Izvor-Špilja Jadro

SUBTERRANEA CROATICA Vol. 17 No. 26 1/2019

Izvor-špilja Jadro

Branko Jalžič1,2, Petra Kovač Konrad2,3

1 Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb 2 Speleološki odsjek HPD Željezničar, Zagreb 3 Društvo za istraživanje krša Freatik, Zagreb

Izvor Jadro | Foto: Branko Jalžić 26 SUBTERRANEA CROATICA Vol. 17 No. 26 1/2019

1 km

Topografska karta (TK25) s označenim položajem izvora Jadro (Karta: Geoportal DGU)

Uvod

Slikoviti izvor rijeke Jadro nalazi se u podnožju planine Mosor sjeverno od grada Solina. Njegove vode koriste se još od antičkih vremena i sigur- no su pogodovale nastanku rimske Salone i kasnije grada Splita. U to vrijeme izgrađen je i čuveni rimski vodovod, koji ide preko Salone nadzemno, a dalje nadzemno i podzem- no do Dioklecijanove palače u Splitu. U vrijeme Austrougarske monarhije 1886. godine, izvor je uredila splitska općina. Na samom izvoru postavljena je kamena ploča kojom je obilje- žen taj događaj. Izvor Jadro uz izvor Kamena ploča postavljena na izvoru 1886. godine | Foto Branko Jalžić Žrnovnica, glavni je vodoopskrbni centar za gradove Split, Solin, Kaštela i Trogir. Zbog strateške važnosti pod podzemnog rakušca. Pristup izvoru ni kroz dobivene usmene informacije strogom je zaštitom i nadzorom. ovom prilikom omogućio nam je dje- ronioca koji su ovdje prije ronili, nit- latnik splitskog Vodova i Kanalizacija, ko ne spominje potopljeni podzemni Tijekom 2016. godine, na temelju gospodin Mario Banovac. kanal. informacija o izvoru Jadro koje nam je dao slovenski biolog Teo Delić, Tom prilikom obavljena su i prva članovi Hrvatskog biospeleološ- speleoronilačka istraživanja. Na ve- Tijek istraživanja kog društva došli su 09.02.2016. na liko iznenađenje na izvoru je otkri- izvor Jadro sa svrhom prikupljanja ven potopljeni špiljski kanal odno- Našim ronjenjem 09.02.2016., una- materijala za treći tom knjige „Atlas sno, speleološki objekt. Zanimljivo je toč jakoj vodenoj struji, uspjeli smo špiljskih tipskih lokaliteta Republike da se u dostupnoj literaturi i potom ući u potopljeni kanal oko 25 metara Hrvatske”. Sredinom 20. stoljeća s obavljenim razgovorima, s nekoliko daleko i doseći dubinu od 16 metara, područja izvorišta rijeke Jadro opisa- geologa i hidrogeologa, ne navode pri čemu se vidjelo da se podzemni ne su tri nove vrste podzemnih vode- nikakve spoznaje o postojanju spe- kanal nastavlja dalje i dublje. nih puževa za znanost i jedna vrsta leološkog objekta na izvoru. Također

27 SUBTERRANEA CROATICA Vol. 17 No. 26 1/2019

Ulazu izvor Jadro | Foto: Roman Ozimec

Za vrijeme drugog ronjenja koje je društva i SO HPD Željezničar iz područje površinski je teško odre- uslijedilo 12.08.2016., za vrijeme Zagreba. divo te se procjenjuje na površinu nižeg vodostaja, nastavljeno je na- od 250-500 km² (Bonacci i dr 1995, predovanje duž prostranog kanal Bonacci i Roje 1996, Bonacci, 2012). dimenzija 10 x 4 metra. Koso polo- Hidrogeologija i Dodatnim izotopnim istraživanjima ženi kanal pruža se 75 metara u du- speleomorfologija provedenim 2005. godine utvrđeno ljinu i 22 metra u dubinu. Kanal se je da dva izvora u slivu Cetine, (izvori nastavlja u nekoliko smjerova kroz Izvor Jadra tipičan je krški izvor pre- Grab i Ruda) dijele isto priljevno pod- uske pukotine. Pregledom pukotina ljevnog tipa sa stalnim vodenim to- ručje s Jadrom i Žrnovnicom (Krajcar- utvrđeno je kako iz nekih pukotina kom velike izdašnosti. Prema morfo- Bronić i dr. 2004). Izvor Jadro ka- voda dotiče, dok kroz druge pukoti- loškim karakteristikama ima izgled rakteriziraju brze i velike oscilacije ne voda otječe, pritom odnoseći fini strmo položenog špiljskog kanala. protoka od 3,72 m³/s do 70,1 m³/s sediment akumuliran po bokovima i Strop tvori slojna ploha, a na dnu (Margeta i Marasović, 2018). Zbog stropu kanala. leže veliki kameni blokovi. Vidljivi su povećanog razvoja turizma, pritisci koso položeni slojevi debljine preko na izvor u ljetnim sušnim periodima Tijekom trećeg ronjenja izvedenog 1 m, a stijene su glatke zbog ero- su sve veći i postoji sve veće ugro- 16.08.2017. istraživane su uske pu- zijskog djelovanja vode i sedimen- žavanje faune koja obitava u izvo- kotine na kraju kanala nakon čega je ta. Prema hidrogeološkim podatci- ru i riječnom koritu koje je većinom napravljen speleološki nacrt cijelog ma glavnina voda dolazi iz ponora izmijenjeno građevinskim zahvati- objekta. Grabov mlin u kanjonu rijeke Cetine, ma. Zato bi zbog zaštite izvora koji ali i s šireg slivnog područja splitskog je sada u zoni visokog rizika trebalo Speleoronilačka istraživanja su, uz zaleđa (Štambuk-Giljanović, 2002). bolje planirati upravljanje cjeloku- novčanu potporu Hrvatskih voda, pnim slijevnim područjem (Loborec i proveli Petra Kovač Konrad, članica Slijev Jadra čini 5 bujičnih pritoka dr, 2014). Na području sliva Jadro ve- SO HPD Željezničar i Branko Jalžić od kojih su najznačajniji Rupotina ćinom su zastupljeni vapnenci, dolo- član Hrvatskog biospeleološkog i Poklinovac, međutim slijevno miti i laporoviti vapnenci mezozojske

28 ULAZ 0 ULAZ 0 0 ULAZ 0 0 0 1 ULAZ 1 0 1 0 1 1 SUBTERRANEA CROATICA Vol. 17 No. 26 1/2019 2 2 1 1 2 2 1 2 2 3 3 2 2 3 3 3 B 3 3 ULAZ 4 3 B 4 0 A 0 4 B 4 B A 4 4 1 4 4 A A B 5 1 B 2 5 2 5 B B 5 5 6 5 4 3 6 3 5 6 5 4 6 6 B 4 6 6 4 4 4 6 7 A 7 A 7 7 B 5 7 D 7 A A 7 8 5 D 7 D A 6 8 4 6 8 8 D 8 ? 8 8 10 7 ? 10 9 7 A ? 9 8 10 , ) D , 9 ) 8 9 ? 9 10 ? , ELJEZNIČAR D ) ? ELJEZNIČAR D 8 ANOVAC 9 C RONIOC ANOVAC C m RONIOC 9 ( m ( 10

10 ?

? ? 10 10 10 ? , ELJEZNIČAR D ) 9 ANOVAC C RONIOC , M. B 9 m , M. B ( , 10

) ? 10 ? 9 ELJEZNIČAR D 10 KONRAD ?

ELJEZNIČAR D 10 KONRAD ANOVAC , HPD SO Ž C C RONIOC

ANOVAC C , HPD SO Ž m ZIMEC RONIOC ( C , M. B m ( 10

10 ?

ZIMEC ? ? 10 10 ? ? OVAČ 5 1 , M. B 10 KONRAD 1 ?

OVAČ 5 , HPD SO Ž 1 , M. B , R. O C . K 1 10 KONRAD ZIMEC

, HPD SO Ž C DRUŠTVO ? ALŽIĆ , R. O ZIMEC

. K ? , P ? ) 10 KONRAD DRUŠTVO

1 ? ALŽIĆ ?

OVAČ 5 , HPD SO Ž 1 OVAČ 5 1 1 C ZIMEC ? 1 , P ? 1 ZIMEC ) , R. O . K : B. J ? 13 1 , R. O DRUŠTVO ALŽIĆ . K 1

ZIMEC ? , P ? ) : 09.02.2016., 12.08.2016., 16.08.2017. RONIOC DRUŠTVO UKUŠIĆ ? 1 ( ALŽIĆ OVAČ

5 : B. J 1 1 ZIMEC 0

? , P 13 ? , D. O 1 12 ) : B. J 13 , R. O 1 : 09.02.2016., 12.08.2016., 16.08.2017. RONIOC . K UKUŠIĆ : 09.02.2016., 12.08.2016., 16.08.2017. RONIOC 1 UKUŠIĆ ZIMEC A. Ć ( ( ? 0

? 0

, D. O DRUŠTVO : 12 , D. O SKICIRAO ALŽIĆ 12 ALŽIĆ

: B. J

ALŽIĆ ? , P 13 ) A. Ć ? m m : 12 SKICIRAO ALŽIĆ 1 BIOSPELEOLOŠKO

ALŽIĆ A. Ć : 09.02.2016., 12.08.2016., 16.08.2017. RONIOC

? UKUŠIĆ 1 ZIMEC ( m m : ? 12 0

SKICIRAO BIOSPELEOLOŠKO ALŽIĆ ADRO : B. J , D. O

12 ALŽIĆ , Đ. J : B. J : 75 ISTRAŽIVANJA 13 ADRO : 22 : B. J

, Đ. J m J UREDILA : 75 ISTRAŽIVANJA m : 22 12

J UREDILA N BIOSPELEOLOŠKO

: 09.02.2016., 12.08.2016., 16.08.2017. A. Ć RONIOC N UKUŠIĆ

? ( ELIĆ ELIĆ : 0

SKICIRAO , D. O ALŽIĆ

12 ADRO : B. J

ALŽIĆ , Đ. J UBINA RVATSKO ATUM OLIN KICU OPOGRAFSKI UBINA RVATSKO ATUM . D OLIN KICU : 75 OPOGRAFSKI ZVOR ISTRAŽIVANJA STRAŽILI . D : 22 m I S D DULJINA I T T H D S ZVOR STRAŽILI m 12 J UREDILA I S D DULJINA I T H T D S IZVOR-ŠPILJA JADRO IZVOR-ŠPILJA BIOSPELEOLOŠKO A. Ć

N : SKICIRAO ALŽIĆ

ELIĆ

ALŽIĆ ADRO : B. J , Đ. J : 75 ? ISTRAŽIVANJA m : 22 m

12 J UREDILA UBINA RVATSKO ATUM OLIN KICU BIOSPELEOLOŠKO OPOGRAFSKI . D

ZVOR STRAŽILI N ? I S D DULJINA I T T H D S ELIĆ ADRO : B. J , Đ. J : 75 ISTRAŽIVANJA : 22

J UREDILA UBINA RVATSKO ATUM OLIN KICU OPOGRAFSKI . D

ZVOR N STRAŽILI I S D DULJINA I T T H D S

ELIĆ 29 ? UBINA RVATSKO ATUM OLIN KICU OPOGRAFSKI . D ZVOR STRAŽILI I S D DULJINA I T T H D S ? ? SUBTERRANEA CROATICA Vol. 17 No. 26 1/2019

i eocenske starosti, a sam izvor na- blokova je uvijek jak, čak i u sušnim speleogeneza izvora Jadro vezana stao je na kontaktu ovih karbonat- periodima. Na 4 m dubine otvara se uz tektoniku i uz kontakt propusnih nih naslaga i obalnoga fliškog pojasa u prostran kanal dimenzija 10 x 4 karbonatnih stijena s nepropusnim (Korbar i dr., 2006). Klastične naslage m. Kanal se nastavlja koso položen, naslagama fliša. eocenskog fliša predstavljaju hidro- istih dimenzija do 22 metra dubine. geološku barijeru koja je uzrokovala Nakon 75 metara duljine nastavlja istjecanje podzemnih voda na povr- se u nekoliko smjerova kroz uske Perspektiva budućih šinu i formiranje površinskog toka pukotine. Na samom dnu uočeno je istraživanja odnosno rijeke Jadro. Osim kontakta kružno strujanje vode koje ukazuje propusnih i djelomično propusnih ili da voda u ovom završnom dijelu špi- Špilja Izvor Jadro nije u potpunosti nepropusnih naslaga, speleogenezu lje dolazi iz viših nedovoljno istraže- istražena. Prvenstveno treba istra- izvora Jadro možemo vezati uz vrlo nih dijelova podzemnog kanala. žiti strop kanala i niske pukotinske razvijenu tektoniku na ovom po- kanale na kraju špilje. Osim nekoliko dručju. Hidrogeološka istraživanja Na dnu se nalaze brojni blokovi ve- pukotina u do sada istraženom špilj- ukazala su na postojanje niza aktiv- ćih i manjih dimenzija zaobljenih bri- skom prostoru, treba odrediti smjer nih rasjeda i sustava pukotina koje dova. Na speleomorfologiju kanala dotjecanja vode, te je potrebno na- sijeku postojeće geološke strukture značajan utjecaj su imali koso polo- praviti monitoring čovječje ribice za te omogućavaju razvoj krškog vodo- ženi i debelo uslojeni vapnenci, što vrijeme niskog vodostaja kada je nosnika (Krapelj i dr., 2006). je jasno vidljivo u bokovima kanala. najizglednije da se može uočiti jedin- Smjer pada slojeva je prema sjeve- ka. Također bi se trebale izmjeriti ge- Ulaz u podzemni prostor izvora nat- ru, a kut pada procjenjuje se između ološke strukture u izvoru te ih ucrtati kriven je betonskom pločom. Iza sti- 20-35 ˚. Brojni odlomljeni stijenski na topografski nacrt kako bi se spe- jenskih blokova veličine 3 x 4 m u blokovi na dnu, ukazuju na uruša- leogeneza i speleomorfologija izvora prosijeku, nalazi se prolaz dimenzija vanje stijenske mase koja je najvje- mogla kvalitetnije interpretirati. 1,5 x 1,5 m kroz koji se ulazi u po- rojatnije bila prouzročena tektoni- topljeni kanal. Protok vode između kom tako da se može zaključiti da je

Natkriveno jezero na ulazu u izvor Jadro | Foto: Roman Ozimec

30 SUBTERRANEA CROATICA Vol. 17 No. 26 1/2019

Kanal u izvoru Jadro | Foto: Petra Kovač Konrad

Kameni blokovi na dnu kanala | Foto: Petra Kovač Konrad

31 SUBTERRANEA CROATICA Vol. 17 No. 26 1/2019

Biospeleološki značajke vrste puževa Costellina turrita, Kerkia jadertina i Iglica elongata nađene i u Popis do sada utvrđene Izvor Jadro značajno je nalazište samom izvoru Jadro, možemo kao podzemne podzemne vodene faune. Biološka tipsko nalazište (locus typicus) na- faune izvora Jadro istraživanja na području izvorišta vesti područje izvorišta rijeke Jadro. rijeke Jadro započeo je 1932 go- S izvora Jadra opisana je, od strane Polychaeta dine poznati slovenski malakolog biologa Stanka Karamana 1950 go- Marifugia cavatica Absolon Ljudevit Kuščer. Zahvaljujući nje- dine, nova vrsta podzemnog rakuš- & Hrabe, 1930 govom radu otkrivene su i potom ca Nipahargus salonitanus. Za izvor je opisane za znanost tri nove vrste zabilježen i nalaz čovječje ribice koju Gastropoda podzemnih vodenih puževa, hidro- povremeno na površinu izbaci voda. Costellina turrita Kuščer, bida. Kuščer u svom radu ne navodi Ostale zabilježene vrste otkrivene 1933 precizno gdje je točno sakupljao pu- su prilikom speleoronilačkih istraži- Kerkia jadertina (Kušćer, ževe već samo navodi „vrelo Izvor v vanja. 1933) dolini Jadre”. Obzirom da su sve tri Iglica elongata Kuščer, 1933

Amphipoda Niphargus salonitanus S. Karaman, 1950

Isopoda Sphaeromides virei mediodalmatina Sket, 1964 Monolistra hercegovinensis brevipes Sket, 1965

Decapoda Troglocaris anophthalmus periadriatica Jugovic, Jalžić, Prevorčnik & Sket, 2012

Amphibia Proteus anguinus Laurenti, 1768

Iglica elongata | Foto: Kristijan Cindrić

Costellina turrita lijevo i Kerkia jadertina desno | Foto: Teo Delić

32 SUBTERRANEA CROATICA Vol. 17 No. 26 1/2019

• Kapelj S., Kapelj J., Prelogović Zaključak Literatura E., Marjanac T., 2006: ,Studija upravljanja vodama sliva Jadra i Žrnovnice. Prva faza studijsko- Speleoronilačkim istraživanjima ot- • Bonacci O., Kerovec M., Roje- krivena je na izvoru rijeke Jadro po- istraživačkih radova, Varaždin 2006 Bonacci T., Štambuk-Giljanović (Geotehnički fakultet, Fond stručne topljena špilja odnosno podzemni N., 1995: Određivanje biološkog dokumentacije, br. 637/02). kanal duljine 75 metara i dubine 22 minimuma rijeke Jadra, Studija III, • Margeta, J., Marasović K., 2018: metra. Izvor je značajno stanište Split 1995 (Sveučilište u Splitu, Građevinski fakultet, Fond stručne Vodoopskrbni zahvati na izvoru brojnih vrsta vodene podzemne fau- dokumentacije) rijeke Jadro od antike do danas, ne. Tipski je lokalitet za ukupno četiri Građevinar 11, p 985-996 • Bonacci O., Roje-Bonacci T., stigobiontske vrste. 1996: Određivanje biološkog • Krajcar-Bronić, I., Horvatinčić N., minimuma rijeke Jadra, Studija IV, Barešić J., Obelić B., Vreča P., 2004: Speleoronilačka i biospeleološka Split 1996 (Sveučilište u Splitu, Isotope composition of precipitation istraživanja proveli su članovi SO Građevinski fakultet, Fond stručne in Croatia, Comparison of continental HPD Željezničar i Hrvatskog biospe- dokumentacije) and maritime stations, Proceedings of the international workshop leološkog društva. • Bonacci, O., 2012: Hidrološka on the application of isotope analiza uzimanja vode iz krškog techniques in hydrological and the izvora rijeke Jadro. Hrvatske vode: environment studies, September časopis za vodno gospodarstvo 6-8, Paris 2004. Zahvala 20/79-80, 23-28 • Kuščer, L., 1933: Prispevek • Duplančić, A., 2008: Solin na k poznavanju podzemskih Najljepše se zahvaljujemo gospodi akvarelima Edmunda Misere, Mariu Banovcu (Vodovod i kanaliza- gastropodov Dalmacije in Tusculum 1, Solin, pp.159-169 Hercegovine. Prir. istr. Kralj. Jug. 18, cija d.o.o., Splita), biologu Teu Deliću, • Karaman, S., 1950: Das Subgenus 59-67. gospođama Đurđici Jalžić , dr. sc. Maji Orniphargus in Jugoslavien. I-II. Zagmajster, gospodičnama Anđeli • Loborec, J., Kapelj, S., Dogančić, Pos. Izd., SANU 163/2, 119-174. D., Ptiček Siročić, A., 2014: Čukušić i Petri Bregović te gospo- • Korbar, T., Fuček, L., Palenik Assessment of groundwater dinu Romanu Ozimecu, na pruže- D., Matičec D., Kuhta M., Stroj vulnerability in Croatian karstic noj pomoći u našim istraživanjima. A.,2006: Geološka i hidrogeološka aquifer in Jadro and Žrnovnica Zahvalnost dugujemo i Hrvatskim istraživanja na području predložene springs catchment area. In: vodama na novčanoj potpori i gos- lokacije Centra za gospodarenje Hydrogeological and Environmental Investigations in Karst Systems, podinu Stipi Božiću za medijsku pro- otpadom Splitsko-dalmatinske županije kod Lećevice, Zagreb 2006 Springer Verlag, Madrid, 397-407 mociju. (Hrvatski geološki institut, Fond • Štambuk-Giljanović, N., 2002: Vode stručne dokumentacije, br. 68) Cetine i njezina područja, 1-814.

Jadro Cave Spring

This pittoresque spring in the Jadro River is located at the foot of Mosor Mt, north of the city of Solin. Its water has been used since the ancient times and must have contributed to emergence of the Roman Salona and later city of Split. It was then that the famous Roman aqueduct was build, going through Salone, both above and under ground all the way to the Diocletian Palace in Split. In 1886 during Austro-Hunagrian Monarchy, the spring was taken into care by the Split County. At the spring there is a flagstone marking that event. Along with the Žrnovnica Spring, the Jadro Spring is the main water source for cities of Split, Solin, Kaštela and Trogir. Due to its strategic importance, it is under strict protection and surveillance.

Based on the informations about the Jadro Spring, given to us by the Slovenen biologist Teo Delić, on the 9th Feb 2016 the Croatian Biospeleological Society visited the Jadro Cave Spring with a goal to collect material required for the third tome of the Atlas of Cave Type Localities in Croatia. Three new species of aquatic subterranean Snails and

SUMMARY one species of subterranean Amphipod have been described from the spring.

On this occasion, we conducted the first cave diving research into the spring. To our great surprise, the spring re- vealed a submerged channel, a cave! It is interesting that in none of the available literature or discussions with ge- ologists and hydrologists which visited the spring, there is no mention of a cave in the spring. Also, the divers who dived in the spring never mentioned a submerged subterranean passage. The length of explored parts so far is 75 meters, while its greatest depth is currently 22 meters.