Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti Savska cesta 77 mh 10 000 Zagreb, Hrvatska www.hidk.hr
Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić KNJIGA SAŽETAKA Međunarodna znanstvena konferencija Zagreb, 12. – 15. listopada 2016.
A Century of Ivana Brlić-Mažuranić’s Tales of Long Ago BOOK OF ABSTRACTS International Conference Zagreb, Croatia, 12th – 15th October 2016
Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti Croatian Association of Researchers in Children’s Literature Zagreb, 2016. Konferencija se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske The Conference is held under the auspices of the President of the Republic of Croatia ORGANIZATORI / ORGANIZERS Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti / Croatian Association of Researchers in Childrenʾs Literature Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti / Croatian Academy of Sciences and Arts Matica hrvatska ORGANIZACIJSKI ODBOR / ORGANIZING COMMITTEE Andrijana Kos-Lajtman, predsjednica / President (Čakovec, Hrvatska / Croatia) Tihomir Engler, zamjenik predsjednice / Deputy to the President (Osijek, Hrvatska / Croatia) Berislav Majhut, član / member (Petrinja, Hrvatska / Croatia) Smiljana Narančić Kovač, član / member (Zagreb, Hrvatska / Croatia) Sanja Lovrić Kralj, član / member (Zagreb, Hrvatska / Croatia)
PROGRAMSKI ODBOR / PROGRAMME COMMITTEE Jasna Ažman (Slavonski Brod, Croatia), Marina Balina (Bloomington, IL, USA), Štefka Batinić (Zagreb, Croatia), Milena Mileva Blažić (Ljubljana, Slovenia), Susanne Blumesberger (Vienna, Austria), Ivan Bošković (Split, Croatia), Vinko Brešić (Zagreb, Croatia), Mirna Brkić Vučina (Mostar, Bosnia and Herzegovina), Nancy Canepa (Hanover, NH, USA), Adriana Car-Mihec (Rijeka, Croatia), Bernd Dolle-Weinkauff (Frankfurt/M., Germany), Marina Domines Veliki (Zagreb, Croatia), Dragica Dragun (Osijek, Croatia), Hans-Heino Ewers (Frankfurt/M., Germany), Željka Flegar (Osijek, Croatia), Giorgia Grilli (Bologna, Italy), Dragica Haramija (Maribor, Slovenia), Katarina Ivon (Zadar, Croatia), Svetlana Kalezić-Radonjić (Podgorica, Montenegro), Polina Korol’kova (Moscow, Russia), Karin Kukkonen (Turku, Finland & Oslo, Norway), Alica Kulihová (Bratislava, Slovakia), Kornelija Kuvač-Levačić (Zadar, Croatia), Bettina Kümmerling-Meibauer (Tübingen, Germany), Jovan Ljuštanović (Novi Sad, Serbia), Suzana Marjanić (Zagreb, Croatia), Dorota Michułka (Wrocław, Poland), Jennifer Miskec (Farmville, VA, USA), Vesna Mojsova Čepiševska (Skopje, Macedonia), Thomas Möbius (Giessen, Germany), Edina Murtić (Sarajevo, Bosnia and Herzegovina), Jaroslav Otčenašek (Prague, Czech Republic), Csilla Pogány (Baja, Hungary), Simonetta Polenghi (Milan, Italy), Vladimira Rezo (Zagreb, Croatia), Evelina Rudan (Zagreb, Croatia), Veljka Ruzicka Kenfel (Vigo, Spain), Jela Sabljić Vujica (Mostar, Bosnia and Herzegovina), Ernst Seibert (Vienna, Austria), Stjepan Sučić (Zagreb, Croatia), Petar Svetina (Klagenfurt, Austria), Dubravka Težak (Zagreb, Croatia), Tamara Turza-Bogdan (Čakovec, Croatia), Ljudmila Vasiljeva (Lviv, Ukraine), Maja Verdonik (Rijeka, Croatia), Karol Visinko (Rijeka, Croatia), Sanja Vrcić-Mataija (Gospić, Croatia), Jean Webb (Worcester, UK), Diana Zalar (Zagreb, Croatia), Dubravka Zima (Zagreb, Croatia), Jack Zipes (Minneapolis, MN, USA)
UREDNICI / EDITORS Tihomir Engler Andrijana Kos-Lajtman Nada Kujundžić LEKTURA / LANGUAGE REVISION (HRVATSKI JEZIK / CROATIAN) Dubravka Lajtman-Janči LEKTURA / LANGUAGE REVISION (ENGLESKI JEZIK / ENGLISH) Mark Davies DIZAJN OMOTA / COVER DESIGN Ivan Antunović RAČUNALNI SLOG I PRIJELOM / LAYOUT Nataša Vuković IZDAVAČ / PUBLISHER Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti, Savska cesta 77, Zagreb www.hidk.hr TISAK / PRINTED BY Tiskara Zelina d.d. NAKLADA / PRINT RUN: 250 © 2016 Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti / Croatian Association of Researchers in Childrenʾs Literature, Zagreb ISBN: 978-953-57604-2-9 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000942651. SADRŽAJ / TABLE OF CONTENTS
Program konferencije 4
Conference Programme 5
Raspored izlaganja 6
Conference Timetable 10
Sažetci izlaganja 15
Abstracts 15
HIDK – Osnovne informacije 124
CARCL – General Information 124
Libri & Liberi – Osnovne informacije 125
Libri & Liberi – General Information 126
Popis autora 127
List of Authors 127 4 Međunarodna znanstvena konferencija Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić PROGRAM KONFERENCIJE Srijeda, 12. listopada 2016. – Otvaranje Konferencije u Preporodnoj dvorani 16.00 – 17.00 Registracija 17.00 – 17.30 Pozdravne riječi 17.30 – 18.00 Umjetnički program 18.30 – 19.15 Plenarno izlaganje: Jennifer Miskec (Sveučilište Longwood, VA, SAD): Croatian Children’s Culture Abroad: Croatian Tales of Long Ago in an American College Classroom 19.15 – 20.00 Plenarno izlaganje: Dubravka Zima (Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu): Priče iz davnine i hrvatska moderna: o mitskom secesionizmu, folklornim šarama, neoromantizmu i antimodernizmu Četvrtak, 13. listopada 2016. 8.00 – 9.00 Registracija 9.00 – 10.30 Izlaganja u usporednim sekcijama u dvoranama A, B, C i D Stanka za osvježenje 11.00 – 12.45 Izlaganja u usporednim sekcijama u dvoranama A, B, C i D
15.00 – 16.30 Izlaganja u usporednim sekcijama u dvoranama A, B, C i D Stanka za osvježenje 17.30 Razgled grada uz vodstvo vodiča za sudionike iz inozemstva (fakultativno) Petak, 14. listopada 2016. 8.00 – 9.00 Registracija 9.00 – 10.30 Izlaganja u usporednim sekcijama u dvoranama A, B, C i D Stanka za osvježenje 11.00 – 12.45 Izlaganja u usporednim sekcijama u dvoranama A, B, C i D
15.00 – 16.30 Izlaganja u usporednim sekcijama u dvoranama A, B, C i D Stanka za osvježenje 19.00 Svečana večera u restoranu „Kaptolska klet“ (Kaptol 5, Zagreb) Subota, 15. listopada 2016. 9.00 – 16.30 Izlet: „Kod Ivane u Ogulinu“ Mjesto održavanja: Preporodna dvorana HAZU-a, Opatička 18 Svečano otvaranje Konferencije Rad po sekcijama: HAZU, Strossmayerov trg 14 - dvorana A - dvorana B MH, Ulica Matice hrvatske 2 - dvorana C - dvorana D International Conference 5 A Century of Ivana Brlić-Mažuranić’s Tales of Long Ago CONFERENCE PROGRAMME Wednesday, 12th October 2016 – Grand opening of the National Revival Hall 16.00 – 17.00 Registration 17.00 – 17.30 Welcome address 17.30 – 18.00 Artistic programme 18.30 – 19.15 Keynote lecture: Jennifer Miskec (Longwood University, VA, USA): Croatian Children’s Culture Abroad: Croatian Tales of Long Ago in an American College Classroom 19.15 – 20.00 Keynote lecture: Dubravka Zima (Centre for Croatian Studies, University of Zagreb): Priče iz davnine i hrvatska moderna: o mitskom secesionizmu, folklornim šarama, neoromantizmu i antimodernizmu Thursday, 13th October 2016 8.00 – 9.00 Registration 9.00 – 10.30 Conference presentations (in parallel sections): rooms A, B, C & D Coffee break 11.00 – 12.45 Conference presentations (in parallel sections): rooms A, B, C & D
15.00 – 16.30 Conference presentations (in parallel sections): rooms A, B, C & D Coffee break 17.30 Guided tour of the city (optional) Friday, 14th October 2016 8.00 – 9.00 Registration 9.00 – 10.30 Conference presentations (in parallel sections): rooms A, B, C & D Coffee break 11.00 – 12.45 Conference presentations (in parallel sections): rooms A, B, C & D
15.00 – 16.30 Conference presentations (in parallel sections): rooms A, B, C & D Coffee break 19.00 Banquet: “Kaptolska klet” restaurant (Kaptol 5, Zagreb) Saturday, 15th October 2016 9.00 – 16.30 Excursion: “At Ivana’s in Ogulin” Venue: National Revival Hall, HAZU*, Opatička 18 Grand opening of the Conference * Croatia Academy of Sciences and Arts Parallel sections: HAZU, Strossmayer Square 14 - room A - room B MH*, Matice hrvatske 2 - room C * Matica hrvatska - room D 6 Međunarodna znanstvena konferencija Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić RASPORED IZLAGANJA PO SEKCIJAMA ČETVRTAK, 13. listopada 2016. (prijepodne) 8.00 – 9.00 Registracija Usporedne sekcije (dvorane A i B u zgradi Hrvatske akademije znanosti i 9.00 – 10.30 umjetnosti, dvorane C i D u zgradi Matice hrvatske) Sekcija A-1 (Predsjeda: B. Majhut) Sekcija B-1 (Predsjeda: V. Jurdana) Nikčević: Priča u priči: Ivana Brlić-Mažuranić Pavlović: Hrvatska umjetnička bajka esteticizma: u tradiciji djeda Ivana Mažuranića i u tradiciji Ivana Brlić-Mažuranić i Vladimir Nazor kulture Crne Gore 2009. godine Jurišić: Poetika dječje književnosti ranog 20. stoljeća Brgles: Društveni i kulturni kontekst fin de Grakalić Plenković: Zlato i zlatno u Pričama iz sièclea i nastanak Priča iz davnine davnine Majhut: Recepcija i nakladništvo Priča iz Kravets: Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić i davnine Ivane Brlić-Mažuranić u prvih trideset ukrajinska dječja književnost s početka 20. stoljeća godina nakon autoričine smrti 1938. godine Jurdana: Ivana Brlić-Mažuranić na Liburniji Š. Batinić: Zabava malom svijetu: djetinjstvo u Hrvatskoj početkom 20. stoljeća Ažman: Priče iz davnine u obitelji Ivane Brlić- Mažuranić (Priče iz davnine u kontekstu autoričine biografije) Sekcija C-1 (Predsjeda: S. Narančić Kovač) Sekcija D-1 (Predsjeda: S. Vulić) Rusňák: Tales of Long Ago in Slovak translation Kapetanović: Hrvatski jezik iz davnine u Pričama iz and in Context of New Reading davnine Ivane Brlić-Mažuranić Narančić Kovač, Šmidt Pelajić: Semantic shifts Reljac Fajs, Fumić: Leksik Priča iz davnine Ivane in English and German translations and in an Brlić-Mažuranić animated adaptation of Stribor’s Forest Vulić: Kako su Palunko, Jaglenac i Rutvica postali Jurić: English translations of Ivana Brlić- Vrbničani Mažuranić’s Tales of Long Ago in print and Glušac: Ne boj se, Kosjenko! – funkcionalnostilska multimedia: The treatment of names osobitost vokativa u Pričama iz davnine Fava: Fairy tales in Italy during the 20th century Krumes: Arhaičnost i arhaizmi u Pričama iz davnine and the translation of Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić Blagus, Cindrić: Croatian second language learners’ reception of the fairy tale Reygoch Borowski: About the Polish fantasy for young people and its therapeutic impact Stanka za osvježenje Usporedne sekcije (dvorane A i B u zgradi Hrvatske akademije znanosti i 11.00 – 12.45 umjetnosti) Sekcija A-2 (Predsjeda: D. Težak) Sekcija B-2 (Predsjeda: S. Lovrić Kralj) Bošković: Kako su „razgovarale“ Ivana Brlić- Kolar: Stvaranje medijske slike Ivane Brlić- Mažuranić i Snježana Grković-Janović Mažuranić u kontekstu hrvatskog kiosk-izdavaštva Težak, Gabelica: Priče iz davnine – nadahnuće Lovrić Kralj: Umjetnost i promidžba – Dječja suvremenim hrvatskim književnicima čitanka o zdravlju u okviru promidžbenog Filipović: A. G. Matoš i A. B. Šimić o Ivani djelovanja Škole narodnog zdravlja Brlić-Mažuranić Kos-Lajtman: Narativizacija motiva Jaše Pandžić: Utjecaj Antuna Branka Šimića na Dubrovčanina u hrvatskoj kulturi – tri autorska recepciju Priča iz davnine pristupa Šepić: Ribar Palunko i njegova žena Ivane Brlić- Mažuranić i Dvorac Pictordu George Sand kao kodirane autobiografije Tvorić Kučko: Tema, naracija, kultura i ideologija pripovijetki i pjesama Ivane Brlić-Mažuranić International Conference 7 A Century of Ivana Brlić-Mažuranić’s Tales of Long Ago RASPORED IZLAGANJA PO SEKCIJAMA
11.00 – 12.45 Usporedne sekcije (dvorane C i D u zgradi Matice hrvatske) Sekcija C-2 (Predsjeda: D. Michułka) Sekcija D-2 (Predsjeda: M. Horvat) Kalogirou: Cinderella in the mirror: A Horvat, Rezo: Stilske figure uPričama iz davnine challenging retelling of Perrault’s Cinderella Aljukić, Turbić-Hadžagić: Jezično-stilske posebnosti Michułka: Beyond the limits of imagination. Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić Romantic experience of the existence, Mance: Neke osobitosti leksika u Pričama iz davnine nature, and mystery of characters in Emilia Šegić: Jezično-stilski aspekti osobnih imena likova u Kiereś’s parabolic fairy tales Brat (2011) Pričama iz davnine i njihovih njemačkih ekvivalenata and Łowy (2012) Jazbec, Lončar: Analiza leksika Priča iz davnine Ismajloska: Where fairy tales live: The example Ivane Brlić-Mažuranić na temelju obrade uporabom of Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić slobodnih računalnolingvističkih alata Campagnaro: From palace to house. The Grahovac-Pražić, Stolac: Atribut u bajkama Ivane transformation of domestic settings in tales Brlić-Mažuranić
ČETVRTAK, 13. listopada 2016. (poslijepodne) Usporedne sekcije (dvorane A i B u zgradi Hrvatske akademije znanosti i 15.00 – 16.30 umjetnosti) Sekcija A-3 (Predsjeda: J. Ljuštanović) Sekcija B-3 (Predsjeda: D. Zalar) Bacalja, Šantek: Mitološko u djelu Vladimira Haramija: Priče iz davnine kao polje arhetipskog i Nazora i Ivane Brlić-Mažuranić (Slavenske mitskog legende i Priče iz davnine) Zalar, Sesar: Mitološki likovi kao kompozicijska Banov: (Re)konstrukcija praslavenskog identiteta žarišta u Pričama iz davnine i odabranim djelima u Nodilovoj studiji i u Pričama iz davnine hrvatskih prozaista Barović, Novosel: Analiza elemenata slavenske i Brkić Vučina: Suodnosi pretkršćanskog i kršćanskog mediteranske mitologije u Pričama iz davnine sloja u Pričama iz davnine Živoder: Kršćanski svjetonazor i slavenska Brozović: Žanrovski obrasci fantastične književnosti u mitologija u Pričama iz davnine kroz prizmu Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić pozitivizma Dvoršćak, Lovrić Kralj: Vladimir Kirin i njegov Ljuštanović: Kulturno-povijesne forme srpske likovni rad u književnim djelima Ivane Brlić- recepcije Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić Mažuranić (1921. – 1959.)
15.00 – 16.30 Usporedne sekcije (dvorane C i D u zgradi Matice hrvatske) Sekcija C-3 (Predsjeda: J. Mathis) Sekcija D-3 (Predsjeda: Ž. Matulina) Priku, Bushati, Sula, Shkreli: Fairy tales and Milinović-Hrga: Jezik i pravopis Priča iz davnine multimedia: A new approach između tradicije zagrebačke jezikoslovne škole i Kujundžić: Letting her hair down: načela hrvatskih vukovaca Contemporary picturebook adaptations of Gološ: Deminutivi i hipokoristici u Pričama iz davnine Rapunzel Ivane Brlić-Mažuranić Mathis: Contemporary lives of age-old tales: Matulina: Frazemi iz pojmovnog polja emocija u priči Characters, contexts and critical issues o ribaru Palunku (usporedba izvornika s njemačkim Pogány: Fairy tales: A different mode of being prijevodom) Vidiček: Antroponimi u bajci Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica Ivane Brlić-Mažuranić i aspekti njihovih prijevoda u tekstovima ciljnih jezika Vasiljeva: Ukrajinski prijevodi Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić te njihove leksičke i frazeološke osobitosti Machata: O prijevodima i prevođenju Priča iz davnine na slovački Stanka za osvježenje 8 Međunarodna znanstvena konferencija Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić RASPORED IZLAGANJA PO SEKCIJAMA PETAK, 14. listopada 2016. (prijepodne) 8.00 – 9.00 Registracija Usporedne sekcije (dvorane A i B u zgradi Hrvatske akademije znanosti i 9.00 – 10.30 umjetnosti) Sekcija A-4 (Predsjeda: K. Aladrović Slovaček) Sekcija B-4 (Predsjeda: S. Vrcić-Mataija) Utasi: Jezična šetnja u šumi Striborovoj (prijevodi Župan: Kako je Potjeh tražio istinu iz filozofske Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić na mađarski vizure jezik) Ivon, Vrcić-Mataija: Metafora putovanja u Kulihová: Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić u Pričama iz davnine slovačkim prijevodima A.Batinić: Animalističko čitanje Priča iz davnine Moscarda Mirković, Lazarić: Književnopovijesni, Babić, Vekić: Simboličke i značenjske funkcije komparativno-traduktološki i jezični aspekti u flore u Pričama iz davnine Ivane Brlić- talijanskim prijevodima Šume Striborove Ivane Brlić- Mažuranić Mažuranić Dabo: Predaje u pučkoj obradi Engler, Jerkin: Prevoditeljev glas u engleskim i njemačkim prijevodima Priča iz davnine Aladrović Slovaček, Klemenčić: Šuma Striborova u prijevodima na slavenske jezike
9.00 – 10.30 Usporedne sekcije (dvorane C i D u zgradi Matice hrvatske) Sekcija C-4 (Predsjeda: Ž. Flegar) Sekcija D-4 (Predsjeda: K. Visinko) Flegar, Moritz: Gold, thievery and mischief: Blending Visinko: Razvojno čitanje priča Ivane Brlić- culture and negotiating boundaries in the worlds of Mažuranić little people Murtić: Metodički aspekti i pristupi Pričama iz Kümmerling-Meibauer: Social and political criticism davnine in the guise of the fairy tale: Avant-garde children’s Vignjević: Riječi iz davnine i djeca današnjice – books at the beginning of the 1920s otkrivanje značenja arhaizama u bajkama Ivane Roy: The Vanished Path of Buddhism: Religious non- Brlić-Mažuranić conformism as political dissent in modern India Ovčina, Soče: Metodički aspekti tumačenja i Atkinson: Visions of “Blighty”: War, imaginings and razumijevanja manje poznatih riječi u priči ethereal spaces Šuma Striborova Ivane Brlić-Mažuranić Tasevska Hadji Boshkova: Oral culture and the Turza-Bogdan, Kovač: Priče iz davnine Ivane transformations of the fairy tale Brlić-Mažuranić u obrazovnom recepcijskom kontekstu
Stanka za osvježenje Usporedne sekcije (dvorane A i B u zgradi Hrvatske akademije znanosti i 11.00 – 12.45 umjetnosti) Sekcija A-5 (Predsjeda: K. Kuvač-Levačić) Sekcija B-5 (Predsjeda: D. Marot Kiš) Kuvač-Levačić: Koncepcija stranoga kao polazište Molvarec: Predodžbe djeteta i adolescenta u interkulturalnih čitanja Ivane Brlić-Mažuranić Pričama iz davnine Protrka Štimec: Publikacije, biografija i rod u Mijić Nemet: Tipologija ženskih likova u percepciji autorstva Ivane Brlić-Mažuranić Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić Sabljić Vujica: Rečeno, viđeno, doživljeno Marot Kiš: Identitet i sebstvo u bajkama Ivane – ergodičko čitanje Priča iz davnine Brlić-Mažuranić Govedić: Vodeni element i samocenzura bujica u Mijatović: Vrijeme, djetinjstvo i zrelost u djelu Ivane Brlić-Mažuranić Pričama iz davnine Marušić: Kanonizacija Priča iz davnine Milković: Žena, Majka, Mit: ženski likovi Priča iz davnine Pleić Tomić: Majčinska ljubav i koncept majčinske ambivalentnosti u Pričama iz davnine International Conference 9 A Century of Ivana Brlić-Mažuranić’s Tales of Long Ago RASPORED IZLAGANJA PO SEKCIJAMA
11.00 – 12.45 Usporedne sekcije (dvorane C i D u zgradi Matice hrvatske) Sekcija C-5 (Predsjeda: L. Dujić) Sekcija D-5 (Predsjeda: V. Mlinarević) Marjanić: Bajka i zooetika: bajkovita matrica Mlinarević, Vranješ: Odgojne vrijednosti u animalističkih književnih djela – dva primjera Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić Dujić: Rad i rod u Pričama iz davnine Bakić: Odgojni i obrazovni aspekti Priča iz Giacometti: Ontološki pluralizam u Pričama iz davnine davnine Dadić, Pušić: Bajka Jagor Ivane Brlić-Mažuranić Lemac, Šunjić, Pajević: Intertekstualne i kao ishodište za pedagoško i evolucijsko- interdiskurzivne relacije između bajke i lirske psihološko razmatranje „Pepeljuga efekta“ pjesme Vivoda: Priče iz davnine u kontekstu umjetničkog Bukvić, Mayer: Metamorfoze bajke u obrazovanja suvremenim i edukativnim medijima
PETAK, 14. listopada 2016. (poslijepodne) Usporedne sekcije (dvorane A i B u zgradi Hrvatske akademije znanosti i 15.00 – 16.30 umjetnosti) Sekcija A-6 (Predsjeda: M. Verdonik) Sekcija B-6 (Predsjeda: E. Kovač) Macan: Audiodeskripcija interaktivnih Priča iz Kovač: Vila i njene posestrime davnine Šundov: Između čudesnog i strašnog: demonski Marić, Matešić: Od literarnog teksta do igrokaza likovi u Pričama iz davnine i opere: tragovima glazbenih djela nadahnutih Begić: Sakupljači usmene baštine Antonio Ive i književnim opusom Ivane Brlić-Mažuranić Italo Calvino – sličnosti i razlike Dragun, Mesarić: Uprizorenja Priča iz davnine Dobsai: Poetika bajke u noveli Dubravke Ugrešić Verdonik, Stojaković: Priče iz davnine Ivane Život je bajka Brlić-Mažuranić u dramskim prilagodbama za glumce i lutke Gruić, Rimac Jurinović: Dramaturški izazovi Priča iz davnine
15.00 – 16.30 Usporedne sekcije (dvorane C i D u zgradi Matice hrvatske) Sekcija C-6 (Predsjeda: V. Mojsova-Čepiševska) Sekcija D-6 (Predsjeda: R. Benić Brzica) Mojsova-Čepiševska: Makedonske Pepeljuge Ignjatov Popović: Ljepota duše kao osnova za Lovrinović: Feminizam i bajke u Latinskoj bolji svijet u Pričama iz davnine Ivane Brlić- Americi Mažuranić Buljubašić: Queer bajke ili o otporu prikazivanja Barišić: Odgojni aspekti Priča iz davnine – stereotipnih identiteta u suvremenim bajkama putokaz k trajnim vrijednostima Stameski: O evoluciji žanra u bajkama Marka Stipanov, Bajlo: Stvaralaštvo Ivane Brlić- Cepenkova Mažuranić i dijete rane i predškolske dobi Korol’kova: Suvremena umjetnička bajka – Benić Brzica: Priče iz davnine u terenskoj nastavi problem periferije i granica žanra
Stanka za osvježenje 10 Međunarodna znanstvena konferencija Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić CONFERENCE TIMETABLE THURSDAY, 13th October 2016 (morning) 8.00 – 9.00 Registration Parallel sections (rooms A & B, Croatian Academy of Sciences and Arts 9.00 – 10.30 rooms C & D, Matica hrvatska) Section A-1 (Chair: B. Majhut) Section B-1 (Chair: V. Jurdana) Nikčević: Priča u priči: Ivana Brlić-Mažuranić Pavlović: Hrvatska umjetnička bajka esteticizma: u tradiciji djeda Ivana Mažuranića i u tradiciji Ivana Brlić-Mažuranić i Vladimir Nazor kulture Crne Gore 2009. godine Jurišić: Poetika dječje književnosti ranog 20. stoljeća Brgles: Društveni i kulturni kontekst fin de Grakalić Plenković: Zlato i zlatno u Pričama iz sièclea i nastanak Priča iz davnine davnine Majhut: Recepcija i nakladništvo Priča iz Kravets: Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić i davnine Ivane Brlić-Mažuranić u prvih trideset ukrajinska dječja književnost s početka 20. stoljeća godina nakon autoričine smrti 1938. godine Jurdana: Ivana Brlić-Mažuranić na Liburniji Š. Batinić: Zabava malom svijetu: djetinjstvo u Hrvatskoj početkom 20. stoljeća Ažman: Priče iz davnine u obitelji Ivane Brlić- Mažuranić (Priče iz davnine u kontekstu autoričine biografije) Section C-1 (Chair: S. Narančić Kovač) Section D-1 (Chair: S. Vulić) Rusňák: Tales of Long Ago in Slovak translation Kapetanović: Hrvatski jezik iz davnine u Pričama iz and in Context of New Reading davnine Ivane Brlić-Mažuranić Narančić Kovač, Šmidt Pelajić: Semantic shifts Reljac Fajs, Fumić: Leksik Priča iz davnine Ivane in English and German translations and in an Brlić-Mažuranić animated adaptation of Stribor’s Forest Vulić: Kako su Palunko, Jaglenac i Rutvica postali Jurić: English translations of Ivana Brlić- Vrbničani Mažuranić’s Tales of Long Ago in print and Glušac: Ne boj se, Kosjenko! – funkcionalnostilska multimedia: The treatment of names osobitost vokativa u Pričama iz davnine Fava: Fairy tales in Italy during the 20th century Krumes: Arhaičnost i arhaizmi u Pričama iz davnine and the translation of Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić Blagus, Cindrić: Croatian second language learners’ reception of the fairy tale Reygoch Borowski: About the Polish fantasy for young people and its therapeutic impact Coffee break 11.00 – 12.45 Parallel sections (rooms A & B, Croatian Academy of Sciences and Arts) Section A-2 (Chair: D. Težak) Section B-2 (Chair: S. Lovrić Kralj) Bošković: Kako su „razgovarale“ Ivana Brlić- Kolar: Stvaranje medijske slike Ivane Brlić- Mažuranić i Snježana Grković-Janović Mažuranić u kontekstu hrvatskog kiosk-izdavaštva Težak, Gabelica: Priče iz davnine – nadahnuće Lovrić Kralj: Umjetnost i promidžba – Dječja suvremenim hrvatskim književnicima čitanka o zdravlju u okviru promidžbenog Filipović: A. G. Matoš i A. B. Šimić o Ivani djelovanja Škole Brlić-Mažuranić Kos-Lajtman: Narativizacija motiva Jaše Pandžić: Utjecaj Antuna Branka Šimića na Dubrovčanina u hrvatskoj kulturi – tri autorska recepciju Priča iz davnine pristupa Šepić: Ribar Palunko i njegova žena Ivane Brlić- Mažuranić i Dvorac Pictordu George Sand kao kodirane autobiografije Tvorić Kučko: Tema, naracija, kultura i ideologija pripovijetki i pjesama Ivane Brlić-Mažuranić International Conference 11 A Century of Ivana Brlić-Mažuranić’s Tales of Long Ago CONFERENCE TIMETABLE
11.00 – 12.45 Parallel sections (rooms C & D, Matica hrvatska) Section C-2 (Chair: D. Michułka) Section D-2 (Chair: M. Horvat) Kalogirou: Cinderella in the mirror: A Horvat, Rezo: Stilske figure u Pričama iz davnine challenging retelling of Perrault’s Cinderella Aljukić, Turbić-Hadžagić: Jezično-stilske Michułka: Beyond the limits of imagination. posebnosti Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić Romantic experience of the existence, Mance: Neke osobitosti leksika u Pričama iz davnine nature, and mystery of characters in Emilia Šegić: Jezično-stilski aspekti osobnih imena Kiereś’s parabolic fairy tales Brat (2011) likova u Pričama iz davnine i njihovih njemačkih and Łowy (2012) ekvivalenata Ismajloska: Where fairy tales live: The example Jazbec, Lončar: Analiza leksika Priča iz davnine of Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić Ivane Brlić-Mažuranić na temelju obrade uporabom Campagnaro: From palace to house. The slobodnih računalnolingvističkih alata transformation of domestic settings in tales Grahovac-Pražić, Stolac: Atribut u bajkama Ivane Brlić-Mažuranić
THURSDAY, 13th October 2016 (afternoon) 15.00 – 16.30 Parallel sections (rooms A &B, Croatian Academy of Sciences and Arts) Section A-3 (Chair: J. Ljuštanović) Section B-3 (Chair: D. Zalar) Bacalja, Šantek: Mitološko u djelu Vladimira Haramija: Priče iz davnine kao polje arhetipskog i Nazora i Ivane Brlić-Mažuranić (Slavenske mitskog legende i Priče iz davnine) Zalar, Sesar: Mitološki likovi kao kompozicijska Banov: (Re)konstrukcija praslavenskog žarišta u Pričama iz davnine i odabranim djelima identiteta u Nodilovoj studiji i u Pričama iz hrvatskih prozaista davnine Brkić Vučina: Suodnosi pretkršćanskog i kršćanskog Barović, Novosel: Analiza elemenata slavenske i sloja u Pričama iz davnine mediteranske mitologije u Pričama iz davnine Brozović: Žanrovski obrasci fantastične književnosti u Živoder: Kršćanski svjetonazor i slavenska Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić mitologija u Pričama iz davnine kroz prizmu Dvoršćak, Lovrić Kralj: Vladimir Kirin i njegov pozitivizma likovni rad u književnim djelima Ivane Brlić- Ljuštanović: Kulturno-povijesne forme srpske Mažuranić (1921. – 1959.) recepcije Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić 15.00 – 16.30 Parallel sections (rooms C & D, Matica hrvatska) Section C-3 (Chair: J. Mathis) Section D-3 (Chair: Ž. Matulina) Priku, Bushati, Sula, Shkreli: Fairy tales and Milinović-Hrga: Jezik i pravopis Priča iz davnine multimedia: A new approach između tradicije zagrebačke jezikoslovne škole i Kujundžić: Letting her hair down: načela hrvatskih vukovaca Contemporary picturebook adaptations of Gološ: Deminutivi i hipokoristici u Pričama iz davnine Rapunzel Ivane Brlić-Mažuranić Mathis: Contemporary lives of age-old tales: Matulina: Frazemi iz pojmovnog polja emocija u priči Characters, contexts and critical issues o ribaru Palunku (usporedba izvornika s njemačkim Pogány: Fairy tales: A different mode of being prijevodom) Vidiček: Antroponimi u bajci Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica Ivane Brlić-Mažuranić i aspekti njihovih prijevoda u tekstovima ciljnih jezika Vasiljeva: Ukrajinski prijevodi Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić te njihove leksičke i frazeološke osobitosti Machata: O prijevodima i prevođenju Priča iz davnine na slovački Coffee break 12 Međunarodna znanstvena konferencija Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić CONFERENCE TIMETABLE FRIDAY, 14th October 2016 (morning) 8.00 – 9.00 Registration
9.00 – 10.30 Parallel sections (rooms A & B, Croatian Academy of Sciences and Arts) Section A-4 (Chair: K. Aladrović Slovaček) Section B-4 (Chair: S. Vrcić-Mataija) Utasi: Jezična šetnja u šumi Striborovoj (prijevodi Župan: Kako je Potjeh tražio istinu iz filozofske Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić na mađarski vizure jezik) Ivon, Vrcić-Mataija: Metafora putovanja u Kulihová: Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić u Pričama iz davnine slovačkim prijevodima A.Batinić: Animalističko čitanje Priča iz Moscarda Mirković, Lazarić: Književnopovijesni, davnine komparativno-traduktološki i jezični aspekti u Babić, Vekić: Simboličke i značenjske funkcije talijanskim prijevodima Šume Striborove Ivane flore u Pričama iz davnine Ivane Brlić- Brlić-Mažuranić Mažuranić Engler, Jerkin: Prevoditeljev glas u engleskim i Dabo: Predaje u pučkoj obradi njemačkim prijevodima Priča iz davnine Aladrović Slovaček, Klemenčić: Šuma Striborova u prijevodima na slavenske jezike 9.00 – 10.30 Parallel sections (rooms C & D, Matica hrvatska) Section C-4 (Chair: Ž. Flegar) Section D-4 (Chair: K. Visinko) Flegar, Moritz: Gold, thievery and mischief: Visinko: Razvojno čitanje priča Ivane Brlić- Blending culture and negotiating boundaries in the Mažuranić worlds of little people Murtić: Metodički aspekti i pristupi Pričama iz Kümmerling-Meibauer: Social and political davnine criticism in the guise of the fairy tale: Avant-garde Vignjević: Riječi iz davnine i djeca današnjice children’s books at the beginning of the 1920s – otkrivanje značenja arhaizama u bajkama Roy: The Vanished Path of Buddhism: Religious non- Ivane Brlić-Mažuranić conformism as political dissent in modern India Ovčina, Soče: Metodički aspekti tumačenja i Atkinson: Visions of “Blighty”: War, imaginings and razumijevanja manje poznatih riječi u priči ethereal spaces Šuma Striborova Ivane Brlić-Mažuranić Tasevska Hadji Boshkova: Oral culture and the Turza-Bogdan, Kovač: Priče iz davnine Ivane transformations of the fairy tale Brlić-Mažuranić u obrazovnom recepcijskom kontekstu Coffee break 11.00 – 12.45 Parallel sections (rooms A & B, Croatian Academy of Sciences and Arts) Section A-5 (Chair: K. Kuvač-Levačić) Section B-5 (Chair: D. Marot Kiš) Kuvač-Levačić: Koncepcija stranoga kao polazište Molvarec: Predodžbe djeteta i adolescenta u interkulturalnih čitanja Ivane Brlić-Mažuranić Pričama iz davnine Protrka Štimec: Publikacije, biografija i rod u Mijić Nemet: Tipologija ženskih likova u percepciji autorstva Ivane Brlić-Mažuranić Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić Sabljić Vujica: Rečeno, viđeno, doživljeno – Marot Kiš: Identitet i sebstvo u bajkama Ivane ergodičko čitanje Priča iz davnine Brlić-Mažuranić Govedić: Vodeni element i samocenzura bujica Mijatović: Vrijeme, djetinjstvo i zrelost u u djelu Ivane Brlić-Mažuranić Pričama iz davnine Marušić: Kanonizacija Priča iz davnine Milković: Žena, Majka, Mit: ženski likovi Priča iz davnine Pleić Tomić: Majčinska ljubav i koncept majčinske ambivalentnosti u Pričama iz davnine International Conference 13 A Century of Ivana Brlić-Mažuranić’s Tales of Long Ago CONFERENCE TIMETABLE
11.00 – 12.45 Parallel sections (rooms C & D, Matica hrvatska) Section C-5 (Chair: L. Dujić) Section D-5 (Chair: V. Mlinarević) Marjanić: Bajka i zooetika: bajkovita matrica Mlinarević, Vranješ: Odgojne vrijednosti u animalističkih književnih djela – dva primjera Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić Dujić: Rad i rod u Pričama iz davnine Bakić: Odgojni i obrazovni aspekti Priča iz Giacometti: Ontološki pluralizam u Pričama iz davnine davnine Dadić, Pušić: Bajka Jagor Ivane Brlić-Mažuranić Lemac, Šunjić, Pajević: Intertekstualne i kao ishodište za pedagoško i evolucijsko- interdiskurzivne relacije između bajke i lirske psihološko razmatranje „Pepeljuga efekta“ pjesme Vivoda: Priče iz davnine u kontekstu umjetničkog Bukvić, Mayer: Metamorfoze bajke u obrazovanja suvremenim i edukativnim medijima
FRIDAY, 14th October 2016 (afternoon) 15.00 – 16.30 Parallel sections (rooms A & B, Croatian Academy of Sciences and Arts) Section A-6 (Chair: M. Verdonik) Section B-6 (Chair:E. Kovač) Macan: Audiodeskripcija interaktivnih Priča iz Kovač: Vila i njene posestrime davnine Šundov: Između čudesnog i strašnog: demonski Marić, Matešić: Od literarnog teksta do igrokaza likovi u Pričama iz davnine i opere: tragovima glazbenih djela nadahnutih Begić: Sakupljači usmene baštine Antonio Ive i književnim opusom Ivane Brlić-Mažuranić Italo Calvino – sličnosti i razlike Dragun, Mesarić: Uprizorenja Priča iz davnine Dobsai: Poetika bajke u noveli Dubravke Ugrešić Verdonik, Stojaković: Priče iz davnine Ivane Život je bajka Brlić-Mažuranić u dramskim prilagodbama za glumce i lutke Gruić, Rimac Jurinović: Dramaturški izazovi Priča iz davnine
15.00 – 16.30 Parallel sections (rooms C & D, Matica hrvatska) Section C-6 (Chair: V. Mojsova-Čepiševska) Section D-6 (Chair: R. Benić Brzica) Mojsova-Čepiševska: Makedonske Pepeljuge Ignjatov Popović: Ljepota duše kao osnova za Lovrinović: Feminizam i bajke u Latinskoj bolji svijet u Pričama iz davnine Ivane Brlić- Americi Mažuranić Buljubašić: Queer bajke ili o otporu prikazivanja Barišić: Odgojni aspekti Priča iz davnine – stereotipnih identiteta u suvremenim bajkama putokaz k trajnim vrijednostima Stameski: O evoluciji žanra u bajkama Marka Stipanov, Bajlo: Stvaralaštvo Ivane Brlić- Cepenkova Mažuranić i dijete rane i predškolske dobi Korol’kova: Suvremena umjetnička bajka – Benić Brzica: Priče iz davnine u terenskoj nastavi problem periferije i granica žanra
Coffee break Bilješke / Notes Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 15
SAŽETCI IZLAGANJA / ABSTRACTS
Katarina Aladrović Slovaček Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Učiteljski fakultet / Faculty of Teacher Education Mateja Klemenčić Zagreb Šuma Striborova u prijevodima na slavenske jezike* Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić su u svega desetak godina izdane čak tri puta, a o veličini toga djela najviše govori i niz prijevoda na različite jezike, koji su se pojavili 15-ak godina nakon prvoga izdanja na hrvatskome jeziku. Prvi je prijevod bio na engleski jezik (1924.), ali je vrlo brzo nastao i prvi prijevod na češki jezik (1928., 1979.). Osim na češki, Priče iz davnine prevedene su i na druge slavenske jezike: ruski (1930., 1964., 1980., 1982.), slovački (1931., 1976., 1979., 1984.), slovenski (1955., 1959., 1972.), makedonski (1956., 1967.), ukrajinski (1979.) i bugarski (1979.) (Kos-Lajtman, 2015.). Upravo će zato cilj istraživanja ovoga rada biti analiza Šume Striborove u prijevodima na slavenske jezike, s osobitim naglaskom na prijevodnim strategijama, međukulturnom prijenosu te leksičkoj analizi (toponimi i antroponimi). Ključne riječi: leksička analiza, međukulturni prijenos, prijevodne strategije, slavenski jezici, Šuma Striborova “Stribor’s Forest” in translations into Slavic languages Tales of Long Ago written by Ivana Brlić-Mažuranić was published three times in only ten years. The importance of this work is also highlighted by a number of translations into different languages which appeared about fifteen years after it was first published in Croatian. The first translation was into English (1924) which was very soon followed by translation into Czech (1928, 1979). In addition, Tales of Long Ago was also translated into other Slavic languages – Russian (1930, 1964, 1980, 1982), Slovak (1931, 1976, 1979, 1984), Slovenian (1955, 1959, 1972), Macedonian (1956, 1967), Ukrainian (1979) and Bulgarian (1979) (Kos-Lajtman, 2015). This is why the goal of this research is to analyse “Stribor’s Forest” in translations into Slavic languages, with special emphasis on translation strategies, intercultural transfer and lexical analysis (toponyms and anthroponyms). Keywords: intercultural transfer, lexical analysis, Slavic languages, “Stribor’s Forest”, translation strategies * Ovaj je rad financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom BIBRICH (UIP-2014- 09-9823). This work has been fully supported by the Croatian Science Foundation under the project BIBRICH. 16 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Bernes Aljukić Univerzitet u Tuzli, Bosna i Hercegovina / University of Tuzla, Bosnia and Herzegovina Filozofski fakultet / Faculty of Humanities Amira Turbić-Hadžagić Univerzitet u Tuzli, Bosna i Hercegovina / University of Tuzla, Bosnia and Herzegovina Filozofski fakultet / Faculty of Humanities Jezično-stilske posebnosti Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić U radu se sustavno promatraju i izdvajaju jezično-stilske posebnosti Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić s ciljem izvođenja zaključaka o kojoj je vrsti jezičnih sredstava riječ te koja im se funkcija (ili više njih) može pripisati. U takvom smo pristupu prije svega usmjereni na uporabu glagolskih oblika (glagolskih vremena i glagolskih načina), posebnosti govorne karakterizacije likova te leksičke specifičnosti u uporabi i obliku pridjeva i imenica. Predmet analize su i dijalozi književnih likova da bi se prepoznao i utvrdio njihov međusoban odnos te hijerarhijska nadređenost ili podređenost. U takvom pristupu cilj nam je pokazati kojim se jezičnim sredstvima posebno ostvaruje arhaičnost. Ključne riječi: arhaičnost, dijalog, glagolski oblici, jezična uporaba, leksik Linguistic and stylistic specifics in Tales of Long Ago by Ivana Brlić- Mažuranić In this paper the linguistic and stylistic specifics in Tales of Long Ago by Ivana Brlić- Mažuranić are systematically observed and distinguished with the aim of drawing conclusions on the kind of language resource and function (or functions) which can be assigned to them. With such an approach, we primarily focus on the use of verbal forms (tenses and verb modes), the specifics of the verbal characterisation of the characters and the lexical specifics in the use and form of nouns and adjectives. We also analyse the dialogues of the literary characters in order to identify their mutual relations in connection with the hierarchical superordinate or subordinate role. With this approach, we aim to show which linguistic resources are specifically needed to achieve archaism. Keywords: archaism, dialogue, verbal forms, language use, lexis
Maggie Atkinson Grenfell kampus / Grenfell Campus Memorijalno sveučilište, Corner Brook, Newfoundland Labrador, Kanada / Memorial University, Corner Brook, Newfoundland Labrador, Canada Vizije Britanije: rat, zamišljaji i nadzemaljski prostori Vilinska slika britanske umjetnice Estelle Canziani Where the Little Things of the Woodland Live Unseen (Gdje malena šumska stvorenja žive neviđeno, 1914.) nastala je pod utjecajem slikaričine fascinacije duhovnošću, folklorom i krajolikom. Ovaj rad istražuje veze između sociokulturnih i psiholoških preokupacija britanskoga društva za vrijeme Velikoga rata (1914.–1918.) i entuzijastičnog prijema vilinske slike Estelle Canziani, izložene 1915. godine. Reprodukcije njene slike analizirat će se u kontekstu jačanja vojne propagande (posebno novačenja) koja je preplavila britansku javnost za vrijeme Prvoga svjetskoga rata te obnovljene popularnosti kazališnoga komada J. M. Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 17
Barrieja Petar Pan. Shvaćena kao prostor u kojem su gledatelji mogli uprizoriti vlastite autointerpretativne, propitkujuće veze između sebe i okoline, stvarnosti i mašte, vilinska slika Canzianijeve smješta se u složenu vezu s međusobno sukobljenim psihološkim i sociološkim diktatima kulture koja je stvorila suvremenog, na mitologiji utemeljenog svemoćnog junaka – utjelovljenje engleskog poimanja junačkoga vojnika. Primjenjujući retorička sredstva, od kompozicijskog do slikovnog subjektivnog sadržaja, pokazat ću da je na slici Estelle Canziani razvidna estetika koja je društvenu tjeskobu kasnog 19./ranog 20. stoljeća istovremeno usmjeravala i prema sukobljenim ideologijama stvarnosti rata i smrti, i prema nesvjesnoj sklonosti bijegu u siguran prostor mašte. Ključne riječi: Canziani, propaganda, Prvi svjetski rat, rod, vilinska slika Visions of “Blighty”: War, imaginings and ethereal spaces British artist Estella Canziani’s fairy painting, “Where the Little Things of the Woodland Live Unseen” (1914) was informed by her fascination with spirituality, folklore and the landscape. This presentation explores relationships between the sociocultural and psychological conditions of British society during the Great War of 1914–1918 and the enthusiastic reception of Estella Canziani’s fairy painting exhibited in 1915. Reproductions of her picture are analysed in relation to the proliferation of recruitment propaganda that inundated the British public during WWI and the revived popularity of JM Barrie’s play Peter Pan. Located as a site upon which viewers enacted self-interpretive, interrogative relationships between self/environment, reality/the imaginary, Canziani’s fairy picture is also positioned as interconnected within the conflicted psychological and sociological imperatives of a culture that fabricated a contemporary, mythologically based, omnipotent champion that served to personify English notions of the heroic soldier. I show how, through the implementation of rhetorical devices from compositional to pictorial subjective content, Canziani’s picture operated upon an aesthetic which directed late-19th and early- 20th-century society’s anxieties simultaneously towards the conflicting ideologies of the reality of war and death and the unconscious propensity for escape into the safe realm of the imagination. Keywords: Canziani, fairy painting, gender, propaganda, WWI
Jasna Ažman Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku / “Josip Juraj Strossmayer” University of Osijek Strojarski fakultet, Slavonski Brod / Faculty of Mechanical Engineering, Slavonski Brod
Priče iz davnine u obitelji Ivane Brlić-Mažuranić (Priče iz davnine u kontekstu autoričine biografije) Odabranim zapisima iz biografske rukopisne ostavštine Ivane Brlić-Mažuranić sa stogodišnjim se odmakom opisuju obiteljske prilike u vrijeme objavljivanja Priča iz davnine. Pritom je najzanimljiviji autoričin osobni stav prema svojem tek objavljenom djelu, kao i njezino pomno praćenje reakcija okoline na novi literarni uradak, žanrovski posve različit od Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića koje su do tada već postigle zamjetnu književnu popularnost. U izlaganju će također biti prezentiran rukopis Ivane Brlić- Mažuranić Vinogradske babice, koji je pronađen u Arhivu obitelji Brlić, a može poslužiti 18 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts u književnoteoretskom argumentiranju porijekla nekih autoričinih inspiracija motivskih i narativnih struktura Priča iz davnine. Taj je neveliki zapis nastao među vinogradskim trsovima i samo je jedan u nizu brojnih svjedočanstava autoričina kontinuiranog literarnog zauzeća, inspiriranog mjestom življenja, ponajviše Brodskim Vinogorjem i Brodom na Savi. Ključne riječi: autobiografski kontekst, Ivana Brlić-Mažuranić, Priče iz davnine, rukopis, Vinogradske babice Tales of Long Ago in the family of Ivana Brlić-Mažuranić The selected records from the biographical manuscript legacy of Ivana Brlić-Mažuranić describe, with a delay of a hundred years, the family circumstances at the time of the publication of Tales of Long Ago. The author’s personal attitude towards her recently published work is especially interesting, as is her close monitoring of people’s reactions to the new literary piece that was a completely different genre from The Marvellous Adventures of Hlapic the Apprentice, which had already achieved remarkable popularity. In this paper, the manuscript by Ivana Brlić-Mažuranić Vinogradske babice (Vineyard Grandmothers)will also be presented. The manuscript was found in the Archives of the Brlić family, and can be used in a literary-theoretical discussion on the origin of the author’s inspiration for the motif and narrative structures of Tales of Long Ago. This short story was written in the vineyard and is only one among many testimonies to the author’s continuous literary occupation, inspired by the place where she lived, mostly Brodsko Vinogorje and Brod na Savi. Keywords: autobiographic context, Ivana Brlić-Mažuranić, manuscript, Tales of Long Ago, Vineyard Grandmothers
Vanda Babić Sveučilište u Zadru / University of Zadar Odjel za kroatistiku i slavistiku / Department of Croatian and Slavic Studies Denis Vekić Sveučilište u Zadru / University of Zadar Odjel za kroatistiku i slavistiku / Department of Croatian and Slavic Studies
Simboličke i značenjske funkcije flore u Pričama iz davnine Ivane Brlić- Mažuranić Tekstovi mitske provenijencije često su oni u kojima se nalaze simboličke vrijednosti te prenesena i prikrivena značenja svega što se naoko čini sasvim obično i svakodnevno. Motivima u umjetničkim i narodnim bajkama često se pridaje svojstvo plošnosti izričaja, no u selektivnoj uporabi tih motiva često se kriju vrijednosti i značenja koja se mogu protumačiti detaljnijim istraživanjem i razumijevanjem značenjskog konteksta stvaranja bajke. Ovaj rad polazi od ideje da se autorica Priča iz davnine u svojim bajkama služila motivskim i značenjskim spektrom koji se aplicira na floru u slavenskoj mitologiji. Korištenje pojedinih primjera flore u sebi nosi simboličke i značenjske funkcije koje se mogu detektirati proučavanjem korpusa mitskih motiva i elemenata koji su se baštinili u slavenskoj mitologiji. Ključne riječi: analiza, flora, mitologija, motivi, simbolika Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 19
Symbolic and semantic functions of flora in Tales of Long Ago by Ivana Brlić- Mažuranić Texts of mythical origin are often those in which there are symbolic values which are defined by the symbolic values and hidden meaning of something which seems quite ordinary and everyday. Motifs in art and folk tales are often given the characteristic of flatness of expression, but in the selective use of these motifs there can often be seen hidden value and meaning that may be interpreted in a more detailed study and understanding of the semantic context of the creation of a fairy tale. This work is based on the idea that the author (Ivana Brlić-Mažuranić) of Tales of Long Ago used motifs and a semantic spectrum applied to flora in Slavic mythology. The use of individual specimens of flora carries symbolic and semantic features that can be detected by studying the corpus of mythological motifs and elements that were inherited from Slavic mythology. Keywords: analysis, Tales of Long Ago, flora, mythology, motifs, symbolism
Robert Bacalja Sveučilište u Zadru / University of Zadar Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja / Department of Teachers and Preschool Teachers Education Goran Pavel Šantek Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences Mitološko u djelu Vladimira Nazora i Ivane Brlić-Mažuranić (Slavenske legende i Priče iz davnine) U radu će se izdvojiti sadržaji dvaju književnih opusa koji se temelje na osobitom korištenju mitoloških motiva. Cilj analize je otkriti smisao takve topike. Komparativnom metodom će se istražiti mitološki izvori (Nodilo, Afanasjev, Tkany i dr.) u djelima Vladimira Nazora i Ivane Brlić-Mažuranić i način umjetničke transpozicije te građe. Napose će se rad baviti Slavenskim legendama, koje je Nazor napisao u Zadru, i Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić te funkcijom te topike (nacionalne, legendarne, odgojne i dr.), razinama i načinu uporabe preuzetih motiva, od samog preuzimanja do autentične interpretacije pojedinih sadržaja. Izdvojit će se zajednički motivi u djelima jednog i drugog autora (npr. Zora, Vid/ Zmaj Ognjeni, Svarog/Svarožić i Jarilo, Črt/Nevid /Bjesomar) i njihove funkcije u navedenim djelima te karakteristike stožernih mitoloških likova: Vida, (Suvida, Svantevida) Peruna, Črta, Daboga, Davora, Stribora, Bjesomara, Regoča, Mokoši, Kosjenke i dr. Uz to će se analizirati utjecaj Vladimira Nazora i Ivane Brlić-Mažuranić na književnost moderne s obzirom na stilsku raznolikost razdoblja i uklapanja jednog i drugog mitologijom zasićenog opusa u secesijski okvir. Ključne riječi: moderna, secesijski okvir, Slavenske legende, Priče iz davnine, zajednički motivi The mythological in the work of Vladimir Nazor and Ivana Brlić-Mažuranić (Slavic Legends and Tales of Long Ago) The paper extracts content from two literary opuses based on the particular use of mythological motifs. The goal of the analysis is to discover the meaning of such topics. The mythological sources and artistic ways of their transposition are explored by means of 20 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts the comparative method (Nodilo, Afanasyev, Tkany, etc.) in the works of Vladimir Nazor and Ivana Brlić-Mažuranić. The paper deals especially with Slavic Legends, which Nazor wrote in Zadar, and Ivana Brlić-Mažuranić’s Tales of Long Ago, and explores the function of national, legendary, educational, and other topics in them. Motifs common to both authors are extracted: e.g. Dawn Maiden, Vid/Fiery Dragon, Svarog/All-Rosy and Jarilo, Črt/Nevid/Rampogusto and their functions in these works, as well as the characteristics of the main mythological characters: Vid, (Suvid, Svantevid) Perun, Črt, Dabog, Davor, Stribor, Rampogusto, Reygoch, Muggish, Curlylocks, and others. Vladimir Nazor’s and Ivana Brlić-Mažuranić’s contribution to modern literature is analysed with regard to the stylistic diversity of the period and the Art Nouveau opus, imbued with mythology. Keywords: Art Nouveau frame, common motifs, modern, Slavic Legends, Tales of Long Ago
Stanislava Bakić Osnovna škola Ive Andrića u Zagrebu / “Ivo Andrić” Elementary School in Zagreb
Odgojni i obrazovni aspekti Priča iz davnine Ovaj rad predstavlja istraživanje odgojnih i obrazovnih aspekata u sustavu školstva tijekom prošlih razdoblja. Želja je istražiti i pokazati da svaka priča ima odgojni aspekt vođen moralom koji je jednak u svim vremenima. Radom se žele prikazati načini i mogućnosti metodičkih obrada s obzirom na obrazovne aspekte svake pojedine priče, s različitim ciljevima i ishodima u nastavnom predmetu Hrvatski jezik, ali i međupredmetnim i općekulturnim sadržajima. Ključne riječi: Hrvatski jezik, metodika, moralne vrednote, odgojno-obrazovna gledišta, Priče iz davnine Pedagogical and educational aspects of Croatian Tales of Long Ago This pedagogical work conducts research on educational aspects of the educational system in the past. The aim is to research and prove that every story has its own educational aspects led by morals which have not changed through time. This work seeks to show different ways and possibilities for methodical processing according to the various educational aspects of each story with different goals and outcomes, not only in the Croatian language but also in curricular and cultural subjects, too. Keywords: Croatian language, educational aspects, methodology, moral values, Tales of Long Ago
Estela Banov Sveučilište u Rijeci / University of Rijeka Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences
(Re)konstrukcija praslavenskog identiteta u Nodilovoj studiji i u Pričama iz davnine U radu će se komparativno promatrati elementi sustava praslavenske mitologije (bajoslovlja) u studiji Stara vjera Srba i Hrvata, na glavnoj osnovi pjesama, priča i govora narodnog Natka Nodila, koja je izlazila u razdoblju između 1885. i 1890. godine u deset knjiga Rada Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, i u Pričama iz Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 21 davnine Ivane Brlić-Mažuranić. Nodilo je svoj rad oblikovao na temeljima mitološke teorije o postanku usmenih narativnih tekstova, oblikovane u radovima braće Grimm, Maxa Müllera, Aleksandra Afanasjeva i nekih drugih autora. Njegova se rekonstrukcija slavenskog bajoslovlja razlikuje od prethodnih autora po tome što je svoj rad temeljio na analizi epskih i baladnih tekstova sabranih na južnoslavenskom prostoru, a ne usmenih pripovijedaka, što su činili njegovi prethodnici. Književni povjesničari i folkloristi (Maja Bošković-Stulli, 1970.; Joža Skok, 1995.; Andrijana Kos-Lajtman i Jasna Horvat, 2009.) navode Nodilovu studiju kao jedan od stručnih radova o praslavenskoj mitologiji, koji je, uz djela Afanasjeva i Tkanyja, potaknuo Ivanu Brlić-Mažuranić da diskurs svojih umjetničkih bajki oblikuje pomoću elemenata stručnog i znanstvenog diskursa o praslavenskoj mitologiji. Složeni proces transformacije sastavnica usmenih kazivanja u sustav slavenske mitologije i dalju preobliku znanstvenih i stručnih diskurzivnih praksi u umjetničke tekstove sagledat ćemo u kontekstu procesa remitologizacije koji je karakterističan za kulturne prakse 20. stoljeća. Ključne riječi: Ivana Brlić-Mažuranić, Natko Nodilo, praslavenska mitologija, remitologizacija, umjetničke bajke (Re)construction of Proto-Slavic identity in Nodilo’s study and in Tales of Long Ago This paper comparatively explores the elements of Proto-Slavic mythology in Nodilo’s study The Ancient Faith of the Serbs and the Croats (1885–1890) and in the Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić. Nodilo’s work is based on the background of mythological theory about the origin of oral narrative texts exposed in the works of the Grimm brothers, Max Müller, Alexander Afanasyev and several other authors. Unlike his predecessors, Nodilo based his study about Slavic mythology on an analysis of South Slavic oral poetry and only rarely on prose narrative texts. Literary historians and folklorists (Maja Bošković-Stulli, Joža Skok, Andrijana Kos-Lajtman and Jasna Horvat) referred to Nodilo’s study as one of the works on Proto-Slavic mythology that, along with works by Afanasyev and Tkany, encouraged Ivana Brlić-Mažuranić to form the discourse of her artistic fairy tales by building on the elements of their scholarly discourse on Proto-Slavic mythology. The complex process of transformation of components of oral poems in the system of Slavic mythology and the further transformation of scientific and professional discursive practices in the artistic texts are considered in the context of the process of remythologising in the cultural practices of the 20th century. Keywords: Ivana Brlić-Mažuranić, literary fairy tale, Natko Nodilo, process of remythologising, Proto-Slavic mythology
Ana Tereza Barišić Osnovna škola “Vjekoslav Klaić” u Garčinu / “Vjekoslav Klaić” Elementary School in Garčin Odgojni aspekti Priča iz davnine – putokaz k trajnim vrijednostima Ivana Brlić-Mažuranić je u sebi čuvala istinske vrijednosti koje je spisateljskom jednostavnošću i istančanošću vješto prenijela u svoju zbirku bajki Priče iz davnine. Etičke poruke, temeljene na motivu vjere i oprosta, tkivo su ovog štiva koje je namijenjeno 22 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts svima, no prvenstveno mlađim čitateljima. Kroz njih progovara profil brižne majke, uplašene sestre, ali i snažne ličnosti kojoj je namjera naučiti čitatelje osnovnim životnim vještinama: otkrivanju i prepoznavanju pravih i trajnih elemenata sustava vrijednosti. Stoga je i cilj ovog rada analizirati, dokazati i istaknuti odgojne aspekte zbirke bajki, koja bi u današnjem svijetu najmlađe trebala učiti žrtvi za bližnje i njezinoj veličini, cijeni života i istinske ljubavi, spoznavanju grijeha i jačini oprosta, umjerenosti u svijetu pretjeranosti te odbacivanju ljudske nesloge, samouništenja, zlobe i zavisti. Današnjem dječjem pogledu na svijet, temeljenom na vizuri odraslih, potrebna je ova zbirka kao pravi putokaz i smjernica k trajnim vrijednostima, što će ovaj rad i potvrditi. Ključne riječi: etika, Ivana Brlić-Mažuranić, odgojni aspekt, Priče iz davnine, putokaz Educational aspects of Tales of Long Ago – A path towards true values Ivana Brlić-Mažuranić was the keeper of true values which she skilfully managed to weave into Tales of Long Ago, a collection of fairy tales, using a simple and aesthetic writing style. Ethical messages, based on motifs of religion and forgiveness, are the backbone of these fairy tales which are reading material intended not only for young readers, but also for a wide range of readers. In the plot of every fairy tale, the strong presence of a caring mother, frightened sister and strong personality can be felt, teaching the readers basic life skills: discovering and recognising the true and constant elements of a system of values. Therefore, the aim of this paper is to analyse, demonstrate and emphasise the educational aspects of the collection of fairy tales which, in the contemporary world, should primarily teach children about the importance of making sacrifices for others, the greatness of such sacrifices, the value of life and true love, the recognition of sin, the power of forgiveness, moderation in the world of excess, and rejection of disharmony, self-destruction, malevolence and envy in society. The worldview of modern children, influenced by the adult perception of the world, is in great need of this collection of fairy tales since it presents a true path and guidance towards real values, which this paper aims to prove. Keywords: educational aspect, ethical messages, Ivana Brlić-Mažuranić, path, Tales of Long Ago
Mirjana Barović Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences Martina Novosel Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences
Analiza elemenata slavenske i mediteranske mitologije u Pričama iz davnine Rad će se usredotočiti na istraživanje religijskih i mitoloških likova i slika koje se javljaju u okvirima Priča iz davnine. One će se predstaviti uz odgovarajuću etnološku i kulturno- antropološku analizu mitoloških znanja. Pozornost pritom neće biti usmjerena samo na elemente iz slavenske mitologije, kojima se dosad uglavnom pridavala velika pozornost, već i na one elemente iz baštine i mitologije drugih kulturnih krugova s područja današnje Hrvatske o kojima postoji dokumentacija i prije dolaska Slavena na ovo područje. Naime, Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 23 posebno je zanimljivo inzistiranje na navođenju kako su Priče iz davnine inspirirane poglavito slavenskom mitologijom i narodnom predajom, a izostavljaju se mitološki utjecaji tzv. mediteranskog područja. Razlozi su vjerojatno mnogostruki, primjerice razdoblje objavljivanja Priča iz davnina okarakterizirano je kao period buđenja nacionalne svijesti u kojem se zbog političkih razloga naglasak stavlja na slavenske korijene Hrvata. Uz sve navedeno, zadatak rada je ponuditi osvrt na društveno-politički kontekst u kojem su nastale Priče iz davnine kako bi se mogli sagledati razlozi, posljedice i drugi aspekti ove mitološke problematike. Ključne riječi: buđenje nacionalne svijesti, mediteranska mitologija, slavenska mitologija An analysis of elements from Slavic and Mediterranean mythology in Tales of Long Ago In this research we focus on exploring the religious and mythological characters and images that appear in Tales of Long Ago. They are presented with an appropriate analysis of mythological knowledge through the viewpoint of ethnology and cultural anthropology. Our attention focuses not only on the elements of Slavic mythology, but also on those elements from a heritage and mythology of different cultural areas of Croatia as it exists today. These elements were documented even before the arrival of Slavs in the area. In fact, it is especially interesting that it is mainly stated that Tales of Long Ago was inspired mostly by Slavic mythology and folk tradition, while leaving out the mythological influences of the so-called Mediterranean region. There are probably multiple reasons for this. For instance, the time of publication is characterised as a period of the awakening of national consciousness, in which the emphasis lies on the Slavic origins of Croats for political reasons. In addition, this study offers a review of the socio-political context in which Tales of Long Ago emerged. This provides an opportunity to examine the reasons, consequences and other aspects of this mythological problem. Keywords: the awakening of national consciousness, Mediterranean mythology, Slavic mythology
Ana Batinić Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb / Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb Odsjek za povijest hrvatske književnosti / The Division for the History of Croatian Literature Animalističko čitanje Priča iz davnine Radom se nastoji ponuditi novi pogled na Priče iz davnine (1916.), promatrajući tu zbirku Ivane Brlić-Mažuranić iz specifičnog motrišta književne animalistike kao relativno mlade posthumanističke discipline koja predmetom svojega proučavanja te interdisciplinarnom metodologijom potiče na reinterpretaciju književnog kanona. Analizom će biti obuhvaćena predodžba stvarnog životinjskog svijeta u okviru bajki – bez fantastičnog bestijarija – ali i odnos prema prirodi u širem smislu te korelacija s autoričinim stavovima i razmišljanjima o neljudskom svijetu, rekonstruiranima uz pomoć sačuvanih autobiografskih zapisa i korespondencije. Ključne riječi: dječja književnost, Ivana Brlić-Mažuranić, književna animalistika, Priče iz davnine 24 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Tales of Long Ago from the animal studies’ viewpoint The paper attempts to offer a new perspective on Tales of Long Ago (1916) by reading Ivana Brlić-Mažuranić’s collection from a specific viewpoint of literary animal studies as a comparatively recent posthumanistic discipline which by the topic of its research and interdisciplinary methodology encourages reinterpretation of the literary canon. The analysis will include the representation of real(istic) animals appearing in the fairy tales – leaving out fantastic animal characters – but also the attitude towards nature in a wider sense, in correlation with the author’s standpoints and thoughts regarding the non-human world reconstructed according to autobiographical texts and correspondence. Keywords: children’s literature, Ivana Brlić-Mažuranić, literary animal studies, Tales of Long Ago
Štefka Batinić Hrvatski školski muzej, Zagreb / Croatian School Museum, Zagreb
Zabava malom svijetu: djetinjstvo u Hrvatskoj početkom 20. stoljeća U radu će se analizom sadržaja namijenjenih djeci (igračaka, slikovnica, dječjih knjiga i časopisa) rekonstruirati predodžbe o djetetu u građanskoj obitelji u Hrvatskoj u prvim desetljećima 20. stoljeća. Istražit će se posljedice društvenih promjena i učinci pedagogizacije djetinjstva na materijalni i „duhovni“ inventar dječje sobe (kinderštube – kao mjesto igre i poduke i kao slikoviti izraz za dobar kućni odgoj) te na stvaranje dječje kulture. Promjena pedagoške paradigme (Pädagogik vom Kinde aus – pedagogija koja polazi od djeteta), koja se dogodila u Europi početkom 20. stoljeća kao posljedica općih modernizacijskih procesa, razvoja dječje psihologije i kritike „stare“ pedagogije, reflektirala se i na Hrvatsku. Nakon Prvoga svjetskog rata se, u novoj društvenoj i pedagoškoj realnosti, mijenja odnos prema djetetu, a paradigme reformne pedagogije utječu na sadržaje dječje svakodnevnice i na rasprave o dječjoj književnosti. Zabava malom svijetu (naslov slikovnice) kakva se nudila djeci početkom 20. stoljeća također se mijenja i dobiva konkurenciju u novim medijima. Učitelji su, kao dječji pisci i urednici dječjih časopisa, još uvijek dominantni kreatori pedagoški poželjne dječje zabave, ali nju su već tridesetih godina 20. stoljeća ozbiljno ugrozili popularni mediji – film, strip i petparačka književnost. Djeca postaju adresati i promotori proizvoda i aktivnosti iz sfera popularne kulture i slobodnog vremena. Ključne riječi: Hrvatska, početak 20. stoljeća, povijest djetinjstva Fun for Small People: Childhood in Croatia at the beginning of the 20th century The aim of this work is to reconstruct the image of children living in a bourgeois family in Croatia in the first decades of the twentieth century by analysing products intended for children, such as toys, picturebooks, children’s literature and magazines. Furthermore, the consequences are explored of social changes and the effects of the pedagogisation of childhood on the material and spiritual inventory of the children’s room (for example kinderštube – as a place of play and lecture, and as a figure of speech for good parenting) and also on creating child culture. The change of the pedagogical paradigm (Pädagogik Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 25 vom Kinde aus – Child-centred pedagogy) that happened in Europe at the beginning of the 20th century as a repercussion of the general modernisation processes, the development of child psychology and criticism of “old” pedagogy was reflected in Croatia as well. In the new social and pedagogical reality after the First World War, the relationship towards the child changes and the paradigms of reform pedagogy start influencing the content of children’s everyday life and the discussions on child literature. Fun for Small People (the name of a picturebook) which was offered at the beginning of the 20th century also changes and is given competition in the form of new media. Although teachers, as children’s literature writers and editors of children’s magazines, were still dominant in creating pedagogically acceptable content for children, in the 1930s their influence was already being jeopardised by popular media – film, comic books and penny dreadful literature. Children become receivers and promoters of products and activities in the spheres of pop culture and spare time. Keywords: the beginning of the 20th century, Croatia, history of childhood
Vanesa Begić Glas Istre, Pula
Sakupljači usmene baštine Antonio Ive i Italo Calvino – sličnosti i razlike U ovome ću radu predstaviti rovinjskog sakupljača usmene narodne baštine, prije svega bajki, Antonija Ivu te ga usporediti s Italom Calvinom, poznatim talijanskim piscem i sakupljačem bajki, koje je potom objavio u tri sveska, ovisno o obrađenom zemljopisnom dijelu Italije. Evidentirat ću sličnosti i razlike između tih bajki te dokazati teoriju Edwarda Taylora o univerzalnosti bajke jer su sličnosti među tim bajkama brojne i značajne, što nije vezano samo uz geografsko područje nego i sadržaj. Antonio Ive (Rovinj, 13. kolovoza 1851. – Graz, 9. siječnja 1937.), talijanski filolog, austrijski sveučilišni profesor te istraživač istarskih romanskih govora, i Italo Calvino (15. listopada 1923. – 19. rujna 1985.), poznati talijanski književnik, usredotočili su se na proučavanje i sakupljanje bajki koje su u mnogim aspektima tematski vrlo slične. Premda su djelovali u različitim geografskim područjima (Calvino je obradio i sakupio bajke sjeverne, središnje i južne Italije, a Ive istarske bajke te djelomično one s talijanskog sjevera, posebice današnjih pograničnih zona), sličnost među tim bajkama postoji, i ovim ću je radom nastojati i dokazati. Ključne riječi: Antonio Ive, bajke, Italo Calvino, motivi, razlike Collectors of the oral folk tradition Antonio Ive and Italo Calvino: Similarities and differences In this paper I present the Rovinj collector of oral folk tradition, especially fairy tales, Antonio Ive, and compare him with Italo Calvino, the famous Italian writer who also collected fairy tales, published in three volumes corresponding to specific geographical areas of Italy. I explain the similarities and differences between these fairy tales and prove Edward Taylor’s theory of the universality of fairy tales, since the similarities between these fables are numerous and significant, not only in relation to the geographical area, but also in their content. Antonio Ive (Rovinj, 13 August 1851 – Graz, 07 January 1937), 26 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Italian philologist, Austrian university professor and researcher of Istrian Roman speech, and Italo Calvino (15 October 1923 – 19 September 1985), Italian writer, focused on collecting and studying fairy tales which are thematically very similar. Keywords: Calvino, differences, Ive, tales
Romana Benić Brzica Tehnička škola Karlovac / Technical Institute, Karlovac Priče iz davnine u terenskoj nastavi Književno je djelo Ivane Brlić-Mažuranić unatrag nekoliko godina u Ogulinu, njezinom rodnom gradu, iznjedrilo dva, sada već u europskim razmjerima, iznimna ostvarenja, a to su Ogulinski festival bajke i Centar za posjetitelje Ivanina kuća bajke, koji iz godine u godinu bilježe sve veći broj posjetitelja. Postavši neizostavnim dijelom plana i programa nastave, omogućili su neposredan uvid u književni svijet naše najpoznatije književnice, ali i potvrdili jedinstveni kulturni potencijal bajke, tvoreći osnovu za određenje Ogulina i njegove okolice kao zavičaja bajke. Rad će prikazati višestruke mogućnosti pristupa opusu Ivane Brlić-Mažuranić u okviru terenske nastave i ostvarivanju interdisciplinarnog povezivanja sadržaja različitih nastavnih predmeta (Hrvatski jezik, Povijest, Geografija, Tjelesna i zdravstvena kultura, strukovni sadržaji…). Istovremeno će, širenjem znanja o bajci kao književnoj vrsti, ovakvi projekti bitno pridonijeti interkulturnoj razmjeni i međunarodnoj suradnji te jačanju općeg kulturnog i turističkog razvoja, o čemu će također biti riječi. Ključne riječi: bajka, interdisciplinarnost, kultura, Priče iz davnine, terenska nastava Tales of Long Ago in field education During the past several years, the literary work of Ivana Brlić-Mažuranić has elicited two extraordinary achievements (known within Europe) in her home town of Ogulin; the Ogulin Fairy-Tale Festival, and Ivana’s House of Fairy Tales – Visitor’s Centre, counting an increasing number of visitors every year. By becoming a vital part of the curriculum, both have enabled direct insight into the literary world of our most famous writer and have confirmed the unique cultural potential of the fairy tale, forming the basis for the portrayal of Ogulin and its vicinity as the “homeland of the fairy tale”. The work demonstrates multiple possibilities of approaching the opus of Ivana Brlić-Mažuranić within the framework of field education and the achievement of the interdisciplinary integration of various subjects (Croatian language, history, geography and so-called vocational training). Concurrently, by spreading knowledge on the fairy tale as a literary form, such projects will essentially contribute to intercultural exchange and international cooperation and strengthen cultural and touristic development, which will also be covered in this work. Keywords: culture, fairy tale, field education, interdisciplinarity, Tales of Long Ago Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 27
Vlatka Blagus Američka međunarodna škola u Zagrebu / American International School of Zagreb Ivana Cindrić Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Učiteljski fakultet / Faculty of Teacher Education Recepcija bajke Regoč među učenicima hrvatskog kao stranog jezika Jedna je od osobina suvremenog globalnog društva gotovo nomadski način života koji iziskuje sustave koji će ponuditi međunarodno priznato obrazovanje djece, neovisno o zemlji u kojoj se nalaze. Primjer takvoga sustava jest Američka međunarodna škola u Zagrebu, koju pohađaju djeca različitih nacionalnosti (uključujući hrvatsku). Iako je kurikul za učenike hrvatskog kao stranog jezika na engleskome jeziku, on obuhvaća i predmet zvan Hrvatski jezik i književnost. Kurikul za Hrvatski jezik i književnost prilagođen je potrebama učenika Škole te ih u 4. i 5. razredu upoznaje s Pričama iz davnine Ivane Brlić- Mažuranić. Ovaj rad predstavlja recepciju bajke Regoč u heterogenim skupinama učenika Škole od 6. do 10. razreda (N=34). Razlika u pristupima i stavovima učenika prema bajci Regoč istražuje se uz pomoć prilagođene verzije upitnika za učenike 4. razreda (Turza- Bogdan i Kovač 2013). Razumijevanje onih riječi za koje se pretpostavlja da bi mogle biti nepoznate ili teške provjerit će se pomoću cloze-testa. Rezultati će pokazati na koji se način djela Ivane Brlić-Mažuranić mogu ponuditi kao štivo, čak i učenicima hrvatskog kao stranog jezika, uzimajući u obzir osobitosti njihove recepcije. Analiza njihovih odgovora pružit će uvid u razinu njihove vještine književnog čitanja, kao i opisati razlike među učenicima. Objasnit će se moguće poteškoće s kojima se učenici susreću pri čitanju tako autentičnog teksta, zahtjevnog na raznim razinama čitanja književnog teksta. U konačnici, autorice će ponuditi prijedloge strategija poučavanja kojima bi se spomenute poteškoće mogle izbjeći ili smanjiti. Ključne riječi: cloze-test, učenici hrvatskog kao stranog jezika, vještina čitanja književnoga teksta, recepcija, Regoč Croatian second language learners’ reception of the fairy tale “Reygoch” One characteristic of today’s global society is an almost nomadic way of life. This in turn demands an education for children in systems that deliver an internationally recognised education independent of the country where the children are being educated. Such an example is the American International School of Zagreb attended by children of various nationalities, including Croatian nationals. Although those Croatian second language learners follow the curriculum in the English language, they also have a subject called Croatian Language and Literature. The curriculum for Croatian Language and Literature, adapted to the needs of AISZ students, introduces Tales of Long Ago by Ivana Brlić- Mažuranić in the 4th and 5th grades. This paper shows the reception of the fairy tale “Reygoch” by heterogeneous groups of students at AISZ from grade 6 to grade 10 (N=34). Differences in the approach and attitudes these students have towards “Reygoch” are examined through the application of an adapted version of a questionnaire for 4th-grade students (Turza-Bogdan and Kovač, 2013). In order to check understanding of likely unknown or difficult words from context, a cloze test was applied. The results show how 28 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts the works of Ivana Brlić-Mažuranić can be offered for reading even to second language learners of Croatian, taking into consideration their specific reception. An analysis of their answers offers an insight into the level of literary reading skills and the differences between students. Possible difficulties students encounter in reading such an authentic text, challenging at various levels of reading, are explained. Finally, the authors offer suggestions of teaching strategies to help avoid such difficulties or at least to lessen them. Keywords: cloze test, Croatian second language learners, literary reading skills, reception, “Reygoch”
Dominik Borowski Jagielonsko sveučilište u Krakowu, Poljska / Jagiellonian University, Krakow, Poland
O poljskoj fantastici za mlade i njenom terapeutskom utjecaju Cilj rada jest istražiti uporabu suvremenih bajki (fantastike) u procesu biblioterapije. U prvome ću dijelu predstaviti koncept funkcije književnosti za djecu i mlade. Posebno ću pomno opisati njenu terapeutsku funkciju. Potom ću se osvrnuti na odnos između književnosti za djecu i mlade i biblioterapije, s posebnim naglaskom na žanrovima bajke i fantastike. U drugome dijelu rada istražit ću odabrana djela poljske fantastike za mlade. Naglasak će biti na njihovoj terapeutskoj funkciji (pomoći pri smanjivanju stresa i nošenju s teškim emocijama, pomoći pri izgradnji odnosa s drugima). Ključne riječi: bajka, biblioterapija, fantastika, književnost za djecu i mlade, terapeutska funkcija About the Polish fantasy for young people and its therapeutic impact The aim of the paper is to discuss the use of modern fairy tales (fantasy) in the process of bibliotherapy. The first part of the paper presents the concept of the function of literature for children and young people. I will characterise very carefully the therapeutic function. Then I will discuss the relationship of literature for children and young people with bibliotherapy. I will concentrate here on the genre of fairy tales and fantasy. In the second part of the paper, I will examine selected examples of Polish fantasy for young people. I will consider their therapeutic influence (i.e. help in reducing stress and coping with difficult emotions, assisting in building relationships with others). Keywords: bibliotherapy, fairy tale, fantasy, literature for children and young people, therapeutic function
Ivan Bošković Sveučilište u Splitu / University of Split Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences
Kako su „razgovarale“ Ivana Brlić-Mažuranić i Snježana Grković-Janović Iako su u dječjoj književnosti Snježane Grković-Janović vidljivi poticaji mnogih domaćih i stranih dječjih autora, priče Ivane Brlić-Mažuranić najdublja su njezina inspiracija. Ogleda se to kako u izravnom prizivu njezinih junaka, tako i u književnom koloritu njezina pripovijedanja i postupcima kojima se koristila. Otkrivajući kako se čitanjem priča Ivane Brlić-Mažuranić pitala što je bilo dalje, u njezine je poticaje ugrađivala djeliće Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 29 svojeg života i oblikovala autentičan i samosvojan književni svijet. Tako su uz „pomoć“ Ivanina interteksta nastale priče osebujnog kolorita, novih dimenzija i interpretacijskih mogućnosti. U radu se, na podlozi djela Striborovim stazama i Velebitske vilin-staze, tematiziraju različiti aspekti „književnog dijaloga“ dviju autorica. Ključne riječi: intertekst, Ivana Brlić-Mažuranić, Snježana Grković-Janović, Striborovim stazama, Velebitske vilin-staze “Conversations” between Ivana Brlić-Mažuranić and Snježana Grković- Janović Although Snježana Grković-Janović’s writing for children has been influenced by numerous Croatian and international children’s authors, the tales of Ivana Brlić-Mažuranić are its greatest inspiration. This can be seen not only in the names of her characters, but also the literary spectrum of Grković-Janović’s narration and the techniques she uses. The author confesses that after reading the tales of Ivana Brlić-Mažuranić she was always left with the question: What happened then? Prompted by this question, she used elements from her own life to shape an authentic and unique literary world. With the “help” of Brlić- Mažuranić’s intertext, Grković-Janović created original stories full of new dimensions and interpretative possibilities. The paper will use the novels Striborovim stazama (Down the Paths of Stribor) and Velebitske vilin-staze (The Fairy Paths of Velebit) as the basis for exploring various aspects of the “literary dialogue” between the two authors. Keywords: intertext, Ivana Brlić-Mažuranić, Snježana Grković-Janović, Striborovim stazama (Down the Paths of Stribor), Velebitske vilin-staze (The Fairy Paths of Velebit)
Miriam Mary Brgles Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu / Croatian National Theatre in Zagreb
Društveni i kulturni kontekst fin de sièclea i nastanak Priča iz davnine Buđenje nacionalnih pokreta i borba za autonomiju jezika sežu još u prvu polovicu 19. stoljeća. Kako piše Arató, utjecaj njemačke nacionalne ideje se preko Herdera i Schlözera proširio na slavenske narode. Herderovske ideje i duhovni svijet njemačke romantike odražavali su se u općem shvaćanju da u literaturi i povijesti treba opisati slavnu prošlost. Vrijeme u kojemu je nastajala zbirka Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić, odnosno društveni i kulturni kontekst kraja 19. stoljeća i prvoga desetljeća 20. stoljeća, obilježen je bečkom secesijom, utjecajima građanskoga društva i slabljenjem Austro-Ugarske Monarhije. Povezujući oba razdoblja, rad će na makrorazini razmatrati njihove utjecaje i ulogu u nastajanju Priča iz davnine, a na mikrorazini će preispitati i dokazati važnost obiteljske pozadine i društvenog statusa obitelji Mažuranić za priređivanje i objavljivanje autoričinih djela. Ključne riječi: društvo, kultura, nacionalna ideja, secesija
The sociocultural context of the fin de siècle and the formation of Tales of Long Ago The awakening of the national movement and the battle for the autonomy of language started in the first half of the 19th century. According to Arató, the influence of the German 30 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts national idea through Herder and Schlözer expanded towards the Slavs. Herder’s ideas and the spiritual world of German Romanticism were mirrored in the general notion that the glorious national past should be written in literature and historiography. The stories of Ivana Brlić-Mažuranić were written in the cultural context of the end of the 19th century and the beginning of the 20th century, which was marked by the Viennese Secession, the influences of civil society and the general weakening of the Austro-Hungarian Monarchy. By connecting both periods, this paper considers the influences at play in the creation of Tales of Long Ago at a macro level, while on the micro level it re-examines the importance of Ivana Brlić-Mažuranić’s family background and social status, as well as the influence it had on the publication of the author’s work. Keywords: culture, national idea, Secession, society
Mirna Brkić Vučina Sveučilište u Mostaru, Bosna i Hercegovina / University of Mostar, Bosnia and Herzegovina Filozofski fakultet / Faculty of Humanities Suodnosi pretkršćanskog i kršćanskog sloja u Pričama iz davnine Dosadašnja istraživanja geneze Priča iz davnine posvetila su mitološkom sloju značajnu pozornost. Zasigurno su mnogi elementi stare vjere Slavena, koje nije uspjelo potisnuti ni pokrštavanje, ukomponirani u ovu proznu zbirku Ivane Brlić-Mažuranić. S druge strane, u zbirci su značajni i kršćanski elementi te je isticana „etika srca“, univerzalno načelo dobrote u Pričama iz davnine (načelo ljubavi koje zagovara kršćanstvo). U radu nas stoga u prvom redu zanima suodnos pretkršćanskog i kršćanskog sloja u Pričama iz davnine, posebno u pričama Šuma Striborova i Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica koje su uspješno disperzirale stara slavenska predaja s kršćanskim svjetonazorom. Ključne riječi: kršćanstvo, mitologija, Priče iz davnine, suodnosi Juxtaposition of pre-Christian and Christian layers in Tales of Long Ago Research on the genesis of Tales of Long Ago has so far significantly focused on its mythological layer. Certainly, many elements of the ancient Slavic religion, which could not be suppressed even by Christianisation, were incorporated in the collection of tales by Ivana Brlić-Mažuranić. On the other hand, equally significant are the Christian elements in this prose collection which emphasise “the ethics of the heart”, a universal principle of goodness in Tales of Long Ago (the principle of love advocated by Christianity). The focus of this paper is on the juxtaposition of pre-Christian and Christian layers in Tales of Long Ago, especially in the stories “Stribor’s Forest” and “Little Brother Primrose and Sister Lavender”, through which the ancient Slavic tradition with the Christian worldview was successfully spread. Keywords: Christianity, juxtaposition, mythology, Tales of Long Ago Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 31
Domagoj Brozović Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences Žanrovski obrasci fantastične književnosti u Pričama iz davnine Ivane Brlić- Mažuranić Suvremene diskusije o zajedničkim dodirnim točkama bajke i fantastične književnosti relativiziraju njihove granice. Općenito, tradicionalni pristupi bajkama taj žanr definiraju propovski, kao relativno čvrstu strukturu koja uzima neobične, iracionalne i fantastične motive kao svoju žanrovsku osnovicu. Tradicionalna mišljenja išla su i onim smjerom u kojem je svaki duži prozni tekst, koji je odudarao od očekivanih zakona neposredne čitateljske zbilje, dobivao odrednicu bajke. Time je praktički onemogućen razgovor o distinktivnosti bajke u odnosu na druge književne žanrove koji također koriste fantastične motive. S obzirom na očito važan odnos između bajke i drugih oblika fantastične književnosti, otvara se prostor u kojem je Priče iz davnine moguće tumačiti ne samo kao bajke nego i kao fantastičnu prozu koja se i književnopovijesno pojačano razvija u 1. polovici 20. stoljeća. U prilog toj tezi uočena je prisutnost većine mehanizama koje fantastika zahtijeva, npr. motiv portala u Šumi Striborovoj, motiv potrage u Kako je Potjeh tražio istinu, a i korjenita reinterpretacija motiva iz slavenske pretkršćanske mitologije. U tom se smislu u prilogu uočava i analizira motivsko-žanrovski repertoar svojstven fantastičnoj književnosti s obzirom na njezinu klasifikaciju koju je ponudila Farah Mendlesohn. Ključne riječi: bajka, fantastika, mitologija, motivi, tradicija Genre patterns of fantasy literature in Tales of Long Ago by Ivana Brlić- Mažuranić Contemporary discussions on the common contact points between fairy tales and fantasy literature are relativising their margins. Generally speaking, traditional approaches to fairy tales define them on a Proppian basis as relatively stable structures which share in the genre’s foundations of unusual, irrational and fantastic motifs. Traditional opinions have also taken the direction that every longer piece of prose, which detaches itself from the expected laws of immediate extra-literary reality, is defined as a fairy tale. Thus, the discussion about genre distinctions between fairy tales and other literary forms which use fantastic motifs is practically neutralised. Considering the importance of the relation between fairy tales and other fantasy forms, Tales of Long Ago can be interpreted not only as fairy tales, but also as fantastic prose, whose intense development was historically and literally noted in the first half of the 20th century. Supporting this thesis, most fantasy literature mechanisms are perceived: the portal motif in “Stribor’s Forest”, the quest motif in “How Quest Sought the Truth”or the integral reinterpretation of Slavic pre-Christian mythology. Following this argumentation, the paper analyses the fantastic motif repertoire with a special account of its classification offered by Farah Mendlesohn. Keywords: fairy tale, fantasy, motifs, mythology, tradition 32 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Anda Bukvić Zagreb Lana Mayer Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku / “Josip Juraj Strossmayer” University of Osijek Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti / Faculty of Education Metamorfoze bajke u suvremenim i edukativnim medijima Doživljava li žanr bajke promjene koje ga udaljavaju od mladih recipijenata kojima u svom izvornom obliku nije niti bio namijenjen? Koliko god je bajka među znanstvenicima i stručnjacima definiran žanr, temeljem iskustva u nastavi, ali i privatnog iskustva, prevladava dojam da mlađe generacije čitatelja i recipijenata suvremenih medija za djecu i mlade nisu upoznate s bajkom: bilo kao žanrom, bilo s istaknutim i poznatijim naslovima, pa čak i popularnijima. Promatrajući pojavnost bajke u udžbenicima i suvremenim medijima poput animiranih filmova, ali i novija izdanja zbirki bajki za djecu, rad će istražiti u kojoj je mjeri zadržana jezgra bajke kao žanra i u kojoj mjeri ona u tom svom fragmentiranom obliku još može komunicirati s mladim čitateljima te koji su to elementi koji se ovakvim okljaštrenim oblikom bajke prenose i perpetuiraju. Budući da je riječ uglavnom o rodno obilježenim iskazima i stereotipima, ali i pokušajima njihova prevladavanja, bit će poticajno promotriti te elemente kroz analitičku prizmu rodne kritike. Ključne riječi: bajka, mediji, rod, rodna kritika, žanr Metamorphosis of fairy tales in contemporary and educational media Is the fairy-tale genre undergoing transformations that are widening the gap between the stories and their young recipients that were originally not even targeted by the genre? Although a well-defined genre among scholars and experts, private experience and experience in teaching show that younger generations of readers and recipients are neither familiar with the fairy tale as a genre nor with the prominent and widely known titles, even the popular ones. By observing the manifestations of fairy tales in contemporary media, such as animated movies, but also in more recent editions of fairy-tale collections and in textbooks, this paper aims to investigate to what extent the core of the fairy tale as a genre remains intact and whether it can still communicate with its young readers in this fragmented form. What are the elements that are transmitted and perpetuated by means of the depleted form? Given that gender-marked statements and stereotypes prevail, along with attempts to overcome them, it will be productive to observe those elements by using the gender studies approach. Keywords: gender, gender criticism, genre, fairy tales, media Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 33
Ivana Buljubašić Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku / “Josip Juraj Strossmayer” University of Osijek Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences Queer bajke ili o otporu prikazivanja stereotipnih identiteta u suvremenim bajkama U radu se analiziraju tekstovi okupljeni u zbirci Queer bajke (2005.). Riječ je o suvremenim bajkama Sivi biser S. Solanovića, Svemirski svitac B. Pušić, Kralj Jupi i kraljica Eliza I. Baranović te Kraljevna i zmaj T. Radović, koje su usmjerene na propitivanje tradicionalnih rodnih uloga, ponajprije onih zadanih obrascima tradicionalne bajke. Suvremene bajke mjestimično se parodijski odnose prema žanru bajke, a likovi u njima izgrađeni su kao primjeri otpora u prikazivanju stereotipnih identiteta likova u bajkama za djecu. Rad će prikazati mjesta u tekstovima koja se oslanjaju na elemente i funkcije tradicionalne bajke te kojim postupcima parodiraju i/ili relativiziraju tradicionalnu bajku. Polazište u analizi bit će likovi i konteksti njihove izgradnje te će se, iz vizure rodne teorije, queer teorije i feminističke kritike, pristupiti tim kontekstima koji jasno propituju binarne opreke patrijarhalne sredine i heteronormativnost, odnosno promišljaju o homoseksualnom poljupcu, samoidentifikaciji kroz strah od nepoznatog, cross-dressingu te zamjeni tradicionalnih rodnih uloga partnera. Ključne riječi: bajka, identitet, patrijarhalni stereotipi, queer bajke, rodne uloge Queer Fairy Tales or the resistance of stereotypical representation of identity in contemporary fairy tales This paper analyses the texts gathered in the collection QueerFairy Tales (2005). These are contemporary fairy tales “Sivi biser” by S. Solanović, “Svemirski svitac” by B. Pušić, “Kralj Jupi i kraljica Eliza” by I. Baranović and “Kraljevna i zmaj” by T. Radović, which are aimed at questioning traditional gender roles, especially those defined by the forms of traditional fairy tales. Contemporary fairy tales place the relations containing parody into the genre of fairy tales, and the characters in them are built as examples of resistance to the stereotypical representation of identity characters in fairy tales for children. The paper shows places in the texts that rely on the elements and functions of traditional fairy tales and on the procedures of parody and/or relativisation of the traditional fairy tale. The starting point of the analysis is characters and the contexts of their construction. These contexts, which distinctly question the binary oppositions of the patriarchal environment and heteronormativity, in other words, which reflect on the gay kiss, self-identification through fear of the unknown, cross-dressing and replacing the traditional gender roles of partners, are examined from the perspective of gender theory, queer theory and the feminist criticism approach. Keywords: fairy tale, gender roles, identity, patriarchal stereotypes, Queer Fairy Tales 34 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Marnie Campagnaro Sveučilište u Padovi, Italija / University of Padua, Italy Od palače do kuće: preobrazbe prostora doma u pričama Kralj žabac ili Željezni Heinrich prva je priča u zbirci braće Grimm Dječje i kućne priče. Radi se o dobro poznatoj bajci: prelijepa kraljevna očajava nad gubitkom omiljene igračke – zlatne lopte. Žabac se nudi da će ju vratiti ne tražeći zauzvrat ni odjeću ni nakit ni zlatne krune, traži samo intimnost kućne geste: mjesto kraj kraljevne za njenim stolom, uzimanje hrane iz njenog tanjurića i spavanje u njenom krevetiću. Ovaj rad obrađuje dvije teme; prva je povijesno-književne prirode. Priča je smještena u popularni prostor, što označava raskid s tradicijom aristokratskih prostora kakve nalazimo u Basileovim i Perraultovim bajkama. Cilj je analize istražiti zašto se i na koji način ova vrsta preobrazbe na polju prikaza kućnih prostora odvija unutar žanra priče. Druga se tema odnosi na ključno pedagoško pitanje. Ispunjeni skromnim, običnim pokućstvom, popularni su prostori bitno različiti od suvremenih domova ispunjenih visokom tehnologijom. Mogu li ovi anakronistički prostori i dalje ponuditi motivirajuće pripovjedno iskustvo suvremenim mladim čitatelji(ca)ma? Nude li im i dalje prigodan kontekst za razumijevanje suvremene stvarnosti? Ključne riječi: Basile, diskontinuitet, domaći prostori, Grimm, Perrault From palace to house. The transformation of domestic settings in tales “The Frog Prince; or, Iron Henry”opens the brothers Grimm collection Children’s and Household Tales. It is a well-known tale: the king’s beautiful daughter is in despair because she has lost her favourite plaything: a golden ball. A frog offers to bring it back to her and, as a reward, rather than clothes, jewels or golden crowns, he asks for the intimacy of some domestic gestures: sitting next to the princess at her table, eating from her little plate and sleeping in her little bed. In my paper, I discuss two matters. The first deals with a historical-literary issue. The tale is set in a popular environment, which marks a discontinuity from Basile’s and Perrault’s traditionally aristocratic settings. My analysis aims at exploring why and how such a transformation has taken place in the tale genre, as far as the representation of domestic settings is concerned. The second part deals with a critical pedagogical issue. With their modest and humble furniture, popular domestic environments are very different from today’s hi-tech homes. Do these anachronistic settings still offer a motivating narrative experience for today’s young readers? Do they still provide a suitable context for readers to understand contemporary reality? Keywords: Basile, discontinuity, domestic environments, Grimm, Perrault Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 35
Emina Dabo Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Filozofski fakultet / Faculty of Humanities ans Social Sciences Laudato TV
Predaje u pučkoj obradi Prelazak usmene predaje u pučku obradu česta je pojava u pučkoj književnosti, a počela se širiti pojavom pučkih kalendara koji su sadržavali lokalne priče, predaje i legende te ih oblikovali prema pučkome obrascu. Tako nastale pučke pripovijesti i pjesme zadržavale su svoju vezu s usmenom tradicijom preko očuvanih elemenata usmenoga, poput narodnih vjerovanja te nadnaravnih bića i pojava. Usmena je predaja u velikoj mjeri očuvana i pučkim pjesništvom u koje je inkorporirana preko imena mitoloških bića, narodnih vjerovanja i običaja, ali i dijelova i motiva narodnih priča koje je pučki pjesnik naknadno versificirao. Kao takva nastavlja postojati u obradi, pri čemu dobiva značajke pučkoga štiva. Paški je pjesnik Ivan Šuljić Iveša (1904., Novalja –1984., Rijeka) u svojoj pučkoj zbirci pjesama Pučki napjev nekih glavnih historijskih događaja otoka Paga (Autograf, 1968.) versificirao tri verzije etiološke predaje o otočkom lokalitetu Caski. Radom će se analizirati i interpretirati sve tri inačice predaje te izdvojiti oni elementi i motivi koji su podrijetlom iz usmene književnosti, ali i oni u kojima se prepoznaje utjecaj biblijskih priča i parabola, te će se pokušati rekonstruirati tragovi stare vjere Slavena koja je pohranjena u simbolima i motivima jedne od inačica predaje. Ključne riječi: Caska, Ivan Šuljić Iveša, predaja, pučka pjesma, usmena književnost Legends of Caska in the folk songbook Crossing the oral tradition in folk treatment is common in popular literature, and began to spread with the advent of the folk calendar containing local stories and legends presented in folk form. Thus arose the folk tales and songs which retained their connection with oral tradition, preserved through oral elements such as folk beliefs and supernatural beings and phenomena. Oral tradition is largely preserved in folk poetry, where it is incorporated in the names of mythological beings, folk beliefs and customs; it is also retained in the folk-tale motifs and segments that were later versified. As such it continues to exist in the form of adaptations which gradually acquire features of folk texts. In his folk song collection Folk Poem Collection of Some Major Historical Events of the Island (1968), the Pag poet Ivan Šuljić Iveša (Novalja, 1904 – Rijeka, 1984) described three versions of the etiological legend of Caska. This paper analyses and interprets all three versions of the legends and isolates those elements and motifs which are derived from oral literature and those in which we can recognise the influence of biblical stories. Our goal is to try to reconstruct the traces of the old religion of the Slavs preserved in the symbols and motifs of one of the legends. Keywords: Caska, folk song, Ivan Šuljić Iveša, legends, oral literature 36 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Katarina Dadić Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences Bruno Pušić Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Hrvatski studiji / Centre for Croatian Studies
Bajka Jagor Ivane Brlić-Mažuranić kao ishodište za pedagoško i evolucijsko-psihološko razmatranje „Pepeljuga efekta“ Bajke, koje se naraštajima čitaju, uz koje djeca odrastaju i uz koje se odgajaju, u značajnoj mjeri doprinose stereotipima o „okrutnosti“ pomajki i/ili poočima prema svojoj nebiološkoj djeci. Autori ovog rada su kao polazište svoje analize koristili hrvatsku bajku Jagor Ivane Brlić-Mažuranić jer se u njoj tematizira navedena problematika. Na tragu svojih zapažanja, autori razmatraju imaju li navedeni stereotipi uporište u stvarnom životu koristeći dva pristupa: pedagoški i evolucijsko-psihološki. Nadalje, u radu su detaljno analizirani i postojeći stereotipi o odnosu pomajke i/ili poočima prema njihovoj nebiološkoj djeci da bi se ustanovilo odrastaju li djeca koja žive s jednim biološkim roditeljem i jednim nebiološkim uistinu u nepovoljnijim obiteljskim uvjetima (međuodnosu) u usporedbi s djecom koja žive s biološkim roditeljima. Isto tako, detaljan pregled recentnih pedagoških i evolucijsko-psiholoških istraživanja o pomajkama i/ili poočimima u značajnoj je mjeri doprinio pedagoškoj evaluaciji navedenog problema kako bi se ustanovilo: a) zašto su postojeći stereotipi o pomajkama i/ili poočimima i njihovom odnosu prema djeci koja im nisu biološka izazov za suvremenu pedagogiju; b) na koji način suvremena pedagogija može i treba odgovoriti na postojeće probleme jer je, kao znanost, i u službi djelovanja. Ključne riječi: bajka, evolucijska psihologija, pedagogija, stereotip, „Pepeljuga efekt“ The fairy tale “Yagor” by Ivana Brlić-Mažuranić as an origin for an analysis of the “Cinderella effect” from pedagogy and evolutionary psychology In many cultures there are stereotypes about the “cruelty” of stepparents towards their stepchildren. These stereotypes usually arise (1) from the ambiguous roles of stepparents in the family, and (2) the predominantly negative attitude of children towards the re- marrying of their biological parents. Fairy tales that have been read to children for generations greatly contribute to these stereotypes, and one of them is the fairy tale “Yagor” by Ivana Brlić-Mažuranić. As a starting point for our analysis, we use the fairy tale “Yagor” because in that tale Brlić-Mažuranić writes about a relationship between a “cruel” stepmother and her stepson. In this paper, we discuss whether these stereotypes have any foothold in real life. We use the pedagogical approach and the approach of evolutionary psychology in our research. Our paper discusses in detail the existing stereotypes about stepparents. The goal is to determine whether children living with one biological parent and one stepparent actually live in unfavourable family conditions when compared to children living with both biological parents. Further, a detailed review of recent pedagogical research and research from evolutionary psychology about stepparents contributes to the pedagogical evaluation of this problem in order to determine (a) why Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 37 existing stereotypes about stepparents and their relationship with their step-children are a challenge for modern pedagogy, and (b) how modern pedagogy can respond to current problems. Keywords: Cinderella effect, evolutionary psychology, pedagogy, stereotypes
Gabriela Dobsai Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku / “Josip Juraj Strossmayer” University of Osijek Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences Poetika bajke u noveli Dubravke Ugrešić Život je bajka Cilj ovog rada je na primjeru novele Život je bajka Dubravke Ugrešić istražiti i objasniti ulogu i poetiku bajke te značajke koje povezuju novelu s mađarskim prijevodom bajke Alisa u Zemlji Čudesa Lewisa Carrolla. Rad pokušava odgovoriti na pitanja na koji se način rabe sheme bajke u noveli te kako se njezini likovi snalaze u ulogama koje su određene pravilima bajke. Dubravka Ugrešić, kao predstavnica postmoderne književnosti, u svojim djelima često povezuje trivijalnu literaturu s postmodernom poetikom. Njezina su djela prepoznatljiva po tome što se poziva na prozne tekstove lijepe književnosti, koji su popularni i poznati široj publici, te što rabi sheme i elemente bajke (npr. Štefica kao Pepeljuga). Uspoređujući spomenuta djela, tražit će se citati, motivi, konteksti, značajke i razni oblici bajki da bi se otkrili uzroci i razlozi povezanosti novele Život je bajka i bajke Alisa u Zemlji Čudesa. Ključne riječi: bajka, novela, poetika bajke, postmoderna The poetics of fairy tales in Dubravka Ugrešić’s novella Život je bajka The goal of this work is to research and explain the role, poetics and characteristics of fairy tales in Dubravka Ugrešić’s Život je bajka which connect this novella with the Hungarian translation of Lewis Carroll’s fairy tale, Alice in Wonderland. The work tries to find answers to the following exploratory questions: firstly, in which way are fairy-tale schemes used in the novella, and, secondly, how do the characters cope in the roles which are specified by the rules of fairy tales? As a representative of postmodern literature, Dubravka Ugrešić in her works often connects trivial literature with postmodern poetics. Her works are recognisable by her references to works of fine literature which are popular and well known among a broader audience, and by her usage of fairy-tale schemes and elements (for example, Steffie as Cinderella). Comparing the mentioned works, I examine quotations, motifs, contexts, characteristics and various forms of fairy tales in order to reveal the causes of and reasons for the connection between the novella Život je bajka and the fairy tale Alice in Wonderland. Keywords: fairy tale, novella, poetics of fairy tales, postmodernism 38 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Dragica Dragun Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku / “Josip Juraj Strossmayer” University of Osijek Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences Jasminka Mesarić Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku / “Branko Mihaljević” Children’s Theatre in Osijek Uprizorenja Priča iz davnine Izlaganje/rad donosi pregled predstava nastalih prema predlošcima iz Priča iz davnine, koje su izvođene u hrvatskim lutkarskim i dječjim kazalištima. Priče iz davnine su, zbog svoga značenja i recepcije, izazov dječjim kazališnim kućama te gotovo da nema hrvatskoga lutkarskoga i/ili dječjega kazališta koje nije uprizorilo neki od naslova iz Priča. Veći broj uprizorenja doživjele su i u osječkom lutkarskom i dječjem kazalištu te će u izlaganju/radu upravo njima biti posvećeno najviše pozornosti. Godine 1956. uprizorena je Šuma Striborova, ponovno je postavljena 1969. godine te obnavljana 1975., 1986. i 2000. godine. Regoč je izveden 1989., Ribar Palunko i njegova žena 1973., a Sunce djever i Neva Nevičica 1985. godine. Oko navedenih Priča Ivane Brlić-Mažuranić okupila su se eminentna redateljska imena, glumci, lutkari i scenski majstori. Primjerci dramatizacijskih tekstova iz arhiva Dječjega kazališta u Osijeku, s dodatnim naputcima i intervencijama samih redatelja, otkrit će do kakvih je promjena dolazilo u odnosu na primarni tekst te koje posebnosti donose dramatizacijski tekstovi. Ključne riječi: premijerna izvedba, Regoč, Ribar Palunko, Sunce djever i Neva Nevičica, Šuma Striborova Tales of Long Ago in the theatre This paper surveys theatrical plays based on the collection of stories Tales of Long Ago performed in Croatian puppet and children’s theatres. Tales of Long Ago, due to its significance and perception, has always been a challenge for children’s theatres, so that practically all Croatian puppet and/or children’s theatres have staged some of the stories from the collection. The Osijek puppet and children’s theatre has so far staged a larger number of plays and that is why this paper focuses on them. “Stribor’s Forest” was staged for the first time in 1956, restaged in 1969 and again in 1975, 1986 and 2000. “Reygoch” was performed in 1989, “Fisherman Plunk and His Wife” in 1973, and “Bridesman Sun and Bride Bridekins” in 1985. Eminent directors, actors, puppeteers and theatre technicians gathered around the mentioned Ivana Brlić-Mažuranić’s tales. Examples of dramatised texts from the archive of the Osijek Children’s Theatre, with additional instructions and interventions made by directors themselves, reveal the extent of the changes made in relation to the original manuscript, as well as the peculiarities contained in the dramatised texts. Keywords: “Bridesman Sun and Bride Bridekins”, “Fisherman Plunk and His Wife”, premiere, “Reygoch”, “Stribor’s Forest” Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 39
Lidija Dujić Sveučilište Sjever u Koprivnici / North University, Koprivnica Odjel za novinarstvo / Department for Journalism Rad i rod u Pričama iz davnine Rad polazi od parateksta – izjave Ivane Brlić-Mažuranić o nastanku Priča iz davnine: Ja, odrasla osoba, pisala sam ih sebi, odrasloj osobi. Analizira raspored muških, ženskih i dječjih likova unutar antinomija (aktivno/javno nasuprot pasivnom/privatnom) te prati generacijsku segregaciju ženskih likova. Razmatra optimalan model patrijarhalnog mita koji je povezan s biološkim i socijalnim ulogama muškaraca-nomada i žena-gnjezdarica – Jaglenac pase ovce i jagnjiće, Rutvica redi kuću i baščicu, kneginja prede i šije košulje, a Relja radi na polju i livadi. Taj model Ivana Brlić-Mažuranić istodobno i održava i destabilizira. Isto tako, rad istražuje pragove koje između stvarnog i nadnaravnog uspostavlja naracija – kao ženski posao, rusoovski nered – a u kojoj ne sudjeluju samo književne junakinje nego i autorica. Ključne riječi: bajka, Ivana Brlić-Mažuranić, Priče iz davnine, rad, rod Labour and gender in Tales of Long Ago The starting point of this paper is the paratext – Ivana Brlić-Mažuranić’s statement about the genesis of her Tales of Long Ago: “I, as an adult, have written that for myself, an adult person”. The paper analyses an array of male, female and children’s characters within an antinomy (the active/public confronted with the passive/private) and follows the generational segregation of female characters. An optimal model of a patriarchal myth is reviewed in connection with the biological and social roles of a man-nomad and a woman-nesting person: “Primrose tended the ewes and lambs, Lavender looked after the house and garden, the princess span and sewed, and Relya worked in the fields”. Ivana Brlić-Mažuranić at the same time keeps and destabilises this model. In conclusion, the paper studies the thresholds between the real and the supernatural created by the narration – as the female task, the Rousseau mass – in which not only the author but also the female literary characters take part. Keywords: fairy tale, gender, Ivana Brlić-Mažuranić, labour, Tales of Long Ago
Tea Dvoršćak Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Učiteljski fakultet – Podružnica Petrinja / Faculty of Teacher Education – Department in Petrinja Sanja Lovrić Kralj Sveučilite u Zagrebu / University of Zagreb Učiteljski fakultet / Faculty of Teacher Education Vladimir Kirin i njegov likovni rad u književnim djelima Ivane Brlić- Mažuranić (1921. – 1959.) Prema mišljenju Ivane Brlić-Mažuranić samo su dvojica ilustratora uspješno interpretirala njezina književna djela: slavni češki crtač Josef Lada, koji je ilustrirao njezin dječji roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića, i Vladimir Kirin, koji je, prema općem priznanju 40 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
čitateljske publike, izvrsno ilustrirao englesko izdanje Priča iz davnine. Vladimir Kirin je jedini ilustrator koji ne samo što je ilustrirao nekoliko djela Ivane Brlić-Mažuranić već ih je ilustrirao i više puta. Ovaj rad istražit će povijest suradnje dvaju umjetnika – Ivane Brlić-Mažuranić i Vladimira Kirina. Štoviše, Kirinov rad na ilustriranju djela Ivane Brlić-Mažuranić nastavio se i nakon smrti književnice. Upravo na taj dio Kirinova rada, nakon 1938. godine, obratit će se posebna pažnja jer je umjetnik očito izgubio onu moć uživljavanja u pripovjedni svijet Ivane Brlić-Mažuranić koja ga je toliko nadahnjivala u ilustracijama za englesko izdanje. Također, istražit će se upotreba Kirinovih ilustracija u novijim izdanjima Priča iz davnine. Ključne riječi: ilustracije u pričama, ilustracije u Pričama iz davnine, ilustracije Vladimira Kirina Vladimir Kirin and his art work for Ivana Brlić-Mažuranić’s literary work (1921 – 1959) According to Ivana Brlić-Mažuranić, only two illustrators have successfully interpreted her literary work: the famous Czech illustrator Josef Lada who illustrated her children’s novel The Marvellous Adventures of Hlapic the Apprentice and Vladimir Kirin who, by general recognition of the reading audience, did a wonderful job in illustrating the English edition of Tales of Long Ago. Vladimir Kirin is the only illustrator who not only illustrated a few of Ivana Brlić-Mažuranić’s works, but did so more than once. This work explores the history of cooperation between two artists, Ivana Brlić-Mažuranić and Vladimir Kirin. Besides, Kirin’s work on illustrating Ivana Brlić-Mažuranić’s works continued even after the writer’s death. Particular attention is paid to that exact period of Kirin’s work, after 1938, because the artist had clearly lost the power of putting himself into the narrative world of Ivana Brlić-Mažuranić which had inspired him so much in the illustrations for the English edition. The use of Kirin’s illustrations in newer editions of Tales of Long Ago is also explored. Keywords: illustrations in stories, illustrations in Tales of Long Ago, Vladimir Kirin illustrations
Tihomir Engler Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku / “Josip Juraj Strossmayer” University of Osijek Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences Corinna Jerkin Rijeka Prevoditeljev glas u engleskim i njemačkim prijevodima Priča iz davnine* Oslanjajući se na modele pripovjedne komunikacije razvijene za prijevodnu književnost, u radu se istražuju prevoditeljevi tragovi u engleskim i njemačkim prijevodima zbirke bajki Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić. U uvodnom dijelu rada navode se pojavni oblici i načini strukturiranja prevoditeljeva glasa u paratekstovima, a u središnjemu dijelu ispituju se preinake izvornika s obzirom na prisutnost toga glasa u stranojezičnim tekstovima. U središtu pozornosti poredbene analize izvorišnoga teksta i ciljnih tekstova stoji proširivanje, odnosno sužavanje, pripovjednoga tkiva izvornika, kao i prikrivanje Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 41 pripovjedača iz izvorišnoga teksta. U završnome dijelu rada se na temelju dobivenih rezultata izvode zaključci o osobitome ustroju prevedenih tekstova s obzirom na njihov status uvjetovan svrhom koja im se dodjeljuje unutar ciljne kulture. Obilježja tih tekstova nadaju se ustrojem prevoditeljeva glasa kao posrednika, ali i uspostavljanjem podrazumijevanoga čitatelja stranojezičnoga teksta na temelju takva ustroja. Ključne riječi: Ivana Brlić-Mažuranić, književni prijevodi, prijevodna dječja književnost, prevoditeljev glas, Priče iz davnine The translator’s voice in English and German translations of Tales of Long Ago This paper examines traces of the translator in the English and German translations of the collection of fairy tales Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić, relying on the communicative model of the translated narrative text. The introduction studies the appearances of the translator’s voice in paratexts, and its structuring, while the main part researches the modifications of the target texts compared to the source text with respect to that specific voice. Special attention in a comparative analysis of the source and target texts is paid to amplifying and reductive narration, as well as to the strategy of drowning out the narrator of the source text. The final part concludes on the specific structure of the translated texts, due to their status conditioned by the purpose they have in the target culture. The characteristics of these texts result from the structure of the translator’s voice as a mediator, but also from constructing the implied reader of the target text on that basis. Keywords: children’s literature in translation, Ivana Brlić-Mažuranić, literary translations, Tales of Long Ago, translator’s voice
* Ovaj je rad financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom BIBRICH (UIP-2014- 09-9823). This work has been fully supported by the Croatian Science Foundation under the project BIBRICH.
Sabrina Fava Katoličko sveučilište Svetog Srca u Milanu, Italija / Università Cattolica del S. Cuore, Milan, Italy
Bajke u Italiji u 20. stoljeću i prijevod Priča iz davnine Ivane Brlić- Mažuranić Zašto je knjiga Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić, objavljena 1916., tek 1957. godine prevedena na talijanski jezik? Ovaj rad objašnjava da je spomenuto zakašnjenje posljedica razvoja bajke u Italiji u 20. stoljeću, kojoj u to vrijeme pripada mjesto između usmene tradicije i fantastične književnosti za djecu. Na početku 20. stoljeća prepoznatljive su dvije razvojne linije: zanimanje za bajke sa sjevera Europe (npr. važan prijevod Andersena, objavljen 1904., koji potpisuje M. Pezzè Pascolato) i zanimanje za tradicionalne i lokalne priče (npr. Pentamerone G. Basilea, napisan na dijalektu, koji 1925. na talijanski prevodi B. Croce). U doba fašizma fantastična je književnost predstavljala „slobodnu zonu“ koja je odredila razvoj poslijeratnog razdoblja. U drugoj polovici 20. stoljeća kulturni i nakladnički napori su u Italiji bili usmjereni k učvršćivanju nacionalnog identiteta te istovremeno izgradnji europskoga identiteta. U tom kontekstu Calvino objavljuje Le 42 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts fiabe italiane (Talijanske bajke, 1956.), a Vladimir Propp predstavlja talijanskoj publici svoje Historijske korijene bajke (Le radici storiche dei racconti di fate, 1949.). Osnivanje IBBY-a (1953.) dalo je snažan kulturni poticaj za upoznavanje dječje književnosti istočne Europe pa su Priče iz davnine prevedene na talijanski jezik, a zbirka je potom uključena i u Enciclopedia della leggenda (Enciklopedija legendi, 1957.), proširujući na taj način obzore talijanske djece. Dokumentacija iz povijesnog arhiva Gunti pomaže objasniti složenu povijest talijanskog prijevoda Priča iz davnine. Ključne riječi: 20. stoljeće, bajke, Italija, Ivana Brlić-Mažuranić, Priče iz davnine Fairy tales in Italy during the 20th century and the translation of Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić Why was the book Tales of Long Ago translated into Italian only in 1957, whereas it was published by Ivana Brlić-Mažuranić in 1916? The paper explains that this delay depends on the development of fairy tales in Italy during the 20th century between the folktale tradition and fantastic children’s literature. At the beginning of the 20th century there were two lines of evolution: on the one hand, attention was given to fairy tales coming from Northern Europe (such as Andersen in an important translation by M. Pezzè Pascolato in 1904) and, on the other hand, attention was given to traditional and local folktales (such as Il Pentamerone, written by G. Basile in dialect and translated into Italian by B. Croce in 1925). During the fascist era, fantastic writing was a “free zone” which prepared the development of the post-war period. In the second half of the 20th century in Italy, cultural and publishing trends were directed to reinforce national identity and build a European identity at the same time. In this context, Calvino wrote Le fiabe italiane (Italian fairy tales, 1956), and Le radicistoriche dei racconti di fate (Historical roots of the wonder tale; V. Propp, 1949) immediately became known in Italy. The birth of IBBY (1953) gave an important cultural stimulus to know the children’s literature of Central and Eastern Europe, and so the Tales of Long Ago was translated into Italian and then this collection became a part of the Enciclopedia della leggenda (Encyclopaedia of the legend, 1957), thus extending the worldview of Italian children. The documentation in the Giunti Historical Archive allows us to explain the complex history of the Italian translation of Tales of Long Ago. Keywords: 20th century, fairy tales, Italy, Ivana Brlić-Mažuranić, Tales of Long Ago
Ružica Filipović X. gimnazija “Ivan Supek” u Zagrebu / “Ivan Supek” Secondary School in Zagreb
A. G. Matoš i A. B. Šimić o Ivani Brlić-Mažuranić „Priče iz davnine (…) idu u red ono nekoliko hrvatskih knjiga, koje su napisane jezikom bez mane. (…) razabiremo jednu ličnost otmjena ukusa i otmjene naivnosti. Na nekim mjestima stil je vrlo muzikalan, i rečenice se čitaju u prekrasnom ritmu proze (…)“, ocjenjuje u kritičkom članku Priče iz davnine A. B. Šimić. Ta je pozitivna ocjena neobično zanimljiva jer je Šimić vrlo oštro i nemilosrdno sudio i o tada već priznatim veličinama kao što je bio Vladimir Nazor, a bolje nije prošao ni panegiricima dočekani mladi Miroslav Krleža. Pet – šest godina ranije A. G. Matoš također pozitivno ocjenjuje Čudnovate zgode šegrta Hlapića Ivane Brlić-Mažuranić: „Već lane upozorih na dječje Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 43 priče gđe Ivane Brlić-Mažuranić, nesumnjivo najbolje u hrvatskoj i srpskoj književnosti. Samo mati, samo fino odgojena i vrlo naobražena gospođa mogaše dati tako biserje. (...) Kod nas se u novije vrijeme upozorava na svaku budalaštinu. Za svakakve Mađare i druge plitke hvalisavce zna i barbarstvo naših političkih dnevnika. Čekao sam, pitao sam se, bude li se tkogod našao, pa da opazi, da se iznenadi, da svijet upozori na najnoviji rad gđe Brlić-Mažuranić. Naravno: nitko se nije našao.“ Rad će istražiti razloge Šimićevih i Matoševih pozitivnih ocjena stvaralaštva Ivane Brlić-Mažuranić. Ključne riječi: književnost, književna kritika, ocjena, stvaralaštvo AG Matoš and AB Šimić on Ivana Brlić-Mažuranić In a critical article, AB Šimić describes Tales of Long Ago as one “(...) of several Croatian books which are written in flawless language. (...) we deduce a person with elegant taste and noble naivety. In some places, her style is very musical, and the sentences are read in the beautiful rhythm of prose (...)”. This positive assessment is unusually interesting because Šimić judged very harshly and mercilessly the then already recognised writer Vladimir Nazor and the young Miroslav Krleža. AG Matoš, five to six years earlier, had also positively evaluated The Marvellous Adventures of Hlapic the Apprentice by Ivana Brlić-Mažuranić: “Already last year I alerted the public to the children’s stories by Mrs Ivana Brlić-Mažuranić, undoubtedly the best in Croatian and Serbian literature. Only the mother, the finely behaved and highly educated lady could create such pearls. (...) We have recently been warned of any nonsense, about all sorts of Hungarians and other shallow boasters through the barbarism of our political diary. I waited, I wondered if someone would notice, if they would be surprised, and then alerted the world to the latest work of Mrs Brlić-Mažuranić. Of course: no one was found”. The paper explores the reasons for Šimić’s and Matoš’s positive feedback on the creative work of Ivana Brlić-Mažuranić. Keywords: creativity, grade, literary critics, literature
Željka Flegar Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku / “Josip Juraj Strossmayer” University of Osijek Učiteljski fakultet / Faculty of Education Ivana Moritz Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku / “Josip Juraj Strossmayer” University of Osijek Učiteljski fakultet / Faculty of Education
Zlato, lopovluk i nestašluk: stapanje kultura i pregovaranje granica u „svjetovima čovječuljaka“ Istraživanje smješta Priče iz davnine (1916.) Ivane Brlić-Mažuranić u kontekst šireg korpusa književnosti, fokusirajući se na pojavu „čovječuljaka“ ili „sićušnih ljudi“ u fikcionalnim tekstovima za djecu. Postojanje „svjetova čovječuljaka“ (Lynch-Brown i Tomlinson, 2004) primjer je prakse konceptualnog stapanja na jezičnoj, kulturnoj i semantičkoj razini, koja dolazi do izražaja u tvorbi imena, prostora i značenja. Sposobnost „čovječuljaka“ da prelaze granice i (iznova) prisvajaju materijalna i duhovna dobra otvara mogućnost stapanja naizgled nespojivih koncepata (Fauconnier i Turner, 2002) i stvaranja 44 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts novih i jedinstvenih nacionalnih mitologija. U novije vrijeme takvi tekstovi otkrivaju vlastitu multimodalnu prirodu u digitalnim adaptacijama. Napučene „čovječuljcima“ poput Malika Tintilinića, Priče iz davnina Ivane Brlić-Mažuranić izvanredan su primjer fluidnog i prilagodljivog svijeta, usporedivog s onima što su ih stvorili Swift, Andersen, Tolkien, Baum, Barrie, Norton, Dr. Seuss ili Dahl. Sveprisutna konceptualna integracija svjedoči o produktivnosti čiji je krajnji rezultat osnaživanje i očaravanje čitatelja od davnina do danas. Ključne riječi: konceptualno stapanje, kultura, mali ljudi, mitologija, suvremena fantastika Gold, thievery and mischief: Blending culture and negotiating boundaries in the worlds of little people This study places Tales of Long Ago (1916) by Ivana Brlić-Mažuranić in the context of a larger body of literature by focusing on the appearance of “little people” or “tiny humans” in children’s fictional texts. The existence of “worlds of little people” (Lynch- Brown and Tomlinson, 2004) signifies the practice of conceptual blending on a linguistic, cultural and semantic level visible in the creation of names, settings and meanings. The ability of little people to transgress boundaries and (re)appropriate material and spiritual possessions opens up the possibility for the blending of seemingly incompatible concepts (Fauconnier and Turner, 2002) and allows for the creation of new and unique national mythologies. In recent times, such texts may also be of a multimodal nature in digital media adaptations. Ivana Brlić-Mažuranić’s Tales of Long Ago, populated with tiny characters such as Wee Tintilinkie, is a superb example of a fluid and adaptable world comparable to those created by Swift, Andersen, Tolkien, Baum, Barrie, Norton, Dr. Seuss or Dahl. The conceptual integration is ubiquitous and suggestive of a productivity whose final result is the empowerment and enchantment of readers from long ago to the present day. Keywords: conceptual blending, culture, little people, modern fantasy, mythology
Kristina Giacometti Osnovna škola “Nova Rača”, Nova Rača / “Nova Rača” Elementary School, Nova Rača
Ontološki pluralizam u Pričama iz davnine Priče iz davnine svrstavaju se u umjetničke bajke, književni oblik čiji je fikcionalni svijet strogo definiran spojem elemenata primarnoga (realističnoga) i sekundarnoga (fantastičnoga) svijeta između kojih nema jasnih granica. U radu se pristupa sinkronijskome opisu poetike ovih bajki, no naglašava ontološka okosnica. Rad se terminološki i metodološki oslanja na studije s područja teorije fikcionalnih svjetova, a svjetovi Priča iz davnine rastavljaju se na osnovne sastavnice (kronotop i likovi). U analizi fikcionalnih svjetova na spomenute se priče primjenjuje teorija „ontološkoga pluralizma“ (McHale, 1992.) te se ispituje povezanost čudesnih i realističnih elemenata koji zajedno oblikuju svijet bajke. Čudesni elementi, čije podrijetlo seže u dimenziju fantastike unutar svijeta bajke, kombiniraju se s realističnim elementima koje je moguće pripisati izvornoj stvarnosti, što upućuje na činjenicu da je u Pričama iz davnine moguće govoriti o dvjema razinama ontološkoga pluralizma. Dosadašnju terminologiju, prema kojoj svijet bajke podrazumijeva spoj primarnoga i sekundarnoga svijeta, moguće je revidirati i doraditi Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 45 uvođenjem razlike između svijeta manje i svijeta veće ontološke složenosti koja se temelji u različitim razinama ontoškoga pluralizma. Ključne riječi: ontološki pluralizam, primarni svijet, sekundarni svijet, svijet manje ontološke složenosti, svijet veće ontološke složenosti Ontological pluralism in Tales of Long Ago Tales of Long Ago is ranked in the category of artistic fairy tales, a form whose fictional world is firmly defined as a connection of primary (realistic) and secondary (fantastic) world elements between which there are no clear boundaries. In this paper, synchronic description is applied to the mentioned writing with special emphasis on the ontological structure of fairy tales. Terminologically and methodologically, the paper is based on fictional world theories, and the worlds of Tales of Long Ago are separated into their basic components (chronotope and characters). In the process of analysing the fictional worlds, the theory of “ontological pluralism” (McHale, 1992) is applied to the mentioned writing, and the interconnection of the marvellous and the realistic that form the fictional worlds of fairy tales is explored. Marvellous elements whose origin reaches into the fantasy dimension are combined with realistic elements assigned to reality. All this relates to the fact that two levels of ontological pluralism can be found in Tales of Long Ago. The present terminology, according to which the fictional world of a fairy tale implies a mixture of the primary and the secondary world, can be reviewed and fully processed by observing the difference between the fictional world of less and the fictional world of great ontological complexity which is based on different levels of ontological pluralism. Keywords: fictional world of great ontological complexity, fictional world of less ontological complexity, ontological pluralism, primary world, secondary world
Maja Glušac Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku / “Josip Juraj Strossmayer” University of Osijek Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences
Ne boj se, Kosjenko! – funkcionalnostilska osobitost vokativa u Pričama iz davnine U radu se govori o funkcionalnostilskoj osobitosti vokativa u Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić. Budući da je vokativ padež koji se izravno povezuje s jezičnim funkcijama i stilskim figurama, opisuje se uporaba vokativnih oblika pri ostvarivanju pojedinih funkcija, osobito konativne (dozivanje, obraćanje, oslovljavanje, skretanje pozornosti i dr.), kao i odnos vokativa prema drugim sredstvima kojima se ta funkcija ostvaruje (2. lice jedine i množine, imperativ). Osim toga, potvrđuje se i povezanost uporabe vokativa sa sredstvima ostvarivanja ostalih jezičnih funkcija, osobito ekspresivne (primjerice, povezanost vokativa i uzvika pri izražavanju emocija ili subjektivnih stavova). Stilogenost se vokativa promatra i u odnosu na njegov položaj u rečenici, sintagmatska obilježja i stilske figure, a propitivanjem učestalosti u upravnom govoru provjerit će se postavka o povećanoj uporabi vokativnih oblika u odnosu na dječju i usmenu književnost. Ključne riječi: Ivana Brlić-Mažuranić, jezične funkcije, stilske figure, vokativ 46 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Ne boj se, Kosjenko! (Fear not, Kosjenka!) – The functional-stylistic peculiarity of the vocative case in Tales of Long Ago The present paper deals with the functional-stylistic peculiarity of the vocative case in Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić. Since the vocative is also the only case directly associated with linguistic functions and figures of speech, the usage of the vocative forms in the realisation of particular functions is described, especially the conative function (calling, accosting, addressing, drawing attention, etc.), as well as the relation of the vocative to other means of achieving that same function (2nd person singular and plural, imperative). In addition, a connection is confirmed between the use of the vocative and the means of realising other linguistic functions, particularly the expressive one (e.g. the connection between the vocative and interjections in expressing emotions or subjective attitudes). The stylistic potential of the vocative is observed in relation to its sentence position, syntagmatic features and stylistic devices. By examining its frequency in direct speech, the hypothesis about the more frequent use of vocative forms in children’s and oral literature is tested. Keywords: Ivana Brlić-Mažuranić, linguistic functions, figures of speech, vocative
Enisa Gološ Pedagoški zavod u Mostaru, Bosna i Hercegovina / Institute of Education, Mostar, Bosnia and Herzegovina Deminutivi i hipokoristici u Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić U radu je predstavljen problem deminutiva i hipokoristika, utemeljen na konkretnom materijalu iz zbirke pripovijedaka Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić. Cilj ove analize je objasniti ne samo kako funkcioniraju deminutivi i hipokoristici u književnom djelu Ivane Brlić-Mažuranić već i ukazati na specifičnosti tvorbenih pitanja iz semantičkog kuta. Polazište analize bili su imenički leksemi kao motivne riječi na koje se dodaju deminutivni sufiksi, a u sljedećem je koraku središte zanimanja bilo samo značenje izvedenice. One su promatrane izolirano, u kolokacijama te u kontekstu. Istraživanje je pokazalo koji su od sufikasa najfrekventniji u korpusu, a koji su manje zastupljeni, te kakvu ulogu imaju u značenju izvedenice. Uočeno je da, uz osnovno značenje umanjivanja neke veličine, deminutivni sufiksi mogu realizirati i hipokoristično značenje, što ukazuje na činjenicu kako je ponekad teško postaviti jasnu granicu između deminutiva i hipokoristika. Budući da se leksički fond jednog jezika bogati dijelom i sufiksacijom, deminutivi i hipokoristici kao leksikološki fenomeni doprinose njegovu uvećanju. Istovremeno, doprinos leksikologiji ogleda se u ekscerpciji primjera iz književnog teksta kao pokazatelj funkcioniranja izvedenica. U konačnici, rad predstavlja doprinos i semantici jer u središtu zanimanja ima značenje riječi – tvorenica. Ključne riječi: deminutivi, hipokoristici, motivna riječ, sufiksacija Diminutives and hypocorisms in Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić This paper presents the issue of diminutives and hypocorisms, based on analysed material extracted from the collection of short stories Tales of Long Ago by Ivana Brlić- Mažuranić. The aim of this paper is not only to analyse the functions of diminutives and hypocorisms in a literary piece by Ivana Brlić-Mažuranić, but also to draw attention to Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 47 word formation issues from the semantic perspective. The starting points in the analysis are nominal lexemes as motif words to which diminutive suffixes were added, whereas the centre of interest in the next step is the very meaning of the derivatives. These words are analysed as individual words, in collocations and in context. The study shows which suffixes are most frequent in the analysed corpus, which of them are less present, and what semantic role they assume within the derivatives. It is noticed that diminutive suffixes can assume hypocoristic meaning in addition to their basic purpose of diminution of quality (size), which points to the fact that it is sometimes difficult to draw a clear line between diminutives and hypocorisms. Taking into consideration that a language’s lexicon is partially enriched by the process of suffixation, it is the diminutives and hypocorisms as lexicological phenomena that play a great role in this process. Further, a contribution to lexicology is reflected in extracting examples from a literary text, which serve as indicators of the function of derivatives. Finally, the paper makes a contribution to semantics, for its main interest is the meaning of words. Keywords: diminutives, hypocorisms, motif word, suffixation
Nataša Govedić Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu / Academy of Dramatic Arts, Zagreb Vodeni element i samocenzura bujica u djelu Ivane Brlić-Mažuranić U tekstovima Ivane Brlić-Mažuranić pohranjena je veoma kompleksna simbolika vode, kao i afektivna kontrola te ideologizacija vode kao sinonima „kreativnih izvorišta” bilo djetinje, bilo odrasle dobi. Voda je ovdje mnogo više od motiva. Primjerice, priča Kako je Potjeh tražio istinu donosi vodu kao tekućinu koja polako ispire Potjehovo sljepilo i počinje ga „mekšati” kroz bolni plač za djedom, a plač je također tekućina koja će snaći i Potjehova obijesnog kompanjona, Bjesomarova slugu. Ribar Palunko i njegova žena također su žrtve podivljalog vodenog elementa, kao što voda podiže i ruši gradove u Regoču. Status vode u djelu Ivane Brlić-Mažuranić možda u konačnici najbolje opisuje golema žudnja za razlivenim stvaralačkim i otkrivalačkim erosom („živom vodom”) koji je neprestano discipliniran različitim patrijarhalnim i matrimonijalnim pustinjama. Paradigmatska „majka hrvatske priče za djecu” na mnogo je načina birala asketsko samoodricanje, a ne ekstatičnost, pretjecanje, neobuzdanu igru ili uživalački princip. Govoreći o paradigmi djetinjstva kakvu uspostavlja Pričama iz davnine, tekst nudi malo primjera spontanog ili ritualiziranog igranja bilo kakve vrste, a kad se ono i dogodi (kao na primjeru Kosjenke), igra je prijetnja sigurnosti i dječjih i odraslih protagonista. Na mjesto igre/bujice stupa služenje očekivanjima ili dužnostima, čija suha zahtjevnost zaglušuje bogatstvo stvaralačkih tokova. Ključne riječi: afektivna motivika, ideologija dužnosti, konstrukcija narativnih svjetova, strah od stvaralaštva, simbolika vode The water element and self-censorship of the creative flow in the works of Ivana Brlić-Mažuranić Texts written by Ivana Brlić-Mažuranić contain very complex water symbolism, as well as an affective control and ideologisation of water as a symbol of a “creative source” in both childhood and adulthood. In this context, water is much more than a motif. For instance, 48 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts in the story “How Quest Sought the Truth”, the water of Quest’s painful weeping for his grandfather is a fluid that slowly washes away his blindness and begins to “soften” him; tears are also the fluid associated with Quest’s rampant follower, Rampogusto’s servant. The eponymous characters in “Fisherman Plunk and His Wife” are also victims of wild waters, similar to those that raise and topple cities in “Reygoch”. The status of water in the works of Ivana Brlić-Mažuranić is perhaps best illustrated by the enormous longing for liquefied creative and exploratory eros (“live water”), continuously disciplined in various patriarchal and matriarchal “dry lands”. The paradigmatic mother of the Croatian children’s tale in many ways chose ascetic self-denial rather than ecstasy, overflow, unbounded play or the pleasure principle. Focusing on the paradigm of childhood presented in Tales of Long Ago, the paper offers a few examples of kinds of spontaneous or ritualised play; when it does happen (in the case of Curlylocks), the game is a threat to the safety of both the child and adult protagonists. Play/torrent is therefore substituted with compliance with expectations or duties, the demands of which suffocate the richness of creative flow. Keywords: affective motifs, construction of narrative worlds, fear of creation, ideology of duty, water symbolism
Vesna Grahovac-Pražić Sveučilište u Zadru / University of Zadar Odjel za nastavničke studije u Gospiću / Department of Teacher Education Studies in Gospić Diana Stolac Sveučilište u Rijeci / University of Rijeka Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences
Atribut u bajkama Ivane Brlić-Mažuranić U radu se bajke Ivane Brlić-Mažuranić promatraju sa stajališta sintaktostilistike, odnosno sintaktostilističke analize atributa. Analizirane su bajke objavljene u zbirci Bajke i basne, koja sadrži bajke neobjavljene za autoričina života: Priča o sultanu Abdali, Zašto se rodila bijedna Lera i njezino siroče, Djevojčica i nema, te bajke objavljene u časopisima: Priča o goropadnom Mili i šestorici ptića rodovića, Zlatna ptica i dijete ubogarsko, Trgovac Nav, Priča o Zorku Bistrozorkom i o Sreći. Atribut se analizira kao gramatička i stilistička kategorija. Polazi se od funkcije atributa u naslovima i u tekstu. Uz analizu atributa kao dijela rečeničnoga ustrojstva (morfosintaktičku i čestotnu), pozornost se usmjerava na mjesto atributa u narativnoj strukturi teksta te tako utvrđuju stilogeni elementi u narativnoj funkciji, odnosno propituje se odnos atribut – epitet. Ključne riječi: atribut, bajka, hrvatski jezik, Ivana Brlić-Mažuranić, sintaksa Attributes in the fairy tales of Ivana Brlić-Mažuranić The paper observes the fairy tales of Ivana Brlić-Mažuranić from the perspective of syntax stylistics and provides a stylistic analysis of attributes. It analyses fairy tales published in the collection Fairy Tales and Fables, containing fairy tales unpublished during the author’s lifetime: “The Story of Sultan Abdala”, “Why Were the Miserable Lera and Her Orphan Born?” and “The Girl and the Monster”. It also analyses fairy tales published in magazines: “The Story of Truculent Milo and the Six Stork Chicks”, “The Golden Bird Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 49 and the Orphan Child”, “Merchant Nav” and “The Story of Clever Zorko and Happiness”. The attributes are analysed as a grammatical and stylistic category. The starting point is the function of the attribute in the titles and text. In analysing the attribute as part of the sentence structure (morphosyntactic), attention is directed to the place of the attribute in the narrative structure of the text. This establishes the stylistic elements in the narrative structure of the text and examines the attribute – epithet relation. Keywords: attribute, Croatian language, fairy tale, Ivana Brlić-Mažuranić, syntax
Sanja Grakalić Plenković Veleučilište u Rijeci / Community College, Rijeka Zlato i zlatno u Pričama iz davnine Rad analizira i tumači višestruku ulogu koju Ivana Brlić-Mažuranić namjenjuje zlatnoj boji, kraljevskom naklonošću obilježivši zlatno svaku od priča iz zbirke. Zlatni su skupocjeni umjetnički predmeti koji upućuju na arhetipske prostore kojima se definiraju i karakteriziraju likovi, ono je važno obilježje u ikonografiji antropomorfnih čudesnih bića. Zlatom autorica poučno i simbolički apstrahiranjem zbiljskog upućuje na dobro ili zlo; zlatni su amblemi i ukrasi, artificijelnošću i ornamentalnošću oblikovani u funkciji visoke estetizacije. Uspostavljajući secesijsko načelo statiziranja dinamičnoga i dinamiziranja statičnoga, Ivana Brlić-Mažuranić zlatu dodjeljuje ulogu blistavo dominantne kulise imaginarnih prostora ili dinamične sile koja okamenjuje prirodne ljepote u statične estetizirane predmete. Interpretacija motiva zlata i zlatnog nedvojbeno ukazuje da poetike književnih strujanja koja karakteriziraju fin de siècle oblikuju Priče iz davnine, bez obzira na vrijeme njihova nastanka, a sklonost k artificijelnosti i autoričinu intenciju da secesijskom dekorativnošću i estetiziranošću bajki slijedi aktualne trendove u umjetnosti i stavlja ih, kao jednako vrijedne, u suzvučje s didaktičnima. Ključne riječi: bajka, Ivana Brlić-Mažuranić, Priče iz davnine, secesija, zlato Gold and the golden in Tales of Long Ago The paper analyses and interprets multiple roles which Ivana Brlić-Mažuranić gives to gold and the golden, marking with this colour each and every story in her Tales of Long Ago. Emblems and decorations are golden, as are precious objects of art which imply archetypal spaces used to define and describe characters; it is also an important feature in the iconography of anthropomorphic marvellous creatures, as well as a means to indicate good or evil in a symbolic or instructive way by transforming the real into the abstract. By establishing the Secession principle of turning the static into the dynamic and the dynamic into the static, Brlić-Mažuranić attributes to the colour of gold the role of a splendid dominant setting of imaginary spaces or a dynamic force which petrifies beauties of nature into static aestheticised objects. The interpretation of the motif of gold and the golden undoubtedly indicates that the poetics of literary trends which characterise the fin de siècle also shapes Tales of Long Ago, regardless of the time in which it was written. The author’s inclination in her fairy tales towards artificiality and her intention to follow current trends in art by using the Secession characteristics of decorativeness and aestheticism resulted in a harmonious blend with the didactic. Keywords: colour of gold, fairy tale, Ivana Brlić-Mažuranić, Secession, Tales of Long Ago 50 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Iva Gruić Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Učiteljski fakultet / Faculty of Teacher Education Maša Rimac Jurinović Osnovna škola “Mladost” iz Zagreba / “Mladost” Elementary School, Zagreb Dramaturški izazovi Priča iz davnine Priče iz davnine rijedak su gost na scenama: repertoari osam naših najvećih kazališta za djecu trenutno navode 149 naslova, od kojih više od polovice otpada na dramatizaciju poznatih priča, a samo dva su iz davnine. Zašto se Crvenkapica istovremeno izvodi u četiri kazališta, Snjeguljica i Pepeljuga, pa čak i Pale sam na svijetu, u tri, a samo je Palunku i Šumi Striborovoj podaren (i) scenski život? Kako piše Manfred Pfister u knjizi Drama, teorija i analiza, komunikacijski model narativnih i dramskih tekstova razlikuje se po tome što u dramskim tekstovima ne postoji posredujući komunikacijski sustav. Zbog toga dramski svijet neposredno oživljava pred publikom. Prijenos iz proznog u dramski (a onda i scenski) tekst je na razini fabule relativno jednostavan, no sve ostale vrijednosti primarnog teksta zahtijevaju nadahnuto „prevođenje“. U glavnom dijelu istraživanja na temelju pregleda stručne literature izdvajamo neke od ključnih karakteristika teksta Priča iz davnine (poput, primjerice, tehnike pričanja u slikama). Zatim ih komentiramo kroz dramaturšku analizu koristeći pritom dostupne predstave kao referentne točke – a sve to s jednim ciljem: da ponudimo moguć(e) odgovor(e) na pitanje zašto likovi iz davnine ne oživljavaju češće na sceni i, što je još važnije, zašto su rijetko impresivni poput originala. Ključne riječi: dramatizacija, dramaturgija, fabula, inscenacija Dramaturgical challenges of Tales of Long Ago Tales of Long Ago is not often seen in the theatre. At the moment, there are 149 productions in the largest Croatian theatres for young audiences, and even though more than half of them are based on well-known stories, only two come from Tales of Long Ago. You can see “Little Red Riding Hood” in four different theatres, “Snow White” and “Cinderella” in three, but only “Plunk” and “Stribor’s Forest” have gained the right to live on stage. The model of communication does not work in the same way in narrative and in dramatic texts, as Manfred Pfister explains (Drama, Theory and Analysis). In dramatic texts, there is no mediating communication system and, for that reason, dramatic worlds “live” in front of their audiences. Transformation from one type of text to another is relatively simple at the level of a story, but other values of the primary text require inspired “translation”. In the central part of the investigation, we take key characteristics of the text Tales of Long Ago (as experts define them). Through dramaturgical analysis we comment on the possibilities of transferring those characteristics to the text of a performance. The goal is to offer possible response(s) to the question about why the worlds of Tales of Long Ago do not inspire more (good) performances. Keywords: dramatisation, dramaturgy, production, story Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 51
Dragica Haramija Univerza v Mariboru / University of Maribor, Slovenia Pedagoška fakulteta in Filozofska fakulteta / Faculty of Teacher Education & Faculty of Humanities
Priče iz davnine kao polje arhetipskog i mitskog U članku predstavljamo teoriju bajki. Naime, samo one očuvanjem mitske jezgre otkrivaju arhetipove (Biti, 1997.), pri čemu je važan pomak od usmene predaje prema pisanoj riječi (Goljevšček, 1982.). Činjenica jest da je bajka bajka samo do tada dok čitatelj njeno postojanje objašnjava, odnosno prepoznaje, preko njenih folklornih karakteristika, dakle mora sadržavati osnovne sastavnice memorije žanra (Bahtin, 1982.). To su, u ovom slučaju, bajkoviti klišeji ili prepoznatljivi elementi bajkovite poetike, dakle čarobni elementi, posebni motivi, tipični književni likovi i njihove funkcije (Nodelman, 1996.; Sutherland, 1996.; Russel, 2005.; Lüthi, 2011.; Propp, 2013.). Za memoriju bajkovitog žanra moraju u djelu, da bismo ga uvrstili u bajke, biti prepoznatljiva barem tri elementa ili arhetipa: odnos između dobra i zla, čudesnost i semantika igre u pripovjedačkoj strukturi. Karakteristike su predstavljene u izabranoj građi: folklornim bajkama te klasičnim autorskim bajkama Ivane Brlić-Mažuranić (Priče iz davnine). Bajke su predstavljene s obzirom na strukturu (početak, provjera, kraj, pripovjedač, preobrazba), književne likove, književni prostor i vrijeme, bajkovite brojeve, zabrane, zapovijedi i proročanstva, čudesa i jednodimenzionalnost. Ključne riječi: arhetip, autorska bajka, folklorna bajka, Ivana Brlić-Mažuranić, Priče iz davnine Tales of Long Ago: Fairy tale by Ivana Brlić-Mažuranić as a field of the archetypal and mythical This discourse introduces the theory of the fairy tale which reveals archetypes by way of preserving the mythical essence (Biti, 1997), while representing a significant shift from the oral tradition to the written word (Goljevšček, 1982). In fact, a fairy tale remains a fairy tale only as long as the reader explains or identifies its existence through its folkloric characteristics, in which case it must include the basic components of genre memory (Bakhtin, 1982). In a contemporary fairy tale, this involves fairy-tale clichés or recognisable elements of fairy-tale poetics, such as magical elements, specific motifs, and typical literary characters and their functions (Nodelman, 1996; Sutherland, 1996; Russell, 2005; Lüthi, 2011; Propp, 2013). To speak of the fairy-tale genre memory, and for a work to be classified as a fairy tale, it should incorporate at least three distinctive elements, or archetypes: the relationship between good and evil, miraculousness, and the semantic attributes of drama within a narrative structure. The characteristics are presented through a selection of works, including folk fairy tales and classic fairy tales titled Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić. The fairy tales are introduced according to their structure (beginning, ordeal, ending, narrator, transformation), literary characters, literary time and space, magic numbers common to fairy tales, prohibitions, commandments and prophecies, miracles, and one-dimensionality. Keywords: archetype, classic fairy tale, folk fairy tale, Ivana Brlić-Mažuranić, Tales of Long Ago 52 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Marijana Horvat Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu / Institute of Croatian Language and Linguistics, Zagreb Vladimira Rezo Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu / Institute of Croatian Language and Linguistics, Zagreb Stilske figure u Pričama iz davnine U radu se donosi raščlamba stilskih figura u prvotisku Priča iz davnine (Zagreb, 1916.). Teorijsku podlogu raščlambe čini recentna literatura relevantnih autora (Solar, Škiljan, Lausberg, Škarić, Bagić i dr.). Iz rada će biti razvidno koje su figure i skupine figura u zbirci najzastupljenije, u kojoj mjeri utječu na slikovitost iskaza, njegovu ritmizaciju i ekspresivnost te pojačanu pažnju recipijenta. Naposljetku, rad će utvrditi eventualne razlike među bajkama u uporabi stilskih figura te dati odgovor na pitanje jesu li pojedine bajke individualizirale njihovu uporabu, tj. stavile naglasak na pojedinu figuru ili skupinu figura, i u kojoj mjeri. Ključne riječi: Ivana Brlić-Mažuranić, Priče iz davnine, stilske figure Stylistic figures in Tales of Long Ago The paper presents a classification of the stylistic figures featured in the first edition of Tales of Long Ago (Zagreb, 1916). Recent publications by relevant authors (Solar, Škiljan, Lausberg, Škarić, Bagić, etc.) form the theoretical background. The paper shows which figures and groups of figures are the most common in the collection, to what degree they influence the picturesque qualities of language, its rhythmisation and expressiveness, and increases recipient attention. Finally, the paper determines the possible differences between fairy tales in terms of their use of stylistic figures, and answers the question about whether individual fairy tales have individualised their use (i.e., placed emphasis on individual figures or groups of figures and to what degree). Keywords: Ivana Brlić-Mažuranić, stylistic figures,Tales of Long Ago
Ivana Ignjatov Popović Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Novom Sadu, Srbija / Preschool Training College, Novi Sad, Serbia Ljepota duše kao osnova za bolji svijet u Pričama iz davnine Ivane Brlić- Mažuranić Nalazeći inspiraciju u slavenskoj mitologiji, ali i pričama i pjesmama usmene narodne tradicije, Ivana Brlić-Mažuranić u Pričama iz davnine ističe najviše ljudske osobine – dobrotu, pravdu, skromnost, ustrajnost, vjernost, ljubav... Porodica, odnosi unutar nje te trpeljiva i mudra žena kao njen stup osnova su oko koje spisateljica često plete niti svojih bajki. Iako Priče iz davnine odišu empatijom, autorica se ne ustručava kazniti svakoga tko remeti moralni poredak. Osim toga, čitajući ove bajke, djeca se upućuju na suživot s prirodom i na učenje slobodnim stjecanjem saznanja (što je vidljivo u priči Lutonjica Toporko i devet župančića). Sumirajući sve ovo i tumačeći Priče iz perspektive suvremenih Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 53 pedagoških teorija, možemo reći da je Ivana Brlić-Mažuranić svojim bajkama utirala put onome što danas nazivamo holističko obrazovanje. Definiciju ovog vida obrazovanja dao je Ron Miller (osnivač časopisa Holistic Education Review) ističući da je ono svojevrsna filozofija obrazovanja utemeljena na ideji da svaka osoba izgrađuje svoj identitet, smisao i svrhu života kroz povezanost sa zajednicom, prirodom i humanističkim vrijednostima kao što su suosjećanje i mir. Ključne riječi: empatija, moral, odgoj, sloboda, ustrajnost The beauty of the soul as the basis for a better world in Tales of Long Ago written by Ivane Brlić-Mažuranić Finding inspiration in Slavic mythology, but also in traditional folk tales and poems, Ivana Brlić-Mažuranić in Tales of Long Ago highlights the most human qualities – goodness, justice, modesty, perseverance, loyalty, love... Family, the relationships in it, and a tolerant and wise woman as its pillar are the basis around which the writer wove her weft of fairy tales. Although Tales of Long Ago are full of empathy, Ivana Brlić-Mažuranić does not hesitate to punish anyone who disturbs the moral order. Beside this, through these fairy tales, children are referred to harmony with nature and learning through freely acquired knowledge. Summarising all this and interpreting Tales of Long Ago from the perspectives of modern pedagogical theory, we can say that Ivana Brlić-Mažuranić paved the way for what we now call holistic education. The definition of this sort of education was given by Ron Miller (founder of the journal Holistic Education Review), who stressed that it is a philosophy of education based on the premise that each person finds identity, meaning, and purpose in life through connections to the community, the natural world and humanitarian values such as compassion and peace. Keywords: education, empathy, freedom, morality, persistence
Mersiha Ismajloska Sveučilište informacijskih znanosti i tehnologije „Sv. Pavao Apostol“ u Ohridu, Makedonija University of Information Science and Technology “St. Paul the Apostle”, Ohrid, Macedonia Gdje bajke žive: primjer Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić Bajke se lako može povezati s nekim drugim žanrovima dječje književnosti ili fantastike. Možemo govoriti o domu bajki, mjestu kamo pripadaju i koje je prvenstveno povezano s usmenom tradicijom, kao i s konceptom ognjišta i ostarjelog pripovjedača. U Pričama iz davnine moguće je prepoznati afirmaciju te ideje, ali istovremeno i izvorno tumačenje starih motiva, na način koji se ne obraća isključivo djeci. Time se otvara prostor za raspravu o definiciji dječje književnosti i njenoj vezi sa žanrom bajke. Na primjerima iz dječje književnosti moguće je usporediti motive nadahnute bajkama. Uključimo li u usporedbu i primjere iz fantastične književnosti, moguće je razviti širu ideju o mogućnostima žanra bajke, ne samo kao izvornoga teksta već i kao interteksta. Iz toga logično proizlazi sljedeće pitanje: kako tretirati bajke? Trebamo li tragati za njihovim izvornim oblicima ili ih iznova osmišljavati?! Ključne riječi: bajke, dječja književnost, fantastika, žanr 54 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Where fairy tales live: The example of Tales of Long Ago by Ivana Brlić- Mažuranić Fairy tales can easily be connected with some other genres, such as children’s literature or fantasy. We can speak about the home of fairy tales, the place where they belong, which is primarily connected with an oral folklore tradition. We can connect them with the concept of the fireplace and the old narrator.Tales of Long Ago can be seen as affirmation of this idea, but at the same time the Tales can be viewed as an original interpretation of old motifs, which can be read not only by children. This touches the definition of children’s literature and its connection with the genre of the fairy tale. By giving examples of children’s literature, we can compare the motifs inspired by fairy tales. Together with examples from fantasy, we can form a general idea of the possibilities of the fairy tale as a genre, seen not only from its primary place but also as an allusion or intertext. The logical question is how we should treat fairy tales: should we search for them in their primary form, or should we reinvent them? Keywords: children’s literature, fairy tales, fantasy, genre
Katarina Ivon Sveučilište u Zadru / University of Zadar Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja / Department of Teachers and Preschool Teachers Education Sanja Vrcić-Mataija Sveučilište u Zadru / University of Zadar Odjel za nastavničke studije u Gospiću / Department of Teacher Education Studies in Gospić Metafora putovanja u Pričama iz davnine Kao tematska i kompozicijska okosnica putovanje se u Pričama iz davnine iščitava kroz prizmu metafore promjene/novih spoznaja na koju su književni likovi osuđeni. Polazeći od temeljne strukture bajke koja započinje odlaskom, putovanje se narativno grana na put, postaje, povratak ili ostanak. Njime se narušava ravnoteža, mijenja lokacija; ono podrazumijeva napuštanje poznatog i odlazak u nepoznato, što nerijetko znači i neizvjesnost, odricanje, žrtvu, kušnju. Likovi se odlučuju na putovanje motivirani znatiželjom, vlastitim uvjerenjima ili krajnjom nuždom. Stoga se u radu prati promjena prostornog okvira koji utječe na (ne)stabilnost likova te se uspostavlja tipologija putnika/putovanja s obzirom na način putovanja, mjesto i vrijeme putovanja, postaje i svrhu putovanja te krajnji rezultat. Time stvarno putovanje zadobiva metaforičku funkciju duhovnog, unutarnjeg putovanja. Putujući iz svjetlosti u tamu, iz života u smrt, iz fantastike u realnost, iz neznanja u znanje i obrnuto, likovi prolaze kroz tjelesno, ali i duhovno, unutarnje putovanje, metaforički shvaćeno kao put njihova sazrijevanja, spoznaje, povratka, odrastanja – potragu za vlastitim identitetom. Analiza primarne funkcije metafore kroz otkrivanje konkretnih podataka stavljena je u kontekst apstraktnog iskustva na osnovi kojega se iščitava i konceptualna metafora – putovanje je spoznaja/sazrijevanje. Ključne riječi: metafora, Priče iz davnine, putnik, putovanje, tipologija Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 55
The journey metaphor in Tales of Long Ago As a thematic and compositional framework in Tales of Long Ago, the journey can be read and interpreted through the metaphoric prism of changes/new realisations which the characters are destined to have. Starting from the basic structure of a fairy tale, which begins with a departure, the journey branches out to travelling, stations, a return or stay. The journey disrupts the balance, it changes the location; it implies abandoning the familiar and going into the unknown, which often means uncertainty, self-denial, sacrifice and temptation. The characters decide to travel, motivated by curiosity, their own convictions or extreme necessity. Therefore, this paper follows the changes in the spatial framework that affect the (in)stability of the characters and establish a typology of passenger/journey considering the method of travel, the place and time of travel, the stations and the purpose of the journey as well as the end result. With that, an actual journey takes on a metaphorical function of a spiritual/inner journey. Travelling from light to darkness, from life to death, from fiction to reality, from ignorance to knowledge – and vice versa – the characters go through a physical as well as a spiritual inner journey, metaphorically understood as a journey toward maturity, knowledge, returning home, growing up – a search for their own identities. Analysis of the metaphor’s primary functions through the revelation of specific data is placed in the context of abstract experience on the basis of which the conceptual metaphor – a journey is knowledge/maturity – can be interpreted. Keywords: journey, metaphor, Tales of Long Ago, traveller, typology
Ivo-Pavao Jazbec Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu / Institute of Croatian Language and Linguistics, Zagreb Maja Lončar Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu / Institute of Croatian Language and Linguistics, Zagreb
Analiza leksika Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić na temelju obrade uporabom slobodnih računalnolingvističkih alata U radu se opisuje raščlamba Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić koja se temelji na automatskoj obradi slobodnim lematizatorom i morfosintaktičkim označivačem za hrvatski jezik. Nakon pregleda i ručnoga ispravljanja tako dobiveni popis lema Priča iz davnine uspoređuje se s drugim djelima Ivane Brlić-Mažuranić da bi se utvrdile razlike na leksičkoj razini. Isti se popis uspoređuje sa suvremenim jezičnim stanjem na temelju popisa lema Prvoga školskog rječnika i Školskoga rječnika hrvatskoga jezika u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školske knjige. Treća se usporedba provodi prema stanju koje se temelji na suvremenim korpusima hrvatskoga jezika (koji su također lematizirani i morfosintaktički označeni) u Hrvatskome nacionalnom korpusu, koji se pod vodstvom prof. dr. Marka Tadića pripravlja u Zavodu za lingvistiku, te mrežnom korpusu hrWaC doc. dr. Nikole Ljubešića iz Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, oba iz Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Cilj je svih usporedbi ukazati na posebnost leksika Priča iz davnine. Ključne riječi: Ivana Brlić-Mažuranić, leksik, Priče iz davnine, računalna lingvistika 56 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Analysis of the vocabulary of Tales of Long Ago based on an analysis using free computational linguistic tools The paper describes an analysis of Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić based on automatic processing with a freely available lemmatisation and part-of-speech tagger (with morphology) for Croatian. First, a manually reviewed and corrected list of lemmas of Tales of Long Ago is compared with other works of Ivana Brlić-Mažuranić with the goal of identifying differences at the lexical level. Secondly, the same list is compared with the contemporary linguistic situation on the basis of the list of lemmas of The First School Dictionary and The School Dictionary of Croatian Language, co-published by the Institute of Croatian Language and Linguistics and Školska knjiga. Finally, a comparison is made according to the state based on corpora of the contemporary Croatian language (both lemmatised and morpho-syntactically annotated): the Croatian National Corpus, compiled under the leadership of Marko Tadić at the Institute of Linguistics, as well as with the hrWaC, a Web Corpus compiled by Nikola Ljubešić from the Department of Information and Communication Sciences, both at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb. The objective of all comparisons is to indicate specificities at the lexical level in Tales of Long Ago, as well as the part of the vocabulary that has remained during the last hundred years. Keywords: computational linguistics, Ivana Brlić-Mažuranić, Tales of Long Ago, vocabulary
Vjekoslava Jurdana Sveučilište Jurja Dobrile u Puli / “Juraj Dobrila” University of Pula Odjel za odgojne i obrazovne znanosti / Faculty of Education Ivana Brlić-Mažuranić na Liburniji Ivana Brlić-Mažuranić potječe iz obitelji koja je iz Novog Vinodolskog, gradića na samome moru, u Hrvatskom primorju. Stoga ne čudi što je bila osobito povezana s primorskim zavičajem, s morem samim. Tijekom svojega života često je dolazila u Hrvatsko primorje, o čemu je pisala u svojim memoarskim i esejističkim tekstovima. Štoviše, o boravcima Ivane Brlić-Mažuranić u Hrvatskom primorju svjedoči i njezina korespondencija. Svi ti dokumenti pokazuju da je s osobitom naklonošću opisivala i zapadni dio Hrvatskog primorja, tj. Kvarnera, kraj koji se zove Liburnija. U ovome radu prikazuju se novopronađeni dokumenti koji svjedoče o boravku Ivane Brlić-Mažuranić tijekom 1913. godine u Lovranu. Radi se o dva pisma i jednoj razglednici kojima Ivana Brlić-Mažuranić svjedoči o jednom kratkom, ali lijepom dijelu svoga života. Ujedno daje i sliku života Liburnije u drugom desetljeću 20. stoljeća. Ključne riječi: Ivana Brlić-Mažuranić, korespondencija, Liburnija, Lovran, more Ivana Brlić-Mažuranić in Liburnia Ivana Brlić-Mažuranić grew up in a family originating from Novi Vinodolski, a small town located by the sea on the Croatian Littoral. It therefore comes as no surprise that she was particularly linked with the seashore, with the sea itself. During her life she often visited the Croatian Littoral and wrote about her visits in her texts that had the characteristics of memoirs and essays. Moreover, the visits of Ivan Brlić-Mažuranić to the Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 57
Croatian littoral are also witnessed in her correspondence. All these documents suggest a particular affection in describing the western Croatian littoral, namely the region of Kvarner or, as it is also called, Liburnia. This paper presents three recently found similar documents which witness the stays of Ivana Brlić-Mažuranić in Lovran in 1913. These are two letters and one postcard in which Ivana Brlić-Mažuranić bore witness to a brief but pleasant part of her life. At the same time, she provided a picture of Liburnia in the 1920s. Keywords: correspondence, Ivana Brlić-Mažuranić, Liburnia, Lovran, sea
Martina Jurić Zagreb
Tiskani i multimedijski engleski prijevodi Priča iz davnine Ivane Brlić- Mažuranić: obrada imena Rad istražuje dva prijevoda Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić i njihovu obradu kulturno-specifičnih elemenata, poglavito antroponima i toponima. Cilj rada je identificirati postupke kojima se služe prevoditelji te analizirati njihove motive za odabir strategije odomaćivanja, odnosno otuđivanja. Analiza prikupljenih podataka provodi se u kontekstu funkcionalne teorije prevođenja, tj. teorije skoposa Hansa Vermeera, te klasifikacije prevoditeljskih problema i tipologije teksta Christiane Nord, kao i procesa prevođenja kulturno-specifičnih elemenata Vladimira Ivira. Budući daPriče predstavljaju važan dokument hrvatskog kulturnog nasljeđa, koji nadilazi banalno poimanje puke zabave za djecu, ovaj rad prepoznaje središnju važnost njihovog preciznog prenošenja u ciljanu anglofonu kulturu te istražuje utjecaj koji odabrani postupci imaju na recepciju samih tekstova. Ključne riječi: hrvatska dječja književnost, Ivana Brlić-Mažuranić, književni prijevod, kulturno-specifični elementi, nazivlje slavenske mitologije, strategije odomaćivanja i otuđivanja English translations of Ivana Brlić-Mažuranić’s Tales of Long Ago in print and multimedia: The treatment of names This paper explores the two translations of Ivana Brlić-Mažuranić’s Tales of Long Ago and their rendering of culture-specific items, mostly anthroponyms and toponyms. It identifies the procedures which the translators employed when translating them, and analyses their motives for choosing domestication or foreignisation strategies. The analysis of the acquired data is conducted in light of the functionalist translation theory, i.e. Hans Vermeer’s skopos theory and Christiane Nord’s classification of translation problems and text typology, as well as Vladimir Ivir’s procedures for translating culture-specific items. Given that the Tales constitute an important document of Croatian cultural heritage which transcends the banal notions of mere children’s entertainment, this paper recognises the crucial significance of accurately transposing them into the target Anglophone culture and examines the impact which the chosen procedures had on the reception of the texts. Keywords: Croatian children’s literature, culture-specific items, domestication and foreignisation strategies, Ivana Brlić-Mažuranić, literary translation, Slavic mythological nomenclature 58 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Martina Jurišić Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Hrvatski studiji / Centre for Croatian Studies
Poetika dječje književnosti ranog 20. stoljeća Cilj rada je istražiti paradigme koje oblikuju estetiku i poetiku hrvatske dječje književnosti od 1900. do 1915. godine, a istraživanje će se temeljiti na proučavanju referente zbirke iz navedenoga razdoblja. Na temelju objavljenih djela želi se utvrditi autonomizacija polja hrvatske dječje književnosti, tj. stvaranje književnosti kao umjetnosti (uspostava zasebnog društvenog sistema koji se definira s obzirom na druga polja). U radu će se ispitati i djelovanje ideoloških instanci i polja moći, elemenata koji posredno utječu na stvaranje polja dječje književnosti te na njegovu poetiku i estetiku. Istraživanje će biti usmjereno na mnogobrojne faktore koji izravno i neizravno djeluju na hrvatsku dječju književnost s početka 20. stoljeća kako bi rezultati bili jasniji i transparentniji. Ključne riječi: autonomizacija, dječja književnost, estetika, paradigme, poetika, polje, umjetnost Poetics of children’s literature of the early 20th century The goal of this work is to explore the paradigms that give form to both the aesthetics and poetics of Croatian children’s literature from 1900 to 1915. The research is based on a careful examination of a reference library of works from the said period. Based on published works, the intention is to determine the autonomy of the field of Croatian children’s literature, namely the creation of literature as art (establishing a separate social system which is defined in regard to other fields). The research also examines the influences of ideological instances and fields of power, elements that indirectly affect the creation of the field of children’s literature as well as its poetics and aesthetics. The research is aimed at numerous factors that influence Croatian children’s literature from the beginning of the 20th century, both directly and indirectly, in order to obtain clearer and more transparent findings. Keywords: aesthetics, art, autonomy, children’s literature, field, paradigms, poetics
Georgia (Tzina) Kalogirou Nacionalno i kapodistrijansko sveučilište u Ateni, Grčka / National and Kapodistrian University of Athens, Greece Pepeljuga u zrcalu: izazovna reinskripcija Perraultove Pepeljuge U uvodu knjige Challenging and Controversial Picturebooks. Creative and Critical Responses to Visual Texts (2015.) urednica Janet Evans ukazuje na rastući broj slikovnica čiju je tematiku i vizualni izričaj moguće opisati kao izazovne, kontroverzne i uznemirujuće. Smatram da među ove izazovne i nekonvencionalne slikovnice možemo ubrojiti i Pepeljugu Roberta Innocentija (1983.), nadahnutu istoimenom pričom Charlesa Perraulta. Ovaj rad nudi vizualnu interpretaciju izvrsne Innocentijeve slikovnice čiji inovativan slikarski stil i subverzivne vizualne tehnike izvornu bajku smještaju u drugačiju ideološku perspektivu, propitkujući njene tradicionalne pripovjedne obrasce. Pomna Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 59 analiza ilustracija otkriva da istraživanje dječje književnosti može profitirati od dubinske analize pojedinačnih slikovnica, naročito ako se u analizi uzmu u obzir rod, ideologija, autorstvo i autoritet koji su vezani uz tradicionalne bajke. Ilustracije odbacuju stereotipan i proslavljen prikaz Pepeljuge kao pasivne i kreposne, čiste i drage djevojke. Innocentijeva Pepeljuga zaokružen je i složen lik obdaren psihološkom složenošću i dubinom. Ključne riječi: izazovne slikovnice, Innocenti, Pepeljuga, reinskripcije Cinderella in the mirror: A challenging retelling of Perrault’s “Cinderella” According to Janet Evans (ed.), in her introduction to the book Challenging and Controversial Picturebooks: Creative and Critical Responses to Visual Texts (2015), there are increasing numbers of picturebooks whose subject matter and/or style of illustration could be considered as challenging, controversial and unsettling. Such a challenging and unconventional picturebook is, I wish to argue, Roberto Innocenti’s “Cinderella” (1983) based on Charles Perrault’s variant. This paper provides a visual interpretation of this exquisite picturebook whose painterly innovative style and subversive visual devices put the original fairy tale in a different ideological perspective by questioning its traditional narrative patterns. The detailed analysis of the illustrations shows how children’s literature scholarship can benefit from an in-depth analysis of a singular picturebook, particularly when aspects of gender, ideology, authorship and authority related to the traditional fairy tales are taken into account. The illustrator denies the stereotyped glorified depiction of Cinderella as a passive and virtuous, chaste and sweet woman. Innocenti’s Cinderella stands as a “round” and complex character bestowed with psychological complexity and depth. Keywords: challenging picturebooks, Cinderella, Innocenti, retellings
Amir Kapetanović Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu / Institute of Croatian Language and Linguistics, Zagreb
Hrvatski jezik iz davnine u Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić U izlaganju će biti predstavljeno filološko istraživanje Priča iz davnine sa stilističkoga stajališta, odnosno uporaba, funkcija i izvorišta jezičnih jedinica koje bi se u književnom izražavanju Ivane Brlić-Mažuranić već u vrijeme njezina života mogle smatrati arhaičnim. Analiza će pokazati da je autorica bila kreativna u uporabi arhaizama i da je, kao i drugi istaknuti članovi obitelji Brlić i Mažuranić, dobro poznavala hrvatsku jezičnu baštinu. Ključne riječi: arhaizam, hrvatski jezik, Ivana Brlić-Mažuranić, Priče iz davnine The Croatian language long ago in Tales of Long Ago by Ivana Brlić- Mažuranić This paper highlights the philological research of Tales of Long Ago from the standpoint of style and the usage, function, and sources of linguistic units in the literary expression of Ivana Brlić-Mažuranić which could have been considered archaic in her time. This analysis will show that the author was creative in her use of archaisms and that, like other eminent members of the Brlić and Mažuranić families, she was very familiar with the Croatian linguistic heritage. Keywords: archaism, Croatian, Ivana Brlić-Mažuranić, Tales of Long Ago 60 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Mario Kolar Sveučilište Sjever u Koprivnici / North University, Koprivnica Stvaranje medijske slike Ivane Brlić-Mažuranić u kontekstu hrvatskog kiosk-izdavaštva Početkom trećeg tisućljeća u Hrvatskoj se javlja novi vid medijske (re)prezentacije književnosti, povezan s masovnom prodajom knjiga uz dnevne novine na kioscima. Nakon što su se isprva (2004.) usmjerili prema izdavanju najpoznatijih djela stranih (Jutarnji list) i domaćih (Večernji list) književnih klasika, a zatim i suvremenih domaćih mainstream književnika (Jutarnji list, 2005.), na red su došla i djela koja pripadaju dječjoj književnosti. Preskočivši ih u svojoj prvoj dječjoj biblioteci Večernjakov limač (2004.), Večernji list krajem 2007., pod sloganom Bajke za sva vremena, izdaje sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić, kao prvi projekt hrvatskog kiosk-izdavaštva koji je bio usmjeren na jednog domaćeg književnika. Prema prokušanom modelu iz prijašnjih projekata izdavanju djela je, kao i njihovoj autorici, tijekom dvomjesečnog izlaženja deset svezaka edicije posvećivan velik prostor u samim novinama (članci, reportaže, intervjui, najave, reklame). Analizom same edicije, ali i popratnog medijskog diskursa kojim je prezentirana, pokušat ćemo istražiti kakva je medijska slika o Ivani Brlić-Mažuranić pritom stvorena u hrvatskom književnom i javnom kontekstu. Ključne riječi: književnost, medijska (re)prezentacija, Večernji list Creating the media image of Ivana Brlić-Mažuranić in the context of Croatian kiosk-publishing At the beginning of the third millennium, a new aspect of media (re)presentation of literature appeared in Croatia, related to the mass sales of books with daily newspapers in kiosks. After publishing the most famous works of foreign (Jutarnji list) and domestic (Večernji list) literary classics at the beginning (2004), as well as domestic contemporary writing from the literary mainstream (Jutarnji list, 2005), children’s literature (mostly readings for school) also soon came into the spotlight. After skipping them in its firstchildren’s library Večernjakov limač (2004), Večernji list published at the end of 2007 the collected works of Ivana Brlić-Mažuranić under the slogan All-Time Fairy Tales, as the first project by Croatian kiosk-publishing which focused on one Croatian author. Following the approved model from former projects, a large amount of space in the very newspapers (articles, reports, interviews, announcements, advertisements) was dedicated to the publication of the works, as well as to the author herself, during the publication of the ten books from the series (October and November 2007). By analysing the edition, as well as the media discourse that represented it, we will attempt to reconstruct the media image of Ivana Brlić-Mažuranić that was then created in the Croatian literary and public context. Keywords: literature, media (re)presentation, Večernji list Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 61
Polina Korol’kova Ruska akademija znanosti / Russian Academy of Sciences Rusko državno humanističko sveučilište iz Moskve / Russian State University for the Humanities, Moscow
Suvremena umjetnička bajka – problem periferije i granica žanra Rad doprinosi istraživanju suvremene umjetničke bajke kao žanra i njezinih modifikacija te proučava način razvitka autorske bajke danas, utjecaj drugih žanrova i književnih područja (prije svega fantasy i znanstvene fantastike) na nju te percepciju bajke kod odraslog čitatelja i djece na primjerima iz ruske, hrvatske i češke književnosti. Ovim će se radom pokušati odgovoriti na pitanja kakve tekstove možemo danas smatrati centrom (srži) žanra umjetničke bajke, a kakvi se tekstovi nalaze na periferiji; kakav utjecaj imaju nacionalne tradicije slavenske umjetničke bajke 19. – 21. stoljeća te internacionalni proces širenja književnosti fantastike (fantasy) i znanstvene fantastike na formiranje predodžbe o žanru; postoje li kod suvremenih tekstova određeni principi koji su neophodni za prepoznavanje kanona i koji su to principi; kako i zašto se suvremeni autori nastavljaju obraćati umjetničkoj bajci i poigravati s folklornim kanonom te po čemu se razlikuju tri slavenske tradicije. Primjeri korištenja različitih elemenata fantasy književnosti i znanstvene fantastike, legendi i mitova te parabola i strašnih priča svjedoče o aktivnom obostranom djelovanju žanrova i poništavanju granica među njima. Što se tiče bajki za odrasle, popularne su političke i satiričke te filozofske bajke, a predodžbe o bajkama za djecu sve se češće svode na formalne kriterije (jezične formule, tradicionalne funkcije folklornih junaka, motive i sl.) ili se izražavaju u obavezno prisutnom fantastičnom elementu i poučnosti. Ključne riječi: fantastika (fantasy), folklorna (narodna) bajka, periferija žanra, umjetnička (autorska) bajka, znanstvena fantastika The modern author fairy tale: The problem of periphery and borders of the genre This paper contributes to research of the contemporary author fairy tale as a genre, its modifications, the modes of its development, the influences from other genres and literary fields (first of all, fantasy and science fiction) and the perception of the fairy tale genre of adults and children on the material of Russian, Croatian and Czech literatures. The paper covers the following questions: which texts belong today to the central (core) field of the author fairy tale and which texts belong to the periphery; how do the Slavic national traditions of the author fairy tale from the 19th to the 21st centuries and the rise internationally of the fantasy and science fiction genres influence the formation of notions about the fairy tale genre; is there a certain linguistic idiosyncrasy common to all these texts and shared principles used for the purposes of stylisation and recognition of the canon; how and why do contemporary writers continue to work with this genre and play with the folk tale canon and what is the difference between three distinct Slavic literary traditions? Examples of the use of different elements of fantasy and science fiction literature on the one hand, and legends, myths, and parables on the other, bear witness to mutual interaction between genres and the blurring of boundaries between them. Political, satirical and philosophical fairy tales remain popular as texts written for adult readers, 62 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts while for contemporary children their notions about the fairy tale genre are reduced to formal criteria (linguistic formulas, traditional functions of folklore heroes, motifs, etc.) or express themselves through the requisite elements of fantasy and morals. Keywords: author fairy tale, fantasy, folktale, periphery of genre, science fiction
Andrijana Kos-Lajtman Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Učiteljski fakultet – Odsjek u Čakovcu / Faculty of Teacher Education – Department in Čakovec
Narativizacija motiva Jaše Dubrovčanina u hrvatskoj kulturi – tri autorska pristupa U radu se razmatra tretman koji motiv Jaše Dubrovčanina/Dalmatina ima u trima hrvatskim pripovjednim diskursima: u znanstvenoj studiji Melek „Jaša Dubrovčanin“ u Indiji god. 1480. – 1528. i njegovi prethodnici u Islamu prije deset stoljeća (1925.) Vladimira Mažuranića, romanu Jaša Dalmatin: potkralj Gudžerata (1937.) Ivane Brlić- Mažuranić te romanu Alikvot (2014.) Jasne Horvat. U sva tri teksta život i sudbina Jaše Dubrovčanina funkcioniraju kao semantičko uporište, pri čemu autorski pristupi Vladimira Mažuranića, Ivane Brlić-Mažuranić i Jasne Horvat ne prezentiraju samo dijakronijski različite poglede nego i vrstovnu i poetičku raznorodnost. Pritom je osobito zanimljiva činjenica poetičkog odnosa prema tekstu prethodniku gdje u nizu Mažuranić – Brlić- Mažuranić – Horvat kod potonjih dviju članica trijade ujedno pratimo i autopoetičku i metatekstualnu svijest o tekstovima prethodnicima. Rad se stoga usmjerava na lociranje i istraživanje intertekstualnih poveznica među navedenim pripovjednim diskursima te na načine na koje novi(ji) tekst stupa u autorski dijalog s tekstom/tekstovima prethodnicima diseminirajući centralni motiv Jaše Dubrovčanina u novom književnom kontekstu, ali i kompletnu žanrovsku i poetičku paradigmu svojeg/svojih prethodnika. Ključne riječi: diseminacija, Ivana Brlić-Mažuranić, Jasna Horvat, Jaša Dubrovčanin/ Dalmatin, Vladimir Mažuranić Narrativisation of the motif of Jaša of Dubrovnik in Croatian culture – by three authors and in their approaches The paper discusses the treatment of the motif of Jaša of Dubrovnik/Dalmatia in three Croatian narrative discourses: in the scientific study Malik Jaša of Dubrovnik in India from 1480 to 1528 and his Predecessors in Islam Ten Centuries Ago (1925) by Vladimir Mažuranić; in the novel Jaša Dalmatian: The Viceroy of Gujarat (1937) by Ivana Brlić- Mažuranić; and in the novel Alikvot (2014) by Jasna Horvat. All three texts use the Jaša of Dubrovnik character, his life and fate as a semantic basis, while the authors Vladimir Mažuranić, Ivana Brlić-Mažuranić and Jasna Horvat not only present diachronically different views, but also show diversity in terms of prose type and poetic approach. Particularly interesting is their poetic approach to the preceding text they refer to; in this triad of authors, Mažuranić – Brlić-Mažuranić – Horvat, the last two also express their auto poetic and metatextual awareness of the texts’ predecessors. The paper therefore focuses on locating and exploring intertextual links between these narrative discourses Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 63 and the ways in which a new(er) text enters into dialogue with the text(s) preceding their own, while disseminating the central motif (Jaša of Dubrovnik) in a new literary context as well as the complete genre and poetry paradigms of its predecessors. Keywords: dissemination, Ivana Brlić-Mažuranić, Jasna Horvat, Jaša of Dubrovnik/ Dalmatia, Vladimir Mažuranić
Emilija Kovač Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Učiteljski fakultet – Odsjek u Čakovcu / Faculty of Teacher Education – Department in Čakovec
Vila i njene posestrime Polazeći od Ivane Brlić-Mažuranić kao autoriteta u području bajki i fantastičnih likova, rad preispituje niz modusa ostvaraja čudesnog bića, njegovu vremensku i genološku protežnost. Dinamična interakcija sa zbiljom i aktualnim diskurzivnim i ideološkim praksama (primjerice, okružje new age ideologije) generira razgradnju stereotipa i lika (Lewis, Kahn) te vrste (Katušić). Vilinska imagologija kreativno nadograđuje tradiciju (poganska, usmenopredajna) i, trajno otvorena transformacijama/kontaminacijama, traga za novim modelima u smjeru znanstvene fantastike kao motivatora začudnosti, ali i populističkih postmodernih fascinacija. Svi se koncepti dodiruju u psihološkoj i intelektualnoj potrebi za transcendiranjem koja trajno intrigira svijet djeteta, ali i odraslog čovjeka. Na tom se tragu u radom definiranom dijelu korpusa suvremene hrvatske književne produkcije (Vesna Krmpotić, Dubravka Ugrešić, Jasna Horvat) motiv vile preispituje kao mjesto preklapanja tradicionalnih koncepata (bajkovitih, usmenopredajnih) i osebujnih individualnih intuicija u funkciji problematiziranja egzistencije i propikivanja aktualnih idejnih tijekova društva. Ključne riječi: bajka, ideologija, imagologija, stereotip, vila The fairy and her blood sisters Starting from Ivana Brlić-Mažuranić as an authority in the realm of the fairy tale and supernatural characters, the paper investigates the modalities of a series of supernatural beings. A dynamic interaction with reality and current discursive and ideological practices (new age ideology) generate the disintegration of stereotypes and characters (Lewis, Kahn) and the disintegration of genre as well (Katušić). The fairy imagology, which is permanently open to transformations and contaminations, creatively upgrades the tradition (a pagan or verbal one) with modern intuition/models of supernatural beings that tend towards either SF or postmodernism fascinations. The point that is common for all concepts is the psychological and intellectual need for transcendence that permanently and equally intrigues the world of children and the world of adults. Following this trail and operating within the corpus of contemporary Croatian literary production as defined by the scope of this paper (Vesna Krmpotić, Dubravka Ugrešić, Jasna Horvat), the fairy motif is assessed as a point of overlapping of the traditional concepts (fairy tale features, verbal dissemination) and specific individual intuitions functioning as the problematisation of existence and the questioning of current ideological views within society. Keywords: fairy, fairy tale, ideology, imagology 64 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Olga Kravets Sveučilište Ivan Franko u Lavovu, Ukrajina / Ivan Franko National University of Lviv, Ukraine Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić i ukrajinska dječja književnost s početka 20. stoljeća Prošlo je već sto godina od nastanka Priča iz davnine. Od 1916. godine pa do sada Ivana Brlić-Mažuranić i njezina knjiga prisutne su u povijesti hrvatske književnosti te u paradigmi dječje književnosti. Autoričina djela postala su dijelom hrvatske književnosti, a sama književnica njezinim velikim i značajnim imenom. Priče iz davnine odavno su stekle „svjetsku slavu“ (Slavko Ježić). Mnogi su kritičari pisali o ovom remek-djelu. Obitelj hrvatskih pisaca Mažuranića bila je dobro poznata u Ukrajini, posebice u Galiciji, pa se o hrvatskoj dječjoj spisateljici Ivani Brlić-Mažuranić znalo još dok je bila živa. Godine 1932. u kompletu Dječja književnost (knjižica 112) časopisa sa slikama za djecu Svijet djeteta objavljena je priča Ivane Brlić-Mažuranić Šuma Striborova. U tim su knjižicama tiskana djela ukrajinskih autora i prijevodi iz svjetske dječje književnosti. U Svijetu djeteta su djeca i školarci mogli pronaći za sebe čudesna djela domaćih autora, npr. klasika dječje ukrajinske književnosti V. Koroleva-Staroga, M. Pidgirjanke, A. Lotockoga, zatim prijevode Ezopa, D. Defoea, J. Swifta, R. Kiplinga, H. Ch. Andersena ili braće Grimm. Za našu je temu zanimljivo pitanje suodnosa ukrajinske dječje književnosti s početka 20. stoljeća i opusa Ivane Brlić-Mažuranić te razmatranje opće klime koja je vladala u dječjoj književnosti u Hrvatskoj i Ukrajini. Ključne riječi: paradigma dječje književnosti, Priče iz davnine, suodnos, ukrajinska dječja književnost Ivana Brlić-Mažuranić’s Tales of Long Ago and Ukrainian children’s literature of the early 20th century It has been a century since the creation of Tales of Long Ago. From 1916 until now Ivana Brlić-Mažuranić and her books have been present in the history of Croatian literature and the paradigm of children’s literature. The author’s works have become a part of Croatian literature, and the writer herself an important and significant name in it. A long time ago Tales of Long Ago gained “world glory” (Slavko Jezić). Many critics have written about this masterpiece. The Mažuranić family of Croatian writers was well known in Ukraine, particularly in Galicia, and the Croatian children’s writer Ivana Brlić-Mažuranić was known during her lifetime. In 1932, Svit dytyny (booklet 112), a children’s picture magazine, published Ivana Brlić-Mažuranić’s story “Stribor’s Forest”. In these booklets, the works of Ukrainian authors and the translations of children’s literature from around the world were printed. In Svit dytyny, children and pupils were able to find for themselves marvellous works of local authors, for example the classic writers of Ukrainian children’s literature V. Koroliv-Stariy, M. Pidgir’anka, A. Lotockiy, the translations of Aesop, D. Defoe, J. Swift, R. Kipling, HC Andersen or the brothers Grimm. For our topic, it is interesting to know the correlation of Ukrainian children’s literature from the early 20th century and Ivana Brlić-Mažuranić’s opus. Consideration is given to the general climate that prevailed in children’s literature in Croatia and Ukraine. Keywords: correlation, paradigm of children’s literature, Tales of Long Ago, Ukrainian children’s literature Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 65
Irena Krumes Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku / “Josip Juraj Strossmayer” University of Osijek Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti / Faculty of Education Arhaičnost i arhaizmi u Pričama iz davnine Gotovo svi književni kritičari isticali su i ističu jezik Ivane Brlić-Mažuranić kao „nepogrješiv“ i „jezik bez mane“. Zato se u radu analizira leksički sloj jezika Priča iz davnine u kojima je autorica jezičnostilski usmjerena na prošlost. Gradeći arhaični ton, odabire odgovarajuću leksičku građu iz svoga, ali i prošloga vremena. Već je Težak (2002.) ukazao na leksičku arhaičnost i izbor Ivane Brlić-Mažuranić jer „umjesto novije riječi radije povremeno poseže za starijom“. Kolenić (2006.) ukazuje na dodire s narodnom bajkom u frazemskom sloju. Rad se posebno usmjerava na analizu arhaizama i historizama u Pričama iz davnine, koji su svojim izrazom, sadržajem i tvorbom doprinijeli osebujnosti priča. Odabirom karakterističnih jezičnih sredstava, najviše iz hrvatske narodne književnosti, Ivana Brlić-Mažuranić je stvorila priče koje obiluju gnomičnošću, ustaljenim svezama riječi i karakterističnim frazemima, što danas utječe na težu prohodnost u razumijevanju teksta. Ključne riječi: arhaizmi, historizmi, Ivana Brlić-Mažuranić, povijesni jezik, Priče iz davnine The archaic and archaisms in Tales of Long Ago Almost all literary critics have praised Ivana Brlić-Mažuranić’s language as “unmistakable” and “flawless”. Therefore, this paper analyses the lexical level of Tales of Long Ago in which Ivana’s language and style are directed towards the past. To build the archaic tone, she chose certain lexis from her time, as well as the past. Težak (2002) discussed archaic lexis, saying that Ivana “chose older words rather than new ones”. Kolenić (2006) discussed relations with fairy tales at the phrase level. This paper analyses the archaisms and historicisms in Tales of Long Ago which have contributed to the distinctive style through their expression, content and formation. Choosing characteristic language, mostly from Croatian folk literature, Brlić-Mažuranić created stories rich in wisdom and established word links and characteristic phrases, all of which makes understanding more difficult today. Keywords: archaisms, historicisms, historical language, Ivana Brlić-Mažuranić, Tales of Long Ago
Nada Kujundžić Filozofski fakultet Sveučilišta u Turkuu / Faculty of Humanities, University of Turku Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu / Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb Raspuštanje kose: suvremene slikovničke adaptacije Matovilke Cilj rada je istražiti suvremene slikovničke adaptacije/reinskripcije bajke o Matovilki (npr. Really, Rapunzel Needed a Haircut! Jessice Gunderson, Rapunzel, Rapunzel, Wash Your Hair! Stevea Smallmana, Rapunzel: A Groovy Fairy Tale Lynn Roberts, Falling for Rapunzel Leah Wilcox). Usporedbom suvremenih verzija priče s bajkom objavljenom u zbirci Kinder- und Hausmärchen Jacoba i Wilhelma Grimma (kao dominantnom 66 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts kulturnom verzijom tipa priče o djevojci u tornju) rad će ispitati konkretne adaptacijske strategije upotrijebljene u odabranom slikovničkom korpusu te posljedične preobraze likova, prostora, zapleta, tema i motiva, tona te značenja priče o Matovilki. Analizom teksta i slike dominiraju feministički i intertekstualni pristup. Ključne riječi: adaptacija, bajka, (suvremena) dječja književnost, Matovilka, slikovnica, reinskripcija Letting her hair down: Contemporary picturebook adaptations of “Rapunzel” The paper examines contemporary adaptations/retellings of the fairy tale of Rapunzel in picturebook form (e.g. Jessica Gunderson’s Really, Rapunzel Needed a Haircut, Steve Smallman’s Rapunzel, Rapunzel, Wash Your Hair!, Lynn Roberts’ Rapunzel. A Groovy Fairy Tale, Leah Wilcox’s Falling for Rapunzel). By comparing contemporary versions of the story to the fairy tale published in Jacob and Wilhelm Grimm’s Kinder- und Hausmärchen (being the dominant cultural version of the maiden in the tower story) the paper seeks to explore specific adaptation strategies employed by the select corpus of picturebooks and the resulting transformations of characters, setting, plot, themes and motifs, tone and overall meaning of the Rapunzel story. The textual and visual analysis of our corpus is particularly informed by a feminist and intertextual approach. Keywords: adaptation, (contemporary) children’s literature, fairy tale, picturebooks, Rapunzel, retelling
Alica Kulihová Univerzita Komenského v Bratislave, Slovačka / Komenius University in Bratislava, Slovakia Filozofická fakulta / Faculty of Humanities
Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić u slovačkim prijevodima Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić imaju svoje mjesto i čitatelje u slovačkoj prijevodnoj književnosti već od 1931. godine, kada je nastao prvi prijevod Priča iz davnine (prevoditelj Anna Dollinayová-Vračanová). Do danas su priče prevedene i izdane još nekoliko puta (1970. – preveo Michal Nadubinský; 1979., 1984. – Juraj Tušiak; 1979., 1991. – Zlatko Klátik), a na slovačkom radiju emitirana je adaptacija Šume Striborove. Donose se odgovori na pitanja o povodima i uvjetima pojave prijevoda te interpretacijama i prevoditeljskim koncepcijama pojedinih prevoditelja. Pokušava se otkriti i čitateljski odaziv, recepcija i percepcija Priča u Slovačkoj. Iako nije bilo previše odaziva na pojedine prijevode u doba njihova nastanka, kasnije se u književnim monografijama o slovačkim prijevodima hrvatske književnosti pitanju adekvatnosti prijevoda Priča iz davnine posvećuje nekoliko značajnih književnih kritičara i teoretičara (Ján Jankovič i dr.). Najvažnije pitanje koje se postavlja o adekvatnosti slovačkoga prijevoda jest što se bitno promijenilo u slovačkom prijevodu te što se može smatrati osiromašenjem, a što obogaćenjem izvornoga teksta. Nadalje, važno je dati odgovor na pitanja koja je koncepcija najuspješnija, koji je prevoditelj uzimao u obzir dječjeg čitatelja i njegovo poznavanje raznih mitoloških bića te na koji je način prevoditelj riješio imena nestvarnih bića, odnosno kako je izvorna imena prilagodio slovačkom čitatelju. Uspoređujući Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 67 pojedine prijevode, možemo se, osim s izvrsnim prevoditeljskim rješenjima, sresti i s mnogim nelogičnostima i ometajućim faktorima. Ključne riječi: dječji čitatelj, percepcija, prevodilačka koncepcija, recepcija, slovački prijevod Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić in Slovak translations Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić has found its readership and its place in the body of Slovak translated literature since 1931, when Anna Dollinayová-Vračanová produced its first Slovak translation. Since then, the Tales have been translated and published again several times: Michal Nadubinský translated the Tales in 1970, Zlatko Klátik’s translation was published in 1979 and in 1991, and Juraj Tušiak’s in 1979 and again in 1984. Further, an adaptation of the tale “Stribor’s Forest” was broadcasted by a Slovak radio station. This paper focuses on the reasons for and the circumstances of the appearance of the translated texts, on the interpretations and the conception of individual translators, and searches for readers’ responses, reception and perception of the Tales in Slovakia. Although there was not much reaction to the individual translations at the time when they first appeared, later several notable literary critics and scholars, such as Jan Jankovič, etc., considered Tales of Long Ago and published their works on the adequacy of the above-mentioned translations in various monographs on Slovak translations of Croatian literature. When the adequacy of Slovak translation is considered, the most important issues are whether the essential aspects of the original are changed in translation, what aspects of the original text are weakened or rather enriched in a particular translation, which translator’s conception is the most successful, which translator respects the child-reader and his/her knowledge of different mythical beings, and how translators solve the problem of translating the names of fairy-tale characters, that is, how the original names are adapted to be close to the Slovak reader. Comparing different translations, it is possible to encounter not only excellent solutions, but also illogical or jarring spots. Keywords: child reader, perception, reception, Slovak translation, translator’s conception
Bettina Kümmerling-Meibauer Sveučilište Eberharda Karla u Tübingenu, Njemačka / The Eberhard Karls University, Tübingen, Germany
Društvena i politička kritika u ruhu bajke: avangardne knjige za djecu na početku 20-ih godina 20. stoljeća U središtu su rada njemačke i francuske avangardne knjige za djecu objavljene početkom 20-ih godina 20. stoljeća. Naslovi knjiga, zapleti i likovi referiraju se na tradiciju bajke, zakrivajući time društvenu i političku kritiku inherentnu samim pripovijestima. Pomna analiza Petits contes nègres pour les enfants des blancs (Crne pričice za bijelu dječicu, 1921.) Blaisea Cendrarsa, Die Scheuche Märchen (Bajka o strašilu, 1924.) Kurta Schwittersa i Jean sans pain (Golobradi Ivan, 1921.) Paula Vaillanta-Couturiera pokazat će da su ove knjige doprinijele obnovi žanra bajke na dva načina: u prvom redu nepredviđenom kombinacijom tradicionalnih elemenata bajke s elementima nadahnutim raznim avangardnim pravcima poput konstruktivizma, dadaizma, primitivizma i 68 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts nadrealizma. Nadalje, spomenute knjige otkrivaju kritički odnos prema političkim i društvenim promjenama u Europi koje su se javile kao posljedica Prvoga svjetskoga rata. Čitatelji često zanemaruju oštru kritiku koja je sadržana u ovim knjigama jer se ona javlja zaodjenuta u ruho bajke, žanra koji se obično ne povezuje s kritičkom pozicijom. Naposljetku, pokazat ćemo da ove knjige podsvjesno nude alternativni društveni model koji je nastao pod utjecajem ljevičarskih političkih ideja. Ključne riječi: avangarda, bajka, Francuska, Njemačka, politička kritika Social and political criticism in the guise of the fairy tale: Avant-garde children’s books at the beginning of the 1920s This paper focuses on German and French avant-garde children’s books that came out at the beginning of the 1920s. The book titles, storylines, and characters refer to the fairy- tale tradition, thus concealing the social and political criticism inherent in the respective narratives. A thorough analysis of Blaise Cendrars’ “Petits contesnègres pour les enfants des blancs” (Little Black Stories for Little White Children, 1921), Kurt Schwitters’ “Die Scheuche Märchen” (The Scarecrow Fairy Tale, 1924), and Paul Vaillant-Couturier’s “Jean Sans Pain” (John Without Bread, 1921) will demonstrate that these books contributed to the renewal of the fairy-tale genre in two ways. They achieved this by an unforeseen combination of traditional fairy-tale elements with features that are inspired by diverse avant-garde movements, such as Constructivism, Dadaism, Primitivism, and Surrealism. Moreover, these books reveal a critical attitude towards the political and social changes in Europe caused by the aftermath of the First World War. Readers have often ignored this harsh criticism, since it appeared in the guise of the fairy tale which is usually not connected with a critical stance. Finally, it will be shown that these books subliminally present an alternative social model that is influenced by leftist political ideas. Keywords: avant-garde, fairy tale, France, Germany, political criticism
Kornelija Kuvač-Levačić Sveučilište u Zadru / University of Zadar Odjel za kroatistiku i slavistiku / Department of Croatian and Slavic Studies Koncepcija stranoga kao polazište interkulturalnih čitanja Ivane Brlić- Mažuranić Vodeći se definicijom interkulturalnosti kao polja posredovanja i područja novih znanja ostvarenog u razmjeni različitih kultura i kulturalnih praksa, što utječe na redefiniranje granica, u radu se istražuje književno posredovanje koncepcije „stranoga“ u proznim tekstovima Ivane Brlić-Mažuranić. Odnos vlastitoga i stranoga (osobito u smislu granice između nacionalnoga i tuđinskoga, ali i kad su u pitanju druge vrste kulturalnih, čak i ontoloških granica) obilježio je razvoj hrvatske književnosti 19. i 20. stoljeća. Tekstovi Ivane Brlić-Mažuranić prepoznaju se kao multiperspektivni i mnogoznačni, no interkulturalni aspekti djela najpoznatije hrvatske spisateljice bili su istraženi tek sporadično. U ovom radu ćemo elemente stranoga i stranosti, zbog važnosti koju imaju za interkulturalnost uopće, istražiti metodom interkulturalne hermeneutike, što je pojam berlinskog znanstvenika Ortfrieda Schäfftera (1991.). Riječ je o hermeneutičkom postupku u kojem zajedničko „predrazumijevanje“ biva podlogom razumijevanja stranoga. Kako Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 69
Ivana Brlić-Mažuranić još dobrim dijelom nasljeduje utjecaje poetika prosvjetiteljske, klasične i romantične njemačke književnosti, na čijem se korpusu primjenjivao model interkulturalne hermeneutike, kritička primjena ove metode mogla bi donijeti rezultate i kad su u središtu istraživanja njezini tekstovi. U radu se služimo modificiranom podjelom „stranoga“ znanstvenice O. Gutjahr pa u korpusu tekstova Ivane Brlić-Mažuranić istražujemo: strano kao onostrano, strano kao drugo, nepoznato i izvanjsko, te strano kao provalu izvanjskoga u vlastiti prostor. Na kraju, strano će se povezati s iskustvom otuđenja moderne te na stranost kao odvojenu izvornost, što je bitna odrednica djela Ivane Brlić-Mažuranić u cjelini. Ključne riječi: interkulturalna hermeneutika, interkulturalnost, Ivana Brlić-Mažuranić, strano The concept of the foreign as a point of departure for an intercultural reading of the works of Ivana Brlić-Mažuranić Using the definition of interculturality as a field of mediation as the point of departure, as well as the domains of new knowledge attained through an exchange of different cultures and cultural practices which influence the redefinition of boundaries, this work investigates literary mediation of the concept of the foreign in the prose of Ivana Brlić- Mažuranić. The relationship between the proprietary and the foreign (especially in the sense of the boundary between the national and the foreign, also taking into account cultural and ontological boundaries) is something which characterised the development of 18th and 19th Croatian literature. The texts of Brlić-Mažuranić have been recognised as having a multiplicity of perspectives and many ambiguities, yet research into the intercultural aspects of her work has been rare. In this paper, elements of the foreign are investigated as they are of great importance for an understanding of interculturality generally, and the method of intercultural hermeneutics will be used here (as defined by the German scholar Ortfried Schäffter (1991)). What is of essence here is a hermeneutic procedure in which foreknowledge forms the basis of how the foreign is understood. As Brlić-Mažuranić assimilated, for the most part, influences from German literature of the Enlightenment, Classicism and Romanticism, to which a model of intercultural poetics has been applied, a critical application of such a method will certainly yield results in the instance in which her work is at the centre of research. The division of the foreign as defined by Ortrud Gutjahr will be applied here to the corpus of texts by Brlić-Mažuranić, the foreign as the metaphysical, the foreign as the other, unknown and external, as well as the foreign as the invasion of the external into internal space. Finally, a connection will be found between the foreign and the experience of alienation in modernity, as well as the foreign as a separate foundation of originality, which are all essential characteristics of the works of Brlić-Mažuranić when taken as a whole. Keywords: intercultural hermeneutics, interculturality, Ivana Brlić-Mažuranić, foreign 70 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Tin Lemac Zagreb Ivan Šunjić Mostar, Bosna i Hercegovina / Mostar, Bosnia and Herzegovina Anita Pajević Mostar, Bosna i Hercegovina / Mostar, Bosnia and Herzegovina Intertekstualne i interdiskurzivne relacije između bajke i lirske pjesme U ovom se radu oblikuju relacije kojima se detektiraju i elaboriraju elementi bajke u lirskoj pjesmi. Stanovite veze i poetički inputi eksplicirani su motivima bajkovitosti i čudnovatosti u hrvatskoj znanosti u književnosti, no na ovom se mjestu nude koncepti fantastičkog interteksta i interdiskursa kao relacioniranja prema fantastičkom žanru s pripadnim motivima, temama, stilskim karakteristikama i ideologemima. Ti se koncepti diskurzivno ostvaruju semantizacijskim tipovima, kao što su semantička inherencija, transtekstualna resemantizacija, metatekstualna eksplikativnost, retorička ornamentalizacija i fenotekstno- genotekstno pozicioniranje. Bajka, kao jedan od fantastičkih žanrova, pripada navedenim konceptima, a njezini se diskurzivni otisci izlučuju kao lingvističke strukture (uvodna i završna formula, motivi poznatih bajki) ili nelingvističke strukture koje se izvode remodeliranjem Proppovih funkcija. Diskurzivni uzorci priručno se dijele na fantastičke figure (mikrocjeline; stih ili dio pjesme) i fantastičke diskurse (makrocjeline; tekst pjesme). U odabranim pjesmama svjetske i hrvatske književnosti određuju se navedeni diskurzivni otisci, njihova pripadnost jednom od temeljnih koncepata i semantizacijskih tipova, te donosi strukturalno-semiotička analiza uzorka kojom se utvrđuje funkcija elemenata bajke u lirskom diskursu, s implikacijama o mogućim strukturnim proširenjima njegove definicije. Ključne riječi: bajka, interdiskurzivnost, interpretacija, lirska pjesma, semiotika Intertextual and interdiscursive relations between the fairy tale and lyrical poem In this paper we model the relations for detecting and elaborating the bonds between the fairy tale and the lyrical poem. Some bonds and poetic inputs have already been explicated with elements of magic in Croatian literary studies, but in this paper we offer the concepts of fantastic intertext and fantastic interdiscourse which are defined in relating motifs, themes, stylistic characteristics and ideologemes of the fantastic genre. These concepts are discursively realised in some of the semantisation types like semantic inheritance, transtextual resemantisation, metatextual explicativity, rhetoric ornamentalisation and phaenotextual-genotextual positioning. Fairy tales, as one of the fantastic genres, is related to these concepts and its discursive prints are defined as linguistic structures (an opening formula, an ending formula, motifs from famous fairy tales) or non-linguistic structures which are derived in remodelling Propp’s functions. We technically add discursive patterns to two groups such as fantastic figures (microcomplexes such as verse or part of the lyrical poem) and fantastic discourses (macrocomplexes such as the text of a lyrical poem). In some lyrical poems from Croatia and around the world, we define the discursive print, its relation to the concept and semantisation type and the structural- semiotic analysis of the pattern in which we define the function of a fairy taleʼs element Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 71 in the lyrical discourse from which we derive some implications on the possible structural development of its definition. Keywords: fairy tale, interdiscursivity, interpretation, lyrical poem, semiotics Sanja Lovrić Kralj Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Učiteljski fakultet / Faculty of Teacher Education Umjetnost i promidžba – Dječja čitanka o zdravlju u okviru promidžbenog djelovanja Škole narodnog zdravlja* Djelatnost Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ tridesetih je godina 20. stoljeća značajno doprinijela području dječje književnosti i kulture. Za dječju je književnost od velike važnosti poticaj koji je ta škola dala za izradu slikovnice Dječja čitanka o zdravlju, koja se danas smatra prvom hrvatskom slikovnicom. Izbor autora slikovnice nije mogao biti reprezentativniji: izrada ilustracija povjerena je Vladimiru Kirinu, a tekst Ivani Brlić- Mažuranić. Međutim, upravo je spoznaja da je tekst napisan prema ilustracijama zanimljiva za analizu slikovnice i usporedbu sa sličnim nastojanjima u drugim državama. Značajan aspekt analize svakako će biti i promidžbeni karakter slikovnice, pa i cjelokupna djelatnost Škole narodnog zdravlja koja je namijenjena djeci. Unatoč tome što su i slikovnica i dječji film iskorišteni kao medij za zdravstveno prosvjećivanje, briga za umjetnički aspekt nije zanemariva, jednako kao i sama uloga djela nastalih djelatnošću Škole narodnog zdravlja za razvoj dječje književnosti i filma. Ključne riječi: dječji film, slikovnica, Škola narodnog zdravlja, tridesete godine 20. stoljeća u dječjoj književnosti, Vladimir Kirin Art and purpose – Dječja čitanka o zdravlju in the context of Andrija Štampar’s School of Public Health The activity of Andrija Štampar’s School of Public Health during the 1930s contributed significantly to the field of children’s literature and culture. It gave an important stimulus, including a financial one, to the creation of the picturebook Dječja čitanka o zdravlju (A children’s reader about health) which is today considered the first Croatian picturebook. The authors of the picturebook were carefully chosen among prominent artists: the illustrations were done by Vladimir Kirin and the text written by Ivana Brlić-Mažuranić. An interesting point in this analysis of the picturebook is that the text was written after and according to the illustrations. The picturebook is also compared to similar projects in other countries. Another important aspect of this analysis is certainly the purpose of the picturebook and all the other activities and production for children within the School of Public Health. In spite of the primarily educational purpose of the picturebook and children’s films, the artistic aspect of the projects was not neglected. Because ofthe importance given to art in its production, the School of Public Health played an important role in the development of children’s literature and film. Keywords: children’s film, children’s literature in the 1930s, picturebook, School of Public Health, Vladimir Kirin * Ovaj je rad financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom BIBRICH (UIP-2014- 09-9823). This work has been fully supported by the Croatian Science Foundation under the project BIBRICH. 72 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Vedrana Lovrinović Sveučilište u Zadru / University of Zadar Odjel za francuske i iberoromanske studije / Department of French and Iberoromance Studies Feminizam i bajke u Latinskoj Americi Feministička književna kritika već se dugi niz godina bavi analizom bajki te problematičnim prikazom ženskih i muških likova u njima. Nakon otkrivanja dosad nepoznatih bajki, koje prikazuju puno snažnije i slobodnije ženske likove nego što su to likovi bajki književne tradicije, spisateljice su novim tekstovima počele intertekstualno komunicirati s klasičnim bajkama te tako subvertirati, između ostaloga, moralističke pouke Charlesa Perraulta i braće Grimm. U ovom izlaganju ćemo se baviti suvremenim hispanoameričkim bajkama, točnije argentinskim, te njihovim verzijama klasičnih bajki kao što su Pepeljuga, Crvenkapica, Kralj žabac itd. Silvina Ocampo, Ana María Shua i Luisa Valenzuela uzimaju, svaka na svoj način, problematične dijelove starih verzija te već poznate likove stavljaju u nove, suvremene kontekste i propituju odnose moći, rodnu podjelu i submisivnost ženskih likova. Ključne riječi: bajke, feminizam, Latinska Amerika Feminism and fairy tales in Latin America Feminist literary criticism has been analysing fairy tales for a very long time, while focusing on the aspects of the problematic representation of female and male characters in them. After discovering some lesser known fairy tales, which presented stronger and freer female characters than those belonging to literary tradition, authors began to write new texts that intertextually communicated with classical fairy tales, thus subverting, among other things, the moral messages of Charles Perrault and the brothers Grimm. This paper deals with contemporary Latin American fairy tales, more specifically with the ones originating from Argentina, and their take on classical fairy tales, such as “Cinderella”, “Little Red Riding Hood”, “The Frog Prince”, etc. Silvina Ocampo, Ana María Shua and Luisa Valenzuela, each in their own way, appropriate problematic parts of the classical versions and put recognisable characters into new, contemporary contexts in order to question power relations, gender polarisation and the submission of female characters. Keywords: fairy tales, feminism, Latin America
Jovan Ljuštanović Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Novom Sadu, Srbija / Preschool Training College, Novi Sad, Serbia Kulturno-povijesne forme srpske recepcije Priča iz davnine Ivane Brlić- Mažuranić Srpska recepcija Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić je u proteklih sto godina prolazila kroz različite kulturno-povijesne forme. Na njihovu artikulaciju svakako su utjecali aktualni i ideološki, ali i književni i poetički konstrukti. Određenu su ulogu imali i suvremeni konstrukti djetinjstva i shvaćanja književnosti za djecu. Između dva svjetska rata vidljiv je utjecaj jugoslavenske ideologije, onako kako se ona konstituirala u zajedničkoj državi pod dinastijom Karađorđevića, ali i refleksi estetičkih shvaćanja Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 73 proizašlih iz poetike moderne. U socijalističkoj Jugoslaviji javlja se utjecaj neposredne kulturne politike i njenih ideoloških mijena. Poslije prve socrealističke faze, u kojoj je fantastika u velikoj mjeri tabuizirana, dolazi do ideološkog proglašavanja slobode stvaralaštva. U književnosti za djecu ta sloboda postaje i sloboda za fantastično te znači obnovu zanimanja za bajku, pa i za Priče iz davnine. Pojavljuju se ćirilična izdanja bajki Ivane Brlić-Mažuranić i one ulaze u obaveznu lektiru. Priče iz davnine imaju i ulogu katalizatora u odnosu prema fantastici u srpskoj književnosti za djecu. One su bitan dio tradicijskog niza iz kojeg su „izrasle“ bajke Grozdane Olujić. Ključne riječi: bajka, dječja književnost, esteticizam, ideologija, recepcija Cultural and historical forms of the Serbian reception of Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić The Serbian reception of Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić has gone through different cultural and historical forms during the past hundred years. Their articulation has certainly been influenced by contemporary and ideological, but also literary and poetic, constructs. A significant role belongs to the modern constructs of childhood and conceptions of children’s literature. Between the two world wars the impact of the Yugoslav ideology was visible, as it was constituted in the common state under the Karadjordjevic dynasty, but also the reflexes of the aesthetic conception derived from modern poetics. In socialist Yugoslavia, it was influenced by the direct cultural policy and its ideological basis. After the first socialist realist phase, in which fantasy was largely tabooed, there was an ideological declaration of creative freedom. In children’s literature, this freedom becomes a freedom for the fantastic and means a renewal of interest in the fairy tale, which is relevant for Tales of Long Ago. The Cyrillic editions of fairy tales written by Ivana Brlić-Mažuranić appeared and entered the mandatory list of school reading. Tales of Long Ago has a catalytic role in relation to fiction in Serbian children’s literature. It is an important part of the traditional string from which Grozdana Olujić’s fairy tales grew. Keywords: aestheticism, children’s literature, fairy tale, ideology, reception
Željka Macan Sveučilište u Rijeci / University of Rijeka Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences
Audiodeskripcija interaktivnih Priča iz davnine Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održan je 2014. godine Erasmusov intenzivni program Pronađeno u prijevodu, međunarodni projekt audiovizualnoga prevođenja, ostvaren u suradnji sa sveučilištima u Grazu, Krakowu i Udinama. Cilj je Projekta stvaranje audiodeskripcije za odabrane interaktivne Priče iz davnine, nastale prema istoimenom literarnom predlošku. Audiodeskripcija je posebna vrsta unutarjezičnoga prevođenja kojom se sadržaji audiovizualnih medija prilagođavaju potrebama slijepih i slabovidnih osoba. Njome se informacije koje se u nekom od medija, a pritom se ponajprije misli na film, primaju vidnim putem (npr. opis lika ili prostora, napomena o parametrima kadra…), pretvaraju u slušne i zajedno s ostalim zvukovima čine slušni film. Prevoditelj treba pokušati pružiti što objektivniji opis te njegovo trajanje prilagoditi ostalim zvučnim dijelovima filma. Interaktivne Priče iz davnine primjer su međusemiotičkoga prevođenja 74 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts kojim je jezik bajke pretvoren u jezik animacije, a projektom Pronađeno u prijevodu ostvarena je njihova audiodeskripcija. Ključne riječi: audiodeskripcija, audiovizualno prevođenje, interaktivna priča Audio description of the interactive Tales of Long Ago The Erasmus IP Found in translation is an international project of audiovisual translation at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Rijeka. Partner institutions on the project were universities in Graz, Krakow and Udine. The main goal of the project was the creation of an audio description of the interactive Tales of Long Ago based on the book by Ivana Brlić-Mažuranić. Audio description is a special type of audiovisual translation intended for blind and visually impaired people, a technique to turn visual images into narrative. By audio description, information received visually in a movie or any other media (e.g. character description, setting or film frame remark) is turned into an audio film. A translator should make the description as neutral as possible and adjust its duration to other sound elements in a film. The interactive Tales of Long Ago is an example of intersemiotic translation that transfers the language of a fairy tale into animation language. Its audio description was the result of the project. Keywords: audio description, audiovisual translation, interactive story
Martin Machata Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences O prijevodima i prevođenju Priča iz davnine na slovački jezik U članku je riječ o slovačkim prijevodima djela Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić koji su objavljeni u razdoblju od 1931. do 1990. godine. Prijevodi toga djela razmatraju se u kontekstu dvaju „malih“, srodnih slavenskih jezika i dviju „malih“ europskih književnosti. Posebna se pozornost posvećuje funkcionalnosti prijevoda za potrebe slovačkoga dječjega čitatelja u 21. stoljeću, tj. njihovoj aktualnosti, odnosno zastarjelosti, a govori se i o uvjetima te društvenim i političkim okolnostima u kojima se to, najpoznatije djelo Ivane Brlić-Mažuranić prevodilo na slovački jezik. Analiziraju se jezična sredstva prijevoda i izvornika te se na razini leksika i stila nastoji upozoriti na razlike između prevoditeljskih pristupa i strategija kojima su se služili autori pojedinih slovačkih prijevoda. Naposljetku, u članku se spominju i odjek, položaj i opća prepoznatljivost djela u Slovačkoj, kao i moguć utjecaj Priča iz davnine na slovačku dječju književnost. Ključne riječi: dječja književnost, hrvatski jezik, Priče iz davnine, prijevod, slovački jezik, suvremenost, zastarjelost On translations and translating Tales of Long Ago into Slovak The paper discusses Slovak translations of Ivana Brlić-Mažuranić’s Tales of Long Ago (1916), published from 1931 to 1990. The translations are viewed within the context of two “small”, related Slavic languages and two “small” European national literatures. Special attention is dedicated to the functionality of translations in terms of the needs of the Slovak child reader in the 21st century, i.e., their modernity/anachronism, as well as the conditions and the social and political context in which this most famous work by Brlić-Mažuranić was translated into the Slovak language. Linguistic tools employed Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 75 in translations and the original text are analysed on the levels of vocabulary and style, in order to highlight the differences between individual translators’ approaches and the strategies they used. Finally, the paper discusses the status, renown and possible influence of Tales of Long Ago on Slovak children’s literature. Keywords: anachronism, children’s literature, Croatian language, modernity, Tales of Long Ago, translation, Slovak language
Berislav Majhut Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Učiteljski fakultet – Odsjek u Petrinji / Faculty of Teacher Education – Department in Petrinja Recepcija i nakladništvo Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić u prvih trideset godina nakon autoričine smrti 1938. godine* Recepcija i s tim povezano nakladništvo Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić nikako nije književna pojava koja je inercijom svoje umjetničke vrijednosti ostvarivala samo ravnomjeran hod i rast zainteresiranosti i društvenog uvažavanja. Naprotiv, burne povijesne prilike često su dovodile do pogrešnog razumijevanja ukupnosti književnog djela Ivane Brlić-Mažuranić, a onda i do posve nepredvidivog nakladničkog života njezinih djela, pa i Priča iz davnine. Vremenski okvir od 1938. godine pa do održavanja prvog znanstvenog simpozija o Ivani Brlić-Mažuranić i njezinom književnom djelu u povodu tridesetogodišnjice autoričine smrti je zapravo prikaz najdramatičnijeg razdoblja izmjene neprestanih društvenih i književnih prihvaćanja i zanemarivanja njezinog književnog nasljeđa. U radu će se razmotriti i pokušaj plasiranja Priča iz davnine na inozemna književna tržišta u navedenom razdoblju. Ključne riječi: adaptacije Priča iz davnine, ilustracije Priča iz davnine, izdanja Priča iz davnine, prijevodi Priča iz davnine Reception and publishing of Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić over 30 years following the author’s death in 1938 The reception and publishing of Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić are not literary phenomena that steadily rose in popularity and social appreciation owing to its artistic value. On the contrary, turbulent historical circumstances often led to the misunderstanding of the totality of Ivana Brlić-Mažuranić’s work and to an unexpected publishing life of her work and consequently of Tales of Long Ago. The period from 1938 to the first academic symposium on Ivana Brlić-Mažuranić and her work, organised on the occasion of the 30th anniversary of the author’s death, is an account of the dramatic period marked by periods of social and literary appreciation and neglect of her literary heritage. The paper will also analyse attempts in this period to launch Tales of Long Ago onto foreign literary markets. Keywords: adaptations of Tales of Long Ago, editions of Tales of Long Ago, illustrations of Tales of Long Ago, translations of Tales of Long Ago * Ovaj je rad financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom BIBRICH (UIP-2014- 09-9823). This work has been fully supported by the Croatian Science Foundation under the project BIBRICH. 76 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Nina Mance Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku / “Josip Juraj Strossmayer” University of Osijek Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti / Faculty of Education Neke osobitosti leksika u Pričama iz davnine Neosporna je činjenica kako su bajke Ivane Brlić-Mažuranić remek-djela hrvatske dječje književnosti zbog čega ona zasluženo nosi titulu hrvatskoga Andersena. Rad će istražiti leksik u djelu Priče iz davnine jer se upravo zbog njegova bogatstva Ivana Brlić-Mažuranić „zaodjenula“ tom titulom. Leksik Priča iz davnine snažno je oslonjen na hrvatsku tradicijsku riječ, a analiza će otkriti značenje pojedinih leksičkih jedinica i dokazati kako je veliki broj njih staroslavenskoga podrijetla. Rad će opisati i nekrotizme u Pričama iz davnine te istražiti vremensku raslojenost leksika, čime će se pružiti uvid u spisateljičin otklon od uobičajenoga načina izražavanja. Opisat će se i jezikoslovcu zanimljive igre riječima te pokušati dokazati kako upravo one pridonose slikovitosti, neobičnosti i učinku začudnosti. U radu će se posebna pozornost posvetiti i frazeologiji, posebice na semantičkoj razini, pa će se i u tom smislu objasniti podrijetlo pojedinih frazemskih sastavnica te dokazati staroslavensko podrijetlo. Izdvojit će se i brojne frazemske inačice u odnosu na frazeme koji su potvrđeni u hrvatskim frazeološkim rječnicima. Pokušat će se, također, osporiti dosadašnje isticanje kako je frazeologija Ivane Brlić-Mažuranić „jednostavna i općepoznata“ jer je „namijenjena djeci“. Ključne riječi: frazeologija, Ivana Brlić-Mažuranić, leksičke osobitosti, Priče iz davnine Features of lexicon in Tales of Long Ago The fact that the fairy tales of Ivana Brlić-Mažuranić are masterpieces of Croatian children’s literature is indisputable and she therefore bears the title of the “Croatian Andersen”. The paper examines the lexicon in her work Tales of Long Ago, because its very richness helps earn her the title she bears. The lexicon of Tales of Long Ago strongly relies on Croatian traditional lexemes, and the analysis reveals the meaning of separate lexical units and demonstrates the Old Slavic origin of a great number of them. The paper also describes the necrotisms in Tales of Long Ago and examine the temporal stratification of the lexicon, which will provide insight into the author’s deflection from the usual means of expression. It will also depict interesting wordplay for linguists, and attempt to show that it contributes to the vividness and eccentricity of the work, leading to the reader’s astonishment. The paper will pay attention to phraseology as well, particularly on the semantic level, and also in that sense to the origin of some phraseme constituents, as well as demonstrate their Old Slavic origin. Numerous phraseme versions will be extricated with regards to the phrasemes verified in Croatian phraseological dictionaries. An attempt will also be made to dispute the former view that Ivana’s phraseology is “simple and generally known” because it is “intended for children”. Keywords: lexical features, Ivana Brlić-Mažuranić, phraseology, Tales of Long Ago Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 77
Mirna Marić Sveučilište u Rijeci / University of Rijeka Učiteljski fakultet / Faculty of Teacher Education Mihaela Matešić Sveučilište u Rijeci / University of Rijeka Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences
Od literarnog teksta do igrokaza i opere: tragovima glazbenih djela nadahnutih književnim opusom Ivane Brlić-Mažuranić Literarni opus Ivane Brlić-Mažuranić poticaj je novim ostvarenjima i u drugim umjetničkim područjima, npr. u glazbi, kazalištu, filmu itd. Sredinom prošloga stoljeća dva su njezina djela nadahnula dva skladateljska pothvata. Miroslav Šlik je skladao glazbeno‑scensko djelo potaknut Šumom Striborovom, a Zlatko Špoljar uglazbio Šegrta Hlapića. U novije je doba Šuma Striborova ponovno postala ishodištem glazbeno-scenskoga djela – i to skladatelja mlađe generacije, Ivana Josipa Skendera. I dok je ta opera pronašla svoj put do publike, dvije starije opere/igrokaze ne prati muzikološka analiza i još su zaogrnuti arhivskom prašinom. Ne manjka ni mnogobrojnih enigmi u povezanosti s njima: kakva je bila učestalost njihovih izvedbi, koji su ansambli i solisti sudjelovali u njihovoj praizvedbi te jesu li prilagodbu teksta radili libretisti ili je to učinio sam skladatelj. Posebnu pozornost zaslužuje jezična i stilistička analiza dostupnih libreta: kako je slojevit jezik književnoga djela (koji uz to obiluje zahtjevnom sintaksom te različitim tipovima jezične arhaičnosti) udružen s glazbom. Muzikološka i jezično-stilistička analiza otkrivaju da je riječ o dinamičnu suodnosu jezika, rime, ritma, melodije, vokalnosti i orkestracije te, u konačnici, teksta i glazbe koja je u svim trima razmatranim primjerima medijske transpozicije predstavljala most od literarnoga djela prema popularnoj kulturi svojega doba. Ključne riječi: jezično-stilistička analiza, medijska transpozicija, muzikološka analiza, orkestracija, suodnos tona i riječi From a literary text to a play and an opera: Following in the footsteps of the musical arrangements inspired by the literary works of Ivana Brlić- Mažuranić The literary works of Ivana Brlić-Mažuranić have inspired many authors, in various art forms, such as music, theatre, film, etc. In the middle of the 20th century, two composers were particularly inspired by her works: Miroslav Šlik composed “Šuma Striborova” (Stribor’s Forest) (orchestration by Zvonimir Bradić) and Zlatko Špoljar wrote the music for a play based on the children’s novel Čudnovate zgode šegrta Hlapića (The Marvellous Adventures of Hlapic the Apprentice) (orchestration for tambura orchestra written by Josip Kaplan). The attractiveness and timelessness of Brlić-Mažuranić’s literary works is noticeable even in more recent times, as is confirmed by the fact that “Šuma Striborova” has been newly put to music by a composer of the younger generation Ivan Josip Skender. First performed as part of the Music Biennale Zagreb in 2011, in the Croatian National Theatre Ivan pl. Zajc in Rijeka, it became part of the opera repertoire the very next theatrical season. It is modernistic and its musical concept aimed at testing the quality of the sound 78 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts texture and timbre. While this opera has already found its way to the audience, the first two operas/plays from the last century are yet to be discovered both by musicological analysis and the audience. Quite a few questions are still to be answered: how often were they performed, which ensembles took part in performing them, who were the soloists, who adjusted the text – the librettists or the composers themselves? Nevertheless, the available librettos should be analysed from the linguistic and stylistic point of view in comparison to the language of the original literary works (especially regarding the syntax and Croatian language archaisms). Musicological, linguistic and stylistic analyses reveal that there is an interesting and rather dynamic relation between language, rhyme, rhythm, melody, vocalism and orchestration, or, in other words, between the literary text and its transposition to music that has, in all of these cases, been a means of bringing the literary work into popular culture. Keywords: linguistic and stylistic analyses, media transposition, musicological analyses, orchestration, relation between sound and word
Suzana Marjanić Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb / Institute of Ethnology and Folklore Research, Zagreb Bajka i zooetika: bajkovita matrica animalističkih književnih djela – dva primjera Na temelju dvaju primjera, dvaju animalističkih djela – ilustrirane priče, animalističke bajke Četvrta zraka (2016.) Zlatka Tomića i radikalno-animalističkoga romana Potraži me ispod dúge (1993., drugo izdanje 2004.) Bernarda Jana istražit ću bajkovitu matricu navedenih animalističkih književnih djela, odnosno način na koji autori zaodijevaju ozbiljan ekološki, zooetički materijal u bajkovitu strukturu. I dok bajka Četvrta zraka postavlja zooetičko pitanje o očuvanju morskih životinja (npr. kauri puževi), radikalno- animalistički roman Potraži me ispod dúge Bernarda Jana posvećen je stravičnom pokolju grenlandskih tuljana. Naime, bebe tuljani ubijaju se zbog prekrasnoga pahuljičasto- mekano-snježnobijelog krzna u dobi između 12 dana i 12 tjedana, i to obično preciznim zamahom malja u glavu. Ekokritičkom nišom nastojat ću ukazati na koji način zooetička i ekološka niša, filtrirana kroz bajkovitu strukturu, može biti prepoznata kod mladih čitatelja/ica (čitatelji osnovnih i srednjih škola) kao upozorenje o ozbiljnoj prijetnji ekosustavu. Ključne riječi: Bernard Jan, ekokritika, književna animalistika, Zlatko Tomić The fairy tale and zoo ethics: The fairy tale matrix of animalistic literature – two examples Based on two examples, two animalistic literary works – using the example of the illustrated story, the animalistic fairy tale Fourth Ray (2016) by Zlatko Tomić, and the radical animalistic novel Look For Me Under the Rainbow (1993, second edition 2004) by Bernard Jan, I attempt to research the above fairy-tale matrix of animalistic literary works – how the authors wrap serious environmental, zoo ethical material in a fairy-tale structure. While the fairy tale Fourth Ray raises the zoo ethical question of the conservation of marine animals (e.g. cowries, Lat. Cypraea moneta), the radically animalistic novel Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 79
Find Me Under the Rainbow by Bernard Jan is dedicated to the horrific slaughter of harp seals. The baby seals are killed for their beautiful fluffy, soft, snowy fur, at between 12 days and 12 weeks old, with a usually accurate stroke of the maul to the head. Through an ecocritical niche, I will try to indicate how the zoo ethical and ecological niche, filtered through a fairy-tale structure, can be recognised by young readers (readers of primary and secondary school) as a warning about the serious threats to the ecosystem. Keywords: Bernard Jan, ecocriticism, literary animals studies, Zlatko Tomić
Danijela Marot Kiš Sveučilište u Rijeci / University of Rijeka Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences Identitet i sebstvo u bajkama Ivane Brlić-Mažuranić U radu se istražuju pojmovi osobnoga identiteta i sebstva kroz njihove (često metaforičke) artikulacije u narativnoj strukturi bajke. Primjeri osobnih metamorfoza te duhovnih i tjelesnih preobrazbi likova bajki služe kao polazišta za analizu (ne)stabilnosti i cijepanja identiteta. Proučava se odnos unutarnjeg i izvanjskog u procesima identificiranja, pri čemu se polazi od pretpostavke o svijesti kao izvanjskosti personificirane u osobni identitet (kao na primjeru snahe-guje u Šumi Striborovoj). Polazište analize je teza o subjektu-metafori koji se identificira pounutrivanjem (kolektivno) pripisanih značenja. Likovi Priča iz davnine proučavaju se kao metaforičke strukture, identifikacija kojih potvrđuje tezu o nestabilnosti i promjenjivosti osobnoga identiteta kao fikcije koja je proizvod stalnoga usuglašavanja vanjskoga i unutrašnjeg svijeta. Ključne riječi: bajka, metafora, osobni identitet, sebstvo Identity and selfhood in fairy tales by Ivana Brlić-Mažuranić The paper examines the concepts of personal identity and self through their (often metaphorical) articulation in the narrative structure of fairy tales. Examples of personal metamorphosis as well as the mental and physical transformation of the characters serve as a starting point for an analysis of the (in)stability and splitting of personal identity. The relationship between internal and external influences in the process of identification is examined, starting from the assumption of consciousness as an outsidedness personified in the status of personal identity (as in the example of the snake-woman in the fairy tale “Stribor’s Forest”). The starting point of the analysis is the theory of the subject as a metaphor that identifies itself by the internalisation of (collectively) attributed meanings. Characters from Tales of Long Ago are studied as metaphorical structures; their identification confirms the thesis of the instability of personal identity as a fiction that is the product of the constant harmonisation of the external and internal world. Keywords: fairy tale, metaphor, personal identity, selfhood 80 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Patricija Marušić Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Učiteljski fakultet / Faculty of Teacher Education
Kanonizacija Priča iz davnine Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić nesumnjivo su najpoznatiji dio njena opusa. Oko njihove književne, umjetničke, ali i estetske vrijednosti, već desetljećima vlada konsenzus. Ta je zbirka priča danas nezaobilazna u nastavi književnosti u Hrvatskoj, a na policama knjižara i knjižnica dostupna su brojna izdanja. Postojeći plan i program nastave književnosti predviđa da se učenici susreću s Pričama čak dva puta tijekom osnovnoškolskog obrazovanja. Oko prvih izdanja Priča autorica je ulagala velik osobni napor. U radu se istražuje kako su Priče iz davnine postale neizostavni dio hrvatskog književnog kanona, i to upravo onaj stabilni, koji je odolijevao i odolijeva turbulentnim društvenim promjenama na našim prostorima. Ključne riječi: dječja književnost, književni kanon Canonisation of Tales of Long Ago Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić is undoubtedly the most famous part of her oeuvre. Consensus has prevailed for decades on its literary, artistic and special aesthetic value. This collection of stories is today indispensable in studying literature in Croatia, and is available in many editions on the shelves of bookstores and libraries. It can be assumed that pupils meet with the Tales twice during their primary school education. This paper explores how the Tales of Long Ago became an indispensable part of the Croatian literary canon, and a very stable one which has resisted and still resists turbulent social changes in Croatia. Keywords: children’s literature, literary canon
Janelle Mathis Sveučilište sjevernog Texasa u Dentonu, Texas, SAD / University of North Texas, Denton, Texas, USA
Suvremeni životi drevnih priča: likovi, konteksti i ključna pitanja Bajke žive među nama, ne samo u njihovom tradicionalnom obliku već i u suvremenim reinskripcijama, miksevima, spojevima i posuđivanjima motiva i književnih postupaka. Dok autori stvaraju složene, maštovite detalje iz jednostavnih i poznatih priča, ilustratori stvaraju slike koje žanr održavaju na životu, usprkos društvenim i kulturnim promjenama. Nadovezujući se na istraživanja sociokulturne prirode bajki i njihova mogućeg utjecaja na čitatelje, kakva provode Jack Zipes, Wolfgang Mieder i Bruno Bettelheim, ovaj rad predstavlja nedavno provedeno istraživanje slikovnica objavljenih u Engleskoj nakon 2000. godine, koje je utemeljeno na analizi kritičkog sadržaja. Odabir korpusa posljedica je iscrpnog čitanja i istraživanja objavljenih radova. Analizirane slikovnice ili nastoje stvoriti poznatu zapadnjačku bajku ili posuđuju književne elemente kako bi sličan kontekst nanovo osmislile u suvremenom vremenu i prostoru. Analiza sadržaja odražava hermeneutičku orijentaciju istraživanja usmjerenu na reakciju čitatelja, a kritička analiza Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 81 sadržaja podrazumijeva lociranje moći unutar društvenih praksi razumijevanjem, razotkrivanjem i transformiranjem nejednakosti ukorijenjenih u društvu. Ovaj rad istražuje te književne strukture, jezik i kontekste otkrivene i u tekstovima i u kontekstima koji odražavaju sociokulturne teme kao utjecajan podtekst u književnosti za mlade čitatelje. Gledano kroz kritičku i multikulturnu prizmu, te teme uključuju rasizam, rodne teme, odnos s drugima, zlostavljanje i ekološke teme. Ključne riječi: ideologija, kritička analiza, sociokulturno, suvremeno Contemporary lives of age-old tales: Characters, contexts and critical issues Fairy tales live among us in not only their traditional form but in contemporary retellings, mash-ups, blending, and borrowing of motifs and literary devices. Authors create intricate imagined detail around simple well-known story lines, and illustrators provide images that keep this genre alive despite changing sociocultural times. Drawing from the work of Jack Zipes, Wolfgang Meider, and Bruno Bettleheim regarding the sociocultural nature of fairy tales and their potential impact on readers, this paper shares recent research that has examined through critical content analysis picturebooks published in English since 2000. The selected data sources, resulting from extensive reading and exploration of published works, either recreate a familiar Western fairy tale or borrow literary elements to reimagine a similar context in contemporary settings. Content analysis reflects a hermeneutic, reader- response oriented research stance, and critical content analysis involves locating power in social practices by understanding, uncovering, and transforming conditions of inequity embedded in society. This study explores the literary structures, language, and contexts revealed through both texts and contexts that reflect sociocultural issues as influential underpinnings in literature for young readers. Viewed through a critical multicultural lens, these issues include racism, gender topics, relationships with others, bullying, and environmental topics. Keywords: contemporary, critical analysis, ideology, sociocultural
Željka Matulina Sveučilište u Zadru / University of Zadar Odjel za germanistiku / Department of German Studies
Frazemi iz pojmovnog polja emocija u priči o ribaru Palunku (usporedba izvornika s njemačkim prijevodom) Predmet ovoga rada su frazemi iz pojmovnog polja emocija. Podlogu za istraživanje čine dva teksta: hrvatski izvornik priče o ribaru Palunku (Ribar Palunko i njegova žena) i njemački prijevod te priče (Fischer Palunko und seine Frau). Definicija emocije će prema suvremenim teorijama s područja lingvistike emocija (Fiehler, 2010.; Kotulková, 2010.; Majid, 2012.) biti osnovni kriterij za odabir i klasifikaciju frazema. Glavno je polazište u istraživanju pretpostavka o povezanosti i međusobnoj uvjetovanosti frazeoloških klasa s vrstama tekstova i njihovim korisnicima (Röhrich/Mieder, 1977.; Burger, 1998.). Analiza frazeoloških jedinica iz izvornika provest će se na morfosintaktičkoj, semantičkoj, stilskoj i pragmakomunikativnoj razini, nakon čega će uslijediti translatološka obrada i usporedba s njemačkim prijevodnim ekvivalentima. Budući da je veći dio frazema iz izvornika stilski obilježen, mogu se očekivati znatna odstupanja na ciljnojezičnoj strani prijevoda te, 82 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts sukladno tome, i posebni translatološki postupci koje će prevoditelj primijeniti u traženju najbližih ekvivalenata. Ključne riječi: emocija, frazeologija, hrvatski jezik, njemački jezik, Palunko Phrasemes of emotions in the story of “Fisherman Plunk and His Wife”. A comparison of the Croatian original text with its German translation The subject of this paper is an analysis of phrasemes referring to the conceptual field of emotions. The corpus consists of the original Croatian text of the story “Ribar Palunko i njegova žena” and its German translation “Fischer Palunko und seine Frau”. The criteria for the selection and classification of phrasemes of emotions are established according to the definition of emotions in some recent research works in the field of emotional linguistics (Fiehler, 2010; Kotulková, 2010; Majid, 2012). The starting point in this paper is the hypothesis that there is a close relationship between phraseme classes, text types and text users (Röhrich/Mieder, 1977; Burger, 1998). In the first part of the paper, the Croatian original text is analysed in detail and the typical morphosyntactic, semantic, pragmatic and stylistic features of the phrasemes of emotions are presented. The second part of the paper focuses on a comparison of the Croatian phrasemes of emotions with their German translation equivalents. The translatologic methods used by the translator are also discussed here. Keywords: Croatian, emotion, German, phraseology, Plunk
Dorota Michułka Sveučilište u Wrocławu, Poljska / University of Wrocław, Poland Institut za poljsku filologiju / Institute of Polish Philology Onkraj granica mašte: romantičarsko iskustvo postojanja, prirode i tajne likova u paraboličnim bajkama Brat (2011.) i Łowy (2012.) Emilije Kiereś Nedavno objavljena djela Emilije Kiereś, Brat (Brat, 2011.) i Łowy (Lov, 2012.), književne su parabolične bajke nadahnute usmenim pričama i jasno ukorijenjene u romantičarskoj tradiciji. Svijet koji prikazuju oslanja se na poetiku romantičarske bajke (npr. Das fremde Kind, 1817., i Orašar i kralj miševa, 1816., E. T. A. Hoffmanna), motive iz balada Adama Mickiewicza (npr. Łowy se izravno referira na djelo Świtezianka) i slavensku mitologiju (brojna nadnaravna bića opisana u ovim djelima slavenskog su porijekla, primjerice bożęta – božići, a i neki od likova imaju slavenska imena: Derwan, Nawojka, Dobiechna). U Kiereśinom je tekstu moć mašte i nadilaženja njenih granica, koju posjeduju protagonisti, povezana s određenim etičkim imperativom. On motivira protagoniste da djeluju kroz lukavo ispreplitanje elemenata stvarnog i nadnaravnog svijeta, koje pak protagonistima omogućava da slobodno putuju između dva svijeta. Na suočavanje s izazovima protagoniste tjeraju bajkovita i pučka fantastika, nadnaravne sposobnosti, iracionalan i nadzemaljski svijet, misticizam i čuda (npr. u Bratu putovanje kroz čarobnu šumu označava potragu za samodostatnošću, kao i razne oblike inicijacijskih rituala pomoću kojih se protagonisti pripremaju za donošenje odluka, obnavljanje ljubavi, traganje za vlastitim identitetima i bolje upoznavanje sebe samih). Važan su poticaj za maštu sumnje protagonista, ali i tajne usmenih priča čije se rješenje sugerira višeznačnim tumačenjima tajnih znakova, predosjećaja, intuicije i onoga što ostaje neizrečeno (npr. Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 83 razlog za izgon oca braće), koje ih zajednički potiču na djelovanje. Slično kao i u brojnim romantičarskim bajkama, struktura Kiereśinih priča sadrži dinamičnu i divlju prirodu u koju su protagonisti „uronjeni“. Ona može u strukturi priče poprimiti brojne funkcije: priroda djeluje kao važna pozadina za događaje, odražava unutarnja, emocionalna stanja likova, posjeduje čarobne moći koje joj omogućavaju da utječe na ljudske živote, a može preuzeti i ulogu samog protagonista. Priroda – koja u dječjoj književnosti potiče maštu mladih čitatelja – ovdje iskazuje naglašenu sponu ne samo s pučkim moralom već i s filozofijom ljudskoga postojanja i oblikovanjem etičkoga ponašanja (npr. prijateljstva, ljubavi, odanosti, vjernosti i žrtve). Ključne riječi: identitet protagonista, mašta, bajka, čarobna priroda, romantičarska bajka, putovanja Beyond the limits of imagination. Romantic experience of the existence, nature, and mystery of characters in Emilia Kiereś’s parabolic fairy tales “Brat” (2011) and “Łowy” (2012) Emilia Kiereś’s recent works, “Brat” (Brother) (2011) and “Łowy” (Hunt) (2012), which are clearly rooted in the Romantic tradition, are literary fairy-tale parables inspired by folk tales. The worlds portrayed in them draw on the poetics of Romantic fairy tales (e.g. Hoffmann’s “Das fremde Kind”, 1817, and “The Nutcracker and the Mouse King”, 1816), on motifs from Mickiewicz’s ballads (e.g.“Łowy” directly refers to “Świtezianka”), and on Slavic mythology (many fantastical beings described in these works are of Slavic origin, for example bożęta – godlings, and some characters also have Slavic names: Derwan, Nawojka, Dobiechna). In Kiereś’s texts, the protagonists’ power of imagination and going beyond its limits is connected with a certain ethical imperative. It motivates the protagonists to take action through a clever interweaving of elements from the real world and the fantastic one, which in turn allows the protagonists to freely travel between one world and the other. The protagonists are driven to face challenges by fairy-tale and folk fantasy, supernatural powers, the irrational and transcendental world, mysticism, and miracles (e.g. in “Brat”, a journey through a magic forest stands for the search for self- reliance; there are many kinds of rites of passage through which the protagonists become ready to make decisions, renew their love, look for their identity and learn more about themselves). An important stimulus for imagination is the protagonists’ doubts, as well as the mystery of folk tales, the solution of which is suggested by ambiguous interpretations of secret signs, premonitions, intuition, and by what is left unsaid (e.g. the reason why the brothers’ father has been banished) that motivates them to take actions. Similarly to many Romantic fairy tales, the structure of Kiereś’s stories presents a dynamic and wild nature, in which the protagonists are “immersed”. It may have many functions in the structure: nature acts as an important background for events, reflects the inner, emotional states of the characters, possesses magic power that allows it to influence human lives, and can assume the role of a protagonist itself. Nature – which in children’s literature stimulates the imagination of young readers – here shows a distinct connection not only to folk morality, but also to the philosophy of human existence and the formation of ethical behaviour (e.g. friendship, love, loyalty, fidelity, and sacrifice). Keywords: identity of protagonist, imagination, magic nature, Romantic fairy tale, travels 84 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Aleksandar Mijatović Sveučilište u Rijeci / University of Rijeka Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences
Vrijeme, djetinjstvo i zrelost u Pričama iz davnine U Stvaralačkoj evoluciji (1907.) i Dva izvora morala i religije (1932.) Henri Bergson odbacuje mehanicističku i teleološku redukciju života na uzročnosti i svršnost. On pokazuje da te redukcije proizlaze iz pokušaja da se pomiri biološki pojam instinkta i epistemološki pojam inteligencije. Rascijep između instinkta i inteligencije smješta u razvojni okvir odnos između primitivnih i modernih kultura te između zrelosti i djetinjstva u samom modernitetu. Bergson polemizira s modernističkim teorijama magije (J. G. Frazer, L. Lévy-Bruhl, É. Durkheim, M. Mauss) odbacujući postavku po kojoj je magija predlogički oblik mišljenja karakterističan za primitivni mentalitet. Djetinjstvo i zrelost se više ne mogu uklopiti u suprotnost između instinkta i inteligencije, kao što ni prošlost i budućnost ne tvore razdvojene trenutke. Bergson pokazuje da evolucija nipošto nije prijelaz iz nerazvijenoga predpojmovnoga instinkta u razvijenu pojmovnu inteligenciju, baš kao što se ni razvoj ne može svesti na prevladavanje prošlosti u budućnosti. Tako djetinjstvo postaje kliconoša zrelosti (Germinal Life K. Ansell-Pearson) koja traje usporedo s vlastitim sazrijevanjem. U izlaganju će se ovakva antidijalektička koncepcija djetinjstva i sazrijevanja razmotriti na primjerima Priča iz davnine. Takvom analizom pokušat će se objasniti koncept davnine. Po tom konceptu davnina postaje déjà vu efekt koji prošlost i sadašnjost, djetinjstvo i zrelost dovodi u istovremenost. U razvijanju takvoga koncepta davnine analitička pozornost će se usmjeriti na dječje i ostarjele likove u Pričama. Ključne riječi: evolucija, modernitet, pripovijedanje, vrijeme Time, childhood, and maturity in Ivana Brlić-Mažuranić’s Tales of Long Ago Henri Bergson in Creative Evolution (1907) and Two Sources of Morality and Religion (1932) rejected the mechanistic and teleological reduction of the notion of life to a chain of causes or to external finality. These reductions follow from an attempt to reconcile the biological notion of instinct with the epistemological notion of intelligence. The split between instinct and intelligence imposes a progressivist perspective on the distinction between pre-modern and modern cultures. This external “difference-between” related to pre-modern and modern cultures is retroactively transferred into modernity itself as the “difference-within” which divides modernity into childhood and maturity. Bergson criticised the modernist’s anthropology (JG Frazer, L. Lévy-Bruhl, É Durkheim, M, Mauss) which defines magic as a pre-logical form of thought inherent to primitive mentality. According to Bergson, childhood and maturity could not be conceived by the opposition between instinct and intelligence. On the contrary, evolution is not a passage from undeveloped pre-conceptual instinct to developed intelligence. Therefore, evolution cannot be reduced to overcoming the past through the future. Childhood is a germ of maturity (germinal life, K. Ansell-Pearson) which persists simultaneously with its own maturation. In such a framework, the past and the future are no longer separated moments. This paper reconsiders such an anti-dialectic conception of childhood and maturity, starting from an analysis of Ivana Brlić-Mažuranić’s Tales of Long Ago. The aim of the analysis is to explain the notion Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 85 of immemorial time. It will be argued that immemorial time might be defined as an effect of déjà vu which brings the past and present, childhood and maturity, into simultaneity. The starting point of the analysis will be the child and old characters introduced in the Tales. Keywords: evolution, modernity, narration, time
Ivana Mijić Nemet Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Novom Sadu, Srbija / Preschool Training College, Novi Sad, Serbia Tipologija ženskih likova u Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić Područje istraživanja i osnovna tematska preokupacija ovog rada su tipovi ženskih likova u Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić. U oblikovanju Priča autorica prepliće mitološki i usmenoknjiževni diskurs i stvara složenu mrežu dijaloga s usmenom bajkom, ali se u pojedinim segmentima svog pripovijedanja i odvaja od njene poetike. Na taj način nastaje specifična građa na osnovi koje ćemo napraviti i obrazložiti tipologiju ženskih likova koji se u njoj javljaju. Vodeći računa o tome da se likovi i živa bića u bajkama mogu grupirati u tri velike skupine (ljudi, životinje, mitološka/demonska bića), tipologiju ženskih likova u Pričama odredit ćemo u okviru ove tri kategorije. Poseban je naglasak na ispitivanju socijalno-povijesne i mitološke razine značenja ženskih likova, odnosno semantičkih veza koje se uspostavljaju na raznim razinama (unutar obiteljskih, socijalnih i drugih veza u kojima se struktuira lik). U ovom radu će se ključna problemska mjesta pokušati osvijetliti s rodnog aspekta, odnosno ispitivanjem tradicionalne matrice na kojoj su oblikovani ženski likovi, te odrediti njihova pozicija u bajkovnoj slici svijeta. Obratit ćemo pažnju i na eventualne promjene značenja do kojih dolazi prilikom preobrazbe kanonskih elemenata bajke i prilagođavanja autoričinoj slici svijeta. Ključne riječi: autorska bajka, Priče iz davnine, tipologija, ženski likovi Typology of female characters in Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić The main preoccupation of this paper is the different types of female characters in Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić. In shaping the Tales, Ivana Brlić-Mažuranić intertwined discourse of myth with oral literary discourse and thus created a so-called literary fairy tale. Removed from oral tradition, and set down on paper, this specific narrative distinguishes itself from the oral folk tale and therefore represents an invigorating field of study. This research aims to investigate different types of female characters in this corpus and propose a typology. Considering that the characters in fairy tales can be classified into three types – people, animals, mythical/demonic creatures – we investigate how female characters in the Tales are represented in the framework of these categories, with an emphasis on gender issues and the meanings established at various levels (within the family, and social and other relationships).The aim of this paper is to determine by which factors and in which way the meanings are achieved and changed while being transferred from the oral to the literary fairy tale. Keywords: female characters, literary fairy tales, Tales of Long Ago, typology 86 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Anđela Milinović-Hrga Sveučilište u Splitu / University of Split Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences Jezik i pravopis Priča iz davnine između tradicije zagrebačke jezikoslovne škole i načela hrvatskih vukovaca Na početku 20. stoljeća su u Hrvatskoj pravopisno-gramatička rješenja kodificirana normativnim priručnicima koji slijede postavke trećega naraštaja hrvatskih vukovaca. U jezičnoj su se praksi, međutim, zadrža(va)la i poneka starija razlikovna jezična obilježja zagrebačke jezikoslovne škole u odnosu na jezik hrvatskih vukovaca. S toga se motrišta u ovom radu raščlanjuju Priče iz davnine kao onodobni dokument stanja u jeziku i pravopisu. Polazište nam je njihovo treće izdanje, iz 1926. godine, posljednje izdano za autoričina života, a k tome i autorizirano. Utvrđuju se jezično-pravopisne osobitosti toga izdanja s obzirom na dvije oprečne jezične koncepcije, usredotočujući se ponajprije na jezičnopolitički uvjetovane izmjene koje su načinjene u odnosu na prethodne rukopisne, strojopisne i dvije tiskane inačice (u kritičkom izdanju 2011. popisane su sve razlike među njima), ali osvrćući se i na ostala zamijećena obilježja. Analiza obuhvaća pravopisnu, fonološku, morfološku, sintaktičku i leksičku razinu. Ključne riječi: hrvatski vukovci, jezična norma, jezična praksa, Priče iz davnine, zagrebačka jezikoslovna škola The language and orthography of Tales of Long Ago between the tradition of the Zagreb School of Philology and the linguistic norms set by Croatian Vukovians Orthographic and grammatical norms at the beginning of the 20th century in Croatia were codified by normative works largely in line with the concepts of the third generation of Croatian Vukovians, grounding their linguistic views on the works of Vuk Stefanović Karadžić. Language practice, however, still retained certain older distinctive linguistic features typical of the Zagreb School of Philology. The paper analyses Tales of Long Ago from that perspective, as a document of the state of the language and orthography at the time. The starting point of the research is the third edition dating from 1926, the last one published during the author’s life, also authorised. Having in mind opposite language conceptions, certain linguistic peculiarities of this edition are pinpointed, focusing primarily on the changes introduced in relation to the previous manuscripts, typed versions and two printed versions (the critical edition of 2011 lists all the differences between them), but also including other relevant features. Linguistic analysis includes phonological, morphological, syntactic and lexical levels. Keywords: Croatian Vukovians, linguistic norm, linguistic practice, Tales of Long Ago, Zagreb School of Philology Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 87
Ivana Milković Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Učiteljski fakultet / Faculty of Teacher Education Žena, Majka, Mit: ženski likovi Priča iz davnine Dosadašnje analize likova u Pričama iz davnine najčešće su utemeljene u mitološkoj genezi pojedinih likova. Ovaj rad se djelomično nastavlja na takve analize i pridružuje im pogled na ljudske ženske likove i njihov kontekst nastanka. Razmatra se prisutnost i odsutnost ženskih likova u pojedinim pričama, slojevitost i karakterizacija likova te njihova uloga u fabuli pojedinih priča. U analizi se uzima u obzir ontološki status mitoloških likova, autobiografski element djelatan u stvaranju ženskih likova te širi kulturni kontekst vremena u kojemu su nastale Priče iz davnine. Ključne riječi: analiza likova, dječja književnost, Ivana Brlić-Mažuranić, Priče iz davnine, ženski likovi Woman, mother, myth: Female characters in Tales of Long Ago Previous analyses of the characters in Ivana Brlić-Mažuranić’s Tales of Long Ago were mostly based on the mythological genesis of the characters. In this paper, the same analytical perspective is retained and partially continued. Also, an analysis of the human female characters and the context of their appearance is added. The presence and absence of female characters in the individual stories is considered, as well as their characterisation and role in the respective stories. This paper also takes into account the ontological status of mythological characters, the autobiographical elements of the female characters, and the cultural context of the time in which Tales of Long Ago were created. Keywords: character analysis, children’s literature, female characters, Ivana Brlić- Mažuranić, Tales of Long Ago
Jennifer Miskec Sveučilište Longwood u Farmvilleu, VA, SAD / Longwood University, Farmville, VA, USA Hrvatska dječja kultura u inozemstvu: Priče iz davnine u učionici američkoga učilišta Plenarno predavanje U svibnju 2014. godine držala sam na Sveučilištu Longwood seminar o hrvatskoj dječjoj kulturi, čiji je vrhunac bio dvotjedni studijski boravak u Hrvatskoj (u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku). Uvodna jedinica u seminaru bile se Priče iz davnine. Studenti (studenti viših godina učilišta i američki građani od kojih većina nikada nije bila u inozemstvu) čitali su Priče iz davnine usporedo s teorijskim radovima stručnjaka za bajke poput Brune Bettelheima, Marie Tatar i Jacka Zipesa. Naša je rasprava obuhvaćala i izvorni prijevod i multimedijsku obradu tekstova. Tijekom boravka u Hrvatskoj proveli smo jedno popodne u Ivaninoj kući bajke u Ogulinu. U svibnju 2016. godine ponovno ću držati ovaj seminar te će on opet obuhvatiti studijski boravak u inozemstvu te nastavnu jedinicu Priča. U ovome izlaganju želim predstaviti spomenutu nastavnu jedinicu, rasprave u učionici te neke od analiza i istraživanja koje su proveli studenti. Cilj mi je pokazati da ranije usvojeno znanje 88 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts o bajkama – koje se, ako je suditi prema studentima iz 2014. godine, uglavnom temelji na Disneyjevim verzijama Grimmovih bajki – bitno utječe na studentske interpretacije Priča iz davnine, te na taj način pružiti uvid u recepciju tih bajki među američkom publikom. Ključne riječi: američko učilište, nastava, studijski boravak u inozemstvu Croatian Children’s Culture Abroad: Croatian Tales of Long Ago in an American College Classroom Keynote lecture In May 2014 I offered a course in Croatian Children’s Culture at Longwood University that culminated in a two-week study abroad in Croatia (Zagreb, Split, and Dubrovnik). The opening unit in our course was on Croatian Tales of Long Ago. The students – upper level college students and American citizens, few of whom had ever travelled abroad – read Croatian Tales alongside of fairy tale scholars such as Bruno Bettelheim, Maria Tatar, and Jack Zipes. We read and discussed the original translated version as well as the multimedia update; once in Croatia we spent an afternoon at Ivana’s House of Fairy Tales in Ogulin. In May 2016 I will again offer this course and study abroad and will repeat this unit. For the conference, I would like to discuss this particular unit, our discussions, and some of the fairy tale analysis and research done by the students. My goal is to show how the students’ prior knowledge of fairy tales – which, if the 2014 students’ experiences are any indication, is primarily Disney versions of Grimm fairy tales – informs their interpretation of Croatian Tales of Long Ago in order to offer a glimpse into how the tales are received by an American audience. Keywords: American college, study abroad, teaching
Vesnica Mlinarević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku / “Josip Juraj Strossmayer” University in Osijek Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti / Faculty of Education Antonija Vranješ Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku / “Josip Juraj Strossmayer” University in Osijek Odjel za kulturologiju / Department of Cultural Studies Odgojne vrijednosti u Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić Živeći u vremenu progresivne demoralizacije društva i atrofiranja temeljnih vrijednosti, pedagoški usmjerena čitanja nailaze na plodno istraživačko tlo. Rad polazi od hipoteze da Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić oblikuju i determiniraju bitne odgojne orijentacije koje će se potom u radu tipologizirati analitičkim iščitavanjem. Analiza odgojnih vrijednosti u promatranom književnom djelu, tipologizirana u hijerarhiju vrijednosti, omogućit će bolji i jasniji uvid u odgojni pristup književnosti, no, isto tako, pružit će i dodatni širi uvid u odgojni pristup u hrvatskom kulturalnom kontekstu, kao i u sustav vrijednosti same autorice. Ključne riječi: odgojni pristup književnosti, pedagoški usmjereno čitanje, sustav vrijednosti Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 89
Educational values in Ivana Brlić-Mažuranić’s Tales of Long Ago With regard to our lifestyles at a time of progressive societal demoralisation and atrophy of basic values, pedagogically-oriented readings are increasingly cementing a prolific research foundation. The paper starts from the hypothesis that Ivana Brlić-Mažuranić’s Tales of Long Ago formulates and determines essential educational orientations that are subsequently typologised in the paper by virtue of analytical perusal. Typologised in a value-based hierarchy, the analysis of educational values in the observed literary work will provide for a better and clearer insight into an educational approach to literature, while simultaneously facilitating additional, broader introspection in an educational approach to the Croatian cultural context, as well as to the author’s value system. Keywords: educational approach to literature, pedagogically-oriented reading, value system
Vesna Mojsova-Čepiševska Sveučilište „Sveti Kiril i Metodij“ u Skopju, Makedonija / Ss. Cyril and Methodius University in Skopje, Macedonia Filološki fakultet „Blaže Koneski“ / “Blazhe Koneski” Faculty of Philology Makedonske Pepeljuge Jedan od najpragmatičnijih, a istovremeno i najeksplicitnije izraženih simbolizama ženske pubertetske inicijacije, sagledane niz prizmu poetike nevino progonjene heroine, otkriva se preko odnosa maćeha – pastorka, koji je prepoznatljiv u svjetskim bajkama Pepeljuga, Trnoružica te Snjeguljica i sedam patuljaka. Ovaj rad usmjeren je na istraživanja kulturoloških sličnosti i razlika kod takozvanih makedonskih Pepeljuga u čarobnim pričama (bajkama) Marka Cepenkova i Kuzmana Šapkareva. Ključne riječi: čarobna priča (bajka), kulturološke sličnosti/razlike, ženska pubertetska inicijacija Macedonian Cinderella One of the most pragmatic, but at the same time the most explicitly expressed, symbolisms of female pubertal initiation, which is recognised through the prism of the poetics of the innocently pursued heroine, unfolds through the relation stepmother – stepdaughter which is identified in the universal fairy tales “Cinderella”, “Sleeping Beauty” and “Snow White”. This paper focuses on research of the culturologic similarities and differences of the so-called Macedonian Cinderellas in the magic (fairy) tales of Marko Cepenkov and Kuzman Šapkarev. Keywords: culturologic similarities/differences, female pubertal initiation, magic (fairy) tale
Lana Molvarec Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences Predodžbe djeteta i adolescenta u Pričama iz davnine Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić književno su djelo koje je moguće čitati iz različitih kulturoloških i književnoteorijskih perspektiva, a uvidi do kojih bismo došli sigurno bi tvorili kompleksno tkivo međusobno uvjetovanih predodžbi koje čine bogat svjetonazorski, etički, ideološki i kulturni kontekst ove zbirke. Namjera je ovoga 90 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts izlaganja istražiti predodžbe djeteta i adolescenta u zbirci Ivane Brlić-Mažuranić te ih dovesti u vezu kako s tekstom, tako i s kontekstom, odnosno, uklopiti tu temu u složen međuodnos proizvodnje i proizvedenosti teksta. Pritom ću se oslanjati na teorije konstruktivističkih pristupa djetinjstvu, prvotno nastalih u okviru istraživanja povijesnih, socioloških i antropoloških aspekata djetinjstva jer polazim od teze da dijete nije biološka i socijalna ahistorijska činjenica, čak i ako se pokušava naturalizirati kao takvo. Osobito će me zanimati predodžbe djeteta te njihova interpretacija u procijepu između povijesnog trenutka kada nastaje djelo Priče iz davnine i mitološkog slavenskog vremena u koje je smješten pripovjedni svijet. Ključne riječi: adolescent, dijete, konstrukcija djetinjstva, kultura, priroda Representations of a child and an adolescent in Tales of Long Ago Croatian Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić is a text that can be read from different cultural and theoretical perspectives. The results of such research will certainly build a complex network of mutually influenced representations that constitute the rich cultural, ethical and ideological context of the book. This paper aims to explore representations of a child and adolescent in Tales of Long Ago, having in mind both the text and the context. In being able to do so, constructivist theories of childhood which appeared primarily in historic and sociological research will be used because I seek to emphasise that a child is not simply a biological or societal ahistoric phenomenon, even if there are attempts for the child to be naturalised as such. Representations of a child and an adolescent in the gap between the historical time in which the book was written and the mythical Slavic time in which fables take place will be of particular interest. Keywords: adolescent, child, construction of childhood, culture, nature
Eliana Moscarda Mirković Sveučilište Jurja Dobrile u Puli / “Juraj Dobrila” University of Pula Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences Lorena Lazarić Sveučilište Jurja Dobrile u Puli / “Juraj Dobrila” University of Pula Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti / Faculty of Education Književnopovijesni, komparativno-traduktološki i jezični aspekti u talijanskim prijevodima Šume Striborove Ivane Brlić-Mažuranić Knjiga Priče iz davnine prevedena je na više desetaka jezika i nalazi se u nacionalnim knjižnicama diljem svijeta. Usprkos obalnoj blizini Hrvatske i Italije, ovo djelo nije nikad u cijelosti prevedeno na talijanski jezik, već su prevedene samo odabrane priče. Prvi prijevod Franje Trogrančića Racconti e leggende della Croazia di Ivana Brlić-Mažuranić (Torino: S.A.I.E.) objavljen je 1956./1957., a reizdan 1975. godine. U radu će se prikazati usporedna analiza izvornika i talijanskih prijevoda priče Šuma Striborova Umberta Urbanija, Franje Trogrančića i Giacoma Scottija. Uz pomoć odabranih primjera predstavit će se temeljni komparativno-traduktološki pristupi prevoditelja, s posebnim osvrtom na književnopovijesne, tematske i stilske aspekte njihovih prijevoda. Istaknut će se doprinos triju prevoditelja u promicanju hrvatske književnosti u Italiji, kao i nužnost prijevoda cjelovite zbirke Priče iz davnine na talijanski jezik. Ključne riječi: Ivana Brlić-Mažuranić, Šuma Striborova, talijanski prijevodi Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 91
Literary-historical, comparative-translating and linguistic aspects in Italian translations of “Stribor’s Forest” by Ivana Brlić-Mažuranić Tales of Long Ago has been translated into many languages and this collection of short stories is present in national libraries around the world. Despite the proximity of the Croatian and Italian coasts, the collection has never been fully translated into Italian; rather, only selected stories have been translated. The first Italian translation by Franjo Trogrančić Racconti e leggende della Croazia di Ivana Brlić Mažuranić (Torino S.A.I.E.) dates from 1956/1957, in the re-issue of 1975. This paper offers a comparative analysis of the original text of Brlić-Mažuranić and the Italian translations of the tale “Stribor’s Forest” by Umberto Urbani, Franjo Trogrančić and Giacomo Scotti. The paper also illustrates the translator’s comparative-translating approaches with special emphasis, through selected examples, on the literary-historical, thematic and linguistic aspects of translations. It will highlight the contribution of the three mentioned translators in promoting Croatian literature in Italy, as well as the need to translate the complete collection of Tales of Long Ago. Keywords: Brlić-Mažuranić, Italian translations, “Stribor’s Forest”
Edina Murtić Univerzitet u Sarajevu, Bosna i Hercegovina / University of Sarajevo Bosnia and Herzegovina Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences Metodički aspekti i pristupi Pričama iz davnine Priče iz davnine autorice Ivane Brlić-Mažuranić isijavaju slojevitim značenjima i pred čitatelja danas postavljaju brojna pitanja. Zbog toga ćemo u radu nastojati predstaviti najznačajnije aspekte ovog izuzetno kompleksnog teksta. Utjecaj narodne bajke na bajkovite elemente u Pričama, fantastični motivi, likovi, slavenska mitologija, interkulturalni kontekst i dr. pitanja vrlo su zanimljivi i u problemskom pristupu mogu biti poticajni u nastavi književnosti. Prisustvo narodnih obreda u pojedinim pričama (kolede, krijesovi), kao i jezičko-stilski aspekt, pružaju mogućnosti za nova istraživanja učenika. Ključne riječi: bajka, fantastična priča, Ivana Brlić-Mažuranić, metodika Methodical aspects and approaches to Tales of Long Ago Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić radiates stratified meanings and poses numerous questions to the reader today. Therefore, in this paper we attempt to present the most significant aspects of this greatly complex text. The influence of folktales on the fairy-tale elements of the Tales, fantasy motifs, characters, Slavic mythology, the inter-cultural context and numerous other questions are very interesting and, within a problem-solving approach, may be motivating in the teaching of literature. The presence of folk rites in some of the tales (kolede – a holiday connected with the sun, symbolizing birth or the regeneration of life, bonfires) as well as linguistic-stylistic aspects present opportunities for new research by students. Keywords: fantasy tale, fairy tale, Ivana Brlić-Mažuranić, teaching methods 92 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Smiljana Narančić Kovač Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Učiteljski fakultet / Faculty of Teacher Education Iris Šmidt Pelajić Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Učiteljski fakultet / Faculty of Teacher Education
Semantički pomaci u prijevodima na engleski i njemački jezik te u animiranoj adaptaciji Šume Striborove* Šuma Striborova Ivane Brlić-Mažuranić uključena je u prvo izdanje Priča iz davnine (1916.). Knjiga se u engleskome prijevodu Fanny S. Copeland pojavila 1924., a u njemačkome prijevodu Kamile Lucerne 1933. godine. Njihovi prijevodi Šume Striborove dio su sadržaja interaktivnoga CD-ROM-a koji donosi četiri umjetničke bajke iz navedene zbirke, a ujedno predstavlja međunarodni projekt naklade Bulaja (2002.). CD- ROM uključuje i animiranu adaptaciju pojedinih priča, rezultat umjetničke i nakladničke suradnje, te adaptaciju Šume Striborove, animiranu filmsku inačicu koju potpisuje škotski umjetnik i fotograf Alistair Keddie. Crtani se film može gledati na bilo kojemu od tri jezika (hrvatski, engleski, njemački), a jezične verzije cjelovitoga teksta ilustrirane su kadrovima iz filma. U ovome se radu provodi usporedna analiza vizualnih i verbalnih reprezentacija likova i drugih tematskih sastavnica priče u njezinim različitim pripovjednim inačicama, predstavljenima na CD-ROM-u. Pokazuje se da u prijevodima izvornika na njemački i engleski jezik dolazi do manjih semantičkih pomaka, a da se u animiranoj adaptaciji priče mogu uočiti veći semantički pomaci, i to u vizualnim i verbalnim sastavnicama. Ti su pomaci najuočljiviji u karakterizaciji likova i u ideološkome okviru analizirane višemodalne (filmske) pripovijedi koja, dakle, donosi specifičnu autorsku interpretaciju izvornika. Ključne riječi: adaptacija, hrvatska dječja književnost, književni prijevod, semantički pomak, Šuma Striborova Semantic shifts in English and German translations and in an animated adaptation of “Stribor’s Forest” “Stribor’s Forest” (“Šuma Striborova”) by Ivana Brlić-Mažuranić is found in the first edition of her collection of literary fairy tales Priče iz davnine [Tales of Long Ago] in 1916. The book appears in an English translation by Fanny S. Copeland (1924), and in a German translation by Camilla Lucerna (1933). Their translations of “Šuma Striborova” are also included in a 2002 international project, an interactive CD-ROM featuring Brlić’s fairy-tales. As a special attraction, it incorporates an animated film version of the tale by Alistair Keddie, a Scottish artist and photographer. The film comes in all three languages, and versions of the full text of the story are illustrated by stills from the cartoon. This paper offers a comparative analysis of the visual and verbal representations of characters and other thematic elements of the tale “Stribor’s Forest” in the versions offered by the CD-ROM. The results reveal several moderate semantic shifts in the English and German translations of the Croatian original, as well as rather noteworthy semantic shifts in the animated adaptation of the story, both in its visual and verbal components. These shifts are Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 93 most conspicuous in the characterisation and inthe ideological frame of the multimodal narrative, presenting a specific authorial interpretation. Keywords: adaptation, Croatian children’s literature, literary translation, semantic shift, “Stribor’s Forest”
* Ovaj je rad financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom BIBRICH (UIP-2014- 09-9823). This work has been fully supported by the Croatian Science Foundation under the project BIBRICH.
Milorad Nikčević Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku / Faculty of Humanities and Social Sciences, “Josip Juraj Strossmayer” University of Osijek Fakultet za crnogorski jezik i književnost u Cetinju, Crna Gora / Faculty of Montenegrin Language and Literature, Cetinje, Montenegro Priča u priči: Ivana Brlić-Mažuranić (1874. – 1938.) u tradiciji djeda Ivana Mažuranića (1814. – 1890.), proslavljenog književnika, i u tradiciji kulture Crne Gore 2009. godine Polivalentni i međudržavni/međunarodni pod/projekt Dani Ivana Mažuranića (1814. – 1890.) u Crnoj Gori održan je krajem 2009. godini u Cetinju (Crna Gora). U dnevnom tisku pod/projekt je opisan brojnim pohvalnim izrazima: „kulturni praznik“, „uspješno realizirana ideja zbog širenja horizonata dvaju naroda“, „sredstvo učvršćivanja i produbljivanja hrvatsko-crnogorskih nacionalnih odnosa“, „projekt od iznimnog značaja“, „projekt dostojanstva i časti“, „univerzalne vrijednosti Mažuranićeva djela i njegove unuke Ivane Brlić-Mažuranić“ itd. Pod/projekt je proizašao iz dugogodišnjeg projekta Kulture u doticaju: stoljetni hrvatski i crnogorski književni identiteti, koji je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske i Ministarstvo nauka Crne Gore. Kruna cjelokupnog projekta pregledno je prezentirana u zborniku Ivan Mažuranić (1814. – 1890.) i Crna Gora koji je 2011. godine uredio prof. dr. sc. Milorad Nikčević. Na kraju knjige se u posebnom ovitku donosi sintetički film (TV Crne Gore) o sadržajima Ivana Mažuranića. Po širini i dubini zahvata svi su sadržaji u kontekstu Ivana Mažuranića na znanstvenoj razini. Sadržaji toga zbornika bit će prezentirani i na ovom simpoziju, s naglaskom na bogatoj tradiciji koja je stvorena u Crnoj Gori. Međutim, postavljaju se pitanja nastavlja li slavna književnica Ivana Brlić-Mažuranić recepcijom svog djela tradiciju koju je utro njezin djed Ivan Mažuranić u Crnoj Gori te u kojoj se mjeri i na koji način ta tradicija očituje u Crnoj Gori. Sudeći po letimičnom uvidu, djelo Ivane Brlić-Mažuranić je primjereno zastupljeno u tradiciji Crne Gore. Otisnuto je nekoliko reprezentativnih izdanja njezinih Priča iz davnine, obranjena je jedna magistarska teza pod naslovom Umjetnost riječi Ivane Brlić- Mažuranić te održano više kulturnih tribina, tematskih konferencija i značajnih proslava povodom značajnih obljetnica njezina života i rada. U radu će biti riječi i o tome u kojoj je mjeri književna kritika u Crnoj Gori pratila i prosuđivala život i književni rad Ivane Brlić- Mažuranić. I ta je sfera zastupljena na zavidnoj razini. Ključne riječi: djelo Ivane Brlić-Mažuranić u ogledalu književne kritike u Crnoj Gori, Ivana Brlić-Mažuranić u djedovoj tradiciji, otisnute knjige Ivane Brlić-Mažuranić u Crnoj Gori, tradicija Ivana Mažuranića (1814. – 1890.) u Crnoj Gori, recepcija djela Ivane Brlić- Mažuranić u Crnoj Gori 94 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Story within a story: Ivana Brlić-Mažuranić (1874 – 1938) within the tradition of her grandfather, celebrated writer Ivan Mažuranić (1814 – 1890), and the tradition of Montenegrin culture in 2009 The polyvalent and interstate/international (sub)project Days of Ivan Mažuranić (1814 – 1890) in Montenegro was conducted at the end of 2009 in Cetinje, Montenegro. Daily periodicals spoke favourably of the sub/project: “a cultural holiday”, “a successfully accomplished idea expanding the horizons of the two nations”, “a means of strengthening and deepening the relationship between Croatia and Montenegro”, “a project of great significance”, “a project of dignity and honour”, “universal values of the works of Mažuranić and his granddaughter Ivana Brlić-Mažuranić”, etc. The (sub)project grew out of the long-standing Cultures in Contact: Centennial Croatian and Montenegrin Literary Identities project, financed by the Ministry of Science, Education and Sports ofthe Republic of Croatia and the Ministry of Science of Montenegro. The pinnacle of the entire project is clearly presented in the form of the collection Ivan Mažuranić (1814 – 1890) in Montenegro, edited by Milorad Nikčević (Osijek – Cetinje, 2011, pp. 859). A film (TV Montenegro) about Ivan Mažuranić is found in a special cover at the end of the book. The width and depth of the project places all contents in the (con)text of Ivan Mažuranić at a scholarly level. The paper presents the contents of the edited collection, with special emphasis on the rich tradition of Montenegro. However, the following question arises: does the reception of the works of famed writer Ivana Brlić-Mažuranić build on the tradition that her grandfather Ivan Mažuranić created in Montenegro, and to what degree and in which ways is that tradition evident in Montenegro? A cursory glance suggests that the works of Ivana Brlić-Mažuranić are appropriately present within the tradition of Montenegro: several editions of her Tales of Long Ago have been published; a master thesis entitled “The Art of Words of Ivana Brlić-Mažuranić” has been defended; and numerous cultural events, conferences and celebrations have been held to mark important anniversaries related to her life and work. The paper also discusses to what extent literary criticism in Montenegro has followed and evaluated her life and literary output. This element is surely at a high level as well. Keywords: Ivana Brlić-Mažuranić within the tradition of her grandfather, reception of the works of Ivana Brlić-Mažuranić in Montenegro, the tradition of Ivan Mažuranić (1814 – 1890) in Montenegro, the work of Ivana Brlić-Mažuranić as reflected in the literary criticism of Montenegro, works by Ivana Brlić-Mažuranić published in Montenegro Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 95
Lejla Ovčina Univerzitet u Bihaću, Bosna i Hercegovina / University of Bihać, Bosnia and Herzegovina Pedagoški fakultet / Faculty of Teacher Education Sanja Soče Univerzitet u Sarajevu, Bosna i Hercegovina / University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina Pedagoški fakultet / Faculty of Teacher Education
Metodički aspekti tumačenja i razumijevanja manje poznatih riječi u priči Šuma Striborova Ivane Brlić-Mažuranić Razumijevanje manje poznatih riječi jedan je od uvjeta kvalitete prosuđivanja i razumijevanja smisla teksta i podteksta. U metodici nastave postoje različiti pristupi objašnjavanju značenja manje poznatih riječi, kako s obzirom na dominantnu ulogu nastavnika, odnosno učeničku samostalnost, tako i s obzirom na trenutak u vremenski artikuliranoj strukturi nastavnog sata. U ovom radu prikazani su rezultati primjene posebno osmišljenih metodičkih pristupa koji su usmjereni na prepoznavanje i objašnjavanje značenja manje poznatih riječi u tekstu Šuma Striborova Ivane Brlić-Mažuranić i vježbe koje podrazumijevaju uporabu izdvojenih riječi u novom kontekstu. Put koji vodi od markiranja preko doživljavanja i izražavanja pa do tumačenja i razumijevanja manje poznatih riječi metodičko je pitanje koje uključuje procese leksičke, psihološke, didaktičke, odgojne i filozofske naravi. Mogućnosti razumijevanja treba tražiti u prvom susretu s manje poznatim riječima izvan konteksta priče, ali i u prvom susretu s pričom te u ponovljenim čitanjima i razmišljanjima. U radu su navedene i mogućnosti realizacije nekih programskih obaveza iz područja kulture izražavanja koje se mogu povezati s karakterističnim leksikom u priči Šuma Striborova (pričanje po natuknicama, vježbe nadopunjavanja rečenice, odnosno teksta, sažimanje kao vježba generalizacije, vježbe asocijacija, produciranje ideja o naslovu priče uz nove riječi, formuliranje tema za slobodne pismene radove na temelju izdvojenih riječi…). Ključne riječi: Ivana Brlić-Mažuranić, manje poznate riječi, metodički aspekti, Šuma Striborova, tumačenje Methodical aspects of interpretation and comprehension of less familiar words in “Stribor’s Forest” by Ivana Brlić-Mažuranić Comprehension of less familiar words is one of the conditions for the quality of judgment and understanding of the meaning of a text and subtext. In teaching methodology, there are different approaches to explaining the meaning of less familiar words, given the dominant role of a teacher as opposed to a learner’s independence, or given the moment in a time-articulated structure of a lesson. This paper presents the results of the application of specially designed methodological approaches aimed at identifying and explaining the meanings of less familiar words in the text “Stribor’s Forest” by Ivana Brlić-Mažuranić, as well as the exercises that involve the use of selected words in a new context. The path that leads from the marking, through experiencing and expression, to interpretation and understanding of less familiar words is a methodical issue that includes processes of a lexical, psychological, didactic, pedagogical and philosophical nature. The possibility of 96 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts comprehending should be sought both in the first encounter with less familiar words outside the context of the story and in the first encounter with the story, as well as in repeated readings and reflections. The paper lists the possibilities of fulfilling certain programme obligations in the field of cultural expression that can be connected with specific lexis in the story “Stribor’s Forest” (storytelling using tips, sentence or text completion exercises, summarising as an exercise in generalisation, exercises in association, producing ideas about the story title with new words, and formulating themes for free essays on the basis of selected words). Keywords: interpretation, Ivana Brlić-Mažuranić, less familiar words, methodological aspects, “Stribor’s Forest”
Mila Pandžić Osnovna škola Lučko / “Lučko Elementary” School Utjecaj Antuna Branka Šimića na recepciju Priča iz davnine U ovome će tekstu ponajprije biti predstavljeno istraživanje dječačkoga zanimanja Antuna Branka Šimića za pučke priče, bajke, mitove, legende i predaje. Nakon što je kao osamnaestogodišnjak pročitao knjigu Priče iz davnine, nazvao je autoricu Ivanu Brlić-Mažuranić „našim ponosom“ jer je „specifično hrvatska kao hrvatski kraj, hrvatska nošnja i hrvatska vina“. Hrvatskoj je „mladosti“ poručio kako može biti „sretna“ što ima „čast“ čitati književna djela te „odlične žene“ koja nije pisala „svoje Priče iz davnine za takozvanu ‘veliku djecu’“, već „za djecu, pravu djecu – u neiskrivljenom smislu naziva“. Premda je Šimić na prekrasan način slavio hrvatsku dječju književnicu Ivanu Brlić- Mažuranić prije početka svoga avangardnoga kritičkog razdoblja, mnogi smatraju taj članak jednim od njegovih najzanimljivijih i najpoticajnijih kritičkih tekstova. U skladu s time te suvremenim metodologijama moderno je istražen njegov utjecaj na recepciju Priča iz davnine. Ključne riječi: Antun Branko Šimić, Ivana Brlić-Mažuranić, Priče iz davnine, recepcija The impact of Antun Branko Šimić on the reception of Tales of Long Ago This text briefly studies the interest in folk tales, fairy tales, myths, legends and tradition that Antun Branko Šimić showed from an early age. After he read Tales of Long Ago at the age of eighteen, he called Ivana Brlić-Mažuranić “our pride” because she is as “specifically Croatian as the Croatian landscape, Croatian folk costume and Croatian wine”. He told Croatian “youth” that they should be “happy” to have the “honour” of reading the literary works of this “excellent woman” who did not write “her Tales of Long Ago for ‘big kids’”, but “for children, real children – in the true sense of the term”. Many consider this article, in which Šimić beautifully celebrated the Croatian children’s writer Ivana Brlić-Mažuranić before the start of his avant-garde critical period, as one of his most interesting and inspiring critical writings. In accordance with this and contemporary methodologies, his impact on the reception of Tales of Long Ago is examined in this paper. Keywords: Antun Branko Šimić, Ivana Brlić-Mažuranić, reception, Tales of Long Ago Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 97
Cvijeta Pavlović Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences Hrvatska umjetnička bajka esteticizma: Ivana Brlić-Mažuranić i Vladimir Nazor U povijesti hrvatske književnosti premalo se pozornosti pridaje umjetničkoj bajci kao specifičnoj književnoj vrsti. Istodobno, umjetnička bajka iznimno je cijenjena vrstau mnogim nacionalnim književnostima, ali i u okvirima svjetske književnosti. Premda njezina prisutnost na sinkronijskoj razini ovisi o poetičkim mijenama i umjetničkoj modi, u dijakronijskom pregledu ona uspješno opstaje u sinusoidnim generičkim smjenama tijekom povijesti umjetnosti te se uvijek ponovno rađa i pojavljuje prema različitim odredbama stvarnosti. Zbog svoje opstojnosti i izdržljivosti umjetnička je bajka postala jedan od najupečatljivijih pronositelja identiteta pojedinih nacija i kulturnih poslanika u Europi i svijetu. Stoga je u usporedbenoj analizi povijesti književnosti potrebno istaknuti postojanje hrvatske umjetničke bajke kao prepoznatljive vrste hrvatske književne tradicije te dokazati ulogu Ivane Brlić-Mažuranić i Vladimira Nazora u afirmaciji umjetničkoga oblika koji pronosi osobitosti hrvatskoga identiteta, a istodobno i zajedništvo među kulturama svijeta. Tek kad hrvatski povjesničari književnosti prihvate genološku specifikaciju umjetničke bajke Ivane Brlić-Mažuranić i Vladimira Nazora, njihov će se književni značaj moći ravnopravno mjeriti s umjetničkim bajkama od romantizma do esteticizma: od Novalisa, E. Th. A. Hoffmanna, A. S. Puškina., H. Ch. Andersena, L. Carrolla, A. Šenoe pa do O. Wildea, M. Maeterlincka i drugih. Ključne riječi: esteticizam, genologija, Ivana Brlić-Mažuranić, umjetnička bajka, Vladimir Nazor The Croatian artistic tale in the age of Aestheticism: Ivana Brlić-Mažuranić and Vladimir Nazor As a specific literary type (genus), the artistic fairy tale has not received sufficient attention in the history of Croatian literature – it is not yet part of the canon. At the same time, the artistic tale is highly esteemed in many national literatures, as it is in a proportion of world literature. Though its presence at the synchronic level depends on poetic changes and the vogue of art, in a diachronic view it endures successfully in sinusoidal generic changes through the history of literature and re-emerges according to the different determinations of “reality”. Due to its endurance and perseverance, the artistic fairy tale has become one of the most visible emissaries of the identity of different nations and cultural ambassadors in Europe and the world. Therefore, in the comparative analysis of the history of literature, it is necessary to point to the existence of the Croatian artistic fairy tale as a recognisable genus of the Croatian literary tradition and stress the part played by Ivana Brlić-Mažuranić and Vladimir Nazor in the affirmation of an artistic form that transfers the particularities of Croatian identity and at the same time emits the common and joint elements between the cultures of the world. This is the precondition for measuring the oeuvres of Ivana Brlić-Mažuranić and Vladimir Nazor against the artistic fairy tales from Romanticism to Aestheticism, from Novalis, ETA Hoffmann, Pushkin, HC Andersen, L. Carroll, A. Šenoa to O. Wilde, M. Maeterlinck and many more. Keywords: aestheticism, artistic fairy tale, genealogy, Ivana Brlić-Mažuranić, Vladimir Nazor 98 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Barbara Pleić Tomić Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu / Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb Majčinska ljubav i koncept majčinske ambivalentnosti u Pričama iz davnine Isticanje važnosti majčinstva i majčinske ljubavi, kako u autobiografskom, intimnom smislu, tako i u samome tijelu njezinih književnih djela, postalo je nezaobilaznim elementom u vrednovanju opusa Ivane Brlić-Mažuranić. Priče iz davnine nisu iznimka: mnoge priče u ovom iznimnom, čudesno istkanom umjetničkom djelu bave se granicama i ekstremima majčinske ljubavi i žrtve koje, u svojoj neizmjernosti, poprimaju gotovo mitske razmjere. Pristup aspektima majčinskog samoprijegora i patnje obično je jednostran, usmjeren na veličanje i utvrđivanje uvriježene kulturne i društvene percepcije majčinske ljubavi kao potpuno bezuvjetne i bezgranične, dok se druge, problematičnije i dvoznačne nijanse, prisutne u odnosu majka-dijete, ignoriraju. Autorica će u ovom radu, u svjetlu psihoanalitičke i feminističke književne teorije, analizirati koncept majčinske ambivalentnosti u Pričama iz davnine te pokušati ustanoviti što leži iza samoprijegora i samožrtvovanja idealnih i idealiziranih majki u pričama Ivane Brlić-Mažuranić. Ključne riječi: feminizam, majčinska ambivalentnost, majčinska ljubav, majčinstvo Motherly love and the concept of maternal ambivalence in Tales of Long Ago Emphasising the importance of motherhood and motherly love, both in the autobiographical, intimate sense, as well as in the body of her literary work, has become an essential element in the evaluation of Ivana Brlić-Mažuranić’s opus. Tales of Long Ago is no exception: many stories in this extraordinary, miraculously woven artefact deal with the boundaries and extremes of motherly love and sacrifice, which, in their immensity, reach almost mythical levels. The approach to these aspects of maternal abnegation and suffering is usually unilateral, focused on praising and (re)-establishing the conventional cultural and social perception of motherly love as utterly unconditional and boundless, while ignoring other, more problematic and ambiguous overtones present in the mother- child relationship. In this paper, the author analyses the concept of maternal ambivalence in Tales of Long Ago in the light of psychoanalytic and feminist literary theories, and attempts to determine what lies beneath the abnegation and self-sacrifice of the ideal and idealised mothers in Ivana Brlić-Mažuranić’s stories. Keywords: abnegation, feminism, maternal ambivalence, motherhood
Csilla Pogány Fakultet Józsefa Eötvösa u Baji, Mađarska / “József Eötvös” Faculty, Baja, Hungary
Bajke: drugačiji oblik postojanja Nekoć davno priče su se u jednakoj mjeri obraćale i odraslima i djeci, prenoseći važne poruke nevezane za dob slušatelja. Danas, čini se, nisu u modi pa ih se isključuje ne samo iz života odraslih već i djece. Jesu li bajke do te mjere izgubile važnost za nas, ljude tehnološkog doba opsjednute svime što je novo, brzo i tehnološki napredno, da više i nismo svjesni neprestanog nemira i osjećaja nesigurnosti kojem smo izloženi? Naprotiv Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 99
– bajke bi na one koji ulaze u njihov svijet mogle imati terapeutski učinak. U knjizi Fairy Tale Therapy in Practice (Terapija bajkama u praksi, 2014.) urednica Ildikó Boldizsár, osnivačica metode preobrazbe u terapiji bajkama, objedinila je slučajeve u kojima se mogu uspješno primijeniti spomenute metode. Tajna iscjeliteljskog svijeta bajki, čini se, krije se u njihovom osobitom obliku postojanja. Ključne riječi: bajke, metoda preobrazbe, oblik postojanja, terapeutski učinak Fairy tales: A different mode of being A long time ago, tales addressed adults and children alike, carrying meaningful messages regardless of the age of the listener. Nowadays, they gradually seem to go out of fashion, being banned not only from the life of adults, but also from that of children. Have fairy tales lost their validity for us people of the technological era who are so obsessed with everything that is new, fast and high-tech that we do not even realise the constant restlessness and feeling of insecurity that we are subject to? On the contrary, they could have a therapeutic effect on those who enter their world. Ildikó Boldizsár, the founder of the metamorphoses method in fairy tale therapy, in the book she edited and bearing the title Fairy Tale Therapy in Practice (2014), has compiled cases in which the method can actually be applied with success. And the secret of the healing world of fairy tales seems to lie in its specific mode of being. Keywords: fairy tales, metamorphoses method, mode of being, therapeutic effect
Mimoza Priku Sveučilište „Luigj Gurakuqi“ u Shkodëru, Albanija / University of Shkodra “Luigj Gurakuqi”, Shkodër, Albania Jozef Bushati Sveučilište „Luigj Gurakuqi“ u Shkodëru, Albanija / University of Shkodra “Luigj Gurakuqi”, Shkodër, Albania Ardiana Sula Sveučilište Svetoga Srca u New Yorku, NY, SAD / Sacred Heart University, New York, NY, USA Zamira Shkreli Sveučilište „Luigj Gurakuqi“ u Shkodëru, Albanija / University of Shkodra “Luigj Gurakuqi”, Shkodër, Albania
Bajke i multimediji: novi pristup Cilj nam je ponuditi novi pristup istraživanju bajki, koji je u skladu s ubrzanim razvojem društva i koji spomenuti žanr razumije kao višedimenzionalan (jezični, povijesni, psihološki, multimedijski) proces. Nastale i naslijeđene iz usmene tradicije, bajke u pisanom obliku obilježava tipičan vokabular i jednostavna sintaksa. No ove književne tvorevine – koje su do sad privukle golem istraživački interes – nisu odraz samo jezika već i kulture u kojoj nastaju, a pripada im i važna uloga u procesu razvoja djece. Pomoću bajki djeca razvijaju vlastite jezične sposobnosti, obogaćuju svoj vokabular, upoznaju se s osobitim stilom pripovijedanja i usvajaju neke od modela konstrukcije rečenica koji im se nude na odabir i simulaciju. Teorije usvajanja i razvoja jezika kod djece pomoću 100 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts priča i književnosti – osobito teorije J. Brunera (1983., 2002.) i njegov koncept pučke psihologije – sačinjavaju teorijsku osnovicu ovoga rada. Na korpusu albanskih bajki provest će se tekstualna analiza s posebnim fokusom na gramatičkom, fonetičkom i leksičko-semantičkom polju. Naposljetku, rad će kontrastivnom analizom tiskane i digitalne knjige, tradicionalne bajke i njene digitalne verzije istražiti poveznice među ovim stoljetnim književnim tvorevinama i suvremenom multimedijom. Ključne riječi: albanski jezik, bajka, jezični model, multimedija, vokabular Fairy tales and multimedia: A new approach We propose to present a new approach to fairy tales in line with the rapid development of society, one which considers them as a multidimensional, linguistic, historical, psychological and multimedia process. Fairy tales are created and inherited from oral tradition, generated over centuries. In their written form, they are characterised by typical vocabulary and simple syntax, reflecting not only the language but also the culture in which they were created. They play an important role in the development of children and have received the attention of scholars. Through them, children perfect themselves linguistically, enrich their vocabulary and simulate specific models of sentence construction and narration. Theories of language acquisition and language development of children through tales and literature – especially the theories of J Bruner (1983, 2002) and his concept of folk psychology – form part of the theoretical basis of this paper. The meta-linguistic analysis of the collected data – texts of fairy tales in Albanian – focuses especially on grammatical, phonetic, lexical and semantic aspects. The new approach to fairy tales which highlights the importance of technology is illustrated through comparisons between the printed and digital book, the traditional fairy tale and its digital multimedia version. Keywords: Albanian language, fairy tale, language model, multimedia, vocabulary
Marina Protrka Štimec Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences
Publikacije, biografija i rod u percepciji autorstva Ivane Brlić-Mažuranić Ulazak Ivane Brlić-Mažuranić u književno polje početkom 20. stoljeća slavljen je kao prekretnica u pisanju i vrednovanju dječje književnosti koja se više ne iscrpljuje u pedagoškoj funkciji, kako je to istaknuo, primjerice, A. G. Matoš. Kao spisateljica koja možda objavljuje ponajprije za „male i neuke“, ali nalazi zahvalne čitatelje i među „odraslima i inteligentnima“, Ivana Brlić-Mažuranić je, zahvaljujući i ovom njegovom sudu, percipirana kao autorica „klasične knjige“ kakvu može proizvesti „samo genij matere“. Rod i majčinstvo ostaju trajnim koordinatnim sustavom unutar kojeg je nastajao i prema kojemu je valoriziran njezin opus. Pridodamo li ovome biografsku vezanost uz okvire slavnih, njezinih „dviju obitelji“, postaje jasan njezin autorski profil koji je nastajao tijekom 20. stoljeća. Percipirana kao žena, majka i kućanica, koja piše u procijepima vlastitog vremena, i to tako što pridonosi upotpunjenju te svoje primarne svrhe, Ivana Brlić-Mažuranić postaje ikonom ženskog stvaralaštva koje ostaje u okvirima vlastitog doma. Takva dominantna slika, prihvatljiva logici patrijarhalnog ustroja, zakriva njezin Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 101 implicitni i eksplicitni društveni angažman vidljiv ne samo u istupima i člancima nego i u „dječjim“ knjigama poput Priča iz davnine. Polazeći od njih, u izlaganju ću se usmjeriti na interpretativne potencijale koje bi repozicioniranje autorskog opusa Ivane Brlić- Mažuranić u kontekstu modernističkih stremljenja, paradoksa (A. Compagon) ili prijepora moglo ponuditi suvremenom studiju dječje, feminističke i opće povijesti književnosti. Ključne riječi: autorstvo, biografija, feminizam, Ivana Brlić-Mažuranić, modernizam Publishing, biography and gender in creating Ivana Brlić-Mažuranić’s authorship Ivana Brlić-Mažuranić’s entrance into the literary field at the beginning of the 20th century was broadly honoured as a milestone in writing and evaluating children’s literature that ceased, as AG Matoš points out, to be dominantly pedagogical. As a writer who perhaps wrote for the “young and ignorant” but, according to Matoš, found its grateful reception among “grown-ups and intelligent” (people), Ivana Brlić-Mažuranić was broadly perceived as the author of a “classic book” that could only be created by the “genius of mother”. Gender and motherhood become variables of a permanent coordinate system that shaped a recognisable picture of her authorship. Moreover, her commonly known biographical data, her connection with her “two (famous) families”, directed popular perception of her authorship. Primarily seen as a wife, mother and a housewife, Ivana Brlić-Mažuranić became an icon of women’s writing that remains in the privacy of the writer’s own home. This kind of picture reproduces the dominant values of a patriarchal system, and disguises her implicit and explicit social commitment inscribed in her essays and public appearances, but also in her children’s book Tales of Long Ago. Starting with them, this paper stresses these aspects of Ivana Brlić-Mažuranić’s work, reading them in the broader context of the modernist reshaping of the dominant culture, the paradoxes of modernity (A Compagnon) or controversies that could bolster contemporary studies of children and feminists in general literary history. Keywords: authorship, biography, feminism, Ivana Brlić-Mažuranić, modernism
Emilija Reljac Fajs Sveučilište u Rijeci / University of Rijeka Učiteljski fakultet / Faculty of Teacher Education Mateja Fumić Viškovo
Leksik Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić bez sumnje predstavljaju vrijedno književno blago, no nerijetko se susrećemo s komentarima djece i odraslih kako ih se ono nije dojmilo ili kako ne shvaćaju radnju priča. Specifičan leksik hrvatske spisateljice jedan je od razloga zbog kojeg ove priče ne dopiru do šireg kruga recipijenata. Jezik Ivane Brlić- Mažuranić smjestili smo u kontekst povijesnojezičnih zbivanja u vremenu kada spisateljica djeluje. Na temelju odabranih dijelova Priča iz davnine opisali smo njezin bogati leksik, izdvojili iz njega arhaizme, beletrizme, poetizme, simbole slavenske mitologije i jezične stereotipe te navedeno povezali s načinom na koji ove jezične osobitosti utječu na 102 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts recepciju tekstova. Usporedili smo različita izdanja ove zbirke priča i prikazali jesu li se i u kojoj mjeri spisateljičine jezične osobitosti u tim izdanjima promijenile ili prilagodile vremenu u kojem je djelo tiskano te je li tim eventualnim promjenama djelo osiromašeno ili obogaćeno. Ključne riječi: arhaizmi, hrvatski jezik, Ivana Brlić-Mažuranić, leksik Vocabulary in Ivana Brlić-Mažuranić’s Tales of Long Ago Ivana Brlić-Mažuranić’s Tales of Long Ago is without doubt a great literary treasure. However, both young and adult readers frequently have trouble understanding the plot and find the tales uninspiring. The author’s use of unusual vocabulary is probably the main reason why her work does not to reach a wider audience. Brlić-Mažuranić’s language is therefore discussed within the context of her lifetime. A number of tales are selected to describe the author’s rich vocabulary and how it affects the reader, including archaisms, belletristic and poetic expressions, symbols of Slavic mythology, and linguistic stereotypes. Different editions of Tales of Long Ago are compared to examine the extent of linguistic interventions that were applied, and whether such interventions have had an effect on the literary merit of Brlić-Mažuranić’s work. Keywords: archaisms, Croatian language, Ivana Brlić-Mažuranić, vocabulary
Malini Roy Visoka stručna škola u Frankfurtu na Majni, Njemačka / Volkshochschule Frankfurt am Main, Germany Iščezli put budizma: vjerski nonkonformizam kao političko otpadništvo u suvremenoj Indiji Rad nudi pomnu analizu nedavno objavljenog stripa The Vanished Path (Iščezli put, Harper Collins India, 2015.) stripaša i filmaša Bharatha Murthyja, koji opisuje hodočašće njega i njegove supruge, kao novih pripadnika budističke vjere, kroz sjevernu Indiju i Nepal gdje je dominantna religija hinduizam. Pojam iščezloga puta iz naslova odnosi se na sumračan put koji vodi kroz mjesta od povijesne važnosti za budizam i proteže se kroz sjevernu Indiju i Nepal, gdje je spomenuta religija rođena, ali je s vremenom izgubila na popularnosti. Prema Murthyjevom priznanju, The Vanished Path mnogo duguje njegovoj ljubavi prema japanskim manga stripovima, a ciljana su mu publika upravo mladi čitatelji koji se u sve većoj mjeri okreću rastućem tržištu mange u Indiji. Preteču vlastite knjige Murthy prepoznaje u epskoj manga seriji Buddha Osamu Tezuke koja se, u oslikavanju popularnosti budizma kao reformističke reakcije na brahmanski hinduizam i kulturu međuklasnog sukoba, nadahnjuje socijalnim realizmom. Štoviše, vjerski je sukob središnja tema i u stripu The Vanished Path. Tekst opisuje uništenje budističkih centara učenja za vrijeme srednjovjekovnih muslimanskih invazija te nametanje normativnih hinduističkih običaja budističkim protagonistima u suvremeno doba. U svjetlu političkog uspona hinduističkog militantnog nacionalizma u Indiji 90-ih godina, rad tvrdi da se The Vanished Path zalaže za racionalne, sekularne vrijednosti i toleranciju prema vjerskim manjinama. Murthyjev pronicljiv i gorak prikaz ruševina Kapilavastua, grada od velike važnosti za budističku religiju, potiče čitatelja na zamišljanje alternativnih historiografija. Ključne riječi: budizam, Indija, književnost za mlade, manga, strip Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 103
The Vanished Path of Buddhism: Religious non-conformism as political dissent in modern India This paper takes a close look at the recently published graphic novel The Vanished Path (HarperCollins India, 2015) by comics artist and filmmaker Bharath Murthy, relating his and his wife’s pilgrimage, as new entrants to the Buddhist faith, through Hindu-dominated Northern India and Nepal. The “vanished path” refers to the dusky trail of early historic sites of Buddhism extending through Northern India and Nepal, where the religion was born but later lost popularity. The Vanished Path, as Murthy admits, is indebted to his immersion in manga comics from Japan, and addresses readers of the billowing manga market in India amongst young people. Murthy acknowledges the artistic precedent for this book in the epic manga series of Osamu Tezuka’s Buddha, characterised by social realism in depicting Buddhism’s popularity as a reformist response to Brahminical Hinduism and the culture of caste warfare. Indeed, religious conflict is a central theme of The Vanished Path. The text describes the destruction of Buddhist centres of learning through medieval Islamic invasions, while passers-by impose normative Hindu customs upon the Buddhist protagonists in modern times. In view of the political upsurge of Hindu militant nationalism in India in the 1990s, this paper argues that The Vanished Path pleads for rational, secular values and the tolerance for religious minorities. Readers are invited to imagine alternative historiographies through Murthy’s poignant portrait of the ruins of the Buddhist site Kapilavastu. Keywords: Buddhism, graphic novel, India, manga, young adult literature
Radoslav Rusňák Sveučilište u Prešovu, Slovačka / University of Presov, Slovakia Učiteljski fakultet / Faculty of Education Priče iz davnine u slovačkom prijevodu i kontekstu novoga čitanja Ovaj rad sagledava Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić s dva važna aspekta: u interkulturnom kontekstu slovačke književnosti za djecu (slovački prijevod pod nazivom Rozprávky z pradávna objavio je 1976. godine Zlatko Klátik) te konceptu novoga čitanja Priča iz davnine, koji mnogim suvremenim čitateljima pruža drugačiju vrstu užitka. Ključne riječi: koncept novoga čitanja, Priče iz davnine, slovački prijevod Tales of Long Ago in Slovak translation and in the context of new reading This paper deals with Ivana Brlić-Mažuranić’s Tales of Long Ago in two important ways: first, we focus on this literary text in the intercultural context of Slovak children’s literature (Slovak translation Rozprávky z pradávna, 1976, trans. by Zlatko Klátik); second, we try to describe a concept of new reading of Tales of Long Ago, which brings a different kind of pleasure for many contemporary readers. Keywords: new reading, pleasure, Slovak children’s literature 104 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Jela Sabljić Vujica Sveučilište u Mostaru, Bosna i Hercegovina / University of Mostar, Bosnia and Herzegovina Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences Rečeno, viđeno, doživljeno – ergodičko čitanje Priča iz davnine Godine 2000. je vizualna umjetnica Helena Bulaja započela multimedijalni projekt u kojem osam međunarodnih autorskih timova, svaki na svoj način i neovisno jedan od drugoga, rade animiranu verziju po jedne od Priča iz davnine. Rezultat su dva CD-ROM-a interaktivnog sadržaja (animiranih filmova, izvornih tekstova bajki, igrica, glazbenih tema, fotografija) koji ekstranoematičkim iskustvom na radikalan način prekoračuju konvencije interpretativne prakse. Ako se, prema Espenu Aarsethu, novomedijski tekstovi razumiju kao ergodički strojevi u čiju je značenjsku strukturu ugrađena navigaciona funkcionalnost i koji od čitatelja traže aktivni, netrivijalni angažman u procesu tekstualne interpretacije, onda će se u ovom radu problematizirati različiti načini pomoću kojih: a) novomedijske konkretizacije Priča iz davnine komuniciraju s „izvorišnim tekstom“ (Lodge, Compagnon); b) značenjska struktura ergodičkog čitanja prekodira i mijenja ono što Barthes zove materijalnom pojavnošću djela; c) ergodički strojevi u postmodernom kontekstu proizvode nove bajkovne obrasce. Ključne riječi: bajka, čitanje, ergodički tekst, medij, postmoderna Told, seen, experimented – An ergodic reading of Tales of Long Ago In 2000, visual artist Helena Bulaja started her multimedia project in which eight international authorial teams, each in their own way and independent of one another, created an animated version of one of the Tales of Long Ago. The result is an interactive two CD-ROM package (containing animated movies, original fairy tales, video games, musical numbers, photos) that, by involving extra-noematic experience, radically transcends the conventions of interpretative praxis. If, according to Espen Aarseth, new media texts can be understood as ergodic machines, which have navigational functionality built in their semantic structure and require an active nontrivial effort from the reader in the process of textual interpretation, then this work will try to explore different ways by which: a) new media concretisations of Tales of Long Ago communicate with the original textual meaning (Lodge, Compagnon); b) the semantic structure of ergodic reading precodes and changes what Barthes calls the material manifestation of the text; c) ergodic machines produce new fable patterns in a postmodern context. Keywords: ergodic text, fairy tale, interpretation, medium, reading
Trajce Stameski Sveučilište „Sveti Kiril i Metodij“ u Skopju, Makedonija / Ss. Cyril and Methodius University in Skopje, Macedonia Filološki fakultet „Blaže Koneski“ / “Blazhe Koneski” Faculty of Philology O evoluciji žanra u bajkama Marka Cepenkova Marko Cepenkov (1829. – 1920.) ima u makedonskoj folkloristici reputaciju netipičnog zapisivača narodnih priča, što se očituje u njegovoj intenciji za kreativnim i stilskim Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 105 dotjerivanjem fonda narodne predaje. Ovaj je tekst suvremeno teorijsko čitanje nekoliko paradigmatičnih bajki koje je Cepenkov zapisao, a u kojima je naglašeno iznevjerivanje žanrovskih konvencija. U ovom kontekstu želimo ukazati na nekoliko ključnih naratoloških i semantičkih aspekata njegovih bajki, koji približavaju ove tekstove kompleksnijim umjetničkim narativnim strukturama. U tom smislu možemo govoriti o evoluciji žanra kao o inovativnom konceptu koji označava suštinski prijelaz, polaznu točku i konačnu orijentaciju prema suvremenoj umjetničkoj prozi u makedonskoj književnosti. Ključne riječi: bajka, intertekst, naratologija, značenje, žanr On genre evolution in Marko Cepenkov’s fairy tales In Macedonian folkloristics, Marko Cepenkov (1829–1920) has the reputation of an atypical collector of folk tales, as evidenced in his attempts at creative and stylistic refinement of folk tradition. This paper provides a contemporary theoretical reading of several paradigmatic fairy tales recorded by Cepenko, which emphasise infidelity to genre conventions. In this context, we wish to point out a few key narratological and semantic aspects of his fairy tales, bringing these texts to more complex artistic narrative structures. In this sense, we can talk about an evolution of the genre, as well as an innovative concept marking a crucial transition, a starting point and final orientation towards contemporary creative fiction in Macedonian literature. Keywords: fairy tale, genre, intertext, meaning, narratology
Renata Stipanov Dječji vrtić “Radost” Zadar – Područni objekt “Voštarnica” / “Radost” Kindergarten, Zadar – Voštarnica branch Đana Bajlo Dječji vrtić “Radost” Zadar – Područni objekt “Voštarnica” / “Radost” Kindergarten, Zadar – Voštarnica branch Stvaralaštvo Ivane Brlić-Mažuranić i dijete rane i predškolske dobi U odgojno-obrazovnoj praksi hrvatska je dječja književnost područje vrijedno pozornosti. Dječji vrtić ‘Voštarnica’ – Zadar je zajednica koja je usmjerena na cjelovit razvoj djeteta, s posebnim naglaskom na njegovanje književno-jezične baštine. Stvaralaštvo Ivane Brlić- Mažuranić predstavlja odgojnu i obrazovnu vrijednost u procesu ranog i predškolskog odgoja. Njegova bitna značajka je afirmacija kulturnog identiteta djeteta te izgradnja ispravnih osobina i socijalnih karakteristika. Cilj rada je predstaviti projekt Hrvatska književna baština u sklopu kojeg se djeca upoznaju s bajkama Šuma Striborova, Lutonjica Toporko i devet župančića i Trgovac Nav. Ključne riječi: cjelovit razvoj, dijete, dječja književnost, Ivana Brlić-Mažuranić The work of Ivana Brlić-Mažuranić and the early and preschool aged child Croatian children’s literature is an area worth paying attention to in educational practice. The day nursery Voštarnica is a community oriented toward the integral development of the child, especially emphasising the cultivation of the literary and linguistic heritage. The work of Ivana Brlić-Mažuranić stands as an educational value in the early and preschool educational process. It has an important role in developing the child’s cultural identity, as 106 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts well as respectable attributes and social characteristics. The aim of the project is to present a Croatian literary heritage project that includes introducing children to the fairy tales “Stribor’s Forest”, “Toporko the Wanderer and the Nine Princes” and “Merchant Nav”. Keywords: child, children’s literature, integral development, Ivana Brlić-Mažuranić
Tea Šegić Sveučilište u Zadru / University of Zadar Odjel za germanistiku / Department of German Studies
Jezično-stilski aspekti osobnih imena likova u Pričama iz davnine i njihovih njemačkih ekvivalenata Imenovanje likova u književnosti uopće, a posebno u pričama za djecu, vrlo je kompleksna i zanimljiva tema, a jedna od specifičnosti nadijevanja imena upravo je njihova motiviranost vanjskim ili unutarnjim karakteristikama samog lika, kao i kontekstualnim okvirima unutar kojih nastaju. Stoga tumačenje imena unutar samog jezičnog sustava u kojem su nastala predstavlja kompleksan analitički proces – s jedne je strane uočavanje i prepoznavanje specifičnih fonetsko-morfoloških i tvorbenih obilježja imena, a s druge njihova stilsko- funkcionalna i pragmalingvistička uloga. Samim time jasno se nameće zaključak koliko je kompleksan i izazovan proces prevođenja osobnih imena koji uključuje cijeli niz faktora: od jezičnih znakova preko jezičnog konteksta pa sve do izvanjezičnog civilizacijskog i kulturnog okruženja. Cilj ovog rada je analizom odabranih imena likova u Pričama iz davnine te njihovih prijevodnih ekvivalenata ukazati na jezično-stilske specifičnosti imena u književnim djelima te načine njihova ostvarenja u domaćem i njemačkom jezičnom izričaju. Ključne riječi: imena likova, jezično-stilska obilježja, motivacija, pragmakomunikativna uloga, prijevod Linguistic and style particularities of characters’ personal names and their German equivalents Naming literature figures in general, and specifically those in children’s tales, isa complex and interesting subject matter. One of its particularities is the motivation guiding the choice of names, stipulated either by the outer or inner features of the characters, as well as by the contextual frames within which they are shaped. Interpreting literary characters’ names within the language system in which they have been developed therefore represents a complex challenge. It includes distinguishing specific phonetic and morphological as well as word-formation features of the names on the one hand, and recognising their functional and pragmatic role on the other hand. This leads to the logical conclusion of understanding the translation of personal names as a highly complex and challenging process. It includes a wide range of factors from a language sign, through language context to the extralingual civilization and cultural context. The main purpose of this article is to highlight and describe the language and style particularities of character names in literature and how they are achieved within the mother tongue and German language expression. The analysis is carried out on a sample of character names from the children’s tale collection Tales of Long Ago and its German translations. Keywords: character names, language and style features, motivation, pragmatic role, translation Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 107
Tatjana Šepić Veleučilište u Rijeci / Community College, Rijeka Ribar Palunko i njegova žena Ivane Brlić-Mažuranić i Dvorac Pictordu George Sand kao kodirane autobiografije U popularnom imaginariju bajke se uglavnom doživljavaju kao književna vrsta koja je prvenstveno namijenjena djeci. No njihova naizgled jednostavna priča s više-manje naglašenom didaktičkom porukom često krije dublje, kodirane razine značenja, koje se mogu razotkriti pažljivijim iščitavanjem. Usporedbom i interpretacijom bajki Ribar Palunko i njegova žena Ivane Brlić-Mažuranić i Dvorac Pictordu George Sand pokazat ćemo kako spisateljice, nadahnute slavenskom/klasičnom mitologijom i osobnim životnim iskustvom, vođene kršćanskim moralnim vrijednostima, pišući u skladu, ali i u otklonu od konvencija bajki, tipizirajućih likova i jednostavnih opreka, grade fikcijske portrete sebe kao žena i umjetnica u kontekstu nametnutih stereotipnih rodnih uloga tipičnih za patrijarhalno društvo. U ispreplitanju stvarnog i nadnaravnog/fantastičnog pratimo priču o bezimenoj Palunkovoj ženi i djevojčici, kasnije djevojci, Diane na njihovom putu potrage za smislom egzistencije koju svaka autorica oblikuje u skladu sa svojim životnim svjetonazorom: dok samozatajna ribareva žena svoje ispunjenje pronalazi u obiteljskoj sreći, Diane uspijeva pomiriti i spojiti ulogu žene i slikarice – umjetnice. Osim motiva puta/potrage, u obje se priče javlja i motiv odnosa kćeri i mrtve majke, simbolika broja tri te niz dihotomija kao dinamička interakcija ontologiziranih suprotnosti: snažnog ženskog i slabog muškog načela, života/smrti, svjetla/tame, stvarnog/nadnaravnog, prirode/kulture, podređenosti/dominacije, govora/nijemosti, slobode/ograničenja. Ključne riječi: autoportret umjetnice, George Sand, Ivana Brlić-Mažuranić, kodirana autobiografija, ontologizirane suprotnosti “Fisherman Plunk and His Wife” by Ivana Brlić-Mažuranić and Château de Pictordu by George Sand as coded autobiographies Fairy tales very often hide coded meanings underlying their apparently simple plots and more or less explicit moral lessons. By comparing and interpreting “Fisherman Plunk and His Wife” by Ivana Brlić-Mažuranić and Château de Pictordu by George Sand we shall show how both writers – inspired by Slavic/classical mythology and personal experience, and guided by Christian moral values – in their writing simultaneously follow and break the pattern of a classical fairy tale, constructing their fictional portraits as women and artists within the context of imposed gender roles typical of patriarchal society. In the interweaving of the real with the supernatural/fantastic, we follow the destiny of Plunk’s unnamed wife and a girl Diane in their search for the meaning of life, with each author shaping the story to reflect her own views: the self-denying fisherman’s wife and storyteller finds her fulfilment in family happiness, while Diane succeeds in reconciling the role of woman and artist. Together with the motif of voyage/quest, in both stories we find the motif of the daughter and dead mother, and a series of dichotomies as dynamic interaction of ontological opposites: the strong female principle opposed to the weak male one, life- death, light-darkness, real-supernatural, nature-culture, submission-domination, freedom- confinement, speech-muteness. Keywords: coded autobiography, George Sand, Ivana Brlić-Mažuranić, ontological opposites, portrait of a female artist 108 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Lucijana Armanda Šundov Sveučilište u Splitu / University of Split Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences Između čudesnog i strašnog: demonski likovi u Pričama iz davnine U prvom dijelu izlaganja autorica iznosi najvažnije teoretske postavke o žanrovskim odrednicama bajki, u kojima se posebno ističu načela čudesnog, čarobnog i nadnaravnog. U izlaganju se polazi od teorije fantastične književnosti D. Petzolda prema kojem je u bajkama prisutan aplikativni odnos prema stvarnosti, što znači da postoji paralelizam između primarnog i sekundarnog svijeta. Priče iz davnine ispunjene su likovima iz slavenske mitologije i usmene književnosti. U središnjem dijelu izlaganja autorica se posebno bavi demonskim likovima, kao što su Mokoš, vile Zatočnice, Zmaj Ognjeni, zmija-snaha, Bjesomar i baba Poludnica, te proučava njihovu funkciju u strukturi bajki. Navedeni nadnaravni likovi uspoređuju se sa sličnim likovima u najpoznatijim bajkama svjetske književnosti da bi se stavio naglasak na originalnost Ivane Brlić-Mažuranić koja element strašnog ublažava vedrim pristupom i posebno kreiranim sekundarnim svijetom u kojem redovito pobjeđuje dobro. U zaključku se ističe kako Priče iz davnine prethode modernim bajkama i fantastičnim pričama, što se uočava i u oblikovanju nadnaravnih negativnih likova. Ključne riječi: bajka, demonski likovi, fantastika, nadnaravno, Priče iz davnine Between the marvellous and the scary: Demons in Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić In the first part of the article, the author introduces the most important theoretical aspects of the generic properties of fairy tales, such as the fantastic, marvellous and supernatural. The article is based on D. Petzold’s theory of fantastic literature that points to parallelism between the primary and the secondary world in fairy tales. Tales of Long Ago is full of characters taken from old Slavic mythology and folk literature and that is why the author studies the function of characters such as Muggish, Votaress Fairies, Fiery Dragon, the snake-woman, Rampogusto and the Noon Witch in the structure of the fairy tales. Negative supernatural characters are compared to similar ones in the most famous foreign fairy tales in order to emphasise Brlić-Mažuranić’s originality, especially in the way she mitigates potentially scary elements with her light approach and her special secondary world in which good triumphs over evil. The conclusion emphasises that Tales of Long Ago precedes modern fairy tales and fantastic stories, which can also be seen in the way the negative characters are created. Keywords: demons, fairy-tale, fantastic literature, supernatural, Tales of Long Ago Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 109
Iskra Tasevska Hadji Boshkova Sveučilište „Sveti Kiril i Metodij“ u Skopju, Makedonija / Ss. Cyril and Methodius University in Skopje, Macedonia Filološki fakultet „Blaže Koneski“ / “Blazhe Koneski” Faculty of Philology Usmena kultura i preobrazbe bajke Ispitivanje veze između bajke i usmene kulture vrlo je specifična zadaća. Kako je ustvrdio Walter Ong, na epistemološkoj razini nemoguće je adekvatno razlikovati obilježja usmenih i pisanih društava, a ta pak zavrzlama stvara terminološke nedosljednosti (kao primjer možemo spomenuti pojam „usmene književnosti“). Prikaz elemenata usmene kulture na primjeru autorske bajke Siljan roda Marka Cepenkova, koja pripada makedonskoj književnosti 19. stoljeća, ukazat će na nekoliko problema, ponajprije na odnos između autorske i usmene bajke. To će nas zacijelo potaknuti da iznova promislimo o primjeni premisa Vladimira Proppa, ali i prepoznamo izražajni potencijal misli utemeljene na izgovorenome, te njenim preobrazbama za vrijeme važnoga razvoja pismenosti. Vjerujemo da će ova vrsta kulturne i diskurzivne analize otkriti osobitosti procesa stilizacije i njegov utjecaj na stvaranje razvijene (i pismene) kulture. Ključne riječi: autorska bajka, Marko Cepenkov, usmena bajka, usmena kultura, žanrovske transformacije Oral culture and the transformations of the fairy tale It is quite a specific undertaking to examine the relationship between the fairy tale and oral culture. As previously stated by Walter Ong, on epistemological grounds one cannot appropriately differentiate between the characteristics of oral and literate societies, and that confusion results in terminological inconsistencies (the term “oral literature” is one such). The depiction of elements of oral culture in correlation with an authorial fairy tale from 19th-century Macedonian literature, “Silyan the Stork” by Marko Tsepenkov, should underline several problems, especially the relation between the authorial and the folk fairy tale. This deliberation will undoubtedly lead us to rethink the applicable premises of Vladimir Propp, and also to realise the expressive potential of orally based thought and its transformations during the significant development of literacy. We believe that this kind of cultural and discursive analysis will reveal the specifics of stylisation as a process, and its influence in creating a developed (and literate) culture. Keywords: authorial fairy tale, folk fairy tale, generic transformations, Marko Tsepenkov, oral culture 110 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Dubravka Težak Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Učiteljski fakultet / Faculty of Teacher Education Marina Gabelica Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Učiteljski fakultet / Faculty of Teacher Education
Priče iz davnine – nadahnuće suvremenim hrvatskim književnicima Zbirka bajki Priče iz davnine ne samo da je najčešće objavljivana i prevođena hrvatska knjiga nego je imala i velik utjecaj na mnoge kasnije hrvatske književnike, a neka djela suvremenih književnika svojim sadržajem i idejama obilato se referiraju na Priče iz davnine. U radu ćemo analizirati djela triju suvremenih autorica: Trude Stamać, Snježane Grković-Janović i Jadranke Klepac, čije je nadahnuće proizišlo upravo iz Priča iz davnine. Promotrit ćemo kako likovi Ivane Brlić-Mažuranić doživljavaju revitalizaciju u suvremenim djelima, kako se njene stare ideje transponiraju u suvremeni kontekst, u kojoj mjeri suvremeni žanrovi prihvaćaju mitološki svijet Ivane Brlić-Mažuranić, a u kojoj mjeri ga transformiraju i prilagođavaju suvremenom čitatelju, te koliko se osjeća utjecaj leksika i stila Ivane Brlić-Mažuranić na djela spomenutih autorica. Ključne riječi: Jadranka Klepac, Priče iz davnine, Snježana Grković-Janović, Truda Stamać Tales of Long Ago – An inspiration for contemporary Croatian writers Tales of Long Ago, a collection of fairy tales, is not only the most published and the most translated Croatian book, but one that has also had a large impact on numerous later Croatian writers. Some works by contemporary writers very often refer to Tales of Long Ago with their content and ideas. The paper analyses works by three contemporary authors: Truda Stamać, Snježana Grković-Janović and Jadranka Klepac, who were all inspired by Tales of Long Ago. We examine how Brlić’s characters are revitalised in contemporary works, how her old ideas are transposed to a contemporary context, to what extent contemporary genres accept Brlić’s mythological world, and to what extent they transform it and adapt it for the modern reader, as well as how much the influence of Brlić’s vocabulary and style is felt in the works of the above-mentioned authors. Keywords: Jadranka Klepac, Snježana Grković-Janović, Tales of Long Ago, Truda Stamać
Tamara Turza-Bogdan Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Učiteljski fakultet – Odsjek u Čakovcu / Faculty of Teacher Education – Department in Čakovec Nina Kovač Novi Marof
Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić u obrazovnom recepcijskom kontekstu U radu je prikazan dio longitudinalnog istraživanja dječje recepcije Priča iz davnine. Istraživanje se provodi od 2013. godine kod učenika šestih razreda osnovne škole, kojima Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 111 je ovo djelo obvezatan lektirni naslov. Istovjetan recepcijski upitnik ispunjavalo je 2013. i 2016. godine stotinjak učenika šestih razreda iz Varaždinske županije. Istraživalo se kako današnji dječji recipijenti primaju Priče iz davnine s obzirom na doživljavanje i razumijevanje etičkih poruka, običaja i arhaizama prisutnih u djelu. Pokušalo se odgovoriti na pitanje predstavljaju li neki elementi djela prepreku prilikom doživljavanja i razumijevanja djela. Usporedili su se i statistički analizirali rezultati dobiveni s vremenskim odmakom od tri godine te je donesen zaključak o recepcijskome smjeru doživljavanja dječjeg recipijenta. S obzirom na dobivene rezultate dječje recepcije, u radu će se raspravljati o pristupu Pričama iz davnine u suvremenom školskom sustavu. Ključne riječi: Ivana Brlić-Mažuranić, obrazovni kontekst, Priče iz davnine, recepcija Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić in an educational receptive context The paper presents part of a longitudinal research on children’s reception of Tales of Long Ago. The research was first conducted in 2013 among sixth-grade students for whom this title forms part of their obligatory reading list. An identical receptive questionnaire was completed in 2013 as well as in 2016 by 100 sixth-grade students in the Varaždin County. The aim was to study the way children receive Tales of Long Ago in terms of experiencing and understanding ethical messages, folk customs and archaisms present in the stories. An attempt was made to answer the question whether some elements of the stories hinder their experience and understanding. Further, the findings obtained with a three-year lapse are compared and statistically analysed. The article concludes with the receptive manner of experiencing by the child as recipient. Considering the results obtained regarding the child’s receptiveness, the approach to Tales of Long Ago in the context of contemporary educational system is discussed. Keywords: Tales of Long Ago, educational context, Ivana Brlić-Mažuranić, receptiveness
Alojzija Tvorić Kučko Brčevec
Tema, naracija, kultura i ideologija pripovijetki i pjesama Ivane Brlić- Mažuranić Ivana Brlić-Mažuranić ima u svom stvaralačkom opusu i djela koja su čitateljskoj publici manje poznata, a afirmiraju se tek u posljednjih desetak godina. Ovim će se izlaganjem nastojati prikazati tematske, naratološke, kulturološke i ideološke odrednice nekoliko djela Ivane Brlić-Mažuranić. To su zbirke pripovijedaka i pjesama Valjani i nevaljani (1902.), Škola i praznici (1905.), Srce od licitara (1938.) te Slike (1912.). S obzirom na veći broj djela, ukratko će se predstaviti tematika pojedinih pripovijedaka i pjesama kao što je to, primjerice, kašnjenje u školu, dječja dobrota, hrabrost i plemenitost, ali i počinjena nepravda, dječje igre, te drugi aspekti navedenih djela. Uz tematiku, zanimljivo je i praćenje narativne strukture koja je poprilično jednostavna, a, uz lirske elemente, moguće ju je zapaziti i u pjesmama. Osim uobičajenih narativnih segmenata, zapažaju se i posebnosti koje Ivana Brlić-Mažuranić unosi u samu naraciju, a tiču se, primjerice, odabira uglavnom dvosložnih imena „junaka“ (Neda, Zora, Nada, Ivo, Ana, Ljera i dr.). 112 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Jedan od kulturoloških aspekata je i spomenuta dječja igra u kojoj se ogleda tradicija, stalnost motiva (npr. igra svatova završava svađom) i slično. Uz kulturološke aspekte vežu se i ideološki, koji se mogu promatrati s različitih perspektiva: od rodnih odnosa (pripovijetke i pjesme samo za dječake) do religijskih i društvenih. Oni će biti detaljnije predstavljeni u ovom radu. Ključne riječi: ideologija, Ivana Brlić-Mažuranić, kultura, naracija, tema The themes, narrative, culture and ideology of short stories and poems by Ivana Brlić-Mažuranić In her creative opus, Ivana Brlić-Mažuranić wrote pieces that are less known to the readership and which have been affirmed only in the past decade. This paper attempts to show the thematic, narrative, cultural and ideological guidelines of several works of Ivana Brlić-Mažuranić. These are collections of short stories and poems entitled Valjani i nevaljani (1902), Škola i praznici (1905), Srce od licitara (1938) and Slike (1912). A large number of literary pieces are presented here, so the topic of individual stories and poems are briefly introduced, such as being late for school, children’s kindness, courage and generosity, but also injustice, children’s games, as well as other aspects of the mentioned literary pieces. In relation to the theme, it is interesting to follow the quite simple narrative structure which, combined with lyrical elements, can also be observed in the poems. In addition to the usual narrative segments, peculiarities that Brlić-Mažuranić inserts in her narration can also be noticed, related, for example, to the choice of mostly two-syllable names for her “heroine” or “hero” (Neda, Zora, Nada, Ivo, Ana, Ljera, etc.). One of the cultural aspects is the previously mentioned motif of children’s games that reflect tradition and continuity (e.g. a wedding game ends in a dispute) and similar themes. In addition to cultural aspects, links are also made to ideological ones which can be viewed from different angles, from gender relations (short stories and poems only for boys) to religious and social themes which are presented in more detail in the paper. Keywords: Brlić-Mažuranić, culture, ideology, narrative, theme
Anikó Utasi Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Novom Sadu, Srbija / Preschool Training College, Novi Sad, Serbia
Jezična šetnja u šumi Striborovoj (prijevodi Priča iz davnine Ivane Brlić- Mažuranić na mađarski jezik) Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić prvi su put objavljene davne 1916. godine. Osam godina poslije hrvatskoga originala izašao je i engleski prijevod. Ubrzo nakon toga slijede švedski, češki, ruski i njemački prijevodi. Iako su Priče iz davnine najčešće objavljivana i prevođena hrvatska prozna zbirka, na mađarski smo prijevod morali čekati skoro pola stoljeća. Naime, novosadska izdavačka kuća Forum izdala ga je tek 1965. godine, pod naslovom Rég múltidők meséi, u prijevodu Istvána Bodritsa. Nadalje, Zavod za izdavanje udžbenika iz Novoga Sada još je dva puta (1979. i 1982.) objavio Priče na mađarskom jeziku, kao lektiru za šesti razred osnovne škole. U oba se slučaja radi o istom, prvom, neizmijenjenom tekstu Istvána Bodritsa. U svom izlaganju autorica prikazuje osebujan Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 113 bajkoviti svijet Ivane Brlić-Mažuranić – stvoren na podlozi hrvatske usmene književnosti i slavenske mitologije – u interkulturnom, mađarskom kontekstu. George Steiner ustanovljuje da se prema modelu prevođenja poruka izvornog jezika transformira u poruku ciljnog jezika. Međutim, jezici se razlikuju, a ovaj se prijenos mora napraviti tako da ta poruka „prijeđe“ i u ciljni jezik. Uspijeva li u tome István Bodrits, prevoditelj Priča iz davnina na mađarski jezik? Ključne riječi: bajka, ciljni jezik, Ivana Brlić-Mažuranić, izvorni jezik, prijevod A linguistic walk in “Stribor’s Forest” (Translation of Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić into Hungarian) Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić was first published as far back as 1916. Eight years after the Croatian original, the English translation appeared. Shortly after that, translations into Swedish, Czech, Russian and German were published. Despite the fact that Tales of Long Ago are the most published and translated collection of Croatian prose, we still had to wait a very long time – almost half a century – for the Hungarian translation to appear. Namely, a Novi Sad-based publishing house called “Forum” released it only in 1965, under the title Rég múlt idők meséi, and the translation was done by István Bodrits. After that, the Institute for Publishing Textbooks and Teaching Aids from Novi Sad published the Hungarian translation of the Tales two more times (in 1979 and 1982) as one of the required readings for the sixth grade of elementary school. In fact, in both cases it was the same, unaltered, original translation by Bodrits that was published. In her paper, the author talks about the distinctive fairy-tale world which Ivana Brlić-Mažuranić created – heavily inspired by Croatian oral folk literature and Slavic mythology – only in this case set in an intercultural, Hungarian context. As George Steiner explained in his proposed model of translation, the intended message is transferred from the source language into the corresponding message of the target language. However, languages differ and this transfer must be done carefully so that the same message is conveyed in the target language as well. The paper discusses how successful István Bodrits was in this respect while translating Tales of Long Ago into the Hungarian language. Keywords: fairy tale, Ivana Brlić-Mažuranić, source language, target language, translation
Ljudmila Vasiljeva Sveučilište „Ivan Franko“ u Lavovu, Ukrajina / “Ivan Franko” National University of Lviv, Ukraine
Ukrajinski prijevodi Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić te njihove leksičke i frazeološke osobitosti Referat govori o jezičnim osobitostima prijevoda Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić na ukrajinski jezik, čiji je autor Vilj Grimič. Vilj Grimič je istaknuti ukrajinski prevoditelj. Osim s hrvatskog jezika, prevodio je još s 40 svjetskih jezika, ne samo bajke, već i pjesme, dramska i prozna djela, duboko prodirući u njihov sadržaj, karakter i tajne pjesničke kulture i vještine. Prijevod Priča iz davnine tiskan je 1971. godine, a nešto kasnije se, kao zasebno izdanje, u izdavačkoj kući za djecu pojavila priča Ivane Brlić-Mažuranić Lutonjica Toporko i devet župančića (1978.). Književni povjesničari i teoretičari isticali 114 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts su bajkovitost Priča iz davnine te njihovu bliskost s narodnim stvaralaštvom, a svijet slavenskih bajki zainteresirao je mnoge ukrajinske prevoditelje. Bliskost oblikovanja bajki, motivi, način pripovijedanja, elementi usmenoga pripovijedanja, sličnosti likova ukrajinskih i hrvatskih bajki (narodnih i autorskih), a i sličnosti dvaju jezika, omogućili su Grimiču da u prijevodu iskoristi velik broj podudarnih prevodilačkih rješenja iz originalnog teksta poznatog djela Ivane Brlić-Mažuranić. Prevoditeljevo majstorstvo posebice dolazi do izražaja u jezičnim transformacijama, kada to zahtijevaju norme ukrajinskog jezika. Ključne riječi: Ivana Brlić-Mažuranić, prijevod na ukrajinski jezik, podudarna prevodilačka rješenja, transformacije Ukrainian translations of Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić and their lexical and phraseological peculiarities The paper discusses the linguistic peculiarities of the translation by Vily Grymych into the Ukrainian language of Tales of Long Ago of Ivana Brlić-Mažuranić. Vily Grymych is a prominent Ukrainian translator. In 2015, he celebrated his 90th birthday. In addition to Ukrainian, the works of Brlić-Mažuranić have been translated into 40 other languages, not just her fairy tales, but poems, drama and prose works, deeply penetrating in their content, character and secrets of poetic culture and art. The translation of Tales of Long Ago was published in 1971, and later, as a separate publication, the publishing house for children in Kiev published “Toporko the Wanderer and the Nine Princes” (1978). Literary scholars have shown long-standing interest in these fairy tales; furthermore, their closeness to Slavic folklore traditions have attracted many Ukrainian translators. The familiarity of literary treatment, the characters, narrative, elements of oral storytelling, the similarities between the characters from Ukrainian and Croatian fairy tales, as well as the two languages, enabled Grymych to use a large number of matching translation solutions from the original text of the famous works of Ivana Brlić-Mažuranić. The translator’s mastery is especially evident in the linguistic transformations dictated by the norms of the Ukrainian language. Keywords: identical translation solutions, Ivana Brlić-Mažuranić, translation into Ukrainian, transformations
Maja Verdonik Sveučilište u Rijeci / University of Rijeka Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences Natalija Stojaković Osnovna škola “Pećine” u Rijeci / “Pećine” Elementary School in Rijeka Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić u dramskim prilagodbama za glumce i lutke Bajke iz zbirke Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić višekratno su u povijesti hrvatskog dječjeg kazališta bivale književnim predlošcima različitih scenskih izvedbi. U radu se književno-teatrološkim pristupom komparativno analiziraju dramske prilagodbe bajki Šuma Striborova, Lutonjica Toporko i devet župančića, Kako je Potjeh tražio istinu i Sunce djever i Neva Nevičica, većinom namijenjenih lutkarskim izvedbama. Autori analiziranih prilagodbi su književnica Mira Preissler, redatelj Mile Gatara, teatrolog i Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 115 redatelj Vojmil Rabadan te dramaturg Igor Mrduljaš. Radom se želi ukazati na stilske osebujnosti dramskih prilagodbi ovih autora uspoređujući ih s izvornim bajkama Ivane Brlić-Mažuranić. Ujedno će se nastojati ukazati na scenske, odnosno lutkarske, znakove koji su prisutni u tekstovima ovih dramskih prilagodbi te u pojedinim njihovim kazališnim uprizorenjima izvedenim tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća. Ključne riječi: dramske prilagodbe, Ivana Brlić-Mažuranić, lutkarsko kazalište, Priče iz davnine Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić in dramatic adaptations for actors and puppets In the history of Croatian children’s theatre, fairy tales from the collection Tales of Long Ago by Ivana Brlić-Mažuranić have often served as literary templates for various stage performances. By using the literary-theatrical approach and comparative analysis of dramatic adaptations of selected fairy tales, the aim of the paper is to point out their stylistic characteristics, comparing them with Ivana Brlić-Mažuranić’s original fairy tales. In addition, the paper will try to point to the scenic and puppet theatre signals respectively in the chosen dramatic adaptations, present in some of the stage performances during the second half of the twentieth century. The analysed dramatic adaptations, mainly intended for the puppet theatre, are based on the following fairy tales: “Stribor’s Forest”, “Toporko the Wanderer and the Nine Princes”, “How Quest Sought the Truth” and “Bridesman Sun and Bride Bridekins”, written by Mira Preissler, Mile Gatara, Vojmil Rabadan and Igor Mrduljaš. Keywords: dramatic adaptations, Ivana Brlić-Mažuranić, puppet theatre, Tales of Long Ago
Biljana Vidiček Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences
Antroponimi u bajci Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica Ivane Brlić- Mažuranić i aspekti njihovih prijevoda u tekstovima ciljnih jezika Opće je mnijenje da bi prevođenje književnih djela trebalo biti transparentno i u duhu originala. Jednako vrijedi i za prevođenje vlastitih imena kao jedne od specifičnosti književnog djela. Osim što identificiraju junake, vlastita imena igraju važnu ulogu u njihovoj karakterizaciji te čitatelju predstavljaju određeni književni lik višeslojno i mnogo izravnije nego u svakodnevnom životu. Stoga smo uvjereni da bi prevođenje vlastitih imena trebalo zauzimati osobito važno mjesto jer bi se tako ostvarila autentična recepcija kod čitatelja prevedenoga književnog djela. Cilj je ovoga rada prikazati rezultate usporedne analize vlastitih imena likova u hrvatskom izvorniku, bajci Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica, i njihovih inačica u drugim ciljnim jezicima. Korpus obuhvaća izdanja svih dostupnih prijevoda ove bajke na engleskom, francuskom, mađarskom, njemačkom, talijanskom, albanskom, španjolskom, ruskom, češkom, danskom, švedskom i ukrajinskom jeziku, koji su tiskani tijekom posljednjih sto godina, tj. od njena objavljivanja u zbirci Priče iz davnine pa sve do danas. S obzirom na prevoditeljske postupke, usporedit će se i istaknuti različite strategije primijenjene prilikom prevođenja imena likova ove bajke u različitim 116 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts kulturama. Razmotrit će se međukulturalne i semantičke implikacije prijevodnih rješenja te izvesti zaključak o stupnju ostvarene autentičnosti. Ključne riječi: Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica, prevođenje vlastitih imena, prevoditeljski postupci, usporedna analiza Anthroponyms in the fairy tale “Little Brother Primrose and Sister Lavender” by Ivana Brlić-Mažuranić and aspects of their translation in target language texts It is generally held that the translation of literary works should be transparent and in the spirit of the original. The same applies to the translation of personal names as one of the particularities of a literary work. In addition to identifying the protagonists, personal names play an important role in their characterisation and represent a literary character to the reader in a multilayer manner and a more direct way than in everyday life. Therefore, we believe that the translation of personal names in a literary work should have a specifically important place in order to achieve genuine reception by the readers of the translated literary work. The objective of this study is to present the results of a comparative analysis of the personal names of the characters in the Croatian source text, the fairy tale “Little Brother Primrose and Sister Lavender” and their versions in other target languages. The corpus includes the release of all the available translations of this fairy tale in English, French, Hungarian, German, Italian, Spanish, Albanian, Russian, Czech, Danish, Swedish and Ukrainian printed during the last hundred years, i.e. since its publication in the collection of children’s fairy tales Tales of Long Ago until the present. With consideration to translating procedures, various translating strategies applied in the translation of the personal names of the fairy tale’s characters into different languages are compared and highlighted in this study. The cross-cultural and semantic implications of the translation choices are observed and conclusions are drawn on the extent of their authenticity. Keywords: comparative analysis, “Little Brother Primrose and Sister Lavender”, translating personal names, translation procedures
Jelena Vignjević Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Učiteljski fakultet / Faculty of Teacher Education
Riječi iz davnine i djeca današnjice – otkrivanje značenja arhaizama u bajkama Ivane Brlić-Mažuranić Slušajući ili čitajući bajke Ivane Brlić-Mažuranić, današnja se djeca susreću sa znatnim brojem leksema pasivnoga leksika – arhaizama, historizama, knjiških riječi. U susretu s nepoznatim riječima djeca aktiviraju određene strategije otkrivanja značenja nepoznatih riječi te razumijevanja teksta u cjelini. Istraživanje provedeno s djecom predškolske dobi pokazuje da se pri razumijevanju riječi izvan konteksta djeca dominantno koriste obrascem povezivanja zvukovnih obilježja nepoznate riječi sa zvukovnim obilježjima već usvojene riječi i to tako da određena kombinacija glasova dovodi do aktivacije značenja već pohranjenog u dječjem umnom leksikonu. Otkrivanje značenja riječi u kontekstu znatno je lakše jer kontekst doprinosi uspješnosti u otkrivanju točnog značenja nepoznatih riječi. Tako se i ovim istraživanjem kontekst potvrđuje kao presudna varijabla za uspješnu Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 117 konceptualizaciju značenja pojedinih riječi i, naravno, za konceptualizaciju značenja teksta u cjelini. Otkrivanje značenja arhaizama provjeravano je na tekstovima triju bajki Ivane Brlić-Mažuranić: Ribar Palunko i njegova žena, Regoč i Šuma Striborova. Ključne riječi: arhaizmi, bajke Ivane Brlić-Mažuranić, dijete predškolske dobi Words of long ago and the children of today: Discovering the meaning of archaisms in Ivana Brlić-Mažuranić’s fairy tales When they listen to or read the fairy tales of Ivana Brlić-Mažuranić, children face a significant number of lexemes of passive vocabulary – archaisms, historicism and literary lexemes. Meeting unknown words, children activate certain strategies of discovering the meaning of unfamiliar words and understanding the text. This research with preschool children shows that in understanding words out of context, children are predominantly using a form of linking the sound features of unknown words with the tonal characteristics of already known words, so that certain combinations of notes lead to the activation of meanings already stored in the children’s mental lexicon. Discovering the meaning of words in context is much easier, since the context contributes to success in discovering the exact meanings of unknown words. Therefore, this research confirms context as a crucial variable for the successful conceptualisation of the meaning of archaisms and, of course, for conceptualising the meaning of the text. Discovering the meaning of archaisms is checked in three fairy tales written by Ivana Brlić-Mažuranić: “Fisherman Plunk and His Wife”, “Reygoch” and “Stribor’s Forest”. Keywords: archaisms, Ivana Brlić-Mažuranić’s fairy tales, preschool children
Karol Visinko Sveučilište u Rijeci / University of Rijeka Filozofski fakultet / Faculty of Humanities and Social Sciences
Razvojno čitanje priča Ivane Brlić-Mažuranić U radu se autorica bavi vrijednostima razvojnoga čitanja vrhunske priče. Razvojno se čitanje istražuje na primjeru priče Šuma Striborova Ivane Brlić-Mažuranić. Riječ je o kompozicijski sažetoj priči koju učenici susreću već u prvom obrazovnom ciklusu. Istraživanje razvojnoga čitanja priče Šuma Striborova provodi se na uzorku učenika trećeg, četvrtog i šestog razreda osnovne škole te učenika prvog razreda srednje škole (gimnazije). Uzorak obuhvaća i studente, buduće učitelje/nastavnike Hrvatskoga jezika i književnosti. Ključne riječi: razvojno čitanje, učenici i studenti, vrhunska priča Developmental reading of Ivana Brlić-Mažuranić’s tales The aim of the paper is to examine the developmental reading values of a great tale. Ivana Brlić-Mažuranić’s tale “Stribor’s Forest” is chosen as an example in developmental reading research. This narratively concise tale is introduced to pupils in the first educational cycle. The sample of developmental reading research consists of third-, fourth- and sixth-grade primary school pupils, and first-grade secondary school pupils. College students, future teachers of Croatian language and literature, also participated in the research. Keywords: developmental reading, great tale, pupils and college students 118 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts
Ana Vivoda Sveučilište u Zadru / University of Zadar Odjel za nastavničke studije u Gospiću / Department of Teacher Education Studies in Gospić Priče iz davnine u kontekstu umjetničkog obrazovanja Motivirajući studente na istraživanje likovnih mogućnosti oblikovanja knjige kao umjetničkog objekta, poticali smo ih na iznalaženja novih načina komunikacije sa zbirkom bajki Priče iz davnine. Vizualnim eksperimentiranjem s formom knjige studenti su istraživali subjektivno značenje odabranih Priča te su elaboracijom vlastitog doživljaja dječje bajke otkrivali nove načine čitanja klasičnih lektirnih naslova. Projektom se budućim učiteljima razredne nastave nastojalo ukazati na važnost i ulogu umjetnosti u odgoju i obrazovanju – umjetnosti kao intermedijalnog iskustva stvaralaštva, umjetnosti kao procesa u kojem čitatelj surađuje s autorom na oblikovanju djela. Vođeni ekspertnom rukom Ivane Brlić-Mažuranić, studenti su zaronili u istraživanje koje nadilazi puko savladavanje tehnologija oblikovanja i stručne terminologije, s ciljem čistog užitka u stvaranju i dubljeg razumijevanja potrebe poticanja kreativnog stvaralaštva kroz nastavnu praksu. Ključne riječi: iskustvo, istraživanje, knjiga kao umjetnički objekt, tekst, vizualna umjetnost Tales of Long Ago in the context of art education Encouraging students to explore the artistic possibilities of making a book as an object of art, we were striving to discover new means of communication with Tales of Long Ago. Through visual experimentation with the book form, students explored the subjective meaning of chosen Tales and, whileelaborating their personal fairy tale experience, they encountered new means of interpretation of classical readings. The project endeavours to emphasise the role and importance of art in education – art as an experience of intermedia creation, and art as a process in which the reader and author collaborate in designing the work. Guided by the expert hand of Ivana Brlić-Mažuranić, students dived into the research that goes beyond the plain mastering of particular techniques and professional terminology, aimed at pure enjoyment in creation and a more profound understanding of the need to encourage artistic invention through educational practice. Keywords: artist book, experience, research, text, visual art
Sanja Vulić Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Hrvatski studiji / Centre for Croatian Studies Kako su Palunko, Jaglenac i Rutvica postali Vrbničani Tema izlaganja je „prehićivanje“ dviju priča Ivane Brlić-Mažuranić (Ribar Palunko i njegova žena; Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica) s hrvatskoga standardnoga jezika na mjesni govor Vrbnika na Krku, koji pripada čakavskomu ikavsko-ekavskomu dijalektu. „Prehićivanje“ je izvršila Vrbničanka Marija Trinajstić Božić. Ta je vrbnička verzija objavljena 2008. godine. Budući da sam od samoga početka pratila nastajanje toga teksta, izlaganje će biti temeljeno na jezičnim i stilskim značajkama vrbničkih Priča iz davnine, s posebnim težištem na različitim poteškoćama koje su se pritom trebale premostiti. Analiza će se fokusirati na konkretne jezične primjere, na razini riječi, rečenica i skupina Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 119 rečenica. Pokazat će se kako se rješavao problem „prehićivanja“ onih riječi i izraza Ivane Brlić-Mažuranić kojih nema u vrbničkom idiomu. Ključne riječi: Jaglenac, Palunko, „prehićivanje“, Rutvica, Vrbnik How Plunk, Lavender and Primrose became inhabitants of Vrbnik The theme of this paper is the shift of two stories by Ivana Brlić-Mažuranić (“Fisherman Plunk and His Wife” and “Little Brother Primrose and Sister Lavender”) from Croatian standard language to the local idiom of Vrbnik on the island of Krk. This idiom belonged to the Čakavian Ikavian-Ekavian dialect. The shift was made by Marija Trinajstić Božić from Vrbnik. The Vrbnik version was published in 2008. Since I have from the very beginning followed the emergence of this text, discussion is based on the linguistic and stylistic characteristics of the Vrbnik Tales of Long Ago. Special emphasis is placed on the difficulties that had to be bridged. The analysis will focus on specific language examples, considering words, sentences and group of sentences. The paper will show how to tackle the shifting of words and expressions of Ivana Brlić-Mažuranić that do not exist in the local idiom of Vrbnik. Keywords: Lavender, Plunk, Primrose, shifting, Vrbnik
Diana Zalar Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Učiteljski fakultet / Faculty of Teacher Education Tea Sesar Zagreb Mitološki likovi kao kompozicijska žarišta u Pričama iz davnine i odabranim djelima hrvatskih prozaista Utjecaj mitoloških likova na kompoziciju djela promatra se s različitih aspekata. Jedan od njih je dinamizacija priče (njena „pokretljivost“), potom načini inicijacije čitatelja u priču, „presvođivanja“prostornih relacija seljenjem mitološkog lika iz jednoga svijeta u drugi unutar priče, uvođenje u drugo povijesno vrijeme i razrješenje fabularne napetosti. Ovim radom autorica želi pokazati kako su mitološki likovi kod hrvatskih autora dvadesetog stoljeća duboko utkani u strukturu priča u koje su smješteni: bilo da mijenjaju njihov tijek, bilo da unose fantastične relacije u realistične svjetove drugih likova, ili na neke druge, jednako zanimljive načine. Ovo ima dalekosežne posljedice na hrvatsku dječju literaturu. Ključne riječi: dinamizacija, fabula, kompozicija, mitološki likovi Mythological figures as a compositional focus in Tales of Long Ago and selected works of Croatian writers The impact of mythological figures on the composition of the works of Croatian children’s writers is observed from different aspects: one of them is the more dynamic story (its “mobility”); then there are ways for the initiation of readers in the story; vaulting spatial relations by moving mythological characters from one world to another within the story; the introduction into another historical time; and dismissal of the plot tension. With this work, the author seeks to show how mythological characters in twentieth-century fairy tales and novels of Croatian authors are deeply woven into the structure of the story in 120 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts which they appear, whether by changing their course, bringing fantastic relations into the realistic worlds of other characters, or in some other, equally interesting ways. This has far-reaching consequences for Croatian children’s literature. Keywords: composition, more dynamic, mythological characters, plot
Dubravka Zima Sveučilište u Zagrebu / University of Zagreb Hrvatski studiji / Centre for Croatian Studies Priče iz davnine i hrvatska moderna: o mitskom secesionizmu, folklornim šarama, neoromantizmu i antimodernizmu Plenarno predavanje Priče iz davnine prvi su puta objavljene 1916., u godini koja se, u općim periodizacijskim interpretacijama, više ne ubraja u makroperiodizacijski konstrukt „hrvatska moderna“: taj je konstrukt omeđen gornjom krajnjom godinom 1914. i u historiografskim i književnohistorijskim pregledima relativno iscrpno opisan, premda se u opisnim diskursima pokazuje da se poetički i književnopovijesni kontekst „hrvatske moderne“ ipak uspostavlja neovisno o imaginarnim granicama povijesnih godina i/ili književnih autorstava. U tome se smislu Priče iz davnine u književnopovijesnom diskursu ipak upisuju, barem provizorno, unutar poetičkoga okvira „hrvatske moderne“. Ovo će se izlaganje stoga baviti statusom i načinom čitanja Priča iz davnine u proučavanju „hrvatske moderne“: diskursima, poetičkim opisima, interpretacijama, ideologijama i paradigmama koje se upošljavaju u tumačenju zbirke i njezinih vrstovnih posebnosti, uzimajući u obzir različite strategije periodizacijskih alata s jedne strane i specifičnosti odnosa između dječje i nedječje književnosti s druge. Ključne riječi: hrvatska moderna, književni kanon, neoromantizam, periodizacija, secesija Tales of Long Ago and Croatian modernism: On mythical secession, folklore ornaments, neoromanticism and antimodernism Keynote lecture Tales of Long Ago were first published in 1916, a year which, according to general interpretations of literary periods, no longer belongs to the micro-periodical construct termed “Croatian modernism”. The said construct is bookended by the year 1914 and relatively extensively described in historiographic and literary-historical overviews, even though descriptive discourses show that the poetic and literary-historical context of “Croatian modernism” is in fact established independently from imaginary boundaries presented by historical dates and/or literary autorship. In that sense and in the literary- historical discourse, Tales of Long Ago can, at least provisionally, be inscribed within the poetical framework of “Croatian modernism”. This presentation will therefore explore the status and ways of reading Tales of Long Ago within the study of “Croatian modernism”: discourse, poetic descriptions, interpretations, ideologies and paradigms utilized to interpret the collection and its generic specificities, considering various strategies of periodization tools on the one hand, and the specificities of the relationship between children’s and non-children’s literature on the other. Keywords: Croatian modernism, literary canon, neoromanticism, periodisation, secession Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić − Sažetci 121
Irena Živoder Osnovna škola “Nova Rača” / “Nova Rača” Elementary School
Kršćanski svjetonazor i slavenska mitologija u Pričama iz davnine kroz prizmu pozitivizma Tradicionalni odgoj Ivane Brlić-Mažuranić u domoljubnom duhu, prijateljstvo s istaknutim crkvenim ličnostima (J. J. Strossmayer) te proučavanje slavenske mitologije u djelima ruskih pisaca stvaraju temelje za nastanak Priča iz davnine. Cilj rada je utvrditi korelaciju kršćanskog svjetonazora (kao posljedicu tradicionalnog odgoja i obiteljskog okruženja) i slavenskih mitoloških bića (ali ne i mitoloških priča) u svrhu odgojnih ciljeva prema kojima dobro pobjeđuje zlo. Terminološki i metodološki rad se presudno oslanja na studije iz područja kršćanske apologetike, ali se problemu rada pristupa s pozitivističkoga stajališta, pri čemu se naglasak stavlja na poznavanje biografskih činjenica iz autoričina života. Ključne riječi: kršćanski svjetonazor, pozitivizam, slavenska mitologija The Christian worldview and Slavic mythology in Tales of Long Ago through the prism of positivism Ivana Brlić-Mažuranić’s traditional upbringing that encompassed the patriotic spirit, friendship with prominent and influential ecclesiastic figures (JJ Strossmayer), as well as studying Slavic mythology from Russian writers, formed the foundation for Tales of Long Ago. The aim of this paper is to determine the correlation of the Christian world view (as a consequence of a traditional and family-based upbringing) and Slavic mythological creatures (but not mythological stories) for the purpose of pedagogical goals according to which good defeats evil. Terminologically and methodologically, the paper is based on Christian apologetic studies, where issues are addressed through a positivistic standpoint. In the process, emphasis is placed on facts from the author’s life that are the part of her biography. Keywords: Christian worldview, positivism, Slavic mythological creatures
Dinko Župan Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod / Croatian Institute of History – Slavonski Brod Branch
Kako je Potjeh tražio istinu iz filozofske vizure Priču Ivane Brlić-Mažuranić Kako je Potjeh tražio istinu pokušat ću interpretirati iz nekoliko filozofskih vizura. Krčevina na kojoj živi Potjeh sa svojim djedom može se interpretirati kao Heideggerova neskrivenost ili čistina prisutnosti (alétheia), a Potjehov zaborav istine kao zaborav bitka. Tri unuka se mogu poistovjetiti s tri oblika volje za moći (Nietzsche): volja za posjedovanjem, volja za vladanjem i volja za znanjem. Te tri volje, vođene bjesovima, omogućuju hegemoniju kapitala, nihilizma i znanstveno-tehničkog pogona. Potjeh nije vođen bijesom, već ljubavlju prema istini. To Potjeha stavlja pred egzistencijalistički čin potrage za istinom. Kroz ljubav spram istine Potjeh zna da ne zna ono bitno što njegovu egzistenciju stavlja pred kušnju. Stavlja je pred rizik i eksperiment 122 A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago − Abstracts potrage, a to uključuje i mogućnost promašaja. Ljubav spram istine u potrazi se pretvara u volju za istinom. Istina postaje imperativ i traži se izvan čistine prisutnosti. U imperativu traženja volja za istinom upada u krug vječnog zaborava onog traženog. Upravo zato što traži, egzistencija ne može naći istinu. Tražeći istinu, Potjeh se neprekidno udaljavao od istine. Tražeći neskrivenost, on se udaljio od krčevine i udomio u bespuću ničega. Istina koja je tražena nije rezultat traženja, već je slobodni unutrašnji „progovor“ glasa srca. Ključne riječi: egzistencijalizam, Friedrich Nietzsche, istina, Martin Heidegger, Potjeh “How Quest Sought the Truth” from a philosophical view I will try to interpret Ivana Brlić-Mažuranić’s story “How Quest Sought the Truth” from several philosophical views. The newly cleared land where Quest lives with his grandfather can be interpreted as Heidegger’s unconcealedness, unhiddenness or opening of presence (alétheia) and Quest’s oblivion of truth as the oblivion of Being. The three grandsons can be equated with the three forms of the will to power (Nietzsche): the will to possess, the will to rule, and the will to knowledge. These three wills guided by demons enable the hegemony of capitalism, nihilism and scientific-technical process. Quest is not guided by a demon but by love for truth. It puts him in front of the existential act of searching for the truth. Through love for truth, Quest knows that he does not know the essence and that puts him to the test. He puts it before the risk and the experiment of the search, and that includes the possibility of failure. During the search, the love for truth becomes the will for truth. The truth becomes an imperative and he searches for it out of the opening of presence. Searching for the truth, Quest was constantly getting away from the truth. Searching for the unconcealedness, he was getting away from the cleared land and settled down in nothingness. The truth (alétheia) that is being sought is not the result of a search because it is the free inmost voice of the heart. Keywords: existentialism, Martin Heidegger, truth, Friedrich Nietzsche, Quest Bilješke / Notes 124 Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić – HIDK /CARCL
Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti Savska cesta 77 10 000 Zagreb [email protected]
Osnovne informacije
Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti (HIDK) osnovana je 2010. s ciljem okupljanja stručnjaka i znanstvenika koji se u Hrvatskoj bave istraživanjem dječje književnosti. Nastojanja HIDK u nacionalnim okvirima u najvećoj su mjeri usmjerena na učvršćivanje i afirmiranje područja njezina istraživanja te na umrežavanje istraživača dječje književnosti u Hrvatskoj. Od 2011. HDIK je pridruženi član IRSCL-a (International Research Society for Children’s Literature) čime se postigla bolja vidljivost rada hrvatskih istraživača u međunarodnim krugovima. U relativno kratkom vremenu djelovanja Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti pokrenula je međunarodni časopis Libri & Liberi: časopis za istraživanje dječje književnosti i kulture (2011.), organizirala je četiri međunarodne znanstvene konferencije (2012. kao suorganizator Veliki vidar – stoljeće Grigora Viteza, 2013. Od čudnovatog do čudesnog: sto godina „Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića“, 2015. kao suorganizator Simpozij Dječji jezik i kultura unutar konferencije Istraživanja paradigmi odgoja i obrazovanja, 2016. Stoljeće „Priča iz davnine“.), te je u svojoj nakladi izdala zbornik radova Šegrt Hlapić: od čudnovatog do čudesnog (2015.).
Basic information
The Croatian Association of Researchers in Children’s Literature (CARCL) was established in 2010 with the aim of bringing together experts and scholars from Croatia who are conducting research on children’s literature. Within the national context, CARCL primarily aims to fortify and uphold the area of its research and promote the networking of researchers in children’s literature in Croatia. Since 2011, CARCL has been an institutional member of IRSCL (International Research Society for Children’s Literature), which helped improve the visibility of Croatian researches in international circles. During the relatively short period since its establishment, CARCL has launched Libri & Liberi: Journal of Research on Children’s Literature and Culture (2011), organized four international conferences (co-organizer of The Great Healer – A Century of Grigor Vitez, 2012; From the Strange to the Wondrous – 100 Years of “The Strange Adventures of Hlapić the Apprentice”, 2013; co-organizer of the symposium Children’s Language and Culture in the framework of the conference Researching Paradigms of Childhood and Education, 2015; A Century of “Tales of Long Ago”, 2016) and published an edited volume Šegrt Hlapić: od čudnovatog do čudesnog (Hlapić the Apprentice: from the strange to the wondrous, 2015). A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago – Libri & Liberi 125
Libri & Liberi
Libri & Liberi: časopis za istraživanje dječje književnosti i kulture Libri & Liberi: Journal of Research on Children’s Literature and Culture
Osnovne informacije Libri & Liberi znanstveni je i stručni časopis koji izlazi dva puta godišnje u tiskanome i elektroničkome izdanju (www.librietliberi.org) i objavljuje znanstvene i stručne članke na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku o svim temama koje se tiču dječje književnosti, književnosti za mladež i njihova široko shvaćenoga kulturnoga konteksta, te njeguje interdisciplinarnost i intermedijalnost. Radovi se dostavljaju na e-adresu librietliberi@ gmail.com. Upute za pripremu rukopisa nalaze se na mrežnoj stranici www.librietliberi.org.
Prilozi objavljeni u časopisu referiraju se u: ERIH PLUS (European Reference Index for the Humanities and Social Sciences); MLA International Bibliography and MLA Directory of Periodicals; ULRICHSWEB − Global Serials Directory; CEEOL (Central and Eastern European Online Library); CEJSH (Central European Journal of Social Sciences and Humanities); Hrčak (Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske); ROAD (Directory of Open Access Scholarly Resources). Uredništvo
Glavna urednica Smiljana Narančić Kovač (Zagreb) Zamjenik glavne urednice Tihomir Engler (Osijek) Tajnice uredništva Ivana Milković (Zagreb) Vladimira Rezo (Zagreb) Članovi uredništva Robert Bacalja (Zadar), Sandra L. Beckett (St. Catharines), Milena Mileva Blažić (Ljubljana), Clare Bradford (Melbourne), Penni Cotton (Roehampton), Bernd Dolle- Weinkauff (Frankfurt), Dragica Dragun (Osijek), Giorgia Grilli (Bologna), Peter Hunt (Cardiff), Andrijana Kos-Lajtman (Čakovec), Veljko Krulčić (Zagreb), Alica Kulihová (Bratislava), Bettina Kümmerling-Meibauer (Tübingen), Berislav Majhut (Zagreb), Janelle B. Mathis (Denton, TX), Cynthia McDermott (Los Angeles), Thomas Möbius (Gießen), Maria Nikolajeva (Cambridge), Marek Oziewicz (Minneapolis, MN), Kristina Riman (Pula), Dubravka Težak (Zagreb), Ingrid Tomkowiak (Zürich), Terrell A. Young (Provo, UT), Diana Zalar (Zagreb), Dubravka Zima (Zagreb), Jack Zipes (Minneapolis, MN) Mlade urednice Silvija Hanžić Deda (Zagreb), Corinna Jerkin (Rijeka), Nada Kujundžić (Turku/ Zagreb), Ivana Milković (Zagreb) Vrste priloga Libri & Liberi objavljuje znanstvene i stručne članke, prikaze knjiga, izvješća o znanstvenim i stručnim skupovima, ali i građu, prijevode, slabije dostupne izvore, biografije, bibliografije i druge priloge korisne istraživačima dječje književnosti i kulture i srodnih područja. 126 Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić – Libri & Liberi
Libri & Liberi
Libri & Liberi: časopis za istraživanje dječje književnosti i kulture Libri & Liberi: Journal of Research on Children’s Literature and Culture
Basic information Libri & Liberi is an academic journal published twice a year in printed and electronic form (www.librietliberi.org). It publishes peer-reviewed academic papers in Croatian, English and German, on various topics in the field of children’s literature and young adult literature, and their wider cultural contexts. It fosters interdisciplinarity and intermediality. Manuscripts and inquiries should be submitted electronically to [email protected]. Guidelines for contributors can be found at www.librietliberi.org.
Papers published in Libri & Liberi are referenced in: ERIH PLUS (European Reference Index for the Humanities and Social Sciences); MLA International Bibliography and MLA Directory of Periodicals; ULRICHSWEB − Global Serials Directory; CEEOL (Central and Eastern European Online Library); CEJSH (Central European Journal of Social Sciences and Humanities); Hrčak (Croatian Portal of Academic Journals); ROAD (Directory of Open Access Scholarly Resources).
Editorial Board
Editor-in-Chief Smiljana Narančić Kovač (Zagreb) Deputy Editor Tihomir Engler (Osijek) Journal Administrators Ivana Milković (Zagreb) Vladimira Rezo (Zagreb) Editorial Board Robert Bacalja (Zadar), Sandra L. Beckett (St. Catharines), Milena Mileva Blažić (Ljubljana), Clare Bradford (Melbourne), Penni Cotton (Roehampton), Bernd Dolle- Weinkauff (Frankfurt), Dragica Dragun (Osijek), Giorgia Grilli (Bologna), Peter Hunt (Cardiff), Andrijana Kos-Lajtman (Čakovec), Veljko Krulčić (Zagreb), Alica Kulihová (Bratislava), Bettina Kümmerling-Meibauer (Tübingen), Berislav Majhut (Zagreb), Janelle B. Mathis (Denton, TX), Cynthia McDermott (Los Angeles), Thomas Möbius (Gießen), Maria Nikolajeva (Cambridge), Marek Oziewicz (Minneapolis, MN), Kristina Riman (Pula), Dubravka Težak (Zagreb), Ingrid Tomkowiak (Zürich), Terrell A. Young (Provo, UT), Diana Zalar (Zagreb), Dubravka Zima (Zagreb), Jack Zipes (Minneapolis, MN) Junior Editors Silvija Hanžić Deda (Zagreb), Corinna Jerkin (Rijeka), Nada Kujundžić (Turku/ Zagreb), Ivana Milković (Zagreb) A Century of Ivana Brlić-Mažuranićʾs Tales of Long Ago – List of authors 127
POPIS AUTORA / LIST OF AUTHORS
Pozvani predavači / Keynote Speakers Miskec, Jennifer (Farmville, VA, SAD/ USA)
Autori / Authors Aladrović Slovaček, Katarina (Zagreb, Hrvatska / Croatia)
Dadić, Katarina (Zagreb, Hrvatska / Croatia)
Kovač, Nina (Čakovec, Hrvatska / Croatia)
Murtić, Edina (Sarajevo, Bosna i Hercegovina / Bosnia and Herzegovina)
Tasevska Hadji Boshkova, Iskra (Skopje, Makedonija / Macedonia)
Međunarodnu znanstvenu konferenciju „Stoljeće Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić” / The international Conference “A Century of Ivana Brlić-Mažuranić’s Tales of Long Ago” has been
FINANCIJSKI SU PODRŽALI / FINANCIALLY SUPPORTED BY
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti / Croatian Academy of Sciences and Arts Ministarstvo kulture Republike Hrvatske / Ministry of Culture of the Republic of Croatia
DONATORI / DONORS
Turistička zajednica grada Zagreba / The Tourist Board of the City of Zagreb Ivanina kuća bajke u Ogulinu / Ivana’s House of Fairy Tales in Ogulin Nestlé Adriatic d.o.o. Jamnica d.d.