kap
PLAN RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE
INFRASTRUKTURE
RAZVOJ INFRASTRUKTURE
ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA
NA PODRUČJU NOVSKE
NARUČITELJ: Grad Novska Trg dr. Franje Tuđmana 2 44330 Novska
Svibanj 2019
PRŠI - područje Novske
SKRAĆENICE
Skraćenica Opis
ADSL Asymmetric Digital Subscriber Line
A1 A1 Hrvatska d.o.o.
BDP Bruto domaći proizvod
CAPEX Capital Expediture
DAE Digital Agenda for Europe
DBO Design, Build and Operate
DOCSIS Data Over Cable Service Interface Specification
DSLAM DSL Access Multiplexer
DTK Distributivna telekomunikacijska kanalizacija
DZS Državni zavod za statistiku
EK Europska komisija
ENPV Economic Net Present Value (Ekonomska neto sadašnja vrijednost)
ERR Economic Rate of Return (Ekonomska interna stopa povrata)
EU Europska unija
FINA Financijska agencija
FNPV Financial Net Present Value (Financijska neto sadašnja vrijednost)
FRR(C) Financial Rate of Return of the Investment (Financijska stopa povrata investicije) Financial Rate of Return on National Capital (Financijska stopa povrata FRR(K) nacionalnog kapitala) FTTC Fiber To The Curb/Cabinet
FTTH Fiber To The Home
FTTH P2MP Fiber To The Home Point To Multipoint (GPON)
FTTH P2P Fiber To The Home Point To Point
GIS Geographic Information System
GPON Gigabit Passive Optical Network
HFC Hybrid Fiber-Coaxial
HSPA High Speed Packet Access
HT Hrvatski Telekom d.d.
ICT Informacijska i komunikacijska tehnologija
JLS Jedinica lokalne samouprave
JPP Javno-privatno partnerstvo
Svibanj 2019 Stranica 2 od 184
PRŠI - područje Novske
Skraćenica Opis
LTE Long Term Evolution
MICE Meetings, Incentive, Conferences and Exhibitions
MINGPO Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
MRRFEU Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
MUP Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
MVNO Mobile Virtual Network Operator
NGA Next Generation Access
NN Narodne novine
NP Nositelj projekta Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u NP-BBI područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) OIE Obnovljivi izvori energije Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u ONP područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja OPKK Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
OPEX Operational Expenditure
PDV Porez na dodanu vrijednost
PPUG Prostorni plan uređenja grada
PPUO Prostorni plan uređenja općine
PRŠI Plan razvoja širokopojasne infrastrukture
PSC Public Sector Comparator
RENPV Relativna ekonomska neto sadašnja vrijednost
RH Republika Hrvatska
RNPV Relativna neto sadašnja vrijednost
SMŽ Sisačko-moslavačka županija
UMTS Universal Mobile Telecommunications System
VDSL Very high bit rate DSL
VULA Virtual Unbundled Local Access
WiMAX Worldwide Interoperability for Microwave Access
ZEK Zakon o elektroničkim komunikacijama
ZJN Zakon o javnoj nabavi
Svibanj 2019 Stranica 3 od 184
PRŠI - područje Novske
SADRŽAJ
1 SAŽETAK PLANA RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE ... 11 1.1 Sažeci poglavlja ...... 12 2 OPIS PROJEKTA ...... 15 2.1 Definiranje nositelja projekta (NP) i ostalih dionika ...... 15 2.1.1 Podaci o nositelju projekta (NP) ...... 15 2.1.2 Podaci o projektom obuhvaćenim JLS-ovima ...... 16 2.1.3 Podaci o izvršitelju ...... 21 2.2 Prostorni obuhvat projekta ...... 23 2.2.1 Grad Novska ...... 27 2.2.2 Općina Donji Kukuruzari ...... 28 2.2.3 Općina Hrvatska Dubica ...... 28 2.2.4 Grad Hrvatska Kostajnica ...... 29 2.2.5 Općina Jesenovac ...... 29 2.2.6 Općina Lipovljani ...... 30 2.2.7 Općina Majur ...... 30 2.3 Ciljevi projekta...... 31 3 DETALJNIJA ANALIZA DEMOGRAFSKIH, SOCIJALNIH I GOSPODARSKIH KORISTI KOJE PROJEKT DONOSI UNUTAR CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA ...... 33 3.1 Demografsko, socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području...... 33 3.1.1 Demografsko stanje na projektnom području ...... 33 3.1.2 Socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području ...... 37 3.2 Analiza koristi od projekta ...... 44 3.2.1 Koristi na području Europske unije ...... 44 3.2.2 Koristi na području Republike Hrvatske ...... 45 3.2.3 Analiza demografskih koristi na projektnom području ...... 46 3.2.4 Analiza socijalnih i gospodarskih koristi na projektnom području ...... 47 4 ANALIZA STANJA POSTOJEĆE ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE TE DOSTUPNOST I PONUDA USLUGA ZA POJEDINE KATEGORIJE KRAJNJIH KORISNIKA ...... 49 4.1 Širokopojasne tehnologije ...... 49 4.2 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture i mreža ...... 51 4.2.1 Širokopojasna infrastruktura telekomunikacijskih operatora ...... 54 4.3 Kategorije krajnjih korisnika usluga širokopojasnog pristupa ...... 58 4.4 Ponuda širokopojasnih usluga ...... 58 4.4.1 Usluge xDSL pristupa putem bakrenih parica ...... 59 4.4.2 Usluge pristupa putem pokretnih mreža ...... 59 4.4.3 Usluge pristupa svjetlovodnom mrežom ...... 59 4.5 Potražnja za brzinama širokopojasnog pristupa Internetu ...... 59 4.5.1 Pokazatelji upotrebe širokopojasnog pristupa ...... 59 4.5.2 Upotreba širokopojasnih usluga na projektnom području ...... 61
Svibanj 2019 Stranica 4 od 184
PRŠI - područje Novske
4.5.3 Trend korisničkog potencijala ...... 64 5 REZULTATI MAPIRANJA ...... 67 5.1 Pravila određivanja boja područja ...... 67 5.2 Određivanje boja - NGA pristup ...... 68 5.2.1 Inicijalno određivanje boja u nacrtu PRŠI-ja ...... 68 5.2.2 Inicijalno određivanje boja za potrebe ponovljenog postupka javne rasprave...... 72 5.2.3 Javna rasprava ...... 76 5.2.4 Verifikacija boja ...... 79 6 DEFINICIJA CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA, ZAJEDNO S LOKACIJAMA SVIH POTENCIJALNIH KORISNIKA KOJI MORAJU BITI OBUHVAĆENI MREŽOM GRAĐENOM UZ POTPORE ...... 83 6.1 Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu i njihova lokacija ...... 83 6.2 Ciljana razina podržanog širokopojasnog pristupa (značajni iskorak) ...... 91 7 ANALIZA POTRAŽNJE NA CILJANOM PODRUČJU PROVEDBE PROJEKTA, PREMA KATEGORIJAMA KORISNIKA ...... 92 7.1 Korisnički potencijal ...... 92 7.2 Analiza i poticanje potražnje na lokalnoj razini ...... 93 8 DEFINICIJA LOKACIJA DEMARKACIJSKIH TOČAKA PREMA AGREGACIJSKOJ MREŽI ...... 99 9 POSTOJEĆA INFRASTRUKTURA KOJA MOŽE BITI ISKORIŠTENA U PROJEKTU ...... 105 9.1 Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija ...... 105 9.2 Iskorištavanje postojeće infrastrukture ...... 106 10 DEFINIRANJE INVESTICIJSKOG MODELA, ZAJEDNO S OBRAZLOŽENJEM ODABIRA ...... 109 10.1 Model A: Privatni DBO model ...... 110 10.2 Model B: Javni DBO model ...... 111 10.3 Model C: Kombinirani javno-privatni model (JPP) ...... 111 10.4 Odabir investicijskog modela ...... 113 11 SPECIFIKACIJA ZAHTJEVA MINIMALNE RAZINE PRUŽENIH MALOPRODAJNIH USLUGA U POGLEDU KVALITETE I CIJENA ...... 116 11.1 Zahtjev minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u pogledu kvalitete i cijena u izgrađenoj NGA mreži ...... 116 12 SPECIFIKACIJA PODRŽANIH VELEPRODAJNIH USLUGA TE PRAVILA ODREĐIVANJA I NADZORA VELEPRODAJNIH NAKNADA I UVJETA PRISTUPA IZGRAĐENOJ MREŽI ...... 118 12.1 Minimalni skup podržanih veleprodajnih usluga ...... 118 12.2 Pravila određivanja i nadzora veleprodajnih naknada ...... 119 13 SPECIFIKACIJA POSTUPKA KOD DEFINIRANJA ULAGAČA U PROJEKT121 13.1 Pred-odabir operatora ...... 121
Svibanj 2019 Stranica 5 od 184
PRŠI - područje Novske
13.2 Kriteriji za pred-odabir operatora...... 121 13.3 Tehnička specifikacija implementacije projekta ...... 122 13.4 Specifikacija zahtjeva gradnje ...... 122 14 PROVJERA POVRATA POTPORA (CLAWBACK) ...... 124 14.1 Postupak provjere potpora ...... 124 14.2 Naknadni postupak provjera potpora ...... 124 15 ANALIZA TROŠKOVA IMPLEMENTACIJE POJEDINIH INFRASTRUKTURNIH I TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA TE FINANCIJSKA ANALIZA ISPLATIVOSTI PROJEKTA ...... 125 15.1 Analiza troškova implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija ...... 125 15.1.1 Analiza opcije "bez investicije" ...... 125 15.1.2 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "bez intervencije" ...... 126 15.1.3 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "s intervencijom" ...... 126 15.2 Financijska analiza isplativosti projekta ...... 133 15.3 Ekonomska analiza isplativosti projekta ...... 136 16 PRELIMINARNI FINANCIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA ...... 141 17 OKVIRNA ANALIZA RIZIKA KOJI MOGU UTJECATI NA USPJEŠNU PROVEDBU PROJEKTA ...... 148 18 ORGANIZACIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA ...... 153 18.1 Redoslijed aktivnosti na pripremi i provedbi projekta ...... 153 18.2 Organizacijski aspekt provedbe projekta - organigram ...... 153 18.2.1 Koordinacija izvođenja projekta ...... 154 18.2.2 Operativno izvođenje projekta ...... 155 18.2.3 Savjet projekta ...... 155 18.3 Operativni rad ...... 156 18.4 Definiranje odgovornosti ...... 156 18.4.1 Definiranje odgovornosti NP-a ...... 157 18.4.2 Definiranje odgovornosti PP-a ...... 157 18.4.3 Praćenje i izvješćivanje NOP-a o provedbi projekta...... 158 19 OKVIRNI VREMENSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA ...... 160 20 REFERENCE ...... 161 PRILOG 1: REZULTATI MAPIRANJA ...... 165 PRILOG 2: POSLOVNE ANALIZE ...... 166
Svibanj 2019 Stranica 6 od 184
PRŠI - područje Novske
POPIS TABLICA
Tablica 1: Podaci o nositelju projekta (NP) [50]...... 15 Tablica 2: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Donji Kukuruzari [51]...... 16 Tablica 3: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Hrvatska Dubica [52]...... 17 Tablica 4: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Grad Hrvatska Kostajnica [53]...... 18 Tablica 5: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Jesenovac [54]...... 19 Tablica 6: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Lipovljani [55]...... 20 Tablica 7: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Stari Majur [56]...... 21 Tablica 8: Površine JLS-ova na projektnom području [1], [50]...... 24 Tablica 9: Obuhvaćene administrativno-upravne jedinice [1]...... 25 Tablica 10: Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa...... 31 Tablica 11: Mjerljivi ciljevi projekta...... 31 Tablica 12: Promjena u ukupnom broju stanovnika projektnog područja [1]...... 33 Tablica 13: Promjene u dobnoj strukturi stanovništva projektnog područja [1]...... 34 Tablica 14: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi (2011. godina) [1]...... 35 Tablica 15: Stanovništvo prema migracijskim obilježjima (2011. godina) [1]...... 36 Tablica 16: Informatička pismenost stanovnika iznad 10 godina starosti (2011. godina) [1].36 Tablica 17: Stanovništvo staro 15 i više prema aktivnosti (2011. godina) [1]...... 37 Tablica 18: Usporedni prikaz gospodarskih pokazatelja RH i prosjeka EU-a [3]...... 37 Tablica 19: Kretanje BDP-a po glavi stanovnika u periodu od 2000. do 2015. godine u EUR...... 39 Tablica 20: Broj obrta, mikro, malih i srednjih poduzeća [11]...... 40 Tablica 21: Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti [4].41 Tablica 22: Izvori prihoda stanovništva (udio u ukupnom stanovništvu) [1]...... 42 Tablica 23: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, SMŽ, projektno područje, JLS)...... 43 Tablica 24: Kategorizacija tehnologija prema ostvarivoj razini pristupa...... 49 Tablica 25: Analiza razvoja tehnologija...... 50 Tablica 26: Pokazatelj stanja širokopojasne infrastrukture [6]...... 51 Tablica 27: Opremljenost kućanstava računalom i pristup Internetu na razini RH [1]...... 60 Tablica 28: Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup [11]...... 68 Tablica 29: Inicijalne boje za NGA pristup – nacrt PRŠI-ja...... 69 Tablica 30: Inicijalne boje za NGA pristup – ponovljeni postupak javne rasprave...... 72 Tablica 31: Verifikacija boja za NGA pristup...... 79 Tablica 32: Metodologija određivanja broja kućanstava, privatnih, poslovnih i javnih korisnika [50], [51], [52], [53], [54], [55], [56]...... 84 Tablica 33: Broj potencijalnih korisnika u projektu...... 88 Tablica 34: Minimalne brzine na NGA mreži izgrađenoj u projektu [11]...... 91 Tablica 35: Kućanstva na bijelim i sivim područjima...... 94 Tablica 36: Analiza utilizacije NGA brzina od strane kućanstava na sivim područjima...... 94 Tablica 37: Utilizacija širokopojasnog pristupa...... 95 Tablica 38: Utilizacija prema kategorijama korisnika...... 95 Tablica 39: Korisnički potencijal prema kategorijama korisnika...... 96 Tablica 40: Lokacije agregacijskih čvorova temeljem NP-BBI programa [17]...... 102
Svibanj 2019 Stranica 7 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 41: Lokacije demarkacijskih točaka predložene od strane operatora elektroničkih komunikacija...... 102 Tablica 42: Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija [11]...... 105 Tablica 47: Matrica alokacije rizika...... 112 Tablica 48: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (VDSL (FTTC))...... 113 Tablica 49: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (FTTH P2P)...... 113 Tablica 50: Multikriterijska analiza investicijskih modela...... 114 Tablica 51: Prosjek kvalitete i cijena u sadašnjim mrežama...... 117 Tablica 52: Minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u NGA mreži...... 117 Tablica 53: Popis obaveznih veleprodajnih usluga u projektu...... 118 Tablica 54: Investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn)...... 127 Tablica 55: Struktura investicijskih troškova s obzirom na analiziranu tehnološku opciju (u kn)...... 130 Tablica 56: Izračun godišnjih prihoda poslovanja (u kn)...... 131 Tablica 57: Izračun godišnjih operativnih troškova (u kn)...... 132 Tablica 58: Izračun financijskih indikatora po analiziranim tehnologijama...... 135 Tablica 59: Godišnji inducirani prihodi po analiziranim tehnologijama (u normalnoj godini poslovanja)...... 139 Tablica 60: Izračun ekonomskih indikatora po analiziranim tehnologijama...... 140 Tablica 61: Dinamika investicijskih troškova po analiziranim tehnologijama (u kn)...... 141 Tablica 62: Informativni izračun financijskog jaza po analiziranim tehnologijama...... 143 Tablica 63: Izvori financiranja prihvatljivih troškova projekta po analiziranim tehnologijama.144 Tablica 64: Primjer zaduživanja za namjene predfinanciranja EU sredstva i nacionalnog dijela sufinanciranja...... 146 Tablica 65: Analiza rizika...... 149 Tablica 66: Rezultati analize osjetljivosti...... 151 Tablica 67: Podjela odgovornosti i obveza u projektu...... 156 Tablica 68: Okvirni vremenski plan izvedbe projekta na projektnom području...... 160
Svibanj 2019 Stranica 8 od 184
PRŠI - područje Novske
POPIS SLIKA
Slika 1: Geografski položaj projektnog područja [50]...... 23 Slika 2: Prostorni obuhvat projekta...... 24 Slika 3: Grad Novska [50]...... 27 Slika 4: Općina Donji Kukuruzari [51]...... 28 Slika 5: Općina Hrvatska Dubica [52]...... 28 Slika 6: Grad Hrvatska Kostajnica [53]...... 29 Slika 7: Općina Jesenovac [54]...... 29 Slika 8: Općina Lipovljani [55]...... 30 Slika 9: Općina Majur [56]...... 30 Slika 10: Kretanje indeksa BDP-a SMŽ...... 39 Slika 11: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, SMŽ, projektno područje)...... 43 Slika 12: Utjecaj 10 posto povećanja ulaganja na povećanje BDP [28]...... 46 Slika 13: Populacijska pokrivenost osnovnim širokopojasnim pristupom (lijevo) i populacijska penetracija nepokretnog širokopojasnog pristupa po županijama [17]...... 52 Slika 14: Udio priključaka širokopojasnog pristupa putem nepokretnih mreža u RH [16].52 Slika 15: Broj širokopojasnih priključaka po županijama u RH (Q4 2018) [16]...... 53 Slika 16: Gustoća priključaka širokopojasnog pristupa Internetu (Q4 2018) [16]...... 53 Slika 17: Udio operatora pokretnih mreža s obzirom na broj korisnika [16]...... 54 Slika 18: Širokopojasni pristup [18]...... 56 Slika 19: Pokrivenost 3G i 4G signalom HT (a, b) i A1 (c) [36], [37]...... 57 Slika 20: Kućanstva s pristupom Internetu (2017.) [3]...... 60 Slika 21: Upotreba računala i pristup Internetu po dobnim skupinama i radnom statusu [1]...... 60 Slika 22: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na području obuhvaćene županije (Q4 2018) [18]...... 61 Slika 23: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na projektnom području (Q4 2018) [18]...... 62 Slika 24: Korištenje brzina širokopojasnog pristupa u JLS-ovima projektnog područja (Q4 2018) [18]...... 63 Slika 25: Broj priključaka širokopojasnog pristupa Internetu putem nepokretne mreže [16]...... 64 Slika 26: Trend porasta korisnika 2D, 3D i 4D paketa [16]...... 65 Slika 27: Udio priključaka prema tehnologijama s obzirom na ukupan broj priključaka (Q4 2018) [16]...... 65 Slika 28: Prikaz postupka verifikacije boja područja [11]...... 67 Slika 29: Inicijalna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa. 75 Slika 30: Konačna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa. 82 Slika 31: Lokacije potencijalnih korisnika...... 91 Slika 32: Penetracija kod širokopojasnog pristupa u EU i RH [6]...... 92 Slika 33: Porast korisnika brzog i ultrabrzog širokopojasnog pristupa u EU [6]...... 93 Slika 34: Shematski prikaz arhitekture mreže [17]...... 99 Slika 35: Prikaz planirane agregacijske infrastrukture na projektnom području...... 101 Slika 38: Mogući investicijski modeli na projektnom području...... 109
Svibanj 2019 Stranica 9 od 184
PRŠI - područje Novske
Slika 39: Postupak određivanja veleprodajnih naknada i uvjeta u projektu [11]...... 119 Slika 40: Ukupni investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn)...... 127 Slika 41: Ekonomska interna stopa povrata (ERR) i B/C koeficijent po analiziranim tehnologijama...... 140 Slika 42: Skala za ocjenu rizika...... 148 Slika 43: Organigram projekta...... 154
Svibanj 2019 Stranica 10 od 184
PRŠI - područje Novske
1 SAŽETAK PLANA RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture (u nastavku: PRŠI) izrađen je uz aktivno sudjelovanje i suradnju tijela jedinica lokalne samouprave. Projekt pridonosi stvaranju uvjeta za ispunjavanje ciljeva određenih Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. i Okvirnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (ONP) i to kroz tri načela koja se u ovom dokumentu dodatno razrađuju: • načelo uslužne i tehnološke neutralnosti, • načelo neutralnosti mreže, • načelo uključivanja širokopojasnog pristupa Internetu unutar opsega univerzalnih usluga, ovisno o budućem razvoju mjerodavnog regulatornog okvira EU, a nakon prethodno provedene analize tržišta.
U projektu se načelom uslužne i tehnološke neutralnosti nastoji postići sljedeće: • ne davati prednost u poticanju niti jedne određene vrste usluga i tehnologija, • osigurati uvjete za uravnoteženi razvoj i izgradnju infrastrukture širokopojasnog pristupa temeljenog na načelu otvorenosti, ravnopravnosti i poštivanja zakonodavnog okvira, • potaknuti ponudu i potražnju za uslugama koje će se pružati na temelju infrastrukture širokopojasnog pristupa, • osigurati djelotvorno natjecanje u području elektroničkih komunikacija.
Svrha ovog dokumenta jest dati okvire i definirati pravila i odrednice provođenja projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa Internetu na području Novske (Gradovi Novska i Hrvatska Kostajnica te Općine Donji Kukuruzari, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lipovljani i Majur) sukladno pravilima državnih potpora za širokopojasne mreže.
Za potrebe pripreme projekta u prvom koraku izrađene su Studije izvodljivosti razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa za svaki JLS uključen u projekt, te Studija izvodljivosti za cjelokupno područje provedbe projekta. Potom je izrađen nacrt PRŠI-ja, temeljem kojeg je proveden postupak javne rasprave kako bi se svim zainteresiranim stranama predstavio projekt te kako bi se prikupili dodatni podatci i informacije potrebni za izradu konačne verzije PRŠI-ja. Nakon pribavljanja podataka koji poradi javne nedostupnosti nisu mogli biti uključeni u nacrt PRŠI-ja, te nakon uzimanja u obzir opravdanih komentara zainteresiranih strana o ključnim aspektima projekta, izrađen je predmetni dokument, odnosno konačna verzija PRŠI- a.
Svibanj 2019 Stranica 11 od 184
PRŠI - područje Novske
1.1 Sažeci poglavlja
U poglavlju 2 definiran je nositelj projekta, tj. Grad Novska (u nastavku: NP), te ostali dionici u projektu, odnosno pojedini JLS-ovi. Definiran je i izvođač PRŠI-ja. U tom je poglavlju također predstavljen i optimalni prostorni obuhvat projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa, odnosno definirano je područje Novske (u nastavku: projektno područje). Na kraju poglavlja 2 utvrđeni su ciljevi projekta.
Poglavlje 3 započinje sažetom analizom demografskog, socijalnog i gospodarskog stanja, uzimajući u obzir studiju izvodljivosti. Temeljem iskustava i analiza Svjetske banke i EU, u nastavku se opisuje doprinos projekata takve vrste na području EU, koristi koje infrastruktura širokopojasnog pristupa pruža cijelom području RH, te demografske, socijalne i ekonomske koristi, odnosno pozitivni učinci izgradnje širokopojasne infrastrukture na samom projektnom području.
U okviru poglavlja 4 dan je pregled postojećih širokopojasnih tehnologija kategoriziranih po brzinama. Izrađena je okvirna analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture, koja utvrđuje djelomičnu pokrivenost projektnog područja brzim i ultrabrzim pristupom. Analizirana je ponuda usluga, definirane su kategorije krajnjih korisnika širokopojasnih usluga, analizirana potražnja za brzinama širokopojasnog pristupa, te je utvrđeno da na projektnom području ne postoje planovi operatora za gradnju NGA mreže.
Temeljem pravila određenih u ONP-u, lokacijama potencijalnih korisnika na adresnoj razini dodijeljene su pripadajuće boje s obzirom na stanje NGA širokopojasnog pristupa, što je prikazano u poglavlju 5.
U poglavlju 6 definirani su svi potencijalni korisnici na bijelim područjima prema vrsti, predočene su njihove lokacije na ciljanom području, te je definirana ciljana razina podržanog širokopojasnog pristupa kojom će se po izgradnji mreže postići značajan iskorak s obzirom na sadašnje stanje.
Broj priključaka predviđen za izgradnju u sklopu projekta definiran je s obzirom na pojedinu kategoriju korisnika: • privatni korisnici: 11.397, • poslovni korisnici: 260, • javni korisnici: 35.
U nastavku su analizirani pokazatelji upotrebe širokopojasnog pristupa na području Republike Hrvatske (u nastavku: RH) i Sisačko-moslavačke županije (u nastavku: SMŽ) te projektnom području, što je pokazalo nedovoljnu utilizaciju širokopojasnog pristupa i njegovu nezadovoljavajuću kvalitetu. Također je analiziran i tržišni, odnosno korisnički potencijal koji na projektnom području, temeljem svega predočenog, ima tendenciju rasta. Prema već definiranim kategorijama korisnika u poglavlju 7 je definiran njihov broj, odnosno predočena je korisnička baza projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području: 4.556 privatnih korisnika, 260 poslovnih korisnika, 35 javnih korisnika.
Svibanj 2019 Stranica 12 od 184
PRŠI - područje Novske
U poglavlju 8 predstavljene su vrste mreža i njihov obujam, te su definirane buduće točke pristupa novoizgrađene pristupne mreže agregacijskoj mreži, odnosno demarkacijske točke prema agregacijskoj mreži.
U poglavlju 9 opisani su infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija, te su opisani rezultati okvirne analize postojeće raspoložive infrastrukture javnih dionika i mrežnih operatora, uključujući telekomunikacijske operatore, na projektnom području.
U poglavlju 10 predstavljeni su mogući investicijski modeli izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području, na temelju objektivnih analiza izvršen je odabir najoptimalnijeg modela (Privatni DBO), te je odabir investicijskog modela obrazložen.
Planiranje tehničkih osobina i kapaciteta mreže mora biti povezano s uslugama koje će se pružati na maloprodajnoj razini. Stoga je u poglavlju 0 dana specifikacija minimalne razine maloprodajnih usluga, točnije minimalna razina njihove kvalitete, odnosno brzine pristupa prema kategorijama korisnika, te minimalna razina cijena maloprodajnih usluga, sve temeljem odgovarajućih sadašnjih referentnih vrijednosti na tržištu.
U poglavlju 12 predstavljena je osnovna podjela veleprodajnih proizvoda koji su i opisani, te je specificiran minimalni skup veleprodajnih usluga i opcionalne usluge veleprodajnog pristupa, s obzirom na implementiranu tehnologiju. Poradi poremećaja na tržištu kojima mogu rezultirati neadekvatno postavljene vrijednosti veleprodajnih naknada, u ovom poglavlju također su definirana i pravila određivanja veleprodajnih naknada, te pravila njihovog nadzora.
U poglavlju 13 opisan je postupak definiranja ulagača u projekt kroz proceduru pred-odabira operatora u sklopu javnog poziva za sufinanciranje projekta iz fondova EU. Definirani su i predstavljeni zahtjevi projekta, u smislu tehničke specifikacije implementacije projekta i specifikacije zahtjeva gradnje.
Projekt izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području provodit će se uz pomoć državnih potpora, njegova financijska isplativost, odnosno održivost vezana je uz poslovne planove koji nastaju još prilikom pripreme projekta, odnosno kod planiranja potrebnih iznosa potpora pa poradi toga sadrže i određenu razinu nepouzdanosti. Stoga je visinu potrebnih potpora nužno provjeriti po završetku izgradnje mreže. U poglavlju 14 specificiran je početni postupak provjere potrebnog iznosa potpore te postupanje u slučaju povrata.
Analiza troškova implementacije pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških rješenja dana je u poglavlju 15 pomoću analize opcija "bez investicije", "s investicijom i bez intervencije" te opcije "s investicijom i s intervencijom". Pošto opcija "bez investicije" ne nudi rješenje problema na dugoročno održivi način, a opcija "s investicijom i bez intervencije" (zbog nedostatka komercijalnog interesa i ograničenja kod definiranja cijena veleprodajnih naknada) nije izvediva, detaljno su analizirane opcije koje mogu na zadovoljavajući način pridonijeti uspostavi širokopojasne infrastrukture na projektnom području. Definirani su investicijski troškovi po tehnologijama u HRK:
Svibanj 2019 Stranica 13 od 184
PRŠI - područje Novske
• VDSL (FTTC): 40.805.080, • FTTH P2MP: 106.046.440, • FTTH P2P: 122.649.080, • Kabelski pristup (DOCSIS, HFC): 50.275.600, • LTE (4G): 95.757.480, • FTTC / FTTH P2P: 90.729.920.
Provedene informativne financijske analize i negativne vrijednosti financijskih indikatora impliciraju financijsku neisplativost projekta po svim analiziranim tehnološkim rješenjima i potrebu da se projekt sufinancira sredstvima iz fondova EU-a. Rezultate financijske analize potrebno je pak staviti u pozadinu, jer nisu mjerodavni za donošenje odluke o provedbi investicije. Poradi toga je izrađena i ekonomska analiza u koju su uključeni i elementi pomoću kojih se investicija obrađuje sa šireg društvenog aspekta. Pozitivna ekonomska neto sadašnja vrijednost i ekonomska interna stopa povrata koja je iznad ekonomske diskontne stope 5 %, ukazuju na opravdanost provedbe investicije s društveno-ekonomskog stajališta.
U poglavlju 16 predstavljen je okvirni financijski plan projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području, koji obuhvaća modalitete sufinanciranja iz fondova EU, izvore sredstava nacionalnog sufinanciranja, te moguće izvore sredstava potrebnih za predfinanciranje projekta, uključujući i informativnu specifikaciju najvećih ukupnih dozvoljenih visina potpora i očekivanih sredstava privatnog operatora potrebnih za sufinanciranje investicijskih troškova, odnosno za pokrivanje eventualnih troškova predfinanciranja.
U okviru poglavlja 17 izrađena je analiza rizika. U analizi rizika navedeni su rizici koji mogu ugroziti projekt, vjerojatnost njihova nastanka, posljedice i utjecaj na projekt, te mjere kojima ih se može izbjeći ili umanjiti njihove posljedice. Zaključeno je da je ukupna rizičnost investicije zanemariva. Osjetljivost investicije se razlikuje po tehnologijama, a rezultati analize ukazuju na to da je investicija najviše osjetljiva na promjenu vrijednosti prihoda. Obzirom da su kod projekcija ulazni podaci oblikovani realno i uz primjenu pesimističkog scenarija, opća osjetljivost projekta je niska.
U poglavlju 18 opisana je organizacijska struktura projekta s obzirom na odabrani investicijski model izgradnje širokopojasne infrastrukture, prikazan je organigram projekta, te su definirane odgovornosti i obveze partnera i dionika u projektu.
Završno, u poglavlju 19 predstavljen je okvirni vremenski plan projekta, s uključenom detaljnom vremenskom razradom svih aktivnosti u projektu.
Svibanj 2019 Stranica 14 od 184
PRŠI - područje Novske
2 OPIS PROJEKTA
2.1 Definiranje nositelja projekta (NP) i ostalih dionika
Projekt izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području obuhvaća više susjednih JLS-ova u SMŽ, stoga ulogu nositelja projekta preuzima Grad Novska.
2.1.1 Podaci o nositelju projekta (NP)
Tablica 1: Podaci o nositelju projekta (NP) [50].
Nositelj: Grad Novska
Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 2, 44330 Novska
OIB: 09112913581
Matični broj: 02558661
Telefon: +385 (0)44 691 500
Fax: +385 (0)44 691 518
E-mail: [email protected]
Web stranica: www.novska.hr
Odgovorna osoba: Marin PILETIĆ, gradonačelnik
Potpis:
Pečat:
Svibanj 2019 Stranica 15 od 184
PRŠI - područje Novske
2.1.2 Podaci o projektom obuhvaćenim JLS-ovima
Tablica 2: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Donji Kukuruzari [51].
JLS: Općina Donji Kukuruzari
Adresa: Don Ante Lizatovića 2, Donji Kukuruzari, 44430 Hrvatska Kostajnica OIB: 68881952354
Matični broj: 02548518
Telefon: +385 (0)44 857 021
Fax: +385 (0)44 857 022
E-mail: [email protected]
Web stranica: www.donji-kukuruzari.hr
Odgovorna osoba: Lucija MATKOVIĆ, načelnica
Svibanj 2019 Stranica 16 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 3: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Hrvatska Dubica [52].
JLS: Općina Hrvatska Dubica
Adresa: Vjekoslava Venka 4, 44450 Hrvatska Dubica
OIB: 01129249076
Matični broj: 02534304
Telefon: +385 (0)44 855 002
Fax: +385 (0)44 855 003
E-mail: [email protected]
Web stranica: www.hrvatska-dubica.hr
Odgovorna osoba: Ružica KARAGIĆ, dipl.oec., načelnica
Svibanj 2019 Stranica 17 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 4: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Grad Hrvatska Kostajnica [53].
JLS: Grad Hrvatska Kostajnica
Adresa: Trg N.Š. Zrinskoga 1, 44430 Hrvatska Kostajnica
OIB: 06208368082
Matični broj: 02667550
Telefon: +385 (0)44 551 551
Fax: +385 (0)44 551 542
E-mail: [email protected]
Web stranica: www.hrvatska-kostajnica.hr
Odgovorna osoba: Dalibor BIŠĆAN, gradonačelnik
Svibanj 2019 Stranica 18 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 5: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Jesenovac [54].
JLS: Općina Jasenovac
Adresa: Trg kralja Petra Svačića 19, 44324 Jasenovac
OIB: 42512118827
Matični broj: 02600838
Telefon: +385 (0)44 672 005
Fax: +385 (0)44 67 24 88
E-mail: [email protected]
Web stranica: www.opcina-jasenovac.hr
Odgovorna osoba: Marija MAČKOVIĆ, načelnica
Svibanj 2019 Stranica 19 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 6: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Lipovljani [55].
JLS: Općina Lipovljani
Adresa: Trg hrvatskih branitelja 3, 44322 Lipovljani
OIB: 32047047076
Matični broj: 02575051
Telefon: +385 0)44 676 004
Fax: +385 (0)44 611 214
E-mail: [email protected]
Web stranica: www.lipovljani.hr
Odgovorna osoba: Nikola HORVAT, načelnik
Svibanj 2019 Stranica 20 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 7: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Stari Majur [56].
JLS: Općina Majur
Adresa: Kolodvorska 5, Majur, 44430 Hrvatska Kostajnica
OIB: 31634585614
Matični broj: 2616351
Telefon: +385 (0)44 859 092
Fax: +385 (0)44 733 992
E-mail: [email protected]
Web stranica: www.opcina-majur.hr
Odgovorna osoba: Klementina KARANOVIĆ, mag.ing.agr., načelnica
2.1.3 Podaci o izvršitelju
Tablica 8: Podaci o izvršitelju – ProFUTURUS d.o.o. Maribor.
Svibanj 2019 Stranica 21 od 184
PRŠI - područje Novske
Izvršitelj PRŠI: ProFUTURUS d.o.o.
Adresa: Črtomirova ulica 11, 2000 Maribor
Porezni broj: SI57007616
Matični broj: 2264412000
Telefon: +386 40 357 457
Fax: +386 59 925 664
E-mail: [email protected]
Web stranica: www.profuturus.eu
Odgovorna osoba: Dr. Matej POŽARNIK, direktor
Svibanj 2019 Stranica 22 od 184
PRŠI - područje Novske
2.2 Prostorni obuhvat projekta
Optimalni prostorni obuhvat projekta razvoja širokopojasne infrastrukture prema ONP-u bio bi vezan uz administrativno-upravnu podjelu po jedinicama lokalne samouprave kao potencijalnim nositeljima projekta. Međutim, uzevši u obzir pokretanje i provedbu projekta s Gradom Novska kao nositeljem projekta (NP), te poradi objedinjavanja prostornog obuhvata projekata na više susjednih manjih JLS-ova koji imaju zajedničke strateške ciljeve i podjednako stanje širokopojasne infrastrukture i dostupnosti usluga, određuje se da će projekt obuhvaćati sedam administrativno-upravnih jedinica lokalne samouprave i pripadajuća naselja.
Grad Novska Općina Donji Kukuruzari
Općina Hrvatska Dubica Grad Hrvatska Kostajnica
Općina Jasenovac Općina Lipovljani
Općina Majur
Geografski položaj SMŽ i projektnog područja prikazan je na slici 1, površine i gustoća naseljenosti pojedinog JLS-a projektnog područja prikazani su u tablici 8, dok su prostorni obuhvat projekta i obuhvaćeni JLS-ovi s naseljima, prikazani na slici 2 i u tablici 9.
Slika 1: Geografski položaj projektnog područja [50].
Svibanj 2019 Stranica 23 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 8: Površine JLS-ova na projektnom području [1], [50].
JLS-i Površina u km2 Broj stanovnika Gustoća naseljenosti u st/km2 Grad Novska 319,40 13.518 42,32 Općina Donji Kukuruzari 113,70 1.634 14,37 Općina Hrvatska Dubica 130,75 2.089 15,98 Grad Hrvatska Kostajnica 52,60 2.756 52,40 Općina Jasenovac 151,31 1.997 13,20 Općina Lipovljani 108,44 3.455 31,86 Općina Majur 66,72 1.185 17,76 Ukupno projektno područje 942,92 26.634 28,25
Slika 2: Prostorni obuhvat projekta.
Svibanj 2019 Stranica 24 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 9: Obuhvaćene administrativno-upravne jedinice [1].
Područje Broj stanovnika Broj privatnih kućanstava Područje Novske 26.634 10.094 Grad Novska 13.518 4.5241 Bair 6 4 Borovac 273 109 Brestača 913 278 Brezovac 9 3 Bročice 964 324 Jazavica 398 132 Kozarice 433 139 Kričke 23 14 Lovska 9 3 Nova Subocka 713 218 Novi Grabovac 14 9 Novska 7.028 2.345 Paklenica 279 96 Plesmo 87 36 Popovac 10 5 Rođenovci 2 1 Rajčići 4 3 Rajić 875 318 Roždanik 262 80 Sigetac 122 44 Stara Subocka 502 154 Stari Grabovac 393 136 Voćarica 199 55 Bair 6 4 Općina Donji Kukuruzari 1.634 6202 Babina Rijeka 127 44 Borojevići 119 53 Donja Velešnja 261 93 Donji Bjelovac 43 16 Donji Kukuruzari 297 90 Gornja Velešnja 73 23 Gornji Bjelovac 53 22 Gornji Kukuruzari 51 25
1 Prema popisu stanovništva iz 2011. godine bilježi se 18 naknadno popisanih kućanstava. 2 Prema popisu stanovništva iz 2011. godine bilježi se 8 naknadno popisanih kućanstava.
Svibanj 2019 Stranica 25 od 184
PRŠI - područje Novske
Područje Broj stanovnika Broj privatnih kućanstava Knezovljani 81 28 Komogovina 126 56 Kostreši Bjelovački 43 13 Lovča 19 13 Mečenčani 148 59 Prevršac 120 46 Umetić 73 31 Općina Hrvatska Dubica 2.089 8483 Baćin 217 88 Cerovljani 175 84 Hrvatska Dubica 1.040 434 Slabinja 348 119 Živaja 309 122 Grad Hrvatska Kostajnica 2.756 1.0814 Čukur 114 47 Hrvatska Kostajnica 2.127 806 Panjani 125 45 Rausovac 28 14 Rosulje 192 73 Selište Kostajničko 102 33 Utolica 68 43 Općina Jasenovac 1.997 877 Drenov Bok 82 49 Jasenovac 653 295 Kušutarica 264 118 Krapje 144 67 Mlaka 58 28 Puska 293 101 Tanac 129 44 Trebež 53 18 Uštica 177 100 Višnjica 144 57 Općina Lipovljani 3.455 1.151 Kraljeva Velika 471 158 Krivaj 307 115 Lipovljani 2.260 750
3 Prema popisu stanovništva iz 2011. godine bilježi se 2 naknadno popisana kućanstva. 4 Prema popisu stanovništva iz 2011. godine bilježi se 20 naknadno popisanih kućanstava.
Svibanj 2019 Stranica 26 od 184
PRŠI - područje Novske
Područje Broj stanovnika Broj privatnih kućanstava Piljenice 417 128 Općina Majur 1.185 496 Gornja Meminska 17 8 Gornji Hrastovac 209 85 Graboštani 134 49 Kostrići 3 1 Majur 324 127 Malo Krčevo 19 13 Mračaj 42 22 Srednja Meminska 58 28 Stubalj 186 73 Svinica 114 60 Veliko Krčevo 1.429 485
2.2.1 Grad Novska
Grad Novska nalazi se u SMŽ te je smješten na području zapadne Slavonije. Površina grada iznosi 319,40 km2, što čini ukupno 7,15 % površine SMŽ. Grad Novska je ustrojen sa sjedištem u naselju Novska i obuhvaća još dvadeset i dva naselja: Bair, Borovac, Brestača, Brezovac, Bročice, Jazavica, Kozarice, Kričke, Lovska, Nova Subocka, Novi Grabovac, Paklenica, Plesmo, Popovac, Rođenovci, Rajčići, Roždanik, Sigetac, Stara Subocka, Stari Grabovac i Vočarica.
Slika 3: Grad Novska [50].
Svibanj 2019 Stranica 27 od 184
PRŠI - područje Novske
2.2.2 Općina Donji Kukuruzari
Općina Donji Kukuruzari nalazi se u SMŽ te je smještena u dolini rijeke Sunje na Banovini. Površina općine iznosi 113,70 km2, što čini ukupno 2,54 % površine SMŽ. Općina Donji Kukuruzari je ustrojena sa sjedištem u naselju Donji Kukuruzari, a obuhvaća još četrnaest naselja: Babina Rijeka, Borojevići, Donja Velešnja, Donji Bjelovac, Gornja Velešnja, Gornji Bjelovac, Gornji Kukuruzari, Knezovljani, komogovina, Kostreši Bjelovački, Lovča, Mečenčani, Prevršac i Umetić.
Slika 4: Općina Donji Kukuruzari [51].
2.2.3 Općina Hrvatska Dubica
Općina Hrvatska Dubica smještena je u jugoistočnom dijelu SMŽ u kontinentalnom području između rijeka Save i Une, uz samu granicu s Bosnom i Hercegovinom. Površina općine iznosi 130,75 km2, što čini ukupno 2,93 % površine SMŽ. Općina Hrvatska Dubica je ustrojena sa sjedištem u naselju Hrvatska Dubica, a obuhvaća još četiri naselja, Baćin, Cerovljani, Slabinja i Živaja.
Slika 5: Općina Hrvatska Dubica [52].
Svibanj 2019 Stranica 28 od 184
PRŠI - područje Novske
2.2.4 Grad Hrvatska Kostajnica
Grad Hrvatska Kostajnica smješten je na jugoistočnom rubu središnje Hrvatske, u SMŽ, na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom. Površina grada iznosi 52,60 km2, što čini ukupno 1,18 % površine SMŽ. Grad Hrvatska Kostajnica je ustrojen sa sjedištem u naselju Hrvatska Kostajnica, a obuhvaća još šest naselja, Čukur, Panjani, Rausovac, Rosulje, Selište Kostajničko i Utolica.
Slika 6: Grad Hrvatska Kostajnica [53].
2.2.5 Općina Jesenovac
Općina Jasenovac smještena je na jugoistočnom dijelu SMŽ, a okružena je rijekama Savom, Trebežom, Unom te kanalom Veliki Strug. Površina općine iznosi 151,31 km2, što čini ukupno 3,39 % površine SMŽ. Općina Jasenovac ustrojena je sa sjedištem u naselju Jasenovac, a obuhvaća još devet naselja: Drenov Bok, Kušutarica, Krapje, Mlaka, Puska, Tanac, Trebež, Uštica, Višnjica.
Slika 7: Općina Jesenovac [54].
Svibanj 2019 Stranica 29 od 184
PRŠI - područje Novske
2.2.6 Općina Lipovljani
Općina Lipovljani smještena je u sjeveroistočnom području SMŽ. Površina općine iznosi 108,44 km2, što čini ukupno 2,43 % površine SMŽ. Općina Lipovljani ustrojena je sa sjedištem u naselju Lipovljani, a obuhvaća još tri naselja: Kraljeva Velika, Krivaj i Piljenice.
Slika 8: Općina Lipovljani [55].
2.2.7 Općina Majur
Općina Majur smještena je na jugoistoku SMŽ te graniči s Općinama Sunja, Donji Kukuruzari te Gradom Hrvatska Kostajnica. Površina općine iznosi 66,72 km2, što čini ukupno 1,49 % površine SMŽ. Općina Majur ustrojena je sa sjedištem u naselju Majur, a obuhvaća još deset naselja: Gornja Meminska, Gornji Hrastovac, Graboštani, Kostirći, Malo Krčevo, Mračaj, Srednja meminska, Stubalj, Svinica i Veliko Krčevo.
Slika 9: Općina Majur [56].
Svibanj 2019 Stranica 30 od 184
PRŠI - područje Novske
2.3 Ciljevi projekta
Projekt slijedi namjenu i temeljne ciljeve Strategije širokopojasnog pristupa [15]: • Namjena: razvijati pozitivne stečevine dosadašnjeg razvoja širokopojasnog pristupa, zacrtanog Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj do 2015. godine. • Temeljni cilj 1: pokrivenost pristupnim mrežama sljedeće generacije (NGA - Next Generation Access Networks), koje omogućuju pristup internetu brzinama većim od 30 Mbit/s za sve stanovnike RH. • Temeljni cilj 2: da najmanje 50 % kućanstava u RH budu korisnici usluge pristupa internetu brzinom od 100 Mbit/s ili većom. Tablica 10 prikazuje ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa, kako ga definiraju DAE [2] i Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine [15]. Strategija u potpunosti slijedi ciljeve DAE.
Tablica 10: Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa.
Dokument Pokazatelj / ciljna vrijednost 2020. Ostvarenje opće pokrivenosti širokopojasnim 100 % pristupom minimalne brzine. (≥ 30 Mbit/s) DAE % kućanstava koristi širokopojasni pristup minimalne Barem 50 % brzine. (≥ 100 Mbit/s) Dokument Pokazatelj / ciljna vrijednost 2020. Strategija razvoja Ostvarenje opće pokrivenosti širokopojasnim 100 % širokopojasnog pristupa pristupom minimalne brzine. (≥ 30 Mbit/s) u Republici Hrvatskoj u % kućanstava koristi širokopojasni pristup minimalne Barem 50 % razdoblju od 2016. do brzine. (≥ 100 Mbit/s) 2020. godine
Glavni cilj projekta je izgradnja NGA širokopojasne mreže na koju će biti priključeni svi potencijalni korisnici, definirani u poglavlju 6.1.
Tablica 11 prikazuje mjerljive ciljeve projekta, definirane na temelju glavnog cilja projekta, koji su usklađeni sa strateškim dokumentima i to po kategorijama korisnika.
Tablica 11: Mjerljivi ciljevi projekta.
Privatni Poslovni Cilj Vrijednost Javni korisnici korisnici korisnici ≥ 40 Mbit/s 100 % 100 % 100 % download Ostvarenje opće ≥ 100 Mbit/s pokrivenosti širokopojasnim 75 % 90 % 100 % download pristupom minimalne brzine ≥ 100 Mbit/s 40 % 60 % 100 % simetrično
Svibanj 2019 Stranica 31 od 184
PRŠI - područje Novske
Postizanje ciljeva, definiranih u tablici 11 omogućava postizanje ciljeva definiranih u DAE [2] i Strategiji širokopojasnog pristupa [15].
Svibanj 2019 Stranica 32 od 184
PRŠI - područje Novske
3 DETALJNIJA ANALIZA DEMOGRAFSKIH, SOCIJALNIH I GOSPODARSKIH KORISTI KOJE PROJEKT DONOSI UNUTAR CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA
3.1 Demografsko, socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području
3.1.1 Demografsko stanje na projektnom području
Tablica 12 prikazuje da je između 2001. i 2011. godine prema Popisima stanovništva 2001. i 2011. godine [1] na razini projektnog područja došlo do negativnog pomaka u ukupnom broju stanovnika (9,50 %). Analizirajući pojedinačne općine, razvidno je da je u svim JLS-ima došlo do pada u broju stanovnika, izuzev Grada Hrvatska Kostajnica gdje je broj stanovnika porastao.
Tablica 12: Promjena u ukupnom broju stanovnika projektnog područja [1].
1
Područje %
Broj Broj Broj
2001. 2011.
Promjena
2001/201
stanovnika stanovnika
Republika Hrvatska 4.437.460 4.284.889 -3,44 Sisačko-moslavačka županija 185.387 172.439 -6,98 Projektno područje 29.429 26.634 -9,50 Grad Novska 14.313 13.518 -5,55 Općina Donji Kukuruzari 2.047 1.634 -20,18 Općina Hrvatska Dubica 2.341 2.089 -10,76 Grad Hrvatska Kostajnica 2.746 2.756 0,36 Općina Jasenovac 2.391 1.997 -16,48 Općina Lipovljani 4.101 3.455 -15,75 Općina Majur 1.490 1.185 -20,47
Promjene u dobnoj strukturi (tablica 13) ukazuju na bolje stanje mlađeg stanovništva (0-14) na projektnom području, poradi njegovog smanjenja i manjeg udjela u ukupnom broju stanovnika nego što je to slučaj na razini SMŽ. Udio radno sposobnog stanovništva, kao i udio starijeg stanovništva (65+) manji je nego u RH i SMŽ.
Svibanj 2019 Stranica 33 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 13: Promjene u dobnoj strukturi stanovništva projektnog područja [1].
Radno sposobno stanovništvo Stanovništvo od 0 do14 godina starosti Stanovništvo 65+ godina starosti
(od 15 do 64 godina starosti)
-
14 14
6
-
Područje
5 7
%
%
% %
1
1 1 %
1
2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.
65 % 65
Udio 15 Udio
Udio 65+ 65+ Udio
2001/201 2001/201 2001/201
Promjena Promjena Promjena Promjena Udio 0 Udio
Republika Hrvatska 754.634 652.428 -13,54 15,23 2.969.981 2.873.828 -3,24 67,07 693.540 758.633 9,39 17,70 Sisačko-moslavačka županija 29.948 25.013 -16,48 14,51 121.393 113.750 -6,30 65,97 33.585 33.676 0,27 19,53 Projektno područje 5.359 4.250 -20,69 15,96 18.924 17.929 -8,62 64,92 4.935 5.092 3,18 19,12 Grad Novska 2.731 2.337 -14,43 17,29 9.400 8.902 -5,30 65,85 2.136 2.279 6,69 16,86 Općina Donji Kukuruzari 401 265 -33,92 16,22 1.257 1.026 -18,38 62,79 252 343 36,11 20,99 Općina Hrvatska Dubica 430 304 -29,30 14,55 1.457 1.301 -10,71 62,28 446 484 8,52 23,17 Grad Hrvatska Kostajnica 482 395 -18,05 14,33 1.787 1.829 2,35 66,36 473 532 12,47 19,30 Općina Jasenovac 380 275 -27,63 13,77 1.413 1.186 -16,07 59,39 586 536 -8,53 26,84 Općina Lipovljani 730 538 -26,30 15,57 2.700 2.327 -13,81 67,35 667 590 -11,54 17,08 Općina Majur 205 136 -33,66 11,48 910 721 -20,77 60,84 375 328 -12,53 27,68 Napomena: Prema podacima o kontingentima stanovništva iz Popisa stanovništva 2001. godine, za RH je zabilježeno 19.305 stanovnika nepoznate dobne skupine, za SMŽ njih 461, Grad Novska 46, Općinu Donji Kukuruzari 7, Općinu Hrvatska Dubica 8, Grad Hrvatska Kostajnica 4, Općinu Jasenovac 12, Općinu Lipovljani 4, Općinu Majur 2.
5 Podatak za 2011. godinu 6 Podatak za 2011. godinu 7 Podatak za 2011. godinu
Svibanj 2019 Stranica 34 od 184
PRŠI - područje Novske
Podaci o najvišoj završenoj školi stanovništva projektnog područja prikazani u tablici 14 prikazuju osrednju situaciju. Prema podatcima iz 2011. godine, stanovništva bez obrazovanja ima više u odnosu na RH i obuhvaćenu županiju, međutim udio stanovništva sa završenom višom i visokom školom manji je nego u obuhvaćenoj županiji.
Tablica 14: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi (2011. godina) [1].
Udio % Završena Završeno Završena Bez Područje osnovna srednje viša ili visoka Nepoznato obrazovanja škola obrazovanje škola 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. Republika Hrvatska 18,62 9,52 21,75 21,29 47,06 52,63 11,89 16,39 0,67 0,16 Sisačko-moslavačka 25,43 14,19 23,08 23,60 43,46 51,65 7,58 10,48 0,45 0,07 županija Projektno područje 28,09 19,12 13,42 24,47 39,90 49,53 4,77 6,85 0,38 0,04 Grad Novska 23,80 18,44 3,81 22,46 42,63 51,69 5,32 7,34 0,36 0,06 Općina Donji 42,22 28,20 31,47 30,68 28,55 37,03 2,25 4,09 0,18 0,00 Kukuruzari Općina Hrvatska 29,46 20,95 28,57 24,48 39,46 48,01 3,30 6,55 0,68 0,00 Dubica Grad Hrvatska 21,20 13,85 24,12 22,49 46,25 54,21 8,13 9,45 0,31 0,00 Kostajnica Općina Jasenovac 41,42 29,33 24,96 26,02 30,38 40,36 2,98 4,30 0,25 0,00 Općina Lipovljani 28,95 12,58 25,81 28,66 40,34 52,18 4,48 6,55 0,42 0,03 Općina Majur 35,72 24,59 27,63 28,12 33,15 42,42 2,88 4,86 0,62 0,00
Migracijska obilježja ukazuju na to da se na projektno područje doselio manji postotak stanovništva s drugih prostora, nego ukupno na području županije (tablica 15), dok je informacijska pismenost stanovništva područja, prikazana u tablici 16, na boljoj razini nego u županiji, te postotak udjela informatičke pismenosti prati trend na razini RH.
Svibanj 2019 Stranica 35 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 15: Stanovništvo prema migracijskim obilježjima (2011. godina) [1].
Udio % Od rođenja Područje stanuju u Ukupno S područja Iz Nepoznato istom doseljeni RH inozemstva naselju Republika Hrvatska 47,66 52,26 38,14 14,12 0,08 Sisačko-moslavačka 41,61 58,37 39,73 18,64 0,02 županija Projektno područje 34,47 65,53 42,47 23,06 0,01 Grad Novska 41,26 58,73 41,67 17,06 0,01 Općina Donji Kukuruzari 17,20 82,80 28,52 54,28 0,00 Općina Hrvatska Dubica 13,45 86,55 46,43 40,11 0,00 Grad Hrvatska 14,40 85,60 51,02 34,58 0,00 Kostajnica Općina Jasenovac 31,25 68,75 54,88 13,87 0,00 Općina Lipovljani 54,47 45,53 31,52 14,01 0,00 Općina Majur 11,56 88,35 54,94 33,42 0,08
Tablica 16: Informatička pismenost stanovnika iznad 10 godina starosti (2011. godina) [1].
Broj Udio % stanovnika Područje iznad 10 Obrada Tablični Korištenje Korištenje godina teksta izračuni e-poštom Internetom starosti Republika Hrvatska 3.867.863 52,05 45,20 53,14 57,45 Sisačko-moslavačka 156.967 44,34 38,21 45,50 50,37 županija Projektno područje 24.044 40,69 34,81 41,29 46,89 Grad Novska 12.045 43,17 37,49 44,58 50,95 Općina Donji Kukuruzari 1.488 32,19 27,89 31,85 36,09 Općina Hrvatska Dubica 1.914 35,53 30,88 33,39 38,24 Grad Hrvatska Kostajnica 2.521 45,58 41,06 45,82 49,74 Općina Jasenovac 1.858 34,93 27,34 33,10 38,32 Općina Lipovljani 3.114 42,97 33,75 43,58 48,94 Općina Majur 1.104 26,18 22,92 28,80 34,33
Podaci o aktivnosti stanovništva prikazuju relativno bolju situaciju za projektno područje, nego što je to za područje županije. Tablica 17 prikazuje veći udio nezaposlenog stanovništva na projektnom području nego na razini županije, koji je, međutim, veći u usporedbi s RH.
Svibanj 2019 Stranica 36 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 17: Stanovništvo staro 15 i više prema aktivnosti (2011. godina) [1].
Broj Udio % stanovnika Ekonomski Područje Zaposleno Nezaposleno iznad 15 neaktivno Nepoznato stanovništvo stanovništvo godina stanovništvo Republika Hrvatska 3.632.461 41,40 8,05 50,49 0,06 Sisačko-moslavačka 147.426 36,03 9,71 54,24 0,02 županija Projektno područje 22.384 33,35 10,03 56,62 0,00 Grad Novska 11.181 36,71 9,81 53,47 0,00 Općina Donji 1.369 19,87 12,78 67,35 0,00 Kukuruzari Općina Hrvatska 1.785 24,20 10,59 65,21 0,00 Dubica Grad Hrvatska 2.361 32,19 12,54 55,27 0,00 Kostajnica Općina Jasenovac 1.722 26,31 8,19 65,51 0,00 Općina Lipovljani 2.917 39,66 8,78 51,56 0,00 Općina Majur 1.049 27,26 8,67 64,06 0,00
3.1.2 Socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području
Poradi višegodišnje ekonomske recesije i nepovoljne gospodarske situacije od 2008. godine nadalje, u RH došlo je do snažnog pada relevantnih pokazatelja. Na razini RH javlja se kontinuirani pad, BDP-a, prosječni BDP po stanovniku zadržava se na vrijednostima od oko 60 % prosječne vrijednosti na razini EU, a do 2014. godine kontinuirano je rasla stopa anketne nezaposlenosti, kao i razlika prema prosječnoj stopi nezaposlenosti u zemljama EU- a (anketna nezaposlenost). Posljednji podatci pokazuju zaustavljanje negativnih trendova i male pozitivne pomake.
Tablica 18: Usporedni prikaz gospodarskih pokazatelja RH i prosjeka EU-a [3].
Područje 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. BDP, Hrvatska, 45,1 45,1 44,8 43,9 43,7 43,3 44,5 46,3 48,6 milijardi EUR Realni rast -7.4 -1.4 -0.3 -2.2 -0.6 -0.1 2.3 3.2 2.8 BDP-a, % BDP per capita, 10.500 10.500 10.500 10.300 10.300 10.200 10.600 11.100 11.700 Hrvatska, EUR BDP per capita, % u 62 59 60 60 60 59 59 60 61 odnosu na prosjek EU28 Anketna stopa nezaposlenosti 9,3 11,8 13,7 15,8 17,4 17,2 16,1 13,4 11,1 - RH
Svibanj 2019 Stranica 37 od 184
PRŠI - područje Novske
Područje 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. Anketna stopa nezaposlenosti 9 9,6 9,7 10,5 10,9 10,2 9,4 8,6 7,6 - prosjek EU28
Podaci o bruto društvenom proizvodu za razdoblje od 2000. do 2015. godine dostupni su na nivou EU [3], RH [1], [7] i obuhvaćene županije [1], a prikazani su u tablici 19. Na projektnom području sredinom 2012. godine zabilježeno je ukupno 583 obrta, mikro, malih i srednjih poduzeća, kao što je prikazano u tablici 20.
Projektno područje obuhvaća JLS-e uvrštene u 1., 2., i 4. skupinu jedinica lokalne samouprave prema vrijednosti indeksa razvijenosti. Indeks razvijenosti županije iznosi 91,701 i ona spada u 1. skupinu jedinica regionalne samouprave. Najmanji prosječni dohodak po stanovniku zabilježen je u Općini Donji Kukuruzari u iznosu od 13.110,16 kn, gdje su zabilježeni i najmanji prosječni izvorni prihodi po stanovniku u iznosu od 482,97 kn. Najviša prosječna stopa nezaposlenosti, također je zabilježena u Općini Donji Kukuruzari (0,5080), dok je najviši stupanj visoko obrazovanog stanovništva zabilježen u Gradu Hrvatska Kostajnica (0,1323). Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti prikazano je u tablici 21.
Prema podacima iz Popisa stanovništva 2011. godine [1], što je prikazano u tablici 22, od ukupnog broja stanovnika na projektnom području, njih 36,60 % je bez prihoda. Prihode od stalnog rada imalo je 26,01% stanovnika, od privremenog rada 2,32%, od poljoprivrede 1,11 %, od starosne mirovine 10,79 %, dok je socijalnu naknadu primilo 6,30 % stanovništva.
Svibanj 2019 Stranica 38 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 19: Kretanje BDP-a po glavi stanovnika u periodu od 2000. do 2015. godine u EUR.
Područje 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Europska 19.701 20.387 20.647 21.584 22.441 23.632 24.955 25.008 23.483 24.443 25.135 25.540 26.600 27.300 28.700 29.300 unija Republika 6.047 6.632 7.137 7.759 8.455 9.313 10.192 11.168 10.484 10.514 10.473 10.309 10.297 10.259 10.606 11.184 Hrvatska Sisačko moslavačka 4.900 5.098 5.221 5.484 6.041 7.052 6.828 7.936 7.902 8.077 8.246 8.151 7.866 7.422 7.715 8.042 županija Indeks 93,59 84,54 80,46 76,71 73,78 74,51 78,77 69,97 74,54 78,20 80,30 79,90 78,93 76,94 73,47 74,27 (RH=100) Indeks 26,01 24,88 25,04 25,31 25,40 26,93 29,82 27,41 31,95 33,66 33,04 32,82 31,83 29,54 27,26 26,91 (EU=100)
90,00 80,00 70,00 60,00 50,00 40,00 30,00 20,00 10,00 0,00 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Index (RH=100) Index (EU=100)
Slika 10: Kretanje indeksa BDP-a SMŽ.
Svibanj 2019 Stranica 39 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 20: Broj obrta, mikro, malih i srednjih poduzeća [11].
Broj Prosječno stanovnika po gospodarskom subjektu
Područje Ukupno Mikro Mala Srednja Mikro Mala Srednja Obrti Ukupno Obrti Ukupno stanovnika poduzeća poduzeća poduzeća poduzeća poduzeća poduzeća
Republika Hrvatska 4.284.889 83.939 110.266 10.569 2.153 206.927 51,05 38,86 405,42 1.990,19 20,71 Sisačko-moslavačka 172.438 2.264 1.646 191 47 4.148 76,17 104,76 902,82 3.668,91 41,57 županija Projektno područje 26.634 360 176 37 10 583 73,98 151,33 719,84 2.663,40 45,68
Grad Novska 13.518 241 84 23 7 355 56,09 160,93 587,74 1.931,14 38,08
Općina Donji Kukuruzari 1.643 9 7 1 0 17 181,56 233,43 1.634,00 0,00 96,12
Općina Hrvatska Dubica 2.089 11 10 2 0 23 189,91 208,90 1.044,50 0,00 90,83 Grad Hrvatska 2.756 37 35 2 1 75 74,49 78,74 1.378 0,00 36,75 Kostajnica Općina Jasenovac 1.997 14 18 4 0 36 142,64 110,94 0,00 0,00 55,47
Općina Lipovljani 3.455 45 19 5 1 70 76,78 181,84 691,00 0,00 49,36
Općina Majur 1.185 3 3 0 1 7 395,00 395,00 0,00 1.185,00 169,29
Svibanj 2019 Stranica 40 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 21: Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti [4].
Prosječni Prosječni Opće Stupanj dohodak izvorni Prosječna kretanje Indeks starenja obrazovanja Indeks Razvojna Područje po prihodi po stopa stanovništva (2011.) (VSS, razvijenosti skupina stanovniku stanovniku nezaposlenosti (2016./2006.) 2011.) (kn) (kn) Sisačko-moslavačka županija 27.197,16 2.502,17 0,2461 85,20 131,10 0,1481 91,701 1
Grad Novska 24.608,77 1.757,53 0,2486 89,53 94,00 0,1019 98,048 4
Općina Donji Kukuruzari 13.110,16 482,97 0,5080 63,90 120,30 0,0611 83,110 1
Općina Hrvatska Dubica 17.019,33 1.050,31 0,4087 66,87 154,30 0,0984 87,636 1
Grad Hrvatska Kostajnica 24.382,44 1.372,87 0,2578 69,37 138,60 0,1323 94,130 2
Općina Jesenovac 22.846,17 1.401,63 0,2763 77,82 174,70 0,0686 92,674 1
Općina Lipovljani 26.221,51 2.132,87 0,1948 92,63 103,90 0,0898 99,681 4
Općina Majur 21.678,74 928,05 0,3223 69,80 247,70 0,0749 88,447 1
Svibanj 2019 Stranica 41 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 22: Izvori prihoda stanovništva (udio u ukupnom stanovništvu) [1].
Prihodi od Prihodi od Povremena Prihodi od Starosna Ostale Prihodi od Socijalne Ostali Bez Vrsta stalnog povremenog potpora poljoprivrede mirovina mirovine imovine naknade prihodi prihoda rada rada drugih
Republika Hrvatska 32,62 % 2,43 % 1,85 % 14,26 % 11,33 % 0,57 % 4,17 % 2,23 % 1,56 % 32,15 %
Sisačko-moslavačka 28,72 % 1,74 % 2,67 % 12,70 % 14,91 % 0,15 % 4,80 % 2,51 % 1,74 % 33,24 % županija Projektno područje 26,01 % 2,32 % 1,11 % 10,79 % 15,50 % 0,12 % 6,30 % 1,76 % 1,91 % 36,60 %
Grad Novska 28,75 % 1,59 % 0,75 % 10,13 % 13,87 % 0,14 % 5,99 % 1,43 % 1,65 % 37,97 %
Grad Hrvatska 11,51 % 5,81 % 3,67 % 7,53 % 18,91 % 0,00 % 12,48 % 0,92 % 1,53 % 41,43 % Kostajnica Općina Donji 17,86 % 5,31 % 1,68 % 11,01 % 17,33 % 0,05 % 10,34 % 1,63 % 1,82 % 36,19 % Kukuruzari Općina Hrvatska 25,94 % 3,05 % 0,83 % 14,73 % 14,37 % 0,18 % 7,00 % 2,58 % 2,47 % 32,95 % Dubica Općina Jasenovac 20,38 % 2,10 % 1,20 % 11,42 % 21,78 % 0,20 % 4,01 % 4,36 % 6,41 % 30,30 %
Općina Lipovljani 32,50 % 0,69 % 0,55 % 9,87 % 15,02 % 0,06 % 2,60 % 1,88 % 0,29 % 37,19 %
Općina Majur 19,83 % 4,05 % 2,78 % 14,85 % 19,58 % 0,08 % 7,17 % 0,34 % 1,52 % 32,32 % Napomena: Suma udjela svih izvora prihoda iznosi više od 100 % poradi mogućnosti primanja prihoda iz više izvora.
Svibanj 2019 Stranica 42 od 184
PRŠI - područje Novske
Hrvatski zavod za zapošljavanje redovno objavljuje podatke o registriranoj nezaposlenosti na razini JLS-ova, odnosno broj nezaposlenih na zadnji dan u mjesecu. Poradi mogućnosti realne usporedbe stopa nezaposlenosti pojedinih JLS-ova, obuhvaćene županije i RH, one su izračunate kao udio registriranih nezaposlenih osoba (godišnji prosjek) [5] u radno aktivnom stanovništvu iz podataka Popisa stanovništva 2011. godine [1]. Navedene stope prikazane su u tablici 23 i slici 11. Prikazani podaci ukazuju na lošu situaciju na tržištu rada na projektnom području, budući da se stopa nezaposlenosti konstantno kreće iznad razine obuhvaćene županije i RH.
Tablica 23: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, SMŽ, projektno područje, JLS).
Područje 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.
Republika Hrvatska 19,19 % 18,25 % 15,90 % 13,45 % 10,79 % 8,54 % 8,76 % Sisačko- moslavačka 30,30% 30,01% 27,07% 23,79% 19,91% 15,60% 14,53% županija Projektno područje 33,31% 34,01% 31,04% 28,05% 24,69% 18,62% 17,13%
Grad Novska 29,66% 30,77% 29,44% 27,43% 23,87% 17,98% 16,08%
Općina Donji 75,76% 74,52% 63,74% 51,92% 45,38% 33,05% 31,88% Kukuruzari Općina Hrvatska 51,02% 53,70% 45,85% 40,02% 39,57% 31,37% 30,52% Dubica Grad Hrvatska 32,00% 30,71% 26,33% 21,76% 17,97% 13,68% 13,87% Kostajnica Općina Jesenovac 34,16% 38,33% 36,73% 35,26% 33,85% 24,00% 21,30%
Općina Lipovljani 24,86% 23,85% 20,97% 19,09% 15,66% 11,97% 11,25%
Općina Majur 38,04% 38,77% 31,85% 28,40% 25,09% 19,65% 16,71%
34,01% 33,31% 31,04% 30,30% 30,01% 28,05% 27,07% 23,79% 24,69%
19,91% 19,19% 18,62% 18,25% 17,13% 15,90% 15,60% 14,53% 13,45% 10,79% 8,54% 8,76%
2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.
Republika Hrvatska Sisačko-moslovačka županija Projektno područje
Slika 11: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, SMŽ, projektno područje).
Svibanj 2019 Stranica 43 od 184
PRŠI - područje Novske
3.2 Analiza koristi od projekta
Koncept sveobuhvatne širokopojasne infrastrukture na određenom području je nezaobilazni faktor gospodarskog razvoja, razvoja znanosti, obrazovanja, osiguranja učinkovitijeg zdravstva, kulture, turizma, itd. Širokopojasna infrastruktura omogućava sveukupan gospodarski rast, posebice u informatički intenzivnim sektorima, te samim time i veću zaposlenost.
Razvoj širokopojasne infrastrukture kao dio razvojne strategije revitalizirati će ruralna područja pokretanjem spirale razvoja tih područja, te će rezultirati smanjenjem iseljavanja mlade populacije, potaknuti povratak školovanih, čime će se povećati intelektualni potencijal područja, drugi pozitivni doprinosi, itd. Osim toga, širokopojasna infrastruktura je pretpostavka za značajno povećanje učinkovitosti zdravstva (e-zdravstvo), obrazovanja (e- obrazovanje), gospodarstva i drugih aspekata života u tim područjima. Stoga je vrlo bitno da JLS-ovi projektnog područja nastave program stimulacije uvođenja širokopojasnog pristupa.
Sigurna i pouzdana širokopojasna mreža omogućava korisnicima kvalitetno iskustvo, koje ih potiče daljnjoj upotrebi i jača potražnju za novim uslugama i sadržajima, kao i za daljnjim razvojem Interneta. Time se otvaraju i nove mogućnosti za razvoj interaktivnih multimedijskih aplikacija, usluga i sadržaja.
3.2.1 Koristi na području Europske unije
Sa širokopojasnom infrastrukturom povezane su značajne ekonomske i socijalne koristi koje često ne mogu biti prikazane kvantitativno. Brzi i ultrabrzi širokopojasni pristup ključni je čimbenik u razvijanju naprednih digitalnih usluga koje se oslanjaju na dostupnost, brzinu, pouzdanost i elastičnost fizičkih mreža. Razvoj brzih i ultrabrzih mreža otvara put pružanju sve inovativnijih usluga koje koriste sve veće brzine. Između ostalog, koristi su slijedeće [27]: • Razvoj širokopojasne infrastrukture i digitalnih usluga doprinosi smanjenju emisije stakleničkih plinova, kroz omogućavanje energetski učinkovitih rješenja u mnogim sektorima europske ekonomije, te uz neka ograničenja, vezana uz gradnju mreža i upravljanje infrastrukturom, doprinosi ostvarenju ciljeva EU. • Interoperabilnost širokopojasne infrastrukture i digitalnih komunikacija vezanih uz energetske mreže omogućuje konvergentnost komunikacija ka razvoju pouzdanih, energetski i troškovno održivih digitalnih mreža. • Razvoj, implementacija i dugoročno osiguravanje interoperabilnih prekograničnih usluga na područjima e-uprave poboljšati će funkcioniranje jedinstvenog tržišta EU. • Funkcioniranje zajedničke elektronske javne usluge primijenjene u skladu s Odlukom 922/2009/EK Europskoga parlamenta i Vijeća teži dostupnosti zajedničkih službi kao potpori prekograničnoj i međusektorskoj interakciji između europskih javnih uprava, dok Direktiva 2011/24/EU daje pravni okvir za prekogranično pružanje zdravstvene zaštite, za primjenu prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, uključujući e-zdravlje uslugu u EU. Od navedene implementacije se očekuje da će poboljšati kvalitetu zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata, smanjiti troškove liječenja, pridonijeti modernizaciji nacionalnih zdravstvenih sustava i povećati njihovu učinkovitost, kako bi
Svibanj 2019 Stranica 44 od 184
PRŠI - područje Novske
postali bolje prilagođeni individualnim potrebama građana, bolesnika, zdravstvenih djelatnika, te se suočili sa izazovima društva koje stari. • Povećanje i očuvanje pristupa bogatim i raznovrsnim kulturnim sadržajima i podacima kojima raspolažu tijela javnog sektora širom EU, te omogućavanje ponovnog korištenja istih, s punim poštovanjem autorskih i srodnih prava. Nesmetan pristup ponovno upotrebljivim višejezičnim resursima biti će pomoć pri prevladavanju jezičnih barijera koje otežavaju jedinstveno tržište e-usluga i ograničavaju pristup znanju. • U području sigurnosti, europska široka platforma za dijeljenje resursa, informacijskih sustava i softverskih alata koji promiču online sigurnost, doprinijeti će stvaranju sigurnijeg okruženja i za djecu, te omogućiti referentnim centrima učinkovito rukovanje stotinama tisuća zahtjeva i upozorenja godišnje i djelovanje na području cijele EU. Infrastrukturom kritičnih informacija unaprijediti će se sposobnost za pripravnost, razmjenu informacija, koordinaciju i odgovaranje na cyber prijetnje sigurnosti.
Ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu rezultirati će većom konkurentnošću i inovativnošću gospodarstva, omogućiti učinkovitiju i efikasniju javnu službu, te doprinijeti sveopćoj konkurentnosti i produktivnosti gospodarstva EU.
3.2.2 Koristi na području Republike Hrvatske
Na razini RH, projekti izgradnje širokopojasne infrastrukture donose sljedeće koristi [28]: • ravnomjerniji razvoj regija, • brži rast korištenja Interneta i širokopojasnog pristupa Internetu, • doprinos sveukupnom razvoju i dinamiziranju gospodarstva, • povećanje bruto nacionalnog dohotka, • omogućavanje pristupa Internetu i obuka ruralnog stanovništva u korištenju Interneta, • unaprjeđenje sustava obrazovanja na ciljanim područjima, • unaprjeđenje sustava zdravstva na ciljanim područjima, • potpora razvoju poljoprivrede u ruralnim područjima kroz razvoj dodatnog distribucijskog kanala, • potpora razvoju turizma u ruralnim područjima.
Širokopojasnost pokreće spiralu razvoja ruralnih i nerazvijenih krajeva jer kao posljedicu ima: • prestanak iseljavanja mlade populacije, • povratak školovane populacije, • povećanje intelektualnog potencijala, • povećanje doprinosa, • povećanje učinkovitosti zdravstva (e-zdravstvo), • povećanje učinkovitosti obrazovanja (e-učenje), • povećanje učinkovitosti gospodarstva.
Prema analizi Svjetske banke [28], ulaganje od 1.000.000,00 kn u širokopojasni pristup otvara 5 do 15 novih radnih mjesta, dok 10 % povećanja ulaganja u širokopojasni pristup
Svibanj 2019 Stranica 45 od 184
PRŠI - područje Novske
rezultira povećanjem bruto domaćeg proizvoda od 1.21 % kod razvijenih zemalja, odnosno 1.38 % kod zemalja u razvoju.
1,38% 1,21% 1,12%
0,81% 0,73% 0,77% 0,60% 0,43%
Fiksna telefonija Mobilna telefonija Internet Širokopojasni pristup
Razvijene zemlje Nerazvijene zemlje
Slika 12: Utjecaj 10 posto povećanja ulaganja na povećanje BDP [28].
3.2.3 Analiza demografskih koristi na projektnom području
Pozitivan utjecaj dostupnosti širokopojasnog pristupa na lokalnoj razini projektnog područja ogledava se u slijedećem: • digitalni standard življenja postaje isti kao u ostatku RH, što za posljedicu ima sprečavanje smanjenja, odnosno iseljavanja stanovništva, • stvaranje potencijala za razvitak samostalnih gospodarskih djelatnosti ili različitih aspekata udaljenog rada, odnosno rada od kuće, što će doprinijeti zadržavanju i privlačenju mlađeg i radno aktivnog stanovništva, • smanjenje troškova zdravstvenih usluga, prvenstveno za starije stanovništvo, poradi mogućnosti uvođenja usluga e-zdravstva, • povećanje dostupnosti obrazovnih usluga, posebice u kontekstu cjeloživotnog učenja za stariji dio stanovništva, odnosno dio stanovništva s nezadovoljavajućim najvišim dosegnutim stupnjem obrazovanja, putem usluga e-obrazovanja i učenja na daljinu, • korištenje naprednih javnih usluga poput e-Uprave ili e-Građani doprinosi smanjenju troškova pojedinaca, ali i javnih administrativnih izdataka na lokalnoj i nacionalnoj razini, • povećanje udjela populacije s najvišim dosegnutim stupnjem obrazovanja u prosjeku za 4,5 %, kao dugoročna posljedica dostupnosti naprednih širokopojasnih usluga povezanih s obrazovanjem, • povećanje stope informiranosti i obrazovanosti stanovništva doprinosi općem napretku društva u cjelini. Na području većine JLS-ova projektnog područja, bilježi se trend opadanja stanovništva. Neke općine u obuhvatu projekta pokazuju lošu starosnu strukturu stanovništva pa će izgradnja širokopojasne infrastrukture biti poticaj zadržavanju mlađeg, radno sposobnog
Svibanj 2019 Stranica 46 od 184
PRŠI - područje Novske
stanovništva i privlačenju novog, dok će istovremeno olakšati pružanje povećanog opsega javnih usluga usmjerenih prema starijem stanovništvu (npr. telemedicinske usluge).
Nadalje, nezadovoljavajuća obrazovna struktura stanovništva, uz istovremeno značajan udio radno sposobnog stanovništva, jest prilika da se uz pomoć širokopojasne infrastrukture omogući e-obrazovanje sa svrhom cjeloživotnog učenja i/ili prekvalifikacije. Time se doprinosi višoj zapošljivosti stanovništva, ali i generiranju novih izvora prihoda te kompetencija povezanih uz e-poslovanje.
Obzirom da na projektnom području postoji nezanemariv udio mladog stanovništva, izgrađena širokopojasna infrastruktura znači osigurane preduvjete za implementaciju cjelovitih programa učenja na daljinu, čime se olakšava provedba obveznog osnovnoškolskog obrazovnog procesa. Ovakav vid obrazovanja može zamijeniti i/ili kvalitativno upotpuniti područne škole, smanjiti potrebu za svakodnevnim prijevozom učenika do većih mjesta te spriječiti daljnje iseljavanje. Također, srednjoškolskoj, studentskoj, ali i ostaloj zainteresiranoj populaciji se otvara mogućnosti za sudjelovanje u studijskim programima koji se pohađaju putem Interneta, i to bez napuštanja mjesta stanovanja te uz znatno niže troškove vezane uz visoko obrazovanje.
Online usluge i servisi znatno reduciraju potrebu za fizičkim posjetom određenoj lokaciji, iz čega proizlazi da se njihovim omogućavanjem kroz izgradnju širokopojasne infrastrukture osiguravaju značajne uštede za okoliš, posebice u vidu ispušnih plinova te ostalih zagađenja proizašlih iz prometa. Osim što se povećava šanse za kvalitetniji i dugotrajniji život u zdravoj i čistoj okolini, korisnici imaju koristi od uštede vremena i troškova vezanih uz transport, gdje se sačuvani vremenski i financijski resursi mogu usmjeriti u druge osobne potrebe.
Osiguranje mogućnosti širokopojasnog pristupa predstavlja vid poduzetničke potporne infrastrukture, čime se potiču profesionalna orijentacija i samozapošljavanje u smjeru e- poslovanja u mjestu stanovanja.
3.2.4 Analiza socijalnih i gospodarskih koristi na projektnom području
U pogledu gospodarskog rasta i razvoja, projekt izgradnje širokopojasne infrastrukture valja sagledati kroz slijedeće aspekte: • kratkoročne gospodarske aktivnosti na lokalnoj razini, vezane uz poslove izgradnje i stavljanja širokopojasne mreže u operativni status, • održavanje i upravljanje širokopojasnom mrežom, odnosno sve povezane aktivnosti kojima se dugoročno održava operativno stanje infrastrukture i mreže (očekivano razdoblje od barem 20 godina, u pravilu i duže), • dostupnost napredne širokopojasne infrastrukture, kao jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarivanje pozitivnih učinaka u dužem razdoblju u lokalnoj zajednici: gospodarskih (povećanjem konkurentnosti postojećih i potencijalom otvaranja novih gospodarskih subjekata, odnosno razvoja novih djelatnosti u okviru ICT-a), te socijalnih i
Svibanj 2019 Stranica 47 od 184
PRŠI - područje Novske
demografskih (povećanjem kvalitete života za sve građane kroz mogućnost korištenja elektroničkih usluga javne uprave, zdravstvenih i obrazovnih elektroničkih usluga, itd.).
Dugoročne koristi koje donosi širokopojasni pristup prikazuju se kroz povećanje analiziranih ključnih pokazatelja: • povećanje BDP-a: procjene stopa rasta BDP-a variraju od 0,47 % do 1,38 % u razdoblju od nekoliko godina u kojem dolazi do značajnog povećanja broja korisnika širokopojasnog pristupa, • otvaranje novih radnih mjesta vezanih uz izgradnju širokopojasne infrastrukture: procjene za RH govore o novih 40.000 radnih mjesta u razdoblju ostvarenja ciljeva DAE-a do kraja 2020.
Ultrabrzi širokopojasni pristup biti će od velike koristi posebice malim i srednjim poduzećima koja sada nemaju mogućnost korištenja web usluga (npr. cloud servisa), poradi sadašnje neadekvatne brzine pristupa u postojećoj mreži, što će doprinijeti njihovom značajnom produktivnom rastu, te otvoriti nove poslovne mogućnosti i stimulirati stvaranje novih radnih mjesta.
Nadalje, zadovoljavajuća obrazovna struktura stanovništva na projektnom području, te istovremeno i značajan udio radno sposobnog stanovništva jest prilika da se uz pomoć širokopojasne infrastrukture omogući daljnje otvaranje radnih mjesta, odnosno novih obrta i poduzeća. Pružanje usluga e-obrazovanja za cjeloživotno učenje, kao i učenje na daljinu, olakšati će provedbu osnovnoškolskog obrazovnog procesa (zadržavanjem područnih škola bez potrebe svakodnevnog prijevoza do glavnih škola) i time doprinijeti daljnjem zadržavanju postojećeg i privlačenju novog stanovništva.
Svibanj 2019 Stranica 48 od 184
PRŠI - područje Novske
4 ANALIZA STANJA POSTOJEĆE ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE TE DOSTUPNOST I PONUDA USLUGA ZA POJEDINE KATEGORIJE KRAJNJIH KORISNIKA
4.1 Širokopojasne tehnologije
Širokopojasna tehnologija naziv je za skup tehničkih standarda, standardiziranih sučelja i propisa, koji omogućuju međusobno usklađen rad mrežne opreme i sustava unutar elektroničke komunikacijske mreže, odnosno pružanje elektroničko komunikacijskih usluga. Prema brzini pristupa u dolaznom smjeru (engl. downstream za nepokretne tehnologije, engl. downlink za bežične tehnologije) širokopojasne tehnologije razvrstane su u tri skupine prema prosječno ostvarivoj brzini pristupa kojeg mogu osigurati: • osnovni pristup - za brzine u rasponu od minimalne širokopojasne brzine (2 Mbit/s) do 30 Mbit/s, • brzi pristup - za brzine u rasponu od 30-100 Mbit/s, • ultrabrzi pristup - za brzine iznad 100 Mbit/s.
Pod NGA pristupom podrazumijeva se brzi i ultrabrzi pristup, gdje se postojeće širokopojasne tehnologije mogu nadograditi prema zahtjevima za NGA mreže.
NGA mrežama smatraju se mreže svjetlovodnim vlaknima, koje mogu pružiti značajno bolju kvalitetu usluga u odnosu na postojeće mreže temeljene na osnovnim širokopojasnim tehnologijama, pružaju bolju propusnost u odlaznom smjeru (upstream, uplink). NGA mrežama se smatraju FTTx (FTTH, FTTC, FTTB), kabelske mreže (DOCSIS 3.0) i bežične mreže velikih brzina.
Tablica 24 prikazuje širokopojasne tehnologije i njihove karakteristike s obzirom na brzinu pristupa koju omogućuju u dolaznom i odlaznom smjeru.
Tablica 24: Kategorizacija tehnologija prema ostvarivoj razini pristupa.
Prosječne brzine (dolazni Prosječne brzine (odlazni Tehnologija Standard
smjer / download) smjer / upload) BRZI ULTRABRZI VDSL ITU-T G.993 40-800 Mbit/s 16-40 Mbit/s x (FTTC) 2,3 Gbit/s dijeljeno 1,15 Gbit/s dijeljeno FTTH P2MP ITU-T G.984 x (do 64 korisnika) (do 64 korisnika) FTTH P2P IEEE 802,3 ah 925 Mbit/s 925 Mbit/s x
Svibanj 2019 Stranica 49 od 184
PRŠI - područje Novske
Prosječne brzine (dolazni Prosječne brzine (odlazni Tehnologija Standard
smjer / download) smjer / upload)
BRZI ULTRABRZI Kabelski DOCSIS 56-445 Mbit/s dijeljeno 31-129 Mbit/s dijeljeno x x8 pristup (ITU-T J.122) (100 - 200 korisnika) (100 - 200 korisnika) 100 Mbit/s dijeljeno 50 Mbit/s dijeljeno LTE (4G) IMT Advanced x (po baznoj stanici) (po baznoj stanici)
Infrastrukturna rješenja za brze širokopojasne priključke koja imaju mogućnost naknadnog povećanja brzine implementacijom naprednijih mrežnih tehnologija, prije svega pretpostavljaju FTTH rješenja u kojima je barem jedno dedicirano svjetlovodno vlakno položeno od pristupnog čvora do svakog potencijalnog krajnjeg korisnika (P2P). Uz pretpostavku aktivne mrežne opreme i njenih mogućnosti, moguće je brzine prijenosa svjetlovodnim vlaknima povećavati prema potrebi po korisniku - inicijalno brzi širokopojasni priključak može postati i ultrabrzi. Isto tako je moguće povećavati brzine i unutar 4G bežičnih mreža (LTE) s implementacijom novih verzija LTE standarda koji će omogućiti veće brzine u pristupnoj radio-frekvencijskoj mreži.
Tablica 25 prikazuje analizu podrške proizvođača, zastupljenost na razini EU, te očekivanu zastupljenost na razini EU za pojedine širokopojasne tehnologije.
Tablica 25: Analiza razvoja tehnologija.
Podrška Zastupljenost na Očekivana zastupljenost u Tehnologija proizvođača razini EU EU u razdoblju od 5 god. VDSL (FTTC) velika u porastu srednja FTTH P2MP velika u porastu srednja FTTH P2P velika u porastu srednja / velika Kabelski pristup (DOCSIS, HFC) srednja ograničena ograničena LTE (4G) velika u porastu porast / srednje
8 Ultrabrzi pristup odnosi se na DOCSIS 3.1.
Svibanj 2019 Stranica 50 od 184
PRŠI - područje Novske
4.2 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture i mreža
Pod osnovnom širokopojasnom infrastrukturom podrazumijevaju se sva infrastrukturna i tehnološka rješenja koja omogućuju širokopojasni pristup s brzinama od 2 do 30 Mbit/s, što se u RH uglavnom odnosi na xDSL tehnologije, kabelske tehnologije do DOCSIS 2.0 standarda, UMTS/3G bežične mreže, WiMAX mreže i satelitski pristup.
Većina RH je pokrivena osnovnom paričnom pristupnom infrastrukturom HT-a, gdje xDSL tehnologija predstavlja dominantnu tehnologiju za pružanje osnovnog širokopojasnog pristupa. Kabelskim mrežama pokrivena su tek najgušće naseljena područja unutar nekoliko najvećih hrvatskih gradova.
NGA širokopojasna infrastruktura s druge strane podrazumijeva sva infrastrukturna i tehnološka rješenja koja se djelomično ili u potpunosti temelje na svjetlovodnim elementima i kojima je moguće pružiti širokopojasne usluge boljih karakteristika u odnosu na postojeće osnovne širokopojasne mreže, odnosno osiguravaju brzi i ultrabrzi pristup s brzinama većim od 30 Mbit/s (u smjeru prema korisniku, engl. downstream) [29]. NGA pristup moguće je osigurati putem FTTx tehnologija (FTTH, FTTB, FTTC), te kombinaciji istih s VDSL tehnologijom, odnosno kabelskom DOCSIS 3.0 tehnologijom. Kod bežičnih tehnologija NGA pristup moguće je osigurati putem LTE/4G tehnologije.
Prema rezultatima DAE Scoreboard [6], pokrivenost hrvatskih kućanstava osnovnim nepokretnim širokopojasnim pristupom 2017. godine iznosi 99,3 %, dakle ukupna pokrivenost osnovnim širokopojasnim pristupom u Hrvatskoj je relativno dobra i usporediva s prosjekom EU-a (99,7 %). Međutim, pokrivenost kućanstava s NGA širokopojasnim pristupom niža je od pokrivenosti kućanstava na razini EU i iznosi 67,4 %, što je prikazano u tablici 26.
Tablica 26: Pokazatelj stanja širokopojasne infrastrukture [6].
Prosjek Pokazatelj Hrvatska EU-a Pokrivenost kućanstava s osnovnim nepokretnim širokopojasnim pristupom. 99,3 % 99,7 % Pokrivenost kućanstava s NGA nepokretnim širokopojasnim pristupom. 67,4 % 80,1 %
Iz podataka Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture (u okviru NP-BBI [17]) o dostupnosti i penetraciji širokopojasnog pristupa, razvidno je da je 98,1 % stanovništva RH i 94,2 % stanovništva obuhvaćene županije pokriveno osnovnim nepokretnim pristupom, dok je penetracija nepokretnog širokopojasnog pristupa na županijskoj razini ispod nacionalnog prosjeka (22,6 %) i iznosi 16,7 %, a što se u obliku grafikona prikazuje na slici 13.
Svibanj 2019 Stranica 51 od 184
PRŠI - područje Novske
Slika 13: Populacijska pokrivenost osnovnim širokopojasnim pristupom (lijevo) i populacijska penetracija nepokretnog širokopojasnog pristupa po županijama [17].
Prema podacima HAKOM-a o širokopojasnom pristupu za RH za Q4 2018 (slika 14), u definiranim tehnologijama priključaka širokopojasnog pristupa u nepokretnim mrežama najveći udio zauzima xDSL tehnologija s 52,60 %, dok je FTTx tehnologija zastupljena sa samo 7,03 %.
11,68% 7,03%
14,13% 52,60%
14,56%
xDSL Kabelske mreže Usluga bitstream pristupa FTTx Ostale tehnologije pristupa
Slika 14: Udio priključaka širokopojasnog pristupa putem nepokretnih mreža u RH [16].
Svibanj 2019 Stranica 52 od 184
PRŠI - područje Novske
Na području SMŽ postoji 32.578 širokopojasna priključka u nepokretnoj komunikacijskoj mreži, odnosno njihova gustoća je 18,89 % [16].
Slika 15: Broj širokopojasnih priključaka po županijama u RH (Q4 2018) [16].
Slika 16: Gustoća priključaka širokopojasnog pristupa Internetu (Q4 2018) [16].
Svibanj 2019 Stranica 53 od 184
PRŠI - područje Novske
U pokretnim mrežama, s tržišnog stajališta, krajem četvrtog kvartala 2018. godine najveći tržišni udio imao je HT (46,26 %), zatim A1 (34,95 %) i Tele2 (18,79 %), što prikazuje slika 17.
Slika 17: Udio operatora pokretnih mreža s obzirom na broj korisnika [16].
4.2.1 Širokopojasna infrastruktura telekomunikacijskih operatora
Putem HAKOM-a dostupni su podaci o područjima dostupnosti širokopojasnog pristupa u mjesecu prosincu 2018., koji se temelje na podacima koje su dostavili operatori. Slika 18 prikazuje pokrivenost korisnika na projektnom području osnovnim, brzim i ultrabrzim širokopojasnim pristupom u nepokretnoj širokopojasnoj mreži, te osnovnim i brzim pristupom u pokretnoj širokopojasnoj mreži. Iz prikazanog je razvidno da na projektnom području postoji dostupnost osnovnog širokopojasnog pristupa. Također je vidljivo da na tom području postoji i nekoliko lokacija na kojima postoji dostupnost brzog i ultrabrzog pristupa.
Svibanj 2019 Stranica 54 od 184
PRŠI - područje Novske
Svibanj 2019 Stranica 55 od 184
PRŠI - područje Novske
Slika 18: Širokopojasni pristup [18].
Putem operatora HT i A1 dostupne su karte pokrivenosti koje prikazuju pokrivenost projektnog područja 3G i 4G mrežom, što je prikazano na slici 19. Iz prikazanog je razvidno da HT kao jedan od operatora pokretne mreže na projektnom području samo djelomično ostvaruje pokrivenost 4G mrežom odnosno LTE tehnologijom, te potpunu pokrivenost 3G mrežom odnosno UMTS/HSPA tehnologijom, te da A1 kao drugi operator pokretne mreže na projektnom području djelomično ostvaruje pokrivenost 4G odnosno LTE tehnologijom, te djelomično pokrivenost 3G mrežom.
Svibanj 2019 Stranica 56 od 184
PRŠI - područje Novske
Slika 19: Pokrivenost 3G i 4G signalom HT (a, b) i A1 (c) [36], [37].
Svibanj 2019 Stranica 57 od 184
PRŠI - područje Novske
4.3 Kategorije krajnjih korisnika usluga širokopojasnog pristupa
Za financijsku i ekonomsku analizu (ocjena isplativosti, iznos vanjskih poticaja i sufinanciranja u obliku državnih potpora) operacije izgradnje širokopojasnog pristupa vrlo je važna procjena potražnje za širokopojasnim uslugama i kretanje stvarnog broja aktivnih korisnika (utilizacija u razdoblju operativnog rada mreže). Ciljani krajnji korisnici usluga širokopojasnog pristupa prema ONP-u definiraju se kroz tri osnovne kategorije [11]: • Privatni korisnici. • Poslovni korisnici. • Javni korisnici.
4.4 Ponuda širokopojasnih usluga
Dobrobit dostupnosti širokopojasnog pristupa jest i kompetitivna ponuda usluga, odnosno mogućnost odabira između više pružatelja usluga od strane krajnjih korisnika.
Usluge maloprodaje širokopojasnog pristupa na projektnom području realizirane su putem operatora koji ili imaju izgrađenu vlastitu infrastrukturu ili koriste veleprodajne usluge ostalih operatora kako bi osigurali pristup do krajnjeg korisnika. Prema dostupnim podacima usluga širokopojasnog pristupa na projektnom području ostvaruje se xDSL pristupom putem bakrene parice, putem pokretnih mreža, iznajmljenim vodovima te sustava besplatnog pristupa putem Wi-Fi tehnologije na ključnim lokacijama (Wi-Fi Hot-Spots).
ADSL pristup omogućava prijenos podataka prema korisniku većom brzinom (eng. downstream) i manjom prema ponuditelju usluge (eng. upstream), pri čemu prijenosna brzina ovisi o dužini i tipu parice.
Skraćivanjem bakrene parice, odnosno zamjenom za svjetlovodni kabel od razdjelnika do sabirne točke (postavljanjem DSLAM-a), operator putem VDSL (VDSL2) tehnologije omogućava krajnjim korisnicima brži prijenos podataka na kraćim udaljenostima u odnosu na prijenos podataka putem ADSL tehnologije.
Širokopojasni pristup putem pokretnih mreža je nakon xDSL najzastupljeniji način pristupa, a temelji se na 3G (UMTS, HSPA) i 4G (LTE) signalu, koji je krajnjem korisniku dostupan upotrebom podatkovne kartice ili podatkovnog modema, a kvaliteta usluge određena je karakteristikama pristupne tehnologije i zemljopisnoj pokrivenosti signalom.
Usluga iznajmljenog voda namijenjena je gospodarskim subjektima i javnim korisnicima, čija se poslovna komunikacija temelji na potrebi stalne prisutnosti na Internetu kao i potrebi prijenosa podataka velikim brzinama. Prednosti su: velika brzina, sigurnost, maksimalna pouzdanost, te istodobni pristup za veći broj korisnika.
Svibanj 2019 Stranica 58 od 184
PRŠI - područje Novske
4.4.1 Usluge xDSL pristupa putem bakrenih parica
Usluge operatora za xDSL pristup na projektnom području za privatne korisnike omogućavaju brzine pristupa od 2 do >100 Mbit/s, a cijene usluga (svibanj 2019) kreću se između 80,00 kn i 225,00 kn mjesečno (PDV uključen). Gospodarskim subjektima i javnim korisnicima operatori također omogućavaju brzine pristupa od 2 do >100 Mbit/s, a cijene usluga kreću se također između 80,00 kn i 225,00 kn mjesečno (PDV uključen). Cijene usluga se razlikuju prema sadržaju usluga u paketu, a svi operatori uglavnom nude kao najpovoljnije pakete one koji u sebi sadrže dvije (2D), tri (3D) usluge (Internet, telefon, TV).
4.4.2 Usluge pristupa putem pokretnih mreža
Usluge pristupa Internetu putem pokretnih mreža, odnosno ponude paketa za mobilni Internet za privatne korisnike na projektnom području, uključuju količinu podataka između 512 MB i 25 GB, a cijene usluga (svibanj 2019) kreću se između 59,00 kn i 600,00 kn mjesečno (PDV uključen), ovisno o tarifnim modelima i tarifnim paketima. Usluge za gospodarske subjekte i javne korisnike uključuju količinu podataka između 512 MB i 50 GB, a cijene usluga (svibanj 2019) kreću se također između 59,00 kn i 600,00 kn mjesečno (PDV uključen), ovisno o tarifnim modelima. Osim mobilnog Interneta, krajnji korisnici koriste Internet i putem mobilnih telefona, a cijene i uključeni promet ovisni su o tarifnim modelima i tarifnim paketima.
4.4.3 Usluge pristupa svjetlovodnom mrežom
Usluge pristupa Internetu svjetlovodnom mrežom na projektnom području pružaju se u području Grada Novska, Grada Hrvatska Kostajnica, te Općina Hrvatska Dubica, Jesenovac i Majur, a omogućavaju korisnicima brzine pristupa veće od 100 Mbit/s. Cijene usluga se razlikuju prema sadržaju usluga u paketu, a kao najpovoljniji paketi nude se oni koji u sebi sadrže dvije (2D) ili tri (3D) usluge (Internet, telefon, TV).
4.5 Potražnja za brzinama širokopojasnog pristupa Internetu
4.5.1 Pokazatelji upotrebe širokopojasnog pristupa
Broj korisnika Interneta pokazuje trend ubrzanog rasta u svijetu, pa i u RH. Međutim, korištenje Internetom na području RH nema željenu konkurentnost u usporedbi sa zemljama EU. Na razini EU postotak kućanstava s pristupom Internetu iznosi 87 %, dok za RH taj postotak iznosi 76 %, što prikazuje slika 20.
Svibanj 2019 Stranica 59 od 184
PRŠI - područje Novske
Slika 20: Kućanstva s pristupom Internetu (2017.) [3].
Jedan od pokazatelja upotrebe, odnosno penetracije širokopojasnog pristupa je i udio kućanstava koja koriste pristup Internetu i koja posjeduju računalo. Broj kućanstava koja pristupaju Internetu u RH se povećao za 9 postotnih poena od 2014. do 2015. godine, što je prikazano u tablici 27.
Tablica 27: Opremljenost kućanstava računalom i pristup Internetu na razini RH [1].
Pokazatelj 2014. 2015. Kućanstva koja posjeduju računalo 66 % 77 % Kućanstva koja pristupaju Internetu 68 % 77 %
Slika 21 prikazuje upotrebu računala i pristup Internetu po dobnim skupinama i radnom statusu u RH 2016. godine, iz koje je razvidno da čak 99 % populacije starosti od 16-24 i 97 % populacije starosti od 25-34, te 100 % svih učenika i studenata upotrebljavaju računalo i pristup Internetu.
100,00% 99,00% 97,00% 93,00% 91,00% 78,00% 74,00%
54,00%
33,00%
18,00%
Učenici i Zaposleni Nezaposleni Ostali 16-24 25-34 35-44 45-54 55-64 66-74 studenti
Slika 21: Upotreba računala i pristup Internetu po dobnim skupinama i radnom statusu [1].
Svibanj 2019 Stranica 60 od 184
PRŠI - područje Novske
4.5.2 Upotreba širokopojasnih usluga na projektnom području
Putem HAKOM-a su dostupni podaci o udjelu stvarnih korisnika (kućanstava) nepokretnog širokopojasnog pristupa, odnosno utilizaciji (engl. take-up rate), s ugovorenim brzinama 2 Mbit/s i više, što je za obuhvaćenu županiju i projektno područje prikazano na slikama 22 i 23.
Iz slike 22 je razvidno da na razini obuhvaćene županije 38,57 % kućanstava koristi nepokretni širokopojasni pristup brzine od 2 Mbit/s i veće. Među njima najveći dio njih koristi ugovorene brzine od 4 do 10 Mbit/s (njih 15,92 %), 3,1 % kućanstava koristi brzine od 2 do 4 Mbit/s, 3,2 % kućanstava koristi brzine od 10 do 20 Mbit/s, 8,96 % ih koristi brzine od 20 do 30 Mbit/s, 2,88 % kućanstava koristi brzine od 30 do 50 Mbit/s, 3,72 % ih koristi brzine od 50 do 100 Mbit/s, dok 0,78 % kućanstva koristi brzine iznad 100 Mbit/s.
Slika 22: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na području obuhvaćene županije (Q4 2018) [18].
Iz slike 23 je razvidno da JLS-ovi projektnog područja, prema udjelu kućanstava koja koriste nepokretni širokopojasni pristup ugovorene brzine 2 Mbit/s i veće, pripadaju grupi korištenja od 30 % do 45 %.
Svibanj 2019 Stranica 61 od 184
PRŠI - područje Novske
Slika 23: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na projektnom području (Q4 2018) [18].
Slika 24 prikazuje da u većini JLS-ova projektnog područja kućanstva najviše koriste nepokretni širokopojasni pristup ugovorene brzine od 4 do 10 Mbit/s (od 8,35 % do 22,36 %), brzine od 2 do 4 Mbit/s koriste se od 2,85 % do 5,98 %, brzine od 10 do 20 Mbit/s koriste se od 0,62 % do 4,42 %, brzine od 20 do 30 Mbit/s koriste se od 2,29 % do 11,19 %, brzine od 30 do 50 Mbit/s koriste se od 1,25 % do 4,28 %, brzine od 50 do 100 Mbit/s koriste se od 0,62 % do 1,84 %, dok se brzine veće od 100 Mbit/s koriste u Gradu Novska (0,09 %).
Svibanj 2019 Stranica 62 od 184
PRŠI - područje Novske
Slika 24: Korištenje brzina širokopojasnog pristupa u JLS-ovima projektnog područja (Q4 2018) [18].
Svibanj 2019 Stranica 63 od 184
PRŠI - područje Novske
4.5.3 Trend korisničkog potencijala
Sadržaji, usluge i elektroničke komunikacijske mreže planiraju se, projektiraju, grade i razvijaju ovisno o potrebama i očekivanjima korisnika, jer je iskustvo korisnika o kakvoći pojedine usluge ujedno i mjerilo kakvoće usluga i komunikacijskih mreža. Korisnički zahtjevi i očekivanja određuju se kroz dostupnost, brzinu prijenosa i odziva komunikacijske mreže, pouzdanost i sigurnost.
Dostupni podaci govore o konstantnom trendu povećanja broja priključaka i nepokretnog i pokretnog pristupa Internetu. Tako slika 25 pokazuje trend rasta broja priključaka širokopojasnog pristupa Internetu u RH putem nepokretne mreže. Prema dostupnim podacima HAKOM-a za Q4 2018 broj priključaka u RH putem pokretnih mreža iznosio je 3.514.032 priključka [16].
Slika 25: Broj priključaka širokopojasnog pristupa Internetu putem nepokretne mreže [16].
Konstantan je i porast korisnika 2D i 4D paketa u RH, gdje se vidi da se od prosinca 2016. do prosinca 2018. godine broj korisnika 2D paketa povećao za 1,8 %, a broj korisnika 4D paketa za čak 219 % što je prikazano na slici 26. Broj korisnika 3D paketa je u laganom padu od prosinca 2016. godine.
Svibanj 2019 Stranica 64 od 184
PRŠI - područje Novske
Slika 26: Trend porasta korisnika 2D, 3D i 4D paketa [16].
Slika 27 prikazuje da već 42,81 % priključaka u RH otpada na IPTV tehnologiju za koju je neophodna NGA infrastruktura širokopojasnog pristupa velikih brzina. Udio IPTV tehnologije će biti još i veći kada će infrastruktura omogućavati veći doseg širokopojasnog pristupa velikih brzina.
7,39%
14,51% Zemaljska naplatna TV 42,81% SAT TV Samostalna TV usluga KTV 17,32% IPTV
17,98%
Slika 27: Udio priključaka prema tehnologijama s obzirom na ukupan broj priključaka (Q4 2018) [16].
Svibanj 2019 Stranica 65 od 184
PRŠI - područje Novske
Jedan od elemenata povećanja potražnje za brzinama širokopojasnog pristupa je i dostup e- usluga RH, kojima se želi osigurati pristup javnim informacijama i informacijama o javnim uslugama na jednom mjestu, siguran pristup osobnim podacima i elektronička komunikacija građana i javnog sektora. Za sve e-usluge nužni su najmanje brzi NGA širokopojasni priključci.
Usluge e-uprave donose dodatan imperativ poticanja razvoja širokopojasne infrastrukture i jačanja potražnje za pristupom širokopojasne infrastrukture. Povećano korištenje usluga e- uprave, odnosno povećana utilizacija izgrađene širokopojasne infrastrukture, poboljšava ekonomska očekivanja i buduće rezultate operativnog rada širokopojasne mreže. U okviru e- uprave dostupne su slijedeće usluge: • Središnji državni portal - središnji portal za pristup informacijama o javnim uslugama i informacijama te dokumentima vezanima uz provođenje politika. • Osobni korisnički pretinac - siguran i povjerljiv način primanja, pregledavanja, praćenja i upravljanja svim službenim komunikacijama građana s javnim sektorom. • E-zdravstvo - međusobna interakcija među pružateljima zdravstvenih usluga (e- uputnica, e-recept, e-naručivanje, e-liste čekanja i e-karton). • E-obrazovanje i e-znanost - usluge u sustavu obrazovanja, odnosno visokog obrazovanja i znanosti (e-upis na visoke škole i fakultete, e-upis u srednje škole, učenje na daljinu, e-lektira, e-knjižnica, Informacijski sustav visokih učilišta - ISVU, e- dnevnik za osnovne i srednje škole). • E-pravosuđe - usluge e-uprave koje su organizacijski obuhvaćene ili su vezane uz pravosudni sustav (e-izvadak, e-oglasna ploča, e-Predmet, e-tvrtka). • E-porezna - usluge Porezne uprave koje omogućavaju elektroničku prijavu poreza i uvid u porezno knjigovodstvenu karticu. • E-poljoprivreda - usluge e-uprave vezane uz sektor poljoprivrede (ARKOD, agronet, Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi - TISUP, Geoinformacijski sustav ribarstva - GISR).
Širokopojasni pristup Internetu preduvjet je i za osnovne komercijalne usluge i aplikacije, te usluge isporuke televizijskih i video sadržaja putem IPTV usluge, što je primarno usmjereno prema privatnim korisnicima. Širokopojasni priključci, odnosno širokopojasne usluge za gospodarske subjekte zahtijevaju veće kapacitete poradi povezivanja dislociranih ispostava u logički jedinstvenu virtualnu mrežu (tzv. Virtual Private Network - VPN) i korištenja tzv. usluge u oblaku (engl. cloud services). Cloud usluge u pravilu zahtijevaju veće kapacitete prijenosa u oba smjera (downstream i upstream), te su upravo NGA brzi i ultrabrzi širokopojasni priključci pogodni za njihovu primjenu.
Svibanj 2019 Stranica 66 od 184
PRŠI - područje Novske
5 REZULTATI MAPIRANJA
5.1 Pravila određivanja boja područja
Postupak određivanja boja područja provodi se s ciljem definiranja područja u kojima je opravdano provoditi projekte državnih potpora za razvoj širokopojasne infrastrukture. Pravila određivanja boja područja definirana su putem ONP-a i provode se za NGA pristup. Postupak određivanja boja prikazuje slika 28.
Slika 28: Prikaz postupka verifikacije boja područja [11].
U ovom dokumentu proveden je postupak verifikacije boja područja, u sklopu kojeg se uzimaju u obzir inicijalno određene boje za sve adrese projektnog područja, opravdane primjedbe svih sudionika u javnoj raspravi te mogući iskazi komercijalnog interesa operatera, odnosno najavljena ulaganja u širokopojasne mreže u slijedeće tri godine.
Kod mapiranja boja s obzirom na NGA pristup poštivao se samo pristup Internetu putem nepokretnih mreža. Glavni razlog za nepoštivanje pristupa Internetu putem pokretnih mreža je činjenica da cjenovne i kvalitativne karakteristike usluga pristupa Internetu putem pokretnih mreža trenutno još nisu usporedive s karakteristikama usluga pristupa putem nepokretnih mreža.
Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup prikazana su u tablici 28.
Svibanj 2019 Stranica 67 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 28: Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup [11].
Najmanji prostorni obuhvat kod Boja područja/oznaka Obuhvaćena područja određivanja boja (granulacija) • Adresa (ulica i kućni broj), • naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese nedostupni ili nedovoljno • Bez NGA širokopojasnih mreža, pouzdani, vrijedi samo kod • privatni operatori ne planiraju Bijela naselja s manje od 500 izgradnju NGA širokopojasnih stanovnika) - boja područja mreža u iduće tri godine. utvrđuje se prema dostupnosti infrastrukture koja vrijedi za većinu područja naselja. • Adresa (ulica i kućni broj), • naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese nedostupni ili nedovoljno • S jednom NGA mrežom, pouzdani, vrijedi samo kod • niti jedan drugi operator ne Siva naselja s manje od 500 planira izgradnju NGA mreže u stanovnika) - boja područja iduće tri godine. utvrđuje se prema dostupnosti usluga koja vrijedi za većinu područja naselja. • Adresa (ulica i kućni broj) • naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese nedostupni ili nedovoljno • S barem dvije NGA mreže ili će pouzdani, vrijedi samo kod barem dvije NGA mreže Crna naselja s manje od 500 različitih operatora biti stanovnika) - boja područja izgrađene u iduće tri godine. utvrđuje se prema dostupnosti usluga koja vrijedi za većinu područja naselja.
5.2 Određivanje boja - NGA pristup
Postupak verifikacije boja u okviru PRŠI proveden je na svim adresama unutar definiranog prostornog obuhvata projekta, i to nakon inicijalnog određivanja boja u nacrtu PRŠI-ja, te uzimanja u obzir komentara s javne rasprave, sukladno pravilima ONP-a.
5.2.1 Inicijalno određivanje boja u nacrtu PRŠI-ja
Za potrebe inicijalnog određivanja boja u nacrtu PRŠI-ja, adrese unutar projektnog područja su bile podijeljene na naseljene i nenaseljene. Za potrebu utvrđivanja naseljenosti, a sukladno kategorijama korisnika propisanih ONP-om [11], broj privatnih kućanstava po pojedinoj adresi definiran je na osnovi podataka MUP-a i Popisa stanovništva iz 2011. godine. Podatci o poslovnim i javnim korisnicima preuzeti su iz registara FINA-e, MINGPO-a te internih evidencija JLS-ova uključenih u projekt.
Svibanj 2019 Stranica 68 od 184
PRŠI - područje Novske
Naseljene adrese obuhvaćale su sve krajnje korisnike usluga širokopojasnog pristupa, dok su nenaseljene podrazumijevale one adrese bez krajnjih korisnika.
Prilikom inicijalnog određivanja boja područja unutar definiranog prostornog obuhvata projekta, a radi usklađenosti sa strukturnim pravilima ONP-a, korišteni su u tom trenutku važeći podaci HAKOM-a (Q1 2018) o dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa i namjerama gradnje svjetlovodnih distribucijskih mreža. Navedene podatke HAKOM objavljuje putem Interaktivnog GIS portala. Poradi potrebe obrade podataka, do slojeva dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa pristupilo se putem WFS servisa.
Za određivanje geolokacija svih adresa unutar definiranog prostornog obuhvata projekta korišten je sloj kućnih brojeva od strane Središnjeg registra prostornih jedinica Državne geodetske uprave.
Spajanjem slojeva dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa i slojeva kućnih brojeva odnosno geolokacija svih adresa putem GIS aplikacije, te identifikacijom adresa na terenu definirane su geolokacije svih adresa s i bez NGA širokopojasnog pristupa odnosno geolokacije inicijalno određene kao siva9 bijela područja.
Od ukupno 14.641 adresa na prostornom obuhvatu projekta, postupak inicijalnog određivanja boja rezultirao je utvrđivanjem 12.223 adresa koje se nalaze na bijelom području, te 2.418 adresa koje se nalaze na sivom području.
Tablica 29 prikazuje inicijalne boje područja za definirani prostorni obuhvat projekta na adresnoj razini svakog pojedinog naselja.
Tablica 29: Inicijalne boje za NGA pristup – nacrt PRŠI-ja.
Bijela Siva Ukupni broj JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio
Grad Novska 6.210 5.390 86,80% 820 13,20% Bair 55 55 100,00% 0 0,00% Borovac 209 209 100,00% 0 0,00% Brestača 361 323 89,47% 38 10,53% Brezovac 71 71 100,00% 0 0,00% Bročice 360 263 73,06% 97 26,94% Jazavica 183 182 99,45% 1 0,55% Kozarice 203 141 69,46% 62 30,54% Kričke 84 84 100,00% 0 0,00% Lovska 82 82 100,00% 0 0,00% Nova Subocka 297 297 100,00% 0 0,00% Novi Grabovac 50 50 100,00% 0 0,00%
9 Obzirom da crna područja, jednako kao siva, ne ulaze u obuhvat projekta, crna područja nisu posebno iskazana, već su objedinjena sa sivim područjima radi jednostavnosti prikaza i opisa.
Svibanj 2019 Stranica 69 od 184
PRŠI - područje Novske
Bijela Siva Ukupni broj JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio
Novska 2.633 2.342 88,95% 291 11,05% Paklenica 195 161 82,56% 34 17,44% Plesmo 91 91 100,00% 0 0,00% Popovac 35 35 100,00% 0 0,00% Rađenovci 25 25 100,00% 0 0,00% Rajčići 44 44 100,00% 0 0,00% Rajić 574 449 78,22% 125 21,78% Roždanik 127 127 100,00% 0 0,00% Sigetac 67 67 100,00% 0 0,00% Stara Subocka 223 122 54,71% 101 45,29% Stari Grabovac 165 162 98,18% 3 1,82% Voćarica 76 8 10,53% 68 89,47% Općina Donji 1.131 1.053 93,10% 78 6,90% Kukuruzari Babina Rijeka 89 88 98,88% 1 1,12% Borojevići 108 108 100,00% 0 0,00% Donja Velešnja 144 144 100,00% 0 0,00% Donji Bjelovac 29 29 100,00% 0 0,00% Donji Kukuruzari 133 98 73,68% 35 26,32% Gornja Velešnja 59 59 100,00% 0 0,00% Gornji Bjelovac 43 43 100,00% 0 0,00% Gornji Kukuruzari 42 42 100,00% 0 0,00% Knezovljani 64 64 100,00% 0 0,00% Komogovina 112 112 100,00% 0 0,00% Kostreši Bjelovački 32 32 100,00% 0 0,00% Lovča 57 57 100,00% 0 0,00% Mečenčani 96 54 56,25% 42 43,75% Prevršac 74 74 100,00% 0 0,00% Umetić 49 49 100,00% 0 0,00% Općina Hrvatska 1.628 1.313 80,65% 315 19,35% Dubica Baćin 132 132 100,00% 0 0,00% Cerovljani 159 159 100,00% 0 0,00% Hrvatska Dubica 833 579 69,51% 254 30,49% Slabinja 228 209 91,67% 19 8,33% Živaja 276 234 84,78% 42 15,22% Grad Hrvatska 1.520 1.203 79,14% 317 20,86% Kostajnica Čukur 66 66 100,00% 0 0,00% Hrvatska Kostajnica 1.037 761 73,38% 276 26,62% Panjani 65 65 100,00% 0 0,00% Rausovac 58 58 100,00% 0 0,00% Rosulje 132 132 100,00% 0 0,00% Selište Kostajničko 50 21 42,00% 29 58,00%
Svibanj 2019 Stranica 70 od 184
PRŠI - područje Novske
Bijela Siva Ukupni broj JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio
Utolica 112 100 89,29% 12 10,71% Općina Jasenovac 1.698 1.266 74,56% 432 25,44% Drenov Bok 145 145 100,00% 0 0,00% Jasenovac 505 242 47,92% 263 52,08% Košutarica 174 103 59,20% 71 40,80% Krapje 184 151 82,07% 33 17,93% Mlaka 121 121 100,00% 0 0,00% Puska 191 130 68,06% 61 31,94% Tanac 62 62 100,00% 0 0,00% Trebež 30 30 100,00% 0 0,00% Uštica 193 189 97,93% 4 2,07% Višnjica 93 93 100,00% 0 0,00% Općina Lipovljani 1.415 1.007 71,17% 408 28,83% Kraljeva Velika 215 126 58,60% 89 41,40% Krivaj 142 142 100,00% 0 0,00% Lipovljani 880 561 63,75% 319 36,25% Piljenice 178 178 100,00% 0 0,00% Općina Majur 1.039 991 95,38% 48 4,62% Gornja Meminska 26 26 100,00% 0 0,00% Gornji Hrastovac 172 172 100,00% 0 0,00% Graboštani 88 40 45,45% 48 54,55% Kostrići 12 12 100,00% 0 0,00% Majur 200 200 100,00% 0 0,00% Malo Krčevo 28 28 100,00% 0 0,00% Mračaj 62 62 100,00% 0 0,00% Srednja Meminska 71 71 100,00% 0 0,00% Stubalj 105 105 100,00% 0 0,00% Svinica 195 195 100,00% 0 0,00% Veliko Krčevo 80 80 100,00% 0 0,00% Ukupno projektno 14.641 12.223 83,48% 2.418 16,52% područje
Svibanj 2019 Stranica 71 od 184
PRŠI - područje Novske
5.2.2 Inicijalno određivanje boja za potrebe ponovljenog postupka javne rasprave
Prilikom ponovnog inicijalnog određivanja boja područja unutar definiranog prostornog obuhvata projekta, a za potrebe ponavljanja postupka javne rasprave sukladno uputi NOP- a10, korišteni su u tom trenutku važeći podaci HAKOM-a (Q4 2018) o dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa i namjerama gradnje svjetlovodnih distribucijskih mreža.
Od ukupno 14.641 identificiranih adresa na prostornom obuhvatu projekta, postupak je rezultirao utvrđivanjem 11.418 adresa koje se nalaze na bijelom području i 3.223 adresa koje se nalaze na sivom području11.
Tablica 30 prikazuje inicijalne boje područja za definirani prostorni obuhvat projekta na adresnoj razini svakog pojedinog naselja, kako je utvrđeno za potrebe ponavljanja postupka javne rasprave.
Tablica 30: Inicijalne boje za NGA pristup – ponovljeni postupak javne rasprave.
Bijela Siva Ukupni broj JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio
Grad Novska 6.210 4.804 77,36% 1.406 22,64% Bair 55 55 100,00% 0 0,00% Borovac 209 209 100,00% 0 0,00% Brestača 361 254 70,36% 107 29,64% Brezovac 71 71 100,00% 0 0,00% Bročice 360 211 58,61% 149 41,39% Jazavica 183 179 97,81% 4 2,19% Kozarice 203 119 58,62% 84 41,38% Kričke 84 84 100,00% 0 0,00% Lovska 82 80 97,56% 2 2,44% Nova Subocka 297 294 98,99% 3 1,01% Novi Grabovac 50 50 100,00% 0 0,00% Novska 2.633 1.932 73,38% 701 26,62% Paklenica 195 167 85,64% 28 14,36% Plesmo 91 91 100,00% 0 0,00% Popovac 35 35 100,00% 0 0,00% Rađenovci 25 25 100,00% 0 0,00% Rajčići 44 44 100,00% 0 0,00% Rajić 574 434 75,61% 140 24,39% Roždanik 127 127 100,00% 0 0,00%
10 Uputa o ponavljanju javne rasprave https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/Uputa%20o%20ponavljanju%20druge%20JR.pdf. 11 Obzirom da crna područja, jednako kao siva, ne ulaze u obuhvat projekta, crna područja nisu posebno iskazana, već su objedinjena sa sivim područjima radi jednostavnosti prikaza i opisa.
Svibanj 2019 Stranica 72 od 184
PRŠI - područje Novske
Bijela Siva Ukupni broj JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio
Sigetac 67 67 100,00% 0 0,00% Stara Subocka 223 104 46,64% 119 53,36% Stari Grabovac 165 165 100,00% 0 0,00% Voćarica 76 7 9,21% 69 90,79% Općina Donji 1.131 1.041 92,04% 90 7,96% Kukuruzari Babina Rijeka 89 89 100,00% 0 0,00% Borojevići 108 108 100,00% 0 0,00% Donja Velešnja 144 144 100,00% 0 0,00% Donji Bjelovac 29 29 100,00% 0 0,00% Donji Kukuruzari 133 69 51,88% 64 48,12% Gornja Velešnja 59 59 100,00% 0 0,00% Gornji Bjelovac 43 43 100,00% 0 0,00% Gornji Kukuruzari 42 42 100,00% 0 0,00% Knezovljani 64 64 100,00% 0 0,00% Komogovina 112 112 100,00% 0 0,00% Kostreši Bjelovački 32 32 100,00% 0 0,00% Lovča 57 57 100,00% 0 0,00% Mečenčani 96 70 72,92% 26 27,08% Prevršac 74 74 100,00% 0 0,00% Umetić 49 49 100,00% 0 0,00% Općina Hrvatska 1.628 1.207 74,14% 421 25,86% Dubica Baćin 132 132 100,00% 0 0,00% Cerovljani 159 149 93,71% 10 6,29% Hrvatska Dubica 833 513 61,58% 320 38,42% Slabinja 228 186 81,58% 42 18,42% Živaja 276 227 82,25% 49 17,75% Grad Hrvatska 1.520 1.172 77,11% 348 22,89% Kostajnica Čukur 66 66 100,00% 0 0,00% Hrvatska Kostajnica 1.037 754 72,71% 283 27,29% Panjani 65 65 100,00% 0 0,00% Rausovac 58 58 100,00% 0 0,00% Rosulje 132 132 100,00% 0 0,00% Selište Kostajničko 50 9 18,00% 41 82,00% Utolica 112 88 78,57% 24 21,43% Općina Jasenovac 1.698 1.234 72,67% 464 27,33% Drenov Bok 145 145 100,00% 0 0,00% Jasenovac 505 233 46,14% 272 53,86% Košutarica 174 90 51,72% 84 48,28% Krapje 184 158 85,87% 26 14,13% Mlaka 121 121 100,00% 0 0,00%
Svibanj 2019 Stranica 73 od 184
PRŠI - područje Novske
Bijela Siva Ukupni broj JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio
Puska 191 109 57,07% 82 42,93% Tanac 62 62 100,00% 0 0,00% Trebež 30 30 100,00% 0 0,00% Uštica 193 193 100,00% 0 0,00% Višnjica 93 93 100,00% 0 0,00% Općina Lipovljani 1.415 1.006 71,10% 409 28,90% Kraljeva Velika 215 124 57,67% 91 42,33% Krivaj 142 142 100,00% 0 0,00% Lipovljani 880 562 63,86% 318 36,14% Piljenice 178 178 100,00% 0 0,00% Općina Majur 1.039 954 91,82% 85 8,18% Gornja Meminska 26 26 100,00% 0 0,00% Gornji Hrastovac 172 167 97,09% 5 2,91% Graboštani 88 8 9,09% 80 90,91% Kostrići 12 12 100,00% 0 0,00% Majur 200 200 100,00% 0 0,00% Malo Krčevo 28 28 100,00% 0 0,00% Mračaj 62 62 100,00% 0 0,00% Srednja Meminska 71 71 100,00% 0 0,00% Stubalj 105 105 100,00% 0 0,00% Svinica 195 195 100,00% 0 0,00% Veliko Krčevo 80 80 100,00% 0 0,00% Ukupno projektno 14.641 11.418 77,99% 3.223 22,01% područje
Slika 29 prikazuje inicijalno utvrđenu dostupnost i nedostupnost NGA širokopojasnog pristupa na području obuhvata projekta, to jest stanje prije provedbe javne rasprave. Bijelom bojom prikazane su geolokacije svih adresa bez dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa, odnosno bijela područja, dok su zelenom bojom označene geolokacije svih adresa s dostupom NGA pristupa, odnosno siva područja.
Svibanj 2019 Stranica 74 od 184
PRŠI - područje Novske
Slika 29: Inicijalna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa.
Svibanj 2019 Stranica 75 od 184
PRŠI - područje Novske
5.2.3 Javna rasprava
Nacrt PRŠI-ja, uključujući u tom trenutku aktualan popis svih adresa obuhvaćenog područja i naznake inicijalno određenih boja adresa12, bio je dostupan tijekom javne rasprave provedene u razdoblju od 24.08.2018. do 24.09.2018. godine. Informacija o provedbi javne rasprave, zajedno s nacrtom PRŠI-ja, popisom adresa i obrascem za komentiranje, objavljena je na mrežnim stranicama NP-a. Osnovna svrha postupka javne rasprave bila je prikupljanje komentara i potpunih informacija od operatera o njihovoj mogućnosti pružanja usluga NGA pristupa internetu minimalnim brzinama 30 Mbit/s te planiranim samostalnim ulaganjima u NGA infrastrukturu na razini svake pojedine adrese. Ujedno su sve zainteresirane strane imale mogućnosti dati primjedbe o projektu i ukazati na postojanje dodatnih adresa na prostoru obuhvata projekta, za koje se također provodi postupak inicijalnog određivanja boja i prikupljanja komentara od strane operatera. Tijekom javne rasprave očitovale su se 2 zainteresirane strane, odnosno operatori HT d.d. i VIPnet d.o.o. (A1 d.o.o.).
Sukladno ONP-u, primjedbe na nacrt PRŠI-a, ocijenjene kao opravdane, uzimaju se u obzir prilikom izrade konačnog PRŠI-a. Svi zaprimljeni komentari su analizirani, sažeti i javno objavljeni na mrežnim stranicama NP-a u izvješću o provedenoj javnoj raspravi u roku od 30 dana nakon završetka javne rasprave.
Slijedom službenih uputa nadležnih tijela te neovisno o prihvaćanju ili neprihvaćanju komentara u trenutku izrade izvješća s javne rasprave, NP kod izrade konačnog PRŠI-ja nije uzeo u obzir zaprimljena očitovanja vezana uz sljedeće: - Kriteriji za odabir ponude u postupku javne nabave za odabir operatora – prijedlozi vezani uz kriterije i pondere. Obrazloženje: Odabir operatora vrši se sukladno propozicijama Javnog poziva za dostavu prijava za postupak pred-odabira u sklopu jedinstvenog Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47]. - Prijedlog ugovora – prijedlozi izmjena i dopuna. Obrazloženje: Iz konačne verzije PRŠI-ja izostavlja se prijedlog Ugovora o javnoj nabavi sukladno uputi NOP-a13.
U konačnoj verziji PRŠI-a uvaženi su komentari vezani uz sljedeće: - Lokacije demarkacijskih točaka – prijedlozi vezani uz lokacije i broj demarkacijskih točaka. Obrazloženje: U konačnoj verziji PRŠI-ja NP je prikazao prijedloge operatora sukladno uputi NOP-a14.
12 Sukladno tada važećim podatcima HAKOM-a (Q1 2018). 13 Uputa o izostavljanju ugovora https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/IZ-EU-UP-NP- Uputa%20nositeljima%20projektata%20vezano%20uz%20prijedlog%20ugovora_27072018.pdf. 14 Uputa o demarkacijskim točkama https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/IZ-EU-UP- Demarkacijske%20to%C4%8Dke%20uputa-20190228.pdf.
Svibanj 2019 Stranica 76 od 184
PRŠI - područje Novske
- Definiranje dostupnosti za bežične mreže – komentar vezan uz potrebu detaljnijeg definiranja što se smatra područjem dostupnosti za bežične mreže. Obrazloženje: NP je u konačnoj verziji PRŠI-ja specificirao što se smatra područjem dostupnosti sukladno propozicijama javnog poziva [47].
Djelomično su prihvaćeni komentari vezani uz sljedeće: - Struktura i razina maloprodajnih paketa – komentar vezan uz visoku cijenu paketa usluga u iznosu od 280 kn koja generira iskrivljenu sliku prihoda što u konačnici rezultira pogrešnim očekivanjima u financijskom planu projekta. Obrazloženje: NP je kao referentnu okvirnu maloprodajnu cijenu paketa prikazao prosječnu cijenu bez ugovorne obveze korisnika prema operatoru, definiranu nakon recentne analize tržišta. Iz PRŠI-ja je vidljivo da u okviru financijskih i ekonomskih analiza projekta okvirna maloprodajna cijena paketa nije uključena u procjenu prihoda. - Financijska analiza – primjedbe vezane uz neopravdano visok očekivani prihod po korisniku i preniske operativne troškove, odnosno napomena da nisu jasno definirane bitne pretpostavke za izradu poslovnog modela i financijskog plana projekta. Obrazloženje: 11. U poglavlju 11.1 PRŠI-a kao referentna okvirna maloprodajna cijena prikazana je cijena koja ne uključuje ugovornu obvezu korisnika prema operatoru. U okviru financijskih i ekonomskih analiza projekta u PRŠI-u okvirna maloprodajna cijena paketa nije uključena u procjenu prihoda. Cijena u konačnom PRŠI-ju je definirana nakon recentne analize aktualnih tržišnih cijena. 2. U konačnoj verziji PRŠI-a prikazane su prosječne vrijednosti operativnih troškova koje se temelje na iskustvima iz širokog skupa drugih, već provedenih projekata izgradnje širokopojasne infrastrukture. Sukladno ONP-u stvari iznos operativnih troškova bit će definiran od strane odabranog ponuditelja u okviru pred-odabira operatora.
Komentari koji nisu prihvaćeni vezani su uz sljedeće: - Ciljevi projekta – komentar kojim se naglašava potreba da se svim kućanstvima omogući brzina od najmanje 100 Mbit/s, s mogućnošću jednostavnog prelaska na 1 Gbit/s, te da se svim glavnim pokretačima socijalno, ekonomsko i gospodarskog razvoja (javni i gospodarski sektor) osigura gigabitna povezivost. Obrazloženje: Mjerljivi ciljevi koji su određeni u poglavlju 2.3. PRŠI u potpunosti su sukladni s ciljanom razinom određenom u ONP-u, te neposredno doprinose ostvarenju ciljeva DAE 2020. i Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u RH 2020. - Širokopojasne tehnologije – primjedba da VDSL tehnologija ne može omogućiti brzine od 100 Mbit/s te da primjenom VDSL-a neće biti moguće ostvariti cilj DAE da 50 % korisnik koristi ultrabrzi Internet tj. brzine od 100 Mbit/s. Obrazloženje: Svi projekti koji se provode u sklopu ONP-a moraju se pridržavati strukturnog pravila tj. pravila tehnološke neutralnosti. To znači da NP mora omogućiti svim zainteresiranim stranama da u svojim ponudama predvide implementaciju različitih tehnologija (engl. technology mix). Obveza odabranog privatnog partnera / operatora je da izabere adekvatnu tehnologiju ili kombinaciju tehnologija koja će u potpunosti ispuniti ciljeve određene u konačnoj verziji PRŠI-a
Svibanj 2019 Stranica 77 od 184
PRŠI - područje Novske
- Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija – komentar o manjkavoj kalkulaciji troška aktivne opreme iz tablice strukture troškova za različite tehnologije (precijenjeni za FTTH P2MP rješenje, podcijenjeni za VDSL rješenje). Obrazloženje: NP je u PRŠI-u prikazao prosječne vrijednosti investicijskih troškova koje se temelje na iskustvima iz širokog skupa drugih, već provedenih projekata izgradnje širokopojasne infrastrukture. Sukladno ONP-u stvarni iznos investicijskih troškova, kao i vrijednost udjela privatnih potpora bit će definiran od strane odabranog ponuditelja u okviru postupka pred-odabira operatora. - Okvirni vremenski plan provedbe projekta – primjedba da nisu ispravno određeni počeci faza projekata, odnosno da se faze ne smiju preklapati (kad jedna faza završi, iduća faza bi trebala započeti) kako bi okvirni vremenski plan bio realan i provediv. Obrazloženje: U nacrtu PRŠI-a, kao i u konačnoj verziji istog, potrebno je predočiti okvirni vremenski plan projekta. Okvirni vremenski plan projekta izrađen je u jedinici vremena „kvartal“. Poradi toga je vjerojatno da u istom kvartalu jedna faza završi a druga započne. Pri tome ne dolazi do preklapanja faza, već do preklapanja kvartala u kojima određene faze završavaju, a određene započinju. Naknadno se napominje da je konačni vremenski plan usklađen s novonastalom situacijom i očekivanim rokovima sukladno propozicijama javnog poziva [47].
Od strane operatora VIPnet d.o.o. (A1 d.o.o.) iskazan je komercijalni interes temeljem najavljenih ulaganja u širokopojasne mreže u slijedeće tri godine. NP je donio odluku o prihvaćanju najavljenih ulaganja operatora VIPnet d.o.o. (A1 d.o.o.).
Javna rasprava je rezultirala i prikupljanjem te ažuriranjem podataka o postojanju NGA infrastrukture na svim adresama identificiranim prilikom izrade nacrta PRŠI-ja.
Sukladno uputi NOP-a15, u razdoblju od 20.03.2019. do 04.04.2019. godine ponovno je provedena javna rasprava sa svrhom prikupljanje najrecentnijih i potpunih informacija od operatera. Inicijalno mapiranje je izrađeno temeljem tada aktualnih podataka iz HAKOM aplikacije (Q4 2018). Na mrežnim stranicama NP-a i NOP-a objavljen je konačno utvrđen popis svih adresa projektnog područja, uključujući pregled rezultata inicijalnog mapiranja. Tijekom ponovno provedene javne rasprave očitovale su se 2 zainteresirane strane, odnosno operatori HT d.d. i A1 d.o.o.
Od strane operatora A1 d.o.o. iskazan je dodatni komercijalni interes temeljem najavljenih ulaganja u širokopojasne mreže u slijedeće tri godine. NP je donio odluku o prihvaćanju najavljenih ulaganja operatora A1 d.o.o.
15 Uputa o ponavljanju javne rasprave https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/Uputa%20o%20ponavljanju%20druge%20JR.pdf.
Svibanj 2019 Stranica 78 od 184
PRŠI - područje Novske
5.2.4 Verifikacija boja
Na osnovi iskaza operatora tijekom obje javne rasprave, broj adresa inicijalno određenih kao bijele se smanjio za 291. Na broj konačnih bijelih adresa je utjecala i naknadna provjera inicijalno sivih adresa za koje operatori nisu naznačili postojanje infrastrukture tijekom ponovljene javne rasprave i/ili komercijalnog interesa kod obje javne rasprave. Provjere je izvršio NOP, a rezultati su, sukladno uputi NOP-a, uzeti u obzir kod verifikacije boja.
Od ukupno 14.641 adresa na prostornom obuhvatu projekta, postupak verifikacije boja rezultirao je definiranjem 11.127 adresa koje se nalaze na bijelom području, te 3.514 adresa koje se nalaze na sivom području.
Tablica 31 daje pregled konačnih boja područja na adresnoj razini po naseljima i obuhvaćenim JLS-ovima.
Tablica 31: Verifikacija boja za NGA pristup.
Bijela Siva Ukupni broj JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio
Grad Novska 6.210 4.400 70,85% 1.810 29,15% Bair 55 55 100,00% 0 0,00% Borovac 209 209 100,00% 0 0,00% Brestača 361 256 70,91% 105 29,09% Brezovac 71 71 100,00% 0 0,00% Bročice 360 220 61,11% 140 38,89% Jazavica 183 183 100,00% 0 0,00% Kozarice 203 121 59,61% 82 40,39% Kričke 84 84 100,00% 0 0,00% Lovska 82 82 100,00% 0 0,00% Nova Subocka 297 296 99,66% 1 0,34% Novi Grabovac 50 50 100,00% 0 0,00% Novska 2.633 1.485 56,40% 1148 43,60% Paklenica 195 174 89,23% 21 10,77% Plesmo 91 91 100,00% 0 0,00% Popovac 35 35 100,00% 0 0,00% Rađenovci 25 25 100,00% 0 0,00% Rajčići 44 44 100,00% 0 0,00% Rajić 574 440 76,66% 134 23,34% Roždanik 127 127 100,00% 0 0,00% Sigetac 67 67 100,00% 0 0,00% Stara Subocka 223 113 50,67% 110 49,33% Stari Grabovac 165 165 100,00% 0 0,00% Voćarica 76 7 9,21% 69 90,79% Općina Donji 1.131 1.047 92,57% 84 7,43% Kukuruzari
Svibanj 2019 Stranica 79 od 184
PRŠI - područje Novske
Bijela Siva Ukupni broj JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio
Babina Rijeka 89 89 100,00% 0 0,00% Borojevići 108 108 100,00% 0 0,00% Donja Velešnja 144 144 100,00% 0 0,00% Donji Bjelovac 29 29 100,00% 0 0,00% Donji Kukuruzari 133 78 58,65% 55 41,35% Gornja Velešnja 59 59 100,00% 0 0,00% Gornji Bjelovac 43 43 100,00% 0 0,00% Gornji Kukuruzari 42 42 100,00% 0 0,00% Knezovljani 64 64 100,00% 0 0,00% Komogovina 112 112 100,00% 0 0,00% Kostreši Bjelovački 32 32 100,00% 0 0,00% Lovča 57 57 100,00% 0 0,00% Mečenčani 96 69 71,88% 27 28,13% Prevršac 74 72 97,30% 2 2,70% Umetić 49 49 100,00% 0 0,00% Općina Hrvatska 1.628 1.218 74,82% 410 25,18% Dubica Baćin 132 132 100,00% 0 0,00% Cerovljani 159 148 93,08% 11 6,92% Hrvatska Dubica 833 527 63,27% 306 36,73% Slabinja 228 187 82,02% 41 17,98% Živaja 276 224 81,16% 52 18,84% Grad Hrvatska 1.520 1.195 78,62% 325 21,38% Kostajnica Čukur 66 66 100,00% 0 0,00% Hrvatska Kostajnica 1.037 770 74,25% 267 25,75% Panjani 65 65 100,00% 0 0,00% Rausovac 58 58 100,00% 0 0,00% Rosulje 132 132 100,00% 0 0,00% Selište Kostajničko 50 11 22,00% 39 78,00% Utolica 112 93 83,04% 19 16,96% Općina Jasenovac 1.698 1.267 74,62% 431 25,38% Drenov Bok 145 145 100,00% 0 0,00% Jasenovac 505 247 48,91% 258 51,09% Košutarica 174 101 58,05% 73 41,95% Krapje 184 163 88,59% 21 11,41% Mlaka 121 121 100,00% 0 0,00% Puska 191 112 58,64% 79 41,36% Tanac 62 62 100,00% 0 0,00% Trebež 30 30 100,00% 0 0,00% Uštica 193 193 100,00% 0 0,00% Višnjica 93 93 100,00% 0 0,00% Općina Lipovljani 1.415 1.045 73,85% 370 26,15%
Svibanj 2019 Stranica 80 od 184
PRŠI - područje Novske
Bijela Siva Ukupni broj JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio
Kraljeva Velika 215 129 60,00% 86 40,00% Krivaj 142 142 100,00% 0 0,00% Lipovljani 880 596 67,73% 284 32,27% Piljenice 178 178 100,00% 0 0,00% Općina Majur 1.039 955 91,92% 84 8,08% Gornja Meminska 26 26 100,00% 0 0,00% Gornji Hrastovac 172 168 97,67% 4 2,33% Graboštani 88 9 10,23% 79 89,77% Kostrići 12 12 100,00% 0 0,00% Majur 200 199 99,50% 1 0,50% Malo Krčevo 28 28 100,00% 0 0,00% Mračaj 62 62 100,00% 0 0,00% Srednja Meminska 71 71 100,00% 0 0,00% Stubalj 105 105 100,00% 0 0,00% Svinica 195 195 100,00% 0 0,00% Veliko Krčevo 80 80 100,00% 0 0,00% Ukupno projektno 14.641 11.127 76,00% 3.514 24,00% područje
Slika 30 prikazuje dostupnost i nedostupnost NGA širokopojasnog pristupa na području obuhvata projekta nakon postupka verifikacije. Bijelom bojom prikazane su geolokacije svih adresa na kojima nema dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa, odnosno bijela područja, dok su zelenom bojom označene geolokacije svih adresa s dostupom NGA pristupa, odnosno područja u postupku verifikacije definirana kao siva.
Svibanj 2019 Stranica 81 od 184
PRŠI - područje Novske
Slika 30: Konačna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa.
Svibanj 2019 Stranica 82 od 184
PRŠI - područje Novske
6 DEFINICIJA CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA, ZAJEDNO S LOKACIJAMA SVIH POTENCIJALNIH KORISNIKA KOJI MORAJU BITI OBUHVAĆENI MREŽOM GRAĐENOM UZ POTPORE
Ciljano područje provedbe projekta su sve lokacije, odnosno adrese na području obuhvata projekta na kojima se nalaze krajnji korisnici, a koje su označene kao konačna bijela područja. Potencijalni korisnici projekta su svi krajnji korisnici koji se nalaze na bijelim područjima unutar definiranog prostornog obuhvata projekta.
Provedenim postupkom verifikacije boja područja iz poglavlja 5 određen je točan broj adresa na području obuhvata projekta koje su označene kao bijela područja, te točan broj adresa koje su označene kao siva područja. Sukladno strukturnim pravilima ONP-a sve adrese na sivim područjima se isključuju iz projekta.
6.1 Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu i njihova lokacija
U ovom poglavlju definiraju se lokacije i broj potencijalnih korisnika te povezani pokazatelji neposrednih rezultata projekta. Kako je broj potencijalnih korisnika ekvivalent broju priključaka koji će se izgraditi u okviru projekta, on služi i kao polazište za kasniji izračun troškova implementacije projekta.
Potencijalni korisnici projekta su svi krajnji korisnici, odnosno: • Privatni korisnici, • Poslovni korisnici, • Javni korisnici, koji se nalaze na bijelim područjima unutar definiranog prostornog obuhvata projekta.
Broj privatnih korisnika se utvrđuje kao broj stanova16 kojima je dostupan širokopojasni pristup internetu s brzinom od najmanje 40 Mbit/s, a kojima je prethodno bio dostupan osnovni širokopojasni pristup (s brzinama do 30 Mbit/s) ili uopće nisu imali dostupan širokopojasni pristup.
Poslovnim korisnicima smatraju se trgovac, trgovačko društvo, trgovac pojedinac, obrt i poljoprivrednik sukladno zakonskim definicijama [20], [21], [22].
Javni korisnici obuhvaćaju tijela javne vlasti, vjerske zajednice, udruge i zadruge sukladno zakonskim definicijama [23], [24], [25], [26].
16 Stan je građevinski povezana cjelina namijenjena za stanovanje, koja se sastoji od jedne ili više soba s odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kuhinja, smočnica, predsoblje, kupaonica, zahod i sl.) ili bez pomoćnih prostorija i ima svoj poseban ulaz [19].
Svibanj 2019 Stranica 83 od 184
PRŠI - područje Novske
Dodatni pokazatelj neposrednih rezultata projekta je broj kućanstava17 kojima je dostupan širokopojasni pristup internetu s brzinom od najmanje 30 Mbit/s kao posljedica projekta, a kojima je prethodno bio dostupan samo osnovni širokopojasni pristup (s brzinama manjim od 30 Mbit/s) ili uopće nisu imali dostupan širokopojasni pristup. Podatci o broju kućanstva na adresnoj razini prikazani su u prilogu 1.
Podatke o broju korisnika utvrdili su projektom obuhvaćeni JLS-ovi sukladno metodologiji prikazanoj u tablici 32.
Tablica 32: Metodologija određivanja broja kućanstava, privatnih, poslovnih i javnih korisnika [50], [51], [52], [53], [54], [55], [56].
Datum Datum prikupljanja posljednjeg i/ili provjere Komentar / Pretpostavke ažuriranja podataka JLS Izvor podataka primijenjene kod filtriranja korištenog za svrhu podataka izvora izrade podataka konačnog PRŠI-ja Kućanstva Registar obveznika Donji komunalne naknade 01.01.2019. 10.10.2018. Kukuruzari JLS-a. Registar obveznika Hrvatska komunalne naknade 12.11.2018. 25.10.2018. Dubica JLS-a. Registar obveznika Hrvatska komunalne naknade 16.10.2018. 22.10.2018. Kostajnica JLS-a. Registar obveznika Jasenovac komunalne naknade 01.02.2010. 07.11.2018. JLS-a. Jasenovac Terensko istraživanje. 07.11.2018. 07.11.2018. Registar obveznika Aktivni stanovi (redovni Lipovljani komunalne naknade 25.10.2018. 25.10.2018. postojeći obveznici plaćanja JLS-a. naknade). Registar obveznika Majur komunalne naknade 15.10.2018. 05.11.2018. Svi korisnici. JLS-a. Novska Registar obveznika 2008. 26.10.2018.
17 Kućanstvo je je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju, odnosno osoba koja u naselju popisa živi sama i nema kućanstvo u drugom naselju RH ili inozemstvu (samačko kućanstvo). Kućanstvom se smatra i tzv. institucionalno kućanstvo, tj. kućanstvo sastavljeno od osoba koje žive u ustanovama za trajno zbrinjavanje djece i odraslih, u bolnicama za trajni smještaj neizlječivih bolesnika, samostanima, objektima vojske, policije, pravosuđa, kampovima za smještaj izbjeglica i prognanika i sl [19].
Svibanj 2019 Stranica 84 od 184
PRŠI - područje Novske
komunalne naknade JLS-a. Inicijalno sive adrese, kod kojih nije bilo očitovanja operatora po pitanju infrastrukture i komercijalnog interesa tijekom javne rasprave, bile su subjekt dodatne provjere od strane NOP-a. Na adresama gdje je NOP naknadno utvrdio promjenu boje iz sive u konačno bijelu, a za potrebe izrade konačne verzije PRŠI-ja u okviru propisanih kratkih rokova, primijenjena je pretpostavka 1 KB = 1 Svi JLS-ovi DGU. 04.2018. 06.05.2019. kućanstvo = 1 stan (osim za adrese za koje su do tada utvrđeni podatci iz drugih navedenih izvora). Pretpostavka ima uporište u sljedećem: Svakoj zgradi (stambena i poslovna zgrada kao i zgrada javne namjene) koja se stalno ili povremeno koristi potrebno je u okviru naselja i ulice u kojoj je zgrada izgrađena odrediti pripadajući kućni broj (https://gov.hr/moja- uprava/stanovanje/izgradnja -i-obnova-kuce/dodjela- kucnog-broja/1764). Stanovi (privatni korisnici) Registar obveznika Donji komunalne naknade 01.01.2019. 10.10.2018. Kukuruzari JLS-a. Registar obveznika Hrvatska komunalne naknade 12.11.2018. 25.10.2018 Dubica JLS-a. Registar obveznika Hrvatska komunalne naknade 16.10.2018. 22.10.2018. Kostajnica JLS-a. Registar obveznika Jasenovac komunalne naknade 01.02.2010. 07.11.2018. JLS-a. Jasenovac Terensko istraživanje. 07.11.2018. 07.11.2018. Lipovljani Registar obveznika 25.10.2018. 25.10.2018.
Svibanj 2019 Stranica 85 od 184
PRŠI - područje Novske
komunalne naknade JLS-a. Registar obveznika Majur komunalne naknade 15.10.2018. 05.11.2018. Svi korisnici. JLS-a. Registar obveznika Novska komunalne naknade 2008. 26.10.2018. JLS-a. Inicijalno sive adrese, kod kojih nije bilo očitovanja operatora po pitanju infrastrukture i komercijalnog interesa tijekom javne rasprave, bile su subjekt dodatne provjere od strane NOP-a. Na adresama gdje je NOP naknadno utvrdio promjenu boje iz sive u konačno bijelu, a za potrebe izrade konačne verzije PRŠI-ja u okviru propisanih kratkih rokova, primijenjena je pretpostavka 1 KB = 1 Svi JLS-ovi DGU. 04.2018. 06.05.2019. kućanstvo = 1 stan (osim za adrese za koje su do tada utvrđeni podatci iz drugih navedenih izvora). Pretpostavka ima uporište u sljedećem: Svakoj zgradi (stambena i poslovna zgrada kao i zgrada javne namjene) koja se stalno ili povremeno koristi potrebno je u okviru naselja i ulice u kojoj je zgrada izgrađena odrediti pripadajući kućni broj (https://gov.hr/moja- uprava/stanovanje/izgradnja -i-obnova-kuce/dodjela- kucnog-broja/1764). Na svim bijelim adresama, na kojima temeljem korištenih evidencija nisu utvrđeni korisnici, definirano je postojanje 1 stana Svi JLS-ovi DGU. 04.2018. 21.05.2019. (sukladno mišljenju NOP-a "Svaka adresa s pripadajućim kućnim brojem podrazumijeva objekt koji se u jednom trenutku koristio ili
Svibanj 2019 Stranica 86 od 184
PRŠI - područje Novske
se koristi stalno ili povremeno te je evidentno da postoji barem jedan potencijalni korisnik u smislu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru poziva „Izgradnja mreža NGN pristupnih mreža sljedeće generacije u NGA bijelim područjima“ koji razlikuju kućanstva kao stalno nastanjene stanove i ostale stanove"). Trgovačka društva (poslovni korisnici) Registar obveznika Donji komunalne naknade 01.01.2019. 10.10.2018. Kukuruzari JLS-a. Donji Evidencija Porezne 01.07.2017. 10.10.2018. Kukuruzari uprave. Hrvatska Registar FINA. 25.10.2018 Dubica Registar obveznika Hrvatska komunalne naknade 16.10.2018. 22.10.2018. Kostajnica JLS-a. Jasenovac Terensko istraživanje. 07.11.2018. 07.11.2018. Registar obveznika Aktivni korisnici (redovni Lipovljani komunalne naknade 25.10.2018. 25.10.2018. postojeći obveznici JLS-a. plaćanja naknade). Registar obveznika Majur komunalne naknade 15.10.2018. 05.11.2018. Svi korisnici. JLS-a. Bisonde d.o.o. putem Podatci se ažuriraju na Novska aplikacije SMART 04.04.2018. dnevnoj bazi. VISION. Obrti (poslovni korisnici) Donji Obrtni registar. 25.10.2018. Kukuruzari Hrvatska Obrtni registar. 25.10.2018. Dubica Registar obveznika Hrvatska komunalne naknade 16.10.2018. 22.10.2018. Kostajnica JLS-a. Jasenovac Terensko istraživanje. 07.11.2018. 07.11.2018. Registar obveznika Aktivni korisnici (redovni Lipovljani komunalne naknade 25.10.2018. 25.10.2018. postojeći obveznici plaćanja JLS-a. naknade). Registar obveznika Majur komunalne naknade 15.10.2018. 05.11.2018. JLS-a.
Svibanj 2019 Stranica 87 od 184
PRŠI - područje Novske
Bisonde d.o.o. putem Podatci se ažuriraju na Novska aplikacije SMART 04.04.2018. dnevnoj bazi. VISION. Udruge (javni korisnici) Donji Registar udruga RH. 10.10.2018. Kukuruzari Registar obveznika Hrvatska komunalne naknade 16.10.2018. 22.10.2018. Kostajnica JLS-a. Jasenovac Terensko istraživanje. 07.11.2018. 07.11.2018. Majur Registar udruga RH. 05.11.2018. Zadruge (javni korisnici) Registar obveznika Hrvatska komunalne naknade 16.10.2018. 22.10.2018. Kostajnica JLS-a. Jasenovac Terensko istraživanje. 07.11.2018. 07.11.2018. Sudski registar Majur 05.11.2018. trgovačkih društava.
Izvori podataka o potencijalnim korisnicima ne posjeduju njihove geolokacije. Stoga su podaci o adresama potencijalnih korisnika upareni s podacima Središnjeg registra prostornih jedinica od strane Državne geodetske uprave, odnosno geolokacijama kućnih brojeva.
Broj potencijalnih korisnika u projektu određen je zbrajanjem broja korisnika iz prihvatljivih kategorija, koji se nalaze na bijeloj adresi unutar projektnog područja projekta. Tablica 33 predočuje broj potencijalnih korisnika koji su obuhvaćeni projektom.
Tablica 33: Broj potencijalnih korisnika u projektu.
Privatni Poslovni korisnici Javni JLS / Naselja Ukupno korisnici Obrti Poduzeća korisnici Grad Novska 4.563 90 44 4 4.701 Bair 56 0 0 0 56 Borovac 211 2 0 0 213 Brestača 268 6 4 0 278 Brezovac 71 0 0 0 71 Bročice 235 7 6 1 249 Jazavica 186 0 0 0 186 Kozarice 125 1 0 0 126 Kričke 86 0 1 0 87 Lovska 82 0 0 0 82 Nova Subocka 308 9 2 0 319 Novi Grabovac 49 0 2 0 51 Novska 1.563 48 24 1 1.636 Paklenica 175 0 1 0 176 Plesmo 103 2 1 0 106
Svibanj 2019 Stranica 88 od 184
PRŠI - područje Novske
Privatni Poslovni korisnici Javni JLS / Naselja Ukupno korisnici Obrti Poduzeća korisnici Popovac 35 0 0 0 35 Rađenovci 25 0 0 0 25 Rajčići 44 0 0 0 44 Rajić 446 1 1 0 448 Roždanik 134 2 1 1 138 Sigetac 67 4 0 0 71 Stara Subocka 113 3 1 1 118 Stari Grabovac 173 5 0 0 178 Voćarica 8 0 0 0 8 Općina Donji 1.052 4 4 0 1.060 Kukuruzari Babina Rijeka 92 0 0 0 92 Borojevići 109 0 0 0 109 Donja Velešnja 144 1 0 0 145 Donji Bjelovac 29 0 0 0 29 Donji Kukuruzari 79 0 0 0 79 Gornja Velešnja 59 0 0 0 59 Gornji Bjelovac 43 0 0 0 43 Gornji Kukuruzari 42 1 0 0 43 Knezovljani 64 0 1 0 65 Komogovina 112 0 1 0 113 Kostreši Bjelovački 32 0 0 0 32 Lovča 57 0 0 0 57 Mečenčani 69 0 1 0 70 Prevršac 72 2 1 0 75 Umetić 49 0 0 0 49 Općina Hrvatska 1.252 3 9 6 1.270 Dubica Baćin 143 0 1 0 144 Cerovljani 152 0 1 1 154 Hrvatska Dubica 545 2 7 5 559 Slabinja 188 1 0 0 189 Živaja 224 0 0 0 224 Grad Hrvatska 1.259 8 32 12 1.311 Kostajnica Čukur 66 0 1 0 67 Hrvatska Kostajnica 834 7 30 12 883 Panjani 65 0 0 0 65 Rausovac 58 0 0 0 58 Rosulje 132 1 1 0 134 Selište Kostajničko 11 0 0 0 11 Utolica 93 0 0 0 93 Općina Jasenovac 1.271 7 5 6 1.289
Svibanj 2019 Stranica 89 od 184
PRŠI - područje Novske
Privatni Poslovni korisnici Javni JLS / Naselja Ukupno korisnici Obrti Poduzeća korisnici Drenov Bok 145 1 0 0 146 Jasenovac 251 2 3 2 258 Košutarica 101 0 0 0 101 Krapje 163 1 1 3 168 Mlaka 121 0 0 0 121 Puska 112 1 0 0 113 Tanac 62 1 0 0 63 Trebež 30 0 0 0 30 Uštica 193 1 1 1 196 Višnjica 93 0 0 0 93 Općina Lipovljani 1.045 27 12 0 1.084 Kraljeva Velika 129 1 0 0 130 Krivaj 142 4 0 0 146 Lipovljani 596 19 9 0 624 Piljenice 178 3 3 0 184 Općina Majur 955 5 10 7 977 Gornja Meminska 26 0 0 0 26 Gornji Hrastovac 168 0 4 0 172 Graboštani 9 0 0 0 9 Kostrići 12 0 1 0 13 Majur 199 2 2 7 210 Malo Krčevo 28 0 0 0 28 Mračaj 62 1 0 0 63 Srednja Meminska 71 0 0 0 71 Stubalj 105 0 2 0 107 Svinica 195 1 1 0 197 Veliko Krčevo 80 1 0 0 81 Ukupno projektno 11.397 144 116 35 11.692 područje
Lokacije potencijalnih korisnika prikazane su na slici 31.
Svibanj 2019 Stranica 90 od 184
PRŠI - područje Novske
Slika 31: Lokacije potencijalnih korisnika.
6.2 Ciljana razina podržanog širokopojasnog pristupa (značajni iskorak)
Tablica 34 definira minimalnu razinu karakteristika širokopojasnog pristupa koja mora biti podržana u projektu, kako bi projekt rezultirao značajnim iskorakom u odnosu na postojeće stanje infrastrukture i dostupnih usluga.
Tablica 34: Minimalne brzine na NGA mreži izgrađenoj u projektu [11].
Kategorija Definirana brzina Brzina prema korisniku (download) 40 Mbit/s Brzina od korisnika (upload) 5 Mbit/s
Svibanj 2019 Stranica 91 od 184
PRŠI - područje Novske
7 ANALIZA POTRAŽNJE NA CILJANOM PODRUČJU PROVEDBE PROJEKTA, PREMA KATEGORIJAMA KORISNIKA
Za financijsku i ekonomsku analizu (ocjena isplativosti, iznos vanjskih poticaja i sufinanciranja u obliku državnih potpora) gradnje širokopojasnog pristupa vrlo je važna procjena potražnje za širokopojasnim uslugama i kretanja stvarnog broja aktivnih korisnika (utilizacija u razdoblju operativnog rada mreže). Najveći udio u ukupnom broju priključaka, odnosno glavni utjecaj na utilizaciju mreže imaju privatni korisnici, kod kojih bi utilizacija mreže u idealnim uvjetima mreže trebala biti 100 %, odnosno sva kućanstva bi trebala biti spojena na širokopojasnu mrežu. Međutim, takva idealna razina utilizacije mreže može se ostvariti tek kroz duže razdoblje. Kod gospodarskih subjekata i javnih korisnika, poradi potreba svakodnevnog poslovanja, očekuje se da će svi oni koristiti širokopojasne usluge. Širokopojasne priključke javnih korisnika, čija će utilizacija najvjerojatnije biti potpuna, promatra se i kao sredstvo osiguranja dostupnosti naprednih javnih usluga prema privatnim korisnicima i gospodarskim subjektima. Dostupnost takvih usluga dugoročno će dodatno povećati potražnju, odnosno utilizaciju mreže i kod privatnih korisnika i gospodarskih subjekata.
7.1 Korisnički potencijal
Slika 32 prikazuje poziciju RH u usporedbi s područjem EU po pitanju penetracije širokopojasnog pristupa. Iz slike je razvidno da RH (pa tako i obuhvaćena županija) još uvijek nije učinila značajniji iskorak prema europskom prosjeku i najrazvijenijim zemljama, odnosno da osjetno kaska po pitanju korištenja širokopojasnog pristupa Internetu.
Penetracija kod širokopojasnog pristupa u razvijenim zemljama EU i RH od 2011. do 2018. godine 50 45 40 35 30 25 20 15 10
BROJ PRETPLATNIKA NA 100 OSOBA 100 NA PRETPLATNIKA BROJ 5 0 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019
Penetracija EU Penetracija RH Penetracija Njemačka Penetracija Francuska
Slika 32: Penetracija kod širokopojasnog pristupa u EU i RH [6].
Svibanj 2019 Stranica 92 od 184
PRŠI - područje Novske
U usporedbi s razvijenijim zemljama, u RH i obuhvaćenoj županiji, te sukladno tome i na projektnom području postoji veliki neiskorišteni potencijal glede širokopojasnog pristupa, a koji će se moći iskoristiti u provedbi projekta. To potvrđuje i slika 33 koja prikazuje trend povećanja korisnika brzog i ultrabrzog širokopojasnog pristupa u EU. Isti trend javlja se u RH, a potencijalno i na projektnom području.
Korištenje širokopojasnog pristupa u EU od 2011. do 2018. godine 60%
50%
40%
30% udio pretplatnika udio 20%
10%
0% 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 06/2018
do 30 Mbit/s do 100 Mbit/s
Slika 33: Porast korisnika brzog i ultrabrzog širokopojasnog pristupa u EU [6].
7.2 Analiza i poticanje potražnje na lokalnoj razini
Dostupnost širokopojasnih priključaka potrebno je osigurati kako za privatne korisnike, tako i za poslovne i javne korisnike, definirane u poglavlju 6.
Korisnici koji će koristiti usluge nove mreže doprinositi će realizaciji prihoda nove mreže. Prihodi nove mreže u direktnoj su korelaciji s njezinom utilizacijom, te je stoga nužna njena procjena. U tu svrhu se, uz sadašnju utilizaciju širokopojasne infrastrukture prikazanu na slici 24, koristi i usporedba podataka o korištenju NGA brzina od strane privatnih kućanstava u odnosu na dostupnost navedenih brzina, odnosno analiza sadašnje utilizacije u sivim područjima.
Analiza utilizacije u sivim područjima na razini JLS-ova prikazana je u tablici 36. U okviru analize su korišteni podaci o stvarnom broju kućanstava na bijelim područjima (prilog 1) i procijenjenom broju kućanstava na sivim područjima18 (tablica 35), te podaci o sadašnjoj
18 Broj kućanstava na sivim područjima je aproksimacija temeljem podataka MUP-a i Popisa stanovništva 2011. godine (nacrt PRŠI-ja).
Svibanj 2019 Stranica 93 od 184
PRŠI - područje Novske
utilizaciji širokopojasne infrastrukture prikazani na slici 24. Poradi bolje preglednosti, sadašnja utilizacija širokopojasnog pristupa (slika 24) prikazuje se u obliku tablice 37. U svrhu procjene utilizacije nove mreže ONP predviđa mogućnost provođenja anketnog ispitivanja. Ono je svrsishodno u slučaju odabira investicijskog modela Javni DBO, kod kojeg se cjelokupni rizik potražnje nalazi na strani NP-a, odnosno tijela javne vlasti. Na području provođenja projekta odabran je investicijski model Privatni DBO (poglavlje 10.4). On podrazumijeva potpuno preuzimanje rizika potražnje za širokopojasnim uslugama nove NGA mreže od strane privatnog operatora.
Tablica 35: Kućanstva na bijelim i sivim područjima.
Kućanstva na bijelim Kućanstva na sivim JLS Ukupno kućanstva područjima područjima
Grad Novska 4.998 3.157 1.841 Općina Donji Kukuruzari 627 555 72 Općina Hrvatska Dubica 845 620 225 Grad Hrvatska Kostajnica 1.224 939 285 Općina Jasenovac 1.522 1.231 291 Općina Lipovljani 1.340 977 363 Općina Majur 1.002 955 47 Ukupno projektno 11.558 8.434 3.124 područje
Tablica 36: Analiza utilizacije NGA brzina od strane kućanstava na sivim područjima.
Korištenje NGA brzina Udio kućanstava Kućanstva na Ukupno koja koriste JLS sivim kućanstva Broj NGA brzine Udio područjima kućanstava na sivim područjima Grad Novska 4.998 3,32% 166 1.841 9,02% Općina Donji 627 1,55% 10 72 13,89% Kukuruzari Općina Hrvatska 845 2,99% 25 225 11,11% Dubica Grad Hrvatska 1.224 3,80% 47 285 16,49% Kostajnica Općina Jasenovac 1.522 5,36% 82 291 28,18% Općina Lipovljani 1.340 6,12% 82 363 22,59% Općina Majur 1.002 1,87% 19 47 40,43% Ukupno projektno 11.558 - 431 3.124 13,80% područje
Svibanj 2019 Stranica 94 od 184
PRŠI - područje Novske
Iz analize je razvidno da prosječno 13,80 % kućanstava na sivim područjima koristi NGA širokopojasni pristup. Uzevši u obzir da su podaci preuzeti iz HAKOM-ovog preglednika područja dostupnosti širokopojasnog pristupa [18] ispravni, može se zaključiti da je utilizacija NGA brzina na sivim područjima relativno niska.
Temeljem sadašnje utilizacije širokopojasnog pristupa (tablica 37), analize utilizacije u sivim područjima (tablica 36), te demografskog, gospodarskog i socijalnog stanja i trendova na području provedbe projekta (poglavlje 3.1), izrađena je procjena utilizacije nove NGA mreže (tablica 38) i njezin korisnički potencijal (tablica 39).
Tablica 37: Utilizacija širokopojasnog pristupa.
Ukupno korištenje JLS Korištenje brzina <30 Mbit/s širokopojasnog pristupa Grad Novska 37,73% 41,05% Općina Donji Kukuruzari 20,10% 21,65% Općina Hrvatska Dubica 21,14% 24,13% Grad Hrvatska Kostajnica 26,75% 30,55% Općina Jasenovac 25,47% 30,83% Općina Lipovljani 31,47% 37,59% Općina Majur 19,38% 21,25%
Tablica 38: Utilizacija prema kategorijama korisnika.
JLS Privatni korisnici Poslovni korisnici Javni korisnici
Grad Novska 47% 100% 100% Općina Donji Kukuruzari 30% 100% 100% Općina Hrvatska Dubica 31% 100% 100% Grad Hrvatska Kostajnica 38% 100% 100% Općina Jasenovac 38% 100% 100% Općina Lipovljani 44% 100% 100% Općina Majur 30% 100% 100%
Iz tablice 38 razvidno je da je procijenjena utilizacija nove NGA mreže viša od sadašnje utilizacije NGA brzina na sivim područjima (tablica 36), te nešto viša od trenutne ukupne utilizacije širokopojasnog pristupa (tablica 37).
Procijenjeno korištenje nove NGA mreže temelji se na njenoj otvorenosti i kvaliteti. Cijene usluga koje će se putem nje pružati će poradi otvorenosti biti konkurentnije, te će pristup novoj NGA mreži biti cjenovno prihvatljiviji (280 kn u usporedbi sa sadašnjih 300 kn). Nova mreža će obuhvatiti 100 % područja bijele boje, te će njome biti obuhvaćen veliki broj potencijalnih korisnika.
Svibanj 2019 Stranica 95 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 37 prikazuje sadašnje korištenje širokopojasnog pristupa. Iz tablice je razvidno da se u okviru korištenja širokopojasnog pristupa velika većina udjela odnosi na korištenje brzina <30 Mbit/s, odnosno korištenje osnovnog širokopojasnog pristupa. Poradi neusporedivo bolje kvalitete pristupa koji će nova NGA mreža pružati (NGA brzine umjesto sadašnjih <30 Mbit/s i viša razina simetričnosti brzina), kao i poradi nižih cijena Interneta, 2D i 3D paketa u usporedbi s onima za koje im je sada dostupna lošija kvaliteta pristupa na bijelim područjima, upravo ona kućanstva koja sada koriste brzine <30 Mbit/s (tablica 37) biti će zainteresirana za korištenje nove NGA mreže. Uz njih, iz istog razloga, za korištenje nove NGA mreže biti će zainteresirana i ona kućanstva koja sada ne koriste širokopojasni pristup, kao i ona koja uopće ne koriste pristup Internetu.
S druge strane, poradi odabira investicijskog modela Privatni DBO, rizik potražnje za širokopojasnim uslugama nove mreže u cijelosti leži na privatnom operatoru. Njemu je u interesu da nova mreža ostvaruje dostatne prihode, te će ju stoga aktivno promovirati.
Temeljem procijenjene visine utilizacije nove mreže i broja potencijalnih korisnika (tablica 33) izračunat je korisnički potencijal prema kategorijama korisnika koji je prikazan u tablici 39. On u kategoriji privatnih korisnika iznosi 4.556 priključaka. Potencijalnih korisnika u kategoriji poslovnih i javnih korisnika na bijelim područjima obuhvata projekta ima 295. Korisnički potencijal te kategorije korisnika je 100 %-tni, odnosno u apsolutnom broju iznosi 265 priključaka pa se, dakle, zajedno s kategorijom privatnih korisnika procjenjuje ukupni korisnički potencijal koji iznosi 4.851 priključak.
Tablica 39 prikazuje korisnički potencijal prema pojedinim kategorijama korisnika na projektnom području.
Tablica 39: Korisnički potencijal prema kategorijama korisnika.
Privatni Poslovni korisnici Javni JLS / Naselja Ukupno korisnici Obrti Poduzeća korisnici Grad Novska 2.143 90 44 4 2.281 Bair 26 0 0 0 26 Borovac 99 2 0 0 101 Brestača 126 6 4 0 136 Brezovac 33 0 0 0 33 Bročice 110 7 6 1 124 Jazavica 87 0 0 0 87 Kozarice 59 1 0 0 60 Kričke 40 0 1 0 41 Lovska 39 0 0 0 39 Nova Subocka 145 9 2 0 156 Novi Grabovac 23 0 2 0 25 Novska 735 48 24 1 808 Paklenica 82 0 1 0 83 Plesmo 48 2 1 0 51 Popovac 16 0 0 0 16 Rađenovci 12 0 0 0 12
Svibanj 2019 Stranica 96 od 184
PRŠI - područje Novske
Privatni Poslovni korisnici Javni JLS / Naselja Ukupno korisnici Obrti Poduzeća korisnici Rajčići 21 0 0 0 21 Rajić 210 1 1 0 212 Roždanik 63 2 1 1 67 Sigetac 31 4 0 0 35 Stara Subocka 53 3 1 1 58 Stari Grabovac 81 5 0 0 86 Voćarica 4 0 0 0 4 Općina Donji 319 4 4 0 327 Kukuruzari Babina Rijeka 28 0 0 0 28 Borojevići 33 0 0 0 33 Donja Velešnja 43 1 0 0 44 Donji Bjelovac 9 0 0 0 9 Donji Kukuruzari 24 0 0 0 24 Gornja Velešnja 18 0 0 0 18 Gornji Bjelovac 13 0 0 0 13 Gornji Kukuruzari 13 1 0 0 14 Knezovljani 19 0 1 0 20 Komogovina 34 0 1 0 35 Kostreši Bjelovački 10 0 0 0 10 Lovča 17 0 0 0 17 Mečenčani 21 0 1 0 22 Prevršac 22 2 1 0 25 Umetić 15 0 0 0 15 Općina Hrvatska 387 3 9 6 405 Dubica Baćin 44 0 1 0 45 Cerovljani 47 0 1 1 49 Hrvatska Dubica 169 2 7 5 183 Slabinja 58 1 0 0 59 Živaja 69 0 0 0 69 Grad Hrvatska 478 8 32 12 530 Kostajnica Čukur 25 0 1 0 26 Hrvatska Kostajnica 317 7 30 12 366 Panjani 25 0 0 0 25 Rausovac 22 0 0 0 22 Rosulje 50 1 1 0 52 Selište Kostajničko 4 0 0 0 4 Utolica 35 0 0 0 35 Općina Jasenovac 482 7 5 6 500 Drenov Bok 55 1 0 0 56 Jasenovac 95 2 3 2 102
Svibanj 2019 Stranica 97 od 184
PRŠI - područje Novske
Privatni Poslovni korisnici Javni JLS / Naselja Ukupno korisnici Obrti Poduzeća korisnici Košutarica 38 0 0 0 38 Krapje 62 1 1 3 67 Mlaka 46 0 0 0 46 Puska 43 1 0 0 44 Tanac 24 1 0 0 25 Trebež 11 0 0 0 11 Uštica 73 1 1 1 76 Višnjica 35 0 0 0 35 Općina Lipovljani 459 27 12 0 498 Kraljeva Velika 57 1 0 0 58 Krivaj 62 4 0 0 66 Lipovljani 262 19 9 0 290 Piljenice 78 3 3 0 84 Općina Majur 288 5 10 7 310 Gornja Meminska 8 0 0 0 8 Gornji Hrastovac 50 0 4 0 54 Graboštani 3 0 0 0 3 Kostrići 4 0 1 0 5 Majur 60 2 2 7 71 Malo Krčevo 8 0 0 0 8 Mračaj 19 1 0 0 20 Srednja Meminska 21 0 0 0 21 Stubalj 32 0 2 0 34 Svinica 59 1 1 0 61 Veliko Krčevo 24 1 0 0 25 Ukupno projektno 4.556 144 116 35 4.851 područje
Svibanj 2019 Stranica 98 od 184
PRŠI - područje Novske
8 DEFINICIJA LOKACIJA DEMARKACIJSKIH TOČAKA PREMA AGREGACIJSKOJ MREŽI
Širokopojasna telekomunikacijska mreža sastoji se od slijedećih cjelina: • jezgrena mreža (nacionalne mreže), • agregacijska mreža (regionalne mreže), • pristupne mreže.
Jezgrena mreža je infrastrukturna okosnica telekomunikacijske mreže, te obuhvaća međusobno povezane čvorove u većim gradovima. Agregacijsku mrežu čine veze između lokalnih čvorova i jezgrene mreže, najčešće kabelske veze i manjim dijelom bežične usmjerene mreže. Pristupni dio mreže, odnosno pristupna mreža jest infrastrukturni razvod kabela od lokalnog čvora do svakog korisnika u nepokretnoj mreži, odnosno bežično radio sučelje između korisnika i baznih stanica u bežičnoj mreži.
DSL modem
DNS DHCP AAA Agrregaciijjsko sttiikallo VoIP Ettherrnett agrregaciijja VoIP DSL modem/ usmerivač DSLAM // MSAN eMaiill NTP WWW IPTV
Jezgrrenii usmerrjjevač DSL modem
Jezgrena mreža Internet DSL modem BRAS//BNG POP
DSLAM // MSAN IISP1 IISP2 Agrregaciijjsko sttiikallo Ettherrnett agrregaciijja DSL modem/ usmerivač
DSL modem
Lokalna mreža - kučna mreža Pristupna mreža Agregacijska mreža Jezgrena mreža
Slika 34: Shematski prikaz arhitekture mreže [17].
Prema ONP-u, demarkacijske točke se definiraju kao točke između pristupne i agregacijske mreže, odnosno čvora/ova agregacijske mreže u kojem/ima je moguće agregirati promet iz pristupne mreže. Nadalje, kod provedbe projekata u sklopu ONP-a, definiranje demarkacijskih točaka prema agregacijskoj mreži mora biti usklađeno s planom implementacije NP-BBI programa izgradnje agregacijske mreže [17]. Shodno tome, demarkacijske točke unutar PRŠI-ja određuju se kao točke spoja između pristupne mreže implementirane kroz projekt u sklopu ONP-a te agregacijske mreže NP-BBI programa ili agregacijske mreže trećeg operatora.
Nositelj NP-BBI programa je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI). Poduzeće Odašiljači i veze d.o.o. (OiV) je nositelj tehničke provedbe NP-BBI programa koji je, u ime i za račun RH, nadležan za tehničku provedbu NP-BBI programa, odnosno za izgradnju, održavanje i upravljanje agregacijskom infrastrukturom širokopojasnog pristupa.
Svibanj 2019 Stranica 99 od 184
PRŠI - područje Novske
Prije dodjele bespovratnih sredstava za provedbu NP-BBI programa, program mora proći postupak prijave i odobrenja velikog projekta u tijelima Europske komisije (eng. major project notification), nakon čega se pristupa projektiranju, ishođenju dozvola i gradnji agregacijske infrastrukture.
Agregacijska mreža povezuje pristupne mreže s jedne strane i jezgrene mreže s druge strane. Prema programu NP-BBI čvorovi agregacijske mreže su: • N0 – prijelazni čvorovi, označavaju čvorove prijelaza između jezgrene i agregacijske mreže. Mikrolokacije prijelaznih čvorova unutar naselja bit će određene u fazi projektiranja. • N1 – agregacijski čvorovi, označavaju čvorove prijelaza između agregacijske i pristupne mreže. Po jedan agregacijski čvor bit će smješten u svakom opravdanom naselju NP-BBI programa do kojeg će biti implementirana agregacijska infrastruktura. Agregacijski čvorovi će biti izgrađeni u naseljima prioritetne skupine 1. U naseljima prioritetne skupine 2 i 3, agregacijski čvorovi će biti izgrađeni ako se ta naselja nalaze na planiranim trasama za povezivanje naselja prioritetne skupine 1 ili su u blizini tih trasa. Agregacijski čvor će biti smješten u odgovarajuće infrastrukturno opremljenom kolokacijskom prostoru u kojem je operatorima omogućen pristup neosvjetljenim agregacijskim nitima preko svjetlovodnog distribucijskog razdjelnika (engl. optical distribution frames).
Planirane trase agregacijske mreže NP-BBI dijele se na: • Nove agregacijske trase – trase na kojima se planira izgradnja nove kabelske kanalizacije sa svjetlovodnim kabelom. • Postojeće trase – trase iz projekta Objedinjavanje svjetlovodne infrastrukture u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske (OSI) [48] i ostale trase s dovoljno raspoloživog prostora u postojećoj kabelskoj kanalizaciji, a na kojima se planira izgraditi nova agregacijska mreža postavljanjem novog svjetlovodnog kabela.
NOP je za predmetni PRŠI od OiV zatražio inicijalni plan izgradnje agregacijske mreže, s popisom naselja iz obuhvata predmetnog PRŠI-ja u kojima se planira uspostaviti agregacijski čvor te planirane trase za povezivanje tih čvorova na kartografskoj podlozi.
Podatci o trasama i obuhvaćenim naseljima koje je OiV dostavio NOP-u za predmetni PRŠI, temelje se na planu agregacijske mreže, a prije prijave i odobrenja NP-BBI programa kao velikog projekta (major project). Tijekom postupka odobrenja velikog projekta, kao i u fazama projektiranja i izgradnje moguće su promjene obuhvata i prioriteta opravdanih naselja ili planiranih trasa. U slučaju promjene obuhvata opravdanih naselja moguće je da neka od naselja budu izostavljena. U slučaju promjene planiranih trasa moguće je da neka naselja prioriteta 2 ili 3 budu izostavljena, a neka druga naselja budu uključena. MMPI će kao nositelj NP-BBI programa uz podršku OiV te u suradnji s NOP-om odrediti prioritete izgradnje ciljanih područja NP-BBI programa, uzimajući u obzir i provedbu ONP programa. OiV će o svakoj promjeni u odnosu na dostavljene podatke u najkraćem roku obavijestiti NOP, slijedom čega će NOP obavijestiti nositelja predmetnog PRŠI-ja i/ili korisnika državne potpore.
Svibanj 2019 Stranica 100 od 184
PRŠI - područje Novske
OiV se vezano za upit o inicijalnom planu izgradnje agregacijske mreže očitovao kako slijedi.
Na području obuhvata predmetnog PRŠI-ja kroz NP-BBI program planira se izgraditi agregacijska infrastruktura (pasivna svjetlovodna infrastruktura) kako prikazuje slika 35.
Slika 35: Prikaz planirane agregacijske infrastrukture na projektnom području.
Za predmetni PRŠI agregacijske čvorove uspostava N0 čvora Sisak. Tablica 40 prikazuje planirane agregacijske čvorove.
Svibanj 2019 Stranica 101 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 40: Lokacije agregacijskih čvorova temeljem NP-BBI programa [17].
Šifra naselja Prioritetna Br. JLS (grad, općina) Naselje [DZS] skupina 1 Donji Kukuruzari Donji Kukuruzari 13544 1 2 Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica 23990 1 3 Hrvatska Kostajnica Hrvatska Kostajnica 24007 1 4 Hrvatska Kostajnica Panjani 46701 2 5 Jasenovac Jasenovac 25810 1 6 Jasenovac Tanac 64491 2 7 Jasenovac Uštica 66885 2 8 Lipovljani Lipovljani 35556 1 9 Majur Gornji Hrastovac 20559 2 10 Majur Graboštani 21733 2 11 Majur Majur 30724 1 12 Majur Stubalj 61174 2 13 Novska Brestača 5207 2 14 Novska Bročice 6289 2 15 Novska Nova Subocka 43389 2 16 Novska Novska 44440 1
Sukladno ONP-u, operatori elektroničkih komunikacija zainteresirani za sudjelovanje u projektu su također pozvani na predlaganje lokacija demarkacijskih točaka tijekom javne rasprave za predmetni projekt. Predložene lokacije na razini naselja prikazane su u tablici 41.
Tablica 41: Lokacije demarkacijskih točaka predložene od strane operatora elektroničkih komunikacija.
Operator JLS Naselje / Adresa Grad Novska Novska A1 d.o.o. Grad Hrvatska Hrvatska Kostajnica Kostajnica Rajic, Trg Hrvatskih branitelja 10 Grad Novska Novska, Trg L. Ilića-Oriovčanin 16 Grad Hrvatska Hrvatska Kostajnica, Vladimira Nazora 7 HT d.d. Kostajnica Općina Donji Kukuruzari Donji Kukuruzari, Donji Kukuruzari bb Općina Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica, Petra Berislaviča 1 Općina Jasenovac Jasenovac, Trg kralja P.Svačića 19
Svibanj 2019 Stranica 102 od 184
PRŠI - područje Novske
Operator JLS Naselje / Adresa Puska, Puska bb Općina Lipovljani Lipovljani, Ante Starčevića 2 Općina Majur Grabostani, Grabostani 29
Izabrani operator u svojstvu korisnika državne potpore za izgradnju pristupne mreže temeljem ONP-a, u sklopu projekta preuzima sljedeće obveze: • Za predmetni PRŠI optimalno planirati jedan ili više čvorova pristupne mreže, koji će ujedno biti i demarkacijske točke, na način da se mora moći pristupiti svim korisnicima u obuhvatu PRŠI-ja. • Ukoliko se planirani pristupni čvor nalazi u istom naselju u kojem je i planirani NP-BBI agregacijski čvor, s nositeljm tehničke provedbe programa NP-BBI (OiV) u fazi projektiranja i izgradnje usuglasiti uvjete i odgovornosti kako bi se osiguralo smještanje oba navedena čvora na istu mikrolokaciju. Pri tome korisnik državne potpore treba osigurati transparentne informacije o lokaciji svog pristupnog čvora, a OiV specificirati svoje potrebe koje mora zadovoljavati agregacijski čvor (ukupna kvadratura, procjene vezane uz smještaj aktivne opreme operatora koji će kolocirati u agregacijskom čvoru i sl.). • U koordinaciji s OiV-om osigurati transparentno planiranje i gradnju novih ili proširenje postojećih trasa/kapaciteta kabelske kanalizacije na području obuhvata projekta kako bi strana koja prva gradi kabelsku kanalizaciju, na zajedničkim dijelovima trase osigurala dostatan kapacitet i za potrebe druge strane.
Navedeni postupak usuglašavanja o određivanju točnog položaja (mikrolokacija) agregacijskih čvorova temelji se na smjernicama definiranim NP-BBI programom o načinu odabira lokacija NP-BBI čvorova19: • Čvorovi će se smjestiti u zatvorene prostore (engl. indoor), gdje god to bude moguće. • Agregacijski čvorovi bit će smješteni u postojećim čvorovima pristupne mreže s dostatnim raspoloživim kolokacijskim prostorom, ako će takvi čvorovi također služiti i kao NGA mrežni čvorovi (tj. takvi čvorovi bit će definirani kao demarkacijske točke prema NGA mrežama izgrađenim u okviru ONP-a). • Agregacijski čvorovi bit će smješteni u nove NGA mrežne čvorove s dostatnim raspoloživim kolokacijskim prostorom (pod pretpostavkom da takvi NGA čvorovi budu definirani kao demarkacijske točke prema NGA mrežama izgrađenim u okviru ONP- a). • Agregacijski čvorovi bit će smješteni u blizini postojećih čvorova pristupnih mreža ili čvorova nove NGA mreže, definiranih kao demarkacijske točke prema NGA mrežama izgrađenima u okviru ONP-a (vidi prethodne b) i c) slučajeve), u slučaju da neće biti tehnički moguće zaključiti neosvijetljene niti NP-BBI programa u ovim pristupnim čvorovima i/ili u slučaju da neće biti dovoljno kolokacijskog prostora na raspolaganju u ovim pristupnim čvorovima (u ovom će se slučaju kolokacijski prostor izgraditi u okviru NP-BBI programa). • Ako neće biti moguće smjestiti agregacijske čvorove u postojeće ili nove pristupne čvorove, ili u njihovoj blizini; ili ako neće biti moguće odrediti demarkacijsku točku za
19 Poglavlje 2.1. NP-BBI programa.
Svibanj 2019 Stranica 103 od 184
PRŠI - područje Novske
određena opravdana naselja, npr. zbog toga što povezani NGA projekt(i) neće biti pokrenuti u ovim opravdanim naseljima, agregacijski čvorovi će se smjestiti u središtima naselja, kako bi se osigurali optimalni tehnički preduvjeti za pokrivanje svih krajnjih korisnika u NGA mrežama koje će se izgraditi u određenim naselju – u ovom slučaju će se nastojati agregacijske čvorove smjestiti u prostore u javnom vlasništvu.
Svibanj 2019 Stranica 104 od 184
PRŠI - područje Novske
9 POSTOJEĆA INFRASTRUKTURA KOJA MOŽE BITI ISKORIŠTENA U PROJEKTU
9.1 Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija
Širokopojasne mreže grade se uz odgovarajuću infrastrukturu i infrastrukturne objekte za razvod i prihvat medija, te smještaj prateće aktivne opreme. U tom kontekstu razlikujemo: • Kabelska kanalizacija (distributivna telekomunikacijska kanalizacija - DTK) je podzemna mreža cijevi i bunara za razvod (svjetlovodnih niti, koaksijalnih kabela, bakrenih parica). • Nadzemna mreža je mreža stupova o koje su ovješeni kabeli (svjetlovodnih niti, koaksijalnih kabela, bakrenih parica). Gradnja je dozvoljena samo u ruralnim područjima. Nedostaci su: povećana osjetljivost na atmosferske utjecaje (padaline, vjetar, elektrostatička pražnjenja) i kraći životni vijek u odnosu na podzemnu mrežu. • Kabineti (ulični i vanjski) služe kao lokacije pasivnog prospajanja kabela u pristupnoj mreži. U njih se smještaju i pasivni razdjelnici kod FTTH P2MP tehnologija, te aktivna oprema u VDSL (FTTC) i kabelskim mrežama. • Lokalni čvor je sučelje između pristupne i agregacijske mreže (fizički prihvat pristupne mreže, te smještaj aktivne opreme za agregaciju prometa iz pristupne mreže i usmjeravanje prometa prema agregacijskoj mreži). Najčešće odgovara lokaciji lokalne telefonske centrale (funkcijska lokacija). • Antenski stup ima primopredajnu radiofrekvencijsku funkciju u pristupnom dijelu bežičnih mreža. Bazna stanica (logičko mjesto s nadzorom primopredajnih funkcija u pristupnom djelu bežičnih mreža) uobičajeno se fizički nalazi uz lokaciju antenskog stupa. Infrastrukturni i regulatorni zahtjevi pojedinih širokopojasnih tehnologija prema ONP-u prikazani su u tablici 42.
Tablica 42: Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija [11].
Potrebni infrastrukturni Tehnologija Medij pristupne mreže Regulatorne dozvole objekti • Kabelska • Bakrene parice kanalizacija i/ili (u završnom segmentu), nadzemna mreža, VDSL (FTTC) - • svjetlovodna vlakna (u • (ulični) kabineti, dovodu). • prostor lokalnog čvora.
Svibanj 2019 Stranica 105 od 184
PRŠI - područje Novske
Potrebni infrastrukturni Tehnologija Medij pristupne mreže Regulatorne dozvole objekti • Kabelska kanalizacija i/ili nadzemna mreža, • prostor FTTH P2MP • Svjetlovodna vlakna. distribucijskog - čvora, • prostor lokalnog čvora. • Kabelska kanalizacija i/ili nadzemna mreža, • prostor FTTH P2P • Svjetlovodna vlakna. distribucijskog - čvora, • prostor lokalnog čvora.
Kabelski • Kabelska pristup • Koaksijalni kabeli, kanalizacija i/ili - (DOCSIS, • svjetlovodna vlakna. nadzemna mreža, HFC) • prostor HFC čvora. Dozvola za upotrebu • Radiofrekvencijski LTE (4G) • Antenski stupovi. radiofrekvencijskog spektar. spektra.
9.2 Iskorištavanje postojeće infrastrukture
Postojeća infrastruktura definirana u Pravilniku o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme [35], koja je relevantna za izgradnju NGA širokopojasne mreže obuhvaća: • kabelsku kanalizaciju, • antenske stupove i • sve ostale zatvorene prostore, koji mogu poslužiti kao lokalni čvorovi novoizgrađenih mreža.
Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina [38] propisuje mjere za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina koje se odnose na pristup i zajedničko korištenje postojeće fizičke infrastrukture. Zakon mrežne operatore i fizičku infrastrukturu definira na slijedeći način: • "mrežni operator: operator javne komunikacijske mreže te druga pravna osoba koja daje na korištenje fizičku infrastrukturu koja je namijenjena pružanju usluga proizvodnje, prijenosa ili distribucije plina, električne energije, uključujući javnu rasvjetu, i toplinske energije te usluga proizvodnje, prijenosa ili distribucije vode, uključujući ispuštanje ili pročišćavanje otpadnih voda i kanalizacije i sustave odvodnje, kao i
Svibanj 2019 Stranica 106 od 184
PRŠI - područje Novske
upravitelj fizičke infrastrukture koja je namijenjena odvijanju željezničkog, cestovnog, riječnog, pomorskog i zračnog prometa", • "fizička infrastruktura: bilo koji sastavni dio mreže namijenjen za smještanje drugih sastavnica mreže, pri čemu sam ne postaje aktivna sastavnica mreže, kao što su cijevi, stupovi, vodovi, nadzorne sobe, zdenci, ormarići, zgrade ili ulazi u zgrade, antenske instalacije, antenski tornjevi, stupovi i prihvati. Kabeli, uključujući svjetlovodne niti koje se ne koriste, kao i sastavnice mreže koje se koriste za opskrbu vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju ne čine fizičku infrastrukturu u smislu ovoga Zakona".
Poradi nedostupnosti katastra gospodarske javne infrastrukture putem geoinformacijske baze unutar Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (www.nipp.hr), tijekom pripreme nacrta PRŠI neposredno je ispitano postojanje infrastrukture u javnom vlasništvu, sukladne ONP-u i navedenoj legislativi, a koju bi bilo moguće koristiti u okviru projekta.
Ispitivanje je izvršeno na način da su upiti o slobodnim kapacitetima postojeće infrastrukture u javnom vlasništvu poslani svim JLS-ovima koji su obuhvaćeni projektom, te slijedećim mrežnim operatorima: • Vodovod Novska d.o.o., Adalberta Knoppa 1a, Novska, • Lip-Kom d.o.o., Kutinska 4, Lipovljani, • JP KOMUNALAC d.o.o., Unska 1, Hrvatska Kostajnica, • Komunalni servisi Jasenovac d.o.o., Trg kralja Petra Svačića 19, Jasenovac, • Komunalac d.o.o., Petra Berislavića 39, Hrvatska Dubica, • PLIN-PROJEKT D.O.O, Alojzija Stepinca 36, Nova Gradiška. Temeljem odgovora zaprimljenih od JLS-ova i mrežnih operatora, utvrđeno je da na području provođenja projekta postoje slobodni kapaciteti infrastrukture u javnom vlasništvu, a koje je moguće koristiti u okviru projekta. Slobodni kapaciteti su opisani u nastavku.
Općina Donji Kukuruzari u svom vlasništvu ima sljedeće zatvorene prostore: • Društveni dom Donja Velešnja, Donja Velešnja, • Društveni dom Prevršac, Prevršac, • Društveni dom Knezovljani, Knezovljani, • Društveni dom Borojevići, Borojevići. Naknade za korištenje određene su sukladno Odluci o naknadi za korištenje društvenih domova u vlasništvu Općine Donji Kukuruzari (https://glasila.hr/Glasila/SV/SV1515.pdf).
Općina Hrvatska Dubica u svom vlasništvu ima sljedeće objekte: • Društveni dom u Hrvatskoj Dubici, Vjekoslava Venka 3, • Društveni dom Cerovljani, Cerovljani 106a/106b, • Društveni dom Živaja, Živaja 151 (potrebna obnova), • Društveni dom Baćin, Baćin 88, • Zgrada DVD-a Cerovljani, Cerovljani 106a/106b, • Zgrada stare škole u Slabinji, Slabinja 81 (potrebna obnova), • Zgrada javnih komunalnih poduzeća, Petra Berislavića 39, Hrvatska Dubica,
Svibanj 2019 Stranica 107 od 184
PRŠI - područje Novske
• Etno kuća, Ive Kozarčanina 13, Hrvatska Dubica, • Zgrada Općine Hrvatska Dubica, Vjekoslava Venka 4, Hrvatska Dubica. Naknada za korištenje će se naknadno definirati.
Grad Hrvatska Kostajnica raspolaže zatvorenim prostorima na lokaciji Trg kralja Tomislava 2B (k.č.br. 1003 KO Kostajnica), gdje se nalazi poslovni objekt s prizemljem (u korištenju) i tri kata (slobodno za korištenje). Naknada za korištenje će se odrediti naknadno.
Općina Lipovljani u svom vlasništvu ima zatvorene prostore na četiri lokacije, što se odnosi na društvene domove u svakom od naselja općine (Krivaj, Kraljeva Velika, Piljenice, Lipovljani). Naknada za korištenje će se odrediti naknadno.
Općina Majur u svom vlasništvu raspolaže sa sljedećim zatvorenim prostorima: • Hrvatski Dom Majur, Sv. Mihovila 2, Majur, • Zgrada bivše škole, D. Trstenjaka, Majur, • Zgrada bivše zadruge, Kolodvorska 6, Majur. Naknada za korištenje će se odrediti naknadno. Ovisno o veličini prostora potrebnog za mrežne čvorove mogu se odrediti i dodatni prostori u drugim naseljima.
Pod mrežnim operatorima podrazumijevaju se i telekomunikacijski operatori, od kojih su tijekom javne rasprave zatraženi podatci o raspoloživoj elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi koju posjeduju ili kontroliraju na području obuhvata projekta.
Prikupljeni podatci su dostavljeni NOP-u prilikom provjere konačne verzije PRŠI-ja, dok zbog oznake stroge povjerljivosti nisu dostupni za javnu objavu.
Neovisno o tome, a sukladno Smjernicama za primjenu pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža [29], telekomunikacijski operatori su dužni dostaviti drugim investitorima, koji su tijekom javne rasprave iskazali interes za sudjelovanjem u projektu, sve relevantne podatke o svojoj infrastrukturi (trase, kapaciteti, raspoloživost slobodnog prostora postojeće infrastrukture) za prostorni obuhvat ovog PRŠI. Navedene podatke trebaju dostaviti dovoljno rano kako bi svi ponuditelji informacije o raspoloživoj infrastrukturi mogli uzeti u obzir prilikom izrade svojih ponuda.
Svibanj 2019 Stranica 108 od 184
PRŠI - područje Novske
10 DEFINIRANJE INVESTICIJSKOG MODELA, ZAJEDNO S OBRAZLOŽENJEM ODABIRA
Studija odabira najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa resornog ministarstva [30] obrađuje prednosti i nedostatke različitih investicijskih modela provedbe projekata poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture. Modeli se međusobno razlikuju s obzirom na investicijske udjele tijela javnih vlasti, odgovornosti za projektiranje i izgradnju mreže, te kasniji operativni rad i održavanje mreže.
S obzirom na administrativne i operativne kapacitete te strateške potrebe obuhvaćenog područja, pokrivenost širokopojasnom infrastrukturom, broj potencijalnih korisnika, minimalnu razinu širokopojasnog pristupa (40 Mbit/s u smjeru prema korisniku, 5 Mbit u smjeru od korisnika), te posebno uzimajući u obzir princip ne predodređenosti infrastrukturnih i tehnoloških rješenja, na projektnom području je najvjerojatnija implementacija investicijskih modela, prikazanih na slici 36.
Model B
Javni DBO (design, build, operate) model
Model A Model C
Privatni DBO (design, Kombinirani javno- build, operate) model privatni model (JPP)
Mogući investicijski modeli izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području
Slika 36: Mogući investicijski modeli na projektnom području.
Pored navedenih osnovnih investicijskih modela (privatni DBO, javni DBO i JPP), u praksi poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture u državama EU pojavljuju se i kombinacije modela: • Model odozdo prema gore (engl. bottom-up): predviđa inicijativu krajnjih korisnika koji se samostalno organiziraju s ciljem izgradnje širokopojasne infrastrukture. Pri tome korisnici ulažu svoja sredstva, rad, zemljište, itd., te mogu pridobiti i eventualna javna sredstva. Takav model je primjenljiv za manja geografska područja sa snažno
Svibanj 2019 Stranica 109 od 184
PRŠI - područje Novske
povezanom lokalnom zajednicom. Uobičajeno je da se za provedbu projekta odabire i privatni telekomunikacijski operator koji posjeduje potrebno tehničko znanje i iskustvo, a može nuditi usluge. Tijela javnih vlasti nisu uključena u provedbu, stoga infrastruktura ostaje u vlasništvu krajnjih korisnika, a model ima većinu karakteristika privatnog DBO modela. • Model vanjskih usluga (engl. outsourcing): predviđa sklapanje ugovora između javnog tijela i operatora za planiranje, izgradnju i upravljanje širokopojasnom infrastrukturom na određeno vremensko razdoblje, pri čemu izgrađena infrastruktura ostaje u javnom vlasništvu. Model vanjskih usluga posjeduje karakteristike ugovornog JPP, a isto tako se može kombinirati i u kasnijim fazama javnog DBO modela (npr. nakon izgradnje se odabere pružatelj usluga za održavanje mreže). Model je primjenjiv za projekte izgradnje širokopojasne infrastrukture na većim zemljopisnim područjima. • Model zajedničkog ulaganja (engl. joint venture): javni i privatni partner dijele vlasništvo nad izgrađenom infrastrukturom i to razmjerno sredstvima koja su uložili u projekt. Privatni partner u pravilu preuzima izgradnju i upravljanje. Model je primjenjiv u slučajevima u kojima su oba sektora spremna zajednički snositi sve rizike projekta. Model zajedničkog ulaganja posjeduje karakteristike statutarnog JPP, a do sada se još nije šire primjenjivao u praksi u državama EU-a.
Poradi primjerenosti za izgradnju širokopojasne infrastrukture na projektnom području, u daljnju analizu su uključena osnovna tri investicijska modela koji se opisuju u nastavku. Sva tri modela omogućavaju doseg zadanih ciljeva projekta.
10.1 Model A: Privatni DBO model
JLS-ovi ne posjeduju dostatno znanje i kapacitete za provedbu potrebnih aktivnosti na projektiranju, izgradnji i održavanju mreže (engl. design, build and operate - DBO) pa je ekonomski racionalnije osloniti se na znanje, iskustvo i postojeću mrežnu infrastrukturu privatnih partnera, odnosno telekomunikacijskih operatora.
U privatnom DBO modelu ili modelu A privatni partner preuzima zadatak planiranja, izgradnje i upravljanja širokopojasnom infrastrukturom, pri čemu izgrađena infrastruktura ostaje u njegovom trajnom vlasništvu. Kod dodjela sredstava državnih potpora za izgradnju širokopojasne infrastrukture u takvom investicijskom modelu posebno je bitno da prednost, koja se daje pojedinačnom operatoru, ne ugrožava kompetitivnost operatora na tržištu elektroničkih komunikacija, a koja mora biti osigurana kroz relevantne veleprodajne točke pristupa mreži. Isto tako, karakteristično za ovaj model je da sredstva državnih potpora nikada ne pokrivaju puni iznos potrebnih investicija, stoga operator sudjeluje u investiciji djelomično i s vlastitim sredstvima. Dodjelom potpora, javne vlasti zadržavaju mogućnost nadzora nad provođenjem projekta, prvenstveno u smislu dosega društvenih koristi projekta i kvalitete ponuđenih usluga za krajnje korisnike (npr. pokrivenost mrežnom infrastrukturom ili razina pruženih usluga).
Isplativost ulaganja indicira se kroz iznos potpore koju je odabrani operator zatražio u postupku pred-odabira [47], a u kojem se vrednuje i iznos vlastitih sredstava koje je operator
Svibanj 2019 Stranica 110 od 184
PRŠI - područje Novske
spreman uložiti u izgradnju mreže. Vrijednost potpora varira ovisno o demografskoj i zemljopisnoj veličini naselja, stanju postojeće infrastrukture, reljefnim karakteristikama područja, izboru infrastrukturnog rješenja i slično (s ciljem osiguravanja potrebne razine pristupa na određenim područjima uz najmanja ulaganja). Rizik potražnje korisnika i odgovornost za financijsku isplativost projekta potpuno preuzima privatni operator.
10.2 Model B: Javni DBO model
Odgovornost za projektiranje, izgradnju i upravljanje mrežom u ovom modelu preuzima tijelo javne vlasti (javni DBO model ili model B). Kod ovog modela predviđen je samostalni angažman tijela javne vlasti i javno financiranje takvih projekata u 100 %-tnom iznosu. Budući da model zahtjeva značajno veće administrativne, organizacijske i financijske kapacitete u tijelima JRS/JLS-a, te isti nose sve rizike uspješne provedbe projekta (dostatna potražnja za uslugama, koja osigurava financijsku održivost projekta), potrebno je provesti detaljniju poslovnu analizu iz koje su vidljivi razlozi koji uvjetuju odabir modela B.
U slučaju potrebe angažiranja specijaliziranih privatnih poduzeća unutar modela B za pojedine aktivnosti projektiranja, izgradnje ili upravljanja mrežom, nositelji projekta su se dužni pridržavati relevantnih propisa iz javne nabave, a privatna poduzeća nemaju pravo prikupljanja naknada od krajnjih korisnika mreže. Operator koji upravlja javnom mrežom dužan je poslovati isključivo po veleprodajnom poslovnom modelu i nuditi usluge pristupa mreži svim zainteresiranim operatorima pod jednakim uvjetima.
Tijela javne vlasti u modelu B ne smiju svoje poslovne aktivnosti oko širokopojasnih mreža širiti na ostala komercijalno isplativa područja izvan prostornog obuhvata projekta. Isto tako aktivnosti oko izgradnje, upravljanja i/ili održavanja mrežom u modelu B ne smiju donositi dobit, odnosno svi ostvareni prihodi ne smiju premašiti troškove upravljanja i održavanja mreže.
Odsutnost privatnih sredstava kod ulaganja u razvoj mreže i korištenje postojećom infrastrukturom predstavlja glavnu slabost modela, jer onemogućava učinkoviti razvoj mreža većih dimenzija i kontinuiranu upotrebu najsuvremenijih tehnoloških rješenja, čime se smanjuju i potencijalne koristi za konačne korisnike.
10.3 Model C: Kombinirani javno-privatni model (JPP)
Kombinirani javno-privatni model općenito kombinira pojedinačne prednosti investicijskih modela A i B, u kojem se odgovornost za izgradnju i/ili upravljanje širokopojasnom infrastrukturom raspodjeljuje između tijela javne vlasti (JRS/JLS-a) i privatnih partnera (operatora).
U ovom modelu privatni partner uobičajeno preuzima odgovornost za projektiranje, izgradnju, upravljanje i održavanje mreže, te dijelom i financira izgradnju mreže, dok javni osigurava financiranje djela mreže kroz državne potpore. Izgrađena mreža se, nakon proteka razdoblja trajanja ugovora, vraća na raspolaganje i ostaje u trajnom javnom vlasništvu, što predstavlja
Svibanj 2019 Stranica 111 od 184
PRŠI - područje Novske
prednost u odnosu na investicijski model A. Prednosti u odnosu na model B svode se na manje investicijske troškove (zbog participacije privatnog partnera), te potrebu za manjim operativnim kapacitetima JRS/JLS-a uključenih u izgradnju, upravljanje i održavanje mreže. Slično kao i kod modela B, obveze vezane uz otvorenost mreže i nesudjelovanje na maloprodajnom tržištu vrijede i u modelu C za operatora - privatnog partnera u JPP projektu koji upravlja mrežom.
Model C (JPP) je prikladan za primjenu ako su, dugoročno, ukupni životni troškovi vezani uz izvedbu projekta manji od troškova izvedbe projekta po modelu B (tradicionalni način). Zbog toga potrebno je provesti sličnu detaljniju poslovnu analizu kao i kod odabira modela B, te izraditi komparator javnih troškova (PSC) koji izračunava vrijednost za novac modela C nasuprot modelu B.
Prilikom odabira modela C, predviđaju se nešto niži investicijski troškovi (prvenstveno zbog privatnih ulaganja), te niži operativni troškovi (zbog jeftinijeg održavanja i veće kontrole nad troškovima). Preporučeno je da JRS/JLS-ovi kao javni partneri u JPP-u i NP-i u modelu C, u svim slučajevima rizik raspoloživosti izgrađene mreže i rizik potražnje prenesu na privatnog partnera. Preuzimanje rizika potražnje od strane javnog partnera može dugoročno rezultirati prevelikim financijskim obvezama za JRS/JLS-e u slučaju slabije potražnje za uslugama. Primjer raspodjele rizika između javnog i privatnog partnera u modelu C vidljiv je iz matrice alokacije rizika u tablici 43.
Tablica 43: Matrica alokacije rizika.
Rizik Javni Privatni Podijeljeni Pogreške u projektiranju x Povećanje troškova izgradnje x Kašnjenje završetka izgradnje x Zastarjevanje tehnološke opreme x Povećanje operativnih troškova x Manja potražnja od očekivane x Povećanje cijene usluga x Smanjenje izvora financiranja x Povećanje kamatne stope x Zastoji kod plaćanja računa x Promjena relevantnih zakona x Nedobivanje raznih dozvola x Protivljenje javnosti x
Svibanj 2019 Stranica 112 od 184
PRŠI - područje Novske
10.4 Odabir investicijskog modela
Pomoću pojednostavljene financijske analize moguće je uspoređivati različite investicijske modele. Iako postoje razlike u primjerenosti upotrebe pojedinih tehnoloških rješenja u pojedinom investicijskom modelu, poradi što veće objektivnosti usporedbe u analizu su uključene tehnologije FTTC i FTTH P2P (iako se može, zbog sličnih značajki i identične raspodjele rizika, s velikom vjerojatnošću ustvrditi da bi se i kod ostalih tehnologija dobile slične razlike u rezultatima).
U tablicama 44 i 45 su prikazani rezultati izrađenih financijskih analiza za investicijske modele A, B i C.
Tablica 44: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (VDSL (FTTC)).
VDSL (FTTC) Financijski elementi A B C Diskontna stopa20 8,73% 8,73% 8,73% Diskontirani investicijski troškovi (u kn) 29.484.987 31.029.116 30.182.897 Diskontirani operativni troškovi (u kn) 15.932.967 16.549.573 16.207.015 Diskontirani prihodi (u kn) 22.866.450 22.204.748 22.319.401 Diskontirani rizici (u kn) 0 2.159.622 1.155.398 Neto sadašnja vrijednost (u kn) -22.551.505 -27.533.563 -25.225.908
Tablica 45: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (FTTH P2P).
FTTH P2P Financijski elementi A B C Diskontna stopa20 8,73% 8,73% 8,73% Diskontirani investicijski troškovi (u kn) 88.566.334 92.876.858 91.108.188 Diskontirani operativni troškovi (u kn) 8.244.998 8.610.251 8.473.302 Diskontirani prihodi (u kn) 30.656.122 28.594.461 30.279.745 Diskontirani rizici (u kn) 0 3.986.180 1.271.193 Neto sadašnja vrijednost (u kn) -66.155.210 -76.878.827 -70.572.937
S obzirom na predstavljene značajke područja jedinica lokalne samouprave, pojedinih tehnologija i investicijskih modela, može se ustvrditi da na odabir optimalnog investicijskog modela za izgradnju širokopojasne infrastrukture na projektnom području, pored financijskih,
20 Sukladno Odluci o stopi povrata uloženog kapitala za nepokretnu mrežu u RH [14], primijenjena je diskontna stopa 8,73 %.
Svibanj 2019 Stranica 113 od 184
PRŠI - područje Novske
bitno utječu i brojni drugi kriteriji. Poradi toga je izrađena i multikriterijska analiza pomoću koje je zaključen konačni odabir investicijskog modela.
Tablica 46 prikazuje analizu koja uključuje financijske i nefinancijske kriterije, te tako daje uvid u ekonomsku učinkovitost pojedinog investicijskog modela. Vrijednošću svakog kriterija ocijenjen je utjecaj pojedinog investicijskog modela na izgradnju širokopojasne infrastrukture na projektnom području (svaki kriterij može poprimiti vrijednosti od 1 do 5, pri čemu vrijednost kriterija 5 znači da odabir dotičnog modela ima najveći mogući pozitivan utjecaj na izgradnju širokopojasne infrastrukture na projektnom području). Važnost kriterija za projekt širokopojasne infrastrukture na obuhvaćenom području određena je ponderima, a optimalni investicijski model je onaj koji ima najveći ukupni broj bodova.
Tablica 46: Multikriterijska analiza investicijskih modela.
Kombinirani javno- Privatni DBO model Javni DBO model privatni model (JPP) Kriterij Vrijednost Vrijednost Vrijednost Ponder Ukupno Ponder Ukupno Ponder Ukupno kriterija kriterija kriterija
Vrijednost 0,05 5,00 0,25 0,05 3,00 0,15 0,05 4,00 0,20 investicije Operativni troškovi i 0,05 5,00 0,25 0,05 1,00 0,05 0,05 4,00 0,20 prihodi Potrebna 0,15 5,00 0,75 0,15 1,00 0,15 0,15 4,00 0,60 javna sredstva Optimalni prostorni 0,05 5,00 0,25 0,05 3,00 0,15 0,05 4,00 0,20 obuhvat Prikladnost s obzirom na 0,10 5,00 0,50 0,10 3,00 0,30 0,10 4,00 0,40 značajke područja Angažiranost 0,10 5,00 0,50 0,10 1,00 0,10 0,10 4,00 0,40 javnog sektora Prijenos rizika na privatni 0,05 5,00 0,25 0,05 1,00 0,05 0,05 4,00 0,20 sektor Vlasništvo / kontrola nad 0,15 1,00 0,15 0,15 5,00 0,75 0,15 3,00 0,45 infrastrukturom Korištenje postojeće 0,10 4,00 0,40 0,10 3,00 0,30 0,10 5,00 0,50 infrastrukture Brzina izgradnje 0,05 5,00 0,25 0,05 3,00 0,15 0,05 4,00 0,20 mreže Kombiniranje različitih 0,05 5,00 0,25 0,05 1,00 0,05 0,05 4,00 0,20 tehnologija Uvođenje 0,05 5,00 0,25 0,05 2,00 0,10 0,05 4,00 0,20 inovacija
Svibanj 2019 Stranica 114 od 184
PRŠI - područje Novske
Kombinirani javno- Privatni DBO model Javni DBO model privatni model (JPP) Kriterij Vrijednost Vrijednost Vrijednost Ponder Ukupno Ponder Ukupno Ponder Ukupno kriterija kriterija kriterija
Količina javnih 0,05 1,00 0,05 0,05 5,00 0,25 0,05 3,00 0,15 koristi Ukupno 1,00 - 4,10 1,00 - 2,55 1,00 - 3,90
Iz tablice 46 je razvidno da na projektnom području najviše ekonomskih koristi donosi izgradnja širokopojasne infrastrukture uz primjenu privatnog DBO investicijskog modela. S obzirom na odabir modela A, financijske projekcije u poglavljima 15 i 16, kao i detaljne poslovne analize prikazane u prilogu 2, odnose se na primjenu tog modela.
Svibanj 2019 Stranica 115 od 184
PRŠI - područje Novske
11 SPECIFIKACIJA ZAHTJEVA MINIMALNE RAZINE PRUŽENIH MALOPRODAJNIH USLUGA U POGLEDU KVALITETE I CIJENA
Budući da je ponuda maloprodajnih usluga od strane operatora najviše ovisna o veleprodajnim uvjetima pristupa mreži, operator otvorene mreže u projektu mora prilagoditi strukturu veleprodajnih usluga specificiranim zahtjevima ponude maloprodajnih usluga.
Kao što je definirano u članku 35. Zakona o elektroničkim komunikacijama [31], maloprodajne usluge moraju biti dostupne svim krajnjim korisnicima po pristupačnoj cijeni, uz uvažavanje načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, te uz što manje narušavanje tržišnog natjecanja, dok struktura maloprodajnih paketa treba biti usporediva sa strukturom maloprodajnih paketa putem najzastupljenijeg mrežnog rješenja na tržištu, prilagođena lokalnim prilikama, te potrebama privatnih, poslovnih i javnih korisnika.
11.1 Zahtjev minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u pogledu kvalitete i cijena u izgrađenoj NGA mreži
Specifikacija minimalne razine maloprodajnih usluga definira se temeljem minimalnih ciljanih razina usluga širokopojasnog pristupa koje moraju biti ispunjene projektom da bi se postigao značajan iskorak, temeljem postojeće strukture maloprodajnih paketa u NGA neproblematičnim sivim i crnim područjima, ali i strukture paketa najzastupljenijeg mrežnog rješenja na tržištu RH.
Pristupna NGA mreža izgrađena u projektu morati će omogućavati uporabu višestrukih tehnologija s podrškom kvalitete usluge u kojoj su funkcije neovisne o transportnim tehnologijama (IP mreža), omogućavati neometani korisnički pristup mrežama i alternativnim pružateljima usluga (žična, bežična i svjetlovodna pristupna mreža), te podržavati neograničenu pokretljivost koja omogućuje konzistentno i sveprisutno pružanje usluga (stacionarno, nomadsko i pokretno komuniciranje).
Slijedeći ciljeve Digitalne agende za Europu u pogledu stvaranja jedinstvenog europskog digitalnog tržišta koje će brzim i ultrabrzim internetskim vezama i interoperabilnim aplikacijama donositi trajne gospodarske i društvene koristi, ostvarivanje osnovnog cilja projekta (poglavlje 2.3) postići će se izgradnjom mreže koja minimalno mora: • omogućavati 3D usluge (telefon, Internet, TV), • koristiti skalabilne tehnologije okrenute budućnosti, • povećavati kvalitetu digitalnih usluga uvođenjem naprednih usluga temeljenih na internetskom protokolu (video na zahtjev, HDTV i sl.), • smanjivati troškove održavanja. Obzirom na sve navedeno, te temeljem Benchmarking analize sažeto prikazane u tablici 47, u tablici 48 su navedene minimalne brzine pristupa i okvirne maloprodajne cijene paketa, koje u projektu izgrađena mreža mora moći pružati pojedinim kategorijama korisnika.
Svibanj 2019 Stranica 116 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 47: Prosjek kvalitete i cijena u sadašnjim mrežama.
Sadašnje mreže Prosječan paket 3D usluga Prosječna cijena u kn Usluga (PDV uključen) TV 80 programa Telefon Neograničeno u fiksnoj mreži 340,00 Internet 10/5 Mbit/s Napredne usluge /
Tablica 48: Minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u NGA mreži.
Privatni korisnici Gospodarski subjekti Javni korisnici
Paket 3D
usluga Karakteristike Karakteristike Karakteristike
(PDVuklj.)
u kn u (PDV uklj)
u kn u kn u (PDV uklj.)
Prosječnacijena Prosječnacijena Prosječnacijena
Brzina 40 Mbit/s 40 Mbit/s 100 Mbit/s TV 80+ programa 80+ programa 80+ programa Neograničeno u Neograničeno u Neograničeno u Telefon 280,00 280,00 280,00 fiksnoj mreži fiksnoj mreži fiksnoj mreži Video na Video na Video na Napredne zahtjev, HDTV i zahtjev, HDTV i zahtjev, HDTV i usluge sl. sl. sl.
Svibanj 2019 Stranica 117 od 184
PRŠI - područje Novske
12 SPECIFIKACIJA PODRŽANIH VELEPRODAJNIH USLUGA TE PRAVILA ODREĐIVANJA I NADZORA VELEPRODAJNIH NAKNADA I UVJETA PRISTUPA IZGRAĐENOJ MREŽI
S obzirom da će se širokopojasne mreže u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja graditi uz državnu potporu, u projektu se mora osigurati ravnopravni veleprodajni pristup širokopojasnoj infrastrukturi za sve operatore koji su prisutni na tržištu i koji zatraže takav pristup. Isto tako, krajnjim korisnicima se mora omogućiti mogućnost izbora više pružatelja širokopojasnih usluga.
Veleprodajni uvjeti pristupa odnose se na novoizgrađenu infrastrukturu u projektu, na postojeću infrastrukturu koja se koristi u projektu, te na sve ostale dijelove mreže koji su povezani s novoizgrađenom ili postojećom infrastrukturom u projektu, a koji su funkcionalno nužni za pružanje zahtijevanih veleprodajnih usluga. U projektu je poželjno implementirati i širi skup veleprodajnih obveza, odnosno točaka pristupa mreži koja je građena uz poticaje, kako bi se slijedile postojeće vrste veleprodajnog pristupa (propisane od strane HAKOM-a) unutar projekta.
12.1 Minimalni skup podržanih veleprodajnih usluga
Minimalni skup podržanih veleprodajnih usluga u projektu ovisi o skupini područja, te o primijenjenom infrastrukturnom i tehnološkom rješenju. Tablica 49 prikazuje obavezne veleprodajne usluge koje mora pružati operater u projektu.
Tablica 49: Popis obaveznih veleprodajnih usluga u projektu.
Tehnologija Obvezne usluge veleprodajnog pristupa • Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova i neosvijetljenim nitima (dark fibre). • Izdvojeni pristup lokalnim potpetljama na temelju svjetlovodnih niti (na razini distribucijskog čvora). FTTH • Izdvojeni pristup lokalnim petljama na temelju svjetlovodnih niti (P2P). • VULA (P2MP) • Bitstream (Ethernet razina). • Bitstream (regionalna razina). • Bitstream (nacionalna razina). • Pristup kabelskoj kanalizaciji / nadzemnoj mreži stupova i neosvijetljenim nitima (dark fibre). • Izdvojeni pristup lokalnim potpetljama/petljama na temelju bakrene parice. VDSL/FTTX • VULA. • Bitstream (Ethernet razina). • Bitstream (regionalna razina). • Bitstream (nacionalna razina).
Svibanj 2019 Stranica 118 od 184
PRŠI - područje Novske
Tehnologija Obvezne usluge veleprodajnog pristupa • Pristup antenskim stupovima. Bežične NGA • Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova. tehnologije • Pristup neosvijetljenim nitima (dark fibre). • Bitstream. • Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova. Kabelski NGA pristup • Pristup neosvijetljenim nitima (dark fibre). (DOCSIS) • Bitstream.
Veleprodajne usluge moraju biti dostupne barem 6 mjeseci prije nego što mreža postane operativna, a s ciljem da operator mreže koji je ujedno i pružatelj usluga na maloprodajnom tržištu ne stekne prednost na maloprodajnom tržištu u odnosu na ostale operatore korisnike veleprodajnih usluga putem novoizgrađene NGA mreže. Sve obvezne veleprodajne usluge operator je dužan pružati na tržištu u razdoblju od najmanje 7 godina od trenutka u kojem mreža izgrađena potporama postane operativna. Nakon toga, razdoblja mjere veleprodajnog pristupa moguće je zadržati ili modificirati. Obveza veleprodajnog pristupa pasivnoj mrežnoj infrastrukturi izgrađenoj u projektu je trajna.
12.2 Pravila određivanja i nadzora veleprodajnih naknada
Operator će prije stavljanja mreže u operativni rad, predložiti veleprodajne naknade i uvjete pristupa za sve veleprodajne usluge koje će imati u ponudi. Predložene veleprodajne naknade, uz detaljno obrazloženje primijenjene metode i postupka kojom su iste formirane, operator će, zajedno s pripadajućim uvjetima pružanja usluga, dostaviti HAKOM-u. U slučaju da HAKOM smatra da je primijenjena metoda određivanja naknada, odnosno same vrijednosti naknada i/ili pripadajući uvjeti pružanja usluga neodgovarajući i da mogu značajno narušiti kompetitivnost tržišta, vratit će prijedlog privatnom operatoru na doradu. Nakon dorade, operator će ponovo uputiti prijedlog HAKOM-u. U slučaju ponovnog negativnog mišljenja operator će se konzultirati s NOP-om te, uvažavajući mišljenja HAKOM-a, a uz suglasnost NOP-a, definirati konačne vrijednosti naknada i uvjete pružanja usluga.
Slika 37: Postupak određivanja veleprodajnih naknada i uvjeta u projektu [11].
Svibanj 2019 Stranica 119 od 184
PRŠI - područje Novske
Operator će veleprodajne naknade predložiti na temelju: • metode usporedivih cijena (engl. benchmarking), s obzirom na iste ili usporedive usluge koje se nude na ostalim područjima u Hrvatskoj u kojima operatori posluju pod uobičajenim tržišnim uvjetima, uključujući i usluge koje pružaju SMP operatori i čije su cijene određene kroz regulatorne mjere HAKOM-a, • metode usporedivih cijena s obzirom na iste ili usporedive usluge u državama EU-a (u slučaju da se iste ili usporedive usluge ne pružaju u Hrvatskoj), pri čemu valja voditi računa o svim razlikama i specifičnostima hrvatskog tržišta u odnosu na tržišta ostalih država EU-a, • principa troškovne usmjerenosti, što može uključivati sve povezane metode, prema pravilima i s parametrima koje primjenjuje HAKOM u postupcima proračuna troškovno usmjerenih naknada [11].
Postupak naknadne provjere će biti proveden svakih godinu dana računajući od trenutka inicijalnog odobrenja, odnosno od trenutka posljednje provjere veleprodajnih naknada i uvjeta. Postupke naknadnih provjera provoditi će se u razdoblju od najmanje 7 godina za sve veleprodajne usluge, osim usluga pristupa na razini pasivne infrastrukture (kabelska kanalizacija, nadzemni stupovi, neaktivna vlakna, vanjski kabineti), za koje je obveza naknadne provjere trajna, budući da se i veleprodajne usluge pristupa pasivnoj infrastrukturi pružaju trajno.
U svrhu osiguranja transparentnosti i zaštite tržišnog natjecanja, operator je obvezan objaviti na svojim mrežnim stranicama informaciju o odobrenim veleprodajnim uvjetima i naknadama (standardnu ponudu). Obaveza se odnosi na inicijalni postupak i svaki naknadni postupak u intervalima od godinu dana.
Svibanj 2019 Stranica 120 od 184
PRŠI - područje Novske
13 SPECIFIKACIJA POSTUPKA KOD DEFINIRANJA ULAGAČA U PROJEKT
13.1 Pred-odabir operatora
U investicijskom modelu A razina kompetitivnosti postupka dodjele državnih potpora osiguran je kroz transparentan postupak pred-odabira privatnih telekomunikacijskih operatora kao ulagača u projekte. Budući da doprinos države kod ove vrste projekata nije osiguran u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima, dodijeljena bespovratna sredstva smatraju se državnom potporom. Stoga se kroz postupak pred-odabira operatora u prvom koraku, te kroz postupak dodjele bespovratnih sredstava u drugom koraku, osigurava da je svaka potpora ograničena na najmanji iznos potreban za određeni projekt.
Pred-odabir operatora u projektima izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa vršit će MRRFEU sukladno propozicijama Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47], u skladu sa sastavnim pozivom za dostavu prijava za sudjelovanje u postupku pred-odabira. Operatori definirani pred-odabirom stječu status prihvatljivih prijavitelja te pravo podnošenja projektnog prijedloga za određeni projekt u okviru ograničenog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava [47]. Obzirom da se državne potpore dodjeljuju izravno prihvatljivim prijaviteljima projekata odabranim u postupku dodjele bespovratnih sredstava, a da dodijeljena financijska potpora omogućava obavljanje komercijalne djelatnosti pod uvjetima koji inače ne bi bili dostupni na tržištu, operatori postaju i korisnici državne potpore.
Korisnici državne potpore će morati, uz vlastita investicijska sredstva koja će uložiti u projekt, osigurati sva potrebna investicijska sredstva za pokrivanje svih troškova projekta do trenutka isplate bespovratnih sredstava iz fondova EU-a, odnosno sredstva za predfinanciranje, poradi operativne procedure sufinanciranja bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a.
13.2 Kriteriji za pred-odabir operatora
Sukladno propozicijama poziva za dodjelu bespovratnih sredstava [47] i uz njega vezanog poziva na dostavu prijava operatora, kod pred-odabira obvezno se provjerava opća prihvatljivost predmetnog projekta i zainteresiranih operatora. Zainteresirani operatori obvezno trebaju dostaviti poslovne planove projekta, iz kojih su razvidni proračuni ukupnih investicija u mrežu, proračuni traženih iznosa potpora, te planirani dio vlastitog sufinanciranja investicije.
Kvalitativna procjena dostavljene dokumentacije operatora vrši se sukladno unaprijed definiranim kriterijima poziva za iskaz interesa. Ocjenjuje se sljedeće: • Relativni traženi iznos državnih potpora. • Model upravljanja NGA mrežom unutar projekta.
Svibanj 2019 Stranica 121 od 184
PRŠI - područje Novske
• Broj stanova u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup. • Ukupan udio stanova u bijelim područjima, kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično.
Operator koji je ispunio sve kriterije i ostvario više bodova stječe pravo u sljedećem koraku kandidirati projektni prijedlog vezan uz predmetni projekt na ograničeni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava [47].
13.3 Tehnička specifikacija implementacije projekta
Kod implementacije projekta operator osigurava projektiranje, izgradnju i upravljanje širokopojasnom infrastrukturom na projektnom području. Slijedom ONP-a i načela tehnološke neutralnosti, omogućeno je predvidjeti implementaciju različitih tehnologija (engl. technology mix), sukladno optimalnim ekonomskim i tehničkim karakteristikama primjene pojedinih tehnologija na projektnom području.
Pri izgradnji otvorene širokopojasne mreže potrebno je uzeti u obzir relevantni zakonodavni i regulatorni okvir iz područja elektroničkih komunikacija. Tehnička rješenja moraju biti sukladna sa slijedećim zakonom i pravilnicima: • Zakonom o elektroničkim komunikacijama [31]. • Pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama [32]. • Pravilnikom o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada [33]. • Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju [34]. • Pravilnikom o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme [35]. Dozvoljena je uporaba različitih tehnologija ili njihovih kombinacija, pod uvjetom da sva tehnološka rješenja ispunjavaju uvjete projekta (minimalna brzina pristupa, pokrivenost korisnika, minimalne maloprodajne i veleprodajne usluge, …).
13.4 Specifikacija zahtjeva gradnje
Operator mora osigurati 100 %-tnu pokrivenost svih potencijalnih korisnika na ciljanom području, s brzinama prijenosa koje zahtjeva pojedina kategorija korisnika (vidi poglavlje 2.3).
Operator mora izgraditi mrežu koja omogućava: • brzinu preuzimanja (download) od najmanje 40 Mbit/s, • brzinu učitavanja (upload) od najmanje 5 Mbit/s.
Vezano uz pojedine kategorije korisnika, novoizgrađena mreža mora također osiguravati:
Svibanj 2019 Stranica 122 od 184
PRŠI - područje Novske
• Brzinu preuzimanja (download) od najmanje 40 Mbit/s za 100 % privatnih korisnika, za 100 % poslovnih korisnika i za 100 % javnih korisnika. • Brzinu preuzimanja (download) od najmanje 100 Mbit/s za 75 % privatnih korisnika, za 90 % poslovnih korisnika i za 100 % javnih korisnika. • Brzinu od najmanje 100 Mbit/s simetrično za 40 % privatnih korisnika, za 60 % poslovnih korisnika i za 100 % javnih korisnika. Svakom korisniku potrebno je osigurati dostupnost širokopojasnog pristupa odnosno mogućnost spajanja na pristupnu NGA mrežu u kući ili stanu ili poslovnom ili javnom objektu. Područje dostupnosti podrazumijeva mogućnost aktivacije NGA širokopojasnih usluga na zahtjev korisnika u roku od najviše 60 dana, gdje aktivacija usluga zahtjeva instalaciju korisničke opreme, te u slučaju žičanih mreža, postavljanje vodova od pristupnog prostora objekta do korisničkog prostora, ukoliko isti vodovi nisu već postavljeni tijekom izgradnje NGA mreže.
Kod izgradnje otvorene širokopojasne mreže dijelom ili u potpunosti bežičnom tehnologijom, krajnjim korisnicima mreže izgrađene u okviru projekta mora se osigurati minimalna brzina predviđena projektom u svakom trenutku.
Novoizgrađena kabelska kanalizacija mora sadržavati kapacitete za moguće proširenje u budućnosti.
Širokopojasna mreža mora biti izgrađena i stavljena u operativno stanje najkasnije do 31.12.2023. godine.
Operator mora na određenom području omogućiti pristup otvorenoj širokopojasnoj mreži svim zainteresiranim korisnicima i svim zainteresiranim ponuditeljima usluga pod jednakim komercijalnim uvjetima.
Tehnologija koju će operator predvidjeti u projektu mora osiguravati dostatnost svim zahtjevima ovog dokumenta.
U projektu izgradnje širokopojasne NGA mreže potrebno je poštivati cjelokupni regulatorni okvir za područje očuvanja okoliša i prirode, te sve PPUO/PPUG JLS-ova na ciljanom području. Posebice je važno uzeti u obzir i poštivati činjenicu da je dio ciljanog područja NATURA 2000 područje.
Svibanj 2019 Stranica 123 od 184
PRŠI - područje Novske
14 PROVJERA POVRATA POTPORA (CLAWBACK)
Financijska isplativost i održivost širokopojasnih projekata vezani su uz prethodne poslovne planove i sadrže određenu razinu nepouzdanosti, pa je relevantne financijske pokazatelje projekta i stvarno potrebne iznose potpora potrebno provjeriti odmah nakon završetka izgradnje mreže.
14.1 Postupak provjere potpora
Postupak provjere potpora provesti će se u trenutku završetka aktivnosti na izgradnji mreže, a prije početka operativnog rada mreže, s ciljem provjere stvarne razine ostvarenih investicijskih troškova izgradnje mreže u odnosu na planirane. Nacionalno tijelo nadležno za kontrolu EU projekata će sve troškove provjeriti, te ih uz popratnu dokaznu dokumentaciju dati na uvid ugovornom tijelu koje je dodijelilo državnu potporu. Tako će se osigurati nadzor nad financijskim aspektom projekta te će prijavljeni troškove moći usporediti s investicijskim sredstvima koje je korisnik državne potpore specificirao prilikom pred-odabira i prijave za bespovratna sredstva.
Ako će ukupno prijavljeni investicijski troškovi izgradnje mreže biti manji od onih prethodno specificiranih, korisniku državne potpore će se iznos potpore ograničiti na vrijednost koja odgovara inicijalno specificiranom relativnom udjelu potpora u prijavljenim investicijskim troškovima.
U slučaju viših prijavljenih investicijskih troškova od inicijalno predviđenih, najveći prihvatljivi iznos potpore bit će ograničen apsolutnom vrijednošću zatraženog iznosa potpore kod pred- odabira i prijave za bespovratna sredstva. Prihvatljiv iznos potpore predstavlja osnovu za izračun iznosa sufinanciranja iz sredstava EU fondova, a odnosi se samo na prihvatljive izdatke na temelju primjenjivih općih i provedbenih pravila [10], [47].
14.2 Naknadni postupak provjera potpora
ONP-om je predviđena obveza naknadnog postupka provjere potpore u slučaju dodjele javne potpore u iznosu većem od 10 milijuna eura. Budući da je operativnom procedurom sufinanciranja bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a [47] maksimalni iznos javne potpore u projektima koji se provode po modelu A ograničen na 63,5 milijuna kuna za troškove izgradnje mreže, navedena odredba strukturnih pravila nije primjenjiva u ovom projektu.
Svibanj 2019 Stranica 124 od 184
PRŠI - područje Novske
15 ANALIZA TROŠKOVA IMPLEMENTACIJE POJEDINIH INFRASTRUKTURNIH I TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA TE FINANCIJSKA ANALIZA ISPLATIVOSTI PROJEKTA
15.1 Analiza troškova implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija
15.1.1 Analiza opcije "bez investicije"
Opcija "bez investicije" znači daljnje očuvanje trenutnog stanja širokopojasne infrastrukture na projektnom području, koje je analizirano u poglavljima 4 i 9, odnosno korištenje postojeće telekomunikacijske infrastrukture koja ne omogućuje ostvarenje širokopojasnih priključaka s dostatnom (minimalnom) brzinom od 30 Mbit/s. Uzevši u obzir potrebe privatnih i javnih korisnika te gospodarskih subjekata, vidljivo je da postojeće brzine nisu dostatne da zadovolje potražnju.
U narednim godinama nepromijenjeno stanje na projektno području dovest će do još većeg digitalnog raskoraka među područjima u kojima operatori nisu iskazali interes za izgradnju odgovarajuće infrastrukture i ostalim komercijalno zanimljivim područjima. Trenutna situacija već sada negativno utječe na kvalitetu života na projektnom području. S obzirom na sve veće potrebe stanovništva, ovakvo stanje u sljedećim će godinama zasigurno dovesti do odljeva mozgova i opadanja stanovništva, čime će se zaustaviti razvoj naselja na projektnom području i smanjiti konkurentnost lokalnih gospodarskih subjekata.
Razmatrana opcija predstavlja stanje koje nije u skladu s DAE [2], razvojnim strategijama i poduzetim mjerama na području uspostave infrastrukture širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj, te ne slijedi viziju skladnog razvoja regija i ruralnih područja. Jednako tako, onemogućava postizanje definiranih ciljeva i iskorištavanje razvojnih mogućnosti projektnog područja.
Temeljem svega navedenog, može se zaključiti da je investiranje u izgradnju infrastrukture širokopojasnog pristupa neophodno, odnosno da opcija "bez investicije" ne nudi rješenje problema na dugoročno održivi način. Poradi toga se ova opcija odbacuje, a u obzir se uzimaju opcije koje mogu na zadovoljavajući način pridonijeti uspostavi širokopojasne infrastrukture na projektnom području.
Postojeće stanje predstavlja polazište za inkrementalnu analizu infrastrukturnih i tehnoloških rješenja koja mogu biti primijenjena za rješenje problema i dostignuće postavljenih ciljeva projekta.
Svibanj 2019 Stranica 125 od 184
PRŠI - područje Novske
15.1.2 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "bez intervencije"
Ova opcija pretpostavlja da na projektnom području postoji komercijalni interes izgradnje širokopojasne infrastrukture i da će operatori samostalno poduzeti sva potrebna financijska ulaganja. Zbog regulatorno nadziranih cijena veleprodajnih naknada, okvirne analize isplativosti pokazale su međutim neisplativost takvih ulaganja. Isto tako može se sa sigurnošću kazati da bi dozvola regulatornih organa za povećanjem veleprodajnih "isplativih" cijena imala za posljedicu rast maloprodajnih cijena i upad potražnje (utilizacije), čime bi projekt opet postao financijski neisplativ.
Na temelju izrađenih analiza može se rezonirati da implementacija ove opcije nije moguća, pošto je u svakom slučaju izgradnja širokopojasne infrastrukture na projektnom području "bez intervencije" za privatne ulagače neisplativa. Nedostupnost širokopojasnih priključaka ima negativne posljedice na kvalitetu života i gospodarski razvoj područja, te na postizanje postavljenih ciljeva projekta. Zato se ova opcija odbacuje, a u nastavku analiziraju opcije koje predviđaju izgradnju mreže s intervencijom.
15.1.3 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "s intervencijom"
Primjene pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" (izgradnja širokopojasne infrastrukture) i "s intervencijom" (uz potpore iz EU fondova te ostalih javnih sredstava) imaju različite financijske implikacije na investicijske troškove, prihode i troškove poslovanja. Pored osnovnih (jednoznačnih) tehnoloških opcija, moguće su i primjene različitih kombinacija tehnologija koje mogu, posebice u ruralnim područjima, bitno smanjiti troškove projekta, te tako optimizirati ulaganja u mrežu i koristi koje donosi projekt. Jedna od takvih opcija (kombinacija tehnologija: FTTC za 40 % kućanstava i FTTH P2P za 100 % gospodarskih subjekata i javnih korisnika te 60 % kućanstava) analizirana je u nastavku. Poradi načela tehnološke neutralnosti, na sličan je način moguća primjena i ostalih kombinacija različitih tehnoloških rješenja.
Tablica 50 prikazuje analizu investicijskih, odnosno kapitalnih troškova (CAPEX) pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških opcija. Pri definiranju iznosa jediničnog troška po priključku su, pored međunarodnih analiza [39], [40], korištene reference konzultanta. Prosječni troškovi projekata izgradnje širokopojasne infrastrukture izvedenih u razdoblju od 2008. do 2016. godine obrađeni su kao ulazni parametri unutar vlastito razvijene algoritamske aplikacije poduzeća ProFUTURUS d.o.o. U okviru procesiranja veći ponder dodijeljen je projektima provedenima nakon 2012. godine.
U procesu definiranja iznosa uzete su u obzir lokalne karakteristike područja, odnosno gustoća naseljenosti i reljef.
Svibanj 2019 Stranica 126 od 184
PRŠI - područje Novske
Planirani broj izvedenih priključaka na području provođenja projekta odnosi se na rezultate analize broja privatnih, poslovnih i javnih korisnika na lokacijama koje su u postupku određivanja boja označene kao bijele.
Tablica 50: Investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn).
Prosječni troškovi Planirani broj Ukupni investicijski Tehnologija (tržišni nazivi) po izvedenom izvedenih troškovi priključku priključaka VDSL (FTTC) 3.490 11.692 40.805.080 FTTH P2MP 9.070 11.692 106.046.440 FTTH P2P 10.490 11.692 122.649.080 Kabelski pristup (DOCSIS, HFC) 4.300 11.692 50.275.600 LTE (4G) 8.190 11.692 95.757.480 FTTC / FTTH P2P 7.760 11.692 90.729.920
140,000,000
120,000,000
100,000,000
80,000,000
60,000,000
40,000,000
20,000,000
0 VDSL FTTH P2MP FTTH P2P KABELSKI P. LTE FTTC / FTTH P2P
Slika 38: Ukupni investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn).
Investicijski troškovi izraženi su bez PDV-a u stalnim cijenama21. Najviši investicijski troškovi pojavljuju se u slučaju izgradnje širokopojasne infrastrukture putem FTTH P2P tehnologije, a najniži kod VDSL (FTTC) tehnologije. Treba napomenuti da tehnološke opcije VDSL (FTTC) i kabelski pristup obuhvaćaju samo troškove uspostave novog čvora i izvedbu svjetlovodne veze do čvora, tako da bi u slučaju nepostojeće infrastrukture do krajnjih korisnika investicijski troškovi mogli porasti do razine ostalih tehnologija.
Također treba napomenuti mogućnost kombiniranja različitih tehnologija. Poradi odabira investicijskog modela A, odabrani privatni operator će izabrati opciju koja će za njega predstavljati ekonomski najučinkovitiji način izgradnje širokopojasne infrastrukture na području provođenja projekta, te slijedom toga izraditi potrebne detaljnije poslovne analize.
21 Za svibanj 2019. Stalne cijene razlikuju se od tekućih cijena koje uključuju utjecaj inflacije.
Svibanj 2019 Stranica 127 od 184
PRŠI - područje Novske
Poslovne analize u nastavku dokumenta služe samo kao sredstvo koje olakšava provedbu projekta i omogućava usporedbu ponuda operatora.
Različite opcije, odnosno tehnologije, nose sa sobom i različite visine pojedinih sastavnica investicijskih troškova. Kod bežične tehnologije su građevinski troškovi očekivano u prosjeku nešto niži, ali je zato trošak aktivne i ostale opreme nešto viši nego kod ostalih (kabelskih) tehnologija i obratno. Raščlambu investicijskih troškova po tehnologijama prikazuje tablica 51.
Osnova za raščlambu su reference konzultanta, te međunarodne referentne analize koje definiraju troškove izgradnje širokopojasne infrastrukture [41], [42]. Pri izračunima je korištena metoda komparativne analize, u kojem postupku su se usporedbom različitih primjera, te analizom proučavanog područja, definirale okvirne sastavnice investicijskih troškova:
• Troškovi izrade projektne dokumentacije i pribavljanja potrebnih dozvola: - troškovi izrade projektne dokumentacije za izgradnju širokopojasne infrastrukture, - troškovi pribavljanja svih potrebnih dozvola i odobrenja, - troškovi upisa u katastar infrastrukturnih objekata. • Troškovi građevinskih i instalacijskih radova: - troškovi građevinskih radova, - troškovi opremanja ili kupnje prostora za zajedničko korištenje postojećih objekata širokopojasne infrastrukture, - troškovi opreme i materijala. • Troškovi provedbe pasivnog dijela širokopojasne infrastrukture: - troškovi razdjelnika i njihove instalacije, ormarića, komunikacijskih ormarića, spojnica za svjetlovodne kablove, završnih kablova, povezujućih niti, adaptera, konektora, cijevi, razdjelnih šahtova, - troškovi završavanja svjetlovodnih veza na razdjelnicima, - troškovi postavljanja i povezivanja baznih stanica (funkcijskih lokacija). • Troškovi za nadzor izgradnje širokopojasne infrastrukture: - troškovi nadzora građevinskih radova, izvedbe pasivnog dijela i instaliranja aktivne opreme. • Troškovi aktivne opreme - troškovi nabave i ugradnje aktivne opreme koja je potrebna za djelovanje mreže (napajanje s ispravljačima s rezervnim napajanjem, klima uređaji za održavanje klimatskih uvjeta i sl.).
Građevinski radovi odnose se na izgradnju potpuno nove infrastrukture. Detaljnu strukturu investicijskih troškova izraditi će odabrani privatni operator kod izrade ponude u procesu pred-odabira, kad će definirati za projekt najoptimalniju tehnologiju ili kombinaciju istih. Pri tome će u okviru izračuna uzeti u obzir također i eventualno korištenje postojeće infrastrukture.
Drugi dio analize financijskih aspekata implementacije pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških opcija odnosi se na definiranje godišnjih prihoda i operativnih troškova nakon izgradnje
Svibanj 2019 Stranica 128 od 184
PRŠI - područje Novske
širokopojasne infrastrukture. Analiza godišnjih prihoda i operativnih troškova izrađena je na temelju tržišnih analiza postojećih upravitelja širokopojasne infrastrukture u RH [43], [44], te relevantnih međunarodnih analiza [45], [46]. Godišnji prihodi poslovanja sastoje se iz predviđene veleprodajne naknade te drugih prihoda poslovanja koji se odnose na tržišne aktivnosti upravitelja infrastrukture.
Iz tablice 52 razvidno je da se najveći godišnji prihodi poslovanja mogu ostvariti ponudom usluga putem FTTH P2P mreže, a najmanji putem kabelskog pristupa. Slično kao i prihodi poslovanja, po različitim tehnologijama razlikuju se i operativni troškovi (OPEX) koji se sastoje iz troškova održavanja i upravljanja. Iz tablica 52 i 53 razvidno je da godišnji prihodi poslovanja pokrivaju operativne troškove po svim analiziranim tehnologijama. Projekcije prihoda i troškova po različitim tehnologijama za širokopojasnu infrastrukturu na području provođenja projekta prikazane su u sklopu priloga 2.
Svibanj 2019 Stranica 129 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 51: Struktura investicijskih troškova s obzirom na analiziranu tehnološku opciju (u kn).
Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE FTTC / FTTH P2P
Troškovi izrade projektne dokumentacije i 4.080.508 10.604.644 12.264.908 5.027.560 8.618.173 9.072.992 pribavljanja potrebnih dozvola Troškovi građevinskih i 23.258.896 58.325.542 67.456.994 28.657.092 56.496.913 50.808.755 instalacijskih radova Trošak provedbe pasivnog dijela širokopojasne 8.161.016 21.209.288 24.529.816 10.055.120 14.363.622 18.145.984 infrastrukture Troškovi za nadzor izgradnje širokopojasne 408.051 1.060.464 1.226.491 502.756 957.575 907.299 infrastrukture
Trošak aktivne opreme 4.896.610 14.846.502 17.170.871 6.033.072 15.321.197 11.794.890
Ukupno 40.805.080 106.046.440 122.649.080 50.275.600 95.757.480 90.729.920
Svibanj 2019 Stranica 130 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 52: Izračun godišnjih prihoda poslovanja (u kn).
FTTC / FTTH Vrsta prihoda VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P
Mjesečni prihodi po priključku iz naslova 70 82 89 71 72 85 veleprodajne naknade
Planirani broj korisnika - penetracija 4.851 4.851 4.851 4.851 4.851 4.851
Broj mjeseci 12 12 12 12 12 12
Godišnji prihodi iz naslova veleprodajne 4.101.871 4.749.535 5.181.310 4.123.460 4.188.226 4.965.422 naknade
Ostali godišnji prihodi (tržišne aktivnosti) 246.112 379.963 518.131 247.408 272.235 397.234
Ukupni godišnji prihodi poslovanja 4.347.983 5.129.497 5.699.441 4.370.867 4.460.461 5.362.656
Svibanj 2019 Stranica 131 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 53: Izračun godišnjih operativnih troškova (u kn).
FTTC / FTTH Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P
Mjesečni troškovi održavanja po priključku 35 11 9 33 15 20
Planirani broj korisnika - penetracija 4.851 4.851 4.851 4.851 4.851 4.851
Mjesečni troškovi upravljanja po priključku 7 7 7 7 7 7
Planirani broj izvedenih priključaka 11.692 11.692 11.692 11.692 11.692 11.692
Broj mjeseci 12 12 12 12 12 12
Godišnji troškovi održavanja 2.029.347 647.664 518.131 1.942.991 863.552 1.165.795
Godišnji troškovi upravljanja 1.040.677 1.040.677 1.040.677 1.040.677 1.040.677 1.040.677
Ukupni godišnji operativni troškovi 3.070.023 1.688.341 1.558.808 2.983.668 1.904.229 2.206.472
Svibanj 2019 Stranica 132 od 184
PRŠI - područje Novske
15.2 Financijska analiza isplativosti projekta
Financijska analiza isplativosti projekta izrađena je uz pomoć analize troškova i koristi u skladu s Priručnikom Europske komisije "Guide to Cost-benefit Analysis of Investment Projects. Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020." [12], Metodološkim radnim dokumentom "Guidance on the methodology for carrying out cost-benefit analysis; Working Document No. 4" [13], kojeg je također izradila Europska komisija, te pravilima sufinanciranja bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a [47].
Analiza troškova i koristi je metodološki alat za ocjenu gospodarskih koristi projekata, u kojem su definirani financijski, gospodarski i socijalni utjecaji. Cilj izrade analize troškova i koristi je novčana ocjena svih mogućih utjecaja, te slijedom toga definiranje troškova i koristi projekta. Na temelju objedinjenih rezultata (neto koristi) donosi se odluka o tome da li je projekt poželjan i isplativ za provođenje.
U analizi troškova i koristi također je izrađena i ocjena rizika, koja je bitni dio cjelovite analize, budući da omogućava razumijevanje ocjenjenih utjecaja projekta. Temeljita analiza rizika osnova je za pouzdanu strategiju upravljanja rizicima, koji se potom uzimaju u obzir u planu projekta.
Koristi investicije su slijedeće: • investicijom se slijede smjernice i ciljevi za uravnoteženiji razvoj regije, • konkurentno gospodarstvo i brži rast, • dvosmjerni protok i primjena znanja za gospodarski razvoj i kvalitetna radna mjesta, • moderna socijalna država i veća zaposlenost sa sinergijskim efektima koji omogućuju stvaranje novih radnih mjesta, • racionalan i učinkovit prostorni razvoj.
Svrha analize projekta jest: • prikazati da je projekt poželjan iz ekonomske perspektive i da pridonosi ciljevima regionalne politike RH i EU te, • prikazati učinkovitost tehnoloških opcija, dokazati izbor modela financiranja, te neophodnost poticajnih mjera.
Financijska analiza isplativosti je analiza prihoda i troškova bez amortizacije. Investicijski troškovi, godišnji prihodi i operativni troškovi po različitim tehnologijama prikazani su u poglavlju 15.1. Izgradnja širokopojasne infrastrukture predviđena je u 2021., 2022. i 2023, početak djelovanja mreže u 2024., pri čemu se u prvoj godini (2024.) planira ostvarivanje 50 % planiranih godišnjih prihoda i operativnih troškova. Predviđena utilizacija biti će dosegnuta u 2025. godini, koja predstavlja prvu "normalnu" godinu poslovanja. U analizama su uzete u obzir stalne cijene za svibanj 2019., te financijska diskontna stopa od 8,73 % [14], pri čemu diskontiranje počinje u prvoj godini investicije (2019.).
Svibanj 2019 Stranica 133 od 184
PRŠI - područje Novske
Ekonomsko razdoblje s uključenim projektiranjem mreže i trogodišnjom izgradnjom iznosi 20 godina [12]. Naime, širokopojasni pristup kao preduvjet gospodarskog rasta i razvoja predviđa održavanje i upravljanje širokopojasnom mrežom, odnosno sve povezane aktivnosti kojima se dugoročno održava operativno stanje infrastrukture barem 20 godina. U izračunima financijskih i ekonomskih indikatora amortizacija nije uključena jer ne znači odljev novca. Troškovi amortizacije se inače izračunavaju uzimajući u obzir propisane amortizacijske stope i dan aktivacije osnovnih sredstava. Za mrežu je definirana amortizacijska stopa od 5 %, a za aktivnu opremu 10 %. Predviđena je zamjena istrošene aktivne opreme nakon 10 godina upotrebe. Ostatak vrijednosti razvidan je iz poslovnih analiza i jednak je visini neamortizirane vrijednosti investicije.
U prilogu 2 su prikazane projekcije budućih prihoda i troškova, te financijske analize po različitim tehnologijama, dok su u tablici 54 prikazani izračuni financijskih indikatora.
Negativna vrijednost financijske neto sadašnje vrijednosti (engl. FNPV - Financial Net Present Value) na kraju referentnog razdoblja implicira financijsku neisplativost projekta i potrebu da se projekt sufinancira sredstvima iz fondova EU-a. Zbog visokih ulaganja i preniskih neto prihoda poslovanja za pokrivanje tih ulaganja unutar ekonomskog razdoblja, svi dinamični financijski indikatori su negativni i ukazuju na financijsku neisplativost projekta (financijska interna stopa povrata - engl. FRR(C); relativna neto sadašnja vrijednost - engl. RNPV). Pozitivna razlika između prihoda i troškova poslovanja te pozitivni kumulativni neto novčani tijek ukazuju na financijsku održivost projekta i podrazumijevaju situaciju u kojoj ostvareni prihodi projekta, odnosno prihodi od pruženih usluga u širokopojasnoj mreži, pokrivaju sve operativne troškove vezane uz rad i održavanje mreže u dužem vremenskom razdoblju rada mreže. Financijska interna stopa povrata nakon EU potpore - FRR(K) prikazuje isplativost nacionalnog kapitala, pri čemu vrijednosti ispod diskontne stope ukazuju na to da predviđena potpora EU nije previsoka (engl. not over-proportionate) [12].
Rezultate financijske analize potrebno je pak staviti u pozadinu, jer nisu mjerodavni za donošenje odluke o provedbi investicije. U analizu je potrebno uključiti i ostale društveno- ekonomske koristi koje investicija ima na društvo kao cjelinu.
Svibanj 2019 Stranica 134 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 54: Izračun financijskih indikatora po analiziranim tehnologijama.
FTTC / FTTH Indikator VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P
Neto sadašnja vrijednost (FNPV) u -22.551.505 -57.949.592 -66.155.210 -28.665.608 -55.491.522 -48.351.879 kn
Interna stopa povrata FRR(C) -3,92% -3,84% -3,63% -4,49% -4,93% -3,41%
Relativna neto sadašnja vrijednost -0,7648 -0,7567 -0,7470 -0,7891 -0,8040 -0,7378 (RNPV)
Razdoblje povrata investicije (RPI) > 20 > 20 > 20 > 20 > 20 > 20 u godinama
Interna stopa povrata FRR(K) - 4,74% 4,78% 4,91% 4,37% 4,04% 5,04% poslije EU potpore
Svibanj 2019 Stranica 135 od 184
PRŠI - područje Novske
15.3 Ekonomska analiza isplativosti projekta
Ekonomska analiza izrađena je na osnovi novčanog tijeka i ostalih projekcija iz financijske analize, te obuhvaća investiciju iz perspektive društva. U ekonomsku analizu uključeni su elementi pomoću kojih se investicija obrađuje sa šireg društvenog vidika i omogućava pregled socijalnih i društvenih utjecaja implementacije projekta na ekonomiju lokalne zajednice, regije ili države.
Prvi korak ekonomske analize projekta napravljen je na osnovi korekcije financijske analize. Kod ocjene troškova upotrijebljena je metoda korekcijskih faktora za odbitak poreza i doprinosa, te drugih transfera iz vrijednosti investicije i troškova poslovanja. Isto tako su u korekcijskom faktoru uvažene računovodstvene (fiktivne) cijene koje odražavaju oportunitetne troškove ulaganja i spremnost potrošača na plaćanje donosa. Time se anulira utjecaj monopola, trgovinskih barijera, reguliranje tržišta rada, nepotpune informacije, itd. na iskrivljenje tržišne cijene. Korekcijski faktor za isključenje svih navedenih elemenata iznosi 0,8 i primijenjen je kod ocjena: • troškova održavanja i upravljanja, • ostalih troškova poslovanja, • amortizacije, • investicijskih troškova.
Drugi korak predstavlja izračun dodatnih prihoda, odnosno proizvoda, koji će se posredno ostvariti zbog nove investicije, te predstavlja korekciju financijske analize zbog vanjskih čimbenika (eksternalija). Kod prihoda (koristi), pored izravnih, u analizu su uključeni i različiti posredni ili inducirani prihodi koji odražavaju učinke projekta na obuhvaćenu županiju i gospodarstvo RH. U slučaju analize izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području uključene su sljedeće prevladavajuće eksternalije koje imaju utjecaj na visinu induciranih prihoda investicije: 1. Povećan broj zaposlenih poradi upotrebe ICT-a. Ocjenjuje se da će, zbog izgradnje širokopojasne infrastrukture, te putem veće upotrebe ICT-a, doći do povećanja zaposlenosti, posebice u segmentu gospodarstva (industrija, turizam, itd.). U analizi je uzet u obzir broj zaposlenih od 20 do 70, ovisno o ponuđenoj tehnologiji. Koristi jednog zaposlenog dobivene su preračunom fiktivne plaće po formuli:
퐹푃 = 푇푃 ∗ (1 − 푢) ∗ (1 − 푡)
FP – fiktivna plaća: 3.692 kn TP – financijska tržišna plaća (bruto): 7.900 kn u – stopa nezaposlenosti: 17,13 % (projektno područje) t – stopa naknade za doprinose i ostali porezi: 43,60 %
2. Povećana dodana vrijednost u gospodarstvu zbog upotrebe ICT-a. Bolji uvjeti na području ICT-a pridonose većoj upotrebi ICT-a, a samim time i većem obujmu poslovanja putem ICT-a, te veće i bolje poslovne aktivnosti i veću dodanu
Svibanj 2019 Stranica 136 od 184
PRŠI - područje Novske
vrijednost u uslugama i proizvodima. U analizi se predviđa da će postojeća poduzeća koje posluju na projektnom području realno prosječno povećati dodanu vrijednost na godišnjem nivou za 7.000 kn/godinu, odnosno da će od 60 do 260 postojećih poduzeća povećati dodanu vrijednost, ovisno o izabranoj tehnologiji.
3. Uštede zbog upotrebe ICT-a kod razvoja i upotrebe e-usluga. Upotreba ICT-a i usluga koje se mogu realizirati putem Interneta dovodi do određenih ušteda zbog bržeg i učinkovitijeg poslovanja (ušteda na vremenu, uštede zbog manje upotrebe prijevoznih sredstava, uštede zbog automatskog procesiranja i sl.). Ocjenjuje se da će od 8.000 do 26.000 stanovnika područja (ovisno o izabranoj tehnologiji) barem jednom godišnje upotrijebiti e-uslugu. Ušteda kod usluga iznosi 50 kn/uslugu.
4. Koristi zbog novih poduzeća na području ICT-a. Zbog veće upotrebe Interneta odnosno ICT-a, ocjenjuje se da će doći do veće ponude na području ICT usluga, a samim time i do osnivanja novih poduzeća koja bi nudila određene usluge. Na projektnom području predviđa se od 15 do 60 novih poduzeća (ovisno o izabranoj tehnologiji) koja bi posredno stvarale koristi putem plaćanjem naknada, sponzorstava, humanitarnih i dobrotvornih aktivnosti, itd. Očekuju se godišnje koristi u visini od 20.000 kn/poduzeće.
Visina dodatnih posrednih prihoda koji izlaze iz izvedbe investicije različita je s obzirom na izabranu tehnologiju. Navedene eksternalije prikazuje tablica 55.
Pozitivni učinci izgradnje širokopojasne infrastrukture imaju utjecaj i na neke druge društveno-ekonomske koristi koje su najčešće povezane s većom dobrobiti stanovništva i povećanjem vrijednosti njihove imovine. Pošto se takve koristi u pravilu vrlo teško procjenjuju novcem, nisu ocijenjene u okviru te analize: • povećanje globalne konkurentnosti iniciranjem inovativnosti i poduzetništva, širenjem upotrebe ICT-a, te učinkovitim osuvremenjivanjem i ulaganjem u učenje i izobrazbu, usavršavanjem, te istraživanjima i razvojem, • brži razvoj regije i smanjenje zaostajanja za razvijenim regijama, • utjecaj na smanjenje zagađenosti okoliša, te smanjenje broja oboljelih i smrtnosti zbog manjih pritisaka na okoliš, • održivo korištenje prirodne i kulturne baštine, • razvoj ljudskih potencijala, društvene infrastrukture i trajno povećanje dobrobiti i kvalitete života stanovnika, • multiplikacijski učinak dugoročnog gospodarskog razvoja gradova i općina, s novim posrednim zapošljavanjem i s time povezanim stvaranjem dodatnih radnih mjesta.
Ostale pretpostavke ekonomske analize na temelju kojih su izračunani ekonomski indikatori su slijedeće: • dinamika nastanka prihoda iz naslova eksternalija usklađena je s dinamikom utilizacije, • investicija ne uzrokuje društveno-ekonomske troškove, • ekonomska diskontna stopa je 5 % [12],
Svibanj 2019 Stranica 137 od 184
PRŠI - područje Novske
• ekonomsko razdoblje iznosi 20 godina [12], • investicijski projekt je terminski i sadržajno primjeren, • izvori financiranja su osigurani, • investicija je usklađena s potrebama stanovnika, razvojnim projektima i strategijama.
Ekonomske analize po različitim tehnologijama nalaze se u prilogu 2, dok su u tablici 56 prikazani izračuni ekonomskih indikatora po tehnologijama.
Pozitivna ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) i relativna ekonomska neto sadašnja vrijednost (RENPV), te ekonomska interna stopa povrata (ERR) iznad diskontne stope 5 % ukazuju na opravdanost izvedbe investicije s društveno-ekonomskog stajališta po svim analiziranim tehnologijama. Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) je razlika između diskontiranog ekonomskog tijeka svih priljeva i diskontiranog ekonomskog tijeka svih odljeva investicije. Kad je ENPV kod definirane diskontne stope 5 % veća od nule, investicija je opravdana. Ekonomska interna stopa povrata (ERR) označava onu diskontnu stopu kod koje je ekonomska neto sadašnja vrijednost 0. Kriterijski zahtjev je da je ERR ≥ 5 %. U tom je slučaju izvedba investicije opravdana. Koeficijent diskontiranih ekonomskih koristi i troškova (engl. benefit cost B/C ratio) koji je veći od 1, ukazuje na ekonomsku održivost projekta i podrazumijeva situaciju u kojoj su ekonomske koristi projekta veće od troškova.
Izračunato razdoblje povrata investicije ukazuje na opravdanost investicije po svim analiziranim tehnologijama, pošto su sve vrijednosti indikatora kraće od ekonomskog razdoblja trajanja projekta (20 godina).
Na temelju rezultata ekonomske analize može se ustvrditi da je investicija razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području opravdana iz šireg društveno-ekonomskog stajališta po svim analiziranim tehnologijama.
Svibanj 2019 Stranica 138 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 55: Godišnji inducirani prihodi po analiziranim tehnologijama (u normalnoj godini poslovanja).
Kabelski FTTC / FTTH Vrsta induciranih prihoda VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P LTE pristup P2P
Broj novozaposlenih 20 60 70 25 45 50
Koristi novozaposlenih (u kn) 886.165 2.658.496 3.101.579 1.107.707 1.993.872 2.215.413
Broj postojećih poduzeća 60 200 260 70 170 180
Koristi upotrebe ICT u poduzećima (u kn) 420.000 1.400.000 1.820.000 490.000 1.190.000 1.260.000
Broj stanovnika koji koristi e-usluge 8.000 24.000 26.000 9.000 21.000 22.000
Koristi upotrebe e-usluga (u kn) 400.000 1.200.000 1.300.000 450.000 1.050.000 1.100.000
Broj novih poduzeća 15 50 60 20 40 45
Koristi novih poduzeća (u kn) 300.000 1.000.000 1.200.000 400.000 800.000 900.000
Ukupno 2.006.165 6.258.496 7.421.579 2.447.707 5.033.872 5.475.413
Svibanj 2019 Stranica 139 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 56: Izračun ekonomskih indikatora po analiziranim tehnologijama.
FTTC / FTTH Indikator VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P Ekonomska neto sadašnja vrijednost 4.506.612 10.854.956 14.660.965 2.744.172 767.570 13.277.141 (ENPV) u kn Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 6,80% 6,69% 6,96% 5,91% 5,14% 7,37%
Relativna ekonomska neto sadašnja 0,1670 0,1666 0,1808 0,0888 0,0121 0,2380 vrijednost (RENPV) Razdoblje povrata investicije (RPI) u 13,98 13,99 13,80 15,76 16,70 13,55 godinama Koeficijent koristi i troškova (B/C) 1,1006 1,1400 1,1682 1,0547 1,0105 1,1875
8,00% 1,2500
7,00% 1,2000 6,00% 1,1500 5,00% 1,1000 ERR 4,00% B/C ratio 1,0500 3,00% 1,0000 2,00% 1,00% 0,9500 0,00% 0,9000 VDSL FTTH P2MP FTTH P2P KABELSKI P. LTE FTTC / FTTH P2P
Slika 39: Ekonomska interna stopa povrata (ERR) i B/C koeficijent po analiziranim tehnologijama.
Svibanj 2019 Stranica 140 od 184
PRŠI - područje Novske
16 PRELIMINARNI FINANCIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA
Financijski plan provedbe projekta daje uvid u način osiguravanja izvora sredstava za pokrivanje investicijskih troškova projekta.
Od operatora u postupku pred-odabira tražit će se ponuda po sistemu "Ključ u ruke", što znači da će vrijednosti budućih investicijskih troškova biti realne i već uvažavati utjecaj inflacije. Slijedom toga, stalne cijene izjednačuju se s tekućima (operateri ugrađuju očekivane stope inflacije u ponudu i snose rizik njene promjene). Tablica 57 prikazuje dinamiku investicijskih troškova po tehnologijama u stalnim (tekućim) cijenama.
Okvirni program za razvoj pristupne širokopojasne infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatni komercijalni interes za ulaganja od strane operatora i pružatelja usluga na tržištu (takvo je i projektno područje), određuje da je izgradnju širokopojasne infrastrukture moguće sufinancirati javnim sredstvima, odnosno sredstvima državnih potpora.
Tablica 57: Dinamika investicijskih troškova po analiziranim tehnologijama (u kn).
Tehnologije 2019 2020 2021 2022 2023 Ukupno VDSL (FTTC) 408.051 1.632.203 11.751.863 14.118.558 12.894.405 40.805.080 FTTH P2MP 1.060.464 4.241.858 30.329.282 36.267.882 34.146.954 106.046.440 FTTH P2P 1.226.491 4.905.963 35.077.637 41.945.985 39.493.004 122.649.080 Kabelski pristup 502.756 2.011.024 14.479.373 17.395.358 15.887.090 50.275.600 (DOCSIS, HFC) LTE (4G) 861.817 3.447.269 27.195.124 32.653.301 31.599.968 95.757.480 FTTC / FTTH 907.299 3.629.197 26.039.487 31.211.092 28.942.844 90.729.920 P2P
Uz pomoć izrađenih financijskih analiza isplativosti (prikazanih u prilogu 2) i definiranjem financijskog jaza, određuje se kritični iznos državnih potpora u projektu, a koji je potreban da bi projekt postao financijski isplativ, odnosno financijski održiv. Iako se udio potpora u projektima koji primjenjuju investicijski model A određuje neposredno kroz kompetitivni postupak pred-odabira i dodjele bespovratnih sredstava te ovisi o poslovnim projekcijama potencijalnog operatora, izrađen je preliminarni proračun iznosa financijskog jaza prema provedbenim pravilima prijava projekata za sufinanciranje sredstvima EU fondova, kako bi se informativno utvrdili najveći dozvoljeni iznosi potpora (pri čemu su dozvoljena odstupanja od navedenih vrijednosti sukladno lokalnim prilikama i odabiru optimalnog infrastrukturnog i tehnološkog rješenja).
Tablica 58 prikazuje očekivane iznose potpora iz naslova EU fondova te visinu nacionalnog dijela sufinanciranja koji osigurava država. Preostale izvore financiranja prihvatljivih troškova projekta predstavljaju vlastita sredstva potencijalnog operatora. Izvore financiranja prihvatljivih troškova projekta detaljnije prikazuje tablica 59.
Svibanj 2019 Stranica 141 od 184
PRŠI - područje Novske
Pošto operativne procedure sufinanciranja iz fondova EU-a ne garantiraju isplatu nepovratnih sredstava prije nastanka prihvatljivih izdataka, operator mora, poradi kontinuirane provedbe projekta, osigurati potrebna sredstva za pokrivanje svih troškova projekta do trenutka isplate nepovratnih sredstava iz fondova EU-a, te tako zatvoriti financijsku konstrukciju projekta. Za namjene pred-financiranja EU sredstava i nacionalnog dijela sufinanciranja, predviđa se da će operator osigurati vlastita sredstva ili uzeti kratkoročni premošćujući kredit. Jedan od mogućih oblika zaduženja prikazan je u tablici 60.
Prikazano je kratkoročno sukcesivno zaduživanje u pet dijelova (30.06.2019., 30.06.2020., 30.06.2021., 30.06.2022. i 30.06.2023.). Povrat i plaćanje kamata je petkratno (30.06.2019., 30.06.2020., 30.06.2021., 30.06.2022. i 30.06.2023.), kada se očekuje isplata EU sredstava i nacionalnog dijela sufinanciranja. U ovom slučaju troškovi financiranja (kamate) u okviru projekata unutar Okvirnog nacionalnog programa za razvoj širokopojasne infrastrukture predstavljaju neprihvatljive izdatke, te bi ih u projektu izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području morao osigurati odabrani operator iz vlastitih sredstava.
Dakako, prikazani način (pred)financiranja samo je jedna od mogućnosti i potpuno je informativne naravi, pošto će operatori prilikom izrade ponude sami odlučiti i opredijeliti vrstu i način financiranja projekta sukladno svojim mogućnostima.
Iz provedenih izračuna u nastavku definiran je okvirni financijski plan provedbe projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području. Iz njega su razvidne okvirne visine pojedinih izvora sredstava koje treba osigurati da bi projekt bio izvediv i financijski isplativ, odnosno financijski održiv. Detaljniji financijski plan biti će izrađen od strane operatera kod iskaza interesa u postupku pred-odabira.
Svibanj 2019 Stranica 142 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 58: Informativni izračun financijskog jaza po analiziranim tehnologijama.
Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE FTTC / FTTH P2P
Diskontirani investicijski 29.484.987 76.577.374 88.566.334 36.328.208 69.022.131 65.538.439 troškovi (DIC)
Diskontirani neto prihodi 6.933.482 18.627.781 22.411.124 7.662.600 13.530.609 17.186.560 (DNR)
Najviši prihvatljivi izdaci 22.551.505 57.949.592 66.155.210 28.665.608 55.491.522 48.351.879 (maxEE = DIC - DNR)
Financijski jaz (R) 76,48% 75,67% 74,70% 78,91% 80,40% 73,78%
Prihvatljivi izdaci (EC) 27.910.675 71.899.486 83.156.076 34.388.510 64.157.512 61.787.076
Izračun najvišeg iznosa 21.347.397 54.409.622 62.113.982 27.135.045 51.580.528 45.584.260 potpora (DA=EC*R)
Izračun iznosa EU (85 %) 18.145.287 46.248.178 52.796.884 23.064.788 43.843.449 38.746.621
Izračun iznosa nacionalnog udjela HR 3.202.109 8.161.443 9.317.097 4.070.257 7.737.079 6.837.639 (15 %)
Svibanj 2019 Stranica 143 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 59: Izvori financiranja prihvatljivih troškova projekta po analiziranim tehnologijama.
Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE FTTC / FTTH P2P EU sredstva 2019 265.282 682.127 778.715 337.205 588.942 568.967 Nacionalni udio 2019 46.814 120.375 137.420 59.507 103.931 100.406 Privatni operator 2019 95.954 257.963 310.355 106.045 168.945 237.927 Ukupni troškovi 2019 408.051 1.060.464 1.226.491 502.756 861.817 907.299 EU sredstva 2020 1.061.128 2.728.506 3.114.860 1.348.818 2.355.767 2.275.866 Nacionalni udio 2020 187.258 481.501 549.681 238.027 415.724 401.623 Privatni operator 2020 383.817 1.031.850 1.241.422 424.179 675.778 951.707 Ukupni troškovi 2020 1.632.203 4.241.858 4.905.963 2.011.024 3.447.269 3.629.197 EU sredstva 2021 7.640.121 19.508.819 22.271.252 9.711.490 18.584.387 16.329.339 Nacionalni udio 2021 1.348.257 3.442.733 3.930.221 1.713.792 3.279.598 2.881.648 Privatni operator 2021 2.763.486 7.377.731 8.876.164 3.054.091 5.331.139 6.828.500 Ukupni troškovi 2021 11.751.863 30.329.282 35.077.637 14.479.373 27.195.124 26.039.487 EU sredstva 2022 9.178.756 23.328.727 26.632.057 11.667.276 22.314.352 19.572.449 Nacionalni udio 2022 1.619.781 4.116.834 4.699.775 2.058.931 3.937.827 3.453.962 Privatni operator 2022 3.320.021 8.822.321 10.614.154 3.669.151 6.401.122 8.184.682 Ukupni troškovi 2022 14.118.558 36.267.882 41.945.985 17.395.358 32.653.301 31.211.092 EU sredstva 2023 8.382.910 22.199.617 25.675.191 10.328.514 20.543.771 18.816.321 Nacionalni udio 2023 1.479.337 3.917.579 4.530.916 1.822.679 3.625.371 3.320.527 Privatni operator 2023 3.032.158 8.029.758 9.286.897 3.735.896 7.430.827 6.805.996 Ukupni troškovi 2023 12.894.405 34.146.954 39.493.004 15.887.090 31.599.968 28.942.844 EU sredstva ukupno 26.528.197 68.447.795 78.472.075 33.393.303 64.387.219 57.562.942
Svibanj 2019 Stranica 144 od 184
PRŠI - područje Novske
Nacionalni udio ukupno 4.681.447 12.079.023 13.848.013 5.892.936 11.362.450 10.158.166 Privatni operator ukupno 9.595.436 25.519.622 30.328.992 10.989.362 20.007.810 23.008.812 Prihvatljivi troškovi ukupno 40.805.080 106.046.440 122.649.080 50.275.600 95.757.480 90.729.920
Svibanj 2019 Stranica 145 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 60: Primjer zaduživanja za namjene predfinanciranja EU sredstva i nacionalnog dijela sufinanciranja.
FTTC / FTTH Troškovi financiranja VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P Visina kredita 1. dio 312.096 802.502 916.135 396.711 692.873 669.372 Datum najma kredita 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 Trošak kamata 15.605 40.125 45.807 19.836 34.644 33.469 Ostali troškovi kredita 780 2.006 2.290 992 1.732 1.673 Ukupni troškovi financiranja 1. dio 16.385 42.131 48.097 20.827 36.376 35.142 Visina kredita 2. dio 1.248.386 3.210.007 3.664.542 1.586.845 2.771.491 2.677.490 Datum najma kredita 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 Trošak kamata 31.210 80.250 91.614 39.671 69.287 66.937 Ostali troškovi kredita 1.560 4.013 4.581 1.984 3.464 3.347 Ukupni troškovi financiranja 2. dio 32.770 84.263 96.194 41.655 72.752 70.284 Visina kredita 3. dio 8.988.377 22.951.551 26.201.473 11.425.282 21.863.985 19.210.988 Datum najma kredita 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 Trošak kamata 224.709 573.789 655.037 285.632 546.600 480.275 Ostali troškovi kredita 11.235 28.689 32.752 14.282 27.330 24.014 Ukupni troškovi financiranja 3. dio 235.945 602.478 687.789 299.914 573.930 504.288 Visina kredita 4. dio 10.798.537 27.445.561 31.331.831 13.726.207 26.252.179 23.026.410
Svibanj 2019 Stranica 146 od 184
PRŠI - područje Novske
Datum najma kredita 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 Trošak kamata 269.963 686.139 783.296 343.155 656.304 575.660 Ostali troškovi kredita 13.498 34.307 39.165 17.158 32.815 28.783 Ukupni troškovi financiranja 4. dio 283.462 720.446 822.461 360.313 689.120 604.443 Visina kredita 5. dio 9.862.248 26.117.196 30.206.106 12.151.193 24.169.142 22.136.849 Datum najma kredita 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 Trošak kamata 246.556 652.930 755.153 303.780 604.229 553.421 Ostali troškovi kredita 12.328 32.646 37.758 15.189 30.211 27.671 Ukupni troškovi financiranja 5. dio 258.884 685.576 792.910 318.969 634.440 581.092 Ukupni troškovi financiranja 827.446 2.134.895 2.447.451 1.041.677 2.006.617 1.795.250
Svibanj 2019 Stranica 147 od 184
PRŠI - područje Novske
17 OKVIRNA ANALIZA RIZIKA KOJI MOGU UTJECATI NA USPJEŠNU PROVEDBU PROJEKTA
Analiza rizika predstavlja metodu za definiranje vjerojatnosti ili mogućnosti pojave za investiciju opasnih događaja i mogućih posljedica istih. Upravljanje rizikom znači djelovanje koje će spriječiti negativne posljedice, a u isto vrijeme dovesti do željenih rezultata projekta.
Identificirani potencijalni rizici su: • R1: Rizici u procesu izgradnje. • R2: Rizici u procesu održavanja i upravljanja. • R3: Rizici ostvarivanja prihoda. • R4: Financijski rizici. • R5: Ostali rizici.
Što je veća vjerojatnost ili posljedica specifičnog čimbenika, to je veća ocjena rizika. Ocjena rizika je definirana kao produkt vjerojatnosti čimbenika i ocjene teže posljedice odnosno utjecaja. Što veći je produkt, to je veći rizik i važnije su mjere za njegovo izbjegavanje ili umanjivanje njegovih posljedica.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 od 1 do uključujući 3,5 – rizik je zanemariv iznad 3,5 do uključujući 6,5 – rizik je prihvatljiv iznad 6,5 do uključujući 9 – rizik je neprihvatljiv
Slika 40: Skala za ocjenu rizika.
Rezultati analize navedenih rizika predstavljeni su u tablici 61.
Svibanj 2019 Stranica 148 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 61: Analiza rizika.
Čimbenik / Posljedica Ocjena Rizik Vjerojatnost Mjere za izbjegavanje rizika kritična točka / utjecaj rizika Odabir iskusnih projektanata, Pogreške u 1 3 3 detaljno definirane projektiranju. karakteristike. R1 Povećanje Prije izvedbe provjeriti teren i Rizici u troškova 2 2 4 objekte, stručna kontrola procesu izgradnje. dodatnih radova. izgradnje Kašnjenje Sistematičan pristup nadzoru završetka 1 2 2 planiranih terminskih izgradnje. dostignuća. Ukupno 3,00 Rizik R1 je zanemariv Zastarijevanje Implementacija viših R2 tehnološke 1 2 2 standarda i opreme s Rizici u opreme. mogućnošću nadogradnje. procesu Povećanje Konstantno praćenje svih održavanja i operativnih 2 2 4 aspekata poslovanja, stručne upravljanja troškova. sposobnosti zaposlenika. Ukupno 3,00 Rizik R2 je zanemariv Manja Dodatna promocija za R3 potražnja od 1 3 3 povećanje interesa konačnih Rizici očekivane. korisnika. ostvarivanja Pronalaženje uzroka, Povećanje prihoda 2 2 4 učinkovita raspodjela cijene usluga. dodatnih troškova. Ukupno 3,50 Rizik R3 je zanemariv Smanjenje Pronalaženje novih izvora izvora 1 3 3 financiranja. financiranja. R4 Povećanje Primjenjivanje kamatnog Financijski 3 1 3 kamatne stope. swap-a. rizici Zastoji u Uzimanje kredita za plaćanju 2 1 2 premošćivanje nelikvidnosti. računa. Ukupno 2,67 Rizik R4 je zanemariv Promjena Praćenje zakonskih relevantnih 1 2 2 promjena, komunikacija s zakona. ministarstvom. R5 Odgovarajuće planiranje i Nedobivanje Ostali rizici 2 2 4 organizacijska struktura raznih dozvola. projekta. Protivljenje 1 3 3 Informiranje javnosti. javnosti. Ukupno 3,00 Rizik R5 je zanemariv
Rizik investicije 3,03 Rizik investicije je zanemariv
Ukupna rizičnost investicije je zanemariva. Najveći rizik koji ugrožava investiciju svakako je potencijalna odsutnost osiguranja predviđenih izvora financiranja sa strane svih partnera. U tom slučaju je izvedba investicije u planiranom opsegu i terminskom planu neizvediva. Isto
Svibanj 2019 Stranica 149 od 184
PRŠI - područje Novske
tako, došlo bi do promijenjenih ekonomskih i financijskih učinaka koji su uzeti u obzir u ovom dokumentu.
Rizici koji bi nastali uz odsutnost izvedbe projekta su još veći. U situaciji izostanka realizacije projekta razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području, došlo bi do još većih strukturnih problema, gledajući razvijenost elektroničkih komunikacija. U toj situaciji ne bi došlo do novih ulaganja u elektroničke komunikacije koje bi generirale razvoj različitih usluga, povećale učinkovitost javnih institucija i gospodarstva, omogućile brži dostup do znanja i razvoj poduzetništva s visokom dodanom vrijednošću i u udaljenijim krajevima. To bi onemogućilo postizanje postavljenih strateških ciljeva projektnog područja i ugrozilo blagostanje stanovništva.
U okviru analize rizika izrađena je i analiza osjetljivosti investicije. To je metoda pomoću koje se određuje u kojoj je mjeri ciljna vrijednost indikatora investicije osjetljiva na odstupanja od predviđenih vrijednosti jednog ili više ulaznih parametara investicije, odnosno određuje se u kojoj mjeri bi takva negativna odstupanja mogla promijeniti isplativo ulaganje u neisplativo. To možemo odrediti na dva načina: • izračunom kritičnih vrijednosti ulaznih parametara investicije, • izračunom koeficijenata reagibilnosti ciljane vrijednosti investicije.
U prvom slučaju izračunava se na koju vrijednost bi se mogao promijeniti pojedini ulazni parametar investicije (npr. vrijednost investicijskih troškova, rashodi, prihodi, itd.), uz nepromijenjene vrijednosti ostalih parametara, a da bi investicija bila u granicama ekonomske prihvatljivosti. Kod metode NPV investicije, traže se one vrijednosti pojedinih ulaznih parametara investicije kod kojih bi ona bila jednaka nuli uz nepromijenjene vrijednosti ostalih parametara NPV.
Na temelju izračunatih kritičnih vrijednosti pojedinih parametara ocjenjuje se koliki je manevarski prostor kod pojedinog parametra, uspoređujući razliku između predviđene i kritične vrijednosti promatranog parametra. U drugom slučaju izračunava se promjena (pogoršanje) ciljne vrijednosti investicije (npr. ENPV, ERR), ako se za određeni postotak (npr. 5 %) promjeni (pogorša) predviđena vrijednost promatranog ulaznog parametra.
Na osnovi navedenih promjena ulaznih parametara, izrađene su različite poslovne projekcije sa izračunom praćenih indikatora (ENPV, ERR). Rezultati projekcija su prikazani u tablici 62.
Svibanj 2019 Stranica 150 od 184
PRŠI - područje Novske
Tablica 62: Rezultati analize osjetljivosti.
Kabelski FTTC / FTTH Vrsta induciranih prihoda VDSL(FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P LTE pristup P2P
Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 4.506.612 10.854.956 14.660.965 2.744.172 767.570 13.277.141
Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 6,80% 6,69% 6,96% 5,91% 5,14% 7,37%
Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 3.157.042 7.348.967 10.606.078 1.081.378 -2.394.953 10.276.954 Povećanje vrijednost investicije + 5 % Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 6,22% 6,10% 6,37% 5,35% 4,59% 6,78% Povećanje vrijednost investicije + 5 % Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 3.538.191 10.315.389 14.161.603 1.802.555 160.995 12.576.754 Povećanje vrijednost rashoda + 5 % Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 6,42% 6,60% 6,89% 5,60% 5,03% 7,25% Povećanje vrijednost rashoda + 5 % Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 2.041.321 6.436.628 9.570.255 98.693 -2.916.053 9.072.173 Smanjenje vrijednost prihoda - 5 % Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 5,83% 6,01% 6,30% 5,03% 4,47% 6,65% Smanjenje vrijednost prihoda - 5 % Povećanje vrijednosti investicije kad je 16,70% 15,48% 18,08% 8,25% 1,21% 22,13% ENPV=0
Povećanje vrijednosti rashoda kad je ENPV=0 23,27% 100,59% 146,80% 14,57% 6,33% 94,78%
Smanjenje vrijednost prihoda kad je ENPV=0 9,14% 12,28% 14,40% 5,19% 1,04% 15,79%
Svibanj 2019 Stranica 151 od 184
PRŠI - područje Novske
Osjetljivost investicije se razlikuje po tehnologijama, no rezultati analize prikazuju da je investicija najviše osjetljiva na promjenu vrijednosti prihoda. Dakle, promjena tog ulaznog parametra ima najveći utjecaj na vrijednost praćenih indikatora. Stoga tijekom ekonomskog razdoblja investicije na taj parametar treba obratiti posebnu pažnju, poradi postizanja predviđenih ciljnih vrijednosti. Najkritičnija točka je kod tehnologije LTE, gdje smanjenje prihoda za 1,04 % može prouzročiti neopravdanost investicije (ENPV=0). Najveći manevarski prostor vezan uz taj parametar je kod odabira tehnologije FTTC / FTTH P2P, gdje se prihodi mogu smanjiti čak i za 15,79 % (uz nepromijenjene vrijednosti ostalih parametara), a da ENPV još uvijek bude pozitivna i investicija opravdana.
Kod svih proučavanih tehnologija najmanja osjetljivost zabilježena je na ulaznom parametru vrijednost rashoda.
S obzirom da su kod projekcija ulazni podaci oblikovani realno i uz primjenu pesimističkog scenarija, dobiveni rezultati analize osjetljivosti u svim slučajevima ukazuju na nisku opću osjetljivost projekta i minimalnu vjerojatnost da investicija bude neopravdana.
Iz više navedenih razloga i analiza vidljivo je da je ulaganje u izgradnju širokopojasne infrastrukture za daljnji razvoj projektnom području nužno, te se savjetuje investitoru da obavi daljnje aktivnosti i postupke za realizaciju investicije.
Svibanj 2019 Stranica 152 od 184
PRŠI - područje Novske
18 ORGANIZACIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA
18.1 Redoslijed aktivnosti na pripremi i provedbi projekta
Aktivnosti na projektu grupirane su na slijedeći način: • Priprema projekta: o studija izvodljivosti, o izrada nacrta Plana razvoja širokopojasne infrastrukture, o javna rasprava, o definiranje konačnog Plana razvoja širokopojasne infrastrukture, o odluka o pokretanju projekta, o definiranje prijavitelja projekta (operatora), o zatvaranje financijske konstrukcije i prijava projekta za sufinanciranje sredstvima fondova EU.
• Provedba projekta: o izrada izvedbenog projekta - projektiranje mreže i ishođenje dozvola, o izgradnja mreže i dovođenje u operativno stanje, o inicijalna provjera potpora, o definiranje i odobrenje veleprodajnih uvjeta pristupa, o nadzor i izvještavanje o provedbi projekta.
18.2 Organizacijski aspekt provedbe projekta - organigram
Poradi obuhvata više pojedinačnih JLS-ova u projektu, Grad Novska određuje se kao nositelj projekta (NP) za vrijeme pripreme PRŠI-ja, do konačne odluke o pokretanju projekta. U razdoblju provedbe projekta, operator kao korisnik državne potpore preuzima ulogu NP-a, dok inicijalni NP postaje projektni partner (PP).
Odabrani investicijski model je model A (privatni DBO) te je sukladno tome, a uzimajući u obzir propozicije poziva za dodjelu bespovratnih sredstava [47], definiran organigram provedbe projekta.
Organizacija provedbe projekta dijeli se na dvije operativne razine: • Operativno izvođenje projekta. • Koordinacija izvođenja projekta.
Slika 41 prikazuje organigram projekta, odnosno položaj i odnose sudionika u projektu izgradnje širokopojasnog pristupa Internetu na projektnom području.
Svibanj 2019 Stranica 153 od 184
PRŠI - područje Novske
Slika 41: Organigram projekta.
18.2.1 Koordinacija izvođenja projekta
Koordinacijsko vijeće projekta najviše je upravljačko tijelo projekta, u kojem članove čine odgovorna osoba NP-a (voditelj projekta), ujedno i predsjednik Koordinacijskog vijeća, čelnik PP-a te čelnici ostalih JLS-ova na čijem području se projekt provodi.
Koordinacijsko vijeće (na traženje voditelja projekta) donosi prijedloge odluke o načinu rješavanja poteškoća koje se mogu dogoditi tijekom provedbe projekta. Tijekom provedbe projekta i nakon završetka projekta, ocjenjuje postignute rezultate u odnosu na postavljene ciljeve na početku projekta, daje mišljenje o veleprodajnim uvjetima i naknadama uz naglašavanje transparentnosti, te vrši funkciju odnosa s javnošću.
Djeluje na strateškoj razini i pruža podršku voditelju projekta u donošenju svih relevantnih strateških odluka tijekom provedbe projekta, odnosno: • konzultira sve relevantne dionike projekta, • donosi prijedloge odluka u vezi financijske konstrukcije projekta, • donosi prijedloge odluka u vezi investicijskih troškova projekta, • donosi prijedloge odluka u vezi korištenja sredstava iz fondova EU, • daje mišljenje na izvještaje projektnog tima, • daje preporuke voditelju projekta, • vrši nadzor projekta.
Svibanj 2019 Stranica 154 od 184
PRŠI - područje Novske
Voditelj projekta uzima u obzir mišljenja i daje konačnu suglasnost na odluke.
18.2.2 Operativno izvođenje projekta
Voditelj projekta imenovan je od strane NP-a, koji odgovara za provedbu projekta ugovornom tijelu koje je dodijelilo državnu potporu.
Voditelj projekta: • odgovoran je za izvršavanje svih obveza koje proizlaze iz ugovora o dodjeli državne potpore, • vodi brigu o projektu, • promatra i nadzire sve aktivnosti vezane uz izgradnju mreže i stavljanje iste u operativno stanje, • koordinira operativne sudionike u projektu, • priprema i izvještava Koordinacijsko vijeće i NOP o operativnim radovima i financijskim planovima, • osigurava provedbu projekta kroz sve u projektu definirane aktivnosti, • komunicira s predstavnicima svih zainteresiranih strana, • uz pomoć projektnog tima provodi odluke Koordinacijskog vijeća.
Projektni tim formira i njime upravlja voditelj projekta. U timu sudjeluju ostali predstavnici NP- a, PP-a i ostalih JLS-ova uključenih u projekt. Sastavljen je od voditelja pojedinih cjelina aktivnosti, stručnih suradnika, konzultanata i pomoćnog osoblja, te koordinira upravljanje projektom u projektnim aktivnostima koje su obuhvaćene u slijedećim cjelinama: • upravljanje vremenskim rasporedom, • upravljanje troškovima, • upravljanje kvalitetom, • upravljanje ljudskim resursima, • upravljanje razmjenom informacija, • upravljanje rizicima, • upravljanje javnom nabavom u projektu.
18.2.3 Savjet projekta
Savjet projekta je savjetodavno tijelo provedbe projekta, odnosno tijelo koje daje prijedloge i komentare u vezi ciljeva, obuhvata, poboljšanja učinkovitosti vođenja i realizacije projekta, prati provedbu projekta promovirajući projekt u lokalnoj zajednici i šire. Djeluje na volonterskoj osnovi. Članovi savjeta su predstavnik NP-a, predstavnici svih JLS-ova obuhvaćenih projektom, dva predstavnika privatnih korisnika, dva predstavnika javnih korisnika te dva predstavnika gospodarskih subjekata, a prihvaćaju i izvršavaju zadatke koje im definira projektni tim.
Svibanj 2019 Stranica 155 od 184
PRŠI - područje Novske
18.3 Operativni rad
Projektni tim sastaje se jednom tjedno na poziv voditelja projekta. Na koordinacijskim sastancima projektnog tima projekta promatraju se izvješća neovisnog nadzornika građevinskih i instalacijskih radova, prezentiraju izvještaji o opcijama izvođenja radova i preporukama za daljnji rad, razmatra se i usklađuje oko aktualnih poteškoća, te se pripremaju izvještaji i prijedlozi za odlučivanje Koordinacijskog vijeća.
Voditelj projekta redovno o svemu obavještava Koordinacijsko vijeće. Koordinacijsko vijeće sastaje se jednom mjesečno. Najmanje tri dana prije vijeća saziva se sastanak projektnog tima, na kojem se pripremaju materijali vezani uz financijske i ostale aspekte projekta. Na sastanku vijeća se razmatraju operativna i financijska izvješća, te preliminarna izvješća za NOP i HAKOM. Ukoliko postoji potreba, na sastancima prisustvuje i širi operativni menadžment NP-a i PP-a (pravna služba, konzultanti, financijski menadžment i drugi). Dogovara se o mogućim dodatnim radovima, vremenskim i terminskim odstupanjima, aneksima, pravnim aspektima i ostalome.
Svi zapisnici, evidencije i projektna dokumentacija javno su dostupni svim ovlaštenim osobama, a čuvaju se u arhivu NP-a. Voditelj projekta zadužen je za pohranjivanje cjelokupne dokumentacije sukladno hrvatskim i europskim preporukama.
18.4 Definiranje odgovornosti
Tablica 63 shematski prikazuje odgovornost i obveze NP-a i PP-a u projektu izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa Internetu na projektnom području, s obzirom na odabrani investicijski model, odnosno privatni DBO te odgovornosti koje se vežu uz dodjelu državne potpore.
Tablica 63: Podjela odgovornosti i obveza u projektu.
Oznaka odgovornosti Odgovornosti i obveze PP NP EU sufinanciranje x Voditelj projekta x Koordinacijsko vijeće x x Projektni tim x x Dozvole iz domene prostornog uređenja i gradnje x x Projektna dokumentacija x Predfinanciranje x Financijski plan x Izgradnja x Nadzor nad aktivnostima x x
Svibanj 2019 Stranica 156 od 184
PRŠI - područje Novske
Oznaka odgovornosti Odgovornosti i obveze PP NP Nadzor nad operativnim stanjem mreže x Izvještavanje NOP-a x Dostupnost podataka o mreži x Upravljanje mrežom x Veleprodajne naknade x Provjera povrata potpora x Nadzor i izvještavanje x
18.4.1 Definiranje odgovornosti NP-a
Operator u svojstvu NP-a je odgovoran za sve radnje vezane uz EU sufinanciranje22 i provedbu projekta u skladu s pravilima struke, što podrazumijeva sljedeće: • Predfinanciranje projekta. • Projektiranje, izgradnju i upravljanje mrežom. • Izrada i priprema izvedbenog projekta te rasporeda građevinskih i instalacijskih radova. • Osiguranje optimalnog materijalnog i financijskog tijeka projekta. • Poštovanje tehničkih standarda i smjernica. • Ishođenje odobrenja predloženih veleprodajnih uvjeta i naknada. • Izvještavanje nadležnih tijela i PP-a. Osim toga, NP će osigurati dostupnost ključnih podataka o izgrađenoj mreži svim zainteresiranim operatorima (potencijalnim veleprodajnim korisnicima), te isto dostaviti HAKOM-u i tijelu državne uprave koje će prikupljati i voditi bazu podataka o izgrađenoj elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi.
NP imenuje voditelja projekta, Koordinacijsko vijeće, dio članova projektnog tima, slijedom čega se kroz njihove odgovornosti ogledava i odgovornost NP-a.
18.4.2 Definiranje odgovornosti PP-a
Poradi opredijeljenosti investicijskog modela A, odnosno izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa po investicijskom modelu privatnog DBO, kao i slijedom propozicija Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47], na strani PP-a je potreban minimalni stručni i administrativni angažman u projektu.
22 Sukladno propozicijama Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47], operatori izabrani u postupku pred-odabira postaju prihvatljivi prijavitelji projekta, te kod dodjele bespovratnih sredstava dobivaju status korisnika državne potpore.
Svibanj 2019 Stranica 157 od 184
PRŠI - područje Novske
Budući da tijela javne uprave obavljaju poslove izdavanja dozvola i suglasnosti iz domene prostornog uređenja i gradnje, PP će osigurati pomoć NP-u u procesima pribavljanja navedenih dozvola, odnosno suglasnosti vezanih uz upotrebu infrastrukture koja je u javnom vlasništvu, a koja može biti iskorištena u projektu.
Sve druge odgovornosti PP-a bit će definirane u ugovoru s NP-om i ugovornim tijelom koje dodjeljuje državnu potporu.
18.4.3 Praćenje i izvješćivanje NOP-a o provedbi projekta
NP je dužan redovito izvješćivati NOP o svim pripremnim i provedbenim aktivnostima na projektu, kako bi NOP, sukladno pravilima vezanim uz transparentnost i izvješćivanje iz Smjernica za primjenu pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža [29] (čl. 78j i 78k) mogao skupno pratiti provedbu cijelog ONP-a i redovito izvješćivati EK o svim potrebnim pojedinostima u pogledu ONP-a kao nacionalne sheme državnih potpora.
Izvješćivanje NP-a prema NOP-u mora najmanje obuhvatiti dolje navedene ključne informacije i podatke, ovisno o fazi i aktivnostima provedbe projekta. Dinamiku izvještavanja određuje NOP.
Praćenje i izvješćivanje tijekom pripremnih aktivnosti projekta podrazumijeva:
• Dostavu informacija o završetku izrade nacrta PRŠI-ja i provođenju druge javne rasprave, kako bi NOP tu informaciju, zajedno s nacrtom PRŠI-ja, mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama. • Dostavu informacija o završetku postupka druge javne rasprave, uključujući i konačnu verziju PRŠI-ja, kako bi NOP tu informaciju mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama. • U slučajevima projekata koji se provode po investicijskom modelu A i C, informaciju o ishodu postupka pred-odabira operatora za izgradnju mreže uz potpore (operator, planirana infrastrukturna i tehnološka rješenja te planirani iznos potpora i udio potpora).
Za praćenje i izvješćivanje tijekom pripremnih aktivnosti projekta odgovoran je Grad Novska.
Praćenje i izvješćivanje tijekom provedbenih aktivnosti projekta podrazumijeva:
• Dostavu informacija o odobrenju projekta za sufinanciranje unutar OPKK-a od strane nadležnog upravljačkog tijela/posredničkog tijela. • Dostavu informacija o završetku izgradnje mreže te isplati sredstava državnih potpora (posebno podatke o ukupno isplaćenim potporama, ukupnim investicijskim troškovima te konačnom udjelu potpora u projektu).
Svibanj 2019 Stranica 158 od 184
PRŠI - područje Novske
• Dostavu informacija o odobrenim veleprodajnim uvjetima i naknadama (standardnu ponudu), ako bi NOP istu mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama – odnosi se na inicijalni postupak i svaki naknadni postupak u intervalima od godinu dana. • Dostavu informacija o osnovnim pokazateljima operativnog rada mreže (broj pokrivenih korisnika, broj veleprodajnih korisnika, vrste veleprodajnih usluga, broj maloprodajnih korisnika, vrste maloprodajnih usluga s pripadajućim cijenama). • Dostavu informacija o provedenom naknadnom postupku provjere potpora, te eventualnom iznosu potpora koji je vraćen.
Za praćenje izvješćivanje tijekom provedbenih aktivnosti projekta odgovoran je operator u svojstvu korisnika državne potpore.
Uz sve navedeno, operatori mreža izgrađenih uz potpore su dužni osigurati da svi ključni podaci o izgrađenoj mreži i povezanim veleprodajnim uslugama budu dostupni svim drugim operatorima kao potencijalnim veleprodajnim korisnicima (kroz specifikaciju i/ili priloge unutar veleprodajne standardne ponude). Također, podatke o novoj infrastrukturi u mrežama izgrađenim uz potpore (npr. kabelskoj kanalizaciji i svjetlovodnim nitima) operatori moraju dostaviti tijelima državne uprave nadležnim za prikupljanje i vođenje centralnog registra izgrađene elektroničke komunikacijske infrastrukture (DGU), te HAKOM-u (kako je propisanom Zakonom o elektroničkim komunikacijama).
Svibanj 2019 Stranica 159 od 184
PRŠI - područje Novske
19 OKVIRNI VREMENSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA
Vremenski plan definiran je sukladno pravilima i smjernicama, odnosno na način kako je to određeno u ONP-u. Za izvedbu projekta na projektnom području definira se okvirni vremenski plan, prikazan u tablici 64.
Tablica 64: Okvirni vremenski plan izvedbe projekta na projektnom području.
2019 2020 2021 2022 2023 Faza projekta Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Nacrt Plana razvoja širokopojasne infrastrukture (PRŠI) Javna rasprava i konačna verzija PRŠI Odluka o pokretanju projekta
Pred-odabir operatora
Prijava za sufinanciranje projekta Projektiranje mreže i ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti
Izgradnja mreže
Inicijalni postupak provjere potpora Odobrenje veleprodajnih uvjeta i naknada Nadzor i izvještavanje o provedbi projekta
U slučaju eventualnog kašnjenja u realizaciji pojedine faze projekta iz objektivnih razloga, uzeti će se u obzir kašnjenje cijelog terminskog plana izvedbe projekta.
Svibanj 2019 Stranica 160 od 184
PRŠI - područje Novske
20 REFERENCE
[1] Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr). [2] Digitalni plan za Europu (www.ec.europa.eu/digital-agenda/). [3] Eurostat (www.ec.europa.eu/eurostat). [4] Ministarstvo regionalnog razvoj i fondova Europske unije (www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405). [5] Hrvatski zavod za zapošljavanje (www.hzz.hr). [6] Digital Agenda for Europe Scoreboard (https://ec.europa.eu/digital-single- market/en/news/study-broadband-coverage-europe-2017). [7] Hrvatska narodna banka (www.hnb.hr). [8] Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, NN 61/2014 i 03/2017 (www.narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_05_61_1138.html). [9] Zakon o javnoj nabavi, NN 120/2016 (www.nn.hr). [10] Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Documents/01%20OPKK%202014- 2020%20hrv%2027112014.docx). [11] Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristup u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, NN 68/2016 (www.nn.hr). [12] Guide to Cost-benefit Analysis of Investment Projects. Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020. Prosinac 2014. (www.ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/studies/pdf/cba_guide.pdf). [13] Guidance on the methodology for carrying out cost-benefit analysis; Working Document No. 4 (www.ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/2007/working/wd4_cost_en.pdf). [14] Odluka o stopi povrata uloženog kapitala za nepokretnu mrežu u RH, HAKOM (www.hakom.hr/UserDocsImages/2016/odluke_rjesenja_presude/Odluka- Izra%C4%8Dun%20WACC-a%201.1.2017.-kona%C4%8Dna%20odluka- 20160531.pdf). [15] Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine, NN 68/2016 (www.nn.hr). [16] Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti - HAKOM (www.hakom.hr). [17] Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) http://www.mppi.hr/UserDocsImages/NP- BBI-Program-HR%20konacno%202018%2020-04_18.pdf). [18] Interaktivni GIS portal, HAKOM (http://mapiranje.hakom.hr/). [19] Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u RH 2011., NN 92/10 (www.nn.hr). [20] Zakon o trgovačkim društvima, NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15 (www.nn.hr). [21] Zakon o obrtu, NN 143/13 (www.nn.hr). [22] Zakon o poljoprivredi poljoprivredi, NN 30/15 (www.nn.hr). [23] Zakon o pravu na pristup informacijama, NN 25/13, 85/15, (www.nn.hr). [24] Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, NN 83/02, 73/13 (www.nn.hr). [25] Zakon o udrugama, NN 74/14, 70/17 (www.nn.hr). [26] Zakon o zadrugama, NN 34/11, 125/13, 76/14 (www.nn.hr).
Svibanj 2019 Stranica 161 od 184
PRŠI - područje Novske
[27] Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European Commission, COM(2011) 657, SEC(2011) 1230. [28] Program razvoja Interneta i širokopojasnog pristupa Internetu na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima (www.hakom.hr/UserDocsImages/2012/studije/Studija- Program%20razvoja%20BB.pdf). [29] Smjernice za primjenu pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža, Europska komisija, OJ 2013/C 25/01 (https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/UL-OFEU-SM- Smjernice_EU_za_primjenu_pravila_o_drzavnim_potporama_u_odnosu_na_brzi_razv oj_sirokopojasnih_mreza.pdf). [30] Odabir najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa (www.mppi.hr/UserDocsImages/Lator_MMPI_studija_Izvr%C5%A1ni_sa%C5%BEetak _final.pdf). [31] Zakon o elektroničkim komunikacijama, NN 73/2008, 90/2011, 133/2012, 80/2013, 71/2014 i 72/2017 (www.mppi.hr/UserDocsImages/ZEK2008-2014%20RED-T%2018- 6_14.pdf). [32] Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama, NN 57/2014 (www.narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_05_57_1087.html). [33] Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada, NN 155/2009 (www.narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/406017.pdf). [34] Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju, NN 114/2010, 29/2013 (www.hakom.hr/UserDocsImages/2013/propisi_pravilnici_zakoni/Neslu%C5%BEbeni% 20pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20tekst_Pravilnik%20o%20%20tehni%C4%8D kim%20uvjetima%20za%20kabelsku%20kanalizaciju.pdf). [35] Pravilnik o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, NN 36/2016 (www.nn.hr). [36] Karta pokrivenosti, HT (www.hrvatskitelekom.hr/karta-pokrivenosti). [37] Karta pokrivenosti, A1 (https://www.a1.hr/karta-pokrivenosti). [38] Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, NN 121/2016 (www.nn.hr). [39] Emmanuelle Auriol, Alexia Lee González Fanfalone: Benefits and Costs of the Infrastructure. Targets for the Post-2015 Development. Agenda. Post-2015 Consensus (http://www.copenhagenconsensus.com/sites/default/files/infrastructure_- _assessment_-_auriol_fanfalone.pdf). [40] An assessment of the total investment requirement to reach the Digital Agenda broadband targets, Study for the European Investment Bank. (http://ec.europa.eu/information_society/newsroom/cf/document.cfm?action=display&d oc_id=777). [41] White Paper: Innovative FTTH Deployment Technologies. Fiber to the home Council Europe (http://www.ftthcouncil.eu/documents/Publications/DandO_White_Paper_2_2014.pdf).
Svibanj 2019 Stranica 162 od 184
PRŠI - područje Novske
[42] Cost Model – Country Analysis Report (CAR) for Germany. Fiber to the home Council Europe (http://www.ftthcouncil.eu/documents/Reports/2013/Cost_Model_CAR_Germany_Augu st2013.pdf). [43] Tržište veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji, HAKOM, 2015. [44] Tržište maloprodaje širokopojasnog pristupa internetu, HAKOM, 2015. [45] The digital single market and telecoms regulation going forward. Report for ECTA - European Competitive Telecommunications Association, 2015 (http://www.ectaportal.com/en/upload/Press_Releases_2015/Analysys%20Mason%20fi nal%20%20report%20for%20ECTA%2018-09-2015%20CLEAN.PDF). [46] Comparative analysis of outcomes in the UK broadband market: coverage, connectionsand competition. Final Report to BT, 2016 (https://www.ofcom.org.uk/__data/assets/pdf_file/0030/93639/BT-Annex-Analysys- Mason.pdf). [47] Ograničeni poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ (https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/javni-poziv-za- iskaz-interesa-za-sudjelovanje-u-postupku-pred-odabira-na-temelju-odobrenih- planova-razvoja-sirokopojasne-infrastrukture-a-vezano-za-odabir-prihvatljivih- prijavitelja-te-ispunjavanje-k/) [48] Projekt Objedinjavanje svjetlovodne infrastrukture u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, NN 159/2013 (https://narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_159_3334.html). [49] Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije (http://www.smz.hr/site/). [50] Službene internetske stranice Grada Novska (www.novska.hr). [51] Službene internetske stranice Općine Donji Kukuruzari (www.donji-kukuruzari.hr/). [52] Službene internetske stranice Općine Hrvatska Dubica (www.hrvatska-dubica.hr/). [53] Službene internetske stranice Grada Hrvatska Kostajnica (https://www.hrvatska- kostajnica.hr/). [54] Službene internetske stranice Općine Jasenovac (www.opcina-jasenovac.hr/). [55] Službene internetske stranice Općine Lipovljani (www.lipovljani.hr/). [56] Službene internetske stranice Općine Majur (opcina-majur.hr/).
Svibanj 2019 Stranica 163 od 184
PRŠI - područje Novske
PRILOZI
Svibanj 2019 Stranica 164 od 184
PRŠI - područje Novske
PRILOG 1: REZULTATI MAPIRANJA
Svibanj 2019 Stranica 165 od 184
PRŠI - područje Novske
PRILOG 2: POSLOVNE ANALIZE
Svibanj 2019 Stranica 166 od 184
PRŠI - područje Novske
VDSL (FTTC) FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi Investicijski Operativni zamjene i Neto Investicijski Operativni zamjene i Neto Godina Prihodi Godina Prihodi troškovi troškovi ostatak novčani tok troškovi troškovi ostatak novčani tok vrijednosti vrijednosti 1 2019 408.051 0 0 0 -408.051 2019 375.288 0 0 0 -375.288 2 2020 1.632.203 0 0 0 -1.632.203 2020 1.380.624 0 0 0 -1.380.624 3 2021 11.751.863 0 0 0 -11.751.863 2021 9.142.365 0 0 0 -9.142.365 4 2022 14.118.558 0 0 0 -14.118.558 2022 10.101.661 0 0 0 -10.101.661 5 2023 12.894.405 0 0 0 -12.894.405 2023 8.485.049 0 0 0 -8.485.049 6 2024 0 2.055.350 2.173.991 0 118.641 2024 0 1.243.912 1.315.714 0 71.803 7 2025 0 3.070.023 4.347.983 0 1.277.960 2025 0 1.708.819 2.420.149 0 711.330 8 2026 0 3.070.023 4.347.983 0 1.277.960 2026 0 1.571.617 2.225.834 0 654.217 9 2027 0 3.070.023 4.347.983 0 1.277.960 2027 0 1.445.430 2.047.120 0 601.690 10 2028 0 3.070.023 4.347.983 0 1.277.960 2028 0 1.329.376 1.882.756 0 553.380 11 2029 0 3.070.023 4.347.983 0 1.277.960 2029 0 1.222.640 1.731.588 0 508.949 12 2030 0 3.070.023 4.347.983 0 1.277.960 2030 0 1.124.473 1.592.558 0 468.085 13 2031 0 3.070.023 4.347.983 0 1.277.960 2031 0 1.034.188 1.464.690 0 430.502 14 2032 0 3.070.023 4.347.983 0 1.277.960 2032 0 951.153 1.347.089 0 395.937 15 2033 0 3.070.023 4.347.983 -4.896.610 -3.618.650 2033 0 874.784 1.238.931 -1.395.258 -1.031.112 16 2034 0 3.070.023 4.347.983 0 1.277.960 2034 0 804.547 1.139.456 0 334.909 17 2035 0 3.070.023 4.347.983 0 1.277.960 2035 0 739.950 1.047.969 0 308.019 18 2036 0 3.070.023 4.347.983 0 1.277.960 2036 0 680.539 963.826 0 283.288 19 2037 0 3.070.023 4.347.983 0 1.277.960 2037 0 625.898 886.440 0 260.543 20 2038 0 3.070.023 4.347.983 11.425.422 12.703.382 2038 0 575.644 815.267 2.142.321 2.381.944 Ukupno 40.805.080 45.035.678 63.045.753 6.528.813 -16.266.192 Ukupno 29.484.987 15.932.967 22.119.388 747.062 -22.551.505 FNPV -22.551.505 FRR (C) -3,92% FRR (K) 4,74%
Svibanj 2019 Stranica 167 od 184
PRŠI - područje Novske
VDSL (FTTC) FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20
I . PRILJEVI 408.051 1.632.203 11.751.863 14.118.558 12.894.405 2.173.991 … 4.347.983 4.347.983 … 15.773.405
1. PRIHODI 0 0 0 0 0 2.173.991 … 4.347.983 4.347.983 … 4.347.983 2. IZVORI FINANCIRANJA 408.051 1.632.203 11.751.863 14.118.558 12.894.405 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 265.282 1.061.128 7.640.121 9.178.756 8.382.910 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 46.814 187.258 1.348.257 1.619.781 1.479.337 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 95.954 383.817 2.763.486 3.320.021 3.032.158 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 11.425.422
II. ODLJEVI 408.051 1.632.203 11.751.863 14.118.558 12.894.405 2.055.350 … 3.070.023 7.966.633 … 3.070.023
4. INVESTICIJA 408.051 1.632.203 11.751.863 14.118.558 12.894.405 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 4.896.610 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 2.055.350 … 3.070.023 3.070.023 … 3.070.023 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA
III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 118.641 … 1.277.960 -3.618.650 … 12.703.382 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 118.641 … 10.342.318 6.723.668 … 24.538.888
Svibanj 2019 Stranica 168 od 184
PRŠI - područje Novske
VDSL (FTTC) EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 326.441 0 0 0 -326.441 2019 310.896 0 0 0 -310.896 2 2020 1.305.763 0 0 0 -1.305.763 2020 1.184.365 0 0 0 -1.184.365 3 2021 9.401.490 0 0 0 -9.401.490 2021 8.121.361 0 0 0 -8.121.361 4 2022 11.294.846 0 0 0 -11.294.846 2022 9.292.298 0 0 0 -9.292.298 5 2023 10.315.524 0 0 0 -10.315.524 2023 8.082.483 0 0 0 -8.082.483 6 2024 0 1.644.280 3.177.074 0 1.532.794 2024 0 1.226.987 2.370.782 0 1.143.795 7 2025 0 2.456.019 6.354.148 0 3.898.130 2025 0 1.745.447 4.515.775 0 2.770.328 8 2026 0 2.456.019 6.354.148 0 3.898.130 2026 0 1.662.330 4.300.738 0 2.638.408 9 2027 0 2.456.019 6.354.148 0 3.898.130 2027 0 1.583.172 4.095.941 0 2.512.769 10 2028 0 2.456.019 6.354.148 0 3.898.130 2028 0 1.507.782 3.900.896 0 2.393.113 11 2029 0 2.456.019 6.354.148 0 3.898.130 2029 0 1.435.983 3.715.139 0 2.279.156 12 2030 0 2.456.019 6.354.148 0 3.898.130 2030 0 1.367.603 3.538.228 0 2.170.624 13 2031 0 2.456.019 6.354.148 0 3.898.130 2031 0 1.302.479 3.369.741 0 2.067.261 14 2032 0 2.456.019 6.354.148 0 3.898.130 2032 0 1.240.456 3.209.277 0 1.968.820 15 2033 0 2.456.019 6.354.148 -3.917.288 -19.158 2033 0 1.181.387 3.056.454 -1.884.282 -9.215 16 2034 0 2.456.019 6.354.148 0 3.898.130 2034 0 1.125.130 2.910.909 0 1.785.778 17 2035 0 2.456.019 6.354.148 0 3.898.130 2035 0 1.071.553 2.772.294 0 1.700.741 18 2036 0 2.456.019 6.354.148 0 3.898.130 2036 0 1.020.527 2.640.280 0 1.619.753 19 2037 0 2.456.019 6.354.148 0 3.898.130 2037 0 971.930 2.514.552 0 1.542.622 20 2038 0 2.456.019 6.354.148 9.140.338 13.038.468 2038 0 925.648 2.394.812 3.444.897 4.914.061 Ukupno 32.644.064 36.028.543 92.135.151 5.223.050 28.685.595 Ukupno 26.991.403 19.368.415 49.305.815 1.560.615 4.506.612 ENPV 4.506.612 ERR 6,80% B/C ratio 1,1006
Svibanj 2019 Stranica 169 od 184
PRŠI - područje Novske
FTTH P2MP FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.060.464 0 0 0 -1.060.464 2019 975.319 0 0 0 -975.319 2 2020 4.241.858 0 0 0 -4.241.858 2020 3.588.040 0 0 0 -3.588.040 3 2021 30.329.282 0 0 0 -30.329.282 2021 23.594.673 0 0 0 -23.594.673 4 2022 36.267.882 0 0 0 -36.267.882 2022 25.949.240 0 0 0 -25.949.240 5 2023 34.146.954 0 0 0 -34.146.954 2023 22.470.101 0 0 0 -22.470.101 6 2024 0 1.364.509 2.564.749 0 1.200.240 2024 0 825.810 1.552.203 0 726.393 7 2025 0 1.688.341 5.129.497 0 3.441.157 2025 0 939.754 2.855.151 0 1.915.397 8 2026 0 1.688.341 5.129.497 0 3.441.157 2026 0 864.301 2.625.909 0 1.761.608 9 2027 0 1.688.341 5.129.497 0 3.441.157 2027 0 794.906 2.415.073 0 1.620.168 10 2028 0 1.688.341 5.129.497 0 3.441.157 2028 0 731.082 2.221.166 0 1.490.083 11 2029 0 1.688.341 5.129.497 0 3.441.157 2029 0 672.383 2.042.827 0 1.370.444 12 2030 0 1.688.341 5.129.497 0 3.441.157 2030 0 618.397 1.878.807 0 1.260.410 13 2031 0 1.688.341 5.129.497 0 3.441.157 2031 0 568.746 1.727.956 0 1.159.211 14 2032 0 1.688.341 5.129.497 0 3.441.157 2032 0 523.081 1.589.218 0 1.066.137 15 2033 0 1.688.341 5.129.497 -14.846.502 -11.405.345 2033 0 481.082 1.461.618 -4.230.418 -3.249.882 16 2034 0 1.688.341 5.129.497 0 3.441.157 2034 0 442.456 1.344.264 0 901.808 17 2035 0 1.688.341 5.129.497 0 3.441.157 2035 0 406.931 1.236.332 0 829.402 18 2036 0 1.688.341 5.129.497 0 3.441.157 2036 0 374.258 1.137.066 0 762.808 19 2037 0 1.688.341 5.129.497 0 3.441.157 2037 0 344.209 1.045.771 0 701.562 20 2038 0 1.688.341 5.129.497 30.223.235 33.664.392 2038 0 316.572 961.805 5.667.000 6.312.233 Ukupno 106.046.440 25.001.278 74.377.711 15.376.734 -41.293.273 Ukupno 76.577.374 8.903.966 26.095.166 1.436.581 -57.949.592 FNPV -57.949.592 FRR (C) -3,84% FRR (K) 4,78%
Svibanj 2019 Stranica 170 od 184
PRŠI - područje Novske
FTTH P2MP FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20
I . PRILJEVI 1.060.464 4.241.858 30.329.282 36.267.882 34.146.954 2.564.749 … 5.129.497 5.129.497 … 35.352.733
1. PRIHODI 0 0 0 0 0 2.564.749 … 5.129.497 5.129.497 … 5.129.497 2. IZVORI FINANCIRANJA 1.060.464 4.241.858 30.329.282 36.267.882 34.146.954 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 682.127 2.728.506 19.508.819 23.328.727 21.964.474 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 120.375 481.501 3.442.733 4.116.834 3.876.084 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 257.963 1.031.850 7.377.731 8.822.321 8.306.396 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 30.223.235
II. ODLJEVI 1.060.464 4.241.858 30.329.282 36.267.882 34.146.954 1.364.509 … 1.688.341 16.534.842 … 1.688.341
4. INVESTICIJA 1.060.464 4.241.858 30.329.282 36.267.882 34.146.954 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 14.846.502 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 1.364.509 … 1.688.341 1.688.341 … 1.688.341 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA
III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 1.200.240 … 3.441.157 -11.405.345 … 33.664.392 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 1.200.240 … 28.729.493 17.324.148 … 64.753.167
Svibanj 2019 Stranica 171 od 184
PRŠI - područje Novske
FTTH P2MP EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 848.372 0 0 0 -848.372 2019 807.973 0 0 0 -807.973 2 2020 3.393.486 0 0 0 -3.393.486 2020 3.077.992 0 0 0 -3.077.992 3 2021 24.263.425 0 0 0 -24.263.425 2021 20.959.659 0 0 0 -20.959.659 4 2022 29.014.306 0 0 0 -29.014.306 2022 23.870.141 0 0 0 -23.870.141 5 2023 27.317.563 0 0 0 -27.317.563 2023 21.404.025 0 0 0 -21.404.025 6 2024 0 1.091.607 5.693.997 0 4.602.390 2024 0 814.574 4.248.948 0 3.434.374 7 2025 0 1.350.673 11.387.993 0 10.037.321 2025 0 959.898 8.093.234 0 7.133.337 8 2026 0 1.350.673 11.387.993 0 10.037.321 2026 0 914.188 7.707.842 0 6.793.654 9 2027 0 1.350.673 11.387.993 0 10.037.321 2027 0 870.656 7.340.802 0 6.470.147 10 2028 0 1.350.673 11.387.993 0 10.037.321 2028 0 829.196 6.991.240 0 6.162.044 11 2029 0 1.350.673 11.387.993 0 10.037.321 2029 0 789.710 6.658.324 0 5.868.614 12 2030 0 1.350.673 11.387.993 0 10.037.321 2030 0 752.105 6.341.261 0 5.589.156 13 2031 0 1.350.673 11.387.993 0 10.037.321 2031 0 716.290 6.039.296 0 5.323.006 14 2032 0 1.350.673 11.387.993 0 10.037.321 2032 0 682.181 5.751.711 0 5.069.529 15 2033 0 1.350.673 11.387.993 -11.877.201 -1.839.880 2033 0 649.697 5.477.820 -5.713.137 -885.014 16 2034 0 1.350.673 11.387.993 0 10.037.321 2034 0 618.759 5.216.971 0 4.598.212 17 2035 0 1.350.673 11.387.993 0 10.037.321 2035 0 589.294 4.968.544 0 4.379.250 18 2036 0 1.350.673 11.387.993 0 10.037.321 2036 0 561.232 4.731.946 0 4.170.714 19 2037 0 1.350.673 11.387.993 0 10.037.321 2037 0 534.507 4.506.616 0 3.972.109 20 2038 0 1.350.673 11.387.993 24.178.588 34.215.909 2038 0 509.054 4.292.015 9.112.656 12.895.616 Ukupno 84.837.152 20.001.022 165.125.905 12.301.387 72.589.117 Ukupno 70.119.791 10.791.341 88.366.570 3.399.519 10.854.956 ENPV 10.854.956 ERR 6,69% B/C ratio 1,1400
Svibanj 2019 Stranica 172 od 184
PRŠI - područje Novske
FTTH P2P FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.226.491 0 0 0 -1.226.491 2019 1.128.015 0 0 0 -1.128.015 2 2020 4.905.963 0 0 0 -4.905.963 2020 4.149.784 0 0 0 -4.149.784 3 2021 35.077.637 0 0 0 -35.077.637 2021 27.288.657 0 0 0 -27.288.657 4 2022 41.945.985 0 0 0 -41.945.985 2022 30.011.856 0 0 0 -30.011.856 5 2023 39.493.004 0 0 0 -39.493.004 2023 25.988.022 0 0 0 -25.988.022 6 2024 0 1.299.742 2.849.721 0 1.549.978 2024 0 786.613 1.724.670 0 938.057 7 2025 0 1.558.808 5.699.441 0 4.140.634 2025 0 867.655 3.172.390 0 2.304.735 8 2026 0 1.558.808 5.699.441 0 4.140.634 2026 0 797.990 2.917.677 0 2.119.687 9 2027 0 1.558.808 5.699.441 0 4.140.634 2027 0 733.919 2.683.415 0 1.949.496 10 2028 0 1.558.808 5.699.441 0 4.140.634 2028 0 674.992 2.467.962 0 1.792.970 11 2029 0 1.558.808 5.699.441 0 4.140.634 2029 0 620.797 2.269.808 0 1.649.011 12 2030 0 1.558.808 5.699.441 0 4.140.634 2030 0 570.952 2.087.563 0 1.516.611 13 2031 0 1.558.808 5.699.441 0 4.140.634 2031 0 525.110 1.919.951 0 1.394.841 14 2032 0 1.558.808 5.699.441 0 4.140.634 2032 0 482.949 1.765.797 0 1.282.848 15 2033 0 1.558.808 5.699.441 -17.170.871 -13.030.238 2033 0 444.173 1.624.020 -4.892.733 -3.712.885 16 2034 0 1.558.808 5.699.441 0 4.140.634 2034 0 408.510 1.493.627 0 1.085.117 17 2035 0 1.558.808 5.699.441 0 4.140.634 2035 0 375.710 1.373.703 0 997.992 18 2036 0 1.558.808 5.699.441 0 4.140.634 2036 0 345.544 1.263.407 0 917.863 19 2037 0 1.558.808 5.699.441 0 4.140.634 2037 0 317.800 1.161.967 0 844.167 20 2038 0 1.558.808 5.699.441 34.954.988 39.095.621 2038 0 292.284 1.068.672 6.554.226 7.330.614 Ukupno 122.649.080 23.123.053 82.641.901 17.784.117 -45.346.115 Ukupno 88.566.334 8.244.998 28.994.629 1.661.493 -66.155.210 FNPV -66.155.210 FRR (C) -3,63% FRR (K) 4,91%
Svibanj 2019 Stranica 173 od 184
PRŠI - područje Novske
FTTH P2P FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20
I . PRILJEVI 1.226.491 4.905.963 35.077.637 41.945.985 39.493.004 2.849.721 … 5.699.441 5.699.441 … 40.654.429
1. PRIHODI 0 0 0 0 0 2.849.721 … 5.699.441 5.699.441 … 5.699.441 2. IZVORI FINANCIRANJA 1.226.491 4.905.963 35.077.637 41.945.985 39.493.004 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 778.715 3.114.860 22.271.252 26.632.057 25.074.627 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 137.420 549.681 3.930.221 4.699.775 4.424.934 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 310.355 1.241.422 8.876.164 10.614.154 9.993.443 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 34.954.988
II. ODLJEVI 1.226.491 4.905.963 35.077.637 41.945.985 39.493.004 1.299.742 … 1.558.808 18.729.679 … 1.558.808
4. INVESTICIJA 1.226.491 4.905.963 35.077.637 41.945.985 39.493.004 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 17.170.871 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 1.299.742 … 1.558.808 1.558.808 … 1.558.808 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA
III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 1.549.978 … 4.140.634 -13.030.238 … 39.095.621 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 1.549.978 … 34.675.047 21.644.809 … 77.302.965
Svibanj 2019 Stranica 174 od 184
PRŠI - područje Novske
FTTH P2P EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 981.193 0 0 0 -981.193 2019 934.469 0 0 0 -934.469 2 2020 3.924.771 0 0 0 -3.924.771 2020 3.559.883 0 0 0 -3.559.883 3 2021 28.062.110 0 0 0 -28.062.110 2021 24.241.105 0 0 0 -24.241.105 4 2022 33.556.788 0 0 0 -33.556.788 2022 27.607.253 0 0 0 -27.607.253 5 2023 31.594.403 0 0 0 -31.594.403 2023 24.755.041 0 0 0 -24.755.041 6 2024 0 1.039.794 6.560.510 0 5.520.716 2024 0 775.910 4.895.554 0 4.119.643 7 2025 0 1.247.046 13.121.020 0 11.873.974 2025 0 886.253 9.324.864 0 8.438.612 8 2026 0 1.247.046 13.121.020 0 11.873.974 2026 0 844.050 8.880.823 0 8.036.773 9 2027 0 1.247.046 13.121.020 0 11.873.974 2027 0 803.857 8.457.927 0 7.654.069 10 2028 0 1.247.046 13.121.020 0 11.873.974 2028 0 765.578 8.055.168 0 7.289.590 11 2029 0 1.247.046 13.121.020 0 11.873.974 2029 0 729.122 7.671.589 0 6.942.467 12 2030 0 1.247.046 13.121.020 0 11.873.974 2030 0 694.402 7.306.275 0 6.611.873 13 2031 0 1.247.046 13.121.020 0 11.873.974 2031 0 661.335 6.958.357 0 6.297.022 14 2032 0 1.247.046 13.121.020 0 11.873.974 2032 0 629.843 6.627.007 0 5.997.164 15 2033 0 1.247.046 13.121.020 -13.736.697 -1.862.723 2033 0 599.851 6.311.435 -6.607.586 -896.002 16 2034 0 1.247.046 13.121.020 0 11.873.974 2034 0 571.286 6.010.891 0 5.439.604 17 2035 0 1.247.046 13.121.020 0 11.873.974 2035 0 544.082 5.724.658 0 5.180.575 18 2036 0 1.247.046 13.121.020 0 11.873.974 2036 0 518.174 5.452.055 0 4.933.881 19 2037 0 1.247.046 13.121.020 0 11.873.974 2037 0 493.499 5.192.433 0 4.698.935 20 2038 0 1.247.046 13.121.020 27.963.990 39.837.964 2038 0 469.999 4.945.175 10.539.334 15.014.510 Ukupno 98.119.264 18.498.442 190.254.794 14.227.293 87.864.381 Ukupno 81.097.751 9.987.241 101.814.210 3.931.748 14.660.965 ENPV 14.660.965 ERR 6,96% B/C ratio 1,1682
Svibanj 2019 Stranica 175 od 184
PRŠI - područje Novske
KABELSKI PRISTUP FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 502.756 0 0 0 -502.756 2019 462.389 0 0 0 -462.389 2 2020 2.011.024 0 0 0 -2.011.024 2020 1.701.055 0 0 0 -1.701.055 3 2021 14.479.373 0 0 0 -14.479.373 2021 11.264.232 0 0 0 -11.264.232 4 2022 17.395.358 0 0 0 -17.395.358 2022 12.446.172 0 0 0 -12.446.172 5 2023 15.887.090 0 0 0 -15.887.090 2023 10.454.359 0 0 0 -10.454.359 6 2024 0 2.012.173 2.185.434 0 173.261 2024 0 1.217.780 1.322.639 0 104.859 7 2025 0 2.983.668 4.370.867 0 1.387.199 2025 0 1.660.752 2.432.887 0 772.135 8 2026 0 2.983.668 4.370.867 0 1.387.199 2026 0 1.527.409 2.237.549 0 710.139 9 2027 0 2.983.668 4.370.867 0 1.387.199 2027 0 1.404.773 2.057.895 0 653.122 10 2028 0 2.983.668 4.370.867 0 1.387.199 2028 0 1.291.983 1.892.665 0 600.682 11 2029 0 2.983.668 4.370.867 0 1.387.199 2029 0 1.188.248 1.740.702 0 552.453 12 2030 0 2.983.668 4.370.867 0 1.387.199 2030 0 1.092.843 1.600.940 0 508.096 13 2031 0 2.983.668 4.370.867 0 1.387.199 2031 0 1.005.098 1.472.399 0 467.301 14 2032 0 2.983.668 4.370.867 0 1.387.199 2032 0 924.398 1.354.179 0 429.781 15 2033 0 2.983.668 4.370.867 -6.033.072 -4.645.873 2033 0 850.178 1.245.451 -1.719.086 -1.323.813 16 2034 0 2.983.668 4.370.867 0 1.387.199 2034 0 781.916 1.145.453 0 363.537 17 2035 0 2.983.668 4.370.867 0 1.387.199 2035 0 719.136 1.053.484 0 334.348 18 2036 0 2.983.668 4.370.867 0 1.387.199 2036 0 661.396 968.899 0 307.503 19 2037 0 2.983.668 4.370.867 0 1.387.199 2037 0 608.292 891.106 0 282.814 20 2038 0 2.983.668 4.370.867 14.077.168 15.464.367 2038 0 559.452 819.558 2.639.536 2.899.642 Ukupno 50.275.600 43.783.528 63.377.573 8.044.096 -22.637.459 Ukupno 36.328.208 15.493.655 22.235.805 920.449 -28.665.608 FNPV -28.665.608 FRR (C) -4,49% FRR (K) 4,37%
Svibanj 2019 Stranica 176 od 184
PRŠI - područje Novske
KABELSKI PRISTUP FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20
I . PRILJEVI 502.756 2.011.024 14.479.373 17.395.358 15.887.090 2.185.434 … 4.370.867 4.370.867 … 18.448.035
1. PRIHODI 0 0 0 0 0 2.185.434 … 4.370.867 4.370.867 … 4.370.867 2. IZVORI FINANCIRANJA 502.756 2.011.024 14.479.373 17.395.358 15.887.090 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 337.205 1.348.818 9.711.490 11.667.276 10.655.662 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 59.507 238.027 1.713.792 2.058.931 1.880.411 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 106.045 424.179 3.054.091 3.669.151 3.351.016 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 14.077.168
II. ODLJEVI 502.756 2.011.024 14.479.373 17.395.358 15.887.090 2.012.173 … 2.983.668 9.016.740 … 2.983.668
4. INVESTICIJA 502.756 2.011.024 14.479.373 17.395.358 15.887.090 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 6.033.072 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 2.012.173 … 2.983.668 2.983.668 … 2.983.668 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA
III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 173.261 … 1.387.199 -4.645.873 … 15.464.367 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 173.261 … 11.270.852 6.624.979 … 27.638.141
Svibanj 2019 Stranica 177 od 184
PRŠI - područje Novske
KABELSKI PRISTUP EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 402.205 0 0 0 -402.205 2019 383.052 0 0 0 -383.052 2 2020 1.608.819 0 0 0 -1.608.819 2020 1.459.246 0 0 0 -1.459.246 3 2021 11.583.498 0 0 0 -11.583.498 2021 10.006.261 0 0 0 -10.006.261 4 2022 13.916.286 0 0 0 -13.916.286 2022 11.448.963 0 0 0 -11.448.963 5 2023 12.709.672 0 0 0 -12.709.672 2023 9.958.360 0 0 0 -9.958.360 6 2024 0 1.609.738 3.409.287 0 1.799.549 2024 0 1.201.211 2.544.062 0 1.342.851 7 2025 0 2.386.935 6.818.574 0 4.431.639 2025 0 1.696.350 4.845.833 0 3.149.483 8 2026 0 2.386.935 6.818.574 0 4.431.639 2026 0 1.615.571 4.615.079 0 2.999.508 9 2027 0 2.386.935 6.818.574 0 4.431.639 2027 0 1.538.639 4.395.313 0 2.856.674 10 2028 0 2.386.935 6.818.574 0 4.431.639 2028 0 1.465.371 4.186.013 0 2.720.642 11 2029 0 2.386.935 6.818.574 0 4.431.639 2029 0 1.395.591 3.986.679 0 2.591.088 12 2030 0 2.386.935 6.818.574 0 4.431.639 2030 0 1.329.135 3.796.837 0 2.467.703 13 2031 0 2.386.935 6.818.574 0 4.431.639 2031 0 1.265.842 3.616.035 0 2.350.193 14 2032 0 2.386.935 6.818.574 0 4.431.639 2032 0 1.205.564 3.443.843 0 2.238.279 15 2033 0 2.386.935 6.818.574 -4.826.458 -394.818 2033 0 1.148.156 3.279.851 -2.321.609 -189.914 16 2034 0 2.386.935 6.818.574 0 4.431.639 2034 0 1.093.482 3.123.667 0 2.030.185 17 2035 0 2.386.935 6.818.574 0 4.431.639 2035 0 1.041.412 2.974.921 0 1.933.510 18 2036 0 2.386.935 6.818.574 0 4.431.639 2036 0 991.821 2.833.258 0 1.841.438 19 2037 0 2.386.935 6.818.574 0 4.431.639 2037 0 944.591 2.698.341 0 1.753.750 20 2038 0 2.386.935 6.818.574 11.261.734 15.693.374 2038 0 899.611 2.569.849 4.244.429 5.914.667 Ukupno 40.220.480 35.026.823 98.869.320 6.435.277 30.057.295 Ukupno 33.255.883 18.832.347 52.909.583 1.922.821 2.744.172 ENPV 2.744.172 ERR 5,91% B/C ratio 1,0547
Svibanj 2019 Stranica 178 od 184
PRŠI - područje Novske
LTE FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 861.817 0 0 0 -861.817 2019 792.621 0 0 0 -792.621 2 2020 3.447.269 0 0 0 -3.447.269 2020 2.915.926 0 0 0 -2.915.926 3 2021 27.195.124 0 0 0 -27.195.124 2021 21.156.454 0 0 0 -21.156.454 4 2022 32.653.301 0 0 0 -32.653.301 2022 23.363.050 0 0 0 -23.363.050 5 2023 31.599.968 0 0 0 -31.599.968 2023 20.794.080 0 0 0 -20.794.080 6 2024 0 1.472.453 2.230.230 0 757.778 2024 0 891.138 1.349.750 0 458.612 7 2025 0 1.904.229 4.460.461 0 2.556.232 2025 0 1.059.921 2.482.756 0 1.422.835 8 2026 0 1.904.229 4.460.461 0 2.556.232 2026 0 974.819 2.283.414 0 1.308.595 9 2027 0 1.904.229 4.460.461 0 2.556.232 2027 0 896.550 2.100.077 0 1.203.527 10 2028 0 1.904.229 4.460.461 0 2.556.232 2028 0 824.566 1.931.460 0 1.106.895 11 2029 0 1.904.229 4.460.461 0 2.556.232 2029 0 758.361 1.776.382 0 1.018.022 12 2030 0 1.904.229 4.460.461 0 2.556.232 2030 0 697.471 1.633.755 0 936.284 13 2031 0 1.904.229 4.460.461 0 2.556.232 2031 0 641.471 1.502.580 0 861.109 14 2032 0 1.904.229 4.460.461 0 2.556.232 2032 0 589.967 1.381.937 0 791.970 15 2033 0 1.904.229 4.460.461 -15.321.197 -12.764.965 2033 0 542.598 1.270.980 -4.365.680 -3.637.297 16 2034 0 1.904.229 4.460.461 0 2.556.232 2034 0 499.033 1.168.933 0 669.900 17 2035 0 1.904.229 4.460.461 0 2.556.232 2035 0 458.965 1.075.078 0 616.113 18 2036 0 1.904.229 4.460.461 0 2.556.232 2036 0 422.114 988.760 0 566.645 19 2037 0 1.904.229 4.460.461 0 2.556.232 2037 0 388.223 909.371 0 521.149 20 2038 0 1.904.229 4.460.461 27.769.669 30.325.901 2038 0 357.052 836.357 5.206.944 5.686.250 Ukupno 95.757.480 28.131.653 64.676.679 12.448.472 -46.763.982 Ukupno 69.022.131 10.002.248 22.691.592 841.265 -55.491.522 FNPV -55.491.522 FRR (C) -4,93% FRR (K) 4,04%
Svibanj 2019 Stranica 179 od 184
PRŠI - područje Novske
LTE FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20
I . PRILJEVI 861.817 3.447.269 27.195.124 32.653.301 31.599.968 2.230.230 … 4.460.461 4.460.461 … 32.230.130
1. PRIHODI 0 0 0 0 0 2.230.230 … 4.460.461 4.460.461 … 4.460.461 2. IZVORI FINANCIRANJA 861.817 3.447.269 27.195.124 32.653.301 31.599.968 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 588.942 2.355.767 18.584.387 22.314.352 21.594.534 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 103.931 415.724 3.279.598 3.937.827 3.810.800 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 168.945 675.778 5.331.139 6.401.122 6.194.634 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 27.769.669
II. ODLJEVI 861.817 3.447.269 27.195.124 32.653.301 31.599.968 1.472.453 … 1.904.229 17.225.425 … 1.904.229
4. INVESTICIJA 861.817 3.447.269 27.195.124 32.653.301 31.599.968 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 15.321.197 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 1.472.453 … 1.904.229 1.904.229 … 1.904.229 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA
III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 757.778 … 2.556.232 -12.764.965 … 30.325.901 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 757.778 … 21.207.634 8.442.669 … 48.993.498
Svibanj 2019 Stranica 180 od 184
PRŠI - područje Novske
LTE EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 689.454 0 0 0 -689.454 2019 656.623 0 0 0 -656.623 2 2020 2.757.815 0 0 0 -2.757.815 2020 2.501.420 0 0 0 -2.501.420 3 2021 21.756.099 0 0 0 -21.756.099 2021 18.793.737 0 0 0 -18.793.737 4 2022 26.122.641 0 0 0 -26.122.641 2022 21.491.161 0 0 0 -21.491.161 5 2023 25.279.975 0 0 0 -25.279.975 2023 19.807.522 0 0 0 -19.807.522 6 2024 0 1.177.962 4.747.166 0 3.569.204 2024 0 879.014 3.542.409 0 2.663.395 7 2025 0 1.523.383 9.494.333 0 7.970.950 2025 0 1.082.640 6.747.445 0 5.664.805 8 2026 0 1.523.383 9.494.333 0 7.970.950 2026 0 1.031.085 6.426.138 0 5.395.053 9 2027 0 1.523.383 9.494.333 0 7.970.950 2027 0 981.986 6.120.132 0 5.138.145 10 2028 0 1.523.383 9.494.333 0 7.970.950 2028 0 935.225 5.828.697 0 4.893.472 11 2029 0 1.523.383 9.494.333 0 7.970.950 2029 0 890.690 5.551.140 0 4.660.449 12 2030 0 1.523.383 9.494.333 0 7.970.950 2030 0 848.277 5.286.800 0 4.438.523 13 2031 0 1.523.383 9.494.333 0 7.970.950 2031 0 807.882 5.035.047 0 4.227.165 14 2032 0 1.523.383 9.494.333 0 7.970.950 2032 0 769.412 4.795.283 0 4.025.871 15 2033 0 1.523.383 9.494.333 -12.256.957 -4.286.008 2033 0 732.773 4.566.936 -5.895.806 -2.061.643 16 2034 0 1.523.383 9.494.333 0 7.970.950 2034 0 697.879 4.349.463 0 3.651.584 17 2035 0 1.523.383 9.494.333 0 7.970.950 2035 0 664.647 4.142.346 0 3.477.699 18 2036 0 1.523.383 9.494.333 0 7.970.950 2036 0 632.997 3.945.091 0 3.312.094 19 2037 0 1.523.383 9.494.333 0 7.970.950 2037 0 602.854 3.757.230 0 3.154.376 20 2038 0 1.523.383 9.494.333 22.215.735 30.186.685 2038 0 574.147 3.578.314 8.372.877 11.377.044 Ukupno 76.605.984 22.505.322 137.667.824 9.958.778 48.515.295 Ukupno 63.250.462 12.131.509 73.672.471 2.477.071 767.570 ENPV 767.570 ERR 5,14% B/C ratio 1,0105
Svibanj 2019 Stranica 181 od 184
PRŠI - područje Novske
FTTC / FTTH P2P FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 907.299 0 0 0 -907.299 2019 834.452 0 0 0 -834.452 2 2020 3.629.197 0 0 0 -3.629.197 2020 3.069.812 0 0 0 -3.069.812 3 2021 26.039.487 0 0 0 -26.039.487 2021 20.257.426 0 0 0 -20.257.426 4 2022 31.211.092 0 0 0 -31.211.092 2022 22.331.167 0 0 0 -22.331.167 5 2023 28.942.844 0 0 0 -28.942.844 2023 19.045.583 0 0 0 -19.045.583 6 2024 0 1.623.574 2.681.328 0 1.057.754 2024 0 982.598 1.622.758 0 640.160 7 2025 0 2.206.472 5.362.656 0 3.156.185 2025 0 1.228.153 2.984.931 0 1.756.777 8 2026 0 2.206.472 5.362.656 0 3.156.185 2026 0 1.129.544 2.745.269 0 1.615.724 9 2027 0 2.206.472 5.362.656 0 3.156.185 2027 0 1.038.852 2.524.849 0 1.485.997 10 2028 0 2.206.472 5.362.656 0 3.156.185 2028 0 955.442 2.322.128 0 1.366.685 11 2029 0 2.206.472 5.362.656 0 3.156.185 2029 0 878.729 2.135.683 0 1.256.953 12 2030 0 2.206.472 5.362.656 0 3.156.185 2030 0 808.176 1.964.207 0 1.156.032 13 2031 0 2.206.472 5.362.656 0 3.156.185 2031 0 743.287 1.806.500 0 1.063.213 14 2032 0 2.206.472 5.362.656 0 3.156.185 2032 0 683.608 1.661.455 0 977.847 15 2033 0 2.206.472 5.362.656 -11.794.890 -8.638.705 2033 0 628.720 1.528.056 -3.360.880 -2.461.545 16 2034 0 2.206.472 5.362.656 0 3.156.185 2034 0 578.240 1.405.367 0 827.127 17 2035 0 2.206.472 5.362.656 0 3.156.185 2035 0 531.813 1.292.529 0 760.716 18 2036 0 2.206.472 5.362.656 0 3.156.185 2036 0 489.113 1.188.751 0 699.638 19 2037 0 2.206.472 5.362.656 0 3.156.185 2037 0 449.842 1.093.306 0 643.464 20 2038 0 2.206.472 5.362.656 25.631.202 28.787.387 2038 0 413.724 1.005.523 4.805.972 5.397.771 Ukupno 90.729.920 32.514.178 77.758.516 13.836.313 -31.649.269 Ukupno 65.538.439 11.539.842 27.281.310 1.445.091 -48.351.879 FNPV -48.351.879 FRR (C) -3,41% FRR (K) 5,04%
Svibanj 2019 Stranica 182 od 184
PRŠI - područje Novske
FTTC / FTTH P2P FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20
I . PRILJEVI 907.299 3.629.197 26.039.487 31.211.092 28.942.844 2.681.328 … 5.362.656 5.362.656 … 30.993.859
1. PRIHODI 0 0 0 0 0 2.681.328 … 5.362.656 5.362.656 … 5.362.656 2. IZVORI FINANCIRANJA 907.299 3.629.197 26.039.487 31.211.092 28.942.844 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 568.967 2.275.866 16.329.339 19.572.449 18.150.032 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 100.406 401.623 2.881.648 3.453.962 3.202.947 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 237.927 951.707 6.828.500 8.184.682 7.589.865 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 25.631.202
II. ODLJEVI 907.299 3.629.197 26.039.487 31.211.092 28.942.844 1.623.574 … 2.206.472 14.001.361 … 2.206.472
4. INVESTICIJA 907.299 3.629.197 26.039.487 31.211.092 28.942.844 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 11.794.890 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 1.623.574 … 2.206.472 2.206.472 … 2.206.472 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA
III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 1.057.754 … 3.156.185 -8.638.705 … 28.787.387 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 1.057.754 … 26.307.230 17.668.525 … 59.080.651
Svibanj 2019 Stranica 183 od 184
PRŠI - područje Novske
FTTC / FTTH P2P EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 725.839 0 0 0 -725.839 2019 691.276 0 0 0 -691.276 2 2020 2.903.357 0 0 0 -2.903.357 2020 2.633.431 0 0 0 -2.633.431 3 2021 20.831.590 0 0 0 -20.831.590 2021 17.995.110 0 0 0 -17.995.110 4 2022 24.968.874 0 0 0 -24.968.874 2022 20.541.954 0 0 0 -20.541.954 5 2023 23.154.276 0 0 0 -23.154.276 2023 18.141.981 0 0 0 -18.141.981 6 2024 0 1.298.859 5.419.035 0 4.120.175 2024 0 969.229 4.043.767 0 3.074.538 7 2025 0 1.765.177 10.838.070 0 9.072.892 2025 0 1.254.479 7.702.414 0 6.447.935 8 2026 0 1.765.177 10.838.070 0 9.072.892 2026 0 1.194.742 7.335.632 0 6.140.891 9 2027 0 1.765.177 10.838.070 0 9.072.892 2027 0 1.137.849 6.986.316 0 5.848.467 10 2028 0 1.765.177 10.838.070 0 9.072.892 2028 0 1.083.666 6.653.635 0 5.569.969 11 2029 0 1.765.177 10.838.070 0 9.072.892 2029 0 1.032.063 6.336.795 0 5.304.732 12 2030 0 1.765.177 10.838.070 0 9.072.892 2030 0 982.917 6.035.043 0 5.052.126 13 2031 0 1.765.177 10.838.070 0 9.072.892 2031 0 936.111 5.747.660 0 4.811.549 14 2032 0 1.765.177 10.838.070 0 9.072.892 2032 0 891.535 5.473.962 0 4.582.427 15 2033 0 1.765.177 10.838.070 -9.435.912 -363.019 2033 0 849.080 5.213.297 -4.538.835 -174.619 16 2034 0 1.765.177 10.838.070 0 9.072.892 2034 0 808.648 4.965.045 0 4.156.397 17 2035 0 1.765.177 10.838.070 0 9.072.892 2035 0 770.141 4.728.614 0 3.958.473 18 2036 0 1.765.177 10.838.070 0 9.072.892 2036 0 733.468 4.503.442 0 3.769.974 19 2037 0 1.765.177 10.838.070 0 9.072.892 2037 0 698.541 4.288.992 0 3.590.452 20 2038 0 1.765.177 10.838.070 20.504.962 29.577.854 2038 0 665.277 4.084.754 7.728.104 11.147.582 Ukupno 72.583.936 26.011.342 157.152.011 11.069.050 69.625.783 Ukupno 60.003.752 14.007.744 84.099.367 3.189.270 13.277.141 ENPV 13.277.141 ERR 7,37% B/C ratio 1,1875
Svibanj 2019 Stranica 184 od 184