Zavod Za Prostorno Planiranje D.D. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5A

Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA

OPĆINE PETLOVAC Knjiga 1. –Tekstualni i grafički dio

Osijek, travanj 2018.

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 32/2011

Nositelj izrade plana: OSJEČKO - BARANJSKA ŽUPANIJA OPĆINA PETLOVAC Plan izradio: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

IZMJENE I DOPUNE Naziv prostornog plana: PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC

Tekstualni dio – Odredbe za provođenje i KNJIGA: 1. kartografski prikazi

Odgovorna osoba Zavoda:

______Krunoslav Lipić, dipl.ing.arh.

Odgovorni voditelj:

______SANDRA HORVAT,dipl.ing.arh.

Stručni tim: Sandra Horvat, dipl.ing.arh. Vlado Sudar, dipl.ing.građ. Stjepan Stakor, dipl.ing.kult.tehn. Ljubica Majcan – Korkutović, dipl.turizm. Stojan Stojković, dipl.iur. Dr.sc. Stipan Penavin, dipl.oecc.

Tehnička obrada: Ivana Radolović, građ.teh.vis.

Datum izrade: travanj 2018. godine

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 32/2011

KNJIGA 1.-Tekstualni i grafički dio

S A D R Ž A J 0. OPĆI DIO

1. Naslovna stranica

2. Potpisni list

3. Potvrda

4. Sadržaj

5. Rješenje o imenovanju odgovornog voditelja Nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja

6. Izvadak iz sudskog registra

7. Rješenje kojim se daje suglasnost za obavljanje svih stručnih poslova prostornog uređenja

8. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu

Stranica A) TEKSTUALNI DIO 1

A0. UVOD 1 A1. IZMJENE I DOPUNE ODREDBI ZA PROVOĐENJE 2

B) KARTOGRAFSKI PRIKAZI 36

0. OBUHVAT IZMJENA I DOPUNA 1:25.000 1. A KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25.000 2.A. PROMET, POŠTA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE 1:25.000 2.B. ENERGETSKI SUSTAV 1:25.000 Cijevni transport plina i plinoopskrba Elektroenergetika 2.C. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 1:25.000 3.A. UVJETI KORIŠTENJA 1:25.000 3.B. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE 1:25.000 4.A. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Baranjsko Petrovo Selo 4.B. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Luč 4.C. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Novi Bezdan

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 32/2011

4.D. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Petlovac 4.E. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Torjanci 4.F. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Zeleno Polje 4.G. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Novo Nevesinje 4.H. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Širine

KNJIGA 2.-OBVEZNI PIRLOZI S A D R Ž A J

0. OPĆI DIO 1. Naslovna stranica

2. Potpisni list

3. Sadržaj

C) OBVEZNI PRILOZI 1

C1) OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA 1

C1.1) IZMJENE I DOPUNE PLANA PROSTORNOG UREĐENJA 10

C2) STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA 27

C3) SEKTORSKI DOKUMENTI I PROPISI 27

C4) ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI 27

C5) IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI 101

C5.1.) IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI 101 C5.2.) IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI 106 C5.3.) IZVJEŠĆE O PONOVNOJ JAVNOJ RASPRAVI 124 C6) EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA 145

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 32/2011

C7) MIŠLJENJA / OČITOVANJA / SUGLASNOSTI NA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA NAKON 1. JAVNE RASPRAVE 156 C8) MIŠLJENJA / OČITOVANJA / SUGLASNOSTI NA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA NAKON PONOVNE JAVNE RASPRAVE 171 C9) SAŽETAK ZA JAVNOST 184

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 32/2011

A) TEKSTUALNI DIO

A0. UVOD

Prostorni plan uređenja općine Petlovac donesen je 2005. godine ("Službeni glasnik" Općine Petlovac, br. 20/05 i 1/2010-1spr.).

Izmjene i dopune Plana izrađuju se u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju izgradnji („Narodne novine“ broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12.) i Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine“ broj 106/98, 39/04 i 45/04).

Izmjene i dopune Plana započele su temeljem Odluke o izradi IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC (''Službeni glasnik'' Općine Petlovac, br. 9/11, 20/12).

Izmjene i dopune izrađuju se u tekstualnom dijelu Plana, Odredbama za provođenje i na kartografskim prikazima.

A1. IZMJENE I DOPUNE ODREDBI ZA PROVOĐENJE

Članak 4. • Iza naslova ''II ODREDBE ZA PROVOĐENJE'' dodaje se naslov:

''A) ODREDBE KOJIMA SE UREĐUJU UVJETI ZA GRAĐENJE U SKLADU S KOJIMA SE IZDAJE LOKACIJSKA DOZVOLA I RJEŠENJE O UVJETIMA GRAĐENJA''

Članak 5. • Članak 4., koji glasi:

''U Prostornom planu uređenja općine Petlovac (u daljnjem tekstu : PPUO) površine za razvoj i uređenje prikazane su u kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA" i određuju se za sljedeće namjene: 1. Površine za razvoj i uređenje naselja stalnog stanovanja: - građevinska područja naselja stalnog stanovanja: Baranjsko Petrovo Selo, Luč, Novi Bezdan, Novo Nevesinje, Petlovac, Zeleno Polje, Širine i Torjanci

2. Površine za razvoj i uređenje van naselja stalnog stanovanja a) Građevinska područja - groblja izvan naselja: Luč, Novi Bezdan, Torjanci

b) Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina - eksploatacijsko polje korito rijeke Drave

c) Rekreacijsko područje Bakanga d) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - osobito vrijedno obradivo tlo, - vrijedno obradivo tlo, - ostala obradiva tla.

e) Šuma isključivo osnovne namjene - gospodarska šuma,

f) Ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene g) Vodne površine - vodotoci: Drava, Karašica, odvodni kanal Karašice - planirana akumulacija HIDROELEKTRANE Osijek

h) Prometne površine i) Odlagalište komunalnog otpada'' zamjenjuje se i glasi:

''U Prostornom planu uređenja općine Petlovac (u daljnjem tekstu : PPUO) površine za razvoj i uređenje prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA" i određuju se za sljedeće namjene: 1. Površine za razvoj i uređenje naselja: - građevinska područja naselja: Baranjsko Petrovo Selo, Luč, Novi Bezdan, Novo Nevesinje, Petlovac, Zeleno Polje, Širine i Torjanci

2. Površine za razvoj i uređenje izvan naselja a) Izdvojena građevinska područja izvan naselja - groblja izvan naselja: Luč, Novi Bezdan, Torjanci - sportsko – rekreacijske namjene Petlovac

b) Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina - eksploatacijsko polje korito rijeke Drave

c) Rekreacijsko područje Bakanga d) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - osobito vrijedno obradivo tlo, - vrijedno obradivo tlo, - ostala obradiva tla.

e) Šuma isključivo osnovne namjene - gospodarska šuma,

f) Ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene g) Vodne površine - vodotoci: Drava, Karašica, odvodni kanal Karašice - planirana akumulacija HIDROELEKTRANE Osijek

h) Prometne površine''

Članak 6. • U članku 5., stavku 1., alineja 2., koja glasi:

''- osobito vrijedno poljoprivredno tlo detaljnije se određuje na temelju podataka o bonitetnoj klasi poljoprivrednog zemljišta (pri čemu se I i II klasa smatraju osobito vrijednim obradivim tlom, a III, IV i V vrijednim obradivim tlom),'' mijenja se i glasi:

''- osobito vrijedno, vrijedno i ostalo obradivo poljoprivredno tlo određuje se sukladno posebnom propisu,''

• U članku 5., stavku 1., briše se zadnja alineja koja glasi:

''- odlagalište komunalnog otpada se nalazi na k.č.br. 659 k.o. Luč.''

Članak 7. • U članku 6., u stavku 2., u alineji 2., podalineja koja glasi:

''• za planiranu autocestu u koridoru Vc 1.000,0 m'' mijenja se i glasi:

''• za planiranu autocestu u koridoru Vc 200,0 m''

• U članku 6., stavku 2., podstavku 2., brišu se alineje 5. i 6., koje glase:

''• za magistralni plinovod Belišće-Osijek 100,0 m pošto je izgrađena SUO u kojoj je trasa definirana, • za magistralni plinovod Bolman-Beli Manastir 1.000,0 m,''

• U članku 6., stavku 2., podstavku 2., alineja 8., koja glasi:

''• za vodove vodoopskrbnog sustava 20,0 m'' mijenja se i glasi:

''• za vodove vodoopskrbnog sustava 300,0 m''

• U članku 6., u stavku 2., podalineji 2. koja glasi:

''- trase novih infrastrukturnih građevina su orijentacijske i moguće ih je mijenjati unutar koridora čija ukupna širina iznosi:'', ispred sadašnje 1. podalineje, dodaje se nova podalineja, koja glasi:

''• za linijske građevine elektroničkih komunikacija 500,0 m''

• Na kraju članka 6., dodaje se novi stavak koji glasi:

''Iznimno od stavka 2., ovog članka, utvrđene širine planskih koridora ne primjenjuju se na dijelu koridora koji prolazi kroz građevinsko područje.''

Članak 8. • U članku 8., iza alineje 3., dodaje se nova alineja koja glasi:

''- vodozaštitno područje izvorišta: Crpilište „Jarčevac'' i ''Crpilište Livade'',

Članak 9. • U članku 9., iza alineje 3., dodaje se nova alineja koja glasi:

''- vodozaštitno područje izvorišta ''Crpilište Jarčevac'' i ''Crpilište Livade'' na temelju ''Odluke o zaštiti izvorišta crpilišta'' donesenim sukladno posebnom propisu,''

Članak 10. • U članku 15., pod naslovom ''a) Prometne građevine'' i alinejom ''• željezničke građevine'', dodaje se nova alineja koja glasi:

''željeznička pruga za međunarodni promet M301''.

• U članku 15., pod naslovom ''a) Prometne građevine'' dodaje se nova alineja i tekst koji glasi:

''• Elektroničke komunikacije - elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema''

• U članku 15., pod naslovom ''b) Energetske građevine'', stavak 1., ''Elektroenergetske građevine'', rečenica koja glasi:

''Planirana građevina prijenosa električne energije je: '' zamjenjuje se i glasi:

''Postojeća građevina prijenosa električne energije je:''

• U članku 15., stavku 1., podstavku b), tekst koji glasi:

''Planirane građevine za transport plina su sljedeće:'' zamjenjuje se i glasi:

''Postojeće građevine za transport plina su sljedeće:''

Članak 11. • U članku 16., Odredbi za provođenje pod naslovom ''a) Prometne građevine'' alineja i tekst koji glase:

''• Telekomunikacijske građevine

- UPS Baranjsko Petrovo Selo, Luč, Torjanci, - bazne postaje (GSM) - nove bazne postaje UMTS i sustava sljedećih generacija koje nisu grafički prikazane, mogu se graditi sukladno uvjetima ovog PPUO'' zamjenjuju se novim koji glase:

''• Elektroničke komunikacije - UPS Baranjsko Petrovo Selo, Luč, Torjanci''

• U članku 16., stavku 1., podstavak b) Vodne građevine koji glasi:

''b) Vodne građevine • Građevine za melioracijsku odvodnju - melioracijski kanali koji prolaze područjem više općina

• Građevine za korištenje voda - magistralni vodoopskrbni vodovi Darda-Čeminac-Torjanci - Beli Manastir-Petlovac-Bolman.'' mijenja se i glasi:

''b) Vodne građevine

Vodne građevine od važnosti za Županiju su regulacijske vodne građevine, građevine za zaštitu i korištenje voda, sustavi i zahvati za navodnjavanje i ribnjaci.

• Regulacijske vodne građevine - sve građevine za obradu od poplava na unutarnjim vodotocima osim na vodama I reda

• Građevine za melioracijsku odvodnju - melioracijski kanali koji prolaze područjem više općina

• Građevine za korištenje voda - magistralni vodoopskrbni vodovi: Darda-Čeminac-Torjanci, Bolman-Petlovac-B. Manastir, B.P. Selo-N. Bezdan-Belišće''

Članak 12. • Članci 20. i 21., koji glase:

''Članak 20. U građevinskom području naselja stalnog stanovanja mogu se graditi stambene građevine, građevine javnih i društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športsko- rekreacijske građevine, građevine za komunalne djelatnosti, građevine za posebne namjene, pomoćne i prometne građevine i građevine infrastrukture, građevine mješovite namjene te ostale građevine u funkciji razvoja i uređenja naselja, a prema uvjetima utvrđenim u ovom PPUO.

Građevine za posebne namjene su građevine za potrebe obrane.

Građevine mješovite namjene su građevine sa više funkcija odnosno za više djelatnosti. U građevinskim područjima naselja povremenog stanovanja mogu se graditi građevine povremenog stanovanja, ugostiteljsko-turističkih djelatnosti i športsko-rekreacijske građevine, trgovine, poljoprivredne građevine (osim građevina za uzgoj životinja), građevine infrastrukture i ostale građevine u funkciji odmora i rekreacije. Članak 21. Detaljna namjena površina i građevina utvrđuje se u dokumentima uređenja užih područja, u kojima se mogu utvrditi i drugačiji uvjeti gradnje od uvjeta utvrđenih u ovome PPUO, ako je to njegovim odredbama dozvoljeno.'' zamjenjuju se i glase:

''Članak 20. U građevinskom području naselja mogu se graditi stambene građevine, građevine javnih i društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športsko-rekreacijske građevine, građevine za komunalne djelatnosti, građevine za posebne namjene, pomoćne i prometne građevine i građevine infrastrukture, građevine mješovite namjene te ostale građevine u funkciji razvoja i uređenja naselja, a prema uvjetima utvrđenim u ovom PPUO. Građevine za posebne namjene su građevine za potrebe obrane. Građevine mješovite namjene su građevine sa više funkcija odnosno za više djelatnosti.

Članak 21. Detaljnija namjena površina i građevina utvrđuje se u dokumentima uređenja užih područja, u kojima se mogu se propisati stroži kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru, odnosno viši prostorni standardi od onih propisanih ovim Planom, te se njime ne moraju planirati sve namjene prostora ovim Planom kao mogućnost, ako takvih ima.''

Članak 13. • Članak 23., koji glasi:

''Građevna čestica je zemljište koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno Odredbama ovoga PPUO, koja ima direktan pristup s javne površine. Građevna čestica ima direktan pristup ako je širina regulacijske linije min. 6,0 m ili na način utvrđen planom užeg područja. Javnom površinom iz stavka 1. ove točke smatra se ulični koridor širine utvrđene u točkama (172.) - (174.) ovih Odredbi, koji je kao javna površina spojen na sustav uličnih koridora u naselju i za koji su riješeni imovinsko-pravni odnosi. Iznimno, čestica na kojoj su postojeće legalno izgrađene građevine može imati osiguran pristup na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.).'' zamjenjuje se i glasi:

''Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti. Građevna čestica ima direktan pristup na prometnu površinu ako je širina regulacijske linije min. 6,0 m ili na način utvrđen planom užeg područja. Prometna površina je površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice.''

Članak 14. • Članak 24., koji glasi:

''Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine.'' zamjenjuje se i glasi:

''Za građevine koje se postavljaju na površine javne namjene (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu površine javne namjene.''

Članak 15. • Iza članka 32., dodaje se članak 32.a., koji glasi:

''Članak 32.a. Iznimno, u slučaju rekonstrukcije postojeće zgrade, udaljenosti propisane u članku 32. mogu biti i manje, ali ne manje od postojećih udaljenosti.''

Članak 16. • Članci 40.-44., koji glase:

''Članak 40. Elementi kojima se određuje veličina građevine u ovome PPUO su: građevinska (bruto) površina (m²), visina građevine (m) i etažna visina građevine (oznaka i broj etaža). Visina građevine je ukupna visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena na pročelju s ulične strane do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu građevine. Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža. Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk). Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže.

Članak 41. Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,0 m od najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je s najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren.

Članak 42. Suterenom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,6 m od najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren.

Članak 43. Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mješovitom ili gospodarskom namjenom, koji mora zadovoljiti sve sljedeće uvjete: - nadozid iznad stropne konstrukcije donje etaže može biti max. 1,5 m, mjereno na presjeku pročelja i donje linije krovne plohe. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja, - prozori se mogu izvesti na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori. Vanjski rub bočnog zida (ili pregrade) stojećeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti min. 1,00 m od dvorišnih međa, a ukupna širina svih fasadnih ploha stojećih krovnih prozora na pojedinom pročelju može biti max. 50% širine pročelja. Stojećim prozorom ne smatra se prozor na uličnom pročelju. Potkrovlje može biti samo jednoetažno, a moguća ga je izvesti s galerijom iz točke (38.) ovih Odredbi.

Članak 44. Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne konstrukcije koji nema namjenu, ako je visina nadozida iznad stropne konstrukcije donje etaže max. 0,5 m. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja. Tavan može imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i minimalnog osvjetljenja. Površina pojedinačnih otvora ne smije biti veća od 1 m², s tim da površina svih otvora ne smije biti veća od 3 m²/100 m² površine tavana.

Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i lođe. Pristup do tavana može biti ljestvama, penjalicama, stubištem i sl. Ovako izveden tavan ne smatra se etažom.'' zamjenjuju se i glase:

''Članak 40. Elementi kojima se određuje veličina građevine u ovome PPUO su: građevinska (bruto) površina (m²), ukupna visina građevine (m) i etažna visina građevine (oznaka i broj etaža). Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena). Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža. Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi(K) i potkrovlje (Pk). Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže.

Članak 41. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja.

Članak 42 Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Članak 43. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena. Članak 44. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Vrh nadozida potkrovlja ne može biti viši od 1,2 m.''

Članak 17. • Članak 50., koji glasi:

''Maksimalne visine i etažne visine građevina kao i koeficijenti izgrađenosti (kig) utvrđene ovim Odredbama mogu se mijenjati samo prostornim planovima užih područja.'' zamjenjuje se i glasi:

''Dokumentom prostornog uređenja užega područja mogu se propisati stroži kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru, odnosno viši prostorni standardi od onih propisanih ovim Odredbama za provođenje, te se ne moraju planirati sve namjene prostora određene ovim Odredbama za provođenje.''

Članak 18. • Članak 57., koji glasi:

''Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskim prikazima građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije komunalno opremljeno na minimalnoj razini. Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja stalnog stanovanja je sljedeća: - kolnik izveden u kamenom materijalu (makadam) min. širine 4,0 m, ili potvrda da je Općina preuzela obvezu izgradnje kolnika, - mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu, - mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar. Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije obvezno za građevine povremenog stanovanja te građevine koje za svoju funkciju ne trebaju kolni prilaz, odnosno elektroenergetski i vodovodni priključak.'' zamjenjuje se i glasi:

''Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskim prikazima građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije komunalno opremljeno na minimalnoj razini. Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja stalnog stanovanja je sljedeća: - kolnik izveden u kamenom materijalu (makadam) min. širine 4,0 m, ili potvrda da je Općina preuzela obvezu izgradnje kolnika, - mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu, - mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar - riješena odvodnja otpadnih voda - osiguran potreban broj parkirališnih mjesta. Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije obvezno za građevine koje za svoju funkciju ne trebaju kolni prilaz, odnosno elektroenergetski i vodovodni priključak.''

Članak 19. • Članak 64., koji glasi:

''Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.'' zamjenjuje se i glasi:

''Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije ukupna visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.''

Članak 20. • Članak 70., koji glasi:

''Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0 m uz dvorišne međe koje graniče s izgrađenom građevnom česticom obiteljske stambene građevine, utvrđuju se sljedeći uvjeti gradnje: - max. etažna visina je podrum i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje), - izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0 m od regulacijske linije, - na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.'' zamjenjuje se i glasi:

''Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0 m uz dvorišne međe koje graniče s izgrađenom građevnom česticom obiteljske stambene građevine, utvrđuju se sljedeći uvjeti gradnje: - max. etažna visina je podrum i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje), - izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0 m od regulacijske linije, - na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije ukupna visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.''

Članak 21. • Članak 83., koji glasi:

''U građevinskim područjima mogu se graditi sljedeće građevine PPUT djelatnosti:

DETALJNA NAMJENA GRAĐEVINA PPUT DJELATNOSTI U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU

KAO PRATEĆA GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINE DRUGE NAMJENE

NA ZASEBNOJ NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ GRAĐEVINSKO PODRUČJE GRAĐEVNOJ ČESTICI ČESTICI

OBITELJSKO ŠPORT I REKREACIJA STANOVANJE

- tihe i čiste djelatnosti, - ugostiteljsko-turističke,

- sve vrste radionica za - poslovne NASELJA popravak i servisiranje STALNOG - sve PPUT djelatnosti vozila , STANOVANJA - sve vrste radionica za obradu metala i drveta, - praonice vozila,

- ugostiteljsko-turističke djelatnosti, izuzev noćnog bara, noćnog kluba, disko bara i disko kluba,

- ugostiteljsko-turističke - ugostiteljsko-turističke djelatnosti, izuzev djelatnosti, izuzev noćnog bara, noćnog noćnog bara, noćnog NASELJA kluba, disko bara i kluba, disko bara i disko POVREMENOG - STANOVANJA disko kluba, kluba, - trgovine mješovitom - trgovine mješovitom robom površine max robom površine max 150,0 m² 150,0 m²

GOSPODARSKA - ugostiteljsko-turističke, ZONA - sve PPUT djelatnosti - sve PPUT djelatnosti - poslovne

TURISTIČKO- - ugostiteljsko-turističke, - ugostiteljsko-turističke, - ugostiteljsko-turističke, REKREACIJSKA ZONA - poslovne - poslovne - poslovne

ŠPORTSKO - ugostiteljsko-turističke, - ugostiteljsko-turističke, - ugostiteljsko-turističke, REKREACIJSKA ZONA - poslovne - poslovne - poslovne

Na građevnim česticama za gradnju višestambene građevine, građevine javnih i društvenih djelatnosti i građevine povremenog stanovanja ne mogu se graditi zasebne građevine PPUT djelatnosti.'' zamjenjuje se i glasi:

''U građevinskim područjima mogu se graditi sljedeće građevine PPUT djelatnosti: DETALJNA NAMJENA GRAĐEVINA PPUT DJELATNOSTI U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU

KAO PRATEĆA GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINE DRUGE NAMJENE GRAĐEVINSKO NA ZASEBNOJ NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ PODRUČJE/NA GRAĐEVNOJ ČESTICI MJENA ČESTICI OBITELJSKO ŠPORT I REKREACIJA STANOVANJE

- tihe i čiste djelatnosti, - ugostiteljsko-turističke,

- sve vrste radionica za - poslovne popravak i servisiranje vozila , - sve vrste radionica za NASELJE - sve PPUT djelatnosti obradu metala i drveta, - praonice vozila, - ugostiteljsko-turističke djelatnosti, izuzev noćnog bara, noćnog kluba, disko bara i disko kluba,

GOSPODARSKA - ugostiteljsko-turističke, ZONA UNUTAR - sve PPUT djelatnosti - sve PPUT djelatnosti GP NASELJA - poslovne

Na građevnim česticama za gradnju višestambene građevine, građevine javnih i društvenih djelatnosti i građevine povremenog stanovanja ne mogu se graditi zasebne građevine PPUT djelatnosti.''

Članak 22. • Članak 87., koji glasi:

''Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti:

UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE LOKACIJA DOZVOLJENA DJELATNOST ČESTICE I UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA - tihe i čiste djelatnosti, - max. bruto izgrađena površina NA GRAĐEVNOJ ČESTICI OBITELJSKE - sljedeće djelatnosti s zasebne građevine PPUT djelatnosti STAMBENE GRAĐEVINE potencijalno nepovoljnim je 100,0 m², utjecajem na okoliš: - bruto izgrađena površina za sve • sve vrste radionica za PPUT djelatnosti na građevnoj čestici popravak i servisiranje obiteljskog stanovanja ne može biti vozila veća od bruto izgrađene površine za • sve vrste radionica za stanovanje. obradu metala i drveta - max. etažna visina građevine je • praonice vozila podrum, prizemlje i potkrovlje, • ugostiteljski objekti tipa - max. visina građevine je 7,0 m, noćni bar, noćni klub, - na dubini većoj od 20,0 m od disko bar i disko klub regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + ½ udaljenosti od dvorišne međe. - građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije, i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa. - tihe i čiste djelatnosti, - najveći koeficijent izgrađenosti NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE - sljedeće djelatnosti s građevne čestice je 0,4, ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. 20,0 potencijalno nepovoljnim - max. visina građevine je 10,0 m, m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA GRANIČI utjecajem na okoliš: - na dubini većoj od 20,0 m od S IZGRAĐENOM GRAĐEVNOM • sve vrste radionica za regulacijske linije visina građevine na ČESTICOM STAMBENE, TE JAVNE I popravak i servisiranje dvorišnoj međi može iznositi na toj DRUŠTVENE GRAĐEVINE vozila, međi max. 4,5 m od kote terena, • sve vrste radionica za neposredno uz među. Visina obradu metala i drveta, građevine odnosno dijela građevine • praonice vozila, može se povećavati udaljavanjem od • ugostiteljski objekti tipa međe s tim da max. visina građevine noćni bar, noćni klub, odnosno dijela građevine može disko bar i disko klub. iznositi 4,5 m + ½ udaljenosti od dvorišne međe. - građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa, - sve građevine za proizvodne djelatnosti moraju biti udaljene min. 5,0 m od dvorišnih međa. Iznimno, građevine koje se grade u rubnim dijelovima naselja, mogu se graditi na dvorišnoj međi, ako je ona istovremeno i granica građevinskog područja. U OSTALIM SLUČAJEVIMA - građevine za sve PPUT - najveći koeficijent izgrađenosti 0,6, djelatnosti - max. etažna visina: podrum i 3 nadzemne etaže, - max. visina građevine je 13,5 m. '' zamjenjuje se i glasi:

''Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti:

UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE LOKACIJA DOZVOLJENA DJELATNOST ČESTICE I UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA - tihe i čiste djelatnosti, - max. bruto izgrađena površina NA GRAĐEVNOJ ČESTICI OBITELJSKE - sljedeće djelatnosti s zasebne građevine PPUT djelatnosti STAMBENE GRAĐEVINE potencijalno nepovoljnim je 100,0 m², utjecajem na okoliš: - bruto izgrađena površina za sve • sve vrste radionica za PPUT djelatnosti na građevnoj čestici popravak i servisiranje obiteljskog stanovanja ne može biti vozila veća od bruto izgrađene površine za • sve vrste radionica za stanovanje. obradu metala i drveta - max. etažna visina građevine je • praonice vozila podrum, prizemlje i potkrovlje, • ugostiteljski objekti tipa - max. ukupna visina građevine je 7,0 noćni bar, noćni klub, m, disko bar i disko klub - na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije ukupna visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. - građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije, i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa. - tihe i čiste djelatnosti, - najveći koeficijent izgrađenosti NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE - sljedeće djelatnosti s građevne čestice je 0,4, ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. 20,0 potencijalno nepovoljnim - max. ukupna visina građevine je 10,0 m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA GRANIČI utjecajem na okoliš: m, S IZGRAĐENOM GRAĐEVNOM • sve vrste radionica za - na dubini većoj od 20,0 m od ČESTICOM STAMBENE, TE JAVNE I popravak i servisiranje regulacijske linije ukupna visina DRUŠTVENE GRAĐEVINE vozila, građevine na dvorišnoj međi može • sve vrste radionica za iznositi na toj međi max. 4,5 m od obradu metala i drveta, kote terena, neposredno uz među. • praonice vozila, Ukupna visina građevine odnosno • ugostiteljski objekti tipa dijela građevine može se povećavati noćni bar, noćni klub, udaljavanjem od međe s tim da max. disko bar i disko klub. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. - građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa, - sve građevine za proizvodne djelatnosti moraju biti udaljene min. 5,0 m od dvorišnih međa. Iznimno, građevine koje se grade u rubnim dijelovima naselja, mogu se graditi na dvorišnoj međi, ako je ona istovremeno i granica građevinskog područja. U OSTALIM SLUČAJEVIMA - građevine za sve PPUT - najveći koeficijent izgrađenosti 0,6, djelatnosti - max. etažna visina: podrum i 3 nadzemne etaže, - max. ukupna visina građevine je 13,5 m. ''

Članak 23. • Članak 90., koji glasi:

''U građevinskom području naselja stalnog stanovanja, u kojima je dozvoljen uzgoj životinja, poljoprivredne građevine mogu se graditi u sljedećim područjima naselja:

- na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje - sve poljoprivredne građevine, - na zasebnoj građevnoj čestici - građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura,'' zamjenjuje se i glasi:

''U građevinskom području naselja, u kojima je dozvoljen uzgoj životinja, poljoprivredne građevine mogu se graditi u sljedećim područjima naselja: - na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje - sve poljoprivredne građevine, - na zasebnoj građevnoj čestici - građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura.''

Članak 24. • Iza članka 96., dodaje se članak 96.a, koji glasi:

''Članak 96.a Iznimno, u slučaju rekonstrukcije postojeće zgrade, udaljenosti propisane u članku 96. mogu biti i manje, ali ne manje od postojećih udaljenosti.''

Članak 25. • Članak 101., koji glasi:

''Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.'' zamjenjuje se i glasi:

''Ukupna visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.''

Članak 26. • Članak 114., koji glasi:

''Visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.'' zamjenjuje se i glasi:

''Ukupna visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.''

Članak 27. • U članku 118., prva rečenica koja glasi:

''U građevinskom području naselja Petlovac, Baranjsko Petrovo Selo, Luč i Novi Bezdan potrebno je izgraditi najmanje jedno reciklažno dvorište.'' zamjenjuje se i glasi:

''U građevinskom području naselja Petlovac planira se gradnja općinskog reciklažnog dvorišta. Planirana lokacije se nalazi unutar područja gospodarske namjene.''

Članak 28. • Naslov 2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama i članci 119. i 120., koji glase:

''2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama

Članak 119. Građevine koje se grade na javnim površinama su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci), telefonske govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl. Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor. Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od tvrdog materijala.

Članak 120. Građevine koje se grade na javnim površinama ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje prometa, održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr. Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani pješački prolaz širine min. 2,25 m.'' zamjenjuju se i glase:

''2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na površinama javne namjene Članak 119. Građevine koje se grade na površinama javne namjene su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci), telefonske govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl. Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor. Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od tvrdog materijala.

Članak 120. Građevine koje se grade na površinama javne namjene ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje prometa, održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr. Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani pješački prolaz širine min. 2,25 m.''

Članak 29. • Iza članka 127., dodaje se podnaslov i članci 127.a - 127.g, koji glase:

''Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene, Petlovac

Članak 127.a U izdvojenom građevinskom području izvan naselja sportsko rekreacijske namjene Petlovac dozvoljena je gradnja sportskih, rekreacijskih, ugostiteljsko - turističkih, te infrastrukturnih građevina. Također je dozvoljena gradnja građevina mješovite namjene, sukladno funkcijama i djelatnostima iz prethodnog stavka.

Članak 127.b Prometni pristup izdvojenom građevinskom području izvan naselja sportsko rekreacijske namjene potrebno je osigurati koridorom prometnice minimalne širine 6 metara.

Članak 127.c Za gradnju građevina u izdvojenom građevinskom području izvan naselja sportsko – rekreacijske namjene Petlovac primjenjuju se Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora iz poglavlja 2.2.2. i 2.2.6. ovih Odredbi.

Članak 127.d Najmanje 60% površine izdvojenog građevinsko područje izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene potrebno je urediti kao parkovne nasade i prirodno zelenilo.

Članak 127.e Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za gradnju građevina u izdvojenom građevinskom području izvan naselja sportsko – rekreacijske je 0,6. Najveća etažna visina građevina je Po+P+1+Pk.

Članak 127.f Ukupna površina zemljišta pod građevinama koje se grade u izdvojenom građevinskom području izvan naselja sportsko rekreacijske može iznositi najviše 10% površine športskih terena i sadržaja.

Članak 127.g Na području šuma i /ili šumskog zemljišta unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja sportsko rekreacijske namjene gradnja dopuštenih građevina definirana je Zakonom o šumama.''

Članak 30. • Članak 128., koji glasi:

''Van naselja stalnog i povremenog stanovanja u ovome PPUO dozvoljava se gradnja na sljedećim područjima: - građevinska područja van naselja, - područje Općine van građevinskog područja.'' zamjenjuje se i glasi:

''Izvan naselja, u ovome PPUO dozvoljava se gradnja na sljedećim područjima: - izdvojena građevinska područja izvan naselja, - područje Općine izvan građevinskog područja.''

Članak 31. • Članak 130., koji glasi:

''Van građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine: a) Na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - građevine za istraživanje energetskih mineralnih sirovina, - stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. b) Na poljoprivrednom zemljištu ostalih bonitetnih klasa - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - rekreacijske građevine, - građevine za istraživanje mineralnih sirovina, - stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. c) U šumama i na ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene - građevine infrastrukture, sukladno kartografskom prikazu br. 1. ''KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA'', - građevine za gospodarenje šumom, - rekreacijske građevine, - građevine obrane. d) Na vodama i unutar vodnog dobra - vodne građevine, - građevine infrastrukture ( prometne, energetske , komunalne itd.), - građevine za vađenje pijeska, - građevine za rekreaciju.'' zamjenjuje se i glasi:

''Izvan građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine: a) Na poljoprivrednom zemljištu: - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - građevine za istraživanje mineralnih sirovina, - stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i potrebe seoskog turizma, a sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti - pojedinačne zgrade u funkciji biljne proizvodnje - rekreacijske građevine

b) U šumama i na ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene - građevine infrastrukture, sukladno kartografskom prikazu br. 1. ''KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA'', - građevine namijenjene gospodarenju u šumarstvu i lovstvu, - rekreacijske građevine, - građevine obrane. c) Na vodama i unutar vodnog dobra - vodne građevine, - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - građevine za vađenje pijeska, - građevine za rekreaciju.''

Članak 32. • Članak 131., koji glasi:

''Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati pristup s javne površine. Pod javnom površinom iz stavka 1. ovog članka podrazumijevaju se postojeće ceste i poljski putovi širine min 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete utvrđene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu.'' zamjenjuje se i glasi ''Katastarska čestica na kojoj se grade građevine izvan građevinskog područja mora imati pristup s površine javne namjene. Pod površinom javne namjene iz stavka 1. ovog članka podrazumijevaju se postojeća ceste i poljski putovi širine min 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete utvrđene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu.''

Članak 33. • Članak 135., koji glasi:

''Bruto izgrađena površina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može biti max. 20% od površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Iznimno, na posjedima manjim od 5,0 ha bruto izgrađena površina stambene građevine ne može biti veća od 200 m².'' zamjenjuje se i glasi ''Građevinska (bruto) površina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može biti max. 20% od površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Iznimno, na posjedima manjim od 5,0 ha bruto izgrađena površina stambene građevine ne može biti veća od 200 m².''

Članak 34. • Na kraju članka 142., koji glasi:

''Minimalna udaljenost građevine za smještaj životinja od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste: MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD RAZVRSTANE CESTE

Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane Broj uvjetnih grla ceste (u m) Državne ceste Županijske i lokalne ceste 50-100 100 100 > 100 do 400 150 100 > 400 200 150

Zadane udaljenosti iz prethodne tablice ne odnose se na prateće sadržaje . Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste mora biti min. 50 m.'' dodaje se rečenica koja glasi:

''Udaljenost gospodarskih građevina za uzgoj životinja od ruba nerazvrstane ceste iznosi 15 m.''

Članak 35. • Iza članka 150., dodaju se članci 150.a – 150.h, koji glase:

''Članak 150.a Pojedinačne zgrade u funkciji biljne proizvodnje iz mogu se graditi na poljoprivrednim površinama koje su u katastru upisane kao poljoprivredne, odnosno: oranice, vinogradi i (ili) voćnjaci i sl., i nalaze se pod kulturom. Na površinama iz stavka 1. ovog članka moguća je izgradnja jedne od pojedinačnih zgrada u funkciji biljne proizvodnje i jedne nadstrešnice.

Članak 150.b Poljoprivredne kućice u funkciji vinogradarstva, voćarstva i povrtlarstva mogu se graditi na poljoprivrednim površinama od 5000 m2 i više.

Poljoprivredna kućica iz stavka 1. ovog članka može biti maksimalno prizemnica s podrumom koji mora biti potpuno ukopan neovisno o nagibu terena, bez potkrovlja. Građevinska (bruto) površina prizemlja može iznositi do 25 m2, a može se povećati za 5 m2 za svakih daljnjih započetih 1000 m² poljoprivredne površine pod kulturom. Površina podruma nije ograničena.

Članak 150.c Poljoprivredne kućice u funkciji uzgoja cvijeća mogu se graditi na poljoprivrednim površinama od 2500 m2 i više.

Poljoprivredna kućica iz stavka 1. ovog članka može biti maksimalno prizemnica s podrumom koji mora biti potpuno ukopan neovisno o nagibu terena, bez potkrovlja. Građevinska (bruto) površina može iznositi do 15 m2, a može se povećati za 5 m2 za svakih daljnjih započetih 1000 m² poljoprivredne površine pod kulturom. Površina podruma ne smije izlaziti iz gabarita prizemlja.

Članak 150.d Vinogradarski podrum s namjenom degustacijsko-enološke kušaonice vina može se izgraditi na poljoprivrednoj površini vinograda od 1 ha i više.

Vinogradarski podrum može biti maksimalno prizemnica s podrumom, koji mora biti potpuno ukopan bez obzira na nagib terena, bez potkrovlja. Građevinska (brutto) površina prizemlja može iznositi do 25 m2, a može se povećati za 5 m2 na svakih daljnjih započetih 2000 m2 vinograda. Površina podruma nije ograničena.

Vinogradarski podrum na svom posjedu mogu izgraditi registrirani proizvođači vina koji imaju barem jednu registriranu sortu vina s oznakom zemljopisnog podrijetla.

Članak 150.e Izgradnja poljoprivredne kućice i vinogradarskog podruma mora biti u skladu s autohtonim načinom gradnje uz primjenu tradicijskog oblikovanja i uobičajenih materijala s naglaskom na očuvanje tradicijske slike krajobraza. Zgrade moraju imati dvostrešni kosi krov s tradicijskim pokrovom. Pri gradnji nije dozvoljena upotreba metala, gotovih betonskih elemenata, salonita i lima. Tlocrtni oblik zgrade treba biti izduženi pravokutnik. Detaljniji izbor završnih materijala i oblikovanja može se propisati u PPUO/G i drugim prostornim planovima užih područja.

Pod izduženim pravokutnikom se podrazumijeva pravokutnik koji ima omjer stranice minimalno 1:1,5.

Članak 150.f Spremište alata, oruđa i strojeva može se graditi samo na poljoprivrednim površinama iz članka 150.b. većima od 1000 m2.

Spremište alata, oruđa i strojeva može biti samo prizemnica bez potkrovlja i bez podruma građevinske (bruto) površine do 12 m2. Ukupna visina spremišta alata, oruđa i strojeva je najviše 5 m.

Izgradnja spremišta alata, oruđa i strojeva mora biti u skladu s autohtonim načinom gradnje uz primjenu tradicijskog oblikovanja i uobičajenih materijala s naglaskom na očuvanje tradicijske slike krajobraza. Spremište alata, oruđa i strojeva mora imati dvostrešni kosi krov s tradicijskim pokrovom. Pri gradnji nije dozvoljena upotreba metala, gotovih betonskih elemenata, salonita i lima.

Spremište alata, oruđa i strojeva mora biti na najmanje upadljivom mjestu, visokim zelenilom zaklonjeno od pogleda s javne prometne površine.

Članak 150.g Nadstrešnica se može postaviti na poljoprivrednim površinama iz članka 150.a, većim od 2 ha.

Građevinska (bruto) površina nadstrešnice može biti do 40 m², a može se povećati za 20 m2 na svakih daljnjih 1 ha poljoprivredne površine pod kulturom. Nadstrešnice služe za privremeno skladištenje poljoprivrednih proizvoda ili privremeno sklanjanje ljudi, a grade se kao prizemnice od lakog materijala s dvostrešnim kosim krovom s tradicijskim pokrovom, otvorene s najmanje tri strane.

Ukupna visina nadstrešnice je najviše 6 m.

Članak 150.h Na poljoprivrednim površinama mogu se graditi plastenici i staklenici, u funkciji uzgoja povrća, voća, cvijeća i sl. na način da nisu: na vizualno istaknutim pozicijama, na područjima zaštićenih dijelova prirode, na područjima vrijednih dijelova prirode i na osobito vrijednom obradivom tlu.

Na vrijednom obradivom tlu moguće je podizati plastenike i staklenike samo ako kao osnovni resurs koriste isključivo to tlo. Poželjno je ovu vrstu građevina vizualno odvojiti od javne prometne površine sadnjom visokog zelenila na pripadajućoj čestici.''

Članak 36. • U članku 153., stavci 3. i 4., koji glase:

''Nova istražna polja koja nisu navedena u stavku 1. ovog članka, mogu se formirati na vrijednom obradivom tlu (P2), ostalom obradivom tlu (P3), gospodarskim šumama (Š1), ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene (ŠZ) i rijeci Dravi, a za energetske mineralne sirovine i na osobito vrijednom obradivom tlu (P1).

Istražna polja ne mogu se osnivati na područjima prirode predloženi za zaštitu ovim PPUO, koja su prikazana na kartografskom prikazu br. 3.A. ''UVJETI KORIŠTENJA''. zamjenjuju se i glase:

''Nova istražna polja mogu se formirati na poljoprivrednom tlu, šumama gospodarske namjene, ostalom poljoprivrednom tlu i vodnim površinama.

Istražna polja ne mogu se osnivati u građevinskim područjima naselja, područjima prirode zaštićenim prema posebnom propisu osim ako su takve aktivnosti dopuštene aktom o zaštiti, te na osobito vrijednom poljoprivrednom tlu, izuzev za energetske mineralne sirovine.''

Članak 37. • Članak 156., zamjenjuje se i glasi:

''Na području Općine Petlovac nije planirana izgradnja odlagališta otpada.''

Članak 38. • Članak 162., koji glasi:

''U naseljima stalnog stanovanja građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na građevnoj čestici građevina drugih namjena i na zasebnoj građevnoj čestici.

Građevine gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja grade se sukladno uvjetima gradnje u građevinskim područjima, utvrđenim ovim Odredbama.'' zamjenjuje se i glasi:

''U građevinskim područjima naselja, građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na građevnoj čestici građevina drugih namjena i na zasebnoj građevnoj čestici. Građevine gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja grade se sukladno uvjetima gradnje u građevinskim područjima, utvrđenim ovim Odredbama.''

Članak 39. • Članak 163., koji glasi:

''Površine van granica građevinskog područja naselja stalnog stanovanja i ostalih građevinskih područja namjenjuju se djelatnostima poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, seoskog turizma, eksploataciji mineralnih sirovina, prometu, telekomunikacijama i opskrbi strujom, plinom i vodom, te odvodnji voda, sukladno ovim Odredbama i posebnim propisima.'' zamjenjuje se i glasi:

''Površine izvan granica građevinskog područja naselja i ostalih građevinskih područja namjenjuju se djelatnostima poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, seoskog turizma, eksploataciji mineralnih sirovina, prometu, telekomunikacijama i opskrbi strujom, plinom i vodom, te odvodnji voda, sukladno ovim Odredbama i posebnim propisima.''

Članak 40. • U članku 174., dio rečenice koji glasi:

''- 18,0 m za ulične koridore kojima prolaze ostale ceste čija je dužina preko 150,0 m" zamjenjuje se i glasi:

''- 16,0 m za ulične koridore kojima prolaze ostale nerazvrstane ceste "

Članak 41. • Članak 175., koji glasi:

''U slučaju da se zbog postojećih građevina, prirodnih ili drugih specifičnih prostornih ograničenja ne može osigurati preporučena širina uličnog koridora, za nove ulične koridore čija je dužina preko 150,0 m mogu se utvrditi i manje širine, ali ne manje od sljedećih: MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA ZA KOLNI PROMET, DUŽINE PREKO 150,0 m

Minimalna širina uličnog koridora (m) KATEGORIJA CESTE Otvoreni sustav oborinske Zatvoreni sustav oborinske U ULIČNOM KORIDORU odvodnje odvodnje Državna 20,0 18,0 Županijska 18,0 14,0 Lokalna cesta 18,0 14,0 Ostale ceste 16,0 12,0 zamjenjuje se i glasi:

''U slučaju da se zbog postojećih građevina, prirodnih ili drugih specifičnih prostornih ograničenja ne može osigurati preporučena širina uličnog koridora, za ulične koridore u neizgrađenom području prikazanim na kartografskim prikazima građevinskih područja 4.A do 4.H, mogu se utvrditi i manje širine, ali ne manje od sljedećih:

MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA

Minimalna širina uličnog koridora (m) KATEGORIJA CESTE Otvoreni sustav Zatvoreni sustav oborinske U ULIČNOM KORIDORU oborinske odvodnje odvodnje Državna 20,0 14,0 Županijska 18,0 12,0 Lokalna cesta 18,0 10,0 Ostale nerazvrstane ceste 12,0 8,0 m za dvosmjeran promet 6,0 m za jednosmjeran promet 5,0 m za kolno-pješački promet ''

Članak 42. • Članak 176., koji glasi:

''Za nove ulične koridore čija dužina je manja od 150,0 m, širina uličnog koridora ne može biti manja od: MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA ZA KOLNI PROMET, DUŽINE MANJE OD 150,0 m

Minimalna širina uličnog koridora (m) SMJER KOLNOG PROMETA Otvoreni sustav oborinske Zatvoreni sustav oborinske odvodnje odvodnje Dvosmjerni promet 12,0 10,0 Jednosmjerni promet 10,0 8,0

Ulice dužine manje od 150,0 m mogu biti i slijepe.'' zamjenjuje se i glasi:

''Ostale nerazvrstane ceste u građevinskom području naselja mogu biti uređene kao ulice s dvosmjernim ili jednosmjernim prometom, odvojenim cestovnim i pješačkim prometom, kolno-pješačkim prometom, pješačke i pješačko-biciklističke površine i sl. Kod izgradnje uz ulične koridore uže od 8,0 m na neizgrađenom području prikazanom na kartografskim prikazima 4.A do 4.H, građevni pravac mora biti udaljen minimalno 3,0 m od regulacijskog pravca. Na kraju "slijepih" ulica dužih od 100,0 m mora se izvesti okretište za vozila. Planirano proširenje postojećeg uličnog koridora prikazano je na kartografskom prikazu 4.B. Građevinsko područje naselja Luč.''

Članak 43. • U članku 191., dio rečenice koji glasi:

''pomoćne županijske pruge MP13'' zamjenjuje se i glasi:

''željezničke pruge za međunarodni promet M301''.

Članak 44. • Nakon članka 192., dodaje se novi članak 192.a, koji glasi:

''Članak 192.a Unutar uličnih / cestovnih koridora mogu se graditi trase svih kategorija javnih cesta, trase nerazvrstanih cesta, trase biciklističkih staza, infrastrukturni vodovi i sl.''

Članak 45. • Naslov ''5.3. Telekomunikacijska mreža'' zamjenjuje se novim koji glasi: ''5.3. Elektroničke komunikacije'', a članci 194., 195., 196. i 197, se brišu i zamjenjuju novim člancima 194., 195., 196. i 197., koji glase:

''Članak 194. Razvoj elektroničke komunikacijske mreže obuhvaća građenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme neophodne za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga.

Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema može se graditi unutar i izvan građevinskih područja.

Članak 195. Pri izgradnji elektroničkih komunikacijskih vodova izvan građevinskih područja potrebno je koristiti postojeće infrastrukturne koridore radi objedinjavanja istih u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprječavanja neopravdanog zauzimanja novih površina. Pri izgradnji elektroničkih komunikacijskih vodova unutar građevinskih područja iste u pravilu graditi unutar javnih površina, u zoni pješačke staze ili zelenih površina, na temelju projektne dokumentacije. Uz trase elektroničkih komunikacijskih vodova moguće je postavljanje svjetlovodnih razdjelnih ormara, vanjskih za na stup ili s postoljem, za smještaj pasivne opreme.

Članak 196. Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema bez korištenja vodova prema načinu postavljanja dijeli se na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama (antenski prihvati) i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu sa samostojećim antenskim stupovima. Samostojeći antenski stupovi za postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme po konstrukciji izvode se kao štapni visine do 30m ili kao rešetkasti antenski stupovi.

Članak 197. Raspored elektroničke komunikacijske infrastrukture prikazan je na kartografskom prikazu broj 2A na sljedeći način: - postojeći antenski stupovi, simbolom na lokaciji, - područjem za smještaj rešetkastog antenskog stupa. Unutar područja za smještaj rešetkastog antenskog stupa uvjetuje se gradnja samo jednog novog rešetkastog antenskog stupa takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, a prema projektu koji je potvrđen rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Ukoliko je unutar područja za smještaj rešetkastog antenskog stupa već izgrađen rešetkasti antenski stup/stupovi, tada je moguća izgradnja još samo jednog dodatnog zajedničkog rešetkastog antenskog stupa za ostale operatore/operatora. Pristupni put za samostojeći antenski stup koji se gradi izvan granica građevinskog područja ne smije se asfaltirati. U postupku izdavanja provedbenih akata za izgradnju samostojećeg antenskog stupa obavezno je pribaviti posebne uvjete zaštite prirode i zaštite kulturnih dobara, bez obzira na lokaciju. Nije dozvoljeno postavljanje samostojećih antenskih stupova unutar zaštitnog pojasa postojećih kao niti unutar koridora planiranih državnih cesta, željeznica i trasa dalekovoda naponskog nivoa 110 KV i više. Dopušteno je postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojećim građevinama u suglasju s ishođenim posebnim uvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima po posebnim propisima.''

Članak 46. • Iza članka 207., dodaju se dva nova članka 207.a i 207.b, koji glase:

''Članak 207.a Na prostoru Općine Petlovac se omogućava gradnja postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste alternativne odnosno obnovljive izvore energije (sunčeva energija, toplina okoliša, toplina zemlje, biomasa koja ne uključuje ogrjevno drvo, prirodna snaga vodotoka bez hidroloških zahvata i sl.). Ukoliko se iskaže interes za takvu gradnju, potrebno je provesti odgovarajuće postupke propisane posebnim propisom, zadovoljiti kriterije zaštite prostora i okoliša te ekonomske isplativosti. U sklopu gospodarskog kompleksa ili uz građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje moguća je gradnja postrojenja za proizvodnu električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste alternativne odnosno obnovljive izvore. Kada se građevine iz stavka 1. ovog članka grade kao građevine osnovne namjene na zasebnoj građevnoj čestici mogu se graditi unutar granica građevinskih područja gospodarske namjene ili izvan granica građevinskih područja pod uvjetom da građevna čestica bude udaljena minimalno 500,0 m od granica građevinskog područja naselja gradskog karaktera, minimalno 100,0 m od granica građevinskog područja ostalih naselja, kao i minimalno 100,0 m od ruba zemljišnog pojasa državne ili županijske ceste, odnosno željeznice, ili planskog koridora ceste, odnosno željeznice.''

Članak 207.b Unutar građevinskih područja omogućava se gradnja postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koja kao resurse koriste obnovljive izvore energije. Građevine iz prvog stavka mogu se graditi i na građevinama i/ili građevnim česticama u funkciji tih građevina prema uvjetima gradnje za osnovnu namjenu.

Unutar granica građevinskih područja naselja postrojenja za proizvodnju električne energije i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste energiju sunca mogu se graditi na građevnim česticama neovisno o namjeni, osim na površinama javne namjene.

Postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste ostale obnovljive izvore energije, unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi:

- u gospodarskim zonama pod uvjetom da udaljenost postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije od regulacijske linije iznosi minimalno 5,0 m, a od dvorišnih međa iznosi minimalno 1,0 m, a minimalna površina ozelenjenih površina građevne čestice iznosi 20% površine građevne čestice. - na građevnoj čestici obiteljske stambene građevine pod uvjetom:

• da ima izgrađenu ili se planira gradnja građevine za smještaj životinja ako postrojenje kao jedan od resursa koristi organski otpad iz te građevine, • udaljenost građevine postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije od regulacijske linije je minimalno 30,0 m, a od dvorišnih međa minimalno 1,0 m.''

Članak 47. • U članku 208., stavku 1., briše se podstavak a) koji glasi:

''a) Magistralni plinovodi

- građevine od važnosti za Državu iz točke (13.) ovih Odredbi''

U dosadašnjem podstavku b) briše se oznaka podstavak ''b)''

Članak 48. • U članku 210., briše se stavak 1., koji glasi:

''Magistralni plinovodi grade se sukladno posebnim propisima.''

Članak 49. • U poglavlju ''5.6. Vodoopskrba'', članku 216., riječi: ''javnim površinama'' se zamjenjuju riječima: ''površinama javne namjene'' tako da izmijenjeni članak glasi:

''Vodoopskrbni vodovi se polažu u površinama javne namjene. Prikazana vodoopskrbna mreža u naseljima je orijentacijska.''

Članak 50. • U poglavlju ''5.7. Odvodnja'' članak 219., koji glasi:

''U ovome PPUO odvodnja otpadnih voda riješena je na sljedeći način:

- za sva naselja izgradnjom autonomnih sustava odvodnje (za svako naselje posebni sustav). Za naselja Zeleno Polje i Sudaraž se preporučuje razmatranje mogućnosti zbrinjavanja otpadnih voda biljnim uređajem.'' zamijenjuje se i glasi:

''U ovome PPUO odvodnja otpadnih voda riješena je na sljedeći način:

- Sukladno Izmjenama i dopunama PPOBŽ-a: - otpadne vode naselja: Petlovac, Luč, Zeleno Polje i Širine u konačnom rješenju, odvode se preko zajedničkog sustava odvodnje na uređaj za pročišćavanje Grada B. Manastir - otpadne vode naselja Baranjsko Petrovo Selo i Novi Bezdan odvode se preko sustava odvodnje naselja općine Jagodnjak u sustav „Južna Baranja“ te preko njega i sustava odvodnje Grada Osijeka na centralni uređaj za pročišćavanje lociran u Nemetinu - otpadne vode naselja Zeleno Polje i Sudaraž se lokalno rješavaju pri čemu se preporučuje razmatranje mogućnosti zbrinjavanja otpadnih voda biljnim uređajem. - Alternativa predviđena ovim Izmjenama i dopunama je izgradnja sustava odvodnje pojedinog naselja ili dva do tri naselja, pri čemu se pročišćavanje otpadnih voda vrši putem izgradnje odgovarajućih uređaja za pročišćavanje npr. malih uređaja s aeracijom (prokapnici uz rotirajuće diskove, ozračene aerobne zemljane lagune i biljni uređaji), kao fazom razvoja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Općine Petlovac.

Članak 51. • U poglavlju ''5.7. Odvodnja'' članak 220., koji glasi:

''Trase vodova i položaj uređaja za pročišćavanje iz kartografskog prikaza br. 2.C. "VODNOGOSPODARSKI SUSTAV" su usmjeravajućeg značenja i moguće ih je mijenjati u tijeku detaljne razrade, pod sljedećim uvjetima: - mora se zadržati osnovni princip rješavanja odvodnje (smjer odvodnje i vrsta sustava), - vode se moraju upustiti u prijemnik utvrđene u članku 221. ovih Odredbi. mijenja se i glasi:

''Trase vodova i položaj uređaja za pročišćavanje iz kartografskog prikaza br. 2.C. "VODNOGOSPODARSKI SUSTAV" su usmjeravajućeg značenja, a detaljnije se utvrđuju planovima nižeg reda i/ili projektnom dokumentacijom.''

Članak 52. • U poglavlju ''5.7. Odvodnja'' članak 221., koji glasi:

''Prijemnici za prihvat otpadnih voda sa područja Općine su: - vodotok ''Odvodni kanal Karašica'', - melioracijski kanali osnovne ili detaljne kanalske mreže do rijeke Drave i Odvodnog kanala Karašice.'' zamijenjauje se i glasi:

''Potencijalni prijemnici za prihvat otpadnih voda sa područja Općine su:

- vodotok ''Odvodni kanal Karašica'', - melioracijski kanali osnovne ili detaljne kanalske mreže do rijeke Drave i Odvodnog kanala Karašice.

Prijemnu moć prijemnika je potrebno utvrditi i dokazati kroz izradu odgovarajuće projektne dokumentacije sustava odvodnje i pročišćavanja, a sve prema uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.''

Članak 53. • U poglavlju ''5.8. Vodotoci, vode i melioracijska odvodnja'', u članku 229., stavak 1., koji glasi:

''U ovome PPUO planiraju se sljedeći vodnogospodarski zahvati:

- izgradnja akumulacije planirane hidroelektrane ''Osijek''

Postojeći vodnogospodarski sustav potrebno je urediti i održavati u funkcionalnom stanju pri čemu Općina mora posebnu pažnju posvetiti dijelu melioracijskog sustava iz svoje nadležnosti (detaljna kanalska mreža).'' mijenja se i glasi:

''U ovome PPUO planiraju se sljedeći vodnogospodarski zahvati:

- izgradnja akumulacije planirane hidroelektrane ''Osijek'' ''

Članak 54. • Iza članka 232., dodaju se članci 232.a-232.c, koji glase:

''Članak 232.a Na području Općine Petlovac nalazi se slijedeće područje zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode - Regionalni park Mura – Drava (2011.g.). Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti područja regionalnog parka Mura – Drava najvažnije je donošenje i provedba njegovog prostornog plana područja posebnih obilježja i plana upravljanja.

Elemente krajobraza u zaštićenim područjima ali i ostalim krajobrazno vrijednim područjima treba štititi u cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim gospodarskim i povijesnim okolnostima (kao posljedica uravnoteženog korištenja poljoprivrednog zemljišta za biljnu proizvodnju i stočarstvo). U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinarna istraživanja temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naročito prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata plana. Uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti. U planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu. Nužno je zaustaviti i sanirati divlju gradnju, naročito u zaštićenom obalnom pojasu.

U uređenju na svim razinama voditi računa da se zadrži krajobrazna raznolikost i prirodna kvaliteta prostora uz uvažavanje i poticanje lokalnih metoda gradnje i graditeljske tradicije. Treba poticati uporabu autohtonih materijala (npr. drvo, kamen) i poštivanja tradicionalnih arhitektonskih smjernica prilikom gradnje objekata specifične namjene.

U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke te je u tom cilju potrebno: - sačuvati ih od prenamjene te unaprjeđivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika, - odgovarajućim mjerama sprječavati šumske požare, - uskladiti i prostorno organizirati različite interese, - posebno ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje neposredne obale,

- izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i uzvišenjima te vrhovima kao i dužobalnu izgradnju, - izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente, - štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom, - planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i sl.) izvoditi duž prirodne reljefne morfologije.

Nužno je osigurati provođenje mjera revitalizacije za staništa u zaštićenim područjima (i ostalim područjima s ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima) izloženim zaraštavanju i zatrpavanju (travnjaci, bare, lokve, špilje i dr.) – kroz osiguranje poticaja ili organiziranje košnje i čišćenja od strane nadležnih javnih ustanova zaštite prirode. Po potrebi navedene ustanove trebaju sukladno Zakonu o zaštiti prirode sklapati ugovore o skrbi za pojedina zaštićena područja ili njihove dijelove.

Preporučljivo je izraditi i provoditi programe razvoja održivog turizma u zaštićenim područjima (izuzev posebnih rezervata i spomenika prirode), s naglaskom na definiranje prihvatnog kapaciteta područja ("carrying capacity").

Članak 232.b Ekološka mreža na području Općine Petlovac obuhvaća slijedeće:

1. PODRUČJA OČUVANJA ZNAČAJNA ZA VRSTE I STANIŠNE TIPOVE (POVS): • HR2001308 Donji tok Drave 2. PODRUČJA OČUVANJA ZNAČAJNA ZA PTICE (POP) : • HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

Osnovne mjere za očuvanje ciljnih vrsta ptica (i način provedbe mjera) u Područjima očuvanja značajnim za ptice (POP) propisane su Pravilnikom o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (Narodne novine br. 15/2014). Temeljem članka 24. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) za sve planove, programe i zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste i staništa te cjelovitost područja ekološke mreže, potrebno je provesti postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Ukoliko se u postupku ocjene prihvatljivosti utvrdi da zahvat, unatoč predviđenim mjerama ublažavanja, ima značajan negativan utjecaj na ciljne vrste i stanišnih tipova Natura 2000 područja, zahvat je potrebno odbiti. Ukoliko ne postoje alternativna rješenja, ovakav zahvat moguće je dopustiti u slučaju kada je utvrđen prevladavajući javni interes (uključujući i onaj socijalne i gospodarske naravi), uz obvezu provedbe odgovarajućih kompenzacijskih uvjeta.

Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže posebice treba izdvojiti planirane hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane, radove regulacije vodotoka, obuhvatne infrastrukturne koridore, pristaništa i razvoj turističkih zona.

Izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa te provoditi praćenje stanja (monitoring) kvalifikacijskih vrsta i stanišnih tipova u pojedinim područjima ekološke mreže.

Članci 232.c Nadležno Ministarstvo utvrdilo je sljedeće uvjete i mjere zaštite:

1. Pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi. Izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim

uzvisinama i vrhovima, a značajnije vizure štititi od zaklanjanja većom izgradnjom. Izgradnju izvan granica građevinskog područja izbjegavati uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente te ju kontrolirati u veličini (gabaritima). Planirane infrastrukturne koridore izvoditi duž prirodne reljefne morfologije. 2. Pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora. 3. Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za ekološke mrežu. 4. na području predmetnog plana utvrđeno je niz ugroženih i rijetkih staništa za koje treba provoditi sljedeće mjere očuvanja:

- osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima nužnu za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta; na područjima isušenim zbog regulacije vodotoka odrediti mjesta za prokope kako bi se osiguralo povremeno plavljenje okolnih područja. - livadama i travnjacima potrebno je gospodariti putem ispaše i režimom košnje prilagođenom stanišnom tipu; treba spriječiti njihovo zarastanje i očuvati režim podzemnih voda o kojima ovise, - očuvati muljevite, pjeskovite i šljunkovite, strme i položite obale u njihovom prirodnom obliku s prirodnom vegetacijom; očuvati raznolikost staništa na vodotocima (sprudovi, brzaci, neutvrđene obale i dr.); obale koje su gnjezdilišta i/ili hranilišta ptica održavati u povoljnom, ekološki prihvatljivom stanju te spriječiti eksploataciju materijala i sukcesiju drvenastim vrstama, - treba očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama kao i osiguranje prikladne brige za njihovo očuvanje te sustavno praćenje stanja (monitoring), - u gospodarenju šumama treba očuvati šumske čistine (livade, pašnjake i dr.) i šumske rubove, prilikom dovršnog sijeka ostavljati manje neposječene površine; ostavljati zrela, stara i suha stabla; pošumljavanje ukoliko je potrebno vršiti autohtonim vrstama.''

Članak 55. • Nakon članka 238., postojeći naslov ''7. POSTUPANJE S OTPADOM'' zamjenjuje se naslovom koji glasi:

''7. GOSPODARENJE OTPADOM''

Članak 56. • Članci 239.-243., zamjenjuju se i glase:

''Članak 239. Područje Općine Petlovac u cijelosti mora biti pokriveno organiziranim uklanjanjem svih vrsta otpada (komunalni, neopasni proizvodni, opasni otpad te posebne kategorije otpada).

Članak 240. Komunalni otpad se prikuplja na propisani način i predaje ovlaštenom koncesionaru na daljnje raspolaganje.

Članak 241. Neopasni proizvodni otpad se mora skladištiti na parceli proizvođača otpada na zakonom propisani način, do trenutka predaje ovlaštenom sakupljaču te vrste otpada ili do trenutka odvoza na legalno odlagalište (ili preradu) te vrste otpada.

Opasni otpad i posebne kategorije otpada se moraju privremeno skladištiti na zakonom propisani način, te predati na daljnje gospodarenje ovlaštenom skupljaču opasnog otpada ili posebnih kategorija otpada.

Članak 242. Planirano reciklažno dvorište označeno je orijentacijski na kartografskom prikazu br. 1. Namjena površina, a moguće ga je graditi unutar zone gospodarske namjene naselja Petlovac. Za potrebe izgradnje reciklažnog dvorišta minimalna građevna čestica je 500,0 m² i do nje mora biti izgrađen pristup minimalne širine 3,5 m. Na građevnoj čestici nužno je osigurati potrebni manevarski prostor u svrhu postavljanja, pražnjenja i održavanja kontejnera za otpad. Sa čestice se mora osigurati kontrolirano prikupljanje oborinskih voda te zbrinjavanje istih na lokalno prihvatljiv način. Ostale građevine u funkciji održivog gospodarenja otpadom lokalne razine smještaju se unutar područja naselja gospodarske namjene i izdvojenih građevinskih područja van naselja gospodarske namjene, na zasebnoj građevnoj čestici, ograđena i opremljena potrebnim infrastrukturnim priključcima.

Članak 243. Na lokacijama neuređenih (divljih) odlagališta planirana je sanacija kojom se zemljište privodi namjeni prije onečišćenja ili namjeni utvrđenoj ovim Planom.

Članak 57. • Članak 244., se briše:

Članak 58. • Članak 249., koji glasi:

''Obvezna je izrada studije o utjecaju na okoliš po posebnom propisu i PPŽ-u. Građevine i područja za koja je obvezna izrada studije o utjecaju na okoliš prikazani su informativno na kartografskom prikazu br. 3.B. ''PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE'', prema raspoloživim podacima.'' zamjenjuje se i glasi:

''Područja za koja je obvezna izrada studije o utjecaju na okoliš definirana su posebnim propisom.''

Članak 59. • U članku 250., stavku 1., podstavku a) alineja 3., koja glasi:

''- zbrinjavanjem otpada na način utvrđen u poglavlju 7. "Postupanje s otpadom", zamjenjuje se i glasi:

''- zbrinjavanjem otpada na način utvrđen u poglavlju 7. "Gospodarenje otpadom",

Članak 60. • Ispred naslova 9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI dodaje se novi članak 250.a, koji glasi:

''Članak 250.a Vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi, kao što su škole, prometni terminali, sportske dvorane i stadioni, trgovački centri, proizvodna postrojenja i slično, u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, dužni su uspostaviti i održavati odgovarajući sustav uzbunjivanja građana te osigurati prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

Pravne osobe koje se bave takvom vrstom djelatnosti koja svojom naravi može ugroziti život ili zdravlje ljudi ili okoliš, te osobito pravne osobe čija je djelatnost vezana uz opskrbu energijom i vodom, kao i pravne osobe koje proizvode, prevoze, prerađuju, skladište ili u tehnološkom procesu postupaju s opasnim tvarima, dužne su uspostaviti i održavati sustav uzbunjivanja građana u svojoj okolini.''

Članak 61. • Brišu se poglavlja 10.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI i 10.4. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUO i članci 259.-263., koji glase:

''10.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 259. Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno namjeni planiranoj u ovom PPUO, mogu se rekonstruirati u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada.

Članak 260. Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada podrazumijevaju se: - sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine, u postojećim gabaritima, - dogradnja sanitarnih prostorija (WC i kupaonica s predprostorom) uz postojeću stambenu građevinu koja nema sanitarne prostorije, max. bruto izgrađene površine 10,0 m², - dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica i garderoba s pretprostorom) uz postojeću građevinu druge namjene (koja služi za rad i boravak ljudi i koja nema sanitarne prostorije), do max.10,0 m² bruto izgrađene površine za građevine do 100,0 m² i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine, - preinake unutrašnjeg prostora, bez povećanja gabarita građevine, - izmjene ravnih krovova u kose bez mogućnosti nadogradnje nadozida, isključivo radi sanacije ravnog krova, uz mogućnost korištenja potkrovlja sukladno osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO, - adaptacija postojećeg tavanskog prostora u korisni prostor, u postojećim gabaritima, za namjene sukladne osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO, - ugradnja ili rekonstrukcija instalacija, - gradnja ili rekonstrukcija komunalnih priključaka,

- uređenje građevne čestice postojeće građevine (sanacija i izgradnja ograda i potpornih zidova i prometnih površina). Planom užeg područja mogu se ove smjernice propisati i drugačije.

Članak 261. Građevinama ili dijelu građevina iz članka 259. ovih Odredbi može se mijenjati namjena, sukladno namjeni površina utvrđenoj ovim PPUO.

10.4. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUO

Članak 262. Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno uvjetima gradnje utvrđenim u PPUO mogu se rekonstruirati sukladno članka 260. ovih Odredbi, te dograđivati i nadograđivati sukladno ovim Odredbama. Prilikom rekonstrukcije, radovi na građevini iz prethodnog stavka moraju biti usklađeni s uvjetima gradnje utvrđenim u ovom PPUO, ako je to moguće s obzirom na položaj građevine. Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) veći od dozvoljenog, isti se prilikom gradnje novih građevina na toj čestici može zadržati.

Članak 263. Građevinama iz članka 262. ovih Odredbi može se mijenjati namjena sukladno Odredbama ovoga PPUO.

Članak 62. • Iza članka 263., dodaje se naslov i članci 263.a, 263.b, 263.c, 263.d i 263.e, koji glase:

''B) SMJERNICE ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA UŽIH PODRUČJA ČIJA SE IZRADA I DONOŠENJE ODREĐUJE OVIM PLANOM

Članak 263.a Sukladno Zakonu o prostornom uređenju, te potrebama prostornog uređenja Općine Petlovac, ovim PPUO se utvrđuje obveza/ mogućnost izrade sljedećeg Urbanističkog plana uređenja:

- Urbanistički plan uređenja Dijela naselja Petlovac Članak 263.b Područje za koje se utvrđuje obveza / mogućnost izrade ovog UPU-a označeno je na kartografskom prikazu 4.D. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA –Petlovac i 3.B. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE ''.

Članak 263.c Do izrade UPU-a iz članka 258. (do donošenja plana) način korištenja zemljišta i uvjeti gradnje za izgrađene i/ili uređene građevne čestice utvrđivat će se sukladno ovim Odredbama (Odredbama PPUO Petlovac).''

Članak 263.d Odlukom o izradi Urbanističkog plana uređenja može se odrediti uži ili širi obuhvat tog dokumenta od obuhvata prikazanog na kartografskim prikazima, te se može odrediti obuhvat urbanističkog plana uređenja i za područje za koje obuhvat nije određen ovim Planom.

Članak 263.e Urbanističkim planovima uređenja mogu se propisati stroži kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru, odnosno viši prostorni standardi od onih propisanih dokumentom prostornog uređenja širega područja.''

B) KARTOGRAFSKI PRIKAZI

KARTOGRAFSKI PRIKAZI MJERILO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25.000 2.A. PROMET, POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE 1:25.000 2.B. ENERGETSKI SUSTAV 1:25.000 Cijevni transport plina i plinoopskrba Elektroenergetika 2.C. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 1:25.000 3.A. UVJETI KORIŠTENJA 1:25.000 3.B. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE 1:25.000 4.A. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Baranjsko Petrovo Selo 4.B. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Luč 4.C. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Novi Bezdan 4.D. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Petlovac 4.E. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Torjanci 4.F. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Zeleno Polje 4.G. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Novo Nevesinje 4.H. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Širine

zamjenjuju se kartografskim prikazima:

KARTOGRAFSKI PRIKAZI MJERILO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25.000 2.A. PROMET, POŠTA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE 1:25.000 2.B. ENERGETSKI SUSTAV 1:25.000 Cijevni transport plina i plinoopskrba Elektroenergetika 2.C. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 1:25.000 3.A. UVJETI KORIŠTENJA 1:25.000 3.B. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE 1:25.000 4.A. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Baranjsko Petrovo Selo 4.B. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Luč 4.C. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Novi Bezdan 4.D. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Petlovac 4.E. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Torjanci 4.F. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Zeleno Polje 4.G. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Novo Nevesinje 4.H. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Širine

POPIS KARTOGRAFSKIH PRIKAZA

KARTOGRAFSKI PRIKAZI MJERILO

0. OBUHVAT IZMJENA I DOPUNA 1:25.000 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25.000 2.A. PROMET, POŠTA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE 1:25.000 2.B. ENERGETSKI SUSTAV 1:25.000 Cijevni transport plina i plinoopskrba Elektroenergetika 2.C. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 1:25.000 3.A. UVJETI KORIŠTENJA 1:25.000 3.B. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE 1:25.000 4.A. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Baranjsko Petrovo Selo 4.B. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Luč 4.C. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Novi Bezdan 4.D. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Petlovac 4.E. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Torjanci 4.F. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Zeleno Polje 4.G. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Novo Nevesinje 4.H. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Širine