Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidorološkog aspekta
Siladi, Karlo
Undergraduate thesis / Završni rad
2018
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Polytechnic of Međimurje in Čakovec / Međimursko veleučilište u Čakovcu
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:280906
Rights / Prava: In copyright
Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-04
Repository / Repozitorij:
Polytechnic of Međimurje in Čakovec Repository - Polytechnic of Međimurje Undergraduate and Graduate Theses Repository MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU
STRUČNI STUDIJ ODRŽIVI RAZVOJ
KARLO SILADI
REVITALIZACIJA STARIH RUKAVACA POTOKA TRNAVE
S HIDROLOŠKOG ASPEKTA
ZAVRŠNI RAD
Mentor:
mr. sc. Ivica Mustač
ČAKOVEC, 2018.
POLYTEHNIC OF MEĐIMURJE IN ČAKOVEC
SUSTAINABLE DEVELOPMENT
KARLO SILADI
HYDROLOGICAL ASPECTS OF REVITALIZATION OF STEAM TRNAVA'S OLD DISTRIBUTARIES
FINAL WORK
Mentor:
mr.sc. Ivica Mustač
ČAKOVEC, 2018.
ZAHVALA
Zahvaljujem se svojem mentoru Ivici Mustaču na uloženom vremenu, savjetima i velikoj pomoći pri izradi ovog završnog rada.
Zahvaljujem se svim profesorima i ostalim djelatnicima Međimurskog veleučilišta koji su me poticali i na svakom predavanju naučili nešto novo.
Zahvaljujem se svojim dragim kolegama i prijateljima bez kojih bi studiranje bilo nezamislivo.
Zahvaljujem se svojoj obitelji koji su vjerovali u mene i dali mi energiju i ljubav tijekom ovog prekrasnog razdoblja u mom životu.
SAŽETAK
Živimo u radoblju izrazito promjenjivih temperatura, intenzivnih oborina i drugih prirodnih nepogoda, koje utječu na normalan rast i razvoj stanovništva.
Međimurje je okarakterizirano svojom specifičnom geografskom lokacijom. Smješteno je između rijeka Mure i Drave, obuhvaća prostor velike geomorfološke raznolikosti.
Trnava je potok koji izvire kraj sela Prekope te prolazi kroz naselja Gornji Mihaljevec, Macinec, Nedelišće, grad Čakovec, Štefanec, Mala Subotica, Palovec, Strelec, Držimurec i Turčišće. Dužina joj iznosi 46,9 kilometara i njezino slivno područje obuhvaća oko 250 kilometara kvadratnih. Tok joj završava pokraj naselja Goričan gdje utječe u rijeku Muru.
U radu su prikazane geodetske, hidrološke i klimatske podloge vezane uz područje sliva potoka Trnave. Nakon toga je prikazan osnovni hidrološko – hidraulički model. Također su napravljene hidrološke analize starih rukavaca potoka Trnave na način da su se odredili protoci određenog povratnog perioda na promatranoj dionici potoka Trnave. Nakon izvršene analize rezultata matematičkog modela analizirani je utjecaj poplavnih valova na promatrane rukavce. Ovako dobiveni rezultati prikazani su u tekstualnom i grafičkom obliku u određenom prilagodljivom mjerilu.
Ključne riječi: Trnava, revitalizacija, poplave, analiza
SADRŽAJ
1. UVOD...... 6
2. SLIV ...... 7
2.2. Oblici sliva ...... 7
2.3. Sliv Trnava ...... 8
3. POPREČNI PROFILI KORITA POTOKA TRNAVE ...... 10
3.1. Morfološke karakteristike korita ...... 10
3.2. Izrada toka i poprečnih profila potoka Trnave ...... 11
4. HEC-RAS ...... 12
4.1. Unos podataka u HEC-RAS ...... 12
4.2. Poprečni presjeci potoka Trnave ...... 13
4.3. Manningov koeficijent trenja ...... 15
4.4. Podaci o stabilnom protoku ...... 16
5. ANALIZA DOBIVENIH REZULTATA...... 17
6. ZAKLJUČAK...... 31
7. LITERATURA...... 31
8. POPIS SLIKA...... 32
9. POPIS TABLICA...... 34
Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
1. UVOD
Međimurje je prostor koji sa sobom vodi nekoliko slučajeva vezanih uz visoke vodostaje i poplave. U proteklom stoljeću zabilježene poplave koje su imale utjecaj na čovjekov život bile su u Kotoribi 1965. godine u kojoj je bilo porušeno 49, 29 teško i laške oštećenih objekata, 60 obitelji ostalo je bez najnužnijeg smještaja, uništene su ceste i druge građevine. Posljednja i najveća poplava u povijesti ovih krajeva desila se u Pušćinama 06. studenog 2012. kada je rijeka Drava probila nasip i poplavila 110 objekata od kojih su 67 obiteljske kuće. Nakon ove poplave proglašena je elementarna nepogoda za općinu Nedelišće.
Cilj ovog rada je prevencija takvih nesreća, upoznavanje s osnovnim pojmovima koji se koriste u izradi simulacije za jednostavnije snalaženje; grafički, tekstualno i slikovno prikazati poplavna područja te podučiti na koji način se izrađuju simulacije poplava na primjeru potoka Trnave. Za izradu rada koristit će se programi AutoCad Civil 3D i HEC-RAS. U programu AutoCad Civil 3D bit će izrađena osnovna geometrija u koju ulazi tok potoka Trnave te poprečni presjeci koji služe za izradu potrebnih nasipa i analizu poplavnih valova. HEC-RAS koristit će se za slaganje detaljne geometrije, postavljanje protoka, ubacivanje Manningovih koeficijenta trenja, izradu starog rukavca potoka Trnave i simulacije poplavnih valova na potok Trnavu te njezin stari rukavac.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 6 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
2. SLIV
Sliv je područje čije površinsko otjecanje ima odljev vode. U širemu smislu sliv predstavlja sve one kopnene površine s kojih vodene mase ulaze u oceane, mora ili jezera. U užem smislu, sliv je površina s koje se voda slijeva prema glavnome sabiraču (recipijentu) - vodotoku.Vodne količine se promatraju u određenoj točki - protjecajnome profilu razmatranoga vodotoka. [1]
Sliv je određen razvodnicom (vododjelnicom), koja može biti topografska ili hidrološka. Razvodnica je granična linija koja dijeli susjedne slivove. Topografska razvodnica je granična linija koja u geološki povoljnim uvjetima dijeli susjedne slivove po najvišim točkama terena, a određuje se na topografskoj karti na temelju položaja slojnica. Veličina sliva je površina s koje voda dotječe u vodotok. Površina se sliva određuje na temelju topografske karte digitaliziranjem ili planimetriranjem. [1]
Slika 1. Topografska i hidrološka razvodnica [1]
2.1. Oblici sliva
Oblici slivova mogu biti različiti i oni utječu na veličinu i trajanje hidrograma vodnih valova. Tako, primjerice, postoje izduženi, lepezasti, okrugli sliv i sl. O obliku sliva ovisi koncentracija vode pa se zbog toga utjecaj oblika sliva opisuje koeficijentom koncentriranosti sliva. Za određivanje koeficijenta koncentriranosti sliva K postoje različite formule, nazvane po svojim autorima, a neke od njih su:
- Prema D. Srebrenoviću K=
Međimursko veleučilište u Čakovcu 7 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
- Prema R. E. Hortonu K=
- Prema H. Graveliusu K=
U navedenim formulama korištene su sljedeće oznake: A (km2) je veličina sliva, O (km) je opseg sliva, U (km) udaljenost težišta sliva od protjecajnoga profila i L (km) duljina vodotoka. [1]
Slika 2. Skica sliva s osnovnim elementima za definiranje koeficijenta koncentracije [1]
2.2. Sliv Trnava
Slivno područje vodotoka Trnava u svojoj cjelokupnoj površini nalazi se na području Međimurja, a obuhvaća i gornje i donje Međimurje. Trnava zahvaća površinu od 25500 ha zajedno s većim brdskim pritocima Zejza (izvor Trnave), Dragoslavec, Goričica, Pleškovec te nizinskim većim kanalima – Lateralni kanal, Boščak, Murščak i Kopanec. U gornjem dijelu toka Trnava sakuplja bujične vode potoka Zejze, Dragoslavca, Goričice, Pleškovca i Hrebeca.
Vode se odvode sustavom lateralnih i poprečnih kanala II i III reda u recipijent Trnavu i dalje u rijeku Muru. Trnava je regulirana od ušća uzvodno od 36,7 kilometara, do naselja Macinec. Uz korito djelomično su izvedeni popratni nasipi.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 8 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
Ako usporedimo pedološku kartu i kartu zaštite od vanjskih voda – poplavne linije vidi se da su se teška tla (melioracijska jedinica III) javila na mjestima čestih poplava gdje je došlo do taloženja sitnijih čestica koje su donesene iz brdskih dijelova sliva erozijom ili opadanjem brzine toka Drave i Mure. Sada kad postoje usporni nasipi uz Trnavu gdje se zaštita od velikih voda iznutra i izvana preklapa postoji problem taloženja i podizanja dna u uspornom dijelu ušća Trnave u Muru, a time se otežava održavanje objekata (čepova) čime se dovodi u pitanje i sama propusnost uzvodnog dijela zbog uspora.
Na području Trnave uređena je površina od 410 ha djelomično i polaganjem cijevne drenaže na težim tlima. U slivu Murščak kod Novakovca i Dekanovca izvedena je komasacija na površini od 180 ha i cijevna drenaža poljoprivrednih površina na površini od 143 ha, dok je na području kanala Boščak provedena komasacija Belica ukupne površine od 230 ha. Na nizinskom području rješavanja odvodnje odvijala su se uređivanjem Trnave koja je glavni odvodni recipijent I. reda područja. Regulacijom i uređenjem Trnave i glavnih kanala izvršena je i odvodnja s detaljnom kanalskom mrežom (III. reda) u dužini od 115 km. [3]
Međimursko veleučilište u Čakovcu 9 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
3. POPREČNI PROFILI KORITA POTOKA TRNAVE
3.1. Morfološke karakteristike korita
Morfologija je znanost o oblicima pa je riječna morfologija znanost o oblicima riječnog korita. Kako se korito tijekom vremena mijenja, zadatak morfologije je proučavanje tih procesa. Promjene na riječnom koritu događaju se relativno sporo pa se tako promatraju procesi koji se događaju na razini godine ili čak više godina. Kod mjerenja prostornih dimnezija koriste se metri ili čak kilometri, jer se te promjene događaju na dionicama koje su prikladne za mjerenje u navedenim jedinicama. Na osnovi morfodinamičkih procesa (trodimenzionalno strujanje vode i prijenos nanosa) događaju se morfološke promjene. Svaki riječni tok moguće je podijeliti u tri karakteristične dionice, a to su gornji, srednji i donji tok koji su prikazani na slici 3. Dionice potoka Trnave od Čakovca do Palovca, koja su predmet proučavanja ovog rada, pripadaju donjem toku. [2]
Slika 3. Podjela toka na gornji,srednji i donji tok [2]
Međimursko veleučilište u Čakovcu 10 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
Slika 4. Osnovni pojmovi i definicija elemenata vodotka [2]
3.2. Izrada toka i poprečnih profila potoka Trnave
Poprečni profili izrađeni su na temelju 3D karte iz arhive Hrvatskih voda. U računalnom programu AUTOCAD Civil 3D napravljena je 3D površina za promatrano područje kako bi se mogao nacrtati tok Trnave i poprečni profili. Nakon izrade 3D površine, nacrtani je 3D tok Trnave i poprečni profili preko cijeloga promatranog sliva potoka Trnave. Potrebno je nacrtati što više profila kako bi model bio precizniji. Kada su zadovoljeni dobiveni rezultati, nacrt se prebacuje u računalni program HEC-RAS za dalje unošenje podataka.
Slika 5. Promatrano područje sliva potoka Trnave i poprečni presjeci [Izvor: Autor]
Međimursko veleučilište u Čakovcu 11 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
4. HEC-RAS
Navedeni računalni program punog imena "Hydrologic Engineering Centers River Analysis System" razvijen je u SAD-u od strane vojske, a u komercijalne svrhe pušten je 1995. godine. Njegova primarna svrha je jednodimenzionalno modeliranje otvorenih vodotoka, rijeka i kanala. Pošto je program postao izrazito popularan i jednostavan za korištenje njegova primjena bila je prilagođena europskom mjernom sistemu. Program će se koristiti za izradu detalja u geometriji, unošenje podataka o stabilnom protoku, simulaciju stalnog protoka u sustavu i analizu dobivenih rezultata u grafičkom i tabličnom obliku. [2]
HEC-RAS (Hydrologic Engineering Center- River Analysis System) je programski paket koji služi za proračun 1-dimenzionalnog toka kod otvorenih vodotoka odnosno za proračun vodnih lica kod određenih poprečnih i uzdužnih profila na vodotoku. Programski paket HEC-RAS može vršiti proračun vodnih lica kod stacionarnih uvjeta toka i kod nestacionarnih uvjeta toka u otvorenim vodotocima.
4.1. Unos podataka u HEC-RAS
Kada se pripremio nacrt u računalnom programu AUTOCAD Civil 3D potrebno je nacrtani sliv i poprečne presjeke prebaciti u HEC-RAS za nadolazeće postupke. Prije nego što se počne sa zahvatom, program inzistira da se jedinice sustava promijene u SI sustav, kako ne bi došlo do pogreške prilikom proračuna. Zbog istog razloga potrebno je okrenuti smjer poprečnih presjeka.
Na 6. slici prikazana je 2D geometrija sliva potoka Trnave. Sa zelenom bojom označeni su poprečni presjeci, a sa plavom tok Trnave. S lijeve strane nalaze se opcije koje služe za unos brojčanih podataka,a pri vrhu opcije pomoću kojih se crta na radnoj površini.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 12 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
Slika 6. Geometrija toka Trnave i poprečni presjeci nakon unosa podataka u HEC-RAS [Izvor : Autor]
Slika 7. Geometrija starog rukavca potoka Trnave [ Izvor : Autor ]
4.2. Poprečni presjeci potoka Trnave
U opciji "Cross Section" na slici 8. i 9. prikazani su svi nacrtani poprečni presjeci.S desne strane grafički je prikazan izgled pojedinih presjeka. Na x osi se nalazi dužina poprečnog presjeka , a na y osi visina terena, dok su na lijevoj strani ovi podaci detaljnije izraženi pomoću tabličnog prikaza. Za izmjenu terena koristi se "Graphic XS editor" prikazan na 9. i 10. slici . Ovdje se postavljaju lijeva i desna strana toka potoka
Međimursko veleučilište u Čakovcu 13 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
Trnave pomoću "Set bank stations", uređuje se teren s jednostavnim pomakon točke na terenu u željenom pravcu i postavljaju se granice vodnog lica s opcijom "Add levees".
Slika 8. Poprečni presjek potoka Trnave u "Cross Section" [Izvor : Autor]
Slika 9. Poprečni presjek staroga rukavca potoka Trnave u "Cross Section" [Izvor : Autor]
Slika 10. Poprečni presjek potka Trnave u "Graphic XS Editor" [Izvor : Autor]
Međimursko veleučilište u Čakovcu 14 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
Slika 11. Poprečni presjek staroga rukavca potoka Trnave u "Graphic XS Editor"
[Izvor : Autor]
4.3. Manningov koeficijent trenja
Slijedeći korak je unos Manningovog koeficijenta trenja na lijevoj i desnoj strani te na dnu toka . On se određuje tako da se pogleda kakav je teren na promatranom području te se uz pomoć Manningove tablice odredi koeficijent. U ovom slučaju on iznosi 0.035,zbog niskog raslinja i manje količine kamenja. U programu ovi podaci se unose na traci u opciji "Tables" pod nazivom "Mannings n or k values" ili u opciji "Cross Section" s lijeve strane.
Slika 12. Unos Manningova koeficijenta trenja za lijevu, srednju i desnu stranu toka [Izvor : Autor]
Međimursko veleučilište u Čakovcu 15 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
Tablica 1. Vrijednosti Manningovog koeficijenta hrapavosti n
4.4. Podaci o stabilnom protoku
Protok je fizikalna veličina koja opisuje količinu nekog fluida ( tekućine ili plina ) što protječe promatranim presjekom ( u ovom slučaju riječno korito ) u vremenskom intervalu.
Stabilan protok priprema se pored "Geometric data" u "View/Edit steady flow data". Za analizu odabrano je 6 različitih protoka. Prvi protok iznosi 5 m3/s dok se svaki sljedeći povečava za 5 m3/s.
Slika 13. Unos protoka potoka Trnave u "Steady flow data" [Izvor : Autor]
Međimursko veleučilište u Čakovcu 16 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
5. Analiza dobivenih rezultata
Za proračun vodnih lica kod stacionarnih i kod nestacionarnih uvjeta, programski paket HEC-RAS koristi istu geometriju za oba slučaja, dok podaci o visini vodostaja i protoka različito se zadaju kod stacionarnih i nestacionarnih uvjeta. Nestacionarni model toka u odnosu na nestacionarni model bolje opisuje fizikalne procese koji se javljaju kod prirodnih vodotoka. [4]
Stacionarni uvjeti toka Proračun vodnih lica na profilima vodotoka vrši se od prvog poprečnog profila pa do sljedećeg poprečnog profila korištenjem energetske jednadžbe odnosno
z1 , z - referentna visina (m) h1 ,h2 - dubina vode u poprečnom presjeku (m)
v1, v2 , - srednja brzina (m/s)
α1 ,α 2 - Coriolisov koeficijent za turbulentno strujanje (1,03-1,36)
he - energetski gubitak (m)
Međimursko veleučilište u Čakovcu 17 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
Slika 14. Shema uzdužnog presjeka vodotoka između dva susjedna poprečna profila s opisom komponenti energije u poprečnim profilima [4]
Visina energetskog gubitka ( he ) između dva poprečna presjeka može se također opisati sljedećim izrazom:
L - dužina promatranog vodotoka (m)
Ī0- pad dna vodotoka između dva poprečna presjeka
C - koeficijent gubitaka zbog suženja ili proširenja vodotoka
Dužina promatranog vodotoka (L) može se opisati sljedećim izrazom:
Međimursko veleučilište u Čakovcu 18 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
LLI, LKR, LDI - dužina između dva poprečna presjeka u lijevoj inundaciji, koritu rijeke i desnoj inundaciji (m)
ǬLI ǬKR ǬDI - srednji protok između dva poprečna presjeka u lijevoj inundaciji, koritu rijeke i desnoj inundaciji (m3 /s)
Protok se određuje prema izrazu:
Ie - pad energetske linije
K - protočni modul (m3 /s ) – protok kod jediničnog pada linije energije
Protočni modul se može opisati izrazom:
n - Manningov koeficijent hrapavosti
A - površina poprečnog presjeka vodotoka ( 2 m )
R - hidraulički radijus (m)
Protočni modul određuje se za svaki dio poprečnog presjeka vodotoka odnosno za inundacijske pojaseve i za glavno korito, a to je zorno prikazano na slici .
Međimursko veleučilište u Čakovcu 19 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
Slika 15. Poprečni presjek vodotoka sa podjelom na lijevu i desnu inundaciju i glavno korito te sa pripadajućim veličinama [4]
Reprezentativni Manningov koeficijent hrapavosti c n za cijeli poprečni presjek određuje se pomoću izraza:
U nastavku su grafički i tablično prikazani dobiveni rezultati. Iz rezultata se može iščitati da s povećanjem vodostaja raste poplavljeno područje. U povratnom razdoblju od 20 godina prvi put dolazi do visokog vodostaja koji se izljeva preko izrađenih nasipa na visini od oko 155 m.n.v. što rezultira poplavljanjem okolnih naselja i poljoprivrenih površina.
Slika 16. Uzdužni presjek potoka Trnave za povratno razdoblje od 1 godine
Međimursko veleučilište u Čakovcu 20 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
[Izvor : Autor]
Tablica 2. Tablica rezultata i karakteristike profila potoka Trnave za povratno razdoblje od 1 godine [Izvor : Autor]
Slika 17. Uzdužni presjek potoka Trnave za povratno razdoblje od 5 godina
[Izvor : Autor]
Međimursko veleučilište u Čakovcu 21 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
Tablica 3. Tablica rezultata i karakteristike profila potoka Trnave za povratno razdoblje od 5 godina [Izvor : Autor ]
Slika 18. Uzdužni presjek potoka Trnave za povratno razdoblje od 10 godina
[Izvor : Autor ]
Međimursko veleučilište u Čakovcu 22 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
Tablica 4. Tablica rezultata i karakteristike profila potoka Trnave za povratno razdoblje od 10 godina [ Izvor : Autor ]
Slika 19. Uzdužni presjek potoka Trnave za povratno razdoblje od 20 godna
[Izvor : Autor ]
Međimursko veleučilište u Čakovcu 23 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
Tablica 5. Tablica rezultata i karakteristike profila potoka Trnave za povratno razdoblje od 20 godina [Izvor : Autor ]
Slika 20. Uzdužni presjek potoka Trnave za povratno razdoblje od 50 godina
[Izvor : Autor]
Međimursko veleučilište u Čakovcu 24 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
Tablica 6. Tablica rezultata i karakteristike profila potoka Trnave za povratno razdoblje od 50 godina [Izvor : Autor]
Slika 21. Uzdužni presjek potoka Trnave za povratno razdoblje od 100 godna
[Izvor : Autor]
Međimursko veleučilište u Čakovcu 25 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
Tablica 7. Tablica rezultata i karakteristike profila potoka Trnave za povratno razdoblje od 100 godna
[Izvor : Autor]
Slika 22. Uzdužni presjek starog rukavca potoka Trnave za povratno razdoblje od 1 godine [ Izvor : Autor ]
Međimursko veleučilište u Čakovcu 26 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
Tablica 8. Tablica rezultata i karakteristika profila starog rukavca potoka Trnave za povratno razdoblje od 1 godine [ Izvor : Autor ]
Slika 23. X-Y-Z prikal poplavljenog područja potoka Trnave za povratno razdoblje od 1 godine [Izvor : Autor]
Međimursko veleučilište u Čakovcu 27 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
Slika 24. X-Y-Z prikaz poplavljenog područja potoka Trnave za povratno razdoblje od 5 godina [Izvor : Autor]
Slika 25. X-Y-Z prikaz poplavljenog područja potoka Trnave za povratno razdoblje od 10 godina [Izvor : Autor]
Međimursko veleučilište u Čakovcu 28 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
Slika 26. X-Y-Z prikaz poplavljenog područja potoka Trnave za povratno razdoblje od 20 godina [Izvor : Autor]
Slika 27. X-Y-Z prikaz poplavljenog područja potoka Trnave za povratno razdoblje od 50 godina [Izvor : Autor]
Međimursko veleučilište u Čakovcu 29 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
Slika 28. X-Y-Z prikaz poplavljenog područja potoka Trnve za povratno razdoblje od 100 godina [Izvor : Autor]
Međimursko veleučilište u Čakovcu 30 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
6. ZAKLJUČAK
Čovjek je svojim djelovanjem na prirodu i okoliš stvorio pozitivne i negativne utjecaje koji su reflektirani različitim elementima i procesima. Između ostalih djelovanja možemo spomenuti regulacije prirodnih vodotoka i komasacijske procese određenih poljoprivrednih površina. Takav pristup, ne uvažavajući temeljne ekološke principe, stvorio je niz područja koja je potrebno revitalizirati i staviti u sklad s prirodnim procesima.
U ovom radu su obrađeni stari rukavci potoka Trnave s hidrološko hidraulčkog aspekta , a također je obrađen i poplavni val koji se desio 2014. godine na slivu potoka Trnave na način da se rasteretio dio vodnog vala. Za rasterećenje Trnave uzimali su se protoci od 5, 10, 15, 20 i 25 m3/s , a za stari rukavac potoka Trnave 5 m3/s te se pomoću njih zorno prikazala simulacija poplave na promatranom prostoru.
Može se zaključiti da revitalizacija starih rukavaca i rješavanje poplavnih valova na ovakav način doprinosi poboljšanju biološke raznolikosti na slivu potoka Trnave, a samim time i veću sigurnost objekata i poljoprivrednih površina od poplava.
7. LITERATURA
[1.] Žugaj R. (2010.) Velike vode malih slivova, Zagreb
[2.] Abramović M. (2015.) Matematički model rijeke Drave od Osijeka do Aljmaša, Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Građevinski fakultet
[3.] Materijali “Hrvatske vode“(2017.), Zagreb, VGI Međimurje
[4.] Mustač I. (2009.) Analiza protočnih krivulja rijeke Mure, Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Građevinski fakultet
[5.] Računalni program HEC-RAS
[6.] Računalni program Autocad Civil - 3D
Međimursko veleučilište u Čakovcu 31 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
8. POPIS SLIKA
Slika 1. Topografska i hidrološka razvodnica
Slika 2. Skica sliva s osnovnim elementima za definiranje koeficijenta koncentracije
Slika 3. Podjela toka na gornji,srednji i donji tok
Slika 4. Osnovni pojmovi i definicija elemenata vodotka
Slika 5. Promatrano područje sliva potoka Trnave i poprečni presjeci
Slika 6. Geometrija toka Trnave i poprečni presjeci nakon unosa podataka u HEC-RAS
Slika 7. Geometrija starog rukavca potoka Trnave
Slika 8. Poprečni presjek potoka Trnave u "Cross Section"
Slika 9. Poprečni presjek staroga rukavca potoka Trnave u "Cross Section"
Slika 10. Poprečni presjek potoka Trnave u "Graphic XS Editor"
Slika 11. Poprečni presjek staroga rukavca potoka Trnave u "Graphic XS Editor"
Slika 12. Unos Manningova koeficijenta trenja potoka Trnave za lijevu, srednju i desnu stranu toka
Slika 13. Unos protoka potoka Trnave u "Steady flow data"
Slika 14. Shema uzdužnog presjeka vodotoka između dva susjedna poprečna profila s opisom komponenti
Slika 15. Poprečni presjek vodotoka sa podjelom na lijevu i desnu inundaciju i glavno korito, te sa pripadajućim veličinama
Slika 16. Uzdužni presjek potoka Trnave za povratno razdoblje od 1 godine
Slika 17. Uzdužni presjek potoka Trnave za povratno razdoblje od 5 godina
Slika 18. Uzdužni presjek potoka Trnave za povratno razdoblje od 10 godina
Slika 19. Uzdužni presjek potoka Trnave za povratno razdoblje od 20 godna
Međimursko veleučilište u Čakovcu 32 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
Slika 20. Uzdužni presjek potoka Trnave za povratno razdoblje od 50 godina
Slika 21. Uzdužni presjek potoka Trnave za povratno razdoblje od 100 godna
Slika 22. Uzdužni presjek starog rukavca potoka Trnave za povratno razdoblje od 1 godine
Slika 23. X-Y-Z prikaz poplavljenog područja potoka Trnave za povratno razdoblje od 1 godine
Slika 24. X-Y-Z prikaz poplavljenog područja potoka Trnave za povratno razdoblje od 5 godina
Slika 25. X-Y-Z prikaz poplavljenog područja potoka Trnave za povratno razdoblje od 10 godina
Slika 26. X-Y-Z prikaz poplavljenog područja potoka Trnave za povratno razdoblje od 20 godina
Slika 27. X-Y-Z prikaz poplavljenog područja potoka Trnave za povratno razdoblje od 50 godina
Slika 28. X-Y-Z prikazl poplavljenog područja potoka Trnave za povratno razdoblje od 100 godina
Međimursko veleučilište u Čakovcu 33 Karlo Siladi Revitalizacija starih rukavaca potoka Trnave s hidrološkog aspketa
9. POPIS TABLICA
Tablica 1. Vrijednosti Manningovog koeficijenta hrapavosti n
Tablica 2. Tablica rezultata i karakteristike profila potoka Trnave za povratno razdoblje od 1 godine
Tablica 3. Tablica rezultata i karakteristike porfila potoka Trnave za povratno razdoblje od 5 godina
Tablica 4. Tablica rezultata i karakteristike profila potoka Trnave za povratno razdoblje od 10 godina
Tablica 5. Tablica rezultata i karakteristike profila potoka Trnave za povratno razdoblje od 20 godina
Tablica 6. Tablica rezultata i karakteristike profila potoka Trnave za povratno razdoblje od 50 godina
Tablica 7. Tablica rezultata i karakteristike profila potoka Trnave za povratno razdoblje od 100 godina
Tablica 8. Tablica rezultata i karakteristika profila starog rukavca potoka Trnave za povratno razdoblje od 1 godine
Međimursko veleučilište u Čakovcu 34