88 Mirica Rapić, Brigitta Maćešić, Marina Rapić Mrgan

Obitelj, kao osnovna jezgra palijativne skrbi, koja to prihvati biti, treba od društva DOMOVINSKI RAT imati puno veću pomoć nego danas. Treba pomoć i uključivanje drugih stručnjaka, kako na volonterskoj tako i na drugoj osnovi, dobro educirane i stručno osposoblje­ ne mobilne timove za palijativnu skrb, u svako vrijeme dostupne oboljelom u nje­ govom domu. To je danas ne sarno za društvo najjeftiniji oblik skrbi već za obitelj i oboljelog najhumaniji ispraćaj. Nadamo se da će usvajanje Strateškog plana za razvoj palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj to uskoro riješiti. Milan Maleš

POSTROJBE I LJUDSTVO S PODRUČJA OPĆINE OZALJ U DOMOVINSKOM RATU 1990. - 1996.

Povodom obilježavanja ustroja 129. brigade ZNG-a u čijem je sastavu dje­ lovala i 3. ozaljska bojna, postavljena je 23. listopada 2013. godine spomen- ploča na zgradu prijašnje općine Ozalj u spomen i zahvalu svim braniteljima ozaljskog kraja. Događaju su nazočili, uz gradonačelnicu Gordanu Lipšinić, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, obitelji i djeca poginulih branitelja, zapovjednici postrojbi te branitelji i građani grada Ozlja. U tekstu

NA IRAfNl SPOMEN I ZAHVALU SVIM BK ANITI IJIiVtA OZALJSKOG KRAJA KOJI SU SUDU TOVA LI U DOMOVINSKOM RATU 1990. 1996 . GODINE

NJIHOVO DOAIOLJUBLJE i HRABROS 1 OSTAT UT Ml.CNO UTKANJ U POVIJ] sr SAMOSTALNE I DEMOKRATSKE RITUm Iki HRVATSKU J

©MEN PLOČA'. PODIŽE GRAD OZAL i, i isrot>\a:>(MTK

koji slijedi pokušavaju se sistematizirati mjere i aktivnosti na obrambenim pripremama stanovništva tadašnje općine Ozalj tijekom 1990. i 1991. godine, kao i predstaviti postrojbe HV-a u kojima su građani Ozlja sudjelovali u Do­ movinskom ratu od 1990. pa do 1996. godine.

Ključne riječi: Krizni štab općine Ozalj, Interventni vod, Ozaljski bataljun (bojna), Ozaljska četa (satnija), zamjenske čete, Ribnička četa, Samostalna domobranska bojna Ozalj, 110. br ZNG-a, 129. br ZNG-a i 137. br HV-a.1

1 Tijekom 1991. godine postrojbe su nosile naziv naslijeđen po vojnim ustrojima JNA: četa (hrv. satnija), bataljun ili bataljon (hrv. bojna). Brigade su ekvivalent pukovnijama. Pukovnije su ustrojavane u sklopu domobranstva OSRH. 90 Milan Males Postrojbe i ljudstvo s područja Općine Ozalj u Domovinskom ratu 1990. - 1996. 91

Tijekom 1990. godine općina Ozalj relativno je mirno doživjela demokratske i pluralističke promjene bez značajnijih napetosti ili otpora. Kao izuzetak može se spomenuti izdvojeni slučaj na dijelu Zumberka koji je pripadao općini Ozalj, gdje se pojavila skupina građana koja se eksponirala kao Jugoslaveni. Oni su protežirali 10 ok* OP. 13h dogodüose - dogad ideju neizdvajanja Hrvatske iz sastava SFRJ te odvajanje dijela Žumberka i njego­ vog pripojenja Republici Sloveniji. Ozaljske novosti

| SJEDNICA OZALJSKE SKUPŠTINE ]

zavanju vodoopskrbnih objekata, ŽUČNO 0 PLAĆAMA uređivanje i održavanje objekata za odvodnju otpadnih voda,, jav­ ne kanalizacije* urezivanje i odr­ žavanje javnih zelenih površina, FUNKCIONERA održavanje čistoće, sakupljanje i Protekla 12, sjednica ozaljske Skupštine bila je jedna od najdu­ odvoz $m©£a i uređivanje i održa­ ljih u novom višestranačkom sastavu odbornika. Već na samom vanje deponije smeća, te pružanje početku vodila se žučna rasprava oko utvrđivanja dnevnog reda. ostalih komunalnih usluga, U Naime, grupa odbornika uiztstiraia je na nadopuni dnevnog reda tekstu ove odluke sloji i to da ovo skupne sjednica s točkom u kojoj bi se trebalo razmatrati pitanje poduzeće i pored navedenih dje­ koeficijenata za Izračun osobnih dohodaka ozaljskih funkcionera. latnosti može nastaviti obavljati i

Glede toga bilo je potrebno da se hitno sastane i općinska komisija _}J znv 1 ** bu, s pro­ za izbor i imenovanja, to je i učinjeno, nakon prihvaćanja spome­ vodite i do sada, a misli se prven­ nute nadopune. stveno na trgovinu. Buduće pod* uzeće imat će upravni i nadzorni U međuvremenu odbornici su tajp vodila se duga i opširna ras­ odbor... Direktora poduzeća na počeli s radom na skupnoj sjedni­ prava u kojoj su neki odbornici temelju provedenog natječaja bi­ ci sva tri vijeća. Na samom po­ pokušavali ublažili drastično sma­ ra upravni odbor uz prethodno četku vrlo iscrpna obavještavanja njenje vrijednosti spornih brojki dobivenu suglasnost općinske vla­ o slanju obrambenih priprema na Nakon dugotrajne zamorne ras­ de Ovakovoj novoj organizaciji području cijele opčine, dali su prave prijedlog komisije m izbor i Komunalnog poduzeća Ozalj pri­ gospodu! Milan Males zapovjed­ imenovanja usvojen je uz tri glasa VIč. Andrija Markač, Albert Mihalić, predsjednik SO-a Ozalj, u posjetu Zapovjedništvu 1. satnije 3. stupa se prvenstveno stoga da bi nik štaba teritorijalne obrane i protiv i četiri suzdržana. bojne 129. brigade ZNG-a u prosincu 1991. godine (desno na slici je Ivan Dehlić) se ispravila dosadašnja situacija u zapovjednik svih odbora narodne kojoj Skupština općine Ozalj kao zaštite gospodin Zlaiko Bukovac osnivač ovog javnog poduzeća na Oba izvješća prihvaćena su uz OSNOVICA kojeg je prenijela značajna sred­ kraću diskusiju, te uz nekoliko, OSTAJE stva, nije imala dovoljno utjecaja U godinama tranzicije, posebice krajem 1990. i početkom 1991. godine, pojavljiva­ odborničkih pitanja na koje je na obavljanje djelatnosti i po­ odmah odgovoreno. U svezi ove Iako je bilo i prijedloga da se li su se emisari ili lideri pojedinih projugoslavenskih ideja na prostoru, ali njihove slovnu politiku koja se provodila točke dnevnog reda stekao se do­ smanji i sama osnovica koja izno­ uDui",i puLuzvu- ? ato ovih po­ ideje nisu nailazile na plodno tlo. Sve što je uslijedilo na prostoru općine Ozalj, a jam da su odbornici zadovoljni si nešto više od 5.000 dinara, na teza s\akako se očekuje i bolji rad odnosilo se na obrambene pripreme i organizaciju oružanih snaga, bilo je podržano obrambenim pripremama koje se 7očni su se usagiasilt da je »reza­ poduzeća, a kamo sreće kad hi provode na ovom području. nja« bilo dosta, pa je osnovica i od svih političkih i gospodarskih čimbenika kao i samih građana koji su se nesebič­ dalje ostala ista. Predstavnici or­ nova poslovna politika dovela i U nastavku je prihvaćeno i iz­ 2 gana ozaljske uprave napomenuh do smanjenju cijena određenih no uključili u obranu i provođenje obrambenih mjera. vješće o provedenoj akciji zbri- su da je ovim potezom došlo do komunalnih usluga i vode« mavania i pružama pomoći gjafc U to su vrijeme na prostoru općine Ozalj postojala dva objekta JNA, i to: vojni Članak objavljen u „Karlovačkom tjedniku" 2. kolovoza 1991. godine poligon Paka s posadom od 10 do 15 pripadnika JNA te odašiljač na Svetoj Geri (Trdinov vrh) s također malom posadom pripadnika JNA. Oba su objekta bili ve­ zani zapovjednom crtom za JNA postrojbe koje su bile razmještene na prostoru

2 Općina Ozalj 1991. godine bila je administrativno-politički prostor iz kojeg su kasnije nastale općine Kamanje, Žakanje, Ribnik i grad Ozalj. Općina Ozalj pripadala je tada zajednici općina Karlovac, a danas u tekstu pobro­ jane općine i grad Ozalj pripadaju Karlovačkoj županiji. 1 I 92 Milan Maleš i Postrojbe i ljudstvo s područja Općine Ozalj u Domovinskom ratu 1990. - 1996. 93

Republike Slovenije. Nakon izbijanja rata na prostoru Slovenije napušten je vojni j Isto je međustranačko vijeće neprestano informirano o svim mjerama i radnjama poligon Paka, a odašiljač i objekte na Svetoj Geri zaposjedaju pripadnici TO Slove­ koje su poduzimane na polju obrambenih priprema. Također je i KŠ primao smjer­ nije s čijeg je prostora bila i izgrađena cesta do navedenog odašiljača.3 | nice i ocjene za daljnju nadogradnju sustava obrane. Ovakav oblik funkcioniranja i koordiniranja pitanja obrambenih priprema pojednostavio je odnose informiranja Demokratske promjene i izbori u Hrvatskoj 1990. godine, kao i zbivanja na ta­ i dobivanja suglasnosti te se izbjeglo učestalo sazivanje Skupštine općine. Sastav dašnjem prostoru bivše Jugoslavije, naveli su čelnike općine Ozalj na formiranje Savjeta za NO, kasnije Kriznog štaba općine Ozalj, nije se mijenjao od 1990. godi­ stalnog stručnog tijela koje bi se bavilo isključivo obrambenim pripremama i orga­ ne pa sve do sredine listopada 1991. godine. Dapače, čak je i potvrđen ustrojbeno nizacijom postrojbi. Odluka je pala na Savjet za narodnu obranu (SNO) koji je već i po nositeljima pojedinih sastavnica po objavi Odluke o Kriznim štabovima koju kao takav i funkcionirao sukladno tadašnjem Zakonu o obrani Republike Hrvatske potpisuje predsjednik RH dr. Franjo Tuđman. (tada Socijalističke Republike Hrvatske). Nedugo potom Savjet za narodnu obranu mijenja naziv u Krizni štab (KŠ) općine Ozalj koji je započeo djelovati vrlo rano, tj. Kako su jačale prijetnje snaga JNA i saveznih institucija prema Republici Hrvat­ prije donošenja Odluke o KS-u objavljene u Službenom listu Republike Hrvatske, skoj, tako se pojačavao rad Kriznog štaba. Posebno je to bilo vidljivo početkom a razvija se, kako je rečeno, iz prijašnjeg Savjeta za narodnu obranu općine Ozalj i 1991. kada je Savezni sekretarijat za narodnu obranu, bolje reći JNA, imao namjeru počinje aktivno djelovati već krajem 1990. godine.4 izvršiti jedan oblik intervencije prema sekretarijatima NO-a općina i štabovima TO-a u Republici Hrvatskoj. Odmah nakon demokratskih izbora (1990.), ustoličenja novog predsjednika Skup­ štine općine Ozalj (iz redova HSS-a), ustoličenja novih članova Skupštine općine Od tada pa nadalje Krizni štab općine Ozalj postao je bitna i čelna institucija u (SO) Ozalj i Izvršnog vijeća SO Ozalj formirao se Savjet za obranu SO Ozalj kao provedbi vojno-obrambenih zadaća. Krizni štab postaje glavno koordinativno tijelo zakonodavno tijelo koje je bilo zaduženo za obranu i obrambene pripreme. Pred­ i bitan oslonac predsjednika SO-a Ozalj tijekom provođenja politike i pružanja od­ sjednik SO-a Ozalj postao je Albert Mihalić, koji ujedno po svojoj dužnosti postaje govora na probleme koji su se javljali u izuzetno turbulentno i nestabilno vrijeme. i predsjednik Savjeta za NO, a ostali članovi u Savjetu bili su osobe po dužnosti, i to: Krizni Štab općine Ozalj djeluje i odlučuje o svim trenutcima bitnim za sigurnost i zaštitu ljudi, sredstava i dobara na prostoru općine te koordinira i nosi inicijativu - predstavnik MUP-a, načelnik Policijske stanice (PS) Ozalj, Đuro Koprivnjak s drugim tijelima i institucijama zaduženima za obranu, kako na prostoru općine, tako i sa susjednim općinama. Tijekom kolovoza 1991. predsjednik SO-a Ozalj - predstavnik Sekretarijata za NO, sekretar Sekretarijata Mladen Željko Albert Mihalić i Milan Maleš uključeni su u rad Kriznog štaba regije Karlovac5 kao - predstavnik Teritorijalne obrane (TO), zapovjednik TO-a Milan Maleš predstavnici općine Ozalj.

- predsjednik Izvršnog vijeća (IV) SO-a, predsjednik Stjepan Poljak. U odnosu na dužnosti i funkcije koje su obnašali, članovi KŠ-a imali su i uloge unutar Kriznog štaba, tako daje predsjednik SO-a glavni koordinator, predsjednik Po potrebi, na sastanke Savjeta (u daljnjem tekstu Kriznog štaba) pozivani su i Izvršnog vijeća SO-a bio je zadužen za gospodarstvo i financije, a zapovjednik predstavnici ostalih institucija koji su imali zadaću izvješćivanja i koordiniranja te TO-a za obuku, organizaciju i zapovijedanje postrojbama ZNG-a, NZ-a i TO-a kao savjetodavnu ulogu za pojedine teme i aktualnosti. Najčešće su pozivani: načelnik i za opremanje tih postrojbi. Sekretar Sekretarijata za NO općine bio je zadužen za Štaba Civilne zaštite, povjerenik za NZ, predstavnik zdravstva ili ravnatelj Doma ukupne obrambene pripreme, popunu i mobilizaciju ljudstva i materijalnih dobara, zdravlja, predstavnik Crvenog križa, članovi Sekretarijata za narodnu obranu i Šta­ organizaciju i provedbu mjera CZ-a te funkcioniranje Centra za obavješćivanje. ba teritorijalne obrane, gospodarstvenici, predstavnici stranaka itd. (Ivan Žokvić, Predstavnik MUP-a imao je nadležnost za rad i funkcioniranje policijskih snaga, Franjo Čulig, Boris Brnardić, Željko Pilat, Zlatko Bukovac, tajnica Ljubica Bu- s tim da je uglavnom izvješćivao Savjet ili KŠ o sigurnosti na prostoru općine, a kovšćak). Savjet za narodnu obranu postupno se reorganizirao u Krizni štab općine zadaće je dobivao od načelnika PU-a Karlovac. Ozalj, koji je kao takav verificiran i potvrđen od strane Skupštine općine Ozalj i neformalno ustrojenog tijela pod nazivom "međustranačko vijeće" tadašnje općine U Krizni štab slijevale su se sve informacije s prostora općine Ozalj i regije Karlo­ Ozalj sastavljeno od HDZ-a, HSS-a, HSLS-a, SDP-a, HNS-a i HDS-a. vac, a informacije su razmjenjivane i sa štabovima TO-a te predsjednicima općina susjedne Republike Slovenije. Sve primljene informacije utjecale su na prosudbu stanja na prostoru, a time i na odluke koje je KŠ Ozalj donosio i prosljeđivao prema podređenima ili područnim kriznim štabovima (PKŠ). Na prostoru Ozlja formirano

3 Cesta do vrha Svete Gere s prostora Hrvatske proširena je 1993. godine. 5 Krizni štab regije nazivao se i Regionalni KŠ, također i Međuopćinski KŠ. KŠ regije Karlovac činili su predstav­ 4 Službeni list Republike Hrvatske, br. 44. od 30. 8. 1991. nici općina Jastrebarsko, Karlovac, Duga Resa, Ozalj, Slunj i Ogulin. Milan Maleš Postrojbe i ljudstvo s područja Općine Ozalj u Domovinskom ratu 1990. - 1996. 95 94 je šest područnih KŠ-a koji su organizacijski pokrivali prostor tadašnjih zajednica Svaki je PKŠ, sukladno mogućim ugrozama, za sebe razvijao vlastitu organizaciju i strukturu koja je odgovarala na ugroze i moguće probleme vezane uz obranu. mjesnih zajednica, i to: Ozalj, Kamanje, Vivodina, Ribnik-Žakanje, Radarović i Mali Erjavec. Područni krizni štabovi bili su nositelji organizacije obrambenih priprema na tere­ Sastav područnih kriznih štabova bio je sljedeći: nu razvijajući postrojbe Narodne zaštite, Civilne zaštite i postrojbe koje su činili Područni krizni štab (PKŠ) Mali Erjavec: lovci organizirani na vojnim načelima. Njima su se, također sukladno zapovijedima - Janko Cvitković, predsjednik PKŠ-a nadređenog, izdavale zadaće koje su se najčešće odnosile na osiguranje vitalnih - Zdravko Baričević, zapovjednik objekata, kontrolu pojedinih komunikacija, praćenje pokreta i migracije nepoznatih - Luka Lukežić (mlađi) osoba, provođenje obuke i vježbovnih aktivnosti. Imali su također i obrambene za­ - Darko Grdunac daće: izrade improviziranih namjenskih borbenih sredstava, stvaranje organizacija - Josip Ilijanić i evidencije ljudi, nabava oružja, razvijanje i provođenje mjera civilne i zdravstve­ ne zaštite u izvanrednim situacijama itd. - Ivan Blažun Područni krizni štab (PKŠ) Ozalj: Područni krizni štabovi zaprimali su od nadređenih borbena sredstva ili su ih izrađi­ - Stjepan Zoretić, predsjednik vali (ručne bombe, zapaljiva sredstva, izrada oružja, nabava oružja, izrade zapreka - Vid Car itd.). Težišna zadaća i napor KŠ-a općine Ozalj bio je uključiti što više građana u - Mato Franjković provođenje obrambenih mjera i pripremu za ustroj oružanih i redarstvenih snaga. - Mijo Juraj ić Područni krizni štabovi davali su veliki doprinos u provođenju mjera i ukupnih - Branko Benković obrambenih aktivnosti. Angažman, kako KŠ-a, tako i PKŠ-a, značajno se odrazio na sigurnost, informiranost te na sve destruktivne pojave koje su se pojavljivale ili Područni krizni štab (PKŠ) Kamanje: su se mogle pojaviti na prostoru tadašnje općine. - Filip Cigić, predsjednik - Stjepan Mihalić, zapovjednik Iako su već spomenute obrambene aktivnosti institucija i tijela SO-a Ozalj (Se­ - Blaž Juran kretarijat za obranu Ozalj u sklopu kojeg djeluje Centar za obavješćivanje, Štab - Zlatko Brinac Civilne zaštite i Policijska stanica Ozalj), nije na odmet naglasiti ni njihov značaj, Područni krizni štab (PKŠ) Vivodina: doprinos i lojalnost u ustrojavanju opremanju i obuci postrojbi HV-a i policije. - Ivica Frlan, predsjednik - Mihael Brajković, zapovjednik - Tugomir Vergot - vlč. Andrija Markač - Ivan Rudman - Vilko Ramušćak Područni krizni štab (PKŠ) Raratović: - Dragutin Badovinac - Miro Rađenović - Ivan Kajkavac i - Zdravko Car - Niko Drakulić - Nevenko Obradović Područni krizni štab (PKŠ) Ribnik-Žakanje: - Drago Sudac, predsjednik - Nikola Kezele, zapovjednik - Danijel Petrušić - Zlatko Srdelj-Dehlić - Nikola Tržok - Zvonko Kožar. 96 Milan Maleš Postrojbe i ljudstvo s područja Općine Ozalj u Domovinskom ratu 1990. - 1996. 97

OBRAMBENE AKTIVNOSTI I MJERE KRIZNOG ŠTABA OPĆINE Proveden je niz obuka i priprema ljudstva koje je činilo smjene u sastavu policij­ OZALJ I ŠTABA TO-a POKRENUTE NA PROSTORU OPĆINE skih snaga angažiranih na prostoru Topuskog. Policijska stanica Ozalj uputila je na OZALJ TIJEKOM 1991. GODINE zadaće u prostor Topuskog tri smjene od po 25 policajaca.

Početkom svibnja pokrenuta je inicijativa za razvoj sustava Narodne zaštite i formi­ Tijekom srpnja izvršeno je formiranje šest četa (satnija) ZNG-a koje su bile u pri­ ranje jedinica Narodne zaštite na cijelom prostoru općine. Stožer NZ-a sa Željkom čuvi, a zapovjedništva satnija osposobljena su za zadaće mobilizacije i provedbu Mladenom na čelu intenzivira rad tijekom srpnja 1991. Ostatak stožera činili su: priprema za angažiranje nakon dobivanja naoružanja. Za iste čete bio je razvijen Petar Borković iz NZ-a Kamanje, Petar Kolar iz NZ-a Vrhovac, Mihael Brajković mobilizacij sko-pozivarski sustav. iz NZ-a Vivodine, Mijo Jurajić iz NZ-a Zorkovac, Stjepan Zoretić iz NZ-a Ozalj, U svibnju (21. svibnja) mobiliziranje Štab teritorijalne obrane Ozalj (zapovjedniš­ Josip Lovaš iz NZ-a Mali Erjavec i Nikola Kezele iz NZ-a Ribnik. U srpnju 1991. tvo) koji je izradio plan djelovanja te plan obrane od snaga JNA nakon što je zapo­ evidentirano je 1100 pripadnika NZ-a.6 čeo rat u Sloveniji. Štab TO-a postaje okosnica formiranja zapovjedništva 3. bojne Uspostavljena je suradnja i permanentna koordinacija na obrambenim zadaćama sa 129. brigade ZNG-a, a postrojbe TO-a i ljudstvo angažirano je u postrojbe 110. br susjednim općinama Slovenije (Metlika, Črnomelj, Semič), kao i općinama u regiji ZNG-a i 3. bojnu 129. br HV-a. (Duga Resa, Karlovac, Jastrebarsko).

Početkom srpnja otpočinje se s izradom "ježeva" i drugih željeznih zapreka.

Nakon kupovine tri tone eksploziva od Autotransporta Karlovac, u pogonima TPK- a i Komunalnom poduzeću iz Ozlja, kao i kod pojedinih obrtnika, započela je pro­ izvodnja improviziranih ubojitih sredstava.

Nakon završetka rata u Sloveniji, u koordinaciji s TO-om Slovenije iz Novog Me- sta dopremljena je turela s borbenog oklopnog vozila s trocijevnim topom PZO-a 20 mm. Top PZO-a osposobljen je i prilagođen za djelovanje u pogonima TPK-a Kamanje te je korišten u protuzračnoj obrani prostora hidroelektrane Ozalj i mosta na rijeci Kupi u Ozlju.

Pokrenuto je prikupljanje novčanih sredstava za nabavu naoružanja. Najveći daro­ vatelji financijskih sredstava bili su obrtnici. Iz fonda su nabavljene znatne količi­ ne oružja te je opremljen Interventni vod koji je tijekom ljeta 1991. angažiran po potrebi

U srpnju je započela borbena uporaba Interventnog voda koji je ustrojen iz Protu- diverzantskog voda i Diverzantskog voda TO-a.

Izmještena je kompletna manevarska ratna bolnica iz prostora Žakanje u prostor Smotra snaga 129. br ZNG-a na stadionu NK Dinamo Mali Erjavec prije odlaska na bojišnicu; prijavak dao Milan Maleš, zapovjednik 3. bojne zapovjedniku brigade pk Zvonimiru Županiću Gornjeg Oštrog Vrha kako je JNA ne bi otkrio.

Proveden je niz obuka i gađanja u prostoru kamenoloma Mosinje s predstavnicima Tijekom rujna, temeljem autoriteta, poznanstava i do tada poduzetih obrambenih NZ-a i lovačkih četa. mjera, omogućeno je predstavnicima TO-a Ozalj da preko pk Stjepana Mateše, pk Zeljka Škareca i gospodina Gorše, a uz pomoć Milana Maleša, Mire Pavlaković i Iz zaliha i skladišta TO-a predana je znatna količina specijalne opreme za potrebe Josipa Bolješića, Obrambene snage općine Ozalj dobiju veliku količinu ubojitih policijskih snaga koje su se upućivale s prostora općine u zadaće obrane Topuskog sredstava, streljiva i oružja. i Lasinja (radiouređaji, pasivni noćni dvogledi, radarski sustavi itd.). Krizni štab Ozlja organizira deponiranje i skladištenje velikih količina raznog ma­ terijala i opreme zbog mogućeg stradanja tijekom granatiranja šireg prostora Kar­

6 Dražen Najman, Ivan Posilović i Marija Dujić: Narodna zaštita u Domovinskom ratu, Udruga dragovoljaca lovca, kao i parkiranje kamiona s ratnim zalihama i ostalom opremom uglavnom u Narodne zaštite Domovinskog rata, Zagreb, 2002. prostoru Mirkopolja i Zorkovca. 98 Milan Maleš Postrojbe i ljudstvo s područja Općine Ozalj u Domovinskom ratu 1990. - 1996. 99

Područni krizni štabovi organiziraju zbrinjavanje preko 4000 građana protjeranih s ; USTROJAVANJE I ODLAZAK NA BOJIŠTE PRVIH POSTROJBI okupiranog prostora grada Karlovca, kao i onih građana koji su bili prisiljeni otići ZNG-a S PROSTORA TADAŠNJE OPĆINE OZALJ u progonstvo zbog stalnog granatiranja i ugroza. Najveća i najznačajnija vojna postrojba koja je organizirana na prostoru općine Osvajanjem skladišta na prostoru Ogulina, a posebno skladišta u Skradniku kod Ozalj i upućena na bojište bila je ozaljski bataljun ili 3. bojna 129. br ZNG-a. Prema Josipdola, KŠ i ŠTO organizirano izuzimaju i dopremaju u Ozalj sredinom rujna zapovijedi MO-a i NGSHV-a, a prema Zakonu o obrani RH od 20. rujna 1991., 23. preko 1200 cijevi pješačkog oružja i streljiva te ostalu vojnu opremu s kojom se listopada 1991. prišlo se formiranju 129. "R" brigade ZNG-a, iako su inicijativa i odmah naoružavaju postrojbe ZNG-a, TO-a i NZ-a. ukupne aktivnosti za ustrojavanje započele i ranije. Dokumenti potvrđuju daje 5. Dana 16. listopada pripadnici TO-a Ozalj s Mijom Kirinčić, nakon osvajanja vojar­ listopada 1991. donesen zaključak na razini Karlovca i u samom regionalnom KŠ-u ne Lušćić u Karlovcu, organizirano izuzimaju znatne količine naoružanja i opreme o potrebi formiranja još jedne brigade radi rasterećenja obrambenih obveza 110. među kojom se nalazi i naoružanje TO-a Ozalj koje im je oduzela JNA 1990. godine. brigade ZNG-a. Nova, 129. brigada sastojala se od tri bataljuna i pratećih jedinica. Prema zapovijedi, 3. bataljun trebao je biti popunjen ljudstvom s teritorija općine Dana 19. listopada 170 pričuvnih časnika i dočasnika s prostora općine Ozalj dalo Ozalj, a okosnicu bataljuna činiti 3. satnija 3. bataljuna 110. brigade ZNG-a (ozalj­ je prisegu te se na taj način stavilo na raspolaganje za obranu Republike Hrvatske. ska satnija), također popunjena vojnim obveznicima s područja Ozlja.

Organizacija i provedene obrambene pripreme stvorile su kod građana veliko po­ Prvo spominjanje i moguće uključivanje ljudstva s prostora Ozlja u postrojbe ZNG- vjerenje, što se odrazilo na spontano uključivanje pojedinaca u obrambene zada­ a datira od 7. kolovoza 1991., i to u zapovijedi koja regulira ustroj i popunu 110. će, a veliki je broj građana obrtnika samoinicijativno nabavio i donirao opremu brigade ZNG-a. Prema istoj zapovijedi, čak je jedan bataljun 110. brigade trebao i sredstva za postrojbe NZ-a, TO-a i ZNG-a (oružje, vozila, sanitetski materijal, biti popunjen ljudstvom s prostora Ozlja, dva bataljuna ljudstvom s prostora Kar­ radiouređaji, vojni odjevni predmeti itd.). lovca, a po jedan bataljun trebali su dati sekretarijati i općine Duga Resa i Ogulin.

Nabavljena je velika količina odora za pripadnike ZNG-a i kupljena znatna količina Naknadno je odlučeno da bataljun planiran za popunu s prostora Ozlja bude popu­ lovačkog streljiva za potrebe lovačkih četa (satnija). njen ljudstvom iz prostora Slunja, a ljudstvo za jednu satniju (četu) da općina Ozalj u sastav 3. bataljuna (ozaljska satnija) koji je popunjavala općina Duga Resa. Znatan doprinos obrambenim pripremama daje KŠ, a posebno predsjednik općine Ozalj Albert Mihalić i predsjednik izvršnog vijeća Stjepan Poljak koji postižu do­ Oko 15. rujna 1991. počela se formirati 3. satnija 3. bataljuna 110. brigade. Za za­ govor s direktorima poduzeća na prostoru Slovenije (BETI, BELT, IMV, Novoteks, povjednika te satnije postavljenje Branko Pečaver. Satnija je opremljena dijelom Kanižarica, Iskra, KZ Metlika, Pionir itd.) o besposljedičnom izostanku radnika s sredstvima i opremom s prostora Ozlja, a dijelom iz 110. brigade ZNG-a. Stručnu prostora Ozlja iz slovenskih poduzeća do mjesec dana zbog angažiranja u postroj­ pomoć u organizaciji i obuci satnije dali su Milan Maleš i Mladen Željko, kao i bama ZNG-a. Luka Janči. Zbog opasnosti od zračnog ili helikopterskog djelovanja snaga JNA, te postojeće opasnosti od upada jedinica JNA na širi prostor Ozlja, KŠ Ozalj mo­ Iz navedenog, potkrepljujući ukupna zbivanja s činjeničnim stanjem na terenu, vid­ bilizirao je Interventni vod koji je jednim dijelom bio razmješten na Martinskom ljivo je da je KŠ Ozalj bio značajni čimbenik u organizaciji obrane na prostoru Vrhu, a drugim dijelom u Podgraju (ulica i naselje u užem području Ozlja oko nove općine Ozalj i nositelj budućih borbenih djelovanja preko postrojbi koje su orga­ osnovne škole). nizirane na prostoru Ozlja. Svojom dobrom prosudbom, organizacijom, agilnošću i realizacijom zadaća, KŠ Ozalj stvorio je vrlo dobre predispozicije za angažiranje Interventni vod bio je u cijelosti popunjen mladim ljudima dragovoljcima koji su ljudi i formiranje postrojbi u općini Ozalj koji su od kraja rujna pa nadalje bili zna­ do tada kao pričuvnici obnašali dužnosti u specijalnim postrojbama TO-a Ozalj. čajni segment i čimbenik u ukupnom sustavu obrane na prostoru regije Karlovac. Naoružanje i opremu za vod dijelom je osigurao KŠ Ozalj, a dijelom sami pripad­ nici voda. Nakon ustrojavanja 3. bojne 129. brigade pripadnici Interventnog voda Prosuđuje se da je tijekom 1991. općina Ozalj u postrojbe HV-a dala preko 1100 prelaze u sastav bojne. građana u cijelosti opremljenih i naoružanih, a uz to je još na prostoru Ozlja ostalo oko 300 ljudi također naoružano i organizirano u postrojbama NZ-a. Sve su ove U 3. satniju 110. br ZNG-a uključilo se oko 120 ljudi koji su ubrzo dobili kompletnu zadaće KŠ Ozalj i njegovi članovi, zajedno s područnim kriznim štabovima, izvršili opremu i oružje. Mobilizacijsko zborište ili rajon razmještaja bio je u Vatrogasnom potpuno i u skladu s dobivanim smjernicama i zapovijedima od nadređenih tijela, domu u selu Podbrežje gdje je provedena ubrzana obuka. Tijekom priprema i obuke počevši od političkih institucija, novoizabrane vlasti u regiji i općini, regionalnog pripadnici Satnije (čete) zahtijevaju da se formira i pričuvna satnija koja bi izvršila KŠ-a (međuopćinski KŠ) RH do vrhovništva tj. proglasa i direktiva upućenih od njihovu zamjenu nakon određenog vremenskog razdoblja i boravka u borbenim strane samog predsjednika dr. Franje Tuđmana. zadaćama. Iz istog razloga odmah su pokrenute aktivnosti na formiranju zamjenske 100 Milan Males Postrojbe i ljudstvo s područja Općine Ozalj u Domovinskom ratu 1990. - 1996. 101

satnije (čete) čiji je zapovjednik postao Zdravko Klanfar, a potom i Ribničke čete jedao Zdravko Klanfar rasformira se pri čemu dio ljudstva ulazi u sastav 3. bojne koja je trebala postati treća rotacija snaga. Ozaljska satnija odlazi 3. listopada 1991. 129. brigade ZNG-a. godine na prostor Karlovca u borbenu zadaću koja se sastojala od kontrole šireg prostora Tuškana, Orlovca, Vodostaja, Donjeg Mekušja i Husja. Satnija koja je ustrojena na prostoru Ribnika i koja je trebala postati druga po redu zamjenska satnija, po zapovijedi izdanoj 10. studenog 1991. godine, ulazi u sastav Temeljna zadaća Satnije bila je vođenje borbe i sprječavanje mogućeg forsiranja 3. bojne 110. brigade ZNG-a, ali ne bojne koju je popunjavala do tada općina Duga rijeke Kupe u prostoru Husja, kao i prodora snaga JNA prema Draganiću u cilju presijecanja komunikacija koje vode iz Zagreba prema Karlovcu te time stavljanja Karlovca u okruženje i potom spajanje sa snagama JNA (tenkovska brigada) koje

Predstavnici EZ-a s članovima Zapovjedništva 3. bojne u obilasku bojišnice na U Zapovjedništvu 3. bojne 129. brigade ZNG-a, Kapučinski Kraj kod Šišljavića: Mijo Kirinčić, Milan prostoru sela Blatnica Maleš, Josip Hrastovčak, Tomo Smičiklas (snimio: Vlado Jauševec) su smještene u vojarni u Jastrebarskom sa snagama JNA koje su razmještene u širem prostoru Karlovca. Satnija je razvila Zapovjedno mjesto u selu Tuškani (Va­ Resa, nego nove preustrojene bojne na čijem se čelu nalazi zapovjednik Zdenko trogasni dom), a vodovi se razmještaju u širem prostoru Vodostaja. Matković. Dotadašnja 3. bojna 110. brigade ZNG-a (Dugoreška) izlazi iz sastava i postaje okosnica formiranja 137. brigade HV-a. Ozaljska satnija (ima naziv i Rib- Nedugo nakon prve zamjene i rotacije satnija te preuzimanja položaja u selu Vodo­ nička) u sastavu 110. brigade obnaša borbenu zadaću najprije u prostoru Mosta- staj, JNA je topnički djelovala po Vodostaju i zamjenskoj satniji pri čemu je ranjen nja, a zatim na crti obrane u prostoru mostobrana na Turnju, konkretno u području vojnik Miroslav Krapac iz Levkušja. Sajevca. Satnija se ističe u borbama i obnašanju obrambenih zadaća u dodijeljenom Satnija je izvučena s borbene crte 20. listopada 1991. zbog početka ustroja 129. bri­ području odgovornosti. Satnija je cijenjena kao vrlo kompaktna cjelina koja u ci­ gade. Točnije, 18. listopada 1991. godine, prema odluci ministra obrane RH Gojka jelosti izvršava dodijeljenu zadaću. Tijekom borbenih djelovanja Satnija je izvršila Šuška, 3. satnija 3. bojne 110. brigade ZNG-a (satnija kojom zapovijeda Branko pomicanje i definiranje crte razdvajanja na prostoru Turnja prema Sajevcu. Zapo­ Pečaver) postaje okosnica za ustroj 3. bojne 129. brigade ZNG-a koju popunjavaju vjednik spomenute Satnije u sastavu 110. brigade ZNG-a bio je Ivan Car. vojni obveznici s prostora Ozlja. Ista satnija postaje 1. satnija 3. bojne 129. brigade. Zapovjednik 3. bojne postaje Milan Maleš, a zamjenska satnija kojom je zapovi­ 102 Milan Males Postrojbe i ljudstvo s područja Općine Ozalj u Domovinskom ratu 1990. - 1996. 103

Treća bojna 129. brigade intenzivno se ustrojava od 20. listopada te provodi obuku - Željko Vukin i sve pripreme za odlazak u borbenu zadaću. Mobilizacija ljudstva izvršena je za 1. - Željko Karabogdan satniju u području sela Podbrežje, 2. satnija mobilizirana je u prostoru Lovačkog - Tomo Smičiklas doma u Ozlju, 3. satnija u prostoru DVD Podbrežje, a prateće su se postrojbe ustro­ - Ivan Lončarić javale u Zajačkom Selu. Nakon izvršenih svih priprema, 3. bojna se 4. studenog - dr. Boris Brnadić izmješta u prostor Draganića, a nakon izviđanja preuzima crtu obrane na lijevoj - Mirko Puljak. obali Kupe, i to lijevo od sela Šišljavić (kanal Kupa - Kupa) do sela Rečica na de­ snom kraju. Oslonac u obrani Bojna ima na prostoru sela Karasi i Blatnica te Luka Zapovjednici postrojbi 3. bojne bili su: Pokupska i Koritinja. - 1. satnija, Branko Pečaver - 2. satnija, Miroslav Novosel (od travnja 1992. Tibor Perko) Počevši od 23. studenoga 1991. godine, 1. satnija 3. bojne upotrijebljena je u na­ - 3. satnija, Ivan Žokvić (od prosinca 1991. Marin Dolinar) padnim djelovanjima u cilju osvajanja vojarne JNA na Gornjem Mekušju. Istog je - Prateći vod, Zlatko Priselac dana u borbenim djelovanjima teže ranjen Mijo Tržok, lakše su ranjeni Ivan Tržok - Pozadinski vod, Drago Sudac i Bošnjak. U obrambenim su zadaćama na prostoru Šišljavića 14. prosinca ranje­ - Inženjerijski vod, Antun Mravunac ni Zdenko Guštin, Josip Radman, Vladimir Sila i Darko Pleskina. Nekoliko dana - Izviđačka desetina, Damir Jaušovec kasnije ranjen je i Damir Lukić. Dana 19. prosinca 1991. smrtno je ranjen Mijo - Desetina veze, Ivan Kobasić. Štokan, zapovjednik minobacačke desetine, a ranjen je Vladimir Cukina. Nekoli­ ko dana ranije poginuo je također pripadnik postrojbe Lovro Vrbos. Bojna je bila Treba istaknuti da su sve mobilizacije 1991. godine koje su provedene na prostoru izložena napadnim djelovanjima sve do 15. siječnja 1992. godine kada se intenzitet općine Ozalj imale vrlo dobar odaziv građana. Oko 95 % ljudstva odazivalo se na borbenih djelovanja smanjio. mobilizaciju u odnosu na broj upućenih poziva. Ovakav dobar odaziv nije bio u svim općinama na prostoru karlovačke regije. Prema podatcima Sekretarijata za Bojna je popunjavana ljudstvom tijekom deset mobilizacija. Formacijsko brojno NO Ozalj od 21. studenoga 1991. godine, Ozalj je angažirao 739 vojnih obveznika stanje bojne bilo je 499 vojnih obveznika, a popuna je dosezala i do 604 vojna za potrebe HV-a i MUP-a, i to 532 vojna obveznika nalazilo se u 129. brigadi HV- obveznika. U postotku je to iznosilo oko 120 % u odnosu na formaciju. Postrojba a, 117 vojnih obveznika u 110. brigadi ZNG-a, 69 nalazilo se u policiji, a 21 vojni se isticala po snažnoj vatrenoj moći i vrlo dobroj organizaciji i provedbi zadaća. obveznik bio je angažiran u Centru za obavješćivanje Ozalj. Osim spomenutoga, Od borbenih sredstava raspolagala je s dva tenka T55, 10 minobacača, 3 PAT 20/1, još je preko 200 pripadnika bilo angažirano u postrojbama HV-a, ali su zbog obveza dvije Igle, 2 BsT-a, 8 RBR Osa, 262 AP 7,62m i preko 180 PAP 7,62mm te drugog na radnim mjestima u Sloveniji u postrojbama HV-a mogli boraviti do 30 dana bez pješačkog naoružanja. Također je potrebno spomenuti daje Bojna imala na raspo­ gubljenja radnog mjesta. Kroz 110. brigadu ZNG-a tijekom 1991. i 1992. godine s laganju 36 motornih vozila, a ukupnu je logističku potporu ostvarivala osloncem na , prostora tadašnje općine Ozalj prošlo je preko 300 obveznika. općinu Ozalj i gospodarske čimbenike s tog prostora. Tijekom lipnja 1992. godine na prostoru Ozlja otpočinje ustroj Samostalne do­ Zapovijedanje Bojnom preuzima 17. travnja 1992. Miroslav Novosel, jer je dota­ mobranske bojne Ozalj u kojoj svoj ratni raspored nalaze i dotadašnji pripadnici dašnji zapovjednik Milan Maleš otišao na novu dužnost (pomoćnik za domobran­ satnija koje su obnašale borbene zadaće u 110. brigadi ZNG-a, kao i pripadnici 3. stvo zapovjednika 4. OZ-a Karlovac), a njegov zamjenik postaje Stjepan Cupor. bojne 129. brigade HV-a koja se rasformirala krajem 1992. godine. Odluka o ustro­ Dana 31. srpnja 1992. godine 129. brigada prepušta obrambene položaje 103. bri­ ju Samostalne domobranske bojne Ozalj donesena je od strane predsjednika RH 21. gadi te 3. bojna, ozaljska, prelazi u pričuvu. Bojna je u cijelosti izvršila svoju zada­ travnja 1992. godine. Za zapovjednika i nositelja ustroja Bojne postavljenje Mijo ću, a njezini pripadnici, Ozljani, stvorili su poseban imidž koji se osjetio u cijeloj Kirinčić, a uz njega su se kao djelatne osobe u Zapovjedništvu nalazili i Branko brigadi. Tijekom Domovinskog rata taj je imidž pratio sve postrojbe u kojima su Pečaver, Željko Vukin i Ivan Kunštek. Bojna je bila sastava tri satnije s pratećim branitelji iz ozaljskog kraja obnašali zadaće sve do oslobođenja prostora Hrvatske. postrojbama i formacijski je brojila 485 vojnih obveznika.

Zapovjedništvo 3. bojne 129. brigade ZNG-a činili su: Tijekom svog postojanja Samostalna domobranska bojna Ozalj težišno je bila usre­ - Milan Maleš, zapovjednik (od travnja 1992. Miroslav Novosel) dotočena na zadaće ustroja i popune borbenim sredstvima, potom obukom i radom - Ivan Žokvić, zamjenik zapovjednika na mobilizacijskim i borbenim planskim dokumentima. Bojna nije borbeno upotrije­ - Mijo Kirinčić, pomoćnik zapovjednika za logistiku bljena. Tijekom realizacije pokazne vježbe na temu Mobilizacija bojne, općinu Ozalj - Vlado Jaušovec, pomoćnik za IPD i bojnu obišao je general Zvonimir Červenko tada na dužnosti pomoćnika za domo­ - Darko Tuček branstvo načelnika GSOSRH, a kasnije načelnik GSOSRH i ministar obrane RH. - Branko Matusak 104 Milan Males Postrojbe i ljudstvo s područja Općine Ozalj u Domovinskom ratu 1990. - 1996. 105

pripreme za završne oslobodilačke operacije koje će uslijediti nakon izgubljenih diplomatskih bitaka i pokušaja mirnog reintegriranja okupiranih dijelova Hrvatske u sastav matice tijekom 1995. godine u sklopu VRO Bljesak i Oluja.

Pripreme HV-a za oslobođenje okupiranog prostora Republike Hrvatske intenzivno su se počele provoditi od sredine 1994. godine te sukladno s tim pripremama, 27. srpnja 1994. donesena je Odluka o preustroju dotadašnje 137. brigade HV-a Duga Resa. Prema novom preustroju postrojba dobiva naziv 137. domobranska pukovni­ ja Duga Resa. Osim novog naziva, reorganiziranje i unaprijeđen ustroj postrojbe. Nova postrojba postaje po svojoj ljudskoj i materijalnoj strukturi snažnija, to jest pojačana joj je borbena moć. Satnije su brojnije i u njima se nalaze minobacači MB 82 mm, a u ustroj bojni ugrađena su oruđa potpore među kojima i vod MB 120 mm te zapovjedni vod. Novina za 137. dp bio je i način popune postrojbe.

Novim ustrojem 137. dp u jednoj trećini popunjavao je Ured za obranu Ozalj. Treća bojna 137. dp bila je u cijelosti popunjena ljudstvom iz Ozlja i formacijski je bro­ jila 635 vojnih obveznika. Za zapovjednika postrojbe postavljenje Ivan Dehlić, a njegovog zamjenika Marin Dolinar. U Zapovjedništvu Bojne nalazili su se i: Zlatko Srbelj - Dehlić, Branko Matusak i Darko Tuček. Zapovjednici satnija bili su: Robert Lukač (1. satnija), Marijan Halić (2. satnija), nakon njegove pogibije zapovijedanje preuzima Marko Kostelac i Ivan Hrestak (3. satnija). Jedan broj vojnih obveznika iz Ozlja popunjavao je postrojbe potpore 137. dp kao što je topnička raketna sku­ Zapovjedništvo 3. bojne 129. brigade ZNG-a; stoje: Branko Matusak, Tomo Smičiklas, Josip Hrastovčak, dr. Boris Brnardić, Mirko Puljak, Milan Maleš, Ivan Žokvić; čuče: Vlado Jaušovec, pina s dvije bitnice haubica 105 mm. U Zapovjedništvu pukovnije dužnost časnika Nenad Krajačić za IPD obnašao je Božidar Gatarić, a tijekom svibnja 1995. godine za načelnika Stožera pukovnije (zamjenik zapovjednika) postavljenje Milan Maleš koji kasnije Samostalna domobranska bojna Ozalj egzistirala je do 27. srpnja 1994. godine kada postaje i zapovjednik 137. dp Duga Resa. Treća bojna, od osnutka pa do realizacije je ugašena, a ljudstvo i oprema u velikoj mjeri ulaze u sastav 137. domobranske pu­ operacije Oluja, provodi pripreme i obuku za samu operaciju. Satnije 3. bojne u kovnije Duga Resa. Zapovjednik Mijo Kirinčić odlazi na dužnost u Zapovjedništvo smjenama su mobilizirane i uključene u zadaću obrane crte u prostoru međurječja, 304. logističke baze ZP-a Karlovac gdje obnaša dužnost zamjenika zapovjednika, a dakle, u prostoru između rijeka Mrežnice i Korane. kasnije i dužnost zapovjednika 304. logističke baze. Branko Pečaver raspoređen je na novu dužnost u 38. inženjerijsku bojnu gdje obnaša dužnost zapovjednika bojne. Pred samu operaciju Oluja cijela je pukovnija, a time i 3. bojna mobilizirana te je u noćnim satima s 3. na 4. kolovoza 1995. godine iz prostora Ozlja premještena u U obje postrojbe zadaće su izvršavali i vojni obveznici s prostora Ozlja. Jedan prostor Barilovačkog Leskovca očekujući rajon za provedbu napadne operacije. broj vojnih obveznika imao je ratni raspored i u sljedećim postrojbama koje su se 137. dp započela je napadna djelovanja iza pola noći 4. kolovoza na glavnom smje­ razvijale u sklopu 4. operativne zone Karlovac, a kasnije Zbornog područja Kar­ ru napada s. Sćulac - Skradska gora - Dugi dol. Na istom smjeru upotrijebljena je i lovac: Satnija veze, Satnija ABKO, 7 POtrd, Izviđačka satnija (zapovjednik Boris 3. bojna sa snagama 2. bojne. Napad je zahtijevao i forsiranje rijeke Korane u cilju Pleskina), 8. trd, 70. bojna VP-a te u jedinici za posebne namjene Policijske uprave stvaranja mostobrana koji bi omogućio uvođenje ostalih snaga pukovnije u cilju Karlovac (kasnije SJP PU Karlovac). odbijanja neprijatelja od rijeke i oslonaca koje je imao na Skradskoj gori, Kozlin- skoj Glavi i Kosijerskom Selu. Ako bi ukupno vremensko razdoblje Domovinskog rata podijelili na faze, moglo bi se reći daje 1991. godina bila faza obrane i stvaranja RH, a time i Hrvatske vojske. Sve su postavljene zadaće uz izuzetne napore ostvarene, s tim da je 1. bojna probila Za 1992. godinu može se reći daje godina koju obilježavaju aktivnosti na provedbi crtu neprijateljske obrane u međurječju i na taj način osigurala uvođenje snaga 104. mira i pokušaju vraćanja prognanog ljudstva u okupirani prostor, što je povod za i 148. brigade HV-a te oslobađanje sela Perjasice i izbijanje na Koranu kod Veljuna demobilizaciju ratnih postrojbi. Ujedno se uvodi i razvija novi obrambeni koncept 5. kolovoza. Noću, s 5. na 6. kolovoza sastavnice 3. ozaljske bojne vode snažnu i razvoj domobranstva unutar OSRH. Također, 1992. godinu obilježavaju početci borbu u cilju održanja mostobrana. U tim borbama smrtno stradaju zapovjednik otvorenih međunacionalnih sukoba na prostoru BiH. Godine Domovinskog rata satnije Marijan Halić, zamjenik zapovjednika Darko Halić i Mirko Milković. Treća nakon 1992., OSRH obilježava provodeći napadne operacije i vršeći intenzivne je bojna sa snagama 2. bojne uz veliko naprezanje i žrtve uspješno zadržala mosto­ bran i odbacila neprijatelja od Korane. 106 Milan Males Postrojbe i ljudstvo s područja Općine Ozalj u Domovinskom ratu 1990. - 1996. 107

- Lovro (Marko) Vrbos, 129. br HV-a, Karlovac - Ana Lukežić, civilna žrtva rata.

Ukupno je u Domovinskom ratu iz Karlovačke županije poginulo 539 hrvatskih branitelja, od čega je na Karlovačko-kordunskom bojištu poginulo njih 63 iz drugih dijelova Republike Hrvatske.

Ukupno je s prostora Karlovačke županije mobilizirano 21 347 osoba, a s prostora Ozlja 1597 osoba.

Kako i na spomen-ploči stoji zapisano, gornji tekst je prisjećanje na domoljublje i hrabrost branitelja ozaljskog kraja koji su ušli u povijest stvaranja samostalne i demokratske Republike Hrvatske.

Improvizirana skela na rijeci Korani koju su izradili i koristili pripadnici 137. dp pri forsiranju rijeke u operaciji Oluja; pripadnici prebacuju sanitetsko vozilo preko Korane u mostobran pod Skradskom gorom

Sljedećeg dana snage 137. dp, kao i dijelovi 3. bojne, uspješno nap­ reduju i u podne ulaze u prostor Krnjaka. Potom nastavljaju prodor prema Vojniću u koji ulaze oko 14:00 sati. Nakon završetka operacije Oluja, 3. bo­ jna ima zadaću osiguranja i kontrole borbenog prostora te sudjeluje u akciji Obruč 12. kolovoza. Nakon provedene operacije Oluja pripadnici 3. bojne vraćaju se u svečanom mimohodu u Ozalj gdje ih s oduševljenjem dočekuju obitelji i građani. Tijekom rujna 1995. godine 3. bojna planski se demobi­ lizira i prelazi u pričuvu. Do kraja rata 3. bojna nije više uključivana u bor­ bene zadaće. Tijekom Domovinskog rata devet branitelja s prostora općine Ozalj položilo je ži­ vote. Poginuo je i jedan građanin. Poginuli pripadnici HV-a i građani s područja općine Ozalj su:

- Tugomir (Ivan) Brajković, 1. gbr - Darko (Vid) Halić, 137. dp HV-a, Duga Resa - Marijan (Drago) Halić, 137. dp HV-a, Duga Resa - Branko (Dragutin) Jambrošić, 110. br HV-a, Karlovac - Mirko (Velimir) Milković, 137. dp HV-a, Duga Resa - Zdravko (Vid) Palisak, MUP RH - Zdravko (Nikola) Slanac, 137. br HV-a, Duga Resa - Mijo (Janko) Štokan, 129. br HV-a, Karlovac