ENERGY in CROATIA Annual Energy Report

• J '. HR0100032 1 .

1995-1999 ENERGY IN CROATIA Annual Energy Report

Republika Hrvatska Republic of Croatia Ministarstvo gospodarstva Ministry of Economy PLEASE BE AWARE THAT ALL OF THE MISSING PAGES IN THIS DOCUMENT WERE ORIGINALLY BLANK

ENERGIJA U HRVATSKOJ Godišnji energetski pregled ENERGY IN CROATIA Annual Energy Report SADRŽAJ CONTENTS

Predgovor Preface 6

1. OSNOVNI PODACI 0 HRVATSKOJ GENERAL INFORMATION ON CROATIA 8

2. ENERGIJA U HRVATSKOJ ENERGY IN CROATIA 11

2.1. Uvod Introduction 12

2.2. Proizvodnja primarne energije Primary Energy Production 14

2.3. Ukupna potrošnja energije Total Primary Energy Supply 15

2.4. Energija za energetske transformacije Energy Conversion Input 18

2.5. Proizvodnja transformiranih oblika energije Energy Conversion Output 23

2.6. Energija za pogon energetskih postrojenja Energy Sector Own Use 28

2.7. Struktura ukupno utrošene energije Total Primary Energy Consumption by Sectors 31

2.8. Potrošnja energije u industriji Final Energy Demand in Industry 37

2.9. Potrošnja energije u prometu Final Energy Demand in Transport 41

2.10. Potrošnja energije u općoj potrošnji Final Energy Demand in Other Sectors 44

3. OSTALI PODACI O ENERGETSKOM SUSTAVU OTHER DATA ON ENERGY SYSTEM 49

3.1. Rezerve energije Energy Reserves 50

3.2. Kapaciteti u energetskom sustavu Capacities in Energy System 51

3.3. Emisija onečišćenja tvari u zrak iz energetskog sektora Air Pollutant Emissions from Energy Sector 60

3.4. Temperature i oborine Temperature and Precipitation 64

4 4. GOSPODARSKI I FINANCIJSKI POKAZATELJI ECONOMIC AND FINANCIAL INDICATORS 67

5. CIJENE ENERGIJE ENERGY PRICES 73

5.1. Cijene naftnih derivata Oil Products Prices 74

5.2. Cijene prirodnog plina Natural Gas Prices 75

5.3. Cijene električne energije Electricity Prices 77

6. ENERGETSKE BILANCE I PRILOZI ENERGY BALANCES AND ENCLOSURES 79

6.1. Ugljen i koks Coal and Coke 80

6.2. Prirodni plin Natural Gas 81

6.3. Sirova nafta i tekuća goriva Crude Oil and Liquid Fuels 82

6.4. Električna energija Electricity 84

6.5. Para i vrela voda Steam and Hot Water 85

6.6. Ogrjevne vrijednosti Net Calorific Values 86

6.7. Tijek energije u 1999. godini Energy Flow in 1999 87 PREDGOVOR PREFACE

Poštovani čitatelji,

Pred Vama je osmo izdanje energetskog pregleda "Energija u Hrvatskoj" čijim objavljivanjem Ministarstvo gospodarstva nastavlja sa zadaćom trajnog praćenja i informiranja domaće i inozemne javnosti o hrvatskom energetskom sustavu.

Pregled sadrži, na već uobičajen i prepoznatljiv način, najnovije i sređene podatke za 1999. godinu i prethodne četiri godine. U 1999. godini je ukupna potrošnja energije bila veća za 4,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kako je istodobno bruto domaći proizvod bio manji za 0,3 posto povećana je energetska intenzivnost što je negativni trend. Energetska intenzivnost, Goranko Fižulić veličina koja pokazuje ukupno utrošenu Ministar gospodarstva energiju za ostvarenje jedinice bruto Minister of Economy domaćeg proizvoda, veća je u odnosu na ostvarenu razinu u zapadnoeuropskim zemljama, ali ipak povoljnija u odnosu na većinu tranzicijskih zemalja. Dear Sirs,

Jednakovremeno je u 1999. godini In front of you is the eighth edition of the zabilježen rast proizvodrfje primarne energy review "Energy in Croatia", the energije za 1,5 posto ali kao posljedica publication of which follows the Ministry of izuzetno povoljnih hidroloških prilika uz Economic Affairs' intentions to constantly smanjenje proizvodnje prirodnog plina i observe and inform the domestic and foreign nafte. To je uzrokovalo smanjenje public about the Croatian energy system. opskrbljenosti iz vlastitih izvora na 50,4 posto što je dosada najniža vrijednost. To je In its usual and recognisable way, the review očekivani trend koji će se u narednim consists of the most recent and settled data godinama i nastaviti s obzirom na stanje for the year 1999 as well as for the preced- naših pričuva u naftnim i plinskim poljima ing four years. In 1999 total energy con- odnosno prestankom proizvodnje ugljena u sumption increased by 4.5 percent com- Istri. Samo djelomice, taj će proces usporiti pared to the previous year. As at the same proizvodnja prirodnog plina u Sjevernom time the gross domestic product decreased Jadranu. by 0.3 percent, energy intensity grew, thus presenting a negative trend. The energy U 1999. godini povećani su gubici intensity, the measurement showing the total transformacija za 7,3 posto, pogonska energy consumption per unit of gross potrošnja za 4,5 posto i neenergetska domestic product, exceeded the level potrošnja za 14,2 posto. Gubici transporta i realised by the West-European countries, distribucije su smanjeni za 9,9 posto. To je but it was still more favourable than in the rezultiralo da je unatoč porastu potrošnje most transition countries. ukupne energije od 4,5 posto, neposredna potrošnja porasla samo 3,4 posto, i to 7,5 At the same time 1999 saw an increase of posto u prometu i 4,8 posto u općoj potrošnji primary energy generation by 1.5 percent uz istovremeni pad u industriji od 4,4 posto. but, as a consequence of extremely favour- Pored ovih podataka u publikaciji se nalaze i able hydrological conditions, with a de- mnogi interesantni podaci o našem creased production of natural gas and oil. energetskom sustavu od podataka o This caused a reduction in the supply from kapacitetima, cijenama energenata do own sources to 50.4 percent, the lowest utjecaja energetike na okoliš. value so far. The trend is expected to continue in the following few years bearing I konačno, vjerujući da će vam pregled in mind the condition of the oil and gas koristiti, spremni smo prihvatiti sve reserves, i.e. cessation of coal production in primjedbe kako bi slijedeći bili još Istria. Only partly will the process be slowed informativni}'!. down by the production of natural gas from the Northern Adriatic.

U Zagrebu, 18. prosinca 2000.godine In 1999 the transformation losses rose by 7.3 percent, energy sector own use by 4.5 percent and non-energy consumption by 14.2 percent. Transportation and distribution losses fell by 9.9 percent. The result of this was that, despite the increase of total energy production by 4.5 percent, final energy demand grew by only 3.4 percent: 7.5 percent in transport, 4.5 percent in other sectors, and a 4.4 percent decrease in industry.

Apart from these data, the publication includes other relevant indicators about our energy system, i.e. system capacities, energy source prices, environmental influ- ence, etc.

Finally, hoping this review will be of use to you, we await your remarks with interest, so that the next one could be even more informative.

In Zagreb, December 18th, 2000 1. OSNOVNI PODACI 0 HRVATSKOJ 1. GENERAL INFORMATION ON CROATIA

8 Površina Jezera Area Lakes 56,538 km2 Vransko Peruča Površina teritorijalnog mora Prokljansko Territorial waters area Vransko-Cres 31,000 km2 Nadinsko Plitvička jezera/The Plitvice Lakes Dužina obalne linije s otocima Length of coastline with islands Rijeke duže od 100 km 5,790.1 km Rivers over 100 km long Sava Dužina kopnene granice Drava Length of terrestrial border Kupa 1,777.7 km Dunav/Danube Bosut Broj otoka (naseljeno 66) Korana Number of islands (66 inhabited) Bednja 1.185 Lonja Trebeš Broj stanovnika (popis iz 1991.) Česma Population (census 1991) Vuka 4,784,265 Dobra Cetina Prosječan broj stanovnika/km2 Glina Average number of inhabitants/km2 84.6 Nacionalni parkovi National parks Godišnja promjena stanovništva Kornati Annual natural changes of inhabitants Plitvička jezera/The Plitvice Lakes 0.8% Krka Paklenica Glavni grad Mljet Capital Risnjak Zagreb (867,865 stanovnika/inhabitants) Brijuni

Vjeroispovijesti Planine više od 1000 m Religions Mountains over 1000 m high Rimokatolička, pravoslavna, muslimanska, Kamešnica židovska, protestantska i druge / Biokovo Roman Catholic, Orthodox, Islamic, Jewish, Velebit Protestant and others Plješivica Dinara Jezik Velika Kapela Language Risnjak Hrvatski / Croatian Svilaja Snježnik Pismo Više vica Script Učka Latinično / Latin Bitoraj Mosor Novčana jedinica Mala Kapela Currency Ćićarija Kuna (kn) Sniježnica Žumberačka gora Politički sustav Promina Political system Takobić Parlamentarna demokracija / Ivančica Parliamentary democracy Medvednica

Sveučilišta Otoci veći od 100 km2 Universities Adriatic islands bigger than 100 km2 Zagreb Krk Split Cres Rijeka , Brač Osijek Hvar Pag Korčula Dugi otok Mljet 2. ENERGIJA U HRVATSKOJ 2. ENERGY IN CROATIA 2.1. Uvod 2.1. Introduction

Ukupna potrošnja energije u 1999. godini u In 1999 the total primary energy supply was Hrvatskoj iznosila je približno 370 PJ i bila je approximately 370 PJ, creating an increase veća za 4,5 posto, u odnosu na prethodnu of 4.5 percent compared to the previous godinu. Ukupna potrošnja električne year. The gross electricity consumption energije, koja obuhvaća gubitke prijenosa i including transmission and distribution razdiobe, povećana je za 2,6 posto. Neto losses grew by 2.6 percent. The net electric- potrošnja električne energije, znači potro- ity consumption, i.e. the consumption šnja bez spomenutih gubitaka, bila je veća without the above-mentioned losses, reveals za 5,3 posto. Takvi odnosi posljedica su an increase of 5.3 percent. Such relations smanjenja gubitaka za 11,4 posto. Udjel result from loss decrease by 11.4 percent. gubitaka električne energije u ukupnoj The share of electricity losses within total potrošnji iznosio je 14,1 posto. Tako visok consumption amounted to 14.1 percent. postotak posljedica je tehničkih gubitaka koji Such a high percentage is a consequence of su sudjelovali s 8,5 posto i tzv. netehničkih technical losses participating with 8.5 gubitaka s udjelom od 5,6 posto. Netehnički percent and the so-called non-technical gubici najvećim dijelom rezultat su neovla- losses with a share of 5.6 percent. Non- štene potrošnje električne energije. technical losses predominantly result from unauthorised electricity consumption. Smanjen bruto domaći proizvod, povećana potrošnja ukupne i električne Gross domestic product declined while energije total energy demand and electricity demand rose Bruto domaći proizvod smanjen je u 1999. godini, u odnosu na prethodnu godinu za The gross domestic product decreased in 0,3 posto, pa je prema službenom tečaju 1999 by 0.3 percent compared to the kune iznosio približno 4560 USD 90/sta- previous year. It amounted to 4,560 US$ 90 novniku. Ako se primijeni paritet kupovne per capita. In relation to the purchasing moći, tada proizlazi vrijednost od približno power parity, the approximate value was 5865 USD 90/stanovniku. 5,865 US$ 90 per capita.

Zbog smanjenja bruto domaćeg proizvoda i Owing to the decrease of the gross domestic zbog povećanja potrošnje ukupne i elektri- product and the increase of the total primary čne energije - tijekom 1999. godine pogor- and electric energy consumption, during šana je energetska intenzivnost. Tako je 1999 energy intensity realisation deterio- energetska intenzivnost ukupno utrošene rated. Thus, the energy intensity of the energije povećana za 4,8 posto, u odnosu consumed energy total increased by 4.8 na prethodnu godinu, odnosno u odnosu na percent compared to 1998, i.e. it exceeded 1995. godinu veća je za približno 1,9 posto. the 1995 value by 1.9 percent. The energy Energetska intenzivnost ukupno utrošene intensity of the total electric energy con- električne energije veća je za 2,9 posto, a sumed grew by 2.9 percent, compared to prema 1995. godini za 2,3 posto. Kada je 1995 by 2.3 percent. Regarding the net riječ o neto potrošnji električne energije, electricity consumption, the energy intensity energetska intenzivnost u odnosu na pret- increased by 5.6 percent compared to the hodnu godinu povećana je za 5,6 posto, a u previous year and by 1.5 percent compared odnosu na 1995. godinu veća je za 1,5 to 1995. Alterations of the consumed energy posto. Promjene u potrošnji, ukupne, i elek- total, electric energy, gross domestic product trične energije i u razvoju spomenutih ener- and the mentioned energy intensity during getskih intenzivnosti tijekom petogodišnjeg the past five-year period are shown in the razdoblja, prikazane su na sljedećoj slici. following figure.

Kratice na slici imaju sljedeće značenje: Abbreviations used are as follows: GDP - bruto domaći proizvod; GDP - Gross Domestic Product, TPES - ukupna potrošnja energije; TPES - Total Primary Energy Supply, GEC - ukupna potrošnja elektr. energije; GEC - Gross Electricity Consumption, NEC - neto potrošnja električne energije; NEC - Net Electricity Consumption, TPES/GDP - energetska intenzivnost TPES/GDP - energy intensity of the total ukupno utrošene energije, veličina koja primary energy supply, the measurement pokazuje ukupno utrošenu energiju za showing the total primary energy supply ostvarenje jedinice bruto domaćeg per unit of gross domestic product, proizvoda;

12 GEC/GDP - energetska intenzivnost GEC/GDP - energy intensity of gross ukupne potrošnje električne energije, electricity consumption, the measure- veličina koja pokazuje prosječnu bruto ment showing average electricity con- potrošnju električne energije za ostva- sumption per unit of gross domestic renje jedinice bruto domaćeg proizvoda. product, NEC/GDP - energetska intenzivnost neto NEC/GDP - energy intensity of net elec- potrošnje električne energije, veličina tricity consumption, the measurement koja pokazuje prosječnu potrošnju showing average loss-free electricity električne energije bez gubitaka za consumption per unit of gross domestic ostvarenje jedinice bruto domaćeg product. proizvoda.

Slika 2.1.1. Osnovni pokazatelji razvitka

Figure 2.1.1. Main Development Indicators

Za jedinicu bruto domaćeg proizvoda od 1 In 1999 in the Republic of Croatia, defined milijun USD 90, određenog primjenom pari- by the application of purchasing power teta kupovne moći, tijekom 1999. godine u parity, for the realisation of 1 million US$90 Hrvatskoj je utrošeno energije u iznosu od of gross domestic product, 331 tonnes of oil

Slika 2.1.2. Energetska intenzivnost u Hrvatskoj i izabranim zemljama

Figure 2.1.2. Energy Intensity in Croatia and Selected Countries

331 tona ekvivalentne nafte. Energetska equivalent was consumed. Such energy intenzivnost ostvarena na takvoj razini veća intensity exceeds the values of almost all je u odnosu na ostvarene vrijednosti u skoro West-European countries, but at the same svim zapadnoeuropskim zemljama, ali je time it is lower related to the European istodobno manja u odnosu na europske transition countries. tranzicijske zemlje.

13 2.2. Proizvodnja primarne 2.2. Primary Energy Production energije In 1999, primary energy production in Proizvedena primarna energija u Hrvatskoj Croatia increased by 1.5 percent compared u 1999. godini bila je veća, u odnosu na to 1998. This increase was realised solely 1998. godinu, za 1,5 posto. Taj porast owing to extremely favourable hydrological ostvaren je samo zbog iznimno povoljnih conditions because of which the exploited hidroloških okolnosti, zbog kojih je energija hydropower exceeded the previous year by iskorištenih vodnih snaga u odnosu na 16.9 percent. The production of all other prethodnu godinu bila veća za 16,9 posto. U primary energy forms was faced with a proizvodnji svih ostalih primarnih oblika decrease. The production of bituminous coal energije došlo je do smanjenja. Tako je decreased by as much as 70.9 percent and proizvodnja kamenog ugljena smanjena za the production of fuel wood by 10.9 percent. čak 70,9 posto, a proizvodnja ogrjevnog The production of crude oil fell compared to drva za 10,9 posto. Proizvodnja sirove nafte the preceding year by 6 percent, while smanjena je, prema prethodnoj godini, za 6 during the observed five-year period a posto dok je tijekom petogodišnjeg razdoblja decrease with an average annual rate of - ostvareno smanjenje uz prosječnu godišnju 3.4 percent was realised. The production of stopu od -3,4 posto. Proizvodnja prirodnog natural gas fell by mere 0.3 percent com- plina smanjena je, u odnosu na 1998. pared to 1998. However, considering the godinu, samo za 0,3 posto, ali je zato tije- observed five-year period the production kom petogodišnjeg razdoblja smanjenje decrease amounted to an average -5.3 proizvodnje iznosilo prosječno -5,3 posto percent annually. godišnje.

Tablica 2.2.1. Proizvodnja primarne energije

1995 1996 1997 1998 1999 1999/98 PJ % PJ % PJ % PJ % PJ % % Ugljen 1.96 1.0 1.64 0.8 1.22 0.6 1.28 0.7 0.37 0.2 -70.9 Coal Ogrjevno drvo 13.52 6.8 16.14 7.6 16.70 8.6 15.63 8.5 13.92 7.5 -10.9 Fuel Wood Sirova nafta 62.81 31.5 61.51 28.8 62.64 32.3 58.17 31.7 54.68 29.3 -6.0 Crude Oil Prirodni plin 69.12 34.7 63.72 29.9 61.40 31.7 55.77 30.3 55.62 29.8 -0.3 Natural Gas Vodne snage 51.75 26.0 70.33 33.0 51.71 26.7 52.91 28.8 61.86 33.2 16.9 Hydro Power UKUPNO 199.17 100.0 213.34 100.0 193.66 100.0 183.75 100.0 186.46 100.0 1.5 TOTAL Table 2.2.1. Primary Energy Production

Povoljne hidrološke okolnosti 1999. u Favourable hydrological conditions in godini 1999

U ukupnoj proizvodnji primarne energije u In 1999, hydropower had the highest partici- Hrvatskoj u 1999. godini, vodne snage su pation in primary energy production of 33.2 sudjelovale s 33,2 posto. Udjel na takvoj percent, similarly as in 1996, as a conse- razini ostvaren je i u 1996. godini, a poslje- quence of favourable hydrological condi- dica je vrlo povoljnih hidroloških okolnosti. tions. Hydropower is followed by natural gas Nakon vodnih snaga, slijede prirodni plin i and crude oil with approximately adequate sirova nafta s približno jednakim udjelima. shares. The share of natural gas was 29.8 Udjel prirodnog plina iznosio je 29,8 posto, percent, the lowest level in the observed te je na najnižoj razini u promatranih pet five-year period. Approximately the same godina. Na približno takvoj razini bio je i u level was realised in 1996 but in the other 1996. godini, ali je u ostalim godinama izno- years it amounted to as much as 30 or even

14 sio od 30 do čak 35 posto. Udjel sirove 35 percent. The crude oil share was 29.3 nafte iznosio je 29,3 posto, a manji je bio percent; a lower value was realised only in samo u 1996. godini. Udjeli ogrjevnog drva 1996. The shares of fuel wood and coal i ugljena bili su znatno manji. Tako je udjel were considerably lower. Thus, the share of ogrjevnog drva iznosio 7,5 posto, a ugljena fuel wood amounted to 7.5 percent and of samo 0,2 posto. Bila je to i zadnja godina coal to only 0.2 percent. It was at the same proizvodnje ugljena, tako da tog energenta u time the last coal production year, so that in budućnosti više neće biti u strukturi pro- future this energy source will no longer be izvodnje primarne energije u Republici present in the structure of primary energy Hrvatskoj. production.

2.3. Ukupna potrošnja energije 2.3. Total Primary Energy Supply

Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj Total primary energy supply is determined određena je tako da je proizvedenoj količini by adding the import and subtracting the primarnih oblika energije pribrojen uvoz, export of all primary and all transformed odnosno oduzet izvoz svih primarnih i trans- energy forms to the total primary energy formiranih oblika energije. Također je oduzet supply. The subtraction also includes a bunker prekooceanskih brodova, a pribroje- bunker of transatlantic ships and added or ne su ili oduzete promjene na skladištima subtracted stock changes. The total liquid svih oblika energije. U ukupnoj potrošnji fuel supply includes the production, import tekućih goriva, obuhvaćena je proizvodnja, and export of crude oil as well as import and uvoz i izvoz sirove nafte, te uvoz i izvoz svih export of all oil derivatives, which represent derivata nafte koji su transformirani ener- converted energy sources. Also, since genti. Za električnu energiju, koja je također electricity is a transformed form of energy, transformirani oblik energije i koja se pro- generated from other energy sources izvodi iz ostalih energenata koji sudjeluju u participating in the structure of the total strukturi ukupno utrošene energije, bilježi se energy consumed only the balance of import samo saldo uvoza i izvoza. Svi ostali ener- and export is recorded. All other energy genti koji ulaze u strukturu ukupno utrošene sources within the total energy supply's energije su primarni pa je, prema tomu, obu- structure are primary, therefore their produc- hvaćena njihova proizvodnja u Hrvatskoj, tion in Croatia as well as their international kao i njihova međunarodna trgovina. trading is taken into account.

U 1999. godini ostvarena je ukupna potro- In 1999 the total primary energy supply šnja energije veća za 4,5 posto u odnosu na increased by 4.5 percent in relation to the prethodnu godinu. Najveći porast od 16,9 previous year. The biggest increase of 16.9 posto, ostvaren je u iskorištenju vodnih percent was realised in the utilisation of snaga, a porasti potrošnje ostvareni su još hydropower followed by increase in liguid za tekuća goriva i za prirodni plin. Potrošnja fuels and natural gas. The consumption of ugljena, ogrjevnog drva i uvozne električne coal, fuel wood and imported electricity energije smanjena je u odnosu na prethodnu decreased compared to the previous year. godinu. Potrošnja tekućih goriva povećana The consumption of liquid fuels rose by 6.8 je za 6,8 posto i neprekidno raste tijekom percent, and has been steadily growing cijelog petogodišnjeg razdoblja, uz prosje- during the whole five-year observation čnu godišnju stopu od 5,9 posto. U potrošnji period with the average annual rate of 5.9 prirodnog plina ostvaren je porast potro- percent. The production of natural gas saw šnje do 1997., a nakon toga pad u 1998. an increase of consumption till 1997, and godini, da bi u 1999. opet došlo do porasta after that a decrease in 1998. In 1999 the potrošnje za 1,9 posto. Prosječna godišnja consumption rose again by 1.9 percent. The stopa porasta potrošnje prirodnog plina tije- average annual increase rate during the kom petogodišnjeg razdoblja iznosila je 3,2 five-year observation period amounted to posto. 3.2 percent.

Povećan udjel tekućih goriva i vodnih Share of liquid fuels and hydropower snaga rose

Najveće smanjenje potrošnje ostvareno je A major consumption decrease was realised za uvoznu električnu energiju, a iznosilo je with the imported electricity, i.e. by 29.2 čak 29,2 posto, u odnosu na 1998. godinu. percent, compared to the year 1998. The U potrošnji ugljena ostvareno je povećanje

IS potrošnje do 1997. godine, nakon čega do- consumption of coal saw an increase till lazi do-postupnog smanjivanja, tako da u 1997, followed by a gradual decrease, so 1999. godini to smanjenje iznosi 13,1 posto. that in 1999 it amounted to 13.1 percent. In Unatoč tomu, potrošnja ugljena u 1999. bila spite of this, the consumption of coal in 1999 je veća od one u 1995. godini, pa se može exceeded the one in 1995, so an average govoriti o prosječnoj godišnjoj stopi porasta annual consumption increase of approxi- potrošnje od približno 2 posto. Vrlo sličan mately 2 percent could be argued. A similar trend ostvaren je u potrošnji ogrjevnog drva, trend was realised in the consumption of fuel uz stopu smanjenja potrošnje u 1999. godini wood with a consumption decrease rate of od 10,9 posto, odnosno uz prosječnu stopu 10.9 percent in 1999, i.e. with an average porasta potrošnje tijekom petogodišnjeg consumption increase rate during the five- razdoblja od 0,7 posto. year period of 0.7 percent.

Tablica 2.3.I. Ukupna potrošnja energije 1995 1996 1997 1998 1999 1999/98 PJ % PJ % PJ % PJ % PJ % % Ugljen 7.42 2.4 6.19 1.8 9.78 2.8 9.26 2.6 8.04 2.2 -13.1 Coal Ogrjevno drvo 13.52 4.3 16.14 4.6 16.70 15.63 4.4 13.92 3.8 -10.9 Fuei Wood Tekuća goriva 146.03 46.5 153.92 44.2 159.05 45.7 171.78 48.5 183.40 49.6 6.8 Liquid Fuels Prirodni plin 82.77 26.4 93.23 26.8 96.53 27.7 92.29 26.1 94.05 25.4 1.9 Natural Gas Vodne snage 51.75 16.5 70.33 20.2 51.71 14.9 52.91 14.9 61.86 16.7 16.9 Hydro Power Električna energija 12.59 4.0 8.39 2.4 14.21 4.1 12.08 3.4 8.55 2.3 -29.2 Electricity UKUPNO 314.08 100.0 348.19 100.0 347.9S 100.0 353.94 100.0 369.83 100.0 4.5 TOTAL Table 2.3.1. Total Primary Energy Supply

Promjene u ukupnoj potrošnji pojedinih The structure of the total primary energy energenata dovele su do određenih struk- supply underwent several changes. Liquid turnih promjena. Ostvaren je porast udjela fuels and hydropower participated with the tekućih goriva i vodnih snaga, dok su udjeli biggest shares, while the shares of other ostalih energenata smanjeni. Udjel tekućih energy sources dropped. The share of liquid goriva iznosio je 49,6 posto, stoje do sada fuels was 49.6 percent, its all-time high in najveća ostvarena vrijednost u ukupno utro- the total energy consumed. This means šenoj energiji. To znači da se skoro polo- that almost a half of energy demand In vica energetskih potreba u Republici the Republic of Croatia was met by the Hrvatskoj zadovoljava iskorištavanjem utilisation of liquid fuels. The share of tekućih goriva. Udjel vodnih snaga pove- hydropower rose from 14.9 percent to 16.7 ćan je od 14,9 na 16,7 posto, a veći udjel percent, and a higher share was realised ostvarenje samo u 1996. godini. Prema only in 1996. The next highest share, but visini udjela, iza tekućih goriva slijedi priro- only a half of the liquid fuels' share, was that dni plin, ali sa skoro dvostruko manjim udje- of natural gas. In 1999 this share amounted lom. Taj udjel iznosio je u 1999. godini 25,4 to 25.4 percent, the lowest value so far, with posto, što je dosadašnja najmanja vrijed- a trend of decrease since 1997 when it nost, uz trend smanjivanja od 1997. godine amounted to 27.7 percent. Fuel wood also kada je iznosio 27,7 posto. Ogrjevno drvo je, reached its highest share value in 1997, također, u 1997. godini imalo najveću vrijed- while the following two years resulted in a nost udjela, da bi u sljedeće dvije godine došlo do smanjivanja - tako daje u 1999. godini udjel iznosio 3,8 posto. Vrlo sličan

IB trend smanjivanja u posljednje dvije godine decrease so that in 1999 the share amoun- ostvaren je u razvoju udjela ugljena i uvozne ted to 3.8 percent. A similar decline period električne energije. Tako je u 1999. godini has in the past two years been realised in ugljen sudjelovao s 2,2 posto, a električna the development of the shares of coal and energija s 2,3 posto. import electricity. In 1999 they amounted to 2.2 and 2.3 percent respectively. Na sljedećoj slici uspoređuje se struktura ukupne potrošnje i struktura proizvodnje The following figure shows the structure of primarne energije u Hrvatskoj. Razlika od the total primary energy supply and the total proizvodnje do potrošnje je uvoz energije u primary energy production, whereby the Republiku Hrvatsku, a odnos ukupno difference between the supply and the proizvedene i ukupno utrošene energije production presents the balance of energy nazivamo vlastitom opskrbljenošću. U export and import to Croatia. The relation 1999. godini vlastita, opskrbljenost between the produced and the consumed smanjena je na dosad najnižu vrijednost, a energy constitutes own supply, which in iznosila je 50,4 posto. U proteklom 1999 reached its all-time low and amounted petogodišnjem razdoblju, vlastita to 50.4 percent. In the five-year period own opskrbljenost energijom neprestano se supply kept decreasing from 63.4 percent in smanjivala od 63,4 posto u 1995. godini na 1995 to 61.3 percent in 1996, then to 55.7 61,3 posto u 1996., potom na 55,7posto u percent in 1997 and 51.9 percent in 1998, 1997. godini, pa na 51,9 posto u 1998. and finally to the above-mentioned value in godini, te konačno na spomenuti iznos u 1999. 1999. godini.

Slika 2.3.I. Ukupna potrošnja i proizvodnja energije

Figure 2.3.1. Total Primary Energy Supply and Primary Energy Production

Ako se vlastita opskrbljenost promatra na If own supply is viewed on the level of razini pojedinih oblika energije, treba nagla- individual energy forms, it should be siti da se potrošnja ogrjevnog drva, kao i stressed that the consumption of fuel wood energija vodnih snaga osiguravaju u ukup- and hydropower energy is fully covered from nom iznosu na području Republike Hrvatske. the territory of Croatia. The consumption of Potrošnja svih ostalih energenata samo other forms of energy is partly provided for djelomično se osigurava vlastitom proizvo- at the domestic market. It was observed that dnjom, a djelomično uvozom. Pri tomu je own supply in the consumption of all energy karakteristično da se smanjuje vlastita sources declined. Thus, only 4.6 percent of opskrbljenost u potrošnji svih energenata. coal demand were covered from own supply, Tako je samo 4,6 posto potreba za ugljenom while in the beginning of the observed osigurano vlastitom proizvodnjom, dok je na period this share was 26.4 percent. Own početku razdoblja taj udjel iznosio 26,4 supply of liquid fuels has also gradually posto. Vlastita opskrbljenost tekućim gori- decreased, from 43 percent in 1995 to 39.4 vima, također, se postupno smanjivala i to percent in 1997, and in 1999 it only reached od 43 posto u 1995. godini na 39,4 posto u 29.8 percent. As regards natural gas, the 1997., da bi u 1999. godini iznosila samo 29,8 posto. Vlastitom proizvodnjom priro-

17 dnog plina u 1999. godini zadovoljeno je domestic production participated with 59.1 59,1 posto potreba, dok je - primjerice - u percent, while e.g. in 1995 this share 1995. godini taj udjel iznosio 83,5 posto, u amounted to 83.5 percent, in 1996 to 68.4 1996. 68,4 posto, da bi se u 1998. godini percent, and fell in 1998 to little more than smanjio na malo više od 60 posto. 60 percent.

Specifična potrošnja energije po glavi The specific energy consumption per stanovnika u Hrvatskoj je niska! capita in Croatia is low!

Slika 2.3.2. Ukupna potrošnja energije po stanovniku

Figure 2.3.2. Total Primary Energy Supply per Capita

Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj od In 1999, the total energy supply in Croatia 369,83 PJ preračunata po glavi stanovnika was 369.83 PJ. Calculated per capita, it iznosila je 1940 kg ekvivalentne nafte. Na approximated 1,940 kg of oil equivalent. The sljedećoj slici uspoređuje se ta specifična following figure compares the specific potrošnja s ostvarenjima u razvijenim zapa- energy consumption in Croatia with the dnoeuropskim državama, u europskim consumption realised in the developed državama u tranziciji, u SAD i u Japanu. I West-European countries, in the European ovdje se pokazuje poznata činjenica da je transition countries, in the USA and in specifična potrošnja energije po glavi sta- Japan. It is evident that the specific energy novnika u Hrvatskoj niska. Manje energije consumption per capita in Croatia is in fact troši se samo u Rumunjskoj, Makedoniji, SR quite low. Lower consumption was recorded Jugoslaviji, Turskoj, Moldaviji, Bosni i only in Rumania, FYR of Macedonia, FR of Hercegovini i Albaniji. Yugoslavia, Turkey, Albania, Moldavia, and Bosnia and Herzegowina.

2.4. Energija za energetske transformacije 2.4. Energy Transformation Input Premda u svim energetskim transformacijama dolazi do gubitaka energije, one se Energy transformation input creates the moraju provoditi kako bi se potrošačima production of transformed energy forms, osigurala odgovarajuća struktura energe- resulting from primary forms or some trans- nata. U Republici Hrvatskoj, energetske formed energy forms. Although all energy transformacije se provode u termoelektra- conversions include energy losses, they nama, hidroelektranama, javnim toplanama, have to be performed in order to ensure an javnim kotlovnicama, industrijskim topla- appropriate structure of energy sources for nama, industrijskim kotlovnicama, rafineri- the consumers. The conversion of energy in jama nafte, degazolinaži i u gradskim the Croatian energy system is carried out in thermal power plants, hydropower plants, public and industrial cogeneration plants, public and industrial heating plants, petroleum refineries, NGL plant and city gas-

18 plinarama. U njima se iz primarnih i iz nekih works. There, both primary as well as some transformiranih oblika energije proizvode of the transformed energy forms is used in električna energija, para i vrela voda, the production of electricity, steam and hot derivati nafte i gradski plin. water, oil derivatives and city gas.

U energetskim transformacijama Liquid fuels dominated energy conver- dominiraju tekuća goriva... sion input...

Tablica 2.4.1. Energija za energetske transformacije 199S 1996 • .1997 1998 19«« PJ % PJ % PJ: PJ % PJ % Ugljen 4.77 1.3 3.16 0,9 7.29 2,0 6.73 1,8 5.98 1.5 -11.2 Coal Ogrjevno drvo 2.45 0.7 2.46 0.7 3.15 0.9 3.00 0.8 2,27 0.0 -24,4 Fuel Wood Tekur& goriva 276,23 75.9 257.27 70.0 261.11 73.0 272,08 73,9 294,29 74.0 8.2 Liquid Fuels Plinovita goriva 28.71 7.9 34.36 9.3 33,37 9.1 33.18 -0.6 Gaseous Fuels Vodne snage 51.75 14,2 70,33 19.1 51,71 14.5 52.91 14,4 61 .£ 15,6 16,9 Hydro Power UKUPNO 363.91 100,0 387,88 100,0 337,70 100.0 308,10 . 100.0 397.58 100,0 8,0 TOTAL Table 2.4.1. Energy Transformation Inputs

U 1999. godini, potrošnja energije za In 1999, total energy required for energy energetske transformacije bila je veća za 8 conversion inputs increased by 8 percent posto u odnosu na prethodnu godinu, a compared to the previous year. At the same može se govoriti i o trendu porasta ove time we could argue about an increase potrošnje uz prosječnu godišnju stopu od consumption trend with an average annual 2,2 posto u promatranom petogodišnjem rate of 2.2 percent within the observed five- razdoblju. Porast je ostvaren za vodne year period. An increase as high as 16.9 snage i to za vrlo visokih 16,9 posto prema percent compared to 1998 was realised with 1998. godini, te za tekuća goriva - gdje je hydropower and with liquid fuels, where the povećanje također bilo veliko i iznosilo 8,2 increase amounted to 8.2 percent. Since posto. Od 1996. godine, potrošnja tekućih 1996 the consumption of liquid fuels for goriva za energetske transformacije energy conversion input has increased kontinuirano raste, tako da stopa porasta continuously so that the growth rate during tijekom petogodišnjeg razdoblja iznosi 1,6 the five-year period amounted to 1.6 per- posto. Potrošnja ostalih oblika energije za cent. The consumption of other energy energetske transformacije, smanjena je u forms for energy conversion input decreased odnosu na prethodnu godinu. To smanjenje compared to the preceding year. This je za prirodni plin iznosilo samo 0,6 posto, decline for natural gas amounted to mere dok je u potrošnji ugljena smanjenje bilo 0.6 percent, while the consumption coal saw značajno -11,2 posto. Ipak, i unatoč takvom a considerable decline of 11.2 percent. smanjenju, potrošnja ugljena u 1999. godini However, in spite of such a drop, the con- bila je veća u odnosu na početnu godinu sumption of coal in 1999 still exceeded the promatranja, pa se uočava trend porasta initial observation year so there is a con- potrošnje uz prosječnu godišnju stopu od sumption increase trend with an average 5,8 posto. Najveće smanjenje ostvareno je u annual rate of 5.8 percent. The most promi- potrošnji drvnih industrijskih otpadaka i to za nent decrease was realised in the consump- 24,4 posto prema 1998. godini, uz stalan tion of industrial wood scrape, i.e. 24.4 trend smanjenja i uz prosječnu godišnju percent compared to 1998, with a continu- stopu od -1,9 posto. ous decline trend reaching an average annual rate of -1.9 percent.

19 Doista najveći udjel u strukturi energije za Liquid fuels had by far the largest share in energetske transformacije imala su tekuća the energy conversion input. These include goriva, koja obuhvaćaju sirovu naftu crude oil processed in the refineries and prerađenu u rafinerijama, sve vrste loživih other liquid fuels used in thermal power ulja potrošenih u termoelektranama te plants, cogeneration and heating plants, industrijskim i javnim toplanama, ukapljeni LPG for city gasworks as well as gas con- plin za gradske plinare, kao i plinski densation products processed in the NGL kondenzat prerađen u degazolinaži. Njihov plant. Their share amounted to 74 percent udjel iznosio je 74 posto i bio je na približno thus almost remaining on the level of the jednakoj razini kao i prethodne godine. U previous year. In the other three years ostale tri godine koje se promatraju u analizi, observed in the analysis the share lay spomenuti udjel kretao se u rasponu od 70 between 70 and 76 percent. According to do 76 posto. Prema visini udjela, nakon share participation, liquid fuels are followed tekućih goriva slijede vodne snage koje su by hydropower with a participation of 15.6 sudjelovale s 15,6 posto. Taj udjel viši je u percent. This share exceeded every one odnosu na sve godine u promatranom from the observed period, apart from the razdoblju, osim na ostvarenu vrijednost u value realised in 1996, the year with the best 1996. godini, koja je u pogledu hidroloških hydrological conditions. The share of natural okolnosti bila najpovoljnija. Udjel prirodnog gas amounted to 8.3 percent, i.e. lower than plina iznosio je 8,3 posto i niži je u odnosu the one in the preceding years. The share of na nekoliko prethodnih godina. Znatno manji coal of only 1.5 percent was lower than in bio je udjel ugljena, koji je iznosio samo 1,5 the preceding two years, but higher com- posto, te je također niži u odnosu na dvije pared to the initial two years. Industrial wood prethodne godine, ali i viši u odnosu na dvije scrape used for industrial heating and početne. S najmanjim udjelom sudjeluju cogeneration plants participated with the drvni industrijski otpaci koji se koriste u lowest share within the whole five-year industrijskim kotlovnicama i toplanama. period and amounted to only 0.6 percent. Njihov udjel bio je najmanji u petogodišnjem razdoblju i iznosio je samo 0,6 posto.

Slika 2.4.1. Energija za energetske transformacije

350 300 250 200 150 100 SO

• Ugljen 1996

Figure 2.4.1. Energy Transformation Inputs

Kada se struktura energije za energetske An analysis of energy conversion input transformacije analizira prema tipovima according to the types of plants where the postrojenja, može se uočiti da je povećanje conversion takes place shows that an potrošnje ostvareno u svim postrojenjima, increase in energy input was recorded with osim u industrijskim kotlovnicama gdje je all plants, apart from industrial heating došlo do vrlo malog smanjenja od 0,5 posto. plants where a slight decline of 0.5 percent Najveći porast ostvaren je u potrošnji was observable. The highest growth was energije u javnim kotlovnicama i to čak za 32 recorded in the energy consumption of posto. Vrlo veliko povećanje od 16,9 posto public heating plants, by as much as 32 bilo je u hidroelektranama zbog povoljnih percent. A considerable increase of 16.9 hidroloških okolnosti u 1999. godini. U percent was realised in hydropower plants rafinerijama nafte, prerada je bila veća za owing to favourable hydrological conditions 8,3 posto i bila je najveća u promatranom in 1999. In oil refineries processing rose by

20 petogodištu. Prosječna godišnja stopa 8.3 percent, i.e. the highest level recorded in porasta prerade u rafinerijama iznosila je 0,7 the observed five-year period. From 1995 to posto u razdoblju od 1995. do 1999. godine. 1999 the average annual increase rate of Ulazna energija u javne toplane povećana je processing in refineries amounted to 0.7 za 4,2 posto, a ulazna energija u degazo- percent. In industrial plants, the input energy linažu za 4,4 posto - u odnosu na odgova- rose by 4.2 percent and in the NGL plant by rajuće vrijednosti iz 1998. godine. 4.4 percent compared to the related values from the year 1998.

Tablica 2.4.2. Energija za energetske transformacije u postrojenjima

1995 1996 1997 1998 1999 1999/98 PJ % PJ % PJ % PJ % PJ % % Hidroelektrane 51.75 14.2 70.33 19.1 51.71 14.5 52.91 14.4 61.86 15.6 16.9 Hydro Power Plants Termoelektrane 20.74 5.7 18.95 5.2 28.99 8.1 38.33 10.4 38.54 9.7 0.6 Thermal Power Plants Jawie toplane 17.11 4.7 17.22 4.7 17.72 5.0 17.91 4.9 18.65 4.7 4.2 Public Cogeneration Plants Javne kotlovnice 2.99 0.8 3.27 0.9 3.13 0.9 3.06 0.8 4.05 1.0 32.2 Public Heating Plants Industrijske toplane 21.57 5.9 21.63 5.9 20.51 5.7 18.84 5.1 19.15 4.8 1.6 Industrial Cogeneration Plants Industrijske kotlovnice 10.56 2.9 10.21 2.8 10.59 3.0 10.40 2.8 10.35 2.6 -0.5 Industial Heating Plants Rafinerije 227.84 62.6 214.67 58.4 214.03 59.8 216.60 58.8 234.46 59.0 8.3 Petroleum Refineries Dega2Dlinara 10.82 3.0 10.71 2.9 10.49 2.9 9.42 2.6 9.84 2.5 4.4 NGL Plant Gradske plinare 0.54 0.1 0.60 0.2 0.59 0.2 0.62 0.2 0.63 0.2 0.8 Gasworks UKUPNO 363.91 100.0 367.58 100.0 357.76 100.0 368.10 100.0 397.56 100.0 8.0 TOTAL Table 2.4.2. Energy Transformation Inputs by Plants

Kada se promatra cijelo razdoblje, onda se If we view the whole period, an increase za javne toplane primjećuje trend porasta s trend with an average annual rate of 2.2 prosječnom godišnjom stopom od 2,2 posto percent is observable with public plants, dok je, s druge strane, kod degazolinaže while on the other hand the NGL plant is riječ o padajućem trendu s prosječnom faced with a downward trend and an aver- godišnjom stopom -2,3 posto. U ostalim age annual rate of-2.3 percent. All other tipovima postrojenja, povećanje potrošnje plant types saw considerably less energy energije bilo je puno manje. Tako je energija consumption. Thus, energy for industrial za industrijske toplane bila veća za 1,6 plants rose by mere 1.6 percent, for city posto, za gradske plinare 0,8 posto, a za gasworks by 0.8 percent and for thermal termoelektrane samo 0,6 posto. Za termo- power plants only 0.6 percent. Thermal elektrane treba primijetiti vrlo velik porast power plants had a high increase of input ulazne energije već u 1998. godini, tako da energy already in 1998, so that energy je potrošnja energije u 1999. godini znatno consumption in 1999 very much exceeds the veća od potrošnje na početku razdoblja, consumption from the beginning of the tako daje ovdje riječi o trendu povećanja period, i.e. an increase trend with an aver- potrošnje uz prosječnu godišnju stopu od age annual rate of as much as 16.9 percent. čak 16,9 posto.

21 U energiji za energetske transformacije s The biggest share of oil refineries in najvećim udjelom sudjeluju rafinerije nafte energy transformation inputs

Najveći udjel u energiji za energetske In 1999, as indeed in all the observed years, transformacije u 1999. godini, kao i u svim oil refineries had the most significant share dosadašnjim godinama, imale su rafinerije in the energy conversion input. It amounted nafte. Taj udjel je iznosio 59 posto i bio je to 59 percent and was thus only slightly samo neznatno veći u odnosu na prethodnu higher than the share from the previous godinu. Nakon rafinerija slijede year. Refineries are followed by hydropower hidroelektrane s udjelom od 15,6 posto. Taj plants with a share of 15.6 percent. This je udjel bio veći u odnosu na prethodne share exceeded the one from the previous godine, osim u odnosu 1996., kada je year, except for the share in 1996 when it iznosio 19,1 posto. Sa značajnim udjelom amounted to 19.1 percent. A considerable sudjeluju još i termoelektrane. Njihov udjel je share was realised by thermal power plants, iznosio 9,7 posto, što je malo manje u i.e. 9.7 percent, slightly lower than in the

Slika 2.4.2. Energija za energetske transformacije u postrojenjima

350 300 250 1 Đegazoiinaža • i SGL Plant 200 150

•~| Inđ.TO+KO ..•-...? iv.ć, Cog2n>He3t Plants 100 Javne TO-i-KO ^ Pv'otic Cogen.*Beat. Plants 50

1995 1396 1997 1§98

Figure 2.4.2. Energy Transformation Inputs by Plants

odnosu na prethodnu godinu, ali i znatno preceding year but much higher than in the više u odnosu na početak razdoblja. beginning of the period observed.

Sudjelovanje ostalih postrojenja za The participation of other energy conversion energetske transformacije ostvareno je s units reveals considerably lower shares. puno manjim udjelima. Tako je udjel Thus, the share of industrial cogeneration industrijskih toplana iznosio 4,8 posto, a plants amounted to 4.8 percent and public javnih toplana 4,7 posto. Oba udjela bila su heating plants 4.7 percent. Both shares niža u odnosu na prethodnu godinu, ali dok were lower than those in the preceding se udjel industrijskih toplana stalno smanjuje years, but while the share of industrial - udjel javnih toplana je na jednakoj razini cogeneration plants has been dropping kao i na početku razdoblja. Jedino je malo continuously, the share of public heating veći bio samo 1997. i 1998. godine. plants remained on the same level as in the Industrijske kotlovnice sudjelovale su s 2,6 beginning of the period, with slightly higher posto, a degazolinaža s 2,5 posto, što i jesu shares only in 1997 and 1998. Industrial najmanji udjeli ovih postrojenja u cijelom heating plants participated with 2.6 percent, razdoblju. Javne kotlovnice i gradske plinare and the NGL plant with 2.5 percent, these postrojenja su s najmanjim udjelom u being the lowest shares of these facilities energiji za energetske transformacije. Udjel within the whole period observed. Public javnih kotlovnica iznosio je 1 posto, te je bio heating plants and city gasworks partici- na najvišoj razini u petogodišnjem razdoblju, pated with the lowest shares. The share of dok je udjel gradskih plinara iznosio samo public heating plants amounted to 1 percent, 0,2 posto i nije se mijenjao tijekom nekoliko the all-time high of the observed period, posljednjih godina. while the share of city gasworks amounted to 0.2 percent and hasn't changed during a couple of years.

22 2.5. Proizvodnja transformiranih 2.5. Energy Transformation oblika energije Output

Iz energije za energetske transformacije, u Transformed energy products are produced postrojenjima u kojima se transformacije in energy transformation plants. Electricity is provode, proizvode se transformirani oblici produced in hydropower plants, thermal energije. U termoelektranama, hidroelektra- power plants and cogeneration power nama, te u javnim i industrijskim toplanama plants, steam and hot water are produced in proizvodi se električna energija. U javnim public and industrial cogeneration plants and toplanama i kotlovnicama, te u industrijskim heating plants, liquid fuels in refineries and toplanama i kotlovnicama proizvodi se para i the NGL plant and city gas in gasworks. vrela voda. Tekuća goriva proizvode se u rafinerijama nafte i u dega-zolinaži, a So far the highest share of electricity as gradski plin u plinarama. energy conversion output

Dosad najviši udjel električne energije u Energy transformation output grew in 1999 proizvedenoj transformiranoj energiji by 8.2 percent compared to the previous year and the average annual increase rate Proizvodnja transformiranih oblika energije during the five-year period was 1.3 percent. bila je veća za 8,2 posto u odnosu na 1998. Increase is observable with every form of godinu, a prosječna godišnja stopa porasta conversion output, and the highest increase tijekom razdoblja od pet godina iznosila je rate was realised with solid fuels. The 1,3 posto. Povećanje je ostvareno u proiz- increase amounted to 60.9 percent, but it vodnji svih transformiranih oblika energije, a should be emphasised that this was minor najveća stopa porasta ostvarena je u proiz- energy quantity, as the production of solid vodnji krutih goriva. Porast proizvodnje fuels in Croatia includes only petroleum iznosio je 60,9 posto, ali treba naglasiti da je coke. The production of electricity was 12.3 tu riječ o maloj količini energije, jer proiz- percent higher, and when considering the vodnja krutih goriva u Hrvatskoj obuhvaća five-year period, the average annual in- samo naftni koks. Proizvodnja električne crease rate was also quite high and energije povećana je za 12,3 posto, a kada amounted to 8.4 percent. Steam and hot je riječ o petogodišnjem razdoblju - tada je water production grew by 9.2 percent and

Tablica 2.5.1. Proizvodnja transformiranih oblika energije

1995 1996 1997 1998 1393 1999/98 PJ % PJ % PJ % PJ PJ Kruta goriva 1.54 0.5 1.30 0.4 0.83 0.3 1.68 0.6 2.71 0.8 60.9 Solid fuels Teku; a goriva 226.07 74.3 211.29 71.5 213.13 72.9 212.63 71.8 227.93 71.2 7.2 Liquid Fuels Plinovita goriva 11.27 3.7 11.07 3.7 10.25 3.5 12.04 4.1 12.32 3.8 2.4 Gaseous Fuels EfekMCha energija 31.90 10.5 37.97 12.8 34.86 11.9 39.23 13.3 44.07 13.8 12.3 Electricity Para i vrela voda 33.60 11.0 34.04 11.5 33.36 11.4 30.44 10.3 33.22 10.4 9.2 Steam and Hot Water UKUPNO 304.39 100.0 295.67 100.0 292.44 100.0 296.02 100.0 320.26 100.0 8.2 TOTAL Table 2.5.1. Energy Transformation Outputs

prosječna godišnja stopa porasta bila tako- that of oil derivatives by 7.2 percent. If we der vrlo visoka i iznosila je 8,4 posto. Proiz- view the observed five-year period, steam vodnja energije u obliku pare i vrele vode and hot water do not reveal any important bilaje veća za 9,2 posto, a proizvodnja deri- changes, i.e. a low rate of production vata nafte za 7,2 posto. Ako se promatra petogodišnje razdoblje, za paru i vrelu vodu nema bitnih promjena, odnosno ostvarena je

23 vrlo niska stopa smanjenja proizvodnje od decrease of only -0.3 percent annually was samo -0,3 posto godišnje. Za tekuća goriva realised. As regards liquid fuels, an upward se može primijetiti trend porasta proizvodnje trend of production increase is noticeable s prosječnom godišnjom stopom od 2,2 po- with an average annual rate of 2.2 percent. sto. Najmanji porast proizvodnje ostvaren je The smallest production increase was za plinovita goriva, a iznosio je 2,4 posto. realised with gaseous fuels, i.e. 2.4 percent.

Slika 2.5.I. Proizvodnja transformiranih oblika energije

300 250 200

996 1397 1938

Figure 2.5.1. Energy Transformation Outputs

U proizvedenoj transformiranoj energiji, sa Liquid fuels participated with the most zamjetno najvećim udjelom sudjelovala su important share within the energy transfor- tekuća goriva. Taj udjel iznosio je 71,2 posto mation output. It amounted to 71.2 percent i samo malo je niži u odnosu na nekoliko and it was slightly lower compared to the prethodnih godina. Nakon tekućih goriva previous years. Liquid fuels are followed by slijedi električna energija s udjelom od 13,8 electricity with a share of 13.8 percent, the posto, stoje dosadašnji najviši udjel, a u highest share so far, and increase in regard odnosu na prethodnu godinu povećan je za to the previous year by 0.5 percent. The 0,5 posto. Udjel pare i vrele vode ostao je na share of steam and hot water remained približno jednakoj razini kao i prethodne approximately on the same level as in the godine. Iznosio je 10,4 posto i malo je niži u previous year. It was 10.4 percent and thus odnosu na početak razdoblja. Udjel plinovitih somewhat lower than at the beginning of the goriva bio je znatno niži u odnosu na ostale period. The share of gaseous fuels was energente. Iznosio je 3,8 posto, malo je niži considerably lower than the other forms. It u odnosu na prethodnu godinu, ali je na amounted to 3.8 percent, slightly less than razini svih ostalih godina. Kruta goriva the one in the previous year, but still on the sudjelovala su samo s 0,8 posto, ali im je to level of all other years. Solid fuels partici- najviši udjel u petogodišnjem razdoblju. pated with only 0.8 percent, which was however their highest share in the five-year Proizvodnja električne energije u period. termoelektranama rasla je najbrže Production of electricity in thermal power Promatrajući proizvodnju transformirane plants grew fast energije u pojedinim tipovima postrojenja, pokazuje se porast proizvodnje ostvaren u When considering the energy transformation većini transformacija, a proizvodnja je output according to different types of facili- smanjena samo u gradskim plinarama i ties it is noticeable that an increase was javnim toplanama. Pri tomu je proizvodnja u realised in most of them. Only in city gas- gradskim plinarama bila manja za 3,2 posto, works and public heating plants the produc- a u javnim toplanama za 0,9 posto. Najveći tion decreased. Thereby, the production in porast proizvodnje ostvaren je u city gasworks decreased by 3.2 percent, and industrijskim toplanama i to za 22,4 posto, in public heating plants by 0.9 percent. The potom u hidroelektranama za 20,6 posto, te biggest production growth was realised in u javnim kotlovnicama za 19 posto. Premda industrial cogeneration plants, as much as su ostvarene tako visoke stope porasta 22.4 percent, in hydropower plants 20.6

24 proizvodnje, kod industrijskih toplana je ipak percent and in public heating plants 19 prisutan opadajući trend proizvodnje s pro- percent. Although the increase rates of sječnom godišnjom stopom od -2,1 posto. industrial heating plants were quite high, S druge, pak, strane - proizvodnja u hidro- there exists a downward production trend elektranama i u javnim kotlovnicama imaju with an average annual rate of -2.1 percent. rastući trend s prosječnim godišnjim sto- On the other hand, the production of pama od 5,8 posto, odnosno 4,9 posto. hydropower plants and public heating plants Značajniji porast proizvodnje ostvaren je još shows an upward trend with average annual i u rafinerijama nafte u kojima je proizvedeno rates of 5.8 and 4.9 percent respectively. A za 7,5 posto više derivata nego godinu dana considerable production increase was also ranije. U ostalim postrojenjima, porast proi- realised in oil refineries, where 7.5 percent zvodnje bio je umjereniji pa je tako u dega- more derivatives were produced than the zolinaži proizvodnja povećana za 3,9 posto, year before. With all other plants generation u termoelektranama za 3,7 posto i u indu- increase was moderate so in the NGL plant strijskim kotlovnicama samo za 0,9 posto. the production grew by 3.9 percent, in Proizvodnja električne energije u termo- thermal power plants by 3.7 percent and elektranama ima najbrži trend porasta, tako industrial heating plants by only 0.9 percent. da prosječna godišnja stopa u razdoblju od The production of electricity in thermal 1995.-1999. godine iznosi 18,1 posto. power plants reveals the fastest increase

Tablica 2.5.2. Proizvodnja transformirane energije u postrojenjima

1995 1996 1997 1998 1999 1999/98 PJ % PJ % PJ % PJ PJ Hidroetekirane 18.95 6.2 26.02 8.8 19.07 6.5 19.68 6.6 23.73 7.4 20.6 Hydro Power Plants Termoelektrane 7.59 2.5 7.02 2.4 10.69 3.7 14.25 4.8 14.78 4.6 3.7 Thermal Power Plants Javne toplane 13.68 4.5 13.76 4.7 13.86 4.7 13.75 4.6 13.63 4.3 -0.9 Public Cogeneration Plants Javne kotlovnice 2.49 0.8 2.72 0.9 2.63 0.9 2.53 0.9 3.02 0.9 19.0 Public Heating Plants Industrijske toplane 15.53 5.1 15.35 5.2 14.62 5.0 11.66 3.9 14.27 4.5 22.4 Musirial Cogeneration Plants Industrijske kotlovnice 7.25 2.4 7.14 2.4 7.35 2.5 7.79 2.6 7.86 2.5 0.9 Industrial Heating Plants Rafinerije 227.74 74.8 212.61 71.9 213.36 73.0 216.50 73.1 232.76 72.7 7.5 Petroleum Refineries DegaaDlinafa 10.76 3.5 10.65 3.6 10.43 3.6 9.38 3.2 9.74 3.0 3.9 NGL Plant Gradske plinare 0.38 0.1 0.40 0.1 0.42 0.1 0.48 0.2 0.46 0.1 -3.2 Gasworks UKUPNO 304.39 100.0 295.67 100.0 292.44 100.0 296.02 100.0 320.26 100.0 8.2 TOTAL Table 2.5.2. Energy Transformation Outputs by Plants

Udjeli pojedinih tipova postrojenja usposta- trend with the average annual rate for the vljeni u prethodnom razdoblju nisu se tije- period from 1995 to 1999 of 18.1 percent, kom 1999. godine značajnije promijenili. Tako su rafinerije nafte ostvarile zamjetno The shares of individual plant types estab- najveći udjel, koji je u odnosu na prethodnu lished in the previous period didn't show any godinu smanjen za 0,4 posto i iznosio je important changes during 1999. Thus, oil 72,7 posto. Najveći porast udjela, u odnosu refineries realised the biggest share of 72.7 na prethodnu godinu, ostvaren je u proizvo- percent, which was however a decrease dnji hidroelektrana i to za 0,8 posto. Njihov compared to the previous year by 0.4

25 udjel iznosio je 7,4 posto, te je bio veći u percent. The greatest share increase odnosu na ostvarene vrijednosti u svim compared to the previous year was realised godinama - osim u 1996. Udjel in the production of hydropower plants, i.e. termoelektrana malo je smanjen u odnosu 0.8 percent. Their share amounted to 7.4 na prethodnu godinu, a iznosio je 4,6 posto, percent and thus exceeded the values of all što je još uvijek više u odnosu na početak previous years apart from 1996. The share petogodišta. Udjeli javnih toplana, degazo- of thermal power plants declined slightly and linaže i industrijskih kotlovnica, također, su amounted to 4.6 percent, still higher than in malo manji u odnosu na vrijednosti iz 1998. the beginning of the five-year period. The godine. Tako je udjel javnih toplana iznosio shares of public heating plants, the NGL 4,3 posto, degazolinaže 3 posto, a indu- plant and the industrial heating plants were strijskih kotlovnica 2,5 posto. S najmanjim also somewhat lower compared to the udjelima u proizvodnji transformirane values from 1998. Thus, the share of public energije sudjeluju javne kotlovnice i gradske heating plants was 4.3 percent, of the NGL plinare. Udjel javnih kotlovnica bio je 0,9 plant 3 percent, and of the industrial heating posto i nije se mijenjao u posljednjih plants 2.5 percent. Public heating plants and nekoliko godina. Udjel gradskih plinara još city gasworks participated with the smallest malo je smanjen tijekom 1999. godine, shares. The share of public heating plants iznosio je samo 0,1 posto. was 0.9 percent and thus remained stable during the past few years. The share of city

Slika 2.5.2. Proizvodnja transformiranih oblika energije u postrojenjima

1939

Figure 2.5.2. Energy Transformation Outputs by Plants

Ostvarena je proizvodnja transformirane gasworks decreased further during 1999 energije u Hrvatskoj u 1999. godini od 320,26 and amounted to mere 0.1 percent. PJ, što predstavlja porast od 8,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno je In 1999 the output of converted energy in potrošnja transformiranih oblika energije bila Croatia was 320.26 PJ, an 8.2 percent veća za 3,7posto. Budući da razlika increase compared to the previous year. At proizvodnje i potrošnje predstavlja saldo the same time the demand grew by 3.7 uvoza i izvoza transformiranih oblika energije percent. The difference between production u Hrvatsku, proizlazi daje izvoz and consumption represents the balance of transformirane energije povećan za čak 47,3 imported and exported transformed energy, posto, odnosno iznosio je 44,63 PJ. Udio so accordingly the converted energy export izvoza u proizvedenoj transformiranoj energiji increased by as much as 47.3 percent, i.e. it iznosio je 13,9 posto, dok je ostatak od 86,1 amounted to 44.63 PJ. The share of export posto utrošen u Republici Hrvatskoj. Udjel within the produced converted energy was izvoza je za 3,7 posto veći u odnosu na 13.9 percent, while the remaining 86.1 razinu iz 1998. godine, ali je još uvijek manji u percent was consumed within the Republic odnosu na tri početne godine petogodišnjeg of Croatia. The export share grew by 3.7 razdoblja. Ako se promatra cijelo percent compared to 1998, but it was still petogodišnje razdoblje odnosi su malo lower compared to the first three years of drukčiji. Tako, prosječna godišnja stopa the five-year period. If the whole period is porasta proizvodnje transformiranih oblika considered, then the relationships change.

26 energije iznosi 1,3 posto, dok potrošnja raste Thus, the average annual production in- prema stopi od 4 posto, a izvoz se smanjuje crease of energy conversion output prema stopi od -10,1 posto. Navedeni odnosi amounted to 1.3 percent, while the con- prikazani su na sljedećoj slici. sumption grew at a rate of 4 percent and the export declined at a rate of -10.1 percent. These relations are shown in the following

Slika 2.5.3. Proizvodnja, potrošnja i izvoz transformirane energije

Figure 2.5.3. Transformed Energy Production, Consumption and Export

figure. U proizvodnji transformiranih oblika energije Every conversion of energy generates nastaju gubici koji su za različite tipove po- losses that vary from one type of facility to strojenja vrlo različiti. Gubici u energetskim the other. Energy conversion losses on the transformacijama na razini kompleksnog level of a complex energy system may be energetskog sustava, mogu se odrediti kao defined as the balance between the total razlika ukupne energije za energetske tran- energy conversion input and the total energy sformacije i ukupne proizvodnje transformi- conversion output, or as the sum total of all rane energije, ili kao zbroj gubitaka u svim losses in every type of energy conversion tipovima postrojenja. Ako se gubici energet- plant. If we want to determine energy ske transformacije žele odrediti za jedno conversion losses for a single facility or for a

Tablica 2.5.3. Gubici energetskih transformacija

1995 1996 1997 1998 1999 1999/98

PJ % PJ % PJ % PJ :.'• % PJ % %

Energija za energ .transformacije 363.91 100.0 367.58 100.0 357.76 100.0 368.10 100.0 397.56 100.0 8.0 Transformation Sector Input P roi zvodrja transformi rane energije 304.39 83.6 295.67 80.4 292.44 81.7 296.02 80.4 320.26 80.6 8.2 "Transformation Sector Output UKUPNI GUBICI TRANSFORMACIJA 59.52 16.4 71.90 19.6 65.32 18,3 72.08 19.6 77.31 19.4 7.3 TOTAL CONVERSION LOSSES Table 2.5.3. Total Conversion Losses

postrojenje ili za skup sličnih postrojenja, oni group of similar facilities, they are again se opet određuju kao razlika ulazne i izlazne calculated as the balance between input and energije za promatrano postrojenje, odno- output energy for the facility, i.e. group of sno za skup postrojenja. Razvoj ukupnih facilities, observed. The development of total gubitaka energetskih transformacija u energy transformation losses within the hrvatskom energetskom sustavu prikazan je Croatian energy system is shown in the sljedećom tablicom. Budući da je proizvod-

27 nja transformirane energije u 1999. godini following table. Owing to the fact that in povećana za 8,2 posto, a potrošnja energije 1999 the production of converted energy za energetske transformacije bila je veća za increased by 8.2 percent, and the consump- 8 posto - i gubici energije ostvareni u tim tion of energy for conversions by 8 percent, postrojenjima imali su relativno velik porast energy losses realised in those facilities had od 7,3 posto. Oni su iznosili 77,31 PJ, i to je a considerably high increase of 7.3 percent. njihova najveća vrijednost u analiziranom They amounted to 77.31 PJ, which was at petogodištu. Odnos proizvedene i utrošene the same time the highest value of the five- energije je prosječni stupanj djelotvornosti year period. The balance between the energetskih transformacija, a u 1999. godini produced and consumed energy creates the je iznosio 80,6 posto. To je približno jednaka average efficiency degree, which, in 1999 razina kakva je ostvarena u 1998. i u 1996. amounted to 80.6 percent. This was close to godini, dok je u ostale dvije godine taj the level realised in 1998 and 1996, while for pokazatelj bio malo povoljniji. the other two years this indicator was more favourable.

2.6. Energija za pogon energetskih postrojenja 2.6. Energy Sector Own Use

U postrojenjima za proizvodnju primarnih In the production of primary and converted oblika energije, kao i u postrojenjima za energy products, some energy is always energetske transformacije ostvaruje se spent on the production process itself, which potrošnja energije koja se koristi za pogon is then referred to as the energy sector own tih postrojenja. U energetskim bilancama, ta use. vrsta potrošnje naziva se potrošnjom energije za pogon energetskih postrojenja, a često se koristi naziv «vlastita potrošnja energije».

Tablica 2.6.1. Energija za pogon energetskih postrojenja

1995 1996 1997 1998 1999 1999/98 PJ % PJ % PJ % PJ % PJ Ugljen i koks 1.25 3.6 1.01 2.9 0.00 0.0 0.52 1.8 1.56 5.1 197.8 Coal and Coke TekuCa goriva 5.76 16.7 6.88 19.7 4.58 14.6 3.54 12.0 2.06 6.7 -41.9 Liquid Fuels Plinovita goriva 16.54 48.0 15.50 44.3 15.23 48.5 15.70 53.3 15.0' 48.8 -4.4 Gaseous Fuels Električna energija 2.78 8.1 2.39 6.8 2.77 8.8 2.97 10.1 3.03 9.8 2.1 Electricity Para i vrela voda 8.15 23.6 9.18 26.3 8.81 28.1 6.71 22.8 9.10 29.6 35.7 Steam and Hot Water UKUPNO 34.48 100.0 34.96 100.0 31.38 100.0 29.44 100.0 30.75 100.0 4.5 TOTAL

Table 2.6.1. Energy Sector Own Use

Struktura oblika energije koji se iskorištavaju za pogon energetskih transformacija The structure of energy forms used for the navedena je u sljedećoj tablici i na sljedećoj operation of energy production is shown in slici. Tijekom 1999. godine došlo je do the following table and figure. During 1999 povećanja te vrste potrošnje za 4,5 posto, u this kind of consumption saw an increase of odnosu na prethodnu godinu. Pri tomu je 4.5 percent compared to the previous year. došlo do povećanja potrošnje ugljena i Larger quantities of coal and coke, electric- koksa, električne energije te pare i vrele ity, steam and hot water were consumed, vode, a potrošnja tekućih goriva i prirodnog whereas the consumption of liquid fuels and plina je smanjena. Vrlo velik relativni porast natural gas declined. A relatively high potrošnje ostvarenje za ugljen i koks. Tu je,

28 međutim, riječ o relativno maloj količini consumption increase was realised with coal energije u kojoj je obuhvaćena samo and coke. However, this only relates to a potrošnja naftnog koksa u rafinerijama, pa small energy quantity that includes only the su zbog toga moguće oscilacije potrošnje u consumption of petroleum coke in refineries, pojedinim godinama. Potrošnja pare i vrele and therefore consumption oscillations may vode povećana je za 35,7 posto, a električne occur for individual years. The consumption energije samo za 2,1 posto. Kada je riječ o of steam and hot water grew by 35.7 percent smanjenju potrošnje, ono je za tekuća goriva and electricity by only 2.1 percent. If con- vrlo veliko i iznosilo je 41,9 posto. Pogonska sumption decrease is viewed, it was consid- potrošnja prirodnog plina bila je manja za erable for liquid fuels and amounted to 41.9 4,4 posto u odnosu na ostvarenje u 1998. percent. Operational consumption of natural godini. gas fell by 4.4 percent compared to 1998.

Slika 2.6.I. Energija za pogon energetskih postrojenja

Figure 2.6.1. Energy Sector Own Use

Ako se analiziraju udjeli pojedinih oblika If we analyse the shares of individual energy energije u energiji za pogon energetskih forms within energy sector own use, we postrojenja, najveći je udjel prirodnog plina. notice that by far the largest share is taken U 1999. godini taj je udjel bio 48,8 posto, i by natural gas. In 1999 it amounted to 48.8 bio je niži u odnosu na prethodnu godinu, ali percent and was lower than in the year je na razini iznosa iz ostalih godina, izuzev before, but it remained on the level of the 1996. kada je bio najmanji. Udjel pare i vrele observation period except for 1996 when it vode iznosio je 35,7 posto, što je najviša had reached its lowest value. The share of vrijednost u promatranom petogodištu. S steam and hot water amounted to 35.7 druge strane udjel električne energije, koji je percent, its all-time high in the five-year iznosio 9,8 posto, bio je niži u odnosu na period. On the other hand, the share of prethodnu godinu, ali i viši u odnosu na electricity, 9.8 percent, was lower compared ostvarenje u tri preostale godine. Za vrlo to the previous year, but higher compared to velik iznos u odnosu na prethodne godine the three remaining years. The share of smanjen je udjel tekućih goriva, tako da su liquid fuels declined considerably, so that, ona s vrijednošću od 6,7 posto sudjelovala s with 6.7 percent, they participated with their dosada najmanjim udjelom. Udjel ugljena i all-time low. The share of coal and coke koksa iznosio je 5,1 posto stoje u amounted to 5.1 percent, the highest value analiziranom petogodištu najveća vrijednost. within the whole five-year period. This share Taj udjel se neprestano smanjivao u kept decreasing from 1995 to 1998 but in razdoblju od 1995. do 1998. godine, da bi u 1999 it experienced its all-time high. 1999. godini došlo do skoka na spomenutu vrijednost. In 1999 the consumption of energy increased in hydropower plants, thermal Pogonska potrošnja energije tijekom 1999. power plants, oil refineries and in the NGL godine povećana je u hidroelektranama, termoelektranama, rafinerijama nafte i degazolinaži, dok je u proizvodnji nafte i prirodnog plina, proizvodnji ugljena, u javnim

29 toplanama i u elektroprivredi - potrošeno plant, while in the production of oil and manje energije u odnosu na 1998. godinu. natural gas, coal production, public heating Najveće povećanje potrošnje ostvareno je u plants and electricity utility less energy was našoj jedinoj degazolinaži u Ivanić Gradu, a consumed compared to 1998. The largest iznosilo je 25,4 posto, pa je viša razina increase was realised in our only NGL plant potrošnje ostvarena samo 1997. godine. Za in Ivanić Grad, and it amounted to 25.9 20,4 posto povećana je vlastita potrošnja percent, thus a higher level was only energije u hidroelektranama, a za 10,3 reached in 1997. In hydropower plants posto u rafinerijama nafte kod kojih, ipak, energy sector own use grew by 20.4, and by tijekom petogodišnjeg razdoblja postoji 10.3 in oil refineries, where there exists a trend smanjivanja vlastite potrošnje uz downward trend during the five-year period prosječnu godišnju stopu od -1,6 posto. U with an average annual rate of -1.6 percent. termo-elektranama je vlastita potrošnja In thermal power plants energy sector own energije u 1999. godini povećana za 7,6 use rose by 7.6 percent and the increase posto, a porast potrošnje tijekom petogo- during the five-year period had a very high dišnjeg razdoblja odvijao se s vrlo visokom average annual rate of 16.5 percent. prosječnom godišnjom stopom od 16,5 posto.

Slika 2.6.2. Energija za pogon u energetskim postrojenjima

Figure 2.6.2. Energy Sector Own Use by Plants

Najveće smanjenje pogonske potrošnje The sharpest decrease of energy sector own energije, koje je iznosilo -29,4 posto, use, by -29.4 percent, was recorded in the ostvareno je u proizvodnji ugljena kao production of coal and resulted from the posljedica zatvaranja našeg jedinog closing-down of our only coal-mine in Raša ugljenokopa u Raši tijekom 1999. godine. during 1999. A considerable decline of own Vrlo veliko smanjenje pogonske potrošnje use amounting to 20.7 percent was realised energije od 20,7 posto bilo je u javnim in public heating plants, and similarly in toplanama, a jednako tako i u postupcima crude oil and natural gas production, where pridobivanja sirove nafte i prirodnog plina. the decrease rate amounted to -19.1 percent Tu je stopa smanjenja u odnosu na compared to the previous year. Electricity prethodnu godinu iznosila -19,1 posto. U utility saw a decrease of 7.3 percent. elektroprivrednim poduzećima potrošnja energije smanjena je za 7,3 posto. As regards energy sector own use, the largest shares are in Croatia taken up by oil U potrošnji energije za pogon energetskih refineries. In 1999 this share amounted to postrojenja u Hrvatskoj, s najvećim udjelom 75.5 percent and was higher compared to sudjeluju rafinerije nafte. Taj udjel je 1999. the previous years, except for 1996 when It godine iznosio 75,5 posto i bio je viši u od- had amounted to 76 percent. Oil refineries nosu na prethodne godine, osim u odnosu are followed by oil and gas production, na 1996. godinu kada je iznosio 76 posto. which participated with 11.5 percent, the Nakon rafinerija nafte, prema veličini udjela, lowest value so far. Public heating plants slijedi proizvodnja nafte i plina koja je sudjelovala s 11,5 posto, a to je do sada najniži ostvareni udjel. Značajnije udjele u pogon-

30 skoj potrošnji energije ostvarile su još javne realised a considerable share, i.e. 4.5 toplane s 4,5 posto, potom degazolinaža s percent, the NGL plant 4.2 percent and 4,2 posto i termoelektrane koje su u 1999. thermal power plants' share in 1999 godini sudjelovale s 3,2 posto. Treba primi- amounted to 3.2 percent. It is noticeable that jetiti da je tijekom petogodišnjeg razdoblja during the five-year period the share of udjel termo-elektrana bio u kontinuiranom thermal power plants kept increasing, while porastu, dok je udjel preostala dva tipa the share of the remaining two types of postrojenja varirao bez bitnih promjena. facilities varied with no conspicuous Udjeli ostalih energetskih postrojenja koja changes. The shares of other energy sudjeluju u pogonskoj potrošnji energije, facilities are very much lower compared to znatno su niži u odnosu na do sada spo- those already mentioned. Thus, during 1999 menuta. Tako su tijekom 1999. godine hydropower plants participated with only 0.6 hidroelektrane sudjelovale sa samo 0,6 percent, electricity utility with 0.5 percent, posto, elektro-privredna poduzeća s 0,5 while the share of consumed energy in the posto, dok je udjel potrošnje energije u production of coal amounted to mere 0.1 proizvodnji ugljena iznosio samo 0,1 posto. percent.

2.7. Struktura ukupno utrošene 2.7. Total Primary Energy energije Consumption by Sectors

Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj u The total energy consumed in Croatia in 1999. godini je iznosila 369,83 PJ, a tom 1999 was 369.83 PJ and covered the količinom energije zadovoljene su sve po- demand within the energy system of the trebe u energetskom sustavu. To znači da je Republic of Croatia. This includes losses tom potrošnjom zadovoljena neposredna occurring in the course of energy conver- potrošnja energije, neenergetska potrošnja sion, energy sector own use, energy trans- energije i potrošnja energije za pogon ener- mission and distribution losses, non-energy getskih postrojenja, te da su njome podmi- consumption and the total needs of final reni gubici energetskih transformacija, kao i consumers. Final consumers of energy can gubici koji nastaju prigodom transporta i be divided into three main groups - industry, razdiobe energije. transport and other sectors.

Gubici energije u energetskim transforma- Losses occurring during energy conversion cijama određeni su, tijekom dosadašnje are defined as the balance of converted analize, kao razlika energije za energetske energy input and output, as shown in Table transformacije i proizvedene transformirane 2.5.3. Energy transmission and distribution energije, a prikazani su u tablici 2.5.3. losses include losses occurring in the Jednako je tako u prethodnoj točki analizi- electricity grid during the transmission and rana struktura oblika energije i struktura distribution of electricity, losses occurring in energetskih postrojenja u energiji za pogon the steam and hot water pipeline systems energetskih postrojenja. Gubici transporta i during heat distribution and losses of natural distribucije energije obuhvaćaju gubitke gas occurring in the transmission and električne energije, koji nastaju u elektro- distribution of gas. Among these, the most distribucijskoj i prijenosnoj mreži prigodom conspicuous within the total consumption razdiobe i prijenosa električne energije, are the electricity losses, which are much potom gubitke koji nastaju u parovodima i higher than the average of developed vrelovodima prigodom razdiobe pare i vrele countries. They are caused by so-called vode, te gubitke prirodnog i gradskog plina u non-technical losses, primarily unauthorised transportnoj i distribucijskoj plinskoj mreži. electricity consumption, and differ from Veličinom svog udjela u ukupnoj potrošnji technical losses occurring in conductors and ističu se gubici električne energije koji su viši transformers that cannot be avoided. It is u odnosu na prosjek u razvijenim zemljama. estimated that the technical losses during Razlog tomu su tzv. netehnički gubici koji su, 1999 made approximately 60 percent of the prije svega, posljedica neovlaštene potro- total losses, and the rest was taken up by šnje električne energije, za razliku od tehnič- the non-technical losses. In view of such a kih gubitaka koji nastaju u vodičima i trans- share, the technical losses amounted to formatorima i koje je nemoguće izbjeći. Procjenjuje se da su tehnički gubici tijekom 1999. godine u ukupnim gubicima sudjelovali s približno 60 posto, a ostatak su činili netehnički gubici. S takvim udjelom, tehnički

31 gubici su iznosili približno 1239 GWh, stoje 1,239 GWh, i.e. 8.5 percent of the total u ukupnoj potrošnji električne energije 8,5 electricity consumption, while there were posto, dok su netehnički gubici imali vrijed- 822.7 GWh of non-technical losses, i.e. their nost 822,7 GWh, odnosno njihov udjel u share within the total electricity consumption ukupnoj potrošnji električne energije bio je was 5.6 percent. Accordingly, the shares of 5,6 posto. Iz toga proizlazi daje udio jednih i both types of losses within the total electric- drugih gubitaka u ukupnoj potrošnji elek- ity consumption amounted to 14.1 percent. trične energije iznosio 14,1 posto. Non-energy consumption consists of the U neenergetskoj potrošnji obuhvaćena je consumption of natural gas for the produc- potrošnja prirodnog plina za proizvodnju tion of fertilisers; consumption of white spirit, umjetnih gnojiva, potom potrošnja white ethane, paraffin and wax in the chemical špirita, etana, parafina i voska u kemijskoj industry; consumption of bitumen in con- industriji, bitumena u graditeljstvu i ostaloj struction and other industries and consump- industriji, te ulja i masti u različitim područ- tion of oils and greases for various pur- jima primjene. Glavnina neenergetske poses. Non-energy consumption primarily potrošnje ostvaruje se u kemijskoj industriji, occurs in the chemical industry but it is also a manjim dijelom u ostalim djelatnostima kao present in other areas such as traffic, što su promet, graditeljstvo, poljoprivreda i building construction, agriculture, etc. The industrija. Tijekom 1999. godine, od ukupne chemical industry's share in the total non- neenergetske potrošnje u kemijskoj industriji energy consumption of Croatia in 1999 was je utrošeno približno 82 posto. 82 percent.

Udio gubitaka energetskih transformacija The share of energy conversion losses iznosio je 20,9 posto - najviše u amounted to 20.9 percent - highest in the petogodištu five-year period

U strukturi ukupno utrošene energije, koja je If we consider the structure of the total povećana za 4,5 posto, tijekom 1999. godine energy consumption, the 4.5 percent in- povećani su gubici energetskih transforma- crease during 1999 included losses occur- cija, potrošnja energije za pogon energet- ring during energy conversion, energy sector skih postrojenja, neenergetska potrošnja own use, non-energy and final consumption. energije i neposredna potrošnja energije. U Compared to the previous year, only trans- odnosu na prethodnu godinu, smanjeni su port and energy distribution losses dropped. samo gubici transporta i razdiobe energije. Energy conversion losses grew by 7.3 Gubici energetskih transformacija povećani percent, energy sector own use by 4.5 su za 7,3 posto, pogonska potrošnja za 4,5 percent and the biggest increase of 14.2 posto, a najveći porast od 14,2 posto percent was realised with non-energy ostvaren je u neenergetskoj potrošnji consumption. Final consumption achieved a energije. U neposrednoj potrošnji energije moderate increase of 3.4 percent. If the ostvareno je umjereno povećanje od 3,4 whole five-year period is viewed, an in- posto. Ako se promatra petogodišnje raz- crease trend is noticeable on all levels apart doblje, primjećuje se trend porasta u svim from the energy sector own use, which područjima, osim u potrošnji energije za reveals a negative average annual rate of - pogon energetskih postrojenja. Tu je 2.8 percent. Energy conversion losses rose zabilježena negativna prosječna godišnja at an average annual rate of 6.8 percent, stopa od -2,8 posto. Gubici energetskih non-energy consumption at 2.7 percent transformacija ostvarili su porast s pro- annually, while final energy consumption sječnom godišnjom stopom od 6,8 posto, realised an average annual rate of 4.5 neenergetska potrošnja rasla je prosječno percent. Related to the previous year, godišnje s 2,7 posto, dok je u neposrednoj transmission and distribution losses declined potrošnji energije ostvarena prosječna by 9.9 percent, but, at the same time they godišnja stopa od 4,5 posto. U odnosu na had an increase trend during the observed prethodnu godinu, gubici transporta i raz- five-year period with a relatively high aver- diobe energije smanjeni su za 9,9 posto, ali age annual rate of 8.1 percent. Structural ipak tijekom pet promatranih godina imaju trend porasta uz relativno visoku prosječnu godišnju stopu od 8,1 posto. Razvoj strukture ukupno utrošene energije tijekom pet proteklih godina prikazan je sljedećom tablicom i slikom.

32 Udjel neposredne potrošnje energije najveći development of the total energy consumed je u strukturi ukupno utrošene energije. U during five years is presented in the follow- 1999. godini iznosio je 59,9 posto i samo je ing table and figure. malo manji u odnosu na dvije prethodne godine, odnosno malo viši u odnosu na dvije The share of final energy consumption is by početne godine. Nakon neposredne potro- far the largest within the structure of the total šnje energije, slijede gubici energetskih energy consumed. In 1999 it amounted to transformacija koji su sudjelovali s 20,9 59.9 percent and was only slightly smaller posto, što je njihov najviši dosadašnji udjel, than in the previous two years, i.e. some- premda je u 1998. i 1996. godini bio samo what higher compared to the initial two neznatno manji. Udjel energije za pogon years. Final energy consumption is followed energetskih postrojenja iznosio je 8,3 posto, by energy conversion losses the share of a to je vrijednost identična ostvarenju u which was 20.9 percent, their all-time high. 1998. godini, ali i malo niža u odnosu na The share of energy sector own use was 8.3 vrijednosti s početka razdoblja. Udjel percent, a value identical to the one realised neenergetske potrošnje povećan je u in 1998, but slightly lower than in the begin- odnosu na prethodnu godinu, a iznosio je ning of the period. Non-energy consumption 7,6 posto. U odnosu na početne godine grew compared to the previous year and razdoblja, malo je smanjen. S najmanjim amounted to 7.6 percent. In relation to the udjelom od 3,3 posto u ukupno utrošenoj initial years it shows a certain decline. The energiji sudjelovali su gubici transporta i smallest share of 3.3 percent within the total razdiobe energije. U odnosu na 1998. energy consumed is taken up by transport godinu, taj je udjel malo smanjen, ali se and energy distribution losses. Compared to može reći da uvijek varira blizu 3 posto. 1998, this share decreased but it can be said that it normally varied around 3 percent.

Tablica 2.7.1. Struktura ukupno utrošene energije 1995 1996 1997 1998 1999 1999/98 PJ % PJ % PJ % PJ % PJ % Ukupna potrošnja energije 314.08 100.0 348.19 100.0 347.98 100.0 353.94 100.0 369.83 100.0 4.5 Total Primary Energy Supply Gubici transformacija 59.52 19.0 71.90 20.7 65.32 18.8 72.08 20.4 77.31 20.9 7.3 Conversion Losses Pogonska potrošnja 34.48 11.0 34.96 10.0 31.38 9.0 29.44 8.3 30.75 8.3 4.5 Energy Sector Own Use Gubici transporta i distribucije 8.96 2.9 12.36 3.5 10.96 3.1 13.57 3.8 12.22 3.3 -9.9 Transmision Losses Neenrgetska potrošnja 25.16 8.0 27.32 7.8 29.90 8.6 24.49 6.9 27.97 7.6 14.2 Non Energy Use • Neposredna potrošnja 185.96 59.2 201.65 57.9 210.42 60.5 214.37 60.6 221.57 59.9 3.4 Final Energy Demand Industrija 47.30 25.4 46.93 23.3 50.60 24.0 51.63 24.1 49.36 22.3 4.4 . Industry Promet 49.59 26.7 55.22 27.4 57.92 27.5 60.54 28.2 65.05 29.4 7.5 Transport Opra potrošnja 89.07 47.9 99.50 49.3 101.91 48.4 102.20 47.7 107.16 48.4 4.8 Other Sector

Table 2.7.1. Total Primary Energy Supply by Sectors

Pada potrošnja u industriji, raste u Industrial consumption decreased, prometu i općoj potrošnji transport and other sectors demanded more Iz podjele neposredne potrošnje energije po sektorima potrošnje, može se vidjeti pad As regards the division of final consumption potrošnje energije u industriji, te porast according to sectors, there was a decrease potrošnje u prometu i općoj potrošnji. U of industrial consumption and an increase in

33 industriji je, u odnosu na 1998. godinu, transport and other sectors' consumption. potrošnja energije smanjena za 4,4 posto, Industrial consumption shows a decline of premda u petogodišnjem razdoblju postoji 4.4 percent compared to 1998, although the trend blagog porasta s prosječnom godi- whole five-year period is characterised by a šnjom stopom od 1,1 posto. Najdina-mičniji mild increase trend with an average annual porast potrošnje ostvaruje se u prometu, pa rate of 1.1 percent. The most dynamic tako prosječna godišnja stopa porasta od consumption growth was realised in trans- 1995. do 1999. godine iznosi 7 posto, a u port, so that the average annual increase odnosu na prethodnu godinu potrošnja je rate from 1995 to 1999 amounted to 7 povećana za 7,5 posto. I u sektoru opće percent, and compared to the previous year potrošnje, potrošnja energije kontinuirano the consumption grew by 7.5 percent. Other raste - u odnosu na proteklu godinu veća je sectors consumption has been growing za 4,8 posto, a vrlo sličnu vrijednost od 4,7 continuously, so compared to the previous posto ima i višegodišnja prosječna stopa year the increase was 4.8 percent with a rasta. similar average annual increase rate of 4.7 percent over the years.

Slika 2.7.I. Struktura ukupno utrošene energije

o. i dis. „ossas

Opća potrošnja j r "Sectors

ti trija ustry

Figure 2.7.1. Total Primary Energy Supply by Sectors

Udjeli opće potrošnje i prometa također su u The shares of other sectors' consumption odnosu na prethodnu godinu povećani, dok and transport also grew compared to the je udjel industrije smanjen. Udjel opće po- previous year, while the share of industry trošnje povećanje s 47,7 posto u 1998. na dropped. The share of other sectors' con- 48,4 posto u 1999. godini. Jednaku vrije- sumption rose from 47.7 percent in 1998 to dnost imao je i u 1997. godini, odnosno malo 48.4 percent in 1999. The same value was veći je bio u 1996. a malo manji u 1995. go- achieved in 1997; i.e. it was somewhat dini. Udjel prometa se povećava iz godine u higher in 1996 and slightly lower in 1995. godinu, tako da je maksimalna ostvarena The share of transport has been increasing vrijednost u 1999. iznosila 29,4 posto i u in the past few years so that the maximum odnosu na početak razdoblja bila je veća za realised value in 1999 amounted to 29.4 2,7 posto. Jednako tako, kako udjel prometa percent and was by 2.7 percent higher than raste, udjel industrije se smanjuje pa je os- in the beginning of the period. As the share tvareni udjel od 22,3 posto u 1999. godini of transport grew, the share of industry najmanji u dosadašnjem razvoju. declined so that the 22.3 percent share realised in 1999 was the lowest so far. Potrošnja tekućih goriva rasla je prema prosječnoj godišnjoj stopi od 6 posto Liquid fuels' consumption grew by 6 percent U sljedećoj tablici i na sljedećoj slici prikazan je razvitak strukture oblika energije u nepo- The following table and figure present the srednoj potrošnji. Kao što je već navedeno, structural development of final consumption. neposredna potrošnja energije povećana je As already mentioned, final consumption of u odnosu na prethodnu godinu za 3,4 posto, energy increased by 3.4 percent and the a porast potrošnje ostvarili su energenti s consumption increase was realised by dominantnim udjelom, dok je potrošnja energy sources with dominant shares, while

34 energenta koji sudjeluju s manjim udjelima the consumption of sources participating smanjena, pa im se tako udjel još smanjio. with smaller shares declined, so that their shares decreased even further. Najveći porast ostvaren je u potrošnji tekućih goriva, a iznosio je 5,7 posto, prema The highest increase was realised in the potrošnji ostvarenoj u prethodnoj godini. consumption of liquid fuels and it amounted Tijekom petogodišnjeg razdoblja potrošnja to 5.7 percent. The consumption of liquid tekućih goriva stalno je rasla, a prosječna fuels has been on the increase during the godišnja stopa iznosila je 6 posto. Potrošnja whole five-year period and the average električne energije također je ostvarila sta- annual rate was 6 percent. The consumption lan porast uz prosječnu godišnju stopu od of electricity also realised a permanent 4,2 posto, dok je u odnosu na prethodnu growth with an average annual rate of 4.2 godinu povećanje iznosilo 5,5 posto. Pri- percent, while compared to the previous rodni plin treći je energent koji bilježi stalan year the increase amounted to 5.5 percent. porast u neposrednoj potrošnji i to s najve- Natural gas was the third source with a ćom stopom rasta od 6,3 posto godišnje, permanent increase in final consumption, premda je povećanje potrošnje u odnosu na and had the highest increase rate of 6.3 1998. godinu iznosilo samo 2,2 posto. Zbog percent annually, although the consumption navedenih porasta potrošnje, povećani su increase compared to 1998 amounted to udjeli tekućih goriva i električne energije, mere 2.2 percent. Owing to the mentioned dok je udjel prirodnog plina u neposrednoj consumption growth, the shares of liquid potrošnji energije malo smanjen. Udjel fuels and electricity rose, while the share of tekućih goriva povećanje s 46,6 posto na natural gas in final consumption slightly fell. 47,7 posto u 1999. godini, što mu je dosa- The share of liquid fuels grew from 46.6 dašnja najveća vrijednost. Električna ener- percent to 47.7percent in 1999, its all-time gija sudjelovala je s 19 posto, a samo malo high. Electricity participated with 19 percent, veći udjel ostvarenje tijekom 1995. godine. and only a slightly higher share was realised Za udjel prirodnog plina može se primijetiti in 1995. There was a minor decrease of the vrlo malo smanjenje u odnosu na prethodnu share of natural gas compared to the godinu, odnosno razina je približno jednaka previous year, to the value approximately onoj iz 1997. godine, te malo veća u odnosu the same as in 1997 and a somewhat higher na početak razdoblja. level than in the beginning of the period.

Tablica 2.7.2. Struktura neposredne potrošnje energije 1S95 1996 1997 1908 1890 1999/98 PJ % PJ % PJ % PJ % PJ % Ugljen -13.0 Coa! 2.95 1.6 3.32 1.6 3.32 1.6 3.69 1.7 3.21 1.4 Ogrjevno divo -7.7 Fuel Wood 11.07 6.0 13.68 6,8 13.55 6.4 12,63 5.9 11.66 5,3 Tekuća goriva 83.78 45.1 91.87 45.6 96.53 45,9 99.92 46.6 105.67 47.7 5.7 Liquid Fueis Plinovite goriva 2,2 Gaseous Fuels 28.82 15,5 32.87 16.3 34.65 16.5 36.06 16.8 36.85 16.6 Etektrfina energija 5.5 Etectrtdfy 35.74 19.2 37,10 18.4 39,74 18,9 39.97 18.6 42.17 19.0 Para i vrela voda -0.4 Steam and Hot Water 23.61 12.7 22.81 11.3 22.64 10.8 22.10 10.3 22.01 9.9 UKUPNO 185.96 100.0 201.85 100,0 210.42 100.0 '214.37. 100.0 221.57 ^ .100.0. -'.-3.4 •.' TOTAL Table 2.7.2. Final Energy Demand by Fuels

Od ostalih oblika energije najviše je sma- As regards other energy forms, the sharpest njena potrošnja ugljena - za 13 posto prema drop was recorded in the consumption of ostvarenoj potrošnji u 1998. godini. Zbog coal - by 13 percent in relation to 1998, with toga je i udjel ugljena postigao minimalnu a minimum share of 1.4 percent. However, it

35 vrijednost od samo 1,4 posto. Ipak, potro- should be noted that the consumption in šnja u 1999. godini bila je veća u odnosu na 1999 exceeded the one in 1995, resulting in 1995. godinu, iz čega proizlazi pozitivna a positive average increase rate of 2.2 prosječna stopa porasta od 2,2 posto. Po- percent. The consumption of fuel wood fell

Slika 2.7.2. Struktura neposredne potrošnje energije

1999

Figure 2.7.2. Final Energy Demand by Fuels

trošnja ogrjevnog drva smanjena je za 7,7 by 7.7 percent compared to the previous posto prema prethodnoj godini, a jednako year and there was an adequate decrease tako smanjen je i udjel na dosad najmanju of share to its all-time low of 5.3 percent. vrijednost od 5,3 posto. Od 1996. godine, The consumption of fuel wood has been potrošnja ogrjevnog drva se smanjuje, ali je decreasing since 1996, but in 1999 it was ona u 1999. godini još uvijek veća u odnosu still higher than in the beginning of the na početak razdoblja, pa i potrošnja ogrje- period. Thus, the average annual increase vnog drva raste s prosječnom godišnjom rate for fuel wood amounted to 1.3 percent.

Slika 2.7.3. Neposredna potrošnja energije po stanovniku

Figure 2.7.3. Final Energy Demand per Capita

stopom od 1,3 posto. Neposredna potrošnja Final consumption of steam and hot water pare i vrele vode smanjena je samo za 0,4 dropped by 0.4 percent with a downward posto uz trend pada od -1,7 posto godišnje trend of -1.7 percent annually for the period tijekom razdoblja od 1995. do 1999. godine. from 1995 to 1999. The share of steam and Udjel pare i vrele vode kontinuirano se sma- hot water has been decreasing permanently njuje, a u 1999. godini ostvario je svoju naj- and in 1999 it realised its all-time low of 9.9 manju vrijednost od 9,9 posto. percent.

36 Specifična neposredna potrošnja energije Final energy consumption is the characteris- iznosila je u Hrvatskoj u 1999. godini 1162 tic value of every energy system and is, kg ekvivalentne nafte po stanovniku. Speci- therefore, often used when comparing fična neposredna potrošnja energije jedna je individual countries. In 1999 an average of od karakterističnih veličina energetskog su- 1,162 kg of oil equivalent was consumed in stava, a često se koristi kao pokazatelj dosti- Croatia per capita. In the following figure the gnute razine razvoja energetskog sustava. consumption in Croatia is compared to the Na sljedećoj slici ta potrošnja ostvarena u specific consumption amount of developed Hrvatskoj uspoređuje se s odgovarajućim and transition countries, Japan and the veličinama u razvijenim i tranzicijskim europ- USA. Croatia is rather low on the list, skim zemljama, Japanu i SAD-u. Hrvatska je followed only by Rumania, FR of Yugoslavia, nisko na takvoj ljestvici pa se može primijetiti FYR of Macedonia, Turkey, Moldavia, da se manje energije po glavi stanovnika Bosnia and Herzegowina and Albania. troši samo u Rumunjskoj, SR Jugoslaviji, Makedoniji, Turskoj, Moldaviji, Bosni i Hercegovini i Albaniji. 2.8. Final Energy Demand in Industry 2.8. Potrošnja energije u During 1999 the Croatian industry consumed industriji 4.4 percent less energy compared to the previous year. The consumption of all U industriji Republike Hrvatske, tijekom sources fell and the sharpest decrease of 1999. godine smanjena je potrošnja energije 13.2 percent was recorded in the consump- za 4,4 posto. U odnosu na 1998. godinu, tion of coal. The consumption of liquid fuels smanjena je potrošnja svih energenata, a was by 8.9 percent lower and of natural gas najveće smanjenje od 13,2 posto ostvareno by 6.5 percent. The consumption decrease je u potrošnji ugljena. Potrošnja tekućih of electricity was minor and amounted to goriva bila je manja za 8,9 posto, a prirod- mere 1 percent, while the consumption of nog plina za 6,5 posto. U potrošnji električne steam and hot water only slightly fell by 0.1 energije smanjenje je bilo puno manje, a percent. If we compare the industrial con- iznosilo je samo 1 posto, dok je potrošnja sumption in 1999 with the consumption at pare i vrele vode smanjena tek neznatno - the beginning of the period, it can be noticed za samo 0,1 posto. Usporedimo li potrošnju that it is still considerable, so that the energije u industriji u 1999. godini s ostvare- realised increase rate amounted to 1.1 nom potrošnjom na početku razdoblja, ona percent annually. A positive increase rate je još uvijek veća, tako da je ostvarena sto- during the five-year period was realised by pa porasta od 1,1 posto godišnje. Pozitivnu almost all energy sources, except for steam stopu porasta tijekom razdoblja od pet godi- and hot water, which had a negative aver- na ostvarili su skoro svi energenti, osim pare age rate of -2.9 percent annually. Thereby, i vrele vode za koju je ostvarena negativna the consumption of liquid fuels and natural prosječna stopa od -2,9 posto godišnje. Pri gas grew on average by 4.7 percent, i.e. 4.5 tomu je potrošnja tekućih goriva i prirodnog percent, the consumption of coal had an plina rasla prosječno s 4,7posto, odnosno s average increase of 1.6 percent annually, 4,5 posto, potrošnja ugljena ostvarila je po- and electricity of only 0.6 percent annually. rast prosječno s 1,6 posto godišnje, a elek- The structural development of energy forms trične energije samo s 0,6 posto godišnje. in the industry of the Republic of Croatia is Razvoj strukture oblika energije u industriji shown in the following table and figure. Republike Hrvatske prikazan je sljedećom tablicom i slikom. The largest share in the industrially consumed energy was realised by steam and Najveći udjel u potrošenoj energiji u industriji hot water, i.e. 30.6 percent and was some- ostvarila je para i vrela voda - 30,6 posto. what higher than the year before. It has Malo je povećan u odnosu na prethodnu remained on the level of around 30 percent godinu, a tijekom posljednje tri godine during the past three years and has only zadržava se na razini od približno 30 posto i slightly declined compared to the beginning malo je manji u odnosu na početak of the period. The share of gaseous fuels razdoblja. Udjel plinovitih goriva iznosio je was 25.6 percent and recorded a minor 25,6 posto i malo je smanjen u odnosu na decrease compared to the previous two dvije prethodne godine, odnosno još uvijek years, but it was still higher than at the je viši u odnosu na početak razdoblja. Udjel beginning of the period. The share of električne energije povećan je na 20,1 posto, tako da je veća vrijednost ostvarena

37 samo u 1995. godini. U odnosu na električnu electricity grew to 20.1 percent so that a energiju, potrošnja tekućih goriva bila je ma- higher value was realised only in 1995. In to manja. Sudjelovala su s 18,4 posto, stoje relation to electricity, the consumption of manji udjel u odnosu na prethodnu godinu, liquid fuels declined, participating with 18.4

Tablica 2.8.1. Neposredna potrošnja energije u industriji 1995 1996 1997 1998 1999 1999/98 PJ % PJ % PJ % PJ % PJ % % Ugljen Coal 2.41 5.1 2.77 5.9 2.83 5.6 2.95 5.7 2.56 5.2 -13.2 TekuCa goriva Liquid Fuels 7.57 16.0 7.57 16.1 8.84 17.5 9.99 19.3 9.10 18.4 -8.9 Plinovita goriva Gaseous Fuels 10.60 22.4 11.75 25.0 13.26 26.2 13.53 26.2 12.65 25.6 -6.5 Električna energija Electricity 9.70 20.5 9.24 19.7 10.06 19.9 10.03 19.4 9.93 20.1 -1.0 Para i vrela voda 17.01 36.0 15.60 33.2 15.60 30.8 15.12 29.3 15.11 30.6 -0.1 Steam and Hot Water UKUPNO 47.30 100.0 46.93 100.0 50.60 100.0 51.63 100.0 49.36 100.0 -4.4 TOTAL Table 2.8.1. Final Energy Demand in Industry by Fuels

ali još uvijek veći u odnosu na ostvarenja u percent, a smaller share than in the year tri preostale godine. Sa znatno manjim udje- before, but still higher than the remaining lom, u odnosu na ostale oblike, sudjelovao three years. Coal participated with a consid- je ugljen. U 1999. godini udjel ugljena izno- erably lower share. In 1999 the share of coal sio je 5,2 posto, stoje malo manje u odnosu amounted to 5.2, slightly less than in the na prethodne godine i približno jednako ra- previous years and approximately the same zini ostvarenoj u 1995. as in 1995.

Slika 2.8.I. Neposredna potrošnja energije u industriji

33ra i vrela voda • Steam and Hot Water —I Električna energija , I Electricity | Plinovita goriva * Gsseous Fuels Tekuća goriva ^ Liquid Fuels Ugljen • Coal 1995

Figure 2.8.1. Final Energy Demand in Industry by Fuels

U analizi potrošnje energije u industriji Re- The consumption of energy in the Croatian publike Hrvatske izdvojeno je sedam karak- industry is monitored and analysed in eight terističnih industrijskih grana te, tzv. ostala sectors, the last of which - "other industries" industrija u koju su svrstane sve ostale in- - includes the remaining industrial sectors, dustrijske grane koje se ne ističu u potrošnji which are irrelevant as individual consumers energije. U odnosu na 1998. godinu, veća of energy. In relation to 1998, a considerable

38 potrošnja energije ostvarena je u industriji consumption was recorded in the construc- građevnog materijala, u industriji papira i u tion materials industry, paper and non- industriji nemetalnih minerala, dok je u svim metallic minerals industries, while in all other ostalim industrijskim granama potrošnja industrial branches the consumption of energije smanjena. Razvoj strukture pojedi- energy decreased. The structural develop- nih industrijskih grana u ukupnoj industrijskoj ment of individual industrial branches within potrošnji energije prikazan je sljedećom tab- the total industrial consumption of energy is licom i slikom. presented in the following table and figure.

Tablica 2.8.2. Potrošnja energije u industrijskim granama

1995 1996 1997 1998 1999 1999/98 PJ % PJ % PJ PJ PJ Industrija Celje za i Cielika 3.51 7.4 2.90 6.2 3.59 7.1 3.14 6.1 2.25 4.5 -28.S : Iron and Steel Industry Industrija obojenih metala 0.37 0.8 0.43 0.9 0.54 1.1 0.55 1.1 0.51 1.0 -6.4 Non-Ferrous Metals Industry Industrija nematalnih minerala 3.35 7.1 3.44 7.3 2.55 5.0 2.83 5.5 2.85 5.8 0.6 Non-Metallic Minerals Industry Kemijska industrija 10.48 22.2 10.02 21.3 10.04 19.8 10.91 21.1 8.35 16.9 -23.5 Chemical Industry Industrija građevnog materijala 9.88 20.9 11.47 24.4 13.08 25.8 13.57 26.3 15.18 30.8 11.8 Construction Materials Industry Indusirija papira 2.88 6.1 2.36 5.0 2.63 5.2 2.61 5.1 2.86 5.8 9.4 Pulp and Paper Industry Prehrambena industrija 8.09 17.1 8.00 17.1 9.04 17.9 9.45 18.3 9.36 19.0 -0.9 Food Industry

Ostala industrija 8.74 18.5 3.31 17.7 9.14 18.1 8.55 16.6 8.00 16.2 -6.5 Other Manufacturing industries UKUPNO 47.30 100.0 46.93 100.0 50.60 100.0 51.63 100.0 49.36 100.0 -4.4 TOTAL Table 2.8.2. Final Energy Demand by Industrial Sectors

Najveći pad potrošnje energije u The sharpest consumption decrease in industriji željeza i čelika the iron and steel industry

Potrošnja energije u industriji građevnog The consumption increase in the construc- materijala, koja je kontinuirano rasla od tion materials industry, which has been 1995. godine, tijekom 1999. godine pove- continuously growing since 1995, grew ćana je za 11,8 posto. Prosječna godišnja during 1999 by 11.8 percent. The average stopa rasta tijekom promatranog razdoblja annual increase rate during the period također je bila visoka i iznosila je 11,3 posto. observed was also high and amounted to U industriji papira, porast potrošnje energije 11.3 percent. Paper industry recorded an iznosio je 9,4 posto, a u industriji nemetalnih increase of 9.4 percent and non-metallic minerala potrošnja energije povećana je za minerals industry of 0.6 percent. The con- 0,6 posto. Potrošnja energije u industriji pa- sumption of energy in paper industry was pira malo je viša u odnosu na prethodne slightly higher than in the previous years and godine i približno na jednakoj razini kao i was close to the 1995 level. As regards non- 1995. godine. Za industriju nemetalnih mine- metallic minerals industry, in spite of the rala, usprkos ostvarenom porastu u 1999. increase realised in 1999, there existed a godini, postoji trend smanjivanja s prosječ- downward trend with an average annual rate nom godišnjom stopom -3,9 posto. of -3.9 percent.

Najveći pad potrošnje energije ostvaren je u The sharpest consumption decrease was industriji željeza i čelika, a iznosio je čak realised in the iron and steel industry, 28,5 posto, te u kemijskoj industriji gdje je amounting to as much as 28.5 percent, and

39 pad potrošnje bio 23,5 posto. Ove dvije in- in the chemical industry, where the con- dustrijske grane ostvaruju višegodišnji trend sumption decline was 23.5 percent. These smanjivanja potrošnje energije, a prosječne two industries have experienced a down- godišnje stope smanjivanja iznose -10,6 po- ward trend in the past few years with the sto za industriju željeza i čelika i -5,5 posto average annual decrease rates of -10.6 and za kemijsku industriju. Potrošnja energije u -5.5 percent respectively. The consumption ostaloj industriji smanjena je za 6,5 posto, a of energy in other industries dropped by 6.5 u industriji obojenih metala za 6,4 posto - percent, and in the non-ferrous metal sve u odnosu na 1998. godinu. U prehram- industry by 6.4 percent, compared to the benoj industriji došlo je do vrlo malog sma- previous year. Food industry experienced a njenja od samo 0,9 posto i treba naglasiti da slight decrease of 0.9 percent and it should u ovoj industrijskoj grani ipak postoji višego- be emphasised that this industrial branch dišnji trend porasta potrošnje energije, uz has, over the past few years, shown an prosječnu godišnju stopu od 3,7 posto. upward trend with a consumption increase rate of 3.7 percent.

Slika 2.8.2. Potrošnja energije u industrijskim granama

Figure 2.8.2. Final Energy Demand by Industrial Sectors

Budući da je ukupna potrošnja energije u Owing to the fact that the total industrial industriji smanjena u odnosu na prethodnu consumption decreased compared to the godinu, a potrošnja energije u industriji gra- previous year, while the consumption in the đevnog materijala povećana za relativno construction materials industry increased by velik postotak, udjel ove industrijske grane a relatively high percentage, the share of značajno je povećan - iznosio je čak 30,8 this industrial branch experienced a consid- posto. Sljedeća industrijska grana prema erable growth and amounted to 30.8 per- visini udjela, je prehrambena industrija, a cent. It was followed by the food industry, udjel joj je iznosio 19 posto. To je najviša with a share of 19 percent, its all-time high in vrijednost u dosadašnjem razdoblju. S druge the period observed. On the other hand, the strane, udjel kemijske industrije smanjen je share of the chemical industry dropped by za 4,2 posto na vrijednost od 16,9 posto, a 4.2 percent to the value of 16.9 percent, by to je najniža vrijednost u promatranom raz- far the lowest value in the period observed. doblju. Malo manji udjel u odnosu na kemij- A smaller share was only recorded with sku industriju ostvarila je ostala industrija, other industries, i.e. 16.2 percent, and has Taj udjel je iznosio 16,2 posto, a tijekom pe- been continuously decreasing over the five- togodišta kontinuirano se smanjivao. Ostale year period. Other industrial branches industrijske grane sudjelovale su sa znatno recorded far lower shares: the share of the nižim udjelima. Tako je udjel industrije neme- non-metallic minerals and paper industries talnih minerala i industrije papira bio jednak, was the same, i.e. 5.8 percent, only slightly a iznosio je 5,8 posto te je, za obje grane, more than in the previous year. The share of malo viši u odnosu na prethodnu godinu. the iron and steel industry amounted to only Udjel industrije željeza i čelika iznosio je 4.5 percent, i.e. the smallest value so far. In samo 4,5 posto, stoje najmanji udjel ove 1999, the non-ferrous metal industry partici- industrijske grane. S najmanjim udjelom su-

40 djelovala je industrija obojenih metala koji je pated with the smallest share and it 1999. godine je iznosio samo 1 posto i bio amounted to only 1 percent, thus remaining na razini prethodnih godina. on the level of the previous years.

2.9. Potrošnja energije u 2.9. Final Energy Demand in prometu Transport

Potrošnja energije u prometu već nekoliko The consumption of energy in transport has godina ima najbrži porast pa je tako i tijekom in the past few years revealed the fastest 1999. godine povećana za 7,5 posto, a pro- increase, which in 1999 amounted to 7.5 sječna godišnja stopa porasta tijekom peto- percent, with an average annual increase godišnjeg razdoblja iznosila je 7 posto. Zani- rate during the five-year period of 7 percent. mljivo je daje porast potrošnje u 1999. godi- It is interesting that the consumption in- ni ostvaren zahvaljujući porastu potrošnje crease in 1999 was realised thanks to the motornog benzina i dizelskog goriva, jer je consumption increase of motor gasoline and potrošnja svih ostalih energenata koji se ko- diesei fuel, because the consumption of riste u prometu smanjena. Potrošnja dizel- other sources used in transport declined. skog goriva povećana je za 12,5 posto, u The consumption of diesei fuel grew by 12.5 odnosu na 1998. godinu, a prosječna godi- percent compared to 1998 and the average šnja stopa porasta tijekom razdoblja od pet annual increase rate during the five-year godina iznosila je 7,9 posto. Zbog takvog ra- period amounted to 7.9 percent. Accordingly, zvoja, povećan je udjel dizelskog goriva na the share of diesei fuel rose to 39.9 percent, vrijednost 39,9 posto, stoje potpuno jedna- the level equalling those in 1996 and 1997. ka razina kakva je ostvarena 1996. i 1997. The gasoline's consumption increase godine. Porast potrošnje motornih benzina amounted to 6.1 percent with the average iznosio je 6,1 posto, odnosno prosječna je annual increase rate during the period godišnja stopa porasta tijekom promatranog observed of 8.2 percent. However, the share razdoblja imala vrijednost od 8,2 posto. Ipak of motor gasoline decreased only slightly je udjel motornih benzina tek neznatno sma- compared to 1998, but with a value of 52.2 njen u odnosu na 1998. godinu, ali je s vrije- percent it was higher than at the beginning dnošću od 52,2 posto bio viši u odnosu na of the period. početak razdoblja.

Tablica 2.9.1. Neposredna potrošnja energije u prometu

1995 1996 1997 1998 1999 1999/98 PJ % PJ % PJ % Ukapljeni plin 0.64 1.3 0.65 1.2 0.59 1.0 0.51 0.8 0.44 0.7 -13.9 LPG Motorni benzin 24.77 50.0 27.05 49.0 29.27 50.5 31.97 52.8 33.93 52.2 6.1 Motor Gasoline Mlazno gorivo 3.74 7.5 3.97 7.2 3.60 6.2 3.89 6.4 3.73 5.7 -4.0 • Jet Fuel Diaslsko gorivo 19.16 38.6 22.05 39.9 23.11 39.9 23.11 38.2 25.98 39.9 12.5 Diesel Oil LoiJra ulja 0.41 0.8 0.63 1.1 0.45 0.8 0.13 0.2 0.09 0.1 -33.3 Fuel Oils Električna energija 0.86 1.7 0.87 1.6 0.89 1.5 0.94 1.5 0.87 1.3 -6.6 Electricity UKUPNO 49.59 100.0 55.22 100.0 57.92 100.0 60.54 100.0 65.05 100.0 7.5 TOTAL

Table 2.9.1. Final Energy Demand in Transport by Fuels

Potrošnja energije povećana samo u Energy consumption rose only in road cestovnom prometu transport

41 Potrošnja ostalih oblika energije u prometu The consumption of other forms of energy in je smanjena. U odnosu na prethodnu godi- transport decreased. Compared to the nu, potrošnja loživih ulja smanjena je za previous year the consumption of fuel oils 33,3 posto, ukapljenog plina za 13,9 posto, fell by 33.3 percent, LPG by 13.9 percent, električne energije za 6,6 posto i mlaznog electricity by 6.6 percent and jet fuel by 4 goriva za 4 posto. U potrošnji ukapljenog percent. The consumption of LPG and fuel plina i loživih ulja može se primijetiti trend oils reveals a consumption decrease trend smanjenja potrošnje tijekom petogodišnjeg during the five-year period with the annual razdoblja, a godišnje stope su -9,2 posto i - rates of -9.2 and -31.9 percent respectively. 31,9 posto. U potrošnji mlaznog goriva i There were no major changes in the con- električne energije nije bilo većih promjena sumption of jet fuel and electricity so that the pa je tako razina potrošnje u 1999. godini consumption level in 1999 approximated to približno jednaka ostvarenoj razini u 1995. the level from 1995. The share of jet fuel godini. Udjel mlaznog goriva smanjen je od decreased from 6.4 percent in 1998 to 5.7 6,4 posto u 1998. godini na 5,7 posto, a to je percent, the lowest level during the five najniža vrijednost u promatranih pet godina. years observed. The shares of other I udjeli ostalih energenata su smanjeni u sources also declined compared to the odnosu na prethodno razdoblje - udjel elek- previous time course so that the share of trične energije iznosio je 1,3 posto, ukap- electricity amounted to 1.3 percent, LPG to ljenog plina 0,7 posto, a loživih ulja samo 0.7 percent and fuel oils to mere 0.1 per- 0,1 posto. cent.

Iz analize potrošnje energije u pojedinim vr- The analysis of energy consumption accord- stama prometa vidi se da je potrošnja ener- ing to type of transport shows that more gije povećana samo u cestovnom prometu, energy was consumed only in road trans- dok se u svim ostalim vrstama bilježi sma- port, while all other forms recorded a de- njenje. Prikaz potrošnje energije u pojedinim crease. The consumption of energy accord- vrstama prometa nalazi se u sljedećoj tablici ing to transport types is displayed in the i na sljedećoj slici. following table and figure.

Potrošnja energije u cestovnom prometu The consumption of energy in road transport povećana je za visokih 9,3 posto, u odnosu grew by high 9.3 percent compared to the na prethodnu godinu, a porast potrošnje previous year, and the increase has been

Slika 2.9.I. Neposredna potrošnja energije u prometu

Figure 2.9.1. Final Energy Demand in Transport by Fuels

ostvaruje se svake godine. Prosječna recorded continuously, with the average godišnja stopa iznosi 8,5 posto. Sve ostale annual rate of 8.5 percent. All other types of vrste prometa ostvaruju trend smanjenja transport recorded a decrease trend. Thus, potrošnje energije. Tako je potrošnja ener- the consumption of energy in rail transport gije u željezničkom prometu smanjena za 5 fell by 5 percent, and the average annual posto, a prosječna godišnja stopa pada po- decrease rate during the five-year period trošnje tijekom petogodišnjeg razdoblja izno- amounted to -2.3 percent. Air and public city sila je -2,3 posto. U zračnom i javnom grad- transport recorded no major changes so that skom prometu promjene nisu bile intenzivne, the average annual rate in air transport

42 odnosno prosječna godišnja stopa u zra- amounted to -0.4 percent, and in public city čnom prometu iznosi-0,4 posto, a u javnom transport to -0.3 percent. Compared to the gradskom -0,3 posto. U odnosu na pret- previous year, the consumption in the public hodnu godinu, u javnom gradskom prometu city transport dropped minimally by 0.5 potrošnja je također minimalno smanjena za percent, while for the air transport the 0,5 posto, dok je za zračni promet smanjenje decrease was more prominent and potrošnje bilo izraženije i iznosilo 3,7 posto. amounted to 3.7 percent. Sea and river

Tablica 2.9.2. Potrošnja energije pojedinih vrsta prometa

1995 1996 1997 1998 1999 1999/98 PJ % PJ % PJ % PJ % PJ % % Željeznički promet 1.96 4.0 1.86 3.4 1.81 3.1 1.88 3.1 1.79 2.7 -5.0 Rail Transport Cestovni promet 41.02 82.7 45.91 83.1 49.42 85.3 52.03 85.9 56.83 87.4 9.2 Road Transport Zračni promet 3.85 7.8 3.99 7.2 3.64 6.3 3.94 6.5 3.84 5.9 -2.5 Air Transport Pomorski i riječni promet 1.42 2.9 2.09 3.8 1.68 2.9 1.32 2.2 1.28 2.0 -2.8 Sea and River Transport Javni gradski promet 1.31 2.6 1.31 2.4 1.31 2.3 1.30 2.2 1.30 2.0 -0.5 Public City Transport Ostali promeS 0.04 0.1 0.06 0.1 0.06 0.1 0.07 0.1 0.02 0.0 -78.0 Not Specified UKUPNO 49.59 100.0 55.22 100.0 57.92 100.0 60.54 100.0 65.05 100.0 7.5 TOTAL Table 2.9.2. Final Energy Demand by Means of Transport

Slika 2.9.2. Potrošnja energije pojedinih vrsta prometa

50 m 40

m Pcma-sW i rijscnf proir.ct 30 mi•- Sea and R;Vid'* Transiieri Zmiini promet ';0 rnlij i Air Trisr.spoit ~j Cos tovni os'Dsn^t iO ~f Žc!ji!:?nšč?<; promet 1398 1997 1528 198B

Figure 2.9.2. Final Energy Demand by Means of Transport

Potrošnja energije u pomorskom i riječnom transport experienced a drop by 2.8 percent prometu smanjena je za 2,8 posto u odnosu compared to the previous year with a similar na prethodnu godinu, a prosječna godišnja average annual share rate amounting to -2.6 stopa također je bila vrlo slična te je iznosila percent. Other forms of transport consumed -2,6 posto. U ostalom prometu iskazana je minor energy quantities, i.e. a considerable vrlo mala količina energije koja predstavlja consumption was only realised by pipeline samo potrošnju u cjevovodnom transportu. transport.

43 Zbog porasta potrošnje energije u Owing to the energy consumption increase cestovnom prometu, te smanjenja potrošnje in road transport and the consumption u svim ostalim vrstama, nastavljeno je decrease in all other types of transport, the povećanje udjela ove vrste prometa. Tako je share of this transport type grew. Thus, the udjel cestovnog prometa u 1999. godini share of road transport in 1999 amounted to iznosio 87,4 posto, stoje apsolutno najviša 87.4 percent, which is absolutely the highest vrijednost u dosadašnjem razvitku. Sve value in the period observed. All other types ostale vrste prometa ostvarile su dosad of transport recorded the lowest values so najniže vrijednosti. Tako je udjel zračnog far. Thus, the share of air transport prometa iznosio 5,8 posto, a udjel amounted to 5.8 percent, and of rail trans- željezničkog prometa 2,7 posto. Pomorski i port to 2.7 percent. Sea and river transport riječni promet, te javni gradski promet as well as public city transport participated sudjelovali su tek s po 2 posto. with only 2 percent each.

2.10. Potrošnja enegije u općoj 2.10. Final Energy Demand in potrošnji Other Sectors

U skupu neposrednih potrošača energije koji Other sectors of consumption include nosi naziv opća potrošnja obuhvaćena je households, services, agriculture and potrošnja energije u kućanstvima, u uslu- building construction. Compared to the žnom sektoru, u poljoprivredi i u graditelj- previous year energy consumption in- stvu. U odnosu na prethodnu godinu, potro- creased by 4.8 percent. This sector re- šnja energije u općoj potrošnji povećana je corded a permanent consumption increase za 4,8 posto. Osim toga, u ovom sektoru po- trend so that the average annual rate for the trošnje prisutan je stalni trend porasta potro- period observed amounted to 4.7 percent. šnje, tako da prosječna godišnja stopa za The structure of energy forms supplied for promatrano razdoblje iznosi 4,7 posto. Stru- the needs of final consumers is displayed in ktura oblika energije kojima se zadovoljavaju the following table and figure. potrebe neposrednih potrošača prikazana je u sljedećoj tablici i na sljedećoj slici. Electricity consumption recorded the biggest relative increase in 1999 Potrošnja električne energije bilježi najveći relativni porast u 1999. Final energy demand in other sectors rose during 1999 owing to the consumption Potrošnja energije u općoj potrošnji pove- increase of liquid fuels, gaseous fuels and ćana je tijekom 1999. godine zahvaljujući electricity, while at the same time the con- porastu potrošnje tekućih goriva, plinovitih sumption of coal, fuel wood and steam and goriva i električne energije, dok je istodobno hot water dropped. The biggest relative smanjena potrošnja ugljena, ogrjevnog drva, consumption increase was recorded with te pare i vrele vode. Najveći relativni porast electricity, by 8.2 percent. During the five- potrošnje u 1999. godini ostvarila je elek- year period the consumption of electricity trična energija i to za 8,2 posto, a tijekom grew by an average annual rate of 5.7 petogodišnjeg razdoblja potrošnja električne percent. The consumption of gaseous fuels energije rasla je s prosječnom godišnjom rose compared to the previous year by 7.4 stopom od 5,7 posto. U potrošnji plinovitih percent. It also recorded the fastest increase goriva porast potrošnje u odnosu na pret- trend during the five-year period with an hodnu godinu iznosio je 7,4 posto. Potrošnja average annual rate equalling the increase plinovitih goriva ostvarila je i najbrži trend in 7999j i.e. 7.4 percent. The consumption of porasta tijekom razdoblja od pet godina, a liquid fuels increased by 6.8 percent com- prosječna godišnja stopa bila je jednaka pared to the previous year with an average porastu u 1999. godini, odnosno iznosila je annual rate during the period analysed of 7,4 posto. Potrošnja tekućih goriva ostvarila 4.2 percent. je porast od 6,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, a prosječna stopa porasta tije- Other forms of energy with a decreased kom analiziranog razdoblja bila je 4,2 posto. consumption during 1999 still managed to realise higher consumption levels than in Ostali oblici energije, kojima je smanjena 1995. Thus, the average increase rate for potrošnja tijekom 1999. godine, ipak su coal amounted to 4.7 percent, for fuel wood ostvarili više razine potrošnje u odnosu na 1995. godinu. Tako prosječna stopa porasta

44 za ugljen iznosi 4,7 posto, za ogrjevno drvo to 1.3 percent and for steam and hot water 1,3 posto, a za paru i vrelu vodu 1,1 posto. to 1.1 percent. In relation to 1998 the U odnosu na 1998. godinu, najveće sma- sharpest decrease was recorded in the njenje ostvareno je u potrošnji ugljena i to za consumption of coal, by 12.2 percent, 12,2 posto, a nakon ugljena i u potrošnji followed by the consumption of fuel wood, ogrjevnog drva gdje je smanjenje iznosilo where the decrease amounted to 7.7 per- 7,7 posto. Potrošnja niskotemperatume to- cent. The consumption of low-temperature pline u obliku pare i vrele vode smanjena je heat in the form of steam and hot water za 1 posto. dropped by 1 percent.

Tablica 2.10.1. Neposredna potrošnja energije u općoj potrošnji

1995 1996 1997 1998 1999 1999«8 PJ % PJ % PJ % PPJ % PJ % % Ugljen 0.54 0.6 0.55 0.5 0.49 0.5 0.74 0.7 0.65 0.6 -12.2 Coal Ogrjevno drvo 11.07 12.4 13.68 13.7" 13.55 13.3 12.63 12.4 11.66 10.9 -7.7 Fuel Wood TekuCa goriva 27.49 30.9 29.95 30.1 30.66 30.1 30.33 29.7 32.40 30.2 6.8 Liquid Fuels Plinovita goriva 18.21 20.4 21.12 21.2 21.39 21.0 22.53 22.0 24.20 22.6 7.4 Gaseous Fuels ElektriOra energija 25.17 28.3 26.99 27.1 28.78 28.2 29.00 28.4 31.37 29.3 8.2 Electricity Para i vrela voda 6.59 7.4 7.21 7.2 7.04 6.9 6.97 6.90 6.4 -1.0 Steam and Hot Water UKUPNO 89.07 100.0 99.50 100.0 101.91 100.0 102.20 100.0 107.16 100.0 4.8 TOTAL

Table 2.10.1. Final Energy Demand in Other Sectors by Fuels

Slika 2.10.1. Neposredna potrošnja energije u općoj potrošnji

60 —

Figure 2.10.1. Final Energy Demand in Other Sectors by Fuels

U strukturi energenata, s najvećim udjelom As regards the source structure, liquid fuels sudjeluju tekuća goriva. Njihov je udjel u recorded the highest share, i.e. 30.2 percent 1999. godini iznosio 30,2 posto i samo je for the year 1999 thus only slightly exceed- malo viši u odnosu na prethodnu godinu. ing the one from the previous year. Gener-

45 Općenito se može reći da se tijekom peto- ally, it can be said that it hasn't considerably godišta nije značajnije mijenjao i da je uvijek changed over the five-year period and that it varirao blizu 30 posto. Samo malo manji keeps varying around 30 percent. Electricity udjel od tekućih goriva ostvarila je električna closely followed liquid fuels, with a share of energija. On je iznosio 29,3 posto, stoje do- 29.3 percent, or its all-time high as regards sad najviši udjel električne energije u općoj final demand in other sectors. Next came potrošnji. Nakon tekućih goriva i električne natural gas with a share of 22.6 percent, energije, prema visini udjela, slijedi prirodni also its all-time high. The shares of other plin koji je sudjelovao s 22,6 posto, a to mu sources remained low, although the share of je također najviši dosadašnji udjel. Udjeli fuel wood amounted to 10.9 percent. The ostalih energenata su niži, a ističe se udjel share of fuel wood has been decreasing ogrjevnog drva koji je iznosio 10,9 posto. during the past three years so this value Udjel ogrjevnog drva stalno opada tijekom tri presents its all-time low. The share of steam protekle godine, te mu je spomenuta vrije- and hot water dropped to its lowest value of dnost najniža u dosada-šnjem razvoju. I ud- 6.4 percent. The share of coal was by far the jel pare i vrele vode smanjen je na dosada lowest, i.e. only 0.6 percent. najnižu vrijednost od 6,4 posto. Udjel ugljena bio je zamjetno najmanji, a iznosio je Households' consumption grew by 7.7 samo 0,6 posto. percent and keeps growing

U kućanstvima porast potrošnje The development of consumption according električne energije 7,7 posto i potrošnja to individual sectors is seen from the follow- stalno raste ing table, i.e. figure.

Razvoj potrošnje energije u pojedinim sektorima opće potrošnje navodi se u sljedećoj tablici, odnosno na sljedećoj slici.

Tablica 2.10.2. Potrošnja energije u podsektorima opće potrošnje

1995 1996 1997 1998 1999 1999/98 PJ % PJ % PJ % PJ % PJ % % Kur&nsfva 57.82 64.9 66.12 66.5 67.46 66.2 66.14 64.7 71.05 66.3 7.4 Households Uslurni sektor 17.65 19.8 18.71 18.8 18.77 18.4 19.44 19.0 19.95 18.6 2.6 Services Poljoprivreda 10.58 11.9 10.72 10.8 10.97 10.8 11.90 11.6 11.80 11.0 -0.9 Agriculture Graditeljstvo 3.01 3.4 3.95 4.0 4.70 4.6 4.72 4.6 4.36 4.1 -7.7 Construction UKUPNO 89.07 100.0 99.50 100.0 101.91 100.0 102.20 100.0 107.16 100.0 4.8 TOTAL Table 2.10.2. Final Energy Demand in Other Sectors by Subsectors

Najveći porast potrošnje ostvaren je u ku- The highest consumption increase was ćanstvima, a iznosio je 7,7 posto. Potro-šnja realised in households, and amounted to 7.7 energije u kućanstvima pokazuje stalni trend percent. It shows a continuous increase porasta, tako prosječna godišnja stopa tije- trend so that the average annual rate during kom petogodišnjeg razdoblja iznosi 5,3 po- the five-year period was 5.3 percent. Service sto. Trend porasta potrošnje energije postoji sector also recorded an upward trend with i u uslužnom sektoru, uz prosječnu godišnju an average annual rate of 3.2 percent, while stopu od 3,1 posto, dok je ostvareni porast u the increase realised in 1999 compared to 1999. godini u odnosu na 1998. godinu iz- 1998 amounted to 2.6 percent. Agriculture nosio 2,6 posto. U poljoprivredi je potrošnja experienced a decrease of 0.9 percent, but energije smanjena u 1999. godini za 0,9 during the 1995 to 1999 period the trend posto, a tijekom razdoblja od 1995. do 1999. was however positive with an average godine ipak je ostvaren trend porasta potro- annual rate of 2.8 percent. The major šnje s prosječnom godišnjom stopom od 2,8 relative consumption drop was recorded in

4G posto. Najveće relativno smanjenje potro- the construction sector, by 7.7 percent. šnje energije bilo je u graditeljstvu i to za Despite such a prominent decrease the 7,7 posto. Unatoč tako velikom smanjenju, realised energy consumption in 1999 was ost-varena potrošnja energije u 1999. godini still much higher than in 1995. još uvijek je bila znatno veća u odnosu na 1995. godinu.

Slika 2.10.2. Potrošnja energije u podsektorima opće potrošnje

Figure 2.10.2. Final Energy Demand in Other Sectors by Subsectors

U općoj potrošnji energije s najvećim As regards final demand by other sectors, udjelom sudjeluju kućanstva. Njihov udjel households participated with the highest iznosio je 66,3 posto i maioje viši u odnosu share. Their share was 66.3 percent and na prethodnu godinu, ali je na približno je- was only slightly higher than the one in the dnakoj razini na kakvoj je bio u 1996. i previous year, but approximately on the 1997. godini. Udjel uslužnog sektora je u same level as in 1996 and 1997. The share 1999. godini iznosio 18,6 posto i, za razliku of the service sector in 1999 amounted to od udjela kućanstava, on je smanjen u 18.6 percent and in distinction from the odnosu na 1998. godinu, ali za vrlo mali share of households it decreased compared iznos tako da se zadržala ostvarena višego- to 1998 but by a very small percentage, so dišnja razina. Također je smanjen udjel that the value recorded over the past few poljopri-vrede od 11,6 na 11 posto, ali se years was kept stable. The share of agricul- općenito može reći da taj udjel uvijek varira ture dropped from 11.6 to 11 percent, but, blizu 11 posto. S najmanjim udjelom u općoj generally, it can be said that this share potrošnji sudjeluje graditeljstvo. Taj je udjel always varied around 11 percent. The iznosio 4,1 posto, i maioje smanjen u construction sector participated with the odnosu na dvije prethodne godine, ali je još smallest share in final demand. This share uvijek veći u odnosu na ostvarenje u 1995. was 4.1 percent, even less than in the past godini. two years, but still higher than the one in year 1995.

47 3. OSTALI PODACI 0 ENERGETSKOM SUSTAVU 3. OTHER DATA ON ENERGY SYSTEM 3.1. Rezerve energije 3.1. Energy Reserves

Tablica 3.1.1. Bilančne rezerve i proizvodnja nafte i kondenzata Nafta i kondenzat 103m3 31.12.1998. 31.12.1999. Oi! and Condensate Rezerve Reserves 14 657.0 13 178.2 Proizvodnja Production 1 708.4 1 668.1 Table 3.1.1. Oil and Condensate Reserves and Production

Tablica 3.1.2. Bilančne rezerve i proizvodnja prirodnog plina

Prirodni plin 106m3 31.12.1998. 31.12.1999. Natural Gas Rezerve Reserves 35 014.8 33 595.6 Proizvodnja Production 1 570.1 1 550.5 Table 3.1.2. Natural Gas Reserves and Production

Tablica 3.1.3. Bilančne rezerve i proizvodnja ugljena Ugljen its. t 31.12.1998. 31.12.1999. Coa! thous. t Bilančne rezerve Baiance Reserves Kameni ugljen Pit Coal 3 731.0 0.0 Mrki ugljen Brown Coal 3 646.0 0.0 Lignit Lignite 37 787.0 0.0 Proizvodnja Production Kameni ugljen Pit Coal 51.00 15.00 Izvanbiianrne Qut-of-balance rezerve Reserves Kameni ugljen Pit Coal 0.0 3 716.0 Mrki ugljen Brown Coal 0.0 3 646.0 Lignit Lignite 0.0 37 787.0 Table 3.1.3. Coal Reserves and Production

* Tijekom 1999. godine sve su rezerve uglje- * During 1999 all coal reserves were classi- na svrstane u klasu izvanbilančnih, jer ne fied as out-of-balance, because there were postoji niti jedan rudnik ugljena u Republici no coal mines in the Republic of Croatia. Hrvatskoj Source: Ministry of Economy Izvor: Ministarstvo gospodarstva

SO 3.2. Kapaciteti energetskog 3.2. Capacities in Energy sustava System

3.2.1. Kapaciteti plinskog 3.2.1. Capacities in the Gas sustava Sector

PROIZVODNJA I PRERADA PRODUCTION AND PROCESSING

Prirodni plin se proizvodi iz 17 plinskih polja Natural gas is produced from 17 gas fields, čime se podmiruje približno 60 posto potre- which covers about 60 percent of total ba. Najveći dio plina dolazi iz ležišta Molve, consumption. The largest quantities come Kalinovac i Stari Gradec u okviru kojih su from the Molve, Kalinovac and Start Gradec izgrađena postrojenja za preradu i pripremu fields, where the Central Gas Plants for plina za transport Centralne Plinske Stanice processing and transportation were built - - Molve I, II i III. Njihovi kapaciteti prerade Molve I, II and III. Their capacities are prikazani su u tablici 3.2.1. shown in Table 3.2.1.

Tablica 3.2.I. Proizvodni kapaciteti centralnih plinskih stanica CENTRALNA PLINSKA 3TANSCA Srsstaiirant kapaciteti (mH.ms / dlan) CENTRAL GAS STATION installed Capacities (mln.m3 / day)

MOIVG I 1 Molve i! 3.5 Molve III 5 UKUPNO TOTAL 9.5 Table 3.2.1. Production Capacities of the Central Gas Stations

TRANSPORT TRANSPORT

Sustav za transport plina obuhvaća 2162 km Natural gas transportation system comprises visokotlačnog plinovoda, čiji se promjeri 2.162 kms of high-pressure pipelines with kreću od DN 80 do DN 500. Cijeli sustav diameters ranging from DN 80 to DN 500. It projektiran je za tlak od 50 bara. Transport was designed for the pressure of 50 bar. kroz sustav u vršnoj potrošnji iznosi 500 During peak demands the system transports tis.mVh. U okviru ovog sustava nalazi se 135 500 thous.m3/hour. It also includes 135 mjerno-redukcijskih stanica. reduction-metering stations.

Tablica 3.2.2. Duljina transportnih plinovoda u Hrvatskoj duSjina (km) PLINOVOD! GAS PIPELINES length (kms) Međunarodni International 34.9 Magistralni Main Transmission Lines 635,3 Regionalni Regional 710.4 Spojni Local Linking Lines 254,0 Tehnološki Technological 527,2 UKUPNO • """ .TOTAL 2161.8

Table 3.2.2. Transport Pipeline Length in the Republic of Croatia

51 SKLADIŠTENJE STORAGE

Projektirani radni opseg podzemnog The underground gas storage Okoli was skladišta plina Okoli iznosi 500 mil.m3. designed with the nominal capacity of 500 Maksimalni kapacitet utiskivanja iznosi 5 mln.m3. Maximal injection capacity is 5 mil.m3/dan, a maksimalni kapacitet crpljenja mln.m3/day and maximal drowdown capacity 5 mil.mVdan. 5 mln.mVday.

DISTRIBUCIJA DISTRIBUTION

U Hrvatskoj postoji 38 poduzeća koja se There are 38 distribution companies in the bave distribucijom prirodnog plina, a ukupna Republic of Croatia, and the total gas duljina distribucijske plinske mreže iznosi 13 pipeline length is 13,340 kms. Also, there 340 km. Uz to su organizirana i dva distri- are two distribution companies for city gas bucijska poduzeća za gradski i miješani plin. and LPG/air mixture.

Tablica 3.2.3. Duljina distribucijske plinske mreže u Hrvatskoj

Distribucijski Distribution duljina {Km} plinovodi pipelines tsngth (kms)

'i'jl'5. 7 1 'jfJ 1996. 8 980 1997. 10 850 1998. 12 220 1999. 13 340 Table 3.2.3. Distribution Pipeline Length in the Republic of Croatia

Izvor: INA i Energetski institut "Hrvoje Source: INA and Energy Institute "Hrvoje Požar" Požar"

3.2.2. Kapaciteti u naftnom 3.2.3. Capacities in the Oil sustavu Sector

PROIZVODNJA I PRERADA PRODUCTION AND PROCESSING

Sirova nafta i kondenzat proizvode se iz 31 Crude oil and condensate are produced from naftnog polja što pokriva približno 40 posto 31 oil fields covering about 40 percent of the ukupnih domaćih potreba. Kapaciteti total domestic demand. Processing capaci- prerade nafte u Republici Hrvatskoj ties of the Croatian refineries are shown in prikazani su u tablici 3.2.4. Table 3.2.4.

TRANSPORT JADRANSKIM JADRANSKI NAFTOVOD TRANSPORT NAFTOVODOM JANAF Pipeline was constructed in 1979 as Jadranski naftovod je izgrađen 1979. godine an international oil transportation system kao međunarodni sustav transporta nafte od from the tanker and terminal pođ of Omišalj tankerske luke i terminala Omišalj do doma- to the domestic and foreign refineries in Mid- ćih i inozemnih rafinerija u središnjoj Europi. Europe. The project capacity is to 34 million Projektirani kapacitet cjevovoda je 34 milijuna tona transporta nafte godišnje, a insta-

52 Hrani je 20 milijuna tona. Ukupni kapacitet tonnes and the installed 20 million tones The skladišta na terminalima Omišalj, Sisak i total terminal storage capacity at Omišalj, Virje iznosi 820 000 m3: Sisak and Virje amounts to 820,000 m3. - Omišalj 680 000 m3 - Omišalj 680 000 m3 - Sisak 100 000 m3 - Sisak 100 000 m3 - Virje 40 000 m3 - Virje 40 000 m3

Tablica 3.2.4. Kapaciteti prerade u rafinerijama nafte INSTALIRANI (tis.t/god) KAPACfTETI PRERADE PROCESSING CAPACITIES INSTALLED (thous.t/year) RAFINERIJA NAFTE RIJEKA - URINJ OIL REFINERY RIJEKA - URINJ atmosferska destilacija atmospheric distillation 5000 reformiranje reforming 730 FCC FCC 1000 visbreaking visbreaking 600 izomerizacija isomerisation 233 aromati aromates 430 HDS/MHC 1040/560 RAFINERIJA NAFTE RUEKA - MLAKA OIL REFINERY RUEKA - MLAKA vakuum destilacija vacuum distillation 630 deasflatizacija deasphalting 109 furfural ekstracija furfural extraction 205 deparafi nacija deparaffi nation 140 ferofining ferofining 230 hidroobrada parafina paraffines hydroprocessing 21 deoiling deoiling 29 bitumen bitumen 350 RAFINERIJA NAFTE SISAK OIL REFINERY SISAK atmosferska destilacija atmospheric distillation 4000 reformiranje reforming 720 FCC FCC 500 koking coking 240 vakuum destilacija vacuum distillation 800 aromati aromates 400 bitumen bitumen 350 RAFINERJJA NAFTE ZAGREB OIL REFINERY ZAGREB atmosferska destilacija atmospheric distillation - maziva lubricants 60 Table 3.2.4. Processing Capacities in Oil

Sustav JANAF-a sastoji se od: JANAF system consists of the following: - prihvatno-otpremnog terminala u zaljevu - Reception and forwarding terminal of Omišalj na otoku Krku s tankerskom Omišalj Bay on the island of Krk together lukom Omišalj, with the Omišalj tanker port. - cjevovoda dugačkog 759 kilometara s - Pipelines in the total length of 759 kms dionicama: Omišalj-Sisak; Sisak-Virje (s with the sections: Omišalj-Sisak; Sisak- dionicom do Lendave) - Gola (hrvatsko- Virje (with a section to Lendava)-Gola mađarska granica); Sisak-Slavonski (Croatian-Hungarian borderline); Sisak- Brod; Slavonski Brod (s dionicom do Slavonski Brod (with a section to Bosan- Bosanskog Broda) - Sotin (hrvatsko- ski Brod)-Sotin (Croatian-Yugoslav bor- jugoslavenska granica) - Novi Sad - derline)- Novi Sad-Pančevo. 610 kms of Pančevo. Područjem republike Hrvatske the pipeline extend on the territory of the prolazi 610 km trase naftovoda, Republic of Croatia.

S3 prihvatno-otpremnih terminala u Sisku, - Reception and forwarding terminals in Virju i kod Slavonskog Broda (u izgradnji), Sisak, Virje and near Slavonski Brod podmorskog naftovoda Omišalj-Urinj, koji (presently under construction). povezuje tankersku luku i terminal Omi- - Omišalj-Urinj submarine pipeline, which šalj, na otoku Krku s INA - Rafinerijom connects the tanker and terminal port of nafte Rijeka, na kopnu. Cjevovod je Omišalj on the island of Krk with the INA - ukupne duljine 7,2 km, od čega je 6 km Rijeka Oil Refinery on land. The total podmorski dio. pipeline length is 7.2 kms, 6 kms of which belong to the submarine section.

Tablica 3.2.5. Trase JANAF naftovoda u Hrvatskoj

TRASA S DIONICAMA PROMJER DULJINA ROUTE WITH SECTIONS DIAMETER {") LENGTH(km) Omišalj-Sisak 36 180 Omišalj-Urinj 20 7 Sisak-Virje-Gola (Hungary) 28 109 Virje-Lendava 12 73 Sisak-Slawnski Brod 28 157 Slavonski Brod-Bosanski Brod (Bosnia and Herzegovina) 28 14 Slavonski Brod-Sotin (MJ granica - Mi border) 26 85 Table 3.2.5. Routes of JANAF Pipeline in the Republic of Croatia

PRODAJA SELLING CAPACITIES

U Hrvatskoj je u 1999. godini bilo 605 In 1999, the total number of petrol stations in benzinskih postaja, od čega su 402 bile u Croatia was 605, 402 of which owned by vlasništvu INA d.d. Zagreb, a ukupno 470 INA d.d. Zagreb and the total of 470 were pod kontrolom (znakom) INE. INA branded.

Izvor: INA i JANAF Source: INA and JANAF

3.2.3. Elektroenergetski sustav 3.2.3. Power System

PROIZVODNI KAPACITETI PRODUCTION CAPACITIES

Hidroelektrane imaju vrlo visoki udjel od 46 Hydropower plants account for a large share posto u svim raspoloživim proizvodnim ka- of 46 percent in the overall available produc- pacitetima u Hrvatskoj, a ukupna instalirana tion capacities in Croatia, and in 1999 the snaga u 1999. godini iznosila je 2076 MW. total installed capacity was 2,076 MW.

Računajući i male hidroelektrane i pri- Taking into account small hydropower plants branske elektrane biološkog minimuma, u and biological minimum power plants Hrvatskoj ima ukupno 30 hidroelektrana. adjacent to dams there are 30 hydropower plants in Croatia. Hrvatske termoelektrane imaju udjel od 47 posto u ukupnim proizvodnim kapacitetima. Croatian thermal power plants cover 47 Instalirana snaga u 1999. godini u klasičnim percent of the total installed generation termoelektranama na ugljen, plinskim i capacity in Croatia. In 1999, total capacity in dizelskim agregatima iznosila je 2175 MW. conventional thermal power plants, and gas and diesel generating units was 2,175 MW. Nuklearna elektrana Krško je u zajedničkom vlasništvu Republike Hrvatske i Slovenije s The Republic of Croatia and the Republic of jednakim udjelima od 50 posto. Instalirana Slovenia jointly own Nuclear Power Plant snaga raspoloživa za hrvatski elektroener- Krško in equal proportions. Total available

54 getski sustav iznosi 332 MW, što čini udjel capacity for the Croatian power system is od 7 posto u ukupnim instaliranim kapaci- 332 MW, covering 7 percent of the total tetima. installed capacity.

Tablica 3.2.6. Proizvodni kapaciteti

INSTALIRANI PROIZVODNI KAPACITETI U REPUBLICI HRVATSKOJ Udio (%) MW INSTALLED PRODUCTION CAPACITIES OF REPUBLIC OF CROATIA Percentage (%) Hidroelektrane (HE) Hydro Power Plant (HE) 2076 46 Termoelektrane (TE)* Thermal Power Plant (TE)* 1525 33 Termoelektrane (TE) izvan HR Thermal Power Plants (TE) in the Theritories of Other Countries 650 14 Nuklearna elektrana Krško (NE) Nuclear Power Plant Krško (NE) 332 7 UKUPNO TOTAL 4583 100 Table 3.2.6. Production Capacities

Tablica 3.2.7. Hidroelektrane u Republici Hrvatskoj

RASP OLO; IVA SNAGA Teh. minimum HIDROELEKTRANE AVAILABLE POWER tech. minimum TIP HYDRO POWER PLANTS TYPE Generator (MW) Ukupno (MW) Total (fVIW)

HE Senj 3x27 216 3x33 akumulacijska storage HE Sklope 1x22.5 22.5 0 akumulacijska storage HE Vinodol 3x28 84 0 akumulacijska storage CHE FuUne 4/(4.2) 4/4.2 0 akumulacijska storage HE Peruca 2x20.8 41.6 5 akumulacijska storage HE Oriovac 3x79 237 50 akumulacijska storage CSB usko Blato 11.3/(-10.3) 11.3/-10.3 0.81 akumulacijska storage HE Zakutac 2x108+2x135 486 50+80 akumulacijska storage RHE Obrovac 2x138/(-120) 276/-240 80 akumulacijska storage HE Dubrovnik 2x108 216 50 akumulacijska storage HE Gale 2x20.4 40.8 6 akumulacijska storage HE Kraljevac . 12.8+2x20.8+4.8 59.2 1 akumulacijska storage HE Rijeka 2x18 36 2x9 proto Lira run-of-river HE Mitjacka 4.8+3)6.4 24 1 protorna run-of-river HE Golubi G 2x3.27 6.5 1 proloma run-of-river HE Gojak 3x16 48 3x2 protoLha run-of-river

HEVaraGBin : 2x43 86 2x18 proto ma run-of-river HE Dakovec 2x40.3 80.6 2x15 protorna run-of-river HE Dubrava 2x40.3 80.6 2x15 protorna run-of-river HE Ozalj 2x1+1x0.8+2x1.1 5 protama run-of-river Mate HE (7) Small HE (7) : 11.6/(-1.5) 11.6/-1.5 protorha run-of-river HE biološkog minimuma (3) 3.4 3.4 protama run-of-river Biological minimum HE (3) UKUPNO [ 2,076.1/{-256) I ''[•'••- TOTAL Table 3.2.7. Hydropower Plants in the Republic of Croatia

hidroelektrana HE hydro power plant crpna stanica CS pumping station crpna hidroelektrana CHE pumped storage plant reverzibilna hidroelektrana RHE reversibile hydro power plant

55 Tablica 3.2.8. Termoelektrane u Republici Hrvatskoj

RASP OLO IVA SNAGA Teh. minimum TERMOELEKTRANE AVAILABLE POWER Tech. minimum GORIVO THERMAL POWER PLANTS FUEL Generator (MW) ., _P.ra9. ..„.,. (MW) Ne t Output (MW) TE Plomin 1 1x105 98 60 ugljen coal TE Plomin 2* 1x210 192 90 ugljen coal TE Rijeka 1x320 303 90 l.ulje fuel oil TE Sisak 2x210 396 90+90 l.ulje/p.plin fuel oil/n.gas TE-TO Zagreb 25+120 135 12+60 l.ulj/p.plin fuel oil/n.gas EL-TO Zagreb 12.5+32+52 83 3.5+5.5+2x1 l.ulje/p.plin fuel oil/n.gas KTE Jertovac 2x42.5 83 8+8 I.ulje/ELU fueloil/ELO PTE Osijek 2x25 48 1+1 l-ulje/ELU fueloil/ELO TE-TO Osijek 45 42 10 l.ulje/p.plin fuel oil/n.gas

NE Krško** (50%) 332 316 16 UO2 intervenfrie cfizel (4) 34.8 34.8 D2 Interventne plinske (3) 13.5 13.5 2GT

UKUPNO TE + NE 1856.8 1744.3

Table 3.2.8. Thermal Power Plants in the Republic of Croatia

* TE Plomin 2 (u zajedničkom vlasništvu * TPP Plomin 2 (in co-ownership with RWEE, HEP-a i RWEE, Essen), u fazi testiranja Essen) in testing phase ** NE Krško je neraspoloživa za hrvatski **NP Krško is not available for Croatian elektroenergetski sustav od kolovoza 1998. Electric Power System since August 1998 godine

prirodni plin - p. plin n. gas - natural gas loživo ulje - I. ulje f. oil - fuel oil ekstra lako lož ulje - ELU ELO - extra light oil

uranov oksid - I/O, UO2 - uranium oxide spec, ulja interventnih elektrana - D2, 2GT D2, 2GT- spec, oils used in emergency plants

PRIJENOSNA MREŽA TRANSMISION NETWORK

Prijenos električne energije ostvaruje se na Electric energy transmission is carried out on 400, 220 i 110 kV naponskim razinama, 400, 220 and 110 kV voltage levels and the vodovima ukupne duljine od približno 7000 total line length is around 7,000 kms. The km. U mrežu je uključeno 5 TS 400/220(110) network includes 5 substations of 400/220 kV, 15 TS 220/110 kV, te 140 TS 110/ (110), 15 substations of 220/110 kV and 140 35(10,20) kV. substations of 110/35 (10,20) kV.

SB DISTRIBUCIJSKA MREŽA DISTRIBUTION NETWORK

Distribucijsku mrežu čine trafostanice 110/ The distribution network comprises substa- 35 (20) kV, 110/10(20) kV, 35/10 i 10/0.4 kV tions of 110/35 (20) kV, 110/10(20) kV, 35/10 i vodovi (nadzemni i kabeli) naponskih and 10/0.4 kV and distribution lines (over- razina od 110 kV na niže. head and cables).

Tablica 3.2.9. Prijenosno postrojenje

PRUENOSNA MREŽA (km) TRANSMISSiON NETWORK (kms) Napon (kV) Ukupno Nadzemno Kabel Voltage (kV) Tota! Overhead Cable 400 1161 1161 - 220 1224 1224 - 110 4777 4668 109

TRAFOSTANICE SUBSTATIONS Vrsta stanice Broj MVA Type Number 400/220/110 kV* 5 3400 220/110/xkV 15 3150 110AckV 141 7285.5

Table 3.2.9 . Transmission System

TS Ernestinovo 2x300 MVA izvan pogona * out of operation TS Ernestinovo 2x300 MVA

Tablica 3.2.10. Distribucijsko postrojenje

DISTRIBUCIJSKA MREŽA (km) DISTRIBUTION NETWORK (kms) Napon (kV) Ukupno Nadzemno Kabel Voltage (kV) Total Ovehead Cable 110 70 66 4 3520,10 33614 25381 8233 0.4 79880 62392 17488

TRAFOSTANICE SUBSTATIONS Vrsta stanice Broj MVA Type Number 110/10(20) kV 16 1074,5 35/10(20) kV 342 3784 10(20)/0.4kV 21477 6898

Table 3.2.10. Distribution System

Izvor: HEP (Godišnje izvješće 1999.) Source: HEP (Annual Report 1999)

57 Slika 3.2.1. Sustav magistralnih plinovoda i naftovod JANAF

Ulaz plina Rogatec H SLO

Magistralni plinovodi Main transmission lines —- JANAF ,-, Plinski čvor ° Node

o Mjemo-redukcijske stanice_ Reduction-metering stations

if! Rafinerija lIB Refinery c. Naftni terminal *—"-^ Oil terminal

-„. Podzemno skladište plina ' * Underground gas storage

Figure 3.2.1. Main Natural Gas Transmission Lines and JANAF Oil Pipeline

58 Slika 3.2.2. Prijenosne mreže na području Republike Hrvatske

Heviz Siijtdr

HE Formin Cirkovce

Obrenovac

(joj) 400/220/110 kV 400 kV

(S) 400/110 kV 400 kV Double drcult Une 400 kV dvosistemski vod

(•) 220/110 kV 220 kV

O 110/x kV 220 kV Double circuit line 220 kV dvosistemski vod

A Railroad substations EVP 110 kV

• TPPTE 110 kV Double circuit line 110 kV dvosistemski vod a HPPHE

a Industrial TPP Industrijske TE

Figure 3.2.2. Republic of Croatia's Transmission Network

59 3.3. Emisija onečišćujućih tvari u 3.3. Air Pollutant Emission from zrak iz energetskog sektora Energy Sector

Bilanca emisije onečišćujućih tvari, za sve The inventory of emitted air pollutants has izvore emisije na području Hrvatske, susta- been carried out in Croatia since 1990. The vno se provodi od 1990. godine. Godišnje annual report on air pollutant emissions izvješće o emisiji onečišćujućih tvari obveza represents an obligation according to the je prema Konvenciji o dalekosežnom preko- Long-Range Transboundary Air Pollution graničnom onečišćenju zraka (LRTAPC), a Convention (LRTAPC) implemented by the za stakleničke plinove i po Okvirnoj konven- United Nations European Economy Commis- ciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime sion. As regards greenhouse gases there is (UNFCCC). Obveza određivanja emisije sli- an obligation according to the United Na- jede i iz Zakona o zaštiti zraka (NN 48/95). tions Framework Convention on Climate Change (UNFCCC). Obligatory observation Unutar konvencija LRTAPC i UNFCCC do- of air pollutant emissions follows the regula- neseno je niz protokola, kojima se posta- tions of the Air Protection Law (NN48/95). vljaju ograničenja u cilju smanjenja emisije pojedinih onečišćujućih tvari, a ovdje se iz- LRTAPC and UNFCCC conventions include dvajaju za energetiku najvažnije međuna- a series of protocols that determine the rodne obveze. limitations regarding air pollutant emissions decrease and in this report only the most Hrvatska je potpisala i ratificirala Okvirnu important international obligations for the konvenciju ujedinjenih naroda o promjeni energy field are mentioned. klime i time se obvezala zadržati emisiju stakleničkih plinova ispod razine iz 1990. The Republic of Croatia signed and ratified godine. Dok je Kyoto protokolom (Kyoto the United Nations Framework Conven- protokol nije ratificiran), Hrvatskoj određeno tion on Climate Change and thus accepted smanjenje emisije stakleničkih plinova od to keep the air pollutant emissions under the najmanje 5 posto, računajući prosječnu level of the year 1990. At the same time, the emisiju u razdoblju od 2008. do 2012. go- Kyoto Protocol sets the target of at least 5 dine, u odnosu na baznu godinu - najvje- percent reduction of greenhouse gas emis- rojatnije 1990. godinu. Obveze iz Kyota sions in the period between 2008 to 2012 stupit će na snagu ukoliko se Protokol related to the reference year, probably 1990. ratificira u Hrvatskom državnom saboru. Obligations under the Kyoto Protocol will become effective if the Protocol is ratified by Unutar Konvencije o dalekosežnom pre- the Croatian Parliament. kograničnom onečišćenju zraka doneseno je više protokola, a ovdje se komentiraju The Long-Range Transboundary Air obveze po Protokolu o daljnjem smanje- Pollution Convention comprises several nju emisije sumpora i Protokolu o suz- protocols but in this report only the obliga- bijanju zakiseljavanja, eurofikacije i tions according to the Second Protocol on prizemnog ozona (MPME protocol - nije the Reduction of SO2 Emissions and the ratificiran). Obveza Hrvatske prema ratifi- Multi-Pollutant and Multi-Effect Protocol ciranom Protokolu o daljnjem smanjenju (MPME Protocol) are mentioned. According to the ratified Second Protocol on the emisije sumpora je zadržati emisiju SO2 ispod 117 kt do 2010. godine, odnosno sma- Reduction of SO2 Croatia is obliged to keep njiti emisiju 35 posto u odnosu na razinu the SO2 emission under 117 kt till the year emisije iz 1990. godine. Protokolom o suz- 2010, i.e. to reduce the emission by 35 bijanju zakiseljavanja, eurofikacije i prizem- percent compared to the emission level in nog ozona se istovremeno ograničava emisi- 1990. The MPME Protocol simultaneously

limits the SO2, NOx, NMVOC and NH3 (Multi- ja SO2, NOx, NMVOC i NH3 (Multi-Pollutant), čime se utječe na zakiseljavanje, eutrofika- Pollutant) emissions thus influencing acidifi- ciju i prizemni ozon (Multi-Effect), a dane su cation, eutrofication and ground ozone i granične vrijednosti emisija za stacionarne i (Multi-Effect) and offers emission values for mobilne izvore. Ukoliko Hrvatska ratificira stationary and mobile sources. If Croatia MPME protokol bit će potrebno smanjiti ratifies the MPME Protocol it will be neces-

sary to reduce the SO2 emission by 61 emisiju SO2 za 61 posto, NMVOC za 14 percent, NMVOC by 14 percent and NH3 by

BO posto, NH3 za 19 posto do 2010. godine u 19 percent till the year 2010 compared to

odnosu na 1990. godinu, dok je emisiju NOx 1990, while the NOx level is to be kept to the potrebno održati do razine iz 1990. godine. level from 1990.

U nastavku se daje kratak pregled emisije, This report brings a short review of energy

za energetiku najznačajnijih onečišćujućih sector emissions, i.e. S02, NOx and C02.

tvari, S02, NOx i C02, uz napomenu da su However, it should be noted that the results rezultati iskazani za 1999. godinu* preli- for 1999 are preliminary since the evaluation minarni, jer je proračun još u tijeku. Emisija is still under completion. The emissions are se određuje primjenom u te svrhe razvijene calculated according to the EMEP/CORINAIR EMEP/CORINAIR metodologije. Detaljnije o Methodology (Co-ordinated Information postupku izrade i rezultatima može se naći u System on Air Pollutants). Further details izvještajima Ministarstva zaštite okoliša i appertaining to the inventorying methodology prostornog uređenja i EKONERG-a. and its results can be found in the reports of the Ministry for Environmental Protection and U Hrvatskoj je primjetan trend povećanja Regional Planning and EKONERG.

emisija S02, NOx i C02, uzrokovan u naj-

većoj mjeri povećanom potrošnjom fosilnih In Croatia, a notable increase trend of S02,

goriva. Porastu emisije S02 također dopri- NOx and C02 emissions was mostly due to nosi i pad kvalitete tekućih naftnih goriva, tj. the growing utilisation of fossil fuels. Greater

veći sadržaj sumpora u gorivu. Trend emisija S02 emission resulted from the low-quality

u Hrvatskoj i moguće poteškoće u ispunja- liquid oil fuels, i.e. higher S02 contents in the vanju međunarodnih obveza prema MPME i fuel. Emission trend in Croatia and possible Kyoto protokolu prikazani su na slici 3.3.1. difficulties in meeting the international obligations of the MPME and the Kyoto Protocol are shown in Figure 3.3.1.

Slika 3.3.1. Trend emisija SO , NO i CO u Hrvatskoj

MPME

Kyoto

Figure 3.3.1. SO , NO and CO Emissions Trend in Croatia

Emisije SO2, NOx i CO2 su uglavnom posije- SO2, NO and CO emissions were mainly dica izgaranje fosilnih goriva u stacionarnim the consequence of fossil fuel burning in i mobilnim energetskim izvorima. Preliminar- stationary and mobile energy sources. ni rezultati proračuna emisije iz energetike Preliminary evaluation results for 1999 are za 1999. godini prikazani su u tablici 3.3.1. displayed in Table 3.3.1.

Bl Emisija S02 najvećim dijelom potječe iz The majority of S02 emissions originated termoelektrana (51 posto) i iz energetskih from thermal power plants (51 percent) and postrojenja u industriji (32 posto). Emisija je industrial plants (32 percent). The emission

Tablica 3.3.1. Emisija SO NO i CO iz energetskog sektora u 1999. godini (preliminarni rezultati)

SO, NO.. CO, Mg/god Mg/god % Mg/god Termoelektrane 47093 50.7 11696 14.3 4178 24.0 Thermal Power Plants Kućne kotlovnice i ložšta u domaćinstvima 7781 8.4 4110 5.0 3226 18.6 Household Boiler Rooms and Household Furnaces Energetska posfrojenja u industriji 29392 31,7 12307 15.1 4746 27.3 hdustria! Facilities Cestovni promet 5373 5.8 38520 47,2 4055 23.3 Road Traffic Ostali mobilni izvori 3223 3.5 15062 18,4 1166 6.7 Other Mobile Sources UKUPNO 92882 100,0 81695 100.0 1736a 100.0 TOTAL

Table 3.3.1. S07, NO and CO Energy Sector Emissions in 1999 (Preliminary Results)

oko 5 posto veća u odnosu na prethodnu was by 5 percent higher than in the previous 1998. godinu i iznad je moguće obaveze po year, thus exceeding the MPME Protocol MPME Protokolu, ali je oko 20 posto niža od obligation, but it was at the same time some ratificirane obveze iz Protokola o daljnjem 20 percent lower than the ratified obligation smanjenju emisije sumpora. Trend emisija from the Second Protocol on the Reduction

SO2 iz energetskog sektora za razdoblje od of SO2 Emissions. The SO2 emission trend 1995. do 1999. godine prikazan je na slici from energy sector for the period from 1995 3.3.2. to 1999 is shown in Figure 3.3.2.

Slika 3.3.2. Prikaz udjela pojedinih energetskih sektora u emisiji S0

1995 1936 1998

Figure 3.3.2. Individual Energy Sub-Sector Share in SO Emissions

U emisiji NOx u 1999. godini najveći udjel In 1999, the majority of NOx emissions imaju mobilni energetski izvori (66 posto). originated from mobile energy sources (66 Emisija NO je nešto viša od emisije iz pret- percent). NO emission was slightly higher hod ne godine, ali još uvijek 5 posto niža od than in the previous year, but still 5 percent emisije iz 1990. godine, stoje moguća obve- lower compared to 1990, i.e. the obligation

za Hrvatske po MPME Protokola. Trend emi- according to the MPME Protocol. The NOx

sija NOx, s udjelima pojedinih energetskih emission trend with the shares of individual podsektora, prikazan je na slici 3.3.3. sub-sectors is shown in Figure 3.3.3.

Slika 3.3.3. Prikaz udjela pojedinih energetskih sektora u emisiji NO

Figure 3.3.3.Individual Energy Sub-Sector Share in NO Emissions

Emisija CO2 u 1999. godini je najvećim dije- The majority of CO2 emissions originated

lom iz ložišta (70 posto). Udjel emisije CO2 iz from furnaces (70 percent) The shares of

hrvatskih termoelektrana u ukupnoj emisiji iz CO2 emissions from the Croatian thermal energetskog sektora je relativno mali (24 power plants in the total energy sector posto) u usporedbi s drugim zemljama, što je emissions is relatively small (24 percent) posljedica značajnog učešća hidroenergije i compared to other countries which is a prirodnog plina u proizvodnji električne ener- consequence of a significant participation

gije. Trend emisija CO2 je prikazan na slici of hydropower and natural gas in the

3.3.4. generation of electricity. The CO2 emissions trend is shown in Figure 3.3.4.

Slika 3.3.4. Prikaz udjela pojedinih energetskih sektora u emisiji C02

Figure 3.3.4. Individual Energy Sub-Sector Share in CO. Emissions

Izvor: EKONERG Source: EKONERG

S3 3.4. TEMPERATURE I OBORINE 3.4. Temperature and Precipitation

Slika 3.4.I. ZAGREB MAKSIMIR - srednja temperatura zraka

1998 • 1399 srosjek {1961-1930} average

—ir

Figure 3.4.1. ZAGREB MAKSIMIR - Average Air Temperature

Slika 3.4.2. ZAGREB MAKSIMIR - količina oborina

1995 •19£" ~ .997 "11998 • 199S

Figure 3.4.2. ZAGREB MAKSIMIR - Amount of Precipitation

64 Source: Republic of Croatia - Meteorological and Hydrological Sevice

Slika 3.4.3. SPLIT MARJAN - srednja temperatura zraka

Figure 3.4.3. SPLIT MARJAN - Average Air Temperature

Slika 3.4.4. SPLIT MARJAN - količina oborina

iJTirri

Figure 3.4.4. SPLIT MARJAN - Amount of Precipitation

Izvor: Republika Hrvatska - Državni hidrometeoroloski zavod

65 4. GOSPODARSKI I FINANCIJSKI POKAZATELJI 4. ECONOMIC AND FINANCIAL DATA Source: Central Bureau of Statistics of the Republic of Croatia and the Croatian Na- tional Bank

Tablica 4.1. Ekonomski i financijski pokazatelji

GOSPODARSKI I FINANCIJSKI POKAZATEUI 1995 1996 1997 1998 1999

BDP, u stalnim cijenama, mil kn90 203,323 215,522 229,531 235,728 234,998 GDP, constant prices, min kn90 BDP, u stalnim cijenama, mil USD90 17,961 19,038 20,276 20,823 20,759 GDP costantprices, min US$90 BDP po stanovniku, USD90 3,846.81 4,236.40 4,434.79 4,626.37 4,558.37 GDP per capita, US$90 Stopa inflacije u % (kraj razdoblja) 3.7 3.4 3.8 5.4 4.4 Inflation rate in % (end of year) Izvoz roba i usluga (kao % BDP-a u tekućim cijenama) 37.7 39.5 40.9 39.4 40.0 Exports FOB (as % of GDP in current prices) Usoz roba i usluga (kao % BDP-a u tekućim cijenama) 49.5 50.1 56.8 49.0 Imports CIF (as % of G DP in current prices) Inozemni dug, (kraj razdoblja u mil USD) 3809 5308 7452 9588 9925 Outstanding external debt, (end of year, in min US$) Devizni tečaj, kraj razdoblja (HRK : 1 USD) 5.32 5.54 6.30 6.25 7.65 Exchange rate, end of year (HRK: 1 US$) Eskontna stopa Hrvatske nardone banke 8.5 6.5 5.9 5.9 7.9 Escont Rate of Croatian National Bank Prosječne mjesečne neto plaće (kraj razdoblja, u tekućim cijenama, kn) 1,883.00 2^17.00 2,544.00 2,935.00 2,946.00 Average monthly salary (end of year, in current prices in kns) Table 4.1. Economic and Financial Indicators

Slika 4.1. BDP, u stalnim cijenama USD90

20000

15000

10000

Figure 4.1. GDP, constant prices US $90

Izvor: Državni zavod za statistiku i Hrvatska narodna banka

68 Slika 4.2. BDP po stanovniku, USD

Figure 4.2. GDP per capita, US $

Slika 4.3. Stopa inflacije (kraj razdoblja)

Figure 4.3. Inflation Rate (end of year)

Slika 4.4. Izvoz / uvoz (kao % BDP-a)

Figure 4.4. Export / Imports (as % of GDP)

69 Source: Central Bureau of Statistics of the Republic of Croatia and the Croatian Na- tional Bank

Slika 4.5. Inozemni dug (kraj razdoblja, u milijunima USD)

5308

'3809

19S6 1997 1S98 1999

Figure 4.5. Outstanding External Debt (end of year, in millions of US $)

Slika 4.6. Devizni tečaj, kraj razdoblja (HRK : 1 USD)

199S 1937 1938

Figure 4.6. Exchange Rate, end of year (HRK : 1 US $)

Izvor: Državni zavod za statistiku i Hrvatska narodna banka

70 Source: Central Bureau of Statistics of the Republic of Croatia and the Croatian Na- tional Bank

Slika 4.7. Eskontna stopa Hrvatske narodne banke

Figure 4.7. Escont Rate of Croatian National Bank

Slika 4.8. Prosječne mjesečne neto plaće (kraj razdoblja, u tekućim cijenama u kunama)

Figure 4.8. Average Monthly Salary (end of year, in current prices in kunas)

Izvor: Državni zavod za statistiku i Hrvatska narodna banka

71 5. CIJENE ENERGIJE 5. ENERGY PRICES 5.1. Cijene naftnih derivata 5.1. Oil Product Prices

Tablica 5.1. 1. Maloprodajne cijene naftnih derivata Motorni benzin Diese! gorivo Ekstra 1. loz uge Lo.. ulje i. s Datum Motor Gasoline Diesel Gas Oil for Ho us. Gas Oil for Date MB-98 BMB-91 BMB-95 BMB-88** D-1 D-2 Eurodfesel* D-3 EL LS

kn iMit

1995 01.01. 4.00 3.60 3.80 3.80 3.40 3.10 2.05 1.80

1996 01.01. 4.00 3.60 3.80 3.80 3.40 3.10 2.05 1.80

09.05. 4.30 3.80 4.00 3.80 3.65 3.10 2.05 1.80

21.05. 4.38 3.88 4.08 3.80 3.54 3.10 2.05 1.80

31.05. 4.30 3.80 4.00 3.80 3.54 3.10 2.05 1.80

11.06. 4.20 3.71 3.90 3.80 3.51 3.10 2.05 1.80

11.09. 4.20 3.71 3.90 4.04 3.70 3.22 2.26 1.97

nm. 4.20 3.71 3.90 3.80 3.51 3.10 2.05 1.80

11.11. 4.35 3.83 4.02 4.12 3.74 3.28 2.33 2.03

1997 01.01. 4.35 3.83 4.02 4.12 3.74 3.28 2.33 2.03

09.06. 4.30 3.75 3.98 4.00 3.66 3.23 2.27 1.98

1998 01X11. 4.30 3.75 3.98 4.00 3.66 3.23 2.27 1.98

16X31. 4.20 3.70 3.85 3.62 3.42 3.23 2.10 1.89

14.02. 4.20 3.70 3.85 4.00 3.62 3.42 3.23 2.10 1.89

08.11. 4.20 . 3.70 3.85 4.00 3.50 3.23 2.10 1.89

1999 01.01. 4.20 3.70 3.85 4.00 3.62 3.50 3.23 2.10 1.89

01.07. 4.53 3.99 4.15 4.31 3.90 3.77 3.48 2.10 1.89

08.08. 4.61 4.06 4.23 4.39 3.97 3.84 3.55 2.10 1.89

Table 5.1. 1. Oil Product Retail F

Motorni benzin MB-98 Leaded Motor Gasoline Bezolovni motorni benzin BMB-91 Unleaded Motor Gasoline Bezolovni motorni benzin BMB-95 Unleaded Motor Gasoline Bezolovni motorni benzin BMB-98 Unleaded Motor Gasoline Dizelsko gorivo D1 Diesel Dizelsko gorivo D2 Diesel Dizelsko gorivo D-3 Diesel Dizelsko gorivo EURODIESEL Diesel Ekstra lako loživo ulje EL Light Fuel for Households Lož ulje lako specijalno LS Light Fuel for Industry

*Dizelsko gorivo EURODIESEL uvedeno je * EURODIESEL was introduced on Novem- 08.11.1998. umjesto D-1 i D-2. ber 8 1998, instead of D-1 and D-2 **Bezolovni motorni benzin, Eurosuper plus ** Unleaded Motor Gasoline Eurosuper plus - BMB-98 uveden je 14.02.1998. - BMB-98 was introduced on Feb 14 1998

Izvor: INA Source: INA

74 5.2. Cijene prirodnog plina 5.2. Natural Gas Prices

Tablica 5.2 1. Veleprodajne cijene za prirodni plin

Hrvatska Datum strijski pot rosa: i Petrokemija d.d. Kutina elektroprivreda Date itrial consumers Petrokemija Ltd. Kutina Croatian Power UWfy

1995 01.01. d.k. f.e.c. d.k. f.e.c. d.k. f.e.c. d.k.

kn/m 3

1995 01.02. 0.59 0.58 0.58 0.47

15.11. 0.68 0.64 nije poznato/not available nije poznato/hot available

1996 01.01. 0.68 0.64 nije poznato/not available nije poznato/not available

16.11. 0.75 0.70 nije poznato/not available nije poznato/hot available

1997 01.01. 0.75 0.70 nije poznato/not available nije poznato/not available

16.08. 0.84 0.79 nije poznato/not available nije poznato/not available

31.12. 0.84 0.79 nije poznato/not available nije poznato/not available

1998 01.01. 0.84 0.79 nije poznato/not available nije poznato/not available

1999 01.01. 0.84 0.79 nije poznato/not available nije poznato/not available

Table 5.2.1. Wholesaler Natural Gas Prices

d.k. devizna klauzula f.e.c. foreign exchange clause kn hrvatska novčana jedinica kn Croatian Monetary Unit

Izvor:INA Source: INA

Prodajna cijena plina - distribucijska Gas Sale Prices - Distribution Companies poduzeća In the period from 23 July 1993 till 1 Febru- Cijene prirodnog plina u razdoblju od 23. ary 1995 natural gas prices were formulated srpnja 1993. do 1. veljače 1995. godine to include the foreign exchange clause. All formirane su uz primjenu devizne klauzule i prices are expressed in US$ according to izražene su u USD, prema vrijednosti the average exchange rate of the National srednjeg tečaja Narodne banke Hrvatske. Bank of Croatia. At the beginning of 1995 Odlukom o preračunavanju od 1. veljače the foreign exchange clause was cancelled 1995. godine ukinuta je devizna klauzula, te and the prices expressed with the Croatian se nadalje cijene prikazuju u hrvatskim monetary unit. novčanim jedinicama. 2.5 percent turnover tax is taken into Porez od 2,5 posto obračunava se kada se account in case of using gas for technologi- plin koristi za potrebe reprodukcije i sastavni cal purposes and it is a pad of the gas sale je dio prodajne cijene plina. price.

Porez od 15 posto obračunava se u slučaju 15 percent turnover tax (for products) is kada se plin koristi u svrhu grijanja i taken into account in case of using gas for sastavni je dio prodajne cijene plina. heating and it is a part of gas sale price.

75 10 posto porez na RUC (razlika u cijeni) je 10 percent tax on mark up is charged to all porez koji je obračunat svim potrošačima, customers regarding the purpose of con- bez obzira na namjenu potrošnje, osim za sumption, except for the Croatian Army and potrebe hrvatske vojske i policije. Ukoliko se the Police. In case of using gas for heating plin koristi za potrebe grijanja, obračunava additional 15 percent of turnover tax has to se dodatnih 15 posto poreza na promet. be taken into account.

Tablica 5.2.2. Prodajne cijene plina Gradske plinare Zagreb Cijene s porezom ŠIROKA Cijene bez poreza Prices including tax POTROŠNJA Taxfree Prices 3 RESIDENTIAL kn/m 1995 01.01. 0.76 0.96 15% porez na promet i 10% porezna usluge 1996 01.01. 0.76 0.96 15% porez na promet i 10% porezna usluge 16.03. 0.83 0.96 15% porez na promet 01.05. 0.94 1.08 15% porez na promet 16.11. 1.01 1.17 15% porez na promet 1997 01.01. 1.01 1.17 15% porez na promet 16.08. 1.32 1.56 15% porez na promet 1998 01.01. 1.28 1.56 22% PDV 01.07. 1.05* 1.56 22%PDV 1999 01.01. 1.05 1.56 22% PDV INDUSTRIJA INDUSTRY 1995 01 .01. 0.77 0.78 10% porezna RUC 0.90 15% porez na promet 1996 01,01. 0.78 0.78 10% porezna RUC 0.90 15% porez na promet Mm. 0.95 0.97 10% porezna RUC 1.09 15% porez na promet ISSk 1.02 1.04 10% porez na RUC 1.17 15% porez na promet 1.02 1.04 10% porezna RUC 1.17 15% porez na promet iflHili 1.18 1.20 10% porezna RUC 1.36 15% porez na promet 1.36 1.66 22% PDV 1.12* 1.61 22% PDV 1999 i;:: •'i'SiifflŽjSjf•' 1.12 1.61 22% PDV Table 5.2.2. Gas Sale Price of Zagreb City Gaswork

kn hrvatska novčana jedinica kn Croatian Monetary Unit

Izvor: Gradska plinara Zagreb Source: Zagreb City Gaswork

76 5.3. Cijene električne energije 5.3. Electricity Prices

Reforma cijene električne energije započela Electricity price reformation began on 23 je 23. srpnja 1993. godine odlukom Vlade July 1993, by the Government's decision Republike Hrvatske o prosječnoj cijeni elek- regarding average electricity selling price of trične energije u kunskoj protuvrijednosti od 0.1404 DEM/kWh. 0,1404 DEM/kWh. By the decision of the HEP Management Odlukom Upravnog odbora HEP-a, za ku- Board the decrease was 7 percent for ćanstva i javnu rasvjetu odobrenje popust u households and public lighting and 8 percent iznosu od 7 posto ,a svim ostalim potroša- for all other consumers, and after the čima u iznosu od 8 posto, te je nakon dono- acceptance of the VAT Act a 12 percent šenja Zakona o PDV-u, odobren popust na reduction was granted for the current tariffs. važeće tarifne stavove u iznosu od 12 posto. Tax rates for 1995, 1996 and 1997 were 15 Porezne stope za 1995., 1996. i 1997. go- percent for households while industry was dinu iznosile su za kućanstva 15 posto, dok free of charge. On 1 January 1998 a 22 je industrija bila oslobođena plaćanja pore- percent VAT was introduced. za. Od 1. siječnja 1998. godine uveden je PDV od 22 posto.

Tablica 5.3.I. Prosječna prodajna cijena električne energije (bez poreza)

1995 1996 1997 1998 1999 Consumer Potrošač kn/kWh kn/kWh kn/kWh kn/kWh kn/kWh

110 kV 110 kV 0.2869 0.2616 0.2659 0.2720 0.2550

35 kV 35 kV 0.3568 0.3575 0.3451 0.3554 0.3440

10 kV 10 kV 0.5066 0.4985 0.5002 0.5073 0.4950

Kućanstva Households 0.3806 0.3865 0.3859 0.3744 0.3940

Usluge Services 0.6855 0.6866 0.6000 0.6590 0.6439

Javna raspeta Public ligthing 0.5181 0.5242 0.5114 0.5122 0.5110

Prosječna prodajna cijena A verage Selling Price 0.4544 0.4683 0.4469 0.4451 0.4480

Table 5.3.1. Average Electricity Selling Price (no tax added)

Izvor: HEP Source: HEP

77 6. ENERGETSKE BILANCE I PRILOZI 6. ENERGY BALANCES AND ENCLOSURES Tablica 6.1. Ugljen i koks

TISUDET THOUSAND METRiC TONS 1995 1996 1997 1998 1999 1999./1998. %

Ukupna proizvodnja Total production 82.2 66.3 48.5 50.8 15.3 -69.9 - ugljenokopi - coal mines 82.2 66.3 48.5 50.8 15.3 -69.9 - koksara - coke-oven Uvoz Import 322.4 219.5 291.8 351.1 439.1 25.1

IZNOZ Export 3.5 3.4 0.6 Saldo skladišta Stock change -38.3 6.8 111.6 17.0 -89.4 Ukupna potrošnja Energy supplied 362.8 292.6 448.5 418.3 365.0 -12.7 Energetske transforamcije Total transfomation sector 240.3 164.4 324.0 279.3 246.3 -11.8 - termoelektrane - thermal power plants 96.2 55.3 230.2 229.4 210.8 -8.1 - industrijske toplane - industrial cogeneraSon plants 140.2 92.8 92.3 48.6 35.2 -27.6 - industrijske kotlovnice - industrial healing plants 3.9 16.3 1.5 1.3 0.3 -76.9 Neposredna potrošnja Final energy demand 122.5 128.2 124.5 139.0 118.7 -14.6 Industrija Industry 86.3 91.6 91.9 92.5 77.8 -15.9 - Leljeza i Teli ka - iron and steel 18.7 8.8 18.2 11.3 5.5 -51.3 - obojenih metala - non-ferrous metals - stakla i nem. minerala - non-metalic minerals 6.8 7.0 4.5 6.2 6.5 4.8 - kemijska - chemical 0.1 - građevnog materijala - construction materials 54.1 70.2 56.3 62.2 59.9 -3.7 - papira - pulp and paper - prehrambena -food production 4.6 3.7 11.4 12.0 5.7 -52.5 - ostala - not elsewhere specified 2.0 1.9 1.5 0.8 0.2 -75.0 OpCS potrošnja Other sectors 36.2 36.6 32.6 46.5 40.9 -12.0 - kuransiva - households 21.9 23.2 19.9 28.1 31.6 12.5 - usluge - services 14.3 13.4 12.7 18.4 9.3 •49.5 - poljoprivreda - agriculture - graditeljstvo - construction Table 6.1. Coal and Coke

80 ablica 6.2. Prirodrn plin

MILIJUNA M3 MILLION CUBIC METERS 1995 1996 1997 1998 1999 1999/1998 %

Proizvodnja Production 1966.4 1785.6 1717.2 1570.1 1550.5 -1.2 Uvoz Import 273.9 879.0 1045.5 1104.2 1109.0 0.4 Saldo skladišta Stock change 127.6 -11.2 -12.2 -30.0 21.3 Ukupna potrošnja Energy supplied 2367.9 2653.4 2750.5 2644.3 2680.8 1.4 Potrošnja za pogon Energy sector own use 205.8 182.1 187.7 143.5 126.2 -12.1

- proizvodnja nafte i plina - oil and gas extraction 171.0 147.1 148.1 114.2 89.4 -21.7

- elektroprivreda - electic energy supply industry 1.1 1.3 0.6 0.8 0.6 -25.0

- degaaslinaža - NGL plant 33.7 33.7 39.0 28.5 36.2 27.0 Energetske Total transforamtion sector 738.3 881.7 897.0 887.0 855.7 -3.5 transformacije. - termoelektrane - thermal power plants 114.1 202.6 99.8 177.3 115.8 -34.7

- javne toplane - public cogeneration plants 103.5 199.8 320.1 280.5 295.6 5.4

- javne kotlovnice - public heating plants 36.2 40.9 38.9 37.3 55.7 49.3

- industrijske toplane - industrial cogeneration plants 201.1 199.8 221.4 184.2 169.6 -7.9

- industrijske kotlovnice - industrial healing plants 155.5 142.3 133.8 135.5 159.7 17.9

- degazolinaža - NGL - plant 127.9 96.3 83.0 72.2 59.3 -17.9 Neenergeiska potrošnja Non energy use ; 554.0 533.3 586.0 459.6 548.8 19.4 Gubici Losses.; 33.1 100.8 71.7 103.2 78.3 -24.1 Neposredna potrošnja . Final energy demand : 836.7 955.5 1008.1 1051.0 1071.8 2.0 Industrija Industry , 307.3 341.8 385.3 394.2 368.0 -6.6 -željeza i čelika - iron and steel 26.1 25.6 27.1 29.6 24.4 -17.6 - obojenih metala - non-ferrous metals 5.2 4.5 4.0 -11.1 - stakla i nem. minerala - non-metalic minerals 65.4 67.7 49.7 55.6 57.4 3.2 - kemijska - chemical 69.7 72.5 77.8 70.5 75.0 6.4 - građevnog materijala - construction materials 109.2 134.7 164.8 165.5 159.4 -3.7 - papira - pulp and paper 1.9 2.3 2.7 2.5 3.3 32.0 - prehrambena -food production 14.3 17.0 27.5 39.2 20.0 -49.0 - ostala - not elsewhere specified 20.7 22.0 30.5 26.8 24.5 -8.6 Opća potrošnja Other sectors 529.4 613.7 622.8 656.8 703.8 7.2 - kućanstva - households 381.3 466.0 486.8 494.6 569.2 15.1 - usluge - services 132.6 122.5 113.5 143.6 121.9 -15.1 - poljoprivreda - agriculture 15.5 25.2 22.5 18.6 12.7 -31.7

Table 6.2. Natural Gas

SI Tablica 6.3. Sirova nafta i tekuća goriva

TISU ET THOUSAND METRIC TONS 1995 1996 1997 1998 1999 1999/1998 %

Sirova nafta -Crude Oi! Proizvodnja Production 1500.3 1469.1 1496.2 1389.4 1292.7 -7.0

Uvoz •••.'.- :•.•• .'.'-. "'•'-'.•'•: Import 4209.0 4100.3 3699.2 3758.9 4477.7 19.1

IZMDZ 250.3 298.0 40.2 39.9 130.2 226.3 Saldo skladišta Stock change -22.5 -53.1 68.1 8.6 -49.0 Ukupna potrošnja Energy supplied 5436.5 5218.3 5223.3 5117.0 5591.2 9.3 P rerad a u rafi nerijama Refinery intake 5336.1 5112.7 5112.0 5007.5 5474.8 9.3 Gubici prerade Refinery losses , 42.2 75.0 53.1 50.6 45.2 -10.7 Proizvodrja deri'vata Gross refinery output 5293.9 5037.7 5058.9 4956.9 5429.6 9.5 Teku ua goriva -Liquid Fuels Ukupna proizvodnja Total production 5554.5 5296.0 5310.9 5183.1 5683.7 8.8 Rafinerije Petroleum refineries 5293.9 5037.7 5058.9 4956.9 5429.6 9.5 -ukapljeni plin -LPG 191.0 165.3 157.5 195.8 225.9 15.4 -motorni benzin - motor gasoline 1177.1 1057.2 1089.7 1158.1 1208.9 4.4 - petrolej i MG - kerosine type yet fuel 106.1 97.1 100.9 89.7 71.4 -20.4 - diaslsko gorivo - diesel oil 1017.1 858.2 907.1 966.7 1019.7 5.5 -eksfralako lo; i\« ulje - ligth fuel oil 515.8 634.7 584.7 555.4 651.3 17.3

-IOJVO ulje -fuel oil 1424.8 1365.1 1483.7 1395.3 1592.8 14.2 - primarni benzin - naphtha 295.6 205.0 181.1 170.5 132.4 -22.3 - bitumen - bitumen 145.5 194.8 192.3 143.6 185.8 29.4 -rafinerijski plin -refinery gas 224.2 219.7 202.4 238.0 244.2 2.6 - ostali derivati - other products 196.7 240.6 159.5 43.8 97.2 121.9 DegazDlina~a NGL plant 260.6 258.3 252.0 226.2 209.1 -7.6 -ukapijeni plin -LPG 104.3 102.4 103.5 93.8 88.5 -5.7 - primarni benzin - naphtha 57.1 56.6 54.1 49.0 42.2 -13.9 - etan - ethane 99.2 99.3 94.4 83.4 78.4 -6.0 Uvoz Import 263.4 387.1 429.7 696.0 470.8 -32.4 izvoz Export 2156.7 1774.0 1717.6 1772.4 1816.9 2.5 Saldo skladišta Stock change 5.8 -99.2 -91.8 113.0 138.6 22.7 Bunker brodova International marine bunkers 32.9 37.1 23.8 26.1 21.1 -19.2 Bruto raspoiouvo Energy supplied 3634.1 3772.8 3907.4 4193.6 4410.1 5.2

Potrošnja 2a pogon [••:•. Energy sector own use 376.5 395.5 295.7 328.3 321.9 -1.9 - proizvodnja natte i plina -oif and gas extraction 08. 0.6 3.2 3.6 4.0 11.1 - elektroprivreda - electric energy supply industry 0.4 0.4 0.6 0.5 0.5 0.0 - rafinerije - petroleum refineries 375.3 394.5 291.9 324.2 317.4 -2.1 Energetske fransformađje Total transformation sector 1120.9 972.0 1069.7 1275.4 1382.1 8.4 - termoelektrane - thermal power plants 351.9 263.5 491.2 656.2 726.8 10.8 - jawie toplane - public cogeneraiion plants 338.0 259.4 170.1 208.3 212.5 2.0 - jawie kotlovnice - public heating plants 43.1 46.3 44.4 41.7 52.3 25.4

82 TiSUHET THOUSAND METRIC TONS 1995 1996 1997 1998 1999 1999/1998 %

Tekli'3a goriva - Liquid Fuels Neposredna potrošnja Final energy demand 1934.8 2131.1 2246.2 2327.2 2460.4 5.7 Industrija Industry 184.6 193.8 230.7 262.4 240.1 -8.5 - Teljeza i Čelika - iron and steel 5.6 4.4 5.8 6.9 6.4 -7.2 - obojenih metala - non-ferrous metals 3.4 4.3 3.9 3.5 2.8 -20.0 - stakla i nem. minerala - non-melalic minerals 7.4 7.3 4.9 5.6 4.6 -17.9 - kemijska - chemical 49.8 52.6 54.3 84.4 38.8 -54.0 - gra revnog materijala - construction materials 83.1 91.0 116.5 116.3 161.6 39.0 - papira - pulp and paper 3.0 2.9 2.7 2.7 2.8 3.7 - prehrambena -food production 15.0 15.5 20.8 23.3 14.6 -37.3 - ostala - not elsewhere specified 17.3 15.8 21.8 19.7 8.5 -56.9 Promet Transport 1113.2 1242.8 1303.3 1360.5 1465.8 7.7 - Željezni rki - rail 34.0 31.9 30.5 31.3 29.5 -5.8 - cestovni - road 934.7 1046.9 1127.1 1185.6 1297.3 9.4 - zračni - air 87.0 90.2 82.0 88.8 85.5 -3.7 -pomorski i rije mi - sea and river 31.5 47.8 37.9 28.9 28.0 -3.1 -javni gradski - public city 26.0 26.0 25.8 25.9 25.5 -1.5 Opta potrošnja Other sectors 637.0 694.5 712.2 704.3 754.5 7.1 - kućanstva - households 251.1 277.0 276.7 255.0 290.0 13.7 - usluge - services 93.8 110.3 111.0 105.0 123.3 17.4 - poljoprivreda - agriculture 228.5 224.3 234.8 258.3 261.8 1.4 - graditeljstvo - construction 63.6 82.9 89.7 86.0 79.4 -7.7

Table 6.3. Crude Oil and Liauid Fue

83 Tablica 6.4. Električna energija

GWh 1995 1996 1997 1998 1999 1999/1998 %

Proizvodnja Production 8862.1 10548.1 9684.0 10897.0 12241.5 12.3 - hidroelektrane - hydro power plants 5264.5 7228.4 5298.3 5465.5 6592.1 20.6 - termoeleklrane - thermal power plants 2109.7 1949.2 2969.9 3958.8 4106.7 3.7 - jawie toplane - public (»generation plants 855.6 762.0 878.0 926.5 1001.3 8.1 - industrijske toplane - industrial Degeneration plants 632.3 608.5 537.8 546.2 541.4 -0.9 Uvoz Import 4381.6 3959.5 4607.5 3783.2 2948.2 -22.1

IZVDZ Export 885.7 1629.7 660.4 428.3 572.3 33.6 Ukupna potrošnja Energy supplied 12358.0 12877.9 13631.1 14251.9 14617.4 2.6 Gubici prijenosa i distribucije Transmission and distribution losses 1659.6 1908.0 1822.0 2325.8 2061.7 -11.4 Gubici prijenosa Transmission losses 424.1 441.9 428.0 433.8 517.5 19.3 Gubici distribucije Distribution losses 1235.5 1466.1 1394.0 1892.0 1544.2 -18.4 -tehni'J« gubici - technical losses 572.3 610.6 659.8 707.0 721.5 2.1 -netehni:W gubici - non technical losses 663.2 855.5 734.2 1185.0 822.7 -30.6 Neto potrošnja Total consumption 10698.4 10969.9 11809.1 11926.1 12555.7 5.3 Potrošnja energetike Total energy sector 771.8 664.1 770.4 823.9 840,9 2.1 - proizvodnja nate i plina - oil and gas extraction 100.3 104.2 106.1 94,8 92.3 -2.6 - proizvodila ugljena - coal mines 10.5 12.4 11.9 12.4 8.4 -32.3 - elektroprivreda - electric energy supply industry 17.1 1.5 17.0 19.4 18.8 -3.1 - hidroelektrane - hydro power plants 92.1 35.0 46.4 43.6 52.5 20.4 - termoelektrane -thermal power plants 146.3 109.3 193.5 250.4 269.4 7.6 - javne toplane - public (»generation plants 122.7 105.0 112.8 121.3 99.6 -17.9 - rafinerije - industrial (»generation plants 269.0 281.9 266.8 267.1 258.6 6.9 - degazolinara - NGL plants 13.8 14.8 15.9 14.9 14.3 -4.0 Neposredna potrošnja Final demand 9926.6 10305.8 11038.7 11102.2 11714.8 5.5 Industrija Industry 2694.7 2566.5 2795.6 2786.3 2759.2 -1.0 - reljeza i relika - iron and steel 318.7 243.5 334.8 287.0 204.8 -28.6 -obojenih metala - non-ferrous metals 62.6 69.2 54.6 68.3 71.0 4.0 - stakla i nem. minerala - non-metalic minerals 120.7 110.7 87.9 106.7 98.4 -7.8 - kemijska - chemical 665.6 599.9 546.6 519.3 543.2 4.6 -graZevnog materijala - construction materials 317.0 357.7 400.6 452.7 496.7 9.7 - papira - pulp and paper 208.5 190.6 241.2 216.1 223.4 3.4 - prehrambena -food production 339.1 355.1 390.1 410.4 414.4 1.0 - ostala - not elsewhere specified 662,5 639.8 766.8 725.8 707.3 -2.5 Promet Transport 240.1 241.7 248.3 259.9 242.8 -6.6 - jsljezni CM - rail 142.2 137.6 139.7 150.7 146.2 -3.0 - pomorski i rijeCT« - sea and river 24.5 24.4 24.5 24.8 24.6 -0.8 -javni gradski -public city 55.4 55.9 57.5 54.4 57.4 5.5 - ostali - not elsewhere specified 18.0 23.8 26.6 30.0 14.6 -51.3

Opra potrošnja : Other sectors 6991.8 7497.6 7994.8 8056.0 8712.8 8.2

Table 6.4. Electricity

84 Tablica 6.5. Para i vrela voda

PJ 1995 1996 1997 1998 1999 1999/1998 %

Proizvodnja Production 33.601 34.044 33.364 30.436 33.223 9.2 - javne toplane - public (»generation plants 10.599 11.017 10.701 10.412 10.024 -3.7 - javne kotiovnice - public heating plants 2.493 2,720 2.626 2.534 3.015 19.0 - industrijske toplane - indusirial cogeneration plants 13.255 13.163 12.683 9.696 12.321 27.1 - industrijske kotiovnice - industial healing plants 7.254 7.143 7.355 7.794 7.863 0.9 Ukupna potrošnja Energy supplied 33.601 34.044 33.364 30.436 33.223 9.2 Gubici distribucije Distribution losses 1.844 2.055 1.916 1.631 2.111 29.4 Neto potrošnja Total consumption 31.757 31.989 31.448 28.805 31.113 8.0 Potrošnja energetike Tote! energy sector 8.151 9.183 8.807 6.710 9.102 35.7 - proizvodna ugljena -coal mines 0.008 0.008 - elektroprivreda - electric energy supply industry 0.004 0.045 0.064 0.050 0.047 -6.0 - jawie toplane - public cogeneraSon plants 0.808 0.733 1.128 1.299 1.017 -21.6 - rafinerije - petroleum refineries 7.331 8.396 7.616 5.361 8.037 49.9 Neposredna potrošnja Final demand 23.606 22.806 22.642 22.096 22.011 -0.4 Industrija Industry 17.014 15.596 15.600 15.124 15.112 -0.1 -Geljeza i Čelika - iron and steel 0.697 0.691 0.656 0.425 0.211 -50.3 - obojenih metala - non-ferrous metals 0.000 0.000 0.000 - stakla i nem. minerala - non -metalic minerals 0.154 0.174 0.176 0.135 0.114 -15.3 - kemijska - chemical 3.704 3.260 3.236 3.249 2.214 -31.9 - grarevnog materijala - construction materials 0.142 0.118 0.053 0.195 0.093 -52.5 - papira -pulp and paper 1.937 1.473 1.656 1.638 1.852 11.4 - prehrambena - food production 5.620 5.393 5.542 5.376 6.412 19.3 - ostala - not elsewhere specified 4.760 4.487 4.281 4.106 4.243 3.3 OpCa potrošnja Other sectors 6.592 7.210 7.042 6.971 6.899 -1.0 - kućanstva - households 5.705 6.359 6.144 6.035 6.076 0.7 - usluge - services 0.860 0.825 0.898 0.936 0.823 -12.1 - poljoprivreda - agriculture 0.027 0.027 Table 6.5. Steam and Hot Water

85 Tablica 6.6. Ogrjevne vrijednosti

Jedinica kcai MJ kgen kgeu Unit *• kcai MJ kgoe kgce Kameni ugljen Hard Coal kg 5800-7000 24.28-29.31 0.580-0.700 0.829-1.000

Kameri ugljen, za koksiranje Coking Coal kg 7000 29.31 0.700 1.000

Mrki ugljen Brown Coai kg 4000-4500 16.75-18.84 0.400-0.450 0.571-0.643

Lignit Lignite kg 2300-3000 9.63-12.56 0.230-0.300 0.329-0.429

Koks Coke Oven Coke kg 6300-7000 26.38-29.31 0.630-0.700 0.900-1.000

Ogrjevno drvo Fuel Wood dm3 2150 9.00 0.215 0.307

Prirodni plin Natura! Gas kg 8120-8570 34-35.88 0.812-0.875 1.160-1.224

Sirova natta Crude Oil kg 10103 42.30 1.010 1.443

Ukapljeni plin Liquefied Petroleum Gases kg 11200 46.89 1.120 1.600 : Motorni benzin. Motor Gasoline kg 10650 44.59 1.065 1.521

Primarni benzin Naphtha kg 10650 44.59 1.065 1.521

Mlaznogoršvo . Jet Fuel kg 10500 43.96 1.050 1.500

Ekstratako toži\o ulje Light Heating Oil kg 10200 42.71 1.020 1.457

Dizelsko gorivo - Diesel Oil kg 10200 42.71 1.020 1.457

Ložiw lije FueiQif kg 9600 40.19 0.960 1.371

Ostali derivati Other Products kg 8000-9600 33.49-40.19 0.800-0.960 1.143-1.371

Rafinerijski plin ; ReineryGas kg 11600 48.57 1.160 1.657

Etan Etiane kg 11300 47.31 1.130 1.614

Koksrt plin Coke Oven Gas m3 4278 17.91 0.428 0.611

Gradski plin Gas Works Gas m3 3800 15.91 0.380 0.543

Visofcopećri plin Blast Furnace Gas m3 860 3.60 0.086 0.123 -

Električna energija : Electricity kWh 860 3.60 0.086 0.123

Table 6.6 . Net Calorific Values

kcai 1000 kalorija (1000 Calories) MJ 1000000 Joula (1000000 Joules) kgen (kgoe) 1 kg ekvivalentne nafte (1 kg of oil equivalent) kgeu (kgce) 1 kg ekvivalentnog ugljena (1 kg of coal equivalent)

Odnosi medu jedinicama

• - kcaf kWh kgoe kgce

1kca! = : 1 4.1868 1.163x10* 1x104 1.4286=<104

;ikJ= :: v 0.2388 1 2.7778x104 2.3885x10* 3.4121x10«

:1kWh= ;.; 859.845 3600 1 85.9845x10-3 0.1228

1 kgen = .;.': 10000 41868 11.63 1 1.4286

1 kgeu = 7000 29307.6 8.141 0.7 1

Conversion Factors

86 Slika 6.7. Tijek energije u 1999. godini

STC 2.4

TCL 77.3

PRO 186.4 NEU 28.0

IND 49.4

TPS 369.8 TRA 65.0

FED 221.6

OSE 107.2

IMP 267.8 TRL12.2 ESO 30.7

EXP 86.8

Figure 6.1. Energy Flow in 1999

Proizvodnja primarne energije PRO Primary Energy Production Uvoz IMP Import Izvoz EXP Export Saldo skladišta STC Stock Changes Ukupna potrošnja energije TPS Total Primary Supply Gubici energetskih transformacija TCL Total Conversion Losses Energija za pogon energetskih postrojenja ESO Energy Sector Own Use Gubici transporta razdiobe energije TRL Transmiss. and Distrib. Losses Neenergetska potrošnja energije NEU Non-Energy Use Neposredna potrošnja energije FED Final Energy Demand Industrija IND Industry Promet TRA Transport Opća potrošnja OSE Other Sectors

87 Izdavač Publisher Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske Ministry of Economy Republic of Croatia Zagreb, Ulica grada Vukovara 78 Zagreb, Ulica grada Vukovara 78

Za izdavača Roman Nota

Urednik Editor Dr.sc. Goran Granić Goran Granić, Ph.D. Energetski institut "Hrvoje Požar" Energy Institute "Hrvoje Požar" Zagreb, Ulica grada Vukovara 37 Zagreb, Ulica grada Vukovara 37

Autori Authors Mr.sc. Branko Vuk Branko Vuk, M.Sc. Dina Marušić, dipl.oec. B.Sc. Dina Marušić Energetski institut "Hrvoje Požar" Energy Institute "Hrvoje Požar" Zagreb, Ulica grada Vukovara 37 Zagreb, Ulica grada Vukovara 37

Mr.sc. Vladimir Jelavić Vladimir Jelavić, M.Sc. EKONERG EKONERG Zagreb, Ulica grada Vukovara 37 Zagreb, Ulica grada Vukovara 37

Oblikovanje i priprema Design and Prepress Energetski institut "Hrvoje Požar" Energy Institute "Hrvoje Požar" Zagreb, Ulica grada Vukovara 37 Zagreb, Ulica grada Vukovara 37

Tisak Press AZP Grafis, Samobor AZP Grafis, Samobor

88 Copyright Ministry of Economy Republic of Croatia Zagreb, Ulica grada Vukovara 78

89 CIP - Katalogizacija u publikaciji 1995-1999 Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb

UDK 620.9 (497.5) (058) "1995/1999"

ENERGIJA u Hrvatskoj : godišnji energetski pregled : 1995. - 1999. = Energy in Croatia : annual energy report / < autori Branko Vuk ... ; urednik Goran Granić >. - Zagreb : Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske, 2001

Tekst usporedo na hrv. i engl. jeziku.

ISBN 953-6474-29-8

1. Vuk, Branko - I. Energetika - - Hrvatska - - Izvještaj

410116131 ENERGIJA U HRVATSKOI Godišnji energetski pregled

ENERGY IN CROATIA Annual Energy Report Republika Hrvatska Ministarstvo gospodarstva

Republic of Croatia Ministry of Economy