Sveta Cecilija 3-4 – 2020

sveta

C3−4 Časopis za sakralnuecilija glazbu God. XL, Zagreb, 2020. – Broj 3-4 2020. – Broj XL, Zagreb, God. ISSN 1330-2531 UDK 783 Prvi broj tiskan 1877. Prvi Sadržaj

1 Uvodnik Članci Milan Hibšer 2 Crkveni glazbenik i njegov instrument -sviraonik (7) Miroslav Martinjak Lidijske i mixolidijske kadence Danijel Drilo Orgulje zagrebačke katedrale u kontekstu inovacija tvrtke Walcker Stjepan Razum Pisana ostavština Janka Barlèa S. Pepeljnjak, Sanda Vladimir-Knežević Pogled na nacionalno imenoslovlje bilja na slovenskom jeziku Janka Barlèa Prinosi slovenskim nazivima bilja Cecilija Oblonšek Suradnja Cerkvenog glasbenika i Sv. Cecilije te suradnja slovenskih i hrvatskih crkvenih glazbenika u vrijeme Barlèovog uređivanja Sv. Cecilije (1914 – 1941) Franc Križnar Hugo Wolf – 160. godišnjica rođenja i Wolfova godina 2020. Franc Križnar Tartini na trgu – 250. godišnjica smrti venecijanskog skladatelja i violinista G. Tartinija Emin Armano Dobar primjer djelovanja biskupijskog povjerenika za orgulje

In memoriam 74 Miroslav Martinjak: In memoriam prijatelju i suradniku časopisa sv. Cecilija Niki Luburiću Franjo Topić: In memoriam prof. don Niki Luburiću

Iz glazbenog života biskupija 77 Ruža s. Domagoja Ljubičić (urednica) Močile, Sarajevo, Đakovo, Donji Miholjac, Otok

Razgovor 89 Milan Hibšer: Razgovor s omiljenom profesoricom Ines Fočić

Glazbeni prilog ik n

v u

»Opet ćeš se resit’ bubnjićima, u veselo kolo hvatati…«

I ovaj broj časopisa Sveta Cecilija izlazi- tragediju naroda izraelskoga koji je svo- ti u jeku pandemije koronavirusne bole- jim mrmljanjem i nezadovoljstvom pro- sti. Uzalud nadanja tijekom prethodnoga tiv Boga i Mojsija izazvao Božji bijes i na- broja u svibnju da će pandemija nestati; valu zmija otrovnica koje su ih ujedale i nažalost, to se nije dogodilo, nego se bo- mnogo naroda pomrije. Ništa im nije ko- lest pojačava. Uglavnom cijela ljudska ci- ristilo protiv toga zla, ni prirodni lijekovi vilizacija živi u strahu, zlo poprima go- koje su Izraelci sigurno poznavali, ni nji- tovo biblijske razmjere, cijeli je svijet u hovi osobni vapaji. Da bi se spasio narod, tome. Umuknula je pjesma po crkvama, pojedinci pristupe Mojsiju, priznaju u bazilikama, katedralama, i to diljem svi- ime naroda krivnju pred Jahvom i zamo- jeta kao i kod nas. Zabranjuje se pjevanje le Mojsija da izmoli od Svevišnjega spas. jer se navodno preko aerosola može širi- Mojsije se pomoli za narod i Gospodin se ti virus. Mise se posjećuju u ozračju stra- smilova i naredi Mojsiju da napravi mje- ha od zaraze. Što više ulazimo u tu ne- denu zmiju i stavi ju na stup i tko god bi volju, sve više nalazimo sličnosti s nekim pogledao u nju, bio je izliječen od ugriza katastrofama prisutnima u biblijskim zmije ljutice. Mojsije je bio vođa, narod opisima. U Knjizi Brojeva 21, 4-9 čitamo je imao povjerenja u njega jer ih je toliko

3-4– 2020. Sveta Cecilija 1 puta izbavio svojim molitvama pred Ja- ti našu vjeru u Isusa Krista i kategorički hvom od zla. Biblijskim očima gledano, se zapitati vjerujemo li mu zaista ili ne iza grijeha naroda slijedi Božja opomena, vjerujemo, jesmo li vrući, mlaki ili blju- Božja kazna, premda to nije u duhu da- tavi u vjeri. Samo snažna i nepokolebljiva našnjega modernoga promišljanja. Una- vjera u Njega pobjeđuje, ma o kakvu se toč tomu možemo postaviti dva velika zlu radilo. Stoga je za sve nas vjernike, od pitanja. Nije li i ta pandemija velika opo- vrha do dna, od pape, biskupa, svećenika mena Božja za sve narode? I drugo pita- i vjernika, sad prilika da si jasno kažemo

uvodnik nje. Imamo li mi danas takve vođe, kao je li naša vjera folklor, običaj, rutina ili što je bio Mojsije, koji su spremni prini- stvarni život s Bogom. Da su naši sjajni jeti Svevišnjemu iskrenu molitvu za spas mučenici svetci bili tako plašljivi, ni jed- naroda? Gledajući današnju zloćudnu noga Crkva u svojoj baštini ne bi imala. bolest kao i virus moralnoga zla čovje- Premda su vremena bremenita, naš broj čanstva koji hara i sve više želi pokoriti časopisa Sveta Cecilija bit će objavljen. Ra- narode unoseći nevjerojatnu relativiza- dosni smo što se naši suradnici nisu ni ciju autoriteta diljem svijeta, teško se u trena pokolebali nego nam redovito šalju svemu snaći. Želi se uništiti povjerenje u obilje materijala za svaki novi broj. bilo koga na ovoj zemlji. Nažalost i vjer- Neka se širi, istražuje i njeguje taj va- nici su nasjeli tomu i ne prepoznaju svoje žan dio kulture crkvene glazbe kako bi vođe i čini im se kao da se nemaju komu se upoznalo i animiralo sve ljude dobre obratiti nego izravno dragomu Bogu, ako volje s tim glazbenim vrijednostima koje imaju vjere. Bit vjere potisnuta je u drugi su neraskidivo povezane s našom vje- plan, a sve se svodi na naravno, vidljivo, rom i koje su kroz cijelu povijest kao je- opipljivo. Strah prijeti od svega, od bla- dinu svrhu i motiv imale: slaviti Gospo- goslovljene vode, pa čak i od posvećene dina pjesmom i svirkom. U ovom trećem hostije u kojoj vjerujemo da je živi Bog. i četvrtom broju Svete Cecilije čitatelji će Hoće li nam Gospodin za dobro uzeti sve moći pročitati članke o orguljama, i ovo- naše crkvene odluke ili nas je već žesto- ga puta posebno i detaljno o katedralnim ko opomenuo? Ezekielove riječi i danas orguljama kao i općenito o orguljama kao odzvanjaju, ali u drugom surječju. Nema instrumentu i detaljnom opisu svih dije- više grada Tira, ali unatoč tomu proroč- lova. Nastavljamo s objavljivanjem rado- ke riječi odjekuju, pa tko ima uho neka va iz prošloga simpozija o Janku Barleu, čuje: »Ja ću prekinuti jeku tvojih pjesa- vrijednom zagrebačkom svećeniku, kama, i zvuk se tvojih harfa više neće čuti.« noniku, muzikologu i povjesničaru. Oni Umuknula je, rečeno biblijskim jezikom, koje zanima pratnja gregorijanskih me- i sionska pjesma (čitaj: crkvena pjesma) lodija i problemi oko toga, moći će ovoga po našim crkvama. Crkveni zborovi, koje puta vidjeti kako se oblikuju kadence u je tako teško prikupiti i održavati, pola- lidijskom i mixolidijskom modusu. ko se raspadaju. Nikoga nije previše bri- Također je zanimljiv članak dr. sc. S. Pe- ga za to. Doista, ovoga je puta naša vjera peljnjaka i dr. sc. Sande Vladimir-Kneže- bila na velikom ispitu, ali nisam siguran vić o etnobotaničkom Barlèovom prinosu da je ispit položen. No, bilo kako bilo, slovenskom imenoslovlju bilja sa imeno- živjeti se mora i kršćani ne bi smjeli iz- slovnog, etnobotaničnog i etnomedicin- gubiti nadu i povjerenje da ipak Gospo- skog stanovišta. din, Gospodar svemira, sve vodi i da će Uz izvještaje iz naših župa bit će tu i njegova biti zadnja, ma kako se zemalj- dva članka In memoriam našemu vrijed- ski vladari trudili i obmanjivali narode. nomu suradniku iz Hercegovine, sveće- To je vrijeme kad je neminovno obnovi- niku i profesoru Niki Luburiću koji se

2 Sveta Cecilija 3-4 – 2020. nakon kratke i teške bolesti preselio u tati… Djevojke će se veselit’ u kolu, mla- vječnost. Vjerujemo da je primio nagra- do i staro zajedno, jer ću im tugu u radost du za svoj plemeniti rad kao svećenik, pretvoriti, utješit ću ih i razveselit’ nakon glazbenik i suradnik našega časopisa. žalosti.’« S tim riječima ostanimo u nadi Uza sve nedaće koje nas pogađaju ove i vjeri u Gospodina koji ne napušta svo- godine, kršćanski nije očajavati nego se je koji mu se povjere. Neka naši crkveni nadati da će Gospodin vratiti mir na ovu zborovi ne gube nadu nego neka imaju zemlju i da će opet biti veselja i radosti, na pameti da su obavljali važnu liturgij- kako govori Gospodin preko proroka Je- sku pastoralnu ulogu i da će ubrzo doći remije: »Čujte, o narodi, riječ Jahvinu, vremena kad će opet jeknuti pjesma po objavite je širom dalekih otoka: ‘Onaj što crkvama, katedralama, svetištima, sa- rasprši Izraela, opet ga sabire i čuva ga k’o mostanima i kapelicama diljem lijepe pastir stado svoje!… Opet ću te sazdati, i naše Hrvatske. bit ćeš sazdana, djevice Izraelova. Opet Miroslav Martinjak ćeš se resit’ bubnjićima, u veselo kolo hva-

Misa božićnoga vremena prvijenac je novoga niza Canticum novum koji želi ponuditi skladbe za misni ordinarij ili ono što se naziva «misa” koje će biti po mjeri današnjeg liturgijskog promi- šljanja i slavlja, prilagođene zahtjevima crkvenih propisa o crkvenoj glazbi. uvodnik Misa božićnoga vremena za dva jedna- ka glasa i orgulje pisana je stoga u jed- nostavnom stilu i primjerena župnim zborovima, čime se želi omogućiti da u liturgiji sudjeluje čitava zajednica. Misa je skladana na motive hrvatskih božićnih popjevaka. Canticum novum glazbeni je projekta Glasa Koncila i ča- sopisa za crkvenu glazbu Sveta Cecili- ja, koji ima za cilj potaknuti pastoralne djelatnike i njihove voditelje pjevanja Misa da počinju vježbati liturgijske skladbe i s narodom, i tako pomalo obogaći- božićnoga vati repertorij vjerničkog pjevanja. Uz partituru možete nabaviti i zborske di- vremena onice za pjevače, pakirane u kompleti- ma od 25 primjeraka.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 3 č la n c Milan Hibšer, KBF Zagreb

Crkveni glazbenik i njegov instrument - sviraonik (7)

Uvod zliku od eng. Console ili njem. Spieltis- U nekoliko prošlih brojeva usredotočili ch) pod kojim se gotovo isključivo misli smo se na pregled svih kategorija i vrsta na mjesto gdje orguljaš svira i upravlja registara, a mnoge smo opisali po zvu- sa svim ostalim mogućnostima orgulja. ku i izgledu. Ne treba ni ponoviti koli- Često se kaže da je sviraonik »osobna ko je poznavanje registara važno za cr- karta« svakih orgulja, pa tako i najzani- kvenoga orguljaša, a možda još i više od mljiviji dio za svakoga orguljaša. Mnoge toga osviještenost da se svi registri mogu značajke jednoga sviraonika usko su ve- i trebaju rabiti u liturgijskom slavlju po zane uz trakturu orgulja, tj. svirnu i regi- potrebi i prilici. Kako bismo znali iskori- starsku vezu između sviraonika i ventila stiti sve mogućnosti koje nam jedne or- u zračnicama, ali zasad ćemo se usredo- gulje pružaju, važno je isto tako dobro točiti samo na elemente sviraonika. poznavati sviraonik. Prvo i osnovno što svaki sviraonik ima jest manual. Manual je dio sviraonika Manual koji sadrži tipke (klavijaturu) po kojima Možemo reći da u hrvatskom jeziku se svira prstima. Iz povijesnoga pregleda postoji lijep pojam »sviraonik« (za ra- poznato nam je da je primitivni manual

Slika 1.

4 Sveta Cecilija 3-4 – 2020. zahtijevao drukčiju tehniku sviranja i to je znala biti skraćivana na razne načine najvjerojatnije dlanovima, pa čak i lakto- kod raznih graditelja orgulja te često nije vima. Nekoliko ilustracija (Slika 1.) iz pri- sadržavala sve polutonove. Ovdje ćemo jelaznoga razdoblja od primitivne pre- spomenuti skraćenu veliku oktavu koju ma modernoj tipki donosi nam Michael možemo naći kod orgulja talijanskoga Praetorius u svojoj knjizi koja je tiskana tipa na Jadranskoj obali, a posebno kod 1620. godine.1 našega graditelja Petra Nakića iz prve Radi se najvjerojatnije o orguljama iz polovice 18. st. (Slika 3.) 14. st., a isto tako sam autor prikazuje orgulje iz 15. st. gdje se vidi da je tipka manuala već modernoga izgleda te da prstima jedne ruke sada vrlo lako možemo obuhvatiti jednu oktavu. (Slika 2.)

Slika 3.

Broj manuala također varira, a ponaj- više ovisi o veličini orgulja. Orgulje koje trenutačno imaju najviše manuala, čak sedam, nalaze se u Atlantic Cityju u Bo- ardwalk Hallu. Manuali se uvijek nalaze članci na sviraoniku jedan iznad drugoga (kao stepenice), nikada sa strane, što omo- gućava najlakši i najbrži pristup. Orgu- Slika 2. lje koje imaju više od jednoga manuala (dva i više) uvijek imaju jedan manual za S vremenom se opseg manuala poveća- koji mi na hrvatskom govornom područ- vao, a u vrijeme baroka on je najčešće bio ju nemamo određeno ime pa ga jedno- 4 oktave – od C veliki do c3. U vrijeme ro- stavno nazivamo »glavni«, za razliku od mantizma opseg je znao biti do f3 ili g3, a ostalih koje nazivamo »sporedni«. Mno- u 20. st. zaustavio se na c4, što je sasvim gi narodi za taj »glavni« manual ima- dovoljno s obzirom na prirodu instru- ju svoje nazive (eng. Great, njem. Ha- menta; činjenicu prisutnosti alikvotnih uptwerk, franc. Grand-Orgue itd.), a on je tonova kroz registre kao i veličinu svi- po svojoj poziciji u odnosu na ostale naj- rala orgulja u visokim oktavama. Velika češće prvi odozdo.2 Taj manual sadrži re- oktava u manualu (od C-H) kroz povijest gistre koji su najjače intonirani, a njihova

1 Djelo nosi naziv Syntagma musicum, u tri toma. 2 Rijetko možemo naići na slučaj da je kod orgulja U drugom dijelu, pod naslovom Theatrum instru- sa dva manuala »glavni« manual iznad »spored- mentorum seu sciagraphia, Praetorius donosi ilu- noga«. Ali zato kod orgulja sa tri ili više manuala stracije glazbenih instrumenata, pa tako i manuala taj »glavni« manual često bude drugi po redu (u i pedala (donja slika) orgulja. sredini) odozdo.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 5 6

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. gulja koji je najbliži orguljašu. najbliži je koji gulja or ormara dijelu u uglavnom pozicija je 3 Pedal do c do (C oktave dvije najmanje od pedal sutan pri je kojega kod stilu sred nje-njemačkom i sjeverno-njemačkom o govoriti možemo Tako narod. određeni uz zani ve su ponajviše a orgulja, gradnje stilovi osnovni definiraju se kada baroka jeme vri u izražaja do dolazi Tonajviše ture. ujedinjenoga razvitka manualne klavija gotovo od različitiji su mnogo klavijaturi pedalnoj pristupalo se kako smjerovi ti različi i pedala Razvitak st. 14. u pedal izgledao je kako vidjeti možemo slika, najdonja1., Slici Nanogom. se pritiskala a manuala, tonova najdubljih nekoliko s povezana i klavijature manualne pod is spuštena bila je koja omče obliku u realiziran bio pedal primitivni je da re govo izvori nam Povijesni nogama. nju svira prilagođenih dimenzija, većih go mno tipaka od sastoji tako isto se koja ujr – D ( BDO – guljara or njemačkih Društvo je koje značajke neke i dimenzije njihove jesu manuala tipke uz vezano spomenuti još možemo raonik postavi udaljeno. sasvim Ono što svi se da mogućnosti do orgulja ormar sam u ugrađenoga onoga od sviraonika; samoga pozicija i nego manualu po ranja svi težine osjećaj samo ovisi ne orgulja trakturi o kako napomenuti samo valja 125 grama. 125 tipkekoja je Masa je potisak potrebna za 4) mm, 10 je tipke Hod 3) tipke, vrhu na 8,5–9,5 te dnu u 11,8 je Širina tipke (crne) 2) gornje mm, 22 je tipke donje Širina baumeister Španjolske opseg pedala znao je biti još još biti je znao pedala opseg Španjolske području Na orguljama. talijanskim či sli više pa opsega takva nije više pedal

Naravno, i ovdje ima iznimaka, kao naprimjerNaravno,kao ovdjeiznimaka, i ima Rückpositiv Rückpositiv ili orgulja ormar u ugrađen je koji sviraonika kod orguljašaglave iznad odmah nalazi se koji stwerk Pedal je naziv za nožnu klavijaturu klavijaturu nožnu za naziv je Pedal 1 ). Već u južno-njemačkom stilu taj taj stilu južno-njemačkom u Već ). koji se izanalazi orguljaševih . leđa pivtl ko tnad 1) standard: kao prihvatilo ) ud etce Orgel Deutscher Bund 3 Isto tako Bru------specifikacijama. AGO po pedal konkavno-radijalni cija; gornji na širi. nosu gdje dio je razmak od u postavljena bliže tipaka pedalnih postavljene tipke međusobno paralelno one na usredini odnosu u udaljene tla od više tipke krajevima na tla ko od udaljena jedna rasponu svojem cijelom u vijatura sresti: su mogu se koje kombinacija i inačica d A od npr. veliki, C od dublje i (ponekad dala pe opseg velik imale su također orgulje Francuske pedal. imale nisu uopće tada orgulje engleske a oktava), (jedna kraći 4 udruženja poslije udruženja određena donijela riječi, smislu pravom određene do on u standarde, su se iako mjerestandardizira da pedal za i reći žemo mo tako vidljive, toliko više nisu čitosti mačkoga stila. (Slika 4.) (Slika stila. mačkoga sjeverno-nje kod kao virtuoznosti njena namije bila nije klavijature pedalne cija

o u duej (eoi orđnh eaj kao zemalja određenih (cehovi) udruženja su To lk 5 pkzj jdu d kombina- od jednu pokazuje 5. Slika baza donja je gdje – pedal »radijalni« d) pedalne su gdje – pedal »paralelni« c) pedalne gdjesu – pedal b) »konkavni« - kla pedalna je gdje – pedal »ravni« a) U razdoblju 19. stoljeća određene razli određene stoljeća 19. razdoblju U ) koji su odredili točne mjere i i mjere točne izgled pedalne klavijature. odredili su koji Orgelbaumeister) RCO Organists), of ( Guild (American AGO su što Bund Deutscher Deutscher (Bund BDO i Organists) of College Royal 0 ota o f do kontra Slika 4. Slika 4 , a uključuju nekoliko nekoliko uključuju a , 1 , l sm konstruk sama ali ), ------Slika 5. Slika 6. Na kraju ovoga prikaza pedalne klavi- noga manuala6, njihovom kontrolom jature navodimo jednu zanimljivost koju možemo kontrolirati jačinu zvuka uklju- je graditelj Eberhard Friedrich Walcker čenih registara koja dolazi do slušate- postavio 1845. u Stiftskircheu u Stutt- lja. Sama veza između stupaljke i vratni- gartu, a to je dvostruki pedal5. (Slika 6.) ca u početku je bila mehanička, a poslije je bila ostvarena pneumatskim odnosno Stupaljke za žaluzije i crescendo električnim putem. Položaj stupaljke je Pojam »stupaljka« prilično dobro opi- iznad pedalne klavijature u razini desne suje pomagalo koje se nalazi iznad pe- noge (obično iznad tonova e ili f). Do- članci dalne klavijature, a pomaže orguljašu duše, kod francuskoga graditelja Aristi- da u određenim stupnjevima kontrolira dea Cavaillé-Colla, koji je izgrađivao vrlo određene radnje. Rijetko se može čuti u kvalitetan sustav žaluzija, ta se stupaljka neformalnom govoru da će orguljaš reći može pronaći sasvim desno iznad pedal- »stupaljka« jer se taj pojam nije baš udo- ne klavijature i to u obliku žlice (Cuillere maćio, pa često možemo čuti »stopalo«, – Expression). (Slika 7.) Kao što je vidljivo »pedala« za žaluzije ili samo »žaluzije«, iz slike, ona je imala fiksirane tri razine, isto kao i »valjak« koji se odnosi na cres- ali potiskom stupaljke udesno orguljaš cendo stupaljku koja je kojiput prisutna u može slobodno njome kliziti gore-dolje. obliku valjka koji se okreće nogom. Pod Dok broj stupaljka za žaluzije može pojmom žaluzije mislimo na sustav pa- biti i veći (npr. stupaljka za svirale II. i ralelnih vratnica (drvenih širokih letvi- III. manuala koje se nalaze u ormaru ca) koje se uz pomoć stupaljke mogu rosa žaluzijama), stupaljka za crescendo tirati po vertikalnoj osi. Budući da su te uvijek je samo jedna. Taj sustav dolazi vratnice dio zatvorenoga ormara u ko- iz njemačke orguljaške tradicije, a če- jem se obično nalaze svirale samo jed- sto je prisutan i u orguljama na područ-

6 Ima primjera da su sve svirale orgulja (svih manuala 5 https://walcker.com/opus/0001_0999/0028-stutt- i pedal) u ormaru sa žaluzijama. Takve se orgulje gart-stiftskirche.html. Orgulje su uništene 1944. u nalaze u kapeli Ranjenoga Isusa na glavnom zagre- toku rata. bačkom trgu, a rad su Franca Jenka iz 1963.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 7 8

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. Manubriji, spojeviiostalapomagala crescendo Prednost rasporedu. vlastitom po reda raspo toga »reprogramiranja« gućnost mo od imaju po orgulje veće Neke graditelja. fiksiranom rasporedu registara istom uvijek isključivanja odnosno uključivanja do dolazilo osi, svoje oko višestruko i kojiput okretanjem, nje govim je te orgulje) nove u stavljaju telji gradi neki danas i (koji valjka obliku u realiziran bio je početku U Hrvatske. ju čak« ili »povlačnica« koja se kreće hori kreće se koja »povlačnica« ili čak« »povla- obično manubrij je taj trakture registarske mehaničke Kod registar funkcije. iz određeni isključujemo uključu i kojih jemo pomoću dizajna čitoga ii tzv. bili registarski za su nego stav su taj poznavali nisu orgulja graditelji - ra diti možemo brže puno da tome u jest stupaljke prednost a dinamiku, starsku regi određenu dobiti i valjak zaustaviti želimo kojoj na poziciju odrediti ciznije pre možemo što tome u jest stupaljku eu zik z paio tk posto tako uz ji pravilo, za iznimku neku naći možemo uvijek gotovo kojega kod instrument su Orgulje 7. Slici na vidljiv djelomično (zapinjača) poluga metalnih stent, a ne sam orguljaš. (Slika 8.) (Slika orguljaš. anestent, sam asi upravljati može obično onda kojom Registarski manubriji su poluge razli poluge su manubriji Registarski crescenda crescenda crescendo éae d combinaison de pédales valjka u odnosu na na odnosu u valjka valjak i valjak i decrescenda. decrescenda. Slika 7. Slika crescendo crescendo Francuski crescendo ; sustav sustav ; poluga poluga ra ------

urj kj urvjj soeia ( spojevima upravljaju koji nubriji po signalom. biti praćeno isvjetlosnim može registara isključivanje i vanje uključi ponekad a pomakom, vertikalnih s pločice obliku u susrećemo obično nubrij gore/ dolje (obično fiksiranje). uz odnosno 9.) (Slika lijevo/desno npr. registra, uključivanja oblik drugi na i ći nai možemo ali (unutra/van), zontalno - ma i postoje manubrije registarske Uz - ma traktura registarskih ostalih Kod Slika 9. Slika Slika 8. Slika kopule - - - , spojke) manuala međusobno te manuala i sti – da ćemo čuti samo taj ton (zato što u pedala. Kod povijesnih instrumenata me- orguljama ne postoji a3) ili da ćemo čuti uz haničke svirne i registarske trakture mo- osnovni ton i njegovu oktavu (ako je u re- žemo naići na sustav koji uključuje fizičko gistrima dodatno izgrađena još jedna ok- pomicanje manualne klavijature unutra/ tava, u ovom slučaju od Prinzipal 8’ od g3 van kako bi se aktivirala veza između ma- do g4). Vrlo se rijetko može naići na slučaj nuala. Postoji nekoliko vrsta spojeva: da je za apsolutno sve registre, zbog potre- Realni spojevi – spajaju manuale me- be superoktavnih spojeva, još dodatno iz- đusobno te manuale s pedalom u realnoj građena jedna oktava. Najčešće je dodatna tonskoj visini tako da je moguće svirati na oktava izgrađena za samo 16’, 8’ i 4’ labijal- jednom manualu (pedalu) uz korištenje ne registre. registara drugoga manuala. Kao što je spo- Potrebno je spomenuti još neke spoje- menuto, kod orgulja s više manuala uvi- ve koji se ne javljaju tako često, ali mogu jek postoji jedan »glavni« manual na koji biti zanimljivi u liturgijskom sviranju. Tu je moguće spojiti registre ostalih manua- nam kao dobar primjer mogu poslužiti or- la (npr. II-I, III-I itd.), ali i druge kombina- gulje iz crkve sv. Blaža u Zagrebu koje je cije spajanja »sporednih« manuala, ovisi o 1911. izgradio Ferdinand Heferer. Ako po- broju manuala (npr. III-II, IV-II itd.). gledamo Sliku 10., vidimo da uz realnu Oktavni spojevi prisutni su u dvije ina- spojku I-Ped. imamo i dvije oktavne; Su- čice: boktav Coppel i Superoktav Coppel. No tu 1) Oni koji dodaju uključenim registri- su prisutne još dvije spojke; Bass-koppel i ma nekoga manuala njihovu gornju (supe- Melodie Coppel. Bass-koppel može se neka- roktavni spojevi) ili donju (suboktavni spo- da i javiti pod nazivom Bassmelodie, a to jevi) oktavu. Tako će npr. »Super II« (koji je zapravo spoj pedala na manual (P-I), tj. može biti naznačen i kao »Acuta II« ili »II pedalne registre možemo čuti u manualu 4’«) dodati na upaljene registre drugoga (u rasponu koji je prisutan u pedalu – od manuala njihovu oktavu više, a »Sub II« C do f1 konkretno u ovom primjeru). Ono (»Grave II« ili »II 16’«) oktavu niže. što je potrebno naglasiti jest to da ćemo 2) Oni koji uz dodavanje gornje ili donje kod višeglasnoga sviranja na manualu s članci oktave i spajaju manuale. Npr. »Super II-I« uključenim tim spojem samo u najnižoj (»Acuta II-I« ili »II 4’-I«) spaja drugi manu- melodijskoj liniji (u basu) čuti upaljene re- al s prvim, tj. na prvom manualnu čujemo, gistre pedala. To je na neki način poma- za oktavu više, registre drugoga manuala. galo orguljašu koji ne svira pedal, a teži se Oktavne spojeve vežemo uz pneumat- za punijim orguljaškim zvukom. S druge sku i električnu registarsku trakturu, a po- strane Melodie Coppel kod višeglasnoga nekad se javljaju i Supersuper spojevi koji sviranja u najvišoj melodijskoj dionici (so- analogno izrečenomu spajaju najčešće pranu) dodaje Superoktavni spoj kako bi pedal sa dvije oktave više zvučećim ma- se istaknula ta melodijska linija. Kada bi- nualom. Kod korištenja oktavnih spoje- smo tako sada uključili Bass-koppel i Me- va (pogotovo superoktavnih) trebamo biti lodie Coppel, a svirali višeglasno (npr. oprezni i svjesni jedne činjenice. Najlak- četveroglasno), samo na manualu mogli še je to objasniti na primjeru. Ako imamo bismo postići efekt kao da sviramo na pe- npr. orgulje s rasponom manuala od C do dalu i dva manuala – bas dionicu na peda- g3 i uključimo registar Prinzipal 8’ i Supe- lu, alt i tenor dionicu na manualu s tišom roktavnu spojku (npr. Super I), pritisnemo registracijom i sopran na manualu s gla- tipku c1, uz ton c1 čut ćemo i ton c2 zato što snijom registracijom. oktavna spojka uz osnovni ton aktivira i Orgulje u crkvi sv. Blaža kriju u sebi još njegovu oktavu. No ako sada pritisnemo jednu zanimljivost, koja nažalost nije u ton a2, mogu se dogoditi dvije mogućno- funkciji. Radi se o tzv. Organoli koja bi se

3-4– 2020. Sveta Cecilija 9 10

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. 7 devastiranom stanju, a kriju također jednu nastanku. osvojem priču zanimljivu jednu također kriju a stanju, devastiranom i zapuštenom jako u se nalaze Nažalost, Dubrovniku. u »Šeherezada« vili u ljene postav bile koje su orgulje takve jedne još poznate su Hrvatskoj repro U same glazbu. duciraju orgulje kojih preko svitke rane umatski uređaj koji rabi papirnate perfori »an«. manubrijem s aktivirati mogla ab enm aul i manualu rednom spo na sviramo kada manuala glavnoga ( su što kao pomagala i koji aktivira odnosno deaktivira djelovanje djelovanje crescendo deaktivira odnosno aktivira koji i imamo tako Isto jima). (manubri rukom uključili kojesmo gistre kidačima (u obliku gumba, engl. engl. gumba, obliku (u pre kidačima nožnim ili ručnim posebnim viraju postoje i tive spadaju i »stalne kombinacije« (fiksne) (fiksne) kombinacije« »stalne i spadaju tive kolek jezičnjake…). Pod (npr.flaute, stara regi skupine određene isključuju ili čuju

A.P. ab A.P. Usp. GRGA, Božidar: Na sviraoniku orgulja ponekad nađemo nađemo ponekad orgulja sviraoniku Na str. 12–13. glazbu crkvenu za biskupije ke z a oaaa kj s njeć akti najčešće se koja pomagala, ta Uz i an

Organola Organola ) koji uključuje i isključuje one re one isključuje i uključuje koji ) i kolektivi valjka. an , u: (4)«, ) – isključuje spojeve pedala i i pedala spojeve isključuje – ) je zapravo automatski pne automatski je zapravo , »

Slika 10. Slika a to su spojevi koji uklju koji spojevi su to a , Zagreb, Institut Zagreb, , Cecilija Sveta Albe Vidaković Albe »Orgulje na prostoru dubrovač- »Handregister« »Handregister« »Automatski pedal« pedal« »Automatski »Walze ab i an« i ab »Walze 2007., 3–4., 3–4., 2007., «, Organola Organola pistons 7 (

H.R. H.R. ), ), ------

Zaključak orguljaši »previše« i često rabe samo samo rabe često i »previše« orguljaši neki da čuti može također se praksi u jer mjeru određenu naći treba Ipak, sviranju. liturgijskom dinamičnijem što u pomaže uvelike kombinacija fiksnih i slobodnih i ko ko pre stupnjevanjem čestim s zvučne orgulja slike dinamičke promjena Stalna ku. sli zvukovnu svoju kreiraju ne - sa mostalno da a pedal), svira sporadično lijeva a cendo Prisutnost stracije. regi promjenu izvježbati!) (čak potruditi više se ćemo trebat trakturu, registarsku mehaničku raspolaganju na imamo Ako zbor. slijedi ne smislu, dinamičkom u da, te registara kombinaciju jednu izabire jek uvi zbora pratnji u orguljaš da čuti može gala koja se nalaze na Često sviraoniku. se - poma kroz i nego registre kroz samo ne instrument, svoj upozna bolje što da jest binacijom. kom binacijom. fiksnom ili slobodnom aktivirali ili rukom uključili smo is koje registre koji ključuje »0« gumb i uključuje sustav kav ( kombinacija slobodnih broja prvom planu. prvom u biti mora kojaliturgiji u riječi pjevane od pozornost odvući odnosno slušatelja, nost Dužnost svakoga crkvenoga orguljaša orguljaša crkvenoga svakoga Dužnost crescendo valjak (desna noga stalno na valjku, e ( ke - ozna dinamičke uz vezane su obično a registara, kombinaciju određenu sadrže one i jenjati ne kombinacije mi se ne mogu i »slobodne kombinacije«. Stal mogućnost spremanja velikoga velikoga spremanja mogućnost imaju orgulje moderne Mnoge spremiti. želimo ih gdje nacije ( S gumb mo drži i stisnemo registre željene odaberemo što nakon da tome u sastoji spremanja se običnokombinacija Postupak dačima. preki numeričkim obično označene su One mijenjati. mo može kombinacije Slobodne valjka može privući pozor pp , p , mf crescendo crescendo Save , f , ff ) i broj kombi broj i ) , pleno Setzer aja kao valjka , tutti . Ta ). cres ). ). ------Miroslav Martinjak lidijske KADENCE

Kao što smo vidjeli u prethodnom ugođaj. Ukoliko snizimo četvrti ton lidij- članku u dorskom i frigijskom modu- ske ljestvice dobivamo F dur ljestvicu. U su postojale su veće mogućnosti izbo- renesansi se taj ton snižavao samo u ka- ra akorda u kadenciranju nego što će to dencama, a unutar melodije je ostao pri- biti slučaj u lidijskom modusu. Poznato rodni ton h. Dakle,u lidijskom modusu je da je od toga modusa nastala dur lje- u doba renesanse upotrebljavala se pla- stvica i zato treba biti oprezan upravo galna kadenca, a takva praksa ušla je i u kod kadenciranja da se izbjegne tonalni harmoniziranju gregorijanskih napjeva.

Lidijska ljestvica

Lidijski akordički niz Vidimo iz izloženog primjera akorde ni akord kao što je EGB u temeljnom po- članci koji se mogu postaviti u lidijskom modu- ložaju nije prikladan. Njegov prvi obrat su. Oni svi neće biti prikladni za kaden- može se koristiti ali bas mora ići na ton ciranje. U obzir dolaze samo akordi koji a kako ne bi nastale paralelne oktave imaju sniženi ton H. Međutim, smanje- g-f.

Jednostavne direktne kadence Primjer 1. Smanjeni kvintakord u temeljnom položaju nije dobar

3-4– 2020. Sveta Cecilija 11 12

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. pojavljuje sekstakord sekstakord pojavljuje pa stoga nije prikladan za kadenciranje. kadenciranje. za prikladan nije stoga pa akordom toničkim s dva zajednička ima jer tona nizu, lidijskom u akord tralan Ukrasne kadencesazaostajalicom note finalis Jednostavne kadencesanticipacijom Primjer 2. Primjer Loša kadenca kadenca Loša Nije dobra kadenca u primjeru 2., jer se se jer 2., primjeru u kadenca dobra Nije Primjer 4. Primjer 3. Primjer a mola a koji je neu je koji F - ce. Najboljece. izbjegavati je kaden tonalne ugođaj stvara on a dura akord i se čuje osminku posljednju Na tična kadenca kao uF kao kadenca tična auten nastaje tada jer kadencama skim duru. C

akord u lidij C - - - Kao što smo vidjeli u izloženim primjerima najbolje je u lidijskom modusu na F upotrijebiti akord B dura ili g mola prije toničkog akorda u kadencama. Kao što je već prije rečeno, poželjne su pla- galne kadence u lidijskom modusu.

mixolidijske KADENCE

Miksolidijska ljestvica

Miksolidijski akordički niz

U mixolidijskom modusu na tonu G nema ni jedan zajednički ton s tonikom. moći ćemo upotrebiti u kadencama S a molom i C durom trebamo biti opre- akord d mola koji ima jedan zajednič- zni radi mogućih paralelnih intervala što ki ton s tonikom, zatim F dur akord koji ćemo pokazati u notnim primjerima. članci

Jednostavne direktne kadence Primjer 1.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 13 14

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. Jednostavne kadencesanticipacijom note finalis Jednostavne kadence sa zaostajalicom članci

Jednostavne proširene kadence

3-4– 2020. Sveta Cecilija 15 16

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. Ukrasne kadence Danijel Drilo

Orgulje zagrebačke katedrale članci u kontekstu inovacija tvrtke Walcker

U ovom se članku prikazuje razvoj zvukovnih i tehničkih inovacija njemačkoga orguljara Eberharda Friedricha Walckera (1794. – 1872.) i njegovih potomaka koje se odnose na orgulje u zagrebačkoj katedrali. Uz to će biti predstavljena inovativna tehnika sviranja na romantičnim (povijesnim) orguljama, koje posjeduju mehanički svirni prijenos (tzv. trakturu) tj. mehanički sustav i poseban sustav zračnica, takozva- nu registarsku kancelu sa zračnicima na čunjiće.1 Orgulje zagrebačke katedrale bile su na području Hrvatske prve orgulje s takvim sustavom. Zračnice koje se upotrebljavaju u orguljarstvu mogu se grubo podijeliti na dva sustava. S jedne strane imamo zračnice s tonskim kancelama i s kliznicama/pomicaljkama (tzv. »Schleiflade«, slika 1), ventili su često izgrađeni u obliku repa (Schwanzventil): sve su svirale unutar jednoga tona / jedne tipke u zajedničkom zračnom prostoru (tzv. tonska kancela). S druge strane imamo zračnice s registarskim kancelama i s čunjićima (tzv.

1 Prijašnje publikacije o toj temi i o tehnici sviranja na tom sustavu: D. DRILO, Diplomarbeit, Glazbena akademija Heidelberg-Mannheim (1996.); J. LAUKVIK, Orgelschule zur historischen Aufführungspraxis, 2. svezak, romantika (2000.); »Eberhard Friedrich Walcker«, s člancima nekoliko autora, u: Organ (2003/2); D. DRILO, »Spieltechnische Aspekte bei mechanischen Registerkanzellenladen«, u: Ars Organi 58 (2010/3), str. 146–155.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 17 18

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. zvuka. »gravitet« i boja temeljnih raznovrsnost orgulja (novih) kod je zahtijevao 1750.) – (1685. Bach Sebastian Johann Njemačke. srednje i južne tadašnje diljem disponira njaorgulja baroknoga postupak uobičajen to je Bio registara. 8’ temeljnih mnogo ventila. ju čunjastih tome konstrukci je upotrebljavao svoju pri a zračnice, takve ugradio je orgulje svoje – 1767.) Haussdörffer Sigmund Johann (1714. orguljara. u upotrebljavana od različitih cu s čunjastim ventilima – koja je već u 18. st. u vrijeme kasnoga baroka bila katkad za tu vrstu i to razdoblje u orguljarstvu iglazbi. ito razdoblje uorguljarstvu vrstu tu za drugo od »zanimljiv« koncipiran je optimalno i opravdanjesvojekontekstu povijesnom u ima više/manje sustav svaki ga; ili »lošiji« ili »bolji« sustav neki je da reći može ne se to 3 2 gistarske kancele. gistarske prednosti se su često zračnica, na (elektro-)ili štetu sustava mehaničke i pneumatske mane različitih re Ocjenjivale temama. tim o znanstveno-objektivno ili subjektivno se salo u zajedničkom zračnom prostoru (tzv.kancela prostoru zračnom unutar uzajedničkom jednoga registarska registra »Kegellade«, slika 2), ventili su često izgrađeni u obliku čunja ( čunja obliku u izgrađeni često su 2), ventili slika »Kegellade«, razlike u akustici, tako da se svirale treba intonirati prema odgovarajućem sustavu. odgovarajućem prema intonirati treba svirale se da tako akustici, u razlike posebno zanimljive mogućnosti, koje će u sljedećim poglavljima biti opisane. biti koje poglavljima će usljedećim mogućnosti, posebno zanimljive sviranja kodpostoje – čunjićima s trakturom mehaničkom – sustavom tim s orgulja

11. Trompete 10. Cimbel3fach 9. Mixtur 8. Superoctav 7. Quint 6. Gemshorn 5. Octav 4. Salicional 3. Gedeckt 2. Principal 1. Bourdon I. MANUAL ·C, D–c Johann SigmundHaussdörffer, 1754.,1904.odstranjivane Esslingen, Evangelische Stadtkirche Sankt Dionys undVitalis 1

Usporedi članke J. ANGSTER, S. PITSCH, A. MIKLÓS, »Klangcharakteristik von Schleif- und Kegellade. Was oeieurzolugabn-utre dooietv noaong »rujkg ort« (Orgelbewe- pokreta« »orguljskoga neobaroknoga tzv. ideologije glazbeno-kulturne razdoblju u Posebice Miksture u tim orguljama iz 1754. po imenima su gotovo identične miksturama E. F. Walckera u zagrebačkoj kate Na dispoziciji Haussdörffera vidi se ideal kasnoga baroka u kojem se disponiralo disponiralo se kojem u baroka kasnoga ideal se vidi Haussdörffera dispoziciji Na E. F. Walcker poboljšao je i dalje razvio konstrukciju registarske kancele – zračni – kancele registarske konstrukciju razvio dalje F.i je WalckerpoboljšaoE. istheute physikalisch beweisbar?« u: auf auf die Klangcharakteristik der Lippenorgelpfeifen«, Fraunhofer Institut für Bauphysik, Stuttgart (2004.). gung U mnogobrojnoj tuzemnoj, međunarodnoj i pogotovo njemačkoj stručnoj literaturi pi literaturi stručnoj njemačkoj pogotovo i međunarodnoj tuzemnoj, mnogobrojnoj U Katedralne orgulje Zagreba imale su od 1855. do 1913. mehaničku trakturu. Kod trakturu. mehaničku 1913. do 1855. od su imale Zagreba orgulje Katedralne miksture južne i srednje Njemačke često su imale integrirani terc-parcijal ( drali iz 1855., I. man.: ), odnosno već od početka 20. st. u tzv. elzaškoj reformi orgulja (elsässische Orgelreform 1 6fach 2 Najnovija istraživanja pokazuju da između različitih zračnica postoje postoje zračnica različitih između da pokazuju Najnovija istraživanja 3 i CymbalMixtur i te II. man.: 8’ 2’ 2’ 3’ 4’ 4’ 8’ 8’ 8’ 16’ tvrtke Walcker. jenjene novim orguljama Ove suorgulje 1904.zami- 20. Cornetti 4fach 19. Flageolet 18. Waldflöth 17. Flute douce 16. Fluttravers 15. Quintadena 14. Lieblichgedeckt 13. VioladiGamba 12. Principal II. MANUAL ·C, D–c (2003/2), (2003/2), str.Organ »Einflusste:34–37;unterschiedlicher Windladen Cornett . Naravno da se razlikuju u sastavu i intonaciji. Barokne 3 1’ 2’ 4’ 4’ 8’ 8’ 8’ 8’ PEDAL ·C–c Mehanička traktura. Tremulant, 2Zimbelsterne. Pedalkoppel (vjerojatno I-P). Spojevi: Manualkoppel (II-I), 24. Posaunenbaß 23. Octavbaß 22. Violonbaß 21. Principalbaß 4 / 5 , 1 ’, Kegelventil 3 / 5 ’ ili 3 1 / 5 ’). 1 ): sve su svirale svirale su sve ): ). ). 3 16’ 8’ 16’ 16’ Uz Uz ------Slika 1 Slika 2

1. Utjecaj na zvuk i izgovor svirala Kod mehaničkoga sustava moguće je kroz raznolik udar tipke manuala i pedala oblikovati početak i, unutar određenih granica, kraj zvuka svirale. Na zračnici s kliznicama može se, kroz različito brzo otvaranje ventila, protok zraka različito intenzivno voditi u tonsku kancelu sve dok se ne postigne stalni, stacio- naran tlak zraka. Na taj se način može oblikovati izgovor svirala kroz zrak, koji struji preko otvora jezgre labijalne svirale i koji se, pogotovo kod poklopljenih svirala, izra- žava u intenzitetu izgovora. Na zračnici s čunjićima, kao prvo, ne može se uvijek osjetiti tzv. »točka pritiska« (Druckpunkt4) kad se polagano udari tipka. Na kliznicama se ta točka pritiska (ovisno o konstrukciji ventila i dr.) vrlo često osjeti u nepromjenjivoj jakosti, svejedno je

li samo jedan ili su svi registri uključeni na istom manualu. Činjenica da na čunjići- članci ma ne postoji točka pritiska mogla bi se promatrati kao nedostatak, ali to nije nedostatak. Osjećaj kao što ga često imamo kod zračnice s kliznicama, da se ventil odjed- nom otvorio, potpuno izostaje. Dapače, može se primijetiti da je taj fenomen kod čunjića neovisan o veličini orgulja i to u tom smislu da čak i kod velikih orgulja, ako se uključi samo nekoliko registara, ne nastane točka pritiska: čunjasti se ventil (slika 3) – suprotno od ventila kod zračnice s kliznicama – otvara potpuno ravnomjerno, od svojega početnoga položaja u kojem ventil zatvori struju zraka do potpunoga otvaranja. Osjećaj i način sviranja na takvim orguljama može se usporediti sa sviranjem na glasoviru5, gdje ravnomjerni pokret ručice tipke siđe do dna, a sviranje na zračni- ci s kliznicama zbog točke pritiska može se više usporediti sa sviranjem na čembalu. Zračnica s čunjićima uvijek bazira na svirnoj trakturi koja je balansirana u ravno- teži samo s utezima, bez pera kao što je ventil kod kliznica. Zbog te činjenice ona posjeduje sposobnost da se udarac na tipki izvodi kao na klaviru, odozgo do dna tipke: tipka time uvijek ostaje usko ležati ispod prsta i može se optimalno voditi. U zračnici s kliznicama svaki ventil ima ispod sebe pero (slika 4); sila pera je – ovisna o njezinoj elastičnosti – do dna tipke sve jača i jača, a otpor kod sviranja sve je veći i veći. Ali

4 »Točka pritiska« može se opisati kao otpor, koji se može osjetiti na površini tipke kad se tipka na početku polagano udari. Ponekad je jači, a ponekad slabiji ili je tako slab da ga se gotovo uopće ne osjeti. 5 Treba se usporediti ne samo s današnjim glasovirima/klavirima, nego i s klavirima 19. st. gdje je djelomično tzv. bečka mehanika (»Wiener Mechanik« ili »Prellmechanik«) bila daleko rasprostranjena.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 19 20

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. kad se tipke kod tipke se kad i postaje toskladbe tj. glasniji intenzivniji: što odgovara afektu zvuk registara, či više 7 6 ju, ručnoga zgloba i podlaktice, no kod toga je svakako potrebna senzibilna primjena primjena senzibilna potrebna svakako je je sile. usporedba (tzv. s Prikladnija toga na harmonijem tlak/pritisak kod no podlaktice, i zgloba ručnoga ju, pokret prsti potrebno koji diferenciran jena izvoditi klaviru: dakle je sviranju sličan muziciranja načina onoga upotreba i sviranje dinamično i fleksibilno vrlo potrebno bit orgulja«, pogotovo u razdoblju tzv. »orguljskoga pokreta«. »orguljskoga tzv. razdoblju u pogotovo orgulja«, bit »prava sastoji se čemu u mišljenja odnosno metoda pune i nastavnih pojedinih cilj živahne je su bila koje skladba nekih mjestima na (čakuvijek čak i kod afekta, svira, svirač ako mekan izgovor strane svirala je druge S nastupe. ne više tonovi drhtavi takvi sviranja »mekšega« kle, zračnica s čunjićima posjeduje sama po sebi dinamičnu osobinu i promjenljivost, cije. Unatoč tomuu koja promjenljivost, jepritiska ta i nastane točka osobinu dinamičnu sebi po registra odgovarajuće i skladbe afektu prema možeupotrijebiti sama orguljaša koja od se posjeduje čunjićima s zračnica kle, Da sile. upotreba jača potrebna sviranja kod je da tako trakture), i izradbe orguljaru okvaliteti ovisi manje, ili više (nekad sviranje za teža i teža sve postaje traktura mijeti se kroz drhtanje samo na početku izgovora tona kod diskantnih svirala. diskantnih izgovorakod tona početku na samo drhtanje kroz se mijeti pri tj. tremoliranje, tzv. kroz primijeti – kanceli registarskoj u ventila vrsta/oblik (čunjastoga) je kakva tome o i orguljaru o ovisno – manuala diskanta dionici u tovo pogo se što eksplozivan, i tvrd biti svirala izgovor i time a tona, uobličenje i će onda tipke, »udara« agresivno i tvrdo samo orguljašica ili orguljaš Ako orguljaša. drugoga nekoga sviranja načina od dobro razlikovati tipkama, na prsta udara intenzitet kroz klavijaturi. na udara jačinu kroz intenzitetu svojem u mijenjati se može i mekana zračnicama tim

Usp. izjavu u članku poznatoga njemačkoga orguljaša Helmuta Walche (1907. – 1991.) iz doba »orguljskogadobaiz 1991.) poznatoganjemačkogaHelmutačlanku– orguljašaWalcheUsp. izjavuu (1907. Takav efekt »drhtavoga tona«, koji nastane u djeliću sekunde, može također i kod pojedinih zračnica s klizni- pokreta«, tj. neobaroka: »Das Wesen der Orgel ist statisch«, u: na primjer kroz regulaciju hoda čunjastih ventila. cama nastati u diskantu. Kod pneumatskih ili elektropneumatskih zračnica s čunjićima to se može odstraniti Način i vrsta sviranja nekoga orguljaša može se na zračnici s čunjićima, dakle samo samo dakle čunjićima, s zračnici na se može orguljaša nekoga sviranja vrsta i Način crescendo forte do vrhunaca u vrhunaca do ) mekano i nježno ili »objektivno«. Takva vrsta sviranja sviranja vrsta Takva »objektivno«. ili nježno i mekano ) Slika 3 Slika fortissimo točka pritiska i to u toj mjeri što se uklju se što mjeri toj u to i pritiska točka nastati čunjićima s zračnice kod i može tomu Unatoč raznolikije. izvoditi lacije artiku je moguće čunjićima s zračnici jako. tako ne osjeti pera ventilnoga otpor veći se toga zbog i dna do padaju brže prsti prebrodi, ka toč ta se kad tj. pritiska«, »točke zbog U izravnoj usporedbi s kliznicama, na na kliznicama, s usporedbi izravnoj U Das Gesetz der Orgel;Das Gesetz ihre Begrenzung forte jače udaraju. Osim toga svirna ili fortissimo ili 7 Na čunjićima je zaista zaista je čunjićima Na Harmonium Harmonium d’Art registraciji na na registraciji Slika 4 Slika 6 , 1938. Kod ili ili ------Kunstharmonium) koji po osjećaju sviranja i ekspresivnom muziciranju posjeduje veliku sličnost sa zračnicom s čunjićima i sa slobodnim jezičcima u orguljama.

2. Promjena tona kroz diferencirani pokret čunjića, unutar opsega dinamike svirale

Kod svirala pojedinih registara tako je da svirale, ovisno o konstrukciji (tj. o vrsti registra) i ovisno o intonaciji registra (tj. o načinu u kojem je zvuk svirale od orguljara oblikovan), različito reagiraju na promjenu intenziteta zraka. Neki registri kod promjene drže visinu tona (relativno) konstantno. Drugi registri, na primjer kod smanjivanja dovoda zraka, okliznu čak nekoliko polutonova prema dolje – ton svirale postane dublji. Tako usko menzurirani gudaći registri, kao (Viola di) Gamba, Fu- gara, Aeoline8, Salicional, Dulciana, Holzharmonica i drugi, najbolje drže visinu tona, relativno neovisno o tome koliko zraka dobiju pojedine svirale. S druge strane dolazi do fenomena da što su menzure kod labijalnih svirala u promjeru šire, ton svirale kod reduciranja tlaka i količine zraka (do al niente, tako reći do kompletnoga prekida dovoda zraka u sviralu) postaje sve dublji. Osim toga te su varijacije u visini tona ra- zličito primjetljive i ovisne o akustici (crkvene) prostorije, tj. o tome ima li u prostoru mnogo ili malo jeke. Registri tipa Principal i otvorena Flauta takvo mijenjanje tlaka zraka još dobro podnose u tom smislu da visina tona ostaje relativno konstantna i ne pada tako jako u dubinu, a kod mijenjanja tlaka pad u dubinu kod tzv. poluzatvore- nih registara (na primjer Rohrflöte) i poklopljenice (kao Gedeckt, Bourdon) vrlo brzo pojača. Isto tako pad u visini tona postane veći što je manja stopa registra odnosno 2 što su manje svirale: visoki sintetički registri (već od 2 /3’) i u graničnom slučaju mje- šanice takvo utjecanje u jačini tona vrlo loše ili uopće ne podnose, u tom smislu da je pad visine tona prema dubini prilično velik. No kod tih je registara kroz razlikovanu jačinu udara na klavijaturi moguće utjecati na finoću izgovora pojedinih svirala, dakle moguće je utjecati na drukčije parametre nego u dinamici svirala. Problematično je ako se kod jezičnjaka s udarnim jezičkom i pogotovo s kratkim re- članci zonatorima, koji imaju barokne instrumente kao uzor, pokuša dinamički utjecati na glasnoću. To su registri Regal, Vox humana, Dulzian, Sordun, Rankett, Krummhorn (Cromorne) i drugi: utjecaj tlaka zraka na jačinu zvuka međutim nema smisla i ne zvuči dobro, isto kao što je kod pravih povijesnih glazbala koji su uzor tim registrima neprikladno, zato što zvuk i ugodba/intonacija posve neskladno zvuče. Zbog toga je Walcker u zagrebačkoj katedrali 1855. ugradio čak pet jezičnjaka sa slobodnim jezič- cem na koje se preko mehaničke zračnice s čunjićima moglo utjecati na količinu zraka i tako na dinamiku svirala. Kod normalne i prosječne jačine sviranja na klavijaturi orgulja kvaliteta izgovora kod udarnih jezičnjaka jako je dobra, svejedno jesu li od roda registara Trompete ili slično; čak se mogu proizvesti, kao i kod drugih vrsta i grupa registara, fine razlike na početku i na kraju izgovora svirale. Registri s koničnim sviralama kao Gemshorn, Spitzflöte ili ljevkaste svirale kao Dolce, Dolkan također su različito osjetljivi na od- stupanje od visine tona, ovisno o tome kakav je promjer (menzura) i intonacija svirale. Na romantičnim orguljama, koje pretežno imaju registarske kancele, disponiralo se mnogo temeljnih labijalnih 16’ i 4’ registara te pogotovo mnogo u 8’ visini. Činjeni- ca je da što su labijalne svirale dulje (svejedno kakve su izvedbe), to su manje oscila-

8 Registar Aeoline postoji u dvije inačice: ili kao labijalni registar ili kao jezičnjak sa slobodnim jezičcem.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 21 22

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. zvukovnih boja ako se kombinira dva ili više različitih registara: zvuk tzv. zvuk registara: različitih više ili dva kombinira se ako boja zvukovnih dojmovenove dobiti moguće zračnicama je to Uz takvim na intonacije spojiti. način suptilan kroz akustično temeljnim tim s bolje još se su mogle upotrijebljene bile su kojeboje alikvotne one a dispozicijama, povijesnim na vidi često se što kao gistara, boju tj. re formante, alikvotnih posebne dodatnih mnogo i kao disponirati potrebno bilo nije Zato »vokal«zvuka. i zvuku u tonove parcijalne raznolike i posebne imaju sebi u svirale registara pojedinih konstrukcije i intonacije način karakterističan svoj cije u visini tona. To mnoštvo temeljnih boja ima zvuka osobitost da već samo kroz ma različite menzure, parcijala i načina gradnje, što se primjećuje kroz posebnu boju boju posebnu kroz katedrali. uzagrebačkoj 1855. iz nicama primjećuje se što mješa njegovim gradnje, u i čuje lijepo se što kao bojama, načina temeljnim i s taljenja sposobnost i parcijala menzure, različite ma svirala sa sastavio miksture je F. svoje E. Walcker višeglasju. u sklop jasni podupiru svirala) (ugradnji koničnoj terc-parcijal sadržavaju često orguljama romantičnim u vi u polifonskoj strukturi, a istovremeno a strukturi, polifonskoj u vi vodom normalnoga, »punoga« zraka. Čak je moguće izvoditi prave izvoditi moguće je Čak zraka. »punoga« normalnoga, vodom do pod svirale ugodbe normalne od koji odstupaju osmina-tonovi ili četvrt- svirati se mogu i efekti posebni Tako nastati st. mogu 20. glazbe orguljaške moderne ranja svi kod primjer na dinamiku, na utječe tona, visini u oscilaciju jaku imaju kojece, Quintatön 8’ uključe zajedno se ako iViola 8’ nastane 8’ boe intonirane registre. U registraciji U registraciji registre. intonirane glazbe vrlo dobra; čujnost mogu se i mijenjati transparentnost kroz ili svijetlo tamno izrađena. loše ki akustič je ako zračnica ili postavljene skupa usko, neprikladno tj. odviše kanceli na registra jednoga svirale su kada onda samo pojavljuje kancele, tonske kod kao isto učinak, se Takav itd. tonova cijelih polutonova, razmaku u note sviraju se ako čak kojega bilo registra), kancele registarske (tj.iste unutar registra pojedinoga nota tih spajanja ili »taljenja« nota, tj. ne pojavljuje se »vodoravno« privlačenje unutar različi ventila. čunjastoga ji i s time u bilo kojoj jačini dinamike, što je istodobno odgovarajućakojojpozici pozicija bilo u tipke otvorahod zaustaviti je Moguće utihne. ne tondok tipke rovanja (ton postane glasniji) i onda ponovno brzi prema gore koji (ton bilo postane tiši), do položaja mi izvoditi registra toga crescendo sviralom pojedinom svakom sa je ne moguće relativno znatne, registra vrste druge na odnosu u tona visini u oscilacije te su kojega samo postaje ne općenito svirala labijalnih tamniji. sve nego kod uintonaciji ktomu postupno tiši, iboji postaje zvuka ton zraka Kod dublji. svirnoga postane tlaka zraka dovoda smanjivanja manjega kod terce ton taj što zato svira, »tiše« nici pokloplje na svirano trozvuka ugodbi terca se akorde ako čistoj u je svirati moguće međutim nego ostali; osjetljiviji kvarta) (oktava,kvinta, intervali čisti sviranja noga izme razmak – svirale izrez visoki je itd. kakav svirale ujezgri urezi su tome o đu donjega igornjega kakvi labijuma, ovisno »Spucken«), njem. tj. nju«, do crescen izvoditi moguće poklopljenica kod je to Uz tipke. preko zraka dovoda jačini o ovisno amplitudama, tona«)»drhtavoga različitim u efektom s zamijeni se (ne da S druge strane ima posebnoga čara ako se kod pojedinih registara kao poklopljeni kao registara pojedinih kod se ako čara posebnoga ima strane druge S Doista je transparentnost zvuka i različitih glasova i kodi homofone kodglasova i polifone različitih i zvuka je transparentnost Doista akustičnoga efekti nastaju ne sviranja višeglasnoga kod da naglasiti je Potrebno kod registar gudaći koji 8’ bilo primjer na registar, jedan samo uključi sada se Ako u toku su kod dinamič kod raštimanosti, Što se intervala osjetljivosti tiče različite samo kroz mekši ili jači izgovor parcijala svirale u tzv. »ćufkanju« (ili »pljucka ili ili decrescendo , s time da se tipku pokrene polagano ili brzo prema dolje prema brzo ili polagano pokrene tipku se da time s , organum organum plenum

gornji glas ostaje naglašen. Miksture koje Miksture naglašen. ostaje glas gornji mogu se jasno čuti različiti glaso različiti čuti jasno se mogu . vibrato Labialo -efekte -efekte ------3. Raznovrsni zvukovni učinci kod različitih registarskih grupa Jezičnjaci sa slobodnim jezičcima podnose profinjeno dinamično utjecanje tona, tj. modulaciju tona kroz modificiran udar tipke i kroz mijenjanje tlaka svirnoga zraka. Ti posebni jezičnjaci, koji se danas kod novih orgulja u Hrvatskoj gotovo uopće više ne ugrađuju, čak još bolje drže visinu tona kod dinamičnoga utjecanja nego gudaći registri. To su kao primjer registri Fagott, Clarinette, Bassethorn, Vox humana, Phys- harmonika ili Oboa sa slobodnim jezičcima. Dodatno ti jezičnjaci mogu, kad se re- gistriraju zajedno s pojedinim labijalnim registrima, smanjiti njihov veći pad tona u dubinu u tijeku utjecanja u glasnoći.9 Slijede dispozicije peterih povijesnih orgulja koje su do danas »preživjele« sve ideologije u orguljarstvu i sve pregradnje, ratove, elementarne nepogode ili višu silu. Spomenute orgulje, koje su od autora ovoga članka temeljito pregledane, mehanič- koga su sustava sa zračnicama na čunjiće i nalaze se u njemačkoj pokrajini Baden- Württemberg, gdje je bilo sjedište tvrtke Walcker (Ludwigsburg). U tim orguljama mogu se ustanoviti identični kriteriji10 za disponiranje temeljnih boja koji su se rabili u zagrebačkoj katedrali kao i u mnogim drugim orguljama iz toga i kasnijega razdoblja u Hrvatskoj i susjednim zemljama.

Hoffenheim, evang. Pfarrkirche E. F. Walcker, 1845., op. 62 I. MANUAL · C – f3 II. MANUAL · C – f3 PEDAL · C – c1 1. Salicional (GZ) 16’ 13. Principal (C-H drvo) 8’ 22. Subbass (od C 16’ otvoreno) 2. Principal 8’ 14. Gedekt (drvo) 8’ 23. Violonbass 16’ 3. Gedekt (drvo, GZ) 8’ 15. Dolce (C-H drvo) 8’ 24. Octavbass 8’ 4. Floete (drvo, GZ) 8’ 16. Holzharmonika (drvo) 8’ 25. Violoncellbass 8’ 5. Viola di Gamba (GZ) 8’ 17. Spitzfloete (konično) 4’ 26. Floetenbass 4’ 1 6. Quint (drvo) 5 /3’ 18. Flûte d´amour (drvo) 4’ 27. Posaunenbass 16’ 2 (svi su pedalni registri 7. Octav 4’ 19. Nasard 2 /3’ članci od drva) 8. Rohrfloete 4’ 20. Flautino (konično) 2’ 9. Traversfloete (drvo) 4’ 21. Physharmonika 8’ 10. Octav 2’ (stupaljka za Physharmoniku) Spojevi: 2 Copula 2. Man na 1. Man. 11. Mixtur 4fach 2 /3’ 12. Trompete 8’ Copula 1. Man na Pedal 2 3 2 3 Sastav miksture: C: 2 /3’ + 2’ + 1 /5’ (konično) + 1’, od c°: 4’ + 2 /3’ + 2’ + 1 /5’ (konično). GZ = gornja zračnica prvoga manuala, ostali registri I. M. postavljeni su u donjoj zračnici. Br. 1: C-H dvojne, drvene svirale (Rucksackpfeifen): 16’ poklopljen, zajedno s manjom, otvorenom 8’ sviralom uže menzure koja nema vlastitu nogu nego zrak dobiva iz prostora jezgre veće drvene svirale. Od c° s tzv. sanduk bradom (intonacijska naprava). Br. 5: valjkaste brade u prospektu. Br. 9: prepuhuje od c1. Br. 14: dvostruko labirano od fis°. Br. 15: od c° kovina, ljevkaste svirale, sanduk brade. Razmještaj svirala (I. M. prednja, II. M. srednja zračnica, pedalna zračnica je otraga, iza II. M., uz to je spuštena): C-/Cis- strana.2 Svirale od kovine rezane su na tonsku dužinu. Visina tona a1 = 430 Hz, pri 13,8 °C, RH = 57%. Tlak svirnoga zraka: oko 72 mm VS. Napomena: svirale su u dispozicijama od kovine ako ne stoji druga/dodatna vrsta materijala. 2 U svakoj je strani uvijek 6 svirala po oktavi. C-strana: C D E Fis Gis B. Cis-strana: Cis Dis F G A H.

9 Jezičnjaci sa slobodnim jezičcima mogu, uvjetovano kroz konstrukciju, kod piano dinamike s malim tlakom zraka, suprotno labijalnim registrima u visini tona čak biti minimalno viši nego kod punoga zraka (na dnu tipke). 10 Kriteriji su ti da se kod temeljnih registara gdje je god moguće najmanje disponiraju (npr. kod 8’): 1. Principal, 2. boja široke menzure, 3. boja uske menzure te 4. poklopljenica. Ti kriteriji doduše često variraju.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 23 24

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. le registarskom kancelom registarskom s svezi u spor patentni F. imao Walcker E. je 1887.),kojim – s (1810. Schaefera richa kovna koncepcija već oko sredine 19. st. bila usavršena. koncepcija bila st. kovna 19. već oko sredine – je kojega kod F. Walckera, zvu i E. čunjićima s kod zračnica – gledajući retrospektivno i mjerilima današnjim inovacijama prema tehničkim i zvukovnim u rezultirala 14 13 12 11 šuti (kod potpunoga prestanka dovoda zraka). Isto kao kao Isto zraka). dovoda prestanka potpunoga (kod šuti za ne potpuno ton dok sve dinamike, nijansiranja neprekidnoga preko zraku), nom 8’ (fisharmonika) Physharmonika nose dinom 19. st., bio st., rasprostranjen. daleko 19. dinom prvobitno kojiharmonija, bila vrsta je kao kućno pogotovoglazbalo, početkom i sre romantike. mačke nje orguljari drugi i su upotrijebili postupak takav katedrali; zagrebačkoj u nuala - ma drugoga i prvoga zračnice postavljene razloga akustičnih i tehničkih zbog čin zičnjake sa slobodnim sa jezičcem zičnjake ma, na primjer da se pedal smatra kao prva razina (registrirano s (registrirano razina prva kao smatra pedal se da primjer na ma, - razina zvukovnim različitim četirima na sviranje Tako izvoditi jemoguće registar. taj nalazi se kojoj u kutijice pokrivanje za uređaj pokreće istodobno/sinkrono i ka (tzv. bubrenje tlaka« »Windschweller«),za sebne »stupaljke koji upravlja dotok - zra po istodobnopreko čak ili čunjićima s zračnice trakture mehaničke preko izravno prvi manual kao druga ( druga kao manual prvi guljaša i skladatelja Abbéa Voglera i fizičara Wilhelma Webera Wilhelma fizičara i Voglera Abbéa skladatelja i guljaša or teorija preko je vodio Njemačke, srednje i južne ondašnje baroka kasnoga od počev ši pripremljen je bio dotle put orguljama«: »dinamičnim za želja se ostvarila dolje). Holzharmonika harmonika zvuk nježni u instrumentirati zrak za stupaljkom sa dodatno lu), kompletno stišanu 8’ mjer Karla Weissa Karla mjer ka

) u svojim zračnicama. ) usvojim U kući skladatelja Roberta Schumanna u Zwickau je fisharmonika koju je posjedovala njegova suprugaClara Slične osnovne koncepcije za disponiranje nalaze se u orguljama Johanna Hein Johanna orguljama u se nalaze disponiranje za koncepcije osnovne Slične kancele već postojale u vrijeme prije E. F. Walckera (npr. kod orguljara Haußdörffer idr.). – 1873.) graditelj fisharmonike u Osijeku« (ANALI, sv.22, str. 57–83, Osijek,2006.). sv. Michaela Arkanđela u Osijeku« (ANALI, sv. 22, str. 19–55, Osijek, 2006.) i Z. KUŠČERA, »Peter Titz U (1823.vezifisharmonike Wieck. Hrvatskojusp. npr. u »Fisharmonika članke ARMANA, E. Petera Titza iz župe E. F. Walcker zalagao se za upotrebljavanje registara nove vrste, koje dobro pod dobrokoje vrste, nove registara upotrebljavanje za se zalagao F.Walcker E. Prvi manual ima dvije zračnice, gornja je zračnica točno iznad donje. Na isti su na su isti Na donje. iznad točno zračnica je gornja zračnice, dvije ima manual Prvi Na orguljama se na registar registar se na Na orguljama Hfehiu zgeakj aerl i sai isrmnia . F. Walckera E. instrumentima ostalim i katedrali zagrebačkoj Hoffenheimu, U kolebanje (tzv. »Compensationspfeifen«). kolebanje u visini kod labijalnih i jezičnih svirala može izbjeći, npr. kroz svirale koje izjednače i izravnaju to Walcker je i u svoje orgulje u zagrebačkoj katedrali ugradio registar registar ugradio katedrali zagrebačkoj u orgulje svoje u i Walckerje ). Sad se može, svirajući na drugom manualu (i, po volji, na pedalu i prvom manua prvom i pedalu na volji, po (i, manualu drugom na svirajući može, se Sad ). Usp. Karl WEISS, J. H. SchaeferjemogaoH. patentniJ.spor u svoju korist odlučiti zato što jeuspješno dokazao da registarskesu , a o zvuku s mogućnostima u parametrima dinamike postoje , opisi dinamike u a s iz 19. parametrima o mogućnostima st., zvuku na pri espressivo , svezak 11, 1829. W. Weber ovdje opisuje temu »fluktuacija u visini ugodbe tona« i kako se to kako se i ugodbe tona« W. visini 1829. Weberu »fluktuacija 11, temuovdjesvezak opisuje Cäcilia , pojavi kao četvrta zvukovna razina. Ako se uz to povuče i nježni registar registar nježni i povuče to uz se Ako razina. zvukovna četvrta kao pojavi Der Dom Der zu Dom Agram , tj. dinamično sviranje: on je u svoje orgulje često ugrađivao registar registar ugrađivao često orgulje svoje u je on sviranje: dinamično tj. , 8’, dobije se eteričan zvuk kojiVox je 8’, sličan coelestis zvuk dobije eteričan se 12 i tadašnjega nadbiskupa i kardinala Georga [Jurja] Haulika (vidi (vidi Haulika [Jurja] Georga kardinala i nadbiskupa tadašnjega i Physharmoniku 14 Viola da Gamba da Viola . Schaefer je u Mannheimu upotrebljavao gotovo samo samo gotovoupotrebljavao Mannheimu u je Schaefer . , 1860, str. 35 slj. Physharmonika kao i tzv. pločaste ventile ( ventile pločaste tzv. i kao , koji ima veliki dinamični raspon od od raspon dinamični veliki kojiima , malo po malo i u bilo kojoj jačini i boji zvuka zvuka boji i jačini kojoj bilo u i malo po malo 11

8’ ) i drugi manual kao treća razina ( razina treća kao manual drugi i ) može raznoliko dinamički utjecati, ili ili utjecati, dinamički raznoliko može Aeoline Tellerscheiben-/Flachventi Dolce i 13 Physharmonika , a ta je evolucija je ta a , . Violonbass 16’ Violonbass , čime se se čime , Physharmoni forte (na pu Dolce Phys je je je ), ), ------

Mannheim, Dreifaltigkeitskirche Johann Heinrich Schaefer, 1862. I. MANUAL · C – f3 II. MANUAL · C – f3 PEDAL · C – d1 1. Bourdon (drvo, GZ) 16’ 13. Principal 8’ 21. Principalbaß 16’ (C-c1 prospekt) 2. Principal (Cs-d1 prospekt) 8’ 14. Salicional (C-H drvo) 8’ 22. Violonbaß 16’ 3. Viola di Gamba 8’ 15. Aeoline (C-e° drvo) 8’ 23. Subbaß (poklopljen) 16’ 4. Großgedeckt (drvo GZ) 8’ 16. Gedeckt (drvo) 8’ 24. Octavbaß 8’ 5. Floete (drvo GZ) 8’ 17. Fugara 4’ 25. Violoncellbaß 8’ 6. Octav 4’ 18. Dolce 4’ 26. Superoctavbaß 4’ 7. Traversflöte (drvo) 4’ 19. Flautino (konično) 2’ 27. Posaunenbaß 16’ 8. Gemshorn (konično) 4’ 20. Clarinette 8’ (svi su pedalni registri od drva) 2 9. Quint (iz br. 11) 2 /3’ 10. Superoctav 2’ Spojevi: 2 Pedalcoppel (I) 11. Mixtur 6fach 2 /3’ 12. Trompete (GZ) 8’ Manualkoppel (II-I) 2 3 1 2 3 1 2 Sastav miksture: C: 2 /3’ + 2’ + 1 /5’ + 1 /3’ + 1’ + 1’, c°: 4’ + 2 /3’ + 2’ + 1 /5’ + 1 /3’ + 1’, c : 8’ + 4’ + 2 2 3 3 2 2 2 /3’ + 2 /3’ + 2’ + 1 /5’, od c : 8’ + 4’ + 2 /3’ + 2 /3’ + 2’ + 2’ – kurziv: koničan način gradnje terc- ili kvint-parcijala, inače cilindričan. GZ = gornja zračnica I. M., ostali registri I. M. nalaze se u donjoj zračnici koja je ispod gornje. Br. 4: ne prepuhuje. Br. 12: od C - d1 slobodnotitrajući jezičac, od ds1 udarni jezičac. Br. 3 i br. 15: s gudaćom bradom tipa Gavioli. Br. 20 3 i br. 27 potpuno su sagrađeni sa slobodnotitrajućim jezičcima. Razmještaj svirala na zračnicama: I. M. i II. M.: kromatski, pedal: C-/Cis-strana. Svirale imaju ugodbeni svitak (»Expression«).4 Visina tona: a1 = 435,7 Hz pri 17,4 °C. Tlak svirnoga zraka: oko 85 mm VS. 3 Rekonstrukcija prema povijesnom prototipu, oko 1900. bila je zamijenjena kroz registar Vox coelestis 8’. 4 Tvrtka Walcker je taj limeni svitak (Expression) prvi put upotrijebila oko 1849. – 1856. u katedrali u Ulmu (IV/100, opus 122), te u orguljama zagrebačke katedrale koje su istodobno izgrađene 1852. – 1855. Orgulje u Ulmu od iste su tvrtke 1967. temeljito tehnički i zvukovno pregrađene i neobarokizirane (V/95, op. 5000). članci Kada se zajedno uključe registri koji različito reagiraju na dinamičko utjecanje tona, ali koji su istodobno u jačini zvuka gotovo jednako glasni, kao Lieblich Gedeckt 8’ i Aeoline 8’, onda kod pianissimo sviranja na tipki, tj. ako se tipka samo nekoliko milimetara pritisne prema dolje, nastane treptanje (tj. osciliranje/udari) tona, kao vibrato. To treptanje postaje malo-pomalo sve slabije što se više tipka pritisne do dna, tj. što ton postaje glasniji do normalnoga, stacionarnoga zvuka svirale na punom zraku koji protječe iz zračnice. Kod registriranja Salicional 8’ i Aeoline 8’ moguće je tako kod piano sviranja na površini tipke ostvariti učinak registracije Unda maris 8’. Taj učinak splasne bestupanjski što se dublje pritisne tipka, tj. što više ton postane glasniji. Za to je potrebna tehnika sviranja klavijature kroz napetost prstiju zajedno s pritiskom ručnoga zgloba. Slični efekti mogu se ustanoviti i kod kombiniranja registara s različitim visinama, gdje jedan jači/glasniji 8’ gudaći registar može ublažiti oscilacije u visini tona jednoga tihoga 4’ gudaćega registra ili neke tihe 4’ Flaute. Ta- kvo dinamično sviranje moguće je optimalno izvesti na registarskoj kanceli zato što pod normalnim uvjetima, čak kod vrlo maloga dovoda zraka u sviralu kod ppp dinamike, ne nastane zvukovno (»okomito«) privlačenje između različitih registara. Kod tonske kancele nasuprot tomu u takvoj situaciji nastane takvo privlačenje, zato što si registri međusobno »kradu« tlak zraka.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 25 26

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. cirani gudački, te uz to i intermedijarni oblici svih grupa registara, kao što se vidi na na vidi se što kao registara, orguljama: grupa sljedećim svih oblici intermedijarni i to uz te gudački, cirani tedrali sastavljen je na isti način. isti je na sastavljen tedrali 15 kao kao kod suvremene i »prave« poprečne flaute:tako proizvodi je kod način sličan na ton se čemu pri labijem, ovalnim ili okruglim lukružnim, cije i promjene tonau visini kodutjecanja, kao koddinamičnoga registra (1834. –1914.). (1834. Voita Heinricha orguljama diferenciranim zvukovno i šarolikim izrazito na i može naći se zvuka, boje i dinamike tiče se što disponiraju diferencirano registri temeljni koso na rub okrugloga labija. zrak baca koja kutijica posebna je to obliku«, »žabljemtzv. u »žabica«, kao je irana gdje zrak puše na otvor okrugli labija odozdo kroz donju usnu. Donja usna konstru 10. Mixtur 3-5fach10. Mixtur 7: Stupaljke: ICollectivzug (Tutti I.M.),IICollectivzug (TuttiII.M.),IIICollectivzug (Tuttipedal). I. MANUAL ·C–f tona: 437,5Hzpri18°C.Tlaksvirnoga zraka: 95mmVS. 5 1. Bourdon (samo jedna,gornja zračnica) Heinrich Voit &Söhne,1879. Eppingen, evang. Stadtkirche 2’ +1 Sastav miksture 11. Trompete 8. Gemshorn 7. Hohlflöte (poklopljen) 6. Octave 5. Flöte (1978.,drvo) 9. Octave 4. Gedeckt (C-h°drvo) 3. Gamba 2. Principal

Uz registre široke menzure disponirali su se i u manjim orguljama mnogi diferen mnogi orguljama manjim u i se su disponirali menzure široke Uzregistre U 19. st. upotrebljavali su se još i drugi registri, koji pokazuju samo neznatne oscila neznatne samo pokazuju koji registri, drugi i još se su upotrebljavali st. 19. U veličine srednje ili manje orguljama u i već se da misli osnovne te Produbljivanje st. F.registar19. tijekomsu E. Walckertaj koja prepuhuje.orguljari drugi i i »žabljem obliku« konstruiranu u 8’ travers Flaut postoji u sličnom izvedbenom obliku od kasnoga baroka i klasicizma, vidi kao primjer kao vidi klasicizma, i baroka kasnoga od obliku izvedbenom sličnom u postoji flauta Traverzna Originalna dispozicija iz 1879. god. O povijesti orgulja usp. C-H drvo;c°-f dalje razvijali. 3 / 5 ’. (C-h J. N. Holzheya (1741. – 1809.) u opatijskoj crkvi u Neresheimu, kojaNeresheimu,takođerHolzheyausnuimau N.opatijskoj u donjucrkviJ.(1741. 1809.) – : C:2 1 3 drvo) kovina, centrična rupa. 3 2 / 3 ’ +2’1 5

3 2 8’ 2’ 4’ 4’ 4’ 8’ 8’ 16’ 8’ 8’ / 15 2 5 Registar Traversflöte Registar / ’ (cilindrično),c°:4’+2 3 ’ zračnica) (samo jedna,donja II. MANUAL ·C–f Spojevi: II-I,I-P, II-P 20. Flautino 19. Dolce (prepuhuje odfs°) 18. Flöte harm. 17. Fugara 16. Gedeckt lieblich 15. Aeoline 12. Geigenprincipal (od f°,sabr. 13) 14. Bifara (C-H pokloplj.) 13. Salicional Br. 18:konično. Razmještaj svirala: C/Cis-strana. Visina (konično) Ars Organi

3 2 /

3 4’ 4’ (sic) ’ +2’1 u II. manualu u zagrebačkoj ka zagrebačkoj u manualu II. u 2010/3, 2010/3, str. 175–179. 2’ 4’ 4’ 4’ 8’ 8’ 8’ 8’ 8’ Traversflöte 3 / 5 PEDAL ·C–d iza manuala) (zračnica jeotraga, registri oddrva) (svi supedalni 26. Posaunenbaß 25. Violoncellbaß 24. Octavbaß 21. Violonbaß (poklopljen) 23. Quintbaß 22. Subbaß ’, odc 1 : 5 1

4’ / 3 ’ +4’2 od Walckera, Walckera, od 1

Flauto

2 16’ 8’ 8’ 16’ 10 16’ / s po s 3 Br. ’ + 2 / 3 ’ - - - - - Döggingen, kath. Pfarrkirche St. Mauritius Martin Braun (1808. – 1892.), 1880. I. MANUAL · C – f3 II. MANUAL · C – f3 PEDAL · C – d1 1. Bourdon (drvo, pokloplj.) 16’ 8. Dolceflöte (drvo) 8’ 12. Subbass (poklopljen) 16’ 2. Principal (C-h1 prospekt) 8’ 9. Gedekt 8’ 13. Violone 16’ (drvo, poklopljen) 3. Flöte (drvo) 8’ 10. Salicional (C-H drvo) 8’ 14. Octavbass 8’ 4. Gambe (C-Fis drvo) 8’ 11. Gemshorn (konično) 4’ (svi su pedalni registri od drva) 5. Octav (C-Fis prospekt) 4’ 6. Hohlflöte (drvo) 4’ Spojevi: II-I, I-P, II-P 6 2 Kollektivi: Piano - Forte - Volles Werk. 7. Mixtur 4fach 2 /3’ 2 1 2 1 1 1 2 2 Sastav miksture: C: 2 /3’ + 2’ + 1 /3’ + 1’, c°: 4’ + 2 /3’ + 2’ + 1 /3’, c : 5 /3’ + 4’ + 2 /3’ + 2’, c : 8’ + 1 2 5 /3’ + 4’ + 2 /3’. Gotovo 100 % originalno stanje, s originalnim prospektnim sviralama. Br. 13: C-H: dvostruke 1 svirale, tj. 8’ otvorene + 5 /3’ poklopljene svirale, koje su zajedno zalijepljene; od c°: otvoreno. Razmještaj svirala: I. (desna) i II. M. (lijeva strana): kromatski, pedal (otraga): C-/Cis-strana. Visi- na tona: a1 = 441 Hz, pri 15,4 °C, RH = 61 %. Tlak svirnoga zraka (izmjeren 18. lipnja 1880.): »28 Grad nach Töpfers Windwaage« [28 stupnjeva prema zračnoj vagi Töpfera]. 6 Braun je k tomu gradio miksture s terc-korom. Ta je mikstura jedna od rijetkih originalnih mikstura bez terc-kora u njemačko-romantičnom orguljarstvu 19. st. Različiti su orguljari registarsku kancelu s čunjićima kontinuirano usavršavali i poboljšavali tako da sviranje po klavijaturama postane sve laganije i udobnije. Tu su zračnicu rano preuzeli i učenici16 E. F. Walckera, kojima je pripadao i Carl Gottlieb Weigle (1810. – 1882.).

Köndringen, evang. Stadtkirche Carl G. Weigle, Orgelbaumeister – Stuttgart, 1883., op. 107 I. MANUAL · C – f3 II. MANUAL · C – f3 PEDAL · C – d1 1. Bourdon (C-h1 drvo) 16’ 9. Geigenprincipal 8’ 16. Subbaß 16’ članci (C-b° prosp.) (drvo, poklopljen) 2. Principal (C-b° prospekt) 8’ 10. Liebl. Gedackt 8’ 17. Stillgedackt 16’ (C-h° drvo) (iz br. 16) 3. Gamba 8’ 11. Salicional (C-H drvo) 8’ 18. Violonbaß (drvo) 16’ 4. Gedackt (od c1: 2 labija) 8’ 12. Aeoline (C-H drvo) 8’ 19. Octavbaß (drvo) 8’ 5. Octav 4’ 13. Fugara 4’ 20. Violoncello 8’ 6. Hohlflöte (drvo/kovina) 4’ 14. Traversflöte (konično) 4’ 21. Choralbaß 4’ (nov, oko 1970.) 7. Octav 2’ 15. Flautino (konično) 2’ 2 8. Mixtur 3-5fach 2 /3’ 2 3 1 2 3 2 1 2 Sastav miksture: C: 2 /3’ + 2’ + 1 /5’ (cilindrično), c : 4’ + 2 /3’ + 2’ + 1 /5’ , od c : 5 /3’ + 4’ + 2 /3’ + 3 2’ + 1 /5’. Spojevi: II-I, I-P. Kollektivi: Collectiv-Zug Forte – svi registri, osim I. M. br. 4 + 6, II. man.: 14 + 15, pedal: 20 + 21 i osim svih spojki. Svirale od br. 11 i br. 12 djelomično su rekonstruirane. Br. 6: C-H 1 1 drvo, poklopljen, od c° kovina, otvoreno. Br. 14: prepuhuje od c . Br. 18: C-Ds: 8’ + 5 /3’. Razmje- štaj svirala: I. (desna) i II. (lijeva strana) M.: uvijek jedna zračnica, kromatski; pedal (otraga): C-/ Cis-strana. Visina tona: a1 = 434 Hz pri 11,6 °C. RH = 58 %.

16 Kod tvrtke Walcker išli su u zanat među ostalima G. F. Steinmeyer, M. A. Laukhuff, J. Merklin II i W. Sauer, koji su poslije osnovali svjetski poznate tvrtke istoga imena i također gradili registarske kancele sa zračnica- ma s čunjićima i s mehaničkom trakturom.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 27 28

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. i koji su nadahnuli mnoge domaće i strane skladatelje od početka 20. st. do danas. st. 20. početka od skladatelje mnoge domaće istrane i koji nadahnuli su 1880. potresa nakon unutrašnjosti i katedrali novoizgrađenoj odgovarali su koji nja, Tako- parametrima. izražava su u novi načini se i drugim gućnosti stvorili suvremeni mo što dinamičke kao su nastale pomagala, sredstava mnogobrojna i valjak dodatnih žaluzijama, sa ormar primjenu su Kroz moguće. ču bilo preko prije je što svirala tipke, utjecanja udara i njića dinamičkoga mogućnost izgubila se time S 1948.). – (1869. Walcker Oscar Walckera,F. E. unuk vodio je Obnovu elektropneumatiku. na đene nego isto tako kod diferencirane artikulacije baroknih ili kod suvremenih skladbi skladbi suvremenih kod ili 20./21. st. baroknih artikulacije diferencirane kod tako isto nego glazbe, romantične interpretacije kod samo ne upotrijebiti naravno se mogu njićima polaganoga spuštanja tipke. spuštanja polaganoga kod bjelokosti)sloja primjer na tipke, slojadebljine veličini u samo (otprilike vršini 17 neobarok Prikaz daljnjegarazvojau gradnjiidisponiranju orgulja: kasnaromantikai mehaničkoj zračnici sčunjićima: zračnici mehaničkoj kom mogućem tehničkom i dinamičkom parametru gradnje i zvuka registra (svirala): registra izvuka gradnje parametru idinamičkom tehničkom kom mogućem sva na razlikovali međusobno koji se su registri, temeljni upotrijebe više još se da takav gućnosti trebali otvarati svi istodobno, nakon minimalnoga praznoga hoda praznoga minimalnoga nakon istodobno, svi otvarati trebali gućnosti mo po se bi Čunjići pedala. i manula svakoga ventila čunjastih i zračnica svih ture

c) e) donji gornji, ili srednji glas. može naglasiti akorda se troglasnoga d) Kod sviranja b) Godine 1913. orgulje u zagrebačkoj katedrali su povećane, modernizirane i pregra Sve te opisane mnogostruke mogućnosti izražavanja na mehaničkoj zračnici s ču s zračnici mehaničkoj na izražavanja mogućnosti mnogostruke opisane te Sve nje«) zato što ventili ne zatvaraju i ne prekidaju potpuno zrak prema svirali kad se tipka ne udara. a) na tipke udara vrsta različitih i sviranja tehnike mogućnosti ostalih izbor Slijedi a) U razdoblju kad su orgulje katedrale prvi put povećane smjer u orguljarstvu bio je je bio orguljarstvu u smjer povećane put prvi katedrale orgulje su kad razdoblju U a) Za te tehnike sviranja potrebni su sljedeći uvjeti: precizna i pažljiva regulacija trak regulacija i pažljiva precizna sljedeći su uvjeti: potrebni sviranja te Za tehnike f) Prazni hod ventila uvijekje (iako samominimalno) potreban,inače svirale tiho tule(tj. čuje se tiho»cvilje K tomu se mogu ostvariti sve tehničke mogućnosti uz istodobno ugodno sviranje sviranje ugodno istodobno uz pritiska. točka ne postoji zato primjetljiva itu što umanualima, kao mogućnosti tehničke sve ostvariti mogu se tomu K posebni kroz da efekt, tiše. reduciranje zvuče zraka glasniji registri tlaka ostvariti jezičnjaka) moguće slobodnotitrajućih ili (labijalnih je kod 16’ registara U pedalu zih pasaža moguće je lagano je lagano moguće pasaža zih perfektni Može diferencirani, se svirati malim hodom tipke).malim piano piano tipku na pritisak mekši kroz notu nenaglašenu zadnju, svirati je guće nosno su Ako spojene dvije note (ili više) s lukom se s i artikulacijom sviraju basa (od (dobasa C) do diskanta f od trakture težine tijek je pojedinoga da budući registra), 16’/ repeticije 8’ dionici basovoj brze u (čak tona vrlo svirati je moguće klavijature opsegu cijelom U dublje s osnovnim tonom,dublje ane sprepuhujućim tonom. sosnovnim kod kod pizzicato kod kod rale), posebni dojmovi zvuka. Tako na primjer kratki kratki primjer Takona svi zvuka. dojmovi tonovarale), posebni parcijalnih izgovora različitoga (zbog registra vrsti o ovisno stanu, diferencirani izvoditi je Moguće Traversflöte Gambe 8’ Gambe decrescendo maniri trzati kao kod kontrabasa. A kod prepuhujućih registara (kao (kao registara prepuhujućih kod A kontrabasa. kod kao trzati maniri može stvoriti tzv. tzv. stvoriti može ) moguće je da svirala (kratkotrajno) izgovori otprilike za oktavu oktavu za otprilike izgovori (kratkotrajno) svirala da je moguće ) . 3 leggiero ili više) relativno ravnomjeran. relativno više) ili martellato staccato sviranje na površini tipke (tj. kod sviranja s s tipke (tj. kod sviranja površini na sviranje legato - na svirala izgovora različitoga zbog : , a isto tako se može se tako isto a , , čak do »lemljenja« tonova; kod br kod tonova; »lemljenja« do čak , staccato na površini tipke Violonbass 16’ 16’ Violonbass legato 17 na po , mo , od na na ------Worms-Pfeddersheim, Simultankirche E. F. Walcker & Cie, 1913., op. 1757 I. MANUAL · C – a3 II. MANUAL · C – a3 PEDAL · C – f1 1. Bourdon 16’ 10. Geigenprinzipal 8’ 22. Violonbaß 16’ 2. Prinzipal 8’ 11. Flauto amabile 8’ 23. Subbaß 16’ 3. Viola di Gamba 8’ 12. Lieblich Gedeckt 8’ 24. Gedecktbaß 16’ (iz br. 1) 4. Konzertflöte 8’ 13. Quintatön 8’ 25. Prinzipalbaß 8’ 5. Dolce 8’ 14. Salicional 8’ 26. Flötenbaß (iz br. 4) 8’ 6. Oktave 4’ 15. Aeoline 8’ 27. Cello (iz br. 3) 8’ 7. Rohrflöte 4’ 16. Vox coelestis 8’ 8. Oktave 2’ 17. Pseudo-Oboe 8’ Spojevi: II-I, I-P, II-P 2 9. Mixtur-Cornett 3-4fach 2 /3’ 18. Gemshorn 4’ Super II-I, Sub II-I. 19. Flauto dolce 4’ Jedna slobodna kombinacija 20. Piccolo 2’ crescendo valjak 2 21. Harmonia aetherea 2 /3’ 2-3fach. II. M. registri su u ormaru sa žaluzijama, oktavni spojevi su izgrađeni do a4 za registre br. 10-19 i br. 21. Pseudo-Oboe 8’: kombinacija registra br. 13 i br. 15. Pneumatska svirna i registarska traktura. Pneumatska zračnica s registarskim kancelama (tzv. »Hängebalgwindlade«). Automatski piano- pedal. Bassmelodiecoppel (spoj pedal na I. man., uvijek samo za najdublju notu koja se svira na I. manualu). Svirale su od kovine ili od drva.

U sviraoniku je iznad manubrija ugrađena tzv. »Organola«: radi se o pneumatskom uređaju preko kojega je moguće da orgulje same reproduciraju glazbu. U dispoziciji se vidi da ovdje nema jezičnjaka: takav postupak odgovara tradiciji u njemačkim or-

guljama toga razdoblja male i čak srednje veličine. Efekt boje jezičnjaka dostigne se članci kroz a) jače intonirane registre (pogotovo uske menzure) često s oštro reskim zvukom i na visokom tlaku 18 ili b) kroz kombiniranje dva različita registra, kao što se vidi kod Pseudo-Oboe 8’. Tako je Franjo Dugan (1874. – 1948.) opisao19 da se može dobiti učinak registra Klarineta 8’ ako se kombiniraju Gamba 8’ i Gedeckt 8’. Sličan zvukovni fenomen opisao je i praunuk Oscara Walckera, Gerhard Walcker-Mayer (*1950.), da se dobije učinak slobodnotitrajućega jezičnjaka poput harmonija kod kombinacije Konzertflöte 8’ i Gamba 8’. S druge se strane početkom 20 st. pojavila tzv. »elzaška reforma orgulja« koja je bila uglavnom potaknuta od Alberta Schweitzera (1875. – 1965.) i Émilea Ruppa (1872. – 1948.). Cilj je uz ostalo bio stvoriti orgulje sa sintezom najboljih elemenata orguljara E. F. Walckera i Aristidea Cavaillé-Colla (1811. – 1899.), tj. njemačke i francuske romantike i baroknih elemenata.20 Tako se prije Prvoga svjetskoga rata kod pojedinih

18 U vezi »intoniranja na visoki tlak« (oko 120 mm VS do 600 mm i više), usporedi komentar F. DUGANA (Nauk o glasbalima, 1944., str. 205.): »Kad je ta činjenica prigodom pregradnje (1913.) naših katedralnih orgulja napomenuta slavnom graditelju orgulja dru Oskaru Walckeru, on je dao ovaj odgovor: ‘Ako ja mogu pravu boju zvuka karakterističnih registara (Violoncello, Flauto, Oboa, Corno) postići običnim (nizkim) tlakom, ne znam, zašto bih intonirao pomoću visokoga tlaka; ta time se samo troši mnogo zraka, (dakle i energije), a osim toga izgovor svirala je ipak bar ponešto silovit kod visokoga tlaka.’ Dr. Walcker je imao pravo.« 19 Usp. F. DUGAN st.: Nauk o glasbalima, 1944., str. 186. 20 E. F. Walcker i A. Cavaillé-Coll upotrijebili su kod svojih većih orgulja ranu vrstu pneumatske trakture, tzv. Barkerovu polugu (Barkermaschine). Sviranje je time olakšano zato što tipka više nije u neposrednom kon-

3-4– 2020. Sveta Cecilija 29 30

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. (elektro-) pneumatskih sustava bili u tom smislu inovativniji smislu tom u bili sustava pneumatskih (elektro-) raznolikih pronalaskom st. 20 početkom orguljari su to Uzspojke. oktavne i malne tijela svirale vrlo taman, zato što nastane gotovo čisto sinusno titranje (sličan princip princip registara: ivrsti (sličan o konstrukciji ovisno skupinama, titranje različitim sinusno u raspoređeni ovdje čisto su gotovo Helmholtz-rezonatoru).Registri tzv. u kao nastane zvuka što zato taman, vrlo svirale tijela je kockastoga zbog (labij). Tonusta svirale okrugla na »žabice«tzv. obliku u je koja che Pfeife 8’ predak« i s ovisnošću o računalima, smartphoneima i sličnim aparatima. isličnim smartphoneima o računalima, predak« isovisnošću - »vjerom una sdanašnjom napretkom može usporediti tehničkim želja se za dašnja (elektro-) apsolutno pneumatske kontekstu inovacijeshvatljive: u povijesnom su on Te stila. (često grade mnogo puta francusko-simfonijskoga loše) ili kopije baroknoga 21 E. F. Walcker &Cie,1958.,op.3642 Berlin-Steglitz, Matthäus-Kirche 4. Oktave 5. Quinte 1. Quintadena 2. Prinzipal 3. I. MANUAL ·C– d

b) Tvrtka Walcker ugradila je 1958. u sljedećim orguljama u Berlinu registar Kubis registar Berlinu u orguljama sljedećim u 1958. je ugradila Walcker b) Tvrtka svoje ventile kod kliznica nego i za svoje pomoćne registarske kanceleza samo(tzv. ne Cavaillé-Coll a čunjiće, za Barkerovupolugu upotrijebioWalcker jeventilom. tonskim s taktu cije u orguljarstvu zato što se tu radi o vlastitom rodu tzv. »elektro-akustičnih instrumenata«. Inovacije kod tzv. električnih/digitalnih »orgulja« i takvih glazbala u širem smislu ne smatraju se kao inova- Prinzipal Diskant- (od g°) (slika 5) čije svirale imaju oblik kocke/kubusa. Zrak teče kroz donju usnu usnu donju kroz teče Zrak kocke/kubusa. oblik imaju svirale čije 5) (slika 4 4’ (2 16’ 8’ 8’ Slika 5 Slika 2 / 3 ’) 8 / 3 ’ 18. Oktave 15. Rohrgedackt 16. Prinzipal 17. Flûte àpavillon II. MANUAL ·C– d 19. ScharffI način sviranja kad se dodatno uključe nor uključe dodatno se kad sviranja način ugodniji i precizniji zato što se ne mijenja ne se što zato biti precizniji i mogu ugodniji dapače mehanički, i kao precizni izrađeni, kvalitetno su ako sustavi, su ski Pneumat dalje. živjele tehnič nasljednicima kim su tim u čunjićima s zračnice ke osobitostiprednostiakustičnemehaniči Jenko): i zvukovne Heferer (tvrtke st. 20. ja - kra do čak Sloveniji i Hrvatskoj u a 1950., otprilike do orgulja novih kod u Njemačkoj se su upotrebljavale sustavom matskim (1678. –1734.). (1678. Silbermanna Andreasa orguljara - ba roknoga na uzoru po miksture ponekad se su ugrađivale vremena onoga orguljama gim Oboe 8’ Oboe jezičnjake dodatne ugradilo 1913. se kad le, ma pogotovo u jezičnjake, ugrađivati počelo tvrtki njemačkih orgulja eitrk knee (lkr- pneu (elektro-) s kancele Registarske 4 , kao što se vidi u III. manualu katedra manualu III. u vidi se što kao , i 1’ 8’ 4’ 2’ 3-4fach Trompette harmonique 8’ harmonique Trompette moteurs pneumatiques 32. Oktave 29. Principal 30. Oktave 31. Quinte (drvo) PEDAL ·C–a 33. Rauschpfeife

21 manualu manualu sa žaluzija nego današnji, koji koji današnji, nego 1 . U dru U . ). 16 4’ 16’ 8’ (5 2fach / 1 3 / ’ 3 ’) ------6. Oktave 2’ 20. Scharff II 1-2fach 34. Subbaß (drvo) 16’ 2 8 8’ 7. Mixtur I 4-6fach 21. Quinte (2 /3’) /3’ 35. Gemshorn 3 8 4’ 8. Mixtur II 2-3fach 22. Terz (1 /5’) /5’ 36. Koppelflöte 1 16 1 8 2’ 9. Terz (3 /5’) /5’ 23. Septime (1 /7’) /7’ 37. Nachthorn 2 16 (151/ ’) 10. Septime (2 /7’) /7’ 24. Kubische Pfeife 8’ 38. Mollterz 77 128 (drvo) /77’ 11. Gedackt 8’ 25. Viola di Gamba 4’ 39. Posaune 16’ (prospekt, cink) 12. Rohrflöte 4’ 26. Holzstabklinger 2fach 40. Trompete (cink) 8’ 13. Schreipfeife 3fach 27. Trichterflöte (tzv. 8’ 41. Klarine (cink) 4’ oscilant/»schwebend«) 14. Trompete 8’ 28. Krummhorn 8’ 42. Pauke (timpan) 16’ (prospekt, (drvo i mjed) D G A horizontalna) Tremulant Spojevi: II-I, I-P, II-P. Žaluzije za I. manual: br. 5, 9 do 12. Žaluzije za II. man.: br. 15, 17, 21 do 28. Žaluzije za pedal: br. 31, 33 do 38. 5 slobodnih kombinacija (za cijele orgulje), 2 slobodne kombi- 8 8 8 8 nacije (samo za pedal). Sastav br. 13: /11’ + /13’ + /15’. Sastav br. 33: /3’ + 2’. Zračnica s tonskim kancelama i kliznicama. Mehanički svirni i elektropneumatski registarski prijenos. Tlak svirnoga zraka: I. man. 65-70 mm VS, II. man. 75-80 mm VS, pedal 70-75 mm VS.

Spomena je vrijedno da su svi alikvoti u dispoziciji i na sviraoniku označeni kao razlomci, a ne kao mješoviti brojevi, tako da se vidi parcijal i odgovarajući osnovni 8 16 ton, na primjer: /7’ – 7. parcijal (mala septima) od 8’, /3’ – 3. parcijal (čista kvinta) 128 od 16’, te /77’ – 77. parcijal (mala/mol-terca) od 128’. Radi se o dispoziciji koja je bila tipična za radikalno razdoblje »orguljskoga pokreta«: cilj je bio dobiti boju zvuka koja se pretežno stvori od visokih mješanica i alikvotnih (sintetičkih) registara. No orgulje neobaroka kao i mnogo današnjih, novih orgulja često su vrlo oštro i resko intonirane, i to ne samo kod temeljnih registara nego i kod mikstura i alikvota. U

tom slučaju nije moguće da se duboki i visoki registri najpovoljnije zajedno akustič- članci no spoje; posebice svirale alikvota moraju biti tako intonirane, kao na primjer bez puno parcijala, da su sposobne za spajanje22 s temeljnim bojama. Isto tako ne mogu samo boje alikvota kroz akustičnu sintezu nadomjestiti boje temeljnih registara. Orgulje tvrtke Walcker (1974, IV/66, op. 5290) u zagrebačkoj koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski« također su glazbalo iz toga razdoblja. Sagradio ih je unuk O. Walckera, Werner Walcker-Mayer (1923. – 2000.) pod utjecajem neobaroka (na primjer zračnica s kliznicama, intonacija svirala), ali je dispozicija koju su 1962. izradi- li Albe Vidaković (1914. – 1964.) i Anđelko Klobučar (1931. – 2016.) prilično umjerena. S tim dvojim orguljama – u katedrali i koncertnoj dvorani »V. Lisinski« – Zagreb ima raritet da posjeduje dvoje orgulje iste tvrtke koje su sagrađene u razmaku od više od sto godina i koje su sastavljene u posve suprotnim zvukovnim i tehničkim parametrima.

22 1 Usp. mišljenje F. DUGANA u svezi s intonacijom visokih alikvotnih registra: »To znači, da bi Septima 1 /7’ 8 i Nona /9’ morale biti tako slabe, da ne bi uobće nikako ni došle do djelovanja (osim za džep naručitelja orgulja). Stoga se nikako ne izplati uvoditi ih u orgulje. Ti parcialni tonovi (7. i 9.) nalaze se međutim i onako u zvuku jezičnjaka« (Nauk o glasbalima, 1944., str. 188.). Naprotiv, mišljenje autora ovoga članka jest da se mogu upotrijebiti i ti 7. i 9. parcijalni tonovi ako su dobro intonirani zato što daju poseban dojam sintetično- ga jezičnjaka, kako je i sam opisao F. Dugan. Sedmi parcijalni ton upotrebljavali su A. Cavaillé-Coll i njemač- ki orguljari kao O. Walcker ili Johannes Steinmeyer (1857. – 1928.) tijekom elzaške reforme (već prije 1914.).

3-4– 2020. Sveta Cecilija 31 32

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. cije registara mora se u najboljem slučaju više govoriti o »neobaroknim« bojama zvuka. bojama »neobaroknim« o govoriti više slučaju najboljem u se mora registara cije intona i izbora gradnje, načina zbog a 1855., iz orguljama u smisla ima uopće to koliko međutim, je, Pitanje pozitiv-manualu«. »baroknom prema manuala II. karakter jeniti gistra koja bi, prema izjavi A. Klobučara naspram autora ovoga članka, trebala promi prijašnjih orgulja starijih vremena nepoznate, dok se u tim orguljama mogu skoro sa skoro mogu orguljama tim u se dok […]« efekt. neopisiv to nastaje auz izvoditi, vršeno nepoznate, vremena starijih orgulja prijašnjih orgulja tih kod se Tako može postići nježnosti. primjetne jedva do jačine pune orgulja od zvuk stišati tako može se Isto neprimjetno. skoro i postepeno to i registara, svih snage pune do Physharmonike ‘daha’ najtišeg od naraste orgulja ton noge pritisak nježni kroz tome,u Walckerova samo da veća djela ističe djelo sva kao umjetničko se »Ovo 23 vrijeme 4. Utjecajkatedralnihorgulja nahrvatsku baštinu u prošlosti iu današnje aethera aethera 1986.: proširenja kod je Drukčije uspjeli. dobro su vrlo registre ostale na ba prilagod zvukovna i intonacija te IV.novommanualu pogotovou registara izbor ciji: dispozi u vidi se kako opsegu, umjerenom relativno u još ali ulogu, važnu igrali 1940. Nasard (drvo) Viola diGamba Copula Gemshorn Quint (drvo) Tibia minor Diapason Mixtur 6fachMixtur Dolce Tibia major Blockfloete (drvo) Copula minor Principal Super Octav minor) Regal (Oktav I. M.·C–f E. F. Walcker &Cie,1855.,op.127(1913.1751;1940.2696;1986.5866). Zagreb, Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marijeisvetih StjepanaiLadislava

Slijedi opisivanje i uspoređivanje razvoja dispozicije: razvoja iuspoređivanje opisivanje Slijedi J. Haulik sastavio je kratak opis nakon što su postavljene katedralne orgulje 1855. orgulje katedralne postavljene su opis što nakon je kratak sastavio J. Haulik Što se tiče orgulja u katedrali, su takvi neobarokni uzori već kod drugoga proširenja »Eberhard Friedrich Walcker (1794-1872)« 1994., str. 142–146; arhiv tvrtke Michael Walcker-Mayer. str.njemačkomUsp.izvorniku.u93. o katedralnihpovijesti orgulja F.(izbor): SCHÄFER, MOOSMANN, R. Usp. J. BARLÉ, »Orgulje prvostolne crkve zagrebačke« u: u: crkvezagrebačke«prvostolne»Orgulje BARLÉ, J.Usp. (drvo) III. 3

(drvo) manuala zamijenjena je je zamijenjena manuala crescendo 5 8’ 8’ 8’ 2 4’ 8’ 2 4’ 16’ 2’ 4’ 16’ 1855. 2’ 4’ 1 2 2 / / / 3 3 3 ’ ’ ’ i decrescendo i Dolce Viola diGamba Copula Gemshorn Tibia minor Diapason Dolce Tibia major Blockflöte Copula minor Principal Mixtur 6fachMixtur Quinte Nasard I. M.·C–a Superoctav Regal (Oktave) 3 Mixturom : ovakve dinamičke mogućnosti bile su kod svih svih kod su bile mogućnosti dinamičke ovakve : 8’ 8’ 8’ 8’ 4’ 8’ 4’ 16’ 2’ 4’ 16’ 2 2 5 2’ 4’ 1913. 2 2 1 / / / 3 3 3 ’ ’ ’ , a u II. manualu dodana su tri nova re nova tri su dodana manualu II. u a , (C-H drvo) Flauto Dolce Gamba Kopula major Gemshorn Diapason Dolce Tibia Blockflöte Kopula minor Principal Superoctav Oktave Mixtur 6fachMixtur Quinte Nasard I. M. , 1912., str. 90–96. Haulikov je citat na citatje Haulikov str. Sv.90–96. 1912., Cecilija, 8’ 8’ 8’ 8’ 8’ 8’ 4’ 16’ 2’ 4’ 16’ 2’ 4’ 2 2 5 1940. 1 2 2 / / / 3 3 3 ’ ’ ’ Flauto Dolce Gamba Copula major Gemshorn Diapason Dolce Tibia Blockflöte Copula minor Principal Superoctav Oktave I. M. Mixtur 6fachMixtur Quinte Nasard Harmonia Harmonia 8’ 8’ 8’ 8’ 8’ 8’ 4’ 16’ 2’ 4’ 16’ 2’ 4’ 1986. 2 2 5 2 2 1 / / / 3 3 3 ’ ’ ’ 23 ------: I. M. · C – f 3 1855. I. M. · C – a 3 1913. I. M. 1940. I. M. 1986. 1 1 1 1 Cymbal 4fach 1 /3’ Cymbal 4fach 1 /3’ Zimbel 4fach 1 /3’ Zimbel 4fach 1 /3’ Fagott (drvo/ 16’ Fagott-Clari- 16’ Fagott-Clari- 16’ Fagott-Clari- 16’ mjed) nette nette nette Clarinette 8’ (drvo/kovina) Trompete 8’ Trompete (nov) 8’ Trompete 8’ Trompete 8’ II. M. · C – f 3 1855. II. M. · C – a 3 1913. II. M. 1940. II. M. 1986. Bourdon (drvo) 16’ Bourdon 16’ Bourdon 16’ Bourdon 16’ Principal 8’ Principal 8’ Principal 8’ Principal 8’ Copula (drvo) 8’ Copula 8’ Kopula 8’ Copula 8’ Viola d’ amour 8’ Viola d’ 8’ Viola d’ 8’ amour amour Flauto (drvo) 8’ Flauto 8’ Flauto 8’ Flauto 8’ Salicional 8’ Salicional 8’ Salicional 8’ Salicional 8’ Diapason 4’ Diapason 4’ Diapason 4’ Diapason 4’ Rohrfloete 4’ Rohrflöte 4’ Traversfloete 4’ Traversflöte 4’ Traversflöte 4’ Traversflöte 4’ (drvo) Super Octav 2’ Superoctav 2’ Superoctav 2’ Superoctav 2’ 1 Quinte 1 /3’ 2 2 Sesquialter 2 /3’ Sesquialter 2 /3’ 2fach 2fach Cornett 5fach 2’ Cornett 5fach 2’ Cornett 5fach 2’ Cornett 5fach 2’ Scharff 4fach 1’ Vox humana 8’ Vox humana 8’ Vox humana 8’ Vox humana 8’ (drvo/karton) Tremolo za Vox Schalmey 4’ humana – Tremolo – – Tremolo – III. M. · C – f 3 1855. III. M. · C – a 3 1913. III. M. 1940., IV. M. · C – a3 1940., članci 1986. 1986. (svi su registri (u ormaru sa (svi su registri III. manuala u žaluzijama) IV. manuala u ormaru sa žalu- ormaru sa zijama) žaluzijama) Quintatön 16’ Quintatoen 16’ Hornprinzipal 8’ (C-H drvo) (C-H drvo) Geigenprinzipal 8’ Geigenprinzipal 8’ Geigenprin- 8’ Traversflöte 8’ zipal (C-h° drvo) Fugara 8’ Fugara 8’ Viola 8’ Hohlfloete (drvo) 8’ Hohlflöte 8’ Hohlflöte 8’ Unda maris 8’ Dulcian 8’ Dulciana 8’ Dulciana 8’ Italienisch 4’ Prinzipal Aeoline 8’ Aeoline 8’ Aeoline 8’ Blockflöte 4’ 2 (C-H s Dulcian) Voix céleste 8’ Voix celeste 8’ Nasard 2 /3’ Flûte d’ amour 4’ Flûte d’ amour 4’ Flauto 4’ Schwiegel 2’ (drvo) amabile Viola 4’ Viola 4’ Viola 4’ Sifflöte 1’ 2 2 2 3 Nasard 2 /3’ Nasard 2 /3’ Nasard 2 /3’ Terzian 1 /5’ + 1 1 /3’

3-4– 2020. Sveta Cecilija 33 34

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. Cornett 4fach Floete (drvo) Violoncello (drvo) Hohlfloetenbaß Octavbaß Violon PEDAL ·C–d Clarine Subbaß Posaune (drvo) Principalbaß Physh.) bubrenje tlaka (uređaj za Tuba (drvo) Grand Bourdon Physharmonica (drvo) Bombardon Flautino III. M.·C–f (C-H drvo) (drvo) (drvo) (drvo) 3 1 5 4’ 8’ 8’ 8’ 16’ 4’ 16’ 8’ 16’ 16’ 32’ 8’ 32’ 1855. 1855. 2’ 1 / 3 ’ Flöte Cello Violoncello Hohlflötenbaß Oktavbaß Violonbaß Clarine Subbaß harmonique Trompette Posaune Prinzipalbaß Oboe Tuba Grand Bourdon Physharmonica (nov) Bombarde III. M.·C–a Cornett 4fach PEDAL ·C–f 4fach Harm. aeth. Flautino (nov) (nov) (nov) 1 3 4’ 8’ 8’ 8’ 8’ 16’ 4’ 16’ 8’ 8’ 16’ 8’ 16’ 32’ 8’ 32’ 5 2 2’ 1913. 1913. 2 1 / / 3 3 ’ ’ Flöte Violon nbass Hohlflöte- Oktavbass Violonbass Kornett Singend Clarine Subbass harmonique Trompette Posaune Prinzipalbass Oboe Tuba Bourdon Grand nica Physharmo- Bombarde Flautino 1986. 4f.Mixtur 1940. Harm. aeth. Cornett 4fach PEDAL III. M.

4’ 8’ 8’ 8’ 16’ 2’ 4’ 16’ 8’ 8’ 16’ 8’ 16’ 32’ 8’ 32’ 2’ 2 2 5 1986. 1940., 1986. 1940., 2 2 1 / / / 3 3 3 ’ ’ ’ III-II, IV-II Super IV-I Super III-I, II-I, Super I, IV-I Sub III-I, Sub I,II-I, II-I, III-I,IV-I Super IV-P Super III-P, – Tremolo – Super IV-III Sub IV-III, Super II-P, Super I-P, (horizontalno) Clairon IV-III IV-P I-P, II-P, III-P, Vox humana Super IV-II Super III-II, 6fach Großmixtur Spojevi IV. M.·C–a (horiz.) Tuba mirabilis (horiz.) Tuba magna IV-II Sub III-II,

3 4’ 8’ 1 1986. stanje 8’ 16’ 1986. 1940., 1 / 3 ’ III. M. · C – f 3 1855. III. M. · C – a 3 1913. III. M. 1940., IV. M. · C – a3 1940., 1855. orgulje su postavljene sa 52 registara (III/52), mehanička traktura 1986. 1986. Sastav mikstura (uvijek samo na tonu C, bez repeticija) – red/konstrukcija svirala i intonacija (»Int.«): 1 I. man. Mixtur: 22/ ’ (Quintflöte, identično registru Quinte 22/ ’, cilindrično) + 2’ (Octav Int.) + 2’ Flautino 2’ Flautino 2’ Flautino 2’ Großmixtur 1 /3’ 3 3 3 6fach (Gamben Int.) + 1 /5’ (Terzflöte, konično) + 1’ (Octav Int.) + 1’ (Gamben Int). 1 4 1 2 2 Cymbal Floete Octav Spitzflöte Octav Harm. aeth. 2 / ’ Harm. aeth. 2 / ’ Tuba magna 16’ I. man. : 1 /3’ ( ) + 1’ ( ) + /5’ ( , konično) + /2’ ( ). 3 3 Cornett Rohrflöte 1 Quintflöte Geigen 4 Terzflöte 1 4fach 1940. (horiz.) II. man. : 2’ ( ) + 1 /3’ ( ) + 1’ ( Int.) + /5’ ( , konično) + /2’ Mixtur 4f. 22/ ’ Tuba mirabilis 8’ (Octav Int.). 3 pedal: 51/ ’ + 4’ + 31/ ’ (konično) + 2 1986. (horiz.) 3 5 Spojevi: Copul 1. Man. zum 2. Man. (II-I), Copul 2. Man. zum 3. Man. (III-II). [Pedalkoppel]. Physharmonica 8’ Physharmonica 8’ Physharmo- 8’ Vox humana 8’ 5 jezičnjaka sa slobodnim jezičcem: I. man.: Fagott 16’, Clarinette 8’ (od 1913. Fagott-Clarinette 16’); nica II. man.: Vox humana 8’; III. man.: Physharmonica 8’; pedal: Bombardon 32’ (od 1913. nov, s udarnim (uređaj za Oboe 8’ Oboe 8’ Clairon 4’ jezičcem). bubrenje tlaka (horizontalno) Kao u orguljama u Ulmu postojala je vjerojatno tzv. »Schwellrolle« za registarski crescendo (prethod- Physh.) nik valjka). Trompette 8’ Trompette 8’ – Tremolo – 1913. orgulje su povećane na 60 registara (III/60), elektropneumatska traktura harmonique harmonique Spojevi: III-I, III-II, II-I, I-P, II-P, III-P. Super III-I, Sub III-I, Sub II-I. Superoktavni spoj u III. manualu izgra- 1 1 PEDAL · C – d 1855. PEDAL · C – f 1913. PEDAL 1940., Spojevi stanje đen je do a4 za 16’, 8’, 4’. Četiri slobodne kombinacije za cijele orgulje. Čvrste kombinacije: Mezzofor- 1986. 1986. te, Forte, Tutti, Streicherchor, Flötenchor, Zungenchor. Valjak za cresc. Ukidači za: ručnu registraturu, Grand Bourdon 32’ Grand Bourdon 32’ Grand 32’ I-P, II-P, III-P, jezičnjake, 16’, valjak. Automatski piano-pedal (može se po volji disponirati za svaki manual). (drvo) Bourdon IV-P 1940. orgulje su povećane na 75 registara7 (IV/75), elektropneumatska traktura Principalbaß 16’ Prinzipalbaß 16’ Prinzipalbass 16’ Super I-P, Spojevi: (10 normalni spojevi) IV-I, IV-II, IV-III, III-I, III-II, II-I, I-P, II-P, III-P, IV-P. (10 oktavni spojevi) Su- (drvo) Super II-P, per/Sub IV-I, Super/Sub IV-II, Super/Sub III-I, Super/Sub III-II, Super IV-P/III-P. Superoktavni spoj u III. Subbaß (drvo) 16’ Subbaß 16’ Subbass 16’ Super III-P, i IV. manualu izgrađen je do a4 za 16’, 8’, 4’. 6 slobodne kombinacije za cijele orgulje, uz to: 4 slobodne Super IV-P za svaki manual. Čvrste kombinacije: mf, Grand jeu, Fortissimo, Tutti. Valjak za cresc. Ukidači za: je- Violon (drvo) 16’ Violonbaß 16’ Violonbass 16’ II-I, III-I, IV-I zičnjake, 16’, miksture, valjak. Automatski piano-pedal (može se po volji disponirati za svaki manual). Octavbaß 8’ Oktavbaß 8’ Oktavbass 8’ Sub I, Sub II-I, 1986. orgulje su povećane na 78 registara (IV/78), elektropneumatska traktura Hohlfloetenbaß 8’ Hohlflötenbaß 8’ Hohlflöte- 8’ Sub III-I, Sub Spojevi: (vidi dispoziciju). 2.376 slobodnih kombinacija (tzv. Setzer). Sekvencer za Setzer naprijed i (drvo) nbass IV-I nazad. Čvrste kombinacije: Tutti, pleno. Ukidači za: jezičnjake, registre. Ukidači za pojedinačne jezič- njake. Automatski piano-pedal (kao 1940.). Tlak svirnoga zraka: 80 do 150 mm VS. Violoncello (drvo) 8’ Violoncello 8’ Violon 8’ Super I, Super 7 Usp. F. DUGAN, Nauk o glasbalima, 1944., str. 210–213. II-I, članci Cello 8’ Super III-I, Nakon potresa 1880. god orgulje su bile popravljene od tvrtke Steinmeyer. Iako je Super IV-I ta tvrtka u to vrijeme posjedovala veliku stručnost i također gradila mehaničke regi- Floete (drvo) 4’ Flöte 4’ Flöte 4’ III-II, IV-II starske kancele, potpuno je nerazumljivo zašto odgovorne osobe nisu ponovno zva- Cornett 4fach 51/ ’ Cornett 4fach 51/ ’ Cornett 4fach 51/ ’ Sub III-II, Sub 3 3 3 le tvrtku Walcker; o tome se pisalo i u povijesnim spisima.24 Zbog toga je O. Walcker IV-II 1913. izmijenio sve jezičnjake koje je ugradila tvrtka Steinmeyer i one koji su bili neu- Bombardon 32’ Bombarde 32’ Bombarde 32’ Super III-II, potrebljivi. Steinmeyer je 1882. u đakovačkoj katedrali ugradio orgulje (III/52)25 s me- (drvo) (nov) Super IV-II haničkom zračnicom s čunjićima. Tuba (C-H drvo) 16’ Tuba (nov) 16’ Tuba 16’ IV-III Katedralne orgulje E. F. Walckera bile su pogotovo krajem 19. st. zvukovno i tehnič- Posaune 8’ Posaune (nov) 8’ Posaune 8’ Sub IV-III, ko nadahnuće i nadahnule su hrvatske i slovenske orguljare. Ističe se tvrtka Heferer Super IV-III kao prva hrvatska tvrtka koja je gradila zračnice s registarskim kancelama. Micha- Clarine 4’ Clarine (nov) 4’ Clarine 4’ el Heferer (1825. – 1887.) sagradio je u 1884. god. orgulje s mehaničkom trakturom i Singend 2’ Kornett zračnicom s čunjićima (I/9) u kapeli sjemeništa u Zagrebu (na Kaptolu), a druge orgulje s tim sustavom sagradili su M. Heferer i Ferdinand Heferer (1853. – 1928.) za evangelističku crkvu u Zagrebu.

24 Usp. izjavu J. BARLÉA: »Prigodom potresa god. 1880. stradale su i orgulje prvostolne crkve. God. 1885. pozvao je kaptol graditelja Steinmeyera iz Oettingena u Bavarskoj, koji je potrebne poprave izveo za cijenu od 3000 for. Ne može se oprostiti onima, koji su onda kod prvostolne crkve odlučivali, da se nijesu, kad su već išli zvati za popravak majstora iz tudjine, obratili opet na tvrtku Walckerovu, koja bi taj popravak bez svake dvojbe bolje izvela, nego li ga je izvela gore napomenuta tvrtka«, Sv. Cecilija, 1912., str. 94. 25 Usp. F. DUGAN, »Orgulje stolne crkve u Djakovu«, u: Sv. Cecilija, 1933., str. 118–121, i D. DAMJANOVIĆ, »Orgulje đakovačke katedrale« ARMUD6 38/2 (2007), str. 233–258. Steinmeyerove orgulje izgorjele su 1933.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 35 36

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. je zahvata aktualna situacija djelomično loša izabrinjavajuća. djelomično loša situacija aktualna je zahvata tih zbog a orguljama, tim na radovi obavljaju različiti dodanas, sve pa desetljeća, se Posljednjihgod. 1990-ih rata tijekom u uništen dio jedan je ali pokreta, orguljskoga rat i ideološka svjetski devastiranja i kao kroz gulja, Drugi neko čudo,Prvi preživjela Walcker pa su kroz restauriranje romantičnih orgulja usavršili svoje znanje. Sljedeće Sljedeće znanje. svoje F. E. inovacijama Walckera: itehničkim usavršili zvukovnim nadahnute orgulje su orgulja romantičnih restauriranje kroz tvrtke su kod pa su Walcker radili Lenter tvrtke Orguljari pedalu. u transmisijama s i zračnicom pneumatskom s prostora, tijesnoga zbog i, manualima u čunjićima s kom zračnicom matskim registarskim kancelama. Kao primjer slijedi dispozicija orgulja s mehanič 28 27 26 5. Pogledu buduće vrijeme mehaničkoj trakturi. s gotovozračnicu preko čunjićima svirati elektromagneta, guće kao diferencirano na mo je kojih pomoću s sustavi inovativni se Izumljuju pneumatika. (elektro-) struira To parametrima. i vrijedi za romantične tehničkim orgulje, kod i kojih ili rekon se restaurira čak zvukovnim svojim u stilova svih orgulje povijesne poštuju se tome Pri tehnič uništi nepovratno zahvat neispravan uHrvatskoj. orgulja povijesnih supstancija kroz izvukovna ka neoprostivo, bilo bi što nestručnost se, da snost opa- zabrinjavajuća postojiTako institucija. crkvenih i djelomično i državnih strukturama u osoba odgovornih neiskustvo tomu su Uzrok Hrvatskoj. u nova bez znanja i jedine inozemne odobrenja- tvrtke orgulja i usta odgovarajućih vlasnika postoji Čak po surađuju Dodatno graditelja. radove izvornoga tomeime »istrijebi« pri se da i njima Hrvatska. na izvršila je koja tvrtke Republika opus novi kao plaća »posvoje« radove orgulje iako povijesne se da primjer ulogu, manju sve igra orguljarstvo tuzemno a tvrtkama, orguljarskim inozemnim s obavljajusuradnji radovi u veći svi Uz vrijeme posljednje u to se oštećuju. nenadoknadivo pregradnje, zapravo tehničke drugih zemalja u susjedstvu kao u Sloveniji i i BosniHrvatske i Hercegovinidiljem kancelama registarskim s orgulja pneumatskih (elektro-) - i meha mnogo ničkih postavilo i gradilo se Poslije sustavu. tom u je gradio 1898.) – (1836. 4. Dolciana drva. Spojevi: Pedalkoppel. 3. Aeoline 2. Koppel MANUAL ·C–f M. F. Heferer, orguljar itvorničar glasovira uZagrebu, 1885. Zagreb, evangelistička crkva 1. Prinzipal

čunjićima), čunjićima), usp. D. DRILO, »Baština i stanje povijesnih orgulja u Hrvatskoj«, planirano IV/106) u kojima se može diferencirano utjecati na čunjiće u registarskim kancelama kroz tzv.kroz»Proportional-/Einzeltonmagnete«. kancelama registarskim u čunjiće na utjecati diferenciranomože se kojima u IV/106) planirano U Njemačkoj se orgulje svih razdoblja gotovo bez iznimke prikladno restauriraju. restauriraju. prikladno iznimke gotovo razdobljabez svih orgulje se Njemačkoj U kojesu tzv.»restauracije«, ili novogradnje razdobljakroz svih orgulje se Povijesne Goršić Franc Slovenije, području na i se gradila čunjićima s zračnica Mehanička stva kulture RH.; E. ARMANO, »Zaštita orgulja u Hrvatskoj«, ARMUD6 50/1-2 (2019), str. 117–184. Usp. TvrtkaKlais sagradilaje 2016. zamuzičku akademiju u Würzburgu orgulje s električnom trakturom(III/83, U Stolcu su postavljene rabljene orgulje tvrtke Link (1900, II/10, op. 164, mehanička traktura i zračnice szračnice i traktura mehanička 164, op. II/10, (1900, Link tvrtke orguljerabljene postavljene su Stolcu U , ministar programi, odobreni/odbijeni - godini 2018./2019./2020. u orgulja očuvanja i zaštite Programi 3 Stupaljkacrescendo/decrescendo registra. za Svirale suodkovine iliod 28 Uz to se grade nove orgulje s mehaničkim ili (elektro-) pneu ili mehaničkim s nove orgulje grade Uz se to 8’ 8’ 8’ 8’ 7. Cornett 2fach 6. Traversflöte 5. Prinzipal 2’ 4’ 4’ Sv. Cecilija, 1-2, 2018., str. 33. 9. Violonbass 8. Subbass PEDAL ·C–d 27 26 . Većina je tih or tih je Većina . 1 8’ 16’ ------Karlsruhe, Kleine Kirche Orgelbau Lenter, 2019. I. HAUPTWERK · C – g3 II. HINTERWERK · C – g3 PEDAL · C – f1 1. Salicional 16’ 10. Harmonika (C-H drvo) 8’ 18. Subbaß (drvo) 16’ 2. Principal 8’ 11. Salicional 8’ 19. Salicional 16’ 3. Viola di Gamba 8’ 12. Quintatön 8’ 20. Octavbass 8’ 4. Dolce (C-H drvo) 8’ 13. Gedeckt (C-h2 drvo) 8’ 21. Gedecktbass 8’ (iz br. 18) 5. Gedeckt (C-h2 drvo) 8’ 14. Traversflöte (C-h1 drvo) 4’ 22. Octave (iz br. 20) 4’ 6. Octav 4’ 15. Klarinette 8’ 23. Klarinette 16’ 2 7. Quinte 2 /3’ 16. Physharmonika 16’ (C-H samostalno, od c° iz br. 15) 8. Octav 2’ 17. Physharmonika 8’ 9. Mixtur 4fach 2’ 3 1 1 2 3 2 2 Sastav miksture: C: 2’ + 1 /5’ (konično) + 1 /3’ + 1’, c : 4’ + 2 /3’ + 2’ + 1 /5’, od c : 8’ + 4’ + 2 /3’ + 3 1 /5’. Spojevi: II/I, I/P, II/P, Super II/I (izgrađen do a4). Stopalo: Expression Physharmonika. Manubriji: Méthapone Physharmonika, Prolongement Register. Br. 1: C-H samostalno (Gedeckt 16’ + Dolce 8’), od c° iz br. 11. Br. 5: dvostruko labirano (usp. orgulje E. F. Walckera u Hoffenheimu). Br. 15 - 17 i br. 23 su slobodnotitrajući jezičnjaci. Mehanička svirna traktura sa zračnicom s čunjićima u manualima. Pneumatska svirna traktura s registarskom kancelom i tonskim džepićima u pedalu. Pneumatska registarska traktura za cijele orgulje. Zračna stupaljka za Physharmoniku. Métapho- ne za Physharmoniku: zvuk postane taman. Prolongement (Registerfessel): jedna vrsta slobodne kombinacije za registre. Visina tona: a1 = 441, 5 Hz pri 16 °C. Tlak svirnoga zraka: 72 mm VS.

Orgulje tvrtke Walcker u zagrebačkoj katedrali imaju od svojega postanka do danas za Hrvatsku i susjedne zemlje važnu i nadahnjujuću ulogu, a u svojoj jedinstve- nosti svjedok su glazbenoga razvoja kroz povijest. Michael Walcker-Mayer (*1957.), praunuk O. Walckera, održava i danas sa svojom tvrtkom koja ima sjedište u Austriji kontinuitet i visoku kvalitetu u orguljarstvu; orgulje katedrale time su više od 165 go- članci dina u iskusnim rukama obitelji Walcker. Da su te orgulje kao i opće kulturno dobro ugrožene, vidjelo se i u potresu u ožujku 2020. u Zagrebu i okolici, u kojem je strada- lo i nekoliko kulturnih objekata, crkava i orgulja. Bilo bi zaista poželjno kada bi Hrvatska sa svojom preostalom izvornom baštinom orgulja i u budućnosti mogla dalje pridonositi kulturi čovječanstva.

melodijska analiza gregorijanskih napjeva Knjiga tiskana 2019. godine u izdanju Sveučilišta u Zagrebu i Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Zagrebu. Melodijska analiza gregorijanskih napjeva misnog Ordinarija može se nabaviti na Katolič- kom bogoslovnom fakultetu, Vlaška 38, Zagreb.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 37 38

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu Stjepan Razum se i dopisu, koju je podielio na važniju, važniju, na podielio je koju dopisu, i se svjetlopi isprave, osobne izdvojio štine ostav Barlèove iz je Tako muzeja. noga osnova nedavno fond muzejski obogati da priliku, svaku iskoristio je pa smrti, Barlèove prije godine dvije tek osnovan je koji muzeja, Dijecezanskoga ravnatelj muzealac, je bio Dočkal dr. Naime, be. potre svoje za koristio je ga nego linu, cje njegovu čuvajući način, arhivistički na uređivao nije ga on No, Dočkal. milo Ka dr. skrbio njemu o je da vidimo divu, dio.njezin je tek Barlèa, Janka ostavštine od arhivu Nadbiskupijskom u sačuvano danas do je što ono Stoga slično). i župa skupija, (bi ustanova neka proizvela je koje vu, i onom gradi gradivu arhivskom javnom posvećivala briga gotovo se jer sva štine, ostav osobne na pozornost velika vala posveći struci arhivskoj u se nije smrti Barlèove doba U arhiv. u pohrani to i lo - osta je što ono preuzme pokojnikov, da stan u arhiva Nadbiskupijskog arhivist pozvan bude toga nakon Tekdomu. me i slično)me svjetlopisa i to k odnese svo albu izprave, primjer, (na sviđa se joj što ono, probere i pokojnika stan u dođe na rodbi najprije da događa, se redovito ka, svećeni pokojnih ostavštinama o brigu vodimo kada doba, posljednje u i ime, Na- uvijek. još i možda a rodbine, gove no, predpostavljam, da je dio bio kod nje poznato, mi nije nalazi, još ona se Zagrebu. Gdje u arhivu Nadbiskupijskom u se nalazi Barlèa Janka ostavštine pisane - gra samom na tragovima pisanim Po dio - rečeno točnije ostavština, Pisana Pisana ostavština ------mljovidi. Ze i Tisak Svjetlopisi, radovi, Objavljeni blago, narodno Slovensko Gradivo, stića, li Zbirka djela, književnih Rukopisi dje la, povjesničkih Rukopisi poslovanje, Gospodarsko Propoviedi, NDS-a, kancelara Služba bilježnice, Putne misnih Knjige nakana, Dopisba, spisi, Osobni isprave, Osobne podskupina: ili cjelina do 1941. blju 1886. godine od kutija. arhivskih 204 opisne jedinice, koje su uvrštene u 8 od sastoji sada se Ono popisano. i štine ostav pisane Barlèove gradivo uređeno temeljito je konačno izlaganja ovoga be potre radi i skupa znanstvenoga ovoga održavanja Povodom kutijama. tirima če onim priključene su koje Barlèovim gradivom, s kutije oveće dvije još diva - gra sveukupnoga unutar su pronađene zgrade, arhivske uređivanja radi ne2013. godi gradiva privremeno arhivskoga preseljenja ga Prigodom cjeline. jedine po grubo u samo popisane i su uočene sređivanja toga Kod kutije. arhivske tiri če u ga smjestivši gradivo, sredio meno Barlèovoj ostavštini. priključio sam koje NDS-a, pismohrane ne 1998. pronašao nekoliko spisagodi unutar sam Osobno arhiva. ili stola noga duhov Nadbiskupskoga pismohrane tar unu negdje je bilo tiskovine i bilježnice neke rukopisi, t.j. gradivo, kom).Ostalo (167 čestitke i dopisnice na t.j. redniju, spo i kom)(230 odličnika listove na t.j. Sadržajno je razvrstano u sljedećih 17 sljedećih u razvrstano je Sadržajno razdo u je nastalo gradivo Sačuvano privre sam osobno 1998. godine Iste J anka Barlèa ------O svakoj od tih skupina može se reći Kao nadarbenik, a onda kao kanonik ukratko sljedeće: Barlè je morao voditi gospodarstvo, pa je Osobne isprave potječu iz razdoblja od u jednoj bilježnici bilježio svoje gospoda- godine 1886. do 1917. Nažalost, nema kr- renje. snoga lista, nema nijedne školske svje- Rukopisi povjesničkih djela je najop- dodžbe. Uglavnom su tu isprave, koje se sežnija podskupina Barlèove ostavštine. tiču njegovoga napredovanja unutar Za- Nažalost, ti su rukopisi prilično ispre- grebačke nadbiskupije, odnosno Prvo- miješani i teško je ustanoviti pripadnost stolnoga kaptola zagrebačkoga. pojedinih listova nekim cjelinama. Pri- Među Osobnim spisima nalazi se škol- likom arhivističkoga sređivanja nasto- ska ocjena Daniela Barlèa i jedna pjesma jao sam razlučiti i prepoznati okosnice, u čast Janku Barlèu, koju je napisao R. F. kojima se bavio, pa ih tako popisati, bez Magier, u Osijeku, 15. III. 1936. preuzetnosti, da je svaki list na svome U Dopisbi se nalaze sva ona pisma i do- mjestu. Sadržaj tih rukopisa je povijest pisnice, koje je Dočkal razdvojio u dvije Zagrebačke biskupije, t.j. povijest pojedi- skupine, a ovdje su objedinjene i složene nih župa i povijest Prvostolnoga kaptola po godinama. Samo je nekoliko pisama zagrebačkoga, zatim mjesna povijest slo- koje je napisao Janko Barlè, a sva su osta- venskoga naroda, te životopisi pojedina- la pisma, koja su njemu napisana. Do- ca. pisnici ga na pismima oslovljavaju kao U nastavku se nalaze rukopisi književ- gospodina, svećenika, vjeroučitelja, pro- nih djela, jer je Barlè pisao pripovijetke i tokolistu i arhivara, aktuara, bilježnika putopise, što je odvojeno od gornjih po- Družtva Sv. Jeronima (DSJ), prebendara i vjesničkih štiva. kanonika. Najstarije pismo potječe iz go- Sačuvane su dvije zbirke listića, od ko- dine 1897., a najmlađe iz 1938. U dvjema jih su na jednima raznovrsne povjestnič- omotnicama su zasebno pisma ili dopi- ke bilješke, a na drugima povjestničke snice koje je Barlè pisao župniku Viktoru bilježke o kanonicima Prvostolnoga kap- Bučaru, kao i Vladimiru Simiću. tola zagrebačkoga. U sljedećoj podskupini nalazi se pet U podskupini Gradivo nalaze se poje- članci knjiga misnih nakana, koje je Barlè kao dini rukopisi, koje nije pisao Barlè, nego svećenik služio. različiti ljudi, a Barlè se njima služio. U Putnim bilježnicama nalazi se 11 bi- Janko Barlè prikupljao je duhovno lježnica maloga oblika, pogodnih za bi- i predajno blago slovenskoga naroda. lježenje na putu. Osobito su u tome sudjelovali njegovi su- Od propovijedi ima samo desetak sa- radnici iz Dobrne. Sve je gradivo pisano čuvanih propovijedi. slovenskim jezikom. Kao kancelar Nadbiskupskoga duhov- Vrlo je koristno gradivo u podskupini noga stola Barlè si je sastavio knjigu obra- Objavljeni radovi. U jednoj je knjizi Barlèov zaca uredskih spisa, tako da je po tim popis njegovih objavljenih radova, po poje- obrazcima mogao ujednačeno sastavlja- dinim časopisima, u kojima je objavljivao, ti pisma različitih sadržaja. To je nešto a u drugoj knjizi su zalijepljeni novinski slično čuvenom vatikanskoj knjizi Liber izresci nekih članaka. Na žalost nijedna diurnus. U ostavštini je zatečeno desetak od tih knjiga nije podpuna, jer nedostaju spisa Nadbiskupskoga duhovnoga stola, neke godine i razdoblja. No, na temelju tih koji su uredno uručbirani, pa su ovom knjiga poznat nam je pisac mnogih člana- prigodom vraćeni među spise NDS-a. ka, koje Barlè nije podpisao u novinama, Nekoliko spisa NDS-a nije uručbirano, osobito u Katoličkom listu. pa su kao takvi ostali u Barlèovoj ostav- U podskupini Svjetlopisi nalazi se jed- štini. na bilježnicu sa svjetlopisima, ali u na-

3-4– 2020. Sveta Cecilija 39 40

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. nekim drugim rukopisom i da su pisma pisma su da i rukopisom drugim nekim pisano pismo svako je da to na obzirom S ma, poznatih kao biskupi zagrebačkim upućenih pisama osobito to i gradiva arhivskoga prijepisa mnogo nalazi njima među se jer djela, divo rukopisi upovjesničkih podskupini - gra vrijedno vrlo je da istaknuti, treba ostavštini Barlèa. Janka pripadaju se da ali predpostavlja, sigurno, Nije SHS. područ Kraljevine s ja karata prometnih zemljovida, odnosno pet nalazi se kojoj u vida, koga sadržaja. povjestnič raznoga članci i masonima o članci zatim njemu, o članaka koliko unjegovom domu. nastalih crteža, nekoliko i je Tu razvrstani. predmetno sada su pa neuređeni, u su bili svjetlopisi ostavštini ostali a nacr grbovima, i tanim izrescima novinskim s stavku Janku Barlèu u Zagrebu. Cieli sliedi iuređenoga gradiva Barleove sačuvanoga popis ostavštine ovdje u prilogu. Od svega ovdje navedenoga gradiva gradiva navedenoga ovdje svega Od zemljo podskupinu imamo kraju Na ne samo se nalazi tisku sačuvanom U Svud, gdje Hrvatska je draga i…Hrvati. je draga gdjeSvud, Hrvatska izlati ostaje Nego zviezda kao radom, se ne ataj bliedi, Ogleda Pa to je ipravo! vriedi, što čovjek, Jer slovor-viencem svija. zahvalu što S lire, Cecilija” “Sveta pjeva himnu Dok ti oltarom, pred Božjim služiš I onda, kad domoljubnim kojuPoviest, pišeš žarom TvomZato na polju ibuji icvjeta ovog svieta; svjetlo Gdje ugledao si lete, iNarodu kBogu misli ti Jer dobro si Ti roda diete, Hrvatskoga Epistolae ad episcopos ad Epistolae ------. ožujka 1936. Pjesma u cijelosti slovi: ucijelosti Pjesma 1936. ožujka 15. Osijeka iz F.Magier R. čast, u njemu O tome pjesma, svjedoči koju je ispjevao podrijetlo. njegovoslovensko za znali ni nisu sudobnici njegovi da narod, vatski hr u asimilirao toliko on se da Izgleda, jeziku. hrvatskom na i slovenskom na ko venskim i u hrvatskim časopisima, daka slo u i je Objavljivao ostavštini. pisanoj njegovoj u i vidi se To narod. slovenski svoj zaboravio nije nikada premda rod, - na hrvatski u asimilirao se podpunosti skom jeziku. hrvat puno na više još a slovenskom, na naravno toga a talijanskom, cuskom, fran goticom), i (latinicom njemačkom latinskom, na jezicima: različitim na je nu Vrhovcu. Maksimilija biskupu upućenih pisama 159 čak ima njima Među pisama. tih ma prijepismoći će pomoći budućim čitav čitači Barlèov čitanje, za zahtjevna jako Janko Barlè podrijetlom Slovenac u u Slovenac podrijetlom Barlè Janko napisano ostavštine Barlèove Gradivo ------Popis gradiva Kut. Oznaka Sadržaj Razdoblje Osobne izprave Osobne izprave iz razdoblja 1886.-1917. vraćene su iz gradiva Diecezanskoga muzeja, u koji ih je stavio Kamilo Dočkal. Na Dočkalovoj omotnici piše: “1941. Lične isprave msgra J. Barlea. Msgr. Janko Barle, kanonik zagrebački, njegovi spisi od g. 1886.”. Sve su te izprave ovdje popisane pojedinačno. 1 Bar.Ja.1 Osobne izprave: Liečnička svjedočba (njemački, latinica), 1886. 6.X.1886. 1 Bar.Ja.2 Osobne izprave: Dodjela izpovjedne ovlasti (latinski), 1892. 26.VII.1892. ― Ovlast slavljenja sv. Mise u crkvama Zagre- bačke nadbiskupije (latinski), 26.VII.1892. ― Dopuštenje da smije slaviti Mladu misu u Podzemlju (slovenski), 1.VIII.1892. ― Imenovanje duhovnim pomoćnikom u Garešnici (latinski), 12.VIII.1892. 1 Bar.Ja.3 Osobne izprave: Obaviest o službi vojnoga dušobrižnika 1893. (njemačka gotica), 7.III.1893. ― Razrješenje službe duhovnoga pomoćnika u Garešnici, 18.VIII.1893. ― Imenovanje pomoćnim vjeroučiteljem u pučkim školama grada Zagreba, 1.IX.1893. ― Rješenje o plaći pomoćnoga vjeroučitelja, 9.IX.1893. 1 Bar.Ja.4 Osobne izprave: Imenovanje koralistom prvostolne crkve, 1896. 6.VI.1896. 1 Bar.Ja.5 Osobne izprave: Imenovanje protokolistom i arkivarom die- 1897. cezanske pisarne, 31.I.1897. 1 Bar.Ja.6 Osobne izprave: Obaviest o izboru družtvenim svećenikom 1910. Dobrovoljnoga vatrogasnoga družtva u Zagrebu, 4.V.1910. ― Imenovanje začastnim prisjednikom NDS-a, 10.V.1910. ― Kaptolska dodjela nadarbinske zemlje Bajković, 24.IX.1910. članci ― Imenovanje članom Zemaljskoga povjerenstva za čuvanje umjetnih i povjestničkih spomenika, na pet godina 1911.- 1915., 15.XII.1910. 1 Bar.Ja.7 Osobne izprave: Papinsko imenovanje počastnim ložničarom 1914. s odjećom ljubičaste boje (talijanski), 7.XI.1914. 1 Bar.Ja.8 Osobne izprave: Obaviest o imenovanju kanonikom PKZ-a, 1916. 7.IV.1916. ― Dodjela oltarne nadarbine Posezi, 1.V.1916. ― Zahvala Družbe Sv. Ćirila i Metoda za Istru u Opatiji na novčanom daru, 5.V.1916. ― Kaptolski poslovi, 2.V.1916., 13.V.1916., 19.VIII.1916., 2.IX.1916. ― Član utemeljitelj Za- grebačkoga gospojinskoga družtva za uzdržavanje pjestova- lišta, 18.XII.1916. ― Molba za pomoć Odbora za promicanje interesa bolnica Crvenog križa u Zagrebu, bez nadnevka. 1 Bar.Ja.9 Osobne izprave: Kaptolsko zaduženje, 20.I.1917. 1917. 1 Bar.Ja.10 Osobne izprave: Kontrola tjelesne težine 1933. 1 Bar.Ja.11 Osobne izprave: Članska izkaznica Numizmatičkoga družtva 1935. u Zagrebu, 1.III.1935. Osobni spisi 1 Bar.Ja.12 Osobni spisi: Školske ocjene Daniela Barlea, 30.X.1897. 1897. 1 Bar.Ja.13 Osobni spisi: Pjesma u čast Janku Barleu, koju je napisao R. 1936. F. Magier, u Osieku, 15.III.1936.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 41 42

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Kut. Bar.Ja.26 Bar.Ja.25 Bar.Ja.24 Bar.Ja.23 Bar.Ja.22 Bar.Ja.21 Bar.Ja.20 Bar.Ja.19 Bar.Ja.18 Bar.Ja.17 Bar.Ja.16 Bar.Ja.15 Bar.Ja.14 Oznaka drugi. Dopisba 1910.–8kom: Pavić, C.deCépian(francuzki), i Dopisba 1909.–1kom: F. Grivec (slovenski). Dopisba 1908.–7kom: C.deCépian(francuzki), i drugi. vac FilipFribe,Mato Devčić, M. Lovrenčić idrugi. Dopisba 1907.–17kom: Hugo Matković, Fr. Snopek,franje - franjevac BonoMatković, Ivan Trinko, idrugi. Ivan Devčić, MilanTurković, Fran Stary, dr. MilanNovak, Dukat, Ilešić,isusovac Ferdinand Brixi,Franjo Raf. Krašovic, Dopisba 1906.–30kom: dr. Grurden (slovenski), Vladoje prebačeno uHKDSv. Jeronima. Šrepel, Velimir Deželić, idrugi.―Jednojepismoizdvojeno i tajnik Slovenske matice Eugen Lah,brat Slavko Barlè, Zdenka bene matice uLjubljani(slovenski), M.Rukavina, Fran Stary, Stegenšek izMaribora (slovenski), dr. VladimirRudež izGlas novaca za Prešernov spomenik(slovenski), Vučetić, Augustin Štrosmajeru uZagrebu, StjepanKugli, Odborza skupljanje Volarić, dr. V. Hoffiller, Odbor zapodignućespomenika Grivec, Uredničtvo Glasnika Srdca Isusova, župnik Franjo Dopisba 1905.–59kom: [Valentin] Čebušnik,dr. Fran prebačeno uHKDSv. Jeronima. vac PlacidoBelavić, idrugi.―Jednojepismoizdvojeno i za Slov. Štajersku, F. Kovačič izMaribora (slovenski), franje - Janko Barlè(slovenski), Olga Balenović, Povjesničko družtvo Barlè (slovenski), Odborza gradnju kapele uSiraču, otac bene matice uLjubljani,Ivan Trinko izUdina,majka Ivana župnik Pavao Brantner izKapele, dr. VladimirRudež izGlas Dopisba 1904.–39kom: vjeroučitelj Vilko ŠalićizVirovitice, Jeronima. Ljujić. ―Osampisamaizdvojeno jeiprebačeno uHKDSv. Emma Wutscher (njemačka gotica), Mato Devčić, Miladin tun Šutej, Velimir iTonka Deželić, otac Janko isestra Marica, V. Celovca (slovenski), Barac (latinski), Feliks Sukidrugi,An Dopisba 1903.–31kom: liečnikdr. Eugen Barac, V. Legat iz Marica (slovenski) Ivkanec izDružtva hrvatskih književnika uZagrebu, sestra Dopisba 1902.–3kom: Slavoj Bratulić izRieke, Tomislav venski) izV. Gorice [Barlè] izKandije (slovenski), sestra MarijaAdmirabilis (slo Dopisba 1901.–5kom: otac Janko Barlè(slovenski), Gustav Špoljar izBjelovara, Ivan Kajs, nečitko, izPožege Dopisba 1900.–4kom: sestra Marica (slovenski), Antun telj Antun izBroda Dopisba 1899.–3kom: dr. Franjo Bučar, M.Šrepel, vjerouči Ehrlich Dopisba 1897.–1kom: dr. Franjo Bučar iMarijaBučar ud. kanoniku. protokolistu iarkivaru, aktuaru, bilježniku DSJ, prebendaru i poslana njemu,kao gospodinu, svećeniku, vjeroučitelju, Nekoliko jepisamaodsamoga Janka Barlea,aliglavnina je Sadržaj Dopisba - - - - - 1910. 1909. 1908. 1907. 1906. 1905. 1904. 1903. 1902. 1901. 1900 1899. 1897. Razdoblje Kut. Oznaka Sadržaj Razdoblje 1 Bar.Ja.27 Dopisba 1911. – 9 kom: Benedikt Schubert, Marija Schubert, 1911. dr. Janko Borković, C. de Cépian (francuzki), i drugi. 1 Bar.Ja.28 Dopisba 1912. – 16 kom: dr. Tomo Matić, dr. Janko Borković, 1912. Hugo Sumerečker, Uredničtvo Liečničkoga vjesnika, obitelj Štriga, Gustav Baron, Krešimir Benić, Milan Zjalić, dr. Fr. Der- ganc iz Družtva liečnika u Kranjskoj (Družtvo zdravnikov na Kranjskem), Zlata Kovačević, Mihovil Krušlin, i drugi. 1 Bar.Ja.29 Dopisba 1913. – 8 kom: Juraj Mađerec, kapelan Stjepan Kra- 1913. mar, i drugi. 2 Bar.Ja.30 Dopisba 1914. – 6 kom: biskup Ivan Šarić, [Kamilo] Kolb, Ed. 1914. Krajnjak, i drugi. 2 Bar.Ja.31 Dopisba 1915. – 12 kom: franjevac Bernardin Sokol, Drago 1915. Bosiljevac, Dragutin Andres, i drugi. 2 Bar.Ja.32 Dopisba 1916. – 34 kom: župnik Milan Zjalić, kapelan Stje- 1916. pan Kramar, Franjo Žigman, kapelan Stjepan Kolander, Viktor Novak, župnik I. Selak, Stjepan Niemčić, kapelan Josip Panić, Zlatko Špoljar, župnik Oskar Simić, Mihovil Nikolić, Ferdinand Pajas, svećenik Juraj Ćuk, franjevac B. Sokol, dominikanac [Anđeo Marija] Miškov, Josip Bužan, Rudolf Zikmundowsky, Alojz Boroša, Maria Springensfeld (njemački), Vladimir Štei- ner, učitelj Oskar Wölfl, obitelj Bošnjak, i drugi. 2 Bar.Ja.33 Dopisba 1917. – 21 kom: franjevac Filip Šeparović, kapelan 1917. Dragutin Mikerić, franjevac Milko Lopac, dr. Janko Borković, Ludovik Pavetić, franjevac Klarencije Klarić, učitelj Josip Pe- triček, svećenik Vinko Premuda, Jurić, učitelj Ivan Karlavaris, bogoslov Andrija Markov, Iso Velikanović, i drugi. 2 Bar.Ja.34 Dopisba 1918. – 11 kom: David Doktorič (slovenski), Đuro 1918. Schweitzer, Vinko Premuda, kapelan Stjepan Kramar, franje-

vac Mihovil Lopac, franjevac Bernardin Sokol, župnik Mato članci Marušić, Ladislav Pleteš, i drugi. 2 Bar.Ja.35 Dopisba 1919. – 7 kom: Milan Pavelić, Brozović, učitelj Josip 1919. Böhm, Oskar Wölfl, i drugi. 2 Bar.Ja.36 Dopisba 1920. – 13 kom: Marija Bučar, Angelo Ruspini, Stje- 1920. pan Kramar, Širola, učiteljica Antonija Dobrijević, dr. Milan Gavazzi, Severnik, i drugi. 2 Bar.Ja.37 Dopisba 1921. – 3 kom: J. Carić, Oton Iveković, i drugi. 1921. 2 Bar.Ja.38 Dopisba 1924. – 1 kom: Poljsko-jugoslavensko družtvo u 1924. Zagrebu. 2 Bar.Ja.39 Dopisba 1925. – 5 kom: Vladoje Dukat, Fran Erjavec, dr. Đuro 1925. Körbler iz JAZU, i drugi. 2 Bar.Ja.40 Dopisba 1926. – 7 kom: dr. Milan Gavazzi, dr. Rado Kušej, 1926. Vinko Bek, poljski konzul Mikolaj Samson-Himmelstjerna, i drugi. 2 Bar.Ja.41 Dopisba 1927. – 13 kom: dr. Milan Gavazzi, Ivan Žužek, fra- 1927. njevac Ignacij Radić, Dragutin Bosiljevac, Mariška Dukat, roditelji Barlè, Stanko Đurić, Magda Hribar, i drugi. 2 Bar.Ja.42 Dopisba 1928. – 1 kom: Feri. 1928. 2 Bar.Ja.43 Dopisba 1929. – 3 kom 1929. 2 Bar.Ja.44 Dopisba 1930. – 4 kom: Vjekoslav, dr. Fran Barac, i drugi. 1930. 2 Bar.Ja.45 Dopisba 1932. – 1 kom: župnik Vjekoslav Noršić. 1932.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 43 44

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 Kut. 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 Bar.Ja.57 Bar.Ja.56 Bar.Ja.55 Bar.Ja.54 Bar.Ja.53 Bar.Ja.52 Bar.Ja.51 Bar.Ja.50 Bar.Ja.49 Bar.Ja.48 Bar.Ja.47 Bar.Ja.46 Oznaka Bar.Ja.69 Bar.Ja.68 Bar.Ja.67 Bar.Ja.66 Bar.Ja.65 Bar.Ja.64 Bar.Ja.63 Bar.Ja.62 Bar.Ja.61 Bar.Ja.60 Bar.Ja.59 Bar.Ja.58 Bar.Ja.71 Bar.Ja.70 Bar.Ja.74 Bar.Ja.73 Bar.Ja.72 U jednojjebilježnici Barlèunosionovčane podatke oprihodimairazhodima. Liber intentionum Liber intentionum Liber intentionum Liber intentionum Liber intentionum Dopisba, bez nadnevka Dopisba Janka BarleaiVladimira Simića –29kom Dopisba Janka BarleaiViktora Bučara –12kom Dopisba 1938.–1kom: Crkva Sv. JosipanaTrešnjevki. Venko, Školske sestre uKini metropolitu Dositeju. Dopisba 1937.–7kom: Milka Ferčić, Danček,župnik Alojzije Popović, Bartol Petrić. Dopisba 1936.–3kom: Skopsko naučnodružtvo, Bogdan Dopisba 1935.–1kom: StjepanIvšić. Sadržaj Propoviedi Putna bilježnica Putna bilježnica Putna bilježnica Putna bilježnica Putna bilježnica (Notes) Putna bilježnica Putna bilježnica (Notes) Putna bilježnica (Notes) Putna bilježnica Putna bilježnica (Notes) Putna bilježnica Nekoliko uručbiranih spisavraćeno jeuNDS. nisu uručbirani, pasuostavljeni ovdje uBarleovoj ostavštini. Spisi sunastali udobaBarleove službekancelara NDS-a, a Spisi Nadbiskupskoga duhovnoga stola, bez nadnevka. ― koncepti” Obrazci uredskih pisama.―Naslov nanaljepnici:“Razni životopisi pojedinaca. grebačkoga, zatim mjestna poviest slovenskoga naroda, te poviest pojedinihžupa ipoviest Prvostolnoga kaptola za- Sadržaj ovih rukopisa jepoviest Zagrebačke biskupije, t.j. nom, sastavio Mirko Kapić. Osobne izprave: Obračuni novčanoga poslovanja nadarbi Blagajnički prilozi uzGospodarsku knjigu Gospodarska knjiga Podskupina sadrži11bilježnica. Podskupina sadržipet knjiga. Rukopisi povjestničkih djela Gospodarsko poslovanje Služba kancelara NDS-a Knjige misnihnakana Putne bilježnice Propoviedi - 1936.-1941. 1932.-1939. 1929.-1932. 1926.-1929. 1923.-1927. b. n. 1931.-1940. 1889.-1918. 1938. 1937. 1936. 1935. Razdoblje 1893.-1931. 1938. 1937. 1936.-1937. 1933. 1933. 1933. 1928.-1932. 1923.-1928. 1922.-1923. 1911. 1883.-1906. b. n. 1912.-1933. 1915.-1916. 1918.-1940. 1918.-1940 Kut. Oznaka Sadržaj Razdoblje 4 Bar.Ja.75 Priepisi pisama biskupu Maksimilianu Vrhovcu – 159 kom 4 Bar.Ja.76 Pisma pisana zagrebačkim biskupima 4 Bar.Ja.77 Izpisi iz pisama zagrebačkim biskupima, Cesar a Vanderbach 4 Bar.Ja.78 Izpisi iz molbi zagrebačkim biskupima 4 Bar.Ja.79 Kaptolska pravila 4 Bar.Ja.80 Kanoničke i nadarbeničke kuće svršetkom XVII. vieka 4 Bar.Ja.81 Zagrebačka ubožnica (bolnica) 4 Bar.Ja.82 Stolni arhiđakonat 4 Bar.Ja.83 Zagrebački arhiđakonat 4 Bar.Ja.84 Zagrebačke župe 4 Bar.Ja.85 Zagrebačke župe 4 Bar.Ja.86 Gorski arhiđakonat 4 Bar.Ja.87 Varaždinski arhiđakonat, 1649. 4 Bar.Ja.88 Župe Urbočkog arhiđakonata 4 Bar.Ja.89 Župa Sv. Marije na Dolcu 4 Bar.Ja.90 Župa Sv. Ivana u Novoj Vesi 4 Bar.Ja.91 Župa Sv. Franje na Ksaveru 4 Bar.Ja.92 Gornja Stubica 4 Bar.Ja.93 Župa Zagorska Sela 4 Bar.Ja.94 Župa Taborsko 4 Bar.Ja.95 Župa Jezero (Veliko Trgovišče) 4 Bar.Ja.96 Župa Rozga 4 Bar.Ja.97 Varaždin 4 Bar.Ja.98 Varaždinske Toplice 4 Bar.Ja.99 Župa Kutjevo 5 Bar.Ja.100 Bjelovar

5 Bar.Ja.101 Kanonici članci 5 Bar.Ja.102 Kaptolska podjela novca 5 Bar.Ja.103 Naše diecezanske sinode 5 Bar.Ja.104 Sinoda 1574. 5 Bar.Ja.105 Darovnica Martina Borkovića 5 Bar.Ja.106 Župnici 17. stoljeća Zagrebačke biskupije 5 Bar.Ja.107 Metropolitanska knjižnica 5 Bar.Ja.108 Padovanski ljetopis 5 Bar.Ja.109 Izpis pokojnika, 1629.-1744. 5 Bar.Ja.110 Juraj Wollneri 5 Bar.Ja.111 Antun Teletinović (Vitelius) 5 Bar.Ja.112 Ivan Puhar 5 Bar.Ja.113 Antun Žuvić, župnik u Koprivničkom Ivancu 5 Bar.Ja.114 Jörg von Lamberg 5 Bar.Ja.115 Franjevci (rukopis nađen 16.IX.1998. među gradivom u Ala- govićevoj kuli) 5 Bar.Ja.116 Svećenici glagoljaši 5 Bar.Ja.117 Izpisi iz pisama zagrebačkim biskupima, o liečenju (kuga) 5 Bar.Ja.118 Izpisi iz pisama zagrebačkim biskupija i zapisnika kanonskih pohoda, o liečenju 5 Bar.Ja.119 Izpisi iz pisama zagrebačkim biskupima, o liečenju 5 Bar.Ja.120 Liečenje

3-4– 2020. Sveta Cecilija 45 46

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 5 5 5 5 5 5 5 5 Kut. 6 6 6 6 6 6 6 6 6 Ovo surazni rukopisi, koje nijenapisaoJanko Barlè,nego ihsamonarazličite načineprikupio. Bar.Ja.151 Bar.Ja.150 Bar.Ja.149 Bar.Ja.148 Bar.Ja.147 Bar.Ja.146 Bar.Ja.145 Bar.Ja.144 Bar.Ja.143 Bar.Ja.142 Bar.Ja.141 Bar.Ja.140 Bar.Ja.139 Bar.Ja.138 Bar.Ja.137 Bar.Ja.136 Bar.Ja.135 Bar.Ja.134 Bar.Ja.133 Bar.Ja.132 Bar.Ja.131 Bar.Ja.130 Bar.Ja.129 Bar.Ja.128 Bar.Ja.127 Bar.Ja.126 Bar.Ja.125 Bar.Ja.124 Bar.Ja.123 Bar.Ja.122 Bar.Ja.121 Oznaka Bar.Ja.153 Bar.Ja.152 Bar.Ja.160 Bar.Ja.159 Bar.Ja.158 Bar.Ja.157 Bar.Ja.156 Bar.Ja.155 Bar.Ja.154 U rođenom selu Vipavska dolina K predjamskomu gradu Slike sputa Pripoviedka “Gospodin Ivan Ivanović …” Pripoviedka “Stari Lovrak …” Pripoviedka “Kad sevjenčali …” Pripoviedke Putopis Pjesma uživatelja upiću Rukopisne novine (Kupalištni glasnik) Razne okostnice Sudski postupak (MarinaŠušarkin,LucijaKeršničin) Članovi bratovštine Članovi Bratovštine Bl.Dj.Marije Predstojnice Velesalskoga samostana Grbovi Glasba Salzburg Izpisi izknjige umrlih(Ljubljana) Slovenski svećenici Novo Mjesto, Radolca Ljubljana, Kranj, Stična Metlika Izpisi pokojnika uisusovačkom zavodu uLjubljeni Tielovo Isusovci Isusovci uZagrebu Isusovci uPožegi Ljekarna uVaraždinu Izvori oliečenju Sadržaj Podatci ozagrebačkim kanonicima Povjestničke bilježke Ž. Štefančić, Pastirsko bogoslovje voj godine 1574. Popis svećenika Zagrebačke biskupije nasinodiDražkoviće Rezidencija zagrebačkih biskupa Ivan Trnski, Hrvatski domoljubidobrotvor Pave Karić Prilozi životu Tita Brezovačkog Ivan Trdina, pisma est srednjega vieka Franjo Rački, Ocjenastarijih izvora za hrvatsku isrbsku povi- Izvorno susačuvane dviezbirke listića. Rukopisi književnih djela Zbirka listića Gradivo - 1904. Razdoblje 1889. Kut. Oznaka Sadržaj Razdoblje 6 Bar.Ja.161 Konkordat 1937. 6 Bar.Ja.162 Liečenje (medicina) Slovensko narodno blago Janko Barlè prikupljao je duhovno i predajno blago slovenskoga naroda. Osobito su u tome sudjelovali njegovi suradnici iz Dobrne. Sve je gradivo na slovenskom jeziku. 7 Bar.Ja.163 Dopisba 1937.-1938. 7 Bar.Ja.164 Narodne pjesme 7 Bar.Ja.165 Velika Mlaka 7 Bar.Ja.166 Narodni pisen 7 Bar.Ja.167 Opis knjige 7 Bar.Ja.168 Kako se je rodovina Toter začela 7 Bar.Ja.169 Otroške pesmi 7 Bar.Ja.170 Pripovjedač iz Dobrne, I. (bilježnica) 7 Bar.Ja.171 Pripovjedač iz Dobrne, II. (bilježnica) 7 Bar.Ja.172 O cvieću 7 Bar.Ja.173 Okačjem medalju 7 Bar.Ja.174 Pripovesti 7 Bar.Ja.175 Jedna priča 7 Bar.Ja.176 Jezus in Sv. Peter 7 Bar.Ja.177 Vinko Moderndorfer, Načrt za zbirko narodnega blaga med Slovenci 7 Bar.Ja.178 Povhi in njihov gospodar, Brezen in predice, O vitanjskega greščaka, O povodnjem možu, Od redaj ni v Breznu nad Vi- tanjem vode, Fižol če leži na tleh se mora pobrati, Spička pri Breah pri Dobrni 7 Bar.Ja.179 Jezero v Javorje nad Vitenjem, O divjem lovcu, Večkrat naj- deš človeka, Brusnice se crvene, Janezove rože, Stari prego- vor je, Trn, Legenda o čmrčeku, Siromak služi hudoben, Na članci kvaterno sredo, Od skope kmetice, Velika Gospinja, Na kva- tre, O mori, Povodni mož, O škopniku, Alleluja, Čisto črnega mačka, Veter Objavljeni radovi Dragocjena je knjiga s popisom objavljenih radova, kao i knjiga s novinskim izrezcima članaka, jer na temelju tih izvora poznat je pisac mnogih članaka, koje Barlè nije podpisao u novinama. 7 Bar.Ja.180 Popis objavljenih radova po časopisima. ― Knjiga je prvotno 1887.-1931. služila za upis primatelja pomoći u Zagrebu (slovo B, C, D). Na omotu je Kamilo Dočkal napisao: “1942. Bibliografija msgra Janka Barlèa (popis knjiga, radnja i članaka) sastavljen od njega samoga. Iz njegove ostavštine, upotriebio dr. Kamilo Dočkal u Sv. Ceciliji god. 1942.”. Radovi su popisani po pojedinim časopisima. Nažalost, nisu popisani svi, jer su neke godine ostale prazne. 7 Bar.Ja.181 Manji spisi, I. ― Bilježnica s novinskim izrezcima članaka, 1902.-1913. objavljenih u raznim časopisima: Katolički list, 1906.-1913.; Danica, 1903.-1907.; Sveta Cecilija, 1912.; Sokol, 1904.; Pro- svjeta, 1906.; Agramer Tagblatt, 1913.; Hrvatska, 1913.; Li- ječnički vijesnik, 1902.; Narodne novine, 1913.; Obzor, 1913. 7 Bar.Ja.182 Objavljeni radovi 1895.-1929.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 47 48

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. Kut. 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 Barlè jeoblikovao jednubilježnicu sasvjetlopisima, novinskim izrezcima igrbovima, Oznaka Bar.Ja.199 Bar.Ja.198 Bar.Ja.197 Bar.Ja.196 Bar.Ja.195 Bar.Ja.194 Bar.Ja.193 Bar.Ja.192 Bar.Ja.191 Bar.Ja.190 Bar.Ja.189 Bar.Ja.188 Bar.Ja.187 Bar.Ja.186 Bar.Ja.185 Bar.Ja.184 Bar.Ja.183 Bar.Ja.204 Bar.Ja.203 Bar.Ja.202 Bar.Ja.201 Bar.Ja.200 a ostali svjetlopisi subilineuređeni, pasuovdje predmetno razvrstani. Nije sigurno, alisepredpostavlja dapripadajuostavštini Janka Barlea. Ovdje jesačuvan malibroj novinskih izrezaka sčlancimaoBarleu. Sadržaj Tisak razni Tisak omasonima Tisak oJanku Barleu Crteži Crkveno glasbenopoučnitečaj uLjubljani od1.-4.IX.1908. Svjetlopisi, razni Slovenija Dubrovnik Turopoljske crkve Svetice Trški Vrh Zagreb (tisak) Zagreb: prvostolnica, Kaptol, Ksaver, Vlaška Remete Šimun Balenović Janko Barlè zagrebačkih biskupa tlopisi, crteži); novinski izrezci oZagrebu imasonima;grbovi Zbirka slika (svjetlopisa), II.Izdomaćepoviesti: slike (svje Sastavljena od24lista zaliepljena naplatnu. Berndt, Beč.Mjerilo:1:300.000. Širina:79cm.Visina:87 pregledana. Br. 82.SrbijaiMakedonija. Nakl.Freytag und Auto-Strassenkarten. Karta automobilskih puteva. Odvlasti Visina: 71cm.Sastavljena od32lista zaliepljena naplatnu. Freytag undBerndt,Beč.Mjerilo:1:300.000.Širina:96cm. Auto-Strassenkarten. Br. 55.Mađarska iVojvodina. Nakl. cm. Sastavljena od32lista zaliepljena naplatnu. Berndt, Beč.Mjerilo:1:600.000.Širina:106cm.Visina:80 pregledana. Br. 44.Mađarska iHrvatska. Nakl.Freytag und Auto-Strassenkarten. Karta automobilskih puteva. Odvlasti platnu. 91 cm.Visina:74,5Sastavljena od32lista zaliepljena na Nakl. Freytag undBerndt,Beč.Mjerilo:1:600.000. Širina: Auto-Strassenkarten. Br. 43.Hrvatska iBosnaHercegovina. ljena od32lista zaliepljena naplatnu. Mjerilo: 1:1.100.000.Širina:94,5cm.Visina:68Sastav i izdao Umjetnički nakladnizavod, JosipČaklović, Zagreb. Prometna karta Kraljevine Srba,Hrvata iSlovenaca. Priredio Tu jeinekoliko crteža, nastalih unjegovom domu. Pet zemljovida sačuvano jeucrnojuložnici. Zemljovidi Svjetlopisi Tisak

- - Razdoblje 1892.-1941. 1921. 1914.-1941. 1908. 1860. 1912.-1923.

S. Pepeljnjak1, Sanda Vladimir-Knežević2

POGLED NA NACiONALNO IMENOSLOVLJE BILJA NA SLOVENSKOM JEZIKU JANKA BARLÈA Prinosi slovenskim nazivima bilja

Sažetak

Središnji i pionirski rad za kojeg je više desetljeća na terenu i po tekstualnim izvorima (1) sakupljao građu za zbirku slovenskih nazivlja bilja. U abecedno uređenom imenoslovlju biljaka, objavljenom u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena u izdanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU) (2). Njegovi Prinosi slovenskim nazivima bilja objavljeni su u dva Zbornika, 1936. (3) i 1937. godine (4) (knjiga XXX/2 i XXXI) i kompilaciju kao zasebnu knjigu tiskanu u Nadbiskupskoj tiskari u Zagrebu 1937. godine. Građa Barlèovog imenoslovlja je geografski lokalizirana prema mjestima sakupljanja nazivlja bilja, a uz imena biljaka zapisana je i njihova uporaba, pripovijetke o nastanku imena, razne vradžbine i recepture za ljekovite biljne pripravke.

Ova zbirka nazivlja bilja je dragocjena sa rijih rječnika koristio se rječnikom Vinka imenoslovnog, etnobotaničnog i etnome- Möderndorfera „Ortus sanitatis“ iz 1485. članci dicinskog stanovišta. Za pobliže razumi- godine koji uz ostalo sadrži pregled lje- jevanje etnobotaničkog Barlèovog prino- kovitog bilja koje su preporučivali Galen, sa Slovenskom imenoslovlju bilja, osvrnut Avicena, Serapion, Dioscurid i dr. Smatra ćemo se na sadržaj njegove knjige. da je upravo ova knjiga temelj Slovenske ljekaruše tiskane 1720. godine koju on i Razmatranje sadržaja knjige sam najčešće citira. U slovenskom rječ- niku Janko Barlè se koristi, kako sam na- Nadahnuće za pisanje slovenskog rječ- vodi, djelom Hieronima Bocka tiskanog nika bilja Janko Barlè dobio je studirajući u Strasbourgu 1565. godine, a posebice djelo Hieronima Bocka iz 1498. godine, Bogoslava Šuleka „Jugoslavenski imenik kojeg mu je poklonio magistar Bohu- bilja“ koji je izdala JAZU 1879. godine. slav Lavička iz Tržiča. Iz pregleda litera- Ovaj tridesetogodišnji Šulekov rad sadr- turnih podataka 25 autora vidljivo je da ži abecednim redom popis na latinskom, Janko Barlè dobro poznaje imena biljaka hrvatskom, srpskom i slovenskom jezi- na raznim jezicima, posebice latinskom, ku. Barlè smatra da je slovensko nazivlje hrvatskom, njemačkom i slovenskom. U bilja Šulek preuzeo iz rukopisa Henrika obradi i prikupljanju podataka iz najsta- Freyera (čuvara ljubljanskog i tršćanskog

1 Zavod za mikrobiologiju Farmaceutsko-biokemijskog Sveučilišta u Zagrebu, 2 Zavod za farmakognoziju Farmaceutsko-biokemijskog Sveučilišta u Zagrebu

3-4– 2020. Sveta Cecilija 49 50

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. kući. Za taj savjet citira Tušeka koji kaže bum palice napravljene iz ohmelja ( ohmelja napravljene iz palice drvene a spavanje, bolje za djeci pomoći mogu jastuk pod stavljene šipka šibi na tvorevine 24 okrugle i kao i Ivanja, uoči sata 23 između iskopan pelina korijen da vjeruju primjerice Tako praznovjerja. nis vrste poput napitaka ljubavnih ili vradžbina spravljanju u ste kori se koje biljke i Opisuje Učkoj. na i hora nost nekih biljaka, npr. biljaka, vrste nekih nost godine. 1720. 117 slu ljekovitih pripravaka, takopripremu da u tom za smi recepture i bilja svojstva ta ljekovi za zanima Posebice se Austriji. u mjestima pograničnim slovenskim u i ali Zagreba, okolici u posebice Hrvatskoj, u čuo je koje biljaka nazive i spominje ku rječni svojem u Barlè slovenskih, Osim bilja. imenima slovenskim o istraživanju njegovom koji svjedočili su kazivača 104 i suradnika svećenika šest te (1863.) veda Med Bartola župnika (1875.), Erjavca na Fra- rukopis i konzultira često Barlè re, izvo spomenute već uz zapise, svoje Za primjeni. vradžbinskoj njenoj vje u pučkog rovanja svrhu u pak ili pripravaka ljekovitih izradu za receptura biljketene određe imena nastanku o bajki pripovi ili jetki sakupljanju u i je istraživanja, jezičnog zapravo njegovog, zanimljivost smislu etnološkom U Sloveniji. u mjesta bilja 362 u raznovrsnog naziva inačicama vanja o i jezičnim nazivljima, varijetetima istraži svoja provodio je Barlè Janko jom, o kojoj radi. biljci se saznati mogao lakše botaničara krug širi bi kako ime, njemačko i latinsko pripisivao je ke bilj nazivu lokalnom Svakom Slovenije. mjesta raznih iz gljiva naziva 123 i ljaka godine. 1850. poklonio on je mu kojeg muzeja) Značajno je i to da upozorava na otrov na upozorava da to i je Značajno metodologi sličnom tragu, istom Na bi nazivlja 1193 sadrži rukopis Njegov L., zatim i one koje ljudi koriste zbog zbog koriste ljudi koje one i zatim L., L., bijela imela) protiv kradljivaca u L. na Krmi, Velikom Stolu, Nanosu Nanosu Stolu, Velikom Krmi, na L. puta citira Slovensku ljekarušu iz iz ljekarušu Slovensku citira puta ldou commu Gladiolus Aconita ant Aconita Viscum al Viscum ------: zvali Kenigsblume zvali pro čast u njemu Daphne a obelisk, stavili po uspomenu na Lovrenca Št. brda nožju pod na mu su te II., August Fridrich kralj saski Gradec Pohlov u je došao 1839. dine Go Kranjskoj. u Graca Polhovog kod vrenc grof prvi Lo Št. brda podnožju sjevernom na Blagaj 1837. godine je otkrio Daphne Taj biljka. lijepa ova je izrasla čela, govog siobijegom. godkapnuoGdjeje njeznojs - spa mukom Teškom se Čajnice. kod celju Ci brdu na požara šumskog od ugrožen bio je On Murada. pustinjaka pobožnog od potječe biljka ta priči bosanskoj Prema to. obrnu ili raste, gdje vrha, također Igale od ime dobio grm taj je Možda Paulin. izraz A. prof. taj valjda je poslao Hegiju 723). str (V,2. Mitteleuropa von Flora Illustrierte ja: Hegi dr.Gustava dijelu u sam našao izraz Taj Kranjskoj). u graben (Ločnica Freyer na vanju brojnih izraza, odnosno sinonima sinonima odnosno izraza, brojnih vanju popisi u i je naziva biljnih imenoslovlju slovenskom doprinosa njegovog gatstvo Bo Zagreba). (okolica Granešine kod ki npr.čuo,Nova- naziv taj gdjeje sela ime navodi i zapisuje također ga on vatskoj, Hr u čuo biljke naziv neki je Ako diti. ra moglo biljci se kojojbi o opasku i ziv na pučki piše radi, biljci se kojoj o ime pronaći mogao nije izvorima taničkim bo literaturnim u Ako podatak. primio navodi kojeg od je biljke,mjesto,vrijeme kazivača ime i ime slovensko svako uz etnobotaničar i etnograf vrstan Kao ma. preuzi kojih ih iz jezicima na prenosi ga knji izvornih iz citate dok jeziku, skom hrvat na piše bilja nazivlju Slovenskom ljene narede da tat hiže ne more uitiiz Igalka biljke nazivu o primjer ćemo citirat bilja na ime priče o rod nastanka stvara podrijetlu godine. doniji 1764. urazdoblju 1754. od Slove u sakupio je kojeg bilja popis gov nje i Scopolia Antuna botaničara cijeni bilja poznavatelja vrsnog Kao bilja. snog Iz ohmelja delajo palice, na ki polico Zanimljivo je da Janko Barlè knjigu o o knjigu Barlè Janko da je Zanimljivo - na kako posebitosti pojasnili bismo Da - ukra i vrtnog imena također Popisuje (str 225.) „ Igalka Igalka “. - Daphne Blagaya Daphne -

sprav . ------koji se koriste u raznim mjestima za istu trava, drafnica (Koruška), grenica, kriv- biljku. Citirat ćemo primjer nazivlja za ljek (Tuma), mleček krvavi (Tuš), kravje karoščik - Chelidonium maius L. Tu bilj- zelišče (Cig), rosopas (Zalokar, Medved), ku spominje slovenska ljekaruša iz godi- senodolka (okolina Ptuja), škrobla (Vrsuč ne 1720. na str. 118: „Karoshzhik al skrev- kod Kabarida), zlatič (Ščavnica). no mek po Schelborzh nature ie vrozhe“. Ako se neka biljka spominje u pučkoj Šulek spominje uz ostale nazive: krivljek, pjesmi tada J. Barlè i nju pridodaje uz na- krivoščnik, krivo zelje, krivje mleku i kriv- ziv biljke. Navest ćemo primjer (str. 179): nu mleku. Pleteršnik ima: krvno mleko, a Kopina - Rubus fruticosus L. Šašelj (Bi- Cilenšek među ostalim i krvavi mlečnik, sernice I str.265.) kaže da u Adlešičima krvnik i krvomočnica. Prof. Kostial navo- kopina isto što i malina (R. idaeus L.). di nekoliko sinonima: aselnica (Fram), Šašelj je zabilježio u Tribučama i ovu pje- cengulja (Štajerska), cingola (C.), drafna smu ( Bisernice II. str 68.).

Aj Mikula, Mikula, Goni konjce na vodo! Kaj Mikula, Mikula, Tvoji konjci oholi Ne će zobi zobati Niti morja vode piti, Samo zdenec pod goro. Na zdenac je divojka Belo rublje spirala, Popala jo kopina: „Pusti mene, kopina, Da do k letu sahnila!“ Aj Mikula veli: “Drži, Drži, drži, kopina,

Da do k letu rodila!“ članci

Osim divljeg i šumskog bilja, on tako- U rječniku abecednim redom kako do- đer popisuje sve vrste nazivlja voćaka i lazi narodni naziv pojedine ljekovite biljke povrća. Uz pojedine vrste jabuka i kru- na slovenskom jeziku Barlè navodi različi- šaka u raznim mjestima Slovenije ta- te recepture koje su uglavnom preuzete iz kođer zapisuje i pjesme u kojima se one Slovenske ljekaruše iz 1720. godine. Neke spominju. Zanimljivo je da pored naziv- prenosi onako kako su mu posvjedočili ka- lja na slovenskom jeziku često spominje zivači na terenu. U popisima recepata s lje- i kako se ta vrsta zove na hrvatskom je- kovitim biljnim pripravcima nalaze se sa- ziku. Osim opisa nazivlja povrća navodi vjeti za liječenje brojnih bolesti organskih i neke zanimljive recepte, npr. Uskrsna sustava, psihičkih i zaraznih bolesti, ali i juha „aleluja“. Oguljena repa „okrugli- recepture koje se koriste u liječenju životi- ca“ se kružno izreže i osuši te se za Uskrs nja, pa i onih za spravljanje vuroka, uništa- kuha s buncekom (Pirniče pod Šmarnom vanje parazita, mirisa bačvi i sl. U tablici gorom). 1 je prikazan popis biljaka na slovenskom Uz poučne upute o primjeni i ljekovi- i latinskom jeziku koje su slovenci prepo- tosti određenih vrsta biljaka, autor tako- ručivali za ublažavanje različitih zdrav- đer napominje koje su biljke zaštićene i stvenih tegoba u ljudi. U dodatku smo ih zabranjene za branje! nastojali prevesti i na hrvatski jezik (Pe- peljnjak, 2019.).

3-4– 2020. Sveta Cecilija 51 52

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. Tablica 1. Popis ljekovitog bilja za liječenje tegoba čije se recepture nalaze u Barlèovom rječniku uBarlèovom Tablica recepturenalaze se čije tegoba liječenje 1.Popis biljaza ljekovitog Mokraćni sustav Probava I BOLESTI TEGOBE fige (Ficuscarica L.) crgonk ( kopriva (Urtica urens L.) detelka divlja( brinje ( trn bodeći( Gilib.) tavžentroža (Centaurium umbellatum repa (Brassica repaL.) majoran ( gabez (Symphytum officinale črevec ( bibrov korjen (Pimpinellasaxifraga vrdnik ( rigelc (Bellisperennis orešić (Aegopodiumpodagraria srajček (Euphorbia lathyris petrovčnik ( lopatka (Euphorbia lathyris kimca L.) (Carumcarvi Sm.) jezik volovski (Scolopendrium vulgare jugelc (Primulavulgari grižnica (Euphrasia Rostk. Hayne) Hayne) grižovka Hayne (Euphrasia Rostkoviana BILJKE SLOVENSKI NAZIVLJEKOVITE Juniperus communis Trifolium montanum L.) Stellaria media Gentiana Wettsteinii Majorana hortensis Genista germanica L.) Cichorium intybus Melilotus officinalis ) s Huds) L.) L.) L.) L.) Murb.) L.) L.) L.) L.) L.) L.)

srčanik ( 1879. smokva, Domac,1994.;figa, Šulek, 1904.; kleka, Domac,1994. borovica, Šulek,1879.;brinje,Hirc, kopriva, malakopriva, Domac,1994.; na, Šulek,1879. 1994.; djetelina velika, konjska diteli kokotac, ljekoviti kokotac, Domac, nović, 1876. ran, Šulek,1879.;mažuran, Vukoti- vrtni mažuran, Domac,1994.;majo- veliki, Šulek,1879. ljubičasti gavez, Domac,1994.; gavez tratinčica, Domac,1994. Šulek, 1879. štitasta kičica,Domac,1994.; Šulek, 1879. poljska vrzina,Domac,1994.;repa, tlina brdska, Šulek,1879. gorska djetelina, Domac,1994.;dje- 1994.; poganica (Hr),Šulek,1879. podagrasti jarčevac (Hr),Domac, mala, Šulek,1879. 1994.;konoplja divja,konopljika unakrsnolisna mlječika, Domac, roža zlatna, Šulek,1879. germanska žutilovka, Domac,1994.; crevac, Šulek, 1879. srednja mišjakinja,Domac,1994.; 1994., bedrenik, Šulek,1879. kamenjarska bedrenika, Domac, Domac, 1994.;radić, Šugar,2008. cikorija, Šulek,1879.;divljavodopija, Šugar, 2008. mala, Šulek,1879.;mlječika počist, 1994.;konoplja divja,konopljika unakrsnolisna mlječika, Domac, Šulek, 1879. kumin, Domac,1994.;kimpitomi, njak, jeljenjijezik, Šulek,1879. obični jelenak,Domac,1994.,jele 1856. očanica, Domac,1994.;vidac,Šulek 1856. očanica, Domac,1994.;vidac,Šulek jaglac, Domac,1994.,Šulek,1879. BILJKE (12) BILJKE HRVATSKI NAZIVLJEKOVITE Gentiana lutea) - - TEGOBE SLOVENSKI NAZIV LJEKOVITE HRVATSKI NAZIV LJEKOVITE I BOLESTI BILJKE BILJKE (12) Dišni putevi halicija (Robinia pseudacacia L.) 252 Robinia pseudoacacia, bagrem, Do- mac, 1994., Šulek, 1879., akacija kopriva (Urtica urens L.) kopriva, mala kopriva, Domac, 1994.; mah zidni (Asplenium ruta muraria L.) slezenica, zidna slezenica srborit (Rosa canina L. - fructus ) ruža, pasja ruža, Domac, 1994.; ruži- ca, Šulek, 1879. misel dobra (Origanum vulgare) origanum, divlji mažuran, obični mravinac, mravinac, Domac, 1994. plučnik (Agrimonia eupatoria L.) turica, Domac, 1994. vratić (Chrysanthemum vulgare L. obični vratić, sinonim i Tanacetum Bernh) vulgare Zacjeljivanje rana jezik volčji (Plantago lanceolata L.) trputac, Domac, 1994.; janjeći jezik, Šulek, 1879. melisa (Melissa officinalis L.) matičnjak, ljekoviti matičnjak, Do- mac, 1994.; matičnjak, medenka, Šulek, 1879. oreh (Juglans regia L.) orah, Domac, 1994.; oreh, Šulek, 1879. osat (Cirsium arvense L.) osjak, poljski osjak, Domac, 1994. i Šulek, 1879.; pukovca (Gymnadenia conopea L.) Vranjak, mrežasti vranjak, Domac, 1994. ranjenik (Salvia pratensis) livadna kadulja, Domac, 1994. rože sv. Janeza (Hypericum perforatum gospino zelje, Šulek, 1879.; gospina L.) trava, Šugar, 2008. šmarnica (Convallaria maialis L.) Convallaria majalis, đurđica, Domac, 1994. ušič (Pinguicula alpina L.) planinska tustica, Domac, 1994. cjelovka (Helianthemum nummularium sunčanica, Domac, 1994. L.) članci Zubobolja rman (Achillea millefolium L.) stolisnik, Domac, 1994.; hajdučka trava, ranjenik uščenik mali (Hieracium pilosella L.) runjika, Domac, 1994.; proljetnica, Šulek, 1879. volk (Aristolochia clematitis L) vučja stopa, Domac, 1994., vučja jabuka, vučja stopa najmirisnija, Šu- lek, 1879. vranjica (Ranunculus acer L.) žabnjak ljutić, Domac, 1994.; goro- cvit, stopa vražja, Šulek, 1879. zel trava (Senecio vulgaris L.) obični staračac, kostriš, obični dragu- šac, Domac, 1994.; dragušica, zečji kostriš, Šulek, 1879. Bolest očiju rman (Achillea millefolium L.) stolisnik, Domac, 1994., hajdučka trava, ranjenik len divlji (Linaria vulgaris L.) lanilist, Domac, 1994. Dubčac, Šulek, 1879. ovčes (Salvia pratensis L.) livadna kadulja, Domac, 1994. roža sv. Lucije (Euphrasia Rostkoviana očanica, Domac, 1994.; vidac, Šulek Hayne) 1856. vodenik (Cirsium oleraceum) zeljasti osjak, Domac, 1994.; vodeni- ka, Šulek, 1879. žbrl črna (Artemisia vulgaris L.) obični pelin, Domac, 1994.; divlji pelin, Šulek, 1879.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 53 54

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. Crvenilo lica Kuga Bule naprsima Koža upala Glavobolja Žutica ciklus Krvarenja užena- Sve bolesti Krv Otečenja Reumatizam Bol uha Bol usta Temperatura I BOLESTI TEGOBE kravjak (Carlinaacaulis sitić ( kompava (Carlinaacaulis rž golobinja ( ljušč ( galtroža (Rosa canina kamilica (Matricaria pelin ( trputec vodni ( škarucelj (Achilleamillefolium savojka (Gentiana cruciata L.) bezeg (Sambucusnigra nagelj ( virh (AsarumeuropaeumL.) kostanjička (Bellisperennis rukalca (Bellisperennis griželj Marijin( cindolka (Chelidoniummaius rožmarin ( mleček rudeči(Chelidoniummaiu habat (Sambucusebulus fergiftnica (Prunellagrandiflora lejpe ( tectorumglušec (Sempervivum L.) česen (Alliumsativum lopatika (Aloevulgaris kofendl ( petoprstnik ( mrzličnjak ( vulgare L.) korenina šentjanževa( BILJKE SLOVENSKI NAZIVLJEKOVITE Carlina acaulis Tamus communis Tussilago farfara) Artemisia absinthium Dianthus caryophyllos Lavandula spica L.) Rosmarinus officinalis Senecio vulgaris Potentilla reptans L.) Sedum L.) Alisma plantago Potentilla erecta L.) L.) chamomilla L.) L.) L.) Polypodium L.) L.) L.) L.) L.) L.) L.) L.) L.) L.) L.) L.) L.) L.) L.) L.) s L.) lek, 1879. divlja ruža, Domac,1994.;rosa, Šu prava kamilica, Domac,1994. 1994.; veprovac, Šulek,1879. kotinović 1876.;kravljak, Domac, veliki kravljak, pusteni kravjak, Vu- 1994.; veprovac, Šulek,1879. kotinović 1876.;kravljak, Domac, veliki kravljak, pusteni kravjak, Vu- tinović 1876. veliki kravljak, pusteni kravjak, Vuko- žednjak, Domac1994. bljušt, Domac,1994 rufal, Šulek,1879. šumski karanfil,Domac,1994.,ka- karanfil, Dianthus caryophyllus, obični žabočun,Domac,1994. stolisnik, Domac,1994. tratinčica, Domac,1994. tratinčica, Domac,1994. ružmarin, Domac,1994 1994. rosopas, habdovina 1994. križni srčanik, križnasirištara, Domac lek, 1879. pelin, Domac,1994.;komunika, Šu- kopito konjsko, Šulek,1879. kopitnjak, Domac, 1994.,kopitnica, petolista, petoprsta, Šulek,1879. petoprst srčenjak, Domac,1994.; 1994. rosopas, bazga, Domac,1994. celinščica, Domac,1994. 1879. podbjel, Domac,1994.;podbil,Šulek, Šulek, 1879. čuvarkuća, Domac,1994.;pazikuća, lavanda, Domac, 1994. 1994., petolista, Šulek,1879. petoprst, puzajući petoprst, Domac, ca, Šulek,1879. korijen, Hirc, 1910.,lezibaba, papara- obična oslad,Domac,1994.;slatki česnjak, Šulek,1879. češnjak, Domac,1994.;česan, aloa vera, Domac,1994. kostriš, Šulek,1879. šac, Domac,1994.;dragušica, zečji obični staračac, kostriš, običnidragu- BILJKE (12) BILJKE HRVATSKI NAZIVLJEKOVITE Chelidonium maju Chelidonium maju s, Domac, s, Domac, - TEGOBE SLOVENSKI NAZIV LJEKOVITE HRVATSKI NAZIV LJEKOVITE I BOLESTI BILJKE BILJKE (12) Kila prušnica (Asarum europaeum L.) kopitnjak, Domac, 1994. Vodena bolest roža vodenična (Chelidonium maius L.) rosopas, Chelidonium majus, Domac, 1994. Zatvaranje vode zel kačna (Astragalus glycyphyllos L.) slatkastolisni kozlinac, Domac, 1994., kozlinac puzavi, Vukotinović 1876. Slabi živci dušica materna (Thymus ovatus Mill.) majčina dušica, Domac, 1994. Istegnuća izvinjak (Lythrum salicaria L.) vrbica, Domac, 1994 Traume polamanca (Teucrium scorodonia L.) dubačac – kaduljasti dubačac, Do- mac, 1994., grozdasti dubačac; Vuko- tinović, 1876. trtovičje (Clematis vitalba L.) obična pavitina, Domac, 1994. zvinek (Lysimachia nummularia L.) metiljeva trava, Domac, 1994. Gliste jablana (Pirus malus Mill.) Pyrus malus, jabuka, Hirc, 1910. jabolk zlat (Trollius europaeus L.) europska planinčica, Domac, 1994. meta (Mentha L.) metvica, Domac, 1994., metica, me- tva, Šulek, 1879. Rast kose oreh (Juglans regia L.) orah, Domac, 1994.; oreh, Šulek, 1879. Bradavice Chelidonium mais rosopas, Chelidonium majus, Domac, 1994. Protiv raka črnobina (Scrophularia nodosa L.) strupnik, Domac, 1994. Žilnik žegenspan (Juniperus sabina L. ) somina, Fukarek, 1981.; borovica, Domac, 1994.; smriča, Šu- lek, 1879. Latinski nazivi su preuzeti iz knjige Janka Barlèa. Neki nazivi su nepotpuni.

Janko Barlè se posebno zanima za narodni život, kulturu, jezik, usmenu književnost te pjesme, što njegov rad svrstava u etnološku ka- članci tegoriju. U svojim istraživanjima traži različitost slovenskog pučkog nazivlja bilja koje nastoji botanički identificirati konzultirajući različi- te, a posebice one najstarije literaturne izvore. Upoznajući stručnu lite- raturu i sam se polemički osvrće na pojedine stavove i načine pristupa pojedinih autora. Zastupa dosljednu primjenu etnološke metodologije koja uključuje cjelokupni život i pučko stvaralaštvo, odnosno cjelokupni kulturološki identitet. Očito je da se J. Barlè zalaže za prosvjetitelj- Janko Barlè ski prinos općenito, a posebice u smislu razumijevanja raznolikih slo- (1869. – 1941.) venskih pučkih izraza o vrstama iz biljnog svijeta te njihove uporabe, čime obogaćuje poznavanje pučke medicine i posebitosti slovenskog jezika u regijama Slovenije. Na tom tragu slijedi primjere ranijih prikupljanja biljnog nazivlja koje je u „Ljetopisu Matice Slovenske“ objavljivao botaničar Franjo Erjavec zbirkom „ Iz putne torbe“ (1875., 1879., 1882., 1883.). Ove izvore biljnog nazivlja za slovenski jezik koristi B. Šulek u svojem „Imeniku“ (1879.) i M. Pleteršnik (1894.) u „Slovaru“. Osim vrijednosti popisa nazivlja biljnih vrsta na slovenskom jeziku, pohvalno je i njegovo zalaganje za čuvanje prirode i zaštitu biljnih staništa. Za svaki naziv pojedine biljke elaborira mjesto gdje ga je zapisao, tko mu je bio kazivač, ali i gdje je pojedini podatak pohranjen. U nastojanju da bude stručno precizan o kojoj se vrsti radi, u pučkom nazivu pridodaje i botaničko latinsko ime roda i vrste, što omogućuje široku znanstvenu primjenu rječni- ka i danas na svim jezicima. Tako smo npr. iz njegovog popisa bilja sa lakoćom doznali

3-4– 2020. Sveta Cecilija 55 56

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. Revizija hrvatske flore (Revisio Florae Croaticae). flore hrvatske Za (Revisio Akad., Revizija Rad (1903-1912.): Hirc 10. 11. Fukarek (1981.): Endemne i rijetke vrste drveća i grmlja dinarskog područja i nji područja dinarskog Fukarek (1981.):11. i grmlja drveća vrste i rijetke Endemne 12. Flora Croatica Database, www.hirc.botanic.hr Database, Croatica Flora 12. Zagrebu (6).Zagrebu u pohranjen se Nalazi jeziku. mačkom poznavanju vrsta. vrsta. poznavanju učenjuu kojeg morfologijio ras i je koristio herbarij vlastiti jesvoj i Usustavio struč njak. botanički i postao sustavnošću i radom marljivim svojim je te oca, od je dio bio njegov interes za botaniku i općenito za prirodu. Posebnu ljubav za bilje naslije skoj medicinskoj povijesti, pa ga zovu „ocem hrvatske medikohistorije“ (5). Sličan je R. Domca (1994.) i I. Šugara (2008.). Domca (1994.) Šugara iI. R. ime vrste na hrvatskom jeziku, što smo provjerili u Hrvatskom biljnom imenoslovu 4. Janko Barlè (1937.): Prinosi slovenskim nazivima bilja. Nadbiskupska tiskara Za tiskara Nadbiskupska bilja. nazivima slovenskim (1937.): Prinosi Barlè Janko 4. običa- i život narodni za Zbornik bilja. nazivima (1937.): Slovenskim Barlè Janko 3. život narodni Slava za Zbornik bilja. nazivima (1641.-1693.). slovenskim (1936.):Prinosi Barlè Janko Valvasor 2. Vajkard Janez književnik-barun i povjesničar Slovenski 1. Literatura Zaključak 7. Ivan Šugar (2008.): Hrvatski biljni imenoslov. Matica Hrvatska. Biblioteka/Rječni imenoslov. biljni (2008.): Hrvatska. Matica 7. Šugar Hrvatski Ivan (1982.): Juraj Kolarić 6. Sv. Zagreb. br.24-30, Barlèa. Život 52, i djelo Janka Cecilija 2(1942.): Barlèa. Životopis enciklopedija Janka Hrvatska 5. 8. Radovan Domac (1994.): Mala flora Hrvatske. Priručnik za određivanje bilja. Škol bilja. određivanje za Priručnik Hrvatske. flora Mala (1994.): Domac Radovan 8. . clse, .. Vktnvć L. (1876.): Lj. Vukotinović, K.J., Schlosser, 9. L.,*Zagreb. greb, vol. 155, 158, 159, 161, 169, 173, 179, 181, 183, 190. 183, 181, 179, 173, 169, 161, 159, greb, vol. 158, 155, hova introdukcija na područje Biokova. Acta biokovica Biokova. (Makarska). Acta područje na hova introdukcija Svaka biljna vrsta u herbariju ima botanički naziv na latinskom, hrvatskom i nje i hrvatskom latinskom, na naziv botanički ima herbariju u vrsta biljna Svaka Osim toga, Janko Barlè je svojim svestranim radom ostavio trajan spomenik hrvat spomenik trajan ostavio radom svestranim svojim je Barlè Janko toga, Osim greb. Za 31/1, (JAZU) umjetnosti i znanosti akademija Jugoslavenska Slavena. Južnih je (JAZU) umjetnosti 30/2, Zagreb. i znanosti akademija Jugoslavenska Slavena. Južnih običaje i knjige), iljekarske Vojvodine (rukopisne liječničke Kranjske 1686. greb. Nadbiskupski arhiv, Zagreb (2018.). arhiv,greb. Nadbiskupski Zagreb ci, Zagreb. ci, ska knjiga, Zagreb. knjiga, ska šestoljetnom empirijskom povijesnom iskustvu. vi na temelji zdravlja zaštiti i liječenju u uporaba se čija lja, ljekovitogbi i domaćeg korisnog nazivlja slovenskih zličitih - ra razumijevanju jezičnom te poznavanju, doprinos znatan njegovpredstavlja rad Ujedno Sloveniji. u vrsta biljnih dinih u ulogu smislu i upoznavanja prosvjetiteljsku i uporabe poje skog imenoslovlja bilja ima osim zanimljivosti etnobotaničke sloven Rječnik kulturi. nacionalnoj slovenskoj u predaja na usme baštini koju memorije povijesne odnosno identiteta, jezičnog vrijednosti osvještavanju u doprinos njegov kao ti procijeni možemo gledišta današnjeg s godine 1937. knjige Vrijednost slovenskog nazivlja bilja u vrijeme izdavanja izdavanja vrijeme u bilja nazivlja slovenskog Vrijednost Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji klasičnoj Nadbiskupskoj Bilinar. (2019.). Flora Excursoria. Hartm*n Hartm*n Excursoria. Flora na Šalati u ------Cecilija Oblonšek

Suradnja Cerkvenog glasbenika i Sv. Cecilije te suradnja slovenskih i hrvatskih crkvenih glazbenika u vrijeme Barlèovog uređivanja Sv. Cecilije (1914 – 1941)

U svjetlu riječi dr. Frana Mlinara-Cigale- Slovenski Hrvat odnosno hrvatski ta koji je u Cerkvenom glasbeniku istaknuo Slovenac da nas razvoj crkvene glazbe u Hrvata, na- Dva su naroda Barléa smatrala svojim: ših najbližih susjeda, mora »zanimati, ker hrvatski i slovenski, i to s punim pravom, ni dvoma, da more razvojna smer pri enem jer je u oba naroda ostavio plodove svo- uspešno vplivati i na drugega (zanimati, jeg srca i uma. Slovenija mu je dala život, jer nema sumnje, da može razvojni smjer a Hrvatska područje rada i mjesto počin- 1 kod jednih uspješno utjecati i na druge)«, ka njegovog tijela.3 U rodnim krajevima činilo se primjerenim prigodom godišnji- ga je za vrijeme školovanja u gimnaziji u ce i tim povodom organiziranog simpozi- Novom Mestu glazbeno obilježio Hugolin ja o velikom čovjeku Janku Barléu, koji je Sattner, kojemu je kroz sve godine svojeg ostavio svoj trag u slovenskoj i u hrvatskoj uredništva iskazivao otvorenu naklonost crkvenoj glazbi, proučiti slovenski časopis i očaranost njegovim glazbenim stvara- članci Cerkveni glasbenik (odavde nadalje CG) i laštvom. Zagrebačku bogosloviju upisao hrvatski časopis Sveta Cecilija (od sad na- je 1886. godine i iste godine uključio se dalje SC) u vrijeme njegovog uredništva i u pjevačko društvo Vijenac; želio je uči- osvrnuti se na oblike suradnje i poticanja ti svirati klavir, ali mu je to bilo preskupo, među tim časopisima, njihovim urednici- te je zato učio svirati priuštiviju violinu. ma i stvarateljima. Iz tekstova u CG te u SC Odakle dolazi njegov razboriti liturgički očita je s jedne strane vrlo izražena naklo- stav i zdravo razmišljanje na području na- nost slovenskih urednika prema njihovom rodne crkvene pjesme, koji se jasno odra- hrvatskom kolegi,2 a i obrnuto, Barléova žavao kroz sve godine njegovog uredniš- povezanost sa svojim slovenskim kolega- tva, možemo zaključiti ako se osvrnemo ma te ujedno njegova potpuna pripadnost na njegovu najužu obitelj; zanimljiv je hrvatskoj kulturnoj okolini, koju je bitno stav Barléovog oca u vezi organizacije si- obilježio već prije, a najviše u vrijeme svo- novljeve mlade mise, gdje je u vezi pjeva- jeg uredništva u SC. nja napisao: »Peli bomo iz Cecilije preproste pa lepe pesemi, katere se bomo dobro 1 Fran MLINAR-CIGALE: »Anketa o crkvenoj glaz- naučili skupno z orglami. Kake dve ali tri bi«, Cerkveni glasbenik, 51/5-6 (1928) 65. komada moški zbor brez orgel. (Pjevat 2 G. 1928 u CG pišu: »’Sveta Cecilija’ je navršila 21 godi- ćemo iz Cecilije jednostavne i lijepe pje- nu. Želimo joj da i dalje ostane pod brižnim uredni- štvom Janka Barléa tako izvrsno uređen, širokopo- tezan glazbeni list kao što je sad.« (»Naši glazbeni 3 Kamilo DOČKAL: »Msgr Janko Barlé – nacrt živo- listovi«, Cerkveni glasbenik,51/1-2 (1928) 30) ta«, Sv. Cecilija, 35/1-2 (1941) 5.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 57 58

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. ki zbor orgulja.)« bez ki muš komada tri ili dva Nekih orguljama. s skupa izvježbati dobro ćemo koje sme 4 vrijeme Barléovoguredništva glazbeno stanjeSlovenijeiHrvatskeu Društveno-političko ikulturno- veso rt. oea Brévg ured Barléovog Početak rata. svjetskog Drugog osvit u smrću njegovomje vršilo tilo je razdoblje rata, svjetskog Prvog a - za i1976.) 1945. između CG a 1969., i 1944. između (SC li izlazi nisu dugo glasbenik Cerkveni ni Cecilija Sv. ni režima komunističkog me kim i čak trostrukim dvostru brojevima. u Za vrije izlazio i opsegu malom u je ostao koji CG, od izlaženjem češćim i gom opse većim puno s razvila časopis brzo znanstveni u jako se SC 1945. do sve stanka pre bez djelovao je CG 1907., i 1884. đu izme izdavala nije se koja SC, od razliku Za glasbenika. Cerkvenog izdavati počelo (1878.) kasnije godinu je koje društvo, no Ceciliji slovensko prvo osnovano je Slo veniji u godine iste a godine, 1877. izlaziti je počela Sv. Cecilija paralela: nekoliko vući posao. je urednički preuzeo dine go 1914. a Cecilija, Sveta časopis stvarati je prije preuzimanja uredništva pomagao Već akademiji. Jugoslavenskoj u i zavodu glazbenom u Hrvatskom društvu, lijinom Ceci u ostalog, između je, djelovao benik glaz i 27 pokreta; kao strastveni društava pripadao je kojoj prema evidenciju je dio vo bilješkama svojim U vještina. brojnih bez njegovih razvoj je mu omogućio nja - događa kulturnog centru u život smrti; svoje do ostao je gdje Zagrebu, u skupiju Nadbi u pozvan je bio godine prve kon - na Već harmonij. prvi i uvezao Češke iz je oca pomoću a tome uspjeh, u veliki i postigao zajedno pjevati naučio je rod Na pjevanju. crkvenom posvećen sebno gdje bio je po Garešnici, u kapelan kao je

Kamilo DOČKAL: »Msgr JankoBarlé »Msgr DOČKAL: Kamilo Vrijeme uredništva Janka Barléa zahva Barléa Janka Vrijeme uredništva po možemo CG i SC časopisa Između stupio službu svećeničku prvu svoju U ta«, Sv., 35/1-2 Cecilija (1941) 8. 4 – nacrt živonacrt – ------oie 94 kd e n oe ko ured pretplatnika, 352 samo imao časopis nik, kao počeo on je kad 1914, godine je da spominje Barlé časopisa godišnjice što zbog ratnognika, stanja.Povodom 10. pretplat vezi u situacije nesigurne zbog što trpio, mnogo časopis uredništva vog Barléo godinama prvim u je da zabrati, - ra možemo časopisu u objava Iz jenjalo. mi brzo se to uredništvo spretno uz ali razini, zavidnoj na bio nije vrijeme ono u pretplatnika broj slična, je bila u Hrvatskoj situacija SC, iz proizlazi što Kao pjevalo. 8 7 5 pjevača, više još i nadbiskupije ljubljanske or 30 guljaša barem bilo tada vojsci u je da lja CG jav 1915 godinu za bio ograničen. vrlo korovima crkvenim na rad je te nostima, okol ratnim u službu vojničku vršilo ča - pjeva i orguljaša je mnogo vrijeme to u Hrvatsku; za i Sloveniju za okolnostima neugodnim prilično u je nastupio ništva 6 grješno, kad bi kojizelota bi kad grješno, po vrlo bi »Bilo kaže: glazbenicima nim crkve hrvatskim Sattner pjesme. rodne slovensku i hrvatsku baštinu crkvene na te usporedili situacijom europskom širom sa razvoja paralele povukli Barlé i H. Sattner su kad godine, 1918. objavlje početku na SC nog uvodnika iz razaznati bro do možemo rata vrijeme u glazbe kvene je kazališna glazba odviše uplivala na nas. nas. na uplivala odviše glazba kazališna je jer pohranili, muzej u i odbacili žalibože ih smo a imali, jih smo Slovenci mi I ma. pučku popijevku i načine u tonovi starim još sačuvali Cecilija› ‹Sv. svjedoči kako su, Hrvati naroda. drugih kod je i dogodilo već se kako postavio, mesto isto na bijeg sla što još možda bi pa bilo, sada do je što primjeraka i imao oko pretplatnika. iimao 850 primjeraka a 1916. godine se tiskao u nakladi od 1200

»Naši ogranisti v vojni službi«, vojni v ogranisti »Naši »Malo statistike«, Zelot: onaj koji se strastveno, nestrpljivo zauzima nestrpljivostrastveno, se koji onaj Zelot: »ra desetgodišnjica«, »Prva BARLÈ : Janko 10/6 (1916) 169-171. jezika, knjižnegaop. prev.]) slovenskega [Slovar (SSKJ fanatik nik, pobor vrući nazor; ideju, običnovjersku neku, za Kakva je bila situacija na području cr području na situacija bila je Kakva 38/1 (1915) 10. 5 ali da se na korovima još uvijek Sv., 10/6 (1916) Cecilija 199. 8 odstraniti sve, glasbenik, Cerkveni , Cecilija Sv. 7 ------6

Bili smo u većem dodiru sa stranim svje- Razvoj SC u vrijeme Barléovog tom od vas, pa je to djelovalo i na crkve- uredništva no popijevku. Sačuvajte svoju lijepu puč- Najveći napredak časopis je doživio u ku pesmu, njegujte ju osobito kod tihih prvim godinama Barléovog uredništva. sv. Misa i kod neliturgičkih pobožnosti!9« Unatoč ratnom i poslijeratnom vremenu U istom broju SC Barlé vrlo osobno pro- uspio je podići razinu časopisa i broj pret- govara o stanju crkvene glazbe u Hrvat- platnika. Jednako zadivljujuće je i to da skoj i o svom odnosu prema njoj: »Poslije tijekom dugih godina njegovog uredniš- poznatog ‹Motu proprio› pape Pija X. mo- tva ta razina nije padala, nego je ostaja- ralo je i kod nas doći do reforme, mora- la konstantnom. Uz to je urednik uposlio lo se početi s preporodom naše crkvene i stručnjake s različitih područja, a on se glazbe. Poznavajući naše prilike ni sam ograničio na urednički rad, dok je znan- nisam vjerovao, da će to uspjeti. Započe- stvene članke prepustio drugima. la je borba izmeju hrvatske pjesme i tu- Već nakon 11 godina Barléovog uredniš- djinskih nametnica, ne borba bezobzir- tva Sattner priznaje da se od svih crkvena, kao kod njemačkih Cecilijanaca, već no-glazbenih časopisa baš njegov najbrže borba postepena in umjerena. … Današ- podigao na razinu uglednog znanstvenog nji naši uspjesi nisu veliki, ali nas zado- časopisa,12 dok Barlé ponosno izjavljuje da voljavaju. Hrvatska se javnost uvjerila, da članke ne čitaju samo glazbenici, nego i postojimo, da nam je rad pošten i patrio- kulturni i književni povjesničari, te isti- tički, četica naših pristaša raste od dana če da će se i dalje truditi prikupljati sve do dana, a do konačne pobjede dovesti narodno što postoji u starim gradivima i če nas glazbena ostavšina naših djedova, rukopisima, jer će samo na taj način na- naš ustrajan rad i zdrava srčika hrvatskog praviti pjesmaricu koja je zaista hrvatska. naroda, koji u sto godina još nije zabora- Ističe da se kao urednik u dotadašnjim vio, kakova ima da bude njegova crkvena godinama jako trudio objavljivati dopri- pjesma.« 10 (str. 3) nose iz svih krajeva Hrvatske, ne bi li u I Sattner se pokazao zdravo kritičnim časopisu bila zastupljena cijela domovi-

glede stanja cecilijanstva te hrvatskim či- na. Jako bogata bila je i rubrika Glazbe- članci tateljima poručuje: »Liturgija dašto traži na literatura, u kojoj se zbog dobre pove- u čitavom svijetu jednoličnu liturgičku zanosti zaista brzo i među prvima prvi glazbu. A i kod toga valja da ste oprezni, progovaralo o svim novostima u crkve- da ne postajete jednostrani, kao što su no-glazbenoj literaturi. Što se tiče glazbe- bili njemački Cecilijanci, koji su svojedob- nih priloga, Barlé spominje da će se uvijek no pazili samo na cjelinu liturgičkog tek- naći netko tko nije zadovoljan objavlje- sta, a kod toga su odnemarili umjetničku nim i pri tome podsjeća na stanje u Slo- stranu. … ‚Motu propriju‘ pape Pija X. uči- veniji rekavši: »Isto je bilo, kad se je i kod nio je kraj toj tesnogrudnosti i otvorio cr- Slovenaca počelo s cecilijanskim refor- kvu takodjer onim modernim skladbama, mom. Pratio sam ondješnji pokret od po- koje glede teksta in glazbenog duha od- četka, pa znadem, kakova se bura digla, govaraju crkvenim zahtjevama. Mi smo kad je družba sv. Mohorja izdala izvrsnu platili naukovinu, vi ju ne ćete trebati.«11 Foersterovu ‚Ceciliju‘. I Slovencima, kod kojih je zada na crkvenim korovima vla- dao Gregor Rihar i drugi manji, a još ‚ve- seliji‘ skladatelji, bile su pjesme u ‚Ceciliji‘ 9 Hugolin SATTNER: »Hrvatskim Cecilijancima u mrtvačke pjesme, pjesme, koje su u opće spomenar«, Sv. Cecilija, 12/1 (1918) 2. preteške, da ih pjevači pjevaju, a narod 10 Janko BARLÈ: »Dvanaesta godina života, četvrta rata«, Sv. Cecilija, 12/1 (1918) 2. 11 Hugolin SATTNER: »Hrvatskim Cecilijancima u 12 Hugolin SATTNER: »Hrvatskim Cecilijancima u spomenar«, Sv. Cecilija, 12/1 (1918) 2. spomenar«, Sv. Cecilija, 12/1 (1918) 1.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 59 60

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. 15 14 13 ne razvija i crkvena pjesma?« icrkvena ne razvija se da zašto a razvija, vremenom s se da lja - va umjetnost … Svaka korovima. kvenim cr na priznanje i poštovanje našla cilija‘ ‚Ce je godina nekoliko Za … okrenuti. list malen) vrlo je pjesmarice (oblik pjesme ni sredi u sviranja kod morao je što to, na se srdio pjesama, tih protiv razloga drugog više smogao nije Kad pjesme.te za ševim odu orguljaša oca svog da trudio, se sam koliko Znam, selu. na osobito razumije, ii otjntee ai jdo jedno i besprijekorne. iliturgički stavne ujedno ali dostojanstvene, biti moraju riječi im da je napisao pjesme sne mi narodne hrvatske nau za natječaju U mogao čiti. narod je bi kako jednostavna, bude glazba im da uputstvo uvrstio je koji u Isusova srca presvetog Litanije za tječaj - na raspisao godine 1914. Takoje naroda. pjevanju dostupna je koja formi u nirane visoke i su umjetničke razine, a propisima ujedno su kompo liturgičkim odgovaraju koje kompozicija nastanak poticati – cija harmonizirane.« drugojačije sme bi morale pje biti pjevanje pako dvoglasno Za uvježbana. dobro bude ako čar, svoj ti izgubi nikako će ne četveroglasno, ili sno jednogla pjesma ona ili ova sad se Pjevala zboru. mješovitom u četveroglasno ili sno jednogla ili izvadjati se će moći Pjesme ca. pjesmari boduća naša i zamišljena je Tako … zboru. mješovitom u da i tako, pjevati mogu i se su udešene pjesme te baš Boga. No slavi glasom jednim složno, crkva čitava kad nego uzvišenijeg, ništa Nema pjevanje. jednoglasno ili pučko za baš je urejena pjesama prilog. naših »Većina je: glazbeni Rekao i uređen bio godinama početnim tim u već je kojeg svjetlu u rice, pjesma narodne pripremanje i razvoj na pogled njegovprimjer, kao poslužiti može

rata«, o e v viee ia jgv tenden njegova bila vrijeme svo je To vrijeme današnje u i a korektan, je Vrlo (1914) 100. rata«, »vnet gdn žvt, četvrta života, godina »Dvanaesta BARLÈ: Janko »v natjecaja«, »Dva BARLÈ: Janko »vnet gdn žvt, četvrta života, godina »Dvanaesta BARLÈ: Janko Sv., 12/1 (1918) Cecilija 5. Sv., 12/1 (1918) Cecilija 4-5. , 8/6 8/6 , Cecilija Sv. 13 14 15 ------16 pjesme.« crkvene htvarske procvat i preporod na sve vojevati, i raditi dalje i ćemo imenom pokret zemlje, u naš pod sve tim hrvatske je prodro imenom tim pod združila, i la okupi je nas Cecilija‘ ‚Sv. … dirati. teško bilo bi to u tiče, Cecilija‘ ‚Sv. naziva mog - sa napokom se Što … pretplatnika. dva stekao … društvima pjevačkim hrvaškim svim mednju je pa godina, dvanaest već izlazi List … pitanje. je veliko proširio, no i posvećen i svjetovnoj crkvenoj glazbi sil bio bi što list, se bi li Da … činili. sada do i pratimo pojave tom polju.na o To važnije sve smo da dužnost, glazbu, svjetovnu za glasila svoj nemaju Hrvati kad sad, je nam da razumjeva, se sebi »Po govorio: od je Barlé glazbu, svjetovnu i crkvenu) i preoblikuje se u časopis koji pokriva (uz namamitičasopisumada promijeni ime - pohvala pokušali ga su kada SC; - ča sopisa razvoja i namjere glede dosljednost i odlučnost njegova se pokazuje nadalje - stra druge s je, im što Europe, ostatkom s usklađeni i Europi cijeloj u situacijom sa upoznati biti strane jedne s su uspjevali ci Slove itd., naca, Mađara Barlé i njegovi suradni Nijemaca, Austrijanaca, Talijana, prostor. Ujedno s praćenjem situacije kod kulturni širi u pozicioniranje i vezivanje po olakšano nije tome unatoč ali pljali, saku redovito godina više i sto prije su časopi u objavu za su koje informacija, tok je olakšan doba digitalno današnje U državama. susjednim u časopisima glazbe nim njihovim i društvima lijanskim ceci u događanja popisivao brižno cima suradni sa je broju svakom U narodima. susjednim među - glazbe razmatra crkvene stanje li pisci razni SC broju svakom skoro u su što i je zadivljujuće a nama., sredi svojim u glazbe crkvene situaciju opisuju dopisa pomoću da itd.), skupija bi (Krčka biskupija predstavnici i stana samo upravitelji su što kao pisce, maće

rata«, Od prvih godina njegovog uredništva Barlé je svo vrijeme poticao različite do različite poticao vrijeme svo je Barlé »vnet gdn žvt, četvrta života, godina »Dvanaesta BARLÈ: Janko Sv., 12/1 (1918) Cecilija 6. 16 ------ne, omogućilo uspostaviti ispravan oblik Zbog toga bi SC ponekad saznavala vijesti glazbeno-liturgijske inkulturacije u vrije- iz Štajerske prije nego CG.20 me liturgijske obnove, koja je imala velik utjecaj na liturgijsku glazbu. Uzajamna naklonost časopisa i U SC su uz redovite izvještaje o sadrža- odražavanje bratske povezanosti ju u CG, s time da su imali priliku objav- među narodima ljivati puno opširnije izvještaje nego što Kod uredništva SC uvijek je osjetna su u CG, zbog ograničenog broja stranica, izrazita naklonost prema djelovanju slo- objavljivali o SC, izvještavali i o novim iz- venskih kolega, a često i poticanje hrvat- danjima nota za slovensku crkvenu i svje- skih kolega da se ugledaju na dobru prak- tovnu glazbu i pri tome upućivali i razne su svojih susjeda. Jednako je i s druge poticaje svojim skladateljima.17 strane, gdje slovenski urednik često po- U glazbenom prilogu SC svoje je kom- stavlja SC kao primjer svojim kolegama. pozicije objavio zavidan broj slovenskih Evo nekoliko primjera: skladatelja i autora članaka u SC. Prof. Prvi primjer je sasvim praktične pri- Edo Škulj na tu je temu pisao već 1978. rode – 1926. godine urednik CG potiče: godine, prikupivši imena Slovenaca i onih »Vse naročnike, ki lista za l. 1926. še niso koji su se u dugim godinama djelovanja poravnali, prosimo, da to čim prej store. u slovenskoj kulturnoj okolini »poslove- Tudi za kak dodatni prispevek oziroma nili« (npr. Foerster) i došavši do broja od dar za naše glasilo se zelo priporočamo. 387 osoba.18 Nekoliko hrvatskih i sloven- Hrvatska ‚Sv. Cecilija‘ izkazuje v vsaki šte- skih članaka, u sličnom obliku - odnosno vilki precej darov za društveno glasilo, v samo prevedenih - pojavilo se u SC i u CG. zadnji številki vsega skupaj 2402 din 50 p. Tako je, na primjer, Fran Ferjančič gradi- Ali bi ne mogli tudi pri nas vsaj nekoliko vo o tradicionalnoj psalmodiji najprije darov od časa do časa zbrati za ‚Cerkveni objavio u CG, a između 1915. i 1916. isto je Glasbenik‘? (Sve pretplatnike koji još nisu gradivo bilo objavljeno i u SC. Slovenski platili list za 1926. godinu molimo da to urednik bio je silno ponosan na to i u iz- učine što prije. Ujedno se preporučujemo

vješću o sadržaju SC u CG 1915/2 napisao i za poneki dodatni doprinos za naše gla- članci je: »Izvrstna razprava, ki jo je prinašal naš silo. Hrvatska Sv. Cecilija u svakom bro- ‚Cerkveni Glasbenik‘ v lanskem letniku, ju navodi znatne priloge glasilo Društva izhaja sedaj, prestavljena v hrvatski je- - u posljednjem broju ukupno 2402 din zik, v zagrebški ‚Sv. Ceciliji‘. Bravo! (Izvr- 50 p. Zar ne bismo i kod nas mogli po- sna rasprava koju je objavio naš Cerkveni vremeno prikupiti darove za Cerkveni Glasbenik u prošloj godini izlazi sad, pre- Glasbenik?)«21 vedena na hrvatski, u zagrebačkoj Sv. Ce- U rubrici Glazbena literatura u SC 1916/4 ciliji. Bravo!)«19 objavljen je poticaj (vjerojatno iz pera Jan- CG je bio izrazito ograničen na pod- ka Barléa) da se hrvatski pjesnici ugledaju ručje ljubljanske nadbiskupije, možda ne na slovenske, u kojem se spominje da dr. krivnjom urednika, nego uslijed neoda- Gregorij Pečjak slovenske pjesnike navodi zivanja glazbenika s područja Štajerske. k stvaranju novih crkvenih pjesama, koje moraju biti 1. lijepe, 2. molitvene i 3. pri- kladne za pjevanje. Tako kaže: »Na djelo 17 Npr. u 1915. godini izvještavaju o zbirci Frana Ferjan- čiča Narodne vojaške i Antona Kosija Vojaške narodne pesmi I. Pri tome potiču, da bi bilo uputno da i u Hrvat- 20 Tako su npr. oba časopisa 1916. godine objavila da je skoj netko počne skupljati vojničku liriku. (»Glazbena preminuo orguljaš mariborske katedrale Rudolf Wag- literatura«, Sv. Cecilija, 9/6 (1915), 144). ner, a SC u sljedećem broju (SC 1916/3, str. 93) navodi 18 Edo ŠKULJ: »Sodelovanje slovenskih glasbenikov informaciju da je objavljen natječaj za novog orgulja- pri Sv. Ceciliji«, Sv. Cecilija, 48/2-3 (1978) 133. ša katedrale, koji će proći javnu probu sviranja. 19 »Pregled cerkvenoglasbenih listov«, Cerkveni glas- 21 »Listnica uprave«, Cerkveni glasbenik, 49/5-6 (1926) benik, 38/3 (1915) 40. 88.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 61 62

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. kvenih pjesama!« kvenih cr dobrih nam dajte skladatelje, naše like dakle, hrvatski pjesnici, izbavite iz nepri 24 23 22 25 za hrvatske kolege. hrvatske za prepreke nikakve predstavljalo nije očito što slovenskomjeziku, na objavljeni SC u članci mnogi su da spomenuti nimljivost - za kao ću tek ovome nabrajati, ih Na neću mjestu CG. u kolegama glazbenim hrvatskim o i kao kolegama, glazbenim slovenskim o izvještaja nekoliko se lazi latinici. ina pišu ćirilici na osim glazbu vokalnu da tražilo Srba od se da tim s narodnosti, venskih jugosla svih skladateljima namijenjeni ne može sve.)« sam -urednik sarad nici i radnici su potrebni ali biti, bi mogao list naš I dopisa. radi i zanimljiva jek uvi Sv.Cecilija hrvatska je kako gledajte Po izvještaj. koji pošalju tamo i tu nam da glazbom, bave se koji svećenike podu gos i zborovođe gospodu molimo vanju, pje i glazbi o dopisa malo vrlo dolazi me vrije zadnje nam (Kako more. ne vsega sam urednik sotrudnikov; treba in delavcev a je lahko, bil bi list naš Tudi pisih. do po tudi zanimiva vselej je kako lijo‘, Ceci ‚Sv. hrvatsko Poglejte poročilo. no tozadev kako pošljejo semtertje nam da pečajo, glasbo z se ki duhovnike, gg. tudi pa pevovodje gg. prosimo vljudno koriti, naših po petju in glasbi o dopisov malo jako dohaja čase zadnje nam »Ker piše:

U skoro svakom broju časopisa SC na su CG u i bili SC u natječaji glazbeni Svi uredništvo slovensko 1919/5-6, CG U vara. U 1918/1 u SC su bilaSCpredstavljenasu u 1918/1 vara.U Ignacija djela Ber Karla školu Orguljašku posjetili Celju u su kako opisuje urednik broju istom U okolici. i katedrali koj zagrebač u glazbucrkvenu opisao Juran Josip guljaš or 32) str.(1916, CG u je kako su izvještavali 131) str. hrvatskog skladatelja Bernardina Sokola. V SC (1916/4, iste godineCGuje objavljenasacrum»O convivium« a Vodopivec), Vinko Adamič, (Karloslo autorasu venskih 2 pjesama 19 od 1914/6, broj SC, u primjera: Nekolikoslovenskihcrkvenihglazbenika. i hrvatskih benik, 42/5-6 (1919) 48. glasbenik, 41/9-10 (1918) 80. Objave u oba časopisa redovito navode sudjelovanje navoderedovito časopisa oba u Objave »Listnica uredništva in upravništva«, »Glazbena literatura«, »Razpis nagrad za najboljše skladbe!, skladbe!, najboljše za nagrad »Razpis 24 22 25 Sv., 10/4 (1916) Cecilija 126. Cerkveni Cerkveni - glas 23 Cerkveni Cerkveni ------Sjene političkihrazmiricau časopisima 2 1 26 sa »Novasa Europa«. časopi zagrebačkog »napada« od godine branio 1922. Ferjančič se Tako prirode. ke politič bili su koji problema do dolazilo . Naš list je navodno uskogrudan što se tiče tematike, tiče se što uskogrudan navodno je list Naš . . Pogledajmo sad na brzinu i drugi prijekor — rekao bih

prijekora, da vidimo koliko su opravdani! dva ta izblizaPogledajmo slovenskepokrajine. na va kojanost, se sastoji od toga da selist previše ograniča- uskogrud‹lokalna› gledetematike 2) kojomi bavise uskogrudnost 1) je: dvojakaspočitava, listu našem se koja Uskogrudnost, pisati. ubudućetrebaolist naš bi stvarsemi načelno čini važnomzbog smjera kojem u uredništvo, ali bih htio dodati i neke svoje misli. Cijela Europa›, već ‹Novajeu prethodnom broju dobro odbacilosamo naše zagrebačka namijenila Glasbeniku isključivo — barem u pretežnoj većini pisati ne naš list. ako — mora čemu o riječima: drugim ili, glasilu može našem opravdano i uštojasno smijetražiti biti možeCecilijinegaglasilo Glasbenik›, odmahdruštva) (‹Cerkvenilista tkoOnomenašeg nazivpročita bom. list naš glaz crkvenom s vezenema je štotoga mnogo objavio da primijetiti odmah može Glasbenika› ‹Cerkv.godišta posljednjih od neka prelista površno jerse previšebavi crkvenom tkoglazbom.Onaj samo dalje. tako i 87-88); str. 1919/10-12, (CG pesmarice crkvene Hrvatske dopunjene izlazak hvali jako godine 1919. i 1917. Premrl 1644. godine iz pjesmarica Pavlinska fiji monogra- Barléovoj o piše kritički prilično i ujedno ali ohrabrujuće, godine . 1917 Kimovec Franc Jenku. Davorinu o je pisao Đorđević Vladimir 1936. Godine slovenskomobjavljenna cijelosti jeziku). u članak taj je daje zanimljivo – (str.38 pjesmi narodnoj venskoj pivca. Godine 1935. Zorko Prelovec je u SC pisao o slo Vodopivec Josip jeopisao glazbeno djelovanje 1930. Vinka Vodo Godine nekrolog. njegov objavio godine 1932. a Mariboru, u matice Glazbene osnivača Deva, Oskarapredstavio je Barlé 1929. Godine Adamiču. lu vio je njegov nekrolog; 1928. Mantuani je pisao o Emi- jeBarlé1928. pisao oMantuaniju, a 1933. godine obja- Godine takođerVerapisalajegodine. 1931. mu Šenoa djelovanjeMateja Hubada (SC1926/5, str.183). nje O je opisao Barlé SC brojuiste 1926-1927),5. godine au glazbe,koji je pisao o graditelju orgulja Križmanu(SC dr.Josip Mantuani, slovenski povjesničar i umjetnosti ne objavionjegovi nekrolog. Čest bio SCjedopisnik i predstavljanjunjegovih1934.godijekraju na - a djela, posvetio SC stranica broj određenSattneraHugolina je Barlé nekolikoučiteljaprilikomrođendana svojegokruglih 1918/4). (SC caelorum Regina Ave skladbu svoju posvetio Barleu jeFoerster godineIste godišta. dijelovimauje objavljivaokoju(str. kraja et al), 43do rođendana 80. njegovog prilikom Foerstera Antona a u istom broju Barle je počeo s opsežnom biografijom vijesti pisali su o slovenskom skladatelju Razne Vinku Parmi, rubrici u 60) (str. 1918/2 SC U 27).str. (1918/1, Nebožari – Mihelčiča AlojzijaTe i – HladnikaDeum CG časopisu dopisima u je da je Očito sto čuva granicu uz Sutlu i ne daj Bože da bi ikad pisao navodno‹čvr list naš jer uskogrudnosti, ‹lokalne› — rjkr bg ukgunsi, oe j Cerkvenom je kojeg ‹uskogrudnosti›, zbog Prijekor 26 ------U CG je uredništvo napisalo i kritiku da će ga pripojiti drugim narodima. Tako tzv. »jugoslavenskog komponiranja« te 1918. godine u rubrici Razne reči autori ča- se slaže s hrvatskim političarom Rudol- sopisa nezadovoljno pišu kako su u njemač- fom Matzom u »Hrvatu« (17. srpnja 1926): kom »Literarischer Handweiser« slovenske »Povodom ovog koncerta osvrnut ću se na kompozicije krivo označene kao hrvatske: skladbe sa-vremenih slovenačkih sklada- »O Sattnerjevih mašnih pesmih (CG 1917) telja. Odmah moram spomenuti, da sam piše Anton Riegl: ‚Mašne pesmi v hrvatskem dobio dojam, kao da su pošli krivim pu- jeziku. (Tu se je poročevalec pošteno urezal, tem. Za volju nekog jedinstvenog ‚jugosla- ker slovensko in hrvatsko za enkrat vendar venskog‘ izražaja biraju oni tekstove bo- še ni eno in isto. Urednik.) Uglasbene so pre- sanskih sevdalinka, slavonskih pa čak i prosto, toda plemenito in pobožno.‘ O sklad- makedonskih nar. pjesama i zapostavljaju bah raznih skladateljev (Dolinarja, Fabianija, tako svoju čistokrvnu slovensku pjesmu sa Pogačnika in Premrla) v 5. in 6. št. 1917 pra- svim njezinim plemenskim osobinama. … vi A. Riegl, da so ‚sicer preproste, a se dobro U tim stvarima nema dovoljno iskrenosti glase in so v celoti dostojne.‘ Tudi te pesmi i onog tipičnog slovenskog melosa a sama ima poročevalec za hrvatske. (O Sattnero- glazba ne odgovara često puta karakte- vim misnim pjesmama (CG 1917) Anton Rie- ru — Slovencima skroz nepristupačnog gl piše: ‚Misne pjesme na hrvatskom jeziku. — bosanskog ili kojeg drugod teksta, pa (Po ovome je izvjestitelj prilično u krivu, jer izgleda, da su te stvari pisane za volju uje- se slovenski i hrvatski barem za sada ne tre- dinjenja, oslobodjenja ili bilo već koje po- tira kao jedno te isto. Urednik.) Uglazbljene litičke koncepcije.«27 Uredništvo je skupa su jednostavno, ali plemenito i pobožno. ‚ O s kritikom Matzom zaključilo, da bi slo- skladbama raznih skladatelja (Dolinara, Fa- venski skladatelji trebali prepustiti srp- bianija, Pogačnika I Premrla) u 5. I 6. br. 1917. ske tekstove srpskim skladateljima, hrvat- A. Riegl kaže, da su ‚doduše jednostavne, ali ske tekstove hrvatskim, a slovenski neka dobro zvuče i u potpunosti su dostojne. ‚ I obrađuju svoje teme. Urednici pri tome te pjesme izvjestitelj smatra hrvatskima.)«28 ublažavaju izjavu i dodaju da tako, narav- ***

no, ne rade svi slovenski skladatelji, ali da članci Zaključit ću mišlju o narodnoj pripadno- se trebaju zamisliti oni kojih se to tiče. sti: na slovenskom jeziku riječ nacionalizam Ponekad se u CG osjeća i nezadovoljstvo ima dvojako značenje: može biti neutralna kada netko izjednači hrvatsku i slovensku i pokrivati značajke kulture određenog na- crkvenu pjesmu, osjeća se čak i kompleks roda, a može se razumjeti i kao »uvjerenje malog naroda koji se osjeća ugroženim, kao u veću vrijednost vlastitog naroda i nastojanje provođenja njegove koristi bez obzira na o crkvenoj glazbi u Hrvata, kamoli u Srba›. Nadodao prava drugih naroda«.29 Sa sigurnošću mogu bih i da je naš list prilično malog opsega i da zato ne tvrditi da je Janko Barlé svako svoje kultur- možemo od njega zahtijevati opširne izvještaje o hrvatskoj i srpskoj crkvenoj glazbi. Hrvati imaju svoj izvrsni no djelovanje označio prvim značenjem na- časopis «Sv. Ceciliju«, a Srbi »Muzički Glasnik«. Ako bi rodne pripadnosti. Tako iskrena ljubav pre- se »Cerkv. Glasbenik« u svom skromnom obliku posta- ma dvama narodima moguća je samo kod vio na tako široko stajalište, onda dulji i temeljiti članci u njemu ne bi našli mjesta. To bi za list bilo loše, jer bi čovjeka koji nije usidren u ovozemaljskom donosio ‹ex omni aliquid, ex toto nihil›. Uvjeren sam da životu, nego je svjestan da je njegova po- bi gospodin urednik rado prihvatio i koji pametni čla- sljednja domovina nebeski Jeruzalem, gdje nak o srpskoj glazbi, kako bi čitatelji našeg lista mogli barem malo upoznati i razvoj crkvene glazbe kod naše »Nema više: Židov – Grk! Nema više: rob – pravoslavne braće. Ali ne možemo zahtijevati od »Cer- slobodnjak! Nema više: muško – žensko! Svi kv. Glasbenika« da u istoj mjeri piše o našoj katoličkoj i ste vi Jedan u Kristu Isusu!.« (Gal 3,28) o srpskoj pravoslavnoj glazbi, jer odlučno stoji na kato- ličkim temeljima. Ne poznajemo centralizam ili ‹pre- orentiranje› u tom slučaju i nikad ni nećemo. Crkvena 28 »Razne reči«, Cerkveni glasbenik, 42/1-2 (1919) 15. glazba po volji i želji sv. katoličke Crkve jest i ostaje. « 29 Slovar slovenskega knjižnega jezika (SSKJ), geslo – 27 »To in ono«, Cerkveni glasbenik, 49/9-10 (1926) 144. nacionalizem.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 63 64

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. Franc Križnar mature se (glazbeno) školovao u Beču i i Beču u školovao (glazbeno) se mature rodnom Slovenj Gradcu i u bez Mariboru u pokušaja nekoliko Nakon kuće svirao. rado kod je koji Filip, otac je bio učitelj ni glazbe (slovensku)prvi Njegovpoticu.« »…volio jesti jedino je nego jezik, venski slo znao ni čak nije slovenstvu svojem tom svom u potonji iako Wolfa, Huga klo porije općeslovensko na upozorio time i Leskovar nekoli Jože dokazao desetljeća je ko prije korijene (slovenske) žene 1860.). ožujka (13.slo Njegovei potpune ponajprije skladatelji.Potomeihpamtisavglazbeni svijet. afirmacija glazbenogstvaralaštvaiizvođenja; naimei Tartini i Wolf bilisu obojica što imaodređenutežinu nesamou okvirimastruke,negojeu pitanju ivelika,općenita ovu dvojicu,kojisu većdugoeuropski, svjetski,anesamoslovenski glazbeni velikani, godinom. Velika pažnjaglazbene,kulturne, pačakipolitičkejavnostiusmjerenajena Godina 2020.uSlovenijije,osimTartinijevom godinom,proglašena iWolfovom uo Wolf Hugo

rođen je u Slovenj Gradcu Gradcu Slovenj u je rođen 160. godišnjica r i Wolfva g odina 2020. Hugo - - - - - Wolf (55) (55) ciklus njegov je bio stvaralaštvo Wolfovo za trenutak Prijelomni na i Brahmsa. padao Wagnera veličao je kojima u kritika, va.Paradoksalno, izdržavao sepisanjem zanimlji naročito bila nije i možda jici području na to i eksperimentirao i tomečak je Pri izričaj. glazbeni svoj obli sasvim novi, kovao utjecajem njihovim pod je te cknera Wagnera. Bru A. i F. i je Liszta obožavao Uz njega, R. Nijemca utjecajem jakim Bio konzervatoriju. na jetamošnjem pod studirati će da odlučio 15-godišnjak kao pnosu pjesmaricu Španjolsku i spomenuti Moramo dr. i Heinea H. ra, Kelle F. G. J.v. Eichendorfa, v. Goethea, nenadma W.J. Mörika, E. stihove na radova ciklusa šenih nekoliko napisao 1892. i 1888. između je tome Unatoč uma. nja pomrače potpunog dovelodo kasnije je što depresijom, s se borio i inventivnost svoju svu bi izgubio su vremenima takvim povremeno razdoblja prekidali mjeseci ili čak godine Takva tišine. U u se skladanje. bacio daha bez kao i osjećaja sničkih pje svijet u uživljavati strastveno počeo skladatelj se Ujedno snagu. stvaralačku (1888.),oslobodiojeWolfovu koji da kao Der CorregidorDer pjesmaricu sku Pjesme ođenja oo pjesme solo na stihove Eduarda Mörika (2 sv., 1892.-1896.), operu (1896.) i njegov posljednji posljednji njegov i (1896.)

kj otlj tro ostaloj koja , 19. te (1891.)

Talijan ------Wolfova rodna kuća u Slovenj Gradcu. rad, Tri pjesme na liriku B. Michelange- la (1896.). Wolf je bez sumnje bio umjetnik istančanog književnog ukusa i vje- štine, te je riječi prelijevao u glazbu i dao im novu dimenziju. Njegove solo pjesme Wolfov spomenik u Beču. ponajprije i najdublje znače vezu izme-

đu te dvije umjetnosti: književne i glaz- Wolfovom opusu možemo naći čak se- članci bene. Inspiriran podjednako poznatima dam takvih djela: Šest svetih pjesama za F. Schubertom i R. Schumannom, Wolf miješani zbor a cappella na tekstove J. F. je svojstvenom upotrebom novih dosti- v. Eichendorfa (1881.), fantazije Božićna gnuća oblikovao vlastiti stil i zajedno s noć na tekst A. v. Platena za solo, mije- J. Brahmsom stvarao nove vrhunce nje- šani zbor i orkestar (1886.-1889.) i Elefen mačke vokalne lirike 19. stoljeća. U Eu- Lied (= Vilenjačka pjesma) na tekst W. ropi je postao slavan nakon 1894. godine, Shakespearea (prev. W. Schlegel) za so- naravno zahvaljujući solo pjesmi. Na vr- pran, ženski zbor i orkestar (1869.-1891.), huncu stvaralaštva nazivali su ga »Wa- Die Feuerreiter (= Vatreni konjanik) na gnerom pjesama« odnosno liričarem tekst E. Mörikeja za miješani zbor i or- pjesme. Iako ga je 22. veljače 1903. godi- kestar (1892.), Dem Vaterland (= Domo- ne u Beču pobijedila bolest, u svojim dje- vini) na tekst R. Reinicka za muški zbor lima i danas isijava snagom. U njima je, i orkestar (1890.-1898.), Morgenhymnus naime, postigao potpunu cjelinu pjesme (= Jutarnja pjesma) na tekst R. Reinic- i veliku muzikalnost. ka, Frühlingschor aus Manuel Venegas (= Posebno poglavlje u Wolfovom stva- Proljetna pjesma iz Manuela Venegasa) ralaštvu piše crkvena glazba. Za veliku na tekst M. Hoernesa za miješani zbor i većinu njegovih suvremenika i suput- orkestar (1897./98.) i dr. U manje od se- nika, sve do najuspješnijeg i popular- damnaest godina Wolfovog opusa može- nog njemačkog romantičnog prostora, u mo nabrojati više od sedam skladbi, od-

3-4– 2020. Sveta Cecilija 65 66

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. zamijenivši zborovođe. Nastupile su i i su Nastupile zborovođe. zamijenivši tome pri djela, Wolfova dva još pjevali ot zajedno zborovi su kraju na a čem, zborovođomsa Marči Maribora Alešom zbor miješani domaći dili izvo Wolfovu glazbu kojojuglavnom su veljače22. umjetnika, 2020.),likovnih na galerija Koroška - (SlovenjGradec redba Komorni(miješani) zbor tat RS, kulturu proglasilo je koju dinu, go Wolfovu u Uvod baštini. glazbenoj klasičnoj slovenskoj spomenik podigao korjenima slovenskim o svjesnosti svoje zbog je time a Austriji, u najveća napisao djela svoja je koji skladatelju skom sloven o je Riječ naroda. dva i države je dvi povezuje nivou kulturnom na jaloga di međususjedskog godini u koja osoba naime je Wolf Hugo prostoru. ropskom eu zajedničkom jedinstvenom ujedno i raznolikom tom u strane, austrijske i ske sloven sa zbivanja razna uključuje To i je šena progla rođenja godišnjice 160. Wolfove okviru u a Austrije, i Slovenije između godine. 43 samo su trajali djelo i život njegovi - kratak je bio credo životni i stvaralački nosno ciklusa, crkvene tematike. Njegov Godina 2020. bila je i godina dijaloga dijaloga godina i je bila 2020. Godina sa zborovođom Tonom Gašperom i i Gašperom Tonom zborovođom sa Wolfovom godinom Wolfovom predstavljala je svečana pri svečana je predstavljala Ministarstvo za za Ministarstvo Huga Wolfa Huga Carinhia Can Carinhia u Sloveniji. Sloveniji. u iz iz ------knjižice, 2020. programske Wolfovenica straNaslovna - nego fenomen. slovenski europski, i svjetski više je koje i Košan Wolf,« »H. tvo Wolf.« »H. centra informacijsko-dokumentacijskog zi - nala danas se njoj u i 40 slovenjgradskomtrgu Glavnom na blista kuća rodna Wolfova glazbe. Wolfove ponajprije to i koncertima, na biti naravno će glasak Na - prosinca. 17. do sve će trajat i ječnja si 30. već Gradcu Slovenj Wolfovom u gnute religije […].« umjetnosti - uzdi visoko svetištu u služi svećenik kao koji stvaratelju glazbenom o i glazbe stoći či o idejama malograđanskim i tipičnim povijao nije se jer suvremenike, mnoge za izazov predstavljao je Wolf vrijeme svoje tradiciju: duhovnu drevnu uz vezanost skladateljevu te svijesti nje mačke i korijena slovenskih - ra između skol prikazuju koje podjele svjetlosne i zvučnosti oštre glazbu budućnost«, za i »piše da komentirao sam Wolf i je jer Wolfovfuturizam, na riječi, i glazbe nje - poveziva skladateljevo opisano već na se Osvrnuo prostor. europski u glazbe slovenske širenje na utjecao je koji telja - sklada slovenskog značajnog Wolfa, H. ulogu i značenje put, opisao je njemu U Barbo. struč Matjaž je i održao predavanje Svečano no Pahor. Borut države predsjednik i govor održao je Pozniča na - Zora kulturu za ministra njegdržavnog tadaš i Krugera Tilena gradonačelnika govora nakon razini, državnoj na slava pro središnja bila to je Pošto zbora. oba iz solistice i solisti te Strmčnik Lucija ca flautisti i Kastratovik Maja pijanistica Obilježavanja 2020. godine počela su su počela godine 2020. Obilježavanja Wolfov muzej Wolfov Tamo je i jedinstveno jedinstveno i je Tamo , čiji je predsjednik Marko predsjednik je čiji , Međunarodnog Međunarodnog sjedište i (M. Barbo). Barbo). (M. »[…]Već u Druš ------Franc Križnar Tartini na trgu 250. godišnjica smrti venecijanskog skladatelja i violinista G. Tartinija

Godina 2020. u Sloveniji je proglašena »Tartinijevom godinom.« Tartinijeva glazba stoji na razmeđi Slovenije i Italije. Sav glazbeno kulturan svijet slavi 250. obljetnicu smrti violinista i violinskog pedagoga, skladatelja i glazbenog teoretičara. Rodio se u Sloveniji, u Piranu, 8. travnja 1692., a umro je 26. veljače 1770. u Padovi. Bio je Talijan, rođen na slovenskom ozemlju. Iznimno je popularan kao pretklasicistički skladatelj i izvorni glazbeni teoretičar. Na oblikovanje njegovog stila najviše je utjecao talijanski barokni majstor Arcangelo Corelli. Tartinija zbog česte upotrebe ukrasa i svih vrsta trilera ubrajaju i među rokoko skladatelje. Većinom je živio i djelovao u Padovi i Pragu. Svakako je bio svojevrstan glazbeni poliglot. Tartinijev otac Gian Antonio bio je iz Firence i u Piran je vjerojatno dos- pio zbog trgovanja. Kasnije se tamo zaposlio kao javni bilježnik za otkup soli. Majka Caterina Zangrando bila je izdanak jedne od najstarijih ple- mićkih obitelji u Piranu. Giuseppe je svoje glazbeno školovanje započeo u rodnom Piranu u oratorijanskoj članci školi filipina, a kasnije nastavio u susjednom Kopru u Collegio dei pa- dri delle scuole Pie. Vjerojatno je po- hađao i piransku akademiju I virtu- ozi, koja je okupljala sve obrazovane građane Pirana, koji su na svojim susretima raspravljali o glazbi, umjetnosti i književnosti. Očeva želja bila je da se sin posveti svećeničkom pozivu, ali Giuseppeova nemirna priroda tjerala ga je u drugom smje- ru. Kao šesnaestogodišnjak se 1708. godine upisao na Pravni fakultet u talijanskoj Padovi. Nakon neu- godnosti zbog vjenčanja s bisku- povom nećakinjom morao je na- pustiti Padovu. Pobjegao je u Assisi i u tamošnjem samostanu intenzivno studirao violinu i osnove kompo- Naslovna stranica monografije D. ŽitkoEl Tartini in zicije te istraživao zakone akustike. piassa (Tartini je rođen u Piranu).

3-4– 2020. Sveta Cecilija 67 68

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. 1 ton. diferencijalni tzv. izumio i ruke lijeve tehniku upotpunio gudalo, deblje jeduže žice, koristio tehniku: sku naroda. zioni/Maestro nadimak dobio zato je te vremena, tadašnjeg violinisti važni naroda. Škola - violinu za lu ško vlastitu ustanovio je Padovi u dine go 1728. a Pragu, u je gostovao godine 1726. do 1723. Od Padovi. u Antuna sv. ke je prva violina – maestro u kapeli bazili postao 1721. Godine Anconi. u opere stru orke u sviranjem godine 1714. unaprijeđi od je vao vještine violinističke Svoje solist. kao nastupao i orkestrima lišnim - kaza raznim u svirao je da i je Poznato je instrumentalnu glazbu i njegov opus opus njegov i glazbu instrumentalnu je

Kombinacijski ton, koji se čuje uz različite frekven - cije dvajutonova, npr. kad odzvanjaju c g 2 = 775 Hz možemo čuti i g Tartinijeva violina Iz nje su proizašli mnogi mnogi proizašli su nje Iz a coa el nazioni/ delle scuola La Il maestro delle na delle maestro Il Proširio je Proširio violin 2 -c 2 , tj. ton c 1 Stvarao Stvarao 2 1 = 258 Hz. = 517 Hz i ------še za violinu, i oko 200 s 200 oko i violinu, za še triler triler najpoznatija svakako je njih Od koncerata, solističkih oko130 broji 2 Traktat oglazbi, 1754.) idr. (npr. pitanjima akustičkim o rasprave i 50 i je njima Među kao Tartinijev trg, koji je još dvije godine godine dvije još je koji trg, Tartinijev kao poznatom danas trgu, novom na menik spo pred stao ponosno godine 1896. za kolovo 2. je zato Baš djelo. najbolje svoje uručiti Piranu mora da svjestan i tinijem kojiumjetnik, je osjećajan bio dobro i upoznat s Tar profinjen je bio (1852.-1918.) umjetnosti lijepih je tamošnje s profesor i kipar ski venecijan napravio je ga bronce Godine od gudalo. 1896. i violinu ruci u držeći spomeniku, na smiješi radosno koji se ja najslavnijegGiuseppeagrađana Tartini godini slave 250. godišnjicu 2020. u smrti svojeg događajima kulturnim brojnim narod slovenski sav njima s i Pirančani roman, pun detalja iz tadašnjih vremena. sa koju meniku, je u knjizi spo o Priča Piranu. gradu pomorskom drevnom i malom u Tartiniju spomen ki Mašera« »S. zbirkom muzejskom Tartini G. Talijana zajednice dište njegovoj je u njoj Danas rodnoj kući. sje u i trgu Tartinijevom na simbolič postavljeno ki je bilo knjige Predstavljanje događaja. svečanog tog vrijeme u čana Piran ponosnih brojnih pokličem tim - pozna je inspiriran knjige Naslov ziku. je talijanskom i na engleskom toslovenskom, i godine, 1896. Tartiniju menika spo otvaranje Pirana, povijesti u do gađaj najveći na pripreme te stoljeća 19. polovici drugoj u Piran rodni njegov i ja Tartini opisuje koja Žitko Duške grafija znati virtuoz Fritz Kreisler, 1875.-1962.). Kreisler, Fritz virtuoz znati

Godine 2019. u Piranu je izdana mono izdana je Piranu u 2019. Godine Sonata opisala Duška Žitko,opisala Duška čita se kao napeti (1713.; današnji oblik dao joj je po je joj dao oblik današnji (1713.; Udruženja u g-molu iz godine 1713. ; sve zajedno sačinjava veli sačinjava zajedno sve ; odnosno odnosno . Antonio Dal Zòtto Zòtto Dal Antonio . trio sonata. trio Pomorskog muzeja muzeja Pomorskog El El Tartini in pias onata Samoupravne Samoupravne sa stalnom stalnom sa za violinu. violinu. za Akademi Pisao je Đavolji Đavolji najvi ------2 prije toga bio piranski mandrač.3 Tadaš- nje podizanje spomenika je za Piran bio važan povijesni događaj, obavijen poseb- nom atmosferom i čežnjom. Potreslo je višenacionalnu istarsku scenu još u vrijeme austrijske vladavine, u ime talijan- stva, koje je bilo posebno živahno u ur- banim sredinama. Sam događaj bio je kolektivno odavanje počasti najugled- nijem Pirančanu, »učitelju naroda,« koji je sa svojim opusom još prije prvih na- znaka nacionalizma postao jednom od univerzalnih ikona glazbe. Autorica D. Žitko je povjesničarka umjetnosti, mu- zejska savjetnica u Pomorskom muzeju »S. Mašera« Piran, u kojem je zbrinuta Spomen ploča u crkvi sv. Katarine u Padovi, gdje je G. Tartini pokopan. Tartinijeva ostavština i njegova violina, s jednog od umjetnikovih koncerata, gdje koju posjetioci mogu razgledati u muzej- se njegov glavni akter (Tartini), zadovo- skoj zbirci u njegovoj rodnoj kući. Auto- ljan i obuzet upravo odsviranom sklad- rica dalje piše o baštini G. Tartinija. Či- bom blago klanja publici koja plješće. taoce upoznava sa stvaralačkim i strašću Spomenik dominira na današnjem sre- nabijenim razdobljem kraja 19. stoljeća u dišnjem piranskom trgu, Tartinijevom Istri. Knjiga je ujedno posvećena i slav- trgu, što zbog dobro odabrane lokacije, nom dirigentu i skladatelju Claudiu Sci- što zbog svojih monumentalnih dimen- moneu (1934-2018), osnivaču i doživot- zija. Visok je 2,45 m, znači u natprirod- nom umjetničkom vođi poznatih I solisti noj veličini, i stoji na 4,22 m visokom po- Veneti/Venecijanskih solista, ust. 1959., stolju. Ono je sastavljeno od dva dijela: jer su on i njegov ansambl gajili poseban

od kvadratnog kamenog podesta, ogra- članci odnos prema Tartiniju, kako kaže Žitko- đenog kovanom željeznom ogradom, va, i to još od njihovog prvog koncerta koju na uglovima drže kameni stupovi, i (29. listopada 1959.), kad su izvodili prvi od kamenog, klesanog uspravnog dijela, od šest Tartinijevih Koncerata za violinu koji je na uglovima ukrašen volutama,4 D 85 (1725-35.). Do tada su bila pozna- akantovim5 lišćem i ostalim neobaro- ta samo poneka Tartinijeva djela, a Sci- knim ukrasima. Na prednjoj strani sto- mone i njegov slavni orkestar neprestano ji natpis: A GIUSEPPE TARTINI L'ISTRIA su svirali njegovu glazbu. Svake godine MDCCCLXXXXVI (1896). Spomenik u priredili bi i koncert neizdanih rukopi- cjelini stvara utisak dominantne, zaigra- sa Tartinijevih djela u ž. c. sv. Katarine u ne lakoće koja od kovane ograde pune Padovi. Godine 2016. odazvali su se po- polukružnih, zakrivljenih i spiralnih li- zivu piranskog Festivala Tartini, Zajedni- nija prelazi preko mekano modelira- ce Talijana G. Tartinija Piran, Pomorskog nih kamenih ukrasa do brončanog kipa. muzeja »S. Mašera« iz Pirana i piranske G. Tartini prikazan je u baroknom sti- Općine i održali svečani koncert povo- lu, duge, na zatiljku vezane kose, sa ša- dom 120. godišnjice podizanja spomeni- lom oko vrata, u bogato ukrašenom tri- ka G. Tartiniju. Tartinijev lik prikazan na kipu očito je 4 Spiralno zavijen arhitektonski element. 5 Ukras na vrhu korinstkih i rimskih stupova u obli- 3 Mandrač: unutarnja luka za jedrilice i ribarske ku lista ukrasne biljke sa širokim nazubljenim li- čamce koja se obično nalazila van gradskih zidina. stovima.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 69 70

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. prro eii iasi glazbenik, piranski veliki spirirao spostoljemzajedno iogradom. restauriran je kip 2016. Godine gradom. dominira inače koja Jurja, sv. c. ž. som komplek s ga povezuje i trgom minira do pozicioniranja domišljatog pomoću historicizam.« kasni zreli riti na bini – iluzija koju je bio sposoban stvo glumca u sebe a kazalište, u trg pretvara rokoko-figure teatralnošću ugodnom jom one koji su mu znali i još uvijek znaju pri znaju uvijek još i znali mu su koji one sve te opus i lik Tartinijev popularizirati multidisciplinarno i nastavlja interdisciplinarno Piranu, u baštine Tartinijeve muzej morski 6 Kao što je napisala dr. Sonja Žitko:dr.Sonja napisala je što Kao grad. čitav oko zavrti nas kom u središtu je trg. Tako sa se spomeni kao u vrtlogu koja uokviru arhitektura vrti oko se nas nas poziva da prošetamo oko njega i time je Tartini razvio mačevanjem. Spomenik koje listovi atletski dolaze izražaja do da do koljena, tako hlačama i četvrt-kaputu

Žitko D., Pomoću te knjige, već druge koju jein druge već teknjige,Pomoću G. TARTINI 1692-1770

S Mašera«, »S. (Piran, 2017-2018). kao čuvar čuvar kao Spomenik Spomenik »Svo 6

Po ------venske prirodne i kulturne baštine. baštine. ikulturne venske prirodne slo tj. domaće, afirmacije i pularizacije po jednostavne od više mnogo je kako - i sva discipline i umjetničke znanstvene dvije između vezu na upozorava novno umjetno po koji glazbu, uz vezane puta ovog sti, povijesti slovenske domaće, proizvod primjeran jedan još je Ona turi. - litera i fotografijama objavljenim o ma informacija odnosno popisom i završava članke novinske izložbe, plan, - konzerva torski Zòtta, d. A. spominje kolovoza 1896., 2. Piranu u kipa Tartinijevog otkrivanje godine, 1895. do 1894. od nja - događa godine, 1893. do 1888. od talitet men opisuje trga, Tartinijevog do drača man od nas vodi st., 19. polovici drugoj u uvjetima trgom, Tartinijevim Žitko), (D. uvodom Juri), (Franco ponosom skim piran nastavlja Zòtto), d. A. i Tartiniju (G. spomeniku i Scimoneu C. posvetama (dvjema) uvodnim bogato Počinje likovno opremljena. i je knjiga Spomenuta okvirima europskim i lokalnim u teorija glazbena i glazba Tartinijeva harmoniju: naslovom pod 2020.) ni stude 16.-17. (Ljubljana-Piran, simpozij muzikološki međunarodni i ostalog đu izme događaja, 50 od više nabrojati mo može veljače 2021. doveljače 12. 5. 2020. od razdoblju u jer knjižica, programska i je izašla prilikom Tom Piranu. u samo ne nastavljaju, godine 2020. se lježavanja obi i Događaji zajednicu. cijelu uključiti nastojanja takva u i počast odati mjereno Tražeći potpunu potpunu Tražeći ------. Emin Armano DOBAR PRIMJER DJELOVANJA BISKUPIJSKOG POVJERENIKA ZA ORGULJE

U crkvama i kapelama svih hrvatskih turno dobro koje treba sačuvati a njegova biskupija i redovničkih zajednica posto- spomenička svojstva po mogućnosti neta- je brojna umjetnička djela često vrlo ve- knuta predati generacijama vjernika koje like umjetničke vrijednosti. Većina vjerni- će nas naslijediti. ka najčešće kao vrijedne doživljava oltare, Kako očuvati najznačajnije orgulje i omo- propovjedaonice, oltarne slike i kipove. gućiti njihovu upotrebu budućim genera- Nešto manji broj njih će kao spomenič- cijama? Poznato je da ono što bolje pozna- ki važne zamijetiti pokaznice (monstran- jemo više i volimo. Vjerojatno bi prvi korak ce), kaleže i misno ruho. Vrlo malen broj trebao biti stjecanje znanja o orguljama a vjernika pa i svećenika će u vrijedne objek- potom uspostavljanje pozitivnog emocio- te svrstati orgulje. Najčešće orgulje većina nalnog odnosa prema njima. A što bi tre- njih doživljava kao izvor stalnog troška za balo za početak znati o orguljama i gdje to popravke koji su najčešće i vrlo skupi. Sto- naučiti? Postoji znanost organologija (ili ga mnoge orgulje u našim crkvama šute, organografija) koja se bavi izučavanjem rana njima orguljaši ne žele svirati pa pri li- zvoja orgulja, prikupljanjem arhivskih po- turgijskim slavljima muziciraju na elektro- dataka o gradnji orgulja te promišljanjem ničkim nadomjestcima ili se koriste glaz- načina zaštite povijesnih i spomeničkih članci bala sveprisutna u popkulturi. Osjeća se orgulja. Organologija kao znanost se in- posljedica rasprostranjene dvojbe o ispla- tenzivnije razvija od početka 20. stolje- tivosti čuvanja, popravljanja i održavanja ća kada je uočena potreba za objedinjava- orgulja koje su još 1287. godine označene njem podataka koji se nalaze: a) u starim kao jedino glazbalo koje se može koristiti teoretskim traktatima o glazbi, b) u rezul- u bogoslužju. Od te davne godine orgulje tatima pregleda i mjerenja obavljenima na su usavršavali naraštaji graditelja orgulja sačuvanim povijesnim orguljama, c) u sa- (orguljara) i glazbenika. U dugom razvo- čuvanim ugovorima o gradnji orgulja, d) u ju orgulja ogleda se cjelokupan znanstve- spomenicama župa i računskim knjigama ni razvoj Europe na području tehnologije te u kanonskim vizitacijama. Zahvaljujući (obrade drva i metala), znanosti (poglavito prikupljenim podacima uočeno je da je mehanike, fizike fluida i akustike) te glaz- mnogo orgulja sagrađenih od 15. do kra- bene i likovne umjetnosti koja je stavljena ja 18. stoljeća nestalo zbog trošnosti ali i u službu vjerničkoga zajedništva. Najsaže- zbog želje da se na njihovom mjestu sa- tije i najvažnije je uočiti da se cjelokupan grade novi, moderniji instrumenti. Tako razvoj orgulja od 857. godine, kada su orje u velikoj mjeri otežano praćenje kon- gulje došle u zapadnu Europu, dogodio u tinuiteta razvoja orgulja „u živo“, dakle okviru kršćanske crkve zapadnoga obre- pregledom, sviranjem i slušanjem zvuka da. Upravo je ta činjenica ključna i teme- sačuvanih povijesnih instrumenata. Ipak ljem koje se orgulje prepoznaju kao kul- su prikupljeni podaci omogućili realno sa-

3-4– 2020. Sveta Cecilija 71 72

Sveta Cecilija članci 3-4 –2020. vrednijih instrumenata. Na temelju rezul temelju Na instrumenata. vrednijih naj obnove plan strateški je načinjen nja - popisiva završetku Po dobra. kulturnoga zaštićenoga status ima 22 njih trećine, oko instrumenta evidentirana 62 Od pedala. bez orgulje orgulje, pedalom, sa pozitiv tiv, pozi stojanje tipova četiriju instrumenata: po je Utvrđeno godine. 1940. do 1717. od nastalih instrumenata šezdesetak tirano eviden biskupije području na je prilikom Tom biskupije. orgu popis Bjelovarsko-križevačke lja napravio te orgulja pregled proveo Bjelovaru u odjelom zervatorskim Kon s suradnji u je Đurakić orgulje za ka panja na dužnost biskupijskoga stu povjereni Nakon organologija. i orgulja kolegija Razvoj izbornog dvosemestralnog ispit Sveučilišta u Zagrebu je pohađao i položio akademiji Muzičkoj na studija Tijekom bu. Zagre u Asiškoga Franje Sv. crkve guljaš orje Naslovni glazbe. teoretičar i orguljaš kom orgulje. za povjereni biskupijskim Đurakića Marka imenovao godine 2012. travnja 12. je pa lja orgu upotrebe i održavanja važnost čio uo Huzjak Vjekoslav dr. mons. je biskupiji ustanovljenoj tek U biskupiji. križevačkoj Bjelovarsko- u je vidljiv orgulja meničkih spo i povijesnih zaštite očuvanju na službi spomenika državnih i vlasti crkvenih suradnje dobre Primjer orgulja. spo meničkih i povijesnih očuvanje upješno ovisi stručnosti njihovoj o upravo jer izobrazbu organološku temeljitu prošli su koji gulje or za povjerenici postojali Hrvatskoj u ma biskupija svim u bi kada dobro bi Bilo je. edukaci organološke primjerene stjecanje je Nužan djelovanja uspješnoga njihova preduvjet orgulje. za povjerenici skupijski bi imaju državama europskim mnogim u ulogu važnu orgulja spomeničkih i snih glazbala. povijesnih najvrednijih zaštiti u prioritetima ljenim postav ispravno konačno te instrumenata pojedinačnih valorizacijom organološkom gulja na or nekom području. To je rezultiralo „starih“ fonda sačuvanoga gledavanje Mr. art. Marko Đurakić, diplomirani je je diplomirani Đurakić, Marko art. Mr. povije zaštiti i vrednovanja procesu U ------(7 instrumenata): Sanacije postojećegstanja Popravci (11instrumenata): lovac. Topo Vrbovec, Zrinski Grđevac, Veliki ca, – konkatedrala. Križevci Kalnik, Preseka, Trojstvo, Bisag, Veliko Veliki Orehovec, Petar Sveti stec, revdar, Rakovec, Sveti Cirkvena, Petar Čvr noloških članaka u raznim edicijama. uraznim članaka noloških orga- stručnih niz i objavio je Đurakić va rado navedenih Osim katalog. i napisao je lja orgu- graditelji križevački – Erhatić Obitelj izložbe organiziranjem potaknuo dodatno je Đurakić orgulja graditelja cijuhrvatskih - afirma i baštinu orguljsku za interesa nje Buđe orgulja. obnove i održavanja pitanja za biskupiji u vjernike senzibilizirati želio biskupije Bjelovarsko-križevačke monografiju organološku objavio godine je 2015. Đurakić orgulja popisa tata po vrsti napravljenih zaštitnih radova. zaštitnih napravljenih vrsti po klasificiranih lokaliteta 28 ukupno popis donosi se Ovdje biskupije. sko-križevačke Bjelovar orguljama na izvodili se su koji radove potaknuo, nadzirao organološki orgulje i usmjeravao za povjerenika biskupij skog mjesto na imenovanja od dina Republike Hrvatske. kulture nistarstva nadležnimkonzervatorskim odjelima sa Mi suradnja nužna orguljama zaštićenim na obavljanjeradova za je da Dakako jekt. pro određeni za raspolaganju na ima koji novca iznosu raspoloživom prema te nosti nog instrumenta, stupnju pojedi njegove ugrože valorizacije temelju na orgulje za povjerenik biskupijski određuje radova stu Vr rekonstrukcija. restauracija, stanja, ćeg postoje sanacija popravak, konzerviranje, Tosu: orguljama. na obavljaju se koji dovi ra tre ba na se sljedeću podsjetiti klasifikaciju orgulja održavanja načina mijevanje Đurđic, Nevinac, Rovišće, Velika Pisani (ž.c. Bjelovar Sv.Padovanski), - Ca Antun Marko Đurakić je u proteklih osam go osam proteklih u je Đurakić Marko razu bolje omogućilo čitatelju se bi Da održane u Križevačkom muzeju za koju koju za muzeju Križevačkom u održane

čime je Orgulje ------Restauracije s rekonstrukcijom (6 dovrše- čuvati sve izvorne dijelove a ako neki dije- nih i 4 instrumenta na kojima su radovi u lovi nedostaju treba napraviti njihovu re- tijeku): konstrukciju u istovjetnim materijalima i Apatovec, Komin, Trema Pintići, Nova istim metodama izrade. Rača, Visoko, Gušćerovec, / u tijeku: Cu- Nakon osam godina djelovanja Marka govec, Čazma, Gornje Psarjevo, Hrašćina. Đurakića u Bjelovarsko-križevačkoj bisku- Sve navedene radove je Marko Đurakić piji na mjestu biskupijskog povjerenika za nadzirao u suradnji sa Konzervatorskim orgulje može se zaključiti da su njegovi na- odjelima u Bjelovaru, Zagrebu i Varaždinu pori do sada bili usmjereni u dva pravca. koji su nadležni za područje Bjelovarsko- Prvo, osposobiti što veći broj instrumena- križevačke biskupije. ta za liturgičku uporabu u čemu je u ve- U zaključku ovoga kratkog osvrta na likoj mjeri uspio. Drugo, sačuvati izvornu djelovanje biskupijskog referenta za orgu- supstancu zaštićenih povijesnih orgulja lje Bjelovarsko-križevačke biskupije želje- što je uspješno realizirano restauracijom lo bi se ocijeniti rezultat polučen u prote- triju instrumenata sagrađenih u 18. sto- klom razdoblju. Uspješnost djelovanja na ljeću, pozitiva iz Apatovca i Tremi Pintići fondu povijesnih i spomeničkih orgulja te orgulja bez pedala u Kominu. Na kraju procjenjuje se prije svega na temelju oču- ovoga prikaza treba istaknuti činjenicu da vanja izvorne supstance zaštićenih orgu- se u mandatu Đurakićevog djelovanja na lja. Orgulje definirane kao aerofono glaz- području Bjelovarsko-križevačke biskupije balo sa tipkama imaju sedam (7) dijelova: nije dogodila niti jedna devastacija orgu- kućište, sviraonik, registarski i svirni pri- lja. Može li se zamisliti bolji rezultat rada jenos, sustav za opskrbu zrakom, zračnice, na zaštiti i očuvanju orgulja u prigodi obi- fonički materijal (svirale), intonacija tem- lježavanja desete obljetnice ustanovljenja peracija ugodba. Kod povijesno i spome- Bjelovarsko-križevačke biskupije?! nički značajnih instrumenata, poglavito Za poželjeti je da više biskupija u Hrvat- zaštićenih kulturnih dobara upisanih u Li- skoj ima tako organološki obrazovane i stu kulturnih dobara Republike Hrvatske, aktivne povjerenike za orgulje. orguljarsko-restauratorski je imperativ sa- članci

Misa brevis Misa brevis druga je po redu skladba u okviru projekta Canticum novum koji želi ponuditi skladbe za misni ordinarij ili ono što se naziva «misa” koje će biti po mjeri da- našnjeg liturgijskog promišljanja i slavlja, prilagođene zahtjevima crkvenih propisa o crkvenoj glazbi. ti da u liturgiji sudjeluje čitava zajednica. Skladbe su stoga pisane u jedno- Misa brevis za sole, mješoviti zbor i orgu- stavnom stilu i primjerene župnim lje sadrži pjevane dijelove mise Gospodine, zborovima, čime se želi omogući- Smiluj se, Slavu, Svet i Jaganjče Božji.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 73 74

Sveta Cecilija muzikologija

3-4 –2020. n

o r i a m uspomene. uspomene. može sevratitizadovoljanu Mostar. SaZagrebomsu gavezale mnoge lijepe da mu sedušaispuni radošću čimdođeu Zagrebidosta mu jejednakavai Zagrebu. Volio jeZagrebiHrvatsku iznadsvega.Jednom mirečeu povjerenju Napustio nasjenenadanoiprebrzo našdragiNikokakosmogaodmiljazvaliu tutu za crkvenu glazbu, obližnjem cafe cafe obližnjem glazbu, crkvenu za tutu Insti bogosloviji, u i tako odsjedao vito Kaptoludomugdje na redo jećeničkom Sveu kako dijeteradobioje viđen malo kao dobar duši Kapto u a snažan, Tijelom lom. odzvanjao je koji smijeh grohotan prepoznatljiv njegov posebno raspoložio, je mnoge Zagreb u dolazak njegov svaki i kontakte dobre uspostavio ljude, mnoge je Upoznao studij. završio uspješno i tu Institu na studirao je Marljivo mi. svi i kao Hrvatske sudbinu za strepio i buna uz vrijeme u nama svima sa skloništa u se Sklanjao rata. domovinskog danima u Pohađao je Institut za crkvenu glazbu glazbu crkvenu za Institut je Pohađao I SURADNIKU SV. ČASOPISA CECILIJA IN MEMORIAM PRIJATELJU PROF. NIKLUBURIĆ ------zajedno u diskusijama o problemima cr problemima o diskusijama u zajedno proveli sate smo Mnoge odana. i vjerna domovini i Bogu darežljiva, marljiva, na, iskre skromna, čovjeka, hercegovačkog sam upoznao njega Preko omalovažava. movinu, svoj narod, ado druge ne mrzisvoju niti vjeru, svoju voli koje srce sko hrvat iskreno dobrotom kucalo je njemu i U ljudi. zagorja Hrvatskog potom lje zapanjen u je ostao Trgovištu Velikom Tuđmana Franje predsjednika prvog našeg kući rodnoj posjeta jednog likom ljubazne pri i krajeve Voliokonobare. naše oveje dolaskom svojim i uveseljavao oraspoložio je gdje Capucineru baru

------I SURADNIKU SV. ČASOPISA CECILIJA IN MEMORIAM PRIJATELJU PROF. NIKLUBURIĆ

uspio ni prirediti slavlje sa zborom za za zborom sa slavlje prirediti ni uspio žalost to je ostala samo velika želja. Nije Na- puta. posljednji čuli se smo kad nici Zagreb „ bile prve riječi su izgovorene uvijek i puta nekoliko se smo čuli jeljele čežnje irane. sarajevske zaci mu su brže i obiteljilakše iz druge i šogora sestru, rođenu rodbinu, svoju uz i snašao dobro se Mostaru U koga. bilo protiv rekao riječ jednu ni nije nikad ali boli druge svake od više boljelo to je ga da se vidjelo tomeali o pričao Nije puno fakultetu. bogoslovnom Katoličkom rada na godina 16 nakon Sarajeva iz odlazak pogodio je ga teško njime s razgovoru U života. dio sastavni nažalost postale mu su neke a doživljavao, je koju nepravdu „ prazna“. duša pjesmi dirljivoj u Slabinac Kićo pjeva što kao najteže bilo je mu kad onda i suzu skrivao je ali patila i plakala duša je mu da Kao sebi. u skriva nešto da licu na vidjelo doista se mu Ponekad Bog. dragi i on zna to samo bolesti glede sebi u skrivao je što a nasmijan položen, ras uvijek je Izgledao pozdraviti. ne i ti vidje ne susresti, ne zaobići, moglo nije se kojega ljudina bio je Niko Jednostavno račun. svoj na i šalu dopuštao je si osjetljiv,već uvredljiv, bio Nije reći. sve se mu Moglo domu. Svećeničkom u jedno - za molili mise svete smoMnoge mama. te drugim raznim o i kao glazbe, kvene Za vrijeme blokade radi korona virusa virusa korona radi blokade vrijeme Za .“ Tu je rečenicu izgovorio i u bol u izgovorioi .“ Tu rečenicu je Stoički je podnosio svaku Doći ću ja opet u u opet ja ću Doći Nije moja moja Nije ne zaboravi se da književno sv. društvo Jeronima iz Zagreba. Hrvatsko izdalo je koju 2008.-2018., stara Mo i Sarajeva iz izvješća Glazbena knjiga, II. zaboravi, ne se Da Luburića Nike knjiga tiska iz je izišla 2019. listopada Početkom - - - - - uredničko vijeće: uredničko u vjere život. vječni snagu i utjehu udijeli Gospodin neka rodbini njegovojposebno ražalostio, i iznenadio odlazak Nikin je koje svima a Božjem, miru u počiva Neka gledati. govo Nje lice i blizinu Božju zavrijedio ženjem slu profesorskim i svojim svećeničkim životom, je da vjerujemo a dati, stigli smo ni mi mu kad nagradu da Bog dobri mu Neka Cecilija. sv. časopisa oko zalaganju i trudu velikom na zahvaljujemo srca od tva uredniš iz svi mu zato i suradnika jedna vri i vjerna tako Teško naći ćemo vrijeme. posljednje u tek to i troškove putne za ča izdava obol financijski mali uz lonterski vo to je Radio časopisa. prijelomu vršnom za u članak pisani svoj vidi osobno sam i Zagreb dođeu da Sarajeva prije a od stara, prijevoza Mo od troškovima nad jekukao niti sebe Nije žalio temama. jevcidrugim i popi pučkoj hercegovačkoj o nastavcima u je neumorno a pisao u godinama časopisu, izvještavao pomno i Hercegovine i Bosne iz događaje crkveno-glazbene je sve bilježio Vjerno Cecilije. sv. časopisa suradnika Gospodnju pjevati pjesmu. velikoga Boga licem pred gdjeće pravednika zbor svoj u kestar or svoj u ga pozvao i planove druge imao je Svevišnji spremao. radosno tako se koje za biskupa mostarskog novog ustoličenje Glavni urednik časopisa sv. Cecilija i i Cecilija sv. časopisa urednik Glavni najvjernijeg smo izgubili Nike Odlaskom

Prof. mr. Miroslav Martinjak art. - 3-4– 2020. ------Sveta Cecilija

75 in memoriam 76

Sveta Cecilija in memoriam 3-4 –2020. kad i uvečer „prekovremeno“. Zavolio je Zavolio„prekovremeno“. uvečer i kad poteškoće. votne ži sve nadvladavao molitvu uz je njima s i nosila je ga mu glazba i Rad život. bila glazba je a raditi je Volio zborove. razne i vodio predavanja redovnih osim jeme sanskoj teologiji. Niko je u slobodno vri Vrhbo na predavali zajedno smo godina niz Dugi griješiti. smjelo se nije Ćavara profesora pokojnog kod jer pjevanje, je svo u sigurniji budem da i podrška bude mi da njega blizu biti nastojao redovito ja sam onda sluha, izvanrednog i pjevač dobar bio Niko je Kako zajedno. smo vali pje zboru manjem drugom i slovskom bogo U zajedno. ispitima i davanjima pre mnogim na i bili smo više tako godina slušalo zajedno predmete mnoge je kako a 1971. ja a 1970., Sarajevo u giju teolo Vrhbosansku na studij na došao bolešću. van shr očito odgovarao, nisi Ti koje na ke, slaoporu dan gotovo Ti svaki nego sam opterećujem, Tene da zvati htio Teviše nisam A sada. ni prestajem ne Tebei za molitve prihvatio se sam Odmah me. za se moli sam, loše govoriti, dugo mogu ne teško. je Abolest teškoća. posebna je im kad ljudima blizu biti važno je jer zvao, ga sam Odmah liječnika. palicom dirigentskom pod bolnici u Niko don je da mi su Rekli prof.dirigira. ne što Niko čudio se sam čudom biskupije, starske preuzimao od biskupa upravu Ratka mo Petar biskup novi je kad Križa sv. šenja pir, ne se zaboravi“. „da - pa na i stavim osjećaja svojih da od nešto prijatelju prema dužnošću negdje osjećam Ali kasnije. godina više mnogo bilo to je da volio bih pogotovo a teško, ržl so e piaejm pone prijateljima s se smo Družili je on studirali, zajedno smo ja i Niko predsjedniče predsjedniče, si: Rekao Uzvi blagdan na baš Misu Gledajući je mi jer pišem, ne sad ovo da bih Volio In memoriam prof. don Niki Luburiću Niki prof. don memoriam In ------posve obavije. obavije. posve Temoje.Božje Nek milosrđe krivice sve nego je veće Božje Milosrđe pjesmu: vali dušama. iusvojim nama dvora- drugim crkvama, u ovdje slušati moći to ćemo mi prejak, glas je Ti a kako vječnost, svu kroz Ti i svira i sviraj i Pjevaj ju. pjevaju vječno nebesnicima svim sa serafi i kerubi gdje rijeke, stra Modre onu nu s daleko tamo je kako reci nam te you i tubeu poruku nam pošalji guće, mo bude to Čim ih. primati i svijet gi da ćemo moći slati sms poruke na dru nemoguće se nije razvija kako ubrzano tehnika A čuo. daleko se koji glasom svim pjevaj i sviraj poruke, čitaj mena, se na ovo glasno i gromko nasmijao. igromko ovo na se glasno bi da Znam Napretka. član sliježivotni“ „po i si Ti doživotni, dragi tiče, mene se Što Mostar. podružnice Glavne uprave član i je postao Mostar u preselio Kad se je Napretka). (član „doživotni“ ljao predstav i se je da cijenio toliko i dovao - ra toliko tomese Napredak HKD člana koji ponavljamo: Da ne se zaboravi. naslov nosi izdanja njegovih od Jedno (su)izdavač. bude Napredak da važno samo je meni (su)financirati, morate Ne knjige: svoje neke izdavanja kod riječi njegove i pokazuju Napredak cijenio je Koliko Hercegovinu. i Bosnu za i tolike - ka Hrvate za važnost golemu njegovu uvidio i rad njegov je cijenio Napretka, rad“. i „prekovremeni obavezan je bio drugo uz i Sarajevo u je dolazio priliku imao do god je sve Kad ostalo smrti. je tako i Mostar u selio i Hercegovinu. Tako je bilo i kad se pre- Vrhbosansku bogosloviju i Sarajevo kao Dragi Niko, često si Ti kao i svi mi pje mi svi i kao Ti si često Niko, Dragi vre imaš vječnosti u doživotni, Dragi Kad jedobio 2004. plaketu doživotnog rad je pratio svoga srca svega žarom Sa Dr. Franjo Topić, sc. 26.9.2020. ------a k Orguljaški koncert Ivona Fa- području nagrađena su gromoglasnim i

In memoriam prof. don Niki Luburiću bijanca pljeskom publike i željom da je ovakvih n

koncerata u svetištu Majke Božje Močil- r odravina se, osim prirodnim blago- k ske više. datima može i mora pohvaliti broj- Petra Korenjak Pnim nepokretnim i pokretnim kulturnim dobrima. Među važnijima nalazi se Održan međunarodni i koprivnička barokna crkva Uznesenja seminar crkvenih glazbenika - Blažene Djevice Marije u Močilama s cje- Sarajevo lokupnim inventarom u koji se ubrajaju i župne orgulje, odnosno pozitiv s 8 regi- a Franjevačkoj teologiji u Sarajevu stara, manualom i pedalom Josipa Otoniča N održan je međunarodni semi- iz 1807. godine. Orgulje su, zalaganjem nar za voditelje crkvenih zborova od 18. župnika, mons. Leonarda Markača, nakon do 20. rujna 2020. godine. Seminaru desetljeća šutnje vraćene u funkciju, te i je prisustvovalo 18 polaznika iz Bosne i danas služe pri glazbenom oblikovanju Hercegovine i Hrvatske. Predavači su bili liturgijskih slavlja. Iako malen, instrument red. prof. art. Jasenka Ostojić, profesorica je izazov svakom orguljašu te zahtjeva dirigentskih predmeta na Muzičkoj aka- pažljivo biranje koncertnog programa. demiji u Zagrebu i Muzičkoj akademiji u Na inicijativu župnika Markača, žu- Sarajevu, doc. mr. art. Ruža s. Domagoja pni orguljaš, student treće godine Insti- Ljubičić, profesorica kolegija iz gregori- tuta za crkvenu glazbu Katoličkog bogo- janskog pjevanja i liturgijskog sviranja na slovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Institutu za Crkvenu glazbu u Zagrebu te mag. theol. Ivon Fabijanec u predvečer- prof. fra Emanuel Josić, profesor glazbe na je svetkovine Uznesenja Blažene Djevi- Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. ce Marije 14.8.2020. održao je orguljaš- Predavači su podijelili različita isku- ki koncert. Svoje prve orguljaške korake stva i znanja sa polaznicima ovog tečaja. Ivon Fabijanec započinje pri poznatoj ko- Različiti pristupi crkvenoj glazbi te prak- privničkoj orguljašici mag.art. Nataliji tično vođenje crkvenih zborova samo su Imbrišak u čijoj je klasi maturirao 2013. dio tema koje su obrađivane na ovom se- godine pri Glazbenoj školi u Varaždinu. minaru. Na poseban način seminaru se Za vrijeme studija teologije sudjeluje u posvetila prof. Jasenka Ostojić koja se pripremanju nosača zvuka zagrebačkih nije štedjela prenijeti svoja bogata zna- bogoslova ‘’U tebe se uzdam, Gospodine’’ nja i iskustva sudionicima seminara. Svoj kao voditelj i orguljaš Okteta zagrebač- rad je bazirala na teorijskoj pripremi su- kih bogoslova. Nakon završenog studija dionika te praktičnim rješenjima na kon- teologije glazbeno obrazovanje nastavlja kretnim vokalnim primjerima. na Institutu za crkvenu glazbu gdje izu- Polaznici seminara su izrazili želju da čava orgulje u klasi izv. prof. art. Elizabe- se ovaj seminar održava i narednih godi- te Zalović, hrvatske orguljašice. Djeluje na i nisu krili svoja oduševljenja o bogato kao orguljaš i zborovođa u svetištu Maj- ponuđenim informacijama i znanjima. ke Božje Močilske u Koprivnici, svetištu Na kraju seminara polaznicima su uru- Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu čeni certifikati o pohađanju. Održavanje te župi Presvetog Trojstva u Legradu. seminara nesebično je podržala Uprava Izvedena djela poznatih orguljaš- Provincije Bosne Srebrene, Franjevač- kih majstora i skladatelja J. Pachelbela, ki medijski centar Svjetlo riječi (fra Jan- G. Muffata, L. Ebnera, J. P. Sweelincka i ko Ćuro), definitor Provincije fra Zdrav- drugi, te ona manje poznata anonimnih ko Dadić. Iskreno zahvaljujemo i želimo autora koji su djelovali na koprivničkom obilje Božijeg blagoslova.

3-4– 2020. Sveta Cecilija 77 78

Sveta Cecilija kronika 3-4 –2020. 100. U rf d. c Zok Pžn pd naslo vom pod Pažina Zvonka sc. dr. prof. maći župnik. i dr. načelnik ski sc. Miroslav Čadek, do općin Jakobović, Josip gosp. Đakovu; u fakulteta bogoslovnog Katoličkog dekan Dugalić, Vladimir sc. dr. prof. su zdravili po đakovačko-osječki, biskup Ćurić, pomoćni Ivan mr. mons. i đakovačko- miru u osječki nadbiskup Srakić, Marin dr. mons. i bili su kojima među kutante, Strizivojni. u domu Hrvatskom u 2020.) – (1920. Dragutinca Mitra znanstvenika i snika pje svećenika,rođenja obljetnici stotoj listopada24. 2020. znanstvenikolokvij o biskupa (Strizivojna) održan je u subotu, Martina,sv. Župe i Strizivojna Općine Osijeku, u Strossmayera Jurja Josipa su odigrao značajnu ulogu prikupljajući i i prikupljajući ulogu značajnu odigrao su proce tom u Dragutinac Mitar je da tra sma Dr. Pažin je 1995. izašao časoslov ti vlasti a misala, Rimskog iz molitvama je tek izašao s 1990. uglavnom preuzetim misal Časoslov.i Vlastiti Misal kalendar, Vlastiti i uskladiti njima s je dar,trebalo kalen i misal Rimski reformirani 1969. su Kada 1968. hrvatskom na misal stiti - Vla i 1967. latinskom na Časoslov i mi sal Vlastiti pojavili se su Tako- ča soslov. Vlastiti za čitanja probrali sastavili i te himne misal Vlastiti za čitanja ta vlasti izabrali molitve, vlastite go sve tovo hrvatskom i latinskom na napisali Dragutinac Mitar župnik te Grafenauer Radogost Benković, Jakov bogoslovije ke đakovač profesori su kako je biskupi Naveo je. Srijemske i Đakovačko dašnje ta časoslova i misala Vlastitog nastanka je - biskupi Srijemske Đakovačkei časoslova Vlastitog i misala Vlastitog pripravi u ca Dragutinca Održan . Dr. Pažin je opisao proces pripreme i i pripreme proces opisao je Pažin Dr. . Kolokvij je otvoren predavanjem izv. izv. predavanjem otvoren je Kolokvij dis i goste predavače, okupljene Sve obljetnici orns unk Mta Dragutin Mitra župnika Doprinos nog fakulteta u Đakovu Sveučilišta bogoslov Katoličkog organizaciji Znanstveni

rođenja kolovij Mitra

o ------

benih liturgijskih knjiga. liturgijskih benih služ izrade svrhu u način sustavan dan je na molitve misne nije sastavljao tinca Dragu i Grafenauera Benkovića, poslije niti prije nitko nadbiskupije ko-osječke Đakovač današnje povijesti u jer djelu“ „veličanstvenom o radi se kako naglasio je Izlagač molitava. i himana broj velik sastavio njih temelju na je da te čenicima mu srijemskim o kalendare i tirologije mar hagiografije, različite analizirajući go kajdanki u koje je Mitar Dragutinac Dragutinac Mitar je koje u kajdanki go mno pregledao radu istraživačkom jem svo u je Andrić kontekstu. povijesnom i liturgijsko-glazbenom širem u stražen nei i zanemaren ostao rad i lik njegov danas liturgij do je iako promicanju dragocjen, glazbe ske i razvoju prinos do je Njegov glazbenika. kao označava se ga pravom s no kompozitor, bio nije On skladatelja. kao klasificira izvorima pogrešno nekim u Dragutinca se kako glazba crkvena naslovljeno Andrić dijelove ustihove. svoje osobnosti intimne utkao autor je kako očituje sno ja- se kojima u Dragutinca Mitra pjesme osobne neke i predstavio Madžarević je kraju Na duhovnika. sjemenišnog i hete kate Pavlovića, Josipa vlč. od nauk, ski kršćan zdrav i kao pjevanju, koralnom popijevci, crkvenoj hrvatskoj prema bav lju naslijedio Dragutinac Mitar je kako istaknuto je predavanju U tekstove. ne potom bi da prevođe njih pod potpisivao dobro melodije vrlo različite pronalazio je Dragutinac prevoditelj, odličan bio je što Osim jezika. francuskog i latinskog poznavatelj izvrstan bio je jer vičan bio tome je Dragutinac prijevodi. su broj nji autor - ma a Dragutinca, Mitra originalnim stihovima skim o prepjeva. riječ i je himana Većinom 400 od više nešto otkrio je da te Dragutinca Mitra skica i kajdanki bilježnica, broj velik pregledao Izlagač je vla naveo Madžarevića. kako je gutinca Treće predavanje održao je mo. Ivan Ivan mo. je održao predavanje Treće Dra Mitra prijevodi i prepjevi Pjesme, bio je naslov izlaganja preč. Pa- preč. izlaganja naslov je bio M. nrć sano je istaknuo Andrić Mo. . Mitar Dragutinac i i Dragutinac Mitar ------prepisao više stotina pjesama. Ustano- resirana osoba za to interesno područje. vio je da je Dragutinac iz velikog korpu- Akademik Stjepan Damjanović održao sa crkvenih popijevki znalački i s dobrim je posljednje izlaganje u nizu naslovlje- ukusom probirao one koje je smatrao no Mitar Dragutinac i knjige. Akademik prikladnima za liturgijska slavlja u duhu Damjanović govorio je o Dragutincu cecilijanskog pokreta. osobno, evocirajući sjećanja na svoje- Jedan od Dragutinčevih značajnih hr- ga župnika iz djetinjstva. Damjanović vatskih izvora bilo je izdanje Vjenceslava se prisjetio župne kuće u Dragutinče- Novaka Starohrvatske crkvene popijev- vo vrijeme, prostorija ispunjenih poli- ke, a u svojoj glazbenoj biblioteci posje- cama koje su bile pune knjiga i koje je dovao je uglavnom sva značajnija crkve- Dragutinac neprestano dopunjavao na- na glazbena izdanja kao i mnoga strana. bavljajući nove gdjegod je to mogao. Uz Svojim pjesničkim stvaralaštvom i po- to, velik broj knjiga je darivao ili posu- tragom za melodijama za svoje pjesme i đivao drugima. U tom smislu akademik himne dao je ponovni život tolikim vri- Damjanović se prisjetio kako je župnik jednim i zaboravljenim hrvatskim na- Dragutinac na satovima župne katehe- pjevima, a prijevodima i prepjevima ze nakon prvog dijela poduke redovito probranih stranih pjesama, ponajprije djeci čitao neko književno djelo pa je i njemačkih i latinskih s njihovim melo- na taj način bio promotor knjige i čita- dijama obogatio je i proširio liturgiju u nja. Osim toga, naglašeno je kako je Mi- njenom glazbeno-poetskom izričaju, što tar rado diskutirao sa svojim župljanima vrijedi i za njegovih pedesetak izvorno o pročitanim djelima, provocirao ih je i uglazbljenih tekstova. poticao na razgovor. Izlagač je Dragu- Znanstveni izričaj Mitra Dragutinca tinca opisao kao zaljubljenika u knjigu i naslov je izlaganja dr. sc. Stanka An- iznimno načitanog čovjeka koji se nika- drića s Hrvatskog instituta za povijest da nije „razbacivao“ svojim znanjem već (Slavonski Brod). Dr. Andrić je istaknuo je svoju privrženost knjigama doživlja- Dragutinčevo zanimanje za povijest i vao kao dar. kronika arheologiju kojima se nije mogao potpu- Za vrijeme stanke emitiran je i kratak no posvetiti uz svećeničko i pastoralno biografski film o župniku Mitru Dragu- djelovanje. Iako je u formalnom smislu tincu koji je priredio Branko Milinović. on bio amater na tom polju, resila ga je Nakon održanog znanstvenog kolo- široka naobrazba, načitanost i vrsnoća u kvija u župnoj crkvi sv. Martina, bisku- poznavanju historiografije Ilirika. pa slavljena je sveta misa kojom je pred- Izlagač je predstavio Dragutinčeve sjedao vlč. dr. Miroslav Čadek, domaći znanstvene radove o marijanskim sveti- župnik. Propovijedao je vlč. Vinko Bre- štima i srijemskim mučenicima, s oso- zovar, prvi nasljednik i bliski suradnik bitim naglaskom na šest radova o sv. Mitra Dragutinca u Strizivojni. Pod eu- Dimitriju. Iako su nastali iz određene haristijskim su slavljem pjevali udruženi pobožne motivacije i s ciljem da se ob- župni zbor i članovi KUD-a vođeni mo. novi štovanje srijemskih mučenika, ka- Ivanom Andrićem uz orguljsku pratnju rakterizira ih racionalno i logično izla- vlč. Brune Diklića. ganje. Ipak, tu nije riječ o originalnim Za ovo euharistijsko slavlje izabrane istraživanjima jer se Dragutinac pozi- su prigodne pjesme čiji je tekst preveo, va na druge strane autore J. Zeillera, T. priredio ili napisao Mitar Dragutinac (S Ruinarta, H. Delehajea i dr. Svakako, dragih nam polja, Šokačka misa, Plavetni njegov se historiografski i hagiografski žali, Ilačkoj Gospi). rad može opisati kao kritički i susta- Bruno Diklić van, a sam Mitar kao beskrajno zainte-

3-4– 2020. Sveta Cecilija 79 80

Sveta Cecilija kronika 3-4 –2020. U - Sona 1801):(1749 – Cimarosa Domenico Chaconne 1653-1706): ( Pachelbel Johann So (1685-1759): Handel Friedrich Georg su koje skladbi popis vam Donosimo Vuillaume. an-Baptiste 1837. Je iz ju je a izradio sam godine tira d.o. o. Škrabl slovenska Orglarstvo firma specijalizirana radove izvodila je a uštimane, i servisirane ponovno dana nekoliko prije su Orgulje Prandau. von Hilleprand Karl Barun rovao da crkvi kojeje a godine 1850. Beču u nih zvukove starih miholjačkihvrhunske orgulja uz izrađe crkve župne ambijentu nom mreža. mogli putem društvenih uživo pratiti su koncert ulaznice do doći uspjeli broj osoba, a koji oni od 90 simalan nisu broj posjetitelja bio na jemak ograničen tovena. Bee van Ludwiga rođenja od godina 250 ozračju u održava se Koncert Goranom Končarom. violinista hrvatskih poznatijih najod u duetu s jednim nastupa prilikom ovom koji Festivala Prandau voditelja kog umjetnič i Borića Andlera Edmunda ljaša orgu znanog nam Dobro hrvatske scene. glazbene umjetnike eminentne i hunske vr nam donosi FESTIVALA PRANDAU KONČAR – violina. ANDLERA BORIĆA - orgulje & GORANA EDMUNDAkoncert - festivala Prandau je19hzavršniodržan u dio ovogodišnjeg Arkanđela u Donjem Miholjcu s početkom KONČAR – BORIĆA - Koncert ta u G-duru za orgulje za uG-duru ta orgulje za u Cduru Allegro Affetuoso-Allegro-Larghetto- 13, br. 1 nata za violinu i orgulje Op. u D-duru izvođene: Violina na kojoj se izvodio koncert da akustič predivnom u uživala je Publika trenutneepidemiološkeZbog situacije programa ovogodišnjeg koncert Završni unj rv seo Mihaela svetog crkvi župnoj u 2020., listopada 24. subotu, orgulje & GORANA

EDMUNDA ANDLERA violina ------Romanca u F-duru za violinu iorgulje violinu za uF-duru Romanca G- u Romanca Beethoven: van Ludwig (1770-1827):Alle Beethoven van Ludwig Pastorela (1798-1867): Pintarić Fortunat za Sonate 2 : st. 18. Hrvatska Anonimus/ violinu za Nocturno Goodman: E. Jacob (1724-1799): (c.1660-c.1723): Balbastre Claude-Benigne Tinazzoli Agostino (1925-2018): Miletić Miroslav Monolog za Rotha. Daniela i Dijka van Pietera Tume, slava Jaro klasama majstorskim u je vršavao - usa interpretaciju Orguljašku Penzara. Maria prof. klasi u orgulja magisterij a Očić, Ljerke prof. klasi u orgulje mulin, Ga- Ideprof. klasi u klavir je diplomirao Zagrebu u akademiji Muzičkoj Na - Za grebu. u djeluje i živi a Zadru, u odrastao nu i Henryka Szerynga u Ženevi, te po te Ženevi, u Szerynga Henryka i nu uMoskvi. Čajkovski zervatoriju Kon na Kogana Leonida razredu u 1978. magistrirao a Klime, Josipa i Barića tina Mar kod Zagrebu u akademiji Muzičkoj na je studirao violinista, hrvatskih tijih baštine. ipromocijivanju orguljaške oču doprinos poseban za Dugan Franjo nagrade je dobitnik 2010. Godine guljaš. or umjetnik mladi najistaknutiji Rusiji i Ukrajini Bjelorusiji, Siriji, SAD-u, elu, Izra Republici, Južnoafričkoj Europi, po koncerata stotina nekoliko održanih s je glazbe. roman isuvremene tizma razdoblja iz skladbi virtuoznih izvedbama se Ističe Dugan. Franjo ljaša bjedu na II. hrvatskom natjecanju orgu duru duru gretto-Trio orgulje za orgulje za orgulje i orgulje orgulje za Canonnade Toccata orgulje za iorgulje violinu dud Andler-Borić Edmund Usavršavao se Usavršavao kodu Rostala Ber Maxa te koncertant kao aktivan je Osobito po apsolutnu je odnio 1999. Godine oa Končar Goran jdn d najistaknu od jedan , , rođen je i i je rođen , ------tom kod Yfraha Neamana u Londonu G za muški zbor i orgulje. Time je sada čiji je asistent od 1981.- 83. na Guildhall zajedničkom suradnjom već spomenutih School of Music. izdavača javnosti dostupna notografski Od 1988. profesor je na Muzičkoj aka- digitalizirana i tiskana deseta, jedanaesta demiji sveučilišta u Zagrebu. Drži maj- i dvanaesta Haibelova misa, od ukupno storske tečajeve u Madridu, Berlinu, šesnaest misa skladanih za katedralnu Torinu,Milanu, Sidneyu, Tokyu, Pekin- liturgiju. gu, Stellenboschu i drugdje. U samim izdanjima, objavljenima u Godine 2004. pokreće LAUS ljetnu nakladničkom nizu Hrvatska glazbena akademiju u Dubrovniku zajedno s naj- bašćina, nalazi se uvodnik Zdravka Bla- većim svjetskim violinističkim imenima žekovića i Ennia Stipčevića, koji dono- (Zakhar Bron, Viktor Tretyakov, Dmitry si Haibelovu biografiju i kompozitorski Sitkovetsky, Leonid Sorokow). opus, te bilješka redaktora Felixa Spille- Međunarodnu solističku karijeru za- ra. Uvodnik i bilješka redaktora napisa- počeo je 1982. gostujući u većini europ- ni su na hrvatskom, engleskom i njemač- skih zemalja, SAD-u, Japanu, Koreji i kom jeziku. Priređivač dvaju izdanja je Izraelu. Od 1984. do 1994. bio je koncer- Felix Spiller, suradnik Ennio Stipčević, tni majstor Royal Philharmonic Orche- a urednici su Zvonimir Stanislav i Ivan stra u Londonu, Simfonijskog orkestra Andrić. Hrvatske radiotelevizije i Zagrebačke fil- Pjevač i skladatelj J. P. Jakob Haibel do- harmonije. Koncertirao je s uglednim or- šao je iz Beča u Đakovo 1806. god. na po- kestrima i dirigentima diljem svijeta. ziv biskupa Antuna Mandića, a 1807. god. Izuzetna nam je čast bila ugostiti ovu oženio se pjevačicom i glumicom Sofi- dvojicu vrhunskih glazbenika te čuti jom Weber, sestrom Konstance, udovice izvođenje poznatih skladbi. Vjerujemo Wolfganga Amadeusa Mozarta. Haibel da je svaki posjetitelj uživao u zvukovi- je u Slavoniji ostao do kraja svog života, a ma orgulja i violine. Na kraju koncerta za to je vrijeme vršio službu regens chori kronika publika je zahvalila ogromnim aplauzom u tadašnjoj đakovačkoj prvostolnici. Za pokazavši da je prepoznala kvalitetu i života je pisao uspješna scenska djela, ali profinjenost ovih umjetnika. i brojne sakralne skladbe, uključujući še- Domagoj Vidaković snaest misa koje je prije požara u đako- vačkoj katedrali (1933. god.) premjestio Nove glazbene partiture muzikolog i sakupljač Franjo Ksaver Ku- J. P. J. Haibela hač te ih uvrstio u svoju privatnu kolek- akovačko-osječka nadbiskupija, ciju muzikalija. Te se mise danas čuva- u suradnji s Hrvatskom udrugom ju u Kuhačevoj ostavštini u Glazbenom Đorkestralnih i komornih umjetnika odjelu Nacionalne i sveučilišne knjižnice (HUOKU) i Felixom Spillerom (vlastita u Zagrebu. naklada Edicije Spiller), objavila je tri nove Bruno Diklić glazbene partiture austrijskog skladatelja Johanna Petrusa Jakoba Haibela (Graz, 20. Otkrivanje spomen ploče lipnja 1762. – Đakovo, 24. ožujka 1826.). i poprsja fra Anđelku Milanoviću Litri u Otoku Riječ je o tiskanim notografijama nastalim na autografu partitura: Missa solemnis ex ra Anđelko Milanović Litre (Otok, D za muški zbor, violine 1 i 2, klarina 1 i 2 kod Sinja, 2. kolovoza 1913. – Sinj, i orgulje; Missa solemnis ex C za muški 18.F travnja 1990.) bio je svećenik-franje- zbor, violine 1 i 2, flaute 1 i 2, klarina 1 i vac provincije Presvetoga Otkupitelja i 2, timpane i orgulje te Missa solemnis ex glazbenik – zborovođa, pjevač, skladatelj,

3-4– 2020. Sveta Cecilija 81 82

Sveta Cecilija kronika 3-4 –2020. tinjak članova obitelji, franjevaca, časnih časnih franjevaca, obitelji, članova tinjak sto se okupilo sati 15 u Milanovići seoku škole.bene glaz otočke ispred Roknjači, na Otoka, centru u poprsja njegova otkrivanje je lo uslijedi minuta 30 i sati 16 od toga kon - na a sati, 15 u Litre Milanovića Anđelka fra kući rodnoj na ploča spomen krivena ot Otok Općine Dana proslave sklopu u Luke sv. blagdana uoči godine 2020. 17. subotu listopada u je pa županija, ska Splitsko-dalmatin i Otok Općina telja, Otkupi Presvetoga provincija njevačka Fra - podržala je Inicijativu glazbenika. i jan spomen na toga predanoga franjevca - tra očuvao Otoku rodnomu njegovu u se bi kako Anđelka, 30. fra povodusmrti obljetnice u događaje je inicirao nja, Si kod Otoka iz također je koji vincije glavni urednik časopisa Sv. Cecilija. crkvenu glazbu, a od 1969. godine postaje 1964.godine zapredstojnikaInstituta za jezbor. Izabrancrkvenivodio i Lurdske gdje je dugo godina bio u samostanu Gospe godine1944. seli Zagreb U Bogosloviju. splitsku u predavati odlazio je odatle i Bogoslovijifranjevačkoj na Makarskoj u profesorje Bio pedagog. i pisacglazbeni - za u Anđelka fra kućom rodnom Pred Pro iste franjevac Grgat, Stipica Fra ------pjeva Boga slaveći širio vjeru je koji tre Li Milanovića Anđelka fra služenjem i radom djelom, s ga povezao i rovjesnika« »Blagoslovvje izmoliti treba Crkve ime u kojemu prema blagoslova obrednik na pozornost skrenuo je On Ajdučić. Nikica rad. pastoralni predani uz zbora voditelj dugogodišnji bio đelko An fra je gdje Zagrebu u Lurdske Božje Majke Svetišta iz zbora pjevačkoga novi - čla i franjevci braća njegova podigli su ploču Spomen kući. rodnoj njegovoj na men ploču fra Anđelku Milanoviću Litri spo otkrio Stipica fra ime Ivanovo fra u je Stoga svečanost. na dođu ne Lurdske Božje Majke Svetišta iz zbor pjevački pni žu ni on ni da bolje je da je zaključeno prilikama pandemijskim u zaštite mjera zbog ali ploču, spomen otkriti je trebao Majkemostana Božje Lurdske u Zagrebu - sa gvardijan Maletić, Ivan Fra padima. - na Njemačkim i Talijanskim u poginuo obitelji članova broj veliki je kada ratu svjetskom Drugom u stradanja do dine go 1678. polje Sinjsko u doseljenja od vić Milano obitelji poviješću kratkom Grgat Stipica njego fra i otvorio je Svečanost djela. va Anđelka fra poštovatelja drugih i sestara, općinskih dužnosnika, mještana Bistu je blagoslovio otočki župnik fra fra župnik otočki blagoslovio je Bistu ------njem. Župnik je zazvao blagoslov na sve ne, ali i svjetovne glazbe, a njegova dje- prisutne, a pogotovo na one koji su »pro- la i danas se često izvode. Nemjerljiv je dužili« djelovanje maestra fra Anđelka. njegov doprinos kao profesora i predstoj- Fra Stipica Grgat je na kraju rekao kako nika Instituta za crkvenu glazbu, koji je je u cetinskoj krajini svatko, pa i fra An- vodio od 1964. do 1988. godine. ... Oni đelko, još od djetinjstva u svojoj obitelji koji su ga poznavali kažu kako je bio vrlo naučio pobožnost prema Majci Božjoj u ugledan, savjestan u svom poslu te vrlo liku Gospe Sinjske i pozvao da fra Anđel- drag čovjek. Bio je i vrlo samozatajna ku u čast otpjevamo pjesmu »O, Gospe osoba, pa su ga za života mimoišla mno- Sinjska« Mate Lešćana. Pjesmu je into- ga zaslužena priznanja. ... Njegovi Oto- nirao Pero Prosenica, voditelj zbora fra- čani odali su mu priznanje kada su svoje njevačkih bogoslova koji su nazočili slav- područno odjeljenje glazbene škole na- lju u smanjenom sastavu, a prihvatili su zvali njegovim imenom, a sada mu odaju je svi nazočni, čime je okončan prvi dio čast otkrivanjem spomen ploče i njegova programa. poprsja.« U centru Otoka, na Roknjači, prije pet- Slavlje je uveličao dječji zbor OGŠ Po- naest godina izgrađena je nova zgrada dručnog odjeljenja fra Anđelka Milano- glazbene škole. U njoj od tada djeluje vića Litre iz Otoka pod vodstvom na- područno odjeljenje Osnovne glazbene stavnika Petra Župića koji ih je pratio na škole Jakova Gotovca iz Sinja koje nosi sintesajzeru. Zbor je izveo Milanovićevu ime svoga zaslužnoga franjevca – glaz- skladbu Blagoslivljaj, dušo moja, Gospo- benika fra Anđelka Milanovića Litre. dina. Ponovo je potrebno istaknuti fra Stipi- Poprsje je otkrio i blagoslovio provinci- cu Grgata, jer je izgradnju škole na nje- jal Franjevačke provincije Presvetog Ot- govu inicijativu odobrio tadašnji mini- kupitelja fra Marko Mrše. U blagoslov star znanosti, obrazovanja i športa prof. nas je uveo sljedećim riječima: »Sudje- dr. sc. Dragan Primorac, a Općina Otok lujući danas u ovom slavlju obnavljamo kronika je u znak zahvalnosti proglasila Dra- na neki način postupak prvobitne Crkve. gana Primorca počasnim građaninom. Ona je radosno slala svoje sinove braći u Pred zgradom škole, na glavnom trgu, vjeri, kao i onima koji Krista još ne po- postavljeno je poprsje fra Anđelka Mila- znaju da navijeste evanđelje svim naro- novića Litre i upriličena je svečanost nje- dima.« A, fra Anđelko je naviještao vjeru gova otkrivanja. Poprsje je izradio aka- glazbom i svojim djelima. demski kipar Marko Grgat i darovao ga Nakon blagoslova, dječji zbor pod vod- svome mjestu. Marko Grgat je diplomi- stvom nastavnika Petra Župića izveo je rao kiparstvo 2015. godine na Umjetnič- još jednu Milanovićevu skladbu Primi koj akademiji u Splitu u klasi prof. Kuz- me, Gospodine. Potom se fra Marko Mrše me Kovačića. obratio nazočnima pozdravivši redom U svečanost otkrivanja poprsja uve- župnika, svećenike, redovnike, bogoslo- la nas je novinarka HIT Radija Sinj Ma- ve, dožupana Luku Brčića, gradonačel- rija Maroš, koja je vodila cijeli program. nika Dušana Đulu, ravnateljicu Osnov- U uvodnim riječima je naglasila kako će ne glazbene škole Jakova Gotovca iz Sinja spomenik biti »trajni podsjetnik i zahva- Dobrilu Veršić, sve članove organizacij- la za sve ono što je fra Anđelko dao, ne skog odbora i sudionike ovih događa- samo za otočku, nego i za cijelu hrvat- nja. Naglasio je fra Anđelkovo porijeklo sku zajednicu«. U kratkom predstavlja- iz časne i poštene mučeničke obitelji Mi- nju djela fra Anđelka navela je sljedeće: lanović Litre iz koje potječu brojna sve- »Fra Anđelko Milanović Litre iza sebe je ćenička i redovnička zvanja. Riječ je o ostavio veliki skladateljski opus sakral- obiteljima čiji su članovi kao ponosni si-

3-4– 2020. Sveta Cecilija 83 84

Sveta Cecilija kronika 3-4 –2020. je čovjek koji se mogao nazvati Bio smijeh. i hod i čak taktu, po bilo i lo - pjeva sve je da kao njega U svećeništvo. i redovništvo čovještvo, njegovo izvana, iznutra, oplemenila, svemu u glazba ta Sve njega je da dojam se ’Dobiva riječi: te nadahnu i istinite ove izgovorivši Šimun Šipić, fra provincijal tadašnji je opisao godine 1990. travnja 18. mise sprovodne vrijeme za govoru oproštajnom u sažeto i kratko glazbenika i svećenika re dovnika, čovjeka, kao Njega glazbi. Svetoj ili crkvenoj to i glazbi posvetio vijek radni i život svoj čitav organizator i skladatelj pisac, kao je koji Milanovića maestra na primijeniti može pje se To moli. »Tko dvaput va, katoličku. vjeru živjeli njem uvjere s naroda hrvatskoga kćeri i novi djelovali u ostvarenju ove ideje da se fra fra se da ideje ove ostvarenju u djelovali su način koji bilo na su koji svima i kao odboru organizacijskom njemu, zahvalio i Anđelka fra smrti obljetnica 30. obilježi način konkretan i vidljiv na se da Grgata Stipice fra inicijativu pohvalio je Marko Fra čovjeku.« svakomu i narodu stitom - vla redu, franjevačkom crkvi, prema lju ljubav i dobrotom franjevačkom punjen is biokojije i bićem, čitavim mudrošću, glasom srcem, svirao je koji čovjeka bu, oso blagu i smjernu karakternu, kao sali opi ga su Drugi govoriti. znao dentima stu je čemu o glazbi, liturgijskoj u modu’ ’personalnu izrazio, on se je kako i, nost sentimental površnost, volio nije toga, Osim jeziku. hrvatskom našem na vanju očito glazbenom liturgijskom doprinos veliki je što glazbi, crkvenoj u donio idejenove djelima je Svojim koncila. skoga vatikan Drugoga smjernicama prema ja obnovljenog potrebe za bogosluž nastao opus skladateljski i priređivački njegov je Značajan obnove. glazbene liturgijske put pronalaziti uspijevao Cecilija Sv. sta li i godine, 24 je ga vodio glazbu, kvenu cr za Instituta oko okupio je koje ljima suradnju i piscima skladate s glazbenim lju znanjem, pomoć bavljuuz i glazbi, crkvenoj prema svojim je te savjesno vršio je Anđelko fra dužnosti i službe Povjerene Aleluja !’ ... !’ ------čina čina – ljudina! latini biStari rekli: poštenja iskrena čovjek, čestit drag, i bar dodao: bio doista i je »Maestro ponosa i miline od proželo sve tada je ga da ističe Stanko fra pa dojmljivo, da candi- anima riječi, smislu punom u je, ko Ćire dobro: zapamti fra »Mali, Ujevića: rečenica usjekla pamćenje u se mu kako je Kazao Litre. Milanović Stanko u ovim svečanostima. inicijatoru važnom kao Grgatu Stipici skoj krajini. Posebnecetin cijeloj zahvalei Otoku je uputila trag franeizbrisivi daje ono da i umjetnika, velikog Litre, lanovića Mi Anđelka fra ime nosi ponosom s nje odjelje područno njihovo da je Istaknula proslavi. i se nadaju prilike epidemiološke dopuste Ako Otoku. u odjeljenja dručnoga po petnaestogodišnjicu obljetnicu, jednu još na podsjetila i škole glazbene stojanja po i izgradnje važnost je Naglasila Sinja. iz Gotovca Jakova škole glazbene Osnovne franjevci. njihovi čine što onomu prema zahvalnosti i poštovanja iskaze imaju otočani kako čio zaklju te Kotorašu Mihi pločefra spomen postavljanje školena i glazbene odjelanog područ gradnju na je Podsjetio Hrvatskoj. icijeloj krajini ucetinskoj općenito Otoka, životu u važnost veliku imaju koje osobe kao redovnice i redovnike je Istaknuo nin. - otoča također Brčić, Luka dožupan i žio pridru se govorima Pozdravnim fratra. ga svo zaboravili nisu Otoka stanovnici istaknuo da i broju velikom u koji okupili se posjetiteljima su se zahvalio Đula šan Du Načelnik Anđelku. fra poštovanje že iska način ovakav na se ideju da Stipičinu koje je zaslužio. poprsje i ploča spomen otkrije Anđelku doista doista ravna! nije hvala nikakva mininullumTakvomelogium – par čovjeku – Milanovićima, zatim župi Otok i Provin i Otok župi zatim Milanovićima, – movine! U ime obitelji nazočnima se obratio fra fra obratio se nazočnima obitelji ime U ravnateljica i obratila se Nazočnima fra prihvatila spremno je Otok Općina !« Rekao je to nježno i dirljivo, uvjerljivo i i uvjerljivo dirljivo, i nježno to je Rekao !« dika i ponos svoga roda, doma i do i doma roda, svoga ponos i dika Na ponos je Litrićima i Trapićima anima candida anima Maestro je stoga stoga je Maestro Fra Anđel Fra Tanto ho Tanto : do : ------ciji Presvetoga Otku- dati u svoju proš- pitelja.« Na kraju je fra lost i pronalaziti Stanko zahvalio u ime uzore i nadahnu- svih potomaka trojice ća za izgradnju bu- rodozačetnika – Mate, dućnosti. maestrovog oca, Frane, Mo. Milanović je fra Stankova djeda i Ike bio profesor na Ka- –, a posebno u ime ma- toličkome bogo- estrove sinovke č. s. slovnom fakultetu Nedjeljke, njegova ne- Sveučilišta u Zagre- ćaka fra Mate Marija- bu i predstojnik njena Mandaca, fra Mate govoga Instituta za Matića, unuka njego- crkvenu glazbu od ve tetke Anuke, u ime 1964. do 1990. go- fra Stankova sinovca dine te obnovitelj i fra Frane i u svoje ime. glavni urednik ča- Na kraju je zahvalio sopisa za duhovnu Bogu što im je poda- glazbu »Sveta Ceci- rio fra Anđelka ona- lija« (1969. – 1990.) kva kakav je i bio. Svi koji su ga na Fa- U nastavku je vodi- kultetu susretali teljica programa Ma- nose u sjećanju dra- rija Maroš s fra Antom gi lik dobroćudnoga Čavlinom pročitala brzojave i čestitke in- i nasmijanoga franjevca susretljivoga za stitucija na kojima je radio fra Anđelko sve potrebe studenata, profesora velikoga Milanović Litre koji su upućeni u prigodi glazbenoga dara, širokog znanja i kultu- ovoga slavlja. re, neizmjerno angažiranoga za napredak kronika Splitsko-makarski nadbiskup i metro- Instituta, a nadasve zauzetoga za ljepo- polita msgr. Marin Barišić uputio je sr- tu i vrijednost crkvene glazbe, nositeljice dačne čestitke i istaknuo veličinu i do- božanske ljepote u liturgiji Crkve. Njego- brotu fra Anđelka te izrazio nadu da će va darovitost, zaodjevena u ruho blagosti i njegova bista biti »ne samo trajni spomen nenametljivosti, pronalazila je put i do sre- na njega, nego prije svega poticaj našim dina koje su u ono doba bile prema Crkvi budućim generacijama u radu i življenju zatvorene. Glas mu je zvučao božanskom mira i dobra.« blagošću i nebeskom puninom, a u svo- Katolički bogoslovni fakultet Sveučili- jim je skladbama znao izreći i plemenitu šta u Zagrebu i Institut za crkvenu glaz- jednostavnost i raskoš koja se ne nameće. bu »Albe Vidaković«, uputili su zajednič- Znao je da je to dar i da se ljepota dara pre- ku čestitku. Pošto je fra Anđelko proveo nosi nesebičnim darivanjem, služenjem. velik i važan dio života i rada na ovim in- Shvaćao je da je liturgijska glazba milo- stitucijama, čestitku prenosimo u cijelo- sno mjesto susreta s Bogom i izvor ljepo- sti. te koja preobražava svijet. On je glazbom, »Cijenjeni, koja teži za skladom, nastojao naviještati raduje nas nastojanje da se u rodnome istinu Kristova evanđelja i promicati har- mjestu mo. fra Anđelka Milanovića po- moniju istinskoga zajedništva među ljudi- digne vidljiv spomen na njega i na njegov ma. dragocjen doprinos razvoju i njegovanju Katolički bogoslovni fakultet Sveuči- crkvene glazbe i hrvatske glazbene bašti- lišta u Zagrebu ponosan je na svoga vri- ne, kako bi naraštaji mogli s ponosom gle- jednoga člana, mo. Anđelka Milanovića, i

3-4– 2020. Sveta Cecilija 85 86

Sveta Cecilija kronika 3-4 –2020. crkvenu glazbu i za hrvatsku kulturu. Po kulturu. hrvatsku za glazbui crkvenu hrvatsku za učinio je što sve na ponosan životom idjelom apsolutno zaslužio. svojim Anđelko fra je koja obilježja men spo zbog radost svoju podijelio i stitku če je uputio Špralja Izak fra nasljednik reći!« znao Maestro jesam kako timentalnosti, sen pobožne i sladunjavosti svake površnosti, od daleko radu, u predanost na kne pota primjer pozitivni njegov nas »sve da potrebu je naglasio franjevca, i vjeka čo kao njega i rada, Anđelkova fra ličinu ve Istaknuvši ljudima.« čini zadužili, nas upravo radom profesionalnim i tima živo svojim prema nas su koje osobama, zahvalnosti onim duh i sjećanja tura »Kul Kodžoman: Joško fra ravnatelj zin nje izrazio je čestitke rada, i života dine go značajne proveo Anđelko fra je kojoj u tomu nasljedujemo. njegovnam spomenik bude poticaj da ga da željom sa nadovezao se njih na i ta« bila »čovjekoljubivana odrednica dobro temelj Anđelku fra je da zapisao je koji Kusića Ante sc. dr. riječi dodao Tomuje kvalitete. glazbeničke njegove sve knuo ista i obnove liturgijske poslijekoncilske promicanju u Anđelka fra gorljivost je sio - prof.Parlov nagla dr. Mladen sc. Dekan, bio predavač. godina dugo Anđelko fra je kojemu na Splitu u fakultet bogoslovni Cifrak.« Mario dr.se. prof.Fakultetadekana v.d. i Koprek Katarina s. Katica sc. dr. prof. bu i obvezuje. nadahnjuje okuplja, povezuje, danas i vić Milano mo. nas što radosni zdravljamo, po vas Iskreno umjetnika. i skladatelja, znanstvenika glazbenika, franjevca, noga zasluž i vrijednoga ovoga upoznaju više glazbu, u zaljubljenici mladi samo ne da naraštaji, nastojanja nova stoga tičemo Maestrov student, a potom suradnik i i suradnik potom a student, Maestrov u Sinju, u U ime Franjevačke gimnazije Katolički i pridružio se Čestitkama glaz crkvenu za Instituta Predstojnica S poštovanjem, ------najviše ljubav prema glazbi. On im je je im On glazbi. prema ljubav ali najviše pokazivao, jednostavnost - fra kroz njevačku je koje vrijednosti kršćanske i ljudske »njegove su - čla isticali zbora zbora Svi novi Lurdske. Božje pjevačkog Majke svetišta mješovitog voditelj dugogodišnji bio je koji Anđelka, fra na mudrost ovu je Primijenio ishodao«. nisi put taj sam i toga prije ako put, na vesti po uspješno »ne nas nekoga možeš kako uči koja mudrošću narodnom započeo demioloških epi zaštitnihmjera. Čestitkuje zbog prisustvovanja nemogućnosti zbog žaljenje izrazio je njoj u a Zagrebu, u Lurdske Božje Majke svetišta samog i zbora pjevačkog mješovitoga ime u ime, svoje u Maletić Ivan fra gvardijan uputio zaslužio. Anđelko toje fra sve da zaključio i godina petnaest školeprije otvaranja se Prisjetio mnogima. spiracija in trajna je ostao djelima svojim i mizma opti i nade čovjek bio je Anđelko fra ca, Primor Dragana riječima Prema šire.« i Otoka rodnog memoriju kolektivnu u ti vra čovjeka takvog se da vrijeme došlo je Stvarno interes. pokazivao ni koja nije za priznanja, zaslužena mnoga mimoišla ta živo za ga su pa bio osoba, samozatajna vrlo je Anđelko »Fra Grgata: Šimuna Stipice fra fra prijatelja dragog svoga riječi i riječi ali Šipića, spomenute hodno pret i je Istaknuo prigodi. ovoj u stitku če uputio je također Primorac Dragan u zvanja redovničkih kraju!« Cetinskom dragom našem Bogu, i hvalu svećeničkih novih procvat i i rast za ozračje čast stvaraju dajući kršćanskim i životom, pjesmom da spremnost istu generacijama novim u raspiri danas i rodoljuba, rasadište hrvatskih i zvanja bila duhovnih je koja Milanovića prof. župi rodnoj u svečanost i »ova da zaželio glazbe, crkvene profesor bio godine) 1964. - 1963. i 1952. – (1946. navrata dva u Anđelko gdje jefra Splitu, u Bulić« Frane »Don gimnazije klasične Nadbiskupijske Na kraju je pročitana čestitka koju je je koju čestitka pročitana je kraju Na sc. dr. prof. Otoka, građanin Počasni Čestitao je i don Josip Dukić, ravnatelj ravnatelj Dukić, Josip don i je Čestitao ------bio ne samo voditelj već i brat i prijatelj u svim životnim situacijama. S tim nači- nom i pristupom on je pokazivao da je uz Božju pomoć, svoju ljudsku i profesional- nu dimenziju ’ishodao’ i tako i njima pokazivao put kojim trebaju koračati.« Nakon čitanja brzojava, nazočnima se obratio i fra Stipica Grgat, glavni inicija- tor i organizator ovih događanja. Pozdra- vio je sve nazočne i naveo riječi iz nepot- pisanog članka u časopisu Sv. Cecilija od prije 30 godina: »Nadamo se da će se fra Anđelku Milanoviću Litri i Crkva i druš- tvo za njegove zasluge posebno oduži- ti molitvama i trajnom uspomenom za buduća pokoljenja.« Fra Stipica smatra da smo to u današnjoj prigodi i učinili i odali poštovanje svećeniku, franjevcu, glazbeniku, pedagogu i profesoru. Osni- vanje glazbene škole s njegovim imenom, postavljanje spomen ploče na rodnoj kući i poprsja u središtu Otoka jasno pokazuju javno priznanje koje fra Anđelku i njegovu umjetničkom djelu odaju sve držav- ne institucije koje su u tomu sudjelovale. U nastavku je fra Stipica zahvalio svima za- služnima koji su sudjelovali u ostvarenju razgovor svega navedenog. Zahvalivši se ponajprije Gospodinu Bogu za sve što je učinjeno, slijedile su zahvale provincijalu fra Marku diopostaji Sinj te provincijalnim kućama Mrši i fra Stanku Milanoviću Litri. Zahva- časnih sestara u Hrvatskoj i Bosni i Herce- lio se svim crkvenim i državnim instituci- govini koje su predstavile današnji doga- jama koje su sudjelovale u realizaciji ovoga đaj. Zahvalio je članovima otočkog KUD- projekta: Općini Otok, Županiji splitsko- a Kamešnica, novinarki i voditeljici Mariji dalmatinskoj, Osnovnoj glazbenoj školi Maroš, svima koji su na bilo koji način su- Jakova Gotovca, Župi sv. Luke, braći franje- djelovali u realizaciji ovoga projekta, a u vačkoga samostana Majke Božje Lurdske ovoj zahvali nisu spomenuti, i svima koji u Zagrebu, gvardijanu i župniku fra Iva- su nazočili ili odali poštovanje prema dra- nu Maletiću i njihovom mješovitom zboru. gom maestru fra Anđelku Milanoviću Li- Zahvalio je mladom umjetniku akadem- tri. Na kraju je od srca zahvalio užoj i široj skom kiparu Marku Grgatu koji je drago- obitelji pokojnog maestra koji su čitavo vri- voljno izradio poprsje i darovao ga svome jeme pružali veliku podršku. mjestu, dječjem zboru PO glazbene škole Slavlje je zaokruženo himnom Tebe fra Anđelka Milanovića-Litre, njegovom Boga hvalimo koju je intonirao Pero Pro- voditelju prof. Petru Župiću. Uslijedile su senica, pjevanje su predvodili članovi zahvale svim ustanovama i osobama koje zbora franjevačkih bogoslova i mješovi- su se pridružile svojim čestitkama, po- tog zbora Gospe od Zdravlja u Splitu, a tom i medijima Slobodnoj Dalmaciji, Glasu prihvatili svi nazočni. Koncila, Sv. Ceciliji, Vjesniku Provincije, Ra- Vito Balić

3-4– 2020. Sveta Cecilija 87

r o v

Milan Hibšer o

a r Razgovor s omiljenom profesoricom Ines Fočić

Viša predavačica Ines Fo- »usporednim kolosijeci- čić, prof., ove akademske go- ma«: osnovna i srednja dine odlazi u zasluženu mi- glazbena škola uspored- rovinu. Velik dio svojega no s osnovnom školom i radnoga staža, gotovo 17 go- gimnazijom, a zatim sam dina, provela je u Institutu se upisala na dva fakul- za crkvenu glazbu Katolič- teta: PMF (matematika koga bogoslovnoga fakulteta i fizika) i MA (teorijski Sveučilišta u Zagrebu gdje je odjel). Još dok sam bila predavala skupinu teorijskih dijete znala sam da želim predmeta (Solfeggio, Anali- biti učiteljica, a između za glazbenih oblika, Pozna- tih dvaju studija izabrala vanje glazbala). Odlazak u sam odmah studij glazbe, mirovinu jedna je od najve- koji mi je ispunio dušu i pružio zadovolj- ćih promjena u životu. Nakon završet- stvo tijekom studiranja, a isto tako i po- ka obrazovanja, osnivanja obitelji ili pre- slije u radu s učenicima i studentima. seljenja u drugu sredinu, umirovljenje Najduže sam radila u srednjim glaz- je jedan od onih događaja koji iz teme- benim školama Blagoja Berse i Vatro- lja mijenjaju naš život. Često se životopi- slava Lisinskoga u Zagrebu. Predavala si profesora koji predaju na visokim uči- sam mnoge teorijske predmete: Sol- lištima mogu lako pronaći i pročitati na feggio, Harmoniju, Polifoniju, Metodi- mrežnoj stranici fakulteta, ali ovo nam ku glazbene nastave i Zborno pjevanje. je bio povod da doznamo neke nove de- Bila sam mentorica studentima Muzičke talje iz njezina života kao pedagoga i cr- akademije i studentima Instituta za crkvenoga glazbenika, detalje koji su za- kvenu glazbu koji su u mojim razredima nimljivi, pomalo osobni, ali poticajni i hospitirali i polagali ispite iz Metodike. hvalevrijedni. Profesorica je na odlasku Također sam bila mentorica i mnogim u mirovinu itekako zaslužila vlastiti ko- mladim profesorima pripremajući ih za madić medijskoga prostora. stručni ispit iz Solfeggia, Harmonije ili Polifonije. 1. Poštovana profesorice, možete li nam se za početak predstaviti, reći 2. Možete li nam sada reći kada ste nešto ukratko o sebi, svojem školova- došli u Institut za crkvenu glazbu i nju i radnom stažu prije nego što ste koji Vam je bio poticaj da nastavite došli u Institut za crkvenu glazbu? svoj radni staž u jednoj takvoj usta- Odrasla sam i školovala se u Zadru, a novi? zatim studirala i diplomirala u Zagrebu. Prije dolaska u Institut za crkvenu glaz- Gotovo cijeli život radila sam na dvama bu (ICG), uz rad u spomenutim školama,

3-4– 2020. Sveta Cecilija 89 90

Sveta Cecilija razgovor 3-4 –2020. glazbene pismenosti. Međutim, vidimo vidimo Međutim, pismenosti. glazbene stupnja su različitoga dakle – čajevima te na ili privatno pripremali se su a neki školom, glazbenom srednjom šenom zavr sa dolaze neki predznanja, zličita zadatcima. težim sve smenjivanje opi to šireći krugovima koncentričnim u odvija se ali studija, kraja do pa škole glazbene osnovne od cilj je Isti primjer. zapisati notama neki odslušani glazbeni i također a zapisu, notnom prema ritam izvesti i melodiju otpjevati cilju: k nika uče vodi vježbanjem upornim Solfeggia Nastava ključeva… pauza, nota, na pisanje mislim ne uopće tome Pri opismenjivanje učenika. je cilj a početka, moga moniju iPolifoniju. Har i još predavala školi glazbenoj njoj sred u učenicima sam istim a mature, školedo osnovne razreda 1. od Solfeggio ovdje? nastave kreiranje za specifično je što (ako postoji) i razlika je čemu u tutu, iovdje školama Insti na u glazbenim koje predmeta stenastave predavali novo,nešto izanimljivo. korisno do novoga dolaska oblika profesora).nih glazbe Analizu i Solfeggio predajem još sad (i mirovine do Institutu u raditi vila - nasta i Lisinskoga iz otišla sam pa sto mje radno otvorilo se ICG-u u Golčića, iHarmoniju. Solfeggio sam predavala kultura) glazbena Liturgijska – zovanje obra Cjeloživotno (danas: pjevanja nog crkve voditelje za tečaju Subotnjem na a glazbala, Poznavanje i oblika glazbenih Analiza ICG-u: u kolegija dva predavati suradnica, stručna vanjska kao sam, čela po 2003. Godine »Zorić«. studiju skom Klavir u zatim Kotruljevića, Benedikta Gimnaziji u Prvo školama. sati) privatnim u nekoliko (po radila sam dodatno U ICG-u imamo studente koji imaju ra imaju koji studente imamo ICG-u U - sa od krećete jer rad zahtjevan je To sam predavala školama glazbenim U između usporedbu napravite Ako 3. raditi isti: uvijek je poticaj Naravno, Ivana profesora mirovinu u Odlaskom ------ga glazbenika, skladatelja, dirigenta, or dirigenta, skladatelja, glazbenika, ga crkveno svećenika, rad i je život obrađen monografiji U Fočić). I. Ljubičić, D. (T. Prša, umjetnošću glazbenom i križem monografije uređivanju i ta. dentima? stu i profesorima kolegama drugim s suradnji u projektima stavnim izvanna sudjelovati unekim like pjevanja. voditeljikao crkvenoga mogu bolje kao ili orguljaši interpretirati shvaćanje kompletnoga djela glazbenoga te ga tako bolje za znanje potrebno im daje oblika glazbenih Analiza ritmu. ili intonaciji u pogrješke sve uklone brzo i soliste ili zbor svoj slušaju da priprema ih Solfeggio ulogu. važnu tome u ima u crkvenoga glazbenika? budućega kao studenta formiranju u ulogu veliku kojemeti ste predavali slično). i izvođači označeni pogrješno partituri u mjera, pogrješna tempu, agogici, lodiji, me ritmu, u su (a nomzapisu pogrješke not u pogrješke isprave da traži njih od se kojima u diktati zanimljivi posebno su Studentima troglasje... dvoglasje, mo zapisuje ili dionicu pojedinu izdvajamo harmoniju, melodiju, ritam, zapisujemo jest to glazbu, živu »skidamo« da tako programa. mobitele do računalnih za aplikacija od pojedinaca, uspjehu mu bolje vode koja pomagala brojna laganju školom. glazbenom završenom sa onih poput kvalitetu istu postižu dija stu kraja donapreduju te brzo vanjima, - preda na dobivajukoje zahtjeve i upute sve slijedeći a marljivosti, i zalaganja osobno ga puno s pojedinci nadareni da Godine 2014. sudjelovala sam u pisanju pisanju u sam sudjelovala 2014. Godine - projeka takvih više sam imala Jesam, ICG- u predmeta od svaki Naravno, pred- i ostali Solfeggio li Imaju 4. diktate radimo ICG-u u nastavi Na raspo na imamo vrijeme posljednje U 5. Jeste li, osim u nastavi, imali pri imali unastavi, osim Jeste li, 5. Život obilježen obilježen Život ------guljaša i profesora Matije pl. Ivšića i prvi nistica i pjesnikinja Ana Fočić napisala put su objavljene njegove skladbe. Ivšić je divan tekst, a njezin tata, skladatelj i je 1950. osuđen na 14 godina robije zbog klavirist Željko Fočić stihove je uskoro jedne bezazlene rečenice u pismu koje je i uglazbio. Pjesmu smo pjevali na misa- pisao prijatelju u inozemstvu. ma na svim hodočašćima, od Trsata do Profesorica Katarina Koprek pronaš- Rima. Danas ju pjevaju crkveni zborovi la je zaboravljene rukopise osam sklad- ne samo u Zagrebu nego i u drugim gra- ba Ivana pl. Zajca koje je on posvetio pje- dovima. Obično se izvodi na kraju mise, vačkomu društvu »Vijenac« (to je zbor a kako je to molitva Majci Božjoj da čuva bogoslova koji je prvi otpjevao Zajčev »U naše branitelje, domovinu i sve nas, ona boj, u boj«). Slijedio je znanstveno-istra- i danas zna izmamiti suze… živački rad prof. Koprek i ujedno prepisi- vanje nota te je 2017. godine izišla knjiga 7. Znamo da ste ove godine dobi- Pjevačko društvo »Vijenac« i Ivan pl. Zajc li fakultetsko priznanje za sudjelo- (K. Koprek, I. Fočić, V. Čop). Skladbe su vanje u znanstveno-istraživačkom imale i suvremenu praizvedbu 2019. go- projektu vezano uz skladbe Ivana pl. dine u dvorani »Mimara«, a nastupili su Zajca, što ste i spomenuli, ali prošle studenti MA, ICG-a te Zbor bogoslova. godine dobili ste i Nagradu Katolič- Imala sam i plodnu suradnju s profeso- koga bogoslovnoga fakulteta za svoj rom Ivanom Golčićem. predani i marljivi rad za sve ove go- Suautorica sam Nastavnih planova i dine ovdje. Što to znači za Vas? Može- programa za Solfeggio za osnovne glaz- te li kratko sumirati svoje dojmove o bene škole 2006. te za srednje glazbene provedenom radnom stažu u Institu- škole, također Solfeggio, 2008. (I. Golčić, tu i imate li kakve savjete za buduć- I. Fočić, D. Pavić). nost? Prof. Golčić napisao je udžbenike za Jako sam ponosna na tu »Nagradu za Solfeggio za sve razrede osnovne i sred- samozatajno i predano služenje u umjet- razgovor nje glazbene škole, a ja sam surađivala s ničko-nastavnom i stručnom radu«, ni- njim kao recenzentica u većini tih udž- sam ju očekivala pa mi je bila veliko benika. Suradnja se nastavlja i danas, iznenađenje i radost. pripremamo prvi zajednički projekt koji Dojmovi? Savjeti? Lijepo je i časno bilo bi trebao biti objavljen u 2021. godini. raditi u ICG-u s divnim mladim ljudima, zaljubljenicima u glazbu, pratiti ih kako 6. Djelujete li možda Vi sami ili ste napreduju i na studiju i nakon njega. imali iskustva kao crkveni glazbe- Kao i u svakom poslu, tako i na ICG- nik; svirač, pjevač ili voditelj zbora? u, trudila sam se dati najviše od sebe. Još kao gimnazijalka u Zadru pjevala Ušavši u učionicu, ponijela bih u nju svoj sam u zboru i svirala orgulje u katedra- osmijeh i radost, a brige i boli ostavila iza li sv. Stošije. Dolaskom u Zagreb, pjeva- vrata – na hodniku, a to nije prošlo neza- la sam u zboru Gospe Lurdske koji je vo- paženo. Takav odnos prema radu s uče- dio fra Anđelko Milanović. Vodila sam i nicima i studentima svakako bih svima Zbor gospođa Svete Mati Slobode. savjetovala. Što više dajemo, to i više pri- Sve su to lijepe i drage uspomene, a mamo. A uz znanje, najvažnije je pružiti ostala je i konkretna uspomena u vidu ljubav i razumijevanje, nikoga ne podcje- skladbe »Sveta Mati Slobode«. Na poticaj njivati, prihvaćati i poštovati sve studen- našega župnika don Petra Šimića, za vri- te i sve kolege. jeme jedne probe u svetištu, dok smo svi Poštovana profesorice Fočić, hva- marljivo uvježbavali pjesme za nedjelj- la Vam na vremenu utrošenom za ovaj nu misu, na poleđini svojih nota sopra- razgovor kao i na svemu što ste podije-

3-4– 2020. Sveta Cecilija 91 92

Sveta Cecilija razgovor 3-4 –2020. profesora Instituta za crkvenu glazbu, glazbu, crkvenu za Instituta profesora kolega svih od ide zahvala velika kođer Ta profesora. i glazbenika crkvenoga posao za nas pripremali i znanje svoje prenosili srdačno i stručno uvijek nata stude naraštaju mojemu i meni ste što student, bivši Vaš kao zahvalim, osobno ja i Vam da napraviti dopustite rad, Vaš na osvrt glazbu crkvenu za Instituta studenti sadašnji i će Iako nama. s lili - - čin svoje iskustvo i ljubav prema toj um toj prema jetnosti! ljubav i iskustvo svoje čin cr kao - na taj na i prenositi te glazbenik kveni svakako ali pedagog, kao ne iako glazbu, živjeti dalje i ćete da se Nadam predavati. priliku imali ste kojima denti stu svi i priključuju naravno, zahvali, a ovoj suradnjibaznosti, i stručnosti, se lju kolegijalnosti, na Koprek, tarinom na čelu s predstojnicom prof. dr. sc. Ka - - - - - CecilijaSVETA ČASOPIS ZA SAKRALNU GLAZBU

GLASILO INSTITUTA ZA CRKVENU GLAZBU KBF SVEUČILIŠTA U ZAGREBU I HRVATSKOG DRUŠTVA CRKVENIH GLAZBENIKA Godište XL Broj 3-4 – 2020. PREDSJEDNIK UREDNIŠTVA Dr. Franjo Komarica UREDNIŠTVO Ruža s. Domagoja Ljubičić, Miroslav Martinjak, Danijela Župančić, Katarina Koprek, Ante Crnčević

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Prof. mr. art. Miroslav Martinjak

ZNANSTVENO VIJEĆE ČASOPISA Giacomo Baroffio (Italija), Josip Gregur (Njemačka), Franc Križnar (Slovenija) s. Katarina Koprek (Hrvatska), Milan Hibšer (Hrvatska)

UREDNICA GLAZBENOG PRILOGA Ruža s. Domagoja Ljubičić

GRAFIČKO OBLIKOVANJE Blaženka Matić IZDAVAČ Glas Koncila Kaptol 8, Zagreb ZA IZDAVAČA Branimir Stanić PRETPLATA Godišnja pretplata 100 kuna Inozemstvo: USA – 40 USD; EU – 28 EUR

ŽIRO RAČUN BROJ 2360000-1101212419

BROJ I NAZIV DEVIZNOG RAČUNA: Zagrebačka banka 244116021

Časopis izlazi dva puta godišnje.

SURADNJU SLATI NA: Uredništvo časopisa »Sv. Cecilija« Kaptol 8, 10000 Zagreb ili na e-mail: [email protected] [email protected]

Rukopisi se ne vraćaju, a fotografije prema dogovoru. Članke Sv. Cecilije registrira RILM, New York Sv. Cecilija izlazi uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske

TISAK: HLAD-PLUS d.o.o., Zaprešić ISSN 1330-2531 UDK 783

Sveta Cecilija izlazi uz financijsku potporu Grada Zagreba Hrvatska liturgijska pjesmarica

Pjevajte Gospodu pjesmu novu III. popravljeno i dopunjeno izdanje

Glas Koncila objavio je treće popravljeno i dopunjeno izdanje »Pjevajte Gospodu pjesmu novu«.

Nasljednica šezdesetak raznoraznih dosada objavljenih hrvatskih pučkih crkvenih pjesmarica, od prvih hrvatskih tekstova s notnim zapisom iz XIV. stoljeća, preko velikih izdanja iz XVII. i XVIII. stoljeća, pa do najnovijih, iz- raslih na korijenima posljednje koncilske obnove, pjesmarica sada dolazi sa znatno poboljšanim notnim zapisom i bez pogreška prethodnih izdanja.

Format: 12x18 cm 800 str. Uvez: tvrdi Cijena: 80 kn Uz to što je obogaćena novim skladbama za liturgijsku uporabu, PRVApjesmarica nudiHRVATSKA i izbor pjesama za slavljenje GRADIONA sakramenata i blagoslovina. Glas Koncila • Kaptol 8, 10000 Zagreb • Tel.: 01/4874 315 • Faks: 01/4874 319 • www. glas-koncila.hr ORGULJA, • E-pošta: [email protected] HARMONIJA I GLASOVIRA