(3"$+& 6 Yyj Wjkflv

ȱ ȱ + ȱ Ȉ Ȉȱ

.*(3"$*+&6YYJWJKFLV V[SPDJJQPTMKFEJDF ;#03/*,3"%07"

ČETVRTI MEĐUNARODNI NAUČNI SKUP 25. mart 2016. godine, Brčko, Bosna i Hercegovina

²ȱŘŖŗŜǯ

NAUýNI ODBOR: 1. Prof. dr Mirko Kuliü, Republika Srbija, predsjednik odbora, 2. Prof. dr Nedeljko Stankoviü, Bosna i Hercegovina, zamjenik predsjednika odbora, 3. Prof. dr Neÿo Daniloviü, Republika Srbija, 4. Prof. dr. Sead Dediü, Bosna i Hercegovina, 5. Prof. dr Neÿo Miliüeviü, Bosna i Hercegovina, 6. Prof. dr Vladimir Džatijev, Ruska Federacija, 7. Prof. dr Sergej Šaljapin, Ruska Federacija, 8. Prof. dr Natalija Belous, Bjelorusija, 9. Prof. dr. Aleksios Panagopoulos, Grþka, 10. Prof. dr. Rudika Gmajniü, Republika Hrvatska, 11. Prof. dr. Danilo Kapaso, Republika Italija, 12. Prof. dr. Refik ûatiü, Bosna i Hercegovina, 13. Prof. dr. ûamil Huseinbašiü, Bosna i Hercegovina, 14. Prof. dr Branko Vuþkoviü, Republika Crna Gora, 15. Prof. dr. Vladimir Jorga, Republika Srbija, 16. Prof. dr Žarko Kostovski, Republika Makedonija, 17. Prof. dr Zoran Miloševiü, Republika Srbija, 18. Prof. dr. Halid Žigiü, Bosna i Hercegovina, 19. Prof. dr. Marija Ovsenik, Republika Slovenija, 20. Prof. dr Drago Tešanoviü, Bosna i Hercegovina, 21. Prof. dr. Nermina Hadžigrahiü, Bosna i Hercegovina, 22. Prof. dr. Drago Ružiü, Republika Hrvatska, 23. Prof. dr. Faruk Sinanoviü, Bosna i Hercegovina, 24. Prof. dr. Ivan Balta, Republika Hrvatska, 25. Prof. dr. Željko Bartuloviü, Republika Hrvatska, 26. Prof. dr. Izudin Tanoviü, Bosna i Hercegovina, 27. Doc. dr Anka Bulatoviü, Bosna i Hercegovina, 28. Doc. dr. Munevera Beüareviü, Bosna i Hercegovina, 29. Doc. dr Miroslav Baljak, Bosna i Hercegovina, 30. Doc. dr. Izet Banda, Bosna i Hercegovina, 31. Doc. dr. Sanda Pribiü, Republika Hrvatska, 32. Doc. dr. Senka Samardžiü, Republika Hrvatska.

ORGANIZACIONI ODBOR: 1. Prof. dr Esed Kariü, 2. Prof. dr Branimir Mikiü, 3. Prof. dr Vesna Vuþkoviü, 4. Prof. dr Nevenka Niüin, 5. Prof. dr Dragan Tanþiü, 6. Doc. dr. Zlatko Ercegoviü, 7. Doc. dr. Samir Huseinbašiü, 8. Doc. dr. Adi Rifatbegoviü, 9. Doc. dr. Dario Galiü, 10. Doc. dr. Blanka Oršoliü, 11. Mr Albina Abidoviü, 12. Mr. Dubravko Derk.

RECENZENTI:

1. Prof. dr Mirko Kuliü; 2. Prof. dr Nedeljko Stankoviü; 3. Prof. dr. Rudika Gmajniü; 4. Prof. dr Zoran Miloševiü; 5. Prof. dr. Halid Žigiü; 6. Prof. dr Drago Tešanoviü; 7. Prof. dr. Esed Kariü; 8. Prof. dr Nenad Avramoviü; 9. Prof. dr Tešo Ristiü; 10. Prof. dr Velimir Dediü; 11. Prof. dr Mladen Dobriü; 12. Prof. dr. Edin Ramiü; 13. Doc. dr Anka Bulatoviü; 14. Doc. dr. Izet Banda; 15. Doc. dr. Sanda Pribiü; 16. Doc. dr Kojo Simiü, i 17. Doc. dr. Zijad Jagodiü. Sekcija – zdravstvo

1. KVALITETA ŽIVOTA OSOBA KOJE SU U RAZDOBLJU OD 1991. DO 1995. BILE 1 IZBJEGLICE NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE 2. ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENOG ZBRINJAVANJA U USLOVIMA MASOVNIH 10 MIGRACIJA 3. SOCIOEKONOMSKE POSLJEDICE MIGRACIJA 21 4. MIGRACIJE I ZDRAVSTVENI RIZICI 30 5. PREDLOG PRIMENE INFORMACIONO KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJA U 38 UBLAŽAVANJU MIGRANTSKE KRIZE SA POSEBNIM OSVRTOM NA MEDICINSKI ASPEKT 6. MODUS USPJEHA IMIGRANATA KAO LJUDSKOG RESURSA KROZ PRAVNO- 48 SPORTSKI SISTEM 7. PSIHIČKI TRAUMATIZAM MIGRANATA 56 8. MIGRANTSKA KRIZA – ISKUSTVO DOMA ZDRAVLJA OSIJEK 63 9. PRIKAZ RADNOG DANA ZDRAVSTVENOG TIMA U PRIHVATNOM CENTRU ZA 72 IMIGRANTE „ OPATOVAC“ 10. VAŽNOST I ULOGA DOJENJA KOD PRISILNIH MIGRACIJA 83 11. PRIKAZ SLUČAJA: MOGUĆNOSTI ZBRINJAVANJA HITNOG STANJA IMIGRANTA 91 12. INFEKTIVNE BOLESTI I MIGRACIJA 100 13. MIGRACIJE STANOVNIŠTVA U VOJVODINU IZ BIH I ANTROPO-MOTORIČKE 107 KARAKTERISTIKE NJIHOVIH POTOMAKA U POREĐENJU SA DECOM STAROSEDELACA 14. UTJECAJ MIGRACIJA NA ORALNO ZDRAVLJE MIGRANATA 120 15. AKUTNI BOL U STOMATOLOGIJI U USLOVIMA MIGRACIJA 127 16. PČELINJI PROIZVODI I NJIHOV ZNAČAJ U POMOĆI MIGRANTIMA 136

Sekcija – pedagogija

1. JEZIK I JEZICI U OKVIRU MIGRACIONIH PROCESA 1 2. PREVENCIJA PEDAGOŠKO – PSIHOLOŠKIH POSLJEDICA MIGRACIJA 8 UVJETOVANIH RATOM PO DJECU I MLADE 3. RECENTOST ISELJAVANJA PREKO BALKANA NA MIGRACIJE IZ HRVATSKE I 19 SLAVONIJE U SAD POČETKOM XX. STOLJEĆA 4. MIGRANT REMITTANCES IN SERBIA – A NEW APPROACH 37 5. PSIHOSOCIJALNA POMOĆ DJECI MIGRANTIMA 51 6. MIGRANTSKA KRIZA I PRAVO NA OBRAZOVANJE 63 7. MIGRACIJE U ISTRAŽIVANJIMA SAVREMENE EVROPSKE ISTORIOGRAFIJE 73 8. ULOGA NEVERBALNE KOMUNIKACIJE U IZBJEGLIČKOJ KRIZI 78 9. ODGOJNO- OBRAZOVNE POTEŠKOĆE DJECE U MIGRACIJAMA 87 10. ПРОБЛЕМИ ДЈЕЦЕ РАЗЛИЧИТОГ УЗРАСТА ПРИ МИГРАЦИЈАМА 96 11. MIGRACIJE I JEZIK KAO IDENTIFIKATOR GRUPE 104 12. MIGRANTSKA KRIZA U EVROPI I NJEN UTICAJ NA JEZIK 114 Sekcija – tehnika

1. MIGRACIJE UZ POMOĆ SAVREMENIH INFORMACIONO-KOMUNIKACIONIH 1 TEHNOLOGIJA 2. UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDIĆ“ U MOSTARU – PREŽIVJELA ŽRTVA 10 MIGRACIJE 3. ZNAČAJ PRIMJENE MOBILNIH TEHNOLOGIJA PRI MIGRACIONIM KRETANJIMA 22 STANOVNIŠTVA 4. INFORMATIKA I INFORMATIZACIJA U MIGRACIJI S OSVRTOM NA HRVATSKU 37 2015. 5. NAČINI KORIŠĆENJA I ZLOUPOTREBE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA U 50 CILJU REALIZOVANJA MEĐUNARODNE MIGRACIJE 6. MOGUĆNOST ŽELJEZNIČKOG TRANSPORTA MIGRANATA KROZ SRBIJU 62 7. MIGRACIJE – PROBLEM I PRIGODA ZA VOZAČE 72 8. PRIJEVOZ MIGRANATA-ULOGA I ZNAČAJ 84 9. GLOBALNE PROMJENE KLIME I MIGRACIJE LJUDI, BILJAKA I ŽIVOTINJA 94 SEKCIJA - ='5$96792

6HQND6DPDUGåLü1 UDK 314.15:613.9”1991/1995”(497.5) $QWH3UOLü1

.YDOLWHWDåLYRWDRVREDNRMHVXXUD]GREOMXRGGRELOHL]EMHJOLFHQDSRGUXþMX Republike Hrvatske

1 „J. J. Strossmayer“ University, Faculty of Medicine Osijek, Osijek, Croatia

ABSTRACT Refugee status, as a profoundly stressful event in life, has a great effect on an individual's health. Hans Selye, one of the modern pioneers in researching stress, defined stress as "the sum of the entire wearing of the organism during it's lifetime." In this article we analyzed the effect of a stressful event - refugee status - on the quality of life. Subjective health of the respodents was tested using the croatian version of the Medical Outcome Study Short Form 36. In researching, data gathered from the Croatian health survey of 2003 was used. The target population was comprised of people older than 18 years of age with residency status on the territory of the Republic of Croatia. There are differences in assessing the quality of life of refugees compared with non-refugee respondents, by gender and by age. It can be concluded that refugees have more trouble in social functioning, emotional difficulties and psychological health issues. Older people handle stress caused by their refugee status with greater difficulty, which can be seen in all quality of life components. While taking care of refugees, the aforementioned indicators should be taken into consideration, and greater care should be given in the interdisciplinary care of people in older age groups. Key words: refugee status, quality of life SAŽETAK ,]EMHJOLãWYRNDRMHGDQRGL]UD]LWRVWUHVQLKGRJDÿDMDXåLYRWXLPDYHOLNLXWMHFDMQD]GUDYOMH pojedinca. Hans Selye, jedan od modernih pionira istraživanja stresa, definirao je stres kao "sumu ukupnog trošenja organizma tijekom njegovog životnog vijeka". U ovom radu smo DQDOL]LUDOL XWMHFDM VWUHVQRJ GRJDÿDMD- izbjeglištva na kvalitetu života. Subjektivno zdravlje ispitanika je ispitano hrvatskom verzijom Upitnika zdravlja SF36 (Medical Outcome Study Short Form 36). U istraživanju su upotrebljeni podatci dobiveni Hrvatskom zdravstvenom anketom 2003. godine (HZA 2003). &LOMQXSRSXODFLMXVXþLQLOHRVREHVWDULMHRGJRGLQDV SUHELYDOLãWHP QD SRGUXþMX Republike Hrvatske. Postoje razlike u procjeni kvalitete života izbjeglica i osoba koje nisu bile izbjeglice i prema spolu i prema dobi. MRåHPR UHüL GD L]EMHJOLFH LPDMX YLãH SRWHãNRüD X VRFLMDOQRP IXQNFLRQLUDQMX HPRFLRQDOQLP SRWHãNRüDPD L SVLKLþNRP]GUDYOMX. Starije osobe teže podnose stres uzrokovan izbjeglištvom što se vidi u svim komponentama kvalitete života. Prilikom skrbi za izbjeglice trebalo bi navedene pokazatelje uzeti u obzir, te više pažnje u interdisciplinarnom zbrinjavanju posvetiti starijim dobnim skupinama. NOMXþQHULMHþLL]EMHJOLFHNYDOLWHWDåLYRWD

1 UVOD Konvencija UNHCR-a (Office of the United Nations High Commissioner for Refugees) iz RVWDWXVXL]EMHJOLFDRGUHÿXMHGDMHL]EMHJOLFDQHWNRWNRVH]ERJRVQRYDQRJVWUDKDRG SURJRQDWHPHOMHPVYRMHUDVHYMHUHQDFLRQDOQRVWLSULSDGQRVWLRGUHÿHQRMGUXãWYHnoj skupini LOLSROLWLþNRJPLãOMHQMDQDOD]LL]YDQ]HPOMHVYRMHQDFLRQDOQRVWLDQHPRåHLOLVH]ERJWDNYRJ straha ne želi, staviti pod zaštitu te zemlje." ,]EMHJOLãWYRNDRMHGDQRGL]UD]LWRVWUHVQLKGRJDÿDMDXåLYRWXLPDYHOLNLXWMHFDMQD]GUDYOMH pojedinca. Hans Selye, jedan od modernih pionira istraživanja stresa, definirao je stres kao "sumu ukupnog trošenja organizma tijekom njegovog životnog vijeka". Kasnije je Selye stres YLGLRNDRQHVSHFLILþQXSRVOMHGLFX SVLKLþNXLIL]LþNX ELORNDNYRJ]DKWMHYD na organizam, a NRML QDGLOD]L DGDSWDFLMVNH PRJXüQRVWL VDPRJ RUJDQL]PD Stres je podražaj koji uzrokuje SVLKRORãNX LOL ELRORãNX WHQ]LMX WM SRUHPHüDM KRPHRVWD]H (1). Stres kao "distres", odnosno NDRVXEMHNWLYQLRVMHüDMWMHVNREHQDSHWRVWLLOLDQNVLR]QRVWi je posljedica djelovanja stresora. -RãVXVWDUL*UFLRYDMSRMDPXQXWDUQMHJQHPLUDSRLVWRYMHüLYDOLVEROHãüX1HNL]nanstvenici i OLMHþQLFL REMHNWLYL]LUDOL VX GHILQLFLMX VWUHVD X VPLVOX SRVWRMDQMD PMHUOMLYLK L SUHGYLGOMLYLK fizioloških efekata koje uzrokuje stres, odnosno distres. S njihovog gledišta, stres se može RSLVDWL RSVHUYDFLMRP SUHGYLÿHQLK SURPMHQD X EU]LQL SXOVD VUþDQRP WODNX NRQFHQWUDFLML raznih hormona, reaktivnosti imunološkog sustava, te ostalih fizioloških parametara. U ovom radu smo analizirali utjecaj stresnog dogaÿDMD- izbjeglištva na kvalitetu života. Subjektivno zdravlje ispitanika je ispitano hrvatskom verzijom Upitnika zdravlja SF36 (Medical Outcome Study Short Form 36) (2). To je poznat instrument za ispitivanje VXEMHNWLYQRJ ]GUDYOMD NRML MH NRULãWHQ X EURMQLP ]HPOMDPD ]D SURFMHQX L SUDüHQMH ]GUDYOMD populacije. SF-PMHULUD]OLþLWLKNRPSRQHQWL]GUDYOMDNRPSRQHQWHIL]LþNRJSVLKLþNRJ LNRPSRQHQWHRSüHJ]GUDYOMD8NXSDQUH]XOWDWQDMþHãüHVHSULND]XMHNDRSURILOGHILQLUDQV RVDP WRþDND NRMH SUHGVWDYOMDMX PMHUX SRMHGLQRJ DVSHNWD ]GUDYOMD EDåGDUHQX QD MHGLQVWYHQX VNDOXþLMLWHRUHWVNLPLQLPXPL]QRVLDPDNVLPXPERGRYD .YDOLWHWD åLYRWD MH YHü GXJL QL] JRGLQD X središtu zanimanja brojnih istraživanja. Iz sfere ekonomskih istraživanja kvaliteta života je s vremenom postala predmet interesa socioloških, psiholoških i medicinskih istraživanja. Kvaliteta života je sveukupno blagostanje na koje XWMHþX REMHNWLYQL SRND]atelji, a veliki udio ima i subjektivna percepcija te vrednovanje tjelesnog, materijalnog, socijalnog i emotivnog blagostanja, osobni razvoj i svrhovita DNWLYQRVW6YMHWVND]GUDYVWYHQDRUJDQL]DFLMDMHJGHILQLUDODNDNYRüXåLYOMHQMD TXDOLW\ of life, QoL) kao “osobnu percepciju pozicije u svakodnevnici u kontekstu kulture i YULMHGQRVQLKVXVWDYDWHRGQRVXSUHPDVYRMLPFLOMHYLPDLRSüLPVWDQGDUGLPD´ (3). MATERIJALI I METODE U istraživanju su upotrebljeni podatci dobiveni Hrvatskom zdravstvenom anketom 2003. godine (HZA 2003). Hrvatska zdravstvena anketa 2003. je provedena u sklopu strategije reforme zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj. Sadržavala je pitanja o zdravstvenom stanju, korištenju zdravstvene službe, i potencijalnim rizicima za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Anketu je provodio Hrvatski projektni tim u suradnji s Kanadskim društvom za PHÿXQDURGQR ]GUDYOMH &DQDGLDQ 6RFLHW\ IRU ,QWHUQDWLRQDO +HDOWK &LOM SURMHNWD MH ELR stvaranje podloge za uspostavljanje javnozdravstvenog informacijskog sustava Hrvatske (4). &LOMQXSRSXODFLMXVXþLQLOHRVREHVWDULMHRGJRGLQDVSUHELYDOLãWHPQDSRGUXþMX Republike +UYDWVNH ,QVWLWXFLRQDOQR ]EULQXWH RVREH QLVX XNOMXþHQH X X]RUDN 2YDNR GHILQLUDQD SRSXODFLMD REXKYDüDOD MH VWDQRYQLãWYD +UYDWVNH 9HOLþLQX X]RUND L GL]DMQ VWXGLMH RGUHGLOD MH JUXSD NDQDGVNLK VWDWLVWLþDUD 6WDWLVWLFV &DQDGD YHOLþLQD X]RUND – 12.540 ( XNOMXþHQR GREQH JUXSH -34, 35- L YLãH RED VSROD RþHNLYDQL RGD]LY RG

2 detekcija minimalne proporcije od 8% u populaciji uz koeficijent varijabilnosti od najviše 25%). Ispitanici su podijeljeni na izbjeglice i ostale prema pitanju u HZA anketi MIG_02 „Jeste li L]PHÿXLJRGLQHSURPLMHQLOLPMHVWRERUDYND"³0RJXüLVXRGJRYRULELOLda, kao prognanik/izbjeglica; da, zbog posla; da, zbog sudjelovanja u ratu; da, neki drugi razlog i nisam promijenio mjesto boravka. rezultati su analizirani prema dobnim skupinama i spolu ispitanika. REZULTATI Slika 1. Profil zdravstvenog statusa izbjeglica u dobi 18 do 34 godina u odnosu na profil osoba koje nisu bile izbjeglice iste dobi – muškarci

125 izbjeglice ostali

100

8VSRUHÿXMXüL PXãNDUFH L]EMHJOLFH V RVWDOLP RVREDPD X GREL RG -34 godine u Hrvatskoj primjetna je razlika u RSüHP ]Gravlju, energiji, VRFLMDOQRP IXQNFLRQLUDQMX L SVLKLþNRP zdravlju. Osobe koje nisu bile izbjeglice SURFMHQMXMXVYRMHRSüHLSVLKLþNR]GUDYOMHNDREROMH imaju više energije i bolje socijalno funkcioniraju.

3 Slika 2. Profil zdravstvenog statusa izbjeglica u dobi 18 do 34 godina u odnosu na profil osoba koje nisu bile izbjeglice iste dobi – žene

125 izbjeglice ostali

100

8VSRUHÿXMXüL åHQH L]EMHJOLFH V RVWDOLP RVREDPD X GREL RG -34 godine u Hrvatskoj SULPMHWQD MH UD]OLND X WMHOHVQLP ERORYLPD RSüHP ]GUDYOMX energiji, socijalnom funkcioniranju LSVLKLþNRP]GUDYOMX2VREHNRMHQLVXELOHL]EMHJOLFHbolje procjenjuju svoje RSüHLPHQWDOQR]GUDYOMHEROMHVRFLMDOQRIXQNFLRQLUDMXLPDMXYLãHHQHUJLMHLmanje tjelesnih bolova.

4 Slika 3. Profil zdravstvenog statusa izbjeglica u dobi 35 do 64 godina u odnosu na profil osoba koje nisu bile izbjeglice iste dobi – muškarci 125 izbjeglice ostali

100

8VSRUHÿXMXüL PXãNDUFH L]EMHJOLFH V RVWDOLP RVREDPD X GREL RG -64 godine u Hrvatskoj primjetna je razlika u RSüHP ]GUDYOMX IL]LþNRP funkcioniranju, tjelesnim bolovima i socijalnom funkcioniranju. Osobe koje nisu bile izbjeglice su lošije procijenile svoje IL]LþNR funkcioniranje i tjelesne bolove D EROMH VX SURFLMHQLOH RSüH ]GUDYOMH L VRFLMDOQR funkcioniranje.

5 Slika 4. Profil zdravstvenog statusa izbjeglica u dobi 35 do 64 godina u odnosu na profil osoba koje nisu bile izbjeglice iste dobi – žene 125 izbjeglice ostali

100

8VSRUHÿXMXüL åHQH L]EMHJOLFH V RVWDOLP RVREDPD X GREL RG -64 godine u Hrvatskoj primjetna je razlika u IL]LþNRP IXQNFLRQLUDQMX L RSüHP ]GUDYOMX 2VREH NRMH QLVX ELOH L]EMHJOLFHSURFMHQMXMXEROMHVYRMHRSüHzdravljeDORãLMHIL]LþNRIXQNFLRQLUDQMH.

6 Slika 5. Profil zdravstvenog statusa izbjeglica u dobi iznad 65 godina u odnosu na profil osoba koje nisu bile izbjeglice iste dobi – muškarci 125 izbjeglice ostali

100

8VSRUHÿXMXüL PXãNDUFH L]EMHJOLFH V RVWDOLP RVREDPD X GREL L]QDG JRGLQD X +UYDWVNRM SULPMHWQD MH UD]OLND X IL]LþNRP IXQNFLRQLUDQMX RSüHP ]GUDYOMX YLWDOQRVWL VRFLMDOQRP IXQNFLRQLUDQMXRJUDQLþHQMX]ERJHPRFLRQDOQLKSRWHãNRüDLSVLKLþNRP]GUavlju. Osobe koje nisu bile izbjeglice su bolje procijenile navedene kategorije kvalitete života.

7 Slika 6. Profil zdravstvenog statusa izbjeglica u dobi iznad 65 godina u odnosu na profil osoba koje nisu bile izbjeglice iste dobi – žene

125 izbjeglice ostali

100

8VSRUHÿXMXüL åene izbjeglice s ostalim osobama u dobi iznad 65 godina u Hrvatskoj SULPMHWQD MH UD]OLND X IL]LþNRP IXQNFLRQLUDQMX RJUDQLþHQMX ]ERJ IL]LþNLK SRWHãNRüD bolovima, RSüHP ]GUDYOMX YLWDOQRVWL VRFLMDOQRP IXQNFLRQLUDQMX RJUDQLþHQMX ]ERJ HPRFLRQDOQLK SRWHãNRüD L SVLKLþNRP ]GUDYOMX 2VREH NRMH QLVX ELOH L]EMHJOLFH SURFMHQMXMX bolje sve navedene kategorije. ,NRGPXãNDUDFDLNRGåHQDVWDULMLKRGJRGLQDVXRSüHQLWRORãLMHSURFLMHQMHQHVYHQDYHGHQH NDWHJRULMHNYDOLWHWHåLYRWD2SüHQLWRNYDOLWHWDåLYRWDVHVPDQjuje s godinama, te se i smanjuju PRJXüQRVWL DGDSWDFLMH RUJDQL]PD QD L]YDQUHGQH VWUHVQH GRJDÿDMH 2VRELWR YXOQHUDELOQD JUXSD X RYRM GREL VX åHQH NRMH VX QDMORãLMH RFLMHQLOH RJUDQLþHQMD ]ERJ IL]LþNLK L HPRFLRQDOQLKSRWHãNRüD

=$./-8ý$. Postoje razlike u procjeni kvalitete života izbjeglica i osoba koje nisu bile izbjeglice i prema spolu i prema dobi. MRåHPR UHüL GD L]EMHJOLFH LPDMX YLãH SRWHãNRüD X VRFLMDOQRP IXQNFLRQLUDQMXHPRFLRQDOQLPSRWHãNRüDPDLSVLKLþNRP]GUDYOMX. Starije osobe teže podnose stres uzrokovan izbjeglištvom što se vidi u svim komponentama kvalitete života. Prilikom skrbi za izbjeglice trebalo bi navedene pokazatelje uzeti u obzir, te više pažnje u interdisciplinarnom zbrinjavanju posvetiti starijim dobnim skupinama.

8 LITERATURA: 1. Stress: Coping with everyday problems. National Mental Health Association. http://www.nmha.org/go/information/get-info/stress/stress-coping-with-everyday- problems. Accessed April 5, 2013. 2. Shiely J-C, Bayliss MS, Keller SD, et al. SF-36 Health Survey Annotated Bibliography: The First Edition (1988–1995). Boston, MA: The Health Institute, New England Medical Center, 1996. 3. (WHO Division of Mental Health.WHO-QOL study protocol: the developmnet of the World Health Organisation quality of life assessment instrument (MNG/PSF/93) Geneva,World Health Organisation, 1993.). 4. Béland Y, Bailie L, Page J. Statistics Canada, Croatian Ministry of Health and Central Bureau of Statistics: a joint effort in implementing the 2003 Croatian Adult Health

9 $XWRUL%UDQLPLU0DUMDQRYLü UDK 314.15:616-083 Branka 0DUMDQRYLü Mirjana &YMHWLüDQLQ- 0DUMDQRYLü

ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENOG ZBRINJAVANJA U USLOVIMA MASOVNIH MIGRACIJA

APSTRAKT

(YURSD MH VXRþHQDSRVHEQR X JRGLQL VD PDVRYQLP PLJUDFLMDPD QH]DELOMHåHQLP X SRVOHGQMD GYD YLMHND 2YH PLJUDFLMH UD]OLþLWH SR VYRMLP X]URFLPD L NDUDNWHULVWLNDPD XMHGLQMXMH]DMHGQLþka potreba za specijalnom organizacijom zdravstvene zaštite. Uslovi na WHUHQX QDMþHãüH VODER NRQWUROLVDQL ]DKWMHYDMX XUJHQWQH SUDNWLþQH VROXFLMH X SUXåDQMX ]GUDYVWYHQH]DãWLWH,]YMHVQLIDNWRULNDRãWRVXNXOWXURORãNHUD]OLNHMH]LþNHEDULMHUHSUREOHP finansiranja,nedostatak zdravstvenog menadžmenta i drugih kadrova, efektivno snabdjevanje L RGUHGMLYDQMH SULRULWHWQLK PMHUD þLQH SLWDQMH RUJDQL]DFLMH ]GUDYVWYHQH ]DãWLWH PLJUDQDWD posebno senzitivnim i kompleksnim.

Cilj ovog rada je da se identifikuju problemi koji asociraju sa masovnim migracijama i da se analiziraju strategijske opcije u postupcima zdravstvenog menadžmenta. U vezi sa tom DQDOL]RP XND]DQR MH QD PRJXüQRVW ]DãWLWH ORNDOQRJ VWDQRYQLãWYD RG HSLGHPLMD L EROHVWL VD kojima nisu familijarni GRPDüLOMHNDULNDRL]DãWLWHRILVFLMHOQRJ]GUDYVWYHQRJVLVWHPD]HPOMH NRMDSULPDPLJUDQWHRGPRJXüHJNRODSVDXRYRMWHãNRMLL]D]RYQRMVLWXDFLML

.OMXþQHULMHþL: migranti, organizacija, zdravstvo

SUMMARY

Europe has experience unpresendented mass migration in 2015 not previously documented despite massive migrations seen in past two centuries.Mass migrations differ with respect to the causative factors, scale and outcomes but all share a common need for a highly specialised organisation of health system delivery. They are often characterised by inadequate control of emergency situation and in these conditions the most practical solutions of health care delivery are required.Several factors significantly contribute to challenges in health management in these conditions such as cultural differences and language barriers. Financial backing of health supplies in the most challenging issue even to the most financially stable countries, but the sensitivity and complexity of health management and its effective delivery to the most needed of migrants is still of uttermost priority.

10 exposure to infectious epidemics, unfamiliar diseases and threat of collapse of local health systems in these challenging situations.

Keywords: migrants, organizations, healthcare

Krajem SURãORJLSRþHWNRPRYRJYLMHNDDSRVebno u toku 2015 godine na do tada decenijama neturbulentnom tlu Evrope dešavaju se migracije QHVOXüHQLK UD]PMHUD . Sve one, jako UD]OLþLWH SR X]URFLPD posledicama, kvantitetu i kvalitetu imaju pored ostalih i ]DMHGQLþNL imenitelj u vidu potrebe za visoko VSHFLILþQRP RUJDQL]DFLMRP ]GUDYVtvene službe. Ove vanredne okolnosti se posebno NDUDNWHULãX þHVWR RJUDQLþHQR LOL SRWSXQR EH]XVSMHãQRP kontrolom nad drastiþQLP SULOLYRP PLJUDQWVNLK JUXSD . Sa epidemioloških i drugih medicinskih aspekata factor koji izuzetno otežava uslove sanitetskog zbrinjavanja PLJUDQWVNLK ]DMHGQLFD MH þLQMHQLFD GD VX RYH WUDJLþQH VHREH QDURGD SRSULPLOH medjukontinentalni karakter. Sa takvim grupama je komunikacija otežana jer se ne radi samo o multi- MH]LþNLP barijerama nego i multi- kulturološkim. To podriva napore zemalja i njihovih vlada( privremenih LOL VWDOQLK GRPDüLQD da se nose koliko – toliko uspješno sa ovim problemima. Nedostatak finansiskih sredstava je gotovo nesavladiv problem i za visoko razvijene zemlje. Delikatnost i složenost zahtjeva na polju organizacije zaštite ]GUDYOMD PLJUDQDWD MH MRã YHüL SUREOHP Kad je organizacioni koncept dobar potrebno je manje finasiskih sredstava za isti ili bolji kvalitet obavljanja zadataka. Svjedoci smo konfuzije nastale u sistemima zdravstvene i druge zaštite migranata, unutar prosperitetnih evropskih država, gdje se predlažu sa najvišeg mjesta drakonska rješenja za finansiranje stalnih “talasa”migranata u vidu nasilnog oduzimanja novca i drugih vrijednosti od samih azilanata ili se odvajaju visoka finansiska sredstva za podizanje ograda duž državnih granica ãWRRELþQR L]D]LYDMRãYHüHSUREOHPH.

Cilj rada je da se što detaljnije identifikuju suštinski aspekti zdravstvene zaštite vezani za ovu savremenu demografsku katastrofu, da se oni što bolje analiziraju i da se tako pomognu organizaciona rješenja za zbrinjavanje migrantske populacije. Ne manje važan cilj je da se analizom problema medicinske zaštite azilanata pomogne zdravstvo domicilnog stanovništva posebno u kontekstu potencijalnih epidemija ili pojave za dato podneblje nepoznatih bolesti. Ne treba zapostaviti i prijetnju od ozbiljnijeg iscrpljenja resursa i eventualnog kolapsa regularnog zdravstvenog sistema države- GRPDüLQD.

Organizacioni koncept etažnog zdravstvenog zbrinjavanja u uslovima migracija

Svaki organizacioni model u uslovima nekontrolisanog, nepredvidivog i do sada u istoriji rijetko zabilježenog masovnog priliva migranata teško da može da odgovori svim zahtjevima NRMHQDPHüHRYDGHPRJUDIVNDNDWDNOL]PD2UJDQL]DFLMX]GUDYVWYHQRJ]EULQMDYDQMDSRGRYLP okolnoVWLPD QHPRJXüH MH SRUHGLWL QL VD PLUQRGRSVNRP QL VD UDWQRP Ipak “mreža” zdravstvenih punktova i u ovoj teškoj situaciji treba da se( uz mnogo modifikacija i VSHFLILþQRVWL) podvede pod sistem “lanca”etapnog zbrinjavanja pacijenata jer je to najracionalnije iz više razloga. Prva etaža zdravstvenog zbrinjavanja je prva SRPRü L VDPRSRPRü i migranti je ukazuju

11 medjusobno ili sami sebi na mjestu gdje se zateknu. U WRP VPLVOX WUHED LP SRPRüL RG momenta kad stupe na tlo zemlje- GRPDüLQDVQDEGMHYDQMHPVDVHWRYLPD]DSUXåDQMHSUYH SRPRüL X] organizovanje kurseva L]RYHSRPRüL Ovu edukaciju mogu da obavljaju REXþHQL volonteri a takodje i migranti sa zdravstvenim obrazovanjem. 6OHGHüH etaže RGQRVHVHQDVWUXþQXPHGLFLQVNX SRPRü Mjesto JGHVHXND]XMHRYDSRPRü VXQDMþHãüH stacionarni, SULKYDWQLFHQWUL]DD]LODQWHDOLLVYDNRPMHVWRQDSUDYFXNRMLPVHNUHüX Prema tome postoje GYDNYDOLWDWLYQRUD]OLþLWDWLSD organizacionih planova zdravstvene zaštite:a) u stacionarnim ; b) u mobilnim uslovima. U prihvatnim stacionarima je algoritam zdravstvenog zbrinjavanja jednostavniji. Svi kojima prva SRPRüQLMHGRYRljna da se vrate u svoj primarni ambijent transportuju se (dolaze sami, dovode se ili donose) do VOHGHüLKHWDåD Na drugoj etaži ili zdravstvenom punktu pruža se viši nivo SRPRüi ( po prvi put od strane medicinski edukovanog lica) i ujedno vrši trijaža ( razvrstavanje, klasifikovanje ili odabiranje) po stepenu hitnosti i po vrsti oboljenja ili ozljede. Trijažu na ovom nivou vrši LVNXVDQ WHKQLþDU LOL L] QXåGH REXþHQL WHKQLþDU LOL X QDMQHSRYROMQLMHP VOXþDMX ( kod ozbiljnije kadrovske insuficijencije) REXþHQL volonteri ( sa završne godine medicinskih studija ili apsolventi medicine- ev.stomatologije). Trijažom se na ovom punktu pacijenti razvrstavaju u dvije grupe: a) RQLNRMLVHYUDüDMXQDNRQXND]DQHSRPRüLXVYRMHNROHNWLYH; b) oni koji VHXSXüuju na višu zdravstvenu instancu. Važno je napomenuti da se na ovoj etapi nastavlja dopunjavanje medicinske dokumentacije koja je formirana pri samoj identifikaciji migranata. 8 VOXüDMX QHRþHNLYDQRJ ÄSULOLYD³ L]X]HWQR YHOLNRJ EURMD SDFLMHQDWD nekDUDNWHULVWLþQR ]D PLJUFLMH NRMH VPR GR VDGD YLGMHOL RYDM SXQNW VH SRMDþDYD NDGURYVNL zbog trijaže po redu hitnosti. 6OHGHüXYLãXLQVWDQFXNDUDNWHULãH OMHNDUVNDSRPRü SRPRüQD nivou ljekara opšte prakse) gdje se takodje pored terapijskog pristupa vrši dalja trijaža. Trijažom na ovom “nivou” se izdvajaju i razvrstavaju oboljeli i eventualno povrjedjeni na þHWLUL osnovne grupe. 3UYD QDMYHüD JUXSD SDFLMHQDWD YUDüD VH X VYRM NROHNWLY jer dalja SRPRüQLMHSRWUHEQD. Druga grupa VHXSXüXMHQDGRSXQVNXGLMDgnostiku RGDNOHVHYUDüDQD isti punkt i retrijažu. 7UHüD JUXSD VH RGPDK XSXüXMH QD KRVSLWDOL]DFLMX LQWHUQLVWLþNX infektološku, hiruršku, ortopedsku, dermatološku, ginekološku, pedijatrijsku, akušersku, oftalmološku, stomatološku, opservaciju tj. dopunsku hospitalnu dijagnostiku, karantin . . .). ýHWYUWDJUXSD UHJXODUQREURMþDQRQDMPDQMD u uslovima migracija) su hitni pacijenti tj. oni NRMLPD MH QHRSKRGQD QHRGORåQD VSHFLMDOLVWLþND Lli VXEVSHFLMDOLVWLþND SRPRü (akutna inteUQLVWLþND- QDMþHãüH kardiološka, hirurška, ginekološka, akušerska , ortopedska, pedijatrijska i druga hitna oboljenja). Ovi pacijenti se RELþQR uSXüXMX, posebno opremljenim sanitetskim vozilima u najbližu stacionarnu spHFLMDOLVWLþNX XVWDQRYX UHJLRQDOQRJ zdravstvenog sistema u kojoj se hitnom reorganizacijom obezbjedjuju posebni uslovi za zbrinjavanje u skladu sa protokolom za vanredna stanja tog zdravstvenog sistema. Ukoliko EURM RYDNYLK VOXþDMHYD SUHUDVWH NDSDFLWHWH UHJLRQDOQLK EROQLFD PRUD VH SULEMHüL formiranju izdvojenih “poljskih” bolnica na ugroženom lokalitetu uz intervenciju rezervnih vladinih kapaciteta( požari u sabirnim centrima VDREUDüDMQH QHVUHüH HSLGHPLMe zaraznih bolesti i masovna povredjivanja iz drugih razloga). U tDNYLPVOXþDMHYLPD masovnog priliva hitnih pacijenata) na udarna, primarna trijažna mjesta se postavljaju najbolji zdravstveni kadrovi koji moraju da odredjuju tzv. red hitnosti( I, II, III, IV- tj. u skladu sa medjunarodnim propisima)da ne bi došlo do kolapsa organizacije pružanja zdravstvene SRPRüL.1

12 âWRVHWLþH]GUDYVWYHQRJ]EULQMDYDQMDPLJUDQDWD]DYULMHPHdok su u pokretu organizacija je znatno komlikovanija. Sve etaže koje su pomenute za stacionarno zdravstveno zbrinjavanje XNOMXþXMXüL i prvi kontakt sa ljekarom moraju da budu mobilne. Mjesto zbrinjavanja su ili sopstvena transportna sredstva ili vozila kojim se prevoze migranti XNROLNRMHWRPRJXüH. .RG åHOMH]QLþNRJ WUDQVSRUWD QSU PRåH VH REH]EMHGLWL MHGDQ YDJRQ LOL QMHJRY GLR NDR zdravstveni punkt. Problemu o tom pitanju detaljnije smo prišli u odeljku ovog teksta:” Stalna pokretljivost migrantskih grupa”.

3LWDQMDRGSRVHEQRJ]QDþDMD]DRUJDQL]DFLMX]GUDYVWYHQH]DãWLWHXXVORYLPDPDVRYQLK migracija

F i n a n s i r a n j e

Za postizanje QDMVNURPQLMLK RUJDQL]DFLRQLK UH]XOWDWD X SUXåDQMX PHGLFLQVNH SRPRüL migrantskim grupama svakoj državi su neophodna znatna materijalna sredstva. Iluzija je da kapaciteti oficijelnog zdravstvenog sistema u okviru regionalnih bolnica LSRGUXþQLKGRPRYD zdravlja mogu da prihvate na sebe rješavanje ovog problema ma kako ovaj sistem dobar bio. Pošto se radi o potpuno novom L MRã GRYROMQR QHSURXþHQRP GHPRJUDIVNRP IHQRPHQX ( NDUDNWHULVWLþQRP ]D poslednjih nekoliko godina) sa potencijalno nepredvidljivim posledicama po državne zajednice i njihove teritorije( preko kojih migranti samo prolaze ili definitivno ostaju) plan prikupljanja sredstava a potom njihove potrošnje mora da bude u nadležnosti najviših saveznih organa kao problem od prvorazrednog nacionalnog interesa. To podrazumjeva visoko sofstLFLUDQXVWUXþQXREUDGX organizacionih programa sa precizno specifikovanim potrebama, racionalno korištenje svih državnih resursa namjenjenih za tu svrhu a takodje i DNXPXOLUDQMHYHüLKLOLPDQMLKILQDQVLVNLK ili robnih pošiljki. Donacije su važan izvor sredstava za ovu namjenu. One mogu da pristižu iz stotine organizacija od kojih üHPR SULPMHUD UDGL QDYHVWL VDPR QHNH : &UYHQL NUVW .DULWDV 'REURþLQVWYR &UYHQL polumjesec, Ljekari bez granica, Fond za humanitarno parvo, mHGXGUåDYQDSRPRü vlada i njihovih institucija . . . . I donacije pojedinaca ne treba zapostavljati. Nije potrebno naglašavati da se u ovim teškim i delikatnim situacijama strogo mora kontrolisati ne samo ” input” nego i “autput” RYLKVUHGVWDYDLGDQLMHSUDNWLþQRGDWXNRQWUROXREDYOMDVDPRMHGQD “ovlaštena” ili “licencirana” organizacija ili “agencija” ( vjerska, humanitarna . . . ?) ma kako referentna bila. Prema našim zapažanjima u praksi, sve te ” ekskluzivno ovlaštene” institucije privatne ili u državnom vlasništvu nisu se snalazile u vanrednim okolnostima, što je sasvim odvojena i opširna tematika od zdravstYHQLK SLWDQMD ,SDN DSRVWURILUDüHPR problem nadzora toka novca i donirane opreme. Taj posao moraju da vrše vrlo precizno posebna , profesionalna i nezavisna “tijela” imenovana od vlade u momentu nastanka krize ili neposredno prije nje. Kadrovski sastav ovih grupa treba da bude popunjavan VWUXþnjacima koje treba tražiti i u sredinama koje su poslale donacije( “komisije za nadzor”, “komeserijati za koordinaciju i nadzor sprovodjenja vladinog plana”, “visoki inspektorat vlade” i sl. ). 7DNR üH VH REH]EMHGLWL neophodno povjerenje SUHPD GDYDRFLPD SRPRüL i u vezi s tim NRQWLQXLWHWSRPRüL,QDMPDQMDVXPQMDRGVWUDQHGRQDWRUDQDQHUDYQRPMHUQXLOLQHDGHNYDWQX distribuciju zdravstvenih sredstava ( što je u praksi zabilježeno XWRNXUD]OLþLWLKKXPDQLWDUQLK kriza) može odgoditi ili potpuno prekinuti donacije. To može imati dalekosežne negativne posledice. Insuficijentni rezultati zdravstvenih radnika nastali zbog manjka finansiskih i

13 drugih sredstava( pojava aktuelna i u mirnodopsko vrijeme) direktno podrivaju svaki državni i nacionalni interes. Podatci o namjenskom usmjeravanju troškova moraju da budu transparentni i svakom dostupni na dnevnom nivou. 3RPHQLPRVDPRPRJXüQRVWL]ELMDQMD epidemije ukoliko se ne obezbjede dovoljna sredstava i potrebna oprema za njenu prevenciju i suzbijanje. Takva epidemija( DSRVHEQRL]D]YDQDYLUXVQLPX]URþQLNRP PRåHGD odnese hiljade života u relativno kratkom periodu. Zato je finansiranje zdravstvene zaštite a posebno asanacije migracionih prihvatnih centara i kampova prvorazredni društveni interes.2

Problem velikih grupa

Homogenizovanje u grupe, NRMHMHNDUDNWHULVWLþQR]DPLJUDFLMHRNRMLPDJRYRULPR, donekle se pozitivno odražava na pokušaje organizacije zdravstvene zaštite azilanata. Ukoliko se REH]EMHGL GREUD RUJDQL]DFLMD L ORNDFLMD SULKYDWQRJ FHQWUD RGPDK QD JUDQLþQLP SUHOD]LPD ]HPOMH GRPDüLQD L HILNDVQR SULNXSOMDQMH JUXSD L SRMHGLQDFD GXå JUDQLFH u te centre organizacija zdravstvene zaštite može biti olakšana. Naime centralizacijom postižemo efekte da se na jednom mjestu uz maksimalnu uštedu vremena, a nakon administrativnih formalnosti oko prelaska granice, kvalitetno obave mnogi neophodni postupci. To su: otvaranje zdravstvenog elektronskog “fajla”( zdravstvenog “kartona”, “istorije” tj. inicijalnog zdravstvenog dokumenta sa prigodnim nazivom), kratka epidemiološko-NOLQLþNDDQDPQH]D, dezinfekcija i dezinsekcija i po potrebi dekontaminacija, trijaža pridošlih( na zdrave ,sumnjive na neko oboljenje i RþLJOHGQR EROHVQH), XSXüLYDQMH administriranih na RGJRYDUDMXüH GDOMH SXQNWRYH snabdjevanje azilanata sa potrebnim lijekovima i sanitetskim PDWHULMDORPNDRLREXüRP RGMHüRPLKUDQRP3ULQFLSFHQWUDOL]DFLMHPLJUDQWVNLK grupa treba iskoristiti i za izdvajanje iz grupa pogodnih volontera koji pored svog, maternjeg, dobro govore neki od evropskih jezika i njihovo angažovanje na punktovima. Takodje treba da se obavi i izdvajanje zdravstvenih radnika iz migrantske populacije L QMLKRYR XNOMXþLvanje u proces zbrinjavanja i po potrebi druge aktivnosti.

S t a l n a p o k r e t l j i v o s t m i g r a n t s k i h g r u p a

Pokretljivost NRMDMHMHGQDRGQDMNDUDNWHULVWLþQLMLKVSHFLILþQRVWLPLJUDQWVNLKJUXSDVYDNDNR ne pogoduje organizaciji zdravstvene službe, pogotovu ako je haotLþQD ( þHVWVOXþDM LVODER kontrolisana. 8 YH]L VD RYLP QDPHüH VH SRWUHED GD VH ]GUDYVWYHQH prihvatne jedinice( za KLWQHVOXþDMHYH WDNRGMHXþLQHPRELOQLPLGDSUDWHWRNPLJUDQWVNLKNUHWanja kroz zemlju. Tako EL DXWREXVNLP NRQYRMLPD LOL åHOMH]QLþNLP NRPSR]LFLMDPD X NRMH VH VPHãWDMX migranti na proputovanju kroz zemlju- GRPDüLQD WUHEDOR SULNOMXþLWL MHGQR LOL YLãH sanitetskih vozila( shodno broju migranata) posebno snabdjevenih zdravstvenim radnicima i potrebnom opremom ne samo ]D SUXåDQMH KLWQH PHGLFLQVNH SRPRüL QHJR L HOHNWLYQH SRPRüL. Ova pokretna zdravstvena jedinica morala bi da ima u svom sastavu: ljekara opšte prakse( ili, ]DYLVQR RG PRJXüQRVWL LVNXVQRJ ]GUDYVWYHQRJ WHKQLþDUD-sestru), ginekologa-akušera(ili, ]DYLVQRRGPRJXüQRVWLEDELFXWM]GUDYVWYHQRJWHKQLþDUDJLQHNRORãNR-akušerske orjentacije) i još bar dva medicinska WHKQLþDUD MHGDQ SR PRJXüQRVWL KLUXUãNH RUMHQWDFLMH D MHGDQ DQHVWHWLþDU . Od opreme ova vozila treba da imaju više VHWRYD]DSUXåDQMHSUYHSRPRüL koje EL GLVWULEXLUDOL REXþHQLP PLJUDQWLPD, dovoljno zavojnog materijala, aparat za monitoring

14 arterijskog pritiska i pulsa, portabl- defibrillator, bocu sa 95% kiseonikom, “ambu-balon” sa maskom i “ervej ”, laringoskop i endo- faringealni i trahealni tubus, antišok i ostale QDMþHãüH SRWUHEQH PHGLNDPHQWH standardne infuzione rastvore, lokalne anestetike, sterilne setove za primarnu obradu manjih, nekomplikovanih rana sa setom za prepariranje vena, L]YMHVQX NROLþLQX XULQDUQLK NDWHWHUD ãLURNH WURDNDUH VD GUHQRYLPD RGJRYDUDMXüHJ NDOLEUD standardne udlage za imobilizaciju ( Kramer-ove šine) X]PRJXüQRVEU]HGRSXQH zaliha i dodavanja opreme i materijala po potrebi na licu mjesta.

V o d j e n j e z d r a v s t v e n e d o k u m e n t a c i j e

Zdravstvenu zaštitu ]DSRþHWL SUL VDPRM UHJLVWUFLML lica koja su stupila na tlo zemlje- GRPDüLQD WDNRãWRüHVH]DVYDNRJPLJUDQWa formirati zdravstveni dokument u elektronskoj formi. 2EXþHQL YRORQWHUL nadgledani iskusnim zdravstvenim radnicima treba u sklopu procedure identifikacije i zavodjenja osnovnih generalija i provjere dokumenata da uzmu i sažetu anamnezu. Time bi se inicijalno otkrili zdravstveni problem( na samoj granici) koji bi LQDþHSURãOLQH]DSDåHQR i “ušli u zemlju-GRPDüLQD´VDPLJUDQWLPD. To su prije svega: blaža febrilnost i drXJL SRþHWQL VLPSWRPL i znakovi zaraznih oboljenja, upadljivo ponašanje, nezbrinute povrede, prodromalni stadijumi mnogih ooboljenja - QDURþLWR NRG GMHFH LWG. Time bi se dobili podatci o predhodnim oboljevanjima, navikama, naslednim predispozicijama, KURQLþQLPREROMHQMLPDNDRLGUXJHLQIRUPDFLMHNRMHELXWRPPRPHQWXili kasnije znatno olakšale medicinsku zaštitu tih lica. Stari, NODVLþQL QDþLQ IRUPLUDQMD zdravstvene dokumentacije opširnim( pisanim rukom ili štampanim) deskripcijama o stanju pacijenta treba u potpunosti napustiti a sve informacije registrovati isklMXþLYRHOHNWURQVNLP putem. Savremena digitalna tehnologija, posebno digitalna fotografija RPRJXüDYD trenutno UHJLVWURYDQMH L DUKLYLUDQMH VYLK YL]XHOQR XRþOMLYLK SDWRORãNLK VWDQMD prostim pritiskom na dugme personalnog kompjutera, digitalnog foto-aparata, video- kamere ili kamere mobilnog telefona uz minimum dodatnog teksta. Tamo gdje je potreba za štampanjem teksta neophodna svesti je na minimalni obim upotrebom diktafona i sl.. Tako se štedi na vremenu a ujedno poboljšava kvalitet dokumentacije uz miniPXPXVORYDNRMLVHþHVWRLQHPRJXREH]EMHGLWLQD terenu. Uz to se ovaj fotografski ”opis” lokalnog i opšteg statusa može poslati na ekspertizu iskusnijim ljekarima i u realnom vremenu dobiti odgovor sa više organizacione instance. Pored olakšanja i ubrzanja procedure profesionalne konsultacije, slanje podataka zdravstvene GRNXPHQWDFLMH QD GDOMLQMX RPRJXüDYD pravovremeno i centralizovano pohranjivanje zdravstvenih informacija u jednom saveznom, nacionalnom FHQWUX 2YR RPRJXüDYD formiranje centralizovane zdravstvene datoteke ne samo o oboljelim migrantima nego SUDNWLþQR o svim koji su prošli oficijalnu registraciju i identifikaciju ( što organizaciju zdravsWYHQH]DãWLWHþLQL kvalitetnijom). Sekundarni ( ali ni malo zanemarljiv) aspekt ovako, elektronski formiranih ” zdravstvenih kartona” MH PRJXüQRVW VWDWLVWLþNH REUDGH. Dobar VWDWLVWLþNL XYLG þLQL þLWDY VLVWHP ]GUDYVWYHQH ]DãWLWH MRã NYDOLWHWQLMLP 6WDWLVWLþND DQDOL]D ]DVQRYDQDQDUHDOQLPFLIUDPD DQHDSURNVLPDWLYQLPNDNRVHNDGNDGXSUDNVLRELþDMDYD nije VDPRNRULVQD]DHSLGHPLRORãNDLNOLQLþNDLVSLWLYDQMDREROMHOLKLOLSRYUHGMHQLKQHJRL]DVYDNR dalje planiranje narednih mjera, nabavku opreame i sanitetskog materijala kao i dalje DQDOL]LUDQMHSUDüHQMHLEROMHXSR]QDYDQMH još uvjek nedovoljno istraženog fenomena velikih imigrantskih grupa.

15 Kadrovska insuficijencija

Ozbiljan nedostatak zdravstvenih radnika i u PLUQRGRSVNRPSHULRGXSRVWDMHYLãHVWUXNRYHüL u vrijeme migrantskih kriza. 3RWUHEQD MH ]QDþDMQD radna kreativnost i ogroman trud organizatora da se ovaj problem riješi. Pored skromnog broja zdravstvenih radnika koje može da izdvoji UHJXODUQD ]GUDYVWYHQD VOXåED SRWUHEQR MH QDüL RVSRVREOMHQH VWUXþQMDNH ina GUXJRP PMHVWX 2YDM SUREOHP RWHåDYD þLQMHQLFD GD VDY WDM NDGar treba da radi na volonterskom ili poluvolonterskom principu MHU MH QHPRJXüH sem možda u ekonomski najprosperitetnijim državama) komercionalno platiti tako težak, delikatan pa i opasan terenski rad. Veliki resurs su strukovne organizacije(društvo ljekara, društva meicinskih WHKQLþDUD L GUXãWYD RGUHGMHQLK VSHFLMDOQRVWL NRMD LPDMX DGUHVH i telefonske brojeve penzionisanih ili nezaposlenih OMHNDUD 'UXJL ]QDþDMDQ GUXãWYHQL resurs upotrebljivih zdravstvenih kadrova su zdravstvene obrazovne institucije. 6WXGHQWL LOL XþHQLFL ]DYUãQH godine, a posebno apsolventi zdravstvenih fakulteta mogu uz minimalnu dopunsku obuku da se angažuju na terenu. Svima njima potrebna je dobra komunikacija sa supervizorima ( iskusnim ljekarima) što se u današnje vrijeme relativno lako postiže putem mobilne telefonske i skajp veze( u tom smislu posebnu pažnju obratiti na nabavku kvalitetne opreme NRMD VH PRåH QDüL ODNR QD WUåLãWX X] relativno niske cijene). Zabilježeno je da gotovo svi migranti imaju najmodernije PRELOQHWHOHSKRQHLGDLKþHVWRNRULVWH]DNRRUGLQDFLMXVYRMLK aktivnosti. To govori u prilog relativno lake nabavke od VWUDQH GUåDYH GRPDüLQD WDNYH opreme za zdravstvene radnike- posebno volontere. Kvalitetnom, stalnom i trenutnom NRPXQLNDFLMRPVDVXSHUYL]RULPDYRORQWHULLSULXþHQL]GUDYVWYHQLUDGQLFLPRüLüHGDL]EMHJQX VWUXþQHJUHãNHþLMLMHUL]LNSRYHüDQ]ERJ njihovog skromnijeg iskustva i edukacije. Uz medicinare za zdravstveno zbrinjavanje enormno velikog broja iseljenika neophodni su i drugi kadrovski profili koji bi pomagali u medicinskim procedurama i obezbjedjivali PQRJREURMQHPRJXüH zastoje i incidente iz bilo-kojih razloga. )L]LþND]DãWLWD zdravstvenog osoblja je pod ingerencijom drugih- paramedicinskih službi - i one obezbjedjuju kadrove tog profila. 3

Ovde je važno istaknuti veliki problem bez koga zdravstvena zaštita i svi ostali poslovi u vezi migranata elementarno ne mogu da se realizuju. To je problem prevodilaca. Poznavaoce mnogobrojnih jezika koje migranti govore za zdravstvene potrebe treba tražiti u samoj migrantskoj populaciji tako što se izdvoje oni malobrojni koji sa tih jezika mogu da izvrše prevod na neki od svjetskih jezika. Tu mogu da pomognu “lideri” ili “vodje” koje svaka PLJUDQWVNDJUXSDLPD2ELþQRWL “ predvodnici” ]QDMXGDSUHYHGXãWDþODQRYLQMLKRYHJUXSH govore. Medju volonterima , najbolje studentima filoloških fakulteta zemlje-GRPDüLQDWUHED tražiti lica koja üHVDQDMþHãüH, ORãHJHQJOHVNRJIUDQFXVNRJLOLQMHPDþNRJMH]LND prevoditi na jezik zemlje koja prihvata migrante.

Hospitalizacija oboljelih

Posteljni fond za hospitalizovanje oboljelih u visokom procentu treba obezbjedjivati u samim SULKYDWQLPFHQWULPD2YRMHYDåQR]ERJPRJXüQRVWLSDåOMLYHRSVHUYDFLMHXSURVWRUXNRMLQLMH u kontaktu sa domicilnim stanovništvom( što može dobro da prevenira epidemije). U ovom prostRUXYUãLVHNYDOLWHWQDWULMDåDWHGRQRVLRGOXNDRSUHVWDQNXKRVSLWDOL]DFLMHLOLXSXüLYDQMH

16 na dopunsku dijagnostiku ili u visoko specijalizovane ustanove ukoliko se u prihvatnom centru dodje do dijagnoze NRMDL]LVNXMHWDNDYSRVWXSDN,RYGHLVWLþHPRGDIRUmiranje jedne takve bolnice( iako se radi o skromnom smještaju i štedljivom utrošku po jednom pacijentu) iziskuje znatna materijalna sredstva 3RVHEQR MH VNXSD ORJLVWLþND SRGUãND MHGQH WDNYH „poljske“ bolnice( menadžment i administracija, SULUXþQD ELRKemijska i hematološka laboratorija sa elementarnom opremom za dopunsku dijagnostiku, patološko-histološka laboratorija i sala za obdukcije, WHKQLþNDVOXåED VDQLWDUQRRGUåDYDQMH]DMHGQLþNLKSURVWRULMDL PRNULK þYRURYa, magacin i služba za snabdjevanje, vozni park, kuhinja, vešeraj, dežurne službe, IL]LþNR REH]EMHGMHQMH, služba za dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju i ev. dekontaminaciju, neophodne zdravstveno- edukacione aktivnosti...). Zato broj ovih centara WUHEDVYHVWLQDPLQLPXPDQMLKRYHNDSDFLWHWHSRYHüDWLPDNVLPDOQR-HGDQLOLGYDWDNYDFHQWUD VXRELþQRGRYROMQD- XSRJUDQLþQRM]RQLQDXOD]XLL]OD]XL]]HPOMH1DNRQWULMDåHL]SRVWRMHüH grupe hospitalizovanih mogu da se izdvajaju oboljeli sa nejasnimsimptomima i znakovima ( IHEULOQLP VWDQMLPD GLMDUHMRP SRYUDüDQMHP PHQLQJHDOQLP ]QDFLPD HIORUHVFHQFLMDPD SR koži, torpidnim ulceracijama i ranama nejasne etiologije, neobjašnjivim neurološkim i psihološkim ispadima, osobe koje su ELOH X EOLVNRP NRQWDNWX VD Rþigledno zaraženima...). SvLRQLELYDMXVPMHãWHQLXSULUXþQLNDUDQWLQX]NYDOLWHWQXopservaciji i PRJXüXGRSXQVNX dijagnostiku. Prilikom obezbjedjenja smještajnog prostora mora se imati u vidu iznenadna potreba za izolacijom velikog broja ljudi što u regularnim migrantskim tokovima RELþQRQLMHSRWUHEQR$OL]DRYDNYHYDQUHGQHSRWUHEHWUHEDplanirati rezervne smještajne kapacitete NRMLVHDNWLYLUDMXVDPRXVOXþDMXL]X]HWQHSRWUHEH

Zarazne bolesti i epidemije

6YDND KXPDQLWDUQD NDWDVWURID SR SUDYLOX MH SUDüHQD L ]DUD]QLP EROHVWLPD Epidemije u kriznim situacijama kadkad odnesu više života nego što su to u stanju sami uzroci te krize: NODVLþQL UDWQL sukobi, zemljotresi, SRSODYH L VYH GUXJH QHGDüH NRMH QDåDORVW prate ljudski rod. Paralelno sa PRJXüQRãüX izbijanja epidemija van prihvatnih centara duž trase kojom se migranti NUHüXWRLVWR može da se desi primarno u samim sabirnim centrima zbog velike koncentracije ljudi. Poseban rizik su zdravstveni punktovi u ovim centrima. Održavanje elementarne higijene mora da bude rigorozno. Medju najopasnijim infektivnim bolestima su tzv. “bolesti prljavih ruku”. Službe za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju nose veliku odgovornost jer sami zdravstveni centri u ovim uslovima, ako njihova svakodnevna asanacija zakaže, mogu da budu izvor epidemije. Vašljivost treba rigorozno eliminisati s obzirom na teška ratna iskustva sa pjegavim tifusom- pogotovo na Balkanu. Posebna pažnja u prevenciji mora se poklonLWL ]DMHGQLþNLP SURVWRULMDPD mokri þYRURYL trpezarije, spavaonice i sva mjesta gdje boravi veliki broj lica), nabavci namirnica i spremanju i distrbuciji hrane, izvorima pitke vode i njenom dopremanju ( hlorisanje pitke vode) kao i izdvajanju febrilnih, GLMDURLþQLKLXRSãWHRVREDVDQHMDVQLPVLPSWRPLPDLz kolektiva. U cilju blagovremenog otkrivanja potencijDOQHRSDVQRVWLRG]DUD]QLKREROMHQMDSULXþHQL volonteri kao i zdravstveni profesionalci iz redova azilanata WUHEDGDVHDNWLYQRXNOMXþHXNROHNWLYHPLJUDQDWD SRPRJXüQRVWLãWREURMQLMH i da neposredno prate zdravstveno stanje na terenu. Te ekipe rade u : a) stacionarnim uslovima migrantskih sabirnih centara ; b) SRNUHWQLPXVORYLPDSUDWHüLWRNHYDNXDFLje migranata. I jedne i druge ekipe vrše ujedno epidemiološku prevenciju i edukaciju migrantske populacije sa kojom kontaktiraju. Ove poslednje, ³SXWXMXüH´HNLSH zadužene samo za detekciju opasnosti od epidemije ujedno mogu da vrše i svojevrsnu edukaciju migranata u cilju prevencije zaraza( djeljenje letaka sa osnovnim uputstvima itd.). Transport , IL]LþNRREH]EMHGMHQMH obezbjedjenje smještaja i ishrane ovog

17 ljudstva je takodje poseban ali ne i nerješiv problem. Za tu vrstu djelatnosti potrebna je minimalna sanitetska oprema. Epidemiološki monitoring na terenu na kome su smještene migrantske grupe ili na pravcu njihove maršute jedan je od najvažnijih poslova zdravstvene zaštite. I u mirnodopskim, stabilnim društvenim okolnostima sa organizovanom prevencijom (naroþito krajem prošlog i SRþHWNRP RYRJ PLOHQLMXPD registruju se smrtonosne epidemije sa bizarnim, do tada nepoznatim X]URþQLFLPD ³$,'6´ ³SWLþLML JULS´ ³(EROD´ ³VYLQMVNL JULS´´ “Zika” . . .). Poseban problem su VSHFLILþQH WURSVNH EROHVWL i parazitoze sa kojima evropski OMHNDUL LPDMX QDMþHãüH PDOR LOL QLNDYR iskustvo. U tom smislu organizacija obuke zdravstvenih ranika predstavlja važan segment zaštite. Ova obuka mora da se održava “u hodu” jer je malo vremena kada po 2-3 hiljade ljudi iznenada ”okupiraju” centre za prihvat. Timski rad osoblja i stalna komunikacija sa višim instancama koje koordinušu aktivnosti MH RG YHOLNH SUDNWLþQH YULMHGQRVWL .RRUGLQDFLRQL Fentri po potrebi šalju SRVHEQDSRMDþDQMDu kadrovima i opremi. Ovi “interventni” timovi pomažu tamo gdje se primjete znakovi posebne opasnosti. Na ovom mjestu treba se prisjetiti epidemije velikih boginja koja je izbila SRþHWNRP VHGDPGHVHWLK JRGLQD X 6)5- 3UYL VXPQMLY VOXþDM MH QDMSULMH KRVSLWDOL]RYDQ QD dermatološku kliniku(?!) glavnog univerzitetskog centra L RWXGD XSXüLYDQ QD NRQVXOWDFLMH X QHNROLNRVSHFLMDOLVWLþNLKXVWDQRYD ãLUHüL]DUD]X GDELQDNUDMXELRSRJUHãQRVKYDüHQNDRDNXWQR hirurško stanje u WUEXKXLþDN zbog te pogrešne dijagnoze i operisan. To je koštalo života nekoliko desetina zdravstvenih radnika i još više pacijenata a prijetnja od pandemije je bila neposredna i izbjeJQXWDMHX]YHOLNHSRWHãNRüH6toga pitanju epidemija SRVYHüXMHPR posebnu pažnju.

3RPHQLPR RYGH L QDMþHãüH VSRUDGLþQH VOXþDMHYH ]QDNRYD SVLKR]D SDQLNH L KLVWHULMH NDR SRVOHGLFD stresornih okolnosti. Medjutim, kada je veliki kolektiv u pitanju a pogotovo tako vulnerabilan na sve GHVWDELOL]XMXüHQRNVHL]EMHJOLãWYDLQeizvjesnosti , VYDNLWDNDYVSRUDGLþQLLQFLGHQWPRåHODQþDQRGD poprimi “epidemijske “ razmjere. Upadljiva ponašanja pojedinaca ili grupa ne treba podcjenjivati. =GUDYVWYHQH HNLSH RGJRYDUDMXüLK VSHFLMDOQRVWL ( QD QLYRX YRORQWHUD LOL HY ]GUDYVWYHQLK WHKQLþara) pod rukovodstvom eksperata iz koordinacionih centara ( NRMLQLVXIL]LþNLSULVXWQL DOL VX ³QD YH]L´ treba da promptno intervenišu.

Problem ginekološko- akušerske i pedijatrijske zaštite

Poseban, L]X]HWQR RSWHUHüXMXüL SUREOHP X ]GUDYVWYHQRM ]DãWLWL PLJUDQWVNLK JUXSD MH SRMDYD YHüHJ EURMD åHQD L GMHFH 7R SRGUD]XPMHYD GD VH RUJDQL]XMH JLQHNRORãNR-akušerska i pedijatrijska zaštita na terenu . U stacionarima pri sabirnim centrima ginekološko- akušerska služba se formira VWLPGDHWDåQR]EULQMDYDQMHQDNRQSUXåDQMDSUYHSRPRüL preuzima najprije babica. U fazi transporta VYDNRPYHüHPNRQWLJHQWXWUHEDREH]EMHGLWL volontere- babice i XþHQLNH L VWXGHQWH EDELþNLK VPMHURYD PHGLFLQVNLK ãNROD X RGJRYDUDMXüLP WUDQVSRUWQLP uslovima. Sa tih instanci VH KLWQL VOXþDMHYL JLQHNRORãND NUYDUHQMD ]DSRþHWL prevremeni i regularni porodjaji) SURVOHGMXMX X VSHFLMDOLVWLþNH L VXEVSHFLMDOLVWLþNH SROLNOLQLNH QD UXWL kretanja ili se formiraju, RYL VSHFLMDOLVWLþNL Sunktovi, posebno za migrante u sabirnim centrima.

Pedijatrijska zaštita PRUD WDNRGMH NROLNR MH WR PRJXüH GD Srodje etažnu proceduru od elementarne zdravstvenH SRPRüL GR VXEVSHFLMDOLVWLþNH. Mora se imati na umu da je ova služba profesionalno visoko zahtjevna i da ne trpi improvizacije. Opšte je poznato da su kod djece znakovi i simptomi bolesti þHVWRMDNRDWLSLþQLXRGQRVXQDRGUDVOHRVREH. Zato prvi kontakt sa ljekarem treba da bude na nivou pedijatra a da se zaobidje instanca ljekara opšte prakse koja se uspostavlja za adultne pacijente. U tom smislu treba edukovati medicinske

18 WHKQLþDUH QD SUYRP HWDåQRP SXQNWX Propusti u ovom segmentu zdravstvene zaštite migranata mogu imati ozbiljne posledice na organizaciju zdravstvenog zbrinjavanja u smislu negativnog raspoloženja, gubitaka povjrenja i odsustva kooperacije i dobre volje migrantskih grupa.4

=DNOMXþDN

U uslovima masovnih demografskih pomjeranja, izrazito aktuelnih u našem vremenu, zdravstvena zaštita migranata je izuzetno komplikovan posao. Organizacija ove zaštite ne može da se poredi ni sa mirnodopskom , ni sa ratnom a teško je da se identifikuje i sa onom u vrijeme velikih katastrofa kao što su zemljotresi, naleti cunamija i uragana. Posebna osobenost organizacionih mjera ove zdravstvene zaštite je potreba da se ona sprovodi sa jedne strane u stacionarnim a sa druge strane u mobilnim uslovima (stalna pokretljivost migrantskih grupa). U ovom radu smo analizirali i nekoliko drugih za organizaciju ]GUDYVWYHQH]DãWLWHPLJUDQDWDUHOHYDQWQLKSUREOHPD$XWRUMHVYMHVWDQþLQMHQLFHGDVH„seobe naroda“ kojima smo svakodnevno svjedoci stalno pokazuju u novim, QHRþHNLYDQLPDþHVWR i do tada QHYLGMHQLPNRQWHNVWLPDþHPXWUHEDprilagodjavati zdravstvene mjere i organizaciju na terenu.

SUMMARY ORGANISATION OF HEALTH SYSTEM IN CONDITIONS OF MASS MIGRATION

AuthoUV%UDQLPLU0DUMDQRYLü%UDQND0DUMDQRYLü0LUMDQD &YMHWLüDQLQ- 0DUMDQRYLü, Helena 0DULü

Europe has experience unpresendented mass migration in 2015 not previously documented despite massive migrations seen in past two centuries.

Mass migrations differ with respect to the causative factors, scale and outcomes but all share a common need for a highly specialised organisation of health system delivery. They are often characterised by inadequate control of emergency situation and in these conditions the most practical solutions of health care delivery are required.Several factors significantly contribute to challenges in health management in these conditions such as cultural differences and language barriers. Financial backing of health supplies in the most challenging issue even to the most financially stable countries, but the sensitivity and complexity of health management and its effective delivery to the most needed of migrants is still of uttermost priority.

The aim of this paper is to identify the underlying problems associated with mass migrations and to analyse health management strategies options. In addition we hope to also assist the local institutions and populations with such analysis in particular in contest of possible exposure to infectious epidemics, unfamiliar diseases and threat of collapse of local health systems in these challenging situations.

19 LITERATURA

1. http: // www.bbc. co. uk/hews/ world- europe-32395181 2. www. bbc. co, uk/ news/ world- europe- 34131911 3. http: //www. dailymail. co. uk / news/ imigration/ index. html 4. http / www. pt. com/ migration

Adresa autora: Prof %UDQLPLU 0DUMDQRYLü (95236., 81,9(5=ITET, Bijeljinska cesta 72-%UþNR

( E-mail: [email protected])

20 6DQMD%HNLü 1,2 UDK 314.15:316.42

SOCIOEKONOMSKE POSLJEDICE MIGRACIJA

1 Katedra za internu medicinu, obiteljsku medicinu i povijest medicine, 0HGLFLQVNLIDNXOWHW6YHXþLOLãWDX2VLMHNX 2 6SHFLMDOLVWLþNDRUGLQDFLMDRELWHOMVNHPHGLFLQHÄ0UVF6DQMD%HNLüGUPHG³ ZS Višnjevac, Osijek

Sažetak

Migracije podrazumijevaju preseljenje pojedinca ilLJUXSHL]MHGQH]HPOMHUHJLMHLOLSRGUXþMD u drugu sa svakom promjenom mjesta stalnog boravka i relativno trajnog i stalnog nastanjivanja. 2VLP SR]LWLYQRJ XþLQND NDR ãWR MH RODNãDQje na tržištu rada, gospodarskog prosperiteta XVPLVOXSULOMHYDNDSLWDODL]QDQMDPLJUDFLMHLPDMXLVYRMHQHJDWLYQHXþLQNHNDR ãWR VX SRYHüDQMH SROLWLþNLK HNRQRPVNLK LOL GUXãWYHQLK QDSHWRVWL L]PHÿX ORNDOQRJ stanovništva i doseljenika. Utjecaj migranata na europske zemlje u prosjeku je negativan, što EL VH PRJOR REMDVQLWL þLQMHQLFRP GD (XURSD QHPD VHOHNWLYQX LPLJUDFLMVNX SROLWLNX WH GD SRVWRML SUREOHP LOHJDOQLK LPLJUDQDWD þLMLP EL VH UMHãDYDQMHP PRJOR SRVWLüL GD LPLJUDFLMD zaista bude motor rasta europskih ekonomija. U tom kontekstu trebala bi se donijeti ]DMHGQLþNDLPLJUDFLMVNDSROLWLNDþLPHELVHRVLJXUDORSRGPODÿLYDQMHLHNRQRPVNLUDVW(XURSH 1R RVQRYQL SUHGXYMHW MHVW XVSMHãQD LQWHJUDFLMD LPLJUDQDWD X SULPDMXüH GUXãWYR 6XSURWQR tomu segregacija i marginalizacija imigranata nosi potencijalnu opasnost socijalne, HNRQRPVNHLSROLWLþNHQHVWDELOQRVWLLQHVLJXUQRVWL

.OMXþQHULMHþL migranti, integracija, gospodarski prosperitet

Uvod

0LJUDFLMHSRGUD]XPLMHYDMXSUHVHOMHQMHSRMHGLQFDLOLJUXSHL]MHGQH]HPOMHUHJLMHLOLSRGUXþMD u drugu sa svakom promjenom mjesta stalnog boravka i relativno trajnog i stalnog nastanjivanja. 3,2% stanovništa u 2013. godini živjelo je u drugim državama (1). Osim SR]LWLYQRJ XþLQND NDR ãWR MH RODNãDQje na tržištu rada, gospodarskog prosperiteta u smislu SULOMHYD NDSLWDOD L ]QDQMD PLJUDFLMH LPDMX L VYRMH QHJDWLYQH XþLQNH NDR ãWR VX SRYHüDQMH SROLWLþNLKHNRQRPVNLKLOLGUXãWYHQLKQDSHWRVWLL]PHÿXORNDOQRJ VWDQRYQLãWYD L GRVHOMHQLND

21 Do druge polovine 20. VWROMHüD(XURSDMHSUYHQVWYHQRELODHPLJUDQWVNDPHÿXWLPQDNRQWRJD razdoblja migrantski tokovi se mijenjaju i Europa postaje glavno odredište imigranata. S GUXJH VWUDQH GHPRJUDIVNL WUHQGRYL X (XURSL VX L]UD]LWR QHJDWLYQL L YHüLQD ]HPDOMD LPD prirodnu depopulaciju i sve starije stanovništvo, sa svHYHüLPXGMHORPRVREDVWDULMLKRG godina ãWR QHJDWLYQR XWMHþH QD GHmografski i gospodarski razvoj te socijalne i mirovinske VXVWDYH 6WRJD SLWDQMH PLJUDFLMD SRVWDMH VYH ]QDþDMQLMH ELOR NDR QDþLQ SREROMãDQMD VWRSH nataliteta ili kao dopuna radnoj snazi (1). Višestruki su razlozi useljavanja, bilo radi VWXGLUDQMDLVWUDåLYDþNRJUDGD]DSRšljavanja ili spajanja obitelji (2).

Od imigracije nemaju koristi samo ljudi koji se useljavaju u Europu, nego i društvo koje ih SULKYDüD1DWUåLãWX radne snage pojavljuju se YLVRNRNYDOLILFLUDQLVWUXþQMDFL, ali i radnici koji konkuriraju zDSRVORYHNRMHGUåDYOMDQL(XURSVNHXQLMHYLãHQHåHOHSULKYDüDWL8VHOMHQLFLVD sobom donose nove ideje što može potaknuti inovativnost i konkurentnost.

.DGELXLGXüLKJRGLQDSUHstalo useljavanje u zemlje Europske unije, pojavio bi se deficit od 3,5 milijuna radnoaktivnih osoba ili 11% (3). 8 WRP VOXþDMX EURM RVRED VWDULMLK RG JRGLQDXRGQRVXQDEURMUDGQRDNWLYQLKRVREDSRYHüDRELVHVDQDDXGLRPODGLK radnika, u doEQRMVNXSLQLL]PHÿXLJRGLQD VPDQMLRELVH]D0HÿXWLPRVQRYQL preduvjet da bi društvo ostvarilo benefit od useljavanja je uspješna integracija useljeniika u GUXãWYRNRMHLKSULKYDüa, što predstavlja dvosmjeran proces (1). Useljenici moraju poštivati SUDYLOD L YULMHGQRVWL GUXãWYD NRMH LK SULKYDüD D GUXãWYR PRUD RPRJXüLWL XVHOMHQLFLPD GD X QMHPXSRWSXQRXþHVWYXMX

1.Socijalne posljedice migracija

3UHNRJUDQLþQH PLJUDFLMH XYLMHN VX SRYH]DQH VD SRWSXQRP SURPMHQRP VRFLMDOQRJ VXVWDYD relacija pojedinca. Migranti napuštaju poznati sustav odnosa i odlaze u strani sustav odnosa. To je kompliciran, dugotrajan i težak proces koji uglavnom traje cijeli život. Istraživanje prijelaza iz jednog sustava u drugi je istraživanje „iskorijenjivanja“ (engl. uprooted), metaforu koju je 1951. godine uveo Shmuel Eisenstadt. Emigracija producira egzistencijalnu nesigurnost i u velikom dijelu socijalnog života prekid s mjestom porijekla te probleme desocijalizacije gdje ustaljene norme ponašanja gube svoju društvenu i sociokulturnu YDåQRVW3UYLDVSHNWPHWDIRUHÄþXSDQMDNRULMHQMD³MHDOLMHQDFLMDNRMDQDVWXSDVSUHNLGRPYH]D s dotašnjom životnom okolinom, a drugi aspekt nedostajanje društvene integracije u novom VXVWDYXRGQRVD8SURFHVXQDSXãWDQMDVLVWHPDRGQRVD]QDþDMQRMe napuštanje zajednice jezika L MH]LþQH VLJXUQRVWL NRMD MH VWHþHQD MH]LþQRP VRFLMDOL]DFLMRP 6YDNL SRMHGLQDF LQWHJULUD VH

22 SUHNRPDQMLKVRFLMDOQLKJUXSDLLQVWLWXFLMDXYHOLNXQDFLRQDOQX MH]LþQX ]DMHGQLFX (2). 2SüD psihosocijalna nestabilnost koja nastaje nD SRþHWNX PLJUDFLMH QH]DRELOD]QD MH SRVOMHGLFD L]PHÿX RVWDORJ QDSXãWDQMD MH]LþQH ]DMHGQLFH 2VLP QDSXãWDQMD ]DMHGQLFH MH]LND WLMHNRP migracije dolazi i do napuštanja interakcijskog okvira identiteta i napuštanja društvenih uloga. ýRYMHN MH LQWHUDNFLMVNL ukotvljen u socijalne grupe: obitelj, susjedstvo, prijatelji, SRVORYQD RNROLQD 7H VRFLMDOQH JUXSH RGUHÿXMX QMHJRYR IRUPLUDQMH OLþQRVWL L LGHQWLWHWD Migracije donose nove pritiske na svim razinama identiteta. Promjenom interakcijskih okvira, migrant mora PLMHQMDWL L VRFLMDOQL L RVREQL LGHQWLWHW WH þHVWR RGROMHWL SULWLVFLPD QHJDWLYQLK promatranja izvana, odnosno mora odgovoriti na diskvalifikaciju i stigmu.

3URFHV LQWHUDNFLMVNRJ XNOMXþLYDQMD OMXGL X GUXãWYR MH SURFHV VXNFHVLYQLK SUHX]LPDQMD socijalnih uloJDãWR]DKWLMHYDNRQWLQXLUDQRXþHQMHVRFLMDOQRSRåHOMQLKLQWHUSUHWDFLMD pravila. ,QGLYLGXDOQL RGJRYRUL GRJDÿDMX VH XQXWDU DNXOWXUDFLMVNLK SURFHVD $NXOWXUDFLMD SUHGVWDYOMD VYHREXKYDWQLSURFHVXYRÿHQMDPLJUDQDWDXNXOWXUXGRPLQDQWQHYHüLQHSULKYDüDMXüHJGUuštva, a dešava se na dvije razine. Vanjska akulturacija je na razini ponašanja prema okolini, kada PLJUDQWLSUHX]LPDMXWLSLþQRSRQDãDQMHGRPLQDQWQHNXOWXUHSULþHPXSUHX]LPDMXVYDNRGQHYQL jezik i uloge, kao i materijalnu kulturu, dok se pri internoj akulWXUDFLML WLSLþQL VWDYRYL L SRQDãDQMDSULKYDüDMXNDRVDPRUD]XPOMLYL$NXOWXUDFLMDVHGHãDYDQDgrupnoj i individualnoj razini, a individualni oblik akulturacije se opisuje kao adaptacija koja je graduirana od SULODJRGEH UHDNFLMH GR SRYODþHQMD (2). Kod grupnih migracija ljudi migriraju sa svojim NODQRPXþYUVWRMJUXSLãWR]QDþLGDVDVRERPSUHQRRVHLVYRMHVRFLMDOQHVXVWDYHLSRUHWNH 1MLKRYLGUXãWYHQLRGQRVLLSR]LFLMHXQXWDUJUXSHVHQHPLMHQMDMX2YDMQDþLQSULODJRGEHMHVW SULODJRGEDQRYLPIL]LþNLPXYMHWima.

Razlikuje se nekoliko grupnih oblika akulturacije:

DVLPLODFLMDSRMHGLQDFMHXSRWSXQRVWLNXOWXUQRXNORSOMHQXGRPLQDQWQRYHüLQVNRGUXãWYR

2.integracija: migranWL XVSLMHYDMX RþXYDWL NXOWXUQL integritet, a istovremeno postaju LQWHJUDOQLPGLMHORPYHüLQVNRJGUXãWYD1DRYDMQDþLQQDVWDMXYHüLQVNHJUXSHDSRVOMHGLFDMH pluralizacija društva.

VHJUHJDFLMDLVHSDUDFLMDSRVOMHGLFDMHSRYODþHQMD

3RMHGLQFLRVWDMXL]ROLUDQLLRGYRMHQLXVYRMRMHWQLþNRMNXOWXULLWUDGLFLRQDOQLPREOLFLPDåLYRWD 6HJUHJDFLMD MH VYMHVQR LVNOMXþLYDQMH NRMH SURYRGL YHüLQD GRN MH VHSDUDFLMD VYMHVQD RGOXND društvene izolacije od strane pripadnika migrantske manjine.

23 4.margLQDOL]DFLMDJXELVHSVLKRORãNLLNXOWXUQLNRQWDNWSUHPDYODVWLWRMHWQLþNRMJUXSLNDRL SUHPD GRPLQDQWQRM YHüLQL SULPDMXüHJ GUXãWYD WH VH MDYOMD RVMHüDM DOLMHQDFLMH L JXELWND identiteta.

Imigracija,asimilacija i akulturacija

Prema Eisenstadt-u opseg LQWHJUDFLMH RGQRVL VH QD SURãLUHQMD SRGUXþMD SDUWLFLSDFLMH LPLJUDQDWDXWHPHOMQLPVWUXNWXUQLPSRGUXþMLPDSULPDMXüHJGUXãWDYDNDRLQDLGHQWLILNDFLMXV tim društvom. Migranti mogu riješiti psihosocijalne probleme samo onoliko koliko se uspiju integrirati. ,QWHJUDFLMD LPLJUDQDWD RGYLMD VH XQXWDU GDQLK VWUXNWXUQLK XYMHWD SULPDMXüHJ GUXãWYD 3RVWRMH þHWLUL LQWHJUDFLMVND SURFHVD XQXWDU þHWLUL VWUXNWXUQD SRGUXþMD SULPDMXüHJ društva: a) adaptivna integracija

8þH VH QRYH XORJH VWYDUDMX VH NRQWDNWL V GRPDüRP SRSXlacijom i postiže se pozitivna identifikacija s vrijednostima i VWUXNWXUDPDSULPDMXüHJGUXãWYD

E LQVWUXPHQWDOQD LQWHJUDFLMD XSRGUXþMX JRVSRGDUVWYD GD EL VH]DGRYROMLOHHJ]LVWHQFLMDOQH potrebe c) solidarna integracija: identifikacija i solidarizacija sDFHQWUDOQLPYULMHGQRVWLPDSULPDMXüHJ društva.

2YDM SURFHV QLMH MHGQRVWUDQ L VDPRUD]XPOMLY MHU SULPD JUXSH L HWQLþNH NRORQLMH ,PLJUDQWL SRNXãDYDMX RþXYDWL YODVWLWH YULMHGQRVWL X QRYRM VUHGLQL D ãWR MH PRJXüH VDPR XNROLNR imigranti imaju aspiraciju za uspRQRP QD GUXãWYHQRM OMHVWYLFL ãWR VH GRJDÿD X NDVQLMLP fazama useljenja.

G NXOWXUQD LQWHJUDFLMD SUHX]LPDQMH HPRFLRQDOQLK REOLND L]UDåDYDQMD L VLPEROD SULPDMXüHJ društva koji su bitni za svakodnevnicu; moJXüD MH WHN X QDSUHGQLjoj fazi integracije imigranata.

1DYHGHQHID]HLQWHJUDFLMHQHPRUDMXLüLVXNFHVLYQRDOLVYHID]HPRUDMXELWLLVSXQMHQHGDEL VH JRYRULOR R XVSMHãQRM LQWHJUDFLML .XOWXUQD DVLPLODFLMD XYLMHN MH SRþHWDN DVLPLODFLMVNRJ procesa. Potpuna integracija gotovo nikada ne uspijeva. Posljedica imigracije uvijek je HWQLþNLSOXUDOQRGUXãWYR

24 Rezidencijalna koncentracija i segregacija imigranata

ýHVWD SRVOMHGLFD PLJUDFLMD MH SURVWRUQD NRQFHQWUDFLMD L RGYDMDQMH PLJUDQDWD RG VXEXUEDQLK JUDGVNLK SRGUXþMD X W]Y WUDQ]LWRUQH ]RQH YHOHJUDGRYD .DGD MH RYDj proces koncentracije SRYH]DQ V HWQLþNRP KRPRJHQL]DFLMRP QDVWDMX SRGUXþMD VOLþQD JHWX NRMD VX RGYRMHQD RG GUXJLK VRFLMDOQLK L HWQLþNLK JUXSD Socijalna segregacija SRMDþDYD SRWUHEX LPLJUDQDWD za RþXYDQMHPHWQLþNHLNXOWXUQHSRVHEQRVWL5H]LGHQFLMDOQDNRQFentracija imigranata u društvo SULPLWNDSRVOMHGLFDMHYLãHþLPEHQLND

D ODQþDQDPLJUDFLMDLPLJUDQWLVHGREURYROMQRXVHOMHYDMXXSRGUXþMDJGMHåLYHSRMHGLQFLãLUH obitelji, prijatelji ili sunarodnjaci

E JRVSRGDUVNL UDVW X SRGUXþMLPD LPLJUDFLMH ]DKWLMHYD ubrzanu imigraciju prikladne radne snage

F GLVNULPLQDFLMD QD VWDPEHQRP WUåLãWX XOD]DN SULSDGQLND HWQLþNLK PDQMLQD QDNRQ poboljšanja socio-HNRQRPVNRJVWDWXVDXVXVMHGVWYDGRPDüHSRSXODFLMH d) geografska koncentracija siromaštva neizbježna je posljedica rezidualne koncentracije i VHJUHJDFLMHNRMDMHXYHOLNRPEURMXVOXþDMHYDSRVOMHGLFDGLVNULPLQDFLMH

(WQLþNHSUHGUDVXGHLGLVNULPLQDFLMD

0LJUDQWL VX X SUDYLOX GUXJRJ HWQLþNRJ L NXOWXUQRJ SRULMHNOD QHJROL GRPDüH VWDQRYQLãWYR 1MLKRYVRFLMDOQLVWDWXVXGUXãWYXSULPLWNDMH]QDþDMQRQLåLRGVWDWXVDGRPDüHSRSXODFLMH1D osnovi ove objektivne razlike izloženi su predrasudama i diskriminaciji, kako na socijalnom, WDNRLXLQVWLWXFLRQDOQRPSRGUXþMX

0LJUDQWL QLVX L]ORåHQL VDPR HWQLþNLP SUHGUDVXGDPD QHJR L HWQLþNRM GLVNULPLQDFLML 3UHGUDVXGD QH VDGUåL VDPR HOHPHQWH SUHEU]RJ L SUHUDQRJ SURVXÿLYDQMD YHü L HOHPHQWH pogrešnih prosudbi jer se kao kategRULþNR PLãOMHQMH VXVWDYQR SRJUHãQR LQWHUSUHWLUDMX þLQMHQLFH L VWYDUQRVW 'LVNULPLQDFLMD ]QDþL QHMHGQDNR WUHWLUDQMH NRMH SRYUHÿXMH SULQFLS jednakosti. Ukoliko postoji poimanje ljudi na osnovi njihovih prirodnih ili socijalnih razlika, tada se govori o diskriminaciji. Nejednak tretman koji je posljedica razlika u individualnim VSRVREQRVWLPD LOL ]DVOXJDPD QLMH GLVNULPLQDFLMD (WQLþND GLVNULPLQDFLMD þHVWR UH]XOWLUD L] QDVWRMDQMDGRPLQDQWQHJUXSHGDRJUDQLþLDNWLYQRVWLLDOWHUQDWLYHPLJUDQWVNLPJUXSDPD7DNYD nastojanja posljedica su tri oblika procjenjivanja realnosti dominantne grupe:

25 D NDONXOLUDQMHSUHGQRVWLNDGDVHRþHNXMHSROLWLþNDHNRQRPVNDLGUXJDSUHGQRVW te si na taj QDþLn dominantna grupa osigurava SUHGQRVWLLQWHUHVHPRüL b) kalkuliranje ugrožavanja: ugrožavaju se pozicije dominantne grupe; koristi se prostorna segregacija radi lakše kontrole c) kalkuliranje pritiska konformnosti zbog lojalnosti vlastitoj grupi

,QVWLWXFLRQDOL]DFLMD HWQLþNH GLVNULPLQDFLMH SRþLQMH NDGD MH GLVNULPLQDFLMD SRVWDOD socijalna QRUPD'LVNULPLQDFLMDVHPRåHRþHNLYDWLQDSROLWLþNRPHNRQRPVNRPSUDYQRPVRFLMDOQRPL institucionDOQRPSRGUXþMX

Ksenofobija i rasizam

(WQLþNH SUHGUDVXGH L GLVNULPLQDFLMD JRWRYR XYLMHN SUDWH SURFHVH XNODSDQMD L LQWHJUDFLMH imigranata, no iQWHUHWQLþNL RGQRVL PRJX VH GRGDWQR SRJRUãDWL 3ULPDMXüD SRSXODFija uglavnom je nepripremljena zD IHQRPHQ XVHOMDYDQMD WH UHDJLUD UH]HUYLUDQR L VNHSWLþQR 3RþHWQDSRYXþHQRVWLODWHQWQLVWUDKRYLPRJXHVNDOLUDWLXPDQLIHVWQRQHSULMDWHOMVWYR]DãWRVX potrebna dva uvjeta: a) NYDQWLWDWLYQLSRUDVWEURMDPLJUDQDWDãWRQDGLOD]LJUDQLFXWROHUDQFLMHGRPDüHSRSXODFLMH Ne PRåH VH WRþQR ]QDWL JGMH MH WD JUDQLFD WROHUDQFLMH MHU RQD RYLVL R WUHQXWDþQRP VRFLMDOQRP raspoloženju grupe. b) nastanak ekonomske krize

2.Ekonomske posljedice migracija

3URVWRUQRNUHWDQMHVWDQRYQLãWYDVJOREDOL]DFLMRPSRVWDMHVYHYDåQLMLþLPEHQLNNRMLREOLNXMH globalnu ekonomiju (4).

8þLQFLPLJUDFLMDQDWUåLãWHUDGD

3R]LWLYDQXþLQDNPLJUDFLMDQDWUåLãWHUDGDLGRKRGDNMDYOMDVHVDPRX]HPOMLLPLJUDFLMHGRNVH u zemlji emigracije ukupni dohodak i proizvod smanjuju, što vrijedi samo uz pretpostavku SXQH ]DSRVOHQRVWL X REMH ]HPOMH 8 VOXþDMX GD VX LPLJUDQWL ELOL QH]DSRVOene osobe, zemlja SRGULMHWOD WDNRÿHU SURILWLUD MHU WDGD QMHQ XNXSQL SURL]YRG RVWDMH QHSURPLMHQMHQ D SURL]YRG ÄSHU FDSLWD³ UDVWH 9DåQR MH VSRPHQXWL L QRYþDQH GR]QDNH NRMH HPLJUDQWL ãDOMX X VYRMH PDWLþQH]HPOMHDNRMHQLVXEH]QDþDMQH3RVHEQDMHNDWHJRULMa emigracija visokoobrazovane

26 radne snage þLMD je emigracija za zemlju emigracije izrazito negativna ELOR ]ERJ EXGXüLK prihoda, bilo zbog gubitka investicija uloženih u obrazovanje tih pojedinaca. U oviru HNRQRPVNLK WHRULMD QHPD WRþQR GHILQLUDQRJ XþLQND Pigracije. Ukoliko analiziramo tržište UDGD(XURSVNHXQLMHXRþDYDPRGDVHRQRVXRþDYDVDPDQMNRPUDGQHVQDJHXQDWRþYLVRNRM nezaposlenosti.

Pojedini autori (4) XND]XMX QD QH]QDWDQ QHJDWLYDQ XþLQDN LPLJUDFLMH QD SULKRGH GRPDüLK radnika. Porast broja imigraQDWD]DVQL]LWüHSULKRGGRPDüLKUDGQLND]D1DMYHüL utjecaj imigranti imaju na bivše imigrante jer 10% porast broja imigranata smanjuje prihod tim imigrantima za 2%. Drugi autori (5) ]DNOMXþXMX NDNR EURMþDQR SRYHüDQMH LPLJUDQDWD snižava prihod nedavnih imigranataDLPDMDNRPDOLLOLXRSüHQHPDXWMHFDMQDRVWDOHJUXSH XNOMXþXMXüLPODGHGRPDüHUDGQLNH(4). 7DNRÿHU]DNOMXþXMX GDLPLJUDQWLSUYHQVWYHQRXWMHþXQD prihod, a ne na stopu nezaposlenosti ili sate rada.

=D PLJUDQWH MH WLSLþQR GD SUROD]H WUDQ]LFLMX UDGQLK PMHVWD L WR RG HWQLþNRJ WUåLãWD SUHNR samostalnog poduzetništva do glavnog tržišta rada (6). 6UDVWXüLPNRPSHWHQFLMDPDLPLJUDQWL XYLÿDMX SUHGQRVWL LQWHJUDFLMH X JODYQR WUåLãWH UDGD DOL MH JODYQL SUHGXYMHW VSUHPQRVW napuštanja psihosocijalne sigurnosti HWQLþNHHQNODYH

=DNMXþQRVHPRåHUHüLGDUH]XOWDWLHNRQRPVNRJLVWUDåLYDQMDSRWYUÿXMXda imigracija smanjuje SULKRGLSRQXGXUDGDGRPDüLKUDGQLNDVNRMLPDVHQDWMHþHQDWUåLãWXUDGDDQHPD]QDþDMDQ XWMHFDMQDXNXSQX]DSRVOHQRVWGRPDüLKUDGQLND2YLUH]XOWDWLQLVXVDYMHWRGDYQRJNDUDNWHUD]D imigracijsku politiku te je uputno rasvijetliti potencijalne benefite imigracije.

=DNOMXþDN

(XURSD L] WUDGLFLRQDOQR HPLJUDQWVNH VUHGLQRP VWROMHüD SRVWDMH LPLJUDQWVND D GDQDV L glavno odredište svjetskih migranata. MigUDQWLVHRGOXþXMX]D]HPOMHJGMHVX nadnice visoke, a niska nezaposlenost, no Europa je postala atraktivna imigrantima usprkos visokim stopama nezaposlenosti. Utjecaj migranata na europske zemlje u prosjeku je negativan, što bi se PRJOR REMDVQLWL þLQMHQLFRP GD (XURSD QHPD VHOHNWLYQX LPLJUDFLMVNX SROLWLNX WH GD SRVWRML problem ilegalnih imigranataþLMLPELVHUMHãDYDQMHPPRJORSRVWLüLGDLPLJUDFLMD]DLVWDEXGH

27 PRWRU UDVWD HXURSVNLK HNRQRPLMD %XGXüL GD VX LPLJUDQWL PRELOQLML L HILNDVQLML X LVNRULãWDYDQMX SULOLND QD WUåLãWX UDGD LPDMX YHüL SRWHQFLMDO SULODgodbe uvjetima ponude i potražnje te na WDM QDþLQ SR]LWLYQR XWMHþX QD WUåLãWH UDGD 8 WRP NRQWHNVWX WUHEDOD EL VH GRQLMHWL]DMHGQLþNDLPLJUDFLMVNDSROLWLNDþLPHELVHRVLJXUDORSRGPODÿLYDQMHLHNRQRPVNLUDVW Europe 1R RVQRYQL SUHGXYMHW MH XVSMHãQD LQWHJUDFLMD LPLJUDQDWD X SULPDMXüH GUXãWYR Suprotno tomu segregacija i marginalizacija imigranata nosi potencijalnu opasnost socijalne, HNRQRPVNHLSROLWLþNHQHVWDELOQRVWLLQHVLJXUQRVWL

Literatura

1. Ravenstein EG. The lows of migration. Journal of the Statistical Society of London 1985;

48 (2):167-235.

2. Mincer J. Family migration decisions. Journal of Political Economy 1978; 86:749-73.

3. Smith JP, Edmonston B. The New American Economic, Demografic and Fiscal Effects of

Imigration. Washington:DC: National Academy Press; 1997.

4. Carrasco R, Jimeno JF, Ortega AC. The Effect of Immigration on the Labor Market

Performance of Native-born Workers: Some Evidence for Spain. Journal of Population

Economics 2008; 21(3):627-48.

5. Dustmann C, Glitz A, Frattini T. The labour market impact of immigration. Oxford Review

Of Economic Policy 2008; 24(3):477-94.

6. Okkerse L. How to measure labour market effects of immigration. Journal of Economic

Surveys 2008; 22(1):1-30.

28 Summary

Migration is the movement of people or individuals from one country, region or area to another, with the intention of settling temporarily or permanently in the new location. Besides the positive effects, such as the facilitation of the labour market, economic prosperity in terms of the flow of capital and knowledge, migration also has negative effects such as the increase in political, economic or social tensions between the locals and the migrants. The effects of migration on European countries are mostly negative, which can be explained by the lack of selective immigration policies and the existence of illegal immigrants. By solving these problems, migration could become the driving factor behind European economies. A unified immigration policy could rejuvenate and strengthen the European economy. However, the basic precondition is the successful integration of immigrants into the host society. Segregation and marginalisation lead to potential social, economic and political instability and insecurity.

Key words:migrants, integration, economic prosperity

29 'UVF,QD6WDãHYLüYSUHG UDK 314.15:616.9 6WXGLMVHVWULQVWYD9LVRNDWHKQLþNDãNROD Bjelovar, R. Hrvatska Evropski univerzitet, Fakultet zdravstvenih nauka, Doktorski studij, %UþNRGLVWULNW%L+

MIGRACIJE I ZDRAVSTVENI RIZICI

SAŽETAK

Tijekom 2015. godine broj izbjeglica i migranata pristiglih u Europu u velikom je porastu, s YLãH RG PLOLMXQ OMXGL NRML WUDåH D]LO X þODQLFDPD (8 1DMYHüL EURM PLJUDQDWD MH L] ]HPDOMD Bliskog Istoka i Afrike: Sirije, Afganistana, Iraka, Pakistana, Eritreje i Nigerije. 1DMYHüLEURM PLJUDQDWDL]EMHJOLFD XãDR MH X (XURSX NUR] 7XUVNX SUHNR *UþNH DSRWRP preko balkanske rute, a znatno manje preko Italije, prešavši Mediteran iz Sjeverne Afrike. Ovisno o bolestima koje se javljaju u zemljama iz kojih migranti dolaze može se procijeniti zdravstveni rizik od XQRVD WLK EROHVWL X (XURSX 0HÿX PLJUDQWLPD XWYUÿHQH VX meningokokna bolest, ospice, vodene kozice, gripa i MERS-a, a zbog ušljivosti i povratna groznica. Postoji rizik od unosa poliomijelitisa, difterije, TBC-D DOL L NROHUH EMHVQRüH PDODULMH OLãPDQLMD]H UD]OLþLWLK KHSDWLWLVD L crijevnih parazita. Rizik postoji i od Ebole, ako su migranti iz Sijera Leonea (Zapadna Afrika). Zdravstvena služba, u zemljama kroz koje prolaze migranti ili u kojima zatraže azil, mora biti VSUHPQDQDVWDOQRSURYRÿHQMHSRMDþDQLKSUHYHQWLYQLKLSURWXHSLGHPLMVNLKPMHUD.

.OMXþQHULMHþL migranti, zarazne bolesti, zdravstveni rizici

MIGRATION AND HEALTH RISKS

ABSTRACT

Since 2015 the number of refugees and migrants arriving in Europe has increased manifold – with more than one million people seeking to reach EU member countries.The largest number of migrants is from the Middle East and Africa: Syria , Afghanistan, Iraq, Pakistan, Eritrea and Nigeria. Most migrants/refugees enter Europe from Turkey, via Greece and then over the Balkan route, and less enetr over Italy, crossing the Mediterranean Sea from Northern Africa. Based on the diseases that occur in countries where migrants come from possible health risks can be estimated/calculated for the appearance of these diseases in Europe. Among migrants cases have been documented for meningococcal disease, measles, chicken pox, influenza and MERS, and relapsing fever caused by lice. There is a risk of introduction of poliomyelitis, diphtheria, TB, cholera, rabies, malaria, leishmaniasis, various hepatitis and intestinal parasites. A risk exists for Ebola, if the migrants come from West/Central African countries that still report cases of Ebola. Medical service, in countries through which migrants pass and in which they seek asylum, must be willing to constantly conduct intensified preventive and epidemic control measures.

Keywords: migrants, communicable diseases, haelth risks

30 UVOD 8HSLGHPLRORJLML]DUD]QLKEROHVWLSR]QDWDMHþLQMHQLFDGDse neka bolest širi brzinom kretanja izvora zaraze. A kao izvor zaraze u obzir dolaze oboljeli i kliconoše, bilo da se radi o ljudima ili životinjama, odnosno raznovrsni vektori infekcije (uši, buhe, komarci). U PRGHUQRGREDX]GRVWXSQDEU]DSULMHYR]QDVUHGVWYDPRJXüMHYUOREU]SULMHQRVLQIHNFLMHL] MHGQRJ X GUXJR SRGUXþMH VYLMHWD 0RJOL ELVPR MHGQRVWDYQR UHüL GD VH LQIHNW PRåH ãLULWL EU]LQRP ]UDNRSORYD NRMLP ]DUDåHQD RVRED X VYHJD QHNROLNR VDWL L] åDULãWD ]DUD]H GRÿH X SRGUXþMH JGMH GR WDGD WH EROHVWL QLMH ELOR (1) 8 NRQWHNVWX RYH þLQMHQLFH WUHED SURPDWUDWL PRJXüQRVW ãLUHQMD LQIHNFLMH L] SRGUXþMD L] kojih danas u Europu dolaze migranti. Pojam PLJUDQWLXYHGHQMHQHGDYQRDR]QDþDYDRVREHkoje su napustile svoju domovinu a još nisu UHJXOLUDOHVWDWXVD]LODQWD5D]OR]LQDSXãWDQMDPRJXELWLUD]OLþLWL U procjeni zdravstvenog rizika WUHEDPRLPDWLXYLGXGYLMHþLQMHQLFH3UYDse odnosi na SULVXWQRVW RGUHÿHQLK ]DUD]QLK bolesti u zemljama iz kojih migranti dolaze, odnosno u zemljama kroz koje prolaze i zadržavaju VHNUDüHLOLGXåHYULMHPHDGUXJDQDEU]LQXNUHWDQMD migranata na putu od zemalja iz kojih polaze do zemalja u koje dolaze. Oni sa sobom QHVXPQMLYR QRVH VYX ORNDOQX ]DUD]QX SDWRORJLMX D ]DGUåDYDMXüL VH X GUXJLP ]HPOMDPD QD svom putu do odredišta mogu naknadno biti zaraženi. Za pretpostaviti je da akutno oboljela osoba zbog zdrDYVWYHQLK WHJRED QHüH NUHQXWL QD GDOHN QDSRUDQ L VDVYLP QHL]YMHVWDQ SXW 3ULþHNDWL üH NDNYR WDNYR R]GUDYOMHQMH L RSRUDYDN NRML üH RPRJXüLWL GROD]DN QD RGUHGLãWH 0HÿXWLPSROD]DNQDSXWRVREHNRMDMHXSHULRGXLQNXEDFLMHQHNH]DUD]QHEROHVWLVDVYLPMH izvMHVQDMHUXWUHQXWNXSRODVNDQDSXWPLJUDQWQLMHQLWLVYMHVWDQþLQMHQLFHGDMH]DUDåHQLGDüH QDSXWXREROMHWL-RãYMHURMDWQLMDMHPRJXüQRVWSRVWRMDQMDNOLFRQRãDPHÿXPLJUDQWLPDMHUX YHüLQLVOXþDMHYDRQLQHPDMXQLNDNYLK]GUDYVWYHQLKWHJREDDOLVXPRJXüL]YRU]DUD]H]DGUXJH ljude na svom putu, kao i za lokalno stanovništvo u zemlji u koju dolaze. 'UXJL]QDþDMDQIDNWRUXSURFMHQL]GUDYVWYHQRJUL]LNDMHEU]LQDNUHWDQMDPLJUDQDWD2QL VHXSULQFLSXQHNUHüX]UDNRSORYLPD9HüLGLRSXWDVDYODGDYDMXNUHüXüi se pješice, odnosno DXWREXVLPDLYODNRYLPDX]NUDüHLOLGXåH]DGUåDYDQMHXRGUHÿHQRM]HPOMLNUR]NRMXSUROD]H Danas uglavnom postoje dvije rute za masovni ulazak migranata u EuropX 1DMYHüL EURM migranata ulazi u Europu tzv. balkanskom rutom, dok drugi GLR XJODYQRP L] DIULþNLK zemalja, dolazi preko Mediterana do talijanske obale. Po broju migranata sasvim je rijetka ruta iz Maroka preko Gibraltara u Španjolsku. Na mjestima prvog ulaska u Europu ]DGUåDYDMXVHQHNRYULMHPHXSULUHÿHQLPNDPSRYLPD]DQMLKRYSULYUHPHQLERUDYDNZa sada XJODYQRP QD JUþNLP RWRFLPD NRML VH QDOD]H QHGDOHNR Bliskog Istoka. ýLQMHQLFD MH GD VH odlaskom iz prihvatnog kampa gotovo nigdje više ne zadržavaju duže vrijeme, osim iznimno ]ERJWUHQXWDþQHSROLWLNHQMLKRYRJSULKYDWDX]HPOMH]DSDGQHEurope. Svaka od zemalja kroz NRMHPLJUDQWLSUROD]HQDVWRMLLKþLPSULMHSUHEDFLWLXVusjednu zemlju na njihovom putu do NRQDþQRJ RGUHGLãWD 6LWXDFLMD VH PRåH SURPLMHQLWL X WUHQX RGOXNRP zapadne Europe o QHSULKYDüDQMXQRYLKPLJUDQDWDLOLYHOLNRMUHVWULNFLMLXQMLKRYRPEURMXRþHPXVHUDVSUDYOMD Zbog relativne sporosti u kretanju do dolaska u EuropXYHüLQDUDQLMH]DUDåHQLKNRMD je na put krenula u fazi inkubacije neke zarazne bolesti, YMHURMDWQRüHQDSXWXREROMHWL6YH RYLVLRNRMRMEROHVWLMHULMHþLNROLNRMHPDNVLPDOQRYULMHPHLQNXEDFLMH]DWXEROHVW$RQRMH UD]OLþLWRLPRåHWUDMDWLRGQHNROLNRGDQDSDGRþHWLULWMHGQD (2). Što su migranti duže na svom SXWXYMHURMDWQRVWGDüHRERljeti u nekoj od zemalja zapadne Europe je manja. S kliconošama je posve druga situacija. Oni mogu sijati klice i biti izvor zaraze i mjesecima nakon ulaska u Europu.

31 Zbog navedenog nužno je pratiti zdravstveno stanje migranata, procijeniti zdravstvene rizike za njih i lokalno stanovništvo, te na vrijeme i kontinuirano poduzimati potrebne preventivne ili protuepidemijske mjere. Na to moraju biti spremne sve zemlje kroz koje se NUHüHL]EMHJOLþNLYDOVjugoistoka, a još više one u kojima migranti zatraže azil.

MIGRANTSKA KRIZA Kako izvještava UNHCR tijekom 2015. godine u Europu je ušlo više od milijun migranata i izbjeglica, što je izazvalo krizu u zemljama koje se bore s njihovim stalnim prilivom uz stvaranje podjela u EU oko toga kako se najbolje nositi s preseljenjem naroda. 6LPEROLþNDSUHNUHWQLFDVe dogodila potkraj 2015. kada je ukupno s kopna i mora njihov broj dostigao više od 1,00.000 osoba. 1DMYHüL EURM XãDR MH SUHNR ãHVW ]HPDOMD (8 L WR *UþNH Bugarske, Italije, Španjolske, Malte i Cipra. 9HOLNDYHüLQDVWLJODje morskim putem GR*UþH odnosno Italije, dok ih je 34.000 stiglo kopnom preko Turske. Blaga zima nije usporila njihov protok tako da je 81.000 ljudi ušla u Europu morem QDVDPRPSRþHWNDgRGLQH2þLWR VHL]EMHJOLþNDNUL]DQDVWDYOja (3).

Na Slici 1. prikazani su pravci kretanja migracije stanovništva te njihov broj u 2015. LSRþHWNRPJRGLQH

Slika 1. Pravci migracija i broj migranata

32 9LGOMLYRMHGDMHQDMYHüLEURMPLJUDQDWD oko 857.000) ušao u Europu iz Turske, preko *UþNHWHEDONDQVNRPUXWRPSUHPD$XVWULML1MHPDþNRML]HPOMDPDVMHYHUQHEurope. Drugi val kretao se iz zemalja sjeverne Afrike u Italiju (oko 154.000). Znatno manje ušlo je iz Maroka u Španjolsku (oko 4.000). Dio njih smrtno je stradao na tom putu. Najviše njih na SXWXGR,WDOLMH RVRED DPDQMHQDSXWXGR*UþNH RVRED (4). Nesumnjivo radi se o ogromnom broju migranata NRMLVXXVSMHOLXüLXEuropu a ]DNRMHMHPRJXüHSUHWSRVWDYLWLGD VD VRERP GRQRVH RGUHÿHQH X]URþQLNH ]DUD]QLK EROHVWL, koji nisX þHVWL LOL LK XRSüH nema u Europi. Za zdravstvene vlasti u zemljama kroz koje migranti prolaze, a još više u zemljama u NRMLPD üH RVWDWL važno je znati odakle migranti dolaze. Na Slici 2. prikazane su najþHãüH zemlje iz kojih migranti dolaze u EU.

Slika 2. Zemlje iz kojih dolaze migranti u EU

9LGOMLYR MH GD QDMYHüL EURM PLJUDQDWD GRlazi iz Sirije, potom Afganistana, Kosova, ,UDND $OEDQLMH 3DNLVWDQD (ULWUHMH L 1LJHULMH 0LJUDQWL L] SRGUXþMD Europe (Kosovo, $OEDQLMD 6UELMD 8NUDMLQD X ]HPOMH (8 QLVX RG YHOLNRJ HSLGHPLRORãNRJ ]QDþDMD MHU X WLP zemljama nema osobito opasnih zaraznih bolesti koje je PRJXüH sresti u zemljama izvan Europe. *ODYQLSUREOHPMHJUDÿDQVNLUDWX6LULMLNRMLWUDMHYHüþHWLUL godine i nema naznaka za QMHJRYR RNRQþDQMH 1DMYHüL EURM L]EMHJOLFD ]adržava se u susjednim zemljama: Turskoj, /LEDQRQX L -RUGDQX 'LR QMLK RGOXþXMH VH ]D QDVWDYDN SXWRYDQMD SUHPD ]HPOMDPD ]DSDGQH Europe. Kako se u Siriji nastavljaju borbe protiv ISIL-a i GUXJLKIXQGDPHQWDOLVWLþNLKVNXSLQD WR VH PRåH SUHWSRVWDYLWL GD üH VH SULWLVDN PLJUDQDWD L] WH ]HPOMH QDVWDYLWL 6OLþQR MH V nastavkom nasilja u Afganistanu i Eritreji, te siromaštvom i nasiljem u Nigeriji. Nesigurnost i

33 životna ugroženost natjerali su brojne stanovnike tih zemalja da napuste svoje domove. Ovdje se ne smije zanemariti i ekonomski aspekt odlaska za boljim životnim uvjetima.

ZARAZNE BOLESTI KOJE SE MOGU POJAVITI 0(Ĉ80,*5$17,0$ 3UHPD 3ULUXþQLNX ]D SURFMHQX ]GUDYVWYHQRJ VWDQMD L]EMHJOLFD L Pigranata u EU (5) zERJ ORãLK åLYRWQLK XYMHWD SUHQDSXþHQLK VNORQLãWD WH FHQWDUD ]D ]DGUåDYDQMH L L]EMHJOLþNLK NDPSRYD PRåH VH SRYHüDWL UL]LN RG ãLUHQMD Xãi i EXKD NRMH X ULMHWNLP VOXþDMHYLPD PRJX prenositi bolesti, na primjer bolesti koje prenose uši (povratna groznica, rovovska groznica, pjegavi tifus, te murini tifus), a i od širenja grinja (svrab). Posljednjih su mjeseci u 1L]R]HPVNRM1MHPDþNRM)LQVNRML%HOJLMLSULMDYOMHQLVSRUDGLþQLVOXþDMHYLSRYUDWQHJUR]QLFH PHÿXPLJUDQWLPDL](ULWUHMH6RPDOLMHL Sudana (6). 3RMDYHPHQLQJRNRNQLKEROHVWLSRYH]XMXVHVSUHQDSXþHQRãüXRNUXåHQMDXNRMHPXVH nalaze izbjeglice. Faktori NRML SULGRQRVH ãLUHQMX EROHVWL MHVX ]DMHGQLþNH VSDYDRQLFH ORãD UD]LQD KLJLMHQH L RJUDQLþHQ SULVWXS PHGLFLQVNRM VNUEL 'RND]DQRMHGDVXSRMHGLQFLX SUHQDSXþHQLP prostorijama þHãüH QRVLWHOML PHQLQJRNRND D X YHüLQL VH VOXþDMHYD radi o asimptomatskim kliconošama0HQLQJRNRNQDEROHVWQDMþHãüHVHMDYOMDPHÿXGMHFRPDOLMHL GDOMHYRGHüLX]URNPHQLQJLWLVDLVHSVHPHÿXDGROHVFHQWLPDPODGLKRGUDVOLKRVREDLRGUDVOLK osoba, posebno u gusto naseljenim prostorima NDR ãWR VX L]EMHJOLþNL NDPSRYL 1DGDOMH prenapuþHQRVWVHSRYH]XMHVSRYHüDQLPãLUHQMHPRVSLFDYRGHQLKNR]LFDLJULSH (1). Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti – (&'& PHÿX PLJUDQWLPDVX]DELOMHåHQLVOXþDMHYLDNXWQHLQIHNFLMHUHVSLUDWRUQRJWUDNWDSRYUDWQHJUR]QLFH kožnog oblika difterije, skabijesa, ospica, meningokoknog meningitisa, dizenterije, pjegavog tifusa, hepatitisa A, tuberkuloze i malarije. Ove bolesti predstavljaju prije svega zdravstveni rizik za same migrante, a manje za stanovništvo zemlje u kojoj su smješteni. Zdravstveno stanje migranata može biti pogoršano u zimskim uvjetima zbog niske temperature i SUHQDSXþHQRVWL VNORQLãWD 0HÿX QMLPD VH SRMDYOMXMX L PDQMH HSLGHPLMH RVSLFD L JULSH (Francuska, Nizozemska) (6).

ZARAZNE BOLESTI NA KOJE TREBA MISLITI (OVISNO O ZEMLJI PORIJEKLA) Procjena zdravstvenog rizika od unosa neke zarazne bolesti u Europu vrši se temeljem SRGDWDND R UHJLVWUDFLML RGUHÿHQLK EROHVWL X ]HPOMDPD RGDNOH GROD]H PLJUDQWL 8 7DEOLFL SULND]DQMHUL]LNRGXQRVDRGUHÿHQLK zaraznih bolesti prema zemlji iz kojih dolaze migranti.

BOLEST SIRIJA AFGANISTAN IRAK ERITREJA SOMALIJA Difterija 00 RR R Pjegavac R R RR R Kolera 0 RR? R Hepatitis A R ? RR R Hepatitis B R R 0 RR Hepatitis C R R RR ? Hepatitis E ?? R ? R Helminitijaza R R RR R

34 Lišmanijaza R R RR R HIV 00 00 0 Malarija 0 R 0 RR Ospice R R RR R Poliomijelitis R R R 0 R Tuberkuloza 0 R 0 RR %MHVQRüD RR RR R R – postojanje rizika; 0 – nema rizika; ? – podaci su nepouzdani; Tablica 1. Rizik od unosa zarazne bolesti prema zemljama iz koje migranti dolaze (5)

Pri pregledu novopristiglih migranata sa ili bez zdravstvenih tegoba trebalo bi uzeti u RE]LU RGUHÿHQH bolesti u skladu sa zemljom porijekOD 'XOML WUDQ]LW GR NRQDþQRJ RGUHGLãWD NUR]YHüLEURM]HPDOMDLRNUXåHQja s epidemiologijom bolesti koja se razlikuje od one u zemlji SRGULMHWODXWMHFDWüHQDEROHVWLNRMHMHSRWUHEQRX]HWLXRE]LU (7). ,]SULND]DEROHVWLNRMHVHUHJLVWULUDMXX]HPOMDPDL]NRMLGROD]LQDMYHüLEURMPLJUDQDWD evidentno je da u svima postoji rizik od pjegavog tifusa, koji u uvjetima ušljivosti, koja može YODGDWL X SUHQDSXþHQLP NDPSRYLPD ]D L]EMHJOLFH PRåH SRND]DWL R]ELOMDn epidemijski SRWHQFLMDOL]DKYDWLWLXJURåHQXVNXSLQXOMXGL0HÿXNDUDQWHQVNLPEROHVWLPDQDOD]LVHNROHUD koja je prisutna u Afganistanu, Iraku i Somaliji. Bolest je kratke inkubacije pa je za SUHWSRVWDYLWL GD EL YHüLQD ]DUDåHQLK REROMHOD QD SXWX GR RGUHGLãWD D WR ]QDþL X MHGQRM RG susjednih zemalja ili zemalja balkanske rute, te Italiji ili Španjolskoj. Zbog toga ova bolest može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik osobito u nehigijenskim uvjetima ili nekontroliranog odlaganja fekalija. Crijevni paraziti kao i lišmanijaza široko su rasprostranjeni u navedenim zemljama. Kako se radi o bolestima s dužom inkubacijom, a neke od njih su asimptomatske uz dugotrajno kliconoštvo, to je prijenos na druge migrante i stanovništvo zemalja kojima ovi prolaze ili u koje dolaze sasvim realna. Malarija je još jedna RG EROHVWL NRMD SUHPD PHÿXQarodnim propisima zahtjeva zdravstveni nadzor, a javlja se u $IJDQLVWDQX (ULWUHML L 6RPDOLML 'MHþMD SDUDOL]D NRMD MH SULVXWQD X YHüLQL ]HPDOMD L] NRMLK GROD]H PLJUDQWL PRåH GXJRURþQR XWMHFDWL QD SURPMHQX SURFMHQH 6=2 R HUDGLNDFLML ove bolesti. Naime, 2002. SZO proglasila je u Europi RYXEROHVWHUDGLFLUDQRPãWR]QDþLGDQHPD QRYLKVOXþDMHYDEROHVWLWHGDXSULURGLQHNUXåHGLYOMLVRMHYLRYRJYLUXVD (8). To bi se moglo SURPLMHQLWLMHUüHse ulaskom kliconoše u EuropXXEU]RXNDQDOL]DFLMVNRPVXVWDYXQDüLdivlji sojevi þLMLP SRVWRMDQMHP prestaje VWDWXV HUDGLFLUDQRVWL RYH EROHVWL 6UHüRP X Europi se još XYLMHN YUãL VLVWHPDWVNL FLMHSOMHQMH GMHFH SURWLY GMHþMH SDUDOL]H SUHPGD VH YRGH R]ELOMQH VWUXþQH UDVSUDYH R GRNLGDQMX RYH REDYH]H 6DGD EL VH VWDYRYL X YH]L s tim mogli znatno promijeniti,a obavezno cijepljenje zadržati kao jedina efikasna preventivna mjera. Premda je EMHVQRüD SULVXWQD X VYLP ]HPOMDPD RQD QH SUHGVWDYOMD R]ELOMQX SULMHWQMX GUXJLP OMXGLPD =DUDåHQD RVRED üH REROMHWL RG EROHVWL X XPULMHWL X MHGQoj od bolnica u zemljama svoga WUDQ]LWDNDRLPSRUWLUDQLVOXþDMMHUXEuropL]ERJSURYRÿHQMDVSHFLILþQLKPMHUD]DãWLWHQHPD VOXþDMHYDRYHEROHVWL PHÿXOMXGLPD. 2G JRGLQH SRþHOR VH JRYRULWL R MRã MHGQRM EROHVWL NRMD VH RVRELWR þHVWR SRMDYOMXMH PHÿu stanovnicima zemalja Bliskog Istoka. Radi se o MERS-i (Middle East Respiratory Syndrome), virusnoj respiratornoj bolesti (Corona virus) koja je novo otkrivena PHÿXOMXGLPD9HüLQDOMXGLLQILFLUDQDRYLPYLUXVRPUD]YLMHWHãNXDNXWQXUHVSLUDWRUQXEROHVW XNOMXþXMXüLJUR]QLFXNDãDOMLNUDWDNGDKýHVWR]DYUãDYDVPUWQR (letalitet je od 15 - 43%). %ROHVWVHPRåHSUHQLMHWLVþRYMHNDQDþRYMHNDDJODYQLUH]HUYRDUYLUXVDu tim zemljama su

35 GURPHGDUL GHYH 87DEOLFLSULND]DQMHEURMGLMDJQRVWLFLUDQLKVOXþDMHva ove bolesti i umrlih X SRMHGLQLP ]HPOMDPD %OLVNRJ ,VWRND L] NRMLK LOL SUHNR NRMLK PRåH GRüL GLR PLJUDQDWD X Europu. 3RMHGLQDþQLVOXþDMHYLXWYUÿHQLVXXQHNLP]HPOMDPDEurope, a radi se o importiranim VOXþDMHYLPDL]]HPDOMDJGMe je bolest prisutna u endemo-epidemijskom obliku (6).

ZEMLJA BROJ BROJ OBOLJELIH UMRLIH (Lt) Saudijska Arabija 1290 551 (42,7) Ujedinjeni Arapski Emirati 83 12 (14,5) Katar 13 5 (38,5) Jordan 35 14 (40,0) Oman 7 3 (42,8) Kuvajt 4 2 (50,0) Egipat 10 Jemen 11 Libanon 10 Iran 62

7DEOLFD'LVWULEXFLMDSRWYUÿHQLKVOXþDMHYD0(56-e, ožujak 2012. – VLMHþDQM

=ERJ QDYHGHQRJ ]GUDYVWYHQLP QDG]RURP PLJUDQDWD PRUD VH LVNOMXþLWL L RYD EROHVW RGQRVQRL]YUãLWLL]RODFLMDRQLKNRMLLPDMXVLPSWRPHVOLþQHJULSL2YGMHVXPRJXüHJUHãNHX zimsko vrijeme kada vlada epidemija gripe, a u Europi, kao i drugdje u svijetu, XWYUÿena je cirkulacija virusa gripe A(H1N1). âWR VH WLþH (EROH MRã MHGQH RSDVQH L VPUWRQRVQH EROHVWL PRJXü MH XQRV X Europu VDPR X VOXþDMX GD PLJUDQWL GROD]H L] 6LMHUD /HRQH /LEHULMH L *YLQHMH ]HPDOMD =DSDGQH Afrike), gdje je bolest tijekom 2015. bila prisutna u epidemijskom obliku s više desetaka WLVXüD REROMHOLK U 2016. ova bolest se i dalje registrira u zemljama Zapadne i Centralne Afrike.

=$./-8ý$. 1.Migransta kriza L GROD]DN VWRWLQD WLVXüD PLJUDQDWD X (XURSX X NUDWNRP YUHPHQVNRP razdoblju izazov je za zdravstvene vlasti u svim zemljama kroz koje oni prolaze ili u kojima namjeravaju zatražiti azil. 5DVSRODåXüL V SRGDFLPD R SULVXWQRVWL RGUHÿHQLK EROHVWL X ]HPOMDPD L] NRMLK PLJUDQWL GROD]H PRJXüH MH SURFLMHQLWL ]GUDYVWYHQL UL]LN RG XQRVD SRMHGLQH EROHVWL X (XURSX 0HÿX QMLPD VH LVWLþX GLIWHULMD RVSLFH 7%& L GMHþMD SDUDOL]D NRML ]ERJ SURFLMHSOMHQRVWL RSüH SRSXODFLMHX(XURSLQHPDPRJXüQRVWL]DKYDWLWLYHüLEURMVWDQRYQLNDDOLVXSULMHWQMDGUXJLP migrantima u nehigijenskim uvjetima smMHãWDMD 'UXJX VNXSLQX þLQH QHNH WUDQVPLVLYQH EROHVWL SRSXW SMHJDYFD PDODULMH L OLãPDQLMD]H ]D NRMH MH SRWUHEDQ VSHFLILþDQ YHNWRU XãL komarci, flebotomi-SDSDWDþL 0DODMHYMHURMDWQRVWQMLKRYRJãLUHQMDQDVWDQRYQLãWYR&ULMHYQH zarazne bolesti, poput kolere, nekih hepatitisa i crijevnih parazita, mogu ugroziti migrantsku

36 populaciju, a dio zaraze PRåH VH SUHQLMHWL L QD RVWDOR VWDQRYQLãWYR ãWR ]QDþL GD SRVWRML RGUHÿHQL]GUDYVWYHQLUL]LN 3. Dužina putovanja do zemlje odredišta može umanjiti opasnost od akutne zarazne bolesti ]ERJYMHURMDWQRVWLGDüH]DUDåHQLREROMHWLSULMHVDPRJGRODVNDDOLX]PRJXüQRVWRGUHÿHQRJ UL]LND]D]HPOMHNUR]NRMHSUROD]HLXNRMLPDVH]DGUåDYDMXUD]OLþLWRGXJR Primjer za to su NROHUDEMHVQRüDL0(56-a 4. Osobit zdravstveni rizik postoji za migrante i drugo stanovništvo od akutnih respiratornih EROHVWLPHÿXNRMLPDVHVYRMRPR]ELOMQRãüXLVWLþH0(56-a. Migranti mogu oboljeti i prenijeti virus gripe A(H1N1), osobito u uvjetima neadekvatnog smještaja u zimskim mjesecima. 5. Postoji PRJXüQRVW XQRVD hemoragijske groznice Ebola ako migranti dolaze iz zemalja Zapadne/Središnje Afrike (osobito iz Sijera Leone). 2YH þLQMHQLFHPRUDX]HWLXRE]LUVYDNDGUåDYDNRMDSULKYDüDPLJUDQWHELORXQMLKRYRP tranzitu, bilo u rješavanju njihovog azilantskog statusa, te na vrijeme izvršiti pripreme ]GUDYVWYHQLKLGUXJLKVOXåELQDSURYRÿHQMXEURMQLKLRSVHåQLKSUHYHQWLYQLKPMHUDXRGQRVXQD migrante i u odnosu na svoje stanovništvo. 7. U tom smislu nXåQR MH SRRãWULWL PMHUH SUDüHQMD NUHWDQMD RGUHÿHQLh bolesti u okviru (XURSVNRJ VXVWDYD UDQRJ XSR]RUDYDQMD L EU]RJ L]YMHãWDYDQMD X SRGUXþMX ]GUDYVWYHQLK prijetnji.

LITERATURA 1. Ropac D3XQWDULü'LVXU(SLGHPLRORJLMD]DUD]QLKEROHVWL0HGLFLQVNDQDNODGD=DJUHE 2010. 2. 3XQWDULü'Ropac D2SüDepidemiologija. Medicinska naklada, Zagreb, 2004. 3. UNHCR. Migration in the News, 30.12.2015., dostupno na: www.unhcr.org./5683d0b56.html 4. Dostupno na: Documents and Settings/Administrator/Desktop/Migrant crisis Migration to Europe explained in graphics - BBC News.htm 5. 3ULUXþQLN]DSURFMHQX]GUDYVWYHQRJVWDQMDL]EMHJOLFDLPLJUDQDWDX(8(XURSVNDNRPLVLMD Ured za publikacije, 2015. doi:10.2875/669606 6. Communicalble disease threats: Report. Week 4, 2016. European Centre for Disease Prevention and Control, Solna, Sweden. 7. Mjere za zaštitu od zaraznih bolesti i sadržaj zdravstvenog pregleda osoba tražitelja azila i azilanata, stranaca pod privremenom zaštitom i stranaca pod subsidijarnom zaštitom. Krizni stožer Ministarstva zdravlja RH: Zagreb, 15.09.2015. 8. World Health Organization. Certification of poliomyelitis eradication. Fifteenth Meeting of the European Regional Certification Commission, Copenhagen, 19-21 June 2002.

37 Branislav Dakoviüa UDK 004.8+314.15 Smiljana Bjeloviüa Mile Petroviüb

PREDLOG PRIMENE INFORMACIONO KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJA U UBLAŽAVANJU MIGRANTSKE KRIZE SA POSEBNIM OSVRTOM NA MEDICINSKI ASPEKT

aEvropski univerzitet Brþko, Bosna i Hercegovina bFakultet Tehniþkih Nauka, Kosovska Mitrovica, Srbija,

Sažetak— 1RYRQDVWDODVLWXDFLMDLQHVLQKURQL]RYDQVWL]PHÿXGUåDYDLRUJDQL]Dcija, dovela je do eskalacije jedne krize kakva je migrantska. Do sada su organizovane brojne konferencije na ovu temu, ali bez konkretnih akcija. Akcenat je bio uglavnom na sociološkim problemima. U ovom radu data je analiza i uticaj informaciono komunikacionih tehnologija (IK) u procesu pružanja medicinskih saveta migrantima sa konkretnim predlozima kako da se ublaži migrantska kriza posmatrana kroz IK tehnologije. Predloženo je formiranje koordinacionog centra koji bi imao ulogu da prati, filtrira i usaglašava sve informacija vezane za migrantsku NUL]XSDLLQIRUPDFLMHYH]DQH]DSUXåDQMHPHGLFLQVNLKVDYHWDL]PHÿXRUJDQL]DFLMDLGUåDYD 1D WDM QDþLQ EL VH GRãOR GR HILNDVQLMHJ NRULãüHQMD VYLK UDVSRORåLYLKUHVXUVDXVPDQMLYDQMX uticaja tog globalnog problema. Abstract— New situation and the disharmony between the states and organizations, led to the escalation of a migrant crisis. Until now organized numerous conferences on this subject, but without concrete action. The focus of all previous conferences was mostly on the sociological problems. In this paper we analyze the impact of information and communication technologies (ICT) in the process of providing medical advice to migrants with concrete proposals in order to reduce this kind of crisis through ICT technology. The central part of this paper is creation of a coordination center. Common coordination center would have a role to monitor, filter and harmonize all the information related to migrant crisis including information related to the delivery medical advice between organizations and countries. The proposed solution would provide a more efficient use of all available resources to reduce the impact of this global problem. KOMXþQHULMHþ IT, migranska kriza, Evropa

I. Uvod

Evropska migrantska ili izbeJOLþNDNUL]DMHL]UD]QL]DGRJDÿDMDYH]DQLK]DPDVRYQLGROD]DN L]EHJOLFDQDMþHãüHLOHJDOQLKLPLJUDQDWDL]$]LMH$IULNHLGHOD-XJRLVWRþQH(YURSH .RVRYRL Albanija) u zemlje Evropske unije koji se beleži od sredine 2010-ih, a koja je svoju eskalaciju doELODJRGLQH8SRþHWNXUD]OR]L]DPDVRYQLGROD]DNVHWUDGLFLRQDOQRYH]XMH]DKRQLþQX nezaposlenost i siromaštvo u tim zemljama, ali odnedavno i kao posledice ratnih zbivanja, pre VYHJDX6LULML$YJDQLVWDQX,UDNX/LELMLJGHMHJUDÿDQVNLUDWSURX]Uokovao masovni egzodus stanovništva u susedne zemlje. ,QWHQ]LYDQUDVWPLJUDQDWDNRMLQDVHOMDYDMX(YURSXSRþHRMHLQWHQ]LYQLMHRGJRGLQHD SRMHGLQLVWUXþQMDFLWXNUL]XSRYH]XMXVDYHOLNLPSURãLUHQMHP(8WHJRGLQHNDGDMHYHOLNLEURM

38 državljana istRþQRJ GHOD (8 VH NUHWDR ND ]DSDGQLP ]HPOMDPD X SRWUD]L ]D EROMLP UDGQLP PHVWLPD0LJUDQWVNDNOUL]DMHNXOPLQLUDODGHãDYDQMHPÄDUDSVNRJSUROHüD³XSRþHWNXVXELOH SRJRÿHQH3RUWXJDOLMDâSDQLMD0DOWDL,WDOLMDVDPLJUDQWLPDL]VHYHUQH$IULNH Kriza se do sredine 2015. godine uglavnom odražavala na mediteranskim obalama Italije, GRNRMLKVXEURMQLPLJUDQWLGROD]LOLEURGRYLPDLþDPFLPDXEURMQLPVOXþDMHYLPDQHXVSHãQRD što je dovodilo do masovnih pogibija. U najnovije vreme je daleko masovniji priliv izbeglica i migranata zabeležen na Balkanu, odnosno kao ruta za ulazak u EU koriste se kako njene þODQLFH*UþNDL+UYDWVNDWDNRLELYãHMXJRVODYHQVNHUHSXEOLNH0DNHGRQLMDL6UELMD,DNRVX L]EHJOLFHRGVWUDQHHYURSVNRJSROLWLþNRJHVWDEOLãPHQWDGRþHNDQHVDVLPSDtijama, odnosno kao åUWYHUDWQLKVWUDKRWDNRMLPD(8PRUDSUXåLWLVLJXUQRXWRþLãWHVDYUHPHQRPMHRGQRVSUHPD njima postao predmet žestokih kritika od strane dela evropske javnosti, zabrinute zbog GRGDWQRJ RSWHUHüHQMD VRFLMDOQLK VOXåEL SRJRUãDQMD VLJXUQRVQH VLWXDFLMH RGQRVQR PRJXüHJ QHVWDQND QDYRGQRJ KULãüDQVNRJ LGHQWLWHWD (YURSH XVOHG PDVRYQRJ GRODVND PXVOLPDQD 8 QDMQRYLMHYUHPHMHRGQRVSUHPDPLJUDQWLPDSRVWDRSUHGPHWåHVWRNRJVSRUDPHÿXSRMHGLQLP HYURSVNLPGUåDYDPDSUHVYHJDL]PHÿX1HPDþNHNRMDLQVLVtira na politici "otvorenih vrata" i 0DÿDUVNH6ORYDþNHL3ROMVNHNRMHGUåHGDüHXSUDYRRQHRGQMHLPDWLQDMJRUHSRVOHGLFH1D sOLFLGDWMHJUDILþNLSULND]PLJUDQVWNLKUXWDRGJRGLQHGRNUDMDJRGLQH %LYãLPLQLVWDUQHPDþNHYODGH:ROIJDQJ6FKDHXEOHUHNDRMHGD1HPDþNDQHüHPRUDWLGD SRGLJQHSRUH]HGDSODWL]DL]EHJOLFHNRMHSULKYDWDãWR]QDþLGDüHGUXJLPHKDQL]PLXGUXãWYX biti pokrenuti da se saniraju posledice demografskih promena koje nosi migrantska kriza. Na osnovu trenutnih demografVNLKNUHWDQMDX6$'SUHSRUXþHQLUDVW%'3SUHPDRFHQLVYHWVNH EDQNHRGüHELWLVPDQMHQQDJRGLãQMLUDVWRG(NRQRPVNLUDVWMHIXQNFLMDEURMDOMXGL koji su sposobni da rade, plus njihove sposobnosti da budu produktivni (bilo preko svojih veština ili upotrebe specijalizovanih mašina). Bez sinhronizacije dve pomenute funkcije, HNRQRPVNL UDVW MH SUDNWLþQR QHPRJXü 3D X WRM VLWXDFLML L *LQL NRHILFLMHQW NDR MHGDQ RG SRND]DWHOMDSUHUDVSRGHOHGREDUDXGUåDYLNUHüHVHXQHJDWLYQRPVPHUXSDGUåDYD]QDþDMDn GHRVYRMLKVUHGVWDYDXPHVWRXUD]YRMXSXüXMHXIRQGRYH]DPLJUDQWH. 'DQVND MH X MDQXDUX JRGLQH GRQHOD QRYL ]DNRQ R PLJUDQWLPD NRML SUHGYLÿD GD PLJUDQWLNRMLVWXSDMXQDWORWH]HPOMHGDMXX]DORJHYUDXSRVHEDQIRQGNRMLüHVHNDVQLMH koristiti za izgradnju novih prihvatnih centara, medicinsku negu, edukaciju, i drugo. U SRVOHGQMHYUHPH(YURSDNDNRVHVODåHYHOLNLEURMDQDOLWLþDUDÄVNUHüH³SRPDORXGHVQR7RVH QDURþLWR SULPHüXMH X )UDQFXVNRM QDNRQ WHURULVWLþNLK QDSDGD X 3DUL]X VD MDþDQMHP Gesno RUMHQWLVDQLKSDUWLMDLOLX1HPDþNRMQDNRQQRYRJRGLãQMLKQDSDGD]DWRX1HPDþNRM$XVWULMLL drugim evropskim državama najavljuju donošenje novih zakona o migrantima.

39 Slika 1. Migranstke rute (Europol) 1D RVQRYX DQDOL]D (YURSVNH .RPLVLMH QDMYHüL SURsek tražioca azila u odnosu na broj stanovnika je u Švedskoj. Prosek tražioca azila na 100.000 stanovnika u zemljama EU prikazan je na grafikonu 1.

Grafikon 1. Prosek tražioca azila na 100.000 stanovnika u zemljama EU (analiza Evropske Komisije) Kako SRND]XMH JUDILNRQ ]HPOMH QDMSRJRÿHQLMH PLJUDQVNRP NUL]RP X JRGLQL VX âYHGVNDL0DÿDUVND'RNMH0DÿDUVNDRYXVLWXDFLMXSRNXãDYDODGDUHãLSRGL]DQMHPåLþDQLK RJUDGDâYHGVNDSULSUHPDVHW]DNRQDNRMLPDüHSUDYQRUHJXOLVDWLVWDWXVHPLJUDQDWD1DUDYQo, YHRPD GREUR XUHÿHQD L *RYHUPHQW SROLWLND YLVRN VWHSHQ XSRWUHEH ,7 X MDYQRM XSUDYL X âYHGVNRMGDMHSRWHQFLMDOHGDVHRYDVLWXDFLMDSUHYD]LÿHQDQDþLQNRMLXVHELVDGUåLYHüLVWHSHQ GHPRNUDWLMH,DNRMH1HPDþND]DVDGDSRQXGLODMDVQXNYRWX]DSULMHPPLJranata, ostaje da se YLGLNDNRüH$XVWULMD1RUYHãNDL)LQVNDNDRMHGQHRGQDMXJURåHQLMLK]HPDOMDGDWLSUHGORJ]D prevazilaženje ove situacije.

40 II. Apsurdi migracije

Države koje trenutno primaju migrante, po svim pokazateljima raspolažu sa dovoljnom radQRPVQDJRPGRNSRWHQFLMDOUDGQHVQDJHPHÿXPLJUDQWLPDNDNRMHRFHQLR&ROLQ0RRUHL] Columbia Threadneedle, nije dovoljno produktivan, a ni sinhronizovan sa potrebama industrije ]HPDOMDXNRMLPDGROD]H3UHPDUHþLPDLVWRJL]YRUDUDGQRVSRVREQRVWDQRYQLãWvo u Evropi RVLP9HOLNH%ULWDQLMH MHGRVWLJORYUKXQDFMRãJRGLQHGRNX9HOLNRM%ULWDQLMLWRüHVH GHVLWL NUDMHP VOHGHüH GHFHQLMH ,DNR MH RYR SUREOHP YHüLQH (8 ]HPDOMD ]D VDGD MH VDPR 1HPDþND SRQXGLOD NYRWX RG PLJUDQDWD NRMH MH VSUHPQD GD prihvati bez promene poreskog sistema zemlje. Izgled dete migranta prikazan je na slici 2.

Slika 2. Migranti na putu ka centralnoj Evropi (Izvor: BBC) 7UHQXWQDVLWXDFLMDMHSRWSXQRGUXJDþLMDVD-DSDQRPMHU]ERJQHSRVWRMDQMDGRYROMQHUDGQH snage, Japan QHPRåHGDRVWYDULYHüL%'3.LQHVNDSRSXODFLMDNRMDEODJRVWDULWDNRÿHLPD problem mlade radne snage, pogotovo sa uredbom o jednom detetu po porodici, što može dovesti u problem penzioni fond narednih decenija, a nije meta migranata. Kada su u pitanju zHPOMH LVWRþQH (8 NRMH VH VPDWUDMX ]HPOMDPD X UD]YRMX JGH VH MDYOMD SRWUHED ]D zapošljavanjem, migranti iz severne Afrike i jugo-zapadnog dela Azije uporno izbegavaju da traže azil, ili da pokušaju da nastave svoj život u tim zemljama, što je ista situacija i sa Turskom.

III. IT trendovi Google je jedna od retkih IT kompanija koja vodi detaljnu javnu statistiku u realnom YUHPHQX R VYRP UDGX 1D RVQRYX ]YDQLþQLK SRGDWDND NRPSDQLMD *RRJOH QD JOREDOQRP nivou za period 2015. godine je pozicionirana sa 70% koULVQLNDSRPHQXWRJSUHWUDåLYDþDGRN na prostoru Evrope taj procenat iznosi 90-D X SRGUXþMLPD NRMD VXGLUHNWQR SRJRÿHQD krizom taj procenat ide preko 95%. Samim tim, podaci koji se mogu analizirati iz izvora kakav je Google, mogu biti više nego relevanWQL X]LPDMXüL X RE]LU GD SRSXODFLMH migranata poseduje mobilne telefone. *RRJOH SUHWUDJD QD NOMXþQH UHþL L]EHJOLFH FUYHQD linija) i migranti (plava linija) prikazana je na grafikonu 2.

Kriza migranata u Evropskoj Uniji poprimila je globalne okvire, to je pokazala i GREURWYRUQDNRQIHUHQFLMDSRþHWNRPIHEUXDUDJRGLQHJGHMH]DNOMXþHQRGDPLJUDQWVND NUL]DPRUDGDVHVDJOHGDL]YLãHXJORYDWDNRGD]DNOMXþDNQHPRåHELWLMHGQR]QDþDQ

41 Grafikon 2. *RRJOHSUHWUDJDQDNOMXþQHUHþLL]EHJOLFH FUYHQD linija) i migranti (plava linija) U prvom kvartalu 2015. godine, zemlje Evropske Unije su pokušale da ublaže ovu GHPRJUDIVNXVLWXDFLMXGHILQLVDQMHPW]YÄVLJXUQLK]HPDOMD³SULþHPXELRGYRMLOLPLJUDQWHRG izbeglica što pokazuje i Google pretraga prikazana na grafikonu 2. Veliki deo populacije Evrope razlikuje ova dva termina. Grafikon 2 pokazuje da je u avgustu mesecu 2015. godine, EURML]EHJOLFDLPLJUDQDWDELRVNRURLVWLDGDMHYHüXVHSWHPEUXPHVHFXEURML]EHJOLFDELR PQRJRYHüL7RMHGRYHORGRSUREOHPHQDJUDQLFDPDSRMHGLQLK]HPDOMDNDRãWRVX0DÿDUVNDL +UYDWVNDJGHMH0DÿDUVNDSULEHJODSRGL]DQMXERGOMLNDYHåLFHVD6UELMRP 2G SRþHWND JRGLQH NRULãüHQMHP LQIRUPDFLRQR NRPXQLNDFLRQLK WHKQRORJLMD (YURSVND .RPLVLMD SRþHOD MH SUDüHQMH SUDYDFD NUetanja migranata, kako bi distribuirala VUHGVWYDGUåDYDPDNRMHVXQDMYLãHSRJRÿHQHWRPNUL]RP1DJUDILNRQXSULND]DQMHEURM tražilaca azila na osnovu migrantske rute u januaru 2016. godine. Sa grafikona 3 može se videti da tri puta više migranata dolazi sa bliskog istoka nego iz severa Afrike.

Grafikon 3. Tražioci azila u zemljama EU u januaru 2016. godine na osnovu migranstke rute

42 IV. Analiza trenutnog stanja

,] VYHJD L]QHVHQRJ GR VDGD NDR ãWR VH PRåH SULPHWLWL VLWXDFLMD MH GRVWD KDRWLþQD L nHSUHGYLGLYDEH]RE]LUDNRMLEXGXüLSHULRGVHSRVPDWUD.UL]DPLJUDQDWDSUHGVWDYOMDL]D]RY RJURPQLK UD]PHUD SRJDÿD ]HPOMH L KXPDQLWDUQH RUJDQL]DFLMH ãLURP VYHWD 7R MH JOREDOQL problem koji zahteva globalno rešenje, a tehnologija mora biti u središtu odgovora. 8SHULRGXRGQRYHPEUDGRIHEUXDUDJRGXQHD]LODQDWDMHUDVHOMHQRLNUHüXVH ND (YURSL D YLãH RG MH YHü XPUOD QD SXWX X SRVOHGQMH GYH JRGLQH ]ERJ QHVLJXUQRJ WUDQVSRUWDEROHVWLLQHXKUDQMHQRVWL,DNRXSRPHQXWLPNUL]QLPSRGUXþMLPD, ne pogine više od QDLSDNVHRGOXþXMXGDQDSXVWHVYRMGRPLWDNRYLãHUL]LNXMXGDSRJLQXXSXWX QHJRXVYRMRMGUåDYL3UHPD]YDQLþQLPSRGDFLPD81WRNRPMDQXDUDEURMSUHPLQXOLKMH RNRPDGDYHOLNLEURMVWUXþQMDNDVPDWUDGDMHFLIUDPQRJRYHüD7HEURMNHüHQDVWDYLWLGD UDVWXDNR(YURSDEU]RQHQDÿH]DMHGQLþNLRGJRYRU Nedavne procene pokazuju da je samo jedan u svakih pet migranata poreklom iz Sirije. Veliki broj migranata beži zbog eskalacije sukoba u Avganistanu, Somaliji i Južnog Sudana. 1MLKRYHGHVWLQDFLMHVXUD]OLþLWHQDVNRURVYDNRPNRQWLQHQWX0HÿXWLP(YURSDVHL]GYDMDNDR najugroženiji region, pogotovo države u centralnom i severnom delu Evrope. 9ODGLQLP DJHQFLMDPD L KXPDQLWDUQLP RUJDQL]DFLMDPD MH SRWUHEDQ YHüL XYLG X UD]PHUH migrantske krize, isto tako bi trebalo da se izbore i sa morem informacija koje dobijaju - od podataka prevoza, medicinskih ustanova, kontrole granica i humanitarnog rada na terenu. 7UHQXWQR VH XJODYQRP UDVSRODåH VD QHSRX]GDQLP LQIRUPDFLMDPD 7DþQR SR]QDYDQMH ORNDFLMH PLJUDQDWD RNROLQH L QMLKRYLK QDMKLWQLMLK ]DKWHYD X SRJOHGX SRPRüL ]DVQLYD VH QD neorganizovanim podacima koji se dele na ad-KRNL]PHÿXKXPDQLWDUQLKRUJDQL]DFLMD7DþQRVW L EU]R PHQMDQMH SDUDPHWDUD SUDüHQMD SULURGH NUL]H ]QDþL GD VX LQIRUPDFLMH WDþQH VDPR ]D NUDWNRYUHPH0HÿXQDURGQD]DMHGQLFDWHNMHSRþHODGDSUHGX]LPDYHOLNHNRUDNHNDUHãDYDQMX ovog aspekta migracije krize. Kompanije kao Apple i Google u poslednje dve godine su uložile milione dolara u IT sektor, kako bi dale najbolje rešenje koje bi ublažilo probleme migranske krize. Sa druge VWUDQH RVQLYDþ 7HFK&UXQFK 0LNH %XWFKHU SRNUHQXR MH VWDUW-up program gde je okupio IT inženjere i razne preduzetnike da pomognu rešavanju krize kroz tehnologiju. Dok je NRPSDQLMD)DFHERRNSUHGX]HODNRQNUHWQHNRUDNHSUXåDQMXEHVSODWQRJLQWHUQHWDXL]EHJOLþNLP kampovima. Istraživanja su pokazala da oko 93% muške populacije migranata raspolaže sa nekom vrstom „pametnih“ telefona. =D VDGD QH SRVWRML NRRUGLQLVDQ UDG L]PHÿX RUJDQL]DFLMD X FLOMX NYDOLWHWQRJ SUDüHQD L efikasnijeg rada svih nadležnih koji figuriraju u ovom problemu.

V. Predlog primene informaciono komunikacionih tehnologija u ublažavanju migranstke krize sa posebnim osvrtom na medicinski aspekt Predlog ovog rada je osnivanje koordinacionog centra, posebnog tela koje bi filtriralo sve izvore, i pravovremeno davalo informacije relevantnim nadležnim organima, posredstvom sajta i posebne android i iOS aplikacije. InIRUPDFLMHELELOHGRVWXSQH]DMHGQLþNRMED]LL]PHÿX ]HPDOMD SD EL WDNDY UDG UDVWHUHWLR RGUHÿHQH SRWUHEQH SRWHQFLMDOH L SUHXVPHULR UHVXUVH VD NRMLPD VH UDVSRODåH 7DNRÿH VXVHGQH]HPOMH QD RVQRYX GRVWXSQLKLQIRUPDFLMDELOHELEROMH pripremljene za dolazak migranata i izbeglica. Baza podataka na web sajtu bila bi dostupna na svim jezicima EU, kao i jezicima zemalja iz kojih dolaze migranti.

43 Kvalitetnija komunikacija bi se ogledala u tome što bi svaka država odgovarala za ažuriranje podataka svoje baze podataka, a na osnovu analize podataka iz baza podataka GUXJLK GUåDYD PRJOD EL DGHNYDWQR GD VH SULSUHPL ]D RGUHÿHQH VLWXDFLMH 3UL SULMHPX X SUYL prihvatni centar, migranti bi imali priliku da se detaljno informišu o radu koordinacionog FHQWUDLQDþLQXNDNRGDkoriste predloženi sajt i aplikacije. Pravci rada koordinacionog centra bi se fokusirali na:

A. Aspekt telekomunikacione mreže .UR]SUDüHQMHRSWHUHüHQRVWLüHOLMDPUHåH6YDNDWHOHNRPXQLNDFLRQDüHOLMDMHSURMHNWRYDQD ]DRGUHÿHQLEURMNRULVQLNDNRMLMHYH]DQ]D WHUHQNRMLSRNULYDSURVHþDQEURMDNRULVQLNDNRMLVH QDOD]L QD SRGUXþMX SRNULYHQRVWL WH üHOLMH $NR QDJOR SRUDVWH RSWHUHüHQRVW PRELOQLK üHOLMD RVLPXL]X]HWQLPVLWXDFLMDPDNDGDVHRþHNXMHQDJOLSRUDVW]ERJQHNLK GHãDYDQMD NDR ãWRVX razni sabori i manifestacije, to je znak da je naišao veliki broj migranata i da veliki broj njih koristi mobilne telefone. 1DWDMQDþLQRSWHUHüHQRVWüHOLMDRGQRVQRNUHWDQMHPLJUDQDWDPRåHGDVHSUDWLWUHQXWQRLWR X UHDOQRP YUHPHQX 1DLPH RSWHUHüHQMD QD QHNRP SRGUXþMX EL se merila kao ukupna RSWHUHüHQRVWNRGVYLKRSHUDWHUDLPRJORELGDSUHGVWDYOMDMHGLQVWYHQSRGDWDN,QIRUPDFLMDL] tog dela koordinacionog centra, dala bi uvid u pravce kretanja migranata, pa bi prihvatni centri PRJOLQDDGHNYDWDQQDþLQGDVHXQDSUHGSULSUeme.

B. Aspekt društvenih mreža ,VNRULVWLWL YHü SRPHQXWH PRJXüQRVWL X SULKYDWQLP FHQWULPD NRML VX YHü GRVWXSQL NUR] projekte Google, Facebook i Apple kompanije. Sa druge strane, iskoristiti informacije o VWUXþQRM VSUHPL L NRQDþQRP RGUHGLãWX PLJUDQDWD ]D IRUPiranje jedinstvene baze koja bi RODNãDOD]HPOMLNRMDMHNRQDþQDGHVWLQDFLMD]DEROMXSULSUHPX

C. Informacioni sistem u autoprevozu Svi preduzetnici, koji kao primarnu delatnost imaju prevoz putnika, bili bi u obavezi da XJUDGH *36 L :L)L XUHÿDMD X VYRMD SUHYR]QD VUHGVWYD 2ODNãDQLP SUDüHQMHP NUHWDQMD autoprevoznika i dostupnost Interneta u vozilima za prevoz, dali bi još jedan stepen u kvalitetu SUDüHQDPLUJDQDWDLXWLFDOLQDVPDQMHQMHNULMXPþDUD

D. Aspekt pravne IT zaštite Poslednjih godina ovo pitanje ima internacionalni karakter, pogotovo nakon afera SULVOXãNLYDQMD7DNRGDVHRYRPSLWDQMXPRUDSULüLQDSRVHEDQQDþLQDWR]QDþLGDVHSULNXSH relevantni podaci, dok se pri tome ne bi narušila privatnost osoba. Predlog za regulaciju ovog GHOD VH RGOLþQR XNODSD X W]Y XVORYH R NRULãüHQX GUXãWYHQLK PUHåDSULRWYDUDQMXQDORJD8 RYRP VOXþDMX NRULVQLN NDGD RWYDUD MDYQL QDORJ LVWRYUHPHQR EL ÄSRWSLVDR³ XJRYRU VD mobilnom kompanijom koja pruža usluge. Sa pravne strane bilo bi regulisano tako da su podaci koje korisnik postavlja, prati i deli, javni, i da on odgovara za njih, a da je vlasnik tih podataka, ne korisnik nego kompanija koja pruža usluge (npr. Facebook, Google, Linkedin, i dr.). Na slici 3, prikazan je izgled naloga za NRULãüHQMHGUXãWYHQLKPUHåD

44 Slika 3. ,]JOHGQDORJD]DNRULãüHQMHGUXãWYHQLKPUHåD

E. Normalne i patološke reakcije kod izbeglica Posledice po mentalno zdravlje migranata daleko su teže od drugih vanrednih situacija ]ERJL]ORåHQRVWLXGXåHPYUHPHQVNRPSHULRGXLQDYHOLNRPSRGUXþMXUD]RUQLPstresovima zbog napuštanja bliskih osoba, ugroženosti sopstvenog života i života bliskih osoba,povreda, tortura u zatvorenim logorima, gubitak imovine, siromaštvo, glad, razaranje komunalne i zdravstvene infrastruture ili širenje zaraznih bolesti. x NormalnHUHDNFLMHNRGPLJUDQDWDXJODYQRPVHVDVWRMHXQRUPDOQRP]DPRUX PLãLüQD VODERVWLPDODNVDORVW XVWUDKXNRMLPRJXELWLSUDüHQLUD]OLþLWLPSVLKLþNLPVRPDWVNLPL YHJHWDWLYQLPVLPSWRPLPD JODYREROMD]QRMHQMHRVHüDMKODGQRüHLOLYUXüLQHJDÿHQMHL gubitak apetita, tahikardija, pritisak u grudima, vrtoglavice). x $NXWQDVWUHVQDUHDNFLMD W]Y9HOLNLDNXWQLVWUDK RGOLNXMHVHRVHüDQMHPXåDVQRJVWUDKD RG EOLVNH VPUWL QHXURYHJHWDWLYQLP SRUHPHüDMLPD L GH]RUJDQL]DFLMRP SRQDãDQMD L svesti. x Panika kod migranata predVWDYOMHSURSDGDQMHJUXSQHNRKH]LMHPHÿXQDURGRP]DãWDVX QDMRGJRYRUQLML RGVXVWYR OLGHUD L QMLKRYR VODER UXNRYRÿHQMH2VWDOL þLQLRFL NRML doprinose panici su: slaba odevenost, neredovna i nepotpuna ishrana, nepoznati tereni, slaba vidljivost, pretnja okruženjem,nesigurna skloništa,neizvesnost u pogledu cilja, LVFUSOMHQRVWQHDGHNYDWQRXND]LYDQMHPHGLFLQVNHSRPRüLODåQHLQIRUPDFLMH Valjana motivisanost, obuka, oprema i obaveštenost ljudstva i dobro komandovanje SR]LWLYDQDXWRULWHWSURPLãOMHQRVWRGOXþQRVWVPLUHQRVW NOMXþQLVXþLQLRFL]DVXSURWVWDYOMDQMH panici. Glavni sindrom kod migranata predstavlja tzv. kulturni šok koji je psihološka reaakcija iz NUXJDSRUHPHüDMDSULODJRÿDYDQMDSUDüHQDåHVWRNLPHPRFLMDPDNRMDQDVWDMHNRGOMXGLNRMLVH QDÿXXQHSR]Qatom kulturnom okruženju. Nekomplikovani kulturni šok koji sadrži manje –više dobrovoljnu odluku o odlasku, a NRPSOLNRYDQLMHUH]XOWDWSULPRUDQRVWLPLJUDQDWDGDEHåHNXOWXUQLãRNQRVL]QDþDMQHJXELWNH]D migrante: gubitak ljubavi i poštovanja,gubitak socojalnog statusa, siromaštvo, gubitak SR]QDWRJRNUXåHQMDJHWRL]DFLMXXL]EHJOLþNLPFHQWULPD7DNRVHXSURFHVXDGDSWDFLMHPRJX WD]OLNRYDWLID]DQHJDFLMH QLMHWRQLãWDYDåQRMHGDVPRVDüXYDOLJODYX ID]DEHVD QDNULYFH za egzil, na vlasti koje su retko X PRJXüQRVWL GD ]DGRYROMH QMLKRYH åHOMH QD VHEH ãWR VX

45 napravili pogrešan izbor), faza depresije ( zbog gubitaka koje sa sobom nosi izbeglištvo) i faza SULKYDWDQMDOLþQHRGJRYRUQRVWL]DVYRMXOLþQXVUHüX 8 SVLKLMDWULMVNH SRUHPHüDMH VYRMVYHQH L]EHJOLþNRM populaciji, pored anksioznih i GHSUHVLYQLK UHDNFLMD SULODJRÿDYDQMD VSDGDMX SUH VYHJD EROHVWL ]DYLVQRVWL L SVLKRVRPDWVNL SRUHPHüDML Dosadašnja iskustva u zbrinjavanju migranata pokazuju da je za prevenciju mentalnih SRUHPHüDMDNRGPLJUDQDWDRGNOMXþQRJ ]QDþDMDGDVHERUDYDNXNROHNWLYQLPFHQWULPDVYHGH QDãWRNUDüLYUHPHQVNLSHULRG PDNVLPDOQRPHVHFL GDVHãWRMHSUHPRJXüHRPRJXüLWL XNOMXþLYDQMH X UDGQH L GUXãWYHQH DNWLYQRVWL XQXWDU NROHNWLYD L SRYH]LYDQMH VD ORNDOQRP populacijom, a da se u psiKRWHUDSLMVNRPUDGXLQVLVWLUDQDSUHX]LPDQMXOLþQHRGJRYRUQRVWL]D sebe i svoju sudbinu.

F. Aspekt adekvatne i brze medicinske zaštite 0RJXüQRVWGDPLJUDQWLRGXOD]DXQHNXGUåDYXNUR]SULKYDWQLFHQWDUSUHNRWUDQVSRUWDGR raznih humanitarnih centara imaju pristup Internetu, pa samim tim i lako dostupnu komunikaciju pogotovo sa koordinacionim centrom, migranti ni jednog trenutka boravka u GUåDYL QH EL ELOL EH] DNWLYQH PHGLFLQVNH QHJH 7DNRÿH EU]D NRPXQLNDFLMD VD PRELOQLP medicinskim jedinicama mogla bi da pruži dodatnu sigurnost.

G. Jedinstvena baza podataka zdravstvenog stanja migranata Pri samom dolasku u prvi prihvatni centar u državi, lekari u koordinacionom centru bi bili u obavezi da obave lekarske preglede migranata i prikupljene podatke nakon pregleda ažuriraju u jedinstvenu bazu podataka. Iako je situacija iz Srbije pokazala da su migranti uglavnom RGELMDOL OHNDUVNX SRPRü GD QH EL XVSRUDYDOL VYRM SXW GR NUDMQMHJ RGUHGLãWD WDNYD ED]D podataka bi pripremila zemlje na migrantskoj ruti o eventualnim zdravstvenim problemima.

H. Elektronski medicinski kartoni 9HüNUHLUDQLPED]DPDSRGDWDNDPRJXüHMHSULGUXåLWLMHGQRRGLGHMQLKUHãHQMDNRMHVSDGDMX u grupu kompjuterskih medicinskih kartona. Ovaj sistem je baziran na sistemu za skladištenje i obradu dokumentacije i sOLNDVYLKNRULVQLNDPHGLFLQVNLKXVOXJD,DNRNDRMHGDQRG]QDþDMQLK LQIRUPDFLMD NDGD VX PLJUDQWL X SLWDQMX RYL SRGDFL ]ERJ ]DNRQD R ]DãWLWL SRGDWDND OLþQRVWL moraju ostati dostupni samo koordinacionom centru, ali ne i u javnoj bazi podataka kroz web sajt LOLPRELOQHDSOLNDFLMH'RVWXSQRVWMDYQRMED]LELELOLVDPRWUHQGRYLEROHVWLRGUHÿHQRJWLSD NDRLKURQRORJLMDSUDüHQDRGUHÿHQHEROHVWL

I. .RRUGLQDFLMDL]PHÿXVOXåEL 6YHVOXåEHELORGDVXRQHGUåDYQHPHÿXQDURGQHLOLSULSDGDMX192VHNWRUXLPDOHELSXQR lakšX NRRUGLQDFLMX D SXQR YHüL VWHSHQ HILNDVQRVWL L HIHNWLYQRVWL DNR EL VH NRPSOHWDQ UDG koordinisao iz jednog centra. Iz jedinstvene baze podataka bi se informisale sve službe koje UDGHQDSRGUXþMXMHGQHGUåDYHGRNELLGHQWLþQDED]DELODSRWSXQRYLGOMLYDL za koordinacioni centar drugih država, pa bi mogli da blagovremeno planiraju svoje akcije.

9,=DNOMXþDN

Informaciono komunikacione tehnologije koje bi se koristile za ublažavanje migrantske NUL]HWUHEDORELGDþLQLYHRPDYDåDQGHRSURFHVDXEODåDYDQMDNrize, a ovaj rad je dao predlog i NDNR7DNRÿHRYDNDYSUHYHQWLYQLVLVWHPELVOXåLRLUDGLRQDVSUHþDYDQMXEXGXüLKNUL]DLSUH QHJR ãWR VH SRMDYH 3UHGORåHQL PRGHO NRRUGLQDFLRQRJ FHQWUD ]QDþDMQR EL XEODåLR SRVOHGLFH

46 demografskih promena u pružanju usluga i dao doprinos da trenutni ljudski resursi koji su angažovani budu što efikasniji i efektivniji.

Literatura

[1] 6%LMHORYLüSULPMHQD,.7XPHGLFLQL(YURSVNDUHYLMDYROQR [2] J.A.Seen, Information Technology - Prentice Hall 2004. [3] S. Getty, EU migrant crisis: How technology could help solve the refugee crisis, BBC, 2015. [4] S. Getty, Europe's refugee crisis explained: Syria's chemical attacks, the Iraq war and why we've reached a tipping point, Economist, 2015. [5] W. Schaeuble, EU refugee crisis: Europe's ageing economies will benefit from migrants, Economist, 2015. [6] A. Williams, Moody's Analytics: Economists say Syrian migrants will boost the European economy, Economist, 2015. [7] Europol, Annual Reposrt 2015. [8] Google, Annual Europe Search 2015.

47 Damir $KPLü1 UDK 314.15:331.5 %UDQLPLU0LNLü2 Asim BRMLü2 MODUS USPJEHA IMIGRANATA KAO LJUDSKOG RESURSA KROZ PRAVNO- SPORTSKI SISTEM

1Edukacijski fakultet Univerziteta u Travniku 2Fakultet zdravstvenih nauka Evropski uQLYHU]LWHW%UþNRGLVWULNW

Sažetak

Ljudi koji vrše migracije nazivaju se migranti. Pojmovi emigracija i imigracija odnose se na PHÿXQDURGQHPLJUDFLMHZa zemlju iz koje se ljudi iseljavaju, oni su emigranti, za zemlju u koju se useljavaju, imigranti. 'D EL GRELOL L RGUHGLOL MHGDQ VSRUVWNL GRJDÿDM NRML LPD RG obrazavnRJ SUDYQRJ GR VSRUWVNRJ ]QDþDMD YDåDQ MH X SXQR VOXþDMeva kada su u pitanju životni pravaci imigranata. To se može obrazložiti u uspjehu mnogih imigranata u razlLþLWLP vrstama zanimanja, pa tako u sportskom zanimanju. Zbog toga su jako bitna sportska GRJDÿDQMD ]D LPLJUDQDWH. 1D RVQRYX RYLK SDUDPHWHUD XYRGH VH VWUXþQMaci kao resurs za obavlMDQMHSRVODQDWHUHQXNRMLMHLVDPFLOMRYLKGRJDÿDQMD$FLOMMHNDNRRWNULWLWDOHQWHLNRML su to modusi otkrivanja. 'YDVXQDþLQDLGHQWLILNDFLMHWDOHQDWD.RQYHQFLRQDODQSRGUD]XPLMHYD identifikaciju i razvoj talenata (eng. TD, talent development; dio usmjeren više na ostvarenje VYLKPRJXüLKXYMHWD]DRVWvarenje talentiranih sportaša i sama identifikacija talenata) putem NRPELQDFLMHUD]OLþLWLKYUVWDWHVWRYD-DNRELWDQQDþLQ]DLGHQWLILNDFLMXWDOHQDWDMHLJHQHWVNR testiranje koje je dostupno iz analize X]RUNDVOLQH1DWDMVHQDþLQSURFMHQMXMXYDULMDFLMH'1$ direktno ili indirektno povezane sa sposobnostima potrebnim za uspjeh u sportu. Genetsko testiranje je relativno nov „alat“ za usmjeravanje prema sportu, a pogotovo je preporuka za imigrante prema kojima je to testiranje najvažnije. Može se dogoditi da se neko ne pokaže SUHGLVSRQLUDQLP ]D VSRUW NRML PX VH QDMYLãH VYLÿD 3RVWDYOMD VH SLWDQMH WUHED OL JD X WRP VOXþDMXRGYUDWLWLRGWRJVSRUWDLXVNUDWLWLPX]DGRYROMVWYRS toga se moåHUHüLGDVDPVSRUtski GRJDÿDMMHPMHVWRVXVUHWDQMDLPLJUDQWDHYHQWXDOQLKVSRUWLVWDJGMHMHPMHVWRGRJDÿDMDSROD]QD osnova za dalju eventualnu suradnju sa odabranim imigrantima odnosno sportistima. Može se konstatirati da je genetska analiza za sport mlado i kompleksno poGUXþMHLVWUDåLYDQMD9DåQR je razumjeti kako je trening nezaobilazno, ali ne i jedino sredstvo NRMH XWMHþH QD XVSMHK X VSRUWX V WRJD VX RYL VSRUWVNL GRJDÿDM neminovni za susret i boravak imigranata u cilju istraživanja sportskih talenata zD RGUHÿHQD GRVWLJQXüD NDR SURPRWRUstvo države u kojoj borave.

.OMXþQHULMHþL imigrant, uspjeh, sport.

Abstract

People who commit migration are called migrants. The terms of emigration and immigration related to international migration. For a country from which people emigrate, they are

48 immigrants, for the country to which they move, immigrants. To get one and determine a sports event that has since obrazavnog, the legal significance of sport, is important in a lot of cases when it comes to living the direction of immigrants. This can be explained by the success of many immigrants in various occupations, including in the sports profession. Therefore, very important sports events for immigrants. Based on these parameters, introduced by experts as a resource to perform work on the ground, which is the very purpose of these events. A goal is to discover talents and what are the modes of detection. There are two ways of identifying talents. Conventional means the identification and development of talent (eng. TD, talent development; part focuses more on the achievement of all possible conditions for the realization of talented athletes and the very identification of talents) through a combination of different types of tests. Very important way to identify the talents and genetic testing that is available from the analysis of a sample of saliva. In this way the estimated variation of DNA directly or indirectly associated with the competencies necessary for success in the sport. Genetic testing is a relatively new "tool" for guiding the sport, and especially the recommendation of migrants to which this is the most important test. It may happen that someone does not show predisposed to the sport that he likes. The question is whether it should be in this case, to turn away from the sport and deny him the satisfaction. Therefore it can be said that I am a sporting event is a meeting place for immigrants of any athlete, where the venue starting point for further possible cooperation with selected immigrants or athletes. It can be concluded that the genetic analysis for sport a young and complex area of research. It is important to understand how the training is unavoidable, but not the only means of affecting the success of the sport, with the result, these sporting event inevitable to meet and stay of immigrants in order to investigate sports talents for specific achievements as promotorstvo state in which they reside.

Keywords: immigrant, success, sport.

UVOD

Šta su to imigranti? Da li su izbjeglice? Kako ih nazvati!? Izbjeglica je svaka osoba koja je primorana da napusti svoju zemlju zbog oružanog sukoba ili opasnosti od progona, dok je PLJUDQWQHNRNRMHRGOXþLRGDGRÿHXGUXJXGUåDYXQDMþHãüH]ERJ]DSRVOHQMDLOLãNRORYDQMD .DRSULPMHUYHüLQDOMXGLNRMLRGOD]HL]VYRMH]HPOMDXSRNXãDMXGDVHGRPRJQXGUXJHGUåDYH jesu izbjeglice, a samo mali broj su migranti. Više od 60 miliona ljudi danas je prisiljeno da QDSXVWLSUHELYDOLãWHDSRNXãDMLKLOMDGDOMXGLGDSUHÿXWHãNHQHSULOLNHSXWRYDQMHXSRVOMHGQMH vrijeme jedna je od glavnih tema svjetskih medija koji nerijetko pogrešno koriste termine i pojmove migrant i izbjeglica. Pravni principi koje ona obuhvata sadržani su u mnogim PHÿXQDURGQLPUHJLRQDOQLPLQDFLRQDOQLPSURSLVLPD'UåDYHQDþLMRMVXWHULWRULMLL]EMHJOLFH imaju obavezu da obezbjede sve uslove za zivot. Imigranti su osobe kojima životi nisu XJURåHQLX]HPOMDPDSRULMHNODQLWLLPWDPRSULMHWLRSDVQRVWRGSURJRQD2QLRGOXþXMXGDRGX XQHNXVWUDQX]HPOMXL]UD]QLKPRWLYDQDMþHãüHUDGL]DSRVOHQMDLOLãNRORYDQMD=DUD]OLNXRG izbjeglica, migranti u svakom trenutku bezbjedno mogu da se vrate u svoje zemlje. Migranti

49 SRGOHåXLVNOMXþLYR]DNRQLPD]HPDOMDXNRMLPDVHQDOD]HGRNMH]DãWLWDL]EMHJOLFDGHILQLVDQDL QDFLRQDOQLPLPHÿXQDURGQLPSURSLVLPD

Regulacija pravnih akata kao zaštita imigranta i njihova postojanost

Za samo opstanak i kulturološki razvoj imigranta, nepohodno je da budu društveno aktivni kroz razne društvene aktivnosti, obrazovni sistem, pa tako i sportske aktivosti!Kada su u pitanju ilegalni iPLJUDQWLNRMLQHPDMXGRNXPHQWDWDNRÿHLPDMXOMXGVNDSUDYDEH]RE]LUDQD svoj neregulisan status."Nisu u pravu oni koji misle da ilegalni imigranti nemaju prava, jer nemaju papire. Svako je nosilac ljudskih prava, bez obzira na to kakav ima status. Lako je razumjHWLGD]DEUDQDPXþHQMDãWLWLVYHOMXGHDOLELWUHEDORGDEXGHPRsvjesni da su osnovna SUDYDWDNRÿHXQLYHU]DOQDLGDMHQMLKRYRXåLYDQMHSUHGuslov za ljudsko dostojanstvo".Države þODQLFHVH moraju da se pridržavaju svojih obaveza da štite osnovna društvena prava svakoga SRG VYRMRP MXULVGLNFLMRP XNOMXþXMXüL LOHJDOQH HPLgrante.To objašnjava da nema mesta diskriminaciji i ksenofobiji ako je u pitanju emigrantska kriza. Migracije su kretanje ljudi iz jednog mesta u drugo s ciljem preivremene ili stalne promene mesta boravka. Promena VUHGLQHXNRMRMOMXGLåLYHXWLþHQDSURPene njihovih navika. Ljudi koji vrše migracije nazivaju se migranti. Pojmovi emigracija i imigracija RGQRVHVHQDPHÿXQDURGQHPLJUDFLMH=D]HPOMX iz koje se ljudi iseljavaju, oni su emigranti, za zemlju u koju se useljavaju, imigranti. Migracije su povezane sa: 1. razvojem proizvodnih snaga, 2. reprodukcijom stanovništva, 3. teritorjalnim razmeštajem, 4. strukturom stanovništva, 5. urbanizacijom. Jedan od najvažnijih pokazatelja koji se koristi pri analizi migracija je MIGRACIONI SALDO.On predstavlja razliNXL]PHÿXEURMDLVHOMHQLKLXVHOMHQLKXRGUHÿHQRj zemlji ili regionu u toku jedne godine. Od MS zavisi 1. dinamika broja stanovnika 2. polno-starosna struktura 3. obim radne snage.3UYH YHOLNH PLJUDFLMH ]DSRþHOH VX QDNRQ YHOLNLK JHRJUDIVNLK RWNULüD 6DPR X XIX i prvoj polovini XX veka iz Evrope se iselilo u Novi Svet oko 50 miliona ljudi, pretežno u Ameriku, Australiju i Novi Zeland.

3RVWRMHUD]OLþLWHYUVWHPLJUDFLMD

- prema trajanju-STALNE i SEZONSKE - prema prelasku državne granice na-SPOLJAŠNJE i UNUTRAŠNJE - prema uzrocima na–32/,7,ýKE, EKONOMSKE, ADMINISTRATIVNE- EKOLOŠKE… - Ekonomske migracije su dobrovoljna preseljenja radi poboljšanja materijalnog stanja. - 3ROLWLþNH PLJUDFLMH VX PDVRYQD SUHVHOMHQMD QD RVQRYX MHGQRVWUDQRJ SULWLVND LOL GYRVWUDQH PHÿXQDURGQH Varadnje a mogu biti i masovna bjekstva. Djele se na: 1. masovna preseljenja (WUDQVHIHULH[VRGXVLHWQLþNLKUasnih ili religioznih grupa) - 2. neorganizovana bjekstva SRGUD]OLþLWLPREOLFLPDGLVNULPLQDFLMH-izbeglice; raseljena lica) - 3. formalno-SROLWLþNHPLJUDFLMH ODåQLD]LODQWLXJURåHQDOMXGVNDLJUDÿDQVNDSUDYD - 8]URFLSROLWLþNLKPLJUDFLMDPRJXVHSRGjeliti u dvije grupe: -1.UDWRYLLGUXJLREOLFLSROLWLþNLKVXNRED

50 - 2. planirana i administrativna preseljenja ili progoni ljudi - Dugotrajna i postepena migraciona kretanja nazivaju se PHWDQDVWD]LþNDNUHWDQMD. Ona VXELODNDUDNWHULVWLþQD]DPLJUDFLMHVUSVNRJQDURGDQD%DONDQVNRSROXRVWUYRXYUHPH turske vlasti. Mogu biti 1. Istorijsko-psihološka (istorijske velike bitke, turski zulumi, bune, ustanci) - 2. socijalno-ekonomski(agrarna prenaseljenost, klimatske nepogode) - &HQWULGLIX]LMHPHWDQDVWD]LþNLKNUHWDQMDELOLVX'LQDUVNLSUHGHOL - .DGDVXXSLWDQMXLVWUDåLYDþNLPRGXVLGDELVHGRãORGRUH]XOWDWDNRML vode ka odabiru sportVNHSRSXODFLMHXRYRPVOXþDMXLmigrantske populacije, genetska istraživanja su ta koja GDQDVSUXåDMXVYHQDSUHGQLMHLQIRUPDFLMHRNDUDNWHULVWLNDPDþRYMHNDLSULPMHQD genetske analize u funkciji otkrivanja i usmjeravanja talenata prema grupacijama sportova.

SISTEM RADA

Da bi dobili i odredili jedan spoUVWNLGRJDÿDMNRMLLPDREUD]RYQLSUDYQLLVSRUWVNLHIHNDWNRML je zavistan u SXQR VOXþDMHYD X SLWDnju životnih pravaca emigranata, treba sve insittucije da XþHVWYXMXXRYRPSURJUDPX VSRUWVNHSUDYQHGUXãWYHQHVRFLMDOQH Ovaj postupak se može obrazložiti u uspjehu mnogih iPLJUDQDWDXUD]OLþLWLPYUVtama zanimanja, pa tako u sportskom zanimanju. Zbog toga su MDNR ELWQD VSRUWVND GRJDÿDQMD Lmigranata. Prije svega možemo podjelu sportNLKGRJDÿDMDNDGDVXXSLWDQMXLmigrant izvesti ovako:

Vrste spRUWVNLKGRJDÿDMD

- 0HÿXQDURGQL - Nacionalni - Regionalni - Lokalni

.DGD RGUHGLPR NRMH VSRUWVNL GRJDÿDM SODQLUDPR NRML MH LPD LQteresnu sferu, idemo kroz odabir karakteristika, kada i kako raditi sportVNLGRJDÿDM

6YDNLVSRUWVNLGRJDÿDMRGUHÿXMXVOMHGHüHNDUDNteristike:

- Vremenski je determinisan SRþHWDNNUDMWUDMDQMHSUHFL]QDVDWQLFD - Promotivna snaga - Zahtjeva velike organizacione i menadžerske sposobnosit i - Zahtjeva dobro opremljene i funkcionalne sportske objekte

51 Razvijanje koncepta sportVNRJGRJDÿDMD

2UJDQL]RYDQMH VSRUWVNRJ GRJDÿDMD REXKvata planiranje, uspostavljanje organizacione strukture i razvijanje radnih odnosa i metoda kojima se dostižu ciljevi, prije nego što se pristupi organizovanju, upravljanju i kontroli, neophodno je dati odgovore na sljHGHüDSLWDQMD NDNRELVHGHILQLVDODVYUKDRGQRVQRPLVLMDVSRUWVNRJGRJDÿDMD 0HÿXRVQRYQLPSLWDQMLPDQD NRMDWUHEDGDWLRGJRYRUSULUD]YLMDQMXNRQFHSWDVSRUWVNRJGRJDÿDMD su:

- =DãWRVHGRJDÿDMSUHGODåH" - Koje su interesne grupe? - .DGDüHGRJDÿDMELWLRGUåDQ" - .DNRRUJDQL]RYDWLGRJDÿDM" - *GHRUJDQL]RYDWLGRJDÿDM" - .DNDYMHVDGUåDMLOLSURL]YRGGRJDÿDMD" - .RüHELWLRGJRYRUDQ]DQMHJRYRSODQLUDQMHRUJDQL]DFLMXLUHDOL]DFLMX"

.DGD VYH UHVXUVH LVSLWDPR RQGD VOLMHGH NRUDFL NRML RGUHÿXMX GD OL SURjekat ativnosti zadovoljava sve kriterijume. Ti koraci su podijeljeni u:

- Formiranje Organizacionog i Izvršnog odbora manifestacije - Izrada planova - %XGåHWLUDQMH ILQDQVLMVNLSODQGRJDÿDMD - Organizaciona šema - Podjela zadataka, obaveza i djelatnosti - Komunikacija i koordinacija aktivnosti

Na osnovu ovih parametera, XYRGHVHVWUXþQMDFLNDRUHVXUV za obavljanje posla na terenu, koji MHLVDPFLOMRYLKGRJDÿDQMD$FLOMMHNDNRRWNULWLWDOHQWHLNRMLVXWRPRGXVLRWNULYDQMD

Kako otkriti talenta u sportu

Svrha identifikacije talenata HQJ 7, WDOHQW LGHQWLILFDWLRQ MH QDMUDQLML PRJXü RGDELU predisponiranih sportaša zbog maksimalnog ostvarenja njihovih potencijala. Vrhunski sportaši, osim što predstavljaju zemlju, klub i sebe osobno, u skladu sa svojim preferencijama bore se za osobnu satisfakciju, novac, slavu, sponzorstva itd. Iz toga proizlazi da je otkrivanje WDOHQDWD RG YDåQRVWL QH VDPR ]D VSRUWDãH YHü L ]D ãLUL NUXJ OMXGL ãWR LK RNUXåXMX 8 RYRP segmentu je na samom organizatoru i cilju ovDNYLKGRJDÿDMDGDVe traže ti talenti, sportisti koji bi mogli prezentirati zemlju u koju dolazi i iskoristiti njihov potencijal.

'YD VX QDþLQD LGHQWLILNDFLMH WDOHQDWD .RQYHQFLRQDODQ SRGUD]XPLMHYDLGHQWLILNDFLMXLUD]YRM talenata (eng. TD, talent development; dio usmjeren vLãHQDRVWYDUHQMHVYLKPRJXüLKXYMHWD]D ostvarenje talentiranih sportaša i VDPD LGHQWLILNDFLMD WDOHQDWD SXWHP NRPELQDFLMH UD]OLþLWLK vrsta testova.

52 Neki od njih su antropometrijski PRUIRORJLMVNL ED]LþQL L VSHFLILþQL NRQGLFLMVNL WHVWRYL 6SHFLILþQL WHVtovi za procjenu sposobnosti važnih za pojedini sport korisni su jer zadatke nastoje približiti tehnici sporta i natjecateljskim uvjetima. Postoje sportovi s jednostavnijom i oni sa složenijom hipotetskom strukturom faktora potrebnih za uspjeh, a i unutar samih sposobnosti postoji razlika u kompleksnosti.

Koordinaciju SULPMHULFHQLMHMHGQRVWDYQRSURFLMHQLWLDþLQHMHIDNWRUD6SRUWMHÄERJDWLML³ãWR LPD YLãH VWDQGDUGL]LUDQLK VSHFLILþQLK WHVWRYD VWRJD QLMH VOXþDMQR GD VH ]ERJ SODQHWDUQH popularnosti, o nRJRPHWXSXEOLFLUDQDMYHüLEURM]QDQVWYHQLKGMHOD/RJLþQRGDüHWUHQHULNRML poznaju i primjenjuju dostupne testove za svoj sport, imati bolji uvid u sposobnosti sportaša te prema tomu modelirati metode rada.

1DGDOMH SURFMHQMXMX VH L UD]OLþLWL psihološki faktori, a ne treba zanemariti ni okolinske þLPEHQLNHSUHKUDQXVDQQDYLNHNDUDNWHULVWLNHURGLWHOMDLWG

Analiza NUR]JHQHWLþNLPRGXV

-DNRELWDQQDþLQ]DLGHQWLILNDFLMXWDOHQDWDMHLJHQHWVNRWHVWLUDQMHNRMHMHGRVWXSQRL]DQDOL]H uzorka sline. Na taj VHQDþLQSURFMHQMXMXYDULMDFLMH'1$GLUHNWQRLOLLQGLUHNWQRSRYH]DQHVD sposobnostima potrebnim za uspjeh u sportu.

2GUHÿXMX VH SURILOL NDUDNWHULVWLþQL ]D XVSMHK X UD]OLþLWLP JUXSDFLMDPD VSRUWRYD X] PLãLüQX VWUXNWXUX RPMHUEU]LKLVSRULKPLãLüQLKYODNDQD -RãXYLMHNQHSRVWRMHDQDOL]HþLMLüHUH]XOWDWL SUHSRUXþLWLVSHFLILþDQVSRUWDOLPRåHVHXVPMHULWLSUHPDVSRUWVNLPJUXSDFLMDPD SULPMHULFH VSRUWRYLVQDJHLVSRUWRYLL]GUåOMLYRVWL ãWRMHYHüRG]QDþDMQHNRULVWL

3RVWRMH L SRPDFL X VPLVOX RGUHÿLYDQMD genetske uvjetovanosti za vrijednosti maksimalnog primitka kisika (VO2max) kao reprezentativne mjere za procjenu aerobne sposobnosti. $&71 W]Y ÄJHQ EU]LQH³ MH RQDM NRML VH QDMþHãüH SRYH]XMH VD VSRUWRP D RGUHÿXMH predispoziciju za sprint s potrebnom eksSOR]LYQRãüXD$&715DOHODVDVSRUWRYLPDVQDJHL jakosti (RR genotip).

Osobe genotipa XX NDUDNWHUL]LUD YHüL XGLR VSRULK PLãLüQLK YODNDQD SRJRGQLMH ]D VSRUWRYH izdržljivosti) u odnosu na one RR genotipa. Jedan od najistraživanijih gena je ACE, koji se pRYH]XMHVNDUGLRYDVNXODUQLPVXVWDYRPLL]GUåOMLYRãüX JHQRWLS$&(,,

,]UDÿHQD MH VWRJD mapa ljudskih gena SRYH]DQLK V IL]LþNRP VSRVREQRãüX L ]GUDYVWYHQLP fitnesom (The Human Gene Map for Performance and Health-related Fitness Phenotypes). Genetska anali]DPRåHRGUHGLWLLWLSSUHKUDQHVSHFLILþDQ]DVYDNRJVSRUWDãDãWRXYUKXQVNRP VSRUWX X NRMHPX þHVWR RGOXþXMX QLMDQVH PRåH ]QDþLWL SUHYDJX ,VWUDåXMH VH L JHQHWVND uvjetovanost za nastanak ozljeda, primjerice ligamenata i tetiva.

Kako ne starimo svi jednaNRP GLQDPLNRP SRVWRMH L WHVWLUDQMD NRMD X RGUHÿHQRM PMHUL procjenjuju biološko starenje organizma (kronološka starost-broj navršenih godina; biološka starost- stvarna starost organizma). Suvišno je objašnjavati koliko primjerice, za jedan

53 nogometni klub zQDþLLQIRUPDFLMDRSUHGLVSRQLUDQRVWL]DRGUHÿHQHR]OMHGHLELRORãNRMVWDURVWL RUJDQL]PD LJUDþD ]D NRMHJD SODQLUD SODWLWL PLOLMXQVNL L]QRV 6YLPH QDYHGHQLP XþLQMHQ MH ]QDþDMDQSRPDNXJHQHWVNRMDQDOL]L]DVSRUWDQRYHVHVSR]QDMHWHNRþHNXMX

)D]DHWLþNRg pitanja i kodeksa

Genetsko testiranje je relativno nov „alat“ za usmjeravanje prema sportu. Može se dogoditi GDVHQHNRQHSRNDåHSUHGLVSRQLUDQLP]DVSRUWNRMLPXVHQDMYLãHVYLÿD3RVWDYOMDVHSLWDQMH WUHEDOLJDXWRPVOXþDMXRGYUDWLWLRGWRJVSRUWDL uskratiti mu zadovoljstvo.

Kako osim sportskih rezultata , sport pruža i brojna druga zadovoljstva, zdravlje, prijateljstvo, razvoj pozitivnih navika, samopouzdanje i mnoga druga, 3RVHELFHX]JUXEXþLQMHQLFXGDMH YUORQL]DNSRVWRWDNRQLKNRMLüH]DLVWDSRVWLüLYHOLNXVSRUWVNXNDULMHUX'HWHNFLMXWDOHQDWDX sportu dodatno komplicira proces sazrijevanja jer neki mladi sportaši ranije sazriju pa samim time mogu iskazivati superiornost u odnosu na vršnjake. Suprotno, onaj tko sporije sazrijeva može se pogrešQRSURFLMHQLWLNDRPDQMHWDOHQWLUDQDELWLSRWHQFLMDODQÄVSRUWVNLJHQLM³NRMLüH VYRMH QHGRVWDWNH NRPSHQ]LUDWL RVWDOLP QDWSURVMHþQLP RVRELQDPD VWRJD QH WUHED ELWL obeshrabren ni ako genetska analiza pokaže slabije rezultate. Ona nije jedini preduvjet za uVSMHK X VSRUWX YHü VDPR MHGDQ RG ÄDODWD³ Ali kada su u pitanju imigranti, taj proces je drugacijeg toka.

Naravno, postoje i prepreke genetskim istraživanjima. Osim što je humana genetika sama po VHEL NRPSOHNVQR SRGUXþMH D þRYMHN PLVDRQR ELüH NRMH VH UD]Yija u skladu s utjecajem okoline, postoji i problem transfera rezultata genetskih istraživanja u odraslih vrhunskih sportaša na djecu u funkciji otkrivanja talenata i usmjeravanja prema grupama sportova. Ovo nam ponovo govori, da taj genetski faktor, pogotRYRNRGLPLJUDQDWDJGMHMHFUQDþNRSRGUXþMH QMLKRYRQDVOLMHÿHMHSRVHEQRJNDUDNWHUDNRMHWUHEDL]XþDYDWLCijena genetske analize proteklih JRGLQDL]QRVLODMHYLãHWLVXüDHXUDDGDQDVVWRMLQHNROLNRVWRWLQDHXUDSDMH]D]DNOMXþLWLNDNR postaje sve dostupnija.

=$./-8ý$.

Može se zakOMXþLLt da pri odabiru sportista imigranta koji mogu biti promoter države u kojoj su izbjegli, najvažniji jHWDMSURIHVLRQDOQLRGDELUVWUXþnjaNDNRMLüHNUR]VSRPHQXWXVWUXNturu odabira kroz sportske kretnje i genetiþNLPRGXV GRüLGRWLKVD]QDQMDQDUDYQRLX]VSRVREQRVW RUJDQL]DWRUDGRJDÿDMDLSUDYQLKVWUXþQMDNDNRMLVXYRGLWHOMLSUDYQLKDNDWDYH]DQH]DVSRUWVNH djelatnosti svih vrsta. Može se konstatirati da je genetska analiza za sport mlado i kompleksno SRGUXþMHLVWUDåLYDQja. Dva su QDþLQDLGHQWLILNDFLMHWDOHQDWD.RQYHQFLRQDODQSRGUD]XPLMHYD identifikaciju i razvoj talenata (eng. TD, talent development; dio usmjeren više na ostvarenje VYLKPRJXüLKXYMHWD]DRVWvarenje talentiranih sportaša i sama identifikacija talenata) putem NRPELQDFLMHUD]OLþLWLKYUVWDWHVWRYDVažno je razumjeti kako je trening nezaobilazno, ali ne i

54 MHGLQR VUHGVWYR NRMH XWMHþH QD XVSMHK X VSRUWX 1LVX WR QL LVNOMXþLYR JHQL YHü NRPELQDFLMD QDYHGHQRJX]QL]RVWDOLKþLPEHQLNDNDRãWRVXXYMHWLRGUDVWDQMD, društvo, prehrana, navike itd. S toga se moåH UHüL GD VDP VSRUWVNL GRJDÿDM MH PMHVWR VXVUHWDQMD Lmigranta eventualnih VSRUWLVWD JGMH MH PMHVWR GRJDÿDMD WDNRÿH polazna osnova za dalju eventualnu suradnju sa odabranim imigrantima odnosno sportistima.

LITERATURA

1. .ORSLü5 Osnovi poslovne etike. 2. .XOLü79DVLü0 Menadžment ljudskih resursa. 3. Longo UG, Loppini M, Margiotti K, Salvatore G, Berton A, Khan WS, Maffulli N, Denaro V. Unravelling the Genetic Susceptibility to Develop Ligament and Tendon Injuries. Current Stem Cell Research & Therapy 2015, Review. 4. 3HMDQRYLü0 3ROLWLþNDHNRQRPLMD6DUDMHYR)DNXOWHWSROLWLþNLKQDXND. 5. 7RPLü 0 2VQRYL VSRUWVNH RUJDQL]DFLMH – struktura, kultura, menadžment i administracija. Zavod za udžbenike. 2010. 6. Turnpenny P, Ellard S. Emeryjeve osnove medicinske genetike (14. izdanje). Medicinska naklada 2011.

http://www.nezavisne.com/novosti/svijet/Izbjeglice-ili-migranti/322839 http://studenti.rs/skripte/menadzment/organizacija-sportskih-desavanja/ www.mcp.gov.ba/zakoni_akti/strategije/?i http://savremenisport.com/teorija-sporta/osnove-sporta/1/45/sportski-dogadjaj

55 3URIGU5HILNûDWLü UDK 314.15:616.89 Evropski univerzitet %UþNRdistrikt BiH

36,+,ý.,75$80$7,=$00,*5$1$7$

Sažetak Ljudi su od pamtivijeka migrirali iz jednog prostora u drugi da bi bolje i bezbjednije živjeli. Migracije naroda sa Bliskog istoka su internacionalnog karaktera jer migranti prelaze JUDQLFH YLãH GUåDYD GD EL QDãOL VLJXUQR XWRþLãWH u zapadnoj Evropi. Na dugom putu oni pUROD]HNUR]UD]OLþLWHSRWHãNRüH NapustiYãLVYRMGRPLLPRYLQXURÿDNHLprijatelje, migranti NUHüXXQHL]YMHVQRVt gdje dRåLYOMDYDMXUD]OLþLWHWUDXPH. Tokom migracija oni su nesretni, izgubljeni, preplašeni L RJRUþHQL L ELYDMX SVLKLþNL WUDXPDWL]RYDQL što može ostaviti trajne posljedice na psihosocijalno funkcioniranje. Ovaj rad razmatra refleksije migracija na mentalno zdravlje migranata i njihovu psihosocijalnu adaptaciju na novo okruženje.

Apstract People have always migrated from one area to another in order to better and safer living. Migration of people from the Middle East are of international character because migrants cross the border of several states to find a safe shelter in Western Europe. On their long journey they face different difficulties. By leaving their home and property, relatives and friends, migrants engage in uncertainty and experience various traumas. During the migration they are unhappy, lost, scared and outraged and are psychologically traumatized which can leave lasting effects on psychosocial functioning. This paper discusses the reflections of migrations on the mental health of migrants and their psychosocial adaptation to the new environment.

Ratovi na bliskom istoku doveli su do velikih pomjeranja naroda i samim tim i nesagledive posljedice u zemljama iz kojih su bježali kao i u zemljama kroz koje su prolazili i u onima u kojima su našli utoþLãWH'HILQLFLMRP81PLJUDQWH koji moraju napustiti svoje mjesto življenja bilo zbog egzistencijalne ugoženosti,ratnih opasnosti ili vjerskog,nacionalnog ili SROLWLþNRJSURJRQD, dijelimo na „raseljene osobe“ tj. one koji su u okviru svoje zemlje morali potražiti sigurnije mjesto življenja, na engleskom „displaced persons“ i druga skupina su oni koji su migrirali u druge zemlje tkz. izbjeglice ,eng.“refugees“.

„ Migracija predstavlja prostorno pokretanje u svrhu promjene središta životnog usmjerenja L]YDQ JUDQLFD XGDOMHQRVWL ]QDþDMQH ]D individuu ili grupu. Ako ovo premještanje prelazi

56 JUDQLFH QDFLRQDOQH GUåDYH R]QDþDYD VH internacionalnom migracijom. U tu grupu spadaju LVHOMHQLFLSRYUDWQLFL HNRQRPVNL PLJUDQWL OHJDOQL GRVHOMHQLFL NDR L L]EMHJOLFH L] UD]OLþLWLK pobuda. Razlozi za migraFLMXPRJXELWLUD]OLþLWLDOLLPMHQDSRþHWNXPLJUDFLRQRJSURFHVD ]DMHGQLþNRRGYDMDQMHRG porodice, prijatelja, poznate sredine i domovine. Uspjeh migracije ovisi o sposobnosti migranta da afektivne standarde formirane generacijama u vlastitom društvu i kulturi usklade prema etabliranim u QRYRMVUHGLQL9HRPDMHWHãNRXüLXPLJUDFLRQL SURFHV L VDYODGDWL JD XNROLNR VX UD]OLNH L]PHÿX VWDUH L QRYH GRPRYLQH YHOLNH 6XRþHQL VD VWUDQLP MH]LNRP QRYRP UHOLJLMRP L QHL]YMHVQRP EXGXüQRãüX X zapadnim metropolama, neULMHWNRXSULQXGQLPVPMHãWDMLPDLVDIL]LþNLPLSVLKLþNLPSRVOMHGLFDPDUDWD razlikuju se dijametralno od onih migranata koji iz ekonomskih razloga prelaze iz jedne evropske ]HPOMH X GUXJX X] PRJXüQRVW GDOMH NRPXQLNDFLMH QD PDWHUQMHP MH]LNX .DNR üH migrant reagovati na RSWHUHüXMXüXSURPMHQXXVYRPåLYRWXQH]DYLVLVDPRRGOLþQRVWLQHJR WDNRÿH L RG ªGR]YROMHQLK©RGQRVQR ªWDEXL]LUDQLK© REOLND WUDGLFLRQDOQRJ RSKRÿHQMD SUHPD SVLKLþNLPSRUHPHüDMLPDXVNORSX vlastite kulture. Subjektivni mehanizmi savladavanja ovih SRWHãNRüD NDR L VDPL QDþLQ LVSROMDYDQMD SVLKLþNH SDWQMH VX UD]OLþLWL RYLVQR R SRULMHNOX L SULSDGQRVWL RGUHÿHQRM JUXSL QDURGD =ERJ WRJD VXVUHWL RVRED VD UD]OLþLWLP VRFLMDOL]DFLRQLP SURFHVLPD QDVWDOLP ]ERJ SULSDGQRVWL UD]OLþLWLP NXOWXUDPD LQGXFLUDMX þHVWR L]X]HWQR kompleksne interakcione situacije. Orijentacija samo na vlastite kulturne norme i vrijednosne sisteme, zahtijeva velike napore od interakcionih partnera.“(Peterschik,2013.str.133) Bilo koji vid migracije da je u pitanju one imaju psihološke refleksije kako na individualnom tako i na kolektivnom aspektu .Psiholozi razlikuju tri etape u traumatizmu migranata,prvo je ono razdoblje prije napuštanja rodnog doma kada su ljudi izloženi ne samo ratnim i drugim opasnostima ,negRLSUHSUHNDPDNRMHVHSUHþHGDRVWYDUHELMHJGUXJR je razdoblje sam progon koji je posebno stresan MHUPLJUDQWLSUROD]HNUR]UD]OLþLWDåLYRWQD LVNXãHQMD L WUHüH razdoblje je povratak u svoj dom ili pak trajno naseljavanje u nekom drugom prostoru.

Sa psihološkog stanovišta SRMDP WUDXPH R]QDþDYD GXãHYQX SRYUHGX LOL RãWHüHQMH QDVWDOR vanjskim uticajem. Traumatizaciju X SVLKRORãNRP VPLVOX þLQL HJ]LVWHQFLMDOQR XJURåDYDMXüH iskustvo, a SUHGVWDYOMD RJURPQX SRYUHGX QDãH SVLKLþNH VWYDUQRVWL L L] WRJ UH]XOWLUDMXüH GUDPDWLþQH SURPMHQH X svim psihološkim varijablama (Butollo,1999;176). Dodatni aspekt SVLKLþNH WUDXPH QDOD]LPR X FLWDWX Küchenhof -a (1990;15-31) »$OL VDP GRJDÿDM QH þLQL traumu, ona nastaje tek doživljajem koji je SURL]YHGHQ L] WRJ GRJDÿDMD« $PHULþNR

57 Psihijatrijsko Udruženje APA (1980-'LMDJQRVWLþNLPDQXDO MH psihološku traumu definiralo NDRGRJDÿDMNRMLMHL]YDQJUDQLFDXRELþDMHQRJOMXGVNRJLVNXVWYD 9HüLQDOMXGLNRMLSUHåLYOMDYDMXHNVWUHPQHRSDVQRVWLSRVHEQRRQHUDWQHUHDJXMXQDJRQVki LåHOHSREMHüLGDELSUHåLYMHOL.DGDVHVWYDUQDRSDVQRVWQDGLÿHOMXGLþHVWRGRåLYHãRNL WHãNR VKYDüDMX GD VX VH L]YXNOL 2QL PRJX SRND]LYDWL PDQLIHVQH SVLKRVRPDWVNH UHDNFLMH kao što su drhtanje, strah, tugu i bijes i danima mogu imati SULVOLOQHPLVOLRWUDXPDWLþQLP GRJDÿDMLPD1HNLVHPLJUDQWLPRJXRVMHüDWLNULYLPD LSRVWLÿHQLP]DWRãWRVXELOLSRQLåDYDQL LOLSDNGDRVMHüDMXJULåXVDYMHVWLãWRQLVXQHNRPHSRPRJOLDSRVHEQRMHRSWHUHüHQMHGDVH napušta vlastiti narod kao izdajica.Egzodus izbjeglica je kompleksan psihosocijalni fenomen kojom prilikom se ljudi preispituju u mnogim svojim stavovima ,vjerovanjima i idealima

8]LPDMXüLXRE]LUUD]OLþLWHDVSHNWHQDSUDYOMHQRMHQHNROLNRNODVLILNDFLMDWUDXPD1DMþHãüH zastupljene SRGMHOHNRMHVXSRND]DOHVYRMXRSUDYGDQRVWSUHGVWDYOMHQHVXXVWUXþQRMOLWHUDWXUL - man-made desasters: seksualno i tjelesno zlostavljanje u djetinjstvu i kod odraslih, traumatizacija L]D]YDQD UDWRP ]DUREOMHQLãWYR X ORJRUX PXþHQMH UD]OLþLWH vrste traumatizacije civilnog stanovništva izazvane nasiljem; - QHVUHWQLVOXþDMHYLQDSRVOXXVDREUDüDMXNDRL prirodne katastrofe.

Traume se mogu klasificirati i po dužini trajanja. Traume tipa I VX RELþQR NUDWNRWUDMQH þHVWR MH VDPR MHGQR WUDXPDWVNR iskustvo koje se odlikuje L]QHQDGQRãüXLDNXWQRMRSDVQRVWLSRåLYRW Traume tipa II WUDMXGXåHX]þHVWRSRQDYOMDQMHLVDQH]QDWQRPPRJXüQRVWLSUHGYLÿDQMDGDOMHJ WUDXPDWLþQRJ]ELYDQMD SUHPD0DHUNHUX

Život migranata se tokom egzodusa korjenito mijenja, žive u posebnim uvjetima RSWHUHüHQL su UD]OLþLWLP QHGDüDPD i traumama i SULVMHüDMXüL VH SURãORVWL joãYLãHSVLKLþNL erodiraju0QRJL VX PLJUDQWL X VYRMRM ]HPOML ELOL åUWYH UD]OLþLWLK QDVLOMD UDWQLK strahota,gubitka voljenih osoba.Posebno su traumatizovani migranti koji su ratovali ili pak ELOL UDQMHQL ]DWRþHQL L ]ORVWDYOMDQL6YL RQL QRVH VYRMH SURãORVWL L X RGUHÿHQLP WUHQXWFLPD SVLKLþNLDEUHDJXMXNUR]UD]QHIRUPHSVLKLþNHSDWRORJLMH

Tokom PLJUDFLMD SRMDYOMXMX VH UD]OLþLWL NRQIOLNWL PHÿX PLJUDQWLPD SDþDNLRWYRUHQL sukobi.U okviru porodice migranti se znaju izolirati ili pak neosnovano optuživati jedni druge(javlja se fenomen „žrtveno janje“).S druge strane migranti koji su sami,bez porodice

58 nemaju suportivni sistem kakve mogu biti homogene porodice pa zapadaju u socijalnu alijenaciju.

Ljudi su u izvanrednim okolnostima, a takve su migracije, ranjiviji i vulnerabilniji što GRYRGL GR GLVIXQNFLRQDOQLKLQWHUDNFLMDNRMHþHVWRHVNDOLUDMXXNRQIOLNWH Diskrepantni GRåLYOMDML VX SRYH]DQL VD RVMHüDMLPD EHVSRPRüQRVWL SUHSXãWHQRVWLVLWXDFLMLEH] PRJXüQRVWL ]DãWLWHLSUDüHQLLQWHQ]LYQLPVWUDKRPLXåDVRP (Peterschik,2013)

,VWUDåLYDQMDNRMDVXUDÿHQDSRVOLMH,,VYMHWVNRJUDWDSRVHEQRRQDNRMDVXYUãLOLDPHULNDQFL tokom vijetnamskog rata pokazuMXGDYHüLQDWUDXPDWL]RYDQLKGRåLYOMDYDPXþQDVMHüDQMD ,košmarne snove,izbjegavanje razgovora vezanih za traumu,otupjelost i ravnodušnost SUHPD DNWLYQRVWLPD L ]ELYDQMLPD RNR VHEH,] RYLK üH VH LVWUDåLYDQMD X NOLQLþNRM SUDNVL SRþHWL NRULVWLWL WN]³YLMHWQDPVNL VLQGURP ÄLOLSRVW.traumatski stresni sindrom sa PDQLIHVWQLPSVLKþLNPLSVLKRVRPDWVNLPPDQLIHVWDFLMDPDNDNYLVXYXOQHUDELOQRVWQHVDQLFD otežana koncentracija, neracionalan strah, kompulsivnih misli ,paranoidne tendence i sl. 6YMHWVNDüH]GUDYVWYHQDRUJDQL]DFLMDRYDMVLQGURPXYUVWLWLXNODVLILNDFLMXEROHVWLNDR 3RVWWUDXPDWVNLVWUHVQLSRUHPHüDM (F 43.1) 3RUHPHüDMVHMDYOMDNDRRGJRÿeni LRGJRYRUQDVWUHVRJHQLGRJDÿDMLOLVLWXDFLMX ELOR NUDWNRWUDMQL LOL GXJRWUDMQL L]UD]LWR SULMHWHüH LOL NDWDVWURILþQH SULURGH NRML GRYRGL JRWRYR redovito do GXJRWUDMQRJSRUHPHüDMDNRGVNRURVYDNHRVREH SULURGQDQHSRJRGDLOLNDWDVWURID izazvana ljudskim IDNWRURPERUEDR]ELOMQDQHVUHüDELWLVYMHGRNWXÿHnasilne smrti, izlaganje WRUWXULWHURUL]DPVLORYDQMHLGUXJL]ORþLQL (PA, 1980). U DSM-,,,5 $3$ QDYHGHQHVXUD]OLþLWHYUVWHWUDXPDNRMHPRJXGRYHVWLGR pojave PTSP-a. - Jedna vrsta stresora predstavlja konfrontaciju sa situacijom u kojoj su ugroženi „vlastiti život ili tjelesni integritet“ (APA,1987;247 f). - Druga vrsta obuhvata promatranje E\VWDQGHU GRJDÿDMD NDR QSU ÄSRJOHG QD QDVWUDGDOX osobu u XGHVXLOLQDVLOMHPR]ELOMQRSRYULMHÿHQDXELMHQDLOLüHELWLQHPLQRYQRXELMHQD³ $3$ 1987;248). - Spoznaja „da se bliskom prijatelju ili osobi iz kruga porodice nešto užasno desilo ili da postoji opasnost GDüHVHWRGHVLWL“ (APA,1987;248). 2YDNYD SRGMHOD SRNODSD VH GMHORPLþQR VD SRGMHORP QD SULPDUQH VHNXQGDUQH L WHUFLMDOQH žrtve.

59 Primarne žrtve VXQHSRVUHGQRL]ORåHQHWUDXPDWVNRPGRJDÿDMX QSUåUWYHPXþHQMDVLORYDQMD itd.). Sekundarne žrtve VX VYMHGRFL LOL RVREH NRMH VX QD QHNL GUXJL QDþLQ LQYROYLUDQH QSU vatrogasci, osoblje KLWQHSRPRüLLWG Tercijarne žrtve su svi oni na koje je trauma imala indirektni uticaj (npr. porodica primarnih žrtava).

6YL OMXGL SUDYH QHNH VYRMH SODQRYH ]D EXGXüQRVW SD L RQL NRML NUHüX QD HJ]RGXV X GUXJH države. 1MLKRYLSODQRYL]DEXGXüQRVWNRMLVXLPDOLSULMHRGODVNDXHJ]LOVXSURSDOLDLQMLKRY pogeled na svijet,samopuzdanje i slika o sebi su poljuljani traumatskim iskustvima.

Mnogobrojna iskustva migracija poslije drugog svjetskog rata pokazuju da psihološki traumatizam migranata zavisi od:hronološke dobi pojedinca, zdravstvenog statusa, ranijih traumatizaPDNYDOLWHWDVRFLMDOQHSRGUãNHRþHNLYDQMDRGVHEHLGUXJLKQDþLQDVXRþDYDQMDVD VWUHVRP L SRVHEQLP VYRMVWLPD OLþQRVWL1D VDP LQWH]LWHW VWUHVD SRVHEQR XWMHþX VXGELQD þODQRYD SRURGLFH L QMHQD FMHORYLWRVW RYLVQRVW R GUXJLPD GUXãWYHQL VWDWXV ,percepcija GUXãWYQHSUDYHGQRVWLSURFHVDNXOWXUDFLMHVRFLMDOQDVLJPDWL]DFLMDQHPRJXüQRVWGMHORWYRUQRJ XWMHFDQMD QD ELWQH åLYRWQH RGOXNH QHL]YMHVQD EXGXüQRVW L QHPRJXüQRVW SODQLUDQMD NDR L KDRWLþQDRUJDQL]DFLMDVYDNRGQHYQRJåLYRWD

8 MHGQRP ]ELMHJX X +UYDWVNRM X RNYLUX SURJUDPD SUXåDQMD SVLKRVRFLMDOQH SRPRüL migrantima na uzorku od 133 pojedinca XWYUÿHQRMHYLVRNRXþHãüHVWUHVQLKUHDNFLja što pokazuju VOMHGHüLUH]XOWDWL

Znakovi stresa %

Prisilne misli 94

Anksioznost 84

,]EMHJDYDQMHVMHüDQMD 82

1RüQHPRUH 75

Razdražljivost 74

Nesanica 70

Glavobolje 68

60 Nemir 65

Depresivnost 65

3RWHãNRüHGRVMHüDQMD 63

2JRUþHQRVW 62

Napadi bijesa 59

Dekocentracija 59

Emocionalna nezainteresiranost 55

3RYODþHQMHL]VRFLMDOnih odnosa 54

2SüLVWUDK 53

*DVWURLQVWHQDOQHSRWHãNRüH 53

GeQHUDOQRVHPRåHVXEOLPLUDWLGDVXQDMþHãüL]QDFLSRWHãNRüDSVLKRVRFLMDOQHSULODJRGEH migranata:

-anksioznost(visoka razina straha,napetost,razdražljivost);

-GHSUHVLYQRVW WXJDDSDWLMD RVMHüDQMH NULYQMH SRYODþHQMH X VHEH VUGåEDDJUHVLMD L QDVLOQR ponašanje,koje sHþHVWRLVND]XMHSUHPDRELWHOML

-SRYHüDQDXSRWUeba alkohola ,opijata i lijekov;

-SVLKRVRPDWVNH SRWHãNRüH JODYREROMHSRUHPHüDM VSDYDQMD SRUHPHüDM apetita,JDVWURLWHVWLQDOQHSRWHãNRüH

U diferencijalnoj dijagnostici se simptomi stresa kategorišXXþHWLULVNXSLQH

)L]LþNL]QDNRYLVWUHVDXPRULVFUSOMHQRVWERORYLXJODYLJUXGLPDLVWRPDNX]QRMHQMHQHPLUDQ san, gubitak apetita, gubitak interesa za seks.

Emocionalni znakovi stresa: strah,tuga tjeskoba, ljutnja, emocionalna tupost,frustracija.

0LVDRQL NRJQLWLYQL ]QDNRYL VWUHVDSRWHãNRüH SDPüHQMDSRWHãNRüH NRQFHQWUDFLMHVXåHQR mišljenje.

61 Ponašajni (bihejvioralni)znakovi VWUHVDSRWHãNRüHNRPXQLNFLMHSRYODþHQMHXVHEHSRYHüDQD potreba alkohola i duhana.

=DNOMXþDN

ýRYMHNMHXVYRPHYROXFLMVNRPUD]YRMXQDVWRMDRPRGHORYDWLVYRMåLYRWVSUDPSURVWRUDX NRPH MH åLYLR 8 WRP MH SRJOHGX UD]YLMDR VYRMH IL]LþNH L SVLKLþNH kapacitete što se u JHQHWLþNRP VPLVOX SUHWRþLOR X ãDUROLNRVW OMXGVNLK UDVD L RELOMH YDULMDWHWD mentaliteta.Migracije su nezaobilazni dio dijalektike razvoja ljudske rase.Svako pomjeranje ljudi nezaobilazno je podrazumijevalo i nove mehanizme adaptacije što je u konaþQRVWL produciralo šarolikost kulture .Migracije u savremenom dobu su uglavnom inicirane egzistencijalnim,NOLPDWVNLP L UDWQLP GRJDÿDQMLPDãWR ]D SRVOMHGLFX PRåH LPDWL SVLKLþNL traumatizam .

Literatura:

1. APA (American Psychiatric Association) (1980) Diagnostic and statistical manual of mental disorders (3. Aufl.). Washington DC: American Psychiatric Associaiton. 2.APA (American Psychiatric Association) (1989). Diagnostisches und statistisch Manual psychischer Störungen. (Orginal erschienen 1987)

3.Vizek-9LGRYLF $UDPEDãLü/9L]HN-9LGRYLü9$QLü1 Posttraumatski stresni SRUHPHüDM0LQLVWDUVWYRREUDQH5HSXEOLNH+UYDWVNH=DJUHE

4.Medecins sans frontiers (1996),Trauma i mentalno zdravlje,MSF Nizozemska 5.Peterschik,A.:(2013) Dijagnostika traume kod migranata sa posebnim osvrtom na PTSP, Putokazi - þDVRSLV)DNXOWHWDGUXãWYHQLK]QDQRVWLGU0LOHQND%UNLüD6YHXþLOLãWH8QLYHU]LWHW „Hercegovina“ – www.fdzmb.org/putokazi) 6.Maercker, A. (1997) Therapie der posttraumatischen Belastungsstörungen, Berlin, Springer

62 'DULD6ODGLü5LPDF1,2 UDK 314.15:614.253.5 Oliver 3DYORYLü3,4 'DULMD$UDPEDãLü-ûXULü1

1Dom zdravlja Osijek; 2Studij sestrinstva, Medicinski fakultet Osijek; 3Medicinski fakultet Osijek; 4.OLQLþNLEROQLþNLFHQWDU2VLMHN.

MIGRANTSKA KRIZA – ISKUSTVO DOMA ZDRAVLJA OSIJEK

MIGRANTS CRISIS – EXPERIENCE OF THE HEALTH CENTRE OSIJEK

Autor za komunikaciju: Daria 6ODGLü5LPDF2GMHO]DNYDOLWHWX'RP]GUDYOMD2VLMHN Park kralja P. Krešimira IV/6, 31000 Osijek, Hrvatska Tel: +385 31 399 628; fax.: +385 31 225 340; E-mail: [email protected]

Sažetak ýRYMHN MH YHü RG VYRJD SUDSRþHWND PLMHQMDR VWDQLãWH, tragao za sigurnijim skloništem i izvorom dobara za opstanak. 0LJUDFLMDMHSRVOMHGLFDWHPHOMQLKVYRMVWDYDþRYMHNRYDQDJRQD]D NUHWDQMHPQXåGRP]DHJ]LVWHQFLMXLUHIOHNVQMHJRYHRSüH]QDWLåHOMH3UHGVWDYOMDVWUHPOMHQMHN EROMHP ELMHJ RG QHVLJXUQRVWL SRGUHÿHQRVti, iskorištavanja i bespogovorne poslušnosti. Odražava težnju za savladavanjem životnih prepreka, nepoznatih prostranstava i nade u vlastiti boljitak. Suvremeni migracijski procesi YHüQHNROLNRJRGLQDXJURåDYDju Europu, još XYLMHNQHXWMHþHSRGMHGQDNRQDsve europske države, a one koje su izloåHQHL]EMHJOLþNRMNUL]L QDQMXUHDJLUDMXUD]OLþLWR'LRHXURSVNLKGUåDYDNRMHVXNUDMQMDRGUHGLãWDLOHJDOQLKPLJUDFLMD strpljivo prima i zbrinjava migrante, drugi GLR GUåDYD VDPR RPRJXüDYD QMLKRY VORERGDQ prolaz, dok VXQHNHGUåDYHRYRSLWDQMHVHNXULWL]LUDOHLOLVXWRVSUHPQHXþLQLWLDNRPLJUDQWLL L]EMHJOLFH GRÿX GR QMLKRYLK JUDQLFD. Iako je globalna migracijska kriza u Europskoj Uniji dugotrajno prisutna +UYDWVNDVHXJRGLQL]ERJQHNROLNRVOXþDMQRVWL PDÿDUVNH ograde, slabije prometne infrastrukture, kao i postupanja SUHPDL]EMHJOLFDPDLPLJUDQWLPDXLVWRþQLP

63 þODQLFDPD (8-a) našla na putu migrantske krize. 8 MHNX QDMYHüHJ PLJUDQWVNRJ YDOD Republika Hrvatska jeRVLPSRVWRMHüLKFHQWDUD otvorila i Prihvatni centDUýHSLQNRMLMHELRX nadležnosti Doma zdravlja Osijek. Dobrom organizacijom ljudstva i opreme mogu se savladati L]D]RYLNRMHGRQRVLJOREDOQDPLJUDQWVNDNUL]DþLMLX]URNVYDNDNRWUHEDXNORQLWLQD mjestu nastanka.

Abstract Since the very beginning, the humans have changed their habitats, searched for safer shelters and sources of goods for their survival. Migration is a result of the fundamental human instinct for movement, necessity for existence and the reflection of their general curiosity. It represents human aspiration towards better, escape from uncertainty, inferiority, exploitation and unquestioning obedience. It reflects the striving for overcoming life's obstacles, unknown realms and hopes for their own prosperity. Modern migration processes have been threatening Europe for several years now, although all European countries have not been equally affected, and those who are exposed to the refugee crisis have responded differently to it. Part of European countries which are the final destination of illegal migrations have been accepting and taking care of migrants, while other countries only allow their free passage, have securitized this issue or are ready to do so if migrants and refugees reach their state borders. Although the global migration crisis has been present in the EU for a while now, Croatia got in the way of migration crisis first in 2015 due to several accidents: Hungarian fence, poor transportation infrastructure, as well as the way of handling refugees and migrants in the eastern EU members. In the midst of the largest migrant wave, the Republic of Croatia, in addition to supporting existing centers, opened an additional reception center in Cepin, which was under the jurisdiction of the Health Center Osijek. Although good organization of manpower and equipment can master the challenges of the global migrant crisis, the priority should be resolving fundamental causes of the migration crisis.

64 Uvod ýRYMHNMHYHüRGVYRJDSUDSRþHWNDPLMHQMDRVWDQLãWH, tragao za sigurnijim skloništem i izvorom dobara za opstanak. Još su stari grci zapisali. „Živjeti nije nužno, ploviti (putovati) je nužno“. MLJUDFLMD LOL VHRED VWDOQL MH SUDWLWHOM HWQLþNH SROLWLþNH NXOWXUQH L HNRQRPVNH HYROXFLMHþRYMHþDQVWYD (1). Stalno je obLOMHåMHþRYMHNDNDRSULURGQHMHGLQNHLGUXãWYHQRJELüD (1), može ELWL SURX]URþHQa raznim GRJDÿDMLPD NDR ãWR VX ratovi, bolesti, suše, požari… Migracija je posljedica WHPHOMQLK VYRMVWDYD þRYMHNRYD QDJRQD ]D NUHWDQMHP nuždom za egzistenciju L UHIOHNV QMHJRYH RSüH ]QDWLåHOMH 3UHGVWDYOMD VWUHPOMHQMH N EROMHP ELMHJ RG QHVLJXUQRVWL SRGUHÿHQRVWL LVNRULãWDYDQMD L EHVSRJRYRUQH SRVOXãQRVWL Odražava težnju za savladavanjem životnih prepreka, nepoznatih prostranstava i nade u vlastiti boljitak (1). 0LJUDFLMD PRåH ELWL SRMHGLQDþQD LOL VNXSQD SRMDYD QDMþHãüH SUHGVWDYOMD WHåQMX N HNRQRPVNRPLRSüHPEROMLWNXDOLPRåHELWLLWHåQMaprema YHüRMLQGLYLGXDOQRMLNROHNWLYQRM slobodi (1). Migracija se može podijeliti prema uzroku, dometu i trajanju (1): uzroku: - RVYDMDþNDPLJUDFLMD YRMQLSRKRGL - infiltracija u osvojene krajeve (spontano) - sustavno preseljavanje (kolonizacija) - QDVLOQRSUHVHOMDYDQMH HWQLþNRÄþLãüHQMH³ - SROLWLþNRSUHEMHJDYDQMH - slobodna (ekonomsko-socijalna) migracija dometu: unutrašnja: - mjesna (lokalna) migracija - SRGUXþQD LQWUDUHJLRQDOQD - PHÿXSRGUXþQD LQWHUUHJLRQDOQD vanjska: - PHÿXQDURGQD LPWHUQDFLRQDOQD trajanju: - dnevna -tjedna - sezonska - povremena -trajna

65 6YDNR ]QDþDMQLMH UD]GREOMH X UD]YLWNX GUXãWYD RELOMHåDYDOD MH PLJUDFLMD RGUHÿHQRJ WLSD VD VSHFLILþQLP X]URFLPD L SRVOMHGLFDPD 1). Migranti se kao masovni fenomen prvi put pojavljuju krajem Prvog svjetskog rata, kada se demografska i teritorijalna struktura Srednje i ,VWRþQH (XURSH SURSDVW 5XVNRJ $Xstro-Ugarskog i Osmanskog Carstva) iz temelja promijenila (2). U kratkom je razdoblju 1,5 milijuna Rusa, 700 000 Armenaca, pola milijuna %XJDUDPLOLMXQ*UNDLVWRWLQHWLVXüD1LMHPDFD0DÿDUDL5XPXQMDQDSXVWLORVYRMH]HPOMHL preselilo se drugamo (2). IzEMHJOLþNDNUL]DNDNYRMGDQDVVYMHGRþLPRQDJUDQLFDPD(XURSVNH unije u globalnim razmjerima nije ništa novo. Migracije postoje oduvijek, a prema njima se RGQRVLORUD]OLþLWR7LMHNRPSRYLMHVWLELORMHSRåHOMQLKLSURMHNWLUDQLKNRQWUROLUDQLKLQXåQLK migracija, ali i onih koje su predstavljale sigurnosno pitanje (3).

Suvremeni globalni migracijski procesi

Unatrag trideset godina interes za fenomen izbjeglištva i uz njega vezan fenomen migracije u razvijenim je zapadnim liberalno-demokratskim industrijaliziranim državama GRGDWQR SURGXEOMHQ 8 PQRJLP WDNYLP GUåDYDPD SLWDQMD LPLJUDFLMH L GRODVND VYH YHüHJD EURMDL]EMHJOLFDLD]LODQDWDSRVWDODVXSUYRUD]UHGQDSROLWLþNDSLWDQMD]DPQRJHGUåDYQHLQH- GUåDYQHDNWHUHNDRL]DMDYQRVWRSüHQLWR, danas se to prvenstveno odnosi na države Europske unije (4). Suvremeni migracijski procesi YHüQHNROLNRJRGLQDXJURåDYDju Europu, još uvijek QHXWMHþHSRGMHGQDNRQDVYHHXURpske države, a one koje su izloåHQHL]EMHJOLþNRMNUL]LQDQMX UHDJLUDMXUD]OLþLWR'LRHXURSVNLKGUåDYDNRMHVXNUDMQMDRGUHGLãWDLOHJDOQLKPLJUDFLMDNRMH REXKYDüDMXL]EMHJOLFHLHNRQRPVNHPLJUDQWHVWUSOMLYRLKSULPDL]EULQMDYDdrugi dio država VDPRRPRJXüDYDQMLKRYVORERGDQSUROD] dok su neke države ovo pitanje sekuritizirale ili su WRVSUHPQHXþLQLWLDNRPLJUDQWLLL]EMHJOLFHGRÿXGRQMLKRYLKJUDQLFD (3). 6YLMHW VH SULMH YLãH RG GHVHWOMHüD VXRþLR V EURMQLP VLJXUQRVQLP L]D]RYLPD NRMH VX X]URNRYDOLWHURULVWLþNLQDSDGLQD6MHGLQMHQH Države 2001 godine (3). $PHULþNLRGJRYRUQD WHURULVWLþNXRSDVQRVWYUORMHEU]R]DGRELRJOREDOQXSRWSRUX. Mnoge države, što izravno što QHL]UDYQR SRGUåDOH VX DPHULþNH SODQRYH L DNFLMH NRMH VX LPDOH ]D FLOM XQLãWHQMH QRVLWHOMD terorizma. Vrlo brzo uslijedile su intervencije u Afganistanu i Iraku, uz angažiranje ogromnih vojnih snaga SAD-D L VDYH]QLþNLK ]HPDOMD 9RMQD GMHORYDQMD QDNRQ SRþHWQLK XVSMHKD QLVX GRYHOD GR QHVWDQND WHURULVWLþNH RSDVQRVWL L VWDELOL]LUDQMD VWDQMD X RYLP GUåDYDPD âWRYLãH nestabilnosW VH SUHOLOD L QD RNROQH GUåDYH 7HURULVWL QH VDPR GD QLVX ELOL SRUDåHQL YHü VX SULODJRÿDYDMXüL VYRMX RUJDQL]DFLMX L GMHORYDQMH VYH YLãH MDþDOL (3). Rušenje autoritarnih režima u Libiji, Tunisu i Egiptu nije dovelo do uspostave demokratskih poredaka, ali je

66 GXJRURþQR GHVWDELOL]LUDOR RYH GUåDYH L RWYRULOR SURVWRU ãLUHQMXWHURUL]PDLLVODPVNRJ fundamentalizma. Poseban je problem Sirija, gdje nije srušen autoritarni režim, ali je SRNUHQXW NUYDYL JUDÿDQVNL UDW 1DYHGHQL GRJDÿDML SURX]URþLOL VX veliku nestabilnost ovih GUåDYDLQHVLJXUQRVWQMLKRYLKJUDÿDQD7RMHSRNUHQXORLRJURPDQL]EMHJOLþNLYDOXVPMHUHQ prema europskim državama (3). Mnogi stanovnici destabiliziranih država, zbog QHPRJXüQRVWLRVWYDUHQMDGHPRNUDWVNLKLGHDODX VYRMLP]HPOMDPDDOLLL]ORåHQRVWi životnoj opasnosti, pokušavaju emigrirati u europske države. Iako europske države imaju višedesetljetno iskustvo s izbjeglicama i migrantima, sve brojnije izbjeglice i migranti i novi putovi njihova kretanja pokazuju nespremnost dijela europskih država dD VH VXRþH V RYLP problemom (3),]EMHJOLFHLPLJUDQWLVXRþLOLVXVHVUHVWULNWLYQLPPLJUDFLMVNLPSROLWLNDPDL RJUDQLþHQLP PRJXüQRVWLPD ]D OHJDOQH prelaske granica i useljavanje u druge zemlje. Sve YHüLEURML]EMHJOLFDLPLJUDQDWDSRYHüDRMHLOHJDOQHXODVNHXGUXJHQDMþHãüHHXURSVNHGUåDYH 9LãHJRGLãQMH]DQHPDULYDQMHRYRJSUREOHPDGRYHORMHGRHVNDODFLMHL]EMHJOLþNHNUL]HX(XURSL u 2015. godini. Izbjeglice i migranti ne ulaze u europske države samo tradicionalnim rutama, XJODYQRPPRUVNLPSXWHPYHüVYHþHãüHNRULVWHNRSQHQHSXWRYHSUHNRMXJRLVWRþQH(XURSH (3). Prema podacima IOM-a i UNHCR-a zemlje iz kojih dolaze izbjeglice i migranti imaju veliki broj izbjeglica i prognanika (internally displaced persons), primjerice u Siriji je 7 602 338 prognanika i 149 140 izbjeglica, u Iraku 3 276 000 prognanika, Afganistanu 300 423 izbjeglica i 818 759 prognanika, u Iranu 982 027 izbjeglica, Pakistanu 2 670 517 prognanika i 1 505 525 prognanika. Nadalje, u Turskoj je 1 587 374, Jordanu 654 141 i Libanonu 1 154 000 izbjeglica prema podacima za konac 2014. godine. ,]EMHJOLþNR-migrantska situacija sada je teža nego prije dvadesetak godina (5). Prema podacima IOM-a u 2014. u svijetu je bilo 71,7 milijuna prognanika i izbjeglica, od kojih je 57,3 milijuna iz raznih razloga bilo prisiljeno napustiti domove premda su ostali u svojim zemljama, dok je 14,4 milijuna ljudi, prema podacima UNHCR-DXL]EMHJOLþNRPVWDWXVX6DPRRGSRþHWND 2015. godine 732 377 izbjeglica i migranata prispjelo je preko kopna ili mora u Europu. Za usporedbu, koncem 1995. u svijetu je bilo oko 42 milijuna prognanika, izbjeglica (oko 15 milijuna, a 1997. 13,3 milijuna izbjeglica) i drugih ljudi u humanitarnoj potrebi (5). Osim toga, zemlje primateljice izbjeglica i migranata prolaze kroz godine recesije i usporenog rasta, uz konstantan priljeva izbjeglica i migranata. Svakako je potrebno naglasiti SRMDþDYDnje imovinske i socijalnea nejednakosti unutar najrazvijenijih država svijeta, koja VODEL GUåDYX EODJRVWDQMD L VRFLMDOQX VLJXUQRVW QDMYHüHJ Gijela SXþDQVWYD (5). Nadalje, brojnost izbjeglica i migranata postaje i pitanjem QDFLRQDOQH L PHÿXQDURGQH VLJXUQRVWL Masovna kretanja VWDQRYQLãWYD RWYRULOD VX EURMQD SLWDQMD HWQLþNH UDYQRWHåH X odredišnim

67 zemljama, pitanja suvereniteta i državljanstva, raspoložive radne snage, nezaposlenosti, ksenofobije, perspektive multikulturalnosti, zaštite ljudskih prava, sve do pitanja stabilnosti demokratskog poretka samih država (5). U VLWXDFLMDPDNDGDSRVWRMHYHOLNHMH]LþQHNXOWXUQH vjerske i ine razlike imigranata i domicilnog stanovništva, u XYMHWLPD SRYHüDQRJ EURMD migranata bilježi se porast ksenofobije L UDVL]PD WH MDþDQMH HNVWUHPQR GHVQLK VWUXMD X europskim zemljama (5). 7HPHOMQR QDþHOR Dublinske konvencije za ispitivanje zahtjeva za azil prije odgovornom postavlja državu þODQLFu koja LPDQDMYHüXXORJXXXODVNXLERUDYNXSRGQRVLWHOMD]DKWMHYD u EU-u. Konvencija obvezuje državu EU-a u koju tražitelj azila prvo stupi da uredi zahtjev za azil u ime svih ostalih zemalja EU-a, osim ako nema opravdanih razloga dDWRXþLQLQHND druga država. Time se izbjegava PRJXüQRVW YLãHNUDWQRJ zahtjeva za azilom (5). Današnju migrantsku krizu prati slabija solidarnost europskih zemalja, VWDOQDMHPRJXüQRVW]DWYDUDQMD granica, postoje nesuglasice zemalja na ruti tranzita kao i UD]OLþLWDVWDMDOLãWDXQXWDUWUDQ]LWQLK i odredišnih zemalja (5) 1DGDOMH RJUDQLþHQH VX PRJXüQRVWL integracije migranata, raste ksenofobija u zemljama prihvata (napadi na migrante i prihvatne centre zabilježeni su u 1L]R]HPVNRM 1MHPDþNRM L âYHGVNRM QDMYažnijim ]HPOMDPD SULKYDWD SRMDþDQD MH QHVWUSOMLYRVW PLJUDQDWD GD ãWR SULMH GRÿX GR RGUHGLãWD kao što je zabilježena i PHÿXVREQa netrpeljivost i konflikti UD]OLþLWLKHWQLþNLKVNXSLQD PHÿXPLJUDQWLPD.

Globalni migracijski procesi u Hrvatskoj Iako je globalna migracijska kriza u Europskoj Uniji dugotrajno prisutna Hrvatska se XJRGLQL]ERJQHNROLNRVOXþDMQRVWL PDÿDUVNH ograde, slabije prometne infrastrukture, kao i postupanja SUHPDL]EMHJOLFDPDLPLJUDQWLPDXLVWRþQLPþODQLFDPD(8-a) našla na putu migrantske krize. U drugoj polovici rujna i listopadu 2015. u Hrvatsku je ušlo i potom se do 1. studenog ]DSXWLOR X WUHüH ]HPOMH L]EMHJOLFD L PLJUDQWD (5). O snazi L]EMHJOLþNRJLPLJUDQWVNRJSULWLVNDVYMHGRþH i podaci o tomu kako je od 20. do 27. listopada ušlo 52 339 migranata (5), a bilo je GDQDNDGLKMHXXãORLYLãHRGWLVXüD Stranci u tranzitu X+UYDWVNRMQHWUDåHL]EMHJOLþNLVWDWXVQL D]LORVLPQHNROLNRSRMHGLQDFDYHüQDVWRMHQDVWDYLWL put prema VWDULP þODQLFDPD (8-a (5). Prema dostupnim podacima, koji su podložni SURPMHQDPDULMHþMHRSRVWRL]EMHJOLFD 6LULMDGLMHORP Afganistan), a ostalo su ekonomski imigranti (Irak, Pakistan L GUXJH ]HPOMH 5LMHþ MH XJODYQRP R PODÿRM PXãNRM SRSXODFLML PHÿXNRMLPDMHSRVWRåena (5).

68 6XVWDY ]EULQMDYDQMD X +UYDWVNRM MH SRVWDYOMHQ QD QDþLQ da može odgovoriti potrebama zbrinjavanja i tranzita više WLVXüDPLJUDQDWDGQHYQRLIXQNFLRQDODQ je pod uvjetom da WUHüH zemlje i dalje primaju izbjeglice i migrante(5). 3RVWRMHüLWUDQ]LWQLcentri Opatovac i Slavonski Brod, s kapacitetom od 5000 do 10 000 osoba, dostatni su za kratkotrajni smještaj i tranzit izbjeglica X WUHüH ]HPOMH Cijena prihvata izbjeglica i migranataXQDMYHüHPPLJUDQWVNRPYDOX kretala se oko 2 milijuna kuna dnevno, a ukupni trošak, za mjesec i pol zbrinjavanja iznosio je 70 milijuna kuna (prijevoz, smještaj, hrana, ]GUDYVWYHQDSRPRüWURãNRYLRVREDXUD]OLþLWLPVXVWDYLPD podrške itd.) (5).

Migranti u skrbi Doma zdravlja Osijek 8MHNXQDMYHüHJPLJUDQWVNRJYDODRepublika Hrvatska je otvorila i Prihvatni centar ýHSLQNRMLMHELRXQDGOHåQRVWL'RPD]GUDYOMD2VLMHN (u daljnjem tekstu DZO). U navedeni prihvatni centar bilo je smješteno 400 migranata. Ministar zdravlja je 17. rujna 2015. godine stavio na snagu Odluku o selektivnom proglašavanju stanja pripravnosti zdravstvenih XVWDQRYDQDSRGUXþMX2VMHþNR-baranjske županije (DZO=DYRG]DKLWQXPHGLFLQX2VMHþNR- baranjske županije, Zavod za javno zdravsWYR 2VMHþNR-EDUDQMVNH åXSDQLMH 2SüD EROQLFD 1DãLFH L .OLQLþNL EROQLþNL FHQWDU 2VLMHN Postavljena razina pripravnosti bila je zelena- ]QDþDMDQ KLWQL VOXþDM UD]LQH Ravnatelj DZO formirao je krizni stožer koji je pristupio organizaciji zdravstvenih timova i opreme za pružanje 24 satne zdravstvene zaštite u prihvatnom centru. 7LMHNRP VDWD UDGLOR MH þHWLUL WLPD RELWHOMVNH PHGLFLQH L GYD WLPD pedijatrije, ordinacija je radila od 0-24 sata. 3ULMH SRþHWND UDGD SULKYDWLOLãWD RVLJXUDnje SURVWRU]DDPEXODQWX]DSURYRÿHQMHOLMHþQLþNRJSUHJOHGDSURVWRULMa za izolaciju (stacionar) i SULSDGDMXüa osnovna medicinska i zaštitna oprema WHVDQLWDUQLþYRU3UYD]DOLKDPHGLFLQVNR- WHKQLþNH RSUHPH pribavljena je iz ordinacija obiteljske medicine, potom se, u dogovoru sa ljekarnom, svakodnevno dostavljao sav potreban potrošni materijal i lijekovi u prihvatni centar gdje je oformljen i depo lijekova. Zdravstveni timovi provodili su trijažu osoba smještenih u prihvatnom centru u svrhu identificiranja akutno bolesnih osoba. 3UYDSRWHãNRüD koja se pojavila bila je nedostatak prevoditelja i/ili osobe PHÿX PLJUDQWLPD sa znanjem engleskog jezika koju se nastojalo prevladati komunikacijom „rukama i nogama“. 3RþHWQX trijažu na znakove akutne bolesti provodile su þHWLUL patronažne sestre tijekom 24 sata. 3RþHWQDWULMDåDSURYRGLODVHSRVWDYOMDMXüLVOMHGHüDSLWDQMD

x 2VMHüDWHOLVHEROHVQR" x Kašljete li?

69 x 3RYUDüDWHOL",PDWHOLPXþQLQXLSUROMHY" x Imate li osip ili neke druge promjene po koži? x Imate li bolove u trbuhu?

1DNRQ X]LPDQMD DQDPQHVWLþNLK SRGDWDND VYDNRM RVREL L]PMHUena je tjelesna temperatura. 3RVHEQD SR]RUQRVW SULGDQD MH X]LPDQMX DQDPQHVWLþNLK SRGDWDND MHU MH Hpidemiološka VLWXDFLMDL]NRMHPLJUDQWLGROD]H]QDþDMQRUD]OLþLWDod situacije u RH, ponajpULMHãWRVHWLþH infektivnih bolesti i tuberkuloze 7DNRÿHU PMHUH SUHYHQFLMH ]DUD]QLK EROHVWL REYH]QR cijepljenje) upitno je za ovu populaciju, pregledavalo se i postojanje ožiljka od BCG cijepljenja. Ako je tijekom trijaže odgovor na jedno ili više pitanja bio pozitivan, prisutna SRYLãHQDWMHOHVQDWHPSHUDWXUDLOLMHRVREDLPDODSRUHPHüDMVYLMHVWLQHSRGQRãOMLYXJODYREROMX LOL ERORYHWHJREH X SUVLãWX SRUHPHüHQR SVLKLþNR VWDQMH XSXüLYDQD MH QD daljnji OLMHþQLþNL pregled. Migrantima ženskog spola zdravstvene su preglede SURYRGLOLþODQRYL]GUDYVWYHQRJ tima ženskog spola, a za migrante PXãNRJVSRODþODQRYL]GUDYVWYHQRJWLPDPXãNRJVSROD S RE]LURP QD SRMDþDQH SRWUHEH ]D PHGLFLQVNLP RVREOMHP, s ciljem osiguravanja redovnog funkcioniranja Doma zdravlja Osijek, angažirani su i nezaposleni OLMHþQLci i medicinsko RVREOMHUD]OLþLWLKSURILOD. Kontaktiran je Zavod za zapošljavanje, VWUXþQa društva Hrvatskog OLMHþQLþNRJ ]ERUD i Hrvatska komora medicinskih sestara. DZO raspolaže sa 31 timom obiteljske medicine (RGþHJDVXsamo WULOLMHþQLNDLMHGDQWHKQLþDUPXãNRJVSROD), dodatno su angažirani i zdravstveni djelatnici muškog spola. Važno je za istaknuti kako su se GREURYROMQRMDYOMDOLOLMHþQLFLLPHGLFLQVNLWHKQLþDUL.OLQLþNRJEROQLþNRJFHQWUD2VLMHN 3ULKYDWQL FHQWDU ýHSLQ LVSUDåQMHQ MH QDNRQ tri dana, ukupno je obavljeno 786 pregleda od þHJDMHosoba KRVSLWDOL]LUDQRX.OLQLþNom EROQLþNom centru Osijek. U prihvatnom centru ostalo je 10 migranata, NRMLVXþHNDOLRWSXVWþODQRYDRELWHOMLL].OLQLþNRJEROQLþNRJFHQWUD Osijek, QDNRQ þHJD VX NUHQXOL SUHPD =DJUHEX odnosno nekoj od starijih þODQLFD (XURSVNH Unije. Zdravstveni radnici stavljeni su u pripravnost sve do odluke ministra zdravlja 28. rujna kojom je stavljena izvan snage Odluku o selektivnom proglašavanju stanja pripravnosti. Ukupni troškovi Doma zdravlja Osijek iznosili su 45 000kn.

70 =DNOMXþDN Migracija koju donosi globalizacija, s obzirom na to da GREURVWRMHüH GUåDYH WUDåH svježu radnu snagu zbog stalne GHSRSXODFLMH L VWDUHQMD SXþDQVWYD VXRþDYD VH V SRUDVWRP SURWXXVHOMHQLþNRJ raspoloženja jer mnogi protivnici globalizacije QDVWRMH SROLWLþNL GMHORYDWL QD SODWIRUPL RþXYDQMD SRVWRMHüHJ HWQLþNRJ L YMHUVNRJ VDVWDYD VWDQRYQLãWYD LVWLþXüL SULWRP brojne identitetske dileme. Globalne migracije stanovništva ]QDþDMQRXWMHþX na nacionalnu i PHÿXQDURGQX sigurnost, kako odredišnih tako sve više i tranzitnih zemalja. Veliki broj migranata nalaže SRWUHEXMDþDQMDGRGDWQHKXPDQLWDUQH LVYDNHGUXJHSRPRüL]DGRVWRMDQVWYHQ boravak u privremenim uvjetima. Republika Hrvatska i Dom zdravlja Osijek pokazali su primjerenu solidarnost u skrbi za PLJUDQWHRUJDQL]LUDMXüL potrebnu skrb, u skladu s vlastitim PRJXüQRVWLPD, tijekom koje su se štitili i vitalni nacionalni interesiDSRVHELFHVLJXUQRVWYODVWLWLKJUDÿana. Rješenja migrantske krize najbolje je potražiti na samom izvoru nastajanja, trenutno na žalost, nema suglasnosti oko postizanja PLUDL]PHÿXXSOHWHQLKXQXWUDãQMLKLYDQMVNLKDNWHUD

Literatura 1. )ULJDQRYLü 0 0LJUDFLMH NDR NRQVWDQWD JHRSURVWRUD $FWD *HRJUDSKLFD &URDWLD 1989;24(1):19-30. 2. Agamben G. (prijevod Ivana Kundid). Mi, izbjeglice. Symposium; 49(2):100-105. 7DWDORYLü60DOQDU'6LJXUQRVQLDVSHNWLL]EMHJOLþNHNUL]H3ROLWLþNHDQDOL]e 2015;23:23- 9. 3R]QLDN53HWURYLü'7UDåLWHOMLD]LODNDRSULMHWQMD6WXGHWKQRO&URDW-72. (VWHUDMKHU - ,VNXVWYD ]EULQMDYDQMD SURJQDQLND L L]EMHJOLFD L VXYUHPHQD L]EMHJOLþNR- PLJUDQWVNDNUL]DX+UYDWVNRM3ROLWLþNHDQDOL]H-22.

71 5XGLND*PDMQLü1 UDK 616-083:314.15 'RPDJRM6DPDUGåLü2 Verica Voloder3

PRIKAZ RADNOG DANA ZDRAVSTVENOG TIMA U PRIHVATNOM CENTRU ZA IMIGRANTE „ OPATOVAC“

15HGRYLWLSURIHVRU(YURSVNLXQLYHU]LWHW%UþNRGLVWULNW 2 +LWQDPHGLFLQVNDSRPRü2VLMHN 3 Dom zdravlja Osijek

Sažetak 8QDWRþ]DNRQVNLPRGUHGEDPDLPHÿXQDURGQLPSUDYQLDNWLPDGUåDYHNRMHXþHVWYXMXXSULKYDWX PLJUDQDWD QD YUOR UD]OLþLWH QDþLQH VH RGQRVH SUHPD WRP SUREOHP1HVDPRGD(XURSDQLMH MHGLQVWYHQDQHJRVHUXãHLOLRJUDÿXMXQMHQHJUDQLFHDHXURSVNHGUåDYHSRND]XMu nesnalaženje i nejedLQVWYRXWROLNRMPMHULGDVHSURPMHQDSROLWLþNRJSUDYFDGRJDÿDVYDNRGQHYQRU potpunom NDRWLþQRP SUDYQRP VXVWDYX QHPRJXüQRVWL GD VH SUHGYLGH QDUHGQL GRJDÿDML L SRWUHEH GD VH sudjeluje u pužanju zdravstvene zaštite migrantima na njihovoj “balkanskoj ruti” prema zapadnoj EXURSLDYRGHüLVHYLVRNLPHWLþNLPQDþHOLPDWUHEDORMHRVLJXUDWLNRQWLQXLUDQX]GUDYVWYHQX]DãWLWX

Na terenu su dnevno organizirana tri tima koja pokrivaju Opatovac, Tovarnik i Bapsku, odnosno, 16 ljudi u svakom trenutku. Zdravstveni radnici su profesionalno obavili svoj posao bez potrebe da postavljaju pitanja a GUåDYDMHPRUDODQHãWRXþLQLWLGDVHRUJDQL]LUDWUDQ]LWX što humanijim uvjetima. Nakon lutanja i nesnalaženja otvarani su privremeni kampovi u ýHSLQX%HORPPDQDVWLUX=DJUHEDþNRPYHOHVDMPXLQDSRNRQNDRWUDMQRUMHãHQMHNDPSX 2SDWRYFXNRMHJDüH]DYULMHPH]LPH]DPLMHQLWLNDPSX6ODYRQVNRPEURGX

/LMHþQLFLSULPDUQH]GUDYVWYHQH]DãWLWHQDSRGUXþMXLVWRþQH+UYDWVNHELOLVXQDMSULSUHPOMHQLML da odgovore na potrebu da se osigura kontinuirana zdravstvena zaštita migrantima, koji u Hrvatsku dolaze nakon nekoliko tjedana putovanja, iscrpljeni i bez zaliha lijekova. MLQLVWDUVWYR]GUDYOMDMHXNDPSX³2SDWRYDF³RUJDQL]LUDORSURVWRULRSUHPX]DUDGOLMHþQLþNLK WLPRYD3RþHWDNUDGDRVLJXUDOLVXWLPRYLRELWHOMVNHPHGLFLQHNRMLVXVHGREURYROMQRMDYLOLGD dežuraju, bez ikakvih ugovora, pitanja o naknadama i sl. 0HÿX SUYLPD VX VH GREURYROMQR prijavili i radili nastavnici Medicinskog fakulteta.

.OMXþQHULMHþL migranti, zdravstvena zaštita.

72 REVIEW YOUR DAY HEALTH TEAM IN RECEPTION CENTERS FOR IMMIGRANTS " OPATOVAC”

5XGLND*PDMQLü1'RPDJRM6DPDUGåLü2, Verica Voloder3

15HGRYLWLSURIHVRU(YURSVNLXQLYHU]LWHW%UþNRGLVWULNW 2The Emergency medical Service Osijek 3Health center Osijek

Summary

Despite legal regulations and international legal acts, the States participating in the acceptance of migrants in very different ways to treat this problem. Not only that Europe is not unique, but they are destroying or enclosing its borders, and European countries show disorientation and lack of unity to the extent that a change of political direction occurs daily. In full chaotic legal system, inability to predict subsequent events and the need to participate in the creeping health care to migrants on their "Balkan route" to Western Europe, and guided by the highest ethical principles needed to ensure ongoing health. In the field the day organized three teams covering Opatovac Tovarnik and Bapska, that is, 16 people in all times. Health workers have a professional do their job without the need to ask questions and the government must do something to organize the transit in as humane FRQGLWLRQV$IWHUZDQGHULQJDQGGLVRULHQWDWLRQZHUHRSHQHGWHPSRUDU\FDPSVLQýHSLQWKH %HOLPDQDVWLU=DJUHEDþNLYHOHVDMDPDQGILQDOO\DVDSHUPDQHQWVROXWLRQLQ2SDWRYDFFDPS which will replace the winter camp in Slavonski Brod. Primary care physicians in eastern Croatian were the most prepared to respond to the need to ensure continuous health care for migrants, who come to Croatia after several weeks of travel, exhausted and without drug stockpiles. The Ministry of Health is in the camp "Opatovac" organized space and equipment for the work of medical teams. Getting started was provided by family medicine teams who have volunteered to be on duty, with no contracts, questions about fees and the like. Among the first to have volunteered and worked were teachers of School of Medicine.

Key words: immigrants, medical care.

73 Uvod 0HÿXQDURGQLSUDYQLRNYLUQDRVWYDULYDQMHSUDYDQD]GUDYVWYHQX]DãWLWX

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima u þO 25. izrijekom RGUHÿXMH pravo na OLMHþQLþNX skrb i pravo na “zaštitu u VOXþDMX bolesti”. Deklaracija je zbog posebne važnosti materinstva i djece utvrdila i obvezu država za pružanja “posebne skrbi i SRPRüL´ a 0HÿXQDURGQL pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima u þO 12. XWYUÿXMH obvezu država da “svima ]DMDPþH uživanje prava na QDMYHüL PRJXüL standard IL]LþNRJ i SVLKLþNRJ zdravlja” uz osiguranje pristupa primarnoj i hitnoj zdravstvenoj zaštiti. Konvencija o pravu djeteta je u þO 24. st. 2. propisala da üH „države ugovornice poduzeti RGJRYDUDMXüH mjerekako bi majkama osigurale prenatalnu i postnatalnu zdravstvenu skrb“, a þO 12. Konvencije o eliminaciji diskriminacije protiv žena države potpisnice su se obvezale na pružanje svih potrebnih zdravstvenih usluga u vezi s WUXGQRüRP porodom i postSRURÿDMQLP razdobljem te na pružanje besplatnih usluga gdje god je to neophodno kao i na osiguranje RGJRYDUDMXüH prehranetijekomWUXGQRüHidojenja Prema odredbama þO 19. Europske konvencije o pravnom statusu radnika migranata (ETS 093), svaka država þODQLFDpreuzela je odgovornost za osiguranje socijalne i medicinske SRPRüLradnicima migrantima i þODQRYLPDnjihovih obitelji koji zakonito borave ne teritoriju države zaposlenja u istom opsegu kakvu uživaju i državljani, a u skladu s obvezama koje proizlaze iz meÿXQDURGQLK sporazuma, posebice Europske konvencije o socijalnoj i PHGLFLQVNRMSRPRüLXVYR 1953. godine. 3UHPDRGUHGEDPDPHÿXQDURGQRJSUDYDRVWYDUHQMH prava na zdravlje kroz pravo pristupa osnovnim zdravstvenim uslugama ne bi trebalo biti ovisno o boravišnom statusu migranta. MeÿXQDURGQL i regionalni pravni instrumenti, izrijekom, državama priznaju suverenitet u pogledu RGUHÿLYDQMD migracijske politike i u pogledu RGUHÿLYDQMD uvjeta ulaska u državu, dodjele boravišnog statusa i odobrenja dozvole za rad. 0HÿXWLP opseg temeljnih socijalnih prava migranata ne bi trebao biti ovisan o nacionalnim migracijskim politikama, niti bi trebao biti SRGORåDQ RJUDQLþHQMLPD koja su QHXVNODÿHQD s minimalnim, PHÿXQDURGQR SULKYDüHQLP standardima zaštiteljudskihprava.

Pravo na zdravstvenu zaštitu za migrante nereguliranog boravišnog statusa u Republici Hrvatskoj

Odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj SURWXUMHþQH su i nejasne u pogledu pružanja zdravstvenih usluga za strance koji nezakonito borave u Republici Hrvatskoj. Naime, þO 19. Zakona propisuje da se sredstva za zdravstvenu zaštitu „stranaca koji nezakonito borave u Republici Hrvatskoj, a smješteni su u prihvatnom centru ili im je prisilno udaljenje privremeno RGJRÿHQR ili im je RGUHÿHQ rok za povratak“, osiguravaju u državnom SURUDþXnu. Zakon u narednim þODQFLPD UD]UDÿXMH prava koja ostvaruju migranti posebnih kategorija, te pod naslovom „stranac koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj“ u þO 24. st. 3. RGUHÿXMH da “troškove zdravstvene zaštite, tj. troškove hitne medicinske SRPRüLVQRVLVWUDQDFRVLPDNRLKQLMH PRJXüH naplatiti, a u tom se VOXþDMX troškovi LVSODüXMX iz državnog SURUDþXQD Republike Hrvatske.“

8QDWRþ ]DNRQVNLP RGUHGEDPD L PHÿXQDURGQLP SUDYQL DNWLPD GUåDYH NRMH XþHVWYXMX X SULKYDWXPLJUDQDWDQDYUORUD]OLþLWHQDþLQHVHRGQRVHSUHPDWRPSUREOHP1HVDPRGD(XURSDQLMH

74 MHGLQVWYHQDQHJRVHUXãHLOLRJUDÿXMXQMHQHJUDQLFHDHXURSVNHGUåDYHSRND]XMXQHVQDlaženje i QHMHGXLQVWYRXWROLNRMPMHULGDVHSURPMHQDSROLWLþNRJSUDYFDGRJDÿDVYDNRGQHYQR

0DÿDUVNR 0LQLVWDUVWYR XQXWDUQMLK SRVORYD L]YLMHVWLOR MH GD VX VDPR X eksperimentalne svrhe" postavili ogradu i bodljikavu živu uz granicu sa Slovenijom te da su MHYHüSRSRGQHXNORQLOLäLþDQDRJUDGDMHGRSUHPOMHQDVDPRXHNVSHULPHQWDOQHVYUKHNDNR EL VH LVSUREDOR NDNR WUHED NRQVWUXLUDWL RJUDGX X] MXåQX PDÿDUVNX JUDQLFX L]YLMHVWLOR MH 0LQLVWDUVWYR 0LQLVWUL XQXWDUQMLK SRVORYD 0DÿDUVNH L 6ORYHQLMH 6DQGRU 3LQter i Vesna *\RUNRV äQLGDU VXVUHVW üH VH QD JUDQLFL X SRQHGMHOMDN NDNR EL UD]JRYDUDOL R QDGJOHGDQMX granice.

Srbija je val izbjeglica koji su do sada išli prema 0DÿDUVNRM preusmjerila na Hrvatsku. Oko 21 sat iz Preševa, na granici Srbije i Makedonije, krenuo je prema Hrvatskoj prvi autobus s izbjeglicama iz Sirije. Za put prema Hrvatskoj preko Šida bilo je spremno još najmanje deset autobusa. Umjesto natpisa “Preševo-+XQJDU\´ QD DXWREXVLPD VX VLQRü postavljene table “Preševo-Croatia”. Do tada je kroz SUELMXSUHPD0DÿDUVNRMSURãORSUHNR 000 ljudi. 1DVUHüXVXUDGQMDYODVWLLRGJRYRUQLKRVREDX6UELMLL+UYDWVNRMMHRGOLþQDLWUDQ]LW IXQNFLRQLUDEH]YHüLK]DVWRMD

6WRWLQH WLVXüD L]EMHJOLFD L] Sirije i drugih zemalja koje su krenule prema EU do željeniKGHVWLQDFLMD=DSDGQH(XURSHPRUDWüHVDGDLVNOMXþLYRSUHNR+UYDWVNH5D]ORJMHWRPH VYHRQRãWRVHGRJDÿDORXYH]LVL]EMHJOLþNLPYDORPDOLLQDMDYDPDÿDUVNRJPLQLVWUDYDQMVNLK poslova Petera Sijarta GDQMHJRYD]HPOMDSRþLQMHVSULSUHPDPD]D JUDGQMXåLþDne ograde i SUHPD 5XPXQMVNRM 7DNR üH 0DÿDUVND ELWL KHUPHWLþNL ]DWYRUHQD SD MHGLQL RWYRUHQL SXW N WROLNRåHOMHQRM1MHPDþNRMLGUXJLP]HPOMDPD(8YRGLSUHNR+UYDWVNH

3RþHODMHLSRGMHODOHWDNDVNDUWRPQDNRMRMMHQD]QDþHQRNRMLVXSXWRYL]DWYRUHQL]D izbjeglice te da je jedini otvoreni onaj preko Hrvatske. Izbjeglicama se dijele pravci koji vode GR +UYDWVNH SD þDN L UHG YRåQMH YODNRYD RG Beograda prema Jesenicama. Na društvenim mrežama pojavila se grupa 3RPRü ]D L]EMHJOLFH u Makedoniji, gdje se savjetuje kako da L]EMHJQXPLQVNLVXPQMLYDSRGUXþMDQDJUDQLFLL]PHÿX+UYDWVNHL6UELMH6YHWRJRYRULGDVH YUOR EU]R QD KUYDWVNRM JUDQLFL PRåH RþHNLYDWL SUYL YHOLNL L]EMHJOLþNL YDO L WR SRQDMSULMH QD kopnenom dijelu od Iloka do trRPHÿH L]PHÿX +UYDWVNH %L+ L 6UELMH 0LJUDQWL QDLPH nemaju drugoga izlaza. Cilj im je Zapadna Europa, a u Srbiji ne žele ostati. Koliki je to SUREOHPJRYRUHLQDMDYHSRNRMLPDüHSXW(8 GRNUDMD JRGLQHNUHQXWL LQRYLKGRPLOLMXQ izbjeglica. Ako se to osWYDULVYLüH]DYUãLWLX+UYDWVNRMkao tranzitnoj državi.

Na snagu je X 0DÿDUVNRM VWXSLR L Zakon o granici NRML RQHPRJXüDYD VYDNL XOD]DN L]EMHJOLFD X ]HPOMX 8] SULSDGQLNH SROLFLMH L åLþDQX RJUDGX RSDVDQX ERGOMLNDYRP åLFRP JUDQLFX L]PHÿX 0DÿDUVNH L 6UELMH osigurava i više od 4000 naoružanih vojnika. Prema QRYRPH ]DNRQX VYDNL SUHOD]DN GUåDYQH JUDQLFH LOL RãWHüHQMH RJUDGH NDåQMDYDW üH VH ]DWYRURP 'RYHOR MH WR GR SUDYRJD NDRVD 1D JUDQLþQRP SULMHOD]X Horgoš SRMDþDQH VX policijske snage te postavljena dodatnDOLPHQDSUHSUHNDDL]EMHJOLFHVXSRþHOLãWUDMNJODÿX. 0DÿDUVNDMHQDJUDQLFLSUHPD6UELMLXVSRVWDYLODGYLMHWUDQ]LWQH]RQH]DREUDGX]DKWMHYD]D D]LONRMLüHELWLREUDÿHQLXURNXRGQHNROLNRVDWL2QLNRMLQHSRGQHVX]DKWMHYPRUDWüHVH odmah vratiti u 6UELMXGRNüHRQLPDNRMLQLVXUHJLVWULUDQLVD]DKWMHYRP]DD]LOX6UELMLLOL 0DNHGRQLML DXWRPDWVNL ELWL RGELMHQL X 0DÿDUVNRM ,] 6UELMH SDN QDMDYOMXMX NDNR QHüH SULKYDWLWLL]EMHJOLFHNRMH0DÿDUVNDRGOXþLYUDWLWL0LQLVWDU$OHNVDQGDU9XOLQQDMDYLRMHGDüH bude li potrebe, rasporediti i vojsku na granici. Objasnio je i da se vrlo dobro zna što je

75 postupak readmisije. Upravo u taj postupak uzdaju se i hrvatske vlasti, koje su dosad ilegalne LPLJUDQWHXUHGQRYUDüDOHX6UELMX$NR6UELMDVWDYNRMLMH]DX]HODSUHPD0DÿDUVNRMSULPMHQL LQD+UYDWVNXWUHEDWüHRVLJXUDWLJROHPHVPMHãWDMQHNDSDFLWHWH

1DXGDUXL]EMHJOLFDSRVHEQRüHELWLGLRRNR7RYDUQLNDL%DMDNRYDJGMHLPa i minski VXPQMLYLKSRGUXþMDÄ 2SDVQRVWRGPLQDVLJXUQRQHüHVSULMHþLWLRQRJDWNRMHVWDvio život na NRFNX NDG MH RGOXþLR SUHSORYLWL 0HGLWHUDQ LOL NDG VH SRNXãDYD SURELWL GR 1MHPDþNH. Na žalost, može se dogoditi tragedija, ali Hrvatska to ne želi. Nijedan zid, nijedna žica, nikakvo PLQVNRSROMHQHPRåHVSULMHþLWLRYDNYHYDORYH7XVHPRUDUDGLWLXVNODÿHQRVDVYLPRVWDOLP zemljaPD(8LQDþHQHüHELWLXVSMHKD³ UHNDRMHPLQLVWDUXQXWDUQMLKSRVORYD5DQNR2VWRMLü

Dakle, u potpunRP NDRWLþQRP SUDYQRP VXVWDYX QHPRJXüQRVWL GD VH SUHGHYLGH QDUHGQL GRJDÿDML L SRWUHEH GD VH VXGMHOXMH X SXåDQMX zdravstvene zaštite migrantima na njihovoj ³EDONDQVNRMUXWL´SUHPD]DSDGQRMHXURSLDYRGHüLVHYLVRNLPHWLþNLPQDþHOLPDWUHEDORMHRVLJXUDWL kontinuiranu zdravstvenu zaštitu.

+UYDWVND OLMHþQLþND NRPRUD poslala je pismo premijeru u kojem su kazali kako su VSUHPQL VYLP VYRMLP NDSDFLWHWLPD SRPRüL 9ODGL L UHVRUQRP PLQLVWDUVWYX u organizaciji prijema izbjeglih osoba i njihovog nužnog zdravstvenog zbrinjavanja.

„ .RPRUD]DMHGQRVDVYRMLPþODQVWYRPNRMHVHXUDQLMLPSULJRGDPDLVND]DORVYRMLP VWUXþQLPUDGRPKXPDQLPSULVWXSRPLQHVHELþQLP]DODJDQMHPX]EULQMDYDQMXRVREDL]UDYQR SRJRÿHQLP ratnim zbivanjima, humanitarnim katastrofama i prirodnim nepogodama, stoji Vam na raspolaganju pri planiranju svih daljnjih aktivnosti“ stoji u pismu Vladi kojeg potpisuje SUHGVMHGQLN+UYDWVNHOLMHþQLþNHNRPRUHGU7USLPLU*ROXåD

9HOLNLGQHYQLSUROD]NUR]KUYDWVNXSRþHRMHJRGLQHLGUåDYDMHPRUDOD QHãWRXþLQLWLGDVHRUJDQL]LUDWUDQ]LWXãWRKXPDQLMLPXYMHWLPD1DNRQOXWDQMDLQHVQDODåHQMD

76 otvarani su privremHQL NDPSRYL X ýHSLQX %HORP PDQDVWLUX =DJUHEDþNRP YHOHVDMPX L QDSRNRQNDRWUDMQRUMHãHQMHNDPSX2SDWRYFXNRMHJDüH]DYULMHPH]LPH]DPLMHQLWLNDPSX Slavonskom brodu.

1RüX2SDWRYFX

/LMHþQLFL SULPDUQH ]GUDYVWYHQH ]DãWLWH QD SRGUXþMX LVWRþQH +UYDWVNH bili su najpripremljeniji da odgovore na potrebu da se osigura kontinuirana zdravstvena zaštita migrantima, koji u Hrvatsku dolaze nakon nekoliko tjedana putovanja, iscrpljeni i bez zaliha lijekova. Ministarstvo zdravlja je u kampu !“Opatovac“ organiziralo prostor i opremu za rad OLMHþQLþNLK WLPRYD 3RþHWDN UDGD RVLJXUDOL VX WLPRYL RELWHOMVNH PHGLFLQH NRML VX VH dobrovoljno javili da dežuraju, bez ikakvih ugovora, pitanja o naknadama i sl.

0HÿX SUYLPD VX VH GREURYROMQR SULMDYLOL L UDGLOL QDVWDYQLFL 0HGLFLnskog fakulteta. 2VREQR VDP VPDWUDR GD üH NDPSX ELWL QDMSRWUHEQLMH PRMH GXJRJRGLãQMH LVNXVWYR NDNR X XRELþDMHQRM DPEXODQWL WDNR L X SURJQDQLþNRP QDVHOMX X ýHSLQX X NRMHPX VPR EULQXOL R QHNROLNRWLVXüDOMXGLEH]]QDþDMQLMLKLQFLGHQDWDLOLNRPSOLNDFLMD

8YHþHU JRG PHGLFLQVNL WHKQLþDU 'RPDJRM L MD VD MRã MHGQRP OLMHþQLþNRPHNLSRPNUHüHPRX2SDWRYDF6OXãDPRYLMHVWLNDNRMHSURVMHþDQQRüQLSURWRNRNR RRROMXGL'RþHNXMHQDVãDWRUVNRQDVHOMH 1D XOD]XXNDPSRGPDKSRUHGUHJLVWUDFLMVNRJ šatora je prva, trijažna ambulanta. Druga ambulanta je smještena unutar samog kampa. 'RJRYDUDPRVHGDPRMWLPRVWDQHXSUYRMDPEXODQWLMHUWXSULVWLåXKLWQLVOXþDMHYL1DNRQ QHNROLNRPLQXWDSULPRSUHGDMHVWLåXSUYLDXWREXVLLEROHVQLOMXGLSRþLQMXPDVRYQRXODziti u ambulantu-ãDWRU 1D EU]LQX RUJDQL]LUDPR SUHYRGLRFH UDGL VH HYLGHQFLMD QDXOD]XLSRþLQMX pregledi, dijagnostika i terapija. Lijekova i sanitetskog materijala ima dovoljno. U radu nam SRPDåHLWLPKLWQHSRPRüLDOLVDPRGRNLKQHSRãDOMHPRQDWHUHQda odu po nekoga ili da nekogaodvezu do najbliže bolnice.

Otprilike svakih 7-8 minuta stiže autobus sa 50-ak migranata, od kojih petero u SURVMHNX ]DWUDåL KLWQX SRPRü Mi možemo obraditi jednog do dva pacijenta za koje SURFMHQMXMHPRGDWUHEDMXSRPRüRGPDK a ostale šaljemo na smještaj u kamp. Njih preuzimaju naš drugi tim i mnogobrojni volonteri. Dakle, imamo koju minutu vremena da svakog pacijenta registriramo, pregledamo, dijagnosticiramo i podijelimo terapiju. U toj masi ljudi treba pažljivo prepoznati pUDYRDNXWQRVWDQMHLSRVYHWLWLVHWRPHSDFLMHQWXQDSUDYLQDþLQD istovremeno ne trošiti resurse na pacijente koji nisu akutni i hitni ali mi to eventualno nismo tako prepoznali.

9HOLNDYHüLQDVXSDFLMHQWLVDERORYLPDNRMLQLVX]QDNWHåLKREROMHQMDYHü su rezultat dugog puta. Ima dosta previjanja i njege stopala zbog dugog hodanja. Vrlo malo znakova SVLKLþNLKREROMHQMD

Ipak, u cijeloj toj gužvi uspjeli smo prepoznati i opskrbiti nekoliko osoba koje se nisu smjele „promašiti“ u dijagnostici: mlada ženDXVHGPRPPMHVHFXWUXGQRþHQLNDNRQLMHKWMHOD X EROQLFX DOL VPR MH QDJRYRULOL KLWQR WUDQVSRUWLUDOL 5RGLOD MH VOMHGHüX QRü 0XãNDUDF X tridesetima je došao smo po jednu tabletu za bolove 9LGMHOL VPR PX WHãNR RSüH VWDQMH poslali na hemodijalizu. U zadnMþHVMHUVHQLMHGLMDOL]LUDRSRVOMHGQMLKãHVWGDQD0XãNDUDFX SHGHVHWLPDMHGRãDR]ERJERORYDXWUEXKXLSRYUDüDQMD3UHJOHGDQLKLWQRRSHULUDQXEROQLFL zbog akutnog abdomena u roku od jedan sat.

77 U rijetkim pauzama od nekolko minuta uspjeli smo sa volonterima Crvenog križa SRSLWLNDYXSRMHVWLMDEXNXLSUHVORåLWLOLMHNRYHGDãWRVSUHPQLMLGRþHNDPRVOMHGHüLDXWREXV 7HQRüLSULVWLJORMHJRWRYROMXGLXNDPS

Jutro je stiglo prije nego što smo se nadali. Rezultat je oko 150 pregledanih osoba, nekoliko akutnih trijažirano i hospitalizirano. Nadamo se da ništa nismo previdjeli i da svi PRJXQDVWDYLWLSXWGRVOMHGHüHJNDPSDXQHNRMGUXJRMGUåDYL

9HüMH8,20 je sati a ekipe iz Zagreba koja nas mijenja još nema. Zalutali u magli. A autobusi numorno stižu. Napokon stiže kombi sa dvije medicinske skipe. Vidno uplašeni doktori i medicinske sestre. Izuzetno su mladi. 8UXNDPDLPJLPHQHþL]PHMHUVXQD79-u vidjeli kako svi gaze po blatuLDNRMHQDããDWRUSRSORþHQþYUVWLm podom. Pitam ih tko ima više radnog staža da ga smjestimu u trijažnu ambulantu. Taj zadatak preuzima kolega koji ima 8 mjeseci iskustva. Duplo više od kolegice. A i medicinska sestra kolege je koji mjesec starija. %LWüHWRYDWUHQRNUãWHQMH

PozdravljamR VH VD HNLSRP KLWQH SRPRüL 0ODGD GRNWRULFD VWUDãQR XPRUQD L LVFUSOMHQD,SDN]DGRYROMQL]DNOMXþXMHNDNRMRMQLSRãWRQLMHåDRãWRMHGRãODLGDMHXRYRMQRüL QDXþLODYLãHQHJR]DFLMHORYULMHPHUDGDGRVDGD

78 =DNOMXþDN 8QDWRþ RSüRM NRQIX]LML L RþLWRM QHSULSUHPOMHQRVWL ]D GRJDÿDMH OMXGL VH XVSMHãQR prevode iz države u državu do krajnjih odredišta. Bilo je i nekoliko vrlo diskutabilnih odluka. 9ULMHPH üH SRND]DWL MHVX OL WR ELOH QHSRWUHEQH SUHXUDQMHQH LOL SUDYRYUHPHQH RGOXNH SULMH svega mislim QD]DWYDUDQMH0DÿDUVNHERGOMLNDYRPåLFRP

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon UHNDRMHPDÿDUVNRPSUHGVMHGQLNX-DQRãX$GHUXGD 0DÿDUVNDPRUDSRãWLYDWLOMXGVNDSUDYDL]EMHJOLFD'YRMLFDþHOQLNDVDVWDODVXVHQDPDUJLQDPD ]DVMHGDQMD2SüHVNXSãWLQH81-a.

Budimpešta je izložena kritikama zbog odnosa prema izbjeglicama, od kojih velik EURMVWLåHL]6LULMHNRMLNUR]0DÿDUVNXSRNXãDYDMXXüLX(87DMH]HPOMDSRGLJODRJUDGXQD svojim južnim granicama kako bi zaustavila priljev izbjeglica. Ban je Aderu rekao "da UD]XPLMHWHãNRüHVNRMLPDVH0DÿDUVNDVXRþDYDSULRSüLRMH%DQRYJODVQRJRYRUQLNQDNRQ sastanka.

"Ipak, glavni tajnik je naglasio predsjedniku kako je važno poštivati dostojanstvo i OMXGVNDSUDYDXUMHãDYDQMXWRJSLWDQMDGRGDMHVHXSULRSüHQMX

Ministar obrane RH $QWH .RWURPDQRYLü SRUXþLR MH X QHGMHOMX KUYDWVNRM MDYQRVWL L] 2SDWRYFD GD EXGH VWUSOMLYD WH GD X VYH]L V L]EMHJOLþNRP NUL]RP QHPD QLNDNYH ERMD]QL ]D ugrozu sigurnosne situacije u Hrvatskoj.

"Pucali smo prošlih dana iz svih oružja jedni na druge, ali stanimo sada na loptu i pokažimo na ljudskoj razini da smo humani, a ne drski i bezREUD]QLUHNDRMH.RWURPDQRYLü X]SRUXNXGDQHPDUD]ORJD]DSDQLNXLGDYODVW]QDãWRþLQL

79 1HPDUD]ORJD]DSDQLNX=QDPRãWRþLQLPRLãWRUDGLPR2UJDQL]LUDQL smo. Država VPRNRMD]QDãWRKRüHLPLUQRLKODGQRüHPR]DYUãLWLRYDMSRVDRNRMLMHRGJRYRUDQLWHåDNDOL mora biti human. Hrvatska ovdje mora pokazati svoje pravo lice, a ono mora pokazati da smo RGJRYRUQLLþDVQLL]MDYLRMHPLQLVWDU.RWURPDQRYLü

NjePDþNDNDQFHODUNDAngela Merkel pozvala je Nijemce da vrate duh koji je vladao tijekom ujedinjenja 1990. godine u borbi za prevladavanje izazova integriranja u društvo stotine tisuüD L]EMHJOLFD L PLJUDQDWD 1MHPDþNR MHGLQVWYR ELOR MH QDUDYQR MDNR SRVHEQR“ ND]DOD MH 0HUNHO X WMHGQRP REUDüDQMX MDYQRVWL X SRYRGX VNRURJ RELOMHåDYDQMD JRGLQD QMHPDþNRJXMHGLQMHQMDOLVWRSDGD,DNRMHSUL]QDODGDVXWUHQXWQLYDOL]EMHJOLFDLXMHGLQMHQMH GUåDYHSRSULOLþQRUD]OLþLWLL]D]RYL0HUNHOMHND]DODGDüH]DLQWHJUDFLju ljudi koji bježe od UDWDLVLURPDãWYDWUHEDWLJRWRYRMHGQDNQDSRUFLMHORJQMHPDþNRJGUXãWYD

%LYãL JUþNL PLQLVWDU ILQDQFLMD Yanis Varoufakis u BBC-evoj je emisiji komentirao L]EMHJOLþNXNUL]X9DURXIDNLVMHND]DRNDNRVPRVYLPLL]EMHJOLFHLHNRQRPVNLPLJUDQWL

„ Da vas podsjetim, dame i gospodo, svi smo mi izbjeglice. I svi smo ekonomski migranti. Ako bih vjerovao svojim prijateljima antropolozima, mi smo svi zapravo stigli iz Afrike, iz tog dijela svijeta“, kazao je Varoufakis.

Veliku ulogu u L]EMHJOLþNRM NUL]L imaju i zdravstveni djelatnici koji iz dana u dan obavljaju veliki posao u kampu u Opatovcu ali i Bapskoj i Tovarniku. Timove KLWQHSRPRüL i OLMHþQLNHVYDNRGQHYQRVHPRåHYLGMHWLQDWHUHQXLPHÿXL]EMHJOLFDPD

„ Do sada imamo zabilježeno GHVHWDNWLVXüD medicinskih intervencija9HüLQRPVXWR lakše intervHQFLMHDOLLPDOLVPR]DELOMHåHQHLWHåHVOXþDMHYHSDþDN i jednu reanimaciju. U KUYDWVNLPEROQLFDPDKRVSLWDOL]LUDQRMHELORXNXSQRRVREDPHÿXNRMLPDQDMYLãHåHQDL djece“, UHNODMHUDYQDWHOMLFD+UYDWVNRJ]DYRGD]DKLWQXPHGLFLQXWHQDþHOQLFDNUL]QRJVWRåHUD PLQLVWDUVWYD ]GUDYVWYD X 2SDWRYFX 0DMD *UED %XMHYLü 'RGDOD MH L NDko je na terenu niz PHGLFLQVNLKGMHODWQLNDL]FLMHOH+UYDWVNHDGDVXVYLRQLMDYLOLVDPLGDGRÿXRYGMHQDWHUHQ Kaže i kako medicinski timovi nisu obavljali samo svoj medicinski posao nego da su SRPDJDOLJGMHMHWUHEDORGLMHOLOLRGMHüu, pomagali i oblaþHQMXGMHFH

„ 0RJX UHüL GD ]GUDYVWYHQL VXVWDY RYGMH RGOLþQR IXQNFLRQLUD 7X VX OLMHþQLFL KLWQH PHGLFLQVNHSRPRüLOLMHþQLFLRELWHOMVNHPHGLFLQHHSLGHPLROR]L'''6YHMHSRNULYHQR sata dnevno, kaže *UED %XMHYLü. Na terenu su dnevno tri tima koja pokrivaju Opatovac, 7RYDUQLNL%DSVNXRGQRVQROMXGLXVYDNRPWUHQXWNXMHDQJDåLUDQR5DGLVHQDQDþLQGDVH UHDJLUDSRSRWUHELLOLSDNNDGDVHQDSULMHOD]LPDXRþHPDODGMHFDLEHEHNRMLPDMHQDMþHãüH SRWUHEQDSRPRü1DMPODÿLSDFLMHQWWLMHNRPRYHNUL]HEila je beba od deset dana. Za potrebe GMHFHRVLJXUDQLVXLNRQWHMQHULNRMLVHJULMX,VWRWDNRþODQRYLPHGLFLQVNLKWLPRYD]GUDYVWYHQX SRPRü SUXåDMX L SULSDGQLFLPD åXUQLK VOXåEL QD WHUHQX 7LMHNRP WUDMDQMD L]EMHJOLþNH NUL]H ]DELOMHåHQH VX L ]QDþDMQH GRQDFLMe Svjetske zdravstvene zajednica u lijekovima za potrebe izbjeglicama. *UDÿDQL VX RUJDQL]LUDQR donosili lijekove s ciljem da ih daruju za potrebe OLMHþHQMDL]EMHJOLFD

Ministar zdravlja Siniša Varga rekao je da izbjeglice imaju visoku razinu zdravstvene ]DãWLWHNDRLJUDÿDQL 1LMHELORVPUWQLKVOXþDMHYDHSLGHPLROR]LVXVDWDDNWLYQL3ULSUHPDMX se za respiratorne infekcije, ozebline i ono što donosi zima. Pazi se i na nametnike, tj. radi na sprjeþDYDQMXGDVHSRMDYH.

80 1DNRQVYHJDL]QRVLPQHNROLNRYODVWLWLKLPSUHVLMDLRVREQRJYLÿHQMDGRJDÿDQMD

- 8QDWRþVYHRSüHPNDRVXPLJUDQWVXRGOLþQRRUJDQL]LUDQL3RGLMHOMHQLXVNXSLQHRG - OMXGL VYDND VNXSLQD LPD ³YRÿX´ 7R MH RVRED NRMD PRåH NRPXQLFLUDWL QD HQJOHVNRP MH]LNX NRMD LPD PRJXüQRVW NRPXQLNDFLMH PRELWHORP L NRMD ima koordinaciju sa ostalim malim skupinama. - 9HüLQD PLJUDQDWD MH GREUR SULSUHPOMHQD ]D GXJ SXW .URQLþQL EROHVQLFL XJODYQRP imaju svoju terapiju, znaju od kojih bolesti boluju. - 0LJUDQWL VX GRVWD SUHFL]QR XSR]QDWL VD VXVWDYLPD NRML LK RþHNXMX X UD]OLþLWLP državama. Znaju da u Opatovcu mogu dobiti hitnu zaštitu, previjanje, lijekove, preglede svih dobnih skupina i hospitalizaciju. - 1D KRVSLWDOL]DFLMX SULVWDMX VDPR X L]QLPQR WHãNLP VOXþDMHYLPDMHU QH åHOH L]JXELWL tempo svoje skupine. - 3RVWRMHL]X]HWQRYHOLNHUD]OLNHXVWXSQMXþLVWRüHLXUHGnosti pojedinih skupina. - Nisu zabilježeni incidenti po tipu zaraznih bolest, pa je svaki strah od pojave velikih epidemija bio neopravdan. - 8 YHOLNRM YHüLQL PLJUDQWL VX YUOR SRVOXãQR L VWUSOMLYR VDVOXãDOL SULMHGORJH L X]HOL SUHSRUXþHQXWHUDSLMX - Nismo primiMHWLOLYHüH]ORXSRWUHEH]GUDYVWYHQHVOXåEDRGVWUDQHPLJUDQDWD - 3RVWRWDNDNXWQRREROMHOLKELRMHQHRþHNLYDQRQL]DNVRE]LURPQDXYMHWHSXWRYDQMD - Na put su, ipak krenuli uglavnom mladi I zdravi. - Nismo primijetili niti jedno dijete u dobi 7 – 17 godina?! - 60 -70 % migranata su muškarci u dobi 20 – 60 godina. - Zdravstveni radnici su profesionalno obavili svoj posao bez potrebe da postavljaju pitanja: Zašto? Tko? Kako? - 8QDWRþ VYHPX SUHYODGDOD VX VWDMDOLãWD NDNR VH UDGL R QHVUHWQLP OMXGLPD NRMLPD X datom WUHQXWNX WUHED SRPRüL 7DNYRP UD]PLãOMDQMX XYHOLNR MH SRPRJOD VLWXDFLMD X kojoj je svima jasno da su migranti VDPR X WUDQ]LWX , QH SUHGVWDYOMDMX GXJRURþQLML SRMHGLQDþQLSUREOHP=DVDGD

81 Literatura:

1. Helga Špadina; Socijalna prava migranata u Republici Hrvatskoj:pravo na pristup zdravstvenim uslugama, Pravni vjesnik, br 2 (251-267), Osijek, 2014.

2. Usp. General Assembly Declaration on Human Rights of Individuals Who are Not Nationals of the Country in Which the Live, A/RES/47/144(1985.), kao i druge rezolucije 2SüHVNXSãWLQH8MHGLQMHQLKQDURGDPHÿXNRMLPDMHQDMYDåQLMD5H]ROXFLMDR]DãWLWLPLJUDQDWD Resolutions on protection of migrants, A/RES/54/166(2000.), A/RES/55/92(2000.), A/RES/56/170(2001.), A/RES/57/128(2002.), A/RES/58/190(2003.), A/RES/59/194(2004.), A/RES/60/169(200.5), A/RES/61/165(2006.), A/ RES/62/156(2007.).

3.UDHR – The Universal Declaration of Human Rights (Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, op.a.); ESC – European Social Charter (Europska socijalna povelja, op.a.); ICERD- International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discri- mination 0HÿXQDURGQD NRQYHQFLMD R VX]ELMDQMX VYLK REOLND UDVQH GLVNULPLQDFLMH RSD ,&50: – International Convention on the Protection of the Rights of All Migrant Workers and Members of Their Families 0HÿXQDURGQD konvencija o pravima UDGQLNDPLJUDQDWDLþODQRYD njihovih obitelji); CEDAW – Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination Against Women (Konvencija o suzbijanju svih oblika diskriminacije žena, op.a.); ICESCR – ,QWHUQDWLRQDO &RQYHQDQW RQ (FRQRPLF 6RFLDO DQG &XOWXUDO 5LJKWV 0HÿXQDURGQL SDNW R gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, op.a.); CRC – Convention on the Rights of the Child (Konvencija o pravima djeteta, op.a.)

4. Usp. European Committee of Social Rights, Conclusions XIX-2 (2009), (CROATIA), January 2010, Articles 11,13 and 14 of the Charter.

5. Complaint No.14/2003, decision on the merits of 8 September 2004.

6. European Committee of Social Rights, Conclusions XX-2 (2013), (CROATIA), Articles 11, 13 and 14 of the 1961 Charter.

7. Fundamental Rights Agency, Migrants in irregular situation: access to healthcare in 10 European Union Member States, str. 28. 8. Narodne novine 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 126/12., 94/13. 9. UDHR þO 26(1), ICERD þO 5. (e-v), ICESCR þO 13(1, 2), 14, CRC þO 28(1), 29(1), UNESCO Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju, þO 3. i ECHR, Protokol I, þO 2. RH nije ratificirala ICRMW koji RGUHÿXMH pravo na obrazovanje djece radnika migranata XþO 30.

10. Fundamental Rights Agency, Fundamental rights of migrants in an irregular situation in the Eu- ropean Union, Comparative Report, Vienna,2011.

11. UNGeneralAssembly,InternationalCovenantonEconomic, Socialand CulturalRights,16 Decem- ber 1966, United Nations, Treaty Series, vol. 993, p. 3, dostupna na http://www.refworld.org/ docid/3ae6b36c0.htm[pristupljeno 1. 06. 2014].

82 'UDJLFD3DYORYLü1 UDK 314.15:613.953 âWHILFD0LNãLü1 %UDQNLFD-XUDQLü1

VAŽNOST I ULOGA DOJENJA KOD PRISILNIH MIGRACIJA

1MedicinVNLIDNXOWHW2VLMHN6YHXþilište u Osijeku, Josipa Huttlera 4, HR-31000

Kontakt osoba:

'UDJLFD3DYORYLüPDJ med. techn.

J. Huttlera 27, 31000 Osijek

00385/ 95 358 66 61 [email protected]

Sažetak

Tijekom prisilnih migracija dojenje je intervencija kojom se spašavaju životi. Dojenje je proces u kojem žena hrani svoje dijete mlijekom iz svojih grudi. Dokazani su brojni povoljni XþLQFLGRMHQMDQD]GUDYOMHGMHWHWDDOLLQD]GUDYOMHPDMNHNRMDGRMLVYRMHGLMHWH'RMHQDGMHFD VX ]DãWLüHQD RG EROHVWL SUROMHYD UHVSLUDWRUQLK EROHVWL L GHKLGUDFLMH NRMH VX QDMþHãüL X]URN smrtnosti djece u kriznim situacijama. Velik problem u prisilnim migracijama je i QHNRQWUROLUDQDSRGMHODPOLMHþQLKIRUPXODNRMDþHVWRGRYRGLGRVPUWQRVWLNRGGMHFH Zbog postojanja mitova vezanih uz dojenje u kriznim situacijama velik broj majki prestaje GRMLWLQRRGJRYDUDMXüRPSRPRüLLSRGUãNRP VDYMHWQLFD ]D GRMHQMHWRMHPRJXüHVSULMHþLWL Savjetnice za dojenje su osobe kRMH VX SURãOH RGUHÿHQX HGXNDFLMu, a zaštitu majki i djece SURYRGHNUR]SURJUDPSRPRüLLSRGUãNHXGRMHQMXLSUDYLOQRMLVKUDQLGRMHQþDGLLPDOHGMHFHX kriznim situacijama.

.OMXþQHULMHþLmigracije, dojenje, krizne situacije

83 Summary

THE IMPORTANCE AND THE ROLE OF BREASTFEEDING IN FORCED MIGRATIONS

During the forced migrations breastfeeding is an intervention that can save lives. Breastfeeding is a process where woman feeds her child with the milk from her breasts. Numerous beneficial effects of breastfeeding to the child’s health and a health of the mother are proven. Breastfed babies are protected from various diseases (diarrhea, respiratory diseases and dehydration) which are the most common cause of death for children in crisis situations. Also, the big problem during the forced migrations is uncontrolled distribution of formula food which often leads to child mortality.

Due to the existence of myths related to breastfeeding in emergencies, a large number of mothers during the crisis situations stops with breastfeeding. With the appropriate help and support this can be prevented. Lactation consultants are persons who are specially educated in breastfeeding, and through the program of assistance and support to breastfeeding and nutrition of infants and young children in crisis situations they protect mothers and children.

Key words: migration, breast-feeding, crisis situations

84 VAŽNOST I ULOGA DOJENJA KOD PRISILNIH MIGRACIJA

Uvod

Migracija je pojam kojim se opisuje IL]LþNRNUHWDQMHOMXGLL]MHGQRJPMHVWDXGUXJR 1DMþHãüHVHRGYLMDXYHOLNRPJUXSDPDLSUHNRGRVWDXGDOMHQLKSRGUXþMD2VREHNRMHVHQDOD]H u migraciji nazivamo migranti. Razlikujemo osobe koje VH LVHOMDYDMX L] QHNRJ SRGUXþMD zovemo ih iseljenici ili emigranti, a RVREH NRMH VH GRVHOMDYDMX X QHNR SRGUXþMH nazivamo doseljenici ili imigranti. 7LMHNRP SRYLMHVWL GRJDÿDOH VX VH EURMQH PLJUDFLMH NRMH VX ELOH dobrovoljne ili prisilne (1). 'DQDV RELþQR UD]OLNXMHPR þHWLUL JODYQD WLSD PLJUDFLMD D WR VX VH]RQVNH PLJUDFLMH (vezane uz godišnji odmor ili poljoprivrednu djelatnost), migracije iz VHODXJUDG QDMþHãüDX ]HPOMDPD X UD]YRMX PLJUDFLMH L] XUEDQLK X VXEXUEDQD SRGUXþMD YH]DQD X] ]HPOMH X UD]YRMX QDMþHãüH ]ERJ YLVRNLK WURãNRYD åLYRWD X JUDGX L QLåRP NYDOLWHWRP åLYRWD WH PHÿXQDURGQDPLJUDFLMDNRMDLVWRWDNRPRåHELWLGREURYROMQDLOLSrisilna(1). Uzroci migracija mogu biti prirodni, društveni i ekonomski. Prirodne migracije se QDMþHãüH GRJDÿDMX ]ERJ SULURGQLK NDWDVWURID YUHPHQVNLK QHSRJRGD WH UD]QLK HSLGHPLMD 'UXãWYHQH PLJUDFLMH QDVWDMX QDMþHãüH ]ERJ SROLWLþNH QHVWDELOQRVWLUDWRYDLvjerske QHVQRãOMLYRVWLGRNVHHNRQRPVNHPLJUDFLMHQDMþHãüHGRJDÿDMX]ERJ težnje za boljim uvjetima života, do kojih je dovela glad i siromaštvo. .DR SRVOMHGLFD PLJUDFLMD þHVWR GROD]L GR SURPMHQD X QDVHOMHQRVWL VWDQRYQLãWYD RGQRQR GROD]L GR SUHQDSXþHQRVWL gradova, osobito velikih i do smanjivanja stanovništva u UXUDOQLP SRGUXþMLPD D LVWR WDNR GROD]L GR SRYHüDQja stanovništva u velikim razvijenim zemljama a nerazvijene zemlje gube velik broj radno sposobnog stanovništva. Osim što migracije mogu biti unutarnje i vanjske, ekonomske i neekonomske, dobrovoljne i prisilne one mogu biti i privremene i trajne. U današnje vrijeme velik broj ekonomskih i društvenih migracija postaju trajne i jako mijenjaju strukturu stanovništva na SRMHGLQLPSRGUXþMLPD

Dojenje

Dojenje je proces u koMHPåHQDKUDQLQRYRURÿHQþH mlijekom iz svojih grudi. Unatrag QHNROLNR PLOLMXQD JRGLQD åHQH VX VYRMX PODGXQþDG KUDQLOH QD GRMFL 'RMHQMH MH RPRJXüLOR preživljavanje ljudskoga roda tijekom više milijuna godina, koliko postoji ljudska vrsta (2). Zadnjih 70-ak godina doji sve manje žena, a prehrana adaptiranim kravljim mlijekom postaje VYH ]QDþDMQLMD NDNR X UD]YLMHQLP WDNR L X QHUD]YLMHQLP ]HPOMDPD +DPEUDHXV WR QD]LYD ފMHGQLPRGQDMYHüLKQHNRQWUROLUDQLKELRORãNLKHNVSHULPHQDWDQDVYLMHWXފ ). 1RYRURÿHQþDGLPDUD]YLMHQHUHIOHNVHVLVDnja i gutanja, a PDMþLQRPOLMHNRRVLJXUDYD XVSMHãQXDGDSWDFLMXGMHWHWDQDVDPRVWDODQåLYRW'RMNHåHQHMRãWLMHNRPWUXGQRüHSULSUHPDMX VH]DVWYDUDQMHPOLMHND2GURÿHQMDSDGRNUDMD SUYRJPMHVHFDåLYRWD PLMHQMD se i sastav i

85 NROLþLQD L]OXþHQRJ POLMHND 3UYR POLMHNR NRMH VH L]OXþXMH WLMHNRP WUL GDQD QD]LYDPR NRORVWUXPQDNRQQMHJDVOMHGHüLK– GDQDL]OXþXMHVHSULMHOD]QRPOLMHNRNRMHQDNRQWRJD SUHOD]LX]UHORPOLMHNRNRMHNROLþLQRPLNYDOLWHWRPSRWSXQR]DGovoljava djetetove potrebe u prvih šest mjeseci života(2, 3). äHQHVXQHNROLNRPLOLMXQDJRGLQDKUDQLOHVYRMXGMHFXQDGRMFL7LVXüDPDJRGLQDNUR] povijest, od postanka ljudske vrste, majke su nosile djecu uza se (bilo na rukama ili privezane za tijelo raznim pomagalima poput marama, traka i sl.) L GRMLOH LK VYDNL þDV QD njihovo WUDåHQMH 7DNDY RGQRV L]PHÿX PDMNH L GMHWHWD RVLJXUDYDR MH GMHWHWX KUDQX WRSOLQX ]DãWLWX, odgoj i socijalnu stimulaciju(2 3RWDNQXWL VYH YHüLP RSDGDQMHP VWRSH GRMHQMD, kako u razvijenim tako i u nerazvijenim zemljama, SZO i UNICEF pokrenuli su brojne akcije povratka dojenju. 1989. godine donijeli su svoje stavove o zaštiti, poticanju i podupiranju GRMHQMDWHSUHSRUXNH]D SURPLFDQMHGRMHQMDXURGLOLãWLPDLQDRGMHOLPD ]D QRYRURÿHQþDd u REOLNX ފ'HVHW NRUDND GR XVSMHãQRJ GRMHQMDފ(4 6=2 81,&() L $PHULþND SHGLMDWULMVND DNDGHPLMD X VYRMLP QDMQRYLMLP SUHSRUXNDPD ]DODåX VH ]D LVNOMXþLYR GRMHQMH GR PMHVHFL GRMHQDþNH GREL, D SRWRP QDVWDYDN GRMHQMD X] RGJRYDUDMXüX GRKUDQX NUXWLP QDPLUQLFDma najmanje do navršenih godinu dana, odnosno dvije godine pa i duže, dok god to majka i dijete žele(5, 6, 7, 8). 'DYDQMH GMHFL ELOR NRMLK GUXJLK QDSLWDND LOL KUDQH RVLP PDMþLQRJ POLMHND GDYDQMH GXGD YDUDOLFD RJUDQLþDYDQMH EURMD SRGRMD NDR L RJUDQLþDYDQMe vremenskog rasporeda i trajanja podoja ometaju KUDQMHQMHLVNOMXþLYLPGRMHQMHP(9).

.RULVQLXþLQFLGRMHQMD]DGLMHWH

'RND]DQLVXEURMQLSRYROMQLXþLQFLGRMHQMDQD]GUDYOMHGMHWHWD, ono ima i stimulativan XþLQDN QD UD]YRM REUDPEHQRJ VXVWDYD GMHWHWD 'MHca koja su dojena manje obolijevaju od XSDODSUREDYQRJPRNUDüQRJLGLãQRJVXVWDYDXSDODVUHGQMHJXKDPDQMDMHXþHVWDORVWSRMDYH DOHUJLMVNLKEROHVWL DVWPHLHJ]HPD PDQMLUL]LNRGSRMDYHQHNURWL]LUDMXüHJHQWHURNROLWLVD Postoje dokazi da dojena djeca imaju manji rizik od pojave leukemije i limfoma u GMHþijoj dobi. 'RMHQDGMHFDWDNRÿHULPDMXPDQMLUL]LNRGãHüHUQHEROHVWLRYLVQHRLQ]XOLQXL PDQML UL]LN RG VLQGURPD L]QHQDGQH GRMHQDþNH VPUWL 6,'6 'RMHQMH GMHWHWX GDMH RVMHüDM topline, sigurnosti i zaštLüHQRVWL Dokazano je da dojena dMHFDLPDMXLYHüXLQWHOLJHQFLMX(5). Postoje podatci koji govore GDMHXVNXSLQLQHGRMHQHGMHFHXWYUÿHQYHüLEURMSUHWLOHGRMHQþDGLãWRXND]XMHQDSUHYHQWLYQL utjecaj iVNOMXþLYRJGRMHQMDQDSUHWLORVW(10). Dojenje povoljno uWMHþHLQDRUDOQR]GUDYOMHGMHFH SD WDNR GRMHQD GMHFD LPDMX PDQMX XþHVWDORVW PDORNOX]LMH QHSUDYLOQRJ L]UDVWD ]XEL L LOL SRUHPHüDMDRGQRVDGRQMHLJRUQMHþHOMXVWL LNDULMHVD

86 .RULVQLXþLQFLGRMHQMD]DPDMNX

Dojenje je važno i za zdravlje žene, pa tako žene koje doje imaju manju vjerojatnost pojavljivanja predPHQRSDX]QRJUDNDGRMNHLRGUHÿHQRJREOLNDUDNDMDMQLNDHQGRPHWULR]HL vjerojatno manji rizik od pojave osteoporoze u kasnijoj životnoj dobi. Dojenje, NUR]KRUPRQVNHXþLQNH, smanjuje krvarenja nakon poroda pa time i pojavu VODERNUYQRVWL ,VWR WDNR XWMHþH QD VPDQMLYDQMH PDWHUQLFH QDNRQ SRURGD %UåL JXELWDN L YUDüDQMHSRåHOMQHWMHOHVQHWHåLQHQDNRQSRURGDåHQDPDMHRGL]QLPQHYDåQRVWLLXSUDYRLP GRMHQMHPRåHSRPRüL i u tome jer se njime svakodnevno gubi oko 200 kcal, a preduvjet za gubitak je i normalan dnevni kalorijski unos hranom(3). Žene koje doje svoju djecu imaju manji rizik od pojave ãHüHUQH EROHVWL WLSD ,, povišenog krvnog tlaka, kardiovaskularnih bolesti te reumatoidnog artritisa. Dojenje pomaže i u ostvDUHQMXHPRFLRQDOQHYH]HL]PHÿXPDMNHLGMHWHWDLWLPHSRYROMQRXWMHþHQDSVLKLþNX stabilnost majke, dojenje je zaštitni faktor za nastanak simptoma postpartalne depresije(11).

'RMHQMHWLMHNRPNUL]QLKGRJDÿDMD

TijeNRPNUL]QLKGRJDÿDMa kao što su i prisilne migracije djeca su najranjivija skupina stanovništva. Smrtnost djecHSRYHüDYDVHRGGRXRGQRVXQDSURVMHþQX, DQDMþHãüHMH X]URNRYDQDSUROMHYLPDQHXKUDQMHQRãüXLEROHVWLPDGLãQRJVXVWDYD Dojenje je intervencija koja spašavD åLYRWH 'RMHQMHP VX ]DãWLüHQD QRYRURÿHQþDG L GRMHQþDG MHU VH QMLKRYD SUHKUDQD SUYHQVWYHQR ED]LUD QD PDMþLQRP POLMHNX 3R]QDWR MH GD WLMHNRP SUYLK ãHVW PMHVHFL GMHWHWRYD åLYRWD SUHSRUXþD VH LVNOMXþLYR GRMenje, dojenje bez X]LPDQMDGUXJHWHNXüLQHLKUDQH 8WDNRWHãNRPVLWXDFLMDPDPDMNHGRMHüLVYRMXGMHFXãWLWHLKRG]DUD]DLGDMXLPþLVWXVLJXUQX i uvijek dostupnu hranu. Osim prehrambene, dojenje ima i veliku imunološku ulogu i štiti od zaraznih i respiratornih bolesti te od dehidracije i tako djeci spašava živote. Dojenje je od velike važnosti u ovakvim uvjetima. Rizici nedojenja i hranjenje adaptiranim mlijekom u izvanrednim uvjetimD þHãüH GRYRGH GR LQIHNFLMD Uzrok infekcija kod djece može biti i RQHþLãüHQMH DGDSWLranoJ POLMHND QHGRVWDWDN þLVWH SLWNH YRGH HQHUJLMH QHGRVWDWDN þLVWLK ERþLFDLGXGLFD]DKUDQMHQMHGMHFH UNICEF MHREMDYLRSRGDWDNGDXSRVOMHGQLKGHVHWDNJRGLQDXþHWUQDHVW]HPDOMDVYLMHWDNRMH VXELOHSRJRÿHQHNDWDVWURIDPDLUDWRYLPDVWRSDGRMHQMDje porasla za 20%.

0LWRYLRGRMHQMXWLMHNRPNUL]QLKGRJDÿDMD

ýHVWR SXWD ]ERJ PLWRYD NRMD VX YH]DQD X] GRMHQMH X NUL]QLP VLWXDFLMDPD PDMNH SUHVWDMXGRMLWLVYRMXGMHFX1DMþHãüLPLWMHGDSRWKUDnjena žena ne može dojiti svoje dijete. Umjerena pothranjenost QHXWMHþHLOLYUORPDORXWMHþHQDSURL]YRGQMXPOLMHND7DNYXPDMNXMH SRWUHEQRQDKUDQLWLLGDWLMRMGRYROMQRWHNXüLQHWHRVLJXUDWLPLUQXRNROLQX]DGRMHQMH(12). Drugi mit vezan je uz stres, tj. da stres dovodi do smanjene produkcije mlijeka. 2SüH poznato MHGDVWUHVQHXWMHþHQDSURGXNFLMXPOLMHNDQRPRåHGRYHVWLGRVPDQMHQRJRWSXãWDQMD

87 mlijeka iz dojke. Majke koje doje imaju nižu razinu hormona stresa. Majkama koje su u VWUHVX SRWUHEQR MH VPDQMLWL UD]LQX VWUHVD RVLJXUDYDMXüL LP VLJXUQHXYMHWH]DQMLKLQjihove obitelji i jako je bitno ne razdvajati obitelji(12). Iz toga je vidljivo koliko su potrebne savjetnice za dojenje (IBCLC) koje VXREXþHQH GDXNUL]QLPVLWXDFLMDPDPDMNDPDSUXåHSRPRüLSRGUãNX, ali isto tako da pomognu drugim zdravstvenim djelatnicima i volonterima edukacijom o dojenju. Jedan od mitova je i da majka koja je prestala dojiti ne može nastaviti dojiti svoje GLMHWH 8] RGJRYDUDMXüX SRPRü L SRGUãNX VDYMHWQLFD ]D GRMHQMH PRJXüH MH QDSUDYLWL relaktaciju i majka može ponovno nastaviti dojiti svoje dijete. Velik problem u kriznim situacijama su QHNRQWUROLUDQH SRGMHOH GRQDFLMD POLMHþQLK IRUPXOD NRMH PRJX GRYHVWL GR SUHVWDQND GRMHQMD þLPH VH L SRYHüDYD RSDVQRVW RG SRMDYH bolesti i umiranja.

Uloga savjetnica za dojenje u kriznim situacijama

8SUXåDQMXSRPRüLLSRGUãNHPDMNDPDNRMHGRMHXNUL]QLPVLWXDFLMDPDQDMEROMHPRJX SRPRüL VWUXþQR RVSRVREOMHQH RVREHNDRãWRVX,%&/&VDYMHWQLFD]D GRMHQMH ,%&/& – ,QWHUQDWLRQDO %RDUG &HUWLILHG /DFWDWLRQ &RQVXOWDQW ]QDþL 0HÿXQDURGQR FHUWLILFLUDQD savjetnica za dojenje. ,%&/& MH QDMþHãüH ]GUDYVWYHQL Gjelatnik koji se specijaliziraoOD ]D EULJX R NOLQLþNLP DVSHNWLPD GRMHQMD 6DYMHWQLFH UDGH X UD]QROLNLP VUHGLQDPD ]GUDYVWYHQH VNUEL XNOMXþXMXüL bolnice, pedijatrijske ordinacije, laktacijske ambulante, ordinacije obiteljske medicine, zdravstvenim fakultetima, ginekološkim ordinacijama itd. U svijetu ima 22736 IBCLC savjetnica u 81 zemlji, u Hrvatskoj ih ima 28. Ispit za stjecanje zvanja IBCLC savjetnica za dojenje održava se jednom godišnje diljem svijeta a od 2009 godine može se polagati i u Hrvatskoj (13). 6YRMLPVDYMHWLPDSRPDåXPDMNDPDSULMHYUHPHQRURÿHQHGMHFHPDMNDPDEOL]DQDFDL WURMNL PDMNDPD GMHFH V SRWHãNRüDPD X UD]YRMX GD XVSMHãQR XVSRVWDYH L GRUåH ODNWDFLMX (GXFLUDQHVXL]DSRWHãNRüHNRMHVHMavljaju u dojenju u kriznim situacijama. =D SRWUHEH SUXåDQMD SRPRüL L SRGUãNH PDMNDPD X NUL]QLP VLWXDFLMDPD SRWUHEQH VX savjetnice koje znaju prepoznati i procijeniti potrebe majki i njihove djece, koje znaju osigurati podršku i savjetovati majke te podizDWL VYLMHVW R QDMEROMHP QDþLQX KUDQMHQMD GRMHQþDGLLPDOHGMHFH 6DYMHWQLFDNRMDåHOLUDGLWLLSUXåDWLSRPRüPDMNDPDXNUL]QLPVLWXDFLMDPDPRUDELWLRWYRUHQD ]DWLPVNLUDGLVXUDGQMXVRVWDOLPDYRORQWHULPDLRVREOMHPXL]EMHJOLþNLPNDPSRYLPD Potrebno je da bude spremna na rad u težim uvjetima i da ima pozitivan pristup radu XVWUHVQRPRNUXåHQMX0RUDELWLWROHUDQWQDLSRãWLYDWLGUXJHNXOWXUHYMHUHRELþDMHWHþXYDWL diskreciju svojih korisnika(14). 6DYMHWQLFH PRUDMX ELWL L VSUHPQH QD XþHQMH WH ELWL VWrpljive, ljubazne i tople u komunikaciji. Poznavanje engleskog MH]LNDLOLQHNRJGUXJRJVWUDQRJMH]LNDPRåHSRPRüL]D lakše sporazumijevanje.

88 2VLPVDYMHWRYDQMDLSUXåDQMDSRPRüLLSRGUãNHXGRMHQMXRGVDYMHWQLFDVHRþHNXMHLGD RVLJXUDMX SURVWRU X NRMHP üe boraviti majke s djecom te osiguranje osnovnih sredstava za RVQRYQHSRWUHEH RGMHüDREXüDKLJLMHQVNHSRWUHEãWLQHSHOHQH ýHVWR SXWD X NUL]QLP VLWXDFLMDPD QHüH VH PRüL RVLJXUDWL YRGD ]D SLüH QHüH ELWL dostupno osnovno higijensko okruženje a pranje i dezinfekcija pribora za hranjenje POLMHþQRP IRUPXORP QHüH ELWL PRJXüD 8 WDNYLP VLWXDFLMDPD VDYMHWQLFH PRUDMX SRGX]HWL EURMQH DNFLMH NRMH üH ELWL SRGUãND GRMHQMX 2ELWHOML QH WUHED UD]GYDMDWL SRWUHEQR LP MH osigurati siguran prostor za boravak i savjetovanje, majke se moraju uvjeriti u dobrobiti njihovog mlijeka na zdravlje djeteta. 7LMHNRPNUL]QLKVLWXDFLMDNRGSULVLOQLKPLJUDFLMDGRMHQMHMHQDMVLJXUQLMLQDþLQSUHKUDQH za svako dijete. 0DMþLQR POLMHNR MH GRVWXSQR ne zavisi od zaliha, štiti dijete od infekcija posebno proljeva i respiratornih infekcija, idealne je temerature i pomaže u prevenciji od SRGKODÿHQMD. Hormoni koji se stvaraju za vrijeme dojenja smanjuju stres i anksioznost kod majki. Savjetnice za dojenje moraju znati i druge uputiti u negativne strane hranjenja djece POLMHþQLP IRUPXODPD 3RVWRML PRJXüQRVW SRWURãQMH ]DOLKD WH GD MHGQR YULMHPH QHüH ELWL GRVWXSQR POLMHþQH IRUPXOH VH PRJX NRQWDPLQLUDWL X WUDQVSRUWX PRåH GRüL GR Sogreške prilikom pripremanja, i voda može biti kontaminirana ýHVWR SXWD QH SRVWRML PRJXüQRVW SUDQMDLGH]LQIHNFLMLHERþLFDLGXGLFDDQHSRVWRMDQMHHOHNWULþQHVWUXMHGRYRGLGRQHPRJXüQRVL þXYDQMDJRWRYLKSULSUDYDNDPOLMHþQLKIRUPXODXhladnjaku.

=DNOMXþDN

7LMHNRP SRYLMHVWL GRJDÿDOH VX VH EURMQH PLJUDFLMH OMXGL V MHGQRJ SRGUXþMD X GUXJR þHVWR L SUHNRYHOLNLKXGDOMHQRVWLLXYHOLNLPJUXSDPD8]URFLPLJUDFLMDPRJXELWLUD]OLþLWLQRQDMWHåH VX SULVLOQH PLJUDFLMH NRMH VH GRJDÿDMX ]ERJ UDWD LOL HOHPHQWDUQLK QHSRJRGD 'MHFD VX najugroženija skupina polpulacije tijekom migracija. Dojenje je intervencija kojom se spašavaju životi djece. Osim prehrambene, dojenje ima i veliku imunološku ulogu i štiti od zaraznih i respiratornih bolesti i dehidracijH2GJRYDUDMXüRPSRPRüLLSRGUãNRPVDYMHWQLFD za dojenje može se produljiti vrijeme dojenja kod majki koje su u migraciji. Svaka savjetnica PRUD LPDWL L]JUDÿHQ SR]LWLYDQ VWDY SUHPD GRMHQMX L RVQRYQR SR]QDYDQMH SUDNVH SUHKUDQH GRMHQþDGLLPDOHGMHFH

89 Literatura 1. https://sh.wikipedia.org/wiki/Migracija 2. 0DUGHãLü'3HGLMDWULja. Zagreb: Školska knjiga; 2005. 3. *UJXULü-XU'RMHQMH3ULUXþQLN]D]GUDYVWYHQHGMHODWQLNH=DJUHE*UDI-His; 1999. 4. 3DYLþLü%RãQMDN$*UXSH]DSRWSRUXGRMHQMXýDNRYDF=ULQVNL 5. 6WDQRMHYLü0XU3ULUXþQLN]DSUHGDYDþHQDWUXGQLþNLPWHþDMHYLPD=agreb: Tiskara Reprint d.o.o; 2010. 6. 3DYLþLü%RãQMDN$%DWLQLFD05H]XOWDWLSURPLFDQMDGRMHQMDXVNXSLQDPD]DSRWSRUX GRMHQMXQDSRGUXþMX0HÿLPXUMD Pediatr Croat 2004.vol .48, br.4 http://www.paedcro.com/index.php/hr/281-281 7. 3DYLþLü%RãQMDN$*UJXULü -'RMHQMHQHVDPRQXWULWLYQLYHüLUD]YRMQLþLPEHQLN Hrvatski zavod za javno zdravstvo; Odsjek za neonatologiju, Klinika za ženske bolesti LSRURGH.OLQLþNDEROQLFDÄ0HUNXU³=DJUHEYROEU http://www.hcjz.hr/old/clanak.php?id=12479 8. Martin- Iglesias S, del- Cura- Gonzalez I, Sanz-Cuesta T, Canedo Arguelles CA,Rumayor-Zarzuelo M., i sur. Effectiveness of an implementation strategy for a breastfeeding guideline in Primary Care: cluster randomisid trial. BMC Fam Pract.201; 12:144. 9. UNICEF. PriUXþQLN]DSURYRÿHQMHLQLFLMDWLYHÄ5RGLOLãWHSULMDtelj dijece“. Zagreb: Kratis d.o.o; 2007. 10. WHO. Global strategy for infant and young child feeding. Geneva: WHO;2003. 11. Zelkowitz P. i sur. Psychosocial stress moderates the relationships between oxytocin, perinatal depression, and maternal behavior.Horm Behav. 2014; 66(2): 351-60. 12. http://www.worldbreastfeedingweek.net/wbw2009/images/serbian_2009actionfolder. pdf 13. =DNDULMD*UNRYLüLVXU6XYUHPHQDVD]QDQMDRODNWDFLMLLGRMHQMX3ULUXþQLN]D pripremu IBLCE ispita. Split :2015. 14. http://www.roda.hr/udruga/events/dogadanja/savjetnice-za-podrsku-u-dojenju-u- kriznim-situacijama-poziv.html

90 6DQGD3ULELü1 UDK 314.15:616-083

Miroslav Sikora2

35,.$=6/8ý$-$02*8û1267,=%5,1-$9$1-$+,712*67$1-$ IMIGRANTA

1'RFHQW(YURSVNLXQLYHU]LWHW%UþNRGLVWULNW 2Dom zdravlja Osijek; Zavod za dentalnu medicinu

Sažetak U Hrvatskoj se zdravstvena zaštita za migrante organizira kao primarna zdravstvena zaštita, VD PRJXüQRãüX KRVSLWDOL]DFLMH ]D VYDNRJD WNR LPD RSUDYGDQH indikacije. Zaštita trudnica SUHGVWDYOMD QDURþLWR NRPSOLFLUDQ SUREOHP 7UXGQLFH XJODYQRP QHPDMX QLNDNYX PHGLFLQVNX GRNXPHQWDFLMX YUOR QHUDGR SUHG VWUDQFLPD JRYRUH R WUXGQRüL L NRPSOLNDFLMDPDYUORþHVWR inzistiraju da onaj tko ih pregledava bude ženskog sSRODDRELþQRVHWUDåLLSULVXVWYRQHNRJD RGþODQRYDRELWHOML Rezolucija 9LMHüD Europe broj 1509 iz 2006. godine o ljudskim pravima migranata nereguliranog boravišnog statusa izrijekom navodi da bi takvim migrantima države trebale RPRJXüLWL XVOXJH KLWQH zdravstvene VNUEL þO L LVWLþH SRWUHEX XYRÿHQMD KROLVWLþNRJ pristupa zdravstvenoj VNUEL NRML EL ELR SULODJRÿHQ SRVHEQLP potrebama osjetljivih grupa (migranata), kao što su djeca, osobe s tjelesnim invaliditetom, trudnice i starije osobe. Problemi koji nastaju kada se SRMDYL WUXGQRüD NDR L SUREOHP UD]GYDMDQMD RELWHOML QLVX PHGLFLQVNL DOL SRND]XMX NDNR SUREOHPL PLJUDQDWD YUOR þHVWR QLVX MHGQRVWDYQL =D QMLKRYR rješavanje potrebno je puno pažnje, poznavanje i poštivanje tradicije, kao i suradnja više institucija i sustava.

.OMXþQHULMHþL PLJUDQWLWUXGQRüD

91 CASE : THE POSSIBILITY OF WASTE EMERGENCY IMMIGRANTS

Summary

In Croatia, health care for migrants is organized as primary health care, with the possibility of hospitalization for anyone who has reasonable indication. Protecting pregnant women is a particularly complicated problem. Pregnant women usually have no medical records, very reluctant to speak to strangers about pregnancy and complications, often insist that whoever inspects them to be female, and usually requires the presence of a family member. Council of Europe Resolution 1509 of 2006 on the human rights of migrants unregulated residence status explicitly states that such migrants countries should provide services emergency medical care (art. 13.2) and emphasizes the need to introduce a holistic approach to health care that would be tailored to the specific needs of vulnerable groups (migrants), such as children, people with physical disabilities, pregnant women and the elderly. The problems that arise when the pregnancy will be shown as well as the problem of separation of families, not medical, but show that the problems of migrants is often not easy. To address them need a lot of attention, understanding and respect for tradition, as well as the cooperation of several institutions and systems.

Key words: migrants, pregnancy

92 Uvod

Pravo QDQDMYHüLPRJXüLVWDQGDUGzdravstvene skrbi jedno je od temeljnih ljudskih prava. Iako je ostvarenje prava na hitnu zdravstvenu skrb univerzalno pravo koje bi trebalo biti potpuno neovisno o boravišnom statusu korisnika, u praksi se pristup nužnim zdravstvenim uslugama uvjetuje opsegom socijalnog osiguranja, državljanstvom korisnika, zakonitim boravištem ili zaposlenjem, evidencijom u registrima lokalnih jedinica samouprave ili drugim uvjetima. Takvim postupanjem države zaposlenja ili boravišta migranata IDNWLþNL LVNOMXþXMXRGUHÿHQHkategorije radnika migranata od prava pristupa zdravstvenim uslugama. Republika Hrvatska je pristupanjem svim najvažnijim instrumentima PHÿXQDURGQHzaštite ljudskih prava, kao i pristupanjem Europskoj uniji SULKYDWLOD PHÿXQDURGQH i regionalne pravne obveze koje mora u vidu posebnih prava inkorporirati u svoje nacionalne zakonodavstvo. U SRGUXþMX socijalnih prava migranata u Republici Hrvatskoj, pozitivni propisi MRã XYLMHN QLVX XVNODÿHQL V PHÿXQDURGQLP pravnim obvezama i mogu rezultirati RJUDQLþDYDQMHPili RQHPRJXüDYDQMHPpristupa zdravstvenim uslugama

Rezolucija 9LMHüD Europe broj 1509 iz 2006. godine o ljudskim pravima migranata nereguliranog boravišnog statusa izrijekom navodi da bi takvim migrantima države trebale RPRJXüLWL XVluge hitne zdravstvene VNUEL þO L LVWLþH SRWUHEX XYRÿHQMD KROLVWLþNRJ pristupa zdravstvenoj VNUEL NRML EL ELR SULODJRÿHQ SRVHEQLP potrebama osjetljivih grupa (migranata) kao što su djeca, osobe s tjelesnim invaliditetom, trudnice i starije osobe. 9LMHüH Europe je Rezolucijom 1811 o zaštiti migrantica na tržištu rada pozvalo GUåDYH þODQLFH da migranticama nereguliranog boravišnog statusa dodijele pravo na potpuni pristup zdravstvenoj zaštiti. Ujedinjeni narodi su usvajanjem Preporuke br. 26 istaknuli da je RGUHÿLYDQMH neopravdano visokih cijena zdravstvenih usluga ili uvjetovanje korištenja tih usluga obveznim osiguranjem oblik diskriminacije migrantica koji ugrožava njihovo zdravlje, a posebno je ]DEULQMDYDMXüHDNRVHWRGRJDÿDXSRGUXþMX]DãWLWHreproduktivnog zdravlja.

Zbog QHXVNODÿHQLK nacionalnih zakonodavnih odredbi i njihove UD]OLþLWH provedbe, što može RJUDQLþLWL dostupnost zdravstvenih usluga migrantima nereguliranog boravišnog statusa, Europski parlament je u YHOMDþL 2011. godine usvojio Rezoluciju o zdravstvenim nejednakostima u kojoj je istaknuto da države þODQLFH ni zakonodavno ni u praksi migrantima nereguliranog boravišnog statusa nisu RPRJXüLOH jednak pristup zdravstvenoj zaštiti, te ih je pozvao i potaknuo na ravnopravno pružanje zdravstvenih usluga toj kategoriji migranata (Preambula AD4 i þO 5). Istovremeno, Rezolucija je pozvala države þODQLFH i na procjenu PRJXüQRVWL propisivanja zdravstvene skrbi za migrante nereguliranog boravišnog statusa u nacionalnim zakonodavstvima (Rezolucije), kao i na fokusiranje na potrebe posebno ugroženih skupina, PHÿX kojima su i RGUHÿHQH kategorije migranata þO 4.), s posebnim naglaskom na zdravstvene potrebe migrantica. Parlament je naglasio da države þODQLFH moraju trudnicama i djeci RPRJXüLWL korištenje socijalnihdavanja i pružitiim socijalnu zaštitu bez obzira na boravišno-pravni status þO 22.). Ovaj je zahtjev u skladu s PHÿXQDURGQLP pravnim instrumentima koji su postavili standarde prema kojima bi države

93 þODQLFH morale osigurati SUHWSRURÿDMQH i SRVWSRURÿDMQH zdravstvene usluge ženama bez obzira na njihov boravišno-pravni status, PHÿX kojima je zasigurno najprominentnija Konvencija o zabrani diskriminacije žena, koja taksativno zahtijeva od država þODQLFD pružanje svih potrebnih zdravstvenih usluga u vezi s WUXGQRüRP porodom i SRVWSRURÿDMQLP razdobljem te pružanje besplatnih usluga gdje god je to neophodno, uz osiguranje RGJRYDUDMXüHprehrane tijekom WUXGQRüH i dojenja þO .

Zbog UD]OLþLWRJ opsega pristupa zdravstvenim uslugama i uvjeta koji se postavljaju pružateljima zdravstvenih usluga u pogledu obveze prijavljivanja neregularanosti boravišnog statusa, koji se ]QDþDMQR razlikuju L]PHÿX država þODQLFD a X]PDMXüL u obzir rodno VSHFLILþQH zdravstvene potrebe migrantica kao što su prenatalna, natalna i postnatalna skrb, Europski parlament je u veOMDþL ove godine usvojio Rezoluciju o migranticama nereguliranog boravišnog statusa. 0HÿX razlozima usvajanja Rezolucije posebno je istaknuta potreba migrantica za hitnom medicinskom SRPRüL koja rezultira iznimno visokim UDþXQLPD za usluge EROQLþNRJ OLMHþHQMD zbog kojih se migrantice nereguliranog boravišnog statusa RGOXþXMX na porod kod NXüH L]ODåXüL se time nepro- porcionalnom riziku zbog nedostatka OLMHþQLþNH ili VWUXþQH SRPRüL Rezolucija je upozorila države þODQLFH na potrebu razdvajanja zdravstvenih politika od imigracijskih kontrola i zatražila da se suzdrže od nametanja obveze prijavljivanja neregularnosti boravišnog statusa za zdravstvene djelatnike i škole. Parlament je Rezolucijom potaknuo države þODQLFH na RPRJXüDYDQMH potrebne irodnoosviještene zdravstveneskrbimigranticama.

Rasprava

Tražitelji azila u Republici Hrvatskoj i stranci pod privremenom zaštitom imaju pravo na hitnu medicinsku SRPRü dok zakon MDPþL da üH se “tražitelju azila koji je bio izložen PXþHQMXsilovanju ili drugim teškim oblicima nasilja, kao i tražitelju azila sa VSHFLILþQLP zdravstvenim potrebama pružiti potrebna zdravstvena zaštita vezana za VSHFLILþQR zdravstvenostanje, odnosno posljedice SURX]URþHQH navedenim djelima” ali samo u skladu s pravilnikom koji bi trebao definirati opseg prava na zdravstvenu zaštitu. þO 20.). Opseg zdravstvene zaštite stranaca pod privremenom zaštitom nije posve XVNODÿHQ s opsegom prava koja im MDPþL þO 91. Zakona o azilu prema NRMHPüHVHstrancima pod privremenom zaštitom RVLJXUDWLÄKLWQDPHGLFLQVNDSRPRüD]D ranjive skupine RGJRYDUDMXüD medicinska i druga SRPRü³

3ULND]VOXþDMD

Na teritorij Republike Hrvatske migranti stižu nakon desetak ili više dana LVFUSOMXMXüHJSXWRYDQMDSUHNRQDNROLNRGUåDYD1DVYRPSXWXVXRþLOLVXVHVDYUORUD]OLþLWLP pristupima u postupcima pružanja zdravstvene zaštite. U Hrvatskoj se zdravstvena zaštita za

94 PLJUDQWHSRNXãDODRUJDQL]LUDWLWDNRGDVYLPDEXGHRPRJXüHQSUHJOHGLSRPRü2UJDQL]LUDQD MHSULPDUQD]GUDYVWYHQD]DãWLWDVDPRJXüQRãüXKRVSLWDOL]DFLMH]DVYDNRJDWNRLPDRSUDYGDQH LQGLNDFLMH =DãWLWD WUXGQLFD SUHGVWDYOMD QDURþLWR NRPSOLFLUDQ SUREOHP Trudnice uglavnom QHPDMXQLNDNYXPHGLFLQVNXGRNXPHQWDFLMXYUORQHUDGRSUHGVWUDQFLPDJRYRUHRWUXGQRüLL NRPSOLNDFLMDPDYUORþHVWRLQ]LVWLUDMXGDRQDMWNRLKSUHJOHGDYDEXGHåHQVNRJVSRODDRELþQR VHWUDåLLSULVXVWYRQHNRJDRGþODQRYDRELWHOML1DGDOMH, svaki postupak sa trudnicom može ]QDþLWLQMHQR]DGUåDYDQMHãWRRGPDKLPSOLFLUDLUD]GYDMDQMHRGRELWHOMLNRMDQDVWDYOMDVYRM imigrantski put prema zapadu.

Nakon dolaska jednog od mnogobrojnih autobusa u izbjHJOLþNL NDPS X JUXSL migranata koji su zatraåLOLPHGLFLQVNXSRPRüELODMHLPODÿDåHQVNDRVRED1DSLWDQMHãWRMH EROLSRND]XMHQDWUEXK6RE]LURPGDMHQRüLYUORMHKODGQRRGMHYHQHMHYLãHVORMQRL]DJUQXWD XQHNROLNRRJUWDþD=DWRPHGLFLQVNLWHKQLþDUWUDåLGDSDFLMHQWLFDVNLQHYHüLGLRRGMHþHNDko bi PRJODELWLSUHJOHGDQD2QDWRGRVWDQHUYR]QRLHQHUJLþQRRGELMDDOLSRND]XMHQDGRQMLGLR WUEXKD JUþL VH RG ERORYD 'ROD]L QHNROLNR þODQRYD RELWHOML NRML GRVWD åXVWUR PHÿXVREQR GLVNXWLUDMX 1D NUDMX SUHYRGLWHOM WUDåL GD GRÿH GRNWRULFD 'RNWRULFD GRlazi i zahtijeva da ostane nasmo sa pacijenticom i prevoditeljem, kako bi mogla obaviti pregled. Nakon novih SUHJRYRUDSUHYRGLWHOMRGOD]LDXERNV]DSUHJOHGHGROD]LVWDULMDJRVSRÿD'RNWRULFDVKYDüDGD MHWRSUDWQMD1DSRNRQVHåHQDVYODþLDOLVXJUþHYLVYHMDþLLLVND]XMHVLPSWRPHYUOREROQRJ stanja. Kod pregleda trbuha jasno se vidi da je žene trudna, i to najmanje sedam mjeseci. Na VYDNR VSRPLQMDQMH WUXGQRüH L SDFLMHQWLFD L SUDWQMD YUWH JODYRP *ODVQR NRPHQWLUDMX L WLPH privlaþHSDåQMXLRVWDOLKþODQRYa pratnje koji su ostali u blizini. Doktorica uz puno muke ipak pregledava pacijenticu, ali samo vanjskim pregledom, jer ginekološki pregled se u prihvatnom centru niti ne može obaviti.

1DM]QDþDMQLML SRVWXSDN – anamnezu, odnosno dobivanje podataka od pacijentice o WLMHNX L HYHQWXDOQRP SUDüHQMX WUXGQRüH QH PRåH VH SURYHVWL Pacjentica inzistira da joj se daju neki lijekovi protiv bolova kako bi mogla nastaviti put. Doktorica mora vrlo brzo donijeti odluku. =ERJWUXGQRüHQHPRåHRUGLQLUDWLterapiju koja bi bila primjerena snažnim ERORYLPD7UXGQRüDMHGRYROMQRX]QDSUHGRYDODGDVXPRJXüHPQRJHNRPSOLNDFLMH0RJXüMH LSULMHYUHPHQLSRURG =ERJSURFMHQHGDMHVWDQMHYUORR]ELOMQRRGOXþXMHVH]DNRPSURPLVL traži da pacijentica neko vrijeme ostane u prostoru ambulante na promatranju. Pacjentica QHYROMNR SULVWDMH D þODQRYL QMHQH ]DMHGQLFH L GDOMH VD SXQR ]DQLPDQMD SUDWH VLWXDFiju. 'RNWRULFD VH SRVYHüXMH GUXJim pacijentima, a jednoj medicinskoj sestri daje u zadatak da stalno prati trudnicu. Nakon tridesetak minuta sestra zove i prenosi doktorici informaciju da MHWUXGQLFLSXNDRYRGHQMDN7RMH]QDN]DX]EXQX8VOLMHGLWLüHSRURGLWUXGQLFXWUHEDKLWQR transportiorati u najbližu bolnicu.

Podiže se tim sanitetskog prijevoza, osigurava se pratnja, i traži se hitan transpost. Iz iskustva se zna da sa migrantima u transport uvijek ide u preatnju barem jedne osoba iz obitelji i jedna osoba koja može komunicirati na engleskom jeziku. Pregovori oko pratnje WUDMX GYDGHVHWDN PLQXWD 0HGLFLQVNL WLP VKYDüD GD MH VYH X YH]L WUXGQRüH RYH åHQH YUOR konspirativno i podložno internim tradicijama, ali znaju i da se ženi i djetetu mora hitno SUXåLWLDGHNYDWQDSRPRü3UHYRGLWHOMXFLMHORMVLWXDFLMLQLMHRGSUHYHOLNHSRPRüLMHURþLWRYUOR SDåOMLYR ELUD NRPH üH L QD NRML QDþLQ SUHQLMHWL RGUHÿHQH LQIRUPDFLMH Na kraju, trudnica se

95 hitno transportira. Po završetku radnog dana u kamp stiže informacija da je žena rodila, SULMHYUHPHQLP SRURGRP 0DOHQL $EGXODK üH morati ostati neko vrijeme u bolnici, ali ima velike šanse da i dijete i majka budu dobro. Problemi koji su nastali sa upitnicima oko WUXGQRüH L RþLQVWYD NDR L SUREOHP UD]GYDMDQMD RELWHOML MHU VX VYL RVWDOL QDVWDYLOL SXW QLVX PHGLFLQVNL DOL SRND]XMX NDNR SUREOHPL PLJUDQDWD YUOR þHVWR QLVX MHGQRVWDYQL =D QMLKRYR rješavanje potrebno je puno pažnje, poznavanje i poštivanje tradicije, kao i suradnja više institucija i sustava.

=DNOMXþDN

Opseg zdravstvenih usluga za migrante reguliranog stalnog i privremenog boravišta koji su zakonito zaposleni u Republici Hrvatskoj LGHQWLþDQ je državljanima. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (N. N. br. 80/13., 137/13.) propisuje da stranci koji imaju dozvolu stalnog boravišta i EU državljani moraju biti obvezatno zdravstveno osigurani, osim ako PHÿXQDURGQL ugovori ili posebni zakoni ne propisuju GUXJDþLMH =DNRQ R obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca usvojen 2013. godine proširuje personalni obuhvat obveze obveznog zdravstvenog osiguranja na þODQRYHobitelji stranaca s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, državljane drugih država þODQLFD Europske unije koji imaju odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da nisu obvezno zdravstveno osigurani u jednoj od država þODQLFD i državljane države koja nije država þODQLFD Europske unije na privremenom boravku u Republici Hrvatskoj, ako Uredbom (EZ) br. 883/2004., kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) br. 1124/2012., PHÿXQDURGQLPXJRYRURPodnosno posebnim zakonom QLMHGUXNþLMH RGUHÿHQR Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju u þO 5. proširuje personalni obuhvat obveznog zdravstvenog osiguranja na državljane WUHüLK država s dozvolom privremenog boravka koji su zakonito zaposleni, a na temelju radnog odnosa kod poslodavca sa sjedištem u RH ili na temelju obavljanja gospodarske, odnosno profesionalne djelatnosti u RH, ako su ispunjeni uvjeti prema posebnim propisima koji XUHÿXMX pitanje boravka i rada stranaca u RH i ako propisima Europske unije, odnosno PHÿXQDURGQLP ugovorom nije GUXNþLMH RGUHÿHQR Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca proširuje obvezu SULMDYH L SODüDQMD zdravstvenog osiguranja i na strance na privremenom boravku u Republici Hrvatskoj neovisno o svrsi odobrenja boravka, ukoliko im zdravstveno osiguranje ili zdravstvena zaštita nije osigurana po drugoj osnovi, osim stranaca NRML SRKDÿDMX srednjoškolsko obrazovanje ili studiraju, a posjeduju dokaz o osiguranju od rizika korištenja zdravstvene zaštite za vrijeme privremenog boravka u RepubliciHrvatskoj. Prema odredbama þO 54. i 96. Zakona o strancima, jedan od uvjeta odobrenja privremenog i stalnog boravka je regulirano zdravstveno osiguranje koje se dokazuje prije odobrenja boravišnog statusa u Republici Hrvatskoj. Na drugoj strani, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u þO 6. postavlja obvezu prijave

96 obveznog zdravstvenog osiguranja za strance na privremenom boravku u roku od „osam dana od dana odobrenog privremenog boravka, odnosno od dana izvršnosti odluke o privremenom boravku.“ Potpuno je nejasno kako üHVH strancu odobriti boravišni status bez zadovoljavanja svih uvjeta iz þO 54. Zakona o strancima, a još je nejasnije zašto su odredbe dvaju zakona SURWXUMHþQH i QHXVNODÿHQH Strancu na privremenom boravku u Republici Hrvatskoj koji nije uplatio doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje za najmanje 30 dana RJUDQLþDYD se opseg prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja na pravo QD KLWQX PHGLFLQVNX SRPRü WM QD SUXåDQMH GLMDJQRVWLþNLKLterapijskih postupaka koji su nužni u otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje. Puni opseg prava iz zdravstvene zaštite uspostavlja se unaprijed, od dana SRGPLUHQMD GXåQRJ L]QRVD GRSULQRVD V SULSDGDMXüLP NDPDWDPD Smatramo da je ova zakonska formulacija nepotpuna jer ukoliko doprinose za zdravstveno osiguranje XSODüXMH poslodavac, a nadležno tijelo odobri isplatu SODüH bez uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje ili ukoliko stranac obavlja npr. sezonske poslove ]DNRMHVHSODüDLVSODüXMHSXWHP YDXþHUDkoji REXKYDüDMXdoprinose za mirovinsko, zapošljavanje i zaštitu zdravlja na radu, ali ne i zdravstveno osiguranje, radnik QDMþHãüH nije svjestan da je poslodavac propustio uplatiti doprinose za zdravstveno osiguranje. Smatramo da bi se u ovoj situaciji morala i na radnike migrante primijeniti Odluka Ustavnog suda iz 1998. godine o nedopustivosti RJUDQLþDYDQMDprava radnika na zdravstvenu zaštitu zbog propusta poslodavaca da uplate RGJRYDUDMXüH doprinose. Ustavni je sud proglasio neustavnim odredbe kojima je bilo propisano da se obvezniku SODüDQMD GRSULQRVD ]D zdravstveno osiguranje koji nije uplatio doprinos sužava korištenje zdravstvene zaštite na teret sredstava Zavoda na hitnu PHGLFLQVNXSRPRüL da se pravo korištenja zaštite uspostavlja danom uplate doprinosa. Sud je smatrao da se zdravstvena zaštita kao temeljno ljudsko pravo koje je inter alia ]DãWLüHQR i þO 59. Ustava koji zdravstveQX]DãWLWXMDPþLÄVYDNRPHDXVNODGXVDzakonom“, ne smije suziti osiguraniku zbog propusta njegovog poslodavca.

97 Literatura 1. International Federation of Human Rights Leagues (FIDH) v. France, Complaint No. 13/2003,

2. European Committee on Social Rights, dostupna http://www.escr-net.org/caselaw/ caselaw_show.htm?doc_id=400976. (pristupljeno 12. 7. 2012), citirano prema Fun- damental rights of migrants in an irregular situation in the European Union, Fundamental Rights Agency, Vienna, 2011., str. 24.

3. ä 3RWRþQMDN S. Trgovec, Prava iz socijalnog osiguranja i socijalne skrbi u postupcima apstraktne kontrole ustavnosti zakona,u:Liber amicorum in honorem Jadranko &UQLü str. 191.

4. Committee on the Rights of the Child (2005) General Comment No. 6: Treatment of unaccompanied and separated children outside their country of origin, 1 September 2009, par. 46. citirano prema FRA, Fundamental rights of migrants in an irregular situation in the European Union, Vienna, 2011, str. 78

5. Fundamental Rights Agency, Migrants in irregular situation: access to healthcare in 10 European Union Member States, str. 28.

6. Narodne novine 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 126/12., 94/13.

7. 32 UDHR þO 26(1), ICERD þO 5. (e-v), ICESCR þO 13(1, 2), 14, CRC þO 28(1), 29(1), UNESCO Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju, þO 3. i ECHR, Protokol I, þO 2. RH nije ratificirala ICRMW koji RGUHÿXMH pravo na obrazovanje djece radnika migranata XþO 30.

8. European Parliament Resolution of 8 March 2011 on reducing health inequalities in the EU (2010/2089(INI)). PE452.571A7-0032/2011, dostupna na http://www.europarl.europa.eu/sides/ getDoc.do?type=REPORT&reference=A7-2011- 0032&language=EN (pristupljeno 1.6.2014.).

9. European Parliament resolution of 4 February 2014 on undocumented women migrants in the European Union (2013/2115(INI).

10. General Assembly Declaration on Human Rights of Individuals Who are Not Nationals of the Co- untryin Which the Live, A/RES/47/144(1985).

11. International Convention on the Protection of the Rights of All Migrant Workers and Members of Their Families, 18.12.1990., United Nations, TreatySeries, vol. 2220, p. 3; Doc.

12. A/RES/45/158. Konvencija EURM0HÿXQDURGQHorganizacije rada o zaštiti na radu, zdravstvenoj zaštiti i radnoj RNROLQL1DURGQHQRYLQH0HÿXQDURGQLugovori, broj 2/94.

98 13. Resolutions on protection of migrants, A/RES/54/166(2000).

14. The Universal Declaration of Human Rights, 10. 12. 1948. dostupna na http://www.un.org/en/ documents/udhr/[pristupljeno 1. 06. 2014].

15. UNESCO Convention against discrimination in education, 14.12. 1960, dostupna na http://por-tal.unesco.org/en/ev.php-

16. ýO.16.st.1.Zakona o obveznomzdravstvenomosiguranju i zdravstvenojzaštiti stranaca. 17. ýO 18. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca.

99 6HDG$KPHWDJLü¹ UDK 616.9:314.15 0XQHYHUD%HüDUHYLü2

INFEKTIVNE BOLESTI I MIGRACIJA

ï8QLYHU]LWHWVNLNOLQLþNLFHQWDU7X]ODï(YURSVNLuQLYHU]LWHW%UþNRdistrikt, 2 8QLYHU]LWHWVNLNOLQLþNLFHQWDU7X]OD2Evropski univerzitet „Kallos“ Tuzla

SAŽETAK Svijet je doživio mnogo epidemija smrtonosnih bolesti, SARS i Ebola dogodile su se UHODWLYQRVNRUR1DXþQLFLVXRWNULOLNDUDNWHULVWLNHLQIHNWLYQLKEROHVWL]ERJNRMLKEL ih bilo QHPRJXüH VX]ELMDWL SURPMHQOMLYRVW EU]H PXWDFLMH PLNURRUJDQL]DPD QHGRVWDWDN YDNFLQD LOL otpornost na vakcine. U našem regionu nastao je ozbiljan problem zbog migracije VWDQRYQLãWYD L] 6LULMH L L] UDWRP XJURåHQLK SRGUXþMD 8 WRNX PLJUDFLMD YHOLNL broj ljudi VXRþDYD VH VD QHGRVWDWNRP LVKUDQH L SRJRUãDQLP VDQLWDUQLP XYMHWLPD WH QHSRYROMQLP NOLPDWVNLPIDNWRULPDLSVLKLþNLPWUDXPDPD8WRNXUDWDSRNUHüHVHVWDQRYQLãWYRSDVHWDNR UHPHWLHNRORãNDUDYQRWHåDNRMDMHELODXVSRVWDYOMHQDL]PHÿXDJHQVDLGRPDüLQDNRMLVHVDGD QDOD]L X QRYRM VUHGLQL ,]RVWDQDN LOL SUHNLG REDYH]QH YDNFLQDFLMH WDNRÿH VWDYDUDMX predispozicije za javljanje epidemija infektivnih bolesti npr. epidemije rubeole, morbilla u Bosni i Hercegovini u poslijeratnom periodu. Preventivni medicinski rad koji se sprovodi u WRNX YHOLNLK PLJUDFLMD PRUD VH VSURYRGLWL EU]R GMHORWYRUQR L HILNDVQR X FLOMX VSUHþDYDQMD izbijanja epidemija infektivnih bolesti. Prednost u zbrinjavanju ugroženog stanovništva iz UDWRPXJURåHQLKSRGUXþMDPRUDMXLPDWLPDOa djeca, trudnice i osobe starije životne dobi. U VOXþDMX SRMDYH HSLGHPLMH QHNH ]DUD]QH EROHVWL EH] RNOLMHYDQMD VH PRUDMX SUHGX]LPDWL VYH protivepidemijske mjere u punom obimu.

./-8ý1(5,-(ý,PLJUDFLMDLQIHNWLYQHEROHVWLHSLGHPLMH

ABSTRACT The world has seen many outbreaks of deadly diseases, SARS and Ebola have occurred relatively recently. Scientists have found four characteristics of infectious diseases that would make them impossible to suppress: variability, rapid mutation of microorganisms, lack of

100 vaccine or immunity to the vaccine. In our region, a serious problem has occured due to the migration of people from Syria and from war-affected areas. During the migration a large number of people are faced with a lack of food and deteriorating sanitary conditions, and climatic factors and psychological trauma. During the war the population is moving, and thus disturb the ecological balance that has been established between the agent and the host who is now in a new environment. The absence or interruption of mandatory vaccinations also make predisposition for occurance of outbreaks of infectious diseases, for example outbreaks of rubella and morbilli in Bosnia and Herzegovina in the post-war period. Preventive medical work that is carried out during the great migration must be carried out quickly, efficiently and effectively, in order to prevent outbreaks of infectious diseases. Young children, pregnant women and the elderly most have highest priority in taking care of the vulnerable population in war-affected areas. In case of epidemic of infectious diseases, without hesitation all anti- epidemic measures must be taken in the full scope.

KEY WORDS: migration, infectious diseases, epidemics

Uvod

Iako su proteklih decenija i u svijetu i kod nas ostYDUHQL ]QDþDMQL UH]XOWDWL X SUHYHQFLMLL OLMHþHQMX EURMQLK LQIHNWLYQLK EROHVWL RQH MRã XYLMHN SUHGVWDYOMDMX L þLQLüH MDYQR-zdravstveni problem. Svijet je u svojoj prošlosti doživio mnogo epidemija smrtonosnih bolesti, npr. SARS i Ebola dogodile su se relativno skoro, a SZO je u januaru ove 2016. godine, proglasile GD=LNDYLUXVSUHGVWDYOMDQRYXJOREDOQXSULMHWQMXþRYMHþDQVWYX3RUDVWXVHOMHQLþNHSRSXODFLMH u razvijenim zemljama (uglavnom u Evropi i Sjevernoj Americi), zajedno sa velikim SRUDVWRP PHÿXQDURGQLK SXWRYDQMD VX QDMYDåQLMD X]URND NRMD VX GRYHOD GR XYRÿHQMD L postavljanja dijagnoze importovane tropske bolesti u zemljama putovanja ili prolaska migranata. 8 WRNX PLJUDFLMH YHOLNL EURM OMXGL VXRþDYD VH VD QHGRVWDWNRP LVKUDQH L SRJRUãDQLP sanitarnLP XYMHWLPD WH QHSRYROMQLP NOLPDWVNLP IDNWRULPD LVFUSOMHQRãüXLSVLKLþNLP WUDXPDPD8WRNXUDWDSRNUHüHVHVWDQRYQLãWYRSDVHWDNRUHPHWLHNRORãNDUDYQRWHåDNRMDMH ELOD XVSRVWDYOMHQD L]PHÿX DJHQVD L GRPDüLQD NRML VH VDGD QDOD]L X QRYRM VUHGLQL 8 WRNX migracija pokretljivo stanovništvo može biti izvor za širenje importovanih infekcija iz SRGUXþMDL]NRMLKGROD]HDOLLUD]YRMDEURMQLKLQIHNWLYQLKEROHVWL]ERJUD]OLþLWLKQHSRYROMQLK IDNWRUD 1DMþHãüH LPSRUWRYDQH EROHVWL RSLVDQH X OLWHUDWXUL NRMHVHPRJXpojaviti kod

101 migranata, ali i domicilnog stanovništva razvijenih evropskih zemalja su: febrilni sindrom, dijarealni sindrom, malarija, filarijaza, šistosomijaza, strongiloidoza, tripanosomijaza, tenijaza i neurocisticerkoza, HIV infekcija, sifilis, tuberkuloza, virusni hepatitisi, lišmanijaza, UD]OLþLWL REOLFL KHPRUDJLþQH JUR]QLFH ]LND LQIHNFLMD LQIHNFLMH FHQWUDOQRJ QHUYQRJ VLVWHPD X]URNRYDQHEURMQLPYLUXVLPDNRMHSUHQRVHNUSHOMLLNRPDUFLUD]OLþLWHLPSRUWRYDQHLQIHNFLMH kod zdravstvenih djelatnika koji pomažu migrantima. Epidemijsko izbijanje morbila u Bosni i Hercegovini u posljednje 2 godine, rezultat je izostanka efikasne i pravovremene vakcinacije u poslijeratnom periodu. Izostanak ili prekid YDNFLQDFLMH NRG PLJUDQDWD üH X EXGXüQRVWL VWYRULWL SUHdispozicije za javljanje epidemija infektivnih bolesti kod tog stanovništva. Nove životne, teške okolnosti koje prate migrante u toku seobe, još više obilježavaju borbu protiv patogenih mikroorganizama. Svijet mora biti spreman i pripremljen na prijetnje globalnoj javno-zdravstvenoj sigurnosti, zahtijeva dobro poznavanje patogenih mikroorganizama, infektivnih bolesti i globalno partnerstvo na svetskom, državnom i lokalnom nivou. Preventivni medicinski rad koji se mora sprovoditi u toku velikih migracija stanovništva mora se sprovoditi brzo, djelotvorno i efikasno, u cilju VSUHþDYDQMDL]ELMDQMDHSLGHPLMDLSDQGHPLMDLQIHNWLYQLKEROHVWL

Rasprava

Zaštita ljudskih prava je ideja prema kojoj ljudi treba da imaju prava zato što su ljudska ELüD 7D SUDYD SRVWRMH X PRUDOX L ]DNRQX QD UHJLRQDOQRP L PHÿXQDURGQRP SODQX *ODYQL izvor savremene zamisli o ljudskim pravima je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima. 7R MH QHREDYH]XMXüD GHNODUDFLMD NRMX MH XVYRMLOD *HQHUDOQD VNXSãWLQD 8MHGLQMHQLK QDFLMD 1948. goGLQH 2YD GHNODUDFLMD VH VPDWUD FHQWUDOQRP NRPSRQHQWRP PHÿXQDURGQRJ XRELþDMHQRJ SUDYD L SRGVWLþH ]HPOMH þODQLFH GD SURPRYLãX MHGDQ EURM OMXGVNLK SUDYD JUDÿDQVNLK SULYUHGQLK L VRFLMDOQLK SUDYD XNOMXþXMXüL L SUDYR QD ]GUDYOMH WYUGHüL GD VX WD prava dio ''temelja slobode, pravde i mira u svijetu''. 0LJUDFLMH PRJX GD EXGX R]ELOMDQ VYMHWVNL SUREOHP QDURþLWR NDGD VH YUãL PDVRYQD VHRED VWDQRYQLãWYDL]MHGQHGUåDYHXGUXJXSDþDNVDMHGQRJNRQWLQHQWDQDGUXJLãWRMHSULVXWQR posljednjih mjeseci na tzv. balkanskoj ruti migranata. Jedan od globalnih problema koji se PRåHMDYLWLNRGPLJUDQDWDMHLHSLGHPLMVNRL]ELMDQMHUD]OLþLWLK LQIHNWLYQLK EROHVWL9HüVPR GREUR]DNRUDþLOLXWUHüLPLOHQLMXPLSUHPGDVXEURMQHLQIHNWLYQHEROHVWLSRVOHGQMLKGHVHWOMHüD izmijenile svoju sliku i karakteristike, ostaju jednaka prijetnja savremenom društvu. Kroz þLWDYXLVWRULMXþRYMHþDQVWYDLQIHNWLYQHVXEROHVWLLPDOHYHOLNLXWLFDMSDþDNLPLMHQMDOHVOLNX

102 svijeta: kuga u Biblijsko vrijeme, crna smrt u srednjem vijeku, Španjolska gripa 1918. godine, koja je harala nakon završetka 1. svjetskog rata, te u novije vrijeme HIV infekcija, multiplorezistentna tuberkuloza, SARS, MERS infekcija, zika infekcija i dr. I danas infektivne bolesti zauzimaju visoka mjesta prema uzrocima smrtnosti (u nekim krajevima svijeta su na prvom mjestu). Oko 15 miliona ljudi svake godine umire zbog LQIHNWLYQLKEROHVWL2GHPHUJHQWQLKLQIHNWLYQLKEROHVWLWUHEDVSRPHQXWL+,9LQIHNFLMX þHVWR udruženu s tuberkulozom ili hepatitisom C), nove virusne encefalitise, virusne JDVWURHQWHURNROLWLVH KHPRUDJLMVNH JUR]QLFH 6$56 SWLþLMX JULSX L GUXJH 0HÿX UHHPHUJHQWQLPYUORVX]QDþDMQHPDODULMDWXEHUNXOR]DVWUHSWRNRNQHEROHVWLVSROQRSUHQRVLYH bolesti, dijarealne bolesti, te bolesti putnika koji putuju u endemsNH NUDMHYH 1DMþHãüH VSRPLQMDQH EROHVWL SXWQLND VX UD]OLþLWH GLMDUHDOQH EROHVWL XNOMXþXMXüL L NROHUX WLIXV ãLVWRVRPLMD]X]DWLPPDODULMXKHPRUDJLþQHJUR]QLFHWXEHUNXOR]XPHQLQJRNRNQLPHQLQJLWLV tetanus, poliomijelitis i dr. Zbog emigranata iz drugih dijelova svijeta u razvijenim evropskim zemljama postoji realna opasnost da se neke infektivne bolesti davno potisnute iz QMLKSRQRYQRMDYHLOLMDYHQRYHLQIHNWLYQHEROHVWLX]URNRYDQHQRYLPX]URþQLFLPDDWR]QDþL L QRYRP NOLQLþNR-SDWRORãNRP VOLNRP ýLQjenice koje u toku velikih migracija stanovništva mogu uticati na promjenu patologije infektivnih bolesti su nizak higijenski standard, siromaštvo, ekološke promjene, promjene socijalnog ponašanja, promjene u konzumiranju hrane, te razvoj rezistencije na bURMQH DQWLELRWLNH 1D SRþHWNX WUHüHJ PLOHQLMXPD PRUDPR UD]PLãOMDWLRXWLFDMXJOREDOL]DFLMHQDLQIHNWLYQHEROHVWLVDYUHPHQRJþRYMHND=QDVHGDVPUW ]ERJLQIHNWLYQLKEROHVWLQDVWXSDNRGRGUDVORJVWDQRYQLãWYDDLQIHNWLYQHEROHVWLVXþDN uzrok smrti u SUHNRGMHFHGRJRGLQHåLYRWD3UHPDSRGDFLPD6=2PHÿXSUYLKGHVHW uzroka smrtnosti u svijetu, pet mjesta zauzimaju infektivne bolesti. Globalno kretanje ljudi u WRNX PLJUDFLMD UD]OLþLWLK GREDUD KUDQH DOL L YHNWRUD LQIHNWLYQLK EROHVWL QDYRGQR MH Yirus encefalitisa Zapadnog Nila prenesen u Ameriku iz Afrike komarcem, koji se zavukao u VSUHPLãWH NRWDþD DYLRQD ]DWLP GHPRJUDIVNL WUHQGRYL VYH WR LPD RJURPDQ XWLFDM QD emergentnost i širenje infektivnih bolesti. 8 SRVOMHGQMLK QHNROLNR GHVHWOMHüD VXRþHQL VPR V SURJUHVLYQLP JOREDOQLP ]DWDMHQMHP klimatskim promjenama, koje su posredstvom ljudske aktivnosti uzrokovane prekomjernim SRUDVWRPNRQFHQWUDFLMHVWDNOHQLþNLKSOLQRYDXDWPRVIHUL*OREDOQDVUHGQMDWHPSHUDWXUD]UDND MHWRNRPYLMHNDSRUDVODL]PHÿXGRº C. Taj se trend porasta temperature nastavlja i SRþHWNRPYLMHNDDLSUHGYLÿDGDEXGHQDUHGQLKJRGLQD. Najmanji porast se bilježi na HNYDWRUX VD VYH YHüLP SRUDVWRP SUHPD SRORYLPD *OREDOQR ]DWRSOMHQMH SRVOMHGLþQH NOLPDWVNH SURPMHQH X]URNXMX SUHPD RþHNLYDQMLPD L ãLURNL UDVSRQ QD OMXGVNR ]GUDYOMH

103 XNOMXþXMXüL L SURPMHQH X ãLUHQMX NUSHOMRP L NRPDUFLPD SUHQosivih mikroorganizama. 9UHPHQVNH L SURVWRUQH SURPMHQH WHPSHUDWDXUH L YODJH LPDMX VD YHOLNRP YMHURYDWQRüRP ]QDþDMDQXþLQDNQDELRORJLMXLHNRORJLMXNUSHOMDLNRPDUDFD-YHNWRUDGRPDüLQDQDNRMHPVH NUSHOML LOL NRPDUFL KUDQH ãWR RPRJXüDYD WUDQVPLVLMX EROHVWL. U toku masovnih seoba VWDQRYQLãWYDSRYHüDQDMHPRJXüQRVWL]ODJDQMDOMXGLNUSHOMLPDLNRPDUFLPDLUD]YRMUD]OLþLWLK infektivnih bolesti. Posljednjih dvadesetak godina zabilježene su nove rikecijske bolesti, ali i raširenost pojedinih rikecioza izvan endemLþQLKSRGUXþMDLSRQRYQRHSLGHPLMVNDMDYOMDQMDYHü SR]QDWLK UHNHFLR]D 7DNRÿH ]DKYDOMXMXüL MDþDQMX L ãLUHQMX SXWRYDQMD RVRELWR HNRWXUL]PD L RGODVND]QDWLåHOMQLKWXULVWDXQHQDVHOMHQDSRGUXþMDELOMHåLVHVYHYHüDLQFLGHQFLMDULNHFLMVNLK pjegavih groznica i drugih rekecijskih bolesti u putnika i emigranata koji su boravili u SRGUXþMLPDJGMHVXUHNHFLR]HHQGHPLþQHRVRELWRX]DPOMHPD-XåQH(YURSH$IULNHL$]LMH 3RþHWNRP WUHüHJ PLOHQLMXPD GR GDQDãQMLK GDQD QHNROLNR MH YLUXVQLK EROHVWL VYRMLP javljanjem SUHGVWDYOMDORJOREDOQXSULMHWQMXþRYMHþDQVWYX6$56SWLþLMDJULSD0(56(EROD LQIHNFLMD=LNDYLUXVRP7HãNLDNXWQLUHVSLUDWRUQLVLQGURP 6$56RGHQJOHVNLKULMHþL6HYHUH Acute Respiratory Syndroma) je akutna virusna respiratorna bolest, koju karakterišu i blagi VOXþDMHYLUHVSLUDWRUQHEROHVWLDOLLEU]DSURJUHVLYQDUHVSLUDWRUQDLQVXILFLMHQFLMDLVPUWQLLVKRG 6$56 MH SUYR QRYR WHãNR REROMHQMH YLMHND L QMHJRYR MDYOMDQMH MH ELOR ]QDþDMQR ]D þRYMHþDQVWYR 6$56 MH RWNULR NROLNR VH VYLMHW SURPLMHQLR X smislu uticaja, koji izbijanje QRYLKWHãNLKLQIHNWLYQLKEROHVWLPRJXLPDWLQDYHRPDPRELODQLXVNR PHÿXVREQR SRYH]DQ VYLMHW3UYLVOXþDMHYLVXVHMDYLOLXQRYHPEUXJRGLQHX.LQLRGDNOHVHEROHVWSURãLULOD SRMXJRLVWRþQRM$]LMLDOLLXQHNHGUXJH]Hmlje svijeta (Australija, Kanada, Velika Britanija, SAD). Bolest je registovana u 29 zemalja svijeta. Radilo se o teškoj visoko kontagioznoj karantinskoj bolesti, koja se od 2004. godine prestala pojavljivati, ali SZO je upozorila da sve zemlje svijeta morDMXELWLRSUH]QH]ERJPRJXüHJSRYUDWND6$56-D3WLþLMDJULSDNDRWHãND bolest u ljudi uzrokavana visokopatogenim virusom influenze ptica H5N1, prvi put se pojavila u Hong Kongu 1997. godine, kada je od 18 oboljelih osoba umrlo 6. Iza toga vlada relativno zatišje, a bolest se ponovno pojavila 2003. godine. Od 14.08.2009. godine, kada je u (QJOHVNRM SRWYUÿHQ ]DGQML VOXþDM QHPD QRYLK UHJLVWULUDQLK VOXþDMHYD SWLþLMH JULSH 3UHPD L]YMHãWDMLPD6=2GRVDGDMHUHJLVWURYDQRDXPUORVOXþDMD%ROHVWVHMDvila u ukupno 15 zemalja svijeta. (SLGHPLMD%OLVNRLVWRþQRJUHVSLUDWRUQRJVLQGURPD 0(56 X-XåQRM.RUHMLSRND]XMHNDNR se smrtonosna zarazna bolest može pojaviti u bilo kojem trenutku, ali MERS još ne predstavlja globalnu zdravstvenu krizu prema trenutnim procjenama SZO. Ova epidemija je SR]LY QD EXÿHQMH L SRND]XMH GD VYH ]HPOMH PRUDMX XYLMHN ELWL VSUHPQH ]D QHSUHGYLÿHQX

104 PRJXüQRVW L]ELMDQMD RYLK L GUXJLK R]ELOMQLK ]DUD]QLK EROHVWL *OREDOQL ]GUDYVWYHQL SURSLVL GHILQLUDMX PHÿXQDURGQX MDYQR-zdravstvenu krL]X NDR L]YDQUHGDQ GRJDÿDM NRML SUHGVWDYOMD UL]LN GUXJLP þODQLFDPD 6=2 PHÿXQDURGQLP ãLUHQMHP EROHVWL D NRML PRåH ]DKWLMHYDWL NRRUGLQLUDQX PHÿXQDURGQX UHDNFLMX 0(56 L]D]LYD NDãDOM YUXüLFX L NDWNDGD VPUWRQRVQX XSDOXSOXüDDX]URþQLNVSDGDXUHGFRURQDYLUXVDL]LVWHRELWHOMLNDRLX]URþQLN6$56-a. Do VDGDVX]DELOMHåHQLVOXþDMHYLWHEROHVWLX6DXGLMVNRM$UDELMLL-XåQRM.RUHMLDOLVXJDSXWQLFL prenijeli u najmanje 25 zemalja svijeta. Ebola virusna bolest je opasna karantinska zarazna bolest koja je prvi SXWDRSLVDQDLSUHSR]QDWDJRGLQH.UDMHPLSRþHWNRP godine, po prvi puta se pojavila u zapadnoj Africi, te se proširila u 5 zemalja regije (Gvineja, Liberija, Nigerija, Sierra Leone i Moli). Nepripremljenost javnog zdravstvenog sustava u tim L]UD]LWRVLURPDãQLP]HPOMDPDMHL]D]YDRGDVDGDQDMYHüXLSRWUDMDQMXQDMGXåXLNDGDRSLVDQX epidemiju ebola virusne bolesti. 3UHPDL]YMHãWDMLPD6=2RGGRWUHüHJPMHVHFDJRGLQHUHJLVWULUDQRMH oboljelih i preko 10 000 umrlih s tendencijom daljeg širenja. Po prvi puta je došlo i do LQIHNFLMHOMXGLHERODYLUXVRPLL]YDQDIULþNRJNRQWLQHQWDLWRXUD]YLMHQLP]HPOMDPD6$'L Španiji. =LND YLUXV MH þODQ SRURGLFH )ODYLYLULGDH L SUHQRVL VH QD OMXGH SXWHP XERGD NRPDUFD L] porodice Aedes. Osobito je opasan za trudnice kod kojih je dokazano kako može uticati na razvoj ploda te dovesti do mikrocefalije. Od petog mjeseca 2015. godine, kada je opisan prvi VOXþDMQDSRGUXþMX-XåQH$PHULNHL%UD]LOXGRGDQDVREROMHORMHRGGR ljudi te se virus proširio na više od 20 država. Do sada je u Evropi registrirano samo nekoliko LPSRUWLUDQLK VOXþDMHYD 3URFMHQMXMH VH GD üH WRNRP JRGLQH GR PLOLRQD OMXGL ELWL inficirano. Od 01.02.2016. godine, SZO je infekciju Zika virusom proglasila globalnom SULMHWQMRPþRYMHþDQVWYX

=DNOMXþDN

Briga za zdravlje ljudi trebala bi da bude prioritetni cilj svijeta, pa i Evrope, a put do njega YRGLNUR]JOREDOQXNRRUGLQLUDQXPHÿXQDURGQXUHDNFLMXXVOXþDMXL]ELMDQMD]DUD]QLKEROHVWL Preventivni medicinski rad koji se mora sprovoditi u toku velikih migracija mora se VSURYRGLWL EU]R GMHORWYRUQR L HILNDVQR X FLOMX VSUHþDYDQMD L]ELMDQMD LQIHNWLYQLK EROHVWL Migracije, globalizacija, klimatske promjene, promjene ekosistema u kojem žive i ljudi i mLNURRUJDQL]PLþHVWRLPDMXQHJDWLYDQXWLFDMQDNRQWUROXLQDG]RUVLJXUQRVWLL]GUDYOMDOMXGL 7RNRP GRVDGDãQMH LVWRULMH þRYMHþDQVWYD QDMYHüH HSLGHPLMH VPUWRQRVQLK LQIHNWLYQLK EROHVWL

105 pokazale su da su one neprediv i opasan neprijatelj i da je pravovremena koordinirana PHÿXQDURGQDUHDNFLMDYUORELWQDLYDåQD]DVSUHþDYDQMHL]ELMDQMDLãLUHQMDLQIHNWLYQLKEROHVWL

LITERATURA: 0+XNLü-5DYOLMD6.DUDNDã00XODRPHURYLü$'HGHLü/MXERMHYLü,6DOLPRYLü-%HãLü 0 âHUHPHW 6 $KPHWDJLü $ &RPRU ( )HULü $Q RQJRLQJ PHDVOHV RXWEUHDN LQ WKH Federation of Bosnia and Herzegovina, 2014 to 2015. Euro Surveill. 2015; 20(9):1-4. 7 -HUHQ ,QIHNWLYQH EROHVWL QD SRþHWNX WUHüHJ PLOHQLMD ,QIHNWRORãNL JODVQLN &URDWLDQ Journal of Infection) 2006; 26:3,99-101. $0DUNRWLü,&.XUROW75XNDYLQDĈ&HNLQRYLü%7URãHOM9XNLü(ERODYLUXVQDEROHVW- emergentna i re-emergentna zarazna bolest. Infektološki glasnik (Croatin Journal of Infection) 2015; 35:1, 27-31. 4. Changula K, Kajihara M, Mweene AS, Takada A. Ebola and Marburg virus diseases in Africa: Increased risk of outbreaks in previously unaffected areas? Microbiol Immunol. 2014; 58(9): 483-91. 5. Cheng Y, Li Y, Yu HJ. Ebola virus disease: general characteristics, thoughts, and perspectives. Biomed Environ Sci. 2014; 27(8): 651-3. 6. To KK, Chan JF, Tsang AK, Cheng VC, Yuen KY. Ebola virus disease: a highlyfatal infectious disease reemerging in West Africa. Microbes Infect. 2015; 17(2): 84-97. 7. Burd EM. Ebola virus: a clear and present danger. J Clin Microbiol. 2015; 53(1):4-8. 8. Anderson RM, Fraser C, Gharni AC, Donnelly CA, Riley S, Ferguson NM et al. Epidemiology, Transmission dynamics and control of SARS: the 2002-2003 epidemic. In: Emerging infections: what have we learnt from SARS? Phil. Trans. R. Soc. Lond B 2004; 359: 1091-1107. 9. Jernigan JA, Low DE, Helfand RF. Combining clinical and epidemiological features for early recognition of SARS. Emerg Infect Dis 2004; 10:327-333. 10. R Khabbaz, BP Bell, A Schuchat, SM Ostroff, R Moseley, A Levitt et al. Emerging and Reemerging Infectious Disease Threats. In: Mandell, Douglas, and Bennett's Principles and Practice of Infectious Diseases. 8th ed. Bennett JE, Dolin R, Blaser MJ Philadelphia: Elsevier Sounders 2015; 158-177. 11. Uyeki TM. Global epidemiology of human infections with highly pathogenic avian influenza A (H5N1) viruses. Respirology, 2008; 13:52-59. 12. Zika Virus. Center for Disease Control and Prevention (CDC). National Center for Emerging and Zoonotic Infectious Diseases (NCEZID). Division of Vector-Borne Diseases (DVBD). February 12, 2016. 106 9HVHOLQ%XQþLü UDK 314.15:796.012(497.11)(497.6)

6UHüNR1RYDNRYLü

Oliver Obrovac 3

Migracije stanovništva u Vojvodinu iz BiH i antropo-PRWRULþNH NDUDNWHULVWLNHQMLKRYLKSRWRPDNDXSRUHÿHQMX sa decom starosedelaca

3KG9HVHOLQ%XQþLü(YURSVNLXQLYHU]LWHW%UþNRGLVWULFW, BiH

2 3KG6UHüNR1RYDNRYLü(YURSVNLXQLYHU]LWHW%UþNRGLVWULFW%L+

3 2OLYHU2EURYDFYDVSLWDþspec.XYUWLüXSUHGãNROVNHXVWDQRYH³0DVODþDN´X1RYRP6DGX, Srbija

REZIME

-RYDQ&YLMLüELRMHMHGDQRGQDMYHüLKVUSVNLKLMXJRVORYHQVNLKDVORERGQRVHPRåHUHüLL EDONDQVNLK JHRJUDID 3HãLFH LOL QD NRQMX WRNRP SXQLK JRGLQD SUHãDR MH QD KLOMDGɟ kilometara širom Balkanskog poluostrva, a teme njegovih istraživanja bile su stanovništvo i naselja, psihološki i antropometrijski tipovi ljudi pojedinih krajeva Balkana kao i migracije na prostoru Balkanskog poluostrva. .QMLJDþXYHQRJVUSVNRJJHRJUDID-RYDQD&YLMLüD³2EDONDQVNLPSVLKLþNLPWLSRYLPD´MHELR SUYLQDXþQRLVWUDåLYDþNLSRNUHWHYURSVNLKLVYHWVNLKUD]PHUD, koji je uredila Svetlana Velmar- -DQNRYLü QD RVQRYX &YLMLüHYLK VSLVD RG -1921 g..Inspirisani njegovom antropo- psihološkom studijom,autori su pokuãDOLGDQDSUDYHLVWUDåLYDþNLSURMHNDWSRUHÿHQMHPUD]OLND L]PHÿX VUedina gde preovladavaju deca starosedeoci u Vojvodini , odnosno SR &YLMLüX, ”panonsko-UDYQLþDUVNL tipovi” L JGH SUHRYODÿXMX GHFD, þLML VX URGLWHOML PLJUDQWi sa prostora BiH, SR &YLMLüX deca“dinarskog tipa (bosanski varijaitet) 2YH JUXSH GHFH VX SRUHÿHQH X nekim u više psiholoških i PRWRULþNLKYDULMDEOLDOLRYDMUDGGDMHSULND]UD]OLNDL]PHÿXGHFH u nekim antaropometrijskim varijablama, NRMH ]DMHGQR þLQH DQWURSRPHWULMVNH GLPHQ]LMH voluminoznosti i longitudinanosti. .OMXþQHUHþLGLQDUVNLWLSUDYQLþDUski tip, longitudinalne dimenzije

Population Migrations in Bosnia and Herzegovina and Autonomous Province of Vojvodina - Anthropomorphic Characteristics of Their Descendants Compared with Indigenous Children

Authors:

1.Veselin Buncic, PhD, European University Brcko (Bosnia and Herzegovina)

2.Srecko Novakovic, PhD, European University Brcko (Bosnia and Herzegovina)

3.Oliver Obrovac, nursery teacher in The "Maslacak" Preschool in Novi Sad, Republic of Sebia

107 Abstract:

Jovan Cvijic was one of the greatest Serbian, South Slav and it can be said, and Balkan geographer. On foot or even on horseback, during the 38 years of his life, he moved thousands of miles across the Balkan Peninsula, and the topics of his research were population and settlements, psychological and anthropometric types of people in some parts of the Balkans, as well as migration to the area of the Balkan Peninsula. The book of the famous Serbian geographer was entitled "On Balkan psychological types" was the first scientific movement on European and world wide scale, which was edited by Svetlana Jankovic Velmar (1887-1921). Inspired by his anthropology-psychological study, the authors tried to deliver a research project comparing the differences between the societies in which indigenous children are prevalent (at least in Vojvodina, or as Cvijic terms it - the Pannonian plain-types). Also, the study was concerned with the children whose parents are migrants from the territory of Bosnia and Herzegovina (as Cvijic termed it 'Dinara type children'). These groups of children were compared in terms of their psychological and motor variables and competences. However, this paper provides an overview of the differences between children as are differences expressed in the variables and the longitudinal study presents anthropometric dimensions.

Key words; dinarski type, plain type, longitudinal dimension

UVOD

6WXGLMD -RYDQD &YLMLüD koja daje detaljne opise psiholoških ,ali pominje i antropolpške NDUDNWHULVWLNHGLQDUVNRJLUDYQLþDUVNRJWLSD=DSDåDQMDRDQWURSRPHWULMVNRMJUDÿLLJUDþDNDRL podaci o njihovom poreklu i uspešnost nekih sportskih klubova u naseljima u Vojvodini koja naseljavaju uglavnom “kolonisti” odnosno migranti sa prostora BiH i Crne Gore,kao RK”Crvenka” iz Crvenke,zatim RK ³-XJRYLü´L] .DüD´2OLPSLMVNR VHOR´ Klek kod Zrenjanina gde su WDWD*UELüRGERMNDãVLQRYL9DQMDL1LNROD*UELüSURVODYOMHQLROLPSLMFL- odbojkaši i Dejan Bodiroga, veliki svetski košarkaš. i sl..otvorila je pitanje da li ljudi sa nekih lokaliteta i njihovi naslednici LPDMX X SURVHNX YHüX VNORQRVW ND QHNLP VSRUWVNLP LJUDPD ]ERJ RGUHÿHQLK DQWURSRORãNLK GLPHQ]LMD L PRWRULþNLK VYRMVWDYD NRMD VX LP data sui generis.Tako je i došlo do ove studije koja je trebala da potvrdi da li je ova teorija “stvarnost ili mit” RL]PHÿXRVWDORJDQWUSRPRWRULþNLPUD]OLNDPDL]PHÿXGHFHGLQDUVNRJLUDYQLþDUVNRJ tipa po nekim karakteristikama.Deo ove studije koji se bavio antropološkim dimenzja ovih GYDMX GLVWLQNQLK SRSXODFLMD SR NULWHULMXPX åLYRWD QD RGUHÿHQRP ORNDOLWHWX ELüH REUDÿHQ X RYRPLVWUDåLYDþNRPUDGX 6WXGLMRPVXREUDÿHQHLPRWRULþNHVSRVREQRVWL, te neke kognitivne i konativne karakteristike za koje su predhodna istraživanja ekstrakcijom faktora uticaja u sportskim igrama utvrdila da VHPRJXXYUVWLWLXMHGQDþLQXVSHFLILNDFLMHVSRUWVNLKLJDUDDOLRQHQHüHELWLXYUãWHQHXRYR istraživanje iz razloga što bi to prevazišlo okvire ovoga rada.. 3R]QDWR MH WDNRÿH Ga podneblje polako,zbog uslova života i socio-kulturoloških obrazaca života kroz generacije preoblikuje psiho-DQWURSROãNH NDUDNWHULVWLNH PLJUDQDWD NRML SRþLQMX VYHYLãHOLþLWLQDVWDURVHGHRFH7DNRGDVHRYRLVWUDåLYDQMHSULPHQRPHVSRVWIDFWRSRVWXSNDX ³MHGQRM YUHPHQVNRM WDþNL´ åHOHOR XWYULWL QLYR VWDWLVWLþNL ]QDþDMQLK Ua]OLND L]PHÿX GHFH

108 migranata druge generacije i starRVHGHODFD QD SRGUXþMX 9RMYRGLQH X DQWURSRORãNLP dimenzijama voluminoznosti i longitudinalnosti tela.

EMPIRIJSKI DEO

PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA

Problem istraživanja MH XWYUÿLYDQMH UD]OLND X YROXPHQR]QRVWL L ORQJLWXGLQDOQRVWL L]PHÿX GHþDNDLGHYRMþica unutar svake uzrasne grupe XYUWLüX³%DPEL´X%DþNRP-DUNX (najviše deca roditelja kojisu migrirali sa prostora BiH) i L]PHÿX srednje,starije i pripremne grupe GHFHSUHGãNROVNHXVWDQRYH³0DVODþDN´X1RYRP6DGX PDKRPGHFDVWDURVHGHODFD WHda li VXWHGRELMHQHUD]OLNHVWDWLVWLþNL]QDþDMQH Predmet istraživanja: 2GDEUDQHVXVOHGHüHDQWURSRPHWULMVNHPHUH Telesna visina, ,Dužina ruke,Dužina noge,Dužina stopala (longitudinalna dimenzionalnost tela) i Telesna masa Obim natkolenice,Obim nadlaktice,Obim struka(voluminoznost tela).

CILJ I ZADACI ISTRAŽIVANJA

Cilj istraživanja: je da se uporede antropometrijske karakteristike dece dinarskog (bosanski varijaitet) i panonskog tipa iz predškolskog uzrasta od 3-6 godina, unutar svake uzrasne grupe ( Poredimo ove dve grupe dece XQXWDU PODÿH X]UDVQH JUXSH XQXWDU VUHGQMH VWDULMH L pripremne grupe) kako bi se utvrdilo da li postojLVWDWLVWLþNL]QDþDMQDUD]OLNDXantropološkim dimenzija voluminoznosti i longitudinalnosti na osnovu osam parametara.

6. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA 8VNODGXVDFLOMHPL]DGDFLPDLVWUDåLYDQMDSRVWDYOMHQHVXVOHGHüHKLSRWH]H H – opšta hipoteza:Pretpostavlja VH GD SRVWRML VWDWLVWLþNL ]QDþDMQD UD]OLND X DQWURSRPHWULMVNLP YHOLþLQDPD L]PHÿu dece migranata i starosedelaca unutar svih uzrasnih grupa predškolskog uzrasta.

METOD RADA UZORAK ISPITANIKA

=D SULNXSOMDQMH SRGDWDND NRULãüHQR MH DQWURSRPHWULMVNR PHUHQje. Merenje je vršeno u SUHGãNROVNRMXVWDQRYL³%DPEL´X%DþNRP-DUNXQDX]UDVWXRG-6 godina i isti obuhvat deea L]SUHGãNROVNHXVWDQRYH³0DVODþDN´L]1RYRJD6DGD. 8LVWUDåLYDQMXMHXþHVWYRYDOR-toro GHFHL]UD]OLþLWHX]UDVQHJUXSH– PODÿDVUHGQMD starija i pripremna

METODE OBRADE PODATAKA

109 =DVYHYDULMDEOHXVYLPJUXSDPDLVSLWDQLNDVXL]UDþXQDWLRVQRYQLFHQWUDOQLLGLVSHU]LRQL podaci: $ULWPHWLþND VUHGLQD $6 , Standardna devijacija (SD),Minimalna vrednost (MIN),Maksimalna vrednost (MAX) 8WYUÿLYDQMH UD]OLND PHÿX JUXSDPD je vršeno primenom univarijantne analize varijanse JGH MH QLYR ]QDþDMQRVWL ELR SRGHãHQ SUHPD EODåHPQLYRX]DNOMXþLYDQMD S RGQVQRVWDWLVWLþND]QDþDMQRVWUD]OLNDMHSULVXWQDX 95% ispitane populacije…

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

8 GDOMHP WHNVWX ELüH SUHGVWDYOMHQL UH]XOWDWL ]D VYDNX X]UDVQX SUHGãNROVNX JUXSX X YLGXWDEHOD]D PODÿXVUHGQMX VWDULMXLSUHGãNROVNX DOLJUDILFLüHELWLSULND]DQLVDPR ]D UH]XOWDWH JGH MH SULPHüHQD VWDWLVWLþNL ]QDþDMQD UD]OLNDMHUELELSUHYD]LÿHQRELP teksta dozvoljen propozicijama konferencije

TELESNA MASA

Tabela 1. PoreÿHQMHWHOHVQHPDVHL]PHÿXGLQDUVNRJWLSDGHFH i UDYQLþDUVNRJ XQXWDUPODÿH srednje, starije i pripremne grupe. Zapaženo jeda kod pripremne grupe, imamo nivo ]QDþDMQRVWLS ãWR]QDþLGDXSRSXODFLMHPRåHPRRþHNLYDWLUD]OLNH-

AS SD MIN MAX F P Dinarski tip 19.2 4.82 13 30 0ODÿD 5DYQLþDUVNL 2.52 0.13 grupa tip 16.5 2.37 13 19

Dinarski tip 20.9 3.66 15 27 Srednja 5DYQLþDUVNL 0.35 0.56 grupa tip 20.1 2.23 18 25

Dinarski tip 22.9 6.77 15.5 40 Starija 5DYQLþDUVNL 0.51 0.48 grupa tip 21.3 2.87 18 28

Dinarski tip 25.1 5.37 17 36 Pripremna 5DYQLþDUVNL 3.99 0.06 grupa tip 21.1 3.35 17 26

110 Pripremna grupa 40

0 AS SD MIN MAX

*UDILNRQ*UDILþNLSULND]GRELMHQLKUH]XOWDWD $6– DULWPHWLþNDVUHGLQD6'– standardna devijacija, MIN – minimalna vrednost, MAX – maksimalna vrednost) za morfološke dimenzije – telesna masa GHFHGLQDUVNRJLSDQRQVNRJWLSDL]PODÿHJUXSH Plava boja-dinarski tipovi dece,Crvena boja-UDYQLþDUVNLWLSRYLGHFH

8 PHUHQMX L XSRUHÿLYDQMX WHOHVQH PDVH L]PHÿX GHFH GLQDUVNRJ L SDQRQVNRJ WLSD L] PODÿH grupe. unutaUPODÿHVUHGQMHVWDULMHLsmo dRãOLGR]DNOMXþNDGDXL]UDþXQDWLP rezultatima ne postoji VWDWLVWLþNL]QDþDMQDUD]OLNDVDPLPWLP deo postavljene hipoteze, koji se odnosi na telesnu masu, se odbacuje.(sa izuzetkom pripremne uzrasne grupe gde je p=0.06)

TELESNA VISINA

Tabela 2. 3RUHÿHQMHWHOHVQHYLVLQHL]PHÿXGHce GLQDUVNRJLUDYQLþDUVNRJWLSD XQXWDUPODÿH srednje, starije i pripremne grupe predškolaca.

AS SD MIN MAX F P Dinarski tip 105.6 6.75 101 114 0ODÿD 5DYQLþDUVNL 2.88 0.11 grupa 101.4 3.95 95 105 tip Dinarski tip 111.2 6.91 104 123 Srednja 5DYQLþDUVNL 0.22 0.64 grupa 109.9 5.22 104 121 tip Dinarski tip 114.5 5.68 106 126 Starija 5DYQLþDUVNL 0.02 0.9 grupa 114.8 4.98 107 121 tip Dinarski tip 123 5.35 115 131 Pripremna 5DYQLþDUVNL 4.69 0.04 grupa 117.7 5.59 108 126 tip

111 Pripremna grupa 140

120

100

0 AS SD MIN MAX

*UDILNRQ *UDILþNL SULND] GRELMHQLK UH]XOWDWD $6 – DULWPHWLþND VUHGLQD 6' – standardna devijacija, MIN – minimalna vrednost, MAX – maksimalna vrednost) za morfološke dimenzije – WHOHVQDYLVLQDGHþDNDLGHYRMþLFDL]SULSUHPQHJUXSH Plava boja- dinarski tipovi dece,Crvena boja-UDYQLþDUVNLWLSRYLGHFH

8 PHUHQMX L XSRUHÿLYDQMX WHOHVQH YLVLQH L]PHÿX GHþDND L GHYRMþLFD XQXWDU PODÿH VUHGQMH LVWDULMHX]UDVQHJUXSHGRãOLVPRGR]DNOMXþNDGDXGRELMHQLPUH]XOWDWLPDQHSRVWRMLVWDWLVWLþNL ]QDþDMQD UD]OLND VDPim tim deo postavljene hipoteze, koji se odnosi na telesnu visinu, se PRåHRGEDFLWL0HÿXWLPXPHUHQMXL]PHÿXGHþDNDLGHYRMþLFDXQXWDUSULSUHPQHSUHGãNROVNH JUXSHGROD]LPRGRSRMDYHVWDWLVWLþNL]QDþDMQHUD]OLNHXGRELMHQLPUH]XOWDWLPDSDVHVDPLP tim deo SRVWDYOMHQHKLSRWH]HNRMLVHRGQRVLQDWHOHVQXYLVLQXXRYRPVOXþDMXSULKYDWD

DUŽINA RUKE

Tabela 3. 3RUHÿHQMHPRUIRORãNLKNDUDNWHULVWLNDGXåLQHUXNHL]PHÿXdece dinarskog i panonskog tipa XQXWDUPODÿHVUHGQMHVWDULMHLSULSUHPQHJUXSH predškolske dece.

AS SD MIN MAX F P Dinarski tip 44.3 2.59 40.5 47 0ODÿD 5DYQLþDUVNL 2.54 0.13 grupa 42.1 3.51 38 48 tip Dinarski tip 47.1 4.04 43 54 Srednja 5DYQLþDUVNL 0.03 0.85 grupa 46.8 2.62 42 51 tip

112 Dinarski tip 58.65 8.46 42.5 58 Starija 5DYQLþDUVNL 10.93 0.00 grupa 49.4 2.58 45 52 tip Dinarski tip 52.95 3.27 48 57 Pripremna 5DYQLþDUVNL 5.29 0.03 grupa 49.6 3.24 45 54 tip

Starija grupa 70

0 AS SD MIN MAX

*UDILNRQ *UDILþNL SULND] GRELMHQLK UH]XOWDWD $6 – DULWPHWLþND VUHGLQD 6' – standardna devijacija, MIN – minimalna vrednost, MAX – maksimalna vrednost) za morfološke dimenzije – GXåLQDUXNHGHþDNDLGHYRMþLFDL]VWDULMHJUXSHPlava boja-dinarski tipovi dece, Crvena boja-UDYQLþDUVNLWLSRYLGHFH

Pripremna grupa 60 50 40 30 20 10 0 AS SD MIN MAX

113 *UDILNRQ *UDILþNL SULND] GRELMHQLK rezultata (AS – DULWPHWLþND VUHGLQD 6' – standardna devijacija, MIN – minimalna vrednost, MAX – maksimalna vrednost) za morfološke dimenzije – GXåLQD UXNH GHþDND L GHYRMþLFD L] SULSUHPQH JUXSH Plava boja- dinarski tipovi dece,Crvena boja-UDYQLþDUVNLWLSRYi dece

8 PHUHQMX L XSRUHÿLYDQMX GXåLQH UXNH L]PHÿX GHþDND L GHYRMþLFD XQXWDU PODÿH L VUHGQMH X]UDVQH JUXSH VPR GRãOL GR ]DNOMXþND GD X GRELMHQLP UH]XOWDWLPD QH SRVWRML VWDWLVWLþNL ]QDþDMQDUD]OLND pa se samim tim deo postavljene hipoteze, koji se odnosi na dužinu ruku, se odbacuje. Dok u starijoj i pripremnoj predškolskoj grupi dolazimo do rezultata koji nam pokazuju da SRVWRML VWDWLVWLþNL ]QDþDMQD UD]OLND L L] WRJ UD]ORJD GHR SRVWDYOMHQH KLSRWH]H NRML VH odnosi na dužinu ruke, za ove dve uzrasne grupe se može prihvatiti.

DUŽINA NOGE

Tabela 4. 3RUHÿHQMH GXåLQH QRJH L]PHÿX GHFH GLQDUVNRJ UDYQLþDUVNRJ WLSDXQXWDU PODÿH srednje, starije i pripremne grupe predškolske grupe.

AS SD MIN MAX F P Dinarski tip 55.3 5.38 46 63.5 0ODÿD 5DYQLþDUVNL 0.15 0.70 grupa 54.5 3.60 48 58 tip Dinarski tip 62 5.54 55 70 Srednja 5DYQLþDUVNL 0.00 0.93 grupa 61.8 3.99 58 70 tip Dinarski tip 63.9 3.65 59 69 Starija 5DYQLþDUVNL 2.44 0.14 grupa 66.2 2.89 64 70 tip Dinarski tip 69 3.44 62 73.5 Pripremna 5DYQLþDUVNL 6.73 0.02 grupa 64.8 3.79 60 70 tip

114 Pripremna grupa 80

0 AS SD MIN MAX

*UDILNRQ *UDILþNL SULND] GRELMHQLK UH]XOWDWD $6 – DULWPHWLþND VUHGLQD 6' – standardna devijacija, MIN – minimalna vrednost, MAX – maksimalna vrednost) za morfološke dimenzije – dužina noge GHþDND L GHYRMþLFD L] SULSUHPQH JUXSH Plava boja- dinarski tipovi dece, Crvena boja-UDYQLþDUVNLWLSRYLGHFH

8 PHUHQMX L XSRUHÿLYDQMX GXåLQH QRJH L]PHÿX GHþDND L GHYRMþLFD XQXWDU PODÿH VUHGQMH L VWDULMHX]UDVQHJUXSHVPRGRãOLGR]DNOMXþNDGDXGRELMHQLPUH]XOWDWLPDQHSRVWRMLVWDWLVWLþNL ]QDþDMQD UD]OLND VDPLP WLP SRVWDYOMHQH KLSRWH]H VH RGEDFXMXSamo u pripremnoj grupi GRELMHQL UH]XOWDWL SRND]XMX SULVXVWYR VWDWLVWLþNL ]QDþDMQH UD]OLNH L ]ERJ WRJD VH postavljena hipoteza može prihvatiti.

DUŽINA STOPALA

Tabela 53RUHÿHQMHGXåLQHVWRSDODL]PHÿXGHFHGLQDUVNRJLUDYQLþDUVNRJWLSD XQXWDUPODÿH srednje, starije i pripremne grupe.

AS SD MIN MAX F P Dinarski tip 16.75 1.47 14.5 19 0ODÿD 5DYQLþDUVNL 0.41 0.53 grupa 15.85 0.92 14 17 tip Dinarski tip 17.6 1.72 16 21 Srednja 5DYQLþDUVNL 0.64 0.44 grupa 18.1 0.99 17 19 tip Dinarski tip 19.45 1.75 16.5 22.5 Starija 5DYQLþDUVNL 0.75 0.40 grupa 18.8 1.60 16 21 tip Pripremna Dinarski tip 20.25 1.58 18 22 2.91 0.10

115 grupa 5DYQLþDUVNL 19.1 1.43 17 21.5 tip

Pripremna grupa

0 AS SD MIN MAX

*UDILNRQ *UDILþNL SULND] GRELMHQLK UH]XOWDWD $6 – DULWPHWLþND VUHGLQD 6' – standardna devijacija, MIN – minimalna vrednost, MAX – maksimalna vrednost) za morfološke dimenzije – GXåLQDVWRSDODGHþDNDLGHYRMþLFDL]SULSUHPQHJUXSH Plava boja- dinarski tipovi dece,Crvena boja-UDYQLþDUVNLWLSRYLGHFH…

8PHUHQMXLXSRUHÿLYDQMXGXåLQHVWRSDODL]PHÿXGHFHGLQDUVNRJLUDYQLþDUVNRJWLSDunutar PODÿHVUHGQMHVWDULMHLSULSUHPQHX]UDVQHJUXSHpredškolske dece, VPRGRãOLGR]DNOMXþNDda X GRELMHQLP UH]XOWDWLPD QH SRVWRML VWDWLVWLþNL ]QDþDMQD UD]OLND VDPLP WLmdeo postavljene hipoteze koja se odnosi na dužinu stopala, može se odbaciti0HÿXWLPJUDILN MH REMDYOMHQ ]D SULSUHPQX JUSX MHU SRVWRMH RGUHÿHQH QRPLQDOQH UD]OLNH X NRULVW GHFH dinarskog tipa u 90% populacije.

OBIM NADLAKTICE

Tabela 6. 3RUHÿHQMHRELPDQDGODNWLFHL]PHÿXGHFHGHFHGLQDUVNRJLUDYQLþDUVNRJWLSD unutar PODÿHVUHGQMHVWDULMHLSULSUHPQHJUXSH predškolske grupe.

AS SD MIN MAX F P Dinarski tip 17.05 2.43 14.5 23 0ODÿD 5DYQLþDUVNL 1.24 0.28 grupa 16.5 1.22 14.5 18 tip Dinarski tip 17.7 2.05 14 22 Srednja 5DYQLþDUVNL 0.01 0.9 grupa 17.6 1.59 15 19.5 tip Starija Dinarski tip 18.35 2.79 15 24 0.00 1,0

116 grupa 5DYQLþDUVNL 18.35 1.36 16 21 tip Dinarski tip 18.5 2.37 16 23 Pripremna 5DYQLþDUVNL 1.06 0.32 grupa 17.5 1.94 15 20 tip

8PHUHQMXLXSRUHÿLYDQMXRELPDQDGODNWLFHL]PHÿXGHFHGLQDUVNRJLUDYQLþDUVNRJWLSDunutar PODÿH VUHGQMH VWDULMH L SULSUHPQH X]UDVQH JUXSH VPR GRãOL GR ]DNOMXþND GD X GRELMHQLP UH]XOWDWLPDQHSRVWRMLVWDWLVWLþNL]QDþDMQDUD]OLNDsamim tim deo postavljene hipoteze,koji se odnosi na obim nadlaktice, se može odbaciti.

OBIM NATKOLENICE

Tabela 7 3RUHÿHQMH RELPD QDWNROHQLFH L]PHÿX GHFH GLQDUVNRJ UDYQLþDUVNRJ WLSDunutar PODÿHVUHGQMHVWDULMHLSULSUHPQHJUXSH

AS SD MIN MAX F P Dinarski tip 32 5.16 26 45 0ODÿD 5DYQLþDUVNL 3.53 0.07 grupa 30 2.36 25 32 tip Dinarski tip 32.2 2.48 28 36 Srednja 5DYQLþDUVNL 0.85 0.37 grupa 33.1 1.85 31 37 tip Dinarski tip 33.3 4.74 27 43 Starija 5DYQLþDUVNL 0.00 0.98 grupa 33.25 2.70 30 39 tip Dinarski tip 34.65 3.49 30 42 Pripremna 5DYQLþDUVNL 2.38 0.14 grupa 32.45 2.85 28 37 tip

8 PHUHQMX L XSRUHÿLYDQMX RELP QDWNROHQLFH L]PHÿX GLQDUVNLK , UDYQLþDUVNLK WLSRYD GHFH, srednje, starije i pripremne uzrasne grupe,smo došli do ]DNOMXþNDGDXGRELMHQLPUH]XOWDWLPD QHSRVWRMLVWDWLVWLþNL]QDþDMQDUD]OLNDVDPLPWLP deo postavljene hipoteze, koji se odbnosi na obim natkolenice, može odbaciti.

OBIM STRUKA

Tabela 8. 3RUHÿHQMHRELPDVWUXNDL]PHÿXGLQDUVNLKLUDYQLþDUVNRJ tipa dece, XQXWDUPODÿH srednje, starije i pripremne grupe.

AS SD MIN MAX F P 0ODÿD 'HþDFL 52.5 6.52 44 68 3.29 0.08 grupa 'HYRMþLFH 48.25 2.94 45 53 Srednja 'HþDFL 52.7 3.92 47 59 0.62 0.44

117 grupa 'HYRMþLFH 54.3 5.1 48 58 Starija 'HþDFL 56.4 8.51 47 78 0.69 0.42 grupa 'HYRMþLFH 53.9 4.28 49 63 Pripremna 'HþDFL 56.8 6.16 50 71 2.01 0.17 grupa 'HYRMþLFH 53.55 3.83 46 58

*UDILNRQ *UDILþNL SULND] GRELMHQLK UH]XOWDWD $6 – DULWPHWLþND VUHGLQD 6' – standardna devijacija, MIN – minimalna vrednost, MAX – maksimalna vrednost) za morfološke dimenzije –RELPVWUXNDGHþDNDLGHYRMþLFDL]SULSUHPQHJUXSH

8 PHUHQMX L XSRUHÿLYDQMX RELPD VWUXND L]PHÿX GHþDND L GHYRMþLFD XQXWDU PODÿH VUHGQMH starije i pripremne uzrasne grupe smo došli GR ]DNOMXþND GD X GRELMHQLP UH]XOWDWLPD QH SRVWRML VWDWLVWLþNL ]QDþDMQD UD]OLND VDPLP WLPGHR SRVWDYOMHQH KLSRWH]H NRML VH RGQRVL QD obim struka, se može odbaciti. TESTIRANJE HIPOTEZA Na kraju se testiranjem hipoteze: H, opšte hipoteza, koja govori o preWSRVWDYFL GD SRVWRML VWDWLVWLþNL ]QDþDMQD UD]OLND X DQWURSRPHWULMVNLPYHOLþLQDPDL]PHÿXGHFHGLQDUNRJLUDYQLþDUVNRJWLSD unutar þHWLULX]UDVQH grupa predškolskog uzrasta, može se manjim delom prihvatiti, jer QH SRVWRML VWDWLVWLþNL ]QDþDMQDUD]OLNDXPRUIološkoj dimenzionlnosti voluminoznost tela L]PHÿXRYHGYHQDYHGHQH SRSXODFLMH PHÿXWLP pojavljuju se sWDWLVWLþNL ]QDþDMQH UD]OLNH X dve uzrasne grupe ( starija i pripremna predškolska grupa ) i to u nekim antropometrijskm karakteristikam – u starijoj grupi u dužini ruke, a u pripremnoj predškolskoj grupi u telesnoj visini, te dužini ruke i dužini noge, koje manifestne varijable sve pripadaju morfološkoj dimenziji longitudinalnost skeleta dece.

=$./-8ý$.

Istraživanje morfoloških dimenzija dece, koja po tipologiji -RYDQD&YLMLüDSULSDGDMX morfo-psihološkoj tzv.dinarskom tipu i dece koja pripadaju tzv.panonskom UDYQLþDUVNRP WLSX MH GDOR VOHGHüH UH]XOWDWH«3RVWRMH RGUHÿHQH QRPLQDOQH L VWDWLVWLþNL ]QDþDMQHrazlike u korist dece u morfološkim dimenzijama longitudinalnost skeleta u starijoj I pripremnoj uzrasnoj grupi predškolske dece, ali u PODÿLPX]UDVQLPJUXSDPDPHÿXWLPQLMHELORVWDWLVWLþNL ]QDþDMQLKUD]OLND. I to u SULSUHPQRMJUXSLSRVWRMHVWDWLVWLþNL]QDþDMQHUD]OLNHX u telesnoj visini, dužini ruke, i dužini noge, odnosno u morfološkoj dimenziji logitudinalne dimenzionalnosti kod dece 6-7 godina,kada i fiziološki postoji “ubrzanje rasta kod predškolaca i diferenciranje dece po genetskom potencijalu, kojLPRåHGRüLGRL]UDåDMD, tH PRåHPR SRWYUGLWL WH]X -RYDQD &YLMLüD GD VX ljudi iz dinarskih krajeva “visoki rastom”. Naravno,rezultati ovog istraživanja moraju se posmatrati uslovno iz razloga što X]RUDNLVWUDåLYDQMDPRUDELWLYHüi, zbog bolje generalizacije ]DNOMXþDND, te je teško izolovati uticaj podneblja i uslova života “na rast” dece, zbog velikog mešanja stanovništva i tako ³QDüL´ þLVWH ³GLQDUVNH´ LOL ³UDYQLþDUVNH´ WLSRYH GHFH NRG VDYUHPHQH YRMYRÿDQVNH populacije.6WLþH VH XWLVDN GD SRGQHEOMH ]DLVWD REOikuje fenotip jedinke, ali su genetski SRWHQFLMDOL³PHãDQMH´SRSXODFLMHUHPHWHüLIDFWRUXL]GYDMDQMXþLVWRJDQWURSR-psihološkog tipa SR&YLMLüHYRMWLSRORJLML

118 LITERATURA

%DOD*-DNãLü'L3RSRYLü% 7UHQGUHODFLMDPRUIRORþNLKNDUDNWHULVWLNDL PRWRULþNLKVSRVREQRVWLSUHGãNROVNHGHFH8%DOD* XU Relacije antropoloških karakteristika i sposobnosti predškolske dece. (str. 61-112). Novi Sad: Fakultet sporta i IL]LþNRJYDVSLWDQMD %XQþLü9 5D]OLNHXPRWRULþNLPVSRVREQRVWLPDLPRUIRORãNLPNDUDNWHULVWLNDPD XþHQLNDQVRE]LURPQDSRKDÿDQMHSUHGãNROVNLKXVWDQRYDEHRJUDG)).PDJLVWDUVNLUDG &YLMLü-,YR$QGULü 2%DONDQVNLPSVLKRORãNLPWLSRYLPa, Beograd,Prosveta,uredila:Svetlana Velmar--DQNRYLü 4. Sabo, E. (2011). 0HWRGLNDIL]LþNRJYDVSLWDQMDSUHGãNROVNHGHFH. Novi Sad: Samostalno autorsko izdanje. 0LãNRYLü0 Metodologija istraživanja u obrazovanju. Novi Sad: Visoka škola strXNRYQLKVWXGLMD]DREUD]RYDQMHYDVSLWDþD ,YLü,1RYDN-$WDQDFNRYLü1,$VNRYLü0 Razvojna mapa. Beograd: Kreativni centar. 7.%DOD*6WRMDQRYLü0 0HUHQMHLGHILQLVDQMHPRWRULþNHVSRVREQRVWLGHFH Novi 6DG)DNXOWHWVSRUWDLIL]LþNRJYDVSLWDQMD

119 0DUWLQDýDOXãLüGUPHGGHQW'RP]GUDYOMD2VLMHN UDK 314.15:616.314 Davor Jurlina, dr.med.dent., Dom zdravlja Osijek Doris Dragušica, dr.med.dent., Privatna ordinacija dentalne medicine Martinko, Zagreb

Utjecaj migracija na oralno zdravlje migranata

Sažetak

8 SURWHNORM JRGLQL VXRþHQL VPR V EURMQLP PLJUDFLMDPD QD QDãLP SRGUXþMLPD 8]URFL VX migracija rat, siromaštvo i potraga za boljim životom. Izbjeglice pristižu u Europu iz Sirije i susjednih zemalja u kojima rat neprekLGQR WUDMH YHü GXåL QL] JRGLQD Obzirom na dugo putovanje ovih osoba, proživljeni stres, loš socio-ekonomski status te višegodišnji rat na QMLKRYLPSRGUXþMLPD]DRþHNLYDWLMHLRGUHÿHQVWXSDQMQDUXãHQRVWLRUDOQRJ]GUDYOMD 3RJRÿHQD krizom i ratovima posljednjih godina Sirija je ostala bez mnogih dentalnih klinika te su visokoobrazovani zdravstveni radnici migrirali, kako u dalje europske zemlje, tako i u VXVMHGQH SRJUDQLþQH GUåDYH. Najbolji prikaz oralnog zdravlja u Siriji možemo dobiti analiziranjem KEP iQGHNVD7ULRELOMHåMD]XEQLNYDU . LVSXQ 3 LL]YDÿHQ„ekstrahiran“ ( ]XE þLQH RVQRYX NODVLþQLK LQGHNVD ]XEQRJ NYDUD, gdje je zub jedinica ispitivanja. U SRVOMHGQMD GYD GHVHWOMHüD X 6LULML ]DELOMHåHQ MH SRUDVW .(3 LQGHNVD Osim visokog KEP indeksa, VWDQRYQLãWYR6LULMHVXVUHüHVHLVSUREOHPLPDJLQJLYLWLVDWHNUYDUHQMHP]XEQRJPHVD Mnoge studije pokazuju kako su imigranti u europskim zemljama skloniji oralnim bolestima i pokazuju niži stupanj svijesti o važnosti oralne higijene. Imigranti u zapadnom društvu zahtijevaju posebnu pažnju kako bi razvili svijest o važnosti oralnog zdravlja te prilagodili svoje životne navike u cilju da smanje pojavnost oralnih bolesti. U pojavama migracija SRWUHEQRMHSRNUDMRSüH]GUDYVWYHQH]DãWLWHSURYRGLWLLDNWLYQXGentalnu preventivnu zaštitu NDNRELVHWUHQXWQDVWDQMD]DGUåDODLVDPLPWLPHVSULMHþLORSRJRUãDQMHRUDOQRJ]GUDYOMD

.OMXþQHULMHþLPLJUDQWLRUDOQR]GUDYOMH

The impact of migration on the oral health of migrants

Summary

In the past year we are faced with a number of migration on our areas. The causes of the migration are war, poverty and search for a better life. Refugees arrive in Europe from Syria and neighboring countries where war has been going on continuously for many years. A certain degree of deteriration in oral health is expected due to the long journey of these people, stress, poor socio-economic status and the long term war on their own territory. Affected by the crisis and wars in recent years, Syria has lost many dental clinics and highly educated health workers who migrated, as in further European countries as well as in neighboring countries, border states. The best view of oral health in Syria can be presented by

120 analyzing DMFT index. The decay-missing-filled (DMF) index or decayed, missing, and filled teeth (DMFT) index is one of the most common methods in oral epidemiology for assessing dental caries prevalence In the last two decades in Syria, we see an increase in DMFT index. In addition to high DMFT index, the population of Syria is facing problems of gingivitis and bleeding gums. Many studies show that immigrants in European countries are prone to oral diseases and show low level of awareness about the importance of oral hygiene. Immigrants in Western society require special attention in order to develop awareness of the importance of oral health and adjust their habits in order to reduce the incidence of oral diseases. The phenomenon of migration should be next to the general health care to implement an active dental and preventive care in order to maintain the current situation and thus prevent deterioration of oral health.

Key words: migrants, oral health

Uvod

2UDOQR ]GUDYOMH VDVWDYQL MH GLR RSüHJ ]GUDYOMD L YUOR þHVWR SRND]DWHOM RSüHJ ]GUDYVWYHQRJ VWDQMD 9HOLNL GLR SVLKRVRPDWVNLK L RUJDQVNLK SRUHPHüDMD GRYRGL GR SURPMHQD L X XVQRM šupljini (1). Prije nego definiramo pojam „oralno zdravlje“ bitno je obrazložiti sam pojam ]GUDYOMD-HGQDRGQDMþHãüHFLWLUDQLKGHILQLFLMDzdravlja jest: „Zdravlje je stanje kompletnog IL]LþNRJ, mentalnog L VRFLMDOQRJ EODJRVWDQMD D QH VDPR RGVXWQRVW EROHVWL LOL QHPRüL³ formulirana od strane Svjetske zdravstvene organizacije 1958. godine. Kako se stanje blagostanja smatra relativnim pojmom, godine 1995., ista organizacija definira zdravu osobu NDRQHNRJDWNRMHVSRVREDQYRGLWLHNRQRPVNLLVRFLMDOQRSURGXNWLYDQåLYRW2VYUüXüLVHQDWX definiciju, onda bismo oralno zdravlje mogli definirati kao razinu oralne bolesti koja dopušta pojedincu da vodi ekonomski i društveno produktivan život (2). Epidemiologija zubnog NDULMHVD YUOR MH NRPSOHNVQD 2VLP PHGLFLQVNLK þLPEHQLND QD SRUHPHüDM RUDOQRJ ]GUDYOMD XWMHþHFLMHOLQL]ELRIL]LþNLKLVRFLMDOQLKþLPEHQLND 2GVRFLMDOQLKþLPEHQLNDNRMLXWMHþXQD zdUDYOMHLVWLþXVHQDREUD]EDSULKRGLLGUXãWYHQLSRORåDM,VWUDåLYDQMDVXSRND]DODNDNRGMHFD koja žive u boljim socio- HNRQRPVNLPSULOLNDPDQDSUHGXMXEUåH 7DNRÿHUWDNYHRVREH prepoznaju više simptoma bolesti zbog kojih VHWUHEDREUDWLWLOLMHþQLNX 6). Osim navedenog GUXãWYHQRJ SRORåDMD NDR YHOLNL ÄRNLGDþ³ EROHVWL PRåHPR QDYHVWLLVWUHV,]YRULVWUHVDVX mnogi, kao na SULPMHU UDWQR VWDQMH SULVLOQH PLJUDFLMH VWDQRYQLãWYD SROLWLþNH L GUXãWYHQH promjene, promjene tradicionalnog društvenog poretka te siromaštvo(7). U protekloj godini VXRþHQLVPRVEURMQLPPLJUDFLMDPDQDQDãLPSRGUXþMLPD8]URFLVXPLJUDFLMDUDWVLURPDãWYR i potraga za boljim životom. Izbjeglice pristižu u Europu iz Sirije i susjednih zemalja u kojima UDW QHSUHNLGQR WUDMH YHü GXåL QL] godina. Prema procjeni UN-ove Agencije za L]EMHJOLFH 81+&5 L 0HÿXQDURGQH RUJDQL]DFLMH ]D PLJUDFLMH ,20 SURJRQ VXNREL L siromaštvo prisili su dosad nezabilježen broj od milijun osoba na bijeg u Europu u 2015. godini. Prema njihovim procjenama, do 21.12.2015. otprilike 975.500 osoba prešlo je 6UHGR]HPQRPRUHDYLãHRGRVREDSUHãORMHL]7XUVNHX%XJDUVNXL*UþNXNRSQHQLP putem(8). Cilj ovog rada je pokušati utvrditi utjecaj migracija ljudi na oralno zdravlje migranata. Obzirom na dugo putovanje ovih osoba, proživljeni stres, loš socio-ekonomski VWDWXVWHYLãHJRGLãQMLUDWQDQMLKRYLPSRGUXþMLPD]DRþHNLYDWLMHLRGUHÿHQVWXSDQMQDUXãHQRVWL oralnog zdravlja.

121 Raprava

3RJRÿHQDNUL]RPLUDWRYLPDSRVOMHGQMLKJRGLQD6LULMDMHRVWDODEH]PQRJLKGHQWDOnih klinika te su visokoobrazovani zdravstveni radnici migrirali, kako u dalje europske zemlje, tako i u VXVMHGQH SRJUDQLþQH GUåDYH 6XNODGQR GDQDãQMLP SRGDWFLPD RUGLQDFLMD GHQWDOQH PHGLFLQH RWYRUHQR MH X] JUDQLFH 6LULMH NDNR EL SUXåLOL SRPRü Virijskim izbjeglicama. U Turskoj se nalazi 13, dok se u Jordanu nalazi 6 ordinacija. Navedene ordinacije rade bez SRWUHEQRJPDWHULMDODNDRãWRVXXUHÿDML]DUDGLRORãNRVQLPDQMH]XEDVWHULOL]DWRULPRGHUQL GHQWDOQLPDWHULMDOL]DLVSXQHLVOLþQR 1DMERlji prikaz oralnog zdravlja u Siriji možemo dobiti analiziranjem KEP indeksa. 7UL RELOMHåMD ]XEQL NYDU . LVSXQ 3 L L]YDÿHQ HNVWUDKLUDQ ( ]XE þLQH RVQRYX NODVLþQLK LQGHNVD ]XEQRJ NYDUD JGMH MH ]XE MHGLQLFD ispitivanja. 8 SRVOMHGQMD GYD GHVHWOMHüD u Siriji zabilježen je porast KEP indeksa. Kod 12- godišnjaka KEP indeks je s vrijednosti 1.4 izmjerene 1983. godine porastao na 2.5 do 1994. JRGLQH 6OLND 1DMYHüLXGLR.(3LQGHNsa sastoji se od K (zubni kvar) komponente: kod petogodišnje djece 80-90%, a kod petnaestogodišnjaka 70-80%. Ovako veliki postotak QHVDQLUDQLK NDULMHVQLK OH]LMD GRYRGL GR VYH YHüHJ XGMHOD ( NRPSRQHQWH HNVWUDKLUDQL ]XEL kod odraslih osoba. U populaciji od 35 do 44 godina starosti E komponenta KEP indeksa iznosi visokih 40-50% (12).

Slika 1. KEP indeks u Siriji od 1980. do 1998. kRGUD]OLþLWLKGREQLKVNXSLQD

122 2VLP YLVRNRJ .(3 LQGHNVD VWDQRYQLãWYR 6LULMH VXVUHüH VH L V SUREOHPLPD JLQJLYLWLVD WH krvarenjem zubnog mesa. Samo 6-15% Sirijaca u dobi od 15 i 35-44 godine nema problema s krvarenjem desni, zubnim kamencem i parodontnim džepovima (13).

Suprotno Siriji, europske zemlje bilježe trend pada KEP indeksa. Najbolje rezultate nalazimo u Danskoj, koja je KEP indeks, mjeren kod 12-godišnjaka s vrijednosti 5 (1980.) snizila na vrijednost 0.7 (2008) (14). Pregled KEP indeksa europskih zemalja nalazi se u tablici na slici 2.

DRŽAVA KEP indeks 1980-ih KEP indeks 2000-ih Austrija 3.8 1.04 Danska 5 0.7 Francuska 4.2 1.23 1MHPDþND 3.8 0.7 Irska 2.6 1.4 Italija 4.9 1.1 UK 3.1 0.7

Slika 2. Iznosi KEP indeksa izmjereni kod dvanaestodišnje djece (14)

Podatci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju nam da u 49% svjetskog stanovništva .(3LQGHNVL]QRVLGRNVH]DYHüLQX]HPDOMD(XURSVNHXQLMHWDYULMHGQRVWNUHüHL]PHÿX i 1.5 (15). Unutra Europske unije postoji strategija za prevenciju oralnih bolesti i svedena je u þHWLULRVQRYQHVPMHUQLFH

RSüHQLWR VPDQMHQMH XþHVWDORVWL RUDOQLK EROHVWL SRVHEQR PHÿX VLURPDãQLP L marginaliziranim skupinama društva;

SURPLFDQMH ]GUDYRJ QDþLQD åLYRWD X] VPDQMHQMH XWMHFDMD þLPEHQLND ãWHWQLK ]D RUDOQR zdravlje koji mogu biti ekonomski, socijalno, okolišno ili individualno potaknuti;

UD]YLMDQMH ]GUDYVWYHQLK VXVWDYD XVPMHUHQLK QD SREROMãDQMH RUDOQRJ ]GUDYOMD D NRML üH udovoljavati potrebama korisnika i biti financijski dostupni;

4) uspostava formalnih okvira za integraciju oralnoga zdravlja u nacionalne zdravstvene programe uz promicanje zdravlja i zdravstvenu izobrazbu (16).

3LWDQMH NRMH QH QDPHüH QDNRQ NUDWNRJ RVYUWD QD UD]OLNH .(3 LQGHNVD UD]YLMHQLK HXURSVNLK zemalja i migranata iz Sirije i susjednih zemalja jH VOMHGHüH- NDNR SRPRüL L]EMHJOLFDPD GD poboljšaju svoju oralnu higijenu i podignu razinu svog oralnog zdravlja te kako ih što prije integrirati u program prevencije oralnih bolesti razvijen od strane europskih zemalja.

Istraživanje provedeno u Heidelbergu (1MHPDþND) QDGMHFLL]PHÿXLJRGLQDSRND]XMH NDNR VX GMHFD NRMD SRWLþX L] LPLJUDQWVNLK RELWHOML VNORQLMD ]XEQRP NDULMHVX 6WXGLMD MH

123 XNOMXþLYDOD XþHQLND RG NRMLK SRWLþH L] Lmigrantskih obitelji. KEP indeks bio je ]QDþDMQR YLãL NRG GMHFH LPLJUDQDWD 2VLP SRYHüDQRJ .(3 LQGHNVD WD VX GMHFD LPDOD PDQMH WUDMQLK ]XEL ]DãWLüHQLK SHþDWQLP LVSXQRP WH PDQML EURM RUWRGRQWVNLK WHUDSLMD $XWRULQDYHGHQHVWXGLMHX]DNOMXþNXQDYRGHNDNRMHSURJUDPSUHYHQFLMHXSXüHQMHGQDNRVYRM djeci nedovolMDQNDNRELL]MHGQDþLRUD]LQXRUDOQRJ]GUDYOMDNRGLPLJUDQWVNHLQH-imigrantske djece (17).

U Norveškoj je 2007. godine provedeno istraživanje QD QDVXPLþQR RGDEUDQLP - JRGLãQMDFLPD 6WXGLMD MH XNOMXþLYDOD GMHFH D RVLP NOLQLþNRJ SUHJOHGD URGLWHOML VX popunili upitnik o socio-ekonomskom statusu, oralnim navikama i stavovLPD 6WDWLVWLþNL ]QDþDMDQ þLPEHQLN rizika za zubni karijes kod djeteta u dobi od pet godina jest porijeklo URGLWHOMD5RGLWHOMLNRMLQHPDMXÄ]DSDGQMDþNR³SRULMHNORLPDMXSRYLãHQXLQFLGHnciju karijesa NRG GMHFH D WD LQFLGHQFLMD VH SRYHüDYD DNR VX RED URGLWHOMD LPLJUDQWL $XWRUL X ]DNOMXþNX VXJHULUDMX NDNR VX GMHFD VODER HGXFLUDQLK URGLWHOMD NRML QHPDMX Ä]DSDGQMDþNR³ SRULMHNOR YLVRNRUL]LþQDVNXSLQD]DQDVWDQDNNDULMHVD

Rezultati VWXGLMHX2VORSRGXGDUDMXVHVJRUHQDYHGHQLPLVWUDåLYDQMLPDWHSRWYUÿXMXþLQMHQLFX da su imigranti skloniji oralnim bolestima te da trebaju biti ciljna skupina u razvoju programa oralne prevencije. Imigranti u zapadnom društvu zahtijevaju posebnu pažnju kako bi razvili svijest o važnosti oralnog zdravlja te prilagodili svoje životne navike u cilju da smanje pojavnost oralnih bolesti (19).

=DNOMXþDN

1D SUDYLOQR SURYRÿHQMH SUHYHQFLMH L UD]YRM VYiMHVWL XWMHþX UD]QL þLPEHQLFL NDNR socioekonomski tako i okolišni $GHNYDWDQ VPMHãWDM L VPLUHQ QDþLQ åLYRWD RPRJXüDYD L NYDOLWHWQX SURYHGEX SUHYHQFLMH DOL X VOXþDMHYLPa trenutnih velikih migracija dolazi do QDUXãDYDQMD L RYDNR ORãLK SUHYHQWLYQLK PMHUD 6YL OMXGL NRML PLJULUDMX VXRþHQL VX s lošom osobnom, a samim time i oralnom higijenom. Oralno zdravlje migranata pod utjecajem je QHSUDYLOQRJ L QHDGHNYDWQRJ QDþLQD SUHKUDQH smanjenog unosa minerala i vitamina koji pridonose padu imuniteta te pojavnosti oralnih manifestacija pojedinih bolesti. Osim karijesa XXVWLPDMH]ERJORãHSUHYHQFLMHLORãHRUDOQHKLJLMHQHPRJXüHXRþLWLMRãi (20):

Infektivne i parazitarne bolesti: vezikularni stomatitis sa egzantemom, oralne manifestacije sifilisa, gonRNRNQL VWRPDWLWLV DNXWQL QHNURWL]LUDMXüL JLQJLYLWLV L VWRPDWLWLV QRPDDNXWQDLNURQLþQDNDQGLGLMD]DDNWLQRPLNR]D%XUNLWWRYOLPIRPX]URþQLFLWLKEROHVWLVX bakterije, virusi i gljivice.

1XWULWLYQHLPHWDEROLþNHEROHVWLRUDOQH manifestacije skorbuta, proteinska malnutricija, angularni heilitis; pojava tih bolesti povezuje se s QHXKUDQMHQRãüXLSRWKUDQMHQRãüX

%ROHVWLSUREDYQRJVXVWDYDFDQFUXPRULVOHXNRSODNLMDSXãDþNDOHXNRNHUDWR]DQHSFDRUDOQD fibroza; uzroci WLKEROHVWLVSHFLILþQHVXQDYLNH QSUSXãHQMH NHPLMVNHLOLPHKDQLþNHLULWDFLMH WHVSHFLILþQLXYMHWLRNROLãD

124 8 SRMDYDPD PLJUDFLMD SRWUHEQR MH SRNUDM RSüH ]GUDYVWYHQH ]DãWLWH SURYRGLWL L DNWLYQX GHQWDOQX SUHYHQWLYQX ]DãWLWX NDNR EL VH WUHQXWQD VWDQMD ]DGUåDOD L VDPLP WLPH VSULMHþLOR pogoršanje oralnog zdravlja.

Popis literature:

1. 9DOHQWDN/M3ULND]GHQWRRUDOQRJ]GUDYOMDL]EMHJOLFDLSURJQDQLNDXþHQLNDVUHGQMLKškola. Acta Stomatol Croat. 1996; 30: 55—62 2. Oralno zdravlje djece i adolescenata Anna-Karin Holm i Sven Poulsen 3. HRASTE J. Socijalna stomatologija i oralna epidemiologija. Zagreb: Školska knjiga, 1982. 4. 35(%(* ä 6RPDWVNL UDVW XþHQLFD L XþHQLND ]DJUHEDþNLK ãNROD V SRVHEQLP RVYUWRP QD SRMDYX]DNDãQMHORJSXEHUWHWDXGMHYRMþLFD=DJUHE6YHXþLOLãWHX=DJUHEX'LVHUWDFLMD. 5. *$7$5,û'6RFLMDOQHUD]OLNH=DJUHE$&HVDUHF 6. +$9(/.$ 0 =GUDYVWYHQD SVLKRORJLMD =DJUHE 0HGLFLQVNL IDNXOWHW 6YHXþLOLãWD X Zagrebu, 1990. 7. CHIGIER E, NUDELMAN A. A cross-cultural approach to health education for immigrants and refugees. Coll Antropol 1994; 18 (2): 195-8. 8. http://www.unhcr.hr/component/content/article/165-unhcr/news-and-views/news/277- zajednicka-izjava-za-medije-unhcr-a-i-iom-a-milijun-izbjeglica-i-migranata-u-bijegu-prema- europi-u-2015-godini 9. Saltaji H. 4 years of the humanitarian tragedy in Syria: who cares? Lancet. 2015; 385: 943. 10. Hurley R. Who cares for the nine million displaced people of Syria? BMJ 2013; 347: f7374. 11. Attar S, Aleppo City Medical Council. Field hospitals in Syria. Lancet 2014; 383: 303. 12. Beiruti N, van Palenstein Helderman WH. Oral health in Syria. Int dent J 2004; 54: 383- 388 13. Beiruti N, Taifour D, van Palenstein Helderman WH et al. A rewiev of oral health status in Syria. Int dent J 2001; 51: 7-10 14. http://www.oralhealthplatform.eu/wp-content/uploads/2015/09/Report-the-State-of-Oral- Health-in-Europe.pdf 15. World Health Organization. Oral health surveillance [Internet]. WHO. [citirano 02. jul 2013.]. Preuzeto od: http:// www.who.int/oral_health/action/information/surveillance/en/ 16. World Health Organization. Strategies for oral disease prevention and health promotion [Internet]. WHO. [citirano 02. jul 2013.]. Preuzeto od http://www.who.int/oral_health/strategies/cont/en/index.html

125 17. Bissar AR1, Oikonomou C, Koch MJ, Schulte AG. Dental health, received care, and treatment needs in 11- to 13-year-old children with immigrant background in Heidelberg, Germany. Int J Paediatr Dent. 2007 Sep;17(5):364-70. 18. Wigen TI, Wang NJ. Caries and background factors in Norwegian and immigrant 5-year- old children. Community Dent Oral Epidemiol 2010; 38: 19–28. © 2009 John Wiley & Sons A/S 19. Skeie MS1, Riordan PJ, Klock KS, Espelid I. Parental risk attitudes and caries-related behaviours among immigrant and western native children in Oslo. Community Dent Oral Epidemiol. 2006 Apr;34(2):103-13. 20. World Health Organization.Prevention of oral diseases. Geneva: World Health Organization, 1987.

126 Doc. dr Dobrila Regoje1 UDK 314.15:616.31 'RFGU2PHU3LQMLü1

AKUTNI BOL U STOMATOLOGIJI U USLOVIMA MIGRACIJA

1Fakultet ]GUDYVWYHQLKQDXND(YURSVNRJXQLYHU]LWHWD%UþNRGLVWULNWD

SAŽETAK

Akutni bol u orofacijalnoj regiji MHQDMXþHVWDOLji razlog posjete ljekaru stomatologije. Smatra se urgentnim stanjem u stomatologiji. S toga je pristup preciznoj dijagnostici izuzetno važan NDRLVSURYRÿHQMHLVSUDYQHWHUDSLMH U kriznim situacijama kao sto su raseljenja i progonstvo ljudi postoje direktni uzroci nastanka oboljenja koja prati akutni bol kao simptom.

Gubitak osnovnih socio-ekonomskih uslova, RQHPRJXüHQRVW RGUåDYDQMD OLþQH Kigijene, prisutnost nekih drugih bolesti, iscrpljenost i narušavanje imunog sistema samo su neki od razloga koji mogu dovesti ili pospješiti akutnu egzacerbaciju oboljenja u ustima.

U programu zdravstvene zaštite svake zemlje je obavezan prihvat i pružanje zdravstvene SRPRüL XQHVUHüHQLP OMXGLPD 3UXåDQMH ]GUDYVWYHQH SRPRüL MH X VNODGX QDþHOD L GRNWULQH medicinske etike i moraju se sprovoditi po protokolu programa zdravstvene zaštite države u NRMRMVHQDÿXUDVHOMHQDOLFD

Bolna stanja orofacijalne regije prate oboljenja zuba, mekih tkiva, neuralgije, sinusitisi, DWLSLþQLIDFLMDOQLERO

ACUTE PAIN OF STOMATOLOGIE IN TERMS OF MIGRATION

ABSTRACT

Acute pain in the orofacial region is the most common reason for visiting a doctor of dentistry. It is considered as a dental emergency condition. Therefore, precise diagnosis is extremely important, as well as the conduction of proper treatment. In emergency situations such as emigration and persecution of people, are direct causes of diseases which are accompanied with acute pain as a symptom.

The loss of the basic socio-economic conditions, impossibility of maintaining personal hygiene, presence of other diseases, exhaustion and disruption of the immune system are just some of the reasons that can lead to or facilitate acute exarcerbation of the mouth diseases. In the health care program of each country is obligation to accept and provide medical aid for injured people. Providing medical assistance is consistent to

127 principles and doctrines of medical ethics and must be carried out according to the protocol of health care of a country in which are found displaced persons.

Painful condition follows diseases of the teeth, soft tissue, neuralgia, sinusitis, atypical facial pain.

AKUTNI BOL U STOMATOLOGIJI

%RO MH VSHFLILþDQ RVMHüDM QDPHWQXW VD HIHNWRP QHJDWLYQH VHQ]DFLMH SUDüHQH QL]RP psihogenih, somatskih i vegetativnih reakcija izazvanih nekim nadražajem.4

%RONRMLVHMDYLXRURIDFLMDOQRMUHJLMLDSRVHEQRQD]XEXGRåLYL]DVLJXUQRVYDNLþRYMHN]D vrijeme VYRJ åLYRWD -HGDQ RG QDMXþHVWDOLMLK UD]ORJD SRVMHWD VWRPDWRORJX MH ERO QD ]XEX 1HNDGD MH ERO QHL]GUåOMLY L þHVWR MH X]URN QHSURVSDYDQH QRüL L MDNH LVFUSOjenosti cijelog RUJDQL]PD'RNWRULGHQWDOQHPHGLFLQHVHVYDNRGQHYQRVXVUHüXVDSDFLMHQWLPDNRMHPXþLERO na zubu.

'DELULMHãLOLSDFLMHQWDERODSRWUHEQRMHRWNULWLRGDNOHSRWLþHEROLRWNORQLWLJD

Bol je LQGLYLGXDOQL RVMHüDM NRML VH MDYOMD XVOHG RãWHüHQMD WNLYD LOL RGUHÿHQRJ QDGUDåDMD QD organizam.3

Bol predstavlja niz LPSXOVDNRMLþLQHPHKDQL]DPUHDNFLMH nekog organa ili cijelog tijela na RGUHÿHQLLULWDQV2QVHPDQLIHVWXMHNDRUHDNFLMDQDRãWHüHQMHWNLYDEH]RE]LUDQDHWLRORJLMXL izaziva refleksnu ili kontrolisanu reakciju do uklanjanja podražaja. Bol može biti izazvan GMHORYDQMHPUD]OLþLWLKPHKDQLþNLKWHUPLþNLKKHPLMVNLKLOLHOHNWULþQLKQDGUDåDMD6

Orofacijalna regija LQDVWDQDNRVMHüaja ERODXWRMUHJLMLMHVSHFLILþDQLSRVHEDQ, prije svega zbog svoje anaWRPVNH JUDÿH, ova regija je najsenzibilniji dio tijela zbog svoje intenzivne inervacije nervima centalnog nervnog sistema. Bol se prenosi ka centralnom QHUYQRP VLVWHPX SHULIHUQLP QHUYRP ]DWLP QHNLP RG SXWHYD NLþPHQH PRåGLQH NRML VH XNUãWDMXüLSURGXåHQXPRåGLQX]DYUãDYDMXXWDODPXVXRGDNOHVHLQIRUPDFLMHSUHQRVHGRNRUH velikog mozga. Bolovi orofacijalne regije imaju kratak put prenošenja .4

6SHFLILþDQMHL]ERJþLQMHQLFHQHSRVUHGQRJNRQWDNWDXQXWDãQMRVWLLYDQMVNRJVYLMHWDNDRL izloženosti tvrdih mineralizovanih tkiva i mekih tkiva sluznice brojnim i agresivnim þLQLRFLPDNRMLGRYRGHGRQMLKRYLKRãWHüHQMD

'DELPRJOLUD]XPMHWLQDVWDQDNLQWH]LYQRJEROD RYHUHJLMHYDåQRMHGREURSR]QDYDWLJUDÿX zuba kao i mehanizam prenošenja impulsa do centalnog nervnog sistema i nastanak reakcija u ovom sistemu.

128 Zubno tkivo MH L]JUDÿHQR RG YLVRNR PLQHUDOL]RYDQH VXSVWDQFH NRMD MH SURåHWD mnoštvom nervnih završetaka, krvnim i limfnim sudovima. Glavni medijator somatskih VHQ]DFLMDL]SRGUXþMDXVWDLYLOLFDMH9PRåGDQLQHUYQHUYXV7ULJHPLQXV

U zubnoj pulpi smještena su A-delta mijelinizirana vlakna i C-vlakna nemijelinizirana. 1HUYQDYODNQDXOD]HXSXOSXVDPRVWDOQRLOLSUDWHüLNUYQHVXGRYH, a mijelinizirana vlakna idu LVSRG VORMD ERJDWRJ üHOLMDPD QDNRQ þHJD JXEH PLMHOLQ L JUDQDMXVH L]PHÿX RGRQWREODVWD a pojedine niti ulaze u dentinske tubuluse.1

Osim nervusa Trigeminusa periferni put bola oralne i mastikatorne regije prenose još najmanje šest velikih senzornih somatskih nerava i to VII,IX i X moždani nerv.

Zubna pulpa reaguje na bilo koji podražaj ( PHKDQLþNXR]OMHGXKODGQRüXWRSORWQLQDGražaj, hemijski nadražaj )samo jeGQLPRVMHüDMHm a to je bol.1

Nastanak bola objašnjava se sa tri teorije:

Prva je hidrodinamska teorija koja REMDãQMDYDSRPMHUDQMHWHþQRVWL usljed isušivanje kaviteta i dentinskih WXEXODDQDGRPMHãüXMHVHL]SXOSQHFLUNXODFLMH SULWRPL]D]LYDMXüLERO

Druga teorija VH ]DVQLYD QD þLQMHQLFL SRVWRMDQMD QHUDYD XQXWDU GHQWLQVNLK WXEXOD NRML XOD]H samo sa 100 nm 1/3 u dentinske tubule.

7UHüDWHRULMDREMDãQMDYDGDVWLPXODFLMDRGRQWREODsta uzrokuje bol SULþHPXVHLPSXOVSUHQRVL duž odontoblasta te sinapsom prelazi na nervne centre.1

Pacijenti individualno doživljavaju bol. U QHNLP VOXþDMHYLPD QDSU SRþHWQRP VWDGLMXPX pulpitisa, ]ERJQHPRJXüQRVti razlikovanja bola pacijent ne može odrediti koji ga zub boli. 8NROLNR XSRWULMHELPR GLMDJQRVWLþNX PHWRGX SHUNXVLMH ]XE UHDJXMHQDYLEUDFLMXEROQRP senzacijom i tako možemo odrediti oboljeli zub. Kada se upalni nadražaj širi u parodontno tkivo zbog nociceptora i proprioceptora, pacijent može odrediti bolestan zub.

3XW QDVWDQND EROD SRþLQMH aktiviranjem impulsa bola u nociceptorima zubne pulpe, on se prenosi dalje do centralnog nervnog sistema primarnim aferentnim neuronom koji ulazi u SURGXåHQX PRåGLQX L þLQL VLQDSVX VD VHNXQGDUQLP QHuronom u subnukleusu caudalisu treigeminalne jezgre spinalnog trakta. Sekundarni neuron prelazi na drugu stranu moždanog stabla i penje se antero-lateralnim traktom suprotne strane. A-delta vlakna stvaraju sinapse u prvoj lamini subnukleus caudalisa i dalMH LGX GLUHNWQR GR WDODPXVD SUHQRVHüL ERO L]D]YDQ PHKDQLþNLPLOLWHUPþNLPQDGUDåDMHP Ovo je brzi put prenosa boli iz razloga što talamus šalje odmah informaciju moždanoj kori koja preko motornog dijela trenutno reaguje.1

Bolni impulsi koje prenose primarna aferentna C-vlakna stvarajuüL sinapse u II,III i V lamini VXSVWDQFH JHODWLQRVH GDOMH VH SUHQRVH VHNXQGDUQLP LPSXOVRP SDOHRVSLQRWDODPLþNLP traktom. Impulsi se prenose intraneuronima kroz retikularnu supstancu do talamusa i ovaj put boli zovemo spori put prenosa bola. Prenos bola A-delta vlaknima je oštar, VLMHYDMXüLL može se lako lokalizovati dok prenos bola C-YODNQLPDMHVSRUWLQMDMXüLSRGPXNDRLGXELQVNL D PRåH ELWL L UHIOHNWLUDMXüL Smatra se da spora bol prenesena C-vlaknima biva prenesena

129 putem supstance P kao neuro transmiterom koja se sporo nakuplja unutar sinapse ali se i VSRURUD]ODåHSDVHWDNRREMDãQMDYDSRMDþDYDQMHLQWHQ]LWHWDVSRURJKURQLþQRJERODPrenos sporog bola može biti zaustavljen u retikularnoj formaciji ili može LüLGRWDODPXVDLGDOMH NDVHQ]RUQRPGLMHOXNRUHYHOLNRJPR]JDLOLGRKLSRWDODPXVDLOLPELþNHVWUXNWXUHSDSDFLMHQW PRåHRVMHüDWLSDWQMX/LPELþNLVLVWHPPRåHGDXWLþHQDLQGLYLGXDOQXUHDNFLMXEROQHVHQ]DFLMH

2URIDFLMDOQDUHJLMD]ERJVYRMHVSHFLILþQHLQHUYDFLMHSRGORåQDMHUD]OLþLWLPUD]YRMHPERODL PRåHELWLUD]OLþLWHMDþLQHRGVODEHGRQHL]GUåOMLYH.1

Bol ove regije može biti odontogene ili neodontogene etiologije.

Odontogena bol može biti:

- Pulpodentinskog kompleksa - Periradikularna bol - Reflektirana bol

Neodontogena bol može biti:

- Zubobolja miofascijalnog porijekla - Zubobolja nerovaskularnog porijekla - Zubobolja kardiogenog porijekla - Zubobolja neuropatskog porijekla - Zubobolja izazvana sinuzitisom - Zubobolja psihogenog porijekla3

Postavljanje dijagnoze porijekla bola zasniva se na medicinskoj i stomatološkoj anamnezi i NOLQLþNRPQDOD]X5

Medicinska anamneza podrazumijeva podatke o: bolestima ako su poznate da ih pacijenti imaju, preboljelim infektivnim bolestima (infektivni endokarditis, hepatitis), stanju kardiovaskularnog sistema ( infarkt miokarda, angina pektoris, kardiomiopatiji, problemu sa zgrušavanjem krvi, povišenom krvnom pritisku), bolestima respiratornog sistema (astma, SOXüQD LQVXILFLMHQFLMD PHWDEROLþNRP SRUHPHüDMX (dijabetes, oboljenja štitne žlijezde), malignim bolestima, transplatacijama, alergijama.5

Potrebno je poznavati informaciju o lijekovima ukoliko ih pacijent koristi. Sve ovo je bitno kako bi utvrdili da li se pacijent može svrstati u riziko pacijenta i prema tome ispravno postupati u intervenciji.

Stomatološka anamneza se sastoji od pitanja vezanih direktno za problem zbog kojeg se pacijent žali.

130 Pitanja koja postavljamo pacijentu odnose se na: vrijeme javljanja bola, da li se javlja spontano ili biva prouzrokovan nekom radnjom ili provociran nekim iritansom, da li je stalan LOLSRYUHPHQNDGDVHSRYHüDYDLQWH]LWHWERODSRPDåXOLDQDOJHtici, prija li toplo ili hladno.3

Bol može da bude:

- oštar, kratkotrajan, trenutan i lagan za odrediti mjesto bola,

- WXSVSRUGLIX]DQLRQHPRJXüHQRWDþQRRGUHGLWLORNDOL]DFLMXEROD

- u vidu peckanja, difuzan.4

.OLQLþNLSUHJOHGVHVDVWRMLRG

- Inspekcije - Palpacije - Perkusije - Testova vitaliteta pulpe - Test anestezije - 7HVWSRPLþQosti zuba - Direktne stimulacije dentina - Transluminacije - Analize rtg-snimaka 6

«- Dijagnoza facijalnih bolova

ĂƉŽƉƵůĂĐŝũƵŵŝŐƌĂŶĂƚĂŶĂƌŽēŝƚŽũĞǀĂǎŶŽŶĂǀƌŝũĞŵĞŝƚĂēŶŽĚŝũĂŐŶŽƐƚŝĐŝƌĂƚŝƉŽƌŝũĞŬůŽďŽůĂ͕ ŶĂƌŽēŝƚŽƵƵƐůŽǀŝŵĂŽŶĞŵŽŐƵđĞŶŽƐƚŝƉƌƵǎĂŶũĂ ĂĚĞŬǀĂƚŶĞǌĚƌĂǀƐƚǀĞŶĞƉŽŵŽđŝũĞƌƐĞƉŽŵŽđ ƉƌƵǎĂ Ƶ ǀĂŶƌĞĚŶŝŵ ƵƐůŽǀĂ ƌĂĚĂ͘ EĂŬŽŶƉĂǎůũŝǀŽƵƌĂĜĞŶĞŝŝƐĐƌƉŶĞĂŶĂŵŶĞǌĞŝŬůŝŶŝēŬŽŐ nĂůĂǌĂ ƐůŝũĞĚŝƉŽƐƚĂǀůũĂŶũĞĚŝũĂŐŶŽǌĞŶĂŽƐŶŽǀƵŬŽũĞƐĞƉƌĂǀŝŝǌďŽƌŝƉůĂŶŝƌĂŶũĞƚĞƌĂƉŝũĞ͘

WĂĐŝũĞŶƚŝ ŬĂŽ ƓƚŽ ƐƵ ŽƐŽďĞ Ƶ ƌĂƐĞůũĞŶũƵ ŝ ŬŽũĞ ƐĞ ŶĂůĂǌĞ Ƶ ĚĞůŝŬĂƚŶŽũƐŝƚƵĂĐŝũŝŝŶĂƌƵƓĞŶŝŵ ŽƐŶŽǀŶŝŵƵƐůŽǀŝŵĂǎŝǀůũĞŶũĂĚŝƌĞŬƚŶŽƐƵŝǌůŽǎĞŶĞ ŶĞŐĂƚŝǀŶŽŵƵƚŝĐĂũƵ ŶĂǌĚƌĂǀůũĞ͘hƚĂŬǀŝŵ ƐŝƚƵĂĐŝũĂŵĂ ŽďŽůũĞŶũĂ Ƶ ƵƐƚŝŵĂ ƐƵ ēĞƐƚĂ ŝ ŵŽŐƵđĞ ƐƵ ŬŽŵƉůŝŬĂĐŝũĞŬŽũĞƉƌĂƚĞŶĂŝǌŐůĞĚ ďĞǌĂǌůĞŶĞŝŶĨĞŬĐŝũĞ ĂŵŽŐƵĚŽǀĞƐƚĚŽƐƚĂŶũĂůĞƚĂůŶŝŚƉŽǎŝǀŽƚ͘>ŽŬĂůŝǌĂĐŝũĂƵƉĂůŶŽŐƉƌŽĐĞƐĂƵ ŵĞŬŽŵƚŬŝǀƵŝŵŽŐƵđĞƓŝƌĞŶũĞŝŶĨĞŬĐŝũĞƉƌĞŵĂǀĂǎŶŝŵ ĂŶĂƚŽŵƐŬŝŵƉƌŽƐƚŽƌŝŵĂƵŬĂǌƵũĞŶĂ ŵŽŐƵđĞ ŝ ŶĞǎĞůũĞŶĞ ŝ ēĂŬ ůĞƚĂůŶĞ ŬŽŵƉůŝŬĂĐŝũĞ ŬĂŽ ƓƚŽ ƐƵ͗ ƚƌŽŵďŽǌĂ ŬĂǀĞƌŶŽǌŶŽŐ ƐŝŶƵƐĂ͕

131 ďĂŬƚĞƌŝũƐŬŝ ŵĞŶŝŶŐŝƚŝƐ͕ĂƉƐĐĞƐŵŽǌŐĂ͕ŵĞĚŝũĂƐƚŝŶŝƚŝƐ͕ŽĚŽŶƚŽŐĞŶŝƐŝŶƵǌŝƚŝƐ͕ƚƌŽŵďŽǌĂŝŶƚĞƌŶĞ ũƵŐƵůĂƌŶĞǀĞŶĞ͕ŽƐƚĞŽŵŝũĞůŝƚŝƐŝĚƌ͘2 sĂǎŶŽ ũĞ ŶĂ ǀƌŝũĞŵĞ ƉŽƐƚĂǀŝƚŝ ƚĂēŶƵ ĚŝũĂŐŶŽǌƵ͕ ŝǌĂďƌĂƚŝ ƚŽŬ ƚĞƌĂƉŝũĞ ŝ ŽŶĞŵŽŐƵđŝƚŝ ƌĂǌǀŽũ ŬŽŵƉůŝŬĂĐŝũĂ͘

TĂďĞůĂϭ͘ DŽŐƵđĞĚŝũĂŐŶŽǌĞǀĞǌĂŶĞǌĂŽĚŽŶƚŽŐĞŶĞƵƉĂůŶĞƉƌŽĐĞƐĞ 7

132

dĂďĞůĂϮ͘hƉƵƚƐƚǀŽŬĂŬŽďŝƚƌĞďĂŽŝǌŐůĞĚĂƚŝƉƌŽƚŽŬŽůǌďƌŝŶũĂǀĂŶũĂƉĂĐŝũĞŶƚĂƐĂŽĚŽŶƚŽŐĞŶŽŵ upalom7

133 Slika 1. Širenje upalnog procesa zavisno od položaja apeksa korijena zuba: a) Bukalni korijen-bukalno širenje; b) Palatinalni korijen-palatinalno širenje; c) Širenje upale u maksilarni sinus zbog blizine apeksa korijena i maksilarnog sinusa, d) Lokalizacija upale ispod ili iznad m. mylohioideus zavisno od pozicije apeksa korijena zuba prema KYDWLãWXPLãLüD7

134 6OLNDâHPDWVNLSULND]L]YRÿHQMDLQFL]LMHLSRVWDYOMDQMDGUHQD7 Literatura

1. $QLü I. , Bol, Zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju, stomatološki fakultet Zagreb, Sonda 2010; str. 38-40. 2. Fuchs P.N., Odontogene upale, Moj Stomatolog 2014; str. 1-2. 3. 0HGYHGHF0LNLü,Diferencijalna dijagnostika bolesti pulpe i periapeksa, Zavod za endodonciju i i restaurativnu stomatologiju, stomatološki fakultet Zagreb, Sonda 2012; str. 71-74. 4. 3HWURYLü9*DYULü0Urgentna stanja u stomatološkoj praksi ; ,]GDYDþNDNXüD 'UDJDQLü %HRJUDGVtr. 9-20. 5. 6WDQNRYLü'-RYDQRYLü*Problematika bolesti rizika u stomatološkoj praksi, Studentski kulturni centar Niš 2001; str. 17-21. 6. 7RGRURYLü/M3HWURYLü96WUDMþLü=$YUDPRYLü.Anestezija u stomatologiji, Nauka Beograd 2003; str. 13-21. 7. Žorat N., Kuna T., Odontogena upala, Zavod za oralnu hirurgiju Zagreb, Sonda 2013; str. 52-57.

135 0LKDG&LNRWLü1 UDK 615.324:638.16/.17 -DVPLQNDäLJLü2

3ý(/,1-,352,=92',,1-,+29=1$ý$-83202û,0,*5$17,0$ - 1Srednja mješovita ãNRODÄäHSþH³- äHSþH - 1Evropski uQLYHU]LWHW%UþNRdistrikt - 2Internacionalni univerzitet u Travniku

[email protected]

Sažetak: 3þHODUVWYR MH MDNR UD]YLMHQD SROLRSULYUHGQD GMHODWQRVW ]DKYDOMXMXüL QXWULWLYQRM OMHNRYLWRM L GUXJLP YULMHGQRVWLPD SþHOLQMLK SURL]YRGD 3þHOH VX JDMLOL VWDUL (JLSüDQL *UFL 5LPOMDQL NRULVWHüL EODJRGDWL QMLKRYLK SURL]YRGD 0HG PDWLþQD POLMHþ SURSROLVYRVDNSROHQVHGDQDVSUR]YRGHX]QDWQLPNROLþLQDPDXSRWUHEOMDYDMXüLLKXUD]OLþLWH VYUKH0HGLPDYRGHüXXORJXMHULPDKUDQOMLYXLOMHNRYLWXYULMHGQRVW0DWLþQDPOLMHþLSROHQ LPDMXYLVRNHHQHUJHWVNHYULMHGQRVWLMDþDMXLPXQLWHWRUJDQL]PXþRYMHNDGRNSURSROLVVYHYLãH GRELMD QD PHGLFLQVNRP ]QDþDMX 9RVDN MH QHVXPQMLYR SUL]YRG SþHOD RG ]QDþDMD ]D LQGXVWULMVNXSURL]YRGQMXQHNLKSURL]YRGDNRMHþRYMHNYUORþHVWRXSRWUHEOMDYD1HNLSURGXNWL SþHOD QSU PXPLR VX RG ]QDþDMD NDR QDFLRQDOQL EUHQG X 5XVLML 6DYUHPHQR þRYMHþDQVWYR karakteriše pretjerano brzi tempo života ne ostavljajXüL þRYMHNX PRJXüQRVW ]D XVSMHãQR RGUåDYDQMH ]GUDYOMD EH] SUDWHüLK RSDVQRVWL VWUHVD NDUGLRYDVNXODUQLK L GUXJLK SRUHPHüDMD *OREDOQD GHãDYDQMD UDWQL VXNREL HNRQRPVNH NUL]H L VOLþQR GRYRGH GR QH]DSDPüHQLK migracija stanovništa do veoma udaljenih destinacija. Najnovije migracije se karakterišu GXJRWUDMQLP SMHãDþHQMHP VDYODGDYDQMHP YRGHQLK L NRSQHQLK SUHSUHND ãWR LVFUSOMXMH RUJDQL]DP þRYMHND GR ]DGQMLK DWRPD VQDJH D QH ULMHWNR L VD IDWDOQLP LVKRGLPD SR åLYRW migranata. Moralna podrška dobrih ljudi evropVNLK SURVWRUD MH RG RJURPQRJ ]QDþDMD ]D WX SRSXODFLMXOMXGL0HÿXWLPQMLPDMHSRWUHEQDLSRPRüXSUHKUDQLOLMHþHQMXREODþHQMXWRNRP SXWRYDQMD NRMH þLQL KLOMDGH PXNRWUSQR SUHÿHQLK NLORPHWDUD ,] WLK UD]ORJD WUHED LVNRULVWLWL SþHOLQMHSURL]YRGHSRVHEQRmed, kao efikasne i brze energetske, hranljive i ljekovite tvari. Ti SURL]YRGL üH GRSULQLMHWL MDþDQMX RUJDQL]PD X VDYODGDYDQMX QRYLK SUHSUHND WRNRP WRJ putovanja.

.OMXþQHULMHþLSþHOLQMLSUoL]YRGLPLJUDFLMHSRPRüPLJUDQWLPD.

136 APIAN (BEE) PRODUCTS AND THEIR IMPORTANCE IN HELPING MIGRANTS

0LKDG&LNRWLü1, -DVPLQNDäLJLü2

- 1Secondary comprehensive school “ŽepþH´LQäHSþH - 1European University Brcko District - 2Interational university of Travnik

[email protected]

Apstract: Bee-keeping is very developed agricultural activity due to nutritive and therapeutic qualities of apian products. Ancient Egyptians, Romans and Greeks had been farming bees using the benefits of their products. Honey, gelée royale, propolis, beeswax and pollen are nowadays being produced in substantial amounts to be used in different purposes. Honey takes a leading role due to its nutritive and therapeutic values. Gelée royale and pollen have high energy values, strenghten imunnity of human organism while propolis gains more importance in therapeutic uses. Beeswax is undoubtedly one of the most important apian product for industrial production of some products that people use very often. Some apian product such as mumio are very important as a national brand in Russia. Modern humanity is characterized by enormously fast rate of living not leaving a human opportunity for successful health keeeping without any side-effects such as stress, cardiovascular and other disorders. Global events such as wars, economic crisis,and similar events lead to massive migrations of civilians to very distant locations. The newest migrations are characterised by long-time walking, overcoming land and water obstacles which drains human organisms to the last atoms and very often with fatal outcomes for human lives. Moral support of well- meaning people of European countries is of great significance for the refugees. However they also need help in food, clothing, and healing after they have passed thousands of kilometers. Those are the reasons why apian products especially honey should be used as effective, and quick energy, nutritive and therapeutic substance. Those products will contribute to improving of organism's well-being and strength in order to help them overcome further obstacles during those journeys.

Key words: apian products, migrations, help to migrants.

137 I. UVOD

3þHODUVWYR MH XQRVQD SROMRSULYUHGQD GMHODWQRVW 3þHODUVWYRP VH PRJX EDYLWL NDNR PODGLWDNRLVWDULMLOMXGL2QRMHSUHSRUXþOMLYRNDRRVQRYQDGMHODWQRVWþRYMHNXDLVWRWDNRL NDR GRSXQVND GMHODWQRVW NRMD GRSULQRVL EROMHP HNRQRPVNRP VWDQMX 3þHODUVNL SURL]YRGL LPDMX YHOLNL ]QDþDM NDR KUDQOMLYL OMHNRYLWL, te industrijski proizvodi. 0HG PDWLþQD POLMHþ propolis, cvjetni prah ili polen YRVDN SþHOLQML RWURY SUHGVWDYOMDMX SþHOLQMH SURL]YRGH RG ]QDþDMD X LVKUDQL RGUåDYDQMX ]GUDYOMD HNRQRPVNRM GRELWL SþHODUX X UHODNVDFLML L RGPRUX poslije napornog rada. Med ima visoke energetske vrijednosti, veliko bogatstvo minerala, proteina i posebno iskoristivih monosaharida – glukoze i fruktoze, vitamina A, B6, B12, C, D 3HUXãLü . 0DWLþQDPOLMHþMHRGYHOLNRJ]QDþDMDNDRKUDQOMLYDWYDUVDGUåLYLWDPLQHEMHODQþHYLne, te ima 18 vrsta aminokiselina (Krivcoc, 2000)0DWLþQDPOLMHþMHOMHNRYLWDWYDU]DKYDOMXMXüLnekim antibiotskim sastojcima .XOLQþHYLü 3URSROLV MH VPRODVWD WYDU NRMX SþHOH NRULVWH ]D REODJDQMH XQXWUDãQMRVWL NRãQLFH RGUåDYDMXüL VWHULOQRVW L YLVRN QLYR QMHQH þLVWRüH 3URSROLV sadrži raznovrsne minerale, vitamine, nikotinsku i pantotensku kiselinu, karotin – provitamin $QL]DPLQRNLVHOLQDEMHODQþHYLQDLWG -DQNRYLü 3HOXGLOLSROHQRYSUDKMHRG]QDþDMD ]D MDþDQMH RUJDQL]PD QMHJRYRJ LPXQLWHWD X OMHNRYLWH VYUKH LWG 6DGUåL XJOMLNRKLGUDWH SURWHLQH PDVQRüX PLQHUDOH WH YLWDPLQH L Hsencijalne aminokiseline 3þHODUHYLü . 3þHOLQMLRWURYMHNRULVWDQNRGUHXPDWVNLKREROMHQMD .DWDOLQLü . 7RNRP QHNROLNR ]DGQMLK GHFHQLMD QD JOREDOQRP QLYRX þRYMHþDQVWYR SRWUHVDMX WHãNH ekonomske, ratne i druge krize sa nesagledivim posljedicama. Jedan od oblika posljedica tih stanja jesu i gloEDOQD PLJUDFLRQD NUHWDQMD VWDQRYQLãWYD L] WUXVQLK SRGUXþMD X Pirna i HNRQRPVNLVWDELOQDSRGUXþMD Evrope1DMQRYLMHPLJUDFLMHOMXGLL]SRGUXþMDDUDSVNLK]HPDOMD prema zapadnim, razvijenim evropskim zemljama L]D]YDOHVXSRWHãNRüH XSUHNRJUDQLþQRP protoku OMXGL UD]OLþLWRP SULVWXSX UMHãDYDQMX WRJ NUHWDQMD D ãWR MH ]D SRVOMHGLFX LPDOR LVFUSOMXMXüHSXWRYDQMHPLJUDQDWDSRVHEQRGMHFHVWDULKL]QHPRJOLKLEROHVQLKRVRED1DWRP putu je bilo i veoma pozitivnih priPMHUDPRUDOQHLVYDNHGUXJHSRPRüLPLJUDQWLPD3RUHG UHJLVWUDFLMH PLJUDQDWD XND]LYDOD VH PHGLFLQVND SRPRü SRPDJDOR VH X LVKUDQL LVFUSOMHQLK ljudi, njihovom prHYR]XLXVPMHUDYDQMDNDNRQDþQLPGHVWLQDFLMDPD &LOM RYRJ UDGD MH LVWLFDQMH ]QDþDMD SþHOLQMLK Sroizvoda, kao hranljivih i energetski YULMHGQLK WYDUL NRMD LPDMX OMHNRYLWD VYRMVWYD WH QMLKRYR NRULãWHQMH X SUXåDQMX SRPRüL PLJUDQWLPD2YLSURL]YRGLPRJXRMDþDWLLVFUSOMHQLRUJDQL]DPGDWLPXQHRSKRGQXHQHUJLMX RMDþDWLLXþYUVWLWLLPXQLWHWGDWLPXQHRSKRGQXSVLKLþNXVWDELOQRVWLLVWUDMQRVWXVDYODGDYDQMX noYLKSUHSUHNDGRNRQDþQRJFLOMD.

138 II. DISKUSIJA 3þHODUVWYRP VH þRYMHN SRþHR EDYLWL YHRPD UDQR 3UDGRPRYLQD PHGRQRVQH SþHOH MH Indija. 9MHãWLQXSþHODUHQMDVWDUL*UFLVXSULPLOLRG(JLSüDQDDRG*UND5LPOMDQLU daljem WRNX UD]YRMD þRYMHþDQVWYD SþHODUVWYR VH XVSMHãQR UD]YLMDOR X ]QDþDMQX SROMRSULYUHGQX djelatnost širom svijeta. =QDþDMQL SþHODUVNL SURL]YRGL VX PHG PDWLþQD POLMHþ SURSROLs, FYMHWQL SUDK YRVDN WH SþHOLQML RWURY 3þHOLQML SURL]YRGL LPDMX KUDQOMLYH L HQHUJHWVNH YULMHGQRVWL OMHNRYLWD VYRMVWYD WH VH NRULVWH X LQGXVWULMVNRM SURL]YRGQML QL]D ]QDþDMQLK proizvoda ûHULPDJLü .

2.1. Med 0HG MH SURL]YRG PHGRQRVQLK SþHOD 7R MH VODWNL JXVWL VRN NRMH PHGRQRVQH SþHOH prikupljaju i u svojim žlijezdDPDSUREDYQRJVLVWHPDSUHUDÿXMX (slika 1.)3þHOHPHGSUHUDÿXMX od nektara cvjetova biljaka, ili od medne rose koju proizvode neki insekti (štitaste i lisne uši). Iz toga razloga kažemo da SRVWRMLFYMHWQLPHGLãXPVNLPHG PHGXQDFLOLPHGOMLNRYDF 3þHOD ne može prizvesti ORãPHGRQMHUH]XOWDWQHVDYMHVQRJUDGDSþHODUDSULVNODGLãWHQMXPHGDLOL pri industrijskom punjenju meda 6WDOHWLü .

Slika 1. Med +HPLMVNL VDVWDY PHGD þLQH neorganske i organske tvari (ãHüHUL, voda, organske kiseline, enzimi, minerali, vitamini, IODYRQRLGLLIHQROLNDRGREULRNVLGDQVLWHEMHODQþHYLQH (tabela 1.). Tabela 1. Hemijski sastav meda

Tvari Procentualni sastav Voda 18% Minerali 0,2% - željezo, bakar, mangan silicijum, hlor, kalcijum, kalijum, natrijum, magnezijum, âHþHUL 75% - fruktoza (38%), glukoza (30%), saharoza (1-2%), maltoza i drugi disaharidi (5%); Enzimi - Organske kiseline 0,3% - MDEXþQDYLQVNDOLPXQVNDNLVHOLQD Vitamini C, B;

1XWULWLYQLVDVWRMFLPHGDVXãHüHULEMHODQþHYLQHKUDQOMLYDYODNQDLWG WDEHOD Med je izuzetno vrijedna hranljiva tvar. Njegovom konzumacijom unosimo u naš organizam sve SRWUHEQHWYDULREH]EMHÿXMXüLPXYLVRNHHQUJHWVNHYULMHGQRVWL (KXOLQþHYLü12).

139 Tabela 2. Odnos hranljivih sastojaka u medu mase 21 g (jedna kašika meda)

Vrsta tvari âHüHUL %MHODQþHYLQH Hranjiva vlakna Masti .ROLþLQDWYDULXJ 17,3 0,06 0,042 0,00

0HGMHVODGDN]ERJãHüHUDNRMHLPDXVHELQHãWRMHQLåLKHQergetskih vrijednosti od ãHüHUDNRMHNRULVWLPRXGRPDüLQVWYR MHGQDNDãLNDLPDRNRNFDO , ili 1 kg meda ima 3.150 – NDORULMD=ERJWRJDVHPRåHUHüLGDMHPHGSRVHEQR]QDþDMQDHQHUJHWVNDQDPLUQLFD koji uz to ima i druga korisna svojstva, te bi trebao imati prednost u konzumaciji u ljudskoj LVKUDQLXRGQRVXQDRELþQLãHüHU 7DEHOD Tabela 3. Detaljne nutritivne vrijednosti u 100 g meda

Nutrijent Mjerna jedinica .ROLþLQD Energetska vrijednost kcal 304 Ukupno proteina g 0,30 Ukupno ugljenih hidrata g 82,40 Ukupno masti g 0,00 Dijetalna vlakna g 0,2 8NXSQRãHüHUL g 82,12 Voda g 17,10 Vitamin B1 (tiamin) mg 0,00 Vitamin B2 (riboflavin) mg 0,038 Vitamin B3 (Niacin) mg 0,121 Vitamin B6 (Piridoksin) mg 0,024 Folati mcg 2,00 Vitamin B5 (Pantotenska kiselina) mg 0,00 Vitamin C mg 0,5 Kalcijum (Ca) mg 6,00 Bakar (Cu) mg 0,00 Železo (Fe) mg 0,42 Magnezijum (Mg) mg 2,00 Fosfor (P) mg 4,00 Kalijum (K) mg 52,00 Natrijum (Na) g 4,00 Cink (Zn) mg 0,22 Mangan (Mn) mg 0,00 Selen (Se) mcg 0,00

Med MHSULURGQLLQYHUWQLãHüHUSUHWYRUHQXEU]RLVNRULVWLYHãHüHUHXQDãHPRUJDQL]PX =ERJWRJDMH]QDþDMQDKUDQD]DGMHFXVWDULMHRVREHWHEROHVQLNH Dokazano je da organizam bolje iskorištava neke tvari tokom ishrane ako unosimo med (kalcij, magnezij, isl). Med je YHRPD NRULVWDQ VSRUWLVWLPD REH]EMHÿXMH LP brzi izvor energije, zbog prisustva glukoze i fruktoze. 0HG VH QH SUHSRUXþXMH PDORM GMHFL GR MHGQH JRGLQH MHU PRåH VDGUåDYDWL VSRUH QHNLKEDNWHULMDQDNRMHGRMHQþDGjoš nisu stekla otpornost. S obzirom da med sadrži polenova zrna može se smatrati potencijalnim alergenom 0HÿXWLP LVWUDåLYDQMD VX SRND]DOD GD VX WDNYHDOHUJLMHYHRPDULMHWNHþDNOMHNDULSUHSRUXþXMXGDte osobe konzumiraju med jer male NRQFHQWUDFLMHDOHUJHQDRPRJXüHXVSMHãQRVWYDUDQMHDQWLtijela 3HUXãLü .

140 0HGSRVMHGXMHDQWLEDNWHULMVNRDQWLYLUXVQRLDQWLPLNRWLþNRGMHORYDQMH0HGMHERJDW antioksidansima, fenolima i flavonoidima, te se zato može koristiti i kao konzervans. Med ima ljekovita svojstva. /LMHþHQMH PHGRP ]RYH VH apiterapija. 2Q GDMH VQDJX þLWDYRP organizmu, SRGVWLþH SVLKLþNX L IL]LþNX DNWLYQRVW SRYHüDYD LPXQRVW na infekcije i zarazne EROHVWLMHULPDDQWLVHSWLþNRGMHORYDQMH 5DGLSRWYUGHSRPHQXWLKþLQMHQLFDPRJXVHSUHGORåLWLRGJRYDUDMXüLVDYMHWL]DOLMHþHQMH medRP ]D MDþDQMH RUJDQL]PD L]QHPRJOLK L EROHVQLK RVRED med se može koristiti u borbi protiv gripe i prehlade, te drugih bolesti respiratornog sistema, kao što su bronhitis te upala grla i sinusa; zagrijane obloge sa medom preko vrata i grla pomažu kod angine, prehlade krajnika; kod gnojnih upala treba jesti meda 5-10 puta dnevno; svakodnevna ishrana medom GDMHL]YDQUHGQXVQDJXLSDPüHQMHLVKUDQDUDVWRSOMHQLPPHGRPRPRJXüDYDþLãüHQMHFULMHYD ona HILNDVQLMHIXQNFLRQLãXWHVHVSUHþDYDSRMDYDKHPRURLGDNRULãWHQMHPHGDUDVWYRUHQRJX WRSORM YRGL RPRJXüDYD VWROLFX VSUHþDYD VH ]DWYRU VWROLFX ]DXVWDYOMDPR DNR SLMHPR rastvoreni med u hladnoj vodi; upotreba meda ratsvorenog u slatkom mlijeku pomaže u borbi protiv parazita – SDQWOMLþDUH X FULMHYLPD XSRWUHED PHGD SURþLãüDYD NUY L SREROMãDYD QMHQX FLUNXODFLMXSRWLMHOXPHGVSUHþDYDNDUGLMDOQHWHJREHOXSDQMHVUFDPHGRWNODQMDERORYHRþLMX MHGQRVWDYQLP SUHPD]LYDQMHP PHGD SR RþLPD PHG OLMHþL PDORNUYQRVW dobar je lijek u OLMHþHQMXåXWLFHUHXPDWLþQDOHÿDLOLNLþPXWUHEDSUHPD]DWLPHGRPãWRRODNãDYDERORYH Med veoma povoljno djeluje na razvoj embriona djeteta, posebno u drugoj polovini WUXGQRüHWHMHSUHSRUXþOMLYWUXGQLFDPD7UXGQLFDPDPHGSRPDåHXMDþDQMu organizma poslije SRYUDüDQMD VPDQMXMH JDGOMLYRVW 'DYDQMH PHGD X þDMX RG NDPLOLFH VSUHþDYD ]DWYRU L EODJRWYRUQR GMHOXMH QD WUXGQLFH 'DQDV VH QDPLUQLFH ]D GRMHQþDG ]DVODÿXMX PHGRP MHU SRYROMQRXWLþHQDRNRãWDYDQMHLUDVWNRVWLMXODNãLLPLUQLMLVDQSUREDYXKUDQHLVOLþQR7RMH NRULVQR XSRWULMHELWL X SUXåDQMX SRPRüL L]EMHJOLþNRM L L]QHPRJORM GMHFL ýHVWL ]GUDYVWYHQL SUREOHPLVWDULMLKRVREDVXPDORNUYQRVWRVWHRSRUR]DLGUXJLSRUHPHüDMLNRVWLMX=ERJWRJDMH PHGRGQDMYHüHJ]QDþDMDSRVHEQRDNRVHXUHGRYLWRMLVKUDQLPHGRPGRGDMXLGUXJLSþHOLQML proizvodi – PDWLþQDPOLMHþSHOXGSURSROLVLWG 5H]LPLUDMXüL ]QDþDM PHGD LVWLþH VH þLQMHQLFD GD JD WUHED NRULVWLWL X RGJRYDUDMXüLP NROLþLQDPDXLVKUDQLNDROMHNRYLWRVUHGVWYRte XMDþDQMXRUJDQL]PDLQMHJRYRm normalnom funkcionisanju. 8SUDYRPHGWUHEDGDLPDYRGHüXXORJXXSUXåDQMXSRPRüLPLJUDQWLPDNRMLSUHOD]H hiljade kilometara puta. Dio toga prelaze pješice, dio putovanja se odvija vodenim PDUãXWDPD L QL] GUXJLK RSWHUHüHQMD NRMH LK GRþHNDMX WRNRP WRJ SXWRYDQMD 6 RE]LURP QD njegovu energetsku, hranjivu u ljekovitu vrijednost razumno je med koristiti u onom prvom NRQWDNWXVDPLJUDQWLPDRMDþDWLLPWLMHORLGXKLSRPRüLRQLPNULWLþQim kategorijama, poput djece, starih, iznemoglih i bolesnih osoba. Pakovanja preparata meda su prikladna – NROLþLQRPLL]JOHGRPLPDRGJRYDUDMXüLKOMHNRYLWLKSULSUDYDND, a ponuda na tržištu je velika ãWRRPRJXüDYDODNãXGLVWULEXFLMXPHGDQDWHUHQX (slika 2.). S obzirom da su ova migratorna kretanja stanovništva RJURPQLK UD]PMHUD VYDND SRPRü WLP OMXGLPD NRMD SUHGXSULMHGL medicinske tegobe predstavlja nesumnjivo veliku korist. Tranzitne države smanjuju dodatne WURãNRYHXOLMHþHQMXRSRUDYNXL]QXUHQLKRVRED GMHFHLVOLþQR.

141 Slika 25D]OLþLWLREOLFLSDNRYDQMDPHGD]DWUåLãWHSULNODGQDL]DSRPRüPLJUDQWLPD

2.1. Propolis 3URSROLVWMHSþHOLQMLSURL]YRGVPRODVWDOMHSOMLYDWYDUSULMDWQRJPLULVDNRMDVDGUåLUD]QH ELOMQH VPROH 3þHOH SUHUDÿXMX SURSROLV RG prikupljenih smolastih tvari s pupoljaka ili RãWHüHQLK GLMHORYDELOMDND GR 7RMSULNXSOMHQRMPDVLSþHOH dodaju vosak (oko 30%) što JD þLQL OMHSOMLYRP PDVRP ]DWLP SROHQ L RERJDüXMX JD L]OXþHYLQDPD VYRMLK åOLMH]GD %RMD propolisa je od žutozelene do sPHÿHLWDPQRFUYHQHERMH %RMD]DYLVLRGVWDURVWLSURSROLVD JHRJUDIVNRJ SRGUXþMD WH YHJHWDFLMH MHU SþHOH SULNXSOMDMX SURSROLV VD QDMPDQMH UD]OLþLWLK vrsta biljaka (slika 3.). 3þHODPDSURSROLVNRULVWLNDRGH]LQIHNFLRQRVUHGVWYRXNRãQLFXãWLWHüLLKRG gljivica, bakterija, manjih životinja (miševa, rovki), kao i zaštita od vlage, propuha, itd. Propolis ima UD]OLþLWDVYRMVWYDDQWLEDNWHULMVNRDQWLPLNRWLþQRDQWLYLUXVQRSURWLYXSDOQRDQWLRNVLGDWLYQR predstavlja jak lokalni anestetik, antitumorsko, imunRVWLPXODWLYQR GHMVWYR SRGVWLþH regeneraciju tkiva, te ima ulogu zaštite organizma od radioaktivnih posljedica 6WDOHWLü 2001).

Slika 3. Propolis 3URSROLVDNWLYLUD]DãWLWQHIXQNFLMHRUJDQL]PDSRMDþDYDIDJRFLWR]XSRYHüDYDVDGUåDM zaštitnih EMHODQþHYLQD X NUYL SURSHUGLQa) VWLPXOLUDMXüL UD]YRM VSHFLILþQLK DQWLWLMHOD (interferona) protiv mikroorganizama i njihovih toksina te virusa. Propolis uspješnije djeluje na gram-pozitivne bakterije (streptokokne i stafilokokne bakterije) a slabije na gram- negativne mikrobe (na Salmonelu, Proteus spp., Pseudomonas aeruginosus, na Escherichia coli). Propolis zDXVWDYOMDUDVWMHGQRüHOLMVNih parazita Trichomonas vaginalisX]URþQLNDXSDOH VSROQLK RUJDQD X åHQD L PRNUDüRYRGD NRG PXãNDUDFD 'MHOXMH WDNRÿHU L QD Trypanosoma cruzi. Zbog toga kažemo da propolis ima antiparazitarno dejstvo. Najvažnije aktivne komponente u propolisu su flavonoidi, fenoli i aromatski spojevi. Flavonoidi iz propolisa se direktno vežu na viruse. Flavonoidi predstavljaju osnovu bioloških

142 DNWLYQRVWL SURSROLVD GMHOXMXüL QD EDNWHULMH YLUXVH JOMLYLFH L UD]OLþLWH REOLNH XSDOD $QWLRNVLGDWLYQL XþLQDN SURSROLVD SUHNR IODYRQRLGD RJOHGD VH X XNODQMDQMX radikala i RNVLGDQDVD NRML X]URNXMX RãWHüHQMD PHPEUDQD L UHFHSWRUD L XEU]DYDMX SURFHV VWDUHQMD Propolis uspješno djeluje na viroze. Primjer je herpes oko usana koji VH XVSMHãQR OLMHþL X SRþHWNX UD]YRMD $NR VH UD]YLMH RQGD VH X] SURSROLV NRULVWL L PDWLþQD POLMHþ 3URSROLV LPD uspješno protivupalno djelovanje 3RVHEQR MH WR L]UDåHQR NRG DVWPDWLþQLK QDSDGD L NRG alergija gdje redovno uzimanje propolisa smanjuje broj takvih napada. Porpolis je efikasno sredstvo protiv glavobolja i migrena. Kod glavobolja je SRWUHEQR NRQ]XPLUDWL þDM VD UDVWYRUHQLPNDSLPDSURSROLVD NDSLSURSROLVDXãROMLFXþDMD 3URSROLVMHHILNDVQRVUHGVWYR SURWLYNDUGLRYDVNXODUQLKEROHVWLSRYHüDYDHODVWLþQRVWNUYQLKVXGRYDSREROMãDYDFLUNXODFLMX snižava krvni tlak VSUHþDYD ]DþHSOMHQMH NUQLK åLOD 3URSROLV DSUHþDYD UDVW WXPRUVNLK üHOLMD VSUHþDYDMXüL VWYDUDQMH QRYLK NUYQLK VXGRYD SRWUHEQLK WXPRUVNLP üHOLMDPD .RQ]XPLUDQMH SURSOLVD ]DMHGQR VD PHGRP LPD SR]LWLYQL XþLQDN X PUãDYOMHQMX WH JD þHVWR NRULVWH NDR dijetalno sredstvo .XOLQþHYLü 2012). Propolis treba konzumirati jedan sat prije jela ili oko dva sata poslije jela, dugotrajnijim zadržavanjem u ustima da bi se propolis apsorbirao preko krvnih sudova sluzokože usne duplje XNUY8SURWLYQRPåHOXGDþQDNLVHOLQDQHJDWLYQRGMHOXMHQDSropolis, i GUXJHWYDULþLPHVHVPDQMXMHQMHJRYRSR]LWLYQRGMHORYDQMH3URSROLVNRULVWLPRXSULURGQRP REOLNX ]DWLP UDVWYRUHQRJ X DONRKROX X NRPELQDFLML VD GUXJLP SþHOLQMLP SURL]YRGLPD posebno sa medom. Možemo direktno nanositi propolis na oboljelo mjesto, u obliku spreja XSDOHJUODLXVQHãXSOLQH QDNDSDYDQMHPSXWHPYDWLUDQLKãWDSLüD KHUSHVDIWH SUHNRJD]H QDLQILFLUDQHUDQH RUDOQRX]LPDQMHQDNDSDYDQMHPSURSROLVQLKNDSLXNDãLþLFXVDPHGRPX WRSORPþDMXPOLMHNXLWGPosebno je interesantna emulzija propolisa u mlakoj vodi koja se koristi za ispiranje grla ili korištenje u inhalatoru za inhaliranje kod otežanog disanja i DOHUJLþQLKVWDQMD

6OLND5D]OLþLWDSDNRYDQMDSURSROLVD]DWUåLãWH +HPLMVNL VDVWDY SURSROLVD MH NDUDNWHULVWLþDQ L smatra se da još u potpunosti nije istražen (tabela 4.). Propolis sadrži 22 minerala, sedam vitamina, flavonoide (oko 38 vrsta), organske kiseline, terpene, alkohol, itd. Tabela 4. Hemijski sastav propolisa Tvari Smole i 3þHOLQML (WHULþQD Tanin Polen Minerali i drugi balzami vosak ulja organski proizvodi Procentualni 40-60% 30% 5-10% 5-15% 5% 5% sastav

143 2YH NRQVWDWDFLMH XND]XMX QD PRJXüQRVW XVSMHãQRJ NRULãWHQMD SURSRLOVD L QMHJRYLK SUHSDUDWDXOLMHþHQMXEROHVQLKPLJUDQDWDXVSMHãQRPRGUåDYDQMXQMLKRYRJ]GUDYOMDXNUDüLP LOL GXåLP ]DGUåDYDQMLPD QD JUDQLþQLP SULMHOD]LPD QD SXWHYLPD WRNRP SMHãDþHQMD LWG S RE]LURPGDMHQDWUåLãWXSULVXWDQXUD]OLþLWLPREOLFLPDSDNRYDQMDLVNRULãWDYDQMHSURSROLVDX pomenute svrhe može biti olakšano (slika 4.). Kod vrlo malog broja ljudi mogu se javiti izvjesni oblici alregija, XYLGXFUYHQLODQDPMHVWXNRQWDNWDVDSURSROLVRP]ERJþHJDVHWUHED prekinutu njegovo konzumiranje ili primjena. 2.3. MDWLþQDPOLMHþ 0DWLþQDPOLMHþMHKRPRJHQDNUHPDVWDWvar bijele do blijedožute boje (slika 5.). Ona je proizvod luþHQMDPOLMHþQLKLOLåGULMHOQLKåOLMH]GDSþHOD 0DWLþQDPOLMHþLPD VSHFLILþDQ RãWUL miris i kiselo-slatki ukus. 0DWLþQD POLMHþ MH KUDQD ]D ODUYH L] NRMLK üH VH UD]YLWL PDWLFH L tokom njenog života kao imaga. Larve iz kojih se razvijaju radilice i trutovi hrane se PDWLþQRPPOLMHþLSUYLK-3 dana i u daljem toku života koriste med i polen kao hranu. Ako je SR]QDWD þLQMHQLFD GD PDWLFH åLYH YLãH RG GYLMH JRGLQH GRN UDGLOLFH RNR GDQD RVLP MHVHQMVNLK LQGLYLGXD RQGD VH PRåH UHüL GD MH PDWLþQD mOLMHþ HOLNVLU åLYRWD L WDMQD GXJRYMHþQRVWLXSþHOLQMHPGUXãWYX 6 RE]LURP QD GMHVWYD PDWLþQH POLMHþL X SþHOLQMHP GUXãWYX RGXYLMHN MH þRYMHND ]DQLPDORGDOLVHWDGHMVWYDPRJXHIHNWLYQRRGUD]LWLLQDþRYMHND=DGQMLKGHFHQLMDVXQHND LVWUDåLYDQMDSRND]DODGDSRVWRMLRGUHÿHQLVWHSHQSR]LWLYQLKGMHORYDQMDLQDþRYMHND0DWLþQD POLMHþMHGREDUELRVWLPXODWRULDQWLRNVLGDQV0DWLþQDPOLMHþXVSRUDYDVWDUHQMHMDþDYLWDOQQRVW i imunitet, stimuliše rad endokrinih žlijezda, ubrzava oporavak, poboljšava funkcionalne VSRVREQRVWLLRQHPRJXüDYDUD]YRMKURQLþQLKEROHVWL2QDVQLåDYDQLYRXNXSQRJKROHVWHUROD poboljšava odnos dobrog (HDL) i lošeg (LDL) holesterola, usporava širenje karcinoma, itd. 3URL]YRGLPDWLþQHPOLMHþL]DWUåLãWHVXXSULNODGQLPREOLFLPDSDNRYDQMD VOLND

6OLND0DWLþQDPOLMHþ +HPLMVNL VDVWDY PDWLþQH POLMHþL MH MRã QHGRYROMQR LVSLWDQ VORåHQRJ Me sastava i ne PRåHVHVLQWHWVNLSURL]YHVWL WDEHOD 0DWLþQDPOLMHþVDGUåLþLVWLDFHWLOKROLQ -1,2 mg/g). =QDþDMDQQHXURWUDQVPLWHUu sinapsama neurona 3þHODUHYLü . 7DEHOD+HPLMVNLVDVWDYPDWLþQHPOLMHþL

Tvari Voda %MHODQþHYLQH Masti (10 HDA) âHüHUL Minerali Procentualni sastav 57-70% 10-18% 3-8% 9-15% 0,7-1,5%

0DVQHWYDULPDWLþQHPOLMHþLVX+'$RGQRVQROLSLGLVD&DWRPDNDUDNWHULVWLþQR UDVSRUHÿHQLK X PROHNXOL +'$ MH QH]DVLüHQD PDVQD NLVHOLQD MHGLQVWYHQD QH PRåH VH VLQWHWVNLSURL]YHVWLGMHORYDQMHMHUD]OLþLWR– DQWLEDNWHULMVNRXWLþHQDSURL]YRGQMX kolagena u

144 ILEUREODVWLPDNRåHDQWLRNVLGDWLYQRWHSURWLYWXPRUVNRGMHORYDQMH+'$MHMHGLQRQDÿHQD XPDWLþQRMPOLMHþLRGSULURGQLKWYDUL8PDWLþQRMPOLMHþLMH]QDþDMQRSULVXVWYREMHODQþHYLQDL vitamina (posebno B kompleksa). 0DWLþQD POLMHþ VH SUHSRUXþuje kao preventiva epidemijskim bolestima, u stresnim situacijama, te pri YHOLNLP SVLKRIL]LþNLP QDSRULPD SRPDåH NRG LVFUSOMHQRVWL L XPRUD Ove NRQVWDWDFLMHXSXüXMXXSUDYRQDVLWXDFLMXXNRMRMVHQDOD]HPLJUDQWL,]WRJa razloga treba uzeti u obzir korištenje matLþQHPOLMHþL NDR]QDþDMQHWYDULXSUHYHQWLYLLVPDQMHQMXRELPDWHJRED kojima su izloženi migranti. 0DWLþQDPOLMHþVHNRULVWLNDRGRGDWDNSUHKUDQLLYHüVHKLOMDGDPD JRGLQDXRULMHQWDOQLPNXOWXUDPDFLMHQLNDRSULURGQLL]YRU]DRþXYDQMHPODGRVWLLHQHrgije.

6OLND5D]OLþLWLREOLFLSDNRYDQMDPDWLþQHPOLMHþL 0DWLþQD POLMHþ VH PRåH NRULVWLWL L]YRUQR NDR WHNXüLQD D GR WDGD VH þXYD QD temperaturi na -Û&8]LPDVHQDYUKþDþNDOLFHãWRMH-50 mg mase, i tako dnevno 3-4 puta, za djecu 2 puta dnevno0DWLþQXPOLMHþPRåHPRNRULVWLWL]DMHGQRVDGUXJLPSþHOLQMLP proizvodima. 2ELþQR MH NRQ]XPLUDPR VDW YUHPHQD SULMH MHOD 0DWLþQX POLMHþ PRåHPR konzumirati kao tinkturu – PDWLþQH POLMHþL RWRSOMHQH X DONRKROX 7LQNWXUX SULMH upotrebe protresti, nakapati 10-15 kapi u usnoj šupljini tri puta dnevno, sat vremena prije jela. 2WRSLQD VH þXYD X KODGQMDNX GR Û& 0DWLþQX POLMHþ PRåHPR NRQ]HUYLUDWL X PHGX -5% L]YRUQHPDWLþQHPOLMHþLX]GRGDWDNSROHQDLSURSROLVD3ULSUDYDNVHNRULVWLGYDSXWDGQHYQR, PDORPSODVWLþQRPNDIHQRPNDãLþLFRPMHGDQVDWSULMHMHODþXYDWLJDKODGQMDNXQDWHPSHUDWXUL GRÛ& 1DPDWLþQXPOLMHþQHSRYROMQRXWLþXVYMHWORVWWHPSHUDWXUDL]UDNJXEHüLMRMOMHNRYLWD VYRMVWYD=DWRMHWUHEDþXYDWLXWDPQLMLPERþLFDPDQDWHPSHUDWXUL Rd -Û&X]DPU]LYDþX 3UDYLOQRVNODGLãWHQDLVDþXYDQDPDWLþQDPOLMHþPRåHVHNRULVWLWLGRJRGLQXGDQD3ULQMHQRP NRQ]XPLUDQMX NRULVWLPR GUYHQH SODVWLþQH VWDNOHQH NDãLþLFH L GUXJH SUHGPHWH 0HWDOQL SUHGPHWLVHQHNRULVWHMHURUJDQVNHNLVHOLQHL]PDWLþQH POLMHþLUHDJXMXVDPHWDORPLU]JUDÿXMX visokovrijedne tvari u njoj. 6 RE]LURP QD QDþLQ VNODGLãWHQMD L þXYDQMD PDWLþQX POLMHþ QH PRåHPR XVSMHãQR NRULVWLWL X VYDNRP WUHQXWNX L QD ELOR NRP PMHVWX D ãWR MH WLSLþQR ]D migratorna kretanja ljudi. Uz dodatni angaåPDQ X WRP VPLVOX PRåHPR L]QDüL HILNDVQD UMHãHQMDLSRVWXSNHNRMLPRJXGRSULQLMHWLXVSMHãQRPNRULãWHQMXSUHSDUDWDPDWLþQHPOLMHþLLX takvim uslovima.

2.4. Polen 3ROHQMHJODYQLL]YRUEMHODQþHYLQDYLWDPLQDLPLQHUDODSþHOLQMRM]DMHGQLFL (slika 8). 3þHOH polen sakupljaju sD FYMHWRYD ELOMDND GRGDMXüL PX QHNWDU L WYDUL VYRMLK åOLMH]GD

145 REUD]XMXüLVLWQHJUDQXOH Dakle, polen je prava riznica hranljivih LOMHNRYLWLKWYDUL]QDþDMQLK ]DþRYMHND .DWDOLQLü .

Slika 8. Polen Hemijski sastav polena je vrlo VORåHQDýLQHJDEMHODQþHYLQHãHüHULPDVWLYLWDPLQL PLQHUDOLYRGDHQ]LPLKRUPRQLHWHULþQDXOMDQXNOHLQVNHNLVHOLQHLWG WDEHOD Alergijska SUHRVMHWOMLYRVWQDSROHQMHYH]DQD]DSULVXVWYREMHODQþHYLQDXQMHPX Tabela 6. Hemijski sastav polena

Tvari Procentualni sastav Voda 25-30% - svježi polen; 5-10% - suhi polen Proteini 7-10% - SULVXWQHVXYHüLQRPVYHDPLQRNLVHOLQH Glicidi 20-40% - SURVWLKãHüHUD; 1-3% celuloze; 2% - škroba Masti 1-5% - polen ima 12 masnih kiselina Vitamini B1,B2,E, A, C, D, Minerali 1-7% - kalijum, kalcijum, fosfor, magnezijum, Enzimi Amilaza, invertaza, katalaza, fosfataza. Nukleinske kiseline 0,6-4,9% - YHüLQRP51. Hormoni Fitosterol

3ROHQ LPD ]QDþDMQD GHMVWYD NRMD þRYMHN PRåH NRULVWLWL DQWLRNVLGDWLYQD GHMVWYD, XNODQMDMXüL VORERGQH UDGLNDOH QDVWDOH ]UDþHQMHP WURYDQMLPD LWG MDþD LPXQLWHW antibakterijsko dejstvo, posebno na gram-negativne bakterije; ima pozitivan uticaj na kontrolu metabolizma a time i regulisanje tjelesne mase; pomaže probavu hrane u crijevima; SR]LWLYQR XWLþH QD UHSURGXNWLYQH VLVWHPH PXãNDUDFD L åHQD SREROMãDYD FLUNXODFLMX NUYL XVSRUDYD VWDUHQMH MDþD NRURQDUQH DUWHULMH L PLãLü VUca, djelotvoran je kod iscrpljenosti, olakšava umni rad, poboljšava vid, poboljšava rast kose. 5H]LPLUDMXüL HIHNWHSROHQDPRåHVHLVWDüLGDRQSREROMãDYDRSãWHVWDQMHRUJDQL]PDL VSUHþDYDQDVWDQDNEROHVWL7DNYLSR]LWLYQLXþLQFLPRJXELWLRGSUHVXGQRJ]QDþDMDXSRPRüL migrantima tokom njihovog napornog putovanja. Treba LVWDüL GD VH WUHEDMX SUDWLWL PRJXüL alergijski uticaji polena na neke osobe. Zbog toga je opreznost neophodna pri pružanju SRPRüLOMXGLPDNDRLSUDYRYUHPHQDPHGLFLQVNDUHDNFLMD=QDþDMQRMHSRPHQXWLGDVHSROHQ NDR L GUXJL SþHOLQML SURL]YRGL ãDOMX QD Wržište u prikladnim pakovanjima što bi olakšavalo distribuciju na terenu i njegovo uspješno kprištenje (slika 8.) .

146 Slika 8. Pakovanja polena za tržište

2.5. PþHOLQMLRWURY

3þHOHSRþLQMXSURL]YRGLWLRWURYXSUYHGYLMHVHGPLFHåYRWDLWDNRQDVWDYOMDMXGRkraja svoga života. Stvaraju ga u svojim žlijezdama na kraju trbuha i smještaju ga u otrovnoj YUHüLFL NRMD MH SRYH]DQD VD RWURYQLP åDOFHP 6OXži im za odbranu od neprijatelja. U otrovnom spremištu ima 0,3-0,5 mg otrova, složenog hemijskog sastava (tabela 7.)3þHOLQML RWURYMHJXVWDWHNXüLQD NDUDNWHULVWLþQRJPLULVDJRUNRJL kiselkastog ukusa -DQNRYLü .

7DEHOD+HPLMVNLVDVWDYSþHOLQMHJRWURYD

Tvar .ROLþLQDX .ROLþLQDX Proteini Dopamin 0,2-1 Fosfolipaza A 10-12 Noradrenalin 0,1-0,6 Hijaluronidaza 1-3 âHüHUL JOXNR]DLIUXNWR]D 2 Fosfataza, Glukozidaza 1-2 Fosfolipidi 5 Peptidi Aminokiseline Melitin 50-55 Minerali 3-4 Histamini 0,5-2 Feromoni 4-8

3þHOLQMLRWURYLPDSURWLYUHXPDWVNRGHMVWYRXEODåDYDEROVQLåDYDNUYQLWODNsmanjuje NROLþLQXKROHVWHURODXNUYLWHSRYHüDYDUDGQHVSRVREQRVWL2WURYSþHODVHXVSMHãQRNRULVWLX ERUEL SURWLY ]DUD]QLK EROHVWL ]DOLMHþHQMH XSDOD ]JORERYD UD]QLK QHXUDOJLMD L DNXWQLK XSDOD NUYQLKVXGRYDâWHWQRGMHORYDQMHSþHOLQMHJRWURYDMHSRYH]DQRVDYHüRPNROLþLQRPXQLMHWRJ RWURYDXRUJDQL]DP VPDWUDVHGDMHVPUWRQRVQDGR]D]DþRYMHND-XERGDSþHOD NDRL alergijski senzibilitet pojedinih osoba. 3þHOLQML RWURY PRåH SRVOXåLWL NDR VUHGVWYR SRPRüL PLJUDQWLPDX]RED]ULYXSULPMHQXNRGDOHUJLþnih osoba.

2.6.Vosak

Vosak je prizvod osam pari voštanih žlijezda voskovnica PODGLKSþHOa starosti 12-17 GDQD SþHOHYRVNDULFH NRMHVHQDOD]HL]PHÿXWUHüHJ i šestog sternita.2GL]OXþHYLQDYRVND REOLNDVLWQLKOMXVSLFDSþHOHJUDGHVDüHXNRãQLFLQDGRJUDÿXMXJDQDXWLVQXWXVDWQXRVQRYX Prirodna boja voska je bijela. U kontaktu sa zrakom dobija žutu boju. Boja voska zavisi od SRGQHEOMDNDRLRGRPMHUDWYDULNRMHLPDMX]QDþDM– polena i propolisa (slika 9.) .

147 Slika 9. Vosak

Upotreba voska je velika – u hemijskoj, tekstilnoj, prehrambenoj, kožarskoj, te elktroindustriji. .RULVWL VH X NR]PHWLFL IDUPDFLML ]XEDUVWYX VOLNDUVWYX þDN VH NRULVWL X konzervatoske svrhe.

+HPLMVNLVDVWDYYRVNDMHNDUDNWHULVWLþDQ WDEHOD

Tabela 8. Hemijski sastav voska

Tvari Procentualni sastav Ugljikovodonici 11-17% Esteri 70-75% Oranske kiseline 12-15% Voda 0,1-2,5% Karotenoidi - Minerali - Druge primjese Polen, propolis

3þHOLQML YRVDN LPD QHND PHGLFLQVND VYRMVWYD – protiv upalna dejstva, ]ERJ þHJD JD NRULVWLPR]DOLMHþHQMHUDQDLNRåQLKEROHVWLMDþDQMHGHVQLWHSREROMãDQMHSUREDYH3URL]YRGL YRVNDPRJXLPDWL]QDþDMDXRGUHÿHQLPREOLFLPDSRPRüLPLJUDQWLPD - PHGLFLQVND SRPRü NRULãWHQMHVYLMHüDWRNRPSXWRYDQMDLVOLþQR

148 III. =$./-8ý$.

3þHODUVWYR je unosna poljoprivredna djelatnost. 3þHOLQML SURL]YRGL PHG PDWLþQD POLMHþ SURSROLV FYMHWQL SUDK YRVDN L SþHOLQML RWURY VX RG YHOLNRJ ]QDþDMD NDR KUDQOMLYH HQHUJHWVNHLOMHNRYLWHWYDUL7RVXSULURGQLSURL]YRGLSþHODNRMHþRYMHNVYHYLãHNonzumira RWNULYDMXüL QMLKRYX SUDYX YULMHGQRVW 'DQDãQMH VWDQMH þRYMHþDQVWYD SUDüHQR MH UD]OLþLWLP REOLFLPD SRUHPHüDMD NDR ãWR VX HNRQRPVNH NUL]H ]DJDÿHQMD åLYRWQH VUHGLQH UDWRYL WH UD]OLþLWHSULRGQHNDWDVWURIH6YHWRYRGLNDGHPRJUDIVNLPSURPMHQama, posebno savremeni oblici mIJUDFLMD VWDQRYQLãWYD L] NUL]QLK SRGUXþMD X HNRQRPVNL VWDELOQH UHJLMH 1DMQovije IRUPHPLJUDFLMDVXSUDüHQHYHOLNLPEURMHPOMXGLNRMLWHåHGDVWLJQX X REHüDQH ]HPOMH,pri þHPXUL]LNXMXYODVWLWHåLYRWHLåLYRWHVYRMLKQDMEOLåLK7LPH su one postale globalni problem NRMLüHPRUDWLGDVHVLVWHPVNLULMHãL.UR]WDSXWRYDQMDOMXGLVHLVFUSOMXMXGRNUDMQMLKJUDQLFD izdržljivosti organizma. Posebno osjetljive grupe su djeca, stare i iznemogle osobe, bolesnici, trudnice, itd. Veliki priliv mLJUDQDWDSUHGVWDYOMDWHUHW]DVYHGUåDYHRGSROD]QHWDþNHSUHNR tranzitnih zemalja, pa sve do krajnjih odredišta. Ljudski je, LKXPDQRSRPRüLWLPOMXGLPD SRþHY RG RQH WRSOH GREURGRãOLFH SUHNR PRUDOQH PDWHULMDOQH ]GUDYVWYHQH L GUXJH SRPRüL -HGDQ RG YLGRYD SRPRüL NRMH EL PRJOD VYDND GUåDYD SUXåLWL MH DGHNYDWQD LVKUDQD L ]GUDYVWYHQDSRPRü8WRPVHJPHQWXRGYHOLNRJ]QDþDMDVXPHGLGUXJLSþHOLQMLSURL]YRGL 2QLVXL]YDQUHGQHKUDQOMLYHLVQDåQHHQHUJHWVNHWYDULNRMHELRPRJXüLOHMDþDQMHLVFUSOMHQRJ RUJDQL]PD2QHELGRSULQLMHOHMDþDQMXLPXQLWHWDWHELVHPRJOHXVSMHãQRLVNRULVWLWL XOLMHþHQMX UD]OLþLWLK REOLND zdravstvenih poremHüDMD L EROHVWL Od posebne važnosti je to što ovih SURL]YRGD LPDPR X UD]OLþLWLP REOLFLPD SDNRYDQMD SULSUHPOMHQLK SUHSDUDWD L PHGLFLQVNLK SULSUDYDND ãWR QDP RPRJXüDYD ODNãX GLVWULEXFLMX PLJUDQWLPD, QD ELOR NRMHP SRGUXþMX L X bilo kojem vremenu. Iz svega UHþHQRJa proizilazi da nam ne treba mnogo da budemo humani LGDSRPRJQHPROMXGLPDRQGDNDGDLPSRPRü]DLVWDLWUHED

149 IV. LITERATURA

1. ûHULPDJLü+ 3þHODUVWYR6DUDMHYR 2. -DQNRYLü$ 3þHOLQMLSURL]YRGLKUDQDLOHN%HRJUDG 3. .DWDOLQLü- 3þHODUVWYR=QDQMH=DJUHE 4. .ULYFRF1, 7HKQRORJLMDSURL]YRGQMHSþHOLQMLKSURL]YRGD6DYH]SþHODUVNLK organizacija Srbije, Beograd. 5. .XOLQþHYLü- 3þHODUVWYR3DUWHQRQ%HRJUDG 6. 3þHODUHYLü. 3UDNWLþQRSþHOarstvo. Altera, Beograd. 7. 3HUXãLü$ 3þHOLQMLPHG,]GYDþ=DJUHE 8. 6WDOHWLü0 3þHODUVWYRXSLWDQMDLRGJRYRUD.UDJXMHYDF 9. http://antolcic-med.com/med.prRSROLVSHOXGPDWLþQDPOLMHþKWPO 10. ZZZSþHODUVWYRKU 11. http://www.pcelarstvo.hr/index.php/proizvodi/proizvodi-pcela

150 SEKCIJA - 3('$*2*,-$

ɉɪɨɮɞɪȾɪɚɝɨɌɟɲɚɧɨɜɢʄ UDK 800.1:314.15 ȿɜɪɨɩɫɤɢɭɧɢɜɟɪɡɢɬɟɬȻɪɱɤɨɞɢɫɬɪɢɤɬ Ȼɪɱɤɨ Ȼɨɫɧɚɢɏɟɪɰɟɝɨɜɢɧɚ

ȳȿɁɂɄɂȳȿɁɂɐɂɍɈɄȼɂɊɍɆɂȽɊȺɐɂɈɇɂɏɉɊɈɐȿɋȺ

Ȼɪɱɤɨ

Ⱥɩɫɬɪɚɤɬ

ɍɪɚɞɭ ɫɟɝɨɜɨɪɢ ɨʁɟɡɢɰɢɦɚɭɤɨɧɬɚɤɬɭɢʃɢɯɨɜɨɦɩɪɨɠɢɦɚʃɭȾɚɤɥɟɦɨʄɧɢʁɟɡɢɰɢ ɢɦɚʁɭɜɟʄɢɭɬɢɰɚʁɧɚɦɚɥɟʁɟɡɢɤɟɢɬɚɤɨʃɢɯɨɜɚɥɟɤɫɢɤɚɭɥɚɡɢɭɫɢɫɬɟɦɦɚɥɢɯʁɟɡɢɤɚ Ʉɨɞ ɜɟɥɢɤɢɯ ʁɟɡɢɤɚ ɩɨɫɬɨʁɟ ɭɧɢɜɟɪɡɚɥɧɟ ɪɢʁɟɱɢ ɤɨʁɟ ɤɨɪɢɫɬɢ ɫɤɨɪɨ ɱɢɬɚɜ ɫɜɢʁɟɬ ɤɚɨ ɧɩɪ ɟɧɝɥɟɫɤɢ ɢ ɚɪɚɩɫɤɢ Ʉɚɞɚ ʁɟ ɭ ɩɢɬɚʃɭ ɫɪɩɫɤɢ ʁɟɡɢɤ ɨɧ ʁɟ ɭɩɪɚɜɨ ɢ ɧɚɫɬɚɨ ɭ ɨɤɪɢʂɭ ɦɢɝɪɚɧɬɫɤɢɯ ɩɪɨɰɟɫɚ ɉɪɢ ɧɚɫɬɚɧɤɭ ɫɪɩɫɤɨɝ ʁɟɡɢɤɚ ɩɪɨɠɢɦɚɥɢ ɫɭ ɫɟ ɫɥɚɜɟɧɨɫɪɩɫɤɢɰɪɤɜɟɧɨɫɥɢɜɟɧɫɤɢɢɪɭɫɤɨɫɥɨɜɟɧɫɤɢɢɫɜɚɤɢɨɞʃɢɯɢɦɚɨʁɟɭɬɢɰɚʁɚɧɚ ɫɬɜɚɪɚʃɟɫɬɚɧɞɚɪɞɧɨɝʁɟɡɢɤɚɢɝɪɚɦɚɬɢɤɟɧɚɠɚɥɨɫɜɟɨɦɚɤɚɫɧɨɚɬɨɦɟɫɭɞɨɩɪɢɧɢʁɟɥɢ ɫɬɪɚɧɢ ɭɬɢɰɚʁɢ ɨɞɧɨɫɧɨ ɨɤɭɩɚɰɢʁɟ ɪɚɡɧɢɯ ɧɚɪɨɞɚ ɂɩɚɤ ɧɚɲ ʁɟɡɢɤɢɚɤɨʁɟɦɚɥɢ ɩɪɢɩɚɞɚɝɪɭɩɢʁɭɠɧɨɫɥɨɜɟɧɫɤɢɯʁɟɡɢɤɚɬɟʁɟɭɨɤɪɢʂɭɬɟɝɪɭɩɟɰɟɧɬɪɚɥɧɢʁɟɡɢɤ

Ʉʂɭɱɧɟɪɢʁɟɱɢ ʁɟɡɢɤɝɨɜɨɪɦɢɝɪɚɰɢʁɟɢɞɟɧɬɢɬɟɬɭɧɢʁɚʄɟʃɟ

Abstract

The paper talks about languages in contact and their interpenetration. So powerful languages have a greater impact on small languages and so their lexicon enters the system small languages. In large universal language there are words that are used by nearly all the world, for example. English and Arabic. When it comes to the Serbian language, he just created, and in the midst of migrant process. In the formation of the Serbian language permeated the Slavo, crkvenoslivenski and Russian Church Slavonic and each of them had an impact on the creation of a standard vocabulary and grammar, nažalos very late, and it contributed to the side effects, or the occupation of various nations. However, our language, although few of the south Slavic languages, and is in the midst of the group central language.

Keywords: language, speech, migration, identity, unition

ɍɜɨɞ

ɍɥɢɧɝɜɢɫɬɢɱɤɨʁɧɚɭɰɢɨɩɲɬɟɩɨɡɧɚɬɚʁɟɱɢʃɟɧɢɰɚɞɚʁɟɞɧɚɨɞɧɚʁɫɬɚɪɢʁɢɯʁɟɡɢɱɤɢɯ ɲɤɨɥɚɛɢɥɚ ʁɟ ɚɪɚɩɫɤɚɤɚɨɢʃɟɧ ɚɪɚɩɫɤɢ ʁɟɡɢɤɤɨʁɢʁɟɩɪɟɤɨɥɟɤɫɢɤɨɝɪɚɮɫɤɨɝɞʁɟɥɚ ɨɞɧɨɫɧɨ ɫɜɟɬɨɝ ɚɪɚɩɫɤɨɝ ɩɢɫɦɚ Ʉɭɪɚɧɚ ɭʁɟɞɢɧɢɨ ɫɜɟ ɚɪɚɩɟ ɧɚ ʁɟɞɢɧɫɬɜɟɧɨɦ ɩɥɚɧɭ ɢɫɬɨɡɧɚɱɧɨɫɬɢʁɟɡɢɤɚɢɜʁɟɪɟ Ɇɟɻɭɬɢɦ ɭɞɚɧɚɲʃɟɜɪɢʁɟɦɟɧɚȻɥɢɫɤɨɦɢɫɬɨɤɭɩɨɱɟɨʁɟ ɤɪɜɚɜɢ ɪɚɬ ɝɞʁɟ ɫɜɚɤɨɞɧɟɜɧɨ ɪɚɬɧɚ ɬɟɯɧɢɤɚ, ɨɞɧɨɫɢ ɦɧɨɝɟ ɠɢɜɨɬɟ ɝɞʁɟ ʁɟ ɯɭɦɚɧɨɫɬ ɡɚɬɚʁɢɥɚɚɩɪɟɞɨɱɢɦɚɰɢɜɢɥɢɡɚɰɢʁɟ ɭɦɢɪɭɞʁɟɰɚɢɥɢɫɟɝɭɲɟɧɚɦɨɪɫɤɢɦ ɩɭɱɢɧɚɦɚ. ɇɚɤɨʁɟɩɪɨɛɥɟɦɟɧɚɢɥɚɡɟʂɭɞɢɩɪɢɦɢɝɪɚɰɢʁɚɦɚɬɟɲɤɨʁɟɞɚɬɢɪɟɥɟɜɚɧɬɚɧ ɨɞɝɨɜɨɪ ʁɟɪ ɩɪɢ ɩɨɬɪɟɛɢ ɨɫɧɨɜɧɢɯ ɧɚɦɢɪɧɢɰɚ ɜɟɥɢɤɭ ɛɚɪɢʁɟɪɭ ɩɪɟɞɫɬɚɜʂɚ ɢ ʁɟɡɢɤ ɉɪɢ

1 ɦɢɝɪɚɰɢɨɧɢɦɬɚɥɚɫɢɦɚɤɚɨʁɟɡɢɤɭɧɟɩɨɫɪɟɞɧɨɦɤɨɧɬɚɤɬɭʁɟɝɪɱɤɢʁɟɡɢɤ, ɤɨʁɢʁɟɬɚɤɨɻɟ ʁɟɡɢɤɫɬɚɪɟɰɢɜɢɥɢɡɚɰɢʁɟɢɡɤɨɝɚɫɭɦɧɨɝɢʁɟɡɢɰɢɞɚɧɚɲʃɟɰɢɜɢɥɢɡɚɰɢʁɟɩɪɟɭɡɢɦɚɥɢ ɭ ɩɪɨɲɥɨɫɬɢ ɝɪɚɦɚɬɢɱɤɚɩɪɚɜɢɥɚɢɨɛɢʂɟɠʁɚɚɩɨɫɟɛɧɨɫɥɨɜɟɧɫɤɢɧɚɪɨɞɢ, ɱɢʁɢɫɭʁɟɡɢɰɢ ɩɪɨɢɫɬɟɤɥɢɢɡɫɬɚɪɨɫɥɨɜɟɧɫɤɨɝʁɟɡɢɤɚ ɚ ɱɢʁɢɫɭɬɜɨɪɰɢɛɢɥɢɋɨɥɭɧɫɤɚɛɪɚʄɚȶɢɪɢɥɨɢ ɆɟɬɨɞɢʁɟɈɧɢ ɫɭ ɧɚ ɨɫɧɨɜɚɦɚ ɝɪɱɤɨɝɚ ʁɟɡɢɤɚ ɤɨɧɫɬɢɬɭɢɫɚɥɢ ɫɥɨɜɟɧɢɦɚ ʁɟɡɢɤ ɩɨɞ ɧɚɡɢɜɨɦ ɫɬɚɪɨɫɥɨɜɟɧɫɤɢ, ɢɡ ɤɨɝɚ ɫɭ ɩɪɨɢɡɚɲɥɟ ɬɪɢ ɫɥɨɜɟɧɫɤɟ ʁɟɡɢɱɤɟ ɡɚʁɟɞɧɢɰɟ ɚ ɢɡ ɤɨʁɢɯ ɫɭ ɭɡ ɩɨɦɨʄ ɪɟɞɚɤɰɢʁɚ ɢ ɪɟɰɟɧɡɢʁɚ ɩɪɨɢɡɚɲɥɢ ɫɜɢ ɫɥɨɜɟɧɫɤɢʁɟɡɢɰɢȾɚɤɥɟ ɫɥɨɜɟɧɫɤɢ ɧɚɪɨɞɢ ɫɭ ɭɡ ɩɨɦɨʄ ɪɟɞɚɤɰɢʁɚ ɢɥɢ ɪɟɰɟɧɡɢʁɚ ɮɨɪɦɢɪɚɥɢ ɫɜɨʁɟ ʁɟɡɢɤɟ ɛɟɡ ɨɛɡɢɪɚɞɚɥɢɩɪɢɩɚɞɚʁɭʁɭɠɧɨɫɥɨɜɟɧɫɤɨʁɝɪɭɩɚɰɢʁɢɡɚɩɚɞɧɨʁɢɥɢɢɫɬɨɱɧɨʁ. ɍɨɤɪɢʂɭ ɬɢɯɝɪɭɩɚɰɢʁɚɰɟɧɬɪɚɥɧɢʁɟɡɢɤɭʁɭɠɧɨɫɥɨɜɟɧɫɤɨʁʁɟɡɢɱɧɨʁɡɚʁɟɞɧɢɰɢʁɟɛɟɡɪɟɡɟɪɜɧɨ ɫɪɩɫɤɢʁɟɡɢɤ ɭɡɚɩɚɞɧɨʁʁɟɩɨʂɫɤɢ ɞɨɤʁɟɭɢɫɬɨɱɧɨʁɪɭɫɤɢʁɟɡɢɤ Ɍɪɟɛɚɧɚɩɨɦɟɧɭɬɢɞɚ ʁɟɪɭɫɤɢʁɟɡɢɤɢʁɟɞɚɧɨɞɱɟɬɢɪɢɞɨɦɢɧɚɧɬɧɚʁɟɡɢɤɚɫɜɢʁɟɬɚ ɚɬɚɤɨɻɟ ʁɟ ɢ ɰɟɧɬɪɚɥɧɢ ʁɟɡɢɤɫɥɚɜɢɫɬɢɤɟ

Ʉɚɞɚʁɟɭɩɢɬɚʃɭɝɟɧɟɡɚɧɚɲɟɝɚʁɟɡɢɤɚ ɂɜɢʄɤɚɠɟ: ɞɚɢɦɚɦɧɨɝɨɫɥɢɱɧɨɫɬɢɢɡɦɟɻɭɬɪɢ ɱɢɧɚ ɤɚɨ ɲɬɨʁɟ ɧɟɤɚɞ ɧɚɬɪɚɠɟʃɟɦɨɪɚɜɫɤɨɝɤɧɟɡɚɊɚɫɬɢɫɥɚɜɚɜɢɡɚɧɬɢʁɫɤɢ ɰɚɪ Ɇɢɯɚɢɥɨ ɩɨɫɥɚɨ ȶɢɪɢɥɚ ɢ Ɇɟɬɨɞɢʁɚ ɭ Ɇɨɪɚɜɫɤɭ ɞɚ ɩɪɨɩɨɜɟɞɚʁɭ ɏɪɢɫɬɨɜɭ ɜɟɪɭ ɢ ɭʁɟɞɧɨ ɩɪɭɠɟ ɨɬɩɨɪ ɇɟɦɰɢɦɚ ɬɚɤɨ ʁɟ ɫɚɞɚ ɢ ɦɨɥɛɚ ɦɢɬɪɨɩɨɥɢɬɚ Ɇɨʁɫɢʁɚ ɉɟɬɪɨɜɢʄɚ ɪɭɫɤɨɦ ɰɚɪɭ ɉɟɬɪɭ ȼɟɥɢɤɨɦ ɞɨɜɟɥɚ ɪɭɫɤɨɝ ɭɱɢɬɟʂɚ Ɇɚɤɫɢɦɚ ɋɭɜɨɪɨɜɚ ɭ ɋɪɟɦɫɤɟɄɚɪɥɨɜɰɟɞɚɭɱɢɫɪɩɫɤɭɦɥɚɞɟɠ ɚɥɢɢɞɚɨɫɩɨɫɨɛʂɚɜɚɫɪɩɫɤɭɰɪɤɜɭɡɚɛɨɪɛɭ ɩɪɨɬɢɜ ɩɪɢɬɢɫɚɤɚ ɢɡ Ȼɟɱɚ³ 1 Ɂɚɢɫɬɚɚɤɨɩɨɝɥɟɞɚɦɨɧɚɲɫɪɩɫɤɢʁɟɡɢɤɧɢʁɟɬɟɲɤɨ ɡɚɤʂɭɱɢɬɢ ɞɚ ʁɟ ɨɞ ɧɚɫɬɚɧɤɚ ɩɚ ɫɜɟ ɞɨ ɞɚɧɚɲʃɟɝɚ ɞɚɧɚ ɢɦɚɨ ɜɟɨɦɚ ɬɟɠɚɤ ɪɚɡɜɨʁ ɚ ɩɨɫɟɛɧɨ ɭ ɜɪɟɦɟɧɫɤɨɦ ɢɧɬɟɪɜɚɥɭ ɦɢɝɪɚɰɢʁɚ ɢ ɦɢɝɪɚɰɢɨɧɢɯ ɩɪɨɰɟɫɚ ɇɚɠɚɥɨɫɬ ɦɢɝɪɚɰɢʁɟɫɭɩɪɚɬɢɥɟɧɚɲʁɟɡɢɤɨɞʃɟɝɨɜɨɝɧɚɫɬɚɧɤɚɩɚɫɜɟɞɨɞɚɧɚɲʃɟɝɚɞɚɧɚ. ɂɩɚɤ, ɭɫɜɚʁɚʃɟɦ ɪɭɫɤɨɫɥɨɜɟɧɫɤɨɝ ʁɟɡɢɤɚ ɧɢʁɟ ɫɟ ɩɪɟɤɢɧɭɥɚ ɬɪɚɞɢɰɢʁɚ ɩɢɫɚʃɚ ɧɚ ɧɚɪɨɞɧɨɦ ʁɟɡɢɤɭ ɨɧɞɚ ɤɚɞ ɬɨ ɨɞɝɨɜɚɪɚ ɩɪɟɞɦɟɬɭ Ɍɢɦ ʄɟ ʁɟɡɢɤɨɦ ɩɢɫɚɬɢ ɩɨʁɟɞɢɧɚ ɫɜɨʁɚ ɞʁɟɥɚ ɢ ɧɚʁɢɫɬɚɤɧɭɬɢʁɢɩɢɫɰɢ ɟɩɨɯɟ ɬɚɤɜɢ ɤɚɨ Ɉɪɮɟɥɢɧɢɥɢ Ɋɚʁɢʄ ɇɚɪɨɞɧɢ ʁɟɡɢɤ ɩɪɟɬɟɠɟ ɭ Ɉɪɮɟɥɢɧɨɜɨɦɂɫɤɭɫɧɨɦɩɨɞɪɭɦɚɪɭ ɜɢɧɨɝɪɚɞɚɪɫɤɨɦɩɪɢɪɭɱɧɢɤɭɤɚɤɨɢɧɚɫɥɨɜɤɚɡɭʁɟ ɚɊɚʁɢʄʁɟɧɚɧɚɪɨɞɧɨɦʁɟɡɢɤɭɢɫɩʁɟɜɚɨɫɜɨʁɫɩʁɟɜȻɨʁɡɦɚʁɚɫɨɪɥɨɜɢ ɨʁɟɞɧɨɦɚɤɬɭɟɥɧɨɦ ɞɨɝɚɻɚʁɭɄɚɨɢȼɟɧɰɥɨɜɢʄɢɨɧʁɟɫɜɨʁɟɛɟɫʁɟɞɟɫɚɫɬɚɜɢɨɧɚɧɚɪɨɞɧɨɦʁɟɡɢɤɭɭɫɤɥɚɞɭ ɫɚɰɪɤɜɟɧɢɦɩɪɢɧɰɢɩɨɦɞɚɩɪɨɩɨɜɢʁɟɞɢɭɢɧɬɟɪɟɫɭɫɜɨɝɚɟɮɟɤɬɚɦɨɪɚʁɭɛɢɬɢɩɨɬɩɭɧɨ ɪɚɡɭɦʂɢɜɟɡɚɫɥɭɲɚɨɰɟɉɨɢɧɫɬɪɭɤɰɢʁɢɚɭɫɬɪɢʁɫɤɢɯɜɥɚɫɬɢɊɚʁɢʄʁɟɫɜɨʁɤɚɬɢɯɢɫɢɫɡɚ ɨɫɧɨɜɧɟ ɲɤɨɥɟ ɲɬɚɦɩɚɨ ɧɚ ɧɚɪɨɞɧɨɦ ʁɟɡɢɤɭ Ɉɞ ɝɨɞɢɧɟ ɩɨɱɢʃɟ ɨɛʁɚɜʂɢɜɚɬɢ ɫɜɨʁɟ ɫɩɢɫɟ Ⱦɨɫɢɬɟʁ Ɉɛɪɚɞɨɜɢʄ ɤɨʁɢ ɩɪɜɢ ɢɫɬɭɩɚ ɫɚ ɩɪɨɝɪɚɦɫɤɢɦ ɫɬɚɜɨɦ ɞɚ ɤʃɢɠɟɜɧɨɫɬɭɨɩɲɬɟɬɪɟɛɚɞɚɛɭɞɟɩɢɫɚɧɚɧɚɪɨɞɧɢɦʁɟɡɢɤɨɦɊɚɰɢɨɧɚɥɢɫɬɚɫɢɡɪɚɡɢɬɢɦ ɩɪɨɫɜɟɬɢɬɟʂɫɤɢɦ ɬɟɠʃɚɦɚ Ⱦɨɫɢɬɟʁ ɫɟ ɡɚɥɚɝɚɨ ɡɚ ɞɟɦɨɤɪɚɬɢɡɚɰɢʁɭ ɤʃɢɠɟɜɧɨɝ ʁɟɡɢɤɚ ɡɚɬɨ ɞɚ ɛɢ ɤʃɢɠɟɜɧɨɫɬ ɦɨɝɥɚ ɲɬɨ ɤɨɪɢɫɧɢʁɟ ɩɨɫɥɭɠɢɬɢ ɧɚɪɨɞɭ ɂɩɚɤ ʃɟɝɨɜɨ ɧɚɫɬɨʁɚʃɟ ɞɚ ɢ ɫɚɦ ɩɢɲɟ ɧɚɪɨɞɧɢɦ ʁɟɡɢɤɨɦ ɢɦɚɥɨ ʁɟ ɫɚɦɨ ɧɟɩɨɬɩɭɧɭɫɩʁɟɯ Ʉɚɥɭɻɟɪɨɜɚʃɟ ɭ ɦɥɚɞɨɫɬɢ ɲɢɪɨɤɚ ɥɟɤɬɢɪɚ ɧɚ ɰɪɤɜɟɧɨɫɥɨɜɟɧɫɤɨɦ ɢ ɪɭɫɤɨɦ ɞɭɝɢ ɢ ɱɟɫɬɢɛɨɪɚɜɰɢɧɚɫɬɪɚɧɢɝɞʁɟʁɟɛɢɥɨɜɢɲɟɩɪɢɥɢɤɟɡɚɱɢɬɚʃɟɧɟɝɨɡɚɥɢɱɧɢɞɨɞɢɪɫɚ ɡɟɦʂɚɰɢɦɚ – ɫɜɟ ʁɟ ɬɨ ɭɱɢɧɢɥɨ ɞɚ ɫɟ Ⱦɨɫɢɬɟʁ ɧɢʁɟ ɦɨɝɚɨ ɨɫɥɨɛɨɞɢɬɢ ɰɪɤɜɟɧɨɫɥɨɜɟɧɫɤɢɯ ɧɚɧɨɫɚ ɭ ɫɜɨɦ ʁɡɢɤɭ Ⱥ ɧɢʁɟ ɧɢ ɩɨɤɭɲɚɜɚɨ ɞɚ ɢɯ ɫɟ ɨɫɥɨɛɨɞɢ ɞɨ ɤɪɚʁɚɨɧʁɟɛɟɡɡɚɡɨɪɚɭɩɨɬɪɟɛʂɚɜɚɨɢɢɝɨɦɢɥɚɨɰɪɤɜɟɧɨɫɥɨɜɟɧɫɤɟɢɡɪɚɡɟɡɚɩɨʁɦɨɜɟ ɤɨʁɢɫɭɧɟɞɨɫɬɚʁɚɥɢɥɟɤɫɢɱɤɨɦɮɨɧɞɭɧɚɲɟɝʁɟɡɢɤɚȾɨɫɢɬɟʁɧɢʁɟɨɫɬɚɨɛɟɡɫʂɟɞɛɟɧɢɤɚ ɧɟɤɢɨɞʃɢɯɬɚɤɜɢɤɚɨȳɨɜɚɧɆɭɲɤɚɬɢɪɨɜɢʄɢȿɦɚɧɭɢɥȳɚɧɤɨɜɢʄɭɦʁɟɥɢɫɭɩɢɫɚɬɢ ɧɚ ɧɚɪɨɞɧɨɦʁɟɡɢɤɭ ɱɢɫɬɢʁɟɦɨɞȾɨɫɢɬɟʁɟɜɨɝ2 Ⱦɚɤɥɟ ɭ ɨɫɚɦɧɚɟɫɬɨɦ ɜɢʁɟɤɭ ɧɚɲ ʁɟɡɢɤ ɫɟ ɭɩɨɬɪɟɛʂɚɜɚɨ ɧɚ ɬɪɢ ɧɚɱɢɧɚ Ʉɚɨ ɩɪɜɨ ɩɪɨɠɢɦɚɥɢ ɫɭ ɫɟ ɰɪɤɜɟɧɨɫɥɨɜɟɧɫɤɢ ɢ

1 ɂɜɢʄɉ ɋɪɩɫɤɢɧɚɪɨɞɢʃɟɝɨɜʁɟɡɢɤȻɟɨɝɪɚɞɫɬɪ 2 ɂɫɬɨɫɬɪ

2 ɪɭɫɤɨɫɥɨɜɟɧɫɤɢ, ɚɧɚɩɨɪɟɞɨɫʃɢɦɚɛɢɨʁɟɢɧɚɪɨɞɧɢʁɟɡɢɤɋɜɟɦɭɬɨɦɟɞɨɩɪɢɧɢʁɟɥɟɫɭ ɦɢɝɪɚɰɢʁɟ ʁɟɪ ʁɟ ɩɚɬɪɢʁɚɪɯ Ⱥɪɫɟɧɢʁɟ ɑɚɪɧɨʁɟɜɢʄ ɫ ʁɭɝɚ ɭ ɍɝɚɪɫɤɭ ɩɪɟɜɟɨ ʁɟ ɨɤɨ ɫɬɨ ɯɢʂɚɞɚ ɧɚʁɭɝɥɟɞɧɢʁɢɯɋɪɛɚ ɝɞʁɟ ʁɟ ɨɞ ɚɭɫɬɪɢʁɫɤɟ ɰɚɪɢɰɟ Ɇɚɪɢʁɟ ɞɨɛɢɨɤɚɤɨɞɭɯɨɜɧɚ ɬɚɤɨɢɫɜɟɬɨɜɧɚɩɪɚɜɚ ɇɚɱɟɥɭɫɜɨɝɚɧɚɪɨɞɚɨɬɩɨɱɟɨʁɟɧɨɜɢɠɢɜɨɬɭɡɩɨɫɟɛɧɭɤɭɥɬɭɪɭ ɢɨɛɢɱɚʁɟɝɞʁɟɫɭɋɪɛɢɛɢɥɢɭɝɥɚɜɧɨɦɝɪɚɧɢɱɚɪɢɧɚɋɚɜɢɢȾɭɧɚɜɭɢɬɭɭɝɥɚɜɧɨɦ ɩɪɚɜɢɥɢɛɟɞɟɦɨɞɨɫɦɚɧɥɢʁɫɤɨɝɰɚɪɫɬɜɚ ɇɨɪɦɚɥɧɨɝɪɚɧɢɰɚɫɚɬɭɪɫɤɨɦɭɡɢɦɚɥɚɢɦʁɟ ɜɟɥɢɤɢ ɞɚɧɚɤ ɬɚɤɨ ɞɚ ɫɭ ɦɧɨɝɢ ɭɦɚɤɥɢ ɨɞ ɡɭɥɭɦɚ ɬɭɪɫɤɟ ɜɥɚɫɬɢ ɚ ɧɚ ɝɪɚɧɢɰɢ ɫɭ ɩɨɥɨɠɢɥɢɢɝɨɥɢɠɢɜɨɬɄɚɞɚʁɟɭɩɢɬɚʃɭɫɪɩɫɤɢʁɟɡɢɤɨɧʁɟɛɢɨɭ ɤɨɧɬɚɤɬɭ ɫ ʃɟɦɚɱɤɢɦɢɦɚɻɚɪɫɤɢɦ ɬɟɢɬɭɭɧɚɲʁɟɡɢɤɭɥɚɡɟɝɟɪɦɚɧɢɡɦɢɢɦɚɻɚɪɢɡɦɢɤɨʁɢɫɜɟɞɨ ɞɚɧɚɲʃɟɝ ɞɚɧɚ ɠɢɜɟ ɤɚɨ ɫɚɫɬɚɜɧɢ ɞɢɨ ɧɚɲɟɝɚ ʁɟɟɡɢɤɚ ɇɚɠɚɥɨɫɬ ɰɟɧɬɚɪ ɫɪɩɫɤɟ ɤɭɥɬɭɪɟ ɭ ɜɢʁɟɤɭ ɛɢɨ ʁɟ ɭ ɋɟɧɬɚɧɞɪɟʁɢ ɞɚɥɟɤɨ ɨɞ ɧɚɲɢɯ ɩɪɨɫɬɨɪɚ ɤɨʁɢ ɫɭ ɛɢɥɢ ɨɤɭɩɢɪɚɧɢɨɞɬɭɪɫɤɟɜɥɚɫɬɢ ɂɩɚɤɢɧɚɨɜɨɦɦɢɝɪɰɢɨɧɨɦɩɭɬɭɩɨɍɝɚɪɫɤɨʁɋɪɛɢɫɭ ɩɨɫɥɢʁɟ ɫɦɪɬɢ ɰɚɪɢɰɟ Ɇɚɪɢʁɟ Ɍɟɪɟɡɢʁɟ ɞɨɫɩʁɟɥɢ ɭ ɧɟɡɚɜɢɞɚɧ ɩɨɥɨɠɚʁ ʁɟɪ ɢɦ ȳɨɡɟɮ ɭɡɢɦɚɫɜɚɩɪɚɜɚɤɚɤɨɞɭɯɨɜɧɚɬɚɤɨɢ ɫɜɟɬɨɜɧɚ, ɚɧɚʁɬɟɠɢɭɞɚɪ ɛɢɨ ʁɟ ɭɧɢʁɚʄɟʃɟɋɪɛɚ ɨɞɧɨɫɧɨɩɪɟɜɨɻɟʃɟ ɭɤɚɬɨɥɢɱɤɭɜʁɟɪɭ ɆɟɻɭɬɢɦɦɢɬɪɩɨɥɢɬɆɨʁɫɢʁɟɉɟɬɪɨɜɢʄɬɪɚɠɢ ɩɨɦɨʄɨɞɊɭɫɢʁɟɨɞɧɨɫɧɨɩɨɦɨʄɨɰɚɪɚɉɟɬɪɚȼɟɥɢɤɨɝ ɤɨʁɢɭɋɪɟɦɫɤɟɄɚɪɥɨɜɰɟɲɚʂɟ ɪɭɫɤɟ ɭɱɢɬɟʂɟ ɤɨʁɢ ʄɟ ɭɡ ɩɨɦɨʄ ɪɭɫɤɨɫɥɨɜɟɧɫɤɨɝ ʁɟɡɢɤɚ ɢ ɩɢɫɦɚ ɡɚɲɬɢɬɢɬɢ ɩɪɚɜɨɫɥɚɜɧɢ ɧɚɪɨɞ ɨɞ ɭɧɢʁɚʄɟʃɚ Ƚɨɞɢɧɟ 1726. ɪɭɫɤɢ ɭɱɢɬɟʂɢ ɨɬɜɨɪɢʄɟ ɢ ɩɪɜɭ Ȼɨɝɨɫɥɨɜɢʁɭɢɡɤɨʁɟʄɟɫɪɩɫɤɚɤɭɥɬɭɪɚɞɨɠɢɜʁɟɬɢɩɪɨɰɜɚɬ Ⱦɚɤɥɟɪɭɫɤɢɭɬɢɰɚʁɛɢɨʁɟɨɞ ɜɟɥɢɤɨɝ ɡɧɚɱɚʁɚ ɡɚ ɫɪɩɫɤɭ ɤɭɥɬɭɪɭ ɢ ɫɪɩɫɤɢ ʁɟɡɢɤ ɚ ɞɚ ɧɢʁɟ ɛɢɥɨ ɬɟ ɪɭɫɤɟ ɩɨɦɨʄɢ ɜʁɟɪɨɜɚɬɧɨɛɢɦɚɻɚɪɢɡɚɰɢʁɚɭɡɟɥɚɜɟɥɢɤɢɞɚɧɚɤ. ɂɡɧɚɜɟɞɟɧɢɯɤɨɧɫɬɚɬɚɰɢʁɚɧɢʁɟɬɟɲɤɨ ɡɚɤʂɭɱɢɬɢɞɚɫɟɧɚɲɫɪɩɫɤɢʁɟɡɢɤɪɚɡɜɢʁɚɨ ɭɨɤɪɢʂɭɦɢɝɪɚɰɢʁɚ ɨɞɧɨɫɧɨɦɢɝɪɚɰɢɨɧɢɯ ɩɪɨɰɟɫɚ

Ɉɩɲɬɟ ɩɨɡɧɚɬɚ ɱɢʃɟɧɢɰɚ ʁɟ ɞɚ ɫɭ ɦɢɝɪɚɰɢʁɟ ɛɢɥɟ ɩɪɢɫɭɬɧɟ ɢ ɭ ɜɢʁɟɤɭ ɬɟ ɫɭ ɡɚɯɜɚɬɢɥɟɧɚɲɟɩɪɨɫɬɨɪɟɭɤɨʁɢɦɚʁɟɫɪɩɫɤɢɧɚɪɨɞɩɪɢɦɢɝɪɚɰɢʁɚɦɚɞɨɠɢɜɢɨɬɟɲɤɟɢ ɛɨɥɧɟɬɪɟɧɭɬɤɟɫɜɨɝɚɠɢɜɨɬɚɍɜɪɟɦɟɧɫɤɨɦɢɧɬɟɪɜɚɥɭɨɞɩɟɞɟɫɟɬɚɤɝɨɞɢɧɚɭɛɢɜɲɨʁ ȳɭɝɨɫɥɚɜɢʁɢɢɡɝɪɚɻɢɜɚɧʁɟɞɭɯɬɨɥɟɪɚɧɰɢʁɟɩɨɲɬɨɜɚʃɚɢɡɚʁɟɞɧɢɲɬɜɚɍɬɨɦɩɟɪɢɨɞɭ ɜʁɟɪɚʁɟɛɢɥɚɡɚɦɢʁɟʃɟɧɚɥɚɠɧɨɦɫɢɧɬɚɝɦɨɦ Äɛɪɚɬɫɬɜɚɢʁɟɞɢɧɫɬɜɚ³ɂɩɚɤɜɪɢʁɟɦɟʁɟ ɩɨɤɚɡɚɥɨ ɞɚ ʁɟ ɜʁɟɪɚ ɪɟɥɟɜɚɧɬɚɧ ɮɚɤɬɨɪ ɭ ɫɜɚɤɨɦ ɞɪɭɲɬɜɭ ɬɟ ɢ ɭ ʁɟɞɧɨɩɚɪɬɢʁɫɤɨɦ ɬɢɬɨɢɫɬɢɱɤɨɦɫɢɫɬɟɦɭɢɦɚɥɚʁɟɫɜɨʁɡɧɚɱɚʁɍɞɚɬɨɦɦɨɦɟɧɬɭɤɚɞɚ ɫɭ ɜɟɥɢɤɟ ɫɢɥɟ ɨɞɥɭɱɢɥɟ ɞɚ ɪɚɡɨɪɟ ɛɢɜɲɭ ȳɭɝɨɫɥɚɜɢʁɭ ɩɨɫɥɭɠɢɥɟ ɫɭ ɫɟ ɜʁɟɪɫɤɢɦ ɚɪɲɢɧɢɦɚ ɢɬɚɤɨ ɭ ɜɟɨɦɚ ɤɪɚɬɤɨɦ ɢɧɬɟɪɜɚɥɭ ɧɚɩɪɚɜɢɥɢ ɫɭ ɪɚɬ ɤɨʁɢ ɫɭ ɩɪɨɡɜɚɥɢ ɝɪɚɻɚɧɫɤɢɦ ɂɩɚɤ ɤɚɨ ɥɢɧɝɜɢɫɬɚɢɢɧɬɟɥɟɤɬɭɚɥɚɰɤɨʁɢɫɟɛɚɜɢɫɟɦɚɧɬɢɱɤɢɦɡɧɚɱɟʃɢɦɚɪɢʁɟɱɢɬɜɪɞɢɦɞɚʁɟ ɧɚ ɩɪɨɫɬɨɪɢɦɚ ɛɢɜɲɟ ȳɭɝɨɫɥɚɜɢʁɟ ɢɩɚɤ ɛɢɨ ɜʁɟɪɫɤɢ ɪɚɬ, ɚ ɱɢɬɚɨɰɟ ɦɨɥɢɦ ɧɟɤɚ ɩɪɟɝɥɟɞɚʁɭɞɟɮɢɧɢɰɢʁɭɲɬɚʁɟɬɨɝɪɚɻɚɧɫɤɢɚɲɬɚʁɟɜʁɟɪɫɤɢɪɚɬ ɇɚɠɚɥɨɫɬɦɢɝɪɚɰɢʁɟ ɧɚɛɢɜɲɢɦɩɪɨɫɬɨɪɢɦɚɡɟɦʂɟ ɛɢɥɟɫɭɩɪɨɬɨɬɢɩɧɟɫɪɟʄɟ ɢɩɚɬʃɢ ɜɢɲɟ ɧɚɪɨɞɚ ɤɨʁɢɫɭ ɠɢɜʁɟɥɢ ɭ ɡɚʁɟɞɧɢɲɬɜɭ ɤɚɨ ɢ ʃɢɯɨɜɢɯ ɤɭɥɬɭɪɚ Ɉ ɨɜɨʁ ɩɪɨɛɥɟɦɚɬɢɰɢ ɩɢɫɚɥɢ ɫɭ ɧɨɜɢɧɚɪɢ ɢɡ ɪɚɡɥɢɱɢɬɢɯ ɧɨɜɢɧɫɤɢɯ ɤɭʄɚ ɚ ɝɥɚɜɧɢ ʃɢɯɨɜ ɩɨɝɥɟɞ ɛɢɨ ʁɟ ɨɩɢɫ ɭɧɟɫɪɟʄɟɧɢɯ ɧɚɪɨɞɚ ɝɞʁɟ ɫɭ ɩɪɟɞɫɬɚɜʂɟɧɟ ɫɥɢɤɟ ɫɤɨɪɨ ɢɞɟɧɬɢɱɧɟ ɬɪɢ ɩɭɬɚ ɭ ʁɟɞɧɨɦ ɜɢʁɟɤɭ ɞɚɤɥɟ ɧɟɫɪɟʄɟ ɫɭ ɫɟ ɞɟɲɚɜɚɥɟ ɧɚ ɢɞɟɧɬɢɱɚɧ ɧɚɱɢɧ ɭ ɩɪɜɨɦɫɜʁɟɬɫɤɨɦɪɚɬɭ ɞɪɭɝɨɦɬɟɭɝɪɚɻɚɧɫɤɨ- ɜʁɟɪɫɤɨɦɪɚɬɭɧɚɩɪɨɫɬɨɪɭɛɢɜɲɟȳɭɝɨɫɥɚɜɢʁɟɂɫɬɢɧɚɦɧɨɝɟ ɡɟɦʂɟɫɭɩɪɭɠɢɥɟɪɭɤɭɧɚɪɨɞɢɦɚ ɢɡɛɢɜɲɟȳɭɝɨɫɥɚɜɢʁɟɬɟɫɭɦɧɨɝɢɦɚɩɨɩɪɚɜɢɥɢɤɭʄɟ ɫɚɝɪɚɞɢɥɢ ɦɨɫɬɨɜɟ ɠɟʂɟɡɧɢɰɟ ɢ ɫɥɢɱɧɨ ɂɩɚɤ ɬɪɚɝɟɞɢʁɭ ɤɨʁɚ ɫɟ ɞɟɫɢɥɚ ɰɢɜɢɥɧɨɦ ɫɬɚɧɨɜɧɢɲɬɜɭɚɢɜɨʁɧɢɦɮɨɪɦɚɰɢʁɚɦɚɢɩɚɤʁɟɧɟɧɚɞɨɤɧɚɞɢɜɚȾɚɤɥɟɦɧɨɝɢɫɭɨɫɬɚɥɢ ɛɟɡɫɜɨʁɢɯɧɚʁɞɪɚɠɢɯɫɪɨɞɧɢɤɚ ɤɨʁɟɧɢɤɨɢɧɢɱɢɦɧɢʁɟɭɦɨɝɭʄɧɨɫɬɢɞɚɧɚɞɨɤɧɚɞɢ

Ɇɟɻɭɬɢɦɦɢɝɪɚɰɢʁɟɧɢɫɭɭɩɨɬɩɭɧɨɫɬɢ ɧɢ ɡɚɜɪɲɟɧɟ ɧɚɩɪɨɫɬɨɪɭɛɢɜɲɟȳɭɝɨɫɥɚɜɢʁɟɚ ɞɟɫɢɨ ɫɟ ɪɚɬ ɧɚ Ȼɥɢɫɤɨɦ ɂɫɬɨɤɭ ɨɞɚɤɥɟ ɫɭ ɫɟ ɩɨɤɪɟɧɭɥɢ ɦɧɨɝɢ ʂɭɞɢ ɩɪɟɞ ɪɚɬɧɨɦ ɫɬɢɯɢʁɨɦ. Ⱦɨɦɢɧɚɧɬɧɨɫɬɚɧɨɜɧɢɲɬɜɨɛɢɥɨʁɟ ɢɡɋɢɪɢʁɟ ɤɨʁɟʁɟɛʁɟɠɚɥɨɢɫɩɪɟɞɛɨɦɛɢ ɚ

3 ɢ ɢɫɩɪɟɞ ɬɟɪɨɪɢɫɬɚ ɢ ʃɢɯɨɜɢɯ ɤɪɜɚɜɢɯ ɩɨɯɨɞɚ. ɉɨɪɟɞ ɋɢɪɢʁɚɰɚ ɧɚ ɧɟɢɡɜʁɟɫɬɚɧ ɩɭɬ ɤɪɟɧɭɥɢɫɭɢɭɧɟɫɪɟʄɟɧɢʂɭɞɢ ɢɡȺɜɝɚɧɢɫɬɚɧɚɢɂɪɚɤɚ ɤɨʁɢɫɭɬɚɤɨɻɟɤɪɟɧɭɥɢɩɭɬɤɚ ɡɚɩɚɞɧɨʁȿɜɪɨɩɢɭɧɚɞɚʃɭɞɚʄɟɬɚɦɨɧɚʄɢɭɬɨɱɢɲɬɟ, ɚɩɨɫɟɛɧɨɫɥɨɛɨɞɭɢɟɤɨɧɨɦɫɤɭ ɫɢɝɭɪɧɨɫɬ ɍɧɟɫɪɟʄɟɧɨ ɫɬɚɧɨɜɧɢɲɬɜɨ ɩɪɜɢ ɤɨɧɬɚɤɬ ɢɦɚɥɨ ʁɟ ɫ Ɍɭɪɰɢɦɚ ɤɨʁɢ ɫɭ ɢɦ ɩɨɞɚɪɢɥɢʁɟɞɢɧɨɩɪɨɥɚɡ ɤɪɨɡ ɫɜɨʁɭɡɟɦʂɭ ɂɬɭʁɟɭɤɨɧɬɚɤɬɭɌɭɪɚɤɚɫɢɡɛʁɟɝɥɢɰɚɦɚ ɛɢɥɚɬɚɤɨɻɟʁɟɡɢɱɤɚɛɚɪɢʁɟɪɚ ɢɚɤɨɫɭɚɪɚɩɫɤɢɢɬɭɪɫɤɢʁɟɡɢɤɭ ɧɟɩɨɫɪɟɞɧɨɦ ɤɨɧɬɚɤɬɭ ɚ ɢɫɚɦɚɢɯɜʁɟɪɚɭʁɟɞɢʃɭʁɟ, ɬɟɦɧɨɝɟ ɪɢʁɟɱɢɢɦɚʁɭɢɞɟɧɬɢɱɧɨɫɟɦɚɧɬɢɱɤɨɡɧɚɱɟʃɟ Ⱦɚɤɥɟ ɚɪɚɩɫɤɢʁɟɡɢɤʁɟʁɟɞɚɧɨɞɱɟɬɢɪɢɧɚʁɦɨʄɧɢʁɚʁɟɡɢɤɚɫɜɢʁɟɬɚ, ɞɨɤɬɭɪɫɤɢʁɟɡɢɤɥɢɧɝɜɢɫɬɢ ɫɜɪɫɬɚɜɚʁɭɭɭɝɪɨɮɢɧɫɤɭɝɪɭɩɭʁɟɡɢɤɚɬɟɫɟɩɨɫɬɪɭɤɬɭɪɢɪɚɡɥɢɤɭʁɟ ɞɨɤ ʁɟ ɥɟɤɫɢɤɚ ɞɨɧɟɤɥɟ ɛɥɢɫɤɚ ɩɚ ɫɭ ɩɪɢ ɤɨɦɭɧɢɤɚɰɢʁɢ ɦɢɝɪɚɧɬɢ ɦɨɝɥɢ ɞɚ ɨɫɬɜɚɪɟ ɦɢɧɢɦɚɥɧɨ ɫɩɨɪɚɡɭɦɢʁɟɜɚʃɟ ɂɩɚɤ ɤɨɦɭɧɢɤɚɰɢʁɭɫɭɦɢɝɪɚɧɬɢɨɫɬɜɚɪɢɜɚɥɢɢɭɡɩɨɦɨʄɟɧɝɥɟɫɤɨɝ ʁɟɡɢɤɚ ɤɨʁɢɦɫɟɞɨɧɟɤɥɟɫɥɭɠɢɜɟɨɦɚɜɟɥɢɤɢɛɪɨʁɦɥɚɞɢɯʂɭɞɢ ɭɱɢɬɚɜɨɦɫɜɢʁɟɬɭ ɂɡ ɌɭɪɫɤɟɦɢɝɪɚɧɬɢɫɭɬɭɠɧɢɦɩɨɜɨɪɤɚɦɚɩɨɤɭɲɚɜɚɥɢɞɚɫɟɞɨɦɨɝɧɭȽɪɱɤɟ ɩɪɟɤɨɤɨʁɟ ɫɭ ɬɪɚɠɢɥɢ ɫɩɚɚɫ ɭ ɟɜɪɨɩɫɤɢɦ ɡɟɦʂɚɦɚ, ɚɥɢ ɧɚɠɚɥɨɫɬ, ɦɧɨɝɢ ɫɭ ɨɫɬɚɥɢ ɧɚ ɦɨɪɫɤɢɦ ɩɭɱɢɧɚɦɚ Ɇɢɝɪɚɧɬɢ ɫɭ ɬɚɤɨɻɟ ɩɨɤɭɲɚɜɚɥɢ ɞɚ ɫɟ ɞɨɦɨɝɧɭ ɢ ɢɬɚɥɢʁɚɧɫɤɨɝ ɤɨɩɧɚ ɦɟɻɭɬɢɦ ɢɬɭɫɭɫɟɞɟɲɚɜɚɥɟɜɟɥɢɤɟɬɪɚɝɟɞɢʁɟɝɞʁɟʁɟɜɟɥɢɤɢɛɪɨʁʂɭɞɢɫɬɪɚɞɚɨ ɦɟɻɭ ɤɨʁɢɦɚɫɭɢɦɚɥɚɞʁɟɰɚ. ɂɩɚɤɨɧɟɢɡɛʁɟɝɥɢɰɟɤɨʁɟɫɭɫɜɨʁɟɦɢɝɪɚɰɢɨɧɟɩɨɯɨɞɟɬɪɚɠɢɥɢ ɧɚ ɝɪɱɤɨɦ ɩɪɨɫɬɨɪɭ, ɬɟɲɤɨ ɫɭ ɨɫɬɜɚɪɢɜɚɥɟ ɤɨɦɭɧɢɤɚɰɢʁɭɫɝɪɱɤɢɦɧɚɪɨɞɨɦʁɟɪɫɭ ʁɟɡɢɰɢ ɞɢʁɚɦɟɬɪɚɥɧɨ ɪɚɡɥɢɱɢɬɢ ɩɚ ʁɟ ɤɨɦɭɧɢɤɚɰɢʁɚ ɛɢɥɚ ʁɟɞɢɧɨ ɨɫɬɜɚɪɢɜɚ ɭɡ ɩɨɦɨʄ ɩɪɟɜɨɞɢɥɚɰɚ ɤɨʁɢ ɧɢʁɟ ɛɢɨ ɦɚɥɢ ɛɪɨʁ Ɇɟɻɢɬɢɦ ɬɭɠɧɚ ɦɢɝɪɚɰɢɨɧɚ ɩɨɜɨɪɤɚ ɨɞ Ƚɪɱɤɟ ɩɪɟɤɨɆɚɤɟɞɨɧɢʁɟɫɬɢɝɥɚʁɟɞɨɋɪɛɢʁɟ ɞɪɠɚɜɟɤɨʁɚʁɟɜʁɟɪɨɜɚɬɧɨʁɟɞɢɧɚɨɞ ɟɜɪɨɩɫɤɢɯ ɞɪɠɚɜɚ ɤɨʁɨɦ ɫɭ ɦɢɝɪɚɰɢɨɧɢ ɩɪɨɰɟɫɢ ɛɢɥɢ ɛɨɥɧɢ ɫɤɨɪɨ ɭ ɫɜɚɤɨɦ ɜɢʁɟɤɭ ɂɚɤɨ, ɫɢɪɨɦɚɲɧɚ ɢɜɟɨɦɚɧɟɪɚɡɜɢʁɟɧɚɋɪɛɢʁɚʁɟɨɬɜɨɪɢɥɚɜɪɚɬɚɫɜɢɦɨɧɢɦɚɤɨʁɢɫɭɞɨɲɥɢɧɚ ʃɟɧɩɪɨɫɬɨɪ, ɬɟɢɯɭɝɨɫɬɢɥɚɤɚɤɨɬɨɞɨɥɢɤɭʁɟʃɟɧɨʁɬɪɚɞɢɰɢʁɢ Ʉɚɞɚʁɟɭɩɢɬɚʃɭʁɟɡɢɤ ɬɟɲɤɨ ʁɟ ɛɢɥɨ ɨɫɬɜɚɪɢɬɢ ɤɨɧɬɚɤɬ ʁɟɪ ɚɪɚɩɫɤɢ ʁɟɡɢɤ ʁɟ ɜɟɥɢɤɢ ɢ ɦɨʄɚɧ ʁɟɡɢɤ, ɤɨʁɢ ɫɚ ɫɪɩɫɤɢɦ ʁɟɡɢɤɨɦ ɧɟɦɚ ɧɢɤɚɤɚɜ ɤɨɧɬɚɤɬɧɢ ɨɞɧɨɫ Ʉɨɦɭɧɢɤɚɰɢʁɭ ɫɭ ɦɢɝɪɚɧɬɢ ɨɫɬɜɚɪɢɜɚɥɢ ɩɨɦɨʄɭ ɦɢɦɢɤɟ ɢɥɢ ɭɡ ɩɨɦɨʄ ɩɪɟɜɨɞɢɥɚɰɚ ɉɨɪɟɞ ɧɚɜɟɞɟɧɟ ɞɜɢʁɟ ɤɨɦɭɧɢɤɚɰɢʁɟ ɛɢɥɚ ʁɟ ɬɪɟʄɚ ɭɡ ɩɨɦɨʄ ɭɧɢɜɟɪɡɚɥɧɢɯ ɨɫɧɨɜɧɢɯ ɪɢʁɟɱɢ ɢɡ ɟɧɝɥɟɫɤɨɝ ʁɟɡɢɤɚ ɂɩɚɤ, ɧɚʁɬɟɠɟ ʁɟ ɛɢɥɨ ɞʁɟɰɢ ɤɨʁɚ ɫɭ ɢɦɚɥɟ ɬɟɲɤɭ ɢɥɢ ɫɤɨɪɨ ɧɢɤɚɤɜɭ ɤɨɦɭɧɢɤɚɰɢʁɭ.

ȳɟɡɢɤ

ȳɟɡɢɤ ʁɟ ɫɨɰɢʁɚɥɧɢ ɮɟɧɨɦɟɧ ɇɚɫɬɚɨ ʁɟ ɢɡ ɩɨɬɪɟɛɟ ɡɚʁɟɞɧɢɱɤɟ ɚɤɰɢʁɟ ɢ ɧɚʁɜɚɠɧɢʁɟ ʁɟ ɫɪɟɞɫɬɜɨ ɤɨɦɭɧɢɰɢɪɚʃɚ ɢ ɨɞɪɠɚɜɚʃɚ ɫɨɰɢʁɚɧɢɯ ɜɟɡɚ Ɂɚɬɨ ʁɟ ɢ ɩɪɢɪɨɞɧɨɲɬɨʁɟ ɩɨɜɟɡɚɧ ɫɚ ɫɨɰɢʁɚɥɧɨɦ ɫɬɪɭɤɬɭɪɨɦ ɞɪɭɲɬɜɚ ɢ ɩɨɞ ɭɬɢɰɚʁɟɦ ɫɜɢɯ ɜɚɠɧɢɯ ɫɨɰɢʁɚɥɧɢɯ ɱɢɧɢɥɚɰɚɭɠɢɜɨɬɭʂɭɞɢ Ɉɞɧɨɫɢɢɡɦɟɻɭɞɪɭɲɬɜɚɢʁɟɡɢɤɚɫɭɪɚɡɧɨɜɪɫɧɢɑɟɫɬɨɫɭɢ ʁɟɡɢɤ ɢ ɫɨɰɢʁɚɥɧɟ ɩɨʁɚɜɟ ɨɞɪɟɻɟɧɢ ɢɫɬɢɦ ɮɚɤɬɨɪɢɦɚ ɩɪɢʁɟ ɫɜɟɝɚ ɟɤɨɧɨɦɫɤɢɦ ɱɢɧɢɨɰɢɦɚɤɨʁɢɞɟɬɟɪɦɢɧɢɲɭɢɧɚɱɢɧɠɢɜɨɬɚɢɨɞɪɟɻɟɧɟɤɚɪɚɤɬɟɪɢɫɬɢɤɟɫɢɦɛɨɥɢɱɤɨɝ ɤɨɦɭɧɢɰɢɪɚʃɚ ȼɟʄ ʁɟ ɢɡɧɢʁɟɬɨ ɦɢɲʂɟʃɟ ɞɚ ʁɟ ɢɡɜʁɟɫɧɭ ɩɨɞɭɞɚɪɧɨɫɬ ɭ ɨɩɚɠɚʃɭ ɫɜɢʁɟɬɚɢʁɟɡɢɱɤɨɦɢɫɬɪɚɠɢɜɚʃɭɨɩɪɚɜɞɚɧɢʁɟɨɛʁɟɲʃɚɜɚɬɢɨɞɪɟɻɟɧɢɦɭɫɥɨɜɢɦɚɠɢɜɨɬɚ ɧɟɝɨɥɢɧɝɜɢɫɬɢɱɤɢɦɞɟɬɟɦɢɧɢɡɦɨɦɤɚɨɲɬɨɬɨɱɢɧɢɋɚɩɢɪɢȼɨɪɮ

Ⱦɜɨʁɟɡɢɱɧɨɫɬ- ɛɢɥɢɧɝɜɢɡɚɦ

Ȼɢɥɢɧɝɜɢɡɚɦɫɟɦɨɠɟɫɚɝɥɟɞɚɬɢɞɜɨʁɚɤɨɤɚɨɫɩɨɫɨɛɧɨɫɬɤɨɦɭɧɢɰɢɪɚʃɚɧɚɞɜɚʁɟɡɢɤɚ ɢɢɥɢ ɫɩɨɫɨɛɧɨɫɬ ɩɨʁɟɞɢɧɰɚ ɞɚ ɤɨɦɭɧɢɰɢɪɚ ɧɚ ɞɜɚ ʁɟɡɢɤɚ ɚɥɢ ɫɚ ɦɨɝɭʄɧɨɲʄɭ ɢɡɭɡɟɬɧɢɯ ɜʁɟɲɬɢɧɚ ɫɚɦɨ ɭ ʁɟɞɧɨɦ ɨɞ ɬɚ ɞɜɚ ʁɟɡɢɤɚ ɋɢɦɟɬɪɢɱɧɢ ɛɢɥɢɧɝɜɢɡɚɦ ɤɨʁɢ

4 ɨɡɧɚɱɚɜɚɩɨɞʁɟɞɧɚɤɨɩɨɡɧɚɜɚʃɟɨɛɚʁɟɡɢɤɚɚɚɫɢɦɟɬɪɢɱɧɢɨɡɧɚɱɚɜɚɫɥɚɛɢʁɟɩɨɡɧɚɜɚʃɟ ɞɪɭɝɨɝʁɟɡɢɤɚ3

ɍɫɜɚʁɚʃɟ ɞɜɚ ʁɟɡɢɤɚ ɭ ɪɚɧɨɦ ɭɡɪɚɫɬɭ ɭɬɢɱɟ ɧɚ ɥɢɧɝɜɢɫɬɢɱɤɨ ɢ ɧɟɥɢɧɝɜɢɫɬɢɱɤɨ ɮɭɧɤɰɢɨɧɢɫɚʃɟ ɞʁɟɰɟ. Ⱦʁɟɰɚ ɤɨʁɚ ɭɫɜɚʁɚʁɭ ɞɜɚ ʁɟɡɢɤɚ ɨɞ ɪɨɻɟʃɚ ɩɨɤɚɡɭʁɭ ɫɥɢɱɧɟ ɭɡɨɪɤɟ ɭɫɜɚʁɚʃɚ ʁɟɡɢɤɚ (ɦɨɪɮɨɫɢɧɬɚɤɬɢɱɧɟ ɫɬɪɭɤɬɭɪɟ, ɩɪɜɟ ɪɢʁɟɱɢ) ɤɚɨ ɢ ʁɟɞɧɨʁɟɡɢɱɧɚ ɞʁɟɰɚ, ɦɟɻɭɬɢɦ, ɩɨɫɬɨʁɟ ɢ ɧɟɤɢ ɜɢɞɨɜɢ ʁɟɡɢɱɧɨɝ ɭɫɜɚʁɚʃɚ ɤɨʁɢ ɫɭ ɫɩɟɰɢɮɢɱɧɢ ɡɚ ɞɜɨʁɟɡɢɱɧɨɫɬ. Ɉɫɢɦ ɫɩɨɫɨɛɧɨɫɬɢ ɞɚ ɤɨɦɭɧɢɰɢɪɚʁɭ ɧɚ ɞɜɚ ʁɟɡɢɰɢɤɚ ɞɜɨʁɟɡɢɱɧɚ ɞʁɟɰɚ ɩɨɤɚɡɭʁɭ ɛɨʂɭ ɤɨɝɧɢɬɢɜɧɭ ɮɥɟɤɫɢɛɢɥɧɨɫɬ, ɦɟɬɚɥɢɧɝɜɢɫɬɢɱɤɭ ɫɜɢʁɟɫɬ ɢ ɤɪɟɚɬɢɜɧɨɫɬ ɭ ɭɩɨɬɪɟɛɢ ʁɟɡɢɤɚ. Ⱦɜɨʁɟɡɢɱɧɢ ɝɨɜɨɪɧɢɰɢ ɦɨɝɭ ɛɢɬɢ ɭɪɚɜɧɨɬɟɠɟɧɨ ɢɥɢ ɧɟɭɪɚɜɧɨɬɟɠɟɧɨ ɞɜɨʁɟɡɢɱɧɢ. Ʉɚɞ ɫɭ ɜʁɟɲɬɢʁɢ ɭ ʁɟɞɧɨɦ ʁɟɡɢɤɭ, ɬɚɞɚ ɤɚɠɟɦɨ ɞɚ ɫɭ ɧɟɭɪɚɜɧɨɬɟɠɟɧɨ ɞɜɨʁɟɡɢɱɧɢ. 4 Ʉɨɞ ɞɜɨʁɟɡɢɱɧɢɯ ɝɨɜɨɪɧɢɤɚ ɭ ɜɪɥɨ ɪɚɧɨʁ ɞɨɛɢ ɧɚʁɱɟɲʄɟ ʁɟ ʁɟɞɚɧ ʁɟɡɢɤ ɞɨɦɢɧɚɧɬɚɧ ɢ ɬɨ ʁɟ ɨɛɢɱɧɨ ʁɟɡɢɤ ɤɨʁɟɦ ɫɭ ɛɢɥɢ ɜɢɲɟ ɢɡɥɨɠɟɧɢ. Ⱦʁɟɰɚ ɱɢʁɢ ʁɟ ɩɪɜɢ ʁɟɡɢɤ ɦɚʃɢɧɫɤɢ ʁɟɡɢɤ ɩɨɞɪɭɱʁɚ ɭ ɤɨʁɟɦ ɠɢɜɟ ɢɡɥɨɠɟɧɚ ɫɭ ɪɢɡɢɤɭ ɞɚ ʃɢɯɨɜɨ ɭɫɜɚʁɚʃɟ ʁɟɡɢɤɚ ɛɭɞɟ ɧɟɩɨɬɩɭɧɨ ɢ/ɢɥɢ ɞɚ ɧɚɤɨɧ ɧɟɤɨɝ ɜɪɟɦɟɧɚ ɢɡɝɭɛɟ ɩɪɜɢ ʁɟɡɢɤ. Ⱦɜɨʁɟɡɢɱɧɨɫɬ ɤɨɞ ɞʁɟɰɟ ɢɦɚ ɧɟɝɚɬɢɜɧɟ ɩɨɫʂɟɞɢɰɟ ʁɟɪ ɢɫɬɨɜɪɟɦɟɧɨ ɭɱɟʃɟ ɞɜɚ ʁɟɡɢɤɚ ɦɨɠɟ ɭɡɪɨɤɨɜɚɬɢ ɫɩɨɪɢʁɢ ɪɚɡɜɨʁ ɢ ɧɟɩɨɬɪɟɛɧɨ ɨɩɬɟɪɟɬɢɬɢ ɞɢʁɟɬɟ. Ⱦɜɨʁɟɡɢɱɧɚ ɞʁɟɰɚ ɢɦɚʁɭ ɦɚʃɢ ɪɟɰɟɩɬɢɜɧɢ ɜɨɤɚɛɭɥɚɪ ɢɧɚ ɡɚɞɚɰɢɦɚ ɢɦɟɧɨɜɚʃɚ ɫɥɢɤɚ ɫɭ ɫɩɨɪɢʁɢ ɨɞ ɞʁɟɰɟ ɤɨʁɚ ɝɨɜɨɪɟ ɫɚɦɨ ʁɟɞɚɧ ʁɟɡɢɤ ɱɟɲʄɟ ɩɪɚɜɟ ɝɪɟɲɤɟ ɱɚɤ ɢ ɭ ɫɜɨɦ ɩɪɜɨɦ ɢ ɞɨɦɢɧɚɧɬɧɨɦ ʁɟɡɢɤɭ. Ɍɟɫɬɢɪɚʃɚ ɢɧɬɟɥɢɝɟɧɰɢʁɟ ɞɭɝɨ ɫɭ ɜɪɟɦɟɧɚ ɭɤɚɡɢɜɚɥɚ ɧɚ ɧɢɠɭ ɢɧɬɟɥɢɝɟɧɰɢʁɭ ɞɜɨʁɟɡɢɱɧɟ ɞʁɟɰɟ ɡɛɨɝ ɩɪɢɫɬɪɚɧɨɫɬɢ ɜɟɪɛɚɥɧɢɯ ɬɟɫɬɨɜɚ ɤɨʁɢ ɫɭ ɮɚɜɨɪɢɡɢɪɚɥɢ ʁɟɞɧɨʁɟɡɢɱɧɟ ɢɫɩɢɬɚɧɢɤɟ.

ɉɨɫɟɛɧɨ ɡɧɚɱɚʁɚɧ ɞɨɤɭɦɟɧɬ ɡɚ ɫɩɪɨɜɨɻɟʃɟ ʁɟɡɢɱɤɟ ɩɨɥɢɬɢɤɟ ȿɍ ʁɟ ɉɨɜɟʂɚ ɨ ɨɫɧɨɜɧɢɦ ɩɪɚɜɢɦɚ ȿɜɪɨɩɫɤɟ ɭɧɢʁɟ, ɤɨʁɨɦ ɫɟ ɍɧɢʁɚ ɨɛɚɜɟɡɭʁɟ ɞɚ ɩɨɲɬɭʁɟ ʁɟɡɢɱɤɭ ɢ ɤɭɥɬɭɪɧɭ ɪɚɡɧɨɥɢɤɨɫɬ, ɢ ɡɚɛɪɚʃɭʁɟ ɞɢɫɤɪɢɦɢɧɚɰɢʁɭ ɧɚ ɨɫɧɨɜɭ ʁɟɡɢɤɚ.5 ɋɜɚɤɚɩɨɜɟʂɚɤɨʁɭɞɨɧɟɫɭ ɫɜʁɟɬɫɤɟ ɨɪɝɚɧɢɡɚɰɢʁɟ ɚ ɩɨɫɟɛɧɨ ȿɍ ɜɟɨɦɚ ɫɭ ɞɪɚɝɨɰʁɟɧɟ ɡɚ ɱɢɬɚɜɨ ɱɨɜʁɟɱɚɧɫɬɜɨ ɢ ɨɛɚɜɟɡɭʁɭʄɟ Ɇɟɻɭɬɢɦ ɤɚɞɚ ɛɢ ɱɭɥɢ ɝɥɚɫ ɦɢɝɪɚɧɚɬɚ ɤɨʁɢ ɫɭ ɧɚ ɫɜɨʁɢɦ ɬɭɠɧɢɦ ɩɭɬɨɜɚʃɢɦɚ ɩɪɟɩʁɟɲɚɱɢɥɢ ɤɢɥɨɦɟɬɪɟ ɢ ɤɢɥɨɦɟɬɪɟ ɧɨɫɟʄɢ ɡɚɜɟɠʂɚʁ ɭɪɭɰɢɢɦɚɥɨ ɞɢʁɟɬɟ ɭɬɨɦɫɥɭɱɚʁɭɫɜɟɩɪɨɩɢɫɚɧɟɢɧɚɩɢɫɚɧɟɩɨɜɟʂɟ ɞɨɲɥɟɛɢɩɨɞɡɧɚɤɩɢɬɚʃɚ

ɋɦɟɬʃɟɭɫɩɨɪɚɡɭɦɢʁɟɜɚʃɭ

Ȼɪɨʁɧɟ ɫɭ ɫɦɟɬʃɟ ɭ ɫɩɨɪɚɡɭɦɢʁɟɜɚʃɭ ɩɪɢ ɜɟɪɛɚɥɧɨɦ ɤɨɦɭɧɢɰɢɪɚʃɭ ɋɜɟ ɭ ɜɟɡɢ ɫɚ ɞɟɧɨɬɚɬɢɜɧɢɦɢɤɨɧɨɬɚɬɢɜɧɢɦɡɧɚɱɟʃɟɦɤɨɪɢɲʄɟɧɢɯɪɢʁɟɱɢɢɫɤɥɨɩɨɜɚɪɢʁɟɱɢɑɟɫɬɨ ʁɟ ɭɡɪɨɤ ɬɟɲɤɨʄɢ ɫɩɨɪɚɡɭɦɢʁɟɜɚʃɚ ɭ ɧɟɞɨɜɨʂɧɨ ɨɞɪɟɻɟɧɨɦ ɞɟɧɨɬɚɬɢɜɧɨɦ ɡɧɚɱɟʃɭ ɪɢʁɟɱɢɭʃɢɯɨɜɨʁɡɚɫɢʄɟɧɨɫɬɢɤɨɧɨɬɚɬɢɜɧɢɦɡɧɚɱɟʃɟɢɦɚɚɩɪɢʁɟɫɜɟɝɚɭɪɚɡɥɢɤɚɦɚɭ ɤɨɧɨɬɚɬɢɜɧɨɦ ɚ ɱɟɫɬɨ ɢ ɭ ɞɟɧɨɬɚɬɢɜɧɨɦ ɡɧɚɱɟʃɭ ɤɨʁɟ ɫɚɝɨɜɨɪɧɢɰɢ ɩɪɢɞɚʁɭ ɢɫɬɢɦ ɪɢʁɟɱɢɦɚɢɫɤɥɨɩɨɜɢɦɚɚɪɢʁɟɱɢȼɟɪɛɚɥɧɚɤɨɦɭɧɢɤɚɰɢʁɚʁɟɭɫɩʁɟɲɧɚɚɤɨɫɚɝɨɜɨɪɧɢɰɢ ɭɩɨɬɪɟɛʂɚɜɚʁɭʄɢɢɫɬɟɪɢʁɟɱɢɦɢɫɥɟɧɚɢɫɬɟɫɬɜɚɪɢ6

Ɋɚɡɧɢ ɫɭ ɮɚɤɬɨɪɢ ɤɨʁɢ ɨɬɟɠɚɜɚʁɭ ɤɨɦɭɧɢɤɚɰɢʁɭ ɢɥɢ ʁɟ ɱɢɧɟ ɫɚɫɜɢɦ ɧɟɭɫɩʁɟɲɧɨɦ ɉɪɟɦɚ ɟɧɝɥɟɫɤɨɦ ɩɫɢɯɨɥɨɝɭ ȼɟɥɞɚɥɭ ɩɨɫɬɨʁɢ ɫɟɞɚɦ ɜɪɫɬɚ ɫɦɟɬʃɢ ɟɮɢɤɚɫɧɨɫɬɢ ɤɨɦɭɧɢɰɢɪɚʃɚ

3 http://www.mojpedijatar.co.rs/bilingvizam-dvojezicnost/ 4 Jelaska, Z. i sur. (2005). Hrvatski kao drugi i strani jezik.Zagreb: Hrvatska svHXþilišna naklada. 5 ɉɨɜɟʂɚ ɨ ɨɫɧɨɜɧɢɦ ɩɪɚɜɢɦɚ ȿɜɪɨɩɫɤɟ ɭɧɢʁɟ ɞɨɫɬɭɩɧɚ ɧɚ http://arsbih.gov.ba/wp- content/uploads/2014/01/ ɉɈȼȿȴȺBɈBɈɋɇɈȼɇɂɆBɉɊȺȼɂɆȺBȿȼɊɈɉɋɄȿBɍɇɂȳȿɩɞɮ ɩɪɢɫɬɭɩʂɟɧɨɦɚɪɬɚ 6 Ɋɨɬɇ ɁɧɚɤɨɜɢɢɡɧɚɱɟʃɚȻɟɨɝɪɚɞɫɬɪ

5 1) Ɉɝɪɚɧɢɱɟɧɨɫɬ ɫɩɨɫɨɛɧɨɫɬɢ ɩɪɢʁɟɦɚ ɪɢʁɟɱɢ ɨɧɟ ɨɫɨɛɟ ɤɨʁɨʁ ʁɟ ɤɨɦɭɧɢɤɚɰɢʁɚ ɧɚɦɢʁɟʃɟɧɚɂɧɮɨɪɦɚɰɢʁɚɦɨɠɟɛɢɬɢɞɨɛɪɨɮɨɪɦɭɥɢɫɚɧɚɢɚɞɟɤɜɚɬɧɚɫɚɞɪɠɚʁɭ ɨɤɨɦɟɢɡɜʁɟɲɬɚɜɚɚɥɢɚɤɨɩɪɢɦɚɥɚɰɧɢʁɟɭɫɬɚʃɭɞɚʁɟɩɪɢɯɜɚɬɢɤɨɦɭɧɢɚɤɰɢʁɚ ʁɟ ɧɟɭɫɩʁɟɥɚ Ɍɨ ɦɨɠɟ ɛɢɬɢ ɢ ɭɫɥɟɞ ɬɨɝɚ ɲɬɨ ʁɟ ɩɪɟɡɟɧɬɨɜɚɧɚ ɩɪɟɜɟɥɢɤɚ ɤɨɥɢɱɢɧɚɢɧɮɨɪɦɚɰɢʁɚɄɚɞɫɟɧɟɲɬɨɫɚɨɩɲɬɚɜɚɬɪɟɛɚɧɚɞɚʂɟɜɨɞɢɬɢɪɚɱɭɧɚɨ ɡɧɚʃɭ ɢɧɬɟɥɢɝɟɧɰɢʁɢ ɨɛɪɚɡɨɜɚʃɭ ɢ ɞɪɭɝɢɦ ɱɢɧɢɨɰɢɦɚ ɤɨʁɢ ɭɬɢɱɭ ɧɚ ɫɩɨɫɨɛɧɨɫɬɩɪɢʁɟɦɚɩɪɟɡɟɧɬɨɜɚɧɢɯɢɧɮɨɪɦɚɰɢʁɚɋɭɜɢɲɟ ɚɩɫɬɪɚɤɬɧɨɢɡɥɚɝɚʃɟ ɧɟʄɟɫɯɜɚɬɢɬɢɨɧɢɤɨʁɢɧɢɫɭɧɚɜɢɤɥɢɧɚɚɩɫɬɪɚɤɬɧɨɦɢɲʂɟʃɟɑɟɫɬɨ ɫɪɟʄɟɦɨ ɢɧɮɨɪɦɢɫɚʃɟ ɭ ɤɨɦɟ ɫɟ ɛɟɡ ɩɨɬɪɟɛɟ ɤɨɪɢɫɬɟ ɫɥɨɠɟɧɢ ɫɬɪɭɱɧɢ ɢɡɪɚɡɢ ɢ ɩɪɟɬʁɟɪɚɧ ɛɪɨʁ ɧɟɩɨɬɪɟɛɧɢɯ ɫɬɪɚɧɢɯ ɪɢʁɟɱɢ ɢɚɤɨ ʁɟ ɢɧɮɨɪɦɚɰɢʁɚ ɧɚɦɢʁɟʃɟɧɚ ɲɢɪɟɦɤɪɭɝɭɫɥɭɲɚɥɚɰɚɢɦɨɠɟɛɢɬɢɫɚɨɩɲɬɟɧɚɧɚɫɚɫɜɢɦɪɚɡɭɦʃɢɜɧɚɱɢɧ 2) Ⱦɢɫɬɪɚɤɰɢʁɚ ɨɦɟɬɚʃɟ ɩɚɠʂɢɜɨɫɬɢ ɩɪɢ ɩɪɢʁɟɦɭ ɢɧɮɨɪɦɚɰɢʁɟ Ɋɚɡɧɨɜɪɫɧɢ ɮɚɤɬɨɪɢ ɦɨɝɭ ɨɦɟɬɚɬɢ ɩɪɢʁɟɦ ɦɨɝɭɬɨɛɢɬɢɞɪɭɝɟɢɫɬɨɜɪɟɦɟɧɨɟɦɢɬɨɜɚɧɟ ɢɧɮɨɪɦɚɰɢʁɟ ɤɨʁɟ ɬɚɤɨɻɟ ɩɪɢɜɥɚɱɟ ɩɚɠʃɭ Ɇɨɝɭ ɛɢɬɢ ɮɢɡɢɤɚɥɧɟ ɫɦɟɬʃɟ ɤɚɨ ɲɬɨ ɫɭ ɩɪɟɜɟɥɢɤɚ ɜɪɭʄɢɧɚ ȼɥɚɠɧɨɫɬ ɛɭɤɚ ɭɧɢɬɪɚɲʃɟ ɫɦɟɬʃɟ ɭɦɨɪ ɩɨɫɩɚɧɨɫɬɞʁɟɥɨɜɚʃɟɚɥɤɨɯɨɥɚ 3) ɇɟɮɨɪɦɭɥɢɫɚɧɟɢɧɟɞɨɜɨʂɧɨʁɚɫɧɨɮɨɪɦɭɥɢɫɚɧɟɩɨɫɬɚɜɤɟɤɨʁɟɛɢɜɚʂɚɥɨɡɧɚɬɢ ɞɚɛɢɫɟɫɚɨɩɲɬɟʃɟɪɚɡɭɦʁɟɥɨ 4) ɂɧɤɨɦɩɚɬɢɛɢɥɧɨɫɬ ɲɟɦɚ ɫɚɝɨɜɨɪɧɢɤɚ Ɍɟɲɤɨ ʄɟ ɫɟ ɭɫɩɨɫɬɚɜɢɬɢ ɭɫɩʁɟɲɧɚ ɤɨɦɭɧɢɤɚɰɢʁɚ ɨ ɞɪɭɲɬɜɟɧɨɦ ɧɚɩɪɟɬɤɭɢɡɦɟɻɭʁɟɞɧɟɨɫɨɛɟɤɨɧɡɟɪɜɚɬɢɜɧɢɯ ɫɯɜɚɬɚʃɚɢʁɟɞɧɟɧɚɩɪɟɞɧɟɨɫɨɛɟɢɥɢ ɤɨɦɭɧɢɤɚɰɢʁɚɢɡɦɟɻɭɩɨɛɨɠɧɨɝɜʁɟɪɧɢɤɚ ɢ ɚɬɟɢɫɬɟɤɚɞɚʁɟɪɢʁɟɱɨȻɨɝɭɢɜɚɫɢɨɧɢ 5) ɍɬɢɰɚʁɧɟɫɜʁɟɫɧɢɯɢɞʁɟɥɢɦɢɱɧɨɫɜʁɟɫɧɢɯɦɟɯɚɧɢɡɚɦɚɉɪɟɞɪɚɫɭɞɟɤɨʁɟɢɦɚɦɨɨ ɨɞɪɟɻɟɧɨʁ ɨɫɨɛɢ ɢɥɢɤɚɬɟɝɨɪɢʁɢ ɨɫɨɛɚ ɞɨɜɨɞɟ ɞɨ ɬɨɝɚ ɞɚ ɫɟ ʃɢɯɨɜɢɦ ɢɡʁɚɜɚɦɚ ɩɪɢɞɚʁɟɫɦɢɫɚɨɞɪɭɝɚɱɢʁɢɨɞɨɧɨɝɤɨʁɢɫɚɦɢɞɚʁɭɫɜɨʁɢɦɪɢʁɟɱɢɦɚɢɨɞɨɧɨɝɤɨʁɢ ɛɢ ɬɢɦ ɢɡʁɚɜɚɦɚ ɞɚɥɚ ɨɫɨɛɚ ɛɟɡ ɩɪɟɞɪɚɫɭɞɚ ɋɥɢɱɧɨ ɞʁɟɥɭʁɭ ɢ ɨɱɟɤɢɜɚʃɚ Ⱥɤɨ ɩɨɫɬɨʁɟ ɩɪɟɞɪɚɫɭɞɟ ɩɪɟɦɚ ɩɪɢɩɚɞɧɢɰɢɦɚ ɧɟɤɟ ɝɪɭɩɟ ɜɪɢʁɟɞɧɨɫɬ ɢɞɟʁɚ ɢ ɩɪɢʁɟɞɥɨɝɚ ɤɨʁɟ ʁɟ ɢɡɧɢɨ ɩɪɢɩɚɞɧɢɤ ɬɟ ɝɪɭɩɟ ɧɟʄɟ ɛɢɬɢ ɭɨɱɟɧɚ ɢɥɢ ʄɟ ɫɟ ɫɦɚʃɢɬɢɞɨɤʄɟɫɟɦɢɲʂɟʃɭ ɨɫɨɛɟɤɨʁɚɫɟɰɢʁɟɧɢɢɨɞɤɨʁɟɫɟɦɧɨɝɨɨɱɟɤɭʁɟ ɩɪɢɞɚɬɢɜɟʄɚɜɪɢʁɟɞɧɨɫɬ 6) Ʉɨɧɮɭɡɧɨ ɢ ɧɟɚɞɟɤɜɚɬɧɨ ɩɪɟɡɟɧɬɨɜɚʃɟ ɫɚɨɩɲɬɟʃɚ Ʌɨɲɟ ɧɟʁɚɫɧɨ ɢ ɩɨɝɪɟɲɧɨ ɚɪɝɭɦɟɧɬɨɜɚɧɨ ɢɡɥɚɝɚʃɟ ɥɚɤɨ ɦɨɠɟ ɛɢɬɢ ɧɟɫɯɜɚʄɟɧɨ ɢɥɢ ɩɨɝɪɟɲɧɨ ɫɯɜɚʄɟɧɨ Ɇɨɠɟɫɟɞɨɝɨɞɢɬɢɞɚɢɫɩɪɚɜɧɚɡɚɦɢɫɚɨɧɟɪɚɡɭɦɢʁɟɢɧɟɩɪɢɯɜɚɬɢʁɟɪɫɭɛɢɥɢ ɢɡɧɢʁɟɬɢɩɨɝɪɟɲɧɢɚɪɝɭɦɟɧɬɢɢɤɨɪɢɲʄɟɧɢɧɟɚɞɟɤɜɚɬɧɢɩɨʁɦɨɜɢʁɟɪɫɭɭɦʁɟɫɬɨ ɛɢɬɧɢɯɛɢɥɢɧɚɝɥɚɲɟɧɢɧɟɛɢɬɧɢɦɨɦɟɧɬɢɢɥɢɫɭɧɟɞɨɫɬɚʁɚɥɟɪɢʁɟɱɢɢɢɡɪɚɡɢ ɞɚ ɫɟɧɟɲɬɨɩɪɢɤɚɠɟɆɨɠɟɫɟɞɨɝɨɞɢɬɢɢɨɛɪɧɭɬɨɞɚɫɟɩɪɢɯɜɚɬɢɧɟɲɬɨɲɬɨɭ ɫɬɜɚɪɢ ɧɢʁɟ ɬɚɱɧɨ ɞɚ ɫɟ ɭɫɜɨʁɢ ɧɟɤɢ ɚɪɝɭɦɟɧɬ ɤɨʁɢ ʁɟ ɛɟɫɦɢɫɥɟɧ – ɫɚɦɨ ɡɛɨɝ ɬɨɝɚɲɬɨʁɟɬɨɩɪɟɡɟɧɬɨɜɚɨɧɚɡɚɧɢɦʂɢɜɢɩɪɢɜɥɚɱɚɧɧɚɱɢɧɂɬɚɤɜɨ ɩɪɟɡɟɧɬɨɜɚʃɟɨɩɪɚɜɞɚɧɨʁɟɨɡɧɚɱɢɬɢɤɚɨɧɟɚɞɟɤɜɚɬɧɨ 7) ɇɟɩɨɫɬɨʁɚʃɟ ɤɨɦɭɧɢɤɚɰɢɨɧɨɝ ɤɚɧɚɥɚ ɂɚɤɨ ɦɨɠɟ ɢɡɝɥɟɞɚɬɢ ɞɚ ɩɨɫɬɨʁɢ ɦɨɝɭʄɧɨɫɬ ɡɚ ɞɨɛɢʁɚʃɟ ɢɧɮɨɪɦɚɰɢʁɚ ɞɚ ɫɟ ɭɫɩɨɫɬɚɜɢ ɤɨɦɭɧɢɤɚɰɢʁɚɢɥɢɬɪɚɠɟ ɨɛɚɜʁɟɲɬɟʃɚɢɨɛʁɚɲʃɟʃɚɫɬɜɚɪɧɟɦɨɝɭʄɧɨɫɬɢɡɚɬɨɧɟɦɚ7

Ɂɚɤʂɭɱɚɤ

ɍɪɚɞɭɫɦɨɩɪɢɤɚɡɚɥɢʁɟɡɢɤɟɜɟɨɦɚɫɬɚɪɢɯɤɭɥɬɭɪɚɢɰɢɜɢɥɢɡɚɰɢʁɚɢʃɢɯɨɜɟɨɞɧɨɫɟɭ ɤɨɧɬɚɤɬɢɦɚȺɪɚɩɫɤɢʁɟɡɢɤʁɟʁɟɞɚɧɨɞɱɟɬɢɪɢʁɟɡɢɤɚɫɜɢʁɟɬɚɚʃɟɝɨɜɚɥɟɤɫɢɤɚɧɚɥɚɡɢɫɟ

7 ȼɟɥɞɚɥɄ ȾɪɭɲɬɜɟɧɨɩɨɧɚɲɚʃɟɇɨɥɢɬȻɟɨɝɪɚɞ

6 ɢ ɭ ɜɟɨɦɚ ɦɚɥɢɦ ʁɟɡɢɰɢɦɚ Ⱦɪɭɝɢ ʁɟɡɢɤ ʁɟ ɝɪɱɤɢ ɱɢʁɚ ʁɟ ɰɢɜɢɥɢɡɚɰɢʁɚ ɜɟɨɦɚ ɫɬɚɪɚ ɚ ɨɩɲɬɟɩɨɡɧɚɬɚʁɟɱɢʃɟɧɢɰɚɞɚɫɭɦɧɨɝɢɞɪɭɝɢʁɟɡɢɰɢɧɚɫɬɚɥɢɧɚɨɫɧɨɜɭɦɨɞɢɮɢɤɚɰɢʁɟ ɝɪɱɤɨɝɩɢɫɦɚɌɚɤɚɜʁɟɡɢɤʁɟɫɬɚɪɨɫɥɨɜɟɧɫɤɢɱɢʁɢɫɭɬɜɨɪɰɢɛɢɥɢɝɪɱɤɢɦɢɫɢɨɧɚɪɢɬɟ ɫɭɫɟɢɡʃɟɝɚɪɚɡɜɢɥɟɜɟɨɦɚɦɨʄɧɟɬɪɢɝɪɭɩɚɰɢʁɟʁɟɡɢɤɚȳɟɞɚɧɨɞɬɢɯʁɟɡɢɤɚʁɟɢɫɪɩɫɤɢ ʁɟɡɢɤɤɨʁɢʁɟɰɟɧɬɪɚɥɧɢʁɟɡɢɤɭɨɤɪɢʂɭʁɭɠɧɨɫɥɢɜɟɧɫɤɟʁɟɡɢɱɧɟɡɚʁɟɞɧɢɰɟ

Ʌɢɬɟɪɚɬɭɪɚ

- ȼɟɥɞɚɥɄ ȾɪɭɲɬɜɟɧɨɩɨɧɚɲɚʃɟɇɨɥɢɬȻɟɨɝɪɚɞ - Pavllnic.Wolf.A.ɢɫɚɪɚɞɧɢɰɢ ȳɟɡɢɤ ɞʁɟɰɟ ɦɢɝɪɚɧɚɬɚ Ɇɢɝɪɚɰɢʁɫɤɟ ɬɟɦɟ 2 (1986) 2:37-46 - ɂɜɢʄɉ ɋɪɩɫɤɢɧɚɪɨɞɢʃɟɝɨɜʁɟɡɢɤȻɟɨɝɪɚɞɫɬɪ - ȳɟɥɚɫɤɚ, Ɂ. ɢɫɭɪ. (2005). ɏɪɜɚɬɫɤɢ ɤɚɨ ɞɪɭɝɢ ɢ ɫɬɪɚɧɢ ʁɟɡɢɤ.Ɂɚɝɪɟɛ: ɏɪɜɚɬɫɤɚ ɫɜɟɭɱɢɥɢɲɧɚ ɧɚɤɥɚɞɚ - ɉɨɜɟʂɚɨɨɫɧɨɜɧɢɦɩɪɚɜɢɦɚȿɜɪɨɩɫɤɟɭɧɢʁɟɞɨɫɬɭɩɧɚ ɧɚhttp://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/01/ɩɞɮɩɪɢɫɬɭɩʂɟɧɨɦɚɪɬɚ - Ɋɨɬɇ ɁɧɚɤɨɜɢɢɡɧɚɱɟʃɚȻɟɨɝɪɚɞɫɬɪ - http://www.mojpedijatar.co.rs/bilingvizam-dvojezicnost/

7 'UVF(VHG.DULü UDK 159.922.8:314.15 Evropski univerzitet „Kallos“ Tuzla Mr.sF$]UD)UDQFD'åDIHUDJLüZavod za javno zdravstvo TK

(YURSVNLXQLYHU]LWHW%UþNRGLVWULNW Evropski univerzitet „Kallos“ Tuzla

7(0$1$8ý12*6.83$MIGRACIJE U XXI VIJEKU – UZROCI I POSLJEDICE

Prevencija pedagoško- psiholoških posljedica migracija uvjetovanih ratom po djecu i mlade

SAŽETAK

8UDGXVXUD]UDÿHQHPLJUDFLMHVWDQRYQLãWYD uvjetovane ratom i ratnim dešavanjima i njihovi X]URFL L SRVOMHGLFH WH QDþLQL SUHYD]LODåHQMD SHGDJRãNR- psiholoških posljedica po djecu i mlade ]DKYDüHQH RYRP SRMDYRP 3RXþHQL LVNXVWYRP L UDWQLP GHãDYDQMLPD QD SURVWRULPD BiH, ponudili smo javnosti program preventivnog rada i rehabilitacije djece i mladih kao QDMRVMHWOMLYLMLKNDWHJRULMDVWDQRYQLãWYDSRJRÿHQLKUDWQLPGHãDYDQMLPD. Pored toga ispitali smo VWDYRYH VWXGHQDWD L QDVWDYQLþNLK IDNXOWHWD X 7X]OL L %UþNRP prema ovim dešavanjima i prevenciji i rehabilitaciji pedagoško- psiholoških posljedica po djecu i mlade. Cilj ispitivanja je bio utvrditi koje mjere ispitanici predlažu u cilju prevazilaženja i ublažavanja pedagoško- psiholoških posljedica po djecu i mlade. Od metoda u radu je korištena metoda teorijske DQDOL]HLVHUYHMLVWUDåLYDþNDPHWRGDDRGLQVWUXPHQDWDDQNHWQLXSLWQLNNRQVtruisan za namjere našeg istraživanja.

.OMXþQHULMHþLPLJUDFLMHUDWSUHYHQFLMDSHGDJRãNR- psihološke posljedice, djeca i mladi.

8 Prevention of pedagogical and psychological consequences of migrations caused by war affecting children and adolescents.

SUMMARY

This paper examines migrations caused by war and its cause and consequences as well as the procedures of overcoming pedagogical and psychological consequences affecting children and adolescents. Bruised by the experience and war on the territory of Bosnia and Herzegovina, we have offered to the public the program for prevention and rehabilitation of children and adolescents as the most susceptible categories of population affected by war. In addition, we have examined students and teaching staff of the faculty of Tuzla and %UþNR regarding war and prevention and rehabilitation of pedagogical and psychological consequences. The aim of the research was to establish which measures the examinees suggested for the purpose of overcoming and alleviating pedagogical and psychological consequences. Methods used in this paper are theoretical analysis, survey and questionnaire specially designed for the purpose of this research.

Key words: migrations, war, prevention, children, adolescents, pedagogical and psychological consequences

9 Uvod

Današnje vrijeme karakterišu brojne nagle promjene na svim poljima. Hobsbaum (1995). navodi da je svijet u dvadesetom vijeku neprekidno bio u stanju revolucije u nauci, umjetnosti, politici, institucijama, vjerovanjima vrijednostima, zapošljavanju i obrascima PHÿXOMXGVNLKRGQRVDNUR]VYHJHQHUDFLMH Skilbek (Skilbeck, 2004). navodi deset promjena koje imaju uticaja na australijsko društvo, DOLLQDFLMHOLVYLMHW2YHVHSURPMHQHRGQRVHQDVOMHGHüH - migracije i stalne promMHQHHWQLþNLKLNXOWXUQLKPMHãDYLQDNRMHVXUDQLMHSUHGVWDYOMDOH relativno homogene zajednice LNRPSHQWHQFLMHYDVSLWDþDLXþLWHOMD; - VYHYHüDXUEDQL]DFLMDLVmanjenje ruralnih zajednica; - SRYHüDQD IOHNVLELOQRVW ]DSRãOMDYDQMD VD VYH YHüLP SULVXVWYRP UDGD QD SROD UDGQRJ vremena ili zapošljavanja po ugovoru; - þHVWHSURPMHQHNDULMHUH - VWLFDQMHYLãHVWUXNLKYMHãWLQDLSRYHüDQ]QDþDMIRUPDOQLKNYDOLILNDFLMD - široko raširena difuzija konzumentskih vrijednosti i interesovanja koje se odnose na slobodno vrijeme i progresivno napuštanje tradicionalnijih izvora interesovanja i vrijednosti, posebno smanjenje i nestajanje tradicionalnih oblika društvenog kapitala ( lokalnih mreža) kao djela klubova, društava, odlaženja u crkvu i usko povezanih zajednica; - stalno inoviranje kroz primjenu nauke u biohemiji, nauci o materijalima, industrijskoj SURL]YRGQMLSROMRSULYUHGLLWGLQDXNDXVOXåELRGUåDQMDLRþXYDQMDåLYRWQHVUHGLQH - pojava društava koja su svjesna rizika i koja se opiru preuzimanju rizika sa DGPLQLVWUDWLYQLPLGUXJLPSURFHGXUDPD]DRGUHÿLYDQMHLUDVSRGMHOXRGJRYRUQRVWLLVYH YHüHRNUHWDQMHVXGVNLPSURFHVLPDXUMHãDYDQMXVSRURYD - VORåDMXRþHQLKNULWLþNLKSUREOHPDLSLWDQja koja se javljaju zbog gore navedenog, kao i L] GUXJLK L]YRUD XNOMXþXMXüL HSLGHPLMH QDVLOMH WHURUL]DP ]DSRVWDYOMDQMH L ]ORVWDYOMDQMH GMHFH SRYHüDQMH VWRSH VDPRXELVWYD L GHSUHVLMH EHVNXüQLãWYR XJURåDYDQMH åLYRWQH VUHGLQH L OLþQD QHVLJXUQRVW SRMHGLQFa ( Gojkov, 2008, str. 67. i 68.). „S obzirom da znamo da je agresivnost proporcionalna zbijenosti ljudske populacije, možemo pretpostaviti brojne i silovite konflikte“ *UDQGLü str.93.). Pojava i napredak tehnologije i matematike nosi dvije opasnRVWL ]D þRYMHþDQVWYR: LQVXILFLMHQFLMXUD]YRMDPRüLSURQDOD]DNDLRSDGDQMHHPRFLRQDOQRJLGXãHYQRJåLYRWD

10 3URPMHQH VX GDQDV EXUQH L PRJX XJUR]LWL HNRQRPLMH GUXãWYHQH VLVWHPH L SROLWLþNL život. Bez obzira što su one pokazatelj stimulisanja i konstruktivisWLþNLHOHPHQWþHVWR su posrednici destrukcije jer podrivaju strukture od kojih zavisi ljudska sigurnost i stabilnost. Raste broj neadaptiranih, dezorjentisanih ljudi, pretjerana eksploatacija L]YRUDSODQHWH=HPOMH]DJDÿHQMHSULURGHLXEU]DQMHRSXVWRãHQMDJODGPHÿXOMXGLPD, XJQMHWDYDQMHOMXGVNLKSUDYDLRVQRYQLKVORERGDVYHþHãüDLQRYDUDWQDåDULãWDNRMDVLMX VPUW PUåQMX ]OR QH]DSRVOHQRVW WHURU KRORNDXVW MHGQD RSüD HQWURSLMD 'RGDPR OL RYRPHVYHþHãüHWUDJHGLMHYHOLNRJDGLMHODVYLMHWDSUDüHQHPLJUacijama ljudi, porastom VRFLMDOQH SDWRORJLMH NULPLQDOD WUJRYLQH OMXGLPD L OMXGVNLP RUJDQLPD SRUHPHüHQH NRPXQLNDFLMHQHL]OMHþLYHEROHVWL NDUFLQRP+,9NDUGLRYDVNXODUQHEROHVWLPRåGDQL udari) i druge prirodne katastrofe ( zagrijavanje zemlje, klimatske promjene, poplave, zemljotresi, klizišta i druge) možemo pretpostaviti u kakvom vremenu živimo. $XWRU*UDQGLü NDåHGDMHPQRJLPDWHãNRGDVHQRVHVDQDVWDOLPKDRVRPGDMH veliki broj neadaptiranih ljudi, kao i onih dezorjentisanih, svi ovi ljudi se pitaju kuda vode ove promjene. Zemlja je postala gnijezdo termita... Svijet prolazi kroz krize. (WLPLRORãNL JRYRUHüL NUL]H ]QDþH VXÿHQMH ýRYjek je blizu posljednjeg suda. 'YDGHVHWR VWROMHüH MH WUHEDOR ELWL VWROMHüH GMHWHWD SUHPD WH]L NRMX MH Jodine postavila Elen Key. Ä 8 SRYLMHVWL þRYMHþDQVWYD QLMH ELOR MRã QLMHGQRJ VWROMHüD X NRMHP VX XSUDYR GMHFD toliko patila- patila u zatvorima, bivala protjerana, gladovala i bolovala, patila od neuroza i psihoza, patila od zaraženih obitelji i brutalnih scena u svojoj bližoj okolini ili bila toliko preplavljena sa toliko agresivnih filmova. KaGD GMHFX þDN XELMDMX LOL siluju onda svi ne PRåHPRãXWMHWLELWLSRVWUDQLSRYXüLVHGDOMHLWUDåLWLPLUTu je QDSURWLYQXåQDSRPRüDQDOL]DSHGDJRãNLWDNWWHUDpija“. ( Pehar, 1998, str. 65.). 5DWLUDWQDGHãDYDQMDþHVWRGRYRGHGR]DERUDYOMDQMDQDRVQRYQHGMHþLMHSRWUHEH - 3RWUHEDGDVHRVMHüDVLJXUQLPLYROMHQLPSULKYDüHQLPSRãWRYDQLP - 3RWUHED]D]DãWLWRPRGIL]LþNLKPRUDOQLKLVRFLMDOQLKRSDVQRVWL - Potreba ]D NUHWDQMHP DNWLYQRãüX L VORERGQLP LVWUDåLYDQMHP NRULVWHüL þXOD L eksperimentisanje sa najraznovrsnijim predmetima i materijalima, - 3RWUHED]DUD]OLþLWLPREOLFLPDNRPXQLNDFLMHMH]LNXPMHWQRVWPX]LNDQDXNDLGUXJH - Potreba da se ponosi svojim uspjesima, dostigne nezavisnost, razvije samopouzdanje, UMHãDYDXVSMHãQRSUREOHPHUD]YLMDNULWLþQRVWLPHÿXOMXGVNHRGQRVH - Potreba da se igra, ima rekreaciju, uživa u smijehu, veselju i humoru. ( Ibidem, str. 59.).

11 5DWRYLSRNUHüXEURMQHSULVLOQHPLJUDFLMH5DWQHPLJUDFLMHVX]QDþDMDQUL]LNRIDNWRUSR zdravlje stanovništva. „ Djeca – migranti posebno osjetljiva grupa stanovništva“. ( Pilav, 1998, str. 72.). U doba ratnih dejstava na stanovništvo a posebno na djecu brojni riziko-IDNWRULXWLþX na zdravlje: - ratna dejstva - nestabilna higijensko-epidemiološka situacija, - nedovoljna i neadekvatna ishrana, - manjak adekvatnog stambenog prostora, - prisilna migraciona kretanja stanovništva, - nedovoljna i neadekvatna zdravstvena zaštita usljed manjka zdravstvenog kadra, prostora, opreme i lijekova“ ( Ibidem, str. 73.).

*RYRUHüL R SRVOMHGLFDPD UDWD QD SURVWRUX %L+ DXWRULFD 7RPLü JRYRUL NDNR MH ostavio dalekosežne posljedice po cjelokupno stanovništvo, a posebno na djecu ometenu u razvoju. Migracije, izbjeglištvo, progoni stanovništva, gubitak najmilijih, ranjavanja, granatiranja, JODGLGUXJHVSHFLILþQRVWL]DMHGQRVDQLVNLPVRFLMDOQR-ekonomskim statusom veüine ove djece i njihovih porodica, loše zdravstveno stanje, prekid svih vidova edukacije za neke od ove djece, spustile su ovu kategoriju djece i stanovništva naših prostora ispod ljudskog GRVWRMDQVWYD8]SUREOHPHLWHãNRüHNRMHVXLKSUDWLOHXSULMHUDWQRPSHULRGXQDJRPLODOL VXVHMRãLRYLQDYHGHQLSRVOLMHUDWQLDSRYHüDQMHLEURMWUDXPDWL]LUDQLKSRURGLFDLVDPH GMHFHãWRMH]DVRERPYXNORLGUXJHWHãNRüH otežan razvoj i odgoj razvojno ometene GMHFH 7RPLü, str. 76.). Konvencija o pravima djeteta važan je dokument, jedinstven u svijetu sa sveobuhvatnim RSüHYDåHüLPSRJOHGRPQDGMHFX „ Njena važnost je podjednaka za vrijeme mira, kao i za vrijeme ratnih sukoba. Tako u VYLMHWX QH SRVWRML QL MHGDQ PHÿXQDURGQL VXG ]D QMHQX SULPMHQX .RQYHQFLMD NRQVWDQWQR JUDGLPRVWL]PHÿXHWLþNLKQRUPLLSUDYQH]DãWLWHL]PHÿXGXKD.RQYHQFLMHLSR]LWLYQLK zakona koji vladaju u zemljama potpisnicama ( u posljednjih 10 godina Konvenciju su ratifikovale 192 zemlje. Nisu je izvršile SAD i Somalija. Zasnovana na pozitivnim spoznajama minulih civilizacija, kao nužna potreba, Konvencija VH VXþHOLOD VD WDPQRP VOLNRP VYLMHWD YRGHüL EULJX R ]DãWLWL L SURVSHULWHWX QMHJRYRJ QDMUDQMLYLMHJ GMHþLMHJ VHJPHQWD %XGXüL GD VX GMHFD X YHüLQL QDMYHüH åUWYH UDWD L UD]OLþLWLK GUXJLK QDVLOMD L

12 ]ORVWDYOMDQMD HOHPHQWDUQRVW L YHOLþLQD .RQYHQFLMH R SUDYLPD GMHWHWD VYRGL VH QD EURMQH PRPHQWH ]DãWLWH RG JROH HJ]LVWHQFLMH GR þRYMHND GRVWRMQLK IRUPL SRVWRMDQMD X þRYMHND dostojnom svijetu. Sve pozitivne tekovine duhovnih i egzaktnih nauka i znanja .RQYHQFLMD RGJRYRUQR UHVSHNWXMH L SUHSRUXþXMH LK X VPLVOX PMHUH UDVXÿLYDQMD L SUDNWLþQRJGMHORYDQMDXRGJRMXL]DãWLWLPHQWDOQRJLWMHOHVQRJ]GUDYOMDUDdi izgradnje pune RGJRYRUQRVWLSUHGSURMHNWRP]GUDYRJGUXãWYDXJOREDOQRPVPLVOX³ 0LNRYLüVWU 85-86.). 6YHRYRQDODåHREDYH]XSULSUHPDQMDEXGXüLKRGJDMDWHOMDXþLWHOMDSURIHVRUDURGLWHOMDL GUXJLK]DVWXGLR]QRLSHUPDQHQWQRSUXåDQMHSRPRüLGjeci u teškim okolnostima, kako bi što bezbolnije preživili izvanredne okolnosti koje prate njihov rast, razvoj i odrastanje, kao što su ratovi i ratna dešavanja i migracije uvjetovane njima. 9LGRYL SUXåDQMD SRPRüL GMHFL VX EURMQL SREROMãDQMH VRFLR-ekonomskog statusa), REH]EMHÿHQMH XVORYD ]D LJUX VORERGQR YULMHPH XNOMXþLYDQMH GMHFH X KXPDQLWDUQH kreativne, odgojne i druge aktivnosti ]D SVLKRWHUDSLMX L GUXJH YLGRYH SRPRüL NDNR EL njihove osnovne potrebe bile zadovoljene.

Cilj i zadaci istraživanja Cilj istraživanja je ispitati i utvrditi stavove studenata Evropskog univerziteta Kallos“ 7X]OD L (YURSVNRJ XQLYHU]LWHWD X %UþNRP R PLJUDFLMDPD GMHFH L PODGLK X]URNRYDQLK ratom, o posljedicama migracija po djecu i mlade i o mjerama koje predlažu u cilju prevencije i rehabilitacije djece i mladih traumatiziranih ratnim dešavanjima.

Zadaci istraživanja su: 1. Ispitati stavove studenata o ratu i migracijama djece i mladih usljed ratnih dešavanja, 2. Ispitati stavove studenata o posljedicama migracija i ratnih dešavanja po djecu i mlade, 3. Ustanoviti koje mjere ispitanici predlažu u cilju prevencije i rehabilitacije djece i PODGLK]DKYDüHQLKUDWRPLUDWQLPGHãDYDQMLPD

Metode rada 8]RUDN LVSLWLYDQMD VDþLQMDYDWL üH VWXGHQDWD QDVWDYQLþNLK IDNXOWHWD L] 7X]OH L %UþNRJ

13 Metode prikupljanja podataka i mjerni instrumenti

2GPHWRGDXQDãHPUDGXüHPRNRULVWLWLPHWRGXWHRULMVNHDQDOL]HLVHUYHMLVWUDåLYDþNX PHWRGX3XWHPPHWRGHWHRULMVNHDQDOL]HSURXþLWüHPRGRVWXSQXOLWHUDWXUXSHULRGLNXL štampu, izvore sa interneta i elaborirati teorijom navedeni problem, te napraviti DQDOL]X L L]YHVWL ]DNOMXþNH 6HUYHM PHWRGX NRULVWLW üHPR GD EL LVSLWDOL VWDYRYH VWXGHQDWD R QDYHGHQRP SUREOHPX SXWHP DQNHWQRJ XSLWQLND $QNHWQL XSLWQLN üHPR konstruisati za potrebe našeg istraživanja.

Metode obrade podataka =D VYH UH]XOWDWH L]UDþXQDW üHPR PMHUH RVQRYQH GHVNULSWLYQH VWDWLVWLNH DULWPHWLþNH VUHGLQHVWDQGDUGQHGHYLMDFLMH DUH]XOWDWHüHPRSUHGVWDYLWLLWDEHODUQRLJUDILþNL=D WHVWLUDQMH]QDþDMQRVWLUD]OLNDNRULVWLWüHPR[ðWHVW

Rezultati rada i diskusija Prvi zadatak istraživanja odnosi se na ispitivanje stavova studenata o ratu i migracijama djece i mladih uvjetovanih ratom i ratnim dešavanjima. Odgovori ispitanika predstavljeni su u tabeli 1. koja slijedi u nastavku:

Uvijek Ne I slažem Uvijek Varijable se ne slažem se i ne Slažem se se Ukupno X SD slažem se slažem se slažem 1. Rat je QDMYHüH]OR 5 4 10 13 73 105 4,38 7,33 NRMHVHPRüH 4,76% 3,80% 9,52% 12, 38% 69,52% 100% desiti 2. Rat bi 5 3 13 14 70 105 izbjegao po 4,34 7,10 4,76% 2, 86% 12,38% 13,33% 66,66% 100% svaku cijenu 2VXÿXMHP 15 10 23 28 39 105 ljude koji su 3,92 5,48 14,28% 9,52% 21,90% 26,66% 37,14% 100% za rat 4. Posebno sam protiv 2 1 3 41 58 105 4,44 6,94 ratnih 1,90% 0,95% 2,86% 39,05% 55,24% 100% dešavanja 5. Rat ne 12 15 27 20 31 105 3,40 donosi nikome 4,84 11.43% 14,28% 25,71% 19,04% 29,52% 100% dobro 1DMYHüH 2 4 18 41 40 105 4,46 5,87 žrtve rata su 1,90% 3,80% 17,40% 39,05% 38,09% 100%

14 djeca i mladi 7. Djecu i mlade bi potpuno 7 8 19 36 35 105 3,80 5,34 izdvojio iz 6,66% 7,60% 18,09% 34,28% 33,33% 100% ratnih dešavanja 8. Svijet je pun ratno- 7 17 20 21 40 105 3,66 5,14 KXãNDþNLK 6,66% 16,90% 19,04% 20% 38,09% 100% SROLWLþDUD Varijable Uvijek Ne I slažem Slažem se Uvijek Ukupno X SD se ne slažem se i ne se slažem se slažem se slažem 9. Sve nesporazume 1 2 7 28 67 105 u svijetu 4,50 7,12 0,95% 1,90% 6,66% 26,66% 63,80% 100% rješavao bi dijalogom 10. Posljedice rata po djecu i 2 1 11 23 68 105 4,46 7,09 mlade su 1,90% 0,95% 10,47% 21,90% 64,76% 100% nesagledive

8YLGRPXUH]XOWDWHSUHGVWDYOMHQHXWDEHOLPRåHPRXRþLWLGDVXVUHGQMHYULMHGQRVWLQD varijablama koje ispituju stavove studenata prema ratu i ratnim migracijama djece u rasponu od ( M= 4,50) varijabla 9 ( sve nesporazume u svijetu rješavao bi dijalogom) do M= 3,40 ( varijabla 5 – rat nikome ne donosi dobro). 1DMYHüHåUWYHUDWDVXGMHFDLPODGL ( varijabla 6), a srednja vrijednost odgovora je M = 4,46 ista srednja vrijednost odgovora je M = 4,46 za varijablu 10 ( posljedice rata po djecu i mlade su nesagledive. Visoke standardne devijacije ukazuju na visoku varijabilnost rezultata. Visoke srednje vrijednosti VX L QD YDULMDEOL 0 SRVHEQR VDP SURWLY UDWQLK ]ORþLQD YDULMDEOL UDW MH QDMYHüH ]OR NRMH VH PRåH GHVLWL 0 ,38 i na varijabli 2 ( rat bi izbjegao po svaku FLMHQX 0 ,]UDþXQDWL;ð]DYDULMDEOX VYHQHVSRUD]XPHXVYLMHWXELUMHãDYDR GLMDORJRP L]QRVL 2þLWDQD YULMHGQRVW X² na 4 stupnju slobode na oba nivoa ]QDþDMQRVWLL]QRVL – 9,488) i 0,01 (13,277). S obzirom da je dobiveni X² znatno L]QDG JUDQLþQLK YULMHGQRVWL RþLWDQLK QD VWXSQMX VORERGH QD RED QLYRD ]QDþDMQRVWL PRåHPR]DNOMXþLWLGDMHVWDWLVWXþNL]QDþDMQR, DQHVOXþDMQR Drugi zadatak se odnosi na ispitivanje stavova studenata o posljedicama rata i ratnih dešavanja po djecu i mlade. Odgovori ispitanika predstavljeni su u tabeli 2. koja slijedi.

15 Tabela 2. Posljedice ratnih dešavanja po djecu i mlade

Varijable Uvijek Ne I slažem Slažem Uvijek Ukupno X SD se ne slažem se i ne se se slažem se slažem slažem se 1. Ratna dešavanja 1 2 3 29 70 105 djecu i mlade 4,62 7,40 0,95% 1,90% 2,86% 27,62% 66,66% 100% životno ugrožavaju 2. Narušavaju 1 2 4 28 70 105 njihovo pravo na 4,56 7,37 0,95% 1,90% 3,80% 26,66% 66,66% 100% slobodu 0 1 4 28 70 105 3. Traumatiziraju ih 4,53 7,36 0% 0,95% 3,80% 26,66% 66,66% 100% 4. Ugrožavaju prava 2 3 1 40 59 105 4,43 6,96 na osnovne potrebe 1,90% 2,86% 0,95% 38,09% 56,19% 100% 5. Narušavaju 3 1 4 30 67 105 IL]LþNRLPHQWDOQR 4,49 7,18 2,86% 0,95% 3,80% 28,57% 63,80% 100% zdravlje 6. loš su uzor u 2 4 5 40 54 105 4.33 6,59 ponašanju djeci 1.90% 3.80% 4,75% 38,09% 51,43% 100%

8YLGRPXUH]XOWDWHSUHGVWDYOMHQHXWDEHOLPRåHPRXRþLWLGDVXVUHGQMHYULMHGQRVWL odgovora u rasponu od M = 4,62 ( na varijabli 1 – ratna dešavanja djecu i mlade životno ugrožavaju) do M = 4,33 ( varijabla 6 – loš su uzor djeci). Visoke srednje vrijednosti su i (na varijablama 2 - narušavaju prava na slobodu) M = 4,56. Na varijabli 3 ( traumatiziraju djecu ) M = 4,53 te varijablu 4 ( ugrožavaju pravo na zadovoljenje osnovnih potreba) M = 4,43. 1DYDULMDEOL QDUXãDYDMXIL]LþNRLPHQWDOQR]GUDYOMHGMHFH 0 ,]UDþXQDWD YULMHGQRVW ;ð QD YDULMDEOLL]QRVL6RE]LURP GD MHGRELYHQL ;ð znatno iznad vrijednosti X² RþLWDQH QD . VWXSQMX VORERGH QD RED QLYRD ]QDþDMQRVWL L PRåHPR]DNOMXþLWLGDVXRGJRYRULLVSLWDQLNDVWDWLVWLþNL ]QDþDMQLDQHVOXþDMQR 1DãWUHüL]DGDWDNRGQRVLVHQDLVSLWLYDQMHNRMHPMHUHLVSLWDQLFLSUHGODåXXcilju prevencije i rehabilitacije djece ugrožene ratnim dešavanjima. Odgovori ispitanika su predstavljeni u tabeli 3. u nastavku.

16 7DEHOD3ULMHGORJPMHUDSUHYHQFLMHLUHKDELOLWDFLMHGMHFHLPODGLK]DKYDüHQLKUDWRP

Vrsta mjere f % 1. izmjestiti djecu iz ratnih 73 69,52 žarišta 2. Organizovati psiho-terapeutski 81 77,14 rad sa djecom 3. Okupirati ih aktivnostima kao 79 75,23 i ostalu djecu 4. Inkluzirati ih u društvenim 105 100 sredinama u koje su izmješteni

Ispitanici predlažu u cilju prevencije i rehabilitDFLMH GMHFH ]DKYDüHQH UDWRP L migracijama da se ova djeca izmjeste iz ratnih žarišta, da se sa njima organizira psihoterapeutski i odgojni rad i da se integriraju u društvenu zajednicu u koju budu izmješteni do završetka rata.

=DNOMXþFL Na osnovu rezultDWDGRãOLVPRGRVOMHGHüLK]DNOMXþDND 1. 9HüLQDLVSLWDQLNDLPDQHJDWLYQHVWDYRYHSUHPDUDWXLUDWQLPGHãDYDQMLPD 2. 3RVOMHGLFH UDWQLK GHãDYDQMD L PLJUDFLMD XYMHWRYDQLK UDWRP VX QDURþLWR YHOLNH SR GMHFX L PODGH 5DW XJURåDYD GMHþLMD SUDYD QD åLYRW QD VORERGX traumatizira ih, ugrožava im prava na zadovoljenje osnovnih potreba, QDUXãDYDQMLKRYRSVLKLþNR zdravlje i služi kao loš uzor u ponašanju djece i mladih. 3. U cilju prevencije i rehabilitacije djece ugrožene ratom ispitanici predlažu da se izmjeste iz mjesta REXKYDüHQLK UDWQLP GHMstvima, da se obuhvate odgojnim i psihoterapeutskim radom, te da nastave normalno živjeti i inkluzirati se u sredinu u koju su izmješteni.

17 Literatura

1. *UDQGLü 5 &LOMHYL REUD]RYDQMD, U .RPSHQWHQFLMH XþLWHOMD L YDVSLWDþD 9LVRND ãNROD VWUXNRYQLK VWXGLMD ]D REUD]RYDQMH YDVSLWDþD Ä0LKDLOR 3XSLQ³ 9UãDF str.91-116. 2. Hobsbaum, E. (1995). Age of Extremej:the short twentieth century, 1914- 1991. London: Abacus. 3. 0LNRYLü 0 ,PSHUDtiv konvencije o pravima djeteta, U: Zborniku radova Ostvarivanje prava djeteta u organizaciji Ombudsmena Federacije BiH. 4. Pehar, L. (1998). Djeca sa specijalnim potrebama, U: Zborniku Djeca sa posebnim potrebama Institucije ombudsmena Federacije BiH. 5. Pilav, A. (1998). Zdravstveno- socijalne posljedice rata u BiH na zdravstveno stanje djece, U: Zborniku Djeca sa posebnim potrebama Institucije ombudsmena Federacije BiH. 6. Skilbeck, M.&Connellh. (2004). Teachers for the future: The caning nature of society and related issues for the teaiching workforce. Canberea: A. report to the Teacher Quality and Educcational Lea derchip. Taskforce of the Ministerial Council for Education , Employment, Training and Youth Atfairs. 7. 7RPLü 5 5HKDELOLWDFLMD GMHFH RPHWHQH X UD]YRMX, U: Zborniku radova ostvarivanje prava djeteta u organizaciji Ombudsmena Federacije BiH.

18 Prof. dr. sc. Ivan Balta UDK 314.15(497) red. prof. u trajnom zvanju

,9PHÿXQDURGQLQDXþQLVNXSÄMigracije u XXI. vijeku - uzroci i posljedice -„ -izvorni originalQLþODQDN- (8%'%UþNRPDUW6.

RECENTOST ISELJAVANJA PREKO BALKANA NA MIGRACIJE IZ HRVATSKE I SLAVONIJE U SAD 32ý(7.20;;672/-(û$

Abstrakt 0LJUDFLMH VX VH GRJDÿDOH X XNXSQRM SRYLMHVWL FLYLOL]DFLMH SD MH UHFHQWQD L WUHQXWQD VHRED SUHNR%DONDQD*RWRYRGDQHPDQDURGDNRMLQLVXL]HNRQRPVNLKSROLWLþNLKYRMQLKYMHUVNLK velikih prirodnih katastrofa (poplava, požara, gladi, ratova i inih razloga), bili primorani na FMHORNXSQHLOLGMHORPLþQHVHREHVWDQRYQLãWYD0LJUDFLMHVXVHRSUDYGDYDOHUD]QLPUD]OR]LPD þHVWR XYMHWRYDQL UDWQLP VXNRELPD L SREXQDPD HSLGHPLMDPD NDWDNOL]PDPD Vtrateškim i WDNWLþNLPLQWHUHVLPDYHOLNLKLPDOLKVLOD 8 VYH WR XNODSD VH PLJUDFLMD NRMD VH WUHQXWDþQR GRJDÿD QD SXWX RG %OLVNRJ ,VWRND SUHNR 0DOH$]LMH-XJRLVWRþQHGR6UHGQMH(XURSHSUROD]HüLWROLNRXSRYLMHVWLSR]QDWLPXWDEDQLP stazama migracija naroGDRG0DOH$]LMHL*UþNHSUHNR%DONDQDQDSXWXX6UHGQMX(XURSX 0LJUDFLMH VX þHVWR ELOH X]URNRP NUL]D SRVHEQR YRMQLK QDFLRQDOQLK NXOWXUQLK L YMHUVNLK sukoba te ekonomsko-SROLWLþNLKQHVWDELOQRVWLSRMHGLQLKUHJLMDL]HPDOMD%LMDKXYLÿHQHYHOLNH seobe nDURGDXVWDURPYLMHNXX(JLSWXL0H]RSRWDPLMLX6WDURM*UþNRML5LPVNRP&DUVWYX =DWLP NUDMHP VUHGQMHJ YLMHND PRåGD QDMYHüH VHREH QDURGD LNDGD ]DELOMHåHQH RG VUHGLãQMH Azije do Europe u u kojoj su se naselili razni novopridošli narodi. Novi narodi u pridošlim NUDMHYLPD ãLULOL VX VYRMX NXOWXUX YMHUX FLYLOL]DFLMX RELþDMH L VYRMH LQWHUHVH QD SURVWRULPD ]DWHþHQRJVWDURVMHGLODþNRJVWDQRYQLãWYDXJODYQRPLKUDVHOMXMXüLXQLãWDYDMXüLLDVLPLOLUDMXüL 0HWRGRORJLMDRVYDMDQMDLQDPHWDQMDMDþLKQDGVODELMLPELOD je ista. 8 QRYRP YLMHNX GRJDÿDOH VX VH VHREH QDURGD L] GREUR SR]QDWLK UD]ORJD L NUDMHP 'UXJRJ svjetskog rata u Europi i neposredno poslije toga, a primjeri su bezbrojni. Na primjer, kada je QMHPDþNRVWDQRYQLãWYRXGHVHFLPDPLOLMXQDOMXGL]DXYLMHNPLJULUDlo sa stoljetnih ognjišta sa VYRMLKSURVWRUD,VWRþQH3UXVNHDNRMHMHRGWDGDQDVHOMHQRSUHWHåLWRSROMVNLPVWDQRYQLãWYRP D SROMVNR VWDQRYQLãWYR MH L]EMHJOR VD VYRMLK LVWRþQLK SROMVNLK SURVWRUD NRMH MH SUHSXãWHQR tadašnjem SSSR-u. Izbrisani su gotovo svi tragovi nekadašnje stoljetne civilizacije koja je RELWDYDOD QD WLP SURVWRULPD QDGRPMHVWXMXüL LK QRYLP FLYLOL]DFLMDPD L NXOWXUDPD QRYLP LGHRORJLMDPD WH RELþDMLPD åLYOMHQMD 'RJDÿDOH VX VH EURMQH PLJUDFLMH VWDQRYQLãWYD SR QDFLRQDOQRM YMHUVNRM L HWQLþNRM VWUXNWXUL QD SULPMHU QD SRGUXþMX .DYND]D .ULPD %OLVNRJ ,VWRND L 5XVLMH WM 6RYMHWVNRJ 6DYH]D VDPR X ;; V QDVWDYNRP L X ;;, VWROMHüX NRMH VX QHGRYROMQR LVWUDåHQH L WLPH QHGRYROMQR ]QDQH D X WLP PLJUDFLMDPD QHVWDMDOL VX WUDJLþQR mnogi narodi i mnoge civilizacije. Dakako iste migracije nisu mimoilazile prostore Balkana tj. bivše Jugoslavije, posebno kada MHSRGUDWQLPRNROQRVWLPDQSUQMHPDþNRVWDQRYQLãWYRSRQDMYLãHL]9RMYRGLQHL6ODYRQLMH izbjeglo, a na iste prostore naseljeno je pridošlo stanovništvo uglavnom iz ruralnih sredina MXJRLVWRþQRJLMXåQRJGLMHODWDGDãQMH-XJRVODYLMH8QRYLMHYULMHPHGRJRGLOHQRYHQDFLRQDOQH migracije u kojem su izraziti primjeri bili oni u Srbiji, Hrvatskoj, Kosovu, a posebno i unutar Bosne i Hercegovine, gdje je vršena nacionalna homogenizacija stanovništva na pojedinim prostorima. Tragedije seobe ili migracija dijela stanovništva koje se trajno iselilo sa svojih stoljetnih ognjišta, a koji traje i danas, iskusili su i svi južnoslavenski narodi koji su se raseljavali

19 uglaYQRP L] UDWQLK L SRUDWQLK HNRQRPVNLK L SROLWLþNLK UD]ORJD QDURþLWR NUDMHP ;,; L SRþHWNRP;;VWROMHüD Posebno su hrvatsko stanovništvo desetkovale migracije od sredine XIX. do danas, kada po QHNLPSURUDþXQLPD+UYDWDXGRPLFLOQRMGUåDYLLPDWROLNRNROLko i u dijaspori. Dakako da se može konstatirati da su takvu sudbinu proživljavali i neki drugi južnoslavenski narodi. +UYDWL VX VH YHü ]D YULMHPH $XVWUR-8JDUVNH XJODYQRP LVHOMDYDOL X WDGD ÄREHüDQX ]HPOMX³ 6MHGLQMHQH $PHULþNH 'UåDYH RG W]Y Ä]ODWQH JUR]Qice“ (od 1848. godine) do danas. Kulminacija seoba bila u razdoblju od 1900. do 1910. godine, kada je npr. bez Dalmacije i ,VWUH VDPR +UYDWVND L 6ODYRQLMD LPDOD MHGDQ GR QDMYHüLK SRVWRWDND LVHOMHQLãWYD WDNR LQDþH PDOREURMQRJVWDQRYQLãWYDPHÿXHXURSVNLPQDURGLPD7DGDMHYHüXRþHQRGDüHXHXURSVNLP i svjetskim razmjerima migracije postati golemi problem te se nastojalo mnogobrojnim reformama suzbiti migracije, nažalost bezuspješno.

Prof. dr. sc. Ivan Balta / red. prof. u trajnom zvanju

,9 PHÿXQDURGQLQDXþQLVNXSÄMigracije u XXI. vijeku - uzroci i posljedice -„ -L]YRUQLRULJLQDOQLþODQDN- (8%'%UþNRPDUW6.

EVALUATION OF MIGRATING PATTERNS FROM SLAVONIA AND CROATIA ACROSS BALKANS AND USA IN THE EARLY 20TH CENTURY

Abstract Specific migration took place in the history and it is still ongoing and the recent via the Balkans. There are almost no nationalities in the world who were not forced to the total or partial migration of the population for reasons of economic, political, military, religious, or major natural disasters (flood, fire, famine, wars and other reasons). Migrations were justified for variety of reasons, often due to armed conflicts and riots, epidemics, cataclysms, and strategic and tactical interests of larger influential nations. Migration is somewhat of a common occurrence, which even today is happening on the paths from Middle East through Asia Minor, South-East to Central Europe, passing through known beaten paths of migration of the people of Asia Minor and Greece, through the Balkans on their way to Central Europe. Migrations have often been the result of the crisis, in particular the military, national, cultural and religious conflicts and economic and political instability in certain regions and countries around the world. We can also see great migrations in old Egypt, Mesopotamia, ancient Greece and the Roman Empire. Then at the end of the Middle Ages, perhaps the largest ever recorded migration of people from Central Asia to Europe in in which many new nationalities settled across Europe. Newcomers that arrived from Central Asia regions spread their culture, religion, civilization, traditions and interests within the area of the current indigenous population, mainly forcing them to leave, destroying their values and also assimilating to their culture. Methodology of conquests on imposing stronger over the weak was the same. Migration of people was also happening in the new century from well-known reasons, at the end of the Second World War in Europe, and immediately thereafter. For example, when the German population in the tens of millions of people migrated from the midst of East Prussia, which was then inhabited by mostly Polish populations. At the same time, Polish population

20 fled from their eastern Polish lands that was left to the Soviet Union. With that act, we witnessed a removal of almost all traces of the centuries-old civilization that lived in the area, forcing new civilizations and cultures, new ideologies and customs of life. There were also numerous migrations of population on national, religious and ethnical structures, for example in the Crimea, the Middle East and Russia. Only in 20th century in Soviet Union, which is well under-researched and therefore insufficiently known, many nations and civilizations tragically disappeared due to migrations. Similar migrations certainly did not bypassed the areas of the Balkans as well. The former Yugoslavia, especially under war conditions had a German population mainly from Vojvodina and Slavonia migrated out. Those same areas were then inhabited by newly- arrived nationalities from the rural south-eastern and southern parts of the former Yugoslavia. In recent years, new national migration took place in which were examples of Serbia, Croatia, Kosovo, and especially Bosnia and Herzegovina, where ethnic homogenization of the population in certain areas was carried. Migration due to tragedy where population was permanently moved out of their century-old homes, were experienced by South Slavic people who were forced to leave their homes mainly due to war and post-war effects, economic and political reasons, especially at the end of the 19th and the beginning of the 20th century. In particular, the Croatian population decimated due to migration since the mid-nineteenth. Today, according to some calculations, there are as many Croats living in their home country as well as outside. Similar fate is also experienced by some other South Slavic peoples. The Croats were migrating as early as the era of Austro-Hungarian Empire mostly to the "promised land" United States. Migration at the time also had a nickname "Gold Rush" which occurred in 1848 and that migration still happens at the present time. The migrating culmination was in the period from 1900 to 1910, when, for example Croatia and Slavonia had one to the largest percentage of emigrants in otherwise small population among other European nations. By then, it was already known that in the European and global scale of migrations, this movement will become a significant problem, regardless of countless efforts and reforms to suppress it.

Uvod Migracije stanovništva diljem svijeta, posebno u Europi, možda nisu ništa novo u ukupnoj povijesti civilizacije, a posebno za recentnost, razumijevanje i današnjih velikih seoba preko %DONDQD*RWRYRGDQHPDQDURGDNRMLQLVXL]HNRQRPVNLKSROLWLþNLKYRMQLKYMHUVNLKYHOLNLK prirodnih katastrofa (poplava, požara, gladi, ratova i inih razloga), bili primorani na FMHORNXSQH LOL GMHORPLþQH VHREH VWDQRYQLãWYD 'DNDNR GD VX VH PLJUDFLMH RSUDYGDYDOH UD]QRUD]QLPUD]OR]LPD]DYLVQRRGUDWQLKX]URNDVWUDWHãNLKLWDNWLþNLKLQWHUHVDYHOLNLKLPDOLK VLODSREMHGQLNDQDUDþXQSRUDåHQLK Stoga se ne mogu izdvojiti, niti davati posebnost i zadnjim velikim migracijama, koje se WUHQXWDþQR ELOMHåH QD SXWX RG %OLVNRJ ,VWRND SUHNR 0DOH $]LMH -XJRLVWRþQH GR 6UHGQMH (XURSH SUROD]HüL WROLNR X SRYLMHVWL YHü SR]QDWLP XWDEDQLP VWD]DPD PLJUDFLMD QDURGD RG 0DOH$]LMHL*UþNHSUHNR0RUDYVNR-Vardarske udoline na putu u Srednju Europu. 0LJUDFLMHVXNDRLGRVDGDSDLGDQDVþHVWRELOHX]URNRPNUL]DSRVHEQRYRMQLKQDFLRQDOQLK kulturnih i vjerskih sukoba te ekonomsko-SROLWLþNLKQHVWDELOQRVWLSRMHGLQLKUHJLMD i zemalja. 7DNR YHü ELMDKX YLÿHQH YHOLNH VHREH QDURGD QD SULPMHU X VWDURP YLMHNX X (JLSWX L 0H]RSRWDPLMLXRNYLUX6WDUH*UþNHL5LPVNRJ&DUVWYD=DWLPNUDMHPVUHGQMHJYLMHNDPRåGD QDMYHüHVHREHQDURGDLNDGD]DELOMHåHQHRGVUHGLãQMH$]LMHGRXQLãWHQMDRimskog Carstva u kojem su se naselili razni novopridošli narodi. Novi narodi u pridošlim krajevima širili su VYRMX NXOWXUX YMHUX FLYLOL]DFLMX RELþDMH L QDGDVYH VYRMH LQWHUHVH QD SURVWRULPD ]DWHþHQRJ

21 VWDURVMHGLODþNRJVWDQRYQLãWYDXJODYQRPLKUDVHOMXMXüLXQLãWDYDMXüLLDVLPLOLUDMXüL*RWRYRMH XYLMHNXWDNYLPVHREDPDQDURGDPHWRGRORJLMDRVYDMDQMDLQDPHWDQMDMDþLKQDGVODELMLPELOD ista.1 /MXGVNRSDPüHQMHSRQHNDGL]JOHGDVODERDGRJDÿDOHVXVHVHREHQDURGDL]GREURSR]QDWLK razloga, na primjer i krajem Drugog svjetskog rata u Europi i neposredno poslije toga, kada je QSUQMHPDþNRVWDQRYQLãWYRXGHVHFLPDPLOLMXQDOMXGL]DXYLMHNPLJULUDORVDVWROMHWQLKRJQMLãWD VD VYRMLK SURVWRUD ,VWRþQH 3UXVNH L WDGDãQMLK LVWRþQLK QMHPDþNLK SURVWRUD NRMH MH RG WDGD naseljeno pretežito poljskim stanovništvom, a poljsko stanovništvo je izbjeglo sa svojih LVWRþQLKSROMVNLKSURVWRUDNRMHMHSUHSXãWHQRWDGDãQMHP6665-u. Do sada su gotovo izbrisani svi tragovi nekadašnje stoljetne civilizacije koja je obitavala na tim prostorima, QDGRPMHVWXMXüL LK QRYLP FLYLOL]DFLMDPD L NXOWXUDPD QRYLP LGHRORJLMDPD WH RELþDMLPD življenja. /MXGVNRSDPüHQMHSRQHNDGL]JOHGDVODERDGRJDÿDOHVXVHEURMQHPLJUDFLMHVWDQRYQLãWYDSR QDFLRQDOQRM YMHUVNRM L HWQLþNRM VWUXNWXUL L QD SRGUXþMX .DYND]D Krima, Bliskog Istoka i 5XVLMHWM6RYMHWVNRJ6DYH]DVDPRX;;VQDVWDYNRPLX;;,VWROMHüX9MHURMDWQRXVYLMHWX ima veoma mnogo takvih primjera, koje su nedovoljno istražene i time nedovoljno znane, a u WLPPLJUDFLMDPDQHVWDMDOLVXWUDJLþQRPQRJLQDURdi i mnoge civilizacije.2 1R NDNR MH WR XWYÿHQR 'LHVWHUZHJRYLP SHGDJRãNLP SULQFLSLPD HJ]HPSODUQRVWL QSU X problematici istraživanja migracija, uvijek treba polaziti od onoga što je bliže, jednostavnije i poznatije,3 DWRMHVYDNDNRSURVWRUMXJRLVWRþQH(XURSHLOLGRQHGDYQR-XJRVODYLMH7DNRÿHUVH X LVWRP UD]GREOMX SRG UDWQLP RNROQRVWLPD NDR L QDYHGHQRP SULPMHUX 1MHPDþNH L 3ROMVNH GRJDÿDORVQMHPDþNLKVWDQRYQLãWYRPSRQDMYLãHX9RMYRGLQLL6ODYRQLMLNRMHMHL]EMHJORDQD iste prostore naseljeno je pridošlRVWDQRYQLãWYRXJODYQRPL]UXUDOQLKVUHGLQDMXJRLVWRþQRJL južnog dijela tadašnje Jugoslavije. Te migracije nisu završene jer su se nastavljale u manjim razmjerima seoba, npr. seobama naroda selo-grad, a posebno i još jednom uslijed rata i razaranja raspadom Jugoslavije seobama na iste prostore novonastalih nacionalnih država. Tada su se u ratnim okolnostima NUDMHP;;LSRþHWNRP;;,VWROMHüDGRJRGLOHQRYHQDFLRQDOQHPLJUDFLMHXNRMHPVXL]UD]LWL primjeri bili oni u Srbiji, Hrvatskoj, Kosovu, a posebno i unutar Bosne i Hercegovine, gdje je vršena nacionalna homogenizacija stanovništva na pojedinim prostorima.4 1LMH SURãOR JRWRYR QL GHVHWOMHüH NDGD VX VH QD LVWRP GUXãWYHQR-SROLWLþNL WUXVQRP L QHVWDELOQRP SRGUXþMX QHGDYQR GRJRGLOH L GRJDÿDMX QRYH VHREH VDGa izazvani mnogim uzrocima izvana u kojem se kao glavni razlozi spominju ratne okolnosti na Bliskom Istoku.

1 Ivan Balta, Slavonski arhivski i novinski zapisi o hrvatskim iseljenicima u SAD-u u razdoblju od druge SRORYLFHVWROMHüDGRJRGLQH br. 83., Društvena istraživanja, þDVRSLV]DRSüDGUXãWYHQDSLWDQMDJRG5 (2006), br. 3., Institut za društvena istraživanja Ivo Pilar, Zagreb, 2006., str. 557-575. I. Balta, Slavonski arhivski i novinski zapisi o hrvatskim iseljenicima u SAD-u od 1905. do 1910. godine, Društvena istraživanja, br. 67., Institut za društvena istraživanja Ivo Pilar, Zagreb, 2002., str.765.-789. I. Balta, Iseljavanje iz Slavonije u Ameriku od 1905. do 1910. godine, Radovi - Zavoda za povijesne znanosti u Zadru HAZU, br. 45., Zagreb-Zadar, 2003., str. 393- 418. 2 I. Balta, Iseljavanje iz Slavonije pred Prvi svjetski rat, Život i škola, br. 13 (1/2005)., Filozofski fakultet 6YHXþLOLãWDX2VLMHNX, 2005., str. 34-50. I. Balta, 3ULKRG 6ORYiNRY Y 6ODYRQLMX &KRUYiWVNX L VWRURþMH, Studia Historia Tyrnavensis, nr. VII., Filozofická fakulta Trnavská univerzita v Trnave (Slovenská), 2008., str. 172-188. 3 ɂ. ȻɚɥɬɚɄɨɦɩɥɟɤɫɧɨɫɬɧɚɫɬɚɜɟɢɫɬɨɪɢʁɟ-ɟɝɡɟɦɩɥɚɪɧɢɢɩɪɨɛɥɟɦɫɤɢɩɪɢɫɬɭɩɇɚɲɚɲɤɨɥɚ,- ɱɚɫɨɩɢɫ ɡɚɬɟɨɪɢʁɭɢɩɪɚɤɫɭɜɚɫɩɢɬɚʃɚɢɨɛɪɚɡɨɜɚʃɚ ȾɪɭɲɬɜɨɩɟɞɚɝɨɝɚɊɟɩɭɛɥɢɤɟɋɪɩɫɤɟ ɍȾɄɛɪɨʁ-3., ȻɚʃɚɅɭɤɚɫɬɪ-109. 4 ɂ Ȼɚɥɬɚ Ⱦɟɦɨɝɪɚɮɫɤɢɬɟ ɩɪɨɦɟɧɢ ɜɨ ȳɭɝɨɢɫɬɨɱɧɚ ȿɜɪɨɩɚ ɤɚɤɨ ɩɨɫɥɟɞɢɰɚ ɧɚ ɢɫɬɨɪɢɫɤɨɬɨ ɢ ɧɚ ɩɪɢɪɨɞɧɨɬɨ ɩɪɚɜɨ Ɂɛɨɪɧɢɤ ɪɚɞɨɜɚ, ɂɧɫɬɢɬɭɬ ɡɚ ɧɚɰɢɨɧɚɥɧɚ ɢɫɬɨɪɢʁɚ ɦɟɻɭɧɚɪɨɞɧɚ ɧɚɭɱɧɚ ɤɨɧɮɟɪɟɧɰɢʁɚ„Ɍɪɚɧɡɢɰɢʁɚ ɜɨɢɫɬɨɪɢʁɚɬɚɢɤɭɥɬɭɪD“, 30-; ɋɤɨɩʁɟ8ɫɬɪ485-505. I. Balta, Arhivski i novinski zapisi o hrvatskim iseljenicima iz Bosne i Slavonije u SAD-u od druge polovice 19. VWROMHüDGRJRGLQH Radovi, br. IX., Hrvatsko društvo znanstvenika i umjetnika, Sarajevo, 2009., str. 9-35.

22 2SHW L L]QRYD NUHQXOH VX QRYH PLJUDFLMH SUHNR SURVWRUD YHü YLÿHQLP L ]QDQLP ÄXWDEDQLP pravcima seobe naroda“ od Bliskog Istoka te Moravsko-Vardarskom udolinom u Srednju Europu. 3RVOMHGLFH LVWLK PLJUDFLMD QLVX MRã VDJOHGLYH SR PRJXüH VXGELQH QDURGD L ]DSDGQRHXURSVNH nehomogene civilizacije. Tragedije seobe ili migracija dijela stanovništva koje se trajno iselilo sa svojih stoljetnih ognjišta, a koji traje i danas, iskusili su i svi južnoslavenski narodi koji su se raseljavali XJODYQRP L] UDWQLK L SRUDWQLK HNRQRPVNLK L SROLWLþNLK UD]ORJD QDURþLWR NUDMHP ;,; L SRþHWNRP;;VWROMHüD Posebno su hrvatsko stanovništvo desetkovale migracije od sredine XIX. do danas, kada po QHNLPSURUDþXQLPD+UYDWDXGRPLFLOQRMGUåDYLLPDWROLNRNROLNRLXGLMDVSRUL'DNDNRGDVH može konstatirati da su takvu sudbinu proživljavali i neki drugi južnoslavenski narodi. +UYDWL VX VH YHü ]D YULMHPH $XVWUR-Ugarske uglavnom isHOMDYDOL X WDGD ÄREHüDQX ]HPOMX³ 6MHGLQMHQH $PHULþNH 'UåDYH RG W]Y Ä]ODWQH JUR]QLFH³ RG JRGLQH GR GDQDV DOL MH kulminacija seoba bila u razdoblju od 1900. do 1910. godine, kada je npr. bez Dalmacije i Istre, samo Hrvatska i Slavonija imala jedan GR QDMYHüLK SRVWRWDND LVHOMHQLãWYD WDNR LQDþH PDOREURMQRJVWDQRYQLãWYDPHÿXHXURSVNLPQDURGLPD7DGDMHYHüXRþHQRGDüHXHXURSVNLP i svjetskim razmjerima migracije postati golemi problem te se nastojalo mnogobrojnim reformama suzbiti migracije, nažalost EH]XVSMHãQR$NRYHüX]URFLPLJUDFLMDQLVXELOLUDWRYL HNRQRPVNLLSROLWLþNLUD]OR]LRQGDVXWRSRVWDMDOLYMHUVNLUD]OR]LHSLGHPLMHLNDWDNOL]PHWM prirodne katastrofe, koje su iznova pokretale nove i nove migracije ljudi.

1DRSüLVYMHWVNLSUREOHPPLJUDFLMHVWDQRYQLãWYD;,;L;;VWROMHüD]QDQVWYHQRMHXND]DQR QD ;, PHÿXQDURGQRP NRQJUHVX SRYMHVQLþDUD JRGLQH X 6WRFNKROPX5 a na XIV. PHÿXQDURGQRPNRQJUHVXSRYMHVQLþDUDJRGLQHX6DQ)UDQFLVFRXMHGQDRGWHPDELMDãH prekomorska migracija.6 MHÿX SUYLPD R problemima iseljavanja iz Hrvatske, objavio je svoja istraživanja 1903. godine Fran Milobar, a potom su slijedila izdanja o hrvatskom iseljeništvu u sklopu radova o jugoslavenskoj emigraciji,7 LVHOMHQLþNoj štednji8 i narodnoj statistici.9 O društvenom i ekonomskom položaja Hrvata u Americi pisali su $QWH 7UHVLü-3DYLþLü10 +LQNR+LQNRYLü11 i Stjepan Lojen.12 2LVHOMHQLFLPDL]+UYDWVNHQDSLVDRMH9MHüHVODY Holjevac opsežno djelo „Hrvati izvan domovine“.13 =QDþDMQL VX L QRYLQVNL þODQFL SR imigracijskLPOLVWRYLPDX$PHULFLNDR,YDQD/XSLVD9XNLüD14 i Milostislava Bartulice,15 kao

5 Frank Thistlethwaite, Migration from Europe Overseas in the Nineteenth and Twentieth Centuries, Upsala, 1960. 6 Migrations, XIV International Congres of Historical Sciences, San Francisco 1975. 7 Ljubomir Kosier, Ekonomsko-socijalni problemi jugoslavenske emigracije, Zagreb. Milada Paulová, Jugoslavenski odbor, Zagreb, 1925. 33DVNLMHYLüAdresar trgovaca, obrtnika i drugih uglednijih pripadnika iz Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Istre nastanjenih u Americi, Africi, Aziji i Australiji, Zagreb, 1902 8 -RYDQ'XQGD,]JOHGLQDãLKLVHOMHQLþNLKXãWHGQMLEkonomist, br. 11-12., , Zagreb, 1940. Josip 0DURKQLüPopis Hrvata u Americi i kratak opis Sjedinjenih država, Allgeheny, 1902. H. Sirovatka, Kako je u AmericLLNRPXVHLVSODWLLüLRQDPR, Zagreb, 1907. Fran %XþDU+UYDWVNHNRORQLMHXWXÿLQL, Prosvjeta, Zagreb, 1907. 9 Josip Lakatoš, Narodna statistika, Zagreb, 1914. 10 $QWH7UHVLü-3DYLþLüPreko Atlantika do Pacifika - Život Hrvata u Sjevernoj Americi, Zagreb, 1907. 11 +LQNR+LQNRYLüJugoslavija u Americi, Zagreb, 1922. +LQNR+LQNRYLüIz velikog doba, Zagreb, 1927. 12 Stjepan Lojen, Uspomene jednog iseljenika, Zagreb, 1963. 13 9MHüHVODY+ROMHYDF Hrvati izvan domovine, Zagreb, 1967. 14 ,YDQ/XSLV9XNLüO iseljavanju našeg naroda u Ameriku, Zadar, 1910. ,YDQ/XSLV9XNLü0HÿXQDãLPQDURGRPX$PHULFLSplit, 1929.

23 i knjižice Josipa MDURKQLüD16 Ivana Mladinea,17 Vjekoslava Melera,18 /XNH 3HMRYLüD19 Stephena Sestanovicha,20 Clementa S. Mihanovicha21 i drugih.22 O hrvatskom iseljeništvu u Americi dDOMQL QDSUHGDN X ]QDQVWYHQRP LVWUDåLYDQMX XþLQLOL VX Gilberth Govorchin,23 -XUH3USLü24 Adam Eterovich25 te Frank Lovrich26 i Milos Vujnovic27 koji su analizirali afirmaciju hrvatske naseobine u Oystervilleu u Louisiani. U Drugom svjetskom ratu o politLþNRPGMHORYDQMX+UYDWDX$PHULFLREMDYOMHQDMHJUDÿDXþDVRSLVLPD „The Bulletin of the United Committee of South Slavic Americans“ NRMX MH XUHÿLYDR /XM $GDPLþX1HZ

Pouzdano se nezna koliki je broj hrvatskih iseljenika iselilo u Sjevernu Ameriku, jer se do 1898. godine nisu prikupljali podaci o iseljavanju.31 Tek je banskom naredbom Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 1898. godine, ELOR RGUHÿHQR GD VH X] RVWDOH VWDWLVWLþNH podatke trebaju prikupljati i podaci o iseljavanju. 0HÿXWLPSodaci su i dalje ostali varijabilni MHU VX VH PRJOL VWDWLVWLþNL HYLGHQWLUDWL VDPR RQL LVHOMHQLFL NRML VX SRGQLMHOL ]DKWMHY ]D izdavanjem putovnice, a dodatni je problem istraživanja i taj što su se iseljenici iz Hrvatske i Slavonije þHVWR UHJLVWULUDOL NDR $XVWULMDQFL LOL 0DÿDUL, jer su dolazili iz države Austro-

15 Milostislav Bartulica,VHOMHQLþNRSLWDQMHVRVRELWLPRE]LURPQD'DOPDFLMX, Zagreb, 1928. Milostislav Bartulica,VHOMHQLþNDSROLWLND, Zagreb, 1929. 16 -RVLS0DURKQLü Popis Hrvata u Americi, Pittsburgh, 1902. 17 Ivan Mladineo, Narodni adresar, New York, 1937. 18 Vjekoslav Meler, Hrvati na dalekom sjeveru Amerike - Hrvatske kolonije u Calumetu i okolici u državi Michigan, Calumet, 1919. Vjekoslav Meler, The Slavonic Pioneers of California, San Francisco, 1932. 19 /XND3HMRYLüJugoslaveni na Jugu - Louisiana, Texas, Mississippi, 1935. 20 Stephen Sestanovich, Slavs in California, Oakland, California, 1937. 21 Clement S. Mihanovich, Americanization of the Croats in Saint Louis, Missouri, During the Past Thirty Years, Saint Louis University, 1936. 22 Ivan Balta, 3LWDQMD NRORQL]DFLMH L PLJUDFLMH ,VWRþQH +UYDWVNH SUHPD MDGUDQVNRP 3ULPRUMX L SUHNRPRUVNLP ]HPOMDPDRGNUDMDGRSRORYLFHVWROMHüD 0RãüHQLþNL]ERUQLk, 3UDYQLIDNXOWHW5LMHND0RãüHQLþND Draga, Rijeka, 2005., str. 89-99. 23 Gilberth Govorchin, Americans from Yugoslavia, Gainsville, 1961. 24 George Prpich, The Croatian Immigrants in America, New York, 1971. 25 Adam Eterovich, Croatian Pioneers in America 1685-1900, Palo Alto, California, 1979. 26 Frank M. Lovrich, The Social System of a Rural Yugoslav-American Community, Oysterville, San Francisco, 1971. 27 Milos Vujnovic, Yugoslavs in Louisiana, Gretna, 1976. 28 ,YDQýL]PLüHrvati u životu SjedinjHQLKDPHULþNLKGUåDYD, Zagreb, 1982. 29 /MXERPLU$QWLü, Hrvati u Americi, Zagreb, 1985. 30 ,YDQýL]PLü +UYDWLXåLYRWX6MHGLQMHQLKDPHULþNLKGUåDYD, Zagreb, 1982., str. 21. 31 Ivan Balta, Iseljavanje iz Slavonije, Zbornik radova, znanstveni skup “Veliki val - Iseljavanje iz srednje Europe u Ameriku 1880.-1914.”, Muzej Grada Rijeke, Rijeka, 2012., str. 227-241.

24 Ugarske. Iseljavanje je bilo najjaüH 1907. godine, kada se iz Austro-Ugarske Monarhije iselilo 338.507 osoba, a u razdoblju od 1900. do 1909. godine iselilo se u Sjedinjene $PHULþNH 'UåDYH L] $XVWUR-Ugarske 1.887.238 osoba (što je tada bilo 25% od ukupnog useljavanja u SAD). 6WDWLVWLþNL MH ]abilježeno po godinama iseljavanje Hrvata (samo iz Hrvatske i Slavonije, bez Dalmacije i Istre) u L]YMHãüLPD „Annual Reports of the Commisioner General of Immigration“ iz Austro-8JDUVNH X 6MHGLQMHQH $PHULþNH 'UåDYH Evidentirano je od 1900. do 1909. godine, kako su se ukupno iz Hrvatske i Slavonije iselile 155.432 osobe (što je 8,23% od ukupnog iseljavanja iz Austro-Ugarske u SAD). Naravno, to MH ELOR VDPR GDR ]DELOMHåHQH PLJUDFLMH L WR VDPR X 6MHGLQMHQH $PHULþNH 'UåDYH DOL QH L migracije u druge države Europe i svijeta. Tablica 1.: ,VHOMHQLFLL]+UYDWVNHX6MHGLQMHQH$PHULþNH'UåDYe: godine iselilo se 1900-1901. 17.815 1901-1902. 30.223 1902-1903. 32.892 1903-1904. 21.105 1904-1905. 34.932 1905-1906. 43.157 1906-1907. 47.125 1907-1908. 19.712 1908-1909. 19.473 Iz Hrvatske i Slavonije nDMYHüL je broj iseljenika (90.282 iseljenika) bio u razdoblju 1905- 1907. godine, a poslije toga nastupila je kratkotrajna ekonomska kriza u SAD-u te se broj iseljenika prepolovio. Iz Hrvatske i Slavonije se prema podacima +UYDWVNRJ ]HPDOMVNRJ VWDWLVWLþNRJ XUHGD u Zagrebu u razdoblju od 1900. dRJRGLQHX6MHGLQMHQH$PHULþNH'UåDYHLVHOLOR133.119 osoba (što je ukupno 7,05% od ukupnog iseljavanja iz Austro-Ugarske u SAD).32 Tablica 2.: ,VHOMHQLFLL]+UYDWVNHX6MHGLQMHQH$PHULþNH'UåDYH godine iselilo se 1900-1901. 7.879 1901-1902. 11.057 1902-1903. 13.488 1903-1904. 4.848 1904-1905. 27.142 1905-1906. 24.726 1906-1907. 25.493 1907-1908. 5.045 190'8-1909. 13.441 O iseljavanju moguüH MH GDWL VDPR SULEOLåQR WRþQX VOLNX RELPD LVHOMDYDQMD VWDWLVWLþNLma podacima, a prema procjenama Josipa Lakatoša.33 Lakatoš napominje kako se velik broj iseljenika iseljavao ilegalnim putem te je po njemu dosezao brojku i do 180%, a sam iznosi brojku od 326.911 iseljenika iz Hrvatske i Slavonije u razdoblju 1900-1910. godine. Lakatoš je zabilježio kako je Amerikanka Emily Greene Balch u svojoj knjizi „Our Slavic Fellow Citizens“ ustvrdila kako je Hrvata u SAD-u bilo oko 400.000. Prema nekoj drugoj procjeni, Lakatoš ne navodi kojoj, bilo je hrvatskih iseljenika (samo iz Hrvatske i Slavonije) L]PHÿX 250.000 i 300.000. Ne može se pouzdano odrediti tRþDQEURMLVHOMHQLND u pojedinim saveznim državama SAD, iako je to WDEHODUQRXþLQLR00DNDOHSUHPDNRMHPMHRGGRJRGLQHELOR iseljenika iz Hrvatske i Slavonije u SAD-u.34 Tablica 3.: Useljenici iz Hrvatske i Slavonije (1900-1909. godine)

32 Josip Lakatoš, Narodna statistika, Zagreb, 1914., str. 64. 33 Josip Lakatoš, Narodna statistika (Hrvati u prekooceanskim zemljama), Zagreb, 1914., str. 65. 34 M. Makale, =DGQMLSRSLVSXþDQVWYDX'DOPDFLML%HþVWU

25 u pojedne savezne države SAD: savezna država 1900-1905. 1907-1908. 1908-1909. 1900-1909. SAD godine godine godine godine Pennsylvania 65.401 47,6% 6.760 33,0% 6.066 30,1% 114.305 42,3% Illinois 16.630 12,2% 2.358 11,5% 3.181 15,8% 34.590 12,8% Ohio 14.262 10,4% 2.594 12,7% 1.783 8,8% 28.213 10,4% New York 10.146 7,4% 2.119 10,4% 1.543 7,7% 21.377 7,9% Missouri 4.439 3,2% 394 1,9% 626 3,1% 8.718 3,2% Minnesota 3.570 2,6% 628 3,1% 1.322 6,6% 9.086 3,4% Michigan 3.334 2,4% 761 3,7% 996 4,9% 7.664 2,8% Wisconsin 1.962 1,4% 884 4,3% 894 4,4% 7.150 2,6% Colorado 3.039 2,2% 366 1,8% 391 1,9% 5.370 2,0% West Virginia 2.554 1,9% 361 1,8% 332 1,6% 5.064 1,9% California 1.532 1,1% 264 1,3% 201 1,0% 2.851 1,0% New Jersey 1.362 1,0% 255 1,2% 313 1,6% 2.884 1,1% Indiana 1.061 0,8% 250 1,2% 394 2,0% 2.865 1,1% Washington 1.134 0,8% 369 1,8% 372 1,8% 2.905 1,1% Montana 1.133 0,8% 123 0,6% 270 1,3% 2.084 0,8% Kansas 888 0,6% 387 1,9% 282 1,4% 2.330 0,9% Utah 313 0,2% 142 0,7% 154 0,8% 1.208 0,4% ostale države 4.694 3,4% 1.457 7,1% 1.061 5,2% 11.551 4,3% O broju hrvatskih iseljenika u SAD-u od 1900. do 1909. godine dali su podatke QDYRGHüL brojke preko 300.000 te ih objavili autori: Ivan Mladineo,35 -XUH3USLü36 i Stjepan Antoljak. Legendarno se smatra kako VXYHüHseobe Hrvata krenule u Ameriku kada su 1848. godine kod Sutiers Creeka u Kaliforniji otkrivene bogate naslage zlata.37 Hrvatski iseljenici su se iz .DOLIRUQLMH GR NUDMD ;,; VWROMHüD UDVHOMDYDOL X 1HYDGX L GUXJH ]HPOMH GROD]HüL GR Kalifornije morskim i kopnenim putem od New Yorka i New Orleansa, gdje je nastala i najstarija naseobina Hrvata u SAD-u.38 Iz slavonskih gradova i sela bijaše veliki broj iseljenika u Americi, koji su se mogli do 1906. godine slobodno i bez ikakve zapreke tadašnjih vlasti se iseljavati. Nije bila samo potraga za poslom i bijeda stanovništva u]URNRPLVHOMLYDQMXVWDQRYQLãWYDL]+UYDWVNHL6ODYRQLMHYHüL jednim dijelom npr. i PDÿDUL]DFLMD SUHNR ãNROD L åHOMH]QLFD X +UYDWVNRM L 6ODYRniji.39 .UDOMHYVNLPLQLVWDUGDYDRMHSRWSRUXRSüRMPDÿDUL]DFLMLX+UYDWVNRML6ODYRQLMLJRGLQH GR]YROMDYDMXüLGDVHLVWDNQXPDÿDUVNLQDWSLVLQDMDYQLPREMHNWLPD40 Kraljevski ministar za Hrvatsku i Slavoniju od 1906. do 1910. godine, dozvoljavao je i podsticao osnivanje i širenje PDÿDUVNRJSDUREURGDUVWYD ]DNRQVNLþODQDNRGUåDYQRMSRWSRULXJDUVNLPWUJRYDþNLP brodovima i gradnji brodova),41 zatim 1908. (prijedlog o osiguranju potpore za „ugarsko- hrvatsko“ obalno pomorsko parobrodarstvo),42 zatim 1909. (prijedlog ugarskog ministra trgovine o „GUXãWYX SDUREURGD PDÿDUVNR-hrvatskog“)43 i 1910. godine (ugarski ministar trgovine dostavljao je osnovu „SUHGPHWD GRJRYRUD PDÿDUVNR-hrvatskog pomorskog parobrodarskog društva“)44 na hrvatskom Jadranu. Zbog migracije stanovništva unutar Austro-Ugarske monarhije Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor je 1906. godine izglasao novu zakonsku osnovu o „izseljivanju“ iz Hrvatske i Slavonije.45 Nedugo za zakonskom osnovom o „izseljivanju“ Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor je izglasao i zakonsku

35 Ivan Mladineo, Naseobine Jugoslavena u SAD, New York, 1931. 36 -XUH3USLüThe Croatian Immigration in America, New York, 1971. 37 Prve vijesti o “zlatnoj groznici” u Hrvatsku je donio Tomo Skalica rodom iz Slavonskog Broda, Neven, Zagreb, 1854. i 1855. 38 Milos M. Vujnovich, Yugoslav in Louisiana, Greatna, 1974., str. 49. 39 Hrvatski državni arhiv, Zagreb (dalje: HDA), HDA, arhivski fond: Kraljevski ministar hrvatsko-slavonsko-dalmatinski, godine 1906., br. 75. 40 HDA, fond: Kraljevski ministar hrv.-slav.-dalm., god. 1906., br. 602. 41 HDA, fond: Kraljevski ministar hrv.-slav.-dalm., god. 1907., br. 602 42 HDA, fond: Kraljevski ministar hrv.-slav.-dalm., god. 1908., br. 2176. 43 HDA, fond: Kraljevski ministar hrv.-slav.-dalm. god. 1909., br. 637. 44 HDA, fond: Kraljevski ministar hrv.-slav.-dalm., god. 1910., br. 393. 45 HDA, fond: Kraljevski ministar hrvatsko-slavonsko-dalmatinski, god. 1906., br. 40.

26 osnovu o kolonizaciji u Hrvatskoj i Slavoniji.46 8QDWRþ WRPH PLJUDFLMD WM LVHOMDYDQMH L] +UYDWVNH X $PHULNX SRMDþDQo je, kao i useljavanje stranaca u Hrvatsku, koji su potaknuti jeftinom zemljom koji su nalazili u Hrvatskoj i Slavoniji, a koji su iseljenici prodavali kako bi kupili svoju putnu kartu QDMþHãüH X MHGQRP VPMHUX GR QRYRJ VYLMHWD uglavnom u Sj. Ameriku. Iseljavanje iz Hrvatske i novi život XQRYRPVYLMHWXGDNDNRVNULWLþNLPRVYUWRPNRGQHNLK QRYLQDLKLVWRULRJUDIVNLKL]YRUDDOLLRQLKGUXJLKNRMLVXþHVWLPUHNODPDSRGVWLFDOLRGOD]DN velikog broja ljudi, WMPLJUDQDWDXQRYLVYLMHWREHüane zemlje Amerike. Stoga se može pratiti preko tadašnjih historiografskih izvora i novina kako je doživljen ovaj HJ]RGXVXUD]GREOMXQDMYHüHNXPLQDFLMHYHOLNLKVHREDRGGRJRGLQH

a) Neki historiografski izvori i zapisi o iseljavanju iz Hrvatske i Slavonije 1905. godine 6YDNLGDãQMLåLYRWLGREUHLORãHVWUDQHLVHOMHQLþNRJåLYRWDELOMHåLOLVXPHGLML³2VMHþNe novine -Narodna obrana- FLWLUDOHVX]DJUHEDþNHQRYLQH-Obzor-, kako je u Banovini: „zavladala opet prava manija za Amerikom, navlastito medju seljaþkim svietom. Ljudi se bezobzirce zadužuju i rasprodavaju svoja gospodarstva, te nastoje, da odu preko mora. Na to ih sili težki položaj u kom se narod Banovine nalazi. Zlo ga bije od svakud, a pomoüL QHPD RG nikud…”47 9MHURYDOR VH NDNR VX SHUVSHNWLYQH YH]H GRPRYLQH L QRYRJD DPHULþNRJ VYLMHWD koji ulijeva nadu u bolji život: “3RG RYLP QDVORYRP XVWUDMD VH X QDMYHüHP VUHGLãQMX VMHYHURDPHULNDQVNHWUJRYLQHXJUDGX&KLFDJRGLRQLþNRWUJRYDþNRSRGX]HüHVDJlavnicom od GRODUDUDYQLKNUXQDXVYUKXUD]YLWNDWUJRYDþNRJSURPHWDPHGMXEDONDQVNLP ]HPOMDPD L 6MHY $PHULNRP 1D þHOX WRJD GUXåWYD VWRMH NDNR QDP MDYOMD ]DJUHEDþND WUJ- obrt. Komora, tamo nastanjeni Hrvati.”48 Iseljavanje je uzelo toliko maha, da su se vlasti SRþHOH ]DEULQjavati: “.DNR L] =DJUHED MDYOMDMX L]VHOMLYDQMH L] 6ODYRQLMH D QDURþLWR L] Hrvatske, vrlo jako raste iz dana u dan«,]QLMHWüHVH]DNRQVNLSULMHGORJGDVHVWDQHQDSXW tom izseljavanju…”49 Tako i: “Ugarski i sabor, a i Hrvatski sabor uzimaju u pretres L]VHOMHQLþNR SLWDQMH«”50 I novine su zabrinute u svojim napisima te napominju: “Pitanje L]VHOMHQLþNRSRVWDMHVYHYDåQLMLPSLWDQMHPSDDNRSRWUDMHMRãQHNRYULHPHL]VHOMLYDQMHNDR ãWRVHSRND]XMHXSRVOMHGQMHYULHPHSRVWDWüe pitanjem naše narodne eksistencije. U samom PMHVHFXVYLEQMXL]VHOLORVHL]QDãLKNUDMHYDRNRX6MHYHUQX$PHULNXDYHüLQDMHWLK izseljenika na našu domovinu za vazda izgubljenima. Ako još uzmemo na um, da se naš narod u znatnoj mjeri seli i u južnu Ameriku te druge prekomorske krajeve, mora da nas JUR]DREX]PHNUDMSRPLVOLãWR üH ELWL DNR RYDM SURFHVV SRWUDMH MRã QHNROLNR JRGLQD« 1D MHGQXVWUDQXRSXãüXMXNUDMHYLUDGLL]VHOMLYDQMDXGUXJXVHUXNXQDVHOMXMXWXGMLQFLPD-RãPDOR SDüHPRELWLWXGMLQFLXYODVWLWRMNXüL8SUDYRMHVWUDãQRNDNRQLWNREH]L]X]HWDNDXQDVQH PDUL R]ELOMQLMH QD WR SLWDQMH« 'UåLPR GD EL ELOR QDMXSXWQLMH GD VH SRþQH V RVQXWNRP GUXåWYD NRMH EL VH EDYLOR SURXþDYDQMHP SLWDQMD L]VHOMLYDQMD VDEUDOR QXåGQH SRGDWNH L QD osnovu toga udesilo dalnju akciju… Gospodarstvenim napretkom zemlje bi oslabilo izseljivanje a na tome bi radilo osnovano družtvo…”51 Poneki puta se tražio razlog iseljavanju u ponašanju ljudi na selu, koji su mijenjali svoj stil života kako to napominju novine: ³0QRJR MH X QDV NUDMHYD X NRMLPD MH VHOMDþND -gizda- SUHYUãLOD VYDNX PMHUX L WR üH QDP SRWYUGLWL VYL RQL NRML VX SURSXWRYDOL 6ODYRQLMRP D VSHFLMDOQR6ULHPRP6HOMDþNHQDãHGMHYRMNHSDLåHQHLQHEULQXVH]DGUXJRQHJRNDNRYLãH naslagati na sebe -dukDWDVYLOHLGUXJRJVNXSRJUXKD«NODVLþDQSULPMHUMHVWQHNLUDWDUNRML

46 HDA, fond: Kraljevski ministar hrv.-slav.-dalm., god. 1906., br. 612. 47 Manija za Amerikom, Narodna obrana, br. 30., Osijek, 7. II. 1905., str. 3. 48 Croatian and Balkan Importing Co., Narodna obrana, br. 38., Osijek, 16. II. 1905., str. 3. 49 Naseljivanje iz Hrvatske i Slavonije, Narodna obrana, br. 96., Osijek, 25. IV. 1905., str. 3. 50 ,]VHOMHQLþNRSLWDQMHNarodna obrana, br. 125., Osijek, 29. V. 1905., str. 1. 51 Izseljivanje u Ameriku, Narodna obrana, br. 163., Osijek, 17. VII. 1905. Osijek,, str. 1.

27 MHSURGDRYDJRQåLWDLSDUYRORYDWHNüHULNXSLRGXNDWD]DVYRWXRG.«8]PLPR sada, da je ratar uzeo u najam zemlje za tu svotu, dobio bi najmanje 60 lanaca zemlje a na svakom lancu bi godišnje zaradio 20 K. što iznosi 1200 K… Eto tako se bezumno u nas još u PQRJLPNUDMHYLPDUDGLD1LHPFL0DJMDULLGUXJLXVHOMXMXVHXWHNUDMHYHLNXSXMXGRPDüD ]HPOMLãWD,RQGDVHMRãQDURGXWLPLQDþHERJDWLPNUDMHYLPDWXåLGDQHPDVUHüHL da se mora seliti u Ameriku.”52 ,SDNQDYRÿHQLVX i pozitivni primjeri uspješnih iseljenika: “Jedne londonske novine donose YLHVW*RVS1LNROD0LKDQRYLüRGWYUGNH³1DYLJDFLRQDYDSRU1LFRODV0LKDQRYLüVRFLHGDG anonima”, boravio nekoliko sedmica u Englezkoj SRJDGMDMXüQRYRJWRQHODMD3URãORJSHWND je odputovao u Buenosayres s pogodbama od pol milijuna šterlinga. Za njega si društvo su L]JUDÿHQLSDUREURGL.”53 Kulturni život iseljenika bio je organiziran: “U Chicagu osnovala je hrvatska omladina prvi - Hrvatski Sokol- X $PHULFL« +UYDWVND YHþHUQMD ãNROD SRþHOD MH V UDGRP X &OHYHODQGX« Calumetski Hrvati osnovali su svoj -WDPEXUDãNL SMHYDþNL L GLOHWDQVNL NOXE 9LOD-8þLWHOMMH WDPEXUDãD-RVLSýRSSMHYDQMD)UDQMR*UHJRULüDJOXPOMHQMD,YDQ0DOQDU”54 Zatim: Zatim i novinska vijest: “.DNR VPR MXþHU MDYLOL SULUHGLR MH KUYDWVNL GLOHWDQVNL L WDPEXUDãNL ]ERU “Vila” u Calumatu koncert za stradale u Lokvama u Hrvatskoj…”55 ýHVWHVXELOHQHVUHüHLVHOMHQLNDXQRYRPVYLMHWX³Velika tuga snašla je naše zemljake u New- Yorku dne 8. studenoga o. g. gubitkom mlada ali požrtvovana Hrvata Dragana Mirka -DJURYLüD-DJURYLüMHSRãDRL]VYRJDXUHGDGDVHSRSQHQDGL]DOX QDNDWJGMHMHXUHGQLþWYR -Narodnoga lista-VWDRMHQDSRODGLODãWRJDMH]JQMHþLOR%LRMHURGRPL].DUORYFa i bio je predsjednik -Croatian printing & publishing Co- koja izdaje -Narodni list- u New-Yorku.”56 Koji puta mediji s hvalospjevom pišu i o uspješnim migrantima koji su se snašli u novom svijetu: “Možemo jednu radostnu viest zabilježiti o našoj hrvatskoj EUDüLX.DOLIRUQLML1HNL VHQDLPHRQGMHEDYHYRüDUVWYRPVDYHOLNLPXVSMHKRP7DNRSLãHMHGDQ+UYDW-7UãüDQVNRP Lloydu- GD VX RYH JRGLQH WH YRüDUVNH QDVDGH GREUR XURGLOH 2QL WR YRüHãDOMXXUD]QH amerikanske gradove a izim toga u evropska tržišta, Hamburg, Petrograd, Berlin.”57 6WDOQDVXXSR]RUHQMD]DEXGXüHPRJXüHPLJUDQWHGDMHSRVDRXQRYRPVYLMHWXYHRPDWHåDN “«0QRJLþRYMHNRWLGMHXVDWLQDUDGDOLJDYHüQHPDåLYRJDQDWUDJ YHü JD PUWYRJD odvezu u špital… Drugo ova zemlja je nezdrava. Od velikog dima od fDEULNDQLNDG]UDNþLVW kao kod QDV YHü MH WDPR L REODþQR RG GLPD« ,PD LK RYGMH NRML KRGDMXSRVPHWLãWXSD traže, je li tko tamo hljeba bacio, da ne skapa od gladi…. Vidite, da nije vriedno, da naši ljudi LGXX$PHULNX«,PDLKQDWLVXüHNRML ELQDWUDJXGRPRYLQXDQHPDMXVþLPH”58 3UL]QDMXGRPDüHQRYLQHLSUHNRQMLKYODVWLNDNRLVHOMHQLFLSRVUHGQRSRPDåXGRPRYLQL³New- Yorkški -Narodni list- piše, da Hrvati iz Sjeverne Amerike šalju na godinu oko 50 milijuna kruna u staru domovinu. Samo bankovni zavod Franjo Zotti i dr. poslao je od 27./11. do 2./12. svotu od 493.177 K., a gdje su drugi bankovni zavodi?”59

b) Neki historiografski izvori i zapisi o iseljavanju iz Hrvatske i Slavonije 1906. godine 2NROQRVWLLSROLWLþNHLekonomske, pospješili su oGJRGLQHSRMDþDQXPLJUDFLMXãWRMH revno pratila tadašnja službena statistika: “Kako izvještava glavni povjerenik za useljivanje u DPHULþNRM 8QLML GRVHOLOR VH MH J X DPHULþNH 6MHGLQMHQH GUåDYH RVRED D

52 Vagon žita i par volova za dukate, Narodna obrana, br. 236., Osijek, 12. X. 1905., str. 3. 53 Hrvatski milijunar u Americi, Narodna obrana, br. 183., Osijek, 9. VIII. 1905., str. 3. 54 Hrvati u Americi, Narodna obrana, br. 243., Osijek, 20. X. 1905., str. 3. 55 Hrvati u Americi, Narodna obrana, br. 261., Osijek, 11. XI. 1905., str. 4. 56 Hrvati u Americi, Narodna obrana, br. 277., Osijek, 30. XI. 1905., str. 3. 57 +UYDWVNLYRüDULX$PHULFLNarodna obrana, br. 281., Osijek, 5. XII. 1905., str. 2. 58 Kako je našima u Americi, Narodna obrana, br. 284., Osijek, 9. XII. 1905., str. 4. 59 Hrvati u Americi, Narodna obrana, br. 299., Osijek, 29. XII. 1905., str. 3.

28 QDMYHüLEURMGRVHOMHQLNDSRWMHþHL]$XVWUR-Ugarske, naime 275.693 osobe. Ovih je dana opet GRãOD YHüLQD L $XVWUR-Ugarske. Uselilo se je: Magjara 45.300, Slovaka 51.009, Niemaca 25.759, Hrvata 22.007, Rumunja 7.167, Rusina 3,268, Židova 6.238. Magjari i Slovaci išli su VYHüHVWUDQHXrudnike Pennsylvanije i Ohia, a Hrvati u rudnike zapadnih krajeva, osobito u GUåDYX &RORUDGR 6YL VX JRWRYR GRVHOMHQLFL X QDMNUHSþLMRM GREL 'RVHOLOR VH muškaraca i 42.334 žene, ostalo su djeca. Hrvati su sa sobom ponijeli 330.105 dolara (Slovaci 818.207, a Magjari 695.108 dolara)… …Iz naše monarhije godine 1861. izselilo se je samo 13 osoba, te je daljnjih godina ovaj broj SRVWHSHQR DOL SRODJDQR UDVDR *RG ELOR MH YHü L]VHOMHQLND D J QMLK 71.042, zatim: 1900. godine 114.847, 1901. godine 113.390, 1902. godine 171.989, 1903. godine 206.011, 1904. godine 177.156, a prošle godine (1905.) 275.693.”60 ³0HGMX KUYDWVNLP QRYLQDPD X $PHULFL YRGL VH YHü GXOMH YUHPHQD åLYDKDQ RNUãDM UDGL KUYDWVNH QDURGQH ]DMHGQLFH WH MH ]DMHGQLþNL OLVW -Narodni list- u New Yorku napao na SURNXãDQRJLSR]QDWRJURGROMXEDYOþ*RVS0DNVLPD5HOLüDNRMLMHX]-Hrvatsku Zastavu-, QDVWRMHüLJDRFUQLWL«86DQ)UDQFLVNXVMDMQRVHPDQLIHVWLUDOREUDWVWYR+UYDWDL6UEDWHMH utemeljen odsjek udruge… U Chicagu je družtvo -Strossmayer- VODYLOR þHWUQDHVWJRGLãQMLFX VYRJDREVWDQNDVXWHPHOMLWHOMHP1LNRORP3ROLüHP«1D]DEDYL-Zore- u Chicagu su djelovala su hrvatska društva -Juraj Biankini-, -S. Jeronim-, -Crveni Križ-, -Sloboda-, -Rodoljub-, te slovensko družtvo -Orel-, a osobito je izazvalo povladjivanje pjevanje -Morja Adrianskog-… ³+UYDWL L 6ORYHQFL X &DOXPHWX XVWURMLOL VX VYRM SROLWLþNL NOXE SRG LPHQRP -Hrvatsko- VORYHQVNL QDURGQL SROLWLþNL NOXE-…”61 “U Sanfrancisku u Americi su ondašnji i iz okolice Srbi i Hrvati sazYDOLLRGUåDOLYUOR]QDþDMQXVNXSãWLQXQDNRMRMMHSULVXVWYRYDORGRVWRWLQH Srba i Hrvata…”62 'RPDüL PHGLML X +UYDWVNRM L 6ODYRQLML VX SXQL JRUþLQH X VYRMLP QDSLVLPD ]ERJ nekotroliranog iseljavanja: “…Težko nam je svagda pri srcu, kad se god sjetimo naših ELHGQLK UDGQLND X GDOHNRP VWUDQRP VYLHWX 7LVXüH L WLVXüH RGOD]H LK VYDNH JRGLQH SUHNR 2FHDQD D WNR YRGL R WRP UDþXQD 1LWNR -HGLQR SDUREURGDUVND GUXåWYD L VWDWLVWLþNL XUHG zemaljske vlade…”63 ³7UãüDQVND -Edinost- piše o izseljeništvu: U ovo zadnje vrieme preko Trsta mnogi sele u Ameriku… Žalostnim srdcem gledao sam viloviti brod -Francesko- austro-amerikanske SUXJH NDNR VH RGPLþH QD SXWX QD MXJR]DSDG VD L]VHOMHQLND NRML SUHSXãWDMX VYRMH GRPRYHVORERGQRMQDMH]GLNXOWXUWUHJHUDL]1MHPDþNHL8JDUVNe.”64 Pokušavalo se i dopisima iz Amerike utjecati na one koji su bili spremni na iseljavanje: “Urednik -Slovenske Misli- GRELR MH L] 3LWWVEXUJD RG VYRJD VHVWULüD VOLHGHüH SLVmo: -Dragi XMNR-DYOMDPWLGDVDP]GUDYRVWLJDRX$PHULNX«.DPRVUHüHGDVDPWHEe poslušao i da VDPNRGNXüHRVWDR7XWUHEDUDGLWVYDNLGDQLXVYHWDFLXSHWDN8KYDPVHX%RJDGDüX GRELWLSODüXNUR]þHWLUL-pet mjeseci, pa eto me opet natrag, jer predvidjam, da bih prije godine dana ostavio kosti… Zakljinji živim Bogom, da ne idu ovamo tko se zaputi ovamo. Da si ]GUDYRGUDJLXMNR3LWWVEXUJIHEUXDUD7YRMVHVWULü$QWH6XPLü.-”65 “…Danas u Lici nema nikoga, nego žena, djece i staraca. Oni oru, siju, oni marvu pasu. Svi MHGULNUHSNLLSOHüDWLPRPFLVYLPXåHYLXQDMEROMoj snazi otišli su u na rad, preko Oceana. 7NRVHQHVMHüDVQDåQLK/LNRWDãWRVXNQDPDX6ODYRQLMXGROD]LOLQDUDGVDVYRMLPL]YUQXWLP NRåXVLPDOLþNLPJDüDPDLFUYHQRPNDSLFRP*GMHVXVDGD"6YHMH- u Americi!…”66

60 Izseljivanje u Ameriku, Narodna obrana, br. 20., Osijek, 26. I. 1906., str. 3. 61 Hrvati u Americi, Narodna obrana, br. 60., Osijek, 14. III. 1906., str. 3. 62 Sloga Srba i Hrvata u Americi, Narodna obrana, br. 74., Osijek, 30. III. 1906., str. 3. 63 1DãHL]VHOMHQLþWYRNarodna obrana, br. 66., Osijek, 21. III. 1906., str. 1. 64 Iseljenici, Narodna obrana, br. 81., Osijek, 7. IV. 1906., str. 3. 65 Za one, koji nepromišljeno odlaze u Ameriku, Narodna obrana, br. 74., Osijek, 30. III. 1906., str. 3. 66 Još o izseljivanju, Narodna obrana, br. 80., Osijek, 6. IV. 1906., str. 1.

29 ³*MXUR.RURYOMHYLüL]'DOMDNRMLMHQHGDYQRRWLãDRX$PHULNXSRUXþXMHEUDüLGDWDPRQHLGX L QH PLVOH GD VX SORWRYL RYGMH RSOHWHQL NREDVLFDPD L GD SHþHQLSLOLþLSDGDMX«$NRQRYDF GDGQH þLIXWLPD L YDUDOLFDPD RVWDQH EH] QMHJD« 3XWXMH VH X] VODEX KUDQX X $PHULNX sedamnaest dana, platite poštanski smieštaj a dobijete teretni od 240 kruna.”67 1RELORMHLQDSLVDXQRYLQDPDNRMLVHQLVXRGOXþLOLVHOLWLL]HNRQRPVNLKLSROLWLþNLKUD]ORJD “Prijatelj iz Marijanaca piše nam: I naše selo doživjelo je ovih dana ljubavnu zgodu, koja žalosno završuje. Poljodjelac Švabo Ivan Schmidt, oženjen, sa dvoje djece, ohladio prema VYRMRMåHQLSDSULNORQLRVUGFH.DWL3DQÿLXGDWRMåHQVNRMLVYH]DRVQMRPYHOLNXOMXEDY« Sunu im misao, da se dadnu u bieli sviet, pa da nesmetano ljubav provode, ali eto muke, novca nema… .DWD OLHSR X]HOD RG VYRJD PXåD NUXQD D ,YDQ MH RG VYRMH NXüH RSHW SRQLRNUXQD«'RNVXELOLQDåHOMH]QLþNRMSRVWDMLýUQNRYFLYHü.DWLQþRYMHNVD]QDR]D ELHJSDSULMDYLRQDVWDQLFXX1RVNRYFLPDLQDREODVW$OLRQLXPDNRãHX%HþJGMHLKMHQD tjeralicu oblasti uhvatiše…”68 ,SDNQDNUDMXLDPHULþNHYODVWLSRþLQMXVHRGQRVLWLVWURåLMHSUHPDXVHOMDYDQMX“Cetinjski list - Ustavnost- javlja, da je u Ankonu stiglo mnogo radnika iz Amerike u najbjednijem stanju, medju njima 200 Crnogoraca. Amerikanske REODVWLVXSRþHOHVWURåLMHSRVWXSDWLMHUMHYHOLND QDYDOD GRVHOMHQLND WH LK VPMHVWD YUDüDMX QDWUDJ 2YLK GDQD SRYUDüHQR MH SDUREURGRP - Francesca- u Trst 150 putnika, a toliko ih se iskrcalo na Rieci… Sa parobrodom -Sophia- nalazi se 200 putnika u povratku, jer u Americi nisu bili pušteni na kraj.”69 2SLVDQR MH NDNYD MH WDNWLND LVHOMDYDQMD SRURGLFD X $PHULNX ³+UYDW GU0LODQ .RYDþHYLü VDREüXMHX-Agramer Tagblattu- XþODQNX-$PHULþNLVXGRKUYDWVNRPL]VHOMHQLþWYX-, što piše u PMHVHþQLNX 0LVV %DOFK L] %RVWRQD NRMD MH X VYUKH SURXþDYDQMD L]VHOMHQLþWYD SURSXWRYDOD Austro-8JDUVNX« 1DMSULMH VHOL RWDF SD VH YUDWL NXüL L X]PH åHQX VRERP NDãQMH GROD]H djevojke u Ameriku…“70 Opet su svakodnevne vijesti po novinama o daljnjem iseljavanju: “3UHPD PMHVHþQRP VWDWLVWLþkom izkazu za travanj izselilo se iz Hrvatske i Slavonije u travnju o. god. Ukupno 2.365 duša. S ladanja izselilo se 2.365 osoba, a iz gradova u svem 169 osoba…. Po materinjem jeziku izselilo se 2.133 Hrvata ili Srba, 46 Magjara, 119 Niemaca i 67 ostalih. U Ameriku se od toga iselilo 1.913 osoba, i to 403 prieko Rieke, 8 Trsta, 1011 preko Bremena, 54 preko Hamburga, 8 Antwerpena, 13 Roterdama, 75 Havrea i drugih luka 3 izseljenika. Povratilo se na ladanje 227, a u gradove 25 izseljenika, ukupno 252 (iz Amerike 186)…”71 “3UHPDVWDWLVWLþNRPL]YMHãWDMX]DPMHVHFVUSDQML]VHOLORVHMHL]+UYDWVNHL6ODYRQLMHVYHJD 1.143 osobe, i to 845 s putnicom i 298 bez putnice. Po materinjem jeziku su 1.000 Hrvata i Srba, 67 Magjara, 54 Niemca i 22 ostalih. U Ameriku ih je odputovalo 878, a u Australiju 3. Odputovali su iz Rieke 143, Trsta 11, Bremena 427, Hamburga 15, Antverpena 11 , Rotterdama 6, Havrea 33 i ostalih luka. Doselilo se istpvremeno 558 osoba i to iz Magjarske 341 (Magjara 198).”72

c) Neki historiografski izvori i zapisi o iseljavanju iz Hrvatske i Slavonije 1907. godine Iako daleko od rodne zemlje ne vidjevši u zemlji nikakve promjene na bolje, brojni Hrvati QDVWDYLOL VX VH EDYLWL SROLWLNRP GDNDNR UDVSRUHÿHQL L X SURWLYQD SROLWLþND PLãOMHQMD SUHPD trenutnoj vlasti X +UYDWVNRM L 6ODYRQLML X SUYRP GHVHWOMHüX ;; VWROMHüD .DNR DPHULþNL Hrvati sude o Supilu i o koaliciji, dokazuje zadnji broj -Hrvatsko-amerikanskog Glasnika-, što se nadovezuje na karakteristiku zast. Zagorac o gosparu, veli: -Danas ne možemo, da

67 Hrvati u Americi, Narodna obrana, br. 129., Osijek, 27. V. 1906. str. 4. 68 Ljubavnici na biegu u Ameriku, Narodna obrana, br. 8., Osijek, 12. I. 1906., str. 3. 69 Našim izseljenicima na uvaženje, Narodna obrana, br. 128., Osijek, 26. V. 1906., str. 3. 70 Izseljavanje iz Hrvatske, Narodna obrana, br. 194., Osijek, 14. VIII. 1906. str. 3. 71 Izseljivanje i doseljivanje, Narodna obrana, br. 155., Osijek, 29. VI. 1906., str. 3. 72 Izseljivanje i doseljavanje u Hrvatskoj i Slavoniji, Narodna obrana, br. 240., Osijek, 10. X. 1906., str. 3.

30 izcrpnije o tom pišemo.. ali se slažemo sa Zagorcem koji je bio i blag prema Supilu, tom SURNOHWQLNX L ]DYRGLRFX KUYDWVNH MDYQRVWL 2YD ELWDQJD L] 'XEURYQLND þRYMHN EH] ]HUH SROLWLþNRJ SRãWHQMD NRML VH SURGDMH NDR URED QD EHRJUDGVNRP PDUNHWX =DãWR SRJLED Wa nesretna koalicija? Jer je varala i zasljepljivala hrvatski narod, pravila iz Hrvata sprdnju, a 6UELPD SRPDJDOD QMLKRYRP L]YDQ JUDQLFD JUDYLWLUDMXüHP FLOMX Mi se Hrvati diljem zemaljske kugle moramo veseliti ovom razpadanju...-“73 „Hrv. dob. družtvo -Sv. Križa- X'RQRULREGUåDYDWüHEODJRVORYVYRJDGUXåWYEDUMDND3RVOLMH EODJRVORYDELWLüHVMDMDQSOHVX]KUYDWVNXJOD]EX6YHVODYHQVNLNOXEX1HZ\RUNXSULUHGLRMH ]DEDYX V SOHVRP GQH VLHþQMD 8 &KLFDJX QDOD]LR VH WX QHGDYQR YUKERVDQVNL NDQRQLN dr.KoVüDN NRML MH X NUDWNR YULHPH VNXSLR SUHNR GRODUD PHGMX +UYDWLPD ]D JUDGQMX QRYHUNWNDWHGUDOHX6DUDMHYX,QDGDOMHVX]DNOMXþLOLKUYVYHüHQLFLGDX&KLFDJXL]GDMXVYRM klerikalni list.“74 „Chicažka -Hrvatska Zastava- javlja, da su joj došla dva anonimna dopisa iz Rankiona kraj 3LWWVEXUJD D GUXJL L] &OHYHODQGD 8 MHGQRP VH YHOL GD üH KUYDWVNL VYHüHQLFL L]GDYDWL X 3LWWVEXUJX GQHYQLN WH GD VX SR]YDOL L] VWDURJ NUDMD ]D XUHGQLND SRSD &KHUXELQD âHJYLüD bivšeg urednika sarajevskog -Hrvatskog Dnevnika-. U dopisu iz Clevelanda se javlja, da je åXSQLN1LNR*UãNRYLüSRYLãHGDQDRGVXWDQL]VYRMHåXSH-Hrvatska zastava- drži, da je to IXUWLPDãNLSRNUHWD*UãNRYLüGDSXWXMHUDGLRUJDQL]DFLMHVYHüHQLND=D*UãNRYLüD]QDGDMH frankofurtimaš, a za župnika .DLüD /DXãD %HNDYFDL*ORMQDULüDYHOLGDQHPDMXQLNDNYRJ SROLWLþNRJ RVYMHGRüHQMD D YRÿD LP MH *UãNRYLü = VYHüHQLNH .UPSRWLüD 6XVWHUD 9LROLüD 5HELüDL5DQFLQJHUDYHOLGDVXURGROMXEL³75 I dalje se po napisima novinskim bezobzirno seli u novi svijet: „9Hü MH YLãH SXWD ELOR X novinama istaknuto, kako je naš sviet žalibože uhvatila upravo neka bolest, da ostavlja rodjenu grudu bez razloga i potrebe. Tako jedan seljak u Brodu iako ima dvanaest jutara najbolje slavonske zemlje, govori da mora izseliti u Ameriku. Ima on ženu i troje djece. U WRPHQDPQHüHSRPRüLQL]DNXSRXQXWUDãQMRMNRORQL]DFLMLSDELYDOMDORXSRWULHELWLLGUXJD sredstva.“76 No seli se iz Ugarske, ne samo iz Hrvatske i Slavonije: „Ravnatelj VWDWLVWLþNRJXUHGDX3HãWL dr.Thiering utvrdio da je prošle godine iz Ugarske iselilo oko 200.000 ljudi iz svih županija YLãHRGþHWYUWLQHL]VHOMHQLNDRGSDGDQD0DJMDUH “77 Žalba je iseljenika na mali broj blagdana u „novoj“ zemlji: „U Americi (USA) ima samo šest blagdana u kojima se raditi ne smije: BoåLü,,NDRXVSRPHQDQD:DVKLQJWRQDL/LQFROQD 9 NDR RVORERÿHQMH RG HQJOHVNH SUHYODVWL 9,, NDR SREMHGD QDG MXåQLP GUåDYDPD L RVORERÿHQMHURSVWYD,;NDRUDGQLþNLEODJGDQWH;,NDRÄSXQRüDJRGLQH³LOLVYUãHWDN poljskih radova.“78 Ipak ima i poticaja za iseljenike da se bave izumima koje su u Americi veoma na cijeni, te se QDYRGLÄ*MXUR.XNRYDFURGRPL]*RUQMHJâDUDPSRYDREüLQH.ORãWDU,YDQLüNRMLERUDYLX Americi, izumio je mehanizam (zapor za bicikle, motor bicikle i automobile) pRPRüXNRMHJ dade se veoma lahko i mal ne na mah zaustaviti bicikl, motor bicikl ili automobil, kada voze YHOLNRP EU]LQRP SD NDGD VOXþDMQR QDGRGMX QD NDNRYX SRJLEHOM 7DNR LVWR VWURM VOXåL ]D reguliranje brzine na strmini. Patentni ured u Washingtonu odobrio je Kukovcu izum i izdao patent.“79

73 $PHULþNL+UYDWLR6XSLOXLRNRDOLFLMLPozor, br. 36., Zagreb, 14. II. 1908., str. 2. 74 Hrvati u Americi, Narodna obrana, br. 35., Osijek, 12. II. 1907., str. 3. 75 Hrvati u Americi, Narodna obrana, br. 38., Osijek, 15. II. 1907., str. 3. 76 Manija za izseljavanjem u Ameriku, Narodna obrana, br. 54., Osijek, 6. III. 1907., str. 2. 77 Izseljavanje iz Ugarske, Narodna obrana, br. 72., Osijek, 28. III. 1907., str.3. 78 Blagdani u Americi, Narodna obrana, br. 205., Osijek, 5. IX. 1907., str. 3. 79 3UDNWLþDQL]XP+UYDWDX$PHULFLNarodna obrana, br. 234., Osijek, 9. X. 1907., str. 2.

31 1DGDOMHXRþDYDVHX$PHULFLEURMþDQLQHVUD]PMHUPXãNDUDFDLåHQD Ä8 $PHULFL VH JRGLQH XVHOLOR PXãNDUDFD YLãH QHJR åHQD WH VH RVMHüD YHOLNL EURMþDQL QHVUD]PMHU muškaraca i žena. U Montani na 1 ženu dolaze 2 muškarca, u Alasci na 1 ženu dolazi 11 PXãNDUDFD8+UYDWVNRMMHLVWLþHNRPHQWDWRUOLVWDRGQRVXUDYQRWHåHQQDPXãNDUDFD dolazi 1.011 žena.“80

d) Neki historiografski izvori i zapisi o iseljavanju iz Hrvatske i Slavonije 1908. godine Od 1908. godine zbog nastale ekonomsko-financijske krize opda broj iseljenika: „U - Narodnoj obrani- REMDYOMHQR MH SLVPR MHGQRJ ýHSLQþDQD NRMHP MH SLVDR SULMDWHOM NRML MH QHGDYQRX$PHULNXRWLãDR SLVPRMHSLVDQRX$OOHJKHQ\3$GQHVLHþQMD -Kako me pitate za raGQMXMHYHRPD]OR-DVDPGRVDGDYHüWMHGDQDEH]SRVOD1DVWDODMHWDNRYDNUL]D NDNRYHYHüQLMHELORRGJRGLQH7RMHVDPRSRþHWDNNUL]HDNR]QDFLQHYDUDMXDDNRVH ]QDFL L]SXQH ELW üH MRã JRUH QHJR JRGLQH 1HPD L]JOHGD GD üH NUL]D SUHVtati prije QRYHPEUD L GHFHPEUD -D VH þXGLP QDãHP QDURGX GD GROD]L MRã X $PHULNX D YLGH NROLNR GROD]L L] $PHULNH NXüL UDGQLND -Rã PL NRML VPR RYGMH GXOMH X RYLP ]HPOMDPD WHåNR RþHNXMHPRNRQDFRYHNUL]HDNDNRüHRYLãWRGRGMXVDGDGRQHVXSDUGRODUD DQHüHGRELWL UDGQMHPRJXüHSROJRGLQH2YLPLVOHGDMHWRVYHãDODãWRVHSULSRYLHGDDOLüHLPELWLJRUNR SODüHQDQMLKRYDODKNRXPQRVW9HüVDGDX]GLãXLJOHGDMXãWRüHELWLDNDPROL]DSROJRGLQH Što amerikanske novine pišu da bude radnje za mjesec dana, to je sve laž, toliko da radnicima ]DPDåXRþLGDVHQHEXQH$NREXGHMRãJRUHPRåHGRüLGREXQH7ROLNRYDPSLãHP]DNUL]X DDNRKRüHNRMLX$PHULNXJOHGDMWHJDRGJRYRULWLGDQHXSDGQHXJODGLELHGX³81 Ä$PHULþND-5DGQLþND6WUDåD- što izlazi u Chicagu piše: „iz više mjesta domovine pitaju nas, kako je u Americi, jesu li se radne prilike poboljšale; da li se može rada dobiti i tako dalje. Naš iskren savjet svima u domovini jeste: ne dolazite u Ameriku, ako ne želite gladovati. Za sada su radne prilike još uviek zle. Ne nasjedajte šifkartaško-bankirskim novinama i agentima L]VHOMHQLþNLPMHUVXMRãVWRWLQHWLVXüDUDGQLNDX$PHULFLEH]SRVOHQHXYHOLNRMELHGL.“82 I iz Hrvatske i Slavonije „pooštrava“ se iseljavanje novim vladinim mjerama: „Do sada su putne podpore i putni troškovi austro-ugarskih državljana bili uviek podmirivani po našim NRQ]XODWLPDDL]OLVWQLFHPLQLVWDUVWYDL]YDQMVNLKSRVDOD8VOXþDMXQHXWMHUOMLYRVWLWLKSRGSRUD L WURãNRYD SDR MH WHUHW SODüDQMD QD RELüQH SXWQLNH 9ODGLQRP QDUHGERP od 10. studenog SXWQHWURãNRYHSRGSRUHSRGPLULYDWLüHVHL]YODGLQRJL]VHOMHQLþNRJIRQGDDL] QDGOHåQH REüLQH VWUDQNH 8 VOXþDMX GD VH QH PRåH XWMHUDWL QRVL YODGD FLR L]QRV 2G VWUDQDND XEUDQL QRYDF ]D SRGSRUH L WURãNRYH SXWQLþNH LPD se kr.hrvatskoj zemalj. vladi priposlati posredstvom clearning prometa.“83 „=DJUHEDþND WUJRYDþND NRPRUD SUHGVMHGQLN 'UDJXWLQ 0RQGHNHU NRPHQWLUD QHGDüH X Americi i o ljudima koji su se vratili iz Sjeverne Amerike, a bilo ih je - 60-80.000 radnika u otadžbini-.“ Komora komentira: „dužnost je naša da im što izdašnije pomognemo te da se osnuje posebni fond za posredovanje“. 7DMQLN WUJRYDþNRJ GRPD GU %D]DOD MH LVWLFDR „djelatnost ugarskih ekspozitura u glavnim pomorskim lukama. Pokusi sa naseobinama nisu uspjeOLWHSUHGODåHGDXPMHVWRLVHOMHQLþNih taksi se uvedu javni radovi.“84 „7DMQLNVODYRQVNRJJRVSRGDUVNRJGUXãWYD ,OLü SUHGODåHGDVH]DLVOMHQLãWYRXYHGXSRVHEQL ]DNRQL X NRMHP üH VH UHJXOLUDWL SRNUHW XVHOMDYDQMD L LVHOMDYDQMD 7DMQLN NRPRUH .UHãLü MH zagoYDUDR RVQLYDQMH SRVUHGXMXüHJ XUHGD ]D XVHOMHQLNH L LVHOMHQLNH .RQDþQL ]DNOMXþDN R

80 Pomanjkanje žena, Narodna obrana, br. 265., Osijek, 15. XI. 1907., str. 3. 81 Kako je u Americi, Narodna obrana, br. 23., Osijek, 29. I. 1908., str. 3. 82 Ne idite u Ameriku, Pozor, br. 70., Zagreb, 27. XI. 1908., str. 3. 83 Putni troškovi iseljenicima, Pozor, br. 71., Zagreb, 28. XI. 1908., str. 3. 84 =DLVHOMHQLNHNRMLVHYUDüDMX,GLRNarodna obrana, br. 10., Osijek, 14. I. 1908., str. 2.

32 useljenicima - iseljenicima bio je: osnivanje ureda za iseljenike, pokretanje javnih radova, oprost državnih poreza za novogradnje i potrebe useljenika.“85 3RNXãDYD VH PHÿX LVHOMHQLFLPD SROLWLþNL GMHORYDWL QD SROLWLþNH SULOLNH X URGQRM ]HPOML „Održana 8. ožujka 1908. godine u Sint Louisu, MO, u zakladnoj štedionici na jedanaestoj XOLFLL&KRXWHDX$YHQXHMDYQDSXþNDVNXSãWLQDDQDNRMRMMHRNR+UYDWDL6UEDXRYRP gradu izglasalo Rezoluciju.“86 „U proteklih pet godina, od 1908. godine, iselilo se 800.000 ljudi. Narodne novine okrivljuju u svojim komentarima, kako je razlog ovakvom velikom broju iseljenih, porezna politika Ugarske vlade.“87 Tablica 4.: O iseljavanju (1900-1908. godine) MH6WDWLVWLþNLXUHG0LQLVWDUVWYDWUJRYLQHX Budimpešti zapisivao brojke (o iseljenicima) za Ugarsku i Hrvatsku sa Slavonijom: godine broj iseljenika 1900. 54.767 1901. 71.474 1902. 91.762 1903. 119.944 1904. 97.340 1905. 170.430 1906. 185.337 1907. 203.332 „U travnju o. g. izselilo se 473 duša (299 s putnicama i 174 bez putnica) od toga 370 mužkih i 80 ženskih iznad 12 godina i 14 mužkih i 9 ženskih ispod 12 godina. Po jeziku bili su izseljenici 358 Hrvati ili Srbi, 51 Magjari, 42 Nijemci i 28 ostalih narodnosti. Povratilo se isti mjesec 906 izseljenika, i to 831 mužki i 69 žena... Doselilo se u Hrvatsku u travnju 402 osobe. Po materinjskom jeziku 69 Hrvata, 175 Magjara, 54 Nijemca i 104 ostalih narodnosti.“88

e) Neki historiografski izvori i zapisi o iseljavanju iz Hrvatske i Slavonije 1909. godine “Po statistici emigrantskog ureda, stigla su prošle godine u Ameriku 1892 Hrvata-Srba samo Cunard linijom, koja prima putnike u Rijeci i Trstu, a koliko je još stiglo sa Hamburg- Amerika linijom i s ostalim društvima, to se ne zna, al svakako mnogo…. U Americi je sada

85 =DLVHOMHQLNHNRMLVHYUDüDMX,,GLRNarodna obrana, br. 11., Osijek, 15. I. 1908., str. 2. 86 Rezolucija Hrvata i Srba u Americi, Narodna obrana, br. 73., Osijek, 26. III. 1908., str. 1. Rezoluciju glasi: 1. Prosvjedujem protiv magjarskih vlastodržaca, vlade i sabora što su dokinuli osnove protiv Hrvatim, 2. Prosvjedujem protiv razlike i nezakonite åHOMH]QLþNHSUDJPDWLNH 3. Prosvjedujem protiv odnosa prema oblastima, pošte, brzojava it.d., 4. Prosvjedujem protiv nametanja magjarskog husara za hrvatskog bana, 5. Prosvjedujem protiv razpuštanja hrvatskog sabora od strane magjarskog barbara, 6. Molimo da se hrvatska opozicija ujedini i složi hrvatski i srpski narod, 7. Zaklinjemo da se svi zastupnici slože i sastave vladu, 8. Molimo cara da zaštiti ustavna prava Hrvatim, 9. 0ROLPR KUYDWVNH L VORYHQVNH ]DVWXSQLNH X &DUHYLQVNRP YLMHüX X %HþX GD VH ]DX]PX ]D ]DKWLMHYH hrvatsko-slavonske, 10. Molimo svu slavensku štampu da se zauzme u obrani hrvatskih svetinja i obrani hrvatski narod, 11. Zahtijevamo pripojenje Dalmacije majci Hrvatskoj i da Hrvatska bude ravnopravna s drugima, 12. Zahtijevamo da se svuda uvede službeni hrvatski jezik (pošte, željeznice...), 13. =DKWLMHYDPR GD VH VYXGD XUHGH WDMQR SUDYR JODVD ]D VYH JUDÿDQH KUYDWVNH GUåDYOMDQH VWDULMH RG godine, 14. Ako se sve ne izpuni onda smo protiv nagodbe. U ime Hrvata i Srba Rezoluciju su potpisali: predsjednik Oskar Šuster i tajnik F. KovDþHYLüX6DLQW/RXLVX 87 Koliko se razselilo naroda iz Hrvatske i Magjarske, Narodna obrana, br. 112., Osijek, 19. V. 1908., str. 2. 88 Izseljenje i naseljenje u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, Narodna obrana, br. 184., Osijek, 10. VIII. 1908., str. 2.

33 ]ODJRGLQDXVOLMHGILQDQFLMDOQHNUL]HNRMXMHSURX]URþLRL]ERUQRYRJSUHGVMHGQLNDLEDQNURW mnogih banka i štedionica… Mnoge tvornice su zatvorene a i one koje rade uzimaju samo Engleze, koji su vjesti njihovu poslu i znadu govoriti englezki. Ja poznam mnogo Hrvata i 6UEDWRMHVW%RãQMDNDSUDYRVODYQHYMHUHNRMLVXYHüPQRJRPMHVHFLEH]SRVODLNUXKDWHLK ostali zemljaci moUDMX SRPDJDWL L SUHKUDQMLYDWL 0QRJR LK MH YHü RWLãOR D PQRJR LK VH L VNRQþDOR WH VH þRYMHN PRUD ]JUD]DWL NDGD R WRP FLWD QRYLQH $NR HPLJUDQWL QLVX ]GUDYL OLMHþQLFL(PLJUDQW6HUYLFH-DLKãDOMXQDRWRN(OOLV,VODQGSULMHRGODVNDNXüLDWDPRMHWDNR gro]QR GD RQDM NRML MH WDPR YHü ELR UDGLMH EL VH VNRQþDR QHJR GD JD WDPR MRã MHGQRP odvedu. Svatko mora imati 10 dolara ili 50 kruna prilikom ulaska u Ameriku, a u vagonima se otpremaju u unutrašnjost zemlje, a svatko mora imati nekog svoga kome putuje. Ako ne ]QD HPLJUDQW MH]LN ELR RQ MXULVWD OLMHþQLN XþLWHOM« PRUD ELWL VUHWDQ DNR GRELMH PMHVWR VXGRSHUD LOL SRUWLUD X VDORQX JGMH PRUD þDN L SRGRYH SUDWL 7UHQXWQR åHQH NRMH ]QDMX QMHPDþNLPRJXGRELWLSRVDRNXKDULFHXKRWHOLPD]DGRODUDPMHVHþQRDNRd privatnika 40-GRODUDPMHVHþQR6REDULFHGRELYDMX-20 dolara uz slabije znanje englezkog… Toliko ]DUDYQDQMHRQLPDNRMLPLVOHDPRSXWRYDWLDYDVPROLPXUHGQLþHSR]GUDYLWHPRM]DYLþDMQL 2VLMHNL2VMHþDQH«1LQD´89 Barem “papirnato” ako ne stvarno i YODGD+UYDWVNHL6ODYRQLMHSRþLQMHVHEDYLWLLQWHQ]LYQLMH problematikom iseljavanja: “-XþHUDãQMH -Nar. nov.- SULREüXMX QDUHGEX EDQD NUDOMHYLQH +UYDWVNH6ODYRQLMHL'DOPDFLMHNRMRPVHXUHGMXMHL]VHOMHQLþNRYLMHüHGRNVHLVWRQHXUHGL zakonodavnim putem. ,]VHOMHQLþNR YLMHüH LPD ]DGDüX GD UDVSUDYL SLWDQMD L]VHOMLYDQMD odnosno putovanja na zaradu, da kr. zemalj. vladi daje mnijenja i predloge glede podijeljenja, RJUDQLþHQMD L RSR]LYD GR]YROD QD RWSUHPX RVRED X SUHNRPRUVNH ]HPOMH L X QDþHOQLP pitanjima, koMD VH RGQRVH QD SURYHGEX L]VHOMHQLþNLK SURSLVD GD VXGMHOXMH NRG L]SLWLYDQMD X]URNDVHOLWEHLGDXRSüHVDYMHWRPSRGXSLUHNU]HPDOMYODGXXVYLPSLWDQMLPDRUJDQL]DFLMHL XWLOL]DFLMHSXWRYDQMDQD]DUDGX3UHGVMHGQLNYLMHüDMHEDQDþODQRYHYLMHüDLPHQXMe ban na tri JRGLQH7URãNRYLYLMHüHüHVHSRNULYDWL]L]VHOMHQLþNRJIRQGD”90 Vjerojatno vladine akcije u smjeru neiseljavanja nisu djelovale: “Prošloga listopada iselilo se je preko Trsta 1.740 osoba, prama 692, koje su se u istom mjesecu iselile prošle godine. U MXåQX$PHULNXQLMHSRãDRQLMHGDQLVHOMHQLN2GVLHþQMDGROLVWRSDGDRJLVHOLORVHMHX sjevernu Ameriku preko Trsta 14.161 osoba, napose u južnu Ameriku 3.563. U istom razdoblju prošle godine iselilo se je u sjevernu Ameriku 3.627 osoba, u južnu Ameriku 3.341 osoba. Skoro svi iseljenici odputovali su parobrodima Austro-Americane.”91

f) Neki historiografski izvori i zapisi o iseljavanju iz Hrvatske i Slavonije 1910. godine Barem prema novinskim napisima opadao je od 1909. na 1910. godinu inWHUHV]DLVHOMHQLþNX SUREOHPDWLNXDSRMDþDQMHLQWHUHV]DGQHYQXSROLWLNX“Pišu nam iz Budimpešte: Kossuthov alterego i državni tajnik Stern-Sztereny, koji je zlosretnom svojom pragmatikom izazvao hrvatsko-magjarski spor - nije mogao da ostavi svoje tajnLþNR PMHVWR D GD +UYDWLPD NRG åHOMH]QLFH QH ]DGD XSUDYR VPUWRQRVDQ XGDUDF 3DU GDQD SULMH VDPRJD ERåLüD L]DãOD MH Szterenyevom zaslugom naredba ministarstva trgovine, kojom se ustanovljuju i imenuju QDURþLWL QDGOHGQLFL GD SXWXMX RG SRVWDMH GR SRVWDMH L GD VH OLþQR XYMHUH NRML þLQRYQLFL L QDPMHãWHQLFL JRYRUH VDYUãHQR PDJMDUVNL MH]LN D NRML QH 2QH þLQRYQLNH NRML QLVX YMHãWL PDJMDUVNRPMH]LNXRGSXVWLWüHVH… Ova naredba u prvom redu uperena je proti Hrvatima na åHOMH]QLþDULPD NRML QLVX SRWSXQRPD YMHãWL PLOR]YXþQRP PDJMDUVNRP MH]LNX 8SR]RUXMHPR

89 Ne idite u Ameriku, Narodna obrana, br. 8., Osijek, 12. I. 1909., str. 1-2. pismo iz Amerike, Bridgport Conn, 21. XII. 1909.) 90 ,]VHOMHQLþNRYLMHüHNarodna obrana, br. 248., Osijek, 29. X. 1909., str. 2. 91 Statistika iseljivanja preko Trsta, Narodna obrana, br. 265., Osijek, 19. XI. 1909., str. 2.

34 QDURþLWR QDãX JJ 'HOHJDWH GD VH RGOXþQR GLJQX SURWL RYRM XSUDYR JUR]QRM L XELWDþQRM naredbi, jer se ona neda snašati.”92 “8]DMHGQLþNRPVDERUX]DVWXSQLNGU$QWH%DXHUMHUHDJLUDRQDL]MDYXPLQLVWUDSUHGVMHGQLND U SRYRGX NRQIOLNWD 8JDUVNH L +UYDWVNH UDGL åHOMH]QLþNH SUDJPDWLNH NDR L SRJOHGX VYLK RVWDOLK SRYUHGD QDJRGEH L YLVHüLK SLWDQMD VWRMLPR PL QHSRPLþQR QD VYRP GRVDGDãQMHP VWDQRYLãWX L]QHVHQRP SR QDPD RSHWRYDQR X UDVSUDYDPD RYH YLVRNH NXüH« GD VH SRYUDWH zakRQRP ]DMDPþHQD SUDYD +UYDWVNH L XVSRVWDYL XVWDY L XVWDYQL åLYRW =DVWXSQLN GU3ROLW predbacuje prijašnjoj vladi, da nije udovoljila obvezama, da Magjari narodnosti proganjaju YHü]DWRãWRRQHQHJRYRUHPDJMDUVNL”93 ,VHOMHQLþNL SUREOHP SRVWDMH L SUHGPHW SROLWLþNRJ QDGPHWDQMD X +UYDWVNRM L 6ODYRQLML “No QDSRNRQ VH L 5DXFKRYD YODGD PRåH SRGLþLWL MHGQLP XVSMHKRP PMHVWRX+UYDWVNRMX- $PHULFL'RNVHQDãþRYMHNRYGMHX+UYDWVNRMXVYRMRMGRPRYLQLPRUDXLQWHUQDFLRQDOQRP SURPHWX VOXåLWL GR]QDþQLFDPD VDVWDYOMenim na francuskom i madžarskom jeziku, kojih ne UD]XPLMH WR MH DPHULþND YODGD QD SRWLFDM QDãH YODGH RGUHGLOD GD DPHULþNL +UYDWL PRJX XSRWUHEOMDYDWLKUYDWVNHEDQNHWH+UYDWVNLLVHOMHQLFLGRELWüHXEXGXüHYHüRYGMHVWDQRYLWLEURM ãWDPSDQLKGR]QDþQLFD]DSRãLOMNHRGGRODUDþLPHYLãHQHüHELWLL]ORåHQLYDUDQMXUD]QLK DJHQDWD'R]QDþQLFDLPDWüHãWDPSDQXDGUHVXMHGQHEDQNH YDOMGD.URQIHOGRYH" WDNRGDüH ELWLLVNOMXþHQLGRVDGDãQMLQHVSRUD]XPLLYDUDQMH”94 “Zemaljska vlada izdala je okružnicu, kojom se pozivaju sve oblasti da žiteljstvo svoga SRGUXþMDNRMHNDQLXSUHNRPRUVNH]HPOMHSXWRYDWLREDYLMHVWLRWXPDþHQMXLVNOMXþQLKUD]ORJD SR XVHOMHQLþNRM REODVWL X 1HZ\RUNX WR GD VYDNRP SRMHGLQFX SULJRGRP PROEH ]D L]GDQMH SXWRYQLFH MDVQR SULNDåH PRJXüQRVW GD PX XVHOMHQLþND REODVW X 1HZ\RUNX UDGL HYHQWXDOQR XVWDQRYOMHQLK QHGRVWDWDND QH üH GR]YROLWL GD VH LVNUFD X $PHULNX XVOLMHG WRJD EL PRJOR SUHWUSMHWL ]QDWQX LPRYLQVNX ãWHWX MHU SDUREURGDUVND GUXãWYD X WDNRYLP VOXþDMHYLPD QLVX REYH]DQD GD YUDüDMX SODüHQX SULVWRMEX ,VNOMXþQL UD]OR]L PRJX ELWL SULPMHULFH VOLMHGHüL ,VHOMHQLþNLXUHGPRåHQDSULPMHUUHüL1HPDãGRVWDQRYDFDSDVWüHãQDWHUHWMDYQRJPLORVUGMD QLVLGRVWDSDPHWDQQLVLGRVWDMDNþYUVWL]GUDYQHPDãGRVWDUD]YLWHPLãLFHLWGSDPRUDã nDWUDJ RWNXG VL GRãDR 1D WDM þLQ PRJOL EL QDãL YULMHGQL VYHüHQLFL XþLWHOML RGJRYDUDWL QDã narod, da ne ide u Ameriku.”95 ýLQLOR VH GD QH YULMHGH QLNDNYH YODGLQH DNFLMH SURWLY LVHOMDYDQMD “1D WUHüL VH GDQ 8VNUVD skupila sila svijeta na našem kolodvoru. I RSHW VHþHWLULRELWHOMLVHOLOHX$PHULNX3ULMHSDU PMHVHFL RWLãOR LK MH GHVHWDN D VSUHPD LK VH MRã QHNROLNR 7R MH þLQMHQLFD NRMD VLOL QD razmišljanje. Tobože zlatom posuta Amerika izmamila je iz našeg sela, koje nema ni 150 NXüDVYRMLKWULGHVHWOMXGL« Ne seli se samo naš živalj, nego i doseljeni Nijemci, kojima se PRåH PLPRJUHG UHþHQR ]DKYDOLWL ãWR VX ]HPOMH VDGD WDNR GREUR REUDGMHQH 6WDUR L PODGR ERJDWRLXERJRWUDåLRGRSüLQHSXWQLFH6YDNRPHMHXSDPHWLMHGQR$PHULNDDVYH]DWRMHU se o njoj pronose tako zamamni glasovi… Ovamo neki ostavljaju po 20 jutara plodne oranice LLPDQMHSDVHOHX$PHULNXGDWDPRUDÿHQDGQLþDUH«$NRVHMRãWRPHGRGDGDVXX$PHULFL ELOL WXGMH VOXJH URERYL JGMH EL NRG NXüH ELOL VYRML JRVSRGDUL« $OL X]DOXG VYDNL VDYMHt. Zavedeni varavim listovima i nagovaranjima agenata luduju za Amrikom, koja je rijetko NRPH SRPRJOD =DU VH ]ELOMD QH PRåH GD QDGMH QDþLQ NDNR GD VH EDU GRQHNOH VSULMHþL WR LVHOMDYDQMH9HOLãNRYDþDQLQ”96 “-7UãüDQVNL /OR\G- donosi zanimljive podatke o broju iseljenika u Ameriku preko Trsta u mjesecu ožujku: u sjevernu Ameriku je otputovalo 2.401, a u južnu 672, dakle ukupno 3.073

92 Opet jedan udarac Hrvatima - åHOMH]QLþDULPDNarodna obrana, br. 5., Osijek, 8. I. 1910., str. 1. 93 %H]REUD]QRVWSUHGVMHGQLND]DMHGQLþNRJXJDUVNR-hrvatskoga sabora, Narodna obrana, br. 22., Osijek, 28. I. 1910., str. 1. 94 +UYDWVNHGR]QDþQLFH- u Americi, Narodna obrana, br. 23., Osijek, 29. I. 1910., str. 3. 95 Preti iseljavanju, Narodna obrana, br. 49., Osijek, 2. III. 1910., str. 2. 96 Iseljavanje (Veliškovci, 31. ožujka 1910.), Narodna obrana, br. 75., Osijek, 2. IV. 1910., str. 2.

35 iseljenika. U istom mjesecu lanjske godine otputovalo je u sjevernu Ameriku 1.575, a u južnu 594, ukupno 2.169 iseljenika, dakle prirast od 904 iseljenika. Doista ogromni brojevi. A koliko ih se iseljiva preko Rijeke, Havrea, Bremena i dr.?”97 “,VHOMHQLþND NRPLVLMD X 1HZ

97 Broj iseljenika u Ameriku preko Trsta, Narodna obrana, br. 87., Osijek, 18. IV. 1910., str. 2. 98 Za iseljenike u Ameriku, Narodna obrana, br.__, Osijek, 25. VII. 1910., str. 3. 99 Je li se dobro seliti u Ameriku?, Narodna obrana, br. 195., Osijek, 30. VIII. 1910., str. 2. 100 +UYDWVNRSLWDQMHX]DMHGQLþNRPVDERUXNarodna obrana, br. 264., Osijek, 21. XI. 1910., str. 1.

36 'U'DQLFDâDQWLü UDK 314.15(497.11) Asisstent Professor, University of Belgrade – Faculty of Geography ([email protected]) Msc Mihails Kozlovs, Department of Human Geography, Faculty of Geography and Earth Sciences, Latvian University ([email protected]) 'U0DULMD$QWLü$VLVVWHQW3URIHVVRU University of Belgrade – Faculty of Geography ([email protected])

MIGRANT REMITTANCES IN SERBIA – A NEW APPROACH

Abstract: Serbia is one of the largest remittance-recipient countries in the world. Remittances have a big impact on countries economy, since their contribution on rapid increase in private consumption, bank deposits, foreign exchange reserves, and real GDP. It is estimated that in 2014 Serbia received US$2.4 billion dollars from migrant workers which is 12% of Serbia’s GDP. In this paper will be expolored the emigration of Serbian workers and members of their families, the geographical distribution of emigrants, the regions of Serbia most effected by the outflows, and the impact of the money from remittances. For this purpose four scenarios were developed with different impacts on the economy in short-term perspective in order to observe minimum positive and minimum negative effects of remittances on Serbian society. Key words: migration, remittance, Serbia, four scenarios, population.

Introduction

Migration and remittances1 are representing a twin mirror relationship, considering the fact that with the movement of people, money moves too. International development institutions, academics and policy makers have progressively integrated migration and remittances into the development discourses, policies and programs. Global remittances amount increased in 2015 by 0.4 percent and was $586 bill, which is the slowest growth since the World economic crises in 2008. But compared to the other types of international financial flows, remittances remained remarkably stable (World Bank, 2011, 2015). The number of international migrants reached 244 mill. (3% of world population), which is an all-time high number, as people search for economic opportunity, and their savings and remittances are expected to continue to grow (World Bank, 2015, 2016). The UNDP has estimated that 500 million people (8% of the world population) recieve remittance, mostly in the developing countries of Eastern Europe, Asia, Africa, Latin America and Middle East (Newland, 2007). Officially, recorded remittances to the developing world rose from $31.1 bill. in 1990, to $76.8 bill. in 2000 and reached $586 bill. in 2015 (UN, 2002; World Bank, 2015). However this amount is more than twice higer then the official development assistance and ten times higher than the net private capital transfers to developing countries. This means that remittances become the primary source of external finance for many developing countries (Kapur, McHale, 2003; Chami et al., 2008; Ratha, 2009). It is difficult to estimate the exact amount of remittance flows because many transfers

1 For the purpose of this research the definition which is used is: Workers' remittances are current transfers by migrants who are employed or intend to remain employed for more than a year in another economy in which they are considered residents.

37 take place through unofficial channels2 (around 50%) and therefore are not capture by authorities (Castles, Miller, 2009). Western European countries are one of the major sources of remittances with $109,4 bill. in 2014. The reasons for that are declining fertility rates and population aging which causes importaint shift in their economic needs and migration of labour force from developing coutries. One third of the remittance amount sent by those countries goes to Balkan ($36,5 bill) (IFAD, 2016) and Serbia is one of the largest recipient. International migration flows and remittances have been prominent features in Serbia for many decades. Even though the topic is not a new one, and was on political and scientific agendas since the 1960s, it has undergone the remarkable renaissance which some authors called “remittance euphoria” (Russell, 2003, de Haas, 2007). It has been rediscovered as a potential source of development finance and exceeded official development assistance and portfolio investments. In many developing coutries, and in Serbia also, remittances have a more direct impact in fighting poverty and promoting social development at the household level, than any other source of investments.

Metodology

Serbia is a country with a long tradition of migration, with specific economic and political context and significant number, very heterogeneous geographical distribution and differen structure of international migrants. Despite of that, research on remittances and international migration is scarce with no comprehensive and reliable empirical data set for monitoring the outflows and detailed studies on economic migration and effects of remittances (Adams and Page 2003). The main sources of statistical data in Serbia are: National Statistic Office (SORS), Ministry of Internal Affairs, Commissariat for Refugees and Migration, UNHCR and IOM. The data from national statistical office of migrants destination coutries are also significant, but because of the different metodologies and definitions, the comparation are limited. The data on remittance flows can be obtained by National Bank of Serbia, National Statistic Office of Serbia (SORS), World Bank, IMF but only for the national level and legal flows of maney. Census data provides usually uncomplete set of quantitive indicators about migrant workers and members of thier families and, since last census, about students who study abroad. From Census 1971 the number of workers, and from Census 1981, number of their family members was obtained from households and the additionaly registration in Serbian embassy abroad. The methodology of the Censuses 2002 and 2011 was changed which affected the number of people living abroad. The total population of a certain place includes the persons who have lived in that place continuously for at least one year before the critical census moment, as well as the persons who have lived in that place for less than 12 months but with an intention to stay there for at least one year. With that change, Statistical office doesn’t conduct the data about our diaspora. Despite the enormous importance of remittances for the Serbian economy, the analysis of the share of remittances in the total household income and the uses/expenditure of remittances is limited only to the existing studies, partial evidence and results. Several studies have been conducted to analyze the characteristics of remittance flows and to assess their positive or negative effects: the World Bank report (Martinez et al., 2006; Jorgensen, Labeaga, 2007) contain data on the volume of remittances sent from Germany to Serbia, State

2 Remittance transactions are often effected outside the formal financial system, usually through hand-carry by workers and bus coaches or through unlicensed transfer businesses, so the real amount of money from the aborad is very hard to find out. Collecting data via household surveys may also be difficult, especially in countries where large portions of the migrant population lack legal status.

38 Secretariat for Economic Affairs SECO (2007) provides information on remittances sent from Switzerland to Serbia, the British Department of International Development, the Swiss State Secretariat for Economic Affairs (Petree, Baruah, 2006) and the German Economic Development and Employment Division (Vadean, F.P., 2007) have all published reports related to the Serbian diaspora and remittances. Faced with numerous and varied difficulties in data collection, some countries have chosen to estimate remittances using statistical modelling techniques that do not attempt to capture and sum individual transactions, but rather combine sample information on, or assumptions about, remittance behaviour by various demographic groups with information on the populations belonging to each group. However, some of the migration factors cannot be mathematically described because of its nature or because of the lack of statistical data. In this paper there were only those factors counted, which can be statistically gathered, mathematically transformed and predicted in short term period. This information gives understanding of the real meaning of emigration - transforming the flow of migration into economical terms. We used datasets provided by World Bank, National Bank of Serbia and National Statistical Institute. We develop a model to study the effects of migration and remittances in the country of origin, Serbia. Four scenarios were developed with different impacts on the emigrants-origin countries economy in short-term perspective. In the first scenario was projected the smallest impact on country of origin and country of destination. In this model such factors as average size of outflows, minimal subsistence level and added value tax (AVT) are taken in consideration. Second model is an average impact scenario on migrants origin countries economy, considering average number of outflows, minimal wage, salary taxes and AVT. In third model is taken the average salary and it is high-impact scenario on emigrants origin countriy economy, because it is projected that all the emigrants would have been paying taxes from average salary and AVT from the expenditure, if they stayed in the country of origin. In fourth model first three scenarios are implemented together with the structure of the society. So the distribution of wages and taxes in this model is done upon different groups of the society or workforce – employers, employees, students and unemployed. That means this scenario takes into account the differences of emigrants and their impact on the economy of their origin country. However, it is important to mention that all the models are taking into account a limited amount of factors, which makes it possible to measure only short-term effect of the emigration. But in long-term effect much more factors should be considered: emigrants intellectual capacity, possible added-value production, investments in social care, education and others. It is importaint to mention that all calculations are based only on tangible factors, which can be used in mathematical formula. That is also the reason why scenarios are projecting only the short-term effects and do not take into account psychological factors and human resources (e.g.‘brain drain’).

Demographic consequences of emigration in Serbia

’’If you are the last one to leave (the country) turn off the light’’ Grafiti in the center of Belgrade during 1990s

Turning period for the Yugoslav economy as well as for the patterns of external labor migration was in mid 1960s. Radical economic reforms in 1965 led to more opened economy which caused the surplus of labour force. In order to reduce unemployment, former state opened borders, allowing unskilled and later skilled workers to emigrate to West Europe as temporary guest workers. First census data in 1971 showed that the number of economic migrants was 204.000 or 2,8% of total population. In 1973, one in every ten migrant workers

39 in Western Europe was fromYugoslavia, so the coutry became one of the biggest labour exporters. Official state policy on international labour migration recognized those who emigrated for economic reasons as ‘Yugoslav citizens temporary working abroad’, and considered them as a constituent part of the Yugoslav working class. The Yugoslav state expected these workers to provide for their families back home and to send remittances (’services’) regularly and eventually to return to Yugoslavia. For Yugoslav ’temporary guest workers’ sending money home was considered as moral obligation. In contrast to the previous group, economic migrants or emigrants, were presented as outcasts and treated as enemies of communism because they signalled that life in the West was better than in Yugoslavia 7DQLü; Schierup, 1995; %DMLü-+DMGXNRYLü6WDQNRYLü). As a consequence of the first oil crisis in 1973-74, the recruitment of labour from Yugoslavia came to an end, and around 300,000 migrants returned home (comparing to one million who stayed in Europe). The reason for this relatively low level of return migration was that most skilled migrants had managed to integrate in their host countries. Additionally, most of the unskilled migrant workers originated from undeveloped and impoverished regions of Yugoslavia and therefore they were unable to find jobs in their place of origin %DXþLü). The return migration failed in every aspect, the country was depleted of its skilled migrants, unskilled migrants gained no transferable skills while abroad, fertile agricultural regions were depopulated as a result of migration, remittances were used for consumption and not for investments in the infrastructure of the country, inflation was out of control, the entire economic system was destabilized. The export of labour workers for foreign currency was Yugoslavia’s biggest export industry (Schierup, 1995 %DMLü- +DMGXNRYLü In next Census 1981 was conducted the increase of workers and members of their families for 65.000 people or 1/3 more than in previous Census. An average time spend abroad was 11 years which indicated the decision for permanent stay and that is why the new term was introduced ’new emigrants’ 6WDQNRYLü6WDQNRYLü In the 1980s with the slowing of economic growth, structural disruptions, a lot of pressure on employment of both domestic and emigrant workforce in the European immigration countries resulted in increasing unemployment, migration policies became much more restrictive, and they stimulate the return of foreign workers in the country of origin. Such trends affected the number of foreign workers from Serbia, which caused the stagnation in Census 1991. (increase was only 4.800 persons or 1,8% since Census 1981 3HQHY'HVSLü2). Since the early 1990s, as a direct consequence of the dissolution of Yugoslavia, followed by civil war, worsened ethnic relations, unstable general political circumstances, foreign military intervention, unfavourable economic conditions, crash of socialist system, transition, and feeling of no perspective, especially among young generation intensified the emigration. More than 415.000 people (5,3% of total population) was conducted in Census 2002 as a persons who spend more than one year abroad, which was increase of 50% since previous census. That was the biggest increase in number of migrant workers and members of their families, which was doubled comparing the Census 1971. However, the actual number of migrant population was significantly higher, and the Serbia became a country of massive population movements. The major change in the last decade of XX century was in educational level of outmigrants. The unskilled and low skilled workers were replaced by highly educated migrants. Parallel to this, another stream of emigration consisting mostly of relatives of the pre-1990 guest workers, emigrated under family reunification requests. On the other side, there was a significant immigration wave of refugees and asylum seekers to Serbia from Slovenia, Croatia, Bosnia-Herzegovina and Macedonia, as well as a very large number of internally displaced persons from Kosovo. In 2003, Serbia was a host country to 575.000 registered refugees from the former Yugoslavia and IDPs from Kosovo. In other words,

40 Serbia in the 1990s simultaneously experienced almost every form of migration (Bolcic, 2002; *UHþLü, BDMLü-+DMGXNRYLü0; 3HQHY'HVSLü2).

Graph: Share of emigrants from certain region in total number of emigrants from Serbia, 2011. Source: (SOOS, 2014, Stanković, 2014 modified by authors)

First decade of XXI century was the period of slowing the outmigration flows from Serbia with 313.000 migrants work and live abroad or 4,2% of total population in Census 2011. That was the decline of their number from the first time in inter-census period (decline of 120.000 people or 29%). The reasons are numerous: undercoverage of people living abroad for more than 1 year, the boycott of Albanians in two municipalities in South Serbia, increased in average length of stay abroad, the new remote destination connected with permanent stay, a significant number of applicants for asylum, intense outflow of highly educated persons whose coverage is lower in general (SORS 20146WDQNRYLü The result of these mass flows of labour force since 1960s is demographic devastation of rural areas in Serbia, especially mountainous and border regions. It reflects in inadequately treated agricultural land, increase in the number of elderly households, decline in the birth rate, prominent producer role of women in individual farms and others. Rural areas were ¶¶URZ PDWHULDO DQG GHPRJUDSKLF UHVHUYRLU RI ODERXU IRUFH¶¶ 6HQWLü The main demographic characteristics of these migrants are that they were mostly from rural (57,4%) areas in Serbia, with raising characteristics of feminisation of migration flows and the lenght of stay abroad was 0-4 years (42,3%). We already mentioned that since 1990s the amount of high educated and skilled migrants coming from urban areas is increasing, which brings changes in migratory behavior. That shift brought changes also in the amount of remittances which migrants are sending home, and their decision of temporary or permanent stay 6WDQNRYLü

Regions of origin and countries of destination

The number of migrants is evidently one of the determinants of remittances flows: the higher the stock of migrants in a given destination country, the higher the outflow of remittances will be (World Bank 2006). Therefore before we start analyzing the remittance flows in Serbia, it is very importaint to show from which part of the country migrants are leaving and what are the main countries of destination. There are three ’’hot spots’’ or different regions or zones in Serbia with very high amount of emigrants (Penev, DeVSLü 2010). First one is located in statistical region of Southeast Serbia with share of 35% in total country outflows. The 14 municipalities in northern part of this area has the longest tradition in emigration with average share of 21%. In three municipalities within this area the share of

41 RXWPLJUDQWVLQWRWDOSRSXODWLRQRIPXQLFLSDOLW\LVHYHQKLJKHULQ0DOR&UQLüH.XþHYRDQG Žabari every third person works and lives abroad (share in total population 30% or more). Municipalities with the high share of emigrants are also Veliko Gradište, Petrovac na Mlavi, Negotin and Kladovo with 25% of total population(SORS, 2014 6WDQNRYLü ). The population of this part of Serbia, especially Vlachs and Roma population, has quite a long tradition of outmigration, which is transfering from generation to generation, forming very tight migration networks. Second zone is situated in the statistical region of Šumadija and West Serbia with share of 33% of total emigrants. This specific area is on southwest part of this region which is populated mainly with Muslims and Bosnians and which join the areas of high migration potential in 1990s. The highest share of people working abroad is in the municipality of Tutin (13%), Prijepolje (11%) and Novi Pazar, Sjenica i Priboj (9%). Considering the fact that this is the region with the youngest population in Serbia, there is a demographic resourse for increasing share of outmigration flows in recent decades 3HQHY 'HVSLü 6256 2014). Third zone is situated in the south part of the country, and includes the municipalities of Presevo and Bujanovac with predominantly Albanian population. They started to migrate abroad in 1981. but since the boycott of censuses of 1991, 2002 and 2011 there are only estimate numbers. Similar to the second region, the main demographic characteristics of those two municipalities are high fertility rates and young population and big potential for PLJUDWLRQ EHFDXVH RI EDG HFRQRPLF VLWXDWLRQ DQG HWKQLF WHQVLRQV 3HQHY 'HVSLü 2012; SORS 2014).

Map 1: The share of persons at work - staying abroad in the total population of the municipality, emphasizing three major regions of emigration in Serbia, 2011. Source: (Stanković, 2014 modified by authors)

What are the final destinations of migrants from Serbia? The dynamics of migration outflows, from the perspective of recieving countries is characterized by great diversity. At the beggining in 1960s and 1970s traditional destination coutries were Germany, Austria and

42 France (with 161.000 migrants from Serbia or 79,2% of total outmigration). Situation has changed in 1981-1991. with declining number of migrants in Germany and France and increasing in Austria. The most frequent migration period was the last decade of XX century and those countries still had the strongest gravitation to attract workers and familly members from Serbia. Migration flows to Germany, Switzerland and USA almost doubled in ten years period. In Austria, France, Germany and Switzerlad lived 60% of all migrants from Serbia. Migrant flows became more dispersive and Censuses 2002 and 2011 showed new migration destinations like Greece, Cyprus, Italy, Republic of South Africa, New Zeland, Canada (table 1, 6WDQNRYLü6256

Table 1: Number and share of migrant workers from Serbia abroad, 1971-2011. Country Census apsolute numbers share of total emigrants (%) 1971 1981 1991 2002 2011 1971 1981 1991 2002 2011 total 203.882 269.012 268.943 414.839 313.411 100* 100 100 100 100 Austria 40.194 62.820 67.060 87.844 70.488 19,7 23,4 24,9 21,2 22,5 France 27.864 33.559 22.357 27.040 20.231 13,7 12,5 8,3 6,5 6,5 Germany 93.327 99.686 67.229 102.799 55.999 45,8 37,1 25,0 24,8 17,9 Switzerland 6.723 24.990 37.441 65.751 41.008 3,3 9,3 13,9 15,8 13,1 Sweeden 8.819 12.351 9.929 14.049 10.925 4,3 4,6 3,7 3,4 3,5 USA 5.279 7.352 7.136 16.240 13.504 2,6 2,7 2,7 3,9 4,3 Other 21.676 28.254 57.791 101.116 101.256 10,6 10,4 21,5 33,5 32,2 countries Source: (Stanković 2014, modified by authors)

Migrants remittance in Serbia– the main facts

Remittances are a significant source of Serbia’s foreign exchange inflows ever since major economic migrations to developed European countries in the 1960s. During the 1990s, the time of international sanctions and great political and economic upheavals in Serbia, remittances decreased substantially, but are still the significant factor in stabilizing function for households and the government, and the importain source of investment capital.

* UN protectorate under UNSCR 1244 Graph 1: Growth rate of remittances in selected Balkan coutries, 2001-2012 Source: (Sejdini, 2014, according to World Bank, 2013)

The World Bank has ranked Serbia among the 10 remittance most recieving countries in the world, contributing $450 on average to each person living in Serbia annually. The estimation is that 550,000 or 16.2% of the country’s active population regularly send

43 money home. The World Bank estimates that about 800.000 people in Serbia receive money from relatives abroad. Since 2001 till the end of 2014, near $40 bill. have arrived in Serbia on grounds of remittances, while the amount of direct foreign and portfolio investments in the same period totalled $20 bill. The average share of remittance in given time span in countries GDP was 13,7% (in 2014 8,8%). Serbia recived two times more money from migrant workers than from foreign investments. In the first decade of XXI century Serbian diaspora invested around $500 mill. in economy and by opening small and middle size enterprises employed 25.000 people (PKS, 2010). A tenfold increase in the annual inflow of remittances was recorded in 2009 from their usual inflow in the late 1990s. The annual amount of remittance was between $3 and 4 bill., the lowest was in 2008 ($2,7 bill) and highest in 2013 ($4 bill). World Bank estimates that remittances have grown by 12% in the first half of 2015, corresponding to global economic improvement (Graph 2, World Bank, 2015).

5.000

4.000 Migrant remittance 3.000 inflows (US$ million)

2.000 Migrant remittance 1.000 outflows (US$ million) 0 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015f

Graph 2: Migrant remittance inflows and outflows in Serbia (US$ million), 2007-2015. Source: World bank, 2015

According to NBS figures, over 90% of formal transactions had a value of less than $5,000, with only around 1% exceeding $50,000. However, transactions of more than $50,000 accounted for around 50% of the total value of formal transfers, while transactions below $5,000 accounted for 20%. Assuming that there are no unregistered remittances of more than $50,000, their share of 13.5% in the total value of remittances is relatively high. Based on the data for the last three years, and given the average size of the transactions and their total value, the trend in remittances has apparently remained relatively stable. In 2008 the number of transactions of more than $20,000 declined, while the number of smaller transfers rose (National Bank of Serbia, 2009). Most of the remittances are sent from Germany ($639 mill), Switzerland ($395 mill), Austria ($385 mill), United States ($348 mill), Croatia ($310 mill) and France ($215 mill) (graph 3, World Bank, 2015).

44 700 600 500 400 300 200 100 0

Graph 3: Remittances sending countries, 2014 (mill $) Sources of remittance flows are geographicaly diverse, reflecting the patterns of migration flows. One of the main corridors is Germany-Serbia corridor. This corridor demonstrates the prevalence of unofficial money transfers to Serbia, with around 80% of the total remittances transferred through informal channels and spent on consumption. However, the dominance of informal channels in the transfer of remittances remains an issue due to the high costs of official transfer which is recognized as a slow and expensive process, a lack of trust in the banking system in the 1990s, relative distance of the country of destination, unharmonised regulations relating to cross-border transfers, no access to banks or money transfer operators in rural areas, obstacles in opening bank accounts in the host country, which especially affect illegal immigrants and underdeveloped securities market, resulting in the lack of trust and inadequate opportunities. The remittances generally fueled income divergence, the effects varying according to the periods and social categories. Additional funds arrive when immigrants come home, which helps increase spending. Very important feature is that most migrants tend to maintain strong ties, including economic, with their homeland (Milanovic, 1987; Martinez et al., 2006)). Remittances in Serbia have had a significant contribution on the welfare and the well- being of households. The structural and labor market rigidities have contributed to persistently high unemployment, low labor force participation rate, and relatively high reliance on remittances from abroad (IMF, 2015). Petree and Baruah (2007) divided households into two categories: consumptive uses and social expenditure, and economic activities and asset creation. Remittances besides being one the main contributors of the macroeconomic stability, represented one of the main additional income sources of the recipient household mainly in the fulfillment of daily and health needs, which in turn keeps them out of poverty and shapes their livelihood strategy. Other uses, though in small fractions, include expenditure in education, housing, residential building agricultural production, investments into pension other funds and a very small fraction in saving and business investment respectively (Graph 4, IOM, 2004, Lerch et al 2006 Straubhaar 1986; Ghosh, 1996; IMF, 2015). They contribute alleviating poverty, but also help improve human or health capital.

45 Graph 4: Purpose of remittance transfers to each reciever in Serbia (2006) Source: Lerch et al. (2006)

Modeling the remittance influence on economy

In this paper will be presented the results of four models exploring the influence of remittance on Serbian economy. These models, with small modifications, may be used for examination in other regions and countries. By estimating the economical effects of emigration in Serbia it was concluded that negative effect of emigration increases if the level of life and salary grow in emigration-source country. In Serbia economy is gaining much more from transfers, than it could have received by taxes from current emigrants (Kozlovs, 2014).

Graph 5: Correlation between the remittances and time spend abroad (Kozlovs,2014)

The graph shows that the corelation between duration of stay abroad (years) and amount of money send back home (mill EUR) is very high (R=0,8965) which means that time is inversaly connected with the amount of remittance. The longer imigrants stay in country of destination the smaller amount of money they send back home (Graph 5).

Table 2 : Four scenario remittance impact on Serbian economy 2008-2013.

46 Source: (Kozlovs, 2014)

In all 4 scenarios calculated impact from the emigration was positive. That means that nowadays emigration in short term period brings more positive effect, than negative to the economy of Serbia. The 1st scenario shows that in last 5 years in average negative effect of emigration equals €117 mill.each year, while average positive effect was more than €2,6 bill annually. The highest negative impact which is measured in 3rd scenario hits the economy of Serbia by €300 mill. less, than it gets as remittances. Negative effect equals to €1,8 bill, while positive to €2,1 bill. Calculating by the 3rd scenario – the marginal salary level is around €575/month. If the amount of remittances, emigration size, taxation system do not change and the salary will get up to marginal level, then the economy of Serbia will stop benefiting from emigration. 4th scenario takes into account social differences of the society, still doesn’t give a 100% realistic overview of emigration economic effect. That is why it is important to use all 4 scenarios simultaneously in order to construct possible economic effect models on the economy (table 2 , Kozlovs, 2014). For the last 5 years Serbian economy benefits from emigration vary from €1 bill. up to €2,5 Bill. each year. It means that in terms of factors included in formula, Serbian economy in short-term period is gaining much more than it could get from emigrants if they stayed in the country. Mainly such tremendous financial impact of emigration on Serbian economy is because of the latest economical crisis combined with political instability in Balkan region. As well relatively small emigration generates huge amount of remittances- 5% of population sending approximately 10% of the GDP annually as remittances. Can we expect in the future the increasing amount of remittances? The answer is complex. The number of outmigrants from Serbia is rising. According to the OECD (SOPEMI, 2014) 39.000 migrants left Serbia and settled in one of the 34 member states. IMF estimates are that will be stabilization of amount of remittance in 2016, 2017 and 2018 (€3,0 bill), and increase in 2019 €3,3 bill and in 2020. €3,6bill (IMF, 2015). This increase will be due to money from pensions of retired gastarbaiters who have returned to Serbia. But the new analizis pointed out that with the aproaching the retirement age, and because of the uncertanity in the country of origin, serban workers decide to stay abroad gathering the members of their families and they not sending money home anymore.

47 Conclusion

Serbian diaspora is an immense unused economic potential and an important channel which can help improve economic ties between origin and destination county. It have the potential to contribute to Serbia’s economy and overall development, not only through the positive impacts of remittances but also through the transfer of know-how acquired abroad and possibly through the migrants’ return to their home country. Remittances have been a significant source of Serbia’s foreign exchange inflows ever since major economic migrations to developed European countries in the 1960s. During the 1990s, the time of international sanctions and political and economic upheavals in Serbia, remittances decreased substantially, but they retain stabilizing function for households and the government, and their function of investment capital. At the beggining of the XXI century was marked tremendous increase in volumen of remittances. Can remittances neutralize the negative effects of high emigration, making outflows more useful, seen as a positive force in the development of the economy? Until now, the remittance inflows to Serbia have not been utilized in the best way possible for expanding development and reducing poverty. So far, there is no strategic plan on how the use the remittances, and that money have never been invested in large development projects. Access to remittances in rural areas in Serbia continues to be a challenge and requires solutions necessary policy changes at local, regional and national levels. The diaspora of developing countries and return migration can be a source of capital, trade, investment, knowledge, and technology transfers. References:

1. %DMLü-+DMGXNRYLü, . Serbian Remittances in the 21st century: Making sense of the interplay of history, post-communist transformation of social classes, development policies and ethnographic evidence, Paper for the Migration Working Group seminar, Florence. 2. %DXþLü , . Characteristics and significance of migration from Yugoslavia to Sweden, Zagreb. 3. Bolcic S. (2002). Labour force migrationa and ’’brain drain’’ from Serbia during the V ,Q %ROþLü 6 0LOLü $ Serbia at the end of Millenium, Institut for Sociology, Belgrade. 4. Castles S., Miller M. (2009). Age of migration, International population movements in the modern world, Fourth edition, Palgrave Macmillan, New York. 5. Chami R., Abdih Y., Dagher J., Montiel P. (2008). Remittances and Institutions: Are Remittances a Curse? IMF. 6. de Haas H. (2007). Remittances, Migration and Social Development A Conceptual Review of the Literature. Social Policy and Development Programme, Paper Number 34, UN. 7. De Luna Martinez J., Endo I., Barberis C. (2006). Germany - Serbia Remittance Corridor, Challenges of Establishing a Formal Money Transfer System, World Bank Warking Paper No. 80. 8. SOPEMI, (2014). International migration outlook, Special Focus: Mobilising migrants Skills for Economic Success, OECD. 9. Jimenez-Marti S., Jorgensen N., Labeaga J. M. (2007). The Volume and Geography of Remittances from the EU, European Commission Report. Internet: http://ec.europa.eu/economy_finance/ publications/publication10089_en.pdf (as of February 12, 2009). 10. Kapur D., McHale J. (2003). Migrants new payoff, Foreign policy, Nov-Dec, 49-57

48 11. Kozlovs M. (2014). Ekonomiskas emigracijas ietekme uz tautsaimniecibu. Latvijas un Serbijas Piemeri, 2008-2013. Gados., Magistra Darbas. 12. Lerch, J.P., Evans, A.C., (2005). Cortical thickness analysis examined through power analysis and a population simulation. NeuroImage 24 (1), 163 – 173. 13. Maimbo, S.M., Ratha, D. (eds) (2005). Remittances – Development Impacts and Future Prospects, World Bank. 14. Migration and Remittances Factbook 2016, 3rd edition, KNOMAD 15. Milanovic, B. (1987). Remittances and Income Distribution, Journal of EconomicGeography, vol25, pp:1-19 16. Mitrovic, R.D., M. Jovicic (2006). Macroeconomic Analysis of Causes and Effects of Remittances: A Panel Model of the SEE Countries and a Case Study of Serbia. 17. National Bank of Serbia (2009) Remittances in Serbia –Migrants as Customers of Financial Institutions, Conference report, Belgrade. 18. OECD (Organisation for Economic Co-operation and Development). 2014. Database on Immigrants in OECD and non-OECD Countries: DIOC 2010/11. Paris: OECD. http://www.oecd.org/els/mig/dioc.htm 19. Pastore, F., Castagnone E., Villosio C., Bartolini L. (2014). Migrants remittances from Italy : international remittances and access to financial services for migrants in Turin, Italy - a greenback 2.0 report. Washington, D.C. : World Bank Group. http://documents.worldbank.org/curated/en/2015/05/24438307/migrants’-remittances- italy-international-remittances-access-financial-services-migrants-turin-italy- greenback-20-report-migrants’-remittances-italy-international-remittances-access- financial-services-migrants-turin-italy 20. 3HQHY*'HVSLü- 6SDWLDODVSHFWVRI(PLJUDWLRQIURP6HUELDWUL¶KRWVSRWV¶ Population, no 2, IDN, CDI, p35-64: 21. Petree J., Baruah N. (2007) A Study of Migrant-Sending Households in Serbia Receiving Remittances from Switzerland, IOM Migration Research Series No. 28, Commissioned by the Swiss Secretariat for Economic Affairs of the Government of Switzerland (SECO) as part of the survey “DevelopmentFinancing and the Remittance Market in Serbia and Switzerland”. 22. Ratha D., Shaw W. (2007) South–South Migration and Remittances. Working Paper 102, World Bank, Washington, DC. 23. Russell, S. (2003). Migration and Development: Reframing the International Policy Agenda. 24. Schierup CU (1995) Former Yugoslavia: long waves of international migration, 285-8 25. SECO (2007) Development Financing and the Renzittance Marke! in Serbia and Switzerland. State Secretariat for Economic Affairs. Internet: http://www.seco- cooperation.admin.ch/shop/00008/02002/index.html?lang=cn (as of February 12, 2009). 26. Sejdini A. (2014) Migration and remittance in Balkan 5: A Comparative evidence, Doctoral Thessis, Faculty of economcs, Tirana. 27. IFAD, 2015,Sending money home,.iwww.ifad.org/remittances/pub/money_europe.pdf 28. 6HQWLü0 1DãLJUDÿDQLQDSULYUHPHQRPUDGXXLQRVWUDQVWYXStanovništvo, br. 1-2. Beograd: Centar za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka. 29. SORS (2014) Migration-data by municipalities and cities, 2011 Census of Population, Households and Dwellings in Republic of Serbia, Belgrade. 30. 6WDQNRYLü9 'UXãWYHQR-ekonomski uzroci i osobenosti procesa spoljne radne migracije jugoslovenskog stanovništva, Jugoslovenski simpozijum o migracijama, Struga. 31. 6WDQNRYLü9 Serbia in the process of emigration, SORS, Belgrade.

49 32. Straubhaar, T., (1986). The Causes of International Labor Migrations—A Demand- Determined Approach. International Migration Review 20: 835–855. 33. Swiss Forum for Migration and Population Studies (2006): Remittance Behaviour of Serbian Migrants living in Switzerland. Neuchâtel. 34. Swiss Forum for Migration and Population Studies (2007): Development Financing and the Remittance Market in Switzerland and Serbia. Bern. 35. 7DQLü ä 4), Peasents on the European crossroads: the analises of economic migrations, IDN-CDI, Belgrade 36. United Nations, Population Division (2013). Trends in International Migrant Stock: Migrants by Destination and Origin. 37. UNPD (United Nations Population Division). Trends in international migrant stock: The 2013 Revision. New York: UN Department of Economic and Social Affairs. http://www.un.org/en/development/desa/population/migration/data/index.shtml 38. World Bank (2006b): The Germany-Serbia Remittance Corridor. Challenges of Establishing a Formal Money Transfer System. Working Paper. Washington. 39. World Bank (2013) International Migrant Stock. GDP and Population Figures. 40. World Bank (2014) Bilateral Remittances Matrix. Washington, DC. 41. World Bank, (2005) International Migration, Remittances and the Brain Drain. Washington, DC. 42. World Bank, (2006) Global Economic Prospects: Economic Implications of Remittances and Migration.Washington, DC.

50 Doc. drâNDKLü Emina1 UDK 159.922.8:314.15 'UVF-DKLü0LU]HWD 2 'UVF6LQDQRYLü0LKUHW3

36,+262&,-$/1$3202û'-(&, MIGRANTIMA

Sažetak

3UHGLNWRULNRMLXWLþXQDPLJULUDQMHVWDQRYQLãWYDVDMHGQRJSRGUXþMDQDGUXJRPRJXELWL UD]OLþLWL 0LJUDQWL VH UD]OLNXMX RG L]EMHJOLFD L VWRJD VH SUHPD QMLPD GUXJDþije postupa. Migranti, posebno HNRQRPVNL PLJUDQWL VH RGOXþXMX QD SRNUHWDQMH NDNR EL SREROMãDOL VYRM åLYRW$NROMXGLXWDNYRPNUHWDQMXQLVXXPRJXüQRVWLXüLXQHNXGUåDYXOHJDOQRþHVWRNRULVWH XVOXJHNULMXPþDUDOMXGLPDLXSXãWDMXVHXRSDVQDSXWRYDQMDPRUHPLOLNRSQRPNRMDPQRJL ne prežive, posebno žene i djeca. 1DMWHåH SVLKLþNH SRVOMHGLFH PLJUDQDWD LVSROMDYDMX VH QD djeci, posebno na djeci bez pratnje roditelja. Djeca u procesu migracija postaju i žrtve trgovanja ljudima, prisilnog rada ili neke druge vrste zlostavljanja. Pružanje psihosocijalne SRPRüLLVNUELMHELWDQXVORY]DYUDüDQMHVDPRSRX]GDQMDL smirivanje stresne situacije zbog SVLKLþNLKSRVOMHGLFDNRGGMHFHPLJUDQDWD .OMXþQHULMHþLGMHFDmigranti, traume, SVLKRVRFLMDOQDSRPRü

Abstrakt

Factors which affect on migration of population from one area to another can be different. Migrants are different than refugees and because of that they are treated differently. Migrants, especially economic migrants, decide to leave so they could improve their life. If people in that movement aren't in possibilty to enter one state legally, they often use smuggler of people or they go on dangerous trips on land or sea, and a lot of migrants don't survive, especially women and children. The worst pshychological consequences of migrants are often seen on children, especially children without parents. In the process of migration, children becom victims of trafficking of people, forced working or some other forms of violence. Giving pshychological help and taking care of them is an important factor for getting their confidence back and calming down the stressfull situation of migrant children.

Key words: children migrants, trauma, pshycological help

51 UVOD

Migracije kao stalan proces kretanja ljudi predstavljaju globalni fenomen koji utiþHQD gotovo sve zemlje svijeta. Tipologija migracija može se razlikovati s obzirom na njihovo trajanje, dobrovoljnost, organiziranost i uzrok. Vrste migracija se razlikuju po tome da li su dobrovoljne ili prisilne. Mnogi migranti su doživMHOL UDVHOMDYDQMH L QHGDüH X WUDQ]LWQLP zemljama i ukrcali se na opasna putovanja. Nedostatak informacija, neizvjesnost po pitanju imigracionog statusa, potencijalna neprijateljstva, promjenljive politike, nedostojanstvena i produžena zadržavanja su ono što doprinosi stresu. Prisilne migracije narušavaju zaštitne potpore koje su postojale prije migracije i mogu dovesti u pitanje kulturni, vjerski i spolni identitet. Prisilne migracije zahtijevaju višestruke prilagodbe u kratkom vremenskom razdoblju. 3ULVLOQHPLJUDFLMHXNOMXþXMXQDSXãWDQMH]HPOMHXVWUDKXRGSURJRQDLOLPDVRYQR]ERJ rata, oružanog sukoba ili masovnog kršenja ljudskih prava. Migranti i izbjeglice sve više koriste iste rute putovanja i prijevozna sredstva kako bi došli na neku prekomorsku destinaciju. 8RNYLUX9LMHüD(XURSHSRVHEQDVHSDåQMDSRNODQMD]DãWLWLL]EMHJOLFD i tražitelja azila iraseljenim osobana u Europi. Kada neke GUåDYH VDPRVWDOQR RGOXþXMX R SLWDQMLPD XODVND ERUDYNDLSURWMHULYDQMDVWUDQDFDSULOLNRPSULPMHQHPMHUDNRMLPDVHPRåHRJUDQLþLWLVORERGD kretanja stranaca i tražitelja azila moraju se poštivati odredbe Europske konvencije, osobito þO NRMLP MH ]DMDPþeno pravo na slobodu i sigurnost. Danas u svijetu ima preko 200 milijoQDPHÿXQDURGQLKPLJUDQDWD Ljudima migrantima se trguje zbog prisilne prostitucije, pornografije, seksualnog turizma L]DEDYHQH]DNRQLWRJ]DSRãOMDYDQMDURERYVNRJUDGDSURVMDþHQMDODåQRJXVYDMDQMDODåQRJL prisilnog braka WH WUJRYDQMD OMXGVNLP RUJDQLPD 0LJUDFLMH RVWDYOMDMX QDMYHüH SVLKLþNH posljedice na djecu. Nerijetko kao posljedica migracije javOMDVHSURFHVYLNWLPL]DFLMHãWR]QDþLGDdjeca i odrasli postaju žrtve. ViktimizaciMDMHSURFHVXNRPHMHSRYULMHÿHQR QHNROLþQRLOLLPRYLQVNR VYRMVWYR RVREH D RVRED SRVWDMH åUWYD 0LJUDFLMD QH ]QDþL VDPR IL]LþNX WUDQ]LFLMX YHü XNOMXþXMH L LVkorjenjivanje, desocijalizaciju i egzistencijalnu nesigurnost, a sve to najviše ostavlja posljedice na djecu.

1. Djeca kao najranjivija skupina migranata

Djeca su najranjivija skupina migranata. Zadnjih desetak godina pojava djece bez SUDWQMH MH XþHVWDOL IHQRPHQ Dijete bez pratnje je stranac ispod 18 godina koje je ušlo na teritoriju neke države bez roditelja ili zakonskog skrbnika ili je ostavljeno samo. 'MHFDEH]SUDWQMH]DWHþHQDXGUXJRMGUåDYL VXLOLPLJUDQWLNRMLWUDåHPRJXüQRVWEROMHJ života, ali se nalaze u nezakonitom statusu, ili tražitelji azila u zemlji odredišta jer bježe od opasnih situacija u svojoj državi, a nerijetko djeca u procesu migracija postaju i žrtve trgovanja ljudima, prisilnog rada ili neke druge vrste zlostavljanja. /MXGL D QDURþLWR GMHFD postaju podložniji zloupotrebi i zanemarivanju. Socijalni i mentalni problemi koji su ranije SRVWRMDOLPRJXVHSRJRUãDWL9UORMHYDåQRVKYDWLWLGDQDþLQQDNRMLVXOMXGLSULKYDüHQLLQDþLQ QD NRML MH SUXåHQD SRPRü L ]DãWLWD PRJX L]D]YDWL LOL SRJRUãWL SURbleme na primjer umanjivanjem ljudskog dostojanstva, obeshrabrivanjem uzajamne podrške i stvaranjem ]DYLVQRVWL,QWHQ]LYDQRVMHüDMKLWQRVWLPHÿXOMXGLPDXSRNUHWXPRåHLKQDJQDWLGDSUHGX]PX

52 ekstremne zdrastvene i psihosocijalne rizike i njihovo brzo kretanje kroz nekoliko zemalja RVWDYOMDVDPRPDORYUHPHQD]DSUXåDQMHSRPRüL 0LJUDQWLVHQDMþHãüHRVMHüDMXRSKUYDQLHPRFLMama ili zbunjeni i isrcpljeni, proživljavaju intenzivne strahove i brige, izlive jakih emocija kao što su bijes i tuga i mogu imati košmare i GUXJHSUREOHPHSULVSDYDQMX1DSRþetku, pri samom dolasku u novu sredinu neki se mogu RVMHüDWL XVKLüHQR 0QRJL VX SUHåLYMHOL YLãHVWUXNH JXELWNH L åDOH ]D OMXGLPD PMHVWLPD L åLYRWRPNRMLVXRVWDYLOL0RJXVHRVMHüDWLXSODãHQRLOLQHUYR]QRLOLRWXSMHORLRWXÿHQR1HNL ljudi mogu imati reakcije koje utiþXQDQMLKRYRIXQNFLRQLUDQMHLUDVXÿLYDQMHLVWRJDXPDQMLWL njihovu sposobnost skrbi za sebe i svoje obitelji i da se nose s opasnostima i rizicima na njihovom putu. Važno je znati da su mnoge reDNFLMHQDVWUHVSULURGQLQDþLQQDNRMLXPLWLMHOR reagiraju. U cjelokupnoj situaciji nazvanoj migracija najvažnije je porodicama pružiti sigurnost, pa WHN SRVOLMH SUXåDWL SVLKRORãNX SRPRü L XWLFDWL QD VPDQMHQMH SRVOMHGLFD VWUHVD Efekti stresa mogu ELWL DPRUWL]LUDQL RVQRYQLP XVOXJDPD RVMHüDMHP VLJXUQRVWL L VRFLMDOQRP SRGUãNRP 8þHVWDORVWSRUHPHüDMDNRMLVXSRVOMHGLFDMDNRJVWUHVDNDRãWRMH376'YHüDMHNRGL]EMHJOLFD QHJR NRG OMXGL NRML QLVX SULVLOQR UDVHOMHQL 0HÿXWLP ]D YHüLQX L]EMHJOLFD L PLgranata SRWHQFLMDOQRWUDXPDWVNLGRJDÿDMLL]SURãORVWLQLVXMHGLQLþDNQLQDMYDåQLMLL]YRUSVLKRORãNRJ SRUHPHüDMD1DMYHüLGLRHPRFLRQDOQHSDWQMHMHL]UDYQRSRYH]DQVWUHQXWDþQLPVWUDKRYLPDL brigama i neizvjesnom EXGXüQRVWL %LWL PLJUDQW QH þLQL GDNOH Vamo po sebi, pojedince podložnijim mentalnim SRUHPHüDMLPDYHümigranti mogu biti izloženi razlLþLWLPIDNWRULPD VWUHVDNRMLXWLþXQDQMLKRYRPHQWDOQR]GUDYOMHDQDURþLWRGMHFDNDRQDMUDQMLYLMHVNXSLQH

Brojni su razlozi zbog kojih djeca migriraju: - potraga za boljim životom, - bijeg od siromaštva, - SROLWLþNLKVXNRED - ratova i progona .

1D QHL]YMHVQRP SXWX EH] URGLWHOMD L ]DNRQVNLK VNUEQLND L]ORåHQD VX YHüHP UL]LNX RG zlostavljanja, zanemarivanja i iskorištavanja. Konvencija UN-a ]DJRYDUD JOHGLãWH GD VX VYD SUDYD QHGMHOMLYD PHÿXVREQR RYLVQD L jednako važna za svu djecu koja trebaju odrastati bez diskriminacije i imati pravo na mir, obitelj, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu. Kao i svoj drugoj djeci i djeci bez pratnje trebaju bitLGRVWXSQDSUDYDLPRUDMXELWL]DãWLüHQDVXNODGQRRGUHGEDPD.RQYHQFLMHRSUDYLPDGMHWHWD bez obzira na njihov imigrantski status.

2VQRYQDQDþHOD]DãWLWHGMHFH XNOMXþXMXüLLGMHFXEH]SUDWQMH, prema Konvenciji su:

„Najbolji interes djeteta ýODQDN 8 svim akcijama koje u svezi s djecom poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela mora se prvenstveno voditi UDþXQDRLQWHUHVLPDGMHWHWD ýODQDN 1 'LMHWH NRMHPX MH SULYUHPHQR LOL WUDMQR XVNUDüHQD obiteljska sredina ili koje zbog svoje GREURELWLQHVPLMHXQMRMRVWDWLLPDSUDYRQDSRVHEQX]DãWLWXLSRPRüGUåDYH 'UåDYH VWUDQNH üH X VNODGX VD VYRMLP QDFLRQDOQLP ]DNRQRGDYVWYRP WDNYRP GMHWHWX osigurati zamjensku zaštitu.

53 Pravo na nediskriminaciju ýODQDN 'UåDYHVWUDQNHSRãWLYDWüHLRVLJXUDWLVYDNRPGMHWHWXQDVYRPSRGUXþMXSUDYDQDYHGHQDX ovoj Konvenciji bez ikakve diskriminacije prema djetetu, njegovim roditeljima ili zakonskim skrbnicima glede njihove rase, boje kože, spola, jezika, vMHUHSROLWLþNRJLOLGUXJRJXYMHUHQMD QDFLRQDOQRJD HWQLþNRJD LOL VRFLMDOQRJ SRULMHNOD LPRYLQH WHãNRüD X UD]YRMX RELWHOMVNRJ porijekla ili kakve druge okolnosti. 'UåDYH VWUDQNH SRGX]HW üH VYH SRWUHEQH PMHUH ]D ]DãWLWX GMHWHWD RG VYLK REOLND diskriminacije ili kažnjavanja koji polaze od položaja, djelatnosti, izraženog mišljenja ili XYMHUHQMDURGLWHOMD]DNRQVNLKVNUEQLNDLOLþODQRYDRELWHOML ýODQDN 'UåDYH VWUDQNH SRGX]HW üH RGJRYDUDMXüH PMHUH NDNR EL VH RVLJXUDOR GD GLMHWH NRMH WUDåL izbjeJOLþNL VWDWXV LOL NRMH VH SUHPD YDåHüHP PHÿXQDURGQRP L GRPDüHP ]DNRQRGDYVWYX L postupcima, smatra izbjeglicom, bilo da je bez pratnje ili je u pratnji roditelja ili neke druge RVREHGRELMHRGJRYDUDMXüX]DãWLWXLKXPDQLWDUQXSRPRüXVNODGXVRGJRYDUDMXüLP pravima XWYUÿHQLPX.RQYHQFLMLLGUXJLPPHÿXQDURGQLPLQVWUXPHQWLPD 8WXüHVYUKXLXPMHULNRMXGUåHSRWUHEQRPGUåDYHVWUDQNHVXGMHORYDWLXVYLPQDSRULPD 8MHGLQMHQLK QDURGD L RVWDOLK PMHURGDYQLK PHÿXGUåDYQLK LOL QHYODGLQLK RUJDQL]DFLMD NRMH VXUDÿXMXV8MHGLQMHQLPQDURGLPDGDVHWDNYRPGMHWHWXSUXåL]DãWLWDLSRPRüLGDVHSURQDÿX URGLWHOML LOL GUXJL þODQRYL RELWHOML VYDNRJ GMHWHWD L]EMHJOLFH NDNR EL VH RG QMLK SULNXSLOH REDYLMHVWL SRWUHEQH ]D QMHJRYR SRQRYQR VSDMDQMH V RELWHOML 8 VOXþDMHYLPD NDG VH Gjetetovi URGLWHOML LOL þODQRYL RELWHOML QH PRJX SURQDüL GMHWHWX üH VH RVLJXUDWL LVWD ]DãWLWD NDR L VYRM GUXJRMGMHFLNRMRMMHL]ELORNRMHJUD]ORJDSULYUHPHQRLOLWUDMQRXVNUDüHQDQMLKRYDRELWHOMVND sredina, kako je navedeno u Konvenciji. Pravo sudjelovanja ýODQDN 'UåDYHVWUDQNHRVLJXUDWüHGMHWHWXNRMHMHXVWDQMXREOLNRYDWLYODVWLWRPLãOMHQMHSUDYRQD slobodno izražavanje svojih stavova o svim stvarima koje se na njega odnose te ih uvažavati XVNODGXVGRELL]UHORãüXGMHWHWD 2. U tu svrhu djHWHWX VH L]UDYQR LOL SUHNR SRVUHGQLND RGQRVQR RGJRYDUDMXüH VOXåEH PRUD osigurati da bude saslušano u svakom sudbenom i upravnom postupku koji se na njega odnosi QDQDþLQNRMLMHXVNODÿHQVSRVWXSRYQLPSUDYLOLPDQDFLRQDOQRJ]DNRQRGDYVWYD ýODQDN Države stranke priznaju djetetu koje je od strane nadležnih vlasti stavljeno pod nadzor radi skrbi, zaštite ili zbrinjavanja njegova tjelesnog ili duševnog zdravlja, pravo na povremenu provjeru njege koja mu se pruža i svih drugih okolnosti zbog kojih je primijenjena mjera nadzora. Pravo na život, opstanak i razvoj ýODQDN 'UåDYHVWUDQNHSUL]QDMXVYDNRPGMHWHWXSULURÿHQRSUDYRQDåLYRW 'UåDYHVWUDQNHüHXQDMYHüRMPRJXüRMPMHULRVLJXUDWLRSVWDQDNLUD]YRMGMHWHWD 2VWDODQDþHODSURL]OD]HL]VOMHGHüLKþODQDND.RQYHQFLMHSUDYRGDQHEXGXRGYRMHQDRGVYRMLK URGLWHOMD þODQDN SUDYRQD]DãWLWXRGQDVLOMD þODQDN SUDYRQD]GUDYOMH þODQDN SUDYR QD REUD]RYDQMH L VORERGQR YULMHPH þODQDN – SUDYR GD EXGX ]DãWLüHQD RG ekonomskog izrabljivanja, spolnog iskorištavanja i naVLOMD þODQFLL ³1 ______

132*/$9/-(&MHOLQD=DãWLWDL]EMHJOLFDLWUDåLWHOMDD]LODQDPHÿXQDURGQRMLHXURSVNRMUD]LQL

54 U porastu je i broj djece bez pratnje , X]DELOMHåHQRMHDRGVLMHþQMDGR lipnja 2012. 314 djece. Djeca bez pratnje zbrinjavaju se u domovima za odgoj djece i mladeži þLMDMHSULPDUQDIXQNFLMDWUHWPDQGMHFHVSRUHPHüDMLPDXSRQDãDQMXVWRJDVHXYMHWLQMLKRYD boravka i smještaja u navedenim domovima ne mogu smatrati primjerenima ovoj skupini, a ]ERJVSHFLILþQRVWLLSRVHEQLKSRWUHEDWDNYHGMHFH

Neregularni prelasci državne granice po državljanstvu i mjestu zaticanja

„8RGQRVXQDWRþNHXODVNDLNRULGRUHSUHNRKUYDWVNRJWHULWRULMDPRJXüHMHXRþLWLGYLMHUXWH sjevernu, iz Srbije i Bosne i Hercegovine kroz kontinentalni dio RH te južnu, iz Crne Gore SUHNR 'DOPDFLMH 1D VMHYHUQRM UXWL PLJUDQWL XOD]H X 5+ QD SRGUXþMX 3ROLFLMVNH XSUDYH vukovarsko – srijemske, koja je u 2011. zabilježila najviše neregularnih prelazaka državne JUDQLFH VQH]QDWQLPSRUDVWRPRGX 'UXJDYDåQDWRþNDXODVNDMH 38 VLVDþNR-PRVODYDþND NRMD WDNRÿHU ELOMHåL SRUDVW EURMD QHUHJXODUQLK SUHOD]DND V X 2011. na 389 u 2012. (+17,2%). TakRÿHU]QDþDMQRSRYHüDQMHELOMHåH38]DJUHEDþND X 2011., 2.079 u 2012.), istarska (221 u 2011., 473 u 2012.) te primorsko-goranska (321 u 2011., 1.130 u 2012.), teritorijalno smještenima na državnoj granici sa Slovenijom i preko kojih neregularni migraQWL SRNXãDYDMX XüL X (XURSVNX XQLMX 1D MXåQRM WRþNL XODVND X38 GXEURYDþNR-QHUHWYDQVNRMWDNRÿHUMH]DELOMHåHQSRUDVWQHUHJXODUQLKSUHOD]DNDVX do 377 u 2012. (+23,2%).“2

2. Kako prepoznaWLGDMHGMHWHWXSRWUHEQDSRPRü"

Za optimalan IL]LþNL UD]YRM GMHWHWa potrebni su povoljni okolni uvjeti, pravilan SVLKRVRFLMDOQL UD]YRM L RGUHÿHQL XYMHWL 7X VH SUYHQVWYHQR PLVOL QD GMHWHWRYX RELWHOM L socijalnu sredinu u kojoj živi. Djeci i mladima potrebno je osmišljeno slobodno vrijeme i aktivnosti izvan škole. Ti uvjeti potrebni za normalno funkcioniranje djeteta mogXELWLRãWHüHQLQDUD]QHQDþLQH Ratom su za mnogu djecu ti uvjeti bili narušeni. Tako su neke obitelji raseljene, razdvojene, þODQRYLRELWHOMLVXQHVWDOLLOLSRJLQXOL Neadekvatni obiteljski uvjeti unutar obitelji ostavljaju trajne posljedice na djecu. 'LMHWHNRMHLPDSVLKLþNLKSUREOHPDQDMþHãüHüHSRND]LYDWLMHGDQLOLYLãHVLPSWRPD SRYHüDQD DJUHVLYQRVWLQHPLULOLPLUQRüXSRUHPHüDMLXUD]YRMXJRYRUDVPHWQMHNRQFHQWUDFLMHUD]QH YUVWHIRELMDSRYODþHQMHRGYUãQMDNDLRGRELWHOMLSUREOHPLXNRQWDNWLPDVYUãQMDFLPDXãNROL i/ili izvan škole, lošiji uspjeh u školi, bježanje iz škole,asocijalno i/ili delinkventno ponašanje. 7UHEDUD]JRYDUDWLVGMHWHWRPRWRPHãWRJDPXþL Odrasli koji okružuju dijete i brinu se za njega, a posebno roditelji trebaju obratiti pažnju QD L]UDåDYDQMH VYRMLK YODVWLWLK SVLKLþNLK SUREOHPD L NRQWUROX Ylastite reakcije. Ako su SUREOHPL LOL SRUHPHüDML NRG GMHWHWD MDþH L]UDåHQL RPHWDMX GLMHWH X VYDNRGQHYQRP åLYRWX RGQRVQRGXåHWUDMXWUHEDVHREUDWLWL]DVDYMHWSVLKRORJXLOLMHþQLNX9DåDQMHGMHWHWRYRVMHüDM SRYMHUHQMDL]DãWLüHQRVWLXRGUDVOHRVREHVNRjima živi.

______

2 0836WDWLVWLþNLSRND]DWHOML]DJRGLQXVLMHþDQM

55 2GMHWHWRYRMGRELRYLVLQDNRMLüHWHQDþLQUD]JRYDUDWLVQMLP

- PDODGMHFDGRJRGLQDPRJXQDPPDORUHüLDOLVHGREURL]UDåDYDMXXLJULL FUWHåRPSDüHQDWDMQDþLQL]UD]LWLVYRMH RVMHüDMHLSUREOHPH - GMHFDXGRELRGGRJRGLQDYHüPRJXVDPDL]YHVWL]DNOMXþNHQDRVQRYL dobivenih informacija, - u dobi od 10 i više godina djeca su razgovorljivija, - adolescenti su spremni na razgovor, ali prema njima se mora postupati s uvažavanjem i slušati ih.

3RGUXþMD SVLKRVRFLMDOQH SRPRüL su: WHãNRüH X HPRFLRQDOQRP UD]YRMX, WHãNRüH X socijalnom razvoju, LWHãNRüHXSULODJRGDYDQMX u školi. 9DåDQ YLG SVLKRVRFLMDOQH ]DãWLWH VX GREUL X]RUL NRML XWMHþX QD UD]YRM GMHFH 3RVHEQD MH uloga škole kao sredine u kojoj dijete provodi vrijeme i usvaja nova ponašanja.

=DGDWDN ãNROH QLMH VDPR SUHQRãHQMH ]QDQMD YHü L SUDüHQMH UD]YRMD GMHWHWD L RWNULYanje PRJXüLKRGVWXSDQMDRGQRUPDOQRJUD]YRMD 1DJODãHQDMHXORJDXþLWHOMDNRMLPRåHna vrijeme primijetiti ima li dijete kakvih problema te s time može upoznati roditelje i uputiti ih na PRJXüXVWUXþQXSRPRü 6WUXþQDSVLKRORãNDSRPRüSUHGVWDYOMDQHRSKRGQXpodršku djeci. Koliko djeca koja migriraju sa jednog mjesta na drugo pate i kojeg je opsega njihov problem po pitanju mentalnog zdravlja još uvijek nije dovoljno istraženo. „Ovo je teška populacija za istraživanje“, kaže Nayeli Chavez, profesor na Chicago XQLYHU]LWHWXLNOLQLþNLSVLKRORJNRMLUDGLVDGRVHOMHQLþNRPGMHFRP 6LPSWRPLSVLKRORãNLKSRUHPHüDMDL]D]YDQLKPLJUDFLMRP]DYLVHRGX]UDVWDGMHWHWDMala djeca mogu biti nametljiva, izraženog straha od novih situacija i prestrašena, a kod starije djece moåHELWLL]UDåHQRDJUHVLYQRSRQDãDQMHLLPSXO]LYQRVW0QRJLLPDMXSRWHãNRüDVDVSDYDQMHP 6SROWDNRÿHUPRåHLJUDWLXORJXXWRPHNDNRGMHFDUHDJLUDMX'MHþDFLVXYLãHÄ]DWYRUHQL³WH VYRMH WHJREH QHüH WDNR ODNR GLMHOLWL VD GUXJLPD 3UHPD VHVWUDPD LOL PODÿLP þODQRYLPD SRURGLFHVHPRJXSRQDãDWL]DãWLWQLþNLEH]RE]LUDãWRLRQLVDPLQLVXGRYROMQRSVLKRIL]LþNL ]UHOL6WUHVL]D]YDQPLJUDFLMRPL]D]LYDNRGGMHFHYUORþHVWRVRPDWVNHWHJREHNRMHLVSROMDYDMX žaljenjem na bol u stomaku, glavi i druge tegobe.

3. 3VLKRVRFLMDOQDSRPRüGMHFLPLJUDntima

3URIHVLRQDOQLSRPDJDþLGMHWHWXPRJXELWLSVLKRORJ, socijalni radnik, defektolog,SHGDJRJRELWHOMVNLOLMHþQLNSHGLMDWDULãNROVNLOLMHþQLN Roditelji i djeca se mogu REUDWLW]DSRPRüLVOXåEDPDNRMHVHVNUEH]DGMHFXSVLKRORJuu školi ili zdravstvenoj ustanovi, specijaliziranoj zdravstvene ustanovi – OLMHþQLNu pedijataru, logopedu, defektologu, centru ]DVRFLMDOQLUDGDWDNRÿHSRVWRMHSRVHEQHWHOHIRQVNHOLQLMHQD koje se djeca javljaju kao što je “Plavi telefon”. Djeca migranti su prije svega djeca i moraju imati ista prava kao i sva druga djeca. Konvencija UN-a o pravima djeteta ne radi razliku i nema izuzetaka za djecu bez državljanstva ili djecu koja se zateknu u nezakonitom boravku u drugoj državi, pa prema tome same vlade imaju obavezu poštivati prava djece migranata sve dok su pod njihovom QDGOHåQRãüX 2WHåDYDMXüD RNROQRVW NRG GMHFH PLJUDQDWD MHVWH QHGRVWDWDN GRNXPHQWDFLMH WH nepoznavanje jezika kao sredstva za komunikaciju. 8 QDMYHüHP EURMX VOXþDMHYD PLJUDQWL napuštaju zajednicu jezika te tako napuštaju i dotadašnju komunikacijsku sigurnost koju su steNOL MH]LþQRP VRFLMDOL]DFLMRP NDR L QHSRVUHGQR VXGMHORYDQMH X ]DMHGQLFL LVNXVWYD NRMH VH

56 GDOMH GLQDPLþNL UD]YLMD 6YDNRGQHYQL SURFHV NRPXQLNDFLMVNH UD]PMHQH MH SUHNLQXW ãWR X EURMQLP VOXþDMHYLPD ]QDþL L SRWSXQX NRPXQLNDFLMVNX L]RODFLMX 2SüD SVLKRVRFLMDOQD QHVWDELOQRVW NRMD QDVWXSD QD SRþHWNX PLJUDFLMH QH]DRELOD]QD MH SRVOMHGLFD X] RVWDOR QDSXãWDQMDMH]LþQH]DMHGQLFH 1DM]QDþDMQLMLNOMXþSULOLNRPSUXåDQMDSRPRüLGMHFLPLJUDQWLPDMHL]JUDGQMDSRYMHUHQMD kod ove djece. Pokazivanjem interesa za njihRYX NXOWXUX L MH]LN SVLKRORJ VWLþH SRYMHUHQMH kod djece migranata. 2VQRYQL UD]OR]L ]D PLJUDFLMX QDMþHãüH VX WMHOHVQD XJURåHQRVW ]DEULQXWRVW ]D GMHFX prisilna evakuacija, razorenost doma. Ovakva, iznimno stresna situacija na koju pojedinac nema utiFDMDþHVWRSXWDLPD]DSRVOMHGLFXUD]GYDMDQMHRGRELWHOMLXJURåHQRVWNDNRSULPDUQLK (tjelesna sigurnost), tako i sekundarnih potreba (socijalnih, ekonomske sigurnosti, društvenog VWDWXVDSRWUHEH]DDILUPDFLMRP WHSURPMHQXGRWDGDãQMHJXRELþDMHQRJQDþina života. 2VQRYQHDNWLYQRVWL&UYHQRJNULåDXSULKYDWLOLãWLPD]DWUDåLWHOMHD]LODXNOMXþXMXSUXåDQMH SVLKRVRFLMDOQHSRGUãNHLSUDNWLþQHSRPRüLXVYDNRGQHYQRPåLYRWXRUJDQL]LUDQMHVRFLMDOQLK edukativnih i sportskih aktivnosti, kreiranje programa SULODJRÿHQLKLQGLYLGXDOQLPSRWUHEDPD osoba, te aktivnosti zagovaranja. Psihosocijalna podrška MHSURFHVIL]LþNRJLSVLKLþNRJRVQDåLYDQMDSRMHGLQFDRELWHOMLL zajednice, posebno djece s ciljem pronalaženja i stiFDQMD VQDJD L QDþLQD ]D XVSMHãQR VXRþDYDQMH VD VWUHVRP L EUåH XNOMXþLYDQMH X VYDNRGQHYQL åLYRW 8UDGXVHWHåLYUDüDQMX RVMHüDMDNRQWUROHVPDQMHQMXVWUHVQLKUHDNFLMDSRGUåDYDQMX]GUDYLKQDþLQDQRãHQMDVDVWUHVRP i svakodnevnim izazovima života u prihvatilištu, osnaživanju osobe putem edukacije. 3RVHEQDEULJDLVNUESRVYHüXMHVHUDQMLYLPVNXSLQDPDNRULVQLNDGMHFLRGYRMHQRMRGURGLWHOMD L ]DNRQVNLK VNUEQLND VWDULMLP RVREDPD RVREDPD V SRWHãNRüDPD WMHOHVQRJ L PHQWDOQRJ zdravlja, osobama koje pate od psihosocijalnih tegoba uzrokovanih traXPRPLOLPXþHQMHP potencijalnim žrtvama nasilja ili trgovanja ljudima. „6RE]LURPGDåLYRWXNROHNWLYQRPVPMHãWDMXXNRMHPMHVYHRUJDQL]LUDQRPRåHSRWDüL UD]YLMDQMH RVMHüDMD RYLVQRVWL L PDQMND NRQWUROH QDG VYDNRGQHYQLP åLYRWRP YDåQR MH osmišljavatL DNWLYQRVWL NRMH üH GRSULQLMHWL MDþDQMX RVMHüDMD VDPRSRãWRYDQMD NRQWUROH L RGJRYRUQRVWLNRULVQLND.RQVWUXNWLYQLPSURYRÿHQMHPVORERGQRJYUHPHQD]DGUåDYDMXVHVWDUH LUD]YLMDMXQRYHYMHãWLQHL]QDQMDDWLPHLSUHYHQLUDMXSRWHãNRüHPHQWDOQRJ]GUDYOMD“3 9DåDQ VHJPHQW QD NRMHP WUHED UDGLWL WRNRP SUXåDQMD SRPRüL GMHFL PLJUDQWLPD MHVWH MDþDQMH SURFHVD XNODSDQMD X QRYX VRFLMDOQX VUHGLQX 7RNRP FLMHORJ SURFHVD XNODSDQMD akulturacija predstavlja prvu fazu kojoj mogu slijediti faza asimilacije i integracije. Identifikacijska asimilacija nastupa tek nakon što uspiju drugi procesi asimilacije. Za razliku od asimilacije integracija se odnosi na stanje ravnoteže koju imigrant postiže kroz proces XþHQMD ,QWHJUDFLMD VH RGQRVL QD RULMHQWLUDQMH SUHPD UHIHUHQWQLP WaþNDPD GUXãWYD NRMH MH primilo migranta. Neophodno MH GMHFX VRFLMDOQR RMDþDWL L SRMDþDWL SURFHV VRFLMDOQH LQWHJUDFLMH NRML VH L]UDåDYD NUR] UDYQRPMHUQR XNOMXþLYDQMH GMHFH X GUXãWYHQH RGQRVH NRML SRND]XMX XUHÿHQRVW LQWHUDNFLMVNLKRGQRVDVGRPDüLPVWDQRYQLãWYRP7R]QDþLGDLPLJUDQWPRåHXLQWHUDNFLMVNRP SRGUXþMX LJUDWL XORJH SUHPD LQVWLWXFLRQDOQLP QRUPDPD L RþHNLYDQMLPD WDNR GD IXQNFLRQLUD «normalno». 6DPRWDNYLPSULVWXSRPGMHFDQHüHELWLåUWYHPLJUDFLMH

4. Komunikacija sa ugroženom skupinom

.RPXQLNDFFLMDVDGROD]HüLPPLJUDQWLPDMHXJODYQRPRWHåDQDSRVHEQRVDQDMUDQMLYLMLP skupinama kao što su djeca. ______

57 3Preporuke projekta koji je financirala EU: “Mentalno zdravlje tražitelja azila u Europskoj uniji: Odgovor QDSRWUHEHVSHFLILþQLKUDQMLYLK skupina”, Austrijski Crveni križ, 2009.

StrXþQR YRÿHQMH UD]JRYRUD VDVWDYQL MH GLR UDGD VWUXþQMDND X SRGUXþMX PLJUDFLMD L SUHGVWDYOMD SRVHEQX YMHãWLQX NRMD GRSULQRVL SURIHVLRQDOQRP SRVWXSDQMX 2EXKYDüHQL VX relevanWQL IDNWRUL YDåQL ]D XVSRVWDYX SUYRJ NRQWDNWD L YRÿHQMD UD]JRYRUD V UDQMLYLP VNXSLQDPD 3ULND]XMX VH QDþLQL L]EMHJDYDQMD VHNXQGDUQH WUDXPDWL]DFLMHLGUXJLKãWHWQLK SRVOMHGLFDNRMHUD]JRYRUPRåHSRWDNQXWLNRGUDQMLYLKVNXSLQD7DNRÿHUMHUD]PRWUHQDLXORJD MH]LþQLKSRVUHGQLNDNRMLVHXNOMXþXMXWRkom razgovora i važnost njihovog profesionalizma. Zadobivanje povjerenja ugroženih skupina, njihov pristanak na suradnju i dobivanje iskrenih odgovora toNRP UD]JRYRUD QDMþHãüH MH RWHåDQR ]ERJ QMLKRYH RVREQH Sovijesti i okolnosti iz kojih dolaze. Nepovjerenje je jedna od posljedica traumatizacije koja iziskuje VWUXþDQLVWUSOMLYSULVWXS5D]JRYRURSULMDãQMHPLVNXVWYXSRWLþHWUDXPDWL]LUDQHRVREHGDWR LVNXVWYRSRQRYRSURåLYOMDYDMXSDMHL]EMHJDYDQMHQMLKRYDþHsta reakcija. 3ULVMHüDQMH QD WHãNH GRJDÿDMH L]D]LYD QHXJRGX L þRYMHNRYD SULURGQD UHDNFLMD MH L]EMHJDYDQMH L SRWLVNLYDQMH QHXJRGQLK GRåLYOMDMD 0HÿXWLP WHãNL GRJDÿDML GMHOXMX QD QDV L dalje, samo što nismo toga svjesni. Za svaki razgovor se WUHEDSULSUHPLWLãWRXNOMXþXMHQMHJRYRSODQLUDQMHRGDELUVWUDWHJLMH ispitivanja, definiranje uloga i pozicija s kojih ispitujemo, poklanjanje pozornosti prvom utisku (halo-HIHNWX REUDGXRGJRYRUDLXNRQDþQLFLIRUPLUDQMHLGRQRãHQMHRGUHÿHQHRGOXNH ili mišljenja. S djecom i maloljetnicima treba postupati obzirno da sam komunikacijski proces QHELãWHWQRXWMHFDRQDQMLKRYRSVLKLþNRstanje (posebno pri ispitivanju ili VYMHGRþHQMX 3UL tome se X]LPDXRE]LUQMLKRYDGRE]QDþDM QMLKRYHOLþQRVWLREUD]RYDQje i prilike u kojima žive. ToNRPXVSRVWDYHNRQWDNWDVDVXJRYRUQLNRPQDSURIHVLRQDOFLPDQLMHGDSURVXÿXMXQHJR da saslušaju! 3RVWDYOMDQMHSLWDQMDRLVNXVWYXNRMHMH]DVWUDãXMXüHSRQLåDYDMXüHEROQRPRåH kod sugovornika prouzrokovati krajnju neugodnost. Uznemirenost zbog razgovora može se pojaviti toNRPVDPRJUD]JRYRUDDOLWDNRÿHUSULMHLOLQDNRQLQWHUYMXD

5. Posljedice i reakcije na traumatizaciju

9HüLQD djece koja su žrtve pati od nekog stupnja traumatizacije i to može imati direktan XWMHFDMQDXVSRVWDYOMDQMHNRQWDNWDLQDþLQYRÿHQMHUD]JRYRUD5azgovor üH biti djelotvorniji DNR SRVWRML PRJXüQRVW XVSRVWDYH PHÿXVREQRJ SRYMHUHQMD L SUHWKRGQR RVLJXUDQLK XYMHWD ]D YRÿHQMHUD]JRYRUD Tokom UD]JRYRUDQDåDORVWPRåHGRüLGRUHWUDXPDWL]DFLMHSULVMHüDQMDQDVDPGRJDÿDMãWR YRGL GR SRQRYQRJ SURåLYOMDYDQMD VDPRJ GRJDÿDMD SUDüHQR YUOR VQDåQLP L X]QHPLUXMXüLP RVMHüDMLPD QDPHWDMXüLP PLVOLPD L NUDMQMH YMHUQLP VOLNDPD GRJDÿDMD NRML LP MH XJURåDYDR život. =QDQVWYHQHþLQMHQLFHJRYRUHGDåUWYHWUDXPHLPDMXYUORL]UDåHQXSRWUHEX]DYHULILNDFLMRP (potvrdom) svojeg traumatskog iskustva te postaju agresivni ili depresivni ako okolina tu njihovu istinu dovodi u pitanje. Neke žrtve SDWHRGJXELWNDVMHüanja i tokom razgovora sklone VXGDYDWLLVNULYOMHQHRGJRYRUHNDNRELSRSXQLOHJXELWNHXSDPüHQMX,VWRWDNRQDSRVWDYOMHQD SLWDQMDPRJXRGJRYDUDWLVXNODGQRWXÿLPRþHNLYDQMLPDDQHQDQDþLQGDRGJRYRULRGUDåDYDMX njihovu povijest. Treba istaknuti da razgovor i metodologija ispitivanja djece, žrtava nasilja, žrtava WUJRYDQMD OMXGLPD L GUXJLK UDQMLYLK VNXSLQD GMHFD VWDULMH RVREH RVREH V SRWHãNRüDPD L]LVNXMH VSHFLILþDQ SULVWXS L PHWRGRORJLMX YRÿHQMD UD]JRYRUD VXNODGQR FLOMHYLPD UD]JRYRUD

58 (obavijesni rD]JRYRU LVND]L VYMHGRþHQMH NUL]QD LQWHUYHQFLMD VDYMHWRYDQMH 8 UD]JRYRUX V XJURåHQLPVNXSLQDPDSRWUHEQRMHXYLMHNSRVWXSDWLVDJOHGDYDMXüLQMLKRYHQDMEROMHLQWHUHVH

7UDXPDWL]LUDQHRVREHLPDMXLVWDQþDQRVMHüDM]DDXWHQWLþQRVWNRPXQLNDFLMHNRMLSrije svega SURL]OD]LL]QMLKRYHL]X]HWQHUDQMLYRVWLXNRPELQDFLMLVRYLVQRãüXRVYRMRMRNROLQLSDMHMDNR YDåQRVOXãDWLLþXWLLK3ULOLNDGDLKQHWNRVDVOXãDPRåHLPDWLWHUDSHXWVNRGMHORYDQMH.DGVX QDãLVWDYRYLLRVMHüDMLXQHVNODGXVRQLPãWRSRUXþXMHPRåUWYDLPDRVMHüDMQHDXWHQWLþQRVWL 7RNRGQMHSRWLþHVXPQMXQHSRYMHUHQMHLVWYDUDQHVSRUD]XPH 3VLKRORãND WUDXPD MH L]D]YDQD GRJDÿDMHP L]YDQ XRELþDMHQRJ OMXGVNRJ LVNXVWYD L NRML predstavlja prijetnju za život. Karakterizira je intenzivan strah RVMHüDM EHVSRPRüQRVWL JXELWDNNRQWUROHQDGYODVWLWLPåLYRWRPVWUDKRGXQLãWHQMDäUWYHVXRELþQRL]ORåHQHUD]OLþLWLP WUDXPDWVNLP GRJDÿDMLPD 3RVWRMHüH SURFMHQH SRND]XMH GD RWSULOLNH YLãH RG SRORYLFH åUWDYD pati od nekog stupnja traumatizacije. IzORåHQRVWWUDXPDWVNRPGRJDÿDMXUH]XOWLUDX]QHPLUXMXüLPLQHXJRGQLPUHDNFLMDPDNRMH narušavaju mentalno zdravlje traumatizirane osobe te smanjuju njezinu kvalitetu života. Kod WUDXPDWVNRJGRJDÿDMDQDJODVDNMHQDQMHJRYRPLQWHQ]LWHWXLþLQMHQLFLGDL]D]LYDSosljedice QDSVLKLþNRPSODQXNRGYHüLQHOMXGL. Posljedice semogu javiti neposredno nakon samog WUDXPDWVNRJGRJDÿaja ili kasnije u toku života. 3RVWRML QHNROLNR QDþLQD QD NRML VH SURåLYOMDYD WUDXPDWVNL GRJDÿDM XþHVWDOLP L QDPHWOMLYLPSULVMHüDQMHPVDPRJGRJDÿDMDVQRYLPDSRQRYOMHQLPGRåLYOMDYDQMHPGRJDÿDMD 3RGUDåDMLL]RNROLQHNRMLSRGVMHüDMXLOLVXLVWLNDo podražaji tokom traumatizacije, izazivaju fiziološke ili SVLKRORãNH UHDNFLMH LGHQWLþQH UHDNFLMDPD QD VDPL GRJDÿDM 'UXJLREOLN reagiranja QDWUDXPDWVNLGRJDÿDMMHL]EMHJDYDQMHVYHJDãWRELPRJORSRGVMHWLWLQDWDMGRJDÿDM ,]EMHJDYDQMHVHPRåHRGYLMDWLXYLGXVYMHVQRJRGYUDüDQMDPLVOLRVMHüDMDLOLUD]JRYRUDR VDPRP GRJDÿDMX SUHNR L]EMHJDYDQMD VLWXDFLMD PMHVWD L OMXGL NRML VH mogu povezati (koji SRGVMHüDMX QD QMHJD SD GR ÄHPRFLRQDOQH DPQH]LMH³ QHPRJXüQRVWL GRVMHüDQMD QHNRJ YDåQRJ SUHVXGQRJ DVSHNWD GRJDÿDMD 7UHüD VNXSLQD UHDNFLMD QD WUDXPDWL]DFLMX XNOMXþXMH VLPSWRPH SRMDþDQH SREXÿHQRVWL NRMD VH RþLWXMH X VQLženoj toleranciji na frustraciju, SRWHãNRüDPDQDSODQXVSDYDQMD SULXVQLYDQMXLVSDYDQMX SRMDþDQRMSR]RUQRVWLWU]DQMXLQD QDMPDQMLãXPLLQWHQ]LYQLPIL]LRORãNLPUHDNFLMDPDXGRGLUXVSRGUDåDMLPDNRMLSRGVMHüDMXQD traumu.

ýHVWHUHDNFLMHQDNRQWUDXPDWVNLKGRJDÿDMD EROQDVMHüDQMDQDGRJDÿDM • u]QHPLUDYDMXüLVQRYLRGRJDÿDMX L]EMHJDYDQMHRVMHüDMD i razgovora vezanih uz traumu, • smanjenje zaniPDQMD]DXRELþDMHQHDNWLYQRVWL • RVMHüDMXGDOMHQRVWLRGGUXJLK • iritiranost i izljevi srdžbe, • smetnje koncentracije, • pretjerani oprez i strah, • pretjerana osjetljivost. 3RGDFL SRND]XMX GD VH YHüLQD RVRED L]ORåHQLK WUDXPDWVNRP GRJDÿDMX RNR RSRUDYL V YUHPHQRPVSRQWDQRGRNMH]DSUHRVWDOLKQXåQDVWUXþQDSRPRü5HDNFLMHQDWUDXPDWVNH GRJDÿDMHPRJXSRSULPLWLL patološki oblik. .DR SRVOMHGLFH WUDXPDWL]DFLMH QDMþHãüH VH QDYRGH SRVWWUDXPDWVNL VWUHVQL SRUHPHüDM GHSUHVLMD DQNVLR]QRVW RYLVQRVWL VPHWQMH KUDQMHQMD VXLFLGDOQD UD]PLãOMDQMD L RSüHQLWR QDUXãHQRIL]LþNRLSVLKLþNR]GUDYOMH

59 5.1. Postupanje sa djecom nakon traumatske situacije

0HÿX QDM]DKWMHYQLMD ]DQLPDQMD VSDGDMX RQD NRMD VX XVPMHUHQD QD UDG V OMXGLPD 2VREH koje rade s traumatiziranim ljudima moraju imati kapacitet da izdrže situacije u kojima GRPLQLUDEHVSRPRüQRVWSRQHNDGVWUDKVUDPRþDMLOLGXERNDWXJD Da bi se štREROMHUD]XPMHORSRQDãDQMHWUDXPDWL]LUDQLKDXFLOMXSRVWL]DQMDXþLQNRYLWRJ postupanja s ugroženim skupinama, potrebno je razumjeti njihove osnovne karakteristike i QHNHþLQLWHOMHNRQWHNVWDNRMLLKRGUHÿXMX *HVWD NRMD VH GREUR UD]XPLMH L SULKYDüD X jednoj kulturi može biti besmislena ili QHSULVWRMQD X GUXJRM .DNR MH OMXGVNR SRQDãDQMH YHüLP GLMHORP RGUHÿHQR NXOWXURP ]D uspješnu komunikaciju PHÿXUD]OLþLWLPNXOWXUDPDYDåno je poznavanje kulturnog podneblja. 1DWDMQDþLQPRJXüHMHODNãHSURFMHQMLYDWL WXÿHSRQDãDQMHRELþDMHLQDþLQåLYRWDQHNHRVREH 8SURFHVXNRPXQLNDFLMHNXOWXUQHUD]OLþLWRVWLPRJXYRGLWLGRQHVSRUD]XPDLVWYDUDQMHNULYLK pretpostavki. Postoje velike razlike u emocionalnom doživljavanju i pokazivanju emocija kod osoba iz razliþLWLK NXOWXUD ãWR MH SUYHQVWYHQR XYMHWRYDQR VRFLMDOL]DFLMRP 5D]XPLMHYDQMHP NXOWXURORãNLKDVSHNDWDL]NRMLKGROD]HPLJUDQWLL]EMHJDYDMXVHQHJDWLYQLXþLQFLSRVWXSDQMDSUL þHPXQLMH]DGDüDVWUXþQMDNDGDRVXÿXMX nego da osobu saslušaju i uvažavaju. U jaYQRVWL SRVWRML WHQGHQFLMD PLQRUL]LUDQMD ]QDþHQMD GMHþije traumatizacije i problema. 3RMHGLQL VWUXþQMDFL X SRGUXþMX PHQWDOQRJ ]GUDYOMD QDJODãDYDMX GMHþMX RWSRUQRVW L VDPRRSRUDYDN QDNRQ WUDXPDWVNRJ LVNXVWYD SRYH]DQ V RþHNLYDQLP NXOWXUDOQLP UD]OLNDPD dovode XSLWDQMHYMHURGRVWRMQRVWGMHþMHJLVND]DLVWLþXüLPRJXüXVXJHVWLELOQRVWWHSUREOHPH YH]DQH]DGMHþMHSDPüHQMHLL]QRãHQMHpojedinosti o traumatskom dogaÿDMX Ä7UDXPDWVNLGRJDÿDMLPLMHQMDMXGMHWHWRYXXQXWUDãQMXVOLNXVYLMHWDREOLNXMXVKYDüDQMHVHEHL drugLK WH LPDMX GXERN XWMHFDM QD VDGDãQMH L EXGXüH GRåLYOMDYDQMH L SRQDãDQMH 7UL NDUDNWHULVWLNHOLþQRVWLRGJRYRUQH]DWRNDNRüHQHWNRUHDJLUDWLQDWUDXPDWVNLGRJDÿDM • Identitet - RVMHüDM RVREQRJ SRVWRMDQMD XQXWDUQMD VYMHVQRVW 6QDåQLML LGHQWLWHW OLþQRVWi RODNãDYDVXRþDYDQMHVWUDXPDWVNLPGRJDÿDMHPMHURPRJXüDYDUHDNFLMXNRMDLPDSROD]LãWHX sigurnoj privrženosti. *UDQLFHSRYH]DQHVRVMHüDMHPLGHQWLWHWDVYMHVQRVWRJUDQLFDPDL]PHÿXVHEHLGUXJLK 5HJXODFLMD RVMHüDMD NRMD LPD GYLMH SRGIXQNFLMH PRGXODFLMX RVMHüDMD VSRVREQRVW VXRþDYDQMDVQHXJRGQLPVWDQMLPD LWROHUDQFLMXRVMHüDMD PRJXüQRVWGRåLYOMDYDQMDQHXJRGQLK RVMHüDMDEH]]QDWQLKYDQMVNLKSURPMHQD ³4 Djeca reagiraju na traumatsko iskustvo znakovima ili simptomima ponovnog SURåLYOMDYDQMD HPRFLRQDOQRJ L]EMHJDYDQMD L SREXÿHQRVWL 3RQRYQR SURåLYOMDYDQMH NULWLþQLK GRJDÿDMD LOL LVNXVWDYD RJOHGD VH X WUDXPDWVNRM LJUL L REUDVFLPD SRQDãDQMD QDPHWDMXüLP mislima, slikama, zvukovima ili mirisima, traumatskim snovima i psihološkim reagiranjem na podsjetnike. Reakcije djece nakon traumatskih i stresnih iskustava grupiraju se na razne QDþLQH SUHPD YUHPHQX MDYOMDQMD SUHPD VSHFLILþQRVWLPD V RE]LURP QD GRE GMHFH L SUHPD SRåHOMQRVWLXþLQDNDWLKUHDNFLMDQDGXJRURþQXSULODJRGEX SDWRORãNHLQHSDWRORãNHUHDNFLMH 5HDNFLMH QD WUDXPDWVNH GRJDÿDMH VPDWUDMX QRUPDOQLP UHDNFLMDPD 7UDXPDWL]DFLMD NRG GMHFHPRåHXWLFDWLQDãNROVNRSRVWLJQXüHRPHWDWLGMHWHWRYNRJQLWLYQLUD]YRMX]URNRYDWLQL] mentalniKLSVLKLþNLKSRWHãNRüD 3RVOMHGLFHWUDXPDWL]DFLMHPRJXVHRþLWRYDWLNDR SRVWWUDXPDWVNLVWUHVQLSRUHPHüDM • simptomi anksioznosti, SRWHãNRüHXSRQDãDQMX.

60 =DNOMXþDN Globalni fenomen koji utiþH QD JRWRYR VYH ]HPOMH VYLMHWD L NRML SUHGVWDYOMD VYH YHüL problem razvoja jedne zemlje i napretka njene populacije jeste migracija stanovništva. Djeca su najranjivija skupina migranata. ______4Psihološka trauma, poglavlje 2. / Cjelina 7.

Fenomen nazvan migracija ostavlja tUDMQHSRVOMHGLFHQDSVLKRVRFLMDOQLUD]YRMOMXGLQDURþLWR djece i mladih. ýovjek je interakcijski utopljen u socijalne grupe (obitelj, susjedstvo, prijatelji, škola, poslovna okolina), WHVRFLMDOQHJUXSHRGUHÿXMXQMHJRYUD]YLWDNOLþQRVWLLLGHQWLteta. Migracije donose nove pritiske na svim razinama identiteta. Promjenom interakcijskog okvira migrant mora mijenjati i socijalni i osobni identitet. Socijalni pritisak za redefiniranjem ukupnog sebe dešava se u isto vrijeme kada je osobni identitet u krizi jer mora sintetizirati skokove u ELRJUDILML0LJUDQWLþHVWRPRUDMXRGROMHWLSULWLVFLPDQHJDWLYQLKSURPDWUDQMDL]YDQDte moraju odgovRULWL QD GLVNUHGLWDFLMX 6YH VX WR SRWHãNRüH V NRMLPD VH QRVH RVREH NRMH PLJULUDMX 0HÿXWLP QDMYHüH SRVOMHGLFH LSDN WUSH GMeca s kojom je neophodno raditi psihosocijalni tretman kako bi se lakše adaptirali na promjene. 6WUXþQMDFL koje rade s traumatiziranim ljudima i djecom izloženi VXVSHFLILþQLPL]Yorima profesionalnog stresa, oni moraju imati kapacitet da izdrže situacije u kojima dominira besSRPRüQRVWVWUDKLOLWXJD5adi se o neposrednoj komunikaciji s osobama koje trebaju WXÿXSRPRüXåLYOMDYDQMXXHPRFLRQDOQDVWDQMDGUXJLKRVREDãWRLPDVSHFLILþQHXþLQNHLQD VWUXþQMDNHDobro psihološko zdravlje VWUXþQMDNDMHYDåQRMHU je LQDþH QHPRJXüHJRYRULWLR profesionalnom i efikaVQRPSUXåDQMXSRPRüLUDQMLYRMSRSXODFLML. Osjetljivost i razumijevanje UDVQLK HWQLþNLK L NXOWXUDOQLK IDNWRUD NDR L RWYRUHQRVW, SRPDåH VWUXþQMDNX GD SULKYDWL NRULVQLNRYH RVMHüDMH VWDYRYH L SRQDãDQMD D RQL VX SUHGXYMHW ]D LVNUHQX L DXWHQWLþQu komunikaciju. Objektivnost SRPDåH VWUXþQMDNX NDR ]DãWLWD RG UD]YLMDQMD QHSULOLþQLK LOL disfunkcionalnih emocionalnih oVMHüDMD prema ranjivoj populaciji migranata posebno prema djeci koja su doživjela teške traume .

LITERATURA Barry, E.S., Naus, M.J., Rehm, L.P. (2005). Depression, implicit memory, and self: A revised memory model of emotion.Clinical Psychology Review xx, xxx-xxx. Beck, A.T., Emery, G., Rush, A.J., Shaw, B.F. (1979). Cognitive therapy of depression. New York: The Guilford Press. Gross, J.J., Richards, J.M. (2000) Emotion Regulation and Memory: The Cognitive Costs of Keeping One's Cool. Journal of Personality and Social Psychology 79, 410-424. Jenkins, J.M., Oatley, K. (2003).Razumijevanje emocija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Pennington, Donald C., Osnove socijalne psihologije, Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997. Plevnik, Darko: INFORMACIJA I KOMUNIKACIJA, Informatika, Zagreb, 1986. Ravenstein, E. G., The Laws of Migration, Journal of the Statistical Society of London, vol. 48, No. 2. pp. 167.-235., Blackwell Publishing for the Royal Statistical Society, London, 1885. 6LGQH\$*DXWKUHDX[ ,]GDYDþ Animal Migration, Orientation, and Navigation. Academic Press, 1997 Todaro, M.P., A model of labor migration and urban unemployment in less developed countries, The American Economic Review, vol. 59, pp. 138.- 148., 1969. Wheldall, Kevin, "Društveno ponašanje", Nolit, Beograd, 1975. Young,Lailan "Govor lica" Zagreb, 1994.

61 Internet izvori http://www.savjetnica.com/kako-prepoznati-da-je-djetetu-potrebna-pomoc/ www.wikipedia.com www.komunikologija-skripta www.verbalna komunikacija.Gamers.ba

62 doc. dr Ljiljana 7HãPDQRYLü1, UDK 314.15:342.7 PU-HOHQDýROLü2, doc. dr ŽHOMNR6WDQNRYLü3

1 Zavod za udžbenike, Beograd, Srbija, 2 Služba Koordinacionog tela Vlade Republike Srbije za opštine 3UHãHYR%XMDQRYDFL0HGYHÿD3 Fakultet informacionih tehnologija, Univerzitet Apeiron, Banja Luka, RS

Migrantska kriza i pravo na obrazovanje

Rezime. Poslednjih nekoliko godina na teritoriji Republike Srbije poYHüDR se broj izbeglih OLFD 5HSXEOLND 6UELMD NDNR EL LVSXQLOD VYRMH REDYH]H NRMH SURLVWLþX L] UDWLILNRYane Konvencije o statusu izbeglica, kao i Protokola, pristupila je rešenju problema na koordiniran QDþLQSRYHüDYDMXüLQHRSKRGQHNDSDFLWHWH]DREH]EHÿLYDQMHPHÿXQDURGQH]DãWLWHQDYHGHQLP OLFLPDLWRSRYHüDQMHPEURMDVOXåEHQLKOLFDVPHãWDMQRJNDSDFLWHWDIRUPLUDQMHPFHQWDUD]D azil. Republika Srbija nije krajnje odredište migranata YHü XJODYQRP WUDQ]LWQD GUåDYD Dodatni problem jHVDPRLQLFLMDWLYQRJUXSLVDQMHPLJUDQDWDL]YDQFHQWDUD]DD]LOSULþHPXje upravljanje migracijama kompleksan proces podržan kontinuiranom saradnjom svih UHOHYDQWQLK RUJDQD NDNR EL VH XVSRVWDYLR GHORWYRUDQ VLVWHP NRQWUROH L SRPRüL L]EHJOLP licima, a istovrHPHQR L ]DãWLWD GUåDYQH JUDQLFH EH]EHGQRVW VX]ELMDQMH NULMXPþDUHQMD kriminala, te borba protiv terorizma. Formiranjem centara namenjenih evidentiranju i medicinskom skriningu migranata, kao i urgentnom prihvatanju osetljivih kategorija, Vlada Srbije nasWRML GD X] SRPRü UHOHYDQWQLK PLQLVWDUVWDYD L GUXJLK LQVWLWXFLMDLanalizom stanja predloåL QDþLQH rešavanja XRþHQLK SUREOHPD X VNODGX V SUDYLPD NRMD SURLVWLþX L] PHÿXQDURGQH]DãWLWH]DNDWHJRULMHOLFDNRMLPDMH]DãWLWDQHRSKRGQD8WRPFLOMXDLPDMXüLX vLGXGDVXJODYQLUD]OR]LPLJUDQDWD]DRGOD]DNL]UDWRP]DKYDüHQLKSRGUXþMDJXELWDNQDGH nasilje, VLURPDãWYR RJUDQLþHQD PRJXüQRVW UDGD QHGRYROMQD SRPRü L ]GUDYVWYHQD ]DãWLWD SUHSUHNH ]D REQRYX VWDWXVD RVNXGQH PRJXüQRVWL ]D REUD]RYDQMH GRGDWQL su pritisak na PHÿXQDURGQRPSUDYQRPkao i na verskom i humanitarnom nivou. Republika Srbija nastoji GDVHSUHPDPLJUDQWVNRMNUL]LRGQRVLRGJRYRUQRDGHNYDWQRRGJRYDUDMXüLQDQMLKRYHSRWUHEH REH]EHÿXMXüL im XVORYH ]D SULMHP VPHãWDM RVWYDULYDQMH SUDYD QD QRYþDQX SRPRü SULVWXS zdravstvenom i obrazovnom sistemu kao civilizacijskoj tekovini. .OMXþQHUHþL migranti, migrantska kriza, sistem zaštite, obrazovanje The Republic of Serbia’s Refugee Crisis

Abstract. In a world of devastation, people have been forced to flee their countries and find new homes in unfamiliar territories. Violence, poverty, lack of job opportunities, insufficient aid and health care, poor education and war affected areas have been some of the many examples families have left behind their world in order to find a better life.

For years, the Republic of Serbia has seen a significant growth in their refugee population. With such a rapid increase of immigrants, problems fulfilling the obligations with the Status of Refugees and Protocol have occurred. Thankfully a solution has been resolved to increase the number of officials, shelter capacities and the formation center for asylum. For most, Serbia is not their final destination, but a mere transit state. Directing immigrants outside of the asylum centers is a difficult process, but with the support of its continious cooperation from all relevant authorities, they’ve been able to succeed immensely. Together, they’ve

63 established an effective system of control and assistance to its refugee party, while at the same time protecting the state borders from combating smuggling, crime, and fights against terrorism.

With the help of relevant ministries and other institutions, the government of Serbia is fighting to protect the rights and privileges of each of their refugee parties. Ideally, they would like to create a welcoming atmosphere for anyone trying to escape their troubling pasts and look towards the future. With the extensive concerns of its refugee crisis, the Republic of Serbia is taking the lead providing accommodations, the right to financial assistance, and access to a health education system. Lending a hand to their fellow persons, Serbia is looking in the right direction and striving for the best possible outcome in life.

Keywords: migrants, migrant crisis, saftey system, education

1. Uvod Migracije su postale globalni fenomeQ NRML R]QDþDYD VYDNX SULYUHPHQX, odnosno trajnu promenu mesta življenja pojedinca ili grupe ljudi. Posledica su dobrovoljnog ili prinudnog QDSXãWDQMD WHULWRULMD MHGQH GUåDYH LOL SRGUXþMD LVWH GUåDYH NDNR EL VH SRMHGLQDF ili grupa privremeno ili trajno nastanili unutar granica iste države, odnosno na teritoriji druge države.1 Na teritoriji Republike Srbije migrante predstavljaju svi stranci koji nemaju srpsko državljanstvo i u njoj borave zakonito2 ili nezakonito (ilegalni migranti)3. Na teritoriji Republike Srbije ilegalni migranti su XQDMYHüHPEURMXidetifikovani kao ekonomski migranti, a u malom broju strani državljani VX SROLWLþNL PLJUDQWL, odnosno azilanti. Posebnu grupu stranih državljana þLQH ilegalni migranti koji su maloletna lica i žene, dakle osetljiva kategorija koja QDMþHãüHpostaje ciljna grupa trgovaca ljudima.4 5D]OLþLWHNDWHJRULMHPLJUDQDWD(stranci, radnici migranti, azilanti, izbeglice, interno raseljena lica, povratnici po osnovu sporazuma o readmisiji, žrtve trgovine ljudima) uslovljavaju UD]OLþLW SRORåDM migranata, SD VDPLP WLP ]DKWHYDMX L UD]OLþLWH SULVWXSH L SUDYQL RNYLU ]D razrešenje problema migranata. Položaj migranata je veoma kompleksan s obzirom na to da oni þLQHnehomogenu grupu koja nailazi na UD]OLþLWe probleme u realizaciji svojih prava a, s druge strane, vlast u Republici Srbiji obavezna je da preduzme pozitivne korake u cilju njihove lakše integracije. Pre svega, od lica zaduženih za rad s migrantima zahteva se da dobro poznaju propise koje treba valjano primeniti u praksi i razumeju probleme s kojima se VXRþDYDMXUD]OLþLWHNDWHJRULMHmigranata, kao i QDþLQe za njihovo rešavanje. Strateška odluka Srbije za pridruživanje Evropskoj uniji u oblasti ljudskih prava podrazumeva prihvatanje usvojenih evropskih vrednosti i standarda, ãWR]DSUDYRXSXüXMHQD

1 ZĂǌůŝŬƵũĞŵŽ ƐƉŽůũŶƵ ;ƉƌŝǀƌĞŵĞŶŝ ďŽƌĂǀĂŬ ŝůŝ ƐƚĂůŶŽ ŶĂƐƚĂŶũĞŶũĞ Ƶ ĚƌƵŐŽũ ĚƌǎĂǀŝͿ ŝ ƵŶƵƚƌĂƓŶũƵ ŵŝŐƌĂĐŝũƵ ;ƉƌŽŵĞŶĂŵĞƐƚĂďŽƌĂǀŬĂƵƚĞƌŝƚŽƌŝũĂůŶŝŵŐƌĂŶŝĐĂŵĂŝƐƚĞĚƌǎĂǀĞͿ͘ 2 ĂŬŽŶŝƚŝďŽƌĂǀĂŬƐƚƌĂŶĂĐĂƵZĞƉƵďůŝĐŝ^ƌďŝũŝũĞƉŽŽƐŶŽǀƵƌĂĚŶŽŐĂŶŐĂǎŽǀĂŶũĂƵŝŶŽƐƚƌĂŶŝŵƉƌĞdƐƚĂǀŶŝƓƚvima ƉƌĞĚƵǌĞđĂ͕ďĂŶŬĂŵĂ͕ŐƌĂĚŝůŝƓƚŝŵĂŝƚĚ͘ĂŬŽŶŝƚŽďŽƌĂǀĞŝƐƚƌĂŶĐŝŬŽũŝƐƵĚŽďŝůŝƉƌŝǀƌĞŵĞŶƵĚŽǌǀŽůƵďŽƌĂǀŬĂŶĂ ŽƐŶŽǀƵďƌĂŬĂŝůŝƐƌŽĚƐƚǀĂ͘ 3 Ulazak na ƚĞƌŝƚŽƌŝũƵZĞƉƵďůŝŬĞ^ƌďŝũĞǀĂŶŐƌĂŶŝēŶŽŐƉƌĞůĂǌĂ͕ƵůĂǌĂŬƐĂĨĂůƐŝĨŝŬŽǀĂŶŽŵ͕ odnosno neregularnom ƉƵƚŶŽŵŝƐƉƌĂǀŽŵ͕ŶĂŬŽŶŝƐƚĞŬĂǌĂŬŽŶŝƚŽŐƉĞƌŝŽĚĂďŽƌĂǀŬĂůŝĐĞŶĞŶĂƉƵƓƚĂƚĞƌŝƚŽƌŝũƵZĞƉƵďůŝŬĞ^ƌďŝũĞ͘ 4 dƌŐŽǀŝŶĂůũƵĚŝŵĂŽďƵŚǀĂƚĂƌĂǌůŝēŝƚĞƌĂĚŶũĞ;ǀƌďŽǀĂŶũĞ͕ƉƌĞǀŽǎĞŶũĞ͕ƐŬƌŝǀĂŶũĞŝƉƌŝŵĂŶũĞůŝĐĂͿƉƵƚĞŵƉƌĞƚŶũĞŝůŝ primene sile͕ ŬĂŽ ŝ ĚƌƵŐŝŚ ŽďůŝŬĂ ƉƌŝŶƵĚĞ͕ ƉƵƚĞŵ ŽƚŵŝĐĞ͕ ŽďŵĂŶĞ͕ ƉƌĞǀĂƌĞ͕ ǌůŽƵƉŽƚƌĞďĞ ŽǀůĂƓđĞŶũĂ͕ ŝůŝ ǌůŽƵƉŽƚƌĞďĞ ƚĞƓŬŽŐ ƉŽůĂǎĂũĂ ůŝĐĂ͕ ƉƵƚĞŵ ĚĂǀĂŶũĂ ŝůŝ ƉƌŝŵĂŶũĂ ŶŽǀĐĂ ŝůŝ ŶĞŬĞ ĚƌƵŐĞ ŬŽƌŝƐƚŝ ŬĂŽ ďŝ se dobio ƉƌŝƐƚĂŶĂŬůŝĐĂŬŽũĞŝŵĂŬŽŶƚƌŽůƵŶĂĚĚƌƵŐŝŵůŝĐĞŵĂƐǀĞradi ĞŬƐƉůŽĂƚĂĐŝũĞ;ƌĂĚŶĞ͕ƐĞŬƐƵĂůŶĞ͕ƌŽƉƐƚǀŽŝůŝƉƌĂŬƐĂ ŬŽũĂũĞƐůŝēŶĂƌŽƉƐƚǀƵ͕ƵǌŝŵĂŶũĞŽƌŐĂŶĂͿ͘

64 XUHÿHQMHREODsti migracija sa strateškog, pravnog i institucionalnog aspekta radi ostvarivanja YLãHJ QLYRD ]DãWLWH VYLK OLFD NRMD VX SRG QMHQRP QDGOHGQRãüX, kao i poboljšanje PHÿXQDURGQRJ XJOHGD Takav sistem zahteva koordiniranu saradnju svih relevantnih institucija, od organa republike koji kreira politiku, do nivoa lokalnih organa koji treba tu politiku da sprovedu u praksi (tela vlade zadužena za upravljanje i zaštitu migranata, postupanje državnih službenika, postupanje na lokalnom nivou, uloga nevladinog sektora). Temeljni reformski procesi u Republici Srbiji odvijaju se godinama unazad u svim sektorima relevantnim za prihvatanje i integraciju migranata (sektor socijalne zaštite, zdravstvene zaštite, sektor obrazovanja, policije) kako bi se unapredio SRVWRMHüL ]DNRQVNL RNYLU L EROMH LPSOHPHQWLUDOLUHOHYDQWQLPHÿXQDURGQLVWDQGDUGi LGRPDüL]DNRQVNLSURSLVLXRYRMREODVWL 2. Prava migranata u nacionalnom okviru 5HSXEOLND 6UELMD VH VXRþDYD V EURMQRP L]D]RYLPD vezanim za XVNODÿLYDQMe svog zakonodavnog, administrativnog i institucionalnog pravnog okvira u pogledu regulisanja migratornih kretanja. Zaštita prava migranata i posebno ranjivih grupa unutar migrantske populacije u Republici Srbiji je garantovana Ustavom5 kao najvišim pravnim aktom.Ustav promoviše princip nacionalne države þO ]DNRMLVHYH]XMHþLQMHQLFDGDMH5HSXEOLND6UELMD multinacionalna država. Kao najviši opšti pravni akt garantuje stranim državljanima u Republici Srbiji sva prava garantovana Ustavom i zakonom, osim prava garantovanih samo državljanima Srbije þO .Ustav sDGUåL YLãH þODQRYD ]QDþDMQLh za oblast upravljanja migracijama. Dalje, u delu Ustava o ljudskim i manjinskim pravima i slobodama postoji niz odredaba bitnih za rD]OLþLWHNDWHJRULMHPLJUDQDWDU skladu VPHÿXQDURGQLPQRUPDPD8VWDY propisuje jednakost pred Ustavom i zakonom QHSRVUHGQX SULPHQX ]DMDPþHQLK OMXGVNLK L manjinskih prava þO , kao i zabranu diskriminacije po bilo kom osnovu, D QDURþLWR SR osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, društveQRJ SRUHNOD URÿenja, veroispovesti, SROLWLþNRJLOLGUXJRJXYHUHQMDLPRYQRJVWDQMDkXOWXUHMH]LNDVWDURVWLLSVLKLþNRJLOLIL]LþNRJ invaliditeta þO . ,PDMXüLXYLGXUL]LNRG WUJRYLQHOMXGLPDPHÿXSRSXODFLMRPPLJUDQDWD treba napomenuti da su Ustavom zabranjeni GUåDQMH X URSVWYX L SRORåDMX VOLþQRP URSVWYX svaki oblik trgovine OMXGLPDNDRLSULQXGQLUDGWMVHNVXDOQRLOLHNRQRPVNRLVNRULãüDYDQMH osoba u nepovoljnom položaju þO . Ustav garantuje slobodu kretanja ali i propisuje da strani državljanin može biti proteran samo na osnovu odluke nadležnog organa, u postupku SUHGYLÿHQom SRVHEQLP ]DNRQRPLWRXNROLNR PXMHREH]EHÿHQRSUDYRåDOEHL samo tamo JGHPXQHSUHWLSURJRQLOLR]ELOMQRNUãHQMHSUDYD]DMHPþHQLK8VWDYRP þO U skladu s tim, strani državljanin koji osnovano strahuje od progona zbog pripadnosti nekoj društvenoj JUXSLLOL]ERJVYRMLKXYHUHQMDLPDSUDYRQDXWRþLãWH u Republici Srbiji, a postupak za njegovo VWLFDQMH VH WDNRÿH SRVHEQR XUHÿXMH ]DNRQRP þO Ustav garantuje ljudska prava a kao QDM]QDþDMQLMD]DPLJUDQWHVXSUHVYHJDSUDYRQDGRVWRMDQVWYRLUD]YRMOLþQRVWL þO , pravo na život þO , SUDYR QD QHSRYUHGLYRVW IL]LþNRJ L SVLKLþNRJ LQWHJULWHWD þO , zabrana URSVWYDSRORåDMDVOLþQRJURSVWYXLSULQXGQRJUada þO , pravo na slobodu i bezbednost þO 27) REDYH]D þRYHþQRJ SRVWXSDQMD SUHPD OLFX OLãHQRP VORERGH þO SUDYR QD SUDYLþQR VXÿHQMH þO , pravo na pravnu sigurnost u kaznenom pravu þO , pravo na državljanstvo þO , pravo na slobodu kretanja þO , pravo na slobodu misli i veroispovesti þO , zabrana izazivanja rasne, nacionalne i verske mržnje þO , pravo na XWRþLãWH þO , pravo na zdravstvenu zaštitu þO , pravo na socijalnu zaštitu þO , pravo na obrazovanje þO . Navedena prava iz korpusa ljudskih prava primenjuju se neposredno, tj. sud i svaki drugi organ mogu da se pozovu direktno na ustavnu normu, bez RE]LUDQDWRGDOLSRVWRMLLOLQHSRVWRML]DNRQNRMLPVHEOLåHXUHÿXMH proklamovano pravo jer zakonom samo može da se propiše QDþLQRVWYDULYDQMDOMXGVNLKSUDYD kojim se poštuju uslovi i

5 ͣ^ůƵǎďĞŶŝŐůĂƐŶŝŬ Z^͕͞ďƌ͘ ϵϴͬϮϬϬϲ͘

65 okvir tih prava iz Ustava. 8VWDYL]ULþLWRJDUDQWXMH]DãtiWXSUDYDNRMDJUDÿDQLYHüXåLYDMX jer proklamuje da se dostignuti nivo ljudskih prava ne može smanjivati þO , tj. država ne može da ukine navedena prava, kao ni obim njihovog uživanja. Dakle, država može da pod RGUHÿHQLPXVORYLPDRJUDQLþLSRMHGLQDSUDYD, i to ukoliko je RJUDQLþHQMHSURSLVDQR]DNRQRP radi ostvarenja svrhe koju Ustav dopušta, u obimu neophodnom u demokratskom društvu i bez zadiranja u suštinu samog prava7DNRÿH 8VWDYSUHGYLÿDLstavljanje van snage pojedinih OMXGVNLKSUDYDXVOXþDMXYDQUHGQRJ ili ratnog stanja þO , što ne sme biti diskriminatorno i mora se RNRQþDti s prestankom izuzetnog stanja. Ustavom su SUHGYLÿHQDL SUDYDNRMDVHþDN ni u ovoj situaciji ne mogu staviti van snage, odnosno Ustav garantuje tzv. apsolutna prava. U tu grupu spada QDMYHüLEURMSUDYD]QDþDMnih za migrante. Pored odredbi Ustava, kao i opštih PHÿXQDURGQLK QRUPL L VWDQGDUGD ]D VYDNX NDWHJRULMX PLJUDQDWD GRQRVH VH VSHFLMDOL]RYDQH PHÿXQDURGQH NRQYHQFLMH, zakoni i strategije sa ciljem XQDSUHÿHQMD SRORåDMD PLJUDQDWD 1Dã 8VWDY SURNODPXMH GD VX RSãWHSULKYDüHQD SUDYLOD PHÿXQDURGQRJ SUDYD L SRWYUÿHQL PHÿXQDURGQL XJRYRUL VDVWDYQL GHR XQXWUDãQMHJ SUDYQRJ poretka, što je sa aspekta migranata veoma važno. Sudovi i ostali državni organi mogu neposredno da primene norme PHÿXQDURGQRJ SUDYD 3RG RSãWHSULKYDüHQLP pravilima PHÿXQDURGQRJ SUDYD SRGUD]XPHYDMX VH RSãWL PHÿXQDURGQL RELþDML D SRG SRWYUÿHQLP PHÿXQDURGQLP XJRYRULPD ratifikovani sporazumi i konvencije. %XGXüL GD MH PHÿXQDURGQR PLJUDFLRQR SUDYR VDVWDYOMHQR RG SUDYLOD NRMD HJ]LVWLUDMX X UD]OLþLWLP SRGVLVWHPLPD PHÿXQDURGQRJMDYQRJSUDYD PHÿXQDURGQRSUDYROMXGVNLKSUDYDPHÿXQDURGQRKXPDQLWDUQR SUDYR PHÿXQDURGQR NULYLþQR SUDYR a odnosi se na migrante koji predstavljaju veoma UD]QROLNXJUXSXQHRSKRGQRMHQDJODVLWLGDQDPHÿXQDURGQRPQLYRXQHSRVWRMLVNXSQRUPL koje se odnose direktno na migrante. Razlog za ovakav sistem proizlazi iz novonastalih VLWXDFLMD NRMH VX XWLFDOH QD UD]YRM RYH JUDQH PHÿXQDURGQRJ SUDYD, gde se u zavisnosti od kategorije i konteksta migratorne grupe pronalaze pravne norme iz podsistema PHÿXQDURGQRJ SUDYD 0HÿXQDURGQD NRQYHQFLMD R ]DãWLWL SUDYD VYLK UDGQLND PLJUDQDWD L þODQRYDQMLKRYLKSRURGLFD6 jedina je PHÿXQDURGQDNRQYHQFLMDNRMDVHRGQRVLLVNOMXþLYRQD PLJUDQWH 3RVWRMH L GUXJH NRQYHQFLMH þLMH VH RGUHGEH RGQRVH LVNOMXþLYR QD SRMHGLQH REODVWL života ili na migrante u pojedinim delovima. U vezi s konvencijama koje se bave ljudskim pravima YDåQRMHLVWDüLGDRQHLQVLVWLUDMXüLQDSUDYLPD]DOica koja se nalaze na teritoriji jedne države zapravo apostrofiraju prava i za migrante iz oblasti ljudskih prava. 6WDQGDUGLLVLVWHPL]DãWLWHPLJUDQDWDSRþLYDMXQDRSãWLPGRNXPHQWLPDLVWDQGDUGLPD]DãWLWH ljudskih prava. Pod pokroviteljstvom Ujedinjenih QDFLMD NDR QDMYDåQLMH PHÿXQDURGQH organizacije uspostavljen je univerzalan sistem zaštite ljudskih prava jer je za više od pola YHND SRVWRMDQMD XVSHOD GD UD]YLMH UD]OLþLWH PHKDQL]PH ]D NRQWUROXLXQDSUHÿHQMHVWDQMD OMXGVNLK SUDYD X ]HPOMDPD þODQLFDPa7, i to preko svojih organa, Generalne skupštine, Ekonomsko-socijalnog saveta i Saveta UN za ljudska prava.

6 DĞĜƵŶĂƌŽĚŶĂ ŬŽŶǀĞŶĐŝũĂŽǌĂƓƚŝƚŝƉƌĂǀĂƐǀŝŚƌĂĚŶŝŬĂ ŵŝŐƌĂŶĂƚĂŝēůĂŶŽǀĂŶũŝŚŽǀŝŚƉŽƌŽĚŝĐĂŝǌϭϵϵϬ͘ŐŽĚŝŶĞ prvi je ŵĞĜƵŶĂƌŽĚŶŝƵŐŽǀŽƌŬŽũŝĚĞĨŝŶŝƓĞƌĂĚŶŝŬĞŵŝŐƌĂŶƚĞ͕ƉŽƐĞďŶĞŬĂƚĞŐŽƌŝũĞŽǀŝŚƌĂĚŶŝŬĂŝēůĂŶŽǀĂŶũŝŚŽǀĞ ƉŽƌŽĚŝĐĞ͘<ŽŶǀĞŶĐŝũĂũĞƐƚƵƉŝůĂŶĂƐŶĂŐƵϭ͘ũƵůĂϮϬϬϯ͘godine͕ ĂƌĂƚŝĨŝŬŽǀĂůŽũƵũĞƐĂŵŽϰϲĚƌǎĂǀĂ͘ZĞƉƵďůŝŬĂ ^ƌďŝũĂũĞƉŽƚƉŝƐĂůĂ<ŽŶǀĞŶĐŝũƵϭϭ͘nŽǀĞŵďƌĂϮϬϬϰ͘ŐŽĚŝŶĞ͘ Izvor: ŚƚƚƉƐ͗ͬͬƚƌĞĂƚŝĞƐ͘ƵŶ͘ŽƌŐͬWĂŐĞƐͬsŝĞǁĞƚĂŝůƐ͘ĂƐƉǆ͍ƐƌĐсdZdzΘŵƚĚƐŐͺŶŽс/s-ϭϯΘĐŚĂƉƚĞƌсϰΘůĂŶŐсĞ

7 hũĞĚŝŶũĞŶĞŶĂĐŝũĞŬĂŽƵŶŝǀĞƌǌĂůŶĂ͕ŵĞĜƵŶĂƌŽĚŶĂŽƌŐĂŶŝǌĂĐŝũĂŽƐŶŽǀĂŶĞƐƵƉŽƚƉŝƐŝǀĂŶũĞŵWŽǀĞůũĞhũĞĚŝŶũĞŶŝŚ ŶĂĐŝũĂƵ^ĂŶ&ƌĂŶĐŝƐŬƵϭϵϰϱ͘godine͕ŶĞƉŽƐƌĞĚŶŽƉŽƐůĞ ƌƵŐŽŐƐǀĞƚƐŬŽŐƌĂƚĂ͘hƐĞƉƚĞŵďƌƵϮϬϭϱ͘ŐŽĚŝŶĞhEƐƵ ŽďĞůĞǎŝƚůĞƐĞĚĂŵĚĞƐĞƚŽŐŽĚŝƓŶũŝĐƵsvog ŽƐŶŝǀĂŶũĂ͘KĚƉƌǀŽďŝƚŶŝŚϱϬǌĞŵĂůũĂŽƐŶŝǀĂēĂ͕ ŽǀĂŶĂũǀĂǎŶŝũĂ ƐǀĞƚƐŬĂ ŽƌŐĂŶŝǌĂĐŝũĂĚĂŶĂƐobuhvata ϭϵϯĚƌǎĂǀĞēůĂŶŝĐĞ͘ZĞƉƵďůŝŬĂ^ƌďŝũĂũĞēůĂŶŝĐĂhũĞĚŝŶũĞŶŝŚŶĂĐŝũĂŽĚϭ͘ŶŽǀĞŵďƌĂ ϮϬϬϬ͘ŐŽĚŝŶĞŝũĞĚŶĂŽĚǌĞŵĂůũĂŶĂƐůĞĚŶŝĐĂ:ƵŐŽƐůĂǀŝũĞŬŽũĂũĞďŝůĂǌĞŵůũĂŽƐŶŝǀĂē;ƉŽƚƉŝƐŶĂWŽǀĞůũĂhũĞĚŝŶũĞŶŝŚ

66 Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima8 u formi Rezolucije Generalne skupštine iznedrila je prvi katalog ljudskih prava i danas predstavlja izvor meÿXQDURGQRJ RELþDMQRJ SUDYDWMQMHQHRGUHGEHREDYH]XMXVYHGUåDYHþODQLFHPHÿXQDURGQH]DMHGQLFH. Deklaracijom VHJDUDQWXMXSUDYRQDåLYRWVORERGXLEH]EHGQRVW]DEUDQDURSVWYDLPXþHQMDLGUXJLKREOLND zlostavljanja, zabrana diskriminacije, zabrana proizvoljnog hapšenja, pritvaranja i SURWHULYDQMDSUDYRQDSUDYLþQRVXÿHQMHSUDYRQDSULYDWDQLSRURGLþQLåLYRWSUDYRQDVORERGX kretanja, pravo na državljanstvo, pravo na sklapanje braka i zasnivanje porodice, pravo na imovinu, slobodu veroispovesti, izražaYDQMDLRNXSOMDQMDLXGUXåLYDQMDSROLWLþNDSUDYDSUDYR na socijalno osiguranje, pravo na rad i prava koja su u vezi s radom, pravo na obrazovanje i SUDYR QD VORERGQR XþHãüH X NXOWXUQRP åLYRWX ]DMHGQLFH, što je suština prava koja su od posebne važnosti za migrante. Proklamuje da svako ima pravo da traži i uživa u drugim ]HPOMDPD XWRþLãWH RG SURJDQMDQMD RVLP XNROLNR niMH XþLQLOR NULYLþQR GHOR politiþNRJ NDUDNWHUDLOLNRMHMHVXSURWQRFLOMHYLPDLQDþHOLPDPovelje UN.

Za migrante ]DþDMDQL]YRUOMXGVNLKSUDYD, kao i za sve ostale, predstavljaju 3DNWRJUDÿDQVNLP L SROLWLþNLP SUDYLPD9 koji daje kDWDORJ JUDÿDQVNLK L SROLWLþNLK SUDYD NRMD VH WLþX RGQRVD pojedinca prema državi, NDRLPRJXüQRVWLXþHãüDSRMHGLQFDXQMHQRPXSUDYOMDQMX10 i Pakt o

ŶĂĐŝũĂ ϭϵϰϱ͘ŐŽĚŝŶĞͿ͘ǁǁǁ͘ƵŶ͘ŽƌŐͬŐĂ

8 hŶŝǀĞƌǌĂůŶĂĚĞŬůĂƌĂĐŝũĂŽůũƵĚƐŬŝŵƉƌĂǀŝŵĂũĞƵƐǀŽũĞŶĂŝƉƌŽŐůĂƓĞŶĂ ŶĂ GeŶĞƌĂůŶŽũ ƐŬƵƉƓƚŝŶŝ hũĞĚŝŶũĞŶŝŚ ŶĂĐŝũĂϭϬ͘ĚĞĐĞŵďƌĂϭϵϰϴ͘ŐŽĚŝŶĞZĞǌŽůƵĐŝũŽŵϮϭϳ;///Ϳ͘WƌĞĚƐƚĂǀůũĂƉƌǀŝƐǀĞŽďƵŚǀĂƚŶŝŝŶƐƚƌƵŵĞŶƚŽůũƵĚƐŬŝŵ ƉƌĂǀŝŵĂŬŽũĞũĞ'ĞŶĞƌĂůŶĂƐŬƵƉƓƚŝŶĂhũĞĚŝŶũĞŶŝŚŶĂĐŝũĂƵƐǀŽũŝůĂŬĂŽƌĞǌŽůƵĐŝũƵ͘ EũĞŶŝŵƵƐǀĂũĂŶũĞŵŽƚǀŽƌĞŶũĞ put ka zĂƓƚŝƚŝ/ƵŶĂƉƌĞĜĞŶũƵƚŝŚƉƌĂǀĂŶĂŶĂũǀŝƓĞŵƉůĂŶƵ͕ƵƚĞƌŝƚŽƌŝũĂůŶŽŵƐŵŝƐůƵ͕ kao i ƐƵƓƚŝŶƐŬŝ͕ǌĂƐǀĂůũƵĚƐŬĂ ƉƌĂǀĂ͘ hŶŝǀĞƌǌĂůŶĂ ĚĞŬůĂƌĂĐŝũĂ Ž ůũƵĚƐŬŝŵ ƉƌĂǀŝŵĂ ƐĂĚƌǎŝ ŽĚƌĞĚďĞ Ž ŐƌĂĜĂŶƐŬŝŵ ŝ ƉŽůŝƚŝēŬŝŵ ƉĂǀŝŵĂ͕ ŬĂŽ ŝ ŽĚƌĞĚďĞŽĞŬŽŶŽŵƐŬŝŵŝƐŽĐŝũĂůŶŝŵƉƌĂǀŝŵĂ͕ƉŽůĂǌĞđŝŽĚƚĞǌĞĚĂůũƵĚƐŬŽďŝđĞŵŽǎĞƐǀŽũĂƉŽůŝƚŝēŬĂŝŐƌĂĜĂŶƐŬĂ ƉƌĂǀĂ ŬŽƌŝƐƚŝƚŝ Ƶ ƉƵŶŽũ ŵĞƌŝ ƚĞŬ ĂŬŽ ŝŵĂ ƉƌŝƐƚŽũĂŶ ǎŝǀŽƚŶŝ ƐƚĂŶĚĂƌĚ͕ ŽĚƌĞĜĞŶŝ ƐƚĞƉĞŶ ƐŽĐŝũĂůŶĞ ǌĂƓƚŝƚĞ͕ ŬĂŽ ŝ ŵŽŐƵđŶŽƐƚĚĂƐĞ ƓŬŽůƵũĞŝŬƵůƚƵƌŶŽƌĂǌǀŝũĂ͘ <ŽŶŬƌĞƚŝǌĂĐŝũĂŽǀĞĚĞŬůĂƌĂĐŝũĞŽƐƚǀĂƌena je kroz sedam osnovnih ŵĞĜunarodnopravnih ŝŶƐƚƌƵŵĞŶĂƚĂ hũĞĚŝŶũĞŶŝŚ ŶĂĐŝũĂ͗ 1Ϳ MeĜƵŶĂƌŽĚŶŝ ƉĂŬƚ Ž ŐƌĂĜĂŶƐŬŝŵ ŝ ƉŽůŝƚiēŬŝŵ pravima (&ĂŬƵůƚĂƚŝǀŶŝ ƉƌŽƚŽŬŽů Ƶǌ DĞĜƵŶĂƌŽĚŶŝ pĂŬƚ Ž ŐƌĂĜĂŶƐŬŝŵ ŝ ƉŽůŝƚiēŬŝŵ ƉƌĂǀŝŵĂ i ƌƵŐŝ ĨĂŬƵůƚĂƚŝǀŶŝ ƉƌŽƚŽŬŽůƵǌDĞĜƵŶĂƌŽĚŶŝƉĂŬƚŽŐƌĂĜĂŶƐŬŝŵƉƌĂǀŝŵĂŬŽũŝŝŵĂǌĂĐŝůũƵŬŝĚĂŶũĞƐŵƌƚŶĞŬĂǌŶĞͿ͖ ϮͿDĞĜunarodni ƉĂŬƚŽĞŬŽŶŽŵƐŬŝŵ͕ƐŽĐŝũĂůŶŝŵŝŬƵůƚƵƌŶŝŵƉƌĂǀŝŵĂ͖ ϯͿ<ŽŶǀĞŶĐŝũĂƉƌŽƚŝǀŵƵēĞŶũĂŝĚƌƵŐŝŚƐǀŝƌĞƉŝŚ͕ŶĞŚƵŵĂŶŝŚ͕ ŝůŝ ƉŽŶŝǎĂǀĂũƵđŝŚ ŬĂǌŶŝ ŝůŝ ƉŽƐƚƵƉĂŬĂ͕ KƉĐŝŽŶŝ ƉƌŽƚŽŬŽů Ƶǌ <ŽŶǀĞŶĐŝũƵ ƉƌŽƚŝǀ ŵƵēĞŶũĂ ŝ ĚƌƵŐŝŚ ƐǀŝƌĞƉŝŚ͕ ŶĞŚƵŵĂŶŝŚ͕ ŝůŝ ƉŽŶŝǎĂǀĂũƵđŝŚ ŬĂǌŶŝ ŝůŝ ƉŽƐƚƵƉĂŬĂ͖ ϰͿ DĞĜƵŶĂƌŽĚŶĂ ŬŽŶǀĞŶĐŝũĂ Ž ƵŬŝĚĂŶũƵ ƐǀŝŚ ŽďůŝŬĂ ƌĂƐŶĞ ĚŝƐŬƌŝŵŝŶĂĐŝũĞ͖ ϱͿ <ŽŶǀĞŶĐŝũĂŽĞůŝŵŝŶŝƐĂŶũƵƐǀŝŚŽďůŝŬĂĚŝƐŬƌŝŵŝŶĂĐŝũĞǎĞŶĂ͕KƉĐŝŽŶŝƉƌŽƚŽŬŽůƵǌ<ŽŶǀĞŶĐŝũƵŽ ĞůŝŵŝŶŝƐĂŶũƵ ƐǀŝŚ ŽďůŝŬĂ ĚŝƐŬƌŝŵŝŶĂĐŝũĞ ǎĞŶĂ͖ ϲͿ <ŽŶǀĞŶĐŝũĂ Ž ƉƌĂǀŝŵĂ ĚĞƚĞƚĂ͕ &ĂŬƵůƚĂƚŝǀŶŝ ƉƌŽƚŽŬŽů Ž ƉƌŽĚĂũŝ ĚĞĐĞ͕ ĚĞēũŽũ ƉƌŽƐƚŝƚƵĐŝũŝ ŝ ĚĞēũŽũ ƉŽƌŶŽŐƌĂĨŝũŝ Ƶǌ <ŽŶǀĞŶĐŝũƵ Ž ƉƌĂǀŝŵĂ ĚĞƚĞƚĂ͕ &ĂŬƵůƚĂƚŝǀŶŝ ƉƌŽƚŽŬŽů Ž ƵēĞƓđƵ ĚĞĐĞƵŽƌƵǎĂŶŝŵƐƵŬŽďŝŵĂƵǌ<ŽŶǀĞŶĐŝũƵŽƉƌĂǀŝŵĂĚĞƚĞƚĂ͖ 7ͿMeĜƵŶĂƌŽĚŶĂŬŽŶǀĞŶĐŝũĂŽǌĂƓƚŝƚŝƉƌĂǀĂƌĂĚŶŝŬĂ ŵŝŐƌĂŶĂƚĂ͘

Izvor: ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ŽŵďƵĚƐŵĂŶ͘ĐŽ͘ŵĞͬĚŽĐƐͬŝǌǀũĞƐƚĂũŝͬĚĞŬůĂƌĂĐŝũĂͺŽͺůũƵĚƐŬŝŵͺƉƌĂǀŝŵĂ͘ƉĚĨ

9 „^ůƵǎďĞŶŝůŝƐƚ^&Z:– DĞĜƵŶĂƌŽĚŶŝƵŐŽǀŽƌŝ͕͟ďƌ͘ϳͬϳϭ͖„ ^ůƵǎďĞŶŝůŝƐƚ^Z:– DĞĜƵŶĂƌŽĚŶŝƵŐŽǀŽƌŝ͕͟ďƌ͘ϰͬϬϭ͘ 10 DĞĜƵŶĂƌŽĚŶŝƉĂŬƚŽŐƌĂĜĂŶƐŬŝŵŝƉŽůŝƚŝēŬŝŵƉƌĂǀŝŵĂƐĂĚƌǎŝƐĞƚƐůĞĚĞđŝŚƉƌĂǀĂ͗ƉƌĂǀŽŶĂǎŝǀŽƚ;ēů͘ϲͿ͕ǌĂďƌĂŶĂ ŵƵēĞŶũĂ͕ŶĞēŽǀĞēŶŽŐŝůŝƉŽŶŝǎĂǀĂũƵđĞŐƉŽƐƚƵƉĂŶũĂŝůŝŬĂǎŶũĂǀĂŶũĂ;ēů͘ϳͿ͕ǌĂďƌĂŶĂƌŽƉƐƚǀĂŝƉƌŝŶƵĚŶŽŐƌĂĚĂ;ēů͘ ϴͿ͕ƉƌĂǀŽŶĂƐůŽďŽĚƵŝďĞǌďĞĚŶŽƐƚůŝēŶŽƐƚŝ;ēů͘ϵͿ͕ƉƌĂǀŽůŝĐĂůŝƓĞŶŽŐƐůŽďŽĚĞŶĂēŽǀĞēŶŽƉŽƐƚƵƉĂŶũĞ;ēů͘ϭϬͿ͕ ǌĂďƌĂŶĂůŝƓĂǀĂŶũĂƐůŽďŽĚĞǌďŽŐŶĞŝƐƉƵŶũĞŶũĂƵŐŽǀŽƌŶĞŽďĂǀĞǌĞ;ēů͘ϭϭͿ͕ƉƌĂǀŽŶĂƐůŽďŽĚŶŽŬƌĞƚĂŶũĞ;ēů͘ϭϮͿ͕ ƉƌĂǀŽ ŬƌĞƚĂŶũĂ ƐƚƌĂŶĂĐĂ ;ēů͘ ϭϯͿ͕ ƉƌĂǀŽ ŶĂ ƉƌĂǀŝēŶŽ ƐƵĜĞŶũĞ ;ēů͘ ϭϰͿ͕ Ɖravo ne bis in idem ;ēů͘ ϭϱͿ͕ ƉƌĂǀŽ ŶĂ ƉƌŝǌŶĂŶũĞƉƌĂǀŶĞůŝēŶŽƐƚŝ;ēů͕ϭϲͿ͕ƉƌĂǀŽŶĂǌĂƓƚŝƚƵƉƌŝǀĂƚŶŽŐǎŝǀŽƚĂ͕ƉŽƌŽĚŝĐĞ͕ƐƚĂŶĂŝƉƌĞƉŝƐŬĞ;ēů͘ϭϳͿ͕ƉƌĂǀŽŶĂ ƐůŽďŽĚƵŵŝƐůŝ͕ƐĂǀĞƐƚŝŝǀĞƌŽŝƐƉŽǀĞƐƚŝ;ēů͘ϭϴͿ͕ƐůŽďŽĚĂŝǌƌĂǎĂǀĂŶũĂ;ēů͘ϭϵͿ͕ǌĂďƌĂŶĂƉƌŽƉĂŐĂŶĚĞƌĂta i pozivanja ŶĂŶĂĐŝŽŶĂůŶƵ͕ƌĂƐŶƵŝůŝǀĞƌƐŬƵŵƌǎŶũƵ;ēů͘ϮϬͿ͕ƉƌĂǀŽŶĂƐůŽďŽĚƵŵŝƌŶŽŐŽŬƵƉůũĂŶũĂ;ēů͘ϮϭͿ͕ƐůŽďŽĚĂƵĚƌƵǎŝǀĂŶũĂ ;ēů͘ϮϮͿ͕ƉƌĂǀŽŶĂǌĂƓƚŝƚƵƉŽƌŽĚŝĐĞ;ēů͘ϮϯͿ͕ǌĂƓƚŝƚĂĚĞƚĞƚĂ;ēů͘ϮϰͿ͕ƉƌĂǀŽŶĂƵēĞƓđĞƵũĂǀŶŝŵƉŽƐůŽǀŝŵĂ;ēů͘ϮϱͿ͕ ǌĂƓƚŝƚĂƉƌŽƚŝǀĚŝƐŬƌŝŵŝŶĂĐŝũĞ ;ēů͘ϮϲͿ͕ŝǌĂƓƚŝƚĂƉƌŝƉĂĚŶŝŬĂŶĂĐŝŽŶĂůŶŝŚŵĂŶũŝŶĂ;ēů͘ϮϳͿ͘

67 ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima11 koji obavezuje države da pojedincima obezbedi povoljne uslove za rad, kao i nakQDGX ]D UDG VRFLMDOQR REH]EHÿHQMH RVQRYQR obrazovanje ili ostvarivanje kulturnih potreba.12 Postojanje zakona nalaže državi da obezbedi ostvarivanje ovih prava do maksimuma svojih raspoloživih sredstava, ãWRMHþHVWRYUORWHãNR RVWYDULYR MHU SUHVXGDQ XWLFDM LPD HNRQRPVND PRü GUåDYH Pored oba pakta koji važe na teritoriji Republike Srbije13 ]QDþDMQR MH QDSRPHQXWL L GUXJH ratifikovane PHÿXQDURGQH XJRYRUH ]QDþDMne za migrante: 0HÿXQDURGQD NRQYHQFLMD R XNLGDQMX VYLK REOLND UDVQH diskriminacije14, Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena15, Konvencija protiv torture i drugih surovih, QHOMXGVNLKLOLSRQLåDYDMXüLKND]QLLOL postupaka16, Konvencija o pravima deteta17, Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom18, 0HÿXQDURGQDNRQYHQFLMD za zaštitu svih lica od prisilnih nestanaka19. Pomenute konvencije odnose se na sva lica koja se nalaze na teritoriji Republike Srbije, što podrazumeva da se primenjuju na sve kategorije migranata na našoj teritoriji.

Osim univerzalnog sistema zašite ljudskih prava postoje i regionalni sistemi zaštite ljudskih prava, L WR DPHULþNL DIULþNL L HYURSVNL VLVWHP ]DãWLWH OMXGVNLK SUDYD, koji je za Republiku 6UELMXLQDM]QDþDMQLMLDodvija se u okviru Evropske unije i Saveta Evrope, koj se izdvajaju ]ERJVYRJ]QDþDMDLGRSULQRVDXXQDSUHÿHQMX]DãWLWHSUDYDmigranata, kao i Organizacije za bezbednost i saradnju u Evropi (OEBS).

3. Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja U Republici Srbiji je pravo na obrazovanje regulisano sistemskim zakonom, Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja20, GRNVXRGUHÿHQLQLYRLREUD]RYDQMDUHJXOLVDQL Zakonom o predškolskom obrazovanju i vaspitanju21, Zakonom o osnovnoj školi22 , Zakonom o srednjoj školi23 i Zakonom o visokom obrazovanju24. Ovi zakoni regulišu i pitanje obrazovanja stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srbiji, kao i procedure priznavanja stranih školskih isprava.

11 ͣ^ůƵǎďĞŶŝůŝƐƚ^&Z:– DĞĜƵŶĂƌŽĚŶŝƵŐŽǀŽƌŝ͕͟ďƌ͘ϳͬϳϭ͖ͣ^ůƵǎďĞŶŝůŝƐƚ^Z:– DĞĜƵŶĂƌŽĚŶŝƵŐŽǀŽƌŝ͕͟ďƌ͘ϰͬϬϭ͘ 12 ZĞē ũĞ Ž: pravu ŶĂ ƌĂĚ ;ēů͘ ϲͿ͕ ƉƌĂǀu ŶĂ ƉƌĂǀŝēŶĞ ŝ ƉŽǀŽůũŶĞ ƵƐůŽǀĞ ƌĂĚĂ ;ēů͘ ϳͿ͕ ƉƌĂǀu na sindikalno ŽƌŐĂŶŝǌŽǀĂŶũĞ;ēů͘ϴͿ͕ƉƌĂǀu ŶĂƐŽĐŝũĂůŶŽŽƐŝŐƵƌĂŶũĞ;ēů͘ϵͿ͕ƉƌĂǀu ŶĂǌĂƓƚŝƚƵŵĂũŬĞ͕ĚĞƚĞƚĂŝƉŽƌŽĚŝĐĞ;ēů͘ϭϬͿ͕ pravu ŶĂŽĚŐŽǀĂƌĂũƵđŝǎŝǀŽƚŶŝƐƚĂŶĚĂƌĚ;ēů͘ ϭϭͿ͕ƉƌĂǀu ŶĂǌĚƌĂǀůũĞ;ēů͘ϭϮͿ͕pravu ŶĂŽďƌĂǌŽǀĂŶũĞ;ēů͘ϭϯͿ͕ƉƌĂǀu ŶĂƵēĞƐƚǀŽǀĂŶũĞƵŬƵůƚƵƌŶŽŵǎŝǀŽƚƵŝƵǎŝǀĂŶũu ďůĂŐŽĚĞƚŝŶĂƵēŶŽŐŶĂƉƌĞƚŬĂ;ēů͘ϭϱͿ͘ 13 ^ĂǀĞǌŶĂ&ĞĚĞƌĂƚŝǀŶĂZĞƉƵďůŝŬĂ:ƵŐŽƐůĂǀŝũĂũĞWĂŬƚŽŐƌĂĜĂŶƐŬŝŵŝƉŽůŝƚŝēŬŝŵƉƌĂǀŝŵĂ i Pakt o ekonomskim, ƐŽĐŝũĂůŶŝŵŝŬƵůƚƵƌŶŝŵƉƌĂǀŝŵĂ ƌĂƚŝĨŝŬŽǀĂůĂϮ͘ũƵŶĂϭϵϳϭ͘ŐŽĚŝŶĞĂŶĂŬŽŶĚĞŵŽŬƌĂƚƐŬŝŚƉƌŽŵĞŶĂϮϬϬϬ͘ŐŽĚŝŶĞŝ ŽĚƌŝĐĂŶũĂ ŽĚ ŬŽŶƚŝŶƵŝƚĞƚĂ ƐĂ ďŝǀƓŽŵ ĚƌǎĂǀŽŵ͕ ZĞƉƵďůŝŬĂ ^ƌďŝũĂ ƉŽŶŽǀŽ ũĞ ƉƌŝŚǀĂƚŝůĂ ǀĂǎĞŶũĞ ŽďĂ ƉĂŬƚĂ ϭϮ͘ ŵĂƌƚĂϮϬϬϭ͘ ŐŽĚŝŶĞ͘ 14 ͣ^ůƵǎďĞŶŝůŝƐƚ^&Z:͕͞ďƌ͘ϯϭͬϲϳ͘ 15 ͣ^ůƵǎďĞŶŝůŝƐƚ^&Z:– DĞĜƵŶĂƌŽĚŶŝƵŐŽǀŽƌŝ͕͞ďƌ͘ϭϭͬϴϭ͘ 16 ͣ^ůƵǎďĞŶŝůŝƐƚ^&Z:– DĞĜƵŶĂƌŽĚŶŝƵŐŽǀŽƌŝ͕͞ďƌ͘ϵͬϵϭ͘ 17 ͣ^ůƵǎďĞŶŝůŝƐƚ^&Z:– DĞĜƵŶĂƌŽĚŶŝƵŐŽǀŽƌŝ͕͞ďƌ͘ϭϱͬϵϬŝͣ^ůƵǎďĞŶŝůŝƐƚ^Z:– DĞĜƵŶĂƌŽĚŶŝƵŐŽǀŽƌŝ͕͞ďƌ͘ϰͬϵϲŝ Ϯͬϵϳ͘ 18 ͣ^ůƵǎďĞŶŝŐůĂƐŶŝŬZ^– DĞĜƵŶĂƌŽĚŶŝƵŐŽǀŽƌŝ͕͞ďƌ͘ϰϮͬϬϵ͘ 19 ͣ^ůƵǎďĞŶŝŐůĂƐŶŝŬZ^– DĞĜƵŶĂƌŽĚŶŝƵŐŽǀŽƌŝ͕͞ďƌ͘ϭͬϭϭ͘ 20 „^ůƵǎďĞŶŝŐůĂƐŶŝŬZ^͕͞ďƌ͘ϳϮͬϵ͕ϱϮͬϭϭ͕ϱϱͬϭϯ͕ϯϱͬϭϱ– ĂƵƚĞŶƚŝēŶŽƚƵŵĂēĞŶũĞŝϲϴͬϭϱ͘ 21 ͣ^ůƵǎďĞŶŝŐůĂƐŶŝŬZ^͕͞ďƌ͘ϭϴͬϭϬ͘ 22 ͣ^ůƵǎďĞŶŝŐůĂƐŶŝŬZ^͕͞ďƌ͘ďƌ͘ϱϬͬϵϮ͕ϱϯͬϵϯ͕ϲϳͬϵϯ͕ϰϴͬϵϰ͕ϲϲͬϵϰ– ŽĚůƵŬĂh^Z^͕ϮϮͬϮϬϬϮ͕ϲϮͬϮϬϬϯ– Ěƌ͘ ǌĂŬŽŶ͕ 64/2003 – ŝƐƉƌ͘Ěƌ͘ǌĂŬŽŶĂ͕ϭϬϭͬϮϬϬϱ– Ěƌ͘ǌĂŬŽŶŝϳϮͬϮϬϬϵ– Ěƌ͘ǌĂŬŽŶ͘ 23 ϴϲ ͣ^ůƵǎďĞŶŝ ŐůĂƐŶŝŬ Z^͕͞ ďƌ͘ ϱϬͬϵϮ͕ ϱϯͬϵϯ͕ ϲϳͬϵϯ͕ ϰϴͬϵϰ͕ Ϯϰͬϵϲ͕ ϮϯͬϮϬϬϮ͕ ϮϱͬϮϬϬϮ – ispr͕͘ ϲϮͬϮϬϬϯ – Ěƌ͘ ǌĂŬŽŶ͕ϲϰͬϮϬϬϯ– ŝƐƉ͘Ěƌ͘ǌĂŬŽŶĂ͕ϭϬϭͬϮϬϬϱ– Ěƌ͘ǌĂŬŽŶŝϳϮͬϮϬϬϵ– Ěƌ͘ǌĂŬŽŶ͘ 24 „ ^ůƵǎďĞŶŝŐůĂƐŶŝŬZ^͕͞ďƌ͘ϳϲͬϮϬϬϱ͕ϭϬϬͬϮϬϬϳ– ĂƵƚĞŶƚŝēŶŽƚƵŵĂēĞŶũĞ͕ϵϳͬϮϬϬϴ͕ϰϰͬϮϬϭϬ͕ϵϯͬϮϬϭϮ͕ϴϵͬϮϬϭϯ͕ ϵϵͬϮϬϭϰ͕ϰϱͬϮϬϭϱ– ĂƵƚĞŶƚŝēŶŽƚƵŵĂēĞŶũĞŝϲϴͬϮϬϭϱ͘

68 U Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja inkororirane su odredbe važne za REH]EHÿLYDQMH QHVPHWDQRJ pristupa obrazovanju migranata, potencijalnih tražilaca azila i SRVHEQR XJURåHQLK JUXSD PHÿX SRSXODFLMRP PLJUDQDWD. Jedan od opštih principa jeste jednako pravo i dostupnost obrazovanja i vaspitanja bez diskriminacije i izdvajanja po bilo kom osnovu (socijalna, kulturna, religijska ili HWQLþND SULSDGQRVW mesto boravka, odnosno prebivališta, materijalno ili zdravstveno stanjeWHãNRüe i smetnje u razvoju i invaliditet, kao i druge osnove (þO ). Zakon dalje propisuje da svako lice ima pravo na obrazovanje i YDVSLWDQMH XNOMXþXMXüL i strane državljane i lica bez državljanstva, koji imaju pravo na obrazovanje L YDVSLWDQMH SRG LVWLP XVORYLPD L QD QDþLQ SURSLVDQ ]D GUåDYOMDQH 5HSXEOLNH Srbije þO . Vaspitanje i obrazovanje dece u godini pred polazak u školu, osnovno obrazovanje LYDVSLWDQMHXþHQLNDLRGUDVOLKNDRLVUHGQMHREUD]RYDQMHUHGRYQLKLYDQUHGQLK XþHQLND ostvaruju VH EHVSODWQR X XVWDQRYL þLML MH RVQLYDþ 5HSXEOLND 6UELMD DXWRQRPQD pokrajina ili lokalna samouprava þO . Upis stranih državljana i lica bez državljanstva je posebno regulisan þO WM upis u školu i pravo na obrazovanje odvijaju se pod istim XVORYLPDLQDQDþLQSURSLVan zakonom za državljane Srbije, što zapravo ]QDþLGDXNROLNROLFD ne poznaju jezik ili relevantne programske VDGUåDMHãNRODRUJDQL]XMHXþHQMHMH]LNDRGQRsno pripremnu i dodatnu nastavu po posebnom uputstvu, a u skladu s propisom, u prostorijama ustanove koju odredi organ jedinice lokalne samouprave. 'HWHLXþHQLNGUåDYOMDQLQQHNHRG evropskih zemalja GRN ERUDYL X 5HSXEOLFL 6UELML LPD SUDYR GD SRKDÿD QDVWDYX PDWHUQMHJ jezika i kulture, besplatno, pod uslovom reciprociteta, ili na teret roditelja, u prostorijama ustanove koju odredi organ jedinice lokalne samouprave.

Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja prvi put uvodi instituciju pedagoškog asistenta kao podrške deci s dodatnim potrebama u okviru razvoja inkluzivnog obrazovnog VLVWHPD 3HGDJRãNL DVLVWHQW SUXåD SRPRü L GRGDWQX SRGUãNX GHFL LXþHQLFLPDXVNODGXV njihovim potrebama; SUXåDSRPRüQDVWDYQLFLPDYDVSLWDþLPDL VWUXþQLPVDUDGQLFLPDXFLOMX XQDSUHÿLYDQMD QMLKRYRJ UDGD VD RYRP GHFRP RVWYDUXMH VDUDGQMX s roditeljima, odnosno VWDUDWHOMLPDVGLUHNWRURPVDUDÿXMHLVQDGOHåQLP ustanovama, organizacijama, udruženjima i jedinicom lokalne samouprave. Deca kojoj VXL]PHÿXRVWDORJSRWUHEQe LGRGDWQDSRPRüL podrška su deca iz veoma siromašnih i depriviranih sredina, deca iz marginalizovanih grupa; GHFD NRMD QH YODGDMX WHþQR MH]LNRP QDVWDYH X ãNROL L GHFD þLML MH åLYRW RPHWHn bolnim ili WUDJLþQLPRNROQRVWLma.25

Cilj Zakona o predškolskom obrazovanju i vaspitanju je da obuhvati što više dece predškolskim obrazovanjem NRMH VH VPDWUD NOMXþQLP ]D VRFLMDOL]DFLMX dece i njihovu SULSUHPX ]D SRKDÿDQMH RVQRYQH ãNROH Predškolsko obrazovanje se ostvaruje u skladu s 8VWDYRP]DNRQRPNRMLPVHXUHÿXMXRVQRYHVLVWHPDREUD]RYDQMDLYDVSLWDQMDUDWLILNRYDQLP PHÿXQDURGQLP NRQYHQFLMDPD, SROD]HüL RG SUDYD GHWHWD UD]YRMQLK REUD]RYQLK NXOWXUQLK zdravstvenih i socijalnih potrebD GHFH L SRURGLFD V GHFRP SUHGãNROVNRJ X]UDVWD þO 8 smislu ovog zakona, predškolskom decom smatraju se deca uzrasta od šest meseci do polaska X RVQRYQX ãNROX þO Predškolsko obrazovanje dostupno je svima bez diskriminacije po bilo kom osnovu, a QDURþLWRSRRVQRYXSRODVRFLMDOQHNXOWXUQH HWQLþNH religijske ili druge pripadnosti, mestu boravka, odnosno prebivališta, materijalnog ili zdravstvenog stanja, WHãNRüD L VPHWQML X UD]YRMX L LQYDOLGLWHWD þO . Zakon RVWDYOMD PRJXüQRVW GD VH GHR programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja ili program u celini može ostvarivati i na VWUDQRPMH]LNX=QDþDMQRMHLVWDüLGD=DNRQ þO L]ULþLWRSURSLVXMHGD prilikom upisa dece

25 ŽĐ͘Ěƌ/ǀĂŶĂ<ƌƐƚŝđ͕ĂƓƚŝƚĂƉƌĂǀĂŵŝŐƌĂŶĂƚĂƵZĞƉƵďůŝĐŝ^ƌďŝũŝ͕ƉƌŝƌƵēŶŝŬǌĂĚƌǎĂǀŶĞƐůƵǎďĞŶŝŬĞŝƐůƵǎďĞŶŝŬĞƵ ůŽŬĂůŶŝŵƐĂŵŽƵƉƌĂǀĂŵĂ͕DĞĜƵŶĂƌŽĚŶĂŽƌŐĂŶŝǌĂĐŝũĂǌĂŵŝŐƌĂĐŝũĞ – ŵŝƐŝũĂƵ^ƌďŝũŝ͕ŽƐŝũĞƐƚƵĚŝŽ͕ϮϬϭϮ͘ŐŽĚŝŶĂ

69 X SUHGãNROVNX XVWDQRYX þLML MH RVQLYDþ 5HSXEOLND 6UELMD, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave prioritet imaju deca iz osetljivih grupa, XNRMHVYDNDNRVSDGDMXUD]OLþLWH grupe dece migranata. 1DþLQ L SRVWXSDN XSLVD EOLåH VH XUHÿXMu statutom uz saglasnost RVQLYDþD'DNOHGHWHNRMHMHVWUDni državljanin, kao i dete bez državljanstva, dete iz osetljive JUXSH EH] GRND]D R SUHELYDOLãWX L GUXJLK OLþQLK GRNXPHQDWD SURJQDQR LOL UDVHOMHQR OLFH upisuje se u predškolsku ustanovu i ostvaruje pripremni predškolski program pod istim uslovima i QD QDþLQ SURSLVDQ ]D GUåDYljane Republike Srbije. Za boravak u predškolskoj XVWDQRYLURGLWHOMGHWHWDVWUDQRJGUåDYOMDQLQDSODüDHNRQRPVNXFHQXSRGHWHWXDURGLWHOMGHWHWD EH]GUåDYOMDQVWYDSURJQDQRJLUDVHOMHQRJOLFDSODüDFHQXSRGHWHWXNRMXXWYUÿXMHRVQLYDþX skladu sa zakonom NRMLPVHXUHÿXMHILQDQVLMVNDSRGUãNDSRURGLFLVGHFRP þO

Zakonom o osnovnoj školi i Zakonom o srednjoj školi XUHÿHQD MH SURFHGXUD SUL]QDYDQMD VYHGRþDQVWDYD VWHþHQLK X LQRVWUDQVWYX X RVQRYQRP REUD]RYDQMX L SURFHGXUD SUL]QDYDQMD strane školske LVSUDYHVWHþHQHXVUHGQMRMãNROL2YHGYHSURFHGXUHVXJRWRYRLGHQtiþQH6WUDQL državljanin i lice bez državljanstva imaju pravo da zahtevaju nostrifikaciju ili priznanje ekvivalencije stranih školskih isprava od strane Ministarstva prosvete ako za to imaju pravni interes. NostrifiNDFLMRP VH VWUDQD ãNROVND LVSUDYD L]MHGQDþDYD VD RGJRYDUDMXüRP GRPDüRP školskom ispravom u celini u pogledu prava koja njenom imaocu pripadaju za nastavljanje školovanja i prava na zapošljavanje. Lice koje je podnelo zahtev za nostrifikaciju, odnosno priznavanje ekvivalencije strane školske isprave može uslovno da se upiše u naredni razred XNROLNRSRVWXSDNQLMHRNRQþDQGRLVWHNDURND]DXSLVXþHQLNDXãNROX

Zakonom o visokom obrazovanju XUHÿHQi su procedura priznavanja stranih visokoškolskih isprava i vrednovanje stranih studijskih programa. Priznavanje strane visokoškolske isprave MH SRVWXSDN NRMLP VH LPDRFX WH LVSUDYH XWYUÿXMH SUDYR X SRJOHGX QDVWDYND obrazovanja, odnosno u pogledu zapošljavanja, i to u postupku priznavanja radi nastavka obrazovanja u sistemu visokog obrazovanja, LPDRFX VWUDQH YLVRNRãNROVNH LVSUDYH XWYUÿXMH VH SUDYR QD QDVWDYDN ]DSRþHWRJ YLVRNRJ REUD]RYDQMD RGQRVQR SUDYR QD XNOMXþLYDQMH X QLYRH YLVRNRJ obrazovanja; i u postupku priznavanja radi zapošljavanja imaocu strane visokoškolske isprave XWYUÿXMXVHYUVWDLQLYRVWXGLMDNDRLVWUXþQLDNDGHPVNLRGQRVQRQDXþQLQD]LY

=DNOMXþDN

1DMãLUDPRJXüD]DãWLWDLSRPRüPRUDju se pružiti SRURGLFLNRMDMHSULURGQDLRVQRYQDüHOLMD svakog društva, a pre svega deci i omladini, bez diskriminacije zbog porekla ili drugih UD]ORJDNDNRELELOL]DãWLüHQLRGSULYUHGQRJLGUXãWYHQRJLVNRULãüDYDQMD Pravo je svakog lica na životni standard kojim se njemu i njegovoj SRURGLFL REH]EHÿXMu RGJRYDUDMXüD LVKUDQD SUDYRQDVWDQRYDQMHSUDYRQDSREROMãDQMHåLYRWQLKXVORYDãWRMHVXãWLQVNLYDåQRLSULKYDüHQR X RNYLULPD PHÿXQDURGQH VDUDGQMH 3UDYR VYDNRJ OLFD MH GD XåLYD QDMEROMH VWDQMH IL]LþNRJ L društvenog zdravlja koje može da ostvari, pa samim tim i pravo na obrazovanje kao jedno od socioekonomskih obeležja stanovništva. Obrazovanje doprinosi punom razvoju ljudske OLþQRVWL QMHnom dostojanstvu, poštovanju ljudskih prava i osnovnih sloboda. 2PRJXüDYDQMHPREUD]RYDQMDSRMHGLQDFSRVWDMHNRULVWDQþODQVORERGQRJGUXãWYD, sposoban da XQDSUHGL VRSVWYHQR UD]XPHYDQMH SULMDWHOMVWYR PHÿX VYLP QDFLMDPD UDVQLP HWLþNLP LOL YHUVNLPJUXSDPDGDGRSULQHVHRþXYDQMXVYHWVNRJPLUD'DELVHRVWYDULRWDMFLOM, osnovno obrazovanje bi moralo da bude besplatno i dostupno svima, srednje obrazovanje da egzistira XUD]OLþLWLPREOLFLPDGDEXGHRSãWHLVYDNRPGRVWXSQRNDRLYLãHREUD]RYDQMHXVNODGXVD sposobnostima i sklonostima lica koje se obrazuje. Zapravo, obrazovanje na koje ima pravo svako lice jeste ono koje je tako osmišljeno da razvija životne veštine, sposobnost da uživa QL]OMXGVNLKSUDYDGDXWLþHQDVWYDUDQMHkulture prožete RGJRYDUDMXüLPYUHGQRVWLPDOMXGVNLK

70 prava. Nije reþVDPRRIRUPDOQRPREUD]RYDQMXo dostupnosti obrazovanja, nego o njegovom sadržaju, o obrazovanju širokog spekWUDNRMHRPRJXüDYDLQGLYLGXDOQRLNROHNWLYQRUD]YLMDQMH OLþQRVWL talenta, sposobnosti kako bi život u društvenoj zajednici svima doneo blagodeti. Obrazovanje je nezamenljLYR RUXÿH X UXNDPD svakog lica koje u uslovima globalizacije, novih tehnologija, NDR L SUDWHüLP SRMDYDPD WUHED GD REH]EHGL XUDYQRWHåHQ åLYRW Ljudska populacija u ovom trenutku nailazi na UD]OLþLWe izazove, kao što su sukob tradicije i modernog, duhovnog i materijalnog, lokalnog i globalnog, individualnog i kolektivnog. U QDFLRQDOQLP L PHÿXQDURGQLP SURJUDPLPD L REUD]RYQLP SROLWLNDPD REUD]RYDQMH PRUD GD bude usmereno ka širokom nizu vrednosti, SULþHPXVHSUHYD]LOD]HJUDQLFHUHOLJLMHQDFLMHL kulture u svetu, dakle ka uravnoteženom pristupu obrazovanja, i to PLUHüLUD]OLþLWHYUHGQRVWL SXWHP GLMDORJD L SRãWRYDQMH UD]OLND PHÿX QDPD 8QDSUHÿHQMH GUXJLK SUDYD WUHED GD EXGH utkano u obrazovni proces putem sadržaja nastavnog plana i programa (društveni kontekst, kulturni, ekonomski, stepen zrelosti lica koje se obrazuje, njegove sposobnosti), pedagoških metoda, okruženja u kojem se odvija obrazovni proces kako bi se lica pripremila za VXRþDYDQMe sa izazovima koji mogu postati deo njihovog života (razvijanje veština da donose uravnoteåQHRGOXNHGDUHãDYDMXVXNREHQDQHQDVLODQQDþLQGDUD]YLMDMX]GUDYQDþLQåLYRWD društvenu odgovornost). 0HÿXWLP GLVNULPinacija, otvorena ili skrivena (diskriminacija SRORYDSRYHUVNRMSULSDGQRVWL PRåHGDSRGULMHLOLþDNXQLãWLNRULVWLNRMHREUD]RYDQje može da pruži. Dakle, ovakve pojave postoje u sredinama u kojima vladaju neznanje, strah od UDVQLK HWLþNLK YHUVNLK NXOWXUQLK MH]LþNLK L GUXJLK UD]OLND PHÿX QDURGLPD JDMHQMH SUHGUDVXGD UD]OLþLWLK QLþLP ]DVQRYDQLK VKYDWDQMD R SRMHGLQLP YUHGQRVWLPD.Proces REUD]RYDQMDNRMLPVHSRGVWLþu razumevanje i poštovanje vrednosti i razlika jedini je put za prevazilaženje ovakvih problema. Zato je neophodno naglasiti da jedino obrazovanje kojim VHREH]EHÿXMHGDVHUDVSRORåLYHREUD]RYQHPRJXüQRVWLSUH]HQWXMXL]Džive kroz ravnotežu u XQDSUHÿLYDQMX GXKRYQLK LQWHOHNWXaOQLK GUXãWYHQLK L SUDNWLþQLK DVSHNDWD PRJX GD PDNVLPL]LUDMX VSRVREQRVWL L PRJXüQRVWL GD SRMHGLQDF RGJRYRUQR XþHVWYXMH X VORERGQRM društvenoj zajednici.

Obrzovanje kao jedan od prioritetnih oblasti ]D XQDSUHÿHQMH SRORåDMD OLFD GUåDYOMDQD MHGQH ]HPOMH XNOMXþXMXüL L VWUDQD OLFD NRMD VH ]DWHNQX QD QMHQRM WHULWRULML PLJUDQDWD svojim NYDOLWHWRPGRSULQRVLQDQDFLRQDOQRPLPHÿXQDURGQRPQLYRXUD]YLMDMXüLYUHGQRVWLLVWUDWHJLMH koje vode poštovanju ljudskih prava u široj društvenoj zajednici, ne samo u obrazovnim ustanovama. U Republici Srbiji strani državljani imaju pravo na obrazovanje i vaspitanje pod istim uslovima propisanim za naše državljane. Opredeljenje za pridruživanje Evropskoj uniji podrazumeva prihvatanje evropskih standarda i vrednosti iz oblasti ljudskih prava, odnosno VWUDWHãNL SUDYQR L LQVWLWXFLRQDOQR XUHÿHQX REODVW PLJUDFLMD =D 5HSXEOLNX 6UELMX WR ]QDþL LVSXQMDYDQMH RGJRYDUDMXüLK HNRQRPVNLK SROLWLþNLK L DGPLQLVWUDWLYQLK XVORYD SRãWRYDQje principa vladavine prava, principa slobode, demokratije, ljudskih prava i osnovnih sloboda, GRQRãHQMHRGJRYDUDMXüLK]DNRQDLQMLKRYu adekvatnu primenu.

Literatura

ŽĐ͘Ěƌ/ǀĂŶĂ<ƌƐƚŝđ͕ĂƓƚŝƚĂƉƌĂǀĂŵŝŐƌĂŶĂƚĂƵZĞƉƵďůŝĐŝ^ƌďŝũŝ͕ƉƌŝƌƵēŶŝŬǌĂĚƌǎĂǀŶĞƐůƵǎďĞŶŝŬĞŝƐůƵǎďĞŶŝŬĞƵ ůŽŬĂůŶŝŵƐĂŵŽƵƉƌĂǀĂŵĂ͕DĞĜƵŶĂƌŽĚŶĂŽƌŐĂŶŝǌĂĐŝũĂǌĂŵŝŐƌĂĐŝũĞ– ŵŝƐŝũĂƵ^ƌďŝũŝ͕ŽƐŝũĞƐƚƵĚŝŽ͕ϮϬϭϮ͘godina

ͣ^ůƵǎďĞŶŝŐůĂƐŶŝŬZ^͕͞ďƌ͘ϱϬͬϵϮ͕ϱϯͬϵϯ͕ϲϳͬϵϯ͕ϰϴͬϵϰ͕ϲϲͬϵϰ– ŽĚůƵŬĂh^Z^͕Ϯϰͬϵϲ͕ϮϯͬϮϬϬϮ͕ϮϮͬϮϬϬϮ͕ϲϮͬϮϬϬϯ͕ ϲϰͬϮϬϬϯ͕ϳϲͬϮϬϬϱ͕ ϭϬϭͬϮϬϬϱ͕ ϵϴͬϮϬϬϲ͕ ϭϬϬͬϮϬϬϳ͕ ϵϳͬϮϬϬϴ͕ ϳϮͬϬϵ͕ ϭϴͬϭϬ͕ ϰϰͬϮϬϭϬ͕ ϱϮͬϭϭ͕ ϵϯͬϮϬϭϮ͕ ϱϱͬϭϯ͕ ϴϵͬϮϬϭϯ͕ϵϵͬϮϬϭϰ͕ϯϱͬϭϱ– ĂƵƚĞŶƚŝēŶŽƚƵŵĂēĞŶũĞ͕ϰϱͬϮϬϭϱ– ĂƵƚĞŶƚŝēŶŽƚƵŵĂēĞŶũĞŝϲϴͬϭϱ͘

71 „ ^ůƵǎďĞŶŝŐůĂƐŶŝŬZ^– DĞĜƵŶĂƌŽĚŶŝƵŐŽǀŽƌŝ͕͞ďƌ͘ ϰϮͬϬϵ͕ϭͬϭϭ͘

ͣ^ůƵǎďĞŶŝůŝƐƚ^&Z:͕͞ďƌ͘ϯϭͬϲϳ͘

ͣ^ůƵǎďĞŶŝůŝƐƚ^&Z:– DĞĜƵŶĂƌŽĚŶŝƵŐŽǀŽƌŝ͕͟ďƌ͘ϳͬϳϭ͕ϭϭͬϴϭ͕ϭϱͬϵϬ͕ϵͬϵϭ͕ϰͬϵϲ͕ϮͬϵϳŝϰͬϬϭ͘

ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ĂƚŝŶĂ͘ŽƌŐ͘ƌƐͬƐŝƚĞƐͬĚĞĨĂƵůƚͬĨŝůĞƐͬDŝŐƌĂŶƚŝйϮϬŝйϮϬŵŝŐƌĂŶƚŬŝŶũĞйϮϬƵйϮϬůŽŬĂůŶŝŵйϮϬǌĂũĞĚŶŝĐĂŵĂй ϮϬƵйϮϬ^ƌďŝũŝ͘ĨŝŶĂůŶŽ͘ƉĚĨ

ŚƚƚƉƐ͗ͬͬĨƌĂ͘ĞƵƌŽƉĂ͘ĞƵͬƐŝƚĞƐͬĚĞĨĂƵůƚͬĨŝůĞƐͬĨƌĂͺƵƉůŽĂĚƐͬϭϴϰϴ-&Z-&ĂĐƚƐŚĞĞƚͺ&Z/Dͺ,Zͺd͘ƉĚĨ

ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ŬŝƌƐ͘ŐŽǀ͘ƌƐͬĚŽĐƐͬŵŝŐƌĂĐŝũĞͬĂƐƚŝƚĂͺƉƌĂǀĂͺŵŝŐƌĂŶĂƚĂͺƵͺZĞƉƵďůŝĐŝͺ^ƌďŝũŝ͘ƉĚĨ

ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ŵŝŶƌǌƐ͘ŐŽǀ͘ƌƐͬĨŝůĞƐͬĚŽĐͬƉŽƌŽĚŝĐĂͬĞŵŽŐƌĂĨƐŬŝйϮϬƉƌĞŐůĞĚͬϮϬϭϰͬϱϮ͘ƉĚĨ

ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ŵŚƌƌ͘ŐŽǀ͘ďĂͬƉĚĨͬĐŽŶǀĞŶƚŝŽŶйϮϬŵŝŐƌĂŶƚйϮϬǁŽƌŬĞƌƐйϮϬďŽƐ͘ƉĚĨ ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ŵƉŶ͘ŐŽǀ͘ƌƐͬǁƉ- ĐŽŶƚĞŶƚͬƵƉůŽĂĚƐͬϮϬϭϱͬϬϴͬйϬйϵϳйϬйϬйϬййϬййϬйͺйϬйͺйϬй&йϭйϴϬйϬйϱй ϬйϰйϭйϴϴйϬййϬййϬййϭйϴϭйϬййϬййϬйͺйϬййϬйϭйϭйϴϬйϬ йϬйϬйϳйϬййϬйϮйϬйϬйϭйϵйϭйϴϯͺйϬйϴͺйϬйϮйϬйϬйϭйϴϭйϬй&йϬй ϴйϭйϴϮйϬйϬйϭйϵйϭйϴϯ͘ƉĚĨ ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ŽŵďƵĚƐŵĂŶ͘ĐŽ͘ŵĞͬĚŽĐƐͬŝǌǀũĞƐƚĂũŝͬĚĞŬůĂƌĂĐŝũĂͺŽͺůũƵĚƐŬŝŵͺƉƌĂǀŝŵĂ͘ƉĚĨ

ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ƉĂƌĂŐƌĂĨ͘ƌƐͬƉƌŽƉŝƐŝͬǌĂŬŽŶͺŽͺŽƐŶŽǀĂŵĂͺƐŝƐƚĞŵĂͺŽďƌĂǌŽǀĂŶũĂͺŝͺǀĂƐƉŝƚĂŶũĂ͘Śƚŵů

ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ƐŐĚ͘ŽƌŐ͘ƌƐͬƉƵďůŝŬĂĐŝũĞͬŐůĂƐŶŝŬͬϮϬϬϵͺϮͬϬϮ͘ƉĚĨ

ŚƚƚƉƐ͗ͬͬƚƌĞĂƚŝĞƐ͘ƵŶ͘ŽƌŐͬWĂŐĞƐͬsŝĞǁĞƚĂŝůƐ͘ĂƐƉǆ͍ƐƌĐсdZdzΘŵƚĚƐŐͺŶŽс/s-ϭϯΘĐŚĂƉƚĞƌсϰΘůĂŶŐсĞ

ǁǁǁ͘ƵŶ͘ŽƌŐͬŐĂ

72 '2&'5'$/,%250(/(=29,û1 UDK 314.15:930.1(4) Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici Filozofski fakultet, Katedra za istoriju Srbija

MIGRACIJE U ISTRAŽIVANjIMA SAVREMENE EVROPSKE ISTORIOGRAFIJE2

Abstrakt: U radu se razmatra pitanje mesta migracija kao globalnog fenomena u LVWUDåLYDQMLPD VDYUHPHQH HYURSVNH LVWRULRJUDILMH 6DYUHPHQL LVWUDåLYDþL PLJUDFLMD UD]OLNXMX više manifestacija prostornih kretanja stanovništva. Istoriografija prati migracije još od starog veka, pa do današnjih dana. Interesovanje za migracije aktuelizovano je u istoriji i drugim GUXãWYHQLPQDXNDPDRGNDGDVXSRþHOLGDVHRVHüDMXQHJDWLYQLHIHNWLPLJUDFLRQLKSURFHVDX savremenim globalnim dešavanjLPD 'DQDV LVWUDåLYDþL X GUXãWYHQLP QDXNDPD SRNXãDYDMX dati adekvatne odgovore na ovo važno globalno pitanje. .OMXþQH UHþL PLJUDFLMH LVWRULMD HYURSVND LVWRULRJUDILMD GUXãWYHQH QDXNH JOREDOQL fenomeni

)HQRPHQPLJUDFLMDMHRGXYHNSULYODþLRSDåQMXLVWRULþDUDMHUMHNUHWDQMHVWDQRYQLãWYD tokom vremena imalo veliki uticaj na razvoj civilizacije. Migracije su danas jedan od glavnih SUREOHPDVDYUHPHQRJVYHWD=DGLUDQMHPXLVWRULMXPLJUDFLMDPRJXüHMHXWYUGLWLþLQMHQLFXGD je interesovanje za migracije znaWQRSRYHüDQRQDPHÿXQDURGQRPQLYRXRGNDGDVXSRþHOLGD VH RVHüDMX QHJDWLYQL HIHNWL PLJUDFLRQLK SURFHVD D þRYHþDQVWYR VXRþHQR VD SRWUHERP GD NRRUGLQLUD QDSRUH PQRJLK ]HPDOMD X UHãDYDQMX DNXWQLK L SUREOHPDWLþQLKVLWXDFLMDXYH]LVD migracijɚmɚ. Danas savrePHQLVYHWSRNXãDYDGDSURQDÿHQRYHPHKDQL]PHUHJXODFLMHRYRJ JOREDOQRJSURFHVD8QDXFLQHSRVWRMLXQLYHU]DOQRSULKYDüHQDGHILQLFLMDNRMDQDFHORYLWQDþLQ odražava sve osobine migracionih procesa (Starovoitova, 2015, pp. 590). Pregledom enciklopedijskih i OHNVLNRJUDIVNLKL]GDQMDSURQDüLüHPRVOLþQHGHILQLFLMHPLJUDFLMDMHGQDRG njih je da su migracije

³2EOLN SURVWRUQH SRNUHWOMLYRVWL L]PHÿX MHGQRJ JHRJUDIVNRJ SRGUXþMD L GUXJRJ NRML SRGUD]XPHYDWUDMQXSURPHQXPHVWDVWDQRYDQMD´ ĈXUÿHYSS-327). ,VWUDåLYDþSLWDQMDVDYUHPHQLKPLJUDFLMD.UDOHUSLãHGDVXPLJUDFLMHXSULQFLSX VYDNRGQHYQL QRUPDOQL GUXãWYHQL IHQRPHQ 0HÿXWLP NRQWHNVW X NRMHP VH RYDM IHQRPHQ odvija, oblici, istorija, uzroci i strukture migracija, kao i velike istorijske varijacije ovog fenomena, nastali su pod uticajem UD]OLþLWLK društveno-HNRQRPVNLK SROLWLþNLK L kulturnih odnosa (pp. 10-11). Evropska iVWRULRJUDILMDYHND]QDþDMQXSDåQMXSRVYHüXMHPLJUDFLMDPD NDR NOMXþQLP HOHPHQWLPD DGDSWDFLMH OMXGL QD QRYH XVORYH åLYRWD L velikim socijalnim L]D]RYLPD 3R]QDWL LVWUDåLYDþ SLWDQMD PLJUDFLMD LVWRULþDU -RFKHQ 2OWPHU LVWLþH GD LVWRULMD migracija seže u vreme kada je Homo sapiens QDSXVWLR $IULþNL NRQWLQHQW D WR MH NDNR VH pretpostavlja bilo pre sto do sto dvadeset hiljada godina (Oltmer, 2007, pp. 8). Ako se

1 [email protected] 2 ZĂĚ ũĞ ŶĂƐƚĂŽ ŬĂŽ ƌĞǌƵůƚĂƚ ŝƐƚƌĂǎŝǀĂŶũĂ ŶĂ ƉƌŽũĞŬƚƵ /// ϰϳϬϮϯ <ŝD ŝǌŵĞĜƵ ŶĂĐŝŽŶĂůŶŽŐ ŝĚĞŶƚŝƚĞƚĂ ŝ ĞǀƌŽŝŶƚĞŐƌĂĐŝũĂ͕ŬŽũŝĨŝŶĂŶƐŝƌĂDŝŶŝƐƚĂƌƐƚǀŽƉƌŽƐǀĞƚĞ͕ŶĂƵŬĞ/ƚĞŚŶŽůŽƓŬŽŐƌĂǌǀŽũĂZĞƉƵďůŝŬĞ^ƌďŝũĞ͘

73 XSXVWLPRXDQDOL]XLVWRULMH]QDþDMQLKPLJUDFLRQLKNUHWDQMDRGUDQRJVUHGQMHJYHNDGRQDãHJ YUHPHQDQDLüLüHPRQDL]X]HWQRYDåQDSRJODYOMDSURãORVWLNRMDVHRGQRVHQDPLJUDFLMHDNRMD su obeležila istoriju civilizacije. MigracLMHNDUDNWHULãXSHULRGXRþLSURSDVWL=DSDGQRJULPVNRJ carstva, tada u zapadnu Evropu dolaze germanska, sarmatska i hunska plemena. Seobe QDURGD L]PHÿX L JRGLQH R]QDþLOH VX GRED NDGD VORYHQVND SOHPHQD GROD]H X MXJRLVWRþQX (YURSX 9HOLNH VHREH $QJOa, Saksonaca, Langobarda, Arapa, Huna, Avara i Vikinga nastupile su u 8. veku. Vikinzi naseljavaju Normandiju, sever Engleske, Škotsku i Irsku. Normani kasnije osvajaju Englesko-VDNVRQVNR NUDOMHYVWYR YHüLQX ,UVNH ,WDOLMX L Siciliju. U 8. veku Iberijsko poluostrvo zauzimaju muslimanski Arapi, Berberi i Mavari. .UVWDãNLUDWRYLELOLVXX]URN]QDþDMQLKPLJUDFLMDHYURSVNRJVWDQRYQLãWYD 2OWPHU- 14). Kraj srednjeg veka i rani novi vek obeležile su velike migracije Nemaca u srednju i LVWRþQX (YURSX X]Uokovane širenjem Svetog rimskog carstva. Migracije u ranom novom YHNX SRMDþDQH VX XVOHG NRQIHVLRQDOQLK VXNRED L QHWUSHOMLYRVWL SUHPD YHUVNLP PDQMLQDPD Proterivanje Jevreja iz Španije 1492. godine, izazvalo je njihove migracije ka istoku Evrope. Migracije protestanata iz španske Nizozemske u Nizozemsku Republiku odigrale su se nakon JRGLQH 3R]QDW MH GRJDÿDM SURWHULYDQMD 0RULVND L] âSDQLMH -1614), kao i izgon KXJHQRWDL])UDQFXVNH 5DGLVHRYUHPHQX JOREDOQHHYURSVNHHNVSDQ]LMHþLMH]DþHWNHQHNL LVWUDåLYDþLYLGHQDSRþHWNXYHND WHKQLþNR- tehnološki napredak u moreplovstvu, razvoju oružja, LQWHOHNWXDOQRPLRUJDQL]DFLRQRPQDSUHWNX 6WRJDPQRJLLVWUDåLYDþLVPDWUDMXGDVHR migracijama na globalnom nivou može govoriti tek sa vremenom geografskiKRWNULüD 2OWPHU 2007, 14, Vocelka, 2010, 458). Bilo je to vreme kolonizacije, perioda koji savremena HYURSVNDLVWRULRJUDILMDR]QDþDYDSRþHWNRPÄHYURSVNHHNVSDQ]LMH³GRN6FKRUQ-Schütte 2013, ovaj proces definiše kao „evropeizaciju“ (pp. 321-322). NesporQR MH GD üH SHULRG NRORQLMDOL]PD REHOHåLWL SRMDþDQ SURFHV LQWHUNRQWLQHQWDOQLK PLJUDFLMD -HGQX RG GHILQLFLMD kolonijalizma nalazimo kod Halera 2008, prema kome ovaj pojam

„R]QDþDYDKLMHUDUKLMVNLRGQRVLPSHULMDOLVWLþNLKFHQWDUDSUHPDVYRMLPSHULIHUQLPPDUJinalnim L GDOHNLP þHVWR SUHNRRNHDQVNLP SURYLQFLMDPD 8 XåHP VPLVOX WR MH X YHNX ]DSRþHWD ekonomska, kulturna, administrativna i vojna ekspanzija evropskih sila na druge kontinente i eksploatacija, koju su te sile vršile, koja je vrhunac dostigla u kasnom 19. veku“ (pp. 322). Vreme kolonijalizma obeležila je trgovina robljem i masovni uvoz robova iz Afrike, koji je vrhunac dostigao u 18. veku. Masovne migracije Evropljana i porobljenih Afrikanaca dovele su do dalekosežnih promena u svim sferama društva i do formiranja potpuno novih privrednih i društvenih sistema (Häberlein, 2006, pp. 104). Nakon Drugog svetskog rata GRãORMHGRYHOLNLKPLJUDFLRQLKNUHWDQMDXFHQWUDOQRMLLVWRþQRM(YURSL.RODSVNRORQLMDOQRJ VLVWHPD L]PHÿX SHGHVHWLK L VHGDPGHVHWLh godina prošlog veka, rezultirao je odlivom belog VWDQRYQLãWYD L] ELYãLK NRORQLMD ND PHWURSRODPD 9HüLQD %ULWDQDFD VH YUDWLOD L] ,QGLMH, Pakistana i drugih teritorija; Francuzi su se iselili iz Alžira, Tunisa, Maroka; Italijani iz Libije i Etiopije; PortuJDOFLL]$QJROHL0R]DPELND3ROLWLþNLGRJDÿDMLNUDMHPRVDPGHVHWLKLUDQLK GHYHGHVHWLK JRGLQD SURãORJ YHND X ,VWRþQRM (YURSL 6665-X L XMHGLQMHQMH GYH 1HPDþNH doveli su do još jednog talasa jake spoljne migracije (Oltmer, 2007). Stoga su i potrebe društvene istorije u drugoj polovini 20. veka, pomogle da se jednostavna statistika populacije razvije u punosnažnu i sofisticiranu disciplinu – demografiju. Demografsko istraživanje SRVWDORMHVLVWHPDWVNRLQMLPHVXVHSR]DEDYLOLPQRJLVDYUHPHQLLVWUDåLYDþLLVWRrije (Brajzah, 2009, pp. 492). 7XPDþHüLVDYUHPHQHPLJUDFLMHVDVWDQRYLãWDLVWRULMVNHQDXNH2OWPHUUD]OLNXMH više manifestacija prostornih kretanja stanovništva: migracije radne snage; migracije radi REUD]RYDQMD L REXNH PLJUDFLMH HOLWD SROLWLþNH DGministrativne, vojne, akademske i

74 HNRQRPVNH HOLWH GUåDYQL VOXåEHQLFL VOXåEHQLFL SULYUHGQLFL WUJRYFL PHQDGåHUL QDXþQLFL pripadnici slobodnih profesija); migracije inicirane prenosom znanja i tehnologija kroz migracije u industriji; migracije nastale NDR UH]XOWDW EUDþQLK L OMXEDYQLK YH]D SULYUHPHQH migracije radi uspostavljanja ili održavanja maloprodajnih objekata; kulturne migracije (preseljenje na kulturno atraktivnije lokacije, centre umetnosti, kulture i stvaralaštva); vojne migracije, nastale usled promene geografskog i društvenog prostora zbog obavljanja vojne VOXåEH SODüHQLFL YRMQLFL PRUQDUL PLJUDFLMH VWDQRYQLãWYD UDGL NRULãüHQMD SULURGQLK ekonomskih i socijalnih resursa; migracije u cilju sticanja vlasništva nad zemljištem za poljoprivrednu obradu; migracije inicirane trafikingom, odnosno stavljanjem ljudi u robovski odnos; migracije finansijski nezavisnih osoba, uglavnom radi življenja u klimatski boljim ili jeftinijim uslovima života; prisilne migracije, nastale kao alternativa usled egzodusa iz SROLWLþNLKQDFLRQDOQLKUDVQLKLOLYHUVNLKUD]ORJDSURWHULYDQMDGHSRUWDFLMDHWQLþNRJþLãüHQMD Jedan od glavnih uzroka migracija u 20. veku bila je potraga za kvalitetnijim životom, odnosno boljim standardom. U tom kontekstu, Srbija kao tradicionalno emigraciona država, GRåLYHODMHPDVRYQLMLRGOD]DNJUDÿDQDQDSULYUHPHQLUDGXLQRVWUDQVWYRRGVUHGLQHãH]GHVHWLK JRGLQDYHND %DãþDUHYLü 'DQDVVHQDMDNWLYQLMLPPLJUDQWVNLPNRULGRULPDVPDWUDMX Meksiko – SAD, Turska – 1HPDþND 6XGDQ – Južni Sudan, Indija – Ujedinjeni Arapski Emirati, Mijanmar – Tajland, Palestina – -RUGDQ .UHWRYD NDR MHGDQ RG QDM]QDþDMQLMLK aspekata savremenih migracija vidi prinudne migracije, izazvane prvenstveno svetskim i regionalnim ratovima u 20. veku. Ratovi na prostoru bivše Jugoslavije prouzrokovali su milionske prisilne migracije, baš kao i raspad Sovjetskog saveza (Kretova, 2015, 595). $NWXHOQD(YURSVNDPLJUDQWVNDNUL]DXNRMRMPLOLRQLL]EHJOLFDL]UDWRP]DKYDüHQLK]HPDOMD Sirije, Iraka i Avganistana, preko TuUVNH *UþNH L EDONDQVNLK ]HPDOMD EHåH X (YURSX (UNH&5 QRVL ]QDþDMQH UL]LNH; stoga danas migracije predstavljaju i ozbiljan EH]EHGRQRVQLSUREOHPSRVHEQR]DREODVWLNRMHVXGHILQLVDQHNDRPLJUDFLRQHUXWH *RUGLü 7HUPL]7DQþLüSS

75 Migracioni tokovi u 20. veku (NDUWDXUDÿHQDSUHPDFinanz und Wirtschaft)

6DYUHPHQD HYURSVND LVWRULMVND QDXND ]QDþDMQX SDåQMX SRVYHüXMH SLWDQMX PLJUDFLMD ovaj fenomen istražuje se sa aspekta njegovog dugog trajanja. Posebno su aktuelne teme u vezi sa migracijama 20. veka ali i one današnje. Istorija i druge društvene nauke pokušavaju GDWL SUHFL]QLMH RGJRYRUH QD RYR YDåQR GUXãWYHQR QDXþQR L SLWDQMH 1MHJRYD DNWXHOL]DFLMD X društvenim istraživanjima svakako je inicirana i situacijom da su danas migracije globalni problem koji je teško kontrolisati.

Literatura Aleškovskij, I. A., & Ioncev, V. A. (2014). Ilegalna migracija u globalnom svetu - razmere, posledice, protivdejstvo. Demografija - meÿunarodni þasopis za demografska i ostala društvena istraživanja, (11), 7-30. Arabi, I. A. F. (2015). Ilegalne migracije stanovništva u Libiji. Pravo - teorija i praksa, 32 (4-6), 61-74. BaãþareviüI. (2011). Jedan prilog prouþavanju migracija. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini, (41), 537-551. BobiüM., & BaboviüM. (2013). Meÿunarodne migracije u Srbiji - stanje i politike. Sociologija, 55(2), 209-228. Ȼɪɚʁɡɚɪɯȿ ɂɫɬɨɪɢɨɝɪɚɮɢʁɚɫɬɚɪɢɜɟɤɫɪɟɞʃɢɜɟɤɧɨɜɨɞɨɛɚȻɟɨɝɪɚɞClio.

Vocelka, Karl, Geschichte der Neuzeit: 1500-1918. Paderborn: Schöningh, 2010.

GordiüM. Termiz, Dž. TanþiüD. (2015). Metodološki osnovi istraživanja bezbednosti odbrane i terorizma. Beograd: D. TanþiüLeposaviüInstitut za srpsku kulturu Priština.

Ĉurÿev, B. (2007). „Migracije“, u A. Mimica, M. Bogdanoviüuredili, Sociološki reþnik (pp. 326-327). Beograd: Zavod za udžbenike.

Kraler, A. (2007). „Zur Einführung: Migration und Globalgeschichte“, In A. Kraler, K. Husa, V. Bilger, I. Stacher (Hsg), Migrationen. GlobaleEntwicklungen seit 1850. Reihe Globalgeschichte und Entwicklungspolitik. (pp.10-31). Wien: Mandelbaum. Kretova T. (2015). Conflict potential of modern migration corridors: the main risks. Modern scientific researches and innovations, (10), 593-595.

1LNLWRYLü9 0LJUDFLRQDWUDQ]LFLMDX6UELML- demografska perspektiva. Sociologija, 55(2), 187-208. Oltmer, J. (2012). „Migration“ In Online-Lexikon zur Kultur und Geschichte der Deutschen im östlichen Europa. URL: ome-lexikon.uni-oldenburg.de/53946.html (Stand 18.01.2012).

Oltmer, J. (2012). Globale Migration Geschichte und Gegenwart.München:C.H.Beck.

76 Poleti, D. (2013). Savremene radne migracije u evropskom kontekstu - HNRQRPVNLLSROLWLþNL aspekti. Sociologija, 55(2), 333-348. Starovoitova, S. (2015). The analysis of the preconditions of migration processes. Modern scientific researches and innovations, (10), 590-592.

Schorn-Schütte, L. (2013). Geschichte Europas in der Frühen Neuzeit. Paderborn: Ferdinand Schoningh.

Häberlein, M. (2006). „Nach 1609: Frei Meere als Aktionsfeld“, in A. Völker-Rasor (Ed.), Frühe Neuzeit (pp. 87-106). München: Oldenbourg Verlag.

Haler, D. (2008). “Kolonijalizam“, in (Ed.) R. Šnel, Leksikon savremene kulture: teme, teorije, oblici i institucije od 1945. do danas (pp. 322-324). Beograd: Plato. http://www.unhcr.rs/dokumenti/saopstenja-za-medije/unhcr-daje-predloge-za-upravljanje- izbeglickom-migrantskom-krizom-evropi-pred-samit-evropske-unije.html, [ɩɪɢɫɬɭɩʂɟɧɨ, 1.02.2016.] http://www.fuw.ch/article/migration-fordert-den-fortschritt/, [ɩɪɢɫɬɭɩʂɟɧɨ, 25.01.2016.]

MIGRATION IN THE RESEARCH OF CONTEMPORARY EUROPEAN HISTORIOGRAPHY

This paper discusses the issue of the place of migration as a global phenomenon in the research of contemporary European historiography. Contemporary researchers of migration differ several manifestations of spatial movements of population. Historiography has monitored migration since the Classic Age to the present day. Interest in migration has been raised in historiography and other social sciences since the negative effects of migration processes in contemporary global events started to show. The modern world is trying to find new mechanisms of regulation of this global process. Today, researchers of social sciences are trying to provide adequate answers to this important global issue. The historiography of the 20th century pays considerable attention to migration as a key element of human adaptation to new life conditions and major social challenges.

77 dr. sc. Borko Baraban UDK 81'221:314.15 2GMHO]DNXOWXURORJLMX6YHXþLOLãWD J. J. Strossmayera u Osijeku Trg Svetog Trojstva 3 31 000 Osijek [email protected] doc. dr. sc. Jerko Glavaš Ekonomski fakultet u Osijeku Trg Ljudevita Gaja 7 31 000 Osijek [email protected]

8/2*$1(9(5%$/1(.2081,.$&,-(8,=%-(*/,ý.2-.5,=,

Sažetak

U radu se opiVXMHQHYHUEDOQDNRPXQLNDFLMDXNRQWHNVWXL]EMHJOLþNHNUL]H.DGDMHX SLWDQMX L]EMHJOLþND NUL]D QHL]RVWDYQR MH QDJODVLWL NXOWXUQX UD]OLþLWRVW L]PHÿX PLJUDQDWD L pripadnika zemalja u koje migranti dolaze, a kojoj se nužno mora prilagoditi i neverbalna komunikacija. Cilj je rada novim, autorskim, SULODJRÿHQLPmodelom klasifikacije neverbalne NRPXQLNDFLMH XSR]RULWL QD RGPDNH RG SULPMHQH MHGQR]QDþQLK YHü SRVWRMHüLK HXURSVNLK VRFLROLQJYLVWLþNLK L SUDJPDWLþQLK PRGHOD NDGD VX X SLWDQMX QHSUHGYLÿHQH VLWXDFLMH SRput L]EMHJOLþNHNUL]HRGQRVQRXWYUGLWLNRMLHOHPHQWLQHYHUEDOQHNRPXQLNDFLMHRYLVHRNXOWXUQLP UD]OLþLWRVWLPDQMH]LQLKVXGLRQLND

.OMXþQH ULMHþL QHYHUEDOQD NRPXQLNDFLMD VRFLROLQJYLVWLND L]EMHJOLFH menadžment, L]EMHJOLþNDNUL]DVRFLMDOQDVHQ]LELOQRVW

ROLE OF NON-VERBAL COMMUNICATION IN THE REFUGEE CRISIS

Abstract

This paper describes non-verbal communication in the context of refugee crisis. A refugee crisis inevitably emphasizes cultural differences between migrants and citizens of the countries in which the migrants get into. Therefore, non-verbal communication must necessarily be adjusted. The goal of this paper is to show a new, author’s, adjusted model of classified non-verbal communication and to draw attention to the departure from the application of unique, already existing, European sociolinguistic and pragmatic models which especially refer to unforeseen situations such as refugee crisis. This paper will also identify which elements of non-verbal communication depend on the cultural diversity of its participants.

Keywords: non-verbal communication, sociolinguistics, refugees, management, refugee crisis, social sensibility

78 Uvod

.DGDMHULMHþRGRYRÿHQMXQHYHUEDOQHNRPXQLNDFLMHLL]EMHJOLþNHNUL]HXLVWLNRQWHNVW neizosWDYQRMHXSXWLWLQDPRGHOSUHPDNRMHPXüHVHSUDYLODQSULVWXSWHPHOMQLPRGUHGQLFDPD neverbalne komunikacije, X VOXþDMX kada je LVNOMXþLYR verbalna komunikacija zbog QHSURQDODåHQMD ]DMHGQLþNRJD JRYRUQRJD MH]LND VSRUD]XPLMHYDQMD otežana, promatrati kao preduvjet uspješnosti u komunikaciji s izbjeglicama. Posebice je važno pri RSLVX QHYHUEDOQH NRPXQLNDFLMH X L]EMHJOLþNRM NUL]L QDJODVLWL NXOWXUQXUD]OLþLWRVWL]PHÿXL]EMHJOLFDLQDURGDVNRMLPDVXQDVYRMHPSXWXELOLXL]UDYQRP kontaktu.1 1HPRJXüQRVW SULSUHPH ]HPDOMD GRPDüLQD na novonastalu situaciju uvelike je GRYRGLOD GR QHUD]XPLMHYDQMD NRGRYD QHYHUEDOQH NRPXQLNDFLMH VWRJD QH þXGL SRUDåDYDMXüD þLQMHQLFDGDMHQHSULPMHUHQDQHYerbalna komunikacija dovodila do þHVWRLIL]LþNLK) sukoba i nerazumijevanja - kaNR XSXüHQH SRUXNH WDNR L JRYRUQLNRYLK SRWUHED 1DLPH QHPRJXüHMH dovoljno dobro SR]QDYDWLUD]OLþLWHNXOWXUHLRELþDMHL]EMHJOLFD]DNRMHVHXYUORNUDWNRPURNX XWYUGLOR GD QLVX VDPR 6LULMFL YHü GD MH ULMHþ L R $IJDQLVWDQFLPD ,UDþDQLPD (ULWUHMFLPD i druJLPSULSDGQLFLPDUD]OLþLWLKGUåDYD. .XOWXUQH D WDNR L QH YHUEDOQH UD]OLþLWRVWL PHÿX SULSDGQLFLPD UD]OLþLWLK GUåDYD QH üH ELWL zasebno opisane u ovome radu DOL üH VH UDGRP XSR]RULWL NROLNR MH QXåQR ELWL RSUH]DQ X primjeni neverbalne komunikacije kojoj bi primaran cilj trebao biti potpuno (koliko je PRJXüH UD]XPLMHYDQMH SUL NRMHP üH VXGLRQLFL NRPXQLNDFLMH RVMHüDWL RERVWUDQX dobronamjernost D L]EMHJOLFH GRPDüLQRYX XOMXGQRVW 3ULPMHUL NRMLPD VH X UDGX SRWYUÿXMX UD]OLþLWRVWL X PRGHOLPD QHYHUEDOQH NRPXQLNDFLMH RGQRVH VH QD WUHQXWDþQH WM NUDWNRWUDMQH boravke izbjeglica u Hrvatskoj, konkretnije u Osijeku ýHSLQX i Belom Manastiru,2 dakle ULMHþMHRSULYUHPHQLPPLJUDQWLPD

1H YHUEDOQDNRPXQLNDFLMDNDRSUHGXYMHWXVSMHãQLKPHÿXOMXGVNLKRGQRVD

0HÿXOMXGVNLVXRGQRVLSUHGYRÿHQLNRPXQLNDFLMRP- ako je ta komunikacija uspješna, L PHÿXOMXGVNL üH RGQRVL ELWL NYDOLWHWQL Watzslavick (1976: 13) komunikaciju definira kao conditio sine qua non društvenoga poretka. 1R NRPXQLNDFLMD QH R]QDþDYD VDPR UD]JRYRU sporazumijevanje govorom, YHü i sporazumijevanje pokretima, položajima tijela, mimikom, gestama i sl.ãWRMHYUORþHVWRLMHGLQLREOLNNRPXQLFLUDQMD $NRMHþRYMHNXXVNUDüHQRQHNRRG SULURÿHQLKRELOMHåMD QSUJRYRUVOXKGLMHORYLWLMHOD QMHJRYDNRPXQLNDFLMDV drugim ljudima PRåHELWL]QDWQRRWHåDQDLRVXÿHQDQDQHYHUEDODQNRG (Brajša, 1994: 16), a u istoj se situaciji VXGLRQLFL UD]JRYRUD PRJX QDüL L DNR GRVORYFH QH PRJX SURQDüL ]DMHGQLþNL MH]LN3 VSRUD]XPLMHYDQMDRþHPXMHuglavnom ULMHþNDGDVXXSLWDQMXL]EMHJOLþNHPLJUDFLMH8WRPMH NRQWHNVWXQXåQRQDJODVLWLGDQHYHUEDOQDNRPXQLNDFLMDQLMHLQHWUHEDELWLLVNOMXþLYRSRVOMHGLFD QHSURQDODåHQMD ]DMHGQLþNRJD MH]LND VSRUD]XPLMHYDQMD þDN XVXSURW - ona treba dopunjavati verbalnu komunikaciju, tj. biti njezinim sastavnim dijelom kako bi se ostvario cilj komuniciranja - prenošenje jasne i potpune poruke.

1 U ovom se radu neverbalno komuniciranje odnosi na komuniciranje L]PHÿXVLULMVNHLDIULþNHL]EMHJOLFH s jedne strane te pripadnika hrvatskoga naroda s druge strane. 2 .DGD MH ULMHþ R NUDWNRWUDMQLP ERUDYFLPD PLVOL VH QD SULYUHPHQH ERUDYNH L]EMHJOLFD QD DXWREXVQLP NRORGYRULPD NRMLPD MH FLOM ELR GRþHNDWL SULMHYR] SUHPD NRQDþQRPX FLOMX X QDMYHüHP EURMX VOXþDMHYD X NjemaþNX 6toga boravci nisu bili dulji od dva do tri dana, a komunikacija s izbjeglicama odnosila se na osnovnu komunikaciju egzistencijalnoga predznaka - SRWUDåLYDQMD LQIRUPDFLMD XSLWL RNR KUDQH L SLüD VDYMHWL oko lakšega snalaženja u gradu i sl.

3 Sintagma 'zaMHGQLþNLMH]LN RGQRVLQDJRYRUQL VYMHWVNL MH]LNUD]XPOMLYVYLPVXGLRQLFLPDNRPXQLNDFLMVNRJD procesa.

79 1DSVLKLþNRPLGXKRYQRPSODQXuspješno ostvarene komunikacije podjednako je pak važno R]UDþMHXNRMHPPHÿXVREQRNRPXQLFLUDPRNDNRVHMHdni prema drugima odnosimo, kojim se ULMHþLma koristimo, tj. NDNR WHþH NRPXQLNDFLMD i na verbalnom i na neverbalnom planu. %UDWDQLü73). Tu je važno pridodati i pojam socijalne senzibilnosti koji podrazumijeva „osjetljivost za probleme, potrebe i želje drugih ljudi. Pritom tUHEDQDJODVLWLGDLRWRPHSUHYODGDYDMXUD]OLþLWD PLãOMHQMDXNRMRMMHPMHULVRFLMDOQDVHQ]LELOQRVWRSüLXQLYHU]DOQLSRMDPWMGDOLMHLNROLNR SRåHOMDQ L SULKYDüHQ SRMDP X VYLMHVWL YHüLQH OMXGL NDNR EL SRVWDR MHGQLP RG PRWLYD ]D pokretanje socijalno – SROLWLþNLK DNWLYQRVWL³ 9LVLQVNL Socijalnu se senzibilnost SRYH]XMHLVHPSDWLMRPNRMDMHQHL]RVWDYQDXNRQWHNVWXL]EMHJOLþNHNUL]HWHMHSUHGXYMHWRP RþHNLYDQLK UH]XOWDWD XVSMHãQH NRmunikacije - dobivanjem što potpunijih odgovora te obostranom pozitivnom percepcijom svih sudionika komunikacijskoga procesa. Marlowe (1986, prema Brdar i Pokrajac-Buljan, 1993) tako definira socijalnu kompetenciju kao sposobnost razumijevaQMD WXÿLK L YODVWLWLK RVMHüDMD PLVOL L SRQDãDQMD OMXGL X PHÿXVREQLP odnosima NDR L RGJRYDUDMXüHJ SRQDãDQMD NRMH VH WHPHOML QD WRP UD]XPLMHYDQMX „Prema istom autoru socijalno kompetentna osoba mora biti osjetljiva na reakcije drugih ljudi, odnosno mora bar XRGUHÿHQRMPMHULGRåLYOMDYDWLHPSDWLMX Upravo je doživljavanje empatije QXåDQSUHGXYMHWXVSMHãQHQHYHUEDOQHNRPXQLNDFLMHDPRåHVHUHüLLGDMHQMH]LQLPVDVWDYQLP dijelom.“ (Visinski, 2000: 7). Da se korijeni morala nalaze u empatiji, navodi Hoffman SUHPD *ROHPDQ NRML WYUGL GD VXRVMHüDQMH V SRWHQFLMDOQLP åUWvama i sudjelovanje u njihovoj nevolji navodi ljude na to da nešto poduzmu i da pomognu takvim RVREDPD 0HGLMVND SRSUDüHQRVW SULYUHPHQH L NUDWNRWUDMQH L]EMHJOLþNHNUL]HX2VLMHNX ýHSLQX L %HORP 0DQDVWLUX SRWYUÿXMH HPSDWLþQRVW KUYDWVNRJD QDURGDLQDVWRMDQMe u RVLJXUDYDQMX SRPRüL QDþHOQR RQH HJ]LVWHQFLMDOQH L MHGQRVWDYQHSULþHPXMHQHL]RVWDYQDL neverbalna komunikacija. 3UHPD'LPEOHE\L %XUWRQ NRPXQLNDFLMDXRGQRVXPHÿXOMXGLPDWHþHQD dvjema razinama - YHUEDOQRM L QHYHUEDOQRM SUL þHPX VH SRVebice naglašava njihova nedjeljivost.4 Verbalna se komunikacija služi govorom L SLVPRP D EXGXüL GD MH MH]LN QDM]QDþDMQLML NRPXQLNDFLMVNL VXVWDY X OMXGVNRM ]DMHGQLFL YHUEDOQRP NRPXQLNDFLMRP RPRJXüXMHPRGUXJLPDLQIRUPDFLMHRREMHNWLYQRPVWDQMXLGHMDPDPLslima, zbivanjima oko nas i u nama. Vezana je uz sadržajni vid komunikacije i uglavnom je pod svjesnom kontrolom. Neverbalna komunikacija može biti dopuna ili zamjena verbalnoj, što posebice dolazi do izražaja kada je u pitanju komunikacija s izbjeglicama koje nerijetko ne znaju ili zbog straha ne žele govoriti stranim jezikom, dok njihov jezik sudionici s druge strane komunikacijskoga procesa ne razumiju. 1HYHUEDOQRP NRPXQLNDFLMRP L]UDåDYDPR RVMHüDMH stavove i vlastitu osobnost, a na nju može utjecati i nHVYMHVQLGLROLþQRVWL.DGDJRYRULPR XYMHUHQLVPRGDQDãHULMHþLXSRWSXQRVWLSUHQRVHQDãHSRUXNHDþHVWRQLVPRVYMHVQLSRNUHWDL SRORåDMD WLMHOD L]UD]D OLFD SRVHELFH RþLMX SRJOHGD ERMH JODVD SURVWRUQH XGDOMHQRVWL IL]LþNRJL]JOHGD RGMHüDNRVDQakit) i sl.5 Upravo je ta nesvjesnost ono na što treba obratiti pozornost kada je u pitanju komunikacija s izbjeglicama, a koja sa sobom nosi socijalnu QHXRELþDMHQRVWLQXåQRVWSULKYDüDQMDNXOWXUQHSRVHEQRVWLPLJUDQDWD,]EMHüLQHVYMHVQRVW]QDþL osvijestiti neverbalan kod u skladu sa situacijom u kojoj se govornik nalaziãWRüH osigurati cilj uspješne komunikacije - pravilnu recepciju odaslane poruke.

4 1DQHGMHOMLYRVWYHUEDOQHLQHYHUEDOQHNRPXQLNDFLMHXSXüXMHL:DW]ODZLFNÄ X]YHUEDOQXSDUDOHOQRWHþHL neverbalna komunikacija.“ (prema BratanLü 5 Upravo su navedene sastavnice neverbalne komunikacije u kontekstu ostvarivanja uspješne komunikacije sa VXGLRQLFLPDL]EMHJOLþNHNUL]HSUHGPHWRPLVWUDåLYDQMDRYRJDUDGD

80 Otkako je Albert Mehrabian6 otkrio da u cjelovitom utjecaju jedne poruke sedam posto pripada govornom (sDPRULMHþL JODVRYQRP XNOMXþXMXüLWRQJODVDLPRGXOLUDQMH a 55 % neizgovorenome, velika je važnost pridodana govoru tijela i neverbalnoj komunikaciji. (Pease, 1991: 9). A. Pease (1991) VPDWUDGDMHÄVYDNDGMHORPLþQDDQDOL]DLNODVLILNDFLMDJHVWH promašaj, MHU VH JXEL L] YLGD FMHOLQD QHYHUEDOQH NRPXQLNDFLMH ³ NRMD MH PHÿXWLP VORåHQ SURFHV ãWR XNOMXþXMH OMXGH ULMHþL QMLKRYX LQWRQDFLMX L SRNUHWH WLMHOD 3HDVH 8 VNODGX V QDYHGHQLPJHVWRYQLNRGWUHEDSURXþDYDWLSUHPDUD]QLPL]UDåDMQLPSRGUXþMLPDJRYRUWLMHOD NDR FMHOLQH JRYRU UXNX SRNUHWL ãDNH SUVWLMX L GODQRYD JRYRU QRJX JRYRU OLFD L RþLMX WH NRPELQLUDQH JHVWH ÄNRMH VX QDVWDOH NDR VLQWH]D SULURÿHQLK GLVSR]LFLMD ]D L]UDåDYDQMH fizioloških i emocionalnih stanja organizma i njegoYLK VRFLMDOL]LUDQLK NUHWQML³ 3LQWDULü 2002: 17). Prema Šegoti i sur. (2003: 6-7), komunikacija je „sredstvo VSRPRüXNRMHJGYLMHLOLYLãHRVREDUD]PMHQMXMXLQIRUPDFLMHLPHÿXVREQR XWMHþX QD VYRMD PLãOMHQMD L SRQDãDQMH³ WM ÄGLQDPLþDQ SURFHV QDPMHUQRg ili QHQDPMHUQRJ GDYDQMD SUHQRãHQMD L SULPDQMD SRUXND L]PHÿX GYLMH L YLãH RVRED QD verbalan LOLQHYHUEDODQQDþLQ- XNOMXþXMXüLLXSRUDEXVLPEROD³ .DNRLVWLþX6RUWD-Bilajac i Sorta, „verbalna komunikacija koristi se za razmjenu informacija znakovima/simbolima NRMH VYDWNR PRåH UD]XPMHWL QD MHGQDN QDþLQ D WDNR VH UD]PMHQMXMH VDGUåDMQL YLG SRUXNH 1HYHUEDOQD NRPXQLNDFLMD VH VOXåL ]QDNRYLPDVLPEROLPD NRML RPRJXüXMX SULEOLåQX SUHGRGåEX L QMRPH VH SUHQRVH SRUXNH R RGQRVX SUHPD %DãLü +XGLQD Koller-TrERYLüäLåDN%UDWDQLü:DW]ODZLFN%HDYLQ-Bavelas, Jackson, -HGQD RG ãLUH SULKYDüHQLK GHILQLFLMD RSLVXMH neverbalnu komunikaciju kao SURFHV VLJQDOL]LUDQMD ]QDþHQMD X LQWHUSHUVRQDOQRM NRPXQLNDFLML NRML QH XNOMXþXMH izgovorene rijHþL *RVV 2¶+DLU 2ELþQR VH SUL NRPXQLNDFLML XVUHGRWRþXMHPR QD RQR ãWR VH JRYRUL ULMHþLPD 0HÿXWLP QHYHUEDOQD NRPXQLNDFLMD RWNULYDLRQRãWRVHQHåHOLUHüL5DGLVHRW]Y JRYRUXWLMHOD “ (Sorta-Bilajac - Sorta, 2013: 586-587). Da neverbalna sastavnica komunikacije ponekad može biti i važnija od verbalne sastavnice - što, smatramo, posebice dolazi do izražaja u komunikaciji s uplašenim, premorenim, a ponekad i agresivnim izbjeglicama - SRVHELFHQDJODãDYDMX0UYLFD0DÿDUDFL-HOLFD ): „Iako je u percepciji komunikacije uvriježeno mišljenje da je segment verbalne komunikacije primarno najvažniji, neverbalna komponenta komunikacije, neverbalni DVSHNWSUHPDLVWUDåLYDQMLPD]DX]LPDMHGQDNRYDåQXXQHNLPVOXþDMHYLPDLYDåQLMX funkciju od verbalne komunikacije. Neverbalna komunikacija zapravo finalizira efekt YHUEDOQR L]UHþHQLK SRUXND NRMH PRJX ELWL NRQJUXHQWQH LOL QHNRQJUXHQWQH YHUEDOQRM komunikaciji. Nekongruentnost, tj. nepodudarnost verbalne i neverbalne komponente, implicira nHYMHURGRVWRMQRVW NRPXQLNDWRUD L]YRUD L PRåH SURX]URþLWL VXPQMX X L]UHþHQR LOL RGELMDQMH SRUXNH NRG UHFLSLMHQWD .³ 0UYLFD 0DÿDUDF - Jelica, 2015: 150). Mehrabian i Wiener (1967: 109- XWYUÿXMXGDVHpri prosudbi emocionalnoga stanja osobe YHüD važnost (...) pridaje izrazu lica nego verbalnim izjavama. Dakle, neverbalna je komunikacija SUHPD 0UYLFD 0DÿDUDF L -HOLFD važniji i kompleksniji vid PHÿuljudskih odnosa QHJR ãWR VH WR QD SUYL SRJOHG PRåH þLQLWL U ovisnosti o izgledu izbjegOLþLQDOLFDPRåHPRRGDEUDWLPRGHOSUHPDNRMHPXüHPRMRM LOLSDNQHüHPR SULVWXSLWL

6 5LMHþMHRDPHULþNRPSURIHVRUXVRFLMDOQHSVLKRORJLMH http://trendnew.biz/2016/02/27/why-study-asl/, 5. ožujka 2016., 22,45).

81 Neizostavan je dio neverbalne komunikacije, a osobito bitan kada je u pitanju komuniciranje s izbjeglicama, uljudnost,7 tj. uljudbeni kod. Kako smatra Marot (2005: 54), „pod pojmom uljudnosti se sve do VHGDPGHVHWLKJRGLQDVWROMHüa podrazumijevao RGUHÿHQDOWUXLVWLþNLQDþLQVRFLMDOQRJSRQDãDQMDLL]UDåDvanja. Prije svega se tu misli na neke ustaljene forme XJODÿenosti (tzv. salonske manire - pridržavanje vrata otvorenima da bi RVRED PRJOD SURüL NRPSOLPHQWLUDQMH QHþijeg dobrog izgleda, primjenjivanje obrazaca uljudnog razgovora na javnim društvenim okupljanjima, ali i RVOREDÿanje mjesta za sMHGHQMH VWDULMRM RVREL WH QDURþito uporaba formi oslovljavanja). Pritom su pojmovi 'uljudnost' i 'poštovanje' bili smatrani sinonimima, što su kasnija SUDJPDOLQJYLVWLþND LVWUDåLYDQMD SRND]DOD QHWRþQLP VPMHVWLYãL SRãtovanje (kao uostalom LSULVWRMQRVWLXJODÿenost) u sferu sociolingvistike. Za razliku od spomenutih sociolingvLVWLþkih pojmova koji ukazuju na izražavanje štovanja prema drugim ljudima QDWHPHOMXQMLKRYDYLãHJVWDWXVDPRüi ili starije dobi, uljudnost se odnosi na pokazivanje ili privid pokazivanja obzira prema drugima.“8 U kontekstu neverbalne komunikacije s izbjeglicama važno je istaknuti kako je upravo XOMXGQRVWQHL]RVWDYQDVDVWDYQLFDNRMDMDPþLSR]LWLYQRR]UDþMHLXJRGQRLVNXVWYRVXVSMHãQR ostvarenim ciljem prenošenja poruke. No ne treba zanemariti kulturne UD]OLNH L]PHÿX L]EMHJOLFD L X RYRP VOXþDMX +UYDWa - koje zasigurno ostavljaju traga i na percepciju ostvarenoga komunikacijskog procesa. Kao primjer kulturnih razlika Marot (2005: 66) navodi ÄPHÿXVREQX XGDOMHQRVW RVRED X NRPXQLNDFLMVNRM VLWXDFLML NRMD VH SURWHåH RG FHQWLPHWDUDNDGDMHULMHþREOLVNLPLQWLPQLPRVREDPDGRPHWDUDLYLãHXVOXþDMX MDYQRJD REUDüDQMD 8RELþDMHQD XGDOMHQRVW RVRED X VYDNRGQHYQRM NRPXQLNDFLML X (XURSLL]PHÿXFHQWLPHWDUDLPHWUD YDULUDXUD]OLþLWLPNXOWXUDPDDOLRYLVL L R NRQWHNVWX RSüHQLWR SD üH RQR ãWR MH X MHGQRM VUHGLQL SULKYDüHQR NDR XRELþDMHQ QDþLQNRPXQLNDFLMHGUXJGMHELWLSURWXPDþHQRNDRQDPHWDQMH QSUWLMHNRPSRVORYQRJ UD]JRYRUDQHüHPRVHQDJLQMDWLSUHPDVXJRYRUQLNXLOLJDGRGLULYDWL ³ 1DYHGHQL SULPMHU XRELþDMHQLK HXURSVNLK XGDOMHQRVWL X NRPXQLNDFLML NDGD MH ULMHþ R NRPXQLNDFLML V L]EMHJOLFDPD SRWYUGLR MH NXOWXUQX UD]OLNX L]PHÿX GRPDüLQD L SULYUHPHQLK migranata - QDLPHNRPXQLNDFLMDVL]EMHJOLFDPDåHQVNRJDVSRODRGYLMDODVHQDPQRJRYHüRM XGDOMHQRVWL RG XRELþDMHQH ]D QDãX NXOWXUX D QHULMHWNR je ta komunikacija bila i posredna, preko muškarca koji je supružnik ili rod. %XGXüL GD RSLV NRPXQLNDFLMVNLK SURFHVD ]DKWLMHYD LQWHUGLVFLSOLQDUDQ ]QDQVWYHQL SULVWXSNDNRVPDWUD0LOHWLü , „neverbalna komunikacija kao jedna od komponenata komuniciranja iziskuje suþeljavanje razliþitih gledišta kako bi se dobio cjeloviti prikaz. Prouþavajuüi neverbalnu komunikaciju s jeziþnog aspekta, semiotika, znanost o verbalnom i neverbalnom jeziku, pravi razliku izmeÿu znakova, simbola, kodova i normi, kao uopüenih pravila ponašanja. Njihova interpretacija u zadanom kontekstu ovisit üe o mnogo þimbenika, a ponajprije o kulturnoj pripadnosti sudionika komunikacije.“

7 8 6LPHRQRYX UMHþQLNX QDWXNQLFD MH uljudnost pojašnjena kao „uljudan oblik izražavanja, oblik uljudnosti; intonacija uljudnosti - naVWDMH NDG VH QSU ]DSRYMHGQD UHþHQLFD LQWRQLUD NDR ]DPROQD LOLNDR XSLWQD REOLN XOMXGQRVWL REOLN SDåQMH³ 6LPHRQ 7DNRÿHU X 5MHþQLNX VLQRQLPD /M âDULü SRMDP XOMXGQRVWL NDNR XWYUÿXMH 0DURW QH UD]OLNXMH XOMXGQRVW NDR QDþLQ L]UDåDYDQMD RE]LUD QHRYLVQR R XVWDOMHQLPSUDYLOLPDSRQDãDQMDRGSRMPRYDNRMLXSXüXMXQDSRQDãDQMHYH]DQRX]RGUHÿHQHGUXãWYHQHSULJRGHL VRFLMDOQLVWDWXVLOLSDNSULSDGQRVWRGUHÿHQRMNXOWXUQRMVNXSLQL

8 0DURWXUDGXXSXüXMHQD VOMHGHüXELEOLRJrafsku jedinicu: Jenny Thomas (1995) Meaning in interaction: an introduction to pragmatics, Longman, London and New York, str. 150., u kojoj se detaljnije piše o SUDJPDOLQJYLVWLþNLPLVWUDåLYDQMLPDXNRQWHNVWXVRFLROLQJYLVWLNH

82 1DGDOMHDXWRULFDQDYRGLSRGMHOXQHYHUEDOQHNRPXQLNDFLMHSUHPD9LGPDU&YLWDQRYLü X NRMRM VX UD]YLGQL RSüHSR]QDWL NDQDOL NRML ]QDWQR XWMHþX QD XSUDYOMDQMH YHUEDOQRP NRPXQLNDFLMRPXVYDNRGQHYQLPPHÿXOMXGVNLPRGQRVLPD

Novi model klasifikacije neverbalne komunikacije

1R EXGXüL GD L]EMHJOLþND NUL]D QLNDNR QLMH VYDNRGQHYQD VLWXDFLMD YHü iznenadna SRMDYQRVW NRMX VH LVNOMXþLYR SURPDWUD X VRFLRNXOWXUQRP NRQWHNVWX ELOR MH QXåQR L]UDGLWL vlastiti model podjele neYHUEDOQH NRPXQLNDFLMH þLMH VH VDVWDYQLFH PRJX L]UDYQR GRYHVWL X VYH]XVSRVHEQRVWLPDL]EMHJOLþNHNUL]H Kada se govori o modelu neverbalne komunikacije, EURMQL VX SULVWXSL NDR L WXPDþHQMD RGUHÿHQLK ]QDNRYD QHYHUEDOQH NRPXQLNDFLMH 8 QHVYDNLGDãQMLP VLWXDFLMDPD NDR ãWR MH VOXþDM L]EMHJOLFD i tražitelja azila nužno je u model uvesti jednu NOMXþQXYDULMDEOXQHVLJXUQRVWXQHL]YMHVQRVWL%ez obzira na glavne kategorije modela neverbalne komunikacije (Blatner, 2009.),9 razvili smo vlastiti model neverbalne NRPXQLNDFLMHXL]EMHJOLþNRMNUL]LWHX] temeljne elemente modela navodimo i novu varijablu - nesigurnost u neizvjesnosti. Pretpostavljeni se model sastoji od šest elemenata neverbalne komunikacije: (1) kontakt RþLPD JHVWH SRNUHWL GUåDQMH RVREQLSURVWRUL QHVLJXUQRVWXQHL]YMHVQRVWL 8VYDNRGQHYQLPOMXGVNLPLQWHUDNFLMDPDSRVWRMLQHNROLNRVLWXDFLMDLOLQDþLQDQDNRMLse ljudi gledaju s drugim ljudima i na osnovi QDþLQDJOHGDQMDL]PHÿXOMXGLPRåH se ]DNOMXþLWLX NDNYRP VH PHÿXVREQRP RGQRVX RQL QDOD]H 8 SULMDWHOMVNLP VXVUHWLPD X GUXãWYX, kontakti RþLPD WUDMX QHãWR GXOMH QHJR RELþQR ,]UDYDQ SRJOHG X RþL XSXüXMH na vrlo aktivan RVMHüDM ljubavi, neprijateljstva ili straha, dok je skrenut pogled iskaz stidljivosti, indiferentnosti, QDGPRüQRVW LOL SRGþLQMHQRVWi. Gledanje je važan vid svakog oblika ljudske komunikacije i može se XVYDNRGQHYQRPåLYRWXQDLüLQDUD]OLþLWHYDULMacije u gledanju ovisno od situaciji i osobnosti pojedinca. Emocije VHWDNRÿHUPRJXL]UDåDYDWLSRNUHWLPD LOL SRQDãDQMHP RþLMX 1D YHOLþLQX ]MHQLFD QH XWMHþH VDPR SURPMHQD VYMHWORVWL 2QH VX SRGORåQH L Xtjecaju emocionalnih promjena. Emocionalne promjenHPRJXPLMHQMDWLYHOLþLQX]MHQLFDSULQHNRP VWDOQRPVYMHWOX3RYHüDYDQMHLVPDQMLYDQMH]MHQLFDWDNRÿHUsu znaci koji govore o þRYMHNRYX raspoloženju. Tako primjerice XJOHGDPROLQHãWRãWRQDVX]EXÿXMHQDSR]LWLYDQLOLQHJDWLYDQ QDþLQQDãHse zjenice prošire više nego pod odUHÿHQLPVYMHWORVQLPXYMHWLPD7HVHSURPMHQH normalno GRJDÿDMX EH] QDãHJ ]QDQMD L L]YDQ QDãH NRQWUROH 2QH QDP SRPDåXNDNR bismo otkrili istinske ljudske osMHüDMH 7DNR L X VOXþDMX VXVUHWD V L]EMHJOLFDPD OMXGL UHDJLUDMXQD UD]OLþLWH QDþLQH JRYRURP VYRMLK RþLMX 2VWYDUXMX NRQWDNW RþLPD LDNR RQ VWYDUD RGUHÿHQX mjeru nesigurnosti (gledati ili ne). Pogotovo treba izbjegavati stanje „buljenja“. 8VPMHUDYDQMH RþLMX QD VWUDQX SRNUHW je koji se javlja kao reakcija na postavljeno verbalno pitanje LOLMHXSURPDWUDQRPNRQWHNVWXULMHþRNXOWXUQLPUD]OLNDPDLSURFHVXPHÿXNXOWXUQH komunikacije. =QDQVWYHQR MH XWYUÿHQR GD MH pomicanje oþLMX QD GHVQX VWUDQX SRYH]DQR V UD]PLãOMDQMHP GRN MH SRPLFDQMH RþLMX QD OLMHYX VWUDQX SRYH]DQR VD YL]XDOQLP PLãOMHQMHP. /MXGHNRMLþHãüHSRPiþXRþLQDOLMHYXVWUDQXSULUD]PLãOMDMXVHVPDWUDMXNUHDWLYQLMLRGRQLK NRML SRPLþX RþL QD GHVQX VWUDQX SUL UD]PLãOManju. Treptanje je pokret brzog spuštanja i SRGL]DQMD RþQLK NDSDND D SURPDWUDQMH EU]LQH WLK SRNUHWD PRåH ELWL VUHGVWYR ]D SRPRü detekcije laži. U normalnim situacijama ljudsko treptanje svodi na oko 20 treptaja, a kada je prisuWQRX]EXÿHQMHLHPRFLRQDOQLVWUHVNROLþLQDWUHSWDMDVH]QDWQRSRYHüDYD Navedeni je element neverbalne komunikacije izrazito vidljiv pri kontaktu s izbjeglicama i WUDåLWHOMLPD D]LOD MHU XSUDYR VSRPHQXWL HPRFLRQDODQ VWUHV X]URNXMH RGUHÿHQX PMHUX SRYHüDQRJDGUHQDOLQDNRMLXEU]DYDþRYMHNRYHELRORãNHIXQNFLMH3RGL]DQMHMHREUYD izraz lica

9 http://www.blatner.com/adam/level2/nverb1.htm (28YHOMDþH

83 NRML VH PRåH MDYLWL X UD]OLþLWLP VLWXDFLMDPD 0RåH VH MDYLWL Nao bljesak obrvama prilikom SR]GUDYOMDQMDNDRSRMDþDYDQMHGRPLQDQWQRVWLLOLNDRQDJODãDYDQMHVXEPLVLYQRVWL .DGDMHULMHþRL]EMHJOLFDPDLWUDåLWHOMLPDD]LODVlužbene osobe i JUDÿDQL moraju se unaprijed u potpunosti informirati i biti sigurni u osjetljivosti koje se mogu javljati zbog rodne razlLþLWRVWLXNRPXQLNDFLMLSRVHELFHNDGDMHULMHþ o neverbalnoj komunikaciji. To je izrazito YDåQR X NRQWHNVWX PHÿXkulturne komunikacije - primjerice, žena bi mogla izbjegavati NRQWDNWRþLPDVYRGLWHljem postupka zbog kulturnih normi društva iz kojega dolazi. *HVWH UXNDPD XVNODÿHQH VX V JRYRURP L SUHGVWDYOMDMX YDåQX GRSXQX HPRFLRQDOQLP izrazima lica. One su toliko sastavan dio ljudskog verbalnog iznošenja da se ponekad JHVWLNXOLUDþDNLNDGse s nekim razgovara telefonski. Nezavisno od rD]OLNDL]PHÿXJUXSDL UD]OLNDPHÿXSRMHGLQFLPDSRVWRMHYDULMDFLMHXXþHVWDORVWLJHVWLNXOLUDQMDRGSULOLNHGRSULOLNH kod istog pojedinca. Naglašavanje, ili precizniji opis sadržaja koji verbalno iznosimo SRSUDüHQR MH þHVWRP JHVWLNXlacijom. Kimanje glavom služi kao povratna informacija JRYRUQLNXXSXüXMXüLQDWRGa se razumije ono što se govori te kao potkrjepljenje govorniku da nastavi. Uz to, kimanje i odmahivanje glavom dva su najrasprostranjenija znaka za 'da' i 'ne'0HÿXWLPRGPDKLYDQMHJODYRP þHVWRVH]DPMHQMXMHPDKDQMHPNDåLSUVWRPLSRERþQLP mahanjem šakom. Na sve navedeno posebno treba obratiti pozornost pri susretu s ljudima iz drugih kultura gdje VHLVWL]QDNRYLPRJXWXPDþLWLUD]OLþLWLPQDþLQLPD8L]EMHJOLþNRMVXNUL]LJHste vrlo važan oblik komunikacije (pokazivanje pravca kretanja, iskazivanje osnovnih fizioloških potreba, i RVWDOL RGVMHþFL 3RND]LYDQMH RGUHÿHQLK REOLND LOL ]QDNRYD UXNDPD WUHED L]EMHJDYDWL ]ERJ PRJXüHNULYHLQWHUSUHWDFLMHNRMDELPRJODGRYHVWLGRRGUHÿHnih problema ili sukoba. Govor je tijela SRVHEDQ NDQDO QHYHUEDOQH NRPXQLNDFLMH NRML MH QDMYLãH SURXþDYDQ NRMHPVHGDMHQDMYHüDSUDNWLþQDYULMHGQRVWLNRMLXYLãHVOXþDMHYDSUHGVWDYOMDVLQRQLPRQRJD što je neverbalna komunikacija. Govor se tijela bavi proXþDYDQMHP SRNUHWD WLMHOD L GHNRGLUDQMHPWLK]QDþHQMD.DGDVHNDRNRPXQLNDFLMVNLVXVWDYSURPDWUDMXSRNUHWLLVWDYRYL tijela, to se odnosi na sve njegove dijelove i to: na pokrete glave, ruku, nogu, na stavove tijela i na pokrete koji se prave bilo licem ilLUXNDPD6YDNLþRYMHNtijekom komunikacije zauzima UD]OLþLWH VWDYRYH WLMHOD D VYL WL VWDYRYL LPDMX RGUHÿHQR ]QDþHQMH L SUHGVWDYOMDMX ]QDN QD WHPHOMXNRMLKGUXJLOMXGLPRJX]DNOMXþLYDWLRQDPDDLPLRQMLPD=QDNRYLNRMHãDOMHWLMHOR PRJX SRND]LYDWL QHþiju dominantnost, submisivnost, nesvjesnu želju za zaštitom, nervozu, agresivnost, nesigurnost, a ako su pak WL ]QDFL NRQWUDGLNWRUQL L QDãD RVMHüDQMD NRMD pokušavamo sakriti. Orijentacija tijela i držanje tijela važni su za socijalnu interakciju. Pojedinac oELþQR usmjerava VYRMHWLMHORSUHPDRVRELVNRMRPSULþDWDNRGDRNUHWDQMHRGRVREH]DKWMHYDSRNUHW WLMHOD .DG VH VSUHPD L]YHVWL QHNX UDGQMX þHVWR UDGL SULSUHPQH SRNUHWH 2QL GMHOXMX NDR nagovještaji onog što pojedinac QDPMHUDYD XþLQLWL ýLQMHQLFD MH da se služimo pokretima nakane i da reagiramo na njih kod drugih u mnogim situacijama, a da toga nismo svjesni. 3ULPMHULFHVPDWUDVHGDVPMHUDMXüLSRNUHWNDXVWDMDQMXVDVWROLFHþHVWRGMHOXMHNDRQDJRYMHãWDM naše potrebe da prekinemo razgovor. Držanje tiMHODWDNRÿHUPRåHELWLGREDUSRND]DWHOMMHOL osoba napeta ili opuštena. .RGL]EMHJOLFDMHXþHVWDORELORYLGOMLYRGDQHXRELþDYDMXL]UDYQX komunikaciju sa sugovornikom izvan njihove domene te da kod medijskog eksponiranja u prvi plan stavljaju djecu ili žene da bi komunikacijski sebe ili cijelu skupinu ljudi prikazali kao ugroženu skupinu. Osobni prostor pretpostavlja stupnjeve fiziþNH EOL]LQH NRML VX dopušteni zavisno od intimnosti odnosa s osobom s kojom smo u interakciji. Postavljaju se nevidljive granice unutar koje „uljezi“ QHVPLMXXüL'UXãWYHQLpak kontekst može promijeniti te udaljenosti. U velikim gužvama u svoj intimni osobni prostor prisiljeni smo pustiti neznanca, što izaziva negodRYDQMH 8þLQFL QDUXãDYDQMD WRJ ÄQHSLVDQRJ SUDYLOD³ nastoji se drDVWLþQR VPDQMLWL L]EMHJDYDQMHPSRJOHGD,VWRWDNRDNRMHULMHþRSUHYHOLNRMXGDOMHQRVWLSRWUHED]DLQWLPQRãüX

84 QDGRNQDÿXMHVHþHVWLPLGXåLPYL]XDOQLPNRQWDNWRP'DNOHNRGOMXGLNDRLNRGåLYRWLQMD narušavanje osobnog prostora predstavlja narušavanje onoga što netko smatra vlastitim WHULWRULMHP 1DUXãDYDQMH WHULWRULMD VPDWUD VH SULMHWHüLP L QD QMHJD VH UHDJLUD ERUERP LOL ELMHJRPLOLWMHVNRERPýDNLNDGQDP MH VDVYLP MDVQR GD QHþLMLPRWLYLQLVXQHSULMDWHOMVNH prirode, teško je potiskivati reakcije na primicanje, dolaženje u našu neposrednu blizinu. Uporaba osobnog prostora neverbalno je ponašanje koje uvelike varira meÿX NXOWXUDPD Razlikuje se nekoliko zona: ¾ intimna zona - do 45 cm ¾ osobna zona (obitelj i prijatelji) - do 1.20 m ¾ socijalna zona (društveni i poslovni odnosi) - od 1.20 do 3 m ¾ javna zona (nepoznati) - više od 3 m NaþLQ QD NRML SURMHNWLUDPR VHEH SUXåD OMXGLPD LQIRUPDFLMH R GUXãWYHQRM NODVL HWQLþNRM LGHQWLILNDFLML EUDþQRP VWDWXVX 0RåH VH ]DNOMXþLYDWL L R NDUDNWHUQLP FUWDPD OLþQRVWL PrimjeriFH YMHURMDWQLMH MH GD üH HNVWURYHUWLUDQL OMXGL þHãüH REODþLWL L]UD]LWR MDNH ERMH RG LQWURYHUDWD$NWLYLUDMXüLGUXãWYHQHVWHUHRWLSHOMXGLXSUDYOMDMXGRMPRYLPDNRMHGUXJLRQMLPD VWYDUDMX1DWDMQDþLQGRSULQRVe predvidljivosti socijalne interakcije, što je uvelike olakšava. 8L]EMHJOLþNRMje NUL]LGRPLQDQWQDMDYQD]RQDNRPXQLNDFLMHNRMDSUHPDRGUHÿHQLPWHRULMDPD L]QRVL YHüX XGDOMHQRVW RG PHWUD 1DUDYQR X FLMHORP NRPXQLNDFLMVNRP SURFHVX SRVWRMH izdYRMHQLVOXþDMHYLDOLLRGUHÿHQHVLWXDFLMH kada pravila ne vrijede. Temeljem svega navedenog te na osnovi prethodnih pet elemenata neverbalne NRPXQLNDFLMHLVWLþHPRLãHVWLHOHPHQWQD]LYD nesigurnost u neizvjesnosti. Nesigurnost u neizvjesnosti predstavlja element neverbalne komunikacije koji se temelji na ri]LNX L QHL]YMHVQRVWL þLML MH SURGXNW XSUDYR QHVLJXUQRVW Brojni autori razlikuju pojmove rizika i neizvjesnosti.10 Rizik je vjerojatnost nastanka nekog nepovoljnog ili štetnog GRJDÿDMD NRMX MH PRJXüH RGUHGLWL L L]PMHULWL RGQRVQR RSüHQLWR VWDWLVWLþNL PRGHlirati. 1HL]YMHVQRVWMHRNROQRVWXNRMRMQHSRVWRMLGRYROMQRWRþQDVSR]QDMDRYMHURMDWQRVWLQDVWDQND ãWHWQRJGRJDÿDMDQHJRVDPRVYLMHVWRPRJXüQRVWLQMHJRYHUHDOL]DFLMH Iz svega navedenoga PRåH VH ]DNOMXþLWL da su upravo rizik i neizvjesnost rezultat nesigurnosti kod ljudL SRJRWRYR X VOXþDMX L]EMHJOLFD WH GD RQR VD VRERP QRVL RGUHÿHQH neverbalne znakove utemeljene na emocionalnom stanju pojedinca koji se nalazi u danoj situaciji.

=DNOMXþDN

Neverbalna je komunikacija neodvojivi dio RSüH komunikacije, stoga ju ne treba SURPDWUDWLNDRQXåQRVWNRMDSURL]OD]L]ERJQHPRJXüQRVWLRVWYDUDMDYHUEDOQRJDNRGDKada je X SLWDQMX L]EMHJOLþND NUL]D QHYHUEDOQD NRPXQLNDFLMD SRVWDMH GRPLQDQWQLMLP REOLNRP X odnosu na verbalnu komunikaciju, ali ju je potrebno prilagoditi u skladu s komunikacijskim kontekstom. Predloženim novim modelom klasifikacije neverbalne komunikacije, tj. XYRÿHQMHPQRYHYDULMDEOH QHVLJXUQRVWXQHL]YMHVQRVWL UDGRPVHQDVWRMLXSR]RULWLQDQXåQRVW SULODJRGEH XRELþDMHQLK NRPXQLNDFLMVNLK PRGHOD L]EMHJOLþNRM NUL]L WM VYLP QHSUHGYLÿHQLP sociokulturnim fenomenima.

Literatura

10 6DEROLü ' 5L]LN L QHVLJXUQRVW , 5L]LN L QMHJRYR PMHUHQMH VNORQRVW ND UL]LNX %LOMHãNH V SUHGDYDQMD )DNXOWHWHOHNWURWHKQLNHLUDþXQDUVWYD,QåHQMHUVNDHNRQRPLND 6YHXþLOLãWHX=DJUHEX=DJUHE, str. 205. - 223. (https://bib.irb.hr/datoteka/629658.Inzeko10a_Rizik_i_nesigurnost_I_130511.pdf)

85 Brajša, P., Pedagoška komunikologija, Školske novine, Zagreb, 1994. %UDWDQLü0Mikropedagogija: interakcijsko-NRPXQLNDFLMVNLDVSHNWRGJRMDSULUXþQLN]D studente i nastavnike, Školska knjiga, Zagreb, 1991. %UDWDQLü0Paradoks RGJRM+UYDWVNDVYHXþLOLãQDQDNQDGD=DJUHE Brdar, I., Pokrajac-Buljan, A., Predstavlja li empatija dio socijalne kompetencije?, Godišnjak Zavoda za psihologiju, Rijeka, 1993., str. 23. - 27. Dimbleby, R., Burton, G., More Than Words: An Introduction to Communication, Routledge, 1998. Goleman, D., Emocionalna inteligencija, Mozaik knjiga, Zagreb, 1995. Marot, D., Uljudnost u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji, Fluminensia, god. 17., br. 1, 2005., str. 53. - 70. Mehrabian, A., Wiener, M., Decoding of Inconsistent Communications, Journal of Personality and Social Psychology, god. 6., br. 1, 1967., str. 109. - 114. 0LOHWLü1*GMHMHJUDQLFDL]PHÿXSURILWDLVORERGQHSURGXNFLMH", Liburna, god. 1., br. 1, 2012., str. 48. - 59. 0UYLFD0DÿDUDF6-HOLFD6Poslovna komunikacija – poseban osvrt na njezinu ulogu u prodaji roba i usluga, Mostariensia, god. 19., br. 1, 2015., str. 149. - 158. Pease, A., Govor tijela, Založba Mladinska knjiga, Ljubljana - Zagreb, 1991. 3LQWDULü1Pragmemi u komunikaciji, Zavod za lingvistiku Filozofskoga fakulteta 6YHXþLOLãWDX=DJUHEX=DJUHE 6DEROLü ' Rizik i nesigurnost I., Rizik i njegovo mjerenje; sklonost ka riziku, Bilješke s SUHGDYDQMD )DNXOWHW HOHNWURWHKQLNH L UDþXQDUVWYD ,QåHQMHUVND HNRQRPLND 6YHXþLOLãWHX=DJUHEX=DJUHEVWU- 223. Simeon, R., (QFLNORSHGLMVNLUMHþQLNOLQJYLVWLþNLKQD]LYD, Matica hrvatska, Zagreb, 1969. Sorta-Bilajac, I., Sorta, J., Primjena teorije komunikacije Paula Watzslawicka na praksu komuniciranja u medicini i zdravstvu, JAHR - European Journal of Bioethics, god. 4., br. 7, 2013., str. 583. - 590. âDULü/M:LWWVFKHQW., 5MHþQLNVLQRQLPDKUYDWVNRJDMH]LND, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2008. Šegota, I. i sur., Kako komunicirati (s gluhima)?, 0HGLFLQVNL IDNXOWHW VYHXþLOLãWD X Rijeci, Katedra za društvene znanosti, Rijeka, 2003. Vidmar Cvitanoviü, M., Presentation of The Nonverbal Dictionary of Gestures, Signs & Body Language Cues by David B. Givens, Media, culture and public relations, 1, 2, Hrvatsko komunikološko društvo, Zagreb 2002., str. 181. - 190. Visinski, S., 1HNDUD]PDWUDQMDXSRNXãDMXRGUHÿLYDQMDSRMPDVRFLMalne senzibilnosti, Ljetopis socijalnog rada, god. 7., br. 1, 2000. Watzslavick, P., Wie wirklich ist die Wirklichet?, Wahn-Verstehen, Munchen, 1976.

Internetski izvori: http://trendnew.biz/2016/02/27/why-study-asl/ http://www.blatner.com/adam/level2/nverb1.htm

86 5HILND+XVHMQRYLüPDJLVWDUUD]UHGQHQDVWDYH UDK 314.15:159.922.8 'UXJDRVQRYQDãNROD=DYLGRYLüL ul. 8. Marta b.b. 061 / 870 - 943, [email protected]

Odgojno - REUD]RYQHSRWHãNRüHGMHFHXPLJUDFLMDPD

Sažetak

'MHFDVXQDMYHüHåUWYHXSULVLOQRPLVHOMDYDQMXþLMHSRVOMHGLFHPRJXRVWDYLWLYLGQRJWUDJD na sveukupan razvoj djeteta. 1HL]YMHVWDQ L WUDXPDWLþDQ SXW L]EMHJOLFD SXQ MH WUDXPDWLþQLK GRJDÿDQMD SD L ]ORVWDYOMDQMD najslabijih u ovoj populaciji, djece. Poseban problem je to što u ovom dobu, NDGD MH GMHþLML XP QDMIOHNVLELOQLML ]D SRXþDYDQje, djeca izbjeglice ostaju usNUDüHQD 1HNDGD PLJUDFLMH PRJX potrajati i mjesecima i za to vrijeme djeca nemaju nikakav vid pouke. 2YLPUDGRPüHPRSRNXãDWLXND]DWLQDSRWHãNRüHRGJRMDLobrazovanja djece u migracijama tokom samog egzodusa, a SRVHEQR QD SRWHãNRüH QD NRMH djeca migranata nailaze u novoj sredini. ,VNXVWYD ]D RYDM UDG üH XJODYQRP ELWL RVORQMHQD QD L]EMHJOLFH NRMHVXPLJULUDOHVD%OLVNRJ istoka u Europu.

.OMXþQHULMHþLPLJUDFLMDGMHFDRGJRMLREUD]RYDQMHNXOWXUQDVUHGLQD.

Educational problems of children in migration

Abstract

Children are the biggest victims of the forced expulsion whose consequences can leave visible signs on the overall development of the children. Uncertain and traumatic time refugees is filled with traumatic events even the weakest of abuse in this population, children. A separate problem is that in this age while the child's mind is the most flexible teaching- for which refugee children are deprived. Migration can sometimes last for months, during which time the children don't have any kind of lessons. This paper suggests educational problems of children in migration during the exodus itself, especially the difficulties that children faced mentioned in the new environment. Experience for this paper will largely be dependent on the refugees who migrated from Middle East to Europe.

Key words: migration, children, education, cultural environment.

87 Uvod

“ ,PLJUDQWLüHQDVWDYLWLGROD]LWLþDNLYLãHQHJRXSURãORVWL$ pitanje ne bi trebalo biti kako ih zaustaviti, ili kako napraviti da ih bude manje. Ne, pitanje bi trebalo biti, kako organizirati ]DMHGQLþNLåLYRWãWRLPPRåHPR ponuditi.“

Alessandro Silj, direktor (WKQREDURPHWUDPHÿX- narodne LVWUDåLYDþNH mreže za migracije u Rimu

3RYLMHVQR JOHGDMXüL, PLJUDFLMH OMXGL VX QDMþHãüH X]URNRYDQH HNRQRPVNLP UD]OR]LPD LOL ratnim sukobima. 6DP SURFHV PLJULUDQMD SRWLþH GLVEDODQV XQXWDU PLJUDQWVNH SRURGLFH L]ODåXüL MH nemalom broju iskušenja i stresnih situacija posredstvom tzv. stresora. Stresor je i potreba za stambenim situiranjem, poslovni angažman skrbnika porodice, prilagodba djece u novu školsku sredinu, ali i, primarno, odnos sredine prema pridošlima. 0LJUDQWLVXþHVWRVXRþHQLi VDSUHGUDVXGDPDL]NRMLKVHUDÿDGLVNriminacija širokog spektra, SRþHY RG RQH VRFLMDOQH HNRQRmske, kulturne i mnogih drugih, do diskriminacije institucionalne razine. Migrantske, osobito inostrane, porodice su obMHNWLYQRUD]OLþLWHRGGRPDüLK VYRMLPHWQLþNLPL NXOWXUQLP QDVOLMHÿHP We je njihov status u startu veoma nisko pozicioniran na socijalnoj ljestvici. Dimenzije problema u razmatranju su zaista ogromne, ali najbolniji po ljudsku dušu je, svakako, položaj najnedužnijih i najslabijih PHÿXVYLPXQHVUHüHQLPGMHFH. Djeca su najranjiviji dio cjelokupne migrantske populacije. Vizualizirajmo samo na trenutak sve one slike kojima smo, svakodnevno, izloženi posredstvom elektronskih medija. Djeca bez URGLWHOMDJODGQDGMHFDQHDGHNYDWQRREXþHQDLREXYHQDGMHFDGMHFDSRGJROLPQHERm, djeca izložena nehigijenskim uvjetima, vremenskim neprilikama, mrtva djeca... $OL RYGMH üHPR govoriti o njihovim odgojno - obrazovnim usNUDüHQRVWLPD L GDOHNRVHåQLP posljedicama uzrokovanih istim. Djeca migranti imaju zagarantirana prava, ali da li je zaista tako i u njihovoj realnosti, ako jeste, da li može i bolje; ako nije, NDNRLPSRPRüL, kako ih usmjeriti i osigurati zagarantirano. U svjetlu naše velike želje i htijenja da im pomognemo, krenimo od razmatranja nekih ED]LþQLK þLQMHQLFD L QDGDMPR VH GD üHPR na tom putu uspjeti uhvatiti barem iskru nade u WUHQXWQRPPUDNXLEH]QDÿXXNRMHP se nalaze.

88 1. Odgojno - obrazovne potrebe društva

-HGDQ RG ED]LþQLK ]DKWMHYD GUXãWYD X JOREDOX MH RVLJXUDYDQMH XYMHWD X NRMLPD üH VYDNL SRMHGLQDFPRüLRVWYDULWLsvoj osobni rast i razvoj u odgojno - obrazovnom smislu. Odgoj i obrazovaQMH VKRGQR UHþHQRP SRWSDGDMX SRG segment temeljnih ljudskih prava i univerzalnih ljudskih vrijednosti. Dirkem (1981) LVWLþH: “ Odgoj i obrazovanje je djelovanje kojim odrasli utiþXQDQDUDãWDMMRã nedovoljno zreo za život u GUXãWYX 6YUKD LP MH GD X GMHFL SREXÿXMX L UD]YLMDMX VWDQRYLWH tjelesne, umne i moralne kvalitete koje od njih zahtijevaju i društvo u cjelini i pojedina sredina kojoj pripadaju.“ 3UDWHüL UDSLGDQ WHKQRORãNL UD]YRM QRYRQDVWDOH GUXãYHQH SURPMHQH L SRWUHEe savremenog društva, odgoj i obrazovanje su uslovljeni nužnim promjenama Prema mišljenju velikog broja znanstvenika (Bruner, 2000; Stoll i Fink, 2000; Hentig, 1997) razvidno je da GRNYDOLWHWQLKLXVSMHãQLKSURPMHQDXRGJRMXLREUD]RYDQMXPRåHGRüLVDPR promjenom kulture u odgojno - obrazovnim ustanovama. 6DYUHPHQLRGJRMLREUD]RYDQMHSROD]LRGOLþQRVWLNDRWHPHOMQRJIDNWRUDUD]YRMDD ³VDPRUD]YRMOLþQRVWLMHFLOML]DGDüDDOLLRVQRYDRGJRMDLREUD]RYDQMDLQRYDWLYQRJGUXãWYD.“ (Pivac, 2009)

2. Prava djeteta

Pravo na obrazovanje je osnovno ljudsko pravo. Svako narušavanje tog prava predstavlja VYRMHYUVWDQYLGGLVNULPLQDFLMH'DNOHREUD]RYDQMHVSUHþDYDGLVNULPLQDFLMX Ostvarenje prava na obrazovanje daje stabilnu bazu za ostvarivanje i drugih prava (JUDÿDQVNLKNXOWXUQLKSROLWLþNLKHNRQRPVNLKLVRFLMDOQLK). Obrazovanje donosi korist kako pojedincu, tako i društvu u cjelosti. Prema Konvenciji o pravima djeteta (1989), pravo na nediskriminaciju garantuje svoj djeci uživanje svih prava, bez diskriminacije, po bilo kom osnovu. 3UDYRQDQDMEROMLLQWHUHVGMHWHWDMHGDQMHRGNOMXþQLKSULQFLSD.RQYHQFLMHRSUDYLPDGMHWHWD Pravo na kvalitetan odgoj i obrazovanje je osnovni preduvjet poboljšanja kvaliteta djetetovog života i njegove sposobnosti funNFLRQLUDQMDNDRNRQVWUXNWLYQRJþODQDGUXãWYD 8 VYUKX XQDSUHÿLYDQMD FMHORYLWRJ UD]YRMD GMHWHWRYLK PRJXüQRVWL L UD]YLMDQMD VYLMHVWL R YODVWLWLPSRWUHEDPDSUDYLPDLPRJXüQRVWLma, te u svrhu zaštite djece, Ujedinjeni narodi su izdali dokument Deklaracija o pravima djeteta 1959. godine, a zatim i dokument pod QD]LYRP .RQYHQFLMD R SUDYLPD GMHWHWD JRGLQH 7DM GRNXPHQW LVWLþH SUDYR GMHWHWD QD život u zdravoj sredini i obavezu društva da mu osigura optimalne uvjete za rast, razvoj i XþHQMH NDNR EL VH VNODGQo razvijao u tjelesnom, umnom, emocionalnom i socijalnom pogledu, u uvjetima slobode, dostojanstva, prihvatanja, ljubavi i razumijevanja. Konvencija o pravima djeteta je sveobuhvatna i jedina RVLJXUDYD JUDÿDQVND SROLWLþND ekonomska, socijalna i kulturna prava djece. 8 VYUKX SRGFUWDYDQMD ELWQRJ FLWLUDüHPR SRPHQXWL GRNXPHQW (Konvencija o pravima djeteta) u oblasti zaštite prava djeteta u odgojno - obrazovnoj sferi.

89 KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA

DIO PRVI

þODQDN 8VYUKXQDNRMXVHRYD.RQYHQFLMDRGQRVLGLMHWHR]QDþDYDVYDNXRVREXPODÿXRG 18 godina, osim ako se zakonom koji se primjenjuje na dijete granica punoljetnosti ne odredi ranije. þODQDN 1. Države stranke priznaju svakom djetetu pravo na obrazovanje te üH X VYUKX RVWYDULYDQMD WRJ SUDYD SRVWXSQR L QD WHPHOMX MHGQDNLK PRJXüQRVWL ]D VYX GMHFX osobito: a) svima osigurati obavezno i besplatno osnovno obrazovanje; b) SRWLFDWL UD]YRM UD]OLþLWLK REOLND VUHGQMRãNROVNRJ REUD]RYDQMD XNOMXþXMXüL RSüX L VWUXþQXL]REUD]EXWHLKXþLQLWLUDVSRORåLYLPLGRVWXSQLPVYDNRPGMHWHWXWHSRGX]HWL SULPMHUHQH PMHUH NDR ãWR VX XYRÿHQMH EHVSODWQH L]REUD]EH L RVLJXUDQMH PDWHULMDOQH podrške kad je ona potrebna; c) svim priNODGQLP VUHGVWYLPD XþLQLWL YLãH L YLVRNR REUD]RYDQMH GRVWXSQR VYLPD QD temelju sposobnosti; d) XþLQLWLGDREDYLMHVWLRãNRORYDQMXWHVWUXþQRML]REUD]ELLSURIHVLRQDOQRPXVPMHUDYDQMX budu dostupne svakom djetetu; e) poduzeti mjere za poticanje redovitog dolaska na nastavu i smanjenje stope ispisa djece iz škole. 2. 'UåDYH VWUDQNH SRGX]HW üH SRWUHEQH PMHUH NDNR EL RVLJXUDOH GD VH ãNROVND VWHJD SURYRGLQDQDþLQNRMLPVHSRWYUÿXMHGMHWHWRYROMXGVNRGRVWRMDQVWYRLNRMLMHXVNODGXV ovom Konvencijom. 3. 'UåDYHVWUDQNHSURPLFDWüHPHÿXQDURGQXVXUDGQMXXSRGUXþMXREUD]RYDQMDRVRELWRX cilju suzbijanja neznanja i nepismenosti diljem svijeta te olakšavanja pristupa ]QDQVWYHQLPLWHKQLþNLPVSR]QDMDPDLVXYUHPHQLPPHWRGDPDSRGXþDYDQMD8VYH]LV timSRVHEQDSR]RUQRVWSRVYHWLWüHVHSRWUHEDPD]HPDOMDXUD]YRMX þODQDN 1. Države stranke slažu se da obrazovanje djeteta treba usmjeriti prema: a) punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti; b) promicanju poštivanja OMXGVNLK SUDYD L WHPHOMQLK VORERGD WH QDþHOD SURJODãHQLK X Povelji Ujedinjenih naroda; c) poticanju poštivanja djetetovih roditelja, njegova kulturnog identiteta, jezika i YUMHGQRWDQDFLRQDOQLKYUMHGQRWD]HPOMHXNRMRMGLMHWHåLYLL]HPOMHL]NRMHSRWMHþHWH poštivanje civilizacija koje se od njega razlikuju; d) pripremi djeteta za odgovoran život u slobodnoj zajednici u duhu razumijevanja, mira, VQRãOMLYRVWL UDYQRSUDYQRVWL VSRORYD L SULMDWHOMVWYD PHÿX VYLP QDURGLPD HWQLþNLP nacionalnim i vjerskim grupama te RVREDPDVWDURVMHGLODþNRJSRGULMHWOD e) poticanju zaštite prirodnog okoliša. 2. Niti jedan GLR RYRJ þODQND LOL þODQND QHüH VH SURWXPDþLWL QD QDþLQ NRMLP EL VH ometala sloboda pojedinaca ili ustanova da osnivaju i upravljaju obrazovnim ustanovama, pod uvjetom GDVHXYLMHNUXNRYRGHQDþHOLPDL]VWDYNDRYRJþODQNDL da obrazovanje u takvim ustanovama zadovoljava minimalne standarde koje propiše država.

90 3. Kršenja prava djece u migracijama

Najugroženija kategorija u cjelokupnoj populaciji migranata su, zasLJXUQRRQLQDMPODÿLL najslabiji u obitelji, ovisni o brizi odraslih u zadovoljavanju svojih potreba i prava, djeca. “ Suvremena paradigma djetinjstva respektira dijete kao aktivnog i kompetentnog pojedinca, kao ravnopravnog sudionika svih procesa, kao cjelovitu osobu, kao subjekt vlastitog razvoja.“ (Leach, 2003) $OLNUHQLPRRGSRþHWND - od samog motiva migracije porodice djeteta i posljedica iste. Proces migracije uzrokuje seriju stresova i zbog same nenadanosti zbivanja usljed ratnih strahota, polLWLþNLKSUHYUDWD ili drugih razloga prisile. Migrantske porodice gube kontrolu nad sopstvenim životima, gube najbliže, gube dotadašnji socijalni status napuštajuüL poznati sistem veza i socijalne podrške. Dyregrov (2001 LVWLþH ³ Prirodne i ljudskom krivnMRP L]D]YDQH NDWDVWURIH þHVWR LPDMX SRVOMHGLFH SR YHOLNH VNXSLQH OMXGL X]URNXMXüL PQRJH VPUWL XQXWDU ]DMHGQLFD NRMH VX QMLPD SRJRÿHQH 7DNYD ]ELYDQMD JRWRYR XYLMHN RVWDYOMDMX WUDJRYH JXELWND L PHÿX GMHFRP.“ $UDPEDãLü (2008), na temu gubitka, kaže: “ Gubitak ne nastaje samo zbog smrti; gubitak je i kad nekoga ostavimo ili on/ona ostavi nas, gubitak je i kad se preselimo u drugi grad, u drugu ãNROX ,]JXELWLPRåHPRLSUHGPHW NRML QDP MHRVRELWR GUDJ PRåHPRL]JXELWLNXüXJUDG domovinu, slobodu, ideaOH XYMHUHQMD URPDQWLþDQ VDQ QDGX LOX]LMX VORERGH L PRüL djetinjstvo... .“ Novi, strani sistem sa svojim materijalnim, kulturnim i socijalnim zahtjevima, normama ponašanja LYULMHGQRVWLPDQHULMHWNRMHVXãWLQVNLUD]OLþLWRGGRWDGDãQMHJ Adaptacija migrantske porodice na novonastale životne uvjete ovisi, na prvom mjestu, o njihovim karakternim osobenostima, zatim o samim motivima migracije te, ništa manje bitno, R ]DWHþHQLPXYMHWLPDQDPMHVWXSULVSMHüDLUDVSRORåHQMDGRPDüih prema pridošlima. Perotti (1995) kaže: “ ... usljed te migracije ljudi u druge države zbog posla ili drugih razloga VYH þHãüH VH MDYOMD NUL]D LGHQWLWHWD SRMHGLQFD NRMD VH PDQLIHVWLUD NDR SUHXYHOLþDYDQMH SULSDGQRVWL RGUHÿHQRM QDFLML YMHUL LOL WHULWRULMDOQRM VNXSLQL ãWR GRYRGL GR diskriminacije i RJUDQLþDYDQMDVORERGDSULGRãOLFDPD. “ GRYRUHüLQDWHPXPLJUDFLMDþHVWRþXMHPRYHRPDRSUHþQD shvatanja i nominacije osoba u pokretu. Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. godine i dodatni protokol iz 1967. godine RGUHÿXMe da je izbjeglica “ svaki onaj ko napusti zemlju porijekla i u nju ne želi ili ne može da se vrati zbog osnovanog straha od progona zasnovanog na vjeri, rasi, nacionalnosti, SULSDGQRVWL RGUHÿHQRM GUXãWYHQRM JUXSL LOL ]ERJ SROLWLþNRJ PLãOMHQMD.“ Migrant, s druge strane, napušta zemlju iz ekonomskih razloga “ i ipak ima neku vrstu izbora da li da u njoj ostane ili ne, dok izbjeglica nema tu opciju.“ =D REH RYH NDWHJRULMH SRVWRMH UD]OLþLWH REDYH]H GUåDYD NRMH LK SULPDMX tj. države imaju obavezu da prihvate izbjeglice koje bježe od progona, dok je to kada se radi o migrantima drugi pravni okvir.

4. Odgojno - REUD]RYQHSRWHãNRüH djece migranata u novoj sredini

Nepovoljne životne okolnosti djece u migracijama, neminovno, se reflektiraju i na njihov odgoj i obrazovanje. Proces adaptacije novopridošlih uvjetovan je mnoštvom faktora koji mogu imaWL RWHåDYDMXüL LOL RODNãDYDMXüi utiFDM3UYL PHÿX QMLPD MH VYDNDNR JHRJUDIVNR porijeklo, zatim kulturni milje iz kojeg potiþX QDFLRQDOQD L YMHUVND SULSDGQRVW SROLWLþka

91 opredijeljenost roditelja, starosna dob, obiteljski status, obrazovni i profesionalni profil, VHQ]LELOLWHWOLþQRVWLWH osobni prag tolerancije QDQHGDüHLYHRPDELWQRRþHNLYDQLYUHPHQVki okvir ostanka u izbjeglištvu. Uspješnija prilagodba djece u migracijama, zasigurno, je povezana i sa poticajem u razvijanju SUDNVH XYDåDYDQMD UD]OLþLWRVWL V SRVHEQLP DNFHQWRP QD X]DMDPQR SULODJRÿDYDQMH nove školske i obiteljske zajednice. 2QHPRJXüHQL X XþHQMX GMHFD PLJUDQWL VX L]ORåHQL UL]LNX JXELWND EXGXüQRVWL L SURpuštanja PRJXüQRVWL VDPRRVWYDUHQMD X GUXãWYX D LVWRYUHPHQR RWYRUHQLML VX QDåDORst, nepoželjnim opcijama angažmana od strane nedobronamjernih lica. DirkeP NRQVWDWXMH ³ 8NROLNR XP L NDUDNWHU SUHGRGUHÿXMX GLMHWH ]D VDVYLP RGUHÿHQ QDþLQ PLãOMHQMD L GMHORYDQMD þLWDYD MH EXGXüQRVW GMHWHWD YHü XQDSULMHG ]DFUWDQD D RGJRM L REUD]RYDQMHPRJXWXYUORPDORXþLQLWL. “ 0LJUDFLMHUHNOLELVPRQHPRJXGRQLMHWLQLãWDGREUR0HÿXWLPQLMHVYHLXYLMHNQHSRYROMQRL beznadežno. Zabilježeno je i postojanje grupa zaštitnih faktora ]DSRURGLFXRNRMLPDýXGLQD - 2EUDGRYLüL2EUDGRYLü NDåX³,DNRSURmjena mjesta boravka predstavlja stres, neki þODQRYLSRURGLFHDLQHNHSRURGLFHNDRFMHOLQHVXRWSRUQLQDQHSRYROMQHåLYRWQHRNROQRVWLL sposobni su prilagoditi se i u najtežim uvjetima.“ U nastavku razjašnjavanja, isti autori XVWYÿXMX da “ dREUXSULODJRGEXQDVWUHVQHVLWXDFLMHRPRJXüDYDMXNYDOLWHWDSRURGLþQLKRGQRVD NRKH]LYQRVW IOHNVLELOQRVW SRURGLFH WH HPRFLRQDOQD NRPXQLNDFLMD L PHÿXVREQD SRGUãND þODQRYD ]DWLP GUXãWYHQR NRJQLWLYQR L HPRFLRQDOQR GMHORYDQMH þODQRYD SRURGLFH WH PRJXüQRVW GD VH SRURGLFD XNORSL X ãLUX GUXãWYHQX ]DMHGQLFX L GRELMH SRGUãNX RGQRVQR socijalnu integriranost porodice, koja je prema nekim autorima najvažnija grupa zaštitnih faktora za porodicu .“ Ponovimo još jednom da socijalna integracija novopridošlihRVRELWRQDMPODÿLKPHÿXQMLPD u novu sredinu predstavlja inicijalnu kapislu za ostvarenje svDNRJQMLKRYRJEXGXüHJXVSMHKD QD RSüH ]DGRYROMVWYR FMHORNXSQH GUXãWYHQH ]DMHGQLFH - GRPDüina primitka migrantskih porodica.

5. Interkulturalni odgoj i obrazovanje

Multikulturalnost savremenog društva stavlja pred školu zahtjev za temeljitim promjenama u smislu usmjeravanja odgojno - obrazovnog djelovanja ND XþHQMX NRMH SURPRYLUD raznolikost i pluralizam i sagledavanje pojave u svojoj složenosti. 7RXþHQMHQazivamo LQWHUNXOWXUDOQLPXþHQMHP LRQRSRGUD]XPLMHYDXYDåDYDQMHUD]OLþLWRVWLWH VSUHPQRVWQDXþHQMHRNXOWXUQLPUD]OLþLWRVWLPDNDR]DMHGQLþNRPERJDWVWYu. Razjasnimo, najprije, SRMPRYHPXOWLNXOWXUDOQRVWLLQWHUNXOWXUDOQRVWMHUVXRSUHþQRUD]OLþLWLL u samoj definiciji. Multikulturalnost teži da ispolji, praktikuje LDILUPLãHVSHFLILþQDNXOWXUQD RELOMHåMDNRMDRGUHÿHQDHWQLþNDJUXSDGRåLYOMDYDNDRQRVioce sopstvenog identiteta. S druge strane, interkulturalnost predstavlja individualnu težnju za upoznavanjem drugog i GUXJDþLMHJNRMDRWYDUDSHUVSHNWLYHSURPMHQHLOLþQRJUD]YRMD Interkulturalni odgoj i obrazovanje je proces koji od svakog od nas zahtijeva da poznajemo sebe i sopstvenu kulturu kako bismo bili sposobni da razumijemo kulture drugih. Samo na taj QDþLQ SRMHGLQDF QHPD ERMD]QL RG UD]OLþLWRJ L ]DX]LPD SR]LWLYDQ VWDY SUHPD NXOWXUQRM razmjeni.

92 3HURWWL WXPDþLGDMH³LQWHUNXOWXUDOQLRGJRMLREUD]RYDQMHMHGDQRGQDMYDåQLMLKQDþLQD borbe protiv ksenofobije i rasizma svih oblika - klasnog, rasnog, nacionalnog, religijskog, dobnog, statusnog.“ Interkulturalno obrazovanje se bavi formiranjem i mijenjanjem osobnog identiteta, prepoznavanjem razOLNHX]QDþHQMLPDLJRYRULRSULKYDWDQMXUD]OLþLWRVWL ³ ,QWHUNXOWXUDOQR REUD]RYDQMH VH X ãNRORYDQMX PODGHåL SUYHQVWYHQR PRUD XVUHGRWRþLWL QD interakciju, ne na apstrakciju. Valjalo bi govoriti o LQWHUNXOWXUDOQRP XþHQMX prije nego o interkulturalnom obrazovanju.“ (Perotti, 1995) Interkulturalni odgoj i obrazovanje bi trebao uticati na odgoj stavova, sposobnosti, RVHüDQMD QDþLQD SRVWRMDQMD L RSKRÿHQMD V RVRERP UD]OLþLWRP RG QDV ³ 8þHQLN üH RQRJ nastavnika koji svojim ponašanjem, stavovima i vrijednostima pruža model ugraditi u „svijet NYDOLWHWH³ NDR SULMDWHOMD NRML ]DGRYROMDYD SRWUHEX XþHQLND ]D VLJXUQRãüX L SRGUãNRP³ (Glasser, 1999, 2005) Interkulturalni odgoj ELVHWUHEDRWHPHOMLWLQDLGHMLNDNRGUXãWYRXEXGXüQRVWLXþLQLWLEROMLP KXPDQLMLPLXNRMHPQHüHYLãHELWLUDVL]PDLGRPLQDFLMDþRYMHNDQDGþRYMHNRP “ Interkulturalni odgoj bi se trebao oGQRVLWLQDVYDNRJþRYMHNDDQHVDPRQDXþHQLNHPODGH strane studente i migrante.“ (Piršl, 2002) 3URFHV XYRÿHQMD L SURYHGEH LQWHUNXOWXUDOQRJ XþHQMD NUR] PHWRGRORJLMX LQWHUNXOWXUDOQRJ odJRMD L REUD]RYDQMD VYDNDNR SRGUD]XPLMHYD L RQH NRML SRXþDYDMX - XþLWHOMH Bez njihove ]DLQWHUHVLUDQRVWLLXSXüHQRVWLXVYHVHJPente interkulturalnog odgoja i obrazovanja, proces restrukturacije škole bi bio nezamisliv. ³6WUXþQRXVDYUãDYDQMHLREUD]RYDQMHþLQHMHGDQRGQDMGMHORWYRUQLMLKQDþLQDVSRPRüXNRMLK škole mogu brzo reagirati na promijenjene okolnosti.“ (Perotti, 1995) AutRU X QDVWDYNX L]QRVL GD EL VWUXþQR XVDYUãDYDQMH QDVWDYQika kroz relevantne programe WUHEDORXNOMXþLYDWLVOMHGHüH - povijesni pristup migracijskim trendovima i informacije o migracijama; - WHPHOMQX VRFLRORãNX VWXGLMX L NRPSDUDFLMX UD]OLþLWLK VLVWHPD NXOWXUROoških referenci NRMHQDVWDYQLFLPRJXRWNULWLNRGVYRMLKXþHQLND - LVWUDåLYDþNL SULVWXp medijimaþime bi se njihov rad vezao uz životne situacije i SRVWRMHüH]QDQMHQMLKRYLKXþHQLND - NRPSDUDWLYQXVWXGLMXREUD]RYQLKVLVWHPDNRMXQHELWUHEDORRJUDQLþLWLQDRSis školskih VLVWHPDUD]OLþLWLK]HPDOMDQHJRQDRSLVYULMHGQRVWLNRMHWLVLVWHPLRGUDåDYDMX - SURGXEOMHQR ]QDQMH R OMXGVNLP SUDYLPD SRMPRYLPD SRYLMHVWL PHÿXQDURGQLP L QDFLRQDOQLPLQVWUXPHQWLPDSRVWXSFLPD LRGUHÿHQMHL]YRUDNVHQRIRELMH - VRFLROLQJYLVWLþNi pristup jeziku i istraživanje njegove uloge u kulturnom identitetu djeteta; - XYRÿHQMH X SRXþDYDQMH MH]LND SRMPRYD NRML SRWLþX L] OLQJYLVWLNH L SVLKROLQJYLVWLNH SRVHEQRXSURFHVXþHQMD ; - SURXþDYDQMH X QDVWDYL MH]LND GYRVWUXNH IXQNFLMH MH]LND MH]LNNDRinstrument NRPXQLNDFLMH NDR LQVWUXPHQWDOQL REOLN ]QDQMD NRML QDP RPRJXüDYD GD VDYODGDPR druge oblike ljudskog znanja i napretka tehnologije (jezik kao sredstvo) i jezik kao izvor identiteta i korijena u kulturi, religiji, porodici (maternji jezik ili prvi jezik); - ]QDQMHRVRFLRORJLMLNXOWXUDQMLKRYDSURSXVQRVWLQMLKRYDNUXWRVWQMLKRYLVLPEROLþQL DVSHNWLUDYQRWHåDPRüLL]PHÿXQMLK - ispitivanje prirode i važnosti školske evaluacije ponašanja, sposobnosti i znanja;

93 - traženje pravednijih oblika ocjenjivanja koji bi uzimali u obzir razliku u NXOWXURORãNLPRELOMHåMLPDXþHQLNDLQDþLQHNDNRGRåLYOMDYDMX SURFHVXþHQMD - znanje o stvarnom položaju doseljenika; - VWYDUQL NRQWDNW VD GRVHOMHQLþNLP L VWDURVMHGLODþNLP ]DMHGQLFDPD NDR QDþLQ GD VH poboljša suradnja sa obiWHOMLPDXþHQLND

=DNOMXþDN

3URPMHQD PMHVWD ERUDYND QDSRVH X XYMHWLPD SROLWLþNH UDWQH LOL HNRQRPVNH SULVLOH ili progona,uzrokuje niz stresnih situacija zbog napuštanja poznatog sistema odnosa i gubitka socijalnih veza koje su do tada bile osnova socijalne podrške migrantske porodice. 3ULODJRGEDQDQRYXVUHGLQXRYLVL SUYHQVWYHQR RQHNLPOLþQLPNDUDNWHULVWLNDPDURGLWHOMDL djece migranata, okolnostima migriranja, ali i o odnosu sredine primitka prema doseljenicima. Uz preseljenje se veåXEURMQLJXELFL]DFLMHOXSRURGLFXJGMHQLVXSRãWHÿHQLQLRQLQDMPODÿLL najslabijiNRMLVXL]ORåHQLPRåGDLYLãHQHJRRGUDVOLþODQRYL]ERJVYRMHQHPRüLLRYLVQRVWLR volji i odlukama starijih. -HGDQRGIDWDOQLMLKUL]LNDSRGMHFXPLJUDQWHMHQHPRJXüQRVWXNOMXþHQMDLOLQHLQWHJULUanost u odgojno - obrazovni sistem. KROLNR MH VRFLMDOQD LQWHJUDFLMD ELWQD ]D EXGXüQRVW PLJUDQWVNH porodice, toliko je integracija djece u školski sistem na samom vrhu prioriteta, dalekosežno. Države potpisnice Konvencije o statusu izbjeglica, te Konvencije o pravima djeteta imaju obavezu prihvatanja i zbrinjavanja L]EMHJOLþNLKporodica, uz sva zagarantirana prava. U kontekstu multikulturalnosti našeg društva, kao i šire multikulturalne svjetske zajednice, škole imaju zadatak da promLþX REOLN REUD]RYDQMD NRML RPRJXüDYD GMHFL GD VH VQDOD]H X suodnosima s drugim ljudima, da prošire znanje koje ih osposobljava za razumijevanje, komunikaciju, saradnju, druženje, interakciju, toleranciju, ravnopravnost, humanizam i nediskriminaciju bilo koje vrste. Savremeno obrazovanje treba da bude usmjereno na restrukturaciju školske kulture tako da ona reflektira kulturalnu raznovrsnost društva. Zbog svega izloženog, naš prijedlog i preporuka bi bio interkulturalni pristup odgoju i REUD]RYDQMXMHUVDPRQDWDMQDþLQSR3HURWWLMHYLPULMHþLPDPRåHPRSRELMHGLWLNVHQRIRELMXL zatrti svaNLYLGUDVL]PDLGLVNULPLQDFLMHPHÿXOMXGLPD Dužni smo to i mileniju u koji smo ]DNRUDþLOLVSULVHJRPXEROMHVXWUD]DþRYMHka planete.

94 Literatura

1. $UDPEDãLü/ ,]G *XELWDNWXJRYDQMH, podrška. Jastrebarsko: Naklada “Slap“. 2. Bruner, J. S. (2000). Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa. 3. ýXGLQD- 2EUDGRYLü0L 2EUDGRYLü- . Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden Marketing. 4. Dirkem, E. (1981). Vaspitanje i sociologija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. 5. Dyregrov, A. (2001). Tugovanje djece. Zagreb: Educa. 6. Glasser, W. (1999). Nastavnik u kvalitetnoj školi. Zagreb: Educa. 7. Glasser, W. (2005). Kvalitetna škola: Škola bez prisile. Zagreb: Educa. 8. Hentig, H.(1997). Humana škola. âNRODPLãOMHQMDQDQRYQDþLQZagreb: Educa. 9. Leach, P. (2003). Prvo djeca. Zagreb: Algoritam. 10. Perotti, A. (1995). Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje. Zagreb: Educa. 11. Pivac, J. (2009). Izazovi školi. Zagreb: Školska knjiga. 12. Stoll, L. i Fink, S. (2000). Mijenjajmo naše škole. Zagreb: Educa. www izvori:

1. ,QWHUNXOWXUDOQRREUD]RYDQMHXþLWHOMD - ãWRLNDNRSRXþDYDWL85/ 2. Piršl, E. (2002): Suradnja škole i nevladinih udruga u interkulturalnom odgoju i obrazovanju; pribavljeno 27.1.2016. sa: http://www.ffzg.unizg.hr/hre-edc/Zd_Prisl.htm. 3. UNHCR (1951/1967): Convention and Protocol Relating of the Status of Refugees http://www.unhcr.org/3b66c2aa10.html (pristupljeno 27.1.2016) 4. UNICEF (1989): Konvencija o pravima djece www.mobms.hr/media/9517/konvencija%20o%20pravima%20djeteta.pdf

95 ɆɪȾɪɚɝɚɧɚɅɚɡɢʄ UDK 159.922.8:314.15 ɈɫɧɨɜɧɚɲɤɨɥɚÄɄɧɟɡɂɜɨɨɞɋɟɦɛɟɪɢʁɟ³ Ȼɢʁɟʂɢɧɚ Ȼɨɫɧɚɢɏɟɪɰɟɝɨɜɢɧɚ

ɉɊɈȻɅȿɆɂȾȳȿɐȿɊȺɁɅɂɑɂɌɈȽɍɁɊȺɋɌȺɉɊɂ ɆɂȽɊȺɐɂȳȺɆȺ

Ȼɪɱɤɨ

Ⱥɩɫɬɪɚɤɬ

ɐɢʂ ɪɚɞɚ ʁɟ ɞɚ ɫɟ ɢɫɩɢɬɚʁɭ ɪɚɡɥɨɡɢ ɤɫɟɧɨɮɨɛɢʁɟ ɢ ɫɬɚɜɨɜɢ ɥɨɤɚɥɧɨɝ ɫɬɚɧɨɜɧɢɲɬɜɚ ɩɪɟɦɚ ɦɢɝɪɚɧɬɢɦɚ ɢɡɋɢɪɢʁɟ ɂɪɚɤɚ Ⱥɜɝɚɧɢɫɬɚɧɚ ɢ ɞɪɭɝɢɯ ɡɟɦɚʂɚ ɞɚ ɫɟ ɚɧɚɥɢɡɢɪɚ ɩɨɥɨɠɚʁ ɞʁɟɰɟ ɦɢɝɪɚɧɚɬɚ ɢ ɞɚ ɫɟ ɫɬɪɚɯ ɥɨɤɚɥɧɨɝ ɫɬɚɧɨɜɧɢɲɬɜɚ ɨɞ ɞɨɥɚɫɤɚ ɦɢɝɪɚɧɚɬɚ ɫɦɚʃɢ. ɍ ɢɫɩɢɬɢɜɚʃɭ ʁɟ ɤɨɪɢɲɬɟɧ ɚɧɤɟɬɧɢ ɭɩɢɬɧɢɤ ɢ ɚɧɚɥɢɡɚ ɧɨɜɢɧɫɤɢɯ ɱɥɚɧɚɤɚ, ɚ ɭɡɨɪɚɤɱɢɧɟɝɪɚɻɚɧɢɨɩɲɬɢɧɟȻɢʁɟʂɢɧɚɂɫɩɢɬɢɜɚʃɟʁɟɜɪɲɟɧɨɞɟɰɟɦɛɪɚɝɨɞɢɧɟ Ⱦɨɛɢʁɟɧɢɪɟɡɭɥɬɚɬɢɬɪɟɛɚɨɛɟɡɛɢʁɟɞɟɢɞɟɧɬɢɮɢɤɨɜɚʃɟɩɪɨɛɥɟɦɚ ɞʁɟɰɟ ɩɪɢɦɢɝɪɚɰɢʁɚɦɚ ɢɦɨɝɭʄɚɪʁɟɲɟʃɚɬɢɯɩɪɨɛɥɟɦɚ

Ʉʂɭɱɧɟɪɢʁɟɱɢ: ɦɢɝɪɚɰɢʁɟɦɢɝɪɚɧɬɢɩɪɨɛɥɟɦɢɞʁɟɰɟɤɫɟɧɨɮɨɛɢʁɚ

Abstract

The aim is to examine the reasons for xenophobia and attitudes of the local population towards migrants from Syria, Iraq, Afghanistan and other countries in order to analyze the situation of children of migrants and to the fear of the local population since the arrival of migrants reduced. The study used a questionnaire and Analysis newspaper articles, a sample consisting of citizens of Bijeljina. The test was performed in December 2015. The results need to ensure the identification of problems of children in migration and possible solutions to these problems.

Keywords: migration, migrants, the problems of children, xenophobia

ɍɜɨɞ

Ʉɚɨ ɲɬɨ ʁɟ ɜɟʄ ɨɩɲɬɟɩɨɡɧɚɬɨ ɦɢɝɪɚɰɢʁɟ ɫɭ ɢɡɪɚɡ ɤɨʁɢɦ ɫɟ ɨɩɢɫɭʁɟ ɮɢɡɢɱɤɨ ɤɪɟɬɚʃɟ ʂɭɞɢ ɢɡʁɟɞɧɨɝɩɨɞɪɭɱʁɚɭɞɪɭɝɨɧɚʁɱɟɲʄɟɩɪɟɤɨɜɟɥɢɤɢɯɭɞɚʂɟɧɨɫɬɢɢɥɢɭ ɜɟɥɢɤɢɦ ɝɪɭɩɚɦɚ, ɤɨʁɟ ɭɤʂɭɱɭʁɭ ɮɟɧɨɦɟɧɟ ɤɚɨ ɬɪɝɨɜɢɧɭ ɪɨɛʂɟɦ ɢ ɟɬɧɢɱɤɨ ɱɢɲʄɟʃɟ. ȴɭɞɢ ɤɨʁɢ ɫɟ ɧɚɥɚɡɟ ɭ ɦɢɝɪɚɰɢʁɢ ɫɟ ɧɚɡɢɜɚʁɭ ɦɢɝɪɚɧɬɢ ɚ ɭ ɡɚɜɢɫɧɨɫɬɢ ɨɞ ɤɨɧɬɟɤɫɬɚ ɟɦɢɝɪɚɧɬɢ ɢɫɟʂɟɧɢɰɢ ɢɦɢɝɪɚɧɬɢ ɭɫɟʂɟɧɢɰɢ ɢɥɢ ɞɨɫɟʂɟɧɢɰɢ. 1 Ɇɢɝɪɚɰɢʁɟɫɭɢɦɚɥɟɡɧɚɱɚʁɚɧɭɬɢɰɚʁɧɚʂɭɞɫɤɭ ɢɫɬɨɪɢʁɭ, ɛɢɥɨɭɨɛɥɢɤɭɛɪɡɨɝɨɫɜɚʁɚʃɚ ɛɢɥɨɤɪɨɡɩɨɫɬɟɩɟɧɭɤɭɥɬɭɪɧɭɢɧɮɢɥɬɪɚɰɢʁɭ, ɭɨɛɥɢɤɭ ɤɨɥɨɧɢɡɚɰɢʁɟ ɫɭɩɚɤɡɧɚɱɚʁɧɨ ɢɡɦɢʁɟɧɢɥɟɫɜɢʁɟɬɩɚɡɛɨɝɬɨɝɚɩɨɫɬɨʁɢ ɤɫɟɧɨɮɨɛɢʁɚ ɯɪɢɲʄɚɧɫɤɨɝ ɫɬɚɧɨɜɧɢɲɬɜɚ ɨɞ ɞɨɥɚɡɟʄɢɯ ɦɢɝɪɚɧɚɬɚ ɢɡ ɚɪɚɩɫɤɨɝ. Ʉɫɟɧɨɮɨɛɢʁɚ ɨɡɧɚɱɚɜɚ ɫɬɪɚɯ ɢɥɢ ɚɧɤɫɢɨɡɧɨɫɬ ɩɪɟɦɚ

1 https://sh.wikipedia.org/wiki/Migracija

96 ɫɬɪɚɧɰɢɦɚ ɢɥɢ ɧɟɩɨɡɧɚɬɨɦ, ɟɬɢɦɨɥɨɲɤɢ ɞɨɥɚɡɢ ɨɞ ɝɪɱɤɢɯ ɪɢʁɟɱɢ ɤɫɟɧɨɫ, ɲɬɨ ɡɧɚɱɢ ɫɬɪɚɧɚɰ ɢ ɮɨɛɨɫ - ɫɬɪɚɯ. ɉɨʁɚɦ ɫɟ ɤɨɪɢɫɬɢɡɚ ɨɩɢɫɢɜɚʃɟ ɫɬɪɚɯɚ ɢɥɢ ɦɪɠʃɟ ɩɪɟɦɚ ɫɬɪɚɧɢɰɢɦɚ ɢɥɢ ɩɪɟɦɚ ʂɭɞɢɦɚ ɞɪɭɝɚɱɢʁɢɦ ɨɞ ɫɚɦɨɝɚ ɫɟɛɟ. ɇɚ ɩɪɢɦʁɟɪ, ɪɚɫɢɡɚɦ ɫɟ ɩɨɧɟɤɚɞ ɨɩɢɫɭʁɟ ɤɚɨ ɨɛɥɢɤ ɤɫɟɧɨɮɨɛɢʁɟ.2 ɍɪɚɞɭɫɟɝɨɜɨɪɢɨ ɦɢɝɪɚɰɢʁɚɦɚɭɜɢʁɟɤɭɢ ɩɪɨɛɥɟɦɢɦɚɞʁɟɰɟɪɚɡɥɢɱɢɬɨɝɭɡɪɚɫɬɚɩɪɢɦɢɝɪɚɰɢʁɚɦɚ

ɉɪɨɛɥɟɦɢ ɦɢɝɪɚɧɚɬɚ ɧɚɩɭɬɭ

Ɍɟɠɚɤɢɞɚɥɟɤɩɭɬ ɦɢɝɪɚɧɚɬɚɨɞɫɜɨɝɞɨɦɚɞɨɠɟʂɟɧɟɞɟɫɬɢɧɚɰɢʁɟɫɩɚɜɚʃɟɩɨɞɜɟɞɪɢɦ ɧɟɛɨɦ ɩɨ ɪɚɡɥɢɱɢɬɢɦ ɜɪɟɦɟɧɫɤɢɦ ɧɟɩɪɢɥɢɤɚɦɚ ɧɨɫɟʄɢ ɫɚɜ ɫɜɨʁ ɩɪɬʂɚɝ ɫɚ ɫɨɛɨɦ, ɨɬɟɠɚɜɚʁɨɲɢʂɭɞɫɤɢɮɚɤɬɨɪɆɧɨɝɟɡɟɦʂɟɧɟɩɪɢɯɜɚɬɚʁɭɦɢɝɪɚɧɬɟɢɢɡɬɨɝɪɚɡɥɨɝɚ ɩɨɥɢɰɢʁɚɧɟɤɢɯɡɟɦɚʂɚʁɟɤɨɪɢɫɬɢɥɚɫɢɥɭɞɚɛɢɫɩɪɢʁɟɱɢɥɚ ʃɢɯɨɜ ɭɥɚɡɚɤɄɨɪɢɫɬɢɥɢɫɭ ɜɨɞɟɧɟɬɨɩɨɜɟɫɭɡɚɜɚɰɢɛɚɬɢɧɟɆɟɻɭɦɢɝɪɚɧɬɢɦɚʁɟɛɢɥɨɢɞʁɟɰɟɤɨʁɚɫɭɬɚɤɨɻɟɛɢɥɚ ɠɪɬɜɟ ɬɢɯ ɧɚɩɚɞɚ. ɉɪɢɦʁɟɪ ʁɟɞɧɨɝ ɬɚɤɨɜɨɝ ɫɭɤɨɛɚ ɞɟɫɢɨ ɫɟ ɭ ɤɚɦɩɭ Ɉɩɚɬɨɜɚɰ ɝɞʁɟ ʁɟ ɯɪɜɚɬɫɤɚɩɨɥɢɰɢʁɚɭɩɨɬɪɢʁɟɛɢɥɚɢɫɭɡɚɜɚɰɤɨʁɨɦɩɪɢɥɢɤɨɦʁɟɩɨɩɪɫɤɚɧɨɢɞɜɨʁɟɞʁɟɰɟ.3

Ɂɞɪɚɜɫɬɜɟɧɢɢɯɢɝɢʁɟɧɫɤɢɩɪɨɛɥɟɦɢ

ɋɬɨɬɢɧɟ ɦɢɝɪɚɧɚɬɚ ʁɟ ɫɚ ɫɨɛɨɦ ɩɨɜɟɥɨ ɢɥɢ ɩɨɧɢʁɟɥɨ ɞʁɟɰɭ ɞɨʁɟɧɱɚɞ ɩɚ ɱɚɤ ɢ ɧɨɜɨɪɨɻɟɧɱɚɞ ɤɨʁɢ ɫɭ ɦɪɲɚɜɢ ɢ ɢɡɝɥɚɞʃɟɥɢ.4 ɋɚɦɨ ɭ ɋɪɛʁɢ ʁɟ ɪɟɝɢɫɬɪɨɜɚɧɨ ɞʁɟɰɟɦɢɝɪɚɧɚɬɚ 5 ɋɜɚ ɞɟɰɚ ɩɥɚɱɭ ɢɞɭʄɢ ɩɪɟɤɨ ɡɚɥɟɻɟɧɢɯ ʃɢɜɚ ɞɨɤɢɦɥɟɞɟɧɢ ɜʁɟɬɚɪ ɛɭɤɜɚɥɧɨ ɭɥɚɡɢ ɭ ɤɨɫɬɢ6.

ɍ ɦɢɝɪɚɧɬɫɤɢɦ ɤɚɦɩɨɜɢɦɚ ɭ ɥɨɲɢɦ ɭɫɥɨɜɢɦɚ ɛɟɡ ɤɪɨɜɚ ɧɚɞ ɝɥɚɜɨɦɢɤɭɩɚɬɢɥɚ ɛɨɪɚɜɟ ɞʁɟɰɚ ɫɚ ɫɜɨʁɢɦ ɩɨɪɨɞɢɰɚɦɚ Ɇɧɨɝɟ ɫɭ ɡɚɪɚɠɟɧɟ ɤɨɠɧɨɦ ɫɬɚɮɢɥɨɤɨɤɧɨɦ ɢɧɮɟɤɰɢʁɨɦɌɨɚɥɟɬʁɟɡɚʁɟɞɧɢɱɤɢɚɬɨɩɥɟɜɨɞɟɧɟɦɚɈɞʁɟʄɭɧɟɦɢʁɟʃɚʁɭɢɧɟɩɟɪɭʁɟɪ ɯɢɝɢʁɟɧɫɤɢɯ ɭɫɥɨɜɚ ɧɟɦɚ, ɩɚ ɫɭ ɜɚɲɤɟ ɢ ɞɪɭɝɟ ɤɨɠɧɟ ɛɨɥɟɫɬɢ ɩɪɢɫɭɬɧɟ ɦɟɻɭ ʃɢɦɚ Ɇɟɻɭɬɢɦɩɨɪɨɞɢɰɚɦɚɫɞʁɟɰɨɦɢɦɚɢ ɧɚɪɤɨɦɚɧɚ ɤɨʁɢ ɫɭ ɭ ɤɪɢɡɢ ɢ ɬɪɚɠɟ ɧɟɤɟ ɬɚɛɥɟɬɟ ɩɪɨɬɢɜ ɛɨɥɨɜɚ.7

ȿɤɫɩɨɥɚɬɚɰɢʁɚɦɥɚɞɢɯ

Ɉɞ ɦɚɥɨʂɟɬɧɚ ɥɢɰɚ ɛɟɡ ɩɪɚɬʃɟ ɤɨʁɢ ɫɭ 2015. ɝɨɞɢɧɟ ɫɬɢɝɥɢ ɭ ɂɬɚɥɢʁɭ, ɢɡ ɫʁɟɜɟɪɧɟȺɮɪɢɤɟɨɤɨʁɟɞɧɟɬɪɟʄɢɧɟʃɢɯɧɟɫɬɚɥɨʁɟɢɡɯɪɚɧɢɬɟʂɫɤɢɯ ɞɨɦɨɜɚ ɢ ɜɥɚɞɢɧɢɯ ɫɤɥɨɧɢɲɬɚ ɞɨɤ ɜɥɚɫɬɢ ɭɩɨɡɨɪɚɜɚʁɭ ɞɚ ʄɟ ɨɧɢ ɜʁɟɪɨɜɚɬɧɨ ɩɨɫɬɚɬɢ ɠɪɬɜɟ ɩɪɢɫɢɥɧɨɝɪɚɞɚɢɫɟɤɫɭɚɥɧɟ ɟɤɫɩɥɨɚɬɚɰɢʁɟ, ɭɤɨɥɢɤɨɨɫɬɚɧɭɧɟɡɚɲɬɢʄɟɧɢ.8

2 https://sh.wikipedia.org/wiki/Ksenofobija 3 http://www.telegraf.rs/vesti/1764932-hrvatska-prelazi-na-plan-c-evo-sta-to-znaci-a-ima-veze-sa-srbijom (23. ɋɟɩɬɟɦɛɚɪ ) 4 http://www.balkanspress.com/index.php/komentar/ispovest/4575-pismo-lekara-iz-nemacke-otkriva- stravicnu-istinu-o-migrantima-o-kojoj-se-ne-sme-govoriti#disqus_thread 5 http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/124/ 6 http://www.blic.rs/vesti/drustvo/placu-na-10-potresne-sudbine-dece-migranata-na-ledenom-balkanu/wzcdglq 7 http://www.balkanspress.com/index.php/u-fokusu/izbeglice/4147-sta-se-ovo-desava-migranti-doneli-sugu-u- srbiju-svi-kriju-identitet-dnevno-podizu-400-000-evra 8 http://www.atina.org.rs/sr/postoji-bojazan-da-je-na-hiljade-afri%C4%8Dke-dece-migranata-u- kand%C5%BEama-italijanskih-trgovaca-ljudima

97 ɋɭɤɨɛɢ ɫɚɞɨɦɢɰɢɥɧɢɦɫɬɚɧɨɜɧɢɲɬɜɨɦ

ȳɟɞɚɧ ɨɞ ɪɚɡɥɨɝɚ ɤɫɟɧɨɮɨɛɢʁɟ ɤɚɞɚ ɫɭ ɦɢɝɪɚɧɬɢ ɭ ɩɢɬɚʃɭ ʁɟ ʃɢɯɨɜ ɨɞɧɨɫ ɩɪɟɦɚ ɠɟɧɚɦɚɚɤɨʁɢɩɪɢɦʁɟʃɭʁɭɢɧɚɧɚɲɢɦɩɪɨɫɬɨɪɢɦɚ, ɧɚɞ ɧɚɲɢɦɠɟɧɚɦɚɇɚɢɦɟʁɟɞɧɚ Ȼɟɨɝɪɚɻɚɧɤɚ ʁɟ ɬɨɤɨɦ ɫɜɚɤɨɞɧɟɜɧɨɝ ɜɢɲɟɤɢɥɨɦɟɬɚɪɫɤɨɝ ʇɨɝɢɧɝɚ ɛɢɥɚ ɤɚɦɟɧɨɜɚɧɚ ɨɞ ɫɬɪɚɧɟ ɦɥɚɞɢɯ ɚɡɢɥɚɧɚɬɚ ʁɟɪ ɩɨʃɢɯɨɜɨɦɲɟɪɢʁɚɬɫɤɨɦ, ɡɚɤɨɧɭ ɫɥɢʁɟɞɢ ɫɦɪɬɧɚ ɤɚɡɧɚ ɤɚɦɟɧɨɜɚʃɟɦ ɡɚɠɟɧɫɤɨɤɚɞɬɪɱɢɧɚʁɚɜɧɨɦɦʁɟɫɬɭɭɲɨɪɰɭ. Ɍɚɤɨɫɭɜɚɫɩɢɬɚɜɚɧɢɢɫ ɬɚɤɜɢɦɜɚɫɩɢɬɚʃɟɦɫɭɤɪɟɧɭɥɢɭȿɜɪɨɩɭɞɚɲɢɪɟɂɫɥɚɦɦɟɻɭȿɜɪɨɩɫɤɢɦ Äɧɟɜʁɟɪɧɢɰɢɦɚ³ 9

ȳɚɤɨ ɫɭ ɧɟɭɝɨɞɧɢ ɩɪɟɦɚ ɠɟɧɚɦɚ. Ɇɧɨɝɢ ɦɢɝɪɚɧɬɢ ɨɞɛɢʁɚʁɭ ɥɢʁɟɱɟʃɟ ɚɤɨ ɢɯ ɥɢʁɟɱɟ ɠɟɧɟ, ɚ ɚɤɨ ɫɥɭɱɚʁɧɨ ɞɨɛɢʁɭ ɥɢʁɟɤ ɧɚ ɪɟɰɟɩɬ ɤɨʁɢ ɦɨɪɚʁɭ ɩɥɚɬɢɬɢ, ɬɭ ɞɨɥɚɡɢ ɞɨ ɫɥɨɦɚ, ɬɭɱɟ, ɜɢɤɟ, ɧɚɫɢʂɚ, ɩɨɝɨɬɨɜɨ ɚɤɨ ʁɟ ɪɢʁɟɱ ɨ ɥɢʁɟɤɨɜɢɦɚ ɡɚ ɞʁɟɰɭ. Ɉɧɢ ɨɫɬɚɜɟ ɞɢʁɟɬɟ ɭ ɚɦɛɭɥɚɧɬɢ ɢ ɫɚɦɨ ɤɚɠɭ: ‘Ɉɜɞɟ ɫɟ ɞʁɟɰɚ ɥɢʁɟɱɟ ɛɟɫɩɥɚɬɧɨ’, ɢ ɚɤɨ ɢɦ ɫɟ ɧɟ ɞɚ ɥɢʁɟɤ ɨɧɢ ɫɭ ɫɩɪɟɦɧɢ ɭɛɢɬɢ. Ⱦɢʁɟɬɟ ɫɬɚɪɨ 8 ɦʁɟɫɟɰɢ ɜɭɤɥɢ ɫɭ 3 ɦʁɟɫɟɰɚ ɤɪɨɡ ɩɨɥɚ ȿɜɪɨɩɟ. Ⱦɢʁɟɬɟ ʁɟ ɧɚɠɚɥɨɫɬ ɭɦɪɥɨʁ ɭɫɩɪɤɨɫ ɬɨɦɟ ɲɬɨ ʁɟ ɞɨɛɢɥɨ ɦɟɞɢɰɢɧɫɤɭ ʃɟɝɭ ɭ ʁɟɞɧɨʁ ɨɞ ɧɚʁɛɨʂɢɯ ɞʁɟɱʁɢɯ ɛɨɥɧɢɰɚ ɭ ȵɟɦɚɱɤɨʁ. Ɉɧɢ ɫɭ ɬɚɞɚ ɢɡɛɨɥɢ ʂɟɤɚɪɚ ɢ ɞɜɢʁɟ ɫɟɫɬɪɟ. ȴɟɤɚɪ ʁɟ ɨɩɟɪɢɫɚɧ, ɚ ɫɟɫɬɪɟ ɫɭ ɧɚ ɢɧɬɟɧɡɢɜɧɨʁ ʃɟɡɢ, ɧɟ ɡɧɚ ɫɟ ɯɨʄɟ ɥɢ ɩɪɟɠɢɜʁɟɬɢ. ɇɢɤɨ ɡɚ ɬɚʁ ɡɥɨɱɢɧ ɧɢʁɟ ɤɚɠʃɟɧ. ɋɜɢ ɫɭ ɩɭɲɬɟɧɢ ɭ ɢɦɟ ɤɭɥɬɭɪɚɥɧɢɯ ɪɚɡɥɢɤɚ. 10

ɉɪɨɛɥɟɦɢɦɢɝɪɚɧɚɬɚɭɧɨɜɨʁɫɪɟɞɢɧɢ

Ɉɛɡɢɪɨɦ ɞɚ ɞɨɥɚɡɟ ɢɡ ɤɭɥɬɭɪɧɟ ɫɪɟɞɢɧɚ ɤɨʁɚ ɫɟ ɪɚɡɥɢɤɭʁɟ ɨɞ ɫɪɟɞɢɧɟ ɞɨɦɚʄɢɧɚ ɩɪɨɛɥɟɦɢ ɭ ɧɚɱɢɧɭ ɠɢɜɨɬɚ ɢ ɫɯɜɚɬɚʃɚ ɧɚʁɜɟʄɢ ɩɪɨɛɥɟɦ ɩɪɚɜɟ ɞʁɟɰɢ Ⱦʁɟɰɚ ɫɟ ɧɚɥɚɡɟ ɢɡɦɟɻɭɞɜɢʁɟɫɭɩɪɨɬɧɟɫɬɪɭʁɟȺɤɨɢɯɪɨɞɢɬɟʂɢɭɩɢɲɭɭɪɟɞɨɜɧɭɲɤɨɥɭ ɩɨɫɬɨʁɢ ɩɪɨɛɥɟɦ ɚɤɥɢɦɚɬɢɡɚɰɢʁɟ ɭ ɧɨɜɭ ɫɪɟɞɢɧɭ ɇɚʁɜɟʄɢ ɩɪɨɛɥɟɦ ɢɦɚʁɭ ɞʁɟɜɨʁɱɢɰɟ ɡɛɨɝ ɤɚɪɚɤɬɟɪɢɫɬɢɱɧɟ ɧɨɲʃɟ ɤɨʁɚ ɫɟ ɢɬɟɤɚɤɨ ɪɚɡɥɢɤɭʁɟ ɨɞ ɧɚɱɢɧɚ ɨɛɥɚɱɟʃɚ ɟɜɪɨɩɫɤɢɯ ɞʁɟɜɨʁɱɢɰɚ.

ɉɨɪɟɞɫɬɪɚɯɚɨɞɬɟɪɨɪɢɡɦɚɞɪɭɝɚɱɢʁɟɝɧɚɱɢɧɚɨɛɥɚɱɟʃɚɪɚɡɥɢɱɢɬɢɯɜʁɟɪɫɤɢɯɨɛɢɱɚʁɚ ɩɨɫɬɨʁɢ ɢ ɩɪɨɛɥɟɦ ʁɟɡɢɤɚ Ȼɢɥɢɧɝɜɢɡɚɦ ɤɨɞ ɞʁɟɰɟ ɬɚɤɨɻɟ ɫɬɜɚɪɚ ɩɪɨɛɥɟɦ ɭ ɤɨɦɭɧɢɤɚɰɢʁɢɫɚɞɨɦɢɰɢɥɧɢɦɫɬɚɧɨɜɧɢɲɬɜɨɦ

Ɂɛɨɝ ɧɚɜɟɞɟɧɢɯ ɩɪɨɛɥɟɦɚ ɥɨɤɚɥɧɨ ɫɬɚɧɨɜɧɢɲɬɜɨ ɨɞɛɚɰɭʁɟ ɢ ɦɚɪɝɢɧɚɥɢɡɭʁɟ ɞʁɟɰɭ ɦɢɝɪɚɧɚɬɚɲɬɨɦɨɠɟɞɚɢɡɚɡɨɜɟɧɟɝɚɬɢɜɚɧɟɮɟɤɚɬɢɢɦɚɲɬɟɬɧɟɩɨɫʂɟɞɢɰɟ

Ɇɚɪɝɢɧɚɥɧɚ ɝɪɭɩɚ ʁɟ ɫɜɚɤɚ ɞɪɭɲɬɜɟɧɚ ɝɪɭɩɚ ɤɨʁɚ ɫɟ ɧɚɥɚɡɢ ɧɚ Äɩɟɪɢɮɟɪɢʁɢ´ ɞɪɭɲɬɜɟɧɟ ɦɨʄɢ ɢ ɛɟɡ ɡɧɚɱɚʁɧɨɝ ɭɬɢɰɚʁɚ ɧɚ ɛɢɬɧɟ ɞɪɭɲɬɜɟɧɟ ɬɨɤɨɜɟ ɢ ɩɨɥɢɬɢɱɤɚ ɡɛɢɜɚʃɚ. Ɇɚɪɝɢɧɚɥɢɡɨɜɚɧɨɫɬ ɫɟ ɦɚɧɢɮɟɫɬɭʁɟ ɧɟɭɤʂɭɱɟɧɨɲʄɭ ɭ ɲɢɪɭ ɞɪɭɲɬɜɟɧɭ ɡɚʁɟɞɧɢɰɭ ɤɪɨɡ ɫɬɢɝɦɚɬɢɡɚɰɢʁɭ ɧɟɞɨɫɬɭɩɧɨɫɬ ɨɛɪɚɡɨɜɚʃɚ ɨɞɛɢʁɚʃɟ ɞɚ ɞʁɟɰɭ ɲɚʂɭ ɭ ɲɤɨɥɭ ɀɢɜɨɬɞʁɟɰɟɭ ɢɧɨɫɬɪɚɧɫɬɜɭɩɨɜɟɡɚɧʁɟ ɫ ɩɪɨɛɥɟɦɢɦɚɢɡɝɪɚɻɢɜɚʃɚɜɥɚɫɬɢɬɨɝ ɢɞɟɧɬɢɬɟɬɚ ɭ ɭɫɥɨɜɢɦɚ ɫɬɪɚɧɟ ɤɭɥɬɭɪɟ ɢ ʁɟɡɢɤɚ, ɞɢɫɤɪɟɩɚɧɰɟ ɧɟɫɩɨʁɢɜɨɫɬɢ, ɧɟɫɚɝɥɚɫɧɨɫɬɢ) ɜɚɫɩɢɬɧɢɯɭɬɢɰɚʁɚ ɭ ɩɨɪɨɞɢɰɢɢ ɞɪɭɲɬɜɭ ɩɪɢʁɟɦɚ.

Ⱥɧɚɥɢɡɚɢɢɧɬɟɪɩɪɟɬɚɰɢʁɚɪɟɡɭɥɬɚɬɚ

9 http://www.balkanspress.com/index.php/komentar/ispovest/4148-kamenovanje-srpkinje-u-beogradu-zbog- nepostovanja-islamskih-zakona 10 http://www.balkanspress.com /index.php/komentar/ispovest/4575-pismo-lekara-iz-nemacke-otkriva- stravicnu-istinu-o-migrantima-o-kojoj-se-ne-sme-govoriti

98 ɂɫɩɢɬɚɧɨ ʁɟ ɝɪɚɻɚɧɚ Ȼɢʁɟʂɢɧɟ ɭɡɨɪɚɤ ɱɢɧɟ ɡɚɩɨɫɥɟɧɢ ɝɪɚɻɚɧɢ ɭ ɬɪɢ ɩɪɢɜɚɬɧɟ ɤɨɦɩɚɧɢʁɟ ɭ ɝɪɚɞɭ ɫɬɚɪɨɫɬɢ ɨɞ ɞɨ ɝɨɞɢɧɚ ɂɫɩɢɬɢɜɚʃɟ ʁɟ ɜɪɲɟɧɨ ɭ ɞɟɰɟɦɛɪɭ ɝɨɞɢɧɟ ɢ ɩɪɢɤɚɡɭʁɟ ɦɢɲʂɟʃɚ ɢ ɫɬɚɜɨɜɟ ɥɨɤɚɥɧɨɝ ɫɬɚɧɨɜɧɢɲɬɜɚ ɩɪɟɦɚ ɢɡɛʁɟɝɥɢɰɚɦɚ ɢɡ ɋɢɪɢʁɟ Ⱥɜɝɚɧɢɫɬɚɧɚ ɢ ɞɪ ɂɫɥɚɦɫɤɢɯ ɡɟɦɚʂɚ ɤɨʁɢ ɩɪɨɥɚɡɟ ɤɪɨɡ ɛɚɥɤɚɧɫɤɟɡɟɦʂɟɍɢɫɬɪɚɠɢɜɚʃɭʁɟɤɨɪɢɲɬɟɧɭɩɢɬɧɢɤɤɨɦɛɢɧɨɜɚɧɨɝɬɢɩɚ.

1. Ⱦɚɥɢɜɚɫʁɟɫɬɪɚɯɨɞɞɨɥɚɫɤɚɦɢɝɪɚɧɚɬɚ"

Ⱦɚɥɢɜɚɫʁɟɫɬɪɚɯɨɞ ɞɨɥɚɫɤɚɦɢɝɪɚɧɚɬɚ" ȾȺ ɇȿ

75% 25%

Ɍɚɛɟɥɚɛɪɋɬɪɚɯɨɞɞɨɥɚɫɤɚɦɢɝɪɚɧɚɬɚ

ɂɡɬɚɛɟɥɟɛɪɜɢɞɢɦɨɞɚɢɫɩɢɬɚɧɢɤɚɢɦɚɫɬɪɚɯɨɞɞɨɥɚɫɤɚɦɢɝɪɚɧɚɬɚɞɨɤ ɢɫɩɢɬɚɧɢɤɚɧɟɦɚ

2. Ⱦɚɥɢʁɟɤɫɟɧɨɮɨɛɢʁɚ ɫɬɪɚɯɨɞɞɨɥɚɫɤɚɫɬɪɚɧɚɰɚ– ɢɡɛʁɟɝɥɢɰɚɢɡɋɢɪɢʁɟɢ ɞɪ ɚɪɚɩɫɤɢɯɡɟɦɚʂɚ ɨɩɪɚɜɞɚɧɚ"

Ⱦɚɥɢʁɟɤɫɟɧɨɮɨɛɢʁɚ ɫɬɪɚɯ ɨɞ ɞɨɥɚɫɤɚ ɫɬɪɚɧɚɰɚ – ɢɡɛʁɟɝɥɢɰɚ ɢɡ ɋɢɪɢʁɟ ɢ ɞɪɚɪɚɩɫɤɢɯ ɡɟɦɚʂɚ ɨɩɪɚɜɞɚɧɚ" ȾȺ ɇȿ ɇȿ ɁɇȺɆ

84% 8% 8%

ɌɚɛɟɥɚɛɪɈɩɪɚɜɞɚɧɨɫɬɤɫɟɧɨɮɨɛɢʁɟ

ɇɚɩɢɬɚʃɟɞɚɥɢʁɟɤɫɟɧɨɮɨɛɢʁɚ ɫɬɪɚɯɨɞɞɨɥɚɫɤɚɫɬɪɚɧɚɰɚ– ɢɡɛʁɟɝɥɢɰɚɢɡɋɢɪɢʁɟɢ ɞɪɚɪɚɩɫɤɢɯ ɡɟɦɚʂɚ ɨɩɪɚɜɞɚɧɚ ɢɡ ɬɚɛɟɥɟ ɛɪ ɜɢɞɢɦɨ ɞɚ ʁɟ ɢɫɩɢɬɚɧɢɤɚ ɞɚɥɨ ɩɨɡɢɬɢɜɚɧ ɨɞɝɨɜɨɪɚɩɨɧɟɝɚɬɢɜɚɧɢɧɟɡɧɚɦ

3. Ɂɚɲɬɨɫɦɚɬɪɚɬɟɞɚʁɟɤɫɟɧɨɮɨɛɢʁɚɨɩɪɚɜɞɚɧɚɧɟɨɩɪɚɜɞɚɧɚ?

ɍɧɚɪɟɞɧɨɦɞɢʁɟɥɭ ɫɭɞɚɬɢɧɟɤɢɨɞɨɞɝɨɜɨɪɚɧɚɩɨɫɬɚɜʂɟɧɨɩɢɬɚʃɟ

- Ɂɚɬɨɲɬɨɫɭɬɨʂɭɞɢɪɚɡɧɢɯɜʁɟɪɨɢɫɩɨɜɢʁɟɫɬɢɧɚɰɢɨɧɩɪɢɩɚɫɧɨɫɬɢ ɞɪɭɝɨɝ ɧɚɪɨɞɚ ɞɪɭɝɚɰɢʁɢɯ ɨɛɢɱɚʁɚ ɢ ɧɚɱɢɧɚ ɠɢɜɨɬɚ ɉɫ ɫɤɥɨɧɚ ɩɪɟɞɪɚɫɭɞɚɦ ɢ ɠɚɨ ɦɢʁɟɚɥɢɫɬɪɚɯɦɟɞɚɢɦɞɚɦɩɪɢɥɢɤɭ. - Ɂɛɨɝɫɬɪɚɯɚɨɞɬɟɪɨɪɢɡɦɚ. - ɇɟɪɚɡɦɢɲʂɚɦɨɬɨɦɟ. - Ɂɚɬɨɲɬɨɜʁɟɪɨɜɚɬɧɨɦɟɻɭʃɢɦɚɢɦɚɡɚɥɭɻɟɧɢɯɢɫɥɚɦɫɤɯɮɚɧɚɬɢɤɚ.

99 - Ɂɛɨɝɛɪɨʁɧɨɝɫɬɚʃɚɢɭɝɪɨɠɚɜʃɚɬɪɟɧɭɬɧɟɫɢɬɭɚɰɢʁɟ. - Ɂɚɬɨɲɬɨɦɨɝɭɫʃɢɦɚɞɨʄɢɢɨɧɢɤɨʁɢɧɢɫɭɡɚɯɜɚʄɟɧɢɪɚɬɨɦɚɩɪɢɩɚɞɚʁɭɧɟɤɢɦ ɫɚɦɨɭɛɢɥɚɱɤɢɦɨɪɝɚɧɢɡɚɰɢʁɚɦɚ - Ɂɚɬɨ ɲɬɨ ɫɟ ɧɟ ɡɧɚ ɢɞɟɧɬɢɬɟɬ ʂɭɞɢ ɤɨʁɢ ɫɭ ɦɢɝɪɚɧɬɢɫɬɪɚɧɰɢɲɢɪɟʃɟ ɢɫɥɚɦɢɡɦɚ - Ɂɚɬɨɫɬɨɧɚɲɚɡɟɦʂɚɢɦɚɢɩɪɟɜɢɲɟɝɥɚɞɧɢɯɫɢɪɨɦɚɲɧɢɯɛɨɥɟɫɧɢɯɭɝɪɨɠɟɧɢɯ ɧɚɲɢɯ ʂɭɞɢ ɤɨʁɢɦɚ ɬɪɟɛɚ ɩɨɦɨʄɢ ɇɚɪɚɜɧɨ ɦɟɻɭ ɬɢɦ ɦɢɝɪɚɧɬɢɦɚ ʁɟ ɫɢɝɭɪɧɨ ɢɡɜʁɟɫɬɚɧɛɪɨʁ ɩɨɬɟɧɰɢʁɚɥɧɢɯ ɪɚɞɢɤɚɥɧɢɯɢɫɥɚɦɢɫɬɚɲɬɨʁɟɧɚɪɚɜɧɨɪɚɡɥɨɝɡɚ ɫɬɪɚɯ - Ɂɚɬɨ ɫɬɨ ʁɟ ɧɚɲɚ ɡɟɦʂɚ ɭ ʁɚɤɨ ɥɨɲɨʁ ɟɤɨɧɨɦɫɤɨʁ ɫɢɬɭɚɰɢʁɢ ɧɢ ɧɚɲɟ ɫɬɚɧɨɜɧɢɲɬɜɨɧɢʁɟɞɨɜɨʂɧɨɡɛɪɢɧɭɬɨɬɚɤɨɞɚɠɚɨɧɚɦʁɟɢʃɢɯʁɚɞɧɢɯɝɥɚɞɧɢɯ ɦɢɝɪɚɧɚɬɚ ɛɟɡ ɞɨɦɚ ɚ ɩɨɦɨʄɢ ɢɦ ɫɟ ɧɟ ɦɨɠɟ ɬɚɤɻɟ ɢ ɫɬɪɚɯ ɨɞ ɢɫɥɚɦɢɫɬɚ ʁɟ ɩɪɢɫɭɬɚɧ. - Ɂɚɬɨ ɲɬɨ ɫɟ ɦɟɻɭ ɬɢɦ ɥɢɰɢɦɚ ɧɚɥɚɡɟ ɪɚɞɢɤɚɥɧɢ ɢɫɥɚɦɢɫɬɢ ɤɨʁɢ ɫɭ ɛɢɥɢ ɩɨɜɟɡɚɧɢɫɚɬɟɬɨɪɢɫɬɢɱɤɢɦɧɚɩɚɞɢɦɚɢɡɚɬɨɲɬɨɫɦɚɬɪɚɦɞɚȻɢɏɧɢʁɟ ɭ ɦɨɝɨʄɧɨɫɬɢ ɡɛɨɝ ɫɬɚʃɚ ɭ ɤɨɦ ɫɟ ɧɚɥɚɡɢ ɞɚ ɨɛɟɡɛʁɟɞɢ ɚɞɟɤɜɚɬɚɧ ɩɪɢɫɬɭɩ ɬɢɦ ɥɢɰɢɦɚ ɦɢɝɪɚɧɬɢɦɚ - Ɂɚɬɨ ɲɬɨ ɫɟ ɦɟɻɭ ʃɢɦɚ ɧɚɥɚɡɟ ɢ ɬɟɪɨɪɢɫɬɢ ɤɨʁɢ ɫɭ ɦɚɫɤɢɪɚɧɢ ɭ ɢɡɛʁɟɝɥɢɰɟ ɤɪɟɧɭɥɢ ɭ ɡɚɞɚɬɚɤ ɲɢɪɟʃɚ ɢɫɥɚɦɚ ɢ ɭɧɢɲɬɚɜɚʃɚ ɧɟɦɭɫɥɢɦɚɧɫɤɨɝ ɫɬɚɧɨɜɧɢɲɬɜɚ - ɇɟɞɨɩɚɞɚɦɢɫɟɢɫɥɚɦɨɤɪɭɬɚɧʁɟɩɪɟɦɚɠɟɧɚɦɚɢɞʁɟɜɨʁɱɢɰɚɦɚ. - Ɇɢɫɥɢɦɞɚɫɭɨɧɢɤɪɟɧɭɥɢɫɧɚɦʁɟɪɨɦɞɚɭɧɢɲɬɟɟɜɪɨɩɭɢɯɪɢɲʄɚɧɫɬɜɨ. - Ɇɟɻɭʃɢɦɚʁɟɧɚʁɜɢɲɟɜɨʁɧɨɫɩɨɫɨɛɧɢɯɦɭɲɤɚɪɚɰɚɤɨʁɢɭɦʁɟɫɬɨɞɚɫɟɛɨɪɟɡɚ ɨɫɥɨɛɨɻɟʃɟɫɜɨʁɟɡɟɦʂɟɛʁɟɠɟ - Ɍɨʁɟɛɚɝɪɚɤɨɪɢɫɬɟɠɟɧɟɢɞʁɟɰɭɤɚɨɩɚɪɚɜɚɧɞɚɛɢɫɟɭɜɭɤɥɢɭȿɜɪɨɩɭ. - ɋɭɦʂɢɜɢɫɭɢɦɚʁɭɩɚɪɟɧɟɦɚʁɭɞɨɤɭɦɟɧɬɚɢɧɟɲɬɨɤɪɢʁɭ.

ɂɡɨɞɝɨɜɨɪɚɦɨɠɟɦɨɡɚɤʂɭɱɢɬɢɞɚ ɜɟʄɢɧɚɢɫɩɢɬɚɧɢɤɚɫɦɚɬɪɚɞɚʁɟɤɫɟɧɨɮɨɛɢʁɚ ɨɩɪɚɜɞɚɧɚ ɡɛɨɝɫɬɪɚɯɚɨɞɬɟɪɨɪɢɡɦɚɲɢɪɟʃɚɢɫɥɚɦɚɢɥɨɲɟɮɢɧɚɧɫɢʁɫɤɟɫɢɬɭɚɰɢʁɟ ɢɭ ɧɚɲɨʁɡɟɦʂɢ

4. ɒɬɚ ȼɢ ɦɢɫɥɢɬɟ ɨ ɦɢɝɪɚɧɬɢɦɚ ɢɡ ɋɢɪɢʁɟ Ⱥɜɝɚɧɢɫɬɚɧɚ ɢ ɞɪ ɂɫɥɚɦɫɤɢɯ ɡɟɦɚʂɚ"

ɍɧɚɪɟɞɧɨɦɞɢʁɟɥɢɫɭɞɚɬɢɫɚɦɨɧɟɤɢɨɞɝɨɜɨɪɢɧɚɩɢɬɚʃɚɲɬɚɝɪɚɻɚɧɢɦɢɫɥɟɨɞɨɥɚɫɤɭ ɦɢɝɪɚɧɚɬɚ ɢɡɋɢɪɢʁɟȺɜɝɚɧɢɫɬɚɧɚɢɞɪɂɫɥɚɦɫɤɢɯɡɟɦɚʂɚ:

- Ⱦɢɨ ɩɪɟɬɯɨɞɧɨɝ ɨɞɝɨɜɨɪɚ - Ɂɚɬɨɲɬɨɫɭɬɨʂɭɞɢɪɚɡɧɢɯɜʁɟɪɨɢɫɩɨɜɢʁɟɫɬɢ ɧɚɰɢɨɧ ɩɪɢɩɚɫɧɨɫɬɢɞɪɭɝɨɝɧɚɪɨɞɚ ɞɪɭɝɚɰɢʁɢɯɨɛɢɱɚʁɚɢɧɚɱɢɧɚɠɢɜɨɬɚɉɫ ɫɤɥɨɧɚɩɪɟɞɪɚɫɭɞɚɦɢɡɚɨɦɢʁɟɚɥɫɬɪɚɯɞɚɞɚɦɩɪɢɥɢɤɭ - ɇɢɲɬɚɩɨɫɟɛɧɨ - ɇɟɦɢɫɥɢɦɧɢɲɬɚ - Ʉɚɞ ɢɯ ɧɟʄɟ ɞɚ ɩɪɢɦɚʁɭ ʃɢɯɨɜɚ ɛɪɚʄɚ ɋȺɪɚɛɢʁɚɟɦɢɪɚɬɢ ɲɬɨ ɛɢ ɢɯ ɦɢ ɩɪɢɦɚɥɢɤɨʁɢɫɦɨɞɚɥɟɤɨɫɢɪɨɦɚɲɧɢʁɢɚʁɨɲ ɫɟɪɚɡɥɢɤɭʁɟɦɨɩɨɫɜɟɦɭɨɞɜʁɟɪɟ ɩɚɧɚɞɚʂɟ? - Ɇɢɫɥɢɦɞɚɧɢɫɭɞɨɪɛɨɞɨɲɥɢɭɧɚɲɭɡɟɦʂɭɲɬɨɡɛɨɝɧɟɦɢɪɚɤɨʁɢɞɨɧɨɫɟɲɬɨ ɡɛɨɝɲɢɪɟʃɚɫɜɨʁɢɯɜʁɟɪɨɜɚʃɚɤɨʁɚɧɢɫɭɭɫɤɥɚɞɭɫɚɧɚɲɢɦ - ɀɚɨɦɢʁɟʂɭɞɢɤɨʁɢɧɚɩɭɫɬɟɫɜɨʁɞɨɦ ɚɥɢɫɟɬɚʁɩɪɨɰɟɫɦɨɪɚɤɨɧɬɪɨɥɢɫɚɬɢ - Ⱦɚɫɭɨɤʂɭɞɢ

100 - ɀɚɨɦɢɢɯʁɟɫʁɟɞɧɟɫɬɪɚɧɟ ɦɢɫɥɢɦɧɚɢɡɛʁɟɝɥɢɰɟ ɚɥɢɦɢɧɟɦɚɦɨɭɫɥɨɜɟɧɢɬɢ ɨɞɝɨɜɨɪɧɨɫɬɞɚɢɦɩɨɦɨɝɧɟɦɨ - ɇɟɜʁɟɪɭʁɟɦɢɦɧɟɜʁɟɪɭʁɟɦɞɚɢɦɚʁɭɞɨɛɪɟɧɚɦʁɟɪɟ - ɀɢɜɟɭ ɧɟɚɞɟɤɜɟɬɧɢɦ ɭɫɥɨɜɢɦɚ ɢɫɬɨɤɚɨɢɞʁɟɰɚɋɪɛɚɧɚɄɨɫɨɜɭ ɧɟɯɭɦɚɧɢɦɢ ɡɚɨɞɪɚɫɥɟ - Ɇɢɫɥɢɦɞɚʄɟɭȿɜɪɨɩɢɩɨɤɭɲɚɬɢɞɚɪɟɚɥɢɡɭʁɭɫɜɨʁɟɮɚɧɚɬɢɱɤɟɢɞɟʁɟɨɲɢɪɟʃɭ ɢɫɥɚɦɚɚɬɨɦɟɩɥɚɲɢ - ɋɦɚɬɪɚɦɞɚʁɟɜɟɥɢɤɚɜɟʄɢɧɚɬɢɯʂɭɞɢɤɪɟɧɭɥɚɭɛɨʂɢɠɢɜɨɬɛʁɟɠɟɰɢ ɨɞɪɚɬɚɢ ɨɱɚʁɚɭɤɨʁɢɫɭɡɚɩɚɥɢ

ɉɪɢɤɚɡɚɧɢ ɫɬɚɜɨɜɢ ɢ ɦɢɲʂɟʃɚ ɫɬɚɧɨɜɧɢɲɬɜɚ ɨ ɦɢɝɪɚɧɬɢɦɚ ɝɨɜɨɪɟ ɧɚɦ ɞɚ ɫɟ ɫɬɚɧɨɜɧɢɲɬɜɨ ɭɝɥɚɜɧɨɦ ɩɥɚɲɢ ɬɟɪɨɪɢɡɦɚ ɢ ɲɢɪɟʃɚ ɢɫɥɚɦɚ ɢ ɞɚ ɧɢɫɭ ɞɨɛɪɨɧɚɤɥɨɧɢ ɩɪɟɦɚɦɢɝɪɚɧɬɢɦɚɢɚɤɨɩɨɫɬɨʁɢɢɞɨɡɚɟɦɩɚɬɢʁɟ

5. ɍɤɚɤɜɢɦɫɟɭɫɥɨɜɢɦɚɞʁɟɰɚɦɢɝɪɚɧɬɢɭɬɪɚɧɡɢɬɭɧɚɥɚɡɟ"

ɂɫɩɢɬɚɧɢɰɢɫɭɫɟɢɡʁɚɫɧɢɥɢɧɚɫʂɟɞɟʄɢɧɚɱɢɧ

- ȼʁɟɪɭʁɟɦ ɞɚ ɫɟ ɧɚɥɚɡɟ ɭ ɜɪɥɨ ɬɟɲɤɢɦ ɭɫɥɨɜɢɦɚ ɦɢɫɥɢɦ ɧɚ ɦɚɬɟɪɢʁɚɥɧɟ ɢ ɯɢɝɢʁɟɧɫɤɟȺɩɫɢɯɨɥɨɲɤɨɫɬɚʃɟɞʁɟɰɟɞɚɢɧɟɩɨɦɢʃɟɦɆɚɞɚ ɨɩɟɬ ɞɚɫɟɧɟ ɩɨɧɚɜʂɚɦ Ʉɨ ɡɧɚ ɤɚɤɨ ɫɭ ʃɢɯɨɜɚ ɞʁɟɰɚ ɪɚɫɥɚ ɭ ɤɚɤɜɢɦ ɭɫɥɨɜɢɦɚ ɢ ɞɚ ɥɢ ɭɨɩɲɬɟɬɚʁ ɞɪɭɝɢɧɚɪɨɞɦɢɫɥɢɨɬɨɦɟɆɨɠɞɚɫɭɞʁɟɰɚɢɧɚɜɢɤɧɭɬɚ ɢɥɢ ɜɟʄ ɧɚɭɱɟɧɚɞɚɫɭɬɚɤɜɢ. - ɇɟɡɧɚɦ - Ⱦʁɟɰɚɫɟɧɚɥɚɡɟɭʁɚɤɨɬɟɲɤɢɦɭɫɥɨɜɢɦɚ. - ɍ ɧɟɯɭɦɚɧɢɦɭɫɥɨɜɢɦɚ. - Ɉɬɭɞɡɧɚɦɧɢɫɚɦɛɢɨɭɭɡɛʁɟɝɥɢɱɤɢɦɰɟɧɬɪɢɦɚɩɨɩɪɢɥɨɡɢɦɚɫɚɬɜ-ɚ-ɥɨɲɢ. - ɑɢʃɟɧɢɰɚʁɟɞɚɬɨʁɞʁɟɰɢɧɢʁɟɥɚɤɨɢɞɚɢɦɫɟɬɪɟɛɚɩɨɦɨʄɢɚɥɢɢɩɚɤɭɧɚɲɨʁ ɡɟɦʂɢɧɢɫɭɩɨɠɟʂɧɢɧɢɭɤɨɦɫɥɭɱɚʁɭ - Ⱦɚɬɟɲɤɨɠɢɜɟ - Ⱦʁɟɰɚɫɟɧɚɥɚɡɟɭʁɚɤɨɬɟɲɤɢɦɭɫɥɨɜɢɦɚɢɬɪɟɛɚɢɦɩɨɦɨʄɢ - Ⱦʁɟɰɚɦɢɝɪɚɧɬɢɫɭɭɡɚɢɫɬɚɧɟʂɭɞɫɤɢɦɭɫɥɨɜɢɦɚ - ɍɧɟɯɭɦɚɧɢɦɭɫɥɨɜɢɧɚɛɟɡɜɨɞɟɯɪɚɧɟɢɨɫɬɚɥɢɯɧɚʁɨɫɧɨɜɧɢʁɢɯɩɨɬɪɟɛɚȳɨɲʁɟ ɬɭɠɧɢʁɟɲɬɨɫɟɧɚɬɨɦɩɭɬɭɝɚɫɟɦɥɚɞɢɠɢɜɨɬɢ

ɉɨ ɦɢɲʂɟʃɭ ɢɫɩɢɬɚɧɢɤɚ ɞʁɟɰɚ ɦɢɝɪɚɧɚɬɚ ɫɭ ɭ ɬɟɲɤɢɦ ɭɫɥɨɜɢɦɚ ɢɬɪɟɛɚ ɢɦ ɩɨɦɨʄɢ ɚɥɢɜɟʄɢɧɚɧɢʁɟɫɩɪɟɦɧɚɞɚɩɪɭɠɢɩɨɦɨʄ

Ɂɚɤʂɭɱɚɤ

ɇɟɩɨɲɬɨɜɚʃɟ ɯɪɢɲʄɚɧɫɤɨɝ ɞɨɦɢɰɢɥɧɨɝ ɫɬɚɧɨɜɧɢɲɬɜɚ ɢɡɚɡɢɜɚ ɫɬɪɚɯ ɢ ɨɝɨɪɱɟɧɨɫɬ ɩɪɟɦɚɞɨɥɚɡɟʄɢɦɦɢɝɪɚɧɬɢɦɚ

Ⱦɚɥɢʁɟɨɩɪɚɜɞɚɧɫɬɪɚɯɨɞɞɨɥɚɫɤɚʂɭɞɢɭɱɢʁɨʁɡɟɦʂɢʁɟɥɟɝɚɥɚɧɛɪɚɤɫɚɦɚɥɨʂɟɬɧɢɦ ɞʁɟɜɨʁɱɢɰɚɦɚ ɝɞʁɟ ɫɟ ɠɟɧɟ ɫɦɚɬɪɚʁɭ ɪɨɛɢʃɚɦɚ ɝɞʁɟ ɫɟ ɫɩɪɨɜɨɞɟ ɡɚɤɨɧɢ ɫɚɫɜɢɦ ɞɪɭɝɚɱɢʁɢɢɫɭɪɨɜɢʁɢɨɞɨɧɢɯɧɚɤɨʁɟɫɦɨɧɚɜɢɤɥɢ"Ʉɨɥɢɤɨɝɨɞɛɢɥɢɟɦɩɚɬɢɱɧɢɩɪɟɦɚ ɫɭɞɛɢɧɢɬɢɯɧɟɫɪɟʄɧɢɯʂɭɞɢɧɚɪɨɱɢɬɨɧɚɩɪɨɫɬɨɪɢɦɚɝɞʁɟʁɟɫɤɨɪɨɛɢɨɪɚɬɩɨɫɬɨʁɢ ɫɬɪɚɯ ɨɞ ɞɨɥɚɫɤɚ ɱɚɤ ɢ ɬɪɚɧɡɢɬɧɨɝ ɦɭɫɥɢɦɚɧɫɤɢɯ ɦɢɝɪɚɧɚɬɚ ɫɬɪɚɯ ɨɞ ɨɫɬɚʁɚʃɚ

101 ɪɚɞɢɤɚɥɧɢɯ ɟɤɫɬɪɟɦɢɫɬɚ ɡɚɦɚɫɤɢɪɚɧɢɯ ɭ ɪɚɬɧɟ ɢɡɛʁɟɝɥɢɰɟ ɢ ɡɛɨɝ ɫɜɟɝɚ ɬɨɝɚ ɞʁɟɰɚ ɢɡɛʁɟɝɥɢɰɟʄɟɫɟɬɟɲɤɨɛɢɬɢɩɪɢɯɜɚʄɟɧɚɭɞɨɦɢɰɢɥɧɨɦɞɪɭɲɬɜɭ

Ⱦʁɟɰɚ ɬɪɩɟ ɩɨɫʂɟɞɢɰɟ ɪɚɬɚ ɭ ɫɜɢɦ ɩɨɝɥɟɞɢɦɚ ɮɢɡɢɱɤɢɦ ɩɫɢɯɢɱɤɢɦ ɫɨɰɢʁɚɥɧɢɦ ɦɚɬɟɪɢʁɚɥɧɢɦ Ⱥɤɨ ɛɢ ɫɟ ɦɢɝɪɚɧɬɢ ɭ ɡɚɩɚɞɧɢɦ ɡɟɦʂɚɦɚ ɦɨɝɥɢ ɚɤɥɢɦɚɬɢɡɢɜɚɬɢ ɢ ɩɪɢɯɜɚɬɢɬɢɟɜɪɨɩɫɤɭɤɭɥɬɭɪɭɨɧɞɚɛɢɫɟɩɨɥɨɠɚʁɞʁɟɜɨʁɱɢɰɚɢɠɟɧɚɜɢɞɧɨɩɨɛɨʂɲɚɨ ɦɟɻɭɬɢɦɬɨɩɢɬɚʃɟʁɟɜɪɥɨɞɢɫɤɭɬɚɛɢɥɧɨ

ɍ ɧɚɪɨɞɭ ɩɨɫɬɨʁɢ ɧɟɩɨɜɟɪɟʃɟ ɢ ɩɪɟɞɪɚɫɭɞɟ ɩɪɟɦɚ ɦɢɝɪɚɧɬɫɤɨʁ ɩɨɩɭɥɚɰɢʁɢ. Ɍɨ ɫɟ ɨɝɥɟɞɚ ɤɪɨɡ ɧɢɫɤɨ ɜɪɟɞɧɨɜɚʃɟ ɤɭɥɬɭɪɧɢɯ ɨɛɪɚɡɚɰɚ ɢɡ ɤɨʁɢɯ ɦɢɝɪɚɧɬɢ ɞɨɥɚɡɟ, ʃɢɯɨɜɨɝ ɧɢɜɨɚ ɨɛɪɚɡɨɜɚʃɚ, ȿɜɢɞɟɧɬɚɧ ʁɟ ɢ ɫɬɪɚɯ ɨɞ ɜɟɥɢɤɨɝ ɛɪɨʁɚ ɦɢɝɪɚɧɚɬɚ, ɡɚɪɚɡɧɢɯ ɛɨɥɟɫɬɢ ɱɢʁɢ ɨɧɢ ɦɨɝɭ ɛɢɬɢ ɩɪɟɧɨɫɢɨɰɢ, ɩɚ ɢ ɧɚɫɢʂɚɍɩɪɢɯɜɚɬɧɢɦɰɟɧɬɪɢɦɚɫɭɡɚɛɢʂɟɠɟɧɢ ɫɥɭɱɚʁɟɜɢɜɚɲɤɢɢɞɪɭɝɢɯɤɨɠɧɢɯɛɨɥɟɫɬɢ

ɂɚɤɨɛɨɪɚɜɟɭɬɭɻɨʁɡɟɦʂɢɦɧɨɝɢɦɢɝɪɚɧɬɢɧɟɩɨɲɬɭʁɭʂɭɞɟɢɡɚɤɨɧɟɬɟɡɟɦʂɟʁɟɪɫɭ ɜɚɫɩɢɬɚɜɚɧɢɞɪɭɝɚɱɢʁɟɑɚɤɢɤɪɲɟɩɪɚɜɚɝɪɚɻɚɧɚɡɟɦʂɟɞɨɦɚʄɢɧɚɲɬɨɢɡɚɡɢɜɚɛɢʁɟɫ ɚɥɢɢɡɚɛɪɢɧɭɬɨɫɬɢɫɬɪɚɯɞɨɦɢɰɢɥɧɨɝɫɬɚɧɨɜɧɢɲɬɜɚɡɛɨɝɩɪɢɫɭɫɬɜɚɬɢɯʂɭɞɢɭɫɜɨʁɨʁ ɞɨɦɨɜɢɧɢ ɇɚɪɨɱɢɬɨʁɟɪɬɢʂɭɞɢɤɪɢʁɭɫɜɨʁɢɞɟɧɬɢɬɟɬ ɢɢɡɚɜɚʁɭɫɭɦʃɭɢɧɟɩɨɜʁɟɪɟʃɟ

ɉɨɫɬɨʁɢɜɟɥɢɤɢɫɬɪɚɯɨɞɬɟɪɨɪɢɡɦɚɢɛɨʁɚɡɚɧɞɚɫɟɦɟɻɭɦɢɝɪɚɧɬɢɦɚɤɪɢʁɭɢɱɥɚɧɨɜɢ ɬɟɪɨɪɢɫɬɢɱɤɟɨɪɝɚɧɢɡɚɰɢʁɟɩɚɢɡɬɢɯɪɚɡɥɨɝɚɩɪɟɦɚɦɢɝɪɚɧɬɢɦɚɧɟɦɚɟɦɩɚɬɢʁɟɧɟɝɨ ɫɬɪɚɯɢɠɟʂɚɞɚɲɬɨɩɪɢʁɟɨɞɭ

Ʌɢɬɟɪɚɬɭɪɚ

- ȼɢɬɟɲɤɢʄɅ ɍɥɨɝɚɦɟɞɢʁɚɭɨɞɝɨʁɭɢɨɛɪɚɡɨɜɚʃɭɞʁɟɰɟ Ɇɨɫɬɚɪ - Ⱦɦɢɬɪɨɜɢʄɉ ɆɟɬɨɞɢɤɚɢɧɤɥɭɡɢɜɧɨɝɨɛɪɚɡɨɜɚʃɚɁɚɜɨɞɡɚɭʇɛɟɧɢɤɟɢ ɧɚɫɬɚɜɧɚɫɪɟɞɫɬɜɚɂɫɬɨɱɧɨɋɚɪɚʁɟɜɨ - ɀɭɧɢʄ-ɉɚɜɥɨɜɢȼɉɚɜɥɨɜɢʄɆ Ɇɚɥɨɥɟɬɧɢɱɤɚɞɟɥɢɧɤɜɟɧɰɢʁɚ Ȼɟɨɝɪɚɞ - ɄɨɪɚʄɇɁɟɱɟɜɢʄɂȻɚʁɪɚɤɬɚɪɟɜɢʄȳ Äɍɬʁɟɰɚʁɬɟɥɟɜɢɡɢʁɟɧɚɞʁɟɰɭɢ ɦɚɥɨʂɟɬɧɢɤɟ´ɋɬɪɭɱɧɢɟɥɚɛɨɪɚɬɊɟɝɭɥɚɬɨɪɦɚɚɝɟɧɰɢʁɚɡɚɤɨɦɭɧɢɚɤɰɢʁɟ ɋɚɪɚʁɟɜɨ - ɊɚɞɭɥɨɜɢʄȾ ɉɫɢɯɨɥɨɝɢʁɚɤɪɢɦɢɧɚɥɚɩɫɢɯɨɩɚɬɢʁɚɢɩɪɟɫɬɭɩɧɢɲɬɜɨ Ȼɟɨɝɪɚɞ - https://sh.wikipedia.org/wiki/Migracija - https://sh.wikipedia.org/wiki/Ksenofobija - http://www.blic.rs/vesti/svet/desetine-maskiranih-muskaraca-brutalno-tukle- migrante-i-decu-na-zeleznickoj-stanici-u/vhpk8zq - http://www.blic.rs/vesti/drustvo/placu-na-10-potresne-sudbine-dece- migranata-na-ledenom-balkanu/wzcdglq - http://www.atina.org.rs/sr/postoji-bojazan-da-je-na-hiljade-afri%C4%8Dke-dece- migranata-u-kand%C5%BEama-italijanskih-trgovaca-ljudima - http://www.telegraf.rs/vesti/1807855-uzbuna-u-srbiji-otkriven-migrant-sa- propusnicom-isis-a-preko-preseva-krenuo-ka-evropi - http://www.telegraf.rs/zanimljivosti/1776815-hriscankama-ne-smeta-da-ih-siluju-5- islamskih-propovednika-sa-morbidnim-stavovima-o-zenama-video - http://www.balkanspress.com/index.php/komentar/ispovest/4148-kamenovanje- srpkinje-u-beogradu-zbog-nepostovanja-islamskih-zakona

102 - http://www.balkanspress.com/index.php/u-fokusu/izbeglice/4147-sta-se-ovo- desava-migranti-doneli-sugu-u-srbiju-svi-kriju-identitet-dnevno-podizu-400-000-evra - http://www.balkanspress.com /index.php/komentar/ispovest/4575-pismo-lekara-iz- nemacke-otkriva-stravicnu-istinu-o-migrantima-o-kojoj-se-ne-sme-govoriti - http://www.kurir.rs/austrija/horor-u-becu-iracki-migrant-silovao-decaka-10-na- bazenu-clanak-2125083 - http://www.telegraf.rs/vesti/1990377-migrant-silovao-srpskog-decaka-u-becu- policiji-rekao-da-je-to-ucinio-jer-nije-imao-seks-nekoliko-meseci

103 -HOHQD9RMLQRYLü-.RVWLü UDK 314.15:811 Filološki fakultet Univerzitet u Beogradu

MIGRACIJE I JEZIK KAO IDENTIFIKATOR GRUPE

Apstrakt Jezik je jedan od primarnih identifkatora pojedinca i grupe. Jezikom govornik iskazuje VYRMX SULSDGQRVW RGUHÿHQRM VRFLMDOQRM JUXSL 'D EL XND]DOL QD QMLKovu pripadnost grupi govoUQLFLXSRWUHEOMDYDMXUD]OLþLWDOLQJYLVWLþNDVUHGVWYDNDR što su drugi jezik, dijalekat, žargon, ili samo akcent. Ovaj rad predstavlja teoretVNLSULND]YH]HL]PHÿXLGHQWLWHWDLMH]LNDD kroz prizmu individualnih izbora migranata u dvadeset prvom veku, veku migracija. Prema nekim podacima u ovom ovom veku je bilo preko milijardu migranata širom sveta. Migracije su UH]XOWDW RGUHÿHQLK VRFLR-ekonomskih procesa u zemljama porekla ili cilja migracije. Migranti nose sa sobom u novu socijalnu sredinu svoj jezik i navike. Govrnici-migranti prolaze kroz proces adaptacije NRMDXNOMXþXMHPQRJRHOHPHQDWDXNOMXþXMXüLLMH]LN .OMXþQHUHþLJezik, grupa, identitet, migracije, identifikacija, prebacicanje koda.

Abstract Language is one of the primary mediums of the identity of individuals and groups. Through language, individuals indicate their membership in a particular social group. To emphasize their belonging or not belonging to a particular group the speakers often use various linguistic resources, such as a second language, dialect, jargon, or just an accent. This paper is a theoretical overview of the relationship between language and identity through the prism of language choices of migrants in 21st century which is, so called, migration century. According some dates, in this time period, were, aproximately, one bilion migrants all over the world. Migrations are result some socio-economical processes in countries. Migrants took their langage and habits in new social area. They going through adaptation process which includes a lot of elements, including new language. Key words: Language, groups, identity, migrations, identification, code-switchig

104 Uvod „LingvistiþND NRQWDNWRORJLMD LOL NRQWDNW lingvistika XSUDYR SURXþDYD PHKDQL]me MH]LþNRJ NRQWDNWD GYD LOL YLãH MH]LND SRG RGUHÿHQLP GUXãWYHQR-istorijskim uslovima i projektuje modele koji te mehanizme objašnjavaju.“ $MGXNRYLü, 2009; 1) Kontakt lingvistika je zanimljiva sa stanovišta aktuelnog razvoja socijalnih odnosa jer VHEDYLSURXþDYDQMHPQL]DSRMDYDSRþHYRGVYLKREOLNDLQWHUIHUHQFLMH, adaptacije, kopiranja, svih onih pojava koje podrazumevaju postojanje jednog primarnog, dominantnog jezika, davaoca, i drugog, sekundarnog inferiornog jezika, primaoca. Za pravo sagledavanje OLQJYLVWLþNH situacije NDG MH RVWYDUHQ QHNL RG REOLND MH]LþNRJ NRQWDNWD bitno je utvrditi dominantni jezik ili dijalekat (ne mora biti maternji). Nakon XWYUÿLYDQMXpoložaja jezika po osnovu principa dominantnosti odnosa PRJXüHje sagledati uticaje koje jedni vrše na druge, stepen tog uticaja, je]LþNHQLYRH koje pojava obuhvata, u odnosu na psihološke, socijalne i druge uslove, koji su neposredni inicijDWRULOLQJYLVWLþNLKSRMDYDPHÿX jezicima ili dijalektima. Uticaji koji jezici vrše jedan na drugi razlikuju se po stepenu složenosti. U složenije oblike pojava kojima se bavi ova grana lingvistike spada i SULODJRÿDYDQMH -H]LþNRSULODJRÿDYDQMH proces kojim se jedna jH]LþND]DMHGQLFD, OLQJYLVWLþNL, uklapa u drugu MH]LþNX ]DMHGQLFX. Ono je uvek uslovljeno nizom UD]OLþLWLK faktRUD SRþHY RG psiholoških, socioloških, ekonomskih i sl. Možemo ga, u krajnjoj linijLVPDWUDWLL]QXÿHQLP SURFHVRP MHU MH WR þHVWR SURFHV QDVWDR iz neke nužde, potrebe ili prisile, kojoj je izložena grupa pojedinaca. Ova pojava je, kao takva, povezano sa identifikacijom pojednica u zajednici i sa grupnom identifikacijom. Identifikacije kao procesa kojm, sa jedne strane, SRMHGLQFD VPHãWDPR X RGUHÿHQX JUXSX QD RVQRYX OLQJYLVWLþNLK karakteristika i, sa druge strane, kojim pojedinac, izborom OLQJYLVWLþNLKVUHGVWDYDVDPVHEHVPHãWDXRGUHÿHQXVRFLMDOQXJUXSX, svesno ili nesvesno. Na WDNDYQDþin jezik služi kao sredstvo kojim se identifikujemo kao pojednici i kao pripadnici neke socijalne grupe. 6YDNDQRYDJUXSDNRMRMVHSRMHGLQDFSULNOMXþXMH]DKWHYDRGJRYRUQLND XNROLNRRQåHOLSRVWDWLQMHQLVWLQVNLþODQMH]LþNRSULODJRÿDYDQMH jeziku zajednice, grupe, kojoj želi da se prilagodi, u koju želi da se uklopi. GRYRUQLN VYRM MH]LþNL VLVWHP L]ERU MH]LþNLK HOHPHQDWDSULODJRÿDYDsvojim potrebama, a u skladu sa slikom koju želi stvoriti o sebi prema GUXJLPDDXRGUHÿHQRPVRFLR-kulturnom WUHQXWNX2QQDRYDNDYQDþLQVYHVQRLOLQHJUDGL VYRMOLþQLLGHQWLWHWX]DMHGQLFLJUXSL*UDÿHQMHLGHQWLWHWDMHGXJRWUDMDQSURFHVþLMDXVSHãQRVW koja podrazumeva postizanje cilja ili ciljeva koje pojedinac želi da ostvari, zavisi od OLQJYLVWLþNLKVSRVobnosti, znanja i iskustva govornika. 0RåHPRUHüLGDMHMH]LþNLLGHQWLWHW fleksibilna kategorija. On se PHQMDLSULODJRÿDYD VKRGQR VLWXDFLML SRWUHEDPD FLOMHYLP MHGQRP UHþMX SULODJRÿDYD VH NRQWHNVWX L XOR]L pojedinca. On se gradi na prošlosti pojedinca, NUR]QMHJRYRSULSDGDQMHRGUHÿHQLPJUXSDPD, bilo da se radi o porodici, plePHQXJHRJUDIVNRPSRGUXþMXLWG6YDNRMH]LþNRSULODJRÿDYDQMH zavisno od njegovog stepena, u nekoj meri modifikuje socio-kulturni identitet pojedinca. 0RåHPR ]DNOMXþLWL GD MH Mezik jedan od najbitnijih PDUNHUD SULSDGQRVWL RGUHÿHQRM JUXSL L manifestacija iste te pripadnosti.

Migracije, grupe, jezik -H]LþNHSURPHQH, same po sebi, PRJXELWLX]URNRYDQHUD]OLþLWLPIDNWRULPD, koji mogu bitLXQXWDUOLQJYLVWLþNRJ ili eksternog karaktera 8HNVWHUQHIDNWRUHNRMLL]D]LYDMXRGUHÿHQH

105 lingvistLþNHSRMDYHVSDGDMXUD]OLþLWLVRFLMDOQLLHNRQRPVNLIDNWRUL, koji su i osnovni razlozi migracionih procesa u društvu. 0RåH VH UHüL GD VX PLJUDFLMH NDR WDNYH YRGHüL HNVWHUQL IDNWRU NRML XWLþH QD lingviVWLþNH SURPHQe bilo koje vrste ( Trudgill, 1986). Migracije, kao socijalna promena, X]URNXMXLOLQJYLVWLþNHSURPHQHXRGQRVXQDGHmografsko-geografske dislokaciju, koja to, po svojoj prirodi, one podrazumevaju. Efekti promena su dublji u odnosu na brojnost REXKYDüHQH SRSXODFLMH migracijom i u odnosu na starosnu dob, ponekad i pol, migranata. ýLQMHQLFDMHGDXkoliko se radi o radno sposobnomPODÿHPVWDQRYQLãWYX, dolazi do lakšeg VRFLMDOQRJ NXOWXUQRJ MH]LþNRJLELORNRMHJGUXJRJSULODJRÿDYDQMD QRYRM VUHGLni. Migracije su, same po sebi, vrlo kompleksna pojava koja XNOMXþXMXXVHEHQHNROLNRYDåQLKSDUDPHWDUa, NRML XWLþX QD njihov karakter. Lewis izdvaja nekoliko parametar (Lewis, 1982) koji imaju najviše uticaja na migraciju, a to su: prostor, vreme, motivacija, socio-kulturni faktori. Pod prostorom podrazumeva geografVNRSRGUXþMHVDNRMHJPLJUDQWLSRWLþXLEOL]LQX odnosno, geografsku udaljenost SRGUXþMDNRMHMHFLOMPLJUDFLMHýHãüHVXPLJUDFLMHXRNYLUX JHRJUDIVNL EOLåLK SRGUXþMD 8NROLNR VH PLJUDFLMH GHãDYDMX QD XåHP SRGUXþMX MH]LþNR prilagRÿDYDQMH MH XVSHãQLMH ]ERJ PHÿXVREQH EOL]LQH MH]LND NXOWXURORãNLKLGUXJLKVOLþQRVWL PHÿX JRYRUQLFLPD Migracije same po sebi podrazumevaju promenu administrativnog prostora, bilo da se radi u unutrašnjim migracijama, onima koje se odvijaju unutar administrativnih granica jedne države iili spoljašnjim, koje podrazumevaju prelazak na teritoriju druge džave. Pomeranje stanovništva unutar administrativnih granica jedne države je „internal-migration“ a ljudi koji su njihovi nosioci su „in-migrants“, dok su oni koji se iseljavaju iz jedne oblasti u drugu „out-migrants“ (Boyle et al. 1998; 34-35.) Sa stanovišta socLROLQJYLVWLNH RVQRYQD UD]OLND L]PHÿX RYH GYH YUVWH PLJUDFLMH VH VYRGL QD XNOMXþLYDQMH LVNOMXþLYDQMH NRQWHNVWXDOQLK HOHPHQDWD LOL SUHFL]QLMH QMLKRYR XVSHãQLMH LOL PDQMH XVSHãQR XNOMXþLYDQMH 8NROLNR VH PLJUDFLMH GHãDYDMX X RNYLUX MHGQH MH]LþNH]RQHGUåDYHMH]LþNDSURPHQDVHVYRGLQDMH]LþNRSULODJRÿDYDQMHGLMDOHNWXVRFLROHNWX LVO$NRVXXSLWDQMXPLJUDFLMHL]MHGQHMH]LþNH]RQHXGUXJXL]MHGQHGUåDYHXGUXJXMH]LþNR SULORJDÿDYDQMHVHVYRGLQDXVYDMDQMHQRYRJMH]LNDãWRYRGLNDMH]LþNRMPHãDYLQL, kreolizaciji, pidžinizaciji ili bilingvizmu. Pod vremenom podrazumeva poriod trajanje migracije tj, ostanka u novoj sredini. *RYRUQLFLNRMLLPDMXQDPHUXGDVHGXåHERUDYHXQRYRMVUHGLQLQDVWRMDüHVHEROMHXNORSLWL VDPLP WLP L MH]LþNL SULODJRGLWL -H]LþNR SULODJRÿDYDQMH üH ELWL X RYRP VOXþDMX EUåH L potpunije. 0RWLYFLMD MH ELWDQ SDUDPHWDU NRML QHSRVUHGQR XWLþH QD MH]LþNR SULODJRÿDYDQMH *RYRUQLN NRML MH PRWLYLVDQLML üH VH EUåH L SRWSXQLMH XNORSLWL X QRYX ]DMHGQLFX 0RWLYi su, RELþQRHNRQRPVNHSULURGH pa su socio-kulturni parametri uvek posle onih koji imaju veze sa HNRQRPVNLPSRWUHEDPDLþLQLVHNDo da su sporedni mada idu, ruku pod ruku, sa ostalima.

0LJUDFLRQHJUXSHLMH]LþNDLGHQWLILNDFLMD Jezik jeste deo identiteta svakog ljudskRJ ELüD. Jezik nas nepogrešivo identifikuje i GDMH PRJXünost da se sami LGHQWLILNXMHPR NDR SULSDGQLFL RGUHÿHQH VRFLMDOQH JUXSH -H]ik odaje našu pripadnost ili neSULSDGQRVW =DKYDOMXMXüL ponekad nesvesnoj, ponekad svesnoj, XSRWUHEL MH]LþNLK VUHGVWDYD QD VYLP OLQJYLVWLþNLP QLYRLPD VWYDUDPR MDVQX VOLNX R VHEL X socijalnom okruženju. Vešti govornici, GREUL SR]QDYDRFL IXQNFLRQLVDQMD OLQJYLVWLþNLK

106 elemenata i instrumenata, imaju tu privilegiju da mogu da menjaju socijalnu sliku o sebi ukoliko se za tim javi potreba, mada to LQMLPDPRåHSUHGVWDYOMDWLRGUHÿHQLSVLKLþNLQDSRUL þHVWR MH GXJR QHRGUåLYR VWDQMH .DGD JRYRULPR R MH]LþNRP LOL OLQJYLVWLþNRP identitetu možemo da govorimo o: IL]LþNRP SVLKRORãNRP JHRJUDIVkom, nacionalnom, NRQWHNVWXDOQRP HWQLþNRP QDFLRQDOnom, socijalnom. Za ovaj rad posebno je važana uloga jezikDNDRVRFLMDOQRJJHRJUDIVNRJHWQLþNRJ, nacionalnog identifikatora govornika ili grupe kojoj on pripada. *HRJUDIVNLLGHQWLWHWSRGUD]XPHYDVPHãWDQMHJRYRUQLNDQDRGUHÿHQRJHRJUDIVNR SRGUXþMHQSUGUåDYXJUDGVHORGLMDOHNDWVNX]RQXLVO*HRJUDIVNDLGHQWLILNDFLMDnam odgovara na pitanje, odakle je neko. (WQLþNLLQDFLRQDOQLLGHQWLWHWVHED]LUDMXQD]DMHGQLþNRPSRURGLþQRPSOHPHQVNRPL sl. poreklu. Ova vrsta identiteta je u domenu interesovanja etnolingvistike i predstavlja bazu ]D SRVWDYOMDQMH RGUHÿHQLK ]DKWHYD HWQLþNLK SRVHEQR PDQMLQVNLK JUXSD QDURGD 3LWDQMH HWQLþNRJ LGHQWLWHWD VH X PQRJR þHPX SUHNODSD VD nacionalnim identitetom stoga ih i treba posmatrati zajedno. (WQLþNH JUXSH NUR] MH]LN LVND]XMX VYRMX SULSDGQRVW L ELOL NDNYR VSXWDYDQMH QD WRP QLYRX þHVWR VPDWUDMX XJURåDYDQMHP QMLKRYH HWQLþNH SULSDGQRVWL L ugrožavanjem njihovih manjinskih prava, što je donekle i istina. Razlog za to leži, QDMYHURYDWQLMHXNXOWXUQRMDSRPDORLVLPEROLþNRMIXQNFLMLMH]LND 6RFLMDOQL LGHQWLWHW VH ED]LUD QD VRFLMDOQRP SRUHNOX VWDWXVX SULSDGQRVWL RGUHÿHQRM grupi, bilo da se radi o verskoj, profesionalnoj, starosnoj, polnoj i sl. Socijalni identitet je u RVQRYLYHüLQHVRFLROLQJYLVWLþNLKLVWUDåLYDQMDLWHRULMDýLQLVHGDMHVRFLMDOQLLGentitet krovni tj. da pored navedenog XVHEHXNOMXþXMHLHWQLþNLQDFLRQDOQLJHRJUDIVNLIL]LþNLSDLQDQHNL QDþLQSVLKRORãNLLGHQWLWHt. -H]LþNX PDQLIHVWDFLMX VRFLMDOQH SULSDGQRVWL RGUHÿHQRM JUXSL PRåHPR L GD PHQMDPR ]DYLVQR RG QDãLK OLQJYLVWLþNLK VSRVREQRVWL 1HNL SRMHGLQFL VX HILNDVQLML X MH]LþNRP SULODJRÿDYDQMX MH]LNX GUXJH VRFLMDOQH JUXSH ELOR GD VH UDGL R MH]LNX NDR RSãWHP SRMPX dijalektu, varijetetu i sl.), odnosno osetljiviji po pitanju izbora pravog trenutak za prebacivanje koda koje QH PRUD QXåQR GD ]QDþL L SULODJRÿDYDQMH MH]LþNLP QDYLNDPD L NDUDNWHULVWLNDPD SR QHNRP SDUDPHWUX PRüQLMRM XWLFDMQLMRM JUXSL YHü PRåH GD ]QDþL priODJRÿDYDQMHPDQMRMSRPRüLLXWLFDMXVODELMRMJUXSLDVDFLOMHPGLVWDQFLUDQMDLOLLVWLFDQMD UD]OLþLWRVWL -H]LN QDP QD RYDNDY QDþLQ RPRJXüDYD GD L]UD]LPR VRFLMDOQX VROLGDUQRVW LOL distancu. Govoriti o socijalnim grupama i identitetu je gotovo QHPRJXüH EH] XNOMXþLYDQMD psihologije i sociologije. 1HVXPOMLY MH GRSULQRV +HQULMD 7DMIHOD X SURXþDYDQMX LGHQWLWHWD pojedinca u odnosu na pripadnost nekoj socijalnoj grupi. Tajfel i njegov student Džon Tarner razvili su teoriju poznatu kao „Teorija socijalnog identiteta“. „Teorija socijalnog identiteta 7DMIHO L 7DUQHU WHRULMD MH X RNYLUX VRFLMDOQH SVLKRORJLMH NRMD VH EDYL þODQVWYRP X JUXSL JUXSQLP SURFHVLPD PHÿX-grupnim odnosima. Njene temeljne ideje o ulozi socijalne kategorizacije i socijalnog identLWHWDXJUXSQLPSURFHVLPDãLURNRVXSULKYDüHQHDWHRULMDMH uskoro postala vrlo popularna u suvremenoj psihologiji zbog širih implikacija koje nudi. 9HOLNL GRSULQRV WH WHRULMH L QMHQD SUHGQRVW OHåH X þLQMHQLFL GD MH QDJODVLOD UD]OLNX L]PHÿX osobnog i sociMDOQRJLGHQWLWHWDLWDNRSRNXãDODL]EMHüLREMDãQMHQMDJUXSQLKSURFHVDLPHÿX- JUXSQLKRGQRVDXWHUPLQLPDLQWHUSHUVRQDOQLKRGQRVDLRVRELQDSRMHGLQDFD³ -HOLü2009; 237- 2QDMHNDRWDNYDSRVWDODED]LþQDWHRULMD za istraživanje psiholoških i socijalnih efekata, X]URNRYDQLKSULSDGQRãüXRGUHÿHQRMJUXSL

107 3ULSDGQRVW RGUHÿHQRM JUXSL MH XVNR SRYH]DQD VD VDPRSRãWRYanjem. “Crocker i Luthanen (1990) vjeruju da postoje relativno stabilne individualne razlike u socijalnom samopoštovanju, kao što postoje razlike XRVREQRPSRãWRYDQMX7DNRÿHUWYUGHGDVRFLMDOQR samopoštovanje može biti važan moderator pristrasnosti vlastitoj grupi. Pristrasnost prema YODVWLWRM JUXSL RGQRVL VH QD SUHIHULUDQMH L SRYODãüHQ WUHWPDQ þODQRYD JUXSH NRMRM i sami SULSDGDPR³ -HOLü 239.) Sa stanovišta lingvistike grupni i individualni identitet su dve strane iste medalje. ,QGLYLGXDOQL LGHQWLWHW VH JUDGL X JUXSQRP LGHQWLWHWX 6D MHGQH VWUDQH LQGYLGXDOQL MH]LþNL identitet ne postoji bez grupnog identiteta dok, sa druge strane, grupni identitet uslovljava karakteristike individualnog identiteta. 7DMIHOL7DUQHU JRYRUHRWULPHQWDOQDSURFHVDNRMDXWLþXQDGLIHUHQFLUDQMHÄQDV³ od „njih“ i na identifikovanje „nas“ i „njih“ a to su: socijalna kategorizacija tj. kategorisanje osoba prema nekom kriterijumu (pol, boja kože, geografsko poreklo i sl.); socijalna identifikacija, koja podrazumeva prihvatanje identiteta grupe koju smo kategorisali kao onu u koju se mi uklapamo, kojoj pripadamo; L SULODJRÿDYDQMH SRQDãDQMD L VRFLMDOQRJ GHORYDQMD ponašanju socijalnom delovanju grupe kojoj pripadamo; socijalna komparacija, koja SRGUD]XPHYD GD NDG ]DYUãLPR VRFLMDOQX NDWHJRUL]DFLMX L LGHQWLILNDFLMX SRþLQMHPR GD VH XSRUHÿXMHPRVDGUXJLPJUXSDPD *UXSD MH VDPD SR VHEL RUJDQL]RYDQD SR RGUHÿHQRM VKHPL SRnekad, hijerarhijski, i predstavlja skupinu osoba povezDQLKQDRGUHÿHQLQDþLQQSUSRUHNORPSURIHVLMRPFLOMHYLPD interesima isl. 6YLþODQRYLJUXSHLPDMXUD]YLMHQRVHüDMSULSDGQRVWLRGUHÿHQRMJUXSLPDþLPH on bio motivisan. Ljudi se, naime, udružuju u gUXSHXVYUKX]DGRYROMHQMDRGUHÿHQLKSRWUHED ELOR GD MH WR SRWUHED ]D VLJXUQRãüX VWDWXVRP SULSDGDQMHP PRüL FLOMHYLPD SD L VDPRSRãWRYDQMHPRNRMHPMHELORUHþLXSUHWKRGQRPGHOXWHNVWD Grupe mogu biti formalne i neformalne. Formalne grupe su ciljano NUHLUDQH L YHüLQRP KLMHUDUKLMVNL RUJDQL]RYDQH Neformalne grupe su npr. grupe prijatelja, ljubitelja numizmatike, i sl. i nisu hijerarhijskog WLSD3ULSDGQRVWJUXSLMHVQDåQLMDXNROLNRMHQMHQDNRKH]LMDYHüDDWXYHüQDVFHQXVWXSDMH]LN kao bitan marker pripadnosti.

Jezik kao kulturni identifikator pojedinca i grupe Jezik možemo posmatrati kao apstraktan sistem i kao živ. implementiran. Ukoliko ga SRVPDWUDPR QD RYDM GUXJL QDþLQ X Fentar pažnje moramo staviti pojedinca kao realizatora OLQJYLVWLþNRJ VLVWema koji je kao takav izložen raznim socijalnim, istorijskim, kulturnim i drugim uticajima sredine u kojoj živi i funkcioniše. 6YDNL JRYRUQLN VYRM MH]LþNL VLVWHP ãWR SRGUD]XPHYD L]ERU MH]LþNLK HOHPHQDWD SULODJRÿDYDVRSVWYHQLPSRWUHEDPD, a u skladu sa slikom koju želi stvoriti o sebi u odnosu na druge govornike DXRGUHÿHQRPVRFLR-NXOWXUQRPWUHQXWNX2QQDRYDNDYQDþLQVYHVQRLOLQH JUDGL VYRM OLþQL LGHQWLWHW X ]DMHGQLFL JUXSL *UDÿHQMH LGHQWLWHWD MH GXJRWUDMDQ SURFHV þLMD uspešnost, koja podrazumeva postizanje cilja ili ciljeva, koje pojedinac želi da ostvari, zavisi RGOLQJYLVWLþNLKVSRVREQRVWL]QDQMDLLVNXVWYDJRYRUQLND -H]LþNLLGHQtitet je fleksibilna kategorija. On se menja, SULODJRÿDYD, shodno situaciji, SRWUHEDPDFLOMHYLPMHGQRPUHþMXSULODJRÿDYDVHNRQWHNVWXLXOR]LSRMHGLQFD2QVHJUDGLQD SURãORVWLSRMHGLQFDNUR]QMHJRYRSULSDGDQMHRGUHÿHQLPJUXSDPDELORGDVHUDGLRSRURGLFL SOHPHQX JHRJUDIVNRP SRGUXþMX LWG 6YDND QRYD JUXSD NRMRM VH SULNOMXþXMH ]DKWHYD RG

108 govornika, ukoliko on želi pRVWDWLQMHQLVWLQVNLþODQMH]LþNR SULODJRÿDYDQMH 6YDNR MH]LþNR SULODJRÿDYDQMH]DYLVQRRGQMHJRYRJVWHSHQDXQHNRMPHULPRGLILNXMHVRFLR-kulturni identitet pojedinca. Jasno je da socijalni, ili kulturni kontakt, XWLþH QD MH]LþNR SRQDãDQMH JRYRUQLND L WR WDNRãWRJRYRUQLNELUDMH]LþNDVUHGVWYDXRGQRVXQDJUXSHXþHVQLNHWHPXFLOM. ,] SRWUHEH ]D XVSHãQLMRP DQDOL]RP XWLFDMD VUHGLQH QD L]ERU MH]LþNRJ NRGD L QD OLQJYLVWLþNRSRQDãDQMHSRMHGLQFD LVDPWLPQDJUDÿHQMHLGHQWLWHWD UD]YLODVHVRciolingvistika. U okviru sociolingvistike razvila se, takozvana, interakciona sociolingvistika koja je svoje polje interesovanja još više suzila i to samo na uticaj konteksta i tzv. kontekstualne nagoveštaje. Ona je svoje ishodište našla u delima antropologa i sociolingviste Džona Gamperca i njegovoj teoriji o kontekstalnim nagoveštajima (contextualisation cues) koje on definiše kao:“ any verbal sign which when processed in co-occurrence with symbolic grammatical and lexical signs serves to construct the contextual ground for situated interpretations, and thereby affects how constituent messages are understood.” (Gumperz, 1999; 621) 2YDWHRULMDSRVPDWUDSRMHGLQFDNDRGHRMH]LþNH]DMHGQLFHNRMLVWXSDXNRRSHUDWLYQH odnose sa drugim pojedincima odnosno grupamaýLQLVHGDVXQDRYDNDY*DPSHUFRYVWDY najviše uticala njegova ranija istraživanja prebacivanja koda. Znamo da je upravo on dao i QDMYHüL GRSULQRV SUXþDYDQMX IHQRPHQD SURPHQD MH]LþNRJ koda usled promene socijalno- kulturnog okruženja, bilo da se radi o pojedincima ili celoj grupi (ako pod grupom podrazumevamo dvoje ili više ljudi povezanih nekim karakteristikama koje ih izdvajaju od RVWDWND MH]LþNH ]DMHGQLFH ELOR GD VH UDGL R PLNUR LOL PDNUR ]DMHGQLFL 2YDM OLQJYLVWLþNL fenomen može da se posmatra u užem i u širem smislu. U širem smislu on podrazumeva fenomen prelaska govornika sa jednog na drugi kod u kviru istog diskursa, sa jednog jezika na drugi (bilingvalna situacija). U užem smislu prebacivanje koda se odnosi na prelazak sa jednog koda na drugi ali u okviru istog jezika. 8]URFLSRMDYHRYRJMH]LþNRJIHQRPHQDVXQDMþHãüHSURPHQDVRFLMDOQRJ okruženja, teme, sagovornika, namere itd. Možemo govoriti o nekoliko funkcija prebacivanja koda: 1. funkcija prikrivanja i razotkrivanja kada prebacivanje koda biva sredstvo prikrivanja ili razotkrivanja, npr. pripadnosti, znanja i sl. 2. funkcija markiranja kada je prebacivanje koda sredstvo kojim se markiraju IRUPDOQHRGQRVQRQHIRUPDOQHVRFLROLQJYLVWLþNHVLWXDFLMH 3. funkcija definisanja kada je prebacivanje NRGD OLQJYLVWLþNR VUHGVWYR NRMLP VH GHILQLãHPRNDRSULSDGQLFLRGUHÿHQHVRFLMDOQHJUXSH. 8SRWUHED MHGQRJ LOL GUXJRJ NRGD PRåH GD XWLþH X XNOMXþLYDQMH LOL LVNOMXþLYDQMH JRYRUQLND L] RGUHÿHQH VRFLMDOQH JUXSH 1HUHWNR XSRWUHED RGUHÿHQRJ NRGD GHILQLãH L VWDY saJRYRUQLND SUHPD VDJRYRUQLNX 8SRWUHED RGUHÿHQRJ NRGD MH VWYDU L]ERUD JRYRUQLND XVORYOMHQD QHNLP FLOMHP NRML JRYRUQLN LPD X RGUHÿHQRM VRFLMDOQRM VLWXDFLML Upotreba RGUHÿHQRJNRGDEH]RE]LUDGDOLVHUDGLRGUXJRPMH]LNX, ili bilo kojem MH]LþNRPYDULMHWHWX, uslovljena je samo socijalnom situacijom i ciljem govornika, a ogleda se u izboru dijelekatskih karakteristika, leksike, fonetskih karakteristika i sl. Kulturni identitet je poslednjih godina tema koja je pobudila veliko intresovanje QDXþQLND D SRVHEQR VRFLRORJD -HGDQ GHR QDXþQH MDYQRVWL SRVWRYHüXMHNXOWXUQLVDHWQLþNLP identitetom GRN GUXJL GHR MDYQRVWL HWQLþNL LGHQWLWHW L NXOWXUQL SRVPDWUD NDR GYD UD]OLþLWD fenomena (Erikson 1993, Dorais 1991). Kulturni identitet možemo smatrati univerzalnom pojavom GRN HWQLþNL LGHQWLWHW WR VYDNDNR QLMH 2Q QLMH XVORYOMHQ SROLWLNRP ]D UD]OLNX RG

109 HWQLþNRJQLWLLPDSROLWLþNLNRQWHNVWLNRQRWDFLMXãWRMHXVWDORPLQDMELWQLMDUD]OLNDL]PHÿX njih. 'RUDLVMHGDELLVWDNRUD]OLNXL]PHÿXRYHGYHYUVWHLGHQWLWHWDGDRLQMHJRYLGHILQLFLMX HWQLþNRJLGHQWLWHWD : ” By contrast, ethnic identity (or ethnicity) only seems to occur within complex societies (i.e. societies with a state apparatus, social classes, etc.), when it appears functional to divide people into categories based upon something other than gender, age or occupation (Simon, 1983; Elbaz, 1985). Ethnicity is linked to cultural identity, because in order to categorize people, one must often refer to some of their cultural, linguistic or religious specificities. But it is also fundamentally different. Ethnic classifications may be based upon totally non-cultural criteria (such as physical appearance (or “race”) or place of origin). One of the prerequisites of such classifications is that all “ethnic” groups interact within the same broad social structure, whether it be a national society (Canada for instance), or the contemporary “global village”, where all of the world's peoples entertain permanent contacts.” (Dorais, 1988; 294-295.). Kulturni identitet grupe gradi ono Mi nasuprot Oni tj. druga grupa. 1DVWYDUDQMHJUXSHXWLþXUD]QRUD]QLJUXSQLLGHQWLILNDWRULTo mogu biti poreklo, MH]LNYUHGQRVWLRELþDMLLVO.XOWXUQLLdentitet može biti i naša snaga i naša slabost, zavisno od socijalnog konteksta. -H]LNMHMHGDQRGQDMELWQLMLKPDUNHUDSULSDGQRVWLRGUHÿHQRMJUXSLLPDQLIHVWDFLMDLVWH WHSULSDGQRVWL2QMHVUHGVWYRNRMLPVHQDMODNãHLVWLþHSULSDGQRVWRGUHÿHQRMJUXSL Koliko je jezik bitan kao identifikator pripadnosti, kao deo našeg kulturnog identiteta, možemo videti i L]JRYRUD SUHGDYDQMD QDWHPX-H]LþNDNXOWXUDLLQWHOHNWXDOQRVWPXIWLMH0XDPHUD-ef. =XNRUOLüDX1RYRP3D]DUX juna 2014. na skupu koji je organizovan bi se otvorila UDVSUDYDLÄDQLPLUDODãLUDERãQMDþNDMDYQRVWGDVHXNOMXþLXULMHãDYDQMHMHGQRJRG QDM]QDþDMQLMLKSLWDQMD]DERãQMDNHRYGMHX6DQGåDNXL6UELMLDWRMHSLWDQMHERVDQVNRJMH]LND³ 1DSRþHWNXL]ODJDQMDSULVXWQHSR]GUDYOMD FLOMDQRLXVNODGXsa nastavkom izlaganja) na DUDSVNRPL]DKYDOMXMHVHQDLMHNDYVNRMYDULMDQWLVUSVNRJLOLQDERãQMDþNRPLOLERVDQVNRP X DGHNYDWQRVWQD]LYMH]LNDRYGHQHüHPRXOD]LWL LQDVWDYlja:“ Zahvaljujem se Islamskom univerzitetu i BRãQMDþNRMNXOWXUQRM]DMHGQLFLQDRYRj prilici ali i na svijesti, inicijativi i ideji GDXPHÿXVREQRMVDUDGDQMLXSULOLþHRYXPDQLIHVWDFLMX, þLPHVH]QDþDMQRDNWXHOL]LUDMH]LNNDR RVQRYQDRGUHGQLFDSDþDNLWHPHOMLGHQWLWHWD3R]QDWDMHL]UHND³SURJRYRULGDYLGLPNRVL³ Na prvi pogled ova L]UHNDNDRGDXND]XMHQDSR]LYGDVHOLþQRSUHGVWDYLWHLNDåHWHNRVWH svoje podatke. No, NDGDþRYLMHNJRYRULRVHELXJODYQRPJRYRULSR]LWLYQRLULMHWNRüHUHüL QHãWRãWRPRåH]YXþDWLNULWLþNLQHJDWLYQR]DQMHJD1DSURWLYRYDMSR]LY]QDþL,]JRYRULâWD? %LORãWDâWDJRGåHOLã1HNXULMHþLOLQHNXUHþHQLFXDO¶SRWRPHNDNRNDåHãWRãWRNDåHã ]QDüHPRNRVLEH]RE]LUDJRYRULãOLWLWLPULMHþLPDOLMHSRRVHELLOLQH, ali tvoja izgovorena ULMHþWYRMJRYRUüHRGDWLWHEH+WLRWLGDVHRGDãLOLQHKWLR.UR]WYRML]UD]XULMHþL]QDüHPR NRVLNDNDYVLXGXãLNROLNRVLREUD]RYDQãWDVYHVNULYDWYRMDOLþQRVW³ ,]RYRJGHODL]ODJDQMDVDYLPMHMDVQRNROLNL]QDþDMSULSDGQLFLRGUHÿHQHJUXSHSULGDMX važnosti jeziku kao sredstvu identifikacije. Jezik ima veliku, presudnu ulogu u unifikaciji, sa jedne strane, i u separaciji grupe, sa druge strane. S toga je jezik prvi na udaru onih koji žele da naruše kulturni identitet neke grupe ili pak, da ga sDþXYDMX6a nestajenjem jezika nestaje najbitnija karakteristika kulturnog ideniteta neke grupe bilo da se radi o manjoj grupi npr. profesionalaca ili o celom narodu. Lingvisti stoga pokušavaju, nekad neuspešno, spasiti MH]LNHNRMLXPLUXýLQLVHGDMH sad VYHVWRSRWUHELRþXYDQMDMH]LNDNDRELWQRJHOHPHnta koji JUXSX þLQL grupom NRG OLQJYLVWD YHüH QHJR LNDG 7RPH MH QDMYHURYDWQLMH X]URN XSUDYR ubrzano nestajanje jezika malih naroda, odnosno malobrojnih grupa naroda, pod uticajem YHüLKVQDåQLMKMH]LND PLVOLVHQDEURMQRVWJRYRUQLNDLQMLKRYXPRüHNRQRPVNXWHKQRORãNX itd. „Language is a uniquely powerful instrument in unifying a population ... However, some ofthe very features of language that give it this power under some circumstances ,may,

110 underother circumstances, become major sources of disintegration and internal conflict within anational system.” (Kelman, 1971; 21)

Jezik i identitet izbeglih lica1 2YDM GHR UDGD üH QDP NUR] NUDWNX DQDOL]X L]GYRMHQRJ VOXþDMD RVYHWOLWL QDþLQ SRVOHGLFHL]QDþDMMH]LNDNDRNXOWXUQRJLGHQWLILNDWRUDJUXSHL]EHJOLKOLFDVDWHULWRULMH opštine Bosanski Petrovac (1991-1995), koji su svoje novo prebivalište našli u multikulturalnoj Vojvodini. 2YLPUDGRPQLVXREXKYDüHQHL]EHJOLFHNRORQLVWLLGUXJLNRMLVXVHGRVHOLOLQD teritoriju Vojvodine u drugim vremenskim periodima. Rezultati istraživanja bazirani su na intervjuima, sprovedenim u porodicama, i anketi VSRURYHGHQRM PHÿX L]EHJOLþNRP SRSXODFLMRP, na uzorku od 46 informatora. Na osnovu GRELMHQLK RGJRYRUD GRãOL VPR GR QL]D ]DNOMXþDND RG NRMLK üHPR MHGDQ GHR SUH]HQWRYDWL X nastavku rada. -Socijalno-psihološke situacije mogu da uzrokuju prebacivanje koda a sa ciljem iskazivanja identiteta. -2EUD]RYDQHRVREHVHODNãHMH]LþNLSULODJRÿDYDMXGRNPODGLNRMLVXSRWSXQRMH]LþNLL NXOWXUQRDGDSWLUDQLWRXRSãWHQHþLQHLJRYRUHMH]Lkom sredine u kojoj su se školovali i to u svim situacijama. Starije osobe retko prelaze na novi kod, bez obzira na socio-psihološke situacije. Utvrdili smo da upotreba jednog ili drugog varijeteta, koda, zavisi od godina starosti koje su ispitanici imali u trenutku kada su izbegli. Deca, posebno ona koja su izbegla u SUHGãNROVNRPX]UDVWXSRWSXQRVXMH]LþNLDGDSWLUDQD1RYLYDULMHWHWSUHSR]QDMXNDRGHRVYRJ kulturnog identitet -Upotreba jednog ili drugog varijeteta, u velikoj meri, zavisi od stepena obrazovanja. Ispitanici sa višim stepenom obrazovanja biraju kod zavisno od socio-psihološke situacije, FLOMHYDNRMHåHOHSRVWLüLLGHQWLWHWDNRMLåHOHLVWDüL,VSLWDQLFLVDQLåLPVWHSHQRPREUD]RYDQMD LVND]XMX PDQMX VNORQRVW ND SURPHQL NRGD L YHüLQRP VH ]DGUåDYDMX QD SUYRP ãWR þHVWR SUDYGDMXSRWUHERP]DþXYDQMHPLLVWLFDQMHPNXOWXUQRJLGHQWLteta kraja iz kojeg su poreklom. UNROLNR VX LVSLWDQLFL ]DSRVOHQL NRML üH NRG XSRWUHEOMDYDWL ]DYLVL RG PQRJR IDNWRUD D QDMYHüLP GHORP RG YUVWH SRVOD NRML REDYOMDMX 1DLPH LVSitanici koji se bave nekim od SRVORYDNRMLVHED]LUDMXQDMDYQRMNRPXQLNDFLMLþHãüHXSRWUHEOMDYDMXNRGQRYHVUHGLQHDVD FLOMHP SULODJRÿDYDQMD. Upotrebu ijekavice na poslu veliki broj ispitanika smatra RWHåDYDMXüRPRNROQRãüXSULOLNRPQDSUHGRYDQMD -Utvrdili smo da L]ERUMHGQRJLOLGUXJRJNRGDXSRURGLþQRMVUHGLQLQLMHXQLIRUPLVDQ ,VSLWDQLFL VD YLãLP VWHSHQRP REUD]RYDQMD þHVWR VD GHFRP JRYRUH HNDYVNL VYHVQL ]QDþDMD SULODJRÿDYDQMDQRYRMVUHGLQLGRNVDSULMDWHOMLPDSRVHEQRVDRQLPDNRMHSR]QDMXL]]DYLþDja, govore ijekavicu. -Upotreba ekavice u pisanom jeziku, ukoliko se radi o javnoj komunikaciji, uvek je prisutna. Ijekavicu ispitanici upotrebljavaju samo u pisanoj komunikaciji sa prijateljima i þODQRYLPDSRURGLFH -OVREH åHQVNRJ SROD VX VXGHüL SR iskazanim stavovima, fleksibilnije po pitanju SULODJRÿDYDQMDLSULGDMXPDQML]QDþDj jeziku kao markeru identiteta. -Svi ispitanici smatraju da je jezik bitan deo kulturnog identiteta njih kao pojedinaca i grupe kojoj po poreklu pripadaju. Ispitanici, u naMYHüHP EURMX VPDWUDMX GD QLVX diskriminisani zbog upotrebe ijekavice u Vojvodini. -OGJRYDUDMXüL QD SLWDQMH R MH]LþNRM VLJXUQRVWL SUL XSRWUHEL MHGQRJ LOL GUXJRJ NRGD YHüLQRP VX NRQVWDWRYDOL SRVHEQR VWDULML LQIRUPDWRUL GD VH RVHüDMX VLJXUQLMH SUL upotrebi prvog varijeteta kao i da su tada komunikativniji i opušteniji u razgovoru. Na pitanje da li im

1 Ovaj deo rada je nastao na osnovu autorovog ŝƐƚƌĂǎŝǀĂŶũĂũĞǌŝēŬŽŐƉƌŝůĂŐŽĜĂǀĂŶũĂŝǌďĞŐůŝŚůŝĐĂƐĂ ƚĞƌŝƚŽƌŝũĞŽƉƓƚŝŶĞŽƐĂŶƐŬŝWĞƚƌŽǀĂĐƵsŽũǀŽĚŝŶŝ͕ĚĞǀĚĞƐĞƚŝŚŐŽĚŝŶĂyyǀĞŬĂ͕ƵsŽũǀŽĚŝŶŝ͘

111 VHGHãDYDGDWHNVWSLVDQHNDYLFRPþLWDMXQHVYHVQRNDRGDMHSLVDQLMHNDYLFRPYHüLQRPVXVH izjasnili pozitivno, bez obzira na stepen obrazovanja, pol i starost.

=DNOMXþDN Migracije, kao kretanje stanoYQLãWYDVXXþHVWDODSRMDYDXVDYUHPQRPVYHWX 0RJX ELWL PRWLYLVDQH UD]QLP IDNWRULPD NRMH EL VPR EH] RE]LUD R NRMLPD UHþ PRJOL jednostavno nazvDWL VRFLMDOQLP MHU VH RGQRVH þRveka a uzrokovane su nekom pojavom u socijalnoj zajednici. %D]LþQDSRGHODPLJUDFLMDMHL]YHGHQDSUHPDWHULWRULMLSRODVNDLWHULWRULMLNRMDMH FLOM migracija. One obuhvataju sve strarosne kategorije stanovništa, koje se sa više ili manje uspeha, adaptiraju na novu sreGLQX ýLQL VH GD UDGQR VSRVREQR VWDQRYQLãWYR ]ERJ YHüH socijalne fluktuacije, lakše i uspešnije prolazi kroz ovaj proces. Najlakše se adaptiraju deca kroz školski sistem nove zajednice. $GDSWDFLMD PLJUDQWD REXKYDWD VYH QLYRH QMLKRYRJ LGHQWLWHWD L]JUDÿHQRg u zemlji SRUHNODSRþHYRGNXOWXUQRJSDQDGDOMH1DMRVetljviji element identiteta je jezik. Jezik je sredstvo preko kojeg migranti pokazuju da su se adaptirali na novu sredinu, novo socijalno okruženjeNUR]QHJRYDQMHMH]LþNLKNDUDNWHULstika zemlje porekla, pokazuju da poštuju kulturni identitet zajednice iz koje su migrirali. 0LJUDQWL VYRM MH]LN SULODJRÿDYDMX RYLVQRRJUXSLJRYRUQLNDXNRMRMVHXRGUHÿHQRPWUHQXWNXQDOD]HRcilju i namerama koje imaju. Promenu jezika vrše kroz proces prebacivanja koda, sa manje ili više uspeha, ovisno o VWHSHQXVDYODGQRVWLMH]LþNHVWUXNWXUHMH]LNDQRYHVredine. Jezik je za migrante jedno od najvažnih sredstava na kRMHP SRþLYD JUXSQL L OLþQL identitet. On je sredstvo identifikovanja pojednica u grupi i van nje. On je znak raspoznavanja, solidarnosti, ponekad i prestiža (negovanje jezika koji je obeležje kulturnog LGHQWLWHWDVWYDUMHSRãWRYDQMDL]DSRãWRYDQMH 2GVWXSDQMHRGWRJMH]LNDVHþLQLNDRHPRWLYQR otklanjanje od sopstvenog porekla. Pripadnici grupe nisu negativni prema takvoj pojavi, ali nisu ni blagonakloni. %LORNDNRELORPRåHPR]DNOMXþLWLGDVYDNDJUXSDSDåOMLYRJUDGLVYRMLGHQWLWHWQDVWRML GDJDRþXYDLSURPRYLãHDVDFLOMHPSURPRFLMHFHOHJUXSHLQMHQLKþODQRYDSRQDRVRE

LITERATURA Bauman, Z. (2004). Identity: Conversations with Benedeto Vecchi. Cambridge: Cambridge Universtiy Press. %RãQMDNRYLüäL5DGRYDQRYLü' )RQHWVNHYDULMDFLMHXJRYRUXL]EHJOLFDX Novom Sadu. Govor Novog Sada. Sveska 1: Fonetske osobine. Novi Sad: Filozofski fakultet u Novom Sadu. 310-338. Dorais, L. J. (1995). Language, Culture and Identity, some Inuit examples. Canadian Jurnal of Native Studies, 15. 293-308. Retrived 12. 10. 2013. from: http://www3.brandonu.ca/library/cjns/15.2/dorais.pdf

Gumperz, J. J. (1991). Rethinking Linguistic Relativity. Current Anthropology, 32. 613-623

112 -HOLü0 Validacija hrvatske verzije Skale socijalnog samopoštovanja. MLJUDFLMHLHWQLþNHWHPH237-262. Kelman, H. (1971). Language as aid and barrier to involvement in the national system. Can language be planned? 5. 21-51 Kristal, D. (1987). .HPEULþNDHQFLklopedija jezika. Beograd: Nolit. 3HWURYLü7 ,]EHJOLFHL]+UYDWVNHL%RVQHL+HUFHJRYLQHX6UELMLNXOWXUQLL MH]LþNLLGHQWLWHWProjekat: Kulturni i eWQLþNLLGHQWLWHWXSURFHVXJOREDOL]DFLMHLUHJLRQDOL]DFLMH Balkana. Niš. 237-242. Preuzeto 05.05.2014. sa: http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/junir/IX/d31/download_ser_lat

Šo, Dž. B. (1994). Pigmalion. Beograd: Privredne publikacije. Tajfel, H., & Turner, J. C. (1986). The social identity theory of inter-group behavior. Psychology of Intergroup Ralations, 33. 1-39. 9RMLQRYLü-.RVWLü- -H]LNXVOXåELNXOWXUQHLGHQWLILNDFLMHSRMHGLQFDLJUXSH Koteksti, Zbornik radova. Novi Sad: Filizofski fakultet. 469-480

113 $OHNVDQGUD6DYLü1 UDK 314.15:811(4-672EU)

MIGRANTSKA KRIZA U EVROPI I NJEN UTICAJ NA JEZIK

Apstrakt: U ovom radu se analizira uticaj aktuelne migrantske krize u Evropi na jezik. U 21. YLMHNXVYMHGRþLPRSRMDYDPDNRMHVWDYOMDMXQDLVSLWGRVDGDXVSRVWDYOMHQHYULMHGQRVWLGUXãWYD XFMHOLQL*OREDOL]DFLMDLQMHQHSUDWHüHSRMDYHsu u dobroj mjeri srušile ekonoPVNHSROLWLþNH NXOWXUQH MH]LþNH L GUXJH JUDQLFH ãWR MH UH]XOWLUDOR YHOLNLP VYMHWVNLP SURPMHQDPD Konsekvence takvih tektonskih pomijeranja svjetskih razmjera, nedavno su zahvatile Stari kontinent. U posljednje vrijeme pred vratima Evrope nalaze se kolone migranata iz Azije, $IULNHL]HPDOMD-XJRLVWRþQH(YURSHXNRMRMVXVHPLOLRQLOMXGLXSXWLOLND(YURSLXSRWUD]L]D EROMLPXVORYLPDåLYRWD$QDOL]RPHYURSVNHMH]LþNHSROLWLNHSRNXãDüHPRRGJRYRULWLQDSLWDQMH kakav je trenutni stav Evropske unije prePDMH]LFLPDDQDURþLWRMH]LFLPDPDQMLQVNLKQDURGD WH XWYUGLWL GD OL VH WDMH]LþND SROLWLND PRåH SULODJRGLWL QDGROD]HüLP SURPMHQDPD X (YURSL -HGQRRGYDåQLKSLWDQMDMHLWRQDNRMLQDþLQVXVUHWPLJUDQDWDVDGRPLFLOQLPVWDQRYQLãWYRP XWLþHQDMH]LNLNDNRVHPDQLIHVWXMXSURPMHQHQDVWDOHXVOMHGMH]LþNRJNRQWDNWD .OMXþQH ULMHþL PLJUDFLMH NUL]D (YURSVND XQLMD MH]LN HYURSVND MH]LþND SROLWLND MH]LþNL kontakti.

MIGRANT CRISIS IN EUROPE AND ITS IMPACT ON LANGUAGE

Abstract: This paper analyzes the impact of the current migrant crisis in Europe on the language. In the 21st century we are witnessing phenomena that put to the test so far established values of society in general. Globalization and its accompanying phenomena largely brake trough the economic, political, cultural, linguistic and other borders, which resulted in major world changes. Consequences of such tectonic shifts in global scale have recently affected the Old Continent. Lately, at the door of Europe we can found columns of migrants from Asia, Africa and South East European countries in which millions of people are heading to Europe in search of better living conditions. An analysis of European language policy will try to answer the question what is the current position of the European Union towards languages, especially, languages of minority peoples and to determine whether actual language policy can be adapted to the forthcoming changes in Europe. One major question is how an encounter between migrants and the domicile population affects the language and how the changes resulting from linguistic contact manifest. Keywords: migration, the crisis, European Union, language, European language policy, linguistic contacts.

1 [email protected]

114 1. Uvod

Seobe VWDQRYQLãWYDVXSUDWHüDSRMDYDUD]YRMDGUXãWYD%H]RE]LUDQDRNRORQRVWLNRMH prethode pomijeranjima naroda X SURVWRUX VYDNL NRQWDNW L]PHÿX PLJUDQDWD L GRPLFLOQRJ stanovništva proizvodi promjene koje XWLþX na obje strane. Istorija je zabilježila i poneka neznatnija preseljenja naroda, ali pamti i velike seobe koje su u svoje doba mijenjale kartu SR]QDWRJVYLMHWD2PLJUDFLMDPDMHVNRURQHPRJXüHJRYRULWLDGDVHXRE]LUQHX]PHOHSH]D uzroka i posljedica na svim nivoima ljudske egzistencije. Zato možemo govoriti o GHPRJUDIVNLPSROLWLþNLPNXOWXUQLPHNRQRPVNLPSDLMH]LþNLP posljedicama ove pojave. Upravo promjene u jeziku budu najkasnije uoþHQH MHU VH QDMVSRULMH RGYLMDMX 7DNRÿH potrebno je dosta vremena da se XRþHLanaliziraju promjene nastale u okviru nekog jezika i to na svim MH]LþNLP nivoima. Ionaoko osjetljiv odnos jezika, kulture i društva biva dodatno usložnjen u toku velikih društveno-SROLWLþNLKSURPMHQDNDNYHVXPLJUDFLMH 8YLMHNXNDGDVHVNRURVYHSROLWLþNHHNRQRPVNHNXOWXUQHLMH]LþNHJUDQLFHUXãH LSDNVYMHGRþLPRSRMDYDPDNRMHVWDYOMDMXQDLVSLWGRVDGDuspostavljene vrijednosti evropskog društva. Jedna od takvih promjena je nedavno zahvatila Stari kontinent. U posljednje vrijeme pred vratima Evropske unije2 nalaze se kolone migranata iz Azije, Afrike i zemalja -XJRLVWRþQH(YURSH u kojoj su se milioni ljudi uputili ka Evropi, u potrazi za boljim uslovima åLYRWD1HNLRGPLJUDQDWDGROD]HL]UDWRPXJURåHQLKSRGUXþMDDQHNLRGQjih su ekonomski PLJUDQWL NRMLPD MH (YURSD REHüDQD ]HPOMD 6WDWLVWLNH NDåX GD MH RYR QDMYHüD PLJUDQWVND kriza3 od Drugog svjetskog rata. PolitLþND VLWXDFLMD X (YURSL ]QDWQR MH GUXJDþLMD QHJR X prošlosti, a Evropska unija još uvijek nema adekvatan odgovor na izazove koji joj prijete, pa je MHGQD RG QDMYHüLK GLOHPD GD OL üH (YURSD SRGLüL ]LGRYH L WDNR XJUR]LWL FLYLOL]DFLMVNH tekovine koje je sama uspostavila. Jedna od takvih tekovina, posebno važna za ovaj rad je i HYURSVNLNRQFHSWPXOWLNXOWXUDOL]PDLPXOWLMH]LþQRVWL3UDYRSLWDQMHMHGDOLüHOMXGLSRWSXQR GUXJDþLMH NXOWXUH L GUXJDþLMHJMH]LNDELWLSULPOMHQLXQRYRGUXãWYR L GD OL üHpritom uspjeti ]DGUåDWLVYRMNXOWXUQLLMH]LþNLLGHQWLWHW

2. (YURSVNDXQLMDLMH]LþNDSROLWLND Kategorija jezika u Evropskoj uniji je sama po sebi složena i u svom razvoju je prošla kroz nekoliko faza. Integracija evropskih zemalja, izgradnja komunitarnog evropskog društva i VORERGHNUHWDQMDVXGRYHOLGR]QDþDMQHLQWHUDNFLMHi kulturološkog prožimanja stanovništva GUåDYDþODQLFD SULþHPXMHYLãHMH]LþQRVWSRVWDOD važan dio evropskog društva, upravo zbog toga što se prilikom integracijskih procesa posebno isticala kultXUQD L MH]LþND UD]QROLNRVW4 Kada je u pitanju odnos evropskih zemalja prema jeziku, Bugarski navodi tri modela odnosa PHÿX HYURSVNLP MH]LFLPD NUR] LVWRUijsku analizu. Modularni i ekpanzivni model odnosa

2 U NRQWHNVWX RYRJ UDGD PRUDPR QDJODVLWL UD]OLNX L]PHÿX SRMPRYD (YURSVND XQLMD , (YURSD 3RG SRMPRP Evropa podrazumijevamo samo geografski prostor, dok Evropska unija što je u ovom radu posebno važno, SUHGVWDYOMDSROLWLþNXLSUDYQXRUJDQL]DFLMXNRMDVYRMLP]DNonodavstvom riješava pitanja migrantske krize. To ]QDþL GD VH SLWDQMH PLJUDFLMD SD L PLJUDQWVNH NUL]H QDOD]L X QDGOHåQRVWL (8 =DMHGQLþND SROLWLND (8 D QH ]HPDOMDþODQLFDSRMHGLQDþQR 3 Posebno pitanje NRMH VH SRVWDYOMD RG SRþHWND RYLK SURFHVD MH RGUHÿHnje karaktera same seobe. Na prvom mjestu zbog složenosti procesa, onda okolnosti, SDLFLOMHYDGRODVND VWDQRYQLNDSRVWRMHRGUHÿHQHQHGRXPLFH oko samog pojma migrantska kriza. Naime, u Evropu u istom talasu pritižu ratne izbjeglice, ekonomski migranti, a]LODQWL L MRã QHRGUHÿHQH SD þDN L VXPQMLYH NDWHJRULMH OLFH SD RG SRþHWND RYRJ SURFHVD SRVWRMH RSUHþQD PLãOMHQMD R NDUDNWHUX RYH VHREH 9HOLNH VX UD]OLNH L]PHÿX JRUHQDYHGHQLK NDWHJRULMD – izbjeglica i PLJUDQDWDSRVHEQRXSUDYQRPLSROLWLþNRPVPLVOXDOLto nije relevanto za ovaj rad. 4 Jedna od maksima ideje multikulturalizma u Evropskoj uniji bila je -HGLQVWYRUD]OLþLWRVWL ili Razlike spajaju.

115 prema jeziku u 21. vijeku zamijenio je interaktivni model. “On podrazumeva ne više naporedno postojanje nego, sada, uzajamno delovanje, odnosno saradnju govornika raznih MH]LNDQDQDþHOQRUDYQRSUDYQLPRVQRYDPDNRMHELREH]EHGLORþODQVWYRXHYURSVNRM]DMHGQLFL SRG ]DMHGQLþNLP NURYRP´5 %XGXüL GD VYMHGRþLPR VWDOQRP ãLUHQMX (YURSVNH XQLMH þLML MH pratilac kulturno-MH]LþNR SUHSOLWDQMH VYH YLãH QD YDåQRVWL GRELMD MH]LþND SROLWLND NRMD MH upravo rezultat navedenog interaktivnog modela odnosa prema jeziku. Koncept eYURSVNRJJUDÿDQVWYDRGGHYHGHVHWLKJRGLQDSURãORJYLMHNDRPRJXüLRMHGD GUåDYOMDQL GUåDYD þODQLFD EXGX istovremeno i JUDÿDQL (YURSVNH XQLMH6 To je uslovilo i posebnu regulaciju u oblasti jezika. .DR ãWR MH YHü SR]QDWR X VNORSX HYURSVNLK SROLWLND SRVWRMLLMH]LþNDSROLWLNDkoMDXSUDYRLVWLþHMH]LþNXLNXOWXUQXUD]QROLNRVW-H]LþNDSROLWLNDMH ÄVNXSSRVWXSDNDSRPRüXNRMLKLQVWLWXFLMHJUXSHLOLSRMHGLQFLXMHGQRPHGUXãWYXQHSRVUHGQR LOL SRVUHGQR XWLþX QD MH]LN XSRWUHEXMH]LNDLMH]LþNXVLWXDFLMX X MHGQRP VHJPHQWX GUXãWYD celom društvu ili u više sinhronih društava.“7 3RVHEQR ]QDþDMDQ GRNXPHQW ]D VSURYRÿHQMH MH]LþNH SROLWLNH (8 MH Povelja o osnovnim pravima Evropske unijeNRMRPVH8QLMDREDYH]XMHGDSRãWXMHMH]LþNXLNXOWXUQX raznolikost, i zabranjuje diskriminaciju na osnovu jezika.8 Poveljom o osnovnim pravima EU (2000 NRMDMHVWXSDQMHPQDVQDJX8JRYRUDL]/LVDERQDSRVWDODREDYH]XMXüD]DLQVWLWXFLMHL GUåDYHþODQLFH(8MH]LþNDUD]OLþLWRVWSRVWDYOMDVHNDR jedna od osnovnih principa Evropske unije. Njome je EU “kao opãWLFLOMVYRMHMH]LþNHSROLWLNHSRVWXOLUDODGDVYDNLQMHQJUDÿDQLQ pored svog, treba da u nekoj meri poznaje i koristi još dva jezika Unije. Ovaj zahtev može se VYHVWLQDVOHGHüXIRUPXOXQDMPDQMHMHGDQ jezik za identitet i opštenje unutar nacije, plus dva jezika ]DLQWHUQDFLRQDOQXNRPXQLNDFLMXLXþHãüHX]DMHGQLþNLP evropskim poslovima.”9 Cilj ove politike je insistiranje na SRXþDYDQMX L XþHQMX stranih jezika u EU-u te stvaranje ambijenta QDNORQMHQRJ MH]LFLPD VYLK GUåDYD þODQLFD 3R]QDYDQMH VWUDQLK MH]LND smatra se jednom oGRVQRYQLKYMHãWLQDNRMXWUHEDGDXVYRMHVYLJUDÿDQL(8XSUYRPUHGXRVWYDUXMXüL SUDYRQDVORERGXNUHWDQMDRVREDNDNRELLPDOLYHüHPRJXüQRVWLREUD]RYanja i zapošljavanja u okviru evURSVNRJÄGUXãWYDNRMHXþL´10 U skladu sa pomenutim, cjelokupno zakonodavstvo L GRNXPHQWL RG ]QDþDMD ]D JUDÿDQH (8 SUHYRGH VH QD VYH VOXåEHQH MH]LNH GRN VH SRMHGLQL GRNXPHQWL QSUNRPXQLNDFLMDVRGUHÿHQRPGUåDYRPþODQLFRPLOLRGOXNHNRMHVXDGUHVLUDQH QDRGUHÿHQHSRMHGLQFH SUHYRGHQDMH]LNHQDNRMHMHWRQHRSKRGQR7DNRÿHVYLQDFLRQDOQL MH]LFL]HPDOMDþODQLFD(8SRVWDMXQMH]LQLVOXåEHQLMH]LFL Još jedan od važnih evropskih dokumenata u oblasti jezika je i Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima11 u sistemu Savjeta Evrope. “Primarna svrha Povelje je kulturne a ne poliWLþNHSULURGHNRQFLSLUDQDWDNRGDãWLWLXJURåHQHMH]LNHDQHVDPHMH]LþNH manjine, RQD MH SRVYHüHQD XQDSUHÿLYDQMX institucionalnih mehanizama koji podržavaju produženu upotrebu tih jezika. 7DNRMHQMHQRWHåLãWHQDPRJXüQRVWLPD NRULãüHQMDMH]LNDDQe

5 Bugarski, R. (2000) „Jezik i kultura³%HRJUDGýLJRMDãWDPSD str. 97 6 Šire v. 9XNDGLQRYLü 5 '(2008) „Pravo Evropske unije“ Kragujevac, Beograd, poglavlja o evropskom JUDÿDQVWYXVWU26-29 7 5DMLüLj. (1983) „Teorijske osnove planiranja jezika“ u zborniku Jezik u savremenoj komunikaciji Beograd: Centar za marksizam Univerziteta u Beogradu SUHPD%UERULü BL,OLü3 Ä1DþHODQDãHMH]LþNHSROLWLNH³ u 6USVNLMH]LþNLSULUXþQLN 1RYL6DG%XGXüQRVW str. 37 8 Povelja o osnovnim pravima Evropske unije, dostupna na: http://arsbih.gov.ba/wp- content/uploads/2014/01/POVELJA_O_OSNOVNIM_PRAVIMA_EVROPSKE_UNIJE.pdf, pristupljeno marta 2016. 9 Bugarski5Ä-H]LNLNXOWXUD³%HRJUDGýLJRMDãWDPSDVWU98 10 http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/en/displayFtu.html?ftuId=FTU_5.13.6.html pristupljeno marta 2016. 11Povelja o manjinskim pravima, dostupna na: http://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/- /conventions/treaty/148, pristupljeno marta 2016.

116 QDMH]LþNLPpravima govornika. (Ovo drugo je zadatak jednog drugog temeljnog dokumenta Saveta Evrope, koji je stupio na snagu iste 1998. godine kad i Povelja, s kojom je NRPSOHPHQWDUDQ L GHOLPLþQR SUHNORSOMHQ – YHü SRPHQXWH 2NYLUQH konvencije o zaštiti nacionalnih manjina).”12 3UHSRUXþHQLVWDQGDUGLX3RYHOMLVX]DãWLWDLXQDSUHÿHQMHUHJLRQDOQLK i manjiQVNLKMH]LNDDOLVHQHLVNOMXþXMHLREDYH]DSR]QDYDQMDQDFLRQDOQLKLOLVOXåEHQLKMH]LND država u kojoj ove grupe žive. Zaštita regionalnih i manjinskih jezika ne podrazumijeva jezike useljenika. 13 Važno je naglasiti i to da ovaj dokument nisu ratifikovale sve države þODQLFH 6DYMHWD(YURSHãWRL]D]LYDGRGDWQHSRWHãNRüHXQMHJRYRMSULPMHQL Kada su u pitanju migranti i odnos prema njihovom jeziku, Evropska unija do sad nije dublje ispitivala njihov položaj i problem, ali je 2009. godine donijela =DNOMXþak o obrazovanju djece migranata14 X NRMHP VH SRGVWLþH REUD]RYDQMH GMHFH PLJUDQDWD, 15 te njihova integracija u evropsko društvo putem obrazovanja. Direktivom Evropskog Savjeta iz JRGLQHSUHSRUXþHQRMHGDGUåDYDWUHEDGDRPRJXüLXþHQMHMHGQRJRGVOXåEHQLKMH]LND 8QLMH VYRJ VOXåEHQRJ MH]LND WH XþHQMH PDWHUQMHJ MH]LND 8 =DNOMXþNX iz 2009. godine konstatovano je i to da je situacija sa migracijama mnogo složenija od one unutar same Evrope, te da su dublja integracija i globalizacija direktno uticale na kretanje i preseljenje ljudi, a da novi uslovi zahtijevaju nove politike u ovoj oblasti. U tom smislu, Evropski Savjet je XRþLR SRWUHEXGDVHRPRJXüLXþHQMHPDWHUQMHJMH]LNDL]DQHHYUopske migrante. Svi ovi dokumenti koji su pravna osnova evropskih vrijednosti kada je jezik u pitanju QLVXOLãHQLPQRJLKQHGRVWDWDNDLSRWHãNRüDNDNRXWHRULMLWDNR L X SUDNVL , EH] GRGDWQRJ usložnjavanja problema sa dolaskom migranata iz neevrospkih zemalja, oni moraju biti SRGYUJQXWLLVSLWLYDQMXDMH]LFLNRMLGRÿXVDPLJUDFLMDPDPRJXGDSRVWDQX EDU po brojnosti stanovništva koje njima govori) realni kandidati za zaštitu unutar legislativnog sistema Evropske unije i Savjeta Evrope. 9Hü SRVWRMH PQRJL ]DKWLMHYL L SULMHGOR]L ]D SURPMHQX L QDGRJUDGQMX SRVWRMHüLK GRNXPHQDWD NDNR RG VWUDQH PDQMLQVNLK JUXSa koje su direktno XJURåHQH WDNR L RG RQLK YHüLQVNLK NRMH WDNRÿH QLVX ]DGRYROMQH WUHQXWQLP VWDQMHP 3RUHG WRJD X NUDWNRP SHULRGX GRãOR MH GR HSRKDOQLK SURPMHQD L þLQMHQLþQR VWDQMH SHU VH QDODåH opsežnu reformu gotovo svih oblasti koje su u nadležnosti Evropske unije. Na ovom mjestu QHVPLMHPRLVSXVWLWLL]YLGDLWRGDGUåDYHþODQLFHSRMHGLQDþQRWDNRÿHPRJXXYHOLNRXWLFDWLQD SURPMHQXSRVWRMHüHVLWXDFLMH S obzirom na to da migrantska kriza još uvijek traje, te se njena politiþND L humanitarna rješenja jRã QH QD]LUX RYD SLWDQMD YMHURYDWQR QHüH ELWL RWYDUDQD X VNRULMH YULMHPH=ERJWRJDMRãQLMHPRJXüHSURFLMHQLWLSRVOMHGLFHNRMHüHRYDNUL]DLPDWLQDMH]LN 0HÿXWLP PRJXüH MH QD RVQRYX GRVDGDãQMH doktrine i prakse EDUHP QD]QDþLWL QHNH Rd konsekvenci je]LþNRJNRQWDNWDDX]LPDMXüLXRE]LUþLQMHQLFXGDVHMH]LþNDSROLWLNDQHPRåH pravilno sagledati bez uvida u kontekst u kojem se ostvaruje. 3ULWRP PLVOLPR QD VOMHGHüH

12 Bugarski, R. (2009) „Evropska povelja o regionalnim i manjinskim je]LFLPD³ X ]ERUQLNX X þDVW 0HODQLMH Mikeš 9LãHMH]LþQLVYHW0HODQLMH0LNHãNovi Sad: Filozofski fakultet: Društvo za primenjenu lingvistiku, str. 70 13 83RYHOMLVHQDYRGLVOMHGHüH"regional or minority languages" means languages that are: 1. traditionally used within a given territory of a State by nationals of that State who form a group numerically smaller than the rest of the State's population; and 2. different from the official language(s) of that State; it does not include either dialects of the official language(s) of the State or the languages of migrants; 14 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52009XG1211(01)&from=EN pristupljeno marta 2016. 15 =DNOMXþDNRREUD]RYDQMXGMHFHPLJUDQDWDXVYRMHQMHXVNODGXVD Direktivom EU 77/486/EEC o obrazovanju djece radnika migranata (http://eur-lex.europa.eu/legal- content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:31977L0486&from=EN) koja se odnosila na obrazovanje djece migranata UDGQLNDL]GUåDYDþODQLFD(YURSVNHXQLMH=DNOMXþNRPL]JRGLQHNRQVWDWRYDQRMHGDSUHWKRGQRXWYUÿHQD SUDYDWUHEDGDVHSRãLUHNDNRELVHRGQRVLODLQDGMHFXPLJUDQDWDL]WUHüLK]HPDOMD

117 SRVWRMHüDMH]LþNDSROLWLNDSULODJRÿHQDMHMH]LNXLGUuštvu unutar EU prije migracija; nadalje, u YUHPHQX XWYUÿLYDQMD L XVYDMDQMD SROLWLND ELOR MH SULVXWQR PQRJR YLãH HQWX]LMD]PD PHÿX GUåDYDPD þODQLFDPD QHJR ãWR MH WR VDGD VOXþDM 3RVOMHGLFH MH]LþNRJ NRQWDNWD L]PHÿX migranata i Evropljana su višedimenzioQDOQH SUL þHPX PRJX SUHVWDYOMDWL YHOLki izazov za evropsko društvo u cjelini.

3. Uticaj migracija na jezik

-H]LNMHGUXãWYHQDNDWHJRULMDSDWDNRLPQRJHSURPMHQHXGUXãWYXXWLþXQDMH]LN$ MH]LþND karta svijeta neprestano se mijenja usljeG GMHORYDQMD PQRJLK þLQLODFD 7R su seobe naroda, ratovi, prLYUHGQHLWUJRYDþNHYH]HNXOWXUQLLSROLWLþNLXWLFDMLDSRVHEQRWHKQRORãNL razvoj, mediji itd. Jezici su prema tome u stalnom dodiru i vremenski i prostorno. „Problem PHÿXXMH]LþNLK SURåLPDQMa star je onoliko koliko je star ljudski rod i koliko su stari jezici NRMLPDVHþRYHþDQVWYRVOXåL7Hãko je naüLQHNLjezik koji u svojoj istoriji nije bio podložan uticaju sa strane i koji, s druge strane, nije imao uticaja na neki drugi jezik. Ovo je shvatljivo DNR VH ]QD GD MH YHþLWD WHåQMD OMXGL GD ãLUH VYRMD ]QDQMD L GDXVSRVWDYOMDMXYH]HVDGUXJLP ljudima.“16 8OLWHUDWXULVHRELþQRJRYRULRÄRWULYUVWHPHÿXMH]LþNLKNRQWDNDWDodnosno o tri tipa govora u kojima se ogledaju PHÿXMH]LþNL NRQWDNWL 3UYL MH migracioni kontaktni tip JRYRUD NRML MH UH]XOWDW YLãHYHNRYQLK PHÿXMH]LþNLK GRGLUD L NRML þHVWR REXKYDWD VYH JUDPDWLþNH NDWHJRULMH MHGQRJ LOL YLãH MH]LND 7DNDY MH VOXþDM VD MXånoslovenskim jezicima. Drugi govorni tip, koji bismo mogli nazvati nestalQLNRQWDNWQLWLSSRVWRMLXVOXþDMHYLPDNDGD QRVLRFL MHGQRJ MH]LND ]DSRVHGQX SRGUXþje drugog jezika, ali ne u tolikom broju da bi QRYRSULGRãOLFH ELOH MDþe od starosedelaca 3ULPHUH ]D WR QXGH VYL RVYDMDþki ratovi. Viševekovna veza turVNRJ MH]LND NDR MH]LND YODGDMXüH QDFLMH L VUSVNRKUYDWVNRJ MH]LND WLSLþDQ MH SULPHU ]D RYDM WLS PHÿXMH]LþNLK GRGLUD 7UHüL govorni tip bi se mogao nazvati VWDOQLPLOLJUDQLþQLPNRQWDNWQLPWLSRPMHUJDQDOD]LPRXSRJUDQLþnim oblastima svih jezika. Za UD]OLNXRGSUHWKRGQDGYDRYDMWLSPHÿXMH]Lþkih kontakata ima trajnu vrednost i, bezmalo, ravnopravnu ulogu jezika u kontaktu. Dobar primer za ovaj tip govora predstavlja romanski uticaj na naše govore od Boke do italijanske granice.“17 Sa druge strane, posebno se L]XþDYDMX QHSRVUHGQL MH]LþNL GRGLUL NRML LPDMX]D SRVOMHGLFX YHOLNH SURPMHQH QD MH]LN Do MH]LþNLKNRQWDNDWDSUHPD%XJDUVNRPGROD]LXVOMHGUD]OLþLWLKXVORYDÄSUYR kontinuiran život X MH]LþNRP DUKLSHODJX VD PQRãWYRP PDOLK MHzika u susedstvu, kao u Okeaniji ili u $PD]RQVNRPED]HQX'UXJRVWDELOQHJUDQLFHL]PHÿXMH]LþNLKSRURGLFDLOLJUDQD, kao što je romansko-germanska granica kroz Belgiju i ŠYDMFDUVNXLOLUD]PHÿHLQGRDULMVNLKLGUDYLGVNLK MH]LNDX,QGLML7UHüHPDQMLQVNHHQNODYH kakve obrazuju keltski jezici, ili baskijski u Španiji i Francuskoj. ýetvrto, evropska kolonijalna ekspanzija, koja je jezike evropskih kolonizatora dovela u dugotrajan dodir sa mnogobrojnim drugim jezicima. Peto, inverzija ove ekspanzije, pri kojoj populacije iz postkolonijalnog Treüeg sveta migriraju u industrijski razvijene zemlje zapada, a u VDPRM (YURSL GROD]L GR VOLþQR motivisanog kretanja na pravcu jug–sever uz konstituisanje tzv. novih manjina. ”18 ýLQL VH GD ovim klasifikacijama L]PLþH VWanje kakvo danas imamo u Evropi, kao i krajnje ishodište trendova koji su ]DSRþHWL u prošloj godini. -H]LþNL NRQWDNWL L XVORYL ]D njihovo ostvarivanje stalno se mijenjaju, a posebno je to vidljivo na evropskom tlu od

16 %RåLü- ³-H]LþNHSR]DMPOMHQLFHXVRFLROLQJYLVWLþNRPNOMXþX´XGlasnik Narodne biblioteke Srbije str. 218, dostupno na https://www.nb.rs/view_file.php?file_id=98, pristupljeno marta 2016. 17 Isto, str. 225. 18 Bugarski, R. (2003) „Jezici“ Beograd: ýLJRMDãWDPSDstr. 64

118 SRþHWND PLJUDQWVNH NUL]H 7R samo govorL R WRPH GD üH EXGXüD LVWUDåLYDQMD MH]LþNLK SUHSOLWDQMD QD RYRP NRQWLQHQWX SUYR PRUDWL RGUHGLWL VDP WLS MH]LþNRJ NRQWDNWD uslove, uzroke, i SRVOMHGLFHãWRüHPRUDWLELWLLVSUDüHQRHPSLULMVNLPLVWUDåLYDQMHP6DPDþLQMHQLFD GD NODVLILNDFLMH MH]LþNRJ NRQWDWka ne prepoznaju fenomen uticaja migracija ovog tipa na jezik, dovoljno govori o složenosti ove pojave. Sve velike promjene u društvu, pa tako i migracije, VD VRERP QRVH QL] X]URþQR- SRVOMHGLþQih promjena u cjelokupnoj zajednici. Migracije ne podrazumijevaju prosto SUHPMHãWDQMHVWDQRYQLãWYDL]MHGQHGUåDYHXGUXJXYHüMHULMHþRSURPMHQLPMHVWDSUHELYDOLãWD koje ima za posljedicu višeslojne uticaje na domicilno društvo i kulturu u koje dolaze i vice verso. U pravilu MH SUYL QHSRVUHGQL NRQWDNW L]PHÿX GRPLFLlnog stanovništva i migranata SUDüHQ SRNXãDMHP VSRUD]XPLMHYDQMD, pa je tako veoma važno ustanoviti pod kojim se XVORYLPDLSULQFLSLPDRGYLMDWDMMH]LþNLNRQWDNW ,VHOMHQLFL NRML GROD]H X (YURSX SULSDGDMX UD]OLþLWLP JUXSDPD MH]LND 7R ]QDþL GD njihova MH]LþNDJUXSDQLMHKRPRJHQD7DNRÿHRQLQHGROD]HXKRPRJHQX]DMHGQLFXYHüX multikulturalnu i multilingvalnu Evropu. Slijedom toga, uticaji na jezik su obostrani i višestruki. Migranti dolaze iz Azije, Afrike i jednog dijela JugoiVWRþQH(YURSHRGQRVQRiz Sirije, Afganistana, Iraka, Pakistana, Irana, Nigerije itd.19 Službeni jezik u Siriji i Iraku je arapski, koji pripada afroazijskoj porodici jezika, preciznije semitskoj grani.20 Službeni jezici Afganistana i Pakistana pripadaju indoevropskoj porodici jezika, a u Iranu je službeni jezik persijski i RQ WDNRÿH SULSDGD LQGRHYURSVNRM MH]LþNRM SRURGLFL .DR ãWR MH Yidljivo iz ove OHWLPLþQHVNLFHMH]LNPLJUDQDWDNRMLGROD]HQLMHKRPRJHQLQHSULSDGDLVWRMMH]LþNRMSRURGLFL Pored toga, naveli smo samo pet zemalMD L] NRMLK MH XWYUÿHQ QDMYHüL SULOLY VWDQRYQLãWYD D ostale zemlje, kojih ima na desetine, nismo ni pomenuli. Pored toga, i (YURSD MH MH]LþNL UD]OLþLWD D YHüLQD MH]LND kojim njeno stanovništvo govori pripada indoevropskoj grupi jezika.21 Usljed kontakta JRYRUQLND UD]OLþLWLK MH]LND MDYOMD VH ELOLQJYL]DP PDVRYQR pozajmljivanje, interferencija struktura jednog jezika u drugom itd.22 Dio migranata Rþigledno poznaje engleski jezik i koristi ga za komunikaciju, što se može vidjeti u izjavama za medije. Neki migranti GROD]HL]ELYãLKEULWDQVNLKNRORQLMDSDMHQMLKRYDGYRMH]LþQRVWLQD višem nivou. Dakle, kXOWXUQLLMH]LþNLNRQWDNWXRYRPVOXþDMXuslovljen je na prvom mjestu time što VXJUXSHNRMHVHVXVUHüXXJODYQRPELOLQJYDOQH'DNOHPRåHPRUHüLGDVHVSRrazumijevaju „sekundarnim“ MH]LNRP NRML LP MH ]DMHGQLþNL D QH PDWHUQMLP jezicima NRML VX VX UD]OLþLWL ,DNR VH þLQL GD MH RYR MHGQD RG SUHGQRVWL MH]LþNRJ NRQWDNWD RQD PRåH LPDWL L QHJDWLYQH efekte. Kako Bugarski navodi, „osnovna slabost celog pristupa je u teškoüi egzaktnog merenja jeziþkog znanja bilingvala – kao, uostalom, i monolingvala. Nije moguüe precizno utvrditi kvalitativne ili kvantitativne uslove koje neko treba da ispunjava da bi bio klasifikovan kao, na primer, "potpuni bilingval", izmeÿu ostalog i stoga što se ne zna taþno šta bi bio "potpuni monolingval". I jednojeziþni predstavnici istog jezika mogu se veoma razlikovati po vrsti i koliþini znanja i veština u tom jeziku: jedan može, recimo, da bude nepismen i oskudnog reþnika, a drugi pismen i artikulisan, i sliþno. Kada je reþ o dva jezika, raspon ovakvih varijacija je još veüi, pa je utoliko teže pronaüi neko þvrãüe merilo, jednu uporišnu taþku prema kojoj bi se na objektivan i merljiv naþin odreÿivao stepen

19 Top-10 nationalities of Mediterranean see arrivals, dostupno na http://data.unhcr.org/mediterranean/regional.php, pristupljeno 1.3. 2016. 20 Bugarski, R. (2003) „Jezici“, %HRJUDGýLJRMDãWDPSD str. 56 21 Isto, str. 52 22 Isto, str. 65

119 dvojeziþnosti.”23 5LMHþMX neki od migranata služe se engleskim jezikom u sporazumijevanju, DOL QHPRJXüH MH RGUHGLWL NROLNR RQL WDM MH]Lk poznaju, i da li se uopšte mogu nazvati ELOLQJYDOLPD 1DGDOMH RQR ãWR MH SRVHEQR NDUDNWHULVWLþQR, sada za djecu migranata, je i pojam semilingvala. “Naime, dete koje odrasta sa dva jezika u izrazito nepovoljnim okolnostima, kakve neretko prate život radnika migranatDDOLLGUXJLKSULNUDüHQLKPDQMinskih JUXSDPRåHREDMH]LNDGDXVYRMLVDPRSRORYLþQR7DGDRQRXPHVWRGDSRVWDQHGYRMH]LþQR postaMHVDPRGYRVWUXNRSROXMH]LþQR´24=ERJWRJDMHYHRPDYDåQRXþHQMHMH]LNDXUDQRP djetinjustvu, što je, kao što smo i vidjeli, preporuka organa Evropske unije. Ali zbog novih okolnosti i SURPMHQDNRMHMHPLJUDQWVNDNUL]DGRQLMHODQHPRåHPRVDVLJXUQRãüX]nati kako üHVHRQDRGQRVLWLSUHPDSLWDQMLPDMH]LNDXEXGXüQRVWL 0DVRYQRSR]DMPOMLYDQMHWHLQWHUIHUHQFLMDMHGQRJMH]LNDXGUXJLRELþQRVHRGYLMDQD svim nivoima jezika, nekim manje, nekim više. Uplivima drugih jH]LNDQLMH]DKYDüHQDVDPR leksiND YHü L fonološki,morfološki i sinWDNVLþNL QLYR MH]LND 8 NRMRM PMHUL üH WH SURPMHQH zahvatiti jezik migranata ili EYURSOMDQD ]DVDG QH PRåHPR RGUHGLWL 1D RGUHÿLYDQMH WDNYLK SRMDYDXWLþHPQRJRþLQLODFDNDRãWRMHQDSULPMHUEURMQRVWPLJUDQDWD Pored brojnosWLYDåQDMHLþLQMHQLFDGDMHNrajnji cilj seobe sticanje državljanstva neke od evropskih država za sebe a posebno za potomstvo. Pritom, useljenici sa sobom nose svoj NXOWXUQLLMH]LþNLLGHQWLWHWNRMLüHVHQHPLQRYQRLQNRUSRULUDWLXYHüSRVWRMHüLGUXãWYHni sistem u Evropskim državama. 9HüVPRQDYHOLGD stanje VDMH]LþNRPSROLWLNRPX(8u praksi nije tako jednostavno. Naime, još uvijek nisu riješena pitanja sa manjinskim jezicima, a posebno je pitanje stanje tzv. migrantskih jezika. Prema Bugarskom, posebna kategorija manjinskih jezika predstavljDMX PLJUDQWVNL MH]LFL NDR ãWR MH WR VOXþDM X ]DSDGQRHYURSVNLP ]HPOMDPD 2QL nemaju insutitucionalnu zaštitu kao manjinski, te funkcionišu kao svakodnevni jezici za govornike. 25 JezLþND SROLWLND definisana u okviru sektorskih politika EU naglašava YLãHMH]LþQRVW D MHGDQ RG FLOMHYD MH]LþNH SROLWLNH (8 MH GD VYL JUDÿDQL (YURSH RVLP maternjim, vladaju još dvama jezicima, što je zasada možda jedina dobra okolnost za migrante koji dolaze. 9Hü je sada vidljivo da ova pitanja QHüHPRüLELWLULMHãHQDQDRVQRYXSRVWRMHüLSUDYQLK L SROLWLþNLK PHKDQL]DPD X (YURSVNRM XQLML L GD üH GXJRURþQR SRVPDWUDQR PLJUDFLMH NRMe potresaju Evropu, zasigurno ostaviti velike demografske, kulturološke, socijalne i ekonomske posljedice. Ne smijemo ispustiti iz vida i to da s obzirom na stanje nataliteta u Evropi može GRüLGRYHOLNLKSURPMHQDXVWUXNWXULVWDQRYQLãWYDDãWRPRåHSRVHEQRXWLFDWLQDNXOWXURORãNX VOLNX HYURSVNRJ GUXãWYD %H] SUHWHQ]LMD GD VH X RYRP UDGX EDYLPR SROLWLþNLP HIektima PLJUDFLMDQDSRPHQXüHPRVDPRGDMRãRGRVDPGHVHWLKJRGLQDSURãORJYLMHNDWUDMHNRQVWDQWQL priliv stanovništva iz zemalja gorepomenutih regija koji je dosada dostigao višemilionske EURMNH3RþHWQLNRQFHSWVORERGHNUHWDQMDOMXGL (robe, usluga i kapitala) koji predstavlja jedan od temelja Evropske unije i eYURSVNRJJUDÿDQVWYDXVSRVWDYOMHQRJJRGLQH, pokazuje se kao neadekvatan za trenutnu situaciju i kvantitet pristiglog stanovništva. Ovdje moramo uzeti X RE]LU GD VX þHWLUL VORERGH SURNODPRYDQH QD prvom mjestu s ciljem integracije evropskih GUåDYD QHþODQLFD L ekonomskog razvoja i integracije HYURSVNRJ VWDQRYQLãWYD 0HÿXWLP savremeni trend izbjeglištva je fenomen na koji koncept slobode kretanja nema adekvatan RGJRYRU6OLMHGRPWRJDLRVWDOHHYURSVNHSROLWLNHüHVHPRUDWLSURPLMHQLWL-HGQDRGWDNYLK

23 Isto, str. 124 24 Isto, str. 124 25 Isto, str. 75

120 SROLWLNDMHLMH]LþNDNRMDüHYMHURYDWQRNDVQLMHGRüL QDUHG7DNRÿHþLWDYNRQFHSW manjinskih i regionalnih, te migrantskih jezika, ne odgovara trenutnom stanju u Evropi. S obzirom na to da je Balkan samo jedna stanica na kojoj se migranti kratko zadržavaju, za sada su posljedice jH]LþNLKNRQWDNDWDWHãNRXRþOMLYH, a YHüHMHSLWDQMHNRMH üH SRVOMHGLFHLPDWLVXVUHWGYDMXNXOWXUDLMH]LNDQDPMHVWXQDNRMHPüHVHPLJUDQWL]DGUåDWLD LPDMXüLXYLGXGDMHnjihovo QDMSRåHOMQLMHRGUHGLãWH1MHPDþND7R]QDþLGDLKWHNRþHNXMH VXVUHWVDQMHPDþNLPMH]LNRPLWUHEDSRVPDWUDWLQDNRMLüHQDþLQWRXWLFDWLQDYHüELOLQJYDOQH govornike, koji sada postaju multilingvalni u multikulturalnoj zemlji. Jasno je da su „pURPHQH NRMH VH XRþDYDMX NRG PLJUDQDWD RJUDQLþHQH na mesto migracije. Kod pozajmljivanja na nivou jezika govorimo o integraciji, a na nivou govora o interferenciji. Jedni LVWUDåLYDþLMH]LþNXLQWHUIHUHQFLMXVPDWUDMXQHJDWLYQRP pojavom, dok drugi u njoj vide PRJXüQRVW UD]YRMD PHWDOLQJYLVWLþNH VSRVREQRVWL JRYRUQLND ,SDN QDRYHSURPHQHVHUHÿH gleda kao na ORJLþDQ UD]YRM JRYRUD YHü VH YLãH R]QDþDYDMX NDR DQRPDOLMH X JRYRUX Za razumevanje ovog procesa potrebno je prvo upoznati se sa terenom i društveno SROLWLþNRP sitacijom koja ih je uslovila.“26 Zbog toga što su seobe složen problem, koji se reflektuje na PQRJR VWUDQD L NRG GRPDüHJ VWDQRYQLãWYD L NRG PLJUDQDWD MH]LN PRUDPR SRVPDWUDWL NDR jednu od najvažnijih osobina identiteta jednog naroda. 1RYHGXãWYHQHLSROLWLþNHSURPMHQHVD sobom nose i promjene u kulturi i jeziku, a one opet zahtijevaju mijenjanje ili proširivanje MH]LþNHSROLWLNH. .DNR %XJDUVNL SULPMHüXMH „na društveno-pROLWLþNRP planu višejezLþQRst je bremHQLWD UD]OLþLWLP SUREOHPLPD WLm pre što se þesto preplLüH sD HWQLþNLP WUYHQMLPD pa zahteva pronalaženje optimalnih i duJRURþQLK UHãHQMa. Organizovana sWUXþQD L Gruštvena nastojanja u ovom pravcu nazivaju se jezLþNLPSODQLUDQMHP, a ovo se obavlja u širm okvirima jezLþNH SROLWLNH kao politike jednog društva u svim pitanjima koja sH WLþX MH]LþNH komunikacije meÿXQMHJRYLPþODQRYLPa.“27 Kada se MH]LþNDSROLWLND razvija pod povoljnim XWLFDMLPDRQDSR]LWLYQRXWLþHQDJRYRUQLNHLXNXOWXUQRPLXHNRQRPVNRPVPLVOX 3UHYD]LODåHQMHMH]LþNLKUD]OLNDEH]QMLKRYRJXNLGDQMa, Prema Bugarskom, 28 pružaju XþHQMHMH]LNDLSUHYRÿHQMH0LüHPRRYLPMH]LþNLPSRVWXSFLPDSUHYD]LODåHQMDUD]OLNDGRGDWL da svako PLMHãDQMH MH]LND X GUXãWYX QXåQR SURL]YRGL GXJRURþQH SRVOMHGLFH NRMH WUHED SUDYRYUHPHQRXRþLWLLSRNXãDWLWHUD]OLNHXNXOWXUi i jeziku podsticati, ali ne na štetu bilo koje NXOWXUH L MH]LND 8 RYDNYLP VOXþDMHYLPD MH WR MHGLQR PRJXüH RUJDQL]RYDQLP MH]LþNLP SROLWLNDPDGXJRURþQLPDQDOL]DPDLSURFMHQDPDVWDQMDQDWHUHQX

4. =DNOMXþDN

3RUHGPQRJLKSUREOHPDVDNRMLPDVHVXRþDYDMXevropske i balkanske zemlje kada je u SLWDQMXVWDOQRQDGROD]HüLWDODVPLJUDQDWDL]$]LMHL$IULNHSDL-XJRLVWRþQH(YURSHWXMHL NXOWXURORãNLSUREOHPþLMHüHVHSRVOMHGLFHYMHURYDWQRQDNQDGQRRVMHWLWL=DVDGDVXL]D]RYL XJODYQRPKXPDQLWDUQRJSROLWLþNRg i ekonomskog karakteraDOLXEU]RüHVHRVMHWLWLLPQRJH SURPMHQHGUXJHSULURGH7DODVPLJUDQDWDVDVRERPQRVLVYRMXNXOWXUXRELþDMHQDþLQåLYRWDL MH]LN .DUWD (YURSH üH VLJXUQR ELWL SURPLMHQMHQD QH VDPR NDGD VX GHPRJUDIVNL SRGDFL X pitanju. S obziroPQDWRGDVHXSRVOMHGQMHYULMHPHVXRþDYDPRVDQRYRPHYURSVNRPNUL]RP

26 ,OLü-0DUNRYLü* ³DvojH]LþQDVYDNRGQHYLFD- SUHGUDVXGHLþLQMHQLFHVUSVNLLQHPDþNLX%HþX´ u zborniku radova Susret kultura, knjiga II, Novi Sad: Filozofski fakultet str. 780 27 Bugarski, R. (2003) “8YRGXRSãWXOLQJYLVWLNX³%HRJUDGýLJRMDãWDPSD str. 89 28 Isto str. 91

121 RYRJ SXWD X]URNRYDQRP PLJUDFLMDPD VWDQRYQLãWYD L] $IULNH L $]LMH ]DQLPOMLYR MH LVWDüL NDNYH VYH SURPMHQH ]DKYDWDMX SRGUXþMH (YURSH SULOLNRP VXVUHWD PLJUDQDWD L GRPDüHJ stanovništva. Jedna od takvih promjena mogla bi biti uticaj migracija na jezik. Prilikom VXVUHWD GYLMH NXOWXUH L SRPLMHUDQMD VWDQRYQLãWD QD QHNRP SURVWRUX GROD]L GR RGUHÿHQLK promjena u jeziku. Ä-H]Lþke promene mogu se podeliti na fonetske promene, promene forme i promeQH UHþQLND 3URPHQH X UHþQLNX XVORYOMHQH VX UD]OLþLWLP X]URFLPD RG NRMLK MH YHüLQD NXOWXUQH SULURGH 5HþQLN MH YHRPD RVHWOMLY SRND]DWHOM NXOWXUH MHGQRJ QDURGD D SURPHQD ]QDþHQMDUHþLQHVWDMDQMe starih te stvaranje i pozajmljivanje novih zavisi od istorije kulture NDRWDNYH$QDOL]DSRUHNODUHþLXQHNRPMH]LNXþHVWRMH]QDþDMDQSRND]DWHOMVPHUDNXOWXUQRJ XWLFDMD 0HÿXWLP XVSRVWDYOMDQMX L RGUåDYDQMX MH]LþNRJ LGHQWLWHWD VXSURWVWDYOMDMX VH SRMDYH NDR ãWR VX MH]LþNL kontakti, uticaji, pozajmljivanje, kao i YLãHMH]Lþnost mnogih govornih zajednica – ãWRYRGLIOXNWXDFLMLMH]LþNRPPHãDQMu...“29 Za Evropu VX RYR HSRKDOQH SURPMHQH L LVSLW QD NRML üH ELWL VWDYOMHQH PQRJH RG HYURSVNLKYULMHGQRVWLLFLYLOL]DFLMVNLKGRVWLJQXüD3RVHEQRDNRX]PHPRXRE]LUNDNRVXVH SRQLMHOHQHNHRGGUåDYDþODQLFDXSURãORMJRGLQL]DYULMHPHSUYRJYHOLNRJWDODVDPLJUDQDWD Kako MH SUDNVD SRND]DOD SROLWLþNL SUREOHPL VH QDMSULMH ULMHãDYaju, a onda na red dolaze SUREOHPLGUXJHSULURGHNDRãWRVXMH]LþNLLNXOWXURORãNL =ERJWRJDMHUHDOQRRþHNLYDWLGDüH NXOWXURORãNL L MH]LþNL HIHNWL PLJUDFLMD ELWL YLGOMLYL WHN X EXGXüQRVWL NDGD se budu mogli SRWSXQR DQDOL]LUDWL VYL UHOHYDQWQL GHPRJUDIVNL L VWDWLVWLþNL SRGDFL 'R WDGD PRJXüH MH JRYRULWLVDPRRWUHQXWQRMVLWXDFLMLNDGDMHMH]LþNDSROitika Evropske unije u pitanju.

Literatura:

1. %XJDUVNL5 Ä-H]LNLNXOWXUD³%HRJUDGýLJRMDãWDPSD 2. Bugarski, R. (2009) „Evropska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima“ u ]ERUQLNXXþDVW0HODQLMH0LNHã9LãHMH]LþQLVYHW0HODQLMH0LNHã1RYL6DG Filozofski fakultet: Društvo za primenjenu lingvistiku 3. Bugarski, R. Ä-H]LFL³%HRJUDGýLJRMDãWDPSD 4. %XJDUVNL5 ³8YRGXRSãWXOLQJYLVWLNX³%HRJUDGýLJRMDãWDPSD 5. 9XNDGLQRYLü5' Ä3UDYR(YURpske unije“ Kragujevac, Beograd 6. ,OLü-0DUNRYLü* ³'YRMH]LþQDVYDNRGQHYLFD- SUHGUDVXGHLþLQMHQLFHVUSVNLL QHPDþNLX%HþX´X]ERUQLNXUDGRYD6XVUHWNXOWXUDNQMLJD,,1RYL6DG)LOR]RIVNL fakultet 7. ,OLü3LGU Ä6USVNLMH]LþNLSULUXþQLN³1RYL6DG%XGXüQRVW

Internet izvori: 1. %RåLü- ³-H]LþNHSR]DMPOMHQLFHXVRFLROLQJYLVWLþNRPNOMXþX´X*ODVQLN Narodne biblioteke Srbije str. 218, dostupno na https://www.nb.rs/view_file.php?file_id=98

29 %RåLü- ³-H]LþNHSR]DMPOMHQLFHXVRFLROLQJYLVWLþNRPNOMXþX´X*ODVQLN1DURGQHELEOLRWHNH6UELMHVWU 219, dostupno na https://www.nb.rs/view_file.php?file_id=98, pristupljeno marta 2016

122 2. Povelja o osnovnim pravima Evropske unije, dostupna na: http://arsbih.gov.ba/wp- content/uploads/2014/01/POVELJA_O_OSNOVNIM_PRAVIMA_EVROPSKE_ UNIJE.pdf 3. Povelja o manjinskim pravima, dostupna na: http://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/148, pristupljeno marta 2016. 4. http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/en/displayFtu.html?ftuId=FTU_5.13. 6.html 5. http://eur-lex.europa.eu/legal- content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52009XG1211(01)&from=EN 6. http://data.unhcr.org/mediterranean/regional.php

123

SEKCIJA - 7(+1,.$

GU+DOLGåLJLü UDK 314.15:004 +HOHQD.XUWLüGLSOLQJHO

0LJUDFLMHX]SRPRüVDYUHPHQLKLQIRUPDFLRQR-komunikacionih tehnologija

SAŽETAK1

Za razliku od prethodnih migracijskih kriza, u 2015-toj godini migrati ne putuju slijepo. 0LJUDWQL RG NRMLK VX PQRJL L] 6LULMH UDVHOMHQL XVOMHG JUDÿDQVNRJ UDWD NDR L $IJDnistana i Eritreje, koriste smartphone kako bi ostali u kontaktu s rodbinom i jedni s drugima, a GPS kako bi pronašli svoj put do Europe. Veliki broj izbjeglica ima smartphone, koji su se pokazali kao UHVXUVRGNOMXþQRJ]QDþDMD0QRJHL]EMHJOLFHNRULVWHEHVSODWQHXVOXJHUD]PMHQHSRUXNDSRVHEQR :KDWV$SS6N\SHL9LEHUNDNRELNRPXQLFLUDOLVGUXJLPL]JEMHJOLFDPDLþODQRYLPDRELWHOMLNRMH VX RVWDYLOL L]D VHEH 1HNL þDN SUDYH L VHOILMH NDNR EL QMLKRYe obitelji vidjele da su pristigli u Europu sigurno. Društven mediji kao što su Facebook i Twitter pokazuju se kao veoma korisni resursi za komunikaciju PHÿXPLJUDQDWima.

.OMXþQHULMHþL smartphone, google map, GSP, socijalne mreže

ABSTRACT

Unlike previous crises, in 2015. refugees aren't making the journey blind. The migrants, many of whom are from Syria, displaced by the civil war, as well as Afghanistan and Eritrea, are using smartphones to keep in contact with relatives and each other, while using GPS to find their way around Europe. A large number of refugees have smartphones, which are proving to be a vital resource. Many refugees use free messaging services, specifically WhatsApp, Skype and Viber, to communicate with other refugees and family members who have been left behind. Some even take selfies to let their family know they have reached Europe safely. Social media, such as Facebook, and Twitter is also proving to be a useful resource for refugees to communicate.

UVOD

(XURSDVHWUHQXWQRQDOD]LXVUHGQDMJRUHL]EMHJOLþNHNUL]HRG'UXJRJVYMHWVNRJUUDWD7LVXüHOMXGL SUHSODYOMD QDã NRQWLQHW X SRWUD]L ]D XWRþLãWHP Za razliku od prethodnih migracijskih kriza, u

SURIGU+DOLGäLJLü, Inženjerska Informatika, 7HKQLþNL)DNXOWHWEvropski Univerzitet Kallos Tuzla ([email protected]) 6HOHQD.XUWLüdipl.ing.el., Data Flow Unlimited d.o.o. Tuzla ([email protected])

1 2015-toj godini migrati ne putuju slijepo. Migratni2, od kojih su mnogi iz Sirije, raseljeni usljed JUDÿDQVNRJ UDWD NDR L $IJDQLVWDQD L (ULWUHMH NRULVWH VPDUWSKRQH NDNR EL RVWDOL X NRQWDNWX V rodbinom i jedni s drugima, a GPS kako bi pronašli svoj put do Europe. „Naši telefoni i EDQNRYQLUDþXQLVXQDMYDåQLML]DQDãH pXWRYDQMHþDNELWQLMLRGKUDQH³- To je geslo današnjih migranata. Veliki broj izbjeglica ima smartphone, koji su se pokazali NDR UHVXUV RG NOMXþQRJ ]QDþDMD

Društven mediji kao što su Facebook i Twitter pokazuju se kao veoma korisni resursi za komuniNDFLMXPHÿXPLJUDQWLPD0LJUDQWLNRULVWH)DFHERRNJUXSHNRMHEURMHWLVXüHNRULVQLNDLX QMRM GLMHOH VYRMH VOLNH L LVNXVWYD SURQDOD]H EURMHYH WHOHIRQD RG NULXPþDUD WH PDSH ]D SXW L] 7XUVNH X *UþNX ]DWLP GDOMH X (XURSX 7DNRGMHU LPDMX L SRGDWNH ]D SURUDþXnate troškove putovanja.

Mnoge izbjeglice koriste besplatne usluge razmjene poruka, posebno WhatsApp, Skype i Viber, NDNRELNRPXQLFLUDOLVGUXJLPL]JEMHJOLFDPDLþODQRYLPDRELWHOMLNRMHVXRVWDYLOLL]DVHEH1HNL þDNSUDYHLVHOILMHNDNRELQMLKRYHRELWelji vidjele da su pristigli u Europu sigurno.

:KDWV$SSMHSRSXODUQLMLPHÿXVLULMVNLKL]EMHJOLFDPDMHUMHãLURNRXVYRMHQX]HPOMLQDNRQãWRMH Assad-RY UHåLP LVNOMXþLR 6N\SH 1DNRQ SULVWL]DQMD QD åHOMHQX ORNDFLMX PQRJL PLJUDWL VX L QD Facebook-u hvalilL:KDWV$SSNDRVYRMYRGLþLSRGLMHOLOLVYRMHSULþH

ŠTO JE TO SMARTPHONE?

0RELWHOLVXSURãOLGXJSXWRGYUHPHQDXNRMHPVXLKOMXGLLVNOMXþLYRNRULVWLOLVDPR]DWHOHIRQVNL razgovor. Smartphone3 SDPHWQL WHOHIRQ QLMH QL WHOHIRQ QLWL UDþXQDU D LSDN QXGL poboljšane sposobnosti. Današnji smartphone telefoni su u stanju poslati teksualne poruke, imaju pristup internetu, razmjeni e-PDLORYDPRJXüQRVWSULND]DLVQLPDQMDYLHDLVOLNDDåXULUDQMH)DFHERRNL Twitter statusa i jos mnogo toga.

Ekran smartphone-a MHYHüLXRGQRVXQDRELþQLPRELOQLWHOHIRQD]QDWQRMHPDQMLRGUDþXQDUDL tableta. Glavna prednost mu je da bude osjetljiv na dodir (touchscreen): korisnici mogu kominicirati na njemu s dodirom prstiju.

Smartphone je uvijek povezan s internetom i u džepu svog vlasnika. Tako korisnik uvijek može SURYLMHULWLVYRMHHPDLORYHX]SRPRüQDYLJDLMH]QDWLJGMHVHWRþQRQDOD]L

Aplikacije su mali programi koji se mogu graditi za smartphone. Kao korisnik možete preuzeti i instalirati aplikacije na smartphone. Jednom instaliran, možete koristit Apps gdje god želite. Aplikacije mogu biti razvijene u marketinške svrhe.

6PDUWSKRQHLPDXJUDÿHQHPQRJHKDUGZDUH-VNH]QDþDMNHNRMHVXGRVWXSQHGHYHORSHULPD*63 IRWRDSDUDWWODNRPMHULWG7RMHSRND]XMHGDMHNUHDWLYQRVWQHRJUDQLþHQD3RPRüX*63PRåHWH

2 Rejecting Refugees: Political Asylum in the 21st Century 1st Edition, Carol Bohmer, Amy Shuman, Routledge 2008 3 Smartphones, Mohammad Ilyas, Syed A. Ahson, Intl. Engineering Consortiu, Technology & Engineering 2006

2 na primjer locirait svoju lokaciju i objaviti uz poruku na Facebook-u ili Twitteru.

3RVWRMH UD]OLþLWH YUVWH VPVUWSKRQH-a. Glavna razlika dolazi sa OS (Operating System, 2SHUDWLYQLPVLVWHPRP 3RVWRMHþHWLULJODYQD26-a: iOS (Apple), Android (Google), BlackBerry 26 5,0 L :LQGRZV 3KRQH 0LFURVRIW 7R ]QDþL GD XNROLNR UD]YLMHWH nešto i povežete to sa hardware-RPPRUDWüHWHWRXþLQLWL]DVYDþHWLUL26-a. Na primjer, App koji mora biti povezan sa OS-om.

1$-ý(âû(.25,â7(1($3/,.$&,-(

*RRJOH 0DSV MH QDMþHãüH NRULãWHQD PRELOQD DSOLNDFLMD QD VYLMHWX SUHPD SRGDWFLPD GlobalWebIndex4-a o globalnim korisnicima smartphone-a u Q2 od 2013.

Tri najbolje aplikacije, po Google sistemu za rangiranje aplikacija, je Facebook (44% smartphone korisnika), YouTube (35% smartphone korisnik i Google+ (30% smartphone korisnika).

Web stranica Statista5 QDP SRND]XMH VWDWLVWLþNH SRGDWNH QDMþHãüH NRULãWHQLK VPDUWSKRQH aplikacija u svijetu, na temelju postotka smartphone korisnika koji su koristili aplikaciju u posljednjih mjesec dana.

4 GlobalWebIndex - http://www.globalwebindex.net/ 5 Statista - http://www.statista.com/

3 Slika 1.

)$&(%22..$23871,ý.$$*$1&,-$

Ljudi koji žele da emigriraju XQDGLGDüH SREMHüL od rata na Srednji Istok koriste Facebook kao svoj kompas za pronalaženje NULMXPþDUD. .ULMXPþDUL VX QDMþHãüH L] Bejruta, Istanbula, Budimpešte i Beograda.

Refugee Aid Serbia 6, Strength In What Remains - The Refugee Crisis7, Starfish Foundation - Help for refugees in Molyvos8, Help Syrian Refugees9, Réfugiés Bienvenue10 su samo od nekih Facebook11 grupa koja nude informacije koje su migrantima potrebne.

9HüLQD RYLK JUXSD IRUPLUDOL VX YRORQWHUL OMXGL XYH]DQL L RUJDQL]LUDQL SUHNR )DFHERRN-a, koji jednostavno nisu mogli sjediti i gledati lijeno kako se kriza odvija.

9HOLNL EURM ÄEXGXüLK³ L]EMHJOLFD NRULVL )DFHERRN NDR VYRM NRPSDV ]D SURQDODåHQMH NULMXPþDUD NRMLLPREHüDYDMXEROMLåLYRWX(XURSL

ýHVWR üHWH QD WLP VWUDQLFDPD SURQDüL RJODVH SRSXW RQLK GD SUHYR] JXPHQLP þDPFHP L] SULPRUVNRJ JUDGD X 7XUVNRM JUDGX ,]PLUX GR *UþNH NRãWD *GMH PRåHPR SUDWLWL NRPSOHWQXNRQYHU]DFLMXÄEXGXüLK³PLJUDQDWDLNULMXPþDUDÄ3XWRYDQMHMHVXWUDVLJXUno“, ]DWLPÄ2QLüHYDPGDWLEHVSODWDQSUVOXN³]DWLPLSRVWRYHSRSXWÄWXULVWLþNHMDKWHSUHYR] eura (2800 $).

)DFHERRNþLPHVXLPVYLPQRJR]DKYDOQLREUDüDMXYHOLNXSDåQMXQDRYDNDYYLGSRVWRYDJGMHVH takve stranice i postovi odmah uklanjaju i korisnici blokiraju. Nažalost, nove stranice i postovi sa LVWLP LOL VOLþQLP SRUXNDPD VH SRMDYOMXMX EUåH QHJR ãWR SRVWRMHüH ELYDMX XNLQXWH âLUHQMHP PRELOQH WHKQRORJLMH LVNRULãWDYDQMH PLJUDQDWD L L]EMHJOLFD NUR] VRFLMDOQH PUHåH üH VH VDPR pogoršati.

SocijDOQH PUHåH VX RGLJUDOH NOMXþQX XORJXXFLMHORPPHWHåXNRMLMH]DKYDWLRDUDSVNLVYLMHWRG )DFHERRNL7ZLWWHULGDOMHRVWDMXQDMMDþLDODW]DRUJDQL]LUDQMHLSUDNWLþQXSRPRü]DRQHNRML putuju kroz 26 Šengenskih zemalja Europske Unije. Facebook Zero, na primjer, kao osnovna PRELOQDYHU]LMDNRMDQH]DKWMHYDSRGDWNRYLSODQLGDOMHüHGRQMHWLNULMXPþDULPDSULVWXSLãLUHP manje obrazovanom, siromašnijem stanovništvu.

Facebook svakodnevno poziva sve korisnike, da ukoliko primjete takav sadržaj prijave is kako bi

6 Refugee Aid Serbia Non-Profit Organization - https://www.facebook.com/refugeeaidserbia 7 Strength In What Remains - The Refugee Crisis Community - https://www.facebook.com/StrengthInWhatRemains.TheRefugeeCrisis 8 Starfish Foundation - Help for refugees in Molyvos Non-Profit Organization - https://www.facebook.com/HelpForRefugeesInMolyvos 9 Help Syrian Refugees Arts/Humanities Website - https://www.facebook.com/HelpSyriaRefugees/ 10 Réfugiés Bienvenue Non-Governmental Organization (NGO) - https://www.facebook.com/refugiesbienvenue/ 11 The Zen of Social Media Marketing: An Easier Way to Build Credibility, Generate Buzz, and Increase Revenue, Shama Kabani, Chris Brogan, BenBella Books, April 2010

4 bili što prije uklonjeni.

0$3$92',ý8387(

Slanjem poruke, svojoj porodici i prijateljima, koji su produžili putovanje prije njih izbjeglice PRJXVD]QDWLWRþQRãWRWUHEDMXXþLQLWLNDGDVWLJQXQDVYRMHRGUHGLãWHLWRþQRJGMHRWLüL

„Mi koristimo naše smartphone, prvenstveno zbog GPS signala, kako se ne bi izgubili“ je UHþHQLFDNRMDMHRELãODVYHPHGLMHLSULYXNODVYMHWVNXSDåQMX

1DNRQSULVWL]DQMDX(XURSX*36PRåHELWLEROMHRGEHVNUXSROR]QRJYRGLþD

*5$Ĉ$1,(8523(.25,67(02'(5187(HNOLOGIJU KAKO BI POMOGLI

Na primjer, Welcome to Europe12, je neprofitna organizacija, koja daje podatke o kontaktu, kao LSUDNWLþQHLSUDYQHVDYMHWHza izbjeglice i migranate, dok su web stranicu Refugees Welcome13, postavili skupina Nijemaca, koji su stvorili AirBNB-NDR XVOXJX SRPRüL NXüH ]D izbjeglice. Korisnici registriraju VYRMH UH]HUYQH VSDYDüH VREH L PMHVWR tako da odgovara onima kojima je smještaj potreban.

BXGXüL GD MH ZHE VWUDQLFD Refugees Welcome ]DSRþHla sa radom u novembru 2014., 138 izbjeglica MHX]SRPRüQMHSURQDãORVYRMGRP, uglavnom iz subsaharske regije i Irana. Ideja stranice je „Zašto ne bi izbjeglice mogle živjeti u flatshere-X LOL X NXüDPD XPMHVWR X i]EMHJOLþNLPãDWRULPD"0LVOLOLVPRRWRPHLSURQDãOLQDþLQGDRVWYDULPR.“

6WUDQLFD UDGL QD QDþLQ GD UHJLVWULUDWH VYRM IODWVKDUH VWDQ ]D L]GDYDQMH ]D FLPHUDFLPHUNX L RVWDYLWHVYRMHRVQRYQHSRGDWNH$GPLQLVWUDWRULVWUDQLFHüHVWXSLWLXNRQWDNWV9DPDLSRYH]DWL Vas s migrantom.

Trenutno, VWUDQLFDQXGLXVOXJXVDPRX1MHPDþNRM Austriji, Švedskoj, Španiji, Holandiji, Italiji, Portugalu i Poljskoj, ali postoje planovi za širenje na inozemstvo.

.DNRVHL]GDQDXGDQSRYHüDYDEURML]EMHJOLFDDGPLQLVWUDWRULVWUDQLFHGRELMDMXSRQXGHRGOMXGL iz SAD-DNRMLWDNRÿHUåHOHSRQXGLWLVPMHãWDMOMXGLPDXQHYROML

Welcome to Europe pruža kontakte i savjetovanje za izbjeglice i migrante na putu. Na vanjskim granicama Europe, ljudi su odbili ulazak, oni su zarobljeni i deportirani, no ljudi ipak dolaze. Welcome to Europe je tu da pomogne u borbi za boljim životom i podrži one kojima je podrška zaista potrebna.

12 Welcome to Europe - http://www.w2eu.info/ 13 Refugees Welcome - http://www.refugees-welcome.net/

5 Slika 2.

2VLPãWRVWUDQLFDQXGLVDYMHWHNDNRSRWUDåLWLSRVDROLMHþQLþNXSRPRüD]LOQXGLLSafty at Sea link.

Slika 3.

7RMH$/$50WHOHIRQJGMHMHMDVQRQDJODãHQRGDWRQLMHEURM]DVSDVYHü]DSRGUãNXSULOLNRP spašavanja. Ukoliko su migranti dislocirani ili im prijeti opasnost da budu gurnuti nazad u vodu,

6 SRWUHEQRMHGDSR]RYXREDOQXVWUDåD]DWLP$ODUPWHOHIRQJGMHüHREDOQDVWUDåDELWLSRSUDüHQD 8NROLNR PLJUDQWL EXGX XJURåHQL $ODUP WLP üH LQIRUPLUDWL PHGLMH L SROLWLþDUH NDNR EL L]YUãLOL pritisak na obalnu stražu.

.DNRELSRPRJOLOMXGLPDX]XSRWUHEXPRüQLKDODWDNRMHGDQDVQXGHLQIRUPDFLRQHWHKQRORJLMH Crveni Križ je postavio web stranicu Trace the Face14 gdje migrati ili njihove obitelji mogu upload-RYDWLVOLNHX]SRPRüXNRMLKELVHSRQRYRVSRMLOL6WUDQLFDVDGUåLSUHNRIRWRJUDILMD OMXGLNRMXVXXSRWUD]L]DVYRMLPQHVWDOLPURÿDFLPDXQDGLGDüHVHãWRSULMHSURQDüLLVSRMLWL

6WUDQLFDQXGLGYLMHPRJXüQRVWL - Provjerite da li je vaša obitelj u potrazi za vama - 2EMDYLWHVYRMHIRWRJUDFLMHNDNRELRPRJXüLOLVYRMRMRELWHOMLGDYDVNRQWDNWLUDMX

0HÿXWLPSRWUDJDMHþHVWRWHãNDMHUQDSULPMHU - Ljudi su još uvijek u pokretu i nemaju fiksni dom - Ljudi ponekad nisu službeno registrirani u zemlji u kojoj trenutno borave - -HåLþQHUD]OLNHXWMHþXQDQDþLQUDJLVWUDFLMHLPHQDVHQHPRJXODNRSURQDüL

7UHQXWQR HXURSVND QDFLRQDODQ GUXãWYD &UYHQRJ .ULåD QXGH OMXGLPD PRJXüQRst da objave svoju fotograciju na Trace the Face web stranici i Trace the Face posterima. Zemlje koje XþHVWYXMX VX $XVWULMD %HOJLMD %XJDUVND +UYDWVND 'DQVND )LQVND 1MHPDþND *UþND 0DÿDUVND ,VODQG /XNVHPEXUJ 0DOWD &UQD *RUD +RODQGLMD 3ROMVND Portuggal, Rumunija, Srbija, Španija, Švedska, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

8NROLNRVHPLJUDQWLQDOD]HX]HPOMLNRMDVHQHQDOD]LQDRYRPVSLVNXSRWUHEQRMHGDSURQDÿX ured Crvenog Križa te zemlje i pitaju za savjet.

6758-$-(02û

Dok smartphone-LLJUDMXNOMXþQXXORJXXSXWRYDQMXL]EMHJOLFDVNORQLVXWDNRÿHUORPRYLPDNUDÿL LWURãHQMXEDWHULMH2QRãWRLPMHELWQLMHRGSURQDODåHQMHRGJRYDUDMXüHKNDPSDKUDQHLYRGHMH kako dobiti struju za svoje telefon.

Humanitarne organizacije VXSULPHWLOHNDNRLPWRSUHGVWDYOMDQDMYHüLSULRULWHWWHMH,5&XUXþLR WLVXüHVRODUQLKSXQMDþDX/HEDQRQX,UDNXL6LULML8MHGLQMHQH1DFLMHVXREH]ELMHGLOH6,0 kartica za izbjeglice u Jordanu. The Civil Society i Technology Project poslali su Wi-Fi „kobasice“ ljudi u gužve izbjeglica; volonteri nose ruksake u sa hotspot-emiterima.

DOBAR CODE

2VLPUD]YRMDQRYLKDODWDWHFKVHNWRUVHIRNXVLUDQDEUåHLXþLQNRYLWLMHDODWHNRMLüH]DX]LPDWL manje prostora i trošiti manje energije.

14 Trace the Face - http://familylinks.icrc.org/europe/en/Pages/Home.aspx

7 U oktobru 2015., Google je pokrenuo Crisic Info Hub 15open source mnogih alata koji L]EMHJOLFHPRJXNRULVWLLRSWLPL]LUDWLSRGDWNHGDVYHÄWHþH³ODJDQRQDWHOHIRQX'RVDGDVHQD QMHPX QDOD]H VDPR ORJLVWLþNL SRGDWFL ]D *UþNL RWRN /H]ERV SULPDUQX SROD]QX WDþNX ]D SXW X Europu. Goodle poziva volontere kako bi proširili broj lokacije i postavili ih na hub.

Potraga za tech riješenjima nadmašuje pomaganje ljudima u tranzitu. Aplikacije poput Gherbtna ãWR QD DUDSVNRP MH]LNX ]QDþL ÄL]JRQ³ LOL ÄXVDPOMHQRVW³ Sokrenuta je u Turskoj od Sirijske izbjeglice Mojahed Akil. Ona pruža mobile-friendly resurse za sve stvari koje dolaze sa SUHVHOMHQMHPNDRãWRVXERUDYDNRWYDUDQMHEDQNRYQRJUDþXQDLYLãH

=$./-8ý$.

Osim što služi kao spas tijekom putovanja, smartphone izbjeglicama može poslužiti za jos jednu QHRþHNLYDQX VYUKX 0RåH SRND]DWL (XURSVNLP GRPDüLQLPD NRML VX PQRJR RSUH]QL SULOLNRP VXVUHWDVL]EMHJOLFDPDGDVXOMXGLNRMLVHVPMHãWDMXXNDPSRYHQDJRPLODYDMXQDåHOMH]QLþNLP VWDQLFDPDLOXNDPDNDILüLPDVDmo pokušavaju uhvatiti Wi-)LVLJQDOQDLVWLQDþLQNDRLRQL'RN QHNLRGQDVVMHGHXLVWLPNDILüLPDLSRNXãDYDMXXKYDWLWL:L-Fi konekciju za posao, pored nas su ljudi koji se nadaju da uhvate konekciju kako bi javili rodbini da su pristigli i živi.

NaravQR WX SRVWRML L GUXJD VWUDQD SULþH 0QRJL üH VH ]DSLWDWL Ä'D OL VX RQL WROLNR RþDMQL DNR SRVMHGXMXVPDUWSKRQH"³7REL]QDþLORGDXNROLNRSRVMHGXMHWHGRGDWQLSURL]YRGQLVWH]DVOXåLOL ELWLWX2QRãWRYHüLQDQHUD]XPLMHMHVWHGDVXPQRJLRGWLKOMXGLRErazovani i imali dobar posao i status, na primjer u Siriji, ali su bili prisiljeni napusitit svoju zemlju zbog brutalnog rata.

Štoviše, jeftini smartphone-i su široko dostupni, te telefoni koji posjeduju internet su sve popularijiji u zemljama u razvoju: u Jordanu 41% ljudi posjeduje smartphone dok u Lebanonu 48%.

1DåDORVWQHPDMXVYLSULVWXSRYRMWHKQRORJLML1HELWUHEDORGDQDVþXGLGDL]EMHJOLFHNRMHQRVH VPDUSKRQHVX]DSUDYRRQLNRMLVXLKPRJOLSULãWLWLNXüL=DGUåDWLLVWLSUHGVWDYOMDYHOLNLL]D]RY]D VYDNRJ SRMHGLQDFD *UDQLþDUVNH SDWUROH þHVWR RGX]LPDMX PRELWele na vladinim kontrolnim WRþNDPD$RQLNRMLLPDMXWHOHIRQHQHPDMXSULVWXSLQWHUQHWXDSSRYLPDLOLVHUYLVLPDNRMLELLP PRJOLSRPRüL

Tech sektor je uzeo u razmatranje te probleme i pokušava ih riješiti.

15 Crisic Info Hub - https://refugeeinfo.eu/lesbos

8 LITERATURA

[1.] Rejecting Refugees: Political Asylum in the 21st Century 1st Edition, Carol Bohmer, Amy Shuman, Routledge, 2008

[2.] Smartphones, Mohammad Ilyas, Syed A. Ahson, Intl. Engineering Consortiu, Technology & Engineering, 2006

[3.] GlobalWebIndex - http://www.globalwebindex.net/

[4.] Statista - http://www.statista.com/

[5.] Refugee Aid Serbia Non-Profit Organization - https://www.facebook.com/refugeeaidserbia

[6.]Strength In What Remains - The Refugee Crisis Community - https://www.facebook.com/StrengthInWhatRemains.TheRefugeeCrisis

[7.]Starfish Foundation - Help for refugees in Molyvos Non-Profit Organization - https://www.facebook.com/HelpForRefugeesInMolyvos

[8.]Help Syrian Refugees Arts/Humanities Website - https://www.facebook.com/HelpSyriaRefugees/

[9.]Réfugiés Bienvenue Non-Governmental Organization (NGO) - https://www.facebook.com/refugiesbienvenue/

[10.] The Zen of Social Media Marketing: An Easier Way to Build Credibility, Generate Buzz, and Increase Revenue, Shama Kabani, Chris Brogan, BenBella Books , April 2010

[11.] Welcome to Europe - http://www.w2eu.info/

[12.] Refugees Welcome - http://www.refugees-welcome.net

[13.] Trace the Face - http://familylinks.icrc.org/europe/en/Pages/Home.aspx

[14.] Crisic Info Hub - https://refugeeinfo.eu/lesbos

9 Prof. GU)XDGûDWRYLüprofesor emeritus UDK 314.15(497.6 MOSTAR) *UDÿHYLQVNLIDNXOWHW Univerziteta 'åHPDO%LMHGLü³X0RVWDUX Mostar, Bosna i Hercegovina

8QLYHU]LWHWÄ'åHPDO%LMHGLü³X0RVWDUX– preživjela žrtva migracije

REZIME Ä2EUD]RYDWL REXþDYDWL L YUãLWL LVWUDåLYDQMD GD EL VH GDR GRSULQRV RGUåLYRP UD]YRMX L XQDSUHÿHQMXGUXãWYDXFMHOLQLLRVLJXUDRUD]YRMYLVRNRNYDOLILNRYDQLKGLSORPDFDL odgovornih JUDÿDQD“, „Poboljšati ulogu visokog obrazovanja koja se odnosi na pružanje usluga društvu, a posebno aktivnosti, koje imaju za cilj da eliminišu: siromaštvo, netoleranciju, nasilje, nepismenost, glad, degradaciju okoliša i bolest, kao i akcije koje imaju za cilj razvoj mira kroz interdisciplinarni i transdisciplmami pristup“1 predstavljaju neke od osnovnih postulata Svjetske deklaracije o visokom obrazovanju. 8 RYRP UDGX QDVWRMDüHPR SULND]DWL historijski GRSULQRV 8QLYHU]LWHWD Ä'åHPDO %LMHGLü´ X Mostaru tradiciji istraživanja, rastu i razvoju privrede juga Bosne i Hercegovine, te naglasiti XORJXL]QDþDMHGXNDFLMHEXGXüLKNDGURYD]DSULYUHGQLUDVWLUD]YRM jedne institucije koja je u EOLVNRMSURãORVWLSRþHODRGSRþHWNDEH]LJGMHLþHJDDOLVDYHOikim entuzijazmom i željom za Univerzitet opstane i dalje se razvija. 'To educate, to train and to undertake research in order to contribute to the sustainable development and improvement of society as a whole, and to ensure the development of highly qualified graduates and responsible citizens ', ’To improve the role of higher education relating to the provision of services to the society, and especially activities aimed at eliminating poverty, intolerance, violence, illiteracy, hunger and disease, as well as activities ensuring peace through an interdisciplinary and transdisciplinary approach' represent some of the basic principles of the World Declaration on Higher Education.

In this article we will try to show the historic contribution of Dzemal Bijedic University of Mostar to the tradition of research, development and growth of the economy of the south of Bosnia and Herzegovina and to highlight the role and importance of educating future employees for economic growth and development of an institution that has in the recent past started from the beginning with great enthusiasm and desire for the university survive and continue to evolve.

.OMXþQHULMHþL8QLYHU]LWHWÄ'åHPDO%LMHGLü´X0RVWDUXQDXNDLVWUDåLYDQMHUD]YRMSULYUHGD kadar, kvalitet. Key words: Dzemal Bijedic University of Mostar, science, research, development, economy, staff, quality.

1 WORLD CONFERENCE ON HIGHER EDUCATION, Higher Education in the Twenty-First Century: Vision and Action - UNESCO, Pariz, 9 October 1998., http://www.unesco.org/education/educprog/wche/declaration_eng.htm

10 1. HISTORIJSKI PREGLED RAZVOJA OBRAZOVANJA U MOSTARU SA NAGLASKOM NA RAZVOJ I TRANSFORMACIJE UNIVERZITETA „DŽEMAL %,-(',û³80267$58 Odgojno-obrazovna djelatnost u Mostaru ima dugu historiju i tradiciju koja se veže za same temelje i nastanak grada, i dalje SULMH VUHGLQH ;9 VWROMHüD kada nalazimo prvi pouzdan spomen školske institucije, gdje se govori o mektebimu – SRþHWQRMLVODPVNRM-vjerskoj školi u zakladnici iz 1554. godine. Mektebi i medrese, u kojima se sticala srednja, viša i visoka QDREUD]EDELOLVXGRNRQFD;9,,,VWROMHüDMHGLQHGYLMHYUVWHSURVYMHWQLKXVWDQRYDXJUDGX 8þHQLOMXGLSRSXW$KPHG-SDãH+HUFHJRYLüD=DLPKDGåL0HKPHG-EHJ .DUDÿR] L0XVWDID (MXERYLü âHMK -XMR XJUDGLOL VX GXãX X RYRJ SRGQHEOMD Svako razdoblje u historijskom razvoju grada i svaka HWQLþNHJUXSHNRMHVXåLYMHOHXLRNR0RVWDUDLPDOHVXXRGUHÿHQRP smislu, QHNHYUVWHÄãNROD³RGQRVQRXþLOLãWD2 Moderno visoko obrazovanje u Mostaru ima tradiciju dugu preko šest decenija. Prva visokoškolska ustanova u gradu bila je Viša pedagoška škola, osnovana 1950, a devet godina QDNRQQMHRVQRYDQDMH9LãDWHKQLþNDãNRODNRMDMH1970. godine prerasla u Mašinski fakultet. Odsjeci Ekonomskog fakulteta i Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u Mostaru su RVQRYDQLDVDPRVWDOQLIDNXOWHWLSRVWDOLVXJRGLQH2YHþHWLULLQVWLWXFLMHIRUPLUDOH VX 8QLYHU]LWHW 'åHPDO %LMHGLü X 0RVWDUX JRGLQH ýODQLFRP 8QLYHU]LWHWD JRGLQHSRVWDRMHWDGDRVQRYDQL*UDÿHYLQVNLIDNXOWHW'LR8QLYHU]LWHWDELOLVX8QLYHU]LWHWVND ELEOLRWHNDLRGUHÿHQLEURMLQVWLWXWD 3RþHWNRPDJUHVLMHQD%RVQXL+HUFHJRYLQXJRGLQHSUHNLQXWMHUD]YRM8QLYerziteta, da ELJRGLQH8QLYHU]LWHWL]JXELRVYHVYRMHREMHNWHRSUHPXL]QDþDMDQGLRNDGUD2EMHNWH 8QLYHU]LWHWD Ä'åHPDO %LMHGLü³ RG WDGD NRULVWL 6YHXþLOLãWH X 0RVWDUX IRUPLUDQR WH JRGLQH Univerzitet je ostao bez cjelokupne imovine, jedan broj nastavnika i studenata je poginuo, GUXJL QHPDOL GLR MH SULVLOQR UD]DVXW SR VYLMHWX 0HÿXWLP X akademskoj 1993/1994. godini relativno mali broj profesora i saradnika nastavio je obrazovni proces na lijevoj obali Neretve, najbližoj dostupnoj lokaciji, pod vrlo tHãNLPJRWRYRQHPRJXüLPXVORYLPD1DVWDYD VHRGYLMDODQDUD]OLþLWLPORNDFLMDPDD]DVWXGHQWHNRML]ERJUDWQLKGMHORYDQMDQLVXPRJOLGRüL u Mostar, organizirana je dislocirana nastava u Jablanici i Konjicu. Nastavno osoblje je pod granatama i u ratnim uslovima išlo na neizvjesni put okrenut prema edukaciji, studentima i, na kraju krajeva, svojoj opstojnosti. Od septembra 1994. godine Univerzitet je smješten u bivšem vojnom logoru, koji sada služi kao univerzitetski kampus.

U posljeratnom periodu, i pored izetno teških JRWRYR QHPRJXüLK uslova, Univerzitet se nastavio razvijati. U akademskoj 1997/98 osnovani su Studij agromediteranskih kultura i Studij informatike, a 1999/2000. Studij za jezike. Ovi univerzitetski studiji tokom 2002. i 2003. godine prerasli su u Fakultet agromediteranskih kultura, Fakultet za informacijske WHKQRORJLMH L )DNXOWHW KXPDQLVWLþNLK QDXND $NDGHPVNH JRGLQH (NRQRPVNL fakultet transformiran je u Fakultet za poslovni menadžment, a 2002/2003. Pedagoška DNDGHPLMDX1DVWDYQLþki fakultet. 'DQDV 8QLYHU]LWHW 'åHPDO %LMHGLü X 0RVWDUX þLQL RVDP IDNXOWHWD Agromediteranski fakultet, Ekonomski fakultet, Fakultet humanistickih nauka, Fakultet informacijskih tehnologija, *UDÿHYLQVNL IDNXOWHW, Mašinski fakultet, 1DVWDYQLþNL IDNXOWHW i Pravni fakultet.

2 0U 5XGROI .UDOMHYLü Ä6WD]RP RGJRMQR-obrazovnih tradicija Mostara“, Pedagoška akademija u Mostaru, Mostar 1991.

11 Pored navedenih fakulteta u sastav Univerziteta ulazili su ili još uvijek ulaze Univerzitetska biblioteka, razni instituti, zavodi, centri, itd. Svi fakulteti i sve zgrade koje koriste fakulteti i Univerzitet smješteni su u univerzitetskom kampusu, koji se nalazi u sjevernom dijelu grada. Jedinstven univerzitetski kampus RPRJXüDYD HILNDVQLMH IXQNFLRQLUDQMH 8QLYHU]LWHWD 5HODWLYQR YHOLNL EURM REMHNDWD XQXWDU NDPSXVDQDåDORVWMRãXYLMHNMHGHYDVWLUDQ0HÿXWLPL]JUDGQMDQRYLKIXQNFLRQDOQLh zgrada zasigurno je proces koji se na Univerzitetu veoma ubrzano odvija. U bližoj prošlosti L]JUDÿHQDMH]JUDGD1DVWDYQLþNRJIDNXOWHWD]JUDGD3UDYQRJIDNXOWHWD]JUDGD*UDÿHYLQVNRJ fakulteta, zgrada Ekonomskog fakulteta. Fakultet informacijskih tehnologija adaptirao je još MHGQX ]JUDGX ELYãH NDVDUQH L SURãLULR NDSDFLWHWH YHü SRVWRMHüHJSURVWRUDDGDSWLUDQMHL opremljen multimedijalni centar, XUDÿHQ MH SURMHNDW QRYH ]JUDGH )DNXOWHWD KXPDQLVWLþNLK nauka, položen je kamen temeljac novoj modernoj zradi Studentskog centra, itd.3

1.1. PREGLED HISTORIJSKO-35$91,+ý,1-(1,&$ 8QLYHU]LWHW Ä'åHPDO %LMHGLü³ X 0RVWDUX RVQRYDQ MH JRGLQH 7RN RVQLYDQMD Univerziteta i razvoj modernog sistema visokog obrazovanja u Mostaru: x IHEUXDUD JRGLQH 6NXSãWLQD RSãWLQH 0RVWDU GRQLMHOD MH =DNOMXþDN R organiziranju pripremnih radnji za osnivanje Univerziteta. x 16. maja 1975. godine Skupština opštine Mostar obrazovala je Inicijativni odbor za XWYUÿLYDQMHNRQFHSFLMH8QLYHU]LWHWD x 28. novembra 1975. godine formiran je Mašinski fakultet u Mostaru. x U septembru 1976. godine formiran je Ekonomski fakultet u Mostaru, a iste godine SRþHRMHUDGLWLL3UDYQLIDNXOWHWX0RVWDUX x 20. decembra 1976. godine potpisan je Samoupravni sporazum o udruživanju YLVRNRãNROVNLKLQDXþQR-nastavnih organizacija udruženog rada u Univerzitet, koji su potpisali: Ekonomski, Mašinski i Pravni fakultet, Pedagoška akademija, Duhanski LQVWLWXWL,VWUDåLYDþNR-razvojni centar HEPOK-a. x 21. decembra 1976. godine KoorGLQDFLRQL RGERU ,]YUãQRJ YLMHüD 6NXSãWLQH 65%L+ UD]PDWUDR MH RVQRYH 8QLYHU]LWHWD X 0RVWDUX L ]DNOMXþLR GD VX VH VWHNOL XYMHWL ]D njegovo osnivanje. x IHEUXDUD JRGLQH RGUåDQD MH 3UYD NRQVWLWXLUDMXüD VMHGQLFD 6NXSãWLQH 8QLYHU]LWHWD 'åHPDO %LMHGLü koju je otvorio predsjednik Privremenog savjeta Univerziteta Mladen Paradžik. Izabran je i prvi rektor Univerziteta Bela Ler, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Mostaru. x IHEUXDUD JRGLQH VYHþDQR SURJODãHQMH 8QLYHU]LWHWD 'åHPDO %LMHGLü obavljeno je u Narodnom pozorištu u Mostaru. x 9. decembra 1977. godine donesena je odluka o osnivanju Univerzitetske biblioteke. x 20. jula 1978. godine donesena je Odluka o osnivanjX *UDÿHYLQVNRJ IDNXOWHWD X 0RVWDUXDVHSWHPEUDSRþLQMHVDUDGRP

Rekonstrukcija Rješenja registracije ustanove koja posluje pod firmom Univerzitet „Džemal %LMHGLü³ X 0RVWDUX VD VXSVLGLMDUQRP RGJRYRUQRãüX L]YUãHQD MH JRGLQH QD Višem sudu Mostar-Istok, br. UF/I-458/96, broj reg. ul. (MRB) 2-63. Ujedinjavanjem VXGVNRJUHJLVWUDPDWLþQLUHJLVWDUVNLEURMPLMHQMDVHWH8QLYerzitet dobiva novi broj 2-228.

3 $OLP $ED]RYLü 6HDG3DãLü Ä2VLJXUDQMHNYDOLWHWD X YLVRNRPREUD]RYDQMXL L]D]RYL]D 8QLYHU]LWHW 'åHPDO BijeGLü X0RVWDUX8QLYHU]LWHWÄ'åHPDO%LMHGLü³X0RVWDUX0RVWDU

12 Univerzitet je u registar kod nadležnog suda kao integrisana ustanova upisan 8.7.2015. godine. *UDÿHYLQVNL IDNXOWHW Rekonstrukcija registracije ustanove koja posluje pod firmom *UDÿHYLQVNL IDNXOWHW 8QLYHU]LWHWD Ä'åHPDO %LMHGLü³ 0RVWDUX VD SXQRP RGJRYRUQRãüX izvršena je 9. 4. 1996. godine na Višem sudu u Mostaru. Mašinski fakultet. Rekonstrukcija registracije fakulteta koji posluje pod firmom Mašinski IDNXOWHW0RVWDUVDSRWSXQRPRGJRYRUQRãüXL]YUãHQDMHJRGine na Višem sudu u Mostaru. Ekonomski fakultet. Rekonstrukcija rješenja o registraciji fakulteta koji djeluje pod firmom (NRQRPVNLIDNXOWHW0RVWDUVDSRWSXQRPRGJRYRUQRãüXL]YUãHQDMHJRGLQHQD Višem sudu u Mostaru (oznaka i broj rješenja: UF/I-445/95. Na osnovu Odluke Upravnog odbora Ekonomskog fakulteta broj 36-3/02 od 29. 3. 2002. godine Ekonomski fakultet mijenja ime u Fakultet za poslovni menadžment 8QLYHU]LWHWDÄ'åHPDO%LMHGLü³X0RVWDUX Rješenjem Kantonalnog suda u Mostaru broj Tt-312/02 od 7. 5. 2002. godine ove promjene upisane su u Sudski registar ovog suda (MRB 2-205). Fakultet za poslovni menadžment mijenja ime u Ekonomski fakultet 2010. godine na osnovu Odluke Upravnog odbora br. 11- 5/10 od 26. 03. 2010. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta dalo je saglasnost dana 13. 04. 2010. (br. 05-03-40-820/10). Odluku o davanju saglasnosti na promjenu naziva )DNXOWHWD ]D SRVORYQL PHQDGåPHQW 8QLYHU]LWHWD 'åHPDO %LMHGLü X (NRQRPVNL IDNXOWHW 8QLYHU]LWHWD'åHPDO%LMHGLü donio je Savjet Univerziteta – odluka br. 100-1-576/10 od 26. 04. 2010. Ove izmjene upisane su u Sudski registar rješenjem broj Tt-O-355/10 od dana 24. X2SüLQVNRPVXGXX0RVWDUX Pravni fakultet. Rješenje o konstituiranju radne organizacije pod firmom Pravni fakultet Mostar sa potpunom odgovoUQRãüX GRQHVHQR MH JRGLQH QD 2NUXåQRP privrednom sudu u Mostaru. Rekonstrukcija rješenja o registraciji Pravnog fakulteta sa SRWSXQRPRGJRYRUQRãüXL]YUãHQDMHJRGLQHQD9LãHPVXGXX0RVWDUX R]QDND i broj rješenja: UF/I-590/95). Agromediteranski fakultet. 1D VMHGQLFL 6DYMHWD 8QLYHU]LWHWD Ä'åHPDO %LMHGLü³ 1997. godine usvojen je Elaborat o otvaranju Studija mediteranskih kultura. Agromediteranski fakultet pravni je sljedbenik Studija mediteranskih kultura, koji je formiran u sklopX 8QLYHU]LWHWD Ä'åHPDO %LMHGLü³ L SRþHR VD UDGRP JRGLQH D 2GOXNRP 6DYMHWD8QLYHU]LWHWDÄ'åHPDO%LMHGLü³X0RVWDUXRGJRGLQHEURM-1-838- 5/01 promijenio naziv u Studij agromediteranskih kultura. Rješenje o upisu AgromediteranskoJ IDNXOWHWD 8QLYHU]LWHWD Ä'åHPDO %LMHGLü³ X 0RVWDUX GRQHVHQR MH 2003. godine, MRB 2-254, broj Rješenja Tt-629/02 na Kantonalnom sudu u Mostaru. Odluka o osnivanju Agromediteranskog fakulteta pod brojem 100-1-590/02 donesena je na sjednici Savjeta UnLYHU]LWHWDÄ'åHPDO%LMHGLü³X0RVWDUXRGUåDQRMGDQDJRGLQH Fakultet informacijskih tehnologija. Rješenje o upisu Fakulteta informacijskih tehnologija 8QLYHU]LWHWDÄ'åHPDO%LMHGLü³X0RVWDUXGRQHVHQRMHJRGLQH05%-255, broj Rješenja Tt-653/02 na Kantonalnom sudu u Mostaru. Ministarstvo obrazovanja, nauke, NXOWXUHLVSRUWD+HUFHJRYDþNR-neretvanskog kantona dana 10. 12. 2002. godine, pod brojem 05-02- L]GDOR MH 5MHãHQMH R LVSXQMDYDQMX XYMHWD ]D SRþHWDN REDYOMDQMD GMHODWQRVWL SUHGYLÿHQH]DNRQRPQD)DNXOWHWXLQIRUPDFLMVNLKWHKQRORJLMD8QLYHU]LWHWDÄ'åHPDO%LMHGLü³ u Mostaru. Odluka o osnivanju Fakulteta informacijskih tehnologija pod brojem 100-1-590- GRQHVHQDMHQDVMHGQLFL6DYMHWD8QLYHU]LWHWDÄ'åHPDO%LMHGLü³X0RVWDUXRGUžanoj dana 19. 6. 2002. godine. )DNXOWHWKXPDQLVWLþNLKQDXND 2GOXNXRRVQLYDQMX)DNXOWHWDKXPDQLVWLþNLKnauka donio je 6DYMHW8QLYHU]LWHWDÄ'åHPDO%LMHGLü³X0RVWDUXGDQDJRGLQH 2GOXNDEURM- 1-259- 5MHãHQMHRXSLVX)DNXOWHWDKXPDQLVWLþNLKQDXND8QLYHU]LWHWDÄ'åHPDO%LMHGLü³

13 u Mostaru doneseno je 7. 5. 2002. godine, MRB 2-229, broj Rješenja Tt-294/02 na Kantonalnom sudu u Mostaru. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta +HUFHJRYDþNR-neretvanskog kantona dana 26. 3. 2002. godine, pod brojem 05-080/02, izdalo MH 6DJODVQRVW QD 2GOXNX R RVQLYDQMX )DNXOWHWD KXPDQLVWLþNLK QDXND 2GOuka o osnivanju )DNXOWHWDKXPDQLVWLþNLK QDXND SRG EURMHP -1-259-1/02 donesena je na sjednici Savjeta 8QLYHU]LWHWDÄ'åHPDO%LMHGLü³X0RVWDUXRGUžanoj dana 25. 3. 2002. godine. 1DVWDYQLþNL IDNXOWHW 1DVWDYQLþNL IDNXOWHW 8QLYHU]LWHWD Ä'åHPDO %LMHGLü³ MH Mavna YLVRNRãNROVND XVWDQRYD X GUåDYQRM VYRMLQL 1DVWDYQLþNL IDNXOWHW MH SUDYQL VOMHGEHQLN 3HGDJRãNH DNDGHPLMH 8QLYHU]LWHWD Ä'åHPDO %LMHGLü³ X 0RVWDUX 3HGDJRãND DNDGHPLMD osnovana je na osnovu Zakona o pedagoškim akademijama (Službeni list SR BiH br. 14 od 30. 4. 1969. godine). Naziv ustanove do 5. 3. 2003. bilo je Pedagoška akademija Univerziteta Ä'åHPDO%LMHGLü³X0RVWDUXLNDRWDNYDXSLVDQDMHX5HJLVWDUNDRYLVRNRãNROVNDXVWDQRYDX Kantonalnom sudu u Mostaru, rješenjem broj: UFI/I-256/96, od 22. 4. 199JRGLQH0DWLþQL registarski broj (MRB) subjekta upisan je kao 2-224. Rješenjem Kantonalnog suda u Mostaru broj Tt-RGJRGLQHL]YUãHQMHXSLVSURãLUHQMDGMHODWQRVWLLXVNODÿLYDQMHVD klasifikacijom djelatnosti.

2. REFORMSKI PROCESI KAO PRETPOSTAVKA OPSTANKA I RAZVOJA 8VWDUWXQDPMHELORMDVQDMHGQDVWYDUDWRMHGDVH8QLYHU]LWHW LPD SRGLüL QD MDNLP L VDYUHPHQLP WHPHOMLPD QDXNH QDXþQR-LVWUDåLYDþNRJ UDGD L UHIRUPH VLVWHP Prvi pokušaji reforme u duhu Bolonjske deklaracije na 8QLYHU]LWHWX ³'åHPDO %LMHGLü´ RWSRþHOL VX GRVWD rano, još školske 1999/2000. (u vrijeme “kreiranja” Bolonjske dekleracije), kada se na Mašinskom fakultetu, kroz dvogodišnji Tempus projekt, pokušala formirati nova struktura studija. Otada, na skoro svim fakXOWHWLPDSURYRÿHQHVXreformske aktivnosti, prvenstveno u VPLVOX L]PMHQD QD QDVWDYQLP SODQRYLPD L SURJUDPLPD 9HüLQD RYLK DNWLYQRVWL RGYLMDOD VH NUR] UD]OLþLWH 7HPSXV L GUXJH SURMHNWH FXUULFXOD GHYHORSPHQW LWG DOL VX QD QHNLP fakultetima ovaj posao radili i na vlastitu inicijativu. Vrijedne pažnje svakako su i WUDQVIRUPDFLMH GYRJRGLãQMLK SURJUDPD QD þHWYHURJRGLãQMH QD QHNLP IDNXOWHWLPD transformacije studija u fakultete itd. Univerzitet je nastojao biti ispred vremena u kom radi i djeluje, ali jednostavno su te ideje i aktivnosti bili sputavani, pored evidentnih infrastrukturalnih problema, i od strane QHDGHNYDWQH ]DNRQVNH UHJXODWLYH L VLVWHPD ILQDQVLUDQMD 7DNR L SRNXãDML XYRÿHQMD trogodišnjeg studija (Mašinski fakultet, Fakultet informacionih tehnologija, Fakultet KXPDQLVWLþNLK QDXND 1DVWDYQLþNL IDNXOWHW QLVX PRJOL XVSMHWL SULMH VYHJD ]ERJ YDåHüH zakonske regulative.

2.1 Tri ciklusa obrazovanja 6YL IDNXOWHWL QD 8QLYHU]LWHWX ³'åHPDO %LMHGLü´ X 0RVWDUX VYRMH planove i programe prilagodili su bolonjsNRPQDþLQXVWXGLUDQMD8VSRVWDYOMHQMHGYRFLNOLþQLVLVWHPVWXGLUDQMDSR sistemu BA + MA. Pojedini fakulteti sa reorganizacijom nastave krenuli su prije, odnosno NDVQLMHXRGQRVXQDGUXJHLWRSRUD]OLþLWLPPRGHOLPDRGQRVQR XVNODGXVD praskom evropskih sistema visokog obrazovanja. Pristup drugom ciklusu zahtijeva uspješno završen prvi ciklus studija koji mora trajati najmanje tri godine. Stepen postignut nakon tri godine smatra se potrebnim stupenom kvalifikacije na evropskom tržištu rada. Studiji se GLMHOHQDDNDGHPVNHLVWUXþQH Na pojednim fakultetima uvedeni su novi (atraktivniji) smjerovi, u skladu sa zahtjevima RNROLQH]DLQWHUHVLUDQRãüXVWXGHQDWDLYODVWLWLPNDSDFLWHWLPD

14 Predmeti su jednosemestralni, podijeljeni na obavezne i izborne. 3UDüHQMH L RFLMHQMLYDQMH VWXGHQDWDWUDMHNRQWLQXLUDQRWRNRPþLWDYRJVHPHVWUD5DGLVHXPDOLPJUXSDPDQDVWDYDMH GLQDPLþQDLLQWHUDNWLYQD 6WXGHQWL SHULRGLþQR L VLVWHPDWVNL YUãH HYDOXDFLMX NYDOLWHWD L]YRÿHQMD QDVWDYH R þHPX VH diskutuje na sjednicama organa fakulteta i Univerziteta. Na Ekonomskom fakultetu postoji doktorski studij4, a od ove akademske godine (2015/2016) ]DSRþHR MH doktorski studij (VWXGLM WUHüHJ FLNOXVD) 3ROLWHKQLND L] REODVWL WHKQLþNLK QDXND. 3ROLWHKQLNX]MHGQLþNLRUJDQL]XMXLL]YRGH*UDÿHYLQVNLIDNXOWHW0DãLQVNLIDNXOWHWL)DNXOWHW informacijskih tehnologija. Studijski program je definisan u skladu sa, potrebama tržišta rada, bolonjskim principima, Salzburškim preporukama, internim aktima Univerziteta i kriterijima kvaliteta razvijenim kroz Tempus projekat (EQUADE)5.

2.2 Dodatak diplomi 6YLIDNXOWHWLQD8QLYHU]LWHWX³'åHPDO%LMHGLü´X0RVWDUXL]GDMXSRUHGGLSORPHR]DYUãHQRP studiju, i dodatak diplomi (diploma supplement), na bosanskom i engleskom jeziku.

2.3 Evropski sistem prijenosa bodova - ECTS Od akademske 2005/06. na svim fakultetima na Univerzitetu uveden je European Credit Transfer System (ECTS). Tada, pURMHNWXYRÿHQMD(&76-a, uUDÿHQMHX]VYHVUGQX finansijsku SRPRü 6YMHWVNH EDQNH NDR SLORW SURMHNDW GRN GDQDV Fjelokupan sistem studiranja na 8QLYHU]LWHWX Ä'åHPDO %LMHGLü³ X 0RVWDUX VH RUJDQL]LUD L RVWYDUXMH X VNODGX VD SUDYLOLPD studiranja zasnovanim na ECTS-u.

2.4 0HÿXQDURGQDVDUDGQMDLPRELOQRVW .RRUGLQDFLMD VYLK DNWLYQRVWL NRMD VH RGQRVH QD PHÿXQDURGQX VDUDGQMu odvija se kroz .DQFHODULMX ]D PHÿXQDURGQX L PHÿXXQLYHU]LWHWVNX saradnju6 0HÿXQDURGQD VDUDGQMD SRGUD]XPLMHYD NRQWDNWH VD $PEDVDGDPD X %L+ VDUDGQMX VD LQRVWUDQLP L GRPDüLP XQLYHU]LWHWLPD þODQVWYR X UD]OLþLWLP PHÿXQDURGQLP RUJDQL]DFLMDPD L PUHåDPD UDG na VSRUD]XPLPDRVDUDGQMLVXGMHORYDQMHQDPHÿXQDURGQLPSURMHNWLPDPRELOQRVWVWXGHQDWDL nastavnog osoblja, itd. 0HÿXQDURGQD VDUDGQMD YUãL VH X VNODGX VD PLVLMRP L YL]LMRP 8QLYHU]LWHWD JGMH VX NDR FLOMHYL SRVWDYOMHQL GD 8QLYHU]LWHW Ä'åHPDO %LMHGLü³ X 0Rstaru SRVWDQH MHGDQ RG OLGHUD X REUD]RYDQMX PODGLK VWUXþQMDND SRWUHEQLK ]D UD]YRM HNRQRPLMH L društva kao i za promociju, kulturnog i društvenog razvoja regije i Bosne i Hercegovine, kao i da se stvori fleksibilni Univerzitet prepoznatljiv na Mediteranu i X(YURSLVDPHÿXQDURGQR SUL]QDWLPREUD]RYQLPSURJUDPLPDLGDVHXYHGXPHÿXQDURGQLVWDQGDUGLXREUD]RYDQMHþLPH üHUniverzitet postati generator sveukupnog razvoja u društvu.

8QLYHU]LWHW MH DNWLYQL þODQ X VOMHGHüLP PUHåDPD EUA7, UniAdrion8, IUC Dubrovnik9, AINSEE10,WISHES11, itd.

4 9LãHLQIRUPDFLMDPRJXüHMHSURQDüLQDZHEDGUHVLhttp://www.efmo.ba/bos/stream.php?kat=89 5 Tempus EQUADE – Embedding Quality Assurance in Doctoral Education - osiguranja kvaliteta u doktorskim studijima jeste projekat koji je trajao u periodu 2011.-2014. Godine. Partneri u projektu su, pored Univerziteta Ä'åHPDO%LMHGLü³X0RVWDUXMDYQLXQLYHUziteti u BiH, Univerzitet u Heidelbergu, Univerziteti Palermo i Galati, Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine. 6 9LãHLQIRUPDFLMDRPHÿXQDURGQRMLPHÿXXQLYHULWHWVNRMVDUDGQMLLPRELOQRVWLMHPRJXüHGRELWLSXWHP web stranice: http://www.unmo.ba/iro.aspx odnosno www.unmo.ba 7 European University Association / Evropska univerzitetska asocijacija – predstavnik evropskih univerziteta i dråDYQLKUHNWRUVNLKNRQIHUHQFLMDNURYQDRUJDQL]DFLMDYLVRNRJREUD]RYDQMDX(YURSLEURMLþODQRYDL] ]HPDOMDYLãHLQIRUPDFLMDMHPRJXüHVD]QDWLQDwww.eua.be

15 U okviru Erasmus Mundus Akcije 2.12 8QLYHU]LWHWÄ'åHPDO%LMHGLüX0RVWDUXMHþODQþHWLUL mreže: GREEN TECH13, SUNBEAM14, SIGMA Agile15 i EUROWEB+16. te šest mreža u okviru Erasmus+ programa Key Action 1.17 - mobility for learners and staff. 1RVLRFL VX 8QLYHU]LWHW X *UD]X 8QLYHU]LWHW X *UDQDGL 6LOHVLDQ 7HKQLþNL Univerzitet, Alexandru Ioan Cuza Univerzitet u Ijasiju, Buskerud and Vestfold Univerzitetski Koledž, Tehniþki Univerzitet u Kosicama.

Univerzitet ima potpisane protokole Mevlana programa18 razmjena sa sedam visokoškolskih institucija u Turskoj: Akdeniz Univerzitet u Antaliji, Nigde Univerzitet u Nigdeu, Ondokuz Mayis Univerzitet u Samsunu, Erciyes Univerzitet u Kajzeriju, Uludag Univerzitet u Bursi , Trakija Univerzitetu Edirne, Balikešir Univerzitet u Balikeširu, Kirikale Univerzitet

UniverziWHWMHþODQ&((386PUHåHCEEPUS Network CIII-SK-0405-05-1314.19 3RWSLVDQLVXVOMHGHüLVSRUD]XPLRPHÿXQDURGQRMLPHÿXXQLYHU]LWHWVNRMsaradnji sa preko 35 visokoškoOVNLK XVWDQRYD NRQVWDQWQR VH UDGL QD DSOLNDFLMDPD ]D SURMHNWH PHÿXQDURGQRJ karaktera, registrovani smo na razne newlettere, ostvarjuemo zavidan stepen saradnje sa ambasadama stranih sržava u Bosni i Hercegovini, itd. Internim aktima Univerziteta XUHÿXMXVHRVQRYQDQDþHODPRELOQRVWLGROD]QLKLOLJRVWXMXüLKL odlaznih studenata, akademskog i administrativnog osoblja na Univerzitetu, vrsta i trajanje mobilnosti, postupak prijave, osnovne isprave, prava i obaveze studenata, akademskog i administrativnog osoblja, kao i druga pitanja vezana za provedbu programa mobilnosti. Naše interne analize pokazuju da interes svih, kako studenata tako i akademskog i administrativnog osoblja ]DXþHãüHXUD]OLþLWLPSURJUDPLPDPRELOQRVWL, konstantno se pRYHüDYD

2.5 ,VKRGLXþHQMDLSURYHGEDNYDOLILNDFLMVNRJRNYLUD ,VKRGL XþHQMD ]D VYDNL VWXGLMVNL SURJUDP QD , FLNXVX VWXGLMD GHILQLUDQL VX X HODERUDWLPD R RSUDYGDQRVWLL]YRÿHQMDVWXGLMVNLKSURJUDPDQDVYLPIDNXOWHWLPDþODQLFDPD2QLVXXWYUÿHQL jasni i SULNODGQL]DVYDNLVWXGLMVNLSURJUDPWHVXXVNODÿHQLVD'XEOLQVNLPGHVNULSWRULPD20 za RGJRYDUDMXüLQLYRREUD]RYDQMD 3UREOHPLVDNYDOLILNDFLMDPDLSURYRÿHQMHPNYDOLILNDFLMVNRJ okvira u Bosni i Hercegovini su manje-YLãH SR]QDWL VYDNRP DNDGHPVNRP JUDÿDQLQX i DSVROXWQRSUHGVWDYOMDMXMRãMHGDQXWHJUDGXLXUHÿHQRPIXQNFLRQLUDQMX8QLYHU]LWHWD

8 univerzitetska mreža koja ima cilj održavati trajnu sarDGQMXPHÿXXQLYHU]LWHWLPDLLVWUDåLYDþNLPFHQWULPDX jadransko-MRQVNRPED]HQXYLãHLQIRUPDFLMDMHPRJXüH 9 regionalna mreža univerziteta sa sjedištem u Dubrovniku 10 $NDGHPVNDLQIRUPDFLMVNDPUHåD]DMXJRLVWRþQX(YURSXNRMDRVXJUDYDSRGDWNHRYLVRNRPREUD]ovanju u MXJRLVWRþQRM(YURSL– o stipendijama, programima i sl, više informacije je dostupno na web stranici: http://www.ainse.edu.au/ 11 web bazirani informacioni sistem za studente 12 Više informacija je dostupno na: http://www.tempus.ac.rs/sr/erasmus-mundus/o-programu-2/ 13 Više informacija je dostupno na: http://green-tech-wb.uvigo.es/ 14 Više informacija je dostupno na: http://www.sunbeam.univpm.it/EN/home 15 Više informacija je dostupno na: https://portal.uw.edu.pl/en/web/sigma/about-sigma 16 Više informacija je dostupno na: http://www.mrtc.mdh.se/euroweb/ 17 Više informacija je dostupno na: https://eacea.ec.europa.eu/erasmus-plus/actions/study-and-volunteering-in- another-country_en_en 18 Više informacija je dostupno na: http://mevlana-en.nku.edu.tr/ 19 Više informacija je dostupno na: http://ipm.mendelu.cz/en/zahranicni_aktivity/prijizdejici_studenti/ceepus_studenti 20 Dublinski deskriptori ili opisnicLGDMXRSLVRSüLKSRVWLJQXüDLVSRVREQRVWLQDRVQRYXNRMLKVHGRGMHOMXMX GLSORPHQD]DYUãHWNXERORQMVNRJFLNOXVD2SüLUD]LQVNLGHVNULSWRULVXUD]YLMHQL]DNUDWNLFLNOXVXQXWDU,FLNOXVD zatim za I, II i III ciklus. Više informacija je dostupno na web linku: http://www.unideusto.org/tuningeu/images/stories/documents/General_brochure_Croatian_version_FINAL.pdf

16 ,VKRGL XþHQMD PMHUOMLYL VX L REOLNXMX QDVWDYX SR]QDWL QD QLYRX SUHGPHWD L VWXGLMVNRJ programa. Neadekvatna RGQRVQRQHKUDPRQLþQDzakonska regulativa u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, QHDGHNYDWQL LOL QHSRVWRMHüL SURFHVL VWUDWHãNLK SODQLUDQMD QD VYLP nivoima vlasti dodatno usložnjavaju probleme u visokom obrazovanju a koji se odnose na SURYRÿHQMHNYDOLILNDFLMVNRJRNYLUDUD]YRMQDXNHLQDXþQR-LVWUDåLYDþNRJUDGDLtd. Problemi su izraženi i u pogledu procesa i principa ekvivalencije starih i bolonjskih kvalifikacija, itd.

2.6 8þHãüH VWXGHQDWDXRGOXþLYDQMX Bolonjska reforma prije svega u centar zbivanja na univerzitetu postavlja studente – ona pravi tzv. student centered university, za razliku od ovoga koji smo imali prije reformskih procesa u kojem su u centru nastavnici (tzv. teacher centered university). Studenti, kao partneri u sistemu visokog obrazovanja, VXþODQRYLVYLKRUJDQDLUDGQLKWLMHODQD Univerzitetu i na fakultetima. Tri su predstavnika u Senatu Univerziteta (najviše akademsko WLMHOR 6WXGHQWLVXþODQRYL1DVWDYQR-QDXþQLKYLMHüDLQDQLYRLPDIDNXOWHWD1DNUDMXVHPHVWUD studenti evaluiraju nastavnike i saradnike. Studenti su organizirani u Uniju studenata21, organizacija sa pravnim subjektivitetom QHYODGLQDQHVWUDQDþNDQHSURILWQDRUJDQL]DFLMD YODVWLWLPVWDWXWRPRUJDQLPDLWG8RNYLUX 8QLMH VWXGHQDWD GMHOXMH L VWXGHQWVNL 6HUYLV ]D SRPRü SUL ]DSRãOMDYDQMX L SDUW-time aranžmanima za studente. StXGHQWLVXQDRVQRYXMDYQRJNRQNXUVDDQJDåLUDQLX.DQFHODULML]DPHÿXQDURGQXVDUDGQML Univerzitetskoj biblioteci (part-time), u procesima anketiranja koje provodi Kancelarija za osiguranje kvaliteta, kao demonstratori na studijskim programima, i sl.

2.7 Nastavni proces i metode edukacije Na osnovu pozitivnih propisa Pravila studiranja na I, II i III ciklusu studija na Univerzitetu Ä'åHPDO%LMHGLü³X0RVWDUXQDVWDYQLKSODQRYDLSURJUDPDWHMHGLQVWYHQLKVLODEXVD]DVYH predmete koji postoje na svim stuGLMVNLP SURJUDPLPD QD 8QLYHU]LWHWX GHWDOMQR VH XUHÿXMX nastavni proces, metode edukacije, kao i ostala pitanja iz oblasti nastavnog procesa.

2.8 Ostali elementi bolonjskog procesa Osiguranje kvaliteta QD8QLYHU]LWHWX³'åHPDO%LMHGLü´X0RVWDUXSRVWDORMHDktuelno 2000. JRGLQH XNOMXþLYDQMHP X UD]OLþLWH WDGD GRVWXSQH projekte. Godine 2004. u u okviru EUA projekta Institucionalne evaluacije bh. univerziteta i samoevaluacije Univerziteta formiran je tim za kvalitet na univerzitetskom nivou. Kancelarija za RVLJXUDQMH NYDOLWHWD QD 8QLYHU]LWHWX ³'åHPDO %LMHGLü´ X 0RVWDUX, kao operativna jednica u Rektoratu, otvorena je u septembru mjesecu 2006. godine. U periodu od osnivanja Kancelarija za osiguranje kvaliteta sudjelovala je u preko 30 UD]OLþLWLK PHÿXQDURGQLK GRPDüLQLLQWHUQLKprojekata. Usvojena su interna dokumenta koja s odnose na primjenu bolonjskog procesa na 8QLYHU]LWHWXÄ'åHPDO%LMHGLü³X0RVWDUX22. )DNXOWHWLQIRUPDFLMVNLKWHKQRORJLMD ),7 QD8QLYHU]LWHWX³'åHPDO%LMHGLü´X0RVWDUXUD]YLR je distance learning (DL) sistem23, gdje su prednosti ovog sistema identificirane i pažljivo

21 9LãHLQIRUPDFLMDR8QLMLVWXGHQDWD8QLYHU]LWHWDÄ'åHPDO%LMHGLü³X0RVWDUXPRJXüHMHGD]QDWLSXWHPZHE stranice: http://www.unijamo.ba/ 22 Svi dokumenti doneseni su uz konsultacije svih zainteresiranih strana i javno su dostupni na web stranici 8QLYHU]LWHWDQDVOLMHGHüHPOLQNXhttp://www.unmo.ba/dokumenti.aspx

17 DQDOL]LUDQH.RULVWHüLVHLVNXVWYLPD),7-D8QLYHU]LWHW³'åHPDO%LMHGLü´SRþHRMHLQWHQ]LYQR raditi na razvoju DL-VLVWHPD SUYR NUR] SURMHNW X VDUDGQML VD 0HÿXQDURGQLP IRUXPRP Bosna24DNDVQLMHVDPRVWDOQR0DãLQVNLIDNXOWHWWDNRÿHUXSLVXMHRGUHÿHQLEURMVWXGHQDWDSR DL sistemu studiranja.

4. UNIVERZITET KAO GENERATOR RAZVOJA &LOMHYL8QLYHU]LWHWDLQMHJRYLKþODQLFDVXVHPLMHQMDOLWRNRPKLVWRULMVNRJUD]YRMDDOLMHGQRMH uvijek bilo isto a to je da u saradnji sa okolinom ponudimo najbolji i najkvalitetniji kadar koji üH VWHþHQLP ]QDQMLPD L YMHãWLQDPD ELWL X PRJXüQRVWL dalje razvijati privredu Bosne i +HUFHJRYLQH D SRVHEQR MXåQL GLR NDR QDãH JUDYLWDFLRQR SRGUXþMH. Prije agresije su to bile velike firme: SOKO, Alminij, HEPOK isl. Danas su ciljevi više usmjereniji na tržište EU, a ogledaju se u: - osiguranju uslova za opstanak u društvu visokoškolskih institucija BiH - težnji da postanemo razmjerno mali, fleksibilan Univerzitet, prepoznatljiv na Mediteranu LX(YURSLVDPHÿXQDURGQRSUL]QDWLPREUD]RYQLPSURJUDPLPD - želji da stvaramo nova znanja i tehnologije za vrijeme koje dolazi, da uvodi nove oblike obrazovanja, da uvodi multidiscipinarne studije podržane savremenim tehnologijama i da školuje profesionalce za internacionalnu utakmicu. - težnji da postanemo JHQHUDWRU VYHXNXSQRJ UD]YRMD GUXãWYD ]DODåXüL VH ]D SULPMHQX PHÿXQDURGQLKVWDQGarda obrazovanja. - želji da svoju misiju ostvarujemo kontinuiranom edukacijom univerzitetskih kadrova, VWDOQLP SREROMãDQMHP SURFHVD REUD]RYDQMD WH NYDOLWHWD XSUDYOMDQMD L UXNRYRÿHQMD Univerzitetom25.

Uprkos izuzetno teškoj finansijskoj situaciji, na gotovo VYLPþODQLFDPDL]GYDMDMXVHRJURPQL QDSRUL X FLOMX UD]YRMD QDXþQR-LVWUDåLYDþNH GMHODWQRVWL NUR] RUJDQL]DFLMH UD]QLK GRPDüLK L PHÿXQDURGQLKQDXþQLKLVWUXþQLKNRQIHUHQFLMD. 5HVRUQDPLQLVWDUVWYDSXWHPILQDQVLMVNHSRPRüLVWLPXOLUDMXL]UDGX RYLK QDXþQRLVWUDåLYDþNLK UDGRYD 6YDND SRPRü MH DSVROXWQR GREURGRãOD DOL EL WUHEDOR VWLPXOLUDWL LOL XOJDWL X UD]YRM QDXþQR-LVWUDåLYDþNRJ UDGD L QD VDPLP XQLYHU]LWHWLPD ,QWHUQLP GRNXPHQWLPD SRMHGLQLK þODQLFD SUHGYLÿHQR MH SODüHQR RGVXVWYR X VYUKX L]UDGH PDJLVWDUVNLK L GRktorskih radova. Preko univerzitetske web-VWUDQLFHQDVWDYQRPRVREOMXRPRJXüHQMHSULVWXSRGUHÿHQLPED]DPD SRGDWDND 3RUHG WRJD QDXþQRLVWUDåLYDþNL UDG RJOHGD VH X VDPRVWDOQRM QDXþQRLVWUDåLYDþNRM djelatnosti nastavnika i saradnika (objavljene knjige, udžbenici, zbirke zadataka i sl.). Nažalost, bez adekvatne zakonske regulative iz oblasti visokog obrazovanja, uz kompleksu SROLWLþNX VWUXNWXUX X +HUFHJRYDþNR-neretvanskog kantona i sa minimalnim finansijskim i svakim drugim ulaganjima u visoko obrazovanje, Univerzitet je u to vrijeme ali i sada,SUHSXãWHQ VDP VHEL ãWR UH]XOWLUD L QHSURYRÿHQMHP LOL GMHOLPLþQLP SURYRÿHQMHP XQLYHU]LWHWVNLK SURMHNDWD SODQRYD DNWLYQRVWL L SURJUDPD RG þHJD QDMYLãH SDWH QDXND L QDXþQR-LVWUDåLYDþNLUDG, a posredno i privreda.

23 'LVWDQFHOHDUQLQJMHXþHQMHQDGDOMLQX0RåHPRJDGHILQLUDWLNDRVWXGLUDQMHNRMHVHQXGLVWXGHQWLPDNRMLsu IL]LþNLXGDOMHQLRGSURIHVRUDLOLDVLVWHQWD8þHQMHQDGDOMLQXVHUHDOL]LUDNRULãWHQMHP:::WHKQRORJLMDL Interneta. Više informacija je dostupno na web adresi: www.fit.ba 24 0HÿXQDURGQL)RUXP%RVQD 0)% MHQHYODGLQDRUJDQL]DFLMDRVQRYDQDJRGLQHX6DUDMHYX9LãH informacija je dostupno na web stranici: http://www.ifbosna.org.ba/ 25 )XDGûDWRYLü$OLP$ED]RYLü8QLYHU]LWHW³'åHPDO%LMHGLü´X0RVWDUXNDRJHQHUDWRUUD]YRMDMXJD%RVQHL +HUFHJRYLQH QDXþQL]QDQVWYHQL VNXS +HUFHJRYDþNL QDXþQLFL L WUDGLFLMD LVWUDåLYDQMD X +HUFHJRYLQL =ERUQLN radova, Mostar, 2015.

18 5. 5()250( 678',-6.,+ 352*5$0$ , 1-,+292 35,/$*2Ĉ$9$1-( POTREBAMA TRŽIŠTA RADA KAO PREDUSLOV RAZVOJA PRIVREDE Svi programi definirani su jedinstvenom strukturom kurikuluma koja se sastoji od obaveznih L L]ERUQLK SUHGPHWD SUDNWLþQHQDVWDYHLVWUXþQHSUDNVH6vi predmeti definirani su preko LVKRGDXþHQMDLLPDMXMDVQRIRUPXOLUDQHFLOMHYHPHWRGHQDVWDYHLQDþLQHLVSLWLYDQMD3URILOL koji se obrazuju svim navedenim studijskim programima predstavljaju kadrove koji su relevatni za tržište rada, ali i za dalje obrazovanje na postdiplomskim akademskim studijama. Prijedlog poboljšanja ili inoviranja studijskog programa prolazi kroz definiranu proceduru od izrade nacrta, konsultacija sa zainteresiranim stranama do usvajanja. Procedure za izradu novih studijskih progrmaPD NDR L L]PMHQX L GRSXQX SRVWRMHüLK VD SUDWHüLP WDEHODPD VX usvojene na nivou Univerziteta i jedinstvene su za sve fakultete. 6WXGLMVNL SURJUDPL LPDMX QL] GHILQLUDQLK FLOMHYD NRML YRGH IRUPLUDQMX GREUR REXþHQLK VWUXþQMDNDNRMLLPDMXQXåQDWHRULMVNDLERJDWDSUDNWLþQD]QDQMDLYMHãWLQH]DREDYOMDQMHVYRMH profesije i sposobni su da po prijemu na radno mjesto efikasno, brzo i pouzdano prihvate RGJRYRUQRVW ]D SRYMHUHQL SRVDR GD VDPRVWDOQR LOL X WLPX GDMX VYRM SXQL VWUXþQL GRSULQRV prosperitetu u radnom okruženju i društvu u cjelini. Univerzitet odnosno fakulteti nastavu u potpunosti ili njen dio u skladu sa studijskim programom i sistemom studiranja na daljinu (distance learning ili DL) izvode u Mostaru, u svojim prostorijama. Dislociranu nastavu u Goraždu izvodi Mašinski fakultet. Ciljevi svakog studijskog programa identificirani su u elaboratu, a ciljevi svakog predmeta su definirani silabusom. 6WXGLMLVXDNDGHPVNLLVWUXþQL1DþLQL]YRÿHQMDXVNODGXMHV=DNRQRPUHGRYQLYDQUHGQLL distance learning (DL). Svi fakuteti upisuju redovne i vanredne studente, a studente koji studiraju po DL-QDþLQX VWXGLUDQMD XSLVXMX )DNXOWHW LQIRUPDFLMVNLK WHKQRORJLMD L 0DãLQVNL IDNXOWHW9UVWDVWXGLMDLQDþLQL]YRÿHQMDGHILQLUDQLVX3UDYLOLPDVWXGLUDQMDQDSUYRPGUXJRPL tUHüHPFLNOXVXVWXGLMD 6YDNL SUHGPHW NRML VH L]XþDYD QD ELOR NRMHP VWXGLMVNRP SURJUDPX QD 8QLYHU]LWHWX LPD RGUHÿHQX ERGRYQX YULMHGQRVW RGUHÿHQX QDVWDYQLP SODQRP L VLODEXVRP -HGQRP (&76-u odgovara, u pravilu, oko 25 sati rada studenta. Student ima radnu sedmicu od 40 sati. Po VHPHVWUXVWXGHQWLPDRSWHUHüHQMHRNR(&76LJRGLãQMH(&768NXSQLRELPREDYH]D je XVNODÿHQVDRSWHUHüHQMHPSUHGYLÿHQLPQDSUHGPHWXLEURMX(&76-bodova. 3UHGX]LPDQMH PMHUD L DNWLYQRVWL ]D XQDSUHÿHQMH VWXGLMVNRJ SURJUDPD SUHGVWDYOMD ]DGDWDN FMHORNXSQRJ QDVWDYQRJ RVREOMD EXGXüL GD EH] DNWLYQRJ XþHãüD VYLK QDVWDYQLND L VDUDGQLND QLMHPRJXüHRVPLVOLWLNYDOLWHWQHSURPMHQHVWXGLMVNRJSURJUDPDQLWLLKGMHORWYRUno sprovesti u praksi. Svi problemi vezani za realizaciju nastavnog plana i programa razmatraju se na katedrama / odsjecima prije njihove analize na sjednicama nastavno-QDXþQLKYLMHüDRGQRVQR Senata Univerziteta. Procjena kvaliteta organizacije studija i studijskog programa vrši se i kroz analizu godišnjih VWDWLVWLþNLK L]YMHãWDMD NRMH QDMþHãüH VDþLQMDYDMX VWXGHQWVNH VOXåEH IDNXOWHWD L GRVWDYOMD LK nadležnom ministarstvu obrazovanja i Federalnom zavodu za statistiku. U tim izvještajima, PHÿXRVWDOLPSRGDFLma, registriran je broj studenata koji su u datom periodu diplomirali te broj studenata koji su prekinuli studij i ispisali se sa fakulteta.

19 Kolegij rektorata kontinuirano vrši analize studijskih programa koji se izvode na Univerzitetu X]LPDMXüLXRE]LU nLYRWHKQLþNR-WHKQRORãNRJGRVWLJQXüDLUD]YRMDSULYUHGH Nakon izvršene analize, u pravilu, slijedi tematska sjednica Senata Univerziteta, koja kao rezultat ima LQRYLUDQH VWXGLMVNH SURJUDPH QHNROLNR IDNXOWHWD þODQLFD SRNUHWDQMH QRYLK studijskih programa, isl.

.DR UH]XOWDW LQWHUQLK DQDOL]D UDVSRORåLYLK NDSDFLWHWD L UHVXUVD L SULODJRÿDYDQMD SRWUHEDPD tržišta rada, na svim fakultetima su inovirani studijski programi. Na pojednim fakultetima uvedeni su novi (atraktivniji) studijski programi, u skladu sa zahtjevima okoline, ]DLQWHUHVLUDQRãüX VWXGHQDWD L YODVWLWLP NDSDFLWHWLPD 'RãOR MH L GR UDFLRQDOL]DFLMH X VPLVOX REMHGLQMDYDQMDVOLþQLKVWXGLMVNLKSURJUDPDLMHGQXFMHOLQX sa jasnom i definiranom strukturm.

6. =$./-8ý$. 8QLYHU]LWHW Ä'åHPDO %LMHGLü³ X 0RVWDUX trajno je opredjeljen za poboljšanje kako organizacione strukture, tako i kvaliteta obrazovanja, pružanja i isporuke znanja, a sve u cilju školovanja kadra kvalitetnog za neophodni rast i razvoj privrede kako u kantonu, tako i u BiH, i šire. Kao instituciMDNRMDMHSURãODLSURåLYMHODUD]QHJROJRWHSURWMHULYDQMDSOMDþNHL RWLPDþLQHVYDNDNYLKYUVWDNRQWLQXLUDQRVHSODQVNLLVLVWHPDWVNLJUDGLPRLUD]YLMDPRVWHS-by- step. 8 QDUHGQRP SHULRGX QDVWDYLüHPR ]DMHGQR VD RNROLQRP L SDUWQHULPD RVLJXUDWL GD nastavni SODQRYLLSURJUDPLVWXGLMVNLKSURJUDPDNRMLVHL]XþDYDMXQDþODQLFDPD8QLYHU]LWHWDL XEXGXüQRVWLSUDWHWHKQLþNR-tehnološki razvoj privrede u cjelini i kroz saradnju Univerziteta sa privredom (bilo kroz saradnju sa industrijom, firmama, korporacijama i sl.) i obezbijediti vitalni izvor informacija za njihove revizije i razvoj. 6YMHVQLþLQMHQLFHGDVDPRorganizaciono jak i stabilan Univerzitet s jedne strane i fleksibilan i prilagodljiv u isporuci znanja s druge strane, može da bude generator razvoja juga Bosne i +HUFHJRYLQHLVWUDåLOLVPRLDQDOL]LUDOL]DMHGQLþNHSUREOHPHLPRJXüDUMHãHQMDXQXWDUVDPRJ Univerziteta u okviru naših strateških dokumenata. 8QLYHU]LWHWÄ'åHPDO%LMHGLü³u Mostaru nastoji igrati važnu ulogu u društvenom i privrednom razvoju i transformaciji, posebno nakon institucionalne akreditacije koja predstavlja potvrdu ispravnog rada i nastajanja, X]RþXYDQMH temeljnih akademskih vrijednosti koji su stubovi njegova razvoja još od samog osnivanja, a VDUDGQMDVRNROLQRPELWüHRGL]X]HWQHYDåQRVWLLSRPRüLXRYRMXQLYHU]LWHWVNRMPLVLML 8QLYHU]LWHW Ä'åHPDO %LMHGLü´ X 0RVWDUX L QMHJRYH RUJDQL]DFLRQH su bile žrtve migracije. 1DVWDYLOL VPR GDOMH UD]YLMDWL VH L UDGLWL SUHPD QDMVDYUHPHQLMLP SULQFLSLPD L QDXþQLP postulatima. Po ko zna koji put ova institucija je pokazala i dokazala da može i da se usudi preuzeti na sebe breme odgovornosti za razvoj ovog dijela Bosne i Hercegovine, kao i VRSVWYHQL UD]YRM L XQDSUHÿHQMH .RQVWDQWDQ UDVW LQVWLWXFLMH L UD]YRM DGHNYDWQLK QDVWDYQLK VDGUåDMDL]PHÿXRVWDORJRPRJXüLWüH8QLYHU]LWHWXÄ'åHPDO%LMHGLü´GDEXGH i dalje stalni ÄþXYDU´QDGGUXãWYHQR-HNRQRPVNRPVWYDUQRãüXLGDEXGHJHQHUDWRULNRUHNWLYXUD]YRMXMXJD Bosne i Hercegovine.

7. LITERATURA x $OLP$ED]RYLü6HDG3DãLüÄ2VLJXUDQMHNYDOLWHWDXYLVRNRPobrazovanju i izazovi za 8QLYHU]LWHW 'åHPDO %LMHGLü X 0RVWDUX 8QLYHU]LWHW Ä'åHPDO %LMHGLü³ X 0RVWDUX Mostar, 2008. x 2VQRYH VWUDWHJLMH UD]YRMD 8QLYHU]LWHWD 8QLYHU]LWHW Ä'åHPDO %LMHGLü³ X 0RVWDUX 8QLYHU]LWHWÄ'åHPDO%LMHGLü³X0RVWDUX0RVWDU

20 x $OLP $ED]RYLü 6HDG 3DãLü 1LQD %LMHGLü (OYLU =ORPXãLFD Ä3ROLWLND UD]YRMD 8QLYHU]LWHWD 'åHPDO %LMHGLü X 0RVWDUX NUR] RVLJXUDQMH NYDOLWHWD³ 8QLYHU]LWHW Ä'åHPDO%LMHGLü³X0RVWDUX0RVWDU x 6WDWXW 8QLYHU]LWHWD Ä'åHPDO %LMHGLü³ X 0RVWDUX 8QLYHU]LWHW Ä'åHPDO %LMHGLü³ X Mostaru, Mostar, 2013. x 0U 5XGROI .UDOMHYLü Ä6WD]RP RGJRMQR-obrazovnih tradicija Mostara“, Pedagoška akademija u Mostaru, Mostar 1991. x )XDGûDWRYLü$OLP$ED]RYLü8QLYHU]LWHW³'åHPDO%LMHGLü´X0RVWDUXNDRJHQHUDWRU razvoja juga Bosne L+HUFHJRYLQHQDXþQL]QDQVWYHQLVNXS+HUFHJRYDþNLQDXþQLFLL tradicija istraživanja u Hercegovini, Zbornik radova, Mostar, 2015. x WORLD CONFERENCE ON HIGHER EDUCATION, Higher Education in the Twenty- First Century: Vision and Action - UNESCO, Pariz, 9 October 1998., http://www.unesco.org/education/educprog/wche/declaration_eng.htm

21 $GQDQD%HJDQOLü UDK 621.39:314.15 =YH]GDQ6WRMDQRYLü 0HKUXGLQD0XVLü

=QDþDMSULPMHQHPRELOQLKWHKQRORJLMDSULPLJUDFLRQLPNUHWDQMLPD stanovništva

The importance of the mobile technology in the migratory movements of the population

Abstract

8 UDGX üH ELWL SUHGVWDYOMHQH WHKQRORJLMH PRELOQLK PUHåD NDR MHGQH Rd naj]QDþDMQLMLK tehnologija prilikom migracijskih kretanja stanovništva. Kako velika kretanja stanovništva, imaju za rezultat i korištenje ovih tehnologija, u radu se stavio akcenat na predstvaljanje istih. Vršena je analiza dostupnih podataka od 0HÿXQDUodne unije za telekomuniakcije i rezultati analize su stavljeni u kontekst samog ]QDþDMD ]D PLJUDFLMVND NUHWDQMD 8 XYRGQRP GLMHOX UDGD üHPR VH RVYUQXWL QD pomenute podatkHDQDGDOMHüHELWLREMDãQMHQM razvoj mobilnih tehnologija.

.OMXþQHULMHþLPLJUDFLMDPRELOQHPUHåHNRULVQLFL

1. Uvod

6YMHGRFLVPRYHOLNLKPLJUDFLMVNLKNUHWDQMDVWDQRYQLãWYDL]$IULþNLKL$]LMVNLK]HPDOMDX ]HPOMH]DSDGQH(YURSHNRMHVHþHVWRXPHGLMPR]QDþDYDMXNDRÄYHOLNDVHREDQDURGD³. Migracije podrazumijevaju prostornu pokretljivost stanovništva, usljed koMLK QDMþHãüH dolazi do trajnih promjena mjesta stalnog boravka pojedinaca ili skupina stanovništva. =DSRþHOHVXJRGLQHLWUDMXLGDOMH7RNRPQMLKVHSRNUHQXORYLãHPLOLRQDSUYHQVWYHQR stanovnika Sirije, ali i Avganistana, Libije i krenulo preko „takozvane balkanske rute“ 7XUVNH *UþNH 0DNHGRQLMH 6UELMH +UYDWVNH L 6ORYHQLMH X ]HPOMH ]DSDGQH (YURSH 1D RYRP SXWX GXJDþNRP QHNROLNR KLOMDGD NLORPHWDUD SRWUHED ]D NRPXQLNDFLMRP NDNR PHÿXVREQRP WDNR L VD URÿDFLPD X ]HPOMDPD ]SDGQH (YURSH MH ]D PLJUDQWH bila od SUHVXGQRJ ]QDþDMD 9HüLQD QMLK ]D WX QDPMHQX NRULVWL QHNL RG PRELOQLK XUHÿDMD PRELOQL telefon, tablet i sl). ,X]HPOMDPDL]NRMLKSRWLþXPLJUDQWLEDãNDRLX(YURSLDOLLRVWDWNXVYLMHWDGRãORMHGR enormne ekspanzije broja mobilnih i Internet NRULVQLND ãWR üHPR X QDVWDYNX L YLGMHWL XSRWUHERPQDMQRYLMLKSRGDWDND0HÿXQDURGQHXQLMH]DWHOHNRPXQLNDFLMH ,78-International

22 7HOHFRPPXQLFDWLRQ8QLRQ QDRVQRYXNRMLKVHPRJXLGHQWLILNRYDWLNUHWDQMDQDSRGUXþMX telekomunikacija i informacionih tehnologija za zemlje koje su nam od interesa.

Kretanje broja mobilnih pretplatnika

4.000 3.604 3.457 3.500 3.205 3.000 3.000 2.614 2.500 2.164 2.000 1.773 1.398 1.500 1.074 833 1.000 500 - 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014* Broj mobilnih pretplatnika (u milionima) (u pretplatnika mobilnih Broj Vrijeme

Slika 1. Kretanje broj mobilnih pretplatnika, regija Azija Pacifik (ITU_Key_2005-2014_ICT_data)

Kretanje broja korisnika interneta 1.400 1.310 1.205 1.200 1.113 988 1.000 872

800 726 615 600 503 394 400 344

200 Broj korisnika internete (u milionima)

- 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014* Vrijeme

Slika 2. Kretanje broja internet korisnika, regija Azija Pacifik (ITU_Key_2005-2014_ICT_data)

23 Na gornjim dijagramima možemo YLMGHWLJOHGDMXüLUHJLMX$]LMD-Pacifik, da je broj mobilnih pretplatnika od 2005-2014 godine, rastao. Sa krajem 2014 godine broj mobilnih korisnika je preko 3 milijarde, a prema zadnjim popisima u Aziji živi negdje oko 4 milijarde stanovnika. Ovim, možemo ]DNOMXþLWL da oko ¾ stanovništva koristi u svakodnevnom životu neku od mobilnih mreža [1].

Na Slici 3., na osnovu podataka preuzetih od PortioResarch-a, vidimo da je distribucija 606SRUXNDLPDODVYRMPD[LPXPJRGLQH7DNRÿHUMHSULPMHWQRGDVDJRGLQRP GLVWULEXFLMDSRUXNDRSDGDWHVHSUHGYLÿDGDüHXJRGLQLGLVWULEXFLMD606SRUXNDELWL na istom nivou kao 2012 godine. Na ovo uticaj ima, upravo korištenje mobilnog interneta, te pojava IM (Instant Messeging). Mobilni internet je postao sa 2015 godinom osnovni QDþLQ NRPXQLNDFLMH L]PHÿX SUHWSODWQLND QD NRML QH XWLþH QL URDPLQJ WM dopisivanje nije uslovljeno geografskim položajem samih korisnika. Samim tim, ovaj vid komunikacije kod stanovništva koje VH NUHüH VD MHGQRJ NRQWLQHQWD QD GUXJL MH YHRPD LQWHUHVDQWDQ MHU VH kontakti mogu ostavriti a da VHWRQHQDSODüXMHGRGDWQR [2].

Distribucija SMS poruka na svjetskom nivou (u bilionima, 2010 - 2017*) 9

8,5 8,161 8,262 8,194 8,198 7,945 7,891 8 7,719 7,5 7 6,735 6,5 6 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 Vrijeme istribucija SMS porukabilionima) (u D

Slika 3. Distribucija SMS poruka, na svjetskom nivou, izražena u bilionima,uzeto u obzir SUHGYLÿDQMH]DLJRGLQX 606DQG277PRELOHPHVVDJLQJPDUNHWV3RUWLR5HVHDUFK

24 2. Razvoj mobilinih mreža

.DNR MH XSRWUHED * WHOHIRQD SRVWDOD VYH UDãLUHQLMD L OMXGL VX SRþHOL NRristiti mobilne WHOHIRQH X VYDNRGQHYQRP åLYRWX SRVWDOR MH MDVQR GD üH SRWUDåQMD ]D XVOXJDPD SUHQRVD SRGDWDND NDRãWRMH,QWHUQHW SRVWDWLVYHYHüD Na donjim dijagramima možemo pratiti sam rast pretplatnika, na osnovu regije. Naše SRGUXþMHLQWHUHVRYDQMDVXVYDNDNR]HPOMHUHJLMH$]LMH3DFLILN]DNRMXVHWDNRÿHUNDRL]D ostale regije može potvrditi da je porast mobilnih korisnika evidentan, te da je procentualno RYDUHJLMDRVWYDULODQDMYHüLSRUDVWSUHWSODWQLNDXSHULRGXRG-þDN [2].

Broj mobilnih pretplatnika na svjetskom nivou (u milionima, 2009 - 2016*) 10000

8000

6000

4000

milionima) 2000

Broj mobilnih pretplatnika (u (u pretplatnika mobilnih Broj 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 Vrijeme

a) Porast broja mobilnih pretplatnika

Porast mobilnih pretplatnika u % - Regionalno 9,40% 10,00% 9,00% 9,00% 7,70% 8,00% 7,00% 6,00% 6,00% 5,00% 4,00% 4,00% 3,00% 2,10% 2,40% 2,00% CAGR 2011 - 2016 (%) 1,00% 0,00% Zapadna /ƐƚŽēŶĂ Azija Sjeverna :ƵǎŶĂ Bliski Afrika Evropa Evropa Pacifik Amerika Amerika Istok Vrijeme

b) Porast broja mobilnih pretplatnika po regijama

25 Broj mobilnih pretplatnika po zemljama u % (2011 - 2016*) 20,00% 18,00% 16,00% 14,60% 14,00% 11,20% 12,00% 10,00% 8,00% 6,80% CAGR (%) 5,20% 5,10% 6,00% 4,20% 4,10% 3,80% 3,50% 4,00% 3,00% 2,00% 0,00% Oman Iran Jordan Syria Iraq Kuwait Saudia The Qatar Israel Arabia UAE ƌǎĂǀĂ

c) Porast broja mobilnih pretplatnika po državama Azijske regije Slika 4. Porast broja mobilnih pretplatnika u vremenskom periodu 2009- 2016(Mobile Subscriber Base; RortioResearch)

Termin mobilna mreža se definiše kao telekomunikaciona mreža koja je konstruisana za mobilne komunikacije. Mobilna mreža podržava mobilnost preko handovera, roaming-a LOLQHNLKVOLþQLKWHKQRORJLMD 7UHQXWQH EHåLþQH PUHåH NRULVWH QHNROLNR WHKQRORJLMD :L0$; :/$1 :L)L %OXHWRRWKEHåLþQDWHOHIRQLMDVDWHOLWVNLUDGLRFHOXODUQD üHOLMVND WHOHIRQLMD

%HåLþQDWHOHIRQLMDVHPRåHVPDWUDWLVDPRNDRSURãLUHQMHILNVQHWHOHIRQLMHLQHüHPRMH posebno razmatrati, kao ni satelitski radio koji se rijetko koristi.

3UYR üHPR XNUDWNR REMDVQLWL SULQFLS UDGD :/$1-a, Blootooth-a, WiMAX-a sa SRVHEQLPRVYUWRPQDüHOLMVNHVLVWHPHPRELOQHWHOHIRQLMHMHUVHSRMDPPRbilne mreže danas uglavnom odnosi na njih [3].

2.1. WLAN %HåLþQDORNDOQDPUHåD :LUHOHVV$FFHVV1HWZRUN-WLAN) je mreža namijenjena za SUHQRVYHOLNLKNROLþLQDSRGDWDNDQDNUDWNLPXGDOMHQRVWLPDRG-tak metara pa do oko 150 PHWDUDRGSULVWXSQHWDþNH DFFHVVSRLQW VDRVRELQDPDXSRUHGLYLPVDRQLPNRGåLþQLK/$1 PUHåDSDVHPRåHVPDWUDWLSURãLUHQMHPLOLþDN]DPMHQRP]DåLþQH/$1PUHåH

WLAN je definisan serijom 802.11x standarda. Pregled njihovih uporednih karakteristika je dat u tabeli 1.

26 Tabela 1. Uporedni pregled karakteristika 802.11x standarda Standard Godina Protok Frekvencijski opseg ISM1 opseg od 2,4 IEEE 802.11 1997 1-2 Mbit/s GHz IEEE 802.11b ISM opseg od 2,4 1999 1-11 Mbit/s (WiFi)2 GHz IEEE 802.1a 1999 Do 54 Mbit/s 5 GHz opseg IEEE 802.1g ISM opseg od 2,4 2002 Do 54 Mbit/s (WiFi5)3 GHz. 1: ISM: Industrial, Scientific Medical 2: WiFI: Wireless Fidelity 3: WiFi5: Wireless Fidelity 5x Svi 802.11 standardi obuhvataju specifikacije sloja linka za podatke (DLL-Data Link Layer) i njegovih podlsojeva za kontrolu pristupa medijumu (MAC-Medium Access &RQWURO LSRGVORMD]DNRQWUROXORJLþNRJOLQND //&-/RJLFDO/LQN&RQWURO NDRLIL]LþNRJ sloja.

WLAN radi u tzv. industrijsko-QDXþQR-medicinskom ISM (Industrial Scientific- Medicine) opsegu. Ovaj opseg je svima dostupan, pa se radio sistemi koji rade u ovom opsegu projektuju tako da se mogu izboriti sa interferencijom i fedingom, primjenom neke od tehnika proširenog spektra, FHSS Frequency Hopping Spread Spectrum i DSSS (Direct Sequence Spread Spectrum).

6WDQGDUGRP GHILQLVDQH VX WUL WHKQLNH ]D IL]LþNL SULVWXS )+66 '666 L infracrvena tehnologija (IR) kako je to prikazamo na Slici 5.

Slika 5. 6ORMOLQND]DSRGDWNHLIL]LþNLVORMNRG

27 2.2. Bluetooth

%OXHWRRWK EHåLþQD WHKQRORJLMD RPRJXüDYD SRYH]LYDQMH SUHQRVQLK L VWRQLK GHVNWRS UDþXQDUDUDþXQDUVNHRSUHPHPRELOQLKWHOHIRQDLVOQDPDOLPXGDOMHQRVWLPDNRMH]DYLVHRG RNUXåHQMDLRGL]OD]QHVQDJHXUHÿDMDNDNRMHWRSULND]DQRX7DEHOL

Tabela 2. .ODVHLGRPHWL%OXHWRRWKXUHÿDMD Domet u Max izlazna Max. izlazna 2þHNLYDQL Klasa slobodnom snaga snaga domet prostoru Klasa 1 100mW 20dBm 42m 300m Klasa 2 2.5mW 4dBm 16m 50m Klasa 3 1mW 0dBm 10m 30m

%OXHWRRWK XUHÿDML UDGH X IUHNYHQWQRP SRMDVX 2.4-2.4836 GHz u ISM opsegu. Raspoloživi opseg od 83.5 MHz se dijeli na 79 kanala širine 1MHz. Bluetooth koristi FHSS WHKQRORJLMXSURãLUHQRJVSHNWUD.DQDOVHGLMHOLQDYUHPHQVNHRGVMHþNHWUDMDQMDRGPVD ]D VYDNL YUHPHQVNL RGVMHþDN VH NRULVWL GUXJD Irekvencija skakanja, što rezultira frekvencijom od 1600 skokova u sekundi.

2.3. WiMAX

WiMAX (Worldwide Interoperability for Microwave Access) je baziran na standardu ,(((:L0$;PUHåDPRåHGDRPRJXüLYH]XL]PHÿXED]QHVWDQLFHLNRULVQLNDQD PQRJRYHüLPXGDOMHQRVWLPDRG:L),-DþDNLGRNPDOLVXWHXGDOMHQRVWLXSUDNVLGRVWD NUDüHLYHüLQRPVXRG-10 km.

:L0$;RPRJXüDYDYHOLNHSURWRNHþDNLGR0ELWV XSUDNVL]QDWQRPDQMH WDNR GDVHPRåHNRULVWLWL]DãLURNRSRMDVQLSULVWXS,QWHUQHWXQDPMHVWLPDJGMHELL]JUDGQMDåLþQH infrastrukture bila skupa i neisplativa.

Može se koristiti u kombinaciji sa WiFi-HPSULþHPXVH:L0$;NRULVWL]DSUHQRV SRGDWDND QD YHüLP XGDOMHQRVWLPD D :L)L ]D RPRJXüDYDQMH SULVWXSD NXüQLP NRULVQLFLPD kako je to prikazano na Slici 6.

28 Slika 6. 7LSLþQDSULPMHQD:L0$;PUHåH 2.4. ûHOLMVNLVLVWHPLPRELOQHWHOHIRQLMH

ûHOLMVNL VLVWHP NRULVWL SULQFLS handoff-a, (preuzmanja), koji predstavlja proces DXWRPDWVNHSURPMHQHIUHNYHQFLMHLOLNDQDODNDGDVHNRULVQLNNUHüH L] MHGQH IUHNYHQFLMVNH zone u drugu, tako da razgovor može da bude nastavljen bez ponovnog biranja.

8VOMHGPLJUDFLMVNLKNUHWDQMDVWDQRYQLãWDRVYUþXüLVHQDNUHWDQMHVWDQRYQLãWYDL]]HPDOMD %OLVNRJ,VWRNDRGQRVQR$]LMHNRULVQLFLPRELOQLKXUHÿDMDLPRELOQLKSDNHWDLQVWDOLUDQLKQD istim, su primorani da najviše koriste svoje mobilne aparate i tablete. Kako prelaze granice države, a samim time i reone svog mobilnog opearatera, svaku uslugu koju koriste, ona se PRUD REUDþXQDYDWL SUHNR URDPLQJ XVOXJH Roaming je opšti zahtjev koji je uveden još pojavom mobilnih mreža 2G, te podrazumijeva da korisnici moraju raspolagati slobodom NUHWDQMDL]PHÿXPUHåDUD]OLþLWLKRSHUDWHUD 2SHUDWHUL åHOH GD SULPMHQMXMX RGJRYDUDMXüD SUDYLOD SUL SUXåDQMX VHUYLVD 2QD podrazumijevaju restrikcije za sve korisnike u mreži ili neka individualna pravila za VSHFLILþQHNRULVQLNH. 0HÿXQDURGQL URDPLQJ MH XVOXJD NRMX QXGH PRELOQL RSHUDWRUL X] SRPRü NRMH PRåHWH koristiti vaš telefon u inozemstvu. Svi mobilni operatori, ovisno o tarifnom paketu, nude PHÿXQDURGQLURDPLQJ Operater ima sporazume o roamingu sa stranim operatorima, što korisniku pruža PRJXüQRVWNRULãWHQMDPUHåDWLKRSHUDWRUDRVWYDULYDQMHPRGOD]QLKLGROD]QLKSR]LYDVODQMDL primanja SMS poruka, kao i neke druge mobilne usluge (primjerice pristup glasovnoj pošti i QDGRSODWD UDþXQD QD SUH-paid telefonLPD QD LVWL QDþLQ NDR L NRG RSHUDWRUD L] WH GUåDYD Raspoložive usluge i troškovi korištenja razlikuju se od operatora do operatora, ovisno o QMLKRYLP PHÿXVREQLP XJRYRULPDkoji ne predstavlja ništ drugo o stvaranje jedinstvenog

29 VHUYLVQRJSRGUXþMDSULþHPX SUHWSODWQLNPRELOQHPUHåHMHGQRJRSHUDWHUDLPDPRJXüQRVWGD NRULVWLLVWHXVOXJH LOLVOLþQH NDGVHQDOD]LQDSRGUXþMXQHNRJGUXJJRSHUDWHUDDNRQMHJRY PDWLþQLRSHUDWHULPDSRWSLVDQPHÿXRSHUDWRUVNLXJRYRUVDRSHUDWHURPQDþLMHPSRGUXþMXVH pretplatnik trHQXWQRQDOD]L2VQRYQLUD]ORJXYRÿHQMDüHOLMVNRJVLVWHPDPRELOQHWHOHIRQLMHMH PRJXüQRVWYLãHVWUXNHXSRWUHEHMHGQRJNDQDODLOLIUHNYHQFLMVNRJRSVHJDXRNYLUXVLVWHPDL SRGMHODJHRJUDIVNH]RQHRGLQWHUHVDQDDXWRQRPQHREODVWLWMüHOLMH

ûHOLMVNH PUHåH NRULVWH SULQFLS YLãHVWUXNH XSRWUHEH UDGLR IUHNYHQFLMD ýLWDYD REODVW MH podijeljHQDXUHJLRQDOQHüHOLMH 6OLND RGNRMLKVYDNDLPDED]QXVWDQLFXEOL]XFHQWUDüHOLMH kako bi se brinula o komunikaciji sa mobilnim stanicama (mobilnim telefonima). Baznim stanicDPD X VXVMHGQLP üHOLMDPD VH GRGMHOMXMX UD]OLþLWL IUHNYHQFLMVNL RSVH]L NDNR EL VH izbjegla interferencija signala.

3UHWKRGQDVOLNDSULND]XMHNDNRVHUHJLRQREODVWLSRNULYDQMDGLMHOLXKHNVRJRQDOQHüHOLMH XSRWUHERP X]RUND X REOLNX VDüD L VHGDP UD]OLþLWLK IUekvencija. U realnom svijetu, oblik üHOLMH L QMHQD YHOLþLQD QLVX UHJXODUQL L ]DYLVH RG RVRELQD WHUHQD NDUDNWHULVWLND DQWHQD L gustine pretplatnika.

Slika 7. 7HRULMVNDüHOLMVNDPUHåQDVWUXNWXUD Na ovom principu rade svi današnje komercijalno najraširenije mobilne mreže: GSM (2G), HSCSD (2G), GPRS (2.5G), EDGE (2.75G) i UMTS (3G) i kad se govori o PRELOQRP ,QWHUQHWX L R PRELOQRP VDREUDüDMX SRGDWDND L R SRYHüDQMX EURMD PRELOQLK

30 Slanje i prijem elektronskih poruka 75% korisnika 8þHãüHQDVRFLMDOQLPPUHåDPD 58% misli se na 2QOLQHþLWDQMHLOLSUHX]LPDQMHPDJD]LQDQRYLQD 50% novosti On-line igranje ili preuzimanje igrica, slika, videa i SRYHüHQMH 44% muzike VDREUDüDMD Druge aktivnosti 18% i Kupovina ili narudžba digitalnih dobara 17%

SRYDüDQMX Kupovina ili narudžba digitalnog sadržaja 13% broja 2QOLQHþLWDQMHLOLSUHX]LPDQMHNQMLJD 13% korisnika Preuzimanje audio i video fajlova 12% prvnstven Kupovina ili narudžba servisa 10% 0% 20% 40% 60% 80% o ovih mreža.

3RYHüDQMHPRELOQRJVDREUDüDMDSRGDWDND

0RELOQLVDREUDüDMSRGDWDND GDWDVDREUDüDM VHVYDNHJRGLQHXGYRVWUXþDYDDSULKRGL RGQMHJDVHVYHYLãHSRYHüDYDMXWDNRGDSRVWRMHSUHGYLÿDQMDGDüHRQLYHüJRGLQHELWL YHüLRGSULKRGDNRMLVHJHQHULãXRGSUHQRVDJRYRUQRJVDREUDüDMDSXWHPPRELOQLKPUeža.

izvor: Eurostat Slika 8. 1DMþHãüH,QWHUQHWDNWLYQRVWLSXWHPPRELOQLKXUHÿDMD

=D YHüLQX QDMþHãüLK Internet aktivnosti (Slika 8), koje se sprovode putem mobilnih XUHÿDMD NDR ãWR VX UHFLPR SUHX]LPDQMH GRZQORDG DXGLR YLGHR IDMORYD L NQMLJD RQ-line LJULFH L VO SRWUHEQH VX PRELOQH PUHåH NRMH REH]EMHÿXMX YHOLNL SURWRN RGQRVQR PRELOQH PUHåHNRMHREH]EMHÿXMXãLURNRSRMDVQRVW

31 Kad gRYRULPR R ãLURNRSRMDVQRVWL X OLWHUDWXUL SRVWRML ]QDþDMQD QHXVDJODãHQRVW RNR toga od kojeg se to protoka neka mreža smatra širokopojasnom. Prema Digitalnoj agendi (YURSVNHXQLMH (8 WRVXPUHåHNRMHREH]EMHÿXMHSURWRNHYHüHRGNELWV

Slika 9. 3URWRFLNRMHSUXåDMXUD]OLþLWHPRELOQHPUHåH 5D]PDWUDMXüL SURWRNH NRMH VH PRJX REH]ELMHGLWL SXWHP UD]OLþLWLK PUHåD 6OLND ), PRJOL ELVPR GRüL GR ]DNOMXþND GD ('*( (QKDQFHG 'DWD IRU *60 (YROXWLRQ YHü REH]EMHÿXMH ãLURNRpojasnost. U široj upotrebi kod nas je i 3G (UMTS-Universal Mobile 7HOHFRPPXQLFDWLRQV 6\VWHP D SRþHOR VH L VD LPSOHPHQWDFLMRP * PUHåH ]D NRMX VH RþHNXMHGDüHSUXåLWL]QDþDMQRYHüHSURWRNH

Mobilni širokopojasni pristup Internetu, predstavlja najbrže raVWXüL VHJPHQW ãLURNRSRMDVQRJWUåLãWD3RVWRWDNNRULVQLNDNRMLSULVWXSDMX,QWHUQHWXSXWHPPRELOQLKXUHÿDMD se svake godine poveüDYDNDRãWRVHYLGLQD6OLFL.

32 70,00% 62,40% 60,00% 57,70% 54,20% 50,00% 48,70% 46,40% 40,00% 34,00% 30,00% 23,90% 25,90% 20,00% 22,30% 17,30% 13,00% 10,00%

0,00% jul..13 jul..12 jul..11 jul..10 jul..09 jan..14 jan..13 jan..12 jan..11 jan..10 jan..09 apr..13 apr..12 apr..11 apr..10 apr..09 okt..13 okt..12 okt..11 okt..10 okt..09

Slika 10. Porast broja mobilnih širokopojasnih korisnika

U skladu sa procjenom ITU-a za 2013, broj aktivnih širokopojasnih mobilnih pretplatnika na svijetu, je bio oko 2 milijarde, što je oko 30% ukupnog broja mobilnih pretplatnika. Danas je više od 45% ukupne svjetske populacije pokriveno signalom 3G PUHåHVDSURFMHQRPGDüHWDMSURFHQDWYHü7 godine iznostiti 85%. 3G mreža se danas koristi u 159 zemalja svijeta. U ekspanziji je i 4G (LTE), koja istina danas pokriva svega XNXSQHVYMHWVNHSRSXODFLMHDOLSUHGYLÿDQMDVXGDüHVHWRYHRPDEU]RSURPLMHQLWLMHU VH RþHNXMH L]X]HWDQ SRUDVW EURMD * SUHWSODWQLND SULMH VYHJD ]ERJ þLQMHQLFH GD VH QHSUHNLGQRSRYHüDYD]DKWMHYNRULVQLND]DSRYHüDQMHPEU]LQHSUHQRVDSRGDWDNDDYHüLQD* operatora ima iste cijene upotrebe 4G i 3G mreže.

Broj prodanih "pametnih" telefona po regijama 45,00% 38,60% 40,00% 35,00% 30,00% 26,20% 23,60% 23,90% 25,00% 20,20% 20,00% 15,00% 9,50% 9,10% 10,00%

CAGR 2011 - 2016 (%) 5,00% 0,00% Zapadna /ƐƚŽēŶĂ Azija Pacifik Sjevera :ƵǎŶĂ Bliski Istok Afrika Evropa Evropa Amerika Amerika Regija

33 Slika 11. %URMSURGDQLKÄSDPHWQLK³WHOHIRQDL]UDåHQXQDVYMHWVNRPQLYRXUDVSRUHÿHQSR regijama (Smartphone Market; PortioResearch)

4. Mobilni internet

'RN MH SUYD JHQHUDFLMD ,QWHUQHWD ELOD XJODYQRP SRVYHüHQD SUHQRVX SRGDWDND X nerealnom vremenu, danas se sve više koriste servisi koji se realizuju preko Interneta u realnom vremenu, npr Telefonija preko IP (ToIP), Video-konferencija i sl. To pokazuje i þLQMHQLFD GH VH RþHNXMH L UDVW XGMHOD PXOWLPHGLMDOQLK XVOXJD X SULKRGX RSHUDWHUD X LGXüLK nekoliko godina. Zato IP arhitektura za pružanje usluga predstavlja veliki trend. Kupci žele da imaju pristup personalizovanim interaktivnim, multimedijalnim uslugama, na bilo kojem XUHÿDMXXELORNRMHYULMHPH2YDMWUHQGXYRGLQRYH]DKWMHYH]DPUHåQHLQIUDVWUXNWXUH,06– IP 0XOWLPHGLD6XEV\VWHPSUHGVWDYOMDREHüDYDMXüHUMHãHQMH]DLVSXQMDYDQMHWLKRþHNLYDQMD ,06 MH WDM NOMXþQL IDNWRU X * DUKLWHNWXUL NRML MH RPRJXüLR NRULVQLFLPD PRELOQL SULVWXS Internet servisima. ,06MHGL]DMQLUDQVDFLOMHPGDRPRJXüLLXQDSULMHGLPXOWLPHGLMske mobilne usluge u realnom vremenu, kao što su napredne govorne usluge, video telefonija, razmjena poruka, konferencije i push usluge. Da bi se pravilno usmjeravali pozivi do krajnjeg korisnika neophodno je da postoji jedinstvena identifikacija samih korisnika. U PSTN mrežama ta identifikacija je red cifara NRMH RGUHÿXMX ORNDFLMX NRULVQLND ,06 VLVWHP SRVMHGXMH PHKDQL]PH ]D LGHQWLILNDFLMX NRULVQLNDDWRVXMDYQLNRULVQLþNLLGHQWLWHWLLSULYDWQLNRULVQLþNLLGHQWLWHWL Servis slanja poruka je danas jedan od najpopularnijih servisa. U skladu sa njegovom SRSXODUQRãüX ELOR MH L YLãH QHJR RþHNLYDQR GD RYDM VHUYLV EXGH PHÿX SUYLP NRML üH VH implementirati u okviru IMS-a. ,QVWDQW 0HVVDJLQJ SUHGVWDYOMD VHUYLV NRML NRULVQLFLPD RPRJXüDYD UD]PMHQX SRUXNH X vremenX 6DGUåDM LQVWDQW SRUXNH MH QDMþHãüH WHNVWXDOQL DOL PRåH ELWLLVOLNDdatoteka sa pjesmom i sl. Svaki korisnik koji pristupa IMS-u mora biti autentifikovan i autorizovan kako bi mogao koristiti IMS servise. Ovaj proces u IMS-u je zasnovan na funkcijama zaštite koje su prisutne u IMS terminalu. Funkcije su zapravo implementirane u okviru inteligentne kartice, koja je u IMS sistemima poznata kako UICC (Universal Integrated Circuit Card). UICC PRåH VDGUåDYDWL YLãH ORJLþNLK DSOLNDFLMD 6,0 86,0 L ,6,0 ,6,0 predstavlja aplikaciju posebno kreiranu za IMS.

34 SIM kartica, ili Subscriber Identity Module, je zamjenljiva kartica koja se koristi uz PRELOQHWHOHIRQH2QDVNODGLãWLSRWUHEQHLQIRUPDFLMHNRMHLGHQWLILNXMXPRELOQLXUHÿDM WDEOHW LOL WHOHIRQ 7DNRÿH VDGUåi podatke koji su potrebni da se zaštiti (voice encryption) od PRJXüLKSULVOXãNLYDQMD Svaka SIM kartica nosi sa sobom LGHQWLILNDFLMRQLLOLþQLEURM. Ta dva broja su vezana samo ]D MHGQX 6,0 NDUWLFX SD QH PRJX SRVWRMDWL GYLMH WDNYH NDUWLFH 7DNRÿH RYR oPRJXüDYDSUHQRãHQMHRYHNDUWLFHL]MHGQRJWHOHIRQDXGUXJL Na njih se mogu skladištiti brojeve i SMS poruke. Svaka kartica, barem svaka današnja kartica, može skladištiti najmanje 250 brojeva i 50 poruka. Ali, iako može skladištiti 250 brojeva, ne može skladištiti komplikovanije informacije, poput dva broja koja se vezuju za jedno ime. Tako da, ako se kopira takav kontakt sa memorije telefona na memoriju kartice, RQ üH VH UD]ELWL X GYD UD]OLþLWD LPHQD RGQRVQR NRQWDNWD -HGQRVWDYQR 6,0 NDUWLFD QHPD toliku memoriju [4]. 6,0NDUWLFHGROD]HXVWDQGDUGQHYHOLþLQH • Full-size (85.6mm × 53.98mm × 0.76 mm) • Mini-SIM (25mm x 15mm x 0.76mm) • Micro-SIM (15mm x 12mm x 0.76mm) • Nano-SIM (12.3mm × 8.8mm × 0.67mm)

Danas se uglavnom koriste Mini, Micro i Nano SIM kartice, GRNELVPRPRJOLUHüLGDMH Full-size SIM kartica bila QMLKRYD SUHWDþD 2QD MH ELOD YHOLþLQH GDQDãQMH NUHGLWQH NDUWLFH 9HüLQDGDQDãQMLKXUHÿDMDUDGLQD0LQL6,0NDUWLFL0LFUR6,0MHUD]YLMHQDSULMHSDUJRGLQDL SUYRVHNRULVWLOD]DL3KRQHXUHÿDMHD1Dno-SIM kartica je najnovija kartica današnjice.

Uz ovu karticu, neminovno dolaze još dva broja, a to su PIN i PUK brojevi.

PIN broj, ili Personal Identification Number /LþQL ,GHQWLILNDFLRQL %URM VOXåL ]D XNXFDYDQMH SULOLNRP SUYRJ SDOMHQMD XUHÿDMD L SUYRJ NRULãüHQMH NDUWLFH 8NROLNR SXWD pogrešite ukucavanje PIN broja, morate ukucati PUK broj. PUK broj, ili Personal Unblocking Key /LþQL'HEORNLUDMXüL.OMXþ PRUDse unijeti da bi se kartica osposobila za rad nakon 3 pogrešna unosa PIN broja.

35 Abstract

The paper will presented the mobile network technology, as one of the most important technologies during the migration movements of the population. Large population movements from one erae to another use these technologies, so the paper put emphasis first on presenting the mobile network technology, and with available data from the International Telecommunication Union, analyzes available data, and putting these results into context of migratory movements. In the introductory part of the paper we will analyz and present these data, and further explanation will be based on the development of mobile network technology.

Keywords: migration, mobile network, users

Literatura [1] ITU_Key_2005-2014_ICT_data; [2] Portio Research Mobile Factbook 2013; >@5HJXODWRUQLDVSHNWLPUHåDLVXOXJDSURIGUVFJRUGDQ-HåLü >@3UHOD]DNQDPUHåHVOMHGHüHJHQHUDFLMH1äLYLü =5SHWURYLü0-RYDQRYLü-3377 VDREUDüDMDÄ6UELMD³(OHNWURWHKQLþNLIDNXOWHW%HRJUDG.

36 'RFGUVF'DULR*DOLü, UDK 314.15:004(497.5)“2015“ prof; Medicinski fakultet Osijek; katedra za biostatistiku i medicinsku informatiku; Osijek Hrvatska; [email protected] 0UVF6LOYLMD*DOLüSURI)LOR]RIVNLIDNXOWHW 2VLMHNNDWHGUD]D]DMHGQLþNHVDGUåDMH2VLMHN+UYDWVND[email protected]

Informatika i informatizacija u migraciji s osvrtom na Hrvatsku 2015.

Sažetak : 8RYRPHUDGXüHELWLSULND]DQDPLJUDFLMVNDNUL]D7DNRÿHUüH biti prikazan ]DMHGQLþNL (XURSVNL VXVWDY D]LOD L QMHJRYR IXQNFLRQLUDQMH =DWLP üH VH VXVWDY YDQMVNLK granica i ]DMHGQLþNRJD]LOD(8XVSRUHGLWLVDUDþXQDOQLPIRUPDWLPDLSURWRNROLPD i onda se QD RVQRYX SR]QDWLK UMHãHQMD X UDþXQDOQRM LQGXVWULML SUHGORåLWL PRJXüD UMHãHQMD ]D QDVWDOL problem.

Abstract: This paper will be presented migration crisis 2015. It will also be shown a common European asylum system and its operation. Then the system of external borders and a common EU asylum compared with computer formats and protocols, and then on the basis of known solutions in the computing industry to propose possible solutions to the problem.

1. Povijesne seobe naroda

'DQLMHELORVHREDVYLMHWELL]JOHGDRSULOLþQRGUXJDþLMHMHUGDQDãQMHOMXGVNRVWDQRYQLãWYRL jeste tu gdje je ovakvo kakvo je upravo zbog svih seoba tijekom ljudske povijesti. Zbog prve seobe prije 150.000 i druge prije 70-80.000 godina VXYUHPHQLþRYMHNVe raširio iz Afrike iz Etiopske rasjedne doline raširio preko Euroazije po svijetu.1 Tadašnje seobe su bile na razini nekoliko desetaka ljudi i zbivale su se zbog gladi, suše, poplave, potresa, … ili su se MHGQRVWDYQR VHOLOL X QRYD QHLVWUDåHQD L QHSR]QDWD SRGUXþMD QDGDMXüL VH ERJDWLMHP ORYLãWX boljoj ispaši ili plodnijoj zemlji za zemljoradnju. To su bile uglavnom nekontrolirane seobe s puno neizvjesnosti. Kasnije sa razvojem civilizacije dolaze i civilizirani razlozi seoba poput UDWD EROHVWL SUHQDSXþHQRVWL RVLURPDãLYDQMD WOD Zbog pojave civilizacija postojale su i QDG]LUDQHLLOLSODQLUDQHVHREHNRMHRELþQRSRNUHWDODQDG]LUDODYODVWVFLOMHPQDVHOMDYDQMD ili preseljavanja nekog ljudstva na nHNRSRGUXþMHVFLOMHPNRMLRGJRYDUDYODVWLNRMDSURYRGLWR naseljavanje. 1.1. Seoba zbog popisa stanovništva u rimskom carstvu. Biblijski poznati primjer kratkotrajne seobe koja se dogodila u Rimskom carstvu za vrijeme cara Augusta upravitelj rimske provincije Sirije izdao je naredbu o popisu stanovništva UDGLRGUHÿLYDQMDLSULNXSOMDQMD poreza.2 Tada su se svi porezni obveznici morali SULMDYLWL X PMHVWX URÿHQMD MHU VX VH WDPR YRGLOH NQMLJH R QMLPD 6DPLPH WLPH GRãOR MH GR masovnog povratka u rodna mjesta u toj provinciji rimskog carstva. Nije to bio usamljen VOXþDMYHüUHGRYLWDSUDNVDQDNRQRVYDMDQMDQRYLKSURYLQFLMDLOLDGPLQLVWUDWLYQRJSUHXUHÿHQMD FDUVWYDLOLSRMHGLQHSURYLQFLMH,SDNWRQLMHELODþHVWDSRMDYDMHUPRJORGRJRGLWLGDSRMHGLQFLX carstvu to nikada ne dožive. To je bio primjer kratkotrajne neplanirane ali od strane carstva ipak nadzirane seobe.

37 1.2. Seoba Gota u Rimsko carstvo 367. 3RþHOR MH NDR QHNRQWUROLUDQD VHRED VD jednim MHGLQLP SODQRP SREMHüL SUHNR 'XQDYD LVSUHGRNUXWQLKRVYDMDþD +XQDSRGYRGVWYRP$WLOHÄ%LþDERåMHJ³5LPVNLLPSHUDWRU9DOHQW MHSDPHWQRSRVWXSLRGRSXVWLYãLLPXOD]DNXSRGUXþMHULPVNHSURYLQFLMH3DQRQLMHUDþXQDMXüL WLPHQDQMLKNDRSRMDþDQMHREUDQHRG QDGROD]HüLK Huna. Zbog ODåQLKREHüDQMDvrlo lošeg i SRQLåDYDMXüHg tretmana kod lokalne provincijske uprave dolazi do pobune Vizigota i seoba koja je trebala biti kontrolirana postaje nekontrolirana pobuna zbog koje pogiba i rimski car u bitci kod Adrianopola (biz. Hadrianopolis / bug. Odrin / tur. Edirne) 9.VIII-378.3 1.3. „Velika seobe naroda“ u europi Tako zvana „Velika seoba naroda“ kako VWDUL]DSLVLYDþLSRYLMHVWL nazivaju seobu „barbara“ QD SRGUXþMD 5LPVNRJ FDUVWYD ELOD MH VYH SRPDOR 3RþHOD MH QHSODQLUDQR GD EL VH SRQHNDG GRSXãWDOR LOL þDN SODQLUDOR XVHOMDYDQMH ÄJHUPDQVNLK EDUEDUD³ ]D SRWUHEH REUDQH 5LPVNRJ carstva. Ponekada ih se kontrolirano naseljavalo, a ponekada ih se nekontrolirano puštalo da ulaze u pojedine provincije, ali pretežiti dio vremena se vodila diplomatska i/ili oružana borba kako bi se nekontrolirana seoba barem malo stavila pod nekakav nadzor. Totalni JXELWDN NRQWUROH SRþLQMH XSDGRP +XQD D QDVWDYOMD VH SRslije odlaska Huna širenjem JHUPDQVNLKSOHPHQDSRSRGUXþMLPD]DSDGQRJ5LPVNRJFDUVWYD LQMHJRYRPSURSDãüX. Velika seoba završava dolaskom Avara i SODYHQDXSRGUXþMDLVWRþQHLMXJRLVWRþQHHXURSH4 1.4. Iseljavanje Maja iz gradova Velika i razvijena civilizacija 0DMDMHNUDMHP6WROMHüDQHVWDODDRGQMHVXRVWDOLVDPR napušteni velebni gradovi koji su se tijekom vremena pretvorili u ruševine obrasle gustom džunglom. 'RSDGDLSURSDVWLFLYLOL]DFLMHMHGRãOR]ERJJUDÿDQVNRJUDWDHNRORãNHNDWDVWURIH uzrokovane VMHþRPLSHULRGDGXJRJRGLãQMHVXãH 5 3UHWMHUDQDVMHüD GUYHüD]DSRWUHEH gradnje hramova RPRJXüLODMHNLãLLVSLUDQMH obradivog tla koje je postajalo sve udaljenije od gradova centara civilizacije.6 Suša je samo SRYHüDOD ekološku katastrofu i udaljena polja koja više nisu mogla uzdržavati naraslu populacija gradova (pojedini gradovi su imali 100.000 VWDQRYQLND D JUDÿDQVNL UDW MH MRã YLãH XQLR QHVLJXUQRVW X åLYRWH JUDGRYD L GRãOR MH GR spontanog iseljavanja i propasti civilizacije.7 Kao takvo iseljavanje Maja je primjer seobe ponajprije zbog ekoloških i klimatskih razloga koji su uništili gospodarsku osnovu njihove civilizacije. 0RJOR EL VH FLQLþQR UHüL NDNR MH WD VHRED MRã MHGQR FLYLOL]DFLMVNR SRVWLJQXüH þRYMHND 1.5. Rusko naseljavanje Sibira Rusko prodor preko Urala u Sibir za vrijeme Ivana III SRþLQMHSRQDMSULMHNDRREUDPEHQLL preventivni odgovor na najprije mongolsku (Zlatna horda) a kasnije tatarsku invaziju Moskovskog vojvodstva.8 9Hü QMHJRY QDVOMHGQLN ,YDQ ,9 QD ]DSDGX ]QDQ NDR Ä*UR]Qi“) VKYDüD NDNR DNR åHOL REUDQLWL QRYD SRGUXþMD RQGD LK PRUD L QDVHOLWL ÄVYRMLP ORMDOQLP³ stanovništvom.9 Svi kasniji vladari su slijedili tu misao vodilju koju su još stari rimljani SUDNWLFLUDOL NDG VX X QRYR RVYRMHQD SRGUXþMD QDVHOMDYDOL VYRMH XPLURYOMHQH OHJLRQDUH kao nagradu za vjernu GQHYQX VOXåEX 5LPVNRP FDUVWYX 9HüLQD GDQDãQMLK åLWHOMD 6LELUD govRULUXVNLLJXãüHQDVHOMHQRVWMHX]WUDQVVLELUVNXåHOMH]QLFX.DRWDNYD ruska seoba u Sibir MHELODRþLWRSODQLUDQDLGXJRWUDMQRNRQWUROLUDQDVHRED 1.6. Seoba TDPLODQDSODQWDåHþDMDQD&HMORQX Indijski Tamili (danas oko 870.000) su na otok Cejlon (danas država Šri Lanka) dovedeni kao UDGQDVQDJD]DHQJOHVNHSODQWDåHþDMDMHUGRPDüH6LQKDOH]L RNRPLO L7DPLOL RNR PLO QLVXKWMHOLUDGLWL]DQRYHJRVSRGDUH7RMHRþLWSULPMHUHNRQRPVNLSODQLUDQHL kontrolirane seobe s jednim jasnim ciljem.

38 1.7. Seoba Armenaca, Kurda i drugog neturskog stanovništva na istoku carstva za vrijeme 1.sv.rata Zbog ulaskom nepripremljenog Osmanskog carstva u prvi rat dolazido poticanja ne turskog stanovništva u carstvu na ustanke od strane imperijalnih sila iz europe. Rusi su tradicionalno poticali i potpomagali Armence na Kavkazu, a Englezi i Francuzi su pomagali Kurde, Asirijce i druge ne turske skupine X LVWRþQRM $QDGROLML L 0H]RSRWDPLML =ERJ WH situacije nekome je u Istambulu palo na pamet preseliti potencijalne pobunjenike u nova ÄVLJXUQLMD³SRGUXþMD LWDNRVSULMHþLWLGDOMHãLUHQMHSREXQHL]RQHQHVLJXUQRsti. Nažalost kada se krenulo sa realizacijom dogodila se katastrofa jer osim ideje nije bilo ništa više isplanirano, zbog rata nije bilo potrebitih zaliha hrane a ni vremenske prilike nisu išle na ruku. Znalo VHGRJDÿDORGDþDNQLSUDWHüDWXUVNDYRMVND koja je osiguravala seobu mase civila nije dobivala svoje redovito sljedovanje hrane pa su bili prisiljeni „snalaziti se“ ãWRMHþHVWR OLþLOR QD SOMDþNX MHU VH SUL]QDQLFH QLVX PRJOL QDSODWLWL kod lokalnog stanovništva putem kojim su prolazili. Naravno da je tada u tim marševima preseljavanja GRãOR GR VWUDYLþQRJ SRPRUDFLYLOD]DNRMHQLMHRVLJXUDQRQLãWD DþHVWRQLSLWNDYRGD 7DLOLWHVHREHVXSULPMHU planski pokrenute ali potpuno nekontrolirane seobe sa katastrofalnim ishodom i milijunskim civilnim åUWYDPDNRMHEDFDMXMDNRUXåQXVMHQXQDRUJDQL]DWRUHLSRNUHWDþH

2. =DMHGQLþNLHXURSVNLVXVWDYD]LOD i zahtjevi na sustav i tehnologiju

2.1. 6XVWDY]DMHGQLþNHJUDQLFH Osnovna ideja administracije u EU je da svugdje u EU budu isti standardi, pravila i postupci za ulazak u zemlje EU L ]ERJ WRJD VYH þODQLFH XQLMH PRUDMX XVXJODVLWL VYRMH zakonodavstvo sa propisima i pravilima EU. 7RVHþLQLMRãRG]YDQLþQRJSURJODãDYDQMD(8 MHUMDNRSXQROMXGLåHOLGRüLåLYMHWL QHQXåQRLUDGLWL XUD]YLMHQLMHLERJDWLMHþODQLFHEU gdje je standard puno viši nego u njihovoj domovini. Dokaz više tome je i sadašnja kriza sa izbjeglicama sa bliskog i srednjeg istoka þHVWRVHNULYRVSRPLQMXVDPRL]EMHJOLFHL]VLULMH NRML VSRPLQMX VDPR âYHGVNX L 1MHPDþNX Problem nastaje što te bogate zemlje ne nadziru vanjske granice EU pa se boje propusnosti koju bi mogla imati granica neke zemlje koja je za useljenike samo prolazna putanja. Zato je politika bogatih zemalja unije da svoje granice brane na vanjskim granicama unije. Zato postoji ugovor iz Schengena. Ideja je zaustaviti strance na vanjskim granicama unije i tamo ih obraditi i donijeti odluku kako dalje postupati s njima. 8RYRPHUDGXüHVHUD]PDWUDWLLVNOMXþLYRSUREOHPDWLNDYH]DQDX]XOD]Ästranaca“ u zemlje EU. 6WUDQDFMH]D(8VYDWNRWNRQLMHJUDÿDQLQ(8LQHSRVMHGXMHSXWQXLVSUDYXþODQLFH EU. 3UYL SRVWXSDN QD JUDQLFL MH UD]YUVWDYDQMH L]PHÿX JUDÿDQD XQLMH L VWUDQDFD XWYUÿLYDQMHP identiteta i pripadnosti SRPRüXSXWRYQLFHNRMDVHUDþXQDOQRSURYjerava SRVHEQLPRSWLþNLP þLWDþLPD i programima koji imaju unesene sigurnosne parametre za prepoznavanje identifikacijskih i putnih dokumenata. 1D LVWL QDþLQ WR UDGH PRGHUQL RSWLþNL þLWDþL L IRWRNRSLUQLDSDUDWLL]DWRQHPRJXNRSLUDWLLOLRþLWDYDWLSR]QDWHQRYþDQLce. Ako su dokumenti XUHGQLWXVH]DYUãDYDSULþD]DJUDÿDQHXQLMHLRQLPRJXPLUQRQDVWDYLWLVYRMSXW Nakon što se XWYUGL LVSUDYQRVW LVSUDYD VWUDQFD VOLMHGL SRVWXSDN XWYUÿLYDQMD SUDYD QD XOD]DN Tada se provjeravaju razlozi dolaska stranca u EU. Ako je u SLWDQMXWXULVWLþNDLOLUDGQDYL]DWRVHRSHW SURYMHUDYD SRPRüX UDþXQDOD MHU SRVWRML ]DMHGQLþND ED]D YL]QRJ UHåLPD ]D FLMHOX (8 6DPL carinski policajci priznaju da im je najlakše i najbrže sa radnim dozvolama. Vrlo SUREOHPDWLþQH]QDMXELWLWXULVWLþNHYL]HMHUVHGRJDÿDGDWXULVWLþNDDJHQFLMDQLMHULMHãLODQHNX od potrebitih dozvola ili prema zakonu o strancima nemaju povratnu kartu ili dostatna sredstva za uzdržavanje i povratak u zemlju porijekla.10 1D WDM QDþLQ þHVWR SRNXãDYDMX XüL

39 LOHJDOQL PLJUDQWL ýHVWR VH GRJDÿD NDGD RWNULMX QHNRJ VD QHSRtpunom dokumentacijom pri pokušaju ulaska u EU GD GRWLþQL SRGQHVH ]DKWMHY ]D D]LO Dodatni problem predstavljaju LOHJDOQLSUHODVFLMHUVHQDWDMQDþLQILQDQFLUDNULPLQDOJXELNRQWURODQDGSROLWLNRPQDG]RUD ulaska ljudi u EU, ali i dovodi veli broj ljudi koji traži azil. Zbog svega toga i problema sa silnim zahtjevima za azilom (od kojih je samo manjina opravdana i udovoljava uvjete) uvela se jedinstvena politika sustava azila za EU. 2.2. =DMHGQLþNLHXURSVNLVXVWDYD]LOD (CEAS) 8SRGUXþMXRWYRUHQLKJUDQLFDLVORERGHNUHWDQMDPRUDVHLPDWL]DMHGQLþNLLMHGQDNSULVWXS sustavu azila. 'RELYDQMHD]LODQHVPLMHRYLVLWLRVUHüLYHüþODQLFH(8PRUDMXLPDWL]DMHGQLþNX RGJRYRUQRVW SULKYDüDQMD WUDåLWHOMD D]LOD QD GRVWRMDQVWYHQ QDþLQ RVLJXUDYDMXüL SUHPD QMHPX SUDYHGDQ SRVWXSDN LVSLWLYDQMH QMHJRYRJ VOXþDMD QD WHPHOMX XMHGQDþHQLK VWDQGDUGD NDNR EL LVKRGELRVOLþDQEH]RE]LUDQDWRJGMHWUDåLWHOMSRGQHVH]DKWMHY.11 Postoji zakonska12 i moralna REYH]D D WR MH L X NUãüDQVNRM WUDGLFLMH SRPDJDQMD SRWUHELWLPD pružanja zaštite koja se u RYRPH VOXþDMX SURSLVXMX MHGLQVWYHQR ]D FLMHOR SRGUXþMH (8 3UHPD WLP XUHGEDPD $]LO VH odobrava osobama koje biježe od progona ili velike opasnosti. Upravo radi postizanja tog cilja EU je od 1999 radio na stvaranju =DMHGQLþNRJ HXURSVNRJ VXVWDYD D]LOD i na SREROMãDYDQMXSRVWRMHüHJ]DNRQVNRJRNYLUD x Cilj Direktive o postupcima azila je donošenje pravednijih, bržih i kvalitetnijih odluka o azilu x Direktivom o uvjetima prihvata tražiteljima azila u EU osiguravaju se humani materijalni uvjeti za prihvat i potpuno poštivanje njihovih temeljnih prava. x Direktivom o kvalifikaciji SRMDãQMDYDVHRVQRYD]DRGREUDYDQMHPHÿXQDURGQH]DãWLWH x Dublinskom uredbom VHMDþD]Dãtita tražitelja u postupku ispitivanja zahtjeva za azil x Uredbom o Eurodacu SROLFLMLüHVHRPRJXüLWLSULVWXSED]LSRGDWDND(8VRWLVFLPDSUVWLMX WUDåLWHOMDD]LODXVWURJRRJUDQLþHQLPRNROQRVWLPDUDGLVSUMHþDYDQMDRWNULYDQMDLOLLVWUDJH najtežih kaznenih djela, kao što su ubojstva ili terorizam. Sve ovo ukazuje kolike napore ulaže EU s ciljem zaštite podnositelja zahtjeva i ubrzavanja proces RGOXþLYDQMD R GDYDQMX D]LOD Cilj je razdvojiti stvarnu potrebu za azilom od HNRQRPVNHPLJUDFLMHNRMDMHGRãODX(8VDPR]ERJåHOMH]DEROMLPåLYRWRPýHVWMHVOXþDM GD VX SRGQRVLWHOML D]LOD GRãOL X (8 NDR LOHJDOFL X] SRPRü NULPLQDODFD NRML ]DUDÿXMX QD QMLKRYRM QHVUHüL SD MH WX MRã Sotrebitija zaštita jer ih nerijetko kriminalci dovode s ciljem trgovine ljudima za potrebe ilegalnog tržišta robovske radne snage. 1DWDMQDþLQVHUMHãDYD problem uvoza kriminala, pruža zaštita i brže i kvalitetnije pomaže potrebitima. Vidljiva je potreba za jednim standardiziranim obrascem i bazom za zaprimanje zahtjeva za azil kao i za jedinstven pristup provjeri otisaka prstiju.

2.2.1.Direktiva o postupcima azila 2VREDPDNRMHEMHåHRGSURJRQDLWUDåHPHÿXQDURGQX]DãWLWXSRWUHEQRMHRVLJXUDWLMHGQDNH zaštitne mjere, WUDåLWHOML D]LOD PRUDMX LPDWL SULVWXS SUDYHGQLP L XþLQNRYLWLP VXVWDYLPD traženja azila. U Direktivi o postupcima azila propisuju se pravila o postupku traženja azila, NDNRSULMDYLWLSRWUHEX]DD]LORPNDNRLVSLWLYDWLSULMDYXNDNYXüHSRPRüGRELWLWražitelj azila, ãWRXþLQLWLDNRWUDåLWHOM]DKWMHYSREMHJQHLãWRXþLQLWLVD]DKWMHYLPDNRMLVHSRQDYOMDMX13 Ova GLUHNWLYD SUHGVWDYOMD MH QDMQLåL ]DMHGQLþNL QD]LYQLN L]PHÿX GUåDYD þODQLFD 1MRPH VH XWHPHOMXMHGRVOMHGDQVXVWDYNRMLRVLJXUDYDXþLQNRYLWLMHLSravednije donošenje odluke o azilu XVYLPGUåDYDPDþODQLFDPDQDWHPHOMX]DMHGQLþNLKVWDQGDUGDYLVRNHNYDOLWHWH 14 x 'LUHNWLYRP VH SURSLVXMH NDNR WUDåLWL D]LO NDNR EL VH RVLJXUDOR XþLQNRYLWR L EU]R potraživanje azila svima koji to žele.

40 x Propisuje se RVSRVREOMHQRVW GRQRVLWHOMD RGOXNH V FLOMHP UDQLMH SRPRüL SRGQRVLWHOMLPD ]DKWMHYNDNRELVHQMLKRY]DKWMHYPRJDRãWRSULMHSRWSXQRSUHLVSLWDWL7LPHüHVHVNUDWLWL SRVWXSDNQDSURVMHþQRQHGXOMHRGãHVWPMHVHFLLWDNRXãWHGMHWLQRYDFMHUüHWUDåLWHOMLD]LOD PDQMHYUHPHQDSURYRGLWLXGUåDYQLPSULKYDWQLPFHQWULPDELWLüHPDQMHNULYLKRGOXNDD time i manje skupih žalbi. x 6YDWNRNRPHWUHEDSRPRü ]ERJGRELLQYDOLGQRVWLVSROQRJRGUHÿHQMDWUDXPH« GRELWL üHRGJRYDUDMXüXSRWSRUXLGRYROMQRYUHPHQD]DREUD]ODJDQMH svog zahtjeva, a djeca bez pratnje posebnu zaštitu i skrb i kvalificiranog predstavnika. x Predmeti za koje postoji mala vjerojatnost utemeljenosti mogu se rješavati posebnim postupcima („ubrzani“ postupak i postupak na granici). Postoje jasna pravila o tome kada VHNRMLSRVWXSFLPRJXSULPMHQMLYDWL3RVHEQR]DGMHFXEH]SUDWQMHLåUWYHPXþHQMD x 3UDYLOD R åDOEDPD SUHG VXGRYLPD VX SXQR MDVQLMD QHJR SULMH L SRWSXQR VX XVNODÿHQD V ljudskim pravima kako bi se smanjio pritisak na Sud za ljudska prava u Strasbourgu. x 'UåDYHELWLüHVSUHPQLMHUMHãDYDWLQHSULPMHUHQH]DKWMHYHSRVHEQRSRQDYOMDMXüH]DKWMHYH LVWLKRVREDNRMHSRNXãDYDMXL]EMHüLGHSRUWDFLMXVWDOQLPSUHGDYDQMHPQRYLK]DKWMHYD]D azil.

2.2.2.Direktiva o uvjetima prihvata 7UDåLWHOMLPDD]LODNRMLþHNDMXRGOXNXRsvojem zahtjevu moraju biti osigurani neki osnovni XYMHWLNRMLLPMDPþHGRVWRMDQVWYHQLåLYRWQLVWDQGDUG15 Radi toga se Direktivom o uvjetima SULKYDWD XUHÿXMH SULVWXS XYMHWLPD SULKYDWD SULVWXS VPMHãWDMX KUDQL ]GUDYVWYHQRM QMH]L ]D WUDåLWHOMHD]LODGRNþHNDMXLVSXQMHQMHVYRMHJ]DKWMHYD&LOM'LUHNWLYHMHXVNODÿHQMHVWDQGDUGD za uvijete prihvata u cijeloj EU.16 x 'RQHVHQDVX]DMHGQLþNDSRGUREQDSUDYLODRSLWDQMXSULWYRUDWUDåLWHOMDD]LODRVLJXUDYDMXüL time potpuno poštivanje njihovih temeljnih prava. o SURSLVXMH LVFUSDQ SRSLV RVQRYD ]D SULWYRU NRMLPD üH VH VSULMHþLWL DUELWUDUQD SUDNVD SULKYDWDLSULKYDWRJUDQLþLWLQDãWRNUDüHPRJXüHYULMHPH o RJUDQLþDYDSULWYRUUDQMLYLKRVREDSRVHEQRPDOROMHWQLND o XNOMXþXMX YDåQD ]DNRQVND MDPVWYD NDR ãWR MH SULVWXS EHVSODWQRM SUDYQRM SRPRüL L davanje podataka u pisanom obliku prilikom žalbe protiv rješenja o pritvoru, o uvode posebni uvjeti prihvata za prihvatne objekte, kao što je pristup svježem zraku LNRPXQLNDFLMLVRGYMHWQLFLPD192LPDLþODQRYLPDRELWHOML x Novom se GLUHNWLYRPREMDãQMDYDREYH]DSURYHGEHSRMHGLQDþQLKRFMHQDUDGLXWYUÿLYDQMD SRVHEQLKSULKYDWQLKSRWUHEDUDQMLYLKRVRED8GLUHNWLYLVHSRVHEQDSR]RUQRVWSRVYHüXMH PDOROMHWQLFLPDEH]SUDWQMHLåUWYDPDPXþHQMDWH VHRVLJXUDYDGDUDQMLYLWUDåLWHOMLD]LOD mogu GRELWL SVLKRORãNX SRPRü , NRQDþQR RQD XNOMXþXMH SUDYLOD R NYDOLILNDFLMDPD predstavnika maloljetnika bez pratnje. x Pristup tražitelja azila zaposlenju sada mora biti odobren u roku od najviše 9 mjeseci.

2.2.3.Direktiva o kvalifikaciji Prije nego što dobije azil, osoba mora dobiti status izbjeglice ili korisnika dodatne potpore.17 8 'LUHNWLYL R NYDOLILNDFLML QDYHGHQD MH RVQRYD ]D RGREUDYDQMH PHÿXQDURGQH ]DãWLWH2GUHGEDPDWHGLUHNWLYHSUHGYLÿDVHLQL]SUDYDXYH]LVD]DãWLWRPRGSURWMHULYDQMD dozvolama boravka, putnim ispravama, pristupom zaposlenju, socijalnoj sigurnosti, zdravstvenoj skrbi, pristupom smještaju, pristupom objektima za integraciju te posebne odredbe za djecu i ranjive osobe. Minimalni standardi u prethodnoj su direktivi bili u RGUHÿHQRMPMHUL nejasni, što je dovelo do razlika u nacionalnom zakonodavstvu i praksi u vezi VD]LORP9MHURMDWQRVWGDüHRVREDGRELWLPHÿXQDURGQX]DãWLWX mogla se znatno razlikovati RYLVQR R GUåDYL þODQLFL NRMD MH REUDÿLYDOD zahtjev za azil. Direktivom o kvalifikacijama

41 doprinosi se boljoj NYDOLWHWLRGOXþLYDQMDLRVLJXUDYD SUDYHGQRLXMHGQDþHQRSRVWXSDQMHSUHPD RVREDPDNRMHEMHåHRGSURJRQDUDWDLPXþHQMD x 2YRP VH GLUHNWLYRP UD]UDÿXMX RVQRYH ]D GRGMHOX PHÿXQDURGQH zaštite i ona donosi þYUãüDRGUHÿHQMDþLPHVHSRYHüDYDXþLQNRYLWRVWSRVWXSNDD]LODLVSUMHþDYDMXSULMHYDUHWH RVLJXUDYDXVNODÿHQRVWVSUHVXGDPD6XGD(XURSVNHXQLMH x 1MRPH VH X YHOLNRM PMHUL XVNODÿXMX SUDYD GRGLMHOMHQD VYLP NRULVQLFLPD PHÿXQDURGQH zaštite (priznatim izbjeglicama i primateljima takozvane „dodatne zaštite”) u odnosu na pristup zapošljavanju i zdravstvenoj skrbi. U direktivi se produžuje valjanost dozvola boravka za korisnike dodatne zaštite. x 2VLJXUDYD VH GD VH X YHüRM PMHUL X]LPDMX X RE]LU QDMEROML LQWHUHVL djeteta i vidovi ocjenjivanja zahtjeva za azil povezani sa spolom te provedba pravila o sadržaju PHÿXQDURGQH]DãWLWH x 'LUHNWLYRP VH RODNãDYD SULVWXS NRULVQLND PHÿXQDURGQH ]DãWLWH pravima i mjerama LQWHJUDFLMH 8 QMRM VH X YHüRM PMHUL YRGL UDþXQD R WHãNRüD s kojima se korisnici PHÿXQDURGQH]DãWLWHVXRþDYDMXXSUDNVL

2.2.4.Dublinska uredba 6YDNL]DKWMHY]DD]LOSRGQHVHQQDSRGUXþMX(8-a mora se preispitati — svaka država EU-a PRUD PRüL RGUHGLWL MH OL RGJRYRUQD L NDGD MH RGJRYRUQD ]D UMHãDYDQMH ]DKWMHYD ]D D]LO 7HPHOMQR MH QDþHOR 'XEOLQVNH XUHGEH WR da je za ispitivanje zahtjeva za azil prije svega RGJRYRUQD GUåDYD þODQLFD NRMD MH LPDOD QDMYHüX XORJX X XODVNX L ERUDYNX SRGQRVLWHOMD zahtjeva u EU-u.18 Mjerila za XWYUÿLYDQMHRGJRYRUQRVWLNUHüX se, hijerarhijski, od obiteljskih veza do nedavnog posjedovanMD YL]H LOL GR]YROH ERUDYND X GUåDYL þODQLFL XNOMXþXMXüL þLQMHQLFXMHOLSRGQRVLWHOM]DKWMHYDX(8XãDRQH]DNRQLWRLOL]DNRQLWR3RND]DORVHPHÿXWLP iz iskustva prethodnog sustava da valja bolje rješavati situacije pritiska na prihvatne kapacitete državD þODQLFD L VXVWDYH D]LOD Nova Dublinska uredba sadrži uspostavljene postupke za zaštitu SRGQRVLWHOMD]DKWMHYD]DD]LOLQMRPHVHXQDSUMHÿXMHXþLQNRYLWRVW sustava SRPRüX19 x mehanizma ranog upozoravanja, pripravnosti i upravljanja krizom koji se bavi temeljnim uzrocima nefunkcionalnosti nacionalnih sustava azila ili problemima koji proizlaze iz RGUHÿHQLK vrsta pritiska, x serije odredaba o zaštiti podnositelja zahtjeva, kao što je obvezan osobni razgovor, MDPVWYD]DPDOROMHWQLNH XNOMXþXMXüL iscrpan opis þLPEHQLNDNRMLELWUHEDOLELWLWHPHOM]D procjenu najboljih LQWHUHVDGMHWHWD LYHüHPRJXüQRVWL]DSRQRYQRXMHGLQMHQMHVRELWHOML x PRJXüQRVWLGDåDOEDRGJRGLL]YUãHQMHSUHPMHãWDMD]DUD]GREOMH nakon donošenja odluke o žalbi, zajedno s jamstvom prava osobe GD RVWDQH QD GUåDYQRP SRGUXþMX WH GUåDYH GR donošenja odluke VXGDRREXVWDYLSUHPMHãWDMDXLãþHNLYDQMXRGOXNHRåDOEL x REYH]HEHVSODWQRJRVLJXUDQMDSUDYQHSRPRüLQD]DKWMHY x MHGLQHRVQRYH]DSULWYRUXVOXþDMXrizika od bijega; strogo ograniþHQMHWUDMDQMDpritvora, x PRJXüQRVWL]DWUDåLWHOMHD]LODNRMLELVHXQHNLPVOXþDMHYLPDPRJOL smatrati nezakonitim migrantima i vratiti u skladu s Direktivom o povratu da se prema njima postupa u skladu s Dublinskim SRVWXSNRP þLPH VH WLP RVREDPD SUXåD YHüD ]DãWLWD QHJR na temelju Direktive o povratku, x obveze jamstva prava na žalbu protiv odluke o premještaju, x YHüH MDVQRüH SRVWXSDND L]PHÿX GUåDYD þODQLFD — npr. iscrpni i jasniji rokovi. Cijeli Dublinski postupak ne smije trajati dulje od PMHVHFLXVOXþDMXRSWXåEHL mjeseci za YUDüDQMH RVLPXVOXþDMXELMHJDLOLNDGDMHRVREDX]DWYRUX

42 2.2.5. Uredba o Eurodacu (XURGDF GUåDYDPD þODQLFDPD (8-D RODNãDYD XWYUÿLYDQMH RGJRYRUQRVWL ]D LVSLWLYDQMH ]DKWMHYD ]D D]LO PRJXüQRãüX XVSRUHÿLYDQMD ED]D RWLVDND SUVWLMX Uredbom o Eurodacu uspostavlja se baza podataka EU-a s otiscima prstiju tražitelja azila.20 Kada netko zatraži azil, bez obzira na to gdje se nalazi u EU-u, njegovi se otisci prstiju unose u središnji sustav Eurodaca. Eurodac postoji od 2003. i pokazao se vrlo uspješnim alatom IT-ja. Potrebna su, PHÿXWLPQHNDSREROMãDQMDSRVHEQRGDELVHVPDQMLORNDãQMHQMHXSULMHQRVXRGQHNLKGUåDYD þODQLFDULMHãLODSLWDQMD]DãWLWHSRGDWDNDLSRPRJORXERUELSURWLYWHURUL]PDLWHãNRJNULPLQDOD 1RYRPVHXUHGERPXQDSUMHÿXMHXRELþDMHQLUDG(urodaca.21 x 1MRPHVHXWYUÿXMXQRYLURNRYL]DSULMHQRVSRGDWDNDRRWLVFLPD SUVWLMXþLPHVHVNUDüXMH YULMHPHL]PHÿXX]LPDQMDLVODQMDRWLVDND prstiju u središnju jedinicu Eurodaca. x 7RPVHXUHGERPRVLJXUDYDSRWSXQDXVNODÿHQRVWVQDMQRYLMLP zakonodavstvom o azilu i bolje zadovoljavaju zahtjevi za zaštitu podataka. x Baza podataka Eurodaca do sada se mogla rabiti samo u VYUKXD]LOD=DKYDOMXMXüLQRYRM uredbi, nacionalne policijske VQDJHL(XURSROPRJXXVSRUHÿLYDWLRWLVNHSUVWLMXSRYH]DQH s nacionalnim istragama s RQLPD L] (XURGDFD 7R VH GRJDÿD X strogo kontroliranim XYMHWLPDLVDPRUDGLVSUMHþDYDQMDRWNULYDQMDLLVWUDJHR]ELOMQLK]ORþLQDLWHURUL]PD o 3RVHEQH ]DãWLWQH PMHUH REXKYDüDMX ]DKWMHY ]D SURYMHUX VYLK dostupnih kaznenih HYLGHQFLMDWHSRWRPRJUDQLþDYDQMHpretraga na samo najteža kaznena djela, kao što su ubojstvo i terorizam. o Osim toga, prije provjere u Eurodacu policijska tijela moraju usporediti otiske prstiju s viznim informacijskim sustavom (ako je dopušteno). o Policijske provjere ne smiju se obavljati redovito, nego samo NDR]DGQMDPRJXüQRVW kada su ispunjeni svi drugi uvjeti pristupa. o 3RGDFLGRELYHQLL](XURGDFDQHVPLMXVHSRVUHGRYDWLWUHüLP zemljama. 2.3.Postupak predaje zahtjeva za azil Stranac pri dolasku na granicu (vanjsku granicu ili JUDQLþQXNRQWUROXX]UDþQRMOXFL može predati zahtjev za azil. Azil se odobrava osobama koje bježe od progona ili velike opasnosti. Potpuni postupak je slikovno prikazan na slici 1. Nakon predaje zahtjeva za azilom prema direktivi o postupcima azila podnositelja zahtjeva za azil odvodi se u prihvatni centar gdje dobiva smještaj i sklonište. U prihvatnom centru se prema uredbi o Eurodacu podnositelju zahtjeva uzimaju otisci

43 44 Slika 1 ƉƌŝŬĂǌǌĂũĞĚŶŝēŬŽŐĞƵƌŽƉƐŬŽŐƐƵƐƚĂǀĂĂǌŝůĂ prstiju i šalju u bazu podataka. 6YL X]HWL SRGDFL VOXåH NDR SRPRü ]D XWYUÿLYDQMH ]HPOMH QDGOHåQH]DYRÿHQMHSRVWXSNDSUHPD'XEOLQVNRMXUHGELZatim s podnositeljem zahtjeva za azil X] SRPRü XVPHQRJ SUHYRGLWHOMD razgovara službenik (koji poznaje pravo EU) kako bi utvrdio može li podnositelj zahtjeva dobiti status izbjeglice ili dodatnu zaštitu prema direktivi o kvalifikaciji i direktivi o postupcima azila. Na temelju odobrenja dodjeljuje se status izbjeglice ili dodatne zaštite na temelju kojeg osoba dobiva RGUHÿHQD SUDYD NDR ãWR VX PRJXüQRVW GRELYDQMD GR]YROH ERUDYND pristup tržištu rada i zdravstvenoj skrbi (prema direktivi o kvalifikaciji). 8 VOXþDMX RGELMDQMD ]DKWMHYD X SUYRVWXSDQMVNRMRGOXFL SRGQRVLWHOM zahtjeva podnijeti žalbu sudu. Ukoliko sud uvaži žalbu i ukine negativnu prvostupanjsku odluku podnositelju zahtjeva se dodjeljuje status izbjeglice ili dodatne zaštite. Ako sud potvrdi negativnu prvostupanjsku odluku podnositelja zahtjeva se može vratiti zemlju porijekla ili tranzita. Postoji i prilagoÿHQDSURFHGXUDUD]PDWUDQMD]DKWMHYD]DD]LOXVOXþDMX velikog pritiska i to su „ubrzani“ postupak i „postupak na granici“ a primjenjuju se samo na SUHGPHWH]DNRMHMHRþLWRYLGOMLYRSRVWRMDQMHPDOHYMHURMDWQRVWLXWHPHOMHQMDLWRVHUDGLNDNR bi se izbjegla gomilanje velikog broja zahtjeva ali postoje jasna pravila prema kojima se SRVWXSDNDNRELVHL]EMHJORGDRSUDYGDQL]DKWMHYLXÿXXWDNYXSURFHGXUX Prema europskim GLUHNWLYDPDLXUHGEDPDSURL]OD]LNDNRMHXQRUPDOQRMVLWXDFLMLXRELþDMHQR]DSRVWXSDNSUHPD VWUDQFX NRML SRGQRVL ]DKWMHY ]D D]LO RGJRYRUQD GUåDYD XODVND X (8 X NRMRM XRELþDMHQR L SRGQRVL]DKWMHYDVKRGQRWRPHXWRMGUåDYLGRELYDVPMHãWDMLXRELþDMHQRPXVHXWRMGUåDYL rješava zahtjev. 2.4.Zahtjevi na Eurodac © Iz svega naprijed navedenog vidljivo je kako Eurodac mora biti jedan jedinstven i uvezan VXVWDY NRML PRUD ELWL IOHNVLELODQ SUHPD VLWXDFLMDPD GUåDYD þODQLFD Veliki je problem sa uvidom u strukturu Eurodaca to što se njime koriste sve policije EU, Interpol i Europol pa je kao takav sustav pod oznakom tajnosti (XURGDF MH MHGLQVWYHQ VXVWDY NRML RPRJXüXMH UD]PMHQXSRGDWDND]DVYHSROLFLMHGUåDYDþODQLFD(8LQDG]RULSURYMHUXVWDWXVDL]EMHJOLFDL podnositelja zahtjeva. Zbog toga postoji ogromna povika iz krugova „zaštitnika ljudskih prava“ za gašenjem sustava Eurodac pod izgovorom NDNR EL PRJOR GRüL GR ]ORuporabe. Sustav Eurodac mora biti postavljen prvo na državnoj razini a zatim biti uvezan u jedan sustav na razini EU, vidljivo na slici 2. Vidljivo je da GUåDYQLVXVWDYLSHULRGLþQRRVYMHåDYDMX novim podacima centralni sustav. Isto tako je vidljivo da serveri koji opslužuju terminale na WHUHQXPRUDMXELWLYLãHSURFHVRUVNLJULGUDþXQDOQLVXVWDYLMHUPRUDMXVWLüLEU]RREUDGLWL]DKWMHY u realnom vremenu. NaMYHüL problem u cijelom sustavu upravo i jeste brzina obrade podataka i zahtjeva u realnom vremenu. Obzirom kako baza podataka nije dignuta na terminalu na WHUHQXYHüQDQHNRPRGVHUYHUD GUåDYQLLOLFHQWUDOQL WR]QDþLNDNR na brzinu komunikacije i obrade podDWDND WDNRÿHU XWMHþH L SURSXVQRVW LQWHUQHWVNH YH]H EURDGEDnd) koja nije svuda XMHGQDþHQD þDN QLWL XQXWDU LVWH GUåDYH 7DNRÿHU X] WHUPLQDOH QD WHUHQX VX REYH]QD GYD RSWLþNDþLWDþDMHGDQMHYHüVSRPHQXWLþLWDþ]DSXWQHLVSUDYHVDSULSDGDMXüLPSURJUDPLPDza SUHSR]QDYDQMHSXWQLKLVSUDYD DGUXJLMHRSWLþNLþLWDþ]DX]LPDQMHRWLVDNDSUVWLMX]DVXVWDY Eurodac.

45 Europska ĐĞŶƚƌĂůŶŝ Unija ƐĞƌǀĞƌ

ĚƌǎĂǀĞ ƐĞƌǀĞƌ ƐĞƌǀĞƌ ēůĂŶŝĐĂ

ŐƌĂŶŝēŶŝ ƚĞƌŵŝŶĂů ƚĞƌŵŝŶĂů ƚĞƌŵŝŶĂů ƚĞƌŵŝŶĂů prijelaz

Slika 2 ŚŝũĞƌĂƌŚŝũƐŬĂŽƌŐĂŶŝǌĂĐŝũĂƵƌŽĚĂĐƐƵƐƚĂǀĂ Obzirom na to da za smještaj snosi odgovornost snosi država ulaska u EU XRELþDMHQRL ]HPOMD X NRMRM MH SRGQHVHQ ]DKWMHY WR ]QDþL GD VYDND RG WLK ]HPDOMD LPD VYRM REUD]DF ]D podnošenje zahtjeva koji je usuglašen sa EU normama po pitanju sadržaja. Za pretpostaviti je NDNR VYDND GUåDYD þODQLFD XQLMH LPDM VYRM VXVWDY ]D REUDGX ]ahtjeva za azil. U RH je to SURSLVDQR]DNRQRPRPHÿXQDURGQRMLSULYUHPHQRM]DãWLWL110RåHVH]DNOMXþLWLNDNR WH REUDVFH VYDND GUåDYD SURSLVXMH ]D VHEH DOL ]ERJ (8 RþLWR SRVWRMH REYH]QL ]DMHGQLþNL podaci koji su standardizirani i mogu se razmjenjivaWLXQXWDUGUåDYDþODQLFDXQLMH1DMEROMLL GRND]DQL IRUPDW ]D WDNYX UD]PMHQX SRGDWDND MH XSUDYR ;0/ 2VLP ãWR RPRJXüXMH standardiziranu razmjenu podataka kod XML-a je GREUD RVRELQD WR ãWR MH PRJXüH ÄQDPLMHQLWL³SRGDWNHWDNRGDLKQHPRåHþLWDWLRQDMNRPHQisu namijenjeni odnosno onaj tko nema ovlasti.

3. Što se u stvarnosti dogodilo u „migrantskom valu“ 2015.

-RãVHQD]LUDODL]EMHJOLþNDNUL]DQDJUþNLPLWDOLMDQVNLPREDODPDNDGDVXSRþHOL SUYLYDORYLL]EMHJOLFDVWL]DWLEURGRYLPDQDREDOH(89HüVXWDGD]HPOMHSULPDWHOML *UþNDL ,WDOLMD SRþHOH JRYRULWL NDNR VX LP SULKYDWQL NDSDFLWHWL QD JUDQLFL NDSDFLWHWD L NDNR XYMHWL prihvata prijete katastrofom. U zemljama EU su sve državne administracije poznate po VSRURVWL L RELþQR VH VYH VDPR RG VHEH ULMHãL Srije nego što bude stvarno potrebito nešto SRGX]HWL-RãMHVSRULMDDGPLQLVWUDFLMDXQLMHX %UX[HOOHVX3RþHWNRPJRGLQHX*UþNX SRþLQMXRGOD]LWLSROLFDMFLL]5+QDLVSRPRü]DSULKYDWL]EMHJOLFDLQMLKRYXNYDOLILNDFLMX 9Hü MHWDGDSULPLMHüHQ LREMDYOMHQRXPHGLMLPD NDNR]QDWDQEURMSRYUDWQLNDUDQLMHYHüREUDÿHQLK L RGELMHQLK 2þLWR MH NDNR VX QHNL QD VLOX VH KWMHOL GRNRSDWL VYRJD FLOMD 7DNRÿHU MH SULPLMHüHQR NDNR YHüLQD QMLK LOL QHPD QLNDNYH GRNXPHQWH RELþQR LK MH SRVOLMH QDOD]LOD pomorska patrola RGEDþHQH X PRUX LOL LPDMX ODåQH VLULMVNH GRNXPHQWH 'RGDWQR WUHED QDJODVLWLNDNRFLMHOXLJRGLQX*UþNDSUROD]LNUR]YHOLNXHNRQRPVNXLSROLWLþNX NUL]X3ROLFDMFLNRMLVXWDGDELOLX*UþNRMLVWLþXNDNRVYHSRPDORNDVQLMHULKSULWLVDNLOHJDODFD VYHYLãHSULWLãüH'RELYDMXLOMXGVWYRLWHKQLNXDOLNDGDWRGRELMXSULWLVDNLKSUHUDVWH'RGDWQR policajci priznaju NDNR LP MH LQWHUQHWVND UDþXQDOQD YH]D VD VHUYHULPD L FHQWUDORP SUHYLãH spora i ne stignu brže raditi. Jednostavno je priliv izbjeglica je SXQRYHüLQHJROLJDJUDQLþQD SROLFLMDVDSRMDþDQMLPDVWLJQHREUDGLWLLL]EMHJOLFHVHSRþLQMXJRPLODWLXSULKYDWQLPFHQWULPD .DSDFLWHWSULKYDWQLKFHQWDUDELYDEU]RQDGPDãHQLXYMHWLXQMLPDGUDVWLþQRSDGDMXVDQLWDUQLL higijenski uvjeti su sve gori i to izaziva ogromno nezadovoljstvo stanovnika tih centara. 8SUDYR]ERJWRJDSRþLQMXQDSXãWDWLWHFHQWUHLL]OD]HYDQLNUHüXSUHPDJUDQLFLSUHPD(88

46 NDPSRYLPD X 7XUVNRM LSULKYDWQLPFHQWULPDX*UþNRMNUXåHSULþHNDNR LK X âYHGVNRM DNR GRÿX þHNDMX VRFLMDOQL VWDQRYL VRFLMDOQD PMHVHþQD SRPRü RG ¼ L ODND PRJXüQRVW GRELYDQMDGREURSODüHQLKSRVORYD Onda se sve to jednog dana preljeva preko Makedonsko-GUþNH JUDQLFH L SOLPD NUHüH SUHPD JUDQLFDPD (8 1RYLQH VX þHVWR SRNXãDYDOH SULND]DWL YUOR QHREMHNWLYQR L JRWRvo LGLOLþQX VOLNX L]EMHJOLFD NRMD X VWYDUQRVWL QLMH ELOD QL EOL]X RQRPH ãWR VH SULND]LYDOR X medijima. Potencirali su se prikazi žene sa djecom a realno to nije bilo ni 10% mase. Dodatno WUHEDVSRPHQXWLNDNRVXSROLFDMFLNRMLVXELOLQDLVSRPRüLX*UþNRMGva mjeseca ranije dali VLJXUQRVQXSURFMHQXRGRODVNXYDODSUHPD+UYDWVNRM0HÿXWLPWDGDWRQLMHELORYDåQRMHUVH WDGDYODGDEDYLODÄYDåQLMLP³VWYDULPDSRSXWSROLWLþNLKSURFHVD%DQGLüX6DQDGHUX0DPLüX privatnim letovima ministara i premijera. Kada se masa slila na granice RH nije bio RUJDQL]LUDQ GRþHN QLWL MH ELOD RUJDQL]LUDQD JUDQLþQD VOXåED 3ROLWLþDUL VX GMHORYDOL SR PHGLMVNRMLQWHQFLMLPHGLMDL](8QDGDMXüLVHGDVHWDNRQHüHQLNRPH]DPMHULWL&LOMMHELR samo „kanalizirati“ (prebaciti dalje) izbjeglice dalje SRRQRMQDURGQRMÄEULJRPRMDSULMHÿLQD drugoga“, jer tako su i nama napravili naši susjedi. Mora se primijetiti kako je tek s vremenom uspostavljena neka kontrola nad tokom tih izbjeglica i to ponajviše zbog pritiska i napora iz EU. Vlada RH je ELOD REH]JODYOMHQD L QDMUDGLMH EL ]D WR RNULYLOD GUXJX SROLWLþNX RSFLMXMHUQLVXRQLWLNRMLVXQHVSRVREQLYHüVXRQLGUXJLNULYL ýHVWRVHSRVWDYOMDSLWDQMHãWRVHWRLNDNRGRJRGLOR2GJRYRUMHMHGQRVWDYDQLGDOLVXJD strani SROLFDMFLQDJUþNRMJUDQLFL Sustav je popustio po pritiskom mase jer se njih više nije PRJORREUDGLWLRQLPWHPSRPNRMLPVXL]EMHJOLFHSULVWL]DOH.DVQLMHVXQHNLPHGLMLLSROLWLþDUL X (8 REMDYLOL NDNR VX 7XUVND L *UþND LVNRULVWLOH L]EMHJOLFH L SXVWLOH LK SUHPD (8 NDNR EL poboljšale VYRMH SUHJRYDUDþNH SR]LFLMH 7DGD MH GRãOR GR SUHRSWHUHüHQMD VXVWDYD L EUDQD MH SRSXVWLOD 2YDM QDþLQ MH XVSRUHGLY VD KDNHUVNLP QDSDGRP QD VHUYHU JGMH VH VHUYHUX ãDOMH odjednom ogromna masa zahtjeva i poruka koje napadnuti server ne može obraditi i dolazi do UXãHQMD VXVWDYD XVOLMHG SUHRSWHUHüHQMD 7HKQLND QDSDGD MH SULPLWLYQD DOL SRND]DOD VH HILNDVQRPNRGVHUYHUDNRMLQHPDMX]DãWLWXRGSUHRSWHUHüHQMDLJQRULUDQMHPLVWDYOMDQMHPXUHG QDþHNDQMH =DRYDNYHVWYDULVXSROLWLþDULLSROLFDMFLWUHEDOLSLWDWLLQIRUPDWLþDUH]DVDYMHWMHUMH to njima svakodnevica. ,QIRUPDWLþDUHYROHUHüLÄSURWRNROLVXWXGDQDVãWLWHDNRWUHEDLRG nas samih.“

4. Poredba zakona, pravilnika i krize sa « « 8 UDQLMH VSRPHQXWRM L RSLVDQRM VLWXDFLML VD L]EMHJOLFDPD PRJXüH MH SRYXüL RGUHÿHQH SDUDOHOH L]PHÿX ]DNRQD L UDþXQDOQLK IRUPDWD L L]PHÿX SUDYLOQLND o primjeni zakona i SURWRNROD ,VWR WDNR VH PRåH SRYXüL RGUHÿHQH SDUDOHOH L]PHÿX ]DãWLWH UDþXQDOD L ]DãWLWH gUDQLFDSRQDMSULMHXORJLþNRPVPLVOX6YDNRVXYUHPHQRUDþXQDORLPDWULVORMD]DãWLWHVOLþQR kao i država, prikazano na slici 33UYLVORM]DãWLWHUDþXQDODMHþXYHQLYDWUR]LG ILUHZDOO NRML se sastoji od samo dvije liste; dozvoli i zabrani. Vrlo jednostavno, ili je dozvoljen pristup UDþXQDOXLSURJUDPLPDLOLQLMH7RMHXVSRUHGLYRVDYDQMVNRPJUDQLFRPGUåDYH koju ili možeš SUHüL LOL QH 'UXJD OLQLMD ]DãWLWH VX UD]QL SURJUDPL ]D ]DãWLWX RG UD]OLþLWLK PDOLFLR]QLK programa. NajEROMHMHNDGDMHGQXYUVWXRSDVQRVWLXNODQMDVDPRMHGDQSURJUDPLQDþHVPHWDMX jedan drugome. Isto i država, jedna policija, jedna vojska, jedno sudstvo. Ne mogu u državi taj posao obavljati dvije agencije ili organizacije. Ne može biti dvije policije ili vojske.

UDþXQDOR država 1 linija zaštite vatrozid (firewall) granica 2 linija zaštite antimaliciozni programi ustav, zakoni, policija, vojska

47 3 linija zaštite mudra glava vlasnika ustavni sud, sud za ljudska prava Slika 3 ƉŽƌĞĜĞŶũĞƌĂēƵŶĂůĂŝĚƌǎĂǀĞ 7UHüD OLQLMD ]DãWLWH UDþXQDOD MH DNR QLãWD RG SUHWKRGQRJ QH ]DXVWDYLVXPQMLYRSRQDãDQMH RQGD SUHRVWDMH VDPR ]GUDY UD]XP L SDPHW YODVQLND UDþXQDOD =DWR X GUåDYL LPDPR UD]QH prizivne sudove kao ustavni sud i sud za ljudska prava u Strasbourgu. Ako to padne gubimo UDþXQDORRGQRVQRGHPRNUDFLMXLPRåGDþDNGUåDYX Zakoni propisuju pravila ponašanja, što se smije ili ne smije. Tako formati dokumenata SURSLVXMXL]JOHGãWRVHPRåHLOLQHPRåHLQDNRMLQDþLQ]DSLVDWLXQMLKDOLNDNRpristupiti tim LVWLPSRGDWFLPD3URWRNROLXUDþXQDOLPDSURSLVXMXãWRVHLJGMHNDNRLNDGDNRULVWLþHPXVH PRåHDþHPXQHPRåHSULVWXSLWLLSRGNRMLPRNROQRVWLPD,VWRWRVD]DNRQLPDLOMXGLPDUDGH pravilnici za primjenu zakona. 5DþXQDOQLSURWRNROLLPDMX slojeve pristupa i za svaki sloj imaš imaš ili propisani format ili novi protokol D VYDNL VOLMHGHüL VORM RVLP VYRJ VLJQDOD MRã kontrolira prethodni sloj. Protokol za Internet komunikaciju TCP/IP ima sedam slojeva gdje MHSUYLIL]LþNLVORMEDNUHQRJLOLRSWLþNRJYRGLþD9UORVOLþQRLGUåDYDJGMHSUYLVORMSUREOHPD PDQMLKJOXSRVWLUMHãDYDSROLFLMDSRDXWRPDWL]PX$NRMHYHüLSUREOHPLGHVHQDVXGSDUHGRP SR VORMHYLPD SUDYRVXÿD $NR QL WR QH GD UMHãHQMH RQGD VH LGH QDXVWDYQLVXGLOLQDVXG]D ljudska prava. =DWRLQIRUPDWLþDULNDåXGDQDVþXYDMXSURWRNROLDNRWUHEDLRGVDPLKVHEH 'RGDWQLSULPMHUVOLþQRVWLMHLWRãWRVHPLJUDQWVNDNUL]DPRåHSRVYHRSUDYGDQRXVSRUHGLWL VDSRNXãDMHPUXãHQMDVXVWDYDSUHRSWHUHüHQMHPEURMD]DKWMHYDQDVXVWDY'RVORYQRLGHQWLþDQ VOXþDM ,VWR NDR L NRG UDþXQDOD QDSDG QLMH VOXþDMDQ 3URPDWUDþ NRML QH YLGL VOLþQRVW LOL QLMH pametan ili nije dobronamjeran.

5. e« 2SHWUDþXQDOQDLQGXVWULMDQXGLVLVWHPVNLRGJRYRU.DRãWRVYLXUHÿDMLNRMLSULPDMXQHNH poGDWNH LPDMX ÄEXIIHU³ NRML ãWLWLWL VXVWDY RG SUHRSWHUHüHQMD L RPRJXüDYD SUHOLMHYDQMH L SRKUDQX YLãND SRGDWDND X ÄEXIIHU³ NDNR EL VH SRVOLMH RGDQGH PRJOL L]YODþLWL SRGDWFL L REUDÿLYDWL EU]LQRP NRMRP VXVWDY PRåH REUDÿLYDWL 'RGDWQR ãWR NODVWHUL UDþXQDOD DOL JULG UDþXQDOD LPDMXPRJXüQRVWGLMHOMHQMDYLãNDUHVXUVDSDPRJXMHGDQGUXJRPHSRPRüLXREUDGL SRGDWDNDãWRüHVORERGQDUDþXQDOD XJULGXSURFHVRUL SRPRüLVYRMLPVORERGQLPNDSDFLWHWLPD RQRPHRSWHUHüHQRPGLMHOX Isto takRL(8PRUDRVPLVOLWLVXVWDYÄEXIIHUD³XNRMLüHSUHOLWL višak izbjeglica koje ne može obraditi odmah na granici DOL LVWR NDR L NODVWHU UDþXQDOD LOL gridovi one zemlje koje imaju slobodne kapacitete ljudstva i opreme tim kapacitetima odmah PRUDWLXVNRþLWLLSRPRüL,WUHüHQDMEROQLMHMHUüHELWLQDMVNXSOMHMHGDüHVHPRUDWLSRPRüL izgraditi potrebitu infrastrukturu državama na rubu vanjske granice koje su bliže zoni ugroze LSULKYDWLWLGDWH]HPOMHVYRMLPOMXGLPDLNDSDFLWHWLPDEUDQHVWDQGDUGERJDWLMLKþODnica koje su cilj takvih seoba.

6. « 1HPDLQHVPLMHELWL]DYDUDYDQMDMHUüHLQDþHSDVWLVXVWDYYDQMVNHJUDQLFHLRQGDYLãHQHüH funkcionirati Schengenski sporazum i puno toga u EU. Bogati moraju shvatiti kako taj sustav ima cijenu i oni ju moraju platiti jer se baš zbRJQMLKLGRJDÿDMXWDNYHVWYDULLLVWRWDNRQLMH NRUHNWQRRþHNLYDWLGDVLURPDãQLMHþODQLFHRVYRPHWURãNXþXYDMXQMLKRYREODJRVWDQMHLMRã]D WRVDPHVQRVHWURãNRYH7RMHOLFHPMHUQRLWRWUHEDUHüL1HGDYQRMHUHþHQRNDNRüHL]JOHGD

48 I]UDHO PRUDWL YUDWLWL RNXSLUDQX ]HPOMX ]D VYRM XQXWDUQML PLU L]JOHGD GD üH ERJDWL PRUDWL SODüDWL]DãWLWXVYRJDEODJRVWDQMD.DNRQHNLNDåXVYHLPDVYRMXFLMHQX

Literatura:

1 ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ŶĂƚŝŽŶĂůŐĞŽŐƌĂƉŚŝĐ͘ƌƐͬǀĞƐƚŝͬϴϲϱ-ǀĞůŝŬĂ-seoba-ůũƵĚŝ͘Śƚŵů 2 Biblija – EŽǀŝǌĂǀũĞƚ͕ĞǀĂŶĜĞůũĞƉŽ>ƵŬŝ͕Dƚϭ͕ϭϴ-Ϯϱ 3 ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ĂŶĐŝĞŶƚ͘ĞƵͬ'ŽƚŚƐͬ 4 ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ĞŶĐŝŬůŽƉĞĚŝũĂ͘ŚƌͬŶĂƚƵŬŶŝĐĂ͘ĂƐƉǆ͍ŝĚсϱϱϰϮϴ ϱ ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ŶĂƚŝŽŶĂůŐĞŽŐƌĂƉŚŝĐ͘ƌƐͬǀĞƐƚŝͬϳϯϰ-krah-ĐŝǀŝůŝǌĂĐŝũĞ-ŵĂũĂ͘Śƚŵů ϲ ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ƐƚĂƌŵŽ͘ďĂͬĨƵŶϮͬŝƚĞŵͬϯϲϴϯϱ-bezdan-ŽƚŬƌŝŽ-uzroke-pada-ŵĂũĂŶƐŬĞ-ĐŝǀŝůŝǌĂĐŝũĞ͘Śƚŵů ϳ ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ŶĂƚŝŽŶĂůŐĞŽŐƌĂƉŚŝĐ͘ĐŽŵ͘ŚƌͬĚĞĨĂƵůƚ͘ĂƐƉ͍ƌƵсϮϳϯΘŐůсϮϬϬϳϬϳϮϯϬϬϬϬϬϬϯΘƐŝĚсΘũĞǌŝŬсϭ ϴ ŚƚƚƉƐ͗ͬͬǁǁǁ͘ƌĞĚĚŝƚ͘ĐŽŵͬƌͬƐŬ,ŝƐƚŽƌŝĂŶƐͬĐŽŵŵĞŶƚƐͬϮϭĞŵϭϬ 9 ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ĨĂĐĞ-ŵƵƐŝĐ͘ĐŚͬŝŶĨŽƌŵͬĐŽůŽŶŝĂůŝƐĂƚŝŽŶͺƐŝďĞƌŝĂ͘Śƚŵů ϭϬ WƌĂǀŝůŶŝŬŽƉŽƐƚƵƉĂŶũƵƉƌĞŵĂƐƚƌĂŶĐŝŵĂ͕DŝŶŝƐƚĂƌƐƚǀŽƵŶƵƚĂƌŶũŝŚƉŽƐůŽǀĂ͕EEϭϰͬϭϯ͕Ϯϲͬϭϯ͕ϴϲͬϭϯ͕ϭϮϲͬϭϰ͕ ϵϱͬϭϱ 11 hƌĞĚďĂsŝũĞđĂ;Ϳďƌ͘ϯϰϯͬϮϬϬϯŽĚϭϴ͘ǀĞůũĂēĞϮϬϬϯ͘ 12 ĞŶĞǀƐŬĂŬŽŶǀĞŶĐŝũĂ ŽǌĂƓƚŝƚŝŝǌďũĞŐůŝĐĂ͕ϭϵϱϭ͘ 13 ŝƌĞŬƚŝǀĂsŝũĞđĂϮϬϬϱͬϴϱͬŽĚϭ͘ƉƌŽƐŝŶĐĂϮϬϬϱ͘ 14 ŝƌĞŬƚŝǀĂƵƌŽƉƐŬŽŐƉĂƌůĂŵĞŶƚĂŝsŝũĞđĂϮϬϭϯͬϯϮͬhŽĚϮϲ͘ůŝƉŶũĂϮϬϭϯ͘ ϭϱ ŝƌĞŬƚŝǀĂsŝũĞđĂϮϬϬϯͬϵͬŽĚϮϳ͘ƐŝũĞēŶũĂϮϬϬϯ͘ ϭϲ ŝƌĞŬƚŝǀĂƵƌŽƉƐŬŽŐƉĂƌůĂŵĞŶƚĂŝsŝũĞđĂϮϬϭϯͬϯϯͬhŽĚϮϲ͘ůŝƉŶũĂϮϬϭϯ͘ ϭϳ ŝƌĞŬƚŝǀĂsŝũĞđĂϮϬϬϰͬϴϯͬŽĚϮϵ͘ƚƌĂǀŶũĂϮϬϬϰ͘ ϭϴ hƌĞĚďĂsŝũĞđĂ;Ϳďƌ͘ϯϰϯͬϮϬϬϯͬŽĚϭϴ͘ǀĞůũĂēĞϮϬϬϯ͘ 19 hƌĞĚďĂ;hͿďƌ͘ϲϬϰͬϮϬϭϯƵƌŽƉƐŬŽŐƉĂƌůĂŵĞŶƚĂŝsŝũĞđĂŽĚϮϳ͘ůŝƉŶũĂϮϬϭϯ͘ ϮϬ hƌĞĚďĂsŝũĞđĂ;Ϳďƌ͘ϮϳϮϱͬϮϬϬϬŽĚϭϭ͘ƉƌŽƐŝŶĐĂϮϬϬϬ͘ 21 hƌĞĚďĂ;hͿďƌ͘ϲϬϯͬϮϬϭϯƵƌŽƉƐŬŽŐƉĂƌůĂŵĞŶƚĂŝsŝũĞđĂŽĚϮϲ͘ůŝƉŶũĂϮϬϭϯ͘

49 Msc Živanka Miladinoviü1 UDK 004:314.15

1$ý,1,.25,âû(1-$, ZLOUPOTREBE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA U CILJU REALIZOVANJA 0(Ĉ81$52'1( MIGRACIJE

Apstrakt

The fact is that the Internet connected about two hundred countries, as well as that technology advances has reached limits of the complete computer control of the most important social processes in the last twenty years.

Information revolution has facilitated global connections, that contributed to the development of awareness about inequalities and discovering new opportunities in the other place. In that sense, Internet, social networks and mobile phones are used by migrants in the decision to migrate, in determining the destinations and routes of movement.

Information technologies are an important factor of influence on the increase in the volume of international migration. Using a special application on the mobile phone or computer (for example, GPS) is great benefit in the process of irregular migration, so that migrants could independently carry out the migration process. Also, Information technologies are used for communicating with other migrants or smugglers during the realization of migration or smuggling.

Except for establishing communication and obtaining information, modern technology is used to carry out illegal activities by migrants during the migration process such as falsifying documents.

On the other hand, modern forms of communication and technology are used in the work of the relevant border agencies for the purposes of border control and prevention of illegal border crossings and smuggling.

Key words: information technologies, Internet, migration, smuggling

1 Diplomirani master pravnik, asistent na Fakultetu za poslovno industrijski menadžment Univerzitet ,,Union Nikola Tesla“

50 Uvodna razmatranja

Termin informaciona i komunikaciona tehnologija (engl. Information and Communications Technology - ICT) odnosi se na QDþLQHNRULãüHQMDUDþXQDUD]Dprikupljanje, REUDGXþXYDQMH]DãWLWXLSUHQRVLQIRUPDFLMD, PUHåQRSRYH]DQVGUXJLPUDþXQDULPD.

Internet predstavlja najvHüL LQIRUPDFLRQR-komunikacioni sistem, koji RPRJXüDYD LQWHUNRPXQLNDFLMXPLOLRQDUDþXQDUDXFHORPVYHWXDNRMLPDQH]DYLVQR upravljaju pojedinci za liþne potreba ili u ime organizacije, a koji su izabrali GDVHSULNOMXþHRSãWLPSURWRNROLPD komunikacije, narRþLWR SURWRNROLPD SR]QDWLP NDR TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol). .RULãüHQMH VWDQGDrdizovanih protokola TCP/IP daje utisak korisniku interneta da je deo jedinstvene mreže, a koja, u stvari, predstavlja zbir nezavisnih mreža L RPRJXüDva mu da preuzima informacije i plasira vlastite sadržaje ostalim korisnicima mreže.

Ova tehnološka inovacija, koja konstantno transformiše društvo i ekonomiju, SUHGVWDYOMDDOWHUQDWLYQXSURVWRUQXGLPHQ]LMXXQXWDUNRMHVHXVSRVWDYOMDYH]DL]PHÿXUD]OLþLWLK SHUVRQDOQLK UDþXQDUD UDþXQDUVNLK PUHåD UD]OLþLWLK YLUWXHOQLK ]DMHGQLFD L SRMHGLQDFD NRML PRJX DOL L QH PRUDMX GD EXGX QMLKRYL þODQRYL Baš NDR L IL]LþNL SURVWRU JOREDOQH PUHåH sadrže entitete, tj. iQIRUPDFLMH UD]OLþLWLKREOLNDSRSXWSRUXNDHOHNWURQske pošte, veb-sajtova, fajlova itd.) koji mogu da budu WUDQVSRUWRYDQL LVSRUXþHQL LOL SUHX]HWL 2YD YHãWDþND tvorevina, u kojoj paralelno koegzistiraju virtuelno i realno, iziskuje YLVRNX WHKQLþNX opremljenost i dobru informacionu infrastrukturu.

0RJXüQost, koju pruža globalna mreža, pored ostalog, jeste spajanje ljudi zarad PHÿXVREQHNRPXQLNDFLMHLRPRJXüDYDQMHNRULVQLNXGDGHOLLnformacije za liþne potreba ili u ime organizacije RVWDOLP þODQRYLPD JOREDOQH PUHåH SRPRüX alatki ,,koje se lako koriste'' (easy-to-use publishing tools). Poslednje dve decenije obeležene su ekspanzijom sveopšteg oslanjanja na mrežno povezivanje. Glavna prednost komunikacije u okvirima globalne mreže je da se uspostavlja trenutno, pri þHPX MH IL]LþND ORNDFLMD NRULVQLND Xglavnom potpuno nevažna. Osim UDþXQDUima, ovom mrežnom povezivanju PRJXüHMHSULVWXSLWLLVDVDYUHPHQLK PRELOQLKXUHÿDMDNRML su postali pravi mali raþunari za poneti.

Informaciono- komunikacione tehnologije predstavljaju sastavni deo svih društvenih procesa, pa i procesa migracije, i iako datiraju od nastanka ljudskog društvaQDURþLWRãLURNH UD]PHUHLUD]OLþLWHIRrme dobijaju u savremenom svetu.

Zakon o upravljanju migracijama Republike Srbije, pri ukazivanju QDUD]OLNXL]PHÿX spoljnih i unutrašnjih migracija, ovu oblast definiše QD VOHGHüL QDþLQ Migracija je dobrovoljno ili prinudno napuštanje države porekla ili boravka radi privremenog boravka ili stalnog nastanjenja u Republici Srbiji i dobrovoljno ili prinudno napuštanje Republike Srbije radi privremenog boravka ili stalnog nastanjenja u drugoj državi (spoljna migracija), kao i promena prebivališta unutar teritorije Republike Srbije, odnosno promena mesta boravka unutar teritorije Republike Srbije ukoliko je do promene došlo prinudnim putem (unutrašnje migracije).”2

2 Zakon o upravljanju migracijama, „Službeni glasnik RS", br. ɨGQRYHPEUD

51 Informaciono-NRPXQLNDFLRQHWHKQRORJLMHYHüXSULPHQXQDOD]HXSURFHVXspoljne, tj. PHÿXQDURGQH PLJUDFLMH NRMD VH X teoriji definiše kao: ,,VYDNR SUHNRJUDQLþQR NUHWDQMH VWDQRYQLãWYD L QMHJRY SULMHP L SULVXVWYR UD]OLþLWRJ WUDMDQMD X ]HPOML X koju se migracije slivaju, a QH]DYLVQRRGVXEMHNWLYQLKPRWLYDLLQGLYLGXDOQLKREHOHåMDXþHVQLNDRYRJSURFHVDL migracione politike zemalja mHÿX NRMLPD VH PLJUDFLMD RGYLMD SUL þHPX VX Gva primarna elementa u RGUHÿHQMX PHÿXQDURGQLK PLJUDFLMD- mobilnost, tj. ulazak i boravak u stranoj zemlji i strano državljanstvo”.3

U trenucima svojstvenim procesu PHÿXQDURGQH migracije, i to bilo da je ona uslovljena potrebom da se poboljšaju materijalne ili socijalne prilike ili intervencijom spoljnog faktora, informaciona WHKQRORJLMDQXGLVLMDVHWPRJXüQRVWLPLJUDQWLPDLþODQRYLPD njihovih porodica.

.RULVWHüLVYRMHWHOHIRQHWDEOHWHLGUXJHSDPHWQHXUHÿDMHPLJUDQWLPRJXGDVHSRYHåX VRWYRUHQRPEHåLþQRPPUHåRPNRMDLPRPRJXüDYDHILNDVDQLEH]EHGDQSUHQRVSRGDWDND i povezivanje sa svojim prijateljima i porodicama da bi organizovali nastavak svoje potrage za boljim životom.

1DþLQLNRULãüHQMDLQIRUPDFLRQLK tehnologija radi realizovanja PHÿXQDURGQHmigracije

Informacione tehnologije imaju veliki uticaj na donošenje odluke o migriranju, tj. o kretanju pojedinaca ili grupa ljudi preko granica država i unutar njih bez obzira na distancu koja se pri tome prelazi, kao i bez obzira na uzroke i okolnosti pod kojima se kretanje odvija.4

Po ovoj ekstenzivnoj definiciji, migracija obuhvata svako kretanje stanovništva, XNOMXþXMXüL tu i kretanje izbeglica, raseljenih lica, ekonomskih migranata i osoba koje se NUHüXradi spajanja porodice.

Donošenje odluke o migriranju može da bude uslovljeno ekonomskim ili neekonomskim motivima. Ukoliko je UHþRQHHNRQRPVNim migracijama, koje se odvijaju u potrazi za manje nasilnim okruženjem, UDGL L]EHJDYDMD SRWHQFLMDOQLK SRVOHGLFD JUDÿDQVNRJ rata i radi preživljavanjaPLJUDQWLPDVXRGYHOLNHSRPRüLLQIRUPDFLje o mestu gde se mogu skloniti i biti bezbedni. Za samo nekoliko minuta provedenih na globalnoj mreži migranti se PRJXXSR]QDWLVSROLWLþNRPLHNRQRPVNRPVLWXDFLMom države u koju žele da migriraju.

Masovna nezaposlenost, siromaštvo, slabo imovinsko stanje, niska i neredovna primanja, nestašica osnovnih životnih namirnica, pak, sveli su životni standard znatnog dela stanovništva na egzistencijalni minimum. To je razlog migranata da na drugom mestu pokušaju da obezbede sredstva za život traženjem zaposlenja bilo u legalnom biznisu, bilo u sivoj zoni, tj. preduzimanjem protivpravnih radnji. 1DMþHãüH XSUDYR QD internetu migranti ]DSRþLQMX SRWUDJX ]D ]DSRVOHQMHP SUHWUDåXMXüL internet-portale za traženje posla, a koji

3 Kofman, E., Phizacklea, A., Raghuram, P., Sales, R., Gender and International Migration in Europe: Employment, welfare and politics, Routledge, London and New York, 2000, p. 8.

4 Glossary on migration, International Organization for Migration, Geneva, 2011, p. 62. i 63.

52 obiluju informacijama o upražnjenim radnim mestima, potrebnoj kvalifikaciji, zaradi, kao i opisima posla. Ukoliko im odgovara ponuda poslova u datoj državi, mogu onlajn aplicirati slanjem CV-D X HOHNWRQVNRM IRUPL L PRWLYDFLRQRJ SLVPD SUL þHPX üH OLþQL NRQWDNW GRüL u RE]LUDNRXÿXu uži izbor.

Kada migranti donesu odluku o migriranju, SRPRüu informaciono-komunikacione tehnologije PRJX QDüL QDMSRJRGQLMX UXWX NUHWDQMD. U tom smislu migrantima je od velike SRPRüL DSOLNDFLMD za smart telefone Waze, koja pored navigacije pruža korisnicima širok spektar besplatnih usluga. Ova aplikacija zasnovana je na grupnoj razmeni informacija o stanju na putevima, tako da migranti u razliþitim vozilima mogu da budu sinhronizovani i da zajedno uspešno stignu do odredišta. Povezujuüi vozaþemeÿusobno, ova aplikacija stvara lokalne zajednice vozaþa koje rade zajedno na poboljšanju svakodnevnog opšteg stanja na putevima. To se ostvaruje tako što, kada vozaþunese adresu odredišta, prati ,,smernice drugih vozaþa”, a i sam može da ima aktivnu ulogu u obaveštavanju o okolnostima s kojima se susreo. Od ostalih navigacija Waze izdvaja to što sami korisnici imaju moguünost ureÿivanja mape i ispravljanja grešaka (loše ucrtanih raskrsnica, nedozvoljenih skretanja i sliþno).

Migranti koriste ovu aplikaciju da razmenjuju informacije o bezbednosti granica, nesreüama, radovima na putu ili gužvi u saobraüaju, i to sve u realnom vremenu. Prilikom odabira destinacije i aktiviranja navoÿenja, Wazer ima moguünost da odabere jednu od ponuÿenih putanji. Putanje se preraþunavaju na osnovu jedne od dve ponuÿene opcije – najkraüi ili najbrži put.

Sledstveno tome, Waze aplikacija pomaže da se izbegnu frustracije uzrokovane zastojima u sabraüaju i znatno skraüuje vreme putovanja migranata tako što im pokazuje nove putanje, za koje nisu znali. Ova aplikacija ima velike prednosti za ilegalne migracije, jer za razliku od ostalih navigacija, migrante obaveštava o mestu gde se nalaze policijske patrole po dojavama ostalih korisnika aplikacije.

Pomoüu Waze aplikacije migranti mogu i uštedeti novac tako što üe im biti preporuþena najjeftinija benzinska pumpa na putu, a þije cene ažuriraju ostali voza þi. Ušteda se može ostvariti i izbegavanjem puteva s naplatom ukoliko se u okviru podešavanja Waze-a, udelu„Navigation” („Navigacija”) aktivira opcija „Avoid toll roads” („Izbegavaj naplatne puteve”).5

Kada doÿu do odredišta, migrantima su neophodne nove informacije za snalaženje u novoj sredini (npr., o cenama smeštaja, hrane i prevoza, vremenskoj prognozi i druge), a koje mogu da dobiju takoÿe zahvaljujuüi globalnoj mreži.

Za migranate, koji su pobegli od rata i gladi ostavljajuüi svoj dom, životne navike i drage ljude, jedna od kljuþnih stvari je moguünost da se informišu i komuniciraju putem interneta.

Imajuüi u vidu da je komuniciranje jedno od najsloženijih, najobuhvatnijih i svakako najdinamiþnijih aktivnosti u ljudskom društvu, a za koju se smatra da je ,,jedna od neospornih konstanti društva, bez koje se ne može pokušati definisanje ljudske zajednice, a da se ne

5 https://www.waze.com

53 krene od tvrdnje da se upravo procesom komuniciranja ona neprestano konstituiše i samoobnavlja u socijalnom prostoru i vremenu”.6

Upravo je nepresušna ljudska potreba za komuniciranjem, kontaktom i socijalizaciom, pa makar samo u virtuelnom obliku, zaslužna za veliki uspeh društvenih mreža, koje putem modernih interaktivnih društvenih medija pružaju korisnicima PRJXüQRVW stvaranja sopstvenih veb-stranica, tema, grupa, foto-galerija i on-lajn prijatelja (koji ne moraju da budu REDYH]QRSULMDWHOMLXUHDOQRPåLYRWX X]YLVRNVWHSHQPHÿXVREQHSRYH]DQRVWLVYLKHOHPHQWD društvene PUHåHLEULJX]DVDPRVWDOQRRGUHÿLYDQMHVWHSHQDSULYDWQRVWLVYDNRJSRMHGLQFDTe društvene zajednice fokusirane su na spajanje ljudi ]DUDGPHÿXVREQRJXWLFDMDLRKUDEULYDnje korisnika da plasiraju informacije i ideje putem OLþQLKSURILODQDJOREDOQLPPUHåDma.

Od nastanka društvene mreže Classmates.com, NRMDMHRPRJXüLOD spajanje ljudi putem adresa njihovih elektronskih pošta NRULVQLþNL SURILOL SRVWDMX FHQWUDOQD NDUDNWHULVWLND društvenih mreža i RPRJXüDYDMXNRULVQLFLPDVWYDUDQMHVSLVND prijatelja i traženje korisnika sa VOLþQLPLQWHUHVRYDQMLPD, kao LQMLKRYRRUJDQL]RYDQMHSRJUXSDPDXNRMLPDüHL]QRVLWLVYRMH stavove.

7UHQGRYLVHL]GDQDXGDQPHQMDMXDVQMLPDLSRSXODUQRVWRGUHÿHQHGUXãWYHQHPUHåH varira. Glavna prednost društvenih mreža jeste razmena liste kontakata jednog korisnika s drugim korisnicima te društvene mreže. Na taj QDþLQRVWYDUXMHse socijalizacija na društvenim mrežama, i to kako ona poslovnog karaktera, tako i ona kojom se pronalaze stari prijatelji ili ona globalnog karaktera - namenjena druženju i zabavi.

U teškim životnim trenucima, svojstvenim procesu PHÿXQDURGQH PLJUDFLMH migrantima je od velike važnosti ostvarivanje komunikacije i mrežno povezivanje, i to kako s licima u istoj situaciji, WDNRLVDþODQRYLPDSRURGLFH

Na društvenoj mreži Facebook nalaze se brojne grupe koje objedinjuju migrante iste nacionalnosti. Putem Facebook-ovog Messenger-a migranti mogu da komuniciraju u grupi ili direktno, kao i da razmenjuju odreÿene fajlove. Ažurni þlanovi putem ove društvene mreže opisuju rutu kojom su se kretali, stepen bezbednosti, prepreke s kojima su se suoþili, gde se mogu nabaviti životne namirnice, gde se može naüi smeštaj i sliþne informacije korisne za migrate.

Meÿutim, glavna prednost tih grupa su saveti migranata koji su bili u sliþnoj situaciji i njihova iskustva o azilu, naþinima uspostavljanja kontakta s licima koja im mogu pomoüi, kao i brojna upozorenja na „vodiþe'' koji iskoriãüavaju migrante uzimajuüi im novac. Na taj naþin migranti pouþeni ranijim iskustvima svojih zemljaka mogu da izbegnu brojne zloupotrebe.

Sa þlanovima porodice, od kojih su odvojeni, migranti mogu da budu u neprestanom kontaktu pomoüu Anroid,iOSiWindows ureÿaja s instaliranim besplatnim aplikacijama Viber, WhatsApp i Telegram. Zahvaljujuüi tim izumima informaciono-komunikacionih tehnologija migranti mogu koriãüenjem Wi-Fi mreže besplatno da telefoniraju, šalju tekstualne i multimedijalne poruke korisnicima istih aplikacija s internet konekcijom bilo gde u svetu da se nalaze.

6 Foss, K. & Littlejohn, S., Theories of Human Communication, Ninth Edition, Belmont, CA, 2008.

54 Ilegalnim migrantima, koji strepe od lociranja i deportovanja, pogoduje aplikacija Telegram, koja kombinuje elemente popularnih aplikacija Snapchat-a i WhatsApp-a. Za razliku od navedenih aplikacije, s kojima ima velikih sliþnosti, prednost Telegrama bazirana je na MTProto sistemu komunikacije, koji omoguüava razmenu poruka bez centralnog servera. Ta aplikacija koriãüenjem ,,end to end” enkripcije podataka omoguüava migrantima visok stepen zaštite podataka koje razmenjuju u razgovorima, kao i opciju trajnog uništenja ostvarenih konverzacija aktiviranjem tajmera za brisanje poruka u rasponu od dve sekunde do sedam dana. Korisnici iOS, Android, Windows Phone i PC platformi zahvaljujuüi Telegramu mogu komunicirati i deliti razliþite vrste fajlova, ukljuþujuüi tu i .mp3 i video-datoteke, a bez straha da üe oni biti zloupotrebljeni.

Zloupotrebe informacionih tehnologija tokom realizovanja meÿunarodne migracije

Pojava interneta NDR L VYH YHüD JOREDOQR UDVSURVWUDQMHQD XSRWUHED LQIRUPDFLRQLK L telekomunikacionih tehnologija uticale su na porast ilegalnih aktivnosti u tom prostoru. Upotreba servera, NRMLSUXåDMXRSFLMHDQRQLPQRJNRULãüHQMDLQWHUQHWDPogXüQRVWRWYDUDQMD veb-elektronske pošte, NRULãüHQMa lažnih elektronskih adresa i postavljanja lažnih internet VDMWRYD GDQDV VX RVQRYQR RUXÿH X UXNDPD L]YUãLODFD zloupotreba primenom savremenih informacionih tehnologija.

Usled pojave interneta tradicionaOQR NULYLþQR GHOR SUHYDUH SRSULPilo je široke GLPHQ]LMH EXGXüL GD VH UDGL R UHODWLYQR QHLVUWUDåHQRP REOLNX NULPLQDOQRJ SRQDãDQMD V obzirom na YHOLNX IHQRPHQRORãNX UD]QRYUVQRVW RYH SRMDYH .ULYLþQR GHOR SUHYDUH, koje predstavlja lažno prikazivanje ili prikrLYDQMHþLQMHQLFDXFLOMX stvaranje zablude ili održavanja X]DEOXGLLQDYRÿHQMHnekog lice da QDVYRMXãWHWXLOLQDãWHWXWXÿHLPRYLQHQHãWRXþLQLLOLQH XþLQLQDOD]LQDJOREDOQLPPUHåDPDSORGQRWOR

%URMREOLNDSUHYDUHLQDþLQa njihove realizacije praNWLþQRsu QHRJUDQLþHQi i u praksi se VXVUHüXNDNRRQHYUORSULPLWLYQHLJUXEHWDNRLRQHpri kojima SRþLQLRFLLVSROMDYDMXveliku veštinu i rafiniranost.

'UXãWYHQH PUHåH VX QDMþHãüH PHVWR ]D L]YUãHQMH VRFLMDOQRJ LQåLQMHULQJD PLJUDQDWD gde prevaranti nalaze, kontaktiraju sa žrtvom L REUDÿXMX” je. Potencijalne žrtve su pre ekspanzije društvenih mreža tražene u starijim oblicima društvenih zajednica, kao što su, na primer: theGlobe.com, GeoCities.com i Tripod.com, koje su obuhvatale i blogove, grupe za vesti, imejling OLVWHLSULþDRQLFH(chat rooms).

=DKYDOMXMXüLGUXãWYHQLPPUHåDPDSUHYDUDQWLPRJXda sakupljaju podatke o licu koje üHSRVWDWLåUWYDFacebook ili Twitter su nepresušan izvor vrednih informacija za izvršenje prevara zato što se ljudi slobodnije ponašaju na društvenim mrežama nego u realnom svetu, ne proveravaju identitet svojih virtuelnih prijatelja, te spremno otkrivaju detalje iz svog života, npr. želju za zaposlenjem van mesta boravišta ili ugroženost ratnim okolnostima, a NRMHQDSDGDþODNR može zloupotrebiti za svoje namere.

Prevaranti su svesni psiholoãNRJ SULWLVND L QHGRVWDWND PRJXüQRVWL L]ERUD XJURåHQLK migranata, i to QDURþLWR RQLK NRML XVOHG UDWQLK RNROQRVWL spasavaju život. Najþeãüi vidovi

55 prevara kojima su podložni migranti odnose se na ilegalni transver, snabdevanje lažnim ispravama i obeüanje zaposlenja u drugoj državi.

Prevaranti su u izvršenju tih vrsta prevara uporni i ne žale vremena i truda da aktivno komuniciraju sa žrtvom da bi prisvojile njeno poverenje. Da bi privukli pažnju potencijalnog migranta, prevaranti kreiraju profil s oglasom za siguran naþin zarade, dovoljno privlaþan da ga žrtva ne bi mogla odbiti. Lažno predstavljanje prisutno je i kada prevaranti kreiraju nalog u ime turistiþke organizacije koja se bavi transportom migranata do odredišta.

8NROLNRåUWYDSUHYDUHSULVWDQHQDSRQXGXSUHYDUDQDWDL]YUãLRFLSUHYDUHVHVODNRüRP VQDOD]H X UD]OLþLWLP RNROQRVWLPD koje NRPXQLNDFLMD VD åUWYRP QDPHüH U kratkom vremenskom roku mogu kreirati lažni nalog, fotografije i obe]EHGLWL GUXJH GRND]H NRML üH SRWNUHSLWL QMLKRYX SULþX, SRSXW IDOVLILNRYDQLK GRNXPHQDWD V ODåQLP SHþDWLPD SRWSLVLPD L drugom lažnom sadržinom.

Da bi se žrtva ubedila u istinitost posla, prevaranti, osim komunikacije putem društvenih mreža, dogovore nastavljaju putem PRELOQLKWHOHIRQDNRULVWHüLpripejd sim kartice, koje po izvršenju prevare uništavaju.

Prevaranti se ne libe da zarad profita angažuju i advokate, bankarske službenike i GUXJDVWUXþQDOLFDNRMDVHXNOMXþXMXXNRPXQLNDFLMXi dovode migranta u zabludu i održavaju ga u lažnom uverenju da se zaista radi o pravom, a ne fiktivnom poslu.

.DRRUXÿH]DL]YUãHQMHRYHSUHYDUHNRULVWHVH falsifikovana dokumentacija, EHåLþQL WUDQVIHULQRYFD]DSUHQRVSURWLYSUDYQRVWHþHQLKQRYþDQLKVUHGVWDYDWHKQLþNDVUHdstva kojima VH RPRJXüXMH DQRQLPQD NRPXQLNDFLMD veb-bazirana elektronska pošta, elektronski nalozi prethodno preuzeti od pravih korisnika, faks mašine za slanje faks poruka pri razmeni dokumentacije sa žrtvama prevara, lažne stranice na internetu kojima se žrtva dovodi u ]DEOXGXGDNRPXQLFLUDLVDUDÿXMHVSUHGVWDYQLFLPDOHJDOQLKLOHJLWLPQLKLQVWLWXFLMDLGU.7

Prevaranti nakon nasedanja žrtve na njihovu priþu traže uplate novca da bi organizovali njihov dolazak, potkupili zaposlene na državnim prelazima i drugo. Migranti, koji napuštaju svoju državu zbog oružanih sukoba, nedostatka posla ili þak progonstva zbog vere ili nacije, svesni svog ugroženog položaja, pristaju na rizik i na raþun prevaranata uplaüuju tražene novþane iznose da bi njihovo migriranje bilo realizovano.

Kada žrtva uplati novac, prevaranti neispunjenje dogovora SUDYGDMX SRWHãNRüDPD L nastankom novih troškova i izdataka, uz stalno ukazivanje na izvesnost realizacije posla. 3UHYDUDQWL VH RVODQMDMX QD þLQMHQLFX GD üH, dok migranti shvate da su prevareni, novac migranata ELWLLVSODüHQWHGDRãWHüHQLQHüHVWLüLGDEORNLUDWUDQVIHU

Psihološki pritisak na migrante dodatno se vrši i insistiranjem na ,,tajnosti posla” zbog njegove protivpravnosti. Uz navedeni, dodatni psihološki pritisak migranti vrše i sami nad

7 '\UXG Ɇ An analysis of Nigerian 419 Letters, Proceedings of 2005 Annual Association for Business Communication, Convention Association for Business Communication, USA, 2005 p. 11.

56 sobom kada ustanove da su prevareni, te oni i dalje nastoje da nastave komunikaciju da bi povratili novac.8

Po izvršenju prevare prHVWDMHNRQWDNWVSUHYDUDQWRPDPRJXüQRVWGDPXVHXÿHXWUDJ MHPLQLPDOQDýLQMHQLFDMHGDL]YUãLRFLRYLKNULYLþQLKGHODNRULVWHLQIRUPDFLRQHWHKQRORJLMH GDELVDNULOLVYRMLGHQWLWHWLIL]LþNXORNDFLLMXL da bi osujetili napore policijskih službi da ih otkriju. Ovu zamisao ostvaruju tako što komuniciraju sa žrtvama iz internet kafea ili ugostiteljskih objekata s otvorenim internet mrežama.9

1D QDYHGHQL QDþLQ QDVWDMX YHOLNL PDWHULMDOQL JXELFL PLJUDQDWD koji su se YRÿHQL humanim, emotivnim ili poslovnim razlozima naivno upustili u ponudu prevaranata i uplatili su novac YHUXMXüL X LVSXQMHQMH GUXJH VWUDQH NRMa se koristila metodama socijalnog inžinjeringa da bi ih XYHULODXLVWLQLWRVWSULþH

Konvencija o visokotehnološkom kriminalu je u þlanu 8. definisala ,,prevare koje su u vezi s kompjuterima” na sledeüinaþin: ,,[…] nanošenje imovinske štete drugim licima kada se to uþini bespravno i s namerom, na sledece naþine:

a. bilo kakvim unošenjem, menjanjem, brisanjem ili prikrivanjem kompjuterskih podataka; b. bilo kakvim ometanjem funkcionisanja kompjuterskih sistema s a namerom prevare ili GUXJRPQHþDVQRPQDPHURPGDse bespravno pribavi ekonomska dobit za sebe ili za druga lica.”10

Konvencija WDNRÿH preporuþuje državama þlanicama da usvoje takve legislativne i ostale neophodne mere da bi u njihovom nacionalnom pravu kao kriviþno delo bilo okvalifikovano delo raþunarske prevare.

Teži oblik zloupotrebe informacionih tehnologija u procesu PHÿXQDURGQLKmigracija SUHGVWDYOMD REH]EHÿLYDQMH PLJUDQWLPD IDOVLILNRYDQLK GRNXPHQDWD a NRMD üH im RPRJXüLWL nezakonit ulazak u drugu državu.

Nezakonitim ulaskom u Republiku Srbiju se smatra: ,,ulazak van mesta ili vremena RGUHÿHQRJ ]D SUHOD]DN GUåDYQH JUDQLFH L]EHJDYDQMHP JUDQLþQH NRQWUROH XSRWUHERP WXÿH QHYDåHüH RGQRVQR ODåQH SXWQH LOL GUXJH LVSUDYH GDYDQMHP QHLVWLQLWLK SRGDWDND JUDQLþQRM policiji za vreme trajanja zaštitne mere udaljenja stranca sa teritorije Republike Srbije, mere bezbednosti proterivanja stranaca iz zemlje ili mere otkaza boravka”.11

Zavedeni prLþDPD RGREURSODüHQRPUDGXQDFUQR´XEDURYLPDQRüQLPNOXERYLPD za obavljanje NXüQLKSRVORYDþXYDQMe dece ili, pak, EHåHþLRGUDWRP]DKYDüHQHGRPRYLQH, EXGXüL PLJUDQWL, VXRþHQL s restriktivnim viznim režimom mnogih država, pristaju da

8 %XFKDQDQȳ*UDQWȺInvestigating and Prosecuting Nigerian Fraud, U. S. Attorneys’ Bulletin, vol. 49, no. 06, USA, 2001, p. 39-47.

9 &KDZNL Ɇ Anonymity in Cyberspace: Finding the Balance between Privacy and Security, Revista da Faculdade de Direito Milton Campos, Nova Lima, Brazil, vol. 11, 2006, p. 39-64.

10 Konvencija RYLVRNRWHKQRORãNRPNULPLQDOX þO.8).

11 Zakon o strancima, „Službeni glasnik RS", br. 97/2008 þO. 10).

57 falsifikuju dokumenta da bi došli u željenu državu.

)DOVLILNRYDQMHLVSUDYDSUHGVWDYOMDNULYLþQo delo koje je prisutno od najstarijih pisanih pravnih spomenika sve do današnjih dana. Objekt napada, kad se radi o ovim kriviþnim delima, jesu isprave kao sredstvo za odvijanje pravnog saobracaja i sredstvo kojim se dokazuju RGUHÿHQe pravno relevantne þLQMHQLFe.

S obzirom na veliki znacaj isprava, kao i na ulogu modernih tehnologija koja omoguüava razne vidove ugrožavanja i napada na te društvene vrednosti, ali i na anonimnost krivotvoritelja, Konvencija o visokotehnološkom kriminalu regulisala je ovu materiju u delu ,,Falsifikovanje koje je u vezi s kompjuterima”, i to na sledeüinaþin: ,,6YDNDþODQLFDWUHEDGD usvoji takve legislativne i ostale neophodne mere da bi se u njenom nacionalnom pravu kao NULYLþQR GHOR RNYDOLILNRYDOR XQRãHQMH PHQMDQMH EULVDQMH LOL SULNULYDQMH NRPSMXWHUVNLK pRGDWDND NRMH UH]XOWLUD SRGDFLPD NRML QLVX DXWHQWLþQL a u nameri GD VH XþLQL GD RQL EXGX VPDWUDQL]DDXWHQWLþQHLGDVHQMLPDXUHGRYQHVYUKHSRVWXSDNDRGDVXDXWHQWLþQLEH]RE]LUD QDWRGDOLVXWLSRGDFLGLUHNWQRþLWOMLYLLUD]XPOMLYLýODQLFDPRåHXVOoviti da postoji namera SUHYDUHLOLVOLþQDQHþDVQDQDPHUDGDELVHXVWDQRYLODNULYLþQDRGJRYRUQRVW”12

PRVOH LOHJDOQRJ XODVND X VWUDQX GUåDYX PLJUDQWL þHVWR RVWDMX EH] GRNXPHQDWD ine doELMDMX REHüDQD ]DSRVOHQMD. U takvim uslovima mnogi postaju predmet trgovine ljudima, kao i raznih drugih oblika eksploatacije6XRþHQLVEH]L]OD]QRPVLWXDFLMRPLQHPRJXüQRãüX prijave prevare nadležnim organima zbog sopstvenog pristanka na protivpravnu radnju, postaju marionete u rukama prevaranata, koji ih angažuju da obavljaju YLVRNRUL]LþQe IL]LþNe poslove, da se prinudno bave prostitucijom ili nekom drugom SURWLYSUDYQRPGHODWQRãüX.

Smatra se da postoji velika ,,tamna brojka” kada su u pitanju zloupotrebe položaja migranata, pošto ošteüena lica ta kriviþna dela ne prijavljuju iz straha da üe odgovarati za sauþesništvo u protivpravnim radnjama, kao i zbog ubeÿenja da su sami krivi zbog svoje lakovernosti i naivnosti.

Informaciono-komunikaciona tehnologija ima veliku ulogu u otkrivanju i dokazivanju zloupotreba položaja migranata. %XGXüL GD VX NRPSMXWHUVNL SRGDFL ODNR SUHQRVLYL V MHGQH WDþNHsveta na drugu u samo nekoliko sekundi, neophodna MHSULPHQDQDXþQLKPHWRGDkoji se baziraju na savremenim tehnologijama, a kojima se identifikuju, prikupljaju i analiziraju podaci X]RþXvanje integriteta originalnih dokaza.

Naime, nakon saznanja da je izvršena prevara i da je zloupotrebljen položaj migranata putem informaciono-komunikacionih tehnologija, i to bilo u cilju protivpravne dobiti ili eksploatacije migranata, policijski službenici prikupljaju dokaze i tragove u vidu elektronskih SRGDWDNDRVDGUåLQLRVWYDUHQHNRPXQLNDFLMHNRMDVHRGYLMDODL]PHÿX L]YUãLODFDNULYLþQLKGHOD L RãWHüHQLK PLJUDQDWD NDR L SRGDWNH R ILQDQVLMVNLP WUDQVDNFLMDPD NRMH VX PLJUDQWL L]YUãLOL prema instukcijama prevaranata, a radi UHDOL]RYDQMDSURFHVDPHÿXQDURGQHPLJUDFLMH

U otkrivanju i dokazivanju zloupotrebe informacionih tehnologija u procesu PHÿXQDURGQH PLJUDFLMH RELODWR VH NRULVWL PUHåQD IRUHQ]LND NDR REODVW GLJLWDOQH IRUHQ]LNH Mrežna forenzika obuhvata analizu podataka s mrežnih logova (network logs) i aktivnosti.

12 .RQYHQFLMHRYLVRNRWHKQRORãNRPNULPLQDOX þO.7).

58 5D]OLþLWL PUHåQL XUHÿDML WM sistemi za detekciju napada) znatno pomažu u tom procesu jer beleže razne aktivnosti koje mogu da budu važni dokazi. U zavisnosti od podešavanja navedenih mrežnLK XUHÿDMD SRGDFL NRMH RQL HYLGHQWLUDMX RELþQR obuhvataju YUHPHGRJDÿDMDL]YRUQX,3DGUHVXNDRLRVWDOHSRGDWNHNRMLPRJXGRYHVWLGRSRþLQLRFD13

Lica koja sprovode istragu X VOXþDMHYLPD ]ORXSRWUHEH LQIRUPDFLRQH WHKQRORJLMH X SURFHVX PHÿXQDURGQH PLJUDFLje u RGUHÿHQLP VLWXDFLMDPD RYODãüHQD VX GD NRULVWH VQLIHU pakete (npr., Ethereal, Snort i NGSSniff packet sniffers) koji beleže protok podataka kroz mrežu u realnom vremenu.

8ID]LRWNULYDQMDQDGOHåQLRUJDQLPRJXSRPRü]DWUDåLWLRGGUXãWYHQLKPUHåD, koje üH im dostaviti osnovne informacije o korisnicima: ime i datum registracije naloga, pristup logovima IP adrese ili sadržaj naloga.

=QDþDMQX SRPRü X RWNULYDQMX SUHYDUD SXWHP JOREDOQLK PUHåD nadležnim organima mogu pružiti organizacije kao što su Computer Emergency Response Team, CERT i Internet Storm Centar, koje su nadležne za svaku vrstu pretnje na internetu.

Zakljuþak

Rapidno usavršavanje tehnologije i informacione strukture predstavlja fenomen današnjice, koji je doneo bezbroj pogodnosti, ali je stvorio i brojne probleme i rizike, i to kako za pojedince i grupe, tako i za društvo u celini.

Zastupljenost informaciono-komunikacionih tehnologija u svim sferama ljudskog društva, ima nespornih prednosti, i to QDURþLWRXVLWXDFLMDPDSULODJRÿDYDQMDQDQovonastale životne okolnosti i borbe za bolji život.

%XGXüLGDMH situacija s migrantima i izbeglicama eksalirala u svetu, ali i u regionu, ovi mnogobrojni pojedinci, bez krova nad glavom, bivaju prinuÿeni da se prilagoÿavaju novoj sredini, pri þemu im je od velike pomoüi globalna mreža kojoj mogu da pristupe svojim mobilnim telefonima novije generacije i da dobiju brojne neophodne informacije, na primer: o najpogodnijoj ruti kretanja, opasnostima koje im prete, mestima gde se mogu obratiti za pomoü cenama neophodnih proizvoda i usluga, moguünosti zaposlenja i drugo.

Društvene mreže i besplatne aplikacije na iOS, Android, Windows Phone iPC platformama omoguüuju komuniciranje i deljenje razliþitih vrste fajlova, ukljuþujuüi tu i mp3 i video-formate. Na taj naþin migranti bez troškova mogu da budu u kontaktu kako sa þlanovima svoje porodice, tako i s licima koja su se takoÿe odluþila za migriranje i nalaze se usliþnoj situaciji.

Meÿutim, pored svojih prednosti, informacione tehnologije stvaraju i uslove za aktivnosti s negativnim predznakom usled široke dostupnosti, ranjivosti, nesigurnosti i neregulisanosti interneta, a koji zbog toga biva sigurno utoþište za prevarante.

13 Tipton, H., Krause, M., Information Security management Handbook (fifth edition), CRC Press, New York, 2004, p. 3003-3004.

59 Prevaranti iskoriãüavaju tešku životnu i materijalnu situaciju migranata na beskrupolozan, sofisticiran, prodoran naþin, koji ne iziskuje posebnu tehniþku potkovanost, veüsamo elokventnost i koriãüenje heuristiþkog razmišljanja žrtve, a koje je uslovljeno time što migranti nemaju moguünosti izbora.

1DþLQ L]YUãHQMD SUHYDUH SXWHP JOREDOQLK PUHåD X SURFHVX PHÿXQDURGQLK migracija REXKYDWDGRYRÿHQMHåUWYHX]DEOXGXLDNWLYQRXþHãüHåUWYHXL]YUãHQMXELORSULVWDMDQMHP na ,,posao snova”, bilo uplatom novca za ugovoren ilegalan transver. Dakle, u ovim prevarama putem globalnih mreža žrtve pristaju na rizik, a neretko su i svesne GD üH XþHVWYRYDWL X nelegalnim radnjama.

Globalizacija organizovanog kriminala i migracija uslovila je ekspanziju organizovanih ilegalnih migracija i trgovine ljudima. 5HVWULNWLYQL YL]QL UHåLPL SULQXÿXMX EXGXüHLOHJDOQHPLJUDQWHGDVH]DSRPRüRNRXODVNDXåHOMHQX]HPOMXREUDWHRUJDQL]RYDQim kriminalnim grupama koje üH LK SURNULMXPþDULWL LOHJDOQLm kanalima. Shodno navedenom, osim materijalnih posledica, migranti mogu dovesti i svoju slobodu i život u pitanje, MHUþHVWR QDNRQUL]LþQRJLOHJDOQRJGRODVNDXGUXJXGUåDYX postaju predmet eksploatacije prevaranata.

1D QDYHGHQL QDþLQ migranti u procesu mHÿXQDURGQH PLJUDFLMH bivaju izloženi ozbiljnim opasnostima, te se rizici koje informaciono-komunikacione tehnologije nose PRUDMXEODJRYUHPHQRXRþLWLLQDDGHNYDWDQQDþLQVWDYLWLSRGNRQWUROX

Literatura

1. %XFKDQDQ ȳ *UDQW Ⱥ Investigating and Prosecuting Nigerian Fraud, U. S. Attorneys’ Bulletin, Vol. 49, No. 06, USA, 2001

2. &KDZNL Ɇ Anonymity in Cyberspace: Finding the Balance between Privacy and Security, Revista da Faculdade de Direito Milton Campos, Nova Lima, Brazil, vol. 11, 2006.

3. '\UXG Ɇ., An analysis of Nigerian 419 Letters, Proceedings of 2005 Annual Association for Business Communication, Convention Association for Business Communication, USA, 2005.

4. Foss, K. & Littlejohn, S.. Theories of Human Communication, Ninth Edition, Belmont, CA.

5. Glossary on migration, International Organization for Migration, Geneva, 2011.

6. Kofman, E., Phizacklea, A., Raghuram, P., Sales, R., Gender and International Migration in Europe: Employment, welfare and politics, Routledge, London and New York, 2000.

60 7. Tipton, H., Krause, M., Information Security management Handbook, fifth edition, CRC Press, New York, 2004.

Pravni propisi

1. Zakon o strancima, „Službeni glasnik RS", br. 97/2008.

2. Zakon o upravljanju migracijama, „Službeni glasnik RS", br. 107/2012.

3. Konvencija o visokotehnološkom kriminalu, Budimpešta, 23. novembar 2001.

61 3URIGU0ODGHQ'REULüGLSOLQåVDRE UDK 314.15:656.2(497.11) MSc Ranko Vukobrat, dipl. inž. saob. 06F)LOLS'REULüGLSOLQåVDRE

02*8û1267ä(/-(=1,ý.2*75$163257$0,*5$1$7$.52= SRBIJU

Sažetak: Migrantska kriza u svetu, trenutno predstavlja veliki problem za zemlje tranzita PLJUDQDWD8WRPVYHWOXDVDDVSHNWDVDREUDüDMDLWUDQVSRUWDQHRSKRGQRMHSUHGOožiti mere za potencijalno olakšanje rešavanja RYRJSUREOHPD3RWHQFLMDOLPDåHOMH]QLþNRJWUDQVSRUWa, koji VH NDUDNWHULãH PDVRYQRãüX WUHEDOR EL SRVYHWLWL YLãH SDåQMH NDRPRJXüHPUHãHQMXSLWDQMD transporta migranata kroz Srbiju.

.OMXþQHUHþLmigranti, tranzit, kriza, željeznica, masovni prevoz.

Abstract: Migrant crisis in the world currently represents a big problem for the countries of migrant transit. Having that in mind, from the traffic and transport point of view, it is necessary to propose potential facilitation measures regarding the solutions of these problems. With the potentials that the railroad transport has to offer, primarily due to its massive transportation capabilities, it should get more attention, as a possible solution of migrant transport requests.

Key words: migrants, transit, crisis, railroad, massive transport.

1. UVOD

Migrantska kriza u Evropi javila se kao posledica raznovrsnih geoSROLWLþNLK ]ELYDQMD prvenstveno na teritoriji zemalja Bliskog istoka, ali i Severne Afrike. Mnoštvo nerešenih pitanja na teritorijama, prvo razorenim unutrašnjim razaranjima, a potom i lošim YRÿHQMHP tranzicionih vlasti, postavljenih od strane svetskih velesila, dovelo je stanovnike ovih zemalja X SRORåDM X NRPH VH MHGLQL L]JOHG EROMH EXGXüQRVWL ogledao u migraciji usmerenoj ka zemljama Zapadne Evrope. Ovakva situacije dovela je do migracije nH]DSDPüHQRJRELPDX VNRULMRMLVWRULMLþRYHþDQVWYD

Migrantska kriza u svetu, trenutno predstavlja veliki problem za zemlje tranzita migranata. U WRPVYHWOXDVDDVSHNWDVDREUDüDMDi transporta, neophodno je predložiti mere za potencijalno olakašenje rešaYDQMHRYRJSUREOHPD,PDMXüLXYLGXGDMHFLOMPLJUDQDWDGDGRÿXGR]HPDOMD ZDSDGDQH(YURSHMDVQRMHGDQDVYRPSXWXPRUDMXSURüLNDNRNUR]6UELMXWDNR i kroz druge zemlje u regionu. Na Slici 1 prikazani su migranti na peronu na åHOMH]QLþNH VWDQLFH uSubotici.

62 Slika 1 - Migranti na peronu åHOMH]QLþNe stanice u Subotici

6$5$'1-$65%,-(,(882%/$67,),1$16,-6.(3202û,=$0,*5$17(

Prema aktuelnim izvorima, Evropska unija donirala je Srbiji 20.871.000,00 eura, za potrebe rešavanja migrantske krize[1]'DWLQRYþDQLL]QRVSULPHQMLYDüHVHQDVYHDVSHNWHYH]DQH]D ]DGUåDYDQMHLVSURYRÿHQMHPLJUDQDWDNUR]6UELMXãWR]QDþLGDüHVHXODJDWLNDNR]DSRWUHEH VPHãWDMDKUDQH]GUDYVWYHQHSRPRüLLDGPLQLVWUDWLYQLKpostupaka, tako i za potrebe njihovog transporta.

8 WRP VYHWOX QHRSKRGQR MH SLUND]DWL SRVWRMHüH VWDQMH SLWDQMD WUDQVSRUWa migranata, sa DNFHQWRPQDåHOMH]QLþNLYLGSUHYR]DPRJXüQRVWLXQDSUHÿHQMDXWRMREODVWLNDRLUD]PDWUDQMH finansijske izvodivosti i opravdanosti.

3ä(/-(=1,ý.$,1)5$6758.TURA REPUBLIKE SRBIJE

8NXSQD JUDÿHYLQVND GXåLQD SUXJD QD WHULWRULML äHOH]QLFD 6UELMH je 3.869 km pružne infrastrukWXUH RG þHJD MH .586 km (92,7%) MHGQRNRORVHþQLK SUXJD D km (7,3%) GYRNRORVHþQLKSUXJD[2]. Na Slici 2 prikazana je mreža pruga Srbije.

63 Slika 2 - Mreža pruga Srbije

Opšte poznato je da sa aspekta kopnenih vidova prevoza, najmasovniji transporti mogu se RVWYDULWL åHOMH]QLþNLP YLGRP WUDQVSRUWD 2YR YDåL NDNR za prevoz robe, tako i za prevoz putnika.

Sa aspekta potreba migranata za prevozom prilikom tranzita kroz Srbiju, organizovan åHOMH]QLþNL SUHYR] EL VH QD RVQRYX SUHWKRGQR QDYHGHQRJ PRJDR SRND]DWL L]X]HWQR XþLQNRYLWLP8]RGJRYDUDMXüHSURUDþXQHRYLPUDGRPüHVHSUiND]DWLPRJXüQRVWLLSUHGQRVWL åHOMH]QLþRJ prevoza.

4. OPŠTE KARAKTERISTIKE TRANSPORTA MIGRANATA ŽELJEZNICAMA SRBIJE

2SWLPDOQDWUDVDWUDQVSRUWDXGDWRPVOXþDMXGHILQLãHVHWDþNRPXOD]DRGQRVQRWDþNDPDL]OD]D iz Srbije. Shodno tome Preševo (granica Makedonije i Srbije) üHSUHGVWDYOMDWLWDþNXSRþHWND SXWRYDQMDGRNüHâLGL6XERWLFDQDWHULWRULMLþLMLKRSãWLQDVHQDOD]H i YHüLSULKYDWQLFHQWUL]D izbeglice u potrazi za azilom, predVWDYOMDWLQDL]PHQLþQRWDþNHNUDMDSXWRYDQMD

NDL]PHQLþQa distribucija PLJUDQDWD NDNR QD JUDQLFX 6UELMH L 0DÿDUVNH WDNR L QD JUDQLFX Srbije i Hrvatske, QHRSKRGQD MH NDNR QH EL GRãOR GR SUHRSWHUHüHQMD SURSXVQLK PRJXüQRVWL GDWLKJUDQLþQLKSUHOD]D.

6DELUQLFHQWDUXEOLåHPRNUXåHQMXåHOMH]QLþNHVWDQLFH3UHãHYRQHRSKRGQRMHRIRUPLWL kako ne bi došlo do "osipanja" migranata po okolini i njihoYRJRGOXþLYDQMD za drugi vid prelaza

64 SUHNRWHULWRULMH5HSXEOLNH6UELMH,PDMXüLRYRXYLGXQDPHüHse potreba za jasno definisanim LWDþQLPUHGRPYRåQMHåHOMHQLþNRJWUDQVSRUWDLVNOMXþLYRQDPHQMHQLP]DSUHYR]PLJUDQDWDRG VDELUQRJFHQWUDXOD]DNDRSRþHWQH WDþNHSXWRYDQMDGRVDELUQLKFHQWDUDL]OD]DNDR]DYUãQLK WDþDNDSXWRYDQMD

75(1871267$1-(ä(/-(=1,ý.2*75$163257$

Na osnovu dostupnih informacija o broju migranata koji su u Srbiju ušli u prethodnoj godini, FLIUDNRMDüHVHUD]PDWUDWL]DSRWUHEHSRWHQFLMOQLKEXGXüLh mera koje bi se eventualno mogle SUHGX]HWL ELüH OMXGL[3] 7R ]QDþL GD EL VH ]D SRWUHEH tranzita migranata u Srbiji, PRUDR RUJDQL]RYDWL OLQLMVNL åHOMH]QLþNL SUHYR] QD JRGLãQMHP QLYRX NRML EL HILNDVQR L masovno na dnevnom nivou prevozio veliki broj migranata koji ulaze u Srbiju do navedenih destinacija.

8GDWRPWUHQXWNXWUDQVSRUWLPLJUDQDWDåHOMH]QLFRPVXYHRPDPDORJLQWH]LWHWD9HüLQDQMLK VH RGOXþXMH QD SUHYR] SXWQLþNLP DXWRPRELOLPD LOL NRPELMLPD NRMH LOL NXSH LOL L]QDMPH Prema unutrašnjim izvorima, ne više od 250 putnika se dnevno preveze elektromotornim vozom na relaciji Preševo - Beograd. 7R]QDþLGDbi za potrebe prevoza prethodno navedenog broja migranata, koji na godišnjem nivou ulaze u Srbiju, a pod uslovom da se svi istim principom prevoze kroz Srbiju, trebao mnogo duži vremenski period od jedne godine da bi se prevezli.

Usled LVWLK SUHYR]QLK EU]LQD MDVQR MH GD EL NRPSR]LFLMD XYHüDQRJ NDSDFLWHWD QD GQHYQRP nivou, doprinela skretajnu pažnje migrantima na prednosti ne zadržavanja, i usmerenog masovnog putovanja. Ovo bi se moglo ostvariti XSRWUHERP HOHNWUR ORNRPRWLYD þLMD VH SUHGQRVWRJOHGDXPRJXüQRVWLYXþHQMDYHüHJEURMDYDJRQDVKRGQRWRPHLYHüRPSUHYR]QRP PRüL

02*8û126781$35(Ĉ(1-$75$163257$ä(/-(=1,&20

Masovni prevoz migranata, u mnogome bi dopreneo njihovom ne lutanju po zemlji, MHGQRVWDYQLMHPLSUHFL]QLMHPSRSLVXNDNRELVHYUHPHþHNDQMDQDRGREUHQMHQMLKRYRYRJD]LOD u željenim zemljama maksimalno smanjilo, a time i zadržavanje u zemljama tranzita, naURþLWR u Republici Srbiji.

Usled navedenog bitno je razmotriti koliki kapaciteti voznih kompozicija su potrebni, kako bi VH QD JRGLãQMHP QLYRX GQHYQR RPRJXüLR QHSUHNLGDQ SUHYR] PLJUDQDWD NDR L UD]PRWULWL kako bi dati linijski prevoz uticao na zauzetost srpskih željeznica, tj. koliki bi bili prekidi finansijskih priliva u budžet željeznice, usled zauzetosti razmatranih trasa pruga linijskim prevozom migranata i da li je uopšte ostvariv i opravdan svakodnevni prevoz ovakvog tipa, sa finansijskog aspekta, kao i pitanje transporta željeznicom lokalnog stanoviništva.

Sabirni centar za migrante može da primi više od 1000 ljudi[4] što se relativno uklapa sa SRWUHERP SURVHþQRJ GQHYQRJ EURMD SUHYH]HQLK SXWQLND DOL VH QDPHüH SLWDQMH GD OL MHGQD kolska kompozicijD YR]D PRåH GD SUHYH]H WROLNL EURM OMXGL =D SRWUHEH WLK SURUDþXQD neohodno se osvrnuti na karakteristike i kapacitete šinskih kola u voznom parku Željeznica Srbije. Za potrHEHãWRYHüLKWUDQVSRUWQLKIRUPDFLMDMDVQRMHGDVHQHüHNRULVWLWLNXãHWNRODVD

65 kXSHLPDYHüNROD]DSUHYR]SXWQLNDVDVHGLãWLPD. Na Slici 3 može se videti izgled SXWQLþNLK kola sa sedištima Željeznica Srbije.

Slika 3 - 3XWQLþNDNRODVDVHGLãWLPDäHOMH]QLFH6UELMH

6OHGHüHãWRVHPRUDX]HWLXRE]LUMHVXMHGLQLþQHFHQHSXWRYDQMDSRputniku u jednom smeru. S obzirom na humanitarnu prirodu odnosa evropskih zemalja prema PLJUDQWLPDMDVQRMHGDüH WURãNRYL RYDNYRJ WUDQVSRUWD ELWL LVSODüHQL L] NDVH 81+&5-a, VOLþQLK KXPDQLWDUQLK organizacija ili evropskih fondova. Dakle, kako je fiskalna politika željeznice naplata po SXWQLNXSUHGDOMLKSURUDþXQDWUHEDREUDWLWLSDåQMXQDMHGLQLþQHFHne koštanja karte za željene trase. U Tabeli 1 dat je prikaz cena karata za referentne relacije.

Tabela 1 - Cena karata za referentne relacije Relacija Jedan pravac Povratno putovanje (RSD/€) (RSD/€) Preševo - Šid 1660,00/13,61 2656,00/21,77 Preševo - 1790,00/14,67 2864,00/23,47 Subotica

.DNRVHGDSULPHWLWLMHGLQLþQLWURãNRYLFHQHNDUWHRG3UHãHYDNDâLGXQHUD]OLNXMXVHPQRJR od onih ka Subotici, ali üHFHQDXukupnom koštanju ovakvog transporta na godišnjem nivou VLJXUQR ELWL YHüD ]D GHR PLJUDQDWD NRML üH VH SUHYR]LWL X 6XERWLFX .DNR MH YHü UHþHQR PLJUDQWL EL VH X VOXþDMX GQHYQLK SUHYR]D PRUDOL QDL]PHQLþQR VODWL X âLG L 6XERWLFX 2YR ]QDþLGDX]DYisnosti od brzine voza, tj. potrebnog vremena da se obavi prevoz jedne kolske kompozicije na datoj trasi, jedna dnevna kompozicije bila poslata recimo u Šid, dok bi VOHGHüD QDUHGQRJ GDQD ELOD UDVSRUHÿHQD X 6XERWLFX 1H EL ELOR ORãH GD VH L]JUDGL NDPS ]D izEHJOD OLFD QD SRWH]X L]PHÿX 6XERWLFH L +RUJRãD SR X]RUX QD RQDM X âLGX ]D SRWUHEH QHSUHNLGQRVWLWUDQVSRUWDLNUHWDQMDPLJUDQDWDSRQMLKRYRMPDUãXWLPDGDMHWRYHüWHPDQHNRJ drugog rada.

66 3UHGQRVW SUHGORåHQRJ VLVWHPD X RGQRVX QD SRVWRMHüL MHVWH WD ãWR se po redu vožnje na prugama Srbije[4], putovanje elektromotornog voza i elektro lokomotive sa pridodatim YDJRQLPD YUHPHQVNL QH UD]OLNXMH XVOHG þHJD MH MDVQR GD VH ]D SUDNWLþQR LVWR YUHPH putovanja može ostvariti masovniji prevoz.

8 RYRP UDGX IRNXV üH VH ED]LUDWL LVNOMXþLYR QD SRWUHEH WUDQVSRUWD D QH QD VYHREXKYDWQH potrebe migranata na njihovom putu kroz SUELMX WDNR GD QHüH ELWL SRVHEQLK RVYUWD QD prihvatne centre i potrebQH NROLþLQH åLYRWQLK QDPLUQLFD WRNRP QMLKRYRJ SUHODVND SUHNR 6UELMH YHü LVNOMXþLYR VDPR VDREUDüDMQLK SRWUHED D NDNR MH YHü QDYHGHQR SUYHQVWYHQR åHOMH]QLþNLP SRWHQFLMDOLPD ]D REDYOMDQMH SXWRYDQMD RG VDELUQRJ FHQWUD GR GLVWULEXWLYQLK centara.

6.1 Maksimalna varijanta

NDYHGHQLRþHNLYDQLJRGLãQMLEURMPLJUDQDWD NRULVWLüHVHNDR referentan ]DSURUDþXQHEXGXüLK migracija organizovanih šinskim vozilima. 8RSãWHPSURUDþXQXWDNRUHüLPDVNLPDOQRP to EL]QDþLORGDEL]DSRWUHEHWUDQVSRUWDtog broja putnika na godišnjem nivou bilo neophodno da se u predmetnoj godini dnevno preveze:

(1)

- broj putnika po kompoziciji; - ukupan broj migranata

Dakle približno 1370 putnika po danu. Brzina koju voz ostvari na ovoj relaciji je takva da se samo jedna tura može prevesti dnevno, ukupan broj tura 365.

EkvivalHQWRWRPHVDRVYUWRPQDQDL]PHQLþQXSULURGXRYDNYRJWUDQVSRUWDdeo ide za Šid, a drugi deo u Suboticu raspodela MHVOHGHüD

8]LPDMXüLXRE]LUSUHWKRGQRQDYHGHQLSRGDWDNNDRL7DEHOX1 VDMHGLQLþQLPFHQDPDNDUDWD QDGDWRMWUDVLPRåHVHL]UDþXQDti ukupna NRULVQLþND cena koštanja ovakvog prevoza. Cena NRãWDQMDSUHYR]D]DâLGXRYRPVOXþDMXL]QRVLODEL

(2)

67 Dok bi za Suboticu iznosila:

(3) gde je: - ukupna troškovi putovanja migranata za sve kompozicije za maskimalnu varijantu; i - broj putnika koji se usmeravaju u Šid; - broj putnika koje se usmeravaju u Suboticu; - cena karte za relaciju Preševo - Šid; - cena karte za relaciju Preševo - Subotica.

Dakle ukupna cena koštanja ovog prevoza putnika je:

(4)

- Ukupna cena transporta za datu varijantu.

-DVQRMHGDVHPDVNLPDOQDYDULMDQWDYRGLORJLNRPNROLNRJRGLãQMHXÿHPLJUDQDWDWROLNRLKVH godišnje preveze. Kako Željeznice Srbije same nemaju voznog i infrastrukturnog potencijala prethodno navedenih karakteristika transporta, prevoz ovakve masovnosti QLMHPRJXü.

6.2 Minimalna varijanta

8GDWRPVOXþDMXPLQLPDOQDYDULMQWDVHVYRGLQDQDMPDQMXRþHNLYDQXNRPSR]LFLMXYR]Da za potrebe SXWQLþNRJ WUDQVSRUWD åHOMH]QLFRP WR MH HOHNWURPRWRUQL YR]. 7R ]QDþL GD EL VH YHü SRVWRMHüDYDULMDQWDSUHYR]DQD relaciji Preševo - Subotica ili Preševo - Šid mogla razmatrati kao minimalna, a ne bi mogla da preveze više od 400 migranata elektromotornim vozom.

TURãNRYLEL]DGDWLVOXþDMELELOLLVWLMHGLQRDNRVKRGQRSRUDVWXLOLSDGXkursa dinara kroz SUHGYLÿHQL SHULRG GRN WUDMX WUDQVSRUWL FHQD NDUWH QH EL UDVOD WM SDGDOD .DNR MH RYR QHPRJXüHWHãNRMHRGUHGLWLWDþQXFHQXNRãWDQMDDOLVH]DWRPRåHL]UDþXQDWLXNXSQRYUHPH neophodno da se po prethodno navedenim uslovima referentnih 500.000 migranata prevoze vozovima kroz Srbiju i ono bi iznosilo:

(5)

- ukupno vreme transporta za minimalnu varijantu; - broj putnika po kompoziciji za minimalnu varijantu.

6OHGHüHãWRMHQHRSKRGQRXWYUGLWLMHVWHNROLNRYRåQMLpod datim uslovima može realizovati u roku od godinu dana:

(6)

- broj prevezenih putnika za minimalnu varijantu

68 Dakle, za predmetnu varijantu, broj vožnji koji se ostvari jeste ãWR þLQL 29.2% od godišnjeg broja priliva migranata.

(7)

(8)

Sledi da su ukupni troškovi minimalne varijante:

(9)

.DNRMHSULOLYPLJUDQDWDSRSULOLþQRNRQVWDQWDQMDVQRMHGDVHVDRYDNYRPRUJDQL]DFLMRm ne PRåHSRVWLüLSUDNWLþQRQLãWD SRSLWDQMXQMLKRYRJQHRPHWDQRJVSURYRÿHQMD željeznicom i da je RþLWRGDELGRãORGR]DJXãHQMDDNRX]RYDNDYWUDQVSRUWåHOMH]QLFRPQHELELR]DVWXSOMHQL GUXPVNLSXWQLþNLWUDQVSRUW

6.3 Realna varijanta

8]LPDMXüLXRE]ir realno stanje stvari vezano za kapacitete Željeznice Srbije neophodno je XVPHULWLSDåQMXQDþLQMHQLþQRVWDQMHVWYDULDWLPHSULND]DWLãWDVHUHDOQRPRåHRVWYDULWLSR pitanju organizovanog transporta migranata.

1DMYHüD SXWQLþND kompozicija u datom trenutku na prugama Srbije sastoji se od 8 kola. 8]LPDMXüLXRE]LUþHWYRURRVRYLQVNDSXWQLþNDNRODVDNXSHDLPHVWD]DVHGHQMHSRNXSHX kao i mesta za stajanje, po kolima GDNOH PRåH OMXGL GD VWDQH .DNR MH QDMYHüD YR]QD kompozicija navedena, jasno je da je maksimalan broj koji se može transportovati kompoziciji 800 putnika.

.DNRVYDNRMNRPSR]LFLMLQHYH]DQR]DQMHQVDVWDYWUHEDMHGQDNRYUHPHQDGDGRÿHGRFLOMa, u RYRPVOXþDMXLOLX6XERWLFXLOLXâLGSRWUHEQRMHL]UDþXQDWLWURãNRYHRYDNYRJSUHYR]D kao i neophodno vreme da se referentni broj migranata preveze kroz Srbiju, po navedenim trasama.

Mora se L]UDþXQDWL broj obrta kompozicije, što ujedno predstavlja i broj potrebnih dana za realizaciju ovakvog prevoza, jer kako je navedeno jedna vozna kompozicija putuje jednom dnevno i iznosi:

(10)

- broj obrta (kompozicija)

3URUDþXQL WURãNRYD üH VH L X RYRP VOXþDMX VYHVWL QD JRGLãQML QLYR VD FLOMHP GD VH XWYUGL koliko se migranata samo željeznicom u tom period može prevesti.

(11)

69 - broj prevezenih putnika za realnu varijantu

Dakle, za premdetnu varijantu, broj vožnji koji se ostvari jeste ãWR þLQL 58.4% od godišnjeg broja migranata.

Gotovo po istom osnovu, kao i za minimalnu varijantu, ture se rasporeÿXMX V WLP ãWR MH SUHGYLÿHQDMedna tura više za Šid. Ukupna cena prevoza za dve date relacije je onda VOHGHüD

(12)

- Ukupna cena transporta migranata za Šid za realnu varijantu

(13)

- Ukupna cena transporta migranata za Suboticu za realnu varijantu.

6DELUDQMHP SUHWKRGQH GYH YUHGQRVWL PRåH VH GRELWL RþHNLYDQD FHQD NRãWDQMD SUHYR]D VD napomenom da usled toga što bi prevoz trajao više od godinu dana, a time bi se i tarifna politika mogla menjati, cena bi mogla da varira, ali XGDWRPVOXþDMXELL]QRVLOD

(14)

- ukupna cena transporta realne varijante prevoza

Mali dHR QRYþDQLK VUHGVWDYD QDPHQMHQLK 6UELML ]D UHãDYDQMH PLJUDQWVNH NUL]H SRNULR bi navedene troškove transporta.

,PDMXüL X YLGX da su se u raþXQX NRULVWLOH orjentacione cifre, transporti po navedenim YDULMDQWDPDWUDMDOLELLNUDüHMHUMHVLJXUQRGDVHQHELVYLPLJUDQWi odluþili na ovakav vid prevoza. Sa druge strane da bi ovakav sistem bio izvodiv, neophodna bi bila saradnja Železnice Srbije VD WHKQRORãNL QDSUHGQLMLP åHOH]QLþNLP NRPSDQLMDPD susednih država u svrhu iznajmljivanja kola navedenih kapaciteta.

Naravno ovo nisu svi troškovi. Jasno je da postoje izvesni troškovi povratka prazne kompozicije nazad u Preševo, nakon iskrcavanja putnika. Oni su manji od onih pod RSWHUHüHQMHP WM RQLK VD SUHYR]RP SXWQLND DOL QLVX ]DQHPDUOMLYL Postoje tu i fiksni i YDULMDELOQLWURãNRYLDOLRQMLPDQHüHELWLUHþLMHUVHFHQLSUHYR]DXGDWRPVOXþDMXSULVWXSDVD NRULVQLþNRJ DVSHNWD XVOHG þHJD MH MDVQR GD üH QSU WURãNRYL RGUåDYDQMD RSUDYNL SODWD zaposlenih i sl. biti predmet angažmana Administrativne službe Željeznice Srbije.

=$./-8ý$.

8SUYRPWURPHVHþMXEURMWUDåLODFDD]LODX(8ELR je YHüLXRGQRVXQDSUYLNYDUWDO 2014, ali je ostao stabilan u odnosu na poslednji kvartal 2014[5].

70 3URJQR]H ]D VX UD]OLþLWH ]DYLVQR RG L]YRUD D SUDNWLþQR QLNR QH PRåH GDWL WDþQX SURJQR]X RþHYLYDQRJ EURMD PLJUDQDWD QLWL QMLKRYX GLQDPLNX SULVWL]DQMD X ]HPOMH NRMH VH QDOD]HQDQMLKRYRPSXWXGRFLOMD9HüLQDVHVODåHGDVHRþHNXMHYHüLEURMPLJUDQDWDQHJRX 2015. godini.

Neophodnost pojednostavljenog i efikasnog transporta migranata do njihove željene destinacije, treba da predstavlja obavezu svim državama na njihovoj maršuti. Organizovani prevozi, sa posebnim akcentom na potencijale masovnih prevoza, sabirni centri - kampovi usaglašenih standarda, kao i spremnost lokalnog stanovništva da pomogne, predstavlja osnovnu za rešenje trenutne migrantske krize. Sa aspekta prevencije dalje eskalacije krize, jasno jHGDVHMDYOMDQHRSKRGQRVWUD]UHãHQMDJRUXüHJSLWDQMDRSãWHJVWDQMDQD%OLVNRPLVWRNX što bi bila tema nekog drugog rada.

$NRELSRVWRMDODVSUHPQRVW(8RGQRVQRPHÿXQDURGQH]DMHGQLFH]DHILNDVQLPWUDQVSRUWRP PLJUDQDWDWMORJLVWLþNDLILQDQVLMVNDSRGUãND tada bi oni mogli putovati vozom znatno duže tj. prelaziti granice država bez dugotrajnog zadržavanja i izlaska iz vozova. Prugama željeznica 6UELMHPRJXVDREUDüDWLYR]RYLGXåLQHPHWDUDWMHOHNWURORNRPRWLYDVDSXWQLþNLKNROD ãWR]QDþLSUHYR]]DRNROLFDSRåHOMH]QLþNRMNRPSR]LFLML Iako je komercijalna brzina YR]RYD QD SUXJDPD 6UELMH QHãWR PDQMD QHJR X VXVHGQLP åHOMH]QLþNLP XSUDYDPD WUDQ]LW PLJUDQDWDSUHNRWHULWRULMH6UELMHRGYLMDRELVHSUDNWLþQREH]]DVWRMD.

6DUDGQMDVD9ODGDPDLåHOMH]QLþkim uprava država kroz koje tranzitiraju migranti morala bi postojati stalno u cilju koordinacije aktivnosti oko odvijanja transporta.

Problem predstavlja i neravnomernost po broju migranata i vremenskom periodu u kom postavljaju zahteve za prevozom. ZaprDYR UDGL VH R L]X]HWQR VWRKDVWLþQRP SURFHVX SRGORåQRPSROLWLþNLPXWLFDMLPDVDUD]QLKVWUDQD

Oranizovanost i sloga svih zemalja na udaru migrantske krize doprineli bi olakšanom usmeravanju izbeglih lica, što i treba svima da bude cilj, jer njihov problem se u velikoj meri odražava i na sve zemlje u Evropi.

LITERATURA

[1] KWWSZZZUWVUVSDJHVWRULHVVUVWRU\'UXãWYR9XOLQ$2EH]EHÿHQL PLOLRQLHYUDSRPRüL]DPLJUDQWHKWPO [2] http://www.zeleznicesrbije.com/active/srlatin/home/glavna_navigacija/infrastruktura/ gradjevinska_delatnost.html [3] http://www.blic.rs/vesti/drustvo/unhcr-povecan-broj-migranata-i-izbeglica-koji-ulaze- u-srbiju-iz-bugarske/js6lyjb [4] http://www.blic.rs/vesti/drustvo/vulin-privremeni-centar-za-vise-od-1000- osoba/zcjppp1 [5] http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1322954&print=yes

71 dr. sc. Vesna Novak, dipl. inž. UDK 314.15:656.13.052.8 6XQþLFD1RYDN9LGRYLü mag. iur.

MIGRACIJE – PROBLEM I PRIGODA ZA 92=$ý(

Sažetak

Promet i migracija u svojim definicijama sadrže sinonime kretanja u prostoru i vremenu. 3ULMHYR] QH XWMHþH QD VWYDUQH SUREOHPH PLJUDFLMH DOL PRJX WLMHN PLJUDFLMH X SURVWRUX L YUHPHQXXþLQLWLSRQRãOMLYLP]DPLJUDQWH (izbjeglice) i društvene zajednice. Pojedine države organiziraju prijevoz izbjeglica na ruti migracija. 9R]DþL NDR QHSRVUHGQL Lzvršitelji SULMHYR]QRJ SURFHVD VXRþHQL su s SUREOHPLPD NRML QH HJ]LVWLUDMX X NODVLþQLP SROLWLNDPD SULMHYR]D 2VSRVREOMHQRVW YR]DþD NUR] IRUPDOQH LQVWLWXOL]LUDQH REOLNH QLMH GRYROMQD ]D posebne uvjete prijevoza izbjeglica. KojLVXWRSRVHEQLREOLFLSULSUHPHYR]DþD]DL]YDQUHGQH situacije organiziranog prijevoza? 9R]DþLNRULVWHVORERGXNUHWDQMDJUDÿDQD(8SDVDPLSRVWDMXPLJUDQWLYHüLQRPHNRQRPVNL 5D]OR]L PLJUDFLMH YR]DþD VX EURMQL D YHüLQRP VH IRUPDOL]LUDMX X SRMHGLQDþQLP nezadovoljstvom SRORåDMHPXGUXãWYX.RMHVSRVREQRVWLYR]DþDþLQHpoželjnim ekonomskim migrantom?

.OMXþQHULMHþLPLJUDFLMHPLJUDQWLHNRQRPVNLPLJUDQWLYR]DþHGXNDFLMDSULMHYR]

dr. sc. Vesna Novak, dipl. ing. 6XQþLFD1RYDN9LGRYLüPDJLXU

MIGRATION - A PROBLEM AND AN OPPORTUNITY FOR DRIVERS

Abstract

Traffic and migration, in their definitions, contain synonyms for movement in space and time. Transportation does not affect the real problems of migration, but it can make flow of migration, in space and time, bearable for migrants (refugees) and the communities. Some countries organize transportation of refugees along the route of migration. Drivers, as direct executors of the transportation process, are faced with problems that do not exist in conventional transport policies. Driver qualifications through formal institutionalized forms are not sufficient for the specific conditions of transportation of refugees. What are the special forms of driver preparation for emergency situations in organized transport? Drivers use the freedom of movement of EU citizens and themselves become migrants, mostly economic. The reasons for migration of drivers are numerous and mainly are formalized in individual discontent with position in society. What abilities make drivers a desirable economic migrants?

Keywords: migration, migrants, economic migrants, driver, education, transport

72 Uvod

Tijekom 2015. godine Republika Hrvatska je ]D PLJUDQWHL]DIULþNLKLD]LMVNLK]HPDOMD SRJRÿHQLK UDWQLP XYMHWLPD SUHPD ]apadnim država Europske unije postala tranzitno SRGUXþMHQDUXWLPLJUDFLMH0LJUDFLMH1 su globalni problem koji zahtjeva sustavni pristup sa sigurnosnim i ekonomskim implikacijama. Migranti su prevoženi od sabirnih centara do granice sa susjednim državama autobusima i vlakovima. Problem rada je sagledavanje organiziranosti sustava prijevoza migranta sa stanovišta YR]DþDDXWREXVDte NDNRL]DãWRYR]DþLSRVWDMXHNRQRPVNLPLJUDQWL Hipoteze rada su: YR]DþLQLVXSULSUHPOMHQL]DVSHFLILþQHXYMHWHSULMHYR]DPLgranta i YR]Dþi postaju migranti poradi ekonomskih razloga.

Pri pisanju þODQND QD WHPHOMX SURXþHQH OLWHUDWXUH L RVREQLK VSR]QDMD SRVOXåLOD nam je indikativno - deduktivna metoda. Koristila sam i metodu sinteze povezivanjem SURXþHQH literature u smislenu cjelinu i donošenjem NRQNOX]LMD 3URXþHQD OLWHUDWXUD L] EURMQLK ]QDQVWYHQLK SRGUXþMD NRULštena je metoda kompilacije SUL þHPX QLVX GRYRÿHQL u sumnju ]DSLVLLFLWDWLGUXJLKDXWRUD8UDGXVXNRULãWHQLSDUFLMDOQLUH]XOWDWLDQNHWHYR]DþDVSHULRGLþNH izobraze2 te svakodnevni upiti UXNRYRGLWHOMDLYR]DþD

2EUD]RYDQMHYR]DþD]DVSHFLILþQHXYMHWHSULMHYR]D

7HPHOMQDLGHMD1DFUWD7UHüHGLUHNWLYH3 (XURSVNHXQLMHRYR]DþNLPGR]YRODPDMHXNLGDQMH MHGQHRG]DGQMLKSUHSUHNDVORERGQRPNUHWDQMXJUDÿDQD(8SRYHüDQMHVigurnosti u prometu QDFHVWDPDDOLLVPDQMHQMHPRJXüQRVWL]ORSRUDEHYR]DþNLKGR]YROD 8YRGHVHPLQLPDOQL]DKWMHYL]DSRþHWQXNYDOLILNDFLMXLãNRORYDQMHLVSLWLYDþDQDYR]DþNLP ispitima.4 Dosadašnje direktive nisu do sada pokušavale harmonizirati te propise. 8MHGQDþDYDQMHP REUD]RYQLK NULWHULMD GRSULQLMHOR EL VH XMHGQDþDYDQMX XYMHWD ]D SURYHGEX YR]DþNLKLVSLWDãLURP(XURSVNHXQLMH5. ýODQNX=DNRQD6 „9R]DþNRMLXSUDYOMDYR]LORPXSURPHWXQDFHVWLPRUDELWLWMHOHVQRL duševno sposoban upravljati vozilom te ]DWRLPDWLSRWUHEQD]QDQMDLYMHãWLQH³8þODQFLPD L=DNRQDSRMDãQMDYDVHWMHOHVQRLGXãHYQRVWDQMHYR]DþDSULXSUDYOMDQMDYR]LORP Što su to potrebna znanja i vještine? Nema norme koja pojašnjava i sankcionira nedovoljna znanja i vještine. Autoškola predstavlja obveznu razinu osposobljavanja vo]DþDNRMRMMHIXQNFLMDVWMHFDQMH YR]DþNLK]QDQMDLYMHãWLQD6WHPHOMQLPYR]DþNLP]QDQMLPDLYMHãWLQDPDYR]DþLPDVHRWYDUD PRJXüQRVWGDOMQMHJXVDYUãDYDQMD FMHORåLYRWQRREUD]RYDQMH 8HGXNDFLMLYR]DþD QDMþHãüHVH koristi izraz osposobljavanje – stjecanje kompetencija za obavljanje jednostavnih poslova. 8 SURFHVX WHPHOMQRJ YR]DþNRJ RVSRVREOMDYDQMD ãWR SRGUD]XPLMHYD RVSRVREOMDYDQMH ]D YR]DþNX GR]YROX % NDWHJRULMH SRVWRML FLMHOL QL] VSHFLILþQRVWL NRML RGUHÿXMH GDOMQMH PRJXüQRVWL VWMHFDQMD YR]DþNH GR]YROH NDWHJRULMH & =DNRQRP QLMH SURSLVDQR YULMHPH

1 etimologija – latinski migratio, migrare – lutanje, kretanje, seljenje 2 1RYDN92EUD]RYDQMHLUDGSURIHVLRQDOQLKYR]DþDQDNRQVWMHFDQMDYR]DþNHGR]YROH'RNWRUVNDGLVHUWDFLMD (YURSVNLXQLYHU]LWHW%UþNRGLVWULNW%UþNR 3 First driving licence directive 80/1263/EEC; Second driving licence directive, 91/439/EEC, 29. July 1991. amanded 97/26/EC; 2000/56/EEC, 14. September 2000. 4 Convention on driving disqualificatios, 17. June 1998. 5 IP/03/1435, Brussels, 22 October 2003. 6 Zakon o sigurnosti prometa na cestama NN 67/08, 74/11 ,80/13, 158/13, 92/14 i 64/15.

73 SRVMHGRYDQMD YR]DþNH GR]YROH QLåH NDWHJRULMH 1H ]DKWMHYD VH UHDOQR YR]DþNR LVNXVWYR L SURYMHUD ]QDQMD L YMHãWLQD 7LMHNRP WHRULMVNRJ L SUDNWLþQRJ RVSRVREOMDvanja potrebno je GRSXQMDYDWL L RWNODQMDWL QL] QHGRVWDWDND X QLåLP REOLFLPD RVSRVREOMDYDQMD YR]DþD7 3UHGYLÿHQRMHYULMHPHRVSRVREOMDYDQMD minimalno i propisano Programom o osposobljavanju NDQGLGDWD]DYR]DþD

Slika 13ULND]QDþLQDVWMHFDQMDYR]DþNH GR]YROHYR]DþDSURIHVLRQDODFD (izvor: vlastiti)

3UREOHPLXVYDWULPRGHODRVSRVREOMDYDQMDNDQGLGDWD]DYR]DþDVXVWUXþQRVWVXGLRQLNDX RVSRVREOMDYDQMX NDQGLGDWD ]D YR]DþD SUHGDYDþL LQVWUXNWRUL LVSLWLYDþL QDG]RUQLFL« L kandidati za osposobljavanje -HGDQ RG SUREOHPD SUHGVWDYOMD VWXSQMHYDQL QDþLQ VWMHFDQMD YR]DþNHGR]YROHW]YKLMHUDUKLMVNLSUREOHP3UREOHPVHVDVWRMLXUD]LQDPDRVSRVREOMDYDQMD8 hijerarhijskim sustavima pojedinci napreduju do razine svoje nekompetentnosti.

7 http://www.sigurno-voziti.net/jesteliznali/jesteliznali03.htm; 25.2.2016

74 Osnovno osposobljavanje Prekvalifikacija Zapošljavanje ~ YR]DþNLLVSLW

Rezultat 0HWRGDXþHQMD ÄNORQYR]DþÄ „s koljena na koljeno“

Slika 2. 2VSRVREOMDYDQMHYR]DþDQDNRQ]DSRVOHQMD (izvor: vlastiti)

.ODVLþQDSROLWLNDSULMHYR]DPRUDVHQDGRJUDGLWL,QWHOLJHQWQLPWUDQVSRUWQLPVXVWDYRP ,76 WDNR ãWR VH SRVWLåH ELWQR YHüD SURSXVQRVW VLJXUQRVW ]DãWLüHQRVWLHNRORãNDSULKYDWOMLYRst u RGQRVXQDUMHãHQMDEH],76DSOLNDFLMD7RQH]QDþLGDSULMH,76-a nije postojala inteligencija u SURPHWX EDUHP NRG YR]DþD, nego da se kroz stvarno vremensko prikupljanje i obradu podataka te umreženu distribuciju informacija postiže znatno smanjenje ]DJXãHQMDþHNDQMD SURPHWQLK QHVUHüD QHXþLQNRYLWRVWL SULMHYR]D HNRORãNLK RQHþLãüHQMD LWG 1DYHGHQR XSXüXMH na neophodnost promjena u organizacijskom i tehnološkom smislu djelovanja prijevoznika.8 2UJDQL]DFLMVNL SUREOHPL RGUHÿLYDQMD YR]LOD ]D VSHFLILþQL SULMHYR] PLJUDQWD MH WHKQLþNR SLWDQMDLYHüLQRPRYLVLRWHKQLþNRHNVSORDWDFLMVNLPNDUDNWHULVWLNDPDYR]LOD.RPHSRYMHULWL XSUDYOMDQMHDXWREXVRP"9R]DþXNRML]DGXåHQYR]LORPLOLYR]DþX]DNRMHJSRVWRMLRGUHÿHQL preduvjeti za uspješno izvršenje postavljenog zadatka. 2UJDQL]DWRUL SULMHYR]D VXEMHNWLYQR RGUHÿXMX YR]DþD ]D UHDOL]DFLMX SRMHGLQDþQLK SULMHYR]QLK]DGDWDNDMHUQHSRVWRMLREMHNWLYQDED]DSRGDWDNDRYR]DþLPD9HüLQDSRGDWDNDVH VYRGLQDIRUPDOQHGRNXPHQWHL]NRMLKQLVXYLGOMLYH]QDþDMNH]DVSHFLILþDQSrijevoz migranta. 0HÿX QDM]DKWMHYQLMD ]DQLPDQMD VSDGDMX RQD NRMD VX XVPMHUHQD QD UDG V OMXGLPD Rad s traumatiziranim osobama ãWR PLJUDQWL MHVX LPD XþLQNH L QD QHSRVUHGQH VXGLRQLNH X realizaciji prihvata i transfera8QHNLPVOXþDMHYLPDPRåHGRYHVWLGRVtresa, ili sagorijevanja na poslu9, do snažnih emocionalnih reakcija, odnosno protuprijenosnih (kontratransfernih) reakcija pa i posredne traumatizacije. Osobe koje rade s traumatiziranim ljudima izložene su VSHFLILþQLPL]YRULPDSURIHVLRQDOQRJVWUHVD. Posao profesionalnih vozaþa smatra se opasnim sa stanovišta psihosocijalnog rizika i zdravlja što je posljedica izloženosti razliþitim vrstama stresora. Loša organizacija posla, nedostatak podrške i visoko radno optereüHQMH NDUDNWHUL]LUDMX doživljaj stresa, što sve umanjuje vozaþke sposobnosti i budnost te poveüava rizik od nezgoda.10 1DSRQDãDQMHþRYMHNDNDRosnovnog þLPEHQLNDXSURPHWXXWMHþX 9 RVREQH]QDþDMNHYR]DþD, 9 SVLKRIL]LþNHRVRELQHi 9 obrazovanje i kultura.

8 http://documents.tips/documents/121297331-logisticki-i-transportni-lanci.html, 25.2.2016. 9 eng. burn out sindrom ili ekstrem Karoshi sindrom 10 Legree, P.J., Heffner, T.S., Psotka, J., Martin, D.E., Medsker, G.J. (2003). Traffic crash involvement: Experiential driving knowledge and stressful contextual antecedents, Journal of Applied Psychology, 88(1):15- 26.

75 =QDPROLNDNYDMHOLþQRVWL]DEUDQLYR]Dþ]DSULMHYR]PLJUDQWD"2VRELWRVX]QDþDMQH VSRVREQRVWL IL]LþNDVHQ]RUQDSVLKRPRWRUQDLPHQWDOQD temperament, karakter, tjelesna konstitucija, stavovi, motivi i predmet interesa.

,]ERUYR]DþDVHQHWHPHOMLQDSUHWKRGQLPRVRELQDPDOLþQRVWLMHUQHSRVWRMe baze podataka. .RULVQRELELORSR]QDYDWLEDUHPVWDYYR]DþDMHURQLRPRJXüDYDMXSUHGYLGLYRSRQDãDQMHNDR subjektivnu normu i kontrolu nad ponašanjem. 1HND LVWUDåLYDQMD NRMD VX VH EDYLOD SRQDãDQMHP YR]DþD NDR L]GYRMHQLP IHQRPHQRP sugeriraju da povezanost L]PHÿXRVRELQDOLþQRVWLLSRQDãDQMDYR]DþDSRVWRMLLGDSULURGDWH SRYH]DQRVWLXJODYQRPSRGUåDYDVWDYGDVHOMXGLSULOLNRPYRåQMHSRQDãDMXQDVOLþDQQDþLQNDR i u drugim situacijama. Rezultati ovog istraživanja podržavaju gledište da situacije sa kojima sH VXVUHüH RVRED SULOLNRP YRåQMH SURYRFLUDMX SRQDãDQMD NRMD VX X VNODGX V ED]LþQLP tendencijama VDGUåDQLP X VWDELOQLP NDUDNWHULVWLNDPD OLþQRVWL $QDOL]D VWUXNWXUH UHODFLMD RVRELQD OLþQRVWL L UD]OLþLWLK YLGRYD SRQDãDQMD SULOLNRP YRåQMH RWNULOD MH SRVWRMDQMH dva obrasca takve povezanosti.11 3ULUHDOL]DFLMLUDGQRJ]DGDWNDQHPRJXüHMHLVNOMXþLWLHPRFLMH VWUDKVUGåEXUDGRVWWXJX SDþDNLVORåHQHHPRFLMH OMXEDYOMXERPRUDPUåQMD]DYLVWVDåDOMHQMH NRMHPRJXGRYHVWLGR emocije uspjeha ali i neuspjeha iza kojega sOLMHGLRVMHüDMVWLGD1DVWDYQRVHMDYOMDMXRVMHüDQMD krivnje i kajanja koje nastupaju onda kada ocijenimo da smo uradili nešto što je druge oštetilo LOLSRYULMHGLORLOLGDQLVPRELOLXPRJXüQRVWLGDVSULMHþLPRQHJDWLYQHSRVOMHGLFH Kada ne možemo osWYDULWLFLOMHYHNRMHåHOLPRMHUVXQDPVHQDWRPSXWXLVSULMHþLOHQHNH prepreke koje moraju biti prirodne i socijalne javljaju se frustracije. Pojavni oblici frustracije VX RGUHÿHQL PHQWDOQLP NRQIOLNWLPD NDR ãWR VX NRQIOLNWX GYRVWUXNRJ SULYODþHQMD NRQIOLkt GYRVWUXNRJRGELMDQMDLNRQIOLNWSULYODþHQMDLRGELMDQMD .ROLNDMHPRWLYDFLMDYR]DþD]DQDSUHGRYDQMHPXVWUXFL"%LRORãNLPRWLYLVXXURÿHQLL snažno djeluju na ponašanje pojedinca. Socijalni motivi zasnivaju se na psihološkim potrebama. Oni se stjeþXNDGa se živi u zajednici sa drugim ljudima. Dijelimo ih u dvije grupe: 9 motivi zasnovani na potrebi za društvom i 9 motivi zasnovani na potrebi za priznavanjem u društvu.

.DNR VYH QDYHGHQR XNOMXþLWL X SURFHV GRQRãHQMD RGOXNH V RJUDQLþHQLP ILQDQFLMVNLP sredstviPD L EURMHQLP YUHPHQVNLP RJUDQLþHQMLPD 3ULSUHPD YR]DþD ]D VSHFLILþQH ]DGDWNH SULMHYR]D PRUDOD MH ]DSRþHWL QHSRVUHGQR QDNRQ ]DSRVOHQMD WH VH SURYRGLWL NRQWLQXLUDQR Provoditi HGXNDFLMXX]SUDNWLþQLQDVWDYXQDMPDQMHGYDSXWDJRGLãQMHXVYUKXRVLJXUDYDQMD XþLQNRYLWRVWL SRVWXSDND L SRãWLYDQMD XWYUÿHQLK SURFHGXUD Na pripremama potrebno je SULNXSOMDWLLQIRUPDFLMHRYR]DþLPDXVYUKXREDYOMDQMDSRVODYR]DþD 8VPMHUHQRVWSULSUHPHYR]DþDSRWUHEQRMHSRGLMHOLWLQDRSüHLSRMHGLQDþQHVDGUåDMH2SüD SULSUHPDYR]Dþa (npr. hazard perception) nije dovoljna ali razvija sposobnosti identifikacije opasnosti, procjenu rizika o opasnosti i kontrolu opasnosti. U pojedinim državama test SHUFHSFLMH RSDVQRVWL MH QXåQRVW ]D YR]DþH YR]LOD KLWQLK LQWHUYHQFLMD %LOR NRML REOLN RSüe SULSUHPH YR]DþD PRUD LPDWL ]D FLOM XQDSUMHÿHQMH SRVWXSND GRQRãHQMD RGOXNH X UL]LþQLP

11 9XNREUDW60LWURYLü'2VRELQHOLþQRVWLLSRQDãDQMHYR]DþDXVDREUDüDMX3ULPLMHQMHQDSVLKRORJLMD08, Vol. 2, str. 25-42

76 situacijama. Poseban oblik pripreme usmjeren je na konkretne zadatke prijevoza. U NRQNUHWQRPVOXþDMXSULMHYR]PLJUDQWD eGXNDFLMDYR]DþDPRUDsadržavati prikladno ponašanje u svrhXMDþDQMDXWYUÿHQLKVPMHUQLFD i održavanje sigurnosti putnika. &LOM MH UD]YLWL LOL XVDYUãLWL VSRVREQRVWL YR]DþD GD L]YUãDYD VOMHGHüHDNWLYQRVWL SURFMHQMXMH LQFLGHQWH åDOEH QHVUHüH i / ili u potencijalno hitnim situacijama (npr. opasnost na cesti, medicinskim KLWQLP VOXþDMHYLPD QHVUHüD L VOLþQR X VYUKX UMHãDYDQMDLLOLSUHSRUXNDRUL]LþQLPVLWXDFLML þLVWLGRGLMHOMHQRYR]LOR, kako interijera tako i eksterijera u cilju osiguranja sigurnosti, izgleda i sanacija vozila upravlja autobusom za potrebe prijevoza migranta prema rasporedu i pravodobno posjeduje dovoljno energenata za dodijeljena vozila (npr ulje, voda, gorivo, itd) u svrhu održavanja vozila u sigurnom radnom stanju. L]YMHãWDYDGUXJRRVREOMDLPLJUDQWH QSUSUHGYLÿHQR]DXVWDYOMDnje, osnove rute, uvjete na ruti LVOLþQR XVYUKXSUXåDQMDLQIRUPDFLMDLLOLSRMDãQMHQMHSURFHGXUH prati postupke migranta u svrhu osiguravanja sigurnog prijevoza svih putnika. osiguranje sigurnosti za uporabu vozila i poštivanje propisanih smjernica. i]UDÿXMHL]YMHãüDXVYUKXGRNXPHQWLUDQMDDNWLYQRVWLLOLSUHQRãHQMHLQIRUPDFLMD izvještava o opažanjima i / ili incidentima (npr. GLVFLSOLQDQHVUHüDQHSULPMHUHQ VRFLMDOQRSRQDãDQMHLWG XVYUKXNRPXQLFLUDQMDVRGJRYDUDMXüLPRVREOMHm za njihovo djelovanje odgovara na upite migranta i / ili osoblja u svrhu pružanja potrebne informacije u vezi prijevoza

-HGQDRGVRFLMDOQLKYMHãWLQDNRMXMHSRWUHEQRVWDOQRXQDSUMHÿLYDWLMHNRPXQLNDFLMD RGODW communicatio). U svakodnevnom životu koristimo kao sinonim za razgovor. Komuniciranje MHSURFHVRGDãLOMDQMDSUHQRãHQMDLSULPDQMDSRUXND YHUEDOQLKLQHYHUEDOQLK L]PHÿXGYLMHLOL YLãH RVRED 9HUEDOQR NRPXQLFLUDQMH WHPHOML VH QD ULMHþLPD L XNOMXþXMH RYODGDYDQMH VSHFLILþQLPOLQJYLVWLþNLPYMHãWLQDPDL]QDQMLPD7RMHSURFHVX]DMDPQHUD]PMHQH]QDþHQMD XSRWUHERPULMHþL.RPXQLFLUDQMH QDPMHUQRLOLQHQDPMHUQR EH]ULMHþLQD]LYDVHQHYHUEDOQRP NRPXQLNDFLMRP 8NOMXþXMH L]UD]H OLFD WRQ JODVD JHVWH SRORåDM WLMHOD LOL SRNUHW GRGLU L pogled. Za izražavanje emocija, pokazivaQMH VWDYRYD RGUDåDYDQMH RVRELQD OLþQRVWL WH SRWLFDQMHLOLPLMHQMDQMHYHUEDOQHNRPXQLNDFLMHQDMþHãüHVHNRULVWLQHYHUEDOQDNRPXQLNDFLMD -HGQD RG NDUDNWHULVWLND XþLQNRYLWH NRPXQLNDFLMH MH XVNODÿHQRVW YHUEDOQRJ L QHYHUEDOQRJ aspekta poruke koju šaljemo. MoGXOHGXNDFLMDL]SRGUXþMDNRPXQLNDFLMHPRJXüHMHSRGLMHOMHQDQDSHWFMHOLQD 1) 2GUHÿHQMHLRVQRYQDQDþHODNRPXQLNDFLMHVXJURåHQLPVNXSLQDPD 2) 8VSRVWDYDSUYRJNRQWDNWDLYRÿHQMHUD]JRYRUD 3) Psihološka trauma 4) Mentalno zdravlje profesionalaca u radu s ranjivim skupinama 5) 7HKQLNHLYMHãWLQHSRXþDYDQMD

77 Osnovno osposobljavanje Prekvalifikacija Zapošljavanje ~vozaþNLLVSLW

Rezultat Godišnji seminari i Projekt ÄVXYUHPHQLYR]Dþ³³ provjere u „ADVN““ 7UHQHUYR]DþD

Slika 3. 'RSXQVNLPRGXOREUD]RYDQMDYR]DþD – 7UHQHUYR]DþD (izvor: vlastiti)

.RPH GRSXVWLWL WUHQLUDQMH YR]DþD" .RMH XYMHWH PRUDMX ]DGRYROMLWL XVWDQRYH L QRVLWHOML programa obrazovanja? Što mora sadržavati program da bi bio zanimljiv za polaznike? 7HPHOM VYHJD MH SULODJRÿHQRVW SURJUDPD YUVWL vozila – kategorijama vozila i zahtjevima polaznika. Projekt nije usmjeren samo QDSRYHüDQMHWHKQLþNLKYMHãWLQDXSUDYOMDQMDYR]LORPYHü REXKYDüDVYHVHJPHQWHUDGDYR]DþD Moduli edukacije su brojni12opisani sadržajno s ciljem redukcije disonance na tri osnovna WLSLþQDQDþLQD 1) Promjena stava 2) Promjena ponašanja 3) Selektivna izloženost informacijama

Vještina upravljanja vozilom zahtjeva teorijski i prakWLþQLGLR6LPXODWRUL]DVWMHFDQMH YR]DþNLKYMHãWLQDVXYHOLNDLQYHVWLFLMD]DÄPDOH³SRGX]HWQLNHWHX]SUDYQRQHUHJXOLUDQR tržišno natjecanje predstavljaju ekonomski neprihvatljivu investiciju.

6SHFLILþQHYMHãWLQHNRMHMHSRWUHEQRSUDNWLþQRXYMHåEDYDWLVu: vožnja u homogenoj koloni, vožnja u nehomogenoj koloni, vožnja u koloni s nepromjenjivom duljinom kolone, vožnja u koloni s promjenjivom duljinom kolone, brzina kretanja kolone i zaustavljanje kolone.

9R]DþLPLJUDQWL

0LJUDFLMHVHXJODYQRPNUHüXSUHPD regionalno ili kontinentalno bogatijim i razvijenijim zemljama. Zemlje podrijetla uglavnom su siromašne, nedovoljno razvijene i uglavnom imaju YLVRNSULURGQLSULUDVW3UHPDNODVLILNDFLML8MHGLQMHQLKQDURGDWULþHWYUWLQHþRYMHþDQVWYDåLYL u manje razvijeQLP]HPOMDPDDUDVWQMLKRYDVWDQRYQLãWYDXSRVOMHGQMLKþHWYUWVWROMHüDNUHWDR se u prosjeku po stopi od 2,3%, za razliku od razvijenih zemalja u kojih je stanovništvo raslo 0,9% na godinu".13

12 1RYDN92EUD]RYDQMHLUDGSURIHVLRQDOQLKYR]DþDQDNRQVWMHFDQMDYR]DþNHGR]YROH'RNWRUVNDGLVHUWDFLMD (YURSVNLXQLYHU]LWHW%UþNRGLVWULNW%UþNR

13 0HVLü0(YURSVNDPLJUDFLMVNDVLWXDFLMDLSHUVSHNWLYDMigracijske teme, br. 4, str. 386, Zagreb 1988.

78 Strana radna snaga potrebna im je u vrijeme privrednoga razvoja, a višak im je i RSWHUHüHQMHXYULMHPHSULYUHGQHUHFHVLMH $NRQDQHNRRGVOLMHGHüLKSLWDQMDRGJRYRULWHSRWYUGQRVSUHPQLVWH]DSURPMHQX • Želite li promijeniti okolinu? • Želite li razviti svoje profesionalne i osobne vještine? ,PDWHOLSRWHãNRüDXSURQDODåHQMXSRVODXQHSRVUHGQRMEOL]LQLNXüH" • Želite li saznati više o drugim zemljama i kulturama? • Bi li svoje vještine možda imale više važnosti za poslodavca u drugoj europskoj zemlji? • Jeste li spremni za novi izazov u životu? Organizacije više ne mogu osiguravati stalno radno mjesto i stabilan radni odnos, ali umjesto toga moraju osiguravati svojim zaposlenicima stalno obrazovanje i osuvremenjivanje znanja i vještina tako da zaposlenici VWDOQR PRJX QDüL SRVDR ELOR X QMLPD LOL GUXJGMH 7R istodobnR]DSRMHGLQFH]QDþLREYH]XVWDOQRJXþHQMDLUD]YRMDSUDüHQMDSURPMHQDX]QDQMXL potreba tržišta rada. 3RNUHWOMLYRVW UDGQH VQDJH WUHEDOR EL SULMH VYHJD VKYDWLWL NDR MHGDQ RG QDþLQD SULODJRGEH SRMHGLQFD SRJRÿHQLK VWUXNWXUQLP SURPMHQDPD 8 PDNURHNRQRPVNRP VPLVOX þLQL VH GD MH mobilnost radne snage prije rezultat nego uzrok ekonomskog rasta.14 Profesionalna pokretljivost je ona dimenzija pokretljivosti radne snage koja najviše REHüDYD L QDMPDQMH MH NRQWURYHU]QD NDR UHDNFLMD QD VWUXNWXUQH SURPMHQH X JRVSRGDUVtvu. 2ELþQR MH SRYH]DQD VD VWDWXVQRP SRNUHWOMLYRãüX RGQRVQR YLVLQRP ]DUDGH L XYMHWLPD UDGD 0HÿXWLPSURIHVLRQDOQDSRNUHWOMLYRVWQHPRUDQXåQRVOLMHGLWLX]OD]QXOLQLMX1HNLVHUDGQLFL njome koriste kako bi poboljšali svoj profesionalni status, ali postojL]QDþDMDQEURMUDGQLND NRMLSRGSULWLVNRPHNRQRPVNLKRNROQRVWLSULKYDüDMXVLOD]QXSRNUHWOMLYRVWNDNRELL]EMHJOL zamku dugotrajne strukturne nezaposlenosti. GODYQLUD]OR]LVYHYHüHJEURMDHPLJUDQDWD: ¾ nezaposlenost, ¾ problem pronalaska posla, ¾ nLVNHSODüH, ¾ brojni nameti i ¾ negativni predznak svih grana gospodarstva. Prijašnje generacije ekonomskih migranta odlazili su „trbuhom za kruhom“ na godinu- GYLMH D RVWDOL FLMHOL åLYRW UDGLOL VX ÄRG MXWUD GR VXWUD³ VWDQRYDOL YUOR þHVWR X QLNDNYLP XYMHWLPDþHVWRQLsu sebi mogli priuštiti nešto od životnih sitnica poput ispijanja kave, izlaska YDQLOLVDPRQDSLüHJRWRYRSDQLãWDXJODYQRPåLYMHORVHEH]QHNLKåLYRWQLKXåLWDNDMHUMH jedino važno bilo "šparati".

3RVWRMHüHVWDQMH u republici Hrvatskoj: • rast nezaposlenosti, •rHDOQRVPDQMHQMHSODüD, • razduživanje stanovništva kod poslovnih banaka, •oJUDQLþDYDQMHUDVKRGDXVYLPVHNWRULPDi • visoka razina zaduženosti.

Dvije osnovne pretpostavke za postizanje modela uspješnog ekonomskog razvoja su: fleksibilnost posla sigurnost radnika

14 http://documents.tips/documents/migracije-selo-grad.html; 25.2.2016.

79 3RQXGDLSRWUDåQMDYR]DþDNDRUDGQHVQDJHMHSULOLþQRQHSUHGYLGLYDSUHPDSRGDWFLPD+== 3RGUXþQHVOXåEH2VLMHN8VSRUHGQRPSRGDWDNDL]DQNHWHSULMHYR]QLNDLSRGDWDND+==GROD]L se do nedosljednosti prijevoznika i opetovanog naglašavanja empirijskog pristupa ]DSRãOMDYDQMXYR]DþD=DSRãOMDYDQMHYR]DþDMHRYLVQRRVWUXNWXULSULMHYR]QLþNHGMHODWQRVWLL PRJXüQRVWLPDGDOMQMHJUD]YRMDLNRQNXUHQWQRVWLVXVWDYDSURPHWD9HOLNLEURMYR]DþDYR]LOD N1 kategorije, samozvana laka dostavna vozila, potpuQR VX LVNOMXþHQD L] ELOR NRMHJ ]DNRQVNRJSUHGYLÿHQRJREOLNDHGXNDFLMHYR]DþD15 3ULOLND]DUDGQHWUDåLVHVDPRX(XURSLYHüLXXGDOMHQLPGUåDYDPDNDRãWRMH.DQDGD 0HÿXQDMWUDåHQLMLPUDGQLFLVXYR]DþL QDSUYRPPMHVWXVX]GUDYVWYHQLUDGQLFL 9HüLQD problema su administrativne naravi (vize) te nepoznavanje prava ekonomskih migranta tj. ostvarivanja prava iz pojedinih programa. Europska mreža za zapošljavanje (EURES) pruža SRVUHGQLþNH usluge za rad i zapošljavanje u svim zemlje Europskog gospodarskog prostora (EEA)16 i Švicarske. Prema Eurostat-u17 po PMHVWXURÿHQMDL]5HSXEOLNHHrvatske iselilo se 10.400 stanovnika u 2013. godini. U 2014. u Republiku Hrvatsku doselilo se iz inozemstva 10 638 osoba, a u inozemstvo se odselilo 20 858 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -10 220.18 8 VWDWLVWLþNRP SULND]X ]D YDQMVNH migracije razlikuje se željena odredišta, spol, starost i teritorij odlaska (županije) ali nema prikaza prema zanimanju. Prema broju upisanih kandidata u autoškole za profesionalne kategorije (C, CE i D) zabilježen je neznatni rast19. *RWRYRXNXSQHNROLþLQHUREHX(8-XLVSRUXþXMHVHFHVWRYQLPSULMHYR]RP Prijevoz robe i putnika cestom i nadalje üH ELWL RYLVDQ R XVOXJDPD YMHãWLh i motiviranih YR]DþD20 Tvrtke za komercijalni cestovni prijevoz širom svijeta kontinuirano pate od QHVWDãLFH NYDOLILFLUDQLK YR]DþD SRVHEQR DNXWQR X UD]GREOMLPD JRVSRGDUVNRJ UDVWD L QLVNH nezaposlenosti. 1HVWDãLFX YR]DþD WHN SULYUHPHQR XEODåL ILQDQFLMVND kriza i recesija koja VOLMHGL .DG JRVSRGDUVNL RSRUDYDN SRVWDQH L]UDåHQLML L REXKYDWQLML SRYHüDQD SRWUHED ]D SULMHYR]RPüH]ERJQHVWDãLFHYR]DþDRJUDQLþDYDWLLRPHWDWLXþLQNRYLWXGLVWULEXFLMXWHUHWDL usluge autobusnog prijevoza po cijelome svijetu. U podlozi osjetljivosti komercijalnog FHVWRYQRJSULMHYR]DQDQHVWDãLFXYR]DþDVXVLVWHPVNLGXJRURþQLSUREOHPL VYHPDQMLIRQGGRVWXSQHNYDOLILFLUDQHUDGQHVQDJHVYHVORåHQLMLWHKQLþNLLUHJXODWRUQL zahtjevi, QHRSWLPDOQL UDGQL XYMHWL þHVWR QHJDWLYQH L SUistrane kampanje protiv cestovnog SULMHYR]D RG VWUDQH YODVWL L SROLWLþNLK DNWHUD NRML ãWHWQR XWMHþX QD QMHJRY LPLGå X MDYQRVWLDSRVOMHGLþQRLQD]DSRãOMDYDQMHXVHNWRUXL QHGRYROMQD VYLMHVW MDYQRVWL R PRJXüQRVWLPD L SUHGQRVWLPD ]DSRVOHQMD X FHVWRYQRP priMHYR]X OLPLWLUDQD SUHNRJUDQLþQD PRELOQRVW SUL ]DSRãOMDYDQMX L QDGROD]HüD GHPRJUDIVNDQHUDYQRWHåDNRMDSRWMHþHRGYHOLNRJGLMHODYR]DþNHSRSXODFLMH

.DNR EL VH L]EMHJOD QDGROD]HüD NUL]QD QHVWDãLFD YR]DþD X NRPHUFLMDOQRP FHVWRYQRP prijevozu, koji nije samo QDþLQ WUDQVSRUWD YHü L NOMXþDQ SURL]YRGQL DODW YODGH VWUXNRYQH XGUXJHLSRGX]HüD]DFHVWRYQLSULMHYR]PRUDMXSRGX]HWL]DMHGQLþNXDNFLMXNDNRELSRVWDYLOL

15 1RYDN92EUD]RYDQMHLUDGSURIHVLRQDOQLKYR]DþDQDNRQVWMHFDQMDYR]DþNHGR]YROH'RNWRUVNDGLVHUWDFLMD (YURSVNLXQLYHU]LWHW%UþNRGLVWULNW%UþNR 16 'UåDYH(*3VXGUåDYDþODQLFD(8WH,VODQG/LKWHQãWDMQL1RUYHãND 17 http://ec.europa.eu/eurostat/statistics explained/index.php/File:Immigration_by_country_of_birth,_2013_(%C2%B9)_YB15.png, 25.2.2016. 18 http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/07-01-02_01_2015.htm, 25.2.2016 19 VIC, HAK, statistika broja prijava na ispit, Savjetovanje s autoškolama, Osijek, 2015. 20 IRU Resolution on driver shortages and strategies for better recruitment and retention

80 temelje za kvalificiraniju i održiviju radnu snagu u sektoru cestovnog prijevoza, osobito YR]DþH 3RGDWFL L] SUHWKRGQRJ SHWRJRGLãQMHJ UD]GREOMD NRML SRWYUÿXMX QHVWDãLFX SURIHVLRQDOQLK YR]DþD 8QDWRþSRVORYQRMNOLPLX(XURSLSRVWRMLQHVWDãLFDYR]DþD6DPRX1MHPDþNRMQDGOHåQH YODVWL VSRPLQMX PDQMDN RG RNR 8 âYLFDUVNRM SUHGYLÿDMX SRWUHEX ]D 00 novih YR]DþD X URNX RG JRGLQD QD VWDQRYQLND . U Belgiji, 36% prijevoznika ima SUREOHP VD ]DSRãOMDYDQMHP YR]DþD 9R]DþL VH QDOD]H QD PMHVWX OMHVWYLFH QDMWUDåHQLMLK zanimanja.21 3UHGYLÿDVHGDELX8MHGLQMHQRP.UDOMHYVWYXPRJDRQDVWDWLPDQMDN RGþDNXEURMX NYDOLILFLUDQLK YR]DþD YR]LOD RG SUHNR WRQH SULMH godine. U Francuskoj se zbog VWDUHQMDYR]DþNHSRSXODFLMHRþHNXMHGDüHUDGQHVQDJHPRUDWLELWL]DPLMHQMHQRXURNXRG JãWR]QDþLYR]DþD.22 .RG DPHULþNLK DXWRSULMHYR]QLND PRJOR EL GRüL GR SRYHüDQMD SODüD GR J EXGXüLGDVYHYHüDSRWUDåQMD]DLVSRUXNRPUREHSULMHWLQDMGXåRP]DELOMHåHQRPQHVWDãLFRP YR]DþDXEUDQãL. 7UHQXWDþQLPDQMDNXGYRVWUXþLWüHVHXXJRGLQLGDQDQDRWSULOLNH radnih mjesta s punim radnim vremenom, ili 10% radne snage.23 0RJXüHSRVOMHGLFHPDQMHJEURMDSURIHVLRQDOQLKYR]DþDVX uWMHFDM QD JRVSRGDUVWYD PRåH ELWL SRUDåDYDMXüL V SDGRP SURGXNWLYQRVWL X NRPELQDFLMLVSDGRPSURGDMH]DYLãHPLOLMXQDSRGX]HüDNRMDRYLVHRFHVWRYQRP prijevozu pULMHYR]QLFLVHMRãSRNXãDYDMXVQDüLXVYMHWOXSRYHüDQMDFLMHQHGL]HODLEHQ]LQDDOL WHPHOMQHLPSOLNDFLMHNRMHELSURL]DãOHL]QHXMHGQDþHQRVWLV&3&-om potencijalno su za njih mnogo ozbiljnije

.RML VX L]D]RYL L PRJXüQRVWL UMHãHQMD X WUDQVSRUWQRP VHNtoru? Potrebno je aktivnosti usmjeriti na: sigurnije, zelenije, pametnije pURPMHQDSRQDãDQMDYR]DþD vLãHHQHUJHWVNLXþLQNRYLWLKWHKQRORãNLKSURPMHQD inovativne tehnologije za sigurnost na cestama (ITS)

8IRNXVXWUHEDELWLYR]DþþRYMHNQDþLMHVHSRQDšanje mora i može utjecati kontinuiranim L VWUXþQLP UDGRP 2VWDOL þLPEHQLFL VX WHKQLþNH L WHKQRORãNH SULURGH L YHüLQRP ]DYLVH RG PDWHULMDOQRJVWDQMDGUXãWYDRSüHQLWR Napredni trening, ne samo u racionalnoj vožnji na osnovi sigurnosnih propisa YHü L specifLþQD VSHFLMDOLVWLþND REXND SODQLUDQD YRÿHQD L UHDOL]LUDQD RG VWUDQH HNVSHUDWD L] UD]OLþLWLK SRGUXþMD SUHGXYMHW VX NYDOLWHWQRJ SURIHVLRQDOQRJ YR]DþD24 Sve aktivnosti moraju VDGUåDYDWLSULPMHQXSRVWRMHüLKSURSLVDDOLSUDYQLRNYLUQHVPLMHELWLSUHSUHNDUDGX eksperata i njihovim vizijama. Zdravlje, sigurnRVW QD FHVWL RþXYDQMH RNROLãQD, pravodobna i kvalitetna usluge te logistika (robni tokovi) jedini su brojnih parcijalnih ciljeva koje dobro osmišljena i UHDOL]LUDQDHGXNDFLMDPRUDGRVWLüL Sloboda kretanja rDGQLND MH MHGQD RG þHWLULMX VORERGD25 X NRMLP XåLYDMX JUDÿDQL (8-a. Pravni okvir slobode kretanja sadržan je u Ugovoru o EU (UEU), Ugovoru o funkcioniranju Europske unije(UFEU) te brojnim uredbama i direktivama.

21 Astag & Manpower 22 Andy Keane, UK Motor Portfolio Manager - Brit Insurance & Bulletin Transport et Logistique 23 FTR Associates in Nashville, Indiana 24 https://www.iru.org/cms-filesystem-action/.../Introduction-philipp.pps; 25.2.2016. 25 Sloboda kretanja robe, sloboda kretanja osoba, sloboda pružanja usluga i sloboda kretanja kapitala.

81 =DNOMXþDN

Dosadašnji stupnjevani model ospRVREOMDYDQMD YR]DþD SURIHVLRQDODFD YHüLQRP ]DGRYROMDYDWHPHOMHQH]DKWMHYH]DREDYOMDQMHUDGQLK]DGDüDYR]DþDSURIHVLRQDOFD8SURFHVX RVSRVREOMDYDQMDVWMHþXVHWHPHOMQD]QDQMDLYMHãWLQHþLMLMHRELPLVDGUåDMXVNODÿHQVEURMLP direktivama EU. Proces vrednRYDQMDWHPHOMQLKYR]DþNLK]QDQMDLYMHãWLQDVHXVDYUãDYDLSUDWL zakonsku legislativu EU. 6SR]QDMDGDMHSRWUHEQRQHãWRPLMHQMDWLXVXVWDYXREUD]RYDQMDYR]DþDPLãOMHQMHMHYHüLQH þLPEHQLNDVXVWDYD2QDþLQXLWUDMDQMXREUD]RYDQMDYR]DþDSRVWRMLSRGLMHOMHQRVWSULþHPXVH QDYRGLSUHYHOLNLHPSLULMVNLSULVWXS=DQHPDUXMHVH]QDQMDYR]DþDNRMHPRUDELWLSULPMHQMLYR XEURMQLPVLWXDFLMDPDRGNRMLKMHQHNHLYUORWHãNR]DPLVOLWLSDWLPHLYR]DþHSULSUHPLWL]D QMLK =QDQMH YR]DþD MH VDPR MHGDQ RG XYMHWD XVSMHãQRJ VXVWDYD REUD]RYDQMD YR]DþD 1HSRYMHUHQMHXVXVWDYRVSRVREOMDYDQMDLOLQH]QDQMHRQDþLQXVWMHFDQMDVWUXþQLKNRPSHWHQFLMD YR]DþDVWYDUDMD]L]PHÿXYODVQLNDVWUXþQRJRVREOMDLYR]DþD(GXNDFLMDQDYHGHQLKVXEMHNDWD YODVQLND VWUXþQRJ RVREOMD « QLMH SUHGPHW RSVHUYDFLMH RYRJ UDGD DOL X ]DNOMXþLYDQMX QH smije se zanemariti veliki utjecaj vlasnika, odnosno prijevoznika. 7UDGLFLRQDOQRRVSRVREOMDYDQMHLRFMHQMLYDQMHYR]DþDSRWUHEQRMHQDGRJUDÿLYDWLGRVWXSQMD VDPRYUHGQRYDQMDLVDPRVYLMHVWLYR]DþDRSRWUHELREUD]RYanja. Formalno je predložen okvir WNR PRåH ELWL 7UHQHU YR]DþD 0RGXODUQD QDVWDYD XVPMHUHQD MH QD FLOMDQX VNXSLQX L QH SRGUD]XPLMHYD VDPR MHGQRJ L]YRÿDþD QDVWDYD WUHQHUD 6XVWDY REUD]RYDQMD YR]DþD SR PRGHOX 7UHQHU YR]DþD SUHGORåHQ V RþHNLYDQLP JRVSRGDUVNLm, ekološkim i socijalnim FLOMHYLPD %URMQRVW PRGXOD 7UHQHUD YR]DþD ]DVQLYD VH QD NOMXþQLP SRVORYLPD YR]DþD NRPSHWHQFLMDPDLLVKRGLPDXþHQMD3RMHGLQLVWDQGDUGL ,62 QLVXLQHVPLMXELWLQDGRPMHVWDN ]DREUD]RYDQMDYR]DþDMHUVXWRPHÿXQDURGQHQRUPHIRUPalizacije sustava. 3URMHNW 7UHQHU YR]Dþ promovira inovativan i interaktivan pedagoški pristup u cjeloživotnom obrazovanju YR]DþDDLVWRGREQRLVWUDåXMH nove strategije treninga i edukacije XSRGUXþMXSURIHVLRQDOQLKNYDOLILNDFLMDYR]DþDXFHVWRYQRPSULMHvozu. 5DG NDR MHGQD RG VUHGLãQMLK NDWHJRULMD OMXGVNLK SUDYD X SRVOMHGQMD MH GYD GHVHWOMHüD L] korijena transformiran. Ekonomski migranti napuštaju svoju zemlju kako bi poboljšali svoju i svojih obitelji ekonomsku perspektivu. Normativno su ukinute diskrimiQDFLMHQDWHPHOMXGUåDYOMDQVWYDPHÿXUDGQLFLPDL]GUåDYD þODQLFD EU u vezi sa zapošljavanjem, primicima od rada i ostalim uvjetima rada i zapošljavanja. Tradicionalni oblici zaposlenja, stabilna radna mjesta QD QHRGUHÿHQR YULMHPH V SXQLP radnim vremenom i pravima zaposlenika QHüHopstati XYHOLNRMPHÿXQDURGQRMNRQNXUHQFLML na tržištu rada i transporta. 0LJUDFLMH VX VDGDãQMRVW DOL L EXGXüQRVW SD MH SRWUHEQR RVPLVOLWL L L]UDGLWL VWUDWHJLMX ]D VXRþDYDQMD 3RWUHEQL VX SURMHNWL RGUåLYRJ QDSUHWND UDVSURVWUDQMHQi tako da se izgrade NOLPDWVNL VLJXUQL þLVWL HQHUJHWVNL VXVWDYL VLJXUQRVQL VXVWDYL YRGH L KUDQH VXVWDYL LVSRUXNH zdravstvenih usluga – cijela infrastruktura potrebna za održivo blagostanje.

82 Literatura

1. %RþNDO=.DNRPRWLYLUDWLNDQGLGDWD]DYR]DþDQDXþHQMHSULSUHPQLVHPLQDU+$.- a, Osijek, 2015. 2. EU transport in figures, statistical pocketbook, 2014., Luxembourg: Publications Office of the European Union, 2014 3. Hazard perception handbook, Transport Roads and Maritime Service, NSW, 2014. 4. Massey, D. etc., Theories of International Migration: A Review and Appraisal, Population and development review 19, No. 3., rujan 1993. 5. 0HVLü0 (XURSVNDPLJUDFLMVNDVLWXDFLMDLSHUVSHNWLYD Migracijske teme, 4: 371-394. 6. Migration crisis in Croatia (overview), Ministry of the interior Republic of Croatia, Zagreb, 21. rujan 2015. 7. Novak, V.,Obrazovanje i rad SURIHVLRQDOQLKYR]DþDQDNRQVWMHFDQMDYR]DþNHGR]YROH Doktorska GLVHUWDFLMD(YURSVNLXQLYHU]LWHW%UþNRGLVWULNW%UþNR. 8. Hhgg 9. Vukobrat, 60LWURYLü'2VRELQHOLþQRVWLLSRQDãDQMHYR]DþDXVDREUDüDMX Primijenjena psihologija, 2008, Vol. 2, str. 25-42 10. Zakon o sigurnosti prometa na cestama NN 67/08, 74/11 ,80/13, 158/13, 92/14 i 64/15.

83 0U6WDQLVODY9XNRVDYOMHYLüGLSLQJ UDK 314.15:656

PRIJEVOZ MIGRANATA-8/2*$,=1$ý$-

Sažetak:

Unazad nekoliko godina oko 60 miliona ljudi nalazi se u pokretu i napušta svoje domove i ognjišta radi osobne sigurnosti i sigurnosti svoje porodice.Razlog migriranja je izbijanje ratnih sukoba na QMLKRYLPSRGUXþMLPDWMQMLKRYLK država. Sirija, Irak, Avganistan ,Libija itd... To je katastrofa BIBLIJSKIH razmjera.U tim migracijskim tokovima gdje su izmješane JRWRYR VYH LOL EDUHP ]QDþDMQLMH YMHUVNH L HWQLþNH ]DMHGQLFH QDURGD QDJODãHQD MH HWQLþND komponenta identiteta.Stvaraju i održavaju transnacionalne društvene prostore.Za implikacije i iskustva transmigracijskih puteva potrebna je povezanost mjesta i izdržljivost putovanja tih XGDOMHQLK L SR QHNROLNR WLVXüD NLORPHWDUD QD]YDQLK 387(9, 2ý$-1,.$.U takvim katastrofama ljudski potenicijali su dominantni faktori kao i prijevozna sredstva u prevenciji i prijevozu mLJUDQDWD X L]EMHJOLþNLP NUL]DPD L NDWDVWURIDPD ãLURNLK UD]PMHra. 6WUXþQR osposobljeni ljudski potencijali na svim nivoima društva pa taku i u prijevozu neophodni su u kriznim upravljanjima kao i za neposredno izvršavanje takvih zadataka XNOMXþXMXüi najsposobnije i najorganiziranije kao što su humanitarne organizacije poput, crvenog križa, crvenog polumjeseca,civilna zaštita društva, policija, vojska itd., u državama u kojima se izbjeglice i migranti toga trenutka zateknu.

6DREUDüDM MH SRGUXþMH OMXGVNRJ GMHORYDQMD NRMH MH L]X]HWQR YDåQR X RYDNRYLP ratnim NDWDVWURIDPDRGQRVQRL]EMHJOLþNLPNUL]DPDNRMHVHGRJDÿDMXQDRYLPSURVWRULPDQDUDYQRQH voljom samih putninka odnosno izbjeglica, izazvani ratnim sukobima širih razmjera u državama iz kojih dolaze. Neposredni izvršitelji i glavni faktor MH þRYLMHN NRML XþHVWYXMH X organizaciji i izravnoj komunikaciji i izvršenju WDNRYRJ VDREUDüDMD-prijevoza YR]DþL UD]QLK prijevoznih sredstava kao što su : autobusi, specijalna vozila, kamioni,osobni automobili (taxi vozila, SXWQLþNL vlakovi i sl.

-HGQRRGULMHãHQMDMHXþLQNRYLWRGMHORYDQMHGUåDYQLKLQVWLWXFLMDLXSUDYOMDQMHVYLPUHVXUVLPD zbrinjavanja i zaštite svih izbjeglica kako u samom prijemu, zbrinjavanju i daljnjem prijevozu izbjeglica GRNRQDþQLKRGUHGLãWD.

.OMXþQHULMHþL : 3XWHYLRþDMQLND transmigranti, ljudski potHQFLMDOLSUHYHQFLMDVDREUDüDM prijevoz migranata-izbjeglica, humanitarne organizacije.

84 Summary:

In the last few years around 60 million people are in movement i.e. migration and abandoning their homes because personal safety and safety of their families. In most of the cases the reason for this colossal migration is the war in their country (Syria, Iraq, Afghanistan, Libya...etc.). This is the disaster of epic proportions. In this migration shifts there are divers’ ethnic and religious groups and because of that, ethnic component of identity are strong emphasized. This creates and maintains transnational social places. For the implication and experience of transmigration paths there is a necessity of connecting this migration routes that can be thousands of miles long, and that are called DESPERATE ROADS. In this kind of catastrophes of large proportions that I’m writing about human resources and transportation are main factors in chaos prevention and organized transportation of migrants i.e. refugees. Professional trained human resources at the all levels of society and in transportation are essential in crises management as well as for immediate implementation of the tasks, including the most capable and most organized such as humanitarian organization like Red Cross, Red Crescent, civil protection, police, military, and others in the countries where refugees and migrants might find themselves at that moment.

Transportation is an area of a human activity that is extremely important in this kind of disasters and refugee crises that we can witness currently in our and surrounding countries, and this is not by the will of refuges i.e. migrants, but because of the war affected areas of their origin. In this kind of crisis the main factor and executor are people who takes part in the organization and direct communication and execution of such transportation by all means of transportation such as: buses, trucks, trains, taxi vehicles and other.

One of the possible solutions is the effective functioning of the government institutions and management of all resources that can take care and protect all refugees in the reception process and further transportation of refugees to their final destination.

Key words: Desperate roads traffic transmigrant, human resources, prevention, transportation of migrants i.e. refugees, humanitarian organizations

85 1. UVOD

Za razliku od elementarnih prirodnih nepogoda, katastrofa i drugih havarija koje nastaju u svijetu kao posljedica ljudskog djelovanja, zbog neprimjerenog ili nedovoljnog znanja da ovlada djelovanjem prirodnih sila i stavi ih pod kontrolu, ratne NDWDVWURIHQDVWDMXLVNOMXþLYR NDR UH]XOWDW þRYMHNRYH QDPMHUH GD VYMHVQR L SODQVNL X] SULPMHQX ]QDQMD L PRüL znanosti i WHKQLþNRJ SRVWLJQXüD organizira i provodi uništenja materijalnih, ljudskih i svih drugih vrijednosti, razaranja, ubijanja ljudi, kao i raseljenja s tih teritorija. Takvo stanje pokazuju ratna razaranja i terorizam na cijelom blisko-LVWRþQRPSRGUXþMX koje se nažalost prelilo i na RYH SURVWRUH X YLGX L]EMHJOLþNH NUL]H L PLJUDFLMH GR VDGD QHYLÿHQLK UD]PMHUD Neizbježna posljedica rata i ratnih djelovanja na tim teritorijama su velika materijalna razaranja,u prvom UHGXQDVDREUDþDMQRM infrastrukturi i prijevoznim sredstvima, u prekidu veza i vrlo otežanom NRPXQLFLUDQMX L]PHÿX SRMHGLQLP GMHORYD WLK ]HPDOMD L VYLMHWD 1DMYHüH ãWHWH QDVWDOH Vu u FHVWRYQRPLåHOMH]QLþNRPVDREUDþDMQRPVXVWDYX QDSRGUXþMXSRãWDLWHOHNRPXQLNDFLMD kao i XSRPRUVNRPL]UDþQRPVDREUDþDMQRPVXVWDYX 8RþOMLYRMHGDNOH GDMHVDREUDþDM s obzirom na svoju ulogu, u zamalo svim ratnim uvjetima izložen jakim napadima i razaranjima, što ima za posljedicu njegovu daljnju upotrebu, radi zaštite, VLJXUQRVWL L XRSüH JRVSRGDUVNH DNWLYQRVWL NRMH QD WRP SRGUXþMX JRWRYR XRSüH QH postoji. Otežano i nesigurno krHWDQMHOMXGLQDWLPSRGUXþMLPD stotine, pa i hiljade kilometara prolaženja u raznim prijevoznim sredstvima, D QDMþHãüH SMHãLFH LOL SULMHYR] X QHKXPDQLP ljudskim uvjetima, tovarni prostor kamijona, cisterni, rijetko osobnim automobilima ili autobusima i sl. Primjer samo jednog pravca RþDMQLND Avganistan ili Sirija-Turska-*UþND- Makedonija-Srbija-Hrvatska, put dug gotovo 4500 km/ 30 km na dan = 150 dana ili 5 mjeseci lutanja i nade u spas. 1DUDYQR WDNRYLP QHKXPDQLP QDþLQom u tom putovanju i prijevozu nastaju ogromne ljudske traume i psihoze, DQDURþLWRPDOROMHWne djece s ranama zadobijenih od ranjavanja, opekline sunca, osipe, ogrebotine pa i gangrenozne promjene na tijelu u zbijegu i metežu pod užasima rata.

Slika 1. %DONDQVNDL]EMHJOLþNDUXWD Slika 2.*UDQLþQHNRQWUROH-Šengen

______

7 .http://www.dw.com/bs/balkanska-ruta-sada-sti%C5%BEu-djeca-izbjeglice/a-19032213

86 8VSUNRVVYLPLWDNYLPQHGDüDPDNRMHVX]DWHNOHOMXGHLGMHFXSRJRÿHQHRYRPNDWDVWURIRP rata LNDGDVHLSDNGRPRJQXVLJXUQLMHJLEH]EHGQLMHJPMHVWDQDQMLKRYLPOLFLPDVHLVþLWDYD zahvalnost koja nas posramljuje jer kad vam zahvali netko tko je u kratkom vremenu i vihoru ratnih razaranja izgubijo gotovo sve, morate preispitati svoju savjest i vlastite životne vrijednosti. Za pojedinca izbjeglicu ili migranta svaka šteta je teška, ali najteže su štete koje su nenadomjestive, sentimentalne stvari, dom ,obiteljske fotografije, OLþQL dokumenti, stvari povjesne vrijednosti, nakit, OLþQH SUHGPHWH L VO Nao i one naizravnije koje ugrožavaju HJ]LVWHQFLMX 5DWRYL þHVWR X]URNXMX SRWSXQL ILQDQFLMVNL VORP Sorodice i ometaju normalno SRURGLþQRIXQNFLRQLUDQMH, kao i u odnose PHÿXOMXGLPD8ORJDPHGLMDLPHGLMLRSþHQLWR imaju ]QDþDMQXSVLKRORãNXXORJXLSRGUãNXXLnformiranju javnosti i migranata, mogu izazvati kod izbjeglica i migranata pozitivne reakcije npr. spajanje porodica, govor na njihovom jeziku radi lakše komunikacije, JGMHVHPRåHGRELWLSRPRü informacija o prijevozu i vrsti prijevoza, gdje se nalaze kampovi i sl, ali i negativne gdje prenose negativne reakcije stanovništva u državama kroz koje prolaze, ružne slike njihovog kretanja, prijevoza kojeg koriste, zdravstveno stanje izbjeglica i migranata, bojazan od terorizma, epidemije, prenosive zaraze, VYHWRSRNULYDL]QDþDMQXXORJXLPDMXPHGLML

2. TRANSPORT MIGRANATA

Takve krizne situacije su nepredvidljive i stresne i pravi su izazov za državu koja ima obavezu da zaštiti, informira i educira izbjeglice i migrante, WHGDLPRPRJXüLDGHNYDWDn prijevoz kroz svoj teritorij autobusima, SXWQLþNLm vlakovima i sl. 3UHYHQWLYQRGMHORYDQMH]DKWMHYDRGUHÿenu UD]LQX WHKQLþNH L WHKQRORãNH RSUHPOMHQRVWL VWUXþQX HGXNDFLMX L UD]YLMHQ VXVWDY organiziranosti. 2YGMHMHQDJODVDNQDFHVWRYQLVDREUDþDM NRMLMHIOHNVLELOQLMLRGåHOMH]QLþNRJ npr. više putnih pravaca koji voGHGRYLãHJUDQLþQLKSULMHOD]D i neposredne L]YUãLWHOMHYR]DþH koji su jedan od glavnijLKIDNWRUDXL]YUãHQMXLVLJXUQRVWLVDREUDþDMDXWDNRYLPVSHFLILþQLP uvjetima, njihova profesionalnost, moral, RVMHüDML, inteligencija, humanost itd. Kod åHOMH]QLþNRJ SULMHYR] ]ERJ VYRMH VSHFLILþQRVWL X RUJDQL]DFiji i osiguranju pravca i vremena dolaska na pojedina taþQR GHILQLUDQD RGUHGLãWD åHOMH]QLþNH VWDQLFH ili prihvatilišta sa åHOMH]QLþNRP LQIUDVWUXNWXURP NDR ãWR MH VOXþDM X 6ODYRQVNRP %URGX, gdje je iskorišten privredni kompleks koji trenutno nije u funkciji. 2YDNDY QDþLQ MH X SUHGQRVWL X RGQRVX QD cestovni zbog neusporedivog YHüHJEURMDSUHYHåHQLKSXWQLNDL]EMHJOLFDLPLJUDQDWD s manje SULMHYR]QLþNLK MHGLQLFD NDR L PDQML PDWHULMDOQL WURãNRYL Navodi se nekoliko podataka i usporedbi ovih tvrdnji.

Slika 3. Slavonski autobusni prijevoznici u prijevozu migranata. ______8. https://www.pixsell.hr/agencija/pxl-standard-news/slavonski-brod-prijevoz-izbjeglica-dobro-je-organiziran-autobusima- galerija-530376/ 87 &(67291,,ä(/-(=1,ýKI PRIJEVOZ MIGRANATA

8 SULMHYR] PLJUDQDWD XNOMXþHQL VX VYL YHüL VOavonski autobusni prijevoznici, vukovarski ýD]PDWUDQV RVMHþNL3DQWXULVW, požeški APP , slavonija Bus, EURGVNL7HU]LüNjihov angažman XVDPRPSRþHWNXPLJUDQVNHNUL]HLPDRMHKXPDQLWDUDQNDrakter, i oni su to odradili, ali kako WRP L]EMHJOLþNRP YDOX GR GDQDV QHPD NUDMD WH SULMHYR]QLþNH WYUtke koje ipak žive od prijevoza putnika i ti prijevozi stoje mnogo i moraju biti troškovi podmireni. Samo jedan prijevoz od 2SDWRYFD GR PDÿDUVNH JUDQLFH VWRML JRWRYR NQ =ERJ VSHFLILþQRVWL samih putnika, DXWREXVLVXL]ORåHQLYHüLPWURãNRYLPDXRGUåDYDQMXLVDQLUDQMXãWHWDQDVWDOLKX takovom prijevozu i na vozilima, ne svojom voljom nego okolnostima u kojima se nalaze blatni, QHDGHNYDWQRREXþHQL prljavi, umorni, bolesni i iscrpljeni.Taj je podatak relativan, jer troškovi ovise o udaljenosti, vrsti vozila, EURMXSXWQLNDLGUXJLPQHSUHGYLÿHQLPWURãNRYLPD

6OLNDýHNDQMH migranata na ulazak u vlak Slika 5. Ulaz djeteta u vagon kroz prozor

8RUJDQL]DFLMXLREDYOMDQMXSULMHYR]DXNOMXþHQLVX]DSRVOHQLFL+ä3XWQLþNRJSULMHYR]D HŽ infrastruktura i HŽ Carga. U ovakovim teškim trenucima ružno je govoriti o nastalim troškovima, ali oni u naravi postoje i nemogu se L]EMHüLSDQLXRYDNRYLP okolnostima, gdje VHREUDÿXMX teme i okolnosti XQDXþQLPUDGRYLPDPodatak koji izdaje Ministarstvo prometa i NRPXQLNDFLMD NDNR VX SURVMHþQL WURãNRYL MHGQRJ L]YDQUHGQRJ YODND ]D SULMHYR] L]EMHJOLFD s GHVHWLOLMHGDQDHVWYDJRQDL]QRVHNQ1DMYHüLGLRRNRNQRGSDGDQD+ä 3XWQLþNLSULMHYR]6WRJDSURL]OD]LNDNRMHWURãDNsamo HŽ-a,koji je prevezao više od polovine svih migranata koji su ušli u Hrvatsku, 2,85 milijuna kuna.Troškovi, odnosno gubici zbog REXVWDYOMDQMD åHOMH]QLþNRJ SURPHWD SUHPD 0DÿDUVNRM 6ORYHQLML L 6UELML SURX]URþHQL L]EMHJOLþNRP NUL]RP WHN VH XWYUÿXMX Zna se da je prijevoz željeznicom jeftiniji od autobusnog prijevoza, može se ]DNOMXþLWL NDNR DXWREXVQL SULMHYR]QLFL ]ERJ VSHFLILþQRVWL SULMHYR]DLPDMXMRãYHüHWURãNRYH

2.3. NEREGULARNOST I PROBLEMI PRILIKOM PRIJEVOZA

.DGD VH JRYRUL R þRYLMHNX NDR OMXGVNRP ELüX isto je kao da govorimo o svemiru, dakle prostoru nama YHüLQL QHSR]QDWRP L QHLVWUDåHQRP WDNR MH WR L VD OMXGVNLP umom. To je podkrepljeno þLQMHQLFRPGDLXRYDNYLPWHãNLPUDWQLPNDWDVWURIDPDOMXGLVHGLMHOH samo na dobre i samo loše ljude. 2QLNRMLVXGREULVXRVMHüDMXVDOMXGLPDXQHYROMLLVYRMLPQHVHELþQLP zalaganjem i humanim radom WRLSRWYUÿXMX2UJDQL]LUDMXSULKYDWLOLãWD]DL]EMHJOLFHLPLJUDQWH

______6. http://www.glas-slavonije.hr/281363/1/Cijena-samo-jednog-prijevoza-izbjeglica-vlakom---75000-kn88 X NRMLPD LPDMX VYX SRWUHEQX SRPRü NDR ãWR MH OMHþQLþND SRPRü VRFLMDOQD i sigurnosna zaãWLWD SUDYQD SRPRü KUDQD RGMHüD L REXüD L RUJDQL]LUDQ SULMHYR] GRVWRMDQ þRYMHND GR krajnjeg odredišta. Takvi ljudi nazivaju se, dobrim ljudima!

Ali nažalost po ljudski rod ima i onih koje se naziva lošim ljudima, dno-dna, i oni se pojavljuju u svim civilizacijama širom svijeta. Takvi ljudi NRMLQDWXÿHPMDGXLWXÿRMQHVUHüL grDGH VYRMX VUHüX EU]LP zaradaPD L ERJDüHQMX. Govori se R NULXPþDULPD OMXGL L transnacionalnom kriminalu NRMLMHVYHSULVXWQLMLXRYRML]EMHJOLþNRMNUL]L 1DURþLWRMH prisutan u nelegalnom i kriminalnom prijevozu izbjeglica i migranata na rutama kojima VH NUHüX /MXGL VX SUHRþDMQL GD EL VH IRNXVLUDOL QD VLJXUQRVW .ULXPþDULPD QH WUHED nikakva reputacija sigurnosti. 0XOWLQDFLRQDOQD NULXPþDUVND PUHåD MH GREUR RUJDQL]LUDQD .ULXPþDUi ljudima iskorištavaju humanitarnu katastrofu koja se odvija nažalost Evropi pred RþLPDXQMLPDYLGHSULOLNX]DEU]X]DUDGXLSULSRVWL]DQMXWDNYRJFLOMa za njih nema prepreka. Onih sedamdeset i jedan izbjeglica naguranih u kamion u Austriji nisu u tome uspjeli svi su se ugušili, a sada služe MHGLQRNDRGRND]LåUWYHWUDJHGLMHþRYMHþDQVWYDNRMRMVHQLEOL]XQHQD]LUH kraj.

Rekla je glasnogovornica Frontexa Izabella Cooper:“Trenutno je to profitabilnije od NULXPþDUHQMDGURJHLOLRUXåMD³

Jedna od QDMYHüLK WUDJHGLMD X RYRM WUDJHGLML MH trgovina djecom. Po podacima Euro Pola 10.000 djece migranata nestalo je u Evropi. Od ukupnog broja migranata i izbjeglica 40% su maloljetna djeca. Socijalnim službama za njihov pravi rad nedostaje dovoljno vremena i kadrova, a to je vrlo opasno. Do sada je u prihvatilištima izbrojano, svakim danom sve više QRYLK VOXþDMHYD, više od 20.000 maloljetnika bez pratnje odraslih, roditelja ili staratelja. Socijalne službe imaju saznanja da neki „ ljudi“tu stranu djecu bez pratnje jednostavno SUHGVWDYHNDRVYRMXQDEDYOMDMXüLNULYRWYRUHQHGRNXPHQWH6OXWQMHLPDGRVWD i podataka preko REDYMHãWDMQLKVOXåELNRMHQHSUHNLGQRSUDWHVWDQMHQDWHUHQXUD]PMHQMXMXüLVYHYrste podataka XNOMXþXMXüLLRYDNRYH. Nažalost govori se o trgovinLGMHFRPþDNLRWUJRYLQLRUJDQLPDãWRMH ]DVWUDãXMXüH8QHGRVWDWNXNYDOLILFLUDQLKVRFLMDOQLKUDGQLNDLSHGDJRJDNRMLELKPRJOLXWYUGLWL pripada li neko dijete doista toj obitelji za koju se predstavljaju pri popisu. Ovaj problem nemože se riješiti u nekoliko sati boravka u prihvatilištu ili kampu, nego se nažalost problem dalje „Izvozi“

Slika 6. Raspadnuta mrtva tijela izbjeglica u kamionu

______10. http://net.hr/danas/svijet/tragedija-u-austriji-policija-u-prikolici-kamiona-pronasla-tijela-50-izbjeglica/89 Vlasti u Austriji pretpostavljaju kako je grupa migranata najvjerovatnije provela dvanaest sati QHL]OD]HüLL]NDPLRQD

.ULMXPþDUNRMLMHXSUDYOMDRNDPLRQRPXVSLRMHSREMHüLSULMHGRODVNDpolicije [AFP - Ilustracija]

U kamionu se ugušilo 71. migrant: Nisu uspeli da se domognu boljeg života

6OLND$XVWULMVNDNULPSROLFLMDRWNULOD]ORþLQ

6DREUDþDM MH SRGUXþLMH OMXGVNRJ GMHORYDQMD, DOL QHSRVUHGQL L]YUãLWHOML VDREUDþDMD VX YR]DþL i motorna vozila s kojima upravljaju. U tako delikatnim i zahtjevnim prijevozima kao što je ovaj SULMHYR]L]EMHJOLFDPLJUDQDWDRGL]X]HWQHYDåQRVWLVXYR]DþLQMLKRYDSURIHVLRQDOQRVW iskustvo, stalna i XþLQNRYLWD HGXNDFLMD. Odluke YR]DþD su autonomne, postupanja trenutna, osim u uvijetima kada je takav prijevoz pod nadzorom MUP-a, civilne zaštite i sl. kada je zapovjedanje podložno subordinaciji. Drugo po važnosti su saREUDþDMQDSULMHYR]QDVUHGVWYD autobusi, specijalna vozila, kamionska vozila, osobna taxsi vozila, kombi vozila i sl. koja moraju biti adekvatna namjeni, sigurna i ispravna. Specijalna vozila policije, vojske, hitne SRPRüi, vatrogasna vozila i dr. od izuzetne su važnosti za cijelokupnu sigurnost kako izbjeglica tako i za sve RVREOMHLSUDWHüHVOXåEHXVLVWHPXSULKYDWDLSULMHYR]D

äHOMH]QLþNL prijevoz putnika znatno se razlikuje od cestovnog prijevoza putnika, ono naravno LPD VYRMH VSHFLILþQRVWL SUHGQRVWL DOL L QHGRVWDWNH äHOMH]QLþNL SURPHWQL VXVWDY MH PDQMH RVMHWOMLYQDYUHPHQVNHXWMHFDMHQHJRFHVWRYQL0HÿXWLPYHOLNHSULURGQHNDWDVWURIHkao i ratovi mogu SURX]URþLWLSUHNLGVDREUDþDMD Sigurnost prometa, po pravilu, zavisi od ljudskog faktora, VWDQMDWHKQLþNLKVUHGVWDYDLQMLKRYRJRGUåDYDQMDQRUPDWLYQRJUHJXOLUDQMDVLJXUQRVWL, zaštite i QDG]RUD RGQRVQR NRQWUROH SULPMHQH SURSLVD 3UHPD WRPX þRYMHN X] QHVavršenost njegova rada i prisutnost subjektivnih slabosti doprinoVLRþLWRYDQMXSRJUHãDNDXSULMHYR]QRP procesu, ãWR XYLMHN XWMHüH QD VWDQMH VLJXUQRVWL L ]DãWLWH Rijetko kada je uzrok na stanje sigurnosti WHKQLþNH SULURGH XJODYQRP VX WR L]NOL]QXüD YODND izazvana kvarovima na pruzi i raznim sredstvima. äHOMH]QLþNLPVXVWDYRPPRåHPRSUHYHVWLGDOHNRYHüLEURMOMXGL, kompozicije sa desetak petnaest i više voznih jedinica- vagona, što se i sada pokazao YUORXþLQNRYLWRSUHYR]L ______

1. 'UVF9HVQD1RYDNGLSOLQå2EUD]RYDQMHLUDGSURIHVLRQDOQLKYR]DþDQDNRQVWMHFDQMDYR]DþNHGR]Yole. Zbornik UDGRYDVDWUHüHJPHÿXQDURGQRJQDXþQRJVNXSD(YURSVNLXQLYHU]LWHW%UþNR90 2. 3URIGUVF7HRGRU3HULü3URIGUVFýHGRPLU,YDNRYLü=DãWLWDXSURPHWX=DJUHE

se 1000 i više ljudi odjednom i takav sustav bolje funkcionira i u prihvatu i daljnjem prijevozu migranata.

Kada se govori u sklopu politike ljudske sigurnosti definirano je pet prijoriteta: Javna sigurnost, zaštita civila, QDURþLWR GMHFH VWDULK L QHPRþQLK VSUHþDYDQMH VXNRED YODGDQMH L odgovornost, operacije podrške miru i nenasilju.

Sažet smisaR SRVWRMDQMD OMXGVNRJ ELüD MH GD EL X RGQRVLPD PHÿX OMXGLPD þRYMHþQRVW WUHEDODELWLSRþHWDNLNUDM .DGDVHSUHPDÄGUXJDþLMHP³RGQRVL NDRþRYMHN-þRYMHNX PHÿX ljudima nema konflikata i netolerancije.

2.4. 35,0-(1$1$ý(/$ HUMANOSTI PREMA MIGRANTIMA

2.4.1. 1DþHORKXPDQRVWLRVWYDUXMHVHRVLJXUDYDQMHPSRãWLYDQMDRVREDNRMLPDVHSUXåDSRPRü RVLJXUDYDQMHPSUDYDQDIL]LþNLLPHQWDOQLLQWHJULWHWL]DãWLWRPRVREQRVWL

2.4.2. 3UHPDQDþHOX]DEUDQHGLVNULPLQDFLMHXVXVWDYXFLYLOQH]DãWLWHSUXåDVHSRWUHEQDSRPRü VYLPDNRMLPDMHSRWUHEQDQHRYLVQRRUDVLHWQLþNRMSULSDGQRVWLERMLNRåHVSROXMH]LNXYMHUL SROLWLþNRP LOL GUXJRP XYMHUHQMX QDFLRQDOQRP LOL VRFLMDOQRP SRGULMHWOX imovnom stanju, þODQVWYX X VLQGLNDWX REUD]RYDQMX GUXãWYHQRP SRORåDMX EUDþQRP LOL RELWHOMVNRP VWDWXVX GREL]GUDYVWYHQRPVWDQMXLQYDOLGLWHWXJHQHWVNRPQDVOLMHÿXURGQRPLGHQWLWHWXL]UDåDYDQMX ili spolnoj orijentaciji.

2.4.3. 3UHPD QDþHOX VXSVLGLMDUnosti odluke i mjere civilne zaštite prvenstveno se donose i provode angažiranjem svih raspoloživih vlastitih resursa i sposobnosti sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite jedinice ORNDOQH SRGUXþQH regionalne samouprave koja je SRJRÿHQDYHOLNRPQHVUHüRPLOLNDWDVWURIRP.

______

=DNRQR]DãWLWLLVSDãDYDQMX11EUþODQDN

Z$./-8ý$.

ýRYMHN YR]LOR SXW VX osnovni IDNWRUL EH]EMHGQRVWL X FHVWRYQRP VDREUDüDMX 3ULMHYR] LOL transport je djelatnost u kojoj je þRYLMHN najvažniji, te ostvaruje osnovnu svrhu postojanja, a to MHVDYODGDYDQMHSURVWRUDXRGUHÿenom vremenu. 8SUDYOMDMXüLYR]LORPLSUHYR]HüLVHXQMLPD ostvaruju se neki ciljevi, a cilj je na što sigurniji L EH]EHGQLML QDþLQ SRãWLYDMXüL SURPHWQH propise i sigurnosna pravila obaviti RGUHÿHQX YUVWX SULMHYR]D 8 NRQNUHWQRP VOXþDMX je prijevoz migranata QDRGUHÿHQRPGLMHOXSUDYFD NUR]NRMHSUROD]HX5HSXEOLFL+UYDWVNRMU WDNR ]DKWMHYQRP L VSHFLILþQRP SULMHYR]X NDNDY MH SULMHYR] L]EMHJOLFD L PLJUDQDWD þovijek- YR]Dþ LPD QDM]QDþDMQLMX XORJX D WR MH SULPMHQD QMHJRYRJ ]QDQMD, upravljanje vozilom, SVLKRIL]LþNH RVRELQH REUD]RYDQMH L NXOWXUD 9UOR MH ELWQR GD MH PRUDODQ RVMHþDMDQ L LQWHOLJHQWDQ 8 VOXþDMX RYDNYLK, pa i svih drugih katastrofa YR]Dþ NDR VXGLRQLN ]DãWLWH L spašavanja, ne postoji trajno organiziranje, pripremanje, osposobljavanje, uvježbavanje i usavršavanje, osim u Hrvatskoj gorskoj službi spasavanja, specijalnim jedinicama MUP-a, YRMVNH L SURIHVLRQDOQLK YDWURJDVQLK MHGLQLFD NRMLK LPD PDOL EURMXVOXþDMXNDWDVWUofa širih razmjera LOLEXGXüHNRMHQDVHYHQWXDOQRþHNDMX

Ustroj civilne zaštite kakav je bio organiziran u bivšem sustavu, bivše države, pod nazivom ONO i DSZ- oSüDQDURGQDRdbrana i društvena samozaštita, sigurno zaslužuje pažnju, da se u ovom radu spomene i da se o njemu govori upravo s razloga i dokaza dobre organiziranosti GUXãWYD X FMHOLQL X VOXþDMHYLPD NDWDVWURID SRSODYD SRWUHVD, rata, gdje je dokazana njena opravdanost postojanja i u prošlom ratu na ovim prostorima, ali i u sadašnjem miru punom izazova, kao i ova migranska kriza kojoj se ne nazire rješenje, kao ni kraj. Ovo XXI. VWROMHüH SURJODãHQRMHVWROMHüHP80$ýLQLWLGREUR to je jedina šansa ]DEXGXüQRVWLVUHüX

LITERATURA

1. Dr.sc. Vesna Novak, dipl.inž: 2EUD]RYDQMHLUDGSURIHVLRQDOQLKYR]DþDQDNRQVWMHFDQMD YR]DþNHGR]YROH =ERUQLNUDGRYDVDWUHüHJPHÿXQDURGQRJQDXþQRJVNXSD(YURSVNL XQLYHU]LWHW%UþNR 2015. 2. 3URIGUVF 7HRGRU 3HULü 3URIGUVF ýHGRPLU ,YDNRYLü =DãWLWD X SURPHWX Zagreb, 2001. 3. Zakon o sustavu civilne zaštite-11þODQDN 4. =DNRQR]DãWLWLLVSDãDYDQMX11EUþODQDN-3 5. Zakon o sigurnosti prometa na cestama,N/N 7/08,48/10,80/13,153/13,92/14 6. http://www.glas-slavonije.hr/281363/1/Cijena-samo-jednog-prijevoza-izbjeglica- vlakom---75000-kn 7. http://www.dw.com/bs/balkanska-ruta-sada-sti%C5%BEu-djeca-izbjeglice/a- 19032213 8. https://www.pixsell.hr/agencija/pxl-standard-news/slavonski-brod-prijevoz-izbjeglica- dobro-je-organiziran-autobusima-galerija-530376/ 9. http://net.hr/danas/svijet/tragedija-u-austriji-policija-u-prikolici-kamiona-pronasla- tijela-50-izbjeglica/

93 0LUR0DNVLPRYLü1 UDK 504.7:314.15 Miroslav Baljak2

GLOBALNE PROMJENE KLIME I MIGRACIJE LJUDI, BILJAKA I ŽIVOTINJA

Apstrakt: Analize klimatskih pokazatelja u zadnjih 30-50 godina ukazuju da su klimatske SURPMHQH QHXSLWQH L GD VH EU]R GHãDYDMX D ]D SRVOMHGLFX LPDMX L LPDüH YHOLNH PLJUDFLMH VWDQRYQLãWYDNDRLELOMDNDLåLYRWLQMD8]URþQRSRVOMHGLþQDYH]DL]PHÿXNOLPDWVNLKSURPMHQD i migracija u svijetu je konstatovana, a u Bosni i Hercegovini je ova veza nepoznanica. Za potrebe ovog rada analizirane su klimatske promjene (nekada ekstremne vremenske prilike) i migracije izazvane geografskim faktorom-klimatskim promjenama srednjih temperatura vazduha i padavina u svijetu i BiH u zadnjih pedesetak godina, njihov uticaj na migraciju ljudi, biljaka i životinja. 6SUHþDYDQMHNOLPDWVNLKSURPMHQDPRUDSRVWDWLYUKXQVNLSULRULWHWSROLWLNDGUåDYDNDNR bi se umanjile štete po narode i države izazvane promjenama klime. Cijena nepreduzimanja RGJRYDUDMXüLK PMHUD X YH]L VD SRVOMHGLFDPa klimatskih promjena u smislu spasavanja ljudskih života, ukupnog prihoda i štete po BDP u poljoprivredi i drugim privrednim granama, može biti suviše visoka ukoliko bude i dalje ignorisana. .OMXþQHULMHþL: gobalne promjene klime, migracije ljudi, biljaka i životinja.

GLOBAL CLIMATE CHANGE AND MIGRATIONS OF PEOPLE, ANIMALS AND PLANTS

Apstract: Analyses of climate indicators in the last 30-50 years show that climate changes are unquestioned and rapidly occurring, and as a consequence have and will have a significant migrations of people as well as plants and animals. The cause-effect relationship between climate change and migrations in the world was detected, and in Bosnia and Herzegovina this link is unknown. For the purposes of this study climate climate changes (sometimes extreme weather conditions) and migrations caused by the geographical factor - climatic changes in mean air temperature and precipitation in the world and Bosnia and Herzegovina over the past fifty years, their impact on the migration of people plants and animals wereanalyzed. Preventing climate change must become a top priority of the state policy in order to minimize damage to the peoples and states caused by the climate changes. The price for not taking appropriate measures with regard to the consequences of the climate changes in terms of saving human lifes, the total revenue and damage to the GDP in agriculture and other industries, can be too high if it is still ignored. Key words: global climate change, migrations of people, plants and animals.

1 'RFGU0LUR0DNVLPRYLüGLSOLQJãXP(YURSVNLXQLYHU]LWHW%UþNRGLVWULNW, Evropski univerzitet „Kallos“ Tuzla , e-mail: [email protected] 2 Doc. dr Miroslav Baljak, (YURSVNLXQLYHU]LWHW%UþNRGistrikt, Evropski univerzitet „Kallos“ Tuzla, e-mail: [email protected]

94 1. Uvod

5D]PDWUDMXüL promjene klime na globalnom nivou XRþDYDPR GD na te promjene najviše XWLþXSURPMHQH X6XQþHYRPL]UDþLYDQMXRGVWXSDQMHRGVWDQGDUGQH=HPOMLQHSXWDQMH SRPMHUDQMH WHNWRQVNLK SORþD (pa tako pomjeranje i kontinenata) i SRYHüDQMH NRQFHQWUDFLMH JDVRYD NRML L]D]LYDMX HIHNDW VWDNOHQH EDãWH âWR VH WLþH GMHORYDQMD OMXGL QDMYHüL QHJDWLYQL HIHNWL QD NOLPX X]URNRYDQL VX SRYHüDQRP NRQFHQWUDFLMRP XJOMHQ GLRNVLGD &22)i koncentracije NUXWLKþHVWLFD SROXWDQDWD XYD]GXKX i atmosferi zbog velike potrošnje fosilnih goriva. 7DNRÿHQDNOLPXQHJDWLYQRXWLþXXRþHQHUXSHXR]RQVNRPRPRWDþX(zaštitniku od XOWUDOMXELþDVWLK VXQþHYLK]UDND)VYHYHüHNUþHQMHãXPDLSRYHüDQMHREUDGLYLKLJUDÿHYLQVNLK površina. Ekstremne vremenske nepogode zadnjih godina na prostoru Balkana (oluMHEXMLþQH poplave, grad i sl.) doveli su do smrti ljudi i životinja, uništavanja infrastrukture i imovine, kao i velikih gubitaka u poljoprivredi. Još uvijek nismo sigurni jesu li poplave u 2014. godini QDSURVWRUX6UELMHL%RVQHL+HUFHJRYLQHELOHSRVOMHGLFHNOLPDWVNLKSURPMHQDLOLGRJDÿDMNRML se dešava „jednom u 100 godina“. Postoji bojazan da se na prostorima ovih država još QHNROLNRSXWDXVOMHGHüLKGHVHWDNJRGLQDne ponovi katastrofa „jednom u 100 godina“. .OLPDWVNH SURPMHQH GMHOXMX QD VYH DVSHNWH ELRGLYHU]LWHWD 8RþHQL HIHNWL NOLPatskih promjena na biodiverzitet i prirodne ekosisteme ukazuMX GD PRåH GRüL Go fenoloških promjena, promjena u morfologiji, fiziologiji i ponašanju vrsta, gubitku staništa, kao i pojavi QRYLK VWDQLãWD SURPMHQD X EURMX L GLVWULEXFLML YUVWD SRYHüDQMD EURMD ãWHWoþLQD L EROHVWL JHQHWVNLKSURPMHQDLL]þH]QXüDYUVWDNRMHVHQHEXGXDGDStirale i na klimatske promjene i sl. Pitanje klimatskih promjena na globalnom nivou rješava se u skladu sa Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), potpisanom u Riu 1992. godine. Smatra se da su gasovi staklene bašte, pogotovo ugljen dioksid, glavni krivci za SRYHüDQMe globalnih temperatura vazduha. Protokol iz Kjotoa (1997), kao poznata Konvencija o klimatskim promjenama, predvidio je smanjenje emisija ispusnih gasova, prvenstveno ugljen dioksida za 5% u periodu od 2008.-2012. godine. Na narednoj Konferenciji o klimatskim promjenama u Dohi RGOXþHQR je da se u periodu 2013.-2020. JRGLQD HPLVLMD XJOMHQ GLRNVLGD VPDQML ]D þDN X RGQRVX QD GHYHGHVHWH JRGLQH prošlog vijeka. Konferencija o klimatskim promjenama u Parizu koja se održava 2015. godine za misiju ima održavanje globanog zagrijavanja ispod 2°C. Za realizaciju tog cilja je neophodno smanjenje emisije ugljen dioksida za 40-70% do 2050. godine. Trenutno emisija ugljen dioksida na prostorima Evrope þLQL10% svjetske emisije, SAD 12,6%, Kine 23,2%, a ostatak HPLVLMDþLQHdruge države. 0HÿXQDURGQD ]DMHGQLFD L QMHQH LQVWLWXFLMH VD ]DNDãQMHQMHP SUL]QDMX GD XQLãWDYDQMH životne sredine i klimatske promjene, kao posredno tako i neposredno navode sve više ljudi QD UDVHOMDYDQMH PLJUDFLMX VD XJURåHQLK SRGUXþMD 7DNRÿH L RGUHÿHQL NRQIOLkWL L]PHÿX država i naroda mogu X EXGXüQRVWL ELWL L]D]YDQL VORåHQRP VPMHVRP VRFLMDOQLK SROLWLþNLK ekonomskih i ekoloških faktora (klimatskih faktora). .ROLNHüHPLJUDFije biti u narednom periodu izazvane promjenom klime, još uvijek je teško predvidjeti. U QHNLPSURFMHQDPDQDYRGLGDüHVHGRJRGLQHSUHVHOLWLLOLPLJULUDWL L]PHÿXPLOLRQDLMHGQHPLOLMDUGHOMXGL 0HVLü0äXSDULü -,OMLü' 2YHPLJUDFije üHL]DYDWLYHOLNHSUREOHPHNDNR državama iz kojih se ljudi sele, tako i državama u koje se migranti doseljavaju.

95 2. Predmet i metod rada

Klimatske promjene u suštini predstavljaju promjene u raspodjeli klimatskih elemenata X RGUHÿHQRP YUHPHQVNRP SHULRGX. Detaljne klimatske analize klimatskih pokazatelja u zadnjih 30-50 godina ukazuju da su klimatske promjene neupitne i da se brzo dešavaju, a za posljedicu imaju i LPDüH velike migracije stanovništva. ýHVWR VH PLJUDFLMH GRåLYOMDYDMX NDR QHXVSMHãQR SULODJRÿavanje na promjene životne okoline. Umjesto toga, migracije se mogu posmatrati i kao strategija za preživljavanje u periodu velikih klimatskih promjena i uništavanja životne sredine. 8]URþQR SRVOMHGLþQD YH]D L]PHÿX NOLPDWVNLK SURPMHQD L migracija u svijetu je konstatovana, ali je u Bosni i Hercegovini još niko nije povezao sa tim uzrokom. S druge strane, þinjenica je da se dešava veliki odliv stanovništva sa prostora Bosne i Hercegovine. 1DMþHãüH VH VSRPLQMH RGOD]DN PODGLK VWUXþQLK NDGURYD QH]DGRYRljnih uslovima života i životnim standardom. Za potrebe ovog rada analizirane su klimatske promjene (nekada ekstremne vremenske prilike) i migracije izazvane geografskim faktorom-klimatskim promjenama srednjih temperatura vazduha i padavina u svijetu i BiH u zadnjih pedesetak godina, njihov uticaj na migraciju ljudi, biljaka i životinja 8UDÿHQD MH prognoza klimatskih promjena u Bosni i Hercegovini do kraja 21. vijeka. Radi boljeg sagledavanja promjena životne sredine NDRX]URþQLNDSURPMHQDUDVHOMDYDQMD i migracija, izvršeno je definisanje pojmova i promjena vezanih za klimatske promjene i promjene u životnoj sredini 7DNRÿH DQDOL]LUDQD MH PRJXüQRVWSULODJRÿDYDQMDXVORYLPDSURPMHQHNOLPH. Primijenjeni metod XL]UDGLRYRJUDGDMHXYLGXQDXþQR-LVWUDåLYDþNXSUDNVXLQRUPH NRMH SURSLVXMX RGUHÿHQH DNWLYQRVWL X SULURGQLP QDXNDPD SURXþDYDQMH L DQDOL]D QDXþQH L VWUXþQH literature. Operativnom metodom ÄSULNXSOMDQMD SRGDWDND³ RPRJXüHQ MH XYLG X QDXþQD L VWUXþQD VD]QDnja iz predmetne oblasti, metodom „definisanja i klasifikacije“ preuzete GHILQLFLMHLSRMPRYLL]VWUXþQHL QDXþQH OLWHUDWXUH D PHWRGRP „analize i sinteze“ povezane UHOHYDQWQHþLQMHQLFHLGRQHVHQ]DNOMXþDN

3. Klimatske promjene

3.1. Klimatske promjene u svijetu

'LQDPLþQHSURPMHQHNOLPH sa naglašavanjem glacijacija u periodima od prije više od 100.000 godina pa do svega 13.000 godina, najbolje oslikavaju krupne pravce migracija. Klima se mijenjala, postajala hladnija, zatim toplija, pa opet hladnija i tako se mijenjala do današnjih dana. Sve ove promjene su uticale i na mijenjanje biljnog i životinjskog svijeta, kao LVDPRJþRYMHND 6WRJDVHPRåHUHüLGDVXPigracije zbog promjena u prirodnoj ili životnoj sredini najstariji tip migracija ljudi, životinja i biljaka. Klima na Zemlji se mijenja. Jednim dijelom se mijenja kao proizvod svojih normalnih SULURGQLK SURPMHQD D GUXJLP GLMHORP ]ERJ QHJDWLYQRJ GMHORYDQMDþRYMHND3UHPDQHNLP studijama, godišnja doba u umjerenim klimatskim zonama sada dolaze u prosjeku 1,7 dana ranije nego što se to dešavalo do prve polovine 20. vijeka. Promjena temperature na Zemlji u SHULRGX RG JRGLQH GR GDQDV MH QDUDVOD L]PHÿX L & (Slika 1.). Sa porastom temperature vazduha porasla je i temperatura zemljišta i površinskih voda. Brzina rasta temperature vazduha se gotovo udvosWUXþLOD X SRVOMHGQMLK JRGLQDi XNROLNRVHSRVWRMHüL trend nastavi, globalno zaJULMHYDQMH EL VH SRYHüDOR GR NULWLþQLK JUDQLFD a SURVMHþQD temperatura vazduha bi se SRYHüDOD]DGR5,8 °C do kraja 21. vijeka.

96 Slika 1. – Globalne promjena temperature na Zemlji u periodu od 1850.-2000. godine (Izvještaj SMO o stanju globalne klime u 2013. godini, SMO 2014) Da bi se odredila tendencija razvoja globalnih promjena klime, potrebno je imati ÄVWDQGDUGQXYHOLþLQX³L]MHGQRJRGUHÿHQRJSHULRGDVDNRMRPüHVHXSRUHÿLYDWLRVWDOHVWDULMH LOLPODÿHYHOLþLQHRGQRVQRSDUDPHWULNOLPH5HIHUHQWQLSHULRGWUHEDlo bi da bude razdoblje od minimalno 30 godina. Period neperkidnih osmatranja od 1961.-1990. godine mogao bi biti najadekvatniji za analizu klimatskih promjena kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Evropi i svijetu /R]Lü6 Sa druge strane, postoje i teorije koje podržavaju protivnici antropogenog uticaja na klimu, VPDWUDMXüLGDMH]DWRSOMDYDQMHSRVOMHGLFDXRELþDMHQLKFLNOLþQLKSURPMHQDXDWPRVIHULL SRMDþDQRJXWLFDMDVXQFDNRMHVHGRJDÿDORLUDQLMHXLVWRULML=HPOMH. Neki tvrde da je trenutno zatopljenje samo oporavljanje Zemlje od malog ledenog doba, NRMHMHWUDMDORL]PHÿX- 1850. godine. U prilog tome je i teorija srpskog QDXþQLND 0LODQNRYLüD NRMD JRYRUL GD VH promjena klime dešava zbog smjene ledenih doba - epohe glacijacija ³.DQRQRVXQþDYDQMD Zemlje”).

3.2. Sadašnje klimatske promjene u Bosni i Hercegovini i prognoze klimatskih promjena do kraja 21. vijeka

Za razliku od brojnih drugih problema u oblasti zaštite životne sredine, uticaj klimatskih promjena nije geografski povezan sa svojim uzrocima. 7R]QDþLGD se i na prostoru Bosne i Hercegovine GRJDÿDMX RGUHÿHQH promjene klime, bez obzira što Bosna i +HUFHJRYLQDVSDGDPHÿX]HPOMHNRMHLPDMXQDjnižu vrijednost emisija gasova staklene bašte po glavi stanovnika u Evropi. Bosna i Hercegovina je posebno osjetljiva na klimatske promjene zbog svoje geografske pozicije, te ekonomske važnosti sektora poljoprivrede i šumarstva QDNRMHNOLPDWVNHSURPMHQHQDMYLãHXWLþXNDRL]ERJVYRJRJUDQLþHQRJNDSDFLWHWD ]DSULODJRÿDYDQMHQDklimatske promjene. Ljetne temperature u nekim mjestima u Bosni i Hercegovini porasle su za 1,2 °C tokom proteklih decenija, a promijenjeni su i režimi padavina. Promjena temperature od 1,2 °& VH PRåH þLQLWL QHYDåQRP DOL treba imati na umu da je pad temperature od 10 °C prouzrokovao evropsko malo ledeno doba u period 15-VWROMHüD. Promjena ovih razmjera može imati velike uticaje na privredu (poljoprivredu i šumarstvo), kao i na siromašenje ljudi i njihov odlazak u druga, bogatija i ekonomski razvijenija SRGUXþMD

97 6XOHMPDQ5HGåLü Al Jazeera Balkans, 2012) navodi da je na vrhu Bjelašnice (2.067 m) u posljednjih 50 godina srednja temperature vazduha porasla za blizu 25%. Kako i koliko üH WH SURPMHQH uticati na kvalitet i trajanje WXULVWLþNH L VH]RQH skijanja (i time ukupnog SULYUHÿLYDQMD tek treba utvrditi RGUHÿHQLPQDXþQLP i drugim istraživanjima. U vremenu od 2000. godine do danas, na prostoru Bosne i Hercegovine zabilježeni su periodi od pet godina suše i pet godina velikih poplava. Posljednjih pet godina (2009.-2014. godina) odlikovale su se ekstremnim vremenskim prilikama, i to tako što su: 2009. i 2010. godine bile poplave, 2011. godine suša, 2012. godine hladni talas, suša i visoke temperature, te jaki udari vjetra, 2013. godine suša i visoke temperature, a 2014. godine tokom ljetnog perioda katastrofalne polave i olujne bujice (6WUDWHJLMDSULODJRÿDYDQMDQDNOLPDWVNHSURPMHQH i niskoemisionog razvoja za Bosnu i Hergecovinu, 2013). .OLPDWRORãNL SURJQRVWLþNL PRGHOL za Bosnu i Hercegovinu SUHGYLÿDMX SRYHüDQMH SURVMHþQLh godišnjih temperatura za 2-4 °C do kraja ovog vijeka, sa porastom ljetnih temperatura i do 4,8 °C. Ovakva situacija MH SULOLþQR SHVLPLVWLþND L zahtijevaüH fundamentalne promjene u poljoprivredi, šumarstvu i pristupima u obradi i upravljanju zemljištem. 3UHGYLÿHQR VPDQMHnje godišnjih padavina za 30%, te smanjenje ljetnih padavina u SRGUXþMX 3RVDYLne i na jugu Bosne i Hecegovine i do LPDW üH WDNRÿH negativne implikacije za poljoprivredu i šumarstvo. Ove dvije privredne grane su vrlo bitne jer XþHVWYXMXVDXEUXWRGRPDüHPproizvodu Bosne i Hercegovine, odnosno zapošljavaju 20% radne snage i imaju presudnu ulogu u UD]YRMX UXUDOQLK SRGUXþMD. Napomene radi, promjene u UHåLPX SDGDYLQD üH WDNRÿH XWLcati na elektroenergetsku oblast, smanjenjem proizvodnje hidroenergije.

4. Migracije

4.1. Migracije ljudi

6YDNDPLJUDFLMDXWLþHQDSURPMHQXEURMDVWDQRYQLNDNDNRQDSRGUXþMXVDNRMHJljudi (emigranti) RGOD]HWDNRLQDSRGUXþMHQDNRMHVHGRVHOMDYDMX (imigranti). Migracija djeluje na sve strukturne komponente stanovništvaNDRãWRVX %DüRYLü0 D YHOLþLQDXNXSQRJ stanovništva i njegov prostorni raspored, b) natalitet (fertilitet) i mortalitet i c) struktura stanovništva (demografska, ekonomsko-socijalna, nacionalna i dr.). Prema podacima Internacionalnog Centra za migracije (Internal Displacement Monitoring Center-IDMC), u periodu 2008.-2014. godine, svake godine se preseljavalo oko 25 miliona ljudi sa jednog mjesta na drugo zbog klimatskih promjena. Oko 80% ovih migracija uslovljeno je hidro-klimatskim nepogodama, kao što su: oluje, poplave, erozija zemljišta, nedostatak pitke vode i sl. 3RGUXþMH %OLVNRJ LVWRND VH VXRþLOR VD YHOLNLP ]DWRSOMHQMHP X SHULRGX 2006.-2010. JRGLQD7R]QDþLGDsu sadašnji problemi X6LULML]DSRþHOL 2006. godine, kada se desila velika suša u toj zemlji i proizvela velike ekonomske i privredne probleme. Problem suše nastavio se sve do 2010. godine, tj. mnogo duže nego što su bila prHGYLÿDQMDED]LUDODQDGRWadašnjim mjerenjima klimatskih parametara, jer su zime u 2007. i 2008. godini bile najsušnije od kada postoje meteorološki podaci za Siriju. Na problem propadanja poljoprivredne proizvodnje, pored suše uticalo je i prekomjerno korištenje podzemne vode tokom predhodnih dHVHWOMHüD NDR L QHRGJRYDUDMXüH LOL nedovoljno efikasne metode navodnjavanja usjeva (Kelley, C., Mohtadi, S., Cane, M., Seager, R., Kushnir, Y., 2015). Zbog suše u trajanju o pet uzastopnih godina u Siriji je 85% stoke uginulo, a polja pod ÄKDODE\³ SDSULþLFDPD NDR Virijskom cijenjenoj poljoprivrednoj kulturi, propala su u SRWSXQRVWL8URGMHþPDMHSRVWDRPDQML]DDSãHQLFH]DXRGQRVXQDSHULRGSULMH

98 2006. godine. Vlada Sirije nije imala ili nije htjela da seljacima namiri izazvane štete, tako da je prvo krenuo talas migracija ka sirijskim gradovima (oko 1,5 miliona seljaka), što je izazvalo prenaseljenost u gradovima i dovelo do kriminala i nemira (Francesca De Chatel, 2014) RDWQLLOLJUDÿDQVNLVXNREX6LULML koji se desio nakon suša, uzrokovao je talas velikih PLJUDFLMD]DRGOD]DNYDQ]HPOMH6OLþQDVLWXDFLMDVHGHVLODX0DOLMXL(WLRSiji (Slika 2). Velike promjene klime uticale su na sigurnost prehrane i na rast cijena osnovnih prehrambenih SURL]YRGDãWRVHVPDWUDMHGQLPRGX]URNDÄ$UDSVNRJSUROMHüD³QDURþLWRX(JLSWX7DNRÿH ]ERJ NOLPDWVNLK SURPMHQD RGUHÿHQH SUREOHPH X SULYUHÿLYDQMX L PLJUDFLMDPD VWDQRYQLãWYD PRJXVHRþHNLYDWLX državama poput GUDþNe i Italije.

Slika 2. – 1HJDWLYDQHIHNDWNOLPDWVNLKSURPMHQDQDMþHãüHSRJDÿDGMHFX (http://svjetlo.com/162-u-2011) Ekonomist Marshal Burke (www. spectatormundi.org/klimatske-promjene, 2015), analizom konflikata u subsaharskoj Africi u periodu 1980.-2002. godina, konstatovao je þLQMHQLFXGDMHL]ELMDQMHJUDÿDQVNRJUDWDUDVOR]DXJRGLQDPDXNRMLPDMHWHPSHUDWXUD UDVODLELODYHüDVDPR]D&RGSURVMHþQH3R RYRMSURJUHVLML]DDIULþNLNRQWLQHQWSRVWRML YMHURYDWQRüD]DSRUDVt ratova u procentu od 55% u periodu do 2030. godine, a time i porast PLJUDFLMH OMXGL VD SRGUXþMD $IULNH Burke navodi da bi do kraja navedenog perioda, pored migracija, moglo smrtno nastradati oko 400.00 ljudi više, ako globalno zagrijevanje nastavi ovim tempom da se odvija.

4.2. Migracije biljaka i životinja

Prema dosadašnjim opažanjima i istraživanjima šuma, velike temperature u vrijeme vegetacionog perioda izazivaju toplotni stres, a potom i fiziološki oslabljenu šumu napadaju QHJDWLYQL DELRWLþNL þLQLRFL ãWR ]D Uezultat ima sušenje šuma (Slika 3). .OMXþQL SUREOHP u svemu tome je nemRJXüQRVWSULODJRÿDYDQMD šumskih ekosistema na klimatske promjene koje se dešavaju u 21. vijeku, pogotovo što se one odvijaju velikom brzinom. 0HGDUHYLü QDYRGL GD UDVWWHPSHUDWXUH YD]GXKD LPD ]DSRVOMHGLFX SRPMHUDQMH klimatskih, a usljed toga i vegetacionih zona kako po geografskoj širini (ka polovima), tako i

99 po nadmorskoj visini. Po njemu promjena temperature samo za jedan stepen uslovljava njihovo pomjeranje ka polovima za 200 do 300 kilometara 2GJRYDUDMXüH SRPMHUDQMH ND YHüLPnadmorskim visinama on procjenjuje na 150 do 200 metara. 6PDWUDGDüHSomjeranje klimatskih zona prema sjeveru za poljedicu imati smanjenje proizvodnje u šumskim ekosistemima.

Slika 3. – Izgled nekadašnje šume stradale od ELRWLþNLK(insekti) LDELRWLþNLK faktora (suša), (Dnevni list Kurir, 14.05.2013. godine) 3URPMHQHNOLPHRGQRVQRSURPMHQHWHPSHUDWXUD LNROLþLQDSDGDYLQDPRåHGDRWYRUL put invazivnim šumskim vrstama da napaGQXRãWHüHQLHNRVLVWHP VDUD]DUDMXüLPSRVOMHGLFDPD IDYRUL]XMXüL najezde insekata, kako u borealnim šumama na sjeveru Zemlje, tako i u umjerenim i tropskim šumskim kompleksima .OLPDWVNH SURPMHQH WDNRÿH mogu pogoditi šumske ekosisteme promjenom dinamike šumskih požara i QMLKRYLP]QDWQLPXYHüDQMHP Mnoga istraživanja o klimatskiPSURPMHQDPDSUHGYLÿDMXGDüHšumske vrste GUYHüD u VOXþDMX JOREDOQRJ ]DJULMDYDQMD PLJULUDWL X KODGQLMH SUHGMHOH UDVSRVWUDQMLYDQMHP YMHWURP nošenim sjemenjem. Istraživanja QDXþQLND VD 8QLYH]LWHWD 'XNH R migracijama 65 dominantnih drvenaVWLK YUVWD SUDüHQLK u 31 državi u SAD (objavljena X þDVRSLVX Global Change Biology, 2011), govore GDVHWRLSDNQHüHGHãDYDWLRGPDKQDNRQQDVWDQNDNOLPDWVNih promjena. Umjesto toga, u SUYRPSHULRGXGUYHüHüHtaj problem rješavati ubrzavanjem svog životnog ciklusD L YHüRP XþHVWDORãüX PODÿHJ GUYHüD u sastojinama u odnosu na starije jedinke. To je ujedno SUYL]QDNNDNRNOLPDWVNHSURPMHQHXWLþXQDãXPHLGUYHüH3URPMHQH na šumama XWLFDWüHi QDQDþLQJD]GRYDQMDãXPDPDELRGLYHU]LWHWLPRJXüQRVWGHSRQRYDQMD XJOMHQLNDXVWDEODGYHüD. Rezultati provedenih istraživanja Univerziteta u Jorku iz 2011. godine (Engleska) WDNRÿHgovore u prilog tezi o pomjeranju vegatacije ka sjeveru, odnosno ukazuju da klimatske promjene tjeraju mnoge životinjske i biljne vrste da mLJULUDMXQDSRJRGQLMHORNDFLMHRELþQR prema hladnijim predjelima (Slika4). =D UD]OLNX RG DPHULþNLP QDXþQLND QDXþQLFL L] -RUND VPDWUDMXGDüHVH migriranje odvijati tri puta brže nego što se to do sada vjerovalo1DMYHüD SUHPMHãWDQMD PLJULUDQMD ELODVXWDPRJGMHMHGRãORGRQDMYHüHJ]DJULMDYDQja. Prema biologu Kris Tomasu, YRÿL LVWUDåLYDþNRJ WLPD L] (QJOHVNH XWYUÿHQH PLJUDFLMH VX HNYLYDOHQWQH udaljavanju od ekvatora od oko 20 cm na sat, svakog sata u danu (cca 1,75 km godišnje). Te SURPMHQHVHGHãDYDMXYHüJRGLQDLSRWUDMDüHPLQLPDOQRGRNUDMDYLMHNDTomas smatra GDüHQHNHYUVWHELOMDNDLåLYRWLQMDL]þH]QXWL]ERJNOLPDWVNLKSURPMHQDDGDüHGUXJHQDVHOLWL nova staništa.

100 3UHPD VFHQDULMX SRYHüDQMD WHPSHUDWXUD za 5°C i padavina za 10%, promene na fitocenozi bi se manifestovale tako što bi borealne šumske oblasti Skandinavije, nasledile listopadne šume, a zonu listopadnih šuma prekrila bi mediteranska vegetacija (Pecelj, R.M., 2000). Klimatske promjene izazivaju kod biljaka fenotipsku prilagodljivost, što nekim ELOMNDPD RPRJXüDYD GD RVWDQX QD PMestu na kojem su živjele, a drugim da se prilagode novim stanišnim uslovima. ,VWUDåLYDQMD DPHULþNLK QDXþQLND JRYRUH GD SRGUXþMD tundri ]DSRþLQMXQDVHOMDYDWLVYHYLãHåEXQDVWHOLVWRSDGQHYUVWHGUYHüDãWRSRUHGSRVWRMHüLKåLYRWLQMD koriste milioni ptica koje se tu sada razmnožavaju, zbog obilnog izvora hrane i mininalnog broja parazita i predatora. 7R]QDþLGD RGUHÿHQHYUVWHptica posjeduju geQHWLþNXYDULMDELOQRVW NRMD LP RPRJXüXMH GD VH SULODJRGH SURPMHQMLYLP XVORYLPD NOLPH L WLPH VSULMHþH VYRMH izmiranje.

Slika 4. – 0LJUDFLMHMXåQRDIULþNLKDQWLORSDXNamibiji (“Znanost”, Hrvatski popularno-znanstveni portal, 2015)

5. Definisanje pojmova, promjene vezane za klimu i životnu VUHGLQXLPRJXüQRVWSULODJRÿDYDQMDpromjenama

3UHPD0HVLü0äXSDULü-,OMLü' WUHEDUD]OLNRYDWLWULWLSDSURPMHQHåLYRWQH VUHGLQHNDRX]URþQLNDSURPMHQDraseljavanja i migracijama: 1. HNVWUHPQH YUHPHQVNH SULOLNH L NDWDVWURIH QDWSURVMHþQH KODGQRüH L WRSORWH suša, požari, erupcije vulkana, zemljotresi, cunami, poplave, olujni vjetrovi), 2. ekološka neravnoteža i degradacija uzrokovana ljudskim - tehnološkim djelovanjem u prirodi (deforestacija, erozija, iscrpljivanje zemljišta i dezertifikacija, potapanje i tonjenje obalnog zemljišta, te ]DJDÿHQMHYRGH]HPOMLãWDLYD]GXKD L

101 3. WHKQRORãNHNDWDVWURIH LQGXVWULMVNHQHVUHüHL]DJDÿLYDQMDDWRPVNHLQXNOHDUQH havarije, uništavanje okoline zbog razvojnih projekata i sl).

5.1. Definisanje pojmova

Klimatske promjene u suštini predstavljaju promjene u raspodjeli klimatskih faktora u RGUHÿHQRPYUHPHQVNRPSHULRGX. 7HSURPMHQHPRJXELWLXYHOLþLQDPDSURVMHþQLKNOLPDWVNLK elemenata ili promjene u UDVSRGMHOL NOLPDWVNLK GRJDÿDMD X]LPDMXüL X RE]LU GRVadašnje SURVMHþQHYULMHGQRVWLLOLSRMDYDXYHüHP obimu ekstremnih vremenskLKGRJDÿDMD.OLPDWVNH SURPMHQHVHPRJXRGQRVLWLQDRGUHÿHQHUHJLMHLOLVHPRJXDQDOL]LUDWLQDQLYRXFLMHOH=HPOMH U današnje vrijeme se klimatske promjene analiziraju u kontekstu antropogenog djelovanja, povezanog prije svega sa efektom globalnog zatopljavanja (zagrijavanja). Migracije ljudi podrazumijevaju prostornu pokretljivost stanovništva, demografski UHþHQR „trajnu promjenu mjesta stalnog boravka ljudi“, prvenstveno kao odgovor na PHÿXUHJLRQDOQH UD]OLNH X QLYRX HNRQRPVNRJ Uazvoja i težnje za boljim kvalitetom života. Migracije ljudi mogu biti: ekonomske i neekonomske. Neekonomske migracije imaju isti ]QDþDMNDRLHNRQRPVNHPDGDXRGUHÿHQLPVOXþDMHYLPDmogu dominantno odrediti proces PLJUDFLMHVWDQRYQLãWYD %DüRYLü02013). U najvažnije neekonomske faktore ubrajaju se VOHGHüDWULIDNWRUD: - GHPRJUDIVNL PLJUDFLMHVDSRGUXþMDVDYLVRNRPVWRSRPSULUDãWDMDLQDMþHãüHPDQMH UD]YLMHQLP SRGUXþMLPD ND SRGUXþMLPD YHüHJ HNRQRPVNRJ UD]YRMD L QLåHJ SULURGQRJ priraštaja), - geografski (klima, morfologija terena i osobine zemljišta, energetski i mineralni resursi, geografsko-transportni faktori i sl.), - socijalni i socio-SVLKRORãNL SULYODþQRVW UD]YLMHQLK GUåDYD L YHOLNLK JUDGRYD ]ERJ boljih uslova života, zaposlenja, kulturnih faktora i dr.). Prema definiciji IPCC-a iz Lime (Climate Change Conference, 2014), klimatske SURPMHQH VX SRVOMHGLFD GMHORYDQMD QL]D PHÿXVREQR SRYH]DQLK JHRIL]LþNLK NOLPDWVNLK L meteoroloških faktora, koji nastaju zbog prirodnih i ljudskih uticaja. Ljudski uticaji se RJOHGDMXXGDOMHPSRYHüDQMXatmosferske koncentracije gasova koji izazivaju efekat staklene EDãWH SRUDVWX SURVMHþQH JOREDOQH WHPSHUDWXUH YD]GXKD VPDQMLYDQMX OHGQLþNih i snježnih površina, podizanju globalnog nivoa mora, te promjeni REUDVFDLXþHVWDORVWLSDGDYLQD. Stoga se ekološke migracije, sOLþQR tipologiji promjena životne sredine, mogu podijeliti na tri X]URþQH NDWHJRULMH promjena-katastrofa: a) „prirodne“ katastrofe, b) urbanoindustrijske katastrofe i c) katastrofe izazvane iskorištavanjem i degradacijom resursa.

Kada su u pitanju migracije možemo govoriti o okolinskoj (environmental) migraciji, migraciji podstaknutoj (induced) indukovanim klimatskim promjenama, ili migraciji izazvanoj prvenstveno klimatskim promjenama (klimate-change). Ukoliko nije moguüe odrediti jesu li migracije nastale kao posljedica štetnih promjena u okolini ili nekih drugih þLQLODFD UDGL VH R raznolikim (drivers) migracijama. Ipak, treba napomenuti da je svaka migracija složeni proces, koji se može razumjeti jedino unutar konteksta socioekonomskih, NXOWXUQLKSROLWLþNLKLRNROLQVNLKSRYH]DQRVWLL]PHÿXPMHVWDSRULMHNODmigranata i odredišta kojem migranti teže da dospiju (Wood, 2001, prema Mesiü0äXSDULü-,OMLü' .

5.2. Promjene kod biljaka i životinja

Zbog suša i visokih temperatura koje se GHãDYDMXLNRMHüHVHGHãDYDWL u 21 vijeku, za efekat üHLPDWLSRVOMHGLFXIL]LþNRJLWHULWRULMDOQRJVPDQMLYDQMDELOMNLDWLPHLåLYRWLQMDNRMHVH

102 njima hrane. 1HNH ELOMQH YUVWH üH VH VYDNLK JRGLQD VHOLWL ]D RNR ãHVW NLORPHWDUD EOLåH zemljinim polovima. âWRVHWLþHåLYRWLQMVNLKYUVWDXWYUÿHQRMHQMLKRYRUDQLje parenje, a ono üHVHXEXGXüQRVWLGHãDYDWLdva dana ranije na svakih sljHGHüLK10 godina. PURPMHQHQDåLYRWLQMDPDVXSUYLXRþLOLQDXþQLFLLVWUDåXMXüLYHOLþLQHRYDFDQDRVWUYX 6RD\ QD ]DSDGQRM REDOL âNRWVNH 7H SURPMHQH VH NUHüX X VPDQMHQX RYDFD ]D FFD 5% u SURWHNOLKJRGLQD7DNRÿHXVYLMHWXMHUHJLVWURYDQRVPDQMLYDQMHMHOHQDNRUQMDþDJDOHERYD polarnih medvjeda i dr. Smanjivanje i izumiranje životinja XWLFDüHQDFLMHOLODQDFLVKUDQHL SUHGVWDYOMDüHYHOLNXSULMHWQMX]DOMXGHNRMLVHKUDQHWLPåLYRtinMDPD YMHURYDWQRüHGRüLGR VPDQMHQMDLOMXGLNRMLüHVHKUDQLWLsmanjenim biljkama i životinjama). Eksperimentalnim istraživanjima je otkriveno da sa svakim dodatnim stepenom ]DJULMDYDQMD =HPOMH YHOLNL EURM ELOMNL L]JXEL GR VYRMH YHOLþLQH GRN VH UHFLPR ULEH VPDQMXMX]DRNR1DXþQLFLVPDWUDMXGDVHåLYRWLQMHIL]LþNLVPDQMXMXMHULPMHSRWUHEQR manje masnog tkiva u toplijim uslovima koji vladDMXLNRMLüHYODGDWLQD=HPOMLNDRLzbog sve manjeg izvora hrane i pitke vode zbog suša. Poppick, L. i Boersma, D. (2014) sa Univerziteta Washington u Sijetlu (SAD) su istraživali koloniju od oko 400.000 Magelanovih pingvina koji žive u blizini obala Argentine u periodu 1983.-2010. godine, te utvrdili da su mladi pingvini staURVWLL]PHÿXLGDQDELOL posebno osjetlji na promjenu dotadašnjih klimatskih uslova usljed pojave teških oluja SUDüHQLK YHOLNRP NLãRP 3RYHüDQD NROLþLQD SDGDYLQD VWYDUDOD MH hipotermiju kod pingvina usljed nedostatka vodootpornog perja koje bi ih zaštitilo zbog þHJDsu dosta stradavali (Slika 5). 3RPHQXWL QDXþQLFL sPDWUDMX GD üH MRã YHüH ãWHWH LVWUDåLYDQRM NRORQLML pingvina nanijeti HNVWUHPQHYUXüLQHNRMHVHRþHNXMXWRNRP21. vijeka.

Slika 5. – Magelanovi pingvini uginuli zbog vHOLNH NROLþLQH SDGDYLQD podstaknute klimatskim promjenama u Argentini (Laura Poppick, Live science contributor, 2014)

5.3. 0RJXüQRVWSULODJRÿDYDQMDXVORYLPDSURPMHQHNOLPH

Rasprostranjenost svake bilje vrste zavisi od temperaturnog obima i rasporeda padavina. Prema istraživanjima FAO, drvHüH LPD WHQGHQFLMX GD VH SRPMHUD ND YLãLP

103 QDGPRUVNLP YLVLQDPD L YHüLP JHRJUDIVNLP ãLULQDPD Klimatske promjene i globalno otopljavanje mogu da promijene þLWDYHSUHGMHOHSRGãXPDPD (npr. ranije cvjetanje i nicanje, u prosjeku pet dana po dekadi u prošlom vijeku), što je u direktnoj zavisnosti od kapaciteta RGUHÿHQHYUVWHGUYHWDGDVHDGDSWLUDQDQRYHNOLPDWVNHSURPMHQH. Smatra se da REODVWGUYHüD na sjevernoj hemisferi ima potencijal širenja za 100 km sjeverno, dok se južna granica može SRYXüL ]D LVWX XGDOMHQRVW VD VYakim stepenom otopljavanja iznad dosadašnjih regionalnih nivoa temperatura. Prema izvještaju State of the World Forests (2001), šume iz umjerenog pojasa üHELWL najviše ugrožene zagrijaYDQMHP X SRGUXþMX YLãLK JHRJUDIVNLK ãLULQD L SURPMHQRP UHåLPD SDGDYLQD X SRGUXþMX QLåLK JHRJUDIVNLK ãLULQD 3RYHüDQMHP VUHGQMH WHPSHUDWXUH YD]GXKD ]D 2,6°C do 2050. godine, u odnosu na nivo iz 1970-ih goGLQDNOLPDWVNH]RQHüHVHSRPMHUDWL prema polovima brzinom od 5 km godišnje. U ovakvim uslovima teško je predvidjeti obim štetnog uticaja promjene NOLPH QD SULURGQR SRGPODÿLYDQje ãXPD 7DM XWLFDM QD SRþHWNX otopljavanja þDNmože biti i pozitivan, dok üHkasnije kad se sastojine približe zrelom dobu, promjene ekoloških uslova vjerovatno prouzrokovati L]XPLUDQMD ãXPD .DGRYLü 5 0HGDUHYLü0 U prvoj polovini 20 vijeka areal breze (Betula pubescens) proširen sjeverno u SRGUXþMH WXQGUH NDR RGJRYRU WDGDãQMLP NOLPDWVNLP SURPMHQDPD $PHULþNL QDXþQLFL SUHGYLÿDMX GD VH LQGXVWULMVNL YDåQD YUVWD ERUDPinus taeda PRåH SRYXüL ]D NLORPHWDUD sjeverno sa južne granice na jugositoku SAD (Peters, 1992., prema .DGRYLü50HGDUHYLü M., 2007). Na Austrijskim alpima u 20. vijeku, šumske vrste su YHü]DSRþHOHVXPLJULUDQMH na YHüHYLVLQHEU]LQRPMHGQRJGRþHWLULPHWUDJRGLãQMHSRãWRVHWHPSHUDWXUDYD]GXKDSRYHüDOD za 0,7°C. SYH YUVWH GUYHüD QHüH PRüL RGJRYRULWL novim uslovima klime pomjeranjem svog DUHDOD 2GUHÿHQH YUVWH koje LPDMX YHüL NDpacitet za adaptaciju na nove klimatske uslove QDVWDYLüHGDHJ]LVWLUDMu na trenutnim staništima. Izumiranje predstoji vrstama koje QHüHELWLX PRJXüQRVWLda se pomjeraju niti da se adaptiraju na nove klimatske uslove. Postoji bojazan je da se odumiranje šumskih vrsta ne dogodi u velikim razmjerama. NDXþQLFL iz Australije su vršili eksperimente u cilju demonstriranja potencijala klimatskih promjena u tropskim kišnim šumama Australije, u smislXPRJXüQRVWLGDGRÿHGR njihovog izumiranja. Eksperimentalni rezultati pUHGYLÿDMX GD üH SRYHüDQMH WHPSHUDWXUD UH]XOWLUDWL X ]QDþDMQRM PMHUL redukciji površina pod kišnim šumama ili potpunom gubitku QDMYDåQLMLK VWDQLãWD UHJLRQDOQR HQGHPLþnih životinja. PRYHüDQMHP WHPSHUDWXUH YD]GXKD ]D 2°C, izumiranje kišnih šuma SRYHüDW üH VH UDSLGQR i ELüHXNRUHODFLMLsa drugim faktorima izazvanim klimatskim promjenama (Bionet Škola, 2015). %RVQD L +HUFHJRYLQD VH XNOMXþLOD X SURFHVV LVWUDåLYDQMD SURPMHQD NOLPH QD QMHQRP SRGUXþMXLPRJXüQRVWLSULODJRÿDYDQMDtim promjena, a prvi korak ka tome je izrada Strategije SULODJRÿDYDQMD QD NOLPDWVNH SURPMHQH L QLVNRHmisionog razvoja (Slika 6). Prema ovoj Strategiji, negativni uticaji klimatskih promjena na ljude, privredu i štete u poljoprivredi i drugim privrednim granama u %RVQL L +HUFHJRYLQL ELüH PLQLPizirani smanjivanjem nivoa osjetljivosti na klLPDWVNHSURPMHQHSUHGX]LPDQMHPRGJRYDUDMXüLNRUDNDQD SULODJRÿDYDQMX NRPSOHWQRJ SULYUHÿLYDQMD XVORYLPD NOLPH L GRVWXSQRVWL SULURGQLKUHVXUVD Strategija SULODJRÿDYDQMD QD NOLPDWVNH SURPMHQH L QLVNRHPLVLRQRg razvoja za BiH, 2013). Ova SULODJRÿDYDQMD X] RGUHÿHQL SULYUHGQL UDVW L UD]YRM RPRJXüLOD EL RVWDQDN Vtanovništva, SRJRWRYXPODÿHSRSXODFLMHQDSURVWRULPDREDHQWLWHWDLFLMHOH%RVQHL+HUFHJRYLQH

8WYUÿLYDQMHSUREOHPD

Procjena/ Prikupljanje evaluacija informacija

104 UPRAVLJANJE RAZUMIJEVANJE

3UDüHQMHRSFLMDL (Re)definisanje životne sredine problema

6SURYRÿHQMH Razvijanje opcija PLANIRANJE opcija

Odabir Procjena opcija opcija Slika 6. – 3URFHVSROLWLNHSULODJRÿDYDQja na klimatske promjene u Bosni i Hercegovini (Strategija SULODJRÿDYDQMDQDklimatske promjene i niskoemisionog razvoja za BiH, 2013)

3UHGYLÿDQMHRGJRYRUDQHNLKYUVWDQDNOLPDWVNHSURPMHQe je veliki izazov za ekološku nauku smatraju LVWUDåLYDþL Va Kalifornijskog univerziteta San Diegu i nekoliko drugih APHULþNLKLQVWLWXFLMD,VWUDåLYDnje provedeno na tom Univerzitetu prvenstveno su fokusirana na biljke, MHUüH njihova reakcija na promjene uticati na kompletan prehrambeni lanac, a time i þLWDYekosistem.

6. =DNOMXþDN

Raspoložive WHRULMVNH þLQMHQLFH L SRGDFL PHWHRURORãNLK RVPDWUDQMD VXJHULãX GD VH UHJLVWURYDQH SURPMHQH NOLPH QH PRJX SUHQHEUHJQXWL L GD üH VWRJD XEXGXüH NOMXþQX XORJX imati detaljan monitoring klime, razvoj i operativna primjena metoda klimatskih prognoza, kao osnovnih preduslova za ocjenu lokalnih promjena i njihovih uticaja, razvoj strategije ublažavanja promjena klime i adaptacije na izmijenjene klimatske uslove i XNOMXþLYDQMH faktora klimatskih promjena u koncept održivog razvoja. 6SUHþDYDQMHNOLPDWVNLKSURPMHQDPRra postati vrhunski prioritet politika država, kako bi se umanjile štete po narode i države. Da bi se odredili parametri i stepen razvoja globalne promjene klime NDR L NOLPH QD QRYRX RGUHÿHQLK GUåDYD PDNUROLPH , potrebno je imati ÄVWDQGDUGQXYHOLþLQX³L] MHGQRJRGUHÿHQRJSHULRGDVDNRMRPüHVHXSRUHÿLYDWLRVWDle starije LOLPODÿHYHOLþLQHSDUDPHWUD klime. Pomjeranje RGUHÿHQH vegetacije (a time i životinja) prema sjevernim, hladnijim predjelima, prema raznim istraživanjima i scenarijima, dešava se, a vjeURYDWQRüHVHi dalje dešavati od: a) 1,75 kilometra godišnje, b) 200- NLORPHWDUD ]D & SRYHüDne srednje temperature vazduha i c) oko šest kilometara na svakih 10 godina. Ukoliko ne budu u stanju da se adaptiraju na promijenjene uslove klime (prvenstveno YHüH WHPSHUDWXUH YD]GXKD L VPDQMHQHNROLþLQHSDGDYLQD , GRüLüHGRL]þH]DYDQMDRGUHÿHQLKELOMNDLåLYRWLQMD Pretpostavka je VHGDüHzbog klimatskih promjena neke biljne vrste svakih 10 godina seliti za oko šest kilometara bliže zemljinim polRYLPD GRN üH VH NRG åLYRWLQMVNLK YUsta dešavati njihovo ranije pareQMH GYD GDQD QD VYDNLK VOMHGHüLK JRGLQD Istraživanjima je otkriveno da sa svakim dodatnim stepenom zagrijavanja Zemlje veliki broj biljki izgubi do 27% svoje veOLþLQHGRNVHRGUHÿHQHživotinje (npr. ribe) smanjuju za oko 22%.

105 Ako klimatske promjene i sa njima izazvane elementarne nepogode (prije svega suše) SRWUDMX L QDUHGQLK JRGLQD PRåH VH RþHNLYDWL VYH YHüL EURM PLJUDQDWD VD %OLVNRJ LVWRND QD prostore Evropske unije i Balkanskih država koje nisu u njenom sastavu. Strategiju SULODJRÿDYDQMDQDNOLPDWVNHSURPMHQHLQLVNRHmisionog razvoja za Bosnu i Hercegovinu treba dopuniti i segmentRP NRML REUDÿXMH PLJUDFLMH, prvenstveno ljudi, uzrokovane klimatskim promjenama.

Literatura 1. %DüRYLü 0 Migracije. Podgorica. www.ekonomija.ac.me/.../migracije. 2. De Chatel, F. (2014): The role of Drought and Climate Change in the Syrian Uprising: Untangling the Triggers of the Revolutiion. Middle Eastern Studies, Volume 50, Issue 4. University of California, Berkeley. 3. -DULü 'DXHQKDXHU 1 *OREDOQR ]DJULMDYDQMH SRNUHQXüH YHOLNH migracije. Hrvatski portal. 4. Kelley, C., Mohtadi, S., Cane, M., Seager, R., Kushnir, Y. (2015): Climate change inthe Fertile Crescent and implications of the recent Syrian drought. Edited by Brian John Hoskins, Imperial College London, London, Unitet Kingdom. 5. .DGRYLü50HGDUHYLü0 Šume i promjena klime. Zbornik radova. Šumarski fakultet. Univerzitet u Beogradu. Beograd. 6. /R]Lü 6 Klimatske promjene (1). Odabrana poglavlja iz Klimatologije. Univerzitet u Zadru. Odjel za geografiju. Zadar. 7. 0HVLü 0 äXSDULü-,OMLü ' Promjene u okolišu i ljudske migracije. 1DXþQLþasopis „0LJUDFLMVNHLHWQLþNHWHPH (MET)“. Zagreb. 8. 0HGDUHYLü0 Šuma i klimatske promjene: Ugroženi osnovni postulati održivog upravljanja šumama. DrvoTehnika. Beograd. 9. Pecelj, R.M. (2000): Klimatske promjene i efekat staklene bašte 5HSXEOLþNL pedagoški zavod, Banja Luka. 10. Poppick, L., Boersma, D. (2014): Rains Spurred by Climate Change Killing Penguin Chicks. Live Science Contributor. Vašington. SAD. 11. 5DGXVLQ62SUDãLü6&HUR0$EGXUDKPDQRYLü ,9XNPLU*(2013): 6WUDWHJLMD SULODJRÿDYDQMD QD klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za Bosnu i Hergecovinu. Sarajevo. 12. (**2010): .OLPDWVNHSURPMHQHLL]EMHJOLþNHNUL]H. Ekološka ekonomija. HRT, Zahreb. 13. (**2013): =DVWUDãXMXüH1HVWDMHSRORYLQDELOMDNDLåLYRWLQMD. Dnevni list Kurir, 14.05.2013. godine. Beograd. 14. (**2014): .OLPDWVNH SURPMHQH X SROMRSULYUHGL ,GHMH ]D SULODJRÿDYDQMH QD farmi. Regionalna svjetodavna služba Bratunac (RSSB) i UNDP. 15. (**2014): ,]YMHãüH 602 R VWDQMX JOREDOQH NOLPH X JRGLQL. Svjetska meteorološka organizacija (SMO). WMO-N0.1130. 16. (**2015): Klimatske promjene i razvoj konflikata. Spectator Mundi. Hronika savremenog svijeta.www. spectatormundi.org/klimatske-promjene. 17. (**2015): Klimatske promjene i šume. Bionet Škola. www.bionet-skola.com. 18. (**2015): Predavanje – Klimatske promjene. www.pmf.ac.me/Download.php. 19. (**2015): Biljke i životinje. Dvadeset fotografija migracija životinja. „Znanost“, Hrvatski popularno-znanstveni portal. Zagreb.

106

*(3"$*+& 6 Yyj Wjkflv

(3"$+& 6 Yyj Wjkflv