kap

PLAN RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE

INFRASTRUKTURE

RAZVOJ INFRASTRUKTURE

ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA

NA PODRUČJU VRBOVCA

NARUČITELJ: Grad Vrbovec Trg Petra Zrinskog 9 10340 Vrbovec

Svibanj 2019

PRŠI - područje Vrbovca

SKRAĆENICE

Skraćenica Opis

ADSL Asymmetric Digital Subscriber Line

A1 A1 Hrvatska d.o.o.

BDP Bruto domaći proizvod

CAPEX Capital Expediture

DAE Digital Agenda for Europe

DBO Design, Build and Operate

DOCSIS Data Over Cable Service Interface Specification

DSLAM DSL Access Multiplexer

DTK Distributivna telekomunikacijska kanalizacija

DZS Državni zavod za statistiku

EK Europska komisija

ENPV Economic Net Present Value (Ekonomska neto sadašnja vrijednost)

ERR Economic Rate of Return (Ekonomska interna stopa povrata)

EU Europska unija

FINA Financijska agencija

FNPV Financial Net Present Value (Financijska neto sadašnja vrijednost)

FRR(C) Financial Rate of Return of the Investment (Financijska stopa povrata investicije) Financial Rate of Return on National Capital (Financijska stopa povrata FRR(K) nacionalnog kapitala) FTTC Fiber To The Curb/Cabinet

FTTH Fiber To The Home

FTTH P2MP Fiber To The Home Point To Multipoint (GPON)

FTTH P2P Fiber To The Home Point To Point

GIS Geographic Information System

GPON Gigabit Passive Optical Network

HFC Hybrid Fiber-Coaxial

HSPA High Speed Packet Access

HT Hrvatski Telekom d.d.

ICT Informacijska i komunikacijska tehnologija

JLS Jedinica lokalne samouprave

JPP Javno-privatno partnerstvo

Svibanj 2019 Stranica 2 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Skraćenica Opis

LTE Long Term Evolution

MICE Meetings, Incentive, Conferences and Exhibitions

MINGPO Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

MRRFEU Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

MUP Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske

MVNO Mobile Virtual Network Operator

NGA Next Generation Access

NN Narodne novine

NP Nositelj projekta Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u NP-BBI područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) OIE Obnovljivi izvori energije Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u ONP područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja OPKK Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

OPEX Operational Expenditure

PDV Porez na dodanu vrijednost

PPUG Prostorni plan uređenja grada

PPUO Prostorni plan uređenja općine

PRŠI Plan razvoja širokopojasne infrastrukture

PSC Public Sector Comparator

RENPV Relativna ekonomska neto sadašnja vrijednost

RH Republika Hrvatska

RNPV Relativna neto sadašnja vrijednost

UMTS Universal Mobile Telecommunications System

VDSL Very high bit rate DSL

VULA Virtual Unbundled Local Access

WiMAX Worldwide Interoperability for Microwave Access

ZEK Zakon o elektroničkim komunikacijama

ZJN Zakon o javnoj nabavi

ZŽ Zagrebačka županija

Svibanj 2019 Stranica 3 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

SADRŽAJ

1 SAŽETAK PLANA RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE ... 11 1.1 Sažeci poglavlja ...... 12 2 OPIS PROJEKTA ...... 15 2.1 Definiranje nositelja projekta (NP) i ostalih dionika ...... 15 2.1.1 Podaci o nositelju projekta (NP) ...... 15 2.1.2 Podaci o projektom obuhvaćenim JLS-ovima ...... 16 2.1.3 Podaci o izvršitelju ...... 24 2.2 Prostorni obuhvat projekta ...... 25 2.2.1 Grad Vrbovec ...... 32 2.2.2 Grad ...... 33 2.2.3 Općina ...... 34 2.2.4 Općina Dubrava ...... 34 2.2.5 Općina Farkaševac ...... 35 2.2.6 Općina Gradec ...... 35 2.2.7 Općina Preseka ...... 36 2.2.8 Općina Rakovec ...... 36 2.3 Ciljevi projekta...... 37 3 DETALJNIJA ANALIZA DEMOGRAFSKIH, SOCIJALNIH I GOSPODARSKIH KORISTI KOJE PROJEKT DONOSI UNUTAR CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA ...... 39 3.1 Demografsko, socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području...... 39 3.1.1 Demografsko stanje na projektnom području ...... 39 3.1.2 Socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području ...... 43 3.1.3 Koristi na području Europske unije ...... 50 3.1.4 Koristi na području Republike Hrvatske ...... 51 3.1.5 Analiza demografskih koristi na projektnom području ...... 52 3.1.6 Analiza socijalnih i gospodarskih koristi na projektnom području ...... 53 4 ANALIZA STANJA POSTOJEĆE ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE TE DOSTUPNOST I PONUDA USLUGA ZA POJEDINE KATEGORIJE KRAJNJIH KORISNIKA ...... 55 4.1 Širokopojasne tehnologije ...... 55 4.2 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture i mreža ...... 57 4.2.1 Širokopojasna infrastruktura telekomunikacijskih operatora ...... 60 4.3 Ponuda širokopojasnih usluga ...... 65 4.3.1 Usluge xDSL pristupa putem bakrenih parica ...... 66 4.3.2 Usluge pristupa putem pokretnih mreža ...... 66 4.3.3 Usluge pristupa svjetlovodnom mrežom ...... 67 4.4 Potražnja za brzinama širokopojasnog pristupa Internetu ...... 67 4.4.1 Pokazatelji upotrebe širokopojasnog pristupa ...... 67 4.4.2 Upotreba širokopojasnih usluga na projektnom području ...... 68 4.4.3 Trend korisničkog potencijala ...... 71

Svibanj 2019 Stranica 4 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

5 REZULTATI MAPIRANJA ...... 75 5.1 Pravila određivanja boja područja ...... 75 5.2 Određivanje boja - NGA pristup ...... 76 5.2.1 Inicijalno određivanje boja u nacrtu PRŠI-ja ...... 76 5.2.2 Inicijalno određivanje boja za potrebe ponovljenog postupka javne rasprave...... 83 5.2.3 Javna rasprava ...... 90 5.2.4 Verifikacija boja ...... 94 6 DEFINICIJA CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA, ZAJEDNO S LOKACIJAMA SVIH POTENCIJALNIH KORISNIKA KOJI MORAJU BITI OBUHVAĆENI MREŽOM GRAĐENOM UZ POTPORE ...... 101 6.1 Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu i njihova lokacija ...... 101 6.2 Ciljana razina podržanog širokopojasnog pristupa (značajni iskorak) ...... 111 7 ANALIZA POTRAŽNJE NA CILJANOM PODRUČJU PROVEDBE PROJEKTA, PREMA KATEGORIJAMA KORISNIKA ...... 112 7.1 Korisnički potencijal ...... 112 7.2 Analiza i poticanje potražnje na lokalnoj razini ...... 113 8 DEFINICIJA LOKACIJA DEMARKACIJSKIH TOČAKA PREMA AGREGACIJSKOJ MREŽI ...... 122 9 POSTOJEĆA INFRASTRUKTURA KOJA MOŽE BITI ISKORIŠTENA U PROJEKTU ...... 128 9.1 Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija ...... 128 9.2 Iskorištavanje postojeće infrastrukture ...... 129 10 DEFINIRANJE INVESTICIJSKOG MODELA, ZAJEDNO S OBRAZLOŽENJEM ODABIRA ...... 132 10.1 Model A: Privatni DBO model ...... 133 10.2 Model B: Javni DBO model ...... 134 10.3 Model C: Kombinirani javno-privatni model (JPP) ...... 134 10.4 Odabir investicijskog modela ...... 135 11 SPECIFIKACIJA ZAHTJEVA MINIMALNE RAZINE PRUŽENIH MALOPRODAJNIH USLUGA U POGLEDU KVALITETE I CIJENA ...... 138 11.1 Zahtjev minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u pogledu kvalitete i cijena u izgrađenoj NGA mreži ...... 138 12 SPECIFIKACIJA PODRŽANIH VELEPRODAJNIH USLUGA TE PRAVILA ODREĐIVANJA I NADZORA VELEPRODAJNIH NAKNADA I UVJETA PRISTUPA IZGRAĐENOJ MREŽI ...... 140 12.1 Minimalni skup podržanih veleprodajnih usluga ...... 140 12.2 Pravila određivanja i nadzora veleprodajnih naknada ...... 141 13 SPECIFIKACIJA POSTUPKA KOD DEFINIRANJA ULAGAČA U PROJEKT ...... 143 13.1 Pred-odabir operatora ...... 143

Svibanj 2019 Stranica 5 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

13.2 Kriteriji za pred-odabir operatora...... 143 13.3 Tehnička specifikacija implementacije projekta ...... 144 13.4 Specifikacija zahtjeva gradnje ...... 144 14 PROVJERA POVRATA POTPORA (CLAWBACK) ...... 146 14.1 Postupak provjere potpora ...... 146 14.2 Naknadni postupak provjera potpora ...... 146 15 ANALIZA TROŠKOVA IMPLEMENTACIJE POJEDINIH INFRASTRUKTURNIH I TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA TE FINANCIJSKA ANALIZA ISPLATIVOSTI PROJEKTA ...... 147 15.1 Analiza troškova implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija ...... 147 15.1.1 Analiza opcije "bez investicije" ...... 147 15.1.2 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "bez intervencije" ...... 148 15.1.3 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "s intervencijom" ...... 148 15.2 Financijska analiza isplativosti projekta ...... 155 15.3 Ekonomska analiza isplativosti projekta ...... 158 16 PRELIMINARNI FINANCIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA ...... 163 17 OKVIRNA ANALIZA RIZIKA KOJI MOGU UTJECATI NA USPJEŠNU PROVEDBU PROJEKTA ...... 170 18 ORGANIZACIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA ...... 175 18.1 Redoslijed aktivnosti na pripremi i provedbi projekta ...... 175 18.2 Organizacijski aspekt provedbe projekta - organigram ...... 175 18.2.1 Koordinacija izvođenja projekta ...... 176 18.2.2 Operativno izvođenje projekta ...... 177 18.2.3 Savjet projekta ...... 177 18.3 Operativni rad ...... 178 18.4 Definiranje odgovornosti ...... 178 18.4.1 Definiranje odgovornosti NP-a ...... 179 18.4.2 Definiranje odgovornosti PP-a ...... 179 18.4.3 Praćenje i izvješćivanje NOP-a o provedbi projekta...... 180 19 OKVIRNI VREMENSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA ...... 182 20 REFERENCE ...... 183 PRILOG 1: REZULTATI MAPIRANJA ...... 187 PRILOG 2: POSLOVNE ANALIZE ...... 188

Svibanj 2019 Stranica 6 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

POPIS TABLICA

Tablica 1: Podaci o nositelju projekta (NP) [50]...... 15 Tablica 2: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Grad Vrbovec [50]...... 16 Tablica 3: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Grad Sveti Ivan Zelina [51]...... 17 Tablica 4: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Bedenica [52]...... 18 Tablica 5: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Dubrava [53]...... 19 Tablica 6: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Farkaševac [54]...... 20 Tablica 7: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Gradec [55]...... 21 Tablica 8: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Preseka [56]...... 22 Tablica 9: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Rakovec [57]...... 23 Tablica 10: Podaci o izvršitelju – ProFUTURUS d.o.o. Maribor...... 24 Tablica 11: Površine JLS-ova na projektnom području [1], [50]...... 25 Tablica 12: Obuhvaćene administrativno-upravne jedinice [1]...... 27 Tablica 13: Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa...... 37 Tablica 14: Mjerljivi ciljevi projekta...... 37 Tablica 15: Promjena u ukupnom broju stanovnika projektnog područja [1]...... 39 Tablica 16: Promjene u dobnoj strukturi stanovništva projektnog područja [1]...... 40 Tablica 17: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi (2011. godina) [1]...... 41 Tablica 18: Stanovništvo prema migracijskim obilježjima (2011. godina) [1]...... 41 Tablica 19: Informatička pismenost stanovnika iznad 10 godina starosti (2011. godina) [1]...... 42 Tablica 20: Stanovništvo staro 15 i više prema aktivnosti (2011. godina) [1]...... 42 Tablica 21: Usporedni prikaz gospodarskih pokazatelja RH i prosjeka EU-a [3]...... 43 Tablica 22: Kretanje BDP-a po glavi stanovnika u periodu od 2000. do 2015. godine u EUR...... 45 Tablica 23: Broj obrta, mikro, malih i srednjih poduzeća [11]...... 46 Tablica 24: Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti [4]...... 47 Tablica 25: Izvori prihoda stanovništva (udio u ukupnom stanovništvu) [1]...... 48 Tablica 26: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, ZŽ, projektno područje, JLS)...... 49 Tablica 27: Kategorizacija tehnologija prema ostvarivoj razini pristupa...... 55 Tablica 28: Analiza razvoja tehnologija...... 56 Tablica 29: Pokazatelj stanja širokopojasne infrastrukture [6]...... 57 Tablica 30: Opremljenost kućanstava računalom i pristup Internetu na razini RH [1]...... 68 Tablica 31: Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup [11]...... 76 Tablica 32: Inicijalne boje za NGA pristup – nacrt PRŠI-ja...... 77 Tablica 33: Inicijalne boje za NGA pristup – ponovljeni postupak javne rasprave...... 84 Tablica 34: Verifikacija boja za NGA pristup...... 94 Tablica 35: Metodologija određivanja broja kućanstava, privatnih, poslovnih i javnih korisnika [51], [52], [53], [54], [55], [56], [57]...... 103 Tablica 36: Broj potencijalnih korisnika u projektu...... 105 Tablica 37: Minimalne brzine na NGA mreži izgrađenoj u projektu [11]...... 111 Tablica 38: Kućanstva na bijelim i sivim područjima...... 114 Tablica 39: Analiza utilizacije NGA brzina od strane kućanstava na sivim područjima. .... 114

Svibanj 2019 Stranica 7 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 40: Utilizacija širokopojasnog pristupa...... 115 Tablica 41: Utilizacija prema kategorijama korisnika...... 115 Tablica 42: Korisnički potencijal prema kategorijama korisnika...... 116 Tablica 43: Lokacije agregacijskih čvorova temeljem NP-BBI programa [17]...... 124 Tablica 44: Lokacije demarkacijskih točaka predložene od strane operatora elektroničkih komunikacija...... 126 Tablica 45: Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija [11]...... 128 Tablica 46: Slobodni prostori na području Općine Rakovec...... 130 Tablica 49: Matrica alokacije rizika...... 135 Tablica 50: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (VDSL (FTTC))...... 136 Tablica 51: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (FTTH P2P)...... 136 Tablica 52: Multikriterijska analiza investicijskih modela...... 137 Tablica 53: Prosjek kvalitete i cijena u sadašnjim mrežama...... 139 Tablica 54: Minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u NGA mreži...... 139 Tablica 55: Popis obaveznih veleprodajnih usluga u projektu...... 140 Tablica 56: Investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn)...... 149 Tablica 57: Struktura investicijskih troškova s obzirom na analiziranu tehnološku opciju (u kn)...... 152 Tablica 58: Izračun godišnjih prihoda poslovanja (u kn)...... 153 Tablica 59: Izračun godišnjih operativnih troškova (u kn)...... 154 Tablica 60: Izračun financijskih indikatora po analiziranim tehnologijama...... 157 Tablica 61: Godišnji inducirani prihodi po analiziranim tehnologijama (u normalnoj godini poslovanja)...... 161 Tablica 62: Izračun ekonomskih indikatora po analiziranim tehnologijama...... 162 Tablica 63: Dinamika investicijskih troškova po analiziranim tehnologijama (u kn)...... 163 Tablica 64: Informativni izračun financijskog jaza po analiziranim tehnologijama...... 165 Tablica 65: Izvori financiranja prihvatljivih troškova projekta po analiziranim tehnologijama...... 166 Tablica 66: Primjer zaduživanja za namjene predfinanciranja EU sredstva i nacionalnog dijela sufinanciranja...... 168 Tablica 67: Analiza rizika...... 171 Tablica 68: Rezultati analize osjetljivosti...... 173 Tablica 69: Podjela odgovornosti i obveza u projektu...... 178 Tablica 70: Okvirni vremenski plan izvedbe projekta na projektnom području...... 182

Svibanj 2019 Stranica 8 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

POPIS SLIKA

Slika 1: Geografski položaj projektnog područja...... 25 Slika 2: Prostorni obuhvat projekta...... 26 Slika 3: Grad Vrbovec [50]...... 33 Slika 4: Grad Sveti Ivan Zelina [51]...... 33 Slika 5: Općina Bedenica [52]...... 34 Slika 6: Općina Dubrava [53]...... 34 Slika 7: Općina Farkaševac [54]...... 35 Slika 8: Općina Gradec [55]...... 35 Slika 9: Općina Preseka [56]...... 36 Slika 10: Općina Rakovec i škola u Rakovcu [57]...... 36 Slika 11: Kretanje indeksa BDP-a ZŽ...... 45 Slika 12: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, ZŽ, projektno područje). Analiza koristi od projekta ...... 49 Slika 13: Utjecaj 10 posto povećanja ulaganja na povećanje BDP [28]...... 52 Slika 14: Populacijska pokrivenost osnovnim širokopojasnim pristupom (lijevo) i populacijska penetracija nepokretnog širokopojasnog pristupa po županijama [17]...... 58 Slika 15: Udio priključaka širokopojasnog pristupa putem nepokretnih mreža u RH [16]...... 58 Slika 16: Broj širokopojasnih priključaka po županijama u RH (Q4 2018) [16]...... 59 Slika 17: Gustoća priključaka širokopojasnog pristupa Internetu (Q4 2018) [16]...... 59 Slika 18: Udio operatora pokretnih mreža s obzirom na broj korisnika [16]...... 60 Slika 19: Širokopojasni pristup [18]...... 63 Slika 20: Pokrivenost 3G i 4G signalom HT (a, b) i A1 (c) [36], [37]. Kategorije krajnjih korisnika usluga širokopojasnog pristupa ...... 65 Slika 21: Kućanstva s pristupom Internetu (2017.) [3]...... 67 Slika 22: Upotreba računala i pristup Internetu po dobnim skupinama i radnom statusu [1]...... 68 Slika 23: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na području obuhvaćene županije (Q4 2018) [18]...... 69 Slika 24: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na projektnom području (Q4 2018) [18]...... 69 Slika 25: Korištenje brzina širokopojasnog pristupa u JLS-ovima projektnog područja (Q4 2018) [18]...... 71 Slika 26: Broj priključaka širokopojasnog pristupa Internetu putem nepokretne mreže [16]...... 72 Slika 27: Trend porasta korisnika 2D, 3D i 4D paketa [16]...... 73 Slika 28: Udio priključaka prema tehnologijama s obzirom na ukupan broj priključaka (Q4 2018) [16]...... 73 Slika 29: Prikaz postupka verifikacije boja područja [11]...... 75 Slika 30: Inicijalna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa. 90 Slika 31: Konačna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa...... 100 Slika 32: Lokacije potencijalnih korisnika...... 111

Svibanj 2019 Stranica 9 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Slika 33: Penetracija kod širokopojasnog pristupa u EU i RH [6]...... 112 Slika 34: Porast korisnika brzog i ultrabrzog širokopojasnog pristupa u EU [6]...... 113 Slika 35: Shematski prikaz arhitekture mreže [17]...... 122 Slika 36: Prikaz planirane agregacijske infrastrukture na projektnom području...... 124 Slika 37: Mogući investicijski modeli na projektnom području...... 132 Slika 38: Postupak određivanja veleprodajnih naknada i uvjeta u projektu [11]...... 141 Slika 39: Ukupni investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn)...... 149 Slika 40: Ekonomska interna stopa povrata (ERR) i B/C koeficijent po analiziranim tehnologijama...... 162 Slika 41: Skala za ocjenu rizika...... 170 Slika 42: Organigram projekta...... 176

Svibanj 2019 Stranica 10 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

1 SAŽETAK PLANA RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture (u nastavku: PRŠI) izrađen je uz aktivno sudjelovanje i suradnju tijela jedinica lokalne samouprave. Projekt pridonosi stvaranju uvjeta za ispunjavanje ciljeva određenih Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. i Okvirnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (ONP) i to kroz tri načela koja se u ovom dokumentu dodatno razrađuju: • načelo uslužne i tehnološke neutralnosti, • načelo neutralnosti mreže, • načelo uključivanja širokopojasnog pristupa Internetu unutar opsega univerzalnih usluga, ovisno o budućem razvoju mjerodavnog regulatornog okvira EU, a nakon prethodno provedene analize tržišta.

U projektu se načelom uslužne i tehnološke neutralnosti nastoji postići sljedeće: • ne davati prednost u poticanju niti jedne određene vrste usluga i tehnologija, • osigurati uvjete za uravnoteženi razvoj i izgradnju infrastrukture širokopojasnog pristupa temeljenog na načelu otvorenosti, ravnopravnosti i poštivanja zakonodavnog okvira, • potaknuti ponudu i potražnju za uslugama koje će se pružati na temelju infrastrukture širokopojasnog pristupa, • osigurati djelotvorno natjecanje u području elektroničkih komunikacija.

Svrha ovog dokumenta jest dati okvire i definirati pravila i odrednice provođenja projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa Internetu na području Vrbovca (Gradovi Vrbovec i Sveti Ivan Zelina, te Općine Bedenica, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka i Rakovec) sukladno pravilima državnih potpora za širokopojasne mreže.

Za potrebe pripreme projekta u prvom koraku izrađene su Studije izvodljivosti razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa za svaki JLS uključen u projekt, te Studija izvodljivosti za cjelokupno područje provedbe projekta. Potom je izrađen nacrt PRŠI-ja, temeljem kojeg je proveden postupak javne rasprave kako bi se svim zainteresiranim stranama predstavio projekt te kako bi se prikupili dodatni podatci i informacije potrebni za izradu konačne verzije PRŠI-ja. Nakon pribavljanja podataka koji poradi javne nedostupnosti nisu mogli biti uključeni u nacrt PRŠI-ja, te nakon uzimanja u obzir opravdanih komentara zainteresiranih strana o ključnim aspektima projekta, izrađen je predmetni dokument, odnosno konačna verzija PRŠI- a.

Svibanj 2019 Stranica 11 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

1.1 Sažeci poglavlja

U poglavlju 2 definiran je nositelj projekta, tj. Grad Vrbovec (u nastavku: NP), te ostali dionici u projektu, odnosno pojedini JLS-ovi. Definiran je i izvođač PRŠI-ja. U tom je poglavlju također predstavljen i optimalni prostorni obuhvat projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa, odnosno definirano je područje Vrbovca (u nastavku: projektno područje). Na kraju poglavlja 2 utvrđeni su ciljevi projekta.

Poglavlje 3 započinje sažetom analizom demografskog, socijalnog i gospodarskog stanja, uzimajući u obzir studiju izvodljivosti. Temeljem iskustava i analiza Svjetske banke i EU, u nastavku se opisuje doprinos projekata takve vrste na području EU, koristi koje infrastruktura širokopojasnog pristupa pruža cijelom području RH, te demografske, socijalne i ekonomske koristi, odnosno pozitivni učinci izgradnje širokopojasne infrastrukture na samom projektnom području.

U okviru poglavlja 4 dan je pregled postojećih širokopojasnih tehnologija kategoriziranih po brzinama. Izrađena je okvirna analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture, koja utvrđuje djelomičnu pokrivenost projektnog područja brzim i ultrabrzim pristupom. Analizirana je ponuda usluga, definirane su kategorije krajnjih korisnika širokopojasnih usluga, analizirana potražnja za brzinama širokopojasnog pristupa, te je utvrđeno da na projektnom području ne postoje planovi operatora za gradnju NGA mreže.

Temeljem pravila određenih u ONP-u, lokacijama potencijalnih korisnika na adresnoj razini dodijeljene su pripadajuće boje s obzirom na stanje NGA širokopojasnog pristupa, što je prikazano u poglavlju 5.

U poglavlju 6 definirani su svi potencijalni korisnici na bijelim područjima prema vrsti, predočene su njihove lokacije na ciljanom području, te je definirana ciljana razina podržanog širokopojasnog pristupa kojom će se po izgradnji mreže postići značajan iskorak s obzirom na sadašnje stanje.

Broj priključaka predviđen za izgradnju u sklopu projekta definiran je s obzirom na pojedinu kategoriju korisnika: • privatni korisnici: 17.783, • poslovni korisnici: 551, • javni korisnici: 13.

U nastavku su analizirani pokazatelji upotrebe širokopojasnog pristupa na području Republike Hrvatske (u nastavku: RH) i Zagrebačke županije (u nastavku: ZŽ) te projektnom području, što je pokazalo nedovoljnu utilizaciju širokopojasnog pristupa i njegovu nezadovoljavajuću kvalitetu. Također je analiziran i tržišni, odnosno korisnički potencijal koji na projektnom području, temeljem svega predočenog, ima tendenciju rasta. Prema već definiranim kategorijama korisnika u poglavlju 7 je definiran njihov broj, odnosno predočena je korisnička baza projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području: 8.013 privatnih korisnika, 551 poslovni korisnik, 13 javnih korisnika.

Svibanj 2019 Stranica 12 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

U poglavlju 8 predstavljene su vrste mreža i njihov obujam, te su definirane buduće točke pristupa novoizgrađene pristupne mreže agregacijskoj mreži, odnosno demarkacijske točke prema agregacijskoj mreži.

U poglavlju 9 opisani su infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija, te su opisani rezultati okvirne analize postojeće raspoložive infrastrukture javnih dionika i mrežnih operatora, uključujući telekomunikacijske operatore, na projektnom području.

U poglavlju 10 predstavljeni su mogući investicijski modeli izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području, na temelju objektivnih analiza izvršen je odabir najoptimalnijeg modela (Privatni DBO), te je odabir investicijskog modela obrazložen.

Planiranje tehničkih osobina i kapaciteta mreže mora biti povezano s uslugama koje će se pružati na maloprodajnoj razini. Stoga je u poglavlju 11 dana specifikacija minimalne razine maloprodajnih usluga, točnije minimalna razina njihove kvalitete, odnosno brzine pristupa prema kategorijama korisnika, te minimalna razina cijena maloprodajnih usluga, sve temeljem odgovarajućih sadašnjih referentnih vrijednosti na tržištu.

U poglavlju 12 predstavljena je osnovna podjela veleprodajnih proizvoda koji su i opisani, te je specificiran minimalni skup veleprodajnih usluga i opcionalne usluge veleprodajnog pristupa, s obzirom na implementiranu tehnologiju. Poradi poremećaja na tržištu kojima mogu rezultirati neadekvatno postavljene vrijednosti veleprodajnih naknada, u ovom poglavlju također su definirana i pravila određivanja veleprodajnih naknada, te pravila njihovog nadzora.

U poglavlju 13 opisan je postupak definiranja ulagača u projekt kroz proceduru pred-odabira operatora u sklopu javnog poziva za sufinanciranje projekta iz fondova EU. Definirani su i predstavljeni zahtjevi projekta, u smislu tehničke specifikacije implementacije projekta i specifikacije zahtjeva gradnje.

Projekt izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području provodit će se uz pomoć državnih potpora, njegova financijska isplativost, odnosno održivost vezana je uz poslovne planove koji nastaju još prilikom pripreme projekta, odnosno kod planiranja potrebnih iznosa potpora pa poradi toga sadrže i određenu razinu nepouzdanosti. Stoga je visinu potrebnih potpora nužno provjeriti po završetku izgradnje mreže. U poglavlju 14 specificiran je početni postupak provjere potrebnog iznosa potpore te postupanje u slučaju povrata.

Analiza troškova implementacije pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških rješenja dana je u poglavlju 15 pomoću analize opcija "bez investicije", "s investicijom i bez intervencije" te opcije "s investicijom i s intervencijom". Pošto opcija "bez investicije" ne nudi rješenje problema na dugoročno održivi način, a opcija "s investicijom i bez intervencije" (zbog nedostatka komercijalnog interesa i ograničenja kod definiranja cijena veleprodajnih naknada) nije izvediva, detaljno su analizirane opcije koje mogu na zadovoljavajući način pridonijeti uspostavi širokopojasne infrastrukture na projektnom području. Definirani su investicijski troškovi po tehnologijama u HRK: • VDSL (FTTC): 63.847.560, • FTTH P2MP: 165.856.880,

Svibanj 2019 Stranica 13 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

• FTTH P2P: 191.726.150, • Kabelski pristup (DOCSIS, HFC): 78.892.100, • LTE (4G): 149.528.050, • FTTC / FTTH P2P: 142.189.250.

Provedene informativne financijske analize i negativne vrijednosti financijskih indikatora impliciraju financijsku neisplativost projekta po svim analiziranim tehnološkim rješenjima i potrebu da se projekt sufinancira sredstvima iz fondova EU-a. Rezultate financijske analize potrebno je pak staviti u pozadinu, jer nisu mjerodavni za donošenje odluke o provedbi investicije. Poradi toga je izrađena i ekonomska analiza u koju su uključeni i elementi pomoću kojih se investicija obrađuje sa šireg društvenog aspekta. Pozitivna ekonomska neto sadašnja vrijednost i ekonomska interna stopa povrata koja je iznad ekonomske diskontne stope 5 %, ukazuju na opravdanost provedbe investicije s društveno-ekonomskog stajališta.

U poglavlju 16 predstavljen je okvirni financijski plan projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području, koji obuhvaća modalitete sufinanciranja iz fondova EU, izvore sredstava nacionalnog sufinanciranja, te moguće izvore sredstava potrebnih za predfinanciranje projekta, uključujući i informativnu specifikaciju najvećih ukupnih dozvoljenih visina potpora i očekivanih sredstava privatnog operatora potrebnih za sufinanciranje investicijskih troškova, odnosno za pokrivanje eventualnih troškova predfinanciranja.

U okviru poglavlja 17 izrađena je analiza rizika. U analizi rizika navedeni su rizici koji mogu ugroziti projekt, vjerojatnost njihova nastanka, posljedice i utjecaj na projekt, te mjere kojima ih se može izbjeći ili umanjiti njihove posljedice. Zaključeno je da je ukupna rizičnost investicije zanemariva. Osjetljivost investicije se razlikuje po tehnologijama, a rezultati analize ukazuju na to da je investicija najviše osjetljiva na promjenu vrijednosti prihoda. Obzirom da su kod projekcija ulazni podaci oblikovani realno i uz primjenu pesimističkog scenarija, opća osjetljivost projekta je niska.

U poglavlju 18 opisana je organizacijska struktura projekta s obzirom na odabrani investicijski model izgradnje širokopojasne infrastrukture, prikazan je organigram projekta, te su definirane odgovornosti i obveze partnera i dionika u projektu.

Završno, u poglavlju 19 predstavljen je okvirni vremenski plan projekta, s uključenom detaljnom vremenskom razradom svih aktivnosti u projektu.

Svibanj 2019 Stranica 14 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

2 OPIS PROJEKTA

2.1 Definiranje nositelja projekta (NP) i ostalih dionika

Projekt izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području obuhvaća više susjednih JLS-ova u ZŽ, stoga ulogu nositelja projekta preuzima Grad Vrbovec.

2.1.1 Podaci o nositelju projekta (NP)

Tablica 1: Podaci o nositelju projekta (NP) [50].

Nositelj projekta: Grad Vrbovec

Adresa: Trg Petra Zrinskog 9, 10340 Vrbovec

OIB: 44465794587

Matični broj: 02584433

Telefon: +385 1 2791 122

Fax: +385 1 2791 015

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.vrbovec.hr

Odgovorna osoba: Denis KRALJ, gradonačelnik

Potpis:

Pečat:

Svibanj 2019 Stranica 15 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

2.1.2 Podaci o projektom obuhvaćenim JLS-ovima

Tablica 2: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Grad Vrbovec [50].

JLS: Grad Vrbovec

Adresa: Trg Petra Zrinskog 9, 10340 Vrbovec

OIB: 44465794587

Matični broj: 02584433

Telefon: +385 1 2791 122

Fax: +385 1 2791 015

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.vrbovec.hr

Odgovorna osoba: Denis KRALJ, gradonačelnik

Svibanj 2019 Stranica 16 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 3: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Grad Sveti Ivan Zelina [51].

JLS: Grad Sveti Ivan Zelina

Adresa: Trg Ante Starčevića 12, 10380 Sveti Ivan Zelina

OIB: 49654336134

Matični broj: 02705753

Telefon: +385 1 2019 200

Fax: +385 1 2019 202

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.zelina.hr

Odgovorna osoba: Hrvoje KOŠĆEC, gradonačelnik

Svibanj 2019 Stranica 17 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 4: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Bedenica [52].

JLS: Općina Bedenica

Adresa: Bedenica 112, 10381 Bedenica

OIB: 58056397897

Matični broj: 02785404

Telefon: +385 1 2043 550

Fax: +385 1 2043 541

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.bedenica.hr

Odgovorna osoba: Slavko CVRLJA, načelnik

Svibanj 2019 Stranica 18 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 5: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Dubrava [53].

JLS: Općina Dubrava

Adresa: Braće Radić 2, 10342 Dubrava

OIB: 37279932922

Matični broj: 02569612

Telefon: +385 1 2725 821

Fax: +385 1 2728 788

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.opcina-dubrava.hr

Odgovorna osoba: Tomislav OKROŠA, načelnik

Svibanj 2019 Stranica 19 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 6: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Farkaševac [54].

JLS: Općina Farkaševac

Adresa: Farkaševac bb, 10344 Farkaševac

OIB: 13211120182

Matični broj: 02580586

Telefon: +385 1 2727 003

Fax: +385 1 2727 272

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.opcina-farkasevac.hr

Odgovorna osoba: Dražen DRAGANIĆ, načelnik

Svibanj 2019 Stranica 20 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 7: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Gradec [55].

JLS: Općina Gradec

Adresa: Gradec 134, 10345 Gradec

OIB: 16296383026

Matični broj: 02575850

Telefon: +385 1 2797 097

Fax: +385 1 2797 097

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.gradec.hr

Odgovorna osoba: Ljubica AMBRUŠEC, općinska načelnica

Svibanj 2019 Stranica 21 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 8: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Preseka [56].

JLS: Općina Preseka

Adresa: Preseka 57, 10346 Preseka

OIB: 67215702880

Matični broj: 02622173

Telefon: +385 1 2724 768

Fax: +385 1 2724 607

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.opcina-preseka.hr

Odgovorna osoba: Nikola KOŽAR, načelnik

Svibanj 2019 Stranica 22 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 9: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Rakovec [57].

JLS: Općina Rakovec

Adresa: Rakovec 54, 10347 Rakovec

OIB: 68010393610

Matični broj: 02591090

Telefon: +385 1 2798 005

Fax: +385 1 2798 005

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.rakovec.hr

Odgovorna osoba: Brankica BENC, općinska načelnica

Svibanj 2019 Stranica 23 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

2.1.3 Podaci o izvršitelju

Tablica 10: Podaci o izvršitelju – ProFUTURUS d.o.o. Maribor.

Izvršitelj PRŠI: ProFUTURUS d.o.o.

Adresa: Črtomirova ulica 11, 2000 Maribor

Porezni broj: SI57007616

Matični broj: 2264412000

Telefon: +386 40 357 457

Fax: +386 59 925 664

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.profuturus.eu

Odgovorna osoba: Dr. Matej POŽARNIK, direktor

Svibanj 2019 Stranica 24 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

2.2 Prostorni obuhvat projekta

Optimalni prostorni obuhvat projekta razvoja širokopojasne infrastrukture prema ONP-u bio bi vezan uz administrativno-upravnu podjelu po jedinicama lokalne samouprave kao potencijalnim nositeljima projekta. Međutim, uzevši u obzir pokretanje i provedbu projekta s Gradom Vrbovcom kao nositeljem projekta (NP), te poradi objedinjavanja prostornog obuhvata projekata na više susjednih manjih JLS-ova koji imaju zajedničke strateške ciljeve i podjednako stanje širokopojasne infrastrukture i dostupnosti usluga, određuje se da će projekt obuhvaćati osam administrativno-upravnih jedinica lokalne samouprave i pripadajuća naselja.

Grad Vrbovec Grad Sveti Ivan Zelina

Općina Bedenica Općina Dubrava

Općina Farkaševac Općina Gradec

Općina Preseka - Općina Rakovec

Geografski položaj ZŽ i projektnog područja prikazan je na slici 1, površine i gustoća naseljenosti pojedinog JLS-a projektnog područja prikazani su u tablici 11, dok su prostorni obuhvat projekta i obuhvaćeni JLS-ovi s naseljima, prikazani na slici 2 i u tablici 12.

Slika 1: Geografski položaj projektnog područja.

Tablica 11: Površine JLS-ova na projektnom području [1], [50].

Svibanj 2019 Stranica 25 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

JLS-i Površina u km2 Broj stanovnika Gustoća naseljenosti u st/km2 Grad Vrbovec 161,08 14.797 91,86 Grad Sveti Ivan Zelina 184,72 15.959 86,40 Općina Bedenica 21,72 1.432 65,93 Općina Dubrava 115,95 5.245 45,24 Općina Farkaševac 70,86 1.937 27,34 Općina Gradec 88,86 3.681 41,42 Općina Preseka 45,85 1.448 31,58 Općina Rakovec 35,12 1.252 35,65 Ukupno projektno područje 724,16 45.751 63,18

Slika 2: Prostorni obuhvat projekta.

Svibanj 2019 Stranica 26 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 12: Obuhvaćene administrativno-upravne jedinice [1].

Područje Broj stanovnika Broj privatnih kućanstava Ukupno projektno područje 45.751 13.858 Grad Vrbovec 14.797 4.437 Banovo 113 33 Brčevec 546 151 Celine 977 273 Cerik 48 21 Cerje 217 60 Dijaneš 167 51 Donji Tkalec 97 23 Dulepska 155 50 Đivan 32 14 Gaj 381 110 Gornji Tkalec 185 58 Gostović 139 40 Graberanec 0 0 Graberšćak 87 26 Greda 96 34 Hruškovica 71 19 Konak 115 32 Krkač 89 25 Kućari 92 12 Lonjica 1.020 297 Lovrečka Varoš 157 40 Lovrečka Velika 198 55 Luka 840 277 Lukovo 184 54 Marenić 58 20 Martinska Ves 506 159 Naselje Stjepana Radića 246 64 Negovec 176 55 Novo Selo 123 33 Peskovec 323 96 Pirakovec 170 55 Podolec 96 27 Poljana 423 142 Poljanski Lug 425 116

Svibanj 2019 Stranica 27 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Područje Broj stanovnika Broj privatnih kućanstava Prilesje 181 54 Samoborec 117 27 Savska Cesta 162 46 Topolovec 133 40 Vrbovec 4.947 1.559 Vrbovečki Pavlovec 398 111 Vrhovec 140 33 Žunci 167 45 Grad Sveti Ivan Zelina 15.959 4.975 106 35 46 14 Biškupec Zelinski 988 318 Blaškovec 577 171 Blaževdol 433 140 Breg Mokrički 45 16 167 56 84 25 413 121 133 43 88 31 Črečan 167 44 308 94 Donja Topličica 68 22 847 250 Donje Orešje 502 148 311 89 Dubovec Bisaški 86 30 Filipovići 70 25 Goričanec 77 26 Goričica 370 103 Gornja Drenova 322 90 Gornja Topličica 157 55 Gornje Orešje 251 78 467 136 66 20 Hrastje 193 59 409 139

Svibanj 2019 Stranica 28 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Područje Broj stanovnika Broj privatnih kućanstava 236 83 116 29 Kladešćica 0 0 Komin 250 77 Krečaves 256 80 Križevčec 102 31 175 54 194 65 73 22 Mokrica Tomaševečka 40 9 Nespeš 338 110 Novakovec Bisaški 30 9 147 44 Obrež Zelinski 64 16 342 96 344 98 Polonje Tomaševečko 42 11 71 22 295 80 Radoišće 250 78 72 24 Selnica Psarjevačka 223 76 99 27 Sveta Helena 366 123 Sveti Ivan Zelina 2.764 941 Šalovec 169 54 Šulinec 214 58 Šurdovec 33 13 Tomaševec 198 55 82 24 90 28 214 66 Zrinšćina 126 38 Žitomir 193 56 Općina Bedenica 1.432 406 Bedenica 555 139 Beloslavec 263 71

Svibanj 2019 Stranica 29 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Područje Broj stanovnika Broj privatnih kućanstava Bosna 97 33 Omamno 151 41 Otrčkovec 32 11 Turkovčina 334 111 Općina Dubrava 5.245 1.530 Bađinec 174 42 Brezje 122 39 Donji Marinkovac 95 29 Donji Vukšinac 117 31 Dubrava 1.298 373 Dubravski Markovac 177 47 Gornji Marinkovac 134 46 Gornji Vukšinac 150 30 Graberec 231 62 Habjanovac 183 51 Koritna 182 46 Kostanj 111 29 Kunđevac 79 31 Ladina 94 33 Mostari 184 58 Nova Kapela 243 71 Novaki 197 67 Paruževac 135 46 Pehardovac 4 3 Podlužan 176 52 Radulec 132 37 Stara Kapela 192 51 Svinjarec 53 17 Zetkan 223 65 Zgališće 213 63 Zvekovac 193 57 Žukovec 153 54 Općina Farkaševac 1.937 550 Bolč 457 118 Brezine 193 53 Donji Markovac 41 15 Farkaševac 303 92

Svibanj 2019 Stranica 30 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Područje Broj stanovnika Broj privatnih kućanstava Ivančani 195 43 Kabal 162 46 Mački 84 26 Majur 112 32 Praščevac 120 37 Zvonik 87 28 Žabnica 183 60 Općina Gradec 3.681 1.146 Buzadovac 109 36 Cugovec 391 120 Festinec 65 15 Fuka 99 31 Grabrić 89 25 Gradec 461 162 Gradečki Pavlovec 473 148 Haganj 504 147 Lubena 124 40 Mali Brezovec 77 23 Podjales 202 55 Pokasin 66 20 Potočec 88 28 Remetinec 67 21 Repinec 240 71 Salajci 72 22 Stari Glog 104 40 Tučenik 103 32 Veliki Brezovec 189 55 Zabrđe 158 55 Općina Preseka 1.448 439 Donja Velika 68 28 Gornja Velika 62 23 Gornjaki 49 13 Kamenica 64 20 Kraljev Vrh 99 23 Krušljevec 104 31 Ledina 198 53 Pogančec 125 32

Svibanj 2019 Stranica 31 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Područje Broj stanovnika Broj privatnih kućanstava Preseka 104 34 Slatina 117 32 Srednja Velika 58 23 Strmec 25 7 Šelovec 161 44 Vinkovec 136 49 Žabnjak 78 27 Općina Rakovec 1.252 375 Baničevec 197 57 Brezani 136 39 Dropčevec 84 26 Dvorišće 164 41 Goli Vrh 47 12 Hruškovec 80 19 Hudovo 90 29 Kolenica 16 11 Lipnica 61 23 Mlaka 99 25 Rakovec 236 76 Valetić 42 17

2.2.1 Grad Vrbovec

Grad Vrbovec smješten je u središnjem dijelu RH, u sjeveroistočnom dijelu ZŽ. Područje Grada Vrbovca na istoku graniči s Općinama Gradec i Dubrava, na zapadu s Gradom Svetim Ivanom Zelinom i Općinama Preseka i Rakovec, na sjeveru s Koprivničko-križevačkom županijom, te na jugu s Općinama i Kloštar Ivanić. Površina grada iznosi 161,08 km2, što čini 5,27 % površine ZŽ. Grad Vrbovec ustrojen je sa sjedištem u naselju Vrbovec, a obuhvaća još 41 naselje: Banovo, Brčevec, Celine, Cerik, Cerje, Dijaneš, Donji Tkalec, Dulepska, Đivan, Gaj, Gornji Tkalec, Gostović, Graberanec, Graberšćak, Greda, Hruškovica, Konak, Krkač, Kućari, Lonjica, Lovrečka Varoš, Lovrečka Velika, Luka, Lukovo, Marenić, Martinska Ves, Naselje Stjepana Radića, Negovec, Novo Selo, Peskovec, Pirakovec, Podolec, Poljana, Poljanski Lug, Prilesje, Samoborec, Savska Cesta, Topolovec, Vrbovečki Pavlovec, Vrhovec i Žunci.

Svibanj 2019 Stranica 32 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Slika 3: Grad Vrbovec [50].

2.2.2 Grad Sveti Ivan Zelina

Grad Sveti Ivan Zelina smješten je u središnjem dijelu RH, u sjeveroistočnom dijelu ZŽ. Područje Grada Svetog Ivana Zeline graniči na zapadu s Gradom Zagrebom i Krapinsko- zagorskom županijom, na sjeveru s Općinom Bedenica i Varaždinskom županijom, te na istoku s Gradom Vrbovcom i Općinama Preseka, Rakovec i Brckovljani. Površina grada iznosi 184,72 km2, što čini 6,04 % površine ZŽ. Grad Sveti Ivan Zelina ustrojen je sa sjedištem u naselju Sveti Ivan Zelina, a obuhvaća još 61 naselje: Banje Selo, Berislavec, Biškupec Zelinski, Blaškovec, Blaževdol, Breg Mokrički, Brezovec Zelinski, Bukevje, Bukovec Zelinski, Bunjak, Curkovec, Črečan, Donja Drenova, Donja Topličica, Donja Zelina, Donje Orešje, Donje Psarjevo, Dubovec Bisaški, Filipovići, Goričanec, Goričica, Gornja Drenova, Gornja Topličica, Gornje Orešje, Gornje Psarjevo, Gornji Vinkovec, Hrastje, Hrnjanec, Kalinje, Keleminovec, Kladešćica, Komin, Krečaves, Križevčec, Laktec, Majkovec, Marinovec Zelinski, Mokrica Tomaševečka, Nespeš, Novakovec Bisaški, Novo Mjesto, Obrež Zelinski, Paukovec, Polonje, Polonje Tomaševečko, Prepolno, Pretoki, Radoišće, Salnik, Selnica Psarjevačka, Suhodol Zelinski, Sveta Helena, Šalovec, Šulinec, Šurdovec, Tomaševec, Velika Gora, Vukovje Zelinsko, Zadrkovec, Zrinšćina i Žitomir.

Slika 4: Grad Sveti Ivan Zelina [51].

Svibanj 2019 Stranica 33 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

2.2.3 Općina Bedenica

Općina Bedenica smještena je u središnjem dijelu RH i u sjevernom dijelu ZŽ. Područje Općine Bedenica na jugu graniči s Gradom Svetim Ivanom Zelinom, na istoku s Varaždinskom županijom, te na zapadu s Krapinsko-zagorskom županijom. Površina općine iznosi 21,72 km2, što čini 0,71 % površine ZŽ. Općina Bedenica ustrojena je sa sjedištem u naselju Bedenica, a obuhvaća još 5 naselja: Beloslavec, Bosna, Omamno, Otrčkovec i Turkovčina.

Slika 5: Općina Bedenica [52].

2.2.4 Općina Dubrava

Općina Dubrava smještena je u središnjem dijelu RH i u istočnom dijelu ZŽ. Područje Općine Dubrava graniči na sjeveru s Općinom Gradec, na zapadu s Gradom Vrbovcom, na jugozapadu s Općinom Kloštar Ivanić, na istoku s Općinom Farkaševac, te na jugoistoku s Bjelovarsko-bilogorskom županijom. Površina općine iznosi 115,95 km2, što čini 3,79 % površine ZŽ. Općina Dubrava ustrojena je sa sjedištem u naselju Dubrava, a obuhvaća još 26 naselja: Bađinec, Brezje, Donji Marinkovac, Donji Vukšinac, Dubravski Markovac, Gornji Marinkovac, Gornji Vukšinac, Graberec, Habjanovac, Koritna, Kostanj, Kunđevac, Ladina, Mostari, Nova Kapela, Novaki, Paruževac, Pehardovac, Podlužan, Radulec, Stara Kapela, Svinjarec, Zetkan, Zgališće, Zvekovac i Žukovec.

Slika 6: Općina Dubrava [53].

Svibanj 2019 Stranica 34 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

2.2.5 Općina Farkaševac

Općina Farkaševac smještena je u središnjem dijelu RH i u istočnom dijelu ZŽ. Područje Općine Farkaševac na zapadu graniči s Općinama Gradec i Dubrava, na istoku s Bjelovarsko- bilogorskom županijom i na sjeveru s Koprivničko-križevačkom županijom. Površina općine iznosi 70,86 km2, što čini 2,41 % površine ZŽ. Općina Farkaševac ustrojena je sa sjedištem u naselju Farkaševac, a obuhvaća još 10 naselja: Bolč, Brezine, Donji Markovac, Ivančani, Kabal, Mački, Majur, Praščevac, Zvonik i Žabnica.

Slika 7: Općina Farkaševac [54].

2.2.6 Općina Gradec

Općina Gradec smještena je u središnjem dijelu RH i u istočnom dijelu ZŽ. Područje Općine Gradec na zapadu graniči s Gradom Vrbovcom, na istoku s Općinom Farkaševac, na jugu s Općinom Dubrava, te na sjeveru s Koprivničko-križevačkom županijom. Površina općine iznosi 88,86 km2, što čini 2,91 % površine ZŽ. Općina Gradec ustrojena je sa sjedištem u naselju Gradec, a obuhvaća još 19 naselja: Buzadovac, Cugovec, Festinec, Fuka, Grabrić, Gradečki Pavlovec, Haganj, Lubena, Mali Brezovec, Podjales, Pokasin, Potočec, Remetinec, Repinec, Salajci, Stari Glog, Tučenik, Veliki Brezovec i Zabrđe.

Slika 8: Općina Gradec [55].

Svibanj 2019 Stranica 35 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

2.2.7 Općina Preseka

Općina Preseka smještena je u središnjem dijelu RH i u sjevernom dijelu ZŽ. Područje Općine Preseka graniči s Gradovima Vrbovcom i Svetim Ivanom Zelinom, Općinom Rakovec, te Koprivničko-križevačkom županijom. Površina općine iznosi 45,85 km2, što čini 1,50 % površine ZŽ. Općina Preseka ustrojena je sa sjedištem u naselju Preseka, a obuhvaća još 14 naselja: Donja Velika, Gornja Velika, Gornjaki, Kamenica, Kraljev Vrh, Krušljevec, Ledina, Pogančec, Slatina, Srednja Velika, Strmec, Šelovec, Vinkovec i Žabnjak.

Slika 9: Općina Preseka [56].

2.2.8 Općina Rakovec

Općina Rakovec smještena je u središnjem dijelu RH i u sjeveroistočnom dijelu ZŽ. Područje Općine Rakovec na sjeverozapadu graniči s Gradom Svetim Ivanom Zelinom, na sjeveroistoku s Općinom Preseka, te na jugu i jugoistoku s Gradom Vrbovcom. Površina općine iznosi 35,12 km2, što čini 1,15 % površine ZŽ. Općina Rakovec ustrojena je sa sjedištem u naselju Rakovec, a obuhvaća još 11 naselja: Baničevec, Brezani, Dropčevec, Dvorišće, Goli Vrh, Hruškovec, Hudovo, Kolenica, Lipnica, Mlaka i Valetić.

Slika 10: Općina Rakovec i škola u Rakovcu [57].

Svibanj 2019 Stranica 36 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

2.3 Ciljevi projekta

Projekt slijedi namjenu i temeljne ciljeve Strategije širokopojasnog pristupa [15]: • Namjena: razvijati pozitivne stečevine dosadašnjeg razvoja širokopojasnog pristupa, zacrtanog Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj do 2015. godine. • Temeljni cilj 1: pokrivenost pristupnim mrežama sljedeće generacije (NGA - Next Generation Access Networks), koje omogućuju pristup internetu brzinama većim od 30 Mbit/s za sve stanovnike RH. • Temeljni cilj 2: da najmanje 50 % kućanstava u RH budu korisnici usluge pristupa internetu brzinom od 100 Mbit/s ili većom. Tablica 13 prikazuje ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa, kako ga definiraju DAE [2] i Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine [15]. Strategija u potpunosti slijedi ciljeve DAE.

Tablica 13: Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa.

Dokument Pokazatelj / ciljna vrijednost 2020. Ostvarenje opće pokrivenosti širokopojasnim 100 % pristupom minimalne brzine. (≥ 30 Mbit/s) DAE % kućanstava koristi širokopojasni pristup minimalne Barem 50 % brzine. (≥ 100 Mbit/s) Dokument Pokazatelj / ciljna vrijednost 2020. Strategija razvoja Ostvarenje opće pokrivenosti širokopojasnim 100 % širokopojasnog pristupa pristupom minimalne brzine. (≥ 30 Mbit/s) u Republici Hrvatskoj u % kućanstava koristi širokopojasni pristup minimalne Barem 50 % razdoblju od 2016. do brzine. (≥ 100 Mbit/s) 2020. godine

Glavni cilj projekta je izgradnja NGA širokopojasne mreže na koju će biti priključeni svi potencijalni korisnici, definirani u poglavlju 6.1.

Tablica 14 prikazuje mjerljive ciljeve projekta, definirane na temelju glavnog cilja projekta, koji su usklađeni sa strateškim dokumentima i to po kategorijama korisnika.

Tablica 14: Mjerljivi ciljevi projekta.

Privatni Poslovni Cilj Vrijednost Javni korisnici korisnici korisnici ≥ 40 Mbit/s 100 % 100 % 100 % download Ostvarenje opće ≥ 100 Mbit/s pokrivenosti širokopojasnim 75 % 90 % 100 % download pristupom minimalne brzine ≥ 100 Mbit/s 40 % 60 % 100 % simetrično

Svibanj 2019 Stranica 37 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Postizanje ciljeva, definiranih u tablici 14 omogućava postizanje ciljeva definiranih u DAE [2] i Strategiji širokopojasnog pristupa [15].

Svibanj 2019 Stranica 38 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

3 DETALJNIJA ANALIZA DEMOGRAFSKIH, SOCIJALNIH I GOSPODARSKIH KORISTI KOJE PROJEKT DONOSI UNUTAR CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA

3.1 Demografsko, socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području

3.1.1 Demografsko stanje na projektnom području

Tablica 15 prikazuje da je između 2001. i 2011. godine prema Popisima stanovništva 2001. i 2011. godine [1] na razini projektnog područja došlo do negativnog pomaka u ukupnom broju stanovnika (-2,59 %). Primjećuje se da je u većini JLS-a područja Vrbovca došlo do pada, najviše u Općini Preseka (-10,45 %).

Tablica 15: Promjena u ukupnom broju stanovnika projektnog područja [1].

1.

Područje %

Broj Broj Broj

200 2011.

Promjena

2001/2011

stanovnika stanovnika

Republika Hrvatska 4.437.460 4.284.889 -3,44 Zagrebačka županija 309.696 317.606 2,55 Projektno područje 46.968 45.751 -2,59 Grad Vrbovec 14.711 14.797 0,58 Grad Sveti Ivan Zelina 16.268 15.959 -1,90 Općina Bedenica 1.522 1.432 -5,91 Općina Dubrava 5.478 5.245 -4,25 Općina Farkaševac 2.102 1.937 -7,85 Općina Gradec 3.920 3.681 -6,10 Općina Preseka 1.617 1.448 -10,45 Općina Rakovec 1.350 1.252 -7,26

Promjene u dobnoj strukturi (tablica 16) ukazuju na malo lošije stanje mlađeg stanovništva (0- 14) na projektnom području, poradi njihovog malo manjeg udjela u stanovništvu nego što je to slučaj na razini ZŽ. Istovremeno, udio radno sposobnog stanovništva također je manji, dok je udio starijeg stanovništva (65+) veći nego u ZŽ i RH.

Svibanj 2019 Stranica 39 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 16: Promjene u dobnoj strukturi stanovništva projektnog područja [1].

Radno sposobno stanovništvo Stanovništvo od 0 do14 godina starosti Stanovništvo 65+ godina starosti

(od 15 do 64 godina starosti)

65 65

14 14 -

Područje -

1

1 1

% % %

%

% %

2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.

Udio 65+

Promjena Promjena Promjena

Udio0

2001/2011 2001/2011 2001/2011 Udio15

Republika Hrvatska 754.634 652.428 -13,54 15,23 2.969.981 2.873.828 -3,24 67,07 693.540 758.633 9,39 17,70 Zagrebačka 53.822 51.854 -3,66 16,33 210.919 215.411 2,13 67,82 42.950 50.341 17,21 15,85 županija Projektno područje 8.181 7.413 -9,39 16,20 30.348 30.206 -0,47 66,02 8.165 8.132 -0,40 17,77

Grad Vrbovec 2.712 2.451 -9,62 16,56 9.701 9.975 2,82 67,41 2.193 2.371 8,12 16,02 Grad Sveti Ivan 2.723 2.556 -6,13 16,02 10.594 10.464 -1,23 65,57 2.854 2.939 2,98 18,42 Zelina Općina Bedenica 283 248 -12,37 17,32 936 897 -4,17 62,64 302 287 -4,97 20,04

Općina Dubrava 884 766 -13,35 14,60 3.539 3.466 -2,06 66,08 1.030 1.013 -1,65 19,31

Općina Farkaševac 388 333 -14,18 17,19 1.262 1.244 -1,43 64,22 433 360 -16,86 18,59

Općina Gradec 698 615 -11,89 16,71 2.489 2.468 -0,84 67,05 720 598 -16,94 16,25

Općina Preseka 263 229 -12,93 15,81 1.003 909 -9,37 62,78 340 310 -8,82 21,41

Općina Rakovec 230 215 -6,52 17,17 824 783 -4,98 62,54 293 254 -13,31 20,29

1 Podatak za 2011. godinu

Svibanj 2019 Stranica 40 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Podaci o udjelu stanovnika ovisno o najvišoj završenoj školi na projektnom području 2001. i 2011. godini predočeni su u tablici 17 prikazuju osrednju situaciju. Prema podatcima iz 2011. godine, stanovništva bez obrazovanja ima više u odnosu na RH i obuhvaćenu županiju, a udio stanovništva sa završenom višom i visokom školom viši manji je nego u obuhvaćenoj županiji.

Tablica 17: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi (2011. godina) [1].

Udio % Završena Završeno Završena Bez Područje osnovna srednje viša ili visoka Nepoznato obrazovanja škola obrazovanje škola 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. Republika Hrvatska 18,62 9,52 21,75 21,29 47,06 52,63 11,89 16,39 0,68 0,17 Zagrebačka županija 20,45 9,38 22,68 22,69 48,03 55,25 7,87 12,45 0,97 0,23 Projektno područje 27,92 12,71 28,33 30,72 38,05 48,20 4,94 7,97 0,75 0,41 Grad Vrbovec 19,38 8,34 30,46 30,25 43,08 50,61 6,43 10,25 0,64 0,54 Grad Sveti Ivan 26,84 11,03 24,68 27,66 42,19 52,21 5,69 8,90 0,61 0,19 Zelina Općina Bedenica 35,35 4,56 28,97 44,00 33,17 47,21 2,42 4,22 0,08 0,00 Općina Dubrava 29,87 17,28 32,26 32,93 32,39 43,83 3,59 5,65 1,89 0,31 Općina Farkaševac 38,97 21,76 35,76 38,47 22,17 34,16 1,87 2,56 1,23 3,05 Općina Gradec 39,94 19,83 24,05 29,42 32,90 45,50 2,82 5,25 0,28 0,00 Općina Preseka 45,75 26,25 32,69 39,21 19,20 31,50 1,43 2,87 0,93 0,16 Općina Rakovec 42,14 24,78 28,48 32,88 25,71 37,03 3,48 5,30 0,18 0,00

Migracijska obilježja ukazuju na to da se na projektno područje doselio manji postotak stanovništva s drugih prostora, nego ukupno na području županije (tablica 18), dok je informacijska pismenost stanovništva područja, prikazana u tablici 19, na nižoj razini nego u županiji, te postotak udjela informatičke pismenosti ne prati trend na razini RH.

Tablica 18: Stanovništvo prema migracijskim obilježjima (2011. godina) [1].

Udio % Od rođenja Doseljeno stanovništvo Područje stanuju u S područja Iz Nepoznato istom Ukupno naselju RH inozemstva Republika Hrvatska 47,66 52,26 38,14 14,12 0,08 Zagrebačka županija 42,29 57,65 46,96 10,68 0,06 Projektno područje 48,10 51,80 42,44 9,36 0,10 Grad Vrbovec 43,81 55,94 44,35 11,58 0,25 Grad Sveti Ivan Zelina 49,95 49,98 41,12 8,86 0,06 Općina Bedenica 65,71 34,29 32,47 1,82 0,00 Općina Dubrava 43,37 56,63 47,89 8,73 0,00

Svibanj 2019 Stranica 41 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Udio % Od rođenja Doseljeno stanovništvo Područje stanuju u S područja Iz Nepoznato istom Ukupno naselju RH inozemstva Općina Farkaševac 48,22 51,78 43,21 8,57 0,00 Općina Gradec 47,68 52,30 41,54 10,76 0,03 Općina Preseka 59,60 40,40 37,43 2,97 0,00 Općina Rakovec 62,38 37,62 32,51 5,11 0,00

Tablica 19: Informatička pismenost stanovnika iznad 10 godina starosti (2011. godina) [1].

Broj Udio % stanovnika Područje iznad 10 Obrada Tablični Korištenje e- Korištenje godina teksta izračuni poštom Internetom starosti Republika Hrvatska 3.867.863 52,05 45,20 53,14 57,45 Zagrebačka županija 284.178 51,09 44,25 52,79 57,06 Projektno područje 41.014 42,48 35,60 43,67 48,06 Grad Vrbovec 13.236 47,34 40,87 50,11 53,69 Grad Sveti Ivan Zelina 14.272 45,79 40,00 46,79 51,67 Općina Bedenica 1.280 41,33 28,52 40,00 45,08 Općina Dubrava 4.769 31,03 20,63 31,29 35,27 Općina Farkaševac 1.739 30,88 24,96 30,13 34,22 Općina Gradec 3.295 39,48 32,93 39,03 44,67 Općina Preseka 1.313 31,00 24,75 32,14 35,95 Općina Rakovec 1.110 32,97 26,22 32,70 38,83

Podaci o aktivnosti stanovništva prikazuju nešto slabiju situaciju za projektno područje, nego što je to za područje županije. Tablica 20 prikazuje manji udio nezaposlenog stanovništva na projektnom području nego na razini županije, koji je manji u usporedbi s RH.

Tablica 20: Stanovništvo staro 15 i više prema aktivnosti (2011. godina) [1].

Broj Udio % stanovnika Ekonomski Područje Zaposleno Nezaposleno iznad 15 neaktivno Nepoznato stanovništvo stanovništvo godina stanovništvo Republika Hrvatska 3.632.461 41,40 8,05 50,49 0,06 Zagrebačka županija 265.752 45,82 6,93 47,20 0,04 Projektno područje 38.338 42,78 6,05 51,13 0,05 Grad Vrbovec 12.346 42,22 7,05 50,68 0,06 Grad Sveti Ivan Zelina 13.403 43,88 6,22 49,83 0,07 Općina Bedenica 1.184 43,16 5,07 51,77 0,00

Svibanj 2019 Stranica 42 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Broj Udio % stanovnika Ekonomski Područje Zaposleno Nezaposleno iznad 15 neaktivno Nepoznato stanovništvo stanovništvo godina stanovništvo Općina Dubrava 4.479 36,84 4,26 58,90 0,00 Općina Farkaševac 1.604 35,22 5,92 58,79 0,06 Općina Gradec 3.066 41,98 6,20 51,83 0,00 Općina Preseka 1.219 59,47 2,63 37,90 0,00 Općina Rakovec 1.037 54,87 4,63 40,50 0,00

3.1.2 Socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području

Poradi višegodišnje ekonomske recesije i nepovoljne gospodarske situacije od 2008. godine nadalje, u RH došlo je do snažnog pada relevantnih pokazatelja. Na razini RH javlja se kontinuirani pad BDP-a, prosječni BDP po stanovniku zadržava se na vrijednostima od oko 60 % prosječne vrijednosti na razini EU, a do 2014. godine kontinuirano je rasla stopa anketne nezaposlenosti, kao i razlika prema prosječnoj stopi nezaposlenosti u zemljama EU-a (anketna nezaposlenost). Posljednji podatci pokazuju zaustavljanje negativnih trendova i male pozitivne pomake.

Tablica 21: Usporedni prikaz gospodarskih pokazatelja RH i prosjeka EU-a [3].

Područje 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. BDP, Hrvatska, 45,1 45,1 44,8 43,9 43,7 43,3 44,5 46,3 48,6 milijardi EUR Realni rast -7.4 -1.4 -0.3 -2.2 -0.6 -0.1 2.3 3.2 2.8 BDP-a, % BDP per capita, 10.500 10.500 10.500 10.300 10.300 10.200 10.600 11.100 11.700 Hrvatska, EUR BDP per capita, % u 62 59 60 60 60 59 59 60 61 odnosu na prosjek EU28 Anketna stopa nezaposlenosti 9,3 11,8 13,7 15,8 17,4 17,2 16,1 13,4 11,1 - RH Anketna stopa nezaposlenosti 9 9,6 9,7 10,5 10,9 10,2 9,4 8,6 7,6 - prosjek EU28

Podaci o bruto društvenom proizvodu za razdoblje od 2000. do 2015. godine dostupni su na nivou EU [3], RH [1], [7] i obuhvaćene županije [1], a prikazani su u tablici 22. Na projektnom području sredinom 2012. godine zabilježeno je ukupno 1.540 obrta, mikro, malih i srednjih poduzeća, kao što je prikazano u tablici 23.

Projektno područje obuhvaća JLS-e uvrštene u 2., 3., 4. i 6. skupinu jedinica lokalne samouprave prema vrijednosti indeksa razvijenosti. Indeks razvijenosti županije iznosi

Svibanj 2019 Stranica 43 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

105,890 i ona spada u 4. skupinu jedinica regionalne samouprave. Najmanji prosječni dohodak po stanovniku zabilježen je u Općini Farkaševac u iznosu od 14.904,74 kn, gdje su zabilježeni i najmanji prosječni izvorni prihodi po stanovniku u iznosu od 745,56 kn. Najviša prosječna stopa nezaposlenosti zabilježena je u Općini Rakovec (0,1629), dok je najviši stupanj visoko obrazovanog stanovništva zabilježen u Gradu Vrbovcu (0,1402). Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti prikazano je u tablici 24.

Prema podacima iz Popisa stanovništva 2011. godine [1], što je prikazano u tablici 25, od ukupnog broja stanovnika na projektnom području, njih 33,16 % je bez prihoda. Prihode od stalnog rada imalo je 30,34% stanovnika, od privremenog rada 1,83%, od poljoprivrede 7,08 %, od starosne mirovine 11,75 %, dok je socijalnu naknadu primilo 3,69 % stanovništva.

Svibanj 2019 Stranica 44 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 22: Kretanje BDP-a po glavi stanovnika u periodu od 2000. do 2015. godine u EUR.

Područje 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Europska 19.701 20.387 20.647 21.584 22.441 23.632 24.955 25.008 23.483 24.443 25.135 25.540 26.600 27.300 28.700 29.300 unija Republika 6.047 6.632 7.137 7.759 8.455 9.313 10.192 11.168 10.484 10.514 10.473 10.309 10.297 10.259 10.606 11.184 Hrvatska Zagrebačka 4.367 5.329 5.518 6.049 6.788 6.993 7.880 8.565 8.239 7.729 7.881 7.774 7.803 7.854 8.163 8.595 županija Indeks 80,75 75,57 84,29 81,17 81,54 83,90 78,50 80,73 79,99 81,71 77,25 76,65 75,70 76,58 78,51 79,47 (RH=100) Indeks 22,45 22,24 26,23 26,78 28,07 30,32 29,72 31,62 34,28 35,17 31,78 31,49 30,53 29,40 29,13 28,80 (EU=100)

90,00 80,00 70,00 60,00 50,00 40,00 30,00 20,00 10,00 0,00 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Index (RH=100) Index (EU=100)

Slika 11: Kretanje indeksa BDP-a ZŽ.

Svibanj 2019 Stranica 45 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 23: Broj obrta, mikro, malih i srednjih poduzeća [11].

Broj Prosječno stanovnika po gospodarskom subjektu Područje Ukupno Mikro Mala Srednja Mikro Mala Srednja Obrti Ukupno Obrti Ukupno stanovnika poduzeća poduzeća poduzeća poduzeća poduzeća poduzeća Republika Hrvatska 4.284.889 83.939 110.266 10.569 2.153 206.927 51,05 38,86 405,42 1.990,19 20,71

Zagrebačka županija 317.606 5.762 5.932 682 120 12.496 55,12 53,54 465,70 2.646,72 25,42

Projektno područje 45.751 719 717 92 12 1.540 63,63 63,81 497,29 3.812,58 29,71

Grad Vrbovec 14.797 214 272 33 1 520 69,14 54,40 448,39 14.797,00 28,46

Grad Sveti Ivan Zelina 15.959 355 327 46 9 737 44,95 48,80 346,93 1.773,22 21,65

Općina Bedenica 1.432 10 7 0 1 18 143,20 204,57 - 1.432,00 79,56

Općina Dubrava 5.245 66 58 11 1 136 79,47 90,43 476,82 5.245,00 38,57

Općina Farkaševac 1.937 18 9 0 0 27 107,61 215,22 - - 71,74

Općina Gradec 3.681 29 28 2 0 59 126,93 131,46 1.840,50 - 62,39

Općina Preseka 1.448 12 14 0 0 26 120,67 103,43 - - 55,69

Općina Rakovec 1.252 15 2 0 0 17 83,47 626,00 - - 73,65

Svibanj 2019 Stranica 46 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 24: Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti [4].

Prosječni Prosječni Opće Stupanj dohodak izvorni Prosječna kretanje Indeks starenja obrazovanja Indeks Razvojna Područje po prihodi po stopa stanovništva (2011.) (VSS, razvijenosti skupina stanovniku stanovniku nezaposlenosti (2016./2006.) 2011.) (kn) (kn)

Zagrebačka županija 32.579,23 3.222,84 0,1079 100,54 100,10 0,1678 105,890 4

Grad Vrbovec 26.289,64 1.490,77 0,1098 97,90 96,60 0,1402 102,657 6

Grad Sveti Ivan Zelina 27.700,02 1.772,01 0,0892 94,80 11,80 0,1250 102,472 6

Općina Bedenica 25.490,11 1.382,27 0,0918 92,84 105,30 0,0621 99,690 4

Općina Dubrava 18.872,16 984,43 0,1518 87,62 130,70 0,0793 95,912 3

Općina Farkaševac 14.904,74 745,56 0,1405 88,57 102,90 0,0364 94,174 2

Općina Gradec 20.733,19 1.053,52 0,1049 90,91 94,00 0,0722 98,163 4

Općina Preseka 18.347,05 782,53 0,1324 84,32 127,70 0,0428 94,484 2

Općina Rakovec 17.147,41 791,13 0,1629 92,39 115,30 0,0774 95,951 3

Svibanj 2019 Stranica 47 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 25: Izvori prihoda stanovništva (udio u ukupnom stanovništvu) [1].

Prihodi od Prihodi od Povremena Prihodi od Starosna Ostale Prihodi od Socijalne Ostali Bez Vrsta stalnog povremenog potpora poljoprivrede mirovina mirovine imovine naknade prihodi prihoda rada rada drugih Republika Hrvatska 32,62 % 2,43 % 1,85 % 14,26 % 11,33 % 0,57 % 4,17 % 2,23 % 1,56 % 32,15 %

Zagrebačka županija 36,15 % 1,60 % 1,93 % 12,57 % 10,88 % 0,26 % 3,32 % 1,95 % 1,14 % 32,49 %

Projektno područje 30,34 % 1,83 % 7,08 % 11,75 % 12,82 % 0,16 % 3,69 % 2,52 % 1,02 % 33,16 %

Grad Vrbovec 32,60 % 1,41 % 3,86 % 11,60 % 12,29 % 0,15 % 4,13 % 2,82 % 0,82 % 33,52 %

Grad Sveti Ivan Zelina 33,79 % 1,62 % 4,38 % 12,26 % 13,10 % 0,15 % 2,79 % 1,83 % 1,02 % 32,03 %

Općina Bedenica 29,40 % 1,40 % 8,87 % 8,17 % 17,53 % 0,00 % 2,86 % 2,23 % 1,12 % 33,52 %

Općina Dubrava 23,20 % 2,35 % 9,09 % 10,47 % 14,62 % 0,34 % 5,82 % 1,98 % 0,71 % 35,60 %

Općina Farkaševac 19,62 % 2,37 % 14,97 % 12,13 % 10,17 % 0,10 % 2,94 % 7,54 % 1,70 % 35,11 %

Općina Gradec 28,66 % 2,80 % 8,48 % 11,36 % 12,12 % 0,16 % 3,18 % 1,85 % 1,47 % 34,69 %

Općina Preseka 23,55 % 2,21 % 28,52 % 14,02 % 11,33 % 0,07 % 3,94 % 2,56 % 1,52 % 29,97 %

Općina Rakovec 19,97 % 3,59 % 28,12 % 14,38 % 10,30 % 0,16 % 4,55 % 4,39 % 1,68 % 28,75 % Napomena: Suma udjela svih izvora prihoda iznosi više od 100 % poradi mogućnosti primanja prihoda iz više izvora.

Svibanj 2019 Stranica 48 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Hrvatski zavod za zapošljavanje redovno objavljuje podatke o registriranoj nezaposlenosti na razini JLS-ova, odnosno broj nezaposlenih na zadnji dan u mjesecu. Poradi mogućnosti realne usporedbe stopa nezaposlenosti pojedinih JLS-ova, obuhvaćene županije i RH, one su izračunate kao udio registriranih nezaposlenih osoba (godišnji prosjek) [5] u radno aktivnom stanovništvu iz podataka Popisa stanovništva 2011. godine [1]. Navedene stope prikazane su u tablici 26 i slici 12. Prikazani podaci ukazuju na dobru situaciju na tržištu rada na projektnom području, budući da se stopa nezaposlenosti konstantno kreće ispod razine obuhvaćene županije i RH.

Tablica 26: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, ZŽ, projektno područje, JLS).

Područje 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. Republika Hrvatska 19,19 % 18,25 % 15,90 % 13,45 % 10,79 % 8,54 % 8,76 % Zagrebačka 13,95% 13,16% 11,26% 8,90% 6,45% 4,74% 4,34% županija Projektno područje 14,44% 12,83% 10,27% 7,68% 5,85% 4,20% 3,69% Grad Vrbovec 16,59% 14,13% 10,85% 8,31% 6,65% 4,98% 4,35% Grad Sveti Ivan 11,42% 10,59% 9,16% 6,88% 4,91% 3,51% 2,66% Zelina Općina Bedenica 12,38% 10,86% 8,89% 6,86% 5,46% 4,04% 4,90% Općina Dubrava 20,06% 18,53% 14,51% 9,51% 6,89% 5,11% 5,65% Općina Farkaševac 16,87% 14,80% 11,80% 9,10% 6,93% 4,41% 4,24% Općina Gradec 13,74% 11,53% 8,89% 6,92% 5,64% 3,82% 3,45% Općina Preseka 10,95% 9,76% 7,73% 5,64% 3,34% 2,20% 2,31% Općina Rakovec 14,52% 13,95% 10,09% 8,33% 7,73% 4,70% 3,16%

19,19% 18,25% 15,90% 14,44% 13,95% 13,16%12,83% 13,45% 11,26% 10,27% 10,79% 8,90% 8,76% 7,68% 8,54% 6,45% 5,85% 4,74% 4,34% 4,20% 3,69%

2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Republika Hrvatska Zagrebačka županija Projektno područje

Slika 12: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, ZŽ, projektno područje). Analiza koristi od projekta

Svibanj 2019 Stranica 49 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Koncept sveobuhvatne širokopojasne infrastrukture na određenom području je nezaobilazni faktor gospodarskog razvoja, razvoja znanosti, obrazovanja, osiguranja učinkovitijeg zdravstva, kulture, turizma, itd. Širokopojasna infrastruktura omogućava sveukupan gospodarski rast, posebice u informatički intenzivnim sektorima, te samim time i veću zaposlenost.

Razvoj širokopojasne infrastrukture kao dio razvojne strategije revitalizirati će ruralna područja pokretanjem spirale razvoja tih područja, te će rezultirati smanjenjem iseljavanja mlade populacije, potaknuti povratak školovanih, čime će se povećati intelektualni potencijal područja, drugi pozitivni doprinosi, itd. Osim toga, širokopojasna infrastruktura je pretpostavka za značajno povećanje učinkovitosti zdravstva (e-zdravstvo), obrazovanja (e-obrazovanje), gospodarstva i drugih aspekata života u tim područjima. Stoga je vrlo bitno da JLS-ovi projektnog područja nastave program stimulacije uvođenja širokopojasnog pristupa.

Sigurna i pouzdana širokopojasna mreža omogućava korisnicima kvalitetno iskustvo, koje ih potiče daljnjoj upotrebi i jača potražnju za novim uslugama i sadržajima, kao i za daljnjim razvojem Interneta. Time se otvaraju i nove mogućnosti za razvoj interaktivnih multimedijskih aplikacija, usluga i sadržaja.

3.1.3 Koristi na području Europske unije

Sa širokopojasnom infrastrukturom povezane su značajne ekonomske i socijalne koristi koje često ne mogu biti prikazane kvantitativno. Brzi i ultrabrzi širokopojasni pristup ključni je čimbenik u razvijanju naprednih digitalnih usluga koje se oslanjaju na dostupnost, brzinu, pouzdanost i elastičnost fizičkih mreža. Razvoj brzih i ultrabrzih mreža otvara put pružanju sve inovativnijih usluga koje koriste sve veće brzine. Između ostalog, koristi su slijedeće [27]: • Razvoj širokopojasne infrastrukture i digitalnih usluga doprinosi smanjenju emisije stakleničkih plinova, kroz omogućavanje energetski učinkovitih rješenja u mnogim sektorima europske ekonomije, te uz neka ograničenja, vezana uz gradnju mreža i upravljanje infrastrukturom, doprinosi ostvarenju ciljeva EU. • Interoperabilnost širokopojasne infrastrukture i digitalnih komunikacija vezanih uz energetske mreže omogućuje konvergentnost komunikacija ka razvoju pouzdanih, energetski i troškovno održivih digitalnih mreža. • Razvoj, implementacija i dugoročno osiguravanje interoperabilnih prekograničnih usluga na područjima e-uprave poboljšati će funkcioniranje jedinstvenog tržišta EU. • Funkcioniranje zajedničke elektronske javne usluge primijenjene u skladu s Odlukom 922/2009/EK Europskoga parlamenta i Vijeća teži dostupnosti zajedničkih službi kao potpori prekograničnoj i međusektorskoj interakciji između europskih javnih uprava, dok Direktiva 2011/24/EU daje pravni okvir za prekogranično pružanje zdravstvene zaštite, za primjenu prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, uključujući e-zdravlje uslugu u EU. Od navedene implementacije se očekuje da će poboljšati kvalitetu zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata, smanjiti troškove liječenja, pridonijeti modernizaciji nacionalnih zdravstvenih sustava i povećati njihovu učinkovitost, kako bi postali bolje prilagođeni individualnim potrebama građana, bolesnika, zdravstvenih djelatnika, te se suočili sa izazovima društva koje stari.

Svibanj 2019 Stranica 50 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

• Povećanje i očuvanje pristupa bogatim i raznovrsnim kulturnim sadržajima i podacima kojima raspolažu tijela javnog sektora širom EU, te omogućavanje ponovnog korištenja istih, s punim poštovanjem autorskih i srodnih prava. Nesmetan pristup ponovno upotrebljivim višejezičnim resursima biti će pomoć pri prevladavanju jezičnih barijera koje otežavaju jedinstveno tržište e-usluga i ograničavaju pristup znanju. • U području sigurnosti, europska široka platforma za dijeljenje resursa, informacijskih sustava i softverskih alata koji promiču online sigurnost, doprinijeti će stvaranju sigurnijeg okruženja i za djecu, te omogućiti referentnim centrima učinkovito rukovanje stotinama tisuća zahtjeva i upozorenja godišnje i djelovanje na području cijele EU. Infrastrukturom kritičnih informacija unaprijediti će se sposobnost za pripravnost, razmjenu informacija, koordinaciju i odgovaranje na cyber prijetnje sigurnosti.

Ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu rezultirati će većom konkurentnošću i inovativnošću gospodarstva, omogućiti učinkovitiju i efikasniju javnu službu, te doprinijeti sveopćoj konkurentnosti i produktivnosti gospodarstva EU.

3.1.4 Koristi na području Republike Hrvatske

Na razini RH, projekti izgradnje širokopojasne infrastrukture donose sljedeće koristi [28]: • ravnomjerniji razvoj regija, • brži rast korištenja Interneta i širokopojasnog pristupa Internetu, • doprinos sveukupnom razvoju i dinamiziranju gospodarstva, • povećanje bruto nacionalnog dohotka, • omogućavanje pristupa Internetu i obuka ruralnog stanovništva u korištenju Interneta, • unaprjeđenje sustava obrazovanja na ciljanim područjima, • unaprjeđenje sustava zdravstva na ciljanim područjima, • potpora razvoju poljoprivrede u ruralnim područjima kroz razvoj dodatnog distribucijskog kanala, • potpora razvoju turizma u ruralnim područjima.

Širokopojasnost pokreće spiralu razvoja ruralnih i nerazvijenih krajeva jer kao posljedicu ima: • prestanak iseljavanja mlade populacije, • povratak školovane populacije, • povećanje intelektualnog potencijala, • povećanje doprinosa, • povećanje učinkovitosti zdravstva (e-zdravstvo), • povećanje učinkovitosti obrazovanja (e-učenje), • povećanje učinkovitosti gospodarstva.

Prema analizi Svjetske banke [28], ulaganje od 1.000.000,00 kn u širokopojasni pristup otvara 5 do 15 novih radnih mjesta, dok 10 % povećanja ulaganja u širokopojasni pristup rezultira povećanjem bruto domaćeg proizvoda od 1.21 % kod razvijenih zemalja, odnosno 1.38 % kod zemalja u razvoju.

Svibanj 2019 Stranica 51 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

1,38% 1,21% 1,12%

0,81% 0,73% 0,77% 0,60% 0,43%

Fiksna telefonija Mobilna telefonija Internet Širokopojasni pristup

Razvijene zemlje Nerazvijene zemlje

Slika 13: Utjecaj 10 posto povećanja ulaganja na povećanje BDP [28].

3.1.5 Analiza demografskih koristi na projektnom području

Pozitivan utjecaj dostupnosti širokopojasnog pristupa na lokalnoj razini projektnog područja ogledava se u slijedećem: • digitalni standard življenja postaje isti kao u ostatku RH, što za posljedicu ima sprečavanje smanjenja, odnosno iseljavanja stanovništva, • stvaranje potencijala za razvitak samostalnih gospodarskih djelatnosti ili različitih aspekata udaljenog rada, odnosno rada od kuće, što će doprinijeti zadržavanju i privlačenju mlađeg i radno aktivnog stanovništva, • smanjenje troškova zdravstvenih usluga, prvenstveno za starije stanovništvo, poradi mogućnosti uvođenja usluga e-zdravstva, • povećanje dostupnosti obrazovnih usluga, posebice u kontekstu cjeloživotnog učenja za stariji dio stanovništva, odnosno dio stanovništva s nezadovoljavajućim najvišim dosegnutim stupnjem obrazovanja, putem usluga e-obrazovanja i učenja na daljinu, • korištenje naprednih javnih usluga poput e-Uprave ili e-Građani doprinosi smanjenju troškova pojedinaca, ali i javnih administrativnih izdataka na lokalnoj i nacionalnoj razini, • povećanje udjela populacije s najvišim dosegnutim stupnjem obrazovanja u prosjeku za 4,5 %, kao dugoročna posljedica dostupnosti naprednih širokopojasnih usluga povezanih s obrazovanjem, • povećanje stope informiranosti i obrazovanosti stanovništva doprinosi općem napretku društva u cjelini. Na području većine JLS-ova projektnog područja, bilježi se trend opadanja stanovništva. Neke općine u obuhvatu projekta pokazuju lošu starosnu strukturu stanovništva pa će izgradnja širokopojasne infrastrukture biti poticaj zadržavanju mlađeg, radno sposobnog stanovništva i privlačenju novog, dok će istovremeno olakšati pružanje povećanog opsega javnih usluga usmjerenih prema starijem stanovništvu (npr. telemedicinske usluge).

Svibanj 2019 Stranica 52 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Nadalje, nezadovoljavajuća obrazovna struktura stanovništva, uz istovremeno značajan udio radno sposobnog stanovništva, jest prilika da se uz pomoć širokopojasne infrastrukture omogući e-obrazovanje sa svrhom cjeloživotnog učenja i/ili prekvalifikacije. Time se doprinosi višoj zapošljivosti stanovništva, ali i generiranju novih izvora prihoda te kompetencija povezanih uz e-poslovanje.

Obzirom da na projektnom području postoji nezanemariv udio mladog stanovništva, izgrađena širokopojasna infrastruktura znači osigurane preduvjete za implementaciju cjelovitih programa učenja na daljinu, čime se olakšava provedba obveznog osnovnoškolskog obrazovnog procesa. Ovakav vid obrazovanja može zamijeniti i/ili kvalitativno upotpuniti područne škole, smanjiti potrebu za svakodnevnim prijevozom učenika do većih mjesta te spriječiti daljnje iseljavanje. Također, srednjoškolskoj, studentskoj, ali i ostaloj zainteresiranoj populaciji se otvara mogućnosti za sudjelovanje u studijskim programima koji se pohađaju putem Interneta, i to bez napuštanja mjesta stanovanja te uz znatno niže troškove vezane uz visoko obrazovanje.

Online usluge i servisi znatno reduciraju potrebu za fizičkim posjetom određenoj lokaciji, iz čega proizlazi da se njihovim omogućavanjem kroz izgradnju širokopojasne infrastrukture osiguravaju značajne uštede za okoliš, posebice u vidu ispušnih plinova te ostalih zagađenja proizašlih iz prometa. Osim što se povećava šanse za kvalitetniji i dugotrajniji život u zdravoj i čistoj okolini, korisnici imaju koristi od uštede vremena i troškova vezanih uz transport, gdje se sačuvani vremenski i financijski resursi mogu usmjeriti u druge osobne potrebe.

Osiguranje mogućnosti širokopojasnog pristupa predstavlja vid poduzetničke potporne infrastrukture, čime se potiču profesionalna orijentacija i samozapošljavanje u smjeru e- poslovanja u mjestu stanovanja.

3.1.6 Analiza socijalnih i gospodarskih koristi na projektnom području

U pogledu gospodarskog rasta i razvoja, projekt izgradnje širokopojasne infrastrukture valja sagledati kroz slijedeće aspekte: • kratkoročne gospodarske aktivnosti na lokalnoj razini, vezane uz poslove izgradnje i stavljanja širokopojasne mreže u operativni status, • održavanje i upravljanje širokopojasnom mrežom, odnosno sve povezane aktivnosti kojima se dugoročno održava operativno stanje infrastrukture i mreže (očekivano razdoblje od barem 20 godina, u pravilu i duže), • dostupnost napredne širokopojasne infrastrukture, kao jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarivanje pozitivnih učinaka u dužem razdoblju u lokalnoj zajednici: gospodarskih (povećanjem konkurentnosti postojećih i potencijalom otvaranja novih gospodarskih subjekata, odnosno razvoja novih djelatnosti u okviru ICT-a), te socijalnih i demografskih (povećanjem kvalitete života za sve građane kroz mogućnost korištenja elektroničkih usluga javne uprave, zdravstvenih i obrazovnih elektroničkih usluga, itd.).

Svibanj 2019 Stranica 53 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Dugoročne koristi koje donosi širokopojasni pristup prikazuju se kroz povećanje analiziranih ključnih pokazatelja: • povećanje BDP-a: procjene stopa rasta BDP-a variraju od 0,47 % do 1,38 % u razdoblju od nekoliko godina u kojem dolazi do značajnog povećanja broja korisnika širokopojasnog pristupa, • otvaranje novih radnih mjesta vezanih uz izgradnju širokopojasne infrastrukture: procjene za RH govore o novih 40.000 radnih mjesta u razdoblju ostvarenja ciljeva DAE- a do kraja 2020.

Ultrabrzi širokopojasni pristup biti će od velike koristi posebice malim i srednjim poduzećima koja sada nemaju mogućnost korištenja web usluga (npr. cloud servisa), poradi sadašnje neadekvatne brzine pristupa u postojećoj mreži, što će doprinijeti njihovom značajnom produktivnom rastu, te otvoriti nove poslovne mogućnosti i stimulirati stvaranje novih radnih mjesta.

Nadalje, zadovoljavajuća obrazovna struktura stanovništva na projektnom području, te istovremeno i značajan udio radno sposobnog stanovništva jest prilika da se uz pomoć širokopojasne infrastrukture omogući daljnje otvaranje radnih mjesta, odnosno novih obrta i poduzeća. Pružanje usluga e-obrazovanja za cjeloživotno učenje, kao i učenje na daljinu, olakšati će provedbu osnovnoškolskog obrazovnog procesa (zadržavanjem područnih škola bez potrebe svakodnevnog prijevoza do glavnih škola) i time doprinijeti daljnjem zadržavanju postojećeg i privlačenju novog stanovništva.

Svibanj 2019 Stranica 54 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

4 ANALIZA STANJA POSTOJEĆE ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE TE DOSTUPNOST I PONUDA USLUGA ZA POJEDINE KATEGORIJE KRAJNJIH KORISNIKA

4.1 Širokopojasne tehnologije

Širokopojasna tehnologija naziv je za skup tehničkih standarda, standardiziranih sučelja i propisa, koji omogućuju međusobno usklađen rad mrežne opreme i sustava unutar elektroničke komunikacijske mreže, odnosno pružanje elektroničko komunikacijskih usluga. Prema brzini pristupa u dolaznom smjeru (engl. downstream za nepokretne tehnologije, engl. downlink za bežične tehnologije) širokopojasne tehnologije razvrstane su u tri skupine prema prosječno ostvarivoj brzini pristupa kojeg mogu osigurati: • osnovni pristup - za brzine u rasponu od minimalne širokopojasne brzine (2 Mbit/s) do 30 Mbit/s, • brzi pristup - za brzine u rasponu od 30-100 Mbit/s, • ultrabrzi pristup - za brzine iznad 100 Mbit/s.

Pod NGA pristupom podrazumijeva se brzi i ultrabrzi pristup, gdje se postojeće širokopojasne tehnologije mogu nadograditi prema zahtjevima za NGA mreže.

NGA mrežama smatraju se mreže svjetlovodnim vlaknima, koje mogu pružiti značajno bolju kvalitetu usluga u odnosu na postojeće mreže temeljene na osnovnim širokopojasnim tehnologijama, pružaju bolju propusnost u odlaznom smjeru (upstream, uplink). NGA mrežama se smatraju FTTx (FTTH, FTTC, FTTB), kabelske mreže (DOCSIS 3.0) i bežične mreže velikih brzina.

Tablica 27 prikazuje širokopojasne tehnologije i njihove karakteristike s obzirom na brzinu pristupa koju omogućuju u dolaznom i odlaznom smjeru.

Tablica 27: Kategorizacija tehnologija prema ostvarivoj razini pristupa.

Prosječne brzine (dolazni Prosječne brzine (odlazni Tehnologija Standard

smjer / download) smjer / upload) BRZI ULTRABRZI VDSL ITU-T G.993 40-800 Mbit/s 16-40 Mbit/s x (FTTC) 2,3 Gbit/s dijeljeno 1,15 Gbit/s dijeljeno FTTH P2MP ITU-T G.984 x (do 64 korisnika) (do 64 korisnika) FTTH P2P IEEE 802,3 ah 925 Mbit/s 925 Mbit/s x

Svibanj 2019 Stranica 55 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Prosječne brzine (dolazni Prosječne brzine (odlazni Tehnologija Standard

smjer / download) smjer / upload)

BRZI ULTRABRZI Kabelski DOCSIS 56-445 Mbit/s dijeljeno 31-129 Mbit/s dijeljeno x x2 pristup (ITU-T J.122) (100 - 200 korisnika) (100 - 200 korisnika) 100 Mbit/s dijeljeno 50 Mbit/s dijeljeno LTE (4G) IMT Advanced x (po baznoj stanici) (po baznoj stanici)

Infrastrukturna rješenja za brze širokopojasne priključke koja imaju mogućnost naknadnog povećanja brzine implementacijom naprednijih mrežnih tehnologija, prije svega pretpostavljaju FTTH rješenja u kojima je barem jedno dedicirano svjetlovodno vlakno položeno od pristupnog čvora do svakog potencijalnog krajnjeg korisnika (P2P). Uz pretpostavku aktivne mrežne opreme i njenih mogućnosti, moguće je brzine prijenosa svjetlovodnim vlaknima povećavati prema potrebi po korisniku - inicijalno brzi širokopojasni priključak može postati i ultrabrzi. Isto tako je moguće povećavati brzine i unutar 4G bežičnih mreža (LTE) s implementacijom novih verzija LTE standarda koji će omogućiti veće brzine u pristupnoj radio-frekvencijskoj mreži.

Tablica 28 prikazuje analizu podrške proizvođača, zastupljenost na razini EU, te očekivanu zastupljenost na razini EU za pojedine širokopojasne tehnologije.

Tablica 28: Analiza razvoja tehnologija.

Podrška Zastupljenost na Očekivana zastupljenost u Tehnologija proizvođača razini EU EU u razdoblju od 5 god. VDSL (FTTC) velika u porastu srednja FTTH P2MP velika u porastu srednja FTTH P2P velika u porastu srednja / velika Kabelski pristup (DOCSIS, HFC) srednja ograničena ograničena LTE (4G) velika u porastu porast / srednje

2 Ultrabrzi pristup odnosi se na DOCSIS 3.1.

Svibanj 2019 Stranica 56 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

4.2 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture i mreža

Pod osnovnom širokopojasnom infrastrukturom podrazumijevaju se sva infrastrukturna i tehnološka rješenja koja omogućuju širokopojasni pristup s brzinama od 2 do 30 Mbit/s, što se u RH uglavnom odnosi na xDSL tehnologije, kabelske tehnologije do DOCSIS 2.0 standarda, UMTS/3G bežične mreže, WiMAX mreže i satelitski pristup.

Većina RH je pokrivena osnovnom paričnom pristupnom infrastrukturom HT-a, gdje xDSL tehnologija predstavlja dominantnu tehnologiju za pružanje osnovnog širokopojasnog pristupa. Kabelskim mrežama pokrivena su tek najgušće naseljena područja unutar nekoliko najvećih hrvatskih gradova.

NGA širokopojasna infrastruktura s druge strane podrazumijeva sva infrastrukturna i tehnološka rješenja koja se djelomično ili u potpunosti temelje na svjetlovodnim elementima i kojima je moguće pružiti širokopojasne usluge boljih karakteristika u odnosu na postojeće osnovne širokopojasne mreže, odnosno osiguravaju brzi i ultrabrzi pristup s brzinama većim od 30 Mbit/s (u smjeru prema korisniku, engl. downstream) [29]. NGA pristup moguće je osigurati putem FTTx tehnologija (FTTH, FTTB, FTTC), te kombinaciji istih s VDSL tehnologijom, odnosno kabelskom DOCSIS 3.0 tehnologijom. Kod bežičnih tehnologija NGA pristup moguće je osigurati putem LTE/4G tehnologije.

Prema rezultatima DAE Scoreboard [6], pokrivenost hrvatskih kućanstava osnovnim nepokretnim širokopojasnim pristupom 2017. godine iznosi 99,3 %, dakle ukupna pokrivenost osnovnim širokopojasnim pristupom u Hrvatskoj je relativno dobra i usporediva s prosjekom EU-a (99,7 %). Međutim, pokrivenost kućanstava s NGA širokopojasnim pristupom niža je od pokrivenosti kućanstava na razini EU i iznosi 67,4 %, što je prikazano u tablici 29.

Tablica 29: Pokazatelj stanja širokopojasne infrastrukture [6].

Prosjek Pokazatelj Hrvatska EU-a Pokrivenost kućanstava s osnovnim nepokretnim širokopojasnim pristupom. 99,3 % 99,7 % Pokrivenost kućanstava s NGA nepokretnim širokopojasnim pristupom. 67,4 % 80,1 %

Iz podataka Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture (u okviru NP-BBI [17]) o dostupnosti i penetraciji širokopojasnog pristupa, razvidno je da je 98,1 % stanovništva RH i 98,7% stanovništva obuhvaćene županije pokriveno osnovnim nepokretnim pristupom, dok je penetracija nepokretnog širokopojasnog pristupa na županijskoj razini iznad nacionalnog prosjeka (22,6 %) i iznosi 29,9 %, a što se u obliku grafikona prikazuje na slici 14.

Svibanj 2019 Stranica 57 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Slika 14: Populacijska pokrivenost osnovnim širokopojasnim pristupom (lijevo) i populacijska penetracija nepokretnog širokopojasnog pristupa po županijama [17].

Prema podacima HAKOM-a o širokopojasnom pristupu za RH za Q4 2018 (slika 15), u definiranim tehnologijama priključaka širokopojasnog pristupa u nepokretnim mrežama najveći udio zauzima xDSL tehnologija s 52,60 %, dok je FTTx tehnologija zastupljena sa samo 7,03 %.

11,68% 7,03%

14,13% 52,60%

14,56%

xDSL Kabelske mreže Usluga bitstream pristupa FTTx Ostale tehnologije pristupa

Slika 15: Udio priključaka širokopojasnog pristupa putem nepokretnih mreža u RH [16].

Svibanj 2019 Stranica 58 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Na području ZŽ postoji 71.060 širokopojasna priključka u nepokretnoj komunikacijskoj mreži, odnosno njihova gustoća je 22,37 % [16].

Slika 16: Broj širokopojasnih priključaka po županijama u RH (Q4 2018) [16].

Slika 17: Gustoća priključaka širokopojasnog pristupa Internetu (Q4 2018) [16].

Svibanj 2019 Stranica 59 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

U pokretnim mrežama, s tržišnog stajališta, krajem četvrtog kvartala 2018. godine najveći tržišni udio imao je HT (46,26 %), zatim A1 (34,95 %) i Tele2 (18,79 %), što prikazuje slika 18.

Slika 18: Udio operatora pokretnih mreža s obzirom na broj korisnika [16].

4.2.1 Širokopojasna infrastruktura telekomunikacijskih operatora

Putem HAKOM-a dostupni su podaci o područjima dostupnosti širokopojasnog pristupa u mjesecu prosincu 2018., koji se temelje na podacima koje su dostavili operatori. Slika 19 prikazuje pokrivenost korisnika na projektnom području osnovnim, brzim i ultrabrzim širokopojasnim pristupom u nepokretnoj širokopojasnoj mreži, te osnovnim i brzim pristupom u pokretnoj širokopojasnoj mreži. Iz prikazanog je razvidno da na projektnom području postoji dostupnost osnovnog širokopojasnog pristupa. Također je vidljivo da na tom području postoji i nekoliko lokacija na kojima postoji dostupnost brzog i ultrabrzog pristupa.

Svibanj 2019 Stranica 60 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Svibanj 2019 Stranica 61 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Svibanj 2019 Stranica 62 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Slika 19: Širokopojasni pristup [18].

Putem operatora HT i A1 dostupne su karte pokrivenosti koje prikazuju pokrivenost projektnog područja 3G i 4G mrežom, što je prikazano na slici 20. Iz prikazanog je razvidno da HT kao jedan od operatora pokretne mreže na projektnom području samo djelomično ostvaruje pokrivenost 4G mrežom odnosno LTE tehnologijom, te potpunu pokrivenost 3G mrežom odnosno UMTS/HSPA tehnologijom, te da A1 kao drugi operator pokretne mreže na projektnom području djelomično ostvaruje pokrivenost 4G odnosno LTE tehnologijom, te djelomično pokrivenost 3G mrežom.

Svibanj 2019 Stranica 63 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Svibanj 2019 Stranica 64 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Slika 20: Pokrivenost 3G i 4G signalom HT (a, b) i A1 (c) [36], [37]. Kategorije krajnjih korisnika usluga širokopojasnog pristupa

Za financijsku i ekonomsku analizu (ocjena isplativosti, iznos vanjskih poticaja i sufinanciranja u obliku državnih potpora) operacije izgradnje širokopojasnog pristupa vrlo je važna procjena potražnje za širokopojasnim uslugama i kretanje stvarnog broja aktivnih korisnika (utilizacija u razdoblju operativnog rada mreže). Ciljani krajnji korisnici usluga širokopojasnog pristupa prema ONP-u definiraju se kroz tri osnovne kategorije [11]: • Privatni korisnici. • Poslovni korisnici. • Javni korisnici.

4.3 Ponuda širokopojasnih usluga

Dobrobit dostupnosti širokopojasnog pristupa jest i kompetitivna ponuda usluga, odnosno mogućnost odabira između više pružatelja usluga od strane krajnjih korisnika.

Usluge maloprodaje širokopojasnog pristupa na projektnom području realizirane su putem operatora koji ili imaju izgrađenu vlastitu infrastrukturu ili koriste veleprodajne usluge ostalih operatora kako bi osigurali pristup do krajnjeg korisnika. Prema dostupnim podacima usluga širokopojasnog pristupa na projektnom području ostvaruje se xDSL pristupom putem bakrene parice, putem pokretnih mreža, iznajmljenim vodovima te sustava besplatnog pristupa putem Wi-Fi tehnologije na ključnim lokacijama (Wi-Fi Hot-Spots).

Svibanj 2019 Stranica 65 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

ADSL pristup omogućava prijenos podataka prema korisniku većom brzinom (eng. downstream) i manjom prema ponuditelju usluge (eng. upstream), pri čemu prijenosna brzina ovisi o dužini i tipu parice.

Skraćivanjem bakrene parice, odnosno zamjenom za svjetlovodni kabel od razdjelnika do sabirne točke (postavljanjem DSLAM-a), operator putem VDSL (VDSL2) tehnologije omogućava krajnjim korisnicima brži prijenos podataka na kraćim udaljenostima u odnosu na prijenos podataka putem ADSL tehnologije.

Širokopojasni pristup putem pokretnih mreža je nakon xDSL najzastupljeniji način pristupa, a temelji se na 3G (UMTS, HSPA) i 4G (LTE) signalu, koji je krajnjem korisniku dostupan upotrebom podatkovne kartice ili podatkovnog modema, a kvaliteta usluge određena je karakteristikama pristupne tehnologije i zemljopisnoj pokrivenosti signalom.

Usluga iznajmljenog voda namijenjena je gospodarskim subjektima i javnim korisnicima, čija se poslovna komunikacija temelji na potrebi stalne prisutnosti na Internetu kao i potrebi prijenosa podataka velikim brzinama. Prednosti su: velika brzina, sigurnost, maksimalna pouzdanost, te istodobni pristup za veći broj korisnika.

4.3.1 Usluge xDSL pristupa putem bakrenih parica

Usluge operatora za xDSL pristup na projektnom području za privatne korisnike omogućavaju brzine pristupa od 2 do >100 Mbit/s, a cijene usluga (svibanj 2019) kreću se između 80,00 kn i 225,00 kn mjesečno (PDV uključen). Gospodarskim subjektima i javnim korisnicima operatori također omogućavaju brzine pristupa od 2 do >100 Mbit/s, a cijene usluga kreću se također između 80,00 kn i 225,00 kn mjesečno (PDV uključen). Cijene usluga se razlikuju prema sadržaju usluga u paketu, a svi operatori uglavnom nude kao najpovoljnije pakete one koji u sebi sadrže dvije (2D), tri (3D) usluge (Internet, telefon, TV).

4.3.2 Usluge pristupa putem pokretnih mreža

Usluge pristupa Internetu putem pokretnih mreža, odnosno ponude paketa za mobilni Internet za privatne korisnike na projektnom području, uključuju količinu podataka između 512 MB i 25 GB, a cijene usluga (svibanj 2019) kreću se između 59,00 kn i 600,00 kn mjesečno (PDV uključen), ovisno o tarifnim modelima i tarifnim paketima. Usluge za gospodarske subjekte i javne korisnike uključuju količinu podataka između 512 MB i 50 GB, a cijene usluga (svibanj 2019) kreću se također između 59,00 kn i 600,00 kn mjesečno (PDV uključen), ovisno o tarifnim modelima. Osim mobilnog Interneta, krajnji korisnici koriste Internet i putem mobilnih telefona, a cijene i uključeni promet ovisni su o tarifnim modelima i tarifnim paketima.

Svibanj 2019 Stranica 66 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

4.3.3 Usluge pristupa svjetlovodnom mrežom

Usluge pristupa Internetu svjetlovodnom mrežom na projektnom području pružaju se u području Grada Vrbovca, Grada Sveti Ivan Zelina, Općine Bedenica, Preseka i Rakovec, a omogućavaju korisnicima brzine pristupa veće od 100 Mbit/s. Cijene usluga se razlikuju prema sadržaju usluga u paketu, a kao najpovoljniji paketi nude se oni koji u sebi sadrže dvije (2D) ili tri (3D) usluge (Internet, telefon, TV).

4.4 Potražnja za brzinama širokopojasnog pristupa Internetu

4.4.1 Pokazatelji upotrebe širokopojasnog pristupa

Broj korisnika Interneta pokazuje trend ubrzanog rasta u svijetu, pa i u RH. Međutim, korištenje Internetom na području RH nema željenu konkurentnost u usporedbi sa zemljama EU. Na razini EU postotak kućanstava s pristupom Internetu iznosi 87 %, dok za RH taj postotak iznosi 76 %, što prikazuje slika 21.

Slika 21: Kućanstva s pristupom Internetu (2017.) [3].

Jedan od pokazatelja upotrebe, odnosno penetracije širokopojasnog pristupa je i udio kućanstava koja koriste pristup Internetu i koja posjeduju računalo. Broj kućanstava koja pristupaju Internetu u RH se povećao za 9 postotnih poena od 2014. do 2015. godine, što je prikazano u tablici 30.

Svibanj 2019 Stranica 67 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 30: Opremljenost kućanstava računalom i pristup Internetu na razini RH [1].

Pokazatelj 2014. 2015. Kućanstva koja posjeduju računalo 66 % 77 % Kućanstva koja pristupaju Internetu 68 % 77 %

Slika 22 prikazuje upotrebu računala i pristup Internetu po dobnim skupinama i radnom statusu u RH 2016. godine, iz koje je razvidno da čak 99 % populacije starosti od 16-24 i 97 % populacije starosti od 25-34, te 100 % svih učenika i studenata upotrebljavaju računalo i pristup Internetu.

100,00% 99,00% 97,00% 93,00% 91,00% 78,00% 74,00%

54,00%

33,00%

18,00%

Učenici i Zaposleni Nezaposleni Ostali 16-24 25-34 35-44 45-54 55-64 66-74 studenti

Slika 22: Upotreba računala i pristup Internetu po dobnim skupinama i radnom statusu [1].

4.4.2 Upotreba širokopojasnih usluga na projektnom području

Putem HAKOM-a su dostupni podaci o udjelu stvarnih korisnika (kućanstava) nepokretnog širokopojasnog pristupa, odnosno utilizaciji (engl. take-up rate), s ugovorenim brzinama 2 Mbit/s i više, što je za obuhvaćenu županiju i projektno područje prikazano na slikama 23 i 24.

Iz slike 23 je razvidno da na razini obuhvaćene županije 51,23 % kućanstava koristi nepokretni širokopojasni pristup brzine od 2 Mbit/s i veće. Među njima najveći dio njih koristi ugovorene brzine od 4 do 10 Mbit/s (njih 18,05 %), 3,24 % kućanstava koristi brzine od 2 do 4 Mbit/s, 5,26 % kućanstava koristi brzine od 10 do 20 Mbit/s, 13 % ih koristi brzine od 20 do 30 Mbit/s, 3,64 % kućanstava koristi brzine od 30 do 50 Mbit/s, 5,89% ih koristi brzine od 50 do 100 Mbit/s, dok 2,15 % kućanstava koristi brzine iznad 100 Mbit/s.

Svibanj 2019 Stranica 68 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Slika 23: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na području obuhvaćene županije (Q4 2018) [18].

Iz slike 24 je razvidno da JLS-ovi projektnog područja, prema udjelu kućanstava koja koriste nepokretni širokopojasni pristup ugovorene brzine 2 Mbit/s i veće, pripadaju grupi korištenja od 30% do 45%.

Slika 24: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na projektnom području (Q4 2018) [18].

Svibanj 2019 Stranica 69 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Slika 25 prikazuje da u većini JLS-ova projektnog područja kućanstva najviše koriste nepokretni širokopojasni pristup ugovorene brzine od 4 do 10 Mbit/s (od 14,22 % do 28,01 %), brzine od 2 do 4 Mbit/s koriste se od 2,21 % do 6,14 %, brzine od 10 do 20 Mbit/s koriste se od 0,23 % do 5,9 %, brzine od 20 do 30 Mbit/s koriste se od 0,69 % do 9,48 %, brzine od 30 do 50 Mbit/s koriste se od 0,69 % do 2,66 %, brzine od 50 do 100 Mbit/s koriste se od 0 % do 3,55 %, dok se brzine veće od 100 Mbit/s koriste u Gradu Sveti Ivan Zelina (0,1 %) i Gradu Vrbovcu (0,64%).

Svibanj 2019 Stranica 70 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Slika 25: Korištenje brzina širokopojasnog pristupa u JLS-ovima projektnog područja (Q4 2018) [18].

4.4.3 Trend korisničkog potencijala

Sadržaji, usluge i elektroničke komunikacijske mreže planiraju se, projektiraju, grade i razvijaju ovisno o potrebama i očekivanjima korisnika, jer je iskustvo korisnika o kakvoći pojedine usluge ujedno i mjerilo kakvoće usluga i komunikacijskih mreža. Korisnički zahtjevi i očekivanja određuju se kroz dostupnost, brzinu prijenosa i odziva komunikacijske mreže, pouzdanost i sigurnost.

Dostupni podaci govore o konstantnom trendu povećanja broja priključaka i nepokretnog i pokretnog pristupa Internetu. Tako slika 26 pokazuje trend rasta broja priključaka širokopojasnog pristupa Internetu u RH putem nepokretne mreže. Prema dostupnim podacima HAKOM-a za Q4 2018 broj priključaka u RH putem pokretnih mreža iznosio je 3.514.032 priključka [16].

Svibanj 2019 Stranica 71 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Slika 26: Broj priključaka širokopojasnog pristupa Internetu putem nepokretne mreže [16].

Konstantan je i porast korisnika 2D i 4D paketa u RH, gdje se vidi da se od prosinca 2016. do prosinca 2018. godine broj korisnika 2D paketa povećao za 1,8 %, a broj korisnika 4D paketa za čak 219 % što je prikazano na slici 27. Broj korisnika 3D paketa je u laganom padu od prosinca 2016. godine.

Svibanj 2019 Stranica 72 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Slika 27: Trend porasta korisnika 2D, 3D i 4D paketa [16].

Slika 28 prikazuje da već 42,81 % priključaka u RH otpada na IPTV tehnologiju za koju je neophodna NGA infrastruktura širokopojasnog pristupa velikih brzina. Udio IPTV tehnologije će biti još i veći kada će infrastruktura omogućavati veći doseg širokopojasnog pristupa velikih brzina.

7,39%

14,51% Zemaljska naplatna TV 42,81% SAT TV Samostalna TV usluga KTV 17,32% IPTV

17,98%

Slika 28: Udio priključaka prema tehnologijama s obzirom na ukupan broj priključaka (Q4 2018) [16].

Svibanj 2019 Stranica 73 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Jedan od elemenata povećanja potražnje za brzinama širokopojasnog pristupa je i dostup e- usluga RH, kojima se želi osigurati pristup javnim informacijama i informacijama o javnim uslugama na jednom mjestu, siguran pristup osobnim podacima i elektronička komunikacija građana i javnog sektora. Za sve e-usluge nužni su najmanje brzi NGA širokopojasni priključci.

Usluge e-uprave donose dodatan imperativ poticanja razvoja širokopojasne infrastrukture i jačanja potražnje za pristupom širokopojasne infrastrukture. Povećano korištenje usluga e- uprave, odnosno povećana utilizacija izgrađene širokopojasne infrastrukture, poboljšava ekonomska očekivanja i buduće rezultate operativnog rada širokopojasne mreže. U okviru e- uprave dostupne su slijedeće usluge: • Središnji državni portal - središnji portal za pristup informacijama o javnim uslugama i informacijama te dokumentima vezanima uz provođenje politika. • Osobni korisnički pretinac - siguran i povjerljiv način primanja, pregledavanja, praćenja i upravljanja svim službenim komunikacijama građana s javnim sektorom. • E-zdravstvo - međusobna interakcija među pružateljima zdravstvenih usluga (e- uputnica, e-recept, e-naručivanje, e-liste čekanja i e-karton). • E-obrazovanje i e-znanost - usluge u sustavu obrazovanja, odnosno visokog obrazovanja i znanosti (e-upis na visoke škole i fakultete, e-upis u srednje škole, učenje na daljinu, e-lektira, e-knjižnica, Informacijski sustav visokih učilišta - ISVU, e-dnevnik za osnovne i srednje škole). • E-pravosuđe - usluge e-uprave koje su organizacijski obuhvaćene ili su vezane uz pravosudni sustav (e-izvadak, e-oglasna ploča, e-Predmet, e-tvrtka). • E-porezna - usluge Porezne uprave koje omogućavaju elektroničku prijavu poreza i uvid u porezno knjigovodstvenu karticu. • E-poljoprivreda - usluge e-uprave vezane uz sektor poljoprivrede (ARKOD, agronet, Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi - TISUP, Geoinformacijski sustav ribarstva - GISR).

Širokopojasni pristup Internetu preduvjet je i za osnovne komercijalne usluge i aplikacije, te usluge isporuke televizijskih i video sadržaja putem IPTV usluge, što je primarno usmjereno prema privatnim korisnicima. Širokopojasni priključci, odnosno širokopojasne usluge za gospodarske subjekte zahtijevaju veće kapacitete poradi povezivanja dislociranih ispostava u logički jedinstvenu virtualnu mrežu (tzv. Virtual Private Network - VPN) i korištenja tzv. usluge u oblaku (engl. cloud services). Cloud usluge u pravilu zahtijevaju veće kapacitete prijenosa u oba smjera (downstream i upstream), te su upravo NGA brzi i ultrabrzi širokopojasni priključci pogodni za njihovu primjenu.

Svibanj 2019 Stranica 74 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

5 REZULTATI MAPIRANJA

5.1 Pravila određivanja boja područja

Postupak određivanja boja područja provodi se s ciljem definiranja područja u kojima je opravdano provoditi projekte državnih potpora za razvoj širokopojasne infrastrukture. Pravila određivanja boja područja definirana su putem ONP-a i provode se za NGA pristup. Postupak određivanja boja prikazuje slika 29.

Slika 29: Prikaz postupka verifikacije boja područja [11].

U ovom dokumentu proveden je postupak verifikacije boja područja, u sklopu kojeg se uzimaju u obzir inicijalno određene boje za sve adrese projektnog područja, opravdane primjedbe svih sudionika u javnoj raspravi te mogući iskazi komercijalnog interesa operatera, odnosno najavljena ulaganja u širokopojasne mreže u slijedeće tri godine.

Kod mapiranja boja s obzirom na NGA pristup poštivao se samo pristup Internetu putem nepokretnih mreža. Glavni razlog za nepoštivanje pristupa Internetu putem pokretnih mreža je činjenica da cjenovne i kvalitativne karakteristike usluga pristupa Internetu putem pokretnih mreža trenutno još nisu usporedive s karakteristikama usluga pristupa putem nepokretnih mreža.

Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup prikazana su u tablici 31.

Svibanj 2019 Stranica 75 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 31: Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup [11].

Najmanji prostorni obuhvat kod Boja područja/oznaka Obuhvaćena područja određivanja boja (granulacija) • Adresa (ulica i kućni broj), • naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese nedostupni ili nedovoljno • Bez NGA širokopojasnih mreža, pouzdani, vrijedi samo kod • privatni operatori ne planiraju Bijela naselja s manje od 500 izgradnju NGA širokopojasnih stanovnika) - boja područja mreža u iduće tri godine. utvrđuje se prema dostupnosti infrastrukture koja vrijedi za većinu područja naselja. • Adresa (ulica i kućni broj), • naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese nedostupni ili nedovoljno • S jednom NGA mrežom, pouzdani, vrijedi samo kod • niti jedan drugi operator ne Siva naselja s manje od 500 planira izgradnju NGA mreže u stanovnika) - boja područja iduće tri godine. utvrđuje se prema dostupnosti usluga koja vrijedi za većinu područja naselja. • Adresa (ulica i kućni broj) • naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese nedostupni ili nedovoljno • S barem dvije NGA mreže ili će pouzdani, vrijedi samo kod barem dvije NGA mreže Crna naselja s manje od 500 različitih operatora biti stanovnika) - boja područja izgrađene u iduće tri godine. utvrđuje se prema dostupnosti usluga koja vrijedi za većinu područja naselja.

5.2 Određivanje boja - NGA pristup

Postupak verifikacije boja u okviru PRŠI proveden je na svim adresama unutar definiranog prostornog obuhvata projekta, i to nakon inicijalnog određivanja boja u nacrtu PRŠI-ja, te uzimanja u obzir komentara s javne rasprave, sukladno pravilima ONP-a.

5.2.1 Inicijalno određivanje boja u nacrtu PRŠI-ja

Za potrebe inicijalnog određivanja boja u nacrtu PRŠI-ja, adrese unutar projektnog područja su bile podijeljene na naseljene i nenaseljene. Za potrebu utvrđivanja naseljenosti, a sukladno kategorijama korisnika propisanih ONP-om [11], broj privatnih kućanstava po pojedinoj adresi definiran je na osnovi podataka MUP-a i Popisa stanovništva iz 2011. godine. Podatci o poslovnim i javnim korisnicima preuzeti su iz registara FINA-e, MINGPO-a te internih evidencija JLS-ova uključenih u projekt.

Svibanj 2019 Stranica 76 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Naseljene adrese obuhvaćale su sve krajnje korisnike usluga širokopojasnog pristupa, dok su nenaseljene podrazumijevale one adrese bez krajnjih korisnika.

Prilikom inicijalnog određivanja boja područja unutar definiranog prostornog obuhvata projekta, a radi usklađenosti sa strukturnim pravilima ONP-a, korišteni su u tom trenutku važeći podaci HAKOM-a (Q1 2017) o dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa i namjerama gradnje svjetlovodnih distribucijskih mreža. Navedene podatke HAKOM objavljuje putem Interaktivnog GIS portala. Poradi potrebe obrade podataka, do slojeva dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa pristupilo se putem WFS servisa.

Za određivanje geolokacija svih adresa unutar definiranog prostornog obuhvata projekta korišten je sloj kućnih brojeva od strane Središnjeg registra prostornih jedinica Državne geodetske uprave.

Spajanjem slojeva dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa i slojeva kućnih brojeva odnosno geolokacija svih adresa putem GIS aplikacije, te identifikacijom adresa na terenu definirane su geolokacije svih adresa s i bez NGA širokopojasnog pristupa odnosno geolokacije inicijalno određene kao siva3 i bijela područja.

Od ukupno 21.245 adresa na prostornom obuhvatu projekta, postupak inicijalnog određivanja boja rezultirao je utvrđivanjem 18.535 adresa koje se nalaze na bijelom području, te 2.710 adresa koje se nalaze na sivom području.

Tablica 32 prikazuje inicijalne boje područja za definirani prostorni obuhvat projekta na adresnoj razini svakog pojedinog naselja.

Tablica 32: Inicijalne boje za NGA pristup – nacrt PRŠI-ja.

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Grad Vrbovec 5.174 4.278 82,68% 896 17,32% Banovo 56 8 14,29% 48 85,71% Brčevec 172 172 100,00% 0 0,00% Celine 310 309 99,68% 1 0,32% Cerik 48 48 100,00% 0 0,00% Cerje 75 74 98,67% 1 1,33% Dijaneš 74 74 100,00% 0 0,00% Donji Tkalec 33 33 100,00% 0 0,00% Dulepska 72 72 100,00% 0 0,00% Đivan 15 14 93,33% 1 6,67%

3 Obzirom da crna područja, jednako kao siva, ne ulaze u obuhvat projekta, crna područja nisu posebno iskazana, već su objedinjena sa sivim područjima radi jednostavnosti prikaza i opisa.

Svibanj 2019 Stranica 77 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Gaj 156 104 66,67% 52 33,33% Gornji Tkalec 87 32 36,78% 55 63,22% Gostović 63 63 100,00% 0 0,00% Graberanec 4 4 100,00% 0 0,00% Graberšćak 46 46 100,00% 0 0,00% Greda 54 54 100,00% 0 0,00% Hruškovica 46 46 100,00% 0 0,00% Konak 39 39 100,00% 0 0,00% Krkač 36 36 100,00% 0 0,00% Kućari 16 16 100,00% 0 0,00% Lonjica 338 207 61,24% 131 38,76% Lovrečka Varoš 58 55 94,83% 3 5,17% Lovrečka Velika 75 73 97,33% 2 2,67% Luka 288 288 100,00% 0 0,00% Lukovo 82 82 100,00% 0 0,00% Marenić 38 38 100,00% 0 0,00% Martinska Ves 175 170 97,14% 5 2,86% Naselje Stjepana 62 62 100,00% 0 0,00% Radića Negovec 92 92 100,00% 0 0,00% Novo Selo 34 34 100,00% 0 0,00% Peskovec 125 124 99,20% 1 0,80% Pirakovec 79 79 100,00% 0 0,00% Podolec 37 37 100,00% 0 0,00% Poljana 179 85 47,49% 94 52,51% Poljanski Lug 161 161 100,00% 0 0,00% Prilesje 63 63 100,00% 0 0,00% Samoborec 39 39 100,00% 0 0,00% Savska Cesta 45 45 100,00% 0 0,00% Topolovec 61 61 100,00% 0 0,00% Vrbovec 1.495 1.012 67,69% 483 32,31% Vrbovečki Pavlovec 131 112 85,50% 19 14,50% Vrhovec 51 51 100,00% 0 0,00% Žunci 64 64 100,00% 0 0,00% Grad Sveti Ivan Zelina 9.045 8.005 88,50% 1.040 11,50% Banje Selo 106 105 99,06% 1 0,94% Berislavec 26 26 100,00% 0 0,00%

Svibanj 2019 Stranica 78 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Biškupec Zelinski 453 410 90,51% 43 9,49% Blaškovec 290 290 100,00% 0 0,00% Blaževdol 234 222 94,87% 12 5,13% Breg Mokrički 20 20 100,00% 0 0,00% Brezovec Zelinski 124 124 100,00% 0 0,00% Bukevje 57 57 100,00% 0 0,00% Bukovec Zelinski 204 183 89,71% 21 10,29% Bunjak 181 178 98,34% 3 1,66% Curkovec 67 67 100,00% 0 0,00% Črečan 62 62 100,00% 0 0,00% Donja Drenova 274 274 100,00% 0 0,00% Donja Topličica 23 23 100,00% 0 0,00% Donja Zelina 383 99 25,85% 284 74,15% Donje Orešje 257 257 100,00% 0 0,00% Donje Psarjevo 162 162 100,00% 0 0,00% Dubovec Bisaški 43 13 30,23% 30 69,77% Filipovići 33 33 100,00% 0 0,00% Goričanec 77 77 100,00% 0 0,00% Goričica 148 146 98,65% 2 1,35% Gornja Drenova 220 220 100,00% 0 0,00% Gornja Topličica 194 194 100,00% 0 0,00% Gornje Orešje 188 188 100,00% 0 0,00% Gornje Psarjevo 317 313 98,74% 4 1,26% Gornji Vinkovec 87 77 88,51% 10 11,49% Hrastje 90 90 100,00% 0 0,00% Hrnjanec 296 290 97,97% 6 2,03% Kalinje 308 308 100,00% 0 0,00% Keleminovec 41 41 100,00% 0 0,00% Kladešćica 39 39 100,00% 0 0,00% Komin 119 31 26,05% 88 73,95% Krečaves 112 112 100,00% 0 0,00% Križevčec 61 61 100,00% 0 0,00% Laktec 83 36 43,37% 47 56,63% Majkovec 117 117 100,00% 0 0,00% Marinovec Zelinski 46 46 100,00% 0 0,00% Mokrica Tomaševečka 15 15 100,00% 0 0,00%

Svibanj 2019 Stranica 79 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Nespeš 259 191 73,75% 68 26,25% Novakovec Bisaški 19 19 100,00% 0 0,00% Novo Mjesto 63 63 100,00% 0 0,00% Obrež Zelinski 43 43 100,00% 0 0,00% Paukovec 181 181 100,00% 0 0,00% Polonje 140 140 100,00% 0 0,00% Polonje Tomaševečko 18 18 100,00% 0 0,00% Prepolno 44 44 100,00% 0 0,00% Pretoki 118 118 100,00% 0 0,00% Radoišće 191 191 100,00% 0 0,00% Salnik 76 76 100,00% 0 0,00% Selnica Psarjevačka 181 181 100,00% 0 0,00% Suhodol Zelinski 85 63 74,12% 22 25,88% Sveta Helena 190 186 97,89% 4 2,11% Sveti Ivan Zelina 1.073 690 64,31% 383 35,69% Šalovec 78 78 100,00% 0 0,00% Šulinec 107 107 100,00% 0 0,00% Šurdovec 25 25 100,00% 0 0,00% Tomaševec 76 75 98,68% 1 1,32% Velika Gora 73 73 100,00% 0 0,00% Vukovje Zelinsko 85 85 100,00% 0 0,00% Zadrkovec 108 108 100,00% 0 0,00% Zrinšćina 94 83 88,30% 11 11,70% Žitomir 161 161 100,00% 0 0,00% Općina Bedenica 747 683 91,43% 64 8,57% Bedenica 329 265 80,55% 64 19,45% Beloslavec 123 123 100,00% 0 0,00% Bosna 39 39 100,00% 0 0,00% Omamno 55 55 100,00% 0 0,00% Otrčkovec 39 39 100,00% 0 0,00% Turkovčina 162 162 100,00% 0 0,00% Općina Dubrava 2.306 2.034 88,20% 272 11,80% Bađinec 60 60 100,00% 0 0,00% Brezje 61 61 100,00% 0 0,00% Donji Marinkovac 44 44 100,00% 0 0,00% Donji Vukšinac 51 51 100,00% 0 0,00%

Svibanj 2019 Stranica 80 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Dubrava 459 266 57,95% 193 42,05% Dubravski Markovac 73 73 100,00% 0 0,00% Gornji Marinkovac 69 69 100,00% 0 0,00% Gornji Vukšinac 59 59 100,00% 0 0,00% Graberec 92 92 100,00% 0 0,00% Habjanovac 90 90 100,00% 0 0,00% Koritna 68 68 100,00% 0 0,00% Kostanj 54 54 100,00% 0 0,00% Kunđevac 48 48 100,00% 0 0,00% Ladina 50 50 100,00% 0 0,00% Mostari 99 99 100,00% 0 0,00% Nova Kapela 129 52 40,31% 77 59,69% Novaki 115 115 100,00% 0 0,00% Paruževac 79 79 100,00% 0 0,00% Pehardovac 15 15 100,00% 0 0,00% Podlužan 81 81 100,00% 0 0,00% Radulec 59 59 100,00% 0 0,00% Stara Kapela 83 83 100,00% 0 0,00% Svinjarec 37 37 100,00% 0 0,00% Zetkan 72 70 97,22% 2 2,78% Zgališće 84 84 100,00% 0 0,00% Zvekovac 93 93 100,00% 0 0,00% Žukovec 82 82 100,00% 0 0,00% Općina Farkaševac 867 712 82,12% 155 17,88% Bolč 175 139 79,43% 36 20,57% Brezine 94 94 100,00% 0 0,00% Donji Markovac 26 26 100,00% 0 0,00% Farkaševac 151 32 21,19% 119 78,81% Ivančani 79 79 100,00% 0 0,00% Kabal 75 75 100,00% 0 0,00% Mački 34 34 100,00% 0 0,00% Majur 41 41 100,00% 0 0,00% Praščevac 52 52 100,00% 0 0,00% Zvonik 54 54 100,00% 0 0,00% Žabnica 86 86 100,00% 0 0,00% Općina Gradec 1.631 1.439 88,23% 192 11,77%

Svibanj 2019 Stranica 81 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Buzadovac 51 51 100,00% 0 0,00% Cugovec 184 117 63,59% 67 36,41% Festinec 27 27 100,00% 0 0,00% Fuka 57 57 100,00% 0 0,00% Grabrić 41 41 100,00% 0 0,00% Gradec 195 97 49,74% 98 50,26% Gradečki Pavlovec 196 174 88,78% 22 11,22% Haganj 195 195 100,00% 0 0,00% Lubena 52 47 90,38% 5 9,62% Mali Brezovec 39 39 100,00% 0 0,00% Podjales 88 88 100,00% 0 0,00% Pokasin 31 31 100,00% 0 0,00% Potočec 45 45 100,00% 0 0,00% Remetinec 27 27 100,00% 0 0,00% Repinec 112 112 100,00% 0 0,00% Salajci 31 31 100,00% 0 0,00% Stari Glog 56 56 100,00% 0 0,00% Tučenik 48 48 100,00% 0 0,00% Veliki Brezovec 72 72 100,00% 0 0,00% Zabrđe 84 84 100,00% 0 0,00% Općina Preseka 783 753 96,17% 30 3,83% Donja Velika 38 38 100,00% 0 0,00% Gornja Velika 34 34 100,00% 0 0,00% Gornjaki 23 22 95,65% 1 4,35% Kamenica 63 63 100,00% 0 0,00% Kraljev Vrh 36 36 100,00% 0 0,00% Krušljevec 55 44 80,00% 11 20,00% Ledina 81 81 100,00% 0 0,00% Pogančec 49 49 100,00% 0 0,00% Preseka 50 33 66,00% 17 34,00% Slatina 55 55 100,00% 0 0,00% Srednja Velika 38 38 100,00% 0 0,00% Strmec 14 14 100,00% 0 0,00% Šelovec 67 67 100,00% 0 0,00% Vinkovec 144 143 99,31% 1 0,69% Žabnjak 36 36 100,00% 0 0,00%

Svibanj 2019 Stranica 82 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Općina Rakovec 692 631 91,18% 61 8,82% Baničevec 67 67 100,00% 0 0,00% Brezani 48 48 100,00% 0 0,00% Dropčevec 37 37 100,00% 0 0,00% Dvorišće 98 98 100,00% 0 0,00% Goli Vrh 18 18 100,00% 0 0,00% Hruškovec 31 31 100,00% 0 0,00% Hudovo 40 40 100,00% 0 0,00% Kolenica 121 121 100,00% 0 0,00% Lipnica 42 42 100,00% 0 0,00% Mlaka 45 45 100,00% 0 0,00% Rakovec 108 47 43,52% 61 56,48% Valetić 37 37 100,00% 0 0,00% Ukupno projektno 21.245 18.535 87,24% 2.710 12,76% područje

5.2.2 Inicijalno određivanje boja za potrebe ponovljenog postupka javne rasprave

Prilikom ponovnog inicijalnog određivanja boja područja unutar definiranog prostornog obuhvata projekta, a za potrebe ponavljanja postupka javne rasprave sukladno uputi NOP-, korišteni su u tom trenutku važeći podaci HAKOM-a (Q4 2018) o dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa i namjerama gradnje svjetlovodnih distribucijskih mreža.

Od ukupno 21.245 identificiranih adresa na prostornom obuhvatu projekta, postupak je rezultirao utvrđivanjem 17.937 adresa koje se nalaze na bijelom području i 3.308 adresa koje se nalaze na sivom području.

Tablica 33 prikazuje inicijalne boje područja za definirani prostorni obuhvat projekta na adresnoj razini svakog pojedinog naselja, kako je utvrđeno za potrebe ponavljanja postupka javne rasprave.

4 Uputa o ponavljanju javne rasprave https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/Uputa%20o%20ponavljanju%20druge%20JR.pdf.

Svibanj 2019 Stranica 83 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 33: Inicijalne boje za NGA pristup – ponovljeni postupak javne rasprave.

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Grad Vrbovec 5.174 3.623 70,02% 1.551 29,98% Banovo 56 3 5,36% 53 94,64% Brčevec 172 170 98,84% 2 1,16% Celine 310 310 100,00% 0 0,00% Cerik 48 48 100,00% 0 0,00% Cerje 75 74 98,67% 1 1,33% Dijaneš 74 74 100,00% 0 0,00% Donji Tkalec 15 11 73,33% 4 26,67% Dulepska 33 33 100,00% 0 0,00% Đivan 72 72 100,00% 0 0,00% Gaj 156 106 67,95% 50 32,05% Gornji Tkalec 87 8 9,20% 79 90,80% Gostović 63 63 100,00% 0 0,00% Graberanec 4 4 100,00% 0 0,00% Graberšćak 46 46 100,00% 0 0,00% Greda 54 54 100,00% 0 0,00% Hruškovica 46 46 100,00% 0 0,00% Konak 39 39 100,00% 0 0,00% Krkač 36 36 100,00% 0 0,00% Kućari 16 16 100,00% 0 0,00% Lonjica 338 207 61,24% 131 38,76% Lovrečka Varoš 58 54 93,10% 4 6,90% Lovrečka Velika 75 74 98,67% 1 1,33% Luka 288 288 100,00% 0 0,00% Lukovo 82 82 100,00% 0 0,00% Marenić 38 38 100,00% 0 0,00% Martinska Ves 175 169 96,57% 6 3,43% Naselje Stjepana 62 49 79,03% 13 20,97% Radića Negovec 92 92 100,00% 0 0,00% Novo Selo 34 34 100,00% 0 0,00% Peskovec 125 125 100,00% 0 0,00% Pirakovec 79 79 100,00% 0 0,00% Podolec 37 37 100,00% 0 0,00% Poljana 179 88 49,16% 91 50,84%

Svibanj 2019 Stranica 84 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Poljanski Lug 161 161 100,00% 0 0,00% Prilesje 63 60 95,24% 3 4,76% Samoborec 39 39 100,00% 0 0,00% Savska Cesta 45 6 13,33% 39 86,67% Topolovec 61 61 100,00% 0 0,00% Vrbovec 1.495 430 28,76% 1.065 71,24% Vrbovečki Pavlovec 131 122 93,13% 9 6,87% Vrhovec 51 51 100,00% 0 0,00% Žunci 64 64 100,00% 0 0,00% Grad Sveti Ivan Zelina 9.045 8.092 89,46% 953 10,54% Banje Selo 106 106 100,00% 0 0,00% Berislavec 26 26 100,00% 0 0,00% Biškupec Zelinski 453 428 94,48% 25 5,52% Blaškovec 290 290 100,00% 0 0,00% Blaževdol 234 231 98,72% 3 1,28% Breg Mokrički 20 20 100,00% 0 0,00% Brezovec Zelinski 124 124 100,00% 0 0,00% Bukevje 57 57 100,00% 0 0,00% Bukovec Zelinski 204 202 99,02% 2 0,98% Bunjak 181 180 99,45% 1 0,55% Curkovec 62 62 100,00% 0 0,00% Črečan 67 67 100,00% 0 0,00% Donja Drenova 274 274 100,00% 0 0,00% Donja Topličica 23 23 100,00% 0 0,00% Donja Zelina 383 206 53,79% 177 46,21% Donje Orešje 257 257 100,00% 0 0,00% Donje Psarjevo 162 162 100,00% 0 0,00% Dubovec Bisaški 43 18 41,86% 25 58,14% Filipovići 33 33 100,00% 0 0,00% Goričanec 77 77 100,00% 0 0,00% Goričica 148 148 100,00% 0 0,00% Gornja Drenova 220 220 100,00% 0 0,00% Gornja Topličica 194 194 100,00% 0 0,00% Gornje Orešje 188 188 100,00% 0 0,00% Gornje Psarjevo 317 317 100,00% 0 0,00% Gornji Vinkovec 87 66 75,86% 21 24,14%

Svibanj 2019 Stranica 85 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Hrastje 90 90 100,00% 0 0,00% Hrnjanec 296 296 100,00% 0 0,00% Kalinje 308 308 100,00% 0 0,00% Keleminovec 41 41 100,00% 0 0,00% Kladešćica 39 39 100,00% 0 0,00% Komin 119 26 21,85% 93 78,15% Krečaves 112 112 100,00% 0 0,00% Križevčec 61 61 100,00% 0 0,00% Laktec 83 18 21,69% 65 78,31% Majkovec 117 117 100,00% 0 0,00% Marinovec Zelinski 46 46 100,00% 0 0,00% Mokrica Tomaševečka 15 15 100,00% 0 0,00% Nespeš 259 198 76,45% 61 23,55% Novakovec Bisaški 19 19 100,00% 0 0,00% Novo Mjesto 63 63 100,00% 0 0,00% Obrež Zelinski 43 43 100,00% 0 0,00% Paukovec 181 181 100,00% 0 0,00% Polonje 140 140 100,00% 0 0,00% Polonje Tomaševečko 18 18 100,00% 0 0,00% Prepolno 44 44 100,00% 0 0,00% Pretoki 118 118 100,00% 0 0,00% Radoišće 191 191 100,00% 0 0,00% Salnik 76 76 100,00% 0 0,00% Selnica Psarjevačka 78 78 100,00% 0 0,00% Suhodol Zelinski 181 181 100,00% 0 0,00% Sveta Helena 85 80 94,12% 5 5,88% Sveti Ivan Zelina 107 107 100,00% 0 0,00% Šalovec 25 25 100,00% 0 0,00% Šulinec 190 186 97,89% 4 2,11% Šurdovec 1.073 615 57,32% 458 42,68% Tomaševec 76 76 100,00% 0 0,00% Velika Gora 73 73 100,00% 0 0,00% Vukovje Zelinsko 85 85 100,00% 0 0,00% Zadrkovec 108 108 100,00% 0 0,00% Zrinšćina 161 161 100,00% 0 0,00% Žitomir 94 81 86,17% 13 13,83%

Svibanj 2019 Stranica 86 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Općina Bedenica 747 684 91,57% 63 8,43% Bedenica 329 266 80,85% 63 19,15% Beloslavec 123 123 100,00% 0 0,00% Bosna 39 39 100,00% 0 0,00% Omamno 55 55 100,00% 0 0,00% Otrčkovec 39 39 100,00% 0 0,00% Turkovčina 162 162 100,00% 0 0,00% Općina Dubrava 2.306 2.028 87,94% 278 12,06% Bađinec 60 60 100,00% 0 0,00% Brezje 61 61 100,00% 0 0,00% Donji Marinkovac 44 44 100,00% 0 0,00% Donji Vukšinac 51 51 100,00% 0 0,00% Dubrava 459 245 53,38% 214 46,62% Dubravski Markovac 73 73 100,00% 0 0,00% Gornji Marinkovac 69 69 100,00% 0 0,00% Gornji Vukšinac 59 59 100,00% 0 0,00% Graberec 92 92 100,00% 0 0,00% Habjanovac 90 90 100,00% 0 0,00% Koritna 68 68 100,00% 0 0,00% Kostanj 54 54 100,00% 0 0,00% Kunđevac 48 48 100,00% 0 0,00% Ladina 50 50 100,00% 0 0,00% Mostari 99 99 100,00% 0 0,00% Nova Kapela 129 65 50,39% 64 49,61% Novaki 115 115 100,00% 0 0,00% Paruževac 79 79 100,00% 0 0,00% Pehardovac 15 15 100,00% 0 0,00% Podlužan 81 81 100,00% 0 0,00% Radulec 59 59 100,00% 0 0,00% Stara Kapela 83 83 100,00% 0 0,00% Svinjarec 37 37 100,00% 0 0,00% Zetkan 72 72 100,00% 0 0,00% Zgališće 84 84 100,00% 0 0,00% Zvekovac 82 82 100,00% 0 0,00% Žukovec 93 93 100,00% 0 0,00% Općina Farkaševac 867 722 83,28% 145 16,72%

Svibanj 2019 Stranica 87 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Bolč 175 145 82,86% 30 17,14% Brezine 94 94 100,00% 0 0,00% Donji Markovac 26 26 100,00% 0 0,00% Farkaševac 151 36 23,84% 115 76,16% Ivančani 79 79 100,00% 0 0,00% Kabal 75 75 100,00% 0 0,00% Mački 34 34 100,00% 0 0,00% Majur 41 41 100,00% 0 0,00% Praščevac 52 52 100,00% 0 0,00% Zvonik 86 86 100,00% 0 0,00% Žabnica 54 54 100,00% 0 0,00% Općina Gradec 1.631 1.447 88,72% 184 11,28% Buzadovac 51 51 100,00% 0 0,00% Cugovec 184 126 68,48% 58 31,52% Festinec 27 27 100,00% 0 0,00% Fuka 57 57 100,00% 0 0,00% Grabrić 41 41 100,00% 0 0,00% Gradec 195 87 44,62% 108 55,38% Gradečki Pavlovec 196 178 90,82% 18 9,18% Haganj 195 195 100,00% 0 0,00% Lubena 52 52 100,00% 0 0,00% Mali Brezovec 39 39 100,00% 0 0,00% Podjales 88 88 100,00% 0 0,00% Pokasin 31 31 100,00% 0 0,00% Potočec 45 45 100,00% 0 0,00% Remetinec 27 27 100,00% 0 0,00% Repinec 112 112 100,00% 0 0,00% Salajci 31 31 100,00% 0 0,00% Stari Glog 56 56 100,00% 0 0,00% Tučenik 48 48 100,00% 0 0,00% Veliki Brezovec 72 72 100,00% 0 0,00% Zabrđe 84 84 100,00% 0 0,00% Općina Preseka 783 744 95,02% 39 4,98% Donja Velika 38 38 100,00% 0 0,00% Gornja Velika 34 34 100,00% 0 0,00% Gornjaki 23 22 95,65% 1 4,35%

Svibanj 2019 Stranica 88 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Kamenica 63 63 100,00% 0 0,00% Kraljev Vrh 36 36 100,00% 0 0,00% Krušljevec 55 39 70,91% 16 29,09% Ledina 81 81 100,00% 0 0,00% Pogančec 49 49 100,00% 0 0,00% Preseka 50 28 56,00% 22 44,00% Slatina 67 67 100,00% 0 0,00% Srednja Velika 55 55 100,00% 0 0,00% Strmec 38 38 100,00% 0 0,00% Šelovec 14 14 100,00% 0 0,00% Vinkovec 144 144 100,00% 0 0,00% Žabnjak 36 36 100,00% 0 0,00% Općina Rakovec 692 597 86,27% 95 13,73% Baničevec 67 67 100,00% 0 0,00% Brezani 48 48 100,00% 0 0,00% Dropčevec 37 37 100,00% 0 0,00% Dvorišće 98 98 100,00% 0 0,00% Goli Vrh 18 18 100,00% 0 0,00% Hruškovec 31 31 100,00% 0 0,00% Hudovo 40 40 100,00% 0 0,00% Kolenica 121 121 100,00% 0 0,00% Lipnica 42 42 100,00% 0 0,00% Mlaka 45 45 100,00% 0 0,00% Rakovec 108 13 12,04% 95 87,96% Valetić 37 37 100,00% 0 0,00% Ukupno projektno 21.245 17.937 84,43% 3.308 15,57% područje

Slika 31 prikazuje inicijalno utvrđenu dostupnost i nedostupnost NGA širokopojasnog pristupa na području obuhvata projekta, to jest stanje prije provedbe javne rasprave. Bijelom bojom prikazane su geolokacije svih adresa bez dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa, odnosno bijela područja, dok su zelenom bojom označene geolokacije svih adresa s dostupom NGA pristupa, odnosno siva područja5.

5 Radi jednostavnosti prikaza, crna i siva područja označena su istom bojom.

Svibanj 2019 Stranica 89 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Slika 30: Inicijalna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa.

5.2.3 Javna rasprava

Nacrt PRŠI-ja, uključujući u tom trenutku aktualan popis svih adresa obuhvaćenog područja i naznake inicijalno određenih boja adresa6, bio je dostupan tijekom javne rasprave provedene u razdoblju od 25.08.2017. do 26.09.2017. godine. Informacija o provedbi javne rasprave, zajedno s nacrtom PRŠI-ja, popisom adresa i obrascem za komentiranje, objavljena je na mrežnim stranicama NP-a. Osnovna svrha postupka javne rasprave bila je prikupljanje komentara i potpunih informacija od operatera o njihovoj mogućnosti pružanja usluga NGA pristupa internetu minimalnim brzinama 30 Mbit/s te planiranim samostalnim ulaganjima u NGA infrastrukturu na razini svake pojedine adrese. Ujedno su sve zainteresirane strane imale mogućnosti dati primjedbe o projektu i ukazati na postojanje dodatnih adresa na prostoru obuhvata projekta, za koje se također provodi postupak inicijalnog određivanja boja i prikupljanja komentara od strane operatera.

6 Sukladno tada važećim podatcima HAKOM-a (Q1 2017).

Svibanj 2019 Stranica 90 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tijekom javne rasprave očitovale su se 2 zainteresirane strane, odnosno operatori HT d.d. i VIPnet d.o.o. (A1 d.o.o.).

Sukladno ONP-u, primjedbe na nacrt PRŠI-a, ocijenjene kao opravdane, uzimaju se u obzir prilikom izrade konačnog PRŠI-a. Svi zaprimljeni komentari su analizirani, sažeti i javno objavljeni na mrežnim stranicama NP-a u izvješću o provedenoj javnoj raspravi u roku od 30 dana nakon završetka javne rasprave.

Slijedom službenih uputa nadležnih tijela te neovisno o prihvaćanju ili neprihvaćanju komentara u trenutku izrade izvješća s javne rasprave, NP kod izrade konačnog PRŠI-ja nije uzeo u obzir zaprimljena očitovanja vezana uz sljedeće: - Kriteriji za odabir ponude u postupku javne nabave za odabir operatora – prijedlozi vezani uz kriterije i pondere. Obrazloženje: Odabir operatora vrši se sukladno propozicijama Javnog poziva za dostavu prijava za postupak pred-odabira u sklopu jedinstvenog Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47]. - Prijedlog ugovora – prijedlozi izmjena i dopuna. Obrazloženje: Iz konačne verzije PRŠI-ja izostavlja se prijedlog Ugovora o javnoj nabavi sukladno uputi NOP-a7.

U konačnoj verziji PRŠI-a uvaženi su komentari vezani uz sljedeće: - Lokacije demarkacijskih točaka – prijedlozi vezani uz lokacije i broj demarkacijskih točaka. Obrazloženje: U konačnoj verziji PRŠI-ja NP je prikazao prijedloge operatora sukladno uputi NOP-a8.

Komentari koji nisu prihvaćeni vezani su uz sljedeće: - Struktura i razina maloprodajnih paketa – komentar vezan uz visoku cijenu paketa usluga u iznosu od 280 kn koja generira iskrivljenu sliku prihoda što u konačnici rezultira pogrešnim očekivanjima u financijskom planu projekta. Obrazloženje: NP je kao referentnu okvirnu maloprodajnu cijenu paketa prikazao prosječnu cijenu bez ugovorne obveze korisnika prema operatoru, definiranu nakon recentne analize tržišta. Iz PRŠI-ja je vidljivo da u okviru financijskih i ekonomskih analiza projekta okvirna maloprodajna cijena paketa nije uključena u procjenu prihoda. - Širokopojasne tehnologije – primjedba da VDSL tehnologija ne može omogućiti brzine od 100 Mbit/s te da primjenom VDSL-a neće biti moguće ostvariti cilj DAE da 50 % korisnik koristi ultrabrzi Internet tj. brzine od 100 Mbit/s. Obrazloženje: Svi projekti koji se provode u sklopu ONP-a moraju se pridržavati strukturnog pravila tj. pravila tehnološke neutralnosti. To znači da NP mora omogućiti

7 Uputa o izostavljanju ugovora https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/IZ-EU-UP-NP- Uputa%20nositeljima%20projektata%20vezano%20uz%20prijedlog%20ugovora_27072018.pdf. 8 Uputa o demarkacijskim točkama https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/IZ-EU-UP- Demarkacijske%20to%C4%8Dke%20uputa-20190228.pdf.

Svibanj 2019 Stranica 91 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

svim zainteresiranim stranama da u svojim ponudama predvide implementaciju različitih tehnologija (engl. technology mix). Obveza odabranog privatnog partnera / operatora je da izabere adekvatnu tehnologiju ili kombinaciju tehnologija koja će u potpunosti ispuniti ciljeve određene u konačnoj verziji PRŠI-a. - Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija – komentar o manjkavoj kalkulaciji troška aktivne opreme iz tablice strukture troškova za različite tehnologije (precijenjeni za FTTH P2MP rješenje, podcijenjeni za VDSL rješenje). Obrazloženje: NP je u PRŠI-u prikazao prosječne vrijednosti investicijskih troškova koje se temelje na iskustvima iz širokog skupa drugih, već provedenih projekata izgradnje širokopojasne infrastrukture. Sukladno ONP-u stvarni iznos investicijskih troškova, kao i vrijednost udjela privatnih potpora bit će definiran od strane odabranog ponuditelja u okviru postupka odabira operatora. - Financijska analiza – napomena da nisu jasno definirane bitne pretpostavke za izradu poslovnog modela i financijskog plana projekta, odnosno primjedbe vezane uz 1. definiranje bijelih i sivih područja te utjecaj na cijenu gradnje po korisničkom priključku; 2. diskontnu stopu. Obrazloženje: 1. Broj inicijalnih adresa bijele boje koji je određen u nacrtu PRŠI-a, te prikazan na adresnoj razini u Prilogu 3 nacrta PRŠI-a, rezultat je postupka mapiranja opisanog u poglavlju 5. Postupak mapiranja proveden je sukladno strukturnim pravilima ONP-a. 2. U financijskim analizama u nacrtu PRŠI-a korištena je financijska diskontna stopa od 4%, a sukladno priručniku Europske komisije „Guide to Cost-Benefit Analysis of Investment Projects, Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020.“, te Delegiranoj uredbi Europske komisije 480/2014. U konačnoj verziji PRŠI-a primjenjuje se financijska diskontna stopa sukladno propozicijama javnog poziva [47], čime se dio komentara o diskontnoj stopi, koji je inicijalno odbačen, u konačnici djelomično uvažio. - Organizacijski plan provedbe projekta – primjedba da predloženi organizacijski plan nije u skladu s odabranim modelom A, već da je više prilagođen modelu C i/ili modelu B te da je za potrebe primjene u privatnom modelu prekompleksno strukturiran; predlaže se isključivo imenovanje voditelja projekta za koordinaciju odnosa unutar NP- a i preuzetih obveza. Obrazloženje: Proces provedbe projekta je kompleksan, a količina javnog novca u projektu je izrazito visoka. Sukladno ONP-u za provođenje projekta i izvještavanje o njegovoj provedbi odgovoran je NP. Stoga je neophodna adekvatna uključenost predstavnika NP, kao i šire stručne javnosti, uz naknadnu napomenu da su formulacije u organizacijskom planu provedbe usklađene s propozicijama javnog poziva [47]. - Okvirni vremenski plan provedbe projekta – primjedba da nisu ispravno određeni počeci faza projekata, odnosno da se faze ne smiju preklapati (kad jedna faza završi, iduća faza bi trebala započeti) kako bi okvirni vremenski plan bio realan i provediv; primjedba na rokove implementacije. Obrazloženje: U nacrtu PRŠI-a, kao i u konačnoj verziji istog, potrebno je predočiti okvirni vremenski plan projekta. Okvirni vremenski plan projekta izrađen je u jedinici vremena „kvartal“. Poradi toga je vjerojatno da u istom kvartalu jedna faza završi a druga započne. Pri tome ne dolazi do preklapanja faza, već do preklapanja kvartala u kojima određene faze završavaju, a određene započinju. Prema strukturnim pravilima ONP-a, provedba projekta slijedi nakon dobivanja pozitivne odluke o financiranju,

Svibanj 2019 Stranica 92 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

odnosno sukladno operativnim procedurama EU fonda [47]. Naknadno se napominje da je konačni vremenski plan usklađen s novonastalom situacijom i očekivanim rokovima sukladno propozicijama javnog poziva [47].

Od strane operatora HT d.d. iskazan je komercijalni interes temeljem najavljenih ulaganja u širokopojasne mreže u slijedeće tri godine. NP je donio odluku o prihvaćanju najavljenih ulaganja operatora HT d.d. INFRASTRUKTURA d.o.o.

Javna rasprava je rezultirala i prikupljanjem te ažuriranjem podataka o postojanju NGA infrastrukture na svim adresama identificiranim prilikom izrade nacrta PRŠI-ja.

Sukladno uputi NOP-a9, u razdoblju od 26.03.2019. do 09.04.2019. godine ponovno je provedena javna rasprava sa svrhom prikupljanje najrecentnijih i potpunih informacija od operatera. Inicijalno mapiranje je izrađeno temeljem tada aktualnih podataka iz HAKOM aplikacije (Q4 2018). Na mrežnim stranicama NP-a i NOP-a objavljen je konačno utvrđen popis svih adresa projektnog područja, uključujući pregled rezultata inicijalnog mapiranja. Tijekom ponovno provedene javne rasprave očitovale su se 2 zainteresirane strane, odnosno operatori HT d.d. i A1 d.o.o.

Od strane operatora A1 d.o.o. iskazan je dodatni komercijalni interes temeljem najavljenih ulaganja u širokopojasne mreže u slijedeće tri godine. NP je donio odluku o prihvaćanju najavljenih ulaganja operatora A1 d.o.o.

9 Uputa o ponavljanju javne rasprave https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/Uputa%20o%20ponavljanju%20druge%20JR.pdf.

Svibanj 2019 Stranica 93 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

5.2.4 Verifikacija boja

Na osnovi iskaza operatora tijekom obje javne rasprave, broj adresa inicijalno određenih kao bijele se smanjio za 154. Na broj konačnih bijelih adresa je utjecala i naknadna provjera inicijalno sivih adresa za koje operatori nisu naznačili postojanje infrastrukture tijekom ponovljene javne rasprave i/ili komercijalnog interesa kod obje javne rasprave. Provjere je izvršio NOP, a rezultati su, sukladno uputi NOP-a, uzeti u obzir kod verifikacije boja.

Od ukupno 21.245 adresa na prostornom obuhvatu projekta, postupak verifikacije boja rezultirao je definiranjem 17.783 adresa koje se nalaze na bijelom području, te 3.462 adresa koje se nalaze na sivom području.

Tablica 34 daje pregled konačnih boja područja na adresnoj razini po naseljima i obuhvaćenim JLS-ovima.

Tablica 34: Verifikacija boja za NGA pristup.

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Grad Vrbovec 5.174 3.292 63,63% 1.882 36,37% Banovo 56 3 5,36% 53 94,64% Brčevec 172 172 100,00% 0 0,00% Celine 310 290 93,55% 20 6,45% Cerik 48 48 100,00% 0 0,00% Cerje 75 4 5,33% 71 94,67% Dijaneš 74 74 100,00% 0 0,00% Donji Tkalec 15 15 100,00% 0 0,00% Dulepska 33 33 100,00% 0 0,00% Đivan 72 72 100,00% 0 0,00% Gaj 156 109 69,87% 47 30,13% Gornji Tkalec 87 10 11,49% 77 88,51% Gostović 63 63 100,00% 0 0,00% Graberanec 4 4 100,00% 0 0,00% Graberšćak 46 46 100,00% 0 0,00% Greda 54 54 100,00% 0 0,00% Hruškovica 46 46 100,00% 0 0,00% Konak 39 39 100,00% 0 0,00% Krkač 36 36 100,00% 0 0,00% Kućari 16 16 100,00% 0 0,00% Lonjica 338 208 61,54% 130 38,46% Lovrečka Varoš 58 53 91,38% 5 8,62%

Svibanj 2019 Stranica 94 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Lovrečka Velika 75 75 100,00% 0 0,00% Luka 288 288 100,00% 0 0,00% Lukovo 82 82 100,00% 0 0,00% Marenić 38 38 100,00% 0 0,00% Martinska Ves 175 172 98,29% 3 1,71% Naselje Stjepana 62 51 82,26% 11 17,74% Radića Negovec 92 92 100,00% 0 0,00% Novo Selo 34 34 100,00% 0 0,00% Peskovec 125 125 100,00% 0 0,00% Pirakovec 79 79 100,00% 0 0,00% Podolec 37 37 100,00% 0 0,00% Poljana 179 89 49,72% 90 50,28% Poljanski Lug 161 161 100,00% 0 0,00% Prilesje 63 60 95,24% 3 4,76% Samoborec 39 39 100,00% 0 0,00% Savska Cesta 45 8 17,78% 37 82,22% Topolovec 61 61 100,00% 0 0,00% Vrbovec 1.495 256 17,12% 1.239 82,88% Vrbovečki Pavlovec 131 35 26,72% 96 73,28% Vrhovec 51 51 100,00% 0 0,00% Žunci 64 64 100,00% 0 0,00% Grad Sveti Ivan Zelina 9.045 8.201 90,67% 844 9,33% Banje Selo 106 106 100,00% 0 0,00% Berislavec 26 26 100,00% 0 0,00% Biškupec Zelinski 453 439 96,91% 14 3,09% Blaškovec 290 290 100,00% 0 0,00% Blaževdol 234 234 100,00% 0 0,00% Breg Mokrički 20 20 100,00% 0 0,00% Brezovec Zelinski 124 124 100,00% 0 0,00% Bukevje 57 57 100,00% 0 0,00% Bukovec Zelinski 204 204 100,00% 0 0,00% Bunjak 181 181 100,00% 0 0,00% Curkovec 62 62 100,00% 0 0,00% Črečan 67 67 100,00% 0 0,00% Donja Drenova 274 274 100,00% 0 0,00% Donja Topličica 23 23 100,00% 0 0,00%

Svibanj 2019 Stranica 95 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Donja Zelina 383 253 66,06% 130 33,94% Donje Orešje 257 257 100,00% 0 0,00% Donje Psarjevo 162 162 100,00% 0 0,00% Dubovec Bisaški 43 22 51,16% 21 48,84% Filipovići 33 33 100,00% 0 0,00% Goričanec 77 77 100,00% 0 0,00% Goričica 148 148 100,00% 0 0,00% Gornja Drenova 220 220 100,00% 0 0,00% Gornja Topličica 194 194 100,00% 0 0,00% Gornje Orešje 188 188 100,00% 0 0,00% Gornje Psarjevo 317 317 100,00% 0 0,00% Gornji Vinkovec 87 66 75,86% 21 24,14% Hrastje 90 90 100,00% 0 0,00% Hrnjanec 296 296 100,00% 0 0,00% Kalinje 308 308 100,00% 0 0,00% Keleminovec 41 41 100,00% 0 0,00% Kladešćica 39 39 100,00% 0 0,00% Komin 119 30 25,21% 89 74,79% Krečaves 112 112 100,00% 0 0,00% Križevčec 61 61 100,00% 0 0,00% Laktec 83 18 21,69% 65 78,31% Majkovec 117 117 100,00% 0 0,00% Marinovec Zelinski 46 46 100,00% 0 0,00% Mokrica Tomaševečka 15 15 100,00% 0 0,00% Nespeš 259 202 77,99% 57 22,01% Novakovec Bisaški 19 19 100,00% 0 0,00% Novo Mjesto 63 63 100,00% 0 0,00% Obrež Zelinski 43 43 100,00% 0 0,00% Paukovec 181 181 100,00% 0 0,00% Polonje 140 140 100,00% 0 0,00% Polonje Tomaševečko 18 18 100,00% 0 0,00% Prepolno 44 44 100,00% 0 0,00% Pretoki 118 118 100,00% 0 0,00% Radoišće 191 191 100,00% 0 0,00% Salnik 76 76 100,00% 0 0,00% Selnica Psarjevačka 78 78 100,00% 0 0,00%

Svibanj 2019 Stranica 96 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Suhodol Zelinski 181 181 100,00% 0 0,00% Sveta Helena 85 85 100,00% 0 0,00% Sveti Ivan Zelina 107 107 100,00% 0 0,00% Šalovec 25 25 100,00% 0 0,00% Šulinec 190 187 98,42% 3 1,58% Šurdovec 1.073 641 59,74% 432 40,26% Tomaševec 76 76 100,00% 0 0,00% Velika Gora 73 73 100,00% 0 0,00% Vukovje Zelinsko 85 85 100,00% 0 0,00% Zadrkovec 108 108 100,00% 0 0,00% Zrinšćina 161 161 100,00% 0 0,00% Žitomir 94 82 87,23% 12 12,77% Općina Bedenica 747 689 92,24% 58 7,76% Bedenica 329 271 82,37% 58 17,63% Beloslavec 123 123 100,00% 0 0,00% Bosna 39 39 100,00% 0 0,00% Omamno 55 55 100,00% 0 0,00% Otrčkovec 39 39 100,00% 0 0,00% Turkovčina 162 162 100,00% 0 0,00% Općina Dubrava 2.306 2.050 88,90% 256 11,10% Bađinec 60 60 100,00% 0 0,00% Brezje 61 61 100,00% 0 0,00% Donji Marinkovac 44 44 100,00% 0 0,00% Donji Vukšinac 51 51 100,00% 0 0,00% Dubrava 459 261 56,86% 198 43,14% Dubravski Markovac 73 73 100,00% 0 0,00% Gornji Marinkovac 69 69 100,00% 0 0,00% Gornji Vukšinac 59 59 100,00% 0 0,00% Graberec 92 92 100,00% 0 0,00% Habjanovac 90 90 100,00% 0 0,00% Koritna 68 68 100,00% 0 0,00% Kostanj 54 54 100,00% 0 0,00% Kunđevac 48 48 100,00% 0 0,00% Ladina 50 50 100,00% 0 0,00% Mostari 99 99 100,00% 0 0,00% Nova Kapela 129 71 55,04% 58 44,96%

Svibanj 2019 Stranica 97 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Novaki 115 115 100,00% 0 0,00% Paruževac 79 79 100,00% 0 0,00% Pehardovac 15 15 100,00% 0 0,00% Podlužan 81 81 100,00% 0 0,00% Radulec 59 59 100,00% 0 0,00% Stara Kapela 83 83 100,00% 0 0,00% Svinjarec 37 37 100,00% 0 0,00% Zetkan 72 72 100,00% 0 0,00% Zgališće 84 84 100,00% 0 0,00% Zvekovac 82 82 100,00% 0 0,00% Žukovec 93 93 100,00% 0 0,00% Općina Farkaševac 867 731 84,31% 136 15,69% Bolč 175 147 84,00% 28 16,00% Brezine 94 94 100,00% 0 0,00% Donji Markovac 26 26 100,00% 0 0,00% Farkaševac 151 43 28,48% 108 71,52% Ivančani 79 79 100,00% 0 0,00% Kabal 75 75 100,00% 0 0,00% Mački 34 34 100,00% 0 0,00% Majur 41 41 100,00% 0 0,00% Praščevac 52 52 100,00% 0 0,00% Zvonik 86 86 100,00% 0 0,00% Žabnica 54 54 100,00% 0 0,00% Općina Gradec 1.631 1.462 89,64% 169 10,36% Buzadovac 51 51 100,00% 0 0,00% Cugovec 184 133 72,28% 51 27,72% Festinec 27 27 100,00% 0 0,00% Fuka 57 57 100,00% 0 0,00% Grabrić 41 41 100,00% 0 0,00% Gradec 195 88 45,13% 107 54,87% Gradečki Pavlovec 196 185 94,39% 11 5,61% Haganj 195 195 100,00% 0 0,00% Lubena 52 52 100,00% 0 0,00% Mali Brezovec 39 39 100,00% 0 0,00% Podjales 88 88 100,00% 0 0,00% Pokasin 31 31 100,00% 0 0,00%

Svibanj 2019 Stranica 98 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Potočec 45 45 100,00% 0 0,00% Remetinec 27 27 100,00% 0 0,00% Repinec 112 112 100,00% 0 0,00% Salajci 31 31 100,00% 0 0,00% Stari Glog 56 56 100,00% 0 0,00% Tučenik 48 48 100,00% 0 0,00% Veliki Brezovec 72 72 100,00% 0 0,00% Zabrđe 84 84 100,00% 0 0,00% Općina Preseka 783 747 95,40% 36 4,60% Donja Velika 38 38 100,00% 0 0,00% Gornja Velika 34 34 100,00% 0 0,00% Gornjaki 23 23 100,00% 0 0,00% Kamenica 63 63 100,00% 0 0,00% Kraljev Vrh 36 36 100,00% 0 0,00% Krušljevec 55 41 74,55% 14 25,45% Ledina 81 81 100,00% 0 0,00% Pogančec 49 49 100,00% 0 0,00% Preseka 50 28 56,00% 22 44,00% Slatina 67 67 100,00% 0 0,00% Srednja Velika 55 55 100,00% 0 0,00% Strmec 38 38 100,00% 0 0,00% Šelovec 14 14 100,00% 0 0,00% Vinkovec 144 144 100,00% 0 0,00% Žabnjak 36 36 100,00% 0 0,00% Općina Rakovec 692 611 88,29% 81 11,71% Baničevec 67 67 100,00% 0 0,00% Brezani 48 48 100,00% 0 0,00% Dropčevec 37 37 100,00% 0 0,00% Dvorišće 98 98 100,00% 0 0,00% Goli Vrh 18 18 100,00% 0 0,00% Hruškovec 31 31 100,00% 0 0,00% Hudovo 40 40 100,00% 0 0,00% Kolenica 121 121 100,00% 0 0,00% Lipnica 42 42 100,00% 0 0,00% Mlaka 45 45 100,00% 0 0,00% Rakovec 108 27 25,00% 81 75,00%

Svibanj 2019 Stranica 99 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Valetić 37 37 100,00% 0 0,00% Ukupno projektno 21.245 17.783 83,70% 3.462 16,30% područje

Slika 31 prikazuje dostupnost i nedostupnost NGA širokopojasnog pristupa na području obuhvata projekta nakon postupka verifikacije. Bijelom bojom prikazane su geolokacije svih adresa na kojima nema dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa, odnosno bijela područja, dok su zelenom bojom označene geolokacije svih adresa s dostupom NGA pristupa, odnosno područja u postupku verifikacije definirana kao siva.

Slika 31: Konačna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa.

Svibanj 2019 Stranica 100 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

6 DEFINICIJA CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA, ZAJEDNO S LOKACIJAMA SVIH POTENCIJALNIH KORISNIKA KOJI MORAJU BITI OBUHVAĆENI MREŽOM GRAĐENOM UZ POTPORE

Ciljano područje provedbe projekta su sve lokacije, odnosno adrese na području obuhvata projekta na kojima se nalaze krajnji korisnici, a koje su označene kao konačna bijela područja. Potencijalni korisnici projekta su svi krajnji korisnici koji se nalaze na bijelim područjima unutar definiranog prostornog obuhvata projekta.

Provedenim postupkom verifikacije boja područja iz poglavlja 5 određen je točan broj adresa na području obuhvata projekta koje su označene kao bijela područja, te točan broj adresa koje su označene kao siva područja. Sukladno strukturnim pravilima ONP-a sve adrese na sivim područjima se isključuju iz projekta.

6.1 Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu i njihova lokacija

U ovom poglavlju definiraju se lokacije i broj potencijalnih korisnika te povezani pokazatelji neposrednih rezultata projekta. Kako je broj potencijalnih korisnika ekvivalent broju priključaka koji će se izgraditi u okviru projekta, on služi i kao polazište za kasniji izračun troškova implementacije projekta.

Potencijalni korisnici projekta su svi krajnji korisnici, odnosno: • Privatni korisnici, • Poslovni korisnici, • Javni korisnici, koji se nalaze na bijelim područjima unutar definiranog prostornog obuhvata projekta.

Broj privatnih korisnika se utvrđuje kao broj stanova10 kojima je dostupan širokopojasni pristup internetu s brzinom od najmanje 40 Mbit/s, a kojima je prethodno bio dostupan osnovni širokopojasni pristup (s brzinama do 30 Mbit/s) ili uopće nisu imali dostupan širokopojasni pristup.

Poslovnim korisnicima smatraju se trgovac, trgovačko društvo, trgovac pojedinac, obrt i poljoprivrednik sukladno zakonskim definicijama [20], [21], [22].

Javni korisnici obuhvaćaju tijela javne vlasti, vjerske zajednice, udruge i zadruge sukladno zakonskim definicijama [23], [24], [25], [26].

10 Stan je građevinski povezana cjelina namijenjena za stanovanje, koja se sastoji od jedne ili više soba s odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kuhinja, smočnica, predsoblje, kupaonica, zahod i sl.) ili bez pomoćnih prostorija i ima svoj poseban ulaz [19].

Svibanj 2019 Stranica 101 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Dodatni pokazatelj neposrednih rezultata projekta je broj kućanstava11 kojima je dostupan širokopojasni pristup internetu s brzinom od najmanje 30 Mbit/s kao posljedica projekta, a kojima je prethodno bio dostupan samo osnovni širokopojasni pristup (s brzinama manjim od 30 Mbit/s) ili uopće nisu imali dostupan širokopojasni pristup. Podatci o broju kućanstva na adresnoj razini prikazani su u prilogu 1.

Podatke o broju korisnika utvrdili su projektom obuhvaćeni JLS-ovi sukladno metodologiji prikazanoj u tablici 35.

11 Kućanstvo je je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju, odnosno osoba koja u naselju popisa živi sama i nema kućanstvo u drugom naselju RH ili inozemstvu (samačko kućanstvo). Kućanstvom se smatra i tzv. institucionalno kućanstvo, tj. kućanstvo sastavljeno od osoba koje žive u ustanovama za trajno zbrinjavanje djece i odraslih, u bolnicama za trajni smještaj neizlječivih bolesnika, samostanima, objektima vojske, policije, pravosuđa, kampovima za smještaj izbjeglica i prognanika i sl [19].

Svibanj 2019 Stranica 102 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 35: Metodologija određivanja broja kućanstava, privatnih, poslovnih i javnih korisnika [51], [52], [53], [54], [55], [56], [57].

Datum Datum prikupljanja i/ili posljednjeg provjere ažuriranja Komentar / Pretpostavke primijenjene kod filtriranja JLS Izvor podataka podataka za korištenog podataka svrhu izrade izvora konačnog podataka PRŠI-ja Kućanstva Na svim bijelim adresama definirano je postojanje 1 stana (sukladno mišljenju NOP-a "Svaka adresa s pripadajućim kućnim brojem podrazumijeva objekt koji se u jednom trenutku koristio ili se koristi stalno ili povremeno te je evidentno da postoji barem jedan potencijalni korisnik u smislu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih Svi JLS-ovi DGU 11.2015. 27.05.2019. sredstava u okviru poziva „Izgradnja mreža NGN pristupnih mreža sljedeće generacije u NGA bijelim područjima“ koji razlikuju kućanstva kao stalno nastanjene stanove i ostale stanove"). U nedostatku alternativnih podataka, primijenjen je i princip 1 stan = 1 kućanstvo radi određivanja stope utilizacije. Stanovi (privatni korisnici) Na svim bijelim adresama definirano je postojanje 1 stana (sukladno mišljenju NOP-a "Svaka adresa s pripadajućim kućnim brojem podrazumijeva objekt koji se u jednom trenutku koristio ili se koristi stalno ili povremeno te je Svi JLS-ovi DGU 11.2015. 27.05.2019. evidentno da postoji barem jedan potencijalni korisnik u smislu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru poziva „Izgradnja mreža NGN pristupnih mreža sljedeće generacije u NGA bijelim područjima“ koji

Svibanj 2019 Stranica 103 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

razlikuju kućanstva kao stalno nastanjene stanove i ostale stanove"). Trgovačka društva (poslovni korisnici) Svi JLS-ovi. FINA registar. 18.09.2015. Svi JLS-ovi. Sudski registar. 27.05.2019. Provjera aktivnih subjekata na bijelim adresama.

Obrti (poslovni korisnici) Svi JLS-ovi. Obrtni registar. 22.10.2015. Svi JLS-ovi. Obrtni registar. 27.05.2019. Provjera subjekata "u radu" na bijelim adresama. Tijela javne vlasti, udruge i vjerske zajednice (javni korisnici) Svi JLS-ovi. Interne evidencije JLS-ova. 10.2015.

Svibanj 2019 Stranica 104 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Izvori podataka o potencijalnim korisnicima ne posjeduju njihove geolokacije. Stoga su podaci o adresama potencijalnih korisnika upareni s podacima Središnjeg registra prostornih jedinica od strane Državne geodetske uprave, odnosno geolokacijama kućnih brojeva.

Broj potencijalnih korisnika u projektu određen je zbrajanjem broja korisnika iz prihvatljivih kategorija, koji se nalaze na bijeloj adresi unutar projektnog područja projekta. Tablica 36 predočuje broj potencijalnih korisnika koji su obuhvaćeni projektom.

Tablica 36: Broj potencijalnih korisnika u projektu.

Privatni Poslovni korisnici Javni JLS / Naselja Ukupno korisnici Obrti Poduzeća korisnici Grad Vrbovec 3.292 50 69 4 3.415 Banovo 3 0 0 0 3 Brčevec 172 0 3 0 175 Celine 290 13 14 1 318 Cerik 48 2 1 0 51 Cerje 4 0 0 0 4 Dijaneš 74 0 4 0 78 Donji Tkalec 15 0 0 0 15 Dulepska 33 0 0 0 33 Đivan 72 0 2 0 74 Gaj 109 0 4 0 113 Gornji Tkalec 10 0 0 0 10 Gostović 63 2 4 0 69 Graberanec 4 0 0 0 4 Graberšćak 46 0 1 0 47 Greda 54 0 1 0 55 Hruškovica 46 0 0 0 46 Konak 39 3 4 0 46 Krkač 36 1 0 0 37 Kućari 16 0 0 1 17 Lonjica 208 3 5 0 216 Lovrečka Varoš 53 0 0 0 53 Lovrečka Velika 75 0 1 0 76 Luka 288 8 5 0 301 Lukovo 82 1 0 0 83 Marenić 38 0 1 0 39 Martinska Ves 172 3 2 1 178 Naselje Stjepana 51 0 0 0 51 Radića Negovec 92 0 0 0 92 Novo Selo 34 0 0 0 34 Peskovec 125 0 0 0 125 Pirakovec 79 0 0 0 79

Svibanj 2019 Stranica 105 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Privatni Poslovni korisnici Javni JLS / Naselja Ukupno korisnici Obrti Poduzeća korisnici Podolec 37 0 2 0 39 Poljana 89 0 1 0 90 Poljanski Lug 161 1 0 0 162 Prilesje 60 0 0 0 60 Samoborec 39 0 0 0 39 Savska Cesta 8 1 1 0 10 Topolovec 61 0 1 0 62 Vrbovec 256 7 10 1 274 Vrbovečki Pavlovec 35 1 1 0 37 Vrhovec 51 3 1 0 55 Žunci 64 1 0 0 65 Grad Sveti Ivan Zelina 8.201 133 151 3 8.488 Banje Selo 106 0 0 0 106 Berislavec 26 0 0 0 26 Biškupec Zelinski 439 2 6 0 447 Blaškovec 290 4 6 0 300 Blaževdol 234 6 7 0 247 Breg Mokrički 20 0 0 0 20 Brezovec Zelinski 124 1 4 0 129 Bukevje 57 1 0 0 58 Bukovec Zelinski 204 1 2 0 207 Bunjak 181 0 2 0 183 Curkovec 62 4 3 0 69 Črečan 67 0 1 0 68 Donja Drenova 274 5 3 0 282 Donja Topličica 23 0 0 0 23 Donja Zelina 253 0 1 1 255 Donje Orešje 257 3 2 0 262 Donje Psarjevo 162 2 3 0 167 Dubovec Bisaški 22 1 0 0 23 Filipovići 33 3 2 0 38 Goričanec 77 1 1 0 79 Goričica 148 12 8 0 168 Gornja Drenova 220 7 3 0 230 Gornja Topličica 194 0 1 0 195 Gornje Orešje 188 1 2 0 191 Gornje Psarjevo 317 1 0 0 318 Gornji Vinkovec 66 0 0 0 66 Hrastje 90 3 2 0 95 Hrnjanec 296 1 5 0 302 Kalinje 308 3 3 0 314

Svibanj 2019 Stranica 106 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Privatni Poslovni korisnici Javni JLS / Naselja Ukupno korisnici Obrti Poduzeća korisnici Keleminovec 41 1 1 0 43 Kladešćica 39 0 0 0 39 Komin 30 1 2 0 33 Krečaves 112 2 6 0 120 Križevčec 61 1 0 0 62 Laktec 18 0 0 0 18 Majkovec 117 0 1 0 118 Marinovec Zelinski 46 0 1 0 47 Mokrica Tomaševečka 15 0 0 0 15 Nespeš 202 2 3 0 207 Novakovec Bisaški 19 1 0 0 20 Novo Mjesto 63 1 2 0 66 Obrež Zelinski 43 1 3 0 47 Paukovec 181 3 2 0 186 Polonje 140 3 1 0 144 Polonje Tomaševečko 18 0 0 0 18 Prepolno 44 0 1 0 45 Pretoki 118 5 4 0 127 Radoišće 191 4 2 0 197 Salnik 76 0 0 0 76 Selnica Psarjevačka 78 4 2 0 84 Suhodol Zelinski 181 0 4 0 185 Sveta Helena 85 1 0 0 86 Sveti Ivan Zelina 107 3 1 0 111 Šalovec 25 0 1 0 26 Šulinec 187 2 3 0 192 Šurdovec 641 29 39 2 711 Tomaševec 76 1 2 0 79 Velika Gora 73 1 0 0 74 Vukovje Zelinsko 85 0 0 0 85 Zadrkovec 108 3 2 0 113 Zrinšćina 161 1 1 0 163 Žitomir 82 1 0 0 83 Općina Bedenica 689 11 10 0 710 Bedenica 271 5 3 0 279 Beloslavec 123 2 1 0 126 Bosna 39 0 0 0 39 Omamno 55 1 1 0 57

Svibanj 2019 Stranica 107 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Privatni Poslovni korisnici Javni JLS / Naselja Ukupno korisnici Obrti Poduzeća korisnici Otrčkovec 39 0 0 0 39 Turkovčina 162 3 5 0 170 Općina Dubrava 2.050 18 29 0 2.097 Bađinec 60 0 0 0 60 Brezje 61 3 1 0 65 Donji Marinkovac 44 2 0 0 46 Donji Vukšinac 51 1 1 0 53 Dubrava 261 3 3 0 267 Dubravski Markovac 73 0 0 0 73 Gornji Marinkovac 69 1 2 0 72 Gornji Vukšinac 59 0 0 0 59 Graberec 92 1 1 0 94 Habjanovac 90 0 1 0 91 Koritna 68 2 1 0 71 Kostanj 54 0 1 0 55 Kunđevac 48 0 0 0 48 Ladina 50 1 3 0 54 Mostari 99 0 1 0 100 Nova Kapela 71 0 1 0 72 Novaki 115 0 2 0 117 Paruževac 79 0 0 0 79 Pehardovac 15 0 0 0 15 Podlužan 81 0 0 0 81 Radulec 59 0 0 0 59 Stara Kapela 83 0 0 0 83 Svinjarec 37 0 0 0 37 Zetkan 72 2 2 0 76 Zgališće 84 1 2 0 87 Zvekovac 82 0 3 0 85 Žukovec 93 1 4 0 98 Općina Farkaševac 731 6 5 1 743 Bolč 147 0 0 1 148 Brezine 94 3 2 0 99 Donji Markovac 26 0 0 0 26 Farkaševac 43 0 0 0 43 Ivančani 79 0 1 0 80 Kabal 75 2 0 0 77

Svibanj 2019 Stranica 108 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Privatni Poslovni korisnici Javni JLS / Naselja Ukupno korisnici Obrti Poduzeća korisnici Mački 34 0 0 0 34 Majur 41 0 0 0 41 Praščevac 52 1 1 0 54 Zvonik 86 0 1 0 87 Žabnica 54 0 0 0 54 Općina Gradec 1.462 20 19 4 1.505 Buzadovac 51 0 1 0 52 Cugovec 133 1 2 1 137 Festinec 27 0 0 0 27 Fuka 57 0 0 0 57 Grabrić 41 0 0 0 41 Gradec 88 2 1 0 91 Gradečki Pavlovec 185 3 4 0 192 Haganj 195 5 2 1 203 Lubena 52 2 1 0 55 Mali Brezovec 39 0 1 0 40 Podjales 88 2 0 0 90 Pokasin 31 0 1 0 32 Potočec 45 0 1 0 46 Remetinec 27 1 1 0 29 Repinec 112 1 2 1 116 Salajci 31 1 0 0 32 Stari Glog 56 2 1 0 59 Tučenik 48 0 0 1 49 Veliki Brezovec 72 0 1 0 73 Zabrđe 84 0 0 0 84 Općina Preseka 747 11 5 1 764 Donja Velika 38 1 0 0 39 Gornja Velika 34 0 0 0 34 Gornjaki 23 1 0 0 24 Kamenica 63 0 0 0 63 Kraljev Vrh 36 1 0 1 38 Krušljevec 41 0 0 0 41 Ledina 81 3 0 0 84 Pogančec 49 1 2 0 52 Preseka 28 1 0 0 29 Slatina 67 0 0 0 67

Svibanj 2019 Stranica 109 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Privatni Poslovni korisnici Javni JLS / Naselja Ukupno korisnici Obrti Poduzeća korisnici Srednja Velika 55 1 0 0 56 Strmec 38 0 0 0 38 Šelovec 14 0 0 0 14 Vinkovec 144 0 2 0 146 Žabnjak 36 2 1 0 39 Općina Rakovec 611 4 10 0 625 Baničevec 67 0 4 0 71 Brezani 48 0 3 0 51 Dropčevec 37 0 1 0 38 Dvorišće 98 0 0 0 98 Goli Vrh 18 1 0 0 19 Hruškovec 31 1 1 0 33 Hudovo 40 0 1 0 41 Kolenica 121 0 0 0 121 Lipnica 42 0 0 0 42 Mlaka 45 2 0 0 47 Rakovec 27 0 0 0 27 Valetić 37 0 0 0 37 Ukupno projektno 17.783 253 298 13 18.347 područje

Lokacije potencijalnih korisnika prikazane su na slici 32.

Svibanj 2019 Stranica 110 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Slika 32: Lokacije potencijalnih korisnika.

6.2 Ciljana razina podržanog širokopojasnog pristupa (značajni iskorak)

Tablica 37 definira minimalnu razinu karakteristika širokopojasnog pristupa koja mora biti podržana u projektu, kako bi projekt rezultirao značajnim iskorakom u odnosu na postojeće stanje infrastrukture i dostupnih usluga.

Tablica 37: Minimalne brzine na NGA mreži izgrađenoj u projektu [11].

Kategorija Definirana brzina Brzina prema korisniku (download) 40 Mbit/s Brzina od korisnika (upload) 5 Mbit/s

Svibanj 2019 Stranica 111 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

7 ANALIZA POTRAŽNJE NA CILJANOM PODRUČJU PROVEDBE PROJEKTA, PREMA KATEGORIJAMA KORISNIKA

Za financijsku i ekonomsku analizu (ocjena isplativosti, iznos vanjskih poticaja i sufinanciranja u obliku državnih potpora) gradnje širokopojasnog pristupa vrlo je važna procjena potražnje za širokopojasnim uslugama i kretanja stvarnog broja aktivnih korisnika (utilizacija u razdoblju operativnog rada mreže). Najveći udio u ukupnom broju priključaka, odnosno glavni utjecaj na utilizaciju mreže imaju privatni korisnici, kod kojih bi utilizacija mreže u idealnim uvjetima mreže trebala biti 100 %, odnosno sva kućanstva bi trebala biti spojena na širokopojasnu mrežu. Međutim, takva idealna razina utilizacije mreže može se ostvariti tek kroz duže razdoblje. Kod gospodarskih subjekata i javnih korisnika, poradi potreba svakodnevnog poslovanja, očekuje se da će svi oni koristiti širokopojasne usluge. Širokopojasne priključke javnih korisnika, čija će utilizacija najvjerojatnije biti potpuna, promatra se i kao sredstvo osiguranja dostupnosti naprednih javnih usluga prema privatnim korisnicima i gospodarskim subjektima. Dostupnost takvih usluga dugoročno će dodatno povećati potražnju, odnosno utilizaciju mreže i kod privatnih korisnika i gospodarskih subjekata.

7.1 Korisnički potencijal

Slika 33 prikazuje poziciju RH u usporedbi s područjem EU po pitanju penetracije širokopojasnog pristupa. Iz slike je razvidno da RH (pa tako i obuhvaćena županija) još uvijek nije učinila značajniji iskorak prema europskom prosjeku i najrazvijenijim zemljama, odnosno da osjetno kaska po pitanju korištenja širokopojasnog pristupa Internetu.

Penetracija kod širokopojasnog pristupa u razvijenim zemljama EU i RH od 2011. do 2018. godine 50 45 40 35 30 25 20 15 10

BROJ PRETPLATNIKA NA 100 OSOBA 100 NA PRETPLATNIKA BROJ 5 0 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

Penetracija EU Penetracija RH Penetracija Njemačka Penetracija Francuska

Slika 33: Penetracija kod širokopojasnog pristupa u EU i RH [6].

Svibanj 2019 Stranica 112 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

U usporedbi s razvijenijim zemljama, u RH i obuhvaćenoj županiji, te sukladno tome i na projektnom području postoji veliki neiskorišteni potencijal glede širokopojasnog pristupa, a koji će se moći iskoristiti u provedbi projekta. To potvrđuje i slika 34 koja prikazuje trend povećanja korisnika brzog i ultrabrzog širokopojasnog pristupa u EU. Isti trend javlja se u RH, a potencijalno i na projektnom području.

Korištenje širokopojasnog pristupa u EU od 2011. do 2018. godine 60%

50%

40%

30% udio pretplatnika udio 20%

10%

0% 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 06/2018

do 30 Mbit/s do 100 Mbit/s

Slika 34: Porast korisnika brzog i ultrabrzog širokopojasnog pristupa u EU [6].

7.2 Analiza i poticanje potražnje na lokalnoj razini

Dostupnost širokopojasnih priključaka potrebno je osigurati kako za privatne korisnike, tako i za poslovne i javne korisnike, definirane u poglavlju 6.

Korisnici koji će koristiti usluge nove mreže doprinositi će realizaciji prihoda nove mreže. Prihodi nove mreže u direktnoj su korelaciji s njezinom utilizacijom, te je stoga nužna njena procjena. U tu svrhu se, uz sadašnju utilizaciju širokopojasne infrastrukture prikazanu na slici 25, koristi i usporedba podataka o korištenju NGA brzina od strane privatnih kućanstava u odnosu na dostupnost navedenih brzina, odnosno analiza sadašnje utilizacije u sivim područjima.

Analiza utilizacije u sivim područjima na razini JLS-ova prikazana je u tablici 39. U okviru analize su korišteni podaci o stvarnom broju kućanstava na bijelim područjima (prilog 1) i procijenjenom broju kućanstava na sivim područjima12 (tablica 38), te podaci o sadašnjoj

12 Broj kućanstava na sivim područjima je aproksimacija temeljem podataka MUP-a i Popisa stanovništva 2011. godine (nacrt PRŠI-ja).

Svibanj 2019 Stranica 113 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

utilizaciji širokopojasne infrastrukture prikazani na slici 25. Poradi bolje preglednosti, sadašnja utilizacija širokopojasnog pristupa (slika 25) prikazuje se u obliku tablice 40. U svrhu procjene utilizacije nove mreže ONP predviđa mogućnost provođenja anketnog ispitivanja. Ono je svrsishodno u slučaju odabira investicijskog modela Javni DBO, kod kojeg se cjelokupni rizik potražnje nalazi na strani NP-a, odnosno tijela javne vlasti. Na području provođenja projekta odabran je investicijski model Privatni DBO (poglavlje 10.4). On podrazumijeva potpuno preuzimanje rizika potražnje za širokopojasnim uslugama nove NGA mreže od strane privatnog operatora.

Tablica 38: Kućanstva na bijelim i sivim područjima.

Kućanstva na bijelim Kućanstva na sivim JLS Ukupno kućanstva područjima područjima

Grad Vrbovec 5.453 3.292 2.161 Grad Sveti Ivan Zelina 9.025 8.201 824 Općina Bedenica 730 689 41 Općina Dubrava 2.259 2.050 209 Općina Farkaševac 834 731 103 Općina Gradec 1.616 1.462 154 Općina Preseka 769 747 22 Općina Rakovec 674 611 63 Ukupno projektno 21.360 17.783 3.577 područje

Tablica 39: Analiza utilizacije NGA brzina od strane kućanstava na sivim područjima.

Korištenje NGA brzina Udio kućanstava Kućanstva na Ukupno koja koriste JLS sivim kućanstva Broj NGA brzine Udio područjima kućanstava na sivim područjima Grad Vrbovec 5.453 6,02% 328 2.161 15,18% Grad Sveti Ivan 9.025 3,98% 359 824 43,57% Zelina Općina Bedenica 730 2,95% 22 41 53,66% Općina Dubrava 2.259 3,08% 70 209 33,49% Općina Farkaševac 834 4,04% 34 103 33,01% Općina Gradec 1.616 2,38% 38 154 24,68% Općina Preseka 769 0,69% 5 22 22,73% Općina Rakovec 674 5,32% 36 63 57,14% Ukupno projektno 21.360 - 892 3.577 24,94% područje

Svibanj 2019 Stranica 114 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Iz analize je razvidno da prosječno 24,94 % kućanstava na sivim područjima koristi NGA širokopojasni pristup. Uzevši u obzir da su podaci preuzeti iz HAKOM-ovog preglednika područja dostupnosti širokopojasnog pristupa [18] ispravni, može se zaključiti da je utilizacija NGA brzina na sivim područjima relativno niska.

Temeljem sadašnje utilizacije širokopojasnog pristupa (tablica 40), analize utilizacije u sivim područjima (tablica 39), te demografskog, gospodarskog i socijalnog stanja i trendova na području provedbe projekta (poglavlje 3.1), izrađena je procjena utilizacije nove NGA mreže (tablica 41) i njezin korisnički potencijal (tablica 42).

Tablica 40: Utilizacija širokopojasnog pristupa.

Ukupno korištenje JLS Korištenje brzina <30 Mbit/s širokopojasnog pristupa Grad Vrbovec 27,87% 33,89% Grad Sveti Ivan Zelina 39,47% 43,45% Općina Bedenica 47,91% 50,86% Općina Dubrava 26,05% 29,13% Općina Farkaševac 28,68% 32,72% Općina Gradec 26,42% 28,80% Općina Preseka 21,79% 22,48% Općina Rakovec 34,42% 35,11%

Tablica 41: Utilizacija prema kategorijama korisnika.

JLS Privatni korisnici Poslovni korisnici Javni korisnici

Grad Vrbovec 42% 100% 100% Grad Sveti Ivan Zelina 50% 100% 100% Općina Bedenica 56% 100% 100% Općina Dubrava 38% 100% 100% Općina Farkaševac 40% 100% 100% Općina Gradec 37% 100% 100% Općina Preseka 35% 100% 100% Općina Rakovec 42% 100% 100%

Iz tablice 41 razvidno je da je procijenjena utilizacija nove NGA mreže viša od sadašnje utilizacije NGA brzina na sivim područjima (tablica 39), te nešto viša od trenutne ukupne utilizacije širokopojasnog pristupa (tablica 40).

Procijenjeno korištenje nove NGA mreže temelji se na njenoj otvorenosti i kvaliteti. Cijene usluga koje će se putem nje pružati će poradi otvorenosti biti konkurentnije, te će pristup novoj NGA mreži biti cjenovno prihvatljiviji (280 kn u usporedbi sa sadašnjih 300 kn). Nova mreža će

Svibanj 2019 Stranica 115 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

obuhvatiti 100 % područja bijele boje, te će njome biti obuhvaćen veliki broj potencijalnih korisnika.

Tablica 40 prikazuje sadašnje korištenje širokopojasnog pristupa. Iz tablice je razvidno da se u okviru korištenja širokopojasnog pristupa velika većina udjela odnosi na korištenje brzina <30 Mbit/s, odnosno korištenje osnovnog širokopojasnog pristupa. Poradi neusporedivo bolje kvalitete pristupa koji će nova NGA mreža pružati (NGA brzine umjesto sadašnjih <30 Mbit/s i viša razina simetričnosti brzina), kao i poradi nižih cijena Interneta, 2D i 3D paketa u usporedbi s onima za koje im je sada dostupna lošija kvaliteta pristupa na bijelim područjima, upravo ona kućanstva koja sada koriste brzine <30 Mbit/s (tablica 40) biti će zainteresirana za korištenje nove NGA mreže. Uz njih, iz istog razloga, za korištenje nove NGA mreže biti će zainteresirana i ona kućanstva koja sada ne koriste širokopojasni pristup, kao i ona koja uopće ne koriste pristup Internetu.

S druge strane, poradi odabira investicijskog modela Privatni DBO, rizik potražnje za širokopojasnim uslugama nove mreže u cijelosti leži na privatnom operatoru. Njemu je u interesu da nova mreža ostvaruje dostatne prihode, te će ju stoga aktivno promovirati.

Temeljem procijenjene visine utilizacije nove mreže i broja potencijalnih korisnika (tablica 36) izračunat je korisnički potencijal prema kategorijama korisnika koji je prikazan u tablici 42. On u kategoriji privatnih korisnika iznosi 8.013 priključaka. Potencijalnih korisnika u kategoriji poslovnih i javnih korisnika na bijelim područjima obuhvata projekta ima 564. Korisnički potencijal te kategorije korisnika je 100 %-tni, odnosno u apsolutnom broju iznosi 564 priključaka pa se, dakle, zajedno s kategorijom privatnih korisnika procjenjuje ukupni korisnički potencijal koji iznosi 8.577 priključaka.

Tablica 42 prikazuje korisnički potencijal prema pojedinim kategorijama korisnika na projektnom području.

Tablica 42: Korisnički potencijal prema kategorijama korisnika.

Privatni Poslovni korisnici Javni JLS / Naselja Ukupno korisnici Obrti Poduzeća korisnici Grad Vrbovec 1.381 50 69 4 1.504 Banovo 1 0 0 0 1 Brčevec 72 0 3 0 75 Celine 122 13 14 1 150 Cerik 20 2 1 0 23 Cerje 2 0 0 0 2 Dijaneš 31 0 4 0 35 Donji Tkalec 6 0 0 0 6 Dulepska 14 0 0 0 14 Đivan 30 0 2 0 32 Gaj 46 0 4 0 50 Gornji Tkalec 4 0 0 0 4 Gostović 26 2 4 0 32

Svibanj 2019 Stranica 116 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Privatni Poslovni korisnici Javni JLS / Naselja Ukupno korisnici Obrti Poduzeća korisnici Graberanec 2 0 0 0 2 Graberšćak 19 0 1 0 20 Greda 23 0 1 0 24 Hruškovica 19 0 0 0 19 Konak 16 3 4 0 23 Krkač 15 1 0 0 16 Kućari 7 0 0 1 8 Lonjica 87 3 5 0 95 Lovrečka Varoš 22 0 0 0 22 Lovrečka Velika 32 0 1 0 33 Luka 121 8 5 0 134 Lukovo 34 1 0 0 35 Marenić 16 0 1 0 17 Martinska Ves 72 3 2 1 78 Naselje Stjepana 21 0 0 0 21 Radića Negovec 39 0 0 0 39 Novo Selo 14 0 0 0 14 Peskovec 53 0 0 0 53 Pirakovec 33 0 0 0 33 Podolec 16 0 2 0 18 Poljana 37 0 1 0 38 Poljanski Lug 68 1 0 0 69 Prilesje 25 0 0 0 25 Samoborec 16 0 0 0 16 Savska Cesta 3 1 1 0 5 Topolovec 26 0 1 0 27 Vrbovec 108 7 10 1 126 Vrbovečki Pavlovec 15 1 1 0 17 Vrhovec 21 3 1 0 25 Žunci 27 1 0 0 28 Grad Sveti Ivan Zelina 4.115 133 151 3 4.402 Banje Selo 53 0 0 0 53 Berislavec 13 0 0 0 13 Biškupec Zelinski 220 2 6 0 228 Blaškovec 145 4 6 0 155 Blaževdol 117 6 7 0 130 Breg Mokrički 10 0 0 0 10 Brezovec Zelinski 62 1 4 0 67 Bukevje 29 1 0 0 30 Bukovec Zelinski 102 1 2 0 105 Bunjak 91 0 2 0 93

Svibanj 2019 Stranica 117 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Privatni Poslovni korisnici Javni JLS / Naselja Ukupno korisnici Obrti Poduzeća korisnici Curkovec 31 4 3 0 38 Črečan 34 0 1 0 35 Donja Drenova 137 5 3 0 145 Donja Topličica 12 0 0 0 12 Donja Zelina 127 0 1 1 129 Donje Orešje 129 3 2 0 134 Donje Psarjevo 81 2 3 0 86 Dubovec Bisaški 11 1 0 0 12 Filipovići 17 3 2 0 22 Goričanec 39 1 1 0 41 Goričica 74 12 8 0 94 Gornja Drenova 110 7 3 0 120 Gornja Topličica 97 0 1 0 98 Gornje Orešje 94 1 2 0 97 Gornje Psarjevo 159 1 0 0 160 Gornji Vinkovec 33 0 0 0 33 Hrastje 45 3 2 0 50 Hrnjanec 148 1 5 0 154 Kalinje 154 3 3 0 160 Keleminovec 21 1 1 0 23 Kladešćica 20 0 0 0 20 Komin 15 1 2 0 18 Krečaves 56 2 6 0 64 Križevčec 31 1 0 0 32 Laktec 9 0 0 0 9 Majkovec 59 0 1 0 60 Marinovec Zelinski 23 0 1 0 24 Mokrica Tomaševečka 8 0 0 0 8 Nespeš 101 2 3 0 106 Novakovec Bisaški 10 1 0 0 11 Novo Mjesto 32 1 2 0 35 Obrež Zelinski 22 1 3 0 26 Paukovec 91 3 2 0 96 Polonje 70 3 1 0 74 Polonje Tomaševečko 9 0 0 0 9 Prepolno 22 0 1 0 23 Pretoki 59 5 4 0 68 Radoišće 96 4 2 0 102 Salnik 38 0 0 0 38 Selnica Psarjevačka 39 4 2 0 45

Svibanj 2019 Stranica 118 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Privatni Poslovni korisnici Javni JLS / Naselja Ukupno korisnici Obrti Poduzeća korisnici Suhodol Zelinski 91 0 4 0 95 Sveta Helena 43 1 0 0 44 Sveti Ivan Zelina 54 3 1 0 58 Šalovec 13 0 1 0 14 Šulinec 94 2 3 0 99 Šurdovec 321 29 39 2 391 Tomaševec 38 1 2 0 41 Velika Gora 37 1 0 0 38 Vukovje Zelinsko 43 0 0 0 43 Zadrkovec 54 3 2 0 59 Zrinšćina 81 1 1 0 83 Žitomir 41 1 0 0 42 Općina Bedenica 387 11 10 0 408 Bedenica 152 5 3 0 160 Beloslavec 69 2 1 0 72 Bosna 22 0 0 0 22 Omamno 31 1 1 0 33 Otrčkovec 22 0 0 0 22 Turkovčina 91 3 5 0 99 Općina Dubrava 779 18 29 0 826 Bađinec 23 0 0 0 23 Brezje 23 3 1 0 27 Donji Marinkovac 17 2 0 0 19 Donji Vukšinac 19 1 1 0 21 Dubrava 99 3 3 0 105 Dubravski Markovac 28 0 0 0 28 Gornji Marinkovac 26 1 2 0 29 Gornji Vukšinac 22 0 0 0 22 Graberec 35 1 1 0 37 Habjanovac 34 0 1 0 35 Koritna 26 2 1 0 29 Kostanj 21 0 1 0 22 Kunđevac 18 0 0 0 18 Ladina 19 1 3 0 23 Mostari 38 0 1 0 39 Nova Kapela 27 0 1 0 28 Novaki 44 0 2 0 46

Svibanj 2019 Stranica 119 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Privatni Poslovni korisnici Javni JLS / Naselja Ukupno korisnici Obrti Poduzeća korisnici Paruževac 30 0 0 0 30 Pehardovac 6 0 0 0 6 Podlužan 31 0 0 0 31 Radulec 22 0 0 0 22 Stara Kapela 32 0 0 0 32 Svinjarec 14 0 0 0 14 Zetkan 27 2 2 0 31 Zgališće 32 1 2 0 35 Zvekovac 31 0 3 0 34 Žukovec 35 1 4 0 40 Općina Farkaševac 293 6 5 1 305 Bolč 59 0 0 1 60 Brezine 38 3 2 0 43 Donji Markovac 10 0 0 0 10 Farkaševac 17 0 0 0 17 Ivančani 32 0 1 0 33 Kabal 30 2 0 0 32 Mački 14 0 0 0 14 Majur 16 0 0 0 16 Praščevac 21 1 1 0 23 Zvonik 34 0 1 0 35 Žabnica 22 0 0 0 22 Općina Gradec 540 20 19 4 583 Buzadovac 19 0 1 0 20 Cugovec 49 1 2 1 53 Festinec 10 0 0 0 10 Fuka 21 0 0 0 21 Grabrić 15 0 0 0 15 Gradec 33 2 1 0 36 Gradečki Pavlovec 68 3 4 0 75 Haganj 72 5 2 1 80 Lubena 19 2 1 0 22 Mali Brezovec 14 0 1 0 15 Podjales 33 2 0 0 35 Pokasin 11 0 1 0 12 Potočec 17 0 1 0 18 Remetinec 10 1 1 0 12

Svibanj 2019 Stranica 120 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Privatni Poslovni korisnici Javni JLS / Naselja Ukupno korisnici Obrti Poduzeća korisnici Repinec 41 1 2 1 45 Salajci 11 1 0 0 12 Stari Glog 21 2 1 0 24 Tučenik 18 0 0 1 19 Veliki Brezovec 27 0 1 0 28 Zabrđe 31 0 0 0 31 Općina Preseka 260 11 5 1 277 Donja Velika 13 1 0 0 14 Gornja Velika 12 0 0 0 12 Gornjaki 8 1 0 0 9 Kamenica 22 0 0 0 22 Kraljev Vrh 13 1 0 1 15 Krušljevec 14 0 0 0 14 Ledina 28 3 0 0 31 Pogančec 17 1 2 0 20 Preseka 10 1 0 0 11 Slatina 23 0 0 0 23 Srednja Velika 19 1 0 0 20 Strmec 13 0 0 0 13 Šelovec 5 0 0 0 5 Vinkovec 50 0 2 0 52 Žabnjak 13 2 1 0 16 Općina Rakovec 258 4 10 0 272 Baničevec 28 0 4 0 32 Brezani 20 0 3 0 23 Dropčevec 16 0 1 0 17 Dvorišće 41 0 0 0 41 Goli Vrh 8 1 0 0 9 Hruškovec 13 1 1 0 15 Hudovo 17 0 1 0 18 Kolenica 51 0 0 0 51 Lipnica 18 0 0 0 18 Mlaka 19 2 0 0 21 Rakovec 11 0 0 0 11 Valetić 16 0 0 0 16 Ukupno projektno 8.013 253 298 13 8.577 područje

Svibanj 2019 Stranica 121 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

8 DEFINICIJA LOKACIJA DEMARKACIJSKIH TOČAKA PREMA AGREGACIJSKOJ MREŽI

Širokopojasna telekomunikacijska mreža sastoji se od slijedećih cjelina: • jezgrena mreža (nacionalne mreže), • agregacijska mreža (regionalne mreže), • pristupne mreže.

Jezgrena mreža je infrastrukturna okosnica telekomunikacijske mreže, te obuhvaća međusobno povezane čvorove u većim gradovima. Agregacijsku mrežu čine veze između lokalnih čvorova i jezgrene mreže, najčešće kabelske veze i manjim dijelom bežične usmjerene mreže. Pristupni dio mreže, odnosno pristupna mreža jest infrastrukturni razvod kabela od lokalnog čvora do svakog korisnika u nepokretnoj mreži, odnosno bežično radio sučelje između korisnika i baznih stanica u bežičnoj mreži.

DSL modem

DNS DHCP AAA Agrregaciijjsko sttiikallo VoIP Ettherrnett agrregaciijja VoIP DSL modem/ usmerivač DSLAM // MSAN eMaiill NTP WWW IPTV

Jezgrrenii usmerrjjevač DSL modem

Jezgrena mreža Internet DSL modem BRAS//BNG POP

DSLAM // MSAN IISP1 IISP2 Agrregaciijjsko sttiikallo Ettherrnett agrregaciijja DSL modem/ usmerivač

DSL modem

Lokalna mreža - kučna mreža Pristupna mreža Agregacijska mreža Jezgrena mreža

Slika 35: Shematski prikaz arhitekture mreže [17].

Prema ONP-u, demarkacijske točke se definiraju kao točke između pristupne i agregacijske mreže, odnosno čvora/ova agregacijske mreže u kojem/ima je moguće agregirati promet iz pristupne mreže. Nadalje, kod provedbe projekata u sklopu ONP-a, definiranje demarkacijskih točaka prema agregacijskoj mreži mora biti usklađeno s planom implementacije NP-BBI programa izgradnje agregacijske mreže [17]. Shodno tome, demarkacijske točke unutar PRŠI- ja određuju se kao točke spoja između pristupne mreže implementirane kroz projekt u sklopu ONP-a te agregacijske mreže NP-BBI programa ili agregacijske mreže trećeg operatora.

Nositelj NP-BBI programa je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI). Poduzeće Odašiljači i veze d.o.o. (OiV) je nositelj tehničke provedbe NP-BBI programa koji je, u ime i za račun RH, nadležan za tehničku provedbu NP-BBI programa, odnosno za izgradnju, održavanje i upravljanje agregacijskom infrastrukturom širokopojasnog pristupa. Prije dodjele bespovratnih sredstava za provedbu NP-BBI programa, program mora proći postupak prijave i odobrenja velikog projekta u tijelima Europske komisije (eng. major project

Svibanj 2019 Stranica 122 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

notification), nakon čega se pristupa projektiranju, ishođenju dozvola i gradnji agregacijske infrastrukture.

Agregacijska mreža povezuje pristupne mreže s jedne strane i jezgrene mreže s druge strane. Prema programu NP-BBI čvorovi agregacijske mreže su: • N0 – prijelazni čvorovi, označavaju čvorove prijelaza između jezgrene i agregacijske mreže. Mikrolokacije prijelaznih čvorova unutar naselja bit će određene u fazi projektiranja. • N1 – agregacijski čvorovi, označavaju čvorove prijelaza između agregacijske i pristupne mreže. Po jedan agregacijski čvor bit će smješten u svakom opravdanom naselju NP-BBI programa do kojeg će biti implementirana agregacijska infrastruktura. Agregacijski čvorovi će biti izgrađeni u naseljima prioritetne skupine 1. U naseljima prioritetne skupine 2 i 3, agregacijski čvorovi će biti izgrađeni ako se ta naselja nalaze na planiranim trasama za povezivanje naselja prioritetne skupine 1 ili su u blizini tih trasa. Agregacijski čvor će biti smješten u odgovarajuće infrastrukturno opremljenom kolokacijskom prostoru u kojem je operatorima omogućen pristup neosvjetljenim agregacijskim nitima preko svjetlovodnog distribucijskog razdjelnika (engl. optical distribution frames).

Planirane trase agregacijske mreže NP-BBI dijele se na: • Nove agregacijske trase – trase na kojima se planira izgradnja nove kabelske kanalizacije sa svjetlovodnim kabelom. • Postojeće trase – trase iz projekta Objedinjavanje svjetlovodne infrastrukture u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske (OSI) [48] i ostale trase s dovoljno raspoloživog prostora u postojećoj kabelskoj kanalizaciji, a na kojima se planira izgraditi nova agregacijska mreža postavljanjem novog svjetlovodnog kabela.

NOP je za predmetni PRŠI od OiV zatražio inicijalni plan izgradnje agregacijske mreže, s popisom naselja iz obuhvata predmetnog PRŠI-ja u kojima se planira uspostaviti agregacijski čvor te planirane trase za povezivanje tih čvorova na kartografskoj podlozi.

Podatci o trasama i obuhvaćenim naseljima koje je OiV dostavio NOP-u za predmetni PRŠI, temelje se na planu agregacijske mreže, a prije prijave i odobrenja NP-BBI programa kao velikog projekta (major project). Tijekom postupka odobrenja velikog projekta, kao i u fazama projektiranja i izgradnje moguće su promjene obuhvata i prioriteta opravdanih naselja ili planiranih trasa. U slučaju promjene obuhvata opravdanih naselja moguće je da neka od naselja budu izostavljena. U slučaju promjene planiranih trasa moguće je da neka naselja prioriteta 2 ili 3 budu izostavljena, a neka druga naselja budu uključena. MMPI će kao nositelj NP-BBI programa uz podršku OiV te u suradnji s NOP-om odrediti prioritete izgradnje ciljanih područja NP-BBI programa, uzimajući u obzir i provedbu ONP programa. OiV će o svakoj promjeni u odnosu na dostavljene podatke u najkraćem roku obavijestiti NOP, slijedom čega će NOP obavijestiti nositelja predmetnog PRŠI-ja i/ili korisnika državne potpore.

OiV se vezano za upit o inicijalnom planu izgradnje agregacijske mreže očitovao kako slijedi.

Svibanj 2019 Stranica 123 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Na području obuhvata predmetnog PRŠI-ja kroz NP-BBI program planira se izgraditi agregacijska infrastruktura (pasivna svjetlovodna infrastruktura) kako prikazuje slika 36.

Slika 36: Prikaz planirane agregacijske infrastrukture na projektnom području.

Za predmetni PRŠI predviđena je uspostava N0 čvora . Tablica 43 prikazuje planirane agregacijske čvorove.

Tablica 43: Lokacije agregacijskih čvorova temeljem NP-BBI programa [17].

Šifra naselja Prioritetna Br. JLS (grad, općina) Naselje [DZS] skupina 1 Bedenica Bedenica 1783 1 2 Dubrava Donji Vukšinac 14150 2 3 Dubrava Dubrava 15440 1

Svibanj 2019 Stranica 124 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Šifra naselja Prioritetna Br. JLS (grad, općina) Naselje [DZS] skupina 4 Dubrava Gornji Vukšinac 21342 2 5 Dubrava Kunđevac 33421 2 6 Dubrava Novaki 43451 2 7 Dubrava Zgališće 73288 2 8 Farkaševac Farkaševac 16586 1 9 Farkaševac Ivančani 24643 2 10 Farkaševac Kabal 26905 2 11 Preseka Krušljevec 32905 2 12 Preseka Preseka 51667 1 13 Preseka Šelovec 62979 2 14 Preseka Vinkovec 69256 2 15 Rakovec Dropčevec 15130 2 16 Rakovec Dvorišće 16098 2 17 Rakovec Mlaka 41505 2 18 Rakovec Rakovec 53970 1 19 Sveti Ivan Zelina Brezovec Zelinski 5720 3 20 Sveti Ivan Zelina Krečaves 32000 3 21 Sveti Ivan Zelina Križevčec 32387 3 22 Sveti Ivan Zelina Marinovec Zelinski 39373 3 23 Sveti Ivan Zelina Novakovec Bisaški 43630 3 24 Sveti Ivan Zelina Novo Mjesto 44083 3 25 Sveti Ivan Zelina Obrež Zelinski 44636 3 26 Sveti Ivan Zelina Paukovec 46922 3 27 Sveti Ivan Zelina Polonje 50105 3 28 Sveti Ivan Zelina Sveta Helena 61824 3 29 Sveti Ivan Zelina Tomaševec 64939 3 30 Vrbovec Lonjica 35939 1 31 Vrbovec Negovec 42927 2 32 Vrbovec Peskovec 47589 2 33 Vrbovec Samoborec 56430 2 34 Vrbovec Vrhovec 71021 2

Sukladno ONP-u, operatori elektroničkih komunikacija zainteresirani za sudjelovanje u projektu su također pozvani na predlaganje lokacija demarkacijskih točaka tijekom javne rasprave za predmetni projekt. Predložene lokacije na razini naselja prikazane su u tablici 44.

Svibanj 2019 Stranica 125 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 44: Lokacije demarkacijskih točaka predložene od strane operatora elektroničkih komunikacija.

Operator JLS Naselje / Adresa A1 d.o.o. Grad Vrbovec Vrbovec Donja Zelina, Donja Zelina 22 Grad Sveti Ivan Zelina Komin, Varaždinska cesta 36 Sveti Ivan Zelina, Zagrebačka 6 Gaj, Gaj 65 Grad Vrbovec Lonjica, Lonjica 128 HT d.d. Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 12 Općina Dubrava Dubrava, Braće Radić 2 Općina Farkaševac Farkaševac, Farkaševac 43 Općina Gradec Gradec, Gradec 154 Općina Preseka Preseka, Preseka 57 Općina Rakovec Rakovec, Rakovec 22

Izabrani operator u svojstvu korisnika državne potpore za izgradnju pristupne mreže temeljem ONP-a, u sklopu projekta preuzima sljedeće obveze: • Za predmetni PRŠI optimalno planirati jedan ili više čvorova pristupne mreže, koji će ujedno biti i demarkacijske točke, na način da se mora moći pristupiti svim korisnicima u obuhvatu PRŠI-ja. • Ukoliko se planirani pristupni čvor nalazi u istom naselju u kojem je i planirani NP-BBI agregacijski čvor, s nositeljm tehničke provedbe programa NP-BBI (OiV) u fazi projektiranja i izgradnje usuglasiti uvjete i odgovornosti kako bi se osiguralo smještanje oba navedena čvora na istu mikrolokaciju. Pri tome korisnik državne potpore treba osigurati transparentne informacije o lokaciji svog pristupnog čvora, a OiV specificirati svoje potrebe koje mora zadovoljavati agregacijski čvor (ukupna kvadratura, procjene vezane uz smještaj aktivne opreme operatora koji će kolocirati u agregacijskom čvoru i sl.). • U koordinaciji s OiV-om osigurati transparentno planiranje i gradnju novih ili proširenje postojećih trasa/kapaciteta kabelske kanalizacije na području obuhvata projekta kako bi strana koja prva gradi kabelsku kanalizaciju, na zajedničkim dijelovima trase osigurala dostatan kapacitet i za potrebe druge strane.

Navedeni postupak usuglašavanja o određivanju točnog položaja (mikrolokacija) agregacijskih čvorova temelji se na smjernicama definiranim NP-BBI programom o načinu odabira lokacija NP-BBI čvorova13: • Čvorovi će se smjestiti u zatvorene prostore (engl. indoor), gdje god to bude moguće. • Agregacijski čvorovi bit će smješteni u postojećim čvorovima pristupne mreže s dostatnim raspoloživim kolokacijskim prostorom, ako će takvi čvorovi također služiti i

13 Poglavlje 2.1. NP-BBI programa.

Svibanj 2019 Stranica 126 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

kao NGA mrežni čvorovi (tj. takvi čvorovi bit će definirani kao demarkacijske točke prema NGA mrežama izgrađenim u okviru ONP-a). • Agregacijski čvorovi bit će smješteni u nove NGA mrežne čvorove s dostatnim raspoloživim kolokacijskim prostorom (pod pretpostavkom da takvi NGA čvorovi budu definirani kao demarkacijske točke prema NGA mrežama izgrađenim u okviru ONP-a). • Agregacijski čvorovi bit će smješteni u blizini postojećih čvorova pristupnih mreža ili čvorova nove NGA mreže, definiranih kao demarkacijske točke prema NGA mrežama izgrađenima u okviru ONP-a (vidi prethodne b) i c) slučajeve), u slučaju da neće biti tehnički moguće zaključiti neosvijetljene niti NP-BBI programa u ovim pristupnim čvorovima i/ili u slučaju da neće biti dovoljno kolokacijskog prostora na raspolaganju u ovim pristupnim čvorovima (u ovom će se slučaju kolokacijski prostor izgraditi u okviru NP-BBI programa). • Ako neće biti moguće smjestiti agregacijske čvorove u postojeće ili nove pristupne čvorove, ili u njihovoj blizini; ili ako neće biti moguće odrediti demarkacijsku točku za određena opravdana naselja, npr. zbog toga što povezani NGA projekt(i) neće biti pokrenuti u ovim opravdanim naseljima, agregacijski čvorovi će se smjestiti u središtima naselja, kako bi se osigurali optimalni tehnički preduvjeti za pokrivanje svih krajnjih korisnika u NGA mrežama koje će se izgraditi u određenim naselju – u ovom slučaju će se nastojati agregacijske čvorove smjestiti u prostore u javnom vlasništvu.

Svibanj 2019 Stranica 127 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

9 POSTOJEĆA INFRASTRUKTURA KOJA MOŽE BITI ISKORIŠTENA U PROJEKTU

9.1 Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija

Širokopojasne mreže grade se uz odgovarajuću infrastrukturu i infrastrukturne objekte za razvod i prihvat medija, te smještaj prateće aktivne opreme. U tom kontekstu razlikujemo: • Kabelska kanalizacija (distributivna telekomunikacijska kanalizacija - DTK) je podzemna mreža cijevi i bunara za razvod (svjetlovodnih niti, koaksijalnih kabela, bakrenih parica). • Nadzemna mreža je mreža stupova o koje su ovješeni kabeli (svjetlovodnih niti, koaksijalnih kabela, bakrenih parica). Gradnja je dozvoljena samo u ruralnim područjima. Nedostaci su: povećana osjetljivost na atmosferske utjecaje (padaline, vjetar, elektrostatička pražnjenja) i kraći životni vijek u odnosu na podzemnu mrežu. • Kabineti (ulični i vanjski) služe kao lokacije pasivnog prospajanja kabela u pristupnoj mreži. U njih se smještaju i pasivni razdjelnici kod FTTH P2MP tehnologija, te aktivna oprema u VDSL (FTTC) i kabelskim mrežama. • Lokalni čvor je sučelje između pristupne i agregacijske mreže (fizički prihvat pristupne mreže, te smještaj aktivne opreme za agregaciju prometa iz pristupne mreže i usmjeravanje prometa prema agregacijskoj mreži). Najčešće odgovara lokaciji lokalne telefonske centrale (funkcijska lokacija). • Antenski stup ima primopredajnu radiofrekvencijsku funkciju u pristupnom dijelu bežičnih mreža. Bazna stanica (logičko mjesto s nadzorom primopredajnih funkcija u pristupnom djelu bežičnih mreža) uobičajeno se fizički nalazi uz lokaciju antenskog stupa. Infrastrukturni i regulatorni zahtjevi pojedinih širokopojasnih tehnologija prema ONP-u prikazani su u tablici 45.

Tablica 45: Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija [11].

Potrebni infrastrukturni Tehnologija Medij pristupne mreže Regulatorne dozvole objekti • Kabelska • Bakrene parice kanalizacija i/ili (u završnom segmentu), nadzemna mreža, VDSL (FTTC) - • svjetlovodna vlakna (u • (ulični) kabineti, dovodu). • prostor lokalnog čvora.

Svibanj 2019 Stranica 128 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Potrebni infrastrukturni Tehnologija Medij pristupne mreže Regulatorne dozvole objekti • Kabelska kanalizacija i/ili nadzemna mreža, • prostor FTTH P2MP • Svjetlovodna vlakna. distribucijskog - čvora, • prostor lokalnog čvora. • Kabelska kanalizacija i/ili nadzemna mreža, • prostor FTTH P2P • Svjetlovodna vlakna. distribucijskog - čvora, • prostor lokalnog čvora.

Kabelski • Kabelska pristup • Koaksijalni kabeli, kanalizacija i/ili - (DOCSIS, • svjetlovodna vlakna. nadzemna mreža, HFC) • prostor HFC čvora. Dozvola za upotrebu • Radiofrekvencijski LTE (4G) • Antenski stupovi. radiofrekvencijskog spektar. spektra.

9.2 Iskorištavanje postojeće infrastrukture

Postojeća infrastruktura definirana u Pravilniku o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme [35], koja je relevantna za izgradnju NGA širokopojasne mreže obuhvaća: • kabelsku kanalizaciju, • antenske stupove i • sve ostale zatvorene prostore, koji mogu poslužiti kao lokalni čvorovi novoizgrađenih mreža.

Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina [38] propisuje mjere za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina koje se odnose na pristup i zajedničko korištenje postojeće fizičke infrastrukture. Zakon mrežne operatore i fizičku infrastrukturu definira na slijedeći način: • "mrežni operator: operator javne komunikacijske mreže te druga pravna osoba koja daje na korištenje fizičku infrastrukturu koja je namijenjena pružanju usluga proizvodnje, prijenosa ili distribucije plina, električne energije, uključujući javnu rasvjetu, i toplinske energije te usluga proizvodnje, prijenosa ili distribucije vode, uključujući ispuštanje ili pročišćavanje otpadnih voda i kanalizacije i sustave odvodnje, kao i upravitelj fizičke

Svibanj 2019 Stranica 129 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

infrastrukture koja je namijenjena odvijanju željezničkog, cestovnog, riječnog, pomorskog i zračnog prometa", • "fizička infrastruktura: bilo koji sastavni dio mreže namijenjen za smještanje drugih sastavnica mreže, pri čemu sam ne postaje aktivna sastavnica mreže, kao što su cijevi, stupovi, vodovi, nadzorne sobe, zdenci, ormarići, zgrade ili ulazi u zgrade, antenske instalacije, antenski tornjevi, stupovi i prihvati. Kabeli, uključujući svjetlovodne niti koje se ne koriste, kao i sastavnice mreže koje se koriste za opskrbu vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju ne čine fizičku infrastrukturu u smislu ovoga Zakona".

Poradi nedostupnosti katastra gospodarske javne infrastrukture putem geoinformacijske baze unutar Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (www.nipp.hr), tijekom pripreme nacrta PRŠI neposredno je ispitano postojanje infrastrukture u javnom vlasništvu, sukladne ONP-u i navedenoj legislativi, a koju bi bilo moguće koristiti u okviru projekta.

Ispitivanje je izvršeno na način da su upiti o slobodnim kapacitetima postojeće infrastrukture u javnom vlasništvu poslani svim JLS-ovima koji su obuhvaćeni projektom, te slijedećim mrežnim operatorima: • Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Kolodvorska 29, 10340 Vrbovec, • Plin Vrbovec d.o.o., Kolodvorska 29, 10340 Vrbovec, • Zelina Plin d.o.o., K. Krizmanić 1, 10 380 Sveti Ivan Zelina, • Komunalac Vrbovec d.o.o., Kolodvorska 29, 10340 Vrbovec. Temeljem odgovora zaprimljenih od JLS-ova i mrežnih operatora, utvrđeno je da na području provođenja projekta postoje slobodni kapaciteti infrastrukture u javnom vlasništvu, a koje je moguće koristiti u okviru projekta. Slobodni kapaciteti su opisani u nastavku.

Općina Marina u svojem vlasništvu posjeduje zatvorene prostore u društvenim domovima u naseljima općine, a koji se mogu koristiti u okviru projekta. Prostori su prikazani u tablici 46. Naknade za korištenje nisu definirane.

Tablica 46: Slobodni prostori na području Općine Rakovec.

Površina u Naselje Adresa Opis m2 Društvena prostorija, kuhinja, spremišta, hodnici i Rakovec Rakovec 54a 372,71 wc Brezani Brezani 51 Društvena prostorija i spremište 77,43 Hruškovec Hruškovec 6a Društvena prostorija i spremišta 78,98 Dvorišće Dvorišće 14 Ulaz, društvena prostorija i spremište 98,40 Ulaz, društvena prostorija, kuhinja, predprostori, Baničevec Baničevec 39 112,15 natkrivena terasa i wc Lipnica Lipnica 31 Društvena prostorija, spremište i natkriveni ulaz 47,35 Mlaka Mlaka 30 Društvena prostorija i spremišta 59,13 Hudovo Hudovo 22 Društvena prostorija i pomoćna prostorija 44,25

Svibanj 2019 Stranica 130 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Pod mrežnim operatorima podrazumijevaju se i telekomunikacijski operatori, od kojih su tijekom javne rasprave zatraženi podatci o raspoloživoj elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi koju posjeduju ili kontroliraju na području obuhvata projekta.

Prikupljeni podatci su dostavljeni NOP-u prilikom provjere konačne verzije PRŠI-ja, dok zbog oznake stroge povjerljivosti nisu dostupni za javnu objavu.

Neovisno o tome, a sukladno Smjernicama za primjenu pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža [29], telekomunikacijski operatori su dužni dostaviti drugim investitorima, koji su tijekom javne rasprave iskazali interes za sudjelovanjem u projektu, sve relevantne podatke o svojoj infrastrukturi (trase, kapaciteti, raspoloživost slobodnog prostora postojeće infrastrukture) za prostorni obuhvat ovog PRŠI. Navedene podatke trebaju dostaviti dovoljno rano kako bi svi ponuditelji informacije o raspoloživoj infrastrukturi mogli uzeti u obzir prilikom izrade svojih ponuda.

Svibanj 2019 Stranica 131 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

10 DEFINIRANJE INVESTICIJSKOG MODELA, ZAJEDNO S OBRAZLOŽENJEM ODABIRA

Studija odabira najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa resornog ministarstva [30] obrađuje prednosti i nedostatke različitih investicijskih modela provedbe projekata poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture. Modeli se međusobno razlikuju s obzirom na investicijske udjele tijela javnih vlasti, odgovornosti za projektiranje i izgradnju mreže, te kasniji operativni rad i održavanje mreže.

S obzirom na administrativne i operativne kapacitete te strateške potrebe obuhvaćenog područja, pokrivenost širokopojasnom infrastrukturom, broj potencijalnih korisnika, minimalnu razinu širokopojasnog pristupa (40 Mbit/s u smjeru prema korisniku, 5 Mbit u smjeru od korisnika), te posebno uzimajući u obzir princip ne predodređenosti infrastrukturnih i tehnoloških rješenja, na projektnom području je najvjerojatnija implementacija investicijskih modela, prikazanih na slici 37.

Model B

Javni DBO (design, build, operate) model

Model A Model C

Privatni DBO (design, Kombinirani javno- build, operate) model privatni model (JPP)

Mogući investicijski modeli izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području

Slika 37: Mogući investicijski modeli na projektnom području.

Pored navedenih osnovnih investicijskih modela (privatni DBO, javni DBO i JPP), u praksi poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture u državama EU pojavljuju se i kombinacije modela: • Model odozdo prema gore (engl. bottom-up): predviđa inicijativu krajnjih korisnika koji se samostalno organiziraju s ciljem izgradnje širokopojasne infrastrukture. Pri tome korisnici ulažu svoja sredstva, rad, zemljište, itd., te mogu pridobiti i eventualna javna sredstva. Takav model je primjenljiv za manja geografska područja sa snažno povezanom lokalnom zajednicom. Uobičajeno je da se za provedbu projekta odabire i privatni

Svibanj 2019 Stranica 132 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

telekomunikacijski operator koji posjeduje potrebno tehničko znanje i iskustvo, a može nuditi usluge. Tijela javnih vlasti nisu uključena u provedbu, stoga infrastruktura ostaje u vlasništvu krajnjih korisnika, a model ima većinu karakteristika privatnog DBO modela. • Model vanjskih usluga (engl. outsourcing): predviđa sklapanje ugovora između javnog tijela i operatora za planiranje, izgradnju i upravljanje širokopojasnom infrastrukturom na određeno vremensko razdoblje, pri čemu izgrađena infrastruktura ostaje u javnom vlasništvu. Model vanjskih usluga posjeduje karakteristike ugovornog JPP, a isto tako se može kombinirati i u kasnijim fazama javnog DBO modela (npr. nakon izgradnje se odabere pružatelj usluga za održavanje mreže). Model je primjenjiv za projekte izgradnje širokopojasne infrastrukture na većim zemljopisnim područjima. • Model zajedničkog ulaganja (engl. joint venture): javni i privatni partner dijele vlasništvo nad izgrađenom infrastrukturom i to razmjerno sredstvima koja su uložili u projekt. Privatni partner u pravilu preuzima izgradnju i upravljanje. Model je primjenjiv u slučajevima u kojima su oba sektora spremna zajednički snositi sve rizike projekta. Model zajedničkog ulaganja posjeduje karakteristike statutarnog JPP, a do sada se još nije šire primjenjivao u praksi u državama EU-a.

Poradi primjerenosti za izgradnju širokopojasne infrastrukture na projektnom području, u daljnju analizu su uključena osnovna tri investicijska modela koji se opisuju u nastavku. Sva tri modela omogućavaju doseg zadanih ciljeva projekta.

10.1 Model A: Privatni DBO model

JLS-ovi ne posjeduju dostatno znanje i kapacitete za provedbu potrebnih aktivnosti na projektiranju, izgradnji i održavanju mreže (engl. design, build and operate - DBO) pa je ekonomski racionalnije osloniti se na znanje, iskustvo i postojeću mrežnu infrastrukturu privatnih partnera, odnosno telekomunikacijskih operatora.

U privatnom DBO modelu ili modelu A privatni partner preuzima zadatak planiranja, izgradnje i upravljanja širokopojasnom infrastrukturom, pri čemu izgrađena infrastruktura ostaje u njegovom trajnom vlasništvu. Kod dodjela sredstava državnih potpora za izgradnju širokopojasne infrastrukture u takvom investicijskom modelu posebno je bitno da prednost, koja se daje pojedinačnom operatoru, ne ugrožava kompetitivnost operatora na tržištu elektroničkih komunikacija, a koja mora biti osigurana kroz relevantne veleprodajne točke pristupa mreži. Isto tako, karakteristično za ovaj model je da sredstva državnih potpora nikada ne pokrivaju puni iznos potrebnih investicija, stoga operator sudjeluje u investiciji djelomično i s vlastitim sredstvima. Dodjelom potpora, javne vlasti zadržavaju mogućnost nadzora nad provođenjem projekta, prvenstveno u smislu dosega društvenih koristi projekta i kvalitete ponuđenih usluga za krajnje korisnike (npr. pokrivenost mrežnom infrastrukturom ili razina pruženih usluga).

Isplativost ulaganja indicira se kroz iznos potpore koju je odabrani operator zatražio u postupku pred-odabira [47], a u kojem se vrednuje i iznos vlastitih sredstava koje je operator spreman uložiti u izgradnju mreže. Vrijednost potpora varira ovisno o demografskoj i zemljopisnoj veličini naselja, stanju postojeće infrastrukture, reljefnim karakteristikama područja, izboru

Svibanj 2019 Stranica 133 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

infrastrukturnog rješenja i slično (s ciljem osiguravanja potrebne razine pristupa na određenim područjima uz najmanja ulaganja). Rizik potražnje korisnika i odgovornost za financijsku isplativost projekta potpuno preuzima privatni operator.

10.2 Model B: Javni DBO model

Odgovornost za projektiranje, izgradnju i upravljanje mrežom u ovom modelu preuzima tijelo javne vlasti (javni DBO model ili model B). Kod ovog modela predviđen je samostalni angažman tijela javne vlasti i javno financiranje takvih projekata u 100 %-tnom iznosu. Budući da model zahtjeva značajno veće administrativne, organizacijske i financijske kapacitete u tijelima JRS/JLS-a, te isti nose sve rizike uspješne provedbe projekta (dostatna potražnja za uslugama, koja osigurava financijsku održivost projekta), potrebno je provesti detaljniju poslovnu analizu iz koje su vidljivi razlozi koji uvjetuju odabir modela B.

U slučaju potrebe angažiranja specijaliziranih privatnih poduzeća unutar modela B za pojedine aktivnosti projektiranja, izgradnje ili upravljanja mrežom, nositelji projekta su se dužni pridržavati relevantnih propisa iz javne nabave, a privatna poduzeća nemaju pravo prikupljanja naknada od krajnjih korisnika mreže. Operator koji upravlja javnom mrežom dužan je poslovati isključivo po veleprodajnom poslovnom modelu i nuditi usluge pristupa mreži svim zainteresiranim operatorima pod jednakim uvjetima.

Tijela javne vlasti u modelu B ne smiju svoje poslovne aktivnosti oko širokopojasnih mreža širiti na ostala komercijalno isplativa područja izvan prostornog obuhvata projekta. Isto tako aktivnosti oko izgradnje, upravljanja i/ili održavanja mrežom u modelu B ne smiju donositi dobit, odnosno svi ostvareni prihodi ne smiju premašiti troškove upravljanja i održavanja mreže.

Odsutnost privatnih sredstava kod ulaganja u razvoj mreže i korištenje postojećom infrastrukturom predstavlja glavnu slabost modela, jer onemogućava učinkoviti razvoj mreža većih dimenzija i kontinuiranu upotrebu najsuvremenijih tehnoloških rješenja, čime se smanjuju i potencijalne koristi za konačne korisnike.

10.3 Model C: Kombinirani javno-privatni model (JPP)

Kombinirani javno-privatni model općenito kombinira pojedinačne prednosti investicijskih modela A i B, u kojem se odgovornost za izgradnju i/ili upravljanje širokopojasnom infrastrukturom raspodjeljuje između tijela javne vlasti (JRS/JLS-a) i privatnih partnera (operatora).

U ovom modelu privatni partner uobičajeno preuzima odgovornost za projektiranje, izgradnju, upravljanje i održavanje mreže, te dijelom i financira izgradnju mreže, dok javni osigurava financiranje djela mreže kroz državne potpore. Izgrađena mreža se, nakon proteka razdoblja trajanja ugovora, vraća na raspolaganje i ostaje u trajnom javnom vlasništvu, što predstavlja prednost u odnosu na investicijski model A. Prednosti u odnosu na model B svode se na manje investicijske troškove (zbog participacije privatnog partnera), te potrebu za manjim operativnim kapacitetima JRS/JLS-a uključenih u izgradnju, upravljanje i održavanje mreže. Slično kao i

Svibanj 2019 Stranica 134 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

kod modela B, obveze vezane uz otvorenost mreže i nesudjelovanje na maloprodajnom tržištu vrijede i u modelu C za operatora - privatnog partnera u JPP projektu koji upravlja mrežom.

Model C (JPP) je prikladan za primjenu ako su, dugoročno, ukupni životni troškovi vezani uz izvedbu projekta manji od troškova izvedbe projekta po modelu B (tradicionalni način). Zbog toga potrebno je provesti sličnu detaljniju poslovnu analizu kao i kod odabira modela B, te izraditi komparator javnih troškova (PSC) koji izračunava vrijednost za novac modela C nasuprot modelu B.

Prilikom odabira modela C, predviđaju se nešto niži investicijski troškovi (prvenstveno zbog privatnih ulaganja), te niži operativni troškovi (zbog jeftinijeg održavanja i veće kontrole nad troškovima). Preporučeno je da JRS/JLS-ovi kao javni partneri u JPP-u i NP-i u modelu C, u svim slučajevima rizik raspoloživosti izgrađene mreže i rizik potražnje prenesu na privatnog partnera. Preuzimanje rizika potražnje od strane javnog partnera može dugoročno rezultirati prevelikim financijskim obvezama za JRS/JLS-e u slučaju slabije potražnje za uslugama. Primjer raspodjele rizika između javnog i privatnog partnera u modelu C vidljiv je iz matrice alokacije rizika u tablici 47.

Tablica 47: Matrica alokacije rizika.

Rizik Javni Privatni Podijeljeni Pogreške u projektiranju x Povećanje troškova izgradnje x Kašnjenje završetka izgradnje x Zastarjevanje tehnološke opreme x Povećanje operativnih troškova x Manja potražnja od očekivane x Povećanje cijene usluga x Smanjenje izvora financiranja x Povećanje kamatne stope x Zastoji kod plaćanja računa x Promjena relevantnih zakona x Nedobivanje raznih dozvola x Protivljenje javnosti x

10.4 Odabir investicijskog modela

Pomoću pojednostavljene financijske analize moguće je uspoređivati različite investicijske modele. Iako postoje razlike u primjerenosti upotrebe pojedinih tehnoloških rješenja u pojedinom investicijskom modelu, poradi što veće objektivnosti usporedbe u analizu su uključene tehnologije FTTC i FTTH P2P (iako se može, zbog sličnih značajki i identične

Svibanj 2019 Stranica 135 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

raspodjele rizika, s velikom vjerojatnošću ustvrditi da bi se i kod ostalih tehnologija dobile slične razlike u rezultatima).

U tablicama 48 i 49 su prikazani rezultati izrađenih financijskih analiza za investicijske modele A, B i C.

Tablica 48: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (VDSL (FTTC)).

VDSL (FTTC) Financijski elementi A B C Diskontna stopa14 8,73% 8,73% 8,73% Diskontirani investicijski troškovi (u kn) 46.135.052 48.551.145 47.227.069 Diskontirani operativni troškovi (u kn) 27.443.643 28.505.712 27.915.673 Diskontirani prihodi (u kn) 40.277.973 39.112.423 39.314.377 Diskontirani rizici (u kn) 0 3.559.250 1.904.198 Neto sadašnja vrijednost (u kn) -33.300.722 -41.503.684 -37.732.564

Tablica 49: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (FTTH P2P).

FTTH P2P Financijski elementi A B C Diskontna stopa14 8,73% 8,73% 8,73% Diskontirani investicijski troškovi (u kn) 138.447.694 145.185.943 142.421.142 Diskontirani operativni troškovi (u kn) 13.462.256 14.058.633 13.835.025 Diskontirani prihodi (u kn) 53.862.347 50.240.040 53.201.058 Diskontirani rizici (u kn) 0 6.348.612 2.024.572 Neto sadašnja vrijednost (u kn) -98.047.602 -115.353.148 -105.079.682

S obzirom na predstavljene značajke područja jedinica lokalne samouprave, pojedinih tehnologija i investicijskih modela, može se ustvrditi da na odabir optimalnog investicijskog modela za izgradnju širokopojasne infrastrukture na projektnom području, pored financijskih, bitno utječu i brojni drugi kriteriji. Poradi toga je izrađena i multikriterijska analiza pomoću koje je zaključen konačni odabir investicijskog modela.

Tablica 50 prikazuje analizu koja uključuje financijske i nefinancijske kriterije, te tako daje uvid u ekonomsku učinkovitost pojedinog investicijskog modela. Vrijednošću svakog kriterija ocijenjen je utjecaj pojedinog investicijskog modela na izgradnju širokopojasne infrastrukture na projektnom području (svaki kriterij može poprimiti vrijednosti od 1 do 5, pri čemu vrijednost kriterija 5 znači da odabir dotičnog modela ima najveći mogući pozitivan utjecaj na izgradnju

14 Sukladno Odluci o stopi povrata uloženog kapitala za nepokretnu mrežu u RH [14], primijenjena je diskontna stopa 8,73 %

Svibanj 2019 Stranica 136 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

širokopojasne infrastrukture na projektnom području). Važnost kriterija za projekt širokopojasne infrastrukture na obuhvaćenom području određena je ponderima, a optimalni investicijski model je onaj koji ima najveći ukupni broj bodova.

Tablica 50: Multikriterijska analiza investicijskih modela.

Kombinirani javno- Privatni DBO model Javni DBO model privatni model (JPP) Kriterij Vrijednost Vrijednost Vrijednost Ponder Ukupno Ponder Ukupno Ponder Ukupno kriterija kriterija kriterija

Vrijednost 0,05 5,00 0,25 0,05 3,00 0,15 0,05 4,00 0,20 investicije Operativni troškovi i 0,05 5,00 0,25 0,05 2,00 0,10 0,05 4,00 0,20 prihodi Potrebna 0,15 5,00 0,75 0,15 1,00 0,15 0,15 4,00 0,60 javna sredstva Optimalni prostorni 0,05 4,00 0,20 0,05 2,00 0,10 0,05 3,00 0,15 obuhvat Prikladnost s obzirom na 0,10 4,00 0,40 0,10 2,00 0,20 0,10 3,00 0,30 značajke područja Angažiranost 0,10 5,00 0,50 0,10 1,00 0,10 0,10 4,00 0,40 javnog sektora Prijenos rizika na privatni 0,05 5,00 0,25 0,05 1,00 0,05 0,05 4,00 0,20 sektor Vlasništvo / kontrola nad 0,15 1,00 0,15 0,15 5,00 0,75 0,15 4,00 0,60 infrastrukturom Korištenje postojeće 0,10 4,00 0,40 0,10 3,00 0,30 0,10 5,00 0,50 infrastrukture Brzina izgradnje 0,05 5,00 0,25 0,05 4,00 0,20 0,05 4,00 0,20 mreže Kombiniranje različitih 0,05 5,00 0,25 0,05 2,00 0,10 0,05 3,00 0,15 tehnologija Uvođenje 0,05 5,00 0,25 0,05 3,00 0,15 0,05 4,00 0,20 inovacija Količina javnih 0,05 3,00 0,15 0,05 5,00 0,25 0,05 4,00 0,20 koristi Ukupno 1,00 - 4,05 1,00 - 2,60 1,00 - 3,90

Iz tablice 50 je razvidno da na projektnom području najviše ekonomskih koristi donosi izgradnja širokopojasne infrastrukture uz primjenu privatnog DBO investicijskog modela. S obzirom na odabir modela A, financijske projekcije u poglavljima 15 i 16, kao i detaljne poslovne analize prikazane u prilogu 2, odnose se na primjenu tog modela.

Svibanj 2019 Stranica 137 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

11 SPECIFIKACIJA ZAHTJEVA MINIMALNE RAZINE PRUŽENIH MALOPRODAJNIH USLUGA U POGLEDU KVALITETE I CIJENA

Budući da je ponuda maloprodajnih usluga od strane operatora najviše ovisna o veleprodajnim uvjetima pristupa mreži, operator otvorene mreže u projektu mora prilagoditi strukturu veleprodajnih usluga specificiranim zahtjevima ponude maloprodajnih usluga.

Kao što je definirano u članku 35. Zakona o elektroničkim komunikacijama [31], maloprodajne usluge moraju biti dostupne svim krajnjim korisnicima po pristupačnoj cijeni, uz uvažavanje načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, te uz što manje narušavanje tržišnog natjecanja, dok struktura maloprodajnih paketa treba biti usporediva sa strukturom maloprodajnih paketa putem najzastupljenijeg mrežnog rješenja na tržištu, prilagođena lokalnim prilikama, te potrebama privatnih, poslovnih i javnih korisnika.

11.1 Zahtjev minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u pogledu kvalitete i cijena u izgrađenoj NGA mreži

Specifikacija minimalne razine maloprodajnih usluga definira se temeljem minimalnih ciljanih razina usluga širokopojasnog pristupa koje moraju biti ispunjene projektom da bi se postigao značajan iskorak, temeljem postojeće strukture maloprodajnih paketa u NGA neproblematičnim sivim i crnim područjima, ali i strukture paketa najzastupljenijeg mrežnog rješenja na tržištu RH.

Pristupna NGA mreža izgrađena u projektu morati će omogućavati uporabu višestrukih tehnologija s podrškom kvalitete usluge u kojoj su funkcije neovisne o transportnim tehnologijama (IP mreža), omogućavati neometani korisnički pristup mrežama i alternativnim pružateljima usluga (žična, bežična i svjetlovodna pristupna mreža), te podržavati neograničenu pokretljivost koja omogućuje konzistentno i sveprisutno pružanje usluga (stacionarno, nomadsko i pokretno komuniciranje).

Slijedeći ciljeve Digitalne agende za Europu u pogledu stvaranja jedinstvenog europskog digitalnog tržišta koje će brzim i ultrabrzim internetskim vezama i interoperabilnim aplikacijama donositi trajne gospodarske i društvene koristi, ostvarivanje osnovnog cilja projekta (poglavlje 2.3) postići će se izgradnjom mreže koja minimalno mora: • omogućavati 3D usluge (telefon, Internet, TV), • koristiti skalabilne tehnologije okrenute budućnosti, • povećavati kvalitetu digitalnih usluga uvođenjem naprednih usluga temeljenih na internetskom protokolu (video na zahtjev, HDTV i sl.), • smanjivati troškove održavanja. Obzirom na sve navedeno, te temeljem Benchmarking analize sažeto prikazane u tablici 51, u tablici 52 su navedene minimalne brzine pristupa i okvirne maloprodajne cijene paketa, koje u projektu izgrađena mreža mora moći pružati pojedinim kategorijama korisnika.

Svibanj 2019 Stranica 138 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 51: Prosjek kvalitete i cijena u sadašnjim mrežama.

Sadašnje mreže Prosječan paket 3D usluga Prosječna cijena u kn Usluga (PDV uključen) TV 80 programa Telefon Neograničeno u fiksnoj mreži 340,00 Internet 10/5 Mbit/s Napredne usluge /

Tablica 52: Minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u NGA mreži.

Privatni korisnici Gospodarski subjekti Javni korisnici

Paket 3D

usluga Karakteristike Karakteristike Karakteristike

u kn u (PDV uklj)

u kn u (PDV uklj.) kn u (PDV uklj.)

Prosječnacijena Prosječnacijena Prosječnacijena

Brzina 40 Mbit/s 40 Mbit/s 100 Mbit/s TV 80+ programa 80+ programa 80+ programa Neograničeno u Neograničeno u Neograničeno u Telefon 280,00 280,00 280,00 fiksnoj mreži fiksnoj mreži fiksnoj mreži Video na Video na Video na Napredne zahtjev, HDTV i zahtjev, HDTV i zahtjev, HDTV i usluge sl. sl. sl.

Svibanj 2019 Stranica 139 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

12 SPECIFIKACIJA PODRŽANIH VELEPRODAJNIH USLUGA TE PRAVILA ODREĐIVANJA I NADZORA VELEPRODAJNIH NAKNADA I UVJETA PRISTUPA IZGRAĐENOJ MREŽI

S obzirom da će se širokopojasne mreže u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja graditi uz državnu potporu, u projektu se mora osigurati ravnopravni veleprodajni pristup širokopojasnoj infrastrukturi za sve operatore koji su prisutni na tržištu i koji zatraže takav pristup. Isto tako, krajnjim korisnicima se mora omogućiti mogućnost izbora više pružatelja širokopojasnih usluga.

Veleprodajni uvjeti pristupa odnose se na novoizgrađenu infrastrukturu u projektu, na postojeću infrastrukturu koja se koristi u projektu, te na sve ostale dijelove mreže koji su povezani s novoizgrađenom ili postojećom infrastrukturom u projektu, a koji su funkcionalno nužni za pružanje zahtijevanih veleprodajnih usluga. U projektu je poželjno implementirati i širi skup veleprodajnih obveza, odnosno točaka pristupa mreži koja je građena uz poticaje, kako bi se slijedile postojeće vrste veleprodajnog pristupa (propisane od strane HAKOM-a) unutar projekta.

12.1 Minimalni skup podržanih veleprodajnih usluga

Minimalni skup podržanih veleprodajnih usluga u projektu ovisi o skupini područja, te o primijenjenom infrastrukturnom i tehnološkom rješenju. Tablica 53 prikazuje obavezne veleprodajne usluge koje mora pružati operater u projektu.

Tablica 53: Popis obaveznih veleprodajnih usluga u projektu.

Tehnologija Obvezne usluge veleprodajnog pristupa • Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova i neosvijetljenim nitima (dark fibre). • Izdvojeni pristup lokalnim potpetljama na temelju svjetlovodnih niti (na razini distribucijskog čvora). FTTH • Izdvojeni pristup lokalnim petljama na temelju svjetlovodnih niti (P2P). • VULA (P2MP) • Bitstream (Ethernet razina). • Bitstream (regionalna razina). • Bitstream (nacionalna razina). • Pristup kabelskoj kanalizaciji / nadzemnoj mreži stupova i neosvijetljenim nitima (dark fibre). • Izdvojeni pristup lokalnim potpetljama/petljama na temelju bakrene parice. VDSL/FTTX • VULA. • Bitstream (Ethernet razina). • Bitstream (regionalna razina). • Bitstream (nacionalna razina).

Svibanj 2019 Stranica 140 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tehnologija Obvezne usluge veleprodajnog pristupa • Pristup antenskim stupovima. Bežične NGA • Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova. tehnologije • Pristup neosvijetljenim nitima (dark fibre). • Bitstream. • Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova. Kabelski NGA pristup • Pristup neosvijetljenim nitima (dark fibre). (DOCSIS) • Bitstream.

Veleprodajne usluge moraju biti dostupne barem 6 mjeseci prije nego što mreža postane operativna, a s ciljem da operator mreže koji je ujedno i pružatelj usluga na maloprodajnom tržištu ne stekne prednost na maloprodajnom tržištu u odnosu na ostale operatore korisnike veleprodajnih usluga putem novoizgrađene NGA mreže. Sve obvezne veleprodajne usluge operator je dužan pružati na tržištu u razdoblju od najmanje 7 godina od trenutka u kojem mreža izgrađena potporama postane operativna. Nakon toga, razdoblja mjere veleprodajnog pristupa moguće je zadržati ili modificirati. Obveza veleprodajnog pristupa pasivnoj mrežnoj infrastrukturi izgrađenoj u projektu je trajna.

12.2 Pravila određivanja i nadzora veleprodajnih naknada

Operator će prije stavljanja mreže u operativni rad, predložiti veleprodajne naknade i uvjete pristupa za sve veleprodajne usluge koje će imati u ponudi. Predložene veleprodajne naknade, uz detaljno obrazloženje primijenjene metode i postupka kojom su iste formirane, operator će, zajedno s pripadajućim uvjetima pružanja usluga, dostaviti HAKOM-u. U slučaju da HAKOM smatra da je primijenjena metoda određivanja naknada, odnosno same vrijednosti naknada i/ili pripadajući uvjeti pružanja usluga neodgovarajući i da mogu značajno narušiti kompetitivnost tržišta, vratit će prijedlog privatnom operatoru na doradu. Nakon dorade, operator će ponovo uputiti prijedlog HAKOM-u. U slučaju ponovnog negativnog mišljenja operator će se konzultirati s NOP-om te, uvažavajući mišljenja HAKOM-a, a uz suglasnost NOP-a, definirati konačne vrijednosti naknada i uvjete pružanja usluga.

Slika 38: Postupak određivanja veleprodajnih naknada i uvjeta u projektu [11].

Svibanj 2019 Stranica 141 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Operator će veleprodajne naknade predložiti na temelju: • metode usporedivih cijena (engl. benchmarking), s obzirom na iste ili usporedive usluge koje se nude na ostalim područjima u Hrvatskoj u kojima operatori posluju pod uobičajenim tržišnim uvjetima, uključujući i usluge koje pružaju SMP operatori i čije su cijene određene kroz regulatorne mjere HAKOM-a, • metode usporedivih cijena s obzirom na iste ili usporedive usluge u državama EU-a (u slučaju da se iste ili usporedive usluge ne pružaju u Hrvatskoj), pri čemu valja voditi računa o svim razlikama i specifičnostima hrvatskog tržišta u odnosu na tržišta ostalih država EU-a, • principa troškovne usmjerenosti, što može uključivati sve povezane metode, prema pravilima i s parametrima koje primjenjuje HAKOM u postupcima proračuna troškovno usmjerenih naknada [11].

Postupak naknadne provjere će biti proveden svakih godinu dana računajući od trenutka inicijalnog odobrenja, odnosno od trenutka posljednje provjere veleprodajnih naknada i uvjeta. Postupke naknadnih provjera provoditi će se u razdoblju od najmanje 7 godina za sve veleprodajne usluge, osim usluga pristupa na razini pasivne infrastrukture (kabelska kanalizacija, nadzemni stupovi, neaktivna vlakna, vanjski kabineti), za koje je obveza naknadne provjere trajna, budući da se i veleprodajne usluge pristupa pasivnoj infrastrukturi pružaju trajno.

U svrhu osiguranja transparentnosti i zaštite tržišnog natjecanja, operator je obvezan objaviti na svojim mrežnim stranicama informaciju o odobrenim veleprodajnim uvjetima i naknadama (standardnu ponudu). Obaveza se odnosi na inicijalni postupak i svaki naknadni postupak u intervalima od godinu dana.

Svibanj 2019 Stranica 142 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

13 SPECIFIKACIJA POSTUPKA KOD DEFINIRANJA ULAGAČA U PROJEKT

13.1 Pred-odabir operatora

U investicijskom modelu A razina kompetitivnosti postupka dodjele državnih potpora osiguran je kroz transparentan postupak pred-odabira privatnih telekomunikacijskih operatora kao ulagača u projekte. Budući da doprinos države kod ove vrste projekata nije osiguran u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima, dodijeljena bespovratna sredstva smatraju se državnom potporom. Stoga se kroz postupak pred-odabira operatora u prvom koraku, te kroz postupak dodjele bespovratnih sredstava u drugom koraku, osigurava da je svaka potpora ograničena na najmanji iznos potreban za određeni projekt.

Pred-odabir operatora u projektima izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa vršit će MRRFEU sukladno propozicijama Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47], u skladu sa sastavnim pozivom za dostavu prijava za sudjelovanje u postupku pred-odabira. Operatori definirani pred-odabirom stječu status prihvatljivih prijavitelja te pravo podnošenja projektnog prijedloga za određeni projekt u okviru ograničenog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava [47]. Obzirom da se državne potpore dodjeljuju izravno prihvatljivim prijaviteljima projekata odabranim u postupku dodjele bespovratnih sredstava, a da dodijeljena financijska potpora omogućava obavljanje komercijalne djelatnosti pod uvjetima koji inače ne bi bili dostupni na tržištu, operatori postaju i korisnici državne potpore.

Korisnici državne potpore će morati, uz vlastita investicijska sredstva koja će uložiti u projekt, osigurati sva potrebna investicijska sredstva za pokrivanje svih troškova projekta do trenutka isplate bespovratnih sredstava iz fondova EU-a, odnosno sredstva za predfinanciranje, poradi operativne procedure sufinanciranja bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a.

13.2 Kriteriji za pred-odabir operatora

Sukladno propozicijama poziva za dodjelu bespovratnih sredstava [47] i uz njega vezanog poziva na dostavu prijava operatora, kod pred-odabira obvezno se provjerava opća prihvatljivost predmetnog projekta i zainteresiranih operatora. Zainteresirani operatori obvezno trebaju dostaviti poslovne planove projekta, iz kojih su razvidni proračuni ukupnih investicija u mrežu, proračuni traženih iznosa potpora, te planirani dio vlastitog sufinanciranja investicije.

Kvalitativna procjena dostavljene dokumentacije operatora vrši se sukladno unaprijed definiranim kriterijima poziva za iskaz interesa. Ocjenjuje se sljedeće: • Relativni traženi iznos državnih potpora. • Model upravljanja NGA mrežom unutar projekta. • Broj stanova u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup.

Svibanj 2019 Stranica 143 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

• Ukupan udio stanova u bijelim područjima, kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično.

Operator koji je ispunio sve kriterije i ostvario više bodova stječe pravo u sljedećem koraku kandidirati projektni prijedlog vezan uz predmetni projekt na ograničeni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava [47].

13.3 Tehnička specifikacija implementacije projekta

Kod implementacije projekta operator osigurava projektiranje, izgradnju i upravljanje širokopojasnom infrastrukturom na projektnom području. Slijedom ONP-a i načela tehnološke neutralnosti, omogućeno je predvidjeti implementaciju različitih tehnologija (engl. technology mix), sukladno optimalnim ekonomskim i tehničkim karakteristikama primjene pojedinih tehnologija na projektnom području.

Pri izgradnji otvorene širokopojasne mreže potrebno je uzeti u obzir relevantni zakonodavni i regulatorni okvir iz područja elektroničkih komunikacija. Tehnička rješenja moraju biti sukladna sa slijedećim zakonom i pravilnicima: • Zakonom o elektroničkim komunikacijama [31]. • Pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama [32]. • Pravilnikom o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada [33]. • Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju [34]. • Pravilnikom o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme [35]. Dozvoljena je uporaba različitih tehnologija ili njihovih kombinacija, pod uvjetom da sva tehnološka rješenja ispunjavaju uvjete projekta (minimalna brzina pristupa, pokrivenost korisnika, minimalne maloprodajne i veleprodajne usluge, …).

13.4 Specifikacija zahtjeva gradnje

Operator mora osigurati 100 %-tnu pokrivenost svih potencijalnih korisnika na ciljanom području, s brzinama prijenosa koje zahtjeva pojedina kategorija korisnika (vidi poglavlje 2.3).

Operator mora izgraditi mrežu koja omogućava: • brzinu preuzimanja (download) od najmanje 40 Mbit/s, • brzinu učitavanja (upload) od najmanje 5 Mbit/s.

Vezano uz pojedine kategorije korisnika, novoizgrađena mreža mora također osiguravati: • Brzinu preuzimanja (download) od najmanje 40 Mbit/s za 100 % privatnih korisnika, za 100 % poslovnih korisnika i za 100 % javnih korisnika.

Svibanj 2019 Stranica 144 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

• Brzinu preuzimanja (download) od najmanje 100 Mbit/s za 75 % privatnih korisnika, za 90 % poslovnih korisnika i za 100 % javnih korisnika. • Brzinu od najmanje 100 Mbit/s simetrično za 40 % privatnih korisnika, za 60 % poslovnih korisnika i za 100 % javnih korisnika. Svakom korisniku potrebno je osigurati dostupnost širokopojasnog pristupa odnosno mogućnost spajanja na pristupnu NGA mrežu u kući ili stanu ili poslovnom ili javnom objektu. Područje dostupnosti podrazumijeva mogućnost aktivacije NGA širokopojasnih usluga na zahtjev korisnika u roku od najviše 60 dana, gdje aktivacija usluga zahtjeva instalaciju korisničke opreme, te u slučaju žičanih mreža, postavljanje vodova od pristupnog prostora objekta do korisničkog prostora, ukoliko isti vodovi nisu već postavljeni tijekom izgradnje NGA mreže.

Kod izgradnje otvorene širokopojasne mreže dijelom ili u potpunosti bežičnom tehnologijom, krajnjim korisnicima mreže izgrađene u okviru projekta mora se osigurati minimalna brzina predviđena projektom u svakom trenutku.

Novoizgrađena kabelska kanalizacija mora sadržavati kapacitete za moguće proširenje u budućnosti.

Širokopojasna mreža mora biti izgrađena i stavljena u operativno stanje najkasnije do 31.12.2023. godine.

Operator mora na određenom području omogućiti pristup otvorenoj širokopojasnoj mreži svim zainteresiranim korisnicima i svim zainteresiranim ponuditeljima usluga pod jednakim komercijalnim uvjetima.

Tehnologija koju će operator predvidjeti u projektu mora osiguravati dostatnost svim zahtjevima ovog dokumenta.

U projektu izgradnje širokopojasne NGA mreže potrebno je poštivati cjelokupni regulatorni okvir za područje očuvanja okoliša i prirode, te sve PPUO/PPUG JLS-ova na ciljanom području. Posebice je važno uzeti u obzir i poštivati činjenicu da je dio ciljanog područja NATURA 2000 područje.

Svibanj 2019 Stranica 145 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

14 PROVJERA POVRATA POTPORA (CLAWBACK)

Financijska isplativost i održivost širokopojasnih projekata vezani su uz prethodne poslovne planove i sadrže određenu razinu nepouzdanosti, pa je relevantne financijske pokazatelje projekta i stvarno potrebne iznose potpora potrebno provjeriti odmah nakon završetka izgradnje mreže.

14.1 Postupak provjere potpora

Postupak provjere potpora provesti će se u trenutku završetka aktivnosti na izgradnji mreže, a prije početka operativnog rada mreže, s ciljem provjere stvarne razine ostvarenih investicijskih troškova izgradnje mreže u odnosu na planirane. Nacionalno tijelo nadležno za kontrolu EU projekata će sve troškove provjeriti, te ih uz popratnu dokaznu dokumentaciju dati na uvid ugovornom tijelu koje je dodijelilo državnu potporu. Tako će se osigurati nadzor nad financijskim aspektom projekta te će prijavljeni troškove moći usporediti s investicijskim sredstvima koje je korisnik državne potpore specificirao prilikom pred-odabira i prijave za bespovratna sredstva.

Ako će ukupno prijavljeni investicijski troškovi izgradnje mreže biti manji od onih prethodno specificiranih, korisniku državne potpore će se iznos potpore ograničiti na vrijednost koja odgovara inicijalno specificiranom relativnom udjelu potpora u prijavljenim investicijskim troškovima.

U slučaju viših prijavljenih investicijskih troškova od inicijalno predviđenih, najveći prihvatljivi iznos potpore bit će ograničen apsolutnom vrijednošću zatraženog iznosa potpore kod pred- odabira i prijave za bespovratna sredstva. Prihvatljiv iznos potpore predstavlja osnovu za izračun iznosa sufinanciranja iz sredstava EU fondova, a odnosi se samo na prihvatljive izdatke na temelju primjenjivih općih i provedbenih pravila [10], [47].

14.2 Naknadni postupak provjera potpora

ONP-om je predviđena obveza naknadnog postupka provjere potpore u slučaju dodjele javne potpore u iznosu većem od 10 milijuna eura. Budući da je operativnom procedurom sufinanciranja bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a [47] maksimalni iznos javne potpore u projektima koji se provode po modelu A ograničen na 63,5 milijuna kuna za troškove izgradnje mreže, navedena odredba strukturnih pravila nije primjenjiva u ovom projektu.

Svibanj 2019 Stranica 146 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

15 ANALIZA TROŠKOVA IMPLEMENTACIJE POJEDINIH INFRASTRUKTURNIH I TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA TE FINANCIJSKA ANALIZA ISPLATIVOSTI PROJEKTA

15.1 Analiza troškova implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija

15.1.1 Analiza opcije "bez investicije"

Opcija "bez investicije" znači daljnje očuvanje trenutnog stanja širokopojasne infrastrukture na projektnom području, koje je analizirano u poglavljima 4 i 9, odnosno korištenje postojeće telekomunikacijske infrastrukture koja ne omogućuje ostvarenje širokopojasnih priključaka s dostatnom (minimalnom) brzinom od 30 Mbit/s. Uzevši u obzir potrebe privatnih i javnih korisnika te gospodarskih subjekata, vidljivo je da postojeće brzine nisu dostatne da zadovolje potražnju.

U narednim godinama nepromijenjeno stanje na projektno području dovest će do još većeg digitalnog raskoraka među područjima u kojima operatori nisu iskazali interes za izgradnju odgovarajuće infrastrukture i ostalim komercijalno zanimljivim područjima. Trenutna situacija već sada negativno utječe na kvalitetu života na projektnom području. S obzirom na sve veće potrebe stanovništva, ovakvo stanje u sljedećim će godinama zasigurno dovesti do odljeva mozgova i opadanja stanovništva, čime će se zaustaviti razvoj naselja na projektnom području i smanjiti konkurentnost lokalnih gospodarskih subjekata.

Razmatrana opcija predstavlja stanje koje nije u skladu s DAE [2], razvojnim strategijama i poduzetim mjerama na području uspostave infrastrukture širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj, te ne slijedi viziju skladnog razvoja regija i ruralnih područja. Jednako tako, onemogućava postizanje definiranih ciljeva i iskorištavanje razvojnih mogućnosti projektnog područja.

Temeljem svega navedenog, može se zaključiti da je investiranje u izgradnju infrastrukture širokopojasnog pristupa neophodno, odnosno da opcija "bez investicije" ne nudi rješenje problema na dugoročno održivi način. Poradi toga se ova opcija odbacuje, a u obzir se uzimaju opcije koje mogu na zadovoljavajući način pridonijeti uspostavi širokopojasne infrastrukture na projektnom području.

Postojeće stanje predstavlja polazište za inkrementalnu analizu infrastrukturnih i tehnoloških rješenja koja mogu biti primijenjena za rješenje problema i dostignuće postavljenih ciljeva projekta.

Svibanj 2019 Stranica 147 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

15.1.2 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "bez intervencije"

Ova opcija pretpostavlja da na projektnom području postoji komercijalni interes izgradnje širokopojasne infrastrukture i da će operatori samostalno poduzeti sva potrebna financijska ulaganja. Zbog regulatorno nadziranih cijena veleprodajnih naknada, okvirne analize isplativosti pokazale su međutim neisplativost takvih ulaganja. Isto tako može se sa sigurnošću kazati da bi dozvola regulatornih organa za povećanjem veleprodajnih "isplativih" cijena imala za posljedicu rast maloprodajnih cijena i upad potražnje (utilizacije), čime bi projekt opet postao financijski neisplativ.

Na temelju izrađenih analiza može se rezonirati da implementacija ove opcije nije moguća, pošto je u svakom slučaju izgradnja širokopojasne infrastrukture na projektnom području "bez intervencije" za privatne ulagače neisplativa. Nedostupnost širokopojasnih priključaka ima negativne posljedice na kvalitetu života i gospodarski razvoj područja, te na postizanje postavljenih ciljeva projekta. Zato se ova opcija odbacuje, a u nastavku analiziraju opcije koje predviđaju izgradnju mreže s intervencijom.

15.1.3 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "s intervencijom"

Primjene pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" (izgradnja širokopojasne infrastrukture) i "s intervencijom" (uz potpore iz EU fondova te ostalih javnih sredstava) imaju različite financijske implikacije na investicijske troškove, prihode i troškove poslovanja. Pored osnovnih (jednoznačnih) tehnoloških opcija, moguće su i primjene različitih kombinacija tehnologija koje mogu, posebice u ruralnim područjima, bitno smanjiti troškove projekta, te tako optimizirati ulaganja u mrežu i koristi koje donosi projekt. Jedna od takvih opcija (kombinacija tehnologija: FTTC za 40 % kućanstava i FTTH P2P za 100 % gospodarskih subjekata i javnih korisnika te 60 % kućanstava) analizirana je u nastavku. Poradi načela tehnološke neutralnosti, na sličan je način moguća primjena i ostalih kombinacija različitih tehnoloških rješenja.

Tablica 54 prikazuje analizu investicijskih, odnosno kapitalnih troškova (CAPEX) pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških opcija. Pri definiranju iznosa jediničnog troška po priključku su, pored međunarodnih analiza [39], [40], korištene reference konzultanta. Prosječni troškovi projekata izgradnje širokopojasne infrastrukture izvedenih u razdoblju od 2008. do 2016. godine obrađeni su kao ulazni parametri unutar vlastito razvijene algoritamske aplikacije poduzeća ProFUTURUS d.o.o. U okviru procesiranja veći ponder dodijeljen je projektima provedenima nakon 2012. godine.

U procesu definiranja iznosa uzete su u obzir lokalne karakteristike područja, odnosno gustoća naseljenosti i reljef.

Svibanj 2019 Stranica 148 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Planirani broj izvedenih priključaka na području provođenja projekta odnosi se na rezultate analize broja privatnih, poslovnih i javnih korisnika na lokacijama koje su u postupku određivanja boja označene kao bijele.

Tablica 54: Investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn).

Prosječni troškovi Planirani broj Ukupni investicijski Tehnologija (tržišni nazivi) po izvedenom izvedenih troškovi priključku priključaka VDSL (FTTC) 3.480 18.347 63.847.560 FTTH P2MP 9.040 18.347 165.856.880 FTTH P2P 10.450 18.347 191.726.150 Kabelski pristup (DOCSIS, HFC) 4.300 18.347 78.892.100 LTE (4G) 8.150 18.347 149.528.050 FTTC / FTTH P2P 7.750 18.347 142.189.250

250,000,000

200,000,000

150,000,000

100,000,000

50,000,000

0 VDSL FTTH P2MP FTTH P2P KABELSKI P. LTE FTTC / FTTH P2P

Slika 39: Ukupni investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn).

Investicijski troškovi izraženi su bez PDV-a u stalnim cijenama15. Najviši investicijski troškovi pojavljuju se u slučaju izgradnje širokopojasne infrastrukture putem FTTH P2P tehnologije, a najniži kod VDSL (FTTC) tehnologije. Treba napomenuti da tehnološke opcije VDSL (FTTC) i kabelski pristup obuhvaćaju samo troškove uspostave novog čvora i izvedbu svjetlovodne veze do čvora, tako da bi u slučaju nepostojeće infrastrukture do krajnjih korisnika investicijski troškovi mogli porasti do razine ostalih tehnologija.

Također treba napomenuti mogućnost kombiniranja različitih tehnologija. Poradi odabira investicijskog modela A, odabrani privatni operator će izabrati opciju koja će za njega predstavljati ekonomski najučinkovitiji način izgradnje širokopojasne infrastrukture na području

15 Za svibanj. Stalne cijene razlikuju se od tekućih cijena koje uključuju utjecaj inflacije.

Svibanj 2019 Stranica 149 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

provođenja projekta, te slijedom toga izraditi potrebne detaljnije poslovne analize. Poslovne analize u nastavku dokumenta služe samo kao sredstvo koje olakšava provedbu projekta i omogućava usporedbu ponuda operatora.

Različite opcije, odnosno tehnologije, nose sa sobom i različite visine pojedinih sastavnica investicijskih troškova. Kod bežične tehnologije su građevinski troškovi očekivano u prosjeku nešto niži, ali je zato trošak aktivne i ostale opreme nešto viši nego kod ostalih (kabelskih) tehnologija i obratno. Raščlambu investicijskih troškova po tehnologijama prikazuje tablica 55.

Osnova za raščlambu su reference konzultanta, te međunarodne referentne analize koje definiraju troškove izgradnje širokopojasne infrastrukture [41], [42]. Pri izračunima je korištena metoda komparativne analize, u kojem postupku su se usporedbom različitih primjera, te analizom proučavanog područja, definirale okvirne sastavnice investicijskih troškova:

• Troškovi izrade projektne dokumentacije i pribavljanja potrebnih dozvola: - troškovi izrade projektne dokumentacije za izgradnju širokopojasne infrastrukture, - troškovi pribavljanja svih potrebnih dozvola i odobrenja, - troškovi upisa u katastar infrastrukturnih objekata. • Troškovi građevinskih i instalacijskih radova: - troškovi građevinskih radova, - troškovi opremanja ili kupnje prostora za zajedničko korištenje postojećih objekata širokopojasne infrastrukture, - troškovi opreme i materijala. • Troškovi provedbe pasivnog dijela širokopojasne infrastrukture: - troškovi razdjelnika i njihove instalacije, ormarića, komunikacijskih ormarića, spojnica za svjetlovodne kablove, završnih kablova, povezujućih niti, adaptera, konektora, cijevi, razdjelnih šahtova, - troškovi završavanja svjetlovodnih veza na razdjelnicima, - troškovi postavljanja i povezivanja baznih stanica (funkcijskih lokacija). • Troškovi za nadzor izgradnje širokopojasne infrastrukture: - troškovi nadzora građevinskih radova, izvedbe pasivnog dijela i instaliranja aktivne opreme. • Troškovi aktivne opreme - troškovi nabave i ugradnje aktivne opreme koja je potrebna za djelovanje mreže (napajanje s ispravljačima s rezervnim napajanjem, klima uređaji za održavanje klimatskih uvjeta i sl.).

Građevinski radovi odnose se na izgradnju potpuno nove infrastrukture. Detaljnu strukturu investicijskih troškova izraditi će odabrani privatni operator kod izrade ponude u procesu pred- odabira, kad će definirati za projekt najoptimalniju tehnologiju ili kombinaciju istih. Pri tome će u okviru izračuna uzeti u obzir također i eventualno korištenje postojeće infrastrukture.

Drugi dio analize financijskih aspekata implementacije pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških opcija odnosi se na definiranje godišnjih prihoda i operativnih troškova nakon izgradnje širokopojasne infrastrukture. Analiza godišnjih prihoda i operativnih troškova izrađena je na temelju tržišnih analiza postojećih upravitelja širokopojasne infrastrukture u RH [43], [44], te

Svibanj 2019 Stranica 150 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

relevantnih međunarodnih analiza [45], [46]. Godišnji prihodi poslovanja sastoje se iz predviđene veleprodajne naknade te drugih prihoda poslovanja koji se odnose na tržišne aktivnosti upravitelja infrastrukture.

Iz tablice 56 razvidno je da se najveći godišnji prihodi poslovanja mogu ostvariti ponudom usluga putem FTTH P2P mreže, a najmanji putem kabelskog pristupa. Slično kao i prihodi poslovanja, po različitim tehnologijama razlikuju se i operativni troškovi (OPEX) koji se sastoje iz troškova održavanja i upravljanja. Iz tablica 56 i 57 razvidno je da godišnji prihodi poslovanja pokrivaju operativne troškove po svim analiziranim tehnologijama. Projekcije prihoda i troškova po različitim tehnologijama za širokopojasnu infrastrukturu na području provođenja projekta prikazane su u sklopu priloga 2.

Svibanj 2019 Stranica 151 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 55: Struktura investicijskih troškova s obzirom na analiziranu tehnološku opciju (u kn).

Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE FTTC / FTTH P2P

Troškovi izrade projektne dokumentacije i 6.384.756 16.585.688 19.172.615 7.889.210 13.457.525 14.218.925 pribavljanja potrebnih dozvola Troškovi građevinskih i 36.393.109 91.221.284 105.449.383 44.968.497 88.221.550 79.625.980 instalacijskih radova Trošak provedbe pasivnog dijela širokopojasne 12.769.512 33.171.376 38.345.230 15.778.420 22.429.208 28.437.850 infrastrukture Troškovi za nadzor izgradnje širokopojasne 638.476 1.658.569 1.917.262 788.921 1.495.281 1.421.893 infrastrukture

Trošak aktivne opreme 7.661.707 23.219.963 26.841.661 9.467.052 23.924.488 18.484.603

Ukupno 63.847.560 165.856.880 191.726.150 78.892.100 149.528.050 142.189.250

Svibanj 2019 Stranica 152 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 56: Izračun godišnjih prihoda poslovanja (u kn).

FTTC / FTTH Vrsta prihoda VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P Mjesečni prihodi po priključku iz naslova 70 82 89 71 72 85 veleprodajne naknade

Planirani broj korisnika - penetracija 8.577 8.577 8.577 8.577 8.577 8.577

Broj mjeseci 12 12 12 12 12 12

Godišnji prihodi iz naslova veleprodajne 7.252.473 8.397.600 9.161.018 7.290.644 7.405.156 8.779.309 naknade

Ostali godišnji prihodi (tržišne aktivnosti) 435.148 671.808 916.102 437.439 481.335 702.345

Ukupni godišnji prihodi poslovanja 7.687.621 9.069.408 10.077.120 7.728.082 7.886.492 9.481.654

Svibanj 2019 Stranica 153 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 57: Izračun godišnjih operativnih troškova (u kn).

FTTC / FTTH Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P

Mjesečni troškovi održavanja po priključku 36 11 9 34 14 20

Planirani broj korisnika - penetracija 8.577 8.577 8.577 8.577 8.577 8.577

Mjesečni troškovi upravljanja po priključku 7 7 7 7 7 7

Planirani broj izvedenih priključaka 18.347 18.347 18.347 18.347 18.347 18.347

Broj mjeseci 12 12 12 12 12 12

Godišnji troškovi održavanja 3.664.407 1.145.127 916.102 3.511.724 1.450.495 2.061.229

Godišnji troškovi upravljanja 1.633.022 1.633.022 1.633.022 1.633.022 1.633.022 1.633.022

Ukupni godišnji operativni troškovi 5.297.430 2.778.150 2.549.124 5.144.746 3.083.517 3.694.252

Svibanj 2019 Stranica 154 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

15.2 Financijska analiza isplativosti projekta

Financijska analiza isplativosti projekta izrađena je uz pomoć analize troškova i koristi u skladu s Priručnikom Europske komisije "Guide to Cost-benefit Analysis of Investment Projects. Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020." [12], Metodološkim radnim dokumentom "Guidance on the methodology for carrying out cost-benefit analysis; Working Document No. 4" [13], kojeg je također izradila Europska komisija, te pravilima sufinanciranja bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a [47].

Analiza troškova i koristi je metodološki alat za ocjenu gospodarskih koristi projekata, u kojem su definirani financijski, gospodarski i socijalni utjecaji. Cilj izrade analize troškova i koristi je novčana ocjena svih mogućih utjecaja, te slijedom toga definiranje troškova i koristi projekta. Na temelju objedinjenih rezultata (neto koristi) donosi se odluka o tome da li je projekt poželjan i isplativ za provođenje.

U analizi troškova i koristi također je izrađena i ocjena rizika, koja je bitni dio cjelovite analize, budući da omogućava razumijevanje ocjenjenih utjecaja projekta. Temeljita analiza rizika osnova je za pouzdanu strategiju upravljanja rizicima, koji se potom uzimaju u obzir u planu projekta.

Koristi investicije su slijedeće: • investicijom se slijede smjernice i ciljevi za uravnoteženiji razvoj regije, • konkurentno gospodarstvo i brži rast, • dvosmjerni protok i primjena znanja za gospodarski razvoj i kvalitetna radna mjesta, • moderna socijalna država i veća zaposlenost sa sinergijskim efektima koji omogućuju stvaranje novih radnih mjesta, • racionalan i učinkovit prostorni razvoj.

Svrha analize projekta jest: • prikazati da je projekt poželjan iz ekonomske perspektive i da pridonosi ciljevima regionalne politike RH i EU te, • prikazati učinkovitost tehnoloških opcija, dokazati izbor modela financiranja, te neophodnost poticajnih mjera.

Financijska analiza isplativosti je analiza prihoda i troškova bez amortizacije. Investicijski troškovi, godišnji prihodi i operativni troškovi po različitim tehnologijama prikazani su u poglavlju 15.1. Izgradnja širokopojasne infrastrukture predviđena je u 2021., 2022. i 2023, početak djelovanja mreže u 2024., pri čemu se u prvoj godini (2024.) planira ostvarivanje 50 % planiranih godišnjih prihoda i operativnih troškova. Predviđena utilizacija biti će dosegnuta u 2025. godini, koja predstavlja prvu "normalnu" godinu poslovanja. U analizama su uzete u obzir stalne cijene za svibanj 2019., te financijska diskontna stopa od 8,73 % [14], pri čemu diskontiranje počinje u prvoj godini investicije (2019.).

Svibanj 2019 Stranica 155 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Ekonomsko razdoblje s uključenim projektiranjem mreže i trogodišnjom izgradnjom iznosi 20 godina [12]. Naime, širokopojasni pristup kao preduvjet gospodarskog rasta i razvoja predviđa održavanje i upravljanje širokopojasnom mrežom, odnosno sve povezane aktivnosti kojima se dugoročno održava operativno stanje infrastrukture barem 20 godina. U izračunima financijskih i ekonomskih indikatora amortizacija nije uključena jer ne znači odljev novca. Troškovi amortizacije se inače izračunavaju uzimajući u obzir propisane amortizacijske stope i dan aktivacije osnovnih sredstava. Za mrežu je definirana amortizacijska stopa od 5 %, a za aktivnu opremu 10 %. Predviđena je zamjena istrošene aktivne opreme nakon 10 godina upotrebe. Ostatak vrijednosti razvidan je iz poslovnih analiza i jednak je visini neamortizirane vrijednosti investicije.

U prilogu 2 su prikazane projekcije budućih prihoda i troškova, te financijske analize po različitim tehnologijama, dok su u tablici 58 prikazani izračuni financijskih indikatora.

Negativna vrijednost financijske neto sadašnje vrijednosti (engl. FNPV - Financial Net Present Value) na kraju referentnog razdoblja implicira financijsku neisplativost projekta i potrebu da se projekt sufinancira sredstvima iz fondova EU-a. Zbog visokih ulaganja i preniskih neto prihoda poslovanja za pokrivanje tih ulaganja unutar ekonomskog razdoblja, svi dinamični financijski indikatori su negativni i ukazuju na financijsku neisplativost projekta (financijska interna stopa povrata - engl. FRR(C); relativna neto sadašnja vrijednost - engl. RNPV). Pozitivna razlika između prihoda i troškova poslovanja te pozitivni kumulativni neto novčani tijek ukazuju na financijsku održivost projekta i podrazumijevaju situaciju u kojoj ostvareni prihodi projekta, odnosno prihodi od pruženih usluga u širokopojasnoj mreži, pokrivaju sve operativne troškove vezane uz rad i održavanje mreže u dužem vremenskom razdoblju rada mreže. Financijska interna stopa povrata nakon EU potpore - FRR(K) prikazuje isplativost nacionalnog kapitala, pri čemu vrijednosti ispod diskontne stope ukazuju na to da predviđena potpora EU nije previsoka (engl. not over-proportionate) [12].

Rezultate financijske analize potrebno je pak staviti u pozadinu, jer nisu mjerodavni za donošenje odluke o provedbi investicije. U analizu je potrebno uključiti i ostale društveno- ekonomske koristi koje investicija ima na društvo kao cjelinu.

Svibanj 2019 Stranica 156 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 58: Izračun financijskih indikatora po analiziranim tehnologijama.

FTTC / FTTH Indikator VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P Neto sadašnja vrijednost (FNPV) u -33.300.722 -86.009.168 -98.047.602 -42.913.608 -82.526.480 -71.497.249 kn

Interna stopa povrata FRR(C) -2,99% -3,00% -2,80% -3,68% -4,06% -2,52%

Relativna neto sadašnja vrijednost -0,7218 -0,7181 -0,7082 -0,7528 -0,7657 -0,6961 (RNPV)

Razdoblje povrata investicije (RPI) > 20 > 20 > 20 > 20 > 20 > 20 u godinama

Interna stopa povrata FRR(K) - 5,28% 5,27% 5,38% 4,88% 4,63% 5,53% poslije EU potpore

Svibanj 2019 Stranica 157 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

15.3 Ekonomska analiza isplativosti projekta

Ekonomska analiza izrađena je na osnovi novčanog tijeka i ostalih projekcija iz financijske analize, te obuhvaća investiciju iz perspektive društva. U ekonomsku analizu uključeni su elementi pomoću kojih se investicija obrađuje sa šireg društvenog vidika i omogućava pregled socijalnih i društvenih utjecaja implementacije projekta na ekonomiju lokalne zajednice, regije ili države.

Prvi korak ekonomske analize projekta napravljen je na osnovi korekcije financijske analize. Kod ocjene troškova upotrijebljena je metoda korekcijskih faktora za odbitak poreza i doprinosa, te drugih transfera iz vrijednosti investicije i troškova poslovanja. Isto tako su u korekcijskom faktoru uvažene računovodstvene (fiktivne) cijene koje odražavaju oportunitetne troškove ulaganja i spremnost potrošača na plaćanje donosa. Time se anulira utjecaj monopola, trgovinskih barijera, reguliranje tržišta rada, nepotpune informacije, itd. na iskrivljenje tržišne cijene. Korekcijski faktor za isključenje svih navedenih elemenata iznosi 0,8 i primijenjen je kod ocjena: • troškova održavanja i upravljanja, • ostalih troškova poslovanja, • amortizacije, • investicijskih troškova.

Drugi korak predstavlja izračun dodatnih prihoda, odnosno proizvoda, koji će se posredno ostvariti zbog nove investicije, te predstavlja korekciju financijske analize zbog vanjskih čimbenika (eksternalija). Kod prihoda (koristi), pored izravnih, u analizu su uključeni i različiti posredni ili inducirani prihodi koji odražavaju učinke projekta na obuhvaćenu županiju i gospodarstvo RH. U slučaju analize izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području uključene su sljedeće prevladavajuće eksternalije koje imaju utjecaj na visinu induciranih prihoda investicije: 1. Povećan broj zaposlenih poradi upotrebe ICT-a. Ocjenjuje se da će, zbog izgradnje širokopojasne infrastrukture, te putem veće upotrebe ICT-a, doći do povećanja zaposlenosti, posebice u segmentu gospodarstva (industrija, turizam, itd.). U analizi je uzet u obzir broj zaposlenih od 25 do 95, ovisno o ponuđenoj tehnologiji. Koristi jednog zaposlenog dobivene su preračunom fiktivne plaće po formuli:

퐹푃 = 푇푃 ∗ (1 − 푢) ∗ (1 − 푡)

FP – fiktivna plaća: 4.291 kn TP – financijska tržišna plaća (bruto): 7.900 kn u – stopa nezaposlenosti: 3,69 % (projektno područje) t – stopa naknade za doprinose i ostali porezi: 43,60 %

2. Povećana dodana vrijednost u gospodarstvu zbog upotrebe ICT-a. Bolji uvjeti na području ICT-a pridonose većoj upotrebi ICT-a, a samim time i većem obujmu poslovanja putem ICT-a, te veće i bolje poslovne aktivnosti i veću dodanu vrijednost u uslugama i proizvodima. U analizi se predviđa da će postojeća poduzeća

Svibanj 2019 Stranica 158 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

koje posluju na projektnom području realno prosječno povećati dodanu vrijednost na godišnjem nivou za 7.000 kn/godinu, odnosno da će od 150 do 550 postojećih poduzeća povećati dodanu vrijednost, ovisno o izabranoj tehnologiji.

3. Uštede zbog upotrebe ICT-a kod razvoja i upotrebe e-usluga. Upotreba ICT-a i usluga koje se mogu realizirati putem Interneta dovodi do određenih ušteda zbog bržeg i učinkovitijeg poslovanja (ušteda na vremenu, uštede zbog manje upotrebe prijevoznih sredstava, uštede zbog automatskog procesiranja i sl.). Ocjenjuje se da će od 12.000 do 45.000 stanovnika područja (ovisno o izabranoj tehnologiji) barem jednom godišnje upotrijebiti e-uslugu. Ušteda kod usluga iznosi 50 kn/uslugu.

4. Koristi zbog novih poduzeća na području ICT-a. Zbog veće upotrebe Interneta odnosno ICT-a, ocjenjuje se da će doći do veće ponude na području ICT usluga, a samim time i do osnivanja novih poduzeća koja bi nudila određene usluge. Na projektnom području predviđa se od 20 do 85 novih poduzeća (ovisno o izabranoj tehnologiji) koja bi posredno stvarale koristi putem plaćanjem naknada, sponzorstava, humanitarnih i dobrotvornih aktivnosti, itd. Očekuju se godišnje koristi u visini od 20.000 kn/poduzeće.

Visina dodatnih posrednih prihoda koji izlaze iz izvedbe investicije različita je s obzirom na izabranu tehnologiju. Navedene eksternalije prikazuje tablica 59.

Pozitivni učinci izgradnje širokopojasne infrastrukture imaju utjecaj i na neke druge društveno- ekonomske koristi koje su najčešće povezane s većom dobrobiti stanovništva i povećanjem vrijednosti njihove imovine. Pošto se takve koristi u pravilu vrlo teško procjenjuju novcem, nisu ocijenjene u okviru te analize: • povećanje globalne konkurentnosti iniciranjem inovativnosti i poduzetništva, širenjem upotrebe ICT-a, te učinkovitim osuvremenjivanjem i ulaganjem u učenje i izobrazbu, usavršavanjem, te istraživanjima i razvojem, • brži razvoj regije i smanjenje zaostajanja za razvijenim regijama, • utjecaj na smanjenje zagađenosti okoliša, te smanjenje broja oboljelih i smrtnosti zbog manjih pritisaka na okoliš, • održivo korištenje prirodne i kulturne baštine, • razvoj ljudskih potencijala, društvene infrastrukture i trajno povećanje dobrobiti i kvalitete života stanovnika, • multiplikacijski učinak dugoročnog gospodarskog razvoja gradova i općina, s novim posrednim zapošljavanjem i s time povezanim stvaranjem dodatnih radnih mjesta.

Ostale pretpostavke ekonomske analize na temelju kojih su izračunani ekonomski indikatori su slijedeće: • dinamika nastanka prihoda iz naslova eksternalija usklađena je s dinamikom utilizacije, • investicija ne uzrokuje društveno-ekonomske troškove, • ekonomska diskontna stopa je 5 % [12], • ekonomsko razdoblje iznosi 20 godina [12],

Svibanj 2019 Stranica 159 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

• investicijski projekt je terminski i sadržajno primjeren, • izvori financiranja su osigurani, • investicija je usklađena s potrebama stanovnika, razvojnim projektima i strategijama.

Ekonomske analize po različitim tehnologijama nalaze se u prilogu 2, dok su u tablici 60 prikazani izračuni ekonomskih indikatora po tehnologijama.

Pozitivna ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) i relativna ekonomska neto sadašnja vrijednost (RENPV), te ekonomska interna stopa povrata (ERR) iznad diskontne stope 5 % ukazuju na opravdanost izvedbe investicije s društveno-ekonomskog stajališta po svim analiziranim tehnologijama. Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) je razlika između diskontiranog ekonomskog tijeka svih priljeva i diskontiranog ekonomskog tijeka svih odljeva investicije. Kad je ENPV kod definirane diskontne stope 5 % veća od nule, investicija je opravdana. Ekonomska interna stopa povrata (ERR) označava onu diskontnu stopu kod koje je ekonomska neto sadašnja vrijednost 0. Kriterijski zahtjev je da je ERR ≥ 5 %. U tom je slučaju izvedba investicije opravdana. Koeficijent diskontiranih ekonomskih koristi i troškova (engl. benefit cost B/C ratio) koji je veći od 1, ukazuje na ekonomsku održivost projekta i podrazumijeva situaciju u kojoj su ekonomske koristi projekta veće od troškova.

Izračunato razdoblje povrata investicije ukazuje na opravdanost investicije po svim analiziranim tehnologijama, pošto su sve vrijednosti indikatora kraće od ekonomskog razdoblja trajanja projekta (20 godina).

Na temelju rezultata ekonomske analize može se ustvrditi da je investicija razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području opravdana iz šireg društveno-ekonomskog stajališta po svim analiziranim tehnologijama.

Svibanj 2019 Stranica 160 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 59: Godišnji inducirani prihodi po analiziranim tehnologijama (u normalnoj godini poslovanja).

Kabelski FTTC / FTTH Vrsta induciranih prihoda VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P LTE pristup P2P

Broj novozaposlenih 25 80 95 30 65 70

Koristi novozaposlenih (u kn) 1.287.357 4.119.541 4.891.955 1.544.828 3.347.127 3.604.598

Broj postojećih poduzeća 150 450 550 180 350 380

Koristi upotrebe ICT u poduzećima (u kn) 1.050.000 3.150.000 3.850.000 1.260.000 2.450.000 2.660.000

Broj stanovnika koji koristi e-usluge 12.000 40.000 45.000 15.000 30.000 35.000

Koristi upotrebe e-usluga (u kn) 600.000 2.000.000 2.250.000 750.000 1.500.000 1.750.000

Broj novih poduzeća 20 70 85 25 55 60

Koristi novih poduzeća (u kn) 400.000 1.400.000 1.700.000 500.000 1.100.000 1.200.000

Ukupno 3.337.357 10.669.541 12.691.955 4.054.828 8.397.127 9.214.598

Svibanj 2019 Stranica 161 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 60: Izračun ekonomskih indikatora po analiziranim tehnologijama.

FTTC / FTTH Indikator VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P Ekonomska neto sadašnja vrijednost 12.385.948 31.082.842 39.741.275 9.838.886 11.826.411 32.617.702 (ENPV) u kn Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 8,08% 8,00% 8,30% 7,03% 6,32% 8,62%

Relativna ekonomska neto sadašnja 0,2933 0,3049 0,3135 0,2028 0,1197 0,3732 vrijednost (RENPV) Razdoblje povrata investicije (RPI) u 13,12 13,11 12,93 13,82 15,59 12,77 godinama Koeficijent koristi i troškova (B/C) 1,1693 1,2546 1,2902 1,1206 1,1033 1,2900

10,00% 1,3500 9,00% 1,3000 8,00% 7,00% 1,2500 6,00% 1,2000 ERR 5,00% B/C ratio 4,00% 1,1500 3,00% 1,1000 2,00% 1,0500 1,00% 0,00% 1,0000 VDSL FTTH P2MP FTTH P2P KABELSKI P. LTE FTTC / FTTH P2P

Slika 40: Ekonomska interna stopa povrata (ERR) i B/C koeficijent po analiziranim tehnologijama.

Svibanj 2019 Stranica 162 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

16 PRELIMINARNI FINANCIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA

Financijski plan provedbe projekta daje uvid u način osiguravanja izvora sredstava za pokrivanje investicijskih troškova projekta.

Od operatora u postupku pred-odabira tražit će se ponuda po sistemu "Ključ u ruke", što znači da će vrijednosti budućih investicijskih troškova biti realne i već uvažavati utjecaj inflacije. Slijedom toga, stalne cijene izjednačuju se s tekućima (operateri ugrađuju očekivane stope inflacije u ponudu i snose rizik njene promjene). Tablica 61 prikazuje dinamiku investicijskih troškova po tehnologijama u stalnim (tekućim) cijenama.

Okvirni program za razvoj pristupne širokopojasne infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatni komercijalni interes za ulaganja od strane operatora i pružatelja usluga na tržištu (takvo je i projektno područje), određuje da je izgradnju širokopojasne infrastrukture moguće sufinancirati javnim sredstvima, odnosno sredstvima državnih potpora.

Tablica 61: Dinamika investicijskih troškova po analiziranim tehnologijama (u kn).

Tehnologije 2019 2020 2021 2022 2023 Ukupno VDSL (FTTC) 638.476 2.553.902 18.388.097 22.091.256 20.175.829 63.847.560 FTTH P2MP 1.658.569 6.634.275 47.435.068 56.723.053 53.405.915 165.856.880 FTTH P2P 1.917.262 7.669.046 54.833.679 65.570.343 61.735.820 191.726.150 Kabelski pristup 788.921 3.155.684 22.720.925 27.296.667 24.929.904 78.892.100 (DOCSIS, HFC) LTE (4G) 1.345.752 5.383.010 42.465.966 50.989.065 49.344.257 149.528.050 FTTC / FTTH 1.421.893 5.687.570 40.808.315 48.913.102 45.358.371 142.189.250 P2P

Uz pomoć izrađenih financijskih analiza isplativosti (prikazanih u prilogu 2) i definiranjem financijskog jaza, određuje se kritični iznos državnih potpora u projektu, a koji je potreban da bi projekt postao financijski isplativ, odnosno financijski održiv. Iako se udio potpora u projektima koji primjenjuju investicijski model A određuje neposredno kroz kompetitivni postupak pred-odabira i dodjele bespovratnih sredstava te ovisi o poslovnim projekcijama potencijalnog operatora, izrađen je preliminarni proračun iznosa financijskog jaza prema provedbenim pravilima prijava projekata za sufinanciranje sredstvima EU fondova, kako bi se informativno utvrdili najveći dozvoljeni iznosi potpora (pri čemu su dozvoljena odstupanja od navedenih vrijednosti sukladno lokalnim prilikama i odabiru optimalnog infrastrukturnog i tehnološkog rješenja).

Tablica 62 prikazuje očekivane iznose potpora iz naslova EU fondova te visinu nacionalnog dijela sufinanciranja koji osigurava država. Preostale izvore financiranja prihvatljivih troškova projekta predstavljaju vlastita sredstva potencijalnog operatora. Izvore financiranja prihvatljivih troškova projekta detaljnije prikazuje tablica 63.

Svibanj 2019 Stranica 163 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Pošto operativne procedure sufinanciranja iz fondova EU-a ne garantiraju isplatu nepovratnih sredstava prije nastanka prihvatljivih izdataka, operator mora, poradi kontinuirane provedbe projekta, osigurati potrebna sredstva za pokrivanje svih troškova projekta do trenutka isplate nepovratnih sredstava iz fondova EU-a, te tako zatvoriti financijsku konstrukciju projekta. Za namjene pred-financiranja EU sredstava i nacionalnog dijela sufinanciranja, predviđa se da će operator osigurati vlastita sredstva ili uzeti kratkoročni premošćujući kredit. Jedan od mogućih oblika zaduženja prikazan je u tablici 64.

Prikazano je kratkoročno sukcesivno zaduživanje u pet dijelova (30.06.2019., 30.06.2020., 30.06.2021., 30.06.2022. i 30.06.2023.). Povrat i plaćanje kamata je petkratno (30.06.2019., 30.06.2020., 30.06.2021., 30.06.2022. i 30.06.2023.), kada se očekuje isplata EU sredstava i nacionalnog dijela sufinanciranja. U ovom slučaju troškovi financiranja (kamate) u okviru projekata unutar Okvirnog nacionalnog programa za razvoj širokopojasne infrastrukture predstavljaju neprihvatljive izdatke, te bi ih u projektu izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području morao osigurati odabrani operator iz vlastitih sredstava.

Dakako, prikazani način (pred)financiranja samo je jedna od mogućnosti i potpuno je informativne naravi, pošto će operatori prilikom izrade ponude sami odlučiti i opredijeliti vrstu i način financiranja projekta sukladno svojim mogućnostima.

Iz provedenih izračuna u nastavku definiran je okvirni financijski plan provedbe projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području. Iz njega su razvidne okvirne visine pojedinih izvora sredstava koje treba osigurati da bi projekt bio izvediv i financijski isplativ, odnosno financijski održiv. Detaljniji financijski plan biti će izrađen od strane operatera kod iskaza interesa u postupku pred-odabira.

Svibanj 2019 Stranica 164 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 62: Informativni izračun financijskog jaza po analiziranim tehnologijama.

Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE FTTC / FTTH P2P

Diskontirani investicijski 46.135.052 119.767.191 138.447.694 57.005.956 107.780.036 102.709.906 troškovi (DIC)

Diskontirani neto prihodi 12.834.330 33.758.024 40.400.092 14.092.347 25.253.556 31.212.657 (DNR)

Najviši prihvatljivi izdaci 33.300.722 86.009.168 98.047.602 42.913.608 82.526.480 71.497.249 (maxEE = DIC - DNR)

Financijski jaz (R) 72,18% 71,81% 70,82% 75,28% 76,57% 69,61%

Prihvatljivi izdaci (EC) 43.671.731 112.450.965 129.990.330 53.962.196 100.183.794 96.830.879

Izračun najvišeg iznosa 31.522.673 80.755.120 92.058.161 40.622.292 76.710.086 67.404.808 potpora (DA=EC*R)

Izračun iznosa EU (85 %) 26.794.272 68.641.852 78.249.437 34.528.948 65.203.573 57.294.087

Izračun iznosa nacionalnog udjela HR 4.728.401 12.113.268 13.808.724 6.093.344 11.506.513 10.110.721 (15 %)

Svibanj 2019 Stranica 165 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 63: Izvori financiranja prihvatljivih troškova projekta po analiziranim tehnologijama.

Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE FTTC / FTTH P2P EU sredstva 2019 391.729 1.012.417 1.154.121 504.809 875.869 841.323 Nacionalni udio 2019 69.129 178.662 203.668 89.084 154.565 148.469 Privatni operator 2019 177.618 467.490 559.472 195.028 315.318 432.101 Ukupni troškovi 2019 638.476 1.658.569 1.917.262 788.921 1.345.752 1.421.893 EU sredstva 2020 1.566.917 4.049.667 4.616.486 2.019.237 3.503.476 3.365.291 Nacionalni udio 2020 276.515 714.647 814.674 356.336 618.260 593.875 Privatni operator 2020 710.471 1.869.961 2.237.886 780.111 1.261.274 1.728.404 Ukupni troškovi 2020 2.553.902 6.634.275 7.669.046 3.155.684 5.383.010 5.687.570 EU sredstva 2021 11.281.799 28.955.117 33.007.875 14.538.504 27.638.529 24.145.966 Nacionalni udio 2021 1.990.906 5.109.727 5.824.919 2.565.618 4.877.388 4.261.053 Privatni operator 2021 5.115.393 13.370.224 16.000.885 5.616.802 9.950.049 12.401.296 Ukupni troškovi 2021 18.388.097 47.435.068 54.833.679 22.720.925 42.465.966 40.808.315 EU sredstva 2022 13.553.828 34.624.651 39.470.955 17.466.398 33.185.699 28.941.506 Nacionalni udio 2022 2.391.852 6.110.233 6.965.463 3.082.305 5.856.300 5.107.325 Privatni operator 2022 6.145.576 15.988.170 19.133.926 6.747.964 11.947.066 14.864.271 Ukupni troškovi 2022 22.091.256 56.723.053 65.570.343 27.296.667 50.989.065 48.913.102 EU sredstva 2023 12.378.640 32.766.566 37.877.280 15.295.447 30.274.583 27.829.090 Nacionalni udio 2023 2.184.466 5.782.335 6.684.226 2.699.196 5.342.573 4.911.016 Privatni operator 2023 5.612.723 14.857.015 17.174.314 6.935.261 13.727.100 12.618.265 Ukupni troškovi 2023 20.175.829 53.405.915 61.735.820 24.929.904 49.344.257 45.358.371 EU sredstva ukupno 39.172.913 101.408.418 116.126.717 49.824.394 95.478.156 85.123.177

Svibanj 2019 Stranica 166 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Nacionalni udio ukupno 6.912.867 17.895.603 20.492.950 8.792.540 16.849.086 15.021.737 Privatni operator ukupno 17.761.780 46.552.859 55.106.483 20.275.165 37.200.808 42.044.336 Prihvatljivi troškovi ukupno 63.847.560 165.856.880 191.726.150 78.892.100 149.528.050 142.189.250

Svibanj 2019 Stranica 167 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 64: Primjer zaduživanja za namjene predfinanciranja EU sredstva i nacionalnog dijela sufinanciranja.

FTTC / FTTH Troškovi financiranja VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P Visina kredita 1. dio 460.858 1.191.078 1.357.790 593.893 1.030.434 989.792 Datum najma kredita 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 Trošak kamata 23.043 59.554 67.889 29.695 51.522 49.490 Ostali troškovi kredita 1.152 2.978 3.394 1.485 2.576 2.474 Ukupni troškovi financiranja 1. dio 24.195 62.532 71.284 31.179 54.098 51.964 Visina kredita 2. dio 1.843.431 4.764.314 5.431.160 2.375.573 4.121.736 3.959.166 Datum najma kredita 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 Trošak kamata 46.086 119.108 135.779 59.389 103.043 98.979 Ostali troškovi kredita 2.304 5.955 6.789 2.969 5.152 4.949 Ukupni troškovi financiranja 2. dio 48.390 125.063 142.568 62.359 108.196 103.928 Visina kredita 3. dio 13.272.705 34.064.844 38.832.794 17.104.123 32.515.917 28.407.019 Datum najma kredita 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 Trošak kamata 331.818 851.621 970.820 427.603 812.898 710.175 Ostali troškovi kredita 16.591 42.581 48.541 21.380 40.645 35.509 Ukupni troškovi financiranja 3. dio 348.408 894.202 1.019.361 448.983 853.543 745.684 Visina kredita 4. dio 15.945.680 40.734.883 46.436.418 20.548.703 39.041.999 34.048.831

Svibanj 2019 Stranica 168 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Datum najma kredita 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 Trošak kamata 398.642 1.018.372 1.160.910 513.718 976.050 851.221 Ostali troškovi kredita 19.932 50.919 58.046 25.686 48.802 42.561 Ukupni troškovi financiranja 4. dio 418.574 1.069.291 1.218.956 539.403 1.024.852 893.782 Visina kredita 5. dio 14.563.106 38.548.901 44.561.506 17.994.643 35.617.157 32.740.106 Datum najma kredita 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 Trošak kamata 364.078 963.723 1.114.038 449.866 890.429 818.503 Ostali troškovi kredita 18.204 48.186 55.702 22.493 44.521 40.925 Ukupni troškovi financiranja 5. dio 382.282 1.011.909 1.169.740 472.359 934.950 859.428 Ukupni troškovi financiranja 1.221.849 3.162.996 3.621.908 1.554.284 2.975.639 2.654.786

Svibanj 2019 Stranica 169 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

17 OKVIRNA ANALIZA RIZIKA KOJI MOGU UTJECATI NA USPJEŠNU PROVEDBU PROJEKTA

Analiza rizika predstavlja metodu za definiranje vjerojatnosti ili mogućnosti pojave za investiciju opasnih događaja i mogućih posljedica istih. Upravljanje rizikom znači djelovanje koje će spriječiti negativne posljedice, a u isto vrijeme dovesti do željenih rezultata projekta.

Identificirani potencijalni rizici su: • R1: Rizici u procesu izgradnje. • R2: Rizici u procesu održavanja i upravljanja. • R3: Rizici ostvarivanja prihoda. • R4: Financijski rizici. • R5: Ostali rizici.

Što je veća vjerojatnost ili posljedica specifičnog čimbenika, to je veća ocjena rizika. Ocjena rizika je definirana kao produkt vjerojatnosti čimbenika i ocjene teže posljedice odnosno utjecaja. Što veći je produkt, to je veći rizik i važnije su mjere za njegovo izbjegavanje ili umanjivanje njegovih posljedica.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

od 1 do uključujući 3,5 – rizik je zanemariv iznad 3,5 do uključujući 6,5 – rizik je prihvatljiv iznad 6,5 do uključujući 9 – rizik je neprihvatljiv

Slika 41: Skala za ocjenu rizika.

Rezultati analize navedenih rizika predstavljeni su u tablici 65.

Svibanj 2019 Stranica 170 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 65: Analiza rizika.

Čimbenik / Posljedica Ocjena Rizik Vjerojatnost Mjere za izbjegavanje rizika kritična točka / utjecaj rizika Odabir iskusnih projektanata, Pogreške u 1 3 3 detaljno definirane projektiranju. karakteristike. R1 Povećanje Prije izvedbe provjeriti teren i Rizici u troškova 2 2 4 objekte, stručna kontrola procesu izgradnje. dodatnih radova. izgradnje Kašnjenje Sistematičan pristup nadzoru završetka 1 2 2 planiranih terminskih izgradnje. dostignuća. Ukupno 3,00 Rizik R1 je zanemariv Zastarijevanje Implementacija viših R2 tehnološke 1 2 2 standarda i opreme s Rizici u opreme. mogućnošću nadogradnje. procesu Povećanje Konstantno praćenje svih održavanja i operativnih 2 2 4 aspekata poslovanja, stručne upravljanja troškova. sposobnosti zaposlenika. Ukupno 3,00 Rizik R2 je zanemariv Manja Dodatna promocija za R3 potražnja od 1 3 3 povećanje interesa konačnih Rizici očekivane. korisnika. ostvarivanja Pronalaženje uzroka, Povećanje prihoda 2 2 4 učinkovita raspodjela cijene usluga. dodatnih troškova. Ukupno 3,50 Rizik R3 je zanemariv Smanjenje Pronalaženje novih izvora izvora 1 3 3 financiranja. financiranja. R4 Povećanje Primjenjivanje kamatnog Financijski 3 1 3 kamatne stope. swap-a. rizici Zastoji u Uzimanje kredita za plaćanju 1 2 2 premošćivanje nelikvidnosti. računa. Ukupno 2,67 Rizik R4 je zanemariv Promjena Praćenje zakonskih relevantnih 1 2 2 promjena, komunikacija s zakona. ministarstvom. R5 Odgovarajuće planiranje i Nedobivanje Ostali rizici 1 3 3 organizacijska struktura raznih dozvola. projekta. Protivljenje 1 3 3 Informiranje javnosti. javnosti. Ukupno 2,67 Rizik R5 je zanemariv

Rizik investicije 2,97 Rizik investicije je zanemariv

Ukupna rizičnost investicije je zanemariva. Najveći rizik koji ugrožava investiciju svakako je potencijalna odsutnost osiguranja predviđenih izvora financiranja sa strane svih partnera. U tom slučaju je izvedba investicije u planiranom opsegu i terminskom planu neizvediva. Isto

Svibanj 2019 Stranica 171 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

tako, došlo bi do promijenjenih ekonomskih i financijskih učinaka koji su uzeti u obzir u ovom dokumentu.

Rizici koji bi nastali uz odsutnost izvedbe projekta su još veći. U situaciji izostanka realizacije projekta razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području, došlo bi do još većih strukturnih problema, gledajući razvijenost elektroničkih komunikacija. U toj situaciji ne bi došlo do novih ulaganja u elektroničke komunikacije koje bi generirale razvoj različitih usluga, povećale učinkovitost javnih institucija i gospodarstva, omogućile brži dostup do znanja i razvoj poduzetništva s visokom dodanom vrijednošću i u udaljenijim krajevima. To bi onemogućilo postizanje postavljenih strateških ciljeva projektnog područja i ugrozilo blagostanje stanovništva.

U okviru analize rizika izrađena je i analiza osjetljivosti investicije. To je metoda pomoću koje se određuje u kojoj je mjeri ciljna vrijednost indikatora investicije osjetljiva na odstupanja od predviđenih vrijednosti jednog ili više ulaznih parametara investicije, odnosno određuje se u kojoj mjeri bi takva negativna odstupanja mogla promijeniti isplativo ulaganje u neisplativo. To možemo odrediti na dva načina: • izračunom kritičnih vrijednosti ulaznih parametara investicije, • izračunom koeficijenata reagibilnosti ciljane vrijednosti investicije.

U prvom slučaju izračunava se na koju vrijednost bi se mogao promijeniti pojedini ulazni parametar investicije (npr. vrijednost investicijskih troškova, rashodi, prihodi, itd.), uz nepromijenjene vrijednosti ostalih parametara, a da bi investicija bila u granicama ekonomske prihvatljivosti. Kod metode NPV investicije, traže se one vrijednosti pojedinih ulaznih parametara investicije kod kojih bi ona bila jednaka nuli uz nepromijenjene vrijednosti ostalih parametara NPV.

Na temelju izračunatih kritičnih vrijednosti pojedinih parametara ocjenjuje se koliki je manevarski prostor kod pojedinog parametra, uspoređujući razliku između predviđene i kritične vrijednosti promatranog parametra. U drugom slučaju izračunava se promjena (pogoršanje) ciljne vrijednosti investicije (npr. ENPV, ERR), ako se za određeni postotak (npr. 5 %) promjeni (pogorša) predviđena vrijednost promatranog ulaznog parametra.

Na osnovi navedenih promjena ulaznih parametara, izrađene su različite poslovne projekcije sa izračunom praćenih indikatora (ENPV, ERR). Rezultati projekcija su prikazani u tablici 66.

Svibanj 2019 Stranica 172 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Tablica 66: Rezultati analize osjetljivosti.

Kabelski FTTC / FTTH Vrsta induciranih prihoda VDSL(FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P LTE pristup P2P

Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 12.385.948 31.082.842 39.741.275 9.838.886 11.826.411 32.617.702

Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 8,08% 8,00% 8,30% 7,03% 6,32% 8,62%

Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 10.274.281 25.599.467 33.402.638 7.229.642 6.888.041 27.915.897 Povećanje vrijednost investicije + 5 % Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 7,47% 7,39% 7,69% 6,44% 5,74% 8,00% Povećanje vrijednost investicije + 5 % Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 10.717.334 30.196.174 38.925.693 8.217.662 10.844.962 31.446.690 Povećanje vrijednost rashoda + 5 % Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 7,69% 7,92% 8,24% 6,70% 6,21% 8,50% Povećanje vrijednost rashoda + 5 % Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 8.108.463 23.424.499 30.907.300 5.267.337 5.508.672 25.363.906 Smanjenje vrijednost prihoda - 5 % Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 7,06% 7,30% 7,61% 6,11% 5,62% 7,86% Smanjenje vrijednost prihoda - 5 % Povećanje vrijednosti investicije kad je 29,33% 28,34% 31,35% 18,85% 11,97% 34,69% ENPV=0

Povećanje vrijednosti rashoda kad je ENPV=0 37,11% 175,28% 243,64% 30,34% 60,25% 139,27%

Smanjenje vrijednost prihoda kad je ENPV=0 14,48% 20,29% 22,49% 10,76% 9,36% 22,48%

Svibanj 2019 Stranica 173 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Osjetljivost investicije se razlikuje po tehnologijama, no rezultati analize prikazuju da je investicija najviše osjetljiva na promjenu vrijednosti prihoda. Dakle, promjena tog ulaznog parametra ima najveći utjecaj na vrijednost praćenih indikatora. Stoga tijekom ekonomskog razdoblja investicije na taj parametar treba obratiti posebnu pažnju, poradi postizanja predviđenih ciljnih vrijednosti. Najkritičnija točka je kod tehnologije LTE, gdje smanjenje prihoda za 9,36 % može prouzročiti neopravdanost investicije (ENPV=0). Najveći manevarski prostor vezan uz taj parametar je kod odabira tehnologije FTTH P2P, gdje se prihodi mogu smanjiti čak i za 22,49 % (uz nepromijenjene vrijednosti ostalih parametara), a da ENPV još uvijek bude pozitivna i investicija opravdana.

Kod svih proučavanih tehnologija najmanja osjetljivost zabilježena je na ulaznom parametru vrijednost rashoda.

S obzirom da su kod projekcija ulazni podaci oblikovani realno i uz primjenu pesimističkog scenarija, dobiveni rezultati analize osjetljivosti u svim slučajevima ukazuju na nisku opću osjetljivost projekta i minimalnu vjerojatnost da investicija bude neopravdana.

Iz više navedenih razloga i analiza vidljivo je da je ulaganje u izgradnju širokopojasne infrastrukture za daljnji razvoj projektnom području nužno, te se savjetuje investitoru da obavi daljnje aktivnosti i postupke za realizaciju investicije.

Svibanj 2019 Stranica 174 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

18 ORGANIZACIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA

18.1 Redoslijed aktivnosti na pripremi i provedbi projekta

Aktivnosti na projektu grupirane su na slijedeći način: • Priprema projekta: o studija izvodljivosti, o izrada nacrta Plana razvoja širokopojasne infrastrukture, o javna rasprava, o definiranje konačnog Plana razvoja širokopojasne infrastrukture, o odluka o pokretanju projekta, o definiranje prijavitelja projekta (operatora), o zatvaranje financijske konstrukcije i prijava projekta za sufinanciranje sredstvima fondova EU.

• Provedba projekta: o izrada izvedbenog projekta - projektiranje mreže i ishođenje dozvola, o izgradnja mreže i dovođenje u operativno stanje, o inicijalna provjera potpora, o definiranje i odobrenje veleprodajnih uvjeta pristupa, o nadzor i izvještavanje o provedbi projekta.

18.2 Organizacijski aspekt provedbe projekta - organigram

Poradi obuhvata više pojedinačnih JLS-ova u projektu, Grad Vrbovec određuje se kao nositelj projekta (NP) za vrijeme pripreme PRŠI-ja, do konačne odluke o pokretanju projekta. U razdoblju provedbe projekta, operator kao korisnik državne potpore preuzima ulogu NP-a, dok inicijalni NP postaje projektni partner (PP).

Odabrani investicijski model je model A (privatni DBO) te je sukladno tome, a uzimajući u obzir propozicije poziva za dodjelu bespovratnih sredstava [47], definiran organigram provedbe projekta.

Organizacija provedbe projekta dijeli se na dvije operativne razine: • Operativno izvođenje projekta. • Koordinacija izvođenja projekta.

Slika 42 prikazuje organigram projekta, odnosno položaj i odnose sudionika u projektu izgradnje širokopojasnog pristupa Internetu na projektnom području.

Svibanj 2019 Stranica 175 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Slika 42: Organigram projekta.

18.2.1 Koordinacija izvođenja projekta

Koordinacijsko vijeće projekta najviše je upravljačko tijelo projekta, u kojem članove čine odgovorna osoba NP-a (voditelj projekta), ujedno i predsjednik Koordinacijskog vijeća, čelnik PP-a te čelnici ostalih JLS-ova na čijem području se projekt provodi.

Koordinacijsko vijeće (na traženje voditelja projekta) donosi prijedloge odluke o načinu rješavanja poteškoća koje se mogu dogoditi tijekom provedbe projekta. Tijekom provedbe projekta i nakon završetka projekta, ocjenjuje postignute rezultate u odnosu na postavljene ciljeve na početku projekta, daje mišljenje o veleprodajnim uvjetima i naknadama uz naglašavanje transparentnosti, te vrši funkciju odnosa s javnošću.

Djeluje na strateškoj razini i pruža podršku voditelju projekta u donošenju svih relevantnih strateških odluka tijekom provedbe projekta, odnosno: • konzultira sve relevantne dionike projekta, • donosi prijedloge odluka u vezi financijske konstrukcije projekta, • donosi prijedloge odluka u vezi investicijskih troškova projekta, • donosi prijedloge odluka u vezi korištenja sredstava iz fondova EU, • daje mišljenje na izvještaje projektnog tima, • daje preporuke voditelju projekta, • vrši nadzor projekta. Voditelj projekta uzima u obzir mišljenja i daje konačnu suglasnost na odluke.

Svibanj 2019 Stranica 176 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

18.2.2 Operativno izvođenje projekta

Voditelj projekta imenovan je od strane NP-a, koji odgovara za provedbu projekta ugovornom tijelu koje je dodijelilo državnu potporu.

Voditelj projekta: • odgovoran je za izvršavanje svih obveza koje proizlaze iz ugovora o dodjeli državne potpore, • vodi brigu o projektu, • promatra i nadzire sve aktivnosti vezane uz izgradnju mreže i stavljanje iste u operativno stanje, • koordinira operativne sudionike u projektu, • priprema i izvještava Koordinacijsko vijeće i NOP o operativnim radovima i financijskim planovima, • osigurava provedbu projekta kroz sve u projektu definirane aktivnosti, • komunicira s predstavnicima svih zainteresiranih strana, • uz pomoć projektnog tima provodi odluke Koordinacijskog vijeća.

Projektni tim formira i njime upravlja voditelj projekta. U timu sudjeluju ostali predstavnici NP- a, PP-a i ostalih JLS-ova uključenih u projekt. Sastavljen je od voditelja pojedinih cjelina aktivnosti, stručnih suradnika, konzultanata i pomoćnog osoblja, te koordinira upravljanje projektom u projektnim aktivnostima koje su obuhvaćene u slijedećim cjelinama: • upravljanje vremenskim rasporedom, • upravljanje troškovima, • upravljanje kvalitetom, • upravljanje ljudskim resursima, • upravljanje razmjenom informacija, • upravljanje rizicima, • upravljanje javnom nabavom u projektu.

18.2.3 Savjet projekta

Savjet projekta je savjetodavno tijelo provedbe projekta, odnosno tijelo koje daje prijedloge i komentare u vezi ciljeva, obuhvata, poboljšanja učinkovitosti vođenja i realizacije projekta, prati provedbu projekta promovirajući projekt u lokalnoj zajednici i šire. Djeluje na volonterskoj osnovi. Članovi savjeta su predstavnik NP-a, predstavnici svih JLS-ova obuhvaćenih projektom, dva predstavnika privatnih korisnika, dva predstavnika javnih korisnika te dva predstavnika gospodarskih subjekata, a prihvaćaju i izvršavaju zadatke koje im definira projektni tim.

Svibanj 2019 Stranica 177 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

18.3 Operativni rad

Projektni tim sastaje se jednom tjedno na poziv voditelja projekta. Na koordinacijskim sastancima projektnog tima projekta promatraju se izvješća neovisnog nadzornika građevinskih i instalacijskih radova, prezentiraju izvještaji o opcijama izvođenja radova i preporukama za daljnji rad, razmatra se i usklađuje oko aktualnih poteškoća, te se pripremaju izvještaji i prijedlozi za odlučivanje Koordinacijskog vijeća.

Voditelj projekta redovno o svemu obavještava Koordinacijsko vijeće. Koordinacijsko vijeće sastaje se jednom mjesečno. Najmanje tri dana prije vijeća saziva se sastanak projektnog tima, na kojem se pripremaju materijali vezani uz financijske i ostale aspekte projekta. Na sastanku vijeća se razmatraju operativna i financijska izvješća, te preliminarna izvješća za NOP i HAKOM. Ukoliko postoji potreba, na sastancima prisustvuje i širi operativni menadžment NP-a i PP-a (pravna služba, konzultanti, financijski menadžment i drugi). Dogovara se o mogućim dodatnim radovima, vremenskim i terminskim odstupanjima, aneksima, pravnim aspektima i ostalome.

Svi zapisnici, evidencije i projektna dokumentacija javno su dostupni svim ovlaštenim osobama, a čuvaju se u arhivu NP-a. Voditelj projekta zadužen je za pohranjivanje cjelokupne dokumentacije sukladno hrvatskim i europskim preporukama.

18.4 Definiranje odgovornosti

Tablica 67 shematski prikazuje odgovornost i obveze NP-a i PP-a u projektu izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa Internetu na projektnom području, s obzirom na odabrani investicijski model, odnosno privatni DBO te odgovornosti koje se vežu uz dodjelu državne potpore.

Tablica 67: Podjela odgovornosti i obveza u projektu.

Oznaka odgovornosti Odgovornosti i obveze PP NP EU sufinanciranje x Voditelj projekta x Koordinacijsko vijeće x x Projektni tim x x Dozvole iz domene prostornog uređenja i gradnje x x Projektna dokumentacija x Predfinanciranje x Financijski plan x Izgradnja x Nadzor nad aktivnostima x x

Svibanj 2019 Stranica 178 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Oznaka odgovornosti Odgovornosti i obveze PP NP Nadzor nad operativnim stanjem mreže x Izvještavanje NOP-a x Dostupnost podataka o mreži x Upravljanje mrežom x Veleprodajne naknade x Provjera povrata potpora x Nadzor i izvještavanje x

18.4.1 Definiranje odgovornosti NP-a

Operator u svojstvu NP-a je odgovoran za sve radnje vezane uz EU sufinanciranje16 i provedbu projekta u skladu s pravilima struke, što podrazumijeva sljedeće: • Predfinanciranje projekta. • Projektiranje, izgradnju i upravljanje mrežom. • Izrada i priprema izvedbenog projekta te rasporeda građevinskih i instalacijskih radova. • Osiguranje optimalnog materijalnog i financijskog tijeka projekta. • Poštovanje tehničkih standarda i smjernica. • Ishođenje odobrenja predloženih veleprodajnih uvjeta i naknada. • Izvještavanje nadležnih tijela i PP-a. Osim toga, NP će osigurati dostupnost ključnih podataka o izgrađenoj mreži svim zainteresiranim operatorima (potencijalnim veleprodajnim korisnicima), te isto dostaviti HAKOM-u i tijelu državne uprave koje će prikupljati i voditi bazu podataka o izgrađenoj elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi.

NP imenuje voditelja projekta, Koordinacijsko vijeće, dio članova projektnog tima, slijedom čega se kroz njihove odgovornosti ogledava i odgovornost NP-a.

18.4.2 Definiranje odgovornosti PP-a

Poradi opredijeljenosti investicijskog modela A, odnosno izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa po investicijskom modelu privatnog DBO, kao i slijedom propozicija Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47], na strani PP-a je potreban minimalni stručni i administrativni angažman u projektu.

16 Sukladno propozicijama Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47], operatori izabrani u postupku pred-odabira postaju prihvatljivi prijavitelji projekta, te kod dodjele bespovratnih sredstava dobivaju status korisnika državne potpore.

Svibanj 2019 Stranica 179 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

Budući da tijela javne uprave obavljaju poslove izdavanja dozvola i suglasnosti iz domene prostornog uređenja i gradnje, PP će osigurati pomoć NP-u u procesima pribavljanja navedenih dozvola, odnosno suglasnosti vezanih uz upotrebu infrastrukture koja je u javnom vlasništvu, a koja može biti iskorištena u projektu.

Sve druge odgovornosti PP-a bit će definirane u ugovoru s NP-om i ugovornim tijelom koje dodjeljuje državnu potporu.

18.4.3 Praćenje i izvješćivanje NOP-a o provedbi projekta

NP je dužan redovito izvješćivati NOP o svim pripremnim i provedbenim aktivnostima na projektu, kako bi NOP, sukladno pravilima vezanim uz transparentnost i izvješćivanje iz Smjernica za primjenu pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža [29] (čl. 78j i 78k) mogao skupno pratiti provedbu cijelog ONP-a i redovito izvješćivati EK o svim potrebnim pojedinostima u pogledu ONP-a kao nacionalne sheme državnih potpora.

Izvješćivanje NP-a prema NOP-u mora najmanje obuhvatiti dolje navedene ključne informacije i podatke, ovisno o fazi i aktivnostima provedbe projekta. Dinamiku izvještavanja određuje NOP.

Praćenje i izvješćivanje tijekom pripremnih aktivnosti projekta podrazumijeva:

• Dostavu informacija o završetku izrade nacrta PRŠI-ja i provođenju druge javne rasprave, kako bi NOP tu informaciju, zajedno s nacrtom PRŠI-ja, mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama. • Dostavu informacija o završetku postupka druge javne rasprave, uključujući i konačnu verziju PRŠI-ja, kako bi NOP tu informaciju mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama. • U slučajevima projekata koji se provode po investicijskom modelu A i C, informaciju o ishodu postupka pred-odabira operatora za izgradnju mreže uz potpore (operator, planirana infrastrukturna i tehnološka rješenja te planirani iznos potpora i udio potpora).

Za praćenje i izvješćivanje tijekom pripremnih aktivnosti projekta odgovoran je Grad Vrbovec.

Praćenje i izvješćivanje tijekom provedbenih aktivnosti projekta podrazumijeva:

• Dostavu informacija o odobrenju projekta za sufinanciranje unutar OPKK-a od strane nadležnog upravljačkog tijela/posredničkog tijela. • Dostavu informacija o završetku izgradnje mreže te isplati sredstava državnih potpora (posebno podatke o ukupno isplaćenim potporama, ukupnim investicijskim troškovima te konačnom udjelu potpora u projektu). • Dostavu informacija o odobrenim veleprodajnim uvjetima i naknadama (standardnu ponudu), ako bi NOP istu mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama – odnosi se na inicijalni postupak i svaki naknadni postupak u intervalima od godinu dana.

Svibanj 2019 Stranica 180 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

• Dostavu informacija o osnovnim pokazateljima operativnog rada mreže (broj pokrivenih korisnika, broj veleprodajnih korisnika, vrste veleprodajnih usluga, broj maloprodajnih korisnika, vrste maloprodajnih usluga s pripadajućim cijenama). • Dostavu informacija o provedenom naknadnom postupku provjere potpora, te eventualnom iznosu potpora koji je vraćen.

Za praćenje izvješćivanje tijekom provedbenih aktivnosti projekta odgovoran je operator u svojstvu korisnika državne potpore.

Uz sve navedeno, operatori mreža izgrađenih uz potpore su dužni osigurati da svi ključni podaci o izgrađenoj mreži i povezanim veleprodajnim uslugama budu dostupni svim drugim operatorima kao potencijalnim veleprodajnim korisnicima (kroz specifikaciju i/ili priloge unutar veleprodajne standardne ponude). Također, podatke o novoj infrastrukturi u mrežama izgrađenim uz potpore (npr. kabelskoj kanalizaciji i svjetlovodnim nitima) operatori moraju dostaviti tijelima državne uprave nadležnim za prikupljanje i vođenje centralnog registra izgrađene elektroničke komunikacijske infrastrukture (DGU), te HAKOM-u (kako je propisanom Zakonom o elektroničkim komunikacijama).

Svibanj 2019 Stranica 181 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

19 OKVIRNI VREMENSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA

Vremenski plan definiran je sukladno pravilima i smjernicama, odnosno na način kako je to određeno u ONP-u. Za izvedbu projekta na projektnom području definira se okvirni vremenski plan, prikazan u tablici 68.

Tablica 68: Okvirni vremenski plan izvedbe projekta na projektnom području.

2019 2020 2021 2022 2023 Faza projekta Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Nacrt Plana razvoja širokopojasne infrastrukture (PRŠI) Javna rasprava i konačna verzija PRŠI Odluka o pokretanju projekta

Pred-odabir operatora

Prijava za sufinanciranje projekta Projektiranje mreže i ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti

Izgradnja mreže

Inicijalni postupak provjere potpora Odobrenje veleprodajnih uvjeta i naknada Nadzor i izvještavanje o provedbi projekta

U slučaju eventualnog kašnjenja u realizaciji pojedine faze projekta iz objektivnih razloga, uzeti će se u obzir kašnjenje cijelog terminskog plana izvedbe projekta.

Svibanj 2019 Stranica 182 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

20 REFERENCE

[1] Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr). [2] Digitalni plan za Europu (www.ec.europa.eu/digital-agenda/). [3] Eurostat (www.ec.europa.eu/eurostat). [4] Ministarstvo regionalnog razvoj i fondova Europske unije (www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405). [5] Hrvatski zavod za zapošljavanje (www.hzz.hr). [6] Digital Agenda for Europe Scoreboard (https://ec.europa.eu/digital-single- market/en/news/study-broadband-coverage-europe-2017). [7] Hrvatska narodna banka (www.hnb.hr). [8] Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, NN 61/2014 i 03/2017 (www.narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_05_61_1138.html). [9] Zakon o javnoj nabavi, NN 120/2016 (www.nn.hr). [10] Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Documents/01%20OPKK%202014- 2020%20hrv%2027112014.docx). [11] Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristup u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, NN 68/2016 (www.nn.hr). [12] Guide to Cost-benefit Analysis of Investment Projects. Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020. Prosinac 2014. (www.ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/studies/pdf/cba_guide.pdf). [13] Guidance on the methodology for carrying out cost-benefit analysis; Working Document No. 4 (www.ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/2007/working/wd4_cost_en.pdf). [14] Odluka o stopi povrata uloženog kapitala za nepokretnu mrežu u RH, HAKOM (www.hakom.hr/UserDocsImages/2016/odluke_rjesenja_presude/Odluka- Izra%C4%8Dun%20WACC-a%201.1.2017.-kona%C4%8Dna%20odluka- 20160531.pdf). [15] Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine, NN 68/2016 (www.nn.hr). [16] Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti - HAKOM (www.hakom.hr). [17] Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) http://www.mppi.hr/UserDocsImages/NP- BBI-Program-HR%20konacno%202018%2020-04_18.pdf). [18] Interaktivni GIS portal, HAKOM (http://mapiranje.hakom.hr/). [19] Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u RH 2011., NN 92/10 (www.nn.hr). [20] Zakon o trgovačkim društvima, NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15 (www.nn.hr). [21] Zakon o obrtu, NN 143/13 (www.nn.hr). [22] Zakon o poljoprivredi poljoprivredi, NN 30/15 (www.nn.hr). [23] Zakon o pravu na pristup informacijama, NN 25/13, 85/15, (www.nn.hr). [24] Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, NN 83/02, 73/13 (www.nn.hr). [25] Zakon o udrugama, NN 74/14, 70/17 (www.nn.hr). [26] Zakon o zadrugama, NN 34/11, 125/13, 76/14 (www.nn.hr).

Svibanj 2019 Stranica 183 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

[27] Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European Commission, COM(2011) 657, SEC(2011) 1230. [28] Program razvoja Interneta i širokopojasnog pristupa Internetu na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima (www.hakom.hr/UserDocsImages/2012/studije/Studija- Program%20razvoja%20BB.pdf). [29] Smjernice za primjenu pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža, Europska komisija, OJ 2013/C 25/01 (https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/UL-OFEU-SM- Smjernice_EU_za_primjenu_pravila_o_drzavnim_potporama_u_odnosu_na_brzi_razv oj_sirokopojasnih_mreza.pdf). [30] Odabir najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa (www.mppi.hr/UserDocsImages/Lator_MMPI_studija_Izvr%C5%A1ni_sa%C5%BEetak _final.pdf). [31] Zakon o elektroničkim komunikacijama, NN 73/2008, 90/2011, 133/2012, 80/2013, 71/2014 i 72/2017 (www.mppi.hr/UserDocsImages/ZEK2008-2014%20RED-T%2018- 6_14.pdf). [32] Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama, NN 57/2014 (www.narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_05_57_1087.html). [33] Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada, NN 155/2009 (www.narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/406017.pdf). [34] Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju, NN 114/2010, 29/2013 (www.hakom.hr/UserDocsImages/2013/propisi_pravilnici_zakoni/Neslu%C5%BEbeni% 20pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20tekst_Pravilnik%20o%20%20tehni%C4%8D kim%20uvjetima%20za%20kabelsku%20kanalizaciju.pdf). [35] Pravilnik o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, NN 36/2016 (www.nn.hr). [36] Karta pokrivenosti, HT (www.hrvatskitelekom.hr/karta-pokrivenosti). [37] Karta pokrivenosti, A1 (https://www.a1.hr/karta-pokrivenosti). [38] Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, NN 121/2016 (www.nn.hr). [39] Emmanuelle Auriol, Alexia Lee González Fanfalone: Benefits and Costs of the Infrastructure. Targets for the Post-2015 Development. Agenda. Post-2015 Consensus (http://www.copenhagenconsensus.com/sites/default/files/infrastructure_- _assessment_-_auriol_fanfalone.pdf). [40] An assessment of the total investment requirement to reach the Digital Agenda broadband targets, Study for the European Investment Bank. (http://ec.europa.eu/information_society/newsroom/cf/document.cfm?action=display&d oc_id=777). [41] White Paper: Innovative FTTH Deployment Technologies. Fiber to the home Council Europe (http://www.ftthcouncil.eu/documents/Publications/DandO_White_Paper_2_2014.pdf).

Svibanj 2019 Stranica 184 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

[42] Cost Model – Country Analysis Report (CAR) for Germany. Fiber to the home Council Europe (http://www.ftthcouncil.eu/documents/Reports/2013/Cost_Model_CAR_Germany_Augu st2013.pdf). [43] Tržište veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji, HAKOM, 2015. [44] Tržište maloprodaje širokopojasnog pristupa internetu, HAKOM, 2015. [45] The digital single market and telecoms regulation going forward. Report for ECTA - European Competitive Telecommunications Association, 2015 (http://www.ectaportal.com/en/upload/Press_Releases_2015/Analysys%20Mason%20fi nal%20%20report%20for%20ECTA%2018-09-2015%20CLEAN.PDF). [46] Comparative analysis of outcomes in the UK broadband market: coverage, connectionsand competition. Final Report to BT, 2016 (https://www.ofcom.org.uk/__data/assets/pdf_file/0030/93639/BT-Annex-Analysys- Mason.pdf). [47] Ograničeni poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ (https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/javni-poziv-za- iskaz-interesa-za-sudjelovanje-u-postupku-pred-odabira-na-temelju-odobrenih- planova-razvoja-sirokopojasne-infrastrukture-a-vezano-za-odabir-prihvatljivih- prijavitelja-te-ispunjavanje-k/) [48] Projekt Objedinjavanje svjetlovodne infrastrukture u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, NN 159/2013 (https://narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_159_3334.html). [49] Prostorni plan Zagrebačke županije (www.zpuzz.hr/PPZ/prostorni_plan/). [50] Službene stranice Grada Vrbovca (www.vrbovec.hr/). [51] Službene Internet stranice Grada Svetog Ivana Zeline (www.zelina.hr). [52] Službene Internet stranice Općine Bedenica (www.bedenica.eu/). [53] Službene Internet stranice Općine Dubrava (www.opcina-dubrava.hr/). [54] Službene Internet stranice Općine Farkaševac (www.opcina-farkasevac.hr/) [55] Službene Internet stranice Općine Gradec (www.gradec.hr/). [56] Službene Internet stranice Općine Preseka (www.opcina-preseka.hr). . [57] Službene Internet stranice Općine Rakovec (www.rakovec.hr).

Svibanj 2019 Stranica 185 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

PRILOZI

Svibanj 2019 Stranica 186 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

PRILOG 1: REZULTATI MAPIRANJA

Svibanj 2019 Stranica 187 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

PRILOG 2: POSLOVNE ANALIZE

Svibanj 2019 Stranica 188 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

VDSL (FTTC) FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi Investicijski Operativni zamjene i Neto Investicijski Operativni zamjene i Neto Godina Prihodi Godina Prihodi troškovi troškovi ostatak novčani tok troškovi troškovi ostatak novčani tok vrijednosti vrijednosti 1 2019 638.476 0 0 0 -638.476 2019 587.212 0 0 0 -587.212 2 2020 2.553.902 0 0 0 -2.553.902 2020 2.160.257 0 0 0 -2.160.257 3 2021 18.388.097 0 0 0 -18.388.097 2021 14.305.025 0 0 0 -14.305.025 4 2022 22.091.256 0 0 0 -22.091.256 2022 15.806.032 0 0 0 -15.806.032 5 2023 20.175.829 0 0 0 -20.175.829 2023 13.276.526 0 0 0 -13.276.526 6 2024 0 3.465.226 3.843.811 0 378.584 2024 0 2.097.178 2.326.300 0 229.122 7 2025 0 5.297.430 7.687.621 0 2.390.191 2025 0 2.948.625 4.279.039 0 1.330.414 8 2026 0 5.297.430 7.687.621 0 2.390.191 2026 0 2.711.878 3.935.472 0 1.223.595 9 2027 0 5.297.430 7.687.621 0 2.390.191 2027 0 2.494.139 3.619.491 0 1.125.351 10 2028 0 5.297.430 7.687.621 0 2.390.191 2028 0 2.293.883 3.328.880 0 1.034.996 11 2029 0 5.297.430 7.687.621 0 2.390.191 2029 0 2.109.706 3.061.602 0 951.896 12 2030 0 5.297.430 7.687.621 0 2.390.191 2030 0 1.940.316 2.815.784 0 875.467 13 2031 0 5.297.430 7.687.621 0 2.390.191 2031 0 1.784.527 2.589.703 0 805.176 14 2032 0 5.297.430 7.687.621 0 2.390.191 2032 0 1.641.246 2.381.774 0 740.528 15 2033 0 5.297.430 7.687.621 -7.661.707 -5.271.516 2033 0 1.509.470 2.190.540 -2.183.156 -1.502.086 16 2034 0 5.297.430 7.687.621 0 2.390.191 2034 0 1.388.273 2.014.660 0 626.387 17 2035 0 5.297.430 7.687.621 0 2.390.191 2035 0 1.276.808 1.852.902 0 576.094 18 2036 0 5.297.430 7.687.621 0 2.390.191 2036 0 1.174.292 1.704.131 0 529.839 19 2037 0 5.297.430 7.687.621 0 2.390.191 2037 0 1.080.008 1.567.305 0 487.298 20 2038 0 5.297.430 7.687.621 17.877.317 20.267.508 2038 0 993.293 1.441.465 3.352.082 3.800.254 Ukupno 63.847.560 77.629.242 111.470.506 10.215.610 -19.790.686 Ukupno 46.135.052 27.443.643 39.109.047 1.168.926 -33.300.722 FNPV -33.300.722 FRR (C) -2,99% FRR (K) 5,28%

Svibanj 2019 Stranica 189 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

VDSL (FTTC) FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 638.476 2.553.902 18.388.097 22.091.256 20.175.829 3.843.811 … 7.687.621 7.687.621 … 25.564.938

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 3.843.811 … 7.687.621 7.687.621 … 7.687.621 2. IZVORI FINANCIRANJA 638.476 2.553.902 18.388.097 22.091.256 20.175.829 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 391.729 1.566.917 11.281.799 13.553.828 12.378.640 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 69.129 276.515 1.990.906 2.391.852 2.184.466 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 177.618 710.471 5.115.393 6.145.576 5.612.723 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 17.877.317

II. ODLJEVI 638.476 2.553.902 18.388.097 22.091.256 20.175.829 3.465.226 … 5.297.430 12.959.137 … 5.297.430

4. INVESTICIJA 638.476 2.553.902 18.388.097 22.091.256 20.175.829 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 7.661.707 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 3.465.226 … 5.297.430 5.297.430 … 5.297.430 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 378.584 … 2.390.191 -5.271.516 … 20.267.508 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 378.584 … 19.500.116 14.228.600 … 44.056.874

Svibanj 2019 Stranica 190 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

VDSL (FTTC) EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 510.780 0 0 0 -510.780 2019 486.458 0 0 0 -486.458 2 2020 2.043.122 0 0 0 -2.043.122 2020 1.853.172 0 0 0 -1.853.172 3 2021 14.710.478 0 0 0 -14.710.478 2021 12.707.464 0 0 0 -12.707.464 4 2022 17.673.005 0 0 0 -17.673.005 2022 14.539.625 0 0 0 -14.539.625 5 2023 16.140.663 0 0 0 -16.140.663 2023 12.646.632 0 0 0 -12.646.632 6 2024 0 2.772.181 5.512.489 0 2.740.308 2024 0 2.068.644 4.113.504 0 2.044.860 7 2025 0 4.237.944 11.024.978 0 6.787.034 2025 0 3.011.828 7.835.246 0 4.823.418 8 2026 0 4.237.944 11.024.978 0 6.787.034 2026 0 2.868.407 7.462.139 0 4.593.732 9 2027 0 4.237.944 11.024.978 0 6.787.034 2027 0 2.731.816 7.106.799 0 4.374.983 10 2028 0 4.237.944 11.024.978 0 6.787.034 2028 0 2.601.730 6.768.380 0 4.166.650 11 2029 0 4.237.944 11.024.978 0 6.787.034 2029 0 2.477.838 6.446.076 0 3.968.238 12 2030 0 4.237.944 11.024.978 0 6.787.034 2030 0 2.359.846 6.139.120 0 3.779.274 13 2031 0 4.237.944 11.024.978 0 6.787.034 2031 0 2.247.472 5.846.781 0 3.599.309 14 2032 0 4.237.944 11.024.978 0 6.787.034 2032 0 2.140.450 5.568.363 0 3.427.913 15 2033 0 4.237.944 11.024.978 -6.129.366 657.668 2033 0 2.038.523 5.303.203 -2.948.330 316.350 16 2034 0 4.237.944 11.024.978 0 6.787.034 2034 0 1.941.451 5.050.669 0 3.109.218 17 2035 0 4.237.944 11.024.978 0 6.787.034 2035 0 1.849.001 4.810.161 0 2.961.160 18 2036 0 4.237.944 11.024.978 0 6.787.034 2036 0 1.760.953 4.581.106 0 2.820.153 19 2037 0 4.237.944 11.024.978 0 6.787.034 2037 0 1.677.098 4.362.958 0 2.685.860 20 2038 0 4.237.944 11.024.978 14.301.853 21.088.887 2038 0 1.597.236 4.155.198 5.390.218 7.948.180 Ukupno 51.078.048 62.103.394 159.862.176 8.172.488 54.853.222 Ukupno 42.233.350 33.372.293 85.549.703 2.441.888 12.385.948 ENPV 12.385.948 ERR 8,08% B/C ratio 1,1693

Svibanj 2019 Stranica 191 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

FTTH P2MP FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.658.569 0 0 0 -1.658.569 2019 1.525.401 0 0 0 -1.525.401 2 2020 6.634.275 0 0 0 -6.634.275 2020 5.611.703 0 0 0 -5.611.703 3 2021 47.435.068 0 0 0 -47.435.068 2021 36.902.124 0 0 0 -36.902.124 4 2022 56.723.053 0 0 0 -56.723.053 2022 40.584.672 0 0 0 -40.584.672 5 2023 53.405.915 0 0 0 -53.405.915 2023 35.143.291 0 0 0 -35.143.291 6 2024 0 2.205.586 4.534.704 0 2.329.118 2024 0 1.334.835 2.744.433 0 1.409.598 7 2025 0 2.778.150 9.069.408 0 6.291.258 2025 0 1.546.358 5.048.161 0 3.501.804 8 2026 0 2.778.150 9.069.408 0 6.291.258 2026 0 1.422.200 4.642.841 0 3.220.642 9 2027 0 2.778.150 9.069.408 0 6.291.258 2027 0 1.308.010 4.270.065 0 2.962.054 10 2028 0 2.778.150 9.069.408 0 6.291.258 2028 0 1.202.989 3.927.218 0 2.724.229 11 2029 0 2.778.150 9.069.408 0 6.291.258 2029 0 1.106.401 3.611.900 0 2.505.499 12 2030 0 2.778.150 9.069.408 0 6.291.258 2030 0 1.017.567 3.321.898 0 2.304.331 13 2031 0 2.778.150 9.069.408 0 6.291.258 2031 0 935.866 3.055.181 0 2.119.315 14 2032 0 2.778.150 9.069.408 0 6.291.258 2032 0 860.725 2.809.878 0 1.949.154 15 2033 0 2.778.150 9.069.408 -23.219.963 -16.928.705 2033 0 791.616 2.584.271 -6.616.384 -4.823.729 16 2034 0 2.778.150 9.069.408 0 6.291.258 2034 0 728.057 2.376.779 0 1.648.722 17 2035 0 2.778.150 9.069.408 0 6.291.258 2035 0 669.601 2.185.946 0 1.516.345 18 2036 0 2.778.150 9.069.408 0 6.291.258 2036 0 615.838 2.010.435 0 1.394.596 19 2037 0 2.778.150 9.069.408 0 6.291.258 2037 0 566.392 1.849.016 0 1.282.623 20 2038 0 2.778.150 9.069.408 47.269.211 53.560.469 2038 0 520.916 1.700.557 8.863.201 10.042.842 Ukupno 165.856.880 41.099.682 131.506.417 24.049.248 -51.400.898 Ukupno 119.767.191 14.627.371 46.138.578 2.246.817 -86.009.168 FNPV -86.009.168 FRR (C) -3,00% FRR (K) 5,27%

Svibanj 2019 Stranica 192 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

FTTH P2MP FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 1.658.569 6.634.275 47.435.068 56.723.053 53.405.915 4.534.704 … 9.069.408 9.069.408 … 56.338.619

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 4.534.704 … 9.069.408 9.069.408 … 9.069.408 2. IZVORI FINANCIRANJA 1.658.569 6.634.275 47.435.068 56.723.053 53.405.915 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 1.012.417 4.049.667 28.955.117 34.624.651 32.599.818 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 178.662 714.647 5.109.727 6.110.233 5.752.909 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 467.490 1.869.961 13.370.224 15.988.170 15.053.189 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 47.269.211

II. ODLJEVI 1.658.569 6.634.275 47.435.068 56.723.053 53.405.915 2.205.586 … 2.778.150 25.998.113 … 2.778.150

4. INVESTICIJA 1.658.569 6.634.275 47.435.068 56.723.053 53.405.915 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 23.219.963 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 2.205.586 … 2.778.150 2.778.150 … 2.778.150 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 2.329.118 … 6.291.258 -16.928.705 … 53.560.469 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 2.329.118 … 52.659.185 35.730.480 … 114.455.982

Svibanj 2019 Stranica 193 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

FTTH P2MP EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.326.855 0 0 0 -1.326.855 2019 1.263.671 0 0 0 -1.263.671 2 2020 5.307.420 0 0 0 -5.307.420 2020 4.813.987 0 0 0 -4.813.987 3 2021 37.948.054 0 0 0 -37.948.054 2021 32.780.956 0 0 0 -32.780.956 4 2022 45.378.442 0 0 0 -45.378.442 2022 37.332.957 0 0 0 -37.332.957 5 2023 42.724.732 0 0 0 -42.724.732 2023 33.475.946 0 0 0 -33.475.946 6 2024 0 1.764.469 9.869.474 0 8.105.006 2024 0 1.316.674 7.364.754 0 6.048.080 7 2025 0 2.222.520 19.738.949 0 17.516.429 2025 0 1.579.503 14.028.102 0 12.448.599 8 2026 0 2.222.520 19.738.949 0 17.516.429 2026 0 1.504.289 13.360.098 0 11.855.809 9 2027 0 2.222.520 19.738.949 0 17.516.429 2027 0 1.432.656 12.723.902 0 11.291.246 10 2028 0 2.222.520 19.738.949 0 17.516.429 2028 0 1.364.434 12.118.002 0 10.753.568 11 2029 0 2.222.520 19.738.949 0 17.516.429 2029 0 1.299.461 11.540.955 0 10.241.493 12 2030 0 2.222.520 19.738.949 0 17.516.429 2030 0 1.237.582 10.991.385 0 9.753.803 13 2031 0 2.222.520 19.738.949 0 17.516.429 2031 0 1.178.650 10.467.986 0 9.289.336 14 2032 0 2.222.520 19.738.949 0 17.516.429 2032 0 1.122.524 9.969.510 0 8.846.987 15 2033 0 2.222.520 19.738.949 -18.575.971 -1.059.541 2033 0 1.069.070 9.494.772 -8.935.359 -509.658 16 2034 0 2.222.520 19.738.949 0 17.516.429 2034 0 1.018.162 9.042.640 0 8.024.478 17 2035 0 2.222.520 19.738.949 0 17.516.429 2035 0 969.678 8.612.038 0 7.642.360 18 2036 0 2.222.520 19.738.949 0 17.516.429 2036 0 923.503 8.201.941 0 7.278.438 19 2037 0 2.222.520 19.738.949 0 17.516.429 2037 0 879.527 7.811.372 0 6.931.846 20 2038 0 2.222.520 19.738.949 37.815.369 55.331.798 2038 0 837.644 7.439.402 14.252.215 20.853.973 Ukupno 132.685.504 32.879.746 286.214.759 19.239.398 139.888.907 Ukupno 109.667.517 17.733.357 153.166.860 5.316.855 31.082.842 ENPV 31.082.842 ERR 8,00% B/C ratio 1,2546

Svibanj 2019 Stranica 194 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

FTTH P2P FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.917.262 0 0 0 -1.917.262 2019 1.763.323 0 0 0 -1.763.323 2 2020 7.669.046 0 0 0 -7.669.046 2020 6.486.980 0 0 0 -6.486.980 3 2021 54.833.679 0 0 0 -54.833.679 2021 42.657.875 0 0 0 -42.657.875 4 2022 65.570.343 0 0 0 -65.570.343 2022 46.914.804 0 0 0 -46.914.804 5 2023 61.735.820 0 0 0 -61.735.820 2023 40.624.711 0 0 0 -40.624.711 6 2024 0 2.091.073 5.038.560 0 2.947.487 2024 0 1.265.531 3.049.370 0 1.783.838 7 2025 0 2.549.124 10.077.120 0 7.527.996 2025 0 1.418.879 5.609.068 0 4.190.189 8 2026 0 2.549.124 10.077.120 0 7.527.996 2026 0 1.304.956 5.158.713 0 3.853.756 9 2027 0 2.549.124 10.077.120 0 7.527.996 2027 0 1.200.180 4.744.516 0 3.544.336 10 2028 0 2.549.124 10.077.120 0 7.527.996 2028 0 1.103.817 4.363.576 0 3.259.759 11 2029 0 2.549.124 10.077.120 0 7.527.996 2029 0 1.015.191 4.013.222 0 2.998.031 12 2030 0 2.549.124 10.077.120 0 7.527.996 2030 0 933.681 3.690.998 0 2.757.317 13 2031 0 2.549.124 10.077.120 0 7.527.996 2031 0 858.715 3.394.645 0 2.535.930 14 2032 0 2.549.124 10.077.120 0 7.527.996 2032 0 789.768 3.122.087 0 2.332.319 15 2033 0 2.549.124 10.077.120 -26.841.661 -19.313.665 2033 0 726.357 2.871.413 -7.648.364 -5.503.309 16 2034 0 2.549.124 10.077.120 0 7.527.996 2034 0 668.037 2.640.865 0 1.972.828 17 2035 0 2.549.124 10.077.120 0 7.527.996 2035 0 614.400 2.428.828 0 1.814.428 18 2036 0 2.549.124 10.077.120 0 7.527.996 2036 0 565.070 2.233.816 0 1.668.747 19 2037 0 2.549.124 10.077.120 0 7.527.996 2037 0 519.700 2.054.462 0 1.534.762 20 2038 0 2.549.124 10.077.120 54.641.953 62.169.949 2038 0 477.973 1.889.508 10.245.625 11.657.160 Ukupno 191.726.150 37.778.813 146.118.241 27.800.292 -55.586.431 Ukupno 138.447.694 13.462.256 51.265.087 2.597.261 -98.047.602 FNPV -98.047.602 FRR (C) -2,80% FRR (K) 5,38%

Svibanj 2019 Stranica 195 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

FTTH P2P FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 1.917.262 7.669.046 54.833.679 65.570.343 61.735.820 5.038.560 … 10.077.120 10.077.120 … 64.719.073

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 5.038.560 … 10.077.120 10.077.120 … 10.077.120 2. IZVORI FINANCIRANJA 1.917.262 7.669.046 54.833.679 65.570.343 61.735.820 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 1.154.121 4.616.486 33.007.875 39.470.955 37.162.712 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 203.668 814.674 5.824.919 6.965.463 6.558.126 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 559.472 2.237.886 16.000.885 19.133.926 18.014.983 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 54.641.953

II. ODLJEVI 1.917.262 7.669.046 54.833.679 65.570.343 61.735.820 2.091.073 … 2.549.124 29.390.785 … 2.549.124

4. INVESTICIJA 1.917.262 7.669.046 54.833.679 65.570.343 61.735.820 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 26.841.661 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 2.091.073 … 2.549.124 2.549.124 … 2.549.124 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 2.947.487 … 7.527.996 -19.313.665 … 62.169.949 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 2.947.487 … 63.171.453 43.857.788 … 136.139.719

Svibanj 2019 Stranica 196 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

FTTH P2P EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.533.809 0 0 0 -1.533.809 2019 1.460.771 0 0 0 -1.460.771 2 2020 6.135.237 0 0 0 -6.135.237 2020 5.564.841 0 0 0 -5.564.841 3 2021 43.866.943 0 0 0 -43.866.943 2021 37.893.915 0 0 0 -37.893.915 4 2022 52.456.275 0 0 0 -52.456.275 2022 43.155.907 0 0 0 -43.155.907 5 2023 49.388.656 0 0 0 -49.388.656 2023 38.697.304 0 0 0 -38.697.304 6 2024 0 1.672.859 11.384.537 0 9.711.679 2024 0 1.248.313 8.495.317 0 7.247.004 7 2025 0 2.039.299 22.769.075 0 20.729.775 2025 0 1.449.292 16.181.556 0 14.732.264 8 2026 0 2.039.299 22.769.075 0 20.729.775 2026 0 1.380.278 15.411.006 0 14.030.728 9 2027 0 2.039.299 22.769.075 0 20.729.775 2027 0 1.314.551 14.677.149 0 13.362.598 10 2028 0 2.039.299 22.769.075 0 20.729.775 2028 0 1.251.953 13.978.237 0 12.726.284 11 2029 0 2.039.299 22.769.075 0 20.729.775 2029 0 1.192.336 13.312.606 0 12.120.270 12 2030 0 2.039.299 22.769.075 0 20.729.775 2030 0 1.135.558 12.678.673 0 11.543.115 13 2031 0 2.039.299 22.769.075 0 20.729.775 2031 0 1.081.484 12.074.926 0 10.993.442 14 2032 0 2.039.299 22.769.075 0 20.729.775 2032 0 1.029.985 11.499.930 0 10.469.945 15 2033 0 2.039.299 22.769.075 -21.473.329 -743.553 2033 0 980.938 10.952.314 -10.329.038 -357.662 16 2034 0 2.039.299 22.769.075 0 20.729.775 2034 0 934.227 10.430.775 0 9.496.549 17 2035 0 2.039.299 22.769.075 0 20.729.775 2035 0 889.740 9.934.072 0 9.044.332 18 2036 0 2.039.299 22.769.075 0 20.729.775 2036 0 847.371 9.461.021 0 8.613.650 19 2037 0 2.039.299 22.769.075 0 20.729.775 2037 0 807.020 9.010.496 0 8.203.476 20 2038 0 2.039.299 22.769.075 43.713.562 64.443.338 2038 0 768.590 8.581.425 16.475.182 24.288.016 Ukupno 153.380.920 30.223.050 330.151.584 22.240.233 168.787.847 Ukupno 126.772.738 16.311.635 176.679.504 6.146.144 39.741.275 ENPV 39.741.275 ERR 8,30% B/C ratio 1,2902

Svibanj 2019 Stranica 197 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

KABELSKI PRISTUP FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 788.921 0 0 0 -788.921 2019 725.578 0 0 0 -725.578 2 2020 3.155.684 0 0 0 -3.155.684 2020 2.669.284 0 0 0 -2.669.284 3 2021 22.720.925 0 0 0 -22.720.925 2021 17.675.750 0 0 0 -17.675.750 4 2022 27.296.667 0 0 0 -27.296.667 2022 19.530.442 0 0 0 -19.530.442 5 2023 24.929.904 0 0 0 -24.929.904 2023 16.404.903 0 0 0 -16.404.903 6 2024 0 3.388.884 3.864.041 0 475.157 2024 0 2.050.975 2.338.543 0 287.568 7 2025 0 5.144.746 7.728.082 0 2.583.336 2025 0 2.863.639 4.301.560 0 1.437.922 8 2026 0 5.144.746 7.728.082 0 2.583.336 2026 0 2.633.715 3.956.185 0 1.322.470 9 2027 0 5.144.746 7.728.082 0 2.583.336 2027 0 2.422.253 3.638.541 0 1.216.288 10 2028 0 5.144.746 7.728.082 0 2.583.336 2028 0 2.227.769 3.346.400 0 1.118.632 11 2029 0 5.144.746 7.728.082 0 2.583.336 2029 0 2.048.900 3.077.715 0 1.028.816 12 2030 0 5.144.746 7.728.082 0 2.583.336 2030 0 1.884.392 2.830.604 0 946.212 13 2031 0 5.144.746 7.728.082 0 2.583.336 2031 0 1.733.093 2.603.333 0 870.240 14 2032 0 5.144.746 7.728.082 0 2.583.336 2032 0 1.593.942 2.394.310 0 800.368 15 2033 0 5.144.746 7.728.082 -9.467.052 -6.883.716 2033 0 1.465.963 2.202.069 -2.697.578 -1.961.472 16 2034 0 5.144.746 7.728.082 0 2.583.336 2034 0 1.348.260 2.025.263 0 677.003 17 2035 0 5.144.746 7.728.082 0 2.583.336 2035 0 1.240.008 1.862.654 0 622.646 18 2036 0 5.144.746 7.728.082 0 2.583.336 2036 0 1.140.447 1.713.100 0 572.654 19 2037 0 5.144.746 7.728.082 0 2.583.336 2037 0 1.048.879 1.575.554 0 526.675 20 2038 0 5.144.746 7.728.082 22.089.788 24.673.124 2038 0 964.664 1.449.052 4.141.940 4.626.328 Ukupno 78.892.100 75.415.330 112.057.193 12.622.736 -29.627.500 Ukupno 57.005.956 26.666.899 39.314.884 1.444.362 -42.913.608 FNPV -42.913.608 FRR (C) -3,68% FRR (K) 4,88%

Svibanj 2019 Stranica 198 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

KABELSKI PRISTUP FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 788.921 3.155.684 22.720.925 27.296.667 24.929.904 3.864.041 … 7.728.082 7.728.082 … 29.817.870

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 3.864.041 … 7.728.082 7.728.082 … 7.728.082 2. IZVORI FINANCIRANJA 788.921 3.155.684 22.720.925 27.296.667 24.929.904 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 504.809 2.019.237 14.538.504 17.466.398 15.951.970 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 89.084 356.336 2.565.618 3.082.305 2.815.054 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 195.028 780.111 5.616.802 6.747.964 6.162.880 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 22.089.788

II. ODLJEVI 788.921 3.155.684 22.720.925 27.296.667 24.929.904 3.388.884 … 5.144.746 14.611.798 … 5.144.746

4. INVESTICIJA 788.921 3.155.684 22.720.925 27.296.667 24.929.904 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 9.467.052 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 3.388.884 … 5.144.746 5.144.746 … 5.144.746 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 475.157 … 2.583.336 -6.883.716 … 24.673.124 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 475.157 … 21.141.846 14.258.131 … 49.264.600

Svibanj 2019 Stranica 199 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

KABELSKI PRISTUP EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 631.137 0 0 0 -631.137 2019 601.083 0 0 0 -601.083 2 2020 2.524.547 0 0 0 -2.524.547 2020 2.289.839 0 0 0 -2.289.839 3 2021 18.176.740 0 0 0 -18.176.740 2021 15.701.751 0 0 0 -15.701.751 4 2022 21.837.333 0 0 0 -21.837.333 2022 17.965.628 0 0 0 -17.965.628 5 2023 19.943.923 0 0 0 -19.943.923 2023 15.626.585 0 0 0 -15.626.585 6 2024 0 2.711.107 5.891.455 0 3.180.348 2024 0 2.023.070 4.396.294 0 2.373.224 7 2025 0 4.115.797 11.782.910 0 7.667.113 2025 0 2.925.020 8.373.894 0 5.448.874 8 2026 0 4.115.797 11.782.910 0 7.667.113 2026 0 2.785.733 7.975.137 0 5.189.404 9 2027 0 4.115.797 11.782.910 0 7.667.113 2027 0 2.653.079 7.595.369 0 4.942.290 10 2028 0 4.115.797 11.782.910 0 7.667.113 2028 0 2.526.742 7.233.685 0 4.706.942 11 2029 0 4.115.797 11.782.910 0 7.667.113 2029 0 2.406.421 6.889.223 0 4.482.802 12 2030 0 4.115.797 11.782.910 0 7.667.113 2030 0 2.291.830 6.561.165 0 4.269.336 13 2031 0 4.115.797 11.782.910 0 7.667.113 2031 0 2.182.695 6.248.729 0 4.066.034 14 2032 0 4.115.797 11.782.910 0 7.667.113 2032 0 2.078.757 5.951.170 0 3.872.413 15 2033 0 4.115.797 11.782.910 -7.573.642 93.472 2033 0 1.979.769 5.667.781 -3.643.051 44.961 16 2034 0 4.115.797 11.782.910 0 7.667.113 2034 0 1.885.494 5.397.887 0 3.512.393 17 2035 0 4.115.797 11.782.910 0 7.667.113 2035 0 1.795.709 5.140.845 0 3.345.136 18 2036 0 4.115.797 11.782.910 0 7.667.113 2036 0 1.710.199 4.896.043 0 3.185.844 19 2037 0 4.115.797 11.782.910 0 7.667.113 2037 0 1.628.761 4.662.898 0 3.034.137 20 2038 0 4.115.797 11.782.910 17.671.830 25.338.944 2038 0 1.551.201 4.440.855 6.660.327 9.549.981 Ukupno 63.113.680 60.332.264 170.852.196 10.098.189 57.504.442 Ukupno 52.184.886 32.424.479 91.430.975 3.017.276 9.838.886 ENPV 9.838.886 ERR 7,03% B/C ratio 1,1206

Svibanj 2019 Stranica 200 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

LTE FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.345.752 0 0 0 -1.345.752 2019 1.237.701 0 0 0 -1.237.701 2 2020 5.383.010 0 0 0 -5.383.010 2020 4.553.301 0 0 0 -4.553.301 3 2021 42.465.966 0 0 0 -42.465.966 2021 33.036.410 0 0 0 -33.036.410 4 2022 50.989.065 0 0 0 -50.989.065 2022 36.482.072 0 0 0 -36.482.072 5 2023 49.344.257 0 0 0 -49.344.257 2023 32.470.552 0 0 0 -32.470.552 6 2024 0 2.358.270 3.943.246 0 1.584.976 2024 0 1.427.240 2.386.478 0 959.238 7 2025 0 3.083.517 7.886.492 0 4.802.975 2025 0 1.716.329 4.389.733 0 2.673.404 8 2026 0 3.083.517 7.886.492 0 4.802.975 2026 0 1.578.524 4.037.279 0 2.458.755 9 2027 0 3.083.517 7.886.492 0 4.802.975 2027 0 1.451.783 3.713.123 0 2.261.340 10 2028 0 3.083.517 7.886.492 0 4.802.975 2028 0 1.335.219 3.414.994 0 2.079.775 11 2029 0 3.083.517 7.886.492 0 4.802.975 2029 0 1.228.013 3.140.802 0 1.912.789 12 2030 0 3.083.517 7.886.492 0 4.802.975 2030 0 1.129.415 2.888.625 0 1.759.210 13 2031 0 3.083.517 7.886.492 0 4.802.975 2031 0 1.038.734 2.656.696 0 1.617.962 14 2032 0 3.083.517 7.886.492 0 4.802.975 2032 0 955.333 2.443.388 0 1.488.055 15 2033 0 3.083.517 7.886.492 -23.924.488 -19.121.513 2033 0 878.629 2.247.207 -6.817.134 -5.448.556 16 2034 0 3.083.517 7.886.492 0 4.802.975 2034 0 808.083 2.066.777 0 1.258.694 17 2035 0 3.083.517 7.886.492 0 4.802.975 2035 0 743.202 1.900.834 0 1.157.632 18 2036 0 3.083.517 7.886.492 0 4.802.975 2036 0 683.530 1.748.215 0 1.064.685 19 2037 0 3.083.517 7.886.492 0 4.802.975 2037 0 628.649 1.607.850 0 979.201 20 2038 0 3.083.517 7.886.492 43.363.134 48.166.109 2038 0 578.174 1.478.755 8.130.793 9.031.374 Ukupno 149.528.050 45.527.508 114.354.128 19.438.646 -61.262.783 Ukupno 107.780.036 16.180.859 40.120.756 1.313.659 -82.526.480 FNPV -82.526.480 FRR (C) -4,06% FRR (K) 4,63%

Svibanj 2019 Stranica 201 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

LTE FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 1.345.752 5.383.010 42.465.966 50.989.065 49.344.257 3.943.246 … 7.886.492 7.886.492 … 51.249.626

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 3.943.246 … 7.886.492 7.886.492 … 7.886.492 2. IZVORI FINANCIRANJA 1.345.752 5.383.010 42.465.966 50.989.065 49.344.257 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 875.869 3.503.476 27.638.529 33.185.699 32.115.193 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 154.565 618.260 4.877.388 5.856.300 5.667.387 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 315.318 1.261.274 9.950.049 11.947.066 11.561.677 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 43.363.134

II. ODLJEVI 1.345.752 5.383.010 42.465.966 50.989.065 49.344.257 2.358.270 … 3.083.517 27.008.005 … 3.083.517

4. INVESTICIJA 1.345.752 5.383.010 42.465.966 50.989.065 49.344.257 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 23.924.488 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 2.358.270 … 3.083.517 3.083.517 … 3.083.517 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 1.584.976 … 4.802.975 -19.121.513 … 48.166.109 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 1.584.976 … 40.008.773 20.887.259 … 88.265.267

Svibanj 2019 Stranica 202 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

LTE EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.076.602 0 0 0 -1.076.602 2019 1.025.335 0 0 0 -1.025.335 2 2020 4.306.408 0 0 0 -4.306.408 2020 3.906.039 0 0 0 -3.906.039 3 2021 33.972.773 0 0 0 -33.972.773 2021 29.346.959 0 0 0 -29.346.959 4 2022 40.791.252 0 0 0 -40.791.252 2022 33.559.064 0 0 0 -33.559.064 5 2023 39.475.405 0 0 0 -39.475.405 2023 30.930.013 0 0 0 -30.930.013 6 2024 0 1.886.616 8.141.809 0 6.255.193 2024 0 1.407.822 6.075.543 0 4.667.722 7 2025 0 2.466.814 16.283.618 0 13.816.805 2025 0 1.753.118 11.572.464 0 9.819.345 8 2026 0 2.466.814 16.283.618 0 13.816.805 2026 0 1.669.637 11.021.394 0 9.351.757 9 2027 0 2.466.814 16.283.618 0 13.816.805 2027 0 1.590.130 10.496.566 0 8.906.436 10 2028 0 2.466.814 16.283.618 0 13.816.805 2028 0 1.514.410 9.996.729 0 8.482.320 11 2029 0 2.466.814 16.283.618 0 13.816.805 2029 0 1.442.295 9.520.694 0 8.078.400 12 2030 0 2.466.814 16.283.618 0 13.816.805 2030 0 1.373.614 9.067.328 0 7.693.714 13 2031 0 2.466.814 16.283.618 0 13.816.805 2031 0 1.308.204 8.635.551 0 7.327.347 14 2032 0 2.466.814 16.283.618 0 13.816.805 2032 0 1.245.908 8.224.334 0 6.978.425 15 2033 0 2.466.814 16.283.618 -19.139.590 -5.322.786 2033 0 1.186.580 7.832.699 -9.206.470 -2.560.351 16 2034 0 2.466.814 16.283.618 0 13.816.805 2034 0 1.130.076 7.459.713 0 6.329.638 17 2035 0 2.466.814 16.283.618 0 13.816.805 2035 0 1.076.263 7.104.489 0 6.028.226 18 2036 0 2.466.814 16.283.618 0 13.816.805 2036 0 1.025.012 6.766.180 0 5.741.168 19 2037 0 2.466.814 16.283.618 0 13.816.805 2037 0 976.202 6.443.981 0 5.467.779 20 2038 0 2.466.814 16.283.618 34.690.508 48.507.312 2038 0 929.716 6.137.125 13.074.487 18.281.896 Ukupno 119.622.440 36.422.006 236.112.468 15.550.917 95.618.939 Ukupno 98.767.410 19.628.985 126.354.789 3.868.017 11.826.411 ENPV 11.826.411 ERR 6,32% B/C ratio 1,1033

Svibanj 2019 Stranica 203 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

FTTC / FTTH P2P FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.421.893 0 0 0 -1.421.893 2019 1.307.728 0 0 0 -1.307.728 2 2020 5.687.570 0 0 0 -5.687.570 2020 4.810.918 0 0 0 -4.810.918 3 2021 40.808.315 0 0 0 -40.808.315 2021 31.746.839 0 0 0 -31.746.839 4 2022 48.913.102 0 0 0 -48.913.102 2022 34.996.745 0 0 0 -34.996.745 5 2023 45.358.371 0 0 0 -45.358.371 2023 29.847.675 0 0 0 -29.847.675 6 2024 0 2.663.637 4.740.827 0 2.077.190 2024 0 1.612.051 2.869.180 0 1.257.129 7 2025 0 3.694.252 9.481.654 0 5.787.402 2025 0 2.056.273 5.277.623 0 3.221.350 8 2026 0 3.694.252 9.481.654 0 5.787.402 2026 0 1.891.173 4.853.880 0 2.962.706 9 2027 0 3.694.252 9.481.654 0 5.787.402 2027 0 1.739.330 4.464.158 0 2.724.829 10 2028 0 3.694.252 9.481.654 0 5.787.402 2028 0 1.599.678 4.105.728 0 2.506.050 11 2029 0 3.694.252 9.481.654 0 5.787.402 2029 0 1.471.239 3.776.077 0 2.304.838 12 2030 0 3.694.252 9.481.654 0 5.787.402 2030 0 1.353.112 3.472.893 0 2.119.781 13 2031 0 3.694.252 9.481.654 0 5.787.402 2031 0 1.244.470 3.194.053 0 1.949.583 14 2032 0 3.694.252 9.481.654 0 5.787.402 2032 0 1.144.551 2.937.600 0 1.793.049 15 2033 0 3.694.252 9.481.654 -18.484.603 -12.697.200 2033 0 1.052.654 2.701.738 -5.267.072 -3.617.988 16 2034 0 3.694.252 9.481.654 0 5.787.402 2034 0 968.136 2.484.814 0 1.516.678 17 2035 0 3.694.252 9.481.654 0 5.787.402 2035 0 890.404 2.285.307 0 1.394.903 18 2036 0 3.694.252 9.481.654 0 5.787.402 2036 0 818.912 2.101.818 0 1.282.906 19 2037 0 3.694.252 9.481.654 0 5.787.402 2037 0 753.161 1.933.062 0 1.179.900 20 2038 0 3.694.252 9.481.654 40.168.463 45.955.865 2038 0 692.690 1.777.855 7.531.777 8.616.942 Ukupno 142.189.250 54.383.159 137.483.981 21.683.861 -37.404.567 Ukupno 102.709.906 19.287.834 48.235.786 2.264.705 -71.497.249 FNPV -71.497.249 FRR (C) -2,52% FRR (K) 5,53%

Svibanj 2019 Stranica 204 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

FTTC / FTTH P2P FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 1.421.893 5.687.570 40.808.315 48.913.102 45.358.371 4.740.827 … 9.481.654 9.481.654 … 49.650.117

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 4.740.827 … 9.481.654 9.481.654 … 9.481.654 2. IZVORI FINANCIRANJA 1.421.893 5.687.570 40.808.315 48.913.102 45.358.371 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 841.323 3.365.291 24.145.966 28.941.506 26.838.199 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 148.469 593.875 4.261.053 5.107.325 4.736.153 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 432.101 1.728.404 12.401.296 14.864.271 13.784.019 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 40.168.463

II. ODLJEVI 1.421.893 5.687.570 40.808.315 48.913.102 45.358.371 2.663.637 … 3.694.252 22.178.854 … 3.694.252

4. INVESTICIJA 1.421.893 5.687.570 40.808.315 48.913.102 45.358.371 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 18.484.603 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 2.663.637 … 3.694.252 3.694.252 … 3.694.252 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 2.077.190 … 5.787.402 -12.697.200 … 45.955.865 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 2.077.190 … 48.376.409 35.679.208 … 104.784.683

Svibanj 2019 Stranica 205 od 206

PRŠI - područje Vrbovca

FTTC / FTTH P2P EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.137.514 0 0 0 -1.137.514 2019 1.083.347 0 0 0 -1.083.347 2 2020 4.550.056 0 0 0 -4.550.056 2020 4.127.035 0 0 0 -4.127.035 3 2021 32.646.652 0 0 0 -32.646.652 2021 28.201.405 0 0 0 -28.201.405 4 2022 39.130.482 0 0 0 -39.130.482 2022 32.192.744 0 0 0 -32.192.744 5 2023 36.286.697 0 0 0 -36.286.697 2023 28.431.576 0 0 0 -28.431.576 6 2024 0 2.130.910 9.348.126 0 7.217.216 2024 0 1.590.118 6.975.716 0 5.385.598 7 2025 0 2.955.401 18.696.252 0 15.740.851 2025 0 2.100.348 13.287.077 0 11.186.729 8 2026 0 2.955.401 18.696.252 0 15.740.851 2026 0 2.000.332 12.654.359 0 10.654.027 9 2027 0 2.955.401 18.696.252 0 15.740.851 2027 0 1.905.078 12.051.771 0 10.146.693 10 2028 0 2.955.401 18.696.252 0 15.740.851 2028 0 1.814.360 11.477.877 0 9.663.517 11 2029 0 2.955.401 18.696.252 0 15.740.851 2029 0 1.727.962 10.931.311 0 9.203.349 12 2030 0 2.955.401 18.696.252 0 15.740.851 2030 0 1.645.678 10.410.773 0 8.765.095 13 2031 0 2.955.401 18.696.252 0 15.740.851 2031 0 1.567.312 9.915.022 0 8.347.709 14 2032 0 2.955.401 18.696.252 0 15.740.851 2032 0 1.492.678 9.442.878 0 7.950.199 15 2033 0 2.955.401 18.696.252 -14.787.682 953.169 2033 0 1.421.599 8.993.217 -7.113.128 458.491 16 2034 0 2.955.401 18.696.252 0 15.740.851 2034 0 1.353.903 8.564.968 0 7.211.065 17 2035 0 2.955.401 18.696.252 0 15.740.851 2035 0 1.289.432 8.157.113 0 6.867.681 18 2036 0 2.955.401 18.696.252 0 15.740.851 2036 0 1.228.030 7.768.679 0 6.540.649 19 2037 0 2.955.401 18.696.252 0 15.740.851 2037 0 1.169.553 7.398.742 0 6.229.189 20 2038 0 2.955.401 18.696.252 32.134.771 47.875.621 2038 0 1.113.860 7.046.421 12.111.257 18.043.818 Ukupno 113.751.400 43.506.527 271.095.655 17.347.089 131.184.817 Ukupno 94.036.107 23.420.243 145.075.923 4.998.129 32.617.702 ENPV 32.617.702 ERR 8,62% B/C ratio 1,2900

Svibanj 2019 Stranica 206 od 206