Gradilišta

DIONICA - ŽUPANJA NA AUTOCESTI ZAGREB - LIPOVAC

Autocesta Zagreb-Lipovac na europ- VELIKA KOPANICA - ŽUPANJA SECTION OF THE skom je pravcu koji spaja atlantsku ZAGREB - LIPOVAC MOTORWAY obalu s Crnim morem, a ujedno je i dio najvažnije veze zapadne Europe The motorway from Zagreb to Lipovac, situated on the significant international s Bliskim istokom te istodobno dije- route towards Greece and the Middle East, has been under construction for two lom prometnog koridora između decades now. The works have just started on the motorway section between Velika Grčke i ostalih zemalja Europske Kopanica and Županja, which will ensure better road links between the remaining unije. Normalizacijom političkih i major Slavonian towns - Vinkovci and Vukovar. Once this section is completed, less then thirty kilometers will remain to be built to reach the border with Yugoslavia. privrednih odnosa među svim zem- This motorway section, just like the preceding one, is built by a special consortium ljama bivše Jugoslavije očekuje se of Slavonian contractors which were saved by this project from the total lack of da će prometnica između Zagreba i activity. The section will feature several interchanges, railway crossings and Lipovca biti opet važna europska crossings with Slavonian roads. The route traverses a part of the dense oak forest prometna osovina. Uz međunarodno and a water protection zone. The earthwork is currently performed along the entire značenje kao tranzitna prometnica section, except in zones where archeological explorations are still under way. cesta je važna i za bolje povezivanje poljoprivrednih središta Hrvatske s laza Bajakovo, preostaje da se izgra- jektnog zavoda (IPZ) koordinatora turističkim tokovima primorske di još 55,39 km. Na tom preostalom projekta dionice Velika Kopanica- Hrvatske. potezu cesta ima jedan kolnik sa dva Županja u izgradnji i projektanta prometna traka, a križanja sa spo- voditelja. Projektiranje uključuje U kategorizaciji hrvatskih cesta rednim cestama su u istoj razini, što građevinske projekte cesta, objekata autocesta Zagreb-Lipovac dio je ne zadovoljava zahtjeve suvremenog i prometnih uslužnih objekata (PUO), državne ceste broj 4 (D-4) na potezu prometa. U projektima za izgradnju a mr. Bodor je bio suradnik pri pro- od graničnog prijelaza Bregana na autoceste taj je potez podijeljen u jektiranju mnogih prijašnjih dionica. granici sa Slovenijom do graničnog dvije dionice: dionicu Velika Ko- Projektant voditelj dionice Slavon- prijelaza Bajakovo na granici s Ju- panica-Županja (duljine 25,95 km) i ski Brod istok-Velika Kopanica, čija goslavijom. Autocesta se od Ivanje dionicu Županja-Lipovac (duljine je poddionica Oprisavci-Velika Ko- Reke, zapravo od zagrebačke obi- 29,43 km). panica izgrađena i puštena u promet laznice, gradi već više od dva deset- u srpnju 1999. godine, bio je Mijo ljeća. Do sada je do Oprisavaca Sve smo podatke o autocesti dobili Dolanjski, dipl. ing. građ. Projektant izgrađeno ukupno 236,9 km, a do od mr. sc. Antuna Željka Bodora, voditelj dionice Županja-Lipovac, Lipovca, točnije do graničnog prije- dipl. ing. građ., iz Inženjerskog pro- dionice koja bi se trebala graditi nakon dovršetka sadašnje, jest Irena Kršinić, dipl. ing građ. Svi su oni iz IPZ-a, tvrtke koja je projektirala sve dionice autoceste između Zagreba i Lipovca. Kako smo saznali od mr. Bodora završeni su projekti i za pos- ljednju dionicu ove autoceste s izu- zetkom objekata za koje zbog mini- ranog terena nije bilo moguće oba- viti geoistražne radove. Projekti za dionicu Velika Kopani- ca-Županja bili su gotovo završeni 1991. godine, kada su bile dobivene gotovo sve suglasnosti, ali je projek- tiranje zaustavljeno zbog rata i pre- kida prometa na autocesti zbog oku- Radovi na dionici autoceste Oprisavci-Velika Kopanica pacije jednog njezina dijela. Projek- tiranje je nastavljeno 1996. godine

GRAĐEVINAR 52 (2000) 3 175 Gradilišta

kada su projekti autoceste usklađivani bina Greda, Županja, Spačva i Lipo- 272,58 m. No investitor je odlučio, i s novim zakonskim propisima. vac. Svi osim Lipovca su oblika tru- saznali smo od mr. Bodora, da se taj be zbog zatvorenog sustava naplate most neće graditi u sadašnjoj prvoj nače buduća autocesta kao i do sada na autocesti. Jedino je čvor u Lipov- fazi izgradnje autoceste, već će se slijedi pravac prijašnje ceste koja je cima oblika poludjeteline, budući da graditi kad i spajala dva najveća grada nekadaš- je naplata udaljena od graničnog nje države i postojeći se kolnik pret- Autocesta je projektirana kao četve- prijelaza, a čvor služi za izlaz vozila vara u njezin sjeverni trak. Na neiz- rotračna s mogućnošću da se u bu- s lokalnih prometnica na autocestu i građenom dijelu autocesta prvom dućnosti pretvori u šesterotračnu. Za obratno. Predviđeni su, dakle, cesta- dionicom prolazi 2 km kroz šumu to je ostavljeno dovoljno prostora sa rinski prijelazi u čvorovima Babina Rastovicu, a drugom dionicom u svake strane, a tome je prilagođena i Greda, Spačva i Županja, s po dvije duljini od 21 km kroz najveći i naj- veličina vijadukata. U poprečnom odnosno 3 naplatne kućice i 9 nap- vrjedniji šumski kompleks istočne profilu zadržani su svi elementi kao latnih kućica (sa 10 izlazno-ulaznih Slavonije - spačvansku šumu. Taj je i na prijašnjim dionicama. To znači trakova) na kraju autoceste, nekoli- šumski kompleks prepun hrastova i da ima 4 vozna traka s po 3,75 m, 2 ko kilometara ispred Lipovca. Ujed- drugih vrsta drveća s bogatim živo- zaustavna traka s po 2,5 m, dva rub- no je predviđeno nekoliko pratećih tinjskim svijetom. To projektanata na traka od po 0,2 m, dvije bankine uslužnih objekata. postavlja posebne zahtjeve vezane s po 1,5 m i razdjelni pojas širok 4 uz zaštitu okoliša. Trasa je uglav- Jednim svojim dijelom, praktički na m - ukupno 28,4 m. nom udaljena od postojećih naselja, samom početku dionice Velika Ko- Posjetili smo i gradilište dionice Ve- jedino se granica stambene izgrad- panica-Županja, trasa autoceste u lika Kopanica-Županja i najprije nje u Babinoj Gredi i Štitaru pribli- duljini od 6,2 km prolazi jugoistoč- razgovarali s Gjorgjem Stanovićem, žava koridoru autoceste, pa će na nim dijelom širega vodozaštitnog dipl. ing. građ., glavnim inženjerom tim mjestima biti potrebni zidovi za područja crpilišta budućega Regio- projekta iz Hrvatske uprave za ceste, zaštitu od buke. nalnog vodovoda istočne Slavonije. investitorom izgradnje autoceste. Na potezu od Velike Kopanice do Tu je osobito pažljivo projektirana Ing. Stanović više od 30 godina radi Lipovca ima jedan prijelaz preko zaštita od izljevanja štetnih tekućina na izgradnji autocesta. Započeo je željezničke pruge i jedan preko pos- u slučaju nesreće na autocesti. U tom na prvoj našoj autocesti Zagreb-Kar- tojeće državne ceste. a predviđeno je dijelu, približno 1,5 km od početka lovac, nastavio kao glavni inženjer i 12 putnih prijelaza, od čega 7 na dionice nakon čvora Velika Kopani- na zagrebačkoj obilaznici i od Lipov- prvoj i preostalih 5 na drugoj dioni- ca, predviđen je prijelaz autoceste ljana j glavni inženjer na autocesti ci. Predviđena su i četiri čvorišta i to preko kanala Dunav-. Taj je Zagreb-Lipovac. Tehnički najslože- po dva na svakoj dionici. To su: Ba- prijelaz riješen mostom duljine niji zahvati bili su na zagrebačkoj

176 GRAĐEVINAR 52 (2000) 3 Gradilišta obilaznici i u prolazu autoceste kroz , uz odvijanje tada intenzivnoga tranzitnog prometa. Nakon Domovinskog rada 1998. nastavljena je izgradnja autoceste prema Lipovcu poddionicom Opri- savci-Velika Kopanica, dugoj 16,9 km, koja je puštena u promet u srp- nju 1999. godine. Izgradnja dionice Velika Kopanica- Županja počela je u studenom 1999., a ugovoreni rok za dovršetak radova bio je studeni 2001. godine, no to je Gradilište autoceste ispred prijelaza preko željezničke pruge sada vrlo upitno budući da su sreds- tva za ovu dionicu u državnom pro- Razgovarali smo u upravi gradilišta Zajednički smo krenuli u obilazak računu znatno smanjena. Inače ing. smještenoj u unajmljenim prostori- radova na trasi. Nakon čvora Velika Stanović vrlo je zadovoljan kvalite- jama na zapadnom izlazu iz Slavon- Kopanica, na početku dionice i u bli- tom radova i međusobnom surad- skog Broda, neposredno uz autoces- zini budućeg kanala Dunav-Sava njom projektanata, izvoditelja, nad- tu. Razgovoru se priključio Petar pronašli smo prvo arheološko nala- zora i investitora. Dugogodišnji za- Šimić, dipl. ing. geod., direktor Ze- zište. Razgovarali smo s Lidijom ednički rad mnogih sudionika na lene magistrale d.o.o. iz Slavonskog Miklik Lozuk, dipl. arh., iz Muzeja izgradnji ove autoceste sada daje Broda. On nas je izvijestio da je ud- Brodskog Posavlja u Slavonskom izuzetne rezultate i u kvaliteti i u ruženje utemeljeno u travnju 1998. i Brodu. Ona nas je izvijestila da se brzini izvođenja radova. Od početka da je u njega uključeno 7 tvrtki koje nalazimo na arheološkom nalazištu izgradnje napadnuta je cijela trasa sukladno svojoj veličini i opremlje- Jaruge-Gođevo-Berava koje u šali na kojoj se izvode zemljani radovi nosti sudjeluju u izgradnji autoceste. nazivaju Jagobek. Iskopavaju na za južni trak autoceste, osim na pod- Tako je Osijek-Koteks iz Osijeka trasi autoceste na periferiji srednjo- ručju Rastovice gdje se još čeka da dobio 40,5 posto radova, Kamen- vjekovnog sela iz 14. stoljeća i pro- Hrvatske šume raščiste dio kroz koji Ingrad Požega 30 posto, Gravia našli su dosta keramike, nešto novčića prolazi autocesta. Imaju određenih Osijek 8 posto, Poduzeće za ceste i dosta metalnih predmeta, poput manjih zastoja zbog arheoloških Slavonski Brod 8 posto, Cestorad igala i kopča (fibula). Za nalazište nalazišta kojih ima čak 9 na trasi. Vinkovci 8 posto, Cesta Požega 3,5 su znali i prije po nalazima mikrolita Arheološka istraživanja vodi Mini- starstvo kulture, Državna uprava za posto i Cestar Slavonski Brod 2 (kamenih i keramičkih ostataka) na- zaštitu kulturne i prirodne baštine, posto. kon oranja. Blizu mjesta na kojemu ispostava Osijek. Ing. Stanovića ne smetaju arheolozi, oni ga čak i vese- le, a suradnju s arheolozima je zapo- čeo na zagrebačkoj obilaznici na vrijednim iskopinama rimske Anda- utonije. Autocestu od Oprisavaca do Velike Kopanice i od Velike Kopanice do Županje gradi Zelena magistrala, udruženje koje okuplja 7 slavonskih tvrtki iz područja niskogradnje. Ze- lena magistrala je kao ideja nastala 1997. godine kada je procurila vijest da će građevinari iz Njemačke "po- voljnim" zajmovima graditi preos- tale dionice na trasi. To je zabrinulo sve slavonske građevinare iz nisko- gradnje, jer je to značilo njihovu potpunu propast. Arheološka istraživanja na trasi autoceste

GRAĐEVINAR 52 (2000) 3 177 Gradilišta su iskopali probne rovove nalazi se Riječ je o nalazištu površine 3 ha iz čanog materijala koji se kopa u Savi. još jedno nalazište na kojem su up- mlađeg kamenog doba, a obližnja su Za sada se drže predviđenog dina- ravo započeli istraživanje. Inače nalazišta iz starijeg brončanog i rim- mičkog plana, ali kočnice vide u ne- arheolozi iz toga županijskog muze- skog doba. Pronašli su nešto kerami- dostatku sredstava. Uostalom kapa- ja pokrivaju ukupno četiri nalazišta, ke, kamenih atrefakata i životinjskih citeti i radnika i mehanizacije mogli s tim što se nalazište -Trub- kostiju. Uzeli su i uzorke ugljena bi se u slučaju potrebe pojačati. Osob- ljevine pokazalo sterilnim, a na na- koji će zbog starosti ispitati s izoto- no mu ne smetaju arheološka istraži- lazištu Sikirevci-Selište još nije raš- pom 14 ugljika. vanja, pogotovo što će prema naja- čišćeno šiblje da bi mogli započeti s Na posljednjem dijelu dionice pre- vama biti završena u predviđenom radovima. Ne znaju što ih još sve ma Županji radove izvodi Osijek- roku. očekuje, a u iskopavanju uz nekoli- Koteks. Tu smo sreli voditelja gra- Na gradilištu smo sreli Bernarda ko arheologa sudjeluju radnici iz đenja Franu Kordića, ing. građ., koji Dorešića, dipl. ing. građ., voditelja obližnjih sela, zaključila je svoje ima najduži staž na gradilištima ces- nadzorne službe iz Instituta građevi- izlaganje gđa Mihlik Lozuk u krat- ta budući da je u tom poslu nepre- narstva Hrvatske (IGH) - Poslovni kom predahu prije nastavka radova. kidno od 1978. godine. On nas je centar Osijek. Nadzorna je služba u depadansi motela uz cestu u Županji i u ovoj se fazi radova priručni labo- ratoriji za ispitivanja polako uhoda- vaju. Inače obavljaju sva potrebna ispitivanja samo im u kontroli po- maže Zavod za prometnice IGH iz Zagreba. U nadzoru su tri nadzorna inženjera: mr. sc. Josip Bošnjak, dipl. ing. građ. i Stanko Kopun, dipl. ing. građ., koji nadziru radove na trasi te Ivica Šutalo, dipl. ing. građ., koji obavlja nadzor svih objekata. Mr. Bošnjak nadzire prva četiri iz- voditelja iz pravca Slavonskog Broda (Poduzeće za ceste i Cestar iz Sla- vonskog Broda te Cestu i Kamen- Ingrad iz Požege), a ing. Kopun pre-

ostale. Prolaz autoceste kroz šumu Rastovicu Kvaliteta radova je vrlo dobra, priča nam ing. Dorešić, a problemi se rje- Nastavili smo vožnju prema Županji izvijestio da na gradilištu iz njegove šavaju u hodu. Zadaće su međusob- zaustavljajući se na mjestima budu- tvrtke ima osamdesetak radnika. Ima- no podijeljene i sve se zapravo zna, ćih prijelaza za koje se pripremaju ju i dobru mehanizaciji, pedesetak jedino se insistira na kvaliteti rado- temelji stupova. I ovdje, kao i drug- kamiona i petnaestak drugih stroje- va. Postoje uhodani i poznati meha- dje na trasi autoceste, svi će putni va. Radnici se svakodnevno voze na nizmi kontrole, ali mora se priznati prijelazi biti od montažnih predna- posao, a ima i dosta domaćih radni- da nema niti pokušaja drugačijeg petih nosača iz Viaduktove tvornice ka iz okolnih sela. Uostalom Osijek- rada. Svi znaju da su popravci zap- u Pojatnom. Kasnije smo se zausta- Koteks zapošljava dvjestotinjak rad- ravo najskuplji. S ing. Dorešićem vili na još jednom arheološkom na- nika iz Vukovarsko-srijemske župa- još smo jednom obišli cijelu trasu, a lazištu Dubovo-Košno koje istražuju nije pa su tako, našalio se ing. Kor- obišli smo i obalu Save u Štitaru, arheolozi iz Zavičajnog muzeja Stje- dić, po broju zaposlenih jedna od jedno od mnogih mjesta gdje se iz pan Gruber iz Županje pod vodst- najvećih domaćih tvrtki iako su iz rijeke vadi pješčani materijal za ug- vom dr. Boška Marijana. Kako nje- Osijeka. Radi se svakodnevno od 7 radnju u južni trak autoceste. ga nije bilo na trasi, uspjeli smo do 17 sati, a radom su započeli po- Na kraju ćemo spomenuti jedno pis- nešto saznati od arheologa Gradskog četkom prosinca prošle godine. Ima- mo koje je Zelena magistrala upu- muzeja iz Vinkovaca koji su zajed- li su samo manjih prekida za Božića tila Ministarstvu financija, a čiju no sa studentima arheologije ispo- te zbog snijega i izlijevanja rijeke nam je kopiju ustupio ing. Šimić. U moć na tom arheloškom nalazištu. kada je bilo nemoguće doći do pješ- pismu se objašnjava kako je Zelena

178 GRAĐEVINAR 52 (2000) 3 Gradilišta magistrala izgradila prijašnju pod- dionicu za nešto više od 280 mili- juna kuna, što daje približno 4,3 mi- lijuna maraka po jednom kilometru (3,5 milijuna maraka bez PDV-a) što znači da je to najjeftinija auto- cesta u Hrvatskoj. Podjećaju da su na temelju odluke Vlade od 14. lis- topada 1999. zaključili ugovor o gradnji dionice Velika Kopanica- Županja s rokom završetka do 15. studenoga 2001. godine za iznos od 744.975.161,30 kuna. Bilo je predvi- đeno da se u prvoj godini radovi fi- Vađenje pijeska iz Save kod Štitara nanciraju sa 60 milijuna u mjenica- ma, a preostalo iz proračuna, od U pismu se još tvrdi da je od pred- panje priključuje na autocestu goto- čega 440 milijuna u 2000. godini. viđenih 60 milijuna u mjenicama vo sav promet iz preostalih većih Međutim, u izglasanom državnom utrošena gotovo cijela svota i da se slavonskih središta - Županje, Vin- proračunu za ovu godinu predviđa radi na cijeloj trasi. Podsjeća se da kovaca i Vukovara te s graničnog se za radove na gradnji autoceste je Zelena magistrala udruga građe- prijelaza s Bosnom i Hercegovinom. samo 26 milijuna kuna i 30 milijuna vinara iz niskogradnje s područja Stoga opravdanost njezine izgradnje za preseljenje sadašnje naplate u četiri slavonske županije i da je broj uopće nije upitna. Ostaje ipak pita- Veliku Kopanicu. Smatraju da bi zaposlenih u sedam članica 1650, a nje hoće li i preostali dio autoceste bilo dobro taj novac za preseljenje mnogi su drugi zaposleni na vađenju do Lipovca dijeliti čudnu sudbinu utrošiti u izgradnju autoceste, a pijeska iz Save i njegovu prijevozu, svih naših postojećih autocesta – či- naplatu preseliti na kraj dionice (iza proizvodnji kamenih agregata, ce- njenicu da niti jedna nije dovršena. Županje) jer bi ona tamo konačno i menta, bitumena, betonskog željeza Zar zaista ne bi bilo neophodno ko- ostala, a do granice neće biti daljih i sl. Podsjećaju da je Zelena magis- načno dovršiti bar jednu autocestu izlazaka iz autoceste. Smatraju da bi trala spasila od stečaja gotovo svu do kraja, barem ovu do Lipovca, bilo vrlo bitno da se započeta dioni- niskogradnju u Slavoniji. Pismo se kada je već tako blizu? Ako ništa ca dovrši, ako ne iz proračuna a ono završava prijedlogom smanjenih ra- drugo onda zato da se rješenjem iz zajma koji bi se vraćao iz naplate. dova u ovoj godini za što bi uz do- jednog problema lakše okrenemo U pismu dalje stoji podatak da je u sad odobrena sredstva trebalo prib- drugim, možda i važnijim pravcima. 1999. godini na ovoj autocesti nap- ližno 168 milijuna kuna. laćeno 220 milijuna kuna, a na svim ostalim objektima s naplatom 60 mi- Ostaje da se vidi što će stvarno biti s lijuna. Završetkom dionice do Župa- ovogodišnjom izgradnjom dionice Branko Nadilo Velika Kopanica-Županja i uopće s nje uključio bi se u naplatu još 81 km Fotografije: B. Morić autoceste, što bi prihod povećalo na nastavkom gradnje autoceste od otprilike 300 milijuna. Zagreba do Lipovca. Dionica do Žu- Crteži: arhiva priojektanta

GRAĐEVINAR 52 (2000) 3 179