Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI

Osječko-baranjska B.EN.A. županija network of protected areas POKROVITELJI / SUPPORTERS POKROVITELJI ISSN 1849-8264

9. Simpozij s 9th Symposium međunarodnim with international sudjelovanjem participation KOPAČKI RIT J U Č E R , D A N A S , S U T R A PA ST, P R E S E N T, F U T U R E 9 2020. / 2020

Kopačevo, 25. rujna 2020. ZBORNIK SAŽETAKA Kopačevo, September 25, 2020 BOOK OF ABSTRACTS ZBORNIK SAŽETAKA BOOK OF ABSTRACTS 9. SIMPOZIJA S MEĐUNARODNIM 9TH SYMPOSIUM WITH SUDJELOVANJEM INTERNATIONAL PARTICIPATION

KOPAČKI RIT KOPAČKI RIT JUČER, DANAS, SUTRA PAST, PRESENT, FUTURE 2020. 2020

Kopačevo, 25. rujna 2020. Kopačevo, September 25, 2020 ZBORNIK SAŽETAKA 9. SIMPOZIJA S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM BOOK OF ABSTRACTS OF THE 9TH SYMPOSIUM WITH INTERNATIONAL PARTICIPATION KOPAČKI RIT JUČER, DANAS, SUTRA 2020. KOPAČKI RIT: PAST, PRESENT, FUTURE 2020

Organizatori / Organizers: Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“ / Public Institution Nature Park Kopački rit Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek / Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti / Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Education Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju / Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Biology Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju / Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Chemistry DANUBEPARKS (Danube River Network of Protected Areas) B.EN.A. (Balkan Enviromental Association) Javna ustanova „Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko – baranjske županije“ / Public Institution Agency for Managing of Protected Natural Values in Osijek-Baranja County

Izdavač / Publisher: Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“, Mali Sakadaš 1, 31327 Kopačevo, Bilje / Public Institution Nature Park Kopački rit, Mali Sakadaš 1, 31327 Kopačevo, Bilje

Uredništvo / Editorial Board: izv. prof. dr. sc. Siniša Ozimec / associate professor Siniša Ozimec, PhD prof. dr. sc. Irella Bogut / full professor Irella Bogut, PhD doc. dr. sc. Tomislav Bogdanović / assistant professor Tomislav Bogdanović, PhD dr. sc. Ivančica Jurčević Agić / Ivančica Jurčević Agić, PhD Vlatko Rožac, prof. / Vlatko Rožac, mag. biol. and chem. doc. dr. sc. Filip Stević / assistant professor Filip Stević, PhD mr. sc. Željko Popović, prof. v. š. / Željko Popović, College Prof., M.Sc. Boris Bolšec, prof. / Boris Bolšec, mag. Marija Vereš, mag. biol. / Marija Vereš, mag. biol.

Znanstveni odbor / Abstract Review Board: izv. prof. dr. sc. Siniša Ozimec / associate professor Siniša Ozimec, PhD prof. dr. sc. Irella Bogut / full professor Irella Bogut, PhD doc. dr. sc. Filip Stević / assistant professor Filip Stević, PhD

\ II \ doc. dr. sc. Vlatka Gvozdić / assistant professor Vlatka Gvozdić, PhD izv. prof. dr. sc. Mirna Habuda-Stanić / associate professor Mirna Habuda-Stanić, PhD mr. sc. Željko Popović, prof. v. š. / Željko Popović, College Prof., M.Sc. prof. dr. sc. Svjetlana Marić / full professor Svjetlana Marić, PhD Igor Miklavčić, predavač / Igor Miklavčić, lecturer izv. prof. dr. sc. Dubravka Čerba / associate professor Dubravka Čerba, PhD doc. dr. sc. Dinko Jelkić / assistant professor Dinko Jelkić, PhD

Organizacijski odbor / Organizing Committee: doc. dr. sc. Tomislav Bogdanović / assistant professor Tomislav Bogdanović, PhD prof. dr. sc. Damir Matanović / full professor Damir Matanović, PhD prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić / full professor Krunoslav Zmaić, PhD dr. sc. Mariana Golumbeanu (Rumunjska) / Mariana Golumbeanu, PhD (Romania) izv. prof. dr. sc. Ljiljana Krstin / associate professor Ljiljana Krstin, PhD doc. dr. sc. Elvira Kovač Andrić / assistant professor Elvira Kovač Andrić, PhD Davor Mikulić, dipl. ing. / Davor Mikulić, M. Eng. izv. prof. dr. sc. Gordana Subakov-Simić (Srbija) / associate professor Gordana Subakov-Simić, PhD (Serbia) dr. sc. Petr Dvořák (Češka) / Petr Dvořák (Czech Republic), PhD Vlatko Rožac, prof. / Vlatko Rožac, mag. biol. and chem.

Pokrovitelji / Sponsors: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost / Environmental Protection and Energy Efficency Fund, Osječko-baranjska županija / Osijek-Baranja County, Privredna Banka Zagreb d.d., Alfa d.d. Zagreb

Fotografija na naslovnici / Cover page photo: Hrvoje Domazetović

Grafička priprema i tisak / Printed by: Studio HS internet d.o.o. Osijek

Naklada / Printing run: 400 primjeraka / 400 copies ISSN 1849-8264

IZJAVA O ODRICANJU OD ODGOVORNOSTI Izdavač i Uredništvo zbornika izjavljuju da su autori u cijelosti odgovorni za točnost sadržaja i stavove koji su iznijeti u objavljenim sažecima.

LEGAL NOTICE The publisher and Editorial Board declare that authors are completely responsible for the correctness of content and opinions expressed in the published abstracts.

/ III / UVODNA RIJEČ

Zadovoljstvo nam je pozdraviti sve sudionike 9. Simpozija s međunarodnim sudjelovanjem Kopački rit jučer, danas, sutra 2020. Simpozij su organizirali: Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Odjel za biologiju i Odjel za kemiju, sastavnice Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije. Međunarodnu potporu organizaciji simpozija dali su međunarodna udruga zaštićenih područja uz rijeku Dunav (DANUBEPARKS) i međunarodna znanstvena udruga Balkan Environmental Association (B.EN.A.). Zbog izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom koronavirusa (COVID-19) i epidemioloških ograničenja, nije bilo moguće održati simpozij u atraktivnom prirodnom okruženju Parka prirode „Kopački rit“. Stoga je organiziran u virtualnoj stvarnosti, objavom snimljenih usmenih priopćenja i virtualne posterske sekcije na mrežnim stranicama, 25. rujna 2020. godine. Program simpozija donosi 63 priopćenja, 11 usmenih i 52 posterska. Statistika pokazuje da je na simpoziju, koji je započeo 2012. godine, do danas održano ukupno 307 priopćenja. To potvrđuje stalni interes znanstvene i stručne zajednice, javnih ustanova koje djeluju u područjima zaštite prirode, okoliša i zdravstvu, stručnih udruga i šire javnosti, za sudjelovanjem i predstavljanjem postignuća provedenih istraživanja i projektnih aktivnosti. Autori i koautori usmenih i posterskih priopćenja predstavnici su 47 raznih obrazovnih, znanstvenih, javnih i zdravstvenih ustanova, instituta, javnih poduzeća, tvrtki, stručnih i znanstvenih udruga iz Hrvatske i inozemstva. Iako je simpozij prema naslovu tematski usmjeren na bioraznolikost, ekologiju i stanje okoliša u Parku prirode „Kopački rit“, promiče i širi multidisciplinarni pristup u obradi tema iz obrazovanja, povijesti, jezikoslovlja, turizma i održivog razvoja. Zadovoljni smo što radu simpozija doprinose znanstvenici i stručnjaci iz inozemstva. Najljepše zahvaljujemo vjernim pokroviteljima simpozija: Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Privrednoj banci Zagreb d. d., Osječko-baranjskoj županiji i izdavačkoj kući Alfa d. d. Zagreb, koji su prepoznali značenje simpozija za društvenu zajednicu.

U ime Organizacijskog i Znanstvenog odbora izv. prof. dr. sc. Siniša Ozimec

\ IV \ FOREWORD

It is a great pleasure to welcome all the participants of the 9th Symposium with international participation Kopački Rit: Past, Present, Future 2020. Symposium was organized by Public Institution “Nature Park Kopački Rit”, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Faculty of Education, Department of Biology and Department of Chemistry, which are member units of the Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, and Public Institution Agency for Management of Protected Natural Values in Osijek-Baranja County. Two international associations: The Danube River Network of Protected Areas (DANUBEPARKS) and Balkan Environmental Association (B.EN.A.) assisted the international support to the organization of the symposium.

Due to the exceptional situation caused by the coronavirus (COVID-19) pandemic and epidemiological restriction, it was not possible to organise the symposium in the attractive natural landscape of Nature Park Kopački Rit. Consequently, it was organised in the virtual reality by making public the recorded oral presentations and virtual poster session on Web pages, on 25 September 2020.

Symposium programme delivers 63 presentations including 11 oral and 52 poster presentations. Statistically speaking, as total of 307 presentations have been held so far at the symposium which began in 2012. This confirms the permanent interest of the scientific and professional community, public institutions acting in the topics of nature protection, environment and health care, professional societies, as well as the wide public, for participation and presentation of the achievements of the realised researches and project activities.

Authors and co-authors of an oral and poster presentations are representatives of 47 various educational, scientific, public and health care institutions, institutes, public enterprises, companies, and professional and scientific societies from Croatia and abroad.

Although the symposium is, according to its title, focused on biodiversity, ecology and the environmental status in Nature Park Kopački Rit, it also promotes a wide multidisciplinary approach to the topics of education, history, linguistics, tourism and sustainable development. We are very pleased that scientists and experts from abroad contributes to the symposium every year.

We are grateful to the faithful sponsors of the symposium: The Environmental Protection and Energy Efficiency Fund, Privredna Banka Zagreb d.d., Osijek-Baranja County and the publishing house Alfa d.d. Zagreb, who all recognized the significance of the symposium for the social community.

On behalf of the Organizing and Scientific Committees Assoc. prof. Siniša Ozimec, PhD

/ V / Sadržaj / Contents

Ana Amić, Petra Penić, Karolina Kolarić Analiza koncentracije hranjivih tvari u površinskim vodama rijeke Karašice u Baranji / Analysis of concentration of nutrients in the surface waters of the Karašica River in Baranja...... 12 Ana Amić, Iva Jurčević, Ana Rack Analiza glavnih fizikalno-kemijskih parametara i nutrijenata u površinskim vodama rijeke Mure u Hrvatskoj / Analysis of main physicochemical parameters and nutrients in the surface water of the Mura River in Croatia...... 14 Ana Amić, Petra Penić, Karolina Kolarić Analiza koncentracije hranjivih tvari u površinskim vodama Gaboške Vučice / Analysis of concentration of nutrients in the Gaboška Vučica River surface waters...... 16 Nikolina Bek, Dubravka Špoljarić Maronić, Tanja Žuna Pfeiffer, Filip Stević, Antonija Kezerle Raznolikost alga i cijanobakterija na različitim vrstama makrofita / Diversity of algae and cyanobacteria on different types of macrophytes...... 18 Dora Bjedov, Alma Mikuška, Mirna Velki, Zdenko Lončarić, Tibor Mikuška Analiza teških metala u perima sivih čaplji (Ardea cinerea) iz Hrvatske / Analysis of heavy metals in Grey Heron (Ardea cinerea) feathers from Croatia...... 20 Adriana Bogdan, Željko Popović, Irella Bogut, Irena Kišmartin Poznavanje kukaca kod učenika mlađe školske dobi / Knowledge of insects in younger school-age students...... 22 Tomislav Bogdanović, Svjetlana Marić, Vlatko Rožac, Marija Vereš, Ivančica Jurčević Agić, Boris Bolšec, Sonja Kučera, Dorja Bučević Novi nalazi Leucorrhinia pectoralis (Charpentier, 1825.) (Odonata, Libellulidae) u Parku prirode „Kopački rit“ (Hrvatska) / New records of Leucorrhinia pectoralis (Charpentier, 1825) (Odonata, Libellulidae) in the Nature Park Kopački rit (Croatia)...... 26 Andrijana Čevizović Sekulić, Monika Kovačević, Ana Plasajec, Doris Prokopec, Brunislav Matasović, Elvira Kovač-Andrić Fotokemijsko zagađenje u urbanom i ruralnom području grada Osijeka i Kopačkoga rita / Photochemical pollution in urban and rural area of City of Osijek and Kopački rit...... 28 Ivan Damjanović Analiza ornitofaune močvarnih staništa A.4.1. Phragmiti-Magnocaricetea na lokaciji Švajcerova ada / Analysis of the ornithofauna of the marshland habitats A.4.1. Phragmito-Magnicaricetea at locality Švajcerova ada...... 30 Ivan Damjanović, Nataša Uranjek, Marko Teni, Vedran Lipić, Andrea Galić Inventarizacija faune ptica na lokaciji Stara Drava Bilje s naglaskom na ugrožene vrste / Inventory of the bird fauna of the Old Drava Bilje with emphasis on endangered species...... 34 \ VI \ Ivan Damjanović, Nataša Uranjek, Marko Teni, Vedran Lipić, Andrea Galić Istraživanje faune vodozemaca i gmazova Aljmaškog rita / Research of amphibian and reptile fauna of Aljmaški rit...... 38 Ivan Damjanović, Vlatko Rožac, Tomislav Bogdanović, Boris Bolšec, Marija Vereš, Dorja Bučević, Sonja Kučera, Ivančica Jurčević Agić, Matej Marušić Monitoring faune vodozemaca i gmazova na području Parka prirode „Kopački rit“ / Monitoring of amphibian and reptile fauna in the Nature Park Kopački rit...... 40 Ivan Damjanović, Vlatko Rožac, Marko Teni, Nataša Uranjek, Vedran Lipić, Andrea Galić Praćenje stanja faune ptica Aljmaškog rita / Monitoring of bird fauna at Aljmaški rit...... 44 Ivan Damjanović, Vlatko Rožac, Tomislav Bogdanović, Boris Bolšec, Marija Vereš, Dorja Bučević, Sonja Kučera, Ivančica Jurčević Agić, Matej Marušić Prvi pregled rasprostranjenosti barske kornjače (Emys orbicularis L.) u Parku prirode „Kopački rit“ / First review on distribution of European Pond Turtle (Emys orbicularis L.) in Nature Park Kopački rit...... 48 Ivan Damjanović, Nataša Uranjek, Marko Teni, Vedran Lipić, Andrea Galić Prvi monitoring europskog dabra (Castor fiber L.) na području Aljmaškog rita / The first monitoring of the Eurasian Beaver (Castor fiber L.) in Aljmaški rit...... 50 Ivan Damjanović Prilog fauni vodozemaca i gmazova dravske regije i Regionalnog parka Mura – Drava na području Osječko – baranjske županije / Contribution to the fauna of amphibians and reptiles of the Drava region and the Regional Park Mura - Drava in the area of Osijek - Baranja County...... 52 Ivan Damjanović, Vlatko Rožac, Tomislav Bogdanović, Boris Bolšec, Marija Vereš, Dorja Bučević, Sonja Kučera, Ivančica Jurčević Agić, Matej Marušić Preliminarna analiza usluga ekosustava u Parku prirode „Kopački rit“ / Preliminary analysis of ecosystem services in Nature Park Kopački rit...... 54 Terezija Dučmelić, Ljubica Nedić, Nikolina Milanović, Vesnica Mlinarević, Irena Kišmartin, Irella Bogut Pedagoški pristup u ekološkim radionicama Zelene knjižnice Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti / Pedagogical approach in ecological workshops of the Green Library of the Faculty of Education...... 58 Irena Franjić, Dražen Košutić, Zdenko Turniški Obnova šuma i šumskog zemljišta kroz projekt Naturavita / Restoration of forest and forest land through the Naturavita Project ...... 60 Vlatka Gvozdić, Lidija Begović, Selma Mlinarić, Denis Boršćak, Igor Ivanac, Ana Petrović Primjena FT-IR spektroskopije i kemometrike u procjeni okolišnih utjecaja na maslačak / Use of FT-IR spektroscopy and chemometrics for assessment of influences of environmental factors on dandalion...... 62 Mirna Habuda-Stanić Močvarne biljke i pročišćavanje otpadnih voda / Wetland plants and wastewater treatment...... 64 / VII / Janja Horvatić, Vesna Peršić, Dora Horvatić, Martina Varga, Aleksandra Kočić, Vera Tikas Preliminarna istraživanja kvalitete vode Topoljskog Dunavca: primjena Lemna testa / Preliminary research on the water quality of the Topoljski Dunavac: application of the Lemna test...... 66 Vesna Hrvojević, Ružica Marušić, Mirjana Herceg Šimunović, Mirna Kovačević, Ivančica Jurčević Agić, Ivona Leko, Kristina Sekulić, Ivana Jakobfi, Slavica Paunović Prezentacijsko edukacijski centar Tikveš/ Tikveš Presentation and Education Centre...... 70 Milan Ivanović, Dina Stober Pustare u Baranji (8) – kategorizacija naselja koja se nazivaju pustarama / Farms (pustare) in Baranja (8) – categorization of settlements called farms (pustare)...... 74 Milan Ivanović, Zdenko Samaržija Pustare u Baranji (9) – Jasenovac, Mitrovac i Sokolovac / Farms (pustare) in Baranja (9) – Jasenovac, Mitrovac and Sokolovac...... 78 Milan Ivanović, Franjo Ambroš Pustare u Baranji (10) – Sudaraž, Širine i Zeleno Polje / Farms (pustare) in Baranja (10) – Sudaraž, Širine and Zeleno Polje...... 82 Milan Ivanović, Antun Matić Pustare u Baranji (11) – nestale i napuštene pustare na području Baranje (istok) / Farms (pustare) in Baranja (11) – missing and abandoned farms (pustare) in the area of Baranja (East) ...... 86 Milan Ivanović, Antun Matić Pustare u Baranji (12) – nestale i napuštene pustare na području Baranje (zapad) / Farms (pustare) in Baranja (12) – missing and abandoned farms (pustare) in the area of Baranja (West)...... 90 Milan Ivanović, Franjo Ambroš, Dina Stober, Zdenko Samaržija Pustare u Baranji (13) – prilozi za koncept opstanka / Farms (pustare) in Baranja - appendices to the concept of survival...... 92 Dinko Jelkić, Anđelko Opačak, Siniša Ozimec, Ras Lužaić Kondicijski indeks introducirane babuške (Carassius gibelio Bloch, 1782) u Parku prirode „Kopački rit“ / Condition factor of introduced Prussian Carp (Carassius gibelio Bloch, 1782) in Nature Park Kopački rit...... 96 Martina Jurjević Varga, Mario Kasović, Marina Popijač, Martina Belović Kelemen Zdravstvena funkcija periurbanih šuma u zaštićenim područjima – Procjena energetskih kapaciteta planinarskih staza Parka prirode Medvednica / The health function of peri-urban forests in protected areas – Assessment of hiking trails energy in Nature Park Medvednica...... 98

\ VIII \ Ana Knežević, Sonja Butula, Dora Tomić Reljić Očuvanje krajobraznih vrijednosti prilikom planiranja turizma na području Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje / Preservation of landscape values during the planning of tourism in the area of Nature Park Žumberak - Samoborsko gorje...... 102 Jadranka Kokolari, Marko Kokolari, Monika Feher, Željko Popović, Ivica Kelam, Irena Kišmartin, Irella Bogut Projekt „Izviđački koraci za održivi razvoj“ (IKZOR) / Scouting Steps for Sustainable Development project (IKZOR)...... 106 Stjepan Krčmar Raznolikost faune obada (Diptera: Tabanidae) različitih šumskih staništa na području Šumarije Batina / Horsefly fauna diversity (Diptera: Tabanidae) of different forest habitats on the area of Batina Forestry ...... 110 Sonja Kučera, Vlatko Rožac, Boris Bolšec, Dorja Bučević, Marija Vereš, Tomislav Bogdanović, Matej Marušić Zajedničke aktivnosti Parka prirode „Kopački rit“ i Belje Agro-vet + d.o.o. u održanju uzgoja pasmine Slavonsko-srijemskog podolca / Joint activities of Nature Park Kopački rit and Belje Agro-vet + Ltd. in maintainance of the Slavonain-Syrmian Podolian cattle breeding ...... 112 Marta Malenica Čepelak Elektrokucija ptica u Hrvatskoj – izazovi i rješenja / Bird electrocution in Croatia – challenges and solutions...... 116 Tomislav Mandir, Rahela Nikolašević, Ana Martinović, Dubravka Špoljarić Maronić, Tanja Žuna Pfeiffer, Filip Stević, Nikolina Bek, Matej Šag, Petr Dvořák Raznolikost fitoplanktona i mikrofita u epiksilonu u Sakadaškom jezeru / Diversity of phytoplankton and microphytes in epixylon in Lake Sakadaš...... 120 Matej Marušić, Vlatko Rožac, Marija Vereš, Sonja Kučera,, Dorja Bučević, Boris Bolšec, Tomislav Bogdanović, Ivančica Jurčević Agić Danube Volunteers Day – volonteri u zaštićenim područjima / Danube Volunteers Day – volunteers in protected areas...... 122 Matej Marušić, Agnes Kurzweil Transdanube.Travel.Stories – održiva mobilnost u povezivanju Dunavskih turističkih priča / Transdanube.Travel.Stories – the sustainable mobility linking Danube travel stories...... 124 Boris Mifka, Irena Ciglenečki, Maja Telišman Prtenjak Klimatologija depozicije pustinjske prašine na područje Jadrana (Rogozničko jezero) / Climatology of desert dust deposition in the Adriatic area (Rogoznica Lake)...... 126 Davor Mikulić, Ivana Buzuk, Gordan Matković, Željka Vrebac Krajobrazno uređenje šumske poučne staze Kolođvar / Landscaping of the forest educational path Kolođvar...... 128 Davor Mikulić, Ivana Buzuk, Gordan Matković, Željka Vrebac, Zdravko Peko Obnova močvarnih područja u srednjem Podunavlju (WetlandRestore) / Wetlands Restoration in the Middle Danube (WetlandRestore)...... 130 / IX / Davor Mikulić, Ivana Buzuk, Gordan Matković, Željka Vrebac Zelene staze Dunava i Drave / Green trails of the Danube and Drava...... 132 DARKO MRKONJIĆ Tradicijske prakse Baranje u europskim i hrvatskim normama / Traditional practices of Baranja in European and Croatian norms...... 134 Anđelko Opačak, Dinko Jelkić, Ras Lužaić Sastav riblje zajednice u ribolovnoj vodi rukavac Halaševo / Composition of the fish community in the fishing water of the Halaševo side-arm...... 138 Siniša Ozimec, Vlatko Rožac, Dragan Prlić Postignuća Akcijskog plana za zaštitu vodenih i močvarnih staništa u Parku prirode „Kopački rit“ (2010.-2020.) / Achievements of an Action Plan for Conservation of the Aquatic and Wetland Habitats in the Nature Park Kopački Rit (2010-2020)...... 140 Juraj Petravić, Matija Kresonja, Martina Petravić, Ratko Popović, Milorad Mrakovčić Sastav riblje zajednice u srednjem toku rijeke Kupe na području male hidroelektrane Ilovac / Fish assemblage in the middle course of the Kupa river in the area of small hydropower plant Ilovac...... 142 Juraj Petravić, Martina Petravić, Goran Jakšić, Ivana Kaleb Vuletić, Krešimir Kuri, Margarita Maruškić Kulaš, Dajana Majnarić, Helena Jajčević, Ratko Popović Morfološke karakteristike, dob i gustoća populacije školjkaša Unio elongatus C. Pfeiffer, 1825 u gornjem toku rijeke Mirne / Morphological characteristics, age and population density of bivalve Unio elongatus C. Pfeiffer, 1825 in the upper course of the Mirna River...... 144 Branko Petrinec, Katarina Jukić, Tomislav Meštrović, Božena Skoko, Davor Rašeta, Dinko Babić, Igor Miklavčić, Ana Heđi Mahovina kao bioindikator radioaktivnog onečišćenja u Kopačkom ritu / Moss as a bioindicator of radioactive pollution in Kopački rit...... 148 Ana Popović DunavArt festival kao doprinos održivom korištenju prirodnih resursa / DunavArt festival as a contribution to the sustainable use of natural resources...... 152 Nenad Radaković, Saša Nestorović Božikovina (Ilex aquifolium L.) u Nacionalnom parku „Đerdap“ / Holly (Ilex aquifolium L.) in the National Park Đerdap...... 154 Ivan Rajković Proširena stvarnost – inovativni koncept u promociji / Augmented reality – innovative promotion concept...... 156 Vlatko Rožac, Tomislav Bogdanović, Boris Bolšec, Marija Vereš, Dorja Bučević, Sonja Kučera, Ivančica Jurčević Agić, Matej Marušić, Ivan Damjanović Biološki monitoring u svrhu revitalizacije vodenih ekosustava poplavnog područja Parka prirode „Kopački rit“ u sklopu projekta NATURAVITA / Biological monitoring for the purpose of revitalization of aquatic ecosystems of the Nature Park Kopački rit as part of the NATURAVITA project...... 158 \ X \ Vlatko Rožac, Tomislav Bogdanović, Boris Bolšec, Marija Vereš, Dorja Bučević, Sonja Kučera, Ivančica Jurčević Agić, Matej Marušić, Ivan Damjanović Monitoring populacije europskog dabra (Castor fiber L.) u Parku Prirode „Kopački rit“ / Monitoring the Eurasian Beaver (Castor fiber L.) population in Nature Park Kopački rit...... 160 Vlatko Rožac, Tomislav Bogdanović, Boris Bolšec, Marija Vereš, Dorja Bučević, Sonja Kučera, Ivančica Jurčević Agić, Matej Marušić, Ivan Damjanović Monitoring prirode u području ekološke mreže sjeverno od Kopačkog rita / Monitoring of nature in the ecological network area North of Kopački rit...... 162 Teo Samaržija (student), Zdenko Samaržija Graditeljska i društvena baština Baranje – dvorci i kurije hrvatskoga dijela Baranje / Building and social heritage of Baranja - castles and curies in the Croatian part of Baranja...... 164 Vladimir Savić, Mirta Balenović, Sandra Vrtarić, Ljubo Barbić, Ana Klobučar, Josip Madić, Tatjana Vilibić-Čavlek Virus Zapadnog Nila i virus Usutu u divljih ptica u Hrvatskoj / West Nile virus and Usutu virus in wild birds in Croatia...... 166 Gordana Subakov Simić, Vanja Milovanović, Ivana Trbojević Diverzitet Charophyta i nalaz Chara baueri na području Štrpca, Specijalni prirodni rezervat “Gornje Podunavlje” / Diversity of Charophyta and Chara baueri finding in Štrbac, Special Nature Reserve Gornje Podunavlje...... 168 Marina Tišljar, Krešimir Severin, Stjepan Brzica, Hrvoje Capak, Lana Bakulić, Adela Krivohlavek, Slavena Cukrov Bezbradica, Borka Šimpraga, Fani Krstulović, Vladimir Savić, Lucija Šerić Jelaska Slučajnost ili etiopatogenetska povezanost: nalaz karbofurana u bijelih roda (Ciconia ciconia) uginulih nakon iznenadnog pada iz gnijezda / Coincidence or etiopathogenetic relationship: findings of carbofuran in White Storks (Ciconia ciconia) that died after a sudden fall from their nest...... 170 Nataša Uranjek, Marko Teni, Vedran Lipić, Andrea Galić Terenska istraživanja leptira (Lepidoptera) na području retencije „Stara Drava“ u Bilju / Field research of butterflies (Lepidoptera) in the retention area “Stara Drava” in Bilje...... 174 Nataša Uranjek, Sanda Rašić, Marko Teni, Vedran Lipić, Andrea Galić Vaskularna flora na području retencije „Stara Drava“ u Bilju / Vascular flora in the retention area “Stara Drava” in Bilje...... 176 Marija Vereš, Vlatko Rožac, Dorja Bučević, Sonja Kučera, Boris Bolšec, Matej Marušić, Ivančica Jurčević Agić, Tomislav Bogdanović Uspostava i organizacija transekata i korištenje GIS-a za monitoring ornitofaune u Parku prirode „Kopački rit“ / Establishment and organisation of transects and use of GIS for ornithofauna monitoring in Nature Park Kopački rit...... 178 Lidija Vuković, Renata Ćuk, Ivor Dukić (student), Andrea Marinović Ruždjak Utjecaj fizikalno kemijskih pokazatelja na EPT zajednicu u površinskim vodama panonske ekoregije / Effects of physico-chemical parameters on the EPT assemblages in surface waters in Pannonian Ecoregion...... 180 / XI / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Analiza koncentracije hranjivih tvari u površinskim vodama rijeke Karašice u Baranji

ANA AMIĆ, PETRA PENIĆ, KAROLINA KOLARIĆ Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju, Cara Hadrijana 8/A, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Rijeka Karašica, poznata i kao baranjska Karašica, desna je pritoka Dunava. Izvire u Mađarskoj, istočno od Pečuha, a kod Batine se ulijeva u Dunav. Budući da je od 1990.-ih industrijsko zagađenje u Hrvatskoj u opadanju, cilj rada bio je analizirati novije kemijske parametre kakvoće vode te utvrditi je li se i kako kakvoća površinske vode rijeke Karašice promijenila. Stoga je u radu prikazan i analiziran sadržaj dušikovih i fosforovih spojeva u površinskim vodama rijeke Karašice prikupljen u periodu od 2014. do 2018. godine, a uzorci za analizu uzimani su jednom mjesečno. Rezultati analize pokazuju da je u promatranom vremenskom periodu koncentracija ukupnoga dušika bila u rasponu 1,00-5,60 mg/L, koncentracija nitrita 0,007-0,16 mg/L, a koncentracija nitrata 0,15-5,42 mg/L, što je slično rezultatima dobivenima za period 2010.-2015. Koncentracija ortofosfata bila je u rasponu 0,008-0,47 mg/L, a koncentracija ukupnog fosfora 0,05-0,61 mg/L, što je više u odnosu na prethodno promatrani period. Analizirani nutrijeni pokazuju pad vrijednosti tijekom 2016.- 2018. godine, s izmjerenom najnižom vrijednosti nitrita 0,007 mg/L, nitrata 0,15 mg/L, ukupnog dušika 1,00 mg/L, ortofosfata 0,008 mg/L, te ukupnog fosfora 0,06 mg/L. Obzirom na kemijske parametre, prema Uredbi o kakvoći vode stanje površinske vode rijeke Karašice može se ocijeniti umjerenim. Kako stupanj pouzdanosti ocjene stanja vodnog tijela nije visok, u svrhu povećanja vjerodostojnost kategorizacije voda, potrebno je nastaviti s monitoringom kakvoće vode.

Ključne riječi: Karašica, kakvoća vode, kemijski parametri, nutrijenti

\ 12 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Analysis of concentration of nutrients in the surface waters of the Karašica River in Baranja

ANA AMIĆ, PETRA PENIĆ, KAROLINA KOLARIĆ Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Chemistry, Cara Hadrijana 8/A, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract The Karašica River is the right tributary of the Danube River. With its source in Hungary (east of Pecs) it flows into the Danube near Batina. Since the 1990-ies industrial pollution in Croatia is in decline, the aim of our study was to analyse recent water quality parameters to determine whether water quality od Karašica River surface water has changed because of it. To that purpose, concentration of nitrogen and phosphorus compounds in Karašica River surface waters was analysed. Samples were taken once a month over the period of several years (2014–2018). During analysed period concentration of total nitrogen was within the range 1.00–5.60 mg/L, concentration of nitrites was 0.007–0.16 mg/L, while concentration of nitrates was 0.15–5.42 mg/L, what is similar to the results obtained for the 2010-2015. period. Concentration of orthophosphates was within the range 0.008–0.247 mg/L, and concentration of total phosphorus was 0.05– 0.61 mg/L, what is higher compared to the previouslly analysed period. Analysed nutrients show a decrease in value during 2016-2018, with lowest measured value of nitrites of 0.007 mg/L, nitrates 0.15 mg/L, total nitrogen 1.00 mg/L, orthophosphates 0.008 mg/L, and total phosphorus of 0.06 mg/L. According to Regulation on Water Quality and chemical parameters, surface water quality of the Karašica River can be characterized as moderate. Further continuous monitoring of water quality is necessary in order to improve reliability of water quality categorization.

Keywords: Karašica River, water quality, chemical parameters, nutrients

/ 13 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Analiza glavnih fizikalno-kemijskih parametara i nutrijenata u površinskim vodama rijeke Mure u Hrvatskoj

ANA AMIĆ, IVA JURČEVIĆ, ANA RACK Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju, Cara Hadrijana 8/A, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Stalni porast svjetske populacije zahtijeva sve učinkovitiju proizvodnju hrane i brzu urbanizaciju, zbog čega se na svjetskoj razini može uočiti sve veći utrošak gnojiva. Primjena gnojiva znatno povećava urod, ali znatno povećava i zagađenje prirodnih voda. Naime, nitrati su nužni za brzi rast biljnih kultura, ali su i štetni za okoliš (eutrofikacija) i ljudsko zdravlje (rak, methemoglobinemija). U radu je dan pregled procjene kakvoće površinske vode rijeke Mure u Hrvatskoj, koje se temelje na fizikalno-kemijskim parametrima i aktualnim propisima i regulativama. Uzorci su prikupljani mjesečno u periodu od deset godina (2009.-2018.), a analizirani parametri su bili: pH, kemijska potrošnja kisika (KPK-Mn), biokemijska potrošnja kisika (BPK5) i nutrijenti: dušikovi spojevi (nitrati, nitriti i ukupni dušik) i spojevi fosfora (ortofosfati i ukupni fosfor). Dobiveni rezultati upućuju na kakvoću vode koja se može opisati umjerenom do dobrom, ovisno o parametru i godini. Međutim, dobiveni rezultati govore da je potrebno poduzeti mjere kojima bi se voda rijeke Mure zaštitila od zagađenja. Uz to, kontinuirani monitoring je potrebno nastaviti, kako bi se pratilo stanje površinske vode i primjena mjera zaštite voda od daljnjeg zagađenja.

Ključne riječi: Mura, fizikalno-kemijski parametri, kakvoća vode

\ 14 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Analysis of main physicochemical parameters and nutrients in the surface water of the Mura River in Croatia

ANA AMIĆ, IVA JURČEVIĆ, ANA RACK Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Chemistry, Cara Hadrijana 8/A, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract Ever increasing world population requires efficient food production and extensive urbanization. Hence, annual increase in implementation of nitrogen fertilizers which significantly increase agricultural yield, but also increase water pollution. Though nitrates are necessary for rapid plant growth, their increased concentration is toxic and has a negative impact on the environment (eutrophication) and on human health (methemoglobinemia and some types of cancer). This paper gives an overview and an assessment of water quality of the Mura River in Croatia, based on the analysis of water physical and chemical parameters according to the national Decree on Water Quality Standards (2013). Water samples were collected and analysed monthly over the period of ten years, and refer to the period from 2009 to 2018. Analysed parameters were: pH, chemical oxygen demand (COD- Mn), five-day biochemical oxygen demand (BOD5), and nutrients: nitrogen compounds (nitrates, nitrites and total nitrogen) and phosphorus compounds (orthophosphates and total phosphorus). The obtained results indicate a water quality status between moderate and good, depending on the parameter and year. However, it is necessary to take actions to protect Mura River form pollution. Also, continuous monitoring of water quality is necessary in order to insure adequate implementation of measures for water quality protection.

Keywords: Mura River, physicochemical parameters, water quality

/ 15 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Analiza koncentracije hranjivih tvari u površinskim vodama Gaboške Vučice

ANA AMIĆ, PETRA PENIĆ, KAROLINA KOLARIĆ Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju, Cara Hadrijana 8/A, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Gaboška Vučica, pritoka rijeke Vuke (Općina Markušica, Vukovarsko-srijemska županija), prijemnik je za prihvat otpadnih voda s područja općine Markušica (intenzivna poljoprivreda). Cilj rada bio je prikazati i analizirati sadržaj spojeva dušika i fosfora (čija koncentracija u vodi mora odgovarati dopuštenim graničnim vrijednostima kako ne bi došlo do opterećenja okoliša i procesa eutrofikacije) u površinskim vodama Gaboške Vučice. Istraživanje je provedeno u razdoblju 2016.- 2018., a uzorci za analizu uzimani su jednom mjesečno. Rezultati analize pokazuju da je u promatranom razdoblju koncentracija ukupnoga dušika bila u rasponu 0,43-11,9 mg/L, koncentracija nitrita 0,009-0,036 mg/L, a koncentracija nitrata 0,0113-5,42 mg/L, što je više nego u prethodno promatranom razdoblju (2014. i 2015.). Koncentracija ortofosfata kretala se u rasponu 0,005-3,733 mg/L, a ukupnog fosfora u rasponu 0,004-0,625 mg/L, što je također više nego u prethodnom periodu. Najviše koncentracije dušika i dušikovih spojeva izmjerene su 2016. godine. Prema Uredbi o kakvoći vode, stanje površinske vode Gaboške Vučice je prema kemijskim parametrima ocijenjeno dobrim. Međutim, zbog niskog stupnja pouzdanosti ocjene stanja vodnog tijela, potrebno je nastaviti kontinuirani monitoring i promatrati specifične onečišćujuće tvari.

Ključne riječi: Gaboška Vučica, kakvoća vode, dušikovi spojevi, fosfor

\ 16 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Analysis of concentration of nutrients in the Gaboška Vučica River surface waters

ANA AMIĆ, PETRA PENIĆ, KAROLINA KOLARIĆ Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Chemistry, Cara Hadrijana 8/A, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract The Gaboška Vučica is a tributary of the Vuka River (Municipality of Markušica, Vukovar-Srijem County) and is a collector of wastewater from municipality of Markušica (intensive agriculture). The aim of this study was to collect and analyse concentration of nitrogen and phosphorus compounds (whose concentration in water must comply with the permissible limit value in order to avoid nutrient overload of environment and eutrophication) in surface water of the Gaboška Vučica. Samples were taken once a month over the period 2016-2018. Obtained results show that during analysed period concentration of total nitrogen was in the range 0.43–11.9 mg/L, concentration of nitrites was 0.009–0.036 mg/L, and concentration of nitrates was 0.0113¬–5.42 mg/L, that is higher than in the previously analysed period (2014 and 2015). Concentration of orthophosphates was in the range of 0.005–3.733 mg/L and total phosphorus was in the range of 0.004–0.625 mg/L, that is also higher that in the previously analysed period. The highest concentration of nitrogen and nitrogen compounds were measured in 2016. According to Regulation on Water Quality, surface water quality of the Gaboška Vučica with regard to chemical parameters can be characterized as moderate. Further continuous monitoring of water quality is necessary in order to improve reliability of water quality categorization, for which purpose specific polluting particulate matter should also be taken into consideration.

Keywords: Gaboška Vučica, water quality, nitrogen compounds, phosphorus

/ 17 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Raznolikost alga i cijanobakterija na različitim vrstama makrofita

NIKOLINA BEK1, DUBRAVKA ŠPOLJARIĆ MARONIĆ1, TANJA ŽUNA PFEIFFER1, FILIP STEVIĆ1, ANTONIJA KEZERLE2 1 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, Cara Hadrijana 8/A, Osijek 2 Vodovod – Osijek d.o.o., Poljski put 1, Osijek, (E-mail: [email protected])

Sažetak Makrofitska vegetacija se razvija u različitim vodenim ekosustavima te predstavlja dobru podlogu za razvoj obraštaja, posebno u plićim vodenim biotopima karakteriziranim manjom dubinom i brzinom vode. Istraživanje mikrofita u obraštajnim zajednicama na različitim tipovima prirodnih podloga: Ceratophyllum demersum L., Lemna spp., Nuphar lutea (L.) Sm., Nymphaea alba L., provedeno je u melioracijskim kanalima na području Baranje na dvije postaje - u blizini farme Eblin i u Dardi, u lipnju i rujnu 2016. godine. Koncentracije hranjivih tvari bile su najviše na drugoj postaji (ukupni dušik: 8,233 mg/L; ukupni fosfor: 2,651 mg/L; nitrati: 4,875 mgN/L; kjeldahl N: 3,360 mg/L) u lipnju, dok su u rujnu na prvoj postaji zabilježene visoke vrijednosti koncentracije klorofila-a u vodi (4,613 µg/L) te mase anorganskih i organskih tvari. Raznolikost mikrofita bila je velika na svim tipovima istraživanih podloga (ukupno 201 svojta). Najveći broj svojti (100) zabilježen je na vrsti C. demersum u lipnju na prvoj postaji, a najmanji (42) u rujnu na Lemna spp. na drugoj postaji. U oba istraživana razdoblja na oba lokaliteta i na svim tipovima podloga u obraštaju najveći je broj svojti pripadao skupinama Bacillariophyceae i Chlorophyta, ali su brojem jedinki uz Bacillariophyceae (Fragilaria construens, Cocconeis placentula) dominirale svojte Heteroleibleinia sp. i Tolypothrix sp. iz skupine Cyanobacteria. Rezultati ukazuju da se zajednica mikrofita u obraštaju u eutrofnim sustavima razvija ovisno o ekološkim uvjetima unutar vodenog biotopa, a posebice ovisi o svojstvima same podloge.

Ključne riječi: mikrofiti, epifiton, melioracijski kanali, Baranja

\ 18 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Diversity of algae and cyanobacteria on different types of macrophytes

NIKOLINA BEK1, DUBRAVKA ŠPOLJARIĆ MARONIĆ1, TANJA ŽUNA PFEIFFER1, FILIP STEVIĆ1, ANTONIJA KEZERLE2 1 Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Biology, Cara Hadrijana 8/A, Osijek, Croatia 2 Vodovod – Osijek d.o.o., Poljski put 1, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract Macrophytic vegetation develops in various aquatic ecosystems and represents a good substrate for the development of epiphytic algae and cyanobacteria, especially in shallow aquatic biotopes characterized by low water velocity and depth. The research on microphyte diversity on different types of natural substrates: Ceratophyllum demersum L., Lemna spp., Nuphar lutea (L.) Sm., Nymphaea alba L., was conducted in drainage channels in the area of Baranja at two different sampling stations - near the farm Eblin and in Darda, in June and September 2016. The highest nutrients concentration was found at the second station (total nitrogen: 8.233 mg/L; total phosphorus: 2.651 mg/L; nitrates: 4.875 mgN/L; organic nitrogen: 3.360 mg/L) in June while high content of chlorophyll-a (4.613 µg/L), inorganic and organic matter in the water was measured at the first station in September. Microphyte diversity was high on all types of substrates (201 taxa). The highest number of taxa (100) was recorded on C. demersum in June at the first station, and the lowest (42) in September on Lemna spp. at the second station. At both investigated periods the highest number of taxa in epiphyton belonged to Bacillariophyceae and Chlorophyta at both sites and on all types of substrates. The most abundant taxa were diatoms Fragilaria construens and Cocconeis placentula as well as cyanobacteria Heteroleibleinia sp. and Tolypothrix sp.. The results indicate that epiphytic microphyte communities in eutrophic systems develop depending on the ecological conditions within the aquatic biotopes, depending in particular on the properties of the substrate itself.

Key words: microphytes, epiphyton, drainage channels, Baranja

/ 19 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Analiza teških metala u perima sivih čaplji (Ardea cinerea) iz Hrvatske

DORA BJEDOV1, ALMA MIKUŠKA1, MIRNA VELKI1, ZDENKO LONČARIĆ2, TIBOR MIKUŠKA3 1 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, Cara Hadrijana 8/A, Osijek 2 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Zavod za agroekologiju i zaštitu okoliša, Vladimira Preloga 1, Osijek 3 Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Gundulićeva 19/A, Osijek (E-mail: [email protected], [email protected], [email protected], [email protected], [email protected])

Sažetak Top predatori, osobito ptice močvarnih staništa, izvrsni su pokazatelji zagađenosti okoliša različitim ksenobioticima, npr. teškim metalima, zbog njihove brojnosti, mjesta u hranidbenoj mreži te izloženosti različitim zagđivačima putem prehrane. Uzimajući u obzir osobine top predatora, siva čaplja (Ardea cinerea) odabrana je kao modelni organizam u ovome istraživanju. U radu su predstavljeni rezultati prve analize teških metala: olova, žive i kadmija, te dva metaloida: arsena i selena u perju sivih čaplji koje gnijezde u Hrvatskoj. Glavni je cilj ovoga istraživanja upotreba perja kao neinvazivne metode za analizu metala. Uzorkovanje pera sivih čaplji provedeno je tijekom sezone gniježđenja, u travnju i svibnju 2019., iz šest hrvatskih kolonija: Kopački rit, Čepin, Mrsunjski lug, Piljenice, Slovinci i Kravarsko. Pera su prikupljena od odraslih ptica ispod kolonija. Olovo, živa, kadmij, arsen i selen detektirani su u svim analiziranim uzorcima. Najveće koncentracije olova zabilježene su u perju iz Slovinaca (2194,53 µg kg-1 dw) i Kopačkog rita (1955,85 µg kg-1 dw). Najveća izmjerena koncentracija žive bila je u perima iz Kopačkog rita (1430,20 µg kg-1 dw). U Čepinu su zabilježene najviše koncentracije arsena (359,70 µg kg-1 dw) i selena (3375,61 µg kg-1 dw), a u Slovincima je izmjerena najviša koncentracija kadmija (79,30 µg kg-1 dw). Sve su izmjerene koncentracije metala ispod razine koje se smatraju toksičnima.

Ključne riječi: Siva čaplja, Ardea cinerea, neinvazivno uzorkovanje, teški metali, Hrvatska

\ 20 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Analysis of heavy metals in Grey Heron (Ardea cinerea) feathers from Croatia

DORA BJEDOV1, ALMA MIKUŠKA1, MIRNA VELKI1, ZDENKO LONČARIĆ2, TIBOR MIKUŠKA3 1 Josipa Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Biology, Cara Hadrijana 8/A, Osijek, Croatia 2 Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Department of Agroecology and Environment Protection, Vladimira Preloga 1, Osijek, Croatia 3 Croatian Society for Birds and Nature Protection, Ivana Gundulića 19/A, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected], [email protected], [email protected], [email protected], [email protected])

Abstract Apex predators, especially aquatic bird species, are proven to be relevant biomonitors for various xenobiotics, such as heavy metals due to their abundance, position in the food chain, and chemical exposure through diet. Considering all this, in the present study Grey Heron (Ardea cinerea) was chosen as a model apex predator of the wetland ecosystem. This study represents the first analysis of heavy metals: lead, mercury, and cadmium, as well as two metalloids: arsenic and selenium in the feathers of Grey Herons breeding in Croatia. The main objective of this study is to use feathers as non-destructive biomonitoring matrix to analyze the concentrations of metals. Sampling was conducted during the 2019 breeding season in April and May from six Grey Heron colonies in Croatia: Kopački rit, Čepin, Mrsunjski lug, Piljenice, Slovinci, and Kravarsko. Feathers were collected as shed feathers or from dead adult birds found under the colonies. Lead, mercury, cadmium, arsenic, and selenium were detected in all analyzed samples. Highest average lead concentrations were recorded in feathers from Slovinci (2194.53 µg kg-1 dw) and Kopački rit (1955.85 µg kg-1 dw). Mean concentrations of mercury were highest in Kopački rit (1430.20 µg kg-1 dw). In Čepin colony highest mean values were detected for arsenic (359.70 µg kg-1 dw) and selenium (3375.61 µg kg-1 dw). Slovinci colony reported the highest cadmium concentration (79.30 µg kg-1 dw). The observed metal concentrations are below levels that are considered to be harmful for the birds.

Keywords: Grey Heron, Ardea cinerea, non-destructive sampling, heavy metals, Croatia

/ 21 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Poznavanje kukaca kod učenika mlađe školske dobi

ADRIANA BOGDAN1, ŽELJKO POPOVIĆ2, IRELLA BOGUT2, IRENA KIŠMARTIN2 1 Sunčana 12, Beli Manastir 2 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Cara Hadrijana 10, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Kukci su životinjska skupina čija brojnost prelazi preko milijun vrsta. Nestanak ove životinjske vrste utjecao bi na opstanak ostalih vrsta. Kukci su zaslužni za oprašivanje cvijeća, raznošenje sjemenki, razlaganje organskih tvari, rovanje tla, pripremanje tla za biljke, indikaciju kvalitete staništa, za resurse novih lijekova, reguliranje brojnosti drugih vrsta, pomoć u poljoprivredi, služe kao izvor hrane i za još mnogo toga. U ovom radu opisani su: obični žućak, obični lastin rep, rovac, obični poljski skakavac, krumpirova zlatica, sedmopjega bubamara, obični jelenak, zlatna mara, ivanjska krijesnica, opančar, smrdljivi martin, cvrčak, obična skakalica, pčela medarica, zemni bumbar, obična osa, šumski mrav, velika mora, obična bogomoljka, kućna muha, obična uholaža i obični vodencvijet. Cilj provedenog istraživanja bio je provjeriti poznaju li učenici razredne nastave kukce. Ispitanici su bili učenici Osnovne škole Dr Franjo Tuđman, Beli Manastir, Osnovne škole Matija Gubec, Čeminac i Osnovne škole August Šenoa, Osijek. Ukupan broj ispitanika je 67 (na istraživanje je utjecala situacija pojave virusa COVID-19). Istraživanje je pokazalo kako učenici razredne nastave znaju imenovati kukce koje mogu susresti u svom neposrednom okolišu. No ispitanici nisu u potpunosti upoznati s obilježjima kukaca te koristi i štetom koju mogu prouzrokovati. S obzirom na to da većinu ispitanika čine učenici drugih razreda, možemo na temelju odgovora potvrditi da interes za poznavanja ove životinjske skupine zasigurno kod učenika postoji. Prema prikupljenim podacima, 12 od 16 prikazanih kukaca na fotografiji znala je imenovati većina ispitanika. Istraživanje pokazuje da su ispitanici u manje od 50 % slučajeva znali imenovati ove kukce: obični žućak (N=24, 36 %), lastin rep (N=28, 42 %), opančar (N=26, 39 %) i cvrčak (N=25, 37 %). Razlog tomu je činjenica da polovica ispitanika nije uživo vidjela kukce: običnog žućka (N=47,70 %), lastin rep (N=34, 51 %) i opančara (N=36, 54 %). Na pitanje u kojem su ispitanici trebali potvrditi ili negirati jesu li kukci važni te obrazložiti svoj odgovor, svi ispitanici su potvrditi da kukci jesu važni. Prilikom istraživanja analizirani su i sadržaji o kukcima u udžbenicima iz Prirode i društva

\ 22 \ Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020. koje koriste ispitanici. Kukci se spominju, ali nedostatno, pri obradi tema o zdravlju (nametnici), o vodama stajaćicama, životnim zajednicama travnjaka i šuma, povezanost biljaka i životinja i uvjeti života – tlo. U okviru aktivnosti s učenicima o poznavanju kukaca izrađena je i edukativna eko-slikovnica o kukcima „Tko to leti? Tko to zuji? Tko se to po/u tlu kreće?“

Ključne riječi: kukci, učenici mlađe školske dobi, eko-slikovnica

/ 23 / Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Knowledge of insects in younger school-age students

ADRIANA BOGDAN1, ŽELJKO POPOVIĆ2, IRELLA BOGUT2, IRENA KIŠMARTIN2 1 Sunčana 12, Beli Manastir, Croatia 2 Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Education, Cara Hadrijana 10, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract Insects are an animal group whose number exceeds over one million species. The extinction of this animal species would greatly impact the survival of other species. Insects are responsible for pollinating flowers, spreading seeds, decomposing organic matter, digging the soil, preparing the soil for plants, indicating habitat quality, new drug resources, regulating the number of other species, helping in agriculture, serving as a food source and much more which humanity depends on. The following insects are described in this thesis: common brimstone, common swallowtail, mole cricket, common grasshopper, potato beetle, common ladybug, stag beetle, rose chafer, firefly, cotton stainers, mottled shieldbug, cricket, common jumper, honey bee, earth bumblebee, common wasp, forest ant, dragonfly, common mantis, house fly, common earwig and common mayfly. The aim of the research conducted is to check the level of knowledge about insects of elementary school students. Respondents were students from the following schools: Elementary School Dr. Franjo Tuđman, Beli Manastir, Matija Gubec Elementary School, Čeminac and August Šenoa Elementary School, Osijek. The total number of respondents is 67 (the research was influenced by the appearance of COVID-19). The research has shown that elementary school students know how to name the insects, which they can meet in their local environments. However, respondents are not fully aware of the characteristics of insects and the benefits and harms they cause. Given that the majority of respondents are second grade students, we can, based on the results, confirm that the interest in learning about this animal group certainly exists among students. According to the collected data, 12 of the 16 insects shown in the photo could be named by the majority of respondents. The research has shown that the respondents in less than 50% of cases knew how to name the following insects: common brimstone (N=24, 36%), common swallowtail (N=28, 42%), cotton stainers (N=26, 39%) and criket (N=25, 37%). The reason for this may be the fact that half of the respondents have never seen these insects in real life: common brimstone

\ 24 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

(N=47,70%), common swallowtail (N=34,51%), cotton stainers (N=36,54%). When the respondents were asked to either confirm or deny whether the insects were important and explain their answer, all of the respondents confirmed that the insects were, indeed, important. During the research, the contents about insects in the Science textbooks used by the respondents have also been analyzed. In those textbooks, insects are mentioned briefly, but insufficiently, only when dealing with topics about health (parasites), stagnant waters, grassland and forest habitats, the connection between plants and animals, and living conditions - soil. As a part of the activities with students on the knowledge of insects, an educational eco- picture book on insects “Who is flying? Who is buzzing? Who is moving on/in the ground?” has been created.

Key words: insects, students of early school age, eco-picture book

/ 25 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Novi nalazi Leucorrhinia pectoralis (Charpentier, 1825.) (Odonata, Libellulidae) u Parku prirode „Kopački rit“ (Hrvatska)

TOMISLAV BOGDANOVIĆ1, SVJETLANA MARIĆ2, VLATKO ROŽAC1, MARIJA VEREŠ1, IVANČICA JURČEVIĆ AGIĆ1, BORIS BOLŠEC1, SONJA KUČERA1, DORJA BUČEVIĆ1 1 Javna ustanova Park prirode Kopački rit, Mali Sakadaš 1, Kopačevo 2 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, Crkvena 21, Osijek, (E-mail: [email protected])

Sažetak Cilj ovog rada je revidirati i ažurirati podatke o pojavljivanju vrste Leucorrhinia pectoralis (Charpentier, 1825) (Odonata, Libellulidae) u Parku prirode „Kopački rit“. Vrsta je uključena u Priloge II. i IV. Direktive o staništima. Poznata nalazišta zaštićena su na različitim razinama, ali trenutno ne postoje posebne mjere zaštite. Podaci o prisutnosti koji su prethodno objavljeni u literaturi dopunjeni su i revidirani. Tijekom istraživanja u svibnju 2020. pronađene su populacije L. pectoralis na tri nova lokaliteta. Uglavnom su to mezotrofna staništa koja predstavljaju bogatu vodenu vegetaciju u srednjem stupnju sukcesije poput ribnjaka, malih jezera i drugih vodenih površina zaštićenih tršćacima. Također je zabilježena i prisutnost ove vrste na ranije utvrđenim lokalitetima. Da bi se održale postojeće populacije, potrebne su odgovarajuće ciljane intervencije, ne isključujući mjere za obnovu i održavanje vodenih staništa za ličinke te stvaranje novih vodenih tijela pogodnih za ovu vrstu. Unošenje pojedinih vrsta riba ili drugih grabežljivaca na mjesta obitavanja treba zabraniti te strogo nadzirati.

Ključne riječi: Kopački rit, Odonata, Leucorrhinia pectoralis, zaštita prirode, ugrožene vrste

\ 26 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

New records of Leucorrhinia pectoralis (Charpentier, 1825) (Odonata, Libellulidae) in the Nature Park Kopački rit (Croatia)

TOMISLAV BOGDANOVIĆ1, SVJETLANA MARIĆ2, VLATKO ROŽAC1, MARIJA VEREŠ1, IVANČICA JURČEVIĆ AGIĆ1, BORIS BOLŠEC1, SONJA KUČERA1, DORJA BUČEVIĆ1 1 Public Institution Nature Park Kopački Rit, Mali Sakadaš 1, Kopačevo, Croatia 2 Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Dental Medicine and Health Osijek, Crkvena 21, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract The aim of this paper is to revise and update the data on the appearance of the species, Leucorrhinia pectoralis (Charpentier, 1825) (Odonata, Libellulidae) in Kopački rit Nature Park. The species is included in Annexes II and IV of the Habitats Directive. The known sites are protected at different levels, but currently there are no specific protection measures. Data about the presence of this species, previously published in the reference books, has been supplemented and revised. During research in May 2020, populations of L. pectoralis were found at three new sites. These are mainly mesotrophic habitats that represent rich aquatic vegetation in the middle stage of succession, such as ponds, small lakes and other water areas protected by reed. The presence of this species at previously identified sites has also been noted. Appropriate targeted interventions are needed to maintain existing populations, not excluding measures for the restoration and maintenance of aquatic habitats for larvae and the creation of new water bodies, suitable for this species. The introduction of certain species of fish or other predators into their habitats should be prohibited and strictly controlled.

Keywords: Kopački rit, Odonata, Leucorrhinia pectoralis, nature protection, endangered species

/ 27 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Fotokemijsko zagađenje u urbanom i ruralnom području grada Osijeka i Kopačkoga rita

ANDRIJANA ČEVIZOVIĆ SEKULIĆ, MONIKA KOVAČEVIĆ, ANA PLASAJEC, DORIS PROKOPEC, BRUNISLAV MATASOVIĆ, ELVIRA KOVAČ-ANDRIĆ Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju, Cara Hadrijana 8/A, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak U atmosferi tijekom brojnih fotokemijskih i kemijskih reakcija može nastati fotokemijsko zagađenje koje nepovoljno utječe na ljudsko zdravlje i okoliš. Među glavnim iritirajućim tvarima fotokemijskog zagađenja je ozon, koji nastaje iz emitiranih prekursora: dušikovih oksida i hlapljivih organskih spojeva. Fotokemijsko zagađenje prisutno je u ruralnom i urbanom području, gdje koncentracija ozona u ruralnom području ovisi o emisiji hlapljivih ugljikovodika dok u urbanom pretežno ovisi o emisiji dušikovih oksida. Analizirani su podaci o prosječnim dnevnim koncentracijama ozona mjereni tijekom 2018. i 2019. godine u gradu Osijeku i Parku prirode „Kopački rit“. Koncentracija ozona ovisi o godišnjem dobu i dijelu dana. Zimi je koncentracija ozona znatno smanjena i nema izraženi dnevni hod, dok je ljeti razlika između dnevne i noćne koncentracije ozona izraženija zbog brojnih fotokemijskih reakcija. Obje promatrane lokacije imaju najveće prosječne dnevne koncentracije ozona tijekom proljeća, što potvrđuje činjenicu da ozon ima ˝godišnji ciklus˝. Tijekom jeseni i zime smanjen je intenzitet Sunčevog zračenja kao i doprinos biogenih hlapljivih ugljikovodika, kao posljedica toga smanjene su prosječne dnevne koncentracije ozona. Sunčevo zračenje je najintenzivnije za vrijeme proljeća pa je tada najveća produkcija ozona. Promatrajući vrijednosti za pojedine sate, mogu se uočiti izraženije razlike između koncentracije ozona danju i noću. Za ozon su karakteristični noćni minimum i popodnevni maksimum. Na obje promatrane lokacije izražen je tipičan dnevni hod ozona i slično se ponaša na obje promatrane lokacije. Park prirode „Kopački rit“ ima niže izmjerene vrijednosti koncentracije ozona u jutarnjem satima i veće vrijednosti koncentracije ozona u poslijepodnevnim satima od istih u Osijeku. Za područje Osijeka prosječne vrijednosti koncentracija ozona za jutarnji minimum iznose 30-35 µg/m³, a za područje Kopačkog rita 20-30 µg/m³. Za područje Kopačkog rita prosječne vrijednosti koncentracije ozona za podnevni maksimum iznose 70-75 µg/m³, a za područje Osijeka 65-70 µg/m³. Za bolje razumijevanje ponašanja troposferskog ozona u zraku potrebna su dugoročnija mjerenja i usporedba s meteorološkim parametrima.

Ključne riječi: fotokemijsko zagađanje, ozon, hlapljivi organski ugljikovodici, dušikovi oksidi, ciklusi koncentracija \ 28 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Photochemical pollution in urban and rural area of City of Osijek and Kopački rit

ANDRIJANA ČEVIZOVIĆ SEKULIĆ, MONIKA KOVAČEVIĆ, ANA PLASAJEC, DORIS PROKOPEC, BRUNISLAV MATASOVIĆ, ELVIRA KOVAČ-ANDRIĆ Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Chemistry, Cara Hadrijana 8/A, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract As a consequence of numerous photochemical and chemical reactions in the atmosphere, photochemical pollution, known also as photosmog, may occur. That pollution has negative impact on human health and environment. Ozone is one of the major irritating agents of photochemical pollution. It is a product of the reactions in which nitrogen oxides and volatile organic compounds are precursor reactants. Photochemical pollution is present in both rural and urban areas. In rural areas, ozone concentration is dependent on the concentration of the volatile organic compounds while in urban areas the main precursors are nitrogen oxides. Analysed data include daily averages of ozone concentrations measured during 2018 and 2019 in City of Osijek and Nature Park Kopački rit. Ozone concentration is season dependant; it also shows diurnal cycles. During the winter period, ozone concentration is low without expressed diurnal cycle. In summer time, there is a significant difference in ozone concentration between diurnal and nocturnal part of the day, which is caused by intense photochemical reactions. Observations on both locations show ozone concentrations maxima in spring, which is an experimental proof of a yearly cycle. In autumn and winter there is far less sunlight and, what is important for the background station, far lower concentration of volatile organic compounds, which contribute to the ozone concentration minima in that period. There are obvious differences between diurnal and nocturnal ozone concentrations with a typical early morning minimum and the maximum in the afternoon. On both location, diurnal cycle is observed with similar occurrences with the greater amplitude at Nature Park Kopački rit. Typical morning minima at Nature Park Kopački rit are 20-30 µg/m³ and at Osijek urban station 30-35 µg/m³; typical afternoon maxima at Nature Park Kopački rit are 70-75 µg/m³ and at Osijek station 65-70 µg/m³. However, for better understanding of the behaviour of the ozone concentration in troposphere, long-term measurements and correlation with meteorological data are necessary.

Keywords: photochemical pollution, ozone, volatile organic compounds, nitrogen oxides, concentration cycles / 29 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Analiza ornitofaune močvarnih staništa A.4.1. Phragmiti-Magnocaricetea na lokacija Švajcerova ada

IVAN DAMJANOVIĆ Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Služba za zdravstvenu ekologiju, Franje Krežme 1, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Istraživanje je provedeno na lokaciji Švajcerova ada u općini Darda. Lokalitet je dio Regionalnog parka Mura – Drava. Područje gustih trščaka prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Hrvatske čini stanišni tip A.4.1. Phragmito-Magnocaricetea. Posebni naglasak stavljen je na vrste koje su vezane uz navedeni stanišni tip, a to su; crnoprugasti trstenjak (Acrocephalus melanopogon), eja močvarica (Circus aeruginosus), modrovoljka (Luscinia svecica) i brkata sjenica (Panurus biarmicus). Potkovasti oblik staništa govori o izvoru i porijeklu nastanka. Naime, riječ je o ostacima tzv. potkovastog jezera koje je u kasnom stadiju sukcesije. Meandriranjem rijeke dolazi do postupnog odvajanja meandra od glavnog toka i nastanka potkovastog jezera. Nestankom vode stajaćice proces sukcesije biva ubrzan. Zatrpavanjem s organskim materijalom kroz vrijeme vode je sve manje, a količina mulja i obraslost vegetacijom se povećava. Dolazi do promjene stanišnih tipova iz vodenih preko vlažnih i močvarnih u šumske kopnene. Ciljevi istraživanja su osim analize prisutnosti ciljnih vrsta i kvalitativni sastav cjelokupne faune ptica te analiza ­­­stanja. Metoda monitoringa je provedena prema Protokolu za praćenje stanja (monitoring) ptica (Aves) u aluvijalnim nizinama kontinentalnog dijela Hrvatske. Istraživanjem faune ptica determinirane su 42 vrste ptica i ukupno 254 jedinke. Međutim, nakon korekcije brojnosti može se zaključiti kako je je prilikom monitoringa zabilježeno najmanje 136 jedinki. Od ciljnih vrsta ptica za stanište trščaka utvrđena je prisutnost eje močvarice (Circus aeruginosus). Ostale tri ciljne vrste nisu zabilježene. Od ukupnog broja determiniranih vrsta 42 vrste su gnjezdarice (100,00 %), 19 je stanarica (45,24 %), 19 je selica (45,24 %) te 7 zimovalica (16,6 7%). Prema Crvenoj knjizi ptica Hrvatske, od ukupnog broja zabilježenih vrsta na području istraživanja samo jedna vrsta nema dodijeljenu kategoriju (NA) a to je fazan (Phasanius colhicus). Ostale zabilježene vrste svrstane su u 4 kategorije i to u sljedeće; najmanje zabrinjavajuća (LC), gotovo ugrožena (NT), ranjiva (VU) i ugrožena (EN). Ugroženim vrstama u ovom slučaju smatraju se one vrste koje pripadaju kategorijama EN i VU. Od ukupnog broja determiniranih vrsta njih 36 pripada u najmanje zabrinjavajuću kategoriju LC, zatim jedna

\ 30 \ Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020. vrsta pripada kategoriji NT, dok su po dvije vrste u kategoriji VU i EN. Kategoriji VU pripadaju siva guska (Anser anser) i crna roda (Ciconia nigra) dok kategoriji EN pripadaju velika bijela čaplja (Casmerodius albus) i eja močvarica (Circus aeruginosus). Prilikom istraživanja na lokalitetu je zabilježeno ukupno 26 strogo zaštićenih vrsta što čini 61,90 % od ukupnog broja determiniranih vrsta. Prema Crvenoj knjizi ptica Hrvatske 4 vrste ili 9,52% se smatraju ugroženima. Rezultati istraživanja pokazuju veliku važnost očuvanja trščaka kao pogodnih staništa za faunu ptica, posebice ugroženih i strogo zaštićenih vrsta.

Ključne riječi: ornitofauna, ugrožene vrste, močvarna staništa, monitoring, rijeka Drava

/ 31 / Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Analysis of the ornithofauna of the marshland habitats A.4.1. Phragmito-Magnicaricetea at locality Švajcerova ada

IVAN DAMJANOVIĆ Institute of Public Health of the Osijek-Baranja County, Department of Environmental Health, Franje Krežme 1, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract The research was conducted at the location of Švajcerova ada in Darda municipality. The site is part of the Regional Park Mura-Drava. An area of dense reeds according to the National Habitat Classification of Croatia is a habitat type A.4.1. Phragmito-Magnicaricetea. Special emphasis in this research is on bird species that are related to the specified habitat type, and these are: Moustached Warbler (Acrocephalus melanopogon), Western Marsh Harrier (Circus aeruginosus), Bluethroat (Luscinia svecica) and Bearded Reedling (Panurus biarmicus). The curved shape of the habitat speaks of its origin. These are the remains of the wetland and standing waterbody in the late stage of succession. Under the influence of the river meandering, the meander become gradually separated from the main watercourse and a standing water body or lake is formed. With the formation of standing water body, the process of succession is accelerated. With the increase of organic material deposition over time, the water level declines and the amount of sludge and vegetation increases. Process of changing habitat types from aquatic over wetland to terrestrial and forest is ongoing. The goals of the research are, in addition to the analysis of the presence of targeted species, the analysis of the condition of the entire bird fauna at study site. The monitoring method was carried out according to the Protocol for bird (Aves) monitoring in floodplains of the continental part of Croatia. A total of 42 bird species were determined and 254 individuals. However, after abundance analysis, it can be concluded that at least 136 individuals were recorded during the monitoring. From the targeted bird species, the presence of Circus aeruginosus was determined. The other three targeted species were not recorded. Of the total number of species, 42 are nesting (100,00%), 19 are resident birds (45.24%), 19 are migratory (45.24%) and 7 are wintering (16.67%). According to the Red Data Book of Birds of Croatia, only one species does not have an assigned category (NA) and that is the Common Pheasant (Phasanius colhicus). The rest of the species are classified into 4 categories as follows; Least Concern (LC), Near Threatened (NT), Vulnerable (VU) and Endangered (EN). Endangered species in this case are those belonging

\ 32 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020 to categories EN and VU. Of the total number of determined species, 36 species belong to LC (86%), then 1 species to NT (2.4%), while there are two species in categories VU and EN (4.8%). In category VU are Greylag Goose (Anser anser) and Black Stork (Ciconia nigra) while in the EN category are Great Egret (Casmerodius albus) and Circus aeruginosus). During the research, a total of 26 strictly protected species were recorded, which makes 61.90% of the total number of determined species. According to Red Data Book of Birds of Croatia 4 species or 9.52% are considered endangered. The results show the great importance of preserving marshland habitats as suitable for bird fauna, especially for endangered and strictly protected species, many of which are related to this habitat type.

Keywords: ornithofauna, threatened species, marshland habitats, monitoring, Drava River

/ 33 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Inventarizacija faune ptica na lokaciji Stara Drava Bilje s naglaskom na ugrožene vrste

IVAN DAMJANOVIĆ1, NATAŠA URANJEK2, MARKO TENI2, VEDRAN LIPIĆ2, ANDREA GALIĆ2 1 Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Služba za zdravstvenu ekologiju, Franje Krežme 1, Osijek 2 Promo-eko d.o.o., Dobriše Cesarića 34, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Ciljevi istraživanja su provesti preliminarnu analizu sastava faune ptica na lokalitetu Stara Drava Bilje, utvrditi prisutnost ptica vodarica te prikupiti podatke o zastupljenosti i statusu svih utvrđenih vrsta s posebnim osvrtom na ugrožene vrste. Analizom morfoloških karakteristika Stare Drave Bilje može se utvrditi da je lokalitet dio dravske plavne ravnice te bivši dio glavnog toka rijeke Drave, a danas mrtvaja koja je izgubila direktni kontakt s glavnim tokom. Lokalitet karakterističnih močvarnih i vlažnih stanišnih tipova koji uključuju trščake i rogozike, te razvijenu vodenjarsku vegetaciju. Istraživanje je rađeno prema protokolu za praćenje stanja ptica (Aves) u aluvijalnim nizinama kontinentalnog dijela Hrvatske. Terenska istraživanja rađena su u tijekom sezone gniježđenja 2020. godine. Prilikom postavljanja transekata vodilo se računa da se prikupljanje podataka može provoditi uvijek na isti način kako bi prikupljeni podaci bili usporedivi i reprezentativni, a zabilježene promjene značajne. Prilikom terenskih obilaska zabilježeno je 49 vrsta ptica, a nakon korekcije brojnost je iznosila 368 jedinki. Od ukupnog broja zabilježenih vrsta ptica, 13 vrsta (27 %) svrstavamo u ptice vodarice što predstavlja više od jedne četvrtine od prisutnih vrsta. Od ukupnog broja determiniranih vrsta 48 je gnjezdarica (97,96 %), 19 je stanarica (38,78 %), 25 selica (51,02 %) i 7 zimovalica (14,29 %). Prema Crvenoj knjizi ptica Hrvatske, od ukupnog broja zabilježenih vrsta na području istraživanja samo jedna vrsta nema dodijeljenu kategoriju a to je fazan (Phasanius colhicus). Ostalih 48 zabilježenih vrsta svrstane su u 4 kategorije i to: najmanje zabrinjavajuća (LC), gotovo ugrožena (NT), ranjiva (VU) i ugrožena (EN). Od toga se ugroženima smatraju vrste koje pripadaju kategorijama EN i VU. Od ukupnog broja determiniranih vrsta, 39 ih pripada u najmanje zabrinjavajuću kategoriju LC, zatim 4 vrste pripadaju kategoriji NT, dok su dvije vrste u kategoriji VU i 3 vrste u EN. Slijedom navedenog moguće je zaključiti da se ukupno 5 vrsta od 49 smatra ugroženima prema kriterijima Crvene knjige. Tih 5 vrsta su: žuta čaplja (Ardeola ralloides) EN, eja močvarica (Circus aeruginosus) EN, crna lunja (Milvus migrans) EN, mala bijela čaplja (Egretta

\ 34 \ Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020. garzetta) VU i crna roda (Ciconia nigra) VU. Gledajući ukupnu faunu ptica Republike Hrvatske, koja broji 385 vrsta, 49 vrsta zabilježenih za područje Stare Drave Bilje čini približno 13 %. Može se zaključiti da je Stara Drava Bilje vrijedan lokalitet u pogledu zaštite i očuvanja ptica te predstavlja vrlo važno stanište za ptice. Populaciji ptica Stare Drave Bilje pogoduje i blizina Kopačkog rita.

Ključne riječi: inventarizacija, fauna ptica, močvarna staništa, Drava, ugrožene vrste

/ 35 / Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Inventory of the bird fauna of the Old Drava Bilje with emphasis on endangered species

IVAN DAMJANOVIĆ1, NATAŠA URANJEK2, MARKO TENI2, VEDRAN LIPIĆ2, ANDREA GALIĆ2 1 Institute of Public Health of the Osijek-Baranja County, Department of Environmental Health, Franje Krežme 1, Osijek, Croatia 2 Promo-eko Ltd., Dobriše Cesarića 34, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract The aims of the research are to conduct a preliminary analysis of the bird fauna at the Old Drava Bilje, to determine the presence of waterbirds and to collect data on the presence and status of all identified bird species with special reference to endangered species. Analyzing the morphological characteristics of the study site, it is part of the Drava floodplain and the former part of the main watercourse of the river Drava and today is standing water body, which has lost direct contact with the main riverbed. Area of characteristic marshland vegetation and wetland habitat types including reeds, bogs, and developed aquatic vegetation. The research was carried out according to the Protocol for bird (Aves) monitoring in floodplains of the continental part of Croatia. Field survey was held during the nesting season in 2020. During determining monitoring transects, it was taken into account that data collection can always be carried out in the same way so that the collected data are comparable and representative, and the recorded changes are significant. A total of 49 bird species were determined, and after abundance correction analysis, the number of individuals was 368. Of the total number of recorded species, 13 are classified as waterbirds, which represents 27% or more than a quarter of the presented species. Of the total number of species, 48 are nesting (97.96%), 19 are resident birds (38.78%), 25 are migratory species (51.02%) and 7 of them are wintering (14.29%). According to the Red Data Book of Birds of Croatia, only one species does not have an assigned category (NA) and that is the common pheasant (Phasanius colhicus). The rest of the species are classified into 4 categories as follows; Least Concern (LC), Near Threatened (NT), Vulnerable (VU) and Endangered (EN). Endangered species in this case are those belonging to categories EN and VU. Of the total number of determined species, 39 species belong to LC, then 4 species to NT category, while there are two species in category VU and 3 species in EN. Conclusion is that a total of 5 species out of 49 present at study site are considered endangered according to the Red Data Book criteria. Those 5 species are: Squacco Heron (Ardeola ralloides) category EN,

\ 36 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Western Marsh Harrier (Circus aeruginosus) EN, Black Kite (Milvus migrans) EN, Little Egret (Egretta garzetta) VU and Black Stork (Ciconia nigra) VU. Considering that the bird fauna of Croatia includes 385 species, bird fauna of study site represents 13% of the fauna in Croatia. It can be concluded that Old Drava Bilje is a valuable site in terms of protection and conservation of birds and represents very important habitat for birds. The vicinity of Kopački rit also positively affects the bird population of Old Drava Bilje.

Keywords: inventory, bird fauna, wetlands, Drava, endangered species

/ 37 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Istraživanje faune vodozemaca i gmazova Aljmaškog rita

IVAN DAMJANOVIĆ1, NATAŠA URANJEK2, MARKO TENI2, VEDRAN LIPIĆ2, ANDREA GALIĆ2 1 Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Služba za zdravstvenu ekologiju, Franje Krežme 1, Osijek 2 Promo-eko d.o.o., Dobriše Cesarića 34, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Osnovni ciljevi istraživanja su utvrditi prisutnost strogo zaštićenih vrsta te utvrditi strukturu cjelokupne faune. Terenska istraživanja provedena su tijekom 2020. godine u periodu od ožujka do rujna u Aljmaškom ritu i to na dva lokaliteta: Stara Drava Sarvaš i Stara Drava Bijelo Brdo. Cijelo područje istraživanja dio je Regionalnog parka Mura-Drava. Naglasak istraživanja su, osim strogo zaštićenih vrsta i prisutnost invazivnih stranih vrsta, prvenstveno roda Trachemys. Istraživanje je rađeno standardnim metodama za uzorkovanje: vizualnim pretraživanjem terena, determinacijom vrsta putem glasanja, te lov rukom. Svaki terenski ciklus sastojao se od tri terenska radna dana. Određeni su linijski transekti na lokacijama istraživanja. Transekti su postavljeni tako da obuhvaćaju ciljne stanišne tipove za vodozemce i gmazove. Ova metoda, koja je pogodna za pregled prostranih većih površina pa tako i područja istraživanja, pokazala se uspješnom u determinaciji prisutnih vrsta. Hvatanje jedinki i tzv. „hendlanje“ rađeno je samo ako drugi nekontaktni način determinacije nije bio moguć a sve u svrhu što manjeg uznemiravanja jedinki. Rezultati istraživanja pokazali su prisutnost 5 vrsta vodozemaca i 5 vrsta gmazova kako slijedi: Bombina bombina (crveni mukač), Bufo viridis (zelena krastača), Hyla arborea (gatalinka) rod Pelophylax sp. (zelena žaba), Rana dalmatina (šumska smeđa žaba) te gmazovi Coronella austriaca (obična smukulja), Emys orbicularis (barska kornjača), Natrix natrix (bjelouška), Natrix tessellata (ribarica) i Zamenis longissimus (bjelica). Od ukupnog broja vrsta 8 ih je strogo zaštićeno; Bombina bombina, Bufo viridis, Hyla arborea, Rana dalmatina, Coronella austriaca, Emys orbicularis, Natrix tessellata i Zamenis longissimus. Invazivne strane vrste nisu utvrđene na području istraživanja. Ukupan broj vrsta i prisutnost velikog broja strogo zaštićenih vrsta na području Aljmaškog rita dovoljno govore o tome koliko je područje istraživanja važno za zaštitu i očuvanje faune vodozemaca i gmazova. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se osigurala veća baza podataka o sastavu faune posebice u pogledu determinacije novih vrsta za područje Aljmaškog rita.

Ključne riječi: monitoring, vodozemci, gmazovi, zaštićene vrste, Aljmaški rit

\ 38 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Research of amphibian and reptile fauna of Aljmaški rit

IVAN DAMJANOVIĆ1, NATAŠA URANJEK2, MARKO TENI2, VEDRAN LIPIĆ2, ANDREA GALIĆ2 1 Institute of Public Health of the Osijek-Baranja County, Department of Environmental Health, Franje Krežme 1, Osijek, Croatia 2 Promo-eko Ltd., Dobriše Cesarića 34, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract The main objectives of the research are to determine the presence of strictly protected species and the structure of the entire herpetofauna. Field surveys were conducted during 2020 in the period from March to September in Aljmaški rit at two study sites; the Old Drava Sarvaš and the Old Drava Bijelo Brdo. The entire research area is part of the Mura - Drava Regional Park. The emphasis of the research is, in addition to strictly protected species, the presence of invasive alien species (IAS), primarily the presence of the genus Trachemys. Standard sampling methods were used: visual field search and species determination, amphibians identification by call and handling. Protocol for the monitoring of reptiles and amphibians in habitats along the river Drava and Manual for Inventory and Monitoring of Amphibians and Reptiles were used in this research. Each field survey cycle consisted of three work days. Line transects were determined at the sites. Transects were selected to include targeted habitat types for amphibians and reptiles. This method, which is suitable for the survey of larger areas and thus research area, has proven successful in determining the species present at the research sites. Handling individuals was done only if another non-contact method of determination was not possible and all for the purpose of minimizing disturbance of individuals. The results of the study showed the presence of 5 species of amphibians and 5 species of reptiles as follows; Bombina bombina (European Fire-Bellied Toad), Bufo viridis (Green Toad), Hyla arborea (European Tree Frog), genus Pelophylax sp. (Marsh Frog), Rana dalmatina (Agile Frog) te gmazovi Coronella austriaca (Smooth Snake), Emys orbicularis (European Pond Turtle), Natrix natrix (Grass Snake), Natrix tessellata (Dice Snake) and Zamenis longissimus (Aesculapian Snake). Of the total number of species, 8 are strictly protected: Bombina bombina, Bufo viridis, Hyla arborea, Rana dalmatina, Coronella austriaca, Emys orbicularis, Natrix tessellata and Zamenis longissimus. Invasive alien species have not been identified in the study area. The total number of species and the presence of a large number of strictly protected species in the area of Aljmaški rit support the importance of the research area for the protection and conservation of amphibian and reptile fauna. Further research is needed to obtain a larger database on the qualitative and quantitative composition of fauna, especially with regard to the determination of new species for the area of Aljmaški rit.

Keywords: monitoring, amphibians, reptiles, protected species, Aljmaški rit / 39 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Monitoring faune vodozemaca i gmazova na području Parka prirode „Kopački rit“

IVAN DAMJANOVIĆ1, VLATKO ROŽAC2, TOMISLAV BOGDANOVIĆ2, BORIS BOLŠEC2, MARIJA VEREŠ2, DORJA BUČEVIĆ2, SONJA KUČERA2, IVANČICA JURČEVIĆ AGIĆ2, MATEJ MARUŠIĆ3 1 Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Služba za zdravstvenu ekologiju, Franje Krežme 1, Osijek 2 Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“, Mali Sakadaš 1, Kopačevo 3 DANUBEPARKS - mreža zaštićenih područja na rijeci Dunav, Orth Schloss, Orth an der Donau, Austrija (E-mail: [email protected])

Sažetak Prva istraživanja faune vodozemaca i gmazova započela su još krajem 19. stoljeća i nastavila se u drugoj polovici 20. stoljeća pa sve do danas. Istraživanja su uglavnom vezana uz različite znanstvene analize pojedinih ciljnih vrsta vodozemaca i gmazova, određena količina podataka o rasprostranjenosti vrsta proizlazi iz različitih studija i planova upravljanja, a kompletan pregled vrsta objedinjen je u vodiču kroz biološku raznolikost Kopačkog rita. Međutim, sustavno praćenje stanja faune vodozemaca i gmazova na području Parka prirode „Kopački rit“ do sada nije rađeno. Cilj ovog istraživanja je utvrditi brojnost vrsta, rasprostranjenost pojedinih vrsta vodozemaca i gmazova te prisutnost invazivnih stranih vrsta, osobito roda Trachemys. Faunu vodozemaca čini ukupno 12 vrsta. Od toga je 7 strogo zaštićenih vrsta: Bombina bombina, Bufo viridis, Hyla arborea, Pelobates fuscus, Pelophylax lessonae, Rana dalmatina, Triturus dobrogicus, a dvije su ujedno i Natura 2000 ciljne vrste; Triturus dobrogicus i Bombina bombina. Točan broj vrsta roda Pelophylax nije moguće točno utvrditi bez genetičkog istraživanja jer prema morfologiji nemoguće ih je sa sigurnošću determinirati. Faunu gmazova čini ukupno 11 vrsta. Prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama 7 vrsta je strogo zaštićeno: Coronella austriaca, Emys orbicularis, Natrix tessellata, Lacerta agilis, Lacerta viridis, Podarcis muralis i Zamenis longissimus. Emys orbicularis je ujedno i Natura 2000 ciljna vrsta. Istraživanje je rađeno od ožujka do rujna tijekom 2019. i 2020. godine prema Protokolu biomonitoringa vodozemaca i gmazova na staništima duž Drave te prema Priručniku za inventarizaciju i praćenje stanja vodozemaca i gmazova. Bilježile su se koordinate svakog pojedinog nalaza, stanje i aktivnost jedinki, brojnost, okolišni parametri te stanišni tipovi prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa. Ukupno je zabilježeno 106 nalaza raspoređenih na 26 različitih područja koja obuhvaćaju vodene površine, vlažne livade, poplavne šume, suhe travnjake, i druge ciljne stanišne tipove za vodozemce i gmazove.

\ 40 \ Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Prilikom istraživanja nisu zabilježene jedinke invazivnog roda Trachemys. Dobiveni podaci o rasprostranjenosti doprinijeti će boljem poznavanju vrsta, koristiti izradi karti rasprostranjenosti pojedinih vrsta te zabilježiti početno, nulto stanje za daljnja istraživanja.

Ključne riječi: monitoring, vodozemci, gmazovi, Kopački rit, zaštićene vrste, Natura 2000

/ 41 / Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Monitoring of amphibian and reptile fauna in the Nature Park Kopački rit

IVAN DAMJANOVIĆ1, VLATKO ROŽAC2, TOMISLAV BOGDANOVIĆ2, BORIS BOLŠEC2, MARIJA VEREŠ2, DORJA BUČEVIĆ2, SONJA KUČERA2, IVANČICA JURČEVIĆ AGIĆ2, MATEJ MARUŠIĆ3 1 Institute of Public Health of the Osijek-Baranja County, Department of Environmental Health, Franje Krežme 1, Osijek, Croatia 2 Public Institution Nature Park Kopački rit, Mali Sakadaš 1, Kopačevo, Croatia 3 DANUBEPARKS – Danube River Network of Protected Areas, Orth Schloss, Orth an der Donau, Austria (E-mail: [email protected])

Abstract The first researches on the amphibian and reptile fauna in general originated in the late 19th century and continued in the second half of the 20th century until today. The research is mainly related to various scientific analyzes of individual target species of amphibians and reptiles. A certain amount of data on the distribution of species comes from various studies and management plans. A complete overview of species is presented in a guide to biodiversity of Kopački rit. However, systematic monitoring of amphibian and reptile fauna in the Nature Park Kopački rit has not been done so far. The aims of this study are to determine the number of species, the distribution of certain species of amphibians and reptiles and the presence of invasive alien species, especially the genus Trachemys. The fauna of amphibians in Kopački rit consists of 12 species. Of these, 7 are strictly protected species: Bombina bombina, Bufo viridis, Hyla arborea, Pelobates fuscus, Pelophylax lessonae, Rana dalmatina, Triturus dobrogicus, and two are also listed as Natura 2000 target species; Triturus dobrogicus and Bombina bombina. The exact number of species of the genus Pelophylax cannot be determined without genetic research, because by relying only on morphology it is impossible to determine them with certainty. Reptile fauna consists of a total of 11 species, and 7 of them are strictly protected: Coronella austriaca, Emys orbicularis, Natrix tessellata, Lacerta agilis, Lacerta viridis, Podarcis muralis i Zamenis longissimus. Emys orbicularis is also Natura 2000 target species. The research was conducted from March to September during 2019 and 2020 according to Protocol for the monitoring of reptiles and amphibians in habitats along the river Drava and Manual for Inventory and Monitoring of Amphibians and Reptiles. The coordinates of each finding, the condition and activity of individuals, abundance, age structure if possible, environmental parameters and habitat types according to the National Habitat Classification were recorded. A total of 106

\ 42 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020 findings were recorded, distributed in 26 different areas covering water bodies, wet meadows, floodplain forests, dry grasslands, and other targeted habitat types for amphibians and reptiles. No individuals of the invasive genus Trachemys were recorded. The obtained data on the distribution will contribute to a better knowledge of the species, use for maps of the distribution of individual species and provide an initial, zero state for further research.

Keywords: monitoring, amphibians, reptiles, Kopački rit, protected species, Natura 2000

/ 43 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Praćenje stanja faune ptica Aljmaškog rita

IVAN DAMJANOVIĆ1, VLATKO ROŽAC2, MARKO TENI3, NATAŠA URANJEK3, VEDRAN LIPIĆ3, ANDREA GALIĆ3 1 Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Služba za zdravstvenu ekologiju, Franje Krežme 1, Osijek 2 Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“, Mali Sakadaš 1, Kopačevo 3 Promo-eko d.o.o., Dobriše Cesarića 34, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Cilj istraživanja je prikupiti podatke o zastupljenosti, rasprostranjenosti i statusu populacija ptica s posebnim osvrtom na ugrožene i strogo zaštićene vrste ptica, indikatorske vrste stanja okoliša poput dijetlovki (Piciformes) te ptice vodarice. Ovo područje dio je plavne nizine srednjeg Podunavlja koju karakteriziraju poplavne šume vrba i topola s mozaikom trščaka i rogozika i razgranatom mrežom kanala i stajaćica. Dvije najveće stalne stajaćice su Stara Drava Sarvaš i Stara Drava Bijelo Brdo, lokacije na kojima je provedeno istraživanje. Lokacije su ostaci dravskih meandara koji su hidrotehničkim zahvatima u prošlosti presječeni kako bi se skratio plovni put. S vremenom su meandri zbog procesa sukcesije izgubili kontakt s glavnim koritom rijeke. Terenska istraživanja rađena su od prosinca 2019. do rujna 2020. godine. Metoda monitoringa je provedena prema Protokolu za praćenje stanja (monitoring) ptica (Aves) u aluvijalnim nizinama kontinentalnog dijela Hrvatske. Ukupno je determinirano 60 vrsta ptica. Na lokaciji Stara Drava Sarvaš zabilježene su 44 vrste a na području Stare Drave Bijelo Brdo 48 vrsta. Od ukupnog broja vrsta 58 su gnjezdarice (96,67 %), 30 je stanarica (50,00 %), 23 su selice (38,33 %) te 8 zimovalica (13,33 %). Od ukupnog broja zabilježenih vrsta, 16 ih pripada u ptice vodarice što čini 27 % ili više od jedne četvrtine ukupnog broja vrsta na području istraživanja. Utvrđena je i prisutnost 4 vrste djetlovki (Piciformes) i to: Dendrocopos major, Dendrocopos medius, Dryocopus martius i Picus canus. Prema Crvenoj knjizi ptica Hrvatske samo jedna vrsta, fazan (Phasanius colhicus) nema dodijeljenu kategoriju (NA). Ostale vrste svrstane su u 6 kategorija ugroženosti: najmanje zabrinjavajuća (LC), gotovo ugrožena (NT), ranjiva (VU), ugrožena (EN) i kritično ugrožena (CR). U najmanje zabrinjavajuću kategoriju LC pripadaju 43 vrste (71,67 %), zatim 4 u kategoriji NT (6,67 %) i EN (6,67 %), 6 vrsta u kategoriji VU (10,00 %), dok je jedna vrsta u kategoriji CR (1,67 %). Ugroženim vrstama u ovom slučaju smatraju se one koje pripadaju kategorijama EN, VU i CR. Slijedom navedenog može se zaključiti da je 11 vrsta (20 %) ugroženo na nacionalnoj razini. Zanimljiv je nalaz crvene lunje (Milvus milvus) čija gnjezdeća populacija ima status regionalno izumrle (RE) u Hrvatskoj, dok ovaj nalaz pripada

\ 44 \ Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020. preletničkoj populaciji koja nema dodijeljenu kategoriju ugroženosti (NA). U pogledu strogo zaštićenih vrsta zabilježeno je ukupno 40 strogo zaštićenih vrsta što čini 66,67 % od ukupnog broja vrsta. S obzirom da fauna ptica Hrvatske čini 385 vrsta, zabilježeni broj na području Aljmaškog rita čini 16 % ukupne nacionalne ornitofaune. Rezultati istraživanja pokazuju veliku važnost Aljmaškog rita kao pogodnog staništa za faunu ptica.

Ključne riječi: Aljmaški rit, fauna ptica, ugrožene vrste, rijeka Drava

/ 45 / Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Monitoring of bird fauna at Aljmaški rit

IVAN DAMJANOVIĆ1, VLATKO ROŽAC2, MARKO TENI3, NATAŠA URANJEK3, VEDRAN LIPIĆ3, ANDREA GALIĆ3 1 Institute of Public Health of the Osijek-Baranja County, Department of Environmental Health, Franje Krežme 1, Osijek, Croatia 2 Public Institution „Nature Park Kopački rit“, Mali Sakadaš 1, Kopačevo, Croatia 2 Promo-eko Ltd., Dobriše Cesarića 34, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract The aim of the research is to collect data on the distribution and status of bird populations with reference to endangered and strictly protected species, environment indicator species such as woodpeckers (Piciformes) and water birds. Research area is part of the river Drava and Danube floodplain. It is characterized by floodplain forests of willows and poplars with a mosaic of reeds and network of canals and standing water bodies. The two largest water bodies are Old Drava Sarvaš and Old Drava Bijelo Brdo, the locations of the research. Locations are the remains of Drava meanders that were cut by hydrotechnical interventions in the past in order to shorten the waterway. Over time, the meanders lost contact with the main riverbed due to the succession process. Field surveys were conducted from December 2019 to September 2020. The monitoring method was carried out according to the Protocol for bird (Aves) monitoring in floodplains of the continental part of Croatia. A total of 60 bird species were determined. At the study site of Old Drava Sarvaš, 44 species were recorded and in the area of Old Drava Bijelo Brdo 48 species. Of the total number of species, 58 are nesting (96.67%), 30 are resident birds (50.00%), 23 are migratory (38.33%) and 8 are wintering (13.33%). Of the total number of recorded species, 16 are classified as water birds, which represents 27% or above quarter of the total number of species recorded in the study area. The presence of 4 species of woodpeckers (Piciformes) was also determined; Dendrocopos major, Dendrocopos medius, Dryocopus martius i Picus canus. According to the Red Data Book of Birds of Croatia, only one species, Common Pheasant (Phasanius colhicus) does not have an assigned category (Not Assessed, NA). The rest of the species are classified into 6 threat categories: Least Concern (LC), Near Threatened (NT), Vulnerable (VU), Endangered (EN) and Critically Endangered (CR). There are 43 species in Least Concern (LC) category or 71.67%, then 4 in categories NT (6.67%) and EN (6.67%), 6 species in category VU (10.00%), while one species in category CR (1.67%). Endangered species in this case are those belonging to categories EN, VU and CR. Thus, it can be concluded that 11 species (20%)

\ 46 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020 are endangered at the national level. There is an important finding of Red Kite (Milvus milvus), whose nesting population has the Regionaly Extinct (RE) status in Croatia. However, this finding belongs to a migratory population that does not have an assigned category (NA). Regarding strictly protected species, a total of 40 species were recorded, which is 66.67% of the total number of bird fauna at the study area. Considering that the bird fauna of Croatia includes 385 species, bird fauna of Aljmaški rit represents 16% of the national ornithofauna. Thus, the research results show the great importance of Aljmaški rit as a suitable habitat for bird fauna.

Keywords: Aljmaški rit, bird fauna, threatened species, Drava River

/ 47 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Prvi pregled rasprostranjenosti barske kornjače (Emys orbicularis L.) u Parku prirode „Kopački rit“

IVAN DAMJANOVIĆ1, VLATKO ROŽAC2, TOMISLAV BOGDANOVIĆ2, BORIS BOLŠEC2, MARIJA VEREŠ2, DORJA BUČEVIĆ2, SONJA KUČERA2, IVANČICA JURČEVIĆ AGIĆ2, MATEJ MARUŠIĆ3 1 Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Služba za zdravstvenu ekologiju, Franje Krežme 1, Osijek 2 Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“, Mali Sakadaš 1, Kopačevo 3 DANUBEPARKS - mreža zaštićenih područja na rijeci Dunav, Orth Schloss, Orth an der Donau, Austrija (E-mail: [email protected])

Sažetak Prva istraživanja faune vodozemaca i gmazova općenito pa tako i zabilješke o barskim kornjačama započela su još krajem 19. stoljeća i nastavljena su u drugoj polovici 20. stoljeća, sve do danas. Kontinuirano praćenje stanja i procjena rasprostranjenosti barske kornjače (Emys orbicularis L.) na području Parka prirode „Kopački“ rit do sada nije rađeno. Cilj ovog istraživanja je utvrditi rasprostranjenost vrste na staništima u Kopačkom ritu i prisutnost invazivne strane vrste iz roda Trachemys. Barska kornjača je strogo zaštićenih vrsta u Hrvatskoj, jedina je vrsta gmazova na listi ciljnih vrsta Natura 2000 za područje Kopačkog rita. Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske ima status NT (gotovo ugrožena). Jedna je od dviju vrsta slatkovodnih kornjača prisutnih u Hrvatskoj. Istraživanje je rađeno od ožujka do rujna, tijekom 2019. i 2020. godine prema Protokolu biomonitoringa vodozemaca i gmazova na staništima duž Drave te prema Priručniku za inventarizaciju i praćenje stanja vodozemaca i gmazova. Istraživanje je rađeno pasivnim metodama linijskog transekta sa čamca, aktivnim pretraživanjem terena, bilježenjem pregaženih jedinki, te „sit and wait“ metodom. Bilježene su koordinate svakog pojedinog nalaza, stanje i aktivnost jedinki, brojnost, dobna struktura ako je moguće, okolišni parametri te stanišni tipovi prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa. Ukupno je zabilježeno 45 nalaza raspoređenih na 15 različitih lokacija i ukupno 211 jedinki. Prisutnost vrste utvrđena je na svim većim vodenim površinama, uključujući jezero Sakadaš, Mali Sakadaš, Ribnjake, kanale Čonakut i Novi kanal, Čarnu i Podunavske kanale, Vemeljski otok i vlažna staništa na području Čilingeš u Posebnom zoološkom rezervatu. Prilikom istraživanja nisu zabilježene jedinke invazivnog roda Trachemys. Dobiveni podaci o rasprostranjenosti doprinijeti će boljem poznavanju vrste, koristiti izradi karte rasprostranjenosti te utvrđivanju nultog stanje za daljnja istraživanja.

Ključne riječi: Emys orbicularis, Kopački rit, Natura 2000, zaštićene vrste

\ 48 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

First review on distribution of European Pond Turtle (Emys orbicularis L.) in Nature Park Kopački rit

IVAN DAMJANOVIĆ1, VLATKO ROŽAC2, TOMISLAV BOGDANOVIĆ2, BORIS BOLŠEC2, MARIJA VEREŠ2, DORJA BUČEVIĆ2, SONJA KUČERA2, IVANČICA JURČEVIĆ AGIĆ2, MATEJ MARUŠIĆ3 1 Institute of Public Health of the Osijek-Baranja County, Department of Environmental Health, Franje Krežme 1, Osijek, Croatia 2 Public Institution Nature Park Kopački rit, Mali Sakadaš 1, Kopačevo, Croatia 3 DANUBEPARKS – Danube River Network of Protected Areas, Orth Schloss, Orth an der Donau, Austria (E-mail: [email protected])

Abstract The first studies on the amphibian and reptile fauna in general, as well as records of pond turtles, began in the late 19th century and continued in the second half of the 20th century until today. Monitoring of the condition and assessment of the distribution of the European Pond Turtle (Emys orbicularis L.) in the area of Nature Park Kopački rit has not been done so far. The aim of this study is to determine the distribution of the species in the habitats of Kopački rit and the presence of invasive alien species of the genus Trachemys. European Pond Turtle is strictly protected species in Croatia, and only NATURA 2000 target species for the area of Kopački rit. According to the Red Book of Amphibians and Reptiles of Croatia has the status NT (near threatened). It is one of two species of freshwater turtles present in Croatia. The research was conducted from March to September, during 2019 and 2020, according to Protocol for the monitoring of reptiles and amphibians in habitats along the river Drava and Manual for Inventory and Monitoring of Amphibians and Reptiles by passive methods of line transect from the boat, active field search, recording of road kills, and using “sit and wait” method. The coordinates of each find, the condition and activity of individuals, abundance, age structure if possible, environmental parameters and habitat types according to the National Habitat Classification were recorded. A total of 45 findings were recorded, distributed at 15 different locations. The presence of the species was determined at all major water bodies, including Lake Sakadaš, Mali Sakadaš, canals Čonakut and Novi kanal, Čarna and Podunavlje canals, Vemeljski Island and wetlands in the area of Čilingeš in the Special Zoological Reserve. No individuals of the invasive genus Trachemys were recorded during the study. The obtained data will contribute to a better knowledge of the species, use for a distribution map and provide an initial population state for further research.

Keywords: Emys orbicularis, Kopački rit, Natura 2000, protected species

/ 49 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Prvi monitoring europskog dabra (Castor fiber L.) na području Aljmaškog rita

IVAN DAMJANOVIĆ1, NATAŠA URANJEK2, MARKO TENI2, VEDRAN LIPIĆ2, ANDREA GALIĆ2 1 Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Služba za zdravstvenu ekologiju, Franje Krežme 1, Osijek 2 Promo-eko d.o.o., Dobriše Cesarića 34, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Europski dabar (Castor fiber L.) je najveći glodavac sjeverne hemisfere koji je krajem 19. stoljeća zbog prekomjernog lova istrijebljen u Hrvatskoj. Projektom „Dabar u Hrvatskoj“ reintroduciran je u razdoblju od 1996. do 1998. godine na lokacijama šuma Žutica (savska populacija) i Legrad (dravska populacija). Brojnost im je od tada u porastu. Danas je strogo zaštićena vrsta. Dabrovi su teritorijalni i žive u obiteljskim skupinama u kojima se monogaman par odraslih dabrova te uglavnom dvije generacije potomstva. Nakon postizanja spolne zrelosti mladi napuštaju roditeljsku nastambu u potrazi za vlastitim teritorijem. Istraživanje je provedeno tijekom 2020. godine na području Aljmaškog rita metodom vizualnog pregleda terena kopnenih i vodenih staništa na ukupno tri različita lokaliteta; Stara Drava Sarvaš, Stara Drava Bijelo Brdo i rijeka Drava. Vizualnim pregledom ciljani su tragovi (otisci, izmet, nastambe, tragovi hranjenja) na tlu i vegetaciji koji su zatim dokumentirani. Rezultati su pokazali prisutnost dabra na sve tri istraživane postaje. Prilikom terenskih obilazaka utvrđeni su tragovi u blatu, oštećena stabla vrbe od djelovanja dabrova, grižene grane vrba, nastambe, odušci i sl. Ukupno je utvrđeno 15 nalaza. Usporedbom sa prvotnim zapisom o prisutnosti dabrova na Sarvaškoj bari došlo je do povećanja aktivnosti dabrova na navedenoj lokaciji. Iz toga daje se zaključiti da se populacija povećava. Prisutnost dabrova na određenom području pridonosi povećanju biološke raznolikosti područja modificiranjem okoliša, izgradnjom nastambi i brana, obaranjem stabala, pregradnjom vodotoka i sl, Provedenim istraživanjem prikupljeni podaci najbolji su pokazatelj dabrove aktivnosti i širenja populacije na području Aljmaškog rita što svakako doprinosi povećanju biološke raznolikosti istraživanog područja. Kako bi se pozitivan trend nastavio potrebno je nastaviti sustavno pratiti stanje populacije dabra Aljmaškog rita i educirati lokalno stanovništvo o potrebi zaštite i očuvanja ove vrste .

Ključne riječi: europski dabar, monitoring, Aljmaški rit, bioraznolikost

\ 50 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

The first monitoring of the Eurasian Beaver (Castor fiber L.) in Aljmaški rit

IVAN DAMJANOVIĆ1, NATAŠA URANJEK2, MARKO TENI2, VEDRAN LIPIĆ2, ANDREA GALIĆ2 1 Institute of Public Health of the Osijek-Baranja County, Department of Environmental Health, Franje Krežme 1, Osijek, Croatia 2 Promo-eko Ltd., Dobriše Cesarića 34, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract The European Beaver (Castor fiber L.) is the largest rodent in the northern hemisphere, which was exterminated in Croatia at the end of the 19th century due to overhunting. Through project “Beaver in Croatia” beaver was reintroduced in the period from 1996 to 1998 at the locations of the forests Žutica (Sava population) and Legrad (Drava population). Their numbers have been increasing since then. Today it is a strictly protected species. Beavers are territorial and live in family groups which consist a monogamous pair of adult beavers and mostly two generations of offspring. After reaching sexual maturity, young leave their parent home in search of their own territory. The research was conducted during 2020 in the area of Aljmaški rit. Main method of determination was visual inspection of the terrain of terrestrial and aquatic habitats at a total of three different study sites: Old Drava Sarvaš, Old Drava Bijelo Brdo and river Drava. Beaver tracks, feces, dwellings, tracks of feeding, tracks on the soil and vegetation were documented. The results showed the presence of beaver at all three study sites. During field trips, traces of beaver activity were identified; traces in the mud, damaged willow trees from the beaver harvesting, gnawed willow branches, etc. A total of 15 findings were identified at study sites. In comparison with the first record on the presence of Eurasian beavers on the Old Drava Sarvaš, there was an increase in the activity of beavers at the location. It can be concluded that the population is growing. The presence of beavers in a certain area contributes to increasing the biological diversity of the area by modifying the environment, building dwellings and dams, affecting watercourses and in that way provide vital ecological functions. The data collected by this research are the best indicator of expansion of the beaver population in Aljmaški rit, which certainly contributes to increasing the biological diversity of the researched area. In order to ensure positive population trend, it is necessary to continue monitoring of the beaver population and educate the locals about the need to protect and preserve this species.

Keywords: Eurasian Beaver, monitoring, Aljmaški rit, biodiversity

/ 51 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Prilog fauni vodozemaca i gmazova dravske regije i Regionalnog parka Mura – Drava na području Osječko – baranjske županije

IVAN DAMJANOVIĆ Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Služba za zdravstvenu ekologiju, Franje Krežme 1, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Istraživanja faune vodozemaca i gmazova uglavnom su ciljana na određena područja dok za pojedine vrijedne lokalitete i staništa podaci o sastavu faune nedostaju ili baze sadrže mali broj nalaza. Osnovni ciljevi istraživanja su povećati bazu podataka i saznanja o rasprostranjenosti pojedinih vrsta vodozemaca i gmazova dravskih poplavnih šuma i močvarnih staništa i područja u Regionalnom parku Mura – Drava na području Osječko – baranjske županije. Terenska istraživanja provedena su tijekom 2020. godine u periodu od ožujka do rujna na lokacijama Biljski rit, Stara Drava Bilje i Švajcerova ada. Cijelo područje istraživanja dio je Regionalnog parka Mura – Drava. Poseban osvrt istraživanja je na strogo zaštićenim i ugroženim vrstama vodozemaca i gmazova prema Crvenoj knjizi. Istraživanje je rađeno prema Protokolu za biomonitoring vodozemaca i gmazova na staništima duž rijeke Drave. Transekti istraživanja su obuhvaćali ciljne stanišne tipove za vodozemce i gmazove. Rezultati istraživanja pokazali su prisutnost 7 vrsta kako slijedi: Hyla arborea (gatalinka), rod Pelophylax, (zelene žabe), Anguis fragilis (sljepić), Emys orbicularis (barska kornjača), Lacerta agilis (livadna gušterica), Lacerta viridis (zelembać) i Natrix natrix (bjelouška). Od 7 determiniranih vrsta 5 ih je strogo zaštićeno; Hyla arborea, Phelophylax sp., Emys orbicularis, Lacerta agilis, Lacerta viridis. Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, barska kornjača pripada kategoriji ugroženosti NT (gotovo ugrožena). Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se osigurala veća baza podataka o sastavu faune, posebice u pogledu rasprostranjenosti vrsta.

Ključne riječi: vodozemci, gmazovi, poplavne šume, močvarna područja, Regionalni park Mura – Drava

\ 52 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Contribution to the fauna of amphibians and reptiles of the Drava region and the Regional Park Mura - Drava in the area of Osijek - Baranja County

IVAN DAMJANOVIĆ Institute of Public Health of the Osijek-Baranja County, Department of Environmental Health, Franje Krežme 1, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract Research of amphibians and reptiles are mainly targeted at certain areas, while there is lack of data for some valuable localities and habitats. The main objectives of the research are to increase the database on the distribution of amphibians and reptiles of the Drava floodplain forests and wetland habitats of the Regional Park Mura - Drava in the Osijek - Baranja County. Field research was conducted during 2020 in the period from March to September at the locations Biljski rit, Old Drava Bilje and Švajcerova ada. The entire research area is part of the Regional Park Mura - Drava. The emphasis of the research is on strictly protected and endangered species of amphibians and reptiles according to the Red Book of Amphibians and Reptiles of Croatia. Methods from Protocol for the monitoring of reptiles and amphibians in habitats along the river Drava and Manual for Inventory and Monitoring of Amphibians and Reptiles were used in this research. Transects were selected to include targeted habitat types for amphibians and reptiles. This method, which is suitable for the survey of larger areas and thus research area, has proven successful in determining the species present at the research sites. Handling individuals was done only if another non-contact method of determination was not possible and all for the purpose of minimizing disturbance of individuals. The results of the study showed the presence of 7 species as follows; Hyla arborea (European Tree Frog), genus Pelophylax (Edible Frog), Anguis fragilis (Slow Worm), Emys orbicularis (Pond Turtle), Lacerta agilis (Sand Lizard), Lacerta viridis (European Green Lizard) and Natrix natrix (Grass Snake). Of the total number of species, 5 are strictly protected; Hyla arborea, Phelophylax sp., Emys orbicularis, Lacerta agilis, Lacerta viridis. According to the Red Book of Amphibians and Reptiles of Croatia, Pond Turtle has the status of NT (Near threatened). Further research is needed to obtain a larger database on the qualitative and quantitative composition of fauna, especially in terms of species distribution.

Keywords: amphibians, reptiles, flooded forests, marshland habitats, Regional park Mura-Drava

/ 53 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Preliminarna analiza usluga ekosustava u Parku prirode „Kopački rit“

IVAN DAMJANOVIĆ1, VLATKO ROŽAC2, TOMISLAV BOGDANOVIĆ2, BORIS BOLŠEC2, MARIJA VEREŠ2, DORJA BUČEVIĆ2, SONJA KUČERA2, IVANČICA JURČEVIĆ AGIĆ2, MATEJ MARUŠIĆ3 1 Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Služba za zdravstvenu ekologiju, Franje Krežme 1, Osijek 1 Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“, Mali Sakadaš 1, Kopačevo 2 DANUBEPARKS – mreža zaštićenih područja na rijeci Dunav, Orth Schloss, Orth an der Donau, Austrija (E-mail: [email protected])

Sažetak Usluge ekosustava predstavljaju sve prirodne vrijednosti koje priroda pruža čovjeku. Uključuju sve izravne i neizravne doprinose ekosustava dobrobiti ljudi. Relativno novi pojam u zaštiti prirode koji na važnosti dobiva uvođenjem u strateški plan za bioraznolikost od 2011. do 2020. godine. Usluge ekosustava ugrađene su u Strategiju i Akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine. Osnovni ciljevi su osigurati kvalitetno pružanje usluga koje se osigurava očuvanjem ekosustava. Činjenica da vrste i staništa u povoljnom stanju očuvanosti čine temelj za pružanje kvalitetnih usluga ekosustava, stavlja teme očuvanja bioraznolikosti i usluga ekosustava pod isti nazivnik te im je moguće usklađeno pristupiti tijekom planiranja i provedbe određenih strategija i aktivnosti. Prema CICES (The Common International Classification of Ecosystem Services) klasifikaciji razlikujemo usluge opskrbe (prehrana, građa, energija), usluge regulacije i podržavanja (ublažavanje štetnog djelovanja otpada i drugih tvari, ublažavanje poplava, odrona i zračnih strujanja te održavanje fizikalnih, kemijskih i bioloških uvjeta) i kulturološke usluge (fizičke, intelektualne ili duhovne interakcije s ekosustavima i krajobrazom). Kopački rit kao prirodno poplavno područje ima koristi u borbi protiv poplava, velikog je kapaciteta zadržavanja vode te sprječava i ublažava sušu. Sedimentacijom čestica na tlo poplavne doline prilikom poplava dolazi do pročišćavanja vode koja se pročišćena vraća u korito rijeke. Poplavno područje upija stakleničke plinove te smanjuje koncentracije u zraku i staklenički učinak te pozitivno utječe na klimu. Vrši obnovu zaliha podzemnih voda koja je jako važna za stanovništvo. Zbog izmjene vodene i suhe faze područje je iznimno bogate biološke raznolikosti. Poplavne šume Kopačkog rita sprječavaju eroziju tla, vrše proces zadržavanja i pročišćavanja vode, proizvodnje kisika, stanište su mnogobrojnim vrstama i vrše regulaciju mikroklimatskih uvjeta (insolacija, mraz). Edukacija stanovništva i posjetitelja te rekreacija kao najbolji primjeri

\ 54 \ Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020. kulturoloških usluga objedinjuju uživanje u prirodnim bogatstvima i tradiciju domaćeg stanovništva koja se očituje kroz gastronomiju, tradiciju lova i ribolova te korištenje materijala iz prirode poput trske i drva za građu i ogrijev. Stoljetni suživot čovjeka i prirode moguće je osigurati daljnjom edukacijom i brigom o prirodnim vrijednostima Kopačkog rita jer samo osiguranjem povoljnog stanja ekosustava moguće je osigurati i kvalitetno pružanje navedenih usluga za čovjeka.

Ključne riječi: usluge ekosustava, Kopački rit, prirodne vrijednosti, poplavno područje

/ 55 / Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Preliminary analysis of ecosystem services in Nature Park Kopački rit

IVAN DAMJANOVIĆ1, VLATKO ROŽAC2, TOMISLAV BOGDANOVIĆ2, BORIS BOLŠEC2, MARIJA VEREŠ2, DORJA BUČEVIĆ2, SONJA KUČERA2, IVANČICA JURČEVIĆ AGIĆ2, MATEJ MARUŠIĆ3 1 Institute of Public Health of Osijek-Baranja County, Department of Environmental Health, Franje Krežme 1, Osijek, Croatia 2 Public Institution „Nature Park Kopački rit“, Mali Sakadaš 1, Kopačevo, Croatia 2 DANUBEPARKS – Danube River Network of Protected Areas, Orth Schloss, Orth an der Donau, Austria (E-mail: [email protected])

Abstract Ecosystem services represent all the natural values and benefits that nature provides to mankind. They include all direct and indirect contributions of ecosystems to human well-being. A relatively new concept in nature protection, which is gaining in importance by being implemented into the Strategic Plan for Biodiversity from 2011 to 2020. Ecosystem services are included in the Strategy and Action Plan for Nature Protection of the Republic of Croatia for the period from 2017 to 2025. The main goals of the Strategy are to ensure quality delivery of Ecosystem Services which is ensured by the preservation of the ecosystems. The fact that preserved ecosystems, with species and habitats in a favourable conservation status, form the basis for the provision of quality ecosystem services puts the topics of biodiversity conservation and ecosystem services on the same side of the equation. Thus, it can be approached in a coordinated way during the planning and implementation of strategies and conservation actions. According to the CICES (The Common International Classification of Ecosystem Services) classification there are Provisioning Services (nutrition, materials, energy), Regulation and Maintenance Services (Mediation of wastes or toxic substances of anthropogenic origin by living processes, Regulation of baseline flows and extreme events and Regulation of physical, chemical, biological conditions) and Cultural Services (Physical, Intellectual and Spiritual interactions with natural environment). Kopački rit as a natural floodplain provides benefits in the fight against floods, as high water retention capacity and also prevents and mitigates drought. Sedimentation on the floodplain during floods leads to the purification of water, which is purified returned to the main riverbed. The floodplain absorbs greenhouse gases and reduces the greenhouse effect, thus has a positive effect on the climate. It replenishes groundwater supplies which is very important for

\ 56 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020 the population. Due to the constant alternation of wet and dry phase, the area is extremely rich in biodiversity. The floodplain forests of Kopački rit prevent soil erosion, obtain the process of water retention and purification, oxygen production. They provide habitat for many species and regulate microclimatic conditions (insolation, morning frost). Education of the population and visitors and recreation as the best examples of cultural services combine the enjoyment of natural resources and the tradition of the local population that is manifested through gastronomy, the tradition of hunting and fishing and the use of natural materials such as reeds and wood for timber. The coexistence of mankind and nature can be ensured by further education and preservation of natural values of Kopački rit. Because, only by ensuring the favourable state of the ecosystem is it possible to ensure the quality provision of Ecosystem Services for human well-being.

Keywords: ecosystem services, Kopački rit, natural values, flooded area

/ 57 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Pedagoški pristup u ekološkim radionicama Zelene knjižnice Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti

TEREZIJA DUČMELIĆ1, LJUBICA NEDIĆ2, NIKOLINA MILANOVIĆ2, VESNICA MLINAREVIĆ2, IRENA KIŠMARTIN2, IRELLA BOGUT2 1 Helen Doron English Vinkovci, Anina ulica 28, Vinkovci 2 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Cara Hadrijana 10, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Radionica je suvremeni oblik interaktivnog učenja i poučavanja koji se oblikuje prema modelu iskustvenog učenja (Martinko, 2012: 165). Promišljenim pedagoškim aktivnostima potiče se suradničko i iskustveno učenje koje se odvija unutar grupne interakcije 15-20 sudionika. „Pojam održivog razvoja definira pristup iskorištavanju raspoloživih resursa i gospodarenjem njima tako da se zadovoljavaju današnje potrebe, ali bez okrnjivanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba.“ (Đikić, 2001: 335) Odgoj i obrazovanje ima ulogu u osvješćivanju svijesti pojedinca po pitanju održivog razvoja i potiče dječju aktivnost, autonomiju, suradnju, razvija ekološku kritičnost i stvaralaštvo. Cilj odgoja i obrazovanja za održivi razvoj je osposobiti današnje generacije učenika za vrijeme koje dolazi. Važno je razvijati pozitivne vrijednosti prema očuvanju okoliša kod djece od najranije dobi i osvijestiti im kako je moguće ostvariti ekonomski rast i razvoj koji ne narušava prirodnu ravnotežu. Predmet proučavanja ekološke pedagogije je ekološki odgoj pojedinca, ali i cjelokupnog društva. Ista autorica obrazlaže zakonitosti ekološkog odgoja, ekološku stranu odgoja ličnosti i utjecaje ostalih odgojnih područja na ekološki odgoj pojedinca. Ovaj je rad dijelom proistekao iz diplomskoga rada prve autorice i sastoji se iz dva dijela – teorijskog i praktičnog. U teorijskom dijelu rada obrazlaže se razvoj nastanka Zelenih knjižnica u svijetu te u Republici Hrvatskoj. Također se navode i teorijske osnove održivog razvoja i ekološke pedagogije kao temelj rada Zelene knjižnice. Praktični dio rada daje deskripciju specifičnih načina provedbe radionica Zelene knjižnice Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku kod važnih obilježavanja ekoloških datuma: Svjetski dan zaštite tla, Međunarodni dan planina te Međunarodni dan borbe protiv plastičnih vrećica.

Ključne riječi: Zelena knjižnica, održivi razvoj, ekološka pedagogija

\ 58 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Pedagogical approach in ecological workshops of the Green Library of the Faculty of Education

TEREZIJA DUČMELIĆ1, LJUBICA NEDIĆ2, NIKOLINA MILANOVIĆ2, VESNICA MLINAREVIĆ2, IRENA KIŠMARTIN2, IRELLA BOGUT2 1 Helen Doron English Vinkovci, Anina 28, Vinkovci, Croatia 2 Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Education, Cara Hadrijana 10, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract According to Martinko (2012:165), a workshop is a modern form of interactive learning and teaching that is shaped according to the model of experiential learning. Certain activities encourage collaborative and experiential learning that takes place within the group interaction of 15-20 participants. “The concept of sustainable development defines the approach to the use of available resources and their management so that today’s needs are met, but without compromising future generations in meeting their needs.” (Đikić, 2001: 335) Education has taken a major role in raising individual awareness of sustainable development. It encourages children’s activity, independence, cooperation, develops ecological criticism and creativity. The goal of education for sustainable development is to empower today’s students for the time to come. It is important to develop positive values among children from an early age towards the preservation of the environment and to make them aware that it is possible to achieve economic growth and development that does not disturb the natural balance. The subject of the study of ecological pedagogy is the ecological education of the individual, but also of the entire society. It deals with the research of the legality of ecological education, the ecological side of personality education and the influence of other educational areas on the ecological education of an individual. The thesis consists of two parts – theoretical and practical. The theoretical part explains the development of Green Libraries in the world and in Croatia. Theoretical bases of sustainable development and ecological pedagogy are also stated as the foundations of the work of the Green Library. The practical part of the paper describes the ways of conducting the Green Library workshops of the Faculty of Education on the occasion of important celebrations of ecological dates: World Soil Day, International Mountain Day and International Day against Plastic Bags.

Keywords: Green Library, sustainable development, ecological pedagogy

/ 59 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Obnova šuma i šumskog zemljišta kroz projekt Naturavita

IRENA FRANJIĆ, DRAŽEN KOŠUTIĆ, ZDENKO TURNIŠKI Hrvatske šume d.o.o., Direkcija, Sektor za zelenu energiju i projekte sufinancirane sredstvima EU fondova i međunarodne projekte, Služba za projekte sufinancirane sredstvima EU fondova i međunarodne projekte, Zagreb (E-mail: [email protected], [email protected], [email protected])

Sažetak Dugogodišnja onečišćenost minama i minsko-eksplozivnim sredstvima dijelova Osječko-baranjske županije koja su zaštićena ili su područja ekološke mreže Natura 2000 donijela je i problem nemogućnosti održivog gospodarenja šumama i šumskim zemljištem što je rezultiralo degradacijom i lošim zdravstvenim stanjem šumskih sastojina ovoga područja. Kroz projektnu aktivnost obnove šuma i šumskog zemljišta EU projekta Naturavita obnovit će se 1.021 ha šuma što uključuje vraćanje prirodne autohtone vegetacije na ukupno 441 ha šumskih površina koje su sada obrasle stranim vrstama. Projekt će se provoditi do 2023. godine, a financiran je sredstvima iz Kohezijskog fonda Europske unije. Obnova šuma i šumskog zemljišta izvršit će se sadnicama: bijele vrbe (Salix alba), crne topole (Populus nigra), bijele topole (Populus alba), hrasta lužnjaka (Quercus robur) i poljskog jasena (Fraxinus angustifolia) kroz nekoliko podaktivnosti. Prva je izvođenje pripremnih šumsko-uzgojnih radova strojno i ručno, nakon čega slijedi sadnja šumskih sadnica. Da bi postotak preživljavanja posađenih sadnica bio što veći potrebno je izvršiti radove njege novopodignutih šumskih sastojina i zaštite od divljači podizanjem privremenih šumskih ograda ili pojedinačnom zaštitom sadnica. Do sada su pripremni šumsko-uzgojni radovi izvršeni na 313 ha što je 32 % planirane površine, a sadnja šumskih sadnica izvršena je na 306,49 ha odnosno 31 % planirane površine. Njega šumskih sastojina okopavanjem izvršena je na 158,2 ha (29 %), a njegom pomlatka na 58,52 ha (6 %). Zaštita mladih sastojina pojedinačnim ograđivanjem izvršena je na 10,38 ha (16 %) i podizanjem privremene ograde duljine 27,64 km (36 %). Realizacijom aktivnosti obnove šuma i šumskog zemljišta kroz projekt Naturavita stvorit će se preduvjeti za lakše provođenje šumsko-gospodarskih planova na području tri gospodarske jedinice: Osječke podravske šume, Darđanske šume i Kopačevske podunavske šume. Ovom će se aktivnošću obnoviti, očuvati i zaštiti poplavne šume projektnog područja. Treba istaknuti da poplavne šume uvelike premašuju svojom općom vrijednošću ostale šume. Njihova se općekorisna vrijednost ističe u hidrološkoj i vodozaštitnoj ulozi u širem prostoru izvan šume, te znatnim utjecajem na lokalne klimatske prilike. Ove se šume koriste i kao retencijski prostor.

Ključne riječi: EU projekt, obnova šuma, šumske sastojine, autohtone vrste, zaštita prirode, Natura 2000, zaštićena područja

\ 60 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Restoration of forest and forest land through the Naturavita Project

IRENA FRANJIĆ, DRAŽEN KOŠUTIĆ, ZDENKO TURNIŠKI Croatian Forests Ltd., Directorate, Department for Green Energy and Projects Financed by EU Funds and for International Projects, Service for Projects Co-financed by EU Funds and for International Projects, Zagreb, Croatia (E-mail: [email protected], [email protected], [email protected])

Abstract Long-term contamination with landmines of parts of Osijek-Baranja County that are protected and Natura 2000 areas makes sustainable management of forests and forest land impossible, resulting degradation and bad health of forest in this area. Through the activity “Restoration of forest and forest land” of the EU project Naturavita, 1,021 ha of forests will be restored, which includes replacement of 441 ha alien species with indigenous forest stands. The project is implementing until 2023, and financed from the Cohesion Fund of European Union. Restoration of forest and forest land will be carried out with seedlings of: white willow (Salix alba), black poplar (Populus nigra), white poplar (Populus alba), pedunculate oak (Quercus robur) and narrow-field ash (Fraxinus angustifolia) through several sub- activities. The first are preparatory forest-breeding works by machine and by hand, followed by the planting of forest seedlings. To increase the survival rate of newly planted seedlings as highly as possible, it is necessary to carry out work of care of newly planted forest stands and to protect them from wildlife by raising temporary forest fences or by protecting individual seedling with canes. So far, preparatory forest-breeding works have been carried out on 313 ha, which is 32% of the planned area, and the planting of forest seedlings has been carried out on 306.49 ha, which is 31% of the planned area. Works of care of forest stands (by hoeing) have been carried out on 158.2 ha (29%), while other works of care (machine and hand) on 58.52 ha (6%). Protection of individual seedling through canes has been carried out on 10.38 ha (16%) while a 27.64 km long temporary fence has been raised, which is 36% of planned length. The realization of forest and forest land restoration activities through the Naturavita project will create preconditions for easier implementation of forest management plans in the area of three economic units: Osijek Podravina Forest, Dardanian Forest and Kopačevo Danube Forest. This activity will restore, care and protect the floodplain forests of the project area. It should be noted that floodplain forests far exceed the general value of other forests. Their general useful value highlights in the hydrological and water protection role in the wider area outside the forest, and the significant impact on local climatic conditions. These forests are also used as a retention area.

Keywords: EU project, restoration of forest, forest stands, indigenous species, nature protection, Natura 2000, protected areas

/ 61 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Primjena FT-IR spektroskopije i kemometrike u procjeni okolišnih utjecaja na maslačak

VLATKA GVOZDIĆ1, LIDIJA BEGOVIĆ2, SELMA MLINARIĆ2, DENIS BORŠĆAK1, IGOR IVANAC1, ANA PETROVIĆ2 1 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju, Cara Hadrijana 8/A, Osijek 2 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, Cara Hadrijana 8/A, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak U ovom je radu metoda infracrvene spektroskopije s Fourierovom transformacijom (FT-IR) upotrijebljena u analizi kemijskih promjena u listovima biljaka nastalih kao posljedica utjecaja različitih antropogenih faktora. Uspoređeni su spektri 63 uzorka maslačka (Taraxacum officinale Weber) prikupljena na različitim lokacijama: 31 uzorak na pet lokacija izvan grada i 32 uzorka u gradu Osijeku (centar grada, željeznički kolodvor, u blizini postrojenja kemijske industrije itd.). Uočene su male razlike u vrijednostima maksimuma apsorbancije i veće razlike u njihovim pomacima. Rezultat faktorske analize (nakon varimax rotacije) ukazao je na to da su najveće razlike u pomaku maksimuma vrpci bile u područjima oko 3300 cm- 1, 2900 cm-1, 1540 cm-1 i 1153 cm-1. Rezultat primijenjene kemometričke metode (analize glavnih komponenata) pokazao je da razlike u područjima sa kojih su prikupljani uzorci (selo /grad) imaju značajan utjecaj na rezultate. Na temelju razlika u spektrima uz pomoć kemometričke metode bilo je moguće razlikovati uzorke maslačka izložene različitom stupnju onečišćenja.

Ključne riječi: antropogeni utjecaji, kemometrika, FT-IR, maslačak

\ 62 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Use of FT-IR spektroscopy and chemometrics for assessment of influences of environmental factors on dandalion

VLATKA GVOZDIĆ1, LIDIJA BEGOVIĆ2, SELMA MLINARIĆ2, DENIS BORŠĆAK1, IGOR IVANAC1, ANA PETROVIĆ2 1 Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Chemistry, Cara Hadrijana 8/A, Osijek, Croatia, 2 Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Biology, Cara Hadrijana 8/A, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract In this study we used Fourier Transform Infrared (FTIR) Spectroscopy for detection of chemical changes in plant leaves under influence of different anthropogenic factors. The FTIR spectra obtained from 63 dandelions (Taraxacum officinale Weber) samples collected at different locations: 31 on five countryside locations in the vicinity of Osijek, and 32 samples from the city of Osijek (city center, railway stations, vicinity of chemical industry etc.) were compared. Slight differences were noticed in the values of maximum absorbance but greater were found in the positions of absorption peaks. The factor analysis with varimax rotation showed that the most significant differences in the peaks position were in FTIR region around 3300 cm-1, 2900 cm-1, 15400 cm-1 and 1153 cm-1. Chemometric analysis showed that the location of a sample (countryside/city) has substantial influence on the obtained FTIR results, so it is possible to distinguish the FTIR spectra of different locations. Dandelion samples collected at different locations (countryside/city, with varying pollution levels) were successfully differentiated after treatments of principal component analysis method.

Keywords: anthropogenic factors, chemometrics, FT-IR, dandalion

/ 63 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Močvarne biljke i pročišćavanje otpadnih voda

MIRNA HABUDA-STANIĆ Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Franje Kuhača 18, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Globalne klimatske promjene potiču razvoj zelenih tehnologija u svim segmentima društva i sve naglašeniji čovjekov povratak prirodi, a u isto vrijeme skupine znanstvenika i stručnjaka diljem svijeta ispituju mogućnosti preinake postojećih ili uvođenja novih tehnoloških procesa. Pročišćavanje otpadnih voda postao je imperativ današnjice jer su mnogobrojne znanstvene studije, provedene diljem svijeta, nedvojbeno ukazale da će jedan od najznačajnijih globalnih ekoloških problema narednih desetljeća biti upravo onečišćeni vodni resursi kao posljedica prekomjernih i nekontroliranih ispuštanja otpadnih voda. Biljni uređaji su u novije vrijeme sve zastupljeniji u praksi pročišćavanju otpadnih voda, a podrazumijevaju primjenu umjetno zasađenih močvarnih biljaka u plitkim spremnicima različitih konstrukcija i oblika u koje se dovodi preliminarnim ili prvim stupnjem obrađena otpadna voda. Učinkovitost pročišćavanja otpadnih voda temelji se na intenzitetu fizikalnim i biološkim procesima koji se odvijaju djelovanjem močvarnih biljaka poput filtracije, precipitacije, adsorpcije i nitrifikacije. Na taj način čovjek prirodnim putem ibez uporabe po okoliš štetnih kemikalija pročišćava nutrijentima te drugim štetnim tvarima opterećene otpadne vode prije njihova ispuštanja u okoliš. Cilj ovog rada je opisati način primjene močvarnih biljaka pri pročišćavanju otpadnih voda te prikazati trendove i rezultate najnovijih znanstvenih istraživanja o mogućnosti primjene i učinkovitosti biljnih uređaja u procesima pročišćavanja otpadnih voda kao doprinosa u težnjama očuvanja okoliša i usporavanja globalnih klimatskih promjena.

Ključne riječi: biljni uređaji, otpadne vode, močvarne biljke, klimatske promjene

\ 64 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Wetland plants and wastewater treatment

MIRNA HABUDA-STANIĆ Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Food Technology Osijek, Franje Kuhača 18, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract Global climate changes encourage the development of green technologies in all segments of society and emphases a human return to nature. In the same time, groups of scientists and experts around the world are researching for new possibilities and modifications of existing or new technological processes. Wastewater treatment has become an imperative today since numerous scientific studies, conducted all over the world, have unequivocally indicated that one of the most significant global environmental problem in coming decades are polluted water resources as a consequence of excessive and uncontrolled discharge of untreated wastewaters. Constructed wetlands recently becomes one of efficient way of wastewater treatment. Constructed wetlands implies the usage of planted wetland plants in shallow tanks with various construction and shape in which the preliminary or first stage treated wastewater is fed. The efficiency of wastewater treatment by constructed wetland depends on the intensity of physical and biological processes caused by presence of wetland plants such as filtration, precipitation, adsorption and nitrification, which helps to our civilization to treat wastewaters by natural processes and without the usage of environmentally harmful chemicals primer their discharge into the environment. The aim of this paper is to describe the application of wetland plants in wastewater treatment processes and to present the trends and results of the latest scientific researches on the possibility of application and efficiency of constructed wetlands in the wastewater treatment processes as a contribution to environmental protection and fight against global climate changes.

Keywords: constructed wetlands, wastewater, wetland plants, climate change

/ 65 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Preliminarna istraživanja kvalitete vode Topoljskog Dunavca: primjena Lemna testa

JANJA HORVATIĆ, VESNA PERŠIĆ, DORA HORVATIĆ, MARTINA VARGA, ALEKSANDRA KOČIĆ, VERA TIKAS Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, Cara Hadrijana 8/A, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Topoljski Dunavac nekadašnji je stari tok Dunava, a nalazi se u vodnom području sliva Drave i Dunava (Baranja) i ima površinu 247-280 ha, ovisno o vodostaju. Danas je Topoljski Dunavac povezan ustavom s Dunavom i ima odlike vode stajaćice. Ovim je istraživanjima procijenjena kvaliteta vode mjerenjem kemijskih svojstava vode, kao i biološki odgovor na uvjete prisutne u testiranim uzorcima vode. Cilj je bio utvrditi utjecaj prisutnih hranjivih tvari i eventualnih onečišćenja u vodi Topoljskog Dunavca na rast vodene leće (Lemna minor L.) u Lemna testu. Uzorci vode za fizičko-kemijsku analizu i koncentraciju klorofila-a fitoplanktona uzimani su jednom mjesečno, od ožujka 2015. do veljače 2016. godine. Specifične onečišćujuće tvari, mikrobiološki parametri kao i Lemna test određivani su u uzorcima vode iz svibnja, rujna, studenog i veljače. Kvaliteta vode istraživanog rukavca Dunava u Lemna testu određena je prema ukupnom broju frondova, biomasi i brzini rasta L. minor (OECD, 2006). Također su određivani koncentracija proteina, fotosintetskih pigmenata i količina malondialdehida (MDA), kao i indeks fotosintetske učinkovitosti (PIABS). Kvaliteta vode Topoljskog Dunavca ovisila je prije svega o sezonskim promjenama klimatskih parametara. Specifične onečišćujuće tvari, posebno organoklorovi pesticidi u studenom (0,0828 µg/L) posljedica su ispiranja s poljoprivrednih površina. Najveća količina hranjivih tvari u zimskim i smanjenje u proljetnim mjesecima ukazuje na razvoj fitoplanktona i makrofitske vegetacije. U svibnju 2015. godine vrijednosti kemijske potrošnje kisika (60,0 mg

O2/L) i ukupnog organskog ugljika (13,27 mg/L) posljedica su razgradnje organske tvari u vodi Topoljskog Dunavca. Uslijed smanjenih količina hranjivih tvari u svibnju, količina proteina u L. minor bila je najmanja, dok je istodobno najveća koncentracija MDA ukazivala na oksidacijski stres. S druge strane, u rujnu je bilo dovoljno hranjivih tvari u vodi te je utvrđen najveći prirast, a istovremeno najmanje vrijednosti MDA ukazivale su da u vodi Topoljskog Dunavca nije bilo toksičnog učinka na rast vodene leće. Indeks fotosintetske učinkovitosti utvrđen u svibnju (0,101 ± 0,01) i studenom (0,539 ± 0,15) uspoređen s kontrolnim uvjetima (0,861 ± 0.53) ukazao je na značajno manju vitalnosti biljaka uzgajanih u vodi iz Topoljskog

\ 66 \ Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Dunavca. Kombinacijom biotesta i fizičko-kemijskih analiza uzoraka vode možemo dobiti točniju procjenu kvalitete istraživane vode.

Ključne riječi: Topoljski Dunavac, Baranja, kvaliteta vode, Lemna test, Lemna minor

/ 67 / Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Preliminary research on the water quality of the Topoljski Dunavac: application of the Lemna test

JANJA HORVATIĆ, VESNA PERŠIĆ, DORA HORVATIĆ, MARTINA VARGA, ALEKSANDRA KOČIĆ, VERA TIKAS Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Biology, Cara Hadrijana 8/A, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract Topoljski Dunavac is an old Danube sidearm, located in the water area of the Drava and Danube catchments (Baranja), with an area of 247-280 ha, depending on the water level. A floodgate connects Topoljski Dunavac with the River Danube. Water quality was assessed by measuring the chemical properties of water as well as a biological response to the conditions present in the tested water samples. The aim was to determine the influence of nutrients and eventual pollution in the water of the Topoljski Dunavac on the growth of an aquatic plant, Lemna minor L. Water samples for chemical analysis and phytoplankton chlorophyll-a concentration were taken from March 2015 to February 2016. Specific pollutants, microbiological parameters as well as laboratory biotests were examined in water samples from May, September, November, and February. In the Lemna test, the chosen endpoints to characterize the water quality of the investigated Danube sidearm were total frond number, biomass, and growth rate (OECD, 2006). Protein concentration, photosynthetic pigment concentrations, malondialdehyde (MDA), as well as photosynthetic efficiency index (PIABS), were also determined. The water quality of the Topoljski Dunavac depended primarily on seasonal changes in climatic parameters. Specific pollutants, especially organochlorine pesticides in November (0.0828 µg /L), were the result of leaching from the surrounding agricultural land. The highest amount of nutrients in the winter and their decrease in the spring were a result of phytoplankton and macrophytic vegetation development. In May 2015, the values ​of chemical oxygen demand (60.0 mg O2/ L) and total organic carbon (13.27 mg/L) was a consequence of the decomposition of organic matter in the water. Due to reduced nutrient levels in May, the amount of protein level in L. minor was the lowest, while at the same time, the highest concentration of MDA was the key indicator of oxidative stress. During September, sufficient nutrients were present in the water to support the highest increase of L. minor, and no significant accumulation of MDA occurred, indicating no toxic effect of water samples. PIABS determined in May (0.101 ± 0.01) and November (0.539 ± 0.15), compared to

\ 68 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020 the control conditions (0.861 ± 0.53), showed significantly lower vitality of plants grown in water from Topoljski Dunavac. By combining biotest and physical and chemical analysis of water samples, we can obtain a more accurate assessment of investigated water quality.

Keywords: Topoljski Dunavac, Baranja, water quality, Lemna test, Lemna minor

/ 69 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Prezentacijsko edukacijski centar Tikveš

VESNA HRVOJEVIĆ, RUŽICA MARUŠIĆ, MIRJANA HERCEG ŠIMUNOVIĆ, MIRNA KOVAČEVIĆ, IVANČICA JURČEVIĆ AGIĆ, IVONA LEKO, KRISTINA SEKULIĆ, IVANA JAKOBFI, SLAVICA PAUNOVIĆ Javna ustanova Park prirode Kopački rit, Mali Sakadaš 1, Kopačevo (E-mail: [email protected])

Sažetak Projekt: „Prezentacijsko edukacijski centar Tikveš“ je sufinanciran kroz Operativni program konkurentnost i kohezija iz Europskog fonda za regionalni razvoj 2014-2020 te putem poziva „Promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode“. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za realizaciju projekta potpisan je u listopadu 2017. s rokom provedbe do svibnja 2020. Vrijednost projekta iznosi 61.066.740,42 kn. Prihvatljivi troškovi iznose 51.585.554,20 kn. Europska unija projekt financira s 85 % ili 43.847.721,07 kn, a 15 % su javna sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Državnog proračuna. Cilj projekta je kroz održivo korištenje odredišta prirodne baštine valorizirati prirodnu baštinu Parka prirode „Kopački rit“ i povećati privlačnost kroz razvoj i modernizaciju posjetiteljsko-edukativnih sadržaja i programa za sve posjetitelje, te na taj način omogućiti razvoj i revitalizaciju jednog od najvećih potencijala koji se nalazi u samom Parku prirode i u potpunosti je usklađen i odgovara općim i specifičnim ciljevima ovoga poziva. Ciljevi projekta su povezani s općim kriterijima, kao što su lokalni i regionalni razvoj i upravljanje okolišem, ali isto tako uključuju i specifične kratkoročne i dugoročne ciljeve kao što su: 1) Zaštita i očuvanje, trajno zaštititi i očuvati prirodnu i kulturnu baštinu; 2) Edukacija i rekreacija, promovirati mogućnosti za razumijevanje i uživanje u prirodi i ostalim specifičnim kvalitetama Parka; 3) Jačanje lokalne zajednice, intenzivirati započetu suradnju s lokalnom zajednicom, s ciljem regionalnog gospodarskog rasta i razvoja, osiguravanja održivog prihoda te indirektno otvaranja novih radnih mjesta. Realizacijom projekta proširuje se postojeća usluga upoznavanja Parka kroz Prezentacijsko edukacijski centar Tikveš kao ishodište edukacije o prirodnim značajkama Parka i jedinstveno oblikovani postav koji ima funkciju osvješćivanja posjetitelja o važnosti očuvanja prirodnog lokaliteta Kopački rit, te je motivirajući faktor za pokretanje dodatnih istraživanja prirodnog svijeta u Parku. Prezentacijsko edukacijski centar kao atrakcija sam po sebi će zbog implementiranih tehnoloških dostignuća u prezentaciji sadržaja privlačiti posjetitelje iz cijelog svijeta, neovisno o posjetu samom Parku. U interpretaciji će se koristiti najmodernije tehnologije, koje će eksponate/ teme

\ 70 \ Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020. učiniti interaktivnima prema posjetitelju. Zadržavanje na temama univerzalnog poimanja, te njihovo prenošenje na lokalni primjer. Prezentacija prirodne, kulturne i povijesne baštine ima za cilj privući sve uzraste posjetitelja, stoga je i prikaz razvijan na razini opće percepcije; on je atraktivan i interaktivan, informativan, ali ne suviše detaljan kako bi bio ‘pitak’ za one koji su došli razgledati park i centar kao nezaobilazno mjesto prije/poslije obilaska prirodne baštine. Interpretacija u centru je primarno određena fotografijama, produkt dizajnom, sažetim tekstom, hologramskim prikazima i punktovima za djecu radi podizanja atraktivnosti kako bi se utjecalo na svijest ljudi i educiralo ih o sadržaju centra i bogatstvu Parka. Glavna je, naime, pretpostavka da posjetitelji koji dolaze u centar primarno dolaze radi vizitacije i imaju ograničeno vrijeme na raspolaganju kao i razinu koncentracije. U likovni postav integrirani su principi interaktivnosti, atraktivnosti i korištenje moderne tehnologije za prezentaciju postava.

Scenografija, multimedija, produkt, fotografija, hodogrami, hologrami, VR naočale, provjera znanja kroz razne oblike kvizova svakako će biti razlog da naši posjetitelji slijedeće godine posjete Prezentacijsko edukacijski centar Tikveš, da sudjeluju u prezentaciji prirodne, kulturne i povijesne baštine kroz stotine kvadrata izložbenog prostora, da prošeću šumom stoljetnih hrastova, da nakon šetnje nađu odmor na klupi ili ispod sjenica gdje je sjedila i odmarala se lzabela von Habsburg, da se dječica rastrče po igralištu te u hladovini starog, pomalo umornog, ali još uvijek raskošnog kralja šume uz ugodne napitke kušaju domaća autohtona jela.

Ključne riječi: EU fondovi, edukacija, prirodna baština, povijesna baština, Tikveš, Kopački rit,

/ 71 / Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Tikveš Presentation and Education Centre

VESNA HRVOJEVIĆ, RUŽICA MARUŠIĆ, MIRJANA HERCEG ŠIMUNOVIĆ, MIRNA KOVAČEVIĆ, IVANČICA JURČEVIĆ AGIĆ, IVONA LEKO, KRISTINA SEKULIĆ, IVANA JAKOBFI, SLAVICA PAUNOVIĆ Public Institution Nature Park Kopački rit, Mali Sakadaš 1, Kopačevo, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract The project is co-financed through the Operational Competitiveness and Cohesion Programme of the European Regional Development Fund 2014-2020 and under the call „Promoting Sustainable Use of Natural Heritage in National and Nature Parks”. The grant agreement for the realization of the project was signed in October 2017 with an implementation deadline by May 2020. Project value is HRK 61 066 740.42; eligible costs are HRK 51 585 554,20. Project financing is 85% of European Union - HRK 43 847 721 07, and 15% from public funds by Environmental Protection and Energy Efficiency Fund , and from the State budget. Project aims to evaluate the natural heritage of Nature Park Kopački rit through the sustainable use of natural heritage destinations and increase attractiveness through the development and modernization of visitor-educational facilities and programs for all visitors, thus enabling the development and revitalization of one of the greatest potentials located in the Park itself and is fully aligned and meets the general and specific objectives of this call. The objectives of the project are linked to general criteria, such as local and regional development and environmental management, but also include specific short-term and long-term objectives such as: 1) Protection and conservation, permanently protect and preserve natural and cultural heritage; 2) Education and recreation, promote opportunities for understanding and enjoying nature and other specific qualities of the Park; 3) Strengthening the local community, intensifying the initial cooperation with the local community, with a view to regional economic growth and development, ensuring sustainable income and indirectly creating new jobs. The realization of the project expands the existing service of getting to know the Nature Park Kopački rit through the Tikveš Presentation and Education Centre as the starting point for education on the natural features of Nature Park Kopački rit and a uniquely shaped line-up that has the function of refreshing visitors about the importance of preserving the natural site Kopački rit, and is a motivating factor for launching additional research of the natural world of Nature Park Kopački rit. The Presentation and Education Centre as an attraction will, in itself, attract visitors from all over the

\ 72 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020 world, regardless of the visit to the Park itself. The interpretation will use state- of-the-art technologies, which will make the exhibits/themes interactive to the visitor. Staying on the themes of universal notion, and passing them on to a local example. The presentation of natural, cultural and historical heritage aims to attract all ages of visitors, so the display is developed at the level of general perception; it is attractive and interactive, informative, but not to detailed to be an easy-to-understand for those who have come to see the park and the center as an indispensable place before/after the natural heritage tour. The interpretation at the center is primarily determined by photographs, product design, summary text, hologram representations and checkpoints for children in order to raise attractiveness in order to influence people’s consciousness and educate them about the content of the center and the richness of Kopački rit. The main assumption is that visitors who come to the centre primarily come for business and have limited time available as well as the level of concentration.

The artistic setup integrates the principles of interactivity, attractiveness and the use of modern technology for the presentation of the setup. Scenography, multimedia, product, photography, hodogrames, holograms, VR glasses, checking knowledge through various forms of quizzes will certainly be the reason for our visitors to visit the Tikveš Presentation and Education Centre next year, to participate in the presentation of natural, cultural and historical heritage through hundreds of squares of exhibition space, to walk through the forest of centuries- old oaks, and after a walk to find a rest on the bench or under the gazebo where Isabella Von Habsburg was sitting and rested, that the little children are dispersed in the playground and in the shade of the old, somewhat tired but still sumptuous king of the forest, they taste delicious drinks and local indigenous dishes.

Keywords: EU funds, education, natural heritage, historical heritage, Tikveš, Kopački rit.

/ 73 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Pustare u Baranji (8) – kategorizacija naselja koja se nazivaju pustarama

MILAN IVANOVIĆ1, DINA STOBER2 1 PANON - Institut za strateške studije, Vijenac Ivana Meštrovića 19, Osijek 2 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek, Vladimira Preloga 3, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Pustare na području Baranje nastajale su krajem prve i u drugoj polovici 19. stoljeća; građene su planski s osnovnom proizvodnom jedinicom i grupiranim stambenim objektima za: (a) namještenike, (b) radnike-nadničare i (c) sezonce- nadničare te upravnom zgradom u sklopu omanjeg parka. Baranjsko-beljske pustare jedinstvena su pojava u Hrvatskoj po svojoj ekonomskoj funkciji, demografskoj strukturi, urbanističkoj organizaciji i graditeljskom umijeću. Tijekom više stoljeća, burni politički i ekonomski procesi te ratna događanja na ovim prostorima značajno su utjecali na demografska i ekonomska kretanja u južnoj Baranji (danas dio Republike Hrvatske) što se odražavalo na upravni status i nazive naselja te broj i strukturu stanovnika. Krajem 20. i početkom 21. stoljeća - razvojem tehnologija, modernizacijom poljoprivrede i društveno-ekonomskim promjenama mnogi elementi i funkcije (prvobitnih) pustara su prevladani (postali suvišni) te su mnoge pustare napuštene i/ili su u procesu odumiranja. Državna tijela kao i lokalne samouprave (na području Baranje) nisu na ove procese odgovarajuće reagirali i procesi glede statusa pustara su prepušteni stihiji (netransparentne) privatizacije gospodarskih subjekata i njihovih osnovnih sredstava (uključujući zemljište i prirodna bogatstva). U javnom prostoru (tiskani i elektronski mediji) javlja se niz priloga koji jadikuju nad sudbinom pustara s ponekim prilogom o dobrim primjerima zaštite tradicijske i materijalne baštine na pustarama. U posljednja tri desetljeća u stručnoj literaturi postoji niz radova koja se bave povijesnim događajima, demografskim pitanjima, toponomastikom (ojkonimi, oronimi i hidronimi) i urbanističkim te graditeljskim pitanjima naselja u južnoj Baranji. Malo je (gotovo da i nema) radova koji se bave ekonomskim i sociološkim funkcijama pustara. Ovdje je važno ukazati da se u mnogim stručnim radovima - kao i u javnom prostoru - površno koristi pojam pustare pa se tako mnoge nestale i postojeće naseobine (sela, farme, ekonomije, majuri, salaši i konaci) nazivaju pustarama. To nije dobro; osim što ne odgovara objektivnom stanju ova pojava površnog korištenja pojma pustara prouzrokuje mnoge zabune u javnosti i, u osnovi, šteti društvenoj akciji i nastojanjima za revitalizaciju baranjskih pustara.

\ 74 \ Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

U ovom se radu daju prilozi za kategorizaciju nestalih i postojećih naseobina u južnoj Baranji te daje popis: (a) bivših pustara koje su dobile status sela, (b) nestalih pustara, (c) pustara u odumiranju i (d) nestalih i postojećih majura (salaša), farmi i ekonomija.

Ključne riječi: Baranja, „Belje“, naselja, farme, majuri, pustare, salaši

/ 75 / Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Farms (pustare) in Baranja (8) – categorization of settlements called farms (pustare)

MILAN IVANOVIĆ1, DINA STOBER2 1 PANON – Think Tank for Strategic Studies, Vijenac Ivana Meštrovića 19, Osijek, Croatia 2 Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Civil Engineering and Architecture, Vladimira Preloga 3, Osijek (E-mail: [email protected])

Abstract The farms (pustare)in the Baranja area were formed at the end of first and in second half of the 19th century; they were built according to plan with a basic production unit and grouped housing for: (a) employees, (b) wage-earners and (c) seasonal-wage-earners, and an administrative building within a small park. The Baranja-Belje farms (pustare) are a unique phenomenon in Croatia in terms of their economic function, demographic structure, urban organization and architectural skills. Over the centuries - turbulent political and economic processes and war events in this area have significantly affected demographic and economic trends in southern Baranja (now part of the Republic of Croatia), which reflected the administrative status and names of settlements and the number and structure of inhabitants. At the end of the 20th and the beginning of the 21st century, with the development of technology, modernization of agriculture and socio-economic changes - many elements and functions of the (original) farms (pustare) have been overcome (become redundant) and many farms (pustare) have been abandoned and/or are in the process of extinction. State bodies as well as local self-governments (in the area of ​Baranja) did not react appropriately to these processes and the processes regarding the status of farms (pustare) were left to the elements of (non-transparent) privatization of economic entities and their capital (including land and natural resources). In the public space (printing and electronic media) there are a number of articles that lament the fate of the farms (pustare) with some articles about good examples of their protection of traditional and material heritage. In the last three decades, there have been a number of papers in the professional literature dealing with historical events, demographic issues, toponymy (oronyms and hydronyms) and urban and architectural issues of settlements in southern Baranja. There are few (almost no) works dealing with the economic and sociological functions of the farms (pustare). Here it is important to point out that in many professional papers - as well as in public space - the term farms (pustare) is used incorrectly, so many missing and existing settlements (villages, farms,

\ 76 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020 working settlements, and lodgings) are called farms (pustare). That‘s not good; in addition to not corresponding to the objective situation, this phenomenon of superficial use of the term farms (pustare) causes many confusions in the public and, basically, harms social action and efforts to revitalize the Baranja farms (pustare). This paper provide contributions to the categorization of missing and existing settlements in southern Baranja and provides a list of: (a) former farms (pustare) that have been granted village status, (b) missing farms (pustare) and (c) extincted farms (pustare), (d) missing and present-day farms (pustare).

Keywords: Baranja, „Belje“, settlements, farms, pustare, lodgings

/ 77 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Pustare u Baranji (9) – Jasenovac, Mitrovac i Sokolovac

MILAN IVANOVIĆ, ZDENKO SAMARŽIJA PANON – Institut za strateške studije, Vijenac Ivana Meštrovića 19, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak U seriji priloga ‘Pustare u Baranji’ u ovom su radu obrađene pustare: Jasenovac, Mitrovac i Sokolovac (Slika 1). Cilj je ovog istraživanja prikupiti relevantne podatke o nastanku, razvoju i propadanju ovih pustara. Jasenovac (mađarski naziv: Öbölpuszta) je pustara jugoistočno od Kneževih Vinograda i danas upravno pripada Općini Kneževi Vinogradi. Hrvatski naziv je nastao od od apelativa jasen, a mađarski od imenice öböl: ‘udubina, šupljina’ i sufiksa ‘puszta’, koji označava da se radi o pustari. Pustara je utemeljena 1860. godine i u prvo vrijeme se nazivala Umajor. Mitrovac (Mitvárpuszta) je pustara južno od Kneževih Vinograda i danas pripada Općini Čeminac. Naziv pustare dolazi od osobnog imena Mitar (Dimitar) - u mađarskoj inačici djelovala je vjerojatno i pučka etimologija s riječju vár ‘utvrda, zamak’. Vlastelinstvo je ovu pustaru osnovalo oko 1870. godine. Sokolovac (Katalinpuszta) je pustara zapadno od sela Grabovac i danas pripada Općini Kneževi Vinogradi. Sokolovac se prvi put spominje u mađarskim statistikama 1890., koje navode da je 1880. imao 125 stanovnika. Pustara je nastala spajanjem dva salaša - Almas i Tapolca (naseljenih od 1860.) i u to vrijeme naziva se Rampelfold. Nakon poplave 1926. (na dan sv. Kate) mještani su u znak sjećanja preimenovali naselje u Kathalin-puszta. Sve tri pustare su ucrtane na državnoj karti (1:25000) Habsburške monarhije (1869.-1887.). U proteklom stoljeću na ovim pustarama živjelo je i radilo više stotina stanovnika (Tablica 1). Od sredine do kraja 20. stoljeća ove pustare bili su centri ratarske i stočarske proizvodnje Kombinata „Belje“, no promjene u tehnologiji poljoprivredne proizvodnje potaknule su preseljenje u veća sela i opadanje broja stanovnika na pustarama.

Ključne riječi: Baranja, Kombinat „Belje“ pustare, Jasenovac, Mitrovac, Sokolovac

\ 78 \ Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Tablica 1. Broj stanovnika pustara Jasenovac, Mitrovac i Sokolovac (1880.-2011.)

Godine* 1880. 1900. 1910. 1914. 1941. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Jasenovac ... 218 233 260 ... 800 417 421 369 235 171 95 35

Mitrovac 87 67 87 73 246 450 192 199 201 149 111 64 20

Sokolovac 125 ... 184 169 ... 569 415 398 318 101 70 55 14 *1921. i 1931. podaci su sadržani u popisu naselja Kneževi Vinogradi i Čeminac.

Slika 1. Geografski položaj pustara Jasenovac, Sokolovac i Mitrovac

/ 79 / Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Farms (pustare) in Baranja (9) – Jasenovac, Mitrovac and Sokolovac

MILAN IVANOVIĆ, ZDENKO SAMARŽIJA PANON – Think Tank for Strategic Studies, Vijenac Ivana Meštrovića 19, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract In the series of articles ‘Farms (Pustare) in Baranja’ this paper will deal with the pustare Jasenovac, Mitrovac and Sokolovac (Figure 1). The aim of this research is to collect relevant data on the origin, development and decay of these farms (pustare). Jasenovac (Hungarian name Öbölpuszta) is a pustara southeast of Kneževi Vinogradi and today administratively belongs to the Municipality of Kneževi Vinogradi. The Croatian name is derived from the appellation: jasen, and the Hungarian from the noun öböl - ‘hollow’ and the suffix puszta, which means a farm (pustara). Jasenovac was founded in 1860 and was originally called Umajor. Mitrovac (Mitvárpuszta) is pustara south of Kneževi Vinogradi and belongs to the Municipality of Čeminac. The name of the pustara comes from the personal name Mitar (Dimitar) - in the Hungarian version, the folk etymology with the word ‘vár‘ (fortress, castle) probably also worked. The manor founded this pustara around 1870. Sokolovac (Katalinpuszta) is pustara west of the Grabovac village and today belongs to the Municipality of Kneževi Vinogradi. Sokolovac was first mentioned in Hungarian statistics in 1890, which state that in 1880 it had 125 inhabitants. The pustara was created by merging two farms - Almas and Tapolca (inhabited since 1860) and at that time it was called Rampelfold. After the flood of 1926 (on St. Kate’s Day), the locals renamed the settlement Kathalin-puszta in memory. All three farms are marked on the state map (1:25000) of the Habsburg Monarchy (1869- 1887). In the past century, hundreds of inhabitants lived and worked in pustara (Table 1). From the middle to the end of the 20th century, these farms (pustara) were important centers of field and livestock production of the “Belje” holding, but changes in the technology of agricultural production initiated the process of moving to larger villages ad decrease of the population at farms (pustara).

Keywords: Baranja, farms, pustare, Jasenovac, Mitrovac, Sokolovac, „Belje“

\ 80 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Table 1. Population at farms Jasenovac, Mitrovac and Sokolovac (1880-2011)

Years * 1880 1900 1910 1914 1941 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011

Jasenovac ... 218 233 260 ... 800 417 421 369 235 171 95 35

Mitrovac 87 67 87 73 246 450 192 199 201 149 111 64 20

Sokolovac 125 ... 184 169 ... 569 415 398 318 101 70 55 14 *In years 1921 and 1931, data are contained in census of the settlements of Kneževi Vinogradi and Čeminac.

Figure 1. Geographical position of farms (pustara) Jasenovac, Sokolovac and Mitrovac

/ 81 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Pustare u Baranji (10) – Sudaraž, Širine i Zeleno Polje

MILAN IVANOVIĆ, FRANJO AMBROŠ PANON - Institut za strateške studije, Vijenac Ivana Meštrovića 19, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak U seriji priloga ‚Pustare u Baranji‘ u ovom su radu obrađene tri pustare: Sudaraž, Širine i Zeleno Polje (Slika 1.) Cilj je ovog istraživanja prikupiti relevantne podatke o nastanku, razvoju i propadanju ovih pustara. Sudaraž (mađarski naziv Szudarázs) je pustara jugozapadno od Belog Manastira, na 92 m n/v i danas upravno pripada Općini Petlovac. Mađarski naziv je zabilježen u starijem obliku Szederes (‚szeder‘ = kupina), a hrvatski naziv je izveden je iz mađarskog. Oko 1860. vlastelinstvo je osnovalo ovu pustaru na mjestu gdje je ranijih godina (1691.) bilo napušteno naselje. Širine (Braidaföld), pustara zapadno od Belog Manastira, na 94 m n/v, danas pripada Općini Petlovac. Mađarski naziv naselja je prema prezimenu Braida, nekadašnjeg nadstojnika pustare. Hrvatski naziv: Širine, nastao je vjerojatno preko njemačke pučke etimologije od pridjeva ‚breit‘ = širok. Širine je 1863. utemeljio maršal Braid koji je bio guverner vlastelinstva. Zeleno Polje (Szentistvánpuszta) je pustara sjeverozapadno od Petlovca. Mađarski naziv je patrocinij prema imenu obližnjeg Petlovca (Baranyaszentistván), a hrvatski naziv izveden je prema opisu predjela. Zeleno Polje je bila početna stanica uskotračne beljske željeznice (građena od 1906. do 1915.) koja je povezivala sve značajnije proizvodne kapacitete vlastelinstva - od ove pustare preko Belog Manastira, Brestovca, Jasenovca, Mirkovca, Sokolovca i Zlatne Grede s pristaništem Kazuk na Dunavu. Godine 1957. Kombinat „Belje“ donosi odluku o postupnom ukidanju 120 km ove željeznice (zbog nerentabilnosti) i taj proces je završen 1962. godine. U proteklom stoljeću na ovim pustarama živjelo je i radilo više stotina stanovnika (Tablica 1). Od sredine do kraja 20. stoljeća ove pustare bile su centri ratarske i stočarske proizvodnje Kombinata „Belje“, no promjene u tehnologiji poljoprivredne proizvodnje pokrenule su proces preseljenja u veća sela i opadanje broja stanovnika pustara.

Ključne riječi: Baranja, Kombinat „Belje“, pustare, Sudaraž, Širine, Zeleno Polje

\ 82 \ Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Tablica 1. Broj stanovnika pustara Sudaraž, Širine i Zeleno Polje (1869.-2011.)

Godine 1869. 1890. 1900. 1910. 1914. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Sudaraž* ...... 108 141 ...... 270 285 240 261 0 0 0 0 Širine* 121 ... 194 190 151 ...... 357 322 306 311 219 170 86 58 Zeleno ...... 30 ...... 358 278 252 277 178 122 80 42 Polje** * broj stanovnika 1880., 1921. i 1931 uključen u naselje Beli Manastir i ** Petlovac

Slika 1. Geografski položaj pustara Sudaraž, Širine i Zeleno Polje

/ 83 / Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Farms (pustare) in Baranja (10) – Sudaraž, Širine and Zeleno Polje

MILAN IVANOVIĆ, FRANJO AMBROŠ PANON – Think Tank for Strategic Studies, Vijenac Ivana Meštrovića 19, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract In the series of articles ‚Farms (pustare) in Baranja‘ this paper will deal with pustare Sudaraž, Širine and Zeleno Polje (Figure 1). The aim of this research is to collect relevant data on the origin, development and decay of these farms (pustare). Sudaraž (Hungarian name Szudarázs) is a farms (pustara) southwest of the town Beli Manastir, at altitude of 92 m, and today administratively belongs to the Municipality of Petlovac. The Hungarian name is recorded in older form as Szederes (‚szeder‘ = blackberry), and Croatian name is derived from Hungarian. Around 1860, the manor founded this pustara on the site where in earlier years (1691) there was an abandoned settlement. Širine (Braidaföld) is a pustara west of Beli Manastir, at altitude of 94 m, and today belongs to the Municipality of Petlovac. Hungarian name is given after the surname Braida, former superintendent of the pustara. The Croatian name: Širine, originated probably through the German folk etymology from the adjective ‚breit‘ = wide. Širine pustara was founded in 1863 by Marshal Braid who was governor of the manor. Zeleno Polje (Szentistvánpuszta) is a pustara northwest of Petlovac. Hungarian name is patrocinium after the name of nearby Petlovac (Baranyaszentistván), and Croatian name is derived from description of the landscape. Zeleno Polje was the starting station of the narrow- gauge Belje railway (built from 1906 to 1915), which connected all significant production capacities of the estate, from this farms through Beli Manastir, Brestovac, Jasenovac, Mirkovac, Sokolovac, Zlatna Greda with the port of Kazuk on the Danube River. In 1957 „Belje“ holding made a decision on gradual abolition of 120 kilometers of this railway due to unprofitability, and that process was completed in 1962. In the past century, hundreds of inhabitants lived and worked in these farms (Table 1). From the middle to the end of the 20th century, these farms (pustara) were important centers of field and livestock production of the „Belje“ holding, but changes in the technology of agricultural production initiated the process of moving to larger villages ad decrease of the population at farms (pustara).

Keywords: Baranja, „Belje“ holding, farms, pustare, Sudaraž, Širine, Zeleno Polje

\ 84 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Table 1. Population at farms (pustara) Sudaraž, Širine i Zeleno Polje (1869.-2011.)

Years 1869 1890 1900 1910 1914 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011

Sudaraž* ...... 108 141 ...... 270 285 240 261 0 0 0 0 Širine* 121 ... 194 190 151 ...... 357 322 306 311 219 170 86 58 Zeleno ...... 30 ...... 358 278 252 277 178 122 80 42 Polje** * broj stanovnika 1880., 1921. i 1931 uključen u naselje Beli Manastir i ** Petlovac

Figure 1. Geographical position of farms (pustara) Sudaraž, Širine and Zeleno Polje

/ 85 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Pustare u Baranji (11) – nestale i napuštene pustare na području Baranje (istok)

MILAN IVANOVIĆ1, ANTUN MATIĆ2 1 PANON - Institut za strateške studije, Vijenac Ivana Meštrovića 19, Osijek 2 Nekadašnji stanovnik nestale pustare Bodorfok (E-mail: [email protected])

Sažetak Pustara je “prostrano zemljište koje se ne obrađuje već služi za stočarstvo, konjogojstvo i uzgoj svinja na otvorenom”. Naziv ‚pustara‘ je slavenizirana mađarska riječ “puszta”, a označava prostranu ravnicu. Krajem 18. i u 19. st. na području Baranje osnivane su pustare kao posebne proizvodne gospodarsko- socijalne zajednice za poljoprivrednu proizvodnju i sječu šuma. Krajem 19. i u prvoj polovici 20. st. pustare se grade kao urbanistički planirana ruralna naselja. Ova vrsta naselja u Baranji je u izumiranju zbog više socio-ekonomskih razloga; vremenom nestaju i padaju u zaborav. U seriji priloga ‚Pustare u Baranji‘ u ovom su radu obrađene pustare: Brestovac, Brod-pustara, Buziglica, Đelekert, Eblin, Gétapuszta, Kazuk, Kovač pustara, Krčevine, Njergeš, Pjeskovi, Topolik, Trokut, Selešat i Šebešir. U tiskanim medijima (dnevnici i tjednici) i različitim elektronskim medijima (Internet portali jedinica lokalne samouprave, radio i TV prilozi), a počesto i u nekim stručnima radovima (časopisi i knjige) može se pronaći na desetke (naseljenih) lokacija na području Baranje koje se često nekritički naziva pustarama. Cilj je ovog istraživanja prikupiti relevantne podatke o nastanku, razvoju i propadanju tzv. „pravih“ pustara te ukazati na one nazive lokacija koj se odnose na pustare.

Ključne riječi: Baranja, Kombinat „Belje“, majur, pustara, salaš

\ 86 \ Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Slika 1 Satelitski snimak lokacija Selešat i Kovač pustare

/ 87 / Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Farms (pustare) in Baranja (11) – missing and abandoned farms (pustare) in the area of Baranja (East)

MILAN IVANOVIĆ1, ANTUN MATIĆ2 1 PANON – Think Tank for Strategic Studies, Vijenac Ivana Meštrovića 19, Osijek, Croatia 2 Former inhabitant of the missing farm (pustara) Bodorfok (E-mail: [email protected])

Abstract Pustara is „vastland that is not cultivated but used for livestock, horse breeding and outdoor pig breeding.“ The name ‚pustara‘ is the Slavicized Hungarian word „puszta“, meaning a vast plain. At the end of the 18th and in the 19th century, farms (pustare) were established in the area of ​Baranja as special productive economic and social communities for agricultural production and forest cutting. At the end of the 19th and in the first half of the 20th century, farms (pustare) were built as urban planning rural settlements. This type of settlement in Baranja is endangered for several socio-economic reasons; over time they disappear and fall into oblivion. In the series of articles ‚Farms (Pustare) in Baranja‘, this paper will deal with the farms (pustare): Brestovac, Brod-pustara, Buziglica, Đelekert, Eblin, Gétapuszta, Kazuk, Kovač pustara, Krčevine, Njergeš, Pjeskovi, Topolik, Trokut, Selešat and Šebešir. In the printing media (daily and weekly newspapers) and various electronic media (Internet portals of local governments, radio and TV reports), and often in some professional papers (magazines and books) can be found a dozens (populated) locations in the area of ​Baranja, which are often uncritically called farms (pustare). The aim of this research is to collect relevant data on the origin, development and decay of the so called „real“ farms (pustare) and to indicate the names of the locations that are not related to Farms (pustare).

Keywords: Baranja, „Belje“ holding, farms, pustara

\ 88 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Figure 1. Satellite image of Selešat and Kovač farms (pustara)

/ 89 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Pustare u Baranji (12) – nestale i napuštene pustare na području Baranje (zapad)

MILAN IVANOVIĆ1, ANTUN MATIĆ2 1 PANON - Institut za strateške studije, Vijenac Ivana Meštrovića 19, Osijek 2 Nekadašnji stanovnik nestale pustare Bodorfok (E-mail: [email protected])

Sažetak Pustara je “prostrano zemljište koje se ne obrađuje već služi za stočarstvo, konjogojstvo i uzgoj svinja na otvorenom”. Naziv ‚pustara‘ je slavenizirana mađarska riječ “puszta”, a označava prostranu ravnicu. Krajem 18. i u 19. st. na području Baranje osnivane su pustare kao posebne proizvodne gospodarsko- socijalne zajednice za poljoprivrednu proizvodnju i sječu šuma. Krajem 19. i u prvoj polovici 20. st. pustare se grade kao urbanistički planirana ruralna naselja. Ova vrsta naselja u Baranji je u izumiranju zbog više socio-ekonomskih razloga; vremenom nestaju i padaju u zaborav. U seriji priloga ‚Pustare u Baranji‘ u ovom su radu obrađene pustare: Brod-pustara, Buziglica, Ćirina Ada, Gétapuszta, Karaševo, Krčevine, Malo Kneževo, Pjeskovi i Topolik. U tiskanim medijima (dnevnici i tjednici) i različitim elektronskim medijima (Internet portali jedinica lokalne samouprave, radio i TV prilozi), a počesto i u nekim stručnima radovima (časopisi i knjige) može se pronaći na desetke (naseljenih) lokacija na području Baranje koje se često nekritički naziva pustarama. Cilj je ovog istraživanja prikupiti relevantne podatke o nastanku, razvoju i propadanju tzv. „pravih“ pustara te ukazati na one nazive lokacija koj se odnose na pustare.

Ključne riječi: Baranja, Kombinat „Belje“, majur, pustara, salaš

Slika 1 Satelitski snimak lokacije pustare Topolik

\ 90 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Farms (pustare) in Baranja (12) – missing and abandoned farms (pustare) in the area of Baranja (West)

MILAN IVANOVIĆ1, ANTUN MATIĆ2 1 PANON – Think Tank for Strategic Studies, Vijenac Ivana Meštrovića 19, Osijek, Croatia 2 Former inhabitant of the missing farm (pustara) Bodorfok (E-mail: [email protected])

Abstract Pustara is „vastland that is not cultivated but used for livestock, horse breeding and outdoor pig breeding.“ The name ‚pustara‘ is the Slavicized Hungarian word „puszta“, meaning a vast plain. At the end of the 18th and in the 19th century, farms (pustare) were established in the area of ​Baranja as special productive economic and social communities for agricultural production and forest cutting. At the end of the 19th and in the first half of the 20th century, farms (pustare) were built as urban planning rural settlements. This type of settlement in Baranja is endangered for several socio-economic reasons; over time they disappear and fall into oblivion. In the series of articles ‚Farms (Pustare) in Baranja‘, this paper will deal with the farms (pustare): Brod-pustara, Buziglica, Ćirina Ada, Gétapuszta, Karaševo, Krčevine, Malo Kneževo, Pjeskovi i Topolik. In the printing media (daily and weekly newspapers) and various electronic media (Internet portals of local governments, radio and TV reports), and often in some professional papers (magazines and books) can be found a dozens (populated) locations in the area of ​Baranja, which are often uncritically called farms (pustare). The aim of this research is to collect relevant data on the origin, development and decay of the so called „real“ farms (pustare) and to indicate the names of the locations that are not related to Farms (pustare).

Keywords: Baranja, „Belje“ holding, farms, pustara

Figure 1. Satellite image of Topolik farm (pustara)

/ 91 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Pustare u Baranji (13) – prilozi za koncept opstanka

MILAN IVANOVIĆ1, FRANJO AMBROŠ1, DINA STOBER2, ZDENKO SAMARŽIJA1 1 PANON - Institut za strateške studije, Vijenac Ivana Meštrovića 19, Osijek 2 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek, Vladimira Preloga 3, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak U seriji radova ‚Pustare u Baranji‘ na simpoziju Kopački Rit“ (2017.- 2020.) obrađene su 32 baranjska naselja koja nazivamo pustarama: Bodorfok, Brestovac, Brod-pustara, Busklica (Buziglica). Ciglana, Ćirina Ada, Đelekert, Eblin, Gétapuszta, Jasenovac (Öbölpuszta), Karaševo, Kazuk, Kozjak (Keskenyerdő), Krčevine, Malo Kneževo (Hatvan), Mitrovac (Mitvárpuszta), Mirkovac (Frigyesföld), Njergeš (Nyergespuszta), Pjeskovi, Podunavlje (Dunaipuszta), Tikveš (Tököspuszta), Topolik, Trokut, Szeleshat, Sokolovac (Katalinpuszta), Sudaraž (Szudarázs), Šebešir, Širine (Braidaföld), Šumarina (Benge), Zeleno Polje (Szentistván puszta) i Zlatna Greda (Bokroshàtpuszta). U tim interdisciplinarnim istraživanjima prikupljeni su relevantni podaci o povijesnom okviru nastanka i razvoja ovih pustara; vrijeme nastajanja, kretanje broja stanovnika i privredne aktivnosti, komunalni standard i kvaliteta života te razlozi napuštanja (i nestajanja) mnogih od navedenih pustara. Na temelju ovih razmatranja načinjen je prijedlog nove kategorizacije ovih naselja od kojih su mnoga pogrešno nazivana pustarama. Pustare su osnivane krajem 19. stoljeća i gotovo 120 godina bile su mjesto života i rada više tisuća stanovnika Baranje (iz više etničkih skupina). Na tim lokacijama bile su farme, peradarnici i ribnjaci, ratarski pogoni i pogoni za preradu prehrambenih proizvoda, skladišta, garaže i strojarske radionice - koje funkcionirale u poslovnom sistemu „Belja“ (vlastelinstvo - državno dobro - industrijsko-poljoprivredni kombinat). U posljednjih 50-ak godina u procesima: (a) modernizacije poljoprivredne proizvodnje (1960-2000.) i (b) netransparentne post-socijalističke tranzicije (2000-2010.) s isključivo privatnom profitnom logikom poslovanja (bez uvažavanja društvenog interesa), na pustarama su obustavljene mnoge proizvodnje, stanovništvo raseljeno te mnogi stambeni i gospodarski objekti zapušteni ili srušeni. U posljednjih 10-ak godina u realizaciji je više poslovnih i infrastrukturnih projekata koji su u funkciji lokalnog razvoja i korištenja prirodnih potencijala, ali je malo nastojanja na očuvanju i/ili revitalizaciji (bar važnijih) pustara. Cilj je ovoga rada: (a)

\ 92 \ Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020. načiniti sintezu nalaza dosadašnjih istraživanja, (b) ukazati na potrebu očuvanja tradicijske i industrijske baštine te (c) predložiti modele kojima bi se omogućio opstanak nekih od baranjskih pustara. U zaključku se predlaže pokretanje EU makro-projekta „Revitalizacija baranjskih pustara“ te utemeljenje Konzorcija istraživačkjih organizacija i tijela baranjskih lokalnih samoprava te Osječko- baranjske županije, koji bi usklađivao postojeće i buduće (a) istraživačko-razvojne projekte, (b) planove razvoja lokalnih zajednica, (c) privatne poslovne inicijative, (d) planove djelovanja javnih ustanova, a sve u svrhu revitalizacije određenog broja pustara. Na taj način bi se pozitivno i transprarentno utjecalo na: a) održivo, racionalno i društveno korisno korištenje prirodnih resursa Baranje, b) postavljanje objektivnih okvira privrednog poslovanja i razvoja i c) stvaranje uvjeta koji bi pridonosili demografskoj obnovi na području Baranje.

Ključne riječi: Baranja, kombinat Belje, pustare, revitalizacija, tradicijska baština

/ 93 / Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Farms (pustare) in Baranja (13) - appendices to the concept of survival

MILAN IVANOVIĆ1, FRANJO AMBROŠ1, DINA STOBER2, ZDENKO SAMARŽIJA1 1 PANON – Think Tank for Strategic Studies, Vijenac Ivana Meštrovića 19, Osijek, Croatia 2 Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Civil Engineering and Architecture, Vladimira Preloga 3, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract In the series of papers ‚Pustare u Baranji‘ at the symposium Kopački Rit (2017-2020), 32 Baranja settlements that we call ‚pustara‘ were processed: Bodorfok, Brestovac, Brod-pustara, Busklica (Buziglica). Ciglana, Ćirina Ada, Đelekert, Eblin, Gétapuszta, Jasenovac (Öbölpuszta), Karaševo, Kazuk, Kozjak (Keskenyerdő), Krčevine, Malo Kneževo (Hatvan), Mitrovac (Mitvárpuszta), Mirkovac (Frigyeszöšöldyer, Podunavlje (Dunaipuszta), Tikveš (Tököspuszta), Topolik, Trokut, Szeleshat, Sokolovac (Katalinpuszta), Sudaraž (Szudarázs), Šebešir, Širine (Braidaföld), Šumarina (Benge), Zeleno Polje (Sztazátánpus. Relevant data on the historical framework of the origin and development of these pustara were collected in these interdisciplinary research; time of formation, population and economic activity, communal standard and quality of life, and reasons for leaving (and disappearing) many of these deserts. Based on these considerations, a proposal was made for a new categorization of these settlements, many of which were mistakenly called wastelands. The pustara (farms) were founded at the end of the 19th century and for almost 120 years were the place of life and work of thousands of inhabitants of Baranja (from several ethnic groups). At these locations there were farms, poultry houses and fishponds, farm plants and food processing plants, warehouses, garages and mechanical workshops - which functioned in the business system „Belje“ (manor - state property - industrial-agriculturalcholding). In the last 50 years or so in the processes of: (a) modernization of agricultural production (1960-2000), and (b) non-transparent post-socialist transition (2000- 2010) with exclusively private profit logic of business (without respect for social interest), many productive activities were suspended at pustara, the population is displaced, and many residential and commercial buildings abandoned or demolished. In the last 10 years, several business and infrastructure projects have been implemented, which are in the function of local development and use of natural potentials - but there is little effort to preserve and/or revitalize (at least important) farms-pustare. The aim of this paper is: (a) to synthesize the

\ 94 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020 findings of previous research, (b) to point out the need to preserve traditional and industrial heritage, and (c) to propose models that would enable the survival of some of the Baranja farms-pustare. In conclusion, it is proposed to launch the EU macro-project „Revitalization of Baranja farms-pustare“ and the establishment of a Consortium of research organizations and bodies of Baranja local governments and Osijek-Baranja County, which would coordinate existing and future: (a) research and development projects, (b) development plans. local communities, (c) private business initiatives, (d) action plans of public institutions, all with regard to the revitalization of a number of farms-pustare. In this way, the following would be positively and transparently affected: a) sustainable, rational and socially useful use of natural resources of Baranja, b) setting objective frameworks for economic business and development, and c) creating conditions that would contribute to demographic renewal in Baranja.

Keywords: Baranja, Belje holding, farms-pustare, revitalization

/ 95 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Kondicijski indeks introducirane babuške (Carassius gibelio Bloch, 1782) u Parku prirode „Kopački rit“

DINKO JELKIĆ, ANĐELKO OPAČAK, SINIŠA OZIMEC, RAS LUŽAIĆ Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Svrha ove studije bila je ispitati Fultonov kondicijski indeks (K) babuške, Carassius gibelio (Bloch, 1782) u Parku prirode „Kopački rit“ u Hrvatskoj. Kondicijski indeks je široko korišteni alat, važan za istraživanja u biologiji riba i održivom upravljanju te se često koristi za utvrđivanje odgovora specifičnog organizma na određeni čimbenik. Babuška je bentopelagična i omnivorna vrsta ribe koja je hrani detritusom, zooplanktonom, zoobentosom i makrofitima. Introducirana je u Europu iz Azije te se od tada proširila diljem Europe. Babuška ima neuobičajenu toleranciju na širok spektar ekoloških uvjeta zbog čega može vrlo lako postati dominantna vrsta u stajaćim i sporo-tekućim vodama. Uzorkovanje je obavljeno tijekom devet mjeseci, od rujna 2017. do studenog 2017. te od veljače 2018. do srpnja 2018. Ukupno je ulovljen 481 primjerak te im je izmjerena totalna dužina, standardna dužina, visina tijela i masa tijela. Fultonov kondicijski indeks (K = 100 W/L3) je izračunat kako bi se procijenila kondicija babuške u različitim aktivnostima tijekom sezone unutar zaštićenog područja Kopačkog rita. Prosječan Fultonov kondicijski indeks (K) tijekom devet mjeseci bio je izračunat kao 1,738 za mužjake i 1,778 za ženke, ali je pokazivao jasnu sezonsku varijabilnost. Reprodukcija babuške preklapa se s reprodukcijskim ciklusom šarana te počinje krajem travnja. Minimalne vrijednosti Fultonovog kondicijskog indeksa za babušku utvrđene su u svibnju i lipnju (mužjaci 1,61 ± 0,15; 1,64 ± 0,14 te ženke: 1,66 ± 0,25; 1,61 ± 0,18), nakon mrijesta. Mrijest je fizički zahtjevna aktivnost koja uključuje proizvodnju gonada crpeći energetske rezerve što ostavlja ribu u lošoj kondiciji. Međutim, ljeto je optimalno za rast i hranjenje, stoga je kondicijski indeks popravljen u srpnju (mužjaci: 1,69 ± 0,25; ženke: 1,75 ± 0,20) i nastavlja rasti do zime, kada je dostigao vrhunac u listopadu i ranom studenom (mužjaci: 1,91 ± 0,29; 1,93 ± 0,31; ženke: 1,93 ± 0,35; 1,96 ± 0,21). Tijekom zime, babuška ulazi u fazu anabioze te ulazi u sljedeću sezonu s nižom kondicijom nego u jesen. Fultonov kondicijski indeks za mužjake u veljači iznosio je 1,75 ± 0,28 te 1,80 ± 0,27 kod ženki.

Ključne riječi: Fultonov kondicijski indeks, slatkovodne ribe, babuška, Kopački rit

\ 96 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Condition factor of introduced Prussian Carp (Carassius gibelio Bloch, 1782) in Nature Park Kopački rit

DINKO JELKIĆ, ANĐELKO OPAČAK, SINIŠA OZIMEC, RAS LUŽAIĆ Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract The objective of the study was to examine the Fulton’s condition factor (K) of Prussian Carp, Carassius gibelio (Bloch, 1782) from Nature Park Kopački rit in Croatia. Condition factor is widely used tool, important in studying fish biology and sustainable management and often used to record a response of a specific organism toward a particular factor. Prussian Carp is a benthopelagic and omnivorous fish that feeds on detritus, zooplankton, zoobenthos and macrophytes. It was introduced into Europe from Asia and has since become widely distributed throughout Europe. Prussian Carp has unusual tolerance of a wide spectrum of ecological conditions wherefore it can easily become one of the dominant species in stagnant and slow-running waters. The sampling was conducted for nine months, from September 2017 to November 2017 and from February 2018 to July 2018. A total of 481 fish individuals were caught and measured for the total length, standard length, body height and body weight. The Fulton’s condition factor (K = 100 W/L3) was calculated to assess the condition of the Prussian Carp at different activities over season within protected area of Kopački rit. The mean Fulton’s condition factor (K) for nine months was calculated as 1.738 for males and 1.778 for females, but it exhibits a clear seasonal variability. Prussian Carp reproduction overlaps with the reproduction cycle of Common Carp, it starts at the end of the April. For Prussian Carp the minimum values of Fulton’s condition factor were recorded in May and June (males: 1.61 ± 0.15; 1.64 ± 0.14 and females: 1.66 ± 0.25; 1.61 ± 0.18), after the spawning had occurred. Spawning is physically demanding activity which involves the production of gonads by drawing on energy reserves which leaves fish in poor condition. However, summer is optimal for growing and feeding activity, so condition factor was improved in July (males: 1.69 ± 0.25, females: 1.75 ± 0.20) and it progress to increase prior to winter, when it peaks in October and early November (males: 1.91 ± 0.29; 1.93 ± 0.31, females 1.93 ± 0.35; 1.96 ± 0.21). During winter, Prussian Carp enters into the anabiosis phase end enters in next season under lower condition then in the autumn. The Fulton’s condition factor for males in February was 1.75 ± 0.28 and 1.80 ± 0.27 for females.

Key words: Fulton’s condition factor, reshwater fisher. Prussian Carp, Kopački rit

/ 97 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Zdravstvena funkcija periurbanih šuma u zaštićenim područjima – Procjena energetskih kapaciteta planinarskih staza Parka prirode Medvednica

MARTINA JURJEVIĆ VARGA¹, MARIO KASOVIĆ², MARINA POPIJAČ¹, MARTINA BELOVIĆ KELEMEN¹ ¹ Javna ustanova „Park prirode Medvednica“, Bliznec 70, Zagreb ² Triatlon klub „Maksimir“, Barutanski ogranak V 17, Zagreb (E-mail: [email protected])

Sažetak U sklopu projekta Poticanje inovacija u uslugama šumskih ekosustava u Europi (SINCERE), iz EU programa Obzor 2020, Javna ustanova „Park prirode Medvednica“ provodi projekt vrednovanja zdravstvene usluge šumskih ekosustava Medvednice. Za potrebe projekta provedeno je pilot istraživanje procjene energetskih kapaciteta planinarskih staza Parka prirode Medvednica (PPM). Primarni cilj istraživanja je prikupiti informacije o razini aktivacije energetskih kapaciteta za zdravlje korisnika, a sekundarni cilj je utvrditi razlike upražnjavanja tjelesne aktivnosti na dvije najposjećenije planinarske staze. Protokol za dijagnostiku opterećenja energetskih kapaciteta ispitanika prilikom testiranja obuhvatio je labaratorijsko i terensko testiranje spiroergonomskom metodom – metoda koja omogućava analizu izmjene respiratornih plinova u svakom pojedinom udahu. Za labaratorijsko mjerenje koristila su se dva sofisticirana spiroergonomska sustava. Ispitanik nosi masku za disanje tese plinovi usmjeravaju i vode kroz senzore. Parametri za procjenu opterećenja energetskih kapaciteta: razlika u nadmorskoj visini, udaljenost, vrijeme, ukupna energetska potrošnja, brzina hodanja, frekvencija srca, dišni volumen, frekvencija disanja, minutna ventilacija, maksimalni i relativni primitak kisika. Rezultati istraživanja baziraju se na plućnoj ventilaciji koju opisuju parametri volumen i frekvencija disanja, minutna ventilacija, maksimalni i relativni primitak kisika. Neki od najvažnijih razloga dolazaka u PPM su svježi zrak, boravak u prirodi, sport i rekreacija. Na svijetu ne postoje dvije identične planinarske staze i ovim smo istraživanjem utvrdili razlike dviju najposjećenijih planinarskih staza (Bikčevićeva i Leustekova). Bikčevićeva staza iako znatno kraća svojim intenzitetom i zahtjevnošću značajno više aktivira srčano žilni sustav, povećani su parametri plućne ventilacije što doprinosi unosu kvalitetnog zraka bez utjecaja štetnih čestica koje možemo evidentirati u urbanim sredinama što je dodatna kvaliteta bavljenja tjelesnom aktivnošću u prirodnom i zdravom okruženju. Za razliku od Bikčevićeve,

\ 98 \ Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Leustekova staza značano više uključuje energetske mehanizme odnosno potroši se više vrijednosti bazalnog metabolizma što je interesantan podatak za osobe koje paze na unos energije i energetsku potrošnju. Dobivene vrijednosti moguće je iskoristiti u planiranju sportsko-rekreativnih aktivnosti te kao vrijedan podatak dobrobiti konzumiranja prirodnih resursa PPM.

Ključne riječi: usluge šumskih ekosustava, SINCERE, energetski kapacitet, tjelesna aktivnost, zdravlje

/ 99 / Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

The health function of peri-urban forests in protected areas – Assessment of hiking trails energy capacity in Nature Park Medvednica

MARTINA JURJEVIĆ VARGA¹, MARIO KASOVIĆ², MARINA POPIJAČ¹, MARTINA BELOVIĆ KELEMEN¹, ¹ Public Institution „Nature Park Medvednica“, Bliznec 70, Zagreb, Croatia ² Triathlon Club „Maksimir“, Barutanski ogranak V 17, Zagreb, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract Public Institution „Nature Park Medvednica” conducts research Understanding the health functions of peri-urban PA forests and payments for ecosystem services (PES) as part of the project Spurring INnovations for forest eCosystem sERvices in Europe (SINCERE). For the research purpose, a pilot study was conducted to assess the energy capacity of the hiking trails of the Medvednica Nature Park (NPM). The primary goal of the research was to collect information on the level of activation of energy capacities for the health, and the secondary goal was to determine the differences in physical activity on the two most visited hiking trails. The protocol for diagnosing examinees load of energy capacities during the testing included laboratory and field testing using the spiroergonomic method - a method that enables the analysis of the exchange of respiratory gases in each individual breath. Two sophisticated systems were used for the laboratory testing. The subject wears a breathing mask and the gases are directed and managed through the sensors. Parameters for estimating the load of energy capacities: difference in altitude, distance, time, total energy consumption, walking speed, heart rate, respiratory volume, respiratory rate, minute ventilation, maximum and relative oxygen intake.The research results are based on the pulmonary ventilation described by the following parameters: volume and breathing frequency, minute ventilation and relative oxygen intake. Some of the most important reasons for visiting NPM are fresh air, enjoying nature, sports and recreation. There are no two identical hiking trails in the world and with this research we have determined the differences between the two most visited hiking trails (Bikčevićeva and Leustekova). Although Bikčević’s trail is much shorter in its intensity and complexity, it activates the cardiovascular system significantly more, the parameters of pulmonary ventilation are increased, which contributes to the intake of quality air without the impact of harmful particles that can be recorded in urban areas. Unlike Bikčević’s, Leustek’s trail significantly involves more energy mechanisms, ie more values of basal metabolism are consumed, which is an interesting

\ 100 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020 fact for people who pay attention to energy intake and energy consumption. The obtained values can be used in the planning of sports and recreational activities and as valuable data on the benefits of consuming NPM natural resources.

Keywords: forest ecosystem services, SINCERE, energy capacity, body activity, health

/ 101 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Očuvanje krajobraznih vrijednosti prilikom planiranja turizma na području Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje

ANA KNEŽEVIĆ1, SONJA BUTULA2, DORA TOMIĆ RELJIĆ2 1 Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju, Zavod za zaštitu prirode i krajobraz, Trg senjskih uskoka 1-2, Zagreb 2 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost, Svetošimunska cesta 25, Zagreb (E-mail: [email protected], [email protected], [email protected])

Sažetak Ovaj rad bavi se istraživanjem mogućnosti razvoja turizma na području Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje s ciljem unapređenja kvalitete života lokalnog stanovništva te veće mogućnosti zaposlenja, ne ugrožavajući pritom temeljne vrijednosti krajobraza tog područja. Deskriptivnom analizom došlo se do postojećeg stanja krajobraza te postojeće turističke ponude i infrastrukture. U nastavku rada utvrđene su i vrijednosti krajobraza sagledavajući prostor Parka u cjelini. Na temelju rezultata dobivenih prethodnim analizama i dobrim primjerima tipova turističkih djelatnosti u zaštićenim područjima, te istraženih stavova posjetitelja i zaposlenika Parka, predložen je odgovarajući tip turističke djelatnosti za istraživano područje. Odabrane su upravo te dvije skupine ispitanika jer bez njih razvoj turizma nije moguć. Posjetitelji su krajnji korisnici tog prostora, a zaposlenici Javne ustanove sudjeluju u izradi, ali i provedbi Plana upravljanja. Većina ispitanih posjetitelja odabrala je sportsko-rekreacijski turizam kao odgovarajuću aktivnost na koju bi se Park prirode Žumberak- Samoborsko gorje trebao usmjeriti. Na temelju tog rezultata analizirane su lokacije za sportsko-rekreacijsku namjenu u prostorno planskoj dokumentaciji te je kroz model ranjivosti kvaliteta krajobraza ispitana uspješnost njihovog smještaja u prostoru. Za zone Kravljak i Plešivica, gdje je analizom utvrđeno da je ranjivost kvaliteta krajobraza visoka, predložene su neke od mjera zaštite s ciljem omogućavanja razvoja područja istovremeno čuvajući vrijednosti prostora. Za zone: Eko-selo Žumberak, Okić i jahački centar Japetić, pokazalo se da je ranjivost kvaliteta krajobraza iznimno visoka te da su ta područja veoma osjetljiva na budući razvoj turizma. Stoga se predlaže da se za te aktivnosti pronađu nove lokacije kako bi se opterećenje na postojeće zone smanjilo i time sačuvale kvalitete. Kako bi se pronašlo rješenje za te aktivnosti, ali i za sveobuhvatan razvoj turizma na području Parka, potrebno je u daljnjim istraživanjima izraditi cjeloviti plan razvoja turizma. Pri tome je nužno u planerski proces uključiti sve dionike u

\ 102 \ Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020. prostoru te ispitati prepoznati potencijal za razvoj sportsko-rekreacijskog turizma. Koristeći analizu pogodnosti potrebno je odrediti odgovarajući smještaj u prostoru za taj tip turizma, kako bi se područje Parka ravnomjerno razvijalo uz očuvanje temeljnih vrijednosti tog područja.

Ključne riječi: turizam u zaštićenim područjima, krajobrazna analiza, ranjivost krajobraza, posjetitelji, Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje

/ 103 / Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Preservation of landscape values during the planning of tourism in the area of Nature Park Žumberak - Samoborsko gorje

ANA KNEŽEVIĆ1, SONJA BUTULA2, DORA TOMIĆ RELJIĆ2 1 Oikon Ltd. - Institute of Applied Ecology, Department of Nature Protection and Landscape Architecture, Trg senjskih uskoka 1-2, Zagreb, Croatia 2 University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Ornamental Plants, Landscape Architecture and Garden Art, Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Croatia (E-mail: [email protected], [email protected], [email protected])

Abstract The subject of this paper is research on possibilities of the tourism development within the area of Nature Park Žumberak-Samoborsko gorje, in order to improve the quality of local inhabitants’ life and provide better job opportunities, without compromising the fundamental value of the area. First, the existing condition of the landscape, as well as the tourist offer and the infrastructure of that area, were determined and described. In continuation, the values of the landscape were also determined by considering the Park space as a whole. Based on the analysis of collected data and good examples of tourist activities in protected areas, as well as a survey of visitors and Park employee opinions, the appropriate type of tourist activity was recommended for the researched area. These two survey groups were chosen because without them the development of tourism is not possible. Visitors are final users of that space, and Public institution employees participate in development, as well as in the implementation of the Management Plan. A majority of the surveyed visitors chose sport and recreational tourism as the appropriate activity, to which Nature Park Žumberak - Samoborsko gorje should direct their development. Based on that result, locations for sports and recreation purpose in spatial planning documentation were analyzed and the appropriability of their spatial placement was tested through the landscape quality vulnerability model. For the Kravljak and Plešivica zones, with high landscape quality vulnerability determined in analysis, some protection measures were proposed with the goal of enabling development of the area while simultaneously preserving the area values. Zones Eko-selo Žumberak, Okić, and riding center Japetić have an extremely high landscape quality vulnerability, and these areas are very sensitive to future development. Therefore, the suggestion is to find new locations for similar activities in order to reduce encumbrance on the existing zones and thus preserve determined qualities. In order to find a solution for these activities, but also to achieve comprehensive tourism development within the

\ 104 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Park, it is necessary to create a masterplan for the development of tourism in further research. It is thereby required to include all stakeholders in the planning process, and analyze the recognized potential for the development of sport and recreational tourism. Using the suitability analysis, it is necessary to determine the appropriate area locations for that type of tourism, to equally develop the Park along with preservation of the fundamental value of that area.

Keywords: tourism in protected areas, landscape analysis, landscape vulnerability, visitors, Nature Park Žumberak-Samoborsko gorje

/ 105 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Projekt „Izviđački koraci za održivi razvoj“ (IKZOR)

JADRANKA KOKOLARI1, MARKO KOKOLARI1, MONIKA FEHER1, ŽELJKO POPOVIĆ2, IVICA KELAM2, IRENA KIŠMARTIN2, IRELLA BOGUT2 1 Izviđački klub Javor, Zmaj Jove Jovanovića 21, Osijek 2 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Cara Hadrijana 10, Osijek (E-mail: [email protected], [email protected])

Sažetak Izviđački klub Javor svojim radom i programskim načelima pomaže opće društvenoj zajednici na usmjeravanju djece i mladih k pozitivnim vrijednostima te svojim aktivnostima upotpunjuje slobodno vrijeme djece i mladih. Izviđaštvo nudi djeci i mladima programe u kojima će korisno, zabavno i edukativno provoditi svoje slobodno vrijeme, a istovremeno će kroz igru, druženja, putovanja te ostvarivanjem izviđačkih zadataka / izazova razvijati svoje sposobnosti i kompetencije te stjecati znanja za život. Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u okviru poziva „Osnaživanje doprinosa organizacija civilnoga društva obrazovanju za održivi razvoj za unaprjeđenje ekonomske i socijalne kohezije“ (Švicarsko – hrvatski program suradnje) sufinancira projekt „Izviđački koraci za održivi razvoj“ (akronim IKZOR, Ref. br. 361-18-218; nositelj projekta IK Javor, partneri OŠ Frana Krste Frankopana, Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića, Osijek i Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku; iznos bespovratnih sredstava je 484.083,83 kn (https://ikjavor.org/projekti/18_izvidackim-koracima- za-odrzivi-razvoj). U projektu sudjeluje više od sto učenika osnovnih i srednjih škola te studenti volonteri koji pohađaju devet programa izobrazbe. Tijekom provedbe projekta svaki se mjesec, počevši od listopada 2019. provode 1 - 2 aktivnosti, od radionica u školama partnerima te Izviđačkom klubu Javor Osijek do posjeta primjerima dobre prakse, izleta i kampova u prirodi. Aktivnostima ovog projekta unaprjeđuju se vještine i znanja djece i mladih o održivom razvoju na temelju izviđačkih načela i metoda rada te podiže svijest među djecom i mladima o dobrobiti volontiranja kako za lokalnu zajednicu, tako i za osobni razvoj. Projekt uključuje interaktivne radionice i edukacije o održivom razvoju za učenike te učitelje i nastavnike, volonterske akcije, posjete primjerima dobre prakse, uz mnogo boravka u prirodi: STEM Kitteens robotika, prevencija sigurnosti na internetu, radionice ekonomskog blagostanja, izlet u Orahovicu s provođenjem radionice o jednakosti, izlet u Park prirode Medvednica, posjet Automobilima Rimac, izviđački kamp u Izviđačkom parku, Donji grad, Osijek, izviđački kamp u selu Kopačevo,

\ 106 \ Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020. edukativni posjeti Volonterskom centru, Poduzetničkom centru, Vodovodu Osijek, Tvornici šećera Osijek, različite volonterske akcije čišćenja i dr. IK Javor Osijek od 19. do 20. rujna 2020. u okviru projekta za učenike organizira dvije aktivnosti: 1) jednodnevni izlet autobusom u Park prirode „Kopački rit“ i Kopačevo za 40 učenika nižih razreda osnovne škole (sudionike očekuju razne igre i radionice na temu održivog razvoja te radionica analize kakvoće vode); 2) biciklijada do Kopačkog rita s dvodnevnim kampom u „Zlatnoj školjci“, Kopačevo, za 40 učenika viših razreda osnovne škole i srednjoškolce.

Ključne riječi: izviđači i škola, održivi razvoj, Kopački rit

/ 107 / Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Scouting Steps for Sustainable Development project (IKZOR)

JADRANKA KOKOLARI1, MARKO KOKOLARI1, MONIKA FEHER1, ŽELJKO POPOVIĆ2, IVICA KELAM2, IRENA KIŠMARTIN2, IRELLA BOGUT2 1 Javor Scout Club, Zmaj Jove Jovanovića 21, Osijek, Croatia 2 Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Education, Cara Hadrijana 10, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected], [email protected])

Abstract With its work and program principles, the Javor Scout Club helps the general community to direct children and young people to positive values, and it complements the free time of children and young people with its activities. Scouting offers children and young people programs in which they will spend quality free time in a fun and educational way, and at the same time, they will develop their abilities and competencies and acquire life knowledge through play, socializing, traveling and accomplishing scout tasks / challenges. The Office for Non-Governmental Organizations of the Government of the Republic of Croatia is, within the call for “Strengthening the Contribution of Civil Society Education to Sustainable Development to Promote Economic and Social Cohesion” (Swiss- Croatian cooperation program), co-financing the project “Scouting Steps for Sustainable Development” (acronym IKZOR, Ref. 361-18-218, project holder IK Javor, partners of Fran Krsto Frankopan Elementary School, Ruder Boskovic Technical School and High School of Natural Sciences, Osijek and the Faculty of Education, University of Osijek, the amount of the grant is HRK 484,083.83, https://ikjavor.org/projekti/18_izvidackim-koracima-za-odrzivi-razvoj). The project involves more than a hundred of primary and secondary school students and student volunteers who participate at nine training programs. During the project implementation, every month starting from October 2019, 1-2 activities are carried out, varying from workshops in partner schools and the Javor Osijek Scout Club to visits with examples of good practice, trips and camps in nature. The activities of this project improve the skills and knowledge of children and youth on sustainable development based on scouting principles and work methods, and raise awareness among children and youth about the benefits of volunteering for both the local community and personal development as well. The project includes interactive workshops and education on sustainable development for students and teachers, volunteer actions, visits to examples of good practice, with many stays in nature: STEM Kitteens robotics, Internet safety prevention, economic welfare

\ 108 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020 workshops, trip to Orahovica with a workshop on equality, a trip to the Medvednica Nature Park, a visit to Rimac Cars, a scout camp in the Scout Park in Donji grad Osijek, a scout camp in the village of Kopačevo, educational visits to: the Volunteer Center and Entrepreneurship Center, Osijek Waterworks, Osijek Sugar Factory, various volunteer cleaning actions, etc. Javor Scout Club Osijek organized two activities within the project for students from 19 to 20 September 2020: 1) a day trip by bus to the Nature Park Kopacki Rit and the Kopacevo village for 40 lower grades elementary school students (various games and workshops on the topic of sustainable development have been organized for the participants, as well as water quality measurement workshops); 2) for 40 upper grades elementary school students and high school students - a bicycle race to Kopački rit was organized with a two-day camp in “Golden Shell” in Kopačevo.

Keywords: scouts and school, sustainable development, Kopački rit

/ 109 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Raznolikost faune obada (Diptera: Tabanidae) različitih šumskih staništa na području Šumarije Batina

STJEPAN KRČMAR Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, Cara Hadrijana 8/A, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Istraživanje raznolikosti faune obada u različitim šumskim staništima na području Šumarije Batina obavljeno je tijekom ljetnih mjeseci 2020. godine. Obadi su uzorkovani s Malezovim klopkama prema modelu Townesa (1972), H-klopkama i ljepljivim klopkama u šumskim predjelima Zatonja, Himahata i Monjoroša. Uzorkovana je 871 jedinka obada svrstana u 16 vrsta. Najveći broj vrsta (13) i jedinki obada (329) uzorkovan je u šumi bijele vrbe i i crne topole (as. Salici-Populetum nigrae) na području Zatonja, slijedi mješovita šuma bijele vrbe, crne topole, jasena i hrasta lužnjaka na području Himahata s 320 uzorkovanih obada svrstanih u 12 vrsta, te šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke (as. Genisto elatae-Quercetum roboris) na području Monjoroša s 222 uzorkovana obada svrstana u 12 vrsta. U sva tri šumska predjela uzorkovane su vrste Chrysops relictus, Hybomitra ciureai, Tabanus bromius, Tabanus maculicornis, Tabanus sudeticus, Tabanus tergestinus, Haematopota pluvialis i Haematopota subcylindrica. Ostalih osam vrsta uzorkovano je u dva ili samo u jednom šumskom predjelu. Vrsta Tabanus bromius najbrojnija je vrsta obada u Zatonju u šumi bijele vrbe i crne topole te iznosi 43,77 %, uzorkovanih obada, dok u Himahatu u mješovitoj bjelogoričnoj šumi i u Monjorošu u šumi hrasta lužnjaka i velike žutilovke najbrojnija vrsta obada je Tabanus tergestinus s 44,37 % te s 36,03 %. Četiri vrste obada Chrysops relictus, Tabanus bromius, Tabanus tergestinus i Haematopota pluvialis najbrojnije su vrste obada na istraživanom području Šumarije Batina, te iznose 88,06 % svih uzorkovanih jedinki obada. Rezultati Sorensenovog indeksa pokazuju vrlo visok stupanj sličnosti u fauni obada istraživanih šumskih zajednica. Najveća sličnost u sastavu faune obada od 91,66 % utvrđena je između mješovite šumske sastojine na Himahatu i šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke na Monjorošu. Između ostalih šumskih zajednica sličnost u sastavu faune obada iznosi 72 %. Od uzorkovanih vrsta obada, 13 vrsta pripada borealno-euroazijskoj biogeografskoj skupini, dvije mediteranskoj (uključujući samo južno Europske vrste), te jedna Afro-euroazijsko aridnoj skupini.

Ključne riječi: Obadi, Tabanidae, šumske sastojine, Zmajevac, Hrvatska

\ 110 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Horsefly fauna diversity (Diptera: Tabanidae) of different forest habitats on the area of Batina Forestry

STJEPAN KRČMAR Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Biology, Cara Hadrijana 8/A, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract Study of the horsefly fauna diversity in different forest habitats on the area of Batina Forestry were carried out during summer months of 2020. Horseflies were collected using Malaise traps according to the design of Townes (1972), H-traps and sticky traps in forest area of Zatonj, Himahat and Monjoroš. 871 specimens of horseflies were collected which were classified in 16 species. The highest number of species (13) and specimens (329) were collected in white willow and black poplar forest (assoc. Salici-Populetum nigrae) on the Zatonj area, followed by mixed forest of white willow, black poplar, ash and common oak in the Himahat area with 320 collected specimens classified in 12 species and common oak wood and dyers green weed (assoc. Genisto elatae-Quercetum roboris) on the area of Monjoroš with 222 collected horseflies classified in 12 species. In all three forest areas, Chrysops relictus, Hybomitra ciureai, Tabanus bromius, Tabanus maculicornis, Tabanus sudeticus, Tabanus tergestinus, Haematopota pluvialis and Haematopota subcylindrica were collected. The remaining eight species were collected in two or only one forest area. Tabanus bromius was the most abundant species of horseflies with 43.77%, in the forest of white willow and black poplar on the area of Zatonj, while on the area of Himahat in mixed deciduous forest and in Monjoroš area in the forest of common oak and dyers green weed most abundant species of horseflies was Tabanus tergestinus with 44.37% and 36.03% respectively. Four horsefly species Chrysops relictus, Tabanus bromius, Tabanus tergestinus and Haematopota pluvialis are the most abundant species on the studied area of the Batina Forestry and account for 88.06% of all collected specimens of horseflies. The results of Sorenson index indicate a rather high degree of similarity between horsefly faunas of studied forest communities. The highest similarity in composition of horsefly faunas of 91.66% was found between mixed forest communities in Himahat and forest of common oak and dyers green weed in Monjoroš. Between other forest communities, similarity in the faunal composition was 72%. 13 species from all recorded species belong to the Boreal-Eurasian biogeographical group, two Mediterranean group (including only South European species) and one species belongs to Afro-Eurasian arid group.

Keywords: Horseflies, Tabanidae, forest communities, Zmajevac, Croatia / 111 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Zajedničke aktivnosti Parka prirode „Kopački rit“ i Belje Agro-vet + d.o.o. u održanju uzgoja pasmine Slavonsko-srijemskog podolca

SONJA KUČERA1, VLATKO ROŽAC1, BORIS BOLŠEC1, DORJA BUČEVIĆ1, MARIJA VEREŠ1, TOMISLAV BOGDANOVIĆ1, MATEJ MARUŠIĆ2 1 Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“, Mali Sakadaš 1, Kopačevo 2 DANUBEPARKS - mreža zaštićenih područja na rijeci Dunav, Orth Schloss, Orth an der Donau, Austrija (E-mail: [email protected])

Sažetak Slavonsko-srijemski podolac kao i ostala podolska goveda spadaju u skupinu dugorožnih goveda Bos taurus te predstavljaju domesticirani oblik izvornog goveda Bos primigenius. Smatra se da je podolsko govedo došlo do hrvatskih prostora u vrijeme velike seobe naroda. Kroz stoljeća, u različitim životnim uvjetima oblikovali su se različiti varijeteti podolskog goveda. Prema zakonu o stočarstvu, izvorne i zaštićene pasmine i sojevi domaćih životinja nastalih na teritoriju Republike Hrvatske predstavljaju dio nacionalne biološke baštine. Očuvanje i iskorištavanje pasmina i sojeva obavlja se prema posebnim programima za pojedine pasmine i sojeve. Zaštita izvornih pasmina i sojeva ostvaruje se držanjem potrebitog broja životinja za održavanje uzgoja i čuvanjem njihova genetskog materijala. Popis izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja te potrebiti broj grla određuje ministar. Prema FAO (Food and Agriculture Organization of the United Nations), koja je krovna institucija strateškog usmjeravanja konzervacijskog upravljanja na globalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, svaka država ima svog nacionalnog koordinatora, koji vodi brigu i redovito izvještava o stanju nacionalnih animalnih genetskih resursa. U Hrvatskoj je Globalni akcijski plan zaštite životinjskih genetskih resursa prihvaćen 2007. godine. Prema FAO klasifikaciji, pasmine se svrstavaju u 4 skupine: IA (kritično ugrožena), I (visoko ugrožena), II (ugrožena) i III (nije ugrožena). Pasmina je kritično ugrožena ako je broj ženskih rasplodnih jedinki manji od 100, a muških ≤ 5. Ugrožena je ako je broj ženskih rasplodnih jedinki između 100 i 1000, a muških od 6 do 20. Slavonsko srijemski podolac svrstan je 2008. godine u kategoriju IA, kritično ugrožena pasmina, iako je tada bilo 116 rasplodnih grla, od čega je 107 krava i 9 bikova. U 2019. godini broj rasplodnih grla povećan je na 278, od čega 264 krave i 14 bikova. Zbog toga je ova pasmina svrstana u kategoriju I ( visoko ugrožena). Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“ svoja goveda drži na farmi Eblin koja je

\ 112 \ Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020. u vlasništvu tvrtke Belje Agro-vet + d.o.o. Na farmi je više stotina goveda različitih pasmina, a Javna ustanova „Park prirode Kopački rit„ ih trenutno posjeduje 12. Od toga je 11 slavonsko srijemskih podolaca. Ovaj ukupan broj grla sastoji se od 1 licenciranog bika, 4 junadi, 3 junice, 4 krave i 1 junice koja je križanac mesnih pasmina. U suradnji s tvrtkom Belje Agro-vet + d.o.o., Javna ustanova će i na dalje raditi na održivosti pasmine slavonsko-srijemskog podolca koji ima biološki, ekološki, gospodarstveni i genski značaj.

Ključne riječi: Kopački rit, Belje Agro-vet + d.o.o., farma Eblin, Slavonsko-srijemski podolac, ugroženost, održivost pasmine

/ 113 / Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Joint activities of Nature Park Kopački rit and Belje Agro-vet + Ltd. in maintainance of the Slavonain-Syrmian Podolian cattle breeding

SONJA KUČERA1, VLATKO ROŽAC1, BORIS BOLŠEC1, DORJA BUČEVIĆ1, MARIJA VEREŠ1, TOMISLAV BOGDANOVIĆ1, MATEJ MARUŠIĆ2 1 Public institution “Kopački rit Nature Park”, Mali Sakadaš 1 Kopačevo, Croatia 2 DANUBEPARKS – Danube River Network of Protected Areas, Orth Schloss, Orth an der Donau, Austria (E-mail: [email protected])

Abstract Slavonain-Syrmian Podolian cattle, as well as other Podolian cattle belong to the group of long-horned cattle Bos taurus and represent a domesticated form of the original cattle Bos primigenius. It is believed that Podolian cattle came to Croatia during the great migration of peoples. Over the centuries, different varieties of Podolian cattle have been formed in different living conditions. According to Livestock Act, native and protected breeds and strains of domestic animals born on the territory of the Republic of Croatia are part of the national biological heritage. Preservation and exploitation of breeds and strains is done according to special programs for individual breeds and strains. The protection of native breeds and strains is achieved by keeping the required number of animals to maintain breeding and preserving their genetic material. The Minister shall determine the list of native and protected breeds and strains of domestic animals, and the required number of heads. According to the FAO (Food and Agriculture Organization of the United Nations), which is an overarching institution for strategically guiding conservation management globally, regionally and locally, each state has its own national coordinator, who takes care of and regularly reports on the state of national animal genetic resources. The Global Action Plan for the Protection of Animal Genetic Resources in Croatia was adopted in 2007. According to the FAO classification, breeds are classified into 4 groups: IA (critically endangered), I (highly endangered), II (endangered) and III (not endangered). The breed is critically endangered if the number of female breeding units is less than 100, and males ≤ 5. It is endangered if the number of female breeding units is between 100 and 1000, and males from 6 to 20. In 2008, the Slavonain-Syrmian Podolian cattle, was classified in category IA, a critically endangered breed, although at that time there were 116 breeding heads, of which 107 were cows and 9 bulls. In 2019, the number of breeding heads increased to 278, of which 264 were cows and 14 bulls. Therefore, this breed is classified in category I (highly endangered).

\ 114 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

The public institution “Nature Park Kopački rit” keeps its cattle on the Eblin farm, which is owned by the company Belje Agro-vet + d.o.o. There are several hundred cattle of different breeds on the farm, and the Public Institution currently owns 12. Of these, 11 are from Slavonain-Syrmian Podolian cattle. This total number of heads consists of 1 licensed bull, 4 bulls, 3 heifers, 4 cows and 1 heifer that is a crossbreed of meat breeds. In cooperation with the company Belje Agro-vet + d.o.o., the Public Institution “Nature Park Kopački rit” will continue to work on the sustainability of the Slavonian-Srijem Podolian breed, which has biological, ecological, economic and genetic significance.

Keywords: Kopački rit, Belje Agro-vet + d.o.o., Eblin farm, Slavonain-Syrmian Podolian cattle, endangerment, breed sustainability

/ 115 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Elektrokucija ptica u Hrvatskoj – izazovi i rješenja

MARTA MALENICA ČEPELAK HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., Ulica grada Vukovara 37, Zagreb (E-mail: [email protected])

Sažetak Elektrokucija ptica posljedica je interakcije ptica s opasnim elementima elektroenergetske strukture. Ptice učestalo koriste distribucijske stupove za lov, odmor, hranjenje ili gniježđenje uslijed čega dolaze u rizik za stradavanje od elektrokucije. Prepoznata je kao moderna ugroza koja prema brojnim procjenama godišnje uzrokuje stradavanja više desetaka tisuća ptica, a njen negativni utjecaj na bioraznolikost vrlo je značajan jer najčešće pogađa strogo zaštićene i već ionako rijetke vrste ptica (u pravilu grabljivice). Zbog svojih tehničkih karakteristika (dizajn stupa, udaljenost među vodičima, prisutnost rastavljača i stupnih transformatorskih stanica) srednjenaponski nadzemni vodovi (skraćeno SN) naponskih razina 10 i 20 kV prepoznati su kao glavni uzrok elektrokucije ptica u Hrvatskoj jer su u najvećoj mjeri izgrađeni prije donošenja legislative iz područja zaštite prirode koja uvjetuje njihovu izgradnju na za ptice siguran način. Trenutno dostupni podatci o stradavanju ptica od elektrokucije u Hrvatskoj ne prikazuju realno stanje. Potvrđena je stopa stradavanja 1-3 ptice na 10 opasnih stupnih mjesta od čega su strogo zaštićene vrste zastupljene s nešto manje od 30 %, dok su stvarne brojke očekivano i do nekoliko puta veće. Procjenjuje se da se u Hrvatskoj trenutno nalazi više od 5000 km SN nadzemne mreže opasne za ptice. Rješavanje problema elektrokucije u Hrvatskoj tek je u svojim začetcima, a zbog značajnog udjela opasne mreže unutar Natura 2000 područja očuvanja značajnih za ptice takve aktivnosti iziskuju značajna financijska sredstva. Važeća legislativa uvjetuje provedbu mjera zaštite isključivo na lokacijama stupova s potvrđenim stradavanjima strogo zaštićenih vrsta ptica. Kako je broj prijavljenih stradavanja oskudan, a predmetna mreža se najčešće prostire po slabo naseljenim ruralnim područjima, zbog dugog povrata investicije dugoročna rješenja se ne smatraju opravdanim troškom zbog malog broja kupaca te kao takvi nisu uvršteni u dugoročne investicijske planove. Dosadašnja iskustva sa provedbom mjera zaštite ptica od elektrokucije baziraju se na ugradnji izolacijske opreme na pojedina rizična stupna mjesta s potvrđenim stradavanjima. U novije vrijeme razmatraju se dugoročna i vrlo učinkovita ˝bird friendly˝ rješenja koja ujedno omogućuju sigurnu opskrbu kupaca strujom. Također, značajni napori usmjereni su na mijenjanje korporativne kulture HEP ODS-a,

\ 116 \ Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020. jačanju suradnje sa ˝zelenim sektorom˝ i povlačenju sredstava iz EU fondova. Za učinkovito i dugoročno otklanjanje problema elektrokucije na razini Hrvatske potrebno je dodatno poraditi na njenom razumijevanju i od strane nadležnih ustanova za zaštitu prirode, uključivanju lokalnog stanovništva u prijavljivanje stradavanja te doprinosu kojeg elektroenergetska infrastruktura može imati zaštiti prirode i rijetkih i ugroženih vrsta.

Ključne riječi: elektrokucija ptica, Natura 2000 područja, elektroenergetska infrastruktura

/ 117 / Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Bird electrocution in Croatia – challenges and solutions

MARTA MALENICA ČEPELAK HEP-Distribution System Operator Ltd., Ulica grada Vukovara 37, Zagreb, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract Bird electrocution is a result of bird interaction with dangerous elements of electric power structure. Very often birds use distribution poles for hunting, resting, feeding or nesting, because of which they are under the risk of being electrocuted. Avian electrocution has been recognized as a modern threat, and according to numerous estimations it causes the death of several tens of thousands of birds and its negative impact on biodiversity is significant, since it most often affects strictly protected and already rare bird species (typically raptors). Due to their technical characteristics (pole design, the distance between conductors, the presence of disconnectors and pole transformer stations, medium voltage (MV) overhead lines with voltage levels of 10 and 20 kV have been recognized as the main cause of bird electrocution in Croatia. The reason for that lies in the fact that they had mostly been built before nature protection legislation was passed, stipulating their construction in a bird-safe manner. Currently available data of bird deaths caused by electrocution in Croatia do not show the real situation. The confirmed level of bird deaths amounts to 1 – 3 birds on 10 dangerous poles, whereby strictly protected species represent slightly less than 30%, and actual figures are expectedly a few times higher. In Croatia, currently it is estimated that there are more than 5,000 km of MV overhead network potentially dangerous for birds. Solving the problem of electrocution in Croatia is in its infancy, and because of a substantial part of dangerous network within SPAs, such activities require significant financial means. Valid legislation stipulates the implementation of protection measures exclusively on poles with confirmed deaths of strictly protected bird species. Since the number of reported deaths has been sparse, and the network concerned usually covers poorly populated rural areas, the long return on investment is the reason why long-term solutions are not considered justified solutions because there are a small number of buyers, and as such, they have not been included into a 10-year investment plan of the company. Experience with the implementation of measures for protecting birds from electrocution in HEP ODS so far is based on installing insulation equipment onto dangerous poles with reported cases of deaths. Recently, long-term and very effective “bird friendly” solutions are being considered, which also enable a secure supply of electricity

\ 118 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020 to customers. Also, significant efforts have been made to change the corporate culture of HEP ODS, strengthen cooperation with the “green sector” and EU funding. Along with the abovementioned, for long-term and effective removal of the electrocution problem at the national level in Croatia it is necessary to work that competent institutions in nature protection understand it, and to stimulate the inclusion of local population in collecting data on bird mortality and contribution which electric power infrastructure may have to the protection of nature as well as rare and endangered species.

Key words: bird electrocution, Natura 2000 sites, electric power structure

/ 119 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Raznolikost fitoplanktona i mikrofita u epiksilonu u Sakadaškom jezeru

TOMISLAV MANDIR1, RAHELA NIKOLAŠEVIĆ1, ANA MARTINOVIĆ1, DUBRAVKA ŠPOLJARIĆ MARONIĆ1, TANJA ŽUNA PFEIFFER1, FILIP STEVIĆ1, NIKOLINA BEK1, MATEJ ŠAG2, PETR DVOŘÁK2 1 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, Cara Hadrijana 8/A, Osijek 2 Sveučilište Palacký Olomouc, Prirodoslovno-matematički fakultet, Odjel za botaniku, 17. listopadu 1192/12, Olomouc, Češka Republika (E-mail: [email protected])

Sažetak Cijanobakterije i alge koje zbog malih dimenzija nazivamo mikrofiti razvijaju se u svim vodenim ekosustavima. Mikrofiti su značajni primarni producenti, imaju sposobnost apsorpcije različitih toksičnih tvari te znatno pridonose kvaliteti vode i jedni su od najznačajnijih pokazatelja ekološkog stanja vodenog ekosustava. Istraživanje raznolikosti mikrofita u fitoplanktonu i epiksilonu provedeno jeu Sakadaškom jezeru u poplavnom području Parka prirode „Kopački rit“. Uzorci su prikupljani jednom tjedno u razdoblju od početka rujna do sredine studenog 2019. godine. Vodostaj Dunava koji značajno utječe na hidrološke uvjete u Sakadaškom jezeru bio je nizak (<3m) te je izostalo plavljenje rita. Koncentracije hranjivih tvari u vodi su bile visoke (amonijak kao N: 0,283-0,579 mg/L, nitrati kao N: 0,22-0,8 mg/L, fosfor: 0,17-0,62 mg/L), a posebno su se tijekom istraživanja povećavale koncentracije nitrita (0,17-0,44 mg/L) kao i sadržaj ukupne suspendirane tvari u vodi (7,6-17,3 mg/L). Koncentracije klorofila a u vodi su se mijenjale, a najviše su bile u studenom (57,80-104,41 µg/L). Raznolikost fitoplanktona (226) i mikrofita u epiksilonu (217 svojti) bila je velika te je ukupno zabilježeno 309 svojti. U zajednicama su dominirale svojte iz skupine dijatomeja (103 svojte u epiksilonu; 89 svojti u fitoplanktonu) i zelenih alga (92 u fitoplanktonu i 75 svojti u epiksilonu). U epiksilonu su tijekom istraživanja dominirale dijatomeje Achnanthidium minutissimum, Navicula cryptotenella i Amphora pediculus, a u fitoplanktonu Cyclostephanos invisitatus, Cyclotella meneghiniana i Stephanodiscus hantzschii f. tenuis. Iz skupine zelenih alga brojne su bile vrste Monoraphidium contortum i Selenastrum bibraianum u epiksilonu, Crucigenia tetrapedia i Kirchneriella lunaris u fitoplanktonu tePseudodidymocystis inconspicua u obje zajednice. Među cijanobakterijama, Leptolyngbya sp. i Phormidium sp. su bile dobro zastupljene u epiksilonu, a Pseudanabaena limnetica i Aphanocapsa holsatica u fitoplaktonu. Ukupno je 44 % svojti bilo prisutno u obje zajednice. Rezultati ukazuju na relativno veliku sličnost fitoplanktona i mikrofita u epiksilonu te različitu strukturu i dinamiku razvoja zajednica ovisno o promjenama okolišnih uvjeta.

Ključne riječi: Kopački rit, poplavno područje, alge, cijanobakterije, dijatomeje

\ 120 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Diversity of phytoplankton and microphytes in epixylon in Lake Sakadaš

TOMISLAV MANDIR1, RAHELA NIKOLAŠEVIĆ1, ANA MARTINOVIĆ1, DUBRAVKA ŠPOLJARIĆ MARONIĆ1, TANJA ŽUNA PFEIFFER1, FILIP STEVIĆ1, NIKOLINA BEK1, MATEJ ŠAG2, PETR DVOŘÁK2 1 Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Biology, Cara Hadrijana 8/A, Osijek, Croatia 2 Palacký University Olomouc, Faculty of Science, Department of Botany, 17. listopadu 1192/19, Olomouc, Czech Republic (E-mail: [email protected])

Abstract Cyanobacteria and algae, known as microphytes due to their microscopic dimension, are present in all aquatic ecosystems. Microphytes are important primary producers that may absorb various toxic substances, and represent one of the most significant indicators of the ecological status of aquatic ecosystems. Investigation of the diversity of phytoplankton and microphytes in epixylon has been conducted in Lake Sakadaš, in the floodplain area of Nature Park Kopački Rit. Samples were collected weekly in the period from early October to mid-November 2019. The Danube water level, an important ecological factor which affects the hydrological condition in the lake, was low (<3m) and flooding hasn’t occurred. The nutrient concentrations in the lake were high (ammonia as N: 0.28-0.58 mg/L; nitrates as N: 0.22-0.80 mg/L; phosphorus: 0.17- 0.62 mg/L) and especially nitrites (0.17-0.62 mg/L) and total suspended solids (7.6-17.3 mg/L) significantly increased during the study. Chlorophyll concentrations differed between the samplings, with the highest values found in November (57.80-104.41 µg/L). Diversity was high both in phytoplankton (226) and epixylon (217 taxa) with 309 microphyte taxa recorded in total. The most numerous taxa in both communities belonged to diatoms (103 taxa in epixylon; 89 in phytoplankton) and green algae (92 phytoplankton taxa and 75 taxa in epixylon). The dominant diatoms in epixylon were Achnanthidium minutissimum, Navicula cryptotenella and Amphora pediculus, while Cyclostephanos invisitatus, Cyclotella meneghiniana and Stephanodiscus hantzschii f. tenuis prevailed in phytoplankton. The green algae Monoraphidium contortum and Selenastrum bibraianum were dominant in epixylon, Crucigenia tetrapedia and Kirchneriella lunaris in phytoplankton, while Pseudodidymocystis inconspicua was well developed in both communities. Among cyanobacteria, Leptolyngbya sp. and Phormidium sp. dominated in epixylon and Pseudanabaena limnetica and Aphanocapsa holsatica in phytoplankton. 44% of taxa were found in both communities. Results indicate that the studied biotic communities can share a large number of taxa but exhibit different structure and dynamics due to changes in environmental conditions.

Key words: Kopački rit, floodplain area, algae, cyanobacteria, diatoms

/ 121 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Danube Volunteers Day – volonteri u zaštićenim područjima

MATEJ MARUŠIĆ1, VLATKO ROŽAC2, MARIJA VEREŠ2, SONJA KUČERA2, DORJA BUČEVIĆ2, BORIS BOLŠEC2, TOMISLAV BOGDANOVIĆ2, IVANČICA JURČEVIĆ AGIĆ2 1 DANUBEPARKS – mreža zaštićenih područja na rijeci Dunav, Orth Schloss, Orth an der Donau, Austrija 2 Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“, Mali Sakadaš 1, Kopačevo (E-mail: [email protected])

Sažetak Rijeka Dunav je dom bogate bioraznolikosti. Iako DANUBEPARKS - mreža zaštićenih područja Dunava radi na očuvanju najvrjednijih područja, fragmentacija staništa ograničava napore na očuvanju kohezivnog ekosustava. Također, suočavajući se s dugoročnim učincima klimatskih promjena, rijeke postaju sve važnije za ekološku povezanost. Da bi se uhvatila u koštac s tim problemima, Mreža zaštićenih područja na rijeci Dunav pokrenula je Danube Volunteers Day 2017. godine, tijekom projekta DANUBEparksCONNECTED, financiranog iz Interreg transnacionalnog programa za Dunavsku regiju. Ideja koja stoji iza ove inicijative bila je da se mobiliziraju mladi ljudi, školske skupine, lokalne nevladine organizacije, općine, predstavnici korporativnog sektora i razni drugi dionici kako bi duž cijelog Dunava kako bi svojim rukama pomogli u održavanju ovog bio-koridora. Nakon završetka projekta DANUBEparksCONNECTED, organizacija DANUBEPARKS je odlučila održati tradiciju i samostalno organizirati ovu volontersku akciju. Pružajući financijsku potporu članovima za organiziranje lokalnih događaja, DANUBEPARKS je potvrdio da prepoznaje važnost volontera u zaštićenim područjima. U volonterskom radu leži velik potencijal, ali ne bismo trebali na volontere gledati kao na radnu snagu, već kao na silu koja nam može pomoći u širenju svijesti o važnosti naših zaštićenih područja. Ova inicijativa organizirana je u 8 različitih zemalja: Njemačkoj, Austriji, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Bugarskoj i Rumunjskoj. DANUBEPARKS svake godine određuje novu temu za Danube Volunteers Day. Prve godine odabrana je tema: Koridori suhih staništa; druge godine: Divlji otoci, a treće godine: Šume mekih listača. Tijekom 3 godine uspješne provedbe akcija, mobilizirano je 1.200 volontera koji su proveli preko 3.500 radnih sati u 39 različitih akcija s ciljem očuvanja najvrjednijih prirodnih područja. Neke od uspješno provedenih aktivnosti su: prikupljanje otpada, uklanjanje invazivnih biljnih vrsta, košnja, izgradnja poučnih staza, sadnja drveća i aktivnosti građanske znanosti.

Ključne riječi: Dunav, volonteri, zaštićena područja, nevladine organizacije

\ 122 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Danube Volunteers Day – volunteers in protected areas

MATEJ MARUŠIĆ1, VLATKO ROŽAC2, MARIJA VEREŠ2, SONJA KUČERA2, DORJA BUČEVIĆ2, BORIS BOLŠEC2, TOMISLAV BOGDANOVIĆ2, IVANČICA JURČEVIĆ AGIĆ2 1 DANUBEPARKS – Danube River Network of Protected Areas, Orth Schloss, Orth an der Donau, Austria 2 Public Institution Nature Park Kopački rit, Mali Sakadaš 1, Kopačevo, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract The Danube River is home to a rich variety of biodiversity. While the DANUBEPARKS - Network of Danube Protected Areas preserves the most valuable sites, habitat fragmentation limits efforts to preserve a cohesive ecosystem. Also, facing the long-term effects of climate change, rivers are becoming more and more relevant for ecological connectivity. To tackle this issue, the Danube River Network of Protected Areas launched the Danube Volunteers Day in 2017, during the project DANUBEparksCONNECTED, funded by the Interreg Danube Transnational Programme. The idea behind this initiative was to mobilize youth, school groups, local NGOs, municipalities, representatives of the corporate sector, and various other stakeholders all along the Danube as helping hands for bio-corridor management. After the DANUBEparksCONNECTED project finished, organization DANUBEPARKS decided to continue tradition and to organize this volunteer action independently. By providing financial support to members for organizing local events, DANUBEPARKS confirmed that it recognizes the importance of volunteers in Protected Areas. There is a great potential in volunteer work, but we should not look at volunteers as a workforce, but a force that can help us spread awareness about the importance of our Protected Areas. This initiative was organized in 8 different countries: Germany, Austria, Slovakia, Hungary, Croatia, Serbia, Bulgaria, and Romania. Every year DANUBEPARKS is announcing the new theme for Danube Volunteers Day. In the first year theme was: Dry Habitat Corridor, in the second year: WILD islands, and in the third year: Softwood Forest. During 3 years of successful implementation of actions, 1,200 volunteers were mobilized to spend over 3,500 working hours in 39 different actions aiming to preserve the most valuable natural sites. Some of the successfully implemented activities are following: waste collection, removal of invasive plant species, mowing, building of educational trails, tree-planting, and citizen science activities.

Keywords: Danube, volunteers, protected areas, non-goverment organisations

/ 123 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Transdanube.Travel.Stories – održiva mobilnost u povezivanju Dunavskih turističkih priča

MATEJ MARUŠIĆ1, AGNES KURZWEIL2 1 DANUBEPARKS – mreža zaštićenih područja na rijeci Dunav, Orth Schloss, Orth an der Donau, Austrija 2 Agencija za okoliš Austrija, Spittelauer Laende 5, Beč, Austrija (E-mail: [email protected])

Sažetak Dunav povezuje povijest Europe. Ljudska vrsta je prepoznala Dunav od svojih samih početaka kao obećavajuće mjesto za život i gospodarsku djelatnost. Prva naselja datiraju od 40.000 pr.n.e. (Švapska Jura), Kamenog doba (Lepenski Vir, 5.000 pr.n.e.) i Vučedolska kultura (3.000 pr.n.e.). Između 2. i 4. stoljeća, Dunav je bio političko i administrativno središte Rimskog carstva. Do pojave željeznice, Dunav je pružao neophodne mogućnosti za transport u srednjoj i jugoistočnoj Europi, što ga je činilo jednom od najvažnijih trgovačkih ruta. Prepoznajući bogato kulturalno i prirodno nasljeđe Dunavske regije, projekt „Transdanube. Travel.Stories“ nastoji podržati održivi turizam unutar Dunavske regije kroz implementaciju inovativnih promotivnih koncepata (novih narativa) i menadžerskih alata za održivu mobilnost. 1) Novi narativi predstavljaju holistički pristup kojim se posjetiteljima dopušta da dožive bogatstvo regije kao jednog entiteta, prenoseći na njih određene vrijednosti i emocije. Posjetitelji bi trebali međusobno povezati priče svake destinacije s tematskim rutama kojima pripadaju, koje kao dijelovi jedne velike slagalice omogućuju posjetiteljima uvid u širu sliku pod zajedničkim nazivnikom Dunava. 2) Usluge održive mobilnosti pružaju fizičku vezu između destinacija omogućujući pri tom posjetiteljima da putuju na održiv način i tako ograniče negativne posljedice koje putovanja većeg broja ljudi imaju. Novi narativi u kombinaciji s održivim prijevoznim sredstvima će omogućiti da ljudi koji posjećuju Dunavsku regiju dožive različite dimenzije njenog kulturalnog i prirodnog nasljeđa, na jedan ponekad sporiji, ali u većini slučajeva intenzivniji način, koji će ih približiti ljudima. Glavni rezultati projekta su: nove priče koje služe promociji kulturalnog nasljeđa u Dunavskoj regiji; smjernice za razvoj inovativnih promotivnih koncepata za kulturalne rute i mreže; aplikacije i drugi alati koji podržavaju promociju novih narativa; probna putovanja koja testiraju zelene transnacionalne turističke proizvode zajedno s turoperatorima; Dunavski putni izazov; Menadžeri mobilnosti za nove rute/mreže; centri mobilnosti u odabranim destinacijama; tečajevi + moduli za e-učenje i sastanci turističkih klubova.

Ključne riječi: Dunav, Dunavska regija, održivi turizam, održiva mobilnost, turizam

\ 124 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Transdanube.Travel.Stories – the sustainable mobility linking Danube travel stories

MATEJ MARUŠIĆ1, AGNES KURZWEIL2 1 DANUBEPARKS – Danube River Network of Protected Areas, Orth Schloss, Orth an der Donau, Austria 2 Environment Agency Austria, Spittelauer Laende 5, Vienna, Austria (E-mail: [email protected])

Abstract The Danube brings together the history of Europe. Humankind used the Danube from the very beginning as a promising place to live and to make business. First settlements date back to 40.000 BC (Schwäbische Alb), the Stone Age (Lepenski Vir 5.000 BC) and the Vucedol Culture (3.000 BC). Between 2nd and 4th century A.D., the Danube was the political and administrative centre of the Roman Empire. Until the introduction of the railways, the Danube provided the necessary transportation possibilities in Central and South-East Europe, making it one of the important trading routes. Recognizing the vast cultural and natural heritage of the Danube region, the project aims at supporting sustainable tourism in the Danube region by implementing innovative promotion concepts (new narratives) and sustainable mobility management tools. 1) New narratives are representing the holistic approach of letting visitors experience the heritage of a region as one entity transporting values and emotions. They are meant to link the stories of single destinations and thematically focused routes with each other, like pieces of a big puzzle, providing the visitor with a bigger picture under the common topic of the Danube. 2) Sustainable mobility services provide the physical link between the destinations allowing the visitor to travel sustainably and therefore limit the negative consequences of more people travelling. New narratives and in combination with sustainable means of travelling will make the people visiting the Danube region experience the different dimensions of its cultural and natural heritage in another, sometimes slower, but in many cases more intense way, getting closer to the people. The main outputs of the project are following: New stories promoting the cultural heritage in the Danube region; Guideline for the development of innovative promotion concepts for cultural routes and networks; Apps and other tools supporting the promotion of the new narratives; Pilot tours testing green transnational travel products together with tour operators; Danube Travel Challenge; Mobility managers for routes/networks; Mobility centres at selected destinations; Training course + e-learning module; Product club meetings.

Keywords: Danube, Danube region, sustainable tourism, sustainable mobility, tourism

/ 125 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Klimatologija depozicije pustinjske prašine na područje Jadrana (Rogozničko jezero)

BORIS MIFKA1, IRENA CIGLENEČKI2, MAJA TELIŠMAN PRTENJAK3 1 Sveučilište u Rijeci, Odjel za fiziku, Ulica Radmile Matejčić 2, Rijeka 2 Institut Ruđer Bošković, Zavod za istraživanje mora i okoliša, Bijenička cesta 54, Zagreb 3 Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geofizički odsjek, Horvatovac 95, Zagreb (E-mail: [email protected])

Sažetak Jedan od najzastupljenijih atmosferskih aerosola je pustinjska prašina od čega oko 55 % potječe iz sjeverne Afrike, a 10 % se zračnim putem transportira prema Sredozemnom moru. Pustinjski aerosol sadrži nutrijente, te prilikom depozicije u more dolazi do fitoplanktonskog cvata koji putem fotosinteze regulira ravnotežu CO2 i O2. U ovoj studiji cilj je po prvi puta istražiti događaje depozicije pustinjske prašine na područje Jadrana s naglaskom na Rogozničko jezero. Za klimatsku analizu depozicije pustinjske prašine u Jadran korišteni su srednji dnevni podaci MERRA-2 reanalize za suhu, mokru i konvektivnu depoziciju te sedimentaciju u periodu 1989.-2019. Prostorno usrednjeni vremenski nizovi pokazali su da je glavni maksimum depozicije u proljeće, a slabiji maksimum u jesen. Depozicija je izraženija za srednji i južni Jadran, a najaktivnija je bila druga dekada u navedenom periodu. Pokazuje se da je trend 0.2-0.27 dkg km-2 god-1 za Jadran i dijelove, a najveći je zimi, preko 3 dkg km-2 god-1. Mokra depozicija iznosi 63-92 % ukupne depozicije, a u 75 % podataka je manje od 1.5 % mase. Za preostalih 25 % su definirane klase intenziteta, a svaka se odnosi na oko 30 % mase. U prosjeku preko 73 dana godišnje je slabog, 14,6 umjerenog i 3,65 ektremnog intenziteta, što varira prostorno. Za umjereni intenzitet najveći trend je 4,5 sati na sjevernom Jadranu, a na srednjem i južnom je blago negativan (< 1h ). Za ekstremni intenzitet, svuda je trend porastao do 2 h godišnje. Rogozničko jezero je jedinstveni, izolirani morski sustav na srednjem Jadranu (43°32’ N, 15°58’ E) bez direktne veze s otvorenim morem. Slaba veza s morem postoji putem šupljina u kršu, no jedini donos svježe vode u jezero je atmosferskim putem, što se direktno odražava na salinitet površinskog sloja. S obzirom na stabilnu sezonsku fizičko-kemijsku stratifikaciju i relativno mali volumen, jezero se pokazalo idealnim za praćenje događaja depozicije pustinjske prašine putem praćenja koncentracije nutrijenata u površinskom sloju (0-2 m). Analizom koncentracije nutrijenata površinskog sloja jezera u periodu 2000.-2012. nije potvrđena korelacija s nizom MERRA-2 depozicije, no uočeno je nekoliko značajnih događaja depozicije u jezero za vrijeme stratifikacije vodenog stupca, kada je uočen porast nutrijenata u površinskom sloju, te posljedično i biološka aktivnost.

Ključne riječi: pustinjska prašina, Jadran, Rogozničko jezero, MERRA reanaliza Rad je rezultat aktivnosti HRZZ IP-2018-01-1717 MARRES projekta.

\ 126 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Climatology of desert dust deposition in the Adriatic area (Rogoznica Lake)

BORIS MIFKA1, IRENA CIGLENEČKI2, MAJA TELIŠMAN PRTENJAK3 1 University of Rijeka, Department of Physics, Ulica Radmile Matejčić 2, Rijeka, Croatia 2 Ruđer Bošković Institute, Division for Marine and Environmental Research, Bijenička cesta 54, Zagreb, Croatia 3 University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Geophysics, Horvatovac 95, Zagreb, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract One of the most abundant atmospheric aerosols is desert dust of which 55% originates from North Africa, and 10% is transported by air to the Mediterranean. It contains nutrients and, when deposited in the sea, a phytoplankton bloom occurs which regulates the balance of CO2 and O2 through photosynthesis. The aim of the study is to investigate for the first time the climatology of desert dust deposition in the Adriatic Sea, with an emphasis on Rogoznica Lake. For that purpose, the daily averaged MERRA-2 reanalysis data for dry, wet, and convective deposition and sedimentation in the period 1989-2019 were used. Spatially averaged time series showed that the main maximum of deposition is in spring and the weaker maximum in autumn. The deposition is more pronounced for the central and southern Adriatic, with highest activity in the second decade. The trend is 0.2-0.27 dkg km-2 yr-1 for the Adriatic and parts, the highest is in winter, over 3 dkg km-2 yr-1. Wet deposition accounts for 63-92% of total deposition and 75% of data contains less than 1.5% of the mass. Intensity classes are defined for the remaining 25% and each refers to about 30% of the mass. On average, over 73 days per year is of weak, 14.6 of moderate, and 3.65 of extreme intensity, which varies spatially. For moderate intensity, the highest trend is 4.5 hours in the northern, and slightly negative (<1 h) in the middle and south Adriatic. For extreme intensity, there is an increasing trend everywhere up to 2 hours per year. Lake Rogoznica is a unique, isolated marine system in the central Adriatic (43°32’N, 15°58’ E) with no direct connection to the open sea. Weak connection with the sea exists through cavities in the karst, but the only supply of freshwater to the lake is atmospheric precipitation, which directly affects the salinity of the surface layer. Given the stable seasonal physicochemical stratification and relatively small volume, the lake is proved to be ideal for monitoring desert dust deposition events, by monitoring nutrient concentration in the surface layer (0–2 m). By analyzing the concentration of nutrients in the surface layer of the lake in the period 2000- 2012, no correlation with the MERRA-2 deposition series was found, but several significant events of deposition into the lake were observed during water column stratification when an increase in surface layer nutrients and consequent biological activity was observed.

Keywords: desert dust, Adriatic, Rogoznica Lake, MERRA reanalysis The work is a result of activities within HRZZ IP-2018-01-1717 MARRES project. / 127 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Krajobrazno uređenje šumske poučne staze Kolođvar

DAVOR MIKULIĆ, IVANA BUZUK, GORDAN MATKOVIĆ, ŽELJKA VREBAC Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije, Županijska 4, 3/III, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Nositelj projekta: Krajobrazno uređenje šumske poučne staze Kolođvar je Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije. Cilj projekta je uređenje poučne staze uz utvrdu Kolođvar. Aktivnosti obuhvaćane provedbom projekta su sljedeće: geodetski radovi, uređenje trase staze, biološki radovi, uređenje i postavljanje vidikovca, izrada i postavljanje šumarske knjige, izrada i postavljanje stolova od deblovine, izrada i postavljanje klupa od deblovine, izrada i postavljanje info tabli, izrada i postavljanje putokaza. Uređenjem poučne staze uz kulu Kolođvar utjecat ćemo na povećanje turističkih kapaciteta područja općina Antunovac i Čepin te cijele Osječko-baranjske županije.

Ključne riječi: zaštita prirode, poučna staza, šuma, Antunovac, Čepin

\ 128 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Landscaping of the forest educational path Kolođvar

DAVOR MIKULIĆ, IVANA BUZUK, GORDAN MATKOVIĆ, ŽELJKA VREBAC Public Institution Agency for Managing of Protected Natural Values in Osijek-Baranja County, Županijska 4, 3/III, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract Lider of the project entitled: Landscaping of the forest educational path Kolođvar is Public Institution Agency for Managing of Protected Natural Values in Osijek- Baranja County. Aim of the project is arranging an educational path next to the Kolođvar fortress. Activities that are implementing within the project are as it follows: geodetic works, arrangement of the trail route, biological works, arrangement and installation of an observation post, production and installation of a forestry book, production and installation of thick tables, production and installation of thick benches, production and installation of information boards, and production and installation of signposts. By arranging an educational trail along the Kolođvar fortress, we will increase the tourist capacity of the municipalities of Antunovac and Čepin and the entire Osijek-Baranja County.

Key words: nature protection, educational trail, forest, Antunovac, Čepin

/ 129 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Obnova močvarnih područja u srednjem Podunavlju (WetlandRestore)

DAVOR MIKULIĆ, IVANA BUZUK, GORDAN MATKOVIĆ, ŽELJKA VREBAC, ZDRAVKO PEKO Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije, Županijska 4, 3/III, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Nositelji projekta: Obnova močvarnih područja u srednjem Podunavlju (WetlandRestore) su: Pokret gorana Sremske Mitrovice, Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Hrvatske vode, Vode Vojvodine i Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije. Cilj projekta je razvijanje sustava praćenja stanja močvarnih ekosustava i revitalizacija močvarnih staništa na 6 pilot područja u prekograničnom području Hrvatska-Srbija. Projektom će se utjecati na povećanje međusektorske suradnje koja će doprinijeti očuvanja močvara koje uz bogatu bioraznolikost u vrijeme izraženih utjecaja klimatskih promjena čovjeku donose niz usluga poput pitke vode i zaštitu od poplava. Aktivnosti obuhvaćane provedbom projekta su sljedeće: izrada plana revitalizacije za 3 pilot područja na području Srbije (Specijalni rezervat prirode Zasavica, bara Trskovača i Park prirode Jegrička) i 3 pilot područja u Hrvatskoj (Biljski rit, ritovi Čarne i Zmajevački dunavac); istraživanje biološke raznolikosti na pilot područjima; revitalizacija dva močvarna područja u Srbiji i Hrvatskoj prema izrađenom planu revitalizacije. Dobiveni podaci i rezultati utjecat će poboljšanja stanja u prekograničnom području sliva rijeke Dunav u Hrvatskoj i Srbiji.

Ključne riječi: zaštita prirode, bioraznolikost, močvarna područja, Dunav, revitalizacija

\ 130 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Wetlands Restoration in the Middle Danube (WetlandRestore)

DAVOR MIKULIĆ, IVANA BUZUK, GORDAN MATKOVIĆ, ŽELJKA VREBAC, ZDRAVKO PEKO Public Institution Agency for Managing of Protected Natural Values in Osijek-Baranja County, Županijska 4, 3/III, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract Liders of the project entitled: Wetlands Restoration in the Middle Danube (WetlandRestore) are following partners: Sremska Mitrovica Goran Movement, Association for Nature and Environmental Protection Zeleni Osijek, Croatian Waters, Waters of Vojvodina and Public Institution Agency for Managing of Protected Natural Values in Osijek-Baranja County. Aim of the project is development of a system for monitoring the state of wetland ecosystems and revitalization of wetland habitats in 6 pilot areas in the cross-border area in Croatia-Serbia. The project will increase cross-sectoral cooperation, which will contribute to the preservation of wetlands that, beside rich biodiversity in time of the pronounced effects of climate change, bring a number of services to humans such as drinking water and flood protection. Activities that are implementing within the project are as it follows: development of revitalization plan for 3 pilot areas in Serbia: Special Nature Reserve Zasavica, Trskovača Pond and Nature Park Jegrička, and 3 pilot areas in Croatia: Biljski rit, Čarna marshes and Zmajevački dunavac; research on biodiversity in pilot areas; revitalization of two wetlands in Serbia and Croatia according to the revitalization plan. The obtained data and results will affect the improvements in the transboundary area of ​the Danube River Basin in Croatia and Serbia.

Key words: nature protection, biodiversity, wetland areas, Danube, revitalization

/ 131 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Zelene staze Dunava i Drave

DAVOR MIKULIĆ, IVANA BUZUK, GORDAN MATKOVIĆ, ŽELJKA VREBAC Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije, Županijska 4, 3/III, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Nositelji projekta: Zelene staze Dunava i Drave su: Općina Erdut, Grad Belišće, Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije, Javna Ustanova Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije, Turistička zajednica općine Erdut, Kajak kanu klub Aljmaš i Turistička zajednica grada Belišća. Cilj projekta je povećanje privlačnosti i edukativnih mogućnosti uz uspostavu boljeg upravljanja posjetiteljima na području Zelenih staza Dunava i Drave te razvijanja javne svijesti o važnosti očuvanja bioraznolikosti promocijom zaštićenog krajobraza Erdut, Regionalnog parka Mura-Drava i ekološke mreže Natura 2000. Aktivnosti obuhvaćane provedbom projekta su sljedeće: uvođenje sustava i opreme za evidenciju i praćenje posjetitelja; uvođenje mjera za praćenje ciljnih vrsta i staništa na području Erduta; uređenje dviju ekološko-edukativnih staza (Erdut-Porić i Belišće); izgradnja i opremanje centra za posjetitelje s hostelom Belišće; uređenje odmorišta Drava i veslališta Matija Ljubek; izgradnja vodenice na rijeci Dravi; Natura istraživački kamp; Natura foto safari-nagradni natječaj; edukativne radionice Natura staze Dunava i Drave; obilježavanje Međunarodnog dana bioraznolikosti; obilježavanje Međunarodnog dana Dunava; TID REGATA; biatlon Belišće-Aljmaš-Erdut; edukacije za turističke i rafting vodiče; edukacije za promatrače ptica; Zeleni itinerer-nova prilika u turističkoj ponudi područja; promocije na turističkim sajmovima; virtualna realnost 3D šetnja stazom i izrada promotivnih materijala. Povezivanjem ekološko-edukativnih staza Porić i Bistrinci povezuju se i dva važna turistička odredišta, Erdut i Belišće i dvije velike rijeke Dunav i Drava. Na taj način predstavljaju integraciju odredišta prirodne baštine, razvoj turizma kao gospodarske djelatnosti na projektnom području, te povezivanje svih relevantnih dionika lokalnog gospodarstva i održivog razvoja. Turizam ima mogućnost očuvanu prirodu i okoliš upotrijebiti kao ekonomsku vrijednost, te ima izravni interes u stimuliranju aktivnosti koje idu u smjeru očuvanja te vrijednosti. Tako se projektom stvaraju pretpostavke za razvoj specifičnih oblika turizma u Osječko-baranjskoj županiji, općini Erdut i gradu Belišću, te razvoj aktivnog turizma kroz izgradnju pješačkih staza i drugih rekreativnih sadržaja koji omogućuju bavljenje grupnim i individualnim aktivnostima na otvorenom poput biciklizma, pješačenja, vožnje kajakom i kanuom, promatranje ptica, sportski ribolov i jahanje.

Ključne riječi: zaštita prirode, bioraznolikost, Natura 2000, Drava, Dunav, turizam

\ 132 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Green trails of the Danube and Drava

DAVOR MIKULIĆ, IVANA BUZUK, GORDAN MATKOVIĆ, ŽELJKA VREBAC Public Institution Agency for Managing of Protected Natural Values in Osijek-Baranja County, Županijska 4, 3/III, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract Liders of the project entitled: Green Trails of the Danube and Drava are following partners: Municipality of Erdut, City of Belišće, Public institution Agency for Managing of Protected Natural Values in Osijek-Baranja County, Public Institution County Development Agency of Osijek-Baranja County, Tourist Board of Erdut Municipality, Kayak Canoe Club Aljmaš, and Tourist Board of Belišće. Aim of the project is increasing the attractiveness and educational capacity with the establishment of better management of visitors in the area under the Green Trails of the Danube and Drava, and developing public awareness on the importance of biodiversity conservation by promoting the protected landscape Erdut, Mura-Drava Regional Park and Natura 2000 ecological network. Activities that are implementing within the project are as it follows: introduction of systems and equipment for registration and monitoring of visitors; introduction of measures for monitoring target species and habitats in the area of Erdut; arrangement of two ecological-educational trails (Erdut - Porić and Belišće); construction and equipping of visitor center with hostel Belišće; arrangement of Drava rest area and rowing centers Matija Ljubek; construction of a mill on the Drava River; Natura research camp; Natura photo safari-competition; Educational workshops Natura trails of the Danube and Drava; celebrating the International Biodiversity Day; celebrating the International Danube Day; TID REGATTA; biathlon Belišće-Aljmaš; trainings for tourist and rafting guides; trainings for bird watchers; Green itinerary - a new opportunity in the tourist offer of the area; promotions at tourist fairs; virtual reality 3D walk along the trail, and production of promotional materials. By connecting the ecological-educational trail Porić and Bistrinci, two important tourist destinations, Erdut and Belišće, two large rivers Danube and Drava are also connected. In this way, they represent the integration of natural heritage sites, the development of tourism as an economic activity in the project area, and the connection of all relevant stakeholders of the local economy and sustainable development. Tourism has the opportunity to use preserved nature and the environment as an economic value, and has a direct) interest in stimulating activities that go in the direction of preserving that value. Thus, the project creates preconditions for the development of specific types of tourism in Osijek-Baranja County, Erdut municipality and the city of Belišće, and the development of active tourism through the construction of hiking trails and other recreational facilities that allow group and individual outdoor activities cycling, hiking, kayaking, canoeing, bird watching, sport fishing and horse riding.

Key words: nature protection, biodiversity, Natura 2000, Drava, Danube, tourism

/ 133 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Tradicijske prakse Baranje u europskim i hrvatskim normama

DARKO MRKONJIĆ1,2 1Društvo za tradicijski ribolov u Kopačkom ritu, Bilje – Kopačevo 2Društvo za interpretaciju baštine u turizmu Istočne Hrvatske, Ivana Zajca 9, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Radom se nastoji ukazati na prepreke u zaštiti tradicijskih praksi kao kulturne baštine, koje proizlaze iz europskog i hrvatskog zakonodavstva, nasuprot deklariranoj težnji očuvanju kulturne raznolikosti. Problematika se ilustrira aktualnim primjerima nastojanja zaštite tradicijskih umijeća kopačkog ribolova i gradnje podunavskog ribarskog čamca (čikla). Zauzet je stav (što je i zaključak) da je korijen problema u općenito površnom razumijevanju koncepta kulture i tradicije, odnosno neodvojivosti kulturne i ekološke od ‘ekonomske’ (oikos nomos - domaćinske), tzv. ‘gospodarske’ održivosti. Semiotičkom analizom ključnih pojmova nastoji se ukazati na njihovo pogrešno (proturječno), nejasno i neujednačeno tumačenje, uglavnom reducirano, konzervativno i stereotipno, što (uvažavajući slobodu razgovornog jezika) dovodi do problema kad se na takvim tumačenjima postavlja norma. Iz pozitivne regulative, te komunikacije s mjerodavnim institucijama uočeno je da predmetne tradicijske prakse i njihova kulturna vrijednost nisu prepoznate uopće, ili nisu osigurani mehanizmi za njihovu stvarnu zaštitu (održanje). Neprepoznavanje ‘kulturne’ vrijednosti, kao stvarne, proteže se na tradicijske prakse, i vodi u njihovo pojmovno i zakonsko razdvajanje od ‘gospodarstva/ekonomije, umjesto prepoznavanja specifičnog vida gospodarske djelatnosti. To ukazuje na nerazumijevanje koncepta održivosti, gdje su ‘kulturna, ekološka i ekonomska održivost’ aspekti istog pojma bez mogućnosti supstitucije. Konkretno, u hrvatskom zakonodavstvu ‘tradicijski ribolov’ nije prepoznat, već jedino gospodarski i športski. Kako iz odsustva pojma u relevantnim propisima nije moguće izvoditi zaključak o razlozima tog stanja, to je moguće jedino temeljem mišljenja mjerodavnih stručnjaka, koji prema provedenom istraživanju navode da ‘tradicijski ribolov’ nije moguće ozakoniti jer pojam nije definiran, odnosno da se ne može razlučiti od gospodarskog, uzimajući u obzir da ulov postaje predmetom komercijalne eksploatacije’ iz čega je razvidno postavljanje pojma ‘tradicijskog’ nasuprot ‘ekonomskom’, tj. nerazumijevanje, napose obaju, koncepata. Pritom, ‘tradicijsko’ se u svakodnevnom diskursu tumači kao ‘nešto staro i prevaziđeno’, umjesto kao ‘uvriježeno i povijesno potvrđeno’, a ‘ekonomija’ se dominantno percipira kao materijalna proizvodnja, gdje se gubi

\ 134 \ Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020. bit pojma koji je ‘domaćinstvo’, tj. održanje zajednice: okoliša uvjetnog za život i kulture (uključujući obrazovanje) kao uređenja društva i preduvjeta materijalne proizvodnje. Pritom, tradicijska su plovila prepoznata i izuzeta od obveze udovoljavanja normama za nove koncepte, no samo kada nisu namijenjena za stavljanje na tržište i/ili gospodarske namjene. Rečena formulacija ponovo dovodi u opreku tradicijsko i ekonomsko, te postavlja prepreku u primjeni tradicijskog koncepta, što kad je riječ o nematerijalnim kulturnim dobrima-praksama, jest njihova zabrana. U predmetnom primjeru čikla, poštivanje norme pred proizvođača postavlja zahtjev izmjene tradicijskog koncepta i izgleda, tj. uvjet za stavljanje tradicije u funkciju turizma je, paradoksalno, odstupanje od tradicije.

Ključne riječi: Kopački ribolov, čamac, čikl, održivost, ekologija, kultura, ekonomija

/ 135 / Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Traditional practices of Baranja in European and Croatian norms

DARKO MRKONJIĆ1,2 1 Kopački Rit Traditional Fishing Society, Bilje – Kopačevo, Croatia 2 Association for Heritage Interpretation in Tourism of Eastern Croatia, Ivana Zajca 9, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract The paper seeks to point out the obstacles in the protection of traditional practices as cultural heritage, which arise from European and Croatian legislation, as opposed to the declared aspiration to preserve cultural diversity. The issue is illustrated by actual examples of efforts to protect the traditional skills of Kopacki Rit fishing and the building of the Danube fishing boat (čikl). The position is taken (which is also the conclusion) that the root of the problem is in the generally superficial understanding of the concept of culture and tradition, ie the inseparability of cultural and ecological from ‘economic’ (oikos nomos - household management) sustainability. Semiotic analysis of key terms seeks to point out their wrong (contradictory), unclear and uneven interpretation, mostly reduced, conservative and stereotypical, which (respecting the freedom of colloquial language) leads to problems when such interpretations are set the norm. From the positive regulations and communication with the relevant institutions, it was noticed that the traditional practices in question and their cultural value were not recognized at all, or mechanisms for their actual protection (sustainability) were not provided. Non-recognition of ‘cultural value’, as real value, extends to traditional practices, and leads to their conceptual and legal separation from ‘economy’, instead of recognizing a specific form of economic activity. This points toa misunderstanding of the concept of sustainability, where ‘cultural, environmental, and economic sustainability’ are aspects of the same concept without the possibility of substitution. Specifically, in Croatian legislation, ‘traditional fishing’ is not recognized, but only commercial and sport. As it is not possible to draw a conclusion about the reasons for this situation from the absence of the term in the relevant regulations, this is possible only on the opinion of relevant experts, who according to the conducted research state that ‘traditional fishing’ cannot be legalized because the term is not defined, that is, it cannot be distinguished from the commercial, taking into account that the catch becomes the subject of commercial exploitation, which shows the setting of the notion of ‘traditional’ versus ‘economic’, ie misunderstanding, finally both, of concepts. In everyday

\ 136 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020 discourse, ‘traditional’ is interpreted as ‘something old and obsolete’, instead of as ‘habitual and historically confirmed’, and ‘economy’ is dominantly perceived as material production, where the essence of the concept of ‘household management’ is lost, that is the sustainability of the community: an environment adequate for life and culture (including education) as the arrangement of society and the preconditions of material production. On the other side, traditional vessels are recognized and exempted from the obligation to comply with European norm valid for new concepts, but only when they are not intended for placing on the market and/or commercial purposes. The said formulation again contradicts the traditional and the economic, and places an obstacle in the application of the traditional concept, which when it comes to intangible cultural property - traditional practices, is their prohibition. In the present example of a traditional boat, compliance with the norm requires the producer to change the traditional concept and appearance, ie the condition for putting tradition in the function of tourism is, paradoxically, a deviation from tradition.

Keywords: Kopacevo fishing, boat, čikl, sustainability, ecology, culture, economy

/ 137 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Sastav riblje zajednice u ribolovnoj vodi rukavac Halaševo

ANĐELKO OPAČAK, DINKO JELKIĆ, RAS LUŽAIĆ Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Rukavac Halaševo nalazi se nasuprot naselja Višnjevac, između rkm 24-25 rijeke Drave, u šumskom reviru Bezdan, južno od dravskog nasipa i crpne stanice Velika (Topolik). Kanal, koji odvodi prepumpne vode do rijeke Drave, dugačak je 1,5 km i često je bez vode. U razdoblju 2016.-2017.godine, kombinacijom ribolovnih alata: ribarske mreže, EIFAC mreže i elektroribolov agregatom od 13 kW, utvrđena je ukupno 21 vrsta slatkovodnih riba, što čini udio od 32,8 % ukupnog broja vrsta (64) koje obitavaju u rijeci Dravi. Svrstane su u šest porodica (Cyprinidae, Esocidae, Centrarchidae, Percidae, Siluridae i Ictaluridae). Porodica Cyprinidae ili šaranki je najbrojnija s 15 vrsta, što čini 71,4 % ukupnog broja utvrđenih vrsta. Najzastupljenija vrsta u ukupnom broju utvrđenih vrsta je uklija (Alburnus alburnus) 24,8 %, a slijede ju babuška (Carassius gibelio) 18,0 %, bodorka (Rutilus rutilus) 16,0 %, grgeč (Perca fluviatilis) 13,0%, gavčica (Rhodeus amarus) 5,0 %, deverika (Abramis brama) 4,1 %, kesega (Ballerus ballerus) 4,0 %, sunčanica (Lepomis gibbosus) 3,5 %, štuka (Esox lucius) 3,0 % itd. U ukupnoj biomasi najzastupljenije vrste u rukavcu Halaševo su: babuška s 28,7 % i štuka s 21,0 %. S visokim udjelom u biomasi sudjeluju i grgeč s 8,8 %, šaran (Cyprinus carpio carpio) s 8,7 % te bodorka sa 7,8 % itd. Rijeka Drava ima značajan utjecaj na sastav riblje zajednice cijelog ribolovnog područja Drava-Dunav, pa tako i na rukavac Halaševo s kojim je hidrološki povezana u vrijeme visokih vodostaja i plavljenja poplavnog područja. Ukupan broj zabilježenih vrsta riba te međusobni odnosi pojedinih vrsta unutar riblje populacije, vjerni su pokazatelji ekoloških značajki određenog biotopa i u izravnoj su ovisnosti o tipu mikrostaništa ukljčujući i djelovanje čovjeka (ribiča).

Ključne riječi: Drava, ihtiocenoza, biomasa, stanište, riječni rukavac

\ 138 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Composition of the fish community in the fishing water of the Halaševo side-arm

ANĐELKO OPAČAK, DINKO JELKIĆ, RAS LUŽAIĆ Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract The Halaševo side-arm is located opposite the Višnjevac settlement, between rkm 24-25 of the River Drava, in the forest district Bezdan, south of the Drava embankment and the pumping station Velika (Topolik). The canal, which drains pumped water to the Drava River, is 1.5 km long and often without water. In the period 2016-2017, by using a combination of fishing tools: fishing nets, EIFAC nets and electric fishing with an aggregate of 13 kW, a total of 21 freshwater fish species were identified, which represent 32.8% of the total number of species (64) living in the Drava River. They are classified into six families (Cyprinidae, Esocidae, Centrarchidae, Percidae, Siluridae and Ictaluridae). The family Cyprinidae, or carps, is the most numerous with 15 species, accounting for 71.4% of the total number of identified species. The most common species in the total number of identified species is Bleak (Alburnus alburnus) 24.8%, followed by Silver Prussian Carp (Carassius gibelio) 18.0%, Common Coach (Rutilus rutilus) 16.0%, Common Perch (Perca fluviatilis) 13.0%, European Bitterling (Rhodeus amarus) 5.0%, Common Bream (Abramis brama) 4.1%, Blue Bream (Ballerus ballerus) 4.0%, Sunfish (Lepomis gibbosus) 3.5%, Pike (Esox lucius) 3.0%, etc. In the total biomass, the most common species in the Halaševo sid-arm are Silver Prussian Carp with 28.7% and Pike with 21.0%, and also with a high share in biomass: Perch with 8.8%, Carp (Cyprinus carpio carpio) with 8.7% and the Common Roach with 7.8%. The Drava River has a significant impact on the composition of the fish community of the entire Drava-Danube fishing area, including the Halaševo side-arm which is hydrologically connected during high water levels and flooding of the floodplain. The total number of fish species and the interrelationships of individual species within the fish population are reliable indicators of the ecological characteristics of a particular biotope and directly depends on the type of microhabitat, including human (anglers) activity.

Key words: Drava, ichthyocenosis, biomass, habitat, river side-arm

/ 139 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Postignuća Akcijskog plana za zaštitu vodenih i močvarnih staništa u Parku prirode „Kopački rit“ (2010.-2020.)

SINIŠA OZIMEC1, VLATKO ROŽAC2, DRAGAN PRLIĆ3 1 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, Osijek 2 Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“, Mali Sakadaš 1, Kopačevo 3 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, Cara Hadrijana 8/A, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“ donijela je dokument: Akcijski plan za zaštitu vodenih i močvarnih staništa u Parku prirode „Kopački rit“, s ciljem potpunijeg uvida u raznolikost flore i obilježja ekološki značajnih, ugroženih i rijetkih stanišnih tipova. Mjere i aktivnosti uključuju sustavnu višegodišnju inventarizaciju, monitoring, suradnju s relevantnim dionicima i prikaz rezultata u znanstvenoj, stručnoj i široj javnosti. Provedba plana započela je prvim terenskim obilascima u svibnju 2010. Tijekom 10 godina provedena su intenzivna botanička terenska istraživanja, povezana s monitoringom rasprostranjenosti, očuvanosti i promjena vodenih i močvarnih staništa. Proveden je i monitoring populacija pojedinih rijetkih i ugroženih biljnih svojti. Značajno postignuće ovih aktivnosti je nadopunjeni popis vaskularne flore, uz prošireno znanje o raznolikosti flore i staništa. Polazište za izradu popisa flore bio je popis iz Plana upravljanja iz 2002., koji sadrži 385 zabilježenih svojti. Nakon 10 godina terenskih istraživanja i pregledanih literaturnih izvora, utvrđeno je da aktualna raznolikost vaskularne flore Parka prirode „Kopački rit“ obuhvaća 553 svojte, raspoređenu u 304 roda i 97 porodica papratnjača i kritosjemenjača. Prošireno je znanje o raznolikosti porodice orhideja (Orchidaceae), od ranije poznatih dviju na 9 svojti šumskih i livadnih orhideja. Zabilježen je prvi nalaz nove strane vrste za floru Hrvatske, viseći šaš (Scirpus pendulus), otkriven u srpnju 2011. Zabilježeni su novi lokaliteti pojedinih rijetkih vrsta, npr. kockavice (Fritillaria meleagris) u travnju 2020. U znanstvenoj knjizi: Macrophytes of the River Danube Basin, koju je u svibnju 2018. objavila nakladnička kuća Academia iz Praga, u poglavlju o makrofitima hrvatskog dijela toka Dunava obrađena je i flora makrofita Parka prirode „Kopački rit“ uz popis od 158 vrsta. U znanstvenom časopisu: Acta Biologica Slovenica, objavljen je u prosincu 2018. znanstveni rad o vaskularnoj flori Parka prirode „Kopački rit“.

Ključne riječi: zaštita prirode, flora, stanište, Kopački rit

\ 140 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Achievements of an Action Plan for Conservation of the Aquatic and Wetland Habitats in the Nature Park Kopački Rit (2010-2020)

SINIŠA OZIMEC1, VLATKO ROŽAC2, DRAGAN PRLIĆ3 1 Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, Osijek, Croatia 2 Public Institution Nature Park Kopački rit, Mali Sakadaš 1, Kopačevo, Croatia 3 Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Biology, Cara Hadrijana 8/A, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract Public Institution Nature Park Kopački Rit has adopted the document: An Action Plan for Conservation of the Aquatic and Wetland Habitats in the Nature Park Kopački Rit, with an aim to get more complete insight on flora diversity and characteristics of the ecologically important, endangered and rare habitat types. Measures and activities include systematic multi-annual inventory, monitoring, co-operation with relevant stakeholders and presentation of results to scientific, expert and general public. Implementation of the Plan originated with first field surveys in May 2010. Over a ten-year period, intensive field botanical investigations were taken, combined with monitoring of distribution, conservation and changes of the aquatic and wetland habitats. Populations of selected rare and endangered plant taxa was also under monitoring. An important achievement of these activities is an updated inventory list of vascular flora and broadened knowledge on plant and habitats diversity. The floristic list published in 2002 in the Management Plan, which contain 385 registered taxa, was a baseline. After ten years of field surveys and checked literature sources, it was determined that current vascular flora diversity of Nature Park Kopački Rit comprise 553 taxa, arranged into 304 genera and 97 families of pteridophytes and angiosperms. Knowledge on diversity of orchid family (Orchidaceae) expands from two previously recorded taxa to nine taxa of the forest and meadow orchids. Discovery of the Rufous Bulrush (Scirpus pendulus) in July 2011 was the first record of this alien species for the Croatian flora. New localities were recorded for selected rare species, such as snake’s-head fritillary (Fritillaria meleagris) in April 2020. In the scientific book: Macrophytes of the River Danube Basin, published in May 2018 by Academia from Prague, in chapter on macrophytes of the Croatian Danube reach, the macrophyte flora of Nature Park Kopački Rit was described, with a list of 158 species. Scientific paper: The vascular flora of Kopački rit Nature Park (Croatia) taxa was published in the scientific journal: Acta Biologica Slovenica, in December 2018.

Key words: nature protection, flora, habitat, Kopački rit

/ 141 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Sastav riblje zajednice u srednjem toku rijeke Kupe na području male hidroelektrane Ilovac

JURAJ PETRAVIĆ1, MATIJA KRESONJA1, MARTINA PETRAVIĆ2, RATKO POPOVIĆ1, MILORAD MRAKOVČIĆ1 1 OIKON – Institut za primijenjenu ekologiju, Trg Senjskih uskoka 1-2, Zagreb 2 Ministarstvo poljoprivrede, Ulica Grada Vukovara 78, Zagreb (E-mail: [email protected])

Sažetak Cilj ovoga rada je utvrditi kvalitativni i kvantitativni sastav ihtiocenoze, te rasprostranjenost zavičajnih i stranih vrsta riba na području male hidroelektrane Ilovac (MHE Ilovac) u srednjem toku rijeke Kupe. Istraživana lokacija pripada području ekološke mreže Natura 2000. Uzorci s područja MHE Ilovac su prikupljani pomoću elektroagregta SUSAN 1030 NP i gumenog čamca u svibnju 2019. Sve ulovljene ribe determinirane su na temelju vanjskih morfoloških značajki uz pomoć determinacijskih ključeva (posebno Kottelat & Freyhof 2007, Povž i Sket, 1990; itd). Uzorkovano je područje ispod i iznad brane MHE Ilovac, sam izlov trajao je 3 sata. Prijeđena površina staništa efektivnog uzorkovanja procijenjena na oko 1.600 m2 s gornje strane i ista površina s donje strane brane MHE Ilovac. Dubina na području izlova bila je 1-4 m. Ukupno je ulovljena 961 jedinka riba koje su odmah puštene. Ihtiocenoza područja MHE Ilovac se sastoji od 21 vrste iz 14 rodova koji pripadaju u pet porodica: Balitoridae, Cobitidae, Cyprinidae, Siluridae, i Centrarchidae. Dominantna vrsta je klen Squalius cephalus s 30,5 %, zatim dvoprugasta uklija Alburnoides bipunctatus s 28,3 % zastupljenosti, dok je najmanje zastupljena vrsta babuška Carasius gibelio s 0,3 % od ukupnog broja svih ulovljenih jedinki. U ovom istraživanju zabilježene su tri endemske vrste Dunavskog sliva: obična krkuša Gobio obtusirostris, veliki vijun Cobitis elongata, i plotica Rutilus virgo. Endemske vrste su zastupljene s 14,5 % od ukupnog broja svih ulovljenih jedinki. Također su utvrđene i dvije strane invazivne vrste (IAS): sunčanica Lepomis gibbosus i bezribica Pseudorasbora parva. Rezultati ovoga rada pokazuju značajan udio stranih vrsta riba u ihtiocenozi s 10,5 % od ukupnog broja svih ulovljenih riba. Od tri alohtone vrste, samo je bezribica utvrđena ispod brane, dok su iznad brane utvrđene sve tri strane vrste: bezribica, sunčanica i babuška. Od ukupnog broja ulovljenih vrsta, deset su izrazito reofilne vrste, dvije su neutrofilne, a ostale limnofilne. Porodica šaranke (Cyprinidae) najdominantnija je skupina riba unutar postojeće ihtiocenoze s 89,5 %, dok je najmanje zastupljena porodica Siluridae s jednom vrstom som Silurus glanis, s ulovljenih šest jedinki. Na istraživanom području nisu nađeni predstavnici porodica Percidae, Salmonidae, Petronizomidae, Esocidae i Cottidae.

Ključne riječi: ihtiocenoza, rijeka Kupa, endemske vrste, invazivne strane vrste (IAS)

\ 142 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Fish assemblage in the middle course of the Kupa river in the area of small hydropower plant Ilovac

JURAJ PETRAVIĆ1, MATIJA KRESONJA1, MARTINA PETRAVIĆ2, RATKO POPOVIĆ1, MILORAD MRAKOVČIĆ1 1 OIKON Ltd- Institute of Applied Ecology, Trg Senjskih uskoka 1-2, Zagreb, Croatia 2 Ministry of Agriculture, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb, Croatia (E-mail address: [email protected])

Abstract The objective of this paper is to determine the qualitative and quantitative composition of the fish community, and distribution of native and non-native fishes in the area of the of ​the small hydro power plant Ilovac (SHP Ilovac) in the middle course of the Kupa River, near the dam Zaluka. The monitoring area belongs to the site of Natura 2000 ecological network. The samples were collected by fishing boat and with a SUSAN 1030n NP electrofishing device. Fish community in the SHP Ilovac area was collected and analysed in the May of 2019. All caught fish were determined on the basis of external morphological characteristics with the help of determination keys (especially Kottelat and Freyhof 2007, Povž and Sket, 1990). Sampling was done above and below the dam of SHP Ilovac, the sampling itself lasted 3 hours. Covered area of ​direct sampling habitat is estimated at about 1,600 m2 on the upper side and the same area on the lower side of SHP Ilovac. Depth in the catch area was 1-4 meters. A total of 961 individuals were caught of which 21 species from 14 genera, from five families Balitoridae, Cobitidae, Cyprinidae, Siluridae, and Centrarchidae were found. Dominant species was Chub, Squalius cephalus, which takes up 30.5%, followed by Spirlin, Alburnoides bipunctatus, with 28.3%, the least represented is Prussian Carp, Carasius gibelio, with 0.3% of total number of fish caught. During this research, three endemic fish species for the Danube River catchment were recorded: Gudgeon, Gobio obtusirostris, Balkan Spined Loach, Cobitis elongata, and Danube Roach, Rutilus virgo. Endemic species takes up 14.5% of total number of fish caught. As well as two invasive alien species (IAS): Pumpkinseed, Lepomis gibbosus, and Pseudorasbora, Pseudorasbora parva. Non-native species in the area of SHP Ilovac hold a significant share in the fish community with 10.5 % of total number of fish caught. Among non-native species, only the Pseudorasbora was recorded above the dam, while below the dam there were recorded Pseudorasbora, Pumpkinseed and Prussian Carp. Of the total number of species caught, ten are highly rheophilic species, two are neutrophilic and the rest are limnophilic. The Carp family (Cyprinidae) is the most dominant group of fish which takes up 89.5% within the existing ichthyocoenosis, while the least represented is Catfish Silurus glanis with only six individuals. No representatives of Percidae, Salmonidae, Petronizomidae, Esocidae and Cottidae were found in the study area.

Key words: fish community, Kupa River, endemic species, invasive alien species (IAS) / 143 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Morfološke karakteristike, dob i gustoća populacije školjkaša Unio elongatus C. Pfeiffer, 1825 u gornjem toku rijeke Mirne

JURAJ PETRAVIĆ1, MARTINA PETRAVIĆ2, GORAN JAKŠIĆ1, IVANA KALEB VULETIĆ1, KREŠIMIR KURI1, MARGARITA MARUŠKIĆ KULAŠ1, DAJANA MAJNARIĆ1, HELENA JAJČEVIĆ3, RATKO POPOVIĆ4 1 Javna ustanova AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC, Branka Čavlovića Čavleka 1A, Karlovac 2 Ministarstvo poljoprivrede, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb 3 Tehnička škola Karlovac, Ljudevita Jonkea 2a, Karlovac 4 OIKON – Institut za primijenjenu ekologiju, Trg Senjskih uskoka 1-2, Zagreb (E-mail: [email protected])

Sažetak Cilj ovoga rada je utvrditi morfološke karakteristike, dob i gustoću populacije slatkovodnog školjkaša Unio elongatus C. Pfeiffer, 1825 u gornjem toku rijeke Mirne kod naselja Srnegla. Istraživana lokacija pripada području ekološke mreže Natura 2000. Uzorci su prikupljeni ručno pretraživanjem dna. Duljina transekta izosila je 100 m, a uzorci su prikupljani s tri različita staništa površine 1 m2 svakog staništa. Nakon prikupljanja školjkaša, slijedeće karakteristike su mjerene in situ: dužina, širina, visina ljušture (preciznošću 0,01 cm) i mokra masa živih jedinki (preciznošću 1 g). Sve ulovljene jedinke determinirane su na temelju oblika, boje ljušture, odnosa dužina/visina, odnosa dužina/širina, i pozicije umba. Kao materijali i ključ za određivanje vrste korišteni su: Killeen at al. (2004), digitalna gramska vaga FA-6405, pomična mjerka BGJ Techic. Dob školjkaša određena je brojanjem anula na vanjskoj površini ljušture. Ukupno je prikupljeno 112 jedinki. Ukupna biomasa cjelokupnog uzorka iznosi 1.202 g. Prosječna masa uzorka je 10,73 g ± 5,4 g SD u rasponu od 1 do 24 g, dok je dužina ljušture u rasponu od 2,96 do 6,5 cm s prosječnom dužinom od 4,88 cm ± 0,82 cm SD. Prosječna visina ljušture je 2,36 cm ± 0,36 cm SD u rasponu od 1,5 do 3,27 cm, dok je prosječna širina ljušture 1,41 cm ± 0,3 cm SD, u rasponu od 0,7 do 2,9 cm. Jedinke su razvrstane u četiri dobna razreda. Dobni razredi 2+ i 3+ podjednako su zastupljeni s 41,96 % u populaciji. Jedinke dobnog razreda 1+ su zastupljene sa 9,82 %, dok su u populaciji najmanje zastupljene jedinke najstarije dobi 4+ s 6,25 %. Raspon mase i dužine ljušture prema dobnim razredima je slijedeći. Jedinke dobi 1+ imaju dužinu ljušture u rasponu od 2,96 do 4,84 cm i masu od 1 do 8 g. Jedinke dobnog razreda 2+ imaju dužinu ljušture u rasponu od 3,37 do 5,83 cm i masu od 3 do 17 g. Raspon dužine ljušture jedinki 3+ dobnog

\ 144 \ Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020. razreda je od 4,36 do 6,2 cm i mase od 9 do 20 g. Dok jedinke dobi 4+ imaju širinu ljušture u rasponu od 5,28 do 6,50 cm i masu od 13 do 24 g. Prosječna gustoća populacije na istraživanom transektu približno je jedna jedinka na 3 cm2. Na istraživanoj lokaciji nije utvrđena prisutnost drugih vrsta slatkovodnih školjkaša.

Ključne riječi: Unio elongatus, rijeka Mirna, morfologija, dob, gustoća populacije

/ 145 / Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Morphological characteristics, age and population density of bivalve Unio elongatus C. Pfeiffer, 1825 in the upper course of the Mirna River

JURAJ PETRAVIĆ1, MARTINA PETRAVIĆ2, GORAN JAKŠIĆ1, IVANA KALEB VULETIĆ1, KREŠIMIR KURI1, MARGARITA MARUŠKIĆ KULAŠ1, DAJANA MAJNARIĆ1, HELENA JAJČEVIĆ3, RATKO POPOVIĆ4 1 Public Institution AQUATIKA-FRESHWATER AQUARIUM KARLOVAC, Branka Čavlovića Čavleka 1A, Karlovac, Croatia 2 Ministry of Agriculture, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb, Croatia 3 Technical School Karlovac, Ljudevita Jonkea 2a, Karlovac, Croatia 4 OIKON Ltd- Institute of Applied Ecology, Trg Senjskih uskoka 1-2, Zagreb, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract The objective of this paper is to determine the morphological characteristics, age and population density of freshwater bivalve Unio elongatus C. Pfeiffer, 1825 in the upper course of the Mirna River near Srnegla. The monitoring area belongs to the site of Natura 2000 ecological network. The samples were collected by hand exploring the sediment. The transect being 100 m long, the samples were collected from three different habitats with a surface area of 1m2. After collecting the molluscs in situ, the following parameters were recorded: length, width, height of the shell (with 0,01 cm accuracy), and living wet weight (with 1 g accuracy). The species was determined according to shape, the colour of the shell, the length/ height ratio, the length/width ratio, and the position of the umbo. The following materials and determination key was used: Killeen at al. (2004), digital gram scale FA-6405, sliding calliper BGJ Technic. The age of a bivalve is determined by counting the number of external shell annulars. In total, 112 individuals were collected. The total biomass of the sample is 1,202 g. The average weight of the sample is 10.73 g ± 5.4 g SD, ranging from 1 to 24 g, while the length of the shell ranges from 2.96 to 6.5 cm with an average length of 4.88 cm ± 0.82 cm SD. The average height of the shell is 2.36 cm ± 0.36 cm SD, ranging from 1.5 to 3.27 cm, while the average width of the shell is 1.41 cm ± 0.3 cm SD, ranging from 0.7 to 2.9 cm. The individuals were divided into four age classes. Age classes 2+ and 3+ were fairly equally represented with 41.96% of the population. Individuals belonging to the 1+ age class take up 9.82% of the population, while the least common individuals in the population are the oldest ones belonging to the 4+ age class, taking up 6.25%. The weight and length of the shell range

\ 146 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020 according to age class is as follows: individuals of age 1+ have a shell length ranging from 2.96 to 4.84 cm and weigh 1-8 g. individuals of age 2+ have a shell length ranging from 3.37 to 5.83 cm and weigh 3-17 g. Individuals of age 3+ have a shell length ranging from 4.36 to 6.2 cm and weigh 9-20 g, while individuals of age 4+ have a shell length ranging from 5.28 to 6.50 cm and weigh 13-24 g. The average population density on the investigated transect is circa one individual per 3 cm2. No representatives of other freshwater bivalves were found.

Key words: Unio elongatus, Mirna River, morphological, age, population density

/ 147 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Mahovina kao bioindikator radioaktivnog onečišćenja u Kopačkom ritu

BRANKO PETRINEC1, KATARINA JUKIĆ2, TOMISLAV MEŠTROVIĆ1, BOŽENA SKOKO1, DAVOR RAŠETA1, DINKO BABIĆ1,IGOR MIKLAVČIĆ2, ANA HEĐI2 1 Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Ksaverska cesta 2, Zagreb 2 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za fiziku, Trg Ljudevita Gaja 6, Osijek (Email: [email protected])

Sažetak Park prirode „Kopački rit“ je zbog netaknute prirode i ljudske djelatnosti snižene na najnižu razinu zanimljivo područje za mjerenje i analiziranje koncentracije aktivnosti, u ovom slučaju u mahovinama. Uzorkovane su mahovine u sklopu internog projekta Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu u suradnji s Odjelom za fiziku Sveučilišta u Osijeku, pod nazivom ‘’Radiološka karakterizacija Kopačkog rita’’. Mahovine su osjetljivi biološki indikatorski organizmi i vrlo su važne u biomonitoringu kontaminacije. Uzorci su uzorkovani prema standardnim procedurama Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), a lokacije su određene na način da se pokrije što veća površina Kopačkog rita. Koncentracije aktivnosti izmjerena su gamaspektrometrijskim sustavom koji se temelji na ORTEC HPGe detektoru (FWHM 2,24 keV na 1,33 MeV 60Co s relativnom učinkovitosti od 74,2% na 1,33 MeV 60Co), spojenim s višekanalnim analizatorom. Mahovine su jednostavni organizmi, višegodišnjeg rasta i predstavljaju dobre bioindikatorske organizme. Kako nemaju pravog korijenja, sve što akumuliraju dobivaju iz zraka ili vode. Tako je koncentracija aktivnosti 137Cs na određenim lokacijama, odnosno na poplavnim mjestima Dunava i Drave, nešto viša u odnosu na izmjereni prosjek. Izmjerene vrijednosti i dalje ne predstavljaju radiološki rizik. Izotop kalija 40K je jedan od najrasprostranjenijih prirodnih radioaktivnih elemenata pa je očekivano izmjeren u svim uzorcima mahovine. Kozmogeni radionuklid 7Be nastaje u gornjim slojevima atmosfere i po nastanku se veže za čestice aerosola. Spuštanjem zračnih masa 7Be se taloži na Zemljinoj površini, pa je zastupljen u svim uzorcima mahovine. Radioaktivni izotop 232Th je prisutan još od vremena nastanka Zemlje i njegova vrijednost je gotovo konstantna. Mijenjati se može samo uslijed prirodnih procesa i ljudskih aktivnosti pa je očekivano izmjeren u svim uzorcima. Izmjerene vrijednosti radionuklida 40K, 7Be i 232Th ne predstavljaju radiološki rizik. Za članove uranijevog niza ispitivana je korelacija između koncentracija aktivnosti u uzorcima.

\ 148 \ Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Utvrđena je srednje jaka korelacija između koncentracije aktivnosti 238U i 226Ra. Također, postoji i slaba negativna korelacija između 238U i 210Pb kao i 226Ra i 210Pb. Za sve analizirane radionuklide izmjerena koncentracija aktivnosti nije povišena u odnosu na ostatak Hrvatske te se sve izletničke djelatnosti na području Parka mogu neometano izvoditi. Cilj daljnjih radioloških istraživanja u Kopačkom ritu je provesti detaljnije uzorkovanje tla i mahovina kako bi se dobila što točnija radiološka karakterizacija Kopačkog rita.

Ključne riječi: radioaktivnost, bioindikatori, gamaspektrometrija, koncentracija aktivnosti, Kopački rit

/ 149 / Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Moss as a bioindicator of radioactive pollution in Kopački rit

BRANKO PETRINEC1, KATARINA JUKIĆ2, TOMISLAV MEŠTROVIĆ1, BOŽENA SKOKO1, DAVOR RAŠETA1, DINKO BABIĆ1, IGOR MIKLAVČIĆ2, ANA HEĐI2 1 Institute for Medical Research and Occupational Health, Ksaverska cesta 2, Zagreb, Croatia 2 Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Physics, Trg Ljudevita Gaja 6, Osijek, Croatia (Email: [email protected])

Abstract Due to its intact nature and the low level of local human activities, the Nature Park Kopački Rit is interesting with regard to measurements and analyses of activity concentrations, particularly in moss. Within an internal project “Radiological characterisation of Kopački Rit” of the Institute for Medical Research and Occupational Health in Zagreb, and in collaboration with the Department of Physics of the University of Osijek, we sampled moss. These organisms are sensitive bioindicators, and are therefore important for the biomonitoring of contamination. The sampling was carried out in accordance with the standards of the International Atomic Energy Agency (IAEA), whereas the sampling locations were chosen to cover as much as possible of the Kopački Rit area. Activity concentrations were measured using a gamma-ray spectrometry system based on an ORTEC HPGe detector (FWHM 2.24 keV and relative efficiency of 74.2%, both at 1.33 MeV 60Co) connected to a multi-channel analyser. Mosses are simple organisms that grow over several years, and they are useful as bioindicators. Since they have no roots, they take up matter from air or water. Hence, the activity concentration of 137Cs in flood prone areas close to the Danube and Drava Rivers are moderately above the measured average. However, this introduces no radiological risk. The potassium isotope 40K is one of the most widespread naturally occurring radioactive elements, and it was, as expected, detected in all of the moss samples. Cosmogenic radionuclide 7Be is produced in the upper atmosphere, where it attaches to aerosols. By the descent of air, 7Be is eventually deposited onto the ground, consequently being present in all of the moss samples. Radioactive 232Th has been present in the environment ever since the formation of Earth, and its concentration is nearly constant. It can change only due to natural processes and human activities, so the presence of 232Th in all of the moss samples is not surprising. Measured values of 40K, 7Be, and 232Th do not suggest a radiological risk. For the uranium decay chain, we paid attention to correlations

\ 150 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020 of activity concentrations. We found a moderate correlation between the activity concentrations of 238U and 226Ra. Moreover, there was a weakly negative correlation between 238U and 226Ra, which applied to 226Ra and 210Pb as well. Activity concentrations of the analysed radionuclides were not elevated in comparison to other parts of Croatia. Therefore, it is safe to carry out excursions to Kopački Rit. The goal of our future research is to carry out a more detailed sampling of soil and moss, in order to characterise the radiological situation Kopački Rit more precisely.

Keywords: radioactivity, bioindicator, gamma-ray spectrometry, activity concentration, Kopački Rit

/ 151 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

DunavArt festival kao doprinos održivom korištenju prirodnih resursa

ANA POPOVIĆ Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Cara Hadrijana 10, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak DunavArt festival jedinstvenog je formata: ujedinjuje umjetnost, glazbu i vino, a posvećen je Dunavu: rijeci koja teče i spaja. Za razliku od brojnih gastro i eno festivala koji se održavaju diljem Podunavlja, ovaj nije okrenut tradicijskoj već urbanoj kulturi i glazbi koje smješta na različite živopisne lokacije uz hrvatsko Podunavlje: u Erdut, Vukovar, Batinu, Ilok, Šarengrad te Kopački rit. Ideja organizatora festivala je da posjetitelji uživaju u prekrasnim vizurama prirode Podunavlja uz vrhunsko vino i kvalitetnu glazbu. Popis umjetnika koji su održali svoje koncerte impresivan je, a posebna pažnja posvećena je promociji lokalnih kvalitetnih glazbenika. Odabir izvođača sugerira da je festival okrenut prvenstveno jazzu, koji posljednjih godina doživljava ponovni uzlet u urbanoj sceni: No jazz band, Ariana Group, Ante Gelo band & Ivana Rushaidat, Groove up, Zdenka Kovačićek & Greenhouse Blues Band, Scharf Club Swing Quintet, Miroslav Evačić &band, Square Waltz, Bruno Krajcar. Osim jazza, festival nudi i klasičnu (Duo violina K&K, Duo klarineta, Vokalni ansambl Brevis, Konstantin Krasnitski) te različite oblike urbane glazbe (DJ Umbo, DJ Flegma, Zemlja gruva, Scifidelity Orchestra, Putokazi & Zoran Majstorović, Die Wandervögel, deejayMilly, Amira Medunjanin, Cubismo, The Frajle, Vatra, Supkultura, Silente). Time se ovaj festival razlikuje od, primjerice, Ribarskih dana u Kopačevu koji su okrenuti tradicijskoj glazbi. Osim glazbenog programa, važan dio festivala bila je i ponuda vrhunskih vina te prateći gastro sadržaj. Od pratećih sadržaja valja istaknuti izložbe, čitanje poezije te projekcije filmova, no naglasak je bio na kvalitetnoj urbanoj glazbi i vinu te promociji različitih lokacija uz Dunav koje nude uživanje u ljepoti prirode hrvatskog Podunavlja. Park prirode „Kopački rit“ sudjelovao je u dva izdanja DunavArt festivala. Godine 2017., u premijernom izdanju festivala u Kopačkom ritu bila je organizirana proslava Dana Dunava uz Dunavske parkove prirode – Piknik u Ritu, natjecanje u kuhanju fiš-paprikaša (timovi Dunavskih parkova prirode), te koncerti Duo violina K&K te Ariana Group. Godine 2019. održan je koncert Konstantina Krasnitskog: Klasika u ritu. S obzirom da je festival okrenut prema publici koja nije obuhvaćena ostalim turističkim ponudama u Baranji, on nesumnjivo predstavlja vrijedan doprinos eksponiranosti Kopačkog rita te dobru platformu za razvijanje takve vrste turizma u budućnosti.

Ključne riječi: DunavArt festival, urbana kultura, glazba, Kopački rit, jazz

\ 152 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

DunavArt festival as a contribution to the sustainable use of natural resources

ANA POPOVIĆ Josipa Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Education, Cara Hadrijana 10, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract The DunavArt Festival has a unique format: it unites art, music and wine, and is dedicated to the Danube: a river that flows and connects. Unlike many gastro and eno festivals that take place throughout the Danube region, this one is not focused on traditional but urban culture and music, located in various picturesque locations along the Croatian Danube region: Erdut, Vukovar, Batin, Ilok, Šarengrad and Kopački rit. The idea of ​the festival organizers is that visitors enjoy the beautiful views of the nature of the Danube region with top quality wine and quality music. The list of artists who have held their concerts is impressive, and special attention has been paid to the promotion of local quality musicians. The choice of performers suggests that the festival is primarily directed towards jazz, which has experienced a resurgence in the urban scene in recent years: No jazz band, Ariana Group, Ante Gelo band & Ivana Rushaidat, Groove up, Zdenka Kovačićek & Greenhouse Blues Band, Scharf Club Swing Quintet, Miroslav Evačić & band, Square Waltz, Bruno Krajcar. In addition to jazz, the festival also offers classical (K&K Violin Duo, Clarinet Duo, Brevis Vocal Ensemble, Konstantin Krasnitski) and various forms of urban music (DJ Umbo, DJ Flegma, Zemlja gruva, Scifidelity Orchestra, Putokazi & Zoran Majstorović, Die Wandervögel, deejayMilly, Amira Medunjanin, Cubismo, The Frajle, Vatra, Subkultura, Silente). This makes this festival different from, for example, the Fishermen’s Days in Kopačevo, which are focused on traditional music.In addition to the music program, an important part of the festival is the offer of top wines and accompanying gastronomic content. Other accompanying contents include exhibitions, poetry readings and film screenings, but the emphasis is on quality urban music and wine andthe promotion of various locations along the Danube that offer enjoyment of the natural beauty of the Croatian Danube region. Nature Park Kopački rit participated in two editions of the DunavArt festival. In 2017, the premiere edition of the festival in Kopački rit organized a celebration of Danube Day at the Danube Nature Parks - Picnic in the marsh, a competition in cooking fish stew (teams of Danube Nature Parks), and concerts by Violin Duo K&K and Ariana Group. In 2019, Konstantin Krasnitsky held a concert named Classics in the marsh. Given that the festival is directed towards an audience that is not included in other tourist offers in Baranja, it undoubtedly represents a valuable contribution to the exposure of Kopački rit and a good platform for the development of this type of tourism in the future.

Key words: DunavArt festival, urban culture, music, Kopački rit, jazz

/ 153 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Božikovina (Ilex aquifolium L.) u Nacionalnom parku „Đerdap“

NENAD RADAKOVIĆ, SAŠA NESTOROVIĆ Javno preduzeće „Nacionalni park Đerdap“, Kralja Petra I. 14a, Donji Milanovac, Srbija (E-mail: [email protected])

Sažetak Nacionalni park “Đerdap” osnovan je radi zaštite značajnih prirodnih vrijednosti, kao što su krški reljef, Đerdapska kllisura, kanjon Boljetinske rijeke, kanjon Brnjice, očuvanja staništa i populacija divlje faune i flore, naročito u područjima koja se nalaze u režimu zaštite I. stupnja. Osim toga, važni su zaštita i očuvanje vrijedne kulturno-povijesne baštine i spomen-obilježja. Populacija božikovine (srp.=zelenike), Ilex aquifolium L., kao jedne od strogo zaštićenih vrsta drveća u Nacionalnom parku „Đerdap“ predstavlja njezino najsjevernije nalazište u Republici Srbiji. Prvi put je opisana 1967, a 2019. je potvrđeno da se populacija božikovine, reliktne vazdazelene vrste javlja u obliku grmova visine 1- 5 m, koji se pružaju niz potok u dužini od 100 m. Cilj ovog rada bio je provjera stanja i vitalnosti populacije božikovine na području Nacionalnog parka „Đerdap“, radi planiranja mjera za njezino očuvanje i unaprjeđenje stanja, vodeći računa o kontekstu klimatskih promjena. Kako je sjeverna granica rasprostranjenja božikovine u Europi često povezana s prikazom izoterme za srednju siječanjsku temperaturu zraka od 0 °C, u radu je analiziran i scenarij promjena temperature zraka za razdoblje do 2100. godine. Rezultati istraživanja ukazuju da se u zadnjih 50 godina smanjila površina populacije u Nacionalnom parku „Đerdap“. Analizirajući klimatske gradijente 1950.-2100., od 1982. do 2020. ima ukupno 16 godina čija je srednja siječanjska temperatura zraka iznad 0 °C. Projekcije upozoruju da će vrijednosti srednje siječanjske temperature zraka u razdoblju 2031.-2100. biti u svim godinama (osim u jednoj) iznad 0 °C. Uzimajući u obzir značaj i rijetkost ove populacije na području Nacionalnog parka „Đerdap“, neophodno je provesti određena dendrokronološka istraživanja radijalnog prirasta kao značajnog bioindikatora vitalnosti i reakcije stabala na životne uvjete u okolišu. Poznato je da pojedini faktori djeluju toliko snažno da je uz praćenje životnih uvjeta potrebno pratiti i promjene prirasta šumskog drveća kao važnog indikatora reakcije šumskog drveća na nastupajuće klimatske promjene. Podaci prikupljeni istraživanjima omogućite će planiranje i primjenu optimalnih mjera za zaštitu i očuvanje populacije božikovine u Nacionalnom parku „Đerdap“.

Ključne riječi: božikovina, Ilex aquifolium, Nacionalni park „Đerdap”, klimatske promjene

\ 154 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Holly (Ilex aquifolium L.) in the National Park Đerdap

NENAD RADAKOVIĆ, SAŠA NESTOROVIĆ Public Enterprise „National Park Đerdap“, Kralja Petra I. 14a, Donji Milanovac, Serbia (E-mail: [email protected])

Abstract National Park Đerdap was established for protection of important natural values, such as karst relief, Đerdap gorges, canyons of the Boljetina and Brnjica Rivers, conservation of habitats and populations of wild fauna and flora, especially in the areas under the first grade of the protection regime. Protection and preservation of valuable cultural and historical heritage and monuments is important, too. The population of Holly (Ilex aquifolium L.), one of the strictly protected tree species in National Park “Đerdap”, represents its most northern site in the Republic of Serbia. Its first mention dated in 1967, and in 2019 it was confirmed that population of Holly, a relict evergreen species occurs in the form of shrubs that reach the height of 1-5 m, which extends along the stream in the length of 100 m. The aim of this paper was to check condition and vitality of the Holly population in the National Park Đerdap, bearing in mind planning the measures for its preservation and improvement, especially in the context of climate change. As the northern limit of Holly distribution in Europe is often associated with display of the isotherm for mean air temperature ​of 0 °C in January, the paper also analyse the scenario of changes in air temperature for the period up to year 2100. The results of the research indicates that population area in the National Park Đerdap has decreased in the last 50 years. Analyses of the climate gradients in the period 1950-2100 indicates that from 1982 to 2020 there has been a total of 16 years whose mean air temperature in January is higher than 0 °C. Projections alerts that values of mean air temperature in January for the period 2031-2100 will be above 0 oC in all years, except in one. Given the importance and rarity of this population in the National Park Đerdap, it is necessary to perform certain dendrochronological studies of radial growth as a significant bioindicator of vitality and response of trees to the environmental factors. It is known that impact of certain factors is so strong that in addition to observation of environmental conditions, it is necessary to observe changes in forest tree growth as an important indicator for forest tree reaction to the upcoming climate change. Data and information collected during the researches will enable planning and implementation of an optimal measures to protect and preserve the Holly population in the National Park Đerdap.

Keywords: Holly, Ilex aquifolium, National Park Đerdap, climate change

/ 155 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Proširena stvarnost – inovativni koncept u promociji

IVAN RAJKOVIĆ Spectre d.o.o., Kraljevci 1, Valpovo (E-mail: [email protected],)

Sažetak Proširena stvarnost (AR) je skup tehnologija koje omogućavaju korisniku miješanje virtualno generiranih sadržaja sa sadržajima stvarnog svijeta direktno u vidnom polju. Temeljne karakteristike koje određuju proširenu stvarnost su: kombinacija realnih i virtualnih predmeta u realnom okruženju, interakcija i izvođenje u realnom vremenu, registracija i poravnavanje realnih i virtualnih predmeta koji su međusobno u nekoj relaciji. Proširena stvarnost može pružiti niz ključnih prednosti brendovima i organizacijama; povećava angažman i interakciju kod korisnika te pruža znatno bogatije korisničko iskustvo; povećava percepcijsku vrijednost proizvoda i marki; dobro implementirana AR aktivnost prenosi inovativnost i kreativnost naprednih brendova; proširena stvarnost je cjenovno povoljnija alternativa ostalim medijskim platformama jer koristi medij koji korisnici već posjeduju; brendovi i organizacije imaju pristup detaljnoj analitici koja im omogućuje da istinski razumiju svoju publiku. Sposobnost tehnologije proširene stvarnosti da ponudi nove načine za angažiranje, zabavu i interakciju s ciljanom publikom, otvara novi kanal organizacijama koje brinu o zaštiti okoliša za promicanje vrijednosti koje zagovaraju. Tehnologijom proširene stvarnosti kroz Web sučelje omogućavamo korisnicima da konzumiraju visoko kvalitetni 2D ili 3D animiran sadržaj bez potrebe preuzimanja aplikacija iz digitalne trgovine. Što se tiče tržišta, na svijetu postoji više od 3 milijarde pametnih telefona koji su spremni za korištenje tehnologije WebAR-a. No, brojka koja je važnija od broja uređaja spremnih za korištenje tehnologije proširene stvarnosti je broj uređaja koji ju već koriste - 598 milijuna AR-aktivnih uređaja. Inovacije se nalazi u sustavu koji omogućava ovakav način doživljaja sadržaja. S obzirom da se u tradicionalnom pristupu prikaza neke udaljene lokacije gotovo isključivo koriste video snimke projicirane na video ekranu ili otiskane brošure te digitalne slike, naš sustav pretvara svaki pametni uređaj u osobni teleport portal. Spajanjem fizičke i digitalne komponente pružamo korisnicima jedinstven doživljaj. Ciljevi ovog proizvoda su umrežavanje i spajanje destinacija i prirodnih ljepota te podizanje kvalitete ponude i dodavanje dodatnih vrijednosti na lokacijama koristeći nove tehnologije. Osim toga, portali služe kao inovativan oblik promocije lokacija i sadržaja pozivajući buduće putnike da posjete udaljenu prikazanu lokaciju.

Ključne riječi: proširena stvarnost, marketing, promocija, portali, inovacija, umrežavanje, spajanje

\ 156 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Augmented reality – innovative promotion concept

IVAN RAJKOVIĆ Spectre Ltd., Kraljevci 1, Valpovo, Croatia (E-mail: [email protected],)

Abstract Augmented Reality (AR) is a set of technologies that allow the user to mix virtually generated content with real-world content directly in their visual field. The basic features that determine augmented reality are a combination of real and virtual objects in a real environment, interaction and execution in real-time, and registration and alignment of real and virtual objects that are in some sort of relation. Augmented Reality can provide a number of key benefits to brands and organizations; increases engagement and interaction and provides a richer user experience; increases the perceived value of products and brands; well implemented AR activity conveys innovation and responsiveness from forward- thinking brands; AR is accessible to a rapidly growing smartphone market; AR is an inexpensive alternative to other media platforms as no specific media needs to be purchased; brands have access to detailed analytics enabling them to truly understand their audience; with AR’s ability to offer new ways to engage, entertain and interact with target audience organizations that care about the environment now can use this technology to promote the values they advocate. With augmented reality technology through the Web interface, we enable users to consume high- quality 2D or 3D animated content without the need to download applications from the digital store. In terms of market, more than 3 billion smartphones in the world are WebAR ready. However, the figure that matters more than AR-ready devices is those that are AR-active. When adding those up we get 598 million AR-active devices by the end of this year. The innovation of our product lays in the system that allows this new way of experiencing content. Since the traditional approach to displaying a remote location almost exclusively uses printed brochures and digital images, our system innovatively turns any smart device into a personal teleport portal. By combining the physical and digital components, we provide users with a unique experience. The goals of this product are networking and connecting destinations and sites of natural beauty, as well as raising the quality of the offer and adding additional value to locations using new technologies. In addition, portals serve as an innovative form of site and content promotion by inviting prospective travelers to visit a displayed remote location.

Keywords: Augmented reality, marketing, promotion, portals, innovation, connecting, networking / 157 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Biološki monitoring u svrhu revitalizacije vodenih ekosustava poplavnog područja Parka prirode „Kopački rit“ u sklopu projekta NATURAVITA

VLATKO ROŽAC1, TOMISLAV BOGDANOVIĆ1, BORIS BOLŠEC1, MARIJA VEREŠ1, DORJA BUČEVIĆ1, SONJA KUČERA1, IVANČICA JURČEVIĆ AGIĆ1, MATEJ MARUŠIĆ2, IVAN DAMJANOVIĆ3 1 Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“, Mali Sakadaš 1, Kopačevo 2 DANUBEPARKS - mreža zaštićenih područja na rijeci Dunav, Orth Schloss, Orth an der Donau, Austrija 3 Zavod za javno zdrvstvo Osječko -baranske županije, Služba za zdravstvenu ekologiju, Franje Krežme 1, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Kopački rit na temelju prirodnih osobitosti jedno je od najvrjednijih područja u Europi. Iako je bioraznolikost dobro istražena, ekologija vrsta, fizikalno – kemijski i drugi parametri vodenih ekosustava nedovoljno su istraženi. Osnovni ciljevi projekta su uspostava dugoročno kvalitetnog upravljanja vodnim ekosustavima, unaprjeđenje biološkog monitoringa te doprinos očuvanju i upravljanju dobrog stanja voda i vodenih ekosustava, prvenstveno vlažnih staništa i poplavnih šumskih područja. Slijedom navedenog potrebno je provesti ciljana bio-ekološka istraživanja stanja vodenih ekosustava te uz njih vezanih populacija i njihovu osjetljivost na hidrološke i druge promjene u okolišu. Planirana istraživanja podijeljena su u 6 tematskih cjelina. Grupa 1 predstavlja monitoring ekološkog stanja površinskih voda i dodatnih bioloških pokazatelja koji uključuju biološke elemente (fitoplankton, fitobentos, makrozoobentos, makrofite i ribe), fizikalno- kemijske elemente i otopljene metale. Grupu 2 čini monitoring kemijskog stanja površinskih voda i sedimenta gdje se ispituju elementi kakvoće, koncentracija tvari (metala i pesticida) te anorganski i organski pokazatelji. Grupu 3 predstavlja monitoring podzemnih voda u pogledu količinskog i fizikalno – kemijskog stanja. Grupa 4 odnosi se na monitoring staništa, flore i faune koji uključuje staništa i floru, mekušce, kukce, gmazove i vodozemce te ptice. Grupa 5 obuhvaća monitoring vidre i dabra. Grupa 6 obuhvaća praćenje recentne sedimentacije. Svi dobiveni podaci bit će objedinjeni i implementirani u svrhu izrade studije revitalizacije vodenih ekosustava poplavnog područja Parka prirode „Kopački rit“.

Ključne riječi: Kopački rit, biološki monitoring, vodeni ekosustavi, revitalizacija

\ 158 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Biological monitoring for the purpose of revitalization of aquatic ecosystems of the Nature Park Kopački rit as part of the NATURAVITA project

VLATKO ROŽAC1, TOMISLAV BOGDANOVIĆ1, BORIS BOLŠEC1, MARIJA VEREŠ1, DORJA BUČEVIĆ1, SONJA KUČERA1, IVANČICA JURČEVIĆ AGIĆ1, MATEJ MARUŠIĆ2, IVAN DAMJANOVIĆ3 1 Public Institution Nature Park Kopački rit, Mali Sakadaš 1, Kopačevo, Croatia 2 DANUBEPARKS – Danube River Network of Protected Areas, Orth Schloss, Orth an der Donau, Austria 3 Institute of Public Health of the Osijek-Baranja County, Department of Environmental Health, Franje Krežme 1, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract: Kopački rit is one of the most valuable areas in Europe based on its natural values. Although biodiversity is well researched, species ecology, physicochemical and other parameters of aquatic ecosystems are insufficiently researched. The main objectives of the project are the establishment of long-term management of aquatic ecosystems, improvement of biological monitoring methods and contribution to the preservation and management of waters and aquatic ecosystems, primarily wetlands and floodplain forest areas. Consequently, it is necessary to conduct targeted bio - ecological research on the state of aquatic ecosystems and related populations and their sensitivity to hydrological and other changes in the environment. The researches are divided into 6 thematic gropus. Group 1 represents the monitoring of the ecological status of surface water and additional biological indicators that include biological elements (phytoplankton, fitbenthos, macrozoobenthos, macrophytes and fish), physico-chemical elements and dissolved metals. Group 2 consists of monitoring the chemical status of surface water and sediments. Group 3 is groundwater monitoring in terms of quantitative and physico - chemical status. Group 4 refers to the monitoring of habitats, flora and fauna, which includes habitats and flora, mollusks, insects, reptiles and amphibians, and birds. Group 5 includes Otter (Lutra lutra L.) and Eurasian Beaver (Castor fiber L.) monitoring. Group 6 includes monitoring of recent sedimentation. All obtained data will be implemented for the purpose of preparing a study of the revitalization of aquatic ecosystems in the Nature Park Kopački rit .

Keywords: Kopački rit, biomonitoring, aquatic ecosystems, revitalisation

/ 159 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Monitoring populacije europskog dabra (Castor fiber L.) u Parku Prirode „Kopački rit“

VLATKO ROŽAC1, TOMISLAV BOGDANOVIĆ1, BORIS BOLŠEC1, MARIJA VEREŠ1, DORJA BUČEVIĆ1, SONJA KUČERA1, IVANČICA JURČEVIĆ AGIĆ1, MATEJ MARUŠIĆ2, IVAN DAMJANOVIĆ3 1 Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“, Mali Sakadaš 1, Kopačevo 2 DANUBEPARKS - mreža zaštićenih područja na rijeci Dunav, Orth Schloss, Orth an der Donau, Austrija 3 Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Služba za zdravstvenu ekologiju, Franje Krežme 1, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Monitoring populacije europskog dabra (Castor fiber L.) u Parku prirode „Kopački rit“ započet je 2007. godine. Prikupljani su podaci o dinamici populacije na temelju uspostava i korištenja obiteljskih teritorija. U 2020. godini, zabilježena su 122 (121,5 ± 12,5) teritorija. Temeljem višegodišnjeg monitoringa može se zaključiti kako je dinamika populacije dabra u Parku prirode „Kopački rit“, nakon vrlo kratkog perioda naseljavanja novog staništa, ušla u fazu brzog rasta. Obzirom na veliku biomasu, makrofitska vegetacija dabrovima predstavlja primarni izvor hrane u vegetacijskom periodu. Izvan vegetacijske sezone, primarni izvor hrane dabrovima predstavlja bijela vrba (Salix alba) čije su šume dominantne u poplavnom području. Kako se evidentno povećao broj dabrova te kako se povećao i broj njihovih teritorija, stvorio se i veći pritisak na kapacitet staništa pa su dabrovi primorani koristiti i druge vrste drveća za ishranu. To su i dalje vrste drveća koje pripadaju mekim listačama. Na temelju rezultata monitoringa u 2020. godini, možemo zaključiti da je Kopački rit idealno i još uvijek neograničeno stanište za dabrove. Izostanak glavnog predatora vuka (Canis lupus), te do sada ne zabilježena predacija od strane čaglja (Canis aureus) i ne antagonistički odnos s vidrom (Lutra lutra) dodatno daje uporište ovoj tvrdnji. Stoga je za očekivati daljnji brzi rast populacije dabra. Pored toga, do sada su zabilježena četiri teritorija izvan poplavnog područja i to unutar mreže melioracijskih kanala. Monitoring će biti nastavljen i u 2021. godini u okviru aktivnosti projekta Naturavita.

Ključne riječi: monitoring, dabar, populacija, Kopački rit

\ 160 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Monitoring the Eurasian Beaver (Castor fiber L.) population in Nature Park Kopački rit

VLATKO ROŽAC1, TOMISLAV BOGDANOVIĆ1, BORIS BOLŠEC1, MARIJA VEREŠ1, DORJA BUČEVIĆ1, SONJA KUČERA1, IVANČICA JURČEVIĆ AGIĆ1, MATEJ MARUŠIĆ2, IVAN DAMJANOVIĆ3 1 Public Institution Nature Park Kopački rit, Mali Sakadaš 1, Kopačevo, Croatia 2 DANUBEPARKS – Danube River Network of Protected Areas, Orth Schloss, Orth an der Donau, Austria 3 Institute of Public Health of the Osijek-Baranja County, Department of Environmental Health, Franje Krežme 1, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract Monitoring of the Eurasian Beaver (Castor fiber L.) in the Nature Park Kopački rit began in 2007. Data on population dynamics based on the establishment and use of family territories were collected. In 2020, number of 122 (121.5 ± 12.5) territories were recorded. Based on the multi-annual monitoring, it can be concluded that the population dynamics of the Eurasian beaver in Nature Park Kopački rit has entered a phase of rapid growth. Due to its large biomass, macrophytic vegetation is the primary food source during the vegetation season. Outside the vegetation season, the primary food source for beavers is the white willow (Salix alba) whose forests are dominant in the floodplain. As the number of beavers and their territories increased, more pressure is on the habitat capacity, so beavers were forced to use other types of trees for food. These are still the types of trees classified as soft deciduous trees. Based on the monitoring results in 2020, we can conclude that Kopački rit is an ideal and still unlimited habitat for beavers. The absence of the main predator, the Wolf (Canis lupus), and unrecorded predation by the Golden Jackal (Canis aureus), and non-antagonistic relationship with the Otter (Lutra lutra) further support this observation. Therefore, further rapid growth of the beaver population is expected. In addition, four territories outside the floodplain have been recorded so far. Monitoring will continue in 2021 within activities of the NATURAVITA project.

Keywords: monitoring, beaver, population, Kopački rit

/ 161 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Monitoring prirode u području ekološke mreže sjeverno od Kopačkog rita

VLATKO ROŽAC1, TOMISLAV BOGDANOVIĆ1, BORIS BOLŠEC1, MARIJA VEREŠ1, DORJA BUČEVIĆ1, SONJA KUČERA1, IVANČICA JURČEVIĆ AGIĆ1, MATEJ MARUŠIĆ2, IVAN DAMJANOVIĆ3 1 Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“, Mali Sakadaš 1, Kopačevo 2 DANUBEPARKS - mreža zaštićenih područja na rijeci Dunav, Orth Schloss, Orth an der Donau, Austrija 3 Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Služba za zdravstvenu ekologiju, Franje Krežme 1, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak U rujnu 2019., Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže, Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“ na upravljanje je dobila NATURA 2000 područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita i sjeverni dio područja značajnog za očuvanje ptica HR1000016 Podunavlje i Donje Podravlje. Ukupna površina novog područja upravljanja je 13.792,93 ha, a nalazi se sjeverno od granice Parka prirode „Kopački rit“. Obuhvaća rijeku Dunav s poplavnim područjem do granice s Mađarskom te Banovo brdo. Područje je vrlo raznoliko jer obuhvaća rijeku Dunav s poplavnom dolinom i slično je Kopačkom ritu, no zbog toga što obuhvaća i Banovo brdo, na njemu se mogu pronaći neke vrste i stanišni tipovi koji u Kopačkom ritu nisu prisutni. Jedna od zadaća Javne ustanove u upravljanju ovim područjem je praćenje stanja prirode. U tu svrhu, u 2020. godini, započeti su redoviti monitorinzi ornitofaune, kiseličinog vatrenog plavca (Lycaena dispar) i dabra (Castor fiber). Sve metode monitoringa koje se koriste u Parku prirode „Kopački rit“ primijenjene su i na ovom području. Ove godine je na području sjeverno od Kopačkog rita zabilježena 81 vrsta ptica. Od toga je 45 strogo zaštićenih vrsta i 27 ciljnih vrsta NATURA 2000. Ukupno je 8 ugroženih vrsta od kojih su 4 u kategoriji ugrožene (EN) i 4 u kategoriji osjetljive vrste (VU) prema Crvenoj knjizi ptica Hrvatske. Zabilježene su dvije generacije kiseličinog vatrenog plavca. U prvoj generaciji bilo je 5 mužjaka i 3 ženke, a u drugoj samo jedna ženka. Na ovom području također je zabilježeno 8 teritorija dabra na Dunavu i jedan novi lokalitet na baranjskoj Karašici u području Baratvud. Područje ekološke mreže sjeverno od Kopačkog rita karakterizira iznimno bogata bioraznolikost i vrlo je značajni koridor koji povezuje zaštićena područja Park prirode Kopački rit u Hrvatskoj s Nacionalnim Parkom Dunav-Drava u Mađarskoj. Javna ustanova planira pojačati monitoring prirode na ovom području u svrhu prikupljanja kvalitetnijih podataka koji će biti korišteni u budućem procesu upravljanja područjem.

Ključne riječi: Ekološka mreža, NATURA 2000, monitoring, zaštita prirode, Kopački rit \ 162 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Monitoring of nature in the ecological network area North of Kopački rit

VLATKO ROŽAC1, TOMISLAV BOGDANOVIĆ1, BORIS BOLŠEC1, MARIJA VEREŠ1, DORJA BUČEVIĆ1, SONJA KUČERA1, IVANČICA JURČEVIĆ AGIĆ1, MATEJ MARUŠIĆ2, IVAN DAMJANOVIĆ3 1 Public Institution Nature Park Kopački rit, Mali Sakadaš 1, Kopačevo, Croatia 2 Danubeparks – Danube River Network of Protected Areas, Orth Schloss, Orth an der Donau, Austria 3 Institute of Public Health of the Osijek-Baranja County, Department of Environmental Health, Franje Krežme 1, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract In September 2019, according to the Regulation on Ecological Network and Jurisdiction of the Public Institutions for Management with Areas of Ecological Network, the Public Institution Nature Park Kopački rit became management body of NATURA 2000 Site of Community Importance HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita, and northern part of the Special Protection Area HR1000016 Podunavlje and Donje Podravlje”. Total surface of the new management area is 13.792,93 ha, and it is situated northern from Nature Park Kopački rit border. It includes Danube River with its floodplain next to the Hungarian border and Bansko Hill. The area is very diverse because it includes Danube River with its floodplain, which is similar to Kopački rit, but it also includes Bansko Hill, therefore some species and habitat types can be found there, which are not present in Kopački rit. One of the Public institution’s tasks of the management is monitoring of nature. For that purpose, in 2020, regular monitoring of the ornitofauna, Large Copper butterfly (Lycaena dispar) and Eurasian beaver (Castor fiber) has been started. All monitoring methods, which have been used in Kopački rit, are also used in that new area. This year, in monitoring of the area northern of Kopački rit, 81 bird species have been recorded. There are 45 strictly protected species and 27 Natura 2000 target species. There are 8 threatened species of which 4 endangered and 4 vulnerable species according to Red Book of Birds of Croatia. Two generations of Large copper butterfly have been recorded. In first generation there were 5 males and 3 females, and in second there was only one female. In addition, 8 Euroasian beaver’s territories were recorded on the Danube and one new location in the Baranja Karašica River on the Baratvud area. Ecological network area northern of Kopački rit is very important corridor that connects protected areas Kopački rit National Park in Croatia with Dunav-Drava National Park in Hungary. Public institution plans to reinforce nature monitoring in that area to obtain more quality data, which will be used in the future management of the area.

Key words: Ecological network, NATURA 2000, monitoring, nature protection, Kopački rit / 163 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Graditeljska i društvena baština Baranje – dvorci i kurije hrvatskoga dijela Baranje

TEO SAMARŽIJA (STUDENT)1, ZDENKO SAMARŽIJA2 1 Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakulttet elektrotehnik,e računarstva i informacijskih tehnologija, Osijek 2 PANON - Institut za strateške studije, Vijenac Ivana Meštrovića 19, Osijek E-mail: [email protected]

Sažetak Ratovima na prijelazu 17. u 18. stoljeća Habsburgovci su protjerali Osmanlije iz Panonije i Habsburška Monarhija je postala velesila. Ratove je za austrijsku stranu vodio Eugen Savojski sa skupinom armija. Još dok su trajali ratovi posjede u Bačkoj dobili su Kaločka nadbiskupija te bunjevačke, bugarske i srpske vojskovođe, upravo oni prvaci koji su za vladavine osmanlija podignule ustanak u Bosni, Raškoj, Bugarskoj i na Kosovu. Regijama srednjega Podunavlja bečka Monarhija namijenila je različitu ulogu: Slavonija i Srijem su po zamislima središnjih vlasti trebale biti zaštita od udara Osmanlija (1737. godine isto je namijenjeno Banatu), a Baranja i Bačka trebale su postati žitnica Monarhije. Posjede u Baranji dobili su Pečuška biskupija i generali skupine armija koju je vodio Savojski. U narednih nekoliko godina autori će na temelju fondova plemićkih obitelji i klerikalnih arhiva u Pečuhu, Budimpešti, Šopronu, Eisenstadtu i Beču proanalizirati graditeljsku i društvenu baštinu hrvatskoga dijela Baranje te utjecaj vlastelinskih obitelji Esterhazy, Habsburg i Veterani na razvoj tehnologije u Baranji.

Ključne riječi: Baranja, dvorci, Eugen Savojski, graditeljska baština, kurije, vlastelinstvo Esterhazy, vlastelinstvo Habsburg, vlastelinstvo Veterani

\ 164 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Building and social heritage of Baranja - castles and curies in the Croatian part of Baranja

TEO SAMARŽIJA (STUDENT)1, ZDENKO SAMARŽIJA2 1 Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Electrical Engineering, Computer Science and Information Technology Osijek, Kneza Trpimira 2b, Osijek, Croatia 2 PANON – Think Tank for Strategic Studies, Vijenac Ivana Meštrović 19, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract During the wars at the turn of the 17th and 18th centuries, the Habsburgs expelled the Ottomans from Pannonia and the Habsburg Monarchy became a superpower. The wars for the Austrian side were fought by Eugene of Savoy with a group of armies. Even during the wars, the estates in Bačka were given to the Archdiocese of Kalocsa, as well as to the Bunjevac, Bulgarian and Serbian military leaders, precisely those leaders who raised an uprising in Bosnia, Raska, Bulgaria and Kosovo during the Ottoman rule. The Viennese Monarchy assigned a different role to the regions of the Middle Danube: Slavonia and Srijem were supposed to be protection from Ottoman attacks (in 1737 the same was intended for Banat), and Baranja and Bačka were to become the granary of the Monarchy. The estates in Baranja were given to the Diocese of Pécs and the generals of the army group led by Savojski. In the next few years, the authors will analyse the architectural and social heritage of the Croatian part of Baranja and the influence of the noble families Esterhazy, Habsburgs and Veterani on development of technology in Baranja - on basis of the funds of noble families and clerical archives in Pécs, Budapest, Sopron, Eisenstadt and Vienna.

Keywords: Baranja, castles, Eugene of Savoy, architectural heritage, curia, manor Esterhazy, manor Habsburg, manor Veterani

/ 165 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Virus Zapadnog Nila i virus Usutu u divljih ptica u Hrvatskoj

VLADIMIR SAVIĆ1, MIRTA BALENOVIĆ1, SANDRA VRTARIĆ1, LJUBO BARBIĆ2, ANA KLOBUČAR3, JOSIP MADIĆ2, TATJANA VILIBIĆ-ČAVLEK4,5 1 Hrvatski veterinarski institut, Podružnica Centar za peradarstvo, Heinzelova 55, Zagreb 2 Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Heinzelova 55, Zagreb 3 Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, Mirogojska cesta 16, Zagreb 4 Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb 5 Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Šalata 3, Zagreb (E-mail: [email protected])

Sažetak Virus zapadnog Nila (WNV) i virus Usutu (USUV) su srodni flavivirusi s preklapanjem zemljopisnog raspona vrsta prijenosa, domaćina i vektora. Svaki od ova dva virusa se dodatno može razvrstati u više genskih loza. Ptice su im prirodni rezervoari, vektori su komarci, dok ljude i ostale kralješnjake smatramo slučajnim, odnosno krajnjim domaćinima. Brojne ptičje vrste mogu biti zaražene, no manji broj vrsta iz redova vrapčarki, močvarica i sova zbog dugotrajne i izrazito visoke viremije smatramo kompetentnim rezervoarima koji služe za daljnje širenje virusa. Pojedine ptičje vrste su posebno osjetljive prema ovim virusima pa infekcija, osim teške kliničke slike u kojoj prevladavaju neurološki simptomi, može rezultirati i uginućem. Prema sojevima WNV koji prevladavaju u Europi, posebno su osjetljivi jastreb (Accipiter gentilis) i kobac (Accipiter nisus), ali i druge grabljivice. Kos (Turdus merula) i velika sova (Strix nebulosa) posebno su osjetljivi na USUV. Iako su u proteklom desetljeću u Hrvatskoj u više navrata dokazane infekcije ljudi i konja, WNV i USUV su u ptica u Hrvatskoj prvi put dokazani u rujnu 2018. godine. WNV je detektiran u dva oboljela jastreba iz sjeverozapadne Hrvatske. Jastrebovi su pokazivali izrazite neurološke simptome, a potom su i uginuli. Detektirani WNV pripada genskoj lozi 2, kao i brojni humani izolati iz Hrvatske detektirani u istoj sezoni prijenosa. Analiza cijelog genoma WNV iz jastreba pokazuje najveću sličnost (99,8 %) sa sojevima dokazanim u pticama iz Njemačkoj iz iste godine. USUV je detektiran u mozgu uginulog kosa u središnjoj Hrvatskoj. Detektirani USUV pripada genskoj lozi Europa 2, kao i humani izolat iz istočne Hrvatske i izolat iz komarca u Zagrebu koji su detektirani u istoj sezoni prijenosa. Analizirani dio gena NS5 soja USUV iz kosa identičan je virusima dokazanim u mozgu kosova u Češkoj 2017. i u Austriji 2016. godine. S obzirom na učestalost infekcija WNV i USUV u slučajnim domaćinima u Hrvatskoj, ova dva nalaza u pticama predstavljaju tek naznaku nazočnosti i značaja ovih virusa za populaciju divljih ptica u Hrvatskoj. Potrebna su daljnja istraživanja WNV i USUV u ptica u Hrvatskoj, naročito vrsta koje su osjetljive na infekciju ovim virusima.

Ključne riječi: divlje ptice, virus Zapadnog Nila, virus Usutu, Hrvatska

\ 166 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

West Nile virus and Usutu virus in wild birds in Croatia

VLADIMIR SAVIĆ1, MIRTA BALENOVIĆ1, SANDRA VRTARIĆ1, LJUBO BARBIĆ2, ANA KLOBUČAR3, JOSIP MADIĆ2, TATJANA VILIBIĆ-ČAVLEK4,5 1 Croatian Veterinary Institute, Poultry Centre, Heinzelova 55, Zagreb, Croatia 2 University of Zagreb, Faculty of Veterinary Medicine, Heinzelova 55, Zagreb, Croatia 3 Andrija Štampar Teaching Institute of Public Health, Mirogojska cesta 16, Zagreb, Croatia 4 Croatian Institute of Public Health, Rockefellerova 12, Zagreb, Croatia 5 University of Zagreb, School of Medicine, Šalata 3, Zagreb, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract West Nile virus (WNV) and Usutu virus (USUV) are related flaviviruses with overlapping geographic ranges of transmission species, hosts, and vectors. Each of these two viruses can be further classified into multiple genetic lineages. Birds are their natural reservoirs, vectors are mosquitoes, while humans and other vertebrates are considered accidental dead-end hosts. Numerous bird species can be infected, but few species from orders Passeriformes, Charadriiformes and Strigiformes are considered competent reservoirs that further spread the virus due to the long-lasting and high-level viremia. Certain bird species are particularly susceptible to these viruses, so infection, in addition to severe clinical signs with pronounced neurological symptoms, can also result in death. Hawks (Accipiter gentilis) and sparrowhawks (Accipiter nisus) along with other raptors are particularly susceptible to the infection with WNV strains prevalent in Europe. Blackbird (Turdus merula) and great owls (Strix nebulosa) are particularly sensitive to USUV. Although human and equine infections have been documented on several occasions in Croatia during the past decade, WNV and USUV were first detected in birds in Croatia in September 2018. WNV was detected in two diseased hawks from northwestern Croatia. The hawks showed pronounced neurological symptoms and subsequently died. The detected WNV belongs to genetic lineage 2, as well as numerous human isolates from Croatia in the same transmission season. The whole WNV genome analysis shows the high similarity (99.8%) to strains detected in the same year in birds from Germany. USUV was detected in the brain of dead blackbird in central Croatia. The detected USUV belongs to Europe 2 genetic lineage, as well as the human isolate from eastern Croatia and the mosquito isolate in Zagreb, which were detected in the same transmission season. The analyzed part of the NS5 gene of the USUV strain from blackbird is identical to the viruses detected in blackbird brains in the Czech Republic in 2017 and in Austria in 2016. Given the frequent WNV and USUV infections in accidental hosts in Croatia, these two findings in birds are just a sign of the presence and importance of these viruses for the wild bird population in Croatia. Further research is needed on WNV and USUV in birds in Croatia, especially in species that are highly susceptible to infection with these viruses.

Keywords: wild birds, West Nile virus, Usutu Virus, Croatia / 167 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Diverzitet Charophyta i nalaz Chara baueri na području Štrpca, Specijalni prirodni rezervat “Gornje Podunavlje”

GORDANA SUBAKOV SIMIĆ, VANJA MILOVANOVIĆ, IVANA TRBOJEVIĆ Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, Studentski trg 16, Beograd, Srbija (E-mail: [email protected])

Sažetak Specijalni prirodni rezervat (SPR) “Gornje Podunavlje” je zaštićeno prirodno područje, smješteno na krajnjem sjeverozapadu Vojvodine, u Srbiji. Proteže se uz lijevu obalu rijeke Dunav, paralelno s Parkom prirode „Kopački rit“ u Hrvatskoj. SPR “Gornje Podunavlje” je veliki močvarni kompleks koji čini dio UNESCO-va prekograničnog rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“, a od 2017. godine pripada proglašenom UNESCO-vu rezervatu biosfere “Bačko Podunavlje”. U SPR “Gornje Podunavlje” obitava 51 vrsta sisavaca, 248 vrsta ptica, 50 vrsta riba, 11 vrsta vodozemaca, 9 vrsta gmazova, velikog broja beskralješnjaka i preko 1.000 biljnih vrsta, od kojih su mnoge endemske, ugrožene i zaštićene. Ipak, svi dosadašnji zapisi o raznolikosti Charophyta na ovom području su pojedinačni i sporadični nalazi. S ciljem utvrđivanja raznolikosti Charophyta u plitkim ekosustavima, 2018. i 2019. godine proveli smo terensko istraživanje područja Štrbac u SPR “Gornje Podunavlje”, koje je vrlo jedinstven i složen mozaik livada, šuma, ribnjaka, močvara, a uključuje i tok rijeke Dunav i njezine meandre. Ukupno je zabilježeno 8 vrsta Charophyta: Chara baueri A. Braun 1847, Chara braunii C. C. Gmel. 1826., Chara globularis Thuill. 1799., Chara tenuispina A. Braun 1835., Nitella capillaris (Krock.) J. Groves & Bull.-Webst. 1920., Nitella confervacea (Bréb.) A. Braun ex Leonh. 1863., Nitella mucronata (A.Braun) F. Miq. 1840. i Nitella C. Agardh sp. Nalazi vrsta Chara baueri, Chara tenuispina, Nitella capillaris i Nitella confervacea nova su otkrića za Gornje Podunavlje. Najspecifičniji je nalaz Chara baueri, koji se mora istaknuti jer se smatra jednom od najrjeđih vrsta Charophyta u svijetu. Također, od kraja 19. stoljeća smatralo se da je Chara baueri izumrla u Europi. Nedavno je ponovno otkrivena u Njemačkoj (2009.), zatim u Poljskoj (2009.) i Rusiji (2014.). Pronalazak Chara baueri na području Štrbac, Gornje Podunavlje, vrlo je značajno u smislu ažuriranja znanja o ekologiji ove rijetke vrste Charophyta, a kao prvi nalaz na Balkanu značajno pridonosi i poznavanju biogeografije vrste. Naši planovi za budućnost su nastaviti s istraživanjem odabranih lokaliteta na području Štrbac u smislu uspostave kontinuiranog programa praćenja Charophyta i proširenja područje istraživanja u SPR “Gornje Podunavlje”.

Ključne riječi: Gornje Podunavlje, plitki ekosustavi, Charophyta, Chara baueri

\ 168 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Diversity of Cahrophyta and Chara baueri finding in Štrbac, Special Nature Reserve Gornje Podunavlje

GORDANA SUBAKOV SIMIĆ, VANJA MILOVANOVIĆ, IVANA TRBOJEVIĆ University of Belgrade, Faculty of Biology, Studentski trg 16, Belgrade, Serbia (E-mail: [email protected])

Abstract Special Nature Reserve (SNR) Gornje Podunavlje is a protected natural area, situated at very north-west of Vojvodina, Serbia. It stretches along the left bank of the Danube River, parallel to the Nature Park Kopački rit in Croatia. SNR Gornje Podunavlje is a large marshland complex that makes a part of UNESCO Transboundary Biosphere Reserve “Mura-Drava-Danube”, and since 2017 it is designated as part of UNESCO Biosphere Reserve ”Bačko Podunavlje”. SNR Gornje Podunavlje provides habitat for 51 mammal species, 248 bird species, 50 fish species, 11 amphibian species, 9 reptile species, a large number of invertebrates, and more than 1000 plant species, of which many are endemic, endangered and protected. Still, all the records up to date on Charophyta diversity in this area refer to single and sporadic findings. Aiming to establish Charophyta diversity in shallow ecosystems, in 2018 and 2019 we conducted field survey of Štrbac area in SNR Gornje Podunavlje, which is a very unique and complex mosaic of meadows, woods, ponds, puddles and wetlands, and also includes the course of the Danube River and its meanders. Total recorded Charophyta diversity counted 8 species: Chara baueri A. Braun 1847, Chara braunii C. C. Gmel. 1826, Chara globularis Thuill. 1799, Chara tenuispina A. Braun 1835, Nitella capillaris (Krock.) J. Groves & Bull.-Webst. 1920, Nitella confervacea (Bréb.) A. Braun ex Leonh. 1863, Nitella mucronata (A. Braun) F. Miq. 1840, and Nitella C. Agardh sp. Species: Chara baueri, Chara tenuispina, Nitella capillaris and Nitella confervacea are new findings for Gornje Podunavlje. The most specific is finding of Chara baueri, since it is considered as one of the rarest Charophyta worldwide. Also, since the end of the 19th century Chara baueri was thought to be extinct in Europe. It was rediscovered recently in Germany (2009) and after that discovered as new in Poland (2009) and Russia (2014). Our finding ofChara baueri in Štrbac area, Gornje Podunavlje is very significant in terms of updating knowledge on the ecology of this rare Charophyta, and as the first finding in Balkans, that significantly contributes also tothe knowledge on species biogeography. Our future plans are to continue surveying selected localities in Štrbac area in terms of establishment of continuous Charophyta monitoring program, but also to expand surveying area in SNR Gornje Podunavlje.

Key words: Gornje Podunavlje, shallow ecosystems, Charophyta, Chara baueri

/ 169 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Slučajnost ili etiopatogenetska povezanost: nalaz karbofurana u bijelih roda (Ciconia ciconia) uginulih nakon iznenadnog pada iz gnijezda

MARINA TIŠLJAR1, KREŠIMIR SEVERIN2, STJEPAN BRZICA3, HRVOJE CAPAK4, LANA BAKULIĆ3, ADELA KRIVOHLAVEK5, SLAVENA CUKROV BEZBRADICA3, BORKA ŠIMPRAGA1, FANI KRSTULOVIĆ1, VLADIMIR SAVIĆ1, LUCIJA ŠERIĆ JELASKA6 1 Hrvatski veterinarski institut, Centar za peradarstvo, Laboratorij za patologiju, Laboratorij za bakteriologiju, Laboratorij za virusologiju i serologiju, Zagreb 2 Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Zavod za sudsko i upravno veterinarstvo, Zagreb 3 Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić”, Zagreb 4 Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Zavod za rendgenologiju, ultrazvučnu dijagnostiku i fizikalnu terapiju, Zagreb 5 Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Služba za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju, Zagreb 6 Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Zagreb (E-mail: [email protected]; [email protected])

Sažetak Budući da učinak pesticida u ptica nije u potpunosti razjašnjen, u gotovo svim svjetskim dijagnostičkim centrima (uključujući i Hrvatsku), koji sudjeluju u utvrđivanju uzroka uginuća divljih životinja, patomorfološko istraživanje uključuje toksikološku analizu u svrhu određivanja konačnog uzroka smrti. Najčešći uzrok smrtnosti ptica, u kojih je dokazana prisutnost pesticida/insekticida koji inhibiraju acetilkoliolinesterazu (AChE) (organofosforni /OF/ i karbamatni /CB/ proizvodi), jest traumatsko zbivanje (sraz s predmetom, vozilom i strujni udar). U svibnju 2019. godine dostavljena je lešina muške rode (Ciconia ciconia) u Laboratorij za patologiju, Hrvatski veterinarski institut (HVI), Centar za peradarstvo (CZP), Zagreb. Ptica je pronađena u blizini kuće u malom slavonskom selu, gdje je bilo gnijezdo s odraslim parom i mladim pticama. Vlasnik je svjedočio o naglom padu ptice. Rendgenskim pregledom nisu potvrđene traumatske lezije u koštanom sustavu i mekim tkivima kao ni prisutnost streljiva. Osim posttraumatskih lezija – puknuća srčanog mišića i jetre, posebno zanimljiva patoanatomska promjena bio je djelomično crno obojen tamnozeleni sadržaj neprepoznatljive teksture u šupljini mišićnog želuca i crno obojena, hrapava i zadebljala kutikula ispod ovog dijela sadržaja. Toksikološki nalaz: karbofuran i hidroksikarbofuran pronađeni su u želučanom sadržaju i u jetri. Iako postupak kvantifikacije toksina (karbofurana)

\ 170 \ Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020. nije proveden, saznanje o posebnoj osjetljivosti ptica selica na subletalan učinak insekticida (simptomi: otežano kretanje, poremećena orijentacija) učinilo je našu sumnju u prisutnost, a time i važnu ulogu karbofurana u uzrokovanju traumatskih zbivanja i dokazu konačnog uzroka uginuća ptice, opravdanom. Dakako, pri procjeni traumatskih zbivanja u divljih ptica nikada se ne smije previdjeti mogućnost kroničnog trovanja olovom.

Ključne riječi: Ciconia ciconia, trovanje, karbofuran, traumatsko zbivanje, Hrvatska

/ 171 / Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Coincidence or etiopathogenetic relationship: findings of carbofuran in White Storks (Ciconia ciconia) that died after a sudden fall from their nest

MARINA TIŠLJAR1, KREŠIMIR SEVERIN2, STJEPAN BRZICA3, HRVOJE CAPAK4, LANA BAKULIĆ3, ADELA KRIVOHLAVEK5, SLAVENA CUKROV BEZBRADICA3, BORKA ŠIMPRAGA1, FANI KRSTULOVIĆ1, VLADIMIR SAVIĆ1, LUCIJA ŠERIĆ JELASKA6 1 Croatian Veterinary Institute, Poultry Centre, Laboratory of Pathology, Laboratory of Bacteriology, Laboratory of Virology and Serology, Zagreb, Croatia 2 University of Zagreb, Faculty of Veterinary Medicine, Institute of Forensic and Judical Veterinary Medicine, Zagreb, Croatia 3 Forensic Science Centre Ivan Vučetić, Zagreb, Croatia 4 University of Zagreb, Faculty of Veterinary Medicine, Department of Radiology, Ultrasound and Physical Therapy, Zagreb, Croatia 5 Andrija Štampar Teaching Institute of Public Health, Department of Environmental Protection and Health Ecology, Zagreb, Croatia 6 University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Zagreb, Croatia (E-mail: [email protected]; [email protected])

Abstract Since the effect of pesticides in birds has not yet been fully elucidated, in almost all worldwide diagnostic centers (including in Croatia) in assessing wildlife incidents most pathomorphological investigations include toxicological analysis in establishing the final cause of death. The most common cause of bird death, in which acetylcholinesterase -inhibiting pesticides/insecticides (the organophosphorous /OP/ and carbamate /CB/ products) have been identified, is a traumatic event (involving a static object, a vehicle or electrocution). In May 2019, the corpse of a male White stork (Ciconia ciconia) was delivered to the Laboratory of Pathology of the Croatian Veterinary Institute (CVI), Poultry Center (PC), Zagreb. The bird was found near a house in a small Slavonian village, where there was a nest with an adult pair and young birds. The owner testified about the sudden fall of the bird from the nest. X-ray examination did not show any traumatic lesions in the skeletal system or soft tissues, or the presence of ammunition. Apart from post-traumatic heart muscle and liver rupture lesions, an especially interesting gross lesion was the partally black colored, dark green content of unrecognizable texture in the gizzard cavity, and the black colored, rough and thickened cuticle under that part of the content. Toxicological finding: carbofuran and hydroxicarbofuran were found in the stomach content and in the

\ 172 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020 liver. Although a toxin (carbofuran) quantification procedure was not performed, the fact that migratory birds may be particularly susceptible to the sublethal effects of insecticides (reduced movement, disturbed orientation) justifies our suspicion of the significant role of carbofuran in the traumatic event of affected bird. However, in assessing traumatic events affecting wild birds, the possibility of chronic lead intoxication must also not be overlooked.

Key words: Ciconia ciconia, poisoning, carbofuran, traumatic events, Croatiaa

/ 173 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Terenska istraživanja leptira (Lepidoptera) na području retencije „Stara Drava“ u Bilju

NATAŠA URANJEK, MARKO TENI, VEDRAN LIPIĆ, ANDREA GALIĆ Promo eko d.o.o, Dobriše Cesarića 34, Osijek (E-mail: [email protected])

Sažetak Biljski rit predstavlja ranije poplavno područje Dunava i Drave koje je izgradnjom nasipa Drava-Dunav postalo razdvojeno od poplavnog područja koje je kasnije proglašeno Parkom prirode „Kopački rit“. Unatoč tome, preostale su brojne prirodne depresije (rukavci) u kojima je došlo do velikog smanjenja vodenih površina. Najvažnije karakteristike navedenog područja su brojne depresije (koje su nekadašnji rukavci Drave, ali nemaju direktnu vezu s Dravom, nego je vodni režim, zbog značajne poroznosti pjeskovitog tla, ovisan o vodostajima Drave i Dunava), vlažne livade i šume. Stara Drava je ostatak nekadašnjeg korita rijeke Drave, a pruža se duž njezinog današnjeg toka s lijeve strane, između Osijeka i Bilja. Bilježenje vrsta leptira (Lepidoptera) na retenciji Stara Drava, obavljeno je tijekom lipnja 2020. godine tijekom tri terenska obilaska. Metodologija terenskih istraživanja za skupinu Lepidoptera uključivala je: vizualnu identifikaciju adultnih jedinki, bez njihova sakupljanja; sakupljanje adultnih jedinki pomoću entomološke mrežice te uporabu digitalne fotografije. Prebrojavanje je obavljeno na pogodnim mjestima u pet točaka. Identifikacija vrsta leptira zasnivala se na standardnoj identifikacijskoj literaturi europskih leptira. Cilj terenskih istraživanja tijekom lipnja 2020. godine na spomenutom području je obuhvaćao ciljnu vrstu leptira, kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar). Tijekom tri terenska obilaska retencije Stara Drava Bilje zabilježeno je 12 vrsta leptira. Najviše jedinki leptira, njih 71, zabilježeno je u točki 3, a najbrojnija vrsta bila je kontinentalna riđa (Polygonia c - album). Zabilježena je i jedna ciljna vrsta ovog istraživanja, a to je kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar). Prema Crvenom popisu danjih leptira Hrvatske, od ukupnog broja zabilježenih vrsta na području istraživanja (12 vrsta), jedna vrsta (Lycaena dispar) je svrstana u kategoriju gotovo ugrožena (NT) vrsta.

Ključne riječi: leptiri, Stara Drava, istraživanja

\ 174 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Field research of butterflies (Lepidoptera) in the retention area “Stara Drava” in Bilje

NATAŠA URANJEK, MARKO TENI, VEDRAN LIPIĆ, ANDREA GALIĆ Promo eko d.o.o, Dobriše Cesarića 34, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract Biljski rit represents the former floodplain of the Danube and the Drava, which became separated from the floodplain by the construction of the Drava-Danube embankment, which was later proclaimed as the Nature Park Kopački rit. Despite this, numerous natural depressions (backwaters) remained in which there was a large reduction in water surfaces. The most important characteristics of this area are numerous depressions (which are former tributaries of the Drava, but do not have a direct connection with the Drava, than the water regime, due to significant porosity of sandy soil, depends on water levels of the Dravaand Danube), wet meadows and forests. The Stara Drava is a remnant of the former Drava riverbed, and stretches along its present-day course on the left, ie. between Osijek and Bilje. Recording of butterfly species (Lepidoptera) at the Stara Drava retention was performed during June 2020 during three field visits. The field research methodology for the Lepidoptera group included: visual identification of adult individuals, without their collection; collection of adult individuals using entomological nets and the use of digital photographs. The counting was performed at convenient locations at five points. Butterfly species identification was based on the standard identification literature of European butterflies. The goal of field research during June 2020 in the mentioned area included a target species of butterflies, Large Copper butterfly (Lycaena dispar). During three field visits to Stara Drava Bilje, 12 species of butterflies were recorded. The highest number of butterfly individuals, 71 of them was recorded at point 3, and the most numerous species was Continental Red (Polygonia c - album). One target species of this study was also recorded, and that is the Large Copper (Lycaena dispar). According to the Red List of Butterflies of Croatia, out of the total number of recorded species in the study area (12 species), one species (Lycaena dispar) is classified as nearly threatened (NT) .

Key words: butterflies, Stara Drava, research

/ 175 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Vaskularna flora na području retencije „Stara Drava“ u Bilju

NATAŠA URANJEK1, SANDA RAŠIĆ2, MARKO TENI1, VEDRAN LIPIĆ1, ANDREA GALIĆ1 1 Promo eko d.o.o, Dobriše Cesarića 34, Osijek 2 Sveučilište Josipa jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, Osijek (E-mail:[email protected])

Sažetak Na području retencije „Stara Drava“ kod Bilja (Baranja), u pojasu između korita retencije te šumskog pojasa analizirana je flora. Stara Drava je ostatak nekadašnjeg korita rijeke Drave, a pruža se duž njezinog današnjeg toka s lijeve strane, između Osijeka i Bilja. Istraživanja su obavljena tijekom 2020. godine, a zabilježeno je ukupno 60 svojti vaskularne flore koje su razvrstane u 31 porodicu. Najzastupljenija je porodica Fabaceae, a zatim slijede porodice Asteraceae i Poaceae. Sedamnaest porodica zastupljeno je s po jednom svojtom. Determinacija biljnih svojti obavljena je pomoću standardnih determinacijskih ključeva. Životni oblici raspoređeni su u šest osnovnih grupa. Najzastupljeniji životni oblik u flori istraživanog područja su hemikriptofiti s 29 svojti (48,33 %), zatim fanerofita s 13 svojti (21,67 %). Terofiti su zastupljeni s 9 svojti (15,00 %), geofiti s 5 (8,33 %), a hamefiti i hidrofiti svaki sa po 2 svojte (3,33 %). Biljne svojte istraživanog područja klasificirane su u 7 skupina flornih elemenata. Na području Stare Drave dominiraju biljke široke rasprostranjenosti (25 svojti, 41,66 %), a zatim slijede biljke euroazijskog flornog elementa (16 svojti, 26,66 %). Kulturne i adventivne biljke zastupljene su s 8 svojti (13,33 %). Biljke europskog flornog elementa zastupljene su s 5 svojti (8,33 %). U manjem postotku zastupljene su biljke južnoeuropskog flornog elementa (1,66 %), istočnoeuropsko-pontskog flornog elementa (3,33 %) te biljke cirkumholarktičke rasprostranjenosti (5 %). Zabilježena je jedna strogo zaštićena vrsta: Iris pseudacorus L. Među adventivnim biljkama zastupljene su i svojte koje se invazivno šire: Asclepias syriaca L., Ambrosia artemisiifolia L., Conyza canadensis (L.) Cronquist, Erigeron annuus (L.) Pers., Amorpha fruticosa L. i Robinia pseudacacia L.

Ključne riječi: vaskularna flora, Stara Drava, terenska istraživanja

\ 176 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Vascular flora in the retention area “Stara Drava” in Bilje

NATAŠA URANJEK1, SANDA RAŠIĆ2, MARKO TENI1, VEDRAN LIPIĆ1, ANDREA GALIĆ1 1 Promo eko d.o.o, Dobriše Cesarića 34, Osijek, Croatia 2 Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, Osijek, Croatia (E-mail: [email protected])

Abstract In the area of the retention “Stara Drava” near Bilje (Baranja) in the belt between the river trough and the forest belt, the flora was analyzed. The Stara Drava is a remnant of the former Drava riverbed, and stretches along its present-day course on the left, between Osijek and Bilje. The research was conducted during 2020, and a total of 60 taxa of vascular flora were recorded, which were classified into 31 families. The most common is the family Fabaceae, followed by the families Asteraceae and Poaceae. Seventeen families are represented by 1 taxon each. Determination of plant taxa was performed using standard determination keys. Life forms are distributed in six basic groups. The most common life forms in the flora of the investigated area are hemicryptophytes with 29 taxa (48.33%), followed by phanerophytes with 13 taxa (21.67%). Therophytes are represented by 9 taxa (15.00%), geophytes by 5 (8.33%), and chamaephytes and hydrophytes by 2 taxa each (3.33%). Plant taxa of the investigated area are classified into 7 groups of floral elements. The area of the Stara Drava is dominated by plants ofwide distribution (25 taxa, 41,66%), followed by plants of the Eurasian floral element (16 taxa, 26,66%). Cultivated and adventitious plants are represented by 8 taxa (13,33%). Plants of the European floral element are represented by 5 taxa (8,33%). A smaller percentage are plants of the southern European floral element (1.66%), Eastern European-Pontic floral element (3.33%) and plants of the circumcholarctic distribution (5%). One strictly protected species, Iris pseudacorus L., was recorded. Among the adventitious plants, there are also taxa that spreads invasively: Asclepias syriaca L. Ambrosia artemisiifolia L., Conyza canadensis (L.) Cronquist, Erigeron annuus ( L.) Pers., Amorpha fruticosa L. and Robinia pseudacacia L.

Key words: vascular flora, Stara Drava, field research

/ 177 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Uspostava i organizacija transekata i korištenje GIS-a za monitoring ornitofaune u Parku prirode „Kopački rit“

MARIJA VEREŠ1, VLATKO ROŽAC1, DORJA BUČEVIĆ1, SONJA KUČERA1, BORIS BOLŠEC1, MATEJ MARUŠIĆ2, IVANČICA JURČEVIĆ AGIĆ1, TOMISLAV BOGDANOVIĆ1 1 Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“, Mali Sakadaš 1, Kopačevo 2 DANUBEPARKS - mreža zaštićenih područja na rijeci Dunav, Orth Schloss, Orth an der Donau, Austrija (E-mail: [email protected])

Sažetak Park prirode „Kopački rit“ uvršten je 1986. na Popis ornitološki značajnih područja Europe, kao tzv. IBA (Important Bird Area) područje, a sukladno odredbama Ramsarske konvencije od 1993. u cijelosti je dio međunarodne mreže vlažnih i močvarnih područja od međunarodnog značaja, osobito kao staništa ptica močvarica (Ramsarsko područje). Obzirom na veliku ulogu Parka u „podržavanju“ 300 različitih vrsta ptica, potrebno je sustavno provoditi njihov monitoring te bilježiti informacije s terena. Na terenu je potrebno uspostaviti/odrediti transekte na kojima se monitoring provodi, te na tim transektima bilježiti uočene vrste ptica s brojem jedinki. Transekt je stalni, u prostoru točno određeni pravac kojem dužina i širina ovise o istraživanoj taksonomskoj skupini i lokalnim terenskim uvjetima. Transekte treba prelaziti u određenim vremenskim razmacima (tjednim, mjesečnim), vrijeme prelaska treba biti približno isto, kao i doba dana. Monitoring ornitofaune u Parku prirode „Kopački rit“ provodi se dugi niz godina, no konkretni podaci koji se koriste u brojnim analizama uzimaju se iz baze podataka čiji su najraniji podaci uneseni 2009. te se u nju unose i sadašnji podaci. Cilj ove baze podataka je uspostaviti uniformnost svih informacija i podataka na jednom mjestu koje bi se mogle unijeti u GIS te na temelju toga raditi brojne analize, ovisno o onome što nas zanima i što želimo pratiti. Podaci s terena unose se u Excel tablicu koja sadrži stupce s datumima monitoringa, nazivom te brojnosti jedinki pojedine vrste i nazivom transekta. Svakom transektu dodijeljen je ID broj koji će lako moći povezati Excel tablicu s unesenim podacima monitoringa s GIS - om. Koristeći GIS, podaci će se moći lakše vizualizirati, manipulirati, analizirati i interpretirati. Većina transekata je uspostavljena prije, no kako je Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“ nedavno dobila na upravljanje i područje ekološke mreže HR2001309 Dunav sjeverno od Kopačkog rita, nekoliko transekata na tome području je uspostavljeno tek ove godine. Trenutno je uspostavljeno ukupno 105 transekata, 83 na području Parka prirode „Kopački rit“, dok su na navedenom području ekološke mreže uspostavljena 22 transekta.

Ključne riječi: Kopački rit, transekt, monitoring, ornitofauna, ekološka mreža

\ 178 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Establishment and organisation of transects and use of GIS for ornithofauna monitoring in Nature Park Kopački rit

MARIJA VEREŠ1, VLATKO ROŽAC1, DORJA BUČEVIĆ1, SONJA KUČERA1, BORIS BOLŠEC1, MATEJ MARUŠIĆ2, IVANČICA JURČEVIĆ AGIĆ1, TOMISLAV BOGDANOVIĆ1 1 Public Institution Nature Park Kopački rit, Mali Sakadaš 1, Kopačevo, Croatia 2 DANUBEPARKS - Danube River Newtork of Protected Areas, Orth Schloss, Orth an der Donau, Austria (E-mail: [email protected])

Abstract The Kopački rit Nature Park was included in 1986 in the List of Ornithological Significant Areas of Europe, as the so-called IBA (Important Bird Area) area, and in accordance with the provisions of the Ramsar Convention from 1993, it is entirely part of the international network of wetlands and wetlands of international importance, especially as wetland bird habitat (Ramsar Site). According to the large role of the Nature Park in “supporting” 300 of different bird species, it is necessary to systematically monitor them and record information from the field. In the field, it is necessary to establish / determine the transects on which monitoring will be conducted, and to record the observed bird species with the number of individuals on these transects. The transect is a constant, precisely defined in space direction whose length and width depend on the investigated taxonomic group and local field conditions. During monitoring, transects should be crossed at certain intervals (weekly, monthly), the crossing time should be approximately the same also as the time of day. Monitoring of ornithofauna in the Nature Park Kopački rit has been conducted for many years, but the specific data used in numerous analyzes are taken from the database whose earliest data were entered in 2009, and the current data are also entered into this database. Main goal of this database is to establish the uniformity of all information and data in one place that could be entered into the GIS, and based on that, numerous analyzes could be done, depending on what we are interested in and what we want to monitor. Field data are entered into an Excel spreadsheet containing columns with monitoring dates, the name and number of individuals of each species and the name of the transect. Each transect is assigned with an ID number that will easily link the Excel spreadsheet with the entered monitoring data to the GIS. Using the GIS, data from the field will be easier to visualize, manipulate, analyze and interpret. Most of the transects have been established before, but as the Public Institution Nature Park Kopački rit has recently start to manage with the ecological network area HR2001309 Danube north of Kopački rit, several transects in that area have been established this year. Currently, a total of 105 transects have been established of which 83 are in the Nature Park Kopački rit area, while 22 transects have been established in the aforementioned ecological network area.

Keywords: Kopački rit, transect, monitoring, ornithofauna, ecological network / 179 / Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem KOPAČKI RIT / jučer, danas, sutra / 2020.

Utjecaj fizikalno kemijskih pokazatelja na EPT zajednicu u površinskim vodama panonske ekoregije

LIDIJA VUKOVIĆ1, RENATA ĆUK1, IVOR DUKIĆ (STUDENT)2, ANDREA MARINOVIĆ RUŽDJAK1 1 Hrvatske vode, Glavni vodnogospodarski laboratorij, Ulica Grada Vukovara 220, Zagreb 2 Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu, Ruđera Boškovića 33, Split (E-mail: [email protected], [email protected], [email protected], [email protected])

Sažetak U ovom je radu istraživan odnos između pet bioloških metrika i osnovnih fizikalno- kemijskih pokazatelja koji su korišteni u procjeni kakvoće površinskih kopnenih voda panonske ekoregije (ER 11). Korištene biološke metrike za broj svojta: Ephemeroptera (E), Plecoptera (P), Trichoptera (T), te broj utvrđenih EPT svojti (EPT) i udjela EPT jedinki u ukupnom uzorku bentoskih makrobeskralješnjaka (% EPT), najčešće se vežu uz dobro stanje voda obzirom da u velikom postotku uključuju osjetljive svojte. Svi uzorci prikupljeni su u sklopu programa sustavnog praćenja stanja površinskih voda tijekom 8 godina (2010.-2017.). Ukupno su analizirana 332 uzorka bentoskih makrobeskralješnjaka s 239 mjernih postaja. Svi biološki uzorci prikupljeni su koristeći AQEM metodu uzorkovanja, dok su osnovni fizikalno-kemijski pokazatelji (temperatura vode, pH, električna vodljivost, ukupno suspendirane tvari, alkalitet, tvrdoća, amonij, nitriti, ukupni dušik, ortofosfati i ukupni fosfor) određivani primjenom normiranih analitičkih metoda za ispitivanje kakvoće površinskih voda (ISO norme). Koristeći normalnu univarijantnu korelaciju pri p<0,05 statističke analize su pokazale negativnu korelaciju između EPT metrika i hranjivih tvari u vodi. Najjača korelacija nađena je između E, P, T, EPT, % EPT i ortofosfata (-0,245, -0,309, -0,230, -0,288, -0,168 slijedom). Također je nađena negativna korelacija između E i % EPT i ukupnog dušika (-0,293, -0,193 slijedom), dok značajna veza sa nitratima nije pronađena tijekom ovog istraživanja. Iz provedene statističke obrade, utvrđeno je da je % EPT najbolja biološka metrika za procjenu koncentracije hranjivih tvari u vodi

Ključne riječi: Ephemeroptera, Plecoptera, Trichoptera, hranjive tvari, kakvoća vode

\ 180 \ Book of Abstracts 9th Symposium with International Participation KOPAČKI RIT / past, present, future / 2020

Effects of physico-chemical parameters on the EPT assemblages in surface waters in Pannonian Ecoregion

LIDIJA VUKOVIĆ1, RENATA ĆUK1, IVOR DUKIĆ (STUDENT)2, ANDREA MARINOVIĆ RUŽDJAK1 1 Croatian Waters, Central Water Management Laboratory, Ulica Grada Vukovara 220, Zagreb, Croatia 2 University of Split, Faculty of Science in Split, Ruđera Boškovića 33, Split, Croatia (E-mail: [email protected], [email protected], [email protected], [email protected])

Abstract In this work, we investigated the relationship between five biological metrics and the physical-chemical parameters used in water quality assessment in watercourses in the Pannonian ecoregion (ER 11). Applied biological metrics: number of taxa of: Ephereroptera (E), Plecoptera (P) and Trichoptera (T), the number of EPT taxa (EPT) and the proportion of EPT specimens (%EPT) within the macroinvertebrate sample are usually connected with good water quality since they mostly refer to sensitive macroinvertebrate taxa. Data used in this study originate from the national monitoring program of surface water quality within the 8-year period (2010-2017). In total, 332 samples of macroinvertebrates were analyzed from 239 sampling stations. All biological samples were collected according to AQEM sampling protocol. The physical-chemical parameters (water temperature, pH, conductivity, total suspended solids (TSS), alkalinity, harness, ammonia, nitrite, nitrate, total nitrogen, inorganic nitrogen, organic nitrogen, orthophosphate and total phosphorous) were analyzed according to standard analytical methods for assessment of surface water quality (ISO norms), in the year when samples of macroinvertebrates were collected. Using Spearman correlation coefficient, with p<0,05, statistical analysis showed significant negative correlation between biological metrics and nutrients in water (ammonia, nitrite, nitrate, total nitrogen, inorganic and organic nitrogen, orthophosphate and total phosphorus). The best results was obtained between E, P, T, EPT, %EPT and orthophosphate (-0,245, -0,309, -0,230, -0,288, -0,168 respectively). Also, total nitrogen significantly correlated with E and %EPT (-0,293, -0,193 respectively), while no significant correlation with nitrates have been found during this investigation. Applied statistical calculation, highlights %EPT as the best biological metric responding to nutrient concentration.

Keywords: Ephemeroptera, Plecoptera, Trichoptera, nutrients, water quality

/ 181 / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI

Osječko-baranjska B.EN.A. županija network of protected areas POKROVITELJI / SUPPORTERS POKROVITELJI ISSN 1849-8264

9. Simpozij s 9th Symposium međunarodnim with international sudjelovanjem participation KOPAČKI RIT J U Č E R , D A N A S , S U T R A PA ST, P R E S E N T, F U T U R E 9 2020. / 2020

Kopačevo, 25. rujna 2020. ZBORNIK SAŽETAKA Kopačevo, September 25, 2020 BOOK OF ABSTRACTS