifikaciona struktura ukupne drvne zapremine

SORTIMENTI

Vrsta Bruto Otpad Neto Ukupno Ogrevno Ukupno L I klasa II klasa I klasa Celuloza drve ća tehnika drvo prostorno

m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 Bk 50109.6 7516.4 42593.2 425.9 1277.8 1277.8 1277.8 4259.3 38333.9 38333.9 Cer 30594.5 4589.2 26005.3 26005.3 26005.3 Kit 29551.5 4432.7 25118.8 753.6 753.6 1004.8 2511.9 22606.9 22606.9 Slad 6839.2 1025.9 5813.4 5813.4 5813.4 Gr 6656.4 998.5 5657.9 5657.9 5657.9 Brz 713.2 107.0 606.2 606.2 606.2 Otl 480.8 72.1 408.7 408.7 408.7 OML 423.4 63.5 359.9 359.9 359.9 Jas 141.3 21.2 120.1 120.1 120.1 Kln 126.0 18.9 107.1 107.1 107.1 Cjas 98.1 14.7 83.4 83.4 83.4 Gric 52.1 7.8 44.3 44.3 44.3 Tres 50.0 7.5 42.5 42.5 42.5 Jav 25.4 3.8 21.6 21.6 21.6 Pjas 3.6 0.5 3.1 3.1 3.1 Ukupno liš ćari 125865.1 18879.8 106985.3 425.9 2031.4 2031.4 2282.5 6771.2 99128.0 1086.2 100214.1 Smr 11667.4 1166.7 10500.6 10500.6 10500.6 Bbor 4409.9 441.0 3968.9 198.4 198.4 396.9 3572.0 3572.0 Cbor 1550.0 155.0 1395.0 69.8 69.8 139.5 1255.5 1255.5 Ukupno četinari 17627.3 1762.7 15864.5 268.2 268.2 536.4 15328.2 15328.2 Ukupno GJ 143492.4 20642.5 122849.9 425.9 2299.6 2299.6 2282.5 7307.6 99128.0 16414.3 115542.3

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 64

Mihaila Pupina 113 Beograd

9.1.2. Vrednost drveta na panju

SORTIMENTI

Vrsta Ukupno Ogrevno Ukupno L I klasa II klasa I klasa Celuloza drve ća tehnika drvo prostorno

m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 Bk 425.9 1277.8 1277.8 1277.8 4259.3 38333.9 38333.9 Cer 26005.3 26005.3 Kit 753.6 753.6 1004.8 2511.9 22606.9 22606.9 Slad 5813.4 5813.4 Gr 5657.9 5657.9 Brz 606.2 606.2 Otl 408.7 408.7 OML 359.9 359.9 Jas 120.1 120.1 Kln 107.1 107.1 Cjas 83.4 83.4 Gric 44.3 44.3 Tres 42.5 42.5 Jav 21.6 21.6 Pjas 3.1 3.1 Ukupno liš ćari 425.9 2031.4 2031.4 2282.5 6771.2 99128.0 1086.2 100214.1 Smr 10500.6 10500.6 Bbor 198.4 198.4 396.9 3572.0 3572.0 Cbor 69.8 69.8 139.5 1255.5 1255.5 Ukupno četinari 268.2 268.2 536.4 15328.2 15328.2 Ukupno GJ 425.9 2299.6 2299.6 2282.5 7307.6 99128.0 16414.3 115542.3

JEDINI ČNA VREDNOST SORTIMENATA

Vrsta Ogrevno L I klasa II klasa III klasa Celuloza drve ća drvo

m3 m3 m3 m3 m3 m3 Bk 9953.0 6694.0 5473.0 4534.0 3011.0 Cer 3011.0 Kit 14669.0 10561.0 6601.0 3011.0 Slad 3011.0 Gr 3011.0 Brz 2655.0 Otl 3011.0 OML 2655.0 Jas 2655.0 Kln 3011.0 Cjas 3011.0 Gric 3011.0 Tres 3011.0

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 65

Mihaila Pupina 113 Beograd

JEDINI ČNA VREDNOST SORTIMENATA

Vrsta Ogrevno L I klasa II klasa III klasa Celuloza drve ća drvo

m3 m3 m3 m3 m3 m3 Jav 3011.0 Pjas 3011.0 Ukupno liš ćari Smr 2655.0 Bbor 9497.0 7960.0 2655.0 Cbor 6826.0 5868.0 2655.0 Ukupno četinari Ukupno GJ

UKUPNA SORTIMENTNA VREDNOST Vrste Ukupno Ogrevno Ukupno Ukupno L I klasa II klasa III klasa Celuloza drve ća tehnika drvo prostorno din din din din din din din din din Bk 4239299.0 8553562.0 6993373.9 5793524.1 25579758.9 115423252.9 115423252.9 141003011.8 Cer 78302016.1 78302016.1 78302016.1 Kit 11054020.9 7958382.7 6632362.3 25644765.9 68069378.4 68069378.4 93714144.3 Slad 17504030.5 17504030.5 17504030.5 Gr 17036055.7 17036055.7 17036055.7 Brz 1609461.9 1609461.9 1609461.9 Otl 1230502.5 1230502.5 1230502.5 OML 955604.3 955604.3 955604.3 Jas 318768.8 318768.8 318768.8 Kln 322391.4 322391.4 322391.4 Cjas 251089.5 251089.5 251089.5 Gric 133339.1 133339.1 133339.1 Tres 127943.2 127943.2 127943.2 Jav 65020.3 65020.3 65020.3 Pjas 9248.2 9248.2 9248.2 Ukupno liš ćari 4239299.0 19607582.9 14951756.5 12425886.4 51224524.9 298474267.8 2883835.0 301358102.8 352582627.6 Smr 27879189.3 27879189.3 27879189.3 Bbor 1884622.4 1579614.0 3464236.3 9483637.2 9483637.2 12947873.5 Cbor 476124.1 409302.1 885426.1 3333426.5 3333426.5 4218852.6 Ukupno 2360746.4 1988916.1 4349662.5 40696252.9 40696252.9 45045915.4 četinari Ukupno GJ 4239299.0 21968329.4 16940672.6 12425886.4 55574187.3 298474267.8 43580087.9 342054355.7 397628543.1

Ukupna proizvodna vrednost - 397628543.1din Ukupni troškovi proizvodnje - (122849.9 x 1399.2) 171891580.1din Ukupna vrednost šuma 225736963.0din

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 66

Mihaila Pupina 113 Beograd

9.1.3. Vrednost mladih sastojina (bez zapremine)

Ukupna vrednost Starost Površina Troškovi podizanja Faktor Poreklo sastojina šuma godina ha din/ha Ukupno dinara 1,0 P n dinara Mlade izdana čke sastojine 11-20 7.11 47844.3 340173.0 1.6386 557407.4 Mlade vešta čki podignute sastojine četinara i liš ćara 11-20 12.51 127150.8 1590656.5 1.6386 2606449.8 Ukupno 19.62 1930829.5 3163857.2

9.1.4. Ukupna vrednost šuma

Ukupna vrednost šuma 225736963.0din Ukupna vrednost mladih sastojina 3163857.2din Ukupno: 228900820.1din

9.2. Vrsta i obim planiranih radova - prose čno godišnje

Vrsta i obim planiranih radova detaljno su obrazloženi u poglavlju 7.4. Planovi gazdovanja. U ovom delu osnove planirani radovi će poslužiti za kalkulaciju, kako bi se, kao posledica realizacije tih planova mogli ra čunati prihodi, odnosno rashodi gazdovanja u gazdinskoj jedinici i utvrditi bilans sredstva za nesmetano gazdovanje.

9.2.1. Kvalifikaciona struktura se čive zapremine

SORTIMENTI Vrsta Bruto Otpad Neto Ukupno Ogrevno Ukupno L I klasa II klasa III klasa Celuloza drve ća tehnika drvo prostorno m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 Bk 582.0 87.3 494.7 4.9 14.8 14.8 14.8 49.5 445.2 445.2 Cer 279.2 41.9 237.3 237.3 237.3 Kit 280.9 42.1 238.7 7.2 7.2 9.5 23.9 214.9 214.9 Slad 58.6 8.8 49.8 49.8 49.8 Gr 101.3 15.2 86.1 86.1 86.1 Brz 9.6 1.4 8.2 8.2 8.2 Otl 4.7 0.7 4.0 4.0 4.0 OML 5.6 0.8 4.8 4.8 4.8 Jas 0.6 0.1 0.5 0.5 0.5 Kln 0.7 0.1 0.6 0.6 0.6 Ukupno liš ćari 1323.2 198.5 1124.7 4.9 22.0 22.0 24.4 73.3 1037.9 13.5 1051.4 Smr 89.2 8.9 80.3 80.3 80.3 Bbor 37.0 3.7 33.3 1.7 1.7 3.3 29.9 29.9 Cbor 16.0 1.6 14.4 0.7 0.7 1.4 13.0 13.0 Ukupno četinari 142.2 14.2 127.9 2.4 2.4 4.8 123.2 123.2 Ukupno GJ 1465.3 212.7 1252.6 4.9 24.4 24.4 24.4 78.1 1037.9 136.7 1174.5

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 67

Mihaila Pupina 113 Beograd

9.2.2. Vrsta i obim planiranih uzgojnih radova

1. Vešta čko pošumljavanje sadnjom 4.867ha 2. Rekonstrukcija 4.571ha 3. Popunjavanje vešta čki podignutih kultura sadnjom 3.352ha 4. Se ča izbojaka i uklanjanje korova ru čno 9.172ha 5. Okopavanje i prašenje u kulturama 29.566ha 6. Čiš ćenje u mladim sastojinama 1.251ha Ukupno: 52.779ha

9.2.3. Plan zaštite šuma

Preventivna zaštita šuma izvrši će se na celoj površini gazdinske jedinice.

9.2.4. Plan izgradnje šumskih saobra ćajnica

U gazdinskoj jedinici "Blizanac - Debelica" planirana je izgradnja tvrdih kamionskih puteva u dužini od 1.20km.

9.2.5. Plan ure ñivanja šuma

Visoke šume 0.75ha Izdana čke šume 133.49ha Vešta čki podignute sastojine 22.25ha Šikare i šibljaci 8.71ha Neobrasle površine 85.20ha Ukupno: 250.40ha

9.3. Utvr ñivanje troškova proizvodnje – prose čno godišnje -

9.3.1. Troškovi proizvodnje drvnih sortimenata

Koli čina Troškovi Ukupno Sortimenti m3 din/m3 Din 1. Tehni čko drvo 78.1 1399.2 109277.5 2. Prostorno drvo 1174.5 1399.2 1643360.4 Ukupno 1252.6 - 1752637.9

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 68

Mihaila Pupina 113 Beograd

9.3.2. Troškovi radova na gajenju šuma

P Jedini čna cena Ukupno Vrsta rada ha din/ha din 1. Vešta čko pošumljavanje goleti i obešumljenih površina 4.867 236885.38 1152921.1 2. Vešta čko pošumljavanje sadnjom 4.571 222061.63 1015043.7 3. Popunjavanje vešta čki podignutih kultura sadnjom 3.352 176046.62 590108.3 4. Se ča izbojaka i uklanjanje korova ru čno 9.172 29983.2 275005.9 5. Okopavanje i prašenje u kulturama 29.566 27056.64 799956.6 6. Čiš ćenje u mladim sastojinama 1.251 39212.16 49054.4 Ukupno: 52.779 3882090.1 Ukupni troškovi na gajenju šuma za 52.779 ha iznose 3882090.1 dinara godišnje.

9.3.3. Troškovi zaštite šuma

Troškovi zaštite šuma bi će odre ñeni paušalno u iznosu od 100.000 dinara.

9.3.4. Troškovi izgradnje šumskih saobra ćajnica

Izgradnja tvrdih kamionskih puteva 1,20 km x 3.641.475,00 din 3.641.475,0 din Ukupno GJ 3.641.475,0 din

Ukupno je potrebno obezbediti 3.641.475,0 din godišnje za izgradnju putne mreže u GJ "Blizanac - Debelica".

9.3.5. Sredstva za reprodukciju šuma 15 % od prodajne cene drveta 4066848.2 X 15 % = 610027.2din

9.3.6. Naknada za pose čeno drvo

3 % od prodajne cene drveta 4066848.2 X 3 % = 122005.5 din

9.3.7. Troškovi ure ñivanja šuma

Troškovi ure ñivanje za gazdinsku jedinicu "Blizanac - Debelica" iznose 252933.4 dinara godišnje.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 69

Mihaila Pupina 113 Beograd

9.3.8. Ukupni troškovi proizvodnje

Ukupno din 1. Proizvodnja drvnih sortimenata 1752637.9 2. Gajenje šuma 3882090.1 3. Zaštita šuma 100000.0 4. Izgradnja puteva 3641475.0 5. Ure ñivanje šuma 252933.4 6. Sredstva za reprodukciju šuma 610027.2 7. Naknada za pose čeno drvo 122005.5 Svega: 10361169.1

9.4. Formiranje ukupnog prihoda - prose čno godišnje -

9.4.1. Prihod od prodaje drveta

JEDINI ČNA VREDNOST SORTIMENATA

Ogrevno Vrste drve ća L I klasa II klasa III klasa Celuloza drvo

din/m3 din/m3 din/m3 din/m3 din/m3 din/m3 Bk 9953.0 6694.0 5473.0 4534.0 3011.0 Cer 3011.0 Kit 14669.0 10561.0 6601.0 3011.0 Slad 3011.0 Gr 3011.0 Brz 2655.0 Otl 3011.0 OML 2655.0 Jas 2655.0 Kln 3011.0 Ukupno liš ćari Smr 2655.0 Bbor 9497.0 7960.0 2655.0 Cbor 6826.0 5868.0 2655.0 Ukupno četinari Ukupno GJ

UKUPNA SORTIMENTNA VREDNOST

Vrste Ukupno Ogrevno Ukupno Ukupno L I klasa II класа III klasa Celuloza drve ća tehnika drvo prostorno

din din din din дин дин дин дин дин Bk 49236.6 99343.9 81223.4 67287.9 297091.9 1340564.5 1340564.5 1637656.4 Cer 714621.7 714621.7 714621.7 Kit 105054.6 75634.4 63032.3 243721.3 646914.1 646914.1 890635.5

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 70

Mihaila Pupina 113 Beograd

UKUPNA SORTIMENTNA VREDNOST

Vrste Ukupno Ogrevno Ukupno Ukupno L I klasa II класа III klasa Celuloza drve ća tehnika drvo prostorno

din din din din дин дин дин дин дин Slad 150003.5 150003.5 150003.5 Gr 259211.0 259211.0 259211.0 Brz 21732.5 21732.5 21732.5 Otl 11926.6 11926.6 11926.6 OML 12705.5 12705.5 12705.5 Jas 1421.8 1421.8 1421.8 Kln 1740.4 1740.4 1740.4 Ukupno liš ćari 49236.6 204398.6 156857.8 130320.2 540813.3 3124981.7 35859.8 3160841.5 3701654.7 Smr 213071.7 213071.7 213071.7 Bbor 15795.4 13239.1 29034.5 79484.3 79484.3 108518.8 Cbor 4920.9 4230.2 9151.1 34451.8 34451.8 43602.9 Ukupno četinari 20716.3 17469.3 38185.6 327007.9 327007.9 365193.4 Ukupno GJ 49236.6 225114.8 174327.2 130320.2 578998.9 3124981.7 362867.6 3487849.3 4066848.2

- Prihod od prodaje drveta - 4.066.848,2dinara - Sredstva za reprodukciju - 610.027,2dinara - putevi - 3.641.475,0dinara Ukupan prihod od prodaje drvnih sortimenata, prose čno godišnje iznosi 8.318.350,4 dinara.

9.5. Raspodela ukupnog prihoda

Svega Prihodi – Troškovi Din Ukupan prihod 8318350.4 Ukupni troškovi 10361169.1 Dobit -2042818.7 Ukupno gledano finansijski efekat izvršenja planiranih radova izražen je u negativnom iznosu od -2042818.7 dinara prose čno godišnje. Ovakav finansijski efekat je posledica sveopšteg lošeg stanja sastojina kao i posledica dodatnog ulaganja u izgradnju šumskih puteva. Izgradnjom tih puteva će biti intezivirano gazdovanje, a samim tim će finansijski efekat u slede ćim ure ñajnim periodima biti bolji, tako da sadašnji negativan finansijski efekat treba posmatrati kratkoro čno. Ekonomsko - finansijska analiza je izvedena prema važe ćim elementima privre ñivanja za 2017. godinu, koju je izradila planska služba JP "Srbijašume". Ukoliko se neka od ovih elemenata u toku važenja posebne osnove menja se i cela koncepcija finansiranja.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 71

Mihaila Pupina 113 Beograd

10.0. NA ČIN IZRADE OSNOVE

10.1. Prikupljanje terenskih podataka

Prikupljanje terenskih podataka za gazdinsku jedinicu "Blizanac - Debelica" vršeno je tokom leta 2016. godine. Sve radove na obeležavanju i obnavljanju spoljnih i unutrašnjih granica uradili su šumarski tehni čari i šumari, šumske uprave Novi Pazar. Izdvajanje sastojina i kalkulacija primarnih površina za premer sastojina, su izvršili šumarski inženjeri iz Biroa za planiranje i projektovanje u šumarstvu: 1. dipl.inž Nebojša Ivoševi ć 2. dipl.inž Čedo Vukovi ć Taksacioni premer sastojina izvršili su: 1. dipl.inž.Vladimir Petrovi ć 2. dipl.inž.Marko Savi ć 3. dipl.inž. Branko Zdravkovi ć

10.2. Obrada podataka

Izvršena je kompjuterska obrada podataka po jedinstvenom programu za sve državne šume kojima gazduje J.P."Srbijašume" Beograd, u Birou za planiranje i projektovanje u šumarstvu. Kompjuterska obrada podataka izvršena je u Odseku za informatiku Biroa: • Unos terenskih podataka - dipl. inž. Marina Kužeta • Unos planova gazdovanja i tekstualnog dela -dipl. inž. Nebojša Ivoševi ć • Obrada podataka i planova - dipl. inž. Aleksandra Kati ć • Tekst - dipl. inž. Nebojša Ivoševi ć • Priprema za štampu - dipl. inž. Aleksandra Kati ć Na ovom mestu daju se slede ća objašnjenja vezana za kodove: 1. Plan gajenja šuma - vrsta radova: • 313 - vešta čko pošumljavanje goleti • 317 - vešta čko pošumljavanje sadnjom • 414 - popunjavanje vešta čki podignutih kultura sadnjom • 513 - se ča izbojaka i uklanjanje korova ru čno • 518 - okopavanje i prašenje • 527 - čiš ćenje u šumskim kulturama 2. Plan prorednih se ča - vrsta se če: • 25 - selektivna proreda 3. Plan se ča obnavljanja - jednodobne šume - vrsta se če • 31 - čista se ča - rekonstrukcija

10.3. Izrada karata

Prema utvr ñenom stanju šuma, ura ñene su slede će pregledne karte: 1. Topografska karta 1:50.000 2. Katastarska karta 1:10.000

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 72

Mihaila Pupina 113 Beograd

3. Katastarska karta sa vertikalnom predstavom terena 1:10.000 4. Karta namene površina 1:25.000 5. Karta gazdinskih klasa 1:25.000 6. Sastojinska karta 1:25.000 7. Privredna karta 1:25.000 8. Karta taksacije 1:10.000

Karte su ura ñene u Odseku za kartografiju Biroa, karte su uradile : 1. inž. Snežana Ivkovi ć 2. inž. Snežana Dubovac

10.4. Izrada tekstualnog dela OGŠ

Tekstualni deo OGŠ "Blizanac - Debelica" i planove gazdovanja uradio je samostalni projektant iz Biroa za planiranje i projektovanje u šumarstvu, dipl. inž. Nebojša Ivoševi ć.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 73

Mihaila Pupina 113 Beograd

11.0. ZAVRŠNE ODREDBE

Usaglašavanje ove Osnove gazdovanja šumama sa zakonskim i podzakonskim aktima, vršeno je za sve vreme izrade osnove, a naro čito se vodilo ra čuna o usaglašavanju sa odredbama Zakona o šumama i Pravilnikom o sadržini i na činu izrade opštih i osnova gazdovanja šumama, spisak zakona, pravilnika i odluka o kojima se vodilo ra čuna dat je u uvodnom delu osnove . Zakoni – pravilnici – Službeni Datum objavljivanja uredbe, odluke, planovi upravljanja glasnik Zakon o šumama 30/10 05.05.2010. Zakon o izmenama Zakona o šumama 93/12 Zakon o planiranju i izgradnji 22.04.2003. 47/03 Zakon o prostornom planu Republike Srbije od 2010. do 2020. godine 23.11.2010. 88/10 Zakon o vodama 30/10 05.05.2010. Zakon o izmenama Zakona o vodama 93/12 Zakon o divlja či i lovstvu 23.03.2010. 18/10 Zakon o zaštiti od požara 29.12.2009. 111/09 Zakon o zaštiti prirode 12.05.2009. 36/09 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode 23.11.2010. 88/10 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode 03.12.2010. 133/10 Zakon o zaštiti životne sredine 21.12.2004. 135/04 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine 15.05.2009. 36/09 Zakon o državnom premeru i katastru 31.08.2009. 72/09 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru 23.03.2010. 18/10 Zakon o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu 21.12.2004. 135/04 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu 23.11.2010. 88/10 Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu 21.12.2004. 135/04 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu 12.05.2010. 36/09 Zakon o reproduktivnom materijalu šumskog drve ća 21.12.2004. 135/04 Zakon o izmenama i dopunama Zakon o reproduktivnom materijalu šumskog drve ća 29.05.2009. 41/09 Zakon o odbrani 11.12.2007 116/07 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o odbrani 26.10.2009. 88/09 Zakon o poljoprivrednom zemljištu 19.07.2006. 23/06 Zakon o izmenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu 02.06.2009. 41/09 Zakon o standardizaciji 13.05.2009. 36/09 Pravilnik o sadržini osnova i programa gazdovanja šumama, godišnjeg izvo ñačkog plana i privremenog godišnjeg 12.12.2003 122/03 plana gazdovanja privatnim šumama Pravilnik o sadržini zahteva za izdavanje vodnih akata i sadržini mišljenja u postupku izdavanja vodnih uslova 15.10.2010. 74/10 Odluka o utvr ñivanju granica vodnih podru čja 20.10.2010. 13/10 Odluka o utvr ñivanju Popisa voda I reda 09.11.2010. 149/10 Pravilnik o uslovima i kriterijumima za dodelu i koriš ćenje sredstava za zaštitu i unapre ñivanje šuma 29.01.2010. 26/10 Pravilnik o šumskom rеду 18.11.2008. 20/08 Правилник о изменама и допунама Правилника о шумском реду 07.05.2009. 17/09 Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o šumskom redu 24.02.2010. 8/10 Pravilnik o kriterijumima za izdvajanje tipova staništa, o tipovima staništa, osetljivim, ugroženim, retkim i 26.05.2010. 35/10 zašti ćenim prioritetnim tipovima staništa i o merama zaštite za njihovo o čuvanje Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zašti ćenih i zašti ćenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva 05.02.2010. 46/10

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 74

Mihaila Pupina 113 Beograd

Zakoni – pravilnici – Službeni Datum objavljivanja uredbe, odluke, planovi upravljanja glasnik Uredba o utvr ñivanju Regionalnog prostornog plana opština Južnog pomoravlja 09.11.2010. 83/10 Odluka o proglašenju erozivnih podru čja i propisivanju protiv erozivnih mera 31.01.1997. Šumsko gazdinstvo je u obavezi da konkuriše za sredstva iz Budžeta Republike za radove na gajenju, unapre ñivanju, koriš ćenju, zaštiti i reprodukciji šuma, i da ista koristi u skladu sa namenom. Pri sprovo ñenju ove OGŠ, korisnik šuma obavezan je da se pridržava odredbi ove OGŠ i odredbi napred navedenih zakona. U tome će sara ñivati sa organima (inspektorima), koji se staraju o izvršenju odgovaraju ćih zakona. Eventualna neslaganja zbirova kod tabela prikaza stanja šuma i planova gazdovanja posledica su zaokruživanja kod mehanografske obrade podataka. Važnost OGŠ za gazdinsku jedinicu Blizanac - Debelica bi će u vremenu od 01.01.2018 do 31.12.2027 godine, a njeno sprovo ñenje po činje od dana davanja saglasnosti od strane Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Samostalni projektant Direktor M.P. Nebojša Ivoševi ć, dipl. inž. šum. Ljubomir Joka, dipl. inž. šum.

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 75

Mihaila Pupina 113 Beograd

Sadržaj:

0. UVOD ...... 3 I UVODNE INFORMACIJE I NAPOMENE ...... 3 1.0. PROSTORNE I POSEDOVNE PRILIKE...... 4 1.1. TOPOGRAFSKE PRILIKE ...... 4 1.1.1. Geografski položaj...... 4 1.1.2. Granice...... 4 1.1.3. Površina ...... 4 1.2. IMOVINSKO PRAVNO STANJE ...... 5 1.2.1. Državni posed ...... 5 1.2.2. Privatni posed ...... 5 1.2.3. Rekapitulacija za gazdinsku jedinicu...... 5 2.0. EKOLOŠKE OSNOVE GAZDOVANJA...... 7 2.1. RELJEF I GEOMORFOLOŠKE PRILIKE ...... 7 2.2. GEOLOŠKA PODLOGA I TIPOVI ZEMLJIŠTA ...... 7 2.2.1. Tipovi zemljišta ...... 7 2.3. HIDROGRAFSKE KARAKTERISTIKE ...... 8 2.4. KLIMA ...... 8 2.5. OPŠTE KARAKTERISTIKE ŠUMSKIH EKOSISTEMA ...... 10 2.6. OPŠTI FAKTORI ZNA ČAJNI ZA STANJE ŠUMSKIH EKOSISTEMA ...... 10 3.0. PRIVREDNE KARAKTERISTIKE ...... 13 3.1. OPŠTE PRIVREDNE KARAKTERISTIKE PODRU ČJA U KOME SE NALAZI GAZDINSKA JEDINICA ...... 13 3.2. EKONOMSKE I KULTURNE PRILIKE PODRU ČJA ...... 13 3.3. ORGANIZACIJA I MATERIJALNA OPREMLJENOST ŠUMSKOG GAZDINSTVA - ŠUMSKE UPRAVE KOJA GAZDUJE GAZDINSKOM JEDINICOM ...... 14 3.4. DOSADAŠNJI ZAHTEVI PREMA ŠUMAMA I DOSADAŠNJI NA ČIN KORIŠ ĆENJA ŠUMSKIH RESURSA ...... 14 3.5. MOGU ĆNOST PLASMANA ŠUMSKIH SORTIMENATA ...... 15 4.0. FUNKCIJE ŠUMA...... 16 4.1. OSNOVNE POSTAVKE I KRITERIJUMI PRI PROSTORNO -FUNKCIONALNOM REONIRANJU ŠUMA I ŠUMSKIH STANIŠTA U GAZDINSKOJ JEDINICI ...... 16 4.2. FUNKCIJE ŠUMA I NAMENA POVRŠINA ...... 16 4.3. GAZDINSKE KLASE ...... 18 5.0. STANJE ŠUMA I ŠUMSKIH STANIŠTA ...... 20 5.1. STANJE SASTOJINA PO NAMENA (GLOBALNOJ I OSNOVNOJ ) ...... 20 5.2. STANJE SASTOJINA PO GAZDINSKIM KLASAMA ...... 20 5.3. STANJE SASTOJINA PO POREKLU I O ČUVANOSTI ...... 23 5.4. STANJE SASTOJINA PO SMESI ...... 26 5.5. STANJE SASTOJINA PO VRSTAMA DRVE ĆA...... 28 5.6. STANJE SASTOJINA PO DEBLJINSKOJ STRUKTURI ...... 30 5.7. STANJE SASTOJINA PO DOBNOJ STRUKTURI ...... 31 5.8. STANJE VEŠTA ČKI PODIGNUTIH SASTOJINA ...... 33 5.9. ZDRAVSTVENO STANJE SASTOJINA I UGROŽENOST OD ŠTETNIH UTICAJA ...... 33 5.10. STANJE NEOBRASLIH POVRŠINA ...... 34 5.11. FOND I STANJE DIVLJA ČI - USLOVI I MOGU ĆNOST ZA RAZVOJ ...... 35 5.12. STANJE PUTNE MREŽE ...... 35 5.13. STANJE ZAŠTI ĆENIH DELOVA PRIRODE ...... 36 5.14. OPŠTI OSVRT NA ZATE ČENO STANJE ŠUMA ...... 37 6.0. DOSADAŠNJE GAZDOVANJE...... 39 6.1. PROMENA ŠUMSKOG FONDA ...... 39

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 76

Mihaila Pupina 113 Beograd

6.1.1. Promena šumskog fonda po površini ...... 39 6.1.2. Promene šumskog fonda po zapremini i zapreminskom prirastu ...... 39 6.2. ODNOS PLANIRANIH I OSTVARENIH RADOVA U DOSADAŠNJEM PERIODU ...... 40 6.2.1. Dosadašnji radovi na obnovi i gajenju šuma...... 40 6.2.2. Dosadašnji radovi na zaštiti šuma ...... 41 6.2.3. Dosadašnji radovi na koriš ćenju šuma ...... 41 6.2.4. Ostali radovi...... 41 6.2.5. Opšti osvrt na dosadašnje gazdovanje šumama...... 41 7.0. PLANIRANJE UNAPREÐENJA STANJA OPTIMALNOG KORIŠĆENJA ŠUMA ...... 42 7.1. MOGU ĆI STEPEN I DINAMIKA UNAPRE ĐIVANJA STANJA I FUNKCIJA ŠUMA U TOKU URE ĐAJNOG PERIODA (PROGNOZA ZA 2,3 PERIODA ) ...... 42 7.1. CILJEVI GAZDOVANJA ŠUMAMA ...... 42 7.1.1. Opšti ciljevi gazdovanja šumama...... 42 7.1.2. Posebni ciljevi gazdovanja...... 43 7.2. MERE ZA POSTIZANJE CILJEVA GAZDOVANJA ...... 44 7.2.1. Uzgojne mere...... 44 7.2.2. Ure ñajne mere...... 45 7.3. PLANOVI GAZDOVANJA ...... 46 7.3.1. Plan gajenja šuma...... 46 7.3.1.1. Plan obnavljanja i podizanja novih šuma...... 47 7.3.1.2. Plan rasadni čke proizvodnje ...... 47 7.3.1.3. Plan nege šuma ...... 48 7.3.2. Plan zaštite šuma...... 48 7.3.3. Plan koriš ćenja šuma...... 49 7.3.3.1. Plan se ča obnavljanja...... 49 7.3.3.2. Plan prorednih se ča...... 49 7.3.4. Ukupan plan koriš ćenja šuma...... 50 7.3.5. Plan koriš ćenja ostalih šumskih proizvoda...... 52 7.3.6. Plan izgradnje šumskih saobra ćajnica...... 53 7.3.7. Plan ure ñivanja šuma ...... 53 7.4. OČEKIVANI EFEKTI REALIZACIJE PLANIRANIH RADOVA ...... 53 8.0. SMERNICE ZA SPROVO ĐENJE PLANOVA GAZDOVANJA...... 54 8.1. SMERNICE ZA SPROVO ĐENJE ŠUMSKO -UZGOJNIH RADOVA ...... 54 8.2. UPUTSTVA ZA ORGANIZOVANJE SE ČE U ŠUMI ...... 57 8.3.GODIŠNJI PLAN GAZDOVANJA ŠUMAMA ...... 57 8.4.U PUTSTVO ZA VO ĐENJE EVIDENCIJE GAZDOVANJA ŠUMAMA ...... 58 8.5. SMERNICE ZA SPROVO ĐENJE RADOVA NA ZAŠTITI ŠUMA ...... 59 8.6. UPUTSTVO ZA IZGRADNJU I ODRŽAVANJE SAOBRA ĆAJNICA ...... 60 8.7. UPUTSTVO ZA PRIMENU TARIFA ...... 61 8.8. SMERNICE ZA POSTAVLJANJE OZNAKA ...... 61 8.9. SMERNICE ZA PRA ĆENJE STANJA (MONITORNING ) RETKIH , RANJIVIH I UGROŽENIH VRSTA ...... 62 8.10. SMERNICE ZA KORIŠ ĆENJE NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA ...... 63 8.11. SMERNICE ZA UPRAVLJANJE OTPADOM ...... 63 9.0.EKONOMSKO - FINANSIJSKA ANALIZA...... 64 9.1. OBRA ČUN VREDNOSTI ŠUMA...... 64 9.1.1. Kvalifikaciona struktura ukupne drvne zapremine...... 64 9.1.2. Vrednost drveta na panju ...... 65 9.1.3. Vrednost mladih sastojina (bez zapremine) ...... 67 9.1.4. Ukupna vrednost šuma...... 67 9.2. VRSTA I OBIM PLANIRANIH RADOVA - PROSE ČNO GODIŠNJE ...... 67 9.2.1. Kvalifikaciona struktura se čive zapremine...... 67 9.2.2. Vrsta i obim planiranih uzgojnih radova...... 68 9.2.3. Plan zaštite šuma...... 68 9.2.4. Plan izgradnje šumskih saobra ćajnica...... 68

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 77

Mihaila Pupina 113 Beograd

9.2.5. Plan ure ñivanja šuma...... 68 9.3. UTVR ĐIVANJE TROŠKOVA PROIZVODNJE – PROSE ČNO GODIŠNJE -...... 68 9.3.1. Troškovi proizvodnje drvnih sortimenata ...... 68 9.3.2. Troškovi radova na gajenju šuma ...... 69 9.3.3. Troškovi zaštite šuma ...... 69 9.3.4. Troškovi izgradnje šumskih saobra ćajnica ...... 69 9.3.5. Sredstva za reprodukciju šuma ...... 69 9.3.6. Naknada za pose čeno drvo ...... 69 9.3.7. Troškovi ure ñivanja šuma...... 69 9.3.8. Ukupni troškovi proizvodnje ...... 70 9.4. FORMIRANJE UKUPNOG PRIHODA - PROSE ČNO GODIŠNJE -...... 70 9.4.1. Prihod od prodaje drveta...... 70 9.5. RASPODELA UKUPNOG PRIHODA ...... 71 10.0. NA ČIN IZRADE OSNOVE ...... 72 10.1. PRIKUPLJANJE TERENSKIH PODATAKA ...... 72 10.2. OBRADA PODATAKA ...... 72 10.3. IZRADA KARATA ...... 72 10.4. IZRADA TEKSTUALNOG DELA OGŠ ...... 73 11.0. ZAVRŠNE ODREDBE...... 74 SPISAK KATASTARSKIH PARCELA...... 79 Prilozi

TABELARNI DEO

Obr. br. I Iskaz površina Obr. br. II Opis staništa i sastojina Obr. br. III Tabela o razmeru debljinskih razreda Obr. br. IV Tabela o razmeru dobnih razreda Obr. br. V Plan gajenja šuma (evidencija izvršenih radova na gajenju šuma) Obr. br. VIa Plan se ča obnavljanja (jednodobne šume) - evidencija izvršenih se ča Obr. br. VII Plan prorednih se ča - evidencija izvršenih se ča VIII Ostale evidencije IX Šumska hronika

KARTE

1. Osnovna karta R - 1:10.000 2. Karta sa vertikalnom predstavom (topografska karta) R - 1:10.000 3. Karta gazdinskih klasa R - 1:25.000 4. Sastojinska karta R - 1:25.000 5. Karta namene površina R - 1:25.000 6. Pregledna karta R - 1:50.000

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 78

Mihaila Pupina 113 Beograd

SPISAK KATASTARSKIH PARCELA

Osnova gazdovanja šumama za GJ “ Blizanac - Debelica ” 79