Godina XXI , 10. srpnja 2019. godine Broj 7

S A D R Ž A J

Str. AKTI GRADSKOG VIJEĆA

60. Odluka o sudjelovanju Grada Belog Manastira u Projektu razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa za područje Grada Belog Manastira i općina: Bilje, Čeminac, Darda, Draž, , Kneževi Vinogradi, i , sukladno Okvirnom nacionalnom Programu za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji komercijalni interes za ulaganje ...... 243 61. Zaključak o donošenju Plana razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa za područje Grada Belog Manastira i općina: Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Petlovac i Popovac (PRŠI) ...... 244

60. Temeljem članka 49. stavak 1. točka 13. i članka 106. stavak 1. Statuta Grada Belog Manastira ("Službeni glasnik Grada Belog Manastira", broj: 4/09, 6/09, 1/13, 3/13-pročišćeni tekst, 2/18 i 2/19-pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Belog Manastira, na 21. sjednici održanoj dana 17. lipnja 2019. godine, donijelo je

O D L U K U o sudjelovanju Grada Belog Manastira u Projektu razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa za područje Grada Belog Manastira i općina: Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Petlovac i Popovac, sukladno Okvirnom nacionalnom Programu za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji komercijalni interes za ulaganje

I. Grad Beli Manastir namjerava sudjelovati u Projektu razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa za područje Grada Belog Manastira i općina: Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Petlovac i Popovac, sukladno Okvirnom nacionalnom Programu za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji komercijalni interes za ulaganje prijavom na JAVNI POZIV ZA ISKAZ INTERESA ZA SUDJELOVANJE U POSTUPKU PREDODABIRA na temelju odobrenih Planova razvoja širokopojasne infrastrukture, a vezano za odabir prihvatljivih prijavitelja te ispunjavanje kriterija za prijavu na Ograničeni poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima, referentni broj: K.K.02.1.1.01, raspisan od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj – Prioritetna os 2 – Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije. 10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 244

II. Grad Beli Manastir će u Projektu iz točke I. ove Odluke sudjelovati kao nositelj projekta, a sukladno točki V. Sporazuma o suradnji na provedbi Projekta razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa za područje Grada Belog Manastira i općina: Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Petlovac i Popovac. Grad Beli Manastir, sudjelovanjem u projektu iz točke I. ove Odluke, prihvaća možebitne financijske obveze koje mogu nastati tijekom provedbe istog.

III. U svrhu operativnijeg postupka provedbe s ciljem konačne realizacije, ovlašćuje se gradonačelnik Grada Belog Manastira da u ime i za račun Grada Belog Manastira, kao nositelja projekta, bez daljnje suglasnosti ili odobrenja, a po odobrenju projekta za financiranje od strane nadležnih tijela, potpiše odgovarajuće ugovor o provedbi projekta, te sve druge akte i ugovore, uključivo i financijske, koji nastanu kao posljedica sudjelovanja Grada u provedbi projekta iz točke I. ove Odluke.

IV. Ova Odluka objavit će se u "Službenom glasniku Grada Belog Manastira".

KLASA: 402-08/15-01/02 URBROJ: 2100/01-01-01-19-12 Beli Manastir, 17. lipnja 2019. godine PREDSJEDNIK Igor Franjić, v.r.

61. Temeljem članka 49. stavak 1. točka 8. i članka 106. stavak 1. Statuta Grada Belog Manastira ("Službeni glasnik Grada Belog Manastira", broj: 4/09, 6/09, 1/13, 3/13-pročišćeni tekst, 2/18 i 2/19-pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Belog Manastira, na 21. sjednici održanoj dana 17. lipnja 2019. godine, donijelo je

Z A K L J U Č A K o donošenju Plana razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa za područje Grada Belog Manastira i općina: Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Petlovac i Popovac (PRŠI)

I. Donosi se Plan razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa za područje Grada Belog Manastira i općina: Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Petlovac i Popovac (PRŠI), investicijski model A, izrađen po ProFUTURUS d.o.o., Črtomirova 11, Maribor, OIB 42426912176 i odobren od strane HAKOM-a. Donošenje Plana razvoja iz stavka 1. ove točke dio je obveza Grada Belog Manastira preuzetih potpisivanjem sporazuma gradonačelnika Grada Belog Manastira i načelnika općina: Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Petlovac i Popovac u sklopu prijave na JAVNI POZIV ZA ISKAZ INTERESA ZA SUDJELOVANJE U POSTUPKU PREDODABIRA na temelju odobrenih Planova razvoja širokopojasne infrastrukture, a vezano za odabir prihvatljivih prijavitelja te ispunjavanje kriterija za prijavu na Ograničeni poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima, referentni broj: K.K.02.1.1.01, raspisan od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj – Prioritetna os 2 – Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije.

II. Plan razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa za područje Grada Belog Manastira i općina: Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Petlovac i Popovac (PRŠI) je sastavni dio ovog Zaključka.

III. Ovaj Zaključak i Plan razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa za područje Grada Belog Manastira i općina: Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Petlovac i Popovac (PRŠI) objavit će se u "Službenom glasniku Grada Belog Manastira".

KLASA: 402-08/15-01/02 URBROJ: 2100/01-01-01-19-11 Beli Manastir, 17. lipnja 2019. godine

PREDSJEDNIK Igor Franjić, v.r.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 245

PLAN RAZVOJA INFRASTRUKTURE ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA ZA PODRUČJE GRADA BELOG MANASTIRA I OPĆINA: BILJE, ČEMINAC, DARDA, DRAŽ, JAGODNJAK, KNEŽEVI VINOGRADI, PETLOVAC I POPOVAC (PRŠI)

SKRAĆENICE Skraćenica Opis

ADSL Asymmetric Digital Subscriber Line

A1 A1 Hrvatska d.o.o.

BDP Bruto domaći proizvod

CAPEX Capital Expediture

DAE Digital Agenda for Europe

DBO Design, Build and Operate

DOCSIS Data Over Cable Service Interface Specification

DSLAM DSL Access Multiplexer

DTK Distributivna telekomunikacijska kanalizacija

DZS Državni zavod za statistiku

EK Europska komisija

ENPV Economic Net Present Value (Ekonomska neto sadašnja vrijednost)

ERR Economic Rate of Return (Ekonomska interna stopa povrata)

EU Europska unija

FINA Financijska agencija

FNPV Financial Net Present Value (Financijska neto sadašnja vrijednost)

FRR(C) Financial Rate of Return of the Investment (Financijska stopa povrata investicije) Financial Rate of Return on National Capital (Financijska stopa povrata FRR(K) nacionalnog kapitala) FTTC Fiber To The Curb/Cabinet

FTTH Fiber To The Home

FTTH P2MP Fiber To The Home Point To Multipoint (GPON)

FTTH P2P Fiber To The Home Point To Point

GIS Geographic Information System

GPON Gigabit Passive Optical Network

HFC Hybrid Fiber-Coaxial

HSPA High Speed Packet Access

HT Hrvatski Telekom d.d.

ICT Informacijska i komunikacijska tehnologija

JLS Jedinica lokalne samouprave

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 246

Skraćenica Opis

JPP Javno-privatno partnerstvo

LTE Long Term Evolution

MICE Meetings, Incentive, Conferences and Exhibitions

MINGPO Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

MRRFEU Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

MUP Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske

MVNO Mobile Virtual Network Operator

NGA Next Generation Access

NN Narodne novine

NP Nositelj projekta Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u NP-BBI područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) OBŽ Osječko-baranjska županija

OIE Obnovljivi izvori energije Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u ONP područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja OPKK Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

OPEX Operational Expenditure

PDV Porez na dodanu vrijednost

PPUG Prostorni plan uređenja grada

PPUO Prostorni plan uređenja općine

PRŠI Plan razvoja širokopojasne infrastrukture

PSC Public Sector Comparator

RENPV Relativna ekonomska neto sadašnja vrijednost

RH Republika Hrvatska

RNPV Relativna neto sadašnja vrijednost

UMTS Universal Mobile Telecommunications System

VDSL Very high bit rate DSL

VULA Virtual Unbundled Local Access

WiMAX Worldwide Interoperability for Microwave Access

ZEK Zakon o elektroničkim komunikacijama

ZJN Zakon o javnoj nabavi

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 247

SADRŽAJ

1 SAŽETAK PLANA RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE ...... 1.1 Sažeci poglavlja ...... 2 OPIS PROJEKTA ...... 2.1 Definiranje nositelja projekta (NP) i ostalih dionika ...... 2.1.1 Podaci o nositelju projekta (NP) ...... 2.1.2 Podaci o projektom obuhvaćenim JLS-ovima ...... 2.1.3 Podaci o izvršitelju ...... 2.2 Prostorni obuhvat projekta ...... 2.2.1 Grad Beli Manastir ...... 2.2.2 Općina Bilje ...... 2.2.3 Općina Čeminac ...... 2.2.4 Općina Darda ...... 2.2.5 Općina Draž ...... 2.2.6 Općina Jagodnjak ...... 2.2.7 Općina Kneževi Vinogradi ...... 2.2.8 Općina Petlovac ...... 2.2.9 Općina Popovac ...... 2.3 Ciljevi projekta...... 3 DETALJNIJA ANALIZA DEMOGRAFSKIH, SOCIJALNIH I GOSPODARSKIH KORISTI KOJE PROJEKT DONOSI UNUTAR CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA ...... 3.1 Demografsko, socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području...... 3.1.1 Demografsko stanje na projektnom području ...... 3.1.2 Socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području ...... 3.2 Analiza koristi od projekta ...... 3.2.1 Koristi na području Europske unije ...... 3.2.2 Koristi na području Republike Hrvatske ...... 3.2.3 Analiza demografskih koristi na projektnom području ...... 3.2.4 Analiza socijalnih i gospodarskih koristi na projektnom području ...... 4 ANALIZA STANJA POSTOJEĆE ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE TE DOSTUPNOST I PONUDA USLUGA ZA POJEDINE KATEGORIJE KRAJNJIH KORISNIKA ...... 4.1 Širokopojasne tehnologije ...... 4.2 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture i mreža ...... 4.2.1 Širokopojasna infrastruktura telekomunikacijskih operatora ...... 4.3 Kategorije krajnjih korisnika usluga širokopojasnog pristupa ...... 4.4 Ponuda širokopojasnih usluga ...... 4.4.1 Usluge xDSL pristupa putem bakrenih parica ...... 4.4.2 Usluge pristupa putem pokretnih mreža ...... 4.4.3 Usluge pristupa svjetlovodnom mrežom ...... 4.5 Potražnja za brzinama širokopojasnog pristupa Internetu ...... 4.5.1 Pokazatelji upotrebe širokopojasnog pristupa ......

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 248

4.5.2 Upotreba širokopojasnih usluga na projektnom području ...... 4.5.3 Trend korisničkog potencijala ...... 5 REZULTATI MAPIRANJA ...... 5.1 Pravila određivanja boja područja ...... 5.2 Određivanje boja - NGA pristup ...... 5.2.1 Inicijalno određivanje boja u nacrtu PRŠI-ja ...... 5.2.2 Inicijalno određivanje boja za potrebe ponovljenog postupka javne rasprave...... 5.2.3 Javna rasprava ...... 5.2.4 Verifikacija boja ...... 6 DEFINICIJA CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA, ZAJEDNO S LOKACIJAMA SVIH POTENCIJALNIH KORISNIKA KOJI MORAJU BITI OBUHVAĆENI MREŽOM GRAĐENOM UZ POTPORE ...... 6.1 Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu i njihova lokacija ...... 6.2 Ciljana razina podržanog širokopojasnog pristupa (značajni iskorak) ...... 7 ANALIZA POTRAŽNJE NA CILJANOM PODRUČJU PROVEDBE PROJEKTA, PREMA KATEGORIJAMA KORISNIKA ...... 7.1 Korisnički potencijal ...... 7.2 Analiza i poticanje potražnje na lokalnoj razini ...... 8 DEFINICIJA LOKACIJA DEMARKACIJSKIH TOČAKA PREMA AGREGACIJSKOJ MREŽI ...... 9 POSTOJEĆA INFRASTRUKTURA KOJA MOŽE BITI ISKORIŠTENA U PROJEKTU ...... 9.1 Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija ...... 9.2 Iskorištavanje postojeće infrastrukture ...... 10 DEFINIRANJE INVESTICIJSKOG MODELA, ZAJEDNO S OBRAZLOŽENJEM ODABIRA ...... 10.1 Model A: Privatni DBO model ...... 10.2 Model B: Javni DBO model ...... 10.3 Model C: Kombinirani javno-privatni model (JPP) ...... 10.4 Odabir investicijskog modela ...... 11 SPECIFIKACIJA ZAHTJEVA MINIMALNE RAZINE PRUŽENIH MALOPRODAJNIH USLUGA U POGLEDU KVALITETE I CIJENA ...... 11.1 Zahtjev minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u pogledu kvalitete i cijena u izgrađenoj NGA mreži ...... 12 SPECIFIKACIJA PODRŽANIH VELEPRODAJNIH USLUGA TE PRAVILA ODREĐIVANJA I NADZORA VELEPRODAJNIH NAKNADA I UVJETA PRISTUPA IZGRAĐENOJ MREŽI ...... 12.1 Minimalni skup podržanih veleprodajnih usluga ...... 12.2 Pravila određivanja i nadzora veleprodajnih naknada ...... 13 SPECIFIKACIJA POSTUPKA KOD DEFINIRANJA ULAGAČA U PROJEKT 13.1 Pred-odabir operatora ......

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 249

13.2 Kriteriji za pred-odabir operatora...... 13.3 Tehnička specifikacija implementacije projekta ...... 13.4 Specifikacija zahtjeva gradnje ...... 14 PROVJERA POVRATA POTPORA (CLAWBACK) ...... 14.1 Postupak provjere potpora ...... 14.2 Naknadni postupak provjera potpora ...... 15 ANALIZA TROŠKOVA IMPLEMENTACIJE POJEDINIH INFRASTRUKTURNIH I TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA TE FINANCIJSKA ANALIZA ISPLATIVOSTI PROJEKTA ...... 15.1 Analiza troškova implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija ...... 15.1.1 Analiza opcije "bez investicije" ...... 15.1.2 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "bez intervencije" ...... 15.1.3 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "s intervencijom" ...... 15.2 Financijska analiza isplativosti projekta ...... 15.3 Ekonomska analiza isplativosti projekta ...... 16 PRELIMINARNI FINANCIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA ...... 17 OKVIRNA ANALIZA RIZIKA KOJI MOGU UTJECATI NA USPJEŠNU PROVEDBU PROJEKTA ...... 18 ORGANIZACIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA ...... 18.1 Redoslijed aktivnosti na pripremi i provedbi projekta ...... 18.2 Organizacijski aspekt provedbe projekta - organigram ...... 18.2.1 Koordinacija izvođenja projekta ...... 18.2.2 Operativno izvođenje projekta ...... 18.2.3 Savjet projekta ...... 18.3 Operativni rad ...... 18.4 Definiranje odgovornosti ...... 18.4.1 Definiranje odgovornosti NP-a ...... 18.4.2 Definiranje odgovornosti PP-a ...... 18.4.3 Praćenje i izvješćivanje NOP-a o provedbi projekta...... 19 OKVIRNI VREMENSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA ...... 20 REFERENCE ...... PRILOG 1: REZULTATI MAPIRANJA ...... PRILOG 2: POSLOVNE ANALIZE ......

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 250

POPIS TABLICA Tablica 1: Podaci o nositelju projekta (NP) [50]...... Tablica 2: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Grad Beli Manastir [50]...... Tablica 3: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Bilje [51]...... Tablica 4: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Čeminac [52]...... Tablica 5: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Darda [53]...... Tablica 6: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Draž [54]...... Tablica 7: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Jagodnjak [55]...... Tablica 8: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Kneževi Vinogradi [56]...... Tablica 9: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Petlovac [57]...... Tablica 10: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Popovac [58]...... Tablica 11: Podaci o izvršitelju – ProFUTURUS d.o.o. Maribor...... Tablica 12: Površine JLS-ova na projektnom području [1], [49]...... Tablica 13: Obuhvaćene administrativno-upravne jedinice [1]...... Tablica 14: Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa...... Tablica 15: Mjerljivi ciljevi projekta...... Tablica 16: Promjena u ukupnom broju stanovnika projektnog područja [1]...... Tablica 17: Promjene u dobnoj strukturi stanovništva projektnog područja [1]...... Tablica 18: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi (2011. godina) [1]...... Tablica 19: Stanovništvo prema migracijskim obilježjima (2011. godina) [1]...... Tablica 20: Informatička pismenost stanovnika iznad 10 godina starosti (2011. godina) [1]. .. Tablica 21: Stanovništvo staro 15 i više prema aktivnosti (2011. godina) [1]...... Tablica 22: Usporedni prikaz gospodarskih pokazatelja RH i prosjeka EU-a [3]...... Tablica 23: Kretanje BDP-a po glavi stanovnika u periodu od 2001. do 2016. godine u EUR...... Tablica 24: Broj obrta, mikro, malih i srednjih poduzeća [11]...... Tablica 25: Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti [4]. Tablica 26: Izvori prihoda stanovništva (udio u ukupnom stanovništvu) [1]...... Tablica 27: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, OBŽ, projektno područje, JLS)...... Tablica 28: Kategorizacija tehnologija prema ostvarivoj razini pristupa...... Tablica 29: Analiza razvoja tehnologija...... Tablica 30: Pokazatelj stanja širokopojasne infrastrukture [6]...... Tablica 31: Opremljenost kućanstava računalom i pristup Internetu na razini RH [1]...... Tablica 32: Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup [11]...... Tablica 33: Inicijalne boje za NGA pristup – nacrt PRŠI-ja...... Tablica 34: Inicijalne boje za NGA pristup – ponovljeni postupak javne rasprave...... Tablica 35: Verifikacija boja za NGA pristup...... Tablica 36: Metodologija određivanja broja kućanstava, privatnih, poslovnih i javnih korisnika [50], [51], [52], [53], [54], [55], [56], [57] i [58]...... Tablica 37: Broj potencijalnih korisnika u projektu...... Tablica 38: Minimalne brzine na NGA mreži izgrađenoj u projektu [11]...... Tablica 39: Kućanstva na bijelim i sivim područjima...... Tablica 40: Analiza utilizacije NGA brzina od strane kućanstava na sivim područjima...... Tablica 41: Utilizacija širokopojasnog pristupa...... Tablica 42: Utilizacija prema kategorijama korisnika...... Tablica 43: Korisnički potencijal prema kategorijama korisnika......

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 251

Tablica 44: Lokacije agregacijskih čvorova temeljem NP-BBI programa [17]...... Tablica 45: Lokacije demarkacijskih točaka predložene od strane operatora elektroničkih komunikacija...... Tablica 46: Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija [11]...... Tablica 47: Položaj antenskih stupova operatora A1 d.o.o...... Tablica 48: Cjenik zakupa antenskih stupova operatora A1 d.o.o...... Tablica 49: Matrica alokacije rizika...... Tablica 50: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (VDSL (FTTC))...... Tablica 51: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (FTTH P2P)...... Tablica 52: Multikriterijska analiza investicijskih modela...... Tablica 53: Prosjek kvalitete i cijena u sadašnjim mrežama...... Tablica 54: Minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u NGA mreži...... Tablica 55: Popis obaveznih veleprodajnih usluga u projektu...... Tablica 56: Investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn)...... Tablica 57: Struktura investicijskih troškova s obzirom na analiziranu tehnološku opciju (u kn)...... Tablica 58: Izračun godišnjih prihoda poslovanja (u kn)...... Tablica 59: Izračun godišnjih operativnih troškova (u kn)...... Tablica 60: Izračun financijskih indikatora po analiziranim tehnologijama...... Tablica 61: Godišnji inducirani prihodi po analiziranim tehnologijama (u normalnoj godini poslovanja)...... Tablica 62: Izračun ekonomskih indikatora po analiziranim tehnologijama...... Tablica 63: Dinamika investicijskih troškova po analiziranim tehnologijama (u kn)...... Tablica 64: Informativni izračun financijskog jaza po analiziranim tehnologijama...... Tablica 65: Izvori financiranja prihvatljivih troškova projekta po analiziranim tehnologijama. .. Tablica 66: Primjer zaduživanja za namjene predfinanciranja EU sredstva i nacionalnog dijela sufinanciranja...... Tablica 67: Analiza rizika...... Tablica 68: Rezultati analize osjetljivosti...... Tablica 69: Podjela odgovornosti i obveza u projektu...... Tablica 70: Okvirni vremenski plan izvedbe projekta na projektnom području......

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 252

POPIS SLIKA

Slika 1: Geografski položaj projektnog područja [49]...... Slika 2: Prostorni obuhvat projekta...... Slika 3: Grad Beli Manastir [50]...... Slika 4: Općina Bilje [51]...... Slika 5: Općina Čeminac [52]...... Slika 6: Općina Darda [53]...... Slika 7: Općina Draž [54]...... Slika 8: Jagodnjak i škola u Jagodnjaku, Općina Jagodnjak [55]...... Slika 9: Općina Kneževi Vinogradi [56]...... Slika 10: Općina Petlovac [57]...... Slika 11: Općina Popovac [58]...... Slika 12: Kretanje indeksa BDP-a OBŽ...... Slika 13: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, OBŽ, projektno područje)...... Slika 14: Utjecaj 10 posto povećanja ulaganja na povećanje BDP [28]...... Slika 15: Populacijska pokrivenost osnovnim širokopojasnim pristupom (lijevo) i populacijska penetracija nepokretnog širokopojasnog pristupa po županijama [17]...... Slika 16: Udio priključaka širokopojasnog pristupa putem nepokretnih mreža u RH [16]. ... Slika 17: Broj širokopojasnih priključaka po županijama u RH (Q4 2018) [16]...... Slika 18: Gustoća priključaka širokopojasnog pristupa Internetu (Q4 2018) [16]...... Slika 19: Udio operatora pokretnih mreža s obzirom na broj korisnika [16]...... Slika 20: Širokopojasni pristup [18]...... Slika 21: Pokrivenost 3G i 4G signalom HT (a, b) i A1 (c) [36], [37]...... Slika 22: Kućanstva s pristupom Internetu (2017.) [3]...... Slika 23: Upotreba računala i pristup Internetu po dobnim skupinama i radnom statusu [1]...... Slika 24: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na području obuhvaćene županije (Q4 2018) [18]...... Slika 25: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na projektnom području (Q4 2018) [18]...... Slika 26: Korištenje brzina širokopojasnog pristupa u JLS-ovima projektnog područja (Q4 2018) [18]...... Slika 27: Broj priključaka širokopojasnog pristupa Internetu putem nepokretne mreže [16]...... Slika 28: Trend porasta korisnika 2D, 3D i 4D paketa [16]...... Slika 29: Udio priključaka prema tehnologijama s obzirom na ukupan broj priključaka (Q4 2018) [16]...... Slika 30: Prikaz postupka verifikacije boja područja [11]...... Slika 31: Inicijalna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa. .... Slika 32: Konačna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa. .... Slika 33: Lokacije potencijalnih korisnika...... Slika 34: Penetracija kod širokopojasnog pristupa u EU i RH [6]...... Slika 35: Porast korisnika brzog i ultrabrzog širokopojasnog pristupa u EU [6]...... Slika 36: Shematski prikaz arhitekture mreže [17]......

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 253

Slika 37: Prikaz planirane agregacijske infrastrukture na projektnom području...... Slika 38: Poslovna zona Sjever Bilje...... Slika 39: Mogući investicijski modeli na projektnom području...... Slika 40: Postupak određivanja veleprodajnih naknada i uvjeta u projektu [11]...... Slika 41: Ukupni investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn)...... Slika 42: Ekonomska interna stopa povrata (ERR) i B/C koeficijent po analiziranim tehnologijama...... Slika 43: Skala za ocjenu rizika...... Slika 44: Organigram projekta......

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 254

1 SAŽETAK PLANA RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture (u nastavku: PRŠI) izrađen je uz aktivno sudjelovanje i suradnju tijela jedinica lokalne samouprave. Projekt pridonosi stvaranju uvjeta za ispunjavanje ciljeva određenih Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. i Okvirnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (ONP) i to kroz tri načela koja se u ovom dokumentu dodatno razrađuju: • načelo uslužne i tehnološke neutralnosti, • načelo neutralnosti mreže, • načelo uključivanja širokopojasnog pristupa Internetu unutar opsega univerzalnih usluga, ovisno o budućem razvoju mjerodavnog regulatornog okvira EU, a nakon prethodno provedene analize tržišta.

U projektu se načelom uslužne i tehnološke neutralnosti nastoji postići sljedeće: • ne davati prednost u poticanju niti jedne određene vrste usluga i tehnologija, • osigurati uvjete za uravnoteženi razvoj i izgradnju infrastrukture širokopojasnog pristupa temeljenog na načelu otvorenosti, ravnopravnosti i poštivanja zakonodavnog okvira, • potaknuti ponudu i potražnju za uslugama koje će se pružati na temelju infrastrukture širokopojasnog pristupa, • osigurati djelotvorno natjecanje u području elektroničkih komunikacija.

Svrha ovog dokumenta jest dati okvire i definirati pravila i odrednice provođenja projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa Internetu na području A (Grad Beli Manastir te Općine Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Petlovac i Popovac) sukladno pravilima državnih potpora za širokopojasne mreže.

Za potrebe pripreme projekta u prvom koraku izrađene su Studije izvodljivosti razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa za svaki JLS uključen u projekt, te Studija izvodljivosti za cjelokupno područje provedbe projekta. Potom je izrađen nacrt PRŠI-ja, temeljem kojeg je proveden postupak javne rasprave kako bi se svim zainteresiranim stranama predstavio projekt te kako bi se prikupili dodatni podatci i informacije potrebni za izradu konačne verzije PRŠI-ja. Nakon pribavljanja podataka koji poradi javne nedostupnosti nisu mogli biti uključeni u nacrt PRŠI-ja, te nakon uzimanja u obzir opravdanih komentara zainteresiranih strana o ključnim aspektima projekta, izrađen je predmetni dokument, odnosno konačna verzija PRŠI- a.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 255

1.1 Sažeci poglavlja

U poglavlju 2 definiran je nositelj projekta, tj. Grad Beli Manastir (u nastavku: NP), te ostali dionici u projektu, odnosno pojedini JLS-ovi. Definiran je i izvođač PRŠI-ja. U tom je poglavlju također predstavljen i optimalni prostorni obuhvat projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa, odnosno definirano je područje Osijek A (u nastavku: projektno područje). Na kraju poglavlja 2 utvrđeni su ciljevi projekta.

Poglavlje 3 započinje sažetom analizom demografskog, socijalnog i gospodarskog stanja, uzimajući u obzir studiju izvodljivosti. Temeljem iskustava i analiza Svjetske banke i EU, u nastavku se opisuje doprinos projekata takve vrste na području EU, koristi koje infrastruktura širokopojasnog pristupa pruža cijelom području RH, te demografske, socijalne i ekonomske koristi, odnosno pozitivni učinci izgradnje širokopojasne infrastrukture na samom projektnom području.

U okviru poglavlja 4 dan je pregled postojećih širokopojasnih tehnologija kategoriziranih po brzinama. Izrađena je okvirna analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture, koja utvrđuje djelomičnu pokrivenost projektnog područja brzim i ultrabrzim pristupom. Analizirana je ponuda usluga, definirane su kategorije krajnjih korisnika širokopojasnih usluga, analizirana potražnja za brzinama širokopojasnog pristupa, te je utvrđeno da na projektnom području ne postoje planovi operatora za gradnju NGA mreže.

Temeljem pravila određenih u ONP-u, lokacijama potencijalnih korisnika na adresnoj razini dodijeljene su pripadajuće boje s obzirom na stanje NGA širokopojasnog pristupa, što je prikazano u poglavlju 5.

U poglavlju 6 definirani su svi potencijalni korisnici na bijelim područjima prema vrsti, predočene su njihove lokacije na ciljanom području, te je definirana ciljana razina podržanog širokopojasnog pristupa kojom će se po izgradnji mreže postići značajan iskorak s obzirom na sadašnje stanje.

Broj priključaka predviđen za izgradnju u sklopu projekta definiran je s obzirom na pojedinu kategoriju korisnika: • privatni korisnici: 14.161, • poslovni korisnici: 964, • javni korisnici: 7.

U nastavku su analizirani pokazatelji upotrebe širokopojasnog pristupa na području Republike Hrvatske (u nastavku: RH) i Osječko-baranjske županije (u nastavku: OBŽ) te projektnom području, što je pokazalo nedovoljnu utilizaciju širokopojasnog pristupa i njegovu nezadovoljavajuću kvalitetu. Također je analiziran i tržišni, odnosno korisnički potencijal koji na projektnom području, temeljem svega predočenog, ima tendenciju rasta. Prema već definiranim kategorijama korisnika u poglavlju 7 je definiran njihov broj, odnosno predočena je korisnička baza projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području: 6.029 privatnih korisnika, 964 poslovnih korisnika, 7 javnih korisnika.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 256

U poglavlju 8 predstavljene su vrste mreža i njihov obujam, te su definirane buduće točke pristupa novoizgrađene pristupne mreže agregacijskoj mreži, odnosno demarkacijske točke prema agregacijskoj mreži.

U poglavlju 9 opisani su infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija, te su opisani rezultati okvirne analize postojeće raspoložive infrastrukture javnih dionika i mrežnih operatora, uključujući telekomunikacijske operatore, na projektnom području.

U poglavlju 10 predstavljeni su mogući investicijski modeli izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području, na temelju objektivnih analiza izvršen je odabir najoptimalnijeg modela (Privatni DBO), te je odabir investicijskog modela obrazložen.

Planiranje tehničkih osobina i kapaciteta mreže mora biti povezano s uslugama koje će se pružati na maloprodajnoj razini. Stoga je u poglavlju 0 dana specifikacija minimalne razine maloprodajnih usluga, točnije minimalna razina njihove kvalitete, odnosno brzine pristupa prema kategorijama korisnika, te minimalna razina cijena maloprodajnih usluga, sve temeljem odgovarajućih sadašnjih referentnih vrijednosti na tržištu.

U poglavlju 12 predstavljena je osnovna podjela veleprodajnih proizvoda koji su i opisani, te je specificiran minimalni skup veleprodajnih usluga i opcionalne usluge veleprodajnog pristupa, s obzirom na implementiranu tehnologiju. Poradi poremećaja na tržištu kojima mogu rezultirati neadekvatno postavljene vrijednosti veleprodajnih naknada, u ovom poglavlju također su definirana i pravila određivanja veleprodajnih naknada, te pravila njihovog nadzora.

U poglavlju 13 opisan je postupak definiranja ulagača u projekt kroz proceduru pred-odabira operatora u sklopu javnog poziva za sufinanciranje projekta iz fondova EU. Definirani su i predstavljeni zahtjevi projekta, u smislu tehničke specifikacije implementacije projekta i specifikacije zahtjeva gradnje.

Projekt izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području provodit će se uz pomoć državnih potpora, njegova financijska isplativost, odnosno održivost vezana je uz poslovne planove koji nastaju još prilikom pripreme projekta, odnosno kod planiranja potrebnih iznosa potpora pa poradi toga sadrže i određenu razinu nepouzdanosti. Stoga je visinu potrebnih potpora nužno provjeriti po završetku izgradnje mreže. U poglavlju 14 specificiran je početni postupak provjere potrebnog iznosa potpore te postupanje u slučaju povrata.

Analiza troškova implementacije pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških rješenja dana je u poglavlju 15 pomoću analize opcija "bez investicije", "s investicijom i bez intervencije" te opcije "s investicijom i s intervencijom". Pošto opcija "bez investicije" ne nudi rješenje problema na dugoročno održivi način, a opcija "s investicijom i bez intervencije" (zbog nedostatka komercijalnog interesa i ograničenja kod definiranja cijena veleprodajnih naknada) nije izvediva, detaljno su analizirane opcije koje mogu na zadovoljavajući način pridonijeti uspostavi širokopojasne infrastrukture na projektnom području. Definirani su investicijski troškovi po tehnologijama u HRK: • VDSL (FTTC): 53.113.320, • FTTH P2MP: 138.155.160, • FTTH P2P: 159.642.600,

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 257

• Kabelski pristup (DOCSIS, HFC): 65.370.240, • LTE (4G): 125.141.640, • FTTC / FTTH P2P: 119.845.440.

Provedene informativne financijske analize i negativne vrijednosti financijskih indikatora impliciraju financijsku neisplativost projekta po svim analiziranim tehnološkim rješenjima i potrebu da se projekt sufinancira sredstvima iz fondova EU-a. Rezultate financijske analize potrebno je pak staviti u pozadinu, jer nisu mjerodavni za donošenje odluke o provedbi investicije. Poradi toga je izrađena i ekonomska analiza u koju su uključeni i elementi pomoću kojih se investicija obrađuje sa šireg društvenog aspekta. Pozitivna ekonomska neto sadašnja vrijednost i ekonomska interna stopa povrata koja je iznad ekonomske diskontne stope 5 %, ukazuju na opravdanost provedbe investicije s društveno-ekonomskog stajališta.

U poglavlju 16 predstavljen je okvirni financijski plan projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području, koji obuhvaća modalitete sufinanciranja iz fondova EU, izvore sredstava nacionalnog sufinanciranja, te moguće izvore sredstava potrebnih za predfinanciranje projekta, uključujući i informativnu specifikaciju najvećih ukupnih dozvoljenih visina potpora i očekivanih sredstava privatnog operatora potrebnih za sufinanciranje investicijskih troškova, odnosno za pokrivanje eventualnih troškova predfinanciranja.

U okviru poglavlja 17 izrađena je analiza rizika. U analizi rizika navedeni su rizici koji mogu ugroziti projekt, vjerojatnost njihova nastanka, posljedice i utjecaj na projekt, te mjere kojima ih se može izbjeći ili umanjiti njihove posljedice. Zaključeno je da je ukupna rizičnost investicije zanemariva. Osjetljivost investicije se razlikuje po tehnologijama, a rezultati analize ukazuju na to da je investicija najviše osjetljiva na promjenu vrijednosti prihoda. Obzirom da su kod projekcija ulazni podaci oblikovani realno i uz primjenu pesimističkog scenarija, opća osjetljivost projekta je niska.

U poglavlju 18 opisana je organizacijska struktura projekta s obzirom na odabrani investicijski model izgradnje širokopojasne infrastrukture, prikazan je organigram projekta, te su definirane odgovornosti i obveze partnera i dionika u projektu.

Završno, u poglavlju 19 predstavljen je okvirni vremenski plan projekta, s uključenom detaljnom vremenskom razradom svih aktivnosti u projektu.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 258

2 OPIS PROJEKTA

2.1 Definiranje nositelja projekta (NP) i ostalih dionika

Projekt izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području obuhvaća više susjednih JLS-ova u OBŽ, stoga ulogu nositelja projekta preuzima Grad Beli Manastir.

2.1.1 Podaci o nositelju projekta (NP)

Tablica 1: Podaci o nositelju projekta (NP) [50].

Nositelj: Grad Beli Manastir

Adresa: Kralja Tomislava 53, 31300 Beli Manastir

OIB: 39912056947

Matični broj: 02663155

Telefon: +385 31 710 200

Fax: +385 31 710 200

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.beli-manastir.hr

Odgovorna osoba: Tomislav ROB, gradonačelnik

Potpis:

Pečat:

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 259

2.1.2 Podaci o projektom obuhvaćenim JLS-ovima

Tablica 2: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Grad Beli Manastir [50].

JLS: Grad Beli Manastir

Adresa: Kralja Tomislava 53, 31300 Beli Manastir

OIB: 39912056947

Matični broj: 02663155

Telefon: +385 31 710 200

Fax: +385 31 710 200

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.beli-manastir.hr

Odgovorna osoba: Tomislav ROB, gradonačelnik

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 260

Tablica 3: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Bilje [51].

JLS: Općina Bilje

Adresa: Kralja Zvonimira 1B, 31327 Bilje

OIB: 23962939458

Matični broj: 02554933

Telefon: +385 31 751 400

Fax: +385 31 751 410

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.bilje.hr

Odgovorna osoba: Željko CICKAJ, načelnik

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 261

Tablica 4: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Čeminac [52].

JLS: Općina Čeminac

Adresa: Ulica Matije Gupca 1, 31325 Čeminac

OIB: 94724152559

Matični broj: 02541394

Telefon: +385 31 756 543

Fax: +385 31 756 043

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.ceminac.hr

Odgovorna osoba: Zlatko PINJUH, načelnik

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 262

Tablica 5: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Darda [53].

JLS: Općina Darda

Adresa: Ulica Svetog Ivana Krstitelja 89, 31326 Darda

OIB: 34375615619

Matični broj: 02546175

Telefon: +385 31 740 125

Fax: +385 31 740 201

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.darda.hr

Odgovorna osoba: Anto VUKOJE, načelnik

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 263

Tablica 6: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Draž [54].

JLS: Općina Draž

Adresa: Braće Radića 58, 31305 Draž

OIB: 49476502319

Matični broj: 02595745

Telefon: +385 31 736 100

Fax: +385 31 736 474

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.draz.hr

Odgovorna osoba: Stipan ŠAŠLIN, načelnik

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 264

Tablica 7: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Jagodnjak [55].

JLS: Općina Jagodnjak

Adresa: Borisa Kidriča 100, 31324 Jagodnjak

OIB: 43219618605

Matični broj: 02639815

Telefon: +385 31 745 066

Fax: +385 31 745 518

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.jagodnjak.hr

Odgovorna osoba: Stevo MLINAREVIĆ, načelnik

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 265

Tablica 8: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Kneževi Vinogradi [56].

JLS: Općina Kneževi Vinogradi

Adresa: Hrvatske Republike 3, 31309 Kneževi Vinogradi

OIB: 35938293122

Matični broj: 02551900

Telefon: +385 31 730 938

Fax: +385 31 732 106

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.knezevi-vinogradi.hr

Odgovorna osoba: Vedran KRAMARIĆ, načelnik

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 266

Tablica 9: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Petlovac [57].

JLS: Općina Petlovac

Adresa: Rade Končara 31, 31321 Petlovac

OIB: 56100739225

Matični broj: 02620219

Telefon: +385 31 747 090

Fax: +385 31 747 060

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.petlovac.hr

Odgovorna osoba: Milan KNEŽEVIĆ, načelnik

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 267

Tablica 10: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Popovac [58].

JLS: Općina Popovac

Adresa: Ulica Vladimira Nazora 32, 31303 Popovac

OIB: 67824103582

Matični broj: 02590964

Telefon: +385 31 728 123

Fax: +385 31 728 123

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.popovac.hr

Odgovorna osoba: Zoran KONTAK, načelnik

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 268

2.1.3 Podaci o izvršitelju

Tablica 11: Podaci o izvršitelju – ProFUTURUS d.o.o. Maribor.

Izvršitelj PRŠI: ProFUTURUS d.o.o.

Adresa: Črtomirova ulica 11, 2000 Maribor

Porezni broj: SI57007616

Matični broj: 2264412000

Telefon: +386 40 357 457

Fax: +386 59 925 664

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.profuturus.eu

Odgovorna osoba: Dr. Matej POŽARNIK, direktor

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 269

2.2 Prostorni obuhvat projekta

Optimalni prostorni obuhvat projekta razvoja širokopojasne infrastrukture prema ONP-u bio bi vezan uz administrativno-upravnu podjelu po jedinicama lokalne samouprave kao potencijalnim nositeljima projekta. Međutim, uzevši u obzir pokretanje i provedbu projekta s Gradom Beli Manastir kao nositeljem projekta (NP), te poradi objedinjavanja prostornog obuhvata projekata na više susjednih manjih JLS-ova koji imaju zajedničke strateške ciljeve i podjednako stanje širokopojasne infrastrukture i dostupnosti usluga, određuje se da će projekt obuhvaćati devet administrativno-upravnih jedinica lokalne samouprave i pripadajuća naselja.

Grad Beli Manastir Općina Bilje

Općina Čeminac Općina Darda

Općina Draž Općina Jagodnjak

Općina Kneževi Vinogradi Općina Petlovac

Općina Popovac

Geografski položaj OBŽ i projektnog područja prikazan je na slici , površine i gustoća naseljenosti pojedinog JLS-a projektnog područja prikazani su u tablici , dok su prostorni obuhvat projekta i obuhvaćeni JLS-ovi s naseljima, prikazani na slici i u tablici .

Slika 1: Geografski položaj projektnog područja [49].

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 270

Tablica 12: Površine JLS-ova na projektnom području [1], [49].

JLS Površina u km2 Broj stanovnika Gustoća naseljenosti u st/km2 Grad Beli Manastir 62,85 10.068 160,19 Općina Bilje 260,38 5.642 21,67 Općina Čeminac 61,84 2.909 47,04 Općina Darda 94,24 6.908 73,30 Općina Draž 150,10 2.767 18,43 Općina Jagodnjak 102,17 2.023 19,80 Općina Kneževi Vinogradi 248,98 4.614 18,53 Općina Petlovac 93,41 2.405 25,75 Općina Popovac 62,43 2.084 33,38 Ukupno projektno područje 1.136,40 39.420 34,69

Slika 2: Prostorni obuhvat projekta.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 271

Tablica 13: Obuhvaćene administrativno-upravne jedinice [1].

Područje Broj stanovnika Broj privatnih kućanstava Projektno područje 39.420 14.813 Grad Beli Manastir 10.068 3.861 Beli Manastir 8.049 3.082 Branjin Vrh 993 389 Šećerana 540 203 Šumarina 486 187 Općina Bilje 5.642 2.022 Bilje 3.613 1.217 Kopačevo 559 226 Kozjak 60 28 Lug 764 297 1 1 Tikveš 10 4 Vardarac 630 243 Zlatna Greda 5 6 Općina Čeminac 2.909 1.080 Čeminac 968 375 Grabovac 872 324 Kozarac 730 259 Mitrovac 20 7 Novi Čeminac 319 115 Općina Darda 6.908 2.457 Darda 5.323 1.913 Mece 882 307 Švajcarnica 196 74 Uglješ 507 163 Općina Draž 2.767 1.178 Batina 879 393 Draž 505 210 Duboševica 554 219 Gajić 294 125 Podolje 140 60 Topolje 395 171 Općina Jagodnjak 2.023 738 Bolman 520 187 Jagodnjak 1.299 472 Majške Međe 82 36

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 272

Područje Broj stanovnika Broj privatnih kućanstava Novi Bolman 122 43 Općina Kneževi Vinogradi 4.614 1.750 Jasenovac 35 17 Kamenac 166 62 Karanac 926 331 Kneževi Vinogradi 1.657 603 Kotlina 288 112 Mirkovac 108 45 Sokolovac 14 8 Suza 567 231 Zmajevac 853 341

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 273

Područje Broj stanovnika Broj privatnih kućanstava Općina Petlovac 2.405 892 525 198 Luč 435 166 300 103 63 21 Petlovac 714 260 Sudaraž 0 0 Širine 58 28 267 93 43 23 Općina Popovac 2.084 835 Branjina 322 122 Kneževo 803 341 Popovac 959 372

2.2.1 Grad Beli Manastir

Grad Beli Manastir smješten je u istočnom dijelu RH, u sjeveroistočnom dijelu OBŽ. Područje Grada Belog Manastira graniči s Općinama Petlovac, Jagodnjak, Čeminac, Kneževi Vinogradi i Popovac. Površina grada iznosi 62,85 km2, što čini 1,51 % površine OBŽ. Grad Beli Manastir ustrojen je sa sjedištem u naselju Beli Manastir, a obuhvaća još tri naselja: Branjin Vrh, Šećerana i Šumarina.

Slika 3: Grad Beli Manastir [50].

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 274

2.2.2 Općina Bilje

Općina Bilje smještena je u istočnom dijelu RH, u istočnom dijelu OBŽ Područje Općine Bilje graniči s Gradom Osijekom i Općinama Kneževi Vinogradi, Čeminac, Darda i , te Republikom Srbijom. Površina općine iznosi 260,38 km2, što čini 6,27 % površine OBŽ. Općina Bilje ustrojena je sa sjedištem u naselju Bilje, a obuhvaća još sedam naselja: Kopačevo, Kozjak, Lug, Podunavlje, Tikveš, Vardarac i Zlatna Greda.

Slika 4: Općina Bilje [51].

2.2.3 Općina Čeminac

Općina Čeminac smještena je u istočnom dijelu RH, u istočnom dijelu OBŽ. Područje Općine Čeminac graniči s Gradom Belim Manastirom i Općinama Kneževi Vinogradi, Jagodnjak, Darda i Bilje. Površina općine iznosi 61,84 km2, što čini 1,49 % površine OBŽ. Općina Čeminac ustrojena je sa sjedištem u naselju Čeminac, a obuhvaća još četiri naselja: Grabovac, Kozarac, Mitrovac i Novi Čeminac.

Slika 5: Općina Čeminac [52].

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 275

2.2.4 Općina Darda

Općina Darda smještena je u istočnom dijelu RH, u sjeveroistočnom dijelu OBŽ. Područje Općine Darda graniči s Gradom Osijekom te Općinama Čeminac, Jagodnjak, Bilje i . Površina općine iznosi 94,24 km2, što čini 2,27 % površine OBŽ. Općina Darda ustrojena je sa sjedištem u naselju Darda, a obuhvaća još tri naselja: Mece, Švajcarnica i Uglješ.

Slika 6: Općina Darda [53].

2.2.5 Općina Draž

Općina Draž smještena je u istočnom dijelu RH, u sjeveroistočnom dijelu OBŽ. Područje Općine Draž graniči s Općinama Kneževi Vinogradi i Popovac, te Republikom Mađarskom i Republikom Srbijom. Površina općine iznosi 150,10 km2, što čini 3,61 % površine OBŽ. Općina Draž ustrojena je sa sjedištem u naselju Draž, a obuhvaća još pet naselja: Batina, Duboševica, Gajić, Podolje i Topolje.

Slika 7: Općina Draž [54].

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 276

2.2.6 Općina Jagodnjak

Općina Jagodnjak smještena je u istočnom dijelu RH, u sjeveroistočnom dijelu OBŽ. Područje Općine Jagodnjak graniči s Gradovima Beli Manastir i , te Općinama Petlovac, Čeminac, Darda i Petrijevci. Površina općine iznosi 102,17 km2, što čini 2,46 % površine OBŽ. Općina Jagodnjak ustrojena je sa sjedištem u naselju Jagodnjak, a obuhvaća još tri naselja: Bolman, Majške Međe i Novi Bolman.

Slika 8: Jagodnjak i škola u Jagodnjaku, Općina Jagodnjak [55].

2.2.7 Općina Kneževi Vinogradi

Općina Kneževi Vinogradi smještena je u istočnom dijelu RH, u sjeveroistočnom dijelu OBŽ. Područje Općine Kneževi Vinogradi graniči s Gradom Belim Manastirom, te Općinama Draž, Popovac, Čeminac, Bilje, te Republikom Srbijom. Površina općine iznosi 248,98 km2, što čini 6,00 % površine OBŽ. Općina Kneževi Vinogradi ustrojena je sa sjedištem u naselju Kneževi Vinogradi, a obuhvaća još osam naselja: Jasenovac, Kamenac, Karanac, Kotlina, Mirkovac, Sokolovac, Suza i Zmajevac.

Slika 9: Općina Kneževi Vinogradi [56].

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 277

2.2.8 Općina Petlovac

Općina Petlovac smještena je u istočnom dijelu RH, u sjevernom dijelu OBŽ. Područje Općine Petlovac graniči s Gradovima Beli Manastir, Valpovo, i Belišće, Općinom Jagodnjak, te Republikom Mađarskom. Površina općine iznosi 93,41 km2, što čini 2,25 % površine OBŽ. Općina Petlovac ustrojena je sa sjedištem u naselju Petlovac, a obuhvaća još osam naselja: Baranjsko Petrovo Selo, Luč, Novi Bezdan, Novo Nevesinje, Sudaraž, Širine, Torjanci i Zeleno Polje.

Slika 10: Općina Petlovac [57].

2.2.9 Općina Popovac

Općina Popovac smještena je u istočnom dijelu RH, u sjeveroistočnom dijelu OBŽ. Područje Općine Popovac graniči s Gradom Belim Manastirom Općinama Kneževi Vinogradi i Draž, te Republikom Mađarskom. Površina općine iznosi 62,43 km2, što čini 1,50 % površine OBŽ. Općina Popovac ustrojena je sa sjedištem u naselju Popovac, a obuhvaća još dva naselja: Branjina i Kneževo.

Slika 11: Općina Popovac [58].

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 278

2.3 Ciljevi projekta

Projekt slijedi namjenu i temeljne ciljeve Strategije širokopojasnog pristupa [15]: • Namjena: razvijati pozitivne stečevine dosadašnjeg razvoja širokopojasnog pristupa, zacrtanog Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj do 2015. godine. • Temeljni cilj 1: pokrivenost pristupnim mrežama sljedeće generacije (NGA - Next Generation Access Networks), koje omogućuju pristup internetu brzinama većim od 30 Mbit/s za sve stanovnike RH. • Temeljni cilj 2: da najmanje 50 % kućanstava u RH budu korisnici usluge pristupa internetu brzinom od 100 Mbit/s ili većom. Tablica 14 prikazuje ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa, kako ga definiraju DAE [2] i Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine [15]. Strategija u potpunosti slijedi ciljeve DAE.

Tablica 14: Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa.

Dokument Pokazatelj / ciljna vrijednost 2020. Ostvarenje opće pokrivenosti širokopojasnim 100 % pristupom minimalne brzine. (≥ 30 Mbit/s) DAE % kućanstava koristi širokopojasni pristup minimalne Barem 50 % brzine. (≥ 100 Mbit/s) Dokument Pokazatelj / ciljna vrijednost 2020. Strategija razvoja Ostvarenje opće pokrivenosti širokopojasnim 100 % širokopojasnog pristupa pristupom minimalne brzine. (≥ 30 Mbit/s) u Republici Hrvatskoj u % kućanstava koristi širokopojasni pristup minimalne Barem 50 % razdoblju od 2016. do brzine. (≥ 100 Mbit/s) 2020. godine

Glavni cilj projekta je izgradnja NGA širokopojasne mreže na koju će biti priključeni svi potencijalni korisnici, definirani u poglavlju 6.1.

Tablica 15 prikazuje mjerljive ciljeve projekta, definirane na temelju glavnog cilja projekta, koji su usklađeni sa strateškim dokumentima i to po kategorijama korisnika.

Tablica 15: Mjerljivi ciljevi projekta.

Privatni Poslovni Cilj Vrijednost Javni korisnici korisnici korisnici ≥ 40 Mbit/s 100 % 100 % 100 % download Ostvarenje opće ≥ 100 Mbit/s pokrivenosti širokopojasnim 75 % 90 % 100 % download pristupom minimalne brzine ≥ 100 Mbit/s 40 % 60 % 100 % simetrično Postizanje ciljeva, definiranih u tablici omogućava postizanje ciljeva definiranih u DAE [2] i Strategiji širokopojasnog pristupa [15].

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 279

3 DETALJNIJA ANALIZA DEMOGRAFSKIH, SOCIJALNIH I GOSPODARSKIH KORISTI KOJE PROJEKT DONOSI UNUTAR CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA

3.1 Demografsko, socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području

3.1.1 Demografsko stanje na projektnom području

Tablica 16 prikazuje da je između 2001. i 2011. godine prema Popisima stanovništva 2001. i 2011. godine [1] na razini projektnog područja došlo do negativnog pomaka u ukupnom broju stanovnika (-7,54 %). Analizirajući pojedinačno grad i općine, razvidno je da je u svim JLS- ovima došlo do pada u broju stanovnika, izuzev Općine Bilje gdje je zabilježen porast broja stanovnika.

Tablica 16: Promjena u ukupnom broju stanovnika projektnog područja [1].

Područje %

Broj Broj Broj

2001. 2011.

Promjena

2001/2011

stanovnika stanovnika

Republika Hrvatska 4.437.460 4.284.889 -3,44 Osječko-baranjska županija 330.506 305.032 -7,71 Projektno područje 42.633 39.420 -7,54 Grad Beli Manastir 10.986 10.068 -8,36 Općina Bilje 5.480 5.642 2,96 Općina Čeminac 3.246 2.909 -10,38 Općina Darda 7.062 6.908 -2,18 Općina Draž 3.356 2.767 -17,55 Općina Jagodnjak 2.147 2.023 -5,78 Općina Kneževi Vinogradi 5.186 4.614 -11,03 Općina Petlovac 2.743 2.405 -12,32 Općina Popovac 2.427 2.084 -14,13

Promjene u dobnoj strukturi (tablica 17) ukazuju na malo lošije stanje mlađeg stanovništva (0- 14) na projektnom području, poradi njegovog smanjenja i manjeg udjela u ukupnom broju stanovnika nego što je to slučaj na razini županije i RH. Udio radno sposobnog stanovništva je manji, dok je udio starijeg stanovništva (65+) veći je nego u RH i županiji. 10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 280

Tablica 17: Promjene u dobnoj strukturi stanovništva projektnog područja [1].

Radno sposobno stanovništvo Stanovništvo od 0 do14 godina starosti Stanovništvo 65+ godina starosti

(od 15 do 64 godina starosti)

1

65 65

14 14 -

Područje -

1

1

% % %

% %

2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.

Promjena Promjena Promjena Promjena

Udio 0 Udio

2001/2011 2001/2011 2001/2011 2001/2011

Udio 15 Udio Udio 65+ % 65+ Udio

Republika Hrvatska 754.634 652.428 -13,54 15,23 2.969.981 2.873.828 -3,24 67,07 693.540 758.633 9,39 17,70 Osječko-baranjska 58.719 46.806 -20,29 15,34 221.537 206.692 -6,70 67,76 49.381 51.534 4,36 16,89 županija Projektno područje 6.950 5.948 -14,42 15,09 28.532 26.395 -7,49 66,96 7.058 7.077 0,27 17,95

Grad Beli Manastir 1.756 1.436 -18,22 14,26 7.496 6.737 -10,13 66,91 1.712 1.895 10,69 18,82

Općina Bilje 946 936 -1,06 16,59 3.750 3.846 2,56 68,17 780 860 10,26 15,24

Općina Čeminac 534 437 -18,16 15,02 2.226 1.981 -11,01 68,10 471 491 4,25 16,88

Općina Darda 1.297 1.149 -11,41 16,63 4.751 4.719 -0,67 68,31 996 1.040 4,42 15,06

Općina Draž 430 326 -24,19 11,78 2.110 1.797 -14,83 64,94 813 644 -20,79 23,27

Općina Jagodnjak 314 333 6,05 16,46 1.434 1.310 -8,65 64,76 389 380 -2,31 18,78 Općina Kneževi 833 656 -21,25 14,22 3.364 3.045 -9,4 65,99 977 913 -6,55 19,79 Vinogradi Općina Petlovac 442 377 -14,71 15,68 1.808 1.574 -12,94 65,45 487 454 -6,78 18,88

Općina Popovac 398 298 -25,13 14,30 1.593 1.386 -12,99 66,51 433 400 -7,62 19,19 Napomena: Prema podacima o kontingentima stanovništva iz Popisa stanovništva 2001. godine, za RH je zabilježeno 19.305 stanovnika nepoznate dobne skupine, za obuhvaćenu županiju njih 869, Grad Beli Manastir 22, Općinu Bilje 4, Općinu Čeminac 13, Općinu Darda 18, Općinu Draž 3, Općinu Jagodnjak 12, Općinu Kneževi Vinogradi 2, Općinu Petlovac 6 te Općinu Popovac 3.

1 Podatak za 2011. godinu

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 281

Podaci o najvišoj završenoj školi stanovništva projektnog područja prikazani u tablici prikazuju osrednju situaciju. Prema podatcima iz 2011. godine, stanovništva bez obrazovanja ima više u odnosu na RH i obuhvaćenu županiju. Udio stanovništva sa završenom višom i visokom školom također je manji nego u obuhvaćenoj županiji i RH.

Tablica 18: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi (2011. godina) [1].

Udio % Završena Završeno Završena Bez Područje osnovna srednje viša ili visoka Nepoznato obrazovanja škola obrazovanje škola 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. Republika Hrvatska 18,62 9,52 21,75 21,29 47,06 52,63 11,89 16,39 0,68 0,17 Osječko-baranjska 20,75 9,38 25,51 26,60 43,95 51,23 9,17 12,73 0,63 0,06 županija Projektno područje 21,83 15,53 31,42 28,08 40,52 48,37 5,90 7,96 0,33 0,07 Grad Beli Manastir 16,44 12,49 25,44 20,95 47,67 54,00 10,15 12,45 0,30 0,12 Općina Bilje 13,32 4,93 38,29 34,19 41,69 50,59 6,42 10,28 0,29 0,00 Općina Čeminac 20,61 15,33 34,59 30,58 41,35 49,80 2,85 4,29 0,59 0,00 Općina Darda 25,78 18,77 22,43 22,99 45,97 51,07 5,55 7,05 0,28 0,12 Općina Draž 15,86 18,64 50,34 35,15 29,90 40,68 3,59 5,53 0,31 0,00 Općina Jagodnjak 34,03 27,69 31,21 30,71 32,41 38,52 1,90 3,08 0,46 0,00 Općina Kneževi 28,35 17,51 32,64 32,39 33,43 43,56 5,24 6,47 0,34 0,08 Vinogradi Općina Petlovac 30,12 21,50 33,77 32,25 33,29 41,81 2,52 4,34 0,30 0,10 Općina Popovac 27,90 21,05 32,73 32,92 36,22 42,50 2,91 3,53 0,25 0,00

Migracijska obilježja ukazuju na to da se na projektno područje doselio veći postotak stanovništva s drugih prostora, nego ukupno na području županije (tablica 19), dok je informacijska pismenost stanovništva područja, prikazana u tablici , na nižoj razini nego u županiji, te postotak udjela informatičke pismenosti ne prati trend na razini RH.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 282

Tablica 19: Stanovništvo prema migracijskim obilježjima (2011. godina) [1].

Udio % Od rođenja Doseljeno stanovništvo Područje stanuju u S područja Iz Nepoznato istom Ukupno naselju RH inozemstva Republika Hrvatska 47,66 52,26 38,14 14,12 0,08 Osječko-baranjska županija 45,16 54,82 41,71 13,11 0,02 Projektno područje 26,68 73,30 60,33 12,98 0,01 Grad Beli Manastir 24,37 75,58 63,19 12,39 0,05 Općina Bilje 19,41 80,59 70,08 10,51 0,00 Općina Čeminac 13,89 86,11 78,76 7,36 0,00 Općina Darda 28,34 71,66 58,84 12,81 0,00 Općina Draž 31,98 68,02 45,83 22,19 0,00 Općina Jagodnjak 47,65 52,35 35,99 16,36 0,00 Općina Kneževi Vinogradi 35,98 64,02 46,32 17,71 0,00 Općina Petlovac 25,36 74,64 66,57 8,07 0,00 Općina Popovac 23,46 76,54 65,98 10,56 0,00

Tablica 20: Informatička pismenost stanovnika iznad 10 godina starosti (2011. godina) [1].

Broj Udio % stanovnika Područje iznad 10 Obrada Tablični Korištenje e- Korištenje godina teksta izračuni poštom Internetom starosti Republika Hrvatska 3.867.863 52,05 45,20 53,14 57,45 Osječko-baranjska 275.891 50,00 44,07 50,59 55,03 županija Projektno područje 35.703 43,28 37,29 43,77 48,36 Grad Beli Manastir 9.198 50,18 43,91 50,17 53,97 Općina Bilje 5.062 49,45 40,85 50,12 54,78 Općina Čeminac 2.627 42,14 39,02 43,51 46,44 Općina Darda 6.195 46,00 40,18 47,51 51,70 Općina Draž 2.561 35,26 30,77 33,85 37,72 Općina Jagodnjak 1.789 31,19 27,67 30,02 35,44 Općina Kneževi 4.191 38,39 31,59 36,91 42,16 Vinogradi Općina Petlovac 2.177 32,84 26,27 34,54 42,86 Općina Popovac 1.903 31,16 27,06 36,00 42,35

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 283

Podaci o aktivnosti stanovništva prikazuju nešto slabiju situaciju za projektno područje, nego što je to za područje županije. Tablica 21 prikazuje veći udio nezaposlenog stanovništva na projektnom području nego na razini obuhvaćene županije i RH.

Tablica 21: Stanovništvo staro 15 i više prema aktivnosti (2011. godina) [1].

Broj Udio % stanovnika Ekonomski Područje Zaposleno Nezaposleno iznad 15 neaktivno Nepoznato stanovništvo stanovništvo godina stanovništvo Republika Hrvatska 3.632.461 41,40 8,05 50,49 0,06 Osječko-baranjska 258.226 36,91 10,21 52,86 0,02 županija Projektno područje 33.472 33,60 12,88 53,50 0,02 Grad Beli Manastir 8.632 34,35 15,09 50,54 0,01 Općina Bilje 4.706 41,56 9,67 48,75 0,02 Općina Čeminac 2.472 35,40 7,93 56,67 0,00 Općina Darda 5.759 33,20 16,27 50,51 0,02 Općina Draž 2.441 29,58 10,69 59,73 0,00 Općina Jagodnjak 1.690 23,20 13,91 62,90 0,00 Općina Kneževi 3.958 32,79 10,59 56,57 0,05 Vinogradi Općina Petlovac 2.028 31,95 11,54 56,51 0,00 Općina Popovac 1.786 26,82 15,17 57,95 0,06

3.1.2 Socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području

Poradi višegodišnje ekonomske recesije i nepovoljne gospodarske situacije od 2008. godine nadalje, u RH došlo je do snažnog pada relevantnih pokazatelja. Na razini RH javlja se kontinuirani pad, BDP-a, prosječni BDP po stanovniku zadržava se na vrijednostima od oko 60 % prosječne vrijednosti na razini EU, a do 2014. godine kontinuirano je rasla stopa anketne nezaposlenosti, kao i razlika prema prosječnoj stopi nezaposlenosti u zemljama EU-a (anketna nezaposlenost). Posljednji podatci pokazuju zaustavljanje negativnih trendova i male pozitivne pomake.

Tablica 22: Usporedni prikaz gospodarskih pokazatelja RH i prosjeka EU-a [3].

Područje 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. BDP, Hrvatska, 45,1 45,1 44,8 43,9 43,7 43,3 44,5 46,3 48,6 milijardi EUR Realni rast -7.4 -1.4 -0.3 -2.2 -0.6 -0.1 2.3 3.2 2.8 BDP-a, % BDP per capita, 10.500 10.500 10.500 10.300 10.300 10.200 10.600 11.100 11.700 Hrvatska, EUR

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 284

Područje 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. BDP per capita, % u 62 59 60 60 60 59 59 60 61 odnosu na prosjek EU28 Anketna stopa nezaposlenosti 9,3 11,8 13,7 15,8 17,4 17,2 16,1 13,4 11,1 - RH Anketna stopa nezaposlenosti 9 9,6 9,7 10,5 10,9 10,2 9,4 8,6 7,6 - prosjek EU28

Podaci o bruto društvenom proizvodu za razdoblje od 2000. do 2015. godine dostupni su na nivou EU [3], RH [1], [7] i obuhvaćene županije [1], a prikazani su u tablici . Na projektnom području sredinom 2012. godine zabilježeno je ukupno 911 obrta, mikro, malih i srednjih poduzeća, kao što je prikazano u tablici .

Projektno područje obuhvaća JLS-e uvrštene u 1., 2., 3. i 4. skupinu jedinica lokalne samouprave prema vrijednosti indeksa razvijenosti. Indeks razvijenosti županije iznosi 96,009 i ona spada u 2. skupinu jedinica regionalne samouprave. Najmanji prosječni dohodak po stanovniku zabilježen je u Općini Jagodnjak u iznosu od 14.140,62 kn. Najmanji prosječni izvorni prihodi po stanovniku u iznosu od 1.161,71 kn zabilježeni su u Općini Darda. Najviša prosječna stopa nezaposlenosti, također je zabilježena u Općini Jagodnjak (0,4761), dok je najviši stupanj visoko obrazovanog stanovništva zabilježen u Gradu Beli Manastir (0,1724). Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti prikazano je u tablici .

Prema podacima iz Popisa stanovništva 2011. godine [1], što je prikazano u tablici , od ukupnog broja stanovnika na projektnom području, njih 22,34 % je bez prihoda. Prihode od stalnog rada imalo je 25,62 % stanovnika, od privremenog rada 1,46 %, od poljoprivrede 0,75 %, od starosne mirovine 7,89 %, dok je socijalnu naknadu primilo 5,79 % stanovništva.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 285

Tablica 23: Kretanje BDP-a po glavi stanovnika u periodu od 2001. do 2016. godine u EUR.

Područje 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Europska 19.701 20.387 20.647 21.584 22.441 23.632 24.955 25.008 23.483 24.443 25.135 25.540 26.600 27.300 28.700 29.300 unija Republika 6.047 6.632 7.137 7.759 8.455 9.313 10.192 11.168 10.484 10.514 10.473 10.309 10.297 10.259 10.606 11.184 Hrvatska Osječko- baranjska 4.644 5.263 5.367 5.937 6.521 7.228 8.402 9.213 8.602 8.186 8.254 8.006 8.122 8.011 8.313 8.834 županija Indeks 78,70 80,55 83,41 79,10 80,11 81,04 81,36 86,58 86,42 85,46 82,18 80,71 78,64 79,97 80,13 80,89 (RH=100) Indeks 21,87 23,70 25,95 26,10 27,58 29,29 30,80 33,91 37,04 36,79 33,81 33,15 31,72 30,70 29,73 29,31 (EU=100) 90,00 80,00 70,00 60,00 50,00 40,00 30,00 20,00 10,00 0,00 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Index (RH=100) Index (EU=100)

Slika 12: Kretanje indeksa BDP-a OBŽ.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 286

Tablica 24: Broj obrta, mikro, malih i srednjih poduzeća [11].

Broj Prosječno stanovnika po gospodarskom subjektu Područje Ukupno Mikro Mala Srednja Mikro Mala Srednja Obrti Ukupno Obrti Ukupno stanovnika poduzeća poduzeća poduzeća poduzeća poduzeća poduzeća

Republika Hrvatska 4.284.889 83.939 110.266 10.569 2.153 206.927 51,05 38,86 405,42 1.990,19 20,71

Osječko-baranjska 305.032 4.206 4.181 482 128 8.997 72,52 72,96 632,85 2.383,06 33,90 županija

Projektno područje 39.420 437 405 54 15 911 90,21 97,33 730,00 2.628,00 43,27

Grad Beli Manastir 10.068 129 136 19 6 290 78,05 74,03 529,89 1.678,00 34,72

Općina Bilje 5.642 68 88 8 0 164 82,97 64,11 705,25 - 34,40

Općina Čeminac 2.909 20 22 1 0 43 145,45 132,23 2.909,00 - 67,65

Općina Darda 6.908 69 59 11 6 145 100,12 117,08 628,00 1.151,33 47,64

Općina Draž 2.767 28 23 5 0 56 98,82 120,30 553,40 - 49,41

Općina Jagodnjak 2.023 17 10 2 0 29 119,00 202,30 1.011,50 - 69,76

Općina Kneževi Vinogradi 4.614 70 51 6 1 128 65,91 90,47 769,00 4.614,00 36,05

Općina Petlovac 2.405 24 7 1 1 33 100,21 343,57 2.405,00 2.405,00 72,88

Općina Popovac 2.084 12 9 1 1 23 173,67 231,56 2.084,00 2.084,00 90,61

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 287

Tablica 25: Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti [4].

Prosječni Prosječni Opće Stupanj dohodak izvorni Prosječna kretanje Indeks starenja obrazovanja Indeks Razvojna Područje po prihodi po stopa stanovništva (2011.) (VSS, razvijenosti skupina stanovniku stanovniku nezaposlenosti (2016./2006.) 2011.) (kn) (kn)

Osječko-baranjska županija 26.216,25 2.271,75 0,2369 91,90 106,3 0,1749 96,009 2

Grad Beli Manastir 25.612,06 1.586,95 0,3093 84,94 135,9 0,1724 97,005 3

Općina Bilje 25.471,10 1.487,70 0,2163 92,63 93,4 0,1382 99,939 4

Općina Čeminac 23.609,91 1.979,94 0,2527 90,28 115,9 0,0577 96,446 3

Općina Darda 20.451,55 1.161,71 0,3320 92,13 92,0 0,0947 94,989 2

Općina Draž 19.325,66 1.209,63 0,3652 78,56 199,1 0,0800 89,818 1

Općina Jagodnjak 14.140,62 1.290,92 0,4761 88,68 116,9 0,0433 87,937 1

Općina Kneževi Vinogradi 21.026,08 1.516,61 0,3393 84,14 132,7 0,0911 93,402 2

Općina Petlovac 20.442,21 1.375,36 0,3380 81,87 119,6 0,0604 92,339 1

Općina Popovac 20.195,35 1.856,31 0,4116 73,37 124,5 0,0502 89,454 1

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 288

Tablica 26: Izvori prihoda stanovništva (udio u ukupnom stanovništvu) [1].

Prihodi od Prihodi od Povremena Prihodi od Starosna Ostale Prihodi od Socijalne Ostali Bez Vrsta stalnog povremenog potpora poljoprivrede mirovina mirovine imovine naknade prihodi prihoda rada rada drugih

Republika Hrvatska 32,62 % 2,43 % 1,85 % 14,26 % 11,33 % 0,57 % 4,17 % 2,23 % 1,56 % 32,15 %

Osječko-baranjska 29,18 % 1,99 % 1,70 % 12,40 % 12,69 % 0,27 % 5,57 % 2,15 % 1,26 % 35,34 % županija

Projektno područje 25,62 % 1,46 % 0,75 % 7,89 % 7,53 % 0,14 % 5,79 % 1,12 % 0,68 % 22,34 %

Grad Beli Manastir 27,70 % 2,31 % 0,60 % 15,15 % 10,69 % 0,20 % 8,12 % 2,04 % 1,40 % 33,23 %

Općina Bilje 31,16 % 2,25 % 2,25 % 10,67 % 11,34 % 0,53 % 6,11 % 0,80 % 0,55 % 36,62 %

Općina Čeminac 27,09 % 2,20 % 1,20 % 9,80 % 16,16 % 0,07 % 10,28 % 3,03 % 0,07 % 31,32 %

Općina Darda 26,06 % 2,21 % 1,09 % 10,13 % 11,31 % 0,06 % 11,86 % 1,51 % 1,36 % 35,94 %

Općina Draž 21,32 % 4,66 % 4,41 % 14,35 % 12,47 % 0,80 % 9,50 % 3,65 % 0,40 % 31,73 %

Općina Jagodnjak 14,78 % 4,60 % 5,24 % 9,74 % 10,58 % 0,05 % 21,60 % 3,36 % 1,19 % 31,04 %

Općina Kneževi 23,69 % 5,55 % 3,36 % 11,83 % 11,01 % 0,80 % 7,20 % 4,75 % 2,15 % 32,92 % Vinogradi

Općina Petlovac 22,37 % 4,24 % 2,16 % 11,73 % 12,60 % 0,12 % 8,94 % 1,66 % 0,54 % 37,55 %

Općina Popovac 21,26 % 1,39 % 2,16 % 16,36 % 9,45 % 0,77 % 10,27 % 6,33 % 0,48 % 34,17 %

Napomena: Suma udjela svih izvora prihoda iznosi više od 100 % poradi mogućnosti primanja prihoda iz više izvora.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 289

Hrvatski zavod za zapošljavanje redovno objavljuje podatke o registriranoj nezaposlenosti na razini JLS-ova, odnosno broj nezaposlenih na zadnji dan u mjesecu. Poradi mogućnosti realne usporedbe stopa nezaposlenosti pojedinih JLS-ova, obuhvaćene županije i RH, one su izračunate kao udio registriranih nezaposlenih osoba (godišnji prosjek) [5] u radno aktivnom stanovništvu iz podataka Popisa stanovništva 2011. godine [1]. Navedene stope prikazane su u tablici i slici . Prikazani podaci ukazuju lošu situaciju na tržištu rada na projektnom području, budući da se stopa nezaposlenosti konstantno kreće iznad razine obuhvaćene županije i RH.

Tablica 27: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, OBŽ, projektno područje, JLS).

Područje 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. Republika Hrvatska 19,19 % 18,25 % 15,90 % 13,45 % 10,79 % 8,54 % 8,76 % Osječko-baranjska 30,09 % 30,09 % 26,67 % 23,05 % 19,27 % 15,70 % 15,59 % županija Projektno područje 40,47 % 41,01 % 37,35 % 33,07 % 28,41 % 22,99 % 23,90 % Grad Beli Manastir 38,81 % 37,92 % 35,27 % 31,56 % 27,17 % 22,56 % 24,34 % Općina Bilje 26,16 % 26,40 % 23,04 % 19,45 % 15,75 % 11,80 % 11,55 % Općina Čeminac 35,99 % 35,99 % 31,59 % 27,61 % 24,42 % 19,84 % 20,73 % Općina Darda 41,41 % 41,58 % 37,73 % 34,10 % 29,11 % 23,76 % 23,67 % Općina Draž 43,44 % 46,13 % 43,67 % 38,47 % 32,91 % 26,65 % 27,11 % Općina Jagodnjak 67,96 % 76,37 % 72,14 % 66,91 % 57,56 % 49,93 % 49,60 % Općina Kneževi 45,86 % 47,02 % 40,87 % 35,27 % 30,48 % 23,71 % 25,57 % Vinogradi Općina Petlovac 46,02 % 44,84 % 42,60 % 38,05 % 34,44 % 27,05 % 29,71 % Općina Popovac 53,05 % 56,00 % 50,37 % 43,19 % 37,00 % 29,14 % 30,16 %

41,01% 40,47% 37,35% 33,07% 30,09% 30,09% 28,41% 26,67% 23,90% 23,05% 22,99% 19,19% 18,25% 19,27% 15,90% 15,70% 15,59% 13,45% 10,79% 8,54% 8,76%

2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Republika Hrvatska Osječko-baranjska županija Projektno područje

Slika 13: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, OBŽ, projektno područje).

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 290

3.2 Analiza koristi od projekta

Koncept sveobuhvatne širokopojasne infrastrukture na određenom području je nezaobilazni faktor gospodarskog razvoja, razvoja znanosti, obrazovanja, osiguranja učinkovitijeg zdravstva, kulture, turizma, itd. Širokopojasna infrastruktura omogućava sveukupan gospodarski rast, posebice u informatički intenzivnim sektorima, te samim time i veću zaposlenost.

Razvoj širokopojasne infrastrukture kao dio razvojne strategije revitalizirati će ruralna područja pokretanjem spirale razvoja tih područja, te će rezultirati smanjenjem iseljavanja mlade populacije, potaknuti povratak školovanih, čime će se povećati intelektualni potencijal područja, drugi pozitivni doprinosi, itd. Osim toga, širokopojasna infrastruktura je pretpostavka za značajno povećanje učinkovitosti zdravstva (e-zdravstvo), obrazovanja (e-obrazovanje), gospodarstva i drugih aspekata života u tim područjima. Stoga je vrlo bitno da JLS-ovi projektnog područja nastave program stimulacije uvođenja širokopojasnog pristupa.

Sigurna i pouzdana širokopojasna mreža omogućava korisnicima kvalitetno iskustvo, koje ih potiče daljnjoj upotrebi i jača potražnju za novim uslugama i sadržajima, kao i za daljnjim razvojem Interneta. Time se otvaraju i nove mogućnosti za razvoj interaktivnih multimedijskih aplikacija, usluga i sadržaja.

3.2.1 Koristi na području Europske unije

Sa širokopojasnom infrastrukturom povezane su značajne ekonomske i socijalne koristi koje često ne mogu biti prikazane kvantitativno. Brzi i ultrabrzi širokopojasni pristup ključni je čimbenik u razvijanju naprednih digitalnih usluga koje se oslanjaju na dostupnost, brzinu, pouzdanost i elastičnost fizičkih mreža. Razvoj brzih i ultrabrzih mreža otvara put pružanju sve inovativnijih usluga koje koriste sve veće brzine. Između ostalog, koristi su slijedeće [27]: • Razvoj širokopojasne infrastrukture i digitalnih usluga doprinosi smanjenju emisije stakleničkih plinova, kroz omogućavanje energetski učinkovitih rješenja u mnogim sektorima europske ekonomije, te uz neka ograničenja, vezana uz gradnju mreža i upravljanje infrastrukturom, doprinosi ostvarenju ciljeva EU. • Interoperabilnost širokopojasne infrastrukture i digitalnih komunikacija vezanih uz energetske mreže omogućuje konvergentnost komunikacija ka razvoju pouzdanih, energetski i troškovno održivih digitalnih mreža. • Razvoj, implementacija i dugoročno osiguravanje interoperabilnih prekograničnih usluga na područjima e-uprave poboljšati će funkcioniranje jedinstvenog tržišta EU. • Funkcioniranje zajedničke elektronske javne usluge primijenjene u skladu s Odlukom 922/2009/EK Europskoga parlamenta i Vijeća teži dostupnosti zajedničkih službi kao potpori prekograničnoj i međusektorskoj interakciji između europskih javnih uprava, dok Direktiva 2011/24/EU daje pravni okvir za prekogranično pružanje zdravstvene zaštite, za primjenu prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, uključujući e-zdravlje uslugu u EU. Od navedene implementacije se očekuje da će poboljšati kvalitetu zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata, smanjiti troškove liječenja, pridonijeti modernizaciji nacionalnih zdravstvenih sustava i povećati njihovu učinkovitost, kako bi

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 291

postali bolje prilagođeni individualnim potrebama građana, bolesnika, zdravstvenih djelatnika, te se suočili sa izazovima društva koje stari. • Povećanje i očuvanje pristupa bogatim i raznovrsnim kulturnim sadržajima i podacima kojima raspolažu tijela javnog sektora širom EU, te omogućavanje ponovnog korištenja istih, s punim poštovanjem autorskih i srodnih prava. Nesmetan pristup ponovno upotrebljivim višejezičnim resursima biti će pomoć pri prevladavanju jezičnih barijera koje otežavaju jedinstveno tržište e-usluga i ograničavaju pristup znanju. • U području sigurnosti, europska široka platforma za dijeljenje resursa, informacijskih sustava i softverskih alata koji promiču online sigurnost, doprinijeti će stvaranju sigurnijeg okruženja i za djecu, te omogućiti referentnim centrima učinkovito rukovanje stotinama tisuća zahtjeva i upozorenja godišnje i djelovanje na području cijele EU. Infrastrukturom kritičnih informacija unaprijediti će se sposobnost za pripravnost, razmjenu informacija, koordinaciju i odgovaranje na cyber prijetnje sigurnosti.

Ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu rezultirati će većom konkurentnošću i inovativnošću gospodarstva, omogućiti učinkovitiju i efikasniju javnu službu, te doprinijeti sveopćoj konkurentnosti i produktivnosti gospodarstva EU.

3.2.2 Koristi na području Republike Hrvatske

Na razini RH, projekti izgradnje širokopojasne infrastrukture donose sljedeće koristi [28]: • ravnomjerniji razvoj regija, • brži rast korištenja Interneta i širokopojasnog pristupa Internetu, • doprinos sveukupnom razvoju i dinamiziranju gospodarstva, • povećanje bruto nacionalnog dohotka, • omogućavanje pristupa Internetu i obuka ruralnog stanovništva u korištenju Interneta, • unaprjeđenje sustava obrazovanja na ciljanim područjima, • unaprjeđenje sustava zdravstva na ciljanim područjima, • potpora razvoju poljoprivrede u ruralnim područjima kroz razvoj dodatnog distribucijskog kanala, • potpora razvoju turizma u ruralnim područjima.

Širokopojasnost pokreće spiralu razvoja ruralnih i nerazvijenih krajeva jer kao posljedicu ima: • prestanak iseljavanja mlade populacije, • povratak školovane populacije, • povećanje intelektualnog potencijala, • povećanje doprinosa, • povećanje učinkovitosti zdravstva (e-zdravstvo), • povećanje učinkovitosti obrazovanja (e-učenje), • povećanje učinkovitosti gospodarstva.

Prema analizi Svjetske banke [28], ulaganje od 1.000.000,00 kn u širokopojasni pristup otvara 5 do 15 novih radnih mjesta, dok 10 % povećanja ulaganja u širokopojasni pristup rezultira

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 292

povećanjem bruto domaćeg proizvoda od 1.21 % kod razvijenih zemalja, odnosno 1.38 % kod zemalja u razvoju.

1,38% 1,21% 1,12%

0,81% 0,73% 0,77% 0,60% 0,43%

Fiksna telefonija Mobilna telefonija Internet Širokopojasni pristup

Razvijene zemlje Nerazvijene zemlje

Slika 14: Utjecaj 10 posto povećanja ulaganja na povećanje BDP [28].

3.2.3 Analiza demografskih koristi na projektnom području

Pozitivan utjecaj dostupnosti širokopojasnog pristupa na lokalnoj razini projektnog područja ogledava se u slijedećem: • digitalni standard življenja postaje isti kao u ostatku RH, što za posljedicu ima sprečavanje smanjenja, odnosno iseljavanja stanovništva, • stvaranje potencijala za razvitak samostalnih gospodarskih djelatnosti ili različitih aspekata udaljenog rada, odnosno rada od kuće, što će doprinijeti zadržavanju i privlačenju mlađeg i radno aktivnog stanovništva, • smanjenje troškova zdravstvenih usluga, prvenstveno za starije stanovništvo, poradi mogućnosti uvođenja usluga e-zdravstva, • povećanje dostupnosti obrazovnih usluga, posebice u kontekstu cjeloživotnog učenja za stariji dio stanovništva, odnosno dio stanovništva s nezadovoljavajućim najvišim dosegnutim stupnjem obrazovanja, putem usluga e-obrazovanja i učenja na daljinu, • korištenje naprednih javnih usluga poput e-Uprave ili e-Građani doprinosi smanjenju troškova pojedinaca, ali i javnih administrativnih izdataka na lokalnoj i nacionalnoj razini, • povećanje udjela populacije s najvišim dosegnutim stupnjem obrazovanja u prosjeku za 4,5 %, kao dugoročna posljedica dostupnosti naprednih širokopojasnih usluga povezanih s obrazovanjem, • povećanje stope informiranosti i obrazovanosti stanovništva doprinosi općem napretku društva u cjelini. Na području većine JLS-ova projektnog područja, bilježi se trend opadanja stanovništva. Neke općine u obuhvatu projekta pokazuju lošu starosnu strukturu stanovništva pa će izgradnja širokopojasne infrastrukture biti poticaj zadržavanju mlađeg, radno sposobnog stanovništva i privlačenju novog, dok će istovremeno olakšati pružanje povećanog opsega javnih usluga usmjerenih prema starijem stanovništvu (npr. telemedicinske usluge).

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 293

Nadalje, nezadovoljavajuća obrazovna struktura stanovništva, uz istovremeno značajan udio radno sposobnog stanovništva, jest prilika da se uz pomoć širokopojasne infrastrukture omogući e-obrazovanje sa svrhom cjeloživotnog učenja i/ili prekvalifikacije. Time se doprinosi višoj zapošljivosti stanovništva, ali i generiranju novih izvora prihoda te kompetencija povezanih uz e-poslovanje.

Obzirom da na projektnom području postoji nezanemariv udio mladog stanovništva, izgrađena širokopojasna infrastruktura znači osigurane preduvjete za implementaciju cjelovitih programa učenja na daljinu, čime se olakšava provedba obveznog osnovnoškolskog obrazovnog procesa. Ovakav vid obrazovanja može zamijeniti i/ili kvalitativno upotpuniti područne škole, smanjiti potrebu za svakodnevnim prijevozom učenika do većih mjesta te spriječiti daljnje iseljavanje. Također, srednjoškolskoj, studentskoj, ali i ostaloj zainteresiranoj populaciji se otvara mogućnosti za sudjelovanje u studijskim programima koji se pohađaju putem Interneta, i to bez napuštanja mjesta stanovanja te uz znatno niže troškove vezane uz visoko obrazovanje.

Online usluge i servisi znatno reduciraju potrebu za fizičkim posjetom određenoj lokaciji, iz čega proizlazi da se njihovim omogućavanjem kroz izgradnju širokopojasne infrastrukture osiguravaju značajne uštede za okoliš, posebice u vidu ispušnih plinova te ostalih zagađenja proizašlih iz prometa. Osim što se povećava šanse za kvalitetniji i dugotrajniji život u zdravoj i čistoj okolini, korisnici imaju koristi od uštede vremena i troškova vezanih uz transport, gdje se sačuvani vremenski i financijski resursi mogu usmjeriti u druge osobne potrebe.

Osiguranje mogućnosti širokopojasnog pristupa predstavlja vid poduzetničke potporne infrastrukture, čime se potiču profesionalna orijentacija i samozapošljavanje u smjeru e- poslovanja u mjestu stanovanja.

3.2.4 Analiza socijalnih i gospodarskih koristi na projektnom području

U pogledu gospodarskog rasta i razvoja, projekt izgradnje širokopojasne infrastrukture valja sagledati kroz slijedeće aspekte: • kratkoročne gospodarske aktivnosti na lokalnoj razini, vezane uz poslove izgradnje i stavljanja širokopojasne mreže u operativni status, • održavanje i upravljanje širokopojasnom mrežom, odnosno sve povezane aktivnosti kojima se dugoročno održava operativno stanje infrastrukture i mreže (očekivano razdoblje od barem 20 godina, u pravilu i duže), • dostupnost napredne širokopojasne infrastrukture, kao jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarivanje pozitivnih učinaka u dužem razdoblju u lokalnoj zajednici: gospodarskih (povećanjem konkurentnosti postojećih i potencijalom otvaranja novih gospodarskih subjekata, odnosno razvoja novih djelatnosti u okviru ICT-a), te socijalnih i demografskih (povećanjem kvalitete života za sve građane kroz mogućnost korištenja elektroničkih usluga javne uprave, zdravstvenih i obrazovnih elektroničkih usluga, itd.).

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 294

Dugoročne koristi koje donosi širokopojasni pristup prikazuju se kroz povećanje analiziranih ključnih pokazatelja: • povećanje BDP-a: procjene stopa rasta BDP-a variraju od 0,47 % do 1,38 % u razdoblju od nekoliko godina u kojem dolazi do značajnog povećanja broja korisnika širokopojasnog pristupa, • otvaranje novih radnih mjesta vezanih uz izgradnju širokopojasne infrastrukture: procjene za RH govore o novih 40.000 radnih mjesta u razdoblju ostvarenja ciljeva DAE- a do kraja 2020.

Ultrabrzi širokopojasni pristup biti će od velike koristi posebice malim i srednjim poduzećima koja sada nemaju mogućnost korištenja web usluga (npr. cloud servisa), poradi sadašnje neadekvatne brzine pristupa u postojećoj mreži, što će doprinijeti njihovom značajnom produktivnom rastu, te otvoriti nove poslovne mogućnosti i stimulirati stvaranje novih radnih mjesta.

Nadalje, zadovoljavajuća obrazovna struktura stanovništva na projektnom području, te istovremeno i značajan udio radno sposobnog stanovništva jest prilika da se uz pomoć širokopojasne infrastrukture omogući daljnje otvaranje radnih mjesta, odnosno novih obrta i poduzeća. Pružanje usluga e-obrazovanja za cjeloživotno učenje, kao i učenje na daljinu, olakšati će provedbu osnovnoškolskog obrazovnog procesa (zadržavanjem područnih škola bez potrebe svakodnevnog prijevoza do glavnih škola) i time doprinijeti daljnjem zadržavanju postojećeg i privlačenju novog stanovništva.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 295

4 ANALIZA STANJA POSTOJEĆE ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE TE DOSTUPNOST I PONUDA USLUGA ZA POJEDINE KATEGORIJE KRAJNJIH KORISNIKA

4.1 Širokopojasne tehnologije

Širokopojasna tehnologija naziv je za skup tehničkih standarda, standardiziranih sučelja i propisa, koji omogućuju međusobno usklađen rad mrežne opreme i sustava unutar elektroničke komunikacijske mreže, odnosno pružanje elektroničko komunikacijskih usluga. Prema brzini pristupa u dolaznom smjeru (engl. downstream za nepokretne tehnologije, engl. downlink za bežične tehnologije) širokopojasne tehnologije razvrstane su u tri skupine prema prosječno ostvarivoj brzini pristupa kojeg mogu osigurati: • osnovni pristup - za brzine u rasponu od minimalne širokopojasne brzine (2 Mbit/s) do 30 Mbit/s, • brzi pristup - za brzine u rasponu od 30-100 Mbit/s, • ultrabrzi pristup - za brzine iznad 100 Mbit/s.

Pod NGA pristupom podrazumijeva se brzi i ultrabrzi pristup, gdje se postojeće širokopojasne tehnologije mogu nadograditi prema zahtjevima za NGA mreže.

NGA mrežama smatraju se mreže svjetlovodnim vlaknima, koje mogu pružiti značajno bolju kvalitetu usluga u odnosu na postojeće mreže temeljene na osnovnim širokopojasnim tehnologijama, pružaju bolju propusnost u odlaznom smjeru (upstream, uplink). NGA mrežama se smatraju FTTx (FTTH, FTTC, FTTB), kabelske mreže (DOCSIS 3.0) i bežične mreže velikih brzina.

Tablica 28 prikazuje širokopojasne tehnologije i njihove karakteristike s obzirom na brzinu pristupa koju omogućuju u dolaznom i odlaznom smjeru.

Tablica 28: Kategorizacija tehnologija prema ostvarivoj razini pristupa.

Prosječne brzine (dolazni Prosječne brzine (odlazni Tehnologija Standard

smjer / download) smjer / upload)

BRZI ULTRABRZI VDSL ITU-T G.993 40-800 Mbit/s 16-40 Mbit/s x (FTTC) 2,3 Gbit/s dijeljeno 1,15 Gbit/s dijeljeno FTTH P2MP ITU-T G.984 x (do 64 korisnika) (do 64 korisnika) FTTH P2P IEEE 802,3 ah 925 Mbit/s 925 Mbit/s x Kabelski DOCSIS 56-445 Mbit/s dijeljeno 31-129 Mbit/s dijeljeno x x2 pristup (ITU-T J.122) (100 - 200 korisnika) (100 - 200 korisnika)

2 Ultrabrzi pristup odnosi se na DOCSIS 3.1.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 296

Prosječne brzine (dolazni Prosječne brzine (odlazni Tehnologija Standard

smjer / download) smjer / upload)

BRZI ULTRABRZI 100 Mbit/s dijeljeno 50 Mbit/s dijeljeno LTE (4G) IMT Advanced x (po baznoj stanici) (po baznoj stanici)

Infrastrukturna rješenja za brze širokopojasne priključke koja imaju mogućnost naknadnog povećanja brzine implementacijom naprednijih mrežnih tehnologija, prije svega pretpostavljaju FTTH rješenja u kojima je barem jedno dedicirano svjetlovodno vlakno položeno od pristupnog čvora do svakog potencijalnog krajnjeg korisnika (P2P). Uz pretpostavku aktivne mrežne opreme i njenih mogućnosti, moguće je brzine prijenosa svjetlovodnim vlaknima povećavati prema potrebi po korisniku - inicijalno brzi širokopojasni priključak može postati i ultrabrzi. Isto tako je moguće povećavati brzine i unutar 4G bežičnih mreža (LTE) s implementacijom novih verzija LTE standarda koji će omogućiti veće brzine u pristupnoj radio-frekvencijskoj mreži.

Tablica 29 prikazuje analizu podrške proizvođača, zastupljenost na razini EU, te očekivanu zastupljenost na razini EU za pojedine širokopojasne tehnologije.

Tablica 29: Analiza razvoja tehnologija.

Podrška Zastupljenost na Očekivana zastupljenost u Tehnologija proizvođača razini EU EU u razdoblju od 5 god. VDSL (FTTC) velika u porastu srednja FTTH P2MP velika u porastu srednja FTTH P2P velika u porastu srednja / velika Kabelski pristup (DOCSIS, HFC) srednja ograničena ograničena LTE (4G) velika u porastu porast / srednje

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 297

4.2 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture i mreža

Pod osnovnom širokopojasnom infrastrukturom podrazumijevaju se sva infrastrukturna i tehnološka rješenja koja omogućuju širokopojasni pristup s brzinama od 2 do 30 Mbit/s, što se u RH uglavnom odnosi na xDSL tehnologije, kabelske tehnologije do DOCSIS 2.0 standarda, UMTS/3G bežične mreže, WiMAX mreže i satelitski pristup.

Većina RH je pokrivena osnovnom paričnom pristupnom infrastrukturom HT-a, gdje xDSL tehnologija predstavlja dominantnu tehnologiju za pružanje osnovnog širokopojasnog pristupa. Kabelskim mrežama pokrivena su tek najgušće naseljena područja unutar nekoliko najvećih hrvatskih gradova.

NGA širokopojasna infrastruktura s druge strane podrazumijeva sva infrastrukturna i tehnološka rješenja koja se djelomično ili u potpunosti temelje na svjetlovodnim elementima i kojima je moguće pružiti širokopojasne usluge boljih karakteristika u odnosu na postojeće osnovne širokopojasne mreže, odnosno osiguravaju brzi i ultrabrzi pristup s brzinama većim od 30 Mbit/s (u smjeru prema korisniku, engl. downstream) [29]. NGA pristup moguće je osigurati putem FTTx tehnologija (FTTH, FTTB, FTTC), te kombinaciji istih s VDSL tehnologijom, odnosno kabelskom DOCSIS 3.0 tehnologijom. Kod bežičnih tehnologija NGA pristup moguće je osigurati putem LTE/4G tehnologije.

Prema rezultatima DAE Scoreboard [6], pokrivenost hrvatskih kućanstava osnovnim nepokretnim širokopojasnim pristupom 2017. godine iznosi 99,3 %, dakle ukupna pokrivenost osnovnim širokopojasnim pristupom u Hrvatskoj je relativno dobra i usporediva s prosjekom EU-a (99,7 %). Međutim, pokrivenost kućanstava s NGA širokopojasnim pristupom niža je od pokrivenosti kućanstava na razini EU i iznosi 67,4 %, što je prikazano u tablici .

Tablica 30: Pokazatelj stanja širokopojasne infrastrukture [6].

Prosjek Pokazatelj Hrvatska EU-a Pokrivenost kućanstava s osnovnim nepokretnim širokopojasnim pristupom. 99,3 % 99,7 % Pokrivenost kućanstava s NGA nepokretnim širokopojasnim pristupom. 67,4 % 80,1 %

Iz podataka Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture (u okviru NP-BBI [17]) o dostupnosti i penetraciji širokopojasnog pristupa, razvidno je da je 98,1 % stanovništva RH i 99,3 % stanovništva obuhvaćene županije pokriveno osnovnim nepokretnim pristupom, dok je penetracija nepokretnog širokopojasnog pristupa na županijskoj razini ispod nacionalnog prosjeka (22,6 %) i iznosi 19,9 %, a što se u obliku grafikona prikazuje na slici .

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 298

Slika 15: Populacijska pokrivenost osnovnim širokopojasnim pristupom (lijevo) i populacijska penetracija nepokretnog širokopojasnog pristupa po županijama [17].

Prema podacima HAKOM-a o širokopojasnom pristupu za RH za Q4 2018 (slika 16), u definiranim tehnologijama priključaka širokopojasnog pristupa u nepokretnim mrežama najveći udio zauzima xDSL tehnologija s 52,60 %, dok je FTTx tehnologija zastupljena sa samo 7,03 %.

11,68% 7,03%

14,13% 52,60%

14,56%

xDSL Kabelske mreže Usluga bitstream pristupa FTTx Ostale tehnologije pristupa

Slika 16: Udio priključaka širokopojasnog pristupa putem nepokretnih mreža u RH [16].

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 299

Na području OBŽ postoji 69.216 širokopojasna priključka u nepokretnoj komunikacijskoj mreži, odnosno njihova gustoća je 22,69 % [16].

Slika 17: Broj širokopojasnih priključaka po županijama u RH (Q4 2018) [16].

Slika 18: Gustoća priključaka širokopojasnog pristupa Internetu (Q4 2018) [16].

U pokretnim mrežama, s tržišnog stajališta, krajem četvrtog kvartala 2018. godine najveći tržišni udio imao je HT (46,26 %), zatim A1 (34,95 %) i Tele2 (18,79 %), što prikazuje slika 19.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 300

Slika 19: Udio operatora pokretnih mreža s obzirom na broj korisnika [16].

4.2.1 Širokopojasna infrastruktura telekomunikacijskih operatora

Putem HAKOM-a dostupni su podaci o područjima dostupnosti širokopojasnog pristupa u mjesecu prosincu 2018., koji se temelje na podacima koje su dostavili operatori. Slika 20 prikazuje pokrivenost korisnika na projektnom području osnovnim, brzim i ultrabrzim širokopojasnim pristupom u nepokretnoj širokopojasnoj mreži, te osnovnim i brzim pristupom u pokretnoj širokopojasnoj mreži. Iz prikazanog je razvidno da na projektnom području postoji dostupnost osnovnog širokopojasnog pristupa. Također je vidljivo da na tom području postoji i nekoliko lokacija na kojima postoji dostupnost brzog i ultrabrzog pristupa.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 301

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 302

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 303

Slika 20: Širokopojasni pristup [18].

Putem operatora HT i A1 dostupne su karte pokrivenosti koje prikazuju pokrivenost projektnog područja 3G i 4G mrežom, što je prikazano na slici . Iz prikazanog je razvidno da HT kao jedan od operatora pokretne mreže na projektnom području samo djelomično ostvaruje pokrivenost 4G mrežom odnosno LTE tehnologijom, te potpunu pokrivenost 3G mrežom odnosno UMTS/HSPA tehnologijom, te da A1 kao drugi operator pokretne mreže na projektnom području djelomično ostvaruje pokrivenost 4G odnosno LTE tehnologijom, te djelomično pokrivenost 3G mrežom.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 304

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 305

Slika 21: Pokrivenost 3G i 4G signalom HT (a, b) i A1 (c) [36], [37].

4.3 Kategorije krajnjih korisnika usluga širokopojasnog pristupa

Za financijsku i ekonomsku analizu (ocjena isplativosti, iznos vanjskih poticaja i sufinanciranja u obliku državnih potpora) operacije izgradnje širokopojasnog pristupa vrlo je važna procjena potražnje za širokopojasnim uslugama i kretanje stvarnog broja aktivnih korisnika (utilizacija u razdoblju operativnog rada mreže). Ciljani krajnji korisnici usluga širokopojasnog pristupa prema ONP-u definiraju se kroz tri osnovne kategorije [11]: • Privatni korisnici. • Poslovni korisnici. • Javni korisnici.

4.4 Ponuda širokopojasnih usluga

Dobrobit dostupnosti širokopojasnog pristupa jest i kompetitivna ponuda usluga, odnosno mogućnost odabira između više pružatelja usluga od strane krajnjih korisnika.

Usluge maloprodaje širokopojasnog pristupa na projektnom području realizirane su putem operatora koji ili imaju izgrađenu vlastitu infrastrukturu ili koriste veleprodajne usluge ostalih operatora kako bi osigurali pristup do krajnjeg korisnika.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 306

Prema dostupnim podacima usluga širokopojasnog pristupa na projektnom području ostvaruje se xDSL pristupom putem bakrene parice, putem pokretnih mreža, iznajmljenim vodovima te sustava besplatnog pristupa putem Wi-Fi tehnologije na ključnim lokacijama (Wi-Fi Hot-Spots).

ADSL pristup omogućava prijenos podataka prema korisniku većom brzinom (eng. downstream) i manjom prema ponuditelju usluge (eng. upstream), pri čemu prijenosna brzina ovisi o dužini i tipu parice.

Skraćivanjem bakrene parice, odnosno zamjenom za svjetlovodni kabel od razdjelnika do sabirne točke (postavljanjem DSLAM-a), operator putem VDSL (VDSL2) tehnologije omogućava krajnjim korisnicima brži prijenos podataka na kraćim udaljenostima u odnosu na prijenos podataka putem ADSL tehnologije.

Širokopojasni pristup putem pokretnih mreža je nakon xDSL najzastupljeniji način pristupa, a temelji se na 3G (UMTS, HSPA) i 4G (LTE) signalu, koji je krajnjem korisniku dostupan upotrebom podatkovne kartice ili podatkovnog modema, a kvaliteta usluge određena je karakteristikama pristupne tehnologije i zemljopisnoj pokrivenosti signalom.

Usluga iznajmljenog voda namijenjena je gospodarskim subjektima i javnim korisnicima, čija se poslovna komunikacija temelji na potrebi stalne prisutnosti na Internetu kao i potrebi prijenosa podataka velikim brzinama. Prednosti su: velika brzina, sigurnost, maksimalna pouzdanost, te istodobni pristup za veći broj korisnika.

4.4.1 Usluge xDSL pristupa putem bakrenih parica

Usluge operatora za xDSL pristup na projektnom području za privatne korisnike omogućavaju brzine pristupa od 2 do >100 Mbit/s, a cijene usluga (svibanj 2019) kreću se između 80,00 kn i 225,00 kn mjesečno (PDV uključen). Gospodarskim subjektima i javnim korisnicima operatori također omogućavaju brzine pristupa od 2 do >100 Mbit/s, a cijene usluga kreću se također između 80,00 kn i 225,00 kn mjesečno (PDV uključen). Cijene usluga se razlikuju prema sadržaju usluga u paketu, a svi operatori uglavnom nude kao najpovoljnije pakete one koji u sebi sadrže dvije (2D), tri (3D) usluge (Internet, telefon, TV).

4.4.2 Usluge pristupa putem pokretnih mreža

Usluge pristupa Internetu putem pokretnih mreža, odnosno ponude paketa za mobilni Internet za privatne korisnike na projektnom području, uključuju količinu podataka između 512 MB i 25 GB, a cijene usluga (svibanj 2019) kreću se između 59,00 kn i 600,00 kn mjesečno (PDV uključen), ovisno o tarifnim modelima i tarifnim paketima. Usluge za gospodarske subjekte i javne korisnike uključuju količinu podataka između 512 MB i 50 GB, a cijene usluga (svibanj 2019) kreću se također između 59,00 kn i 600,00 kn mjesečno (PDV uključen), ovisno o tarifnim modelima. Osim mobilnog Interneta, krajnji korisnici koriste Internet i putem mobilnih telefona, a cijene i uključeni promet ovisni su o tarifnim modelima i tarifnim paketima.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 307

4.4.3 Usluge pristupa svjetlovodnom mrežom

Usluge pristupa Internetu svjetlovodnom mrežom na projektnom području pružaju se u području Grada Beli Manastir te Općina Bilje, Darda, Jagodnjak, Petlovac i Popovac, a omogućavaju korisnicima brzine pristupa veće od 100 Mbit/s. Cijene usluga se razlikuju prema sadržaju usluga u paketu, a kao najpovoljniji paketi nude se oni koji u sebi sadrže dvije (2D) ili tri (3D) usluge (Internet, telefon, TV).

4.5 Potražnja za brzinama širokopojasnog pristupa Internetu

4.5.1 Pokazatelji upotrebe širokopojasnog pristupa

Broj korisnika Interneta pokazuje trend ubrzanog rasta u svijetu, pa i u RH. Međutim, korištenje Internetom na području RH nema željenu konkurentnost u usporedbi sa zemljama EU. Na razini EU postotak kućanstava s pristupom Internetu iznosi 87 %, dok za RH taj postotak iznosi 76 %, što prikazuje slika 22.

Slika 22: Kućanstva s pristupom Internetu (2017.) [3].

Jedan od pokazatelja upotrebe, odnosno penetracije širokopojasnog pristupa je i udio kućanstava koja koriste pristup Internetu i koja posjeduju računalo. Broj kućanstava koja pristupaju Internetu u RH se povećao za 9 postotnih poena od 2014. do 2015. godine, što je prikazano u tablici .

Tablica 31: Opremljenost kućanstava računalom i pristup Internetu na razini RH [1].

Pokazatelj 2014. 2015. Kućanstva koja posjeduju računalo 66 % 77 % Kućanstva koja pristupaju Internetu 68 % 77 %

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 308

Slika 23 prikazuje upotrebu računala i pristup Internetu po dobnim skupinama i radnom statusu u RH 2016. godine, iz koje je razvidno da čak 99 % populacije starosti od 16-24 i 97 % populacije starosti od 25-34, te 100 % svih učenika i studenata upotrebljavaju računalo i pristup Internetu.

100,00% 99,00% 97,00% 93,00% 91,00% 78,00% 74,00%

54,00%

33,00%

18,00%

Učenici i Zaposleni Nezaposleni Ostali 16-24 25-34 35-44 45-54 55-64 66-74 studenti

Slika 23: Upotreba računala i pristup Internetu po dobnim skupinama i radnom statusu [1].

4.5.2 Upotreba širokopojasnih usluga na projektnom području

Putem HAKOM-a su dostupni podaci o udjelu stvarnih korisnika (kućanstava) nepokretnog širokopojasnog pristupa, odnosno utilizaciji (engl. take-up rate), s ugovorenim brzinama 2 Mbit/s i više, što je za obuhvaćenu županiju i projektno područje prikazano na slikama i .

Iz slike je razvidno da na razini obuhvaćene županije 51,42 % kućanstava koristi nepokretni širokopojasni pristup brzine od 2 Mbit/s i veće. Među njima najveći dio njih koristi ugovorene brzine od 20 do 30 Mbit/s (njih 14,75 %), 14,46 % kućanstava koristi brzine od 4 do 10 Mbit/s, 6,62 % kućanstava koristi brzine od 50 do 100 Mbit/s, 4,62 % ih koristi brzine od 30 do 50 Mbit/s, 4,16 % kućanstava koristi brzine od 10 do 20 Mbit/s, 3,77 % ih koristi brzine brzine iznad 100 Mbit/s, dok 3,05 % kućanstava koristi brzine iznad od 2 do 4 Mbit/s.

Slika 24: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na području obuhvaćene županije (Q4 2018) [18].

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 309

Iz slike je razvidno da JLS-ovi projektnog područja, prema udjelu kućanstava koja koriste nepokretni širokopojasni pristup ugovorene brzine 2 Mbit/s i veće, pripadaju grupama korištenja od 15 % do 55 %.

Slika 25: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na projektnom području (Q4 2018) [18].

Slika 26 prikazuje da u većini JLS-ova projektnog područja kućanstva najviše koriste nepokretni širokopojasni pristup ugovorene brzine od 4 do 10 Mbit/s (od 5,14 % do 21,72 %), brzine od 2 do 4 Mbit/s koriste se od 2,13 % do 6,59 %, brzine od 10 do 20 Mbit/s koriste se od 1,59 % do 6,7 %, brzine od 20 do 30 Mbit/s koriste se od 4,95 % do 15,91 %, brzine od 30 do 50 Mbit/s koriste se od 2,00 % do 6,16 %, brzine od 50 do 100 Mbit/s koriste se od 1,32 % do 2,95 %, dok se brzine veće od 100 Mbit/s ne koriste.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 310

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 311

Slika 26: Korištenje brzina širokopojasnog pristupa u JLS-ovima projektnog područja (Q4 2018) [18].

4.5.3 Trend korisničkog potencijala

Sadržaji, usluge i elektroničke komunikacijske mreže planiraju se, projektiraju, grade i razvijaju ovisno o potrebama i očekivanjima korisnika, jer je iskustvo korisnika o kakvoći pojedine usluge ujedno i mjerilo kakvoće usluga i komunikacijskih mreža. Korisnički zahtjevi i očekivanja određuju se kroz dostupnost, brzinu prijenosa i odziva komunikacijske mreže, pouzdanost i sigurnost.

Dostupni podaci govore o konstantnom trendu povećanja broja priključaka i nepokretnog i pokretnog pristupa Internetu. Tako slika 27 pokazuje trend rasta broja priključaka širokopojasnog pristupa Internetu u RH putem nepokretne mreže. Prema dostupnim podacima HAKOM-a za Q4 2018 broj priključaka u RH putem pokretnih mreža iznosio je 3.514.032 priključka [16].

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 312

Slika 27: Broj priključaka širokopojasnog pristupa Internetu putem nepokretne mreže [16].

Konstantan je i porast korisnika 2D i 4D paketa u RH, gdje se vidi da se od prosinca 2016. do prosinca 2018. godine broj korisnika 2D paketa povećao za 1,8 %, a broj korisnika 4D paketa za čak 219 % što je prikazano na slici . Broj korisnika 3D paketa je u laganom padu od prosinca 2016. godine.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 313

Slika 28: Trend porasta korisnika 2D, 3D i 4D paketa [16].

Slika 29 prikazuje da već 42,81 % priključaka u RH otpada na IPTV tehnologiju za koju je neophodna NGA infrastruktura širokopojasnog pristupa velikih brzina. Udio IPTV tehnologije će biti još i veći kada će infrastruktura omogućavati veći doseg širokopojasnog pristupa velikih brzina.

7,39%

14,51% Zemaljska naplatna TV 42,81% SAT TV Samostalna TV usluga KTV 17,32% IPTV

17,98%

Slika 29: Udio priključaka prema tehnologijama s obzirom na ukupan broj priključaka (Q4 2018) [16].

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 314

Jedan od elemenata povećanja potražnje za brzinama širokopojasnog pristupa je i dostup e- usluga RH, kojima se želi osigurati pristup javnim informacijama i informacijama o javnim uslugama na jednom mjestu, siguran pristup osobnim podacima i elektronička komunikacija građana i javnog sektora. Za sve e-usluge nužni su najmanje brzi NGA širokopojasni priključci.

Usluge e-uprave donose dodatan imperativ poticanja razvoja širokopojasne infrastrukture i jačanja potražnje za pristupom širokopojasne infrastrukture. Povećano korištenje usluga e- uprave, odnosno povećana utilizacija izgrađene širokopojasne infrastrukture, poboljšava ekonomska očekivanja i buduće rezultate operativnog rada širokopojasne mreže. U okviru e- uprave dostupne su slijedeće usluge: • Središnji državni portal - središnji portal za pristup informacijama o javnim uslugama i informacijama te dokumentima vezanima uz provođenje politika. • Osobni korisnički pretinac - siguran i povjerljiv način primanja, pregledavanja, praćenja i upravljanja svim službenim komunikacijama građana s javnim sektorom. • E-zdravstvo - međusobna interakcija među pružateljima zdravstvenih usluga (e- uputnica, e-recept, e-naručivanje, e-liste čekanja i e-karton). • E-obrazovanje i e-znanost - usluge u sustavu obrazovanja, odnosno visokog obrazovanja i znanosti (e-upis na visoke škole i fakultete, e-upis u srednje škole, učenje na daljinu, e-lektira, e-knjižnica, Informacijski sustav visokih učilišta - ISVU, e-dnevnik za osnovne i srednje škole). • E-pravosuđe - usluge e-uprave koje su organizacijski obuhvaćene ili su vezane uz pravosudni sustav (e-izvadak, e-oglasna ploča, e-Predmet, e-tvrtka). • E-porezna - usluge Porezne uprave koje omogućavaju elektroničku prijavu poreza i uvid u porezno knjigovodstvenu karticu. • E-poljoprivreda - usluge e-uprave vezane uz sektor poljoprivrede (ARKOD, agronet, Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi - TISUP, Geoinformacijski sustav ribarstva - GISR).

Širokopojasni pristup Internetu preduvjet je i za osnovne komercijalne usluge i aplikacije, te usluge isporuke televizijskih i video sadržaja putem IPTV usluge, što je primarno usmjereno prema privatnim korisnicima. Širokopojasni priključci, odnosno širokopojasne usluge za gospodarske subjekte zahtijevaju veće kapacitete poradi povezivanja dislociranih ispostava u logički jedinstvenu virtualnu mrežu (tzv. Virtual Private Network - VPN) i korištenja tzv. usluge u oblaku (engl. cloud services). Cloud usluge u pravilu zahtijevaju veće kapacitete prijenosa u oba smjera (downstream i upstream), te su upravo NGA brzi i ultrabrzi širokopojasni priključci pogodni za njihovu primjenu.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 315

5 REZULTATI MAPIRANJA

5.1 Pravila određivanja boja područja

Postupak određivanja boja područja provodi se s ciljem definiranja područja u kojima je opravdano provoditi projekte državnih potpora za razvoj širokopojasne infrastrukture. Pravila određivanja boja područja definirana su putem ONP-a i provode se za NGA pristup. Postupak određivanja boja prikazuje slika 30.

Slika 30: Prikaz postupka verifikacije boja područja [11].

U ovom dokumentu proveden je postupak verifikacije boja područja, u sklopu kojeg se uzimaju u obzir inicijalno određene boje za sve adrese projektnog područja, opravdane primjedbe svih sudionika u javnoj raspravi te mogući iskazi komercijalnog interesa operatera, odnosno najavljena ulaganja u širokopojasne mreže u slijedeće tri godine.

Kod mapiranja boja s obzirom na NGA pristup poštivao se samo pristup Internetu putem nepokretnih mreža. Glavni razlog za nepoštivanje pristupa Internetu putem pokretnih mreža je činjenica da cjenovne i kvalitativne karakteristike usluga pristupa Internetu putem pokretnih mreža trenutno još nisu usporedive s karakteristikama usluga pristupa putem nepokretnih mreža.

Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup prikazana su u tablici .

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 316

Tablica 32: Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup [11].

Najmanji prostorni obuhvat kod Boja područja/oznaka Obuhvaćena područja određivanja boja (granulacija) • Adresa (ulica i kućni broj), • naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese nedostupni ili nedovoljno • Bez NGA širokopojasnih mreža, pouzdani, vrijedi samo kod • privatni operatori ne planiraju Bijela naselja s manje od 500 izgradnju NGA širokopojasnih stanovnika) - boja područja mreža u iduće tri godine. utvrđuje se prema dostupnosti infrastrukture koja vrijedi za većinu područja naselja. • Adresa (ulica i kućni broj), • naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese nedostupni ili nedovoljno • S jednom NGA mrežom, pouzdani, vrijedi samo kod • niti jedan drugi operator ne Siva naselja s manje od 500 planira izgradnju NGA mreže u stanovnika) - boja područja iduće tri godine. utvrđuje se prema dostupnosti usluga koja vrijedi za većinu područja naselja. • Adresa (ulica i kućni broj) • naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese nedostupni ili nedovoljno • S barem dvije NGA mreže ili će pouzdani, vrijedi samo kod barem dvije NGA mreže Crna naselja s manje od 500 različitih operatora biti stanovnika) - boja područja izgrađene u iduće tri godine. utvrđuje se prema dostupnosti usluga koja vrijedi za većinu područja naselja.

5.2 Određivanje boja - NGA pristup

Postupak verifikacije boja u okviru PRŠI proveden je na svim adresama unutar definiranog prostornog obuhvata projekta, i to nakon inicijalnog određivanja boja u nacrtu PRŠI-ja, te uzimanja u obzir komentara s javne rasprave, sukladno pravilima ONP-a.

5.2.1 Inicijalno određivanje boja u nacrtu PRŠI-ja

Za potrebe inicijalnog određivanja boja u nacrtu PRŠI-ja, adrese unutar projektnog područja su bile podijeljene na naseljene i nenaseljene. Za potrebu utvrđivanja naseljenosti, a sukladno kategorijama korisnika propisanih ONP-om [11], broj privatnih kućanstava po pojedinoj adresi definiran je na osnovi podataka MUP-a i Popisa stanovništva iz 2011. godine. Podatci o poslovnim i javnim korisnicima preuzeti su iz registara FINA-e, MINGPO-a te internih evidencija JLS-ova uključenih u projekt.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 317

Naseljene adrese obuhvaćale su sve krajnje korisnike usluga širokopojasnog pristupa, dok su nenaseljene podrazumijevale one adrese bez krajnjih korisnika.

Prilikom inicijalnog određivanja boja područja unutar definiranog prostornog obuhvata projekta, a radi usklađenosti sa strukturnim pravilima ONP-a, korišteni su u tom trenutku važeći podaci HAKOM-a (Q1 2017) o dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa i namjerama gradnje svjetlovodnih distribucijskih mreža. Navedene podatke HAKOM objavljuje putem Interaktivnog GIS portala. Poradi potrebe obrade podataka, do slojeva dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa pristupilo se putem WFS servisa.

Za određivanje geolokacija svih adresa unutar definiranog prostornog obuhvata projekta korišten je sloj kućnih brojeva od strane Središnjeg registra prostornih jedinica Državne geodetske uprave.

Spajanjem slojeva dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa i slojeva kućnih brojeva odnosno geolokacija svih adresa putem GIS aplikacije, te identifikacijom adresa na terenu definirane su geolokacije svih adresa s i bez NGA širokopojasnog pristupa odnosno geolokacije inicijalno određene kao siva3 i bijela područja.

Od ukupno 20.105 adresa na prostornom obuhvatu projekta, postupak inicijalnog određivanja boja rezultirao je utvrđivanjem 14.678 adresa koje se nalaze na bijelom području, te 5.427 adresa koje se nalaze na sivom području.

Tablica 33 prikazuje inicijalne boje područja za definirani prostorni obuhvat projekta na adresnoj razini svakog pojedinog naselja.

Tablica 33: Inicijalne boje za NGA pristup – nacrt PRŠI-ja.

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Grad Beli Manastir 3.942 3.159 80,14% 783 19,86% Beli Manastir 2.821 2.385 84,54% 436 15,46% Branjin Vrh 736 536 72,83% 200 27,17% Šećerana 177 30 16,95% 147 83,05% Šumarina 208 208 100,00% 0 0,00% Općina Bilje 2.488 1.627 65,39% 861 34,61% Bilje 1.384 1.044 75,43% 340 24,57% Kopačevo 319 159 49,84% 160 50,16% Kozjak 33 5 15,15% 28 84,85% Lug 383 235 61,36% 148 38,64% Podunavlje 2 2 100,00% 0 0,00%

3 Obzirom da crna područja, jednako kao siva, ne ulaze u obuhvat projekta, crna područja nisu posebno iskazana, već su objedinjena sa sivim područjima radi jednostavnosti prikaza i opisa.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 318

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Tikveš 23 23 100,00% 0 0,00% Vardarac 326 141 43,25% 185 56,75% Zlatna Greda 18 18 100,00% 0 0,00% Općina Čeminac 1.224 748 61,11% 476 38,89% Čeminac 438 277 63,24% 161 36,76% Grabovac 339 215 63,42% 124 36,58% Kozarac 279 88 31,54% 191 68,46% Mitrovac 7 7 100,00% 0 0,00% Novi Čeminac 161 161 100,00% 0 0,00% Općina Darda 2.637 1.985 75,27% 652 24,73% Darda 1.999 1.678 83,94% 321 16,06% Mece 350 90 25,71% 260 74,29% Švajcarnica 90 90 100,00% 0 0,00% Uglješ 198 127 64,14% 71 35,86% Općina Draž 3.446 2.746 79,69% 700 20,31% Batina 1.371 1.120 81,69% 251 18,31% Draž 672 601 89,43% 71 10,57% Duboševica 322 104 32,30% 218 67,70% Gajić 374 364 97,33% 10 2,67% Podolje 367 367 100,00% 0 0,00% Topolje 340 190 55,88% 150 44,12% Općina Jagodnjak 992 700 70,56% 292 29,44% Bolman 255 65 25,49% 190 74,51% Jagodnjak 616 514 83,44% 102 16,56% Majške Međe 57 57 100,00% 0 0,00% Novi Bolman 64 64 100,00% 0 0,00% Općina Kneževi 3.002 2.318 77,22% 684 22,78% Vinogradi Jasenovac 15 15 100,00% 0 0,00% Kamenac 156 156 100,00% 0 0,00% Karanac 451 318 70,51% 133 29,49% Kneževi Vinogradi 816 652 79,90% 164 20,10% Kotlina 236 137 58,05% 99 41,95% Mirkovac 33 31 93,94% 2 6,06% Sokolovac 10 10 100,00% 0 0,00% Suza 357 231 64,71% 126 35,29% Zmajevac 928 768 82,76% 160 17,24% Općina Petlovac 1.212 604 49,83% 608 50,17%

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 319

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Baranjsko Petrovo 257 63 24,51% 194 75,49% Selo Luč 229 129 56,33% 100 43,67% Novi Bezdan 169 169 100,00% 0 0,00% Novo Nevesinje 40 40 100,00% 0 0,00% Petlovac 328 96 29,27% 232 70,73% Širine 20 20 100,00% 0 0,00% Torjanci 152 70 46,05% 82 53,95% Zeleno Polje 17 17 100,00% 0 0,00% Općina Popovac 1.162 791 68,07% 371 31,93% Branjina 330 228 69,09% 102 30,91% Kneževo 195 52 26,67% 143 73,33% Popovac 637 511 80,22% 126 19,78% Ukupno projektno 20.105 14.678 73,01% 5.427 26,99% područje

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 320

5.2.2 Inicijalno određivanje boja za potrebe ponovljenog postupka javne rasprave

Prilikom ponovnog inicijalnog određivanja boja područja unutar definiranog prostornog obuhvata projekta, a za potrebe ponavljanja postupka javne rasprave sukladno uputi NOP-a4, korišteni su u tom trenutku važeći podaci HAKOM-a (Q4 2018) o dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa i namjerama gradnje svjetlovodnih distribucijskih mreža.

Od ukupno 20.105 identificiranih adresa na prostornom obuhvatu projekta, postupak je rezultirao utvrđivanjem 13.528 adresa koje se nalaze na bijelom području i 6.577 adresa koje se nalaze na sivom području.

Tablica 34 prikazuje inicijalne boje područja za definirani prostorni obuhvat projekta na adresnoj razini svakog pojedinog naselja, kako je utvrđeno za potrebe ponavljanja postupka javne rasprave.

Tablica 34: Inicijalne boje za NGA pristup – ponovljeni postupak javne rasprave.

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Grad Beli Manastir 3.942 2.938 74,53% 1004 25,47% Beli Manastir 2.821 2.264 80,26% 557 19,74% Branjin Vrh 736 465 63,18% 271 36,82% Šećerana 177 1 0,56% 176 99,44% Šumarina 208 208 100,00% 0 0,00% Općina Bilje 2.488 1.469 59,04% 1019 40,96% Bilje 1.384 973 70,30% 411 29,70% Kopačevo 319 136 42,63% 183 57,37% Kozjak 33 0 0,00% 33 100,00% Lug 383 206 53,79% 177 46,21% Podunavlje 2 2 100,00% 0 0,00% Tikveš 23 23 100,00% 0 0,00% Vardarac 326 111 34,05% 215 65,95% Zlatna Greda 18 18 100,00% 0 0,00% Općina Čeminac 1.224 586 47,88% 638 52,12% Čeminac 438 219 50,00% 219 50,00% Grabovac 339 154 45,43% 185 54,57% Kozarac 279 45 16,13% 234 83,87% Mitrovac 7 7 100,00% 0 0,00% Novi Čeminac 161 161 100,00% 0 0,00%

4 Uputa o ponavljanju javne rasprave https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/Uputa%20o%20ponavljanju%20druge%20JR.pdf.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 321

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Općina Darda 2.637 1.975 74,90% 662 25,10% Darda 1.999 1.660 83,04% 339 16,96% Mece 350 97 27,71% 253 72,29% Švajcarnica 90 90 100,00% 0 0,00% Uglješ 198 128 64,65% 70 35,35% Općina Draž 3.446 2.590 75,16% 856 24,84% Batina 1.371 1.085 79,14% 286 20,86% Draž 672 548 81,55% 124 18,45% Duboševica 322 69 21,43% 253 78,57% Gajić 374 373 99,73% 1 0,27% Podolje 367 367 100,00% 0 0,00% Topolje 340 148 43,53% 192 56,47% Općina Jagodnjak 992 685 69,05% 307 30,95% Bolman 255 81 31,76% 174 68,24% Jagodnjak 616 487 79,06% 129 20,94% Majške Međe 57 53 92,98% 4 7,02% Novi Bolman 64 64 100,00% 0 0,00% Općina Kneževi 3.002 2.123 70,72% 879 29,28% Vinogradi Jasenovac 15 15 100,00% 0 0,00% Kamenac 156 156 100,00% 0 0,00% Karanac 451 309 68,51% 142 31,49% Kneževi Vinogradi 816 606 74,26% 210 25,74% Kotlina 236 131 55,51% 105 44,49% Mirkovac 33 30 90,91% 3 9,09% Sokolovac 10 10 100,00% 0 0,00% Suza 357 167 46,78% 190 53,22% Zmajevac 928 699 75,32% 229 24,68% Općina Petlovac 1.212 536 44,22% 676 55,78% Baranjsko Petrovo 257 78 30,35% 179 69,65% Selo Luč 229 88 38,43% 141 61,57% Novi Bezdan 169 169 100,00% 0 0,00% Novo Nevesinje 40 40 100,00% 0 0,00% Petlovac 328 90 27,44% 238 72,56% Širine 20 20 100,00% 0 0,00% Torjanci 152 34 22,37% 118 77,63% Zeleno Polje 17 17 100,00% 0 0,00%

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 322

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Općina Popovac 1.162 626 53,87% 536 46,13% Branjina 330 181 54,85% 149 45,15% Kneževo 195 32 16,41% 163 83,59% Popovac 637 413 64,84% 224 35,16% Ukupno projektno 20.105 13.528 67,29% 6.577 32,71% područje

Slika 32 prikazuje inicijalno utvrđenu dostupnost i nedostupnost NGA širokopojasnog pristupa na području obuhvata projekta, to jest stanje prije provedbe javne rasprave. Bijelom bojom prikazane su geolokacije svih adresa bez dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa, odnosno bijela područja, dok su zelenom bojom označene geolokacije svih adresa s dostupom NGA pristupa, odnosno siva područja5.

Slika 31: Inicijalna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa.

5 Radi jednostavnosti prikaza, crna i siva područja označena su istom bojom.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 323

5.2.3 Javna rasprava

Nacrt PRŠI-ja, uključujući u tom trenutku aktualan popis svih adresa obuhvaćenog područja i naznake inicijalno određenih boja adresa6, bio je dostupan tijekom javne rasprave provedene u razdoblju od 25.08.2017. do 26.09.2017. godine. Informacija o provedbi javne rasprave, zajedno s nacrtom PRŠI-ja, popisom adresa i obrascem za komentiranje, objavljena je na mrežnim stranicama NP-a. Osnovna svrha postupka javne rasprave bila je prikupljanje komentara i potpunih informacija od operatera o njihovoj mogućnosti pružanja usluga NGA pristupa internetu minimalnim brzinama 30 Mbit/s te planiranim samostalnim ulaganjima u NGA infrastrukturu na razini svake pojedine adrese. Ujedno su sve zainteresirane strane imale mogućnosti dati primjedbe o projektu i ukazati na postojanje dodatnih adresa na prostoru obuhvata projekta, za koje se također provodi postupak inicijalnog određivanja boja i prikupljanja komentara od strane operatera.

Tijekom javne rasprave očitovale su se 3 zainteresirane strane, odnosno operatori HT d.d. i VIPnet d.o.o. (A1 d.o.o.) te Panon - Institut za strateške studije.

Sukladno ONP-u, primjedbe na nacrt PRŠI-a, ocijenjene kao opravdane, uzimaju se u obzir prilikom izrade konačnog PRŠI-a. Svi zaprimljeni komentari su analizirani, sažeti i javno objavljeni na mrežnim stranicama NP-a u izvješću o provedenoj javnoj raspravi u roku od 30 dana nakon završetka javne rasprave.

Slijedom službenih uputa nadležnih tijela te neovisno o prihvaćanju ili neprihvaćanju komentara u trenutku izrade izvješća s javne rasprave, NP kod izrade konačnog PRŠI-ja nije uzeo u obzir zaprimljena očitovanja vezana uz sljedeće: - Kriteriji za odabir ponude u postupku javne nabave za odabir operatora – prijedlozi vezani uz kriterije i pondere. Obrazloženje: Odabir operatora vrši se sukladno propozicijama Javnog poziva za dostavu prijava za postupak pred-odabira u sklopu jedinstvenog Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47]. - Prijedlog ugovora – prijedlozi izmjena i dopuna. Obrazloženje: Iz konačne verzije PRŠI-ja izostavlja se prijedlog Ugovora o javnoj nabavi sukladno uputi NOP-a7. U konačnoj verziji PRŠI-a uvaženi su komentari vezani uz sljedeće: - Lokacije demarkacijskih točaka – prijedlozi vezani uz lokacije i broj demarkacijskih točaka. Obrazloženje: U konačnoj verziji PRŠI-ja NP je prikazao prijedloge operatora sukladno uputi NOP-a8. Komentari koji nisu prihvaćeni vezani su uz sljedeće:

6 Sukladno tada važećim podatcima HAKOM-a (Q1 2017). 7 Uputa o izostavljanju ugovora https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/IZ-EU-UP-NP- Uputa%20nositeljima%20projektata%20vezano%20uz%20prijedlog%20ugovora_27072018.pdf. 8 Uputa o demarkacijskim točkama https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/IZ-EU-UP- Demarkacijske%20to%C4%8Dke%20uputa-20190228.pdf.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 324

- Ciljevi projekta – komentar kojim se naglašava potreba da se svim kućanstvima omogući brzina od najmanje 100 Mbit/s, s mogućnošću jednostavnog prelaska na 1 Gbit/s, te da se svim glavnim pokretačima socijalno, ekonomsko i gospodarskog razvoja (javni i gospodarski sektor) osigura gigabitna povezivost. Obrazloženje: Mjerljivi ciljevi koji su određeni u poglavlju 2.3. PRŠI u potpunosti su sukladni s ciljanom razinom određenom u ONP-u, te neposredno doprinose ostvarenju ciljeva DAE 2020. i Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u RH 2020. - Struktura i razina maloprodajnih paketa – komentar vezan uz visoku cijenu paketa usluga u iznosu od 280 kn koja generira iskrivljenu sliku prihoda što u konačnici rezultira pogrešnim očekivanjima u financijskom planu projekta. Obrazloženje: NP je kao referentnu okvirnu maloprodajnu cijenu paketa prikazao prosječnu cijenu bez ugovorne obveze korisnika prema operatoru, definiranu nakon recentne analize tržišta. Iz PRŠI-ja je vidljivo da u okviru financijskih i ekonomskih analiza projekta okvirna maloprodajna cijena paketa nije uključena u procjenu prihoda. - Odabir investicijskog modela – primjedba na statičko i samo formalno prebrojavanje korisnika na obuhvaćenom području; ne uzima se u obzir potencijale i budući razvoj; kalkulacija i usporedba modela investicije je skromna i u nekim elementima nekorektna te je usmjerena da se JLS odluči za investicijski model A. Obrazloženje: Pri odabiru najoptimalnijeg investicijskog modela za PRŠI, sukladno strukturnim pravilima ONP-a, izrađena je financijska analiza usporedbe investicijskih modela, te multikriterijska analiza usporedbe investicijskih modela. Navedene analize te dobiveni rezultati prikazani su u poglavlju 10.4. - Širokopojasne tehnologije – primjedba da VDSL tehnologija ne može omogućiti brzine od 100 Mbit/s te da primjenom VDSL-a neće biti moguće ostvariti cilj DAE da 50 % korisnik koristi ultrabrzi Internet tj. brzine od 100 Mbit/s. Obrazloženje: Svi projekti koji se provode u sklopu ONP-a moraju se pridržavati strukturnog pravila tj. pravila tehnološke neutralnosti. To znači da NP mora omogućiti svim zainteresiranim stranama da u svojim ponudama predvide implementaciju različitih tehnologija (engl. technology mix). Obveza odabranog privatnog partnera / operatora je da izabere adekvatnu tehnologiju ili kombinaciju tehnologija koja će u potpunosti ispuniti ciljeve određene u konačnoj verziji PRŠI-a. - Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija – komentar o manjkavoj kalkulaciji troška aktivne opreme iz tablice strukture troškova za različite tehnologije (precijenjeni za FTTH P2MP rješenje, podcijenjeni za VDSL rješenje). Obrazloženje: NP je u PRŠI-u prikazao prosječne vrijednosti investicijskih troškova koje se temelje na iskustvima iz širokog skupa drugih, već provedenih projekata izgradnje širokopojasne infrastrukture. Sukladno ONP-u stvarni iznos investicijskih troškova, kao i vrijednost udjela privatnih potpora bit će definiran od strane odabranog ponuditelja u okviru postupka pred-odabira operatora. - Financijska analiza – napomena da nisu jasno definirane bitne pretpostavke za izradu poslovnog modela i financijskog plana projekta, odnosno primjedbe vezane uz 1. definiranje bijelih i sivih područja te utjecaj na cijenu gradnje po korisničkom priključku; 2. nerealno velik broj aktivnih korisnika na bijelom području te utjecaj na manji potrebni iznos državnih potpora; 3. neopravdano visok očekivani prihod po korisniku; 4. diskontnu stopu.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 325

Obrazloženje: 1. Broj inicijalnih adresa bijele boje koji je određen u nacrtu PRŠI-a, te prikazan na adresnoj razini u Prilogu 3 nacrta PRŠI-a, rezultat je postupka mapiranja opisanog u poglavlju 5. Postupak mapiranja proveden je sukladno strukturnim pravilima ONP-a. 2. Razina penetracije procijenjena je na objektivan način, te je potkrijepljena relativnim analizama unutar PRŠI-a. 3. U poglavlju 11.1 PRŠI-a, NP je kao referentnu okvirnu maloprodajnu cijenu paketa prikazao cijenu koja ne uključuje ugovornu obvezu korisnika prema operatoru, definiranu nakon recentne analize tržišta. Iz PRŠI-a je vidljivo da u okviru financijskih i ekonomskih analiza projekta okvirna maloprodajna cijena paketa nije uključena u procjenu prihoda. 4. U financijskim analizama u nacrtu PRŠI-a korištena je financijska diskontna stopa od 4%, a sukladno priručniku Europske komisije „Guide to Cost-Benefit Analysis of Investment Projects, Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020.“, te Delegiranoj uredbi Europske komisije 480/2014. U konačnoj verziji PRŠI-a primjenjuje se financijska diskontna stopa sukladno propozicijama javnog poziva (47), čime se dio komentara o diskontnoj stopi, koji je inicijalno odbačen, u konačnici djelomično uvažio. - Organizacijski plan provedbe projekta – primjedba da predloženi organizacijski plan nije u skladu s odabranim modelom A, već da je više prilagođen modelu C i/ili modelu B te da je za potrebe primjene u privatnom modelu prekompleksno strukturiran; predlaže se isključivo imenovanje voditelja projekta za koordinaciju odnosa unutar NP- a i preuzetih obveza. Obrazloženje: Proces provedbe projekta je kompleksan, a količina javnog novca u projektu je izrazito visoka. Sukladno ONP-u za provođenje projekta i izvještavanje o njegovoj provedbi odgovoran je NP. Stoga je neophodna adekvatna uključenost predstavnika NP, kao i šire stručne javnosti, uz naknadnu napomenu da su formulacije u organizacijskom planu provedbe usklađene s propozicijama javnog poziva [47]. - Okvirni vremenski plan provedbe projekta – primjedba da nisu ispravno određeni počeci faza projekata, odnosno da se faze ne smiju preklapati (kad jedna faza završi, iduća faza bi trebala započeti) kako bi okvirni vremenski plan bio realan i provediv. Obrazloženje: U nacrtu PRŠI-a, kao i u konačnoj verziji istog, potrebno je predočiti okvirni vremenski plan projekta. Okvirni vremenski plan projekta izrađen je u jedinici vremena „kvartal“. Poradi toga je vjerojatno da u istom kvartalu jedna faza završi a druga započne. Pri tome ne dolazi do preklapanja faza, već do preklapanja kvartala u kojima određene faze završavaju, a određene započinju. Naknadno se napominje da je konačni vremenski plan usklađen s novonastalom situacijom i očekivanim rokovima sukladno propozicijama javnog poziva [47]. Za projektno područje nije iskazan komercijalni interes.

Javna rasprava je rezultirala i prikupljanjem te ažuriranjem podataka o postojanju NGA infrastrukture na svim adresama identificiranim prilikom izrade nacrta PRŠI-ja. Dodatne adrese nisu utvrđene.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 326

Sukladno uputi NOP-a9, u razdoblju od 22.03.2019. do 06.04.2019. godine ponovno je provedena javna rasprava sa svrhom prikupljanje najrecentnijih i potpunih informacija od operatera. Inicijalno mapiranje je izrađeno temeljem tada aktualnih podataka iz HAKOM aplikacije (Q4 2018). Na mrežnim stranicama NP-a i NOP-a objavljen je konačno utvrđen popis svih adresa projektnog područja, uključujući pregled rezultata inicijalnog mapiranja.

Tijekom ponovno provedene javne rasprave očitovale su se 2 zainteresirane strane, odnosno operatori HT d.d. i A1 d.o.o.

Za projektno područje nije iskazan dodatni komercijalni interes.

9 Uputa o ponavljanju javne rasprave https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/Uputa%20o%20ponavljanju%20druge%20JR.pdf.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 327

5.2.4 Verifikacija boja

Na osnovi iskaza operatora tijekom obje javne rasprave, broj adresa inicijalno određenih kao bijele se povećao za 473. Na broj konačnih bijelih adresa je utjecala i naknadna provjera inicijalno sivih adresa za koje operatori nisu naznačili postojanje infrastrukture tijekom ponovljene javne rasprave i/ili komercijalnog interesa kod obje javne rasprave. Provjere je izvršio NOP, a rezultati su, sukladno uputi NOP-a, uzeti u obzir kod verifikacije boja.

Od ukupno 20.105 adresa na prostornom obuhvatu projekta, postupak verifikacije boja rezultirao je definiranjem 14.001 adresa koje se nalaze na bijelom području, te 6.104 adresa koje se nalaze na sivom području.

Tablica 35 daje pregled konačnih boja područja na adresnoj razini po naseljima i obuhvaćenim JLS-ovima.

Tablica 35: Verifikacija boja za NGA pristup.

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Grad Beli Manastir 3.942 2.987 75,77% 955 24,23% Beli Manastir 2.821 2.297 81,43% 524 18,57% Branjin Vrh 736 481 65,35% 255 34,65% Šećerana 177 1 0,56% 176 99,44% Šumarina 208 208 100,00% 0 0,00% Općina Bilje 2.488 1.533 61,62% 955 38,38% Bilje 1.384 991 71,60% 393 28,40% Kopačevo 319 142 44,51% 177 55,49% Kozjak 33 0 0,00% 33 100,00% Lug 383 223 58,22% 160 41,78% Podunavlje 2 2 100,00% 0 0,00% Tikveš 23 23 100,00% 0 0,00% Vardarac 326 134 41,10% 192 58,90% Zlatna Greda 18 18 100,00% 0 0,00% Općina Čeminac 1.224 596 48,69% 628 51,31% Čeminac 438 226 51,60% 212 48,40% Grabovac 339 152 44,84% 187 55,16% Kozarac 279 50 17,92% 229 82,08% Mitrovac 7 7 100,00% 0 0,00% Novi Čeminac 161 161 100,00% 0 0,00% Općina Darda 2.637 2.040 77,36% 597 22,64% Darda 1.999 1.708 85,44% 291 14,56%

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 328

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Mece 350 109 31,14% 241 68,86% Švajcarnica 90 90 100,00% 0 0,00% Uglješ 198 133 67,17% 65 32,83% Općina Draž 3.446 2.646 76,78% 800 23,22% Batina 1.371 1.105 80,60% 266 19,40% Draž 672 562 83,63% 110 16,37% Duboševica 322 79 24,53% 243 75,47% Gajić 374 374 100,00% 0 0,00% Podolje 367 367 100,00% 0 0,00% Topolje 340 159 46,76% 181 53,24% Općina Jagodnjak 992 710 71,57% 282 28,43% Bolman 255 98 38,43% 157 61,57% Jagodnjak 616 492 79,87% 124 20,13% Majške Međe 57 56 98,25% 1 1,75% Novi Bolman 64 64 100,00% 0 0,00% Općina Kneževi 3.002 2.210 73,62% 792 26,38% Vinogradi Jasenovac 15 15 100,00% 0 0,00% Kamenac 156 156 100,00% 0 0,00% Karanac 451 312 69,18% 139 30,82% Kneževi Vinogradi 816 627 76,84% 189 23,16% Kotlina 236 136 57,63% 100 42,37% Mirkovac 33 33 100,00% 0 0,00% Sokolovac 10 10 100,00% 0 0,00% Suza 357 172 48,18% 185 51,82% Zmajevac 928 749 80,71% 179 19,29% Općina Petlovac 1.212 613 50,58% 599 49,42% Baranjsko Petrovo 257 92 35,80% 165 64,20% Selo Luč 229 102 44,54% 127 55,46% Novi Bezdan 169 169 100,00% 0 0,00% Novo Nevesinje 40 40 100,00% 0 0,00% Petlovac 328 138 42,07% 190 57,93% Širine 20 20 100,00% 0 0,00% Torjanci 152 35 23,03% 117 76,97% Zeleno Polje 17 17 100,00% 0 0,00% Općina Popovac 1.162 666 57,31% 496 42,69% Branjina 330 199 60,30% 131 39,70%

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 329

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Kneževo 195 39 20,00% 156 80,00% Popovac 637 428 67,19% 209 32,81% Ukupno projektno 20.105 14.001 69,64% 6.104 30,36% područje

Slika 32 prikazuje dostupnost i nedostupnost NGA širokopojasnog pristupa na području obuhvata projekta nakon postupka verifikacije. Bijelom bojom prikazane su geolokacije svih adresa na kojima nema dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa, odnosno bijela područja, dok su zelenom bojom označene geolokacije svih adresa s dostupom NGA pristupa, odnosno područja u postupku verifikacije definirana kao siva.

Slika 32: Konačna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 330

6 DEFINICIJA CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA, ZAJEDNO S LOKACIJAMA SVIH POTENCIJALNIH KORISNIKA KOJI MORAJU BITI OBUHVAĆENI MREŽOM GRAĐENOM UZ POTPORE

Ciljano područje provedbe projekta su sve lokacije, odnosno adrese na području obuhvata projekta na kojima se nalaze krajnji korisnici, a koje su označene kao konačna bijela područja. Potencijalni korisnici projekta su svi krajnji korisnici koji se nalaze na bijelim područjima unutar definiranog prostornog obuhvata projekta.

Provedenim postupkom verifikacije boja područja iz poglavlja 5 određen je točan broj adresa na području obuhvata projekta koje su označene kao bijela područja, te točan broj adresa koje su označene kao siva područja. Sukladno strukturnim pravilima ONP-a sve adrese na sivim područjima se isključuju iz projekta.

6.1 Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu i njihova lokacija

U ovom poglavlju definiraju se lokacije i broj potencijalnih korisnika te povezani pokazatelji neposrednih rezultata projekta. Kako je broj potencijalnih korisnika ekvivalent broju priključaka koji će se izgraditi u okviru projekta, on služi i kao polazište za kasniji izračun troškova implementacije projekta.

Potencijalni korisnici projekta su svi krajnji korisnici, odnosno: • Privatni korisnici, • Poslovni korisnici, • Javni korisnici, koji se nalaze na bijelim područjima unutar definiranog prostornog obuhvata projekta.

Broj privatnih korisnika se utvrđuje kao broj stanova10 kojima je dostupan širokopojasni pristup internetu s brzinom od najmanje 40 Mbit/s, a kojima je prethodno bio dostupan osnovni širokopojasni pristup (s brzinama do 30 Mbit/s) ili uopće nisu imali dostupan širokopojasni pristup.

Poslovnim korisnicima smatraju se trgovac, trgovačko društvo, trgovac pojedinac, obrt i poljoprivrednik sukladno zakonskim definicijama [20], [21], [22].

Javni korisnici obuhvaćaju tijela javne vlasti, vjerske zajednice, udruge i zadruge sukladno zakonskim definicijama [23], [24], [25], [26].

10 Stan je građevinski povezana cjelina namijenjena za stanovanje, koja se sastoji od jedne ili više soba s odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kuhinja, smočnica, predsoblje, kupaonica, zahod i sl.) ili bez pomoćnih prostorija i ima svoj poseban ulaz [19].

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 331

Dodatni pokazatelj neposrednih rezultata projekta je broj kućanstava11 kojima je dostupan širokopojasni pristup internetu s brzinom od najmanje 30 Mbit/s kao posljedica projekta, a kojima je prethodno bio dostupan samo osnovni širokopojasni pristup (s brzinama manjim od 30 Mbit/s) ili uopće nisu imali dostupan širokopojasni pristup. Podatci o broju kućanstva na adresnoj razini prikazani su u prilogu 1.

Podatke o broju korisnika utvrdili su projektom obuhvaćeni JLS-ovi sukladno metodologiji prikazanoj u tablici 36.

11 Kućanstvo je je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju, odnosno osoba koja u naselju popisa živi sama i nema kućanstvo u drugom naselju RH ili inozemstvu (samačko kućanstvo). Kućanstvom se smatra i tzv. institucionalno kućanstvo, tj. kućanstvo sastavljeno od osoba koje žive u ustanovama za trajno zbrinjavanje djece i odraslih, u bolnicama za trajni smještaj neizlječivih bolesnika, samostanima, objektima vojske, policije, pravosuđa, kampovima za smještaj izbjeglica i prognanika i sl [19].

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 332

Tablica 36: Metodologija određivanja broja kućanstava, privatnih, poslovnih i javnih korisnika [50], [51], [52], [53], [54], [55], [56], [57] i [58].

Datum Datum prikupljanja posljednjeg i/ili provjere ažuriranja Komentar / Pretpostavke primijenjene kod filtriranja JLS Izvor podataka podataka za korištenog podataka svrhu izrade izvora konačnog podataka PRŠI-ja Kućanstva KOMIS – BAZA PODATAKA KOMUNALNE Beli Manastir 01.01.2018. 30.6.2018. NAKNADE. Registar obveznika komunalne naknade Bilje 26.02.2019. 26.02.2019. JLS-a. Registar broja priključenih potrošača na Darda vodoopskrbnu mrežu Vodoopskrbe d.o.o. 28.02.2019. 28.02.2019. Darda. Registar obveznika komunalne naknade Darda 28.02.2019. 28.02.2019. JLS-a. 22.02.2019. 25.02.2019. Draž Registar birača. 26.02.2019. 27.02.2019. 28.02.2019. Kneževi Baza korisnika odvoza kom.otpada 20.06.2018. 20.06.2018. 1 usluga = 1 kućanstvo. Vinogradi Baranjske čistoće. KONPLAST –BAZA PODATAKA Petlovac 01.01.2019. 09.05.2019. KOMUNALNE NAKNADE. Popovac Registar birača. 07.05.2019. Registar obveznika komunalne naknade Popovac 07.05.2019. 07.05.2019. JLS-a.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 333

Inicijalno sive adrese, kod kojih nije bilo očitovanja operatora po pitanju infrastrukture i komercijalnog interesa tijekom javne rasprave, bile su subjekt dodatne provjere od strane NOP-a. Na adresama gdje je NOP naknadno utvrdio promjenu boje iz sive u konačno bijelu, a za potrebe izrade konačne verzije PRŠI-ja u okviru propisanih kratkih rokova, primijenjena je pretpostavka 1 KB Draž = 1 kućanstvo = 1 stan (osim za adrese za koje su do tada utvrđeni DGU 07.2015. 30.04.2019. Čeminac podatci iz drugih navedenih izvora ). Pretpostavka ima uporište u sljedećem: Svakoj zgradi (stambena i poslovna zgrada kao i zgrada javne namjene) koja se stalno ili povremeno koristi potrebno je u okviru naselja i ulice u kojoj je zgrada izgrađena odrediti pripadajući kućni broj (https://gov.hr/moja- uprava/stanovanje/izgradnja-i-obnova-kuce/dodjela-kucnog- broja/1764). Stanovi (privatni korisnici) KOMIS –BAZA PODATAKA KOMUNALNE Beli Manastir 01.01.2018. 30.06.2018. NAKNADE. Registar obveznika komunalne naknade Bilje 26.02.2019. 26.02.2019. JLS-a. Registar broja priključenih potrošača na Darda vodoopskrbnu mrežu Vodoopskrbe d.o.o. 28.02.2019. 28.02.2019. Darda. Registar obveznika komunalne naknade Darda 28.02.2019. 28.02.2019. JLS-a. Kneževi Baza korisnika odvoza kom.otpada 20.06.2018. 20.06.2018. 1 usluga = 1 stan. Vinogradi Baranjske čistoće. Kneževi Baza: Vodkom – evidencija komunalne i 29.11.2019. 29.11.2019. Evidentirani stambeni objekti. Vinogradi vodne naknade. 01.01.2019. 01.01.2019. Kneževi Registar birača: 28.02.2019. 28.02.2019. Evidentirani birači na pojedinim adresama. Vinogradi biraci.gov.hr/RegistarBirača. 03.05.2019. 03.05.2019. Kneževi Pregledna karta Geoportal. 03.05.2019. 03.05.2019. Ucrtani objekti / prazne parcele. Vinogradi Kneževi Prostorni plan JLS-a. 03.05.2019. 03.05.2019. Građevinsko područje JLS-a. Vinogradi

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 334

22.02.2019. 25.02.2019. Draž Registar birača. 26.02.2019. 27.02.2019. 28.02.2019. KONPLAST –BAZA PODATAKA Petlovac 01.01.2019. 09.05.2019. KOMUNALNE NAKNADE. Popovac Registar birača. 07.05.2019. Registar obveznika komunalne naknade Popovac 07.05.2019. 07.05.2019. JLS-a. Inicijalno sive adrese, kod kojih nije bilo očitovanja operatora po pitanju infrastrukture i komercijalnog interesa tijekom javne rasprave, bile su subjekt dodatne provjere od strane NOP-a. Na adresama gdje je NOP naknadno utvrdio promjenu boje iz sive u konačno bijelu, a za potrebe izrade konačne verzije PRŠI-ja u okviru propisanih kratkih rokova, primijenjena je pretpostavka 1 KB Draž = 1 kućanstvo = 1 stan (osim za adrese za koje su do tada utvrđeni DGU 07.2015. 30.04.2019. Čeminac podatci iz drugih navedenih izvora ). Pretpostavka ima uporište u sljedećem: Svakoj zgradi (stambena i poslovna zgrada kao i zgrada javne namjene) koja se stalno ili povremeno koristi potrebno je u okviru naselja i ulice u kojoj je zgrada izgrađena odrediti pripadajući kućni broj (https://gov.hr/moja- uprava/stanovanje/izgradnja-i-obnova-kuce/dodjela-kucnog- broja/1764). Na svim bijelim adresama, na kojima temeljem korištenih evidencija nisu utvrđeni korisnici, definirano je postojanje 1 stana (sukladno mišljenju NOP-a "Svaka adresa s pripadajućim kućnim brojem podrazumijeva objekt koji se u jednom trenutku koristio ili se koristi stalno ili povremeno te je evidentno da postoji barem Svi JLS-ovi DGU 07.2015. 17.05.2019. jedan potencijalni korisnik u smislu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru poziva „Izgradnja mreža NGN pristupnih mreža sljedeće generacije u NGA bijelim područjima“ koji razlikuju kućanstva kao stalno nastanjene stanove i ostale stanove"). Trgovačka društva (poslovni korisnici)

KOMIS –BAZA PODATAKA KOMUNALNE Beli Manastir 01.01.2018. 30.06.2018. NAKNADE.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 335

Registar obveznika komunalne naknade Bilje 26.02.2019. 26.02.2019. JLS-a. Registar broja priključenih potrošača na Darda vodoopskrbnu mrežu Vodoopskrbe d.o.o. 28.02.2019. 28.02.2019. Darda. Registar obveznika komunalne naknade Darda 28.02.2019. 28.02.2019. JLS-a. Kneževi Baza HGK, Hrvatske gospodarske komore – 27.02.2019. 27.02.2019. Popis poslovnih subjekata. Vinogradi Digitalna komora. Kneževi Sudski registar. 27.02.2019. 27.02.2019. Aktivni korisnici. Vinogradi Kneževi Baza: Vodkom – evidencija komunalne i 29.11.2019. 29.11.2019. Evidentirani poslovni objekti. Vinogradi vodne naknade. 01.01.2019. 01.01.2019. KONPLAST –BAZA PODATAKA Petlovac 01.01.2019. 09.05.2019. KOMUNALNE NAKNADE. Registar obveznika komunalne naknade Popovac 07.05.2019. 07.05.2019. JLS-a.

Obrti (poslovni korisnici)

Registar obveznika komunalne naknade Bilje 26.02.2019. 26.02.2019. JLS-a. Registar broja priključenih potrošača na Darda vodoopskrbnu mrežu Vodoopskrbe d.o.o. 28.02.2019. 28.02.2019. Darda. Registar obveznika komunalne naknade Darda 28.02.2019. 28.02.2019. JLS-a. Kneževi Obrtni registar. 27.02.2019. 27.02.2019. Popis obrtnika u radu Vinogradi 20.02.2019. Draž Obrtni registar. 21.02.2019.

Strateški razvojni program općine Petlovac - Petlovac Popis OPG-ova na području JLS-a.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 336

Registar obveznika komunalne naknade Popovac 07.05.2019. 07.05.2019. JLS-a.

OPG-i (poslovni korisnici)

Interna evidencija Baranjske razvojne Beli Manastir 28.02.2019. agencije. Registar obveznika komunalne naknade Bilje 26.02.2019. 26.02.2019. JLS-a. Registar broja priključenih potrošača na Darda vodoopskrbnu mrežu Vodoopskrbe d.o.o. 28.02.2019. 28.02.2019. Darda. Registar obveznika komunalne naknade Darda 28.02.2019. 28.02.2019. JLS-a. Strateški razvojni program općine Draž- Draž Popis OPG-ova na području JLS-a.

Strateški razvojni program općine Petlovac - Petlovac Popis OPG-ova na području JLS-a.

Registar obveznika komunalne naknade Popovac 07.05.2019. 07.05.2019. JLS-a.

Tijela javne vlasti, udruge i vjerske zajednice (javni korisnici)

Registar obveznika komunalne naknade Bilje 26.02.2019. 26.02.2019. JLS-a. Registar broja priključenih potrošača na Darda vodoopskrbnu mrežu Vodoopskrbe d.o.o. 28.02.2019. 28.02.2019. Darda. Registar obveznika komunalne naknade Darda 28.02.2019. 28.02.2019. JLS-a. Kneževi Uvid u registar udruga. 03.05.2019. 03.05.2019. https://registri.uprava.hr/#!udruge. Vinogradi

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 337

Kneževi Uvid u registar vjerskih zajednica. 03.05.2019. 03.05.2019. https://registri.uprava.hr/#!vjerske-zajednice. Vinogradi 18.02.2019. Draž Registar udruga. 19.02.2019. Petlovac Registar udruga. 09.05.2019. Registar obveznika komunalne naknade Popovac 07.05.2019. 07.05.2019. JLS-a.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 338

Izvori podataka o potencijalnim korisnicima ne posjeduju njihove geolokacije. Stoga su podaci o adresama potencijalnih korisnika upareni s podacima Središnjeg registra prostornih jedinica od strane Državne geodetske uprave, odnosno geolokacijama kućnih brojeva.

Broj potencijalnih korisnika u projektu određen je zbrajanjem broja korisnika iz prihvatljivih kategorija, koji se nalaze na bijeloj adresi unutar projektnog područja projekta. Tablica 37 predočuje broj potencijalnih korisnika koji su obuhvaćeni projektom.

Tablica 37: Broj potencijalnih korisnika u projektu.

Privatni Poslovni korisnici Javni JLS / Naselja Ukupno korisnici Obrti Poduzeća OPG korisnici Grad Beli Manastir 3.220 91 100 82 7 3.500 Beli Manastir 2.517 83 96 57 7 2.760 Branjin Vrh 491 3 3 17 0 514 Šećerana 1 0 0 0 0 1 Šumarina 211 5 1 8 0 225 Općina Bilje 1.503 65 54 79 0 1.701 Bilje 974 51 43 27 0 1.095 Kopačevo 133 8 10 17 0 168 Lug 221 3 0 25 0 249 Podunavlje 2 0 0 0 0 2 Tikveš 23 0 0 0 0 23 Vardarac 133 2 1 10 0 146 Zlatna Greda 17 1 0 0 0 18 Općina Čeminac 571 12 24 0 0 607 Čeminac 214 2 14 0 0 230 Grabovac 146 4 3 0 0 153 Kozarac 50 0 0 0 0 50 Mitrovac 7 0 0 0 0 7 Novi Čeminac 154 6 7 0 0 167 Općina Darda 2.063 40 54 7 0 2.164 Darda 1.739 36 43 7 0 1.825 Mece 112 1 2 0 0 115 Švajcarnica 85 1 4 0 0 90 Uglješ 127 2 5 0 0 134 Općina Draž 2623 17 16 93 0 2.749 Batina 1099 5 6 16 0 1126 Draž 554 3 3 21 0 581 Duboševica 78 0 1 12 0 91 Gajić 371 6 2 27 0 406 Podolje 366 1 1 10 0 378 Topolje 155 2 3 7 0 167 Općina Jagodnjak 704 17 11 29 0 761 Bolman 97 5 1 3 0 106 Jagodnjak 488 8 7 22 0 525

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 339

Majške Međe 56 3 2 0 0 61 Novi Bolman 63 1 1 4 0 69 Općina Kneževi 2.154 80 76 0 0 2.310 Vinogradi Jasenovac 14 1 0 0 0 15 Kamenac 152 2 5 0 0 159 Karanac 307 18 8 0 0 333 Kneževi Vinogradi 608 9 40 0 0 657 Kotlina 136 0 0 0 0 136 Mirkovac 41 0 3 0 0 44 Sokolovac 10 0 0 0 0 10 Suza 168 9 7 0 0 184 Zmajevac 718 41 13 0 0 772 Općina Petlovac 605 6 3 0 0 614 Baranjsko Petrovo 91 0 1 0 0 92 Selo Luč 100 1 2 0 0 103 Novi Bezdan 165 4 0 0 0 169 Novo Nevesinje 40 0 0 0 0 40 Petlovac 137 1 0 0 0 138 Širine 20 0 0 0 0 20 Torjanci 35 0 0 0 0 35 Zeleno Polje 17 0 0 0 0 17 Općina Popovac 718 4 4 0 0 726 Branjina 199 0 0 0 0 199 Kneževo 96 1 1 0 0 98 Popovac 423 3 3 0 0 429 Ukupno projektno 14.161 332 342 290 7 15.132 područje

Lokacije potencijalnih korisnika prikazane su na slici 33.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 340

Slika 33: Lokacije potencijalnih korisnika.

6.2 Ciljana razina podržanog širokopojasnog pristupa (značajni iskorak)

Tablica 38 definira minimalnu razinu karakteristika širokopojasnog pristupa koja mora biti podržana u projektu, kako bi projekt rezultirao značajnim iskorakom u odnosu na postojeće stanje infrastrukture i dostupnih usluga.

Tablica 38: Minimalne brzine na NGA mreži izgrađenoj u projektu [11].

Kategorija Definirana brzina Brzina prema korisniku (download) 40 Mbit/s Brzina od korisnika (upload) 5 Mbit/s

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 341

7 ANALIZA POTRAŽNJE NA CILJANOM PODRUČJU PROVEDBE PROJEKTA, PREMA KATEGORIJAMA KORISNIKA

Za financijsku i ekonomsku analizu (ocjena isplativosti, iznos vanjskih poticaja i sufinanciranja u obliku državnih potpora) gradnje širokopojasnog pristupa vrlo je važna procjena potražnje za širokopojasnim uslugama i kretanja stvarnog broja aktivnih korisnika (utilizacija u razdoblju operativnog rada mreže). Najveći udio u ukupnom broju priključaka, odnosno glavni utjecaj na utilizaciju mreže imaju privatni korisnici, kod kojih bi utilizacija mreže u idealnim uvjetima mreže trebala biti 100 %, odnosno sva kućanstva bi trebala biti spojena na širokopojasnu mrežu. Međutim, takva idealna razina utilizacije mreže može se ostvariti tek kroz duže razdoblje. Kod gospodarskih subjekata i javnih korisnika, poradi potreba svakodnevnog poslovanja, očekuje se da će svi oni koristiti širokopojasne usluge. Širokopojasne priključke javnih korisnika, čija će utilizacija najvjerojatnije biti potpuna, promatra se i kao sredstvo osiguranja dostupnosti naprednih javnih usluga prema privatnim korisnicima i gospodarskim subjektima. Dostupnost takvih usluga dugoročno će dodatno povećati potražnju, odnosno utilizaciju mreže i kod privatnih korisnika i gospodarskih subjekata.

7.1 Korisnički potencijal

Slika 34 prikazuje poziciju RH u usporedbi s područjem EU po pitanju penetracije širokopojasnog pristupa. Iz slike je razvidno da RH (pa tako i obuhvaćena županija) još uvijek nije učinila značajniji iskorak prema europskom prosjeku i najrazvijenijim zemljama, odnosno da osjetno kaska po pitanju korištenja širokopojasnog pristupa Internetu.

Penetracija kod širokopojasnog pristupa u razvijenim zemljama EU i RH od 2011. do 2018. godine 50 45 40 35 30 25 20 15 10

BROJ PRETPLATNIKA NA 100 OSOBA 100 NA PRETPLATNIKA BROJ 5 0 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

Penetracija EU Penetracija RH Penetracija Njemačka Penetracija Francuska

Slika 34: Penetracija kod širokopojasnog pristupa u EU i RH [6].

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 342

U usporedbi s razvijenijim zemljama, u RH i obuhvaćenoj županiji, te sukladno tome i na projektnom području postoji veliki neiskorišteni potencijal glede širokopojasnog pristupa, a koji će se moći iskoristiti u provedbi projekta. To potvrđuje i slika koja prikazuje trend povećanja korisnika brzog i ultrabrzog širokopojasnog pristupa u EU. Isti trend javlja se u RH, a potencijalno i na projektnom području.

Korištenje širokopojasnog pristupa u EU od 2011. do 2018. godine 60%

50%

40%

30% udio pretplatnika udio 20%

10%

0% 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 06.2018

do 30 Mbit/s do 100 Mbit/s

Slika 35: Porast korisnika brzog i ultrabrzog širokopojasnog pristupa u EU [6].

7.2 Analiza i poticanje potražnje na lokalnoj razini

Dostupnost širokopojasnih priključaka potrebno je osigurati kako za privatne korisnike, tako i za poslovne i javne korisnike, definirane u poglavlju 6.

Korisnici koji će koristiti usluge nove mreže doprinositi će realizaciji prihoda nove mreže. Prihodi nove mreže u direktnoj su korelaciji s njezinom utilizacijom, te je stoga nužna njena procjena. U tu svrhu se, uz sadašnju utilizaciju širokopojasne infrastrukture prikazanu na slici 26, koristi i usporedba podataka o korištenju NGA brzina od strane privatnih kućanstava u odnosu na dostupnost navedenih brzina, odnosno analiza sadašnje utilizacije u sivim područjima.

Analiza utilizacije u sivim područjima na razini JLS-ova prikazana je u tablici . U okviru analize su korišteni podaci o stvarnom broju kućanstava na bijelim područjima (prilog 1) i procijenjenom broju kućanstava na sivim područjima12 (tablica 39), te podaci o sadašnjoj utilizaciji širokopojasne infrastrukture prikazani na slici . Poradi bolje preglednosti, sadašnja utilizacija širokopojasnog pristupa (slika 26) prikazuje se u obliku tablice 41.

12 Broj kućanstava na sivim područjima je aproksimacija temeljem podataka MUP-a i Popisa stanovništva 2011. godine (nacrt PRŠI-ja).

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 343

U svrhu procjene utilizacije nove mreže ONP predviđa mogućnost provođenja anketnog ispitivanja. Ono je svrsishodno u slučaju odabira investicijskog modela Javni DBO, kod kojeg se cjelokupni rizik potražnje nalazi na strani NP-a, odnosno tijela javne vlasti. Na području provođenja projekta odabran je investicijski model Privatni DBO (poglavlje 10.4). On podrazumijeva potpuno preuzimanje rizika potražnje za širokopojasnim uslugama nove NGA mreže od strane privatnog operatora.

Tablica 39: Kućanstva na bijelim i sivim područjima.

Kućanstva na bijelim Kućanstva na sivim JLS Ukupno kućanstva područjima područjima

Grad Beli Manastir 4.042 3.087 955 Općina Bilje 1.914 959 955 Općina Čeminac 641 13 628 Općina Darda 810 213 597 Općina Draž 1.390 590 800 Općina Jagodnjak 713 431 282 Općina Kneževi Vinogradi 1.783 991 792 Općina Petlovac 676 77 599 Općina Popovac 805 309 496 Ukupno projektno 12.774 6.670 6.104 područje

Tablica 40: Analiza utilizacije NGA brzina od strane kućanstava na sivim područjima.

Korištenje NGA brzina Udio kućanstava Kućanstva na Ukupno koja koriste JLS sivim kućanstva Broj NGA brzine Udio područjima kućanstava na sivim područjima Grad Beli Manastir 4.042 3,32% 134 955 14,03% Općina Bilje 1.914 6,10% 117 955 12,25% Općina Čeminac 641 8,87% 57 628 9,08% Općina Darda 810 4,45% 36 597 6,03% Općina Draž 1.390 8,29% 115 800 14,38% Općina Jagodnjak 713 3,71% 26 282 9,22% Općina Kneževi 1.783 5,90% 105 792 13,26% Vinogradi Općina Petlovac 676 6,81% 46 599 7,68% Općina Popovac 805 5,26% 42 496 8,47% Ukupno projektno 12.774 - 678 6.104 11,11% područje Iz analize je razvidno da prosječno 11,11 % kućanstava na sivim područjima koristi NGA širokopojasni pristup. Uzevši u obzir da su podaci preuzeti iz HAKOM-ovog preglednika

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 344

područja dostupnosti širokopojasnog pristupa [18] ispravni, može se zaključiti da je utilizacija NGA brzina na sivim područjima relativno niska.

Temeljem sadašnje utilizacije širokopojasnog pristupa (tablica 41), analize utilizacije u sivim područjima (tablica ), te demografskog, gospodarskog i socijalnog stanja i trendova na području provedbe projekta (poglavlje 3.1), izrađena je procjena utilizacije nove NGA mreže (tablica 42) i njezin korisnički potencijal (tablica ).

Tablica 41: Utilizacija širokopojasnog pristupa.

Ukupno korištenje JLS Korištenje brzina <30 Mbit/s širokopojasnog pristupa Grad Beli Manastir 35,50% 38,82% Općina Bilje 39,52% 45,62% Općina Čeminac 28,16% 37,03% Općina Darda 31,70% 36,15% Općina Draž 26,48% 34,77% Općina Jagodnjak 17,44% 21,15% Općina Kneževi Vinogradi 31,35% 37,25% Općina Petlovac 27,28% 34,09% Općina Popovac 23,01% 28,27%

Tablica 42: Utilizacija prema kategorijama korisnika.

JLS Privatni korisnici Poslovni korisnici Javni korisnici

Grad Beli Manastir 45% 100% 100% Općina Bilje 51% 100% 100% Općina Čeminac 43% 100% 100% Općina Darda 42% 100% 100% Općina Draž 40% 100% 100% Općina Jagodnjak 32% 100% 100% Općina Kneževi Vinogradi 43% 100% 100% Općina Petlovac 40% 100% 100% Općina Popovac 36% 100% 100%

Iz tablice razvidno je da je procijenjena utilizacija nove NGA mreže viša od sadašnje utilizacije NGA brzina na sivim područjima (tablica ), te nešto viša od trenutne ukupne utilizacije širokopojasnog pristupa (tablica 41).

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 345

Procijenjeno korištenje nove NGA mreže temelji se na njenoj otvorenosti i kvaliteti. Cijene usluga koje će se putem nje pružati će poradi otvorenosti biti konkurentnije, te će pristup novoj NGA mreži biti cjenovno prihvatljiviji (280 kn u usporedbi sa sadašnjih 300 kn). Nova mreža će obuhvatiti 100 % područja bijele boje, te će njome biti obuhvaćen veliki broj potencijalnih korisnika.

Tablica 41 prikazuje sadašnje korištenje širokopojasnog pristupa. Iz tablice je razvidno da se u okviru korištenja širokopojasnog pristupa velika većina udjela odnosi na korištenje brzina <30 Mbit/s, odnosno korištenje osnovnog širokopojasnog pristupa. Poradi neusporedivo bolje kvalitete pristupa koji će nova NGA mreža pružati (NGA brzine umjesto sadašnjih <30 Mbit/s i viša razina simetričnosti brzina), kao i poradi nižih cijena Interneta, 2D i 3D paketa u usporedbi s onima za koje im je sada dostupna lošija kvaliteta pristupa na bijelim područjima, upravo ona kućanstva koja sada koriste brzine <30 Mbit/s (tablica 41) biti će zainteresirana za korištenje nove NGA mreže. Uz njih, iz istog razloga, za korištenje nove NGA mreže biti će zainteresirana i ona kućanstva koja sada ne koriste širokopojasni pristup, kao i ona koja uopće ne koriste pristup Internetu.

S druge strane, poradi odabira investicijskog modela Privatni DBO, rizik potražnje za širokopojasnim uslugama nove mreže u cijelosti leži na privatnom operatoru. Njemu je u interesu da nova mreža ostvaruje dostatne prihode, te će ju stoga aktivno promovirati.

Temeljem procijenjene visine utilizacije nove mreže i broja potencijalnih korisnika (tablica ) izračunat je korisnički potencijal prema kategorijama korisnika koji je prikazan u tablici . On u kategoriji privatnih korisnika iznosi 6.029 priključaka. Potencijalnih korisnika u kategoriji poslovnih i javnih korisnika na bijelim područjima obuhvata projekta ima 971. Korisnički potencijal te kategorije korisnika je 100 %-tni, odnosno u apsolutnom broju iznosi 971 priključak pa se, dakle, zajedno s kategorijom privatnih korisnika procjenjuje ukupni korisnički potencijal koji iznosi 7.000 priključaka.

Tablica 43 prikazuje korisnički potencijal prema pojedinim kategorijama korisnika na projektnom području.

Tablica 43: Korisnički potencijal prema kategorijama korisnika.

Gospodarski subjekti Privatni Javni Područje Ukupno korisnici Obrti Poduzeća/Obrti OPG korisnici

Grad Beli Manastir 1.449 91 100 82 7 1.729 Beli Manastir 1.133 83 96 57 7 1.376 Branjin Vrh 221 3 3 17 0 244 Šećerana 0 0 0 0 0 0 Šumarina 95 5 1 8 0 109 Općina Bilje 768 65 54 79 0 966 Bilje 497 51 43 27 0 618 Kopačevo 68 8 10 17 0 103 Lug 113 3 0 25 0 141

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 346

Podunavlje 1 0 0 0 0 1 Tikveš 12 0 0 0 0 12 Vardarac 68 2 1 10 0 81 Zlatna Greda 9 1 0 0 0 10 Općina Čeminac 246 12 24 0 0 282 Čeminac 92 2 14 0 0 108 Grabovac 63 4 3 0 0 70 Kozarac 22 0 0 0 0 22 Mitrovac 3 0 0 0 0 3 Novi Čeminac 66 6 7 0 0 79 Općina Darda 866 40 54 7 0 967 Darda 730 36 43 7 0 816 Mece 47 1 2 0 0 50 Švajcarnica 36 1 4 0 0 41 Uglješ 53 2 5 0 0 60 Općina Draž 1.049 17 16 93 0 1.175 Batina 440 5 6 16 0 467 Draž 222 3 3 21 0 249 Duboševica 31 0 1 12 0 44 Gajić 148 6 2 27 0 183 Podolje 146 1 1 10 0 158 Topolje 62 2 3 7 0 74

Općina Jagodnjak 225 17 11 29 0 282

Bolman 31 5 1 3 0 40 Jagodnjak 156 8 7 22 0 193 Majške Međe 18 3 2 0 0 23 Novi Bolman 20 1 1 4 0 26 Općina Kneževi 925 80 76 0 0 1.081 Vinogradi Jasenovac 6 1 0 0 0 7 Kamenac 65 2 5 0 0 72 Karanac 132 18 8 0 0 158 Kneževi Vinogradi 261 9 40 0 0 310 Kotlina 58 0 0 0 0 58 Mirkovac 18 0 3 0 0 21 Sokolovac 4 0 0 0 0 4 Suza 72 9 7 0 0 88 Zmajevac 309 41 13 0 0 363 Općina Petlovac 242 6 3 0 0 251 Baranjsko Petrovo 36 0 1 0 0 37 Selo Luč 40 1 2 0 0 43 Novi Bezdan 66 4 0 0 0 70 Novo Nevesinje 16 0 0 0 0 16 Petlovac 55 1 0 0 0 56 Širine 8 0 0 0 0 8

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 347

Torjanci 14 0 0 0 0 14 Zeleno Polje 7 0 0 0 0 7 Općina Popovac 259 4 4 0 0 267 Branjina 72 0 0 0 0 72 Kneževo 35 1 1 0 0 37 Popovac 152 3 3 0 0 158 Ukupno projektno 6.029 332 342 290 7 7.000 područje

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 348

8 DEFINICIJA LOKACIJA DEMARKACIJSKIH TOČAKA PREMA AGREGACIJSKOJ MREŽI

Širokopojasna telekomunikacijska mreža sastoji se od slijedećih cjelina: • jezgrena mreža (nacionalne mreže), • agregacijska mreža (regionalne mreže), • pristupne mreže.

Jezgrena mreža je infrastrukturna okosnica telekomunikacijske mreže, te obuhvaća međusobno povezane čvorove u većim gradovima. Agregacijsku mrežu čine veze između lokalnih čvorova i jezgrene mreže, najčešće kabelske veze i manjim dijelom bežične usmjerene mreže. Pristupni dio mreže, odnosno pristupna mreža jest infrastrukturni razvod kabela od lokalnog čvora do svakog korisnika u nepokretnoj mreži, odnosno bežično radio sučelje između korisnika i baznih stanica u bežičnoj mreži.

DSL modem

DNS DHCP AAA Agrregaciijjsko sttiikallo VoIP Ettherrnett agrregaciijja VoIP DSL modem/ usmerivač DSLAM // MSAN eMaiill NTP WWW IPTV

Jezgrrenii usmerrjjevač DSL modem

Jezgrena mreža Internet DSL modem BRAS//BNG POP

DSLAM // MSAN IISP1 IISP2 Agrregaciijjsko sttiikallo Ettherrnett agrregaciijja DSL modem/ usmerivač

DSL modem

Lokalna mreža - kučna mreža Pristupna mreža Agregacijska mreža Jezgrena mreža

Slika 36: Shematski prikaz arhitekture mreže [17].

Prema ONP-u, demarkacijske točke se definiraju kao točke između pristupne i agregacijske mreže, odnosno čvora/ova agregacijske mreže u kojem/ima je moguće agregirati promet iz pristupne mreže. Nadalje, kod provedbe projekata u sklopu ONP-a, definiranje demarkacijskih točaka prema agregacijskoj mreži mora biti usklađeno s planom implementacije NP-BBI programa izgradnje agregacijske mreže [17]. Shodno tome, demarkacijske točke unutar PRŠI- ja određuju se kao točke spoja između pristupne mreže implementirane kroz projekt u sklopu ONP-a te agregacijske mreže NP-BBI programa ili agregacijske mreže trećeg operatora.

Nositelj NP-BBI programa je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI). Poduzeće Odašiljači i veze d.o.o. (OiV) je nositelj tehničke provedbe NP-BBI programa koji je, u ime i za račun RH, nadležan za tehničku provedbu NP-BBI programa, odnosno za izgradnju, održavanje i upravljanje agregacijskom infrastrukturom širokopojasnog pristupa.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 349

Prije dodjele bespovratnih sredstava za provedbu NP-BBI programa, program mora proći postupak prijave i odobrenja velikog projekta u tijelima Europske komisije (eng. major project notification), nakon čega se pristupa projektiranju, ishođenju dozvola i gradnji agregacijske infrastrukture.

Agregacijska mreža povezuje pristupne mreže s jedne strane i jezgrene mreže s druge strane. Prema programu NP-BBI čvorovi agregacijske mreže su: • N0 – prijelazni čvorovi, označavaju čvorove prijelaza između jezgrene i agregacijske mreže. Mikrolokacije prijelaznih čvorova unutar naselja bit će određene u fazi projektiranja. • N1 – agregacijski čvorovi, označavaju čvorove prijelaza između agregacijske i pristupne mreže. Po jedan agregacijski čvor bit će smješten u svakom opravdanom naselju NP-BBI programa do kojeg će biti implementirana agregacijska infrastruktura. Agregacijski čvorovi će biti izgrađeni u naseljima prioritetne skupine 1. U naseljima prioritetne skupine 2 i 3, agregacijski čvorovi će biti izgrađeni ako se ta naselja nalaze na planiranim trasama za povezivanje naselja prioritetne skupine 1 ili su u blizini tih trasa. Agregacijski čvor će biti smješten u odgovarajuće infrastrukturno opremljenom kolokacijskom prostoru u kojem je operatorima omogućen pristup neosvjetljenim agregacijskim nitima preko svjetlovodnog distribucijskog razdjelnika (engl. optical distribution frames).

Planirane trase agregacijske mreže NP-BBI dijele se na: • Nove agregacijske trase – trase na kojima se planira izgradnja nove kabelske kanalizacije sa svjetlovodnim kabelom. • Postojeće trase – trase iz projekta Objedinjavanje svjetlovodne infrastrukture u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske (OSI) [48] i ostale trase s dovoljno raspoloživog prostora u postojećoj kabelskoj kanalizaciji, a na kojima se planira izgraditi nova agregacijska mreža postavljanjem novog svjetlovodnog kabela.

NOP je za predmetni PRŠI od OiV zatražio inicijalni plan izgradnje agregacijske mreže, s popisom naselja iz obuhvata predmetnog PRŠI-ja u kojima se planira uspostaviti agregacijski čvor te planirane trase za povezivanje tih čvorova na kartografskoj podlozi.

Podatci o trasama i obuhvaćenim naseljima koje je OiV dostavio NOP-u za predmetni PRŠI, temelje se na planu agregacijske mreže, a prije prijave i odobrenja NP-BBI programa kao velikog projekta (major project). Tijekom postupka odobrenja velikog projekta, kao i u fazama projektiranja i izgradnje moguće su promjene obuhvata i prioriteta opravdanih naselja ili planiranih trasa. U slučaju promjene obuhvata opravdanih naselja moguće je da neka od naselja budu izostavljena. U slučaju promjene planiranih trasa moguće je da neka naselja prioriteta 2 ili 3 budu izostavljena, a neka druga naselja budu uključena. MMPI će kao nositelj NP-BBI programa uz podršku OiV te u suradnji s NOP-om odrediti prioritete izgradnje ciljanih područja NP-BBI programa, uzimajući u obzir i provedbu ONP programa. OiV će o svakoj promjeni u odnosu na dostavljene podatke u najkraćem roku obavijestiti NOP, slijedom čega će NOP obavijestiti nositelja predmetnog PRŠI-ja i/ili korisnika državne potpore. OiV se vezano za upit o inicijalnom planu izgradnje agregacijske mreže očitovao kako slijedi.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 350

Na području obuhvata predmetnog PRŠI-ja kroz NP-BBI program planira se izgraditi agregacijska infrastruktura (pasivna svjetlovodna infrastruktura) kako prikazuje slika 37.

Slika 37: Prikaz planirane agregacijske infrastrukture na projektnom području.

Za predmetni PRŠI predviđena je uspostava N0 čvora Osijek. Tablica 44 prikazuje planirane agregacijske čvorove.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 351

Tablica 44: Lokacije agregacijskih čvorova temeljem NP-BBI programa [17].

Šifra naselja Prioritetna Br. JLS (grad, općina) Naselje [DZS] skupina 1 Beli Manastir Branjin Vrh 4596 3 2 Beli Manastir Šećerana 62901 3 3 Beli Manastir Šumarina 64246 3 4 Čeminac Čeminac 9342 1 5 Čeminac Novi Čeminac 43737 2 6 Darda Mece 40142 3 7 Darda Švajcarnica 64424 3 8 Draž Draž 14770 1 9 Draž Gajić 17345 2 10 Draž Podolje 49450 2 11 Jagodnjak Jagodnjak 25160 1 12 Petlovac Petlovac 47724 1 13 Petlovac Širine 63436 2 14 Popovac Branjina 4600 2 15 Popovac Kneževo 29327 2 16 Popovac Popovac 50687 1

Sukladno ONP-u, operatori elektroničkih komunikacija zainteresirani za sudjelovanje u projektu su također pozvani na predlaganje lokacija demarkacijskih točaka tijekom javne rasprave za predmetni projekt. Predložene lokacije na razini naselja prikazane su u tablici 45.

Tablica 45: Lokacije demarkacijskih točaka predložene od strane operatora elektroničkih komunikacija.

Operator JLS Naselje / Adresa A1 d.o.o. Grad Beli Manastir Beli Manastir Grad Beli Manastir Beli Manastir, Trg slobode 2 Općina Bilje Bilje, l. L.Ribara bb Čeminac, Kolodvorska bb Općina Čeminac Grabovac, Zagorska 58 Općina Darda Darda, 135. baranjske brigade 14 HT d.d. Općina Draž Draž, B. Radica bb Općina Jagodnjak Jagodnjak, D. Obradovića bb Kneževi vinogradi, Glavna 10 Općina Kneževi vinogradi Zmajevac, M. Tita 90 Općina Petlovac Baranjsko Petrovo Selo, Daljok bb

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 352

Operator JLS Naselje / Adresa Općina Popovac Popovac, V. Nazora bb

Izabrani operator u svojstvu korisnika državne potpore za izgradnju pristupne mreže temeljem ONP-a, u sklopu projekta preuzima sljedeće obveze: • Za predmetni PRŠI optimalno planirati jedan ili više čvorova pristupne mreže, koji će ujedno biti i demarkacijske točke, na način da se mora moći pristupiti svim korisnicima u obuhvatu PRŠI-ja. • Ukoliko se planirani pristupni čvor nalazi u istom naselju u kojem je i planirani NP-BBI agregacijski čvor, s nositeljm tehničke provedbe programa NP-BBI (OiV) u fazi projektiranja i izgradnje usuglasiti uvjete i odgovornosti kako bi se osiguralo smještanje oba navedena čvora na istu mikrolokaciju. Pri tome korisnik državne potpore treba osigurati transparentne informacije o lokaciji svog pristupnog čvora, a OiV specificirati svoje potrebe koje mora zadovoljavati agregacijski čvor (ukupna kvadratura, procjene vezane uz smještaj aktivne opreme operatora koji će kolocirati u agregacijskom čvoru i sl.). • U koordinaciji s OiV-om osigurati transparentno planiranje i gradnju novih ili proširenje postojećih trasa/kapaciteta kabelske kanalizacije na području obuhvata projekta kako bi strana koja prva gradi kabelsku kanalizaciju, na zajedničkim dijelovima trase osigurala dostatan kapacitet i za potrebe druge strane.

Navedeni postupak usuglašavanja o određivanju točnog položaja (mikrolokacija) agregacijskih čvorova temelji se na smjernicama definiranim NP-BBI programom o načinu odabira lokacija NP-BBI čvorova13:

• Čvorovi će se smjestiti u zatvorene prostore (engl. indoor), gdje god to bude moguće. • Agregacijski čvorovi bit će smješteni u postojećim čvorovima pristupne mreže s dostatnim raspoloživim kolokacijskim prostorom, ako će takvi čvorovi također služiti i kao NGA mrežni čvorovi (tj. takvi čvorovi bit će definirani kao demarkacijske točke prema NGA mrežama izgrađenim u okviru ONP-a). • Agregacijski čvorovi bit će smješteni u nove NGA mrežne čvorove s dostatnim raspoloživim kolokacijskim prostorom (pod pretpostavkom da takvi NGA čvorovi budu definirani kao demarkacijske točke prema NGA mrežama izgrađenim u okviru ONP-a). • Agregacijski čvorovi bit će smješteni u blizini postojećih čvorova pristupnih mreža ili čvorova nove NGA mreže, definiranih kao demarkacijske točke prema NGA mrežama izgrađenima u okviru ONP-a (vidi prethodne b) i c) slučajeve), u slučaju da neće biti tehnički moguće zaključiti neosvijetljene niti NP-BBI programa u ovim pristupnim čvorovima i/ili u slučaju da neće biti dovoljno kolokacijskog prostora na raspolaganju u ovim pristupnim čvorovima (u ovom će se slučaju kolokacijski prostor izgraditi u okviru NP-BBI programa). • Ako neće biti moguće smjestiti agregacijske čvorove u postojeće ili nove pristupne čvorove, ili u njihovoj blizini; ili ako neće biti moguće odrediti demarkacijsku točku za određena opravdana naselja, npr. zbog toga što povezani NGA projekt(i) neće biti

13 Poglavlje 2.1. NP-BBI programa.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 353

pokrenuti u ovim opravdanim naseljima, agregacijski čvorovi će se smjestiti u središtima naselja, kako bi se osigurali optimalni tehnički preduvjeti za pokrivanje svih krajnjih korisnika u NGA mrežama koje će se izgraditi u određenim naselju – u ovom slučaju će se nastojati agregacijske čvorove smjestiti u prostore u javnom vlasništvu.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 354

9 POSTOJEĆA INFRASTRUKTURA KOJA MOŽE BITI ISKORIŠTENA U PROJEKTU

9.1 Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija

Širokopojasne mreže grade se uz odgovarajuću infrastrukturu i infrastrukturne objekte za razvod i prihvat medija, te smještaj prateće aktivne opreme. U tom kontekstu razlikujemo: • Kabelska kanalizacija (distributivna telekomunikacijska kanalizacija - DTK) je podzemna mreža cijevi i bunara za razvod (svjetlovodnih niti, koaksijalnih kabela, bakrenih parica). • Nadzemna mreža je mreža stupova o koje su ovješeni kabeli (svjetlovodnih niti, koaksijalnih kabela, bakrenih parica). Gradnja je dozvoljena samo u ruralnim područjima. Nedostaci su: povećana osjetljivost na atmosferske utjecaje (padaline, vjetar, elektrostatička pražnjenja) i kraći životni vijek u odnosu na podzemnu mrežu. • Kabineti (ulični i vanjski) služe kao lokacije pasivnog prospajanja kabela u pristupnoj mreži. U njih se smještaju i pasivni razdjelnici kod FTTH P2MP tehnologija, te aktivna oprema u VDSL (FTTC) i kabelskim mrežama. • Lokalni čvor je sučelje između pristupne i agregacijske mreže (fizički prihvat pristupne mreže, te smještaj aktivne opreme za agregaciju prometa iz pristupne mreže i usmjeravanje prometa prema agregacijskoj mreži). Najčešće odgovara lokaciji lokalne telefonske centrale (funkcijska lokacija). • Antenski stup ima primopredajnu radiofrekvencijsku funkciju u pristupnom dijelu bežičnih mreža. Bazna stanica (logičko mjesto s nadzorom primopredajnih funkcija u pristupnom djelu bežičnih mreža) uobičajeno se fizički nalazi uz lokaciju antenskog stupa. Infrastrukturni i regulatorni zahtjevi pojedinih širokopojasnih tehnologija prema ONP-u prikazani su u tablici .

Tablica 46: Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija [11].

Potrebni infrastrukturni Tehnologija Medij pristupne mreže Regulatorne dozvole objekti • Kabelska • Bakrene parice kanalizacija i/ili (u završnom segmentu), nadzemna mreža, VDSL (FTTC) - • svjetlovodna vlakna (u • (ulični) kabineti, dovodu). • prostor lokalnog čvora. • Kabelska kanalizacija i/ili nadzemna mreža, • prostor FTTH P2MP • Svjetlovodna vlakna. distribucijskog - čvora, • prostor lokalnog čvora.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 355

Potrebni infrastrukturni Tehnologija Medij pristupne mreže Regulatorne dozvole objekti • Kabelska kanalizacija i/ili nadzemna mreža, • prostor FTTH P2P • Svjetlovodna vlakna. distribucijskog - čvora, • prostor lokalnog čvora.

Kabelski • Kabelska pristup • Koaksijalni kabeli, kanalizacija i/ili - (DOCSIS, • svjetlovodna vlakna. nadzemna mreža, HFC) • prostor HFC čvora. Dozvola za upotrebu • Radiofrekvencijski LTE (4G) • Antenski stupovi. radiofrekvencijskog spektar. spektra.

9.2 Iskorištavanje postojeće infrastrukture

Postojeća infrastruktura definirana u Pravilniku o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme [35], koja je relevantna za izgradnju NGA širokopojasne mreže obuhvaća:

• kabelsku kanalizaciju, • antenske stupove i • sve ostale zatvorene prostore, koji mogu poslužiti kao lokalni čvorovi novoizgrađenih mreža.

Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina [38] propisuje mjere za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina koje se odnose na pristup i zajedničko korištenje postojeće fizičke infrastrukture. Zakon mrežne operatore i fizičku infrastrukturu definira na slijedeći način: • "mrežni operator: operator javne komunikacijske mreže te druga pravna osoba koja daje na korištenje fizičku infrastrukturu koja je namijenjena pružanju usluga proizvodnje, prijenosa ili distribucije plina, električne energije, uključujući javnu rasvjetu, i toplinske energije te usluga proizvodnje, prijenosa ili distribucije vode, uključujući ispuštanje ili pročišćavanje otpadnih voda i kanalizacije i sustave odvodnje, kao i upravitelj fizičke infrastrukture koja je namijenjena odvijanju željezničkog, cestovnog, riječnog, pomorskog i zračnog prometa",

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 356

• "fizička infrastruktura: bilo koji sastavni dio mreže namijenjen za smještanje drugih sastavnica mreže, pri čemu sam ne postaje aktivna sastavnica mreže, kao što su cijevi, stupovi, vodovi, nadzorne sobe, zdenci, ormarići, zgrade ili ulazi u zgrade, antenske instalacije, antenski tornjevi, stupovi i prihvati. Kabeli, uključujući svjetlovodne niti koje se ne koriste, kao i sastavnice mreže koje se koriste za opskrbu vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju ne čine fizičku infrastrukturu u smislu ovoga Zakona".

Poradi nedostupnosti katastra gospodarske javne infrastrukture putem geoinformacijske baze unutar Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (www.nipp.hr), tijekom pripreme nacrta PRŠI neposredno je ispitano postojanje infrastrukture u javnom vlasništvu, sukladne ONP-u i navedenoj legislativi, a koju bi bilo moguće koristiti u okviru projekta.

Ispitivanje je izvršeno na način da su upiti o slobodnim kapacitetima postojeće infrastrukture u javnom vlasništvu poslani svim JLS-ovima koji su obuhvaćeni projektom, te slijedećim mrežnim operatorima: • Baranjski vodovod d.o.o., Alojzija Stepinca 7, Beli Manastir, • HEP-Plin d.o.o., Ul. cara Hadrijana 7, Osijek, • Vodoopskrba d.o.o., Ul. Svetog Ivana Krstitelja 101, Darda. Temeljem odgovora zaprimljenih od JLS-ova i mrežnih operatora, utvrđeno je da na području provođenja projekta postoje slobodni kapaciteti infrastrukture u javnom vlasništvu, a koje je moguće koristiti u okviru projekta. Slobodni kapaciteti su opisani u nastavku.

Općina Bilje u svojem vlasništvu posjeduje slobodne kapacitete kabelske kanalizacije. Trase kabelske kanalizacije nalaze se u području Poslovne zone Sjever Bilje (slika 38): Uporabna dozvola još nije ishođena, a tehnički uvjeti korištenja i naknade nisu definirani.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 357

Slika 38: Poslovna zona Sjever Bilje.

Općina Darda u svojem vlasništvu posjeduje stupove javne rasvjete uz javne ceste. Tehnički uvjeti korištenja i naknade za korištenje nisu definirani.

Pod mrežnim operatorima podrazumijevaju se i telekomunikacijski operatori, od kojih su tijekom javne rasprave zatraženi podatci o raspoloživoj elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi koju posjeduju ili kontroliraju na području obuhvata projekta.

Podatci o načinima i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (kabelske kanalizacije) operatora Hrvatski telekom d.d. dostupni su temeljem standardnih ponuda (dostupno putem poveznice https://www.hrvatskitelekom.hr/poslovni/veleprodaja/fiksni-operatori/regulativa). Vezano za podatke o dostupnoj postojećoj infrastrukturi antenskih stupova, isti su dostupni putem poveznice http://mapiranje.hakom.hr/.

A1 d.o.o. na projektnom području raspolaže s antenskim stupovima bežičnih mreža. Podatci su dostupni u pregledniku HAKOM-a putem poveznice http://mapiranje.hakom.hr/, dok se detaljni geolokacijski podatci i informacije o cijeni zakupa nalaze u nastavku.

Tablica 47: Položaj antenskih stupova operatora A1 d.o.o.

X14 Y15 Nadmorska visina (m) 5.780.601 5.068.308 89

14 Gauss Kruger 5. zona koordinatni sustav – Easting. 15 Gauss Kruger 5. zona koordinatni sustav – Northing.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 358

Tablica 48: Cjenik zakupa antenskih stupova operatora A1 d.o.o.

Jedinica Cijena Element zakupa infrastrukture mjere Kn/mjesec Naknada za instaliranu snagu # Mrežno AC 230-400 V A1, u sklopu pružanja usluga zakupa infrastrukture i ostalih usluga, daje priključak opreme Zakupnika na svoju elektro-energetsku kW 395,47 instalaciju. Naknada uključuje potrošnju električne energije. Cijena je promjenjiva i automatski se usklađuje s promjenama cijene električne energije. Zakup prostora na stupu# Vert. ravnina, (H+W)*Fa A1 daje u zakup prostor za smještaj antena i antenskih sustava na stupovima i ostalim prostorima (krov, fasada zgrade i sl.). Za količinu u m uzima se zbroj visine i širine antene (u ravnini okomitoj na smjer zračenja antene) umnožen faktorom oblika m1 500,00 antene. Fa=3; za parabolične antene, Fa=1; za panel i ostale antene. Najmanja količina je 1 m po anteni ili komadu druge opreme. Zakup unutrašnjeg prostora # Obujam A1 daje u zakup unutrašnji prostor u zgradama i kontejnerima za smještaj opreme Zakupnika. Obračunava se stvarni obujam svakog pojedinog komada opreme, računajući njegove gabaritne dimenzije, m3 800,00 osim elektro razvodnih ormara, opreme za klimatizaciju i prostora za vođenje kabela. Prostor nije klimatiziran. U cijenu zakupa nije uključena potrošnja el. energije. Zakup vanjskog prostora # Gabaritna tlocrtna površina A1 daje u zakup vanjski prostor za smještaj opreme Zakupnika. Obračunava se stvarna tlocrtna gabaritna površina pravilnih jednog ili više pravokutnih oblika na kojoj je smještena oprema Zakupnika. m2 200,00 Ne obračunava se potreban radni prostor oko opreme niti prostor za vođenje kabela. U cijenu zakupa nije uključena potrošnja el. energije.

Na projektnom području operator nema postojeće vlastite kabelske kanalizacije.

Prikupljeni podatci su dostavljeni NOP-u prilikom provjere konačne verzije PRŠI-ja, dok zbog oznake stroge povjerljivosti nisu dostupni za javnu objavu.

Neovisno o tome, a sukladno Smjernicama za primjenu pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža [29], telekomunikacijski operatori su dužni dostaviti drugim investitorima, koji su tijekom javne rasprave iskazali interes za sudjelovanjem u projektu, sve relevantne podatke o svojoj infrastrukturi (trase, kapaciteti, raspoloživost slobodnog prostora postojeće infrastrukture) za prostorni obuhvat ovog PRŠI. Navedene podatke trebaju dostaviti dovoljno rano kako bi svi ponuditelji informacije o raspoloživoj infrastrukturi mogli uzeti u obzir prilikom izrade svojih ponuda.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 359

10 DEFINIRANJE INVESTICIJSKOG MODELA, ZAJEDNO S OBRAZLOŽENJEM ODABIRA

Studija odabira najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa resornog ministarstva [30] obrađuje prednosti i nedostatke različitih investicijskih modela provedbe projekata poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture. Modeli se međusobno razlikuju s obzirom na investicijske udjele tijela javnih vlasti, odgovornosti za projektiranje i izgradnju mreže, te kasniji operativni rad i održavanje mreže.

S obzirom na administrativne i operativne kapacitete te strateške potrebe obuhvaćenog područja, pokrivenost širokopojasnom infrastrukturom, broj potencijalnih korisnika, minimalnu razinu širokopojasnog pristupa (40 Mbit/s u smjeru prema korisniku, 5 Mbit u smjeru od korisnika), te posebno uzimajući u obzir princip ne predodređenosti infrastrukturnih i tehnoloških rješenja, na projektnom području je najvjerojatnija implementacija investicijskih modela, prikazanih na slici .

Model B

Javni DBO (design, build, operate) model

Model A Model C

Privatni DBO (design, Kombinirani javno- build, operate) model privatni model (JPP)

Mogući investicijski modeli izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području

Slika 39: Mogući investicijski modeli na projektnom području.

Pored navedenih osnovnih investicijskih modela (privatni DBO, javni DBO i JPP), u praksi poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture u državama EU pojavljuju se i kombinacije modela: • Model odozdo prema gore (engl. bottom-up): predviđa inicijativu krajnjih korisnika koji se samostalno organiziraju s ciljem izgradnje širokopojasne infrastrukture. Pri tome korisnici ulažu svoja sredstva, rad, zemljište, itd., te mogu pridobiti i eventualna javna sredstva. Takav model je primjenljiv za manja geografska područja sa snažno povezanom

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 360

lokalnom zajednicom. Uobičajeno je da se za provedbu projekta odabire i privatni telekomunikacijski operator koji posjeduje potrebno tehničko znanje i iskustvo, a može nuditi usluge. Tijela javnih vlasti nisu uključena u provedbu, stoga infrastruktura ostaje u vlasništvu krajnjih korisnika, a model ima većinu karakteristika privatnog DBO modela. • Model vanjskih usluga (engl. outsourcing): predviđa sklapanje ugovora između javnog tijela i operatora za planiranje, izgradnju i upravljanje širokopojasnom infrastrukturom na određeno vremensko razdoblje, pri čemu izgrađena infrastruktura ostaje u javnom vlasništvu. Model vanjskih usluga posjeduje karakteristike ugovornog JPP, a isto tako se može kombinirati i u kasnijim fazama javnog DBO modela (npr. nakon izgradnje se odabere pružatelj usluga za održavanje mreže). Model je primjenjiv za projekte izgradnje širokopojasne infrastrukture na većim zemljopisnim područjima. • Model zajedničkog ulaganja (engl. joint venture): javni i privatni partner dijele vlasništvo nad izgrađenom infrastrukturom i to razmjerno sredstvima koja su uložili u projekt. Privatni partner u pravilu preuzima izgradnju i upravljanje. Model je primjenjiv u slučajevima u kojima su oba sektora spremna zajednički snositi sve rizike projekta. Model zajedničkog ulaganja posjeduje karakteristike statutarnog JPP, a do sada se još nije šire primjenjivao u praksi u državama EU-a. •

Poradi primjerenosti za izgradnju širokopojasne infrastrukture na projektnom području, u daljnju analizu su uključena osnovna tri investicijska modela koji se opisuju u nastavku. Sva tri modela omogućavaju doseg zadanih ciljeva projekta.

10.1 Model A: Privatni DBO model

JLS-ovi ne posjeduju dostatno znanje i kapacitete za provedbu potrebnih aktivnosti na projektiranju, izgradnji i održavanju mreže (engl. design, build and operate - DBO) pa je ekonomski racionalnije osloniti se na znanje, iskustvo i postojeću mrežnu infrastrukturu privatnih partnera, odnosno telekomunikacijskih operatora.

U privatnom DBO modelu ili modelu A privatni partner preuzima zadatak planiranja, izgradnje i upravljanja širokopojasnom infrastrukturom, pri čemu izgrađena infrastruktura ostaje u njegovom trajnom vlasništvu. Kod dodjela sredstava državnih potpora za izgradnju širokopojasne infrastrukture u takvom investicijskom modelu posebno je bitno da prednost, koja se daje pojedinačnom operatoru, ne ugrožava kompetitivnost operatora na tržištu elektroničkih komunikacija, a koja mora biti osigurana kroz relevantne veleprodajne točke pristupa mreži. Isto tako, karakteristično za ovaj model je da sredstva državnih potpora nikada ne pokrivaju puni iznos potrebnih investicija, stoga operator sudjeluje u investiciji djelomično i s vlastitim sredstvima. Dodjelom potpora, javne vlasti zadržavaju mogućnost nadzora nad provođenjem projekta, prvenstveno u smislu dosega društvenih koristi projekta i kvalitete ponuđenih usluga za krajnje korisnike (npr. pokrivenost mrežnom infrastrukturom ili razina pruženih usluga).

Isplativost ulaganja indicira se kroz iznos potpore koju je odabrani operator zatražio u postupku pred-odabira [47], a u kojem se vrednuje i iznos vlastitih sredstava koje je operator spreman

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 361

uložiti u izgradnju mreže. Vrijednost potpora varira ovisno o demografskoj i zemljopisnoj veličini naselja, stanju postojeće infrastrukture, reljefnim karakteristikama područja, izboru infrastrukturnog rješenja i slično (s ciljem osiguravanja potrebne razine pristupa na određenim područjima uz najmanja ulaganja). Rizik potražnje korisnika i odgovornost za financijsku isplativost projekta potpuno preuzima privatni operator.

10.2 Model B: Javni DBO model

Odgovornost za projektiranje, izgradnju i upravljanje mrežom u ovom modelu preuzima tijelo javne vlasti (javni DBO model ili model B). Kod ovog modela predviđen je samostalni angažman tijela javne vlasti i javno financiranje takvih projekata u 100 %-tnom iznosu. Budući da model zahtjeva značajno veće administrativne, organizacijske i financijske kapacitete u tijelima JRS/JLS-a, te isti nose sve rizike uspješne provedbe projekta (dostatna potražnja za uslugama, koja osigurava financijsku održivost projekta), potrebno je provesti detaljniju poslovnu analizu iz koje su vidljivi razlozi koji uvjetuju odabir modela B.

U slučaju potrebe angažiranja specijaliziranih privatnih poduzeća unutar modela B za pojedine aktivnosti projektiranja, izgradnje ili upravljanja mrežom, nositelji projekta su se dužni pridržavati relevantnih propisa iz javne nabave, a privatna poduzeća nemaju pravo prikupljanja naknada od krajnjih korisnika mreže. Operator koji upravlja javnom mrežom dužan je poslovati isključivo po veleprodajnom poslovnom modelu i nuditi usluge pristupa mreži svim zainteresiranim operatorima pod jednakim uvjetima.

Tijela javne vlasti u modelu B ne smiju svoje poslovne aktivnosti oko širokopojasnih mreža širiti na ostala komercijalno isplativa područja izvan prostornog obuhvata projekta. Isto tako aktivnosti oko izgradnje, upravljanja i/ili održavanja mrežom u modelu B ne smiju donositi dobit, odnosno svi ostvareni prihodi ne smiju premašiti troškove upravljanja i održavanja mreže.

Odsutnost privatnih sredstava kod ulaganja u razvoj mreže i korištenje postojećom infrastrukturom predstavlja glavnu slabost modela, jer onemogućava učinkoviti razvoj mreža većih dimenzija i kontinuiranu upotrebu najsuvremenijih tehnoloških rješenja, čime se smanjuju i potencijalne koristi za konačne korisnike.

10.3 Model C: Kombinirani javno-privatni model (JPP)

Kombinirani javno-privatni model općenito kombinira pojedinačne prednosti investicijskih modela A i B, u kojem se odgovornost za izgradnju i/ili upravljanje širokopojasnom infrastrukturom raspodjeljuje između tijela javne vlasti (JRS/JLS-a) i privatnih partnera (operatora).

U ovom modelu privatni partner uobičajeno preuzima odgovornost za projektiranje, izgradnju, upravljanje i održavanje mreže, te dijelom i financira izgradnju mreže, dok javni osigurava financiranje djela mreže kroz državne potpore. Izgrađena mreža se, nakon proteka razdoblja trajanja ugovora, vraća na raspolaganje i ostaje u trajnom javnom vlasništvu, što predstavlja prednost u odnosu na investicijski model A. Prednosti u odnosu na model B svode se na manje investicijske troškove (zbog participacije privatnog partnera), te potrebu za manjim operativnim

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 362

kapacitetima JRS/JLS-a uključenih u izgradnju, upravljanje i održavanje mreže. Slično kao i kod modela B, obveze vezane uz otvorenost mreže i nesudjelovanje na maloprodajnom tržištu vrijede i u modelu C za operatora - privatnog partnera u JPP projektu koji upravlja mrežom.

Model C (JPP) je prikladan za primjenu ako su, dugoročno, ukupni životni troškovi vezani uz izvedbu projekta manji od troškova izvedbe projekta po modelu B (tradicionalni način). Zbog toga potrebno je provesti sličnu detaljniju poslovnu analizu kao i kod odabira modela B, te izraditi komparator javnih troškova (PSC) koji izračunava vrijednost za novac modela C nasuprot modelu B.

Prilikom odabira modela C, predviđaju se nešto niži investicijski troškovi (prvenstveno zbog privatnih ulaganja), te niži operativni troškovi (zbog jeftinijeg održavanja i veće kontrole nad troškovima). Preporučeno je da JRS/JLS-ovi kao javni partneri u JPP-u i NP-i u modelu C, u svim slučajevima rizik raspoloživosti izgrađene mreže i rizik potražnje prenesu na privatnog partnera. Preuzimanje rizika potražnje od strane javnog partnera može dugoročno rezultirati prevelikim financijskim obvezama za JRS/JLS-e u slučaju slabije potražnje za uslugama. Primjer raspodjele rizika između javnog i privatnog partnera u modelu C vidljiv je iz matrice alokacije rizika u tablici .

Tablica 49: Matrica alokacije rizika.

Rizik Javni Privatni Podijeljeni Pogreške u projektiranju x Povećanje troškova izgradnje x Kašnjenje završetka izgradnje x Zastarjevanje tehnološke opreme x Povećanje operativnih troškova x Manja potražnja od očekivane x Povećanje cijene usluga x Smanjenje izvora financiranja x Povećanje kamatne stope x Zastoji kod plaćanja računa x Promjena relevantnih zakona x Nedobivanje raznih dozvola x Protivljenje javnosti x

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 363

10.4 Odabir investicijskog modela

Pomoću pojednostavljene financijske analize moguće je uspoređivati različite investicijske modele. Iako postoje razlike u primjerenosti upotrebe pojedinih tehnoloških rješenja u pojedinom investicijskom modelu, poradi što veće objektivnosti usporedbe u analizu su uključene tehnologije FTTC i FTTH P2P (iako se može, zbog sličnih značajki i identične raspodjele rizika, s velikom vjerojatnošću ustvrditi da bi se i kod ostalih tehnologija dobile slične razlike u rezultatima).

U tablicama 50 i 51 su prikazani rezultati izrađenih financijskih analiza za investicijske modele A, B i C.

Tablica 50: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (VDSL (FTTC)).

VDSL (FTTC) Financijski elementi A B C Diskontna stopa16 8,73% 8,73% 8,73% Diskontirani investicijski troškovi (u kn) 38.378.691 40.388.584 39.287.115 Diskontirani operativni troškovi (u kn) 22.473.716 23.343.449 22.860.264 Diskontirani prihodi (u kn) 32.890.711 31.938.931 32.103.845 Diskontirani rizici (u kn) 0 2.942.201 1.574.078 Neto sadašnja vrijednost (u kn) -27.961.697 -34.735.303 -31.617.612

Tablica 51: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (FTTH P2P).

FTTH P2P Financijski elementi A B C Diskontna stopa16 8,73% 8,73% 8,73% Diskontirani investicijski troškovi (u kn) 115.279.787 120.890.454 118.588.317 Diskontirani operativni troškovi (u kn) 11.063.000 11.553.091 11.369.335 Diskontirani prihodi (u kn) 44.001.925 41.042.744 43.461.697 Diskontirani rizici (u kn) 0 5.279.477 1.683.625 Neto sadašnja vrijednost (u kn) -82.340.862 -96.680.279 -88.179.581

S obzirom na predstavljene značajke područja jedinica lokalne samouprave, pojedinih tehnologija i investicijskih modela, može se ustvrditi da na odabir optimalnog investicijskog modela za izgradnju širokopojasne infrastrukture na projektnom području, pored financijskih,

16 Sukladno Odluci o stopi povrata uloženog kapitala za nepokretnu mrežu u RH [14], primijenjena je diskontna stopa 8,73 %.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 364

bitno utječu i brojni drugi kriteriji. Poradi toga je izrađena i multikriterijska analiza pomoću koje je zaključen konačni odabir investicijskog modela.

Tablica 52 prikazuje analizu koja uključuje financijske i nefinancijske kriterije, te tako daje uvid u ekonomsku učinkovitost pojedinog investicijskog modela. Vrijednošću svakog kriterija ocijenjen je utjecaj pojedinog investicijskog modela na izgradnju širokopojasne infrastrukture na projektnom području (svaki kriterij može poprimiti vrijednosti od 1 do 5, pri čemu vrijednost kriterija 5 znači da odabir dotičnog modela ima najveći mogući pozitivan utjecaj na izgradnju širokopojasne infrastrukture na projektnom području). Važnost kriterija za projekt širokopojasne infrastrukture na obuhvaćenom području određena je ponderima, a optimalni investicijski model je onaj koji ima najveći ukupni broj bodova.

Tablica 52: Multikriterijska analiza investicijskih modela.

Kombinirani javno- Privatni DBO model Javni DBO model privatni model (JPP) Kriterij Vrijednost Vrijednost Vrijednost Ponder Ukupno Ponder Ukupno Ponder Ukupno kriterija kriterija kriterija Vrijednost 0,05 5,00 0,25 0,05 3,00 0,15 0,05 4,00 0,20 investicije Operativni troškovi i 0,05 5,00 0,25 0,05 2,00 0,10 0,05 4,00 0,20 prihodi Potrebna 0,15 5,00 0,75 0,15 1,00 0,15 0,15 3,00 0,45 javna sredstva Optimalni prostorni 0,05 5,00 0,25 0,05 3,00 0,15 0,05 4,00 0,20 obuhvat Prikladnost s obzirom na 0,10 5,00 0,50 0,10 2,00 0,20 0,10 4,00 0,40 značajke područja Angažiranost 0,10 5,00 0,50 0,10 1,00 0,10 0,10 4,00 0,40 javnog sektora Prijenos rizika na privatni 0,05 5,00 0,25 0,05 1,00 0,05 0,05 4,00 0,20 sektor Vlasništvo / kontrola nad 0,15 1,00 0,15 0,15 5,00 0,75 0,15 4,00 0,60 infrastrukturom Korištenje postojeće 0,10 4,00 0,40 0,10 3,00 0,30 0,10 5,00 0,50 infrastrukture Brzina izgradnje 0,05 5,00 0,25 0,05 4,00 0,20 0,05 4,00 0,20 mreže Kombiniranje različitih 0,05 5,00 0,25 0,05 2,00 0,10 0,05 3,00 0,15 tehnologija Uvođenje 0,05 5,00 0,25 0,05 3,00 0,15 0,05 4,00 0,20 inovacija

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 365

Kombinirani javno- Privatni DBO model Javni DBO model privatni model (JPP) Kriterij Vrijednost Vrijednost Vrijednost Ponder Ukupno Ponder Ukupno Ponder Ukupno kriterija kriterija kriterija Količina javnih 0,05 1,00 0,05 0,05 5,00 0,25 0,05 4,00 0,20 koristi Ukupno 1,00 - 4,10 1,00 - 2,65 1,00 - 3,90

Iz tablice je razvidno da na projektnom području najviše ekonomskih koristi donosi izgradnja širokopojasne infrastrukture uz primjenu privatnog DBO investicijskog modela. S obzirom na odabir modela A, financijske projekcije u poglavljima 15 i 16, kao i detaljne poslovne analize prikazane u prilogu 2, odnose se na primjenu tog modela.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 366

11 SPECIFIKACIJA ZAHTJEVA MINIMALNE RAZINE PRUŽENIH MALOPRODAJNIH USLUGA U POGLEDU KVALITETE I CIJENA

Budući da je ponuda maloprodajnih usluga od strane operatora najviše ovisna o veleprodajnim uvjetima pristupa mreži, operator otvorene mreže u projektu mora prilagoditi strukturu veleprodajnih usluga specificiranim zahtjevima ponude maloprodajnih usluga.

Kao što je definirano u članku 35. Zakona o elektroničkim komunikacijama [31], maloprodajne usluge moraju biti dostupne svim krajnjim korisnicima po pristupačnoj cijeni, uz uvažavanje načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, te uz što manje narušavanje tržišnog natjecanja, dok struktura maloprodajnih paketa treba biti usporediva sa strukturom maloprodajnih paketa putem najzastupljenijeg mrežnog rješenja na tržištu, prilagođena lokalnim prilikama, te potrebama privatnih, poslovnih i javnih korisnika.

11.1 Zahtjev minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u pogledu kvalitete i cijena u izgrađenoj NGA mreži

Specifikacija minimalne razine maloprodajnih usluga definira se temeljem minimalnih ciljanih razina usluga širokopojasnog pristupa koje moraju biti ispunjene projektom da bi se postigao značajan iskorak, temeljem postojeće strukture maloprodajnih paketa u NGA neproblematičnim sivim i crnim područjima, ali i strukture paketa najzastupljenijeg mrežnog rješenja na tržištu RH.

Pristupna NGA mreža izgrađena u projektu morati će omogućavati uporabu višestrukih tehnologija s podrškom kvalitete usluge u kojoj su funkcije neovisne o transportnim tehnologijama (IP mreža), omogućavati neometani korisnički pristup mrežama i alternativnim pružateljima usluga (žična, bežična i svjetlovodna pristupna mreža), te podržavati neograničenu pokretljivost koja omogućuje konzistentno i sveprisutno pružanje usluga (stacionarno, nomadsko i pokretno komuniciranje).

Slijedeći ciljeve Digitalne agende za Europu u pogledu stvaranja jedinstvenog europskog digitalnog tržišta koje će brzim i ultrabrzim internetskim vezama i interoperabilnim aplikacijama donositi trajne gospodarske i društvene koristi, ostvarivanje osnovnog cilja projekta (poglavlje 2.3) postići će se izgradnjom mreže koja minimalno mora: • omogućavati 3D usluge (telefon, Internet, TV), • koristiti skalabilne tehnologije okrenute budućnosti, • povećavati kvalitetu digitalnih usluga uvođenjem naprednih usluga temeljenih na internetskom protokolu (video na zahtjev, HDTV i sl.), • smanjivati troškove održavanja. Obzirom na sve navedeno, te temeljem Benchmarking analize sažeto prikazane u tablici , u tablici su navedene minimalne brzine pristupa i okvirne maloprodajne cijene paketa, koje u projektu izgrađena mreža mora moći pružati pojedinim kategorijama korisnika.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 367

Tablica 53: Prosjek kvalitete i cijena u sadašnjim mrežama.

Sadašnje mreže Prosječan paket 3D usluga Prosječna cijena u kn Usluga (PDV uključen) TV 80 programa Telefon Neograničeno u fiksnoj mreži 340,00 Internet 10/5 Mbit/s Napredne usluge /

Tablica 54: Minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u NGA mreži.

Privatni korisnici Gospodarski subjekti Javni korisnici

Paket 3D

usluga Karakteristike Karakteristike Karakteristike

u kn u (PDV uklj)

u kn u (PDV uklj.) kn u (PDV uklj.)

Prosječnacijena Prosječnacijena Prosječnacijena

Brzina 40 Mbit/s 40 Mbit/s 100 Mbit/s TV 80+ programa 80+ programa 80+ programa Neograničeno u Neograničeno u Neograničeno u Telefon 280,00 280,00 280,00 fiksnoj mreži fiksnoj mreži fiksnoj mreži Video na Video na Video na Napredne zahtjev, HDTV i zahtjev, HDTV i zahtjev, HDTV i usluge sl. sl. sl.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 368

12 SPECIFIKACIJA PODRŽANIH VELEPRODAJNIH USLUGA TE PRAVILA ODREĐIVANJA I NADZORA VELEPRODAJNIH NAKNADA I UVJETA PRISTUPA IZGRAĐENOJ MREŽI

S obzirom da će se širokopojasne mreže u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja graditi uz državnu potporu, u projektu se mora osigurati ravnopravni veleprodajni pristup širokopojasnoj infrastrukturi za sve operatore koji su prisutni na tržištu i koji zatraže takav pristup. Isto tako, krajnjim korisnicima se mora omogućiti mogućnost izbora više pružatelja širokopojasnih usluga.

Veleprodajni uvjeti pristupa odnose se na novoizgrađenu infrastrukturu u projektu, na postojeću infrastrukturu koja se koristi u projektu, te na sve ostale dijelove mreže koji su povezani s novoizgrađenom ili postojećom infrastrukturom u projektu, a koji su funkcionalno nužni za pružanje zahtijevanih veleprodajnih usluga. U projektu je poželjno implementirati i širi skup veleprodajnih obveza, odnosno točaka pristupa mreži koja je građena uz poticaje, kako bi se slijedile postojeće vrste veleprodajnog pristupa (propisane od strane HAKOM-a) unutar projekta.

12.1 Minimalni skup podržanih veleprodajnih usluga

Minimalni skup podržanih veleprodajnih usluga u projektu ovisi o skupini područja, te o primijenjenom infrastrukturnom i tehnološkom rješenju. Tablica 55 prikazuje obavezne veleprodajne usluge koje mora pružati operater u projektu.

Tablica 55: Popis obaveznih veleprodajnih usluga u projektu.

Tehnologija Obvezne usluge veleprodajnog pristupa • Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova i neosvijetljenim nitima (dark fibre). • Izdvojeni pristup lokalnim potpetljama na temelju svjetlovodnih niti (na razini distribucijskog čvora). FTTH • Izdvojeni pristup lokalnim petljama na temelju svjetlovodnih niti (P2P). • VULA (P2MP) • Bitstream (Ethernet razina). • Bitstream (regionalna razina). • Bitstream (nacionalna razina). • Pristup kabelskoj kanalizaciji / nadzemnoj mreži stupova i neosvijetljenim nitima (dark fibre). • Izdvojeni pristup lokalnim potpetljama/petljama na temelju bakrene parice. VDSL/FTTX • VULA. • Bitstream (Ethernet razina). • Bitstream (regionalna razina). • Bitstream (nacionalna razina).

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 369

Tehnologija Obvezne usluge veleprodajnog pristupa • Pristup antenskim stupovima. Bežične NGA • Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova. tehnologije • Pristup neosvijetljenim nitima (dark fibre). • Bitstream. • Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova. Kabelski NGA pristup • Pristup neosvijetljenim nitima (dark fibre). (DOCSIS) • Bitstream.

Veleprodajne usluge moraju biti dostupne barem 6 mjeseci prije nego što mreža postane operativna, a s ciljem da operator mreže koji je ujedno i pružatelj usluga na maloprodajnom tržištu ne stekne prednost na maloprodajnom tržištu u odnosu na ostale operatore korisnike veleprodajnih usluga putem novoizgrađene NGA mreže. Sve obvezne veleprodajne usluge operator je dužan pružati na tržištu u razdoblju od najmanje 7 godina od trenutka u kojem mreža izgrađena potporama postane operativna. Nakon toga, razdoblja mjere veleprodajnog pristupa moguće je zadržati ili modificirati. Obveza veleprodajnog pristupa pasivnoj mrežnoj infrastrukturi izgrađenoj u projektu je trajna.

12.2 Pravila određivanja i nadzora veleprodajnih naknada

Operator će prije stavljanja mreže u operativni rad, predložiti veleprodajne naknade i uvjete pristupa za sve veleprodajne usluge koje će imati u ponudi. Predložene veleprodajne naknade, uz detaljno obrazloženje primijenjene metode i postupka kojom su iste formirane, operator će, zajedno s pripadajućim uvjetima pružanja usluga, dostaviti HAKOM-u. U slučaju da HAKOM smatra da je primijenjena metoda određivanja naknada, odnosno same vrijednosti naknada i/ili pripadajući uvjeti pružanja usluga neodgovarajući i da mogu značajno narušiti kompetitivnost tržišta, vratit će prijedlog privatnom operatoru na doradu. Nakon dorade, operator će ponovo uputiti prijedlog HAKOM-u. U slučaju ponovnog negativnog mišljenja operator će se konzultirati s NOP-om te, uvažavajući mišljenja HAKOM-a, a uz suglasnost NOP-a, definirati konačne vrijednosti naknada i uvjete pružanja usluga.

Slika 40: Postupak određivanja veleprodajnih naknada i uvjeta u projektu [11].

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 370

Operator će veleprodajne naknade predložiti na temelju: • metode usporedivih cijena (engl. benchmarking), s obzirom na iste ili usporedive usluge koje se nude na ostalim područjima u Hrvatskoj u kojima operatori posluju pod uobičajenim tržišnim uvjetima, uključujući i usluge koje pružaju SMP operatori i čije su cijene određene kroz regulatorne mjere HAKOM-a, • metode usporedivih cijena s obzirom na iste ili usporedive usluge u državama EU-a (u slučaju da se iste ili usporedive usluge ne pružaju u Hrvatskoj), pri čemu valja voditi računa o svim razlikama i specifičnostima hrvatskog tržišta u odnosu na tržišta ostalih država EU-a, • principa troškovne usmjerenosti, što može uključivati sve povezane metode, prema pravilima i s parametrima koje primjenjuje HAKOM u postupcima proračuna troškovno usmjerenih naknada [11].

Postupak naknadne provjere će biti proveden svakih godinu dana računajući od trenutka inicijalnog odobrenja, odnosno od trenutka posljednje provjere veleprodajnih naknada i uvjeta. Postupke naknadnih provjera provoditi će se u razdoblju od najmanje 7 godina za sve veleprodajne usluge, osim usluga pristupa na razini pasivne infrastrukture (kabelska kanalizacija, nadzemni stupovi, neaktivna vlakna, vanjski kabineti), za koje je obveza naknadne provjere trajna, budući da se i veleprodajne usluge pristupa pasivnoj infrastrukturi pružaju trajno.

U svrhu osiguranja transparentnosti i zaštite tržišnog natjecanja, operator je obvezan objaviti na svojim mrežnim stranicama informaciju o odobrenim veleprodajnim uvjetima i naknadama (standardnu ponudu). Obaveza se odnosi na inicijalni postupak i svaki naknadni postupak u intervalima od godinu dana.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 371

13 SPECIFIKACIJA POSTUPKA KOD DEFINIRANJA ULAGAČA U PROJEKT

13.1 Pred-odabir operatora

U investicijskom modelu A razina kompetitivnosti postupka dodjele državnih potpora osiguran je kroz transparentan postupak pred-odabira privatnih telekomunikacijskih operatora kao ulagača u projekte. Budući da doprinos države kod ove vrste projekata nije osiguran u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima, dodijeljena bespovratna sredstva smatraju se državnom potporom. Stoga se kroz postupak pred-odabira operatora u prvom koraku, te kroz postupak dodjele bespovratnih sredstava u drugom koraku, osigurava da je svaka potpora ograničena na najmanji iznos potreban za određeni projekt.

Pred-odabir operatora u projektima izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa vršit će MRRFEU sukladno propozicijama Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47], u skladu sa sastavnim pozivom za dostavu prijava za sudjelovanje u postupku pred-odabira. Operatori definirani pred-odabirom stječu status prihvatljivih prijavitelja te pravo podnošenja projektnog prijedloga za određeni projekt u okviru ograničenog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava [47]. Obzirom da se državne potpore dodjeljuju izravno prihvatljivim prijaviteljima projekata odabranim u postupku dodjele bespovratnih sredstava, a da dodijeljena financijska potpora omogućava obavljanje komercijalne djelatnosti pod uvjetima koji inače ne bi bili dostupni na tržištu, operatori postaju i korisnici državne potpore.

Korisnici državne potpore će morati, uz vlastita investicijska sredstva koja će uložiti u projekt, osigurati sva potrebna investicijska sredstva za pokrivanje svih troškova projekta do trenutka isplate bespovratnih sredstava iz fondova EU-a, odnosno sredstva za predfinanciranje, poradi operativne procedure sufinanciranja bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a.

13.2 Kriteriji za pred-odabir operatora

Sukladno propozicijama poziva za dodjelu bespovratnih sredstava [47] i uz njega vezanog poziva na dostavu prijava operatora, kod pred-odabira obvezno se provjerava opća prihvatljivost predmetnog projekta i zainteresiranih operatora. Zainteresirani operatori obvezno trebaju dostaviti poslovne planove projekta, iz kojih su razvidni proračuni ukupnih investicija u mrežu, proračuni traženih iznosa potpora, te planirani dio vlastitog sufinanciranja investicije.

Kvalitativna procjena dostavljene dokumentacije operatora vrši se sukladno unaprijed definiranim kriterijima poziva za iskaz interesa. Ocjenjuje se sljedeće: • Relativni traženi iznos državnih potpora. • Model upravljanja NGA mrežom unutar projekta. • Broj stanova u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 372

• Ukupan udio stanova u bijelim područjima, kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično.

Operator koji je ispunio sve kriterije i ostvario više bodova stječe pravo u sljedećem koraku kandidirati projektni prijedlog vezan uz predmetni projekt na ograničeni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava [47].

13.3 Tehnička specifikacija implementacije projekta

Kod implementacije projekta operator osigurava projektiranje, izgradnju i upravljanje širokopojasnom infrastrukturom na projektnom području. Slijedom ONP-a i načela tehnološke neutralnosti, omogućeno je predvidjeti implementaciju različitih tehnologija (engl. technology mix), sukladno optimalnim ekonomskim i tehničkim karakteristikama primjene pojedinih tehnologija na projektnom području.

Pri izgradnji otvorene širokopojasne mreže potrebno je uzeti u obzir relevantni zakonodavni i regulatorni okvir iz područja elektroničkih komunikacija. Tehnička rješenja moraju biti sukladna sa slijedećim zakonom i pravilnicima: • Zakonom o elektroničkim komunikacijama [31]. • Pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama [32]. • Pravilnikom o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada [33]. • Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju [34]. • Pravilnikom o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme [35]. Dozvoljena je uporaba različitih tehnologija ili njihovih kombinacija, pod uvjetom da sva tehnološka rješenja ispunjavaju uvjete projekta (minimalna brzina pristupa, pokrivenost korisnika, minimalne maloprodajne i veleprodajne usluge, …).

13.4 Specifikacija zahtjeva gradnje

Operator mora osigurati 100 %-tnu pokrivenost svih potencijalnih korisnika na ciljanom području, s brzinama prijenosa koje zahtjeva pojedina kategorija korisnika (vidi poglavlje 2.3).

Operator mora izgraditi mrežu koja omogućava: • brzinu preuzimanja (download) od najmanje 40 Mbit/s, • brzinu učitavanja (upload) od najmanje 5 Mbit/s.

Vezano uz pojedine kategorije korisnika, novoizgrađena mreža mora također osiguravati: • Brzinu preuzimanja (download) od najmanje 40 Mbit/s za 100 % privatnih korisnika, za 100 % poslovnih korisnika i za 100 % javnih korisnika. • Brzinu preuzimanja (download) od najmanje 100 Mbit/s za 75 % privatnih korisnika, za 90 % poslovnih korisnika i za 100 % javnih korisnika.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 373

• Brzinu od najmanje 100 Mbit/s simetrično za 40 % privatnih korisnika, za 60 % poslovnih korisnika i za 100 % javnih korisnika. Svakom korisniku potrebno je osigurati dostupnost širokopojasnog pristupa odnosno mogućnost spajanja na pristupnu NGA mrežu u kući ili stanu ili poslovnom ili javnom objektu. Područje dostupnosti podrazumijeva mogućnost aktivacije NGA širokopojasnih usluga na zahtjev korisnika u roku od najviše 60 dana, gdje aktivacija usluga zahtjeva instalaciju korisničke opreme, te u slučaju žičanih mreža, postavljanje vodova od pristupnog prostora objekta do korisničkog prostora, ukoliko isti vodovi nisu već postavljeni tijekom izgradnje NGA mreže.

Kod izgradnje otvorene širokopojasne mreže dijelom ili u potpunosti bežičnom tehnologijom, krajnjim korisnicima mreže izgrađene u okviru projekta mora se osigurati minimalna brzina predviđena projektom u svakom trenutku.

Novoizgrađena kabelska kanalizacija mora sadržavati kapacitete za moguće proširenje u budućnosti.

Širokopojasna mreža mora biti izgrađena i stavljena u operativno stanje najkasnije do 31.12.2023. godine.

Operator mora na određenom području omogućiti pristup otvorenoj širokopojasnoj mreži svim zainteresiranim korisnicima i svim zainteresiranim ponuditeljima usluga pod jednakim komercijalnim uvjetima.

Tehnologija koju će operator predvidjeti u projektu mora osiguravati dostatnost svim zahtjevima ovog dokumenta.

U projektu izgradnje širokopojasne NGA mreže potrebno je poštivati cjelokupni regulatorni okvir za područje očuvanja okoliša i prirode, te sve PPUO/PPUG JLS-ova na ciljanom području. Posebice je važno uzeti u obzir i poštivati činjenicu da je dio ciljanog područja NATURA 2000 područje.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 374

14 PROVJERA POVRATA POTPORA (CLAWBACK)

Financijska isplativost i održivost širokopojasnih projekata vezani su uz prethodne poslovne planove i sadrže određenu razinu nepouzdanosti, pa je relevantne financijske pokazatelje projekta i stvarno potrebne iznose potpora potrebno provjeriti odmah nakon završetka izgradnje mreže.

14.1 Postupak provjere potpora

Postupak provjere potpora provesti će se u trenutku završetka aktivnosti na izgradnji mreže, a prije početka operativnog rada mreže, s ciljem provjere stvarne razine ostvarenih investicijskih troškova izgradnje mreže u odnosu na planirane. Nacionalno tijelo nadležno za kontrolu EU projekata će sve troškove provjeriti, te ih uz popratnu dokaznu dokumentaciju dati na uvid ugovornom tijelu koje je dodijelilo državnu potporu. Tako će se osigurati nadzor nad financijskim aspektom projekta te će prijavljeni troškove moći usporediti s investicijskim sredstvima koje je korisnik državne potpore specificirao prilikom pred-odabira i prijave za bespovratna sredstva.

Ako će ukupno prijavljeni investicijski troškovi izgradnje mreže biti manji od onih prethodno specificiranih, korisniku državne potpore će se iznos potpore ograničiti na vrijednost koja odgovara inicijalno specificiranom relativnom udjelu potpora u prijavljenim investicijskim troškovima.

U slučaju viših prijavljenih investicijskih troškova od inicijalno predviđenih, najveći prihvatljivi iznos potpore bit će ograničen apsolutnom vrijednošću zatraženog iznosa potpore kod pred- odabira i prijave za bespovratna sredstva. Prihvatljiv iznos potpore predstavlja osnovu za izračun iznosa sufinanciranja iz sredstava EU fondova, a odnosi se samo na prihvatljive izdatke na temelju primjenjivih općih i provedbenih pravila [10], [47].

14.2 Naknadni postupak provjera potpora

ONP-om je predviđena obveza naknadnog postupka provjere potpore u slučaju dodjele javne potpore u iznosu većem od 10 milijuna eura. Budući da je operativnom procedurom sufinanciranja bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a [47] maksimalni iznos javne potpore u projektima koji se provode po modelu A ograničen na 63,5 milijuna kuna za troškove izgradnje mreže, navedena odredba strukturnih pravila nije primjenjiva u ovom projektu.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 375

15 ANALIZA TROŠKOVA IMPLEMENTACIJE POJEDINIH INFRASTRUKTURNIH I TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA TE FINANCIJSKA ANALIZA ISPLATIVOSTI PROJEKTA

15.1 Analiza troškova implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija

15.1.1 Analiza opcije "bez investicije"

Opcija "bez investicije" znači daljnje očuvanje trenutnog stanja širokopojasne infrastrukture na projektnom području, koje je analizirano u poglavljima 4 i 9, odnosno korištenje postojeće telekomunikacijske infrastrukture koja ne omogućuje ostvarenje širokopojasnih priključaka s dostatnom (minimalnom) brzinom od 30 Mbit/s. Uzevši u obzir potrebe privatnih i javnih korisnika te gospodarskih subjekata, vidljivo je da postojeće brzine nisu dostatne da zadovolje potražnju.

U narednim godinama nepromijenjeno stanje na projektno području dovest će do još većeg digitalnog raskoraka među područjima u kojima operatori nisu iskazali interes za izgradnju odgovarajuće infrastrukture i ostalim komercijalno zanimljivim područjima. Trenutna situacija već sada negativno utječe na kvalitetu života na projektnom području. S obzirom na sve veće potrebe stanovništva, ovakvo stanje u sljedećim će godinama zasigurno dovesti do odljeva mozgova i opadanja stanovništva, čime će se zaustaviti razvoj naselja na projektnom području i smanjiti konkurentnost lokalnih gospodarskih subjekata.

Razmatrana opcija predstavlja stanje koje nije u skladu s DAE [2], razvojnim strategijama i poduzetim mjerama na području uspostave infrastrukture širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj, te ne slijedi viziju skladnog razvoja regija i ruralnih područja. Jednako tako, onemogućava postizanje definiranih ciljeva i iskorištavanje razvojnih mogućnosti projektnog područja.

Temeljem svega navedenog, može se zaključiti da je investiranje u izgradnju infrastrukture širokopojasnog pristupa neophodno, odnosno da opcija "bez investicije" ne nudi rješenje problema na dugoročno održivi način. Poradi toga se ova opcija odbacuje, a u obzir se uzimaju opcije koje mogu na zadovoljavajući način pridonijeti uspostavi širokopojasne infrastrukture na projektnom području.

Postojeće stanje predstavlja polazište za inkrementalnu analizu infrastrukturnih i tehnoloških rješenja koja mogu biti primijenjena za rješenje problema i dostignuće postavljenih ciljeva projekta.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 376

15.1.2 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "bez intervencije"

Ova opcija pretpostavlja da na projektnom području postoji komercijalni interes izgradnje širokopojasne infrastrukture i da će operatori samostalno poduzeti sva potrebna financijska ulaganja. Zbog regulatorno nadziranih cijena veleprodajnih naknada, okvirne analize isplativosti pokazale su međutim neisplativost takvih ulaganja. Isto tako može se sa sigurnošću kazati da bi dozvola regulatornih organa za povećanjem veleprodajnih "isplativih" cijena imala za posljedicu rast maloprodajnih cijena i upad potražnje (utilizacije), čime bi projekt opet postao financijski neisplativ.

Na temelju izrađenih analiza može se rezonirati da implementacija ove opcije nije moguća, pošto je u svakom slučaju izgradnja širokopojasne infrastrukture na projektnom području "bez intervencije" za privatne ulagače neisplativa. Nedostupnost širokopojasnih priključaka ima negativne posljedice na kvalitetu života i gospodarski razvoj područja, te na postizanje postavljenih ciljeva projekta. Zato se ova opcija odbacuje, a u nastavku analiziraju opcije koje predviđaju izgradnju mreže s intervencijom.

15.1.3 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "s intervencijom"

Primjene pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" (izgradnja širokopojasne infrastrukture) i "s intervencijom" (uz potpore iz EU fondova te ostalih javnih sredstava) imaju različite financijske implikacije na investicijske troškove, prihode i troškove poslovanja. Pored osnovnih (jednoznačnih) tehnoloških opcija, moguće su i primjene različitih kombinacija tehnologija koje mogu, posebice u ruralnim područjima, bitno smanjiti troškove projekta, te tako optimizirati ulaganja u mrežu i koristi koje donosi projekt. Jedna od takvih opcija (kombinacija tehnologija: FTTC za 40 % kućanstava i FTTH P2P za 100 % gospodarskih subjekata i javnih korisnika te 60 % kućanstava) analizirana je u nastavku. Poradi načela tehnološke neutralnosti, na sličan je način moguća primjena i ostalih kombinacija različitih tehnoloških rješenja.

Tablica 56 prikazuje analizu investicijskih, odnosno kapitalnih troškova (CAPEX) pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških opcija. Pri definiranju iznosa jediničnog troška po priključku su, pored međunarodnih analiza [39], [40], korištene reference konzultanta. Prosječni troškovi projekata izgradnje širokopojasne infrastrukture izvedenih u razdoblju od 2008. do 2016. godine obrađeni su kao ulazni parametri unutar vlastito razvijene algoritamske aplikacije poduzeća ProFUTURUS d.o.o. U okviru procesiranja veći ponder dodijeljen je projektima provedenima nakon 2012. godine.

U procesu definiranja iznosa uzete su u obzir lokalne karakteristike područja, odnosno gustoća naseljenosti i reljef.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 377

Planirani broj izvedenih priključaka na području provođenja projekta odnosi se na rezultate analize broja privatnih, poslovnih i javnih korisnika na lokacijama koje su u postupku određivanja boja označene kao bijele.

Tablica 56: Investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn).

Prosječni troškovi Planirani broj Ukupni investicijski Tehnologija (tržišni nazivi) po izvedenom izvedenih troškovi priključku priključaka VDSL (FTTC) 3.510 15.132 53.113.320 FTTH P2MP 9.130 15.132 138.155.160 FTTH P2P 10.550 15.132 159.642.600 Kabelski pristup (DOCSIS, HFC) 4.320 15.132 65.370.240 LTE (4G) 8.270 15.132 125.141.640 FTTC / FTTH P2P 7.920 15.132 119.845.440

180.000.000 160.000.000 140.000.000 120.000.000 100.000.000 80.000.000 60.000.000 40.000.000 20.000.000 0 VDSL FTTH P2MP FTTH P2P KABELSKI P. LTE FTTC / FTTH P2P

Slika 41: Ukupni investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn).

Investicijski troškovi izraženi su bez PDV-a u stalnim cijenama17. Najviši investicijski troškovi pojavljuju se u slučaju izgradnje širokopojasne infrastrukture putem FTTH P2P tehnologije, a najniži kod VDSL (FTTC) tehnologije. Treba napomenuti da tehnološke opcije VDSL (FTTC) i kabelski pristup obuhvaćaju samo troškove uspostave novog čvora i izvedbu svjetlovodne veze do čvora, tako da bi u slučaju nepostojeće infrastrukture do krajnjih korisnika investicijski troškovi mogli porasti do razine ostalih tehnologija.

Također treba napomenuti mogućnost kombiniranja različitih tehnologija. Poradi odabira investicijskog modela A, odabrani privatni operator će izabrati opciju koja će za njega predstavljati ekonomski najučinkovitiji način izgradnje širokopojasne infrastrukture na području provođenja projekta, te slijedom toga izraditi potrebne detaljnije poslovne analize.

17 Za svibanj 2019. Stalne cijene razlikuju se od tekućih cijena koje uključuju utjecaj inflacije.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 378

Poslovne analize u nastavku dokumenta služe samo kao sredstvo koje olakšava provedbu projekta i omogućava usporedbu ponuda operatora.

Različite opcije, odnosno tehnologije, nose sa sobom i različite visine pojedinih sastavnica investicijskih troškova. Kod bežične tehnologije su građevinski troškovi očekivano u prosjeku nešto niži, ali je zato trošak aktivne i ostale opreme nešto viši nego kod ostalih (kabelskih) tehnologija i obratno. Raščlambu investicijskih troškova po tehnologijama prikazuje tablica 57.

Osnova za raščlambu su reference konzultanta, te međunarodne referentne analize koje definiraju troškove izgradnje širokopojasne infrastrukture [41], [42]. Pri izračunima je korištena metoda komparativne analize, u kojem postupku su se usporedbom različitih primjera, te analizom proučavanog područja, definirale okvirne sastavnice investicijskih troškova:

• Troškovi izrade projektne dokumentacije i pribavljanja potrebnih dozvola: - troškovi izrade projektne dokumentacije za izgradnju širokopojasne infrastrukture, - troškovi pribavljanja svih potrebnih dozvola i odobrenja, - troškovi upisa u katastar infrastrukturnih objekata. • Troškovi građevinskih i instalacijskih radova: - troškovi građevinskih radova, - troškovi opremanja ili kupnje prostora za zajedničko korištenje postojećih objekata širokopojasne infrastrukture, - troškovi opreme i materijala. • Troškovi provedbe pasivnog dijela širokopojasne infrastrukture: - troškovi razdjelnika i njihove instalacije, ormarića, komunikacijskih ormarića, spojnica za svjetlovodne kablove, završnih kablova, povezujućih niti, adaptera, konektora, cijevi, razdjelnih šahtova, - troškovi završavanja svjetlovodnih veza na razdjelnicima, - troškovi postavljanja i povezivanja baznih stanica (funkcijskih lokacija). • Troškovi za nadzor izgradnje širokopojasne infrastrukture: - troškovi nadzora građevinskih radova, izvedbe pasivnog dijela i instaliranja aktivne opreme. • Troškovi aktivne opreme - troškovi nabave i ugradnje aktivne opreme koja je potrebna za djelovanje mreže (napajanje s ispravljačima s rezervnim napajanjem, klima uređaji za održavanje klimatskih uvjeta i sl.).

Građevinski radovi odnose se na izgradnju potpuno nove infrastrukture. Detaljnu strukturu investicijskih troškova izraditi će odabrani privatni operator kod izrade ponude u procesu pred- odabira, kad će definirati za projekt najoptimalniju tehnologiju ili kombinaciju istih. Pri tome će u okviru izračuna uzeti u obzir također i eventualno korištenje postojeće infrastrukture.

Drugi dio analize financijskih aspekata implementacije pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških opcija odnosi se na definiranje godišnjih prihoda i operativnih troškova nakon izgradnje širokopojasne infrastrukture. Analiza godišnjih prihoda i operativnih troškova izrađena je na temelju tržišnih analiza postojećih upravitelja širokopojasne infrastrukture u RH [43], [44], te relevantnih međunarodnih analiza [45], [46]. Godišnji prihodi poslovanja sastoje se iz

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 379

predviđene veleprodajne naknade te drugih prihoda poslovanja koji se odnose na tržišne aktivnosti upravitelja infrastrukture.

Iz tablice razvidno je da se najveći godišnji prihodi poslovanja mogu ostvariti ponudom usluga putem FTTH P2P mreže, a najmanji putem kabelskog pristupa. Slično kao i prihodi poslovanja, po različitim tehnologijama razlikuju se i operativni troškovi (OPEX) koji se sastoje iz troškova održavanja i upravljanja. Iz tablica i razvidno je da godišnji prihodi poslovanja pokrivaju operativne troškove po svim analiziranim tehnologijama. Projekcije prihoda i troškova po različitim tehnologijama za širokopojasnu infrastrukturu na području provođenja projekta prikazane su u sklopu priloga 2.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 380

Tablica 57: Struktura investicijskih troškova s obzirom na analiziranu tehnološku opciju (u kn).

Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE FTTC / FTTH P2P

Troškovi izrade projektne dokumentacije i 5.311.332 13.815.516 15.964.260 6.537.024 11.262.748 11.984.544 pribavljanja potrebnih dozvola Troškovi građevinskih i 30.274.592 75.985.338 87.803.430 37.261.037 73.833.568 67.113.446 instalacijskih radova Trošak provedbe pasivnog dijela širokopojasne 10.622.664 27.631.032 31.928.520 13.074.048 18.771.246 23.969.088 infrastrukture Troškovi za nadzor izgradnje širokopojasne 531.133 1.381.552 1.596.426 653.702 1.251.416 1.198.454 infrastrukture

Trošak aktivne opreme 6.373.598 19.341.722 22.349.964 7.844.429 20.022.662 15.579.907

Ukupno 53.113.320 138.155.160 159.642.600 65.370.240 125.141.640 119.845.440

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 381

Tablica 58: Izračun godišnjih prihoda poslovanja (u kn).

FTTC / FTTH Vrsta prihoda VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P

Mjesečni prihodi po priključku iz naslova 70 82 89 71 72 85 veleprodajne naknade

Planirani broj korisnika - penetracija 7.000 7.000 7.000 7.000 7.000 7.000

Broj mjeseci 12 12 12 12 12 12

Godišnji prihodi iz naslova veleprodajne 5.919.005 6.853.585 7.476.638 5.950.158 6.043.616 7.165.112 naknade

Ostali godišnji prihodi (tržišne aktivnosti) 355.140 548.287 747.664 357.009 392.835 573.209

Ukupni godišnji prihodi poslovanja 6.274.146 7.401.872 8.224.302 6.307.168 6.436.451 7.738.321

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 382

Tablica 59: Izračun godišnjih operativnih troškova (u kn).

FTTC / FTTH Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P

Mjesečni troškovi održavanja po priključku 36 11 9 34 15 20

Planirani broj korisnika - penetracija 7.000 7.000 7.000 7.000 7.000 7.000

Mjesečni troškovi upravljanja po priključku 7 7 7 7 7 7

Planirani broj izvedenih priključaka 15.132 15.132 15.132 15.132 15.132 15.132

Broj mjeseci 12 12 12 12 12 12

Godišnji troškovi održavanja 2.990.655 934.580 747.664 2.866.045 1.246.106 1.651.091

Godišnji troškovi upravljanja 1.346.863 1.346.863 1.346.863 1.346.863 1.346.863 1.346.863

Ukupni godišnji operativni troškovi 4.337.518 2.281.443 2.094.527 4.212.908 2.592.969 2.997.954

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 383

15.2 Financijska analiza isplativosti projekta

Financijska analiza isplativosti projekta izrađena je uz pomoć analize troškova i koristi u skladu s Priručnikom Europske komisije "Guide to Cost-benefit Analysis of Investment Projects. Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020." [12], Metodološkim radnim dokumentom "Guidance on the methodology for carrying out cost-benefit analysis; Working Document No. 4" [13], kojeg je također izradila Europska komisija, te pravilima sufinanciranja bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a [47].

Analiza troškova i koristi je metodološki alat za ocjenu gospodarskih koristi projekata, u kojem su definirani financijski, gospodarski i socijalni utjecaji. Cilj izrade analize troškova i koristi je novčana ocjena svih mogućih utjecaja, te slijedom toga definiranje troškova i koristi projekta. Na temelju objedinjenih rezultata (neto koristi) donosi se odluka o tome da li je projekt poželjan i isplativ za provođenje.

U analizi troškova i koristi također je izrađena i ocjena rizika, koja je bitni dio cjelovite analize, budući da omogućava razumijevanje ocjenjenih utjecaja projekta. Temeljita analiza rizika osnova je za pouzdanu strategiju upravljanja rizicima, koji se potom uzimaju u obzir u planu projekta.

Koristi investicije su slijedeće: • investicijom se slijede smjernice i ciljevi za uravnoteženiji razvoj regije, • konkurentno gospodarstvo i brži rast, • dvosmjerni protok i primjena znanja za gospodarski razvoj i kvalitetna radna mjesta, • moderna socijalna država i veća zaposlenost sa sinergijskim efektima koji omogućuju stvaranje novih radnih mjesta, • racionalan i učinkovit prostorni razvoj.

Svrha analize projekta jest: • prikazati da je projekt poželjan iz ekonomske perspektive i da pridonosi ciljevima regionalne politike RH i EU te, • prikazati učinkovitost tehnoloških opcija, dokazati izbor modela financiranja, te neophodnost poticajnih mjera.

Financijska analiza isplativosti je analiza prihoda i troškova bez amortizacije. Investicijski troškovi, godišnji prihodi i operativni troškovi po različitim tehnologijama prikazani su u poglavlju 15.1. Izgradnja širokopojasne infrastrukture predviđena je u 2021., 2022. i 2023, početak djelovanja mreže u 2024., pri čemu se u prvoj godini (2024.) planira ostvarivanje 50 % planiranih godišnjih prihoda i operativnih troškova. Predviđena utilizacija biti će dosegnuta u 2025. godini, koja predstavlja prvu "normalnu" godinu poslovanja. U analizama su uzete u obzir stalne cijene za svibanj 2019., te financijska diskontna stopa od 8,73 % [14], pri čemu diskontiranje počinje u prvoj godini investicije (2019.).

Ekonomsko razdoblje s uključenim projektiranjem mreže i trogodišnjom izgradnjom iznosi 20 godina [12]. Naime, širokopojasni pristup kao preduvjet gospodarskog rasta i razvoja predviđa

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 384 održavanje i upravljanje širokopojasnom mrežom, odnosno sve povezane aktivnosti kojima se dugoročno održava operativno stanje infrastrukture barem 20 godina. U izračunima financijskih i ekonomskih indikatora amortizacija nije uključena jer ne znači odljev novca. Troškovi amortizacije se inače izračunavaju uzimajući u obzir propisane amortizacijske stope i dan aktivacije osnovnih sredstava. Za mrežu je definirana amortizacijska stopa od 5 %, a za aktivnu opremu 10 %. Predviđena je zamjena istrošene aktivne opreme nakon 10 godina upotrebe. Ostatak vrijednosti razvidan je iz poslovnih analiza i jednak je visini neamortizirane vrijednosti investicije.

U prilogu 2 su prikazane projekcije budućih prihoda i troškova, te financijske analize po različitim tehnologijama, dok su u tablici prikazani izračuni financijskih indikatora.

Negativna vrijednost financijske neto sadašnje vrijednosti (engl. FNPV - Financial Net Present Value) na kraju referentnog razdoblja implicira financijsku neisplativost projekta i potrebu da se projekt sufinancira sredstvima iz fondova EU-a. Zbog visokih ulaganja i preniskih neto prihoda poslovanja za pokrivanje tih ulaganja unutar ekonomskog razdoblja, svi dinamični financijski indikatori su negativni i ukazuju na financijsku neisplativost projekta (financijska interna stopa povrata - engl. FRR(C); relativna neto sadašnja vrijednost - engl. RNPV). Pozitivna razlika između prihoda i troškova poslovanja te pozitivni kumulativni neto novčani tijek ukazuju na financijsku održivost projekta i podrazumijevaju situaciju u kojoj ostvareni prihodi projekta, odnosno prihodi od pruženih usluga u širokopojasnoj mreži, pokrivaju sve operativne troškove vezane uz rad i održavanje mreže u dužem vremenskom razdoblju rada mreže. Financijska interna stopa povrata nakon EU potpore - FRR(K) prikazuje isplativost nacionalnog kapitala, pri čemu vrijednosti ispod diskontne stope ukazuju na to da predviđena potpora EU nije previsoka (engl. not over-proportionate) [12].

Rezultate financijske analize potrebno je pak staviti u pozadinu, jer nisu mjerodavni za donošenje odluke o provedbi investicije. U analizu je potrebno uključiti i ostale društveno- ekonomske koristi koje investicija ima na društvo kao cjelinu.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 385

Tablica 60: Izračun financijskih indikatora po analiziranim tehnologijama.

FTTC / FTTH Indikator VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P

Neto sadašnja vrijednost (FNPV) u -27.961.697 -72.250.437 -82.340.862 -35.791.998 -69.957.576 -60.953.120 kn

Interna stopa povrata FRR(C) -3,13% -3,13% -2,93% -3,79% -4,29% -2,69%

Relativna neto sadašnja vrijednost -0,7286 -0,7242 -0,7143 -0,7577 -0,7756 -0,7041 (RNPV)

Razdoblje povrata investicije (RPI) > 20 > 20 > 20 > 20 > 20 > 20 u godinama

Interna stopa povrata FRR(K) - 5,20% 5,20% 5,31% 4,82% 4,49% 5,44% poslije EU potpore

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 386

15.3 Ekonomska analiza isplativosti projekta

Ekonomska analiza izrađena je na osnovi novčanog tijeka i ostalih projekcija iz financijske analize, te obuhvaća investiciju iz perspektive društva. U ekonomsku analizu uključeni su elementi pomoću kojih se investicija obrađuje sa šireg društvenog vidika i omogućava pregled socijalnih i društvenih utjecaja implementacije projekta na ekonomiju lokalne zajednice, regije ili države.

Prvi korak ekonomske analize projekta napravljen je na osnovi korekcije financijske analize. Kod ocjene troškova upotrijebljena je metoda korekcijskih faktora za odbitak poreza i doprinosa, te drugih transfera iz vrijednosti investicije i troškova poslovanja. Isto tako su u korekcijskom faktoru uvažene računovodstvene (fiktivne) cijene koje odražavaju oportunitetne troškove ulaganja i spremnost potrošača na plaćanje donosa. Time se anulira utjecaj monopola, trgovinskih barijera, reguliranje tržišta rada, nepotpune informacije, itd. na iskrivljenje tržišne cijene. Korekcijski faktor za isključenje svih navedenih elemenata iznosi 0,8 i primijenjen je kod ocjena: • troškova održavanja i upravljanja, • ostalih troškova poslovanja, • amortizacije, • investicijskih troškova.

Drugi korak predstavlja izračun dodatnih prihoda, odnosno proizvoda, koji će se posredno ostvariti zbog nove investicije, te predstavlja korekciju financijske analize zbog vanjskih čimbenika (eksternalija). Kod prihoda (koristi), pored izravnih, u analizu su uključeni i različiti posredni ili inducirani prihodi koji odražavaju učinke projekta na obuhvaćenu županiju i gospodarstvo RH. U slučaju analize izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području uključene su sljedeće prevladavajuće eksternalije koje imaju utjecaj na visinu induciranih prihoda investicije: 1. Povećan broj zaposlenih poradi upotrebe ICT-a. Ocjenjuje se da će, zbog izgradnje širokopojasne infrastrukture, te putem veće upotrebe ICT-a, doći do povećanja zaposlenosti, posebice u segmentu gospodarstva (industrija, turizam, itd.). U analizi je uzet u obzir broj zaposlenih od 25 do 85, ovisno o ponuđenoj tehnologiji. Koristi jednog zaposlenog dobivene su preračunom fiktivne plaće po formuli:

퐹푃 = 푇푃 ∗ (1 − 푢) ∗ (1 − 푡)

FP – fiktivna plaća: 3.391kn TP – financijska tržišna plaća (bruto): 7.900 kn u – stopa nezaposlenosti: 23,90 % (projektno područje) t – stopa naknade za doprinose i ostali porezi: 43,60 %

2. Povećana dodana vrijednost u gospodarstvu zbog upotrebe ICT-a. Bolji uvjeti na području ICT-a pridonose većoj upotrebi ICT-a, a samim time i većem obujmu poslovanja putem ICT-a, te veće i bolje poslovne aktivnosti i veću dodanu

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 387

vrijednost u uslugama i proizvodima. U analizi se predviđa da će postojeća poduzeća koje posluju na projektnom području realno prosječno povećati dodanu vrijednost na godišnjem nivou za 7.000 kn/godinu, odnosno da će od 250 do 950 postojećih poduzeća povećati dodanu vrijednost, ovisno o izabranoj tehnologiji.

3. Uštede zbog upotrebe ICT-a kod razvoja i upotrebe e-usluga. Upotreba ICT-a i usluga koje se mogu realizirati putem Interneta dovodi do određenih ušteda zbog bržeg i učinkovitijeg poslovanja (ušteda na vremenu, uštede zbog manje upotrebe prijevoznih sredstava, uštede zbog automatskog procesiranja i sl.). Ocjenjuje se da će od 13.000 do 39.000 stanovnika područja (ovisno o izabranoj tehnologiji) barem jednom godišnje upotrijebiti e-uslugu. Ušteda kod usluga iznosi 50 kn/uslugu.

4. Koristi zbog novih poduzeća na području ICT-a. Zbog veće upotrebe Interneta odnosno ICT-a, ocjenjuje se da će doći do veće ponude na području ICT usluga, a samim time i do osnivanja novih poduzeća koja bi nudila određene usluge. Na projektnom području predviđa se od 20 do 75 novih poduzeća (ovisno o izabranoj tehnologiji) koja bi posredno stvarale koristi putem plaćanjem naknada, sponzorstava, humanitarnih i dobrotvornih aktivnosti, itd. Očekuju se godišnje koristi u visini od 20.000 kn/poduzeće.

Visina dodatnih posrednih prihoda koji izlaze iz izvedbe investicije različita je s obzirom na izabranu tehnologiju. Navedene eksternalije prikazuje tablica 61.

Pozitivni učinci izgradnje širokopojasne infrastrukture imaju utjecaj i na neke druge društveno- ekonomske koristi koje su najčešće povezane s većom dobrobiti stanovništva i povećanjem vrijednosti njihove imovine. Pošto se takve koristi u pravilu vrlo teško procjenjuju novcem, nisu ocijenjene u okviru te analize: • povećanje globalne konkurentnosti iniciranjem inovativnosti i poduzetništva, širenjem upotrebe ICT-a, te učinkovitim osuvremenjivanjem i ulaganjem u učenje i izobrazbu, usavršavanjem, te istraživanjima i razvojem, • brži razvoj regije i smanjenje zaostajanja za razvijenim regijama, • utjecaj na smanjenje zagađenosti okoliša, te smanjenje broja oboljelih i smrtnosti zbog manjih pritisaka na okoliš, • održivo korištenje prirodne i kulturne baštine, • razvoj ljudskih potencijala, društvene infrastrukture i trajno povećanje dobrobiti i kvalitete života stanovnika, • multiplikacijski učinak dugoročnog gospodarskog razvoja gradova i općina, s novim posrednim zapošljavanjem i s time povezanim stvaranjem dodatnih radnih mjesta.

Ostale pretpostavke ekonomske analize na temelju kojih su izračunani ekonomski indikatori su slijedeće: • dinamika nastanka prihoda iz naslova eksternalija usklađena je s dinamikom utilizacije, • investicija ne uzrokuje društveno-ekonomske troškove, • ekonomska diskontna stopa je 5 % [12],

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 388

• ekonomsko razdoblje iznosi 20 godina [12], • investicijski projekt je terminski i sadržajno primjeren, • izvori financiranja su osigurani, • investicija je usklađena s potrebama stanovnika, razvojnim projektima i strategijama.

Ekonomske analize po različitim tehnologijama nalaze se u prilogu 2, dok su u tablici prikazani izračuni ekonomskih indikatora po tehnologijama.

Pozitivna ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) i relativna ekonomska neto sadašnja vrijednost (RENPV), te ekonomska interna stopa povrata (ERR) iznad diskontne stope 5 % ukazuju na opravdanost izvedbe investicije s društveno-ekonomskog stajališta po svim analiziranim tehnologijama. Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) je razlika između diskontiranog ekonomskog tijeka svih priljeva i diskontiranog ekonomskog tijeka svih odljeva investicije. Kad je ENPV kod definirane diskontne stope 5 % veća od nule, investicija je opravdana. Ekonomska interna stopa povrata (ERR) označava onu diskontnu stopu kod koje je ekonomska neto sadašnja vrijednost 0. Kriterijski zahtjev je da je ERR ≥ 5 %. U tom je slučaju izvedba investicije opravdana. Koeficijent diskontiranih ekonomskih koristi i troškova (engl. benefit cost B/C ratio) koji je veći od 1, ukazuje na ekonomsku održivost projekta i podrazumijeva situaciju u kojoj su ekonomske koristi projekta veće od troškova.

Izračunato razdoblje povrata investicije ukazuje na opravdanost investicije po svim analiziranim tehnologijama, pošto su sve vrijednosti indikatora kraće od ekonomskog razdoblja trajanja projekta (20 godina).

Na temelju rezultata ekonomske analize može se ustvrditi da je investicija razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području opravdana iz šireg društveno-ekonomskog stajališta po svim analiziranim tehnologijama.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 389

Tablica 61: Godišnji inducirani prihodi po analiziranim tehnologijama (u normalnoj godini poslovanja).

Kabelski FTTC / FTTH Vrsta induciranih prihoda VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P LTE pristup P2P

Broj novozaposlenih 25 75 85 30 60 65

Koristi novozaposlenih (u kn) 1.017.213 3.051.640 3.458.526 1.220.656 2.441.312 2.644.755

Broj postojećih poduzeća 250 780 950 300 600 650

Koristi upotrebe ICT u poduzećima (u kn) 1.750.000 5.460.000 6.650.000 2.100.000 4.200.000 4.550.000

Broj stanovnika koji koristi e-usluge 13.000 36.000 39.000 15.000 30.000 33.000

Koristi upotrebe e-usluga (u kn) 650.000 1.800.000 1.950.000 750.000 1.500.000 1.650.000

Broj novih poduzeća 20 60 75 25 50 55

Koristi novih poduzeća (u kn) 400.000 1.200.000 1.500.000 500.000 1.000.000 1.100.000

Ukupno 3.817.213 11.511.640 13.558.526 4.570.656 9.141.312 9.944.755

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 390

Tablica 62: Izračun ekonomskih indikatora po analiziranim tehnologijama.

FTTC / FTTH Indikator VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P Ekonomska neto sadašnja vrijednost 17.875.533 45.275.426 55.181.503 17.112.918 24.956.893 43.155.203 (ENPV) u kn Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 10,13% 10,04% 10,29% 9,08% 8,20% 10,48%

Relativna ekonomska neto sadašnja 0,5088 0,5332 0,5228 0,4257 0,3019 0,5857 vrijednost (RENPV) Razdoblje povrata investicije (RPI) u 12,00 12,00 11,88 12,54 12,95 11,81 godinama Koeficijent koristi i troškova (B/C) 1,2958 1,4461 1,4847 1,2543 1,2602 1,4588

12,00% 1,5500 1,5000 10,00% 1,4500 8,00% 1,4000 1,3500 ERR 6,00% B/C ratio 1,3000 4,00% 1,2500 1,2000 2,00% 1,1500 0,00% 1,1000 VDSL FTTH P2MP FTTH P2P KABELSKI P. LTE FTTC / FTTH P2P

Slika 42: Ekonomska interna stopa povrata (ERR) i B/C koeficijent po analiziranim tehnologijama.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 391

16 PRELIMINARNI FINANCIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA

Financijski plan provedbe projekta daje uvid u način osiguravanja izvora sredstava za pokrivanje investicijskih troškova projekta.

Od operatora u postupku pred-odabira tražit će se ponuda po sistemu "Ključ u ruke", što znači da će vrijednosti budućih investicijskih troškova biti realne i već uvažavati utjecaj inflacije. Slijedom toga, stalne cijene izjednačuju se s tekućima (operateri ugrađuju očekivane stope inflacije u ponudu i snose rizik njene promjene). Tablica 63 prikazuje dinamiku investicijskih troškova po tehnologijama u stalnim (tekućim) cijenama.

Okvirni program za razvoj pristupne širokopojasne infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatni komercijalni interes za ulaganja od strane operatora i pružatelja usluga na tržištu (takvo je i projektno područje), određuje da je izgradnju širokopojasne infrastrukture moguće sufinancirati javnim sredstvima, odnosno sredstvima državnih potpora.

Tablica 63: Dinamika investicijskih troškova po analiziranim tehnologijama (u kn).

Tehnologije 2019 2020 2021 2022 2023 Ukupno VDSL (FTTC) 531.133 2.124.533 15.296.636 18.377.209 16.783.809 53.113.320 FTTH P2MP 1.381.552 5.526.206 39.512.376 47.249.065 44.485.962 138.155.160 FTTH P2P 1.596.426 6.385.704 45.657.784 54.597.769 51.404.917 159.642.600 Kabelski pristup 653.702 2.614.810 18.826.629 22.618.103 20.656.996 65.370.240 (DOCSIS, HFC) LTE (4G) 1.126.275 4.505.099 35.540.226 42.673.299 41.296.741 125.141.640 FTTC / FTTH 1.198.454 4.793.818 34.395.641 41.226.831 38.230.695 119.845.440 P2P

Uz pomoć izrađenih financijskih analiza isplativosti (prikazanih u prilogu 2) i definiranjem financijskog jaza, određuje se kritični iznos državnih potpora u projektu, a koji je potreban da bi projekt postao financijski isplativ, odnosno financijski održiv. Iako se udio potpora u projektima koji primjenjuju investicijski model A određuje neposredno kroz kompetitivni postupak pred-odabira i dodjele bespovratnih sredstava te ovisi o poslovnim projekcijama potencijalnog operatora, izrađen je preliminarni proračun iznosa financijskog jaza prema provedbenim pravilima prijava projekata za sufinanciranje sredstvima EU fondova, kako bi se informativno utvrdili najveći dozvoljeni iznosi potpora (pri čemu su dozvoljena odstupanja od navedenih vrijednosti sukladno lokalnim prilikama i odabiru optimalnog infrastrukturnog i tehnološkog rješenja).

Tablica 64 prikazuje očekivane iznose potpora iz naslova EU fondova te visinu nacionalnog dijela sufinanciranja koji osigurava država. Preostale izvore financiranja prihvatljivih troškova projekta predstavljaju vlastita sredstva potencijalnog operatora. Izvore financiranja prihvatljivih troškova projekta detaljnije prikazuje tablica 65.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 392

Pošto operativne procedure sufinanciranja iz fondova EU-a ne garantiraju isplatu nepovratnih sredstava prije nastanka prihvatljivih izdataka, operator mora, poradi kontinuirane provedbe projekta, osigurati potrebna sredstva za pokrivanje svih troškova projekta do trenutka isplate nepovratnih sredstava iz fondova EU-a, te tako zatvoriti financijsku konstrukciju projekta. Za namjene pred-financiranja EU sredstava i nacionalnog dijela sufinanciranja, predviđa se da će operator osigurati vlastita sredstva ili uzeti kratkoročni premošćujući kredit. Jedan od mogućih oblika zaduženja prikazan je u tablici 66.

Prikazano je kratkoročno sukcesivno zaduživanje u pet dijelova (30.06.2019., 30.06.2020., 30.06.2021., 30.06.2022. i 30.06.2023.). Povrat i plaćanje kamata je petkratno (30.06.2019., 30.06.2020., 30.06.2021., 30.06.2022. i 30.06.2023.), kada se očekuje isplata EU sredstava i nacionalnog dijela sufinanciranja. U ovom slučaju troškovi financiranja (kamate) u okviru projekata unutar Okvirnog nacionalnog programa za razvoj širokopojasne infrastrukture predstavljaju neprihvatljive izdatke, te bi ih u projektu izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području morao osigurati odabrani operator iz vlastitih sredstava.

Dakako, prikazani način (pred)financiranja samo je jedna od mogućnosti i potpuno je informativne naravi, pošto će operatori prilikom izrade ponude sami odlučiti i opredijeliti vrstu i način financiranja projekta sukladno svojim mogućnostima.

Iz provedenih izračuna u nastavku definiran je okvirni financijski plan provedbe projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području. Iz njega su razvidne okvirne visine pojedinih izvora sredstava koje treba osigurati da bi projekt bio izvediv i financijski isplativ, odnosno financijski održiv. Detaljniji financijski plan biti će izrađen od strane operatera kod iskaza interesa u postupku pred-odabira.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 393

Tablica 64: Informativni izračun financijskog jaza po analiziranim tehnologijama.

Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE FTTC / FTTH P2P

Diskontirani investicijski 38.378.691 99.763.456 115.279.787 47.235.313 90.202.276 86.569.933 troškovi (DIC)

Diskontirani neto prihodi 10.416.994 27.513.019 32.938.925 11.443.315 20.244.701 25.616.813 (DNR)

Najviši prihvatljivi izdaci 27.961.697 72.250.437 82.340.862 35.791.998 69.957.576 60.953.120 (maxEE = DIC - DNR)

Financijski jaz (R) 72,86% 72,42% 71,43% 75,77% 77,56% 70,41%

Prihvatljivi izdaci (EC) 36.329.511 93.669.198 108.237.683 44.713.244 83.844.899 81.614.745

Izračun najvišeg iznosa 26.468.718 67.836.870 77.310.900 33.880.930 65.027.027 57.464.216 potpora (DA=EC*R)

Izračun iznosa EU (85 %) 22.498.411 57.661.339 65.714.265 28.798.791 55.272.973 48.844.584

Izračun iznosa nacionalnog udjela HR 3.970.308 10.175.530 11.596.635 5.082.140 9.754.054 8.619.632 (15 %)

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 394

Tablica 65: Izvori financiranja prihvatljivih troškova projekta po analiziranim tehnologijama.

Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE FTTC / FTTH P2P EU sredstva 2019 328.924 850.462 969.237 421.035 742.473 717.248 Nacionalni udio 2019 58.045 150.082 171.042 74.300 131.025 126.573 Privatni operator 2019 144.164 381.008 456.147 158.367 252.777 354.633 Ukupni troškovi 2019 531.133 1.381.552 1.596.426 653.702 1.126.275 1.198.454 EU sredstva 2020 1.315.697 3.401.849 3.876.948 1.684.140 2.969.891 2.868.992 Nacionalni udio 2020 232.182 600.326 684.167 297.201 524.098 506.293 Privatni operator 2020 576.655 1.524.031 1.824.589 633.469 1.011.110 1.418.533 Ukupni troškovi 2020 2.124.533 5.526.206 6.385.704 2.614.810 4.505.099 4.793.818 EU sredstva 2021 9.473.015 24.323.220 27.720.177 12.125.807 23.429.141 20.585.016 Nacionalni udio 2021 1.671.709 4.292.333 4.891.796 2.139.848 4.134.554 3.632.650 Privatni operator 2021 4.151.913 10.896.823 13.045.811 4.560.974 7.976.531 10.177.976 Ukupni troškovi 2021 15.296.636 39.512.376 45.657.784 18.826.629 35.540.226 34.395.641 EU sredstva 2022 11.380.775 29.085.808 33.147.904 14.567.809 28.131.468 24.673.329 Nacionalni udio 2022 2.008.372 5.132.790 5.849.630 2.570.790 4.964.377 4.354.117 Privatni operator 2022 4.988.062 13.030.467 15.600.236 5.479.504 9.577.454 12.199.386 Ukupni troškovi 2022 18.377.209 47.249.065 54.597.769 22.618.103 42.673.299 41.226.831 EU sredstva 2023 10.394.003 27.549.598 31.834.421 12.792.619 25.574.554 23.675.790 Nacionalni udio 2023 1.834.236 4.861.694 5.617.839 2.257.521 4.513.157 4.178.081 Privatni operator 2023 4.555.571 12.074.669 13.952.657 5.606.856 11.209.030 10.376.824 Ukupni troškovi 2023 16.783.809 44.485.962 51.404.917 20.656.996 41.296.741 38.230.695

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 395

EU sredstva ukupno 32.892.413 85.210.937 97.548.686 41.591.409 80.847.527 72.520.374 Nacionalni udio ukupno 5.804.544 15.037.224 17.214.474 7.339.660 14.267.211 12.797.713 Privatni operator ukupno 14.416.363 37.906.998 44.879.440 16.439.170 30.026.902 34.527.353 Prihvatljivi troškovi ukupno 53.113.320 138.155.160 159.642.600 65.370.240 125.141.640 119.845.440

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 396

Tablica 66: Primjer zaduživanja za namjene predfinanciranja EU sredstva i nacionalnog dijela sufinanciranja.

FTTC / FTTH Troškovi financiranja VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P Visina kredita 1. dio 386.970 1.000.544 1.140.279 495.335 873.497 843.821 Datum najma kredita 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 Trošak kamata 19.348 50.027 57.014 24.767 43.675 42.191 Ostali troškovi kredita 967 2.501 2.851 1.238 2.184 2.110 Ukupni troškovi financiranja 1. dio 20.316 52.529 59.865 26.005 45.859 44.301 Visina kredita 2. dio 1.547.878 4.002.175 4.561.115 1.981.341 3.493.990 3.375.284 Datum najma kredita 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 Trošak kamata 38.697 100.054 114.028 49.534 87.350 84.382 Ostali troškovi kredita 1.935 5.003 5.701 2.477 4.367 4.219 Ukupni troškovi financiranja 2. dio 40.632 105.057 119.729 52.010 91.717 88.601 Visina kredita 3. dio 11.144.724 28.615.553 32.611.973 14.265.655 27.563.695 24.217.665 Datum najma kredita 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 Trošak kamata 278.618 715.389 815.299 356.641 689.092 605.442 Ostali troškovi kredita 13.931 35.769 40.765 17.832 34.455 30.272 Ukupni troškovi financiranja 3. dio 292.549 751.158 856.064 374.473 723.547 635.714

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 397

Visina kredita 4. dio 13.389.147 34.218.598 38.997.534 17.138.599 33.095.845 29.027.446 Datum najma kredita 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 Trošak kamata 334.729 855.465 974.938 428.465 827.396 725.686 Ostali troškovi kredita 16.736 42.773 48.747 21.423 41.370 36.284 Ukupni troškovi financiranja 4. dio 351.465 898.238 1.023.685 449.888 868.766 761.970 Visina kredita 5. dio 12.228.238 32.411.292 37.452.260 15.050.140 30.087.711 27.853.871 Datum najma kredita 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 Trošak kamata 305.706 810.282 936.306 376.253 752.193 696.347 Ostali troškovi kredita 15.285 40.514 46.815 18.813 37.610 34.817 Ukupni troškovi financiranja 5. dio 320.991 850.796 983.122 395.066 789.802 731.164 Ukupni troškovi financiranja 1.025.953 2.657.779 3.042.465 1.297.443 2.519.691 2.261.750

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 398

17 OKVIRNA ANALIZA RIZIKA KOJI MOGU UTJECATI NA USPJEŠNU PROVEDBU PROJEKTA

Analiza rizika predstavlja metodu za definiranje vjerojatnosti ili mogućnosti pojave za investiciju opasnih događaja i mogućih posljedica istih. Upravljanje rizikom znači djelovanje koje će spriječiti negativne posljedice, a u isto vrijeme dovesti do željenih rezultata projekta.

Identificirani potencijalni rizici su: • R1: Rizici u procesu izgradnje. • R2: Rizici u procesu održavanja i upravljanja. • R3: Rizici ostvarivanja prihoda. • R4: Financijski rizici. • R5: Ostali rizici.

Što je veća vjerojatnost ili posljedica specifičnog čimbenika, to je veća ocjena rizika. Ocjena rizika je definirana kao produkt vjerojatnosti čimbenika i ocjene teže posljedice odnosno utjecaja. Što veći je produkt, to je veći rizik i važnije su mjere za njegovo izbjegavanje ili umanjivanje njegovih posljedica.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

od 1 do uključujući 3,5 – rizik je zanemariv iznad 3,5 do uključujući 6,5 – rizik je prihvatljiv iznad 6,5 do uključujući 9 – rizik je neprihvatljiv

Slika 43: Skala za ocjenu rizika.

Rezultati analize navedenih rizika predstavljeni su u tablici 67.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 399

Tablica 67: Analiza rizika.

Čimbenik / Posljedica Ocjena Rizik Vjerojatnost Mjere za izbjegavanje rizika kritična točka / utjecaj rizika Odabir iskusnih projektanata, Pogreške u 1 3 3 detaljno definirane projektiranju. karakteristike. R1 Povećanje Prije izvedbe provjeriti teren i Rizici u troškova 2 2 4 objekte, stručna kontrola procesu izgradnje. dodatnih radova. izgradnje Kašnjenje Sistematičan pristup nadzoru završetka 1 2 2 planiranih terminskih izgradnje. dostignuća. Ukupno 3,00 Rizik R1 je zanemariv Zastarijevanje Implementacija viših R2 tehnološke 1 3 3 standarda i opreme s Rizici u opreme. mogućnošću nadogradnje. procesu Povećanje Konstantno praćenje svih održavanja i operativnih 3 1 3 aspekata poslovanja, stručne upravljanja troškova. sposobnosti zaposlenika. Ukupno 3,00 Rizik R2 je zanemariv Manja Dodatna promocija za R3 potražnja od 1 3 3 povećanje interesa konačnih Rizici očekivane. korisnika. ostvarivanja Pronalaženje uzroka, Povećanje prihoda 2 2 4 učinkovita raspodjela cijene usluga. dodatnih troškova. Ukupno 3,50 Rizik R3 je zanemariv Smanjenje Pronalaženje novih izvora izvora 1 3 3 financiranja. financiranja. R4 Povećanje Primjenjivanje kamatnog Financijski 3 1 3 kamatne stope. swap-a. rizici Zastoji u Uzimanje kredita za plaćanju 1 2 2 premošćivanje nelikvidnosti. računa. Ukupno 2,67 Rizik R4 je zanemariv Promjena Praćenje zakonskih relevantnih 1 2 2 promjena, komunikacija s zakona. ministarstvom. R5 Odgovarajuće planiranje i Nedobivanje Ostali rizici 2 2 4 organizacijska struktura raznih dozvola. projekta. Protivljenje 1 3 3 Informiranje javnosti. javnosti. Ukupno 3,00 Rizik R5 je zanemariv

Rizik investicije 3,03 Rizik investicije je zanemariv

Ukupna rizičnost investicije je zanemariva. Najveći rizik koji ugrožava investiciju svakako je potencijalna odsutnost osiguranja predviđenih izvora financiranja sa strane svih partnera. U tom slučaju je izvedba investicije u planiranom opsegu i terminskom planu neizvediva. Isto

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 400

tako, došlo bi do promijenjenih ekonomskih i financijskih učinaka koji su uzeti u obzir u ovom dokumentu.

Rizici koji bi nastali uz odsutnost izvedbe projekta su još veći. U situaciji izostanka realizacije projekta razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području, došlo bi do još većih strukturnih problema, gledajući razvijenost elektroničkih komunikacija. U toj situaciji ne bi došlo do novih ulaganja u elektroničke komunikacije koje bi generirale razvoj različitih usluga, povećale učinkovitost javnih institucija i gospodarstva, omogućile brži dostup do znanja i razvoj poduzetništva s visokom dodanom vrijednošću i u udaljenijim krajevima. To bi onemogućilo postizanje postavljenih strateških ciljeva projektnog područja i ugrozilo blagostanje stanovništva.

U okviru analize rizika izrađena je i analiza osjetljivosti investicije. To je metoda pomoću koje se određuje u kojoj je mjeri ciljna vrijednost indikatora investicije osjetljiva na odstupanja od predviđenih vrijednosti jednog ili više ulaznih parametara investicije, odnosno određuje se u kojoj mjeri bi takva negativna odstupanja mogla promijeniti isplativo ulaganje u neisplativo. To možemo odrediti na dva načina: • izračunom kritičnih vrijednosti ulaznih parametara investicije, • izračunom koeficijenata reagibilnosti ciljane vrijednosti investicije.

U prvom slučaju izračunava se na koju vrijednost bi se mogao promijeniti pojedini ulazni parametar investicije (npr. vrijednost investicijskih troškova, rashodi, prihodi, itd.), uz nepromijenjene vrijednosti ostalih parametara, a da bi investicija bila u granicama ekonomske prihvatljivosti. Kod metode NPV investicije, traže se one vrijednosti pojedinih ulaznih parametara investicije kod kojih bi ona bila jednaka nuli uz nepromijenjene vrijednosti ostalih parametara NPV.

Na temelju izračunatih kritičnih vrijednosti pojedinih parametara ocjenjuje se koliki je manevarski prostor kod pojedinog parametra, uspoređujući razliku između predviđene i kritične vrijednosti promatranog parametra. U drugom slučaju izračunava se promjena (pogoršanje) ciljne vrijednosti investicije (npr. ENPV, ERR), ako se za određeni postotak (npr. 5 %) promjeni (pogorša) predviđena vrijednost promatranog ulaznog parametra.

Na osnovi navedenih promjena ulaznih parametara, izrađene su različite poslovne projekcije sa izračunom praćenih indikatora (ENPV, ERR). Rezultati projekcija su prikazani u tablici .

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 401

Tablica 68: Rezultati analize osjetljivosti.

Kabelski FTTC / FTTH Vrsta induciranih prihoda VDSL(FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P LTE pristup P2P

Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 17.875.533 45.275.426 55.181.503 17.112.918 24.956.893 43.155.203

Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 10,13% 10,04% 10,29% 9,08% 8,20% 10,48%

Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 16.118.886 40.707.893 49.903.577 14.950.890 20.823.918 39.192.245 Povećanje vrijednost investicije + 5 % Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 9,48% 9,39% 9,63% 8,45% 7,58% 9,82% Povećanje vrijednost investicije + 5 % Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 16.509.131 44.547.199 54.511.292 15.785.193 24.131.973 42.204.581 Povećanje vrijednost rashoda + 5 % Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 9,77% 9,97% 10,23% 8,79% 8,10% 10,37% Povećanje vrijednost rashoda + 5 % Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 13.960.275 37.937.337 46.730.173 12.892.526 18.913.012 36.294.500 Smanjenje vrijednost prihoda - 5 % Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 9,09% 9,29% 9,55% 8,13% 7,46% 9,68% Smanjenje vrijednost prihoda - 5 % Povećanje vrijednosti investicije kad je 50,88% 49,56% 52,28% 39,58% 30,19% 54,45% ENPV=0

Povećanje vrijednosti rashoda kad je ENPV=0 65,41% 310,86% 411,67% 64,44% 151,27% 226,98%

Smanjenje vrijednost prihoda kad je ENPV=0 22,83% 30,85% 32,65% 20,27% 20,65% 31,45%

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 402

Osjetljivost investicije se razlikuje po tehnologijama, no rezultati analize prikazuju da je investicija najviše osjetljiva na promjenu vrijednosti prihoda. Dakle, promjena tog ulaznog parametra ima najveći utjecaj na vrijednost praćenih indikatora. Stoga tijekom ekonomskog razdoblja investicije na taj parametar treba obratiti posebnu pažnju, poradi postizanja predviđenih ciljnih vrijednosti. Najkritičnija točka je kod tehnologije kabelski pristup, gdje smanjenje prihoda za 20,27 % može prouzročiti neopravdanost investicije (ENPV=0). Najveći manevarski prostor vezan uz taj parametar je kod odabira tehnologije FTTH P2P, gdje se prihodi mogu smanjiti čak i za 32,65 % (uz nepromijenjene vrijednosti ostalih parametara), a da ENPV još uvijek bude pozitivna i investicija opravdana.

Kod svih proučavanih tehnologija najmanja osjetljivost zabilježena je na ulaznom parametru vrijednost rashoda.

S obzirom da su kod projekcija ulazni podaci oblikovani realno i uz primjenu pesimističkog scenarija, dobiveni rezultati analize osjetljivosti u svim slučajevima ukazuju na nisku opću osjetljivost projekta i minimalnu vjerojatnost da investicija bude neopravdana.

Iz više navedenih razloga i analiza vidljivo je da je ulaganje u izgradnju širokopojasne infrastrukture za daljnji razvoj projektnom području nužno, te se savjetuje investitoru da obavi daljnje aktivnosti i postupke za realizaciju investicije.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 403

18 ORGANIZACIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA

18.1 Redoslijed aktivnosti na pripremi i provedbi projekta

Aktivnosti na projektu grupirane su na slijedeći način: • Priprema projekta: o studija izvodljivosti, o izrada nacrta Plana razvoja širokopojasne infrastrukture, o javna rasprava, o definiranje konačnog Plana razvoja širokopojasne infrastrukture, o odluka o pokretanju projekta, o definiranje prijavitelja projekta (operatora), o zatvaranje financijske konstrukcije i prijava projekta za sufinanciranje sredstvima fondova EU.

• Provedba projekta: o izrada izvedbenog projekta - projektiranje mreže i ishođenje dozvola, o izgradnja mreže i dovođenje u operativno stanje, o inicijalna provjera potpora, o definiranje i odobrenje veleprodajnih uvjeta pristupa, o nadzor i izvještavanje o provedbi projekta.

18.2 Organizacijski aspekt provedbe projekta - organigram

Poradi obuhvata više pojedinačnih JLS-ova u projektu, Grad Beli Manastir određuje se kao nositelj projekta (NP) za vrijeme pripreme PRŠI-ja, do konačne odluke o pokretanju projekta. U razdoblju provedbe projekta, operator kao korisnik državne potpore preuzima ulogu NP-a, dok inicijalni NP postaje projektni partner (PP).

Odabrani investicijski model je model A (privatni DBO) te je sukladno tome, a uzimajući u obzir propozicije poziva za dodjelu bespovratnih sredstava [47], definiran organigram provedbe projekta.

Organizacija provedbe projekta dijeli se na dvije operativne razine: • Operativno izvođenje projekta. • Koordinacija izvođenja projekta.

Slika 44 prikazuje organigram projekta, odnosno položaj i odnose sudionika u projektu izgradnje širokopojasnog pristupa Internetu na projektnom području.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 404

Slika 44: Organigram projekta.

18.2.1 Koordinacija izvođenja projekta

Koordinacijsko vijeće projekta najviše je upravljačko tijelo projekta, u kojem članove čine odgovorna osoba NP-a (voditelj projekta), ujedno i predsjednik Koordinacijskog vijeća, čelnik PP-a te čelnici ostalih JLS-ova na čijem području se projekt provodi.

Koordinacijsko vijeće (na traženje voditelja projekta) donosi prijedloge odluke o načinu rješavanja poteškoća koje se mogu dogoditi tijekom provedbe projekta. Tijekom provedbe projekta i nakon završetka projekta, ocjenjuje postignute rezultate u odnosu na postavljene ciljeve na početku projekta, daje mišljenje o veleprodajnim uvjetima i naknadama uz naglašavanje transparentnosti, te vrši funkciju odnosa s javnošću.

Djeluje na strateškoj razini i pruža podršku voditelju projekta u donošenju svih relevantnih strateških odluka tijekom provedbe projekta, odnosno: • konzultira sve relevantne dionike projekta, • donosi prijedloge odluka u vezi financijske konstrukcije projekta, • donosi prijedloge odluka u vezi investicijskih troškova projekta, • donosi prijedloge odluka u vezi korištenja sredstava iz fondova EU, • daje mišljenje na izvještaje projektnog tima, • daje preporuke voditelju projekta, • vrši nadzor projekta.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 405

Voditelj projekta uzima u obzir mišljenja i daje konačnu suglasnost na odluke.

18.2.2 Operativno izvođenje projekta

Voditelj projekta imenovan je od strane NP-a, koji odgovara za provedbu projekta ugovornom tijelu koje je dodijelilo državnu potporu.

Voditelj projekta: • odgovoran je za izvršavanje svih obveza koje proizlaze iz ugovora o dodjeli državne potpore, • vodi brigu o projektu, • promatra i nadzire sve aktivnosti vezane uz izgradnju mreže i stavljanje iste u operativno stanje, • koordinira operativne sudionike u projektu, • priprema i izvještava Koordinacijsko vijeće i NOP o operativnim radovima i financijskim planovima, • osigurava provedbu projekta kroz sve u projektu definirane aktivnosti, • komunicira s predstavnicima svih zainteresiranih strana, • uz pomoć projektnog tima provodi odluke Koordinacijskog vijeća.

Projektni tim formira i njime upravlja voditelj projekta. U timu sudjeluju ostali predstavnici NP- a, PP-a i ostalih JLS-ova uključenih u projekt. Sastavljen je od voditelja pojedinih cjelina aktivnosti, stručnih suradnika, konzultanata i pomoćnog osoblja, te koordinira upravljanje projektom u projektnim aktivnostima koje su obuhvaćene u slijedećim cjelinama: • upravljanje vremenskim rasporedom, • upravljanje troškovima, • upravljanje kvalitetom, • upravljanje ljudskim resursima, • upravljanje razmjenom informacija, • upravljanje rizicima, • upravljanje javnom nabavom u projektu.

18.2.3 Savjet projekta

Savjet projekta je savjetodavno tijelo provedbe projekta, odnosno tijelo koje daje prijedloge i komentare u vezi ciljeva, obuhvata, poboljšanja učinkovitosti vođenja i realizacije projekta, prati provedbu projekta promovirajući projekt u lokalnoj zajednici i šire. Djeluje na volonterskoj osnovi. Članovi savjeta su predstavnik NP-a, predstavnici svih JLS-ova obuhvaćenih projektom, dva predstavnika privatnih korisnika, dva predstavnika javnih korisnika te dva predstavnika gospodarskih subjekata, a prihvaćaju i izvršavaju zadatke koje im definira projektni tim.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 406

18.3 Operativni rad

Projektni tim sastaje se jednom tjedno na poziv voditelja projekta. Na koordinacijskim sastancima projektnog tima projekta promatraju se izvješća neovisnog nadzornika građevinskih i instalacijskih radova, prezentiraju izvještaji o opcijama izvođenja radova i preporukama za daljnji rad, razmatra se i usklađuje oko aktualnih poteškoća, te se pripremaju izvještaji i prijedlozi za odlučivanje Koordinacijskog vijeća.

Voditelj projekta redovno o svemu obavještava Koordinacijsko vijeće. Koordinacijsko vijeće sastaje se jednom mjesečno. Najmanje tri dana prije vijeća saziva se sastanak projektnog tima, na kojem se pripremaju materijali vezani uz financijske i ostale aspekte projekta. Na sastanku vijeća se razmatraju operativna i financijska izvješća, te preliminarna izvješća za NOP i HAKOM. Ukoliko postoji potreba, na sastancima prisustvuje i širi operativni menadžment NP-a i PP-a (pravna služba, konzultanti, financijski menadžment i drugi). Dogovara se o mogućim dodatnim radovima, vremenskim i terminskim odstupanjima, aneksima, pravnim aspektima i ostalome.

Svi zapisnici, evidencije i projektna dokumentacija javno su dostupni svim ovlaštenim osobama, a čuvaju se u arhivu NP-a. Voditelj projekta zadužen je za pohranjivanje cjelokupne dokumentacije sukladno hrvatskim i europskim preporukama.

18.4 Definiranje odgovornosti

69 shematski prikazuje odgovornost i obveze NP-a i PP-a u projektu izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa Internetu na projektnom području, s obzirom na odabrani investicijski model, odnosno privatni DBO te odgovornosti koje se vežu uz dodjelu državne potpore.

Tablica 69: Podjela odgovornosti i obveza u projektu.

Oznaka odgovornosti Odgovornosti i obveze PP NP EU sufinanciranje x Voditelj projekta x Koordinacijsko vijeće x x Projektni tim x x Dozvole iz domene prostornog uređenja i gradnje x x Projektna dokumentacija x Predfinanciranje x Financijski plan x Izgradnja x

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 407

Oznaka odgovornosti Odgovornosti i obveze PP NP Nadzor nad aktivnostima x x Nadzor nad operativnim stanjem mreže x Izvještavanje NOP-a x Dostupnost podataka o mreži x Upravljanje mrežom x Veleprodajne naknade x Provjera povrata potpora x Nadzor i izvještavanje x

18.4.1 Definiranje odgovornosti NP-a

Operator u svojstvu NP-a je odgovoran za sve radnje vezane uz EU sufinanciranje18 i provedbu projekta u skladu s pravilima struke, što podrazumijeva sljedeće: • Predfinanciranje projekta. • Projektiranje, izgradnju i upravljanje mrežom. • Izrada i priprema izvedbenog projekta te rasporeda građevinskih i instalacijskih radova. • Osiguranje optimalnog materijalnog i financijskog tijeka projekta. • Poštovanje tehničkih standarda i smjernica. • Ishođenje odobrenja predloženih veleprodajnih uvjeta i naknada. • Izvještavanje nadležnih tijela i PP-a. Osim toga, NP će osigurati dostupnost ključnih podataka o izgrađenoj mreži svim zainteresiranim operatorima (potencijalnim veleprodajnim korisnicima), te isto dostaviti HAKOM-u i tijelu državne uprave koje će prikupljati i voditi bazu podataka o izgrađenoj elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi.

NP imenuje voditelja projekta, Koordinacijsko vijeće, dio članova projektnog tima, slijedom čega se kroz njihove odgovornosti ogledava i odgovornost NP-a.

18.4.2 Definiranje odgovornosti PP-a

Poradi opredijeljenosti investicijskog modela A, odnosno izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa po investicijskom modelu privatnog DBO, kao i slijedom propozicija Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije

18 Sukladno propozicijama Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47], operatori izabrani u postupku pred-odabira postaju prihvatljivi prijavitelji projekta, te kod dodjele bespovratnih sredstava dobivaju status korisnika državne potpore.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 408

(NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47], na strani PP-a je potreban minimalni stručni i administrativni angažman u projektu.

Budući da tijela javne uprave obavljaju poslove izdavanja dozvola i suglasnosti iz domene prostornog uređenja i gradnje, PP će osigurati pomoć NP-u u procesima pribavljanja navedenih dozvola, odnosno suglasnosti vezanih uz upotrebu infrastrukture koja je u javnom vlasništvu, a koja može biti iskorištena u projektu.

Sve druge odgovornosti PP-a bit će definirane u ugovoru s NP-om i ugovornim tijelom koje dodjeljuje državnu potporu.

18.4.3 Praćenje i izvješćivanje NOP-a o provedbi projekta

NP je dužan redovito izvješćivati NOP o svim pripremnim i provedbenim aktivnostima na projektu, kako bi NOP, sukladno pravilima vezanim uz transparentnost i izvješćivanje iz Smjernica za primjenu pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža [29] (čl. 78j i 78k) mogao skupno pratiti provedbu cijelog ONP-a i redovito izvješćivati EK o svim potrebnim pojedinostima u pogledu ONP-a kao nacionalne sheme državnih potpora.

Izvješćivanje NP-a prema NOP-u mora najmanje obuhvatiti dolje navedene ključne informacije i podatke, ovisno o fazi i aktivnostima provedbe projekta. Dinamiku izvještavanja određuje NOP.

Praćenje i izvješćivanje tijekom pripremnih aktivnosti projekta podrazumijeva:

• Dostavu informacija o završetku izrade nacrta PRŠI-ja i provođenju druge javne rasprave, kako bi NOP tu informaciju, zajedno s nacrtom PRŠI-ja, mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama. • Dostavu informacija o završetku postupka druge javne rasprave, uključujući i konačnu verziju PRŠI-ja, kako bi NOP tu informaciju mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama. • U slučajevima projekata koji se provode po investicijskom modelu A i C, informaciju o ishodu postupka pred-odabira operatora za izgradnju mreže uz potpore (operator, planirana infrastrukturna i tehnološka rješenja te planirani iznos potpora i udio potpora).

Za praćenje i izvješćivanje tijekom pripremnih aktivnosti projekta odgovoran je Grad Beli Manastir.

Praćenje i izvješćivanje tijekom provedbenih aktivnosti projekta podrazumijeva:

• Dostavu informacija o odobrenju projekta za sufinanciranje unutar OPKK-a od strane nadležnog upravljačkog tijela/posredničkog tijela. • Dostavu informacija o završetku izgradnje mreže te isplati sredstava državnih potpora (posebno podatke o ukupno isplaćenim potporama, ukupnim investicijskim troškovima te konačnom udjelu potpora u projektu).

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 409

• Dostavu informacija o odobrenim veleprodajnim uvjetima i naknadama (standardnu ponudu), ako bi NOP istu mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama – odnosi se na inicijalni postupak i svaki naknadni postupak u intervalima od godinu dana. • Dostavu informacija o osnovnim pokazateljima operativnog rada mreže (broj pokrivenih korisnika, broj veleprodajnih korisnika, vrste veleprodajnih usluga, broj maloprodajnih korisnika, vrste maloprodajnih usluga s pripadajućim cijenama). • Dostavu informacija o provedenom naknadnom postupku provjere potpora, te eventualnom iznosu potpora koji je vraćen.

Za praćenje izvješćivanje tijekom provedbenih aktivnosti projekta odgovoran je operator u svojstvu korisnika državne potpore.

Uz sve navedeno, operatori mreža izgrađenih uz potpore su dužni osigurati da svi ključni podaci o izgrađenoj mreži i povezanim veleprodajnim uslugama budu dostupni svim drugim operatorima kao potencijalnim veleprodajnim korisnicima (kroz specifikaciju i/ili priloge unutar veleprodajne standardne ponude). Također, podatke o novoj infrastrukturi u mrežama izgrađenim uz potpore (npr. kabelskoj kanalizaciji i svjetlovodnim nitima) operatori moraju dostaviti tijelima državne uprave nadležnim za prikupljanje i vođenje centralnog registra izgrađene elektroničke komunikacijske infrastrukture (DGU), te HAKOM-u (kako je propisanom Zakonom o elektroničkim komunikacijama).

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 410

19 OKVIRNI VREMENSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA

Vremenski plan definiran je sukladno pravilima i smjernicama, odnosno na način kako je to određeno u ONP-u. Za izvedbu projekta na projektnom području definira se okvirni vremenski plan, prikazan u tablici .

Tablica 70: Okvirni vremenski plan izvedbe projekta na projektnom području.

2019 2020 2021 2022 2023 Faza projekta Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Nacrt Plana razvoja širokopojasne infrastrukture (PRŠI) Javna rasprava i konačna verzija PRŠI Odluka o pokretanju projekta

Pred-odabir operatora

Prijava za sufinanciranje projekta Projektiranje mreže i ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti

Izgradnja mreže

Inicijalni postupak provjere potpora Odobrenje veleprodajnih uvjeta i naknada Nadzor i izvještavanje o provedbi projekta

U slučaju eventualnog kašnjenja u realizaciji pojedine faze projekta iz objektivnih razloga, uzeti će se u obzir kašnjenje cijelog terminskog plana izvedbe projekta.

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 411

20 REFERENCE

[1] Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr). [2] Digitalni plan za Europu (www.ec.europa.eu/digital-agenda/). [3] Eurostat (www.ec.europa.eu/eurostat). [4] Ministarstvo regionalnog razvoj i fondova Europske unije (www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405). [5] Hrvatski zavod za zapošljavanje (www.hzz.hr). [6] Digital Agenda for Europe Scoreboard (https://ec.europa.eu/digital-single- market/en/news/study-broadband-coverage-europe-2017). [7] Hrvatska narodna banka (www.hnb.hr). [8] Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, NN 61/2014 i 03/2017 (www.narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_05_61_1138.html). [9] Zakon o javnoj nabavi, NN 120/2016 (www.nn.hr). [10] Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Documents/01%20OPKK%202014- 2020%20hrv%2027112014.docx). [11] Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristup u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, NN 68/2016 (www.nn.hr). [12] Guide to Cost-benefit Analysis of Investment Projects. Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020. Prosinac 2014. (www.ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/studies/pdf/cba_guide.pdf). [13] Guidance on the methodology for carrying out cost-benefit analysis; Working Document No. 4 (www.ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/2007/working/wd4_cost_en.pdf). [14] Odluka o stopi povrata uloženog kapitala za nepokretnu mrežu u RH, HAKOM (www.hakom.hr/UserDocsImages/2016/odluke_rjesenja_presude/Odluka- Izra%C4%8Dun%20WACC-a%201.1.2017.-kona%C4%8Dna%20odluka- 20160531.pdf). [15] Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine, NN 68/2016 (www.nn.hr). [16] Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti - HAKOM (www.hakom.hr). [17] Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) http://www.mppi.hr/UserDocsImages/NP- BBI-Program-HR%20konacno%202018%2020-04_18.pdf). [18] Interaktivni GIS portal, HAKOM (http://mapiranje.hakom.hr/). [19] Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u RH 2011., NN 92/10 (www.nn.hr). [20] Zakon o trgovačkim društvima, NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15 (www.nn.hr). [21] Zakon o obrtu, NN 143/13 (www.nn.hr). [22] Zakon o poljoprivredi poljoprivredi, NN 30/15 (www.nn.hr). [23] Zakon o pravu na pristup informacijama, NN 25/13, 85/15, (www.nn.hr). [24] Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, NN 83/02, 73/13 (www.nn.hr). [25] Zakon o udrugama, NN 74/14, 70/17 (www.nn.hr). [26] Zakon o zadrugama, NN 34/11, 125/13, 76/14 (www.nn.hr).

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 412

[27] Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European Commission, COM(2011) 657, SEC(2011) 1230. [28] Program razvoja Interneta i širokopojasnog pristupa Internetu na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima (www.hakom.hr/UserDocsImages/2012/studije/Studija- Program%20razvoja%20BB.pdf). [29] Smjernice za primjenu pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža, Europska komisija, OJ 2013/C 25/01 (https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/UL-OFEU-SM- Smjernice_EU_za_primjenu_pravila_o_drzavnim_potporama_u_odnosu_na_brzi_razv oj_sirokopojasnih_mreza.pdf). [30] Odabir najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa (www.mppi.hr/UserDocsImages/Lator_MMPI_studija_Izvr%C5%A1ni_sa%C5%BEetak _final.pdf). [31] Zakon o elektroničkim komunikacijama, NN 73/2008, 90/2011, 133/2012, 80/2013, 71/2014 i 72/2017 (www.mppi.hr/UserDocsImages/ZEK2008-2014%20RED-T%2018- 6_14.pdf). [32] Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama, NN 57/2014 (www.narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_05_57_1087.html). [33] Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada, NN 155/2009 (www.narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/406017.pdf). [34] Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju, NN 114/2010, 29/2013 (www.hakom.hr/UserDocsImages/2013/propisi_pravilnici_zakoni/Neslu%C5%BEbeni% 20pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20tekst_Pravilnik%20o%20%20tehni%C4%8D kim%20uvjetima%20za%20kabelsku%20kanalizaciju.pdf). [35] Pravilnik o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, NN 36/2016 (www.nn.hr). [36] Karta pokrivenosti, HT (www.hrvatskitelekom.hr/karta-pokrivenosti). [37] Karta pokrivenosti, A1 (https://www.a1.hr/karta-pokrivenosti). [38] Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, NN 121/2016 (www.nn.hr). [39] Emmanuelle Auriol, Alexia Lee González Fanfalone: Benefits and Costs of the Infrastructure. Targets for the Post-2015 Development. Agenda. Post-2015 Consensus (http://www.copenhagenconsensus.com/sites/default/files/infrastructure_- _assessment_-_auriol_fanfalone.pdf). [40] An assessment of the total investment requirement to reach the Digital Agenda broadband targets, Study for the European Investment Bank. (http://ec.europa.eu/information_society/newsroom/cf/document.cfm?action=display&d oc_id=777). [41] White Paper: Innovative FTTH Deployment Technologies. Fiber to the home Council Europe (http://www.ftthcouncil.eu/documents/Publications/DandO_White_Paper_2_2014.pdf).

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 413

[42] Cost Model – Country Analysis Report (CAR) for Germany. Fiber to the home Council Europe (http://www.ftthcouncil.eu/documents/Reports/2013/Cost_Model_CAR_Germany_Augu st2013.pdf). [43] Tržište veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji, HAKOM, 2015. [44] Tržište maloprodaje širokopojasnog pristupa internetu, HAKOM, 2015. [45] The digital single market and telecoms regulation going forward. Report for ECTA - European Competitive Telecommunications Association, 2015 (http://www.ectaportal.com/en/upload/Press_Releases_2015/Analysys%20Mason%20fi nal%20%20report%20for%20ECTA%2018-09-2015%20CLEAN.PDF). [46] Comparative analysis of outcomes in the UK broadband market: coverage, connectionsand competition. Final Report to BT, 2016 (https://www.ofcom.org.uk/__data/assets/pdf_file/0030/93639/BT-Annex-Analysys- Mason.pdf). [47] Ograničeni poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ (https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/javni-poziv-za- iskaz-interesa-za-sudjelovanje-u-postupku-pred-odabira-na-temelju-odobrenih- planova-razvoja-sirokopojasne-infrastrukture-a-vezano-za-odabir-prihvatljivih- prijavitelja-te-ispunjavanje-k/) [48] Projekt Objedinjavanje svjetlovodne infrastrukture u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, NN 159/2013 (https://narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_159_3334.html). [49] Prostorni plan Osječko-baranjske županije (http://www.prostorobz.hr/). [50] Službene internetske stranice Grada Beli Manastir (http://www.beli-manastir.hr/). [51] Službene internetske stranice Općine Bilje (http://www.bilje.hr/). [52] Službene internetske stranice Općine Čeminac (http://www.ceminac.hr/). [53] Službene internetske stranice Općine Darda (http://darda.hr/). [54] Službene internetske stranice Općine Draž (http://draz.hr/). [55] Službene internetske stranice Općine Jagodnjak (https://www.jagodnjak.hr/). [56] Službene internetske stranice Općine Kneževi Vinogradi (https://knezevi- vinogradi.hr/opcina/). [57] Službene internetske stranice Općine Petlovac (https://www.petlovac.hr/). [58] Službene internetske stranice Općine Popovac (http://popovac.hr/).

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 414

PRILOZI PRILOG 1: REZULTATI MAPIRANJA PRILOG 2: POSLOVNE ANALIZE

VDSL (FTTC)

FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI

Troškovi Troškovi Investicijski Operativni zamjene i Neto Investicijski Operativni zamjene i Neto Godina Prihodi Godina Prihodi troškovi troškovi ostatak novčani tok troškovi troškovi ostatak novčani tok vrijednosti vrijednosti 1 2019 531.133 0 0 0 -531.133 2019 488.488 0 0 0 -488.488 2 2020 2.124.533 0 0 0 -2.124.533 2020 1.797.069 0 0 0 -1.797.069 3 2021 15.296.636 0 0 0 -15.296.636 2021 11.900.022 0 0 0 -11.900.022 4 2022 18.377.209 0 0 0 -18.377.209 2022 13.148.675 0 0 0 -13.148.675 5 2023 16.783.809 0 0 0 -16.783.809 2023 11.044.437 0 0 0 -11.044.437 6 2024 0 2.842.191 3.137.073 0 294.882 2024 0 1.720.113 1.898.577 0 178.465 7 2025 0 4.337.518 6.274.146 0 1.936.627 2025 0 2.414.324 3.492.279 0 1.077.954 8 2026 0 4.337.518 6.274.146 0 1.936.627 2026 0 2.220.477 3.211.881 0 991.405 9 2027 0 4.337.518 6.274.146 0 1.936.627 2027 0 2.042.193 2.953.997 0 911.804 10 2028 0 4.337.518 6.274.146 0 1.936.627 2028 0 1.878.224 2.716.819 0 838.595 11 2029 0 4.337.518 6.274.146 0 1.936.627 2029 0 1.727.420 2.498.684 0 771.264 12 2030 0 4.337.518 6.274.146 0 1.936.627 2030 0 1.588.725 2.298.063 0 709.338 13 2031 0 4.337.518 6.274.146 0 1.936.627 2031 0 1.461.165 2.113.550 0 652.385 14 2032 0 4.337.518 6.274.146 0 1.936.627 2032 0 1.343.847 1.943.852 0 600.005 15 2033 0 4.337.518 6.274.146 -6.373.598 -4.436.971 2033 0 1.235.949 1.787.779 -1.816.117 -1.264.287 16 2034 0 4.337.518 6.274.146 0 1.936.627 2034 0 1.136.714 1.644.237 0 507.523 17 2035 0 4.337.518 6.274.146 0 1.936.627 2035 0 1.045.446 1.512.220 0 466.774 18 2036 0 4.337.518 6.274.146 0 1.936.627 2036 0 961.507 1.390.803 0 429.296 19 2037 0 4.337.518 6.274.146 0 1.936.627 2037 0 884.307 1.279.135 0 394.828 20 2038 0 4.337.518 6.274.146 14.871.730 16.808.357 2038 0 813.305 1.176.432 2.788.520 3.151.647 Ukupno 53.113.320 63.567.448 90.975.113 8.498.131 -17.207.524 Ukupno 38.378.691 22.473.716 31.918.308 972.403 -27.961.697 FNPV -27.961.697

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 415

FRR (C) -3,13% FRR (K) 5,20% VDSL (FTTC) FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 531.133 2.124.533 15.296.636 18.377.209 16.783.809 3.137.073 … 6.274.146 6.274.146 … 21.145.875

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 3.137.073 … 6.274.146 6.274.146 … 6.274.146 2. IZVORI FINANCIRANJA 531.133 2.124.533 15.296.636 18.377.209 16.783.809 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 328.924 1.315.697 9.473.015 11.380.775 10.394.003 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 58.045 232.182 1.671.709 2.008.372 1.834.236 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 144.164 576.655 4.151.913 4.988.062 4.555.571 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 14.871.730

II. ODLJEVI 531.133 2.124.533 15.296.636 18.377.209 16.783.809 2.842.191 … 4.337.518 10.711.117 … 4.337.518

4. INVESTICIJA 531.133 2.124.533 15.296.636 18.377.209 16.783.809 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 6.373.598 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 2.842.191 … 4.337.518 4.337.518 … 4.337.518 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 294.882 … 1.936.627 -4.436.971 … 16.808.357 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 294.882 … 15.787.901 11.350.930 … 35.905.796

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 416

VDSL (FTTC)

EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 424.907 0 0 0 -424.907 2019 404.673 0 0 0 -404.673 2 2020 1.699.626 0 0 0 -1.699.626 2020 1.541.611 0 0 0 -1.541.611 3 2021 12.237.309 0 0 0 -12.237.309 2021 10.571.048 0 0 0 -10.571.048 4 2022 14.701.767 0 0 0 -14.701.767 2022 12.095.180 0 0 0 -12.095.180 5 2023 13.427.047 0 0 0 -13.427.047 2023 10.520.443 0 0 0 -10.520.443 6 2024 0 2.273.753 5.045.680 0 2.771.927 2024 0 1.696.709 3.765.164 0 2.068.455 7 2025 0 3.470.015 10.091.359 0 6.621.345 2025 0 2.466.075 7.171.741 0 4.705.666 8 2026 0 3.470.015 10.091.359 0 6.621.345 2026 0 2.348.643 6.830.229 0 4.481.587 9 2027 0 3.470.015 10.091.359 0 6.621.345 2027 0 2.236.802 6.504.980 0 4.268.178 10 2028 0 3.470.015 10.091.359 0 6.621.345 2028 0 2.130.288 6.195.219 0 4.064.931 11 2029 0 3.470.015 10.091.359 0 6.621.345 2029 0 2.028.846 5.900.209 0 3.871.363 12 2030 0 3.470.015 10.091.359 0 6.621.345 2030 0 1.932.234 5.619.246 0 3.687.012 13 2031 0 3.470.015 10.091.359 0 6.621.345 2031 0 1.840.223 5.351.663 0 3.511.440 14 2032 0 3.470.015 10.091.359 0 6.621.345 2032 0 1.752.593 5.096.822 0 3.344.229 15 2033 0 3.470.015 10.091.359 -5.098.879 1.522.466 2033 0 1.669.136 4.854.116 -2.452.648 732.332 16 2034 0 3.470.015 10.091.359 0 6.621.345 2034 0 1.589.654 4.622.968 0 3.033.314 17 2035 0 3.470.015 10.091.359 0 6.621.345 2035 0 1.513.956 4.402.827 0 2.888.871 18 2036 0 3.470.015 10.091.359 0 6.621.345 2036 0 1.441.863 4.193.168 0 2.751.305 19 2037 0 3.470.015 10.091.359 0 6.621.345 2037 0 1.373.203 3.993.494 0 2.620.291 20 2038 0 3.470.015 10.091.359 11.897.384 18.518.728 2038 0 1.307.812 3.803.327 4.483.999 6.979.514 Ukupno 42.490.656 50.853.958 146.324.708 6.798.505 59.778.599 Ukupno 35.132.955 27.328.036 78.305.173 2.031.351 17.875.533 ENPV 17.875.533 ERR 10,13% B/C ratio 1,2958

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 417

FTTH P2MP FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.381.552 0 0 0 -1.381.552 2019 1.270.626 0 0 0 -1.270.626 2 2020 5.526.206 0 0 0 -5.526.206 2020 4.674.426 0 0 0 -4.674.426 3 2021 39.512.376 0 0 0 -39.512.376 2021 30.738.663 0 0 0 -30.738.663 4 2022 47.249.065 0 0 0 -47.249.065 2022 33.806.146 0 0 0 -33.806.146 5 2023 44.485.962 0 0 0 -44.485.962 2023 29.273.594 0 0 0 -29.273.594 6 2024 0 1.814.153 3.700.936 0 1.886.783 2024 0 1.097.937 2.239.831 0 1.141.894 7 2025 0 2.281.443 7.401.872 0 5.120.429 2025 0 1.269.883 4.119.987 0 2.850.104 8 2026 0 2.281.443 7.401.872 0 5.120.429 2026 0 1.167.924 3.789.191 0 2.621.267 9 2027 0 2.281.443 7.401.872 0 5.120.429 2027 0 1.074.150 3.484.954 0 2.410.804 10 2028 0 2.281.443 7.401.872 0 5.120.429 2028 0 987.906 3.205.145 0 2.217.239 11 2029 0 2.281.443 7.401.872 0 5.120.429 2029 0 908.587 2.947.802 0 2.039.215 12 2030 0 2.281.443 7.401.872 0 5.120.429 2030 0 835.636 2.711.121 0 1.875.485 13 2031 0 2.281.443 7.401.872 0 5.120.429 2031 0 768.542 2.493.443 0 1.724.902 14 2032 0 2.281.443 7.401.872 0 5.120.429 2032 0 706.835 2.293.243 0 1.586.408 15 2033 0 2.281.443 7.401.872 -19.341.722 -14.221.293 2033 0 650.083 2.109.117 -5.511.303 -4.052.269 16 2034 0 2.281.443 7.401.872 0 5.120.429 2034 0 597.887 1.939.775 0 1.341.888 17 2035 0 2.281.443 7.401.872 0 5.120.429 2035 0 549.883 1.784.029 0 1.234.147 18 2036 0 2.281.443 7.401.872 0 5.120.429 2036 0 505.732 1.640.788 0 1.135.056 19 2037 0 2.281.443 7.401.872 0 5.120.429 2037 0 465.127 1.509.049 0 1.043.922 20 2038 0 2.281.443 7.401.872 39.374.221 44.494.650 2038 0 427.781 1.387.886 7.382.853 8.342.958 Ukupno 138.155.160 33.754.352 107.327.144 20.032.498 -44.549.870 Ukupno 99.763.456 12.013.893 37.655.363 1.871.549 -72.250.437 FNPV -72.250.437 FRR (C) -3,13% FRR (K) 5,20%

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 418

FTTH P2MP FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 1.381.552 5.526.206 39.512.376 47.249.065 44.485.962 3.700.936 … 7.401.872 7.401.872 … 46.776.093

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 3.700.936 … 7.401.872 7.401.872 … 7.401.872 2. IZVORI FINANCIRANJA 1.381.552 5.526.206 39.512.376 47.249.065 44.485.962 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 850.462 3.401.849 24.323.220 29.085.808 27.384.884 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 150.082 600.326 4.292.333 5.132.790 4.832.627 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 381.008 1.524.031 10.896.823 13.030.467 12.268.451 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 39.374.221

II. ODLJEVI 1.381.552 5.526.206 39.512.376 47.249.065 44.485.962 1.814.153 … 2.281.443 21.623.165 … 2.281.443

4. INVESTICIJA 1.381.552 5.526.206 39.512.376 47.249.065 44.485.962 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 19.341.722 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 1.814.153 … 2.281.443 2.281.443 … 2.281.443 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 1.886.783 … 5.120.429 -14.221.293 … 44.494.650 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 1.886.783 … 42.850.217 28.628.924 … 93.605.290

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 419

FTTH P2MP

EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.105.241 0 0 0 -1.105.241 2019 1.052.611 0 0 0 -1.052.611 2 2020 4.420.965 0 0 0 -4.420.965 2020 4.009.946 0 0 0 -4.009.946 3 2021 31.609.901 0 0 0 -31.609.901 2021 27.305.821 0 0 0 -27.305.821 4 2022 37.799.252 0 0 0 -37.799.252 2022 31.097.538 0 0 0 -31.097.538 5 2023 35.588.769 0 0 0 -35.588.769 2023 27.884.732 0 0 0 -27.884.732 6 2024 0 1.451.322 9.456.756 0 8.005.434 2024 0 1.082.999 7.056.777 0 5.973.778 7 2025 0 1.825.154 18.913.512 0 17.088.358 2025 0 1.297.103 13.441.480 0 12.144.377 8 2026 0 1.825.154 18.913.512 0 17.088.358 2026 0 1.235.336 12.801.410 0 11.566.073 9 2027 0 1.825.154 18.913.512 0 17.088.358 2027 0 1.176.511 12.191.819 0 11.015.308 10 2028 0 1.825.154 18.913.512 0 17.088.358 2028 0 1.120.486 11.611.256 0 10.490.770 11 2029 0 1.825.154 18.913.512 0 17.088.358 2029 0 1.067.130 11.058.339 0 9.991.209 12 2030 0 1.825.154 18.913.512 0 17.088.358 2030 0 1.016.314 10.531.751 0 9.515.437 13 2031 0 1.825.154 18.913.512 0 17.088.358 2031 0 967.918 10.030.239 0 9.062.321 14 2032 0 1.825.154 18.913.512 0 17.088.358 2032 0 921.827 9.552.609 0 8.630.782 15 2033 0 1.825.154 18.913.512 -15.473.378 1.614.980 2033 0 877.930 9.097.723 -7.442.959 776.833 16 2034 0 1.825.154 18.913.512 0 17.088.358 2034 0 836.124 8.664.498 0 7.828.374 17 2035 0 1.825.154 18.913.512 0 17.088.358 2035 0 796.309 8.251.903 0 7.455.594 18 2036 0 1.825.154 18.913.512 0 17.088.358 2036 0 758.389 7.858.955 0 7.100.566 19 2037 0 1.825.154 18.913.512 0 17.088.358 2037 0 722.276 7.484.719 0 6.762.444 20 2038 0 1.825.154 18.913.512 31.499.376 48.587.735 2038 0 687.881 7.128.304 11.871.784 18.312.206 Ukupno 110.524.128 27.003.482 274.245.931 16.025.999 152.744.319 Ukupno 91.350.647 14.564.534 146.761.783 4.428.824 45.275.426 ENPV 45.275.426 ERR 10,04% B/C ratio 1,4461

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 420

FTTH P2P FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.596.426 0 0 0 -1.596.426 2019 1.468.248 0 0 0 -1.468.248 2 2020 6.385.704 0 0 0 -6.385.704 2020 5.401.446 0 0 0 -5.401.446 3 2021 45.657.784 0 0 0 -45.657.784 2021 35.519.485 0 0 0 -35.519.485 4 2022 54.597.769 0 0 0 -54.597.769 2022 39.064.057 0 0 0 -39.064.057 5 2023 51.404.917 0 0 0 -51.404.917 2023 33.826.551 0 0 0 -33.826.551 6 2024 0 1.720.695 4.112.151 0 2.391.456 2024 0 1.041.376 2.488.701 0 1.447.325 7 2025 0 2.094.527 8.224.302 0 6.129.775 2025 0 1.165.843 4.577.763 0 3.411.920 8 2026 0 2.094.527 8.224.302 0 6.129.775 2026 0 1.072.237 4.210.212 0 3.137.975 9 2027 0 2.094.527 8.224.302 0 6.129.775 2027 0 986.147 3.872.171 0 2.886.025 10 2028 0 2.094.527 8.224.302 0 6.129.775 2028 0 906.968 3.561.272 0 2.654.304 11 2029 0 2.094.527 8.224.302 0 6.129.775 2029 0 834.147 3.275.336 0 2.441.188 12 2030 0 2.094.527 8.224.302 0 6.129.775 2030 0 767.173 3.012.357 0 2.245.184 13 2031 0 2.094.527 8.224.302 0 6.129.775 2031 0 705.576 2.770.493 0 2.064.917 14 2032 0 2.094.527 8.224.302 0 6.129.775 2032 0 648.925 2.548.048 0 1.899.123 15 2033 0 2.094.527 8.224.302 -22.349.964 -16.220.189 2033 0 596.822 2.343.464 -6.368.483 -4.621.842 16 2034 0 2.094.527 8.224.302 0 6.129.775 2034 0 548.903 2.155.306 0 1.606.402 17 2035 0 2.094.527 8.224.302 0 6.129.775 2035 0 504.831 1.982.255 0 1.477.423 18 2036 0 2.094.527 8.224.302 0 6.129.775 2036 0 464.298 1.823.098 0 1.358.800 19 2037 0 2.094.527 8.224.302 0 6.129.775 2037 0 427.019 1.676.721 0 1.249.701 20 2038 0 2.094.527 8.224.302 45.498.141 51.627.916 2038 0 392.734 1.542.096 8.531.117 9.680.479 Ukupno 159.642.600 31.044.071 119.252.382 23.148.177 -48.286.111 Ukupno 115.279.787 11.063.000 41.839.292 2.162.634 -82.340.862 FNPV -82.340.862 FRR (C) -2,93% FRR (K) 5,31%

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 421

FTTH P2P FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 1.596.426 6.385.704 45.657.784 54.597.769 51.404.917 4.112.151 … 8.224.302 8.224.302 … 53.722.443

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 4.112.151 … 8.224.302 8.224.302 … 8.224.302 2. IZVORI FINANCIRANJA 1.596.426 6.385.704 45.657.784 54.597.769 51.404.917 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 969.237 3.876.948 27.720.177 33.147.904 31.209.430 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 171.042 684.167 4.891.796 5.849.630 5.507.546 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 456.147 1.824.589 13.045.811 15.600.236 14.687.941 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 45.498.141

II. ODLJEVI 1.596.426 6.385.704 45.657.784 54.597.769 51.404.917 1.720.695 … 2.094.527 24.444.491 … 2.094.527

4. INVESTICIJA 1.596.426 6.385.704 45.657.784 54.597.769 51.404.917 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 22.349.964 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 1.720.695 … 2.094.527 2.094.527 … 2.094.527 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 2.391.456 … 6.129.775 -16.220.189 … 51.627.916 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 2.391.456 … 51.429.659 35.209.471 … 111.356.489

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 422

FTTH P2P

EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.277.141 0 0 0 -1.277.141 2019 1.216.325 0 0 0 -1.216.325 2 2020 5.108.563 0 0 0 -5.108.563 2020 4.633.617 0 0 0 -4.633.617 3 2021 36.526.227 0 0 0 -36.526.227 2021 31.552.728 0 0 0 -31.552.728 4 2022 43.678.215 0 0 0 -43.678.215 2022 35.934.176 0 0 0 -35.934.176 5 2023 41.123.934 0 0 0 -41.123.934 2023 32.221.678 0 0 0 -32.221.678 6 2024 0 1.376.556 10.891.414 0 9.514.858 2024 0 1.027.207 8.127.341 0 7.100.134 7 2025 0 1.675.621 21.782.828 0 20.107.207 2025 0 1.190.833 15.480.649 0 14.289.816 8 2026 0 1.675.621 21.782.828 0 20.107.207 2026 0 1.134.127 14.743.475 0 13.609.349 9 2027 0 1.675.621 21.782.828 0 20.107.207 2027 0 1.080.121 14.041.405 0 12.961.285 10 2028 0 1.675.621 21.782.828 0 20.107.207 2028 0 1.028.686 13.372.767 0 12.344.081 11 2029 0 1.675.621 21.782.828 0 20.107.207 2029 0 979.701 12.735.968 0 11.756.267 12 2030 0 1.675.621 21.782.828 0 20.107.207 2030 0 933.049 12.129.494 0 11.196.445 13 2031 0 1.675.621 21.782.828 0 20.107.207 2031 0 888.618 11.551.899 0 10.663.281 14 2032 0 1.675.621 21.782.828 0 20.107.207 2032 0 846.303 11.001.808 0 10.155.506 15 2033 0 1.675.621 21.782.828 -17.879.971 2.227.235 2033 0 806.003 10.477.913 -8.600.572 1.071.338 16 2034 0 1.675.621 21.782.828 0 20.107.207 2034 0 767.622 9.978.965 0 9.211.343 17 2035 0 1.675.621 21.782.828 0 20.107.207 2035 0 731.068 9.503.776 0 8.772.708 18 2036 0 1.675.621 21.782.828 0 20.107.207 2036 0 696.255 9.051.215 0 8.354.960 19 2037 0 1.675.621 21.782.828 0 20.107.207 2037 0 663.100 8.620.205 0 7.957.104 20 2038 0 1.675.621 21.782.828 36.398.513 56.505.719 2038 0 631.524 8.209.719 13.718.217 21.296.411 Ukupno 127.714.080 24.835.257 315.851.007 18.518.542 181.820.212 Ukupno 105.558.524 13.404.216 169.026.598 5.117.645 55.181.503 ENPV 55.181.503 ERR 10,29% B/C ratio 1,4847

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 423

KABELSKI PRISTUP FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 653.702 0 0 0 -653.702 2019 601.216 0 0 0 -601.216 2 2020 2.614.810 0 0 0 -2.614.810 2020 2.211.777 0 0 0 -2.211.777 3 2021 18.826.629 0 0 0 -18.826.629 2021 14.646.181 0 0 0 -14.646.181 4 2022 22.618.103 0 0 0 -22.618.103 2022 16.182.985 0 0 0 -16.182.985 5 2023 20.656.996 0 0 0 -20.656.996 2023 13.593.154 0 0 0 -13.593.154 6 2024 0 2.779.885 3.153.584 0 373.698 2024 0 1.682.405 1.908.570 0 226.165 7 2025 0 4.212.908 6.307.168 0 2.094.260 2025 0 2.344.964 3.510.659 0 1.165.695 8 2026 0 4.212.908 6.307.168 0 2.094.260 2026 0 2.156.686 3.228.786 0 1.072.100 9 2027 0 4.212.908 6.307.168 0 2.094.260 2027 0 1.983.524 2.969.545 0 986.021 10 2028 0 4.212.908 6.307.168 0 2.094.260 2028 0 1.824.266 2.731.118 0 906.853 11 2029 0 4.212.908 6.307.168 0 2.094.260 2029 0 1.677.794 2.511.835 0 834.041 12 2030 0 4.212.908 6.307.168 0 2.094.260 2030 0 1.543.083 2.310.158 0 767.075 13 2031 0 4.212.908 6.307.168 0 2.094.260 2031 0 1.419.188 2.124.674 0 705.486 14 2032 0 4.212.908 6.307.168 0 2.094.260 2032 0 1.305.240 1.954.083 0 648.842 15 2033 0 4.212.908 6.307.168 -7.844.429 -5.750.169 2033 0 1.200.442 1.797.188 -2.235.221 -1.638.475 16 2034 0 4.212.908 6.307.168 0 2.094.260 2034 0 1.104.058 1.652.891 0 548.833 17 2035 0 4.212.908 6.307.168 0 2.094.260 2035 0 1.015.412 1.520.179 0 504.767 18 2036 0 4.212.908 6.307.168 0 2.094.260 2036 0 933.884 1.398.123 0 464.239 19 2037 0 4.212.908 6.307.168 0 2.094.260 2037 0 858.902 1.285.867 0 426.965 20 2038 0 4.212.908 6.307.168 18.303.667 20.397.927 2038 0 789.940 1.182.624 3.432.024 3.824.708 Ukupno 65.370.240 61.760.593 91.453.929 10.459.238 -25.217.666 Ukupno 47.235.313 21.839.788 32.086.299 1.196.803 -35.791.998 FNPV -35.791.998 FRR (C) -3,79% FRR (K) 4,82%

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 424

KABELSKI PRISTUP FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 653.702 2.614.810 18.826.629 22.618.103 20.656.996 3.153.584 … 6.307.168 6.307.168 … 24.610.835

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 3.153.584 … 6.307.168 6.307.168 … 6.307.168 2. IZVORI FINANCIRANJA 653.702 2.614.810 18.826.629 22.618.103 20.656.996 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 421.035 1.684.140 12.125.807 14.567.809 13.304.705 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 74.300 297.201 2.139.848 2.570.790 2.347.889 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 158.367 633.469 4.560.974 5.479.504 5.004.402 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 18.303.667

II. ODLJEVI 653.702 2.614.810 18.826.629 22.618.103 20.656.996 2.779.885 … 4.212.908 12.057.337 … 4.212.908

4. INVESTICIJA 653.702 2.614.810 18.826.629 22.618.103 20.656.996 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 7.844.429 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 2.779.885 … 4.212.908 4.212.908 … 4.212.908 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 373.698 … 2.094.260 -5.750.169 … 20.397.927 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 373.698 … 17.127.777 11.377.608 … 40.152.574

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 425

KABELSKI PRISTUP

EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 522.962 0 0 0 -522.962 2019 498.059 0 0 0 -498.059 2 2020 2.091.848 0 0 0 -2.091.848 2020 1.897.368 0 0 0 -1.897.368 3 2021 15.061.303 0 0 0 -15.061.303 2021 13.010.520 0 0 0 -13.010.520 4 2022 18.094.482 0 0 0 -18.094.482 2022 14.886.375 0 0 0 -14.886.375 5 2023 16.525.597 0 0 0 -16.525.597 2023 12.948.237 0 0 0 -12.948.237 6 2024 0 2.223.908 5.438.912 0 3.215.004 2024 0 1.659.515 4.058.600 0 2.399.085 7 2025 0 3.370.326 10.877.824 0 7.507.498 2025 0 2.395.228 7.730.666 0 5.335.438 8 2026 0 3.370.326 10.877.824 0 7.507.498 2026 0 2.281.169 7.362.539 0 5.081.370 9 2027 0 3.370.326 10.877.824 0 7.507.498 2027 0 2.172.542 7.011.942 0 4.839.400 10 2028 0 3.370.326 10.877.824 0 7.507.498 2028 0 2.069.088 6.678.040 0 4.608.952 11 2029 0 3.370.326 10.877.824 0 7.507.498 2029 0 1.970.560 6.360.038 0 4.389.478 12 2030 0 3.370.326 10.877.824 0 7.507.498 2030 0 1.876.724 6.057.179 0 4.180.456 13 2031 0 3.370.326 10.877.824 0 7.507.498 2031 0 1.787.356 5.768.742 0 3.981.386 14 2032 0 3.370.326 10.877.824 0 7.507.498 2032 0 1.702.244 5.494.040 0 3.791.796 15 2033 0 3.370.326 10.877.824 -6.275.543 1.231.955 2033 0 1.621.185 5.232.419 -3.018.644 592.591 16 2034 0 3.370.326 10.877.824 0 7.507.498 2034 0 1.543.985 4.983.256 0 3.439.271 17 2035 0 3.370.326 10.877.824 0 7.507.498 2035 0 1.470.462 4.745.958 0 3.275.496 18 2036 0 3.370.326 10.877.824 0 7.507.498 2036 0 1.400.440 4.519.960 0 3.119.520 19 2037 0 3.370.326 10.877.824 0 7.507.498 2037 0 1.333.753 4.304.724 0 2.970.972 20 2038 0 3.370.326 10.877.824 14.642.934 22.150.431 2038 0 1.270.240 4.099.737 5.518.768 8.348.265 Ukupno 52.296.192 49.408.475 157.728.444 8.367.391 64.391.168 Ukupno 43.240.559 26.554.491 84.407.843 2.500.124 17.112.918 ENPV 17.112.918 ERR 9,08% B/C ratio 1,2543

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 426

LTE FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.126.275 0 0 0 -1.126.275 2019 1.035.845 0 0 0 -1.035.845 2 2020 4.505.099 0 0 0 -4.505.099 2020 3.810.707 0 0 0 -3.810.707 3 2021 35.540.226 0 0 0 -35.540.226 2021 27.648.528 0 0 0 -27.648.528 4 2022 42.673.299 0 0 0 -42.673.299 2022 30.532.240 0 0 0 -30.532.240 5 2023 41.296.741 0 0 0 -41.296.741 2023 27.174.956 0 0 0 -27.174.956 6 2024 0 1.969.916 3.218.226 0 1.248.309 2024 0 1.192.206 1.947.691 0 755.485 7 2025 0 2.592.969 6.436.451 0 3.843.482 2025 0 1.443.284 3.582.620 0 2.139.336 8 2026 0 2.592.969 6.436.451 0 3.843.482 2026 0 1.327.401 3.294.969 0 1.967.568 9 2027 0 2.592.969 6.436.451 0 3.843.482 2027 0 1.220.824 3.030.414 0 1.809.591 10 2028 0 2.592.969 6.436.451 0 3.843.482 2028 0 1.122.803 2.787.100 0 1.664.297 11 2029 0 2.592.969 6.436.451 0 3.843.482 2029 0 1.032.652 2.563.322 0 1.530.670 12 2030 0 2.592.969 6.436.451 0 3.843.482 2030 0 949.740 2.357.511 0 1.407.771 13 2031 0 2.592.969 6.436.451 0 3.843.482 2031 0 873.485 2.168.225 0 1.294.741 14 2032 0 2.592.969 6.436.451 0 3.843.482 2032 0 803.352 1.994.137 0 1.190.785 15 2033 0 2.592.969 6.436.451 -20.022.662 -16.179.181 2033 0 738.851 1.834.027 -5.705.333 -4.610.157 16 2034 0 2.592.969 6.436.451 0 3.843.482 2034 0 679.528 1.686.772 0 1.007.244 17 2035 0 2.592.969 6.436.451 0 3.843.482 2035 0 624.968 1.551.340 0 926.372 18 2036 0 2.592.969 6.436.451 0 3.843.482 2036 0 574.789 1.426.782 0 851.993 19 2037 0 2.592.969 6.436.451 0 3.843.482 2037 0 528.639 1.312.224 0 783.586 20 2038 0 2.592.969 6.436.451 36.291.076 40.134.557 2038 0 486.194 1.206.865 6.804.749 7.525.420 Ukupno 125.141.640 38.271.488 93.328.541 16.268.413 -53.816.174 Ukupno 90.202.276 13.598.715 32.744.000 1.099.415 -69.957.576 FNPV -69.957.576 FRR (C) -4,29% FRR (K) 4,49%

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 427

LTE FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 1.126.275 4.505.099 35.540.226 42.673.299 41.296.741 3.218.226 … 6.436.451 6.436.451 … 42.727.527

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 3.218.226 … 6.436.451 6.436.451 … 6.436.451 2. IZVORI FINANCIRANJA 1.126.275 4.505.099 35.540.226 42.673.299 41.296.741 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 742.473 2.969.891 23.429.141 28.131.468 27.224.002 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 131.025 524.098 4.134.554 4.964.377 4.804.236 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 252.777 1.011.110 7.976.531 9.577.454 9.268.504 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 36.291.076

II. ODLJEVI 1.126.275 4.505.099 35.540.226 42.673.299 41.296.741 1.969.916 … 2.592.969 22.615.632 … 2.592.969

4. INVESTICIJA 1.126.275 4.505.099 35.540.226 42.673.299 41.296.741 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 20.022.662 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 1.969.916 … 2.592.969 2.592.969 … 2.592.969 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 1.248.309 … 3.843.482 -16.179.181 … 40.134.557 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 1.248.309 … 31.996.163 15.816.982 … 71.325.466

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 428

LTE

EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 901.020 0 0 0 -901.020 2019 858.114 0 0 0 -858.114 2 2020 3.604.079 0 0 0 -3.604.079 2020 3.269.006 0 0 0 -3.269.006 3 2021 28.432.181 0 0 0 -28.432.181 2021 24.560.787 0 0 0 -24.560.787 4 2022 34.138.639 0 0 0 -34.138.639 2022 28.085.943 0 0 0 -28.085.943 5 2023 33.037.393 0 0 0 -33.037.393 2023 25.885.662 0 0 0 -25.885.662 6 2024 0 1.575.933 7.788.882 0 6.212.949 2024 0 1.175.985 5.812.183 0 4.636.198 7 2025 0 2.074.376 15.577.763 0 13.503.388 2025 0 1.474.220 11.070.826 0 9.596.606 8 2026 0 2.074.376 15.577.763 0 13.503.388 2026 0 1.404.019 10.543.643 0 9.139.624 9 2027 0 2.074.376 15.577.763 0 13.503.388 2027 0 1.337.161 10.041.565 0 8.704.404 10 2028 0 2.074.376 15.577.763 0 13.503.388 2028 0 1.273.487 9.563.395 0 8.289.909 11 2029 0 2.074.376 15.577.763 0 13.503.388 2029 0 1.212.844 9.107.996 0 7.895.151 12 2030 0 2.074.376 15.577.763 0 13.503.388 2030 0 1.155.090 8.674.282 0 7.519.192 13 2031 0 2.074.376 15.577.763 0 13.503.388 2031 0 1.100.086 8.261.221 0 7.161.135 14 2032 0 2.074.376 15.577.763 0 13.503.388 2032 0 1.047.701 7.867.829 0 6.820.128 15 2033 0 2.074.376 15.577.763 -16.018.130 -2.514.742 2033 0 997.810 7.493.171 -7.704.994 -1.209.634 16 2034 0 2.074.376 15.577.763 0 13.503.388 2034 0 950.295 7.136.353 0 6.186.058 17 2035 0 2.074.376 15.577.763 0 13.503.388 2035 0 905.043 6.796.527 0 5.891.483 18 2036 0 2.074.376 15.577.763 0 13.503.388 2036 0 861.946 6.472.882 0 5.610.937 19 2037 0 2.074.376 15.577.763 0 13.503.388 2037 0 820.901 6.164.650 0 5.343.749 20 2038 0 2.074.376 15.577.763 29.032.860 42.536.248 2038 0 781.810 5.871.095 10.942.180 16.031.465 Ukupno 100.113.312 30.617.190 225.877.570 13.014.731 108.161.798 Ukupno 82.659.512 16.498.398 120.877.618 3.237.185 24.956.893 ENPV 24.956.893 ERR 8,20% B/C ratio 1,2602

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 429

FTTC / FTTH P2P FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.198.454 0 0 0 -1.198.454 2019 1.102.230 0 0 0 -1.102.230 2 2020 4.793.818 0 0 0 -4.793.818 2020 4.054.924 0 0 0 -4.054.924 3 2021 34.395.641 0 0 0 -34.395.641 2021 26.758.098 0 0 0 -26.758.098 4 2022 41.226.831 0 0 0 -41.226.831 2022 29.497.309 0 0 0 -29.497.309 5 2023 38.230.695 0 0 0 -38.230.695 2023 25.157.371 0 0 0 -25.157.371 6 2024 0 2.172.408 3.869.160 0 1.696.752 2024 0 1.314.756 2.341.641 0 1.026.885 7 2025 0 2.997.954 7.738.321 0 4.740.367 2025 0 1.668.704 4.307.259 0 2.638.555 8 2026 0 2.997.954 7.738.321 0 4.740.367 2026 0 1.534.722 3.961.427 0 2.426.704 9 2027 0 2.997.954 7.738.321 0 4.740.367 2027 0 1.411.499 3.643.361 0 2.231.863 10 2028 0 2.997.954 7.738.321 0 4.740.367 2028 0 1.298.169 3.350.833 0 2.052.665 11 2029 0 2.997.954 7.738.321 0 4.740.367 2029 0 1.193.938 3.081.793 0 1.887.855 12 2030 0 2.997.954 7.738.321 0 4.740.367 2030 0 1.098.076 2.834.354 0 1.736.278 13 2031 0 2.997.954 7.738.321 0 4.740.367 2031 0 1.009.911 2.606.782 0 1.596.871 14 2032 0 2.997.954 7.738.321 0 4.740.367 2032 0 928.824 2.397.482 0 1.468.657 15 2033 0 2.997.954 7.738.321 -15.579.907 -10.839.540 2033 0 854.248 2.204.986 -4.439.398 -3.088.660 16 2034 0 2.997.954 7.738.321 0 4.740.367 2034 0 785.660 2.027.947 0 1.242.286 17 2035 0 2.997.954 7.738.321 0 4.740.367 2035 0 722.579 1.865.122 0 1.142.542 18 2036 0 2.997.954 7.738.321 0 4.740.367 2036 0 664.563 1.715.370 0 1.050.807 19 2037 0 2.997.954 7.738.321 0 4.740.367 2037 0 611.205 1.577.642 0 966.437 20 2038 0 2.997.954 7.738.321 33.856.337 38.596.704 2038 0 562.131 1.450.972 6.348.223 7.237.065 Ukupno 119.845.440 44.143.764 112.205.651 18.276.430 -33.507.124 Ukupno 86.569.933 15.658.983 39.366.970 1.908.826 -60.953.120 FNPV -60.953.120 FRR (C) -2,69% FRR (K) 5,44%

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 430

FTTC / FTTH P2P FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 1.198.454 4.793.818 34.395.641 41.226.831 38.230.695 3.869.160 … 7.738.321 7.738.321 … 41.594.658

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 3.869.160 … 7.738.321 7.738.321 … 7.738.321 2. IZVORI FINANCIRANJA 1.198.454 4.793.818 34.395.641 41.226.831 38.230.695 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 717.248 2.868.992 20.585.016 24.673.329 22.880.209 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 126.573 506.293 3.632.650 4.354.117 4.037.684 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 354.633 1.418.533 10.177.976 12.199.386 11.312.803 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 33.856.337

II. ODLJEVI 1.198.454 4.793.818 34.395.641 41.226.831 38.230.695 2.172.408 … 2.997.954 18.577.861 … 2.997.954

4. INVESTICIJA 1.198.454 4.793.818 34.395.641 41.226.831 38.230.695 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 15.579.907 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 2.172.408 … 2.997.954 2.997.954 … 2.997.954 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 1.696.752 … 4.740.367 -10.839.540 … 38.596.704 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 1.696.752 … 39.619.686 28.780.146 … 86.338.316

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 431

FTTC / FTTH P2P

EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 958.764 0 0 0 -958.764 2019 913.108 0 0 0 -913.108 2 2020 3.835.054 0 0 0 -3.835.054 2020 3.478.507 0 0 0 -3.478.507 3 2021 27.516.513 0 0 0 -27.516.513 2021 23.769.799 0 0 0 -23.769.799 4 2022 32.981.465 0 0 0 -32.981.465 2022 27.133.933 0 0 0 -27.133.933 5 2023 30.584.556 0 0 0 -30.584.556 2023 23.963.800 0 0 0 -23.963.800 6 2024 0 1.737.927 8.841.538 0 7.103.611 2024 0 1.296.868 6.597.692 0 5.300.824 7 2025 0 2.398.363 17.683.076 0 15.284.713 2025 0 1.704.472 12.567.032 0 10.862.560 8 2026 0 2.398.363 17.683.076 0 15.284.713 2026 0 1.623.307 11.968.602 0 10.345.295 9 2027 0 2.398.363 17.683.076 0 15.284.713 2027 0 1.546.006 11.398.668 0 9.852.662 10 2028 0 2.398.363 17.683.076 0 15.284.713 2028 0 1.472.387 10.855.875 0 9.383.488 11 2029 0 2.398.363 17.683.076 0 15.284.713 2029 0 1.402.273 10.338.928 0 8.936.655 12 2030 0 2.398.363 17.683.076 0 15.284.713 2030 0 1.335.498 9.846.598 0 8.511.100 13 2031 0 2.398.363 17.683.076 0 15.284.713 2031 0 1.271.903 9.377.713 0 8.105.809 14 2032 0 2.398.363 17.683.076 0 15.284.713 2032 0 1.211.336 8.931.155 0 7.719.819 15 2033 0 2.398.363 17.683.076 -12.463.926 2.820.787 2033 0 1.153.654 8.505.862 -5.995.361 1.356.847 16 2034 0 2.398.363 17.683.076 0 15.284.713 2034 0 1.098.718 8.100.821 0 7.002.103 17 2035 0 2.398.363 17.683.076 0 15.284.713 2035 0 1.046.398 7.715.067 0 6.668.669 18 2036 0 2.398.363 17.683.076 0 15.284.713 2036 0 996.569 7.347.683 0 6.351.114 19 2037 0 2.398.363 17.683.076 0 15.284.713 2037 0 949.114 6.997.794 0 6.048.680 20 2038 0 2.398.363 17.683.076 27.085.069 42.369.782 2038 0 903.918 6.664.565 10.208.078 15.968.725 Ukupno 95.876.352 35.315.011 256.404.599 14.621.144 139.834.379 Ukupno 79.259.147 19.012.421 137.214.054 4.212.716 43.155.203 ENPV 43.155.203 ERR 10,48% B/C ratio 1,4588

10. srpnja 2019. godine "Službeni glasnik Grada Belog Manastira" broj 7 – stranica 432

______

"Službeni glasnik Grada Belog Manastira", službeno glasilo Grada Belog Manastira Izdaje: Grad Beli Manastir Za izdavača: Tomislav Rob, gradonačelnik Grada Belog Manastira Urednik: Andreja Kovač Uredništvo: Beli Manastir, Kralja Tomislava 53, telefon: 710-200 Žiro-račun kod FINE Beli Manastir broj: HR98 2340 0091 8013 00008 Grafička priprema i tisak: Gradska uprava Grada Belog Manastira